Page 1

Potrošnja kućanstava Najviše se troši na hranu, piće i stanovanje, a - prema statistikama - prosječnom kućanstvu novca i pretiče

Analitičari poručuju Ovu godinu obilježit će ubrzanje stope rasta potrošačkih cijena i inflacija možda i veća od tri posto

Pameću do milijuna Domaći proizvođači softvera kreću u vlastitu izvoznu ofenzivu i kažu: ovdje za nas nema mjesta, idemo u svijet!

TEMA TJEDNA STR. 5

SVIJET FINANCIJA STR. 21

HRWWWATSKA STR. 17

3 6 6 2

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 31. siječnja 2011. Godina LVIII / Broj 3662. www.privredni.hr

privredni vjesnik

MALI TRGOVCI / PREGOVORI S EUROPSKOM UNIJOM / PREDSTAVLJANJA / HRVATSKA I REGIJA / STIL / SVIJET FINANCIJA ZAGONETNA STVARNOST HRVATSKE MEDIJSKE SCENE

ZNA LI TKO KOLIKO NOVINA IZLAZI U HRVATSKOJ? Službene procjene variraju od čak 3000 do 876, a čudnovatoj “nevidljivosti” poslovanja najeksponiranije industrije pridonosi i aktualni Zakon o medijima

>>10-11

BAN E S PORILOG P N info EE onosi

work

Što d rope Net e Eu r p r is

Ente

INTERVJU: MARIN BOSOTINA

OPĆINA U KOJOJ NEMA NEZAPOSLENIH

>> 6-7

>> 12

Magistar farmacije i vlasnik tvrtke Chrono govori o bolnicama, medicinskom turizmu i svojim tvrtkama u Hrvatskoj i svijetu

Kako se domaćim mlijekom može ostvariti uspjeh, pokazuje priča o Euro-Milku, tvrtki koju muči jedino - kako naći radnike


UVOD

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić:

Uskoro novo zaduživanje U prvom kvartalu, točnije 14. ožujka, na naplatu dospijeva desetogodišnja obveznica vrijedna 750 milijuna eura. Ministarstvo financija trenutačno se najviše fokusira na međunarodno tržište kapitala - europsko ali i šire. Pregovori s EU-om za rejting agencije jesu važna varijabla, no s obzirom na trenutačno izazovno razdoblje to ne mora imati utjecaj. Ulagači veću pozornost posvećuju fundamentima zemlje nego rejtingu, i u ovom izazovnom razdoblju rejting pojedine zemlje se može, ali i ne mora odraziti na cijenu zaduživanja.

Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca:

Kultura poslovanja ništa ne košta Hrvatski poslodavci se u kriznim vremenima suočavaju s brojnim izazovima na koje trebaju pronaći pravi odgovor kako bi opstali. Svaka sustavna pomoć koju pritom dobiju veoma je važna. Razvijanje kulture odgovornih poslovnih odnosa investicija je koju si svatko može priuštiti: mnoge aktivnosti ne zahtijevaju gotovo nikakva financijska ulaganja jer se temelje na osvještavanju loših ponašanja i razvijanju onih koja pridonose boljem poslovanju.

Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik:

Nikada nećemo odustati od eura Kancelarka Angela Merkel i ja nikada nećemo odustati od zajedničke europske valute, nikada. Euro nije za nas samo monetarno pitanje, to je pitanje identiteta koje pomaže očuvanju mira u Europi. Francuska će u idućim tjednima predložiti ambiciozan plan rješavanja problema prezaduženih država i financijske neravnoteže, kao i zaštite zajedničke valute. Onima koji se žele kladiti na propast eura, poručujem da pripaze na svoj novac jer mi smo potpuno posvećeni obrani eura kroz strukturne mjere. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Milan Bušić, vlasnik i direktor Forminga

Nikamo bez energetskog certifikata Mnogo pozornosti će se pridavati činjenici u koji je energetski razred svrstan stambeni objekt, kako kod kupnje tako i kod iznajmljivanja stambeno-poslovnih objekata

O

d prošle godine vlasnici stambenih objekata pri dobivanju uporabne dozvole moraju priložiti energetski certifikat kojim se zgrada svrstava u jedan od razreda energetske potrošnje. Energetski pregled zgrade je dokumentirani postupak. Provodi se u cilju utvrđivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tih svojstava u odnosu na referentne vrijednosti. Taj certifikat

Tijekom životnog vijeka građevine oko 20 posto vrijednosti odnosi se na gradnju, a čak 80 posto na održavanje sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane, a provodi ga ovlaštena osoba. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade i ima propisani sadržaj, a može ga izdati samo ovlaštena osoba. Za sada se kod nas toj činjenici još uvijek ne pridaje prevelika pozornost, ali će se sigurno - zbog očekivanog porasta cijena energije - o tome voditi puno više računa. Mnogo pozorno-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

sti će se pridavati tome u koji je energetski razred svrstan stambeni objekt, kako kod kupnje tako i kod iznajmljivanja stambeno-poslovnih objekata. U Formingu smo potpuno pripremljeni i osposobljeni za izdavanje certifikata. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, od srpnja prošle godine imamo ovlaštenje za provođenje energetskih pregleda i za energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada kako s jednostavnim tehničkim sustavima tako i sa složenim tehničkim sustavom. Dobivena ovlaštenja uključuju i energetske preglede zgrada sa složenim tehničkim sustavom u arhitektonsko-građevinskom dijelu. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, taj certifikat mora imati svaka nova zgrada prije početka uporabe, odnosno puštanja u pogon, potom svaka postojeća zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, najkasnije do dana pristupanja Hrvatske u članstvo EU-a te sve zgrade javne namjene koje ga moraju izraditi i javno izožiti do 10. lipnja 2012. godine. Poznato je da se tijekom životnog vijeka građevine oko 20 posto vrijednosti odnosi na

gradnju, a čak 80 posto na održavanje. Stoga je vlasnicima u interesu smanjiti troškove održavanja jer se na troškove gradnje ne može značajno utjecati. Upravo se zadovoljavanjem uvjeta koje potvrđuje energetski certifikat smanjuju troškovi održavanja i energije. Zeleni projekti su trend u svijetu, ponajprije zbog njihove održivosti i očuvanja okoliša za buduće naraštaje. Stoga se pri gradnji zgrada sve više vodi računa o brojnim parametrima i zelenim standardima kojima se donedavna nije pridvala velika pozornost. Ona se sada pridaje svim parametrima počevši od udaljenosti značajnijih javnih objekata, položaja, lokacije, pa sve do načina izgradnje objekta po-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

put materijala koji se koristi pri gradnji, njihovoj energetskoj učinkovitosti, uklopljenosti zgrade u krajobraz, kvaliteti življenja, prometnoj povezanosti... Kod nas se do sada nije toliko vodilo računa o svim tim parametrima jer je sve donedavno na cijenu objekta isključivo utjecala lokacija. S obzirom na to da su se gradnjom istrošile atraktivnije lokacije, sve više je vidljiv trend gradnje zgrada na udaljenijim, perifernim lokacijama. Stoga se dodatna kvaliteta i vrijednost takvih objekata može postići jedino kvalitetnijom izgradnjom i izgradnjom niza pomoćnih funkcionalnih prostora te kvalitetnijom i učinkovitom izolacijom. Stidljivo se nešto pokrenulo, ali predviđamo da će se zbog prenapučenosti gradova doći do sve većeg preseljenja na periferije. Forming je jedno od vodećih društava za upravljanje projektima u regiji. Naši zaposlenici su osposobljeni kako bi svojim klijentima, koji mogu biti i investitori i izvođači radova, osigurali potpunu kontrolu nad izvedbom projekta počevši od faze planiranja pa sve do primopredaje. Sve to mogu provesti u unaprijed zadanim financijskim okvirima.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


TEMA TJEDNA

*vijesti HOK: Ranogajec pobijedio Topića Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, većinom je glasova izabran za predsjednika Hrvatske obrtničke komore u sljedećem četverogodišnjem mandatu. U utrci s dosadašnjim predsjednikom Matom Topićem, Ranogajec je pobijedio sa 42 glasa članova skupštine HOK-a, dok je Topić dobio 32 glasa. Ranogajec je vlasnik obiteljskog obrta koji zapošljava četiri radnika u trgovini i knjigovodstvenom servisu. Smanjena naknada za ambalažu za mlijeko Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić donio je izmjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu kojima se naknada za zbrinjavanje ambalaže za mlijeko i tekuće mliječne proizvode smanjuje na dvije lipe. Odluka je donesena kao mjera pomoći mljekarskoj industriji. Naknada je prije smanjenja iznosila 10 lipa, a bila je smanjena i za 2010. Iz sredstava prikupljenih naknadom financira se zbrinjavanje otpadne ambalaže. Hrvatska je važan partner Japanu Hrvatska je suočena s dvije vrste krize. Osim cikličke, koju je uglavnom uzrokovala svjetska financijska kriza, suočava se i s dubokom strukturnom krizom protiv koje se teže

boriti, istaknuo je japanski veleposlanik u Hrvatskoj Yoshio Tamura na predavanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stoga, ustvrdio je, za Hrvatsku je od iznimne važnosti rješavanje tih strukturnih problema, makar i drastičnim mjerama, kako bi se ostvario održivi rast. Najvažnija je brza provedba tih mjera, kazao je Tamura koji Hrvatsku smatra važnim partnerom Japana.

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 500 prodajnih mjesta ( sa 11 na 2% bojkotira TDR, tvrde trgovci

smanjen rabat od 2004. do danas

Mali trgovci vs. TDR

Granica gospodarskog domoljublja je vlastiti džep TDR opravdava smanjenje rabata pogoršanjem poslovnog okruženja zbog stalnog povećanja trošarina, dok mali trgovci tvrde da je TDR svoju proizvođačku cijenu zapravo povećao Drago Živković zivkovic@privredni.hr

T

vornica duhana Rovinj jedna je od rijetkih hrvatskih kompanija, barem kada je riječ o proizvodima široke potrošnje, čiji je udjel na domaćem tržištu blizu monopola. Splet je to povijesnih okolnosti iz kojih se konkurentske tvornice u Zagrebu i Zadru nisu uspjele iskobeljati, a TDR je izišao jači od svih. Ipak, zadnjih godina dominacija TDR-a, koji je na vrhuncu držao gotovo 90 posto domaćeg tržišta, ponešto je ublažena, pod pritiskom aktivnijeg nastupa globalnih divova - Philip Morrisa, British American Tobacca

Mali trgovci pozivaju na dijalog, dok se TDR zaklinje u partnerski odnos i Japan Tobacca. Na taj pritisak TDR je uzvratio nizom novih proizvoda i inovacija u marketingu, a potom i novim pristupom trgovcima. Upravo taj novi pristup, posebno kod malih trgovaca, uzrokovao im je najviše glavobolja. Ugovori o prodaji i distribuciji cigareta nisu jednostavna stvar. Osim rabata (ili trgovačke marže) uključuju i razne naknade, primjerice za zakup skladišnog prostora, mjesto na polici, čak i za reklamu na plitici za vraćanje novca. Zato nije lako procijeniti koliko su

Marko Lukunic/PIXSELL

4

novi ugovori koje je TDR krajem prošle godine ponudio malim trgovcima zapravo loši i koliko se njima zloupotrebljava dominantna pozicija na tržištu. Iz perspektive trgovaca, toliko su loši da ih neki nisu ni potpisali, a dio onih koji su potpisali odbijaju naručivati robu. Potpisali, ne naručuju U brojkama se dvije strane, naravno, posve razilaze. TDR tako tvrdi da je nove ugovore potpisalo 95 posto trgovaca, na što predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Boris Listeš uzvraća da je potpisalo manje od 50 posto, a i oni koji su potpisali ugovore trenutačno ne naručuju robu. Prema procjeni Divne Trstenjak iz Zagrebačke udruge malih trgovaca, najma-

nje 500 prodajnih mjesta, od ukupno 1500 okupljenih u Savezu udruga, sada bojkotira TDR i ne naručuje njihove cigarete. Prema podacima TDRa, bojkot je pojedinačna i rijetka pojava. TDR također tvrdi da je u prethodnom postupku dobio odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), na što Listeš izražava sumnju da je Agencija dobila cjelokupnu dokumentaciju. Zato su mali trgovci prijavili TDR Agenciji, tražeći privremeno stavljanje izvan snage novih ugovora. Iz Agencije su nam potvrdili da su prijavu malih trgovaca zaprimili te da je u tijeku prethodno ispitivanje stanja. Dok ne ispita stanje, Agencija neće komentirati detalje, pa tako ni mogućnost izricanja

privremene mjere. Ključni argument kojim TDR opravdava smanjenje rabata trgovcima je pogoršanje poslovnog okruženja zbog stalnog povećanja trošarina na cigarete. TDR je upozoravao, podsjeća predsjednik Uprave Davor Tomašković, da će jačanje poreznog pritiska najviše pogoditi socijalno najosjetljivije potrošače, trgovce i kooperante, a sve u korist globalnih kompanija. Stoga ovdje nije riječ, tvrdi on, ni o kakvom sukobu TDR-a i dijela malih trgovaca, nego je posrijedi odnos između TDR-a i globalnih kompanija koje svima nameću nove uvjete na tržištu. Sukob interesa Računica Renata Perice, predstavnika Smokin-

ga, jednog od 10 najvećih kupaca TDR-a, nešto je drukčija. Na primjeru Ronhilla, Perica navodi da je unatoč rastu trošarina od 2004. do danas, TDR svoju proizvođačku cijenu kroz porast maloprodajne cijene povećao za devet posto. Istodobno je rabat trgovcima smanjio sa 11 na dva posto, što je tri do četiri puta manje nego u okolnim zemljama. Iz TDR-a uzvraćaju da je Smoking ekskluzivni distributer cigareta BAT-a i stoga u sukobu interesa, na što Perica odgovara da nije on distributer BAT-a, nego njegova sestrinska tvrtka. Iako obje strane u javnosti nastupaju oštro, ima tu i dosta verbalne pirotehnike. Mali trgovci tako u konačnici pozivaju čelnike TDR-a na dijalog, dok se Tomašković zaklinje u partnerski odnos. Razumljiv je strah malih trgovaca, posebno vlasnika kioska, kojima cigarete čine 50 posto prodaje, da će prihvaćanje niskih rabata TDR-a stvoriti presedan za ostale proizvođače cigareta i tako ugroziti nekoliko tisuća radnih mjesta. Očekivana je i reakcija TDR-a, visokoprofitabilne kompanije koja svoj golemi investicijski potencijal unutar Adris Grupe može očuvati samo agresivnom obranom dostignutih pozicija na domaćem tržištu. Nije iznenađenje ni to da se i jedni i drugi pozivaju na gospodarsko domoljublje. Niti da granicu domoljublja vide na granici vlastitog džepa.


5

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 32% prosječne potrošnje

( 10.966 kn godišnje

otpada na hranu i bezalkoholna pića

ide na stanovanje i energente

Procjena Državnog zavoda za statistiku

Kućanstva zarade 86.847, a potroše 76.188 kuna Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje za hranu izdvaja 32 posto, za stanovanje 14,9 posto, a za odjeću i obuću 7,9 posto svojih troškova Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rosječno hrvatsko kućanstvo ima raspoloživi godišnji dohodak od neto 86.847 kuna, a od toga je u 2009. godini prosječno potrošilo 76.188 kuna, stoji u istraživanju Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najveći dio prosječne potrošnje, 32 posto, otpada na hranu i bezalkoholna pića (24.427 kuna). Na stanovanje i energente

Samo 0,88 posto prihoda prosječnog kućanstva (762 kune) dolazi od dohotka od imovine ide 10.966 kuna godišnje, što je 14,9 posto svih izdataka za potrošnju. Prijevoz prosječno uzima 8363 kune ili 11 posto. Kategorija potrošnje ostalih dobara i usluga vrijedi ukupno godišnje 6435 kuna (8,45 posto potrošnje). Tu se ubrajaju usluge osobne njege, premije osiguranja, kupnja nakita i satova (prosječno samo 49 kuna godišnje)...

Hrvatska kućanstva na odjeću i obuću godišnje potroše 5553 kune, ili 7,9 posto ukupne potrošnje. Za rekreaciju i kulturu potroši se 4567 kuna, ili 5,99 posto ukupne potrošnje. U ovom sektoru najviše novca daje se za usluge rekreacije i kulture (1757 kuna) te za novine i knjige (1303 kune). Za pokućstvo i održavanje kuće izdvaja se godišnje 3976 kuna (5,22 posto), a samo malo manje odvaja se za komunikacije – 3919 kuna ili 5,14 posto ukupne potrošnje. Stalni rast potrošnje Istraživači DZS-a utvrdili su da prosječna obitelj za alkoholna pića i duhan godišnje prosječno potroši 2736 kuna (3,59 posto), u restoranima i hotelima ostavi 2372 kune (3,11 posto), dok joj za zdravstvene usluge treba 2112 kuna (2,77 posto). Na obrazovanje odlazi samo jedan posto prosječne potrošnje kućanstva, ili 762 kune. Ukupan novac koji je prosječno kućanstvo potrošilo bio je i te krizne 2009. godine veći nego prethodne 2008. Konti-

Prosječno utrošene količine prehrambenih proizvoda po članu kućanstva u 2009. godini Kruh

74,2 kg

Suhomesnati proizvodi

15,7 kg

Mlijeko

76,9 l

Jabuke

14,6 kg

Brašno

23,5 kg

Riba

7,1 kg

Ulje

13,1 l

Banane

10,1 kg

Tjestenina

9,2 kg

Krumpir

40,3 kg

Mineralna voda

29 l

Kruške

1,8 kg

Riža

4,4 kg

Sirevi

7,9 kg

Gazirana pića

12,3 l

Zeljasto povrće

10,7 kg

Svinjetina

15,8 kg

Mliječni proizvodi

17,3 kg

Voćni sokovi

16 l

Plodovito povrće

19,1 kg

Govedina

9,2 kg

Šećer

11,9 kg

Žestoka alkoholna pića

0,8 l

Korjenasto povrće

14,8 kg

Teletina

1,9 kg

Kava

3,4 kg

Vino

9,2 l

Čokolada

1,8 kg

Meso peradi

18,2 kg

Jaja

148 komada

Pivo

18,2 l

Sladoled

1,9 l

Izvor: Državni zavod za statistiku

nuirani rast traje od 2005. godine, sa znatnim skokom, od gotovo 5000 kuna, zabilježenim 2007. u odnosu na 2006. godinu. U 2005. godini potrošene su tako 69.683 kune, u 2006. – 69.457 kuna, u 2007. – 74.004 kune, u 2008. – 74.524, a u 2009. – 76.188 kuna. Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku od 3000 kućansta-

va pokazuje da je u tom petogodišnjem razdoblju rasla potrošnja za stanovanje i energente (sa 9452 kune na 10.966 kuna), za prijevoz (sa 7570 na 8363 kune), kao i za ostala dobra i usluge (sa 5280 na 6435 kuna). P o troš-

nja za hranu i bezalkoholna pića porasla je sa 23.139 kuna 2005. godine na 24.427 kuna u 2009. godini. Prosječni dohodak kućanstava dolazio je, uglavnom, od nesamostalnog rada (54,5 posto), od mirovina (17,6 posto), samostalne djelatnosti (15 posto) te transfera i ostalih primitaka (12 posto). Samo

0,88 posto prihoda prosječnog kućanstva (762 kune) dolazi od dohotka od imovine. Otprilike jednako toliko (0,78 posto, 680 kuna) dobiva se od naknada za nezaposlenost. Prema istraživanju, 10 posto najbogatijih kućanstava ima godišnji dohodak od 210.643 kune, dok 10 posto najsiromašnijih raspolaže sa 16.364 kune.

Stambeni kredit ima 7,9 posto kućanstava

Svi vole telefoniranje

Manja potrošnja krumpira i mlijeka

Anketa je pokazala da je u 2009. godini 80,8 posto hrvatskih kućanstava živjelo u stanu ili kući u privatnom vlasništvu bez obveze stambenog kredita, dok 7,9 posto kućanstava otplaćuje stambeni kredit. U unajmljenom smještaju živi 4,5 posto kućanstava. Živi se većinom u kućama (73,1 posto) te stanovima (26,9 posto). Najviše stambenih jedinica, 48 posto, sagrađeno je između 1961. i 1980. godine. Prosječna stambena jedinica ima dvije sobe (45,5 posto) ili tri sobe (20,7 posto).

Kod kućanstava koja spadaju u 10 posto najvećih potrošača (144.202 kune), na hranu otpada 25 posto potrošnje, što je manji udjel od prosjeka. Njihov novac ide više na odjeću i obuću, prijevoz i restorane nego kod najsiromašnijih. Kod 10 posto kućanstava s najmanjom potrošnjom izdaci za hranu penju se i do 47 posto svih troškova. No i najbogatiji i najsiromašniji za komunikaciju (telefonske usluge i kupnju aparata) odvajaju podjednak udjel u svojim troškovima: 4,24 posto siromašni i 5,18 posto bogati.

Iako je prosječna potrošnja kućanstva rasla od 2005. do 2009., zbog rasta cijena kupovalo se manje dobara. Tako je sa 45 kilograma krumpira po članu kućanstva godišnje potrošnja u 2009. pala na 40 kilograma. U 2005. se kupovalo 85 litara mlijeka, a pet godina kasnije 77 litara. Manje se troši i na brašno (sa 26 na 23,5 kilograma), kruh (sa 83 na 74 kilograma) pa i svinjetina (sa 18 na 15 kilograma). Potrošnja vina smanjena je sa 10,8 na 9,2 litre, a piva sa 20,8 na 18,2 litre. Potrošnja žestokih alkoholnih pića po članu kućanstva je pak blago povećana, sa 0,6 na 0,8 litara godišnje.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 145 koprodukcija

( 35 mil €

ostvareno u Hrvatskoj od 1960. do 1990.

uložit će se u Medicinski centar Analiza

MARIN BOSOTINA, RAVNATELJ MEDICINSKOG CENTRA ANAL

AUDIOVIZUALNA INDUSTRIJA

Sve na jedno Projekt Medicinskog centra Analiza perspektivan je stoga što će pa individualnih prodavaonica na jednome mjestu, tako će doći i do obj

Marko Prpic/PIXSELL

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Poreznim olakšicama do izvoza filmskih usluga Hrvatska je iznimno konkurentna u filmskim uslugama jer u Europi nema zemlje u kojoj se u promjeru od 200 kilometara mogu naći četiri različite klime Drago Živković zivkovic@privredni.hr

V

elika vijećnica Hrvatske gospodarske komore bila je premala za mnoštvo koje se okupilo na prošlotjednom predstavljanju Nacionalnog programa promicanja audiovizualnoga stvaralaštva od 2010. do 2014. godine. Riječ je o dokumentu koji je izradio Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), a krajem listopada prihvatio tadašnji ministar kulture Božo Biškupić. Program je podržao i njegov nasljednik Jasen Mesić, uz ocjenu da će realizacija ambiciozno postavljenih ciljeva dati šansu hrvatskim kreativnim snagama da se nose s konkurencijom u regiji. Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar istaknuo je pet ključnih ciljeva programa: poticanje izvoza filmskih usluga, provedbu Zakona o audiovizualnim djelatnostima, povećanje broja kinogledatelja, rješavanje statusa Hrvatske kinoteke i podršku digitalizaciji kinodvorana. Cilj je postići godišnju proizvodnju od 15 dugometražnih igra-

nih filmova, četiri dugometražna dokumentarca i jednog dugometražnog animiranog filma. Broj kinogledatelja trebalo bi povećati do pet milijuna godišnje (sa sadašnjih dva do tri milijuna), uz 15-postotni udjel hrvatskih filmova na repertoaru (sada

Sadašnje je stanje blizu katastrofe: lani su snimljena samo tri igrana filma je taj udjel jedan do dva posto). Da bi se to postiglo, HAVC-u je potrebno 12 milijuna eura godišnje, čemu treba pridodati i 20 milijuna eura iz blagajne Hrvatske radiotelevizije. Položajna konkurentnost Audiovizualna industrija ipak nije samo trošak, već može privući i strana ulaganja kroz izvoz filmskih usluga. Preduvjet su porezne olakšice kakve već imaju Mađarska, Francuska ili Malta. Tatjana Aćimović iz Hrvatske udruge producenata predlaže malteški model

prema kojem bi se država odrekla većine prihoda od poreza na robe i usluge povezane s filmom ako bi strani producenti ulagali u razvoj domaćih ljudskih potencijala. Hrvatska je, tvrdi ona, iznimno konkurentna u filmskim uslugama jer u Europi nema zemlje u kojoj se u promjeru od 200 kilometara mogu naći četiri različite klime. Ta je položajna prednost ranije bila mnogo bolje iskorištavana, pa je tako od 1960. do 1990. godine u Hrvatskoj ostvareno 145 filmskih koprodukcija, prosječne godišnje vrijednosti od 70 milijuna dolara. Prema procjeni Tatjane Aćimović, Hrvatska već sada ima kapacitete za četiri do šest koprodukcija godišnje, što bi našoj audiovizalnoj industriji donijelo prihode od oko 100 milijuna kuna. Nasuprot tome, požalila se predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika Nada Gaćešić Livaković, sadašnje je stanje domaće produkcije blizu katastrofe: prošle su godine snimljena samo tri dugometražna igrana filma.

M

agistar farmacije Marin Bosotina vlasnik je tvrtke Chrono koja u svom vlasništvu ima jednu od najmodernijih i najvećih privatnih medicinskih ustanova u Hrvatskoj i regiji - Medicinski centar Analiza u Dugopolju. Bosotina je ujedno ravnatelj te ustanove koja je za sada dijelom u funkciji. S njime smo razgovarali o poslovanju tog centra ali i njegovih tvrtki u svijetu, planovima, ulagačkom ozračju u Hrvatskoj, medicinskom turizmu te o situaciji na tržištu i poslovanju specijalnih bolnica. Bosotina je i predsjednik Hrvatske akademije za antiaging i estetsku medicinu. Kako ste započeli s projektom izgradnje Medicinskog centra Analiza? - Medicinski centar Analiza u vlasništvu je tvrtke Chrono koja je u vlasništvu dviju mojih istoimenih tvrtki sa sjedištem u Švicarskoj i Španjolskoj. Projekt izgradnje tog centra pokrenut je prije šest godina kada smo počeli tražiti lokaciju za njegovu izgradnju. Zbog odličnog položaja odlučili smo se za Dugopolje jer znam da za medicinski centar nije nužan pogled na more, već njegova dostupnost stanovništvu, brzina komunikacije i pokrivenost. S Centrom smo pokrili područje Dalmacije te dijela Bosne i Hercegovine. On nam omogućava i perspektivu za razvoj medicinskog turizma na dalmatinskom području koje ima veliki broj smještaj-

nih kapaciteta. Mi, pak, možemo pružiti medicinske usluge i imamo različite vrste tretmana, a tako bi se produljila i turistička sezona. Imate tvrtke koje posluju u inozemstvu. Čime se one bave? - Moje se tvrtke bave prodajom laboratorijske dijagnostike, odnosno proizvodnjom i distribucijom

Privatne medicinske ustanove trebaju biti usko specijalizirane kako bi mogle svoje usluge ponuditi i na drugom tržištu dijagnostičkih reagensa za laboratorije te prodajom laboratorijske opreme. Nakon petogodišnjeg rada u farmaceutskoj tvrtki Pharmacia&Upjohn napustio sam Split 1988. godine i otišao u Njemačku, gdje sam otvorio konzultantsku tvrtku. Potom sam postao vlasnik tvrtke Chronolab AG Švicarska, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom dijagnostičkih reagensa za laboratorije i prodajom laboratorijske opreme. Tvrtka posluje u 35 država. Surađujemo i s vodećim španjolskim laboratorijem Grupo Sabater Analisis iz Barcelone, i to na dva programa – antiaging, utvrđivanju medicinske terapije protiv starenja i testiranju intolerancije na hranu. Također, imamo tvrtku i u Barceloni. Supruga je vlasnica konkurentske tvrtke Lab Center de Mexico. Analiza je donedavno imala poslovni odnos s američkim

Mayo Medical Laboratoriesom. Koliko je vrijedan projekt Medicinskog centra Analiza? Što on obuhvaća? - Medicinski centar Analiza proteže se na 11.400 četvornih metara, a kada potpuno opremimo zgradu, imat će 240 bolničkih postelja u 120 soba, sedam operacijskih dvorana, kompletno opremljene laboratorijie, veliki broj specijalističkih ordinacija, kompletnu radiološku dijagnostiku te niz popratnih sadržaja poput restorana, parkirališnih mjesta i garaža, kongresne dvorane... Dovršena je prva faza. Što je trenutačno u funkciji? - Dovršili smo zgradu koja ima sedam katova, dijagnostički dio te odjel poliklinika. Kompletan dovršetak očekujemo do kraja godine. U završnoj smo fazi dogovora o ulasku jednog strateškog partnera iz inozemstva. Kako imamo embargo glede objavljivanja njegova imena, mogu za sada reći da je riječ o jednom austrijskom partneru koji je donedavno bio u vlasništvu Republike Austrije, a sada je u privatnim rukama. Ima 120 bolnica u svom vlasništvu u 20 zemalja. Partner osim financijskog dijela do-


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 11.400 m

2

površina Centra

7

( oko 240 medicinskih djelatnika bit će zaposleno u Analizi

IZA I VLASNIK TVRTKI CHRONOLAB AG ŠVICARSKA I CHRONO SPLIT

m mjestu i u jednom danu

cijent na jednom mjestu moći dobiti kompletnu uslugu. Kao što je u slučaju trgovačkih centara došlo do objedinjavanja malih edinjavanja kompletne medicinske usluge nosi i dio know-howa. Riječ je o velikoj investiciji koja bi trebala iznositi oko 35 milijuna eura. U Medicinski centar Analiza

ugrađena je i ubuduće će se ugrađivati najmodernija i najkvalitetnija oprema koja postoji na tržištu. Osim toga dosta smo uložili i u kadrove, a i dalje nas zanimaju najkvalificiraniji medicinski stručnjaci. Partner nam je bitan jer ćemo zajednički pružiti mnogo bolju zdravstvenu zaštitu, ali i zato što se s tako velikim partnerom može otvoriti tržište privatnog zdravstvenog osiguranja. Počeli ste s radom u listopadu prošle godine. Jeste li zado-

voljni dosadašnjim rezultatima? - Moram reći da su dosadašnji rezultati iznad naših očekivanja. Naša prednost je u tome što pacijent u jednom danu i na jednom mjestu može dobiti kompletnu medicinsku uslugu - počevši od dolaska i prijama, radiološke i laboratorijske obrade, pacijent ima na raspolaganju sve specijaliste, a može obaviti i određene operacijske zahvate u istom danu. U operacijskim zahvatima idemo na endoskopsku kirurgiju u ortopediji, ginekologiji, kirurgiji i urologiji. U sklopu Medicinskog centra Analiza angažiran je tim ponajboljih stručnjaka, a uz to imamo i najmoderniju opremu. Trenutačno je u Centru zaposleno 50, a na kraju će biti zaposleno oko 240 medicinskih djelatnika. Tko su vaši pacijenti? - Imamo individualne pacijente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i drugih država. Već imamo potpisane ugovore s određenim brojem tvrtki koje svojim djelatnicima plaćaju dopunsko osiguranje. Uz to, imamo potpisane ugovore sa svim domaćim privatnim osiguravateljskim kućama, a s velikim zanimanjem očekujemo

predstojeći natječaj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nakon toga trebali bismo biti još dostupniji građanima i turistima koji dolaze u Hrvatsku. Postoji li interes stranih tvrtki i osiguravateljskih kompanija za suradnju? - Veliki interes za suradnju s nama iskazale su inozemne osiguravateljske kuće, koje se bave privatnim osiguranjem. Na taj ćemo način imati više specijalnih bolnica na jednom mjestu. To će rezultirati otvaranjem tržišta privatnog bolničkog osiguranja koje je u ovom trenutku zanemarivo po svojoj veličini, dok je primjerice u Austriji premašilo milijardu eura. Dozvoljava li naš zakon osnivanje bolnica? - On dozvoljava osnivanje specijalnih bolnica, ali ne i općih. U Hrvatskoj

Zdravstvo se ne može bazirati na nepovezanosti zbog koje pacijent mora obići pet lokacija kako bi riješio svoj zdravstveni problem uspješno posluje nekoliko specijalnih bolnica. Mi u sklopu Medicinskog centra Analiza planiramo otvoriti najmanje osam specijalnih bolnica na jednome mjestu. Kakva je razina zdravstvene usluge u Hrvatskoj? - Imamo solidnu zdravstvenu zaštitu s obzirom na količinu novca kojom

Medicinski turizam mora pokrenuti država Zašto kod nas nije razvijen medicinski turizam? - Kod nas se nije shvatilo da medicinski turizam treba pokrenuti država. To je praksa u svim državama koje su ga razvile na visokoj razini. Kod nas se o njemu mnogo priča, a vrlo malo radi. Medicinski turizam se ne može razviti na inicijativi malih poliklinika u nekim mjestima, a pogotovu ne u stambenim objektima gdje je dio naših poliklinika smješten. Imamo velik potencijal za ovu vrstu turizma, ali nemamo sustava i dugoročne strategije, a medicinski turizam se ne može zasnivati samo na inicijativi pojedinaca. Čest je slučaj da hotelske kuće potpomažu njegov razvoj. je plaćamo. To možemo zahvaliti uglavnom većini zdravstvenih djelatnika koji rade u zdravstvenim ustanovama. Kad je riječ o privatnim zdravstvenim uslugama, solidno je razvijen osnovni, odnosno ambulantni dio, ali je činjenica da se zdravstvo ne može bazirati na nepovezanosti zbog koje pacijent mora obići pet lokacija kako bi riješio svoj zdravstveni problem. Kao što je u slučaju trgovačkih centara došlo do objedinjavanja malih individualnih prodavaonica na jednome mjestu, siguran sam da će doći i do objedinjavanja kompletne medicinske usluge. Zato je projekt Medicinskog centra Analiza perspektivan, jer će pacijent na jednom mjestu moći dobiti uslugu. On također omogućava i da liječnici ne moraju odlaziti u inozemstvo kako bi si osigurali standard. Je li potrebno privatizirati državne zdravstvene ustanove? - Iako sam dugo godina poduzetnik, ne spadam u one koji smatraju kako je potrebno privatizirati medicinske ustanove u državnom vlasništvu, već

držim da ih treba dodatno osposobljavati. Smatram da privatne medicinske ustanove trebaju biti usko specijalizirane kako bi mogle svoje usluge ponuditi i na drugom tržištu. Ne može se privatna zdravstvena inicijativa raditi na osnovi listi čekanja u državnim ustanovama, nego na onome što se državi ne isplati ili ne može raditi. Planirate li širenje izvan Dugopolja? - U planu nam je otvaranje jedne ustanove na riječkom ili istarskom području, možda dvije na području Zagreba te jedne u Slavonskom Brodu, a surađivat ćemo i sa sličnim ustanovama u inozemstvu. Možete li ocijeniti ulagačku klimu u Hrvatskoj? - Dozvoljam da mnogi ulagači imaju problema, no ja imam pozitivno iskustvo. Ovog projekta ne bi bilo da nije bilo podrške čelnika Dugopolja i razumijevanja čelnika HBOR-a koji su prepoznali projekt i financijski ga pratili. Svi su shvatili da bolnica ne služi samo privatnicima nego da ima širi društveni značaj.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

Kalendar pregovora: članstvo tek 2014.?

Povuci-potegni... već šest godina

Sa zaključenjem pregovora na ljeto, Europski parlament mogao bi već u listopadu ratificirati sporazum o pristupanju Hrvatske EU-u, no realno je očekivati da će proces ratifikacije u svih 27 članica potrajati Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Z

agreb ima plan - završetak pregovora u utorak, 21. lipnja, kako bi lideri na zadnjem summitu za mađarskog predsjedanja, 24. lipnja, mogli formalno potvrditi kraj procesa. Tada bi se znao i datum ulaska. Plan je ostvariv i ako bi uistinu tako bilo, matematika maratonskih pregovora dala bi 2286 dana trajanja procesa ili gotovo šest godina od početka. Početak pregovora 3. listopada 2005. godine nije bio sretan za dvije zemlje nevoljko ubačene u proces. Hrvatska je nalijetala na sve moguće prepreke, a izvjesno je da su se na njoj ispitivali parametri za Tursku. Usput, hrvatsko vodstvo predugo se oslanjalo i na lobiranje. Stvari su se pomaknule tek kad je slovenska blokada prevršila sve mjere i kad su počele djelovati

diskretne interne sankcije. I ova je epizoda praktično potvrdila da su euroskeptici u krivu kada se žale na superdržavu; svaka od 27 članica u procesu proširenja ima mogućnost

sija mora raditi, a ne razmišljati nad podacima. Bude li ocjena Komisije prijelazna, Hrvatska prolazi. Naravno, ostali preduvjeti i dalje ostaju. Riječ je, istina, o naj-

izvjestitelj za Hrvatsku, nadajući se da je Parlamentu predstavio zadnje svoje izvješće, tvrdi kako bi to značilo da ratifikacija počinje odmah u 2012. godini, nakon re-

Prvi pravi izazov na putu do zaključenja pregovora doći će 11. ožujka, kada EK objavljuje privremeni izvještaj o napretku pravosuđa tjerati svoje a ne zajedničko, a takvo što u superdržavi nije moguće. Ključni ožujak No, prvi pravi izazov na putu do zaključenja pregovora doći će 11. ožujka, kada EK objavljuje privremeni izvještaj o napretku pravosuđa. Dobra je stvar da već postoji utvrđen datum te Komi-

boljem, najpovoljnijem scenariju. Nakon šest godina mučenja svih vrsta on prije izgleda kao nedosanjani san negoli realna opcija koja je ipak – na kraju balade – baš svima u interesu. Sa zaključenjem pregovora na ljeto, Europski parlament mogao bi već u listopadu ratificirati pristupni sporazum. Hannes Swoboda,

ferenduma u Hrvatskoj, ali se boji da će se čitava procedura izboriti za neslavno mjesto u Guinessovoj knjizi rekorda brzinom provedbe u svih 27 zemalja. Gotovo je nemoguće sve zaključiti do kraja godine, stoga je po Swobodi realističnija opcija 2014., 1. siječnja ili, u gorem slučaju, 1. lipnja te godine.

Europski parlament o pristupu Hrvatske EU-u Pregovori o članstvu EU-a i Hrvatske mogu se završiti u prvoj polovini 2011. godine pod uvjetom da Hrvatska nastavi s reformama, stoji u rezoluciji Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Najveći bi izazov mogla predstavljati “prodaja” prednosti članstva u Europskoj uniji skeptičnim hrvatskim građanima. Zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji su čestitali Hrvatskoj na značajnom napretku u uvođenju reformi, pri čemu vide znatno poboljšanje u izmjenama Ustava i pravosuđu, kao i poboljšanoj suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, no naglašavaju kako zahtjev Suda za topničkim dnevnicima (!) još uvijek nije riješen. Od preostalih otvorenih pitanja koje Hrvatska treba riješiti kako bi završila pregovore o pristupanju EU-u, europarlamentarci navode složene reforme javne uprave, borbu protiv korupcije, podršku povratku izbjeglica i usvajanje planova za restrukturiranje brodogradilišta u teškoćama. U dokumentu je izražena i zabrinutost činjenicom da prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, većina hrvatskih građana smatra kako članstvo u EU-u Hrvatskoj neće donijeti koristi. Stoga pozivaju hrvatske vlasti i civilno društvo na mobiliziranje građana i poticanje osjećaja da je europski projekt ujedno i njihov. Prijedlog za članstvo u EU-u Hrvatska će trebati staviti na referendum, a u studenom ove godine će se održati i parlamentarni izbori. (K.S.)

Godišnja nagrada “Hrvoje Mateljić” dodjeljuje se zaposlenim, slobodnim ili honorarnim novinarima i vanjskim suradnicima novina s gospodarskim rubrikama ili specijaliziranih za gospodarstvo. Hrvatskim novinarima koji prate gospodarstvo smatraju se osobe kojima su u prijašnje tri godine u svakoj godini objavljena najmanje 24 novinska priloga o gospodarskim temama i koje su ostvarile prihod od novinarstva. Nagrada se dodjeljuje u obliku posebnog priznanja i u novcu jednoj novinarki ili novinaru. O njoj odlučuje žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija. Kandidati se na natječaj mogu prijaviti osobno, na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju. Svi prijedlozi moraju se obrazložiti opisom rada kandidata u 2010. Rok za prijavu redakciji Lidera jest 18. veljače 2011. Prijavnice možete poslati pismenim putem na adresu: Liderpress d.d., Savska 41, s naznakom “za natječaj za dodjelu Nagrade `Hrvoje Mateljić´” ili e-mailom: lider@liderpress.hr.

Lider press d.d. objavljuje

Primjer prijavnice i sve o nagradi možete pronaći na www.liderpress.hr/hrvojemateljic. Dodatne informacije potražite na broju telefona 01 63 33 527.

natječaj za dodjelu Nagrade “Hrvoje Mateljić” za najbolje novinske priloge hrvatskih novinara koji prate gospodarstvo u 2010. Ovu akciju podržava Business.hr

1-1 MATRICA 230x105.indd 1

Hrvoje Mateljić (1974. – 2008.) bio je profesionalni novinar 12 godina prije nego što je tragično preminuo 2008. Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

1/24/11 12:01:22 PM


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

9

Sarajevo business forum 11 od 6. do 8. travnja

Sjednica Vlade

Sarajevo, Davos Jugoistočne Europe

Jeftiniji krediti po modelu A plus Novi model koji se zove A plus imat će kamate manje barem za jedan postotni bod nego u prvoj verziji, a u njega će se moći uključiti veći broj tvrtki Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon godine dana primjene kreditnog modela A, Vlada proširuje taj model kako bi omogućila prijavu šireg kruga poduzeća. Novi model koji se zove A plus imat će kamate manje barem za jedan postotni bod nego u prvoj verziji. “U prvom modelu A dodijeljena su 583 kredita kroz koje je u gospodarstvo plasirano oko 2,5 milijardi kuna. Od toga je milijardu kuna osigurala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Tijekom primjene ovog uspješnog modela, pojavila se mogućnost uvođenja dodatnih elemenata koje želimo sada uključiti u novi kreditni program”, rekla je premijerka Jadranka Kosor. Prema riječima ministrice financija Martine Dalić, u razgovorima s korisnicima kredita i poslovnim bankama došlo se do prijedloga koji će omogućiti kreditiranje i novih korisnika. Ubuduće će se tako osim za obrtna sredstva ovi krediti moći trošiti i za investicije. Ranije se najviše 20 posto iznosa

kredita moglo koristiti za podmirivanje obveza prema financijskim institucijama, odnosno, za zatvaranje kredita odobrenih prije uvođenja modela A. Sada se ta kvota podiže na 40 posto iznosa kredita. Kamata 2,8 posto Na dio kredita koji se isplaćuje iz sredstava HBOR-a kamata će biti 2,8 posto, umjesto ranijih

U prvom modelu A dodijeljena su 583 kredita kroz koje je u gospodarstvo plasirano oko 2,5 milijardi kuna 3,8 posto. Ukupna kamata ovisit će, kao i ranije, o rezultatima aukcija na koje će se javljati poslovne banke. Novost je i da se pozajmice vlasnika neće tretirati kao kapital poduzeća, što će također pozitivno utjecati na kreditnu sposobnost poduzeća. Radi ubrzanja isplate odobrenog kredita, poduzeća više neće morati čekati da se obave međusobne transakcije HBOR-a i poslovnih banaka, već će novac

Priprema se zakon o osobnom bankrotu Vlada je usvojila polazne osnove za izradu zakona o osobnom bankrotu. Prema prijedlogu, zadužene privatne osobe i njihovi vjerovnici usmjeravali bi se prvo na neke oblike mirenja u kojima bi se ocjenjivala imovina dužnika i sposobnost da u razumnom roku podmire dugovanja. Pregovore bi vodili povjerenici koji bi se birali iz redova javnih bilježnika, sudskih vještaka, javnih ovršitelja, odvjetnika i srodnih struka. Ako se za tri do šest mjeseci ne postigne sporazum, povjerenik bi slučaj s popisom obveza i dužnikove imovine prepustio sudu na odluku. Prema najavi, Vlada će zakon o osobnom bankrotu donijeti do kraja ove godine. dobivati odmah po odobrenju kredita. Krediti će se dodjeljivati na rok od tri godine, s počekom od jedne godine, a bit će ih moguće otplatiti u ratama ili jednokratno. “Riječ je o znatnim poboljšanjima dosadašnjeg modela A”, istaknuo je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević. Srezan proračunski deficit Vlada je usvojila i sedmi po redu Pretpristupni ekonomski program za razdoblje od 2010. do 2013. U njemu je najavila da će do 2013. proračunski deficit sa 5,6 posto biti smanjen na 2,4 posto, a cjelokupna će politika i dalje biti usmjerena na održavanje makroekonom-

ske stabilnosti. Ministrica Dalić rekla je kako se u predstojećem razdoblju očekuje stanoviti oporavak tržišta rada, a u programu se navodi da bi u 2011. godini u robnoj razmjeni mogao ponovno jačati uvozni trend, uz istodobni stabilni rast izvoza. Ocjenjuje se i da će prihodi od turizma u 2010., pod utjecajem kretanja u trećem tromjesečju, zabilježiti blagi pad. No u 2011. se očekuje novi rast dolazaka turista, ali i oporavak njihove potrošnje koja je znatno smanjena u posljednje dvije godine. Stoga bi i prihodi od turizma trebali porasti, a taj se trend predviđa u cijelom razdoblju programa, odnosno do 2013. godine.

Na Drugoj međunarodnoj investicijskoj konferenciji regionalnog karaktera Sarajevo business forum 11, koja će se održati od 6. do 8. travnja u organizaciji Bosna Bank Internationala i Islamic Development Banka, projekte će predstaviti kompanije iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije, izjavili su Amer Bukvić, direktor BBIja, u ime organizatora, i pokrovitelj skupa, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Također je naglašeno da bi Sarajevo na neki način trebalo postati Davos Jugoistočne Europe. Na prvom forumu u Sarajevu gospodarstvenici su investitorima ponudili 157 projekata vrijednih 12,5 milijardi eura. Ove će godine na SBF-u biti predstavljeni projekti iz energetike, infrastruktu-

re, poljoprivrede, turizma, drvne te građevinske industrije. Prilikom službenog predstavljanja SBF-a potpisan je i Okvirni ugovor o osnivanju konzorcija pet građevinskih tvrtki iz BiH o zajedničkom istupu na javnim natječajima u regiji i šire, a pet sveučilišta uključilo se u incijativu Sarajevo, regionalni edukativni centar potpisavši Memorandum o razumijevanju, koji se odnosi na njihov zajednički rad i djelovanje u znanstveno-istraživačkoj sferi i obrazovnom sustavu. Među medijskim sponzorima je i Privredni vjesnik. (Z.L.)

Končar obilježio 90. obljetnicu rada

Prva domaća vjetroelektrana Potpisivanjem sporazuma između Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Zabe i Končara o suradnji na projektu izgradnje vjetroelektrane Pometeno brdo kraj Dugopolja,

Končar je protekli tjedan svečano obilježio 90 godina rada. Svečanosti su prisustvovali i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, potpredsjednik Vlade Domagoj Ivan Milošević te ministar gospodarstva Đuro Popijač. Govoreći o vjetroelektrani čija je gradnja započela 2008. a u cijelosti bi trebala biti gotova krajem sljedeće godine, član Uprave Končara Davor Mladina kazao je kako će vjetroelektrana imati 15 vjetroagregata snage

jednog megavata te jedan agregat od 2,5 megavata. Jedan vjetroagregat je u probnom radu od kolovoza 2008., a od rujna 2009. priključen je na mrežu, što znači da Končar već prodaje električnu energiju. Ukupna investicija teška je 252 milijuna kuna, a do sada je već uloženo 80 milijuna. Končar proizvodi najveći dio opreme, a učešće hrvatskih tvrtki u izgradnji prelazi 72 posto uz realnu tendenciju daljnjeg smanjivanja uvoznih komponenti. Predsjednik Uprave grupe Končar Darinko Bago podsjetio je na razvoj Končara koji je s radom započeo 1921., a danas je poznat na svim kontinentima, Bago je kazao i da je ta kompanija nažalost jedina visokotehnološki razvijena grupa u Hrvatskoj koja zapošljava oko 4000 radnika te da u ovoj godini očekuje rast poslovanja za oko četiri posto. (J.F.)


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

(34 dvotjednika i 287 mjesečnika pridonose brojci od ukupno 876 tiskovina (podaci HGK-a)

ZAKON O MEDIJIMA I ZAGONETNA STVARNOST HRVATSKE MEDIJSKE SCENE

Pitanje za milijun dolara: KOLIKO TISKOVINA IMA U Točni podaci o tiraži i remitendi hrvatskih tiskovina najviše bi koristili oglašivačima koji svoje od na temelju uvjeravanja, bez stvarnog provjeravanja. Zakon o medijima postoji, ali kao da ga i ne metodologiju za praćenje zakonskih odredbi i podataka o poslovanju tiskanih medija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

animljiva je i apsurdna činjenica da u Hrvatskoj nitko ne zna točan broj tiskovina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ima ih oko 3000. Prema najnovijim, siječanjskim podacima u Upisniku o izdavanju i distribuciji tiska koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, sukladno odredbama Zakona o medijima prijavljeno je izdavanje 17 dnevnih novina, 81 tjednika, 34 dvotjednika, 287 mjesečnika, 155 dvomjesečnika, 162 tromjesečnika i 140 ostalih tiskovina. Dakle, ukupno 876 tiskovina, što je blizu trećine brojke kojom barata DZS. Podaci za 2010. o tomu koliko je tiskano knjiga, brošura i dnevnih novina još se obrađuju. Ono pak što je poznato jest da je u 2009. godini u nas za tisak knjiga i brošura utrošeno 17.633 tone papira, što je za 60,5 posto više nego u 2008. godini. K tomu, podaci Udruženja grafičko-prerađivačke industrije HGK-a, prema DZS-u, otkrivaju kako je u 2009. za tisak dnevnih novina utrošeno 55.827 tona papira, ili 24,4 posto više nego u 2008. godini. Kao što je gotovo nemoguće doći do točnog broja tiskovina, isto tako

je sizifovski posao saznati i koliki je ukupni godišnji prihod ostvaren od prodaje tiskanih medija. Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije u Sektoru za industriju HGK (gdje se vodi Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska HGK-a), kaže nam kako je prema procjenama u 2009. ukupan godišnji prihod ostvaren prodajom dnevnih novina iznosio 1,13 milijardi kuna. Bilo je prodano oko 185 milijuna dnevnih tiskovina, dok je 2008., kada je bilo prodano oko 188 miliju-

U Zakonu su pomiješani podaci o poslovanju tiskanih i elektroničkih medija što u praksi izaziva nedoumice na dnevnih novina, prihod iznosio 1,14 milijardi kuna. Očekuje kako će u 2010. ukupni prihod od prodaje dnevnih tiskovina nešto pasti, za oko tri posto, te bi se trebao kretati oko 1,1 milijarde kuna. O prihodima ostvarenim od prodaje ostalih tiskovina ne postoje relevantni podaci, dok je i ove o dnevnicima, ističe Naprta, prikupljao gotovo dvije i pol godine. Zbog toga, ali i drugih kamena spoticanja

o koje svakodnevno zapinju izdavači i oglašivači, možda je došlo vrijeme za izmjene i dopune važećeg Zakona o medijima ili čak za donošenje novog.

Prikaz broja novina i časopisa u Hrvatskoj 500 450 400

HGK siječanj 2011. ukupno NSK (2008.)

350

Duhovi ugaslih redakcija Postojeći Zakon je na snazi od 2004., a na njemu se radilo od 2002. godine, dakle, u vrijeme dok elektronički komunikacijski kanali još nisu bili snažnije zakucali na našu medijsku scenu. Među nedostacima postojećeg Zakona Naprta ponajprije naglašava činjenicu da nigdje nije izrijekom predviđeno tko, kome, treba li i u kojim rokovima podnositi izvješće o implementaciji Zakona. “Glavni su njegovi nedostaci nedorađenost i nepreciznost metodologija za praćenje zakonskih odredbi i podataka o poslovanju tiskanih medija”, napominje on. Nije jasno određena ni distinkcija između javnih i dostupnih podataka, tako da uvijek ostaje nedoumica koji se podaci mogu slobodno distribuirati, a koji ne. Također, pomiješani su podaci o poslovanju tiskanih i elektroničkih medija što u svakodnevnoj praksi izaziva nedoumice i značajno umanjuje vrijednost prikupljenih podataka, a veliki nedostatak je i manjak službene klasifikacije tiskanih

300 250 200 150 100 50 0

dnevnici

tjednici (1, 2, 3 x tjedno)

dvotjednici

mjesečnici (10,12,13,14,16 x godišnje)

dvomjesečnici (5, 6, 8 x godišnje)

tromjesečnici

ostalo (1, 2, 3 i sl. godišnje)

Izvor: Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska HGK (siječanj 2011.), DZS (2008.)

medija. No, tvrdi on, Zakon ima i dobre strane. “U ovih sedam godina primjene stvorena je navika nakladnika da prijavljuju podatke o poslovanju te je stvorena infrastruktura za praćenje primjene zakonskih odredbi”, objašnjava. Oglašivači bez zaštite Siniša Žugić, izvršni direktor u ABC-u Hrvatska, tvrtki koja se bavi revizijom naklada tiskanih medija, kaže kako nije zadovoljan Zakonom u segmentu koji se odnosi na naklade tiskovina. “Podaci su nekorisni i zakonodavcu i oglašivačima. Zakon od izdavača traži ukupnu otisnutu nakladu u protekloj godini i predviđanje naklade za iduću. Pritom nema mehanizma kontrole dostavljenih broj-

ki, uz opasku da prognoza i ne podliježe kontroli. Ni oglašivači od tih podataka nemaju koristi jer, sve i da su točni, maksimalno su ‘uprosječeni’ i dostupni jednom godišnje”, ističe on. Stoga, kaže, ono što nedostaje je zaštita prava oglašivača kao grupacije s čijim sredstvima se

Zakon o medijima valjalo bi pisati ispočetka, kaže Marjan Jurleka cijeli oglasni proces i odvija. “Manipulacije brojkama novina ili magazina oglašivačima mogu stvoriti ozbiljnu štetu. Dobar primjer za to su insertacije koje u Hrvatskoj radi ve-

liki broj oglašivača. Kad oglašivač od izdavača dobije pogrešnu informaciju o planiranoj nakladi, to kod njega rezultira povećanim troškom tiskanja letka ili izrade uzorka koji umeće u tiskovinu. A i oni izdavači koji svoj posao obavljaju korektno, zaslužuju zakonsku zaštitu od onih koji svoju komunikaciju s potencijalnim oglašivačima zasnivaju na netočnim brojevima. Transparentnost naklada znači fer tržišnu utakmicu za sve”, kaže Žugić. Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, naglašava kako se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (kojom upravlja Vijeće) tijekom sedmogodišnje primjene Zakona o


11

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 17 dnevnih novina i 81 tjednik ( oko 3000 tiskovina izlazi u Hrvatskoj prema podacima DZS-a

prijavljeno u Upisniku HGK-a

Financijska snaga tiskanih medija - DNEVNICI (procjena) Dnevno (u 1000 primjeraka): ukupno dnevno prodano ukupno dnevno podijeljeno ukupno dnevno

u Hrvatskoj luke o kupnji oglasnog prostora moraju donijeti ma, jer se oslanja na nejasnu i nepreciznu

2004. 393,0

2005. 448,6

393,0

448,6

2006. 483,7 263,6 747,3

2007. 537,1 255,0 792,1

2008. 532,2 123,0 655,2

2009. 519,5 50,0 569,5

godišnje (u 1000 primjeraka): ukupno godišnje prodano ukupno godišnje podijeljeno ukupno godišnje

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 137.760 157.420 167.350 188.300 188.000 184.300 63.360 66.200 28.200 17.600 137.760 157.420 230.710 254.500 216.173 201.900

godišnji prihod ostvaren prodajom dnevnika (u 1000 kuna): prihod ostvaren prodajom dnevnika (kuna) naplećeni PDV (kuna) ukupan prihod (kuna)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 564.609 611.431 736.666 737.950 1.039.070 1.023.202 124.214 134.514 162.066 125.000 104.000 102.30 688.823 745.945 898.732 962.950 1.143.070 1.125.522

Izvor: Udruženje grafičko - prerađivačke industrije HGK

Financijska snaga dnevnih novina u Hrvatskoj prodano + PDV (u kunama) 1.200 milijuna kuna 1.100 1.000 900 800 700 600

prihod od prodaje dnevnih novina

500

PDV netto prihod dnevnih novina

400 300 200 100 0

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: DZS (NKD) Obrada: HGK

medijima uglavnom bavila ocjenom dopuštenosti koncentracija poduzetnika na medijskom tržištu, kartelima nakladnika tiskanih medija te zloporabom vladajućeg položaja distributera tiska. Ocjenjujući Zakon, ističe da je napisan tako da je potpuno nerazumljiv i zamršen, posebice za poduzetnike, čime je otežana njegova praktična primjena i, na neki način, smanjena pravna sigurnost. “Osim toga, tekst Zakona o medijima nije usklađen s tek-

stom Zakona o elektroničkim medijima s kojim, nesumnjivo, čini pravnu cjelinu”, kaže on. A gdje su portali Marjan Jurleka, savjetnik u Styriji, jednom od najvećih medijskih koncerna u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji, kaže kako je medijska industrija definirana, izravno ili neizravno, s četiri zakona - Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Zakonom o HRT-u te Zakonom o autorskom pravu

i srodnim pravima. “S obzirom na to da su nastajali u različito doba, oni su svaki na svoj nesavršeni način sankcionirali postojeće, tadašnje stanje. Već u trenutku donošenja nisu bili dovoljno otvoreni za nova rješenja, a napose ne za ona koja su diktirana ubrzanim razvojem tehnologija”, napominje Jurleka. Kako je medijska industrija jedna od najdinamičnijih, Zakon o medijima koji je donesen 2004. danas je nesuvremen u mnogim svojim

dijelovima. “Držimo kako bi Zakon o medijima valjalo pisati ispočetka i to tako da uvaži novu realnost u medijskoj industriji te da bude dovoljno ‘otvoren’ za novi razvoj. Također, Zakon o autorskim i srodnim pravima treba jasnije precizirati u dijelovima koji reguliraju nakladnička prava”, ističe Jurleka. U Ministarstvu kulture, koje je zaduženo za izradu Zakona o medijima, ističu kako je pregovaračko Poglavlje 10 - Informacijsko društvo i mediji - zatvoreno. Ovo ministarstvo je u tome imalo aktivnu i značajnu ulogu, posebice u pogledu usklađe-

55.827tona papira utrošeno za tisak dnevnih novina 2009.

nja medijskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. “Uvažavajući prihvaćene standarde i kriterije iz Poglavlja 10, Ministarstvo kulture će analizirati sve pristigle prijedloge kako bi se usvojeni standardi i kriteriji mogli na najbolji način implementirati”, na-

vodi se u odgovorima Ministarstva.


12 PRIČA S RAZLOGOM NOVI MODEL RASTA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Teško vrijeme za prodaju škverova

Sada baš i nije dobro vrijeme za privatizaciju brodogradilišta jer je rast potražnje za brodovima iza nas, ustvrdili su ekonomist Željko Lovrinčević i Olgica Spevec, čelnica AZTN-a, na prošlotjednoj konferenciji Novi model rasta hrvatskog gospodarstva u organizaciji magazina Banka i Poslovni dnevnik. “Hrvatska će u pogledu restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta učiniti sve što zahtijeva Europska unija i dobro je što još postoje zainteresirani kupci, ali vrijeme za prodaju nije povoljno. Brodogradnja je izrazito ciklička djelatnost pa bi čak i za odlično organizirana talijanska brodogradilišta bilo teško naći ulagače”, rekla je Olgica Spevec. Istaknula je primjer pulskog Uljanika koji pokazuje da se pri-

mjerenom organizacijom može poslovati bez znatnih gubitaka i po europskim pravilima. Željko Lovrinčević je dodao da oporavka brodogradnje neće biti još dvije godine, pa bi se domaća poduzeća iz te branše i nakon privatizacije mogla naći u novim teškoćama. Hrvatska mora dodatno reformirati gospodarski sustav da bi privukla ulagače, rečeno je na konferenciji. Nefleksibilnost tržišta rada i visoki troškovi radne snage jedan su od najčešćih prigovora hrvatskoj konkurentnosti, istaknuo je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a. Prema riječima Gordana Radina, izvršnog potpredsjednika Agrokora, taj koncern zbog toga nastoji ulagati i u konkurentnost vlastite radne snage. Uz godišnje investicije od oko 1,6 milijardi kuna, Agrokor je organizirao i obrazovni centar za svoje radnike, s programima cjeloživotnog školovanja i usavršavanja, kako bi se mogli prilagoditi izazovima koje nosi članstvo u Europskoj uniji. (I.V.)

*vijesti Natječaj Zaklade Hanžeković do 1. lipnja Zaklada “Prof. dr. Marijan Hanžeković” objavila je natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2011. godinu. Konkurirati mogu znanstveni i stručni radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku, s područja ekonomike javnog sektora ili širih ekonomskih tema. Rok za prijave je 1. lipnja 2011. Redovita nagrada se sastoji od diplome, medalje i 50.000 kuna bruto, a studentska nagrada od diplome i 15.000 kuna bruto. Nadzor pomorskog prometa na probi U Rijeci je pušten u probni rad Sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS), koji

bi trebao jamčiti smanjenje broja pomorskih nesreća, poboljšanje traganja i spašavanja, te učinkovitosti intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. Sustav je organiziran u tri regionalna centra u Rijeci, Splitu i Dubrovniku, a puna operativna primjena predviđena je od 1. siječnja 2012. Sustav uključuje i 10 radarskih stanica vrijednih oko pet milijuna eura, koje je sa 75 posto financirao EU.

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

nam je da možemo reći kupcima kako je sir Dragec “ Važno proizvod od mlijeka s hrvatskih farmi. ” Božidar Kuzmić, suvlasnik Euro-Milka

MLJEKARA EURO-MILK

Rast unatoč krizi

Zahvaljujući svojem brendu i proizvodnji za kućne marke trgovačkih lanaca, mala mljekara je i u krizi zabilježila rast prodaje i ušla u nove investicije Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Č

etrdesetak kilometara sjeverno od Zagreba, na tromeđi Zagrebačke, Varaždinske i Krapinskozagorske županije, među slikovitim brežuljcima smjestila se mala općina s nešto više od 1500 stanovnika - Bedenica. Do nje vodi ne baš reprezentativna cesta, vijugava i puna zakrpa, no ova se općina može pohvaliti činjenicom da nezaposlenih gotovo i nema. Tri privatne tvrtke zapošljavaju oko 250 radnika, a u toj maloj općini proizvode se čak dva prehrambena brenda zagrebačke županije šunka Grof i sir Dragec. U drugom najvećem mjestu u Općini - Belo-

poslenih, godišnji prihod u 2009. godini veći im je od 16 milijuna kuna, a od proizvodnje svježeg mlijeka i sira proizvodnju su proširili i na masni, polumasni i posni sir, maslac, fermentirane proizvode, mliječne namaze, te perjanicu njihove proizvodnje autohtone sireve Dragec. Sami distribuiraju sireve Tvrtka vlastitim voznim parkom distribuira proizvode, a oni se mogu kupiti u prodajnim centrima najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Ujedno opskrbljuju i osnovne škole, domove za starije osobe, pekare i niz manjih trgovina. Tvrtku su 1998. osnovali Ivica Kudelić i Božidar Kuzmić i izgradnju poslovnog objekta finan-

Kao i svaku od tridesetak mljekara u Hrvatskoj muči ih isti problem - kako naći radnike slavcu, s nešto manje od 300 stanovnika, nalazi se jedna od dvije preostale male mljekare u Zagrebačkoj županiji - mljekara Euro-Milk. U 12 godina postojanja mljekara je narasla na 27 za-

cirali su s po 50.000 eura. Za opremanje su uzeli još oko 250.000 eura kredita. U taj projekt ušli su nakon izgradnje autoceste Zagreb-Varaždin i činjenice da je uspješni ugostiteljski objekt u Kuzmićevom

vlasništvu počeo stagnirati. Kako je partner Kudelić imao višegodišnje iskustvo u mljekarskoj industriji u Dukatu, odlučili su da se pokrene minimljekara. Šest godina kasnije, nakon odluke o ulasku u proizvodnju vlastite robne marke napravili su malo istraživanje tržišta i pronašli ime za svoj brend - sir Dragec. Brojni kupci dokazuju kvalitetu tog proizvoda noseći ga kao suvenir diljem svijeta, a kao izvorni hrvatski proizvod potvrdio se sve većom potražnjom te brojnim visokim nagradama u Hrvatskoj i susjedstvu. U prošloj godini proizveli su oko 25 tona sireva 60.000 komada, a sada otkupljuju oko 15.000 litara mlijeka dnevno od 250 kooperanata po koje idu čak u Podravinu, do Koprivnice i Križevaca. Isključivo domaće Kako kaže Kuzmić, u ovom kraju ljudi imaju mala imanja, mali broj krava po gospodarstvu i nemaju mogućnosti za značajno povećanje proizvodnje. “Planovi su nam da u ovoj godini nabavimo opremu za automatizaciju proizvodnje. Stoga se planiramo prijaviti na natječaj za IPARD projekte. Nadam se da ćemo do kraja godine uspjeti završiti

tu investiciju za koju procjenjujemo da bi trebala iznositi oko tri do tri i pol milijuna kuna. Želimo izgraditi pročišćivač otpadnih voda, liniju za automatsko pranje proizvoda i automatsku punilicu”, dodaje Kuzmić. Kao i svaku od tridesetak mljekara u Hrvatskoj muči ih isti problem - kako naći radnike. Tržište je malo i nema škola za mljekare tako da je uglavnom riječ o priučenoj radnoj snazi. Kao i svim proizvođačima hrane, glavobolju im zadaje i rastuća administracija i količina informacija koju moraju davati o svojim proizvodima. “Do prije nekoliko godina trebali smo predavati samo jedno statističko izvješće, a sada - sedam. Ili, do prije tri godine samo je jedna osoba radila administrativne poslove, a sada to radi četvero”, kaže Kuzmić. Mlijeko iz uvoza je neusporedivo jeftinije, no u Euro-Milku ne razmišljaju o takvom načinu povećanja produktivnosti. “Želimo zadržati prepoznatljivost proizvoda i važno nam je da možemo reći kupcima kako je ovo proizvod od mlijeka s hrvatskih farmi. Naši proizvodi i sirevi Dragec moraju se proizvoditi od domaćeg mlijeka”, zaključuje Kuzmić.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

(

oko 2500

raznih uređaja za pročišćavanje isporučila Korona

Korona, Rijeka

( osposobljeno 500 menadžera kvalitete

OSKAR - CENTAR ZA RAZVOJ I KVALITETU, ZAGREB

Inovativni čistači otpadnih voda Proizvode i pročistače fekalnih otpadnih voda te separatore masti iz restoranskih kuhinja i objekata prehrambene industrije

Oskarom do kvalitete

P

ročistači otpadnih voda važan su element u projektiranju objekata oko kojih kiša može u zemlju odnijeti otpadno ulje, deterdžent ili druge opasne tvari. Investitore pritom zanima da pročistači budu učinkoviti, ali i što ekonomičniji. Tu tržišnu nišu uočilo je riječko poduzeće Korona koje od 1992. proizvodi i projektira uređaje za pročišćavanje otpadnih voda oborinskog, tehnološkog i industrijskog podrijetla. Proizvode i pročistače fekalnih otpadnih voda te separatore masti iz restoranskih kuhinja i objekata prehrambene industrije. Njihovi uređaji pogodni su i za kemijski tretman otpadnih voda kod praonica rublja, betonara i sličnih objekata. Za proizvodnu inovativnost nagrađeni su Zlatnom kunom HGK-Županijske komore Rijeka za 2009. godinu, a njihovi proizvodi nose i certifikat kvalitete ISO 9001. Bio modul umjesto septičke jame Separator zauljenih voda Korona ISU u primjeni je u mnogim poslovnim halama, parkiralištima trgovačkih centara i autosalo-

Tvrtka nudi široku lepezu mogućnosti usavršavanja poslovnih vještina i znanja u području poslovne izobrazbe kroz nastavne module na, kod benzinskih crpki ili praonica automobila i brodica. Separatori masti i ulja nalaze se uz ho-

stavlja opasnost za podzemne tokove.

tele i restorane, klaonice, tvornice za preradu ribe, mesnice i mljekare. Bio modul koji predstavlja suvremenu zamjenu za septičku jamu ugrađen je u brojne objekte uz obalu koji nemaju mogućnost spajanja na javnu kanalizacijsku mrežu.

Prihodi od oko 4,5 milijuna kuna Poduzeće je osnovao inženjer Tomislav Knežević, a zapošljava 10 do 12 radnika, ovisno o tržišnim kretanjima. U posljednje dvije godine prihodi su im bili oko 4,5 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 10 do 12 posto od prihoda. “U posljednjih godinu dana situacija na tržištu značajno se promijenila zbog smanjenja investicija u građevinarstvu”, kaže Koronin direktor prodaje Luka Knežević. Smanjenje građevinskih investicija nastojat će se kompenzirati pronalaženjem novih kupaca u Hrvatskoj i inozemstvu te dodatnim naglaskom na

Korona je do sada ukupno isporučila oko 2500 različitih uređaja za pročišćavanje. Uređaje odlikuju niski investicijski troškovi, jednostavni su za ugradnju, imaju male troškove održavanja, a prerađena voda ne pred-

kvaliteti proizvoda. Krajem ove i početkom sljedeće godine stvari bi se mogle ponovno popraviti s oživljavanjem opće privredne aktivnosti, iako u Koroni ne očekuju da će obujam posla nadmašiti vrijeme prije krizne 2009. godine. (I.V.)

Njihovi uređaji pogodni su i za kemijski tretman otpadnih voda kod praonica rublja, betonara i sličnih objekata

O

skar - Centar za razvoj i kvalitetu je zagrebačka tvrtka koja se bavi organiziranjem poslijediplomskih usavršavanja za zvanja menadžera kvalitete, savjetovanja i seminara iz različitih područja poslovanja usmjerenih ponajprije na unaprjeđenje kvalitete upravljanja te izgradnju i vođenje sustava upravljanja kvalitetom. Tvrtka ima svoju tvrtku kćer Ros-Kar Centar za razvoj i kvalitetu u Sarajevu te surađuje s partnerskim tvrtkama u Beogradu i Moskvi. Programi se provode prema harmoniziranoj shemi Europske organizacije za kvalitetu (EOQ). “Oskar Edukos, ustanova za certificiranje osoblja, i EOQ su poslovni partneri od 2005. godine kada je Oskar Edukos postao ovlašteni PRU (prudential) agent za Hrvatsku. Misija Oskar Edukosa je redovito pratiti rastuća očekivanja sadašnjih i budućih klijenata i njihovo zadovoljstvo pruženim uslugama. Kvaliteta rada jamči se i redovitim godišnjim nadzorom Nacionalne službe za ovlašćivanje Republike Hrvatske te nadzorom EOQ-a”, istaknula je voditeljica edukacije i ovlašteni agent

EOQ-a za Hrvatsku Anita Bešker. Oskar se, pored ostaloga, specijalizirao za izobrazbu i usavršavanje kadrova u visokom obrazovanju u svrhu pružanja pune i cjelovite podrške pojedincima i institucijama u području primjene suvremenih metoda upravljanja i znanja za upravljanje kvalitetom obrazovanja. Optimalan učinak obrazovanja Oskar nudi široku lepezu mogućnosti usavršavanja poslovnih vještina i znanja u području poslovne izobrazbe kroz nastavne module koji se sastoje od uravnotežene kombinacije teorijskih saznanja i interaktivnih sekcija. Tijekom sekcija se analiziraju najbolja iskustva iz prakse, uvježbava timski rad, stječu komunikacijske i prezentacijske vještine i sve ono što može pridonijeti poboljšanju rada te napredovanju u karijeri. “Izobrazba je prilagođena svim razinama prethodne obrazovanosti sudionika, dok su nastavne grupe načinom rada i veličinom prilagođene postizanju optimalnog učinka obrazovnog ciklusa. Predavači su ugledni struč-

njaci s certifikatima Europske organizacije za kvalitetu u zvanjima menadžera s područja različitih struka”, dodaje Anita Bešker. U Oskaru je, do sada osposobljeno najviše menadžera kvalitete, njih petstotinjak. Cilj školovanja za EOQ menadžera sigurnosti hrane je osposobljavanje polaznika prema zahtjevima

Izobrazba je prilagođena svim razinama prethodne obrazovanosti sudionika EOQ harmonizirane sheme za pripremu i uspostavu sustava sigurnosti hrane uključujući HACCP, upravljanje provjerom sustava prema normi ISO 22000 i provođenje mjera poboljšanja sustava u organizacijama svih veličina i vrsta. U Oskaru se obrazuju i menadžeri okoliša, kojih je do sada osposobljeno stotinjak, potom zdravlja te sigurnosti i rizika, kojih je osposobljeno 20, menadžeri zdravstvene sigurnosti hrane, projektni menadžeri te analitičari procesnih rizika. (J.V.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Četiri hrvatske tvrtke konkuriraju za dio trase V.c Europska banka za obnovu i razvoj dala je suglasnost na evaluacijsko izvješće o rezultatima pretkvalifikacijskog natječaja za izgradnju autoceste na trasi koridora V.c na jugu s granicom Hrvatske, dionice Bijača-Počitelj, odnosno poddionice Bijača-Kravice, priopćeno je iz Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH. Pretkvalifikacijske uvjete su između ostalih potpuno zadovoljile hrvatske tvrtke Vijadukt, Hidroelektra-Niskogradnja, Zagorje Tehnobeton i Osijek Koteks. Gubitak Aluminija 16 milijuna maraka

( 80% dionica Telekoma u vlasništvu je vlade Srbije

PRODAJA TELEKOMA SRBIJA OPET ODGOĐENA

Posao od kojeg boli glava Većina građana vjeruje kako će novac od prodaje Telekoma, jedine profitabilne državne kompanije, biti protraćen kao i sve što se u državnu blagajnu slilo od ranijih privatizacija Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

Ivo Bradavica, v.d. direktora mostarskog Aluminija, izjavio je novinarima da je kompanija prošle godine, prema još nepotpunim podacima, ostvarila gubitak od 16 milijuna KM. Protekla godina bila je gotovo katastrofalna, što se odrazilo na aluminijsku proizvodnju i strmoglav pad cijene tog metala na tržištu. Iz akumuliranih rezervi Aluminij može pokriti gubitak do 17 milijuna KM. Nova uprava u ovoj godini planira ostvariti pozitivno poslovanje s oko pet milijuna maraka i rekordnu proizvodnju od 128.500 tona, a planiraju se i investicije od 45 milijuna KM. Bosnalijek najviše izvozio u Rusiju, Ukrajinu i Hrvatsku Sarajevska farmaceutska kompanija Bosnalijek, koja ove godine obilježava šest desetljeća poslovanja, lani je od prodaje lijekova ostvarila promet od 102 milijuna KM i profit od šest milijuna maraka. Više od 45 posto proizvodnje se izvozi, najviše u Rusiju, Ukrajinu, Hrvatsku, Srbiju i na Kosovo. Pad prodaje zabilježen je na domaćem tržištu. Ove godine uprava kompanije planira investirati u 45 novih proizvoda oko 22 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

R

ok za dostavljanje ponuda za kupnju Telekoma Srbija (TS) produljen je do 21. ožujka 2011. godine (umjesto 21. veljače) kako bi se zainteresiranim kompanijama dalo više vremena za sastavljanje ponuda, navodi se iz vlade Srbije. No pojedini analitičari smatraju kako je pravi razlog to što se stranci najviše boje nestabilnog tečaja dinara, ali i državne ekonomske politike zbog čega strani ponuđači još analiziraju isplativost kupnje srbijanskog providera. Natječaj za prodaju dijela TS-a raspisan je 20. listopada prošle godine, a srbijanska je vlada, na sjednici održanoj 24. prosinca 2010., usvojila zaključak kojim je utvrđena minimalna početna cijena za prodaju 51 posto kapitala TS-a, u vrijednosti 1,4 milijarde eura. Vlasnik 80 posto dionica Telekoma je vlada Srbije, a preostalih 20 posto u vlasništvu je grčke kompani-

je OTE u kojoj Deutsche Telekom ima 30 posto kapitala. Telekom Srbija je 2009. godine poslovao s

Dobro je što nakon prodaje Telekoma politička elita više neće moći utjecati na njegovo poslovanje, kaže Prokopijević profitom od 13,3 milijarde dinara i bio kompanija s najvećom neto dobiti u Srbiji. Vlasnik je kompanije Mtel u Crnoj Gori i Telekoma Srpske u BiH. Glasine o DT-u Zbog utvrđenih rokova investitori nisu imali dovoljno vremena za analize prije konačnih ponuda. Stranci se plaše nestabilnog tečaja, ali i ponašanja vlade, koja uvodi nove poreze i opterećenja kakva nisu postojala kada je netko ulazio na tržište, upozoravaju stručnjaci. U ministarstvu financija su, međutim, samo djelomično potvrdili tu in-

formaciju. Točno je da je produljen rok kako bi svi zainteresirani imali dovoljno vremena dobro proučiti dokumentaciju i svoje ponude. Informaciju da strahuju od tečaja ne možemo komentirati, kratko su odgovorili. Inače, u javnosti se pojavila informacija da se rok stalno pomiče kako bi Deutsche Telekom, koji slovi za favorita, mogao prikupiti novac. To je neozbiljna priča jer će se novac skupljati tek kada se bude znalo tko je pobjednik. Moguće je da će Slim ili Fridman iznenaditi s nekom većom ponudom, smatraju stručnjaci za globalno tržište telekomunikacija. Ekonomist Milan Kovačević kaže kako se rokovi za prodaju Telekoma stalno odgađaju, što stvara loš dojam i može se protumačiti kao da nema dovoljno ponuda. “To je, naravno, loše jer ostavlja dojam kako hoćete prodati tvrtku po svaku cijenu. Nužno bi bilo dobiti više od 1,4 milijarde jer kupac dobiva i mrežu koju ne mora ustupiti drugim

korisnicima na tržištu”, kaže on. U vladi Srbije očekuju da će novac od prodaje Telekoma Srbija doći najranije na jesen, a Kovačević smatra da je to prekasno za početak najavljenih infrastrukturnih poslova. Možda i aukcija Ako za kupnju Telekoma Srbija bude više ponuda, bit će organizirana aukcija pred TV kamerama, a kupac će biti onaj koji ponudi najveću cijenu. Ako stigne samo jedna ponuda, s tom kompanijom će se voditi direktni pregovori. Posao oko prodaje dionica Telekoma Srbija trebao bi biti završen do kraja ljeta jer je potrebno najmanje četiri do pet mjeseci da budući kupac osigura potrebnu dokumentaciju i dozvole za uplatu novca. Najavljena sudbina Telekoma i inače je u javnosti nailazila na negativne reakcije i, sudeći prema brojnosti onih koji smatraju da se “radi šnicle kolje vol”, prodaja jedine i najveće profitabilne državne

kompanije mogla bi imati i ozbiljne političke implikacije te bitno utjecati na sljedeće izbore. Tim prije što većina građana Srbije ne vjeruje da će novac biti investiran u infrastrukturu, kako najavljuje vlada, nego da će biti protraćen kao i sve što se u državnu blagajnu slilo od ranijih privatizacija. Osim toga ostaje i dilema: je li jedino važna ponuđena svota ili planovi i investiranje budućeg kupca u Telekom, kao i ocjena da ni trenutak nije najsretniji za ovakvu vrstu transakcije. “Odluka države da proda Telekom bit će dobra za tu kompaniju, ali loša za državu”, smatra direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević. Objasnio je da, nakon prodaje Telekoma, politička elita više neće moći utjecati na njegovo poslovanje, što je dobro za Telekom. Ipak, s ekonomskog akspekta, za državu je to loš potez jer prodaje jednu profitabilnu tvrtku da bi se namirivali gubitaši, a i osigurao socijalni mir, smatra Prokopijević.

Velike tvrtke i veliki igrači Natječajnu dokumentaciju do sada su otkupile kompanije Deutsche Telekom, France telekom, Telekom Austria, America Movil (u vlasništvu najbogatijeg čovjeka na svijetu, meksičkog magnata Carlosa Slima) te Weather investments, a očekuje se da to uskoro učini i tvrtka Turkcell u vlasništvu ruskog milijardera Mihaila Fridmana. Posljednjih je nekoliko mjeseci u javnosti za

najozbiljnijeg kupca slovio Deutsche Telekom, a on je i suvlasnik grčke kompanije OTE koja u srbijanskom Telekomu ima 20 posto kapitala. Prije dva tjedna, međutim, njemački Financial Times objavio je da Deutsche Telekom još nije odlučio hoće li predati ponudu za kupnju dijela srbijanskog operatora.


15

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 38% dionica Heliosa

u vlasništvu holdinga Zvon 1 založeno za kredit

CRKVA I GOSPODARSTVO U SLOVENIJI

KOME ZVONE MARIBORSKA ZVONA Slovence najviše muči pitanje hoće li dugove Nadbiskupije Maribor na kraju platiti 30.000 štediša dao znati da se ne kani upuštati u spašavanje nadbiskupijske Ekonomije. Pristao je poslati u pomoć financijske savjetnike koji baš i nisu bili inovativni u nuđenju spasonosnih rješenja. Predložili su vjerovnicima da otpišu 60 posto potraživanja te da dio duga pretvore u vlasništvo. Zaboravili su da je slovenska vlada provela zapljenu nasukanih dionica u svim slučajevima svjetovnih tajkunskih preuzimanja u toj državi. Zašto bi za isti grijeh crkvenim poslanicima odredila blažu pokoru?

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

adbiskupija Maribor zaslugom svog bivšeg glavnog ekonoma Mirka Krašovca opteretila je Sloveniju financijskom blamažom koju je talijanski tjednik Espresso ovih dana označio najvećim skandalom poslije sloma velikih američkih biskupija na odštetama za pedofilske zločine tamošnjih svećenika. Glavni ekonom, svakako ne sam, mahnito se zainvestirao u ulozi velikog šefa velike multinacionalke. Pod okrilje crkvenih financijskih holdinga – Zvon 1 i Zvon 2 – doveo je u vlasnički portfelj pozamašan plijen kojemu je kriza u međuvremenu tako srušila vrijednost da se za tešku kreditnu izloženost prema bankama pročulo čak i u Vatikanu. Banke su crkvenim holdinzima prestale perpetuirati kredite jednako kao i svim ostalim menadžerskim pehistima kojima je igra poremećenih vrijednosti pretvo-

Nadbiskupiji prijeti da će ostati ne samo bez udjela u brojnim slovenskim tvrtkama nego i bez velike imovine koju je založila rila pozamašnu stečenu imovinu u mlinski kamen oko vrata. Oba holdinga i njihova “nadstrešnica”, nadbiskupijska tvrtka Gospodarstvo-Rast, pod

kojom su se manjim udjelima dale uvući i biskupije Murska Sobota te Novo Mesto, objavila su na portalu Ljubljanske burze platnu nesposobnost. Neminovan stečaj Upućeniji u cijeli problem sumnjaju da crkveni holdinzi mogu izbjeći stečaj. Saznalo se u međuvremenu da je većina holdinške stečevine stavljena u zalog za kredite zbog čega je u cijelom nizu inače dobrih slovenskih tvrtki zavladala panika. Uroš Slavinec, predsjednik uprave Heliosa čijih je 38 posto dionica u vlasništvu holdinga Zvon 1 založeno za kredit, javno je iskazao opće nezadovoljstvo. “Umjesto da se skoncentriramo na investicije i tržište, prinuđeni smo iznova baviti se vlasničkim prestrojavanjima”, rekao je Slavinec. Ekspanzivna posuda propušta na sve strane. Primjerice, u svojim poslovnim knjigama crkveni holding vrednuje

Kolateralne žrtve Žrtve crkvene pomame za što većim vlasničkim portfeljem brojne su slovenske tvrtke koje sada umjesto o razvoju moraju itekako razmišljati o novim vlasničkim križaljkama. Zvon 1 Holding vlasnik je Steklarne Rogaška, pola tvrtke Terme Olimija bazeni (a one su vlasnik Tuheljskih toplica u Hrvatskoj), zatim 39 posto Termi Dobrna, 38 posto Heliosa te po 24 posto Betija i Cinkarne Celje. Zvon 1 vlasnik je T-2, telekomunikacijskog poduzeća koje je u postupku prinudnog poravnanja. Zvon 2 Holding većinski je vlasnik Mladinske knjige, a ima u vlasništvu i 25 posto Betija, 21 posto tvornice ulja Gea, 14 posto Iskre Avtoelektrike i 10 posto Vegrada (u stečaju). Oba zvoneća holdinga imaju i manje udjele u tvrtkama Petrol, Etol, Abanka, Sava, Krka, NLB i Elektro Celje. telekomunikacijsku tvrtku T-2 sa 100 milijuna eura, a ta tvrtka je proglasila insolventnost. Nitko ne želi kupiti T-2, čak ni uz rasprodajne cijene. Obveze u koje je upala Nadbiskupija posredstvom svojih financijskih holdinga procijenjene su na nešto više od 640 milijuna eura. Zanimljivo je uočiti da Vatikan nije znao za razgranate poslove Nadbiskupije Maribor te da je početkom prošlog ljeta poslao vizitatora u Mari-

bor nakon što je tamošnji nadbiskup Kramberger zatražio od Rima pet milijuna eura zajma i to za “širenje pastorala i humanitarne djelatnosti”. Ono što je vizitator Gianluca Piredda našao u Mariboru opisao je u izvješću vatikanskim vlastima. Papir je došao u ruke i novinarima Espressa, tako da sada i šira javnost zna za neobična portfeljska djelovanja Crkve u Sloveniji. Vatikan je već posredstvom tiskovnog predstavnika

Zgrade, stanovi i zemlja - banci Slovenske medije sada su zapljusnule crne slutnje. Pitaju se tko će sve stradati u igrama financijskog opsjenarstva. Banka Raiffeisen navodno će pokupiti zemljišta, zgrade i stanove. UniCredito ima hipoteku na samostan Studenice. Nadbiskupiji, dakle, prijeti da će ostati ne samo bez udjela u brojnim slovenskim tvrtkama nego i bez imovine koju je založila, a založila je uz ostalo i nadbiskupijsku gimnaziju, dječji vrtić, đački i studentski dom, dvorac Betnava, Slomškovu izdavačku kuću i drugo. Najgore će proći mali dioničari, njih oko 30.000 čije su povjerenje izigrali crkveni holdinzi. Prezadužene tvrtke najvjerojatnije će u stečaj, a iz stečajne mase prvo se podmiruju obveze prema zaposlenicima, slijede banke, a na kraju, kada se više nema što dijeliti, na red dolaze mali ulagači.

*vijesti Trgovački razrez skrivenih pogodnosti Slovenski proizvođači hrane odvažili su se dati resornom ministru zanimljive podatke o skrivenim pogodnostima što ih zahtijevaju trgovci, a o čemu proizvođači ne smiju javno govoriti jer su pogodnosti klasificirane kao stroga poslovna tajna. Prehrambene proizvode tako prate sljedeći prikriveni boniteti: jedan do tri posto za očuvanje asortimana; jedan do 1,8 posto za računalnu razmjenu podataka; 0,8 do tri posto za kreiranje potrošnje; do tri posto za reklamu (stvarni se troškovi pribrajaju); osam posto za redistribuciju; jedan posto tzv. ulaznog doprinosa; četiri do pet posto superrabata; 0,5 posto dodatnog superrabata za lako kvarljivu robu; 0,5 do 2,5 posto doprinosa za humanitarno djelovanje te 18 do 20 posto redovitog rabata. Standardna raspodjela između proizvodnje i trgovine (vrijedi za robnu marku proizvođača) iznosi 40,6 prema 59,4 posto u korist trgovca. Slovenj Gradec: licitacija za drvo Do 2. veljače primaju se ponude za otkup 1500 balvana vrednijih drvnih sortimenata što ih je 250 slovenskih seljaka i drugih vlasnika šuma dopremilo u Slovenj Gradec, na prostor tamošnjeg sportskog aerodroma. Uobičajena licitaci-

ja ima ove godine rekordni odziv. Očekuju se kupci iz Slovenije, Njemačke, Italije i Hrvatske. U ponudi su najtraženije vrste drva, između ostalog, planinski javor, orah i rezonantna smreka. Lani je kupac iz Njemačke platio za kubik i pol planinskog javora – 11.600 eura. Kubični metar javora za izradu glazbala stoji od 5000 do 7000 eura, dok za kubični metar vrhunske smrekovine treba izbrojiti 1000 eura.


16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( 3 mjeseca

bit će otvorena izložba Art deco

( od 80.000 do 110.000 posjetitelja očekuje MUO

KULTURA U SLUŽBI TURIZMA

Ugovori za dolazak aviogostiju Ministar turizma Damir Bajs potpisao je u splitskoj zračnoj luci Resnik ugovore o udruživanju novca za poticanje zračnog prijevoza s predstavnicima županijskih turističkih zajednica, agencija i zračnih prijevoznika. Financijska potpora provest će se u sklopu programa Krila Hrvatske. Riječ je o ukupno 94 ugovora u vrijednosti osam milijuna eura, a koji bi, prema riječima ministra Bajsa, ove godine trebali omogućiti dolazak oko 650.000 ili 23 posto avioturista više nego lani. Falkensteiner otvara turističku akademiju Tvrtka Falkensteiner Michaeler Tourism Group AG planira otvoriti turističku akademiju koja se temelji na ideji direktora tvrtke Ericha Falkensteinera. U toj će se akademiji obrazovati i stručno usavršavati tvrtkini djelatnici, a tvrtka Falkensteiner će ubuduće investirati više od pola milijuna eura u njihovo obrazovanje.

Novi pristup prodaji turističkih aranžmana Turistička agencija Atlas ovih je dana uvela novi model prodaje turističkih aranžmana, a riječ je o posebnim aranžmanima koji će biti kreirani i nuđeni kupcima kroz prodajnu mrežu trgovačkog lanca Konzum. Trenutačno je u ponudi popularno putovanje u Istanbul - Čarobno putovanje u 1001 noć u razdoblju od 10. do 13. veljače.

Zagreb postaje kulturno-turistička meka U sklopu izložbe Art deco - Umjetnost u Hrvatskoj između dva svjetska rata, koja će biti otvorena do kraja travnja, posjetitelji će moći razgledati više od 600 izložaka iz fundusa MUO-a, ali i brojnih hrvatskih muzeja i privatnih zbirki Zagrebu kao kulturno-turističkoj destinaciji. U tim će se državama uskoro održati posebna promocija te zagrebačke izložbe. Vesna Jurić Bulatović je najavila kako se pretpostavlja da će se izložba produljiti do 18. svibnja. U tri mjeseca trajanja izložbe očekuje se od 80.000 do 110.000 posjetitelja koji će osim izložbe moći sudjelovati i u raznim popratnim programima - predavanjima, promocijama i koncertima iz doba art decoa. MUO je s hotelom The Regent

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

oznato je kako su se trendovi u turizmu promijenili, pa suvremeni gosti traže neku višu dodanu vrijednost na svojim putovanjima. Iako je naša zemlja popularna ljetna turistička destinacija, u posljednje se vrijeme promijenila svijest ljudi o tome što bi trebalo ponuditi turistima. U tom smislu sve se više pažnje pridaje kulturnim događanjima, a jedna od značajnijih takvih manifestacija zasigurno je nedavno otvorena izložba Art deco – Umjetnost u Hrvatskoj između dva svjetska rata u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO). U sklopu izložbe koja će biti otvorena do kraja travnja posjetitelji će moći razgledati više od 600 izložaka iz fundusa MUO-a, ali i brojnih hrvatskih muzeja. Ti izlošci na svoj osebujan način opisuju kako se u Hrvatskoj živjelo između dva svjetska rata. Art deco je tada bio prisutan u ci-

jelom svijetu kao građanski odgovor na sindrom provincije. U građanskim slojevima tada se razvijao tzv. bogati život, ali bio je to samo privid jer su svijet u tom razdoblju tresli itekako veliki gospodarski problemi. Iako se do sada u našoj zemlji nije dovoljno znalo o tom razdoblju, mnogi se stručnjaci slažu kako art deco nije jedinstveni stil nego definicija jednog duha vremena. Posjetitelji izložbe u slje-

deća tri mjeseca moći će, među ostalim izlošcima, razgledati slike Marijana Trepšea, Sergija Glumca i Save Šumanovića. Ti su umjetnici na originalan način spajali različite stilove u jedan, po čemu je uostalom i poznat art deco. Osim toga, izložene su i balske haljine, cipele te predmeti iz tadašnje svakodnevice. “Veliku pozornost posjetitelja izaziva ‘zvijezda’ izložbe - Peugeot 201 cabrio, posuđen iz muze-

Zavičajne zbirke treba pokazati turistima I ove je godine u Hrvatskoj održana manifestacija Noć muzeja, a programi su bili pripremljeni u više od 150 muzejskih i ostalih srodnih institucija. Organizatori te manifestacije iz godine u godinu žele poboljšati ponudu i stvoriti neformalniju komunikaciju muzeja i okruženja. U sklopu Noći muzeja ove su godine posebice bili naglašeni hrvatski otoci jer se željelo potaknuti lokalno stanovništvo da se u što većem broju uključi u organizaciju te manifestacije. Naime, turistička mjesta na otocima, ali i cijelom priobalju posebice su živa tijekom sezone, ali nakon toga sve utihne - kao da nije dovoljno razvijena svijest o važnosti kulture u turizmu. Stoga lokalno stanovništvo treba osjetiti vrijednost svojih kulturnih institucija i zavičajnih zbirki te ih staviti u funkciju turizma.

ja u Francuskoj. Ostali su eksponati posuđeni iz muzeja, ali i privatnih zbirki iz Dubrovnika, Klanjca, Koprivnice, Križevaca, Opatije, Rijeke, Splita, pa čak i Beograda odakle su stigle karijatide poznatog korčulanskog kipara Frane Kršinića”, rekla je Vesna Jurić Bulatović, voditeljica marketinga i PR-a u MUO-u. Promocija izložbe u susjednim državama Ova izložba u kontekstu ukupne kulturne turističke ponude snažan je mamac za domaće posjetitelje, ali i strane turiste koji sve više shvaćaju i prihvaćaju Zagreb kao suvremenu kulturno-turističku meku. Interes za posjet izložbi iznimno je velik, istaknula je Vesna Jurić Bulatović. Bečki turistički ured preporučuje odlazak na izložbu svojim sugrađanima, a i u susjednim zemljama postoji velik interes za posjet

Mnogi se stručnjaci slažu kako art deco nije jedinstveni stil nego definicija jednog duha vremena Esplanade dogovorio posebne aranžmane, pa tako posjetitelji koji kupe ulaznicu za izložbu, u “staroj dami” Esplanadi po posebnim cijenama mogu dobiti kavu i kolač, a postoje i paketi s ponudom ručka. Posebni programi u MUOu posvećeni su mladima koji se kroz kreativne radionice mogu upoznati sa značajem art decoa. Osim toga, u MUO-u se organiziraju i svakodnevna vodstva za građanstvo u 11 i 18 sati te tzv. dugi četvrtak kada je muzej otvoren do 22 sata. Jedna od novina je i to da je muzej otvoren nedjeljom, a po jedinstvenoj cijeni ulaznice od 50 kuna izložbu može razgledati tročlana obitelj.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

( oko 40 domaćih tvrtki

*vijesti Trećina tvrtki ne brine o sigurnosti U jednoj trećini hrvatskih tvrtki ne primjenjuju se zadane procedure o informacijskoj sigurnosti i zaštiti privatnosti. Sigurnosni incidenti još uvijek se loše prate i nedovoljno razumiju budući da vodstvo uglavnom smatra da u njihovim tvrtkama uopće nema takvih problema, pokazuje istraživanje Uravnoteženost poslovanja IT odjela konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte.

zasad okuplja udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx)

PROIZVOĐAČI SOFTVERA

Istisnuti s domaćeg tržišta? Onda idemo u svijet! Naša primarna misija nije informatizacija Hrvatske već otvaranje novih radnih mjesta temeljenih na izvoznim poslovima, kaže predsjednik Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski proizvođači softvera prisutni su na svim kontinentima. Na taj način svojim proizvodima konkuriraju na svjetskom tržištu gdje bitka za odgovarajući dio kolača nije jednostavna. Kako bi im globalni tržišni nastup bio što lakši, u siječnju je četrdesetak tvrtki osnovalo udrugu Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx). Goran Radić, predsjednik Udruge, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako je njeno osnivanje formalni čin kojim započinje udružena aktivnost na poboljšanju trenutačnog položaja te industrije. “Potrebno je na samom početku objasniti što je zapravo ova industrija. Dakle, mi smo proizvođači softvera, hrvatski proizvodni sektor koji nikako ne treba poistovjećivati s onim što se često paušalno naziva IT sektor. Naša primarna misija nije

informatizacija Hrvatske već otvaranje novih radnih mjesta temeljenih na izvoznim poslovima. Iz ovog prirodno slijedi implikacija kako ni u jednoj od postojećih hrvatskih IT udruga nismo pronašli svoje mjesto”, kaže Radić. Proizvod u prvom planu Kako je Hrvatska mala zemlja, strategija Udruge nije nuđenje brojnih resursa za razvoj softvera.

Softverski proizvod može proizvesti i jedna osoba i na njemu ostvariti milijunski izvoz, naglašava Goran Radić “To je zapravo i jedan od razloga zašto smo u prvi plan i u naziv udruge stavili proizvod, tj. softver. Softverski proizvod može proizvesti i jedna osoba i na njemu ostvariti milijunski izvoz. Kad su u

pitanju proizvodni resursi, rekao bih kako je najveći problem Hrvatske to što ih na pogrešan način koristi. Ako iz hrvatskih sveučilišta izađe određeni broj inženjera svake godine, a potom ih dominantno zaposle strane ili domaće kompanije da budu u službi uvoza, onda se valja zapitati gdje griješimo. Čitava državna razvojna strategija nam je zasnovana na priželjkivanju stranih investicija. Kako sam više godina radio u stranim kompanijama, mogu potvrditi da austrijski inženjer stvara proizvod koji instalira austrijski tehničar, a u istoj toj tvrtki, ali u njenoj hrvatskoj poslovnici, te proizvode ugrađuju hrvatski inženjeri. To sve govori. Naši inženjeri uglavnom samo čitaju, a tek rijetko pišu”, objašnjava on. A kad je riječ o državnoj razini, nastavlja, može se slobodno reći kako je ovaj sektor neprepoznat i nezastupljen. “Tu je cijelo mnoštvo argumenata. S jedne stra-

ne, država je deklarativno naznačila kako je ovo strateški sektor, a s druge strane, ne može se uopće doći do statističkih podataka o njegovu poslovanju. Primjerice, mogu vrlo lako odgovoriti koliki je izvoz softvera iz pojedinih zemalja Europe, ali ne mogu reći koliki je izvoz iz Hrvatske”, naglašava. Stoga, u razgovoru s predstavnicima državnih institucija stječe se dojam kako tamo ima pojedinaca koji su spremni uložiti energiju u korisne projekte koji bi pomogli ovom sektoru, ali, nažalost, projekti su strašno loše vođeni i bez ikakve strategije i uvijek zapnu na jednostavnim preprekama. Znanje za rad Hrvatsko softversko tržište za proizvođače softvera je zanimljivo jer na njemu mogu testirati neke proizvode, no ono nije u centru njihova zanimanja. “O domaćem tržištu postoje pokazatelji iz kojih je vidljivo kako u struktu-

ri ulaganja još uvijek dominira infrastruktura za razliku od razvijenog dijela svijeta gdje prevladava ulaganje u aplikacije i usluge. Jedan kolega koji je završio studij u Zagrebu, a kasnije otišao raditi u Dublin, svojedobno je dobro primijetio kako irski fakultet osobe priprema za rad, a hrvatski za poslijediplomski studij. Bojim se da je to još uvijek slučaj i kako još uvijek dominiraju teorijska ispred praktičnih znanja”, napominje. Ipak, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju situacija u ovoj industriji će se popraviti jer će se poboljšati i imidž zemlje i svih tvrtki u njoj. Olakšat će se i trgovina i način na koji će se implementirati usluge na inozemnim lokacijama, smatra Radić. Ali, i hrvatski će kadrovi lakše napuštati državu i pronalaziti posao u inozemstvu. “No, ulaskom u EU neće se bitno ojačati naša konkurentnost ako se ne učini još mnogo toga”, zaključuje Radić.

Combis sklopio posao u Srbiji Regionalni sistem integrator Combis uspješno je završio prvu fazu projekta implementacije Enterprise Performance Management sustava za upravljanje poslovnim učincima u tvrtki Victoria Group AD iz Novog Sada. Riječ je o jednoj od vodećih tvrtki agroindustrijskog sektora Srbije i regije, a cilj projekta je vodstvu tvrtke osigurati pregled rezultata poslovanja te točne i pravodobne financijske informacije za potrebe izrade planova, predviđanja i donošenja poslovnih odluka. GDi sustav za Elektro Celje

GDi Gisdata, jedna od vodećih tehnoloških tvrtki u regiji te najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, krajem prošle godine potpisala je ugovor sa slovenskom elektrodistribucijskom tvrtkom Elektro Celje o isporuci cjelovitog informacijskog rješenja za upravljanje sustavom elektrodistributivne mreže i potrošačima. Riječ je prije svega o transferu znanja, iskustva i rješenja u izgradnji poslovnih informatičkih sustava za upravljanje energetskim sustavima od proizvodnje do distribucije energenata. GDi Gisdata je projekt osvojila u međunarodnoj konkurenciji, a njegova se vrijednost procjenjuje na oko pola milijuna eura.


18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Prozori i vrata

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR VELIMIR SRIĆA HRVATSKA 2020

Profil i Delfin, razvoj managementa

Dva smo desetljeća samostalni, a još nismo izradili smislenu strategiju razvoja Hrvatske, smatra Srića. Upravo je stoga ovu knjigu zamislio kao sustavnu i preglednu strategiju, temeljenu na misiji, viziji, ciljevima, akcijama i konkretnim projektima. Kao da je država poduzeće, racionalno, organizirano i lako upravljivo. Riječ je zapravo o oblikovanju sna, koji bi Srića volio, zajedno s drugima, pretvoriti u stvarnost...

ARTHUR JANOV PRIMALNI KRIK Detecta

Uz pomoć primjera bolesti svojih brojnih pacijenata, dr. Janov dokumentira dokaze da primalna terapija uklanja cjeloživotne bolesti, i psihološke i tjelesne. Ponovnim proživljavanjem ključnog, primalnog iskustva - događaja u djetinjstvu koji su stvarnost učinili nepodnošljivom i uzrokovali povlačenje u polusvijet neuroza - pacijenti su se oslobodili neprestane psihološke boli i postali zdravi ljudi. Inače, prvo izdanje ove knjige izazvalo je preokret u pristupu psihološkoj teoriji.

CHICO BUARQUE BUDIMPEŠTA Disput

Riječ je o sumornoj društvenoj satiri na podlozi interkontinentalne ljubavne priče. Glavni junak je ghostwriter Jose Costa, Brazilac koji se zbog tehničkih problema na zrakoplovu jednu noć zadržava u budimpeštanskoj zračnoj luci. I kad se činilo da je nakon povratka u Rio taj događaj već istisnuo iz pamćenja, neočekivano je sanjao Budimpeštu i počeo govoriti mađarski, osjetivši pritom neko naročito poslanstvo. Problemi nastaju kad se suoči s činjenicom da mu je nestala supruga...

LARS FR. H. SVENDSEN MODA TIM press

Iako Svendsen ukazuje na sva značenja obuhvaćena riječju “moda” te proučava njeno mjesto u umjetnosti, politici i povijesti, u konačnici se fokusira na - odjeću. Raščlanjujući mnoge aksiome industrije mode, on primjerice ističe kako neke od najnovijih moda nisu “moderne” u bilo kojem smislu te riječi, nego su mnogo sličnije modernim umjetničkim djelima. Uz to, oslanja se na djela mislilaca od Smitha do Barthesa da bi analizirao modu kao povijesni fenomen i filozofiju estetike.

Goran, Grybow, Poljska, http://goran.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom kvalitetnih prozora i vrata od drveta, aluminija i PVC-a. Ponuda tvrtke obuhvaća: drvenu stolariju - liniju prozora sa zaobljenim rubovima, balkonske prozore i vrata, prozore za uštedu energije, stilske, engleske, skandinavske, duple prozore, drvene prozore s aluminijskom zaštitom, harmonike, balkonska vrata koja se otvaraju s unutarnje i vanjske strane, vanjska i unutarnja vrata, žaluzine, PVC stolariju - prozore sa šest komora Gealan 8000. Kontakt: Dominika Zwolenik, dominika. zwolenik@goran.pl, +48 18 4496989. Suradnja

Prestige, Poznan, Poljska, www.prestige-sa.pl. Tvrtka je proizvođač ploča za izradu namještaja te krilnih i kliznih vrata izrađenih od prirodnih materijala. U ponudi tvrtke nalazi se oko 40 modela vrata. Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s inozemnim partnerima - tvrtkama koje se bave prodajom ploča za izradu namještaja, proizvođačima i distributerima unutarnjih vrata, ormara i garderobnih ormara izrađivanih po mjeri, proizvođačima i distributerima kuhinja, arhitektima, developerima, dizajnerima interijera, stolarima. Kontakt: Jacek Janicki, poznan@prestige-sa.pl, +48 61 8496312, +48 661 919557. Stakla za vozila

Laus-International, Zagreb, www.lausint.hr. Tvrtka nabavlja stakla za sva vozila: osobne automobile, kamione, autobuse, šinska vozila, tramvaje, vlakove i specijalna vozila. Nude i uslugu montaže stakala. Kontakt: Boško Matas, bmatas@ lausint.hr, +385 1 6550332. Elektromaterijal i proizvodi od stakloplastike

Togun, Gezbe/Koaceli, Turska, www. togunpano.com. Tvrtka je proizvođač električnih materijala i proizvoda od stakloplastike-poliestera. Asortiman proizvoda uključuje: panel brojila, razvodne kutije, distribucijske kabinete, poklopce za revizijska okna (šahtove), poklopce

Medicinska oprema

Grupa Pofam, Poznan, Poljska, www. pofam-jednosc.pl. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim tvrtkama/distributerima medicinske opreme i medicinskih proizvoda kao što su silikonske vanjske proteze dojke, donje rublje i oprema za žene nakon mastektomije, aktivna invalidska kolica, jastuci i madraci za bolesnike s dekubitusom i drugi proizvodi za bolničku i kućnu njegu pacijenata, obuća za medicinsko osoblje i radnike u prehrambenoj industriji. Kontakt: Agnieszka Stojczyk, agnieszka.stojczyk@pofam.poznan.pl, +48 61 8411340. Prevođenje

Folio TS, Pondicherry, Indija, www.foliots.com. Tvrtka daje usluge prevođenja i višejezičnog slaganja. Nudi svoje usluge na 110 svjetskih jezika. Kontakt: A. Murugavel, contact@foliots.com, +91 413 4210456. Posredovanje

Ncat Trading, Lonehill, Južnoafrička Republika. Trgovačka tvrtka koja traži mogućnosti za uspostavljanje tržišta u Južnoj Africi u ime inozemnih (hrvatskih) tvrtki. Traže i tržište za lokalne južnoafričke tvrtke na području Hrvatske. Kontakt: Justeen L Manthando, ncattrading@ gmail.com, +27 11 7937071, +27 82 9339212. Računalna rješenja

Mikrostil, Varaždin, www.mikrostil. hr. Tvrtka nudi gotova programska rješenja za tvrtke i obrte različitih djelatnosti: maloprodaju, veleprodaju, ugostiteljstvo, usluge, transporte, servis, proizvodnju, frizerske i kozmetičke salone, fitness, wellness, videoteke, turističke agencije, financijsko knjigovodstvo. Kontakt: Miroslav Mikić, info@ mikrostil.hr, +385 98 574959, +385 99 5749595.

IZBOR IZ NADMETANJA Osobna vozila

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nabavlja 25 osobnih vozila. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

GENEEN ROTH ŽENE, HRANA I BOG

REGIJA Toneri

V.B.Z.

Autorica, koja je i sama iskusila pretilost i anoreksiju, objašnjava kako je u pozadini našeg “pojačanog apetita” zapravo želja da utažimo neke druge vrste gladi (egzistencijalnu, emocionalnu). Kad shvatimo da hranu koristimo kao sredstvo kojim ublažavamo bol ili odvraćamo pozornost od problema, taj proces odvest će nas dublje, do samog središta našeg života, prema blistavom prisustvu smisla i ljepote, do onoga što mnogi od nas nazivaju “Bogom”.

za drenažna okna i drugo. Kontakt: Ilker Sarigul, ilker@tongunpano.com, +90 262 7293360.

HRVATSKA Školski namještaj

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nabavlja usluge isporuke, montaže i razmještaja školskog namještaja za učionice i laboratorij. Rok dostave ponuda je 3. veljače.

Institut za javno zdravlje Podgorica nabavlja tonere. Rok dostave ponuda je 28. veljače. Održavanje službenih vozila

Ministarstvo pravde BiH u Sarajevu nabavlja usluge održavanja službenih

vozila. Rok dostave ponuda je 22. veljače. Računala, štampači, skeneri, bar-kod čitači

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH u Sarajevu nabavlja računala, štampače, skenere i bar-kod čitače. Rok dostave ponuda je 22. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


19

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kvadrat zemljišta kod Lipika za kunu i 20 lipa Strojevi za obradu drveta i metala, kamion MAN i automobil Ford Mondeo, sve za 612.834 kune. Pokretnine se nalaze u Varaždinu. Na ovoj šestoj javnoj

dražbi ne mogu se prodati ispod istaknute početne vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a PDV i sve ostale troškove snosi kupac. Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene u sjedištu stečajnog dužnika P. Miškine 59a, Varaždin, svaki radni dan od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042/350 883 ili mobitel 091/5707 442. Dražba se održava 3. veljače 2011. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Strojevi za obradu drveta i metala, viličari, uredski i ostali namještaj, pomoćni alati i uredska oprema, sve za 9.047.634 kune. Pokretnine se nalaze u Varaždinu. Na ovoj šestoj javnoj dražbi ne mogu se prodati ispod istaknute početne vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a PDV i sve ostale troškove snosi kupac. Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene u sjedištu stečajnog dužnika P. Miškine 59a, Varaždin, svaki radni dan od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042/350 883 ili mobitel 091/5707 442. Dražba se održava 3. veljače 2011. u 10.30 sati u Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Tokarski obradni centar Trens SBL 500 CNC, proizveden 2004. godine, u dobrom stanju, za 152.500 kuna, te nedovršena proizvodnja u vrijednosti od 265.578 kuna. Pokretnine se nalaze u Daruvaru. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće svakog utorka i petka od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu na mobitel stečajnog upravitelja 098/677 852. Javna dražba bit će održana 4. veljače 2011. na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Trg dr. Ivše Lebovića 42, u sobi broj 2 s početkom u 13 sati. CNC tokarilica, HAAS, proizvedena 2008. godine, za 365.000 kuna. Pokretnina se nalazi u Daruvaru. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće svakog utorka i petka od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu na mobitel stečajnog upravitelja 098/677 852. Javna dražba bit će održana 4. veljače 2011. na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Trg dr. Ivše Lebovića 42, u sobi broj 2 s početkom u 13 sati. Zemljište površine 3158 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 3790 kuna u Skenderovcima, Općina Lipik, Požeškoslavonska županija. Jamčevina je pet posto, a sve ostale obavijesti mogu se dobiti radnim danom na telefon stečajnog upravitelja 01/4555-095. Ponude mogu dostaviti sve pravne i fizičke osobe do 3. veljače 2011. godine. Kuća, dvorište, kuhinjski vrt i zemljište ukupne površine 47.335 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 95.398 kuna

u Šeovici, Općina Lipik, Požeško-slavonska županija. Jamčevina je pet posto, a sve ostale obavijesti mogu se dobiti radnim danom na telefon stečajnog upravitelja 01/4555 095. Ponude mogu dostaviti sve pravne i fizičke osobe do 3. veljače 2011. godine. Pogon površine 1760 četvornih metara i industrijski krug površine 14.989 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5.131.661 kunu, u Donjem Prološcu, Splitsko-dalmatinska županija. Jamčevina je 100.000 kuna, a nekretnine se ne može prodati za cijenu manju od 1.000.000 kuna. Razgledavanje je moguće do dana dražbe uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici na telefon 01/6152 555. Dražba se održava 4. veljače 2011. u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 92, II. kat. Rezervni dijelovi i odljevci ciglarskih strojeva, proizvođač Dalit, za 589.520 kuna. Pokretnine se nalaze u Daruvaru. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće svakog utorka i petka od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu na mobitel stečajnog upravitelja 098/677-852.

Javna dražba bit će održana 4. veljače 2011. na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Trg dr. Ivše Lebovića 42, u sobi broj 2 s početkom u 13 sati.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Bespuća bolje budućnosti dr. Uroš Dujšin

N

uđenjem financijske pomoći posrnulim zemljama eurozone ostali nastoje dobiti na vremenu. No vrijeme za što, pita Economist. Očito se nadaju da će prezadužene zemlje europeriferije, poput Irske i Grčke, biti u stanju povratiti svoju konkurentnost. To bi povećalo njihov izvoz i proizvodnju, i pomoglo im da likvidiraju svoje proračunske i vanjskotrgovinske deficite. No pri tome se postavlja pitanje koliko su takva očekivanja realistična. Pitanje osobito važno i za nas, zarobljene u mišolovci čvrstog tečaja zbog prezaduženosti i valutnih klauzula. Smanjivanje cijena i nadnica Konkurentnost obično znači nuđenje povoljnijih cijena: ako cijena robe u jednoj zemlji pada, inozemna potražnja za tom robom će se povećati. Uz čvrste tečajeve (ili monetarnu uniju) kad je nominalni tečaj trajno određen, konkurentnost

Jedini način za obnovu konkurentnosti je smanjivanje troškova u odnosu na inozemstvo se ne može postići deprecijacijom valute. Jedini način za njenu obnovu je smanjivanje troškova u odnosu na inozemstvo. Ekonomisti to zovu “realnom deprecijacijom” ili “internom devalvacijom” – a to znači sporiji rast cijena i nadnica nego u inozemstvu. Uz današnju nisku inflaciju to znači smanjivanje cijena i nadnica. To je u desetljeću nakon ujedinjenja iskusila Njemačka, zadržavajući rast nadnica i povećava-

jući produktivnost. Uslijed toga njemačke su cijene stalno padale u odnosu na inozemstvo, a konkurentnost je jačala.

na nova studija Svjetske banke upućuje na pesimizam: na temelju iskustva 183 zemlje u razdoblju od 1980. do 2008. nema

I sada posrnule zemlje moraju krenuti tim putem. Njihovi reformski “paketi” dijelom su usmjereni na povećanje produktivnosti: Grci nastoje smanjiti birokratsku papirologiju i razbiti monopole; no najteži dio posla je smanjenje nadnica i cijena. S druge strane, u Irskoj reforme kao da daju rezultate. Troškovi rada se smanjuju već dvije godine, a padaju i cijene. Plaće u javnom sektoru manje su za 15 posto, a spremaju se i dodatni rezovi. Nadnice padaju i u Grčkoj, no ostali troškovi se ne smanjuju. Tamošnja stopa inflacije od pet posto viša je no u Njemačkoj, dijelom i zbog povećanja poreza. U međuvremenu Španjolska i Portugal tek se počinju suočavati s problemima jačanja konkurentnosti: inflacija u tim zemljama je iznad prosjeka eurozone.

epizoda trajnije deflacije. Više optimizma ulijeva primjer triju baltičkih država koje su svoje valute vezale za euro: najprije je krenuo boom tijekom kojeg su izgubile konkurentnost pa su 2008. pogođene krizom. Unatoč padu proizvodnje zadržale su vezanost za euro i uvele restriktivnu politiku. Sada pokazuju znakove oporavka uslijed rasta izvoza. Drugi je što izgledi za oživljavanje izvoza ovise o tipu i kvaliteti proizvoda koji se nude. Nema svatko kao Njemačka visokokvalitetna investicijska dobra i skupe automobile koji gutaju tržišta zemalja u usponu. Izvoz posrnulih perifernih eurozemalja (kao uostalom i mi) ovisi o generičkim proizvodima, gdje im je Kina prije konkurent nego tržište. Napokon, najteži problem za zemlje koje deflacijom žele do oporavka je prezaduženost. Što više padaju cijene i nadnice, to je i realni teret dugova veći. Ako privredna aktivnost opada, bit će manje novca za vraćanje dugova. Još prije 80 godina dobro je primijetio Irving Fisher: borba za smanjenje duga može dovesti do – povećanja zaduženosti. Nazdravlje – živjela nam bolja budućnost!

Zapreke konkurentnosti Na putu obnove konkurentnosti u tim zemljama stoje tri velike zapreke. Prva je povijest: u vrijeme zlatnog standarda pojedine su zemlje pribjegavale deflaciji nadnica i cijena radi sanacije trgovinskih deficita. No jed-


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

Tržište rada

Ove godine prosječna stopa nezaposlenosti 18,5 posto Potkraj protekle godine broj nezaposlenih osoba dosegnuo je gotovo 320.000, dok se stopa nezaposlenosti popela na 18,8 posto, što je najviša stopa od ožujka 2005.

P

otkraj protekle godine broj nezaposlenih osoba dosegnuo je gotovo 320.000, dok se stopa nezaposlenosti popela na 18,8 posto, što je najviša stopa od ožujka 2005. godine. Tijekom cijele godi-

Povoljnija kretanja i zaustavljanje negativnih trendova očekuju se potkraj drugog kvartala ne nezaposlenost je bila na višoj razini nego u 2009. godini, što potvrđuje i prosječna stopa nezaposlenosti koja je lani iznosila 17,6 posto, a godinu dana ranije 14,9 posto. “Rast stope nezaposlenosti u prošloj godini posljedica je činjenice da još nema oporavka re-

alnog sektora. S obzirom na to da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s tromjesečjem do dva zaostatka, u prvom tromjesečju 2011. zasigurno će se nastaviti rast stope nezaposlenosti. Povoljnija kretanja i zaustavljanje negativnih trendova očekujemo tek krajem drugog tromjesečja, i to pod utjecajem baznog učinka, sezonskog rasta zapošljavanja i blagog intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Ipak, na razini cijele godine očekujemo da će prosječna stopa nezaposlenosti biti viša nego protekle godine te će se kretati oko 18,5 posto”, smatraju analitičari RBA. Kao u Hrvatskoj, i u većini zemalja regije kraj godine je donio rast nezaposlenosti potaknut uglavnom sezonskim

kretanjima. Tako je primjerice u Češkoj u proljetnim i ljetnim mjesecima rast potrebe za radnicima u građevinskom sektoru utjecao na pad stope nezaposlenosti, dok je potkraj godine pozitivan utjecaj

Prerađivači u devet mjeseci 2010.

izostao zbog smanjenja građevinskih aktivnosti tijekom zimskih mjeseci. Slična kretanja zabilježena su i u drugim zemljama SIE regije, osim u Rumunjskoj u kojoj je gotovo tijekom cijele godine, pa i u zimskim mjesecima zabilježen pad stope nezaposlenosti.

Nezaposlenost u centru pažnje No, takva naoko pozitivna kretanja nisu posljedica snažnog oporavka realnog sektora nego smanjenja broja nezaposlenih u javnom sektoru, što je bio jedan od zahtjeva MMF-a za odobravanje financijske pomoći Rumunjskoj, i izlaska pojedinaca iz aktivnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u Rumunjskoj inače je među najnižima u Europi te je potkraj prošle godine iznosila 6,9

posto. Druga krajnost je Bosna i Hercegovina u kojoj se stopa nezaposlenosti kreće oko 43 posto, pri čemu rast broja nezaposlenih tijekom recesije i nije bio tako visok s obzirom na to da je nezaposlenost u BiH najvećim dijelom posljedica strukturnih slabosti tržišta rada, pa je stopa nezaposlenosti i prije krize bila nešto viša od 40 posto. Činjenica da se tržišta rada zemalja SIE regije koje su već izašle iz recesije još uvijek nisu u potpunosti oporavila upućuje na njihovu osjetljivost. Štoviše, čak je i na tržištima rada razvijenih gospodarstava (SAD, Njemačka) oporavak nestabilan. Stoga, možemo očekivati da će i u Hrvatskoj nezaposlenost tijekom cijele godine biti u centru pažnje, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

Razvijenost županija

Bruto dobit 3,5 milijardi kuna Grad Zagreb - dominantan Poslujući u zadnjih 10 godina u dosad najtežim uvjetima, hrvatski su poduzetnici prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci 2010. smanjili ukupne prihode i ukupne rashode, tako da je smanjena i bruto dobit. Prema podacima Financijske agencije u tom je razdoblju ostvarena 92,1 milijarda kuna ukupnog prihoda i 88,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, pa je bruto dobit bila 3,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi smanjeni su, prema istom razdoblju 2009. godine, za 4,4 posto, a ukupni rashodi za 3,6 posto, dok je bruto dobit manja za 20,4 posto. Zaposlenost je smanjena za 5,1 posto (na

temelju broja zaposlenih prema satima rada), a smanjene su i prosječne mjesečne neto plaće za 0,5 posto. Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4396 kuna.

Ne posluju svi poduzetnici s pozitivnim financijskim rezultatima. U prosjeku je u posljednjih 10 godina svaki treći poslovao s gubitkom. Iako za prvih devet mjeseci 2010. godine nisu utvrđeni konačni financijski rezultati, kao što se to radi

za cijelu poslovnu godinu, ipak se može kazati da su s bruto dobiti poslovali svi kojima su prihodi nadmašili rashode. Od 10.924 poduzetnika prerađivačke industrije, njih 6362 ili 58 posto poslovalo je s bruto dobiti, a njih 4562 ili 42 posto zabilježilo je bruto gubitak. Bruto dobit koju su ostvarili prerađivači u lanjskih devet mjeseci je istodobno i najveća bruto dobit od svih djelatnosti. Inače, ranijih godina, najveću bruto dobit su ostvarivali trgovci. No, gospodarska kriza je u 2010. utjecala na smanjenje bruto dobiti trgovine u odnosu na devet mjeseci 2009. godine za 44,8 posto, pa je ostvareno samo 3,2 milijarde kuna bruto dobiti. (V.A.)

Jedna je od karakteristika gospodarstva Hrvatske veoma velika razlika u razvijenosti pojedinih regija - županija što su potvrdili i rezultati poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit za razdoblje od siječnja do listopada prošle godine. Prema Fininim podacima, dominantna je uloga Grada Zagreba, kojeg slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Istarska i Osječko-baranjska županija, a na začelju su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i, uvjerljivo najnerazvijenija, Ličkosenjska županija. Velike razlike u razvijenosti pokazuju se u broju poduzetnika i broju

zaposlenih, ukupnom prihodu i ukupnoj bruto dobiti po županijama. Dominira Grad Zagreb sa sljedećim udjelima: u broju poduzetnika Hrvatske od 33,6 posto (30.288), u broju zaposlenih 39,1 posto (334.935), u ukupnim prihodima 51,9 posto (220,9 milijardi kuna), u ukupnim rashodima 51,6 posto (211,6 milijardi kuna) i u ukupnoj bruto dobiti poduzetnika Hrvatske 59,6 posto (9,4 milijarde kuna). Naša najnerazvijenija županija, Ličko-senjska, ima udjel od samo 0,6 posto u broju poduzetnika (530), 4401 zaposlenog ili 0,5 posto udjela u broju zaposlenih i samo 0,3 posto (1,1 milijardu kuna) ukupnih prihoda, 0,2 po-

sto (1,1 milijardu kuna) ukupnih rashoda i 0,8 posto (125 milijuna kuna) ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Za svoj su rad zaposleni u Ličko-senjskoj županiji primili u devet mjeseci 2009. godine prosječnu mjesečnu neto plaću od 3377 kuna, što je za 25,7 posto manje od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit (4542 kune). (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011.

*vijesti

RBANALIZE

Reforme kao imperativ

Više od 80.000 građana na Erste NetBankingu Na kraju 2010. godine Erste banka je zabilježila više od 80.000 korisnika usluge internetskog bankarstva, što je u odnosu na kraj 2009. povećanje od oko 23 posto. U istom razdoblju evidentirano je 2.880.011 transakcija fizičkih osoba putem Erste NetBankinga, što je u odnosu na godinu ranije porast od 30 posto. Broj korisnika mobilnog bankarstva porastao je 12 posto, telefonskog bankarstva 10 posto, a broj korisnika Erste SMS usluge veći je za sedam posto.

Budućnost se mora temeljiti na razvijanju proizvodnje kojom se ostvaruje visoka dodana vrijednost i koja se koristi visokospecijaliziranom radnom snagom Vesna Antonić antonic@privredni.hr

O

čekivani završetak pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji domaćim poduzetnicima otvara mogućanosti poslovanja na tržištu od 500 milijuna potencijalnih kupaca, dakako uz oštru konkurenciju svih članica EU-a. No, to istodobno znači i promjenu uvjeta poslovanja na hrvatskom tržištu, što pak sa svoje strane zahtijeva provođenje strukturnih reformi koje u pravilu usporavaju rast potrošnje u početnoj fazi provedbe te time ograničavaju unutrašnje poticaje za rast gospodarstva. Upravo stoga je oporavak potražnje na vanjskim tržištima ključan za napredak domaćih poduzeća u razdoblju restrukturiranja javnog sektora i komercijalno povezanih tvrtki, ističu analitičari RBA u najnovijim RBAna­lizama. Također napominju kako u ovoj godini, dakle godini zaključivanja pretpristupnog poglavlja o tržišnom natjecanju, nužnost provođenja reformi vodi prema smanjivanju zaposlenosti, a time i smanjivanju primanja stanovništva. To neće poticati rast finalne potrošnje ni kućanstva niti države, stoga najveći

izazov za stabilnost gospodarstva u 2011. bit će povećanje napetosti na tržištu rada. Mijenjati strukturu proizvodnje Ekonomska bi aktivnost ove godine mogla iznositi 1,5 posto, čemu bi najviše trebala pridonijeti inozemna potra-

Ekonomska bi aktivnost mogla iznositi 1,5 posto, dok bi prosječna stopa inflacije mogla premašiti tri posto žnja. S obzirom na to da je najznačajniji trgovinski partner Hrvatske EU, povećana potražnja iz europskog okružja rezultirat će povećanom izvoznom aktivnošću. Dodatne mo-

gućnosti za rast proizaći će iz investicijskih Vladinih projekata. No, upozoravaju, konkurentnost našega gospodarstva i dalje je (pre)opterećena velikim i tromim javnim sektorom, visokim poreznim teretom, slabom poslovnom klimom i niskom stopom zaposlenosti. Kad je riječ o industrijskoj proizvodnji, tu se očekuje rast od 4,2 posto pod utjecajem baznog učinka, inozemne potražnje te gotovo iscrpljenih zaliha. Međutim, naglašavaju analitičari RBA, da bi se gospodarski rast postavio na održive, zdrave temelje, potrebno je promijeniti strukturu proizvodnje, posebice ako se uzme u obzir činjenica da je vrijednosno najznačajnija grana izvoza brodogradnja u kojoj je, zbog nekonkurentnosti, restrukturiranje neizbježno. Budućnost se

Ino obveznice već u prvom kvartalu? Analitičari RBA ocjenjuju realnim da će Vlada već u prvom ovogodišnjem kvartalu izaći na tržišta kapitala plasiranjem inozemnih obveznica. Očekuju da će biti riječ o inozemnom izdanju budući da je zadnje bilo na domaćem tržištu, a uz to posljedica ponovnih sjedanja na domaće izvore financiranja bilo bi istiskivanje ostalih sektora, što ni u kojem smislu nije poželjno u uvjetima krhkog oporavka. mora temeljiti na razvijanju proizvodnje kojom se ostvaruje visoka dodana vrijednost i koja se koristi visokospecijaliziranom radnom snagom, s obzirom na to da smanjenje troškova rada sada nije realno očekivati. Rast potrošačkih cijena Prema očekivanjima analitičara, ovu 2011. obilježit će ubrzanje stope rasta potrošačkih cijena, tako da bi prosječna stopa inflacije mogla premašiti tri posto. Rast potrošačkih cijena ove će godine

Slaba potražnja za kreditima Početak ove godine obilježava niska razina potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama. Zahvaljujući ponajviše aktivnosti države, kreditiranje poduzeća se lani povećalo, te je u studenome doseglo međugodišnju stopu rasta od devet posto. No, državni se poticaj kreditiranju obrtnoga kapitala tvrtki iscrpio već polovinom protekle godine, tako da se u 2011. očekuju novi poticaji usmjereni na jačenje temeljnoga kapitala poduzeća, što će tvrtkama omogućiti lakši pristup bankarskim kreditima. Također, ove se godine očekuje i stagnacija potražnje financiranja nabave investicijskih dobara jer se značajniji oporavak investicijskih aktivnosti očekuje tek od 2012. Kreditiranje stanovništva, pak, na početku ove godine obilježava sezonsko smanjenje zaposlenosti i negativno iskustvo s povećanjem rata kredita indeksiranim u švicarskim francima. Tendenciju snižavanja kamata na kredite neutraliziraju rastući rizici u naplati plasmana.

biti ponajprije posljedica troškovne inflacije, dok će pritisci na strani potražnje biti i dalje slabi. Naime, oporavak svjetskoga gospodarstva i rast potražnje za sirovinama utjecat će i na cijene energenata u Hrvatskoj, s obzirom na uvoznu orijentiranost i energetsku ovisnost domaćega gospodarstva. Posljedično, doći će do rasta drugih sastavnica indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i stanovanja. Uz to, za ovu je godinu najavljeno i poskupljenje komunalnih usluga (plin, struja), no realizacija toga je nesigurna budući da je riječ o predizbornoj godini. Valja napomenuti i kako procjena budućega kretanja osnovnih skupina proizvoda pokazuje kako Hrvatska ne bi trebala očekivati značajniji rast cijena potrošačkih dobara poput hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće jer su te cijene već na razinama nalik onima u EU-u.

Veneto članica HUB-a Veneto banka postala je 19. članica Hrvatske udruge banaka. Veneto banka pripada grupaciji Gruppo Veneto Banca, a poslovnice ima u Zagrebu, Puli, Rijeci, Varaždinu, Zadru i Splitu. Aktiva joj iznosi 1,2 milijarde kuna, a jamstveni kapital 233 milijuna kuna. U 2011. Veneto banka planira širiti poslovanje u druge hrvatske gradove uz razvitak mreže bankomata, kartičnog poslovanja i kvalitativno jačanje ponude proizvoda. Brokeri Zabe udvostručili promet Brokerski poslovi Zagrebačke banke ostvarili su rekordan porast u 2010. godini povećavši volumen trgovanja dionicama samo putem domaće burze za više od 744 milijuna kuna, što je rast od 102 posto u odnosu na 2009. Time je Zagrebačka banka nakon sedme pozicije u 2009., s gotovo milijardu i pol kuna ukupnog prometa u 2010. godini, zauzela drugo mjesto među društvima za trgovanje dionicama u Hrvatskoj. S tržišnim udjelom od 12,7 posto, kupnju i prodaju dionica putem Zagrebačke banke u 2010. realiziralo je gotovo 5000 klijenata, najviše građana.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3662, 31. siječnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Skromna potražnja generira niske kamatne stope Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a novčanom tržištu i dalje prevladava vrlo visoka likvidnost sustava. Ponuda novca u ovom razdoblju značajno nadmašuje potražnju. Unatoč tome, dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren zbog vrlo niskih kamatnih stopa uz koje pojedini sudionici nisu spremni plasirati svoje viškove. Stoga veliki dio dnevnih viškova likvidnosti ostaje neangažiran. Prosječne dnevne kamatne stope na novčanom tržištu neznatno su iznad kamatne stope na sredstva položenog noćnog depo-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

3

200

2

100

1

0

24.1.2010.

25.1.2010.

26.1.2010.

zita kod središnje banke. Zbog skromne potražnje na novčanom tržištu depozitne institucije i dalje krajem dana usmjeravaju svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po stopi od 0,5 posto.

27.1.2010.

0

28.1.2010.

U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Planirani iznos izdanja bio je 200 milijuna kuna, a sudionici su pokazali interes za upisom u iznosu od 490 milijuna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je

24.1.’11.-28.1.’11.

17.1.’11.-21.1.’11.

ponedjeljak

utorak

410 milijuna kuna i to na rok od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna po stopi od 2,5 posto, na rok od 182 dana upisano je 47 milijuna kuna po stopi od 3,5 posto i na rok od 364 dana upisan je najveći iznos od 263 milijuna kuna po sto-

srijeda

četvrtak

petak

pi od četiri posto. Za trezorske zapise u eurima nije pokazan velik interes, pa je tako od planiranih 10 milijuna eura stigla ponuda na milijun eura. Stoga je upisan milijun eura trezorskih zapisa na rok od godine dana po sred-

njem tečaju koji je iznosio 7,397835. Ministarstvo financija najavilo je aukciju u utorak 1. veljače 2011. Druga siječanjska aukcija pokazuje da je općenito zanimanje za upisivanjem trezorskih zapisa umjerenije, osobito za zapise u eurima, te je i kamatna stopa po pojedinim dospijećima zapisa u kunama zabilježila blagi porast. I u idućem razdoblju očekujemo stabilno novčano tržište budući da će ponuda novca i dalje biti vrlo visoka, te će i kratkoročna kamatna stopa ostati povoljna. Samo bi značajniji rast potražnje mogao potaknuti promjenu kretanja, što se za sada ne nazire.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Zaustavljen rast eura i franka

Mirex na novom rekordu

Otklizavanje kune prema euru zaustavljeno je potkraj tjedna na vrijednostima iznad 7,40. Euro je tako u valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.43

5,354734

kanadski dolar

USD

lacija na tečajnici, razmjerno je stabilan bio i američki dolar s padom vrijednosti od 1,2 posto. 5.46

CHF

4.74

7.42

5.44

4.72

7.41

5.40

4.70

7.40

5.38

4.68

7.39

5.36

4.66

7.38

4.34

4.64

5,421359

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

5,709707

GBP

britanska funta

8,566211

USD

američki dolar

5,393333

EUR

euro

7,407203

Izvor: HNB

uspon potom zaustavljen, na zadovoljstvo tisuća hrvatskih dužnika u toj valuti. U tjednu minimalnih osci-

tjedan dana ojačao za 0,25 posto. Švicarski franak u prva je dva dana poskočio za 1,5 posto, ali i njegov je

6,52502

25.1.

26.1.

27.1.

28.1

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pad japanskog rejtinga uznemirio ulagače

6500 6300

posto - što nije loše, ali je ispod očekivanja – ukupni je rezultat tjedan koji će globalni investitori brzo zaboraviti. Dow Jones tako nije uspio probiti gra12400

FTSE 100

12180

nicu od 12.000 bodova, Nasdaq je tjedan zaključio u minusu, a slično su prošle i europske burze. Negativnu živost na Tokijskoj burzi donijela je agenci3000

Dow Jones

2900

6100

11960

2800

5900

11740

2700

5700

11520

2600

5500

11300 24.1.

5000 4500

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

CAC40

7400

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

24.1. 11020

DAX

10800

4000

7200

10580

3500

7000

10360

3000

6800

10140

2500

6600 24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

NASDAQ

2500 24.1.

7600

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

160

158

158

156

156

154

primjena od 29. siječnja 2010. 24.1.

Objava pada kreditnog rejtinga Japana očekivano je uznemirila svjetske burze. Kada se tome pridodaju podaci o rastu američkog gospodarstva od 3,2

Mirex, obračunska jedinica prosječnog prinosa mirovinskih fondova, protekli je tjedan završila na vrijednosti od 159,3279 bodova. To je porast veći od pola posto u odnosu na prošli tjedan, čime je Mirex dostigao najveću vrijednost od početka mjerenja u travnju 2002. godine.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

26.1.

27.1.

28.1.

NIKKEI 225

9920 24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

28.1.

24.1.

25.1.

ja S&P, spustivši kreditni rejting japanske države s AA na AA-. Ulagači su reagirali rasprodajom, pa je Nikkei skliznuo za 1,1 posto. Dugoročne prognoze nisu loše: Međunarodni monetarni fond predviđa globalni gospodarski rast od 4,4 posto, najveći u Kini (9,6 posto) i Indiji (8,4 posto), potom u SAD-u za tri posto, te u Japanu i eurozoni za 1,5 posto. Da je svjetsko gospodarstvo na putu oporavka, slažu se i moćnici okupljeni u Davosu, iako ih brinu visok dug SAD-a, prebrzi rast Kine i financijske tegobe eurozone.

154 28.12.

7.1.

18.1.

27.1.

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27.1.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

159,7107 164,3567 152,9720 160,1698 159,3279

163,7654 197,3904 121,5867 138,6092 131,6453 156,8443 184,7823 180,1196 193,5111 139,7505 106,5062 119,0075 161,9576 110,3922 119,6594 169,1597 149,1648 107,6186 132,0062 121,1308 118,9531

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3662, 31. siječnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 402,014 milijuna kuna

IGH dobitnik tjedna, HT stagnira Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 219,18 milijuna kuna što je pad od 15,62 posto u odnosu na tjedan ranije. InTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Zagrebačka banka d.d. Dalekovod d.d. Ingra d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. AD Plastik d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Luka Rijeka d.d. Luka Ploče d.d.

deks Crobex porastao je za 0,23 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.302,93 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.271,87 bodova, što je porast od 0,90 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih te-

tjedna promjena 0,00% +3,69% -4,98% -5,50% +0,35% +21,96% -0,36% -0,34% +5,19% -17,65%

zadnja cijena 306,00 3.649,92 267,00 309,01 17,41 2.183,00 136,50 288,01 229,84 1.399,99

promet 42.871.913,67 25.444.126,24 24.505.307,22 16.522.287,93 12.147.232,57 9.923.241,52 6.847.829,93 5.862.509,83 5.590.495,86 5.254.449,99

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 219.180.374,37 kn

lekomunikacija, kojom je ostvaren 42,871 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 306 kuna, jednako kao i tjedan ranije. Najveći porast imala je dionica Instituta IGH, koja je porasla za 21,96 posto, te je 10 dionica s najvećim rastom cijene Kaštelanski staklenici d.d. Validus d.d. Vjesnik d.d. Brodomerkur d.d. Drvna industrija Spačva d.d. RIZ-odašiljači d.d. Solaris d.d. Atlas turistička agencija d.d. Tisak d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

trgovanje završila na 2183 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 9,923 milijuna kuna. Najveći pad među najlikvidnijim izdanjima imala je dionica Luke Plo-

tjedna promjena +219,00% +61,12% +50,00% +47,26% +29,99% +24,53% +23,48% +23,46% +23,27% +21,96%

zadnja cijena 3.190,00 13,55 30,00 400,56 129,99 132,00 284,00 22,00 214,00 2.183,00

promet 2.221.827,00 3.090.750,33 10.428,00 19.627,44 389,97 6.842,00 6.636,00 2.200,00 2.365.223,36 9.923.241,52

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto, a slijedi ga VB Crobex10 s porastom od 2,67 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za 4,12 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s padom od 2,86 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je OTP uravnoteženi s porastom od 2,47

posto, a slijedi HPB Global s porastom od 1,46 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,46 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 1,07 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

99,4206

-0,63

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

15,0472 45,7124 8,6290 134,3100 13,1527 109,1100 106,7800 77,8171 172,1571 67,4800 91,2439 92,7285 96,3400 97,9964 107,0600 49,7338 65,9014 48,2328 27,7711 78,8537 57,2889 71,3373 74,1188 5713,5500 97,5224 14,7494 34,7200 49,8315 7,4677 60,6300 46,2707 83,2511 51,3425 470,2737 339,6857 93,8393 89,9700 323,7856 80,3900 145,4427 121,6440 11,1035 115,7437 114,2851 113,4927 11,0340

0,96 -0,37 -0,09 -0,91 -0,07 0,63 0,40 1,02 -0,57 1,38 1,37 2,88 0,71 -0,18 0,88 0,97 0,84 0,06 -1,96 0,99 -2,86 -0,11 0,46 0,94 1,11 1,94 0,93 -0,30 0,14 -1,21 2,18 -0,01 0,53 -4,12 -2,70 0,69 -0,34 -0,40 1,90 0,20 -0,87 -1,41 1,22 -2,64 2,67 0,13

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

če, koja je pala za 17,65 posto, te je trgovanje završila na 1399,99 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 10 dionica s najvećim padom cijene ZIF Quaestus nekretnine d.d. Luka Ploče d.d. Transadria d.d. ZIF Slavonski d.d. Hoteli Maestral d.d. Nava banka d.d. Saponia d.d. Podravska banka d.d. Zvečevo d.d. Proficio d.d.

tjedna promjena +0,23% +0,90% -0,19%

5,254 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od pet milijuna kuna.

tjedna promjena -21,88% -17,65% -14,29% -11,26% -10,66% -10,58% -10,30% -6,98% -6,86% -6,77%

HPB Obveznički (+0,12 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,09 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,14 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je već drugi tjedan zaredom bio Raiffeisen Cash koji je porastao za 0,11 posto. (M.R.)

Dobit Imex banke veća za 90 posto Dobit Imex banke za prošlu godinu iznosi 10,25 milijuna kuna, dok je ukupna imovina porasla za 18,12

od 20. do 27. siječnja 2010. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.302,93 1.271,81 95,30

zadnja cijena 50,00 1.399,99 1.500,00 27,50 80,40 76,00 160,11 400,00 121,08 12,12

promet 67.416,25 5.254.449,99 168.478,10 34.637,23 3.858,00 17.262,00 9.286,38 23.600,00 129.363,90 11.446,00

*vijesti

Dvotrećinska većina uspješnih Od ukupno 92 fonda, 61 fond je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -4,12 posto do +2,88 posto, a 13 fondova ostvarilo je porast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je HPB Dionički kojem je vrijednost porasla za 2,88

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

103,8600 92,9540

*Tjedna promjena [%] -1,68 -1,90

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

127,5100 148,4300 110,2585 10,2533 118,7052 160,4500 175,4204 67,3827 103,4868 115,7942 8,6615 150,9931 83,8362 5,6720 73,1505 11,1834 117,0737 109,9800

0,20 0,02 0,79 -0,12 -0,38 0,39 0,28 0,42 1,46 2,47 0,53 -1,07 -1,46 -0,04 1,38 -0,97 0,44 0,32

€ € € € € kn € €

158,8200 11,3943 175,3100 130,0058 130,5000 162,1322 125,2466 128,1612

-0,03 0,09 -0,01 0,04 0,06 0,07 0,12 -0,14

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,7402 163,0961 140,1301 126,1425 145,3700 138,9300 138,9553 135,6510 124,8615 132,5306 122,7422 117,4473 11,3530 108,7490 10,7099 102,3002 105,7600

0,04 0,05 0,03 0,05 0,11 0,04 0,07 0,04 0,04 0,05 0,08 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,05

Valuta

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

posto i dosegnula iznos od 1,577 milijardi kuna. Prema privremenim i nerevidiranim financijskim izvješćima, ukupni plasmani kredita Imex banke iznose 1,076 milijardi kuna i veći su za 27,29 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Ukupni prihodi iznose 136 milijuna kuna i porasli su za 20,08 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Dobit Slatinske banke manja za 60 posto Slatinska banka ostvarila je u 2010. godini neto dobit od 2,34 milijuna kuna, što je za gotovo 60 posto manje nego u 2009. godini, prema podacima iz privremenog i nerevidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupna aktiva povećana je na 1,226 milijardi kuna, a to je porast od oko 13 posto. Krediti financijskim institucijama više su nego prepolovljeni sa 52,5 na 24,5 milijuna kuna, dok su krediti ostalim komitentima povećani sa 599 na 633 milijuna kuna.

Ingra iskupila dvije tranše zapisa Ingra je izvijestila da je uspješno iskupila devetu tranšu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu od 7,06 milijuna eura i 10. tranšu u nominalnom iznosu od 22 milijuna kuna. Obje tranše dospjele su 28. siječnja 2011., a iskupljene su dijelom kroz pretvaranje potraživanja u temeljni kapital, a dijelom izdanjem novih tranši. Tako su 25. siječnja izdane 13. tranša u iznosu od 3,676 milijuna eura i rokom dospijeća 24. siječnja 2012. i 14. tranša u iznosu od 12 milijuna kuna, s dospijećem 26. srpnja 2011. Aktiva KB Zagreb premašila dvije milijarde Kreditna banka Zagreb u prošloj je godini povećala aktivu za 28 posto, na 2,11 milijardi kuna. Neto dobit u istom je razdoblju bila 4,3 milijuna kuna, što je gotovo tri puta manje nego u 2009. godini, prema nerevidiranom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Prihodi od kamata povećani su sa 111 na 120 milijuna kuna, čemu je najviše pridonijelo povećanje kamatnih prihoda od poduzeća za 13 milijuna, dok su kamatni prihodi od građana smanjeni za oko 2,6 milijuna. Depoziti Kreditne banke Zagreb kod HNB-a povećani su za 108,3 milijuna kuna, gotovina za 10 milijuna, dok su krediti financijskim institucijama ušesterostručeni.


enterprise europe

info

Broj 31, 31. siječnja 2011.

Nagrade za javni sektor

Objavljeni natječaji za 2011. godinu

Oskara za služenje građanima dobiva...

Europski institut za javnu administraciju otvorio je natječaj za nagradu najučinkovitijoj instituciji u javnom sektoru Europski institut za javnu upravu objavio je poziv za prijavu na natječaj za ovogodišnju Europsku nagradu javnom sektoru.

Agencija za mobilnost i programe EU-a objavila je Poziv za prijavljivanje projekata cjeloživotnog učenja za 2011. godinu. Program je namijenjen svim oblicima i razinama obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te je otvoren za sudjelovanje učenicima, studentima, nastavnicima, trenerima, institucijama i organizacijama koje pružaju usluge organiziranja aktivnosti u sklopu cjeloživotnog učenja, kao i udrugama u području cjeloživotnog učenja te istraživačkim centrima. Sveukupna sredstva namijenjena za ovaj natječaj procjenjuju se na 1,065 milijuna eura, a visina dodijeljene financijske potpore i trajanje projekta ovise o vrstama projekata i broju uključenih zemalja. Puni tekst Općeg poziva na natječaj za Program za cjeloživotno učenje 2011.-2013. – Strateški prioriteti zajedno s Vodičem kroz Program za cjeloživotno učenje za 2011. godinu te obavijestima o dostupnosti prijavnih obrazaca možete pronaći na: http://ec.europa.eu/education/llp/ doc848_en.htm.

Europska nagrada javnom sektoru 2011. (Epsa 2011) okuplja najučinkovitije inovativne izvođače iz europskog javnog sektora. Deset europskih zemalja, zajedno s Europskom komisijom, službeno podržava natječaj Epsa 2011 koji je otvoren za sve razine europske javne uprave. Prijaviti se mogu inovativna i uspješna javna postignuća i/ili projekti iz jednog od tri područja: 1. Pružanje pametne javne usluge u hladnom ekonomskom okruženju; 2. Otvaranje javnog sektora kroz suradničko upravljanje; 3. Budimo zeleni: konkretna rješenja iz javnog sektora. Projekti pružanja pametne javne usluge u hladnom ekonomskom okruženju moraju pokazati kako su uspješno promijenili model pružanja usluga, reorganizirali ga ili uspješno uveli novu uslugu. Projekti otvaranja javnog sektora kroz suradničko upravljanje moraju pokazati da su novi načini suradnje ojačali njegovu kvalitetu, ali i pokazati da su financijski povoljniji i bolji za korisnike usluga. Zeleni projekti javnog sektora moraju pokazati da su inovativni u poštivanju ekološke legislative u svim područjima - otpada, vode, zraka i opasnih tvari - te da se uspješno i održivo primjenjuju unatoč smanjenju financijskih troškova.

Za sve projekte važno je da pokazuju inovativnost, brigu za javnost, održivost projekta, značajan utjecaj na društvo i da iz njega drugi mogu naučiti primijeniti iste tehnike u svom okruženju. Rok za podnošenje prijava je 25. ožujka, a prijave se podnose isključivo putem interneta. Ocjenjivanje će se odvijati u četiri koraka: individualna evaluacija na internetu; ocjenjivanje koje uključuje tri ocjenjivača, sastanak i dogovor ocjenjivača; ocjenjivanje na licu mjesta; sastanak žiri-

ja koji donosi odluku o nagrađenima. Prvi i drugi korak bit će u svibnju, treći u lipnju, a posljednji početkom rujna kada će se i donijeti odluka o nagrađenima. Tekst natječaja, obrazac za prijavu i vodič dostupni su na web stranici: www. epsa2011.eu. Više informacija o natječaju može se dobiti na help-desku Epsa 2011 na e-mail: epsa2011@eipa.eu ili na telefon: +31 43 3296 278.


enterprise europe Turizam i vino

Poslovni susreti u Beogradu EEN na međunarodnim sajmovima turizma i vina u Beogradu organizira poslovne susrete gospodarstvenika iz ova dva sektora Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom Srbije organizira poslovne susrete u okviru Međunarodnog sajma turizma i Međunarodnog sajma vina.

nog turizma, kao i poslovnim ljudima koji se bave smještajem turista, ugostiteljstvom, posebnim vrstama turizma lovačkim, ribolovnim, riječnim i turizmom vezanim za jezera, hotelijerima i proizvođačima opreme za hotele, kao i tvrtkama koje se bave prometom, internetskom tehnologijom u turizmu i sustavima za rezervaciju smještaja.

U okviru Međunarodnog sajma turizma, u Beogradu 25. veljače organizirat će se susreti tvrtki koje traže poslovne partnere u sektoru turizma. Ovaj je sajam jedan od najvažnijih turističkih

Na Međunarodnom sajmu vina, Europska poduzetnička mreža Srbije 26. veljače također će organizirati poslovne susrete za tvrtke koje traže poslovne partnere s područja proizvodnje vina. Susret je namijenjen proizvođačima i prodavateljima vina, sommelierima, uvoznicima, veletrgovcima, voditeljima restorana, barova i kafića, kao i svima onima koji se bave ugostiteljskom djelatnošću.

Oba događanja bit će besplatna za sudionike i ujedno dobra prilika za uspostavu kontakata s mogućim poslovnim partnerima

Oba događanja bit će besplatna za sve sudionike i ujedno dobra prilika za uspostavu kontakata s mogućim poslovnim partnerima. Na susretima je moguće, uz pronalazak poslovnih partnera i jačanje poslovnih veza, razmijeniti iskustva s međunarodnim partnerima te informirati se o trenutačnim kretanjima i inovacijama na tržištu.

sajmova u regiji i tijekom četiri dana, koliko traje, više od 700 izlagača iz 38 zemalja na više od 30.000 četvornih metara izložbenog prostora predstavlja svoje proizvode i usluge. Očekuje se kako će ove godine Sajam posjetiti više od 50.000 posjetitelja. Ovaj sajam je od 2003. godine član Europskog udruženja sajmova za turizam i trgovinu.

Informacije o registraciji, sudionicima, rasporedima individualnih sastanaka i rokovima bit će dostupne na stranici www.EENBrokerage.info, a sve dodatne informacije moguće je dobiti od HGK-Europske poduzetničke mreže Hrvatske (Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr, 01/ 4561 526).

Poslovni susreti namijenjeni su nacionalnim i regionalnim turističkim organizacijama, turističkim udruženjima, touroperatorima, turističkim agencijama, tvrtkama iz područja zdravstve-

Projektima Projektima do razvoja sela sela IPARD za razvoj sela

Početkom godine otvoren je javni natječaj iz programa IPARD za razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je odnedavna nositelj ovih aktivnosti objavila je javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz programa IPARD za mjeru 302. Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Na javnom natječaju mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe u razini mikropoduzeća, koje su u sustavu PDV-a u 100-postotnom privatnom ili do 25 posto u državnom vlasništvu, ili u vlasništvu je-

dinica lokalne ili regionalne samouprave. Prihvaćat će se projekti u ruralnom turizmu, tradicijskim obrtima, izravnoj prodaji, slatkovodnom ribarstvu, uslugama, preradi na poljoprivrednim gospodarstvima, proizvodnji gljiva i obnovljivim izvorima energije. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je 150.000 eura. Za projekte ulaganja u obnovljive izvore energije maksimalno ulaganje moguće je i do 675.000 eura. Udio potpore je do 50 posto ulaganja u projekt. Obrasci za prijave nalaze se na web stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.

hr) i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) Obrazac se popunjava u elektroničkom obliku, ali moguće ga je i čitko ručno ispuniti. Prijave se dostavljaju u jednom primjerku i kopiji u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom podnositelja napisanim na poleđini, preporučenom poštom na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269/d, 10 000 Zagreb, s naznakom: Natječaj za IPARD, Mjera 302. Rok za prijave traje do 31. ožujka, a nakon administrativne provjere te kontrole na terenu bit će sastavljena rang-lista korisnika potpora.


www.een.hr

31. siječnja 2011.

2 3

Dalibor Marijanović, direktor BICRO-a

Milijuni za tehnologiju i konkurentnost Zemlja koja zna i može napraviti podmornicu, izrađuje tramvaje, brodove, vlakove, a odnedavno i automobile, sigurno se ubraja među tehnološki napredne zemlje. Naš problem nije inovativnost nego kreativnost i efikasnost Krešimir Sočković

nja bespovratna sredstva za razvoj ideje (od 35.000 do 350.000 kuna kroz progam PoC). Ona rezultiraju napuštanjem ideje ili se ide u daljnji razvoj (program RAZUM, IRCRO ili Eureka). U tom trenutku sredstva postaju uvjetni kredit. Investicijski odbor je zadnji korak u BICRO-voj proceduri prema financiranju projekata (kod programa RAZUM i TEHCRO) koji ima ulogu kontrolirati rad BICRO-vih stručnjaka, a gleda i na investiciju iz pozicije njene provedbe u Hrvatskoj. Prije no što dođe do Investicijskog odbora, natjecatelj treba dobiti dva pozitivna mišljenja: vanjskog stručnjaka u području tehnološko poslovne procjene te BICROvog financijskog analitičara u području predloženih financijskih podataka. U prepoznavanju inovativnih projekata oslanjamo se na iskustvo BICRO-vih zaposlenika, uz pomoć vanjskih stručnjaka.

Poslovno-inovacijski centar BICRO radi više od 12 godina i preko njega je Vlada u inovativne projekte do sada investirala gotovo 300 milijuna kuna. O toj agenciji i njenom radu razgovaramo s direktorom Daliborom Marijanovićem. Potkraj prošle godine odabrano je 25 projekata za financiranje u Programu provjere inovativnog koncepta, no na njega se prijavilo mnogo više kvalitetnih projekata. Donedavno, čini se, nije bilo dovoljno kvalitetnih programa. Mijenja li se ta situacija? - Početkom svibnja 2010. pokrenut je Program provjere inovativnog koncepta – PoC koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka čiji je smisao utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja i premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Program su prepoznala inovativna poduzeća i znanstvene organizacije pa je u drugom krugu prijavljeno 24 posto više projekata nego u prvom i gotovo tri puta premašen iznos predviđenog proračuna, što potvrđuje opravdanost pokretanja programa za financiranje najranije faze razvoja novih proizvoda. Hrvatski znanstvenici i poduzetnici pokazali su da imaju kvalitetne i inovativne projekte. Nije bilo lako odabrati najbolje. S obzirom na to da su sredstva ograničena, BICRO je u mogućnosti sufinancirati samo 40 posto pozitivno ocijenjenih projekata u skladu s listom prvenstva. BICRO i partneri ulažu dodatne napore kako bi osigurali sredstva za sufinanciranje preostalih 60 posto pozitivno ocijenjenih projekata s liste čekanja. Koliko je, prema vašim procjenama, Hrvatska inovativna i tehnološki napredna zemlja? - Zemlja koja zna i može napraviti podmornicu, izrađuje tramvaje, brodove, vlakove, a sada i automobile, sigurno se ubraja među tehnološki napredne zemlje. S druge strane, pitanje inovativno-

sti je pitanje kreativnosti, ali i efikasnosti. U osnovi se odgovor na vaše pitanje svodi na to koliko smo efikasni, koliko brzo dolazimo s invencijom na tržište i koji je komercijalni rezultat toga. Time se, nažalost, ne možemo pohvaliti, međutim, smisao programa BICRO-a je da fokusiranim investiranjem u razvoj zajedno s poduzetnikom pretvori ideju u proizvod. Efikasnost leži u brzini dolaska na tržište i tu veliku ulogu osim BICRO-a imaju HBOR, HAMAG i novi fondovi za gospodarsku suradnju. Pomoć poduzetniku može pružiti i Europska poduzetnička mreža, EEN, koja pomaže u potrazi za dobavljačima, kupcima i kapitalom. Tko može tražiti podršku od BICRO-a i za kakve projekte? - Kao natjecatelji koji se natječu za pristup nekom od BICRO programa mogu se javiti fizičke (poduzetnici, znanstvenici) ili pravne osobe (mikro, mala i srednja poduzeća) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Korisnici potpora nakon provedene evaluacije su pravne osobe, na znanju utemeljena mikro, mala ili srednja poduzeća u pretežito privatnom vlasništvu, kojima se dodjeljuju financijska

sredstva u skladu s kriterijima pojedinog BICRO programa. Eureka program je namijenjen malim i srednje velikim trgovačkim društvima, ali budući da su Eureka projekti međunarodnog karaktera, projektni partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje sa statusom punopravnog članstva. Koji programi su aktivni s obzirom na nedostatak proračunskih sredstava? - Većina naših programa (svi osim Eureke) su aktivni do 31. svibnja kada nam istječe ugovor s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Kako je datum ulaska Hrvatske u EU upitan, bilo bi uputno produljiti postojeći ugovor s obzirom na administrativne dozvole, procedure i ljude koje smo već osigurali s jedne strane i kritičnu masu korisnika koji su nas prepoznali s druge strane. Pod kojim uvjetima se mogu financirati projekti? - Da bi se financirala, poduzetnička ideja se treba formulirati u projektni ili poslovni plan. Poslovni plan procjenjuju evaluatori te se u slučaju pozitivne ocjene pristupa financiranju. Mi nudimo ma-

Koji su izvori financiranja projekata? - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokrenulo je Hrvatski projekt tehnologijskog razvitka (Croatia: Science&Technology Project) kojim namjerava poboljšati poslovno okruženje u područjima znanosti i tehnologije. Za projekt Republika Hrvatska koristi sredstva iz proračuna i sredstva zajma Svjetske banke. Projekt uskoro završava pa je realna opcija za osiguranje potrebnih sredstava nastavak STP projekta. BICRO namjerava u suradnji s drugim korisnicima projekta, Institutom Ruđer Bošković i Zagrebačkim sveučilištem, uputiti zahtjev mjerodavnim ministarstvima da odobre novi trogodišnji ugovor o financiranju budući da je glavni izvor financija BICRO-a uz državni proračun i spomenuti zajam Svjetske banke. Svjetska banka zadovoljna je našim rezultatima i zaintresirana za nastavak suradnje. U suradnji s Ekonomskim institutom do kraja svibnja dovršit će i službenu analizu dosadašnje suradnje. Kakva je budućnost vaše agencije ulaskom Hrvatske u EU? - BICRO aktivno sudjeluje u pripremi Hrvatske za jedinstveno europsko tržište. Započele su pripreme za akreditaciju Europske komisije kojom će BICRO postati provedbeno tijelo operativnog programa za inovacije i konkurentnost odnosno buduće strukturne fondove EU-a. Konkretno, kroz razne programe za razdoblje 2012.-2013. predvidjeli smo sredstva u iznosu od 130 milijuna eura.


enterprise europe Europska komisija pokreće program za jačanje jedinstvenog tržišta

Prezentacija projekta CABBS U prostorijama Regionalne razvojne agencije PORIN u Rijeci održana je prezentacija projekta CABBS - Izgradnja kapaciteta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduženih za pružanje potpore u poslovanju, financiranog u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2011. Nositelj i korisnik ovog projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a ostali korisnici su HAMAG, potporne institucije, mreža konzultanata te mali i srednji poduzetnici. Prezentacija će biti održana za sudionike s područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije. Projekt se financira sredstvima pretpristupnih fondova Europske unije (Ipa – komponenta III.C) uz sufinanciranje državnog proračuna RH, trajat će 18 mjeseci i provodit će ga Međunarodni konzorcij EUROMED European-Mediterranean Networks iz Bruxellesa.

Pružanje različitih usluga trenutačno predstavlja dvije trećine BDP-a na tržištu Europske unije i zapošljava jednak udio zaposlenih, a čini samo petinu ukupnog prometa među zemljama članicama Europske unije. Istodobno samo osam posto malih i srednjih tvrtki ostvaruju poslove u drugim zemljama članicama. Taj manjak dinamike ne samo da korisnicima smanjuje mogućnosti odabira usluga nego i sprječava rast malih i inovativnih tvrtki i jačanje njihove konkurentnosti. Kako bi do iduće godine ojačala potencijal jedinstvenog tržišta, Europska komisija pokrenut će akcije kojima bi se mogli riješiti preostali problemi. Direktivom o uslugama, koja je na snazi već godinu dana, željelo se ukloniti preostale prepreke u trgovini i uslugama, no ocjena njene primjene govori kako jedinstvo tržišta usluga još nije postignuto.

Zdravlje i zaštita na radu

Standardi EU-a i u sigurnosti na radu Međunarodni projekt vrijedan 1,25 milijuna eura okupit će ključne institucije u regiji s ciljem povećanja sigurnosti na radu

U okviru Ipa programa Europske unije za Hrvatsku pokrenut je twinning projekt Zdravlje i zaštita na radu. U ovom osamnaestomjesečnom twinning projektu vrijednom 1,25 milijuna eura partneri će biti Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Državni inspektorat te druge ključne institucije koje djeluju na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U suradnji sa svojim kolegama iz Austrije i Slovačke pomoći će u jačanju sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Projektom se želi povećati učinkovitost tog sustava u Hrvatskoj kako bi bio u skladu sa standardima EU-a.

Usredotočen je na jačanje administrativnih kapaciteta relevantnih institucija uključenih u to područje, u skladu s mjerilom za Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje u okviru procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Ti će se kapaciteti osnažiti izradom dodatnih priručnika i pravilnika te obrazovanja zaposlenika. Također, planira se dalje poboljšavati sustav za logičnu i učinkovitu proceduru u provedbi prava i obveza dionika. Provedbu zakonskih obveza nadgleda Državni inspektorat koji je 2007. operativno i tehnološki ojačan. Osim toga, projekt treba osmisliti informatičku mrežu između svih institucija koje djeluju na ovom području. To će, očekuje se, omogućiti znatne uštede vremena i troškova povezanih s prikupljanjem i obradom podataka.

Ponuda i potražnja za tehnologijama Moderna laserska zraka za varenje metala (Ref: 09 PL 63AW 3G24) Poljska tvrtka traži laserski stroj za varenje metala tijekom proizvodnje naprednih rješenja elektromehaničkih komponenti. Tehnologija bi trebala omogućiti varenje metala od 0,05 do 0,1 mm te vanjske adaptacije strojeva korištenih u proizvodnji. Tehnologija bi trebala biti potpuno razvijena. Softverska aplikacija za praćenje osobnih zdravstvenih podataka koja se može integrirati u prenosivu memoriju (USB memorija) (Ref: 10 IL 80EP 3HV3) Izraelska tvrtka koja je razvila patentirani sigurnosni USB memorijski stick koji je povezan s karticom (veličina kreditne kartice) traži softversku aplikaciju za osobne zdravstvene podatke koji bi se integrirali s USB-om i pripadajućom karticom za kompletno rješenje. Rješenje će biti ponuđeno davateljima zdravstvenih usluga i drugim organizacijama

koje nude punu uslugu upravljanja vlastitim zdravstvenim podacima. Partneri se traže za tehničku i komercijalnu suradnju i zajednička ulaganja. Proizvođač staklom ojačanih plastičnih kaciga s unaprijeđenim plastičnim materijalima (Ref: 10 GB 42O1 3GH1) Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za zaštitne kacige, pancirke i vezane policijske i javnosigurnosne sustave, traži proizvođače kaciga s inovativnim materijalima. Alternativni plastični materijali trebali bi biti ispitani, trebali bi dovesti do tehničkih unaprjeđenja te omogućiti proizvodnju u malim serijama. Traže se niži troškovi proizvodnje te zadržavanje iste razine tehničkih standarda. Tehnologija za održavanja tračnica (Ref: 10 GB 43O3 3HHG) Podružnica velike međunarodne tvrtke iz Velike Britanije traži nove proizvode i tehnologije iz sekto-

ra željezničkog transporta. Tvrtka je posebno zainteresirana za inovacije koje su vezane uz održavanje tračnica te želi identificirati prilike za licenciranje i komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Transformacija i valorizacija iskorištenih gumenih kotača (Ref: 10 ES 23D1 3I09)

Španjolska tvrtka specijalizirana za akustiku i vibracije traži partnera iz Istočne Europe sa značajnim iskustvom u transformaciji i valorizaciji pneumatskog otpada od iskorištenih gumenih kotača. Cilj partnerstva je zajednički dizajn ot-

pornih elemenata za tračnice, prema potrebnim specifikacijama i buduća komercijalizacija razvijenog proizvoda. Oprema za izgaranje biomase (Ref: 05 SK SKBB 0BQA) Slovačka tvrtka traži tehnologiju i know-how kako bi pokrenula proizvodnju za procesuiranje izgaranja biomase. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje. Inovativna mjesta za punjenje električnih automobila (Ref: 10 FR 36L8 3I9M) Francuska inovativna tvrtka ima odlična iskustva u industrijskoj domeni terminala za punjenje električnih automobila. Posjeduje kapacitete za razvoj terminala čije punjenje traje od jedan do šest sati. Traže se partneri za razvoj brzih terminala (10-30 minuta). Njih bi se potencijalno integriralo u veliki projekt pametnog i čistog javnog prijevoza.


www.een.hr

31. siječnja 2011.

4 5

Javne nabave

Veliko pospremanje za

transparentnost

Kroz javne nabave u EU-u godišnje prođe 17 posto BDP-a, odnosno bilijun eura. Europska komisija pokrenula je javnu raspravu kako bi se moderniziralo sustav kojim se smanjuju troškovi tvrtki ali i država Lada Stipić - Niseteo Vremena kada su zemlje postajale članice EU-a bez vlastitog zakona o javnim nabavama odavno su stvar uspomena. Javne nabave postaju sve interesantniji dio tržišta EU-a jer na njih otpada 17 posto BDP-a (prema 11 posto u SAD-u, ili bilijun eura), a krizna vremena, kao i razdoblje oporavka kombinirano s intenzivnim mjerama štednje, doslovno prisiljavaju vlade i vlasti da iz svakog raspoloživog novčića izvuku maksimum vrijednosti. U ovom je ozračju Europska komisija pokrenula proceduru široke rasprave o reformi javnih nabava u EU-u. Iako je prije riječ o modernizaciji, EK želi znati što je u interesu tvrtkama i državama članicama i kakve su sve ideje u igri da poboljšaju

Rasprave treba dati odgovor kako se obratiti korupciji i na koji način spriječiti favoriziranje pojedinih tvrtki aplikaciju postojećih dviju direktiva vezanih uz javne nabave, one sa zajedničkim pravilima i procedurama za javne radove (2004/18/EC) te pravilima i procedurama

za kompanije u sektorima vodoopskrbe, energije, prometa i poštanskih usluga (2004/17/EC). Natječaji na unutarnjem tržištu veći od 420 milijardi eura Europska je praksa da se ove direktive primjenjuju iznad određenog praga vrijednosti natječaja, skrojene su da bi na javnim natječajima unutar zajedničkog tržišta EU-a mogle sudjelovati sve zainteresirane tvrtke bez obzira na to s koje točke unutarnjeg tržišta dolaze, proširivši time povezanost tržišta ali i davši priliku vlastima da za isti novac dobiju maksimum usluge. U 2009. godini – ovo su najsvježiji podaci – vrijednost natječaja na unutarnjem tržištu EU-a dosegla je 420 milijardi eura, riječ je naravno isključivo o natječajima koji potpadaju pod spomenute dvije direktive i imaju panEUropski karakter. Na njih otpada nešto iznad 18 posto sveukupne vrijednosti svih javnih nabava širom EU-a. Nužno pojednostaviti proceduru EK je krenuo u javnu raspravu želeći osmisliti temelj modernizaciji i poboljšanju sustava. Zainteresiran je doseći pojednostavljenje procedure s naglaskom na potrebama manjih lokalnih ili regionalnih vlasti. Svi zainteresirani bi u konačnici trebali dobiti olakšan pristup natječajima, što je posebno interesantno

za male i srednje tvrtke. U prvom redu je radi njih pokrenuta cijela procedura promjena. Iako male i srednje tvrtke trenutno imaju pristup trećini ovog segmenta tržišta, smatra se da to nije dovoljno s obzirom na njihovu važnost u sveukupnoj ekonomiji. Bit će zanimljivo pratiti koje će sve ideje doći za unaprjeđivanje prekograničnoga poslovanja. Trenutno 67 posto svih natječaja dobivaju domaće tvrtke, samo tri posto svih ponuda su prekogranične s tim da trećina od toga otpada na domaće ogranke stranih tvrtki. Statistika također veli da je šansa da do ugovora dođe tvrtka sa stranog tržišta 25 posto. Kazne za korupciju bit će možda veće EK isto tako želi ispitati koliko u državama članicama nalaze ostvarivim povezivanje procesa javnih nabava i ostvarivanja ciljeva razvojne politike, poput socijalnih ili ekoloških. Zadnja je tema stavljena na raspravu i najintrigantnija - kako se obratiti korupciji i na koji način spriječiti favoriziranje pojedinih tvrtki. Nije jasno je li za ovo dostatan postojeći sustav sankcija ili valja nadgraditi nove legalne instrumente. EK želi čuti što u cijeloj proceduri zahtijeva pojednostavljenje, a što pojašnjenje ili čak nova pravila, mogu li se ukloniti birokratske prepreke, tko i što bi bilo pokriveno iznimkama od pravila i za-

što, kakve su moguće posljedice modifikacija sustava. Jedno od pitanja je treba li olakšati pristup tržištu EU-a tvrtkama iz trećih zemalja. Izvjesno je da će čitav proces, nakon što prođe javnu raspravu i krene u konačno oblikovanje prijedloga zakona, postati transparentniji, dobrim dijelom zahvaljujući obvezi objavljivanja natječaja, podataka i rezultata na internetu. Hrvatska u raspravi preko Eurochambersa Zainteresirani će sudjelovati u raspravi do sredine travnja. Ovakve su rasprave zanimljive jer daju uvid u šarenilo ideja i prilika su svima koji ovise o javnim nabavama da ili pruže koristan prijedlog ili, s druge strane, argumentirano spriječe eroziju svojih interesa. U ovim raspravama uvijek su intenzivno angažirane lobističke skupine i organizacije. Hrvatska ne može izravno sudjelovati u osmišljavanju zakonskih mijena koje će, ulaskom u EU, morati aplicirati. No, dostupna joj je rasprava putem različitih udruga čije su članice hrvatske tvrtke ili organizacije, poput Eurochambersa. Nitko ne brani ni slanje priloga na javnu raspravu. Sa svim idejama na hrpi, EK namjerava na ljeto organizirati konferenciju koja bi osmislila okvire prijedloga. Njih se očekuje do početka iduće godine.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/

Usluge u građevinarstvu Office fédéral des routes OFROU, Bern, Švicarska, traži nabavu inženjerskih, arhitektonskih, konstrukcijskih usluga, te usluga nadzora, istraživanja i razvoja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes (OFROU) division circulation routière secteur données des accidents et sécurité de l’infrastructure case postale Attn: Offre ISSI – ne pas ouvrir – dossier d’offre 3003 Berne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Automati za očitavanje karata Chemins de fer fédéraux suisses CFF Voyageurs, Bern, Švicarska, traži nabavu automata za očitavanje karata. Natječaj je otvoren do 8. veljače, a prija-

ve na njemačkom jeziku predaju se na Chemins de fer fédéraux suisses CFF Voyageurs, P-VS-EZ-ATO-SVT Wylerstrasse 123/125 Attn: M. Rolf Stebler 3000 Berne 65 Switzerland, rolf.stebler@sbb. ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi EBRD raspisuje natječaj za radove na obnovi pumpnih stanica u Dušanbeu u Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 4. ožujka, a dokumentaciju potrebnu za pristupanje natječaju moguće je dobiti na adresi: Mr. Musso Gafurov, The State Unitary Enterprise (SUE) Khojagiyu Manziliyu Kommunali, N. Karabaeva street 56, 734018 Dushanbe, Republic of Tajikistan, mussogafurov@mail.ru. Električni motori, generatori i transformatori EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu električnih motora, generatora i transformatora. Natječaj je otvoren do 10. ožujka, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162 Lisboa Portugal, bizgov@saphety.com, www.bizgov. pt. Više podataka o nadmetanju kao i

dokumentacija može se dobiti na EDP Distribuição - Energia, SA Rua Camilo Castelo Branco, 43 1050-044 Lisboa, Portugal.

Konzultantske usluge Vlada Crne Gore raspisuje natječaj za savjetničke usluge u pripremi privatizacije Luke Bar. Projekt se financira sredstvima EBRD-a, a rok za prijavu na ovaj natječaj je 9. veljače. Više podataka o natječa-

Održavanje protupožarne opreme FGSZ Földgázszállító, Siófok, Mađarska, traži uslugu održavanja i popravaka protupožarne opreme. Natječaj je otvoren do 23. veljače, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na FGSZ Földgázszállító Zártkörűen Működő Részvénytársaság Tanácsház út 5. II. emelet 229. Attn: FGSZ Zrt.TÁSZ Beszerzés Licsik Katalin 8600 Siófok, Hungary, beszerzes01@fgsz.hu, www.fgsz.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Oprema za aerodrome Aena, Madrid, Španjolska, traži nabavu opreme za aerodrome. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Aena, Aeropuertos Españoles y Navegación Aérea Dirección de Navegación Aérea C/ Peonías, 12 Contact: División de Contratación de Obras y Suministros Attn: Dirección de Contratación 28042 Madrid, Spain, msicilia@aena.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ju moguće je dobiti na adresi: Snežana Đurković, Ministry of Transport and Maritime Affairs, Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Montenegro, snezana.djurkovic@ gov.me.

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa. eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. (20100715012) Staklo Španjolska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju stakla za primjenu u graditeljstvu traži trgovačke posrednike (zastupnike, distributere). (20101129011) Strojevi za glačanje Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i održavanje strojeva za glačanje traži distributere za svoje proizvode u cijeloj Europi. (20101220051) Piće, ulje za kuhanje, poljoprivredni proizvodi Crnogorska tvrtka (veletrgovac/maloprodaja) koja se bavi prodajom alkoholnih i bezalkoholnih pića, ulja za kuhanje i poljoprivrednih proizvoda nudi

usluge trgovačkog posrednika tvrtkama zainteresiranim za ulazak na crnogorsko tržište i mogućnosti za zajedničko ulaganje. (20100421036) Obrada drva Rumunjska tvrtka specijalizirana za obradu drva traži trgovačke posrednike. (20101222057) Drvene kuće Crnogorska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drvenih kuća traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje/outsourcing. (20090609041) Klima-uređaji za vozila Slovenska tvrtka čija je glavna djelatnost projektiranje, proizvodnja, montaža i servisiranje klima-uređaja za potrebe autobusa, kamiona, strojeva, vozila, kombi vozila i automobila traži trgovačke posrednike. Inače, veliki dio njihovih aktivnosti odnosi se na zastupanje, prodaju, instalaciju i servis opreme za grijanje za autobuse, strojeve, kamione, vozila, kombi vozila i automobile. (20081211030) Elektroničke komponente, baterije, akumulatori Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju elektroničkih kompo-

nenti, baterija i akumulatora traži partnere za recipročnu proizvodnju, podugovaranje i trgovačke posrednike. Traže i proizvođače hladnooblikovanih, ekstrudiranih aluminijskih limenki. (20100304018) Oprema za graditeljstvo Turska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju opreme za graditeljstvo nudi usluge trgovačkog posrednika. (20101209018) Voda Srbijanski proizvođač izvorske i mineralne vode te sokova traži distributere za svoje proizvode. (20101205008) Bolnička i medicinska oprema Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju bolničke i medicinske opreme traži trgovačke posrednike. (20101202031) Stiropor i materijali za izradu fasada Makedonska tvrtka, proizvođač stiropora za potrebe graditeljstva ali i širu uporabu, traži trgovačke posrednike. U svojoj ponudi imaju i materijale za izradu fasada: ljepila, staklene mreže, kao i materijale za finalne pokrove - mineralne, akrilne i silikatne fasade dobro poznatih proizvođača.

(20101117014) Organski odresci od plodova mora Francuski proizvođač organskih odrezaka od plodova mora, organskih pjenica (mousse) od plodova mora i posebnih umaka traži trgovačke posrednike. (20101112043) Ekologija, zaštita okoliša Talijanska tvrtka specijalizirana za područje ekologije i usluge zaštite okoliša (sanacija kontaminiranog zemljišta, kemijske, pedološke i mikrobiološke analize zemlje, vode, zraka, umjetnih gnojiva, otpada i istraživanja) traži zajedničko ulaganje/joint venture s inozemnim partnerima i nudi se kao vanjski suradnik. (20101109035) Građevinski i kemijski materijal, sanitarna oprema Rumunjska tvrtka specijalizirana za distribuciju građevinskog i kemijskih materijala, sanitarne opreme i drva nudi trgovačko-posredničke usluge. (20101105020) Presvlake i dekorativne tkanine Litvansko društvo za proizvodnju presvlaka i dekorativnih tkanina traži trgovačko-posredničke usluge.


www.een.hr

31. siječnja 2011.

Konferencija o intelektualnom vlasništvu - Intelektiv 2011 Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske, pokrovitelj je konferencije o intelektualnom vlasništvu koja se održava 17. veljače u Zagrebu. Organizator konferencije su tvrtka Vernexo i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj. Prošlogodišnji, prvi Intelektiv, okupio je 150 sudionika koji su konferenciju ocijenili iznimno uspješnom u sadržajnom i organizacijskom smislu. Sa 26 predavača i stručnjaka na okruglim stolovima, interakcijom i sažetim predavanjima, ostvaren je bogat konferencijski program koji je pobudio velik interes u poslovnoj zajednici. Intelektiv 2011 jednodnevna je poslovna konferencija koja se sastoji od kratkih izlaganja stručnjaka, menadžera i poduzetnika koji će pokazati svoja iskustva u

upravljanju intelektualnim kapitalom. Tema je komercijalizacija, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva. Cilj konferencije je dati pregled prednosti i dobrih praksi upravljanja nematerijalnom imovinom tvrtke, kao i komercijalizacije i zaštite intelektualnog vlasništva. Sudionici će moći čuti koji su lokalni praktični pozitivni primjeri i izazovi komercijalizacije intelektualnog kapitala, naučiti kako poboljšati upravljanje i procjenu nematerijalne imovine tvrtke, primijeniti iskustva u svojoj kompaniji i upoznati relevantne stručnjake i poduzetnike. Poslijepodnevni program podijeljen je u dvije odvojene tematske cjeline: upravljanje imovinom industrijskog vlasništva (žigovi, patenti, industrijski dizajn) i specifičnosti autorskih prava u digitalnom dobu. Više informacija i prijava sudjelovanja na www.intelektiv.com.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 1. veljače - Predstavljanje projekta EnterpreneurSHEp, Zagreb 10. -11. veljače - Poslovni susreti SME Forum 2011, Luxembourg, Luksemburg 6. -17. veljače - Gospodarski susreti s fokusom na

obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i procesuiranje voda, Valencija, Španjolska 17. veljače - Konferencija o intelektualnom vlasništvu, Zagreb

19. - 22. veljače - Sajam Sapore 2011, Rimini, Italija 22. i 24. veljače - Četvrta međunarodna konferencija Eilat-Eilot o obnovljivim izvorima energije, Eilat, Izrael 25. - 26. veljače - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu turizma i Međunarodnom sajmu vina, Beograd, Srbija 4. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2011., Split 19. ožujka - Međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, Konya, Turska

Sajam Sapore - okusi, rituali i trendovi

Poslovni razgovori na Poljoprivrednom sajmu u Konyi

Od 19. do 22. veljače u paviljonima Rimini Fiera u Italiji održava se sajam Sapore - okusi, rituali i trendovi. Riječ je o sajmu s 40-godišnjom tradicijom, čiji se počeci vezuju uz međunarodnu izložbu prehrane Mia, a koji je do danas prerastao u kompleksni izložbeni format sastavljen od više specijaliziranih salona.

U sklopu Poljoprivrednog sajma 2011 Konya u Turskoj, 19. ožujka održat će se međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, poljoprivrednih strojeva, mliječnih proizvoda i hortikulture. Ovaj je događaj prilika da tvrtke koje se bave poljoprivredom upoznaju potencijalne poslovne (komercijalne i tehnološke) partnere na unaprijed dogovorenim individualnim sastancima. Sajam će se održati od 16. do 20. ožujka u KTO – Tuyap Konya International Fair Centru u Konyji.

Pod zajedničkim nazivom Sapore - Tasting Experience nalazi se šest specijaliziranih salona: Mia međunarodna izložba prehrane; DiVino Lounge Wine, food and more - izložba vina i gurmanskih delicija; MSE Seafood & Processing - Mediterranean Seafood Exhibition - izložba mediteranske morske hrane i prerade; Frigus - specijalizirana izložba zamrznutih proizvoda i opreme; Selezione Birra Beverage & Co. - sajam piva; te Oro Giallo - salon ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Nakon prošlogodišnjeg zajedničkog nastupa osam hrvatskih tvrtki, Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka i ove godine svojim članicama sufinancira troškove zajedničkog izložbenog prostora. Više podataka o sajmu možete pronaći na www. saporerimini.it ili http://en.saporerimini.it/ (engleski jezik). Dodatne informacije moguće je dobiti na bkalokira@hgk.hr.

sadnicama, hortikulturom, cvjećarstvom i srodnim tehnologijama, ekološkim uzgojem, poljoprivrednim strojevima i opremom, agroinformatikom, mlijekom i mliječnim proizvodima, peradarstvom, nabavom sirovina i materijala. Službeni jezik poslovnih susreta bit će engleski uz prevoditelje koji će pomoći s englesko-turskim prijevodom ako bude potrebno. Sudjelovanje na razgovorima je besplatno.

Na prošlogodišnjem sajmu predstavila se 581 tvrtka iz tridesetak zemalja, uz više od 155.000 domaćih i stranih posjetitelja. Glavna tema sajma je predstavljanje najnovijih tehnologija u poljoprivrednom sektoru. Više informacija o sajmu moguće je pronaći na http:// www.een.kso.org.tr/en/duyurular/detay/3828/ Program, popis tvrtki i informacije o letovima potražite na web stranicama www.een.hr. Poslovni razgovori organiziraju se za predstavnike/tvrtke iz poljoprivredne industrije, poljoprivrednike i one koji žele pronaći prekogranične poslovne partnere: distributere, podugovaratelje, tehnološke partnere, kao i pružatelje raznih usluga. Poslovni razgovori mogu poslužiti i kao platforma za razmjenu najnovijih tehnologija, inovacija i razvojnih metoda u pojedinim zemljama. Namijenjeni su poslovnim ljudima koji se bave poljoprivrednom mehanizacijom i tehnologijom, vodom i sustavima navodnjavanja, poljoprivrednim lijekovima, sjemenom,

Do 1. ožujka nužno je unijeti svoj profil na web stranici http://www.b2match.eu/b2konya-agri-2011, a od 1. do 15. ožujka na njima će se moći odabrati stranke za individualne sastanke. Sastanci će se održati 19. ožujka od 9.30 do 18 sati, nakon čega je planirano networking druženje.


enterprise europe

31. siječnja 2011.

8

EEN Latvija

Mala mreža za

veliki ulov

Latvijsku poduzetničku mrežu čine dvije institucije - investicijska agencija i tehnologijski centar Europsku poduzetničku mrežu u Latviji, zemlji upola manjoj od Hrvatske na istoku Europe, čine samo dvije institucije - Latvijski tehnologijski centar (Latvijas tehnologiskais centrs - LTC) i Latvijska investicijska i razvojna agencija (Latvijas investicju un attistibas agentura - LIAA). Ova baltička zemlja nalazi se na raskrižju sjevera i istoka Europe, okružena je Estonijom na sjeveru, Rusijom i Bjelorusijom na istoku i Litvom na jugu. Morska joj granica dodiruje Švedsku na zapadu, a morem se lako do nje dođe iz Finske, Poljske i Njemačke. Latvija ima oko 2,26 milijuna stanovnika. BDP po glavi stanovnika joj je 2008. godine bio 10.754 eura, ali je u 2009. pao na 8358 eura. Tamošnje gospodarstvo doživjelo je dno krize u prvom kvartalu prošle godine i odonda se lagano oporavlja. Nezaposlenost iznosi oko 17 posto, što je najviša razina od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća. Prosječna stopa nezaposlenosti u proteklih desetak godina bila je oko sedam posto. Latvijska industrija najvećim dijelom pro-

Članice konzorcija

Ponude za suradnju

Investment and Development Agency of Latvia Perses 2, 1442 Riga, Latvia een@liaa.gov.lv, anita.abola@liaa.gov.lv, www.liaa.gov.lv

20091109007 Latvijska tvrtka koja proizvodi ručno izrađene proizvode od papira, kartona i tekstila traži trgovačke posrednike.

Latvian Technological Center Aizkraukles 2, 1006 Riga, Latvia, een@edi.lv, www.een.lv

izvodi autobuse, kombije, tračna vozila, sintetička vlakna, poljoprivredne strojeve, gnojivo, perilice, radioaparate, elektroniku, lijekove, hranu i tekstil. Zemlja najviše izvozi drvo i proizvode od drva, strojeve i opremu za strojeve, metale, tekstil i hranu, a najznačajniji izvozni partneri su joj Litva, Estonija, Rusija, Njemačka i Švedska. Široki raspon podrške Europska poduzetnička mreža u Latviji pruža široki raspon podrške malim i srednjim poduzetnicima - od davanja informacija o zakonodavstvu u Europskoj uniji preko poreznih savjeta do pronalazaka

0090630034 Latvijska tvrtka, koja nudi usluge u području arhitekture, dizajna, dizajniranja sustava za gri-

janje i klimatizacije te upravljanja projektima, nudi podugovaranje. 20091201032 Latvijska medicinska putnička agencija koja nudi širok spektar medicinskih usluga za pojedince i grupe traži trgovačke posrednike.

partnera, bilo da je riječ o agentu, distributeru ili dobavljaču.

suradnju u inovativnim projektima ili projektima tehnologijskog transfera.

Latvijske tvrtke mogu doći do podataka o drugim tvrtkama preko mreže podataka kojom upravlja EEN, a svi povjerljivi podaci o poslovanju u toj bazi ostaju skriveni do izravnog kontakta dviju tvrtki ili partnera. Tehnološke ponude tvrtke mogu pronaći preko tehnološkog partnera u mreži Latvijskog tehnologijskog centra, gdje je moguće pronaći i rješenje problema s međunarodnom promocijom domaće tehnologije, kao i dobiti informaciju o korištenjima stranih tehnologija i dogovoriti

Mreža daje i podršku komercijalizaciji rezultata istraživanja i razvoja, kao i konzultantske usluge u aktivnostima vezanima za inovacije. Kao i u drugim zemljama EEN Latvije organizira i razne poslovne susrete i seminare posvećene pojedinim sektorima ili pitanjima vezanima uz europsko ali i svjetska tržišta. Individualni susreti organiziraju se prema potrebama pojedinih klijenata i na osnovi njihovog interesa.

e-pv 3662  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement