Page 1

Komunikacijska industrija Pod udarom recesije smanjen je broj agencija i odjela za PR. Preživjeli su samo najbolji majstori uvjeravanja

Poslovne prilike U Zagrebačkoj županiji projektiraju se čitavi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrke

Kamilicom do 50 milijuna Spider Grupa iz Pitomače svojim je ljekovitim i aromatičnim biljem osvojila i regiju i svijet

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

priča s razlogom Str. 11

3 6 6 3

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. veljače 2011. Godina LVIII / Broj 3663. www.privredni.hr

privredni vjesnik

potpore za regionalni razvoj / mali hoteli / europsko tržište nekretnina / hrwwwatska / svijet financija

PV ANALIZA: Proizvodnja sira

sve rade po pravilima EU-a, a izvoze samo u zemlje izvan unije Potrošnja sira na domaćem tržištu raste, no naše proizvođače ugrožava snažan uvoz iz Europe >>16-17

intervju: Zdravko Zrinušić

padovi i usponi tekstilne industrije

>> 12-13

>> 14-15

Ne idemo u akvizicije, nego u intenzivniji organski rast, kaže predsjednik Uprave Croatia osiguranja

Dobro poslovanje nekoliko domaćih tekstilnih tvrtki dokazuje kako se isplati samo originalnost. Tko ima brend, ima i tržište


UVOD

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

MIRO KUČIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA RIBARSTVA I PRERADE RIBE HGK-a:

Hitno riješiti stanje u ribarstvu Prošla je godina bila za domaće ribarstvo najgora u proteklih 40 godina jer je, među ostalim, znatno smanjena količina i kvaliteta ulova, te su prihodi drastično pali. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bez odgađanja treba poduzeti konkretne mjere za spas hrvatskog ribarstva. Članovi Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK inzistiraju na ispunjenju zahtjeva koji su do sada u više navrata upućivani Ministarstvu. Neki od tih zahtjeva su rješavanje cijena pogonskog goriva, nastavak isplate poticaja u ribarstvu u punom iznosu te proširenje mjera strukturne potpore u ribarstvu.

RENATO RADAČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RALU LOGISTIKE:

Ralu logistika širi poslovanje Kao tvrtka koja se bavi pružanjem integriranih logističkih usluga u hladnom lancu, Ralu logistika je nedavno osnovala kompaniju u Mađarskoj čime je uspješno nastavljeno širenje u regiji. Iznimno smo zadovoljni što smo ostvarili sve svoje poslovne najave. Realizirali smo sve planirano i 20 godina postojanja brenda obilježavamo sa 150 suvremenih vozila i 230 zaposlenih. Vodeće mjesto na tržištu želimo i dalje osiguravati širenjem u regiji i odgovornim poslovanjem, unaprjeđujući na taj način logističku industriju, ali i hrvatsku poduzetničku klimu.

DINKO LUCIĆ, ČLAN UPRAVE PBZ-a:

PBZ podupire društvo znanja Privredna banka Zagreb u sklopu svog programa društvene odgovornosti aktivno promiče društvo znanja podupirući brojne obrazovne programe i institucije. Suradnjom Visoke poslovne škole Libertas i PBZ-a te uključivanjem zaposlenika banke kao predavača i sukreatora nastave želimo pomoći budućim mladim kolegicama i kolegama u stjecanju znanja koja će im bitno unaprijediti kompetencije. Bit će nam veliko zadovoljstvo da se PBZ timu pridruže i tri najbolja studenta VPŠ Libertas. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

NEB CHUPIN, DIREKTOR TVRTKE HERMES INTERNATIONAL

Ekološka proizvodnja je ključ uspjeha Hrvatski su kupci prepoznali vrijednost i kvalitetu zdrave hrane i spremni su čak i platiti više ako su sigurni da će za višu cijenu dobiti i višu kvalitetu

E

kološki uzgoj te zdravi i sigurni prehrambeni proizvodi među najznačajnijim su svjetskim trendovima u proizvodnji hrane. U Hrvatskoj je ekološka proizvodnja još u začecima, a uzrok tome je nedostatak odgovarajućih tehničkih predispozicija, kao i nedovoljno razumijevanje važnosti poticaja za poljoprivrednike i proizvođače zdrave hrane. Ipak, hrvatski su kupci prepoznali vrijednost i kvalitetu zdrave hrane i spremni su čak i platiti više ako su sigurni da će za višu cijenu dobiti i višu kvalitetu. To potvrđuje i primjer naše tvrtke koja se bavi proizvodnjom i distribucijom prirodnih i zdravih džemova i namaza vrhunske kvalitete. Naime, unatoč krizi u svijetu i kod nas, 2010. godina je bila ključna za razvoj tvrtke jer smo skočili stepenicu više. U Hrvatskoj i susjednim zemljama s proizvodima Dida Boža ostvarili smo dvostruko bolje rezultate nego godinu ranije, dok smo na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, gdje smo prisutni s brendom Dalmatia, povećali prodaju za čak 40 posto. Nedavno smo proširili asortiman i na novu

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

grupu proizvoda, pa smo tako na tržište lansirali Dida Boža ekološki šećer te ekološki Dida Boža sok od kupine, a planiramo povećanje izvoza na tržištima većih zemalja kao što su Rusija, Australija i Njemačka. Osim kontroliranog procesa proizvodnje, osnovni su uvjet za kvalitetu krajnjeg proizvoda kvalitetne i zdrave sirovine. Nažalost, nabava vrhunskih sirovina ponekad može biti vrlo složena jer nema puno proizvođača u Hrvatskoj koji umjesto klasičnih gnojiva, sredstava i metoda koriste nadomjestke koji jamče eko-

U Hrvatskoj i regiji s proizvodima Dida Boža ostvarili smo dvostruko bolje rezultate nego lani, a na tržištu SAD-a povećali smo prodaju za čak 40 posto loški način proizvodnje. Uz to, mali proizvođači često nemaju dovoljne količine svojih proizvoda ili mogućnost kontinuirane opskrbe pa smo primorani pronaći i do nekoliko dobavljača koji će na vrijeme osigura-

ti potrebne količine sirovina. Iako ekološka proizvodnja u Hrvatskoj tek treba doživjeti svoj pravi procvat, sve više se prepoznaju njene prednosti u odnosu na klasičnu poljoprivredu koja često uzrokuje neracionalnu potrošnju prirodnih resursa, ali i štetne posljedice za cjelokupnu prirodnu ravnotežu. Ekološka proizvodnja uklapa se u koncept održivog razvoja te je u konačnici ekonomski isplativija. U većini zemalja jasno je definirana zakonima, a tom se pozitivnom trendu pridruži-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

la i Hrvatska definirajući osnovne odrednice ekološke proizvodnje Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te Pravilnikom o preradi u ekološkoj proizvodnji. Ovakve su mjere rezultirale rastom i razvojem ekološke proizvodnje prošle godine, ali i povećanim interesom potrošača i povjerenjem pri kupnji proizvoda s eko oznakom. Kupci ekoloških prehrambenih proizvoda svjesni su prednosti koje im takvi proizvodi donose – primjerice, rezultati istraživanja Europske unije su pokazali kako ekološki uzgojeno voće i povrće sadrži 40 posto više antioksidansa te veće količine minerala poput željeza i cinka. Jednako tako, kupci znaju kako voće i povrće koje nije ekološki uzgojeno često sadrži razne štetne tvari koje se nakupljaju u organima te uzrokuju pretilost i razna oboljenja. Osviješteni kupci ujedno su i zahtjevni pa je opstanak na tržištu uvjetovan zadržavanjem njihovog povjerenja kroz održavanje visoke kvalitete proizvoda i lansiranje noviteta, što su i naše glavne odrednice za 2011. godinu.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 1,85 mlrd kn

( 17%

ukupne investicije oglašivača u 2009.

pad investicija u oglašavanje

Komunikacijska industrija

Dok industrija traži klijente, S naznakama oporavka gospodarstva osjećaju se pozitivni pomaci i u komunikacijskoj industriji. Agencije koje su nešto su lakše preživjele recesijski potres Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z

načenjsko polje riječi industrija u zadnjih se dvadesetak godina uvelike proširilo. Tradicionalno, u industriju su se ubrajale samo primarna (vađenje ruda, poljoprivreda) i sekundarna proizvodnja (prerada i graditeljstvo). Mnogima je i danas industrija upravo to, i ništa više. No, i nekadašnje tercijarne djelatno-

Djelomična je posljedica krize, ali i globalni trend, razvoj potpuno nove profesije community managera sti (sektor usluga) sve su se češće počele nazivati industrijom, a u zadnje se vrijeme govori i o kvaternarnoj industriji, dijelu tercijarne koja se oslanja ponajprije na nova znanja i tehnologije. Među kvaternarne industrije obično se svrstava i komunikacijska industrija, skupina kompanija vezanih uz razne vrste komunikacije: od odnosa s javnošću

(poznatog i kao PR), preko organizacije događaja (tzv. evenata) do marketinga i produkcije (tzv. kreativnog razvoja). Hrvatsku komunikacijsku industriju ova je recesija snažno pogodila. Dio agencija nestao je s tržišta, u nekim su kompanijama odjeli za odnose s javnošću ukinuti ili su zaposlenima smanjene plaće. Voditeljica korporativnih komunikacija Vipneta Dubravka Jusić procjenjuje da su budžeti za PR u korporacijama smanjeni od 40 do 50 posto, dok šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatka Škorić kaže da su PR-ovci u korporacijama ostali na brisanom prostoru i sada moraju uvjeravati svoje šefove da su doista važni za dobrobit tvrtke. Preslagivanje radi efikasnosti Nije bolje ni u agencijama, iako predsjednica novoosnovane Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (Huka) Dijana Kobas Dešković kaže da se s naznakama oporavka gospodarstva osjećaju pozitivni pomaci i u komunikacijskoj industriji. Određeni broj tvrtki prestao je s radom, ali se

Investicije u 2009.

ujedno dio ljudi odlučio na samozapošljavanje, što u konačnici rezultira približno jednakim brojem aktivnih tvrtki. U smanjenju prometa i rezanju troškova Iva Kutle, voditeljica analitike i strategije Digitel komunikacija, vidi i nešto dobro: mnoge tvrtke su počele iz temelja promišljati svoje poslovanje, preslagivati se i efikasnije poslovati. Agencije koje su na vrijeme prepo-

Ostalo 1% Internet 2%

OOH

TV 790.000.000,00 kn

9%

znale suštinu promjena na tržištu i adekvatno reagirale nešto su lakše preživjele taj potres. Ipak, i Iva Kutle vjeruje da negativni trend, koji je na Zapadu već preokrenut u pozitivu, i kod nas polako jenjava. Prema podacima Dijane Kobas Dešković, ukupni prihodi iz usluga članica Huke za 2009. godinu iznosili su oko 70 milijuna kuna, što je oko 30 posto manje u odno-

50%

Tisak 615.000.000,00 kn

33%

40%

TV

Ostalo 20.000.000,00 kn Internet 35.000.000,00 kn * vanjsko oglašavanje

Radio

Bolje

60%

Tisak

43%

društava za tržišno komuniciranje) iz 2009. investiranje oglašivača u oglasni prostor iznosi 1,85 milijardi kuna. Pad je 2009. u odnosu na 2008. prema istom izvoru iznosio 17 posto, a za 2010. službene procjene još ne postoje. Zabrinjava damping Prema informacijama prikupljenim od članica Huke, Dijana Kobas Dešković procjenjuje da je

Trendovi ulaganja u PR (promjene kretanja tijekom recesije)

Radio 225.000.000,00 kn OOH* 171.000.000,00 kn

su na 2008. godinu. Bitno je imati na umu da je tu riječ samo o prihodima iz komunikacijskog savjetovanja, bez korporativnog i javnog sektora, te da Huka okuplja tvrtke koje čine oko 80 posto agencijskog tržišta. Iva Kutle smatra da je ukupne prihode komunikacijske industrije gotovo nemoguće precizno odrediti, no prema zadnjoj službenoj procjeni Hure (Udruženje

30% 20%

Jednako

36,6%

34,0% 22,1%

51,1%

46,0%

41,9%

39,2% 38,6%

Lošije

32,1%

24,1% 17,6%

16,7%

10%

12% Izvor: Hura

0%

Zapadna Europa

Sjeverna Europa

Južna Europa

Istočna Europa


5

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 70 mil kn

uklopljeni u tehnološke metamorfoze

Novi mediji - nova prilika

prihodi članica Huke od komunikacijskog savjetovanja

struka traži sebe na vrijeme prepoznale suštinu promjena na tržištu i adekvatno reagirale

Klasična podjela gubi na značenju, pa se razvijaju nove komunikacijske usluge najznačajniji pad prihoda u području organizacije evenata, dok je najstabilnije klasično komunikacijsko savjetovanje i produkcija. Iva Kutle pak procjenjuje da je kreativ-

ni razvoj pretrpio najteži udarac, dok digitalni mediji rastu, ponajprije online, iako još uvijek čine manji dio marketinškog kolača. U Digitelu vjeruju da će klasična podjela tog tipa ionako sve više gubiti na značenju, pa razvijaju nove komunikacijske usluge, poput branded entertainmenta, digitalnog PR-a i prodajnih evenata. Prema iskustvu direktorice strateških komunikacija agencije Madison Zinke Bardić, krizno i online komuniciranje su u porastu, kao i interno komuniciranje, dok je broj evenata pao. Djelomična je posljedica krize, ali i globalni trend, razvoj i izgradnja potpuno nove profesije community managera. Kompanije, pritisnute smanjenim sredstvima za marketing i PR, to pokušavaju nadoknaditi na društvenim mrežama, ali samo su rijetki uspješni u tome, pojašnjava Zinka Bardić. Hrvatsko komunikacijsko tržište još se uvijek čini usitnjeno. U ovom trenutku ne postoje najave kapitalnog povezivanja tvrtki, ali ih Dijana Kobas Dešković ipak očekuje u srednjoročnom razdoblju, posebno ako na hrvatsko tržište uđe još neka od

globalnih kompanija. U Digitelu, kao najvećoj komunikacijskoj kompaniji, pozdravljaju raznovrsnost jer vjeruju, kaže Iva Kutle, da ih aktivna konkurencija čini boljima. Zinka Bardić se ne slaže sa stavom da je tržište razmrvljeno, ali vidi zabrinjavajući trend dampinga koji je, uz neke druge razloge,

PR-ovci traže certifikaciju jer ne žele da im se dogodi isto što i novinarstvu i izravna posljedica financijske krize. Nažalost, dodaje Zinka Bardić, osim pojedinaca kao “izletnika” na tržište, nerijetko se i ozbiljne agencije u borbi za novog klijenta (a očito i za vlastiti opstanak) služe spuštanjem cijena usluga ispod održive razine. Specijalizacija silom Raznovrsnost je vidljiva i u nedostatku specijalizacije, jer uglavnom svi rade sve, za svakoga tko je spreman platiti. Dijana Kobas Dešković smatra da je Hrvatska ionako premalo tržište za specijalizaciju, iako takav trend

očekuje u kontekstu regionalnog tržišta. Zinka Bardić uvjerena je da će agencije na specijalizaciju natjerati tržište. Navodi primjer sve češćih natječaja (posebno inozemnih kompanija), na kojima su ključne reference upravo one vezane za iskustva u određenom području. Regionalno, hrvatska komunikacijska industrija može se pohvaliti vodećom pozicijom u području edukacije, izdavaštva kao i u praksi provođenja komunikacijskih aktivnosti, ističe Dijana Kobas Dešković. Po znanju smatra da ne zaostaju ni za Zapadnom Europom, jedino su zbog veličine tržišta budžeti obično znatno manji, pa su samim time i aktivnosti manje primjetne. Za Ivu Kutle upitna je svrhovitost takvih usporedbi jer je komunikacijska industrija u svakoj zemlji usko vezana uz čitav niz trendova i pojava. Načelno se slaže s mišljenjem da Hrvatska ne zaostaje za Zapadnom Europom, no naša će rješenja često izgledati drukčije od onih u Njemačkoj ili Nizozemskoj. Također, za razliku od hrvatskog tržišta, Zapadna Europa je već na izlasku iz recesije i bilježi rast u 2010. godini.

Godišnje plaće PR-ovaca u Europi 50% 40%

Sjeverna Europa

Zapadna Europa

Južna Europa

Istočna Europa

30% 20% 10% 0%

do 30.001 30.000 € 40.000 €

40.001 50.000 €

50.001 60.000 €

60.001 70.000 €

70.001 - 80.001 - 90.001 - 100.001 - 125.001 - 150.001 - 200.001 - više od 80.000 € 90.000 € 100.000 € 125.000 € 150.000 € 200.000 € 300.000 € 300.000 €

S rastom broja medija, pa tako i broja televizijskih kanala od početka digitalizacije, za stručnjake u komunikacijama raste i broj prilika za kreiranje odgovarajućeg medijskog miksa za potrebe klijenata. Promjena medijske induDijana Kobas Dešković strije stoga ima značajan pozitivan utjecaj na komunikacijsku industriju, smatra Dijana Kobas Dešković. Ona vjeruje da će se komunikacijska industrija, nakon uspješne prilagodbe promjeni koju su donijeli socijalni mediji, prilagoditi i većoj ponudi TV kanala. S njom se slaže i direktorica za medije u Digitelu Julijana Vrbanek, koja ipak ne očekuje da će se pojava novih TV kanala kratkoročno u većoj mjeri odraziti na medijske investicije.

tko može biti dobar pr

Certifikacija ili ne? Komunikacijska industrija od samih početaka privlači ljude različitih profila, uključujući i veliki broj novinara. Ipak, struktura zaposlenih zadnjih se godina znatno mijenja s profesionalizacijom i rastom edukacije, kaže Dijana Kobas Dešković. Dugoročno, ona očekuje još veći udio školovanih PR-ovaca. Među bivšim novinarima u PR-u danas je i Zinka Bardić koja također uočava preokretanje trenda dominacije novinara, ali ipak i dalje smatra da bi svaki PRovac morao barem tijekom školovanja ili prakse proći iskustvo u pravim redakcijama. Za Ivu Kutle uspjeh u komunikacijama ne ovisi presudno o formalnom obrazovanju, već o kontinuiranosti i svestranosti, svakodnev-

nom usvajanju novih znanja i održavanju visoke razine opće kulture i informiranosti. I predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) Drenislav Žekić među ključne ciljeve udruge stavlja edukaciju i certificiranje, ali tome pridodaje i zakonsko reguliranje struke. Žekić smatra da potpuna otvorenost tržišta nano-

Zinka Bardić

Iva Kutle si štetu odnosima s javnošću, a kao primjer navodi i aferu s tvrtkom Fimimedia. Radnu skupinu HUOJ-a za certifikaciju vodi Božo Skoko, suvlasnik agencije Millenium promocija i docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Vrijeme je, smatra Skoko, da se uvedu mehanizmi kontrole ulaska u struku jer PR-ovci ne žele da im se dogodi isto što i novinarstvu, kojim se bavi tko god hoće i kako god hoće. Međutim, kako do tog cilja doći, u HUOJu još ne znaju, osim što Skoko ambiciozno najavljuje skoru izradu prijedloga zakona o odnosima s javnošću te osnivanje Hrvatske komore za odnose s javnošću.


6

AKTUALNO

*vijesti Viktor Lenac poslovao s dobiti Brodogradilište Viktor Lenac poslovalo je u 2010. godini s neto dobiti od sedam milijuna kuna, što je 12 posto više nego 2009., piše u financijskom izvješću tog riječkog brodogradilišta objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi pali su za 2,4

posto, na 325,8 milijuna kuna, u odnosu na pretprošlu godinu. Za isti postotak smanjeni su i ukupni rashodi, na 318 milijuna kuna. Dobit AD Plastika 54 milijuna kuna Tvrtka AD Plastik u prošloj je godini ostvarila nešto više od 54 milijuna kuna dobiti, što je čak 235 posto više nego 2009. godine, podaci su iz nerevidiranog konsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi tvrtke lani su iznosili 871,8 milijuna kuna što je 31,7 posto više nego pretprošle godine. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su povećani 16,1 posto, na 693,6 milijuna kuna. Pozitivno mišljenje HAKOM-u i HBOR-u U sklopu suradnje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) s Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), AZTN je dao pozitivno mišljenje na analizu tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koju je HAKOM izradio tijekom 2010. godine. Pozitivno mišljenje odnosi se i na prijedlog odluke o određivanju operatora sa značajnom tržišnom snagom te regulatornih obveza operatoru sa značajnom tržišnom snagom na navedenom mjerodavnom tržištu. Isto tako, AZTN je HBOR-u odobrio produljenje roka primjene nekih njihovih programa kreditiranja.

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 1,3 mlrd kn u 9 mjeseci ( 15,8% više izvoz poduzetnika Zagrebačke županije 2010.

nego u istom razdoblju 2009. godine

Poslovne prilike u Zagrebačkoj županiji

Od elektrana i do novih grad Oporavak bi trebale potaknuti energetske investicije, logistički centri i trgovina i proizvodnja, projektiraju Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

astavak rasta izvoza i realizacija nekoliko infrastrukturnih i logističkih projekata trebali bi obilježiti ovu poslovnu godinu u Zagrebačkoj županiji. “Optimist sam jer kretanja na tržištu pokazuju da se stvari pomiču u pozitivnom smjeru”, kaže Krunoslav Pilko, pročelnik Odjela za ekonomiju Zagrebačke županije. Oporavak bi trebale potaknuti energetske investicije, logistički centri i trgovina i proizvodnja, projektiraju se novi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrke. Prema rezultatima u prvih devet mjeseci 2010. godine izvoz poduzetnika Zagrebačke županije iznosio je 1,3 milijarde kuna, što je 15,8 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Uvoz je iznosio 4,9 milijardi,

što je 10,3 posto manje u odnosu na devetomjesečno razdoblje prethodne godine. Zagrebačka županija četvrta je u Hrvatskoj po udjelu ukupnog prihoda. Na prvom mjestu je Grad Zagreb, sa 51,9 posto udjela, druga je Splitsko-dalmatinska županija (sedam posto), a na trećem mjestu Primorskogoranska županija (5,9 posto). Zagrebačka županija ima udjel od 5,2 posto, Istarska 5,1 posto, a Osječko-baranjska 4,3 posto. Na području tih šest

Ove godine očekuje se oporavak tržišta rada, osobito ako se ostvare najavljeni projekti županija ostvaruje se 72,4 posto svih prihoda hrvatskih poduzetnika. I energija i zaštita Krunoslav Pilko kaže kako bi rezultati robne

razmjene za Zagrebačku županiju bili još povoljniji da statistika prikazuje rezultate prihoda prema mjestu njihova nastanka. Primjerice, proizvodnja u pogonima Jamničke kise-

lice pripisuje se Agrokoru koji ima sjedište u Zagrebu, a slično je i kod uvoznih rezultata. Na području te županije nalazi se nekoliko trgovačkih poduzeća koja ostvaruju

veliki uvoz, ali robu prodaju na području cijele Hrvatske. Pilka ohrabruje rast izvoznih rezultata proizvodnih poduzeća iz Županije, poput samoborskog DIV-a, Cinčaone

Sastanak o poslovnim mogućnostima

Zapadni dio županije probudit će autotrke

Ovogodišnje poslovne prilike u Zagrebačkoj županiji bit će predstavljene 23. veljače na sastanku župana Stjepana Kožića i zainteresiranih poduzetnika i ulagača. Zagrebačka županija redovito organizira takve susrete na kojima poslovnim ljudima obrazlaže županijske investicijske projekte i druge elemente poslovanja, poput raspoloživosti subvencija za kredite. Županija je na sličan način prije nekoliko godina, i to među prvima u Hrvatskoj, napravila stručnu analizu svog poljoprivrednog potencijala. Potencijalnim ulagačima nisu samo na raspolaganju podaci o slobodnim površinama, već i o njihovim agrotehničkim osobinama, vrstama tla i potencijalnim kulturama koje bi na tim područjima mogle najbolje uspijevati.

Općina Bistra u zapadnom dijelu Zagrebačke županije ima ambiciozan plan gradnje piste za automobilske trke, na kojoj bi mogli juriti i bolidi Formule 1. Iako su neki slični projekti autodroma (kod Bregane i Svete Nedelje) propali jer su vlasnici počeli tražiti previše za svoje parcele, projekt u Bistri ima veće šanse za uspjeh. Krunoslav Pilko kaže da je tu već otkupljeno 1,8 milijuna četvornih metara i pristupa se daljnjoj razradi projekta. Posao vodi načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić, a otkup zemljišta u suradnji s inozemnim partnerima provodi se u tišini već šest godina. Nedavno je Bistru posjetio Hermann Tilke, projektant 16 trkališta za Formulu 1 i oduševio se krajolikom. Planirani autodrom imao bi tribine za 70.000 gledatelja, a oko staze moglo bi ih stati i do 150.000. Gradit će se i autokamp, dvorana za karting, centar sigurne vožnje i drugi sadržaji. Ukupna investicija procjenjuje se na 250 do 300 milijuna eura. Gradnja bi počela Hermann Tilke, projektant trkališta 2012., a objekti bi bili gotovi 2014. godine.


7

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 1,8 mil m

2

zemljišta

već otkupljeno za projekt trkališta u Bistri

logistike ova i Formule 1 se novi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrke

iz Svete Helene, Telegre, Feroimpexa, Strojoprometa i drugih proizvodnih tvrtki. Napredak u izvoznim rezultatima vidi se i po broju zahtjeva za potporama za izvozne certifikate i postupke standardiziranja. Zagrebačka županija, kaže Pilko, želi dati doprinos i provedbi Vladinih investicijskih projekata koji se odnose na županijsko područje. Tu je prije svega riječ o gradnji hidroelektrana na Savi. U Vladinim projektima navedena je namjera investiranja u sustav višenamjenskih vodnih stepenica, odnosno četiri hidroelektrane (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), od kojih

se dvije (Podsused i Drenje) nalaze na području Zagrebačke županije. Cijeli projekt procijenjen je na oko šest milijardi kuna. Hidroelektrane bi služile za iskorištenje hidroenergetskog potencijala Save (oko 600 gigavatsati godišnje ili 70 megavata snage), ali bi njihova gradnja, kako ističe Krunoslav Pilko, pripomogla i zaštiti od poplava što je problem koji se u punoj snazi pokazao prije nekoliko mjeseci. Ovaj projekt utjecao bi i na podizanje kapaciteta vodocrpilišta, a donio bi i korist na prometnom planu. Budući da je Slovenija već daleko odmakla u tom pogledu, dovršivši tri takve centrale na Savi, dok je četvrta još u gradnji, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić nedavno je boravio u Sloveniji da bi se u razgovoru s tamošnjim dužnosnicima upoznao s razmjerima takvog posla. Zagrebačka županija želi pridonijeti i gradnji termoelektrane na biomasu kod Velike Gorice. S Ministarstvom gospodarstva i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost surađuje se na tom projektu kako bi se što prije izdale odgovarajuće dozvole. Velika ulaganja Raspisivanje koncesije za obnovu i upravljanje Zračnom lukom Zagreb (ZLZ) također se nestrpljivo očekuje u ovoj žu-

paniji. ZLZ se nalazi na županijskom području, a osim prihoda od koncesijske naknade, očekuje se i sinergijski efekt od sudjelovanja županijskih poduzetnika u tom projektu, teškom oko 100 milijuna eura. Već potvrđene odlike županije kao logističkog središta bit će proširene gradnjom velikog kargo centra kod Dugog Sela. U blizini bi trebala biti sagrađena i Ikeina trgovina s pridruženim trgovačkim centrom, gdje bi stalan posao trebalo naći 2000 radnika. Od investicija u prometna rješenja razmatra se model integriranog javnog prijevoza Zagreba i zagrebačke okolice, s obzirom na velik broj dnevnih migranata u tim jedinicama. Planira se i nova cestovna mreža uz zagrebačku obilaznicu i autoceste. Jedan od takvih dovršenih projekata – izgradnja čvorišta Donja Zdenčina na autocesti Zagreb-Rijeka – omogućit će razvoj investicije u stambeno-poslovnu zonu u Općini Klinča Sela. Ondje na 2,6 milijuna četvornih metara zemljišta norveška kompanija Verdispar planira gradnju “zelenog grada” za 6000 stanovnika. Prema najavama, uz stambene jedinice gradit će se škola i vrtić, sportska dvorana i drugi tereni, knjižnica, kino, dom zdravlja. Naselje će biti otvorenog tipa, a uz njega će biti poslovna zona s raznim tipovima ekološke i visokotehnološke proizvodnje, gdje

Poduzetničke zone u Zagrebačkoj županiji Zona Brckovljani Drenje-Ključ Dugo Selo Ivanić Grad Jakovlje Jalševec

Površina u ha 22 20 230 554 15 300

Zona Križ Luka Kraj Donji Pisarovina Mlaka Rakovec Rugvica

Površina u ha 120 68 10,2 131 76 60

Zona Samobor Sveta Helena Sveta Nedelja Rakitovec Vrbovec Zaprešić

Površina u ha 40 126 120 54 90 34

Izvor: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije

će stanovnici novog grada moći naći posao. Investicija u Klinča Selu, vrijednosti oko 1,5 milijardi eura, trebala bi pomoći oporavku građevinske industrije koja je u krizi u ovoj županiji kao i u ostatku Hrvatske. Za potencijalne ulagače Županija je pripremila detaljan katalog poslovnih zona. Dovršeno je 18 zona, a 12 se još uređuje. Gradovi i općine

Županiji uloženo ukupno oko 500 milijuna kuna, kad se uključi vrijednost zemljišta koje je Vlada RH bez naknade prenijela u vlasništvo gradova i općina, kao i iznos ulaganja Hrvatske elektroprivrede. Oko 200 poslovnih objekata U poduzetničkim zonama na prostoru Županije sagrađeno je proteklih godina oko 200 poslovnih obje-

Investicija u Klinča Selu, vrijedna oko 1,5 milijardi eura, trebala bi pomoći oporavku građevinske industrije uložili su u njih više od 120 milijuna kuna vlastitog novca, a Zagrebačka županija je, kroz bespovratnu kapitalnu pomoć, uložila oko 25 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva iz svojih je fondova dodijelilo bespovratnu kapitalnu pomoć u iznosu od 35 milijuna kuna. U Županiji ističu da je dosad u pripremu i infrastrukturno opremanje poduzetničkih zona u

kata, u kojima je zaposleno oko 4000 osoba. U okviru Regionalne razvojne agencije na usluzi ulagačima je i Invest info-centar gdje se na jednom mjestu mogu dobiti sve potrebne informacije kao stručna pomoć i podrška. Centar bi trebao biti koordinator suradnje državnih, županijskih i lokalnih tijela s potencijalnim ulagačima. Županija će nastaviti i s projektima subvenci-

oniranja kamata na poduzetničke kredite. Lani je tako utrošeno pet milijuna kuna, a kamate su bile smanjivane za tri postotna boda (kredit od devet posto poduzetnika je u konačnici stajao šest posto). No sredstva su za takve svrhe relativno ograničena, jer je Županija prošle godine bila prisiljena na dva rebalansa proračuna zbog slabijeg pritjecanja poreznog novca. Poslovnu scenu kao i u ostatku Hrvatske snažno je opterećivala nelikvidnost, a kriza je dovela do smanjenja broja radnih mjesta. Broj zaposlenih kod poduzetnika u Zagrebačkoj županiji smanjen je za četiri posto. Broj nezaposlenih u evidenciji porastao je za 21 posto jer su se prijavili i ljudi sa županijskog područja koji su radili, uglavnom, u Gradu Zagrebu. Budući da se iz poreza na dohodak, odnosno, iz plaća zaposlenih, prikuplja velik dio županijskog proračuna, moralo se pristupiti rebalansima. Ipak, za ovu godinu očekuje se oporavak tržišta rada, osobito ako se ostvare najavljeni rokovi realizacije investicijskih projekata.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

Bespovratne potpore za poslovnu infrastrukturu

Dodijeljene potpore za šest projekata Projektima vrijednim više od pet milijuna eura ojačat će se poslovna infrastruktura u Vukovaru, Lovasu, Iloku, Novoj Gradiški, Vodicama i Pleternici Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

roz projekt Ipa IIIC (Regionalni razvoj - regionalna konkurentnost), namijenjen razvoju poslovne infrastrukture, dodijeljene su bespovratne potpore za šest projekata izgradnje poslovne infrastrukture. Projekte je ugovorila Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, a provode se kroz Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ukupna vrijednost prihvaćenih i sufinanciranih projektata veća je od pet milijuna eura. U Vukovaru će se tako u razvoj novog turističkog

proizvoda Eko-etno centra Adica uložiti ukupno 782.000 eura, dok Općina Lovas gradi regionalni poslovno-potporni centar za promoviranje poslovih aktivnosti vrijedan 543.000 eura. Prihvaćeno je i sufinanciranje projekta Grada Iloka u tamošnji Centar za posjetitelje Srijem, u koji će biti uloženo 475.000 eura, kao i za promoviranje razvoja poduzetništva temeljenog

U drugom krugu dodijelit će se još 6,3 milijuna eura, a odabir projektnih prijedloga upravo je u tijeku

Vukovar

na inovacijama, znanju i tehnologiji u Novoj Gradiški u koje će se uložiti 1,15 milijuna eura. Vodice su dobile pomoć za dovršenje Memorijalnog centra Faust Vrančić, ukupno vrijednoga 1,3 milijuna eura, a Pleterničani će do-

Nova Gradiška

Ilok

biti Tehnološko-inovacijski centar s inkubatorom za razvoj ruralne ekonomije i poduzetništva, vrijedan 831.000 eura. Svi projekti bit će sufinancirani sa 75-postotnim udjelom iz europskog fonda, odnosno ukupno

3,74 milijuna eura, a ostatak će uložiti jedinice lokalne samouprave. Razvitak na prvom mjestu Ulaganjem u te projekte želi se kroz razvoj nove i postojeće infrastrukture u

poslovnim zonama, ulaganjima u poslovne inkubatore i javnu turističku infrastrukturu osigurati razvoj i jačanje malog i srednjeg poduzetništva, ali i otvaranje novih radnih mjesta u slabije razvijenim područjima. U Središnjoj državnoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u tijeku je postupak odabira projektnih prijedloga primljenih u drugom pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture. Za te projekte osigurano je 6,3 milijuna eura, a potpisivanje ugovora s primateljima potpora očekuje se u drugoj polovini ove godine.

Tržišno natjecanje i državne potpore – seminari za poduzetnike Razumijevanje područja tržišnog natjecanja, kao i državnih potpora u procesu približavanja EU-u, iznimno je važno prije svega radi pravodobne pripreme hrvatskih poduzetnika na uvjete poslovanja koji vrijede na jedinstvenom europskom tržištu. Kako bi se poduzetnici, ali i predstavnici lokalnih vlasti što bolje pripremili za nadolazeće promjene, u iduća će dva mjeseca Hrvatska gospodarska komora u suradnji s EU projektom CRO Compete organizirati seriju seminara za poduzetnike i predstavnike lokalne vlasti diljem Hrvatske. Serija seminara započinje u Osijeku, a nakon toga će biti održano još desetak susreta u Bjelovaru, Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Sisku, Puli, Rijeci, Zadru i Splitu. Tijekom tih seminara, sudionici će od međunarodnih stručnjaka aktivnih na projektu CRO Compete dobiti vrijedne savjete koje će moći primijeniti u svom

svakodnevnom poslovanju. Osim toga, od predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Olgice Spevec i djelatnika Agencije dobit će i informacije o značajnim promjenama vezanim uz novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je stupio na snagu u listopadu prošle godine. Prvi ovakav seminar održan je u lipnju prošle godine u prostorijama HGK-a u Zagrebu. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je u prosincu 2009. projekt CRO Compete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u RH, kojem je cilj u razdoblju od 24 mjeseca raditi na jačanju politika zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora te na poboljšanju informiranosti ciljnih skupina o prednostima koje efikasno tržišno natjecanje donosi potrošačima i poreznim obveznicima.

Raspored seminara u sklopu projekta CRO Compete: Županijska komora Osijek�������15. veljače 2011. Županijska komora Bjelovar����17. veljače 2011. Komora Zagreb������������������������18. veljače 2011. Županijska komora Varaždin���21. veljače 2011. Županijska komora Karlovac���22. veljače 2011. Županijska komora Sisak��������24. veljače 2011. Županijska komora Pula�������������8. ožujka 2011. Županijska komora Rijeka��������10. ožujka 2011. Županijska komora Zadar��������15. ožujka 2011. Županijska komora Split����������17. ožujka 2011.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

Vlada Republike Hrvatske

9

Mjere za spas ribarstva

Ribari žele punu primjenu ZERP-a Situacija u hrvatskom ribarstvu je teška i potrebne su konkretne mjere za njegov spas i opstanak. U proteklom razdoblju nije bilo pravodobne ni dovoljno intenzivne komunikacije između Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

U ovoj godini u prometu mora biti 18.500 tona biogoriva Prema Nacionalnom akcijskom planu poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ukupna potrebna količina biogoriva trebala bi se proizvesti u Hrvatskoj Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

bog zaštite okoliša i zahtjeva standarda Europske unije Vlada je propisala da će ove godine u promet biti stavljeno 18.500 tona biogoriva. Do 2020. ta količina morat će se povećati na 180.000 tona godišnje kako bi se dosegnula potrebna kvota od 10 posto goriva iz ekoloških izvora u sektoru prijevoza. Glavnina biogoriva za početak će biti biodizel, dok će se količine bioetanola u promet puštati po količinama od 3000 tona u 2011. pa do 34.500 tona u 2020. godini. Prema Nacionalnom akcijskom planu poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, izražava se namjera da ukupna količina biogoriva bude i proizvedena u Hrvatskoj. Ministar gospodarstva Đuro Popijač ocijenio je da bi se na taj način ostvarili i poticaji za uvođenje visokih tehnologija u ovo proizvodno područje. Poticaji za korisnike biogoriva Prema Zakonu o biogorivima za prijevoz, već je utvrđeno da će se od distributera motornih goriva prikupljati posebna naknada koja će se zatim

isplaćivati proizvođačima biogoriva. Poticaji će rasti u skladu s rastom godišnjih kvota biogoriva koja bude stavljana u promet. S druge strane poticat će se i korištenje biogoriva kod vlasnika motornih vozila. Iako oblik tih

posto automobila koje kupuju ili unajmljuju tijela državne vlasti mora biti ekološki prihvatljivo. Vlada je izmijenila i Uredbu o kakvoći tekućih naftnih goriva. Po toj uredbi u prodaji na benzinskim crpkama smije

Nema mjesta za strane pastire

ujedno propisano da dizel s većim postotkom sumpora ne smije na benzinskoj postaji biti prodavan kao “eurodizel” ili s oznakom “BS”. Rokovi za produljeno korištenje goriva lošijeg od eurostandarda dogovoreni su u pregovaračkom procesu Hrvatske i Europske unije.

Vlada je za ovu godinu odobrila 5300 radnih dozvola za strance koji rade u Hrvatskoj. Riječ je zapravo o produljenju već postojećih dozvola iz prošle godine. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je kako je osobno zaustavila dodjelu novih 811 radnih dozvola. Među njima je bilo, primjerice, 70 zahtjeva za radna mjesta pastira i slična zanimanja. “Neprihvatljivo je davati nove radne dozvole za strance kad među nezaposlenima ima 70.000 naših ljudi koji bi mogli obavljati takva jednostavna zanimanja. Tu stvar moramo istražiti i donijeti odgovarajuće odluke”, rekla je premijerka. Među dozvolama koje su odobrene, 3000 otpada na sektor građevinarstva, 750 na brodogradnju, 400 na turizam i ugostiteljstvo, 100 na prerađivačku industriju...

Informacije za potrošače Uredba donosi i obvezu distributera benzina da potrošačima osiguraju informacije o sadržaju biogoriva u benzinu. Primjerice, benzin u kojem je do pet posto biogoriva označavat će se oznakom E5, a s udjelom od pet do 10 posto nosit će oznaku E10. Dizelsko gorivo u

olakšica još nije precizno definiran, Vlada u Nacionalnom akcijskom planu spominje, primjerice, irski model, gdje su uvedene niže stope poreza za vozila s niskim emisijama stakleničkih plinova. Navodi se i ciparski sustav, koji je uveo trošarinsku olakšicu od 1200 eura za kupnju hibridnih vozila, odnosno, vozila koja mogu koristiti i biogorivo. Nabrojani su i primjeri Švedske i Poljske koje su kupnju “zelenih vozila” upisale u programe javne nabave tijela državne uprave. U Švedskoj 85

biti samo benzin kakvoće euro 5 (do 10 miligrama sumpora u kilogramu benzina), dok se za dizelska goriva obveza postizanja standarda euro 5 produljuje do 21. prosinca 2011. godine. Za loživo i plinsko ulje te brodsko plinsko gorivo europske granične vrijednosti moraju se postići do kraja 2012. godine. Prema riječima Branka Bačića, ministra zaštite okoliša, Vlada se na takvo rješenje odlučila zato što Ina još nije dovršila modernizaciju rafinerija u dijelu za proizvodnju dizelskog goriva. Uredbom je

Vlada je izmijenila i Uredbu o kakvoći tekućih naftnih goriva kojem udjel biogoriva doseže do sedam posto nosit će oznaku B7. U skladu s europskim propisima, na mjestima na kojima se prodaje gorivo s metalnim aditivima morat će stajati naljepnica s tekstom “Sadrži metalne aditive”. U skladu s europskim pravilima propisane su i procedure provjere kvalitete goriva koje distributeri stavljaju u promet.

i raznih asocijacija u ribarstvu. To se očitovalo prije svega u nepravodobnoj isplati poticaja i kapitalnih ulaganja te nemogućnosti dobivanja transparentnih podataka nužnih za kvalitetan rad asocijacija, promišljanje i provođenje politike sektora, rečeno je na sjednici Vijeća Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Članovi Vijeća posebno su istaknuli problem

previsokih cijena pogonskog goriva te predložili cijenu od maksimalno četiri kune po litri. Udruženje ribarstva i prerade ribe već se 15 godina sustavno zalaže za proglašenje gospodarskog pojasa u punom značenju te riječi, a kasnije punu primjenu ZERP-a i u potpunosti podupiru opravdane zahtjeve ribara u tom pogledu. Zahtijevaju i da se provede dogovor iz 2009. o hitnoj raspodjeli kvota za ulov tuna, i to najdulje u roku od 15 dana, a da se svi oni koji prema dogovorenom modelu raspodjele kvota budu zakinuti, primjereno obeštete. Isto tako, članovi Udruženja podupiru zahtjeve ribara za ponovno uspostavljanje ribolovnog pojasa i nesmetano ribarenje u morskom području Parka prirode Lastovsko otočje jer, prema njihovim riječima, ako bi se nastavila primjenjivati jednaka logika, svaki bi naš otok mogao biti proglašen parkom prirode. (S.P.)

*vijesti Njemački Dermapharm kupio hrvatski Farmal Predstavnici njemačke farmaceutske kompanije Dermapharm proteklog su tjedna kupili hrvatsku farmaceutsku tvrtku Farmal iz Ludbrega. Time su postali vlasnici 95 posto udjela te ludbreške tvrtke. Pritom su 85 posto tvrtkinih dionica otkupili od dosadašnjeg vlasnika Miljenka Boršćaka i njegove tvrtke Bomark, a 10 posto od malih dioničara. Procesom te akvizicije upravljala je tvrtka Ascendant Capital Advisor. Podravkina tvornica Kalnik dobila certifikat Košer Koprivničkoj prehrambenoj tvrtki Podravka proteklog je tjedna Židovska zajednica Bet Izrael u Hrvatskoj dodijelila certifikat Košer, i to za proizvodnju senfova te pasteriziranog i steriliziranog povrća. Riječ je o proizvodima Po-

dravkine tvornice Kalnik. Podravka već ovih dana počinje proizvodnju po pravilima košera, a proizvodi za koje posjeduje certifikat imat će na ambalaži njegovu aplikaciju. Janaf gradi spremnik za sirovu naftu Jadranski naftovod proteklog je tjedna objavio javno nadmetanje za svoju najveću investiciju izgradnje spremnika za sirovu naftu na Terminalu Omišalj, kojim ta tvrtka poziva sve zainteresirane izvođače za sudjelovanje u tom projektu. Ukupna procjena investicijskog projekta iznosi milijardu kuna. Gradnja će se odvijati u više faza, a predviđa se da će projekt biti završen 2015. godine.


10 PREDSTAVLJAMO

( 2 nagrade

osvojila Mariolina na 1. festivalu tjestenine

MARIOLINA, KRK

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( u 16 zemalja

izvoze Troplet i Grad-export

TROPLET, VINKOVCI

Skuplje ali bolje Baza proizvodnog asortimana tvrtke su tradicionalni proizvodi od tjestenine. Najjeftiniji nisu, ali kupci nagrađuju kvalitetu

Dvije generacije za uspjeh

T

vrtka Mariolina iz Krka primarno se bavi proizvodnjom svježe i sušene tjestenine, a uz to proizvodi i nekoliko specifičnih proizvoda tipičnih za Primorje i otoke sjevernog Jadrana. Počeli su prije 17 godina kao obiteljski obrt smješten u skučenom prostoru u staroj jezgri grada Krka. Proizvode su uglav-

Tvrtka proizvodi, među ostalim, PVC stupove za vinogradarstvo i voćarstvo, stupove za ograde i električne pastire - stupove za ograničavanje kretanja stoke

Cijena sirovine i ostalih troškova u odnosu na ‘harač’ trgovaca je manja stavka, ističe direktor Marioline

kazuju i dvije nagrade na prvom festivalu tjestenine održanom u Vodicama u studenom prošle godine”, ističe direktor Marioline Boris Dujmović. Njihova tjestenina spada u rang skuplje, no Dujmović je zadovoljan poslovanjem. “Tradicionalni proizvodi jesu skuplji od klasičnih. Ipak smo uspjeli kvalitetom kompenzirati manjak kapaciteta. To nam je prednost u odnosu na znatno jeftiniju uvoznu tjesteninu”, pojašnjava. Najpopularniji Mariolinin proizvod su Krčke šurlice, plod duge tradicije izrade pašte na Krku.

nom plasirali u ugostiteljske objekte, dok 2009. nije došlo do prekretnice u poslovanju - Mariolina je preseljena u novi pogon u Vrbniku. “Razdvajanje ugostiteljstva od proizvodnje dogodilo se preseljenjem u novi pogon. Počeli smo s jednim zaposlenim prije godinu dana, danas ih imamo pet, a u sljedećim mjesecima planiramo zaposliti još dva radnika. Osim povećanja kapaciteta, posebnu pozornost posvetili smo kvaliteti, što do-

Trgovački nameti Direktor planira i dalje ulagati u proizvodnju i nove tehnologije, bez obzira na iznimno nepovoljne uvjete kreditiranja i otežanu naplatu. “Najveći problem u poslovanju su veoma veliki nameti trgovačkih lanaca. To je jedan od osnovnih razloga viših cijena domaćih proizvoda. Cijena sirovine i ostalih troškova u odnosu na ‘harač’ trgovaca je manja stavka, što je nepojmljivo ali točno. Nemoćni smo jer ovisimo o

trgovačkim lancima i nismo u poziciji postavljati uvjete”, ističe Dujmović. Naglašava kako je proizvodnja tjestenine u našoj zemlji još u povojima pa se cjelokupna hrvatska proizvodnja može usporediti s proizvodnjom jedne talijanske tvornice srednje veličine. “Stoga je nužno kvalitetno povezivanje i udruživanje, u čemu nismo još uspjeli zbog sitnih interesa, banalnih u odnosu na ono što bismo postigli u jakoj i dosljednoj udruzi. Takva bi udruga mogla nastupati prema dobavljačima sirovina i tehnologije, ali i prema trgovcima. Tako bismo, naravno, postali konkurentniji”, pojašnjava direktor Marioline te dodaje kako valja upozoriti i na nerazumijevanje lokalnih vlasti koje nemaju sluha za poduzetnike. “Mi u Mariolini smo se doista u to uvjerili, iza nas je 15-godišnja uzaludna borba za gradnju pogona u Krku, na vlastitom terenu, a koja je na kraju rezultirala našim preseljenjem u Vrbnik. Žalosno je što nisu shvatili da su upravo poduzetnici izvor njihovog financiranja”, ističe Dujmović. (J.V.)

T

vrtka Troplet počela je s radom prošle godine u vinkovačkoj industrijskoj zoni Jošine, a bavi se proizvodnjom PVC stupova za vinogradarstvo i voćarstvo, stupova za ograde i takozvanih električnih pastira (to su stupovi za ograničavanje kretanja stoke), kao i proizvodnjom potprozorskih profila, podmetača za čaše, kutnika za fasadu, gal štitnika (koriste se za obilježavanje podzemnih instalacija)... Prema riječima direktora Alena Šimića, Troplet je sestrinska tvrtka Grad-exporta koji je u vlasništvu njegovog oca Petra. Gradexport posluje već 20 godina i najveći je proizvođač PVC i aluminijskih panela u Istočnoj Europi. Zapošljava oko 100 radnika, a 85 posto proizvodnje izvoze u 16 zemalja Europe, najviše u Sloveniju i Slovačku. Tvrtka Šimićevog oca prije tri godine, uz dm, marketinšku agenciju Bruketa&Žinić, kao i neke druge tvrtke - našla se, u istraživanju među zaposlenima koje provodi Moj-Posao.net, na popisu najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj.

“Svakodnevno me više desetaka ljudi pita mogu li nekako dobiti posao ili u jednoj ili u drugoj našoj tvrtki. Vjerujem da smo poželjni zato što uvijek redovito isplaćujemo vrlo pristojne plaće, božićnice, regrese...”, kazao je Šimić, uz napomenu kako njihovi radnici imaju i besplatnu edukaciju prilikom nabave novih strojeva. Kriza ih zaobišla Govoreći o samim počecima Grad-exporta, Šimić je kazao kako su to bila zlatna vremena jer se u to doba sve što se u Hr-

cije ukupne površine oko 22.500 četvornih metara. U Tropletu je stalno zaposlenih 12 radnika, a proizvode plasiraju u sve veće hrvatske i srbijanske vinarije. Uz to, izvoze i u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, a nije isključena ni prodaja na širem tržištu. “Žao nam je što je hrvatsko tržište zamrlo. Kriza se posebno osjeti u građevinskoj industriji. Narudžbe su u posljednje tri godine pale za oko 50 posto. Da nismo orijentirani na inozemstvo, sigurno bi i nas kriza teško pogodila”, ocijenio je Šimić. Dodao je kako poslovanje s inozem-

Da nismo orijentirani na inozemstvo, sigurno bi i nas kriza teško pogodila, ocijenio je Šimić vatskoj proizvodilo moglo prodati i u zemlji i u inozemstvu. Inače, posao su započeli s tri zaposlena radnika i proizvodnjom brodskih podova i lamperija. Od 1999. tvrtka se stalno razvijala tako da sada posluju na dvije loka-

stvom, posebice razvijenim europskim zemljama, ima brojne prednosti, a jedna od njih je i redovito plaćanje, što u Hrvatskoj nije slučaj. Ipak, nada se da će oporavak domaćeg gospodarstva donijeti i bolju likvidnost. (J.F.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( na 120 ha ( 40% proizvodnje uzgajaju ljekovito bilje

otpada na izvoz

Eko proizvodnja ljekovitog bilja

Domaća kamilica uskoro u Kanadi i Izraelu Spider Grupa vrlo je uspješno poduzeće koje danas zapošljava 120 djelatnika i prerađuje oko 1000 tona kamilice i ljekovitog bilja kao što je metvica, matičnjak, trputac, sljez, timijan i komorač Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

d nekadašnje male obiteljske tvrtke iz Pitomače neobičnog naziva Jan Spider, osnovane 1990. godine, prije tri godine nastala je Spider Grupa u čijem je sastavu danas i dalje Jan Spider, zatim nova tvrtka Đolta koja se bavi ekološkim uzgojem poljoprivrednih proizvoda te tvrtka Herbarium za proizvodnju ekoloških čajeva.

Prihod 50 milijuna kuna Menadžmentu tvrtke Jan Spider priključio se prije pet godina i Nikola Nemčević čija je supruga Jasna osnovala tu tvrtku. Dolazak Nemčevića u tvrtku bio je odličan potez jer je već u prvoj godini poslovanja otkupljeno, prerađeno i izvezeno 30 tona kamilice i ostalog ljekovitog bilja. Idućih godina poslovanje se širilo, a danas je Spider Grupa vrlo uspješno poduzeće koje zapošljava 120 djelatnika i prerađuje oko 1000 tona kamilice i ljekovitog bilja u ukupnoj vrijednosti većoj od 50 milijuna kuna. Spider Grupa istodobno je i vodeća hrvatska tvrtka u preradi i izvozu kamilice, ljekovite biljke koja sve više dobiva na značaju i postaje hrvatski brend. “Recept za uspješno poslovanje tvrtke nije tajna nego ga treba znati primijeniti, a to je uporan rad, znanje, vizija i jasan cilj”, rekao je Nemčević. U kategoriji srednjih tvrtki prošle je godine Nemče-

vić dobio nagradu Udruge hrvatskih menadžera Croma za najboljeg menadžera. Kako uspjeh ne dolazi preko noći nego upornim

Proizvodi pitomačke tvrtke koriste se u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, a prodaju se i u biljnim drogerijama i ljekarnama dugogodišnjim radom, za dobro tvrtkino poslovanje i uspješnost menadžera potreban je dobar tim motiviranih suradnika jer vlasnik ništa ne može ostvariti sam, ističe Nemčević. Od ukupne proizvodnje Spider Grupe na izvoz otpada 40 posto, a zbog gospodarske krize i klimatski iznimno loše godi-

ne, prošlogodišnji tvrtkini rezultati bili su dobri, ali manji od planiranih. Nije ostvaren planirani rast prihoda od 15 do 18 posto nego od osam posto, pa je prihod iznosio oko 50 milijuna kuna, istaknuo je Nemčević. Ujedno nije realiziran očekivani rast i prodaja na inozemnom tržištu zbog, kako je rekao, protekcionizma, pada konkurentnosti i carinskih barijera. No, Nemčević smatra kako bi njegovoj, ali i ostalim takvim tvrtkama država mogla znatno olakšati posao. Iako je izvoz proizvoda tvrtke Jan Spider u posljednjim godinama nešto slabiji od očekivanog, ljekovito bilje i njegove prerađevine i dalje se izvoze u Njemačku, Austriju, Francusku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicarsku, Makedoniju i Srbiju. Ta je pitomačka tvrtka za-

počela i pripremu za izvoz u Rusiju, Izrael i Kanadu, a veći se rezultati očekuju u sljedećim godinama. Na 60 hektara vlastitih površina Spider Grupa započela je i ekološku proizvodnju ljekovitog bilja prema međunarodnim certifikatima. To se bilje izvozi uglavnom na područje Europske unije jer hrvatsko tržište, prema riječime Nikole Nemčevića, takvu vrstu proizvodnje još nije prepoznalo. Otkupljuju i samoniklo bilje Tvrtka Jan Spider ima razvijen sustav upravljanja i kontrole kvalitete što obuhvaća sve segmente poslovanja od nabave, proizvodnje i prerade, pa sve do prodaje ljekovitog bilja. Ljekovito i aromatično bilje uzgaja se na 200 hektara vlastitih površina te na površinama koo-

peranata tj. oko 400 obiteljskih gospodarstava s područja Podravine i Slavonije. Na tim se površinama uzgaja kamilica, metvica, matičnjak, trputac, bijeli i crni sljez, timijan i komorač. Na površini od 120 hektara proizvodi se ljekovito bilje prema načelima ekološke proizvodnje i hrvatskim standardima. Otkup samoniklog bilja odvija se u dvadesetak otkupnih stanica s područja cijele Hrvatske. No, neke biljne vrste uvoze se iz raznih krajeva i njihovih prirodnih staništa, primjerice iz Afrike, Azije, Kine, Sudana i Egipta. Nemčević kaže kako Spider Grupa želi postati najveći regionalni prerađivač visokokvalitetnog ljekovitog bilja kao sirovine za proizvođače prehrambenih i medicinskih čajeva te proizvođa-

če pripravaka na osnovi ljekovitog bilja. Proizvodi pitomačke tvrtke koriste se u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, a mogu se nabaviti u biljnim drogerijama i ljekarnama. Tvrtkino poslovanje vezano je i uz pakiranje finalnih proizvoda za Cedevitu, Podravku i Jadran Galenski Laboratorij iz Rijeke. “Iako su čajevi relativno jeftin proizvod, a pijenje čaja pozitivan trend u svijetu, u Hrvatskoj još nije dovoljno prepoznat. Naime, u našoj se zemlji godišnje troši oko 300 grama čaja po stanovniku, dok Mađari godišnje troše 1,8 kilograma, Poljaci 2,4, a Nijemci 2,8 kilograma čaja po stanovniku. Nadamo se da će i naša nastojanja pomoći unaprjeđenju svijesti stanovništva o važnosti pijenja čaja”, zaključio je Nemčević.


12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 2,9 mlrd kn

Marijan Arman, vlasnik Vinarstva, vinogradarstva i trgovine Arman, Vižinada

Prestiž države kreće od uspjeha pojedinaca U svjetskoj vinskoj enciklopediji Wine Opus predstavljeno je nas osam hrvatskih vinara i to je prvi put da je Hrvatska uvrštena kao zemlja u svjetski atlas vina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

vrštenje Marijana Armana kao jedinog istarskog vinara u svjetsku vinsku enciklopediju Wine Opus, koju je izdao Dorling Kindersley Publishing, iznenadilo je samo neupućene. Arman je posljednje dvije godine osvajao priznanje Gran Menzione na prestižnoj izložbi vina i žestokih alkoholnih pića Vinitaly u Veroni, a njegova su vina nositelji velikog broja zlatnih medalja s domaćih ocjenjivanja. Jeste li otprije imali kontakt s autorima Wine Opusa? - Ne, oni su nas sami pronašli. Mi smo tek po uvrštenju dobili primjerak enciklopedije u čijoj je izradi sudjelovalo šest autora, od kojih je svaki bio zadužen za obradu određenog područja. Predstavljeno je nas osam hrvatskih vinara i to je prvi put da je Hrvatska uvrštena kao zemlja u svjetski atlas vina. Dosad smo bili navedeni samo u crticama ili u sklopu šire regije, Jugoistočne Europe. Autori su anonimno na raznim izložbama testirali naša vina. Najavljeno nam je da će nas uskoro posjetiti. Koliko imate vlastitih nasada? Planirate li nova ulaganja? - Trenutačno u vlasništvu imamo 10 hektara vinograda, što je za istarske prilike solidna površina. Planiramo podići još između pet i 10 hektara, no u tome nas usporava poznati istarski problem - neriješeno državno zemljište. Žurimo se podići nasade do ulaska u EU jer će, s ob-

bruto premija Croatia osiguranja

Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osigu

Ne idemo u u intenzivniji

U borbi protiv korupcije 2010. godina bila je apsolutna prekret te anonimna linija za prijavu nepravilnosti Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z

Žurimo se podići nasade do ulaska u EU jer će, s obzirom na vinsku reformu, nakon ulaska to biti znatno teže zirom na vinsku reformu, nakon ulaska to biti znatno teže. Ako i ne uspijemo sve do tada realizirati, nadam se da ćemo ipak, poput kolega u Sloveniji, dobiti dozvolu za sadnju. Investiramo i u gradnju vinarije koja bi zadovoljavala naše potrebe. Kakva je trenutačno situacija na hrvatskom tržištu? - Činjenica je da se kod nas posljednjih godina dogodila ekspanzija u vinarstvu i vinogradarstvu. Osjetno su povećane površine pod kvalitetnim nasadima, a kvaliteta vina bitno je viša. To je i osnovni razlog zašto vinari razmišljaju o osvajanju inozemnog tržišta - domaće je postalo premalo. Do sada su uspjesi na inozemnom tržištu bili vezani za pojedince pa Hrvatska još uvijek nije prepoznata kao vinska regija. Sva ulaganja u pozicioniranje Hrvatske kao vinske ze-

mlje rezultirat će sigurnim višestrukim povratom uloženog. Možete li ocijenjiti posljednje inicijative koje idu u tom smjeru? - Istina je da se krenulo u zbijanje redova među vinarima i nadam se da će nakon ovih početnih koraka doći i rezultati. Moje je mišljenje da pri tome moramo biti puno brži, kompaktniji i agresivniji jer će u protivnom rezultat izostati. Pojedinačnim akcijama nećemo postići ono što želimo, a to je dugoročna profitalnost i održivost. Moramo se izboriti za puno učinkovitiji marketing. I lani ste postigli veliki uspjeh na sajmu u Veroni. - Na sajmu Vinitaly 2010 u Veroni veliko priznanje Gran Menzione dobila su dva naša vina. Radi se o chardonnayu Zlatna Vala koje je ponovilo uspjeh od godine ranije, te o Malvaziji 2009, zbog čega sam posebno zadovoljan. To je prvi put da je jedna malvazija, kao najznačajnija istarska sorta, dobitnik takvog priznanja na nekom velikom međunarodnom natjecanju kakvo je Vinitaly.

dravko Zrinušić na čelu je Croatia osiguranja gotovo godinu dana. Preuzeo je jednu od rijetkih kompanija u većinskom vlasništvu države, koja još uvijek uspijeva držati vodeću poziciju na vrlo konkurentnom tržištu. Ipak, tržišni udjel Croatia osiguranja stalno pada iako je taj pad prošle godine ponešto usporen. Kakvo je bilo poslovanje Croatije u 2010. i u usporedbi s kretanjima na cijelom tržištu? - Hrvatsko tržište osiguranja je do kraja 2010. ostvarilo ukupnu zaračunatu premiju od 9,24 milijarde kuna što je 1,8 posto manje nego u 2009. S obzirom na recesijsko okruženje i probleme koji muče ostatak financij-

Croatia osiguranje i dalje drži oko 90 posto osiguranja usjeva i nasada skog sektora, smatram da je rezultat industrije zadovoljavajući. Croatia osiguranje u 2010. je ostvarilo planirane rezultate. Usporili smo pad iz 2009. koji je iznosio 6,5 posto. Ostvarili smo u 2010. godini ukupnu zaračunatu premiju od 2,9 milijardi kuna što je 4,4 posto ma-

nje nego godinu dana ranije. Istodobno, Croatia zdravstveno osiguranje ostvarilo je premiju od 97,2 milijuna kuna uz rast od 0,2 posto. Ukupni tržišni udio Croatia osiguranja i Croatia zdravstvenog osiguranja na kraju godine iznosio je 32,42 posto. Croatia osiguranje posluje i u regiji. Imate li ambicija za neka nova preuzimanja? - Croatia osiguranje Grupa u nadolazećem razdoblju neće se širiti u smislu akvizicija ili osnivanja novih društava. Smatramo da su naša postojeća društva dovoljno snažna i da još intenzivnijim organskim rastom možemo postići bolju prisutnost u zemljama regije. Naše tvrtke kćeri u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu ostvarile su u 2010. dobre poslovne rezultate, a uz pravu strategiju od 2011. očekujemo još i više. Kakvi su rezultati antikorupcijskog programa u Croatia osiguranju? - U borbi protiv korupcije 2010. godina je apsolutna prekretnica. Na temelju obveze koja proizlazi iz Antikorupcijskog programa Vlade iz studenoga 2009. godine, Croatia osiguranje je 3. svibnja 2010. usvojilo svoj Akcijski plan s velikim brojem različi-

tih aktivnosti. Akcijski plan povećava transparentnost u radu, omogućuje jaču financijsku i unutarnju kontrolu te na taj način sprječava moguće nezakonitosti i nepravilnosti. Najznačajnije nove aktivnosti koje se mogu izdvojiti iz plana zasigurno su snažniji pristup u prevenciji zlouporaba u osiguranju, program edukacije zaposlenika o antikorupcijskom ponašanju te anonimna linija za prijavu nepravilnosti.


13

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 10%

rast premija u poduzetničkim paketima

( za 14,32 mil kn

smanjene premije osiguranja usjeva i nasada

ranja

akvizicije, nego organski rast

nica. Najznačajnije nove aktivnosti su snažniji pristup u prevenciji zloporaba u osiguranju, program edukacije zaposlenika govačka društva, zdravstvene ustanove i slično. Zabilježen je i rast premija na policama osiguranja građevina u izgradnji i objekata u montaži te policama osiguranja stambenih zgrada. Premija osiguranja od dopunskog rizika poplave, bujice i visoke vode ovisi o zoni izloženosti, odno-

Hrvatski građani još uvijek u pravilu ne osiguravaju svoju imovinu od posljedica poplava

Je li bilo prijava sumnje u korupciju ili nepravilnosti? - Jedna u nizu antikorupcijskih mjera Croatia osiguranja bila je i uspostavljanje e-mail adrese nepravilnosti@crosig.hr za anonimno prijavljivanje koruptivnih radnji. Do danas je na tu e-mail adresu pristiglo 18 prijava koje su se najvećim dijelom odnosile na nezadovoljstvo klijenata prilikom postupka izračuna i isplate osigurane štete, a manjim dijelom na mogu-

će zloporabe u osiguranju na štetu Društva. U svim ovim slučajevima Uprava je dala nalog nadležnim stručnim službama poput Službe interne revizije i Službe interne kontrole i prevencije zloporaba u osiguranju da se provjere prijavljeni navodi. O utvrđenom se, postoji li potreba, obavještavaju nadležne državne institucije, kao i prijavitelj nepravilnosti ako je poznat. Koji su rezultati osiguranja od poplava? Jesu

li učestale poplave utjecale na rast premija? - Likvidirane štete od rizika poplave, bujice i visoke vode u 2010. iznosile su 14,98 milijuna kuna i porasle su za 17,79 posto u odnosu na 2009. godinu. Rast policirane premije od dopunskog rizika od poplave, bujice i visoke vode zabilježen je prije svega na civilnim policama od požara. To se odnosi na privatne kuće i privredne subjekte iz neproizvodnih djelatnosti kao što su hoteli, tr-

sno učestalosti plavljenja na određenom području u proteklim razdobljima. No, generalno gledajući, hrvatski građani još uvijek u pravilu ne osiguravaju svoju imovinu od posljedica poplava. Stoga smo krajem protekle godine organizirali humanitarno-edukativnu akciju tijekom koje smo priku-

pili više od 300.000 kuna za pomoć poplavljenim područjima, ali u isto vrijeme upozorili na važnost osiguranja imovine od posljedica elementarnih nepogoda. Kakvo je stanje s osiguranjem usjeva? Koliko je to isplativo? - Bruto premija osiguranja usjeva i nasada iznosila je u 2010. godini 76,8 milijuna kuna. Premije su u odnosu na 2009. godinu smanjene za 14,32 milijuna kuna, a razlog ovog pada prije svega leži u smanjenju cijena poljoprivrednih proizvoda. Ovo osiguranje pokriva štete od tuče, požara i udara groma, oluje te mraza. Državne subvencije iznose 25 posto na cjelokupnom području Hrvatske. Jedinice lokalne uprave i samouprave pored toga parcijalno sufinanciraju ovu vrstu osiguranja od nula do 75 posto. Sufinanciranje je

Aktivna politika rješavanja šteta Koliko se u osiguranju koristi postupak mirenja? Je li Croatia sudjelovala u nekom postupku mirenja? - Godine 2010. zaprimili smo 16 prijedloga za mirenje, ali smo predmete riješili izvan postupka mirenja. Croatia osiguranje vodi vrlo aktivnu politiku rješavanja šteta i regresnih zahtjeva i nastojimo u izravnom kontaktu sa strankom riješiti svaki predmet poštujući zakonske propise, poglavito rokove za rješavanje šteta. Najčešće smo zaprimali prijedloge od drugih osiguravateljskih kuća s kojima smo zbog regresnih odnosa imali određene postupke, ali i takve slučajeve nastojimo riješiti u izravnom kontaktu s drugom stranom. Od osnivanja Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje 2007. godine zaprimili smo 87 prijedloga za mirenje.

razvijeno u Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Sisačkojmoslavačkoj, Splitskodalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. No, u slavonskim županijama, u kojima se nalazi najveći broj usjeva i nasada gotovo da i nema modela sufinanciranja. Croatia osiguranje i dalje osigurava oko 90 posto osiguranja usjeva i nasada u ukupnom portfelju. Za sada je tehnički rezultat u ovoj vrsti osiguranja negativan, ali vjerujemo da će se povećanjem portfelja i pronalaženjem načina sufinanciranja i to promijeniti. U zemljama Europske unije nezamisliva je ozbiljna poljoprivredna proizvodnja bez modela osiguranja, a to je nešto što zacijelo očekuje i naše poljoprivrednike. Koliko je rašireno osiguranje menadžera? - Osiguranje menadžera se razvija i bilježi stalni rast. Nudimo ga u sklopu poduzetničkog paketa koji obuhvaća spektar od 15 osiguravateljskih proizvoda, a posebno je isplativ malim i srednjim poduzetnicima. U 2009. godini iznos policiranih premija u poduzetničkim paketima Croatia osiguranja povećan je za 28 posto u odnosu na 2008. godinu. I do kraja 2010. godine najveći rast premija, kao i u broju polica, veći od 10 posto zabilježen je upravo u poduzetničkim paketima.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( oko 300 mil kn poticaja ( 708 tekstilnih tvrtki isplaćeno vlasnicima malih i obiteljskih hotela

MALI I OBITELJSKI HOTELI KONKURENTAN PROIZVOD

bilo je registrirano u 2009. godini

STANJE U TEKSTILNOJ I ODJEVNOJ INDUSTRIJI

Primjer kako treba raditi i privući goste Oni čine 15 posto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj, a njihova godišnja popunjenost iznosi 200 dana - daleko iznad hrvatskog prosjeka iskorištenosti turističkih kapaciteta

V

iše od dvjestotinjak hrvatskih malih i obiteljskih hotela po kvaliteti ponude i usluge može se mjeriti s europskima i na globalnom su tržištu konkurentan proizvod. U našoj zemlji ti hoteli predstavljaju model održivog razvoja turizma i primjer na koji se trebaju ugledati vlasnici ostalih smještajnih objekata. No, kako su u izgradnju takvih hotela uglavnom utrošena vlastita ili kreditna sredstva, vlasnici malih i obiteljskih hotela posljednjih se godina suočavaju s mnogim problemima među kojima se posebice ističu visoki troškovi inputa - energije i hrane, koji kontinuirano rastu, a hotelijeri moraju zadržati cijene aranžmana kako bi ostali konkurentni na tržištu. Naime, 80 posto njihovih gostiju dolazi iz inozemstva, rečeno je na okruglom stolu Javno privatnim partnerstvom

do konkurentnijeg obiteljskog hotelijerstva održanom u Slavonskom Brodu. Upravo su mali i obiteljski hoteli zahvalno tržište i za plasman visokokvalitetnih autohtonih proizvoda lokalnih proizvođača. Zakonski okviri Govoreći o poslovanju malih i obiteljskih hotela i njihovoj budućnosti, ministar turizma Damir Bajs je istaknuo kako oni čine 15 posto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj te njihova godišnja popunjenost iznosi 200 dana što je daleko iznad hrvatskog prosjeka iskorištenosti turističkih kapaciteta. Pritom je naglasio kako je Ministarstvo turizma u nekoliko posljednjih godina vlasnicima malih i obiteljskih hotela isplatilo dvije milijarde kuna kreditnih te oko 300 milijuna kuna poticajnih sredstava. S obzirom na to da je poslovanje malih i obiteljskih hotela vrlo

važno za hrvatski turizam, Bajs je istaknuo kako treba prilagoditi zakonske okvire tim hotelima te njihove standarde i djelatnost odvojiti od velikih hotelskih korporacija s kojima su do sada bili izjednačeni. Pritom je dodao kako to neće biti lagan i jednostavan proces. Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji su naglasili kako je HBOR od svog osnutka, dakle od 1992. do kraja 2010., u gospodarstvo ukupno plasirao 56 milijardi kuna kreditnih sredstava od čega je za turizam izdvojeno 8,7 milijardi kuna. Pritom je Aleksandra Arbanas iz HBOR-a istaknula kako je lani za turizam izdvojeno 10 posto više kredita nego 2009. godine, ne precizirajući točno o kojoj je svoti riječ, no naglašavajući kako je samo u pripremu turistič-

Samo u pripremu turističke sezone utrošeno je 43,7 milijuna kuna ke sezone utrošeno 43,7 milijuna kuna. Za ovu godinu hrvatska je vlada pripremila Model A+ kojim će hotelijeri, među ostalim, moći dobiti i kredite za financiranje tekuće likvidnosti na 6,5 godina i uz fiksnu kamatu od četiri posto. (S.P.)

ISPLATE SE SAM VLASTITI BREND U hrvatskoj tekstilnoj industriji u dvije godine izgubljeno je 40 plaćama... No, neke domaće tvrtke izgradile su vlastiti, prepozna Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ndustrija tekstila i odjeće ubraja se među najglobaliziranije u svijetu, a hrvatska industrija tekstila oduvijek je izložena tržišnim uvjetima. Zbog oštre cjenovne konkurencije upitna je njena profitabilnost. Iako je još prije nešto više od desetak godina domaća tekstilna industrija po visini izvoza zauzimala visoko drugo mjesto među industrijskim granama orijentiranima na izvoz, to više nije tako jer se mnoge vrste tekstilnih proizvoda ne izrađuju u našoj zemlji. Do prije desetak godina svake se godine izvozilo robe u vrijednosti od 650 do 750 milijuna američkih dolara. U 2009. godini bilo je registrirano 708 tekstilnih tvrtki koje su ostvarile ukupni prihod u visini od 4,96 milijardi kuna. No, kao i ostale gospodarske grane, i tekstilnu industriju pogodila je kriza, pa je tako od kraja 2008. do studenoga

2010. u toj industriji izgubljeno 4020 radnih mjesta. “Taj je pad mogao biti i veći da nije bilo novčanih potpora Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Potpore toj industrijskoj grani daju se od 2005. godine, a u proteklih pet godina MINGORP je indu-

Industriju tekstila i odjeće posebice opterećuju velika davanja državi striji tekstila i odjeće te kožarsko-prerađivačkoj industriji dodijelio potpora u visini od 340 milijuna kuna”, rekla je Mirjana Gambiroža-Jukić, tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Bez obzira na to što hrvatska tekstilna i odjevna industrija ima dugu tradiciju i prije 10 i više godina bila je poznata po predobradi sirovina, predionicama, proizvodnji tka-

nih i pletenih proizvoda uključujući i oplemenjivanje tekstila, otvaranjem istočnih i azijskog tržišta, od 2000. godine započeo je golemi uvoz robe iz dalekih zemalja. Osim toga, veliki broj ugovora o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila s nekim državama nije otvorio vrata za veći izvoz tekstilnih roba. Suprotno očekivanjima, ostvarena je još veća konkurencija i lakši dotok strane robe na domaće tržište. Hrvatska tekstilna industrija do te je godine bila konkurentan, poželjan i uspješan partner mnogih svjetski poznatih tekstilnih i odjevnih proizvođača i trgovaca, pa je i vanjskotrgovinska razmjena te grane bila pozitivna sve do 2000. godine. Najniža cijena rada U današnje doba industrija tekstila i odjeće u iznimno je teškom stanju, a posebice je opterećuju velika davanja državi kroz razne poreze te doprinose na plaće i iz plaća što cije-


15

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 4,96 mlrd kn

( 2776 kn

tadašnji ukupni prihod tih tvrtki

neto plaća u odjevnoj industriji u studenom 2010. OŽIVLJAVANJE TEKSTILNE PROIZVODNJE

U krizi ne gradimo zidove nego osvajamo nova tržišta

MO ORIGINALNOST, DOVI I KOLEKCIJE

Od nekadašnjeg starog posrnulog tekstilnog diva, varaždinske tvrtke VIS, nastala je T7 Grupa u čijem je sastavu i tvrtka T7 Vis, vizionarski i razvojno orijentirano poduzeće koje želi postati regionalni lider u proizvodnji promotivnih tekstilnih proizvoda i tehničkih tkanina.

20 radnih mjesta, čitava je djelatnost poznata po problemima i preniskim tljiv brend i dobro prodaju svoje proizvode na domaćem i na stranom tržištu Zaposlenost, proizvodnja i uvoz-izvoz od 2007. do 2010. godine Ukupan broj zaposlenih1 Izvoz (u tis.)2 Uvoz (u tis.)3 1 3

2007. 26.898 715.220 USD 1.227.040 USD

2008. 25.419 746.739 USD 1.328.960 USD

XI 2010. 21.399 401.814 EUR 575.057 EUR

Broj zaposlenih na dan 31.12. tekuće godine i 31.12.2010.; 2 Izvoz Hrvatske po područjima NKD-a (proizvodni principi); Od 2009. DZS izvoz bilježi isključivo u eurima

2008./2007.1

Indeks industrijske proizvodnje 1

2009. 22.447 613.533 USD 1.056.710 USD

2009./2007.2

Indeks I-XI 2010./I-XI 2009.

Tekstilna industrija

Odjevna industrija

Tekstilna industrija

Odjevna industrija

93,35

75,42

112,20

93,5

96,1

Ukupna tekstilna i odjevna industrija; 2 2009. g. promijenjen je NKD i tekstilna industrija se promatra odvojeno

2007.

2008.

6,18

5,64

5,56

5,44

10,90

10,10

10,09

9,93

Udio izvoza tekstila i odjevne industrije u prerađivačkoj industriji (u %) Udio broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji (u %)

2009. I-XI 2010.

Izvor: HGK - Sektor za industriju - Udruženje tekstilne i odjevne industrije

na rada koju oni postižu u lohn (doradnim) poslovima ne može podmiriti. U prerađivačkoj industriji, tekstilna industrija sudjeluje sa 5,5 posto. Devedestih godina 20. stoljeća u toj industrijskoj grani bilo je zaposleno 82.300 djelatnika, dok danas ona zapošljava 21.400 djelatnika. Plaće radnika za primarnu industriju imaju udio od 71,6 posto od neto plaća prerađivačke industrije, dok neto plaća u odjevnoj industriji ima udio od 65,03 posto od neto prosječnih plaća u prerađivačkoj indu-

striji. To znači da je neto plaća u odjevnoj industriji u studenom prošle godine iznosila 2776 kuna, a u primarnoj tekstilnoj industriji 3315 kuna. Prosječna neto plaća po satu rada u tekstilnoj industriji iznosi samo 19,43 kune, a u odjevnoj industriji 16,22 kune što je gotovo najniža cijena rada unutar prerađivačke industrije. “U posljednjih godinu dana prodaja hrvatskih tekstilnih proizvoda znatno je pala, a tekstilne tvrtke smanjile su i proizvodnju vlastitih kolekcija pod vlastitom robnom mar-

kom. Ipak, treba izdvojiti neke tvrtke, poput tvrtki Zlatna igla Siscia, Estare Culto, Varteks, Galeb, Pletix, Jadran, Kotka, Arena i T7 Vis koje imaju vlastiti prepoznatljiv brend i dobro ga prodaju na domaćem, ali i stranom tržištu, primjerice u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Nizozemskoj”, rekla je Mirjana Gambiroža-Jukić. Pritom je posebice istaknula važnost zagrebačke tvrtke Amadeus Jeans koja zapošljava oko 550 djelatnika i ima svoje prodavaonice gotovo u svakom gradu. Tvrtka ima 12 diza-

jnera koji kreiraju kolekcije odjeće za mlade, posebice od jeansa. Ta se odjeća šiva isključivo u Hrvatskoj, dok se ostali proizvodni program ponekad šiva u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Kini. Dizajneri tvrtke Amadeus Jeans spremni su u roku od 15 dana lansirati na tržište sasvim nove kolekcije jeansa i po tome su na domaćem tržištu jedinstveni. Treba još potpora Govoreći o procjenama za budućnost hrvatske tekstilne industrije, Mirjana Gambiroža-Jukić je naglasila kako će i dalje biti gubitaka radnih mjesta, prije svega zbog oštre konkurencije na tržištu. Perspektivu, prema njezinom mišljenju, imaju samo one tekstilne tvrtke koje su do sada značajno modernizirale tehnologiju proizvodnje te su se financijski konsolidirale. Domaća tekstilna industrija i u ovoj godini očekuje novčane potpore koje bi podigle njenu konkurentnost na tržištu.

Tvrtka T7 Vis orijentirana je na dva segmenta: promotekstil i proizvodnja promotivnih suncobrana za ugostitelje s logotipovima klijenata te tekstilni program za HoReCa sustav (opremanje hotelijerskih i ugostiteljskih objekata) - stolnjaci, nadstolnjaci i salvete. S obzirom na to da je tvrtka T7 Vis kupila i Pamučnu industriju Duga Resa u stečaju, nedavno je sa svojim novim proizvodnim programom sudjelovala na međunarodnom sajmu tekstila za dom i kućanstvo Heimtextil 2011. u Frankfurtu. Odličan prvi nastup “Zadovoljni smo svojim prvim nastupom na tom sajmu jer smo obnovili sve partnerske odnose koje je prije imalo poslovodstvo Pamučne industrije Duga Resa, primjerice s klijentima iz Velike Britanije i Nizozemske koji su oduvijek držali do kvalitete proizvoda koje je nudila bivša Pamuč-

na industrija, a sada nastavlja T7 Vis. Dogovorili smo i nove poslove za ovu i sljedeću godinu, vrijedne desetke milijuna kuna. Ostvarili smo i vrlo dobre kontakte s novim kupcima kojima tijekom veljače šaljemo probne proizvode. U poslovnim razgovorima na sajmu dobili smo potvrdu o vrhunskoj kvaliteti i izgledu naših proizvoda”, rekla je Jasmina Prokop Tomić, direktorica marketinga i članica Uprave T7 Visa. Iako ta tvrtka izvozi svoje proizvode u više od 30 zemalja, prvi put su ostvareni i ozbiljni pregovori s predstavnicima tvrtki iz SAD-a, koji su naručili izradu kišobrana, te iz Australije, Dubaija i Afrike. Nova radna mjesta Poslovodstvo tvrtke T7 Vis nastavit će s ulaganjem u revitalizaciju svoje proizvodnje kako bi se što bolje pripremili za daljnje izvozne projekte. Iako Jasmina Prokop Tomić nije željela dati detaljne podatke o tome koliko će iznositi te investicije, ipak je rekla kako će tvrtka ulagati u obnovu strojnog parka i sanaciju objekata Pamučne industrije Duga Resa te u nova zapošljavanja. Naime, prilikom preuzimanja u Dugoj Resi je bilo 30 zaposlenih, a sada ih je 130. U sljedećih pet godina u planu je daljnje zapošljavanje. Primjera radi, u cijeloj T7 Grupi zaposleno je 500 djelatnika. “U trenucima krize jedni grade zidove, a drugi vjetrenjače. Mi kažemo da gradeći vjetrenjače osvajamo nova tržišta temeljeći budućnost na kvaliteti proizvoda i izvoznom poslovanju”, zaključila je Jasmina Prokop Tomić. (S.P.)


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 30.300 tona

industrijska proizvodnja sira u Hrvatskoj 2009.

( 5000 tona

proizvodnja sira na obiteljskim gospodarstvima

Proizvodnja sira

Zašto naši proizvođači (j konkurentni na europsko

Potrošnja sira na domaćem tržištu raste i u prosjeku premašuje 10 kilograma po stanovniku. Raste i p po stanovniku. Veliki domaći proizvođači odavno su se uskladili sa zahtjevima EU-a, ali ipak i dalje na Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja sira u Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 30.300 tona, a proizvodnja sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima oko 5000 tona. U 2009. godini industrijska se proizvodnja povećala za 25 posto u odnosu na 2005., kada je iznosila 24.400 tona. Istina, pad proizvodnje primjetan je u odnosu na 2008. godinu kada je bila nešto veća i iznosila 30.800 tona. S druge strane, proizvodnja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iskazuje obratan trend i u istom razdoblju smanjila se za čak 29 posto. Ona je 2005. godine iznosila sedam, 2006. godine osam, a 2008. i 2009. godine iznosila je 5000 tona. Kada se zbroji industrijska proizvodnja i proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uočljivo je da je ona ukupno porasla za nekih osam posto, te je ukupna hrvatska proizvodnja sira u 2009. godini iznosila 35.300 tona. Uvoz i izvoz sira Uvoz sira u tom četverogodišnjem razdoblju porastao je za 2,7 posto i iznosio je 10.950 tona. Najviše sira uvezeno je iz zemalja Europske unije i to 10.250 tona, dok je iz ostalih ze-

malja uvezeno manje od jedne tone, točnije 830 kilograma. S druge strane, izvoz sira iz Hrvatske povećan je u četverogodišnjem razdoblju od 2005. do 2009. godine s oko 1240 tona na 1770 tona. U 2008. godini izvoz sira iznosio je 1980 tona. Hrvatski proizvođači sira uglavnom izvoze u zemlje izvan Europske unije. “Trenutačni problemi domaćih registriranih proizvođača povezani su s ekonomskom krizom koja je između ostalog dovela do promjene navika potrošača, odnosno do manje potrošnje sira, pogotovo kvalitetnog. Tu je zatim visoka cijena sirovine te sve jači utjecaj uvoza”, pojašnjava Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

ni ljudi. “Projekt Hrvatske mljekarske udruge, koji je podržala i Hrvatska gospodarska komora izdavanjem revije Mlijeko i ja, dobar je primjer ispravnog pristupa.

Nakon pristupanja EU-u, hrvatski proizvođači mogu računati na pomoć u slučaju krize, eventualne subvencije za izvoz i druge olakšice Božica Marković smatra kako se situacija može poboljšati provođenjem kampanja i ukazivanjem na vrijednost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehra-

Tu je i vrlo efektna inicijativa uvođenja oznake Mlijeko s hrvatskih farmi čiji je nositelj Hrvatska poljoprivredna agencija”, ističe ona.

S obzirom na gotovo potpuno otvaranje tržišta proizvodima iz Europske unije, Božica Marković smatra da je najvažnije zadržati i osnažiti sadašnje pozicije u zemlji i regiji. “To je moguće ostvariti konstantnom modernizacijom proizvodnje, ulaganjem u nove proizvode, brendiranjem i marketingom, uspostavljanjem novih lanaca distribucije i širenjem proizvodnje u regiji”, pojašnjava ona. Prema njenom mišljenju temeljenom na podacima, uvoz značajno ugrožava domaće proizvođače i tjera ih na modernizaciju kako bi se prilagodili novim uvjetima. Za sada naši proizvođači sira u odnosu na proizvođače iz Europske unije, koji su naj-

prisutniji na našem tržištu, nisu konkurentni. Potrošnja sira se povećava i danas iznosi oko 9,5 kilograma po glavi stanovnika. Ako se tome doda i naturalna potrošnja, onda potrošnja sira u Hrvatskoj premašuje 10 kilograma po stanovniku. Usporedbe radi, prosječna potrošnja u Europi je oko 12 kilograma po stanovniku i, unatoč oscilaciji u pojedinim zemljama, ima tendenciju rasta. Zanimljivo je da je najveća potrošnja sira u Grčkoj - oko 30 kilograma po stanovniku - dok je daleko najmanja u Moldaviji gdje iznosi samo kilogram po stanovniku. Gotovo trećina europskog stanovništva ima potrošnju koja iznosi ispod šest kilograma po glavi sta-

novnika. Uz Grčku, potrošnju sira veću od 15 kilograma po stanovniku imaju još Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Švedska, Cipar, Rumunjska, Malta i Poljska, dok je potrošnja sira u Srbiji 8,9 kilograma, Mađarskoj devet, Slovačkoj 7,7 po glavi stanovnika godišnje. Pristup Europskoj uniji Ulazak u Europsku uniju hrvatskim proizvođačima sira donijet će ukidanje carinske zaštite koja iznad kvote na gaudu trenutačno iznosi 25 posto. Pozitivne strane su i olakšan pristup hrvatskim proizvodima na tržište zemalja Europske unije. Proizvođače očekuje poslovanje na uređenom tr-


17

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

(

sa 1240 na 1770 t

Ivan Gligora, vlasnik tvrtke Sirana Gligora, Kolan - Pag

Problem je u tome što je crno tržište donekle legalizirano

porastao izvoz sira u četiri godine

još) nisu om tržištu

Imamo nekoliko manifestacija i smotri ovaca i sireva gdje nastupaju proizvođači koji nisu legalizirani i registrirani, a podupire ih Ministarstvo

N

potrošnja u Europi, koja već iznosi 12 kilograma ajviše izvoze - u zemlje koje nisu članice Unije  Uvoz sira 2009. EU OSTALE UKUPNO

tona

USD

%

10.119 831 10.950

42.693.907 4.628.180 47.322.087

90 10 100

tona

USD

USD/kg

3206 1562 687 5455

9.979.757 8.177.865 2.344.238 20.501.860

3,1 5,2 3,4 3,8

Najviše se uvozi polutvrdi sir:

GAUDA EMENTALER EDAMER UKUPNO

 Izvoz sira 2009. EU OSTALE UKUPNO

tona

USD

%

98 1.674 1.772

656.407 8.024.035 8.680.442

8 92 100

tona

USD

USD/kg

263 154 417

1.277.151 721.578 1.998.729

4,9 4,7 4,8

489 275

1.405.420 1.715.299

Najviše se izvozi polutvrdi sir:

GAUDA EDAMER UKUPNO ...zatim

žištu, mogu računati na intervencije Europske unije u slučaju krize, eventualne subvencije za izvoz i druge olakšice. Ako promatramo tehničko-tehnološku razinu proizvodnje i zadovoljavanje uvjeta sigurnosti hrane kod naših najvećih proizvođača, možemo ustvrditi kako su se oni već odavno uskladili sa zahtjevima koje propisuje europsko zakonodavstvo. Na nedavno održanom Hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka dr. Ivan Jakopović, načelnik Odjela za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, istaknuo je kako je zadnji šestogodišnji period proizvodnje mlijeka karakterizirala neznatna promje-

SVJEŽI SIR TOPLJENI SIR

na broja krava, ali i dramatičan pad broja isporučitelja mlijeka. Međutim, unatoč tome, rasle su ukupne količine isporučenog mlijeka jer je porastao broj isporučenog mlijeka po pojedinoj

Najviše sira uvezeno je iz EU-a, 10.250 tona, dok je iz svih ostalih zemalja uvezeno ukupno tek 830 kilograma farmi. Razdoblje je obilježio snažan porast kvalitete mlijeka, ponajviše zbog

Izvor: PRODCOM 2009

usvajanja standarda Europske unije. Pristupom Europskoj uniji Hrvatska u cijelosti preuzima njenu opću poljoprivrednu politiku. Primjenom CAP-a (Common Agricultural Policy), Zajedničke poljoprivredne politike, stvorit će se uvjeti za konkurentnu proizvodnju što je od velikog interesa za našu poljoprivredu. “Mogu se pojaviti problemi kod onog dijela proizvođača koji se neće pripremiti za nadolazeće promjene. Stoga moramo promijeniti naša gledanja i odlučno se uskladiti s uvjetima proizvodnje u okviru CAP-a Europske unije”, istaknuo je Jakopović.

a svečanosti otva­ranja svog novog pogona vrijednog više od tri milijuna eura, najpoznatiji hrvatski proizvođač premium sireva Ivan Gligora okupio je prošlog ljeta gotovo čitav državni vrh. Nedavno je ovaj proizvođač paškog sira na Svjetskom prvenstvu sireva u Birminghamu osvojio i tri velike zlatne medalje. Tako je uvršten među 10 najboljih proizvođača sireva na svijetu. Gligora je prošle godine dobio i visoko priznanje Međunarodnog instituta za degustaciju i kvalitetu iz Bruxellesa Superior Taste Award. Njegov paški sir dobio je tom prigodom najvišu ocjenu - tri zvjezdice. Inače, Gligorin je sir nositelj gotovo svih oznaka kvalitete koje može imati jedan hrvatski proizvod. Sirana Gligora zapošljava 30 radnika, a uz sebe veže oko 200 kooperanata iz Zadarske županije. Što vam donosi novi pogon? Koliki je njegov kapacitet? - Donosi nam povećanje proizvodnje i rad u suvremenom pogonu. Kapacitet je zasad tri puta veći od naše dosadašnje proizvodnje koja je do otvaranja ovog pogona iznosila 200 tona godišnje. Ove godine nam je u planu na tržište plasirati 300 tona sira, a dogodine oko 400 tona. Gdje ćete plasirati toliku količinu? - Naš cilj je osvajanje europskog i američkog tržišta. Imamo izvozni broj, respektabilna priznanja i kvalitetu. Prve količine smo već plasirali, bez obzira na to što nemamo zaliha. Ozbiljniji izvoz očekujemo kada sazrije ovogodišnji ciklus paškog sira.

Navodno se namjeravate ozbiljnije posvetiti proizvodnji kozjeg sira? - Poznato je da su hrvatski potrošači skloniji ovčjim sirevima nego kozjim, što je obratno od trenda ostalih europskih potrošača. Zbog takvih navika naši proizvođači kozjeg mlijeka imaju veliki problem s njegovim plasmanom. U tom dijelu vidimo veliku priliku za rast jer je i naš kozji sir dobio velika svjetska priznanja. Imate li problema s plasmanom svojih proizvoda s obzirom na to da proizvodite skupe sireve? - Zahvaljujući tome što smo ojačali komercijalu i izbjegli posrednike u prodaji imamo zadovoljavajuće rezultate tako da ne gomilamo zalihe. Činjenica je da bi nam to bilo teško ostvariti da nije turističke sezone, a svakako nam na ruku ide i to što imamo tako snažan brend kakav je paški sir. Inače je najveći problem hrvatskih proizvođača

nelikvidnost koju generiraju pojedini veliki trgovački lanci. Postoji li u Hrvatskoj crno tržište sira i koliko je ono zastupljeno? - Ono postoji i nije problem to što netko prodaje nekoliko sireva uz autocestu jer je to “socijala”. Problem je to što je crno tržište donekle legalizirano. Primjerice, imamo nekoliko manifestacija i smotri ovaca i sireva gdje nastupaju proizvođači koji nisu legalizirani i registrirani. Problem je tim veći što Ministarstvo financijski podupire takve manifestacije. Osim toga, nered vlada i u uvozu sira. Naši proizvodi nose oznaku Hrvatski otočni proizvod i ona je istaknuta malim slovima, a uvozni talijanski sir na našem tržištu nastupa pod nazivom Otočki sir. Čemu onda služi oznaka HOP kad se taj uvezeni sir potpuno netočno deklarira? Niti je proizveden kod nas - niti na otoku. (J.V.)


18 EUROGLAS

( 25 mil kn

*vijesti U Splitu predstavljen projekt CABBS U Splitu je prošli tjedan predstavljen projekt CABBS – Izgradnja kapaciteta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduženih za pružanje potpore u poslovanju. Projekt, čiji proračun iznosi 1,3 milijuna eura, provodi se od rujna 2010., trajat će 18 mjeseci, a podijeljen je u dvije komponente. Cilj prve komponente je izgradnja kapaciteta poslovnih konzultanata, a druge ojačati institucije za podršku u poslovanju malih i srednjih poduzetnika, posebice početnika i žena, u cijeloj Hrvatskoj. Milošević s veleposlanicima EU-a

Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren i veleposlanici država članica EU-a akreditirani u Hrvatskoj prošli su se tjedan sastali s potpredsjednikom Vlade Ivanom Domagojem Miloševićem. Sastanak je bio prilika za razmjenu stajališta o aktualnim reformama u smislu unaprjeđenja poslovnog okruženja s posebnim naglaskom na ulaganja. Potpredsjednik Milošević veleposlanicima EU-a predstavio je niz aktivnosti koje poduzima kako bi poboljšao ulagačku klimu u zemlji. Hrvatska uspostavlja mrežu Natura 2000 U Zagrebu je prošli tjedan predstavljen projekt Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela mreže Natura 2000 u Hrvatskoj – Marine Natura 2000. Cilj projekta je pružanje podrške Državnom zavodu za zaštitu prirode i hrvatskim institucijama u prijenosu Direktive o staništima i Direktive o pticama EU-a kako bi se pridonijelo dovršenju morske komponente mreže Natura 2000, što je obveza Hrvatske kao pristupnice EU-a. Projekt je vrijedan 508.300 eura, njegova provedba počela je u studenom 2010. i trajat će do studenog ove godine.

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

uloženo u jačanje ženskog poduzetništva od 2004.

( 60% žena

na zavodima za zapošljavanje

ENTREPRENEURSHEP CROATIA

Veleposlanstvo za žensko poduzetništvo Europska mreža ambasadorica poduzetništva će i kroz hrvatsku mrežu ambasadorica poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Ž

ene čine 52 posto populacije, a na zavodima za zapošljavanje čak je 60 posto žena. Među poduzetnicima i vlasnicima poduzeća veoma je malen postotak žena, a ako se koja i odluči za ulazak u poslovne vode, često se susreće s nerazumijevanjem okoline. Upravo zbog toga Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Tera Tehnopolisom iz Osijeka, Tehnološkim parkom Varaždin i Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba pokrenula je projekt hrvatske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva EntrepreneurSHEp Croatia. Projekt se realizira u okviru Programa Unije za konkurentnost i inovacije (CIP) – potprograma CIP EIP, i trajat će 24 mjeseca. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević istaknuo je kako 1,75 milijuna ljudi u Hrvatskoj prima sredstva iz proračuna, a poduzetništvo nije zaživjelo u onoj mjeri kako bi se to željelo. “Vanjski dug za nekoliko će godina dosegnuti 60 milijardi eura, a tradicionalni će model generacijske solidarnosti prerasti u budućnosti u javni dug koji će se kroz poreze javljati kao problem tvrtkama. Upravo zato je borba za afirmaciju ženskog poduzetništva potrebna na svim razinama. Osobito je važna u području edukacije jer je

potrebno stvarati poduzetničku svijest od najranijih dana”, smatra Vidošević. 1001 poticaj Prošle je godine donesena Strategija razvoja ženskog poduzetništva, a za razvoj tog poduzetništva utrošeno je 25 milijuna kuna od 2004. godine, kaže Državna tajnica za poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić. “Prošle je godine podneseno 1597 zahtjeva za razvoj ženskog poduzetništva, pa je uz šest milijuna kuna za taj razvoj osigurano i dodatnih 4,5 milijuna kuna. Realiziran je 1001 poticaj od 10,5 milijuna kuna. Potpore su bile manje vrijednosti, većinom u uslužnoj djelatnosti, ali su ipak znatno pridonijele razvoju ženskog poduzetništva”, istaknula je Tihana Kraljić.

Vesna Torbarina, voditeljica projekta EntrepreneurSHEp

Za sada na jedan poduzetnički pothvat žena dolaze u prosjeku dva i pol “muška” projekta, a cilj je Ministarstva da se do 2013. taj nerazmjer svede na razinu od 1,41. Najavljen je i novi jamstveni program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo koji će koristiti samo poduzetnice. Hrvatska na svom putu u EU treba zadržati postojeća očekivanja i entuzijazam, te uz integriranost pokaza-

ti i to da će biti inspirativna članica EU-a, rekla je direktorica Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije Joanna Drake.

Lani su za razvoj ženskog poduzetništva realizirani poticaji od 10,5 milijuna kuna, istaknula je Tihana Kraljić “Malo i srednje poduzetništvo stvara 80 posto novih poslova. Poduzetnice čine 34,4 posto, od čega je 20 posto u industriji, pa je potrebno osloboditi postojeće potencijale. Postoje i teškoće kao što je slabo poslovno okruženje i otežan pristup financijama, diskriminacija na temelju spola, nemogućnost brige za djecu, različitost pristupa poduzetništvu žena i muškaraca”, ističe Joanna Drake. Mreža mentorica Žene su u poduzetništvu opreznije od muškaraca, svjesnije rizika te na pokretanje posla gledaju iz različitog kuta, istaknula je Joanna Drake te najavila uspostavu mreže mentorica za poduzetnice.

Voditeljica projekta EntrepreneurSHEp Vesna Torbarina iz HGK-a je rekla, govoreći o Mreži, kako je ona osnovana 2009. godine tijekom švedskog predsjedanja EU-om, te je obuhvatila 150 ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Hrvatska je lani postala novom članicom Mreže, koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje. “Cilj je projekta uspostaviti mrežu ambasadorica u Hrvatskoj koja će poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke, podizati svijest o poduzetništvu žena te pomoći u podizanju sposobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouzdanja, postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja”, naglasila je Vesna Torbarina. Među uspješnim poslovnim ženama izabrano je 30 hrvatskih ambasadorica koje će na razne načine promicati žensko poduzetništvo - predavanjima u školama i na fakultetima, medijskim nastupima, aktivnim sudjelovanjem na konferencijama, radionicama i javnim događajima, te surađivati s europskim ambasadoricama radi unaprjeđenja i razmjene iskustva.

Ciljna skupina: nezaposlene žene HGK zajedno s partnerima u projektu EntrepreneurSHEp Croatia planira održavanje 10 inspiracijskih seminara, pet follow-up radionica te izbor najperspektivnije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Radionicama se namjerava zainteresirane sudionice potaknuti na pokretanje vlastite tvrtke, a tri od njih će imati mogućnost postati novim ambasadoricama koje će nastaviti nadahnjivati druge perspektivne poduzetnice i nakon završetka projekta. Ciljane grupe su nezaposlene žene, žene koje prvi put traže posao te mlade žene koje su upravo završile školovanje.


19

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 28%

( 6,3%

pad cijena najma industrijskih prostora u Dublinu

pad cijena najma trgovina u Zagrebu

promjene na Tržištu nekretnina

Rastu cijene najma jedino na elitnim lokacijama U većini gradova Južne i Jugoistočne Europe potražnja za uredskim prostorima ostala je uglavnom stabilna. Najveća iznimka je Sofija s padom cijena većim od 18 posto, dok su u Zagrebu i Beogradu cijene najma smanjene za oko šest posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr

G

ospodarski oporavak Europe još je na nesigurnim nogama, što se odražava i na europsko tržište nekretnina. Tako se za Njemačku, Francusku, Poljsku, Veliku Britaniju, nordijske i baltičke zemlje prognozira stabilan rast kako ukupnog gospodarstva, tako i tržišta nekretnina, dok su predviđanja za Irsku, Španjolsku, Grčku i Portugal uglavnom negativna. Investicijska potražnja na tržištu nekretnina poboljšana je u četvrtom tromjesečju 2010., ali još je izražen oprez zbog rizika i ograničenog profitnog potencijala, pokazuje najnovija analiza konzultantske kuće King Sturge. Uredski i industrijski prostori London, Pariz i Moskva u zadnjem su kvartalu 2010. zabilježili najveći rast cijena najma uredskog prostora, uz dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini. Ipak, u sva tri velegrada cijene najma još uvijek su znatno ispod vrhunca koji su dostigle prije recesije. I Stockholm je zabilježio snažan rast cijena u četvrtom tromjesečju, na valu općeg gospodarskog rasta i sma-

njene ponude prvorazrednog uredskog prostora. Potražnja za elitnim uredima u središnjem Londonu nastavila je rasti i u zadnja tri lanjska mjeseca, pa je tijekom cijele 2010. ukupni iznajmljeni prostor povećan za 50 posto u usporedbi sa 2009. godinom. Zato su i cijene najma na najboljim lokacijama, West Endu i Cityju, porasle za 7,1 odnosno 1,9 posto. S druge strane, niz je gradova u kojima je potražnja za uredskim prostorom i da-

U Beogradu se skladišta mogu iznajmiti po čak 33 posto manjoj cijeni nego godinu ranije lje slaba, zbog čega su cijene padale, primjerice, u Dublinu, Madridu i Ateni. U većini gradova Južne i Jugoistočne Europe potražnja je ostala uglavnom stabilna. Najveća iznimka je Sofija, s padom cijena većim od 18 posto, dok su u Zagrebu i Beogradu cijene najma smanjene za oko šest posto. Potražnja za industrijskim i logističkim prostorima u blagom je porastu, ali slika postaje vrlo šarolika kad se pogledaju cjenovni trendovi. U Londo-

Prosječne cijene najma poslovnih prostora i skladišta po gradovima UREDI

Amsterdam Atena Beč Beograd Bratislava Bruxelles Budimpešta Bukurešt Dublin Frankfurt Helsinki Istanbul Kopenhagen London Luksemburg Madrid Milano Moskva Oslo Pariz Prag Sofija Stockholm Varšava Zagreb Ženeva

SKLADIŠTA

TRGOVINE

Najam (4. kvartal 2010.)

Godišnji najam promjena

Najam (4. kvartal 2010.)

Godišnji najam promjena

Najam (4. kvartal 2010.)

Godišnji najam promjena

300 312 265 186 198 260 230 240 325 378 285 362 201 942 420 354 450 755 371 760 252 216 433 312 192 1,003

0.0% -7.1% 0.0% -6.1% 0.0% 0.0% 6.5% 0.0% -18.8% -3.1% -3.7% 0.0% -6.3% 15.4% 0.0% -1.7% -11.8% 42.9% 0.0% 16.9% 0.0% -18.2% 5.4% 4.0% -5.9% 4.2%

60 60 102 48 47 45 42 48 65 66 104 59 70 163 96 72 48 91 128 50 54 54 88 48 72 120

0.0% 0.0% 0.0% -33.3% 2.6% 0.0% 0.0% -5.9% -27.8% 0.0% -5.5% 0.0% -4.5% 0.0% 0.0% -14.3% -20.0% 9.1% -9.1% -3.8% 0.0% -18.2% 2.6% -2.4% -4.0% -6.3%

2,100 2,400 3,000 1,080 480 1,600 1,080 840 3,150 2,880 1,480 900* 2,213 7,037 960 2,640 6,800 3,773 1,918 6,300 2,040 840 1,556 960 900 7,218

0.0% -20.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% -10.0% -12.5% -19.2% 4.3% 0.7% 0.0% 3.1% 0.0% 0.0% 0.0% 0.7% 11.1% 7.1% 0.0% 0.0% -17.6% 0.0% 0.0% -6.3% 5.9%

Izvor: King Struge, podaci za kraj prosinca 2010.

nu su tako cijene stabilne zbog pojačane potražnje, u Parizu se bilježi blagi pad, dok je na moskovskom tržištu porast veći od devet posto. U drugim gradovima mnogi su zakupci iskoristili recesiju i povoljnije uvjete najma, pa se tako u Beogradu skladišni prostori mogu iznajmiti po čak 33 posto manjoj cijeni nego godinu ranije, u Dublinu za 28 posto, u Milanu za 20 posto, a u Sofiji za 18 posto. Prema podacima King Sturgea, Zagreb u ovoj ka-

tegoriji spada u relativno stabilna tržišta, s padom cijene najma od četiri posto, što je bolje od Bukurešta, Beograda ili Sofije, ali lošije od Budimpešte, Praga ili Varšave. Trgovački prostori Rast nezaposlenosti i smanjivanje javnih troškova u cijeloj Europi negativno utječu na privatnu potrošnju. Glavni trgovački centri, poput Londona, Pariza ili Milana, ipak se i dalje dobro drže i u njima je potražnja za tr-

govačkim prostorima stabilna. Rastom cijena najma prednjače Moskva i Oslo, dok su na negativnoj strani, kao i u ostalim kategorijama, rekorderi Atena, Dublin i Sofija, nakon kojih slijede Bukurešt i Budimpešta, te Zagreb, s godišnjim padom cijena od 6,3 posto. Ukupnom rastu potražnje za novim trgovačkim prostorima na razini cijele Europe ponajviše pridonose međunarodni lanci trgovina hranom i odjećom, dok se mali, neovisni tr-

govci na manjim tržištima uglavnom bore za opstanak. Na većini tržišta Južne i Jugoistočne Europe cijene najma trgovina su, prema procjeni King Sturgea, dostigle dno, što u slučaju Sofije i Bukurešta znači da su od početka 2008. pale i do 50 posto. Izgledi Potražnja za poslovnim prostorima trebala bi ostati stabilna tijekom nadolazećeg razdoblja postupnog gospodarskog oporavka, predviđaju u King Sturgeu. Ponuda bi se mogla smanjiti na nekim tržištima uslijed gotovo zamrznutih investicija u graditeljstvo u zadnje dvije godine. Primjerice, u Londonu, Parizu i Moskvi već se osjeća manjak prvorazrednih uredskih prostora, što bi u ovoj godini moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena najma. Vrlo je malo lokacija na kojima je ove godine realno očekivati porast najma u sektoru industrijskih i logističkih prostora, osim možda oko Londona. Cijene najma uredskih prostora i trgovina vjerojatno su dodirnule dno na većini zapadnoeuropskih tržišta, te bi u idućih 12 mjeseci trebale ostati uglavnom stabilne, prognozira konzultantska kuća King Sturge.


20 AKTUALNO *vijesti U Puli održana Histria Na ovogodišnjoj 18. izložbi hrane, pića i ugostiteljske opreme Histria u Puli nastupilo je više od 200 izlagača iz 16 hrvatskih županija. Uz izložbu obogaćenu nizom stručnih predavanja i prezentacija, održani su i multilateralni poslovni susreti na kojima su uz hrvatske tvrtke sudjelovale i tvrtke iz Italije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Ukupno je sudjelovalo 80 tvrtki. Gredelj dobio posao s američkom kompanijom Predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vozila Gredelj Ivan Tolić i predsjednik Uprave američke kompanije National Railway Equipment Company Steven L. Beal potpisali su prošlog tjedna Ugovor o obnovi i modernizaciji devet dizel-električnih lokomotiva serije GT26 i G26. Vrijednost isporuke iznosi 14,5 milijuna američkih dolara. Obnovom i modernizacijom tih lokomotiva produljit će se njihov rok eksploatacije za još 25 godina. Dalekovodu treći posao u Ukrajini Zagrebačka tvrtka Dalekovod dobila je treći posao u Ukrajini, vrijedan 71 milijun eura. Riječ je o projektiranju i izgradnji 135 kilometara duge dionice novog dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo. Hrvatska je tvrtka posao dobila u kon-

kurenciji sa šest međunarodnih kompanija prema pravilima Europske banke za obnovu i razvitak koja kreditom i financira projekt. Radovi bi trebali završiti za 20 mjeseci od potpisivanja ugovora, a njihovim završetkom bit će omogućena opskrba električnom energijom sjevernog dijela središnje Ukrajine.

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( za 100%

porasle narudžbe zagrebačkoj Elodi

( za 5,5%

pala lani prodaja automobila u EU

Automobilska industrija bez granica

Budi se istok, dok zapad drijema Pretprošla i prošla godina do kraja devetog mjeseca bile su podjednako teške. No, kaže Damir Ištvanić, direktor Elode, potkraj prošle godine stvari su se počele kretati pošljavanju, državnim financijama i izvozu.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj je u 2010. prodano 38.587 novih automobila, što je 14 posto manje nego godinu ranije. A te je godine, prema podacima agencije Promocija plus, prodano 44.918 novih automobila, što je pak upola manje nego rekordne 2008. kada je u nas registrirano 88.217 novih vozila. Prodaja automobila u Europskoj uniji proš-

Ad Plastik već ima dvije tvornice u Rusiji, a zajedno s ruskom tvrtkom-kćeri dobio je nagradu za najboljeg dobavljača autoindustrije u Euroaziji le je godine bila manja za 5,5 posto nego 2009., nedavno je objavila Udruga europskih proizvođača automobila (ACEA - European Automobile Manufacturers Association). U 2009. je pak prodaja automobila bila 1,6 posto manja nego 2008. godine. Iz tih se podataka može zaključiti kako će se europsko tržište teško i sporo oporavljati od posljedica koje je na taj sektor ostavila ekonomska kriza. Ilija Pokrajac, član Uprave Ad Plastika, tvrtke koja proizvodi plastične dijelove za vozila,

u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako je 2008. godina bila izrazito loša, pogotovo ako se uzme u obzir da nitko tada nije očekivao krizu. “Te smo godine prvi put u povijesti naše tvrtke imali gubitak. Sreća je u tome što smo rano počeli smanjivati troškove i restrukturirati poslovanje tako da smo 2009., kao i 2010., poslovali u plusu. Ova će godina, očekujemo, biti na razini prošle”, kaže Pokrajac. Rusko tržište Dugoročno, smatra Ilija Pokrajac, automobilska industrija u Europi će stagnirati, odnosno blago će rasti u nadolazećem razdoblju. Vjetar u jedra ovom sektoru dat će istočna tržišta. “Ad Plastik već ima dvije tvornice u Rusiji, a želi otvoriti i treću. Nadam se kako ćemo u tome i uspjeti”, ističe on. Damir Ištvanić, direktor Elode, zagrebačke tvrtke koja proizvodi

autoelektro dijelove kao što su prekidači i indikatori, naglašava kako je za njih situacija znatno bolja nego lani. “U šestoj smo brzini. Narudžbe su porasle za 100 posto. Neke projekte smo završili, a dobili smo i nešto novih”, napominje on. Pretprošla i prošla godina do kraja rujna, nastavlja Ištvanić, za Elodu su bile podjednako teške. “No, u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu stvari su se počele kretati”, dodaje on. Valja naglasiti kako je i ova tvrtka poslovanje prilagodila kriznoj situa-

ciji. Tako su proteklih godina smanjili broj zaposlenih. Međutim, zbog rasta narudžbi, otvorio se prostor za zapošljavanje pa je odnednavno broj ljudi koji rade u Elodi uvećan za otprilike osam posto. Hrvatsku su tijekom tranzicijskih godina ponude proizvođača automobila i pratećih dijelova zaobilazile, čemu smo dobrim dijelom sami pridonijeli. Zbog toga smo, može se reći, propustili izgradnju poneke tvornice automobila ili dijelova koja bi - poput primjerice Kije u Slovačkoj - u velikoj mjeri pomogla za-

Električna vozila za skoru budućnost Aleš Bratož, predsjednik Uprave Revoza, ističe kako će 2013. godine Renault te jedna od najvećih i najuspješnijih svjetskih automobilskih kompanija Daimler (Mercedes-Benz, Smart, Maybach) započeti s proizvodnjom Twinga i Smarta s četiri sjedala. Dakle, proizvodnja postojećih modela će se postupno ugasiti te će je zamijeniti ove dvije perjanice u klasi malih gradskih automobila. “Oba vozila proizvodit će se na jednoj konstrukcijskoj platformi, a imat će i svoju električnu inačicu”, najavio je Bratož.

Susjed koji zna kako Što jedna tvornica automobila može učiniti za državu Hrvatska može vidjeti ako se sasvim malo uspne na nožne prste i baci pogled prema Novom Mestu. Tamo se, naime, nalazi tvornica Revoz koja više od pola stoljeća proizvodi vozila. Uz to je već 18 godina najveći slovenski izvoznik. Po prihodima, pak, svrstava se među tri najveće slovenske tvrtke. Prošle godine na nju je otpadalo 6,1 posto cjelokupnog slovenskog izvoza te je u BDP-u lani sudjelovala sa 3,7 posto. Među najvećim dobavljačima za Revoz je i solinski Ad Plastik koji u Novo Mesto isporučuje automobilske dijelove, primjerice odbojnike. Dokaz dobre poslovne suradnje je i nagrada za najboljeg dobavljača autoindustrije za područje Euroazije koju je Ad Plastiku i njegovoj ruskoj tvrtki-kćeri ZAO PHR u listopadu prošle godine uručio Renault. Ova tvornica proizvodi tri modela Renaultovih automobila - Clio i Twingo druge generacije te potpuno novi model Wind. “Revoz je jedna od 38 tvornica Grupe Renault u 17 država, a smatra sa jednom od najučinkovitijih. Tvornica je u 100-postotnom Renaultovu vlasništvu i ima oko 3000 zaposlenih”, kaže predsjednik Uprave Aleš Bratož.


MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011. DAVID KISILEVSKY, SUBREGIONALNI DIREKTOR MCCANN WORLDGROUPA ZA SREDNJU I ISTOČNU EUROPU

POGLED U SVIJET

Političari i poljoprivrednici dr. Uroš Dujšin

O Rast svjetskog oglašavanja u 2011. iznosit će 5,3 posto Oglašivači moraju shvatiti da je transparentnost u doba interneta postala standard, a ne spin. Ako si na internetu, samo te jedan klik dijeli od očiju javnosti

S

vjetska industrija tržišnih komunikacija u poslovnoj će 2011. rasti po stopi od 5,3 posto, što je nešto manji rast nego u godini iza nas, kada je rast oglašavanja iznosio 5,9 posto. Procjene su to Ad Agea iz prosinca 2010. Globalni rast skromniji je uslijed očito usporenijeg oporavka svjetske ekonomije, istaknuo je u Zagrebu David Kisilevsky, subregionalni direktor McCann Worldgroupa za Srednju i Istočnu Europu, koja pokriva 16 zemalja uključujući Hrvatsku. Živimo u vremenu snažnih promjena... - Da. Najveća promjena je u pomaku od pukog uvjeravanja prema utjecanju, u čemu digitalizacija tržišnih komunikacija ima posebnu ulogu. Prema dosadašnjem modelu, marketinške strategije i komunikacije određivali su i kontrolirali vlasnici brenda. Tako je oglašivač do sada uz pomoć agencije uvjeravao potrošača da su njegov proizvod ili usluga dobri. Danas je moć u rukama potrošača, a pravi izazov je kako utjecati na njega. Ključ svega je u tome kako s potrošačima izgraditi odnos i onda tim odnosom upravljati i nakon ostvarene prodaje. A digitalne komunikacije to omogućavaju u svakom trenutku 24 sata dnevno.

Kako se prilagoditi novim modelima komunikacije? - Potrošači danas znaju procjenjivati. Stoga je nužno osluškivati i pra-

Kompanije počinju shvaćati da više ništa ne mogu sakriti titi ponašanje potrošača te prema tome birati medij ili medije putem kojih ćete komunicirati. Više nema idealne formule izbora medija, koju ćete napamet primijeniti i ostati živi. Mijenja li se uloga marketinških agencija? - Ako žele opstati, agencije moraju postati partneri klijentu. Budući da sam u svojoj dosadašnjoj karijeri imao prilike raditi na obje strane, mogu reći da to zapravo znači prepoznavanje zajedničkih vrijednosti i ciljeva. Slikovito govoreći, to je kao kad uđete u prostoriju u kojoj sjede predstavnici i oglašivača i klijenta, a vi ne možete razabrati tko je tko. S druge strane, sami oglašivači moraju shvatiti da je transparentnost u doba interneta postala standard, a ne, kako su to neki krivo shvatili, spin. Dokaz svemu je WikiLeaks, koji je pokazao i dokazao koliko su se stvari

dubinski promijenile. Ako si na internetu, samo te jedan klik dijeli od očiju javnosti. Kompanije počinju shvaćati da više ništa ne mogu sakriti. Stoga je nova zona odgovornosti agencija u sustavnom i trajnom educiranju klijenata. A to se može postići samo iskrenim uvjeravanjem koje počiva na znanju pohranjenom i sustavno njegovanom u strukturi agencije. Kakvi su poslovni planovi McCann Worldgroupa globalno i u Hrvatskoj? - Za nas kao globalnog igrača s više od 1000 ureda i 22.000 zaposlenih u 127 zemalja svijeta izazov je postati “mreža koja uistinu umrežava”. Pritom je ključni faktor brzina transformacije. I hrvatsko gospodarstvo proživljava teška vremena. Znamo da se smanjuju i budžeti i profitne marže. U takvim okolnostima djeluje i McCannov hrvatski ured, inače jedan od naših prvih internacionalnih ureda u ovoj regiji, osnovan još 1990. godine, ujedno i jedan od najstabilnijih. Stoga IPG, vlasnik McCann Worldgroupa, ne planira mijenjati vlasničku strukturu u Hrvatskoj. Hrvatska podružnica je dragulj u McCannovoj kruni Srednje i Istočne Europe. Želimo da to tako i ostane. (PV)

siguranje opskrbe hranom se, uz nacionalnu sigurnost, obično smatra jednim od osnovnih zadataka svake vlasti. Stoga sada, kad cijene naglo rastu, sigurnost opskrbe hranom postaje jedno od najvažnijih političkih pitanja. Tako se bar čini: potkraj siječnja predstavnik britanske vlade izjavio je kako je sada pitanje hitne akcije na području globalnog sustava prehrane postalo urgentno. Istoga dana i francuski je predsjednik Sarkozy izjavio da je svijet izložen “riziku od pobuna zbog hrane u najsiromašnijim zemljama i

veoma nepovoljnih učinaka na globalni razvoj”. A na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu niz predstavnika agrobiznisa upozoravao je kako je svijetu potrebna “nova vizija poljoprivrede”. No uz svu tu strku prisutno je i strahovanje da će političari biti neučinkoviti kao što su to već bili u prošlosti, upozorava Economist. Pusta obećanja Prvi ljudi koji su upozorili na to da bi prehrani u svijetu trebalo pridati više pažnje bili su djelatnici Gatesove zaklade koja je počela financirati istraživanja u poljoprivredi kako

bi time pridonijela poboljšanju zdravstvenog stanja u siromašnim zemljama. U 2009. - kao reakcija na nagli rast cijena hrane, nemire zbog gladi te teškoće u međunarodnoj trgovini - i vlade bogatih zemalja počele su brinuti o poljoprivredi i obećale da će se angažirati u rješavanju problema. “Narodima siromašnih zemalja obećavamo da ćemo zajedno s njima raditi na tome da njihove farme prosperiraju”, izjavio je Barack Obama u svom inauguracijskom govoru. Potkraj 2010. on je osnovao i Ured za sigurnost prehrane u okviru USAID-a radi prikupljanja sredstava i ispunjenja obećanja.

Amerikanci su izvršili pritisak i na druge zemlje da slijede njihov primjer. Na jednom sastanku na vrhu u Italiji potkraj 2009. osam najbogatijih zemalja obećalo je prikupiti 20 milijardi dolara u tri godine za osiguranje prehrane i razvoj poljoprivrede. Ta je inicijativa nastavljena na zasjedanju grupe G20 formalnim osnivanjem Globalnog programa za poljoprivredu i sigurnost prehrane (GAFSP) u travnju 2010. Obećano je 900 milijuna dolara od čega su više od polovine trebali dati Amerikanci. Tim programom trebala se pokrenuti nova “zelena revolucija” i njome suzbiti glad

u svijetu. Toliko o obećanjima. Tijekom druge polovine 2010. cijene hrane – mjerene Economistovim indeksom cijena hrane – premašile su maksimum iz 2008.; no svjetski su čelnici i opet zakazali. Zakazali - kao i obično Potkraj 2010. godine 20 siromašnih zemalja podnijelo je zahtjeve GAFSPu za projekte vrijedne milijardu dolara, no tek su tri dobile nešto malo. Nije ni čudo. Od obećanih 475 milijuna dolara Amerikanci su dali tek 67; Kongres je skresao Predsjednikov zahtjev od 400 na 100 milijuna dolara. Osujećena su i nastojanja USAID-a da se njegova sredstva, namijenjena hitnim intervencijama, mogu koristiti i za dugoročne investicije. Strah da bi se GAFSP mogao ugasiti postao je realna mogućnost. Ni drugi nisu ništa bolji. Manje od trećine sredstava izdvojenih za poljoprivredu čini svjež novac. Velik dio obećanog još nije ni isplaćen. Važnim problemom postale su i zabrane izvoza iz nekih zemalja izvoznica, pri čemu je glavni kri-

Kad cijene naglo rastu, sigurnost opskrbe hranom postaje jedno od najvažnijih političkih pitanja vac Rusija. No s obzirom na goleme štete izazvane lanjskim požarima, i Rusi moraju brinuti o sigurnosti prehrane vlastitog stanovništva. Političari su dakle, kao i obično, zakazali. Pri tome je slaba utjeha da zaklada Billa Gatesa i neke privatne kompanije i dalje ulažu u razvoj poljoprivrede. No njihova su sredstva nedovoljna, nužna je intervencija – političara.


22 HRVATSKA & REGIJA AUTOCESTE FBIH RASKINULE UGOVOR SA SCT-om

Umjesto posla, milijunska šteta

Autoceste FBiH raskinule su ugovor s ljubljanskom kompanijom SCT, vrijedan 55,4 milijuna eura, o gradnji tri kilometra dugog tunela Vijenac na trasi autoceste koridorom V.c. Investitor je obavijestio javnost da je ugovor raskinut iz više razloga. SCT je bio obvezan 2. kolovoza početi s probijanjem tunela, a 31. siječnja nije ispoštovan ni zadnji rok od 40 dana da se počne s radovima. Najvažniji razlog za raskid ugovora je službena objava da je SCT nesolventna tvrtka i da je neovlašteno pokušala u posao kao podizvođača uvesti tvrtku kći SCT BiH. Autoceste BiH naložile su SCT-u da odmah napusti gradilište i nadzornom organu učini dostupnim sva sredstva na gradilištu i svu dokumentaciju, a angaži-

rana je zaštitarska tvrtka čiji su pripadnici odmah preuzeli osiguranje gradilišta kako ne bi došlo do nezakonitih otuđivanja. Radovi na tunelu zbog nelikvidnosti SCT-a kasne šest mjeseci, a zasigurno će biti prolongirani za još šest do osam tjedana dok se ne odabere novi izvođač. Ovih dana napravit će se obračun troškova, a ljubljanska kompanija morat će vratiti avans i platiti troškove koje je uzrokovala jer će u suprotnom Autoceste FBiH zatražiti aktiviranje bankarskog jamstva od oko 11 milijuna eura. Time, međutim, nisu riješeni i svi sporovi koje sa SCT-om ima investitor i više domaćih tvrtki podizvođača. Naime, ta kompanija prilično kasni i na izgradnji prve etape sarajevske zaobilaznice, a podizvođačima za obavljene radove duguje oko pet milijuna konvertibilnih maraka, što je te tvrtke dovelo do financijskog kolapsa. U Sarajevu ocjenjuju da se može očekivati i raskid ugovora sa SCT-om na sarajevskoj zaobilaznici. (Z.L.)

*vijesti Hercegovački ekonomski forum U nazočnosti predstavnika Industrijske i trgovinske komore regije HeilbronnFranken iz Njemačke i 150 predstavnika kompanija i općina iz Hercegovine u Mostaru je održan Hercegovački ekonomski forum. Tema skupa bila je zaustavljanje negativnih trendova u proizvodnji i unaprjeđenje poslovnih veza dviju regija kao i korištenje fondova Europske unije. Trendovi u BiH U prosincu 2010. industrijska proizvodnja u BiH u odnosu na prosječnu proizvodnju iz 2009. godine porasla je za 16,1 posto, a u odnosu na prosinac 2009. za 8,7 posto. Agencija za statistiku BiH bilježi kontinuirani rast industrijske proizvodnje, te je ona u prosin-

cu bila za 4,4 posto veća nego u lanjskom studenom. Najveća stopa rasta zabilježena je u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (35,1 posto) te u prerađivačkoj industriji (10,4 posto). U studenom je registrirano 686.434 zaposlene osobe i 519.000 nezaposlenih, a prosječna plaća iznosila je 805 KM, oko 400 eura. Novost: mjenjačnice Nakon što je u Federaciji BiH stupio na snagu Zakon o deviznom poslovanju prema kojem se platni promet obavlja samo u konvertibilnim markama, javio se veliki interes za otvaranje mjenjačnica. Njih, za razliku od zemalja u regiji, u BiH nema: u Sarajevu i na olimpijskim planinama još nije otvorena ni jedna mjenjačnica.

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 1,4 mlrd USD ili 5,8% više uvezeno robe u BiH iz Hrvatske 2010.

U FEDERACIJI BiH USKORO NA SNAZI ZAKON O ZAŠTITI DOMAĆE PROIZVODNJE

50 posto domaćeg Trgovački lanci moraju na policama imati najmanje 50 posto domaćih prehrambenih artikala. Sad je problem: gdje naći toliko domaće robe parlamenta BiH, koji nakon lipanjskih izbora još nije konstituiran, kažu da je ovaj zakon donio parlament i da ga samo on može korigirati.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

L

ani je Bosna i Hercegovina, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala trgovinski deficit veći od 6,5 milijardi konvertibilnih maraka (KM), dakle oko 3,3 milijarde eura. Deficit je, istina, bio 4,4 posto manji nego u 2009., ali je i dalje zabrinjavajući, jer uvoz opet raste brže od izvoza. Ove bi godine trgovinski deficit mogao biti i veći jer su od 1. siječnja gotovo u cijelosti

Trgovinski deficit lani je iznosio 6,5 milijardi maraka, najviše u nafti i prehrambenim proizvodima ukinute carine na proizvode iz zemalja EU-a, ili su znatno smanjene. Carine s članicama Cefte ukinute su još ranije, a upravo s tim zemljama BiH ostvaruje najveće trgovinske debalanse. Najveći deficit lani je ostvaren pri uvozu nafte i naftnih derivata 1,4 milijarde KM (20 posto više nego 2009.), što je rezultat sve veće prerade sirove nafte u Rafineriji Bosanski Brod. Na drugom mjestu uzročnika trgovinskog deficita nalaze se proizvodi prehram-

bene industrije i poljoprivrede. Za njihov uvoz plaćeno je 1,8 milijardi KM, što čini 13,3 posto ukupnog uvoza, a domaći proizvođači tvrde da bi se taj uvoz bez narušavanja asortimana i kvalitete u trgovini njihovim proizvodima mogao prepoloviti. Manjak proizvoda Novi zakon o unutarnjoj trgovini Federacije BiH, koji stupa na snagu 15. veljače, trgovinskim lancima i trgovinama većim od 1000 četvornih metara nalaže da na policama imaju najmanje 50 posto domaćih prehrambenih artikala. Zakon će izravno štititi domaću proizvodnju, ali mišljenja u javnosti, komorama, a napose među trgovcima o toj vrsti zaštitnih mjera uglav-

nom su podijeljena. Jedni podržavaju odredbe tog zakona, a drugi ocjenjuju da je postotak od 50 posto previsok jer će se trgovci suočiti s poteškoćama u popunjavanju asortimana, prije svega jer Bosna nema potrebne količine hrane. Manje trgovine, pak, moći će ponuditi veći izbor roba, jer se neće morati držati klauzule 50 naspram 50 posto. Dosadašnje spoznaje ukazuju na to da su veliki trgovački lanci u BiH - kao što su Konzum, Mercator, Tuš i drugi - u asortimanu imali od 15 do najviše 20 posto domaćih proizvoda, iz čega proizlazi da bi domaće proizvođače zadovoljio i nešto niži omjer zastupljenosti, od 30 do 35 posto. U stručnim službama

Hrvatska prvi vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska je i u 2010. godini bila prvi vanjskotrgovinski partner Bosni i Hercegovini. Iz Hrvatske je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde dolara, što je 5,8 posto više nego u 2009. godini. Istodobno, BiH je u Hrvatsku plasirala roba za 724,9 milijuna dolara. Prvi konkurent hrvatskom gospodarstvu u BiH je Srbija odakle je uvezeno roba za 967,9 milijuna dolara sa stopom rasta od 6,2 posto. Kontraisporuke su iznosile 605,8 milijuna dolara sa stopom rasta od 15 posto. Najveći deficit u prošloj godini BiH je imala s Rusijom, vrijednost uvoza iznosila je 967,9 milijuna dolara uz trend rasta od 30,9 posto, dok su kontraisporuke iznosile samo 25,6 milijuna dolara s trendom rasta od 40,8 posto.

Rješenje: ulaganja Podijeljena su mišljenja i među velikim trgovcima. Tako u Mercatoru BiH kažu da imaju veoma dobru suradnju s domaćim proizvođačima i da u njihovom asortimanu u zadnje vrijeme ima od 25 do 30 posto domaćih proizvoda, dok ih je prije pet-šest godina bilo oko 10 posto. Analitičari kažu kako bi se s većim ulaganjima u prerađivačke kapacitete i potporu domaćoj proizvodnjii mogao zadovoljiti zakonski omjer. Slovenske kompanije Argeta, Ljubljanske mljekarne i posebno Perutnina BiH imaju tvornice koje ne samo da podmiruju domaće potrebe nego i značajne količine hrane plasiraju na inozemna tržišta. Većina se u BiH slaže da donošenje zakona o unutarnjoj trgovini predstavlja početak sustavnog rješavanja zaštite domaće proizvodnje koja se ne kosi s principom slobodnog trgovanja, ali ima i onih koji upozoravaju kako je ipak riječ o nekoj vrsti bescarinskih blokada i da bi se mogli očekivati protesti iz inozemstva. Domaći proizvođači hrane vjeruju da mogu zadovoljiti 50 posto potreba zemlje i nagoviještaju rast izvoza. U komorskim udruženjima upravo se radi strategija izvoza prehrambene industrije i poljoprivrednih proizvoda koja bi trebala biti završena do kraja proljeća.


23

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( oko 15.000 radnih mjesta

*vijesti

u slovenskom građevinarstvu već izgubljeno

slovenska građevinska industrija pred kolapsom

Kako ozdraviti građevinarstvo Srž problema je u dugovima: svi građevinari su prezaduženi, neki toliko da nemaju ni za ciglu kojom bi zidali Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

ragmatičan potez kojim je Slovenija otkvačila YU-štediše s popisa obveza Ljubljanske i Mariborske banke, 16 godina kasnije kao bumerang udara u glavu domišljatih sukcesijskih stratega. Slovenski parlament tada je ustavnim zakonom omogućio da se aktiva prenese na nove banke – Novu Ljubljansku banku i Novu KBM – a obveze upakiraju u ljušturu stare banke, bančice s direktorom i tri zaposlenika. Sličnu destrukciju, ali sad unutar kuće, izvodi Ivan Zidar, većinski vlasnik SCT-a, vodeće slovenske građevinske tvrtke s više od 10.000 zaposlenih. Zbog krize koja hametice gasi SCT-ova gradilišta u Sloveniji i svijetu, Zidar raznim transakcijama prenosi na Novi SCT sve one dijelove stare tvrtke koji još rade s dobitkom. Sve moguće žrtve Zidarovog oponašanja poznatog državnog čina – dobavljači, podizvođači i posebno NLB čija jamstva odlaze u vjetar – podigle su takvu graju da je u međuvremenu sudska vlast morala intervenirati

Građevinari za projektno financiranje Slovenski građevinari znaju da im država ne može mnogo pomoći jer je i sama u škripcu s javnim financijama. No, prigovaraju da je država inertna i u onim potezima koji ne opterećuju državni proračun. Nije im jasno zašto se ne napravi reda u sustavu javnih nabava, na primjer - zašto se ne ukine kriterij najniže cijene. Ništa nije tako skupo kao “najniža cijena” koja na supstratu loših projekata tijekom izvedbe eskalira aneksima i dodatnim radovima. Gospodarska zbornica Slovenije posebno se zauzima za repozicioniranje proizvođača u skladu s njemačkom praksom gdje se građevinske projekte financira na temelju bankarskih pravila Basel 2. Prije gradnje registriraju se dva projektna računa za konkretni posao - jedan za priljev, drugi za odljev sredstava, pri čemu posao ne može početi dok se na troškovnom računu ne nađu sredstva barem u visini predračunske vrijednosti. Sve transakcije provode se u suradnji s bankom. Projektno financiranje koje proizvođačima jamči ravnopravnost, u Sloveniji prakticiraju zasad samo dvije inozemne banke. privremenom blokadom Zidarove imovine. Stah od dominoefekta Očajničkim pokušajima da spasi svoju tvrtku, Ivan Zidar prometnuo se u lošeg junaka građevinarstva koje je kao djelatnost posve kolabiralo. Zdrav razum govori da vrijedi održati na nogama primjereni dio djelatnosti, ali kako pomoći likovima poput Ivana Zidara za kojeg se zna da je u jednoj korupcijskoj aferi pred sudom u Njemačkoj pristao platiti milijun eura kazne, ili poput Hilde Tovšak koja se proslavila “eksproprijacijom”

nekoliko tisuća eura solidarne pomoći što su je radnici velenjskog Vegrada prikupili za obitelj poginulog kolege. Zidar se rado hvalio susretima s Titom i Papom, raspodjeljivao je poslove među građevinare, pokazivao veliko umijeće u rastezanju izlicitiranih cijena, a onako usput i stjecao pozamašno osobno bogatstvo. Zbog takve tajkunske ekvilibristike mnogi u Sloveniji najradije bi rekli: kusajte što ste zakuhali! No, može li se samo tako baciti cijelu građevinsku djelatnost ili njen zdravi dio u jamu s vapnom?. U posljednje dvije

godine kriza je izbacila iz slovenskoga građevinarstva 15.000 ljudi. U njemu ima “potencijala” za gubitak još toliko radnih mjesta. Gospodarska zbornica Slovenije zabrinuta je za sudbinu građevinarstva. Sruši li se građevinarstvo, za sobom će povući i 11 pratećih djelatnosti. “Socijalne posljedice takvog raspleta krize bit će strašne”, upozorio je ovih dana Samo Medved, predstavnik Udruženja za savjetodavni inženjering. Svjesni problema, ali... Vlada zna za problem, smatraju građevinari, ali ga podcjenjuje. U proračunu je rezervirala 20 milijuna eura za energetsku sanaciju zgrada, škola, vrtića i drugih društvenih ustanova. Nije loše, ali je premalo. Zamah građevinarstvu mogu dati veći projekti. Slovenija ih ima dovoljno, no kvaka je u tome šte se politika ne može dogovoriti oko prioriteta. Srž problema ipak se krije u dugovima. Svi su prezaduženi, neki toliko da nemaju ni za ciglu kojom bi zidali niti za energente kojima bi pogonili strojeve. Da je Slovenija paralizirana prezaduženošću potvrdio je i dr. Jože Mencinger. Stari ekonomski

meštar rekao je da zaduženost na razini 130 posto BDP-a predstavlja nepodnošljivu činjenicu. Na žalost, zaduženost se može smanjivati samo na dva načina: ili će vjerovnici otpisati dio potraživanja ili će to umjesto njih

Zbog krize koja hametice gasi SCT-ova gradilišta u Sloveniji i svijetu, Zidar raznim transakcijama prenosi na Novi SCT sve dijelove tvrtke koji još rade s dobitkom učiniti – inflacija. Na račun vjerovnika! Ne može drukčije, kaže Mencinger. Nije, dakle, pitanje – spasiti ili dotući građevinarstvo, nego kako spasiti, a da spas ne bude nagrada za pohlepu i sebičnost.

Telekom igre na Kosovu i u Makedoniji? Šest malih dioničara s pet posto dionica u Telekomu Slovenija zatražilo je saziv Skupštine i to zbog problematične preinake vrijednosti investicija na Kosovu i u Makedoniji. Nove procjene pokazale su da investicija u makedonski One, za koji je prije dvije godine plaćeno 184 milijuna eura, vrijedi samo 96 milijuna eura. Investicija u kosovski IPKO također je doživjela degradaciju sa 200 na 139 milijuna eura. Mali dioničari (među njima i državni KAD te NLB i Zavarovalnica Triglav) pitaju zašto je bivša uprava u određenom trenutku povećavala vrijednost IPKO-a baš za trećinu, dakle za isti iznos za koji se sada kosovskom operatoru skida vrijednost. Da se nije dizala vrijednost, nekadašnji mali dioničari povukli bi prilikom izlaska iz IPKO-a manje dividendi i to za oko 20 milijuna eura. Među onima koji su izašli iz IPKO-a u slovenskim medijima spominju se Factor banka i na ovim prostorima iz starih vremena znana Madeleine Albright. Pivovarna Laško prodaje svoj udjel u Mercatoru Pivovarna Laško pregovara s britanskim fondom Mid Europa o prodaji svog udjela u trgovačkom lancu Mercator. Udjele u vodećoj slovenskoj trgovačkoj kući žele prodati i banke koje su do njih došle silom prilika, aktiviranjem jamstava posrnulog Istrabenza. Sve to komplicira vlasničku strukturu Mercatora. Od otvaranja novog postupka prodaje zaziru svi, jer bi se njime moglo otvoriti vrata novom strateškom preuzimanju Mercatora. Prije godinu dana naglo je obustavljen postupak prodaje jer se kao kupac pod pokroviteljstvom UniCredita javio hrvatski Agrokor.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

Više novca za program Krila Hrvatske

U Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) odlučili su racionalizirati troškove funkcionalnog marketinga za ovu godinu u visini od 3,62 milijuna kuna i to smanjenjem troškova za nekoliko planiranih aktivnosti. Spomenuta financijska sredstva preusmjerit će se u Krila Hrvatske, program oglašavanja sa zračnim prijevoznicima i organizatorima putovanja. Prema tom programu udruženog oglašavanja, istaknuli su u HTZ-u, ove se godine očekuje dolazak oko 650.000 putnika u našu zemlju. HTZ je racionalizirao troškove za izradu jedinstvenog hrvatskog turističkog

informacijskog sustava, banku fotografija i pripremu u izdavaštvu, izradu CD-a i DVD-a, centralnog pretraživača turističke ponude i izradu suvenira. Smanjit će se troškovi i za studijska putovanja agenata i poslovne radionice koje su se trebale održati u Sarajevu, Ljubljani, Minsku, Almatiju, Riminiju, Oslu i Beču, za organizaciju Hrvatskog turističkog dana u Beogradu, Minsku, Bratislavi, Varšavi, Budimpešti i Kijevu te tržišna istraživanja i izobrazbu kadrova. Isto tako, racionalizirat će se troškovi i za organizaciju posebne prezentacije američke putničke agencije USTOA. Kako kažu u HTZ-u, pri izradi prijedloga racionalizacije troškova vodilo se računa o karakteristikama i aktualnom stanju, a smanjivanje troškova neće utjecati na ukupna kretanja i rezultate s pojedinih emitivnih tržišta. (S.P.)

*vijesti TZ Malog Lošinja primljen u Mrežu znanja Na poziv Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Turistička zajednica Malog Lošinja primljena je u UNWTO Mrežu znanja. Riječ je o programu čiji je cilj podržati akcije država članica u svim pitanjima vezanim za turističke inovacije i znanje, znanost i tehnologiju kako bi se pridonijelo konkurentnosti i globalnom razvoju u području turizma. UNWTO je prepoznao TZ Malog Lošinja kao instituciju s inovativnim pristupima u poslovanju i strategijama u turizmu, a posebice njegove projekte Miomirisi i okusi Lošinja, Lošinjskim jedrima oko svijeta, 125 godina zdravstvenog turizma na otoku te Dolazak Apoksiomena. Wine Gourmet Festival u Zagrebu Vinsko-kulturna manifestacija Zagreb Wine Gourmet Festival održat će se 25. i 26. veljače u Muze-

ju suvremene umjetnosti u Zagrebu. U dvodnevnom programu radionica, specijalnih degustacija, predavanja i kulinarskih prezentacija predstavit će se neki od najboljih hrvatskih i međunarodnih proizvođača vina i gastronomskih delicija te gotovo 500 vrhunskih vina. U Taru se otvara Kuća maslinovog ulja U mjestu Tar, u Općini Tar-Vabriga u Istarskoj županiji, planira se otvorenje Kuće maslinovog ulja, ekomuzeja koji tematizira značaju uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja na području Tara, Frate i Vabrige. Masline i maslinarstvo stoljećima su imali iznimno važnu ulogu u razvoju i životu tog područja. Projekt Kuća maslinovog ulja trebao bi potaknuti svijest o posebnim kvalitetama lokalnog maslinovog ulja. Nositelj projekta je Turistička zajednica TarVabriga.

ima velike enološke i gastronomske “ Hrvatska vrijednosti i potencijale koje još uvijek nismo u potpunosti iskoristili.” Ivica Nikolić, gradonačelnik Kutjeva

Suradnja slavonskih i jadranskih komora

Dusko Mirkovic/PIXSELL

HTZ racionalizira troškove

Zaživio projekt Zeleno-plavo Veliki potencijal nalazi se u suradnji slavonskih obrtnika koji bi mogli proizvoditi kvalitetni namještaj za opremanje turističkih objekata na Jadranu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rojekt Zelenoplavo jedan je od kapitalnih strateških projekata Obrtničke komore Požeško-slavonske županije za ovu godinu, ponajprije zbog mogućnosti za razvoj poljoprivrede i finalizacije poljoprivrednih proizvoda, ali i kontinentalnog turizma. Prezentacija tog projekta najviše učinka ima za vrijeme Vincelova u Kutjevu kada se okupe predstavnici požeško-slavonske obrtničke komore i komora jadranskih županija. Na ovogodišnjoj, četvrtoj u nizu manifestaciji Zeleno-plavo prvi su put sudjelovali i obrtnici u prvom redu ugostitelji iz Zadarske županije. Cilj tog projekta je povezati kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, povećati konkurentnost poljoprivrede i turizma te promovirati hrvatske autohtone prehrambene proizvode na domaćem turističkom tržištu. Cilj je i promotivna kampanja stavljanja u promet novih ili redizajniranih proizvoda i gastro usluga, povećanje prometa i dohotka proizvođača, prezenta-

cija kontinentalnih vina i gastronomske ponude, te gastro ponude područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika jadranskih mjesta i gradova. U uspostavljanju jače suradnje važna je svaka gospodarska prezentacija, a posebice susreti gostujućih i domaćih gospodarstvenika, kao i susreti s novinarima. Prostor za suradnju Jedan od inicijatora manifestacije je poznati vodički obrtnik Ante Mihić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije. Mihić smatra

Zna se da je na Jadranu potreba za ugostiteljskim radnicima velika i da tih kadrova kronično nedostaje kako ova inicijativa iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate, ali i kako bi se pojačanim marketinškim aktivnostima i susretima poput kutjevačkog moglo još više učiniti na povezivanju poduzetnika i obrtnika Slavonije i jadranskih županija. “Prostora za razmjenu usluga i proizvoda ima još više, pogotovo

Planinari u gostima Kutjevačko Vincelovo posjeti više od 3000 planinara i isto toliko gostiju iz svih krajeva Hrvatske. Tijekom četverodnevne manifestaciji traži se krevet više u čitavoj Požeško-slavonskoj i okolnim županijama. Svoje kapacitete popune i privatni iznajmljivači te svi planinarski domovi, lovačke kuće... Posjetitelji Kutjeva mogu degustirati specijalitete najboljih jadranskih restorana sljubljene s najboljim kutjevačkim vinima. zato što se pojedini interesi jadranskih obrtnika nadopunjuju s proizvodima i uslugama slavonskih županija. Veliki iskorak svojim individualnim i skupnim akcijama na Jadranu napravili su kutjevački vinari. Iznimno dobra suradnja uspostavljena je između požeške ugostiteljske škole, koja ima jaku tradiciju i školuje veoma dobre ugostiteljske kadrove, te hotelskih i ugostiteljskih kuća i turističkih tvrtki na području jadranskih županija. Zna se da je na Jadranu potreba za ugostiteljskim radnicima velika i da tih kadrova kronično nedostaje. Veliki potencijal vidimo i u suradnji slavonskih obrtnika koji bi mogli proizvoditi namještaj za opremanje turističkih objekata na Jadranu, pogotovo zato što je riječ o vrlo kvalitetnim proizvodima”, istaknuo je Ante Mihić.

Obrtnička komora Požeško-slavonske županije po broju obrtnika i prihodima spada u red najmanjih područnih obrtničkih komora u sustavu HOK-a. Projektom Zeleno-plavo ona inicira i promiče i proizvodnju vrhunskih i kvalitetnih vina te razvoj kontinentalnog turizma, što znači i razvoj poljoprivrede te sveukupnog gospodarstva i poduzetništva. Veličina nije važna “Hrvatska ima velike enološke i gastronomske vrijednosti i potencijale koje još uvijek nismo u potpunosti iskoristili. Tijekom proslave Vincelova sljubljivanjem najboljih hrvatskih vina s gastronomskim specijalitetima želimo promovirati kutjevački kraj i čitavu Hrvatsku, među ostalim i brojnim posjetiteljima iz europskih zemalja”, istaknuo je gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

pametnih uređaja prilika je koju pisci “ Pojava zlonamjernog koda jednostavno ne mogu propustiti. ”

*vijesti Nova VIPnetova zelena inicijativa

Petar Perković, stručnjak za sigurnosna rješenja u Combisu

Opasno klikanje

Seks, laži i cyber kriminalci Bilo putem e-maila, društvenih mreža ili telefonskih poziva, cyber kriminalci iskorištavaju sedam ljudskih slabosti: to su seksepil, pohlepa, taština, povjerenje, lijenost, suosjećanje i hitnost nepoznate internet linkove također može završiti neželjenim posljedicama, pa je uvijek dobro provjeriti odgovara li adresa onome što želimo vidjeti. Normalna razina opreznosti u kombinaciji s aplikacijama za zaštitu podataka u većini slučajeva pružit će dovoljnu zaštitu prosječnom korisniku pametnog uređaja s internet vezom”, napominje on.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

ridesetogodišnju dominaciju osobnih računala na tržištu u posljednje vrijeme, uz prijenosna računala, ozbiljno ugrožavaju i smartphonei i tableti. Procjenjuje se kako ove godine više od polovine računala koja će se prodati diljem svijeta neće biti osobna, već netbookovi, pametni telefoni i tableti. U skladu s time cyber kriminalci na korisnike više ne vrebaju samo ispred monitora nego ih doslovce prate u stopu. Interes cyber kriminalaca više nije samo usmjeren na Windowse već i na druge operativne sustave i plat-

Kako se cyber kriminal širi, raste i potreba za “mulama” – ljudima koji bi pomogli kriminalcima podići ili oprati novac forme koje su ugrađuju u smartphoneove i tablete koje vlasnici gotovo uvijek nose sa sobom. Petar Perković, stručnjak za sigurnosna rješenja u Combisu, kaže kako je većina aktualnih napada bila i još uvijek je usmjerena prema korisnicima Windowsa. No, posljednje genera-

cije Windows operativnih sustava napravile su velike iskorake na području sigurnosti, što osjetno otežava proces kompromitacije. Preporuke za zaštitu “S druge strane, pojava ‘pametnih’ uređaja koji imaju mogućnost povezivanja s internetom, a čiji korisnici ne obraćaju previše pažnje na sigurnost, prilika je koju pisci zlonamjernog koda jednostavno ne mogu propustiti. I dok je danas glavni razlog napada na računala i poslužitelje zloporaba resursa za potrebe autora zlonamjernog koda ili krađa podataka, napadi na tablete i smartphone ure-

đaje prije svega imaju za cilj prikupljanje informacija te daljnju distribuciju zlonamjernog koda, bilo putem SMS i MMS poruka, bilo na druge načine”, objašnjava Perković. Neovisno o platformi koja se koristi, preporuke kako se što bolje obraniti su uglavnom iste kao i one prilikom korištenja osobnog računala. “Dakle, potrebno je biti oprezan pri instalaciji novih aplikacija te korištenju alata nepoznatog podrijetla. Isto tako, neprovjeren ili nezaštićen pristup internetu može biti mamac za krađu podataka, poput zaporki za pristup raznim portalima ili pak brojeva kreditnih kartica. ‘Klikanje’ na

Sedam “smrtnih grijeha” Proizvođači problemu sigurnosti pristupaju na razne načine – od potpunog zatvaranja platforme pa do instaliranja niza konfiguracijskih postavki koje mogu ograničiti izvršavanje neprovjerenih programa. No, smatra Perković, vještiji korisnik uvijek će naći način za zaobilaženje ovih ograničenja. “Kao i u slučaju osobnih računala, za sigurnost uređaja i sadržaja na njemu uvijek su prije svega odgovorni korisnici, a proizvođač je

dužan pronaći i ukloniti sve ranjivosti koje mogu dovesti do kompromitacije”, napominje. U Ciscovu izvješću o sigurnosti za 2010. ističe se kako se cyber kriminalci više ne oslanjaju samo na tehnologiju nego i na iskorištavanje ljudskih slabosti i međusobnog povjerenja. Cyber kriminalci, navodi se u izvješću, iskorištavaju, bilo putem e-maila, društveno umreženih razgovora ili telefonskih poziva, sedam ljudskih slabosti. To su seksepil, pohlepa, taština, povjerenje, lijenost, suosjećanje i hitnost. Kako se cyber kriminal širi, javlja se i sve veća potreba za “mulama” – ljudima koji otvaraju posebne bankovne račune ili čak koriste vlastite kako bi pomogli kriminalcima podići ili oprati novac. Operacije pranja novca postaju sve raširenije, a Cisco predviđa kako će njihov broj u 2011. godini znatno porasti.

Godina u znaku botnet mreža Zlonamjerni kod cyber kriminalci najčešće stvaraju iz dva razloga - za distribuciju neželjene pošte ili krađu podataka kao što su, primjerice, lozinke, e-mail adrese te brojevi kreditnih kartica. “U oba slučaja do kompromitacije dolazi nakon instalacije nekog programa, ili ‘klikanja’ na link koji naizgled vodi na zanimljiv ili aktualan sadržaj“, kaže Perković dodavši kako su prošlu godinu obilježile tzv. botnet mreže. To su sustavi međusobno povezanih računala koji su kompromitirani te se koriste bez znanja njihovih vlasnika. Trenutačno, naglašava, zlonamjernih programa za smartphone i tablet uređaje je malo, ali postoje svi preduvjeti da se njihov broj poveća.

U svim Vip centrima, franšizama i kod Vip partnera od prošlog tjedna moguće je napraviti procjenu vrijednosti rabljenih, ispravnih i neispravnih, mobilnih telefona i pri kupnji novog proizvoda dobiti popust u vrijednosti na koju je uređaj procijenjen. Akcija je pokrenuta u suradnji s regionalnim zastupnikom američke tvrtke Flipswap, MMM Agram servis. Flipswap je tvrtka specijalizirana za prikupljanje, recikliranje ili daljnju distribuciju mobilnih uređaja. Većina tvrtki koristi licencirane programe Business Software Alliance proveo je od listopada do prosinca 2010. godine diljem Hrvatske informativnu kampanju tijekom koje je kontaktirao ukupno 1500 hrvatskih tvrtki. Među zaključcima kampanje ističe se kako 95,8 posto kontaktiranih tvrtki koristi licencirane programe. Zatim, 44,6 posto tvrtki ima zaposlenog IT menadžera, 32,7 posto koristi vanjske usluge za upravljanje IT resursima, a 19,3 posto nema IT osobu. K tomu, 46,8 posto direktora i odgovornih osoba želi primiti još informacija o licenciranju i upravljanju programskom imovinom. Regionalna konferencija o IT industriji U zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade u organizaciji Infoarena grupe 23. veljače održat će se Regionalna konferencija o IT industriji - IT Arena 2011. Na konferenciji će se govoriti o trendovima IT industrije u regiji i svijetu, o sve većoj konvergenciji IT industrije i telekomunikacija, a bit će predstavljeno i nekoliko skorašnjih projekata u regiji koji će donijeti velike investicije u IT sektor.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

Nova knjiga: Slavonski domaći kulen i kobasice

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Stupovi zemlje, knjiga 2. Ken Follett Algoritam

Politička previranja u Engleskoj 12. stoljeća daleko su od razrješenja, a posljedice se osjećaju posvuda. Mladi će Jack osvijestiti svoj istinski poziv, te prijeći pola svijeta prije no što uspije upotrijebiti sve znanje koje mu je Tom Graditelj predao... Stupovi zemlje, Follettov vjerojatno najbolji roman, u svijetu je prodan u vrtoglavih 18 milijuna primjeraka i pokazao se jednom od najpopularnijih knjiga nekog britanskog pisca uopće.

13 stvari koje nemaju smisla Michael Brooks Ljevak

U svojoj hvaljenoj knjizi fizičar Michael Brooks govori o 13 suvremenih anomalija koje se preobražavaju u otkrića sutrašnjice. Gdje je 96 posto svemira? Jesu li NASA-ini znanstvenici već našli dokaze života na Marsu? Zašto je placebo-efekt danas jedan od glavnih oslonaca medicine? Je li signal iz svemira 1977. bio poruka izvanzemaljske civilizacije? Dodirujući područja od kemije do kozmologije, od psihologije do fizike, Brooks uvjerljivo dočarava uzbuđenje i kontroverziju oko nepoznanica u znanosti.

1-2-3 Uspjeh Thomas W. Phelan Ostvarenje

Biti roditelj nije lako. Željeli biste da vas djeca slušaju i da možete uživati u njima. Željeli biste ih podići u sretne i sposobne ljude, ali nemate vremena za čitanje priručnika i savjeta o tome kako da postanete svetac, genij ili profesionalni psiholog. Zato dr. Phelan pojednostavljuje roditeljski posao pomoću tri jasna koraka. Ovo treće izdanje izrazito popularnog programa 1-2-3 Uspjeh tešku zadaću uspostavljanja discipline obrađuje s humorom, oštroumnošću i dokazanim iskustvom.

1001 noć - ljubavna i erotska lirika

VBZ Stihovi iz remek-djela svjetske književnosti, zbirke priča Tisuću i jedna noć, imaju neobičnu sudbinu: iz većine prijevoda na europske jezike jednostavno su ispuštani ili bili prenošeni u proznoj formi. A arapski umjetnički genij najpotpunije se, stotinama godina, izražavao upravo u poeziji strogo definiranih formi i rafiniranoga stiha. Zbog toga je ovo izdanje jedinstveno. Stihovi su tu, a izravno s arapskog znalački ih je preveo akademik Esad Duraković, predstojnik katedre za arapski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Za taj svoj prijevod 2003. godine dobio je i UNESCO-vu nagradu za arabista godine.

Tamara Drewe Posy Simmonds Algoritam

Tamara Drewe tjedni je strip-serijal Posy Simmonds koji je izlazio u britanskom The Guardianu od 2005. do 2006., a potom je objavljen i kao strip-knjiga. Priča se temelji na modernoj interpretaciji romana Thomasa Hardyja iz 19. stoljeća, Daleko od bjesomučne gomile. Tamara se vraća u rodno mjesto kako bi prodala kuću pokojne majke. U međuvremenu je od ružnog pačeta postala glamurozna novinarka, a njezin povratak budi stare strasti... Strip je lani adaptiran i za film, u kojem Tamaru glumi Gemma Arterton.

Kulen po pravilima Europske unije

Drugo, dopunjeno izdanje knjige čiji su autori sjajno spojili znanstvene preporuke i savjete s tradicijskom proizvodnjom

K

ada je o Slavoniji i Baranji riječ, jedna od prvih pozitivnih asocijacija definitivno je – kulen, ili kulin, kako neki kažu. O ovom nedvojbeno vrhunskom gastronomskom proizvodu, koji se s ponosom i u posebnim prigodama iznosi na stol, ispričane su mnoge priče. Međutim, malo je knjiga o kulenu. Osobito onih koje umješno spajaju znanost i iskustvo. A upravo će ovih dana u Osijeku biti održana promocija drugog i dopunjenog izdanja knjige Slavonski domaći kulen i kobasice. Prvo izdanje izašlo je 1999. i rasprodano je u, za knjige stručnog i specijaliziranog karaktera, doista impresivnoj nakladi od 3000 primjeraka. Recept bez tajni Uz povijesni pregled i prikaz tradicije slavonskog kulena i kobasica, ova knjiga sadrži i niz stručnih i praktičnih savjeta o tome kako napraviti kvalitetan domaći kulen i kobasice, ali i posve konkretne činjenice i upute o organiziranom djelovanju u proizvodnji i prodaji. Između ostalog, autori upućuju na važnost marketinga, zaštitu naziva i podrijetla te postupke za registraciju u Hrvatskoj, ali i navode kako podnijeti zahtjev za registraciju pri Europskoj komisiji. O tome koliko su kao znanstvenici utjecali na proizvođače kulena, a u kojoj su pak mjeri ovi

O autorima Pored iskusnih znanstvenika osječkog Poljoprivrednog fakulteta ali i praktičara dr. Antuna Petričevića, prof. emeritusa, i dr. Krste Benčevića, znanstvenog savjetnika, koautor novoga izdanja je još jedan stručnjak i redoviti profesor s istog fakulteta - dr. Goran Kušec. utjecali na njihove spoznaje i stvaranje ove knjige, dr. Antun Petričević kaže: “To je jednostavno bila simbioza od velike koristi za obje strane i stalno smo bili u kontaktu. Vrlo često smo izravno pomagali u samoj proizvodnji. Osim toga, pomagali smo stručnim savjetima i u izgradnji objekata nužnih za odgovarajuću proizvodnju kvalitetnih kulena. Jedan od takvih tlocrta namijenjenih izgradnji proizvodnih objekata u manjim udrugama ili obiteljskim gospodarstvima predstavili smo i u ovoj knjizi. Takav objekt pruža sve mogućnosti modernog pristupa proizvodnji, a da istodobno ne odstupa od poznatih tradicijskih postupaka”. U knjizi se mogu pronaći i brojni savjeti o odabiru svih sastojaka potrebnih za kvalitetan kulen i tu zaista nema nikakvih tajnih receptura. Inače, kako naglašavaju autori, cilj knjige je temeljito upoznati proizvođače i hrvatsku javnost o složenom skupu čimbenika pro-

izvodnje izvornih hrvatskih proizvoda od mesa. Ne smije se zaobići ni velika važnost ostalih izvornih proizvoda od mesa za razvoj poljoprivrede i hrvatskih posebnosti na tržištu, a posebno u turističkoj ponudi. Nadamo se kako je prvo izdanje već do sada pomoglo, a da će i ovo drugo, među ostalim, pomoći u oblikovanju odgovarajućih propisa o higijenskim uvjetima, načinu proizvodnje, standardu kakvoće domaćih izvornih proizvoda, nazivlju i uvjetima prodaje. Vjerujemo kako ćemo sadržajem ovog priručnika još više ujednačiti mišljenja i organizirati proizvođače te stvoriti jači utjecaj na tržištu i u gospodarstvu – poručuju autori. (S.S.)

Tko je najzaslužniji za dobar kulen? Iako u kućanstvima gdje se proizvodi kulen najčešće muškarci s ponosom ističu kako su oni majstori u njegovoj proizvodnji, stručni doajen proizvodnje slavonsko-baranjskog kulena profesor emeritus dr. Antun Petričević ima nešto drukčiju teoriju o tome. Prema njegovim riječima, za dobar kulen najzaslužnije su - naše bake. Zašto? “Pa, vrlo jednostavno! Naime, nakon što muški članovi obitelji obave glavninu poslova oko svinjokolje i priprave kulena, preostaje onaj odgovorni i višemjesečni posao njegovanja i zrenja u procesu dimljenja i zračenja kulena. A upravo taj dio posla gotovo u pravilu obavljale su, a i danas u seoskim domaćinstvima najčešće obavljaju naše bake, starije žene koje su vrlo poduzetne i znaju što i kako treba raditi”, kaže profesor Petričević.


27

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Boje za printere

Prodaju se industrijska hala, pašnjak i dvorište Industrijska hala ukupne površine 11.660 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 8,3 milijuna kuna, nalazi se u Maloj Švarči 155 u Karlovcu. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Stalne službe zagrebačkog Trgovačkog suda u Karlovcu, soba broj 342/III., 10. veljače u 10.15 sati. Nekretnina će se prodavati na trećem ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti te se ispod te cijene ne može prodati. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa

stečajnom upraviteljicom Jasnom Brajdić na mobitel broj 091/5170 411. Pašnjak ukupne površine 9941 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna, nalazi se u naselju Martinski u Općini Sveta Nedelja u Istarskoj županiji, a prodaje se na dražbi u prostorijama Stalne službe riječkog Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, sudnica broj 5, 10. veljače u 10.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina ne može biti prodana za cijenu nižu od utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju paš-

njaka mogu ga razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem ŠKZ Zlatnik-Pula u stečaju, a informacije mogu dobiti na broj mobitela 098/9023 000 ili telefona 052/432 728. Dvorište ukupne površine 1259 četvornih metara, procijenjene vrijednosti dva milijuna kuna, nalazi se u Ilici 425 u Zagrebu. Prva usmena javna dražba održat će se 15. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Sve poreze i troškove u vezi s kupnjom snosi kupac. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/2338 534.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-19/10 Zagreb, 6. listopada 2010. godine

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Sud), u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralica Martinović, kao predsjednice vijeća, te Nikole Šikić i Aste Kovačić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC d.o.o. Koprivnica, Mosna ulica 15, protiv prijavljenog LEŠKO d.o.o. Sv. Križ Začretje, Ulica Petra Đurkina b.b., radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i zakonskog zastupnika prijavljenog, dana 6. listopada 2010.godine

presudio je Prijavljeni: “LEŠKO” d.o.o. Sv. Križ Začretje, Ulica Petra Đurkina b.b., ODGOVORAN JE jer je dana 15. rujna 2009. godine kao ovlašteni servis zaprimio traktor marke GOLDONI IDEA 30 DT radi popravka mjenjača a nije ga do sada popravio i nije prijavitelju dao informaciju o tome kada će biti popravljen niti je prijavitelju osigurao zamjenski stroj čime je postupio protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče JAVNA OPOMENA uz objavljivanje u tisku i na Web stranici Hrvatske gospodarske komore. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Cheng Feng Enterprise Co. Tainan, Tajvan, www.pigmentweb.com. Tvrtka proizvodi organske pigmente i boje (masterbatch boje...) za printere i plotere. Kontakt: Jennifer Chang, Jennifer@ pigmentweb.com, +886 6 2201961-27. Zastupstvo

Lotos, Zadar, www.nakit-lotos.hr. Tvrtka želi na području Hrvatske zastupati inozemne tvrtke s nakitom, komponentama za nakit, suvenirima, darovnim predmetima. Kontakt: Željko Prohaska, prodaja@ nakit-lotos.com, +385 23 265555, +385 95 8083155. Satelitska i TV oprema

Gessat, Istanbul, Turska, www.gessat. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik razne satelitske i TV opreme. Tvrtka nudi satelitske antene, LCD i plasma držače i postolja, satelitske receivere, nosače za antene i drugo. Kontakt: ges@ gessat.com.tr, +90 216 4841946, +90 533 7063436.

Adaptacije, instalacije i održavanje objekata

Parting FM, Zagreb. Tvrtka radi građevinske adaptacije s naglaskom na ugradnju elektroinstalacija i opreme, kao i održavanje objekata prema poslovnim zahtjevima. Sve radove izvodimo s kvalitetnim materijalima i najmodernijom tehnologijom, opremom i instrumentima. Kontakt: Josip Žepec, info@ issaelektro.hr, +385 1 2340313, +385 91 1600146. Društvene i edukativne igre

Društvene i edukativne igre T.W.B., Gradec, www.twb.hr. Tvrtka nudi društvene i edukativne igre, hrvatska inovacija i proizvodnja. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt: Josip Brnić, tel. i fax.: 01/2797 501 ili 098/415 904, e-mail: t.w.b.@zg. t-com.hr. Rakije, voćna vina i prirodni sokovi

Proizvodi od aloe vere

Mehta Herbs and Spices, Coimbatore, Indija, www.mehtaherbs.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom i izvozom proizvoda za njegu kože i kose od aloe vere. Traže hrvatske tvrtke koje su zainteresirane za prodaju njihovih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Mehul B. Mehta, sales@mehtaherbs.com, +91 422 2220344.

Stanal, Cernik, www.stanal.hr. Tvrtka proizvodi prirodne rakije (viljamovka, travarica, jabukovača, rakija od višnje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100 posto prirodne sokove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Jukić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 35 369501, +385 91 3695027. Papirnate vrećice

Posredovanje

Pavuna, Brdovec, www.pavuna.hr. Tvrtka se bavi poslovnim posredovanjem između hrvatskih i njemačkih tvrtki, kao i pružanjem podrške u ekonomskom i jezičnom znanju hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu te organizacijom posjeta i nastupa na sajmovima u Njemačkoj. Tvrtka traži nove poslovne partnere (trgovina, turizam, nekretnine, građevinarstvo) u području poslovnog posredovanja Hrvatska-Njemačka. Kontakt: Alexander Pavuna, kontakt@pavuna.hr, +385 1 3398236, +385 99 5702648.

Erok Packaging, Istanbul, Turska, www. erokambalaj.com. Tvrtka je proizvođač papirnatih vrećica i traži poslovne partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Abdullah Beceren, sales@erokambalaj.com, +90 212 5036300. Radna odjeća

Noster salus, Zagreb, www.noster-salus. com. Tvrtka proizvodi radnu odjeću od kvalitetnih materijala. Kontakt: Goran Šoštarić, nostersalus@gmail.com, +385 1 3010337.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Taktičke jakne, prsluci i rukavice

Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu nabavlja 50 taktičkih jakni, 55 prsluka i 55 rukavica za mobilnu jedinicu. Rok dostave ponuda je 17. veljače. Trodimenzionalna taktilna mapa

Nacionalni park Krka nabavlja usluge izrade trodimenzionalne taktilne mape prilagođene slijepim osobama. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

Održavanje zelenih površina

Hrvatska kontrola zračne plovidbe u Zagrebu nabavlja usluge održavanja zelenih površina oko zgrade. Rok dostave ponuda je 17. veljače. Regija Ampule za alkometre

Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Izgradnja staklenika

Općina Prizren nabavlja usluge izgradnje 10 poljoprivrednih staklenika. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

MUP Kantona Sarajevo nabavlja ampule za alkometre. Rok dostave ponuda je 15. veljače. Transportne gumene trake

Elektroprivreda BiH iz Sarajeva nabavlja transportne gumene trake.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

( 448,8 mil kn ( 195,5 mil kn gubitak ostvaren u 2009.

operativna dobit banke u 2010.

U 2010. OSTVARILI 50,5 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI

HPB je opet profitabilna banka Banka je zadržala povjerenje klijenata i ostvarila znatno poboljšanje na tom planu, što se ogleda u primljenim depozitima koji su porasli 5,9 posto Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

HPB u ovoj godini namjerava udvostručiti neto dobit hodnoj godini. “HPB je opet profitabilna banka”, kazao je na prošlotjednom briefingu s novinari-

Zeljko Hladika/PIXSELL

rvatska poštanska banka (HPB) u prošloj je godini ostvarila 50,5 milijuna kuna neto dobiti, dok je 2009. poslovala s gubitkom od 448,8 milijuna kuna. Operativna dobit Banke prije rezerviranja za gubitke iznosi 195,5 milijuna kuna, što je znatno više od 28,1 milijuna kuna ostvarenih u pretma Čedo Maletić, predsjednik Uprave. Neto prihod od kamata u 2010. viši je za 37,5 milijuna kuna ili 11,1 posto u odnosu na 2009. godinu. S druge strane, unatoč porastu plasmana, kamatni prihodi bili su niži za 12,6 posto. Razlog tomu je viši udio loših plasmana koji

ne generiraju kamatne prihode u računu dobiti i gubitka, ali i činjenica da je HPB tijekom 2010. godine smanjio kamatne stope na kredite. Tijekom godine banka je smanjila razinu naknada i provizija koju naplaćuje klijentima čime je ostvaren 2,5 posto niži pri-

hod od provizija i naknada od prošlogodišnjeg, ali je neto prihod od provizija i naknada za 13,1 posto viši nego 2009. godine. Izvjesno smanjenje kamatnih stopa Maletić je naglasio kako HPB u ovoj godini namjerava udvostručiti neto do-

bit te očekuje kako će ona u 2011. biti oko 100 milijuna kuna. Pritom će banka imati vrlo konzervativan pristup planovima. Također, očekuje kako će na tržištu neminovno doći do smanjenja kamatnih stopa što će pratiti i HPB, a rast kreditne potražnje, smatra, dogodit će se u drugoj polovini godine. Ako HPB želi nastaviti rasti, valja razmišljati i o dokapitalizaciji, rekao je prvi čovjek te banke. Napomenuo je kako postoji nekoliko načina da se ona provede – iz državnog proračuna, uz strateškog partnera, s postojećim dioničarima ili pak putem inicijalne javne ponude dionica. “HPB ima potencijala biti lijepom investicijskom pričom za ulagače”, smatra on. Inače, imovina Banke je 31. prosinca 2010.

iznosila 14,8 milijardi kuna i veća je za 5,8 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Kreditni portfelj je, pak, povećan za 12,7 posto, najvećim dijelom zbog porasta kredita pravnim osobama. Stambeno kreditiranje stanovništva povećano je 21,9 posto. HPB je zadržao povjerenje klijenata i ostvario znatno poboljšanje na tom planu, što je vidljivo iz zaprimljenih depozitima koji su porasli 5,9 posto. Najviše su povećani depoziti stanovništva koji pokazuju rast od 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. HPB je u 2010. godini značajno ojačao svoju kapitalnu osnovu te ona iznosi 1,2 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala potkraj 2010. godine bila je 16,91 posto.

BEOGRADSKA, MAKEDONSKA, LJUBLJANSKA I ZAGREBAČKA BURZA

Nastavlja se suradnja burzi u regiji Plan djelovanja za 2011. uključuje, među ostalim, pripremu za omogućavanje udaljenog pristupa tržištu i usklađivanje kriterija uvrštenja u najviše tržišne segmente ćanja vidljivosti vodećih izdavatelja, razvijanja odnosa s postojećim i potencijalnim investitorima te drugih oblika suradnje na razvoju novih usluga i proizvoda, pravne regulative, edukacije... Plan djelovanja za 2011. godinu uključuje i razmatranje aktivnosti za omogućavanje udaljenog pristupa tržištu, usklađivanje kriterija uvrštenja u najviše tržišne segmente, mogućnost razvoja infrastrukture za prekogranične transakcije te podizanje svijesti o važnosti

mirovinskih reformi za tržište kapitala. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, istaknula je kako ova suradnja nije kapitalno povezivanje burzi na području bivše Jugoslavije. “Ovo je prvenstveno interesna suradnja kako bi se tržišta razvijala u pravom smjeru”, ustvrdila je. Čelnici četiriju regionalnih burzi osvrnuli su se na tržište kapitala u 2010. godini. Ivana Gažić je napomenula kako je prošle godine redovi promet pao za 20 posto u odnosu

na 2009. Veoma je optimistična kad je riječ o ovoj godini jer je u siječnju re-

U okviru suradnje do sada je organizirano nekoliko uspješnih domaćih i inozemnih dana regionalnog tržišta kapitala dovni promet porastao za tri puta u odnosu na isti lanjski mjesec.

Gordana Dostanić, direktorica Beogradske burze, kazala je kako

Filip Brala/PIXSELL

Čelni ljudi Beogradske, Makedonske, Ljubljanske i Zagrebačke burze potpisali su prošli tjedan aneks Memoranduma o suradnji kojim su još koncem 2007. godine utvrdili snažniju međusobnu suradnju te promociju i razvoj regionalnog tržišta kapitala. U okviru suradnje do sada je organizirano nekoliko uspješnih domaćih i inozemnih dana regionalnog tržišta kapitala. Okosnicu tih road showova činile su zajedničke aktivnosti s ciljem pove-

prošla godina nije bila zadovoljavajuća. No, zadnji prošlogodišnji kvartal

bio je nešto bolji, porasla je likvidnost, a takav se trend prelio i na siječanj. Ivan Šteriev, glavni izvršni direktor Makedonske burze, dodao je kako je u 2010. ukupni promet na toj burzi iznosio oko 100 milijuna eura što je malo manje nego u 2009. godini. Andrej Šketa, direktor Ljubljanske burze, kaže kako je 2010. za njih bila godina restrukturiranja tržišta, a promet im je pao za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. (B.O.)


29

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011.

( manje od 1%

*vijesti

međugodišnja stopa rasta sveukupnih kredita

Analiza Privredne banke Zagreb

Prividan rast kreditnog impulsa Na nominalni rast kredita utjecao je visok tečaj švicarskog franka i zaduživanje u inozemstvu, a ne stvarni priljev kredita Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Krediti banaka stanovništvu i zaposlenost, godišnja stopa promjene

P

35%

Susprezanje od potrošnje Stope promjene kredita po kreditnim karticama i dalje su duboko negativne i kreću se oko -10 posto na godišnjoj razini što je, ocjenjuju analitičari, podatak koji nimalo ne iznenađuje i svjedoči o susprezanju građana od potrošnje. “Kod usporedbi stopa rasta kredita u Hrvatskoj i

3.5%

30%

1,5%

25% 20%

-0,5%

15%

Ukupni krediti stanovništvu

10%

Stambeni krediti

5%

Zaposlenost - desna skala

-4,5%

I. 2006. III. 2006. V. 2006. VII. 2006. IX. 2006. XI. 2006. I. 2007. III. 2007. V. 2007. VII. 2007. IX. 2007. XI. 2007. I. 2008. III. 2008. V. 2008. VII. 2008. IX. 2008. XI. 2008. I. 2009. III. 2009. V. 2009. VII. 2009. IX. 2009. XI. 2009. I. 2010. III. 2010. V. 2010. VII. 2010. IX. 2010. XI. 2010.

0% -5%

-2,5%

-6,5%

Izvor: HNB, DZS

Krediti banaka poduzećima, godišnja stopa promjene 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

I. 2006. III. 2006. V. 2006. VII. 2006. IX. 2006. XI. 2006. I. 2007. III. 2007. V. 2007. VII. 2007. IX. 2007. XI. 2007. I. 2008. III. 2008. V. 2008. VII. 2008. IX. 2008. XI. 2008. I. 2009. III. 2009. V. 2009. VII. 2009. IX. 2009. XI. 2009. I. 2010. III. 2010. V. 2010. VII. 2010. IX. 2010. XI. 2010.

rema prošlotjednoj analizi Privredne banke Zagreb, lani je zabilježen postupan oporavak kreditiranja građana i poduzeća i u Hrvatskoj i u eurozoni. No, dok je u Hrvatskoj kreditiranje građana dosegnulo dno tek u veljači 2010. (godišnja stopa promjene tada je bila -3,5 posto kod ukupnih te +0,2 posto kod stambenih kredita), u eurozoni je najveći pad stambenih kredita zabilježen u rujnu 2009., a potrošačkih - u prvom kvartalu 2010. Od tada krediti bilježe konstantan oporavak. U Hrvatskoj je, napominju analitičari PBZ-a, zbog manjka usporedivih podataka teško izračunati precizan rast potrošačkih kredita, pa su kao približnu vrijednost uzeli kretanje kredita po kreditnim karticama i ostalih kredita (prekoračenja po tekućem računu, nenamjenski i slični krediti), koji su u ožujku 2010. zabilježili pad od 4,6 posto, a kasnije su rasli.

5,5%

40%

Izvor: HNB

eurozoni treba napomenuti da na domaća kretanja u velikoj mjeri utječu promjene tečaja, ponajprije jačanje švicarskog franka, dok kod eurozone to, naravno, nije slučaj. Isključi li se utjecaj tečaja, stope rasta kredita građanima u prošloj su godini de facto krajnje niske ili čak negativne. Primjerice, godišnja stopa za stambene kredite u listopadu nije dosegnula niti jedan posto, što ponovno ukazuje na mršavu potražnju, dok je oporavak u zemljama eurozone jasno vidljiv”, navodi se, među ostalim, u

analizi. Analitičari dodaju kako ni situacija u eurozoni nije baš sjajna jer je godišnja zaposlenost u trećem kvartalu bila pala za 0,2 posto, a stopa nezaposlenosti se zadržala na 10,1 posto - no u Hrvatskoj je opet sve znatno lošije. Naime, kod nas je u istom razdoblju zaposlenost bila pala za 4,7 posto, a anketna nezaposlenost bila je 11,5 posto. Situacija kod kreditiranja poduzeća bitno je drukčija jer u Hrvatskoj nisu zabilježene negativne stope, dok u eurozoni jesu, iako kod nas još nije vid-

ljiv oporavak gospodarstva (zabilježen je tek lagani rast od 0,2 posto i to tek u trećem tromjeseč-

Isključi li se utjecaj tečaja, stope rasta kredita građanima bile su krajnje niske ili čak negativne ju), a u eurozoni se on vidi već pet zadnjih tromjesečja. Ovaj nerazmjer analitičari objašnjavaju konceptom kreditnog impulsa, tj. metodologijom njegovog izračuna, iz kojeg proi-

zlazi da je pogrešno povezivati tijek ekonomske aktivnosti s promjenama stanja kredita. Umjesto toga trebao bi se gledati podatak o priljevu kredita. “Švicarac” muti sliku “Time se objašnjava zašto nominalne stope rasta kredita banaka u Hrvatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kreditne aktivnosti na gospodarstvo, odnosno na kretanje domaće potražnje. Uz to, u slučaju Hrvatske potrebno je uzeti u obzir i da je na rast gospodarstva u prethodnom razdoblju iznimno velik utjecaj imalo direktno inozemno zaduživanje poduzeća i građana, kao i da je kod kretanja kredita prisutan snažan učinak jačanja švicarskog franka na visinu portfelja kredita građanima. Kada se ova dva faktora uključe u izračun, vidljivo je da je međugodišnja stopa rasta sveukupnih kredita poduzećima i građanima (dakle domaćih i inozemnih) bitno niža te je krajem rujna iznosila manje od jedan posto, umjesto 4,7 posto, koliko je iznosio nominalan rast kredita domaćih banaka”, navodi se. U analizi se zaključuje kako je bez promjene ekonomskog modela rasta gospodarstva teško očekivati veći priljev kredita koji znače investicije i veću potrošnju. Ipak, analitičari PBZ-a se nadaju da bi se oporavak mogao dogoditi u prvom kvartalu ove godine.

IKB: 17,96 milijuna kuna dobiti Istarska kreditna banka Umag (IKB) u prošloj je godini poslovala s dobiti u visini od 17,96 milijuna kuna što je 15,8 posto manje nego godinu prije, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Neto prihodi od kamata pali su za 16 posto, na 56,96 milijuna kuna, dok su neto prihodi od provizija i naknada porasli pet posto, na 19,2 milijuna kuna. U 2010. IKB je ostvario bruto dobit od 22,15 milijuna kuna. Ukupni rashodi bez rezervacija i vrijednosnih usklađenja bili su 4,8 milijuna kuna veći nego godinu prije i iznosili su 133,3 milijuna kuna. Jadranskom osiguranju porasla dobit Jadransko osiguranje u prošloj je godini ostvarilo 44,8 milijuna kuna neto dobiti što je 18,63 posto više nego godinu ranije, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Ukupna premija te osiguravateljske kuće potkraj prošle godine bila je gotovo tri posto niža nego 2009. i dosegnula je 630,55 milijuna kuna. Ukupni prihod dosegnuo je 682,34 milijuna kuna od čega na bruto premiju otpada 641,36 milijuna kuna ili gotovo 94 posto. Preostali dio prihoda čine financijski prihodi od plasmana zajmova, ulaganja u depozite, nekretnine i ostale financijske instrumente. DOH obrazac i na Facebooku Erste banka sedmi je put zaredom na svojoj internetskoj stranici građanima ponudi-

la mogućnost elektroničkog izračuna godišnjeg poreza na dohodak. Osim preko internetske stranice, do tzv. DOH obrasca moguće je doći i preko Facebook stranice te banke.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3663, 7. veljače 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Visoka likvidnost i obilna ponuda novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

S

udeći prema pokazateljima ponude i potražnje novca na novčanom tržištu, čini se da je trend na početku godine vrlo sličan onome iz prethodne kojemu je osnovno obilježje bilo visoka likvidnost sustava i obilna ponuda novca. Tako je i u ovome razdoblju ponuda novca bila znatno iznad potražnje, dok istodobno dobar dio potražnje ostaje nenamiren. Ponavlja se stalno ista situacija u kojoj dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove uz vrlo nisku kamatnu stopu. Kako je razdoblje održavanja

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

400

24.1.‘11.-28.1.’11.

31.1.‘11.-4.2.’11.

3

300 2 200 1 100

0

31.1.2011.

1.2.2011.

2.2.2011.

obvezne pričuve pri kraju, depozitne institucije su uglavnom dosegle zadane prosjeke na računima, potražnja za novcem je skromnija. Veliki dio dnevnih viškova likvidnosti krajem dana usmjerava se u središnju banku kao preko-

3.2.2011.

0

4.2.2011.

noćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječna kamatna stopa za siječanj iznosila je 0,89 posto. Prošli utorak održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Planirani iznos izdanja bio je 450 milijuna kuna, a sudi-

ponedjeljak

utorak

onici su pokazali interes za upis u iznosu od 1,36 milijardi kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 793 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 150 milijuna kuna, uz blagu korekciju kamatne stope sa 2,40 na 2,45 posto, na rok od 182

srijeda

četvrtak

petak

dana upisano je 200 milijuna kuna po stopi od 3,5 posto i na rok od 364 dana upisan je ponovno najveći iznos, 443 milijuna kuna po stopi od četiri posto. Za trezorske zapise u eurima također je pokazan veliki interes budući da je na

planiranih 10 milijuna eura stigla ponuda na 14 milijuna eura. Upisano je devet milijuna eura trezorskih zapisa na rok od godine dana po srednjem tečaju koji je iznosio 7,415969 kuna. Kamatna stopa na trezorske zapise u eurima na ovoj je aukciji zabilježila porast sa 2,83 na 2,95 posto. Ministarstvo financija najavilo je iduću aukciju za utorak, 8. veljače 2011. U sljedećem razdoblju očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje novca, osobito sredinom tjedna kada slijedi smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve. Zbog nepromijenjenih okolnosti na novčanom tržištu i kontinuirano visoke ponude novca, rast kratkoročne kamatne stope nije realno očekivati.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna neznatno ojačala prema euru

I dalje porast Mirexa

Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka ojačala prevaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,543440

CAD

kanadski dolar

5,497816

JPY

japanski jen (100)

6,667480

CHF

švicarski franak

5,739979

GBP

britanska funta

8,772959

USD

američki dolar

5,441333

EUR

euro

7,414905

Izvor: HNB

ojačala i prema švicarskom franku za 0,3 posto, pa je tako tečaj te valute iznosio 5,739979 kuna. U odnosu

ma euru za neznatnih 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,414905 kuna. Kuna je EUR

7.43

USD

na kunu ojačao je američki dolar, za 0,21 posto, a njegov srednji tečaj u petak je iznosio 5,441333 kune. 5.44

CHF

5,78

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni 160

7.42

5.42

5.76

160

7.41

5.40

5.74

158

158

7.40

5.38

5.72

156

156

7.39

5.36

5.70

154

7.38 2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

4.34 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

5.68 1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Tržišta su stabilna unatoč problemima

6500 6300

ma ocjeni Međunarodnog monetarnog fonda, europska i azijska tržišta i dalje su stabilna unatoč problemima koji ih pritišću. To uključuje i neke slabo12400

FTSE 100

12180

sti na američkom tržištu u području zapošljavanja, probleme u arapskom svijetu, kao i rast cijena hrane i robe. Organizacija za hranu i poljoprivredu Uje3000

Dow Jones

2900

6100

11960

2800

5900

11740

2700

5700

11520

2600

5500

11300 31.1.

5000 4500

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

CAC40

7400

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

31.1. 11020

DAX

10800

4000

7200

10580

3500

7000

10360

3000

6800

10140

2500

6600 31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

NASDAQ

2500 31.1.

7600

154 4.1.

primjena od 5. veljače 2010. 1.2.

Protekli je tjedan na globalnom investicijskom tržištu prošao u relativno vedrom tonu jer je Dow Jones pao na granicu od 12.000 bodova. Pre-

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 159,6217 bodova. To je skok za 0,18 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 159,3279 bodova.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

2.2.

3.2.

4.2.

NIKKEI 225

9920 31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

31.1.

1.2.

dinjenih naroda (FAO) upozorila je kako su cijene hrane porasle 3,4 posto u siječnju ove godine, te i dalje nastavljaju rasti. No, ipak i pozitivne vijesti stižu iz Amerike gdje je zabilježena povećana potrošnja stanovništva za 3,5 posto, kao i rast industrijske proizvodnje za 8,2 posto u prošloj godini, čime je dosegnuta najviša razina u posljednje tri godine. Švicarska također osjeća probleme, a zbog stanja na Srednjem istoku izvoz njihovih proizvoda postao je još skuplji. Ipak, povećanje prodaje pokazuje tržište švicarskih satova.

14.1.

24.1.

3.2.

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.2.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,0500 164,5997 153,3180 160,3993 159,6217

164,1259 197,7910 121,6613 138,5679 131,9896 157,0452 185,1526 180,5027 193,9415 140,1031 119,1842 106,5699 162,4846 110,4592 119,7664 162,4846 149,6475 119,1094 107,6970 132,2800 121,3738

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3663, 7. veljače 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 666.959 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna iznosio je 165,963 milijuna kuna što je pad od 24,28 posto u odnosu na Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Dalekovod d.d. Zagrebačka banka d.d. Ingra d.d. Atlantic Grupa d.d. Belje d.d. Validus d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) AD Plastik d.d.

tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,09 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.305,00 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.269,34 boda što je pad od 0,19 posto. Najviše se trgovalo dio-

tjedna promjena -0,21% +0,03% +4,36% +1,12% -3,22% -0,51% -3,11% -12,92% -1,05% -1,10%

zadnja cijena 305,37 3.651,00 322,47 270,00 16,85 787,00 90,00 11,80 285,00 135,00

promet 39.649.090,73 22.840.535,25 20.709.226,56 13.879.337,86 4.921.765,63 4.756.686,12 4.033.943,40 3.939.855,37 3.818.040,10 3.198.811,46

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 165.963.080,72 kn

nicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 39,649 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 305,37 kuna što je pad od 0,21 posto. Najveći porast imala je dionica Dalekovoda koja je porasla za 4,36 10 dionica s najvećim rastom cijene

posto te je trgovanje završila na 322,47 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 20,709 milijuna kuna. Najveći pad među najlikvidnijim izdanjima imala je di-

tjedna promjena

Lantea Grupa d.d. Apartmani Medena d.d. VABA banka Varaždin d.d. Laguna Novigrad d.d. Centar banka d.d. Finvest Corp d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Adriatic Croatia International club d.d. Hoteli Živogošće d.d. Hoteli Podgora d.d.

+50,00% +46,91% +21,62% +18,65% +17,92% +16,98% +16,67% +14,52% +12,00% +10,88%

zadnja cijena 15,00 75,00 90,00 10,69 270,00 129,98 455,00 3.510,00 28,00 24,96

promet 1.095,00 1.875,00 436.865,60 2.747,40 234.160,00 25.200,10 803.755,00 120.165,00 4.452,92 894,14

INVESTICIJSKI FONDOVI

kojem je vrijednost porasla za 4,56 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s porastom od 2,65 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za 1,55 posto. Kod mješovitih fondova naju-

spješniji je bio KD Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 1,28 posto, a potom ICF Balanced s porastom od 1,11 posto. Najveći pad od 0,72 posto kod mješovitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced. Najveći dobitnici kod obvezničkih fondo-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

99,7321

0,31

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

15,1155 45,6976 8,6199 134,4600 13,2075 109,2700 107,1700 76,6516 170,0511 68,4000 91,5927 91,8612 96,3100 99,6645 108,0100 49,7665 65,6230 48,0727 27,4479 78,9327 57,5324 71,7558 74,5145 5671,1800 97,9062 15,1408 34,8000 50,0510 7,4196 60,3100 45,9715 84,2205 51,5115 462,9970 335,0014 93,5717 89,8700 324,5524 80,3100 146,0791 120,8586 11,0980 116,1175 115,0187 112,8268 11,2289

0,45 -0,03 -0,11 0,11 0,42 0,15 0,37 -1,50 -1,22 1,36 0,38 -0,94 -0,03 1,70 0,89 0,07 -0,42 -0,33 -1,16 0,10 0,43 0,59 0,53 -0,74 0,39 2,65 0,23 0,44 -0,64 -0,53 -0,65 1,16 0,33 -1,55 -1,38 -0,29 -0,11 0,24 -0,10 0,44 -0,65 -0,05 0,32 0,64 -0,59 1,77

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

onica Validusa koja je pala za 12,92 posto te je trgovanje završila na 11,80 kuna, a njome je trgovano u vri10 dionica s najvećim padom cijene Validus d.d. Đuro Đaković Holding d.d. IPK Osijek d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Borik d.d. SN Holding d.d. Banka Brod d.d. Hoteli Rabac d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

tjedna promjena +0,09% -0,19% +0,02%

jednosti od 3,939 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -12,92% -11,97% -8,15% -7,63% -7,14% -6,61% -6,55% -6,54% -5,92% -5,70%

va su OTP euro obveznički (+0,50 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,27 posto), dok je jedini s negativnim rezultatom u toj grupi ZB bond (-0,02 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash koji je porastao za 0,10 posto. (M.R.)

Suradnja PBZ-a i VPŠ-a Libertas Visoka poslovna škola Libertas i Privredna banka Zagreb proteklog su tjedna potpisale sporazum o poslovnoj suradnji s ciljem strateškog povezivanja institucija visokog školstva i gospodarstva te unaprjeđenja i podizanja kvalitete nastavnog programa VPŠa Libertas. Tim je spora-

od 27. siječnja do 3. veljače 2010. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.305,00 1.269,34 95,32

zadnja cijena 11,80 37,50 30,30 30,02 65,00 154,10 2.710,00 100,00 3.001,25 177,00

promet 3.939.855,37 1.376.938,19 4.848,00 5.733,82 1.300,00 83.762,56 5.420,00 7.000,00 3.197.033,54 192.843,76

*vijesti

Najuspješniji fond - Ilirika Gold Od ukupno 92 fonda, njih 63 je protekloga tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,55 posto do +4,56 posto, a osam fondova ostvarilo je porast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Ilirika Gold

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

103,6800 97,1881

*Tjedna promjena [%] -0,17 4,56

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

127,4300 149,1300 111,1362 10,2294 120,0240 160,7900 175,9038 67,5578 103,2727 115,7814 8,7728 150,5630 83,2339 5,7060 73,6476 11,1900 117,2966 110,1600

-0,06 0,47 0,80 -0,23 1,11 0,21 0,28 0,26 -0,21 -0,01 1,28 -0,28 -0,72 0,60 0,68 0,06 0,19 0,16

€ € € € € kn € €

158,7900 11,3969 175,7900 130,1267 130,6800 162,4912 125,4418 128,7967

-0,02 0,02 0,27 0,09 0,14 0,22 0,16 0,50

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,7909 163,1733 140,1823 126,1935 145,4600 138,9900 139,0311 135,7069 124,8765 132,6005 122,8199 117,5254 11,3590 108,8002 10,7156 102,4054 105,7600

0,04 0,05 0,04 0,04 0,06 0,04 0,05 0,04 0,01 0,05 0,06 0,07 0,05 0,05 0,05 0,10 0,05

Valuta

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

zumom unaprijeđena postojeća suradnja u izvedbi studijskih programa VPŠa Libertas iz područja financija i bankarstva. Optima Telekom isplatio kamate Optima Telekom isplatio je vlasnicima korporativnih obveznica tvrtke 22.812,500 kuna kamata za 2010. godinu. Iznos kamata uplaćen je potkraj siječnja na račun Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) koje će sredstva raspodijeliti na račune vlasnika obveznica. Kamate na korporativne obveznice isplaćuju se godišnje u skladu s aranžmanom utvrđenim prilikom izdavanja obveznica. Siemens povećao lanjsku dobit Tvrtka Siemens prošle je poslovne godine, koja

je za njih trajala od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2010., ostvarila dobit prije oporezivanja u visini od 47,7 milijuna kuna. U prijašnjoj poslovnoj godini ta je dobit bila nešto niža i iznosila je 46,1 milijun kuna, objavili su iz Siemensa. Tvrtkini prihodi prošle su godine iznosili 917,2 milijuna kuna, što je također povećanje u odnosu na 903,8 milijuna kuna prihoda ostvarenih u prethodnoj poslovnoj godini. Porast su ostvarili i s izvezenim robama i uslugama čija je vrijednost 2010. bila 307,3 milijuna kuna, a prethodne godine 263,4 milijuna kuna. Najvažniji se dio izvoza pritom odnosio na IT sustave i poslovna rješenja. Franck: dobit od 8,2 milijuna kuna Zagrebačka tvrtka Franck u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvarila je 8,17 milijuna kuna neto dobiti, što je 36,5 posto manje nego u istom tromjesečju 2009., objavljeno je u nekonsolidiranom, nerevidiranom tvrtkinom izvješću na Zagrebačkoj burzi. Istodobno su ostvareni prihodi od prodaje u iznosu od 196,19 milijuna kuna što je na razini prihoda iz zadnjeg kvartala pretprošle godine. Ukupni Franckovi prihodi smanjeni su u četvrtom lanjskom tromjesečju za 13,6 posto, na 203,5 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi smanjeni 12,8 posto, sa 219,43 na 191,4 milijuna kuna.


e-pv 3663  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement