Page 1

Rat s fantomskim tvrtkama Tvrtke bez ijednog zaposlenika stvaraju oko 65 posto ukupnog iznosa nepodmirenih dugovanja

Primjetan rast izvoza Bitan doprinos rastu ukupnog izvoza od 10,1 posto u prvoj polovini godine dala je isporuka brodova

Novi porezi ili drastični rezovi U što će zahvatiti rebalansne škare i kako skresati proračunske rashode za bar pet milijuna kuna

aktualno

aktualno

s markova trga

Str. 5

Str. 4

Str. 8-9

3 6 3 9 3 6 4 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. kolovoza 2010. Godina LVII / Broj 3639/3640. www.privredni.hr

privredni vjesnik

treći mirovinski stup / predstavljanja tvrtki / ulaganja u regiju / stil / hrwwwatska / svijet financija PV ANALIZA: PEKARSKA INDUSTRIJA

Budućnost u suradnji bez fige u džepu Tržište je u znaku ulaganja, akvizicija, neplaćanja, sive ekonomije, goleme konkurencije - i sve skupljih proizvoda

>>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE osi

on work Što d rope Net u ise E terpr

En

Intervju: Petar Čavlović

ipak se gradi samoborski fantaSyland

>> 6-7

>> 16

Svakom učeniku moramo osigurati širokopojasni internet, kaže zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Telekoma

Inozemni ulagač iz Rusije spreman je u financiranje izgradnje novog turističko-zabavnog centra uložiti 200 milijuna eura


Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

kn

cijena

90,00 kn

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

kn

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

kn

KRIZA, A POSLIJE?

kn

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

kn

cijena

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

kn

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

kn

cijena

144,00 kn

kn

cijena

kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

kn

166,00 kn

kn

kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

r.

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

ta

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

kn

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

kn

+

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn


UVOD

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

JAMES B. FOLEY, AMERIČKI VELEPOSLANIK U RH:

G(H)OST KOMENTATOR: DARKO BELIĆ, DIREKTOR ELKA KABELA

Amerikanci čekaju bolju klimu

Investicijski projekti nužni za gospodarski oporavak

Ako se investicijska klima i gospodarski uvjeti poprave, te ako se program ekonomske reforme u potpunosti primijeni, vjerujemo da će se otvoriti i prilike ne samo za investitore iz SAD-a nego i za poduzetnike u Hrvatskoj, ali i za europske investitore. Investitori iz SAD-a koji su već htjeli ulagati, ali su odustali, rado bi se vratili ako se investicijska klima popravi.

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RMOD-a:

Solidarnost nije dovoljna Razlog za mirovinske reforme u svijetu i Hrvatskoj neodrživost je inače idealnog mirovinskog sustava temeljenog isključivo na međugeneracijskoj solidarnosti. Neodrživost leži u demografskim kretanjima u kojima se udio mlađeg i radno sposobnog stanovništva smanjuje. Zato se tzv. implicitni dug države, odnosno obveza države da skrbi za socijalno zbrinjavanje stanovnika starije dobi, koja se podrazumijeva, kontinuirano i do neodrživosti povećava.

VERA VOLARIĆ, PREDSJEDNICA HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE:

Farme sa 10 do 20 krava su isplative Struka se zalaže da i mala gospodarstva mogu biti profitabilna, pa tako u Lici ima opravdanja i da farme sa 10 do 20 krava budu isplative. Sve što je iznad 20.000 litara mlijeka godišnje po domaćinstvu, odnosno 55 litara mlijeka dnevno, a da je pritom mlijeko prvog razreda, profitabilno je i od toga se može živjeti. U tome je budućnost.

PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ, BIVŠA MINISTRICA TURIZMA:

Uspjeh turizma ne ovisi o krizi Naši nedovoljno dobri rezultati u turizmu nemaju bitne veze s krizom osim kad su u pitanju domaći turisti. I Ministarstvo i HTZ moraju se okrenuti mjerama koje će turizam učiniti efikasnijim i nikako se ne treba zadovoljavati samo fizičkim porastima broja gostiju i noćenja. Za prošlu bismo godinu mogli reći da bi bila uspješna da je bilo 15 posto manje gostiju, a dva posto više prihoda, a nikako obratno. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Ono što nas kao proizvođače najviše koči nije toliko sama nelikvidnost sustava koliko izostanak investicijskih aktivnosti i poduzetničke klime. Pritom prije svega mislim na razvojne projekte državnih tvrtki

A

ktualna gospodarska situacija nije jednostavna ni za jedan sektor, a ponajmanje za domaće proizvođače. Kabelska se industrija ne može promatrati izolirano od drugih sektora s kojima je povezana. U svakoj krizi smanjuje se obujam investicijskih aktivnosti, a posebice realizacija velikih infrastrukturnih projekata u kakve je uključena Elka. To uključuje projekte u elektroprivrednoj

Bez investicijskih projekata nema ni tržišta za naše proizvode

djelatnosti, brodogradnji, cestogradnji, niskogradnji, visokogradnji, ulaganja u telekomunikacijskom sektoru. Također, visoka razina kamatnih stopa, nepovoljne tečajne razlike, zastoji i smanjenje narudžbi - sve su to faktori koji su u proteklom razdoblju utjecali na poslovanje Elke. Elka je provela mjere smanjenja troškova poslovanja te je početkom godine unatoč recesijskim uvjetima otvorila i novi pogon u Zagrebu za proizvodnju energet-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Fotografija: Christian - David Gadler

skih kabela srednjeg i visokog napona, što bi trebalo značajno proširiti mogućnosti izvoza na tržišta Europske unije ali i diljem svijeta. Unatoč otežanim uvjetima poslovanja, ne predajemo se - u šest mjeseci 2010. godine ostvarili smo 80 posto plana prodaje i povećali izvoz u EU. U protekla četiri mjeseca ostvarili smo ukupno 84 milijuna kuna izvoza čime je dijelom kompenziran gubitak na domaćem i regionalnim tržištima koja je kriza jako pogodila. Hrvatska je i dalje naše najveće tržište, te je stoga jako važno za naše poslovanje. Činimo sve kako bismo u ovim recesijskim uvjetima bili stabilni u poslovanju, no nemoćni smo u poticanju realizacije nužnih investicijskih projekata u Hrvatskoj, a za koje smo samim svojim proizvodima vezani. Naprosto, bez investicijskih projekata nema ni tržišta za naše proizvode. Ono što nas kao proizvođače najviše koči nije toliko sama nelikvidnost sustava koliko izostanak investicijskih aktivnosti i poduzetničke klime. Pritom prije svega mislim na razvojne projekte državnih tvrtki poput HEP-a i HŽ-a koji su

Čekamo odluku koja će omogućiti daljnji razvoj telekomunikacijske mreže čime bi se otvorio novi investicijski ciklus očite poteškoće u podmirivanju dospjelih obveza rješavali tako da su drastično smanjili planove održavanja i investicija, što je za industriju višestruko opasnije od same nelikvidnosti. Smanjenje troškova je jedno, a izo-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

stanak ulaganja u održavanje postrojenja i razvoj novih proizvoda nešto posve drugo. Na ovaj način dovodi se u opasnost i sigurnost funkcioniranja elektroenergetskog sustava. Potrebno je stvoriti uvjete da te tvrtke iz redovnog poslovanja održavaju postojeću infrastrukturu, a da istodobno na bazi pozitivnog rezultata poslovanja rade i na drugim modelima financiranja investicijskih projekata. Konkretno, kad je riječ o HEP-u treba napomenuti kako će svako odgađanje pokretanja razvojnih projekata i ulaganja u održavanje postojećih objekata dulje od šest mjeseci dovesti do gotovo potpunog uništenja domaće elektroindustrije. Također, vrlo je važno postizanje dogovora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije s Hrvatskim Telekomom o upotrebi optičke infrastrukture, što će u velikoj mjeri odrediti njen daljnji razvoj. Elka s HT-om ima ugovor o isporuci optičkih i bakrenih telekomunikacijskih kabela, te čekamo odluku koja će omogućiti daljnji razvoj telekomunikacijske mreže čime bi se otvorio novi investicijski ciklus toliko potreban u sadašnjim uvjetima.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

*vijesti Josipović poručio Vladi da uzme bogatima Predsjednik države Ivo Josipović poručio je proteklog tjedna Vladi da uzme bogatima, a ne radnicima te je apelirao da se ne dira u plaće slabo plaćenoj državnoj upravi. Istaknuo je kako još nije vidio rebalans proračuna pa ga nije želio ni komentirati, kao ni prijedlog poreza na banke, no ponavio je svoje stajalište kako bogatiji moraju više participirati. Predsjednik smatra kako je bit reforme državne uprave i racionalizacije viška zaposlenih i njihovo zbrinjavanje kako nitko ne bi ostao na cesti nezaštićen. Isto tako napominje i kako je nužna nova organizacija državne uprave i njeno profiliranje u efikasan servis građana. Porast izvoza u dvije trećine županija Izvoz je u prvih šest mjeseci povećalo dvije trećine hrvatskih županija, dok 13 županija ima suficit u robnoj razmjeni, pokazali su podaci DZS-a prema kojima Grad Zagreb i nadalje najviše utječe na vanjskotrgovinsku razmjenu i deficit u kojem sudjeluje s oko 95 posto. Istarska županija uvjerljivo prednjači među 13 županija, a suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dosegnuo im je 114,4 milijuna eura. Izvoz im je porastao za 38,7 posto, na 501,4 milijuna eura, a uvoz pao za 8,3 posto, na 387 milijuna eura. Suficit Varaždinske županije tradicionalan je i iznosio je 94,4 milijuna eura. Najveće povećanje izvoza bilježe gospodarstvenici Vukovarsko-srijemske županije, za čak 173 posto, na 140,7 milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( 30,5 mlrd kn

težak izvoz u prvih šest mjeseci 2010.

( 52,2 mlrd kn

vrijednost uvoza u prvom polugodištu

Robna razmjena u prvih šest mjeseci

Inozemna potražnja ojačala izvozni rezultat Analitičari upozoravaju kako bi do kraja godine pozitivan vanjskotrgovinski rezultat mogao splasnuti zbog rasta domaće potražnje i cijena energenata Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

poravak inozemne potražnje utjecao je na relativno dobar izvozni rezultat u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Premda je bitan doprinos rastu ukupnog izvoza od 10,1 posto dala isporuka brodova, ipak je izlazak iz recesije na europskom tržištu utjecao i na nešto bolje rezultate i na drugim područjima, primjerice u sektoru drvne proizvodnje, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda te kod izvoza naftnih derivata. Domaća potražnja i dalje je relativno slaba što se odrazilo na smanjenje uvoza za 7,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom stoga je u prvom polugodištu ostvarena na relativno visokih 58,6 posto. Mjeren u kunama, ukupni izvoz u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio je 30,5 milijardi. Uvoz je bio 52,2 milijarde kuna, što daje deficit robne razmjene od 21,6 milijardi kuna. Nastavi li se taj trend, ukupni izvoz mogao bi znatno nadmašiti svoj prošlogodišnji rezultat (u 12 mjeseci izvezeno je

55,7 milijardi proizvoda i usluga), no analitičari Raiffeisen banke upozoravaju kako bi pozitivna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni mogla splasnuti zbog očekivanog blagog oporavka domaće potražnje te posebno uzme li se u obzir tendencija rasta cijena energenata. Kašnjenje za globalnim trendovima Na takva kretanja ukazuju i analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Kako ističu, iako je smanjena vrijednost uvoza zabilježena u velikome broju djelatnosti, ipak je uvoz najznačajnije smanjen kod strojeva i uređaja, motornih vozila, plina i električne energije te uvoza gotovih metalnih proizvoda.

Deficit robne razmjene u prvom polugodištu iznosi 21,6 milijardi kuna S druge strane, najveći je rast vrijednosti uvoza zabilježen kod naftnih derivata, sirove nafte te ke-

mikalija i kemijskih proizvoda pri čemu je na prve dvije djelatnosti ponajprije utjecao rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Prosječna cijena sirove nafte je sa 48 američkih dolara u prvih pet mje-

zu, čak i kad se isključe brodovi i nafta, uočila je i Hrvatska narodna banka (HNB). U zadnjem broju njena Biltena napominje se kako je u prvih pet mjeseci ove godine izvoz bez brodova i nafte pora-

Rast izvoza u EU, suficit s Ceftom Ukupan hrvatski izvoz u zemlje Europske unije rastao je u prvih šest mjeseci 14,6 posto, sa 17,06 milijardi kuna u prvoj polovini 2009. na 19,5 milijardi kuna u istom razdoblju 2010. Uvoz je manji za 11,2 posto, a iznosio je 31,5 milijardi. Rast izvoza zabilježen je u svim glavnim hrvatskim inozemnim tržištima (Italija 27,4 posto, Njemačka 4,3 posto, Slovenija 15,8 posto, Austrija 8,6 posto). Izvoz u Ceftu je nešto smanjen, sa 5,5 na 5,2 milijarde kuna, ili 5,3 posto. No i dalje je zadržan suficit s tom grupacijom zemalja, iz kojih je ukupno uvezeno robe za 2,5 milijardi kuna. seci 2009. porasla na 79 dolara odnosno 65 posto. U HGK-u smatraju da takva kretanja robne razmjene pokazuju da Hrvatska kasni za globalnim trendovima gdje je načelno prisutan dinamičniji oporavak robne razmjene. S obzirom i na utjecaj brodogradnje na rast ukupnog hrvatskog izvoza, još se ne može govoriti o mnogo povoljnijem trendu kretanja izvoza, zaključuju u HGK-u. Ipak, donekle povoljan trend u robnom izvo-

stao 1,8 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju bio zabilježen velik pad od 14,2 posto. Takvom kretanju, prema središnjoj banci, najviše je pridonio izvoz metalnih ruda i metalnog otpada, plastičnih tvari u primarnim oblicima te pokućstva i dijelova pokućstva. S druge strane, među pojedinim se odsjecima i nadalje bilježi primjetan pad, pri čemu se posebno ističe izvoz zemnoga i industrijskog plina, elek-

trične energije te ribe i ribljih prerađevina. Ponegdje rastu i uvoz i izvoz U prvih šest mjeseci izvoz ribe i ribljih prerađevina bio je 25,3 posto niži nego lani, no pad se pripisuje i sezonskim oscilacijama, odnosno visokim vrijednostima izvoza tune u Japan početkom prošle godine. U pojedinim sektorima zabilježen je rast i izvoza i uvoza. Primjerice, kod duhana i duhanskih prerađevina gdje je izvoz porastao za 17,2 posto, na 302 milijuna kuna, dok je uvoz skočio 22,2 posto, na 193 milijuna kuna. Za desetak posto porastao je izvoz pluta i drveta (na 989 milijuna kuna), a za četiri posto veći je i izvoz obuće (517 milijuna kuna). Izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda premašio je milijardu kuna, porastavši za 16,1 posto. A uz rast uvoza nafte zabilježen je i rast uvoza mineralnih gnojiva. Ta stavka je znatno povećana, sa 124 na 291 milijun kuna, no izvoz je još uvijek veći – 423 milijuna kuna – iako je ostao na istoj prošlogodišnjoj razini.


5

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( 27.025 poduzeća bez zaposlenih poslovalo u 2009. godini

“Fantomske tvrtke” lani imale 10,4 milijarde kuna nepodmirenih obveza

Jesensko čišćenje gubitaša bez zaposlenih Izjavom pod kaznenom odgovornošću tvrtke bez zaposlenih jamčit će da nemaju imovinu kojom bi se mogao podmiriti njihov dug

Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon što Sabor na nekoj od idućih sjednica usvoji prijedlog Vlade za izmjenu Stečajnog zakona, stvorit će se zakonski uvjeti za veliko čišćenje tržišta od poduzeća-dužnika koja nemaju zaposlenih. Prema Vladinu prijedlogu, Porezna uprava pokretat će skraćene stečajne postupke za tvrtke s manje od pet zaposlenih, koje imaju nepodmirene obveze dulje od 60 dana. Trgovački sudovi kod kojih će se voditi postupci, tražit će od članova uprave ili drugih osoba koje zastupaju tvrtku da u roku od 15 dana sudu dostave javnobilježnički potvrđen popis imovine pravne osobe. Tako će se nastojati saznati ima li poduzeće kakvu imovinu iz koje bi se potraživanja mogla namiriti. Članovi uprave i vlasnici bit će pri tome upo-

zoreni da se davanjem netočnih ili nepotpunih podataka izlažu odgovornosti kao za lažan iskaz pred sudom. Sud će objaviti i oglas u Narodnim novinama kojim će pozvati vjerovnike da najkasnije u roku od 45 dana od objave poziva predlože otvaranje stečajnoga postupka. Kad se utvrdi da nema imovine, donosit će se odluka o otvaranju i odmah o zatvaranju stečajnog postupka, a potom slijedi brisanje tvrtke iz sudskog registra. Doprinos općoj nelikvidnosti Problem poduzeća bez zaposlenih, a s velikim dugovanjima, posebno je zaoštren u proteklim kriznim mjesecima. Mogućnost poslovanja preko poduzeća bez zaposlenih bila je počesto korištena i za izbjegavanje plaćanja za obavljene radove ili isporučene usluge. Uobičajeno je, primjerice, da se

građevinski razvojni projekti provode uz osnivanje nove tvrtke, koja na sebe preuzima sva potraživanja izvođača radova. Ako projektu presuše financijski izvori, izvođačima predstoji mukotrpan put da od vlasnika i investitora utjeraju svoj novac. Prema podacima Fine, u 2009. godini je poslovalo 27.025 poduzeća bez zaposlenih, a njih je 16.302 poslovalo je s gubitkom. Na kraju te godine 17.510 tvrtki bez za-

poslenih ispunjavalo je uvjete za stečaj. Ukupan prihod tih, kako ih se često naziva, “fantomskih tvrtki” bio je 12,5 milijardi kuna. Godinu su nakon oporezivanja završile s gubitkom od 2,7 milijardi kuna. Tako su pridonijele općoj nelikvidnosti: te su tvrtke imale 10,4 milijarde nepodmirenih obveza, što je bilo 64,9 posto ukupnog iznosa nepodmirenih dospjelih obveza. Ipak, u obranu takvih elastičnih poslovno-pravnih oblika treba reći da je

Bez zaposlenih najviše u trgovini Najviše poduzeća bez zaposlenih ima u djelatnosti trgovine na veliko i malo - 14.609. Slijede “ostale uslužne djelatnosti” sa 10.661. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinarstvo je na visokom trećem mjestu sa 7801 pravnom osobom bez zaposlenih. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima postoje 6902 “fantomske tvrtke”, u prerađivačkoj industriji 5052, u razdjelu “umjetnost, zabava i rekreacija” ih je 4882, a u poslovanju nekretninama 4368. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi 3743 poduzeća bez radnika, administrativne djelatnosti imaju ih 2581, a djelatnosti “informacija i komunikacija” 2311.

kriza tu doista imala velik utjecaj. U prvih devet mjeseci 2008. godine,

Prema Vladinu prijedlogu, Porezna uprava pokretat će skraćene stečajne postupke za tvrtke s manje od pet zaposlenih, koje imaju nepodmirene obveze dulje od 60 dana dok kriza još nije uhvatila maha, poduzeća bez zaposlenih u cjelini su poslovala pozitivno, s bruto dobiti od oko dvije milijarde kuna i udjelom od oko sedam posto u ukupnoj bruto dobiti hrvatskih poduzetnika. Tvrtke bez zaposlenih u većini Potencijal produbljivanja dugovanja poduzeća bez zaposlenih postoji narav-

no i dalje. Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku poduzeća bez zaposlenih su u relativnoj većini među svim aktivnim poduzećima: od 139.079 aktivnih poduzeća, ni jednog zaposlenog nema u 69.501 tvrtki. U sljedećoj skupini od jednog do devet zaposlenih je 52.655 pravnih osoba. Od 10 do 49 zaposlenih ima 11.140 tvrtki, a od 50 do 249 radnika nalazi se u 3156 pravnih osoba. U 350 kompanija ima od 250 do 499 radnika, a samo 267 poduzeća ima više od 500 radnika. Radi brzine i efikasnosti provjetravanja tržišta od gubitaša bez radnika, Vlada je izmjenom Stečajnog zakona ovlastila i sudske savjetnike za provođenje skraćenih stečajnih postupaka. Oni će provoditi postupke i sastavljati prijedloge, na temelju kojih će trgovački suci donositi konačne odluke.


6

INTERVJU

U prvih šest mjeseci

Pad prihoda od naplate cestarina

Društva koja upravljaju mrežom autocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), do konca lipnja ostvarila su nešto manje od 797,5 milijuna kuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina što je za 5,79 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od spomenutih društava koja gospodare tom mrežom suvremenih prometnica dugom oko 1250 kilometara, ARZ, Bina-Istra i HAC ostvarili su pad prihoda od naplate cestarine, dok je AZM u prvoj polovini ove godine zabilježio rast. Točnije, u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja, ARZ je ostvario 182,2 mi-

lijuna kuna prihoda od naplate cestarina bez PDV-a što je za 10,33 posto manje nego u prvoj polovini 2009. godine. Društvo Bina-Istra je u promatranome razdoblju od cestarina uprihodovalo 50,3 milijuna kuna bez PDV-a što je manje za 9,75 posto, dok je od tih istih prihoda HAC namaknuo 495,1 milijuna kuna što je za 4,4 posto manje nego prošle godine. Od ove četvorke jedino je društvo AZM u istom razdoblju zabilježilo rast prihoda od cestarina. Tako je to koncesijsko društvo u prvoj polovini godine ostvarilo nešto manje od 69,9 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina što je za 0,34 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu. Ukupni prihodi svakako će se bitno promijeniti nakon što im se pribroje rezultati od naplate cestarina ostvareni tijekom srpnja i kolovoza, kad se na hrvatskim autocestama ostvaruje najveći promet zbog turističke sezone. (B.O.)

*vijesti Srpanjska nezaposlenost 16,4 posto U srpnju je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 16,4 posto što je za 0,2 postotna boda niže nego u lipnju, izračunao je DZS, ali i 2,4 posto više nego istog lanjskog mjeseca. Ujedno je srpanj četvrti mjesec zaredom u kojem se na mjesečnoj razini bilježi pad stope registrirane nezaposlenosti. U svibnju je stopa nezaposlenosti iznosila 17,2 posto, travnju 17,9 posto, a u ožujku 18,4 posto, što je bila i najviša stopa registrirane nezaposlenosti u nešto više od četiri godine. Koncem srpnja na Zavodu su bila evidentirana 282.792 nezaposlena. Pokrenut stečaj Varaždin-busa Zbog duga radnicima za plaće od svibnja regional-

ni industrijski sindikat iz Varaždina podnio je varaždinskom Trgovačkom sudu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad tvrtkom Varaždinbus. Objašnjavaju kako je tvrtka koja obavlja prijevoz u Varaždinu u blokadi, prezadužena i nesposobna za plaćanje, a i prema dvadesetak zaposlenih nije ispunila obveze u iznosu od stotinjak tisuća kuna na temelju izvansudskih i sudskih nagodbi. Grad Varaždin upozorili su da pri odabiru novog koncesionara uzme u obzir da vozači nisu primili plaće za posljednja tri mjeseca.

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( od 30 do 40 kn

mjesečna subvencija prometa po učeniku/korisniku

( oko

pohađa

Petar Čavlović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Teleko

Svakom učeniku Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Š

irokopojasni pristup internetu jedan je od temelja za ostvarivanje društva znanja i pridruživanje Hrvatske razvijenim zemljama Europe. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je omogućiti da učenici što jednostavnije dođu do priključka za pristup širokopojasnom internetu. Petar Čavlović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Telekoma i predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kaže kako se na tomu radi već neko vrijeme u sklopu projekta e-škole. Sudionici projekta su CARnet, koji već danas vrlo uspješno pomoću elektroničkog identiteta svakog učenika može osigurati administraciju korištenja interneta, i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Intenzivno se radi na projektu e-škole. O čemu je riječ? - Projekt e-škole počeo je u listopadu prošle godine. Cilj projekta, čija bi implementacija trajala četiri godine, jest da svaki učenik osnovne i srednje škole dobije priključak pristup širokopojasnom internetu. Duboko sam uvjeren kako će projekt uspjeti jer se svi fiksni i mobilni operatori u Hrvatskoj slažu da je on potreban te da žele biti partneri u njemu. Dogovoreno je da učenici mogu odabrati fiksni ili mobilni pristup širokopojasnom internetu. Fiksni operatori odre-

dili su da je taj pristup četiri Mbps FLAT. Mobilni operatori će karakteristike pristupa usuglasiti do jeseni. Svi operatori slažu se i da projekt mora biti podržan subvencijama kandidiranjem za sredstva europskih fondova ili uz potporu Vlade kroz novu strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu i pripadajućeg akcijskog plana - te da se taj novac utroši za mjesečno sufinanciranje dijela

Iskustva iz procesa liberalizacije tržišta možemo uspješno prenijeti na države u kojima ona nije započela prometa koji na internetu napravi svaki od oko 330.000 osnovnoškolskih i srednjoškolskih učenika. Subvencija bi bila relativno mala, na mjesečnoj razini između 30 i 40 kuna prometa po učeniku/korisniku. Koji će sadržaj učenicima biti dostupan? - Već sada ima mnogo gotovih predmeta koji su prilagođeni nastavi putem interneta. Ostvarili smo i mnoštvo kontakata, doduše većinom s pojedincima koji ih razvija-

Operatori se slažu da projekt e-škole mora b utroši za mjesečno sufinanciranje dijela pro ju jer u Hrvatskoj nema mnogo tvrtki koje se time bave. Razgovarao sam i s izdavačima pisanih udžbenika koji su shvatili kako mogu biti partneri i u proizvodnji edukacijskog materijala na internetu. Primjer Učilice je kvalitetan iskorak prema novoj nastavi i učenju. U MZOŠ-u je provedena anketa među profesorima i ravnateljima koja je potvrdila velik interes

Odnos snaga na tržištu nije optimalan Ima li u Hrvatskoj mjesta za još telekom operatora? - Odnos snaga na tržištu nije optimalan. Već sam prije istaknuo kako novi operatori nisu zauzeli očekivan položaj na tržištu kakav je uobičajen u europskim zemljama koje su prošle ovu fazu liberalizacije. Valja očekivati kako će kod fiksnih operatora doći do konsolidacije, a sada je teško reći u kojem smjeru će ona ići. Moguć je dolazak još jednog velikog igrača. S obzirom na novu poziciju HT-a od 1. siječnja od kada djeluje kao jedna kompanija, otvoreno je pitanje kako će drugi mobilni operatori odgovoriti na tu novu jedinstvenu poziciju HT-a.

za uvođenje e-nastave, što uvjerava u nužnost tog projekta. Iskustva državne mature i ovogodišnjih upisa na fakultete aktualni su primjeri koji samo potvrđuju da moramo osigurati širokopojasni pristup svim učenicima. Vjerujemo da ćemo na jesen dogovoriti prve pilot-predmete nove e-nastave. A što je s računalima za njih? - Pozvali smo i domaćeg proizvođača, tvrtku Končar, da ponudi računalo za učenike. Vjerujemo da sastavni dio komercijalne ponude isporuke širokopojasnog pristupa operatora može biti i isporuka računala po posebnim i povoljnim uvjetima. Pozivaju se i svi drugi zainteresirani isporučitelji opreme da pripreme svoje ponude prijenosnih ili stolnih računala. Bitno je,


7

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

330.000 učenika

osnovne i srednje škole

( 250 mil €

*vijesti

HT planira uložiti u novu infrastrukturu

ma i predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK-u

internetski priključak - Zakonodavni okvir započet je 2003. godine kada je donesen prvi Zakon o telekomunikacijama. Na njega se nastavlja Zakon o elektroničkim komunikacijama. Nijedan nije riješio temeljno pitanje, a to je korištenje infrastrukture, iz kojeg proizlaze svi problemi DTK-a, nadležnost lokalne samouprave i odnosi između operatora. No, u pripremi je novi okvir pa se nadam kako će nam on donijeti poboljšanja i ostalih otvorenih tema u telekom sektoru.

iti podržan subvencijama ili sredstvima europskih fondova, te da se taj novac meta koji na internetu napravi svaki osnovnoškolski i srednjoškolski učenik u nas prije svega, da učenici do računala dođu po povoljnim uvjetima. Primjerice, makedonska je vlada to učinila s Intelom koji im je partner u sličnom projektu. Kakva je situacija na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu? - Hrvatska ima dugu povijest razvoja IT-ja, jako dobro nasljeđe i nikada nije bila uskraćena za pristup novim tehnologijama. Štoviše, uvijek je bila vodeća zemlja u bivšoj državi, ali i regiji. U tom smislu ima vrlo visoku razinu znanja, a tržište ima potencijal za rast i razvoj, posebice ako govorimo o pristupu širokopojasnom internetu. Pored toga, iskustva iz procesa liberalizacije tržišta kroz koji prolazimo možemo uspješno prenijeti na države u kojima ona još

uvijek nije započela, primjerice Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju. Kako ocjenjujete proces liberalizacije? - Liberalizacija je išla u etapama koje su bile pogrešno poredane. Proces koji je započet pružanjem usluge predodabira operatora nije, kako je trebalo biti, nastavljen kroz pružanje usluga novih operatora veleprodajom usluga Hrvatskog Telekoma (HT), nego je nastavljen prekasnim raspetljavanjem lokalne petlje i eksperimentom WiMAX-a. Sve to dovelo nas je, uz sve dobre strane liberalizacije, i u niz problema s kojima se susreću novi operatori, s time da u konačnici još prevladava snažan i dominantan položaj HT-a. Tijekom ovih petšest godina liberalizacije

novi operatori nisu dosegli brojke koje su trebali doseći. Proces liberalizacije nalazi se pred datumom i pitanjima nakon kojih će sve biti drukčije. Dakle, ili bolje ili nepovratno lošije, a riječ je o daljnjem ulaganju u optičku infrastrukturu i pitanjima koja se o tome u javnosti postavljaju. Prijepor je po kojim uvjetima i na koji način će HT, koji planira ulagati 250 milijuna eura u novu infrastrukturu, godišnje omogućiti korištenje te infrastrukture i drugim operatorima. Europska praksa je tu različita, ali pozicija ista, a to je da se ne smije dogoditi ništa što diskriminira korisnika, operatora, i da je temeljno polazište održivo tržišno natjecanje. Očekujem kako će se donijeti neke odluke koje će to i omogućiti

te da će dijalog svih zainteresiranih - HT-a, novih operatora i Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije zadovoljiti pojedinačne

Vjerujemo da ćemo na jesen dogovoriti prve pilot-predmete nove e-nastave i opće interese. Liberalizacija je donijela kompetenciju i ekspertizu novih operatora, velika ulaganja u ICT sektor i IPTV, kao novi proizvod koji digitalnu televiziju upotpunjuje s projektom Vlade u sklopu kojeg se 31. prosinca gasi analogni signal. Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj telekom sektora?

Koliko je on važan za gospodarstvo? - Smatra se da je telekom sektor motor gospodarskog razvoja. Mnogi sektori su važni, dakako, ali stvari su se unazad nekoliko godina dramatično promijenile. Telekom sektor je infrastruktura modernoga gospodarstva i predstavlja temeljnu gospodarsku granu bilo koje države koja želi biti konkurentna na tržištu. Konkurentnost države proizlazi iz sposobnosti proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti, a telekom u tim procesima predstavlja bitnu kariku. Položaj Hrvatske je prednost za tu struku, zar ne? - Hrvatska ima specifičan geostrateški položaj zbog kojega je u nas moguće ostvariti značajan tranzitni telekomunikacijski promet. Tri-četiri mjeseca turističke sezone ne valja promatrati samo kroz apartmane i broj noćenja nego i prema ostvarenom telekomunikacijskom prometu.

Petrol preuzeo osječki Butan Nakon lipanjske akvizicije Jadranplina iz Drniša, Grupa Petrol preuzela je tvrtku Butan iz Osijeka koja se bavi prodajom i distribucijom ukapljenog naftnog plina (UNP). Na području Ernestinova posjeduju punionice plinskih boca i autoplina, te skladište za UNP. Grupa Petrol u Hrvatskoj posluje kroz tvrtke Petrol Hrvatska i Euro-Petrol iz Rijeke i drugi je naftni trgovac na hrvatskom naftnom tržištu. Metronetu porasli prihodi Operativni prihodi Metroneta u prvih šest mjeseci dosegnuli su 115,3 milijuna kuna i porasli za osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza također je značajno narasla - za 43 posto dosegnuvši 28,3 milijuna kuna. U istom su razdoblju gubitke smanjili za 3,6 milijuna kuna, odnosno za 10 posto. EBIDTA marža je na razini od 25 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosila 19 posto. Segment poslovnih korisnika, koji su primarno tržište Metroneta, povisili su za devet posto. Sve više trgovačkih društava Broj registriranih trgovačkih društava porastao je u prošlih godinu dana za oko 10.000, sa 131.647 na 140.284, pokazali su izračuni Državnog zavoda za statistiku. Ukupan broj pravnih osoba – trgovačkih društava, udruga, organizacija, dijela vlasti, zadruga i poduzeća – povećan je za oko 5000, na 271.111, dok je broj aktivnih pravnih osoba povećan 8,3 posto, sa 126.608 na 137.079. Među aktivnim pravnim osobama najviše ih je u privatnom vlasništvu: njih 110.367 - što je 6,8 posto više nego u lipnju prošle godine. Najveću stopu rasta bilježilo je zadružno vlasništvo -13,5 posto, na 2043. Broj tvrtki u državnom vlasništvu povećan je 1,2 posto, na 1047, dok je tvrtki u mješovitom vlasništvu samo pet manje nego lani, ukupno 1542.


SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Kosor: Kupovati kruh tamo gdje je jeftiniji

K

ruh ćemo kupovati tamo gdje je jeftiniji jer nema razloga za njegovo poskupljenje, ali ni za poskupljenje drugih osnovnih prehrambenih proizvoda. Štoviše, u nekim segmentima ta bi cijena mogla biti i manja, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj sjednici Vlade najavivši za ovaj tjedan sastanak o cijenama prehrambenih proizvoda. Pozvala je sve one koji odlučuju o cijenama kruha i drugih artikala da dobro razmisle pri donošenju takvih odluka te time pridonesu provedbi Programa gospodarskog oporavka. Premijerka Kosor također je istaknula kako struja neće poskupjeti do kraja godine, za što postoji niz razloga, među kojima i poslovni rezultati HEP-a. I ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković je potvrdio kako nema razloga za poskupljenje kruha, tim više što je sadašnja cijena pekarskih proizvoda formirana još 2008. godine kada je cijena pše-

Tvrtka M San ulaganja iz Zagreba dokapitalizirala je Poljoprivredno poduzeće Orahovicu pa im je temeljni kapital dosegnuo 87,33 milijuna kuna. Novčani je ulog uplatio dioničar M San ulaganja, a promjene su u sudski registar upisane 16. kolovoza. Ponuda za Kandit Tvrtka Termes objavila je ponudu za preuzimanje IPK-a Kandit Osijek, a cijena koju se obvezuje platiti po dionici je 235,51 kunu. Ponuda se odnosi na 349.769 redovnih dionica Kandita koje pred-

( za najmanje 5 mrld kn

treba biti skresan proračun, poručuju iz HNS-a

nice iznosila gotovo dvije kune, dok su danas cijene znatno niže. Dodao je kako u strukturi troškova pekarskih proizvoda brašno sudjeluje s oko 15 posto te da je prosječna cijena kilograma pekarskih proizvoda (štruca kruha, nekoliko peciva i krafna) 14 kuna. Čobanković je istaknuo kako daleko veće učešće u cijeni kruha od brašna ima trgovina te je tu prostor za korekciju cijena. Prema njegovim riječima, cijena kruha u Hrvatskoj se kreće između 3,5 i 12 kuna te se jako razlikuje od regije do regije pa čak i unutar jednoga grada. “Potrošač je taj koji treba nagraditi one koji drže prihvatljiviju cijenu, a kazniti one koji te cijene maksimiziraju”, zaključio je Čobanković. Vlada je prihvatila i ugovor o jamstvu između Hrvatske i EBRD-a težak 12 milijuna eura namijenjen modernizaciji infrastrukture luke Šibenik. Zajam je odobren na rok otplate od 15 godina uključujući i poček od četiri godine. (V.A.)

MUKE PO REBALANSU

stavljaju oko 49 posto udjela u temeljnom kapitalu. Za Termes je obveza objavljivanja ponude nastala nakon što je u lipnju stekao 361.825 redovnih dionica koje predstavljaju 50,6 posto udjela u temeljnom kapitalu IPK-a Kandit i daju 55,46 posto glasova. U postupku preuzimanja Termes djeluje s trgovačkim društvima M San ulaganja, Žito, Vage, Premisa i IPK Zavod.

eć danima se razglaba o najavljenom rebalansu državnog proračuna. No na slijepo. Naime, nitko ga još nije vidio pa se o brojkama i mogućim gubitnicima (daj Bože i dobitnicima) koje (ne)će zahvatiti rebalansne škare samo nagađa, što ni u kojom slučaju ne priječi uobičajena prepucavanja svih vrsta i oblika, pa i prijetnji. Kakav će biti taj rebalans koji bi trebao proračunske rashode skresati za barem pet milijuna kuna, ostaje tek da se vidi. Hoće li on uistinu biti rezultat političke odluke (što će o predloženome reći koalicijski partneri, trebalo bi se znati već ovoga tjedna) ili će se predsjednica Vlade i njezin tim u ovoj predizbor-

*vijesti Dokapitalizirana PP Orahovica

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

Odluka o pokrivanju gubitka Varteksa Glavna skupština Varteksa planira se za 24. rujna, a među odlukama je i ona o pokrivanju gubitka iz dobiti sljedećih poslovnih godina. Tijekom prve polovine 2010. kompanija je poslovala s gubitkom od 17,9 milijuna kuna, a lani 98,9 milijuna kuna.

d kn

S MARKOVA TRGA

14 m lrd

8

Novi porezi ili dra Kakav će biti taj rebalans koji bi trebao proračunske rashode skresati za barem pet rezultat političke odluke ili će se predsjednica Vlade i njezin tim u ovoj predizbornoj

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

V

noj 2010. odlučiti za nemilosrdno kresanje javne potrošnje, što je početak bez kojega se ne može pomaknuti ni za milimetar u sređivanju javnih financija koje su bolna točka već niz godina? Rekosmo već – vidjet ćemo. Uskoro. Porez na banke Do tada nije zgorega podsjetiti na sve ono što se o budućem rebalansu pričalo ovih dana. Hajd’mo od kraja. Veliku je buru u javnosti izazvala mogućnost uvođenja jednogodišnjeg kriznog poreza za banke po uzoru na mađarski model, a za što se saznalo nakon sastanaka premijerke Kosor i vodećih hrvatskih bankara s guvernerom Željkom Rohatinskim. I guverner, za kojeg je poznato da je protivnik takve ideje, i bankari premijerku su upozorili na moguće posljedice koje bi iz toga mogle proi-

zaći – počevši od rasta kamata i povlačenja kapitala iz Hrvatske pa do smanjenja kreditiranja. Sam Rohatinski je pak ustvrdio kako HNB nema namjeru sanirati štetne posljedice te odluke - rast kamata. “Ne bi imalo nikakva

Ove godine za isplatu mirovina potrebno je 35 milijardi kuna, od kojih će se oko 15 milijardi morati osigurati iz proračuna smisla da se štetne posljedice jedne loše odluke nastoje ublažiti donošenjem druge loše odluke”, kazao je, dok je za Večernji list jasno i glasno rekao: “Bez obzira na to što je fiskalna situacija takva da ne

treba isključiti ni mogućnost uvođenja poreza na banke, potencijalne koristi toga poteza mogu biti relativno male, a potencijalne štete jako velike”. I premijerkin savjetnik Borislav Škegro protivi se takvoj ideji, no Željko Lovrinčević, također savjetnik Jadranke Kosor, joj je sklon bez obzira na “sve dobre i loše posljedice koje takav porez nosi”, kako je kazao za Poslovni dnevnik. Pribojava se izostanka rezova na rashodnoj strani ako Vlada popusti pritisku bankara zbog potreba kratkoročnog financiranja. Za njega nema dvojbi: ili će ovaj rebalans radikalno i cjelovito zahvatiti u rashode ili od fiskalne konsolidacije nema ništa u iduće dvije, tri godine. Za uvođenje tog poreza zalaže se i HSS koji se protivi smanjenju subvencija za poljoprivredu te ističe kako


9

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

(

rupa od

14 mlrd kn

bi se dala isfinancirati, poručuje SDP

stični rezovi milijuna kuna, ostaje tek da se vidi. Hoće li on uistinu biti 2010. odlučiti za nemilosrdno kresanje javne potrošnje? će biti novca za poljoprivrednike koje su ove godine “ubile” vremenske nepogode, a nije tajna da bi se složio i s povećanjem stope PDV-a i SDSS čiji čelnik Milorad Pupovac smatra kako su u vrijeme krize banke više profitirale od drugih. Oni bi smanjili subvencije poljoprivredi te uveli reda u zdravstvo i mirovinske fondove. Premijerka Kosor je pak poručila kako će Vlada na temelju vođenih razgovora, ponajprije onih s guvernerom Rohatinskim, donijeti odluku o oporezivanju banaka, dodavši kako svaka odluka mora biti uravnotežena te da ni jedna odluka koja se na prvi pogled čini dobrom ne smije izazvati neke druge poremećaje. Bolna točka - plaće I čelnik HNS-a Radimir Čačić smatra uvođenje bankarskog poreza legitimnim potezom za koji ima temelja i to ponajprije zbog ekstraprofita koje su banke stvarale, potom njihove sanacije na teret poreznih obveznika te niske cijene za koju su prodane. Prema njegovu mišljenju proračun bi trebao biti skresan 10 milijardi kuna, dok je donja granica pet milijardi kuna jer u suprotnom Vlada neće učiniti ništa. Da bi se to postiglo, pojašnjava Čačić, trebalo bi skresati masu plaća u državnoj i javnoj upravi za pet posto, potom smanjiti transfere jednicama lokalne (samo) uprave te izdvajanja za kapitalne investicije. Kada je o plaćama riječ, prvo je šef HSS-a Josip Friščić šokirao javnost

rekavši kako se razmišlja o njihovu smanjenju za 10 posto (time bi država uštedjela 3,2 milijarde kuna), založivši se da

Buru u javnosti podigla je najava mogućeg uvođenja poreza na banke, na što je guverner Rohatinski poručio kako HNB nema namjeru sanirati štetne posljedice te odluke

mirovine ostanu na sadašnjoj razini. A da to nije bio samo probni balon, potvrdila je premijerka ističući pritom kako na plaće i mirovine odlazi 67 milijardi kuna. Sasvim dovoljno da se sindikati dignu na noge. Tako su se čelnici školskih sindikata tomu oštro usprotivili, kao i uostalom uvijek kada je riječ o zadiranju u njihov resor, poručivši da će ako Vlada ustraje na tom prijedlogu započeti štrajk tako da nastava neće započeti 6. rujna. A i seljačke udruge su najavile oštar odgovor Vladi, ako se taknu subvencije. Mirovine se pak ne bi diralo, barem kako sada stvari stoje, iako se na svakomjesečnom briefingu u Ministarstvu financija upozorava koliko one opterećuju državnu blagajnu jer doprinosi nisu dovoljni. Tako je ove godine za isplatu mirovina potrebno 35 milijardi kuna, od kojih će se oko 15 milijardi morati osi-

gurati iz proračuna. No tu opet valja imati na umu moguć povelik rast broja umirovljenika, posebice onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu, koji bi mogao nastati zbog novih regula što bi trebale stupiti na snagu prvoga dana iduće godine. Birati između dvije nevolje Mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije bili bi za SDP “zadnja linija obrane”, ustvrdio je njegov ekonomski strateg Branko Grčić. On smatra da bi se 10-postotnim kresanjem materijalnih rashoda, subvencija u zdravstvu (bez smanjenja plaća) te davanja za kapitalna ulaganja i transfere jedinicama lokalne samouprave moglo uštedjeti pet milijardi kuna, što bi proračunsku rupu smanjilo na oko 14 milijardi kuna - što bi se dalo isfinancirati. Iako se rebalansirane brojke kriju od javnosti kao zmija noge, očito je da će Vlada imati dosta problema da pridobije za svoj recept ušteda koalicijske partnere te posebice sindikate. Novi porezi ili drastični rezovi zapravo su jedine dvije stvari između kojih Banski dvori mogu birati, ako ne žele još veći manjak koji se opasno približava brojci od golemih šest posto i zadržati sadašnji kreditni rejting. U suprotnom? Bolje i ne misliti. Sve je još otvoreno i karte su na stolu. Jedino se ne zna je li riječ o pikovoj dami ili mrtvačevoj ruci. A možda iskrsne i poneki as iz rukava.

Komentar: prof. dr. sc. Ante Babić, makroekonomist, Centar za međunarodni razvoj

REBALANS, OPET Nema povećanja konkurentnosti Hrvatske bez smanjivanja poreza i doprinosa, a to nije moguće bez rezanja potrošnje. I nije sve zadano Kad država ima manjak novca, to utječe na privredu na nekoliko načina. Prvo, javlja se val neplaćanja. Drugo, da bi pokrila neplaćanja, država se zadužuje pa time uzima raspoloživa sredstva od financijskog sektora (ostali sektori imaju manje), čime rastu kamate na domaćem tržištu (i ostalim sektorima). Ako se zadužuje u inozemstvu, država dobiva devize čime utječe na tečaj (kada uzima inozemni kredit utječe na aprecijaciju tečaja, a kad dođe otplata, onda utječe na deprecijaciju tečaja). Dalje, preveliko trošenje države koje je uzrokovalo manjak novca dovodi do povećanja cijena onih dobara koje država kupuje (od automobila, do kave i sokova). Država ima manjak novca kad su joj prihodi manji od rashoda. Kada prihodi podbace, tada manjak može biti i veći nego što je predviđeno. Manjak novca se može pokriti ili na prihodnoj strani (povećavanjem prihoda ili pronalaženjem novih prihoda) ili na rashodnoj strani (rezanjem troškova ili smanjivanjem rashoda npr. odgađanjem određenih projekata). Na razini središnje države bila je predviđena potrošnja 125 milijardi kuna za 2009. godinu, pa je prvim rebalansom smanjena na 120 milijardi kuna, a za 2010. predviđeno je opet 120 milijardi kuna potrošnje. Usporedbe radi, 2008. godine smo mogli sa 115 milijardi kuna, dok 2004. i 2005. sa 83 odnosno 89 milijardi kuna. Zamislite se, jesu li državne usluge porasle u kvaliteti za 45 posto kolika je razlika između potrošnje revidiranog proračuna 2009. i one iz 2004. godine?

Uštede na rashodnoj strani mogle bi biti devet do 11 milijardi bez zadiranja u plaće i mirovine Ili možete nabrojiti briljantne nove programe koji su pridonijeli takvom povećanju? Zapravo, najviše su se povećale stavke Korištenje roba i usluga (povećanje sa četiri do pet milijardi kakvo je bilo 2004. i 2005. na 8,1 milijardu 2008. godine), Subvencije (povećanje sa četiri do pet milijardi kakvo je bilo 2004. i 2005. na sedam milijardi 2008. godine), te Kapitalni rashodi (povećanje sa 2,7 milijardi kakvo je bilo 2004. i 2005. na 4,7 milijardi 2008. te s planom od devet milijardi 2009. godine). Ako bi se Korištenje roba i usluga svelo na šest milijardi (razina 2006. godine), uštedjelo bi se dvije do tri milijarde kuna. Ako bi se do kraja godine riješila brodogra-

dilišta (privatizacija i sl.), počelo provoditi restrukturiranje HŽ-a i subvencije bi se moglo svesti na razinu šest do sedam milijardi (pri čemu se ne bi diralo u subvencije malim i srednjim poduzećima, obrtnicima te izvoznicima u vrijednosti od dvije milijarde), čime bi se uštedjelo dodatnih jedna do dvije milijarde. Ako bi se kapitalni rashodi (izgradnja infrastrukturnih objekata) smanjili na tri milijarde (odgoda Pelješkog mosta, Podravskog ipsilona i drugih) kao što je to bilo sve do 2008. godine, uštedjelo bi se još šest milijardi. Dakle, uštede na rashodnoj strani mogle bi biti devet do 11 milijardi bez zadiranja u plaće i mirovine. Ako bi se plaće u javnom sektoru smanjile za 10 posto (primjera radi) moglo bi se uštedjeti 2,5 milijardi, čime bi se s prethodno navedenim uštedama u potpunosti pokrio deficit. Na strani prihoda, predviđeni su preveliki prihodi jer je prijedlog budžeta za 2010. rađen uz pretpostavku rasta od 1,5 posto realno umjesto pada BDP-a od 1,5 ili 2 koliko glasi konsenzus struke. Umjesto izmišljanja “novih i briljantnih poreza” poput poreza na banke, prihodi bi se mogli povećati ukidanjem nulte stope i međustopa (prema procjenama bi to donijelo dvije milijarde kuna prihoda više). Prostora za povećanje prihoda ima u trošarinama – prema nalazima Europske komisije trošarine na naftne derivate, te na duhanske proizvode su preniske i moraju se prilagoditi naviše u procesu prilagođavanja EU-u. Također, morat ćemo prije ili kasnije uvesti trošarine na ostale energente. Povećanjem visina tih trošarina na minimalnu EU razinu dobili bismo dvije do tri milijarde kuna više u proračun. No, nema povećanja konkurentnosti Hrvatske bez smanjivanja poreza i doprinosa, a to nije moguće bez rezanja potrošnje. I nije sve zadano – pitajte brodogradnju jesu li im naručitelji otkazali koju narudžbu u globalnoj recesiji uz “zadane i čvrste” ugovore koji su potpisani prije nego što je došlo do recesije.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

PEKARSKA INDUSTRIJA

Budućnost u okrupnja i suradnji bez fige u

Pekarsko je tržište po kvaliteti proizvoda i asortimana spremno za Europu; tržište je u znaku ulaganja, akvizicija, neplaćanja Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

U

z visoke cijene pšenice u nas i svijetu i planirana poskupljenja energenata, sve je izglednija namjera pekara da cijene kruha ujesen povise za oko 10 posto. Tim više jer mlinari su ovoga mjeseca diskretno podignuli veleprodajne cijene krušnoga brašna za 21,7 do 36,9 posto – na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A upravo se kruh u Hrvatskoj uvjerljivo najviše proizvodi i kupuje, uz činjenicu da je tržište preplavljeno stotinama vrsta peciva i pekarskih proizvoda. Proizvodnja kruha zastupljena je sa čak 82 posto u strukturi ukupne pekarske proizvodnje, dok je polovina proizvedenog kruha zapravo osnovna vrsta. Tek 18 posto ukupne proizvodnje čine peciva i drugi pekarski proizvodi. Prema podacima Žitozajednice, čije članice pokrivaju 80 posto hrvatskog tržišta mlinarskopekarskih proizvoda, godišnja potrošnja kruha i

peciva po članu kućanstva doseže 80 kilograma, a kolača tri kilograma. Razloge premaloj proizvodnji peciva koja je tek osam posto ukupne pekarske proizvodnje, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, objašnjava visokim cijenama i

godišnji kapaciteti velikih pekara veći od 500.000 tona u dvije radne smjene (14 sati). Proizvodnja u pekarstvu u 24 tvrtke u 2009. godini smanjena je tek dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Proizvođačka cijena kruha danas se sastoji od 30 posto materijalnih troškova, 25 posto su troškovi zaposlenika, a 45 posto troškovi rabata, povrata. Na tržištu su rokovi plaćanja od minimalnih 90 do više od 120 dana, kompenzacijsko plaćanje doseže i stopostotne iznose, što je tek dio boniteta koje proizvođač daje trgovcu.

Tržište je preplavljeno stotinama vrsta pekarskih proizvoda, no kruh se uvjerljivo najviše proizvodi i kupuje djelomično navikama potrošača. “Ukupna stvarna pekarska potrošnja je oko 380.000 tona godišnje, dok se znatna proizvodnja u obrtu ne evidentira, a čak nije poznat ni točan broj malih pekara. Naši podaci pokazuju potrošnju oko 230.000 do 250.000 tona pekarskih proizvoda, što ukazuje na postojanje sive ekonomije u pekarstvu”, kaže Nada Barišić, dodavši kako su

Ogorčeni pekari Proizvođači su već dugo ogorčeni nekorektnim odnosom trgovačkih lanaca prema pekarima, dok odnos Vlade prema domaćoj pekarskoj industriji ocjenjuju indolentnim. Smatraju kako je njihova branša u potčinjenijem položaju nego seljaci. Vlasnik zagrebačke veće pekare kaže kako s kruhom ne mogu na cestu, kao seljaci s traktorima.

“Takvi odnosi trgovaca i pekara stavljaju pekarstvo u ozbiljne teškoće, a svake se godine pogoršavaju. Za pekarsku branšu nužna je orijentacija na vlastitu prodaju. U starim zemljama članicama EU-a rok plaćanja nije zakonski propisan, no praksa je da se obveze plaćaju u roku od 30 dana. U mlađim članicama EU-a, kao što su Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Češka u kojima nije zatečena takva praksa plaćanja, zakonom je

Cijene bijelog kruha (700 g.) Proizvođačka cijena (PC)

Maloprodajna cijena (MPC)

Rabat: prosječni rabat %

Povrat: prosječni mjesečni %

umanjena za rabat kn/težina

umanjena za rabat i povrat

cijena kn/kg

7,20 kn

7,20

18,28

9,39

5,88

5,33

7,62

5,86 kn

6,90

15,00

15,00

4,98

4,23

6,05

6,50 kn

8,50

27,00

14,00

4,75

4,08

5,83

5,23 kn

6,00

6,00

9,20

4,92

4,46

6,38

Cijene polubijelog kruha (700 g.) Proizvođačka cijena (PC)

Maloprodajna cijena (MPC)

Rabat: prosječni rabat %

Povrat: prosječni mjesečni %

umanjena za rabat kn/težina

umanjena za rabat i povrat

cijena kn/kg

5,40 kn

5,40

18,28

9,39

4,41

4,00

5,71

5,00 kn

5,90

15,00

15,00

4,25

3,61

5,16

5,80 kn

7,00

27,00

10,00

4,23

3,81

5,44

4,75 kn

5,50

6,00

6,20

4,47

4,19

5,98

5,80 kn

6,10

10,00

10,00

5,22

4,70

6,71

4,60 kn

/

15,00

6,60

3,91

3,65

5,22

3,26 kn

5,90

25,00

9,00

2,45

2,22

3,18

Izvor: Žitozajednica

propisan rok plaćanja. Žitozajednica, kao i sve udruge prehrambeno-prerađivačke industrije, zalaže se za propisivanje roka plaćanja zakonom, što bi donijelo pozitivne efekte cjelokupnoj domaćoj proizvodnji”, ističe Nada Barišić. Austrijski kruh Inače, u nas se prodaje kruh, krušni proizvodi, smrznuti krušni prozvodi, lisnata tijesta i drugi proizvodi iz Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Francuske, Španjolske i Mađarske. Potrošači koji, primjerice, kupe kruh ili pecivo ispečene u kakvom trgovačkom lancu uglavnom ne znaju da je taj proizvod u našoj zemlji samo ispečen. Znalci iz branše predviđaju kako će upravo iz tih zemalja, pogotovo otvaranjem tržišta, strani kapital krenuti u akvizicije većih mlinsko-pekarskih industrija u nas. Ponude već postoje. Smatra se kako je perspektiva hrvatskog pekarstva upravo u okrupnjavanju – međusobno ili ulaskom stranog kapitala. Veće domaće industrije, navodno, teško

će se međusobno ujedinjavati zbog nepovjerenja i sklonosti stranom kapitalu. Tržište već i jest u znaku preslagivanja i akvizicija. Veći kapaciteti polako preuzimaju manje što je poprimilo i regionalne razmjere. U pekarsku branšu nerijetko ula-

Nužna su povezivanja, a ne stvaranje fronti, smatra direktor tvrtke Naše klasje zi kapital zarađen izvan tog sektora. Trendovi idu u smjeru intenziviranja međusobnog udruživanja, pogotovo u radijusu do 150 kilometara. Veći gutaju manje, a i veći su na meti još većih. Inače, domaća mlinsko-pekarska industrija znatno je uznapredovala zadnjih desetak godina u poboljšanju kvalitete i asortimana. U znaku je ulaganja u opremu i stručan kadar, uz uvođenje i provedbu HACCP sustava kontrole sigurnosti hrane, nužnih za konkurentnost na europskom tržištu. Kvaliteta


11

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

njavanju džepu

VLADIMIR BULIĆ, direktor Richemont kluba i predsjednik Uprave Tim Zip-a

Trgovački lanci omalovažavaju pekare

Pekar uvrh glave dobije 30 do 35 posto od cijene koju plati krajnji kupac u trgovačkom lancu, i to za šest a, sive ekonomije, goleme konkurencije - i sve skupljih proizvoda mjeseci - ili nikad

i modernizacija imperativ su već i zbog postojećih tržišnih prilika – goleme domaće konkurencije, ali i sve većeg pritiska stranih proizvođača te educiranih potrošača. O tome svjedoče već i sama prodajna mjesta koja izgledom i ponudom više ne zaostaju za europskim standardima. Dominacija maloprodaje “Maloprodaja je u našoj zemlji dominantna u odnosu na proizvodnju pa novostvorena vrijednost u proizvodnji u takvoj situaciji prelazi na stranu trgovine. Pogledajte dokle su unazad pet godina dogurali maloprodajni lanci i

koju moć imaju, a gdje su prozvođači. Maloprodajni se lanci udružuju, ali ne i proizvođači. U zemljama poput Mađarske i Češke, pojavila se druga krajnost - ‘fronte’ proizvođača i trgovaca. Govorilo se o ratu i gubicima, no realno je pitanje tko je što zapravo izgubio.Povezivanja su nužna, no vertikalna, umjesto stvaranja fronti”, smatra Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje koja je vodeći hrvatski proizvođač svježe tjestenine i sirovina za pekarstvo. Objašnjava kako je vertikalno povezivanje temeljeno na interesu i suradnji između proizvođača, prerađivača, trgovaca i HoReCa kanala.

Mlinovi u gubicima Mlinovima je protekla godina bila u znaku pada prihoda, a gubitak povećan sa šest milijuna kuna iz 2008. na 237 milijuna kuna u 2009. godini. Gubici se očekuju i u ovoj godini. Intenzivna kišna razdoblja uzrokovala su polijeganje novog roda pšenice, a pojavile su se i bolesti uzrokovane vlagom. Tržišni sudionici smatraju da su zbog skupljih agrarnih inputa proizvođači koristili manje gnojiva, uglavnom samo dušično. Uzevši u obzir ove faktore očekuje se slabija kvaliteta novog roda pšenice. Hrvatsko je tržište, prema podacima Žitozajednice, dobro opskrbljeno pšenicom, uz niski intenzitet potražnje. Predviđa se slabi otkup novog roda pšenice zbog visokih zaliha na području Hrvatske.

“Primarni proizvođač bi znao u kojem je lancu i znala bi se točna pravila i cijela bi priča imala nadogradnju. Prirodno je primjerice da HoReCa primarno komunicira s trgovcem. U tome vidim ispravan put, no pitanje je jesmo li zreli za razgovore na bazi interesa bez fige u džepu”, kaže Šimunić. Njegova je tvrtka nakon partnerstva s Dukatom izašla na tržište s vlastitim brendom Aurelija te uspjela preuzeti prodaju kod svih ključnih kupaca i zadržati vodeću tržišnu poziciju proizvođača sirovine za pekarstvo u svim zemljama od Grčke do Njemačke, kao i svježe tjestenine u svim zemljama bivše Jugoslavije osim Srbije i Slovenije. Probleme nelikvidnosti rješavaju pomnim odabirom kupaca i pripremama. “Kontinuirano nam raste prodaja sirovina za pekarstvo jer su standardne kvalitete, i to kupci prepoznaju. U Hrvatskoj bi kvaliteta kao pojam trebala dobiti na težini. Kad nema iskrenog odnosa, potrošač će to vrlo brzo detektirati. Slušao sam dosta proizvođača iz branše kako u recesiji žele podvaljivati nižu kvalitetu, no to je kratkoročno jer potrošač će to prepoznati. Treba biti usmjeren na kvalitetu i inovacije. Zato smo i uspjeli nakon rebrendiranja jer smo još više uložili u kvalitetu, još više povećali odnos cijene i kvalitete i potrošač je to prepoznao”, pojašnjava Šimunić, dodajući kako im na stranim tržištima situaciju otežava i činjenica da se Hrvatska definirala kao turistička zemlja, a ne i kao zemlja proizvodnje, znanja i inventivnosti.

H

rvatsko pekarstvo pod pritiskom je nelikvidnosti, uvoza iz Španjolske, Francuske, Austrije, Slovenije, Italije i Mađarske, ali i monopola trgovačkih lanaca na koje su pekari uglavnom orijentirani, upozorava Vladimir Bulić, direktor Richemont kluba i Tim Zipa, ističući kako od cijene proizvoda proizvođač koji posluje s trgovačkim lancima dobije minimum ili ništa, dok se pekarski proizvodi naveliko bacaju. Koji su trenutačno najveći utezi branše? - Trgovački lanci kasne s plaćanjem proizvođačima minimalno šest mjeseci ili im nikad ne plate, a ostvare prihod odmah po prodanoj robi. Pri tome traže 30 do 40 posto rabata, a budući da uglavnom pribjegavaju kompenzaciji, na tome im uzmu još 10 posto. U troškove pekara treba uračunati barem još četiri posto od prihoda, kao cijenu kapitala za ta plaćanja nakon šest i 12 mjeseci. Uz to, svi trgovački lanci inzistiraju da im police budu pune barem do 19.30 sati, a ostatak s polica vraćaju proizvođaču što u pojedinim društvima pekarske proizvodnje može iznositi i 20 do 25 posto od isporučenog. Uračuna li se sve to, primjerice, u cijenu kruha od 10 kuna, proizvođaču zapravo ostaju dvije do tri kune. Pekar uvrh glave dobije 30 do 35 posto od cijene koju plati krajnji kupac u trgovačkom lancu. Trgovci vrlo često prodaju na akcijama kruh za 1,99 kuna, ponekad i za 0,99 kuna. Po kojoj logici kad samo brašno u tom kruhu toliko stoji? Dampinškim cijenama trgovački lanci omalovažavaju kompletnu branšu

i proizvođače. Ipak, pekarnice niču kao gljive poslije kiše, i to na prestižnim lokacijama. Stječe se dojam da u pekarskom biznisu i nije baš tako loše? - To je samo privid. Niču pekarske prodavaonice, a ne pekarnice. Upravo zato što se proizvođači žele sačuvati od pljačke trgovačkih lanaca i investiraju u vlastitu maloprodaju.

Vlada bi trebala uvesti 20 posto poreza na sve račune plaćene nakon 60 dana, i nakon toga nitko više ne bi kasnio s plaćanjem Kakva je slika pekarskog tržišta? - Od ukupno oko 1400 pekara u Hrvatskoj, njih 1200 do 1300 drži tek 30 posto tržišta, a 70 posto proizvodi 10 do 15 najvećih pekarskih tvrtki. Dnevno se u Hrvatskoj na kruh potroši nešto više od 10 milijuna kuna, dakle oko četiri milijarde kuna godišnje, od čega se, na žalost i sramotu, oko 300 milijuna kuna baci! Naime, između pet i 10 posto ukupnih pekarskih proizvoda vrati se i baca, a to je na godišnjoj razini 200 do 300 milijuna kuna. Taj povrat iz trgovačkih

lanaca pekarima je veliki problem jer tu kontaminiranu robu ne mogu više koristiti. Ona ne može ići u ponovnu proizvodnju nego se mora zbrinuti, a po europskim zakonima pekari će nakon ulaska u EU još morati plaćati zbrinjavanje tog povrata. U Europi postoje pogoni za preradu kontaminiranog kruha, od čega se dobiva hrana za ribe i kokoši te bioplin. Takvih pogona kod nas nema, pekari to ne mogu sami, a i nisu te struke. Država bi uistinu trebala regulirati i spriječiti takvo bacanje i uništavanje velikih vrijednosti. Kako bi država još mogla pomoći svojim pekarima? - Za kompletno hrvatsko gospodarstvo Vlada bi trebala odmah uvesti 20 posto poreza na sve račune plaćene nakon 60 dana, i nakon toga nitko više ne bi kasnio s plaćanjem. Oni koji žive na tuđi račun, na tuđoj akumulaciji i trebaju propasti, propali bi, a oni koji žele i znaju raditi, opstali bi. U roku od šest do osam mjeseci riješio bi se problem neplaćanja i nelikvidnosti. Zakonom bi svakako trebali zabraniti i povrat kruha pekarima ili ga ograničiti. Onaj tko ga je naručio, neka ga i proda i pošteno plati proizvođaču. Ako ga ne proda, neka ga sam i zbrine jer pekari na taj način imaju samo gubitak! (E.D.)


12 AKTUALNO *vijesti Plodine s manjom neto dobiti Neto dobit trgovačkog lanca Plodine u prvom polugodištu iznosila je 11,6 milijuna kuna, što je 3,6 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prema podacima njihova konsolidiranog, nerevidiranog financijskog izvješća. Ukupni konsolidirani prihodi od 1,218 milijardi kuna u prvom polugodištu, povećani su na godišnjoj razini za 5,4 posto, a ukupni rashodi narasli su za 5,4 posto, na 1,201 milijardu kuna. Dobit prije oporezivanja iznosila je 16,8 milijuna kuna. U konsolidirane podatke razmjerno je uključeno društvo Mercator - Plodine - Billa d.o.o. Rijeka, u kojem Plodine imaju 33,34 posto temeljnog uloga. Lanac se planira širiti izvan Hrvatske i gotovo udvostručiti broj supermarketa kojih sada ima 54. Premalo umirovljenika sa 40 godina staža Stopa sistemske ovisnosti u Hrvatskoj koja odražava omjer između broja osiguranika (1,53 milijuna) i broja umirovljenika (1,19 milijuna) iznosi 1,28 i jedna je od najlošijih u Europi. Uz to, razmjerno je malo umirovljenika sa 40 godina radnog staža (samo 11,6 posto), dok ih je 23,8 posto sa 35 do 39 godina staža, pokazali su podaci iz istraživanja Instituta za javne financije. Spar ne poskupljuje kruh Uprava Spara Hrvatska poručila je proteklog tjedna kako cijenu kruha iz vlastite proizvodnje već tri godine drže na istoj razini i jamče kako će tako ostati i do konca godine. Naglašavaju kako su svjesni ekonomske situacije i kupovne moći svojih kupaca, kao i svih izdataka koji ih čekaju početkom jeseni. Skreću pozornost i na 3000 proizvoda s trajno sniženom cijenom, kao i na sve tjedne akcije kojima se kupcima pomaže da lakše prežive ovo recesijsko vrijeme.

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( gotovo 1,308 mlrd kn imovina otvorenih fondova krajem srpnja

Izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Treći mirovinski stup jedina štednja s dvostrukim poticajima Najava smanjenja poticaja mirovinskim fondovima koji skrbe o trećem mirovinskom stupu došla je i prije no što su vidljivima postali učinci dosadašnje porezne olakšice Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

N

ajava smanjenja poticaja za 10 posto mirovinskim fondovima koji skrbe o trećem mirovinskom stupu, u fondovima je dočekana s određenom suz-

Smanjenje poticaja sa 25 na 15 posto stupit će na snagu najvjerojatnije početkom sljedeće godine držanošću. Podsjećamo, to smanjenje sa 25 na 15 posto najavio je državni tajnik za rad Krešimir Rožman, a stupit će na snagu najvjerojatnije početkom sljedeće godine, nakon što Sabor usvoji izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji je u pripremi. Izmjenama Za-

kona o porezu na dobit za poslodavce je od 1. srpnja po prvi put uvedena i porezna olakšica ako u taj stup uplaćuju štednju za svoje radnike (najviše do 6000 kuna godišnje). Do 500 kuna bez poreza i doprinosa “Mišljenja smo da je trebalo pričekati rezultate koje će polučiti porezna olakšica, a tek onda dodatno smanjivati poticaje, osobito što su stope izdvajanja za drugi stup na relativno niskih pet posto. Dobrovoljni mirovinski fondovi su prilika da ljudi dodatno uštede za mirovinu jer mirovina iz prvog i drugog stupa neće biti dovoljna za podmirenje troškova u starosti. U okruženju koje se često mijenja ne možemo, nažalost, od naših članova očekivati dugoročne odluke i planiranje”,

mišljenja su u Erste Plavom mirovinskom fondu. U Raiffeisen mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima smatraju da smanjenje poticaja neće pridonijeti popularizaciji dobrovoljne mirovinske štednje, ali i da to neće bitno utjecati na interes za takvu štednju niti na mirovinski sustav u cjelini. Ističu također kako neće biti razlike u upravljanju tim fondovima. Štoviše, poslovanje zatvorenih mirovinskih fondova uskladit će se s pravnom stečevinom Europske unije pa će se time smanjiti i ograničenje ulaganja tih fondova. Nadalje, još uvijek ostaju jedini štedni proizvod s dvije vrste poticaja: državnim poticajnim sredstvima u iznosu od 750 kuna na uplaćenih 5000 kuna te poreznim olakšicama za poslodavce. Naglasili su da poreznu olakšicu imaju svi poslodavci, neovisno o tome uplaćuju li u zatvoreni ili otvoreni fond. Uvođenje poreznih olakšica, ali i oslobađanje od poreza i doprinosa za štednju do 500 kuna mjesečno, predstavlja znača-

IJF: Novim zakonom ispravlja se nepravda Stručnjak Instituta za javne financije Predrag Bejaković pohvalio je Vladin prijedlog novog zakona o mirovinskom osiguranju te izračunao ono što je dosad tvrdio i državni tajnik za rad Krešimir Rožman - “da se sve dosad isplatilo otići u prijevremenu mirovinu jer su oni koji su odradili cijeli radni vijek u konačnici dobivali ukupno manji iznos mirovine”. Buduća penalizacija ranijeg odlaska te stimuliranje rada i nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu primjeri su pozitivnih poticaja koje će osiguranici sigurno prepoznati, zaključio je Bejaković. jan korak prema potpunoj afirmaciji takve štednje, na čemu su fondovi inzistirali već u samim počecima mirovinske reforme. “Poslodavci sada imaju mogućnost dodatnog stimuliranja svojih zaposlenika te više prostora za konkurentnost i izgradnju imidža društveno odgovorne tvrtke”, naglasili su u Raiffeisenu. Vjeruju da će se zbog svega toga povećati interes za takvom štednjom, što im potvrđuje i veliko zanimanje poslodavaca za novonastale promjene. “O učincima navedenih odluka teško je govoriti u ovom trenutku, ali zaista vjerujemo da će on biti pozitivan, a najviše za buduće umirovljenike”, zaključili su. U Allianz ZB-u, društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drže da se neće smanjiti interes za takvu štednju, a nove članove u većem broju očekuju iz korporativnog sektora, i to ne nužno u zatvorenim fondovima. Naime, kako ističu, do sada, a tako će biti i ubuduće, tvrtke koje su premale da bi osnivale svoje zatvo-

rene fondove mogu uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike na njihove osobne račune u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dvadeset i jedan fond Inače, prema podacima Hanfe, u Hrvatskoj je trenutačno šest otvorenih (AZ Benefit, AZ Profit, Croatia osiguranje, Erste Plavi Ekspert, Erste Plavi Protect i Raiffeisen) te 15 zatvorenih fondova. Zatvorene fondove su osnovale sljedeće tvrtke ili udruženja: Dalekovod, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, VIP, Allianz Zagreb, Croatia osiguranje, Hrvatske autoceste i ceste, Ericsson Nikola Tesla, HEP Grupa, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat pomoraca, T-HT i T-Mobile. Krajem srpnja, otvoreni su fondovi imali 158.481 člana i neto imovinu od gotovo 1,308 milijardi kuna, a zatvoreni 17.704 člana i imovinu veću od 255 milijuna kuna.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( među 20 najboljih

( 1942. god

arhitektonskih ostvarenja u konkurenciji 1200 radova

utemeljena bačvarija

BAČVARIJA PETEK, ĐURMANEC

Matrica arhitektura, Zagreb

Projekti po ženskom principu

Kad stanu bačve, ide namještaj Iz obrta u srcu Zagorja izlaze sudoperi od starih bačvi, ali i ormari, šankovi, garniture, nove bačve za vino, ocat i rakiju...

Na projektiranje obiteljskih kuća i manjih stambenih zgrada, nadovezali su se projektiranje interijera i rekonstrukcija starih objekata

U

M

majstorskim rukama Dragutina Peteka stara drvena bačva postaje unikatan namještaj izrađen na tradicionalan način. Sudoperi, ormari, šankovi, klupe, stolovi, garniture i stalci tek su dio asortimana bačvarije iz Đurmanca u kojoj se proizvode i nove bačve za vino, ocat i rakiju, drvene kace te barrique bačve, a popravljaju se i stare. Petekovi već treću generaciju njeguju bačvarsko umijeće, a iz radionice smještene u srcu Zagorja uskoro bi trebali početi izlaziti i kreveti i noćni ormarići od bačvi.

Sve bačve, namještaj i ostale predmete od drva izrađuju se - ručno “Još od teških početaka bačvarije utemeljene 1942. godine ostali smo vjerni tradiciji. Sve bačve, namještaj i ostale predmete od drva izrađujemo ručno - tehnika i obrada drva ostali su tradicionalni. Kao sirovina nam služe stare bačve koje

otkupljujemo, ali i visokokvalitetan, pažljivo odabran hrast, akacija, dud, kesten i trešnja. S obradom krećemo tek kad je drvo suho i čisto, osušeno prirodnim putem kroz godinu dana, i bez kvrga i kvržica”, objašnjava Dragutin Petek dodajući kako namještaj i predmete izrađuju i prema dizajnu i ideji kupca. Sve to bačvar iz Đurmanca proizvodi sam u svojoj obrtničkoj radionici, no sada mu je, veli, potreban i pomoćnik. Sam se snalazi za tržište pa proizvode prezentira po sajmovima diljem Hrvatske. Zahvaljujući preporukama za proizvode koji su već i nagrađivani, Petek kupaca ima i u inozemstvu. Zanat koji izumire “Do prije sedam godina bila je velika potražnja za bačvama, no zastala je pa sam počeo proizvoditi namještaj i ostale predmete. Kad stane s bačvama, ide namještaj. Nažalost, drvene hrastove bačve sve češće se po podrumima zamjenjuju bačvama od inoksa. U njima vino ili rakija ne mogu dozrijevati kao u hrastovoj bačvi, koja je uz to i ljepša”, kaže

Petek, jedan od tek desetak bačvara u Hrvatskoj. Zanat koji je u izumiranju, veli naš sugovornik, uopće nije lak, zahtijeva mnogo ulaganja - rada, novca i vremena - uz sve težu naplatu od kupaca. Bačvarski je zanat inače vrlo stručan i specijaliziran budući da proizvodnja drvene bačve prolazi kroz niz istančanih faza. Tradicijska proizvodnja i njene specifičnosti prenose se s naraštaja na naraštaj, a postupak i alati ne mijenjaju se stoljećima. Bačvar, među ostalim, mora poznavati anatomiju drveta te njegovo podrijetlo, pri čemu je bitno iz koje je regije, je li raslo na vlažnom ili suhom zemljištu te na kojoj nadmorskoj visini. Zahtjevnoj proizvodnji, koja na ovim prostorima datira još iz doba Ilira, prethodi pažljiv odabir drveta. Bačve se uobičajeno izrađuju od hrastovog drveta, a nekad su se, osim za sazrijevanje vina i rakije, koristile i za čuvanje drugih tekućina, preradu mlijeka, pranje rublja, kao podloge za skele, ali i kao namještaj, koji Petek danas vraća suvremenom čovjeku. (E.D.)

atrica arhitektura iz Zagreba projektni je studio koji funkcionira po ženskom principu, kazale su vlasnice studija, arhitektice Andrijana Pozojević i Zora Salopek Ba-

vole nazvati “pristojno suvremenim”. S gašenjem velikih investicija u zadnjih godinu dana krupni projekti su uglavnom stali, a vlasnice Matrice imaju pune ruke posla. Projektiranje manjih objekata

Projektiranje manjih objekata je niša koja se u ova krizna vremena intenzivirala letić. Pojašnjavajući taj princip, Zora Salopek Baletić naglasila je kako pod tim misli na pouzdanost, pedantnost, brzinu, prijateljski odnos s naručiteljima i među projektantima... Takav način rada donio im je stabilnost u ovom vremenu krize. Nikad nisu, kažu, težile okrupnjavanju tvrtke gradeći velike skladišne hale, trgovačke centre ili stambene komplekse, nego su se radije bavile nešto manjim projektima pri kojima mogu uspostaviti bliski odnos s naručiteljevim potrebama i posvetiti vrijeme specifičnim zahtjevima lokacije te provesti dosljedno svoj stil koji

poslovna je niša koja se nije smrznula, nego se u trenutačnoj krizi samo intenzivirala. Svjetsko priznanje Andrijani i Zori specijalizacija se dogodila nenamjerno, ali sada je već vrlo jasno da je tvrtka sposobna za vrlo kvalitetno obavljanje triju različitih no međusobno bliskih vrsta projektantskog posla. Na projektiranje individualnih obiteljskih kuća i manjih stambenih zgrada kojima su se bavile od samog početka prirodno se nadovezalo projektiranje interijera, ali ne na tzv. opremaški način nego na način “rađeno po mje-

ri”, kako određenog prostora tako i određenog naručitelja. Nakon tih dviju disciplina slijedile su rekonstrukcije starih objekata, zidanih, kamenih i drvenih, tijekom kojih se objekt u stanju propadanja pretvara u blistavu, ugodnu kuću te mu se život produljuje barem za onoliko koliko je već trajao. Upravo na tom području projektantice su imale i najviše uspjeha, te su prošle godine nominirane za godišnju nagradu Bernardo Bernardi za svoj posao na interijeru Palače Lešić Dimitri u Korčuli, a za interpolaciju na istom kompleksu osvojile su ove godine nagradu za jedno od 20 najboljih arhitektonskih ostvarenja u konkurenciji 1200 radova iz cijelog svijeta prema izboru portala World Architecture Community. Trenutačno su vrlo zaokupljene rekonstrukcijom zgrade Velikog Kaptola u Sisku koji se nakon duljeg nekorištenja prenamjenjuje u biskupski dvor, a vesele se i projektu privatne kuće za jednog starog klijenta pri čemu se od projektantica očekuje nešto sasvim posebno. (J.F.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Kinezi, Česi i Kuvajćani žele TE Banovići Nakon što je raspisan javni prednatječaj za izbor strateškog partnera za izgradnju TE Banovići, Rudnike mrkog ugljena Banovići posjetili su predstavnici kineske kompanije EICEC, te kuvajtske kompanije MCM. Natječajnu dokumentaciju za gradnju TE Banovići preuzeli su i predstavnici Češke elektroprivrede. Interes za gradnju novog bloka TE Tuzla pokazalo je još nekoliko inozemnih kompanija među kojima i švicarska kompanija Alpiq. Za šest mjeseci 300.000 tona čelika iz Zenice Tvrtka Arcelor Mittal iz Zenice proizvela je u prvom polugodištu ove godine 300.000 tona čelika što predstavlja blago povećanje u odnosu na isto vrijeme prošle godine. U Mittalu kažu da na svjetskom tržištu čelika nema značajnijih poboljšanja potražnje, a čelik iz Zenice plasiran je uglavnom u BiH, zemljama Balkana, a nešto manje na tržištu EU-a i Maroka. Gotovo prepolovljene inozemne investicije Prema podacima Agencije za unaprjeđenje inozemnih investicija BiH, u šest mjeseci ove godine inozemne investicije u BiH iznosile su 121 milijun eura što je smanjenje u odnosu na isti lanjski period za 41 posto. Tako

veliki pad interesa inozemnog kapitala za ulaganja u BiH objašnjava se utjecajem financijske krize u svijetu, ali i stanjem u zemlji. Najviše investicija, 47 posto, bilo je usmjereno u proizvodnju. Austrija je uložila najviše kapitala, 32,7 milijuna eura, a slijede Hrvatska sa 18,1 i Srbija sa 16,2 milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( za oko 15 mil €

Ashmore od Midlend Resourcesa preuzeo Carnex 2006.

( 50 mil €

investirano u Imlek

Hrvatske tvrtke (još) ne kupuju preostale adute srbijanske prehrambene industrije

Fondovi drže i nož i kolač Kad će doći vrijeme za prodaju Carnexa, Bambija i Imleka još nije poznato, no prodaja će kadtad biti neizbježna budući da su vlasnici tih tvrtki investicijski fondovi kojima je osnovni cilj unosna preprodaja Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

M

i jesmo u stalnom kontaktu s našim najvećim kupcima i partnerima, ali Imlek još nije na prodaju. O prodaji ćemo početi razmišljati tek 2012. ili kasnije, izjavio je za Privredni vjesnik Slobodan Petrović, generalni direktor najveće srbijanske industrije mlijeka Imlek. To je bio prvi (i jedini službeni) u nizu demantija da neka hrvatska tvrtka upravo kupuje srbijansku, što je bila jedna od ljetnih tema koja je zapljusnula štampu u obje države. U Srbiji je, međutim, priča imala i dodatnu nijansu o čemu najbolje svjedoče naslovi i podnaslovi u nekim bogradskim dnevnim novinama: Srbija pada u vazalni odnos ili Srbijanski privrednici traže da im država pomogne da kupuju domaća prehrambena poduzeća, a ne da kompletnu granu industrije prepusti hrvatskim tajkunima. Nitko ozbiljan, razumije se, ne uzima zdravo za gotovo takve napise u smislu panike koju bi htjeli proturiti, ali je či-

njenica da ih povremeno ima, posebno ljeti kada je suša drugih tema. Drugo što upada u oči jest da “specifičnu težinu” povećava to što se licitira s prodajom onoga što najviše vrijedi u srbijanskoj privredi i što se jedino može dobro prodati gotovo u svakom trenutku. To su kompanije u najprofitabilnijem i najperspektivnijem sektoru: poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Dakle, ovog ljeta se u fokusu našao Carnex i najava da tu mesnu industriju u Vrbasu kupuje Agrokor, a onda se priča zakotrljala pa je

Za prodaju srbijanskih perjanica čeka se pogodan trenutak, a kada dođe, fondovi neće pitati koje je nacionalnosti novi vlasnik u cijelu stvar uključena i priča da Kraš već dulje “mjerka” konditorsku industriju Jaffa u Crvenki i Bambi u Požarevcu (poznati brend Plazma keks), kao i da su hrvatske tvrt-

Lažni ekonomski patriotizam Ekspert za strana ulaganja Milan Kovačević ocjenjuje kako Srbiji u ovom trenutku nedostaje kapitala i kako je državi u interesu da prodaje poduzeća. “Ja ne vidim što je tu loše ako netko sa strane hoće kupiti domaću tvrtku, posebno ako je ona dobra i uspješna te može donijeti i nova znanja i tehnologije”, smatra on. Kovačević podsjeća da nacionalnost kupca uopće nije važna i da svako poduzeće u Srbiji koje je na prodaju može kupiti tko god hoće ako ima novac, plaća porez i poštuje zakone. I dodaje kako su drukčije tvrdnje ostaci “lažnog ekonomskog patriotizma”.

ke zainteresirane za najvećeg proizvođača mlijeka u Srbiji, Imlek. Kako stvari stoje Kao inicijalna kapsula poslužila je činjenica da je Atlantic Grupa kupila Drogu Kolinsku u kojoj posluju i srbijanske kompanije iz tog sektora Soko Štark, Grand kafa i Palanački kiseljak. A stvari stoje ovako: Imlek nije (još) na prodaju, ali će biti jer je u vlasništvu Investicijskog fonda Salford čiji je cilj po defaultu, bez obzira na to tko zapravo stoji iza njega, kupovati tvrtke kako bi ih dokapitalizacijom i modernizacijom nakon određenog vremena preprodao po daleko većoj cijeni. Isti fond je i vlasnik Bambija, dok je veliko međunarodno društvo za upravljanje investicijskim fondovima Ashmore sa sjedištem u Londonu vlasnik Carnexa. Sigurno je i kako ti fondovi, kada se odluče na prodaju, neće

razlikovati kupce po nacionalnim obilježjima. PR menadžerica Carnexa Mirjana Gelo imala je samo komentar “da kompanija ne komentira neslužbene informacije”. Ono što smo saznali u Ashmoru, doduše neslužbeno jer i oni imaju sličnu praksu, jest kako informacija da je dogovorena prodaja Carnexa Agrokoru nije točna, budući da Carnex još nije spreman za prodaju. Nije pogodan ni tajming. Jer zahvaljujući propasti i lošoj privatizaciji većine nekadašnjih nositelja srbijanske mesne industrije Carnex, sada ima daleko više prostora na srbijanskom tržištu, a od početka ove godine počeo je i s značajnijim prodorom na rusko tržište zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini koji Srbija ima s Rusijom. Carnex je do raspada bio jedna od najznačajnijih mesnih industrija u bivšoj Jugoslaviji i veliki

izvoznik mesa i prerađevina u bivši SSSR, te u SAD i zapadnoeuropske zemlje. Četiri godine nakon privatizacije Ashmore je od kompanije Midlend Resources (koja se nije pokazala baš veoma uspješnom u privatizacijskim poslovima u Srbiji) preuzeo Carnex 2006. godine za oko 15 milijuna eura i zatim isto toliko investirao u restrukturiranje tvornice. Značajno je uloženo i u druge aktere ove priče - u Imlek više od 50 milijuna eura, a u Bambi oko 30 milijuna eura - a nove strojeve, proizvode i tržišta ima i Jaffa. Koliko će potrajati ova investicijska faza, još se ne zna. Kada će doći vrijeme za prodaju ni to još nije poznato. Jedino je izvjesno da će prodaja kad-tad biti neizbježna kada se zna tko su vlasnici tih stupova srbijanske prehrambene industrije, kao i to da će ih preuzeti oni koji ponude najviše.


15

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( 55 mil €

Prevent duguje bankama

( 7 mil €

*vijesti

neplaćenih računa dobavljačima

NOVE VLASNIČKE ROŠADE

I Prevent u stečajnom čistilištu Gospodarski ponos Koruške prebrzo je rastao, pa se još brže urušio. Kakva sudbina čeka solidan Preventov pogon u Zlataru? Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O

d svih slovenskih poduzeća uvučenih u vrtlog menadžerskih preuzimanja, najdulje na površini održao se Prevent i to kao ugledan proizvođač presvlaka za europsku automobilsku industriju. Sada je i Prevent potonuo na odlagalište nezajažljivih vlasničkih ambicija, tamo gdje su prije njega već završili Istrabenz, Pivovarna Laško, Merkur, Vegrad. Prevent u sadašnjem obliku nestaje zbog 55 milijuna eura duga bankama, zbog sedam milijuna eura neplaćenih računa dobavljačima, zbog neisplaćenih plaća radnicima još od svibnja ove godine, najviše zbog sukoba dvojice ključnih vlasnika (Zakeršnik i Bastor), nekoć dobrih prijatelja koji se danas ni o čemu više ne mogu dogovoriti. Kratkotrajni predsjednik uprave Renato Krajnc uspio je, navodno uz posredovanje premijera Boruta Pahora, zainteresirati francuski Renault za šivanje presvlaka u Slovenj Gradecu. Uhodane narudžbe za Volkswagen i druge njemačke proizvođače jedan od vlasnika, Nijaz Hastor, preusmjerio je u svoje tvornice izvan Slovenije. Francuski Rena-

ult pristao bi doći, ali uz uvjet da mu se dopusti ulazak u vlasničku strukturu. Na to, međutim ne pristaje druga vlasnička strana. Renault se povukao i Renatu Krajncu nije ostalo drugo nego uputiti zahtjev Privrednom sudu da službeno otvori stečaj nad krovnom tvrtkom

Radnice su uz obavijest o stečaju dobile uputstvo da se jave - Caritasu i Crvenom križu Prevent Global i tvrtkom Prevent Automobilski dijelovi. U prvom naletu iznenađenja slična sudbina najavljena je i za tvrtku Prevent u Zlataru, ali je naknadno stiglo objaš-

njenje da se tvrtku u Hrvatskom zagorju neće dirati - možda će biti samo iznajmljena. Bez posla 1300 radnika Otvaranjem stečaja bez posla ostaje 1300 radnika u Slovenj Gradecu, no neizvjesna je sudbina i još 1400 radnika drugih Preventovih društava u Sloveniji, Brazilu te Moldaviji. Naime, tvrtke su međusobno tako kapitalski isprepletene da ne treba isključiti mogućnost da i kćeri završe u stečajnoj masi radi podmirenja vjerovnika, prije svega banaka i zaposlenika. Preventova “priča o uspjehu” završava na najgori način za radnike. Nakon dvije neisplaćene plaće i uskraćenog regresa, radnice su uz obavijest o

Vlasnike nije iznenadio stečaj Za vlasnike Preventa cijela tranzicijska priča je završena. Oni se nisu previše sekirali kada je porezna uprava blokirala račun Preventa. U tvrtku iz starih inata nisu pustili strateškog partnera koji bi donio posao i prijeko potreban novac. U vrijeme pokretanja stečajnog postupka Janko Zakeršnik provodi se na odmoru. Drugi vlasnik, Nijaz Hastor, iz Njemačke, gdje poslovno djeluje, uopće se nije odazivao na pozive iz Slovenije. stečaju dobile uputstvo da se jave, prezimena od A do M - Caritasu, a od N do Ž - Crvenom križu. Ministrica gospodarstva Darja Radić obećala je brzu intervenciju centara za socijalni rad koji će najpotrebnijima dodijeliti hitnu novčanu pomoć za preživljavanje dok se ne aktiviraju mehanizmi redovitih naknada za vrijeme nezaposlenosti. Potrebitih, na žalost, ima mnogo - stečajni tsunami prolazi Koruškom drugi put. Taj

U Lesnini su bili pametniji Bojan Papič, direktor i jedan od većih suvlasnika Lesnine, bio je razboritiji od vlasničkih sudrugova - Igora Bavčara, Boška Šrota, Bine Kordeža, Hilde Tovšak, Janka Zakeršnika i Nijaza Hastora. Prodao je Lesninu prije nego što se počelo “žmikati” njene financijske tijekove zbog otplate 100 milijuna eura kredita bankama koje su na dvije godine pristale financirati preuzimateljski pothvat. Osim pameti Bojan Papič imao je i sreću. Veliki austrijski trgovac namještajem XXX Lutz toliko se zagrijao za Lesninu da ga ni aktualna kriza nije obeshrabrila od akvizicije kojom dobiva izravan ulazak na tržišta Hrvatske, BiH,

Srbije i Makedonije, gdje je Lesnina nazočna već dugo. Mnogi su Bojana Papiča već vidjeli kao palog tajkuna. On je sve iznenadio potezom kojim Ljubljanu pretvara u regionalni centar XXX Lutza za Jugoistočnu Europu. Tvrtka izrasla poslije Drugog svjetskog rata iz obiteljske radionice u malom mjestu u Gornjoj Austriji danas ima razgranatu mrežu prodajnih centara i diskonta u Austriji te u Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. XXX Lutz ima ambiciju postati najveći u branši na svijetu - sada je drugi. Vjerojatno se nikad neće saznati za koliko su slovenski menadžeri prodali Lesninu. Zacijelo, nisu ostali praznih ruku.

manje razvijeni slovenski kraj nije se oporavio od gašenja željezara, a sada je planulo u tekstilu. Sve naopačke Mnogi vjeruju da će se na zgarištu brzo podići nova proizvodnja. Europska automobilska industrija neće se samo tako odreći znanja Preventovih radnika koji sada ispaštaju egoističko megalomanstvo bivših vlasnika. Oni su htjeli sve, pa i više od toga. Ulazili su u najraznovrsnije poslove hvaleći se da su u stanju “od svakog dreka učiniti novac”. Za širenje uzimali su kredite - dividende su spremno trpali u džep. Prevent ima hotele, Aerodrom Maribor, tvornice iverice... Milijuni eura spiskani su na neuspjeli posao s elektronskim karticama. Uzrečica “od svakog dreka - novac” pretvorila se u suprotnost. Sada je u “dreku” završilo i sve ono po čemu su radnici Preventa poznati u svijetu.

Slovenija konačno zatvorila klirinški dug Slovenija kao nasljednica Jugoslavije posljednja je zatvorila poglavlje o vraćanju ruskog klirinškog duga. Ustrajala je da se dug vrati u novcu, na što Rusija nikad nije htjela pristati. Konačno je postignut kompromis: Rusija vraća Sloveniji 82,5 milijuna dolara u gotovini, a nešto više od 50 milijuna dolara u robama. Dio gotovinskog iznosa Slovenija se obvezala utrošiti za opremanje bojnog broda Triglav što će ga u studenom preuzeti u Sankt Peterburgu na ime robnog povrata duga. Također će se iz gotovinskog dijela platiti i nabava sustava za upravljanje vatrom, zajedno s odgovarajućim streljivom. Za te svrhe Slovenija će potrošiti 9,8 milijuna dolara. Dugogodišnji pokušaji da se klirinškim dugom plati deponiranje slovensko-hrvatskog nuklearnog otpada u Rusiji ili isporuka oklopnjaka finske Patrije u zamjenu za struju koju bi Rusija dala Finskoj, propali su pa je dug iz vremena socijalizma riješen uglavnom vojnim liferacijama. Krka sjajna i u krizi

Farmaceuti iz Novog Mesta u prvom polugodištu 2010. godine ostvarili su 19 posto veću dobit, i to unutar prodaje koja je povećana 13 posto. Do kraja godine u skladu s planovima prodaja će premašiti milijardu eura. Očekuje se i 159 milijuna eura dobiti. “Jadikovke se na tržištu ne mogu unovčiti”, izjavio je Jože Colarič, predsjednik uprave Krke, dodajući da tvrtka intenzivno razvija nove proizvode nastojeći da na tržištu postanu prepoznatljivi. Krka je u prvom polugodištu pridobila prve registracije za 10 novih proizvoda koji će se na tržištu pojaviti u 22 oblika. Pretežno se radi o lijekovima za srce i krvotok.


16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

(

*vijesti Moda u Dubrovniku U Dubrovniku će se 27. i 28. kolovoza održati modna manifestacija pod nazivom Dubrovnik Fashion Week-end International na kojem će svoje kreacije predstaviti modni dizajneri iz Hrvatske, regije te nekih europskih zemalja. Ta se manifestacija održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj Dubrovnik Fashion Week-enda je uspostaviti suradnju dizajnera s već renomiranim hrvatskim i europskim modnim brendovima te istodobno pridonijeti turističkoj, kulturnoj i modnoj promociji naše zemlje. Kaj su jeli naši stari po 30. put Kulinarsko-turistička manifestacija Kaj su jeli naši stari održat će se od 27. do 29. kolovoza u Vrbovcu pod pokroviteljstvom hrvatske vlade. Ove godine obilježava se 30. obljetnica te manifestacije, a u sklopu nje održat će se festival hrane, folklora i starih zanata. Kaj su jeli naši stari prvi je put održan 1980. godine na inicijativu tadašnje Konferencije aktiva žena kako bi se sačuvala narodna jela i običaji vrbovečkog kraja. Renesansa u Koprivnici Turističko-povijesna i edukativna manifestacija Renesansni festival održat će se od 4. do 6. rujna u Koprivnici. Događaj će započeti uprizorenjem dolaska kralja Ludovika Anžuvinca 1356. godine i uručivanjem Povelje slobodnog kraljevskog grada koju preuzima gradski sodec (gradonačelnik). Osim u scenskim prikazima srednjovjekovnog života, viteštva, glazbe i plesa, posjetitelji će moći uživati i u jelima spravljenima prema izvornim receptima iz srednjeg vijeka, primjerice jelima od koprive, kopuna, vepra i divljači.

na površini od 300.000 m2

prostirat će se Fantasyland

Novi turistički projekt u Samoboru

Postaje li fantazija stvarnost? Izgradnju Fantasylanda sa 200 milijuna eura financirat će ruska tvrtka, zasad još nepoznata javnosti Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

ekadašnji poznati samoborski turistički kompleks Šmidhen, u kojem se nalazio otvoreni i zatvoreni bazen, fitness centar, teniski tereni i kuglana, sagrađen je 1974. godine i bio u vlasništvu tvrtke Prodex koja je prije nekoliko godina otišla u stečaj. Za obnovu tog kompleksa prošle su godine bili zainteresirani domaći ulagači iz tvrtke Fantazija, ali još do danas nisu razne sportske i ugostiteljske objekte te tenisku i nogometnu akademiju.

Fantasyland će obuhvaćati vodeni park, hotel, zabavni park, razne sportske i ugostiteljske objekte te tenisku i nogometnu akademiju započeli nikakvi radovi na rekonstrukciji tog rekreacijskog centra. No, čini se da će ipak doći do razvojnog skoka jer se, prema informacijama iz agencije IM&C koja vodi korporativnu komunikaciju tog projekta pod nazivom Fantasyland, u srpnju ove godine pojavio novi partner - inozemni ulagač iz Rusije koji je u financiranje izgradnje tog turističkozabavnog centra spreman uložiti 200 milijuna eura. Ruska tvrtka za investiranje osnovana je s ciljem akumulacije novčanih sredstava iz ruskih i inozemnih izvora za ulaganja u razne projekte, među

ostalim i na području turizma i rekreacije. U agenciji IM&C kažu kako će se novi partner predstaviti javnosti prilikom potpisivanja ugovora o investiranju što se očekuje u rujnu ove godine. Kako je najavljeno, čak 35 milijuna eura ta će tvrtka isplatiti nekoliko dana nakon potpisivanja ugovora o investiranju, a u prvoj fazi projekta izgradit će se kompleks vodenog parka na površini većoj od 100.000 četvornih metara. Inače, cijeli projekt Fantasyland nalazit će se na površini od 300.000 četvornih metara, a obuhvaćat će vodeni park, hotel, zabavni park,

Međunarodni projekt Na izradi i provedbi cijelog projekta, osim brojnih hrvatskih tvrtki, angažirana je i jedna od vodećih svjetskih tvrtki za projektiranje, opremanje i upravljanje vodenim i zabavnim parkovima Action Park iz Španjolske. U segment savjetovanja uključena je i inozemna konzultantska kuća u području hotelijerstva i turizma Crowe Horwath International. “Cjelokupni kompleks

Fantasyland predstavlja jedinstvenu cjelinu s raznolikom ponudom prilagođenom za sve dobne skupine i osobe s invaliditetom. Ponuda i sadržaji u kompleksu prilagođeni su i u sinergiji su s ponudom Grada Samobora te se međusobno upotpunjuju kako bi se udovoljilo željama i potrebama domaćih i inozemnih posjetitelja”, rekao je Ivica Mamić iz agencije IM&C. Pritom je dodao kako se uz razvoj projekta Fantasyland očekuje i pokretanje svih ostalih postojećih turističkih kapaci-

Projekt dio turističke strategije Vlasnici domaćeg ulagača tvrtke Fantazija do sada su ispunili sve zakonske i ugovorne obveze koje je zatražio i dobio Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). Potpisan je i Ugovor o pravu gradnje čime je pravo preneseno na tvrtku Fantazija. To znači, kaže Ivica Mamić, da investitor vidi hrvatsku državu kroz HFP i ostale institucije kao jednog od najvažnijih partnera u pokretanju, upravljanju i daljnjem razvoju projekta. Mamić je dodao kako je taj projekt u potpunosti komplementaran s gospodarskom i turističkom strategijom razvoja u Hrvatskoj te pridonosi razvoju lokalne i šire zajednice.

teta Samobora i okolice, ali i grada Zagreba. Očekuje se kako će to pridonijeti i poboljšanju poslovanja ostalih gospodarskih subjekata, obrtnika i proizvođača poznatih kulinarskih samoborskih specijaliteta, istaknuo je Mamić. Radovi ubrzo kreću Na upit Privrednog vjesnika kada se očekuje početak izgradnje Fantasylanda, Mamić je odgovorio kako su prve aktivnosti u tom segmentu predviđene za ovu godinu, s tim da tome mora prethoditi potvrda glavnog projekta. “Već su za dva dinamički najvažnija dijela kompleksa Fantaziju vodeni park i Fantaziju hotele izdane lokacijske dozvole”, rekao je Mamić. On predviđa kako će, nakon završetka kompleksa, u njemu biti zaposleno oko 800 djelatnika napomenuvši kako će se povećati i broj vanjskih suradnika u tvrtkama koje će surađivati s Fantasylandom.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( 1,9 mil ljudi

u Hrvatskoj koristi internet

( 90% korisnika u dobi je od 15 do 24 godine

Računalne mreže

Pleti, samo pleti Planiranje, izgradnja i administracija (održavanje) računalne mreže u funkciji su strateškog razvoja i poslovnog uspjeha neke organizacije te ih valja na taj način i promatrati Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako računalne mreže u današnjem svijetu, koji je bez podrške komunikacijskih tehnologija nezamisliv, predstavljaju temeljnu infrastrukturu informatičkog sustava, iznimno je važno njihovo projektiranje i održavanje. Goran Belamarić, predavač na NetAkademiji i Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, ističe kako se računalne mreže, kao i ostali složeni sustavi, neprekidno mijenjaju pod utjecajem korisničkih zahtjeva i poslovnih politika. Mreža nikad nije gotova, stalno se unaprjeđuje, a kada pojedinom elementu prođe eksploatacijski vijek, prestaje se rabiti. “Projektiranje i održavanje računalne mreže dijelovi su ciklusa koji obuhvaća složene procese što se ugrubo mogu podijeliti na izgradnju te administraciju mreže. Prilikom projektiranja računalnih

mreža najčešće se koristi tzv. top-down pristup, pri čemu krećemo od analize poslovnih ciljeva organizacije koji su sve ambiciozniji i složeniji te se od uprave traži da se predviđaju sve veća sredstva dinamikom koja premašuje stvarne mogućnosti. Stoga, potrebe uvijek rastu brže od budžeta”, pojašnjava on. Dodaje kako su planiranje, izgradnja i administracija (održavanje) računalne mreže u funkciji strateškog razvoja i poslovnog uspjeha neke organizacije te ih valja na taj način i promatrati. “Prednosti takvog pristupa za korisnika su veli-

ke; njime se postiže veća kompetitivnost i konkurentnost organizacije na tržištu, ubrzavaju poslovni procesi, povećava produktivnost rada. Postiže se i otvorenost prema klijentima te smanjuju troškovi sustava uz postizanje ušteda na komunikacijskim, putnim i drugim troškovima”, napominje Belamarić. Poprijeko rješavanje stvari Najčešći problem projektiranja i održavanja računalnih mreža, bez obzira na njihovu veličinu, jest kako pridobiti menadž­ ment u tvrtki za projek-

tni pristup. “Čest je slučaj da se stvari žele rješavati izolirano i ‘poprijeko’ izbjegavajući ‘nepotrebno kompliciranje i troškove’ projektnog pristupa. Projekt je intelektualni proizvod, a takav rad se u nas plaća teškog srca. Još nije dovoljno prodrla spoznaja kako se jedino projektnim pristupom postiže poštivanje rokova, cijena, kvaliteta i realizacija ciljeva koji predstavljaju glavne korake i pravila izgradnje računalne mreže, odnosno cijele ICT infrastrukture”, smatra Belamarić. Govoreći o korisnicima, on ističe kako velike organizacije najčešće tra-

že projekte pojedinih segmenata, a one manje cjelokupno rješenje. “Banke i državne institucije posebnu pažnju posvećuju pitanju mrežne sigurnosti pa za tu uslugu traže stručnjaka za projektno rješenje i provjeru sigurnosti sustava u praksi penetration testingom, tj. simuliranim napadom na sustav. Manje organizacije češće koriste vanjske usluge, primjerice VOIP (Voice Over Internet Protocol) hosting usluge specijaliziranih pružate-

U informatici još koristimo vračeve, nadriliječnike i stručnjake opće prakse, smatra Goran Belamarić lja usluga, koji najčešće ujedno osiguravaju i internetski pristup. Na taj način otpada potreba za vlastitom kućnom telefonskom centralom i ljudima koji se time bave,

ISTRAŽIVANJE GfK-a

Bilo kuda internet svuda U Hrvatskoj oko 1,9 milijuna osoba (ili oko 53 posto) koristi internet U odnosu na prošlu godinu, u Hrvatskoj je došlo do manjeg rasta korištenja interneta. Naime, prema podacima GfK - Centra za istraživanje tržišta koji je u srpnju proveo anketu na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina, navodi se kako u Hrvatskoj približ-

no 1,9 milijuna osoba (ili oko 53 posto) koristi internet. U europskim relacijama na istoj smo razini kao Italija ili Poljska, ali još uvijek primjetno slabiji od, primjerice, Češke ili Mađarske (svaka ima po 59 posto korisnika interneta) ili pak od Slovačke i Slovenije (svaka s po 65 posto korisnika).

Prema udjelu korisnika interneta više nije prvi Zagreb s okolicom (56 posto) već Dalmacija (60 posto) i Istra s Primorjem (67 posto). U gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika nalazi se 68 posto korisnika. Također, važno je naglasiti kako oko 80 posto fakultetski obrazovanih koristi internet. Pro-

matrano prema starosnoj strukturi, najviše je mladih korisnika u dobi od 15 do 24 godine – čak 90 posto, a najmanje kod osoba starijih od 65 godina – samo devet posto. K tomu, istraživanje pokazuje kako internet postaje gotovo jednako važan sastavni dio svakodnevnog života kao i televizija koja je do sada

svima bila daleko najvažniji masovni medij. Među važnijim oblicima korištenja interneta su i društvene mreže i to za više od 40 posto korisnika u Hrvatskoj. Važnost društvenih mreža najviše je istaknuta kod korisnika u Zagrebu (72 posto), ali je iznenađujuće niska u Istri s Primorjem (oko 34 posto). (B.O.)

pa se mogu postići uštede, posebice za organizacije na više odvojenih lokacija”, naglašava. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska ne prati dovoljno trendove na ovom području. Jedan od razloga je i nedovoljno poznavanje informatike kao područja i struke. “Primjerice, liječnička struka je prošla dugi razvojni put od vračeva, travara, univerzalnih liječnika koji su vadili zube, operirali tumore i bili psihijatri, kako bi došla do današnjeg stupnja razvoja kada se točno zna koja je uloga liječnika opće prakse, a koja specijalista. U informatici danas još koristimo vračeve, nadriliječnike i stručnjake opće prakse, univerzalce. U pogledu stručnjaka ne zaostajemo puno za svijetom, ali nažalost, nismo u stanju sami prepoznati svoje stanje, simptome i potrebe, tako da ne znamo treba li nam i kakva stručna pomoć”, zaključuje Belamarić.


18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR IGOR DUDA PRONAĐENO BLAGOSTANJE Srednja Europa

Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća stupanj razvijenosti Hrvatske omogućio je masovno sudjelovanje u potrošačkoj kulturi koja se razvijala u uvjetima jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. Ta je činjenica utjecala na politička stajališta o konzumerizmu, ali i na potrošače koje ova povijest svakodnevice prati pri opremanju kućanstva potrošnim dobrima, nabavi automobila te sudjelovanju u masovnom turizmu.

HEINRICH BÖLL ANĐEO JE ŠUTIO

Zagrebačka naklada

Život u razrušenome gradu pokušava se uspostaviti, granice su još nejasne, pa i ona između života i smrti. Život živih započinje potragom za kruhom, kreće se njegovim putovima, a prate ga nejasna sjećanja, asocijacije na stanja koja su prethodila. Traženje kruha istodobno je i traženje svetosti kruha. Nada da će se kruh - pa onda i svetost - naći, naslućuje se u obnovi zajedništva, u ljubavi, u dahu koji grije bližnjega.

DAVID BAJO 351 KNJIGA IRME ARCURI Fraktura

U zamršenom životu matematičara Philipa Masyrka postojalo je samo jedno uporište: Irma Arcuri. Njihova dugogodišnja ljubavna veza izdržala je dva njegova braka i njezina bezbrojna putovanja. Ali sada je Irma nestala ostavivši mu svoju zbirku sa 351 ručno uvezanom knjigom, uključujući pet koje je sama napisala. Negdje duboko u njima skriva se tajna njezina nestanka. Philip ubrzo shvaća da je i on sam zarobljen unutar tih priča...

JOHN BURROW POVIJEST POVIJESTI Algoritam

Prema Burrowljevu mišljenju pisanje povijesti je zapravo pravo umjetničko djelo čije sastavljanje zahtijeva uporabu rigorozne metode, discipline i posebno, analitičku sposobnost. Upravo takvo umijeće razlikuje zapise Herodota i Tukidida od primjerice mezopotamskih spisa. Dok Burrow istražuje povijesne zapise Livyja, Bedea, McCaulayja i povjesničare 20. stoljeća poput Huizinge i Blocha, čitatelj se može osvjedočiti u evoluciju različitih historiografskih trendova...

DOROTHY JONGEWORD i MURIEL JAMES ROĐENI POBJEDNIK Mozaik knjiga

Ova najprodavanija uspješnica primjenjuje poznatu psihološku metodu - transakcijsku analizu - kako bi otkrila uloge koje iz dana u dan nesvjesno igramo. Njezinih je pedesetak vježbi iz područja geštalt-terapije pomoglo cijelom naraštaju da shvati kako komuniciraju s drugima i što misle o sebi. Želite li steći veći nadzor nad svojim životom, učinkovitije raditi i sretno voljeti, Rođeni pobjednik pomoći će vam da oživite pronicljivost i samopouzdanje rođenog pobjednika.

Prodaja koncepata i franšiza Davila Capital, Zagreb, www.davilacapital.hr. Tvrtka se bavi private equityjem s višestrukim konceptima/franšizama u svom portfelju. Trenutačno nude BEST BUY HR koncept za zakup ili na prodaju. Kontakt: Valerija Bašić, valerija. basic@davila.com.hr, +385 1 5571056, +385 91 3740556. Parket Veta, Pleternica, www.veta.t-com.hr. Tvrtka proizvodi klasični i industrijski parket od visokokvalitetnog slavonskog hrasta te inovativne tipove mozaika parketa i parketne kocke. Kontakt: Petar Arambašić, veta@po.t-com.hr, +385 34 269227, +385 98 212512. Posredovanje Agencija Mreža, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.prodaja.ba. Tvrtka nudi usluge posredovanja u trgovini s Bosnom i Hercegovinom. Kontakt: +381 11 3039770, office@med.ba. Provjera kreditnih statusa u Indiji TPA Commercial Information Services Pvt Limited, Mumbai, Indija, www.itpainform.com. Tvrtka je specijalizirana za pružanje informacija o kreditnim statusima indijskih tvrtki. Kontakt: Ashish Jacob, ashishj@itpainform.com, +91 22 27888994. Zastupstvo Euromaquina, S.A., San Sebastian de los Reyes, Španjolska,www.euromaquina. com. Tvrtka je specijalizirana za prodaju opreme i strojeva za industriju čelika. Traži komercijalnog zastupnika u Hrvatskoj. Kontakt: Elena Denner, bec@euromaquina.com, +34 916587260. Dijelovi od duktilnog željeza HECKL s.r.o., Kralupy nad Vltavou, Češka, www.heckl.cz. Proizvodno-trgovačka tvrtka traži poslovne partnere iz područja ljevaoničke industrije, proizvođače ili dobavljače lijevanih dijelova od duktilnog željeza. Kontakt: Jaroslav Gregor, gregor@heckl.cz, +420 315 727012.

Šatori Yangzhou Fulisite Tour Products Co.,Ltd.; Yangzhou, Kina, www.naturetent.com.Tvrtka je kineski proizvođač šatora i nudi svoje proizvode. Kontakt: Letitia Ding, letitia_cat@hotmail.com, +86 514 87860226, +86 1340 1295496.

Stomatološka i ginekološka oprema Opal Med, Jelenia Gora, Poljska, www. opalmed.eu. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom medicinske opreme za stomatološke i ginekološke ordinacije. Oprema i pribor izrađeni su prema željama i zahtjevima klijenta. Kontakt: Maciej Dysko, info@opalmed.eu, +48 75 6453928. Poslovna podrška u Poljskoj Syllaco Sp. z o.o., Siemanowice, Poljska, www.syllaco.pl. Tvrtka nudi sveobuhvatnu poslovnu podršku onima koji žele osnovati tvrtku te tvrtkama kojima je potrebna stručna pomoć. Nude pomoć pri pripremi dokumentacije za osnivanje tvrtke i druge formalnosti te pri uređenju interijera. Također nude usluge stručnog financijskog, pravnog, informatičkog i marketinškog savjetovanja te pomoć u razvoju poslovanja. Kontakt: Sylwia Raczynska, biuro@syllaco.pl, +48 32 2203382, +48 665 668883. Mini linije, etiketirke i ribon printeri MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr Tvrtka nudi puhaljke PET boca, mini-linije za punjenje mirnih tekućina, etiketirke za obilježavanje različite ambalaže i proizvoda, kao i procesnu opremu za mljekare. Kontakt: Edhem Bajraktarević, info@memo.hr +385 1 2321 688, 098 232 355

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Videonadzor na stadionu

zila za inspektore cestovnog prometa. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Sustav za daljinski nadzor nad vodomjerima

Športski objekti Osijek trebaju postavljanje videonadzora na stadionu Gradski vrt u Osijeku. Rok dostave ponuda je 24. kolovoza. Vozila za inspektore cestovnog prometa

Ured za središnju javnu nabavu nabavlja šest vo-

Vodovod Pula nabavlja sustav za daljinski nadzor nad vodomjerima s reed kontaktima. Rok dostave ponuda je 10. rujna.

Zimske policijske uniforme

FMUP Sarajevo nabavlja 110 kompleta zimskih policijskih uniformi. Rok dostave ponuda je 15. rujna. Putnička vozila

MUP Beograd nabavlja 100 putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 13. rujna.

Regija Zaštitni znak i logotip

Centar za socijalni rad Zenica treba idejno rješenje zaštitnog znaka i logotipa Centra. Rok dostave ponuda je 3. rujna.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


19

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

“Na bubnju” zgrade, tvornica, pašnjaci, bager... Industrijska nekretnina u Bariloviću, površine 28.327 četvornih metara, vrijedna 14,15 milijuna kuna prodaje se na dražbi 26. kolovoza na Trgovačkom sudu u Karlovcu s početkom u 9 sati. Objekt je u naravi proizvodni pogon korisne neto površine 3408 četvornih metara, u cjelini s postrojenjem, opremom i sitnim inventarom. Potencijalni kupci trebaju uplatiti jamčevinu na tom sudu prije dražbe, i to u vrijednosti milijun kuna. Poslovni prostor u Omišu, površine 41 četvorni metar vrijedan blizu 50.000 eura, prodavat će se na dražbi 30. kolovoza s početkom u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu. Poslovni prostor je u prizemlju i ne prodaje se za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je desetina utvrđene vrijednosti. Zgrada u Kotoribi tržit će se na Općinskom sudu u Čakovcu 26. kolovoza, na dražbi koja počinje u 14 sati. Nekretnina je procijenjena na 1,07 milijuna kuna, a sastoji se od poslovne zgrade, pomoćne zgrade i dvorišta, ukupne površine 4490 četvornih metara. Jamčevina je 10 posto, neće se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa sudskim savjetnikom. Pašnjak površine 674 četvorna metra, vrijednosti 148.280 kuna u Vodicama prodavat će se 1. rujna na Općinskom sudu u Šibeniku s početkom u 8.30 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 20 posto

vrijednosti nekretnine. Bager vrijedan 331.840 kuna prodaje se na dražbi 1. rujna u 12 sati u javnobilježničkom uredu Tušek u Križevcima. Riječ je bageru Skreper-KS 600 tvrtke Podravina programat u stečaju iz Đurđevca. Sve informacije mogu se dobiti na telefon 098/342 558 svaki dan od 9 do 13 sati, kad se može i razgledati nekretnina koja se nalazi u Kalinovcu. Montažna hala površine 15.000 četvornih metara u Pitomači procijenjene vrijednosti 5,35 milijuna kuna prodaje se 1. rujna u 12.30 sati u javnobilježničkom uredu Tušek u Križevcima. Pismene ponude za Pevecovu halu šalju se stečajnom upravitelju Branku Valentiću, Ferde Rusana 100, Virovitica p.p.27. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 095/9086 011, svaki radni dan od 9 do 13 sati. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, zgrada i dvorište u Vinkovcima u Aninoj ulici, ukupne površine 623 četvorna metra, procijenjene vrijednosti više od dva milijuna kuna. Dražba je zakazana 1. rujna na Općinskom sudu u Vinkovcima s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti. Zgrada u Vrhovinama, vrijedna 250.000 kuna, prodavat će se 31. kolovoza u 9 sati usmenom javnom dražbom na Trgovačkom sudu u Karlovcu. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu i dvorište

u kojoj se nekad obavljala ugostiteljska djelatnost i nalazi se uz glavnu prometnicu u središtu Vrhovina. Može se razgledati u svako doba, a dodatne obavijesti mogu se dobiti na broj 098/387 098. Jamčevina je 45.000 kuna. Pašnjak u Gajcu na Pagu, u B zoni, površine 1421 četvorni metar, procijenjene vrijednosti preko milijun kuna. Dražba će se održati 31. kolovoza na Općinskom sudu u Pagu. Ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća u Ivanovcu kod Čakovca prodaje se 26. kolovoza na Općinskom sudu u Čakovcu, a dražba će se održati u 9 sati. Nekretnina je procijenjena na gotovo 390.000 kuna i u naravi je riječ o kući i pripadajućem zemljištu, dvoru i polovini voćnjaka, ukupne površine 777 četvornih metara. Ne može se prodati za cijenu ispod trećine procijenjene vrijednosti, jamčevina je 10 posto, a prethodno se može pogledati u dogovoru sa sucem. Za zgradu u Vrbanji, procijenjene vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna, dražba će se održati 26. kolovoza u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Nekretnina je ukupne površine 1221 četvorni metar i u naravi je to zgrada s dvorištem i oranicom. Više podataka o prodaji imovine stečajnog dužnika, razgledavanje nekretnine i njene dokumentacije moguće je u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom Katom Rašić na broj 098/690 729.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Britanski poučak dr. Uroš Dujšin

K

ada je sadašnji britanski premijer David Cameron bio prisiljen na koaliciju s liberalnim demokratima, mnogi su se promatrači pobojali da će vlada biti jednako razočaravajuća kao i prethodna predizborna kampanja. No u svojih prvih 100 dana (dotad u Velikoj Britaniji nezamisliva) koalicijska vlada pokazala se kao radikalna snaga. Prvi put nakon što je Margaret Thatcher prodrmala svijet 1979. čini se da je Velika Britanija postala uzor za zapadne zemlje, ocjenjuje Economist. Vlada povlači smione poteze – iako ne uvijek u pravom smjeru – ali sigurno to čini na način poučan za plašljivije duše, uz ostale i za predsjednika Obamu i njegove republi-

U čitavom svijetu država je postala suviše moćna i zato je treba kresati kanske protivnike, a rekli bismo – i šire. Smjeli rezovi Najočitiji dokaz vladine smionosti je proračun. Ministar financija George Osborne izbalansirao je prihode i rashode tako što je, doduše, povećao neke poreze, naročito PDV, ali je tri četvrtine debalansa podmirio smanjenjem izdataka. Većina vladinih resora smanjit će izdatke za četvrtinu, od čega je pošteđeno jedino zdravstvo. Razvila se žustra rasprava između kejnezijanskih ekonomista, koji strahuju da će usporenoj svjetskoj privredi biti potrebno povećanje državnih izdataka, i fiskalnih konzervativaca koji smatraju da deficite treba obuzdati kako bi se izbjegla katastrofa grčkih razmjera. U međuvreme-

nu vlada kreće s planovima reforme britanske države: školstvo, zdravstvo, policija i socijalna skrb čekaju dramatične promjene. Objavljuje se znatno više vladinih podataka, a – neobično za britanske konzervativce – govori se i o jačanju građanskih sloboda i smanjenju broja

žnju za njima, suprotno dosadašnjim britanskim navikama.

ljudi u zatvorima. K tome će sljedeće godine Britanci odlučivati i o promjenama izbornog sistema. Upućeni kažu da ništa od toga nije potpuno novo. I druge su zemlje, primjerice Kanada i Švedska, znatno skresale proračune, iako su to napravile u vrijeme kada ih je ostatak svijeta još mogao izvlačiti iz nevolje; reforma školstva Blairova je ideja. No započinjanje tolikih projekata odjednom sigurno je smiono: od vremena gospođe Thatcher nijedan britanski političar nije namjeravao učiniti toliko stvari odjednom. U predizbornoj kampanji Cameron je govorio o projektu Velikog društva, koji sada namjerava provesti putem radikalne decentralizacije: dati pravo roditeljima da upravljaju školama, a liječnicima da upravljaju Nacionalnom zdravstvenom službom; lokalnim biračima da biraju policijske načelnike. Umjesto smanjenja ponude državnih usluga Cameron nastoji smanjiti potra-

nije moglo izbjeći. O tim je rezovima, uostalom, već razmišljao i Cameronov prethodnik Gordon Brown. No kao u svim smionim planovima, mnogo toga može poći po zlu. Najveća opasnost je da bi fiskalna štedljivost mogla ugroziti oporavak; za to je potreban i neki plan B. I ideju o izabranim policijskim načelnicima bi trebalo preispitati. Ostaje dvojba – decentralizirati ili reducirati državu zamjenjujući je institucijama civilnog društva – a k tome će smanjenje državnih izdataka oštetiti velike dijelove zemlje. No uz sve dubioze, ove reforme su vrijedne pažnje: u čitavom svijetu, zaključuje Economist, država je postala suviše moćna i zato je treba kresati. Cameronov način u tom pogledu izgleda najpogodniji, pa se može očekivati da će britanski primjer slijediti ne samo europske zemlje u teškoćama, kao što su Grčka i Španjolska, nego i zemlje poput Amerike koje muče isti problemi.

Suviše moćne institucije Velik dio toga vlada radi iz nužde. Njegova je vlada naslijedila proračunski deficit od 11 posto BDP-a, pa se bolne rezove


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

Ovrha novčanih sredstava

Fina procedura za grube neplatiše

Ako ovršenik nema dovoljno novca na računima, Fina će bankama dati nalog da blokiraju sve račune koji se vode pod istim OIB-om, sve dok se ne naplati cijeli iznos ovrhe Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

onošenjem triju pravilnika početkom kolovoza, Ministarstvo financija zaokružilo je mehanizme provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, koja bi trebala pomoći rješavanju problema neplaćanja i nelikvidnosti. Sam Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima donesen je početkom srpnja. Njime se predviđa da će ovrhu provoditi Financijska agencija (Fina), Hrvatska narodna banka (HNB) i banke. Ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenjima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju (OIB)

ovršenika, bez njegove suglasnosti. Do kraja ove godine HNB i banke dužne su Fini dostaviti podatke o svim transakcijskim računima i ugovorima o oročenju, koji će biti upisani u Jedinstveni registar računa. Javnim podacima u registru smatraju se osnovni podaci o svim poslovnim subjektima (poput OIB-a, naziva, adrese i broja računa, te oznake blokade), dok podaci koji se odnose na građane nisu javni. Fina će voditi i Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, koje će se podmirivati najprije na računima, a zatim na oročenjima, nakon što istekne rok oročenja. Razmjena poruka između Fine i banaka obavljat će se elektroničkim putem i s elektroničkim potpisom.

Tehničko usklađivanje sustava razmjene poruka počet će 1. listopada, a trebalo bi biti završeno do kraja studenoga. Tijekom prosinca banke će Fini dostaviti sve podatke o računima i ovrhama, kako bi se one od 1. siječnja 2011.

ovršenik ima otvorene račune i oročenja. Potom će dati nalog bankama za izvršenje ovrhe. Ako ovršenik nema dovoljno novca na računima, Fina će bankama dati nalog da blo-

Tijekom prosinca banke će Fini dostaviti sve podatke o računima i ovrhama mogle provoditi automatiziranim postupkom. Sve iznad 30 kuna Postupak je sljedeći: uvidom u Jedinstveni registar prema OIB-u, Fina će utvrditi u kojim bankama

kiraju sve račune koji se vode pod istim OIB-om, sve dok se ne naplati cijeli iznos ovrhe. Banke su nakon toga dužne najmanje jednom dnevno Fini dostavljati podatak o priljevu novca na blokirane račune u

iznosu većem od 30 kuna, sve do deblokade. Isti postupak ovrhe, kada je riječ o dugovima državnog proračuna, provodit će Hrvatska narodna banka, dok će se ovrha nad samim poslovnim bankama provoditi iz novca koje one

drže u HNB-u. U slučaju otvaranja stečaja ovršenika, Fina će pohraniti osnove za plaćanje upisane u Očevidnik i u registru staviti oznaku stečaja. Ovršenik koji otvori novi račun bit će prepoznat po OIB-u, njegov novi račun bit će upisan u registar, a osnove za plaćanje u Očevidnik, nakon čega se opet pokreće postupak prisilne naplate.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Inflacija u srpnju jedan posto P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena za srpanj iznosila je jedan posto. Iako je godišnji rast potrošačkih cijena u srpnju najviši u zadnjih šest mjeseci, stope njihova rasta i dalje su razmjerno niske što je ponajprije posljedica niske razine domaće potražnje.

Gledano po skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle sedam posto što je potaknuto rastom cijena tekućih goriva od 22,1 te plina od 17,1 posto. Više cijene goriva posljedično su utje-

cale i na cijene prometa koje su, na godišnjoj razini, porasle za 3,7 posto. Na pad potrošačkih cijena, pak, najviše su utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su snižene za jedan posto. Tomu su dodatno pridonijele i niže cijene odjeće i obuće (smanje- n j e od šest

posto na godišnjoj razini). Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine. Vjerojatne nešto više stope U usporedbi s lipnjem, pak, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju niže su za 0,4 posto, čemu su najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće za 8,1 posto

te cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 0,2 posto. Kumulativno, u

Prosječna stopa inflacije u 2010. trebala bi biti ispod dva posto sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1 posto godišnje. “Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto više stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno ni-

sku bazu, ali i najavljena poskupljenja. Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom na to da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijena električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod dva posto”, smatraju analitičari RBA. (V.A.)


SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

( 4,43 mird kn

Dun&Bradstreet

Hrvatsku očekuju daljnja zaduživanja

premija neživotnih osiguranja

OSIGURANJE

Premije dosegnule 5,81 milijardu kuna Prema podacima HUO-a, najveću ostvarenu premiju potkraj srpnja imalo je Croatia osiguranje, koje slijede Allianz Zagreb i Euroherc (sa 17,89 na 37,4 milijuna kuna). Societe Generale premiju je povećao sa 7,2 na 17,6 milijuna kuna (144 posto), KD Life sa 2,1 na 4,1 milijuna kuna (94,5 posto), Victoria životno sa 13,35 na 28,11 milijuna kuna (110,5 posto)…

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

P

rema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, zaračunata bruto premija hrvatskog osiguravateljskog sektora potkraj ovogodišnjega srpnja iznosila je 5,81 milijardu kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 2,3 posto. U životnim osiguranjima premija je potkraj srpnja iznosila 1,374 milijarde kuna što je pad od 0,5 posto u usporedbi sa srpnjem protekle godine, dok je u neživotnima ona dosegla 4,43 milijarde kuna što je u godinu dana smanjenje od 2,9 posto. Na godišnjoj razini najveći pad premije, 9,7 posto, imalo je Agram životno gdje je premija smanjena (sa 127 milijuna na

Potkraj srpnja je vrijednost likvidiranih šteta iznosila 2,42 milijarde kuna što je smanjenje od 11,3 posto 114,7 milijuna kuna). Slijede ga Basler osiguranje Zagreb s minusom od 9,6 posto (premija je u godinu dana smanjena sa 270,88 na 244,83 milijuna kuna) i Euroherc kod kojega je premija u 12 mjeseci pala za 7,3 posto (sa 629,5 na 583,7 milijuna kuna). Valja napomenuti kako su premije ponajviše rasle kod, uvjetno rečeno, malih osiguravatelja i onih koji su svoje poslovanje započeli nedavno. U Vic-

toria osiguranju je premija tako potkraj srpnja iznosila 355,3 milijuna kuna što je na godišnjoj razini po-

većanje od čak 905 posto. Rast premije veći od 100 posto, točnije 109,2 posto, ima i Cardif osiguranje

Croatia i dalje prva Tržišni lider Croatia osiguranje je potkraj ovogodišnjega srpnja zabilježio u odnosu na isti lanjski mjesec pad premije od 4,9 posto, ili izraženo u kunama s prošlogodišnjih 2,12 milijardi došao je na 2,02 milijarde. S premijom od 616,8 milijuna kuna i rast od 0,4 posto Allianz Zagreb je drugi na rang-ljestvici osiguravateljskih kuća po ostvarenoj premiji, dok je treći Euroherc. Gledano prema vrstama osiguranja, premija je u godinu dana najviše povećana kod osiguranja kredita (44 posto), potom osiguranja jamstava (37,7 posto), osiguranja tračnih vozila (32,2 posto) i osiguranja raznih financijskih gubitaka (9,2 posto). Najveći pad premije je pak zabilježen kod osiguranja troškova pravne zaštite (30,9 posto), osiguranja od odgovornosti za uporabu zračnih letjelica (21,2 posto) te osiguranja cestovnih vozila (11,8 posto). Potkraj srpnja je vrijednost likvidiranih šteta iznosila 2,42 milijarde kuna što je smanjenje od 11,3 posto na godišnjoj razini. Od tog iznosa na neživotna osiguranja otpadaju 1,82 milijarde kuna, a na životna 594,05 milijuna kuna.

U

najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući), prenosi BonLine. Tim rejtingom Hrvatska je svrstana u zemlje s blagim rizikom poslovanja. U Hrvatskoj se već peto tromjesečje zaredom bilježi pad bruto domaćeg proizvoda (2,5 posto u prvom kvartalu ove godine). Uz pad BDP-a, zabilježen je i pad investicija od 13,9 posto u odnosu na godinu ranije. Također, pad bilježe privatna i javna potrošnja, a blagi rast od 3,6 posto bilježi izvoz. D&B očekuje lagani oporavak u drugom dijelu godine te predviđa da će godišnji rast BDP-a biti 0,5 posto. Budući da je deficit premašio svoj godišnji cilj, Vlada će se morati dodatno zaduživati obveznicama, te će morati ubrzati svoj ekonomski program oporavka. Dodatni udarac zadalo je HSLS-ovo napuštanje koalicije. Pozitivnim D&B ocjenjuje ugovor Hrvatske i Rusije o Družba Adriji koji se planirao još od 2002 godine. Time je Hrvatska dobila značajan financijski i geostrateški benifit. U regiji pak Slovenija ostaje na prvom mjestu s rejtingom DB2c, a slijede je Italija DB3a, Mađarska DB4a, Albania DB4a, Makedonija DB4b, Srbija DB4d i BiH DB6a. (V.A.)

*vijesti Dokapitalizirana Banco Popolare Croatia Banco Popolare Croatia proteklog je tjedna za šest milijuna kuna povećala temeljni kapital, sa 76,83 milijuna kuna na 82,8 milijuna kuna. U priopćenju Banke navodi se da je većinski vlasnik, Banco Popolare Societa Cooperativa iz Verone, uplatio ukupno 36 milijuna kuna za svih 12.000 redovnih dionica. Ostatak iznosa koji ne ide u kapital - 30 milijuna kuna - bit će iskorišten za povećanje likvidnosti, tekuće poslovanje banke i unaprjeđenje poslovanja. Za rujan su dokapitalizaciju najavile i varaždinska Banka Kovanica koja će temeljni kapital povećati za 15,15 milijuna kuna, na 127, 5 milijuna kuna, i Primorska banka iz Rijeke u iznosu od 20 milijuna kuna.

OTP sa smanjenom dobiti U prvom polugodištu ove godine OTP banka ostvarila je 32,85 milijuna kuna neto dobiti – 36 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Priopćenjem objašnjavaju kako je smanjivanje dobiti posljedica znatno većih rezervacija za kreditne rizike koje su se udvostručile u odnosu na 2009. godinu uslijed poteškoća klijenata u servisiranju duga, pogotovu kod potrošačkih kredita. Neto prihodi od kamata i naknada na razini su prethodne godine, dok su im prihodi od kupoprodaje deviza porasli za 12 posto. U lipnju su ukupni depoziti porasli za šest posto u odnosu na lanjski lipanj, a krediti građanima pali za 0,2 posto.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010.

Tržište novca Zagreb

Turisti dodatno poboljšali kunsku likvidnost Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a novčanom tržištu i dalje vlada iznimno visoka likvidnost sustava, trgovanje sudionika je skromno, a u odnosu na prošlo razdoblje u porastu su iznosi sredstava koji se usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto kao jedino rješenje za plasiranje viškova likvidnosti. Potražnja za kunama je niska, a prekonoćne kamatne stope kreću se do maksimalnih jedan posto. Kraj je mjeseca kolovoza, a samim time i špica turističke sezone jenjava. Kako turistič-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

250 200

1,50

150 1,00 100 0,50

50 0

16.8.2010.

17.8.2010.

18.8.2010.

ka sezona protječe, dio gotovog novca vraća se polagano u sustav, što dodatno poboljšava kunsku likvidnost sustava. Odnos ponude i potražnje najbolje objašnjava razina prosječne mjesečne kamatne stope koja je, za usporedbu, u srpnju prošle godi-

19.8.2010.

0

20.8.2010.

ne 7,86 posto, dok ovogodišnja prosječna mjesečna kamatna stopa u mjesecu srpnju iznosi 1,15 posto. Ministarstvo financija je drugi tjedan za redom preskočilo aukciju trezorskih zapisa. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija trezorskih zapisa u kunama u

ponedjeljak

utorak

iznosu od 100 milijuna kuna i s rokom dospijeća od godinu dana, dok je planirani iznos trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu 20 milijuna eura, također s rokom dospijeća od jedne godine. Zbog značajnih viškova likvidnosti u sustavu očekujemo ve-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

euro oslabila je za 0,7 posto, prema dolaru 1,9 posto, a prema švicarskom franku za 1,8 posto. Pre-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.30

USD

5.71

CHF

5.53

7.28

5.69

5.50

7.26

5.67

5.47

7.24

5.65

5.44

7.22

5.63

5.41

7.20

5.61

5.38

5,480969

JPY

japanski jen (100)

6,687154

CHF

švicarski franak

5,521722

GBP

britanska funta

8,871913

USD

američki dolar

5,710184

EUR

euro

Izvor: HNB

kune vrijedio je švicarski franak. Na vrijednosti su prema kuni na tjednoj, ali i dnevnoj razini, dobile i ostale promatrane inozemne valute.

ma srednjem tečaju, tjedan je završio sa 7,27763 kune za euro, 5,710184 kune za dolar, a 5,521722

5,078952

kanadski dolar

primjena od 21. kolovoza 2010. 16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

Međunarodno tržište kapitala

Bundesbanka osvježila europske indekse

5500 5300

vijesti iz Bundesbanke koja je povisila prognoze rasta za njemačko gospodarstvo, a najveći dobitnici bile su bankovne dionice predvo10500

FTSE 100

10280

đene Deutsche Bankom, Barclaysom i Societe Generaleom, te rudarske dionice. Ipak, ulagači su na oprezu jer europski ekonomisti oporavak 2400 2300

Dow Jones

5100

10060

4900

9840

2100

4700

9620

2000

4500

9400 16.8.

5000 4500

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

CAC40

6400

2200

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

16.8. 10060

DAX

9840

4000

6200

9620

3500

6000

9400

3000

5800

9180

2500

5600 16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

NASDAQ

1900 16.8.

6600

četvrtak

petak

liko zanimanje sudionika na idućoj aukciji trezorskih zapisa. Kako je gotovo redovito iznos aukcije znatno iznad planiranoga, budu li prinosi prihvatljivi, a izdavatelj imao potrebu za većim iznosom od planiranog, očekuje se da bi i sljedeća auk-

Blagi porast Mirexa Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, na tjednoj je razini porasla za 0,6 posto. Mirexova je vrijednost prošlog petka iznosila 150.2011 bodova, dok je tjedan ranije završio s vrijednošću od 149.3079 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

152

152

150

150

148

148

146

7,27763

Međunarodno tržište kapitala proteklog je tjedna bilo daleko od zadovoljavajućeg za ulagače. Pad europskih burzovnih indeksa ublažile su

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna nešto slabija kroz tjedan Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini gubila na vrijednosti. U odnosu na

16.8.’10. - 20.8.’09.

9.8.’10. - 13.8.’09.

2,00

cija mogla biti obilnija. U tjednu pred nama predviđamo daljnji sezonski nastavak polaganog snižavanja gotovog novca izvan banaka odnosno povratak kunske likvidnosti po toj osnovi, te je realno očekivati da će se visoka likvidnost sustava zadržati i dalje. Kako se ne očekuje značajniji rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama, i kratkoročna kamatna stopa mogla bi ostati relativno niska i vrlo povoljna potencijalnim korisnicima pozajmica.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

18.8.

19.8.

20.8.

NIKKEI 225

8960 16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

16.8.

17.8.

vide tek u 2012. godini. Vodeći terminski indeksi na Wall Streetu uspjeli su zaroniti na najniže razine u proteklih mjesec dana jer su anemični podaci s tržišta rada i iz industrije pokazali da se oporavak gospodarstva SAD-a usporava, pa su se i zaoštrile rasprodaje dionica. Strahovanja ulagača da će slab oporavak svjetskog gospodarstva oslabiti potražnju za sirovinama srozala je cijenu sirove nafte koja se u petak stabilizirala na 75 dolara po barelu što je blizu najnižih razina u šest tjedana.

146 20.7.

29.7.

10.8.

19.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 19.8.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobr. mir. fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

151,0407 153,6157 142,8548 151,6641 150,2011

159,5694 181,0334 117,0118 127,6054 128,2248 149,0341 168,0609 164,4826 176,1292 128,1519 102,3070 113,7059 149,2754 106,0367 114,7002 155,8129 137,5759 103,1842 123,7090 114,2449 115,5504

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3639/3640, 23. kolovoza 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 333,764 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,47 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.873,22 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 995,01 bodu što je porast od 1,44 posto. Najviše se trgovalo dionicom

Marko Repecki www.hrportfolio.com

P

rotekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 86,726 milijuna kuna što je porast od 3,64 posto u Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris d.d.(povlaštena) Atlantska plovidba d.d. Končar- elektroindustrija d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ingra d.d. Ina d.d. Atlantic grupa d.d. IPK Kandit d.d. Čakovečki mlinovi d.d.

+0,19% +2,80% +0,66% +3,84% +3,05% -1,78% -0,03% -0,78% +0,65% +6,45%

zadnja cijena 258,50 256,99 839,99 488,05 1.350,00 22,01 1.652,11 697,50 232,50 3.300,00

promet 11.765.896,81 5.395.741,48 2.609.502,40 2.301.870,00 1.720.665,78 1.283.321,97 1.265.071,92 1.152.823,14 1.150.975,85 700.096,99

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 86.726.168,52 kn

Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 11,765 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 258,50 kuna što je porast od 0,19 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Ča-

kovečkih mlinova koja je porasla za 6,45 posto te je trgovanje završila na 3300 kuna uz promet od 700.100 kuna. Dionica Ingre pala je za 1,78 posto te je trgovanje završila na 22,01 kuni te je time najveći gubitnik među

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Exportdrvo d.d. Montmontaža d.d. BC institut d.d. Konzum d.d. Petrokemija d.d. Sunčani Hvar d.d. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Saponia d.d. Badel 1862 d.d. HTP Korčula d.d.

60,00% 39,65% +22,45% 13,13% 13,13% 12,72% 11,68% 10,29% 9,83% 9,41%

zadnja cijena 488,00 12.989,00 300,00 181,00 133,49 29,96 380,00 150,00 72,50 93,00

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Slobodna Dalmacija d.d. Lucidus d.d. Hoteli Podgora d.d. Slavonski ZIF d.d. Bilokalnik d.d. Imperial d.d. Božjakovina d.d. Zlatni rat d.d. Laguna Novigrad d.d. Rabac d.d.

-58,23% -27,17% -26,23% -20,87% -17,12% -15,00% -11,74% -11,62% -10,00% -8,85%

zadnja cijena 25,06 16,00 25,00 26,01 124,32 170,00 101,50 30,05 9,00 71,10

promet 10.852,04 2.688,00 2.135,00 14.054,62 13.931,50 51.660,00 10.265,96 11.689,45 51.804,00 155.993,40

*vijesti

posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s porastom od 4,52 posto. Najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je fond KD Victoria kojem je vrijednost pala za 1,80 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice C-Zenit s padom od 0,89 posto.

Kod mješovitih fondova najveći porast ostvario je fond Aureus Balanced kojem je vrijednost uvećana za 3,31 posto, a iza njega je ZB global s porastom od 2,02 posto. Niti jedan mješoviti fond protekloga tjedna nije zabilježio pad vrijednosti

udjela. Najuspješniji obveznički fond bio je Capital One koji je porastao za 0,69 posto, dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički kojemu je vrijednost udjela smanjena za 1,17 posto. Kod novčanih fondova po običaju nije bilo gubitnika.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 12.8. do 19.8.2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,8013 48,5622 8,0699 126,7900 11,8853 97,5400 98,7600 78,9397 158,1466 61,1300 78,5100 85,6683 85,0600 91,1712 97,1900 49,8507 57,9109 41,8098 28,3593 68,1500 58,5746 61,6000 69,4083 5487,6700 87,7414 67,4417 31,4800 47,1895 6,3488 55,6500 37,4279 81,0372 47,3678 437,1734 330,5717 83,7691 79,9200 283,8694 68,1800 108,9574 121,8222 10,8122 106,0728 111,0856 89,6584 9,4846 97,6900

-1,80 0,27 0,21 0,49 0,68 -0,40 -0,26 -0,06 1,09 1,49 1,74 0,31 0,88 2,62 2,98 0,59 1,51 1,84 2,48 2,04 4,52 1,82 1,61 0,07 1,11 0,43 1,16 0,37 1,56 1,44 0,58 0,12 -0,89 2,19 4,32 1,58 0,50 2,09 0,44 -0,59 1,72 0,25 0,76 4,69 0,65 1,14 1,72

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

tjedna promjena +1,47% +1,44% -0,12%

najtrgovanijim izdanjima. Devet od deset najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

1.464,00 25.978,00 47.900,00 463.802,75 302.024,93 5.953,84 3.800,00 99.153,85 72.553,55 100.785,04

Porast vrijednosti udjela u 84 fonda

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.873,22 995,01 96,42

promet

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali pozitivni rezultati te su čak 84 od ukupno 92 fonda zabilježila porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond Ilirika BRIC kojem je vrijednost porasla za 4,69

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

116,4700 142,2300 98,5800 9,7285 115,4074 151,6800 178,2416 64,1193 102,0939 107,7368 8,0548 141,4052 81,4998 5,4053 67,7953 10,8468 109,2911 107,4500

0,75 2,02 1,45 0,06 0,09 0,80 0,19 0,23 0,30 0,07 0,12 0,77 3,31 0,13 0,62 0,27 0,48 0,28

€ € € € € € kn € €

160,1400 138,7581 11,3214 173,4400 128,8300 129,4900 158,0800 125,1817 124,9094

0,19 0,09 0,16 0,52 0,40 0,40 0,69 -0,32 -1,17

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,4400 161,3380 138,9669 124,8700 139,9764 143,1300 137,0100 137,3512 133,7825 124,1200 130,7837 121,4562 115,7595 11,2194 107,3667 10,5680 101,5328 104,5700

0,05 0,04 0,02 0,05 0,08 0,09 0,08 0,05 0,09 0,02 0,07 0,05 0,08 0,07 0,07 0,08 0,07 0,06

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Prihodi Vipneta pali za 7,4 posto

U drugom ovogodišnjem kvartalu Vipnetu je pao prihod za 7,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 110,5 milijuna eura, pokazali su posljednji podaci o poslovanju objavljeni u sklopu rezultata Vipnetova vlasnika, Telekoma Austria. Drugom po veličini telekomunikacijskom operatoru u nas pala je i dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) - 10,8 posto, odnosno na 36,2 milijuna eura. Za čak 15,4 posto, odnosno na 19,2 milijuna eura, srozan im je operativni prihod, dok su kapitalna ulaganja snizili za 31,1 posto, na 17,5 milijuna eura, kako bi stabilizirali poslovanje. Vipnetov ukupni broj korisnika dosegnuo je 2,638 milijuna, a broj korisnika viši je za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast bilance i dobiti BKS banke Bilanca prvog ovogodišnjeg polugodišta BKS banke pokazala je da dobit za razdoblje prije oporezivanja iznosi 22 milijuna eura te je za 11,9 posto veća od dobiti istog prošlogodišnjeg razdoblja kad je izno-

sila 19,7 milijuna eura. Bilančna svota porasla je za jedan posto, na 6,4 milijarde eura, u odnosu na 6,3 milijarde koliko je iznosila koncem prošle godine. Kreditni je volumen u polugodištu iznosio 4,7 milijardi eura što je porast od od 4,8 posto od kraja 2009. godine. Iz Banke priopćuju kako su, budući da je veći dio njihova kreditnog portfelja odobren klijentimapravnim osobama, izdvojili 25,8 milijuna eura za rezervacije za pokriće kreditnog rizika, dok se štedni ulozi približavaju iznosu od dvije milijarde eura. Erste smanjio kamate

Za pojedine modele novoodobrenih stambenih kredita Erste banka je od proteklog tjedna snizila kamatne stope, a do kraja godine zaračunavat će i upola niže naknade za obradu stambenih i adaptacijskih kredita. Za modele stambenih kredita I, II i IV te za stambene kredite s tzv. ostatkom vrijednosti, kamatne stope kreću se sada od 6,35 posto do 6,9 posto, umjesto dosadašnjeg raspona kamata od 6,6 posto do 7,2 posto. Uz to, povećali su maksimalan iznos za sve modele stambenih kredita, na 500.000 eura, te je produljen maksimalan rok otplate do 30 godina.


Tjednik partner hrvatskog gospodarstva. Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika.

privredni vjesnik

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Pretplatite se na Privredni vjesnik. Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr. Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.


enterprise europe

info

Broj 21, 23. kolovoza 2010.

Znanstveno-inkubacijski poslovni centar Osijek

Obnova kninskog vodovoda iz Ipa projekta U Kninu uskoro kreću radovi u sklopu projekta Unaprjeđenje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za grad Knin kojim će se dograditi i rekonstruirati vodoopskrbna i kanalizacijska mreža te izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta za 20.000 stanovnika. Vrijednost projekta je 15,67 milijuna eura, od čega se 8,78 milijuna eura financira iz Ipa fonda, dok ostatak pokrivaju nacionalna sredstva. Zainteresirani izvođači radova svoje ponude za sudjelovanje u provedbi projekata ponude mogu poslati do sredine rujna, a početak radova predviđa se za početak sljedeće godine. Očekivano trajanje radova na dogradnji i rekonstrukciji vodoopskrbne i kanalizacijske mreže je 17 mjeseci.

Širenje poduzetničkog centra TERA Tehnopolis Kroz Teru Tehnopolis povećat će se razina pomoći i usluga za mala poduzeća u nastanku, a startup tvrtkama ponudit će se i neke nove usluge Poslovno-inovacijski centar Hrvatske-BICRO osigurat će 3,5 milijuna kuna za osnivanje znanstveno-inkubacijskog poslovnog centra TERA Osijek. BICRO će preko programa razvoja tehnologijske infrastrukture-TEHCRO dati financijsku potporu koja iznosi oko 32 posto ukupnih troškova projekta. Ostatak sredstava sufinancirat će se iz vlastitih izvora Tere Tehnopolis, koja je prijavitelj i provoditelj projekta u ime Sveučilišta u Osijeku te partnera u projektu Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Projekt je sastavni dio sustava koji Sveučilište u Osijeku izgrađuje u području transfera tehnologije i komercijalizacije javno financiranih istraživanja. Sustav sačinjavaju još dva komplementarna projekta pod nazivom Tehnopolis Osijek i UNI-TECH (University Infrastructure and Education for Technology Transfer) koji će biti financirani iz drugih izvora. Realizacija svih triju projekata odvija se u suradnji s lokalnom samoupravom. Financirani projekt podrške razvoju znanstveno-inkubacijskog centra predstavlja nastavak poslovnih aktivnosti Tere Tehnopolis kojima se podiže razina i širi paleta dosada pruža-

nih usluga, proširuje raspoloživi poslovni prostor centra s inkubatorom s dosadašnjih 1200 na gotovo 3000 četvornih metara (preseljenjem na novu lokaciju u Tenji u okviru Tehnopolisa Osijek) i razvija postojeću instituciju koja će svojim korisnicima pružati kompletnu podršku na nov način u obliku subvencioniranih paketa usluga prilagođenih specifičnim potrebama svakog od njih. Projektom se žele stvoriti i uvjeti za nadogradnju postojećeg poslovanja vezanog uz poticanje razvitka inovativnog poduzetništva (inkubacija u poduzetničkom inkubatoru Tera, poslovno savjetovanje i edukacija u području inovativnog poduzetništva te zaštita intelektualnog vlasništva) i potaknuti razvoj, zaštita i komercijalizacija znanstveno-tehnologijskih inovacija generiranih na Sveučilištu u Osijeku. Projekt bi trebao i dugoročno pomoći gospodarskom razvoju regije istočne Hrvatske povećanjem zaposlenosti, stvaranjem novih inovativnih tehnoloških poduzeća, razvojem i transferom novih tehnologija i znanja s učilišta u gospodarstvo, povećanjem postotka zaštite intelektualnog vlasništva u regiji kao i povećanjem razine tehnološke složenosti i konkurentnosti lokalnog gospodarstva.


enterprise europe Program FP7

Irena Spahić, EEN Hrvatska

51 natječaj za Do po pametniju Europu

Cilj skorašnje konferencije u Peč industrije zaštite okoliša, kreativ

Europska komisija je objavila niz natječaja unutar Sedmog okvirnog programa kojima želi otvoriti novih 165.000 radnih mjesta. Natječaj pokriva područje od znanstvenih disciplina do komercijalnog sektora

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Opća uprava za istraživanje Europske komisije objavila je 51 natječaj unutar Sedmog okvirnog programa. Ovo je do sada najveći paket natječaja iz tog programa koji pokriva široki raspon znanstvenih disciplina, politika i komercijalnih sektora.

U Pečuhu će se uskoro održati velika konferencija komora utemeljenih u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije. Cilj je konferencije ojačati poslovnu suradnju između zemalja Srednje Europe, posebno onih koje su bile u sastavu nekadašnje monarhije.

Natječaji se odnose na zdravlje, hranu, poljoprivredu i ribarstvo, Internet budućnosti, Ocean budućnosti, Era-net, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), automobilsku industriju, zelene tehnologije i energije za pohranu tehnologija, zajedničke inicijative s trećim zemljama, kao što su Rusija i Ja-

Kako bi hrvatskim gospodarstvenicima pomogla uspostaviti poslovne kontakte na tom području, HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s Trgovinskom i industrijskom komorom Pečuh-Baranja i B2FairNetworkom 10. rujna organizira događaj pod nazivom Poslovni susreti Srednje Europe. O ovom ali i drugim poslovnim susretima koje organizira EEN mreža razgovaramo s Irenom Spahić, organizatoricom poslovnih susreta u EEN-u Hrvatska.

Očekuje se da će na ovim natječajima sudjelovati oko 16.000 sudionika pan, jačanje suradnje sa susjedima u Europi i zajedničke znanstveno-tehnološke centre u trećim zemljama, nanoznanost, nanotehnologiju, materijale i nove proizvodne tehnologije, zgrade i energetsku učinkovitost, svemir, satelitski sustav Galileo, ekološke inovacije, međunarodnu razmjenu osoblja, uspostavu nezavisnih istraživačkih darovnica, zajedničke tehnološke inicija-

Hrvatski inovatori nagrađeni u SAD-u

Na INPEX-u 2010, najvećoj izložbi inovacija u SAD-u, Tera Tehnopolis i HUIP su predstavili dvije inovacije. Ksenija Kralj je za samostojeći mikser za pripremu hrane na pari osvojila zlatnu medalju i posebnu nagradu Ronco, a Dejana Babić brončanu medalju za zbirku edukacijskih igara za proučavanje Biblije. Ovo je bila iznimno uspješna izložba za hrvatske inovatore koji su prvi put osvojili nagrade. Dok-ing u kategoriji industrijske opreme i inovacije osvojio je drugu nagradu INPEX-a za najbolju europsku inovaciju u iznosu od 3000 dolara. Sveukupno su hrvatski inovatori sa 13 inovacija osvojili 21 odličje u konkurenciji 1800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijeloga svijeta. Ukupno je dodi-

tive, sigurnost i istraživanje, izgradnju regionalnih istraživačkih potencijala, istraživanja koja pogoduju malim i srednjim poduzećima, znanost i društvo, transport, socio-ekonomske i humanističke znanosti, buduće i nove tehnologije. Očekuje se da će na ovim natječajima sudjelovati oko 16.000 sudionika, predstavnika znanstvenih organizacija, sveučilišta i industrije, uključujući i 3000 malih i srednjih poduzeća koja će dobiti sredstva za svoje projekte. Ovim paketom natječaja Europska komisija želi otvoriti oko 165.000 radnih

jeljeno nešto više od 300 odličja što svjedoči o odličnom uspjehu naših inovatora.

BICRO sufinancirao dva međunarodna inovativna rješenja

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, Vladina agencija za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je dva ugovora unutar programa Eureka, kojim se osigurava financiranje tržišno usmjerenih razvojnih projekata međunarodne suradnje. Financijska potpora odobrena je za projekt tvrtke TEB-Kompleksni sustavi i rješenja i projekt FeedMeBack poduzeća Horizont Internacional. Za svaki projekt odobrena je potpora u visini od 150.000 eura što je polovina ukupnih troškova hrvatskog dijela

mjesta te osigurati dugoročno ulaganje u pametniju, održivu Europu. To su i ključni elementi strategije EU2020 te nove inicijative za inovacije koja će biti lansirana u jesen 2010. Potencijalni korisnici FP7 mogu pročitati radne programe za 2011. godinu na internetskim stranicama Cordis 2011 Work Programmes. Proračun varira ovisno o natječaju, kao i uvjeti za sudjelovanje i rokovi za podnošenje projektnih prijedloga. Detalje o svakom natječaju moguće je pronaći na web stranici http://cordis. europa.eu/fp7/calls/.

projekta, dok su za ostale troškove zaduženi projektni partneri. Hrvatskom poduzeću TEB međunarodni partneri na projektu su renomirane izraelske tvrtke TechMer Ltd i Athena GS3 Security Implementation Ltd. Suradnjom na projektu razvit će se jedinstvena dispečerska konzola koja omogućava upravljanje informacijama putem samo jednog komunikacijskog sučelja. Razvojni projekt FeedMeBack osmislili su i provode četiri hrvatsko-slovenska partnera - Horizont Internacional, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, te slovenske tvrtke O.K. Consulting i B2. Rezultat projekta je jedinstvena softverska platforma za razvoj ljudskih potencijala, kreiranje i mijenjanje organizacijske kulture, upravljanje ljudima te osmišljavanje i usmjeravanje poslovne strategije.

Kakva su očekivanja od skupa u Mađarskoj? - Ovoga puta poslovni susreti nisu koncentrirani samo na jedan sektor tako da se očekuje prijava tvrtki iz područja industrije zaštite okoliša, kreativne industrije, industrije zdravstvene skrbi te prehrambene industrije. Za sada se prijavilo gotovo 60 tvrtki iz Mađarske, a počele su stizati prijave i iz drugih zemalja sudionica. Ovo je jedinstvena prilika hrvatskim tvrtkama koje nude usluge i proizvode u navedenim sektorima da ostvare direktan kontakt s potencijalnim partnerima tijekom unaprijed dogovorenih individualnih susreta te uspostave temelje za razvoj komercijalnih i tehnoloških partnerstava. Kao što nije riječ o jednom sektoru, tako to neće biti ni isključivo bilateralni susreti, nego će sudjelovati tvrtke iz mnogih zemalja. Pozivam zainteresirane tvrtke da detaljnije informacije i prijave potraže na www.b2fair.com, te kod nas u EENu Hrvatska. Kako poduzetnici mogu sudjelovati na tom događanju? - Princip prijave zainteresiranih poduzetnika je vrlo jednostavan. Tvrtke registracijom u sustavu imaju mogućnost vidjeti profile registriranih tvrtki te prema svojim preferencija-


www.een.hr

23. kolovoza 2010.

2 3

oslova licem u lice

čuhu jest ojačati poslovnu suradnju između zemalja Srednje Europe. Očekuje se prijava tvrtki iz područja vne industrije, industrije zdravstvene skrbi te prehrambene industrije ma odabrati tvrtke s kojima žele stupiti u bilateralne razgovore. Po dolasku na događaj uručuje im se raspored razgovora sa svakom tvrtkom kako bi sve bilo unaprijed organizirano i ciljano usmjereno. Što kažu sudionici takvih skupova i kakvi su njihovi dojmovi? - Mi, naravno, pratimo reakcije poduzetnika i većina njih ističe kako su ovako organizirani poslovni razgovori mjesta gdje se suradnja ne ostvaruje preko noći, već se na tim mjestima stvaraju prvi kontakti koji se zatim produbljuju i razvijaju. Uglavnom smatraju kako su takvi događaji vrlo korisni, tvrtke mogu iz prve ruke vidjeti što se događa u drugoj državi. Često se u okviru takvih događanja organiziraju i terenski posjeti nekoj tvornici ili pogonu kako bi gosti na licu mjesta vidjeli kako se određene stvari rade i kako određena tehnologija funkcionira u drugim zemljama. Koliko često organizirate takve skupove? - Samo u prošloj godini bio ih je cijeli niz, a spomenut ću samo neka od njih. Nakon uspješno organiziranog Prvog hrvatsko-mađarskog foruma iz područja zaštite okoliša održanog u ožujku prošle godine, održan je i uzvratni susret, odnosno njegov nastavak u svibnju ove godine u Budimpešti. Taj je forum bio prilika hrvatskim tvrtkama da se predstave mađarskoj strani, upoznaju s posljednjim dostignućima na području zaštite, razmijene informacije i transfer tehnologije ili ostvare profesionalnu suradnju. U svibnju, tijekom održavanja sajma EXPO, održani su poslovni susreti gospodarstvenika s područja naftne industrije, obrade taloga i fluida iz spremnika suhe nafte i otpadnih jama, obnovljivih izvora energije te građevinarstva i zaštite okoliša. U travnju je u Bugarskoj održan B2B 4 Energy čiji je cilj bio razvoj poslovne i tehnološke suradnje na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, energetike, ventilacije, grijanja, klimatizacije, plinskih instalacija i elektrotehnike. Izrazito dobro su bili posjećeni gospodarski susreti organizirani u okviru Sajma GAST u Splitu između tvrtki turističkih i gastronomskih interesa te tour operatora i agencija.

Koliki su troškovi za sudionike tih susreta? - Takvi susreti organiziraju se najčešće u okviru nekog sajma ili konferencije i dio su usluga koje pružamo u okviru Europske poduzetničke mreže. Stoga većinu troškova pokriva EEN, osim kada su susreti organizirani pomoću nekog online alata kao što je b2fair, koji se naža-

Za sada se prijavilo gotovo 60 tvrtki iz Mađarske, a počele su stizati prijave i iz drugih zemalja sudionica lost naplaćuje. Tako ovoga puta cijena sudjelovanja na poslovnim susretima u Pečuhu iznosi 75 eura, međutim tvrtkama se za tu cijenu osigurava publiciranje profila njihove tvrtke u online katalogu, raspored bilateralnih razgovora, prevoditelji, piće, večera i ostale informacije. Nekoliko puta osigurali smo i prijevoz sudionicima, međutim iskustvo je pokazalo da je tvrtkama koje dolaze iz različitih dijelova Hrvatske jednostavnije doći u vlastitom aranžmanu. Što EEN organizira do kraja ove godine i kako će se ti poslovni susreti razvijati u sljedećem razdoblju? - Već sada u rujnu, dan prije poslovnih susreta u Pečuhu, organiziramo multilateralne poslovne sastanke u okviru 43. međunarodnog sajma MOS u Celju za tvrtke iz Slovenije, regije Friuli Venezia Giulia, Veneto, iz Koruške, Istarske i Primorsko-goranske županije, kao i za tvrtke iz Mađarske, Slovačke, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Fokus će biti na korištenju obnovljivih izvora energije u relevantnim sektorima, poput graditeljstva, u metaloprerađivačkoj industriji, proizvodnji i preradi drva i plastike, te elektrotehničkom i elektroničkom sektoru. U listopadu će se u Splitu, u sklopu 15. međunarodnog sajma SASO, susresti hrvatske i međunarodne tvrtke koje nude usluge i proizvode u sektorima graditeljstva, metalne industrije i elektrotehnike. Pozivam sve tvrtke i pojedince da i dalje prate najave budućih događanja na našoj internet stranici.


enterprise europe Pristupni pregovori

Uoči pete godišnjice Jesen u pregovaračkom procesu osim neželjenog jubileja donosi uzbudljivu završnicu procesa - izuzeća i posebne aranžmane. Osjetljiva će biti poljoprivreda, moguće je zapinjanje na slobodi kretanja kapitala, a pravosuđe će ovisiti o “umjetničkom dojmu” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

na obećala ustupati tehnički dio posla dok ne bude po njenome u slučaju stare štednje – mada nije isključeno da je riječ isključivo o preventivnoj galami koja bi hrvatsku stranu morala uvjeriti da popusti.

Pregovarački proces odvija se u polutajnosti/poluilegali pri čemu obje strane ne iskazuju previše spremnosti za ulazak u detalje, a i mediji pitaju malo ili nimalo.

No, sa situacijom pregovora pri samome kraju i u okružju oporavka od ekonomske krize malo je vjerojatno da će članice tolerirati glasove 26 prema jedan, pogotovo zato što je u igri koordinatora cijelog procesa diskretna, principijelna, poslovna i veoma odlučna

Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak ne jednom se našalio da proces “nije seksi”. Promjene koje će utjecati na svakodnevicu desetaka pa i stotina tisuća ljudi prolaze neopaženo i medijski su manje pokrivene od svake domaće starlete i njezinih atributa. Istodobno kampanja “kako privoljeti građane Hrvatske za članstvo” tek treba započeti jer nije isključeno da referendum prođe s hrvatskom odbijenicom – Hrvati su u anketama euroskeptičniji od Britanaca, s tim da su Britancima za to zaslužni njihovi tabloidi i političari, a za rezerviranost Hrvata pobrinule su se (neke) članice EU-a.

Osjetljivo će biti s poljoprivredom jer Hrvatska neće moći, poput drugih zemalja Srednje Europe, brzo prijeći s državnih subvencija na Unijine Belgija. Predsjedništva su se dobro posložila, Belgijanci će udariti ritam i koncentrirati poslove da bi Mađari svoje predsjedanje u prvoj polovini iduće godine okrunili završetkom pregovora i potpisivanjem pristupnog sporazuma, najranije u ožujku, na summitu. Iduća je najbliža prilika lipanj. Sve to pod uvjetom da Hrvatska u finalu utrke učini sve što treba, a to nije malo. Najteži će zadaci biti nastavak reforme pravosudnog sustava i reforma državne uprave.

Tajnovitost plus nerazumljivost Gotovo svi arhivski dokumenti Vijeća EU-a su zaštićeni. Čak je i objavljivanje sadržaja mjerila strogo reducirano na nekoliko općenitih rečenica, a detalji se ne znaju. Nešto novo? Ništa nova, tajnovitost je stara praksa potvrđena u dosadašnjim ciklusima pristupnih pregovora. Kada su podaci javni, teško su razumljivi ikome izvan uskoga kruga specijalista: narav prilagođavanja članstvu

Poglavlje Pravosuđa najmanje je ovisno o primjeni acquisa, a više o umjetničkom dojmu koji tvore rezultati antikorupcije u EU-u jest tehnička. Problem nastaje kada se u prilagodbu domaćeg zakonodavstva praksi i uzusima EU-a za ovaj krug pregovora ubace drugi parametri. Poglavlje Sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike je krajem lipnja glatko zatvoreno iako na njega otpada poveliki komad zajedničke pravne stečevine; neke računice govore o dvije trećine. Hrvatska je godinama sustavno usklađivala domaću praksu s europskom tako da danas hrvatski mesni proizvodi, primjerice,

mogu mirno preko granice u avionskoj prtljazi jer su dokazano sigurni, dakle tretiraju se jednako kao u 27 članica EU-a. Ovo je bio popriličan problem u prošlom krugu proširenja. Suprotno tehnicitetima i činjenici da kulen u pregovaračkom procesu može postati preprekom samo ako nešto zasmeta Mađarima, poglavlje Pravosuđa najmanje je ovisno o primjeni acquisa, više o umjetničkom dojmu koji tvore rezultati antikorupcije. Poglavlje je pokrenula i odluka haaških sudaca koja je, pojednostavljeno rečeno, potvrdila da ne postoji kočnica za otvaranje poglavlja, tzv. topnički dnevnici. Nažalost, hrvatska strana – makar dok u igru kao državni tajnik nije ušao vjerojatno najbolji poznavatelj EU-a u državnoj upravi, Andrej Plenković – do sada nije dizala previše buke niti prigovarala zbog tretmana, a članicama EU-a već se obilo o

glavu toleriranje ludovanja po briselskim kabinetima bivšeg šefa diplomacije jedne članice s kartama. Pregovori o izuzećima Jesen pregovaračkom procesu – osim neželjenog jubileja pete godišnjice od otvaranja pregovora – donosi uzbudljivu završnicu pravih pregovora o izuzećima i posebnim aranžmanima. Najosjetljivija će biti poljoprivreda budući da je Hrvatska u drukčijoj situaciji od zemalja prošlog kruga proširenja te neće biti moguće obaviti prijelaz s državnih subvencija na Unijine onako kako je to učinjeno u zemljama Srednje Europe. Startna godina morat će postocima biti viša ili se razlika nadoknaditi prijelaznim rješenjem osiguravanja dijela potpora iz nacionalnog proračuna. Moguća je zamka i u poglavlju Sloboda kretanja kapitala gdje je Ljublja-

Njih će pratiti mjere štednje te proces valja iskoristiti kao jedinstvenu priliku dobivanja maksimalne vrijednosti za izdvojen novac, povećavanjem administrativnih kapaciteta, ali ne brojem činovnika već njihovom sposobnošću rada i razumijevanja novih propisa i praksi. U protivnom, s prvim godinama članstva, ne uvedu li se novi propisi, slijedi serija prijava Europskoj komisiji zbog nepoštivanja zajedničke pravne stečevine – u zaštiti okoliša, štednji energije, tretmanu životinja, primjerice. Već je prvo ozbiljno pitanje kako će uopće Hrvatska u kojoj svi duguju svima uopće provesti slovo Direktive o isplatama koja striktno određuje rokove plaćanja i pretpostavlja kamate za i najmanje kašnjenje. Takvih je direktiva na stotine i odnose se doslovno na sva područja, od sigurnosti igračaka, preko prostornog planiranja do nadzora granica, vođenja fondova ili inovacija.


www.een.hr

23. kolovoza 2010.

4 5

Energetska učinkovitost

Sufinanciranje energetskih i okolišnih projekata Program Europske banke za obnovu i razvoj TAM/BAS u proteklih je 10 godina potaknuo poduzeća na promjene s ciljem prilagođavanja zahtjevima tržišne ekonomije. Nove potpore namijenjene su zaštiti okoliša Program Europske banke za obnovu i razvoj TAM/BAS u Hrvatskoj je u proteklih 10 godina potaknuo niz malih i srednjih poduzeća na promjene s ciljem prilagođavanja zahtjevima tržišne ekonomije.

sufinanciranjem konzultantskih poslova za hrvatska mala i srednja poduzeća, organizacijom seminara i radionica za educiranje MSP i konzultanata, te promocijom uspješnih priča.

U susjednim zemljama već uspješni Takav enviro/energy efficiency fokus već se ranije pokazao uspješnim u susjednim zemljama, gdje je kroz potpo-

Financijska potpora u savjetodavnim uslugama ne prelazi 10.000 eura

Kroz ovaj projekt stimulirat će se tvrtke da reduciraju troškove energije te smanje probleme s onečišćenjem okoliša aktivnim podupiranjem projekata i savjetodavnih usluga u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. U obzir za savjetodavnu potporu, kao i do sada, dolaze sve tvrtke u većinskom hrvatskom i privatnom vlasništvu, koje posluju najmanje dvije godine i zapošljavaju između 10 i 250 zaposlenika.

ru TAM/BAS-a Slovenija 29 tvrtki uspjelo reducirati otpadne vode u dunavski bazen, dok su kroz potporu TAM/BAS-a Makedonija 103 lokalna konzultanta dobila potrebna znanja za implementaciju IPPC direktive, dodala je Renata Deiuri. Projekti koji će se na taj način podupirati kroz sljedeće dvije do tri godine su upravljanje zaštitom okoliša (uključujući ISO 14000), projekti vezani za im-

Renata Deiuri, direktorica TAM/BAS programa u Hrvatskoj, kaže kako će se tom području pristupiti kroz tri kanala:

plementaciju obveza iz direktive Integralno sprječavanje i upravljanje onečišćenjem (IPPC), projekti vezani uz zbrinjavanje otpada, zagađivanje i zagađivače. Podupirat će se projekti unaprjeđenja proizvodnih kapaciteta čija je svrha zaštita okoliša, projekti vezani uz nove ekološke proizvode ili usluge te korištenje obnovljivih izvora energije. Novca će biti i za savjetodavne usluge kod izrada studija utjecaja na okoliš, energetske audite i projekte vezane za unaprjeđenje ili zamjenu stare, energetski neučinkovite opreme. Financijska potpora u savjetodavnim uslugama ne prelazi 10.000 eura, a isplaćuje se u iznosu do 75 posto neto cijene nakon završetka projekta. U obzir za savjetodavnu potporu dolaze sve tvrtke u većinskom hrvatskom vlasništvu, koje postoje najmanje dvije godine i zapošljavaju minimalno 10 ljudi.

Iz Kataloga investicija Vlade Republike Hrvatske (3)

animiranog Oddrveta drveta koje daje energiju do 3D 3D animiranog filma Spačva, Vinkovci Tvrtka je jedan od lidera hrvatske drvne industrije i posluje u toj branši od 1956. godine. Od slavonskoga hrasta najbolje kvalitete proizvode različite proizvode - podne obloge, vrata, vrtni i podrumski namještaj, poluproizvode od drva, pelete i brikete... U posljednje tri godine tvrtka je investirala oko 100 milijuna kuna u proizvodne procese. Najviše je investirano u pilanu te proizvodnju peleta i briketa koje sada imaju kapacitet od osam tona po satu, konstruirali su nove pogone za sušenje drva i uložili u nove strojeve koji učinkovitije koriste sirovinu. Želja im je u sljedećem razdoblju povećati izvoz, lansirati nove proizvode, ojačati prodaju, marketing i dizajn te povećati proizvodnju industrijskih peleta. Nužno im

je uložiti još milijun eura u opremu za proizvodnju industrijskih peleta. Investiciju želi ostvariti kroz joint venture ili druge oblike suradnje.

Luminus, Zagreb Međunarodno poznata agencija, autori mnogih vizuala za televizijske kuće ili reklamne kampanje - od dodjele filmske nagrade Oscar, utakmica američkog nogometa, televizijskih špica, malih filmova do promotivnih animiranih filmova za turističke destinacije i pojedine proizvode. Za kreativni projekt Ambrotos nužna im je investicija od 2,5 milijuna eura. Riječ je o stereoskopskom 3D animiranom kratkom filmu koji je moguće kasnije proširiti u film i druge medije - videoigre, igračke, stripove...

Animirani film bio bi napravljen u 70-milimetarskom stereoskopskom formatu (IMAX), ciljano tržište je globalno - europsko, američko i azijsko - a ciljana publika osobe između 18 i 45 godina. Projekt podržava Europska akademija umjetnosti i znanosti te Hrvatski audio i videocentar. Investiciju žele ostvariti kroz joint venture, ali i investicijom u udio u vlasništvu, ili investicijom rizičnog kapitala.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.

Vozila za održavanje cesta Centrale commune d’achats (CCA), Ženeva, Švicarska, traži nabavu vozila za održavanje cesta. Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Centrale commune d’achats (CCA) Rue du Stand 15 Attn: M. Philippe Blanchard 1204 Genève Switzerland, faks +41 225460669. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Varenje EDF agence achats thermique, Pariz, Francuska, traži usluge varenja. Natječaj je otvoren do 14. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF agence achats thermique, tour Cèdre, 7 allée de l’Arche, TSA 31000 Attn: Grégory Lefebvre 92099 Paris La Défense Cedex, France Tel. +33 158866026 e-mail: gregory.lefebvre@ edf.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Obnova i izgradnja vodovoda te sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@yahoo.com.

Liftovi i njihova instalacija Direction des investissements, du patrimoine et des actifs, Ženeva, Švicarska, traži nabavu liftova i uslugu njihova postavljanja. Natječaj je otvoren do 27. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Direction des investissements, du patrimoine et des actifs Rue David-Dufour 5, case postale 22 Attn: M. Peroud 1211 Genève, Switzerland, tel. +41 225466215. Više podataka o nadmetanju na DMA architectures 129 route de Saint-Julien, CP 133 Attn: Achim Siegele 1228 Planles-Ouates SWITZERLAND tel. +41 228802200 e-mail: a.siegele@dma-architectures.com.

Građevinski nadzor DB ProjektBau GmbH, Stuttgart, Njemačka, traži usluge nadzora građenja. Natječaj je otvoren do 30. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na DB ProjektBau GmbH Räpplenstraße 17 Contact: Deutsche Bahn AG, Technik, Systemverbund und Dienstleistungen Attn: Beschaffung Bauliche Anlagen 70191 Stuttgart GERMANY Tel. +49 71193319-363 e-mail: einkauf-s21nbs@deutschebahn.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Kuhinjska oprema Achats infrastructure, Bern, Švicarska, traži nabavu kuhinjske opreme. Natječaj je otvoren do 21. rujna, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Achats infrastructure Mittelstrasse 43 Attn: project Teeküchen, 3000 Berne 65 Switzerland, faks +41 512292777. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Arhitektonske, inženjerske i inspekcijske usluge Øygarden kommune, Rong, Norveška, traži arhitektonske, inženjerske i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 13. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Asplan Viak AS Fabrikkgaten 3, Pb. 2304 Solheimsviken Attn: Sindre Mæland 5824 Bergen Norway. Tel. +47 55596700 e-mail: sindre.maland@asplanviak.no, www. asplanviak.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Strojevi za etikete La Poste Centre Monnaie, Bruxelles, Belgija, traži strojeve za lijepljenje etiketa. Natječaj je otvoren do 6. rujna, a prijave na francuskom, flamanskom ili engleskom predaju se na La Poste Centre Monnaie - 3ème étage Attn: Laurent Van den Eynde 1000 Bruxelles Belgium, e-mail: laurent.vandeneynde@post.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http:// ted.europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. 20100726036 - Odjeća Srbijanska tvrtka, proizvođač kvalitetne ekskluzivne muške, ženske i dječje trikotaže, traži trgovačke posrednike. 20071116036 - Konditorski proizvodi Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju dvopeka i keksa, konzerviranih peciva i kolača traži trgovačke posrednike iz Rumunjske, Hrvatske i Poljske. 20091007012 - Metalni alat i oprema Slovenska tvrtka koja se bavi prodajom raznih roba, pogotovo metalnih alata i opreme te različitih vrsta strojeva, nudi usluge trgovačkog posrednika. 20100726034 - Namještaj Rumunjska tvrtka koja proizvodi namještaj od masivnog drveta i izvodi sve vrste stolarskih i tesarskih radova traži trgovačke posrednike.

20100716018 - Drvena vrata Francuski proizvođač unutarnjih i kuhinjskih drvenih vrata traži nove partnere za podugovaranje aktivnosti.

20100707022 - Turska kava Turska tvrtka koja proizvodi tursku kavu u potrazi je za trgovačkim posrednicima u obliku agencija i distributera.

20100714056 - Oprema za obradu kamena/ cigle Britanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju opreme koja se koristi za obrađivanje kamena/cigle, traži trgovinske zastupnike (agente) u nekoliko europskih zemalja. 20100714048 - Metaloprerađivačka industrija Poljska tvrtka iz metaloprerađivačke industrije je u potrazi za suradnjom s tvrtkama iz Europe i nudi svoje usluge i mogućnosti proizvodnje kao vanjski suradnik. 20100714045 - Drveni namještaj Srbijanski proizvođač drvenih stolica, stolova, sjedala i ostalih elemenata od drveta, traži distributera u europskim zemljama. 20100712046 - Štedne žarulje Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju štednih žarulja traži trgovačke posrednike. 20100712030 - Plastika Talijanska tvrtka za proizvodnju plastičnih proizvoda traži dobavljače sirovine PVC, tvrde ili mekane, te traži posredničke usluge (po mogućnosti velikih distributera) za svoje proizvode. Tvrtka je također zainteresirana za sporazume o suradnji (recipročna proizvodnja) za razvoj novih vrsta pakiranja hrane.

20100712007 - Krma za kućne ljubimce Poljski proizvođač krme (hrane) za kućne ljubimce traži trgovačke posrednike za vlastitu proizvodnju. Tvrtka također nudi podugovaranje potencijalnim partnerima iz iste grane. 20100707033 - Dezinfekcijska sredstva Španjolski proizvođač biocida i dezinfekcijskih sredstava za industrijsku i zdravstvenu uporabu traži trgovačke posrednike i partnere za zajedničko ulaganje. 20100706013 - Sustavi poslovne inteligencije Danska tvrtka specijalizirana za razvoj i primjenu sustava poslovne inteligencije traži zastupnike i partnere za franšizne ugovore. 20100702001 - Električno podno grijanje Ciparska tvrtka za proizvodnju jedinstvenog hi-tech sustava električnog podnog grijanja traži distributere i ostale usluge trgovačkih posrednika.


www.een.hr

23. kolovoza 2010.

CBTour - nagrada za poslovni turizam

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatske i europskih EEN konzorcija Rujan 2. rujna - Graz (Austria), I-Know 2010, međunarodna konferencija s područja upravljanja znanjem i tehnologija znanja

Društvo inovatora Sigma objavilo je javni natječaj za dodjelu godišnje nagrade u poslovnom turizmu CBTour inovacije u poslovnom turizmu. Program tog društva za razvoj hrvatskog poslovnog turizma CBTour - Croatian Business Tourism odnosi se na poticanje modernih mehanizama za razvoj hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma na temeljima održivoga razvoja i društvene odgovornosti. Predmet ovog natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga programa pravnih osoba (tvrtki, obrta, zadruga, udruga i drugih oblika pravnih osoba) koje djeluju u području razvoja hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, koje pružaju usluge vezane uz ostvarenje konkurentne ponude u području te

vrste turizma i koje kreativnim i inovativnim pristupom stvaraju dodanu vrijednost hrvatskom poslovnom turizmu na temeljima održivog razvoja. U skladu s natječajem nagrade se dodjeljuju pravnim osobama za šest specifičnih područja: najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma, najbolji program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma, te najbolja usluga, najbolji proizvod, najbolja tehnologija i najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma.

6 7

9. rujna - New Alpe Adria Chambers Network - multilateralni poslovni sastanci, Celje 9.-12. rujna - Poslovni susreti Srednje Europe, Pečuh (Mađarska)

15. rujna - Automechanika 2010, Frankfurt a.M. (Njemačka) 30. rujna - Poslovni susreti ICT & Automation in industry, međunarodni sajam, Plovdiv (Bugarska) Listopad 10. listopada - gospodarski susreti u okviru sajma SASO, Split

Natječajna dokumentacija dostupna je na službenim web stranicama Društva inovatora Sigma http://www.drustvosigma.org/CBTour. Rok za podnošenje programskih prijedloga je 27. kolovoza, a nagrade će se dodijeliti na Svjetski dan turizma, 27. rujna.

Gospodarski susreti u okviru sajma Saso

Pronađite partnera za sudjelovanje u fp7-ict projektima

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split u suradnji s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu kao partnerom u Europskoj poduzetničkoj mreži organizira gospodarske susrete (brokerage event) u sklopu 15. međunarodnog sajma SASO koji se održava od 20. do 24. listopada u Splitu.

Susret pod nazivom Find your ICT partners face2face dogodit će se 28. rujna u Bruxellesu u sklopu ICT2010, najveće konferencije na temu istraživanja i inovacija.

Susreti će se održati 22. listopada s početkom u 10 sati. Sajam SASO (www.sasofair.com) predstavlja jedan od najznačajnijih sajmova za graditeljstvo, drvnu i metalnu in-

dustriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije, te obrtništvo i malu privredu. Prošlogodišnji sajam privukao je više od 100.000 posjetitelja kojima se predstavilo 2400 izlagača na 35.000 zatvorenog i 30.000 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora. Susret je namijenjen tvrtkama i pojedincima iz sektora tehnologije graditeljstva, materijala, alata, usluga te montažnih elemenata i zgradarstva, strojeva i opreme za obradu metala, elektronike, robotike i upravljanja. Sudjelovanje je besplatno, a registrirati se može na stranici http://www.utt.hr/b2b/saso.

Glavni ciljevi događanja su: • osvijestiti istraživačku, inovativnu i poslovnu zajednicu o mogućnostima financiranja koje im se nude u okvirnim programima Europske unije

javljeni na sedmi ICT natječaj, prezentirati, raspravljati i razviti nove projektne ideje na međunarodnoj razini, promicati organizaciju na međunarodnom forumu i inicirati prekogranične kontakte. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za sudjelovanje najkasnije do 17. rujna na http://www.ideal-ist.net/f2f/

• potaknuti potencijalnu suradnju kroz umrežavanje u obliku organiziranih i unaprijed dogovorenih sastanaka - face2face - te već sada započeti potragu za partnerima za Call 7 koji će biti otvoren krajem rujna Događaj je namijenjen tvrtkama, sveučilištima i istraživačima iz Europe i svijeta zainteresiranima za razmjenu ideja i pronalaženje partnera za suradnju i bit će usmjeren na izazove i uvjete definirane u novom ICT radnom programu 2010-12 za sedmi ICT natječaj.

Dodatne informacije moguće je dobiti kod: Nataša Bušić, +385 21 32 11 43, nbusic@hgk.hr i Nikola Balić, Jugo Kaćanski, +385 21 30 24 30, +385 92 285 32 72, een@utt.hr

Sudionici susreta dobit će priliku sastati se s potencijalnim članovima konzorcija za projekte koji će biti pri-

Do 14. rujna na istim stranicama mogu objaviti svoju ponudu/potražnju za suradnjom.


enterprise europe

23. kolovoza 2010.

8

EEN Hessen

U potrazi za (ino) partnerima

Ponude za suradnju Tvrtke iz pokrajine Hessen najviše surađuju s kolegama u Francuskoj, Poljskoj i Češkoj. S hrvatskim tvrtkama žele surađivati u području energetike i okolišnog sektora, a od ranije se dobro surađuje u infrastrukturnom sektoru kao i u turizmu Europska poduzetnička mreža Hessen smještena je u jednoj instituciji HA Hessen Agentur GmbH u Wiesbadenu, regionalnoj ekonomskoj razvojnoj agenciji njemačke savezne države Hessen. Za Mrežu radi 10 ljudi odgovornih za informacije i konzultantske usluge vezane uz Europsku uniju, davanje usluga savjetovanja o programima EU-a, posebice istraživačkih i inovacijskih pro-

nje po cijelom Hessenu. Tim poduzetničke mreže u Hessenu odgovoran je i za ključne tehnološke sektore u toj njemačkoj regiji - informacijske i komunikacijske tehnologije, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nanotehnologiju, bio i medicinsku tehnologiju, transport i logistiku. Organiziraju se aktivnosti kojima se jača suradnja s regionalnim industrijskim klasterima. Posebno dobru ekspertizu daju za područja Poljske, Francuske i Rumunjske.

Tim poduzetničke mreže u Hessenu odgovoran je i za ključne tehnološke sektore u toj njemačkoj regiji

I prva selekcija, ako treba Njemačke tvrtke najviše traže kontakte s tvrtkama u zemljama Europske unije, zemljama kandidatima, posebno Turskoj, te Kini, Indiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

grama. Tim organizira brojna događanja, seminare i radionice o javnim natječajima te promociju poduzetništva u drugim zemljama na kojima nastupaju njemačke tvrtke. Ove je godine Mreža organizirala i roadshow događa-

Traže se informacije o radnom zakonodavstvu u drugim zemljama članicama Unije kao i mogućnostima podzakupa poslova. Velik je interes i za informacije vezane uz porezno zakonodavstvo, primjene EU direktiva i slobodu uspo-

stave tvrtki u zemljama EU-a, kao i za informacije o mogućnosti kupnje nekretnina. Tvrtke traže i informacije o europskim, nacionalnim i regionalnim zajmovima i pomoć pri pregovorima s partnerima. Za sada najviše surađuju s kolegama u Francuskoj, Poljskoj i Češkoj. S hrvatskim tvrtkama suradnju traže najviše tvrtke iz područja energetskog i okolišnog sektora. Od ranije je dobra suradnja u infrastrukturnom sektoru kao i u turizmu. Njemačke tvrtke najviše imaju problema upravo u pronalaženju dobrih partnera za suradnju. Upravo u tome im EEN Hessen aktivno pomaže, jer uz potragu za partnerima oni traže i informacije o njima te rade prvu selekciju ako je to potrebno. Isto tako pomažu i u komunikaciji te rješavanju eventualnih nejasnoća. Mreža daje i usluge prijevoda poslovne korespondencije, no tvrtke ipak pregovaraju same u svoje ime.

2009072804 - Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za korištenje kišnice traži distributere. 20090716023 - Njemačka inženjerska tvrtka, koja djeluje i u inozemstvu kao inženjerska grupa za zaštitu okoliša, traži tehničke i komercijalne predstavnike (po mogućnosti samostalne, slobodne stručnjake). Tvrtka je također zainteresirana za zajedničko ulaganje. 20080711001 - Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju membranskih proizvoda, modula i sustava za filtriranje i opskrbu okoliša, farmaceutske i kemijske industrije, traži trgovačke posrednike u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji i Slovačkoj. 200807092 - Njemačka tvrtka specijalizirana za organizaciju turneja i putovanja za hendikepirane i nehendikepirane osobe te umirovljenike, nudi svoje usluge organiziranja putovanja zainteresiranim partnerima. Kontakt: Enterprise Europe Network Hessen telefon: +49(0)611 774-8998 e-mail: een.hessen@hessen-agentur.de www.een-hessen.de

e-pv 3639/3640  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you