Issuu on Google+

BANKARSTVO

BUDUĆNOST S OPREZOM

OSIGURANJE

RELATIVNO DOBRI REZULTATI UNATOČ KRIZI

FONDOVI

MJEŠAVINA PREŽIVLJAVANJA I ENTUZIJAZMA GODINA

LVII 3635 BROJ

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2009.

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SRPANJ 2010.

KVADRATURA ZAČARANOG KRUGA

www.privredni.hr


3

Sadržaj: IMPRESSUM

01 BANKARSTVO U 2009. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima

4

Učešće 10 vodećih banaka (rangiranih po osnovnom kapitalu)

5

Konsolidirane bilance

7

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2009. godinu Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Glavni analitičar: dr. Žarko Primorac Autori analiza: dr. Žarko Primorac (bankarstvo) mr. Vladimir Miletić (osiguranja) Darko Buković (leasing) Marko Repecki (fondovi) Suradnici na analizama: Vesna Antonić, Darko Buković Prikupljanje i obrada podataka: Sanja Rapaić, DATA press d.o.o. Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr Marketing, pretplata i promocija Faks: +385 1 4923 168 Voditeljica: Dea Olup, tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

8-9

Rangovi banaka po raznim pokazateljima

10-12

Primorac: Budućnost - veliki oprez

14-20

Uspjesi banaka po raznim pokazateljima

21-25

Primorac: Začarani krug se nastavlja

26-31

10 najvećih: Prilagodbe novonastaloj situaciji na tržištu

32-44

Bankari o bankama: Opreznije s novim plasmanima

46-55

Banke matice: Teška godina za hrvatsku

56-62

Depoziti: Građani se ne daju

63

Krediti: Malo, ali ipak u plusu

64

Štednja: Ipak uzlazno Stambene štedionice: Najlakši put do stana Anketa stambene štedionice: Povećati državne poticaje

65-66 67 68-70

02 OSIGURANJA U 2009. Rang-ljestvica osiguranja za 2009.

72

Miletić: Relativno dobri rezultati unatoč krizi

73-81

Anketa: Godina pospremanja

82-93

Osiguranje u Europi: Pad premija nakon tri godine

94-96

03 LEASING U 2009. Tisak: Grafika Gulan, Sisak Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

Tajnica direktora: Ankica Čorak, corak@privredni.hr Tel: +385 1 5600 001; faks: +385 1 4846 656

Rang-ljestvica leasinga za 2009.

98-99

Rangovi osiguranja po raznim pokazateljima

100-101

Buković: Godina snažnog usporavanja ali ne i pada vrijednosti

102-107

Anketa: Leasing ima budućnost

108-112

04 FONDOVI U 2009. Repecki: Snaga za preživljavanje i entuzijazam

114-122

Mirovinski fondovi: Godina oporavka i prinosa

123-124

BRIC tržišta: Prilika za investiranje Anketa: manje rasta, više nesigurnosti

125 126-133


4

BANKARSTVO

BANKARSTVO 10 Prvih

u dosadašnjim rangiranjima

(brojke označavaju poziciju na ljestvici) 2009. 2008. Banka / godina ZAGREBAČKA BANKA 1 1 2 2 PRIVREDNA BANKA 3 5 HYPO ALPE-ADRIA-BANK 4 ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK 4 RAIFFEISENBANK 5 3 SG - SPLITSKA BANKA 6 6 7 8 VOLKSBANK 8 9 OTP BANKA 9 10 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA MEĐIMURSKA BANKA 10 13 SLAVONSKA BANKA 7 ŠTEDBANKA 16 KARLOVAČKA BANKA 17 CROATIA BANKA 23 VARAŽDINSKA BANKA RIJEČKA BANKA SPLITSKA BANKA DUBROVAČKA BANKA RIADRIA BANKA DALMATINSKA BANKA ISTARSKA BANKA BJELOVARSKA BANKA PROMDEI BANKA GLUMINA BANKA

2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 1992.

1 2 3 5 4 6 8 9 10 11 7 12 16 22

2 1 6 4 3 5 10 9 8 12 7 11 14 18

1 2 4 5 3 6 10 9 8 12 7 11 23 16

Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci

1 2 5 4 6 3 13 8 9 11 7 10 25 14

1 2 6 3 5 4 15 10 8 16 9 11 33 17 7

13 12

1 2 7 9 4 12 24 8 11 19 10 13 34 18 6 3 5 14 16

1 2 9 6 4 11 30

1 2 11 6 7 10 32

7 18 8

9 15 12 18 40 20 5 3 4 23 16 8 13

38 17 5 13 3 21 15 10 23

1 2 12

1 2 12

1 2 34

2 1

1 2

7 10 33

7 11 35

13

16

29

6 16 8 21 43 13 4 3 5 14 17 11 40 9

4 17 8

4 21 11 26 19 8 5 6 7 3 16 9 20 14 18 10

38 17 11 20 14 7 5 3 4 6 9 10 15 22 8 12

39 14 9 19 10 5 4

36 5 3 6 14 9 25 10 16

11 7 8 3 17 6 13

1 2

2 1

2 1

39 22 5

20 25 7

15 18 7

11 9 8 3 4 13 7 12 6 23 10

12 8 6 3 5 22 10 9 11 16 31

10 11 6 3 4 8 9 5 16 26

- Dubrovačka banka pripojena Novoj banci - Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale - Splitska banka 30. 6. 2006. - Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci


5

BANKARSTVO

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU) (31. 12. 2009. u %) Banka

Osnovni kapital

Dobit prije oporezivanja

Aktiva

Zaposleni

Odobreni krediti

Štednja stanovništva

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

Zagrebačka banka

27,86

35,83

24,60

21,12

24,85

25,01

10,42

22,81

Privredna banka

17,52

26,02

17,10

16,54

16,97

20,84

17,93

17,47

Hypo Alpe-Adria-Bank

12,15

4,75

10,28

7,70

11,23

5,90

5,48

4,92

Erste und Steiermärkische Bank

10,35

17,94

12,97

8,98

13,17

12,64

9,71

13,84

Raiffeisenbank

10,28

11,78

10,47

10,70

9,99

8,95

5,72

12,31

Prvih pet:

78,16

96,32

75,43

65,04

76,20

73,34

49,26

71,34

Ostali:

21,84

3,68

24,57

34,96

23,80

26,66

50,74

28,66

SG - Splitska banka

6,28

9,47

7,32

7,71

7,34

6,01

9,79

5,52

Volksbank

3,35

1,41

2,03

1,93

2,41

1,51

2,27

0,85

OTP banka

2,96

2,63

3,33

4,77

3,37

5,34

7,75

5,47

Hrvatska poštanska banka

1,22

-

3,71

4,52

3,26

3,81

3,05

5,96

Međimurska banka

0,73

1,41

0,75

1,05

0,71

1,19

1,33

1,23

Drugih pet:

14,54

14,92

17,13

19,98

17,09

17,86

24,20

19,03

Prvih deset:

92,69

100,64

92,56

85,02

93,29

91,20

73,45

90,37

7,31

-0,64

7,44

14,98

6,71

8,80

26,55

9,63

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

Ostali: UKUPNO:

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU) (31. 12. 2009.) Banka

Zagrebačka banka

Osnovni kapital (000 kn)

Dobit prije oporezivanja (000 kn)

Aktiva

(000 kn)

Odobreni krediti (000 kn)

Zaposleni

Štednja stanovništva (000 kn)

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

14.110.552

1.515.000

92.812.095

4.550

64.175.000

37.320.000

133

834

Privredna banka

8.875.861

1.099.916

64.519.488

3.564

43.821.109

31.103.923

229

639

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.153.911

200.887

38.764.907

1.658

29.013.611

8.811.142

70

180

Erste und Steiermärkische Bank

5.243.180

758.605

48.940.570

1.934

34.017.031

18.859.730

124

506

Raiffeisenbank

5.207.699

498.098

39.499.095

2.306

25.793.810

13.351.482

73

450

Prvih pet:

39.591.203

4.072.506

284.536.155

14.012

196.820.561

109.446.277

629

2.609

Ostali:

11.064.373

155.482

92.678.892

7.533

61.464.892

39.789.871

648

1.048

SG - Splitska banka

3.179.779

400.306

27.620.857

1.662

18.949.684

8.968.587

125

202

Volksbank

1.698.652

59.651

7.640.212

415

6.220.944

2.246.940

29

31

OTP banka

1.498.402

111.005

12.545.023

1.028

8.710.517

7.965.039

99

200

615.830

(448.015)

13.985.623

973

8.426.974

5.689.613

39

218

Hrvatska poštanska banka Međimurska banka

371.026

59.650

2.822.455

227

1.832.682

1.783.362

17

45

Drugih pet:

7.363.689

182.597

64.614.170

4.305

44.140.801

26.653.541

309

696

Prvih deset:

46.954.892

4.255.103

349.150.325

18.317

240.961.362

136.099.818

938

3.305

3.700.684

(27.115)

28.064.722

3.228

17.324.091

13.136.330

339

352

50.655.576

4.227.988

377.215.047

21.545

258.285.453

149.236.148

1.277

3.657

Ostali: UKUPNO:


7

BANKARSTVO

Konsolidirane bilance 31. 12. 2009. u tisućama kuna, abecednim redom Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

2.287

5.651.791

857.913

1.610.651

1.013

654.320

39.583.190

3.070.655

1.735

5.959.830

236.872

71

112.165

OTP banka OTP Invest OTP Nekretnine Kratos Nekretnine

12.557.967

947.656

1.039

1.607.308

110.410

n.p.

n.p.

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb Međimurska banka PBZ Card grupa PBZ stambena štedionica PBZ Leasing PBZ Nekretnine PBZ Invest Intesa Sanpaolo Card Zagreb - metoda udjela PBZ Croatia osiguranje metoda udjela

71.541.169

5.880.653

4.169

1.907.477

1.196.013

224

2.058.163

Raiffeisenbank

Raiffeisen grupa

RBA Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo.. - OMF Raiffeisen mirovinsko društvo - DMF Raiffeisen osiguravajuće mir. društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Faktoring

42.620.879

2.386.752

2.502

3.711.132

499.653 70 poslovnica od čega su 24 i podružnice (banka) i 10 poslovnica RL-a

9.170.458

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj 108.048.000 konsolidaciji: Centar Kaptol Istra D.M.C. Istraturist Marketing Zagrebačke banke Pominvest Prva stambena štedionica UniCredit bank d.d. Mostar UPI poslovni sistem, Sarajevo ZABA turizam Zagreb nekretnine Zane BH ZB Invest Pridružena društva konsolidirana metodom udjela. Allianz ZB, obvezni mirovinski Allianz ZB, dobrovoljni mirovinski

5.011.000

6.668

1.281.000

Aktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

ESB Erste DMD Erste nekretnine MBU Erste Delta Erste Bank Podgorica

50.439.777

4.457.677

Hrvatska poštanska HPB Grupa banka

HPB HPB Invest HPB Nekretnine HPB Stambena štedionica

14.108.430

Hypo Alpe-AdriaBank

Grupa Hypo Alpe Adria Bank

Hypo Alpe-Adria-Bank Hypo Alpe-Adria-Invest Hypo Alpe-Adria-Ulaganje Alpe Adria Centar Hypo Alpe-Adria-Nekretnine Alpe-Adria Investments Projekt Nekretnine Magus

OTP banka

OTP Grupa

Privredna banka Zagreb

Banka

Erste und Steiermärkische Bank

Grupa Grupa Erste und Steiermärkische Bank

Članice Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupan broj podružnica, poslovnica…

Imovina na upravljanju

124

4.275.443

(444.651) 9 podružnica 30 poslovnica 13 izdv. šaltera

3.480.000

1.735.000

232 42.131.000


8

BANKARSTVO

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2009. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2009. 2008.

1

1

Zagrebačka banka

2

2

3

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

000 kn

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

14.110.552

9,14

1.280.968

0,00

6

19,09

Privredna banka Zagreb

8.875.861

14,24

1.907.477

0,00

3

17,37

5

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.153.911

37,08

5.959.830

42,34

1

20,21

4

4

Erste und Steiermärkische Bank

5.243.180

11,46

1.698.418

0,00

4

12,41

5

3

Raiffeisenbank

5.207.699

2,12

3.711.132

0,00

2

15,01

6

6

Societe Generale - Splitska banka

3.179.779

12,05

491.426

0,00

9

12,31

7

8

Volksbank

1.698.652

4,76

1.530.668

0,00

5

24,62

8

9

OTP banka

1.498.402

6,29

989.607

0,00

7

13,37

9

10

Hrvatska poštanska banka

615.830

-31,87

654.320

11,89

8

10,13

10

13

Međimurska banka

371.026

17,36

127.900

0,00

22

18,47

11

11

Jadranska banka

370.846

0,38

239.246

0,00

14

17,65

12

12

Podravska banka

334.627

0,34

267.500

0,00

11

15,80

13

15

Veneto banka

284.360

-5,64

284.360

0,00

10

33,02

14

16

Štedbanka

262.512

0,00

250.000

0,00

13

21,43

15

21

Kreditna banka Zagreb

262.456

65,11

230.200

74,40

15

16,13

16

14

Banco Popolare Croatia

238.913

-19,06

260.980

0,00

12

12,41

17

18

Istarska kreditna banka

222.401

5,13

162.800

0,00

19

12,59

18

23

Croatia banka

204.600

0,00

204.600

0,00

16

10,76

19

17

Karlovačka banka

192.525

-9,67

135.000

0,00

21

11,12

20

19

Centar banka

186.593

2,35

138.700

0,00

20

11,86

21

20

Partner banka

165.137

2,48

89.100

0,00

25

14,10

22

22

Slatinska banka

164.611

10,70

91.897

0,00

24

16,24

23

24

VABA

141.657

9,06

176.523

15,11

18

12,48

24

25

Credo banka

133.100

0,00

120.032

0,00

23

10,51

25

26

Banka Kovanica

100.390

-17,27

188.004

0,00

17

15,43

26

27

Imex banka

96.977

0,00

60.127

0,00

27

11,55

27

28

Samoborska banka

84.871

5,44

51.933

2,48

29

37,28

28

29

BKS Bank

73.493

0,00

60.000

0,00

28

14,15

29

31

Banka Brod

54.435

23,29

51.228

24,47

30

14,34

30

30

Banka splitsko-dalmatinska

52.266

-1,83

48.602

0,00

31

25,45

31

33

Nava banka

41.079

90,78

42.698

-29,59

32

12,39

32

32

Primorska banka

32.835

-18,69

60.762

0,00

26

38,08

-

7

Slavonska banka

-

-

-

-

-

-

-

A štedna banka malog poduzetništva

15.000

-

15.000

-

82,22

9.767

-30,11

18.403

0,00

12,93

34

Obrtnička štedna banka

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u travnju i svibnju 2010.


9

BANKARSTVO

Aktiva % promjene

000 kn

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

92.812.095

3,83

1

20.398

1.515.000

1.216.000

4.550

52,57

15,20

10,74

1,63

64.519.488

1,22

2

18.103

1.099.916

926.580

3.564

44,49

13,76

12,39

1,70

38.764.907

46,23

5

23.381

200.887

151.415

1.658

52,78

15,87

3,26

0,52

48.940.570

7,40

3

25.305

758.605

606.969

1.934

38,40

10,71

14,47

1,55

39.499.095

-2,16

4

17.129

498.098

407.896

2.306

47,21

13,18

9,56

1,26

27.620.857

0,76

6

16.619

400.306

312.475

1.662

54,00

11,51

12,59

1,45

7.640.212

-0,10

9

18.410

59.651

44.412

415

54,46

22,23

3,51

0,78

12.545.023

-1,95

8

12.203

111.005

88.647

1.028

69,23

11,94

7,41

0,88

13.985.623

-4,45

7

14.374

(448.015)

(448.015)

973

88,55

4,40

-

-

2.822.455

-0,69

10

12.434

59.650

47.312

227

54,80

13,15

16,08

2,11

2.281.806

-3,07

12

9.878

33.704

26.953

231

68,50

16,25

9,09

1,48

2.756.942

-0,96

11

8.808

15.353

12.124

313

81,00

12,14

4,59

0,56

941.444

10,98

26

8.559

(34.262)

(34.262)

110

149,96

30,20

-

-

1.138.089

-0,01

24

24.215

34.358

23.516

47

37,99

23,07

13,09

3,02

1.647.005

10,85

17

9.358

15.663

12.187

176

92,06

15,94

5,97

0,95

2.050.728

6,66

15

7.047

(57.352)

(57.189)

291

122,55

11,65

-

-

2.247.843

0,49

13

10.264

26.665

21.312

219

61,77

9,89

11,99

1,19

1.770.415

-2,97

16

5.550

(53.499)

(53.499)

319

129,93

11,56

-

-

2.110.533

5,79

14

8.579

(20.477)

(20.477)

246

63,21

9,12

-

-

1.408.867

7,31

19

11.940

11.389

9.014

118

71,88

13,24

6,10

0,81

1.257.150

-2,02

21

10.390

7.406

6.041

121

82,56

13,14

4,48

0,59

1.084.994

1,19

25

6.576

7.667

5.753

165

75,67

15,17

4,66

0,71

1.209.515

-13,05

22

6.912

5.105

5.105

175

116,00

11,71

3,60

0,42

1.445.324

9,40

18

10.949

2.563

1.910

132

77,05

9,21

1,93

0,18

1.201.256

15,11

23

8.008

(21.501)

(21.501)

150

n.p.

8,36

-

-

1.334.118

19,25

20

11.501

5.009

3.851

116

61,86

7,27

5,17

0,38

365.353

-7,87

29

6.893

3.219

2.563

53

88,81

23,23

3,79

0,88

616.601

38,66

27

11.858

798

671

52

99,68

11,92

1,09

0,13

491.544

24,69

28

7.022

5.350

4.230

70

63,15

11,07

9,83

1,09

226.356

12,73

31

3.773

1.429

1.087

60

101,00

23,09

2,73

0,63

326.691

-10,90

30

13.612

(7.984)

(7.984)

24

313,60

12,57

-

-

152.148

11,80

32

3.804

(7.718)

(7.718)

40

167,00

21,58

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

21.359

-

1.256

(4.857)

(4.857)

17

598,50

70,23

-

-

134.496

-3,29

3.362

(4.210)

(4.210)

40

159,07

7,26

-

-


10

BANKARSTVO

Bankarska ljestvica za 2009. Rang po temeljnom kapitalu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 -

Rang po osnovnom kapitalu

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Hypo Alpe-Adria-Bank Raiffeisenbank Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Volksbank Zagrebačka banka OTP banka Hrvatska poštanska banka Societe Generale - Splitska banka Veneto banka Podravska banka Banco Popolare Croatia Štedbanka Jadranska banka Kreditna banka Zagreb Croatia banka Banka Kovanica VABA Istarska kreditna banka Centar banka Karlovačka banka Međimurska banka Credo banka Slatinska banka Partner banka Primorska banka Imex banka BKS Bank Samoborska banka Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Nava banka Slavonska banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

5.959.830 3.711.132 1.907.477 1.698.418 1.530.668 1.280.968 989.607 654.320 491.426 284.360 267.500 260.980 250.000 239.246 230.200 204.600 188.004 176.523 162.800 138.700 135.000 127.900 120.032 91.897 89.100 60.762 60.127 60.000 51.933 51.228 48.602 42.698 21.566.038

42,34 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 11,89 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 74,40 0,00 0,00 15,11 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,48 24,47 0,00 -29,59 2,21

15.000

-

18.403 21.599.441

0,00 2,28

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 -

Rang po jamstvenom kapitalu

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Hypo Alpe-Adria-Bank Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Volksbank OTP banka Hrvatska poštanska banka Međimurska banka Jadranska banka Podravska banka Veneto banka Štedbanka Kreditna banka Zagreb Banco Popolare Croatia Istarska kreditna banka Croatia banka Karlovačka banka Centar banka Partner banka Slatinska banka VABA Credo banka Banka Kovanica Imex banka Samoborska banka BKS Bank Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Nava banka Primorska banka Slavonska banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

14.110.552 8.875.861 6.153.911 5.243.180 5.207.699 3.179.779 1.698.652 1.498.402 615.830 371.026 370.846 334.627 284.360 262.512 262.456 238.913 222.401 204.600 192.525 186.593 165.137 164.611 141.657 133.100 100.390 96.977 84.871 73.493 54.435 52.266 41.079 32.835 50.655.576

9,14 14,24 37,08 11,46 2,12 12,05 4,76 6,29 -31,87 17,36 0,38 0,34 -5,64 0,00 65,11 -19,06 5,13 0,00 -9,67 2,35 2,48 10,70 9,06 0,00 -17,27 0,00 5,44 0,00 23,29 -1,83 90,78 -18,69 6,60

15.000

-

9.767 50.680.343

-30,11 6,62

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Karlovačka banka Banco Popolare Croatia Croatia banka Kreditna banka Zagreb Credo banka Centar banka Imex banka Partner banka VABA Banka Kovanica Štedbanka Slatinska banka Veneto banka

2.110.533 2.050.728 1.770.415 1.647.005 1.445.324 1.408.867 1.334.118 1.257.150 1.209.515 1.201.256 1.138.089 1.084.994 941.444

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 -

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Hypo Alpe-Adria-Bank Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Volksbank OTP banka Hrvatska poštanska banka Jadranska banka Međimurska banka Podravska banka Štedbanka Kreditna banka Zagreb Veneto banka Banco Popolare Croatia Istarska kreditna banka Karlovačka banka Banka Kovanica Centar banka Croatia banka Partner banka Slatinska banka Credo banka VABA Imex banka Samoborska banka BKS Bank Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Primorska banka Nava banka Slavonska banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

13.586.271 9.080.350 8.334.392 5.094.486 4.992.592 3.050.474 1.752.156 1.520.540 1.011.576 385.009 365.988 333.097 262.512 262.456 245.384 239.033 231.079 213.519 189.690 181.593 167.240 165.137 158.506 153.673 144.579 137.977 82.130 71.928 54.101 52.666 43.097 41.079 52.604.310

9,53 7,10 60,78 9,42 2,30 24,78 4,60 5,44 -12,49 0,36 17,60 0,34 0,33 65,11 -12,25 -19,06 4,89 0,19 24,20 1,84 -23,20 2,48 6,59 0,00 11,31 6,15 2,26 0,10 25,07 -0,91 0,68 -1,77 7,51

10.143

-

9.677 52.624.130

-30,75 7,52

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Rang po aktivi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Hypo Alpe-Adria-Bank Societe Generale - Splitska banka Hrvatska poštanska banka OTP banka Volksbank Međimurska banka Podravska banka Jadranska banka Istarska kreditna banka

92.812.095 64.519.488 48.940.570 39.499.095 38.764.907 27.620.857 13.985.623 12.545.023 7.640.212 2.822.455 2.756.942 2.281.806 2.247.843

3,83 1,22 7,40 -2,16 46,23 0,76 -4,45 -1,95 -0,10 -0,69 -0,96 -3,07 0,49

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

5,79 6,66 -2,97 10,85 9,40 7,31 19,25 -2,02 -13,05 15,11 -0,01 1,19 10,98

27 28 29 30 31 32 -

BKS Bank Banka Brod Samoborska banka Nava banka Banka splitsko-dalmatinska Primorska banka Slavonska banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

616.601 491.544 365.353 326.691 226.356 152.148 377.215.047

38,66 24,69 -7,87 -10,90 12,73 11,80 2,29

21.359

-

134.496 377.370.902

-3,29 2,30


11

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 -

Rang po dobiti poslije oporezivanja

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP banka Volksbank Međimurska banka Štedbanka Jadranska banka Istarska kreditna banka Kreditna banka Zagreb Podravska banka Centar banka Slatinska banka Partner banka Banka Brod VABA Imex banka Samoborska banka Credo banka Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Primorska banka Nava banka Karlovačka banka Banka Kovanica Veneto banka Croatia banka Banco Popolare Croatia Hrvatska poštanska banka Slavonska banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

1.515.000 1.099.916 758.605 498.098 400.306 200.887 111.005 59.651 59.650 34.358 33.704 26.665 15.663 15.353 11.389 7.667 7.406 5.350 5.105 5.009 3219 2.563 1.429 798 (7.718) (7.984) (20.477) (21.501) (34.262) (53.499) (57.352) (448.015) 4.878.796 (650.808) 4.227.988

-12,88 -17,44 -22,99 -17,04 15,10 8,20 -40,07 -36,66 -6,77 -35,53 -19,48 -24,25 3,69 -35,78 -31,11 -36,58 79,71 -1,42 -48,02 -52,42 -48,12 0,35 -17,18 274,17 -26,04

(4.857)

-

(4.210) 4.878.796 (659.875) 4.218.921

-

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 -

Rang po odobrenim kreditima

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP banka Međimurska banka Volksbank Jadranska banka Štedbanka Istarska kreditna banka Kreditna banka Zagreb Podravska banka Centar banka Partner banka Slatinska banka VABA Banka Brod Imex banka Samoborska banka Credo banka Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Primorska banka Nava banka Karlovačka banka Banka Kovanica Veneto banka Croatia banka Banco Popolare Croatia Hrvatska poštanska banka Slavonska banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

1.216.000 926.580 606.969 407.896 312.475 151.415 88.647 47.312 44.412 26.953 23.516 21.312 12.187 12.124 9.014 6.041 5.753 5.105 4.230 3.851 2.563 1.910 1.087 671 (7.718) (7.984) (20.477) (21.501) (34.262) (53.499) (57.189) (448.015) 3.938.023 (650.645) 3.287.378

-12,77 -15,78 -22,94 -18,55 15,09 1,83 -40,32 -7,23 -40,70 -19,33 -45,00 -22,33 5,46 -39,61 -31,20 94,87 -36,10 -1,31 -49,16 -52,40 -43,84 -1,09 -17,37 274,61 -28,42

(4.857)

-

(4.210) 3.938.023 (659.712) 3.278.311

-17,37 267,44 -28,52

Banka

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 -

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka 64.175.000 Privredna banka Zagreb 43.821.109 Erste und Steiermärkische Bank 34.017.031 Hypo Alpe-Adria-Bank 29.013.611 Raiffeisenbank 25.793.810 Societe Generale - Splitska banka 18.949.684 OTP banka 8.710.517 Hrvatska poštanska banka 8.426.974 Volksbank 6.220.944 Međimurska banka 1.832.682 Podravska banka 1.586.593 Banco Popolare Croatia 1.516.269 Istarska kreditna banka 1.452.423 Karlovačka banka 1.378.968 Jadranska banka 1.209.587 Credo banka 1.179.674 Croatia banka 1.141.991 Kreditna banka Zagreb 1.083.374 Centar banka 1.080.305 Štedbanka 874.968 VABA 853.601 Partner banka 849.501 Imex banka 845.593 Slatinska banka 690.582 Veneto banka 441.628 BKS Bank 289.718 Banka Brod 235.313 Nava banka 225.924 Samoborska banka 164.475 Banka splitsko-dalmatinska 137.961 Primorska banka 85.643 Banka Kovanica n.p. Slavonska banka Ukupno: 258.285.453 A štedna banka malog 18.892 poduzetništva Obrtnička štedna banka 101.488 Sveukupno: 258.405.833

7,21 -1,77 8,98 46,51 -3,61 0,56 -1,54 1,67 -7,76 0,97 -19,14 9,95 0,21 3,99 3,16 11,30 -2,16 14,24 11,72 3,28 -0,36 -7,38 11,39 2,88 -21,20 8,46 12,91 -8,73 -23,06 -3,23 9,08 n.p. 1,79 -5,05 1,79

Rang po ukupnoj štednji stanovništva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP banka Hrvatska poštanska banka Volksbank Međimurska banka Podravska banka Istarska kreditna banka Jadranska banka

37.320.000 31.103.923 18.859.730 13.351.482 8.968.587 8.811.142 7.965.039 5.689.613 2.246.940 1.783.362 1.696.366 1.614.667 1.554.777

2,19 5,45 9,31 3,97 6,04 59,71 5,82 3,79 5,28 -1,90 1,78 0,63 -2,33

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Banka

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Karlovačka banka Banco Popolare Croatia Croatia banka Kreditna banka Zagreb Imex banka Slatinska banka VABA Štedbanka Banka Brod Partner banka Credo banka Centar banka Samoborska banka

1.034.735 1.033.960 724.374 710.670 690.295 664.209 655.570 470.208 398.404 383.431 362.195 260.836 231.371

11,69 -1,68 -5,76 19,95 34,14 4,21 30,35 7,15 33,02 36,72 2,10 1,65 -8,16

Banka

27 28 29 30 31 -

Nava banka Banka splitsko-dalmatinska Veneto banka Primorska banka BKS Bank Banka Kovanica Slavonska banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

169.287 156.413 132.956 97.403 94.203 n.p. 149.236.148

-12,00 14,50 30,81 17,22 16,47 n.p. 4,50

3

-

70.904 149.307.055

-10,15 4,49


12

BANKARSTVO

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100

Kapital / aktiva x 100

2009. % promjene (000 kn) 2009/2008

Banka

K/A

Banka

D/K

1 Veneto banka

30,20

1 Međimurska banka

16,08

2 Samoborska banka

23,23

2 Erste und Steiermärkische Bank

14,47

3 Banka splitsko-dalmatinska

23,09

3 Štedbanka

13,09

1 Erste und Steiermärkische Bank

25.305

2,29

2 Štedbanka

24.215

-6,39

3 Hypo Alpe-Adria-Bank

23.381

3,72

4 Zagrebačka banka

20.398

7,60

4 Štedbanka

23,07

4 Societe Generale - Splitska banka

12,59

2,06

5 Volksbank

22,23

5 Privredna banka Zagreb

12,39

6,16

6 Primorska banka

21,58

6 Istarska kreditna banka

11,99

1,58

7 Jadranska banka

16,25

7 Zagrebačka banka

10,74

8 Kreditna banka Zagreb

15,94

8 Banka Brod

9,83

5 Volksbank 6 Privredna banka Zagreb 7 Raiffeisenbank

18.410 18.103 17.129

8 Societe Generale - Splitska banka

16.619

-6,21

9 Hrvatska poštanska banka

14.374

-11,42

9 Hypo Alpe-Adria-Bank

15,87

9 Raiffeisenbank

9,56

10 Nava banka

13.612

-14,62

10 Zagrebačka banka

15,20

10 Jadranska banka

9,09

11 Međimurska banka

12.434

8,06

11 Slatinska banka

15,17

11 OTP banka

7,41

12 OTP banka

12.203

2,43

12 Privredna banka Zagreb

13,76

12 Centar banka

6,10

13 Centar banka

11.940

3,67

13 Centar banka

13,24

13 Kreditna banka Zagreb

5,97

14 BKS Bank

11.858

38,66

14 Raiffeisenbank

13,18

14 Imex banka

5,17

15 Imex banka

11.501

12,05

15 Međimurska banka

13,15

15 Slatinska banka

4,66

16 Credo banka

10.949

4,43

17 Partner banka

10.390

0,41

16 Partner banka

13,14

16 Podravska banka

4,59

18 Istarska kreditna banka

10.264

0,03

17 Nava banka

12,57

17 Partner banka

4,48

19 Jadranska banka

9.878

-4,74

18 Podravska banka

12,14

18 Samoborska banka

3,79

20 Kreditna banka Zagreb

9.358

2,67

19 OTP banka

11,94

19 VABA

3,60

20 BKS Bank

11,92

20 Volksbank

3,51

21 Podravska banka

8.808

3,15

22 Karlovačka banka

8.579

-0,23

21 VABA

11,71

21 Hypo Alpe-Adria-Bank

3,26

23 Veneto banka

8.559

4,93

22 Banco Popolare Croatia

11,65

22 Banka splitsko-dalmatinska

2,73

24 Banka Kovanica

8.008

-10,98

23 Croatia banka

11,56

23 Credo banka

1,93

24 Societe Generale - Splitska banka

11,51

24 BKS Bank

1,09

13,99

25 Banka Brod

11,07

- Banco Popolare Croatia

-

26 Erste und Steiermärkische Bank

10,71

25 Banco Popolare Croatia

7.047

3,36

26 Banka Brod

7.022

27 VABA

6.912

-9,56

28 Samoborska banka

6.893

-14,83

29 Slatinska banka

6.576

30 Croatia banka

- Banka Kovanica

-

27 Istarska kreditna banka

9,89

- Croatia banka

-

3,66

28 Credo banka

9,21

- Hrvatska poštanska banka

-

5.550

-2,06

29 Karlovačka banka

9,12

- Karlovačka banka

-

31 Primorska banka

3.804

3,43

30 Banka Kovanica

8,36

- Nava banka

-

32 Banka splitsko-dalmatinska

3.773

-7,93

31 Imex banka

7,27

- Primorska banka

-

-

-

Ukupno, prosjek: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

17.508

3,78

32 Hrvatska poštanska banka

4,40

- Veneto banka

-

- Slavonska banka

-

1.256

-

3.362

-8,14

Sveukupno, prosjek:

17.469

3,69

- Slavonska banka

- Slavonska banka A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

70,23 7,26

A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

-

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

D/A

Banka

D/A

1 Štedbanka

3,02

13 OTP banka

0,88

- Banco Popolare Croatia

Banka

-

2 Međimurska banka

2,11

14 Centar banka

0,81

- Banka Kovanica

-

3 Privredna banka Zagreb

1,70

15 Volksbank

0,78

- Croatia banka

-

4 Zagrebačka banka

1,63

16 Slatinska banka

0,71

- Hrvatska poštanska banka

-

5 Erste und Steiermärkische Bank

1,55

17 Banka splitsko-dalmatinska

0,63

- Karlovačka banka

-

6 Jadranska banka

1,48

18 Partner banka

0,59

- Nava banka

-

7 Societe Generale - Splitska banka

1,45

19 Podravska banka

0,56

- Primorska banka

-

8 Raiffeisenbank

1,26

20 Hypo Alpe-Adria-Bank

0,52

- Veneto banka

-

9 Istarska kreditna banka

1,19

21 VABA

0,42

- Slavonska banka

-

10 Banka Brod

1,09

22 Imex banka

0,38

11 Kreditna banka Zagreb

0,95

23 Credo banka

0,18

12 Samoborska banka

0,88

24 BKS Bank

0,13

A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

D/A

-


14

BANKARSTVO

HRVATSKO BANKARSTVO U 2009.

Budućnost - veliki oprez Ako potraje recesija u realnom sektoru pa kreditiranje i dalje bude niskog intenziteta, a rast loših kredita se nastavi, trebalo bi napraviti dodatne rezervacije. S obzirom na to da će se recesija nastaviti tijekom ove godine te da nisu veliki izgledi za napuštanje zone negativnog rasta BDP-a, očito je kako će loši krediti rasti i u ovoj i idućoj godini dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

ZA RAZLIKU OD RANIJIH PRIKAZA poslovanja hrvatskih banaka koje smo u posljednjih 18 godina priređivali za Privredni vjesnik, ovogodišnja analiza mora se više oslanjati na stanje u realnom sektoru. Hrvatska je, kao i sve zemlje Središnje Europe, zapala u krizu i recesiju. Slično drugim zemljama, Hrvatska postupno izlazi iz recesije, ali značajno sporijim tempom. Usporen oporavak ostvaruju još neke zemlje: Bosna i Hercegovina za koju se planira pad bruto domaćeg proizvoda od - 1,0 posto, zatim Mađarska - 0,1 posto, Bugarska - 1,0 posto i Hrvatska - 1,0 posto. Nažalost, prognoze za Hrvatsku ni za iduću godinu nisu suviše optimistične, premda se očekuje izlazak iz zone negativnih stopa rasta (očekuje se rast BDP-a od oko 1,3 posto). Uz to, svakako treba spomenuti i druge izazove pred našim gospodarstvom: nelikvidnost, visoki vanjski dug, visoka izloženost vanjskim šokovima, rastuća nezaposlenost...

Vlada je nedavno predstavila Program oporavka hrvatskog gospodarstva za izlazak iz krize i recesije. Program je u početku najavljivan kao spasonosni lijek za „posustalo“ gospodarstvo premda je bilo prilično jasno da je riječ o jednostavnom popisu nešto više od 120 različitih mjera, bez jasne strategije što i kada treba postići, bez procjene efekata pojedinih mjera i sistematičnoga plana njihova provođenja. Nakon nepuna dva mjeseca od lansiranja Programa, već se odstupa od predviđenih rokova za neke krucijalne mjere (plan za rješavanje nelikvidnosti), a stječe se dojam da u javnosti splašnjava optimizam glede njegove daljnje sudbine. U iščekivanju jeseni Nažalost, problemi u privredi se usložnjavaju premda su napravljeni mali, početni koraci u smanjivanju javne potrošnje. Kao pozitivan signal, možda treba dodati da Vlada, a i javnost, konačno postaju svjesne da se dalje ne može živjeti i trošiti po receptu koji je vrijedio zadnjih petnaestak godina.


15

BANKARSTVO Nastupajuća turistička sezona, ako bude zadovoljavajuća, mogla bi donijeti kratki pozitivni predah, ali strukturni ekonomski problemi ostaju čekati jesen. Zato bi ljetni polet i optimizam trebalo iskoristiti da se Program oporavka kompletira i počne stvarno provoditi. Bez upotpunjavanja Programa mjerama za otklanjanje strukturnih nesklada neće biti moguće svladati najgoru krizu od uspostavljanja hrvatske državnosti. Zbog toga se stanje bankarskog sektora može procjenjivati samo u okvirima ukupnog ekonomskog stanja zemlje i funkcioniranja njena gospodarstva.

Udio financijskog sektora i bankarstva u BDP-u Hrvatske 137,8

116,2

120 107,5

Udio u postocima (%)

100

Bankarskoj stabilnosti prijeti porast udjela loših kredita u ukupnim kreditima

78,1

80

Državna riznica - glavni korisnik kredita Premda je takva bila i prošla 2009. godina, čini se kako treba opreznije procjenjivati kvalitativne pokazatelje poslovanja bankarstva. Lani je bankarska aktiva rasla po stopi od 2,30

76,7

60 40 23,3

21,9

20

U javnosti, pa i u stručnim krugovima prevladava stajalište kako je hrvatsko bankarstvo stabilno i dobro kapitalizirano. Takva ocjena mogla bi se prihvatiti na temelju dosadašnjeg funkcioniranja sektora, a posebice u usporedbi s bankarstvima zemalja u okruženju. Dosadašnji tijek financijske krize hrvatske banke su relativno dobro svladale. Doduše, u vrhu svjetske financijske krize - u jesen 2008. godine - zaprijetila je opasnost od povlačenja depozita iz banaka, koja je umirena povećavanjem cenzusa osiguranih štednih uloga. Nakon toga, vidljivih znakova krize nije bilo: bankarski sustav je, uglavnom, zadovoljavajuće funkcionirao.

151,5

0 2008.

2009.

udio bankarstva u financijskom sektoru udio nebankarstva u financijskom sektoru

udio bankarstva u BDP-u udio financijskog sektora u BDP-u

Izor: HANFA

posto, koja je nekoliko puta niža od ostvarene godinu dana ranije. U istom razdoblju, aktiva svih velikih banaka osim Raiffeisena (- 2,16 posto) i Hrvatske poštanske banke (- 4,75 posto) rasla je po približno istim, uglavnom vrlo niskim, stopama. Ako se uzme u obzir da je BDP zemlje opao za punih 5,8 posto, ukupan porast bankarske imovine čak može izgledati zadovoljavajuće. Međutim, malo dublja analiza upozorava na značajne probleme: bankarski krediti porasli su za samo 1,80 posto, i to državi za 23,72 posto, gospodarstvu za 3,15 posto, dok su krediti stanovništvu smanjeni

za 2,44 posto. Takav raspored bankarskog kreditiranja ukazuje na činjenicu da je državna riznica bila glavni korisnik ukupnog porasta kredita u zemlji. Gotovo jedna četvrtina povećanja kreditne mase, koju je Hrvatska narodna banka oslobodila smanjivanjem stope obvezne rezerve, završila je u financiranju javne potrošnje. Kao veoma nepovoljnu činjenicu treba još jednom istaknuti minimalan rast kredita privredi i negativnu stopu rasta kredita stanovništvu. Jednostavno govoreći, ne može doći do oporavka gospodarstva ni izvlačenja iz recesije realnog sektora bez zadovoljavajućeg

Struktura imovine financijskog sektora u Hrvatskoj 0,5 6,0

100% 95%

0,5 6,3

90%

2,9 1,8

3,7 1,8

85%

5,2

5,1

2,0 3,1

80%

0,5

0,5

1,8

1,8

6,9

7,0

7,5

6,8

4,2 1,6

4,4 1,4

5,0

5,1

4,8 1,4

6,2 1,3

5,6

5,7

2,2

2,8

76,7

75,4

5,5

7,9

75% 81,5

70%

78,8

76,3

73,5

65% 60%

2004. Banke

2005.

Investicijski fondovi

2006. Osiguranja

Štedionice

2007. Mirovinski fondovi

Izvor: ECB - Occasional Paper Series No. 95/September 2008.; HNB: Financijska stabilnost 4/2010

2008. Leasing

2009. Ostalo


16

BANKARSTVO

Financijska poluga i adekvatnost kapitala (u %) 20,0

16,0

18,0

14,0

16,0 12,0 14,0 10,0

12,0 10,0

15,8

15,2

16,4

14,0

14,7

15,3

16,2

17,2

6,0

18,5

8,0

8,0 6,0

4,0 4,0 2,0

2,0 0,0

0,0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. adekvatsnost kapitala (desno)

financijska poluga (kapital/aktiva) - lijevo

Izvori: HNB, PBZ

Kretanje BDP-a, aktive, kredita i depozita banaka u Hrvatskoj (u mlrd kuna) 400 350 300 250 200 150 100 50 0

2004.

2005.

2006.

BDP*

Aktiva

Krediti

Depoziti

2007.

2008.

2009.

Izvor: HGK i bilanca banaka za 2009.

obujma kreditiranja poslovnih aktivnosti i stanovništva. Smanjivanje kreditiranja privrede u bankama se obrazlaže nedostatkom prihvatljivih projekata za kreditiranje, što je djelomično točno. Međutim, postavlja se opravdano pitanje može li uopće porasti interes za kreditima u uvjetima kada je aktivna kamatna stopa desetak posto? Ima li uopće projekata koji, u uvjetima krize, mogu osigurati rentabilnost uz takvu cijenu kredita? Za opadanje kreditiranja stanovništva okrivljuju se visoki prateći rizici. Rizika u tom sektoru nesumnjivo ima. I mora ih biti u uvjetima opadanja privredne aktivnosti, porasta nezaposlenosti, smanjivanja plaća, porasta cijena usluga, energije i drugih životnih potrepština. Rast udjela loših kredita Uporedo sa smanjivanjem kreditiranja raste druga opasnost, koja prijeti bankarskoj stabilnosti, a to je porast udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Udio tih kredita u hrvatskim bankama iznosio je u 2008. godini samo 3,2 posto, dok je potkraj prošle godine on porastao na 7,6 posto, a procjenjuje se da će se u ovoj godini povećati na čitavih devet posto. U tom pogledu hrvatske banke nešto bolje stoje od banaka u nekim susjednim zemljama, kao što su: Bugarska (10 posto), Srbija (15,5 posto), Rumunjska (17 posto), ali su osjetno slabije u usporedbi s bankarstvima razvijenijih i stabilnijih država, primjerice Češke, Slovačke ili Slovenije. Visok udio loših kredita jedan je od glavnih kreditnih rizika, koji je usko koreliran sa zdravljem realnog sektora i platnom moći stanovništva. Smanjivanje kreditiranja privrede i stanovništva nije samo hrvatska specifičnost. Takva tendencija prati i ostale tranzicijske zemlje, ali i mnoge zemlje izvan tog kruga. Čini se kako ukupno stanje u bankarstvu vodi razvitku negativne spirale sa

Udio aktive banaka i BDP-a u Hrvatskoj 55.000

120%

50.000

110%

aktiva u mil eura

45.000 100%

40.000 35.000

90%

30.000

80%

25.000

70%

20.000 60%

15.000

50%

10.000

2001. BDP

2002. aktiva

Izvori: HNB, DZS, PBZ

2003. aktiva/BDP

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.


17

BANKARSTVO

Struktura pasive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80 70

71 65

60

69

67

65 60

u % BDP-a

50 40 30 20

26

2004.

2005.

2006.

20

20

19

16

15

10 0

25

24

19

2007.

22

21

20

2008.

9/2009.

Kapitalni izdaci, VP i ostale obveze Obveze prema rezidentima Obveze prema nerezidentima Izvor: HNB, Financijska stabilnost 2/2009 i 4/2010

Struktura aktive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80

sljedećim sekvencama: porast rizika - manje novih kredita - niža privredna aktivnost - više loših kredita - porast kamata - povećavanje rizika. Izlaz iz takve spirale je jedan od glavnih preduvjeta svladavanja krize i recesije.

70 58

57

50 u % BDP-a

Gotovo četvrtina povećanja kreditne mase završila je u financiranju javne potrošnje

66

60

76

72

69

40 30

30

20

0

28

24

24

19 13

14

13

13

2006.

2007.

2008.

9/2009.

13

10

Nije potrebno isticati kako se takav zaključak posebice odnosi na naše gospodarstvo zbog negativne stope rasta BDP-a, uz veoma visoku nelikvidnost. Pored dužnika i države, putove izlaska iz credit cruncha moraju tražiti i banke

29

28

2004.

2005.

Kreditni poticaji

Strana imovina

Ostala domaća imovina

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 2/2009 i 4/2010

Privredi

Stanovništvu

Izvor: Bilanca banaka za 2009.

Državi

2006. Ukupno

253,2 103,7 121,6

107,1 124,4

221,0 2007.

26,3

2005.

93,5 110,7

71,5 75,5

2004.

21,3

0

86,8 93,5

141,1

100

50

160,4

150

193,9

200

58,9 62,8

odobreni krediti u mlrd kuna

250

258,2

Odobreni krediti u bankama (mlrd kuna)

2008.

2009.


18

BANKARSTVO

Valutna struktura imovine bankarskog sektora 80 70 60

67 61

56

struktura u %

50

54

50

40

39

35

30

29

28

20 10 0

19 14

2005.

11

9

2006.

2007.

Kunski krediti s valutnom klauzulom Kunski krediti

12

15

2008.

9/2009.

Krediti u stranoj valuti

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 4/2010

jer će one, kao i drugi dijelovi privrede, zasigurno osjetiti negativne konzekvence. Iako se ne može zagovarati smanjivanje bankarske osjetljivosti na rizike, može se postavljati pitanje koji su rizici primarni i veći. Je li, drugim riječima, bolje smanjivati kreditiranje i ugrožavati poslovni ciklus u gospodarstvu, a time odlagati izlazak iz recesije, ili dubljim racionalizacijama poslovanja u bankarstvu smanjivati troškove i kamatne stope, manje inzistirati na visokim prihodima u fazi recesije i krize, a uz to ohrabrivati gospodarske subjekte da razvijaju zdrave programe. Ovaj drugi scenarij čini se razumnijim u sadašnjoj situaciji. Posebnu

ulogu naše bi banke morale odigrati na planu smanjivanja rekordne nelikvidnosti koja, jednostavno rečeno, guši gospodarski život. Lani su banke više ulagale u državne papire, financirale državnu potrošnju, jer su tako više zarađivale, ali se i manje izlagale kreditnim rizicima. Takva poslovna filozofija je i danas dominirajuća. Međutim, postavlja se pitanje: je li takva strategija, u uvjetima krize i recesije, najbolji izbor na dugi rok? Negativne stope rasta depozita Ako se, makar i površno, analiziraju predviđanja za iduće godine dolazi se do dosta upozo-

ravajućih zaključaka. Tako renomirani izvor kao što je Global Stability Report procjenjuje kako će krediti u domaćim bankama rasti u 2010. godini za 3,4 posto, a u 2011. za 4,8 posto u odnosu na prethodne godine. Samo radi komparacije, isti izvor procjenjuje kako će krediti u istom vremenskom razdoblju u nekim drugim zemljama rasti po sljedećoj dinamici: Bugarska 3,5 i 7,5 posto, Rumunjska 7,5 i 9,5 posto, Češka 7,5 i 11 posto, Slovačka 8,1 i 11 posto, Slovenija 3,9 i šest posto, Srbija 6,2 i 7,3 posto. Razlike su vidljive - očekivana dinamika porasta kreditne aktivnosti hrvatskih banaka značajno je niža od one u susjednim zemljama. Samo po sebi je razumljivo kako je rast kredita ovisan o dinamici ekonomskog oporavka. Međutim, mora se postaviti i obrnuto pitanje: što će se događati ako, zbog nedovoljnog kreditiranja, gopodarska aktivnost bude dalje stagnirala? I u kretanju pasive bankarskih bilanci mogu se uočiti slične tendencije kao i na aktivnoj strani. Ukupni rast bankarskih depozita u 2009. godini bio je negativan - 0,1 posto. Prema tom pokazatelju, Hrvatska je rijetka zemlja u tranzicijskom krugu; negativne stope rasta depozita ostvarile su još samo banke u Slovačkoj (-8,9 posto) i Latviji (-0,9 posto). Strukturno gledano, depoziti privrede smanjeni su za sedam posto, a depoziti stanovništva su porasli za oko 4,5 posto na godišnjoj razini. Prema procjenama za nadolazeće godine, hrvatske banke će biti nešto aktivnije: depoziti bi trebali rasti po stopi od 2,5 posto u ovoj i 4,2 posto u idućoj godini. Kao i kod procjena o rastu kreditiranja, i očekivani rast depozita u


19

BANKARSTVO

Banke bi morale odigrati posebnu ulogu na planu smanjivanja rekordne nelikvidnosti i slovenskih 11,6 posto. Zanimljivo je kako neka slabije razvijena bankarstva, kao što je srbijansko, bosanskohercegovačko ili ukrajinsko imaju bolje koeficijente adekvatnosti kapitala. To je posljedica činjenice da su rizici u tim zemljama izrazitiji nego u Hrvatskoj.

Valutna struktura obveza bankarskog sektora 80 70 60

65

62 57

54

50 struktura u %

usporednim zemljama je razmjerno viši. Niske stope rasta bankarskih depozita odražavaju nisku likvidnost privrede i, naravno, smanjenu platnu sposobnost stanovništva. Istina, ne ostvaruje se ista tendencija tih sektora: depoziti gospodarstva radikalno padaju zbog izrazito lošeg stanja likvidnosti u privredi, dok štednja stanovništva umjereno raste. Očito je da se stanovništvo, i pored opadanja njegove ukupne platne sposobnosti, odlučuje za povećanu štednju. Hrvatske su banke solidno kapitalizirane i to jest jedan od uvjeta njihove stabilnosti. Prema stupnju adekvatnosti kapitala, kao jednom od pokazatelja kapitaliziranosti, naše banke spadaju u gornju grupu dobro kapitaliziranih u Središnjoj Europi. Prosječni koeficijent adekvatnosti kapitala (CAR) u hrvatskim bankama potkraj prošle godine iznosio je 15,8 posto, a kod bugarskih 17, rumunjskih 14,7, mađarskih 12,9, čeških 14,1, slovačkih 12,6

52

40

43

40

35

30

33

27

20 10 0

11

11

2005.

2006.

Depoziti u stranoj valuti Kunski depoziti

5

3

2

2007.

2008.

9/2009.

Kunski depoziti s valutnom klauzulom

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 4/2010

Solidna kapitaliziranost I drugi pokazatelj, kao što je odnos između osnovnog kapitala i aktive, koji je potkraj protekle godine iznosio 13,5 posto, upućuje na solidnu kapitaliziranost bankarstva. I pored toga, mora se uvijek imati u vidu kako je domaće bankarstvo, kao uostalom i sva druga, veoma ranjivo u fazi recesije. O nekim uzrocima ranjivosti već je bilo govora, ali bi ih trebalo dodatno osvijetliti. U tom kontekstu treba spomenuti profitabilnost kao glavni buffer za eventualno ugrožavanje stupnja kapitaliziranosti bankarstva. Ukupni prihod banaka u prošloj je godini, pored recesije i neznatnog

rasta bankarske aktive, povećan za 2,16 posto, dok su ukupni troškovi porasli za visokih 7,37 posto. U strukturi prihoda i dalje dominiraju kamatni prihodi, premda je njihov porast značajno niži nego u ranijim godinama (+5,53 posto). Najviše je porasla - za čak 56,17 posto - pozicija ostali prihodi. Takva struktura rasta ukupnog prihoda je razumljiva, jer su banke, u uvjetima sporog ili nikakvog rasta kreditne aktivnosti, povećavale provizije, naknade i druge nekamatne prihode. Zahvaljujući smanjenoj stopi rasta prihoda i porastu rashoda, posebice za rezervacije za loše kredite, prinos na imovinu (ROA) banaka

Struktura bankarskih kredita u 2009. Hrvatska Poljska Mađarska Češka Rumunjska Euro zona Bosna i Hercegovina Bugarska Makedonija Srbija 0

10

20

30

40

50

struktura u postocima Izvor: Večernji list, 19.5.2010.

Stanovništvu

Državi

Poduzećima

60

70


20

BANKARSTVO od nekoliko idućih godina dosta neizvjesno i upozorava na veliki oprez.

Profitabilnost hrvatskih banaka prinos na imovinu (ROA) i kapital (ROE) u %

18 16 14

16,1

15,6

14,6 12,7

12

11,1

10

9,9

8 7,4

6 4 2 0

1,6

1,7

1,6

1,5

1,5

1,6

1,3

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

ROE

ROA

Izvor: IMF, Global Stability Report IV/2010

Tržišni udjeli banaka na hrvatskom tržištu Ostali

8,2% Volksbank OTP banka HPB

2,1%

3,5%

Zagrebačka banka (UniCredit)

23,2%

4,2%

Splitska banka (SocGen)

7,5% Hypo Alpe Adria + Slavonska (Bay. LB)

Privredna banka (Intesa)

17,8%

10,7% Raiffeisen Bank 11,1%

Erste Bank 11,8%

Izvor: CNB, Raiffeisen RESEARCH

smanjen je sa 1,6 na 1,3 posto, prinos na kapital banaka (ROE) s devet na 7,4 posto. Prema tim pokazateljima, profitabilnost hrvatskih banaka je i dalje bolja u odnosu na njihove inozemne matice i većinu banaka u razvijenijim tranzicijskim zemljama. Normalno je bilo očekivati smanjenje zarada banaka, ne samo zbog krize nego i činjenice da središnjoeuropsko bankarstvo ulazi u zreliju fazu i postupno ujednačuje zarade s razvijenijim bankarskim ambijentom. Dodatan faktor smanjivanja zarada banaka su, visoke rezervacije za loše kredite. I tako smanjene zarade su, još uvijek, dobro služile kao amortizer za eventualnu dokapitalizaciju banaka. Međutim, trebat će seriozno procijeniti situaciju ako se nastavi recesija u realnom sektoru, pa kreditiranje i dalje bude

niskog intenziteta, a nastavi se tendencija porasta loših kredita. U tom bi slučaju trebalo napraviti dodatne rezervacije. Kad je riječ o recesiji, očito je kako će se ona nastaviti i tijekom ove godine. Nisu veliki izgledi za napuštanje zone negativnog rasta BDP-a, tim prije jer je u prvom tromjesečju ove godine BDP dodatno pao za 2,5 posto. Uz takva kretanja, normalno je procjenjivati kako će loši krediti rasti i u ovoj i u idućoj godini, a nema izgleda da će se kreditiranje privrede značajnije oporaviti. To bi mogle biti dodatne opasnosti i prateći rizici za naše banke. Zato i same banke moraju podešavati svoju strategiju u danim uvjetima. Prije svega se to odnosi na politiku kreditiranja, osiguravanje kapitaliziranosti, upravljanje rizicima i troškovima. Očito je da je razdoblje

Dolazeće neizvjesnosti Na povećani oprez upozoravaju i nepovoljna kretanja u širem okruženju, eurozoni posebno. Posljednji šokovi u europskim financijama, posebice kriza u Grčkoj, ali i tmurni oblaci koji se gomilaju nad nekim drugim zemljama, upozoravaju na dolazeće neizvjesnosti. Postaje sve očitije kako svjetska financijska kriza još nije iscrpila svoje razorne potencijale. Spašavanje europske bankarske industrije prije dvije godine, ali ne samo to, dovelo je do enormnog porasta javne potrošnje i javnog duga u većini zemalja Europske unije. Posebno su u tom pogledu pogođene mediteranske zemlje jer su i inače poznate po visokoj javnoj potrošnji i nekonkurentnim gospodarstvima. I europska valuta euro prolazi kroz turbulencije. Premda je euro najuspjeliji projekt Europske unije, o kojem ovisi i njena sudbina, i on se pokazao nedovršenim. Kriza je otvorila neka pitanja savršenosti sustava eura, kao što su pozicija europske središnje banke, problem neusklađivanja fiskalnih politika zemalja članica, politike precijenjenih fiksnih deviznih tečajeva... Ugrožena stabilnosti eura sada postaje prvorazredno političko pitanje. A to je novi razlog za uznemirenost u europskim, ali i našim bankama. Hrvatske banke su izloženije u pogledu valutnih rizika jer je bankarska aktiva i pasiva visokoeurizirana (u prosjeku više od 65 posto). Nadalje, matice naših velikih banaka imaju svoja sjedišta u inozemstvu, baš u zemljama koje su izložene problemima eura (Italija, Mađarska, Francuska...). Na kraju, ali ne najmanje važno, Hrvatska ima izrazito visok inozemni dug i izložena je svim vrstama vanjskih šokova. Tomu treba dodati i posljednje procjene prema

Dosadašnji tijek financijske krize hrvatske banke su relativno dobro svladale kojima Hrvatska ne može postati članica eurozone prije 2018. godine, što će značajno utjecati na bankarstvo, visinu kamata, prateće rizike, pa i politiku deviznog tečaja. Sve su to dodatni rizični faktori za stabilnost naših banaka. Hrvatska je posebno osjetljiva na eventualne poremećaje na europskom financijskom tržištu zbog visokih dospijeća inozemnih obveza u ovoj i idućim godinama. Svaki poremećaj, koji bi vodio prema teškoćama u obnavljanju dospjelih kredita ili poskupljenju inozemnih izvora financiranja može značajno otežati poziciju i izloženost zemlje kao cjeline. I to je jedan od razloga zbog kojih naše banke moraju zadržati stabilnost, pouzdanost i sposobnost da servisiraju potrebe hrvatskoga gospodarstva i stanovništva.


BANKARSTVO

21

Vlasništvo (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA d.d. Banka Varaždin Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

Uplaćeni temeljni kapital 2008. 2009. 260.980 260.980 41.158 51.228 188.004 188.004 47.162 47.162 60.000 60.000 138.700 138.700 120.032 120.032 204.600 204.600 1.698.418 1.698.418 584.780 654.320 4.187.174 5.959.830 60.127 60.127 162.800 162.800 239.246 239.246 133.918 133.918 131.995 230.200 127.900 127.900 60.644 42.698 822.280 822.280 89.100 89.100 267.500 267.500 60.660 60.660 1.907.477 1.904.477 3.711.132 3.711.132 49.248 49.248 91.897 91.897 1.490.889 491.426 491.426 250.000 250.000 153.355 176.523 270.000 270.000 1.530.668 1.530.668 1.280.968 1.280.968 20.914.238 21.376.042 15.000 18.403 18.403 20.932.641 21.409.445

% promjene 0,00 24,47 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 11,89 42,34 0,00 0,00 0,00 0,00 74,40 0,00 -29,59 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,16 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15,11 0,00 0,00 0,00 2,21 0,00 2,28

Inozemni 2008. 2009. 257.754 257.754 174.957 n.p. 4.965 4.760 59.871 60.000 14.716 13.454 1.633.309 1.633.094 9 57 4.187.174 5.959.830 16.722 16.722 7.656 957 8.580 8.071 118 43 65 2.460 615 822.280 822.280 232.284 232.788 50.887 50.887 1.859.790 1.859.790 3.633.632 3.633.632 10.586 1.987 1.490.889 490.247 491.426 30.043 29.811 270.000 270.000 1.530.668 1.530.668 1.235.366 1.235.494 18.025.028 18.114.120 900 18.025.028 18.115.020

Domaći 2008. 2009. 3.226 3.226 41.158 51.228 13.047 n.p. 42.197 42.402 129 123.984 125.246 120.032 120.032 204.600 204.600 65.109 65.324 584.771 654.263 60.127 60.127 146.078 146.078 231.590 238.289 125.338 125.847 131.877 230.157 127.835 127.900 58.184 42.083 89.100 89.100 35.216 34.712 9.773 9.773 47.687 47.687 77.500 77.500 49.248 49.248 81.311 89.910 1.179 250.000 250.000 123.312 146.712 45.602 45.474 2.889.210 3.076.918 1.400 18.403 18.403 2.907.613 3.096.721


22

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

Ukupno korisnika 2008. 2009. n.p. n.p. 217 339 1.086 n.p. 64 115 123 255 1.330 1.418 1.656 1.919 591 68.872 82.109 13.258 16.586 32.388 40.438 1.025 1.234 3.188 3.828 615 1.036 815 1.931 1.950 2.373 10.588 11.601 181 142 32.054 36.757 715 842 8.907 9.152 308 282 n.p. 200.000 82.762 95.752 161 248 584 707 7.398 43.243 65.033 987 1.263 431 315 n.p. n.p. 378.154 434.878 182

Pravne osobe 2008. 2009. n.p. n.p. 133 155 238 n.p. 20 123 211 690 772 1.320 1.514 236 5.368 5.176 2.303 2.811 15.332 16.618 748 859 945 1.100 180 310 467 868 1.212 2.511 2.632 178 100 3.553 4.212 462 554 3.095 3.455 164 142 n.p. n.p. 25.398 27.749 45 102 245 296 2.652 967 1.310 410 598 292 123 n.p. n.p. 23.616 23.726 -

Fizičke osobe 2008. 2009. n.p. n.p. 59 93 770 n.p. 64 91 44 505 519 336 405 248 51.160 65.205 10.675 13.470 17.056 23.820 230 308 1.658 2.026 339 598 741 1.164 940 898 8.077 8.969 38 28.501 32.545 178 205 5.812 5.697 87 75 n.p. n.p. 57.364 68.003 32 62 177 206 4.746 37.216 56.957 474 514 139 192 n.p. n.p. 299.602 357.083 7

Obrtnici 2008.

2009.

n.p. 25 78 135 12.344 280 47 585 96 74 142 u f.o. 3 75 u pravnim 57 n.p. u pravnim 84 162 5.060 103 n.p. 54.936 -

n.p. 91 n.p. 4 127 107 11.728 305 67 702 128 300 263 u f.o. 4 83 u pravnim 65 n.p. u pravnim 84 205 6.766 151 n.p. 54.069 175


23

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

Ukupno 2008. n.p. 1.142 1.000 251 2.722 2.457 6.664 9.985 147.808 23.281 30.766 4.879 14.087 18.325 26.960 3.811 17.662 1.271 73.316 2.957 31.127 815 n.p. 73.856 5.321 11.200 33.589 75.855 656 2.899 704 4.494 472.558 1.272

2009. n.p. 1.377 n.p. 284 2.906 2.451 6.931 10.364 156.298 32.464 99.704 5.096 15.073 21.910 29.581 4.285 18.575 1.283 87.572 3.176 32.345 892 n.p. 80.727 5.646 11.441 75.461 690 3.194 1.100 5.646 404.008 30 1.244

Pravne osobe 2008. 2009. n.p. n.p. 189 256 221 n.p. 4 27 669 676 1.519 1.562 2.717 2.822 3.860 3.950 27.622 28.951 8.511 8.869 16.784 39.219 2.718 2.760 3.181 3.290 1.751 3.993 2.280 2.371 1.522 1.743 4.907 4.978 791 753 25.339 35.584 2.047 2.112 8.460 8.621 369 455 n.p. n.p. 44.056 46.000 780 787 1.462 1.581 12.923 9.175 9.985 595 626 874 1.002 534 718 2.549 2.849 84.590 87.664 29 50

Fizičke osobe 2008. 2009. n.p. n.p. 589 719 276 n.p. 195 237 1.912 2.094 428 434 3.947 4.109 3.487 3.811 100.277 108.973 12.907 21.356 6.806 31.461 1.772 1.784 8.029 8.877 14.536 15.868 22.311 24.931 2.208 2.369 12.755 13.597 422 509 47.977 51.988 209 333 22.667 23.724 231 272 n.p. n.p. 29.800 34.727 4.541 4.859 8.335 8.395 20.666 56.161 54.536 23 24 1.604 1.736 102 230 1.177 1.511 347.604 275.785 10 7

Obrtnici 2008.

2009.

n.p. 364 503 52 141 510 2.638 19.909 1.863 7.176 389 2.877 2.038 2.369 81 u f.o. 58 701 u pravnim 215 n.p. u pravnim 1.403 10.519 38 421 68 768 40.364 1.262

n.p. 402 n.p. 20 136 455 2.603 18.374 2.239 29.024 552 2.906 2.049 2.279 173 u f.o. 21 731 u pravnim 165 n.p. u pravnim 1.465 10.940 40 456 152 1.286 40.559 1 1.187


24

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31. 12. 2009.

Klasifikacija odobrenih kredita 31. 12. 2009. Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

Potpuno nadoknadivi 94,00 86,79 n.p. 93,57 97,98 88,67 94,50 76,67 94,99 79,60 n.p. 93,89 92,93 84,89 63,60 96,03 88,54 70,50 94,35 92,91 88,40 78,50 93,00 92,88 98,58 86,32 n.p. 65,62 89,20 86,00 95,16 94,54 100,00 98,20

Djelomično nadoknadivi 4,00 7,42 n.p. 1,71 1,13 9,93 4,90 23,22 3,25 17,20 n.p. 4,46 6,09 13,24 33,70 3,26 5,84 24,00 3,71 5,97 6,60 16,60 5,50 6,01 1,15 10,89 n.p. 30,95 8,70 13,50 4,17 3,09 0,45

Nenadoknadivi 2,00 5,79 n.p. 4,71 0,89 1,40 0,60 0,11 1,76 3,20 n.p. 1,65 0,98 1,87 2,70 0,71 5,62 5,50 1,94 1,12 5,00 4,90 1,50 1,11 0,26 2,79 n.p. 3,43 2,10 0,50 0,67 2,37 1,34

(identificirane i neidentificirane) % Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka

4,00 9,07 n.p. 6,30 3,27 4,76 2,53 7,02 4,61 8,20 n.p. 3,67 3,43 4,88 8,73 2,31 9,80 13,50 3,87 3,00 8,40 12,69 4,27 3,25 2,89 5,19 4,27 10,91 4,10 2,96 3,86 4,45 1,04 2,41


BANKARSTVO

Broj bankomata 31. 12. Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

25

Transakcije obavljene karticama u godini

2008.

2009.

17 12 15 13 14 466 204 96 13 26 33 30 56 50 163 8 46 1 585 409 4 8 63 175 12 9 32 788 3.348 3.348

25 10 17 14 14 506 218 180 13 28 32 32 66 45 200 9 46 1 639 450 12 12 202 11 10 31 834 3.657 3.657

Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

broj transakcija 2008. 2009. 151.132 168.025 93.576 n.p. 2.925 179.516 154.105 106.250 104.182 69.106 80.427 20.321.455 21.127.746 10.332.281 12.661.675 3.415.746 8.781.728 42.421 45.228 481.610 489.848 842.060 893.101 1.507.807 1.564.814 537.791 525.543 3.473.902 3.526.517 8.407.336 8.971.491 42.447 48.045 1.933.085 1.959.688 13.523 13.123 n.p. n.p. n.p. n.p. 93.174 118.109 79.080 127.399 4.641.361 13.576.460 14.390.068 125.662 121.953 4.316 17.693 314.181 378.766 69.385.916 69.266.607

vrijednost transakcija 2008. 2009. 45.352 53.251 32.960 n.p. 804 100.358 78.528 56.222 50.864 25.444 29.554 9.304.140 9.442.663 5.828.260 7.048.704 1.654.286 4.318.526 15.016 15.933 226.481 224.930 362.990 379.340 602.214 617.572 262.597 246.297 1.445.715 1.411.030 2.962.768 3.019.727 22.787 24.636 698.475 692.573 5.656 5.331 n.p. n.p. n.p. n.p. 77.334 76.152 29.558 46.795 2.402.049 5.668.342 5.919.975 43.440 44.792 1.735 7.717 138.849 159.229 35.789.898 33.924.171


26

BANKARSTVO

BANKARSTVO U SREDIŠNJOJ EUROPI

Začarani krug se nastavlja Jučer je trebalo spašavati banke, a sada se čini kako će trebati spašavati državne financije. EU je osnovao poseban fond za intervencije te vrste, a potrebna sredstva mogu biti namaknuta samo novim opterećenjem gospodarstva i stanovništva. Stoga se čini kako je sadašnji pritisak na EU i euro samo drukčije izražavanje financijske krize Značajno su povećani makroekonomski rizici, na koje se naslanjaju oni financijski

dr. Žarko Primorac NAKON DRAMATIČNE PROŠLE GODINE činilo se kako je najgore prošlo. Dosta ekonomskih pokazatelja upućivalo je na početak oporavka u zemljama Središnje Europe. Većina zemalja regije izlazila je iz recesije; najgore krize u nekima od njih, kao što su primjerice Mađarska i baltičke zemlje, bile su za nama; bruto domaći proizvod u većini zemalja zahvaćenih recesijom počeo je rasti; živnuli su trgovina, izvoz, burzovni indeksi. Bankarstvo se držalo relativno dobro, premda su mnogi procesi i u tom sektoru upućivali na to da mogu doći nove nevolje.

U cjelini, činilo se kako je najgore izbjegnuto te da je započeo oporavak. A onda je došlo do novog udara: zaprijetila je grčka dužnička kriza; tmurni oblaci se gomilaju nad još nekoliko zemalja dugogodišnjih članica Europske unije; uzdrmao se euro - nesumnjivo najuspjeliji projekt te integracije; ljutite poruke su upućivane iz europskih središnjica na adrese nekih mediteranskih prijestolnica. Strah se počeo vraćati na velika vrata. Živci financijskog tržišta, ali ne samo njega, ponovno su bili napeti do te mjere da je neoprezan nalog jednog anonimnog brokera doveo gotovo do potpunog urušavanja međunarodnog financijskog sustava.


BANKARSTVO

27

Pokazatelji financijske stabilnosti banaka u Središnjoj Europi (2009.*)

Bosna i Hercegovina

Jamstveni kapital prema Rezerviranja za rizičnoj aktivi u % loše kredite u % 16,4 36,6

Kapital prema aktivi u % 15,3

Loši plasmani kredita prema ukupnim kreditima u % 4,8

ROA

ROE

0,2

2,1

Bugarska

17,3

78,3

11,0

6,0

1,2

10,8

Hrvatska

16,2

46,0

14,0

6,4

1,3

7,4

-

-

6,5

5,3

1,5

26,0

Češka Mađarska

13.1

51,2

8,8

5,0

1,1

14,8

Poljska

13,1

50,2

9,6

7,0

1,2

11,8

Rumunjska

13,7

47,9

7,0

14,8

0,3

3,3

Slovačka

12,3

76,1

9,7

4,3

0,7

8,4

Slovenija

11,6

58,7

8,6

2,3

0,5

9,0

Srbija

21,2

152,9

23,3

15,5

1,3

5,7

* za neke zemlje podaci se odnose na rujan, a za neke na prosinac 2009. Izvor: IMF - Global Financial Stability Report (Summary version) April 2010

Sve je podsjećalo na početak sloma, koji se dogodio prije nešto više od godinu dana. Srećom, financijska zajednica je, ovoga puta, bila opreznija i odgovornija pa je pronađeno rješenje pomoći njenoj najugroženijoj europskoj članici kako bi podmirila dospjele obveze od 80 plus 30 milijardi eura. Uz to, osnovan je poseban fond za pomoć eventualnim, novim kandidatima za bankrot u iznosu od 750 milijardi eura. Opreznost, osluškivanje, procjenjivanje Te mjere su, donekle, smirile uzburkane duhove u europskim metropolama. Kažemo samo donekle, jer financijsko tržište i dalje podrhtava; euro i dalje gubi trku s dolarom i drugim stabilnijim valutama. Financijeri i investitori su oprezni, osluškuju, procjenjuju - burzovnim jezikom rečeno: suzdržavaju se! Situacija, premda mirnija i prividno pod kontrolom, ipak ne izgleda normalno. Kako se, u tim uvjetima, drži regija Središnje Europe i njena subregija Jugoistočna Europa, kojima Hrvatska prirodno pripada? Osjeća li taj europski perivoj, za koji su mnogi tvrdili da je najviše izložen financijskoj krizi, znakove oporavka? Koji su najvažniji procesi u financijama te grupe zemalja i kako se oporavljaju njihova bankarstva? Koliko su kretanja u hrvatskom bankarstvu slična ili različita u odnosu na bankarstva razvijenijih tranzicijskih zemalja i naših najbližih susjeda? Kako bi se, barem djelomično, odgovorilo na ta pitanja, treba se malo dublje pozabaviti financijama i bankarstvom u regiji Središnje i Jugoistočne Europe, gdje je priroda smjestila i našu lijepu zemlju.

u 2009. godini bili su vrlo visoki. Evo nekoliko karakterističnih primjera: Baltičke zemlje -14 do -15 posto, Ukrajina -15 posto, Rumunjska -7 posto, Rusija -8 posto, Slovenija -7,8 posto, Hrvatska -5,8 posto. Jedino je Poljska, od svih 17 zemalja regije, ostvarila pozitivan rast BDP-a od minimalnih 1,7 posto. U takvim uvjetima došlo je do kolapsa trgovine, značajnog smanjenja inozemnih investicija i inozemnog financiranja uopće. Regija se “održala na nogama” zahvaljujući snažnoj podršci Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije, ali i efikasno iskazanoj obvezi internacionalnih banaka da će u toj regiji nastaviti poslovati, jer vjeruju u njene ekonomske fundamente. I procjene ekonomskog rasta u ovoj godini su relativno skromne. Najviše se očekuje od Poljske (rast od 2,6 posto), a nekoliko zemalja, među kojima i Hrvatska, ostvarit će negativnu stopu rasta BDP-a. Ipak, kada se govori o 2011. i 2012. godini nadvladavaju, u cjelini,

nešto optimističniji tonovi. Pa i pored toga, rizici poslovanja i financiranja rastu zbog neizvjesnosti koje nosi ova godina, zatim slabljenja konkurentske pozicije regije, vjerojatne precijenjenosti nacionalnih valuta i eura prema dolaru, očekivano viših troškova inozemnog financiranja, usporavanja investicija u velike infrastrukturne projekte, usporenog oporavka glavnih ekonomija EU-a, grčke krize i moguće krize u drugim zemljama. Posebno treba istaknuti visok javni dug većine zemalja u euroregiji, pa i onih najrazvijenijih. Odnos vanjskog duga i BDP-a u nekim zemljama je visoko iznad kriterija konvergencije EU-a (javni dug/BDP 60 posto). U tom pogledu prednjače: Grčka 124 posto, Italija 115, Belgija 97, Mađarska 79, Portugal 77, Francuska 76, Njemačka 73 posto, a slijede druge zemlje. Zanimljivo je kako povoljnije odnose glede odnosa javnog duga prema BDP-u ostvaruju nove članice Europske unije (NMS). Ekspanzija javnoga duga

Bankarski sektor u zemljama CE u većinskom je vlasništvu zapadnoeuropskih banaka Hrvatska (Baa3*/Baa2**) Rusija (Baa1*/Baa1**) Ukrajina (B1*/B1**) Rumunjska (Baa3*/Baa3**) Poljska (A2*/A2**) Litva (Baa1*/Baa1**) Mađarska (A3*/A3**) Bugarska (Baa3*/Baa3**) Latvija (A2*/A2**)

Financijski rizici bujaju na sve strane Premda je zdravlje financijskog sustava i bankarstva posebice, poboljšano u odnosu na prethodnu godinu, rizici se, izgleda, ne povlače. Čak se i povećavaju u nekim sektorima. Ponajprije treba istaknuti makroekonomski rizik, koji je rezultat usporenog oporavka nekih zemalja. Padovi bruto domaćeg proizvoda

Češka Republika (A1*/A1**) Slovačka (A1*/A1**) Estonija (A1*A1**) 0%

20%

40%

60%

80%

100%

Izvor: Moody’s Global Banking - West European Ownership of East European Banks during financial and macroeconomic stress, February 2009.


28

BANKARSTVO

Kapitalizacija banaka u Središnjoj Europi (kapital prema aktivi u %) 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.*

Bosna i Hercegovina

17,0

15,7

14,4

13,8

13,1

14,3

15,3

Bugarska

13,1

10,2

7,4

7,3

7,7

8,5

11,0

Hrvatska

8,9

8,6

9,0

10,3

12,5

13,5

14,0

Češka

5,7

5,2

5,4

6,0

5,7

5,7

6,5

Mađarska

8,3

8,5

8,2

8,3

8,2

8,0

8,8

Poljska

8,3

8,5

8,2

8,3

8,2

8,0

9,6

Rumunjska

10,9

8,9

9,2

8,6

7,3

8,1

7,0

Srbija

22,5

18,8

16,0

15,6

17,1

23,6

23,3

Slovačka

8,9

7,7

9,7

8,0

10,6

9,8

9,7

Slovenija

8,3

8,1

8,5

8,4

8,4

8,3

8,4

2006. 0,9 8,5 2,2 25,0 1,9 13,6 1,5 12,7 1,2 22,5 1,8 24,0 1,7 22,5 1,3 16,6 1,3 19,8 1,7 9,7

2007. 0,9 8,9 2,4 24,8 1,3 19,5 1,5 10,9 1,3 24,4 1,4 18,1 1,7 22,4 1,1 16,6 1,4 21,6 1,7 8,5

2008. 0,5 4,3 2,1 23,1 1,6 17,0 1,6 9,9 1,3 21,7 0,8 11,6 1,7 22,2 0,9 13,9 1,1 13,9 2,1 9,3

2009.* 0,2 2,1 1,2 10,8 0,3 3,3 1,3 7,4 1,5 26,0 0,8 11,6 1,1 14,8 0,7 8,4 0,5 9,0 1,3 5,7

* za neke zemlje podaci se odnose na rujan 2009. Izvor: IMF - Global Financial Stability Report, April 2010

Rentabilnost banaka u Središnjoj Europi (prinosi na imovinu i kapital u %) Bosna i Hercegovina Bugarska Rumunjska Hrvatska Češka Mađarska Poljska Slovačka Slovenija Srbija

2003. 0,4 3,4 2,4 22,7 1,6 14,1 1,2 23,8 1,5 19,3 0,5 5,8 1,2 10,8 1,0 16,0 -

2004. 0,7 5,8 2,1 19,6 2,5 19,3 1,7 16,1 1,3 23,3 2,0 25,3 1,4 16,9 1,2 11,9 1,1 16,4 -1,2 5,5

* za neke zemlje podaci se odnose na rujan 2009. Izvor: IMF - Global Financial Stability Report, April 2010

će se vjerojatno nastaviti nakon intervencije Europske unije za spas Grčke, kao i odluke da se formira poseban fond za slična spašavanja posrnulih država. Nije mnogo bolja situacija ni u pogledu vanjskoekonomske ravnoteže, odnosno deficita u tekućim bilancama zemalja članica Unije. Njih većina značajno premašuju i taj utvrđeni kriterij konvergencije - deficit tekuće bilance ne može biti veći od tri posto BDP-a. Nije bez značaja spomenuti kako je Europska komisija, zahvaljujući negativnim iskustvima o stanju nekih članica Unije u trenutku uključivanja, prilično zaoštrila kriterije za procjenu spremnosti kandidata za prijam. To će sigurno utjecati i na rok konačnog prijama Hrvatske, a posebice na proces priključivanja Uniji ostalih zemalja Jugoistočne Europe. Najnovije procjene upućuju na to kako će se Hrvatska uključiti u sustav eura tek 2018. godine. Kakva je, u tom pogledu, sudbina naših najbližih susjeda bilo bi presmiono sada zaključivati. Nadalje,

2005. 0,7 6,2 2,0 21,4 1,9 15,4 1,6 15,1 1,4 25,2 2,0 24,7 1,6 20,6 1,2 16,9 1,0 11,8 1,1 6,5

Prinosi na imovinu Prinosi na kapital

vjerojatne posljedice sadašnje financijske krize bit će na institucionalnom ustrojstvu EU-a, u smislu kreiranja mehanizama “discipliniranja” onih članica, koje se ne drže propisanih kriterija konvergencije. Iz svega navedenog nije teško izvući zaključak da su u Europi, ali i šire, značajno povećani makroekonomski rizici, na koje se naslanjaju specifični financijski rizici. Stope kreditiranja odražavaju stanje gospodarstva Aktualna situacija u bankarskoj industriji Središnje Europe je stanje tzv. credit cruncha, što je sinonim za smanjeno kreditiranje gospodarstva i stanovništva. Ukupni volumen kredita potkraj 2009. godine niži je za 0,1 posto nego godinu dana ranije. Nije nezanimljivo napomenuti i da su krediti u 2008. godini porasli za 14 posto, na godišnjoj razini. Najizrazitiji pad kreditne aktivnosti banaka ostvaren je u Mađar-

skoj (-3,5 posto), a najpovoljnija stopa rasta kredita ostvarena je u Poljskoj (+8,6 posto). Te stope kretanja kreditiranja održavaju ukupno stanje gospodarstava u tim zemljama: Poljska je jedina zemlja s pozitivnim rastom, dok je Mađarska ostvarila golem pad stope rasta BDP-a, odnosno ukupne gospodarske aktivnosti. Depozitna funkcija banaka se nešto poboljšala u 2009. godini, pa je u regiji ostvaren ukupan porast depozita od 11,1 posto. Nerazmjeran rast kredita i depozita doveo je do “poboljšanja” kredit-depozit odnosa sa 116 posto u 2008., na 104 posto u prošloj godini. Smanjeno kreditiranje rezultira opadanjem ukupne bankarske aktivnosti što nije dobar znak ekonomskog zdravlja. Banke postoje ponajprije zbog toga da prikupljaju depozite, kreditiraju privredu i stanovništvo. Sada se banke žale da nema dovoljno atraktivnih programa-projekata, odnosno da su rizici ponuđenih projekata teško prihvatljivi. To je vjerojatno istinito, ali povećani rizici su rezultat krize i povećane osjetljivosti banaka na rizike. Ako bi se takva situacija nastavila, lako se može upasti u neželjenu spiralu sa sljedećim sekvencama: manje kreditiranja - smanjivanje privredne aktivnosti - teškoće gospodarstva da otplaćuje postojeće kredite - porast loših kredita - povećani otpisi nenaplativih kredita - povećani rizici za nove kredite - smanjivanje kreditiranja. Od takvog scenarija nije daleko dosta zemalja regije, pa ni Hrvatska koja je u 2009. godini zabilježila minimalan porast kreditiranja i negativnu stopu rasta depozita. U svakoj financijskoj krizi raste obujam nenaplativih, odnosno loših kredita (NPL). Ustvari događaju se dva paralelna procesa: smanjivanje kreditne aktivnosti uz istodobno pogoršavanje kvalitete kreditnih portfelja banaka. Odnos loših kredita prema ukupnim kreditima povećan je u 2009. godini, u odnosu na kraj 2007., za 2,4 puta. Teritorijalna rasprostra-

Među bankarskim rizicima najznačajniji su smanjivanje kreditiranja i porast udjela loših kredita njenost te bankarske “pošasti” je raznolika i, uglavnom, prati intenzitet financijske krize u pojedinim regijama Središnje Europe. Tako je pogoršavanje odnosa loših kredita i ukupnog kreditnog portfelja najizrazitije u baltičkim članicama Europske unije (povećan 16 puta, u Jugoistočnoj Europi povećanje je tri puta). Najgore je to što se očekuje daljnje pogoršavanje toga odnosa jer se predviđa porast ukupnih loših kredita u bankarstvu Središnje Europe sa 12,8 posto, koliko su iznosili u 2009., na 15 posto u 2010. godini. Loši krediti će, vjerojatno, porasti i Jugoistočnoj Europi sa 10,4


29

BANKARSTVO posto u 2009. na 12,8 posto u 2010. godini. Ta bolest neće zaobići ni Hrvatsku: loši krediti od 7,6 posto potkraj prošle godine povećat će se na oko devet posto u idućoj godini. Tendencija rasta loših kredita je vrlo nepovoljna karakteristika u poslovanju bankarskog sektora. Ne samo da se zbog toga smanjuje likvidnost u gospodarstvu i bankama, povećavaju troškovi naplate postojećih kredita, povećava osjetljivost na rizike, nastaje potreba za dokapitalizacijama banaka, smanjuje profit banaka, nego se smanjuje i novo kreditiranje bez kojeg nema oporavka gospodarstva. A banke ne mogu biti dobre ako je privreda loša! Smanjuje se profit Srednjoeuropsko bankarstvo ostvarivalo je, u posljednjem desetljeću, značajno više stope rentabilnosti nego u zemljama njihovih vlasnika. Međutim, sada se situacija prilično mijenja: stope prinosa na kapital i imovinu se

Rizici poslovanja i financiranja rastu zbog neizvjesnosti koje nosi ova godina

u toj regiji, kao uostalom i u drugim dijelovima Europe, ozbiljno smanjuju: prinos na imovinu (ROA) smanjio se sa 2,1 posto u 2007. godini na 0,2 posto u prošloj, 2009. godini. Slična je situacija u pogledu stope prinosa na kapital (ROE) koja je, također, radikalno smanjena. Istina, do smanjenja stopa rentabilnosti došlo bi i da nije nastupila financijska kriza jer je bankarstvo Središnje Europe postupno ulazilo u zonu “zrelosti”, kada se, u pravilu, približavaju stope rentabilnosti s onima u zemljama maticama. Međutim, financijska kriza je izazvala ubrzano slabljenje profitabilnosti bankarstva jer je Središnja Europa bila dublje “zaronila” u krizne vode, porast loših kredita je bio intenzivniji, a rezervacije za nenaplative kredite značajno veće. Nema sumnje da će banke i dalje zarađivati jer se očekuje postupan izlazak iz krize i oporavak gospodarstava. Nadalje, bankarstvo će nastojati dio izgubljenih prihoda nadoknaditi na druge načine: rigoroznim smanjivanjem troškova, promjenom strukture prihoda u pravcu povećavanja provizija, naknada i drugih servisnih poslova. Mijenjat će se i geografska distribucija sa stanovišta očekivane profitabilnosti od bankarskih poslova jer će zemlje poput Rusije, Turske, Poljske... postajati atraktivnije što će privlačiti nove investicije u bankarsku industriju. Nadalje, jedna grupa zemalja će doživljavati višu volatilnost, a to su svakako baltičke zemlje, Ukrajina, Bjelorusija, zatim neke zemlje Jugoistočne Europe, pa i čak i pojedine nove članice Europske unije. Svima njima, manje-više, trebat će više vre-

Godišnji rast kredita i depozita (u %) 2008.

2009.

2010.*

2011.*

Krediti

Depoziti

Krediti

Depoziti

Krediti

Depoziti

Krediti

Depoziti

Poljska

36,7

20,5

8,6

10,2

5,2

6,3

6,8

7,0

Mađarska

19,5

10,8

-3,5

4,6

3,0

4,8

6,3

6,4

Češka

15,3

8,5

1,5

5,3

7,5

2,4

11,0

6,1

Slovačka

15,3

15,4

0,6

-8,9

8,1

3,3

11,0

6,9

Slovenija

18,1

7,5

2,8

14,3

3,9

2,3

6,0

5,1

Bugarska

32,9

8,8

3,9

3,3

8,5

4,0

7,5

6,9

Rumunjska

34,6

18,7

3,4

8,3

7,5

9,6

10,9

10,8

Hrvatska

14,6

6,3

2,2

-0,1

3,4

2,5

4,8

4,2

Srbija

34,8

7,7

24,9

23,1

6,2

9,3

7,3

9,0

Jugoistočna Europa

21,3

5,3

2,0

3,2

4,7

5,8

10,1

10,9

Središnja Europa ukupno

13,7

-3,8

-0,1

11,1

8,8

8,8

16,7

15,6

Izvor: UNICREDIT, CEE Banking: The New Model Out of the Crisis, May 2010 * prognoze

Loši kredi od ukupnih kredita (u %) 2008.

2009.

2010.*

2011.*

Poljska

4,2

7,0

8,9

8,0

Mađarska

4,5

8,5

8,8

8,3

Češka

3,3

5,4

7,3

6,9

Slovačka

3,2

5,5

6,7

6,2

Slovenija

2,9

5,5

6,0

5,8

Bugarska

3,2

6,2

10,0

9,6

Hrvatska

3,2

7,5

9,0

8,5

Srbija

5,3

12,5

15,5

14,7

Središnja Europa

3,9

6,7

8,1

7,5

Jugoistočna Europa

4,6

10,4

12,8

11,2

Središnja Europa ukupno

7,7

12,8

15,0

13,6

Izvor: UNICREDIT, CEE Banking: The New Model Out of the Crisis, May 2010 * prognoze

Odnos kredita i depozita (u %) 2008.

2009.

2010.*

2011.*

Poljska

107

106

104

104

Mađarska

141

130

128

128

Češka

76

73

76

80

Slovačka

78

86

90

94

Slovenija

155

139

142

143

Bugarska

123

124

123

124

Rumunjska

126

121

118

118

Hrvatska

120

127

123

121

Srbija

125

127

123

121

Jugoistočna Europa

124

122

121

121

Centralna Europa - ukupno

116

104

104

105

Izvor: UNICREDIT, CEE Banking: The New Model Out of the Crisis, May 2010 * prognoze


30

BANKARSTVO

Prijeti li grčki sindrom europskom bankarstvu Iznos zajmova stranih banaka državnom i privatnom sektoru Grčke, Portugala i Španjolske 17 mlrd €

DUŽNICI

56 mlrd €

Portugal 198 mlrd € Grčka 164 mlrd € Španjolska 908 mlrd €

216 mlrd € 226 mlrd €

Švicarska Njemačka Francuska Velika Britanija Španjolska SAD Ostale domaće euro banke Ostatak svijeta Nizozemska

UKUPNO

1,270 mlrd € 210 mlrd €

326 mlrd €

107 mlrd €

52 mlrd €

60 mlrd €

Izvor: The Economist, April 17-23 2010, Bank for International settlements

Sanacija banaka najviše je stajala Irsku • Uključuje različite oblike intervencija za pomoć bankarskom sektoru: dokapitalizacija, kupovina udjela, jamstva za zaduživanje ... Norveška

Finska

30,1% (75,3)

19,8% (71,2)

Švedska

49,1%

V. Britanija

Irska

243,9%

68,7%

(648,3)

(1476,4)

(195,5)

49,9% (339,1) Nizozemska

Belgija

Njemačka

5,9% (27,3)

19,8% Francuska

(669,2)

6,8% (182,6)

Portugal

14,7% (33,5)

37,0% (139,4)

Španjolska

25,5%

Švicarska

(373,6)

1,0% (5,6) % BDP-a u zagradama su iznosi u milijardama dolara

Mađarska

Austrija

2,2% Slovenija

39,0% (18,1) Italija

3,4% (72,5) Grčka

12,3% (39,0)

Izvor: Svjetski gospodarski forum, Davos, 2010.

(3,2)

mena za stabiliziranje domaćih ekonomija, pa i samog bankarstva. Za Hrvatsku se procjenjuje nešto usporeniji oporavak od recesije u odnosu na većinu zemalja središnjoeuropske regije. To je posljedica višegodišnjeg zanemarivanja strukturnih nesklada u zemlji, visokog zaduživanja u inozemstvu i velike izloženosti vanjskim šokovima. Razumljivo je kako će teškoće našeg ukupnog ekonomskog oporavka značajno utjecati na daljnji razvoj bankarstva i njegovu profitabilnost. Ipak, ovaj dio rasprave trebalo bi pozitivno intonirati: banke iz Središnje Europe će i dalje praviti profite, ali manje nego ranijih godina! Bankarska neobuzdanost Posljednja financijska kriza ostavila je značajne posljedice na bankarstvo; čak bi se moglo reći, i na fundamente i filozofiju bankarskog biznisa. U svjetskim javnim i poslovnim krugovima prihvaćeno je stajalište kako su banke osnovni uzročnici posljednje, najveće financijske krize u posljednjih 80 godina. Bankarska neobuzdanost u kreiranju novih, virtualnih financijskih proizvoda, sklonost prihvaćanju povećanih rizika, gramzljivost u stvaranju sve većih profita i druga svojstva, koja su se posebno razvila u posljednjih dvadesetak godina jedan su od osnovnih uzroka nemira u financijskom sektoru koji se prenio i na realni sektor. Kako bi spasile banke od urušavanja, nakon stečaja Lehman Brothersa, države su u njih upumpale golema financijska sredstva u različitim oblicima: dokapitalizacijom, otkupom uloga, preuzimanjem vlasništva, jamčenjem bankarskih obveza... Procjenjuje se kako je cijena spašavanja svjetskog bankarskog sustava iznosila oko 4,7 bilijuna dolara što predstavlja oko osam posto svjetskog BDP-a. U nekim zemljama je to mnogo više. Primjera radi, intervencije koje je provela Irska kako bi spasila svoje bankarstvo nekoliko puta su veće od BDP-a te zemlje. Masovna državna intervencija za spašavanje bankarskih sustava enormno je povećala javni dug pojedinih zemalja. Tako se procjenjuje da će se u zemljama članicama Europske unije povećati prosječan odnos između javnog duga i BDP-a na razinu od oko 100 posto, unatoč obvezi da se on treba održavati na razini do 60 posto. Već sada, javni dug u nekim važnim članicama EU-a prelazi godišnji BDP (Grčka 124 posto, Italija 115 posto...). Veoma visoki ulozi za spašavanje privatnog bankarstva sredstvima poreznih obveznika otvorili su brojna i suštinska pitanja karaktera i funkcioniranja bankarstva, pa i same tržišne privrede. Malo se osporava sama bit akcije, bilo je potrebno spasiti bankarstvo. U tome su svi manje-više suglasni. Sada se postavlja pitanje kako osigurati da banke vrate uložena sredstva, a posebice kako osigurati da se uskoro ne ponovi slična situacija.


BANKARSTVO

Različiti scenariji U pogledu prvog zahtjeva razmatraju se različiti scenariji: od uvođenja poreza na imovinu banaka do ograničavanja rasta profita, oporezivanja ekstra profita i ograničavanja isplata bonusa upravama banaka. Drugi sklop mjera je kompleksniji i zahtjeva studiozniji pristup. Uz dosta visoku suglasnost o tomu kako bankama treba ograničiti kreiranje i trgovanje rizičnim proizvodima, razmatraju se varijante koje bi ograničile rast banaka, a da se pritom ne ugrozi tržišna sloboda ekonomskih subjekata da svoju organizaciju i rast dizajniraju prema tržišnim mogućnostima, odnosno da optimiziraju svoju veličinu. Američki predsjednik Barack Obama izgleda vrlo odlučan u pogledu ograničavanja rasta banaka koji je američku administraciju stavio pred gotov čin samo činjenicom da su banke postale too big to fail! Međunarodni monetarni fond analizira modalitete i efekte oporezivanja aktive banaka, a Europska unija, posebice nakon pojave grčke financijske krize, razmatra mjere za osiguravanje financijske discipline članica, smanjivanje njihovih proračunskih deficita i javne potrošnje u čijem rastu je glavna stavka, u zadnje dvije godine, bila sanacija bankarskog sustava. Jučer je trebalo spašavati banke, a sada, nakon Grčke, čini

se kako će trebati spašavati državne financije. Kako je već spomenuto, Europska unija je osnovala poseban fond za intervencije te vrste. A potrebna sredstva mogu biti namaknuta samo novim opterećenjem gospodarstva i stanovništva, odnosno pove-

31

ćavanjem poreza. Stoga se čini kako je sadašnji pritisak na države članice Europske unije i euro samo drukčije izražavanje financijske krize od prije dvije godine. Tada su primarni uzročnici bili banke, a sada države, jer su spašavale banke. Dakle, začarani krug se nastavlja, pa je bankarstvo na ozbiljnom raskrižju. Ali ne samo bankarstvo!


32

BANKARSTVO

Anketa:

1.

Kakva će biti kreditna politika Vaše banke prema poduzećima; pripremate li posebne strategije za kreditiranje pojedinih djelatnosti?

2.

Kakva je strategija Vaše banke u daljnjem kreditiranju stanovništva u uvjetima pada gospodarske aktivnosti, porasta nezaposlenosti i smanjenja platne moći građana?

3.

Planirate li promjene i koje u kamatnoj politici prema državi, gospodarstvu i stanovništvu? Ima li mjesta za daljnje snižavanje kamata, kao što pokazuju trendovi iz europskih zemalja, napose za gospodarstvo i stanovništvo?

4. 5.

Koliki je postotak loših kredita? Kako se planirate zaštititi? Kako ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2009. i na temelju pokazatelja s početka ove godine, kakvom predviđate poslovnu 2010.?

6.

Slažete li se s ocjenama da je monetarna politika HNB-a rigidna, i što bi po Vašem mišljenju trebalo mijenjati?

7.

Često se govori da su hrvatske banke dobro kapitalizirane i da je sustav stabilan. Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini, i što bi trebalo učiniti da se sustav očuva stabilnim i dobro kapitaliziranim?

8.

Kakva je Vaša ocjena Vladinog Programa gospodarskog oporavka? Što bi trebalo učiniti da se ubrza ekonomski razvoj, smanji javna potrošnja, poveća izvoz i konkurentnost Hrvatske?

9.

Kakva je Vaša procjena stanja u hrvatskom bankarstvu? Smatrate li da će u 2010. doći do akvizicija, spajanja ili... ?

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Prilagodbe novonastalo Očito je da s krizom dolazi do promjene potražnje za bankarski zbog krize ne mogu vraćati kredite ugovorenom dinamikom, te >> Primjetno je da će ova godina kod najvećeg broja poduzetnika biti obilježena restrukturiranjem i uvođenjem dodatnih racionalizacija u poslovanje. Sve je to posljedica evidentne kontrakcije tržišta u gotovo svim segmentima i pada domaće potražnje. Spremni smo podržati financiranje projekata svih poduzetnika koji su svojim aktivnostima pokazali da su sposobni voditi poslovanje u vremenu velikih promjena tržišnih odnosa i koji su sukladno realnim očekivanjima pripremili odgovarajuće razvojne planove. Aktivno smo podržali mjere Vlade Republike Hrvatske i pojedinih ministarstava, kao i pojedinačne kreditne programe jedinica lokalne samouprave za pomoć

Samo banke s jakim kapitalom mogu zadržati tržišno povjerenje i nastaviti adekvatno poslovati poduzetnicima. Isto tako, uveli smo vlastite programe restrukturiranja i reprogramiranja kreditnih plasmana malim i srednjim poduzetnicima, čije je poslovanje zapalo u poteškoće, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja. Banke se nizom mjera prilagođavaju novonastaloj situaciji na tržištu. Očito je da s krizom dolazi do promjene potražnje za bankarskim proizvodima, a mijenja se i njihova ponuda. Treba uzeti u obzir i moguće poteškoće u otplati kredita i da neki klijenti zbog krize ne mogu vraćati kredite ugovorenom dinamikom, te se uvode različiti oblici reprograma, restrukturiranja, počeci i slično, s obzirom na to da su banke svjesne kako je odnos s klijentom ključ dugoročnog uspjeha, stoga

se u takvim vremenima tome i prilagođavaju. Olakšali klijentima teret krize Nadalje, za istaknuti je da je PBZ jedina među velikim bankama u zemlji koja u protekle dvije godine nije povećavala kamatne stope svojim klijentima na kredite u otplati ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu. Tom svojom odlukom Banka se odrekla velikog dijela prihoda i olakšala je svojim klijentima podnošenje tereta krize i posljedica recesije. PBZ nastavlja i dalje sa snažnom orijentacijom prema klijentima te im osobito u ovim neizvjesnim vremenima želi ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete. Primjerice, PBZ je u svoju ponudu uvrstio novu generaciju stambenih kredita uz posebno povoljne uvjete za mlade i akcijsku fiksnu kamatnu stopu. Kao što smo u našim prognozama isticali, u 2010. će doći do laganog pada kamatnih stopa i na kredite i depozite, a to potvrđuje i prvo tromjesečje. Do kraja godine ne očekujemo neke veće oscilacije kad je riječ o kamatnim stopama. U ukupnom portfelju Banke oko 7,5 posto se odnosi na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadoknadivi. Problemi u naplati su zbog krize još izraženiji. No, to su uobičajeni rizici u poslovanju koje Banka prati, mjeri i procjenjuje i sukladno tomu vodi kreditnu politiku, odnosno procjenjuje kreditni rizik i ugovara što kvalitetnije instrumente osiguranja. Godina pred nama neće biti laka Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli u prošloj godini. Mišljenja sam da je 2009. bila godina u kojoj je na kušnju stavljena izdržljivost poslovnih modela banaka. Isključivo one banke s dugoročnom vizijom, održivim poslovnim modelom te uz pouzdane


BANKARSTVO

33

j situaciji na tržištu m proizvodima, a mijenja se i njihova ponuda. Treba uzeti u obzir i moguće poteškoće u otplati kredita i da neki klijenti se uvode različiti oblici reprograma, restrukturiranja, počeci i slično

strateške partnere mogu se nositi s pritiskom i osigurati kontinuitet. U 2009. godini PBZ je ostvario neto dobit od 927 milijuna kuna, što je 15,7 posto manje nego godinu ranije. Pad neto dobiti i ostalih ključnih pokazatelja uspješnosti rezultat je vrlo teških gospodarskih prilika u zemlji. Pad osobne potrošnje i ulaganja, kojem je prethodilo naglo i znatno smanjenje kreditne aktivnosti, dovelo je do recesije i negativne stope rasta hrvatskog BDP-a. Prema nerevidiranim financijskim podacima za prvo tromjesečje 2010. godine, Privredna banka Zagreb i društva uključena u PBZ Grupu ostvarili su solidne poslovne rezultate. Neto dobit PBZ Grupe za prvo tromjesečje 2010. godine iznosi 230,3 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 12,8 milijuna kuna odnosno 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit same Banke za prvo tromjesečje 2010. godine iznosi 183 milijuna kuna, što je povećanje od 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Makroekonomski okvir za 2010. godinu ukazuje na trend postu-

pnog oporavka najrazvijenijih svjetskih gospodarstava kao rezultat značajnih poticaja u većini zemalja. Ipak, grčka je kriza te trendove stavila pod znak pitanja, no njen konačni učinak još nije poznat. U tom pogledu, godina pred nama neće biti laka ni za banke u Hrvatskoj. Svjesni smo činjenice da poslujemo pod utjecajem krize te da će nas kriza i dalje pogađati. Tomu unatoč, u dobroj smo poziciji za nastavak solidnih rezultata te ostvarenja primjerenog povrata i tijekom teškog razdoblja koje je pred nama. Smatramo kako su naši izgledi u nadolazećem razdoblju vidljivo bolji od cjelokupnog tržišta. Posjedujemo sve potrebne upravljačke faktore za nastavak dobrih rezultata i povećanje tržišnog udjela u raznim segmentima tijekom nadolazećih godina, i to dostatnom likvidnošću, izvrsnom kontrolom troškova i upravljanjem rizičnim kreditnim portfeljem. Tijekom nadolazećeg razdoblja PBZ Grupa će nastaviti s istim mjerama u cilju ostvarenja održivog rasta i razvoja dugoročnih odnosa s klijentima. S tim u vezi želimo naglasiti i upozoriti na važnost jake strukture bilance u sadašnjem okruženju. Samo banke s jakim kapitalom mogu zadržati tržišno povjerenje i nastaviti adekvatno poslovati. U

Svojim klijentima u ovim neizvjesnim vremenima želimo ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete tom kontekstu možemo istaknuti strateške odluke koje smo donijeli prije nekoliko godina kada smo reagirali pronicljivo, akumulirajući

kapital i rezerve te pomno motreći kvalitetu imovine. PBZ je danas jedna od najbolje kapitaliziranih hrvatskih banaka s visokom razinom profitabilnosti i akumulacije kapitala. Za očekivati je da bi se u drugom dijelu godine mogli pojaviti pozitivni trendovi u gospodarstvu. U posljednje je vrijeme HNB nizom mjera adekvatno reagirao na krizu. Sredinom lipnja većina banaka ima viškove kunske likvidnosti, a kamata na prekonoćnom tržištu je neko vrijeme oko minimalnih 0,5 posto. Kod ocjene monetarne politike moramo voditi računa kako je Hrvatska mala i otvorena zemlja te da ima niz specifičnosti (recimo, vrlo visok stupanj eurizacije) stoga je vođenje monetarne politike u takvim uvjetima nužno suočeno s nizom ograničenja. Banke su zadovoljne stabilnošću cijena i tečaja koji su vrlo važni za njihovo uspješno obavljanje značajne funkcije financijskog posrednika u društvu. Vladin Program je put bez alternative Financijski je sustav izuzetno dobro prebrodio prvi val krize. U budućnosti vidim moguće rizike na dva polja. Prvo, u nestabilnom međunarodnom okruženju koje traje od sredine 2008. godine u Europi očito je kako rizici zaraze, odnosno smanjenja sklonosti riziku stranih kreditora i ulagača, uvijek postoje te se mogu odraziti i na Hrvatsku. Za očuvanje stabilnosti financijskog sustava u srednjem roku vrlo je važno oživljavanje gospodarstva tj. povećanje stope rasta. U uvjetima i dalje postojećih vanjskih neravnoteža to je moguće samo povećanjem konkurentnosti zemlje, a povećanje konkurentnosti je pak u našem makroekonomskom okruženju moguće samo kroz strukturne reforme. Vladin Program gospodarskog

oporavka je put bez alternative. Naravno, ne mislim na svaki detalj Programa, već na smjer reformi. Što prije to shvate svi gospodarski subjekti, to prije nas čekaju više stope rasta i veće blagostanje u srednjem roku. Zadržavanje statusa quo jednako je nazadovanju i daljnjoj krizi. Očekujemo pozitivan učinak Vladinog paketa za oporavak gospodarstva.

2009. je bila godina u kojoj je na kušnju stavljena izdržljivost poslovnih modela banaka Već smo na polovini 2010. pa nekih većih iznenađenja do kraja godine ne bi trebalo biti. Kod većih banaka ne očekujem neka značajnija spajanja i slično. Moguća su spajanja manjih banaka (odnosno situacija da neka veća banka preuzme manju). No, ako i bude takvih događaja, oni neće izazvati neke promjene na bankarskom tržištu niti ih do kraja 2010. očekujem u značajnijem broju. Sustav u cjelini ocjenjujem stabilnim i dobrim.


34

BANKARSTVO

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA

Važno je da novac bude jeftiniji Banke imaju likvidnost, ali malo je dobrih projekata koje se može financirati. Poduzetnicima je kapital preskup. Dobro je što imamo trend rasta štednje i pada kamata na depozite jer će to dovesti i do pada kamata na kredite >> Naša je čvrsta namjera, ali i dio naše strategije, postati snažan partner izvozno orijentirane industrije u Hrvatskoj te općenito sektora proizvodnje. U prošlosti je Banka bila fokusirana na sektor nekretnina i turizam, dok će u godinama koje dolaze poseban naglasak biti na djelatnostima poput prerade hrane, kemijskoj industriji, strojarstvu te farmaceutskoj industriji. Osim toga, Banka je veoma zainteresirana za financiranje projekata u segmentu “zelene energije”, a imajući na umu očekivani ulazak Hrvatske u Europsku uniju, do čega će nadamo se doći do 2012. ili 2013. godine, projekti javno-privatnog partnerstva imat će velike izglede za našu financijsku potporu. Jasno da Hypo Alpe-Adria-Bank želi povećati svoj tržišni udio u sektoru stanovništva, u kojem već servisira gotovo 350.000 klijenata. Međutim, građanstvo je nesigurno glede svoje budućnosti i boji se ulagati primjerice, u kupnju stana ili automobila. Posebice u zadnja dva tromjesečja primjetan je osjetan pad potražnje za stambenim kreditima i ostalim kreditnim proizvodima, a i sve više klijenata ne ispunjava osnov-

Svjedoci smo porasta nenaplativih kredita, a ta bi situacija mogla potrajati i do kraja 2010. ne uvjete za odobrenje kredita. Također, sve se više bonitetnih klijenata odlučuje na štednju umjesto na ulaganje, tako da smo svjedoci stalnog rasta depozita stanovništva. Smanjiti rizičnost plasmana Stoga oporavak kreditnih aktivnosti očekujemo tek u drugoj polovini 2011. godine jer bi do tada

gospodarstvo trebalo krenuti uzlaznom putanjom. U međuvremenu ćemo raditi na jačanju unakrsne prodaje s povezanim društvima, poboljšanju proizvoda i usluga za klijente iz segmenta građanstva, a planiramo još proširiti svoju mrežu podružnica i poslovnica te bankomata. Za oporavak gospodarstva važno je da novac bude jeftiniji. Banke imaju likvidnost, ali malo je dobrih projekata koje se može financirati. Poduzetnicima je kapital preskup. Dobro je što imamo trend rasta štednje i pada kamata na depozite jer će to dovesti i do pada kamata na kredite. Treba još smanjiti rizičnost plasmana, a tomu će pridonijeti i inicijativa HBOR-a s najnovijim kreditnim linijama, što će zasigurno dovesti do pada kamatnih stopa te aktiviranja (manjeg dijela) potražnje, koji je do sada bio “sklonjen” zbog više cijene novca u odnosu na povrat iz tekućih projekata. Smanjenje kamata manje od očekivanog Dakle, određeno smanjenje kamatnih stopa se može očekivati, ali u manjem opsegu nego što to javnost priželjkuje. Ipak, pojeftinjenje financiranja za neke kategorije klijenata moguće je ili uslijed restrukturiranja kreditnog portfelja (s ciljem smanjivanja rizičnih izloženosti) ili pak zbog pritiska konkurencije. Svjedoci smo porasta nenaplativih kredita, a ta je situacija značajnije prisutna od sredine 2009. godine i mogla bi potrajati i do kraja ove godine. No dobro je što se brzina rasta toga omjera iz mjeseca u mjesec smanjuje. Kao aktivni sudionik na hrvatskom financijskom tržištu Hypo banka također osjeća sve njegove dobre i loše strane. Međutim, ponašamo se u skladu sa situacijom. Konzervativniji smo nego što smo bili u fazi izrazite ekspanzije gospodarstva. Postrožili

i prihoda (CIR) na 48 posto te ostvariti respektabilnu dobit prije oporezivanja od 201 milijun kuna. S ukupnom aktivom od 39 milijardi kuna, 70 poslovnica i 1658 zaposlenika Hypo banka se pozicionirala među pet najvećih banaka u Hrvatskoj.

smo uvjete kreditiranja, tražimo više kolaterala, brinemo se o likvidnosti, usmjereni smo prema investicijama gdje je vjerojatnost naplate mnogo veća. Ojačali smo i poboljšali sustave za upravljanje rizicima, no još moramo uložiti mnogo napora u restrukturiranje našeg postojećeg portfelja. Svojim klijentima izlazimo u susret putem reprograma i moratorija, ali i savjetima, no važno je da klijenti dođu na vrijeme kako bi se našlo najbolje rješenje. Zadovoljni smo rezultatima koje smo ostvarili u izazovnoj 2009. godini. Zabilježili smo vrlo dobre prihode od kamata te povećali neto prihod od provizija i naknada za solidnih 9,23 posto. Strateška orijentacija na sektore poslovanja s građanstvom te javnim institucijama, koji su zajedno sa Sektorom poslovanja s malim i srednjim poduzetništvom ostvarili dobre rezultate, pokazala se ispravnom i zato ćemo s njom nastaviti i u sljedećim godinama. Zahvaljujući uspješnom pripajanju Slavonske banke, sinergijskim efektima, smanjenju troškova te značajnom rastu operativnog rezultata, Banka je uspjela smanjiti omjer troškova

Sazreli uvjeti za fiskalnu konsolidaciju Prvo tromjesečje 2010. obilježio je snažan porast štednje građana - depoziti su porasli 700 milijuna kuna, a Banka sada pruža usluge za više od 350.000 klijenata. Ostvareni su dobri rezultati u svim poslovnim segmentima, ali se nastavlja i trend porasta loših kredita. Određeni problemi u naplati plasmana prelili su se iz korporativnog u sektor građanstva, a uzrokovani su rastom nezaposlenosti. Osjeća se i pad kreditne aktivnosti zbog averzije prema riziku, podjednako na strani ponude i potražnje. Ponajviše zbog znatno slabije osjetljivosti novog minimalnog zahtjeva za kapitalom na valutno inducirani kreditni rizik, adekvatnost kapitala sustava potkraj ožujka je dodatno povećana na gotovo 19 posto (tj. daleko više od minimalnih 12 posto). Uzimajući još u obzir visoku sklonost banaka reprogramiranju kredita, ali i napore u restrukturiranju klijenata u teškoćama te konstantno

Vladine mjere, u slučaju odlučne i žurne implementacije, mogle bi se pozitivno odraziti na gospodarski optimizam unaprjeđenje tehnika za upravljanje rizicima, banke općenito imaju dostatne razine kapitala te su kao takve spremne i za veće šokove u realnom sektoru od tre-


BANKARSTVO nutnih. Stabilan tečaj također je neizostavni faktor očuvanja stabilnosti sustava. Nedavno predstavljeni Program Vladinih mjera u slučaju odlučne i žurne implementacije mogao bi se pozitivno odraziti na gospodarski optimizam stoga što se uistinu pokušava jačati konkurentska sposobnost u srednjem roku - i to u godinama oko ulaska u EU, kada je to i najviše potrebno. Također vjerujemo kako su u Hrvatskoj, kao i u širem europskom kontekstu, sazreli uvjeti za fiskalnu

konsolidaciju kojom će ponajprije doći do smanjenja diskrecijske potrošnje, ali mogao bi porasti udio bolje ciljanih izdataka, primjerice u investicije s kraćim rokom povrata pa i u socijalu s relativno snažnijim pull-efektom po čitavu ekonomiju. Iako ju je nemoguće povećati preko noći, izvoznu konkurentnost moguće je značajno povećati u srednjem, odnosno dugom roku jačanjem fiskalnog kredibiliteta, poreznim rasterećenjem, neprekidnim poboljšanjem uvjeta poslovanja te

integracijom u uspješne globalne korporativne sustave (za što već ima nekoliko pozitivnih primjera).

Oporavak kreditnih aktivnosti očekujemo tek u drugoj polovini 2011. godine

Sve to u kombinaciji s završetkom pregovora s EU-om do kraja ove, odnosno početkom sljedeće go-

35

dine otvorilo bi put prema povećanju kreditnog rejtinga, odnosno osjetnijem padu cijene kapitala, nužnom za povećanje atraktivnosti investicija. U cilju podizanja konkurentnosti nužna je tehnološka obnova u mnogim proizvodnim poduzećima. S obzirom na to da je sklonost rizicima kod velikih banaka smanjena, ne vjerujem da će doći do akvizicija, međutim, moglo bi doći do konsolidacije, ponajprije među relativno manjim bankama (okrupnjavanje).

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Individualni pristup svakom klijentu Pomno analizirajući i identificirajući potrebe tržišta, Banka ciljano razvija proizvode i usluge kako bi svojim klijentima pružila kvalitetnu podršku u realizaciji njihovih financijskih potreba >> Segment malog i srednjeg poduzetništva za Erste banku predstavlja jednu od najvažnijih strateških odrednica poslovanja. U 2009. godini Banka je u kreditiranju poduzeća ostvarila rast od 9,5 posto, što je značajno iznad bankarskog tržišta koje je prosječno raslo po stopi od 2,2 posto. I u 2010. godini u tom segmentu očekujemo nastavak ranije zabilježenog trenda. Općenito govoreći, uloga Banke je pomoći zdravim inicijativama za pokretanje proizvodnje osiguravanjem adekvatne financijske podrške za praćenje investicija i financiranje potrebnog obrtnog kapitala. U strukturiranju kreditne izloženosti prema pojedinim djelatnostima Banka se pridržava načela pozitivne ocjene sposobnosti i mogućnosti tražitelja kredita, njegovog poslovanja te posebice tržišta na kojem posluje. Pripremljenost, kvaliteta i isplativost projekata procjenjuju se na temelju objektivnih kriterija, a važno je naglasiti da se svaki projekt promatra individualno. Rješenje i za nezaposlene U kreditima stanovništvu Erste banka je u 2009. ostvarila rast od 2,9 posto, za razliku od prosjeka bankarskog tržišta koje je u tom segmentu zabilježilo pad od tri

posto. Posebno je značajan porast, od gotovo devet posto, koji je Banka prošle godine ostvarila u segmentu stambenih kredita, za razliku od tržišta koje je u tom segmentu prosječno raslo 1,2 posto. Iako nešto smanjenom

Trenutačno makroekonomsko okruženje stavlja znatan teret na poslovanje bankarskog sektora

dinamikom, s obzirom na objektivne tržišne okolnosti, Erste banka je i u ovoj godini nastavila s kreditiranjem građana te u prva četiri mjeseca, primjerice u segmentu stambenog kreditiranja, zabilježila rast od 2,3 posto, dok je tržište raslo po stopi od jedan posto. Pomno analizirajući i identificirajući potrebe tržišta, Banka ciljano razvija proizvode i usluge kako bi svojim klijentima pružila kvalitetnu podršku u realizaciji njihovih financijskih potreba. Tako je tijekom ove godine uvela Erste kreditno rješenje, proizvod namijenjen nezaposlenim osobama, odnosno zaposlenima na određeno vrijeme ili onima koji imaju niža primanja, a uključuje

nenamjenski gotovinski kredit uz jamce i tekući račun bez naknade za vođenje. Erste banka je uvela i poseban model stambenog kreditiranja namijenjen nerezidentima koji žele kupiti nekretninu u Hrvatskoj, a nedavno je kao prva banka na našem tržištu omogućila podizanje gotovine na bankomatu uz otplatu na rate u sklopu Erste Maestro Plus usluge. Svakako treba naglasiti da je Erste banka još potkraj 2008. godine za osobe koje ostanu bez posla i trudnice/rodilje omogućila ugovaranje počeka tijekom otplate kredita na rok do 12 mjeseci te smanjenje kamatne stope za 25 posto tijekom trajanja počeka. Također, korisnicima određenih vrsta kredita Banka je omogućila i produljenje roka otplate do dvije godine u odnosu na prvotno ugovoreni rok. Kvalitetna procjena rizika Erste banka ne očekuje daljnji rast aktivnih kamatnih stopa, ali, zasad, ni njihovo agresivnije smanjivanje prije svega zbog povećane razine rizika, odnosno rasta troškova. Iako pad pritisaka na depozitne kamatne stope, ali i niska razina potražnje privatnog sektora nagovještavaju određeni potencijal za prilagodbu kamatnih stopa na kredite, imajući u

vidu sveukupnost ekonomske situacije i općih uvjeta u okruženju, u ovom je trenutku ipak još prerano govoriti o tomu kao o izglednoj mogućnosti. Banka je usredotočena na kvalitetno upravljanje plasmanima i posebnu pozornost pridaje kvalitetnoj procjeni rizika. Poduzeto je više mjera kako bi učinci usporavanja gospodarstva na kreditni portfelj Banke bili što manji te je udio problematičnih plasmana unutar očekivanih projekcija i ispod prosjeka na tržištu. Sukladno otežanim tržišnim uvjetima i uku-


36

BANKARSTVO

pnoj gospodarskoj situaciji, njihov se udio u ukupnom portfelju kreće na razini nešto iznad četiri posto. Pritom se udio problematičnih stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće na razini od nešto više od jedan posto, pri čemu u tom dijelu kreditnog portfelja nema značajnije promjene u odnosu na prethodna razdoblja. Povećanje udjela problematičnih plasmana kod pravnih osoba također se kreće u okvirima očekivanih trendova. Banka primjenjuje individualni pristup svakom klijentu te u svakom pojedinačnom slučaju nastoji s klijentom naći optimalno rješenje kako bi se podmirile sve nastale obveze, u čemu u velikoj većini i uspijeva. U prvom je tromjesečju 2010. godine, unatoč još težim i zahtjevnijim tržišnim okolnostima u odnosu na ranije razdoblje, Erste banka ostvarila kvalitetne financijske rezultate. S obzirom na opće uvjete u okruženju, Banka također dijeli teret ozbiljnosti cjelokupne ekonomske situacije, što je vidljivo i iz brojčanih pokazatelja. Međutim, Banka je takav razvoj događaja već ranije predvidjela i ugradila u svoje poslovne planove za ovu godinu. Poseban naglasak stavljen je na kontrolu troškovne strane poslovanja, što je rezultiralo daljnjim smanjenjem omjera troškova i prihoda,

sa 43,6 posto u prvom tromjesečju 2009. na 41,7 posto u prvom tromjesečju 2010. I u idućem razdoblju Banka će stavljati naglasak na povećanje efikasnosti i racionalno upravljanje troškovima, ali i na rast na tržištu. Zadržavajući stabilnost vlastitog poslovanja, Erste banka će i svojim klijentima pomoći da što bezbolnije i lakše

Ne očekujemo daljnji rast aktivnih kamatnih stopa, ali ni njihovo agresivnije smanjivanje prođu kroz trenutačno razdoblje otežanih gospodarskih uvjeta u okruženju. U godinama prije krize instrumentarij monetarne politike bio je korišten kako bi se ublažile neravnoteže, usporili dinamika kreditiranja i inozemno zaduživanje, te ublažio pritisak na deficit platne bilance. Rezultat takvih mjera bila je i orijentiranost banaka na prikupljanje dodatnog kapitala te visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sustava. U vrijeme krize reakcije monetarne politike također su bile adekvatne te su osigurale potrebnu injekciju likvidnosti i omogućile pristup banaka inozemnim izvorima financiranja, što se pokazalo izrazito bitnim u kontekstu stabilnosti

financijskog sustava te ublažavanja posljedica same krize. U posljednje vrijeme daljnjim smanjivanjem obvezne pričuve, HNB je omogućio financiranje programa HBOR-a, što sasvim sigurno upućuje i na osjetljivost monetarne politike na oživljavanje dinamike kreditiranja i gospodarskog rasta. Iz tog razloga ne očekujemo velike promjene u okviru monetarne politike tijekom 2010. Daljnja potencijalna relaksacija ponajprije će ovisiti o privatnom sektoru i njegovoj potražnji za kreditnim linijama, prije svega HBOR-a, ali trenutačna dinamika ne upućuje da će se tako nešto dogoditi tijekom 2010. Robusnost bankarskog sustava Jasno je da trenutačno makroekonomsko okruženje stavlja znatan teret na poslovanje bankarskog sektora. Međutim, razina kapitaliziranosti bankarskog sustava je ostala vrlo visoka, a

Najveći naglasak treba staviti na stvaranje uvjeta za rasterećenje gospodarstva što još uvijek ukazuje na robusnost bankarskog sustava i mogućnost apsorbiranja dodatnog porasta razine loših plasmana.

S tog su se aspekta monetarna politika, ali i politike banaka tijekom prijašnjih godina pokazale adekvatnima. Vladin Program treba pozdraviti jer ide u smjeru strukturnih reformi, racionalizacije javnog sektora i povećanja fiskalne discipline. Implementacija Programa trebala bi biti što je moguće brža, a pozitivni efekti bit će vidljivi tek u srednjem roku. Najveći naglasak u predstojećem razdoblju definitivno treba staviti na stvaranje uvjeta za rasterećenje gospodarstva te na poticanje porasta zaposlenosti u realnom sektoru i stvaranje održivih radnih mjesta. Kao što svi znamo, Hrvatska je iscrpila mogućnost modela rasta koji je počivao na domaćoj potražnji i inozemnom zaduživanju te su potrebni snažni napori kako bi se promijenila struktura, odnosno povećala efikasnost i izvoz. Znatne napore treba usmjeriti i u privlačenje stranih investicija, gdje je Hrvatska do sada imala vrlo limitiran uspjeh. Pristupanje Europskoj uniji te pristup fondovima EU-a također su važna prilika koju bi trebalo iskoristiti. Snažni konkurentski pritisci i rastući fiksni troškovi poslovanja banaka sugeriraju nastavak pritisaka na poslovanje manjih i srednjih banaka te određena konsolidacija u tom segmentu stoga ne bi bila iznenađujuća.

ZDENKO ADROVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Najveći problem - naplata plasmana Za poboljšavanje naplate nužno je povećati likvidnost unutar sektora poduzeća, ponajprije kroz ostvarivanje Vladine mjere za svođenje roka plaćanja javnog sektora ispod 60 dana uz istodobno ubrzavanje procesa prisilne naplate među poduzećima. Privremeno bi trebalo na istoj razini propisati gornju granicu za ugovaranje rokova plaćanja između poduzeća >> U protekloj kriznoj godini poduzetnici su, suočeni s izazovom smanjene domaće i inozemne potražnje na tržištu roba i usluga, otpočeli proces prilagodbe poslovanja na izmijenjenu razinu potražnje. Visoki troškovi financiranja iz prvog polugodišta 2009. godine usmjerili su ih prvenstveno prema optimalizaciji razine zaduženosti, kao instrumentu

prilagodbe troškova poslovanja smanjenim prihodima. U ovoj godini tržište odlikuje produljena recesija s nesigurnim tržištem prodaje i naplate prodanih proizvoda i usluga, stoga poduzetnici nastoje izbjeći povećanje financijskih troškova unatoč izmijenjenim karakteristikama na strani ponude kredita i ostalih instrumenata financiranja. Sniže-

ne su kamatne stope na kredite banaka zahvaljujući participaciji države u riziku zaduživanja poduzeća putem HBOR-a, ali niska razina potražnje poduzeća za kreditima se nastavlja unatoč aktivnostima države na povećanju konkurentnosti troškova financiranja domaće proizvodnje. U uvjetima smanjene ukupne potražnje poduzeća za krediti-

ma, kreditna politika Banke se usmjerava prema onim tvrtkama koje se ne zadovoljavaju postignutom razinom poslovanja i koje u kriznim uvjetima na tržištu ipak pronalaze priliku za razvoj poslovanja. Takvi ambiciozniji poduzetnici nisu koncentrirani u određenim granama gospodarstva pa se ni naša kreditna politika ne određuje na granskom principu, već


BANKARSTVO prema kvaliteti poslovnog plana i sagledavanju ukupnog rizika za Banku. Smanjenje potražnje za nenamjenskim kreditima U uvjetima pada gospodarskih aktivnosti koji su prisutni još od četvrtog tromjesečja 2008. godine mijenjaju se sklonosti potencijalnih korisnika kredita. Na početku krize naglo je smanjena potražnja za dugoročnim namjenskim kreditima. Kao posljedica kašnjenja prilagodbe osobne potrošnje smanjenim dohocima jačala je potražnja za kratkoročnim nenamjenskim kreditima stanovništva. Nakon razdoblja prilagodbe osobne potrošnje u prvom polugodištu 2009. godine pojačavaju se negativna kretanja na tržištu rada pa se u drugom polugodištu smanjila i potražnja za nenamjenskim kreditima. U 2010. godinu ušli smo s općom averzijom stanovništva prema zaduživanju, koja će trajati sve dok se ne uoče sigurniji znaci oporavka gospodarstva. Zbog produljene recesije potražnja stanovništva za kreditima se temelji na negativnim očekivanjima u pogledu opstojnosti i razine osobnih prihoda. Budući da prve naznake oporavka gospodarstva ne očekujemo prije trećeg tromjesečja ove godine, tek tada bi mogao početi i porast potražnje za kratkoročnim kreditima. Najprije se očekuje rast nenamjenskog kreditiranja osobne potrošnje, a pozitivan pomak se očekuje i u kartičnom poslovanju. Za povećanje sklonosti prema dugoročnim namjenskim kreditima potencijalnim korisnicima će trebati čvršći dokazi o prevladanoj gospodarskoj krizi. U skladu s potražnjom, kreditna politika Banke će do kraja godine veći naglasak polagati na atraktivnost ponude nenamjenskih kredita, dok se šire akcije za ponudu namjenskih kredita planiraju u sljedećoj godini. Na cijenu kapitala za financiranje kreditnog portfelja domaćih banaka, pored povijesno niskih tržišnih kamatnih stopa na pozajmice u prevladavajućim valutama kod hrvatskih banaka (EURIBOR i ZIBOR), značajno utječe kreditni rizik hrvatskog tržišta uz dodat-

nu cijenu specifične regulacije poslovanja banaka u odnosu na usporedna tržišta. Zbog toga su kamatne stope na depozite u ponudi hrvatskih banaka bitno više nego na području eurozone pa su i kamatne stope na kredite utoliko veće. Međutim, prosječnu visinu kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj najviše podiže rastući kreditni rizik domaćih klijenata, koji je u uvjetima produljene recesije značajno viši nego na usporedivim tržištima kod kojih je gospodarski oporavak počeo potkraj prošle ili početkom ove godine. Zbog toga se razina kamatnih stopa na kredite u odnosu na eurozonu neće bitno sniziti unatoč aktivnostima Vlade na smanjivanju rizika zajmoprimca, dok god se ne ostvari održivi oporavak gospodarstva. Obraniti kvalitetu kreditnog porfelja Zahvaljujući organskom rastu i bržoj ekspanziji kreditnog portfelja u razdoblju prije krize, kreditni portfelj RBA je trenutačno manje opterećen lošim kreditima od prosjeka za bankovni sustav.

U Hrvatskoj su banke značajno pridonijele održavanju makroekonomske stabilnosti privlačenjem inozemnog kapitala u razdoblju oskudice

Međutim, ostvareni trend rasta učešća loših kredita u posljednje dvije godine ne razlikuje se od sustava i nalaže nam jačanje aktivnosti na obrani kvalitete kreditnog portfelja. Kvaliteta upravljanja rizicima je područje na koje smo tijekom 2009. godine usmjerili najviše razvojnih aktivnosti. Razvili smo sustav upravljanja postupkom naplate potraživanja i ranog uočavanja problema u platnoj sposobnosti klijenta, koji nam u kriznim vremenima pruža veću sigurnost pri održavanju kvalitete plasmana. U skladu s bitno drukčijim tržišnim uvjetima, procjenjujemo vrijednost instrumenata

37

drecesijsko doba, a koji će imati lančani učinak na njihova poduzeća - dobavljače te na fizičke osobe ovisne o njihovom poslovanju. Zbog nastavka prilagodbe u realnom sektoru očekujemo ostvarivanje niže stope povrata na kapital Banke nego u prošloj godini.

za osiguranje plasmana koje smo zaprimili od klijenata. Također, jačamo aktivnosti za naplatu dospjelih potraživanja, kao i proces naplate iz preuzetih kolaterala. RBA kontrolira cjelokupan proces naplate i već od rane faze uočenih problema otplate kredita pristupa aktivnom rješavanju poteškoća klijenata. Ostvareni rezultat u 2009. godini smatramo optimalnom prilagodbom Banke na značajne promjene uvjeta poslovanja na financijskom tržištu. Banka se tijekom godine preusmjeravala s akcija za očuvanje likvidnosti na akcije za plasman viškova likvidnosti, gdje rezultat poslovanja nije uvijek bio primarni cilj provedenih aktivnosti. Stoga na ostvarenu dobit Banke prije oporezivanja za 2009. godinu od 498 milijuna kuna uz smanjenje za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu gledamo kao na temelj za razvoj

Kreditni portfelj RBA je trenutačno manje opterećen lošim kreditima od prosjeka za bankovni sustav poslovanja Banke na hrvatskom tržištu u predstojećem razdoblju. U 2010. godini izvjestan je nastavak problema u naplati potraživanja od poduzeća koja su razinu zaduženosti formirala prema očekivanom rastu realizacije u pre-

Fiskalna kriza zamijenila financijsku U 2009. godini hrvatsko financijsko tržište suočilo se sa zastojem u priljevu inozemnog kapitala, a prilagodba na nedostupnost inozemnog kapitala odrazila se na pad gospodarskih aktivnosti. Banke su reagirale na oskudnost inozemnih izvora kapitala ponudom više kamatne stope na domaće depozite, a likvidnost su jačale i pozajmicama od inozemnih vlasnika te zadržavanjem dobiti u kapitalu banke. HNB je reagirao na krizu likvidnosti mijenjajući svoju politiku i oslobađajući rezerve likvidnosti u iznosu većem od 1,7 milijardi eura. Dodatno je iz rezervi HNB-a realizirana prodaja deviza na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 450 milijuna eura neto. Time je HNB održao deviznu likvidnost u vrijeme najvećeg udara financijske krize i sačuvao stabilnost financijskog sustava. U ovoj godini se susrećemo s izmijenjenim izazovima jer je fiskalna kriza zamijenila financijsku. HNB nije nadležan za fiskalnu prilagodbu, ali može podržavati proces provođenja aktivnosti na području reformi usmjerenih na oživljavanje gospodarstva, što i čini povećavanjem kunske likvidnosti usmjerene na provođenje Programa kreditiranja obrtnih sredstava poduzeća. Očekujem da će se suradnja HNB-a unutar njegovih ovlasti nastaviti i kod provođenja drugih mjera za potporu gospodarskog oporavka. Hrvatski bankovni sustav je ostao stabilan u doba eskalacije svjetske financijske krize zahvaljujući visokoj razini kapitaliziranosti i značajnim rezervama likvidnosti. Na području eurozone su države morale dodatnim kapitalom, a središnja banka povećanjem likvidnosti spašavati bankovni sustav od insolventnosti. Suprotno tome u Hrvatskoj su banke


38

BANKARSTVO

značajno pridonijele održavanju makroekonomske stabilnosti privlačenjem inozemnog kapitala u razdoblju oskudice, čime su omogućile financiranje državnih izdataka bez traženja pomoći od MMF-a poput većine susjednih zemalja. Najveći problem hrvatskih banaka su teškoće u naplati plasmana. Smatram da je za poboljšavanje naplate nužno povećati likvidnost unutar sektora poduzeća, prvenstveno kroz ostvarivanje Vladine mjere za svođenje roka plaćanja javnog sektora ispod 60 dana uz istodobno ubrzavanje procesa prisilne naplate među poduzećima. Privremeno bi trebalo na istoj razini propisati gornju granicu za ugovaranje rokova plaćanja između poduzeća, što bi u najkraćem roku uspostavilo nove odnose na

tržištu i pomoglo očuvanju stabilnosti financijskog sustava. Povećati konkurentnost poduzeća Vladin Program gospodarskog oporavka predstavlja listu aktivnosti koje je nužno provesti za ostvarivanje održivog rasta. Ne treba gubiti vrijeme na polemiziranje o optimalnosti pojedinih mjera, već se treba usredotočiti na što učinkovitije provođenje cjelokupnog Programa. Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća na globalnom tržištu, što se ne može provesti bez smanjivanja ukupnih troškova poslovanja poduzetnika i povećanja realnog dohotka njihovih zaposlenika. Visoka razina preraspodjele ostvarenih prihoda gospodarstva

na neaktivne ili nekonkurentne dijelove društva putem fiskalnog sustava ili netržišnih cijena javnog sektora povećava troškove poduzeća i predstavlja osnovni uzrok niske razine konkurentnosti na vanjskim tržištima. Upravo

Pred nama je proces smanjivanja kvalitete kreditnog portfelja banaka, pri čemu će dio banaka imati potrebu za dodatnim kapitalom na tom području nalazi se i potencijal za napredovanje jer se smanjenjem preraspodjele povećava motivacija aktivnog dijela društva za povećanje poslovanja. Sve

mjere kojima se smanjuje troškovno opterećenje onog dijela poduzetnika koji se realiziraju na konkurentnom tržištu i kojima se povećava neto dohodak radnika, usmjerene su na povećanje ukupne konkurentnosti Hrvatske i u konačnici će djelovati na jačanje izvozne aktivnosti. Pred nama je proces smanjivanja kvalitete kreditnog portfelja banaka, pri čemu će dio banaka imati potrebu za dodatnim kapitalom. Zbog snižavanja očekivane stope povrata na kapital u bankovnom sektoru, upitno je hoće li sve pogođene banke uspjeti pronaći dodatni kapital ili će se naći na meti stabilnijih i jačih konkurenata za preuzimanje. Značajnije promjene se još ne očekuju u 2010. godini, već bi trebale nastupiti u razdoblju od 2011. godine nadalje.

PIERRE BOURSOT, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIÉTÉ GÉNÉRALE - SPLITSKE BANKE

Ne odugovlačiti s pristupanjem eurozoni Visok stupanj euriziranosti i visok inozemni dug predstavljaju dodatne razloge za brzi ulazak u eurozonu, a shodno tome ne bi trebalo mijenjati ni trenutačnu tečajnu politiku, koja predstavlja jedan od temelja makroekonomske stabilnosti >> U analizi rizika ćemo, kao i do sada, stavljati u prvi plan sposobnost dužnika da iz redovitih poslovnih aktivnosti servisira dug, dok vrijednost kolaterala stavljamo u drugi plan i ne temeljimo svoju odluku samo na bazi instrumenata osiguranja. U potpunosti smo svjesni problema u kojima se danas nalazi veliki broj hrvatskih tvrtki. No, isto tako svjesni smo i činjenice da bez snažnog gospodarstva ni banke u Hrvatskoj nemaju dugoročnu budućnost. Nemamo posebne planove za pojedine djelatnosti, već svoju ponudu proizvoda i usluga nastojimo prilagoditi specifičnim potrebama svakoga klijenta. Također, u većini djelatnosti postoje tvrtke koje su krizu dočekale znatno spremnije te su se u potpunosti prilagodile novonastalim uvjetima. Istodobno, ima i tvrtki koje su u prošlosti donosile krive poslovne odluke, što ih je u uvjetima krize stavilo u

Ipak, moramo naglasiti kako se znakovi oporavka prvo javljaju kod izvozno orijentiranih poduzeća odnosno sektora, a samim time s njihove strane bilježimo i određeni rast potražnje za kreditima. Shodno tomu, usmjerili smo aktivnosti prema jačanju sinergije među članicama Societe Generale Grupe u regiji, dinamiziranju aktivnosti izvoznog faktoringa i dokumentarnog poslovanja.

iznimno težak položaj, a njihovu budućnost učinilo neizvjesnom. Stoga smatramo da nema ni smisla generalizirati, to jest razvijati posebne strategije za pojedine djelatnosti, već svakome klijentu pristupati individualno.

Povećani stupanj rizika Svjesni smo činjenice da je razdoblje gospodarskog rasta temeljenog isključivo na domaćoj potrošnji, koja je financirana kreditnom ekspanzijom, iza nas i to ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj regiji. Samim tim, iluzorno bi bilo ponovno očekivati dvoznamenkaste stope rasta kredita stanovništvu u idućim godinama. Štoviše, vjerojatan višegodišnji opravak zaposlenosti u Hrvatskoj rezultirat će i nastavkom trenda razduživanja kućanstava

u nadolazećem razdoblju. Kako bi barem djelomično ublažila navedene nepovoljne trendove opadajućeg tržišta te ojačala svoju poziciju, Splitska banka nastavlja s ambicioznim planom jačanja mreže poslovnica, pogotovo na sjeveru Hrvatske, što će nam omogućiti rast po stopama većim od rasta ukupnog tržišta. Na taj način planiramo umanjiti ograničenja koja se nameću u uvjetima skromnog rasta. Također, privode se kraju i druge investicije, poput implementacije najmodernijih IT rješenja, koje će

Bez snažnog gospodarstva ni banke u Hrvatskoj nemaju dugoročnu budućnost našim klijentima omogućiti kvalitetniju i bolju uslugu. Trend polaganog pada aktivnih i pasivnih kamatnih stopa prisu-


BANKARSTVO tan je već od kraja prošle godine i on će se vjerojatno nastaviti i u nadolazećem razdoblju. Domaći bankovni sustav krasi visok stupanj konkurencije, što će vjerojatno i biti jedan od najvažnijih razloga za daljnji pad kamatnih stopa na kredite. Ipak, moramo biti svjesni da trenutačne razine aktivnih kamatnih stopa relativno realno oslikavaju i povećani stupanj rizika, kako na makroekonomskoj razini, ali isto tako i sam visok rizik plasmana. Isto tako, treba znati da ćemo teško uskoro ponovno zabilježiti razine kamatnih stopa na kredite iz (pre)optimističnog razdoblja (2006. i prva polovina 2007. godine). Štoviše, uzimajući u obzir aktualne nesigurnosti na svjetskim financijskim tržištima, smatramo kako će se premija rizika za Hrvatsku osjetnije smanjiti tek nakon pristupanja Hrvatske eurozoni te provođenja sveobuhvatnih strukturnih reformi, koje će osigurati dugoročnu stabilnost fiskalnog sustava. A tu su, bez obzira na trend spuštanja, još uvijek visoke kamatne stope na štednju. Rast udjela problematičnih kredita Ni Splitska banka nije pošteđena nepovoljnih kretanja kakva trenutačno dominiraju u domaćem bankovnom sustavu. Tako već dulje vrijeme bilježimo rast udjela problematičnih kredita u ukupnom portfelju, što je i uobičajeno u aktualnoj gospodarskoj situaciji. Međutim, Banka je poduzela brojne aktivnosti kako bi umanjila negativne posljedice. Tako smo na vrijeme značajne napore usmjerili u jačanje kapaciteta odjela zaduženih za naplatu potraživanja, te izrade posebnih planova kako bi se dužnicima u problemima olakšala situacija na obostranu korist. Međutim, već u samom početku krize Splitska banka je imala relativno dobru poziciju. Naime, naša konzervativna poslovna politika rezultirala je i zadržavanjem visoke kvalitete kreditnog portfelja. Također, na vrijeme smo prepoznali da određeni trendovi, primjerice “balon” na tržištu nekretnina, nisu dugoročno održivi te smo shodno tome na vrijeme

prilagodili poslovnu politiku. Kod poslovanja s građanima pak teško možemo pobjeći od ukupne

Vladin Program u kratkom roku teško može pridonijeti oporavku gospodarstva

slike tržišta rada te nam je u tom segmentu trošak rizika nešto veći. S obzirom na situaciju u domaćem gospodarstvu, iznimno smo zadovoljni financijskim rezultatima za prošlu godinu iako su oni bili nešto ispod prvotnog plana iz 2008. Ostvareni rast bruto dobiti tijekom 2009. godine dodatno dobiva na težini ako znamo da je ona na razini cjelokupnog sustava, ali većine i naših glavnih konkurenata, zabilježila dvoznamenkasti pad. Zadovoljni smo i rezultatima ostvarenim na samom početku ove godine, no za usporedbu podataka i eventualne zaključke pričekao bih još malo. Tijekom ove godine nastavit će se teško razdoblje za domaće banke, koje će ponajviše karakterizirati nastavak slabe potražnje za kreditima, visoki rizici plasmana te daljnji pad profitabilnosti. Dok su pritisci na pad profitabilnosti tijekom 2009. uglavnom dolazili od povećanih kamatnih troškova, tijekom ove godine dominantan utjecaj dolazit će od povećanja troškova za rezervacije. Svjestan sam čestih kritika upućenih središnjoj banci, odnosno ponajprije aktualnoj tečajnoj politici. Međutim, do sada se takve kritike nisu pokazale opravdanima. Kada govorimo o monetarnoj politici, smatram da se moglo razmisliti primjerice o ciljanju inflacije, ali prije 10 godina kada je visina inozemnog duga bila osjetno niža te priljev stranog kapitala značajan. Danas bi takav potez donio brojne rizike za stabilnost cjelokupnog gospodarstva. Također, središnja banka je morala na sebe preuzeti i teret većine stabilizacijskih mjera, što je rijetko kad popularno. Smatram da Hrvatska, kao ni nove manje članice EU-a, ne bi

trebala odugovlačiti s pristupanjem eurozoni bez obzira na aktualne probleme pojedinih članica. Uz to, visok stupanj euriziranosti te visok inozemni dug predstavljaju dodatne razloge za brzi ulazak u eurozonu, a u skladu s tim ne bi trebalo mijenjati ni trenutačnu tečajnu politiku, koja predstavlja jedan od temelja makroekonomske stabilnosti. Kada govorimo o određenim promjenama, smatram da postoji značajni prostor za unaprjeđenje suradnje između monetarne i fiskalne politike na njihovu obostranu korist. Razdoblje konsolidacije bankovnog tržišta Stabilnost domaćeg bankovnog sustava ponajbolje je dokazana tijekom eskalacije financijske krize u regiji. Naime, osim kratkotrajnih pritisaka na povećani odljev depozita iz banaka u posljednjem tromjesečju 2008. godine, značajnije probleme nismo zabilježili. Domaće banke dočekale su krizu s visokim stupnjem kapitaliziranosti i likvidnosti, što je ponajprije posljedica strogih zahtjeva regulatora odnosno HNB-a, ali ne smijemo zaboraviti ni odgovorno ponašanje vlasnika. Često se spominje visoka profitabilnost domaćeg bankovnog sustava. Međutim, moramo znati dvije činjenice. Prvo, profitabilnost u Hrvatskoj pada već pet godina i niža je nego u usporednim zemljama. Također, do sada se većina dobiti zadržavala u Hrvatskoj, što je bilo važno za daljnji

Postoji značajan prostor za unaprjeđenje suradnje između monetarne i fiskalne politike razvoj banaka, ali i cjelokupnog gospodarstva. Drugo, bez profitabilnih banaka nema ni stabilnog financijskog sustava. Zasigurno će rast udjela problematičnih kredita dovesti i do određenih gubitaka u bankovnom sektoru. Smatramo, međutim, da većina banaka, upravo

39

uslijed trenutačno visokog stupnja kapitaliziranosti, neće zabilježiti značajnije i dugotrajnije probleme. Vladin Program pruža iznimno kvalitetnu platformu, nužnu za osiguravanje dugoročno održivog gospodarskog rasta iako moramo biti svjesni da u kratkom roku teško može pridonijeti oporavku domaćeg gospodarstva. Međutim, taj je program iznimno važan jer je pred cjelokupnom regijom

Visok stupanj konkurencije će vjerojatno biti jedan od najvažnijih razloga za daljnji pad kamata jedno potpuno drukčije razdoblje nego u vremenu prije krize. Priljev stranog kapitala, bilo kroz inozemne izravne investicije i/ili rast ino duga, bit će osjetno manji. Samim tim, financijska tržišta neće tolerirati nekadašnje visoke neravnoteže, što se prvenstveno odnosi na deficit tekućih transakcija i deficit proračuna. Vladine mjere podržavamo, no bit će izuzetno važno da njihovo provođenje bude u skladu s postavljenim ciljevima kako bi se osiguralo i povjerenje stranih kreditora te rejting agencija. Uzimajući u obzir broj stanovnika, stupanj gospodarskog razvoja, razinu zaposlenosti te plaća, potencijal domaćeg tržišta, ali i aktualnu razinu profitabilnosti banaka, zasigurno je pred nama razdoblje konsolidacije bankovnog tržišta. Međutim, značajnije M&A aktivnosti ne očekujemo ove godine, osim možda u segmentu manjih banaka, dijelom i dalje zbog visoke neizvjesnosti na financijskim tržištima. Ipak, u idućih tri do pet godina smatramo kako bi se broj poslovnih banaka u Hrvatskoj mogao približiti razini od oko 20. Naravno, moramo biti svjesni i mogućnosti ulaska novih snažnih međunarodnih igrača, koji će dodatno ojačati „borbu“ na domaćem tržištu, no od jačanja konkurentskih pritisaka klijenti uvijek imaju najviše koristi jer dobiju kvalitetniju i jeftiniju uslugu.


40

BANKARSTVO

TOMASZ JERZY TARABA, PREDSJEDNIK UPRAVE VOLKSBANKA

Rizik ponovno ima svoju cijenu Banke su se ponovno okrenule tradicionalnim proizvodima, a sada se, kroz udjele problematičnih kredita, vide i rezultati poslovnih politika banaka u smislu politika rezervacija i vođenja rizika >> Kao i dosad, u sektoru poslovanja s pravnim osobama usmjereni smo na kreditiranje srednjih i manjih poduzeća gdje nastojimo pratiti potrebe naših klijenata te financirati kvalitetne projekte, što znači da se u kreditiranju prvenstveno vodimo bonitetom klijenta, a ne ponuđenim kolateralima. Klijentima nudimo tailor-made proizvode prilagođene njihovim potrebama i mogućnostima, pa se u skladu s tim uvjeti kreditiranja prilagođavaju svakom pojedinom klijentu, ovisno o nizu različitih faktora kao što su bonitet, namjena kredita, rok otplate, dosadašnja suradnja... Klijentima smo ponudili povoljnije uvjete financiranja kupnje stanova izgrađenih kroz projektno financiranje, a na taj način ujedno nastojimo potaknuti poslovanje vlastitih klijenata, kao i mogućnost ugovaranja moratorija na kredite u slučaju opravdanih problema s otplatom. Nadamo se kako će se do kraja ove godine povećati potražnja za stambenim kreditima, no za to je prvenstveno potrebna korekcija cijena nekretnina u skladu sa stanjem na tržištu. Do kraja ove godine očekujemo i nešto veću potražnju autokredita, budući da je potražnja za tom vrstom kredita u prvoj polovini prošle godine dramatično pala. Međutim, s obzirom na stanje domaće ekonomije te nastavak trenda porasta nezaposlenosti, ne očekujemo značajniji porast potražnje, osim u slučajevima akcijskih ponuda ili sniženja cijena u autokućama. Dosljedna konzervativna politika Kamatne stope na kredite u eurozoni mnogo su čvršće vezane uz osnovnu kamatnu stopu središnje banke jer se cjelokupno poslovanje odvija u istoj valuti i na prostoru sa sličnim karakteristikama u pogledu rizika. No, situa-

cija u Hrvatskoj je posve različita. Narasla premija rizika te sužene mogućnosti uvoza kapitala poništavaju efekte nižeg EURIBORA, a tu je i razlika u troškovima regulacije, koji su još uvijek znatno viši no u zemljama eurozone. Uz sve to, loše ekonomsko stanje u zemlji te porast nezaposlenosti i nelikvidnosti stvaraju trenutačne uvjete u kojima se ne otvara prostor za značajnije smanjenje kamatnih stopa. Volksbank se u poslovanju vodi dosljednom i konzervativnom politikom rizika te kontinuirano uspostavlja napredne modele i politike upravljanja rizicima, pa je zahvaljujući tome visokolikvidna i solventna banka s jednom od najnižih stopa rizičnih plasmana među vodećim bankama na hrvatskom tržištu (manji od dva posto potkraj 2009. godine). No, unatoč tome, rezervacije za potencijalne gubitke u 2009. godini povećane su za 82,632 milijuna kuna (formirane su rezervacije trostruko veće nego prethodne godine), čime se Banka osigurala da može podnijeti i znatno ozbiljnije posljedice krize u nacionalnoj i globalnoj ekonomiji od očekivanih. Relativno zadovoljni rezultatima poslovanja Unatoč tomu što je proteklu godinu hrvatsko tržište obilježila recesija, možemo reći da smo relativno zadovoljni rezultatima poslovanja. Ostvarili smo dobit prije oporezivanja u iznosu od 56,951 milijuna kuna, dok je bilančna suma potkraj 2009. iznosila 7640 milijuna kuna. Adekvatnost kapitala porasla je za 2,24 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 24,58 posto, što ukazuje na visoku sigurnost i stabilnost Banke. Depoziti građana u 2009. godini porasli su 5,3 posto, uvelike zahvaljujući uvođenju jedinstvenog

štednog proizvoda na hrvatskom tržištu - B-Free online štednog računa u kunama i eurima za pravne i fizičke osobe. Pozitivni rezultati ostvareni su i u prodaji tekućih računa, pa je broj korisnika tekućih računa porastao za čak 45 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećana je i prodaja nebankarskih proizvoda, posebice polica životnog osiguranja te polica osiguranja s doživljenjem, kao i index-linked polica osiguranja, a Volksbank je u tom segmentu poslovanja jedan od tržišnih lidera. I početak ove godine počeo je zadovoljavajuće, pa je i poslovanje Volksbanka u prvih pet mjeseci u okviru planiranoga. No očito je da će 2010. biti još jedna izazovna godina. Nakon nekoliko godina relativno liberalnog modela financiranja, rizik ponovno ima svoju cijenu i malo je vjerojatno da će Hrvatska ponovno doživjeti kreditnu ekspanziju kakvu je prolazila u razdoblju do 2007. godine. Banke su se ponovno okrenule tradicionalnim proizvodima, a sada se, kroz udjele problematičnih kredita, vide i rezultati poslovnih politika banaka u smislu politika rezervacija i vođe-

nja rizika. No, zahvaljujući uvođenju inovativnih proizvoda prilagođenih potrebama i mogućnostima klijenata, našoj tradicionalnoj konzervativnoj poslovnoj politici koja se dugoročno pokazala kao jamac sigurnosti i povjerenja, te strateškom usmjerenju da postanemo prva banka na hrvatskom tržištu po zadovoljstvu klijenata, vjerujem da ćemo i 2010. završiti na način koji će opravdati očekivanja naših dioničara i klijenata. Činjenica je da su zahtjevi HNB-a u smislu regulative, izvješćivanja i slično pojačani, što je dodatno intenzivirano procesom usklađenja s regulativom Europske unije, te da je to poskupjelo operativno poslovanje banaka. U uvjetima recesije učinci toga još su dodatno pojačani. Naravno, mora se spomenuti da je istovjetni proces dodatne regulacije financijskih institucija pojačan u cijelome svijetu tako da na tome polju možemo očekivati dodatne zahtjeve i uvjete koje će domaće banke morati ispuniti u cilju osiguranja nastav-

Trenutačno se ne otvara prostor za značajnije smanjenje kamatnih stopa ka poslovanja. Sve to stvara pritisak prvenstveno na manje banke, čije bilance teško mogu podnijeti značajno povećanje troškova vezanih uz regulativu, pogotovu u vrijeme smanjenih prihoda iz osnovnog poslovanja zbog stanja na tržištu. Zadovoljavajuće kapitaliziran bankarski sustav Ako govorimo o monetarnoj politici, HNB ima prostora za dodatno smanjenje direktnih troškova regulative kroz primjerice smanjenje obvezne pričuve, obveznog


BANKARSTVO odnosa deviznih potraživanja i obveza... No, činjenica je da te rezerve stvaraju sigurnije ozračje na domaćem tržištu i predstavljaju potencijal koji se dodatno može osloboditi ako se stanje na tržištu pogorša. Ipak, domaće tržište je iznimno likvidno, a tečaj stabilan, ali kad govorimo o gospodarskom rastu, pitanje je može li se promjenom monetarne politike u ovome trenutku značajnije stimulirati gospodarstvo ili instrumenti za podršku rasta ipak leže u drugim segmentima kao što su fiskalna politika, poticajni programi za realnu ekonomiju, reforma pravosuđa... U ovome trenutku bankarski sustav je zadovoljavajuće kapitaliziran i ne vidimo opasnosti u kratkome roku. Ostaje činjenica da se tijekom ovakvih kriza mogu transparentnije procijeniti kvalitete kreditnih portfelja banaka i njihovog upravljanja rizicima. Upravo o kvaliteti upravljanja rizicima ovisit će kako će pojedina

41

banka prebroditi krizu te biti spremna na konkurentsku borbu ubuduće. Naravno, zbog povećanih rezervacija za kredite i smanjenih operativnih prihoda zbog smanjene dinamike novih plasmana u težoj će situaciji biti banke sa strukturom vlasništva koja ograničava dostupnost pribavljanja novog kapitala.

Očekujemo kako će se do kraja ove godine povećati potražnja za stambenim i autokreditima Iako u 2010. godini ne očekujemo da će doći do značajnijih spajanja, kao ni akvizicija u iduće dvije-tri godine, očekujemo smanjenje broja banaka jer će zasićenost tržišta i trošak regulative financijskih institucija uzrokovati neprofitabilnost određenog broja manjih

banaka. Sve to povećat će utjecaj ekonomije razmjera na poslovanje banaka te se eventualnim ulaskom u EU može očekivati i povećana konkurencija i otvaranje dodatnih podružnica stranih banaka koje dosad nisu bile prisutne na tržištu. Unutar manjih banaka

također će doći do određenih spajanja kako bi se osnažio položaj na tržištu i dosegla veličina koja omogućuje profitabilno poslovanje. Stoga bi se broj poslovnih banaka na hrvatskom tržištu u idućem razdoblju trebao smanjiti na razinu od njih dvadesetak.

DAMIR ODAK, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE

Godina poslovne stagnacije Pogrešno je razmišljanje da Vlada može regulirati gospodarstvo i time dovesti do oporavka. Vlada najbolje čini ako poduzetnike ohrabri na ulaganja i stvori im okvir pravne i osobne sigurnosti >> Ova godina je, kao i protekla, godina poslovne stagnacije i koncentracije na upravljanje rizicima poslovanja. Kada je potkraj 2008. recesija počela, očekivali smo veći udar na rezultat Banke. Međutim, dobrom se pokazala naša konzervativna kreditna politika te je OTP banka prebrodila to razdoblje bez značajnih teškoća. Ipak, dobit Banke će u ovoj godini biti manja uslijed nešto većeg troška rezervacija za loše kredite. Međutim, nećemo dramatično mijenjati naše strateško usmjerenje. Kreditna politika OTP banke prema poduzećima nastavit će se zasnivati na standardnim bankarskim principima. Kredite ćemo odobravati temeljem pokazane povijesti poslovanja uzimajući u

obzir instrumente osiguranja. S obzirom na stanje na tržištu, za poduzeća iz pojedinih grana krediti će se odobravati samo najboljim klijentima i za kvalitetne projekte, dok ćemo kod drugih djelatnosti zadržati politiku odobravanja po standardnim uvjetima. U segmentu poslovanja sa stanovništvom ne planiramo promjene u smislu restrikcija ili lošijih uvjeta za kreditiranje građana, već tražimo mogućnosti za snižavanje kamata na kredite. Nelogično visoke kamate Kada promatramo kamatne, pa i ostale gospodarske trendove, moramo biti svjesni da se stanje u Hrvatskoj značajno razlikuje od onoga u našem okruženju, pose-

bice kod kratkoročnih kretanja. Naše je gospodarstvo u zadnjem ciklusu rasta bilo usmjereno na domaću potražnju te će mu trebati dosta vremena da se osposobi za značajno povećanje izvoza. Turizam već ima obilježja mono-

Našem gospodarstvu će trebati dosta vremena da se osposobi za značajno povećanje izvoza

kulture, te nema osobitih mogućnosti rasta, kako fizičkog tako i vrijednosnog. Uz to, postoji niz


42

BANKARSTVO

grana koje se još moraju značajno restrukturirati, pa i dalje reducirati, prije nego što obnove dinamičan rast. Takva gospodarska okolina u kojoj vlada stagnacija zaista bi trebala dovesti do snižavanja kamata, uslijed otežanog plasmana prikupljenih sredstava. Zato su kamate, prije svega na de-

Prošla i ova godina su godine poslovne stagnacije i upravljanja rizicima poslovanja pozite, na hrvatskom tržištu nelogično visoke. Cijena izvora se, u takvom slučaju, prelijeva u cijenu plasmana. Sam hrvatski bankarski sustav je i predobro kapitaliziran za prepoznate rizike. Čak i da su prepoznati rizici tek jedna trećina stvarnih, kapitalna adekvatnost bi bila iznad propisanih standarda. Ova će razina kapitaliziranosti bankarskog sustava, u okruženju sta-

gnantnog gospodarstva, djelovati demotivirajuće na vlasnike banaka. Poneki od njih danas manje zarađuju na uloženi kapital nego što banke plaćaju deponentima, a to nije prirodno stanje. U okvirima propisa o održavanju konkurencije koje je HNB postavio, više nema prostora za značajna spajanja. Što će se događati među malim bankama zaista je teško prognozirati, ali zbog visoke koncentracije tržišta, nikakvi procesi u tom segmentu tržišta ne mogu značajno utjecati na stanje u bankarstvu. Hrvatska narodna banka je svojom monetarnom politikom ostvarila odlične rezultate u razdoblju krize i pokazali su punu kompetentnost. Da je HNB slušao savjete struke koji su mu često upućivani, posebice one o relaksiranju monetarne politike, kriza bi nas mnogo teže pogodila. Nitko nije rekao u čemu je problem Pogrešno je razmišljanje da Vlada može regulirati gospodarstvo i

time dovesti do oporavka. Ustavna je pretpostavka da je Hrvatska zemlja slobodnog poduzetništva, te samo privatni ulagači mogu svojim akcijama dovesti do promjena u gospodarstvu. Vlada najbolje čini ako poduzetnike ohrabri i ne smeta, te im pruži pravnu i osobnu sigurnost. Dio tih ciljeva može se nazrijeti iza ciljeva Vladina Programa. Ipak, već u medijima možemo često vidjeti rasprostranjene pojave koje ne idu u pravcu pružanja pravne sigurnosti poduzetnicima. U vezi s procjenom brzine oporavka, moramo biti svjesni da smo u prošlosti jako pogriješili, pa će nam trebati mnogo vremena i rada da te greške popravimo. Značajan dio tih pogrešaka ide na dušu privatnom sektoru koji je potpuno pogrešno razumio situaciju te se koncentrirao na proizvodnju stanova za ljude kojih nema i šoping centara kojih već danas po stanovniku imamo više od Njemačke. Jedina proizvodna djelatnost osim građevinarstva koja je procvjetala su male peka-

re. Kada se na to doda od Vlade ohrabrivana proizvodnja brodova uz velike gubitke i žita po dvostrukoj tržišnoj cijeni, zaista ćemo se svi zajedno moramo potruditi riješiti velike strukturne probleme. Zato dosadašnje aktivnosti Vlade i gospodarstvenika više grebu po površini nego što pomažu restrukturiranje. Da bi se restrukturiranje dogodilo, prvo bi trebalo jasno reći u čemu je problem. A to mi se čini da do danas nitko nije dovoljno sustavno i glasno rekao.

ČEDO MALETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE

Počeo pad kamata Ne može se očekivati značajnije povećanje razine kreditiranja i posljedično bržeg gospodarskog oporavka dok god su kamatne stope na kredite visoke >> Kreditna politika Hrvatske poštanske banke i nadalje će biti usmjerena na poticanje gospodarskog oporavka i poduzetništva, ne preferirajući ni jednu djelatnost, već će u prvom redu ovisiti o bonitetu i kreditnoj sposobnosti tražitelja kredita. Kod sektora stanovništva nastavit će se proširenje lepeze kredita, ali i sam obujam kreditiranja. Nema nikakve dvojbe da je počeo trend pada kamatnih stopa, koji će se zasigurno nastaviti, ali ne onom dinamikom i intenzitetom kako bi svi priželjkivali. Daljnje snižavanje kamatnih stopa bit će determinirano daljnjim snižavanjem cijene izvora sredstava (kamatnih stopa na štednju i depozi-

te) i visine regulatornog troška, ali i snižavanjem premije rizika zemlje, odnosno poboljšavanjem kreditnog rejtinga zemlje, te jačom razinom konkurencije. Očekujemo vrlo dobre rezultate Ne može se očekivati značajnije povećanje razine kreditiranja i posljedično bržeg gospodarskog oporavka dok god su kamatne stope na kredite visoke. U tom smislu treba pozdraviti nedavnu promjenu karaktera vođenja monetarne politike kroz upravljanje likvidnošću sustava, pa je napokon došlo do pada kamatnih stopa na tržištu novca, kao i svih ostalih referentnih kamatnih stopa na depozite.

Na temelju rezultata prvog kvartala ove godine, HPB u poslovnoj 2010. godini očekuje vrlo dobre rezultate sa stajališta širenja klijentske i depozitne osnovice, visine i strukture kreditnog portfelja te profitabilnosti. Unaprjeđenje i racionalizacija tehnoloških proce-

Kreditna politika bit će usmjerena na poticanje gospodarskog oporavka i poduzetništva sa, kao i daljnje snižavanje općih i administrativnih troškova poslovanja, predstavljat će permanentnu odrednicu poslovanja.


BANKARSTVO

43

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

Otežan pristup izvorima financiranja Kako su mali i srednji poduzetnici brojčano najzastupljeniji korisnici naših programa, cilj nam je bio prošle godine povećati im dostupnost kreditnih sredstava uz što povoljnije kamatne stope. Tako smo tijekom 2009. godine podržali 997 projekata malih i srednjih poduzetnika u iznosu od gotovo tri milijarde kuna >> Hrvatska banka za obnovu i razvitak prva je financijska institucija koja je u Republici Hrvatskoj reagirala na problem nelikvidnosti. Naime, s provedbom mjera za ublažavanje krize HBOR je započeo još u prvoj polovini prošle godine. Svakodnevno kontaktiramo s hrvatskim gospodarstvenicima te smo stoga prepoznali najveći problem, nelikvidnost. Kako bismo im olakšali poslovanje, uveli smo i četiri nova kreditna programa namijenjena financiranju obrtnih sredstava - Kreditiranje proizvodnje, Trajna obrtna sredstva, Likvidnost i Izvoz IBRD. Novi programi omogućili su poduzetnicima pribavljanje potrebnih trajnih obrtnih sredstava, i to na dulji rok otplate što inače nije praksa razvojnih banaka. Smatram kako smo na taj način gospodarstvenicima dali određeni predah i mogućnost prilagodbe novonastaloj situaciji te da zadrže svoje stečene pozicije na tržištu. Da je takva vrsta pomoći bila nužna potvrđuje i podatak da je prošle godine 77 posto iznosa kredita odobreno za financiranje obrtnih sredstava, a samo 23 posto za financiranje investicijskih projekata. U ovoj godini započeli smo s provedbom Vladinih mjera namijenjenih gospodarskom oporavku i razvitku te za sada nemamo u planu uvoditi nove programe. No, HBOR je i prije pojave krize svoje poslovanje uvijek prilagođavao potrebama gospodarstva pa ukaže li se potreba za nekim novim mjerama ili programima, mi ćemo ih u skladu sa svojim mogućnostima zasigurno poduzeti. Uvođenje novih programa i mjera ne bi bilo moguće da nismo uspjeli osigurati i kvalitetne, po ročnosti i cijeni, izvore sredstava. Iako se možda ne zna dovoljno, osim sredstava iz državnog proračuna HBOR ugovaranjem kreditnih linija s međunarodnim posebnim financijskim ustanova-

ma pribavlja povoljna financijska sredstva. Tako smo prošle godine zahvaljujući potpori hrvatske vlade i našoj dosadašnjoj uspješnoj suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama osigurali veliki kredit od 250 milijuna eura od Europske investicijske banke, zatim 100 milijuna od IBRD-a te 30 milijuna eura od KfW-a, Njemačke razvojne banke. Zahvaljujući tim sredstvima, uspjeli smo osigurati gotovo istu razinu kreditiranja kakvu smo imali u 2008. godini te, što je još važnije, zadržati istu razinu kamatnih stopa kao i prije pojave krize. Naše godišnje kamatne stope i dalje se kreću u rasponu od dva do šest posto. Složen problem nelikvidnosti Program gospodarskog oporavka Republike Hrvatske rezultat je suradnje svih sudionika financijskog tržišta - HNB je smanjenjem stope obvezne pričuve oslobodio dodatnu likvidnost, Vlada je u suradnji s HBOR-om osmislila program u koji su se uključile i poslovne banke koje tako oslobođenu likvidnost koriste za poticanje hrvatskoga gospodarstva. Do sada smo održali četiri aukcije za ukupno 850 milijuna kuna što znači da je, zajedno s dijelom koji osiguravaju poslovne banke, osigurano više od dvije milijarde kuna za kredite za obrtna sredstva. Iskazano zanimanje poslovnih banaka pri

Usredotočili smo se na financijsko praćenje poduzetnika koji se javljaju na natječaje iz pretpristupnih fondova EU-a svakoj je aukciji premašilo iznos sredstava za koje se nadmetalo. Problem nelikvidnosti u gospo-

lošim vijestima utjecalo je na to da su poduzetnici od straha od budućnosti, koji uopće ne mora biti stvaran, povukli ručnu kočnicu. Ovdje mislim na one koji se ne nalaze u problemima s nelikvidnošću i koji imaju kapaciteta za ulaganje u nove investicije. Svaka kriza generira investicijski pesimizam, nadam se da to neće još dugo trajati.

darstvu je složen i ne može se riješiti samo kroz model A, ali želio bih naglasiti da se pokazalo kako, prema do sada obrađenim kreditima, mjere ostvaruju svoju svrhu i da je 74 posto odobrenih sredstava na prvoj aukciji po modelu A iskorišteno za podmirenje obveza prema dobavljačima, samo šest posto prema državi, 10 posto prema financijskim institucijama te 10 posto za ostale namjene. Činjenica da je tri četvrtine odobrenih sredstava korišteno za plaćanje obveza prema dobavljačima potvrđuje da se tim modelom utječe na likvidnost, a HBOR će učiniti sve da se preostali iznos od otpuštene dvije milijarde kuna iskoristi u najkraćem roku. To naravno ne ovisi samo o HBOR-u nego i o samim sudionicima - poslovnim bankama i gospodarstvenicima. Za model B očekivali smo slabiji interes jer je i cijele prošle godine bio značajno smanjen interes za investicijskim kreditima i po našim programima. Kao što sam već spomenuo, samo je 23 posto odobrenih kredita bilo namijenjeno kreditiranju investicija. Nažalost, svakodnevno suočavanje s

Interesi HBOR-a i banaka nisu uvijek identični Važno je znati da interesi HBOR-a i poslovnih banaka nisu uvijek identični. Naravno da smo mi i partner s poslovnim bankama te da velik broj HBOR-ovih programa ostvarujemo u suradnji s poslovnim bankama, no vlasnik HBOR-a je hrvatska država, a vlasnici poslovnih banaka su privatne, uglavnom strane pravne i fizičke osobe kojima je jedini interes ostvarenje što većih profita. HBOR pak ima i druge interese, a jedan od najvažnijih je poticanje hrvatskoga gospodarstva i povećanje investicijskog potencijala. Stoga u nekim situacijama može biti teško pomiriti dva tako različi-

Uspjeli smo zadržati istu razinu kamatnih stopa kao i prije pojave krize, a one se kreću od dva do šest posto ta interesa, ali mogu reći da smo ih zajedničkom težnjom dijalogu uspijevali približiti. Kao što znate, pravo pristupanju sredstvima iz fondova EU-a uvjetovano je osiguravanjem dijela sredstava iz vlastitih izvora. Od 2004. godine, kada je Republika Hrvatska postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u te time dobila mogućnost korištenja


44

BANKARSTVO

pretpristupnih fondova, HBOR djeluje s ciljem poticanja učinkovitijeg korištenja tih sredstava. Osim u pružanju savjetodavne podrške poduzetnicima o svim bitnim sadržajima vezanima za EU fondove koje provodimo u suradnji s HOK-om, HUP-om, HGK-om..., HBOR se usredotočio na financijsko praćenje poduzetnika koji se javljaju na natječaje iz pretpristupnih fondova EU-a. Godine 2008. započeli smo s provedbom kreditnog programa SAPARD. U okviru našeg kreditnog programa bilo je moguće financirati cjelokupnu investiciju. HBOR je i do uvođenja tog programa, kroz svoje postojeće kreditne programe, kreditirao investitore koji su se s projektima prijavljivali na natječaj SAPARD-a. Naime, u provedbi programa SAPARD HBOR je kreditnim sredstvima popratio 25 od ukupno 44 prihvaćena projekta, odnosno 68 posto ukupne vrijednosti ulaga-

Danas je HBOR razvojna i izvozna banka te ujedno agencija za osiguranje izvoza nja iz programa SAPARD. Po završetku provedbe SAPARD-a uveli smo novi program, IPARD, kojim se nastavilo pružanje podrške poduzetnicima u korištenju sredstava poljoprivrednih fondova, kreditiranjem uz poticajnu kamatnu stopu cijelog ili dijela projekta. Krediti za korisnike programa IPARD odobravaju se uz poticajnu kamatnu stopu koja iznosi dva odnosno četiri posto. Kako bi što više izašao u susret poduzetnicima koji se javljaju na natječaje iz programa IPARD, kroz novi kreditni program HBOR po ostvarenju povrata iz programa IPARD korisnicima omogućava prijevremenu otplatu kredita bez zaračunavanja naknade. Problem nelikvidnosti Ujedno, s ciljem bolje teritorijalne pokrivenosti te olakšavanja pristupa kreditiranju, pored izravnog kreditiranja uveli smo mogućnost kreditiranja i putem poslovnih banaka.

KAPITAL BANKE OSNIVAČKI KAPITAL (000 kn) - dionički UKUPNI KAPITAL (000 kn) - dionički + rezerve DOPUNSKI KAPITAL (000 kn) JAMSTVENI KAPITAL (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala III. VELIČINA I POUZDANOST BANKE Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih IV. FINANCIJSKI REZULTAT (000 kn) Ukupni prihodi - kamatni prihodi - prihodi od naknada - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali prihodi Ukupni rashodi - kamatni troškovi - troškovi naknada - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali troškovi Dobit prije oporezivanja Dobit poslije oporezivanja Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

Mali i srednji poduzetnici, koji se inače znatno lakše i brže prilagođavaju promjenama na tržištu, prošle su se godine suočili s velikim problemom nelikvidnosti. Poslovne banke su zbog povećanja cijene kapitala pooštrile uvjete kreditiranja tako da je malim poduzetnicima bio otežan pristup izvorima financiranja. Osim toga, zbog smanjenja potražnje suočili su se i s padom narudžbi, kako izvoznih tako i domaćih. Kako su mali i srednji poduzetnici brojčano najzastupljeniji korisnici naših programa, cilj nam je bio prošle godine povećati im dostupnost kreditnih sredstava uz što povoljnije kamatne stope. Tako smo 2009. godine podržali 997 projekata malih i srednjih poduzetnika u iznosu od gotovo tri milijarde kuna. U prva četiri mjeseca ove godine od ukupnog broja odobrenih kredita, a odobrili smo ih 554, 75 posto odnosi se na kredite malim i srednjim poduzetnicima. Uspostavljanje financijske discipline, a upravo je to cilj Programa kreditiranja obrtnih sredstava odnosno modela A, jedan je od najznačajnijih čimbenika koji će pridonijeti oporavku i povećanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika. HBOR je ostvario suradnju s mnogim međunarodnim financijskim ustanovama, imamo više od 40

31.12.2008. 4.723.739 6.271.417 12.423 6.510.907 60,64%

31.12.2009. 4.943.739 6.660.962 11.963 6.915.074 61,95%

% promjene 4,66 6,21 -3,70 6,21

18.751.714 2.800.969 A3 (Moody's) BBB (Standard & Poor’s) 235

20.789.652 1.723.951 Baa3 (Moody’s) BBB (Standard & Poor’s) 241

10,87 -38,45

964.740 920.219 21.904 17.278 5.339 789.834 514.549 1.249 274.036 174.906 174.906 20,50 19.717.688 688.748 6.327.725 12.701.215

943.548 927.255 14.953 1.340 778.018 592.945 1.432 6.608 177.033 165.530 165.530 25,30 22.382.123 484.892 6.372.718 15.524.513

-2,20 0,76 -31,73 -74,90 -1,50 15,24 14,65 -35,40 -5,36 -5,36

2,55

13,51 -29,60 0,71 22,23

potpisanih sporazuma o suradnji s izvoznim bankama i agencijama, a sve s ciljem pružanja što bolje usluge hrvatskim izvoznicima. Ti nam sporazumi omogućuju dobivanje informacija o izvoznim tržištima, što je u današnje vrijeme posebno važno i to upravo u poslovima osiguranja izvoza koji su u vrijeme gospodarske krize još više dobili na značaju. Prošle je godine udio osiguranih poslova u ukupnom hrvatskom izvozu iznosio 4,5 posto, što je rast od 45 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni osigurani promet u 2009. godini iznosio je 2,5 milijardi kuna, od čega se 91 posto odnosilo na kratkoročno osiguranje. Ukupni osigurani promet rastao je po stopi od 16 posto, dok je kratkoročno osiguranje zabilježilo rast od 10 posto. U 2009. godini isplatili smo 10 odšteta, a najčešći razlog za isplatu odštete bilo je produljeno neplaćanje kupca. Zadovoljni lanjskim rezultatima Izrazito smo zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima u prošloj godini, i to unatoč svim negativnim utjecajima financijske krize koja se 2009. godine snažno prelila i na hrvatski realni sektor. Odobrili smo 1202 kredita, što je za četiri posto više nego u 2008. godini i hrvatskim gospodarstvenicima plasirali smo gotovo 6,2

milijarde kuna. Tijekom cijele godine ulagali smo snažne napore u iznalaženju kvalitetnih izvora financiranja u čemu smo i uspjeli. Zahvaljujući potpori Vlade Republike Hrvatske i dugogodišnjoj uspješnoj suradnji s posebnim financijskim ustanovama pribavili smo 445 milijuna eura sredstava i to po uvjetima koji su vrijedili i prije pojave svjetske gospodarske i financijske krize što je omogućilo HBOR-u zadržavanje kamatnih stopa na istoj razini kao i prethodnih godina, od dva do šest posto godišnje. Najveći interes tijekom prošle godine bio je za Program kreditiranja pripreme izvoza po kojemu je odobreno 498 kredita u iznosu od gotovo 3,8 milijardi kuna Iako smo svoj rad počeli kao banka namijenjena obnovi u ratu stradalog gospodarstva, danas je Hrvatska banka za obnovu i razvitak razvojna i izvozna banka te ujedno agencija za osiguranje izvoza. Dakle, na jednom mjestu hrvatskim gospodarstvenicima pružamo usluge financiranja njihovog razvitka i rasta, ravnomjerno na svim područjima Hrvatske, istodobno kreditirajući i osiguravajući njihove izvozne poslove. HBOR je danas ključno mjesto za sve poduzetnike, a naš značaj posebno se pokazao sada u vrijeme krize kada smo unatoč značajnom poskupljenju izvora financiranja uspjeli zadržati kamatne stope na istoj razini na kojoj su bile i ranije. Mi ni-

Imamo više od 40 potpisanih sporazuma o suradnji s izvoznim bankama i agencijama

smo profitno orijentirani i upravo je to značaj razvojnog bankarstva. I ubuduće ćemo prilagođavati svoje poslovanje zahtjevima hrvatskoga gospodarstva i provoditi strateške smjernice Vlade Republike Hrvatske, kao što smo činili svih ovih 18 godina. Naša je zadaća poticanje razvitka i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Tako to u Njemačkoj već više od 60 godina radi KfW, a ako takva razvojna banka treba njemačkom gospodarstvu, onda je hrvatskome HBOR zasigurno nužan.


Besplatni tjedni prikaz događanja u hrvatskom gospodarstvu na engleskom jeziku www.privredni.hr/subscribe

pvinternational pv international


46

BANKARSTVO

Anketa:

OPREZNIJE S NOVIM PLASMANIMA

1. 2. 3. 4. 5.

Kakva je Vaša procjena daljnjeg razvoja događaja u bankarskom i financijskom sustavu? Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike? Kako ste poslovali prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima? Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete u 2010.? Kakva će biti Vaša kreditna politika prema gospodarstvu?

IVO ŠINKO, PREDSJEDNIK UPRAVE JADRANSKE BANKE

U 2010. vjerojatno inte Izlazak iz recesijskih uvjeta poslovanja i smanjenje nelikvidno utjecalo i na smanjenje rizika banaka kod novoodobrenih plas >> Iako gospodarski oporavak u Republici Hrvatskoj kasni u odnosu na onaj u Europskoj uniji, u 2010. godini ipak očekujemo blagi porast gospodarske aktivnosti. U takvom okruženju, očekujemo i nastavak stabilnih kretanja u

Banka je ostvarila dobit prije oporezivanja od 33,7 milijuna kuna bankarskom i financijskom sustavu koji je dobro izdržao teret recesijskih uvjeta poslovanja. Iako je ostvarena dobit bankarskog sektora u 2009. manja nego ranijih godina, ipak je i takva blago ojačala kapitalnu adekvatnost većine banaka. Tijekom 2010. vjerojatno će započeti intenzivnije kreditiranje poduzeća i stanovništva, ali će poslovanje banaka sasvim sigurno biti opterećeno kreditnim rizikom, lošim kreditima te

problemom naplate potraživanja. Očekujemo i stabilnost na burzama, ali uz uvažavanje procjena analitičara o budućim kretanjima u eurozoni, koje variraju od optimističnih do krajnje pesimističnih koje govore o raspadu eurozone. Mjere Hrvatske narodne banke, odnosno čitav koncept monetarne i devizne politike, bile su usmjerene na očuvanje stabilnosti financijskog sustava u vidu osiguravanja stabilnosti tečaja i održavanja devizne likvidnosti banaka. Nadalje, mjerama deregulacije, u vidu smanjenja obvezne pričuve te ukidanjem mjesečnog ograničenja porasta plasmana, HNB se u potpunosti prilagodio nastaloj situaciji te je tim mjerama izravno poticao rast monetarnih i kreditnih agregata. Dobri poslovni rezultati Prema revidiranim izvješćima, Banka je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 33,7 milijuna kuna. Nakon odbitka poreza od

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Još jedna izazovna i te U uvjetima snažne gospodarske krize Banka je ostala stabilna >> Ova 2010. godina bit će još jedna izazovna i teška godina, kako za bankarski sektor tako i za cjelokupno gospodarstvo. Tržišni uvjeti će i nadalje biti otežani, a oporavak hrvatskog gospodarstva postupan i spor. Hrvatska narodna banka je uspješno upravljala domaćom deviznom i kunskom likvidnošću što se u konačnici odrazilo i na stabilnost tečaja. Mjere HNB-a su usmjerene na poticanje potrošnje što je nužan preduvjet gospodarskog rasta.

Solidni poslovni rezultati Prethodnu godinu obilježila je snažna gospodarska kriza, kako svjetskog tako i hrvatskog gospodarstva. U tim uvjetima Banka je ostala stabilna, s vrlo dobrom likvidnošću, te zadržala tržišnu poziciju na domaćem bankarskom tržištu. Unatoč teškim i izazovnim okolnostima, Podravska banka je uspjela ostvariti solidne poslovne rezultate. Ukupna aktiva Banke potkraj 2009. godine iznosila je 2,76 milijardi kuna, a u usporedbi sa stanjem


BANKARSTVO

47

nzivnije kreditiranje sti između pravnih subjekata i obrtnika trebali bi utjecati na poboljšanje njihovog boniteta i kreditne sposobnosti, što bi mana 6,7 milijuna kuna, ostvarena neto dobit iznosi 27 milijuna kuna. Skupština Banke usvojila je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora o rasporedu neto dobiti za 2009. godinu u zakonske rezerve, te isplatu dividende dioničarima Banke. Zadovoljni smo uspješnim poslovnim rezultatima, koji će nam omogućiti potrebna izdvajanja u rezerve u iznosu od 10,6 milijuna kuna, ali i isplatu dividende dioničarima u iznosu od 16,3 milijuna kuna. Uspješnom poslovnom rezultatu najviše je pridonio porast neto kamatnih prihoda za oko pet posto te porast neto nekamatnih prihoda od naknada i provizija za više od 11 posto. Neto kamatna marža, kao važan pokazatelj uspješnosti poslovanja, iznosi 3,65 i veća je za 2,5 posto od istog pokazatelja za prethodnu godinu. Zahvaljujući visokoj razini kunske i devizne likvidnosti, viškove sredstava plasirali smo na

međubankarsko tržište i usmjeravali ih u nove plasmane, faktoring te kupnju prvorazrednih vrijednosnih papira stranih država. Nastavak stabilnog rasta U 2010. godini, unatoč nepovoljnim kretanjima na globalnim financijskim tržištima, očekujemo nastavak stabilnog rasta, kako bilance tako i dobiti iz poslovanja. Nadamo se kako će nastupajuća turistička sezona generirati porast štednje građana, posebice devizne štednje, a eventualno povećanje zaposlenosti moglo bi generirati i porast kunske štednje građana, tekućih i žiro-računa. Izlazak iz recesijskih uvjeta poslovanja i smanjenje nelikvidnosti između pravnih subjekata i obrtnika trebali bi utjecati na po-

se klijentima omogućio razvoj i uspješno prevladavanje poteškoća izazvanih recesijom. Nadalje, Banka već sudjeluje u sindiciranom kreditu, u skladu s Odlukom Vlade o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, a bit će uključena i u sve ostale aktivnosti usmjerene na poticanje gospodarskog rasta, pogotovu srednjeg i malog poduzetništva. Banka će, međutim, pri odobravanju kredita voditi i boljšanje njihovog boniteta i kreditne sposobnosti, što bi u krajnjoj liniji utjecalo i na smanjenje rizika banaka kod novoodobrenih plasmana. Kreditna politika prema gospodarstvu bila je već u 2009. godini intenzivnija od one usmjerene prema stanovništvu. Tako primjerice, krediti trgovačkim društvima, koji čine najveći dio kreditnog portfelja, porasli su za oko 19 posto, što je više od planiranog, a sve u cilju kako bi

ška godina , s vrlo dobrom likvidnošću, te zadržala tržišnu poziciju na domaćem bankarskom tržištu na kraju 2008. godine smanjila se za manje od jedan posto. Dobit prije oporezivanja iznosila je 15,4 milijuna kuna, dok je neto dobit na dan 31. prosinca 2009. bila 12,1 milijun kuna. Banka je tijekom 2009. godine imala visoku likvidnost, te se na međubankovnom tržištu pojavljuje kao kreditor.

U 2010. namjeravamo se više okrenuti sektoru gospodarstva

S obzirom na ukupnu makroekonomsku situaciju zadovoljni smo postignutim rezultatima. Pozornost naplati potraživanja U poslovnoj 2010. godini očekujemo nastavak stabilnog poslovanja, prije svega putem adekvatnog upravljanja rizicima, kroz tržišnu diverzifikaciju te dodatnim podizanjem kvalitete usluge. Osobita pozornost posvetit će se i naplati potraživanja. Banka će i nadalje nastojati udovoljiti potrebama svojih klijenata te će u skladu s

time razvijati proizvode i usluge u cilju održavanja dugoročnih odnosa s klijentima. Daljnje jačanje tržišne pozicije, poboljšanje interne efikasnosti i maksimiziranje zadovoljstva klijenata uz ostvarivanje planirane dobiti najvažniji su strateški ciljevi Banke u godinama koje slijede. Banka planira u 2010. godini zbog općepoznatih trendova više se okrenuti sektoru gospodarstva s obzirom na to da smatramo kako je oporavak realnog sektora preduvjet izlaska iz krize.

Krediti trgovačkim društvima lani su porasli za oko 19 posto dalje računa o osnovnim postulatima svoje kreditne politike, prema kojoj su osnovni kriteriji za odobravanje kredita kreditna sposobnost, bonitet, poslovni rezultat i pokazatelji uspješnosti poslovanja komitenta te sigurnost naplate.


48

BANKARSTVO

ANTE BABIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE

GORAN GAZIVODA, PREDSJEDNIK UPRAVE BANCO POPOLARE CRO

Rasterećenja su nužna

Restriktivniji kriteriji od

Čitav koncept ekonomske, fiskalne pa tome prilagođen koncept monetarne odnosno devizne politike - ili vice versa - je potrošen, te bi bilo uputno sagledati mogućnost promjene monetarne, ali i devizne politike kroz izmjenu ekonomskog/gospodarskog modela >> S obzirom na negativne trendove koji su nastavljeni i u 2010. godini, očekujemo daljnje probleme s likvidnošću u realnom sektoru, pad BDP-a, te pogoršanje naplate kredita. Na tom tragu vidimo mogućnost daljnje konsolidacije bankarskog i financijskog sektora kako bi se udovoljilo zakonskoj regulativi, posebice kad je riječ o adekvatnosti kapitala. Smatramo da je koncept monetarne i devizne politike koji provodi HNB dobar, no smatramo kako su neke od mjera kojima se provodi ta politika, trebale biti strukturirane ponešto drukčije. Načelno, smo mišljenja kako pretjerana regulacija, kroz uvođenje niza manje potrebnih mjera u ovo krizno vrijeme, ima negativan efekt, te da bi se generalno trebalo rasteretiti kako gospodarstvo tako i bankarstvo. Nesporno je kako je čitav koncept ekonomske, fiskalne pa i tomu prilagođen koncept monetarne odnosno devizne politike - ili vice versa - potrošen, te da bi bilo

Ponajprije smo orijentirani prema srednjem i malom poduzetništvu uputno sagledati mogućnost promjene monetarne, ali i devizne politike kroz izmjenu ekonomskog/gospodarskog modela. Neto prihodi na razini 2009. Štedbanka je u 2009. godini ostvarila rast aktive od oko jedan posto, što je ispod prosječnog

Naglasak će i dalje biti na poslovanju s malim i srednjim poduz uz uvjet postojanja realnog plana poslovanja i povećanog osig >> Ove 2010. godine će kulminirati stopa nenaplativih (ili djelomično naplativih) dospjelih potraživanja u svim segmentima gospodarstva (posebice malih i srednjih poduzeća) i segmentu poslovanja s građanstvom. Nastavit će se trend smanjenja likvidnosti, skupljih izvora financiranja i rasta kreditnih marži što će dovesti do smanjenja investicijskih aktivnosti. U takvom okruženju povećanje spremnosti banaka za preuzimanje rizika uvjetovano je kvalitetom postojećeg kreditnog portfelja banaka, stupnjem dovršenosti čišćenja bilanci i visinom potreb-

nih rezervacija za nenaplaćena dospjela potraživanja. Nezadovoljni lanjskim rezultatima Mjera HNB-a o ograničenju rasta plasmana banaka na 12 posto godišnje (ukinuta potkraj 2009. nakon što je bila na snazi gotovo tri godine) bila je diskriminirajuća zbog svoje linearnosti i nejednake početne pozicije te je u najvećoj mjeri pogađala upravo manje banke. Kako se rast računao prema osnovici iz 2007. godine, on potkraj 2009. više nije iznosio 12 posto nego otprilike osam posto ili 0,66 posto mjesečno, što je

SANDI ŠOLA, PREDSJEDNIK UPRAVE KARLOVAČKE BANKE

Nedopuštena očekivanj rasta aktive bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Poslovni rezultat je zadovoljavajući s obzirom na veličinu i razmjer krize, te za 2009. godinu, mjeren pokazateljem ROE, nakon poreza iznosi 7,49 posto. S obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima, u 2010. godini Štedbanka očekuje ostvarenje neto prihoda iz poslovanja na razini poslovne 2009., uz daljnji trend rasta rezervacija po osnovu kreditnog portfelja. Budući da je Štedbanka od samog osnutka ponajprije orijentirana prema srednjem i malom poduzetništvu, tu ćemo poslovnu politiku zadržati i u dolazećem razdoblju. S obzirom na to da Štedbanka u poslovnoj 2010. godini ne očekuje rast aktive, novi plasmani će se odobravati iz izvora dobivenih povratom postojećih plasmana.

Naplata dospjelih potraživanja, uređivanje izloženosti klijenat poslovanja obilježit će 2010. godinu >> Stagnacija kakva je izgledna u Hrvatskoj ne dopušta očekivanja o rastu plasmana poduzećima i stanovništvu. Pad potrošnje i visoki stupanj rizika u kreditiranju malih i srednjih poduzeća ograničavaju kreditni rast. Visoka razina kamatnih stopa je posljedica razine rizika kojima se banke izlažu, te regulatornih troškova. Sve to upućuje na usporene stope rasta bankarskog sektora u narednom razdoblju. Naplata dospjelih potraživanja, uređiva-

Gospodarstvo čini 60 posto kreditnog portfelja Banke

nje izloženosti klijenata, razvoj sustava za upravljanje rizicima i

racionalizacija poslovanja obilježit će 2010. godinu. Zadani ciljevi monetarne politike su dosada


BANKARSTVO

49

ATIA

obrenja kredita etnicima, proizvodnim i izvoznim poduzećima, uz spremnost preuzimanja povećanih rizika uranja kredita. Banku gotovo potpuno onemogućavalo u obavljanju jedne od osnovnih bankarskih djelatnosti - plasiranju kredita. Ukidanje re-

Stopa nenaplativih (ili djelomično naplativih) dospjelih potraživanja će kulminirati

strikcija omogućilo je tržišno natjecanje po jednakim uvjetima za sve igrače na tržištu. Osim te mjere, koncept monetarne i devizne politike HNB-a poka-

zao se vrlo učinkovitim tijekom gospodarske krize. Poslovnim rezultatima prošle godine nismo zadovoljni s obzirom na ostvareni gubitak u poslovanju koji je nastao kao posljedica nemogućnosti kreditnog rasta (restrikcije plasmana) i velikih investicija u razvoj poslovanja (uvođenje novog informacijskog sustava, preuređenje poslovnica, uvođenje bankomata i novih proizvoda). Veća suradnja s HBOR-om Poslovni rezultat prvog tromjesečja ove godine je zadovoljavajuć, a zadovoljavajuć rezultat oče-

kujemo i potkraj godine unatoč lošijem gospodarskom okruženju. Kreditna politika banke prema gospodarstvu neće se značajnije mijenjati unatoč restriktivnijim kriterijima odobrenja kredita. I nadalje će naglasak biti na poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima, proizvodnim i izvoznim poduzećima, uz spremnost preuzimanja povećanih rizika uz uvjet postojanja realnog plana poslovanja i povećanog osiguranja kredita. Cilj nam je povećati poslovnu suradnju s HBOR-om na području mikrokreditiranja te financirati izvozne projekte s većim učešćem investitora.

a o rastu plasmana a, razvoj sustava za upravljanje rizicima i racionalizacija ostvareni. Očuvana je stabilnost tečaja koja nije ugrožena, kao ni stabilnost financijskog sustava u cjelini. Nadamo se uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji i provedbi Programa opravaka. Ne možemo se nadati velikom profitu Poslovanje u protekloj godini je bilo obilježeno padom gospodarske aktivnosti i potrošnje, visokom nelikvidnošću i rastućim rizicima. Povećane su rezerve za potencijalne gubitke, pojačan je jamstveni kapital Banke, kao i rezerve likvidnosti. Zadovoljni smo poslovanjem koje je bilo stabilno. Ni Karlovačka banka se ne može izolirati od okruženja u kojem posluje. Ove godine ne možemo se nadati velikom profitu, ali ne očekujemo ni loše rezultate. U ovoj godini nije nam

naglasak na rast i širenje poslovanja, nego više na konsolidaciju sadašnjih pozicija. Razvijajući individualni pristup, Karlovačka banka prati klijente kroz kom-

pletnu ponudu kreditnih proizvoda. Gospodarstvo čini 60 posto kreditnog portfelja Banke i naj-

važniji je segment poslovanja i prihoda u Banci. Jednako tako, zbog rasta rizika u okruženju u kojem poslujemo, pojačane su mjere praćenja rizika.


50

BANKARSTVO

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE

Upravljanje rizicima jedan od ključnih elemenata poslovanja Nastojimo i nastojat ćemo i u poslovanju s gospodarstvom, koje je ponajprije usmjereno na praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, ostvariti partnerski odnos >> S obzirom na to da financijska, pa i ukupna globalna gospodarska kriza pomalo jenjavaju ove godine u Hrvatskoj, te uz uvjet dosljedne provedbe Vladinih strukturalnih i poticajnih mjera, možemo očekivati blagi porast ukupne gospodarske aktivnosti, pa i bruto domaćeg proizvoda. U Banci, pak, očekujemo porast kratkoročnih kredita za likvidnost, potom onih za trajna obrtna sredstva te nenamjenskih kredita plasiranih u svim sektorima uz povećanje plasmana kunskih kredita uz valutnu klauzulu i u stranoj valuti, te daljnji rast kunskih plasmana. Stabilno monetarno okružje Smatramo kako su kraj protekle i početak ove godine bili obilježeni i sa stabilnim monetarnim okružjem, koje je karakterizirala izrazito povoljna razina kunske likvidnosti bankovnog sustava i stabilno kretanje tečaja domaće valute. Središnja je banka dodatno poboljšala primarnu likvidnost ne bi li višak slobodnih novčanih sredstava u dosta složenom (i

nelikvidnosnom) gospodarskom okruženju počeo snažnije pridonositi i oživljavanju kreditne aktivnosti poslovnih banaka, posebice usmjerene prema sektoru poduzeća. HNB je, podsjetimo, početkom ove godine donio i odluku o spuštanju stope obvezne pričuve sa 14 na 13 posto, čime je dana vidna potpora i nastojanjima da se oživi kreditna aktivnost poslovnih banaka i gospodarski oporavak u okviru Vladinih poticajnih programa u suradnji s HBOR-om. Ako se, pak, pokaže da se ta oslobođena sredstva koriste u skladu s početnom namjenom i ako programi na kraju rezultiraju povoljnim makroekonomskim učincima, za očekivati je da će HNB biti spreman osloboditi i dodatna sredstva. Pritom će se, vjerojatno, i nadalje voditi računa o tomu da se ne ugrozi stabilnost tečaja kao osnovnoga nominalnog sidra za održavanje niske inflacije i ukupne financijske stabilnosti. Inače, smatram da su i ukupne mjere Hrvatske narodne banke

marnih izvora sredstava tj. domaćih depozita, koje potvrđuje puno povjerenje klijenata i štediša u poslovanje Banke, ali i zahvaljujući postojećoj paleti iznimno konkurentnih standardnih štednih (i kreditnih) proizvoda. I ukupno poslovanje Banke odvijalo se u uvjetima stabilne likvidnosti, što je i aktualna, ali i dugoročna politika Banke. Smatramo, inače, kako je i upravljanje rizicima pri odobravanju kredita i tijekom čitavog života kredita jedan od ključnih elemenata poslovanja Banke.

Smatram kako su ukupne mjere HNB-a bile primjerene aktualnoj kriznoj situaciji bile primjerene aktualnoj kriznoj situaciji te da je njihova pravodobna primjena spriječila značajnije poremećaje u financijskom sustavu zemlje, tako da smo i prvi veći udar financijske krize prošli uz minimalne poremećaje na financijskom tržištu. Naša je banka prošle godine, unatoč složenom i nepovoljnom okruženju, pozitivno poslovala. Ostvarena je, čak i pod primjetnim utjecajem smanjenih neto kamatnih prihoda, dobit od 7,7 milijuna kuna. U 2009. godini zadržan je i pozitivan trend rasta bilance tako da je ukupna aktiva Banke dosegla gotovo 1,09 milijardi kuna. Porast obujma poslovanja omogućen je prije svega porastom pri-

Planiramo daljnji rast Imamo i solidnu stopu adekvatnosti kapitala od 16,3 posto. Na Glavnoj skupštini predložit ćemo da se cjelokupna prošlogodišnja dobit zadrži, odnosno da se i za iduće razdoblje osigura stabilan okvir za rast i razvoj. Kad je riječ o našoj kreditnoj politici prema gospodarstvu, nastojimo i nastojat ćemo i u poslovanju s gospodarstvom, koje je ponajprije usmjereno na praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave, ostvariti pravi partnerski odnos. Naš plan za ovu godinu jest ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećati broj klijenata kako na strani korisnika sredstava i platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Namjeravamo jačati i tržišnu poziciju Banke kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vodeći u svakom trenutku računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja, gradeći pri tome povjerenje i dobru poslovnu suradnju sa svim poslovnim partnerima i klijentima.


BANKARSTVO

51

IGOR ČIČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE VABA BANKE

Nastavak proaktivne uloge Provodimo vrlo opreznu i selektivnu politiku kreditiranja fizičkih i pravnih osoba, a uz to konstantno radimo na povećanju kvalitete usluge klijentima i unutarnje efikasnosti >> Kad je riječ o razvoju događaja u bankarskom i financijskom sustavu, očekujemo daljnje pogoršanje postojeće kvalitete kreditne aktive banaka te rast rezervacija za potencijalne gubitke po osnovu kredita. Također, očekujemo visoku stopu likvidnosti bankarskog sektora tijekom cijele godine te zadržavanje kamatnih stopa (aktivnih i pasivnih) na sadašnjim razinama. Vjerujemo da će banke i dalje kreditiranju pristupati vrlo selektivno i oprezno te očekujemo vrlo umjereni rast neto kredita tijekom 2010. godine. Bankarski sektor će ostati stabilan s vrlo visokom stopom adekvatnosti kapitala. Općenito, smatramo kako će i drugi dijelovi financijskog sustava (fondovi, osiguravateljska društva) poslovati u otežanim uvjetima i sa smanjenom profitabilnošću, ali da će sustav u cijelosti, unatoč otežanim uvjetima, zadržati solidnu stabilnost. Zadržavanje restriktivne monetarne politike Otkako je Hrvatska narodna banka ukinula mjere zabrane rasta plasmana bankama, pogotovu manjim, što je vrlo važno za Vaba banku Varaždin, bitno nam je lakše upravljati poslovanjem i voditi kreditnu politiku. Koncept monetarne politike koju provodi HNB pokazao se jako dobrim, te je upravo on u velikoj mjeri osigurao sigurnost, stabilnost i visoku likvidnost bankarskog sustava, što je nužan preduvjet za oporavak gospodarstva. S obzirom na daljnje negativne trendove u gospodarstvu i javnim financijama (pritom ističemo daljnji rast proračunskog deficita koji se financira novim zaduženjima, nelikvidnost, neplaćanje i razinu duga javnog sektora, neefikasnost i neodržive troškove državne i javne administracije, pad direktnih stranih ulaganja...), smatramo kako će

HNB zadržati postojeću restriktivnu monetarnu politiku. Kod devizne politike također ne očekujemo promjene te smatramo da će tečaj kune prema euru ostati na razinama iz prošlih godina. Na dan 31. prosinca 2009. ukupna bilanca Vaba banke Varaždin iznosila je 1.211,625 milijuna kuna, ostvarena je neto dobit u iznosu od 5,1 milijun kuna. Istodobno neto kamatni prihodi su u 2009. godini porasli za 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je uz porast prihoda od trgovanja i ostalih prihoda, glavni generator rasta prihoda iz poslovanja. Rast neto kamatnih prihoda rezultat je promjene strategije upravljanja aktivom i pasivom koja je bila nužna uslijed turbulentnog stanja na međubankarskom tržištu u prvoj polovini 2009. godine. Ukupni prihodi su porasli za čak 53,6 posto. Kamatni rashodi iznosili su 61,5 milijuna kuna što predstavlja rast od 15,4 posto. Uvođenjem racionalizacije i povećanjem efikasnosti poslovanja unutar Banke u 2009. godini smanjeni su opći administrativni troškovi za 14,8 posto. Unatoč visokoj konkurenciji među bankama za depozite građana, Vaba banka Varaždin prošlu je godinu završila s povećanjem depozita građana od 32,5 posto u odnosu na godinu dana ranije. Posebno bih istaknuo i odličnu du-

Lani smo ostvarili neto dobit od 5,1 milijun kuna gogodišnju suradnju naše Banke s lokalnom samoupravom, koja je uspješno nastavljena i lani. Tu su se posebno uspješnima pokazali programi mikrokreditiranja i kreditiranja ulaganja obrtnika i malih poduzetnika čija je važnost za razvoj lokalnog gospo-

darstva, posebice u ovim kriznim vremenima, nemjerljiva. Time smo nastavili proaktivnu ulogu Banke u ponudi što kvalitetnijih i povoljnijih izvora financiranja za male poduzetnike te kao i do sada društveno odgovorno djelovali kako bismo pomogli lokalnoj zajednici i time pridonijeli razvoju gospodarstva. Ukupno gledajući, ostvareni rast poslovanja kao i poslovni rezultati, unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja, u skladu su s ciljevima zacrtanima za 2009. godinu, tako da možemo reći da smo zadovoljni njihovom realizacijom. Usmjerenje na gospodarstvo U 2010. godini očekujemo nastavak uspješnog poslovanja unatoč otežanim uvjetima. Banka provodi vrlo opreznu i selektivnu politiku kreditiranja fizičkih i pravnih osoba, a uz to se konstantno radi na povećanju kvalitete usluge klijentima i unutarnje efikasnosti. Na prvoj aukciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak po Programu kreditiranja obrtnih sredstava (model A), ušli smo u prvih šest banaka koje su izlicitirale kreditne kvote. Nastavit ćemo i sa značajnim ulaganjem u vlastiti informacijski sustav te vjerujemo kako ćemo do kraja 2010. godine u cijelosti migrirati poslovanje na novu aplikaciju, kako bi našim klijentima osigurali još višu kvalitetu proizvoda i usluga. Cilj Banke je u 2010. godini dodatno povećati dugoročne izvore pasive, prije svega kroz rast depozita građana, ali i dokapitalizacijom Banke. Kreditna politika u dijelu poslovanja s pravnim osobama za 2010. godinu fokusirana je na daljnje jačanje primarne poslovne aktivnosti postojećih klijenata te akviziciji novih. Ciljani klijenti su, u pravilu, klijenti Sjeverozapadne regije, ponajprije Varaždinske i Međimurske županije, srednje veličine te proizvodno i izvozno orijentirani.

U Sjeverozapadnoj regiji, kao glavnom segmentu tržišnog djelovanja, očekuje se u skorije vrijeme postupno oživljavanje gospodarskih procesa, postupni izlazak iz krize te jačanje postojećih poduzeća proizvodnih djelatnosti i izvoznika, daljnja inozemna ulaganja, nove poslovne zone, pa su to i ciljani segmenti na koje će se usmjeriti poslovanje Sektora poslovnog bankarstva. Kreditna politika prema gospodarstvu u 2010. godini temelji se, između ostaloga, na korištenju subvencioniranih namjenskih HBOR-ovih linija za poticanje razvoja malih i srednjih poduzetnika, na uključivanju u mjere gospodarskog oporavka na razini države kroz programe i modele Vlade, na sudjelovanju na aukcijama te uključivanju lokalne i nacionalne garancijske agencije kao i na subvencioniranim kreditima ministarstava. Posebno se to odnosi na praćenje izvoza i izvoznih poslova postojećih izvoznika naše osnovne regije kao pomoć u izlasku iz krize te kvalitetno kreditiranje i poticanje rasta klijenata koji svoju aktivnost ponajprije ostvaruju u proizvodnji.


52

BANKARSTVO

MARTINA DALIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE PARTNER BANKE

Problemi s naplatom Osobitu pozornost tijekom prošle godine Banka je usmjerila naplati plasmana, praćenju rizika i održavanju stabilnosti bilance >> Primjetan je zaokret ka smanjenju kamatnih stopa i to ponajprije na izvore sredstava jer su banke do sada nudile visoke kamatne stope na depozite, a sve s ciljem održavanja zadovoljavajuće razine likvidnosti i jačanja stabilnosti izvora sredstava. S druge strane, iste te visoke pasivne kamatne stope banke su stajale povećanja kamatnih rashoda u računu dobiti i gubitka. Stoga je logičan zaokret u smislu smanjenja ponajprije pasivnih kamatnih stopa a potom i aktivnih. Na taj način banke bi mogle u određenom vremenskom razdoblju imati priliku za rad s nešto višim kamatnim spreadom, čime bi mogle kompenzirati gubitke nastale od loših plasmana. Naravno “logičan” scenarij nije nužno i najbolji za svaku banku jer sve to ovisi o politici pojedine banke, njenoj strukturi bilance, kao i mogućim mjerama regulatora, a isto tako i stanju na tržištu. HNB prepoznao krizu HNB je na vrijeme prepoznao krizu, te je odlučnim i pravovremenim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav ne zadesi sudbina zemalja u okruženju. Monetarna i devizna politika osi-

hodnu godinu. Imovina Banke potkraj 2009. iznosi 1,25 milijardi kuna, što je dva posto manje nego na kraju prethodne godine. Niži obujam bilance posljedica je prošlogodišnjeg primarnog cilja održavanja stabilnosti bilance, a ne njen agregatni rast. Osobitu pozornost tijekom prošle godine Banka je usmjerila prema naplati plasmana, praćenju rizika i održavanju stabilnosti bilance.

gurale su preduvjete za restrukturiranje gospodarstva, ali za provedbu i uspjeh potrebno je više želje i spremnosti fiskalne politike da utvrdi strategiju i provede ciljeve od nacionalnog interesa, a za to, zasigurno, Hrvatska posjeduje sve potrebne resurse. Prema revidiranim podacima, Partner banka je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 7,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 3,3 milijuna kuna ili 80 posto u odnosu na pret-

Pomoć gospodarstvu U izvorima sredstava zabilježeno je smanjenje zaduženja kod drugih banaka i manji pad ukupnih depozita od tri posto, što je rezultat pada depozita korporativnih klijenata i banaka uzrokovanih nelikvidnošću na tržištu. Suprotno tome, oročeni depoziti stanovništva porasli su 44 posto ili 109 milijuna kuna, čineći izvore sred-

Ostvarili smo dobit prije oporezivanja od 7,4 milijuna kuna

stava stabilnijima nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Dani krediti i potraživanja od klijenata

smanjeni su za četiri posto u odnosu na kraj 2008. godine. Sve to upućuje na činjenicu da je Banka ostvarila pozitivne rezultate i očuvala stabilnost bilance unatoč činjenici da je poslovno okruženje bilo obilježeno negativnim trendovima. Iako Partner banka nije direktno izložena nepovoljnim kretanjima koja bilježe svjetska tržišta,

Njegovanje odnosa individualnog pristupa klijentima dio tih negativnosti osjeća se u svakodnevnom poslovanju kao i poslovanju klijenata Banke. Osim problema s naplatom, Banka ne očekuje znatnije negativnosti u svom poslovanju u 2010. godini. Partner banka će, i dalje, njegovati individualni pristup klijentima i prilagođavati svoje proizvode zadovoljenju njihovih potreba. Jasno je da se banke vođene načelom opreznosti ne mogu i ne smiju izlagati riziku loših klijenata/ plasmana, ali svojom ulogom pomaganja klijentima da prebrode trenutačne poteškoće mogu pomoći cjelokupnom gospodarstvu.

ZDENKO VIDAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE BROD

Problemi u realnom sektoru Mnogi naši klijenti iz realnog sektora nisu bili u stanju realno sagledati svoju situaciju kao ni smjer u kojem bi trebali ići, dok se problem dodatno komplicirao širenjem nelikvidnosti i neplaćanja >> Banka Brod je ostvarila jako dobre rezultate u 2009. godini, koji se očituju u rastu bilance od 24,69 posto pri čemu su plasmani rasli po stopi od 12,91 posto, a depoziti po stopi od 28,30 posto. Rast broja transakcija, širenje

baze klijenata, cjenovna konkurentnost naših proizvoda, brza i kvalitetna usluga rezultirali su povećanjem tržišnog udjela i dobrim poslovnim pokazateljima. Oni se očituju kroz stopu povrata na kapital od 8,26 posto, stopi

povrata na aktivu od 1,21 posto. Odnos troškova i prihoda iskazan kroz omjer (C/I koji iznosi 63 posto) je jako dobar i rezultat je kontrole troškova. Zbog svega toga je ostvarena dobit od 5,35 milijuna kuna.

Značajno je napomenuti kako je u 2009. godini rast plasmana djelomično bio ograničen Odlukom o upisu obveznih blagajničkih zapisa što je otežavalo definiranje i provođenje poslovne politike i strategije Banke u području pla-


BANKARSTVO smana. U svakom slučaju, da nije bilo te odluke, rast plasmana bio bi veći. Tijekom cijele godine Banka je

Tijekom cijele 2009. godine Banka je bila visokolikvidna bila visokolikvidna što je bilo značajno u uvjetima kontinuiranog pada realnog sektora. U tim okolnostima rasle su nam i sve rezervacije po kreditima do razine od 7,3 posto. Ne možemo zanemariti probleme realnog sektora, koji će se nastaviti i u 2010. godini. No kad je riječ o našim klijentima, gotovo svi resursi Banke usredotočeni su na pomoć klijentima iz realnog sektora. Mnogi od njih nisu bili u sta-

nju realno sagledati svoju situaciju kao ni smjer u kojem bi trebali ići, dok se problem dodatno komplicirao širenjem nelikvidnosti i neplaćanja tako da je dolazilo do zastoja u funkcioniranju. Zajednički rad počevši od osnovnih savjeta do rješavanja financijskih problema rezultirao je time da se najveći dio naših klijenata dobro nosi s trenutačnim problemima. Usredotočenost na klijente Opasnosti od krize nisu nestale pa će taj rad biti nastavljen. Mi smo usredotočeni na svoje klijente, a Banka je zainteresirana da oni ovo stanje prođu sa što manje problema. U svojim poslovnim planovima uzeli smo u obzir trenutačnu situaciju na tržištu te su naša očekivanja nastavak rasta bilance, da nam dobit bude pet posto veća nego u 2009. godini, a

da nam razina adekvatnosti kapitala ostane oko 16 posto. Stupanje na snagu Zakona o

53

kreditnim institucijama tražilo je veliki angažman svih službi u Banci. Prvi korak prema usklađenju s novim zakonom napravili smo početkom svibnja 2009. jer smo se dokapitalizirali u iznosu od 10,7 milijuna kuna te time podigli razinu adekvatnosti kapitala iznad zakonskih 12 posto. Tijekom 2009. godine organizacijski i normativno smo uskladili svoje poslovanje sa Zakonom, a pogotovu u segmentu upravljanja rizicima. Prilagodba Zakonu nam je na određeni način i pomogla jer smo sagledali i nedostatke koje smo otklanjali tijekom rada na normativnim aktima. Danas smo sposobni prilagoditi se svim situacijama pa tako i eventualnim izmjenama u monetarnoj i kreditnoj politici HNBa, no ne očekujemo neke velike promjene.

ANTE BLAŽEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE

Povećanje broja poslovnica i usluga Banka relativno dobro posluje u recesijskim uvjetima jer je u skladu sa svojom veličinom i strukturom klijenata manje podložna negativnim efektima globalne gospodarske i financijske krize >> Daljnji razvoj hrvatskog bankarskog sustava kod većine banaka u Republici Hrvatskoj ići će u pravcu daljnje konsolidacije portfelja, dokapitalizacije, širenja usluga i proizvoda, te prilagodbe novim propisima u vezi s pripremama za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Unatoč učestalim najavama i prognozama, mislim da značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja... među bankama u Republici Hrvatskoj neće biti. Kad je riječ o malim bankama, mislim da će se manji broj banaka s kvalitetnim portfeljem postupno transformirati u kvalitetne banke za individualne klijente i male poduzetnike u domaćem vlasništvu, dok će banke s lošijim portfeljem biti meta preuzimanja stranih investitora. Kad je riječ o ostalim segmentima hrvatskog financijskog sustava, oni će, znatno dulje od banaka, osjećati posljedice recesije što će rezultirati manjim stopama rasta

u segmentu osiguranja i leasinga, te značajnim restrukturiranjem i okrupnjavanjem brokerskih kuća i fondovske industrije.

U kreditnom portfelju Banke gospodarski subjekti sudjeluju s oko 25 posto

Malo selektivnije mjere HNB-a Mjere HNB-a u proteklom razdoblju mogu se ocijeniti realnim, predvidivim i sukladnim gospodarskom stanju i trendovima kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Hrvatskoj. Isto tako mislim da bi mjere HNB-a mogle i trebale biti makar malo selektivnije u odnosu na male banke koje cjelokupno poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tražištu i s domaćim klijentima. Općenito, smatram kako je koncept monetarne i devizne politike, te mjere koje je HNB tijekom proteklog razdoblja donosio, bio dobar te da je uspio sačuvati bankarski sustav od ozbiljnijih potresa i zadržati povjerenje u bankarski sustav. U slučaju produbljivanja krize, što se čini neizbježnim, po-

stojeći instrumentarij je gotovo iscrpljen i mislim da će rješenje trebati tražiti u realnom sektoru ma koliko to bilo teško. Banka relativno dobro posluje u recesijskim uvjetima jer je u skladu sa svojom veličinom i strukturom klijenata manje podložna negativnim efektima globalne gospodarske i financijske krize. Bilanca Banke, umanjena za rezervacije na dan 31. prosinca 2009. godine, iznosi 226,038 milijuna kuna i veća je za 12,8 posto u odnosu na stanje 31. prosinca 2008. Prema podacima HNB-a aktiva svih banaka je rasla 2,2 posto, a aktiva usporedive grupe banaka 3,4 posto, tako da rastom imovine možemo biti zadovoljni. Ključni razlozi rasta imovine u 2009. godini su povećanje obujma rada zbog implementacije novih usluga (internet bankarstvo, kartično poslovanje i krediti za umirovljenike - za građane, te domaći platni promet i internet bankarstvo za trgovačka društva,


54

BANKARSTVO

kao i usluge skrbništva i određene usluge investicijskog bankarstva). Rast depozita i štednje Zbog proširenja palete usluga i konkurentnih kamatnih stopa depoziti na žiro i tekućim računima narasli su 328 posto, a oročeni depoziti, uglavnom štednja građana za 18,8 posto. Krediti komitentima smanjeni su za 0,9 posto, a glavni razlog je smanjivanje kreditnog portfelja pravnih osoba, te konzervativna kreditna politika prema poslovnim subjektima. Banka je dobro upravljala kreditnim rizicima koji su rasli znatno manjom stopom od rasta kreditnog portfelja. Ostvareni ukupni prihod u 2009. veći je od ostvarenog u 2008. za 16,29 posto, a ostvarena neto dobit iznosi 1,089 milijuna kuna i odgovora ostvarenoj u prethodnoj godini. Ostvarena neto dobit manja je od planirane i posljedica je velike razine ulaganja u širenje poslovne mreže, u razvoj novih

usluga i proizvoda, u aplikativni softver i informacijski sustav Banke. Banka je tijekom 2009. godine poslovala kontinuirano solventno, likvidno stabilno i profitabilno. Početkom travnja 2009. otvorena je nova, deveta poslovnica Banke u Zadru. Banka planira nastaviti ulaganja u širenje poslovne mreže. U travnju ove godine otvorena je deseta poslovnica u Zagrebu, a najesen se planira otvaranje poslovnice u Šibeniku. S obzirom na trendove kretanja u

Planiramo više nego udvostručiti neto dobit ostvarenu u 2009. bankarskom i finacijskom sustavu, te zbog disperzije kreditnih i ostalih rizika, Banka u 2010. godini planira nastavak kvalitetne suradnje s umirovljenicima kojima nudimo cijelu paletu uslu-

ga - od tekućeg računa, internet bankarstva, debitne kartice VISA Electron i “brzog” nenamjenskog kredita do isplate mirovina od prvog radnog dana u mjesecu. Dobra iskustva s umirovljenicima S obzirom na dosadašnja dobra iskustva s umirovljenicima, Banka očekuje nastavak rasta svih novih proizvoda i usluga ponajviše u istom segementu, i u skladu s time, prošlogodišnju stopu rasta štednje građana. Tijekom 2010. Banka također planira ući u međunarodni platni sustav MasterCard, u većini poslovnica instalirati bankomate i početi s instaliranjem POS uređaja za trgovce. U ovoj godini Banka planira započeti izdavati debitne kartice MasterCard za poslovne subjekte te s uslugama deviznog platnog prometa za građane i pravne osobe. Tijekom 2010. godine Banka će samostalno obavljati gotovo sve usluge investicijskog bankarstva za klijente.

U skladu s iznesenim i očekivanjem relativno značajnog rasta nekamatnih prihoda, Banka planira više nego udvostručiti neto dobit ostvarenu u prethodnoj godini. U skladu s dosadašnjom kreditnom politikom Banke, u kreditnom portfelju gospodarski subjekti sudjeluju s oko 25 posto. S obzirom na to da tijekom 2010. godine Banka planira proširiti usluge i proizvode za poslovne subjekte s uslugom izdavanja debitne kartice MasterCard i s uslugama platnog prometa s inozemstvom, Banka planira proširiti i bazu klijenata iz segmenta malih poduzetnika te ostvariti rast kreditnog potfelja. U ovoj fazi, a i u skladu s ročnom strukturom izvora sredstava, Banka primarno planira odobravati kratkoročne kredite i jamstva. Radi širenja usluge odobravanja dugoročnih kredita, Banka planira intenzivirati poslovnu suradnju i dugoročno kreditiranje malih poduzetnika.

STIPAN PAMUKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE NAVA BANKE

I dalje nepovoljna kretanja Banka će, kao i do sada, i dalje prema svojim mogućnostima i oportunitetima primarno kreditirati gospodarstvo >> Naše bankarstvo će i dalje okrupnjavati, naime, očekuje se smanjenje ukupnog broja banaka, posebice malih banaka koje će i dalje biti predmet preuzimanja ili spajanja od strane strateških partnera tj. velikih banaka, posebice međunarodnih. Broj banaka trebao bi biti manji od 30, a koncentracija bi trebala biti još veća nego što je trenutačno. Mjere HNB-a su u prvom redu usmjerene na očuvanje statusa quo, još su relativno restriktvne. Unatoč nešto aktivnijem sudjelovanju nositelja monetarne i devizne politike tijekom prošle godine smatramo kako bi te politike trebale biti aktivnije u situaciji izrazito niske likvidnosti. Tijekom prošle godine Nava banka je ostvarila poslovne rezultate nešto lošije od planiranih. Banka

zbog nepovoljnih kretanja na financijskim tržištima, zbog viših kamata na tržištu novca, nižih kamatnih prihoda i restriktivnih monetarnih mjera. Banka u 2010. godini očekuje poslovne rezultate na razini 2009. (ne računajući planira-

Mjere HNB-a su još relativno restriktivne

je poslovala s gubitkom uz pad bilančne sume, u prvom redu

no povećanje kapitala), budući da će se nepovoljna kretanja na financijskim tržištima, kao i u realnom sektoru vjerojatno nastaviti do kraja ove godine. Banka će, kao i do sada, i dalje prema svojim mogućnostima i oportunitetima primarno kreditirati gospodarstvo, dok će ostalo kreditiranje biti sekundarno.


BANKARSTVO

DUBRAVKA FILIPČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE A ŠTEDNE BANKE MALOG PODUZETNIŠTVA

Godina preživljavanja S obzirom na to da je gospodarstvo, odnosno malo i srednje poduzetništvo naša ciljna skupina klijenata, i nadalje ćemo nastojati pronalaziti kvalitetne klijente za plasiranje svojih sredstava

>> U 2010. godini ne očekujemo bitne pomake u bankarskom i financijskom sustavu. To će biti godina stagnacije gotovo svih gospodarskih aktivnosti. Gledajući danas mjere HNB-a u proteklom razdoblju, može se reći da je monetarna i devizna politika bila efikasna te da su njene mjere bile pravodobno donesene. U proteklom (duljem) razdoblju monetarna politika je bila izrazito restriktivna, usporavala je monetarne tokove te ograničavala rast i ekspanziju što je u to vrijeme bilo dosta negativno prihvaćeno. Međutim, kad se globalna financijska kriza počela osjećati na našim prostorima,

pokazalo se kako je takva restriktivna monetarna politika bila itekako efikasna. U tom razdoblju HNB je olabavio restriktivne mjere monetarne i devizne politike što je utjecalo na održavanje eksterne likvidnosti, očuvanje deviznih rezervi i stabilnosti tečaja te cjelokupnog bankarskog sustava. Započeli smo s radom u drugom kvartalu 2009. godine kao novoosnovana kreditna institucija. Uza sve poteškoće s kojima se suočava svako novoosnovano trgovačko društvo, mi smo počeli poslovati u izrazito nepo-

U 2009. godini orijentirali smo se na poslovanje isključivo s pravnim osobama voljnom makroekonomskom okruženju i s negativnim trendom svih gospodarskih aktivnosti. Gospodarska kretanja utjecala na bilancu Nepovoljna gospodarska kretanja utjecala su na rast naše bilance, te je potkraj godine ostvaren znatno manji iznos bilance od planiranog. U 2009. godini orijentirali

smo se na poslovanje isključivo s pravnim osobama, te su kao glavni izvori sredstava planirani depoziti malog i srednjeg poduzetništva, kao ciljne skupine naših klijenata. Međutim, financijska i gospodarska kriza je dovela do problema opće nelikvidnosti i nedostatka viška sredstava koje bi poslovni subjekti oročavali u Štednoj banci te stoga nisu ostvareni planirani izvori sredstava, a time ni rast. Prošlu smo godinu završili s gubitkom. Iako je gubitak neminovan u prvim godinama poslovanja nove kreditne institucije zbog izrazito visokih fiksnih troškova, nepovoljna gospodarska kretanja svakako su imala dodatni negativni utjecaj na njegovu veličinu. S obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima, a posebice na domaćem tržištu, ni u 2010. godini ne očekujemo bolje poslovne rezultate. Ova nam je godina godina “preživljavanja”. S obzirom na to da je gospodarstvo, odnosno malo i srednje poduzetništvo naša ciljna skupina klijenata, i nadalje ćemo sukladno vlastitim mogućnostima nastojati pronalaziti kvalitetne klijente za plasiranje naših sredstava.

55

Naša podrška Vašem poslovanju! www.banka-brod.hr banka-brod@banka-brod.hr

Zajčeva 21 Tel: 035/445-711, Tel/fax: 035/445-755 Podružnica Rijeka Ivana pl. Zajca 24 Tel: 051/319-070 Fax: 051/319-074 E-mail: banka.ri@banka-brod.hr Podružnica Pula Sv. Teodora 1 Tel: 052/210-693 Fax: 052/210-695 E-mail: banka.pu@banka-brod.hr Podružnica Osijek Stjepana Radića 14 Tel: 031/203-035 Fax: 031/203-042 E-mail: banka.os@banka-brod.hr Podružnica Zagreb Rujanska 4 Tel: 01/3878-785 Fax: 01/3878-784 E-mail: banka.zg@banka-brod.hr Podružnica Zagreb Trg žrtava fašizma 3 Tel: 01/4673-046 Fax: 01/4673-047 E-mail: banka.zg1@banka-brod.hr Podružnica Požega Trg Sv. Trojstva 21 Tel: 034/274-934 Tel/fax: 034/274-935 banka.po@banka-brod.hr Podružnica Nova Gradiška Cvjetni trg 12 Tel: 035/361-635 Tel/fax: 035/361-636 E-mail: banka.ng@banka-brod.hr

Zaokružena ponuda za poduzetnike

0800-1711


56

BANKARSTVO

Anketa:

TEŠKA GODINA ZA HRVATSKU

1.

Jeste li tražili i koristili interventna sredstva za jačanje kapitalne adekvatnosti? Kako se kriza odrazila na pojedine države u kojima poslujete?

2. 3.

Jeste li zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj? Slažete li se s tvrdnjom da će tek 2010. pokazati koliko je kriza nanijela štete bankarskom sustavu?

4.

Je li vrijeme krize u regiji vrijeme mogućih preuzimanja većih banaka? Hoće li kupnja banaka i od izravne konkurencije biti metoda za jači rast na pojedinim tržištima?

5.

Vaša grupacija zabilježila je snažan rast na području Hrvatske. U usporedbi s drugim državama regije u kojima djelujete, kakav je položaj Hrvatske, odnosno koliko u ukupnom rastu grupacije u regiji sudjeluje Hrvatska?

6.

Kakva će biti Vaša daljnja strategija na hrvatskom tržištu?

Hrvatska će vjerojatno Indikatori profitabilnosti u drugim zemljama bili su znatno viši prosjeka regije SIE i trenutačno je u boljem položaju od drugih >> UniCredit Group je uspješno prebrodio krizu te zadržao profitabilnost i u financijskoj 2008. i 2009. godini, kao i u svakom uzastopnom kvartalu, iako, zbog opće situacije, na nižoj razini nego u 2007. godini. Grupa i danas ima snažniju bazu kapitala zahvaljujući dvjema dokapitalizacijama na tržištu u roku od 15 mjeseci. Uz posljednju dokapitalizaciju, dovršenu u siječnju, u iznosu od četiri milijarde eura, Grupa ima jedan od najadekvatnijih omjera ka-

Očekujemo da će se kvaliteta kreditnog portfelja u bankarskom sektoru u Hrvatskoj postupno oporavljati pitala među europskim bankama, uz pokazatelj Core Tier 1 formalno daleko iznad osam posto. Grupa je preusmjerila polovinu prihoda od dokapitalizacije (dvije milijar-

de eura) Bank Austriji, podružnici Grupe za operacije u regiji SIE, kako bi osnažila položaj Grupe u toj regiji. Podružnice UniCredit Groupa u regiji mogu računati na Grupu, no većina ih ima dostatnu čvrstinu da posluju samostalno. Fokusiranje na organski rast Kriza nije ni na koji način promijenila naše principe, koji su ostali isti. UniCredit je europska poslovna banka, utemeljena u zemljama u kojima posluje i snažno predana regiji SIE. Ona stavlja klijenta u središte poslovanja. To se nije promijenilo. Grupa je prilagodila poslovni plan novoj poslovnoj okolini stavljanjem većeg naglaska na upravljanje troškovima te jačanjem naše adekvatnosti kapitala. Temeljna strategija UniCredita ostala je nepromijenjena: biti vodeća europska banka s diverzificiranim poslovnim modelom. Naša strategija je fokusiranje na organski rast, izgradnja snažne franšize - najveće u regiji. UniCre-

Hrvatski doprinos rastu U svim zemljama gdje naši supsidijari imaju ključnu ulogu u lo bismo biti što je moguće bliže svim investicijskim prilikama ko >> Intesa Sanpaolo, najveća talijanska banka, u vremenu financijske krize uspjela je poslovati bez injekcije dodatnog kapitala i pomoći talijanske vlade i dioničara Banke. Smatramo bitnim istaknuti kako je Intesa Sanpaolo vjerojatno jedina velika međunarodna bankarska grupa koja je prebrodila krizu na temelju vlastitih resursa, bez traženja dodatnog kapitala. Jedna od lekcija kojima nas uči kriza jest da održiva

profitabilnost traži srednjoročni pristup upravljanju i optimizaciju drugih važnih poluga - likvidnosti,

Zbog važnosti dugoročnog odnosa s klijentima, nastavit ćemo im biti podrška i u teškim uvjetima globalne krize


BANKARSTVO

57

pokazati vidljiv oporavak 2011. nego u Hrvatskoj, no svi se sada brzo prilagođavaju nižim razinama. Prema ovom kriteriju, Hrvatska je nešto iznad zemalja bivše Jugoslavije dit Group će konsolidirati i ojačati svoj položaj u regiji kao sustavni igrač, posebice u zemljama u kojima već imamo snažan položaja. Hrvatska pripada toj skupini zemalja. Dugoročno - u sljedećih dvije do pet godina, ne isključujemo neke akvizicije, no UniCredit nema u vidu plan vanjskog rasta u regiji ove godine. Izgledi regije SIE ostaju dobri u srednjem i dugom roku. Regija je pokazala otpor tijekom krize, čime je dokazala da su u krivu oni promatrači koji su predvidjeli kolaps. Sada regija polako i postupno izlazi iz zone recesije, uz opipljive razlike među zemljama. Dok u Rusiji, Turskoj, Poljskoj i donekle u Češkoj vidimo brži oporavak, u Jugoistočnoj Europi i u drugim dijelovima dinamika je sporija, dok neke zemlje ostaju u recesiji i ove godine. U regiji SIE suočavamo se s oporavkom različitih brzina, uz očekivani prosjek rasta BDP-a od 2,3 posto ove godine te snažniji i rašireniji oporavak očekivan 2011. godine. Hrvatska će vje-

rojatno pokazati vidljiv oporavak sljedeće godine. Proaktivni pristup klijentima Očekujemo kako će se kvaliteta kreditnog portfelja u bankarskom sektoru u Hrvatskoj postupno oporavljati, u skladu s poboljšanjem općeg ekonomskog okružja. Prvi pozitivni signali mogli bi se očekivati 2011. U međuvremenu, primijenit ćemo proaktivni pristup našim klijentima koji se suočavaju s problemima otplate te pokušati pronaći najprikladnija rješenja za njih. Zagrebačka banka, kao članica Grupe, ima dovoljnu snagu kapitala i snažnu podršku UniCredita. Adekvatnost kapitala Banke je 18,95 posto, što je znatno više od zahtijevanog hrvatskog minimuma od 12 posto. Iako je hrvatski povrat na uloženi prosječni kapital stalno padao i trenutačno je nizak, njegove razine ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju u svjetlu ove krize. Indikatori profitabilnosti u drugim

zemljama bili su znatno viši nego u Hrvatskoj, no svi se sada brzo prilagođavaju nižim razinama. Prema tom kriteriju, Hrvatska je nešto iznad prosjeka regije SIE i trenutačno je u boljem položaju od drugih zemalja bivše Jugoslavije, kao i Rusije, Rumunjske, Slovačke, Ukrajine i Baltičkih zemalja. Naravno, neke zemlje imaju

Kroz profitabilnost sprječavamo sve posljedice ekonomske krize više stope dobiti, kao primjerice Turska, Bugarska, Poljska, Češka i Mađarska. Profitabilnost je svakako u interesu naših dioničara te je način da ih zadržimo, no ona je i u interesu svake lokalne zajednice. Podrška privatnom i javnom sektoru Kroz profitabilnost, mi sprječa-

vamo sve posljedice ekonomske krize, uključujući troškove zbog rastućih troškova rezervacije i slabije potražnje kredita u privatnom sektoru. Zbog specifičnosti hrvatske ekonomije, rast profitabilnosti ne može se očekivati prije 2012. (na temelju prognoza UniCredit Groupa), no trenutačna snaga kapitala i profitabilno poslovanje, te potpuno zadržavanje dobiti UniCredita u Hrvatskoj, jamče da ćemo moći pružiti maksimalnu podršku i stimulirati razvoj zemlje. Zagrebačka banka tradicionalno ima vodeću poziciju na tržištu u smislu ukupne aktive, plasmana, depozita i aktive, ima više od milijun klijenata i ističe se među svojim konkurentima kao inovativna, snažna i moderna financijska institucija koja je predana svojoj ulozi partnera i savjetnika. Kao članica Grupe, Zagrebačka banka će nastaviti biti snažna podrška privatnom i javnom sektoru stimulirajući nova ulaganja i reagirajući na potrebe svojih klijenata.

Intese Sanpaolo je važan kalnoj ekonomiji, želimo da i sami budu svjesni odgovornosti koju ta uloga nosi u očima lokalnog stanovništva. Željeli jima se potiče rast u Hrvatskoj stabilnosti, profila rizika, financijske poluge... Uvijek smo se trudili optimizirati sve te varijable upravljanja. U Hrvatskoj je stopa kapitalne adekvatnosti u bankarskom sustavu poprilično iznad zahtijevane minimalne razine. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala je prema službenim podacima HNB-a na dan 31. ožujka 2010. iznosila 18,9 posto. PBZ je jedna od banaka s visokom stopom ka-

pitalne adekvatnosti koja je potkraj prvog kvartala iznosila 19,5 posto. PBZ ostvaruje dobre rezultate PBZ je postao članicom Intesa Sanpaolo Grupe 2000. godine. Od tada, zahvaljujući stalnom napretku gospodarstva i fokusu na kvaliteti usluga koje pruža svojim klijentima, naša podružnica PBZ uspjela je ostvariti dobre rezultate za sve dionike: klijente, za-

poslenike i na kraju, ali ne manje važno - dioničare. Kao dioničari, mi pratimo rezultate PBZ-a i to ne samo kroz financijske pokazatelje nego i kroz razinu zadovoljstva klijenata te usvojenih inicijativa za pomoć lokalnoj ekonomiji. U svim zemljama gdje naši supsidijari imaju ključnu ulogu u lokalnoj ekonomiji, želimo da oni i sami budu svjesni odgovornosti koju ta uloga nosi u očima lokalnog stanovništva. Željeli bi-

smo biti što bliže svim investicijskim prilikama kojima se potiče rast u Hrvatskoj. Međunarodna kriza još pogađa sve zemlje u regiji, no zasad pokazatelji ukazuju i na blagi ekonomski oporavak. Nakon pada rasta BDP-a u 2009., ova bi godina trebala pokazati njegov blagi rast u odnosu na proteklu godinu, iako bi taj pozitivan pomak mogao biti neutraliziran još uvijek rastućim trendom loših plasmana.


58

BANKARSTVO

Za sada ne planiramo nikakvo preuzimanje. Ipak, Intesa Sanpaolo je vrlo jaka i stabilna bankarska grupa kojoj je u interesu zadržati i eventualno dodatno ojačati svoju poziciju u regiji. Ponosni smo na svoja postignuća Hrvatski doprinos rastu Intese Sanpaolo u regiji gdje posluje važan je od trenutka kada je Intesa Sanpaolo preuzela Banku. Tijekom proteklih godina Banka je izmijenila svoj profil proširivši se na poslovanje sa stanovništvom, te je u tom segmentu postala jedna od najjačih hrvatskih banaka koja neprestano nudi inovativne usluge kako bi privukla klijente i na najbolji način zadovoljila njihove potrebe. Danas PBZ Grupa ima oko 1,7 milijuna klijenata kojima nudi svoje proizvode u 219 poslovnica diljem Hrvatske. Nastavit ćemo pružati usluge svojim klijentima s posebnim naglaskom na njihovoj kvaliteti. Zbog važnosti dugoročnog od-

Intesa Sanpaolo vjerojatno je jedina velika međunarodna bankarska grupa koja je prebrodila krizu na temelju vlastitih resursa nosa s klijentima, nastavit ćemo im biti podrška i u teškim uvjetima globalne krize. Ponosni smo na naša postignuća i vjerujemo da ćemo uspjeti zadržati do sada postignute dobre rezultate, na dobrobit svih dionika. Kao dio velike grupacije s visokom likvidnošću i snažnim usmjerenjem u regiji, u mogućnosti smo pružiti podršku u izazovima današnjice i pretvoriti ih u priliku za učvršćivanje svoje uloge u hrvatskoj poslovnoj zajednici. Massimo Pierdicchi, Direktor za regiju Srednjoistočne Europe, Sektora međunarodnih banaka supsidijara, Intesa Sanpaolo

U Hrvatskoj nastavljamo s postojećom strategijom Moramo se usredotočiti na upravljanje i kontrolu rizika. Obavimo li posao kako treba, bit ćemo dobro pozicionirani za „priču o uspjehu“ na hrvatskom tržištu, čak i u izazovnim vremenima >> U sklopu procesa nacionalizacije u prosincu 2009. godine austrijska vlada je, zajedno s pokrajinom Koruškom, u Banku ubrizgala 600 milijuna eura. Bivši vlasnici dali su svoj doprinos dijelom kroz mjere otpisa dugova, a dijelom kroz injekciju svježeg kapitala. Ulazak Republike Austrije kao jedinog vlasnika u vlasničku strukturu pomogao je stabiliziranju Banke. Glavni razlog krize je značajan rast nenaplativih kredita. U tom pogledu naša je pozicija slična kao i drugih banaka regije te zahtijeva bližu suradnju s klijentima i poboljšanje sustava za upravljanja rizicima i kontrolu. Mislim da je trenutačni tržišni udjel Hypo Alpe-Adria-Banka u Hrvatskoj dobar te da je veoma dobro pozicioniran kako bi mogao ostvarivati održiv profit. Međutim, moramo se usredotočiti na uprav-

ljanje i kontrolu rizika. Obavimo li posao kako treba, bit ćemo dobro pozicionirani za „priču o uspjehu“

Glavni razlog za krizu je značajan rast nenaplativih kredita na ovom tržištu, čak i u izazovnim vremenima. Hrvatska će kasno izaći iz recesije Ekonomske prognoze sugeriraju da će Hrvatska - slično kao i ostale zemlje Jugoistočne i Istočne Europe - kasno izaći iz recesije. U tom smislu problem je rast nezaposlenosti, smanjenje realno raspoloživog dohotka i prilagodba domaće potražnje. Nije neizgledno da neki od trenutačnih tržišnih igrača namjerava-

ju otići iz regije. Međutim, proći će još vremena i trebat će još pozitivnih naznaka gospodarskog uzleta dok potencijalni ulagači ponovno ne pokažu zanimanje za tržište. Ovdje se može primijeniti i uzrečica: „Ne guraj ruku u vatru“. Poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj veoma je važno u pogledu ukupne aktive, profitabilnosti i zaposlenika. Tako će biti i ubuduće. Grupa je bila 15 godina fokusirana na Hrvatsku i ona će ostati integralnim dijelom restrukturirane Hypo Grupe. Nastavit ćemo s postojećom strategijom Banke. Želimo biti banka koja servisira građanstvo, korporativni sektor i sektor javnih institucija čitavim nizom financijskih proizvoda. Gottwald Kranebitter, predsjednik Uprave Hypo Group Alpe Adria

O akvizicijama trenutačno nema govora Naša trenutačna strategija uglavnom se usredotočuje na smanjenje potencijalnih negativnih učinaka krize za naše klijente. Uz to, ovo je vrijeme kada se možemo pobrinuti za poboljšanje kvalitete naših usluga i učinkovitosti >> Kao banka koja postoji gotovo 200 godina, uvijek smo primali depozite i odobravali kredite. To znači da naši depoziti uvelike financiraju kredite koje smo odobravali te da manje ovisimo o vanjskim izvorima financiranja. Uz to, naš

konzervativni model poslovanja s građanstvom omogućava nam da kontroliramo svoju bazu troškova i značajan dio svojih tokova zarade. Zahvaljujući tome mnogo pozitivnije razmišljamo o budućnosti naše Banke, čak i u krizi.

Kapitalna baza Erste Groupa ojačana je, potaknuta uspješnom dokapitalizacijom (1,7 milijardi eura), izdavanjem participativnog kapitala (1,76 milijardi eura), profitabilnom godinom 2009. te umjerenim padom rizika ponde-


BANKARSTVO rirane aktive. Sve je to rezultiralo pokazateljem Core Tier 1 (temeljeno na ukupnom riziku) od 8,5 posto u prvom tromjesečju 2010., što je iznad međunarodnog konsenzusa od osam posto. Model štedne banke štitio od krize Globalna ekonomska kriza pogodila je Europu i regiju Erste Groupa podjednako, što je dovelo do znatno viših troškova rizika. No, pozitivno je to što je potražnja za jednostavnim i transparentnim štednim i kreditnim proizvodima porasla zbog nesigurnosti koju je stvorila kriza, a Erste Group, kao nesporni vođa na tržištu u poslovanju s građanstvom, profitirao je od tog trenda. Prošla godina također je dokazala kako su se zemlje Srednje i Istoč-

ne Europe - unatoč slabostima u institucionalnom okviru - mnogo bolje nosile s krizom nego što je to bilo očekivano. Štoviše, dosljedan fokus na poslovni model štedne banke i uspješno upravljanje troš-

Vrlo smo zadovoljni trenutačnim rezultatima Erste&Steiermärkische banke i njenom strategijom u Hrvatskoj kovima pomogli su zaštititi Banku od utjecaja ekonomske krize. Naša podružnica u Hrvatskoj pokazala je snažne rezultate u 2009. i prvom tromjesečju 2010. Stoga nema nikakvog razloga za razmišljanje o povlačenju.

Postoji nekoliko faktora koji će se pokazati odlučujućim u Hrvatskoj: evolucija interne i eksterne potražnje te trajanje krize, potom razvoj turističke sezone, kao i razumno upravljanje fiskalnim politikama, što je sve od velike važnosti za rezultate bankarskog sektora. Dobra strana restrikcija rasta bila je ta što su one rezultirale čvršćim temeljima zaštite od krize, čime se pridonijelo stabilnoj situaciji na hrvatskom bankarskom tržištu i određivanju opreznijeg rasta održivog na duže staze. Četvrta najveća dobit Iako kriza obično potakne konsolidaciju, trenutačno ne vidimo velike transakcije u regiji. Naše poslovanje u Hrvatskoj pridonijelo je neto dobiti naše grupe u prvom tromjesečju 2010.

59

s oko tri posto. Sveukupno, Erste&Steiermärkische banka imala je četvrtu najveću dobit nakon Češke, Austrije, Slovačke i Mađarske. Vrlo smo zadovoljni trenutačnim rezultatima Erste&Steiermärkische banke i njenom strategijom u Hrvatskoj. O akvizicijama trenutačno nema govora. Naša trenutačna strategija uglavnom se usredotočuje na smanjenje potencijalnih negativnih učinaka krize za naše klijente. Uz to, ovo je vrijeme kada se možemo pobrinuti za poboljšanje kvalitete svojih usluga i učinkovitosti, kako bismo u potpunosti uhvatili tržišni potencijal nakon oporavka. Alina Costache, glasnogovornica Erste Groupa za područje Jugoistočne Europe

Ova godina neće biti lagana godina za Hrvatsku Banke i ostale financijske institucije se moraju prilagoditi novim uvjetima tržišta i suočit će se s dodatnim izazovima koje pred njih stavljaju konkurenti na tržištu, koji će zasigurno ući na hrvatsko tržište nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju >> Austrijska vlada ponudila je velikodušan i učinkovit paket potpore za bankovni sektor u zemlji. Raiffeisen Zentralbank Österreich (RZB), koji je naš većinski dioničar s udjelom od približno 72,85 posto, iskoristilo je taj paket u iznosu od 1,75 milijardi eura participirajućeg kapitala. Potkraj ožujka 2010. godine RZB Grupa knjižila je stopu adekvatnosti osnovnog kapitala od 8,8 posto, što pokazuje kako je njena kapitalizacija solidna. Participirajući kapital, koji je stavila na raspolaganje austrijska vlada, nije besplatan: banke trebaju austrijskoj državi plaćati godišnju dividendu u visini od osam ili čak 9,3 posto, ovisno o njihovoj financijskoj snazi (RZB plaća osam posto). Za razliku od drugih banaka, koje su također sudjelovale u korištenju tog paketa podrške, naša će Grupa isplaći-

vati te dividende jer smo poslovali profitabilno čak i u iznimno teškoj 2009. godini. S druge strane, za razliku od prakse u drugim zemljama, austrijska država nije stekla pravo glasa u Nadzornom odboru RZB-a, stoga austrijska vlada ne sudjeluje u vlasničkoj strukturi kao dodatni vlasnik financijske institucije. To je za nas bio odlučujući argument kod donošenja odluke o korištenju vladinog paketa. Treba imati na umu da je u svojoj cjelokupnoj 120-godišnjoj povijesti Raiffeisen bankarska grupa u Austriji uvijek poslovala bez javnog utjecaja, isključivo na načelima privatnog sektora i to veoma uspješno: ni jedan dioničar bilo kojeg Raiffeisen subjekta nikad nije pretrpio gubitak svojeg uloga zbog bankrota. Osim paketa potpore austrijske vlade za bankovni sektor, nismo kori-

stili ni jedan drugi oblik pomoći. Jedna od lekcija koju nas je ova kriza naučila jest da je regija Srednje i Istočne Europe veoma heterogena, a posljedice krize znatno su se razlikovale od zemlje do zemlje. Države poput Ukrajine, Mađarske i Latvije, u kojima nemamo podružnice, bile su najviše pogođene krizom. No tu su i zemlje, poput Češke i Slovačke, koje su se uspješno držale. Poljska je čak zabilježila pozitivan rast BDPa u 2009. godini što je izvanredan uspjeh. Očuvana profitabilnost Definitivno smo zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj. Utjecaj krize na naše poslovanje u Hrvatskoj odražava se u činjenici da nam je dobit nakon oporezivanja smanjena sa 61 milijun eura u 2008. godini na 53 milijuna eura

u 2009. godini. To je pad za više od 13 posto, no čak i u godini najteže ekonomske krize ipak smo očuvali profitabilnost. Ova godina neće biti lagana godina za Hrvatsku. Prema rezultatima Raiffeisen istraživanja, Hrvatska će biti jedina zemlja u regiji s padom BDP-a, od očekivanih 0,9 posto. Međutim, rezultati koje naša podružnica u Hrvatskoj bilježi u prvom kvartalu 2010. godine, s dobiti nakon oporezivanja u visini od 15 milijuna eura, prilično su obećavajući. Osim što smo se protiv posljedica krize borili cijelim nizom mjera, poglavito u području upravljanja rizika i troškovne učinkovitosti, uspjeli smo biti i veoma inovativni te smo kreirali veoma uspješnu inicijativu Prostor za preokret, koja je dala značajan poticaj tržištu nekretnina u Hrvatskoj.


60

BANKARSTVO

Očekivali smo da će opterećenje bankovnog sektora, izraženo kroz problematične plasmane koji su u 2009. godini zabilježili značajne iznose, kulminirati 2010. godine, a zatim početi padati. Međutim, u međuvremenu se pojavilo nekoliko novih problematičnih područja, primjerice proračunski deficit u Grčkoj i ostalim mediteranskim zemljama, što je „potreslo“ eurozonu. Sve je to, kad je riječ o Raiffeisen Internationalu primje-

Rezultati koje naša podružnica u Hrvatskoj bilježi u prvom kvartalu 2010. prilično su obećavajući

rice, pridonijelo daljnjem porastu problematičnih plasmana. No, to je ponajprije posljedica tečajnih razlika zbog slabljenja eura, inače bi se problematični plasmani zadržali na istoj razini. Pitanje je li kriza prikladno vrijeme za moguće akvizicije velikih banaka u regiji Srednje i Istočne Europe neprestano se pojavljuje. Zasad se govori jedino o ponudi banaka na prodaju, no dosad nisam vidio ni jednu da se doista prodaje. Mi smo, dakako, zainteresirani za mogućnosti rasta, no naša je pogodnost to što smo odlično zastupljeni u cijeloj regiji Srednje i Istočne Europe te stoga ne trebamo kupovati druge institucije. Rast više nije ključni kriterij uspješnosti Kao što sam već spomenuo, naša dobit nakon oporezivanja u Hrvatskoj je pala za 13 posto u 2009. godini, iako smo unatoč tomu uspjeli zaraditi 53 milijuna eura. To je u suprotnosti s padom od više od 73 posto kod dobiti nakon oporezivanja na razini Grupe Raiffeisen International 2009. godine. Iako se opseg naše bilance u Hrvatskoj smanjio 2009. godine, taj pad od 1,4 posto, na 5,9 milijardi eura, je manji od 10,7 posto smanjenja bilance Raiffeisen Internationala u prošloj godini. Ipak vrijedi istaknuti da su u ovim događajima veliku ulogu igrale i tečajne razlike. Trend rezultata za prvo tromje-

sečje 2010. godine za naše aktivnosti u Hrvatskoj i cijelu Raiffeisen International Grupu se značajno razlikuje od trenda iz 2009. godine. Na hrvatskom tržištu je naša dobit nakon oporezivanja u prva tri mjeseca ove godine porasla za više od 33 posto, na 15 milijuna eura s obzirom na isto razdoblje prošle godine, dok je aktiva pala samo 0,5 posto. Na razini Grupe Raiffeisen International je zabilježio udvostručenje dobiti nakon oporezivanja iz prvog tromjesečja na 124 milijuna eura, dok je aktiva Grupe porasla za 1,2 posto, na 77,2 milijarde eura. Nakon dugotrajnog razdoblja stabilnog rasta, hrvatsko financijsko tržište je ušlo u razdoblje obilježeno nestabilnijim razvojem. Rast više nije ključni kriterij uspješnosti. Umjesto toga, najvažniji pokazatelji uspjeha su fleksibilnost pružatelja financijskih usluga pri udovoljavanju zahtjevima različitih klijenata i učinkovitost u procesuiranju transakcija, te upravljanje rizikom. Banke i ostale financijske institucije moraju se prilagoditi novim uvjetima tržišta i suočit će se s dodatnim izazovima koje pred njih stavljaju konkurenti na tržištu, koji će zasigurno ući na hrvatsko tržište nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, što se očekuje vrlo brzo. Nakon 15 godina uspješnog poslovanja na hrvatskom tržištu, Raiffeisen Grupa je stvorila konkurentsku prednost kao etablirana lokalna financijska grupa, s prepoznatim imenom i snažnim vezama s klijentima. Izvrsnost naše usluge dokazuju nacionalne i međunarodne nagrade. Ovo razdoblje promjenjivih zahtjeva omogućava nam ponudu proizvoda čvršće povezanih s mogućnošću razvijanja tehnologija. Ciljna skupina klijenata uključuje one pojedince i tvrtke čije poimanje bankarstva ne prihvaća nikakva ograničenja. Očekujemo da će potražnja za sofisticiranim financijskim uslugama porasti neovisno o cjelokupnom razvoju tržišta - naša strategija podrazumijeva aktivno sudjelovanje u tom rastu. Herbert Stepic, CEO Raiffeisen International Bank-Holding AG

Hrvatsko tržište kao ključno u regiji Čvrsto vjerujemo u snažan i pozitivan razvoj Hrvatske te stoga slijedimo politiku aktivnog rasta na hrvatskom tržištu >> VBI grupacija ima izvrsnu kapitalnu poziciju. Potkraj 2009. godine temeljni kapital iznosio je milijardu eura, dok je stopa adekvatnosti kapitala iznosila 12,8 posto što VBI Grupu svrstava u Tier-1 kategoriju. VBI na tržištu Srednje i Istočne Europe posluje od 1991. godine i izgradio je mrežu od 10 banaka u devet zemalja regije koje opslužuju više od 1,5 milijuna klijenata. Kriza je različite zemlje u kojima poslujemo pogodila na različite načine i različitim intenzitetom, što je, naravno, uzrokovalo značajno usporavanje rasta. U Hrvatskoj poslujemo od 1997. godine i vrlo smo zadovoljni rezultatima poslovanja Volksbanka. Hrvatsko tržište vidimo kao ključno u regiji. Zasad je vidljiv velik broj indikatora utjecaja odnosno posljedica krize na bankarski sustav, no

cjelokupna će se slika vjerojatno moći ocijeniti tek potkraj ove ili početkom iduće godine. Dugoročna strategija - organski rast Ne mislimo da je vrijeme krize u regiji vrijeme mogućih preuzimanja većih banaka. Akvizicija banaka uglavnom je pitanje evaluacije

Potkraj 2009. godine temeljni kapital iznosio nam je milijardu eura budućih prilika na određenom tržištu te same cijene akvizicije. Trenutačno nam se čini kako je tržište, što se preuzimanja ili spajanja banaka tiče, prilično „tiho“, no budući da su cijene relativno niske, ovo bi vrijeme moglo predstavljati dobru priliku da pojedine banke ojačaju svoje pozicije. Međutim, VBI je trenutačno usmjeren na svoju postojeću mrežu. VBI Grupacija se sastoji od 10 banaka u devet zemalja Srednje i Istočne Europe. Volksbank Hrvatska jedna je od najboljih banaka u čitavoj mreži, a hrvatsko tržište u ukupnom rastu grupacije sudjeluje s visokim postotkom. Čvrsto vjerujemo u snažan i pozitivan razvoj Hrvatske te stoga slijedimo politiku aktivnog rasta na hrvatskom tržištu. Naša dugoročna strategija ostaje organski rast uz kvalitativni razvoj usmjeren na postizanje visokog stupnja zadovoljstva klijenata.


BANKARSTVO

61

Posljedice krize u Hrvatskoj osjetile su se kasnije Hrvatsko gospodarstvo još nije u stanju profitirati zbog povoljnijeg međunarodnog okruženja, no nacionalni dug je ostao nizak, dok je lanjski deficit povećan unutar granica dogovorenih prema Ugovoru iz Maastrichta. Stoga se Hrvatska neće morati suočiti s bolnim procesima prilagodbe fiskalnih pravila u dolazećim godinama, što bi moglo pridonijeti stvaranju dobrih temelja za gospodarski rast i oporavak >> OTP Grupa je uspješno održala iznimno visoku i stabilnu razinu adekvatnosti kapitala bez vanjskih intervencija. IFRS stopa adekvatnosti kapitala je iznosila 17,5 posto potkraj ožujka 2010., što predstavlja rast od 2,3 posto na godišnjoj razini. Tier 1 omjer porastao je za 13,8 posto (3,6 postotnih bodova na godišnjoj razini). Oba rezultata su značajno premašila rezultate konkurenata. Nekonsolidirani samostalni CAR temeljen na HAS-u dosegnuo je 17,6 posto, što je 5,3 postotna boda više nego prije godinu dana. BDP u Rusiji je smanjen za 7,9 posto u 2009. Narušena ravnoteža u trgovini nastala kao posljedica značajnog pada cijena ugljikovodika, u kombinaciji sa strogom monetarnom politikom s ciljem održavanja režima kvaziutvrđenog tečaja, rezultirala je još dubljom recesijom nego što se predviđalo. Sve sastavnice BDP-a su pale. Povećanje nezaposlenosti i blagi pad plaća doveli su do pada potrošnje građana od 8,5 posto. Niska iskoristivost kapaciteta, slaba potražnja te iscrpljenost financija banaka doveli su do pada od 15,5 posto u segmentu investicija. Ruske javne financije su se bazirale na politici anticiklične ekonomije prošle godine (kada je deficit iznosio šest posto BDP-a), trošeći fiskalne rezerve akumulirane kao višak u proračunu u vremenu prije 2009. godine. Recesija je ublažena u zadnjem kvartalu na razini od minus dva posto zahvaljujući državnoj potrošnji i ubrzanom rastu cijene ugljikovodika. Rusija se dokazala kao jedna od najdinamičnijih rastućih zemalja u regiji u 2010., s potencijalnim

rastom BDP-a od 3,5 posto ove godine. Blago jačanje rublje moglo bi pridonijeti smanjenju inflacije s lanjskih 11,7 na osam posto, dok će ravnoteža proračuna nastaviti iskazivati deficit, slično podupirući rast. Stopa kreditiranja unutar bankarskog sustava, slijedeći pad od lanjskih jedan posto, mogla bi dosegnuti tri posto BDP-a u 2010. godini, no i na taj način će se pokazati znatno nižom od dvoznamenkastih vrijednosti ostvarenih u ranijim razdobljima. Plasiranje novih depozita gospodarskih institucija moglo bi premašiti pet posto BDP-a. Kao posljedica niske penetracije unutar bankarskog sustava rast prodanih bankarskih proizvoda i usluga mogao bi dosegnuti 10 do 20 posto. Recesiju u Ukrajini ublažio MMF Veliki pad ekonomije u Ukrajini za 15,2 posto u 2009. godini predstavlja jednu od najdubljih recesija među zemljama u regiji. Pad tečaja za 60 posto na kraju 2008. godine negativno je utjecao na rast bilance privatnog sektora čija su zaduženja u stranim valutama, dok je 50-postotni pad cijena čelika kao glavnog izvoznog proizvoda podjednako negativno utjecao na prihode poduzeća i građana, rezultirajući padom domaće potrošnje za više od 20 posto. Recesija u Ukrajini ublažena je zajmom MMF-a vrijednim 10,6 milijardi dolara (iskorišten za financiranje deficita i povećanje rezervi središnje banke ). Oporavku je pomogao pozitivan priljev operativnog kapitala kao i puno veći omjer stranih sredstava poslovnih banaka (većinom u vlasništvu stranih banaka) obnovljen tada nego u vrijeme prijašnjih kriza

kada je riječ o bilanci plaćanja (Azijska kriza 1997. godine). U 2010. godini očekujemo rast BDP-a od 3,7 posto. Tečaj slabo praćen devalvacijom grivnje (hrivnja) mogao bi značiti početak oporavka međunarodne po-

OTP banka Hrvatska je lani ostvarila godišnju neto dobit od 3,2 milijarde forinti tražnje te ekonomskog rasta u Ukrajini. Znaci ekonomskog oporavka su vidljivi u industrijskoj proizvodnji. Izvoz bi se mogao povećati za četiri posto u 2010. godini što bi značilo da se konkurentnost cijena izvoznih proizvoda značajno povećala. Iskorištavanje stranih sredstava u bankarskom sustavu, slijedeći dvoznamenkaste valute prošlih godina, ostvarilo je negativan predznak u 2009. godini, što bi moglo rezultirati i daljnjim odljevom sredstava u 2010. godini. Bugarska je zabilježila pad BDP-a od pet posto u 2009. godini, što predstavlja prosjek regije. Moguće je da će ekonomske aktivnosti zemlje stagnirati ili se blago smanjiti i u 2010. godini. S obzirom na politiku fiksnog tečaja izvoz bi se mogao povećati za samo 4,5 posto (nakon što je u 2009. pad bio 9,8 posto) što je i dalje prilično nisko s obzirom na regionalne standarde. U međuvremenu, domaća potražnja će stagnirati s daljnjim skromnim kreditiranjem, rastom nezaposlenosti i čvrstom fiskalnom politikom. Zbog toga se može očekivati dodatan pad

od jedan posto u potrošnji građana (nakon pada od 6,2 posto u 2009.), dok će se investicije smanjiti za tri posto (pad od 27 posto u 2009.) Ekonomska struktura Bugarske sprječava ponovan ekonomski rast, dok u dolazećim godinama turizam, graditeljstvo i financijski sektor, na kojima se razvoj ranije bazirao, mogu pridonijeti u mnogo manjoj mjeri nego prije početka krize. Održivost valute u Bugarskoj nije upitna zbog niske razine državnog duga, visoke razine rezervi stranih valuta i stroge fiskalne politike. Deficit proračuna Bugarske u omjeru s BDP-om iznosio je 0,8 posto prošle godine na novčanoj osnovi, dok je ESA 95 deficit bio 3,9 posto što je ujedno bila i jedna od najnižih razina u Europskoj uniji. U okviru trenutačne situacije, režim fiksnog deviznog tečaja imao je moćan učinak pa se očekuje da će prosječna inflacija, nakon razine od 2,8 posto ostvarene u 2009., iznositi 1,5 posto u 2010. godini. S obzirom na kolebljive kapitalne tokove, proračunski deficit je pao sa 25 posto u 2008. na 8,6 posto prošle godine, a ne

OTP banka planira iskoristiti val konsolidacije na tržištu Srednje i Istočne Europe očekuje se više od sedam posto u 2010., koji će se financirati kapitalom od redovnih aktivnosti i pozitivnom bilancom transfera unutar EU-a.


62

BANKARSTVO

Duboka recesija u Rumunjskoj Bankarski sustav u Bugarskoj lani je značajno ograničio svoje kreditne aktivnosti, a nikakve značajnije promjene ne očekuju se ni u 2010. Rast ukupnog broja kredita za građane mogao bi pasti do 3,5 posto u odnosu na sedam posto u 2009. i 33 posto u 2008., dok će rast kredita za nefinancijske organizacije stagnirati na razini od 2,2 posto ostvarenoj u 2009. Smanjivanje penetracije unutar financijsko-posredničkog sustava utjecat će na opseg depozita jer će se depoziti građana povećati za samo devet posto u odnosu na prošlogodišnji rast od 11 posto. Kad je riječ o nefinancijskim institucijama, očekuje se rast depozita od 6,8 posto u odnosu na nagli pad od 10,5 posto prošle godine. U Rumunjskoj je, prema regionalnoj usporedbi, recesija bila vrlo duboka (-7,1 posto) u 2009. godini, kao posljedica zahuktavanja i visokog proračunskog deficita prije krize. Stoga je Rumunjska morala potražiti pomoć MMF-a kako bi popunila državni proračun. Međutim, u 2010. očekivani gospodarski rast u Rumunjskoj je 0,7 posto kao rezultat mjera štednje nove vlade kojima bi se trebao omogućiti rast domaće potražnje. S druge strane, rumunjska industrija i izvoz manje su osjetljivi na cikluse od ostalih u regiji. Unatoč suzdržanoj domaćoj potražnji, inflacija će porasti na 3,9 posto u 2010. (za razliku od 5,6 posto u 2009.), ponajprije zbog inflatornih utjecaja devalvacije. Radi daljnjih fiskalnih restrikcija rast kredita za građane mogao bi pasti na nulu, kao rezultat relativno velikog porasta hipotekarnih, te pada potrošačkih kredita. U slučaju kreditiranja tvrtki, stopa rasta bi mogla doseći pet posto. Međutim, rast kredita za građane će očekivano stagnirati, ali će ostati u okvirima dvoznamenkastih brojeva (10 posto, u usporedbi sa 17 posto u 2009.). Slovačko gospodarstvo djelovalo je iznenađujuće dobro u vrijeme krize (smanjenje BDP-a od samo 4,7 posto u 2009. manje je od regionalnog prosjeka), bez obzira na činjenicu da sektori izrazito osjetljivi na promjene gospodarskih okolnosti nose toliki teret.

Ovakvo stanje ostvareno je zahvaljujući oporavku međunarodnog gospodarstva u drugom dijelu godine, neto plasmanima koji su ostali u pozitivnom teritoriju tijekom 2009., te rasterećenju fiskalne politike. Istodobno, slovačka vlada nije morala poduzimati zamjetne korekcije jer je razina nacionalnog duga ostala niska, a deficit će početi opadati kako gospodarstvo bude jačalo. U Hrvatskoj su se posljedice krize osjetile kasnije zbog prilično stabilnog tečaja kune, koji je mogao zadržati poziciju zahvaljujući visokim deviznim rezervama čak i u vrijeme najvećih napetosti. Ipak, kao posljedica Vladine stroge fiskalne politike, hrvatsko gospodarstvo još nije u stanju profitirati zbog povoljnijeg

nji pad od 2,5 posto u 2010. godini. Potencijalni ugovor s MMF-om mogao bi pomoći državi, međutim brz oporavak neće biti moguć bez svježeg priljeva operativnog kapitala. Na bankarskom se tržištu očekuje opadanje volumena kredita i štednje. Posebna pažnja sigurnosti OTP banka Hrvatska je u svakom pojedinom kvartalu ostvarila pozitivne rezultate, te je unatoč udvostručenim troškovima rizika ostvarila godišnju neto dobit od 3,2 milijarde forinti u 2009. godini, čime je potvrdila status stabilnog igrača na hrvatskom tržištu. Hrvatska predstavlja vrlo važno tržište za OTP Grupu. Zahvaljujući uspješnom prikupljanju depozita, Banka je ostvarila povoljnu po-

na osiguravanje sredstava radi očuvanja kredita, te njeno vodstvo očekuje kako će troškovi rizika u 2010. godini pasti ispod razine od 2009. godine. Grupa ne samo da je očuvala, nego je i povećala operativnu dobit u 2009., ponajprije uvodeći stroge rezove troškova u svim operacijama, te djelomičnim povećavanjem razine financiranja klijenata. Imajući na umu da su se nacionalne ekonomije zemalja Jugoistočne Europe počele oporavljati, očekujemo postupan oporavak operativnog okruženja u 2010. godini. OTP Bank drži dobru poziciju te posjeduje dovoljne rezerve likvidnosti i kapitala kako bi uspješno odgovorilo na povećanu potražnju za kreditima u drugoj polovini 2010. godine.

ziciju kad je riječ o likvidnosti, te najmanji omjer između kredita i depozita unutar OTP Grupe (94 posto na kraju 2009. godine). OTP Grupa uspješno je rukovodila operacijama od početka krize. Nastojanja vodstva da se izgrade dostatne rezerve likvidnosti i kapitala pokazala su se uspješnim, dok je posebna pažnja bila usmjerena na sigurnost operacija umjesto na profitabilnost. Iznenadna ekonomska kriza potkraj 2008., pad vrijednosti domaćih valuta u odnosu na euro i dolar te postupno povećanje nezaposlenosti doveli su do nekvalitetne potrošnje sredstava, što je značajno utjecalo na profitabilnost čak i u četvrtom kvartalu 2009., izraženo povećanim troškovima rizika zbog potencijalnih gubitaka na kreditima. U 2009. Banka se usmjerila

Iskoristiti val konsolidacije OTP Bank planira iskoristiti val konsolidacije na tržištu Srednje i Istočne Europe. Zainteresirana je za zemlje s rastućim gospodarstvom, stabilnim političkim sustavom, te planiranim širenjem lokalnog bankarskog tržišta. Moguća ciljana tržišta su Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Slovačka. U 2009. godini OTP Grupa objavila je dobit poslije oporezivanja u iznosu od 151 milijarde forinti, od čega dio koji je ostvarila hrvatska operacija iznosi 3,2 milijarde forinti, što je drugi rezultat među osam stranih operacija OTP Grupe. Konsolidirana dobit OTP Banka poslije oporezivanja iznosila je 42,4 milijarde forinti u prvom kvartalu 2010., u čemu je hrvatska operacija sudjelovala sa 0,5 milijardi forinti neto dobiti. Unutar Grupe, vrijednost OTP banke Hrvatska predstavlja pet posto ukupnih sredstava, te sedam posto podružnica. OTP banka Hrvatska i njena matična tvrtka imaju dovoljno kapitala i dovoljno su likvidne za pojačane kreditne aktivnosti sukladno oporavljenom rastu gospodarstva. Očekivan rast kreditnog portfelja bit će pet posto, iznad očekivanog tržišnog prosjeka, dok će debitni portfelj rasti između tri i pet posto. Osim toga, OTP banka Hrvatska usmjerit će se na zadržavanje kvalitetnog kreditnog portfelja, koji premašuje prosjek na tržištu.

OTP banka Hrvatska usmjerit će se na zadržavanje kvalitetnog kreditnog portfelja međunarodnog okruženja. Zauzvrat, nacionalni dug je ostao nizak, dok je lanjski deficit povećan unutar granica dogovorenih prema Ugovoru iz Maastrichta. Stoga se Hrvatska neće morati suočiti s bolnim procesima prilagodbe fiskalnih pravila u dolazećim godinama, što bi moglo pridonijeti stvaranju dobrih temelja za gospodarski rast i oporavak, a što će također biti olakšano ulaskom Hrvatske u EU (najvjerojatnije 2012. godine). Uspoređujući stanje gospodarstava zemalja u regiji, srbijansko gospodarstvo također je prolazilo kroz teške trenutke za vrijeme krize, no lagani rast BDP-a od jedan posto može se očekivati u 2010. godini. Osim što stimulira gospodarstvo, kredit MMF-a jamči da će se proračunski deficit kretati u razumnim granicama. Može se očekivati daljnji pad inflacije na razinu od šest posto, dok se u bankarstvu najviša stopa rasta očekuje u sektorima štednje i kredita. U slučaju Crne Gore, nacionalno gospodarstvo palo je za 5,3 posto unatoč neočekivano dobroj turističkoj sezoni, te se očekuje dalj-


63

BANKARSTVO

DEPOZITI

Građani se ne daju Depoziti stanovništva su protekle godine, krizi unatoč, povećani za 4,49 posto, dok su oni gospodarstva smanjeni za 6,97 posto Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj potkraj travnja iznosili su 205,5 milijardi kuna, što je za 316 milijuna kuna ili 0,2 posto niže nego u ožujku. Promotrimo li njihova kretanja na godišnjoj razini, depoziti već sedmi mjesec za redom bilježe rast. Tako su ukupni depoziti potkraj travnja, na godišnjoj razini, veći za 4,8 milijardi kuna ili 2,4 posto. A kako je to bilo lani? Kraj protekle godine su depoziti poslov-

nih banaka te dviju štednih banaka dočekali na razini nešto višoj od 223,72 milijarde kuna što je u odnosu na 2008. godinu, kada su iznosili 223,92 milijarde kuna, pad od 0,09 posto. I lani su građani sa svojim depozitima ostavili gospodarstvo daleko iza sebe. Evo i ilustracije. Protekle, 2009. godine depoziti stanovništva iznosili su 149,3 milijarde kuna, što će reći da su krizi unatoč na godišnjoj razini povećani za 4,49 posto. Kad je riječ o gospodarstvu, njiho-

vi su lanjski depoziti stali na brojci od 70,59 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 6,97 posto. Inače, najviše ukupnih depozita je lanjske godine (uostalom, kao i godinu prije toga) imala Zagrebačka banka, više od 53,9 milijardi kuna, na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s oko 45,22 milijarde kuna, a treći Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od 30,52 milijarde kuna depozita.

Depoziti (000 kn) Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka UKUPNO: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka SVEUKUPNO:

Ukupno % 2008. 2009. promjene 1.307.165 1.455.981 11,38 325.714 411.016 26,19 846.240 n.p. n.p. 136.609 162.890 19,24 281.695 378.602 34,40 784.516 832.559 6,12 942.466 1.022.447 8,49 1.227.509 1.174.280 -4,34 28.515.587 30.528.412 7,06 10.124.704 9.723.983 -3,96 10.800.610 14.316.854 32,56 900.960 1.081.922 20,09 1.940.018 1.925.325 -0,76 1.756.404 1.689.275 -3,82 1.567.646 1.604.307 2,34 1.190.818 1.133.524 -4,81 2.210.906 2.145.681 -2,95 289.947 267.393 -7,78 9.303.238 9.256.090 -0,51 813.333 792.113 -2,61 2.169.842 2.043.071 -5,84 87.493 102.187 16,79 44.727.794 45.221.404 1,10 23.214.999 21.499.060 -7,39 308.455 272.120 -11,78 816.708 828.487 1,44 4.251.551 13.693.516 13.753.817 0,44 749.546 738.972 -1,41 1.029.444 972.413 -5,54 512.865 643.384 25,45 3.677.338 3.701.456 0,66 53.296.000 53.915.000 1,16 223.801.636 223.594.025 -0,09

Depoziti države

2008.

% promjene

2009.

1.431 18.161 81.054 67.468 632.094 892.859 264.514 102 86.850 36.800 142.762 7.869 68.403 158.511 17 2.124.292 15.366 20 52.240 231.961 164.722 18.600 13.851 9 36.550 u privredi 5.116.506

n.p. 1.741 23.928 56.685 64.706 278.055 643.943 303.240 8.990 48.043 30.480 85.848 12.679 37.089 90.430 19.710 17 1.806.913 131.865 16 34.158 96.931 8.535 6.928 10 7.306 u privredi 3.798.246

n.p. 21,66 31,75 -30,07 -4,09 -56,01 -27,88 14,64 8.713,73 -44,68 -17,17 -39,87 61,13 -45,78 -42,95 0,00 -14,94 758,16 -20,00 -34,61 -41,15 -54,11 -49,98 11,11 -80,01 -25,76

Depoziti privrede % 2008. 2009. promjene 255.524 422.021 65,16 26.214 12.612 -51,89 217.441 n.p. n.p. 6.477 199.381 282.658 41,77 509.761 547.795 7,46 506.679 603.567 19,12 391.390 385.200 -1,58 10.629.607 11.390.627 7,16 3.749.802 3.390.427 -9,58 5.019.088 5.202.472 3,65 386.261 382.637 -0,94 248.653 262.615 5,62 127.787 104.018 -18,60 498.451 483.724 -2,95 590.485 410.175 -30,54 324.579 325.230 0,20 97.574 98.106 0,55 1.617.404 1.200.621 -25,77 532.884 388.972 -27,01 503.193 346.705 -31,10 4.381 4.767 8,81 13.108.381 12.310.568 -6,09 10.358.088 8.015.713 -22,61 56.496 40.733 -27,90 127.080 130.120 2,39 1.211.442 5.071.324 4.688.299 -7,55 292.095 260.229 -10,91 512.650 309.915 -39,55 411.212 510.418 24,13 1.506.630 1.447.210 -3,94 16.777.000 16.595.000 -1,08 75.868.937 70.559.631 -7,00

Depoziti stanovništva

2008. 1.051.641 299.500 628.799 136.609 80.883 256.594 354.733 768.651 17.253.886 5.482.043 5.517.008 514.597 1.604.515 1.591.817 926.433 592.464 1.817.924 192.373 7.527.323 280.449 1.666.649 83.095 29.495.121 12.841.545 251.939 637.388 2.808.148 8.457.470 438.851 502.943 101.644 2.134.158 36.519.000 142.816.193

2009. 1.033.960 398.404 n.p. 156.413 94.203 260.836 362.195 724.374 18.859.730 5.689.613 8.811.142 690.295 1.614.667 1.554.777 1.034.735 710.670 1.783.362 169.287 7.965.039 383.431 1.696.366 97.403 31.103.923 13.351.482 231.371 664.209 8.968.587 470.208 655.570 132.956 2.246.940 37.320.000 149.236.148

% promjene

-1,68 33,02 n.p. 14,50 16,47 1,65 2,10 -5,76 9,31 3,79 59,71 34,14 0,63 -2,33 11,69 19,95 -1,90 -12,00 5,82 36,72 1,78 17,22 5,45 3,97 -8,16 4,21 6,04 7,15 30,35 30,81 5,28 2,19 4,50

-

10.295

-

-

-

-

-

10.292

-

-

3

-

119.571 223.921.207

120.513 223.724.833

0,79 -0,09

24.445 5.140.951

25.232 3.823.478

3,22 -25,63

16.211 75.885.148

24.377 70.594.300

50,37 -6,97

78.915 142.895.108

70.904 149.307.055

-10,15 4,49


64

BANKARSTVO

KREDITI

Malo, ali ipak u plusu Protekle godine su ukupni krediti premašili 258,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 1,79 posto Potkraj ovogodišnjega travnja, kazuju podaci hrvatske središnje banke, ukupni su krediti iznosili 258,6 milijardi kuna, što je u odnosu na ožujak povećanje od 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto. Promotrimo li njihova kretanja na godišnjoj razini, nakon što su gotovo devet godina bilježili rast dvoznamenkastim stopama, od sredine protekle godine vidljiv je njihov sve sporiji rast na godišnjoj razini. Ukupni krediti su tako u odnosu na prošlogodišnji

travanj viši za 248 milijuna kuna, odnosno 0,1 posto. Protekle godine su ukupni krediti, dakle oni odobreni državi, stanovništvu i gospodarstvu, pak, premašili 258,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje, doduše malo (što nikoga ne treba ni čuditi), od 1,79 posto. Kao što je to već uobičajeno, najviše je kredita dakako odobreno stanovništvu, oko 121,73 milijarde kuna što je na godišnjoj

razini smanjenje od 2,44 posto. Gospodarstvo se kreditno zadužilo za 103,71 milijardu kuna ili 3,16 posto više nego godinu dana ranije. Država je pak prošle godine podigla kredita ukupno teških nešto više od 26,33 milijarde kuna ili 23,72 posto više nego u 2008. godini. Najviše je kredita tijekom 2009. godine odobrila Zagrebačka banka - oko 64,17 milijardi kuna.

Odobreni krediti (000 kn) Ukupno 2008 Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

2009

% promjene

1.379.026 1.516.269 9,95 208.401 235.313 12,91 684.408 n.p. n.p. 142.570 137.961 -3,23 267.125 289.718 8,46 966.954 1.080.305 11,72 1.059.894 1.179.674 11,30 1.167.163 1.141.991 -2,16 31.214.645 34.017.031 8,98 8.288.558 8.426.974 1,67 19.802.505 29.013.611 46,51 759.141 845.593 11,39 1.449.381 1.452.423 0,21 1.172.528 1.209.587 3,16 1.326.101 1.378.968 3,99 948.344 1.083.374 14,24 1.815.098 1.832.682 0,97 247.522 225.924 -8,73 8.847.205 8.710.517 -1,54 917.162 849.501 -7,38 1.962.071 1.586.593 -19,14 78.513 85.643 9,08 44.611.888 43.821.109 -1,77 26.761.116 25.793.810 -3,61 213.780 164.475 -23,06 671.221 690.582 2,88 9.078.355 18.844.312 18.949.684 0,56 847.174 874.968 3,28 856.697 853.601 -0,36 560.449 441.628 -21,20 6.744.233 6.220.944 -7,76 59.860.000 64.175.000 7,21 253.753.540 258.285.453 1,79 -

Državi

% promjene

2008

2009

95 1.900.947 298.229 1.069.052 30.677 104.850 146 8.175 36.622 232.477 6.022.310 2.051.665 16.440 514.470 1.849.132 6.684 197.047 6.947.000 21.286.018

n.p. 3.045.708 429.640 1.988.138 63.166 93.770 3.898 7.304 221.866 460.847 1.407 6.443.484 2.881.884 18.921 2.279.728 7.735 188.641 8.199.000 26.335.137

18.892

-

-

-

106.883 101.488 253.860.423 258.405.833

-5,05 1,79

21.286.018

26.335.137

Privredi 2008

2009

% promjene

364.355 421.029 15,55 38.079 53.365 40,14 n.p. 247.251 n.p. n.p. 29.595 32.670 10,39 224.778 251.103 11,71 690.194 846.731 22,68 762.834 897.849 17,70 667.970 732.553 9,67 60,22 13.675.698 14.840.161 8,51 44,06 4.820.073 4.953.853 2,78 85,97 9.152.509 13.394.659 46,35 105,91 505.173 591.937 17,18 -10,57 718.472 750.748 4,49 2.569,86 734.947 870.882 18,50 -10,65 763.145 824.758 8,07 573.742 769.030 34,04 505,83 577.445 507.532 -12,11 164.019 141.601 -13,67 98,23 3.042.998 2.855.571 -6,16 668.447 686.403 2,69 798.368 754.279 -5,52 39.056 44.262 13,33 6,99 13.866.008 13.079.528 -5,67 40,47 10.771.785 9.793.148 -9,09 47.363 46.911 -0,95 15,09 183.047 178.251 -2,62 3.336.432 23,29 7.559.063 7.397.520 -2,14 629.108 752.419 19,60 15,72 555.953 567.846 2,14 444.784 348.290 -21,69 -4,27 1.990.256 1.924.810 -3,29 18,02 21.888.000 24.384.000 11,40 23,72 100.530.947 103.693.699 3,15 -

-

12.092

Ostalo

Stanovništvu

% promjene

2009

13.500 352 93.069 4.000 16.000 40.000 80.171 64.086 56.759 101.483 889.226 35.000 38.000 125.000 22.346 53.349 85.436 377 16.887 28.000 327.684 406 937.087 341.553 54.311 50.377 990.023 885.462 91.480 22 34.500 1.096.025 674.000 7.245.971

15.000 11,11 1.001.171 1.080.240 757 115,06 169.970 181.191 n.p. n.p. 344.088 n.p. 108.975 105.291 26.347 38.615 236.760 233.574 59.459 -25,83 216.889 222.366 11.748 -81,67 435.012 397.690 77.241 36,09 15.581.241 16.053.921 87.054 -14,22 3.068.773 2.956.427 474.926 -46,59 8.691.718 13.155.888 3 -99,99 188.291 190.487 59.000 55,26 588.059 548.905 20.000 -84,00 312.435 314.807 23.951 7,18 532.435 522.955 5.600 -89,50 321.253 308.744 122.492 43,37 1.115.595 980.792 250 -33,69 83.126 84.073 5.554.843 5.394.099 152 -99,46 220.715 162.946 147.874 -54,87 836.019 684.440 176 -56,65 39.051 39.798 1.446.411 54,35 23.786.483 22.851.686 839.132 145,68 13.596.113 12.279.646 748 -98,62 112.106 116.816 53.074 5,35 421.357 440.336 4.237.430 423.260 -52,20 8.550.655 8.849.176 24.686 -73,01 126.586 97.863 37.475 170.240,91 294.038 240.545 6.000 -82,61 81.165 87.338 922.101 -15,87 3.460.905 3.185.392 1.746.000 159,05 30.351.000 29.846.000 6.604.570 -8,85 124.690.604 121.652.047

-

-

6.800

2.047 7.544 268,54 23,72 100.532.994 103.713.335 3,16

10.000 7.255.971

10.000 6.621.370

2008

% promjene

2008

-

2009

-

-

7,90 6,60 n.p. -3,38 46,56 -1,35 2,53 -8,58 3,03 -3,66 51,36 1,17 -6,66 0,76 -1,78 -3,89 -12,08 1,14 -2,89 -26,17 -18,13 1,91 -3,93 -9,68 4,20 4,50 3,49 -22,69 -18,19 7,61 -7,96 -1,66 -2,44 -

0,00 94.836 83.944 -11,49 -8,75 124.785.440 121.735.991 -2,44


65

BANKARSTVO

ŠTEDNJA

Ipak uzlazno Lani je štednja u poslovnim bankama i dvjema štednim bankama u odnosu na 2008. godinu povećana za 4,49 posto te je premašivala 149,3 milijarde kuna Već i vrapci na granama uporno ponavljaju štedite! Dakako, ako imate od čega. Zapravo spremanje nekakve crkavice sa strane za crne dane ili ako, ne daj Bože, za nešto zatreba je prastara (pametna) praksa. Čak i u ovoj našoj ne baš ružičastoj kriznoj svakodnevici, kada onaj famozni remen koji povezuje mjesec s mjesecom postaje sve kraći. Uostalom, štednja je uvijek in. Pa čak i ona minimalna od sto, dvjesto kuna mjesečno dobro dođe. Glavno je da se štedi. Na bilo koji način. Možda se oni koji imaju više avanturističkoga duha

upute prostranstvima fondovske, osiguravateljske ili dioničarske terre incognite, što je, ako ćemo biti iskreni, za mnoge totalna nepoznanica. No za ove druge uvijek je pri ruci stara dobra klasična štednja u nekoj od banaka. Čuvanje novca u slamaricama ili čarapicama kod kuće je odavno out, a nije baš ni nešto sigurno. Makar što, reći će neki. Kakva štednja, od čega? Tu je kriza, recesija, plaće su sve manje i tanje, a cijene divljaju sve više. Jest, sve je to točno, ali prema našim podacima i krizi i rece-

siji i sve manjim plaćama unatoč, ipak se štedi. Naime, lani je štednja u poslovnim bankama i dvjema štednim bankama u odnosu na 2008.

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

Ukupno 2008. 2009. 1.051.641 1.033.960 299.500 398.404 628.799 n.p. 136.609 156.413 80.883 94.203 256.594 260.836 354.733 362.195 768.651 724.374 17.253.886 18.859.730 5.482.043 5.689.613 5.517.008 8.811.142 514.597 690.295 1.604.515 1.614.667 1.591.817 1.554.777 926.433 1.034.735 592.464 710.670 1.817.924 1.783.362 192.373 169.287 7.527.323 7.965.039 280.449 383.431 1.666.649 1.696.366 83.095 97.403 29.495.121 31.103.923 12.841.545 13.351.482 251.939 231.371 637.388 664.209 2.808.148 8.457.470 8.968.587 438.851 470.208 502.943 655.570 101.644 132.956 2.134.158 2.246.940 36.519.000 37.320.000 142.816.193 149.236.148 3 78.915 70.904 142.895.108 149.307.055

% promjene -1,68 33,02 n.p. 14,50 16,47 1,65 2,10 -5,76 9,31 3,79 59,71 34,14 0,63 -2,33 11,69 19,95 -1,90 -12,00 5,82 36,72 1,78 17,22 5,45 3,97 -8,16 4,21 6,04 7,15 30,35 30,81 5,28 2,19 4,50 -10,15 4,49

Kunska 2008. 2009. 274.240 254.481 54.987 63.048 215.144 n.p. 70.069 43.076 46.267 50.520 88.479 75.427 72.132 53.104 743.018 702.148 5.450.366 4.248.046 3.753.362 3.247.667 871.913 1.521.699 100.291 86.052 342.805 297.457 275.661 239.694 358.802 335.729 241.200 183.126 532.431 444.156 74.519 62.252 2.207.145 1.860.249 85.875 70.802 555.843 559.606 13.051 15.819 7.262.403 5.561.241 2.709.386 1.614.134 74.292 57.335 232.991 195.040 1.096.308 1.751.750 1.459.364 182.523 147.734 174.262 150.517 22.167 12.732 194.052 196.942 10.497.000 7.592.000 40.624.734 31.401.197 3 75.391 62.817 40.700.125 31.464.017

% promjene -7,21 14,66 n.p. -38,52 9,19 -14,75 -26,38 -5,50 -22,06 -13,47 74,52 -14,20 -13,23 -13,05 -6,43 -24,08 -16,58 -16,46 -15,72 -17,55 0,68 21,21 -23,42 -40,42 -22,82 -16,29 -16,69 -19,06 -13,63 -42,56 1,49 -27,67 -22,70 -16,68 -22,69

Devizna 2008. 2009. 777.401 779.479 244.513 335.356 413.655 n.p. 66.540 113.337 34.616 43.683 168.115 185.409 282.601 309.091 25.633 22.226 11.803.520 14.611.684 1.728.681 2.441.946 4.645.095 7.289.443 414.306 604.243 1.261.710 1.317.210 1.316.156 1.315.083 567.631 699.006 351.264 527.544 1.285.493 1.339.206 117.854 107.035 5.320.178 6.104.790 194.574 312.629 1.110.806 1.136.760 70.044 81.584 22.232.718 25.542.682 10.132.159 11.737.348 177.647 174.036 404.397 469.169 1.711.840 6.705.720 7.509.223 256.328 322.474 328.681 505.053 79.477 120.224 1.940.106 2.049.998 26.022.000 29.728.000 102.191.459 117.834.951 3.524 8.087 102.194.983 117.843.038

% promjene 0,27 37,15 n.p. 70,33 26,19 10,29 9,37 -13,29 23,79 41,26 56,93 45,84 4,40 -0,08 23,14 50,18 4,18 -9,18 14,75 60,67 2,34 16,48 14,89 15,84 -2,03 16,02 11,98 25,81 53,66 51,27 5,66 14,24 15,31 129,48 15,31


66

BANKARSTVO

godinu povećana za 4,49 posto te je premašivala 149,3 milijarde kuna. I tijekom 2009., uostalom kao i godinu dana ranije, najviše je štednje, kako kunske tako i devizne, prikupila Zagrebačka banka - 37,32 milijarde kuna, što je povećanje od 2,19 posto. Slijedi je Privredna banka Zagreb s više od 31,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 5,45 posto. Treći je Erste&Steiermärkische Bank s povećanjem od 9,31 posto ili, izraženo u kunama, štednja u toj banci lani je premašila 18,85 milijardi kuna, dok je četvrti Raiffeisenbank sa 13,35 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 3,97 posto. Građani su lani na štednji po viđenju imali ukupno 31,13 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 12,19 posto. I tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka sa 8,2 milijarde kuna, no i sa smanjenjem razine te štednje od 17,02 posto. Drugi je PBZ s više od 6,84 milijarde kuna što je 10,91 posto manje nego godinu ranije, treći je Erste&Steiermärkische Bank s nešto više

od 3,56 milijardi kuna i smanjenjem od 7,79 posto, a četvrti Raiffeisenbank kojem su građani povjerili na čuvanje preko 2,14 milijardi kuna uz smanjenje na godišnjoj razini od 7,73 posto.

Štedi se i krizi i recesiji i sve manjim plaćama unatoč Kad je riječ o oročenoj štednji, ona je lani premašila 118,17 milijardi kuna, što će reći da je u godinu dana povećana za 9,99 posto. Kad je riječ o rang-ljestvici poslovnih banaka, opet je na prvom mjestu Zagrebačka banka sa 29,11 milijardi kuna, sa 24,25 za vrat joj puše PBZ, kojeg slijedi Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od 15,29 milijardi kuna te Raiffeisenbank s oko 11,2 milijarde kuna. Ako pak štednju podijelimo na onu kunsku i onu deviznu, i lani je, kao što je to već niz godina, ona devizna u prednosti. Tako je protekle

godine kunska štednja dosegnula 31,46 milijardi kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 22,69 posto, dok je iznos devizne premašio 117,8 milijardi kuna što je pak u odnosu na 2008. povećanje od 15,31 posto. I prema iznosu kunske štednje na prvom je mjestu Zagrebačka banka sa 7,59 milijardi kuna što je ipak za 27,67 posto manje nego godinu dana ranije. U leđa joj gledaju PBZ sa 5,56 milijardi kuna i smanjenjem od 23,42 posto, potom Erste&Steiermärkische Bank sa 4,24 milijarde kuna i minusom od 22,06 posto te Hrvatska poštanska banka s oko 3,24 milijarde kuna i smanjenjem od 13,47 posto. Deviznu, ako nam je dozvoljeno tako je nazvati, rang-ljestvicu predvodi i opet Zagrebačka banka sa 29,72 milijarde kuna (povećanje od 14,24 posto), drugi je PBZ s više od 25,54 milijarde kuna (povećanje od 14,89 posto), treći je Erste&Steiermärkische Bank sa 14,61 milijardom kuna (povećanje od 23,79 posto), a četvrti Raiffeisenbank sa 11,73 milijarde kuna (povećanje od 15,84 posto).

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Slavonska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: A štedna banka malog poduzetništva Obrtnička štedna banka Sveukupno:

Štednja st. ukupno 2008. 2009. 1.051.641 1.033.960 299.500 398.404 628.799 n.p. 136.609 156.413 80.883 94.203 256.594 260.836 354.733 362.195 768.651 724.374 17.253.886 18.859.730 5.482.043 5.689.613 5.517.008 8.811.142 514.597 690.295 1.604.515 1.614.667 1.591.817 1.554.777 926.433 1.034.735 592.464 710.670 1.817.924 1.783.362 192.373 169.287 7.527.323 7.965.039 280.449 383.431 1.666.649 1.696.366 83.095 97.403 29.495.121 31.103.923 12.841.545 13.351.482 251.939 231.371 637.388 664.209 2.808.148 8.457.470 8.968.587 438.851 470.208 502.943 655.570 101.644 132.956 2.134.158 2.246.940 36.519.000 37.320.000 142.816.193 149.236.148 3 78.915 70.904 142.895.108 149.307.055

% promjene -1,68 33,02 n.p. 14,50 16,47 1,65 2,10 -5,76 9,31 3,79 59,71 34,14 0,63 -2,33 11,69 19,95 -1,90 -12,00 5,82 36,72 1,78 17,22 5,45 3,97 -8,16 4,21 6,04 7,15 30,35 30,81 5,28 2,19 4,50 -10,15 4,49

Po viđenju 2008. 2009. 40.667 62.575 8.824 8.220 32.137 n.p. 3.775 4.476 42.883 49.305 43.310 41.189 46.344 36.762 115.252 90.417 3.862.558 3.561.783 2.434.313 2.062.934 1.082.833 1.492.455 28.740 24.545 431.515 418.381 450.713 413.331 311.114 287.399 72.921 74.961 596.526 539.410 15.019 13.850 1.931.081 1.759.233 39.556 27.558 342.868 315.324 12.226 10.112 7.682.886 6.844.938 2.328.085 2.148.102 98.749 83.706 108.370 101.074 795.009 2.280.555 2.138.945 16.830 29.554 28.259 19.000 13.218 8.745 249.143 238.757 9.888.000 8.205.000 35.434.279 31.112.041 3 25.200 24.396 35.459.479 31.136.440

% promjene 53,87 -6,84 n.p. 18,57 14,98 -4,90 -20,68 -21,55 -7,79 -15,26 37,83 -14,60 -3,04 -8,29 -7,62 2,80 -9,57 -7,78 -8,90 -30,33 -8,03 -17,29 -10,91 -7,73 -15,23 -6,73 -6,21 75,60 -32,76 -33,84 -4,17 -17,02 -12,20 -3,19 -12,19

Oročena 2008. 2009. 1.010.974 971.385 290.676 390.184 596.662 n.p. 132.834 151.937 38.000 44.898 213.284 219.647 308.389 325.433 653.399 633.957 13.391.328 15.297.947 3.047.730 3.626.679 4.434.175 7.318.687 485.857 665.750 1.173.000 1.196.286 1.141.104 1.141.446 615.319 747.336 519.543 635.709 1.221.398 1.243.952 177.354 155.437 5.596.242 6.205.806 240.893 355.873 1.323.781 1.381.042 70.869 87.291 21.812.235 24.258.985 10.513.460 11.203.380 153.190 147.665 529.018 563.135 2.013.139 6.176.915 6.829.642 422.021 440.654 474.684 636.570 88.426 124.211 1.885.015 2.008.183 26.631.000 29.115.000 107.381.914 118.124.107 53.715 46.508 107.435.629 118.170.615

% promjene -3,92 34,23 n.p. 14,38 18,15 2,98 5,53 -2,98 14,24 19,00 65,05 37,03 1,99 0,03 21,46 22,36 1,85 -12,36 10,89 47,73 4,33 23,17 11,22 6,56 -3,61 6,45 10,57 4,42 34,10 40,47 6,53 9,33 10,00 -13,42 9,99


67

BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE

Najlakši put do stana Protekle je godine sklopljeno ukupno 130.717 novih ugovora vrijednih nešto više od 6,47 milijardi kuna Od samog početka, dakako nakon preležanih dječjih bolesti (uostalom, svaki novitet se u ovoj državi dočekuje sa skepsom), stambena štednja stjecala je sve više poklonika. To ne čudi jer riječ je o uistinu dobrom načinu da se, bez prevelikog gubljenja živaca i trošenja potplata, prikupi dovoljno novca za neki budući krov nad glavom, i to dok je čovjek relativno mlad. Bilo kako bilo, protekle je godine u pet stambenih štedionica, koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, sklopljeno ukupno 130.717 novih ugovora vrijednih nešto više od 6,47 milijardi kuna. Štedionice su lani odobrile 3265 kredita ukupno teških oko 462,4 milijuna kuna. Posljednjeg dana prošlogodišnjega prosinca štedni su depoziti, pak, premašivali iznos od 5,71 milijardi kuna, a štedionicama je protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 221,19 milijuna kuna. Najviše novih ugovora u 2009. godini sklopila je Prva stambena štedionica - 34.479, u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od dvije milijarde kuna. Wüstenrot je pak odobrio najviše kredita, njih 1708, u vrijednosti od 255,6 milijuna kuna. Kad je o štednim depozitima riječ, na prvom je mjestu Prva stambena štedionica s nešto više od 1,68 milijardi kuna.

Stambene štedionice (31.12.2009.) Stambena štednja

HPB

Broj sklopljenih ugovora

PBZ

Prva

Raiffeisen Wüstenrot

Ukupno

u 2009.

10.840

24.440

34.479

31.948

29.010

130.717

ukupno

37.227

187.112

425.973

395.766

253.832

1.299.910

Vrijednost sklopljenih ugovora,

u 2009.

405.336

1.137.499

2.002.317

1.428.084

1.497.694

6.470.930

000 kn

ukupno

1.409.622

10.213.537

24.176.856

22.428.153

12.291.273

70.519.441

Broj odobrenih kredita

u 2009.

76

128

637

716

1.708

3.265

ukupno

209

389

9.746

15.145

16.255

41.744

Vrijednost odobrenih kredita,

u 2009.

25.066

12.547

111.202

58.019

255.600

462.434

000 kn

ukupno

70.000

30.829

1.283.749

1.428.016

1.286.200

4.098.794

Stanje štednih depozita, 000 kn

31. 12.

125.849

1.208.780

1.682.012

1.518.960

1.177.693

5.713.294

Doznačena poticajna sredstva*,

u 2009.

5.061

49.320

70.197

61.608

35.010

221.196

000 kn

ukupno

7.686

252.099

696.725

691.037

331.589

1.979.136

* Doznačena poticajna sredstva za 2008. u 2009. i siječnju 2010.

Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

PBZ

Prva

2008.

HPB 113.456

1.545.493

2.081.528

1.991.308

1.223.204

6.954.989

2009.

170.871

1.431.634

2.013.805

1.822.398

1.285.027

6.723.735

2008.

24.334

35.966

124.180

143.500

53.497

381.477

2009.

25.407

65.873

150.418

180.000

64.921

486.619

2008.

(2.707)

7.254

18.419

(12.404)

2.349

2009.

39

13.127

23.375

1.114

11.723

28.022 / (15.111) 49.378

HPB Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

2008.

PBZ 14

Raiffeisen Wüestenrot

Prva

Ukupno

Raiffeisen Wüestenrot

21

44

174

166

Ukupno 419

2009.

12

21

39

166

153

391

2008.

28

n.p.

1

34

26

89 (bez PBZ)

2009.

30

n.p.

1

36

27

94 (bez PBZ)

2008.

57

-

250

2.850

653

3.810

2009.

25

-

222

2.109

690

3.046

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od stambenih štedionica u travnju 2010.

Broj sklopljenih ugovora u 2009. Wüstenrot

22,19%

Broj odobrenih ugovora ukupno HPB

HPB

PBZ

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2009. HPB

0,50% 0,93%

8,29%

Prva

PBZ

18,70%

Wüstenrot

23,35%

38,94%

Wüstenrot

5,42% PBZ 2,71%

55,27%

Prva

24,05%

RBA

24,44% Prva

26,38%

RBA

36,28%

RBA

12,55%


68

BANKARSTVO

SNJEŽANA HERCEG, PREDSJEDNICA UPRAVE PRVE STAMBENE ŠT

Anketa:

Stambena štednja pokr

POVEĆATI DRŽAVNE POTICAJE

1. 2.

Kako ste poslovali lani i što očekujete od 2010.? Kakve bi promjene trebalo uvesti u sustavu stambene štednje i zašto?

Izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju s će s izlaskom iz krize i oporavkom građevinskog sektora sigur je gotovo 35.000 novih ugovora o stambenoj štednji u iznosu od dvije milijarde kuna, odobreno je 112 milijuna kuna stambenih kredita građanima, od čega gotovo 65 posto za kupnju nekretnine, 21 posto za adaptaciju i rekonstrukciju, a preostalih 14 posto za izgradnju, komunalno uređenje i otplatu stambenog kredita u komercijalnim bankama. U ovoj godini otvoreno je već 17.000 ugovora, što je na razini istog razdoblja prošle godine, a isplaćeno je više od 43 milijuna eura kredita, što je nešto niže u odnosu na prošlu godinu.

>> U 2009. godini Prva stambena štedionica poslovala je uspješno unatoč gospodarskoj i krizi na financijskom tržištu. Svjetska financijska kriza odrazila se, među ostalim, u višim kamatnim stopama na štednju i na kredite građanima, uz pad potražnje za kreditima. Unatoč otežanim uvjetima sustav je bio siguran i stabilan, što je bilo važno za naše poslovanje. Prva stambena štedionica ostvarila je 23,4 milijuna kuna neto dobiti, što je najveći iznos dobiti od osnivanja Štedionice. Ponudu smo tijekom cijele godine prilagođavali tržišnim očekivanjima. Stoga je, unatoč svim navedenim okolnostima, Prva stambena štedionica nastavila trend porasta tržišnog udjela i učvrstila vodeću tržišnu poziciju u stambenoj štednji. Više od 443.000 ugovora Tijekom 11 godina poslovanja Prve stambene štedionice, do polovine lipnja ove godine, sklopljeno je više od 443.000 ugovora o stambenoj štednji, a odobreno više od 1,33 milijarde kuna stambenih kredita. Samo u 2009. godini otvoreno

Državni poticaji već pet godina isti Sigurni smo da su se klijenti uvjerili kako su štednja po fiksnim uvjetima i stambeni kredit uz nepromjenjivu kamatnu stopu u Prvoj stambenoj štedionici financijsko ulaganje u koje se mogu pouzdati u razdobljima brzih, velikih, a često i negativnih promjena. Smatramo da je zakonski sustav stambene štednje dobro postavljen i otporan na promjene

Lani smo ostvarili 23,4 milijuna kuna neto dobiti, što je najveća dobit od osnivanja Štedionice u okruženju. Okosnicu sustava, osim fiksnih kamatnih stopa, čini državni poticaj, kao i svugdje u svijetu. Visinom poticaja država utječe na interes građana za stambenu štednju. Time potiče i namjensku štednju građana te rješavanje stambenog pitanja uz pomoć povoljnih kredita na temelju štednje. Sustav stambene štednje potiče oporavak i pokreće niz gospodarskih aktivnosti donoseći korist državi, i to daleko veću no što su prora-


BANKARSTVO

69

EDIONICE

eće niz gospodarskih aktivnosti tambene štednje otvorene su mogućnosti da štedionice dio viška slobodnih sredstava ulažu u stambenu izgradnju, što no postati model dodatne ponude čunski izdaci za poticaj štednji. S obzirom na to da u Hrvatskoj već pet godina nisu povećani državni poticaji, bilo bi korisno razmisliti o uvođenju automatskog sustava povećanja državnih poticaja. Taj bi sustav mogao biti usklađen primjerice s kretanjima kamatnih stopa na štednju u bankama, s rastom cijena na malo, odnosno s nekim od pokazatelja gospodarske aktivnosti. Na taj bi način

sustav stambene štednje dobio novi zamah i postao ključni način rješavanja stambenog pitanja za brojne obitelji u Hrvatskoj. Zadnjim izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje otvorene su mogućnosti da štedionice dio viška slobodnih sredstava ulažu u stambenu izgradnju. S izlaskom iz krize i oporavkom građevinskog sektora, to će sigurno

Bilo bi korisno razmisliti o uvođenju automatskog sustava povećanja državnih poticaja postati model dodatne ponude svim stambenim štedišama. Štediše će nakon početka štednje moći izabrati stan u izgradnji

koju financira njegova stambena štedionica i koji će biti useljiv po završetku štednje. Štediša tada stječe pravo na korištenje redovnog kredita kojim kupuje stan od građevinara koji je gradio stanove sredstvima štedionice. Investitori grade za poznatog kupca, štediša kupuje stan od poznatog i priznatog izvođača, a oboje obavljaju transakciju po povoljnijim uvjetima od tržišnih.

IVAN OSTOJIĆ, ČLAN UPRAVE WÜSTENROT STAMBENE ŠTEDIONICE

Povećan tržišni udio Imamo iznimno kvalitetan portfelj korisnika kredita te je udio loših plasmana u ukupnim plasmanima potkraj 2009. godine iznosio svega 0,3 posto >> Wüstenrot stambena štedionica je 2009. godinu po većini parametara zaključila iznimno uspješno. Sklopili smo više od 29.000 novih ugovora stambene štednje, povećali tržišni udio po pitanju depozita za više od dva posto i trenutačno smo na 21 posto tržišta te smo zadržali vodeću poziciju na tržištu u segmentu stambenog kreditiranja (oko 37 posto ukupnog tržišta). Pri tome je važno naglasiti kako imamo iznimno kvalitetan portfelj korisnika kredita te da je udio loših plasmana u ukupnim plasmanima potkraj 2009. godine iznosio samo 0,3

posto, što je gotovo 10 puta manje od prosjeka tržišta kada je riječ o stambenim kreditima. Nastavak pozitivnog razvoja U 2010. godini očekujemo nastavak pozitivnog razvoja koji bilježimo u proteklih pet godina i planiramo povećati svoj tržišni

Planiramo povećati svoj tržišni udio udio za dodatnih dva posto u svim relevantnim segmentima te ćemo

zadržati strategiju niskorizičnog kreditiranja. Postojeći sustav stambene štednje koncipiran je solidno i osim povećanja iznosa državnih poticajnih sredstava, za što u ovome trenutku država nema financijskih kapaciteta, nema neke potrebe za mijenjanjem sustava. No zato svakako treba mijenjati percepciju javne uprave i donositelja odluka koje utječu na sustav stambene štednje jer na žalost još postoji mnogo nerazumijevanja i neznanja kada je riječ o funkcioniranju sustava.


70

BANKARSTVO

MIRKO BROZOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PBZ STAMBENE ŠTEDIONICE

Stagnacija sklapanja novih ugovora S obzirom na to da otplata stambenih kredita traje dugi niz godina, stabilnost cijelog sustava - kad je riječ o uvjetima štednje, kreditiranja i visini državnih poticaja - glavni je adut sustava stambene štednje >> Proteklu 2009. godinu obilježila je stagnacija u sklapanju novih ugovora te blagi porast raskinutih ugovora o stambenoj štednji u odnosu na prethodne godine. Odobreni krediti redovno su se otplaćivali pa je, imajući u vidu ukupnu ekonomsku situaciju, Stambena štedionica zadržala stabilno poslovanje i ostvarila sve zacrtane ciljeve iz godišnjeg plana. Imajući u vidu do sada objavljene informacije i prognoze za ovu godinu, ponajprije kad je riječ o zaposlenosti, visini i redovitosti isplate plaća te kretanju troškova života, posebice tzv. režijskih troškova, vijesti nisu optimistične. No budući da zajedno s državnim poticajnim sredstvima efektivni prinosi na štednju u PBZ stambenoj štedionici iznose i do 8,5 posto na godinu, nekog

većeg negativnog poremećaja u stambenoj štednji ni ove godine, nadamo se, neće biti. Pored toga, vrlo povoljne (posebice kad je riječ o manjim iznosima štednje) i još fiksne kamatne stope na stambenu štednju, ali i na stambene kredite, najveći su aduti stambenih štedionica u ovo turbulentno vrijeme. Životne investicije planirati znatno unaprijed Glavni argumenti koji karakteriziraju stambenu štednju i kredite u stambenim štedionicama su njihova fiksna kamatna stopa, atraktivne kamate i državna poticajna sredstva od 15 posto te maksimalna sigurnost ulaganja. Sve te karakteristike svakako treba samo zadržati i dalje, kako bi klijenti koji žele stabilnost na

dugi rok - kad je riječ o prinosima na njihove depozite ali i stabilnost njihovih kreditnih rata - mo-

Povoljne i fiksne kamate na stambenu štednju, ali i na stambene kredite, najveći su aduti gli imati u ponudi i takvu financijsku uslugu. S obzirom na to da se rješavanje stambenog pitanja ubraja u jednu od najznačajnijih i najvećih životnih investicija za veliki broj građana, takve životne investicije potrebno je planirati znatno unaprijed. Također, s obzirom na to da otplata stambenih kredita traje dugi niz godina, stabilnost cijelog sustava kad je riječ o uvjetima štednje, kreditiranja i visini državnih poticaja,

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj: Agroobrtnička banka d.d. Zagreb Alpe Jadran banka d.d. Split Cibalae banka d.d. Vinkovci Glumina banka d.d. Zagreb Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb Komercijalna banka d.d. Zagreb Međimurska štedionica d.d. Čakovec Trgovačko turistička banka d.d. Split Županjska banka d.d. Županja

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 20. 10. 2000. 30. 4. 1999. 3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999. 30. 4. 1999. 17. 3. 2004. 8. 9. 2000. 3. 5. 1999.

Likvidacija: Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb Križevačka banka d.d. Križevci Primus banka d.d. Zagreb Štedionica Dora d.d. Zagreb Štedionica Zlatni vrutak d.d. Zagreb

Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 23. 12. 2004. 1. 1. 2002. 28. 12. 2001.

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije: Hibis štedionica d.d. Zagreb Marvil štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 8. 6. 2001. 22. 3. 2000.

glavni je adut sustava stambene štednje, kako danas tako i za budućnost.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA BKS Bank AG, Zagreb Commerzbank Aktiengesellschaft, Zagreb Deutsche Bank AG, Zagreb LHB Internationale Handelsbank AG, Zagreb Union de Banques Arabes et Françaises UBAF, Zagreb


Slavonska avenija 3, Zagreb RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA 2009. GODINU

2009. u tisućama kuna

2008. u tisućama kuna

76.965 (36.159) 40.806

72.740 (30.201) 42.539

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija

10.439 (1.955) 8.484

10.875 (2.133) 8.742

Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi

5.429 9.049 14.478

2.619 10.202 12.821

Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi

(20.242) (9.168) (29.410)

(19.673) 8.868 (10.805)

Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu

34.358 (10.842) 23.516

53.297 (10.542) 42.755

47,03

85,51

2009. u tisućama kuna

2008. u tisućama kuna

34.358

53.297

Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentifi cirane gubitke

9.132

(1.351)

Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Promjene na sredstvima i obvezama iz poslovnih aktivnosti Potraživanja od Hrvatske narodne banke Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti

(376) 5.001

559 7.810

(5.909) (87.362) (949) (13.822) (43.530) 45.056 (1.825) (10.842) (71.068)

14.302 (42.181) 2.170 (6.483) (70.755) 118.532 (5.375) (10.542) 59.983

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

Zarada po dionici IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA 2009. GODINU

NETO NOVČANI TIJEK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti

BILANCA STANJA NA DAN 31. PROSINCA 2009. GODINE

31. prosinca 2009. u tisućama kuna

31. prosinca 2008. u tisućama kuna

47.173 64.882 126.398 87.471 765.114 0 20.021 16.337 9.912 1.138.089

37.883 58.973 175.393 96.904 703.132 20 45.426 10.101 10.378 1.138.210

PASIVA Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Ukupno pasiva

10.127 115.028 617.040 52.724 18.090 8.390 821.399

23.949 158.558 571.984 11.593 19.915 17.708 803.707

KAPITAL Dionički capital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 24.528 18.646 23.516 316.690

250.000 41.748 0 42.755 334.503

1.138.089

1.138.210

AKTIVA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Ulaganja u podružnice Nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ostala imovina Ukupno aktiva

Ukupno pasiva i kapital

IZVJEŠTAJ O STANJU I PROMJENAMA NA KAPITALU ZA 2009. GODINU (u tisućama kuna)

Stanje 31. prosinca 2007. godine

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit

Dobit tekuće godine

Ukupno

250.000

42.278

6.680

52.495

351.453

Raspodjela zadržane dobiti

-

-

(6.680)

-

(6.680)

Raspored dobiti u zakonske rezerve

-

2.959

-

(2.959)

-

Isplata dividende Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

-

-

-

(49.536)

(49.536)

-

(4.379)

-

-

(4.379)

-

890

-

-

890

Dobit tekuće godine

-

-

-

42.755

42.755

NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Materijalna i nematerijalna imovina Preuzeta imovina Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti

0 18.154 20.555 (6.236) (31.561)

3.240 (29.853) (252) 850 (26.015)

250.000

41.748

0

42.755

334.503

NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Plaćena dividenda Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti

(42.755) 41.131 1.426 (198)

(56.216) 7.281 (3.489) (52.424)

Isplata dividende

-

-

-

(42.755)

(42.755)

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

-

(1.793)

-

-

(1.793)

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

-

3.219

-

-

3.219

Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata

(39.705)

(18.456)

Prodaja revalorizirane imovine

-

(18.646)

18.646

-

-

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

213.276

231.732

Dobit tekuće godine

-

-

-

23.516

23.516

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

173.571

213.276

Stanje 31. prosinca 2009. godine

250.000

24.528

18.646

23.516

316.690

Stanje 31. prosinca 2008. godine

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima Štedbanke d.d., Zagreb Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Štedbanke d.d., Zagreb (“Banka”), koja uključuju bilancu na dan 31. prosinca 2009. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za godinu koja je tada završila, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilježaki s objašnjenjima. Odgovornosti Uprave Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim Standardima Financijskog Izvještavanja. Odgovornosti Uprave uključuju: utvrđivanje, uvođenje i održavanje internih kontrola važećih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja u kojima neće biti značajnih pogrešnih prikaza uzrokovanih prijevarom ili pogreškom; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i utvrđivanje razumnih računovodstvenih prosudaba primjerenih u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima na osnovi obavljene

revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju pridržavanje revizora etičkim pravilima, te planiranje i provođenje revizije do razine koja je potrebna za postizanje razumnog uvjerenja o tome da u financijskim izvještajima nema značajnih pogrešnih iskaza. Revizija uključuje provođenje postupaka radi pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama prikazanima u financijskim izvještajima. Odabir postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima uzrokovanih prijevarom ili pogreškom. U procjenjivanju tih rizika, revizor smatra interne kontrole važeće za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Banka kako bi odredio odgovarajuće revizorske postupke u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke. Revizija također uključuje procjenjivanje primijenjenih računovodstvenih politika i primjerenost utvrđenih računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ostale zakonske i regulatorne obveze Na temelju Odluke Hrvatske NArodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 48 do 52 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2009. godine, računa dobiti i gubitaka, izvještaja o promjenama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2009. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijsim izvještajima prikazanim na stranicama 53 do 61. Uprava Društva je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na stranicama 5 do 47 na koje smo izrazili m mišljenje kao što je gore navedeno. Zagreb, 28. travnja 2010. godine

Vjerujemo da su nam pribavljeni revizorski dokazi dostatni i čine razumnu osnovu za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja Štedbanke d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2009. godine, te rezultate

BDO Croatia d.o.o. Trg Trg J. F. Kennedya 6b 10000 Zagreb Ovlašteni revizor Irena Jadrešić

Član Uprave Guy Sadeh


72

NAZIV POGLAVLJA

OSIGURANJE Rang-ljestvica osiguranja za 2009. Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2009.

2008.

Osiguravatelj

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

1 3 2 4 5 6 8 7 9 10 13 11 12 15 14 16 18 17 20 19 22 24 21 23 25 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Kvarner VIG Grawe Hrvatska Triglav osiguranje Osiguranje Zagreb Merkur osiguranje Generali osiguranje Uniqa osiguranje Agram životno osiguranje Sunce osiguranje HOK osiguranje Helios VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Cosmopolitan Life VIG Velebit osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Victoria životno osiguranje Basler osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje KD životno osiguranje Victoria osiguranje Ukupno:

2008. 000 kn

2009. % 2008. 000 kn promjene 000 kn

2009. % 2008. 000 kn promjene 000 kn

2009. % 2008. 000 kn promjene %

3.243.961 1.086.568 1.121.070 680.209 540.479 432.857 377.860 396.875 296.706 267.256 183.567 235.856 186.357 105.058 114.823 88.600 75.267 82.190 38.468 64.702 25.205 979 27.326 7.948 812 9.680.999

3.029.486 1.043.632 986.164 661.183 540.536 416.428 400.089 370.895 295.938 272.077 234.370 227.754 180.803 145.128 100.028 97.007 88.820 87.443 51.818 49.818 35.526 31.158 28.190 17.701 9.912 4.246 131 9.406.281

2.673.076 1.043.632 649.632 661.183 326.507 157.419 318.681 191.684 31.740 165.652 112.578 180.803 145.128 47.223 97.007 51.818 35.526 28.190 131 6.917.610

356.410 336.532 214.029 259.009 81.409 179.211 264.198 106.425 121.792 227.754 52.805 88.820 87.443 49.818 31.158 17.701 9.912 4.246 2.488.672

-6,61 -3,95 -12,03 -2,80 0,01 -3,80 5,88 -6,55 -0,26 1,80 27,68 -3,44 -2,98 38,14 -12,89 9,49 18,01 6,39 34,70 -23,00 40,95 3.082,64 3,16 24,71 422,91 -2,84

2.880.265 1.086.568 697.106 680.209 334.449 165.787 297.084 198.984 29.222 139.796 91.272 186.357 105.058 63.471 88.600 38.468 25.205 27.326 7.135.227

-7,19 -3,95 -6,81 -2,80 -2,37 -5,05 7,27 -3,67 8,62 18,50 23,34 -2,98 38,14 -25,60 9,49 34,70 40,95 3,16 -3,05

363.696 423.964 206.030 267.070 80.776 197.892 267.484 127.461 92.295 235.856 51.353 75.267 82.190 64.702 979 7.948 812 2.545.775

-2,00 -20,62 3,88 -3,02 0,78 -9,44 -1,23 -16,50 31,96 -3,44 2,83 18,01 6,39 -23,00 3.082,64 24,71 422,91 -2,24

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u travnju i svibnju 2010. Napomene: Cardif osiguranje - podaci o premiji 2009.: HANFA, ne žele dati niti jedan podatak prije Skupštine koja bi se trebala održati u lipnju; podaci 2008. dobiveni lani za Privredni vjesnik KD životno osiguranje - podaci za 2008. i 2009.: HANFA Nerevidirani podaci - Agram životno osiguranje, Euroherc osiguranje, Generali osiguranje, Jadransko osiguranje, Sunce osiguranje i Triglav osiguranje

33,51 11,22 11,58 7,03 5,58 4,47 3,90 4,10 3,06 2,76 1,90 2,44 1,92 1,09 1,19 0,92 0,78 0,85 0,40 0,67 0,26 0,01 0,28 0,08 0,01 100,00

2009. % 32,21 11,10 10,48 7,03 5,75 4,43 4,25 3,94 3,15 2,89 2,49 2,42 1,92 1,54 1,06 1,03 0,94 0,93 0,55 0,53 0,38 0,33 0,30 0,19 0,11 0,05 0,00 100,00


OSIGURANJE

HRVATSKO OSIGURANJE U 2009. GODINI

Relativno dobri rezultati unatoč krizi Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj lani je dosegnula 9,41 milijardu kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 2,8 posto. Hrvatski osiguravatelji iskazali su i 169 milijuna kuna dobiti što je povećanje od 19 posto

mr. Vladimir Miletić PODACI HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE pokazuju višegodišnji rast premije osiguranja, ukupne i po stanovniku, ali i lagani zastoj porasta udjela te premije u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u 2008. godini. U 2009. godini došlo je do pada premije od 2,8 posto, što je znatno manje od pada BDP-a. Hrvatsko tržište osiguranja sada karakterizira stagnacija pod utjecajem krize. U zemljama Središnje, Južne i Jugoistočne Europe pad premija osiguranja u prvom polugodištu 2009. godine bio je veći od 20 posto. U šest zemalja taj pad se kretao u rasponu od 15 do 35 posto, u šest je bio između 1,8 i 10 posto, a u tri je zabilježen rast premije. U Zapadnoj Europi se u 2009. očekuje pad premija osiguranja između 10 i 15 postotaka. U tim relacijama pad premije u Hrvatskoj od 2,8 posto čini se dobrim rezultatom. Hrvatski su se osiguravatelji uglavnom uspješno oduprli krizi, a neki su je iskoristili kao priliku i znatno povećali premije.

Financijski sektor u Hrvatskoj u 2009. porastao je nominalno za 4,3 posto, prema 5,8 posto pada BDP-a. Imovina financijskog sektora se procjenjuje na 490 milijardi kuna i veća je za oko 47 posto od BDP-a. Taj rezultat pokazuje znatnu otpornost hrvatskog financijskog sektora na krizu koja je u nizu zemalja dovela do kontrakcije i negativnog rasta tih djelatnosti. Ipak, ne može se očekivati kako će financijski sektor dalje napredovati uz ovakav pad realnog sektora. Banke imaju aktivu od 371,4 milijarde kuna (u 2008. godini 361,7 milijardi, a u 2007. godini 336,4 milijarde kuna), što uz aktivu stambenih štedionica od 6,4 milijarde kuna čini više od 77 posto imovine financijskog sektora (u 2008. godini 78,4 posto). Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2009. godine iznosila je 29,3 milijarde kuna (u 2008. godini 22,6 milijardi), ili šest posto imovine financijskog sektora. Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, pak, iznosila je 1,14 milijardi kuna. Mirovinski fondovi su se u 2009. godini djelomično oporavili od gubitaka iz 2008. godine.

mr. Vladimir Miletić

73


74

OSIGURANJE

U 2009. godini malo je porasla aktiva otvorenih investicijskih fondova, sa 9,9 milijardi kuna ili tek 2,1 posto imovine financijskog sektora na 12 milijardi kuna (2,5 posto te imovine). Uz otvorene, značajnom imovinom raspolažu i zatvoreni investicijski fondovi (oko dvije milijarde kuna) i posebni investicijski fondovi (4,9 milijardi kuna). Veliki nebankarski segment su leasing društva s aktivom od 34,8 milijardi kuna, ili 7,1 posto imovine financijskog sektora.

Proteklih godina poslovni rashodi kretali su se između 33 i čak 40 posto Imovina osiguranja povećana je na oko 27,9 milijardi kuna ili za 10 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja u sektoru porastao sa 5,4 na 5,7 posto. Nakon preokretanja dotadašnje dinamike rasta nekih segmenata financijskog sektora, posebice investicijskih fondova, udio osiguranja u financijskom sektoru je lagano porastao, ali je još uvijek ispod onog u bogatim zemljama. Globalnu financijsku krizu najviše su osjetili američki i britanski, te osiguravatelji zemalja u kojima dominira angloamerički socioekonomski model. Osiguravatelji u kontinentalnoj Europi bili su manje izloženi financijskim rizicima krize. Ali osiguravateljni rizici i teškoće u poslovanju se u takvim okolnostima povećavaju. Hrvatski osiguravatelji nisu imali razvijene najrizičnije poslove trgovanja derivatima odnosno neosiguravateljske poslove koji su bili glavni generator gubitaka. Ulaganja osiguravatelja u Hrvatskoj uređena su konzervativnim propisima koji su se, sada, pokazali boljima od onih liberalnih.

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji 2008. 000 kn 3.243.961 1.086.568 1.121.070 680.209 540.479 432.857 377.860 396.875 296.706 267.256 183.567 235.856 186.357 105.058 114.823 88.600 75.267 82.190 38.468 64.702 25.205 979 27.326 7.948 812 9.680.999

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Kvarner VIG Grawe Hrvatska Triglav osiguranje Osiguranje Zagreb Merkur osiguranje Generali osiguranje Uniqa osiguranje Agram životno osiguranje Sunce osiguranje HOK osiguranje Helios VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Cosmopolitan Life VIG Velebit osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Victoria životno osiguranje Basler osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje KD životno osiguranje Victoria osiguranje UKUPNO:

% promjene -6,61 -3,95 -12,03 -2,80 0,01 -3,80 5,88 -6,55 -0,26 1,80 27,68 -3,44 -2,98 38,14 -12,89 9,49 18,01 6,39 34,70 -23,00 40,95 3.082,64 3,16 24,71 422,91 -2,84

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010. Napomene: - Cardif osiguranje - podaci o premiji 2009.: HANFA, ne žele dati niti jedan podatak prije Skupštine koja bi se trebala održati u lipnju; podaci 2008. dobiveni lani za Privredni vjesnik - KD životno osiguranje - podaci za 2008. i 2009.: HANFA - Nerevidirani podaci - Agram životno osiguranje, Euroherc osiguranje, Generali osiguranje, Jadransko osiguranje, Sunce osiguranje i Triglav osiguranje

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686 9.064

Konzervativna politika ulaganja Hrvatski osiguravatelji vodili su konzervativnu politiku ulaganja. Oko dvije trećine sredstava tehničke pričuve neživotnih osiguranja uloženo je u niskorizične oblike imovine, vrijednosne papire uglavnom izdane ili jamčene od Republike Hrvatske, nekretnine i depozite u hrvatskim bankama. Nešto više od jedne petine uloženo je u zajmove i vrijednosne papire na inozemnim burzama kao ulaganja srednjeg rizika. Blizu jedne desetine imovine su ulaganja višeg rizika: dionice i udjeli u investicijskim fondovima, među kojima su i dionički fondovi koji su u financijskoj krizi pretrpjeli značajne gubitke. Sredstva matematičke pričuve osiguranja života su uložena s još manje rizika. Više od šest sedmina sredstava je u oblicima ulaganja s nižim rizikom, samo pet posto je u srednjerizičnim inozemnim vrijednosnim papirima, a manje od desetine su ulaganja u investicijske fondove. Neki osiguravatelji su ipak pretrpjeli gubitke na ulaganjima. Otpis

2009. 000 kn 3.029.486 1.043.632 986.164 661.183 540.536 416.428 400.089 370.895 295.938 272.077 234.370 227.754 180.803 145.128 100.028 97.007 88.820 87.443 51.818 49.818 35.526 31.158 28.190 17.701 9.912 4.246 131 9.406.281

8.000

8.180 7.350

Neživotna Životna

6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.000

4.071

4.336 4.530

3.516 3.096

2.000

0

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Ukupno

2002.

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366

2004.

1.139

354

1.493

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

potraživanja za premije i smanjivanje vrijednosti ulaganja generira gubitke koji se trebaju pokriti iz kapitala i pričuva. To može zahtijevati dokapitalizaciju pojedinih osiguravatelja ili potaknuti preuzimanja i restrukturiranja na tržištu. Suradnja djelatnosti osiguranja sa zakonodavcima nastavlja se i dalje s promjenljivim rezultatima. Nakon što su se u 2009. godini

počeli primjenjivati novi propisi koji su osiguravateljima nametnuli nove doprinose za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i turističke članarine, početkom 2010. neki od tih nameta su djelomično korigirani. U paketu mjera hrvatske vlade za oživljavanje gospodarstva očekuje se ukidanje poreznih olakšica za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja, što bi moglo imati ozbiljan ne-


75

OSIGURANJE

Broj stalno zaposlenih 31. prosinca 2009.

Štete i sudski sporovi Broj šteta Osiguravatelj

% pro2008. 2009. mjene

Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Osiguranje Zagreb UKUPNO:

57 1.250 62 97 12

61 1.276 62 90 n.p.

7,02 2,08 0,00 -7,22 n.p.

235

226

-3,86

Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Osiguranje Zagreb UKUPNO:

2.658 2.853 7,34 98 105 7,14 32 31 -3,13 1.000 1.034 3,40 532 537 0,94 707 688 -2,69 251 232 -7,57 140 179 27,86 704 757 7,53 n.p. n.p. n.p. 665 636 -4,36 165 190 15,15 9 98 130 32,65 571 663 16,11 298 372 24,83 182 213 17,03 152 180 18,42 4 5 4 -20,00 528 520 -1,52 10.499 11.052 5,27

2008. 2.070 46.687 317 553 16 563 259.663 104.477 406 53.630 7.653 12.383 7.109 1.748 38.281 n.p. 20.782 7.056 49.580 26.451 5.355 793 4 32.495 678.072

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

povoljan utjecaj na životna osiguranja, dok bi se trebalo porezno poticati dobrovoljne mirovinske fondove.

u usporedbi sa 2008. godinom (7,1 milijardu kuna), dok je porast u 2008. bio 8,4 posto, a u 2007. godini 9,4 posto. Pad premije životnih osiguranja, koja je iznosila 2,489 milijardi kuna, potkraj 2009. iznosio je samo 2,2 posto, manje nego tijekom godine i manje od neživotnih osiguranja. To je bolje od predviđanja jer je tijekom godine taj pad bio i veći. Osjetno usporavanje premije životnih osiguranja počelo je još u 2008. godini, kad je porast iznosio samo 2,7 posto, te je premija povećana sa 2,473 milijardi kuna na 2,541 milijardu, za nepunih

Pad premije životnih osiguranja Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj dostigla je 9,41 milijardu kuna i manja je za 2,8 posto od 9,68 milijardi kuna u 2008. (kada je bila povećana za 6,8 posto prema 9,05 milijardi kuna u 2007. godini). Premija neživotnih osiguranja iznosila je 6,9 milijardi kuna i manja je za tri posto

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2009. Nezgoda Životna

26%

6%

Zdravstveno

3%

Vrsta Autokasko

11% Imovina Ostalo

14%

9% Autoodgovornost

31%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

2008. 2009. % 000 kn 000 kn promjene 547.533 547.050 -0,09 305.614 294.810 -3,54 1.155.514 1.008.786 -12,70 1.354.146 1.358.222 0,30 2.910.935 2.911.154 0,01 861.485 797.589 -7,42 7.135.227 6.917.611 -3,05 2.545.775 2.488.672 -2,24 9.681.002 9.406.283 -2,84

2009. 3.562 49.121 344 768 n.p. 1.024 252.523 164.937 805 49.420 8.894 13.837 5.437 4.500 36.032 n.p. 21.973 8.113 1 94.596 26.406 10.040 1.586 25 1 25.707 779.652

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2008. 2009. 42.341 89.878 353.222 404.023 4.982 5.595 4.442 7.941 95 n.p. 4.001 8.835 2.070.909 2.073.897 42.496 61.892 5.709 12.757 525.282 452.113 n.p. n.p. 178.336 209.856 97.811 89.906 15.200 35.117 354.910 290.818 n.p. n.p. 204.199 229.856 81.935 98.806 44 120.436 127.738 207.900 209.409 63.289 79.097 5.363 13.387 2.844 20 217.074 262.267 4.599.932 4.766.096

Broj sudskih sporova 2008.

2009. 639 24 1 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 558 n.p. 254 n.p. n.p. 276 14 n.p. n.p. 142 n.p. n.p. n.p. n.p. 1.351 -

585 24 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 121 n.p. 57 n.p. n.p. 265 14 n.p. n.p. 128 5 n.p. n.p. 1.526 -

70 milijuna kuna. U 2007. porast je iznosio 14,2 posto, a u 2006. godini 12,9 posto. Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji lani je nešto povećan, na 26,4 posto, nakon što je u 2008. pao na 26,3 posto, ispod 2006. kad je bio 26,5 posto, dok je u 2007. već bio dostigao 27,3 posto. Na rang-ljestvici prema ukupnoj premiji Croatia osiguranje sa 3029 milijuna premije i 32,2 posto udjela na tržištu je i dalje vodeće, dok je dalje na tablici tijekom protekle godine bilo dosta promjena. Euroherc je došao na drugo

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %) Vrsta Nezgoda Zdravstveno

2008. 5,66

2009. 5,82

3,16

3,13

Autokasko

11,94

10,72

Imovina

14,11

14,44

Autoodgovornost

30,07

30,95

Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

8,77

8,48

73,70

73,54

26,30

26,46

100,00

100,00


76

OSIGURANJE

mjesto, ispred Allianza koji je zabilježio pad premije od 12 posto, najviše u životnim osiguranjima. Sedam od prvih 10 osiguravatelja ostvarilo je manje premije nego godinu dana ranije. Iznimke su Kvarner VIG, Generali i Triglav, koji je s porastom od gotovo šest posto došao na sedmo mjesto ispred Basler osiguranja Zagreb. Deset najvećih osiguravatelja ima 85,3 posto ukupne zaračunate premije (u 2008. godini 87,3 posto), a pet najvećih 66,6 posto premije (u 2008. godini 68,9 posto). Nastavlja se smanjenje koncentracije na tržištu budući da manji i srednji osiguravatelji uglav-

Protekla godina je bila prilično turbulentna za osiguranje života nom ostvaruju veće stope rasta od najvećih osiguravatelja. U drugom dijelu tablice Helios iskazuje pad premije od gotovo 12 posto, Basler životno od 23 posto, a Sunce i Agram životno od oko tri posto. Svi ostali ostvarili su porast premije iznad prosjeka, a iznimno velik porast u kriznom okruženju bilježe Uniqa (28 posto), HOK (38 posto), Erste VIG (18 posto) i Velebit (35 posto). Ti su se uspjesi odrazili i u pomacima

na ljestvici: Uniqa je napredovala sa 13. na 11. mjesto, HOK sa 15. na 14., Erste VIG sa 18. na 17. i Velebit sa 20. na 19. Osiguravatelji u prvim godinama poslovanja bilježe visoke stope rasta, no Cardif radi već nekoliko godina i s povećanjem od 41 posto očito nalazi dobru tržišnu poziciju. Likvidirane štete U Hrvatskoj je sada aktivno 27 osiguravatelja. Nova društva su Société Générale i Victoria osiguranje. Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji iznosi oko 57 posto, približno isto kao i ranijih godina. Usporedba iznosa bruto likvidiranih šteta u protekloj i prethodnoj godini pokazuje da su ti iznosi za sva društva povećani za oko tri posto, dok je premija pala za gotovo tri postotka, što čini razliku od skoro šest postotnih bodova. Neki od najvećih osiguravatelja imaju mala povećanja iznosa šteta ili značajna smanjenja. Croatia ima porast šteta od samo 0,14 posto nakon 6,6 posto u 2008. godini, tri posto u 2007. i 5,5 posto u 2006., dok Euroherc bilježi smanjenje šteta od čak 14 posto, nakon rasta od 4,3 posto u 2008., u 2007. godini 5,8, a 19,9 posto u 2006., a Jadransko smanjenje od osam posto, nakon rasta od 3,8 posto u 2008. godi-

ni, 7,6 posto u 2007. te 4,6 posto u 2006. Triglav ima porast šteta od 0,7 posto, nakon 10 posto u 2008. godini. Helios bilježi smanjenje iznosa šteta od osam posto. Te su stope usporile prosječnu stopu rasta ukupnih šteta, dok većina ostalih osiguravatelja ima veće ili znatno veće stope rasta. Tako su štete u Allianzu porasle za 14,4 posto nakon 23,4 posto u 2008., 7,1 posto u 2007. i 20,3 posto u 2006., u Kvarner VIG-u za 12,6 posto (14,5 posto, jedan posto i 145,3 posto respektivno), u Graweu za 17,7 posto nakon 11,3 posto u 2008. što je bilo gotovo isto kao 11,6 posto u 2007. i 10 posto u 2006., u Basler osiguranju Zagreb za visokih 20,8 posto, nakon 10,7 posto u 2008., potom 1,6 posto u 2007. te u 2006. godini 11,9 posto, u Merkuru također za 20,6 posto nakon povećanja u 2008. za 39 posto. Visoke stope rasta šteta kod nekih manjih i novih osiguravatelja rezultat su bržeg povećanja portfelja kad nakon prvih godina poslovanja s malo šteta dolazi do uobičajenih razina likvidiranih šteta, ali visoki, dvostruki porast imaju i neki etablirani osiguravatelji, kao Agram životno i Cosmopolitan Life. Broj sudskih sporova, koji je u Hrvatskoj osjetno veći od europskog prosjeka, smanjen je samo u Basler osiguranju Zagreb, dok je kod ostalih


77

OSIGURANJE malobrojnih osiguravatelja koji su dostavili podatke povećan. Broj stalno zaposlenih povećan je za 553 ili za 5,3 posto, na 11.052. Više osiguravatelja je povećalo broj zaposlenih, ali dok su 2008. samo četiri osiguravatelja smanjila broj zaposlenih, u 2009. godini je takvih osam. To su Basler životno, Cosmopolitan Life, Erste VIG, ponovno Grawe i Helios VIG, te Kvarner VIG, Victoria životno i Basler osiguranje Zagreb. Najveći porast bilježe Sunce, HOK, Uniqa, oba društva Velebit, Triglav i Merkur. Premija automobilske odgovornosti ista kao 2008. Zaračunata premija osiguranja automobilske odgovornosti u 2009. godini ostala je ista kao u 2008., pa je udio premije AO-a ponovno povećan na 31 posto. U 2008. premija AO-a bila je povećana za 7,4 posto (u 2007. porast je bio 11,8 posto), udio u ukupnoj premiji je tada bio 30,2 posto, a u 2007. godini 30 posto. Time je zaustavljen pad udjela premije AO-a u ukupnoj premiji osiguranja, koji je trajao više od 10 godina. Taj udio je iznosio u 2001. godini 32,7 posto, a u 1998. godini 36,1 posto. Moguće je da je to bar djelomično rezultat akcije Hrvatskog ureda za osiguranje i MUP-a za smanjenje broja neosiguranih vozila u Hrvatskoj. Istina, broj osiguranja je sa 2,046 milijuna smanjen na

dva milijuna, na što je utjecala smanjena prodaja vozila i uklanjanje dotrajalih vozila iz prometa. Prosječna premija povećana je sa 1428 na 1456 kuna, za dva posto. U istom premijskom kolaču različit je udio pojedinih osiguravatelja, pa je tako zaračunata premija osiguranja AO lidera Croatie manja za 4,2 posto negoli godinu ranije, dok je premija Euroherca manja za 2,2 posto, Jadranskog za 0,4 posto, Allianza za 5,3 posto, Kvarner VIG-a za 2,6 posto i Heliosa za 16,5 posto. Premija Triglava povećana je za 8,8 posto, Basler Zagreba za 1,2 posto, Grawea za 2,3 posto i Sunca za 0,6 posto. Pored tih relativno malih promjena odskaču neki manji osiguravatelji koji su znatnije povećali svoj premijski prihod, i to već više godina za redom: HOK za 47 posto (u 2008. za 290 posto), Generali za 20,3 posto (u 2008. za 29 posto), Uniqa za 46,6 posto nakon 47,6 posto u 2008. i Velebit osiguranje za 49 posto. Autokasko manji za 147 milijuna kuna Premije osiguranja autokaska manje su za 147 milijuna kuna, ili za 12,7 posto što je dosta pridonijelo padu premije neživotnih osiguranja. Udio premije osiguranja autokaska je pao sa 11,9 na 10,7 posto. Rezultat je to dramatičnog pada prodaje motornih vozila za 50 posto. U 2008. godini premije osiguranja

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb Kvarner VIG Triglav osiguranje Osiguranje Zagreb HOK osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Sunce osiguranje Helios VIG Agram životno osiguranje Victoria životno osiguranje Victoria osiguranje Velebit životno osiguranje Societe Generale osiguranje Merkur osiguranje KD životno osiguranje Erste osiguranje VIG Croatia zdravstveno osiguranje Cosmopolitan Life VIG Cardif osiguranje Basler životno osiguranje Basler osiguranje UKUPNO:

2008. 000 kn 880.725 694.525 472.609 242.724 142.386 116.350 91.709 61.131 51.681 53.993 29.315 20.758 24.486 28.543 2.910.935

autokaska dosegle su 1,16 milijardi kuna, a udio je bio 11,9 posto, isto kao prethodne godine, uz povećanje premije od 7,1 posto. Premija osiguranja AK-a posljednjih godina imala je stabilan udio od oko 12 posto. Prije desetak godina udio je bio znatno niži, pa je tako 1998. on iznosio samo 7,9 posto. Treba se nadati da će se tržište automobila, a time i premija osiguranja autokaska uskoro oporaviti. Rezultati ostvarenih premija osiguranja autokaska po društvima se jako razlikuju. Četiri najveća osiguravatelja - Croatia, Euroherc, Allianz i Jadransko - bilježe pad između 11 i 18 posto, a slično i Grawe. Pad premije Triglava, Kvarner VIG-a i Basler osiguranja Zagreb je između jedan i devet posto, dok je to u Heliosu 53 posto. S druge strane Generali, Sunce i Velebit ostvarili su porast između pet i 10 posto, Uniqa od 11 posto i HOK 22 posto. Osiguranje imovine - iznenađujuće dobro Premije osiguranja imovine se u općoj krizi kreću iznenađujuće dobro. Premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti porasle su za 3,6 posto pa je njihov udio u ukupnoj premiji povećan na 6,2 posto, sa 5,8 posto u 2008. Premija ostalih osiguranja imovine smanjena je za samo 1,2 posto pa je udio povećan sa 8,1 posto na 8,2 posto. Iako se događaju kolebanja premija dviju vrsta osi-

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji 2009. % 000 kn promjene 843.537 -4,22 679.447 -2,17 470.527 -0,44 229.827 -5,31 138.756 -2,55 126.534 8,75 92.841 1,23 89.905 47,07 62.157 20,27 55.211 2,26 42.979 46,61 30.977 49,23 24.630 0,59 23.826 -16,53 2.911.154 0,01

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Triglav osiguranje Kvarner VIG HOK osiguranje Generali osiguranje Osiguranje Zagreb Grawe Hrvatska Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Sunce osiguranje Helios VIG Agram životno osiguranje Basler osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2008. 000 kn 449.272 186.460 162.218 98.147 53.205 54.473 26.537 27.556 29.092 20.776 13.860 9.906 8.298 15.714 1.155.514

2009. % 000 kn promjene 367.556 -18,19 165.670 -11,15 141.511 -12,76 83.002 -15,43 52.538 -1,25 49.459 -9,20 32.365 21,96 28.896 4,86 27.759 -4,58 17.678 -14,91 15.393 11,06 10.842 9,45 8.721 5,10 7.396 -52,93 1.008.786 -12,70

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.


78

OSIGURANJE

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji (životna osiguranja) 2008. 2009. % pro000 kn 000 kn mjene Croatia osiguranje 363.696 356.410 -2,00 Allianz Zagreb 423.964 336.532 -20,62 Merkur osiguranje 267.484 264.198 -1,23 Grawe Hrvatska 267.070 259.009 -3,02 Agram životno osiguranje 235.856 227.754 -3,44 Kvarner VIG 206.030 214.029 3,88 Osiguranje Zagreb 197.892 179.211 -9,44 Uniqa osiguranje 92.295 121.792 31,96 Generali osiguranje 127.461 106.425 -16,50 Erste osiguranje VIG 75.267 88.820 18,01 Cosmopolitan Life VIG 82.190 87.443 6,39 Triglav osiguranje 80.776 81.409 0,78 Helios VIG 51.353 52.805 2,83 Basler životno osiguranje 64.702 49.818 -23,00 Victoria životno osiguranje 979 31.158 3.082,64 Societe Generale 17.701 osiguranje Velebit životno osiguranje 7.948 9.912 24,71 KD životno osiguranje 812 4.246 422,91 UKUPNO: 2.545.775 2.488.672 -2,24

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 -

Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Kvarner VIG Triglav osiguranje Grawe Hrvatska Jadransko osiguranje Osiguranje Zagreb Generali osiguranje Uniqa osiguranje Merkur osiguranje Sunce osiguranje Helios VIG HOK osiguranje Velebit osiguranje Basler osiguranje Victoria osiguranje Agram životno osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG KD životno osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2008. 2009. % pro000 kn 000 kn mjene 779.952 775.264 -0,60 160.412 154.719 -3,55 79.640 79.649 0,01 74.409 78.489 5,48 57.661 58.422 1,32 38.863 37.349 -3,90 33.357 31.173 -6,55 29.619 30.403 2,65 25.440 30.276 19,01 18.267 23.154 26,75 20.120 23.039 14,51 15.155 13.632 -10,05 10.897 9.139 -16,13 3.841 5.734 49,28 4.721 5.062 7,22 1.792 2.645 47,60 73 -

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

1.354.146 1.358.222

0,30

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

guranja imovine pa jedne godine rastu premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti a druge premije ostalih osiguranja imovine - ipak ukupne premije osiguranja imovine rastu pa su lani povećane za četiri milijuna kuna. Tako su ukupne premije dostigle 1358 milijuna kuna naprama 1354 milijuna kuna u 2008. (u 2007. iznosile su 1242 milijuna, u 2006. 1165 milijuna, a u 2004. 1021 milijun kuna). Broj osiguranja u požarnim osiguranjima povećan je sa 497.000 u 2008. na 516.000 u 2009. (za 3,9 posto), a u ostalim osiguranjima imovine broj osiguranja je povećan sa 594.000 u 2008. na 605.000 lani. Natprosječan porast imovinskih premija i osjetan rast broja osiguranja u 2008. te dobri prošlogodišnji rezultati možda znače i oporavljanje osiguranja imovine. Najveći osiguravatelj imovine je Croatia s udjelom od 57 posto, slijedi Allianz sa 11,4 posto, pa Euroherc sa 5,9, Kvarner VIG sa 5,8, i Triglav sa 4,3 posto. Ostali osiguravatelji imaju udjele oko tri posto i manje. Pad premije u 2009. u Croatiji bio je 0,6 posto, u Allianzu 3,6 posto, u Eurohercu je premija stagnirala, u Kvarner VIG-u porast je bio 5,5 posto, a u Triglavu 1,3 posto. Premija je pala i kod Grawea za 3,9 posto te Jadranskoga za 6,6 posto, dok je u Basler osiguranju Zagreb povećana za 2,7 posto. Kretanja kod manjih osiguravatelja različita su pa velika povećanja bilježe Generali sa 19 posto, Uniqa sa 26,8 posto, Merkur sa 14,5 posto, HOK sa 49,3 i Basler sa 47,6 posto. Sunce i Helios VIG imaju smanjenje premije od 10 odnosno 16 posto. Osiguranje života i gore i dolje Protekla godina je bila prilično turbulentna za osiguranje života pa su neki osiguravatelji zabilježili poraste, a drugi padove premije i za po nekoliko desetaka postotaka. Tako je došlo do promjene na čelu: Croatia je s padom premije od samo dva posto zadržala udio od 14,3 posto i stigla na prvo mjesto. Allianz je s padom premije od dvadesetak posto smanjio svoj udio u premiji sa 17,3 na 13,5 posto i sad je na drugom mjestu. Merkur, Grawe i Agram životno ostali su na pozicijama od trećeg do petog mjesta, s padom premija od jedan do tri posto, dakle oko prosjeka. Kvarner VIG na šestom mjestu je ostvario premiju četiri posto veću, a Basler Zagreb na sedmom gotovo 10 posto manju, ali su ostali na svojim mjestima. Međutim, Uniqa s porastom od 32 posto došla je na osmo mjesto, Generali s padom od oko 17 posto je sad deveti, a na 10. je mjesto došao Erste VIG s porastom od 18 posto. Značajne rezultate ostvarili su i Victoria životno, Société Générale i KD Life. U protekloj godini se broj osiguravatelja života ponovno povećao sa 17 na 18, a novi sudionik je Société Générale. Premije životnih osiguranja, osim fond polica, su vrlo dobro podnijele udar krize. Premije klasičnih životnih osiguranja i dodatnih životnih

osiguranja su čak povećane za nekoliko milijuna kuna, pri čemu je broj životnih osiguranja povećan za više od 3000, dok je broj dodatnih smanjen za oko 9000. Smanjena je premija i broj rentnih osiguranja koja su na našem tržištu potpuno marginalna, za razliku od bogatih zemalja. Zanimljiva su kretanja osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik. U 2008. je broj fond polica OŽ-a povećan sa 33.428 na 49.248, dok je premija ostala ista, 224 milijuna kuna. U 2009. je broj tih polica porastao na 54.984, dok je premija smanjena za 37 posto, na 163 milijuna kuna. To znači da je interes za te police i dalje velik te da je premija smanjena privremeno zbog krize i smanjenih dohodaka. Manje premija zdravstvenog osiguranja Premija zdravstvenog osiguranja smanjena je u 2009. za 3,6 posto (nakon povećanja u 2008. za 11,6 posto i u 2007. za 23,6 posto) te je manja od 300 milijuna kuna, 295 milijuna. Na prvom mjestu je Sunce osiguranje uz pad premije od 4,3 posto (porast u 2008. bio je 41 posto, a 2007. godini 51 posto) sa 120,3 milijuna kuna i udjelom od 40,8 posto (u 2008. godini 41,1 posto, a u 2007. godini 32,6 posto), na drugom mjestu je Croatia zdravstveno


OSIGURANJE

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 Sunce osiguranje zdravstveno 2 Croatia osiguranje 3 Croatia osiguranje 4 Allianz Zagreb 5 Osiguranje Zagreb 6 Grawe Hrvatska 7 Jadransko osiguranje 8 Merkur osiguranje 9 Euroherc osiguranje 10 Uniqa osiguranje 11 Triglav osiguranje 12 HOK osiguranje 16 Kvarner VIG - Agram životno osiguranje - Basler osiguranje - Basler životno osiguranje - Cardif osiguranje - Cosmopolitan Life VIG - Erste osiguranje VIG - Generali osiguranje - Helios VIG - KD životno osiguranje - Societe Generale osiguranje - Velebit osiguranje - Velebit životno osiguranje - Victoria osiguranje - Victoria životno osiguranje UKUPNO:

osiguranje s premijom od 97 milijuna kuna, porastom od 9,5 posto (13,3 posto u 2008., a 32,2 posto u 2007.) i udjelom od 32,9 posto (u 2008. godini 29 posto, a u 2007. godini 28,6 posto). Zajedno s gotovo 30 milijuna kuna premije ostvarene u matičnoj Croatiji, zaračunata bruto premija je oko 127 milijuna i udio obiju tvrtki je 43 posto u ukupnoj premiji zdravstvenog osiguranja. Basler osiguranje Zagreb je uz pad premije od 37,6 posto nakon pada od 33,4 posto u 2007. došao na peto mjesto, iza Allianza koji je s manjim padom od 3,7 posto na četvrtom mjestu. Slijede Grawe s padom premije za 2,5 posto, Jadransko za 12,6 posto i Merkur za 1,9 posto. Euroherc je povećao premiju za 10 posto, Uniqa za 75,5 posto i Triglav za pet posto. Pad premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koja je rasla posljednjih godina brže od prosjeka tržišta, izazvalo je više čimbenika. Nije definiran paket usluga iz obveznog zdravstva tako da se ne može jasno odrediti granica između obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Stoga nije potpuno jasno koliko i koji dio zdravstvenih usluga mogu na sebe preuzeti osiguravatelji. Poslovanje hrvatskih osiguravatelja ote��ava i obveza traženja dviju dozvola za bavljenje dobrovoljnim zdrav-

Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija

2008. 2009. % pro000 kn 000 kn mjene 125.737 120.291 -4,33 88.600 37.041 17.373 18.639 4.605 4.882 3.232 2.736 1.413 874 18 464 305.614

97.007

79

9,49

29.850 -19,41 16.731 -3,70 11.627 -37,62 4.492 -2,45 4.267 -12,60 3.170 -1,92 3.011 10,05 2.480 75,51 919 5,15 690 3.733,33 275 -40,73 294.810 -3,54

2008. 2009. % pro000 kn 000 kn mjene 1 Croatia osiguranje 211.899 213.751 0,87 2 Euroherc osiguranje 94.207 94.386 0,19 3 Jadransko osiguranje 47.266 53.451 13,09 4 Allianz Zagreb 45.830 43.251 -5,63 5 Grawe Hrvatska 34.700 30.366 -12,49 6 Kvarner VIG 26.421 22.135 -16,22 7 Triglav osiguranje 18.082 17.658 -2,34 8 Uniqa osiguranje 15.729 15.931 1,28 9 Generali osiguranje 13.103 15.315 16,88 10 Osiguranje Zagreb 14.870 13.827 -7,01 11 Basler osiguranje 5.676 5.540 -2,40 12 Merkur osiguranje 5.870 5.532 -5,76 13 HOK osiguranje 4.287 4.828 12,62 14 Sunce osiguranje 3.890 4.425 13,75 15 Helios VIG 4.295 4.352 1,33 16 Velebit osiguranje 1.408 2.244 59,38 17 Victoria osiguranje 58 - Victoria životno osiguranje - Velebit životno osiguranje - Societe Generale osiguranje - KD životno osiguranje - Erste osiguranje VIG Croatia zdravstveno - osiguranje - Cosmopolitan Life VIG - Cardif osiguranje - Basler životno osiguranje - Agram životno osiguranje UKUPNO: 547.533 547.050 -0,09 Osiguravatelj

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u travnju i svibnju 2010.

stvenim osiguranjem, od nadležne institucije za nadzor, Hanfe, te Ministarstva zdravstva. Dodatno, osiguravatelji trebaju surađivati sa zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a te ustanove, opet, trebaju posebnu dozvolu Ministarstva zdravstva kako bi ugovorile svoj “višak kapaciteta” s tržišnim osigurava-

lan, prema nekim procjenama tek oko jedan posto.

Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji iznosi oko 57 posto teljima. Stoga pojedini osiguravatelji razvijaju svoj paralelni sustav klinika, što je vrlo skupo, umjesto da se jača suradnja osiguravatelja i zdravstvenih ustanova. Porezni propisi premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ne priznaju kao trošak, dok se neki pregledi u javnom zdravstvu priznaju. Niz neriješenih pitanja kumulira se već više godina iako osiguravatelji pokušavaju u dijalogu s državnom upravom to postupno rješavati. Zasad je udio tržišnog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji minima-

Rast osiguranja od nezgode Premija osiguranja od nezgode ostala je u prošloj godini gotovo ista, 547 milijuna kuna, nakon povećanja u 2008. za 4,2 posto (za 8,5 posto u 2007.), što je 5,8 posto ukupne premije (5,7 posto u 2008., 5,8 u 2007., a u 2006. godini 6,1 posto). Na prvom mjestu je Croatia, sa 214 milijuna kuna i udjelom od 39,1 posto (u 2008. godini 38,7 posto, isto kao 2007.) uz porast premije od 0,9 posto. Na drugom mjestu je Euroherc sa 94 milijuna kuna i udjelom od 17,3 posto (u 2008. godini 17,2, a u 2007. godini 18,3 posto) uz porast premije od 0,2 posto, slijedi Jadransko sa 53,5 milijuna kuna, udjelom od 9,8 posto (u 2008. godini 8,6 posto, 2007. godini 9,2 posto) uz porast premije od 13 posto, Allianz sa 43,3 mililijuna kuna i udjelom od 7,9 posto (u 2008. godini 8,4 posto, a u 2007. godini 7,9 posto) uz pad premije od 5,6 posto, te Grawe s premijom od 30,4 milijuna kuna, udjelom od 5,6 posto (u 2008. godini 6,3 posto, u 2007. godini 6,7 posto), i padom premije od 12,5 posto. Tih pet vodećih osiguravatelja zajedno imaju oko 80 posto portfelja i u protekle tri godine zadrža-


80

OSIGURANJE

vaju iste pozicije na tablici i slične udjele u ukupnoj premiji uz povremene oscilacije. Kod ostalih osiguravatelja s manjim portfeljem ima i nešto većih porasta premije, ali ne kao ranijih godina. Tako porast premije bilježe Generali (16,9 posto), HOK (12,6 posto), Sunce (13,8 posto) i Velebit (59,4 posto). Manji pad premije bilježe Triglav, Basler osiguranje Zagreb, Basler i Merkur, a manje poraste Uniqa i Helios VIG. Ta je vrsta osiguranja pokazivala tendenciju ispodprosječnog rasta i zaostajanja u ukupnom portfelju što je promijenjeno u protekloj godini. U 2009. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 169 milijuna kuna dobiti nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom, što je za 19

Suradnja djelatnosti osiguranja sa zakonodavcima nastavlja se i dalje s promjenljivim rezultatima posto više nego prije godinu dana. Croatia je povećala dobit sa 65 na 70 milijuna kuna (110 u 2007. i 105 u 2006.), a na drugom mjestu je Euroherc koji je povećao dobit sa 54 milijuna na 60 (44 milijuna u 2007.), treći je Allianz koji je povećao dobit sa 16,5 na 44 milijuna kuna, pa Jadransko sa 38 milijuna kuna, (2008. godine 37 milijuna). Slijede Agram životno sa 32 milijuna kuna, Grawe sa 26 milijuna, Merkur sa 25 milijuna te Sunce sa 13,7 milijuna kuna. Croatia zdravstveno ostvarilo je dobit od 4,5, a Uniqa od 2,5 milijuna kuna. Basler i Erste ostvarili su pozitivne rezultate od 11.000 i 16.000 kuna. Basler životno, Victoria životno, Victoria i Société Générale zabilježili su gubitke između 700.000 i oko tri milijuna kuna. Veće gubitke su iskazali HOK u iznosu većem od sedam milijuna kuna, potom Basler Zagreb sa 37,3 milijuna te Cosmopolitan VIG s čak 66,5 milijuna kuna. Visoki troškovi Hrvatski osiguravatelji dugi niz godina posluju s visokim troškovima. Proteklih godina, prema podacima većih osiguravatelja, troškovi obavljanja djelatnosti - poslovni rashodi - dostizali su između 33 i čak 40 posto. Slično je i kod manjih osiguravatelja. U troškovima najveći udio imali su troškovi pribave, a u njima su najveći troškovi provizije. Ta je stopa troškova visoka i djeluje negativno na profitabilnost osiguravatelja. Troškovi su niz godina veći od trećine zarađene premije, a to je previsoko, posebno u vrijeme krize kad bi trebalo racionalizirati poslovanje i smanjiti troškove. Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima, iznosio je potkraj 2009. godine 3302 milijuna kuna (u 2008. godini 3915 milijuna kuna, u 2007. godini 4397 milijuna, u 2006.

Poslovni rezultati Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Osiguranje Zagreb UKUPNO:

Ukupni prihodi, 000 kn % pro2009. mjene

Ukupni rashodi, 000 kn % pro2009. mjene

Neto dobit, 000 kn % pro2009. mjene

2008.

2008.

2008.

294.127 1.132.980 23.657 74.073 26.802 90.777 3.244.860 82.947 86.643 1.129.382 n.p. 549.244 145.098 70.894 710.135 n.p. 461.871 388.299 193.799 377.817 188.055 16.920 10.540 2.170 503.276 9.804.366

279.935 -4,83 242.305 246.935 1,91 1.058.919 -6,54 1.116.457 1.014.453 -9,14 24.702 4,42 27.031 24.691 -8,66 63.676 -14,04 71.031 64.405 -9,33 n.p. n.p. 34.756 n.p. n.p. 102.638 13,07 104.886 169.143 61,26 3.233.947 -0,34 3.176.387 3.136.942 -1,24 102.305 23,34 79.832 97.825 22,54 109.161 25,99 86.128 109.145 26,72 1.133.980 0,41 1.054.131 1.054.039 -0,01 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 500.689 -8,84 508.318 467.599 -8,01 133.015 -8,33 177.001 154.099 -12,94 124.531 75,66 70.754 132.208 86,86 714.389 0,60 673.380 676.587 0,48 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 480.037 3,93 n.p. n.p. n.p. 362.350 -6,68 387.221 337.484 -12,84 19.281 22.037 202.911 4,70 177.651 185.628 4,49 n.p. n.p. 425.373 n.p. n.p. 220.265 17,13 184.487 216.826 17,53 39.074 130,93 34.485 57.596 67,02 13.571 28,76 20.369 22.902 12,44 2.130 4.362 34.991 1.512,49 7.659 36.952 382,47 498.103 -1,03 584.079 535.391 -8,34 9.454.600 -3,57 9.243.721 8.767.249 -5,15

51.822 16.523 (3.374) 3.043 (7.954) (14.109) 64.911 3.115 515 54.390 n.p. 32.763 n.p. 140 36.755 n.p. n.p. 824 12.774 n.p. 3.051 (17.561) (9.825) (5.462) (80.802) 280.626 139.087 141.539

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u travnju i svibnju 2010. Napomene: Nerevidirani podaci - Agram životno osiguranje, Euroherc osiguranje, Generali osiguranje, Jadransko osiguranje, Sunce osiguranje i Triglav osiguranje

godini 3340 milijuna, a 2004. bio je 2020 milijuna kuna.) Od 2004. do 2007. godine jamstveni kapital povećan je više nego dvostruko, ali je u 2008. i 2009. smanjen, uglavnom zbog pada vrijednosnih papira na burzama. To je dovelo do gubitaka na ulaganjima koji su iskazani u pričuvama i jamstvenom kapitalu. Značajna smanjenja u 2009. iskazali su Croatia, Euroherc, Jadransko i oba društva Velebit, a manja Agram, Generali i Victoria životno. Osjetno su povećali jamstveni kapital Basler Zagreb, Helios VIG, Grawe, Merkur, Croatia zdravstveno, Erste VIG, Cosmopolitan Life i HOK. Tehničke pričuve hrvatskih osiguravatelja iznosile su na dan 31. prosinca 2009. oko 20,4 milijarde kuna (potkraj 2008. oko 18,5 milijardi kuna, u 2007. godini 16,8, a u 2006. godini 13,9 milijardi kuna), za 117 posto više od godišnje premije, dok je 2008. godine ta razlika iznosila 91 posto, u 2007. godini 78 posto, a 2006. godine 69 posto. Stalno povećavanje pričuva je ponajprije rezultat povećanja matematičke pričuve osiguranja života, ali rastu i tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja u godini u kojoj je smanjena premija. Tehničke pričuve neživotnih osiguranja lani su povećane za 174 milijuna kuna dosegavši gotovo 9,5 milijardi kuna, naprama 9,3 milijardi u 2008.

32.136 44.466 11 (729) n.p. (66.505) 69.690 4.480 16 59.637 n.p. 26.338 n.p. (7.677) 37.802 n.p. n.p. 24.866 (2.756) 13.650 n.p. 2.522 (18.522) (9.330) (2.232) (1.961) (37.288) 315.614 147.100 168.614

-37,99 169,12 n.p. 7,36 43,82 -96,89 9,65 n.p. -19,61 n.p. 2,85 n.p. n.p. 2.917,72 6,86 n.p. -17,34 12,47 5,76 19,13

godini, te su za 37 posto veće od godišnje premije tih osiguranja (u 2008. je ta razlika bila 25 posto, u 2007. bila je 24, a u 2006. godini 18 posto). Stalno povećanje tehničkih pričuva i životnih i neživotnih osiguranja pridonosi većoj stabilnosti i sigurnosti cijelog sustava osiguranja. Ukupne tehničke pričuve iznosile su oko 74 posto bilančne svote (isto kao u 2008.) i u godinu dana su povećane za oko 1,3 milijarde kuna. Tehničke pričuve su najviše povećali veći osiguravatelji s većim portfeljem životnih osiguranja, ali i neki s neživotnim osiguranjima. To su - Allianz za 191 milijuna kuna, Merkur za 146 milijuna, Euroherc za 143 milijuna, Cosmopolitan Life za 118 milijuna, Agram životno i Kvarner VIG za po 104 milijuna, Uniqa za 95 milijuna, Grawe za 86 milijuna kuna i Generali za 71 milijun kuna. Značajna su povećanja iskazali i Triglav za 70 milijuna kuna, HOK za 64 milijuna kuna, Erste za 51 milijun kuna, kao i Victoria životno sa 781.000 na više od 30 milijuna kuna. Potkraj 2009. godine matematička pričuva osiguranja života iznosila je 10,9 milijardi kuna, što je za 12 posto više od 9,8 milijardi godinu ranije, dok je to povećanje u 2008. iznosilo 18, u 2007. 19, a u 2006. godini 21


OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj

Jamstveni kapital, Matematičke pričuve, Tehničke pričuve ukupno, 000 kn 000 kn 000 kn % pro- 2008. 2009. % pro- 2008. 2009. % pro2008. 2009. mjene mjene mjene

Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Basler životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Osiguranje Zagreb UKUPNO:

132.528 122.406 275.650 320.284 24.596 27.337 31.480 36.201 31.345 n.p. 24.558 41.658 1.107.881 974.498 30.764 48.618 25.904 48.918 775.459 315.624 62.095 58.277 116.099 172.541 46.751 86.438 22.782 29.336 605.805 178.504 n.p. n.p. 92.112 95.066 96.747 134.017 37.675 50.696 54.303 77.044 93.618 52.942 57.946 45.130 26.260 53.619 43.863 30.261 38.478 37.561 95.154 231.181 3.915.619 3.302.391

-7,64 16,19 11,14 15,00 n.p. 69,63 -12,04 58,04 88,84 -59,30 -6,15 48,62 84,89 28,77 -70,53 n.p. 3,21 38,52 7,11 21,51 9,45 -41,81 -18,20 -2,38 142,95 -15,66

786.506 1.300.384 106.169 14.117 172.038 1.497.408 137.077 335.933 1.634.633 343.494 n.p. 599.563 1.252.628 148.894 240.886 9.195 781 1.178.937 9.758.643

890.395 13,21 808.519 912.371 12,84 1.482.360 13,99 2.038.316 2.229.550 9,38 44.367 45.020 1,47 121.258 14,21 108.121 123.919 14,61 n.p. n.p. 15.509 n.p. n.p. 290.585 68,91 177.326 295.365 66,57 1.636.192 9,27 5.648.950 5.594.096 -0,97 66.000 61.522 -6,78 188.187 37,29 138.699 189.907 36,92 - 1.323.852 1.466.471 10,77 382.546 13,88 483.109 554.573 14,79 1.727.240 5,67 1.901.537 1.997.213 5,03 351.963 2,47 491.965 481.567 -2,11 91.555 155.657 70,01 - 791.784 828.546 4,64 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 687.664 14,69 964.889 1.068.606 10,75 1.395.672 11,42 1.371.472 1.517.346 10,64 8.560 9.097 - 187.753 194.845 3,78 187.056 25,63 518.776 588.438 13,43 327.854 36,10 352.318 447.525 27,02 22.053 52.493 138,03 13.595 47,85 9.770 13.816 41,41 120 4.445 469,14 781 30.827 3.847,12 1.202.019 1,96 1.519.659 1.531.563 0,78 10.897.591 11,67 19.077.080 20.390.453 6,88

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravajućih društava u travnju i svibnju 2010. Napomene: Nerevidirani podaci - Agram životno osiguranje, Euroherc osiguranje, Generali osiguranje, Jadransko osiguranje, Sunce osiguranje i Triglav osiguranje

posto. Najveća apsolutna povećanja matematičke pričuve osiguranja bilježe veliki osiguravatelji života - Allianz, Merkur, Croatia, Grawe i Kvarner VIG, te Cosmopolitan Life, a relativno i apsolutno velika iskazuju manji, Erste VIG, Triglav, Uniqa i Velebit životno. Fokus osiguravatelja U središtu pažnje osiguravatelja u 2009. godini bilo je nekoliko ključnih pitanja kojima se oni bave i u ovoj godini. To su razvitak tržišta i kretanje ukupne premije i sredstava osiguranja, doprinosi za HZZO i turističke članarine, neosigurana i neregistrirana vozila, liberalizacija tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti, problemi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, edukacija zaposlenika, zaštita potrošača i ne zadnje - profitabilnost djelatnosti. U 2009. godini nastavljena su kretanja koja su u 2008. godini dovela do promjene nekih višegodišnjih trendova. Došlo je do pada premija, a smanjena su sredstva jamstvenog kapitala. Nastavljen je, ipak, porast sredstava tehničkih pričuva, kako neživotnih osiguranja tako i matematičke pričuve osiguranja života, što je vrlo važno za sigurnost isplata obveza prema osiguranicima. U prvih pet mjeseci ove godine premije osiguranja su za 2,1 posto manje

od onih u 2009. Pritom su premije neživotnih osiguranja smanjene za 2,4 posto, a životnih za 0,9 posto. Hrvatski bi osiguravatelji trebali biti zadovoljni ako ukupne premije u odnosu na protekle godine ne budu padale više od ovih nekoliko postotaka.

Hrvatski bi osiguravatelji trebali biti zadovoljni ako ukupne premije u odnosu na protekle godine ne budu padale više od ovih nekoliko postotaka Novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguravateljima je nametnuo doprinos u visini od 10 posto od naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obvezne automobilske odgovornosti na ugovore o osiguranju od 1. siječnja 2009. godine. Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori su svojim aktivnostima pridonijeli postizanju određenog kompromisa tako da je stopa doprinosa smanjena sa 10 na sedam posto, što je i dalje mnogo više od stvarnih troškova, ali ipak otvara perspektivu mogućeg rješenja i prije odluke u ustavnom sporu.

81

Drugi doprinos, članarina za turističke zajednice, obračunat je u iznosu od oko 25,5 milijuna kuna godišnje, a također je propisan temeljem arbitrarne prosudbe zakonodavca. Nakon akcija osiguravatelja, među ostalim i podnošenja Ustavnom sudu prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti tih odredaba s Ustavom Republike Hrvatske, došlo je do relativno brzog povoljnog rješenja. Članarina je stavljena u odnos s visinom premije nekih vrsta osiguranja koje su povezane s turizmom: osiguranja turista od nezgode, jamstava, otkaza putovanja, putnih osiguranja... Tako obračunate članarine procjenjuju se na oko 180.000 kuna za 2009. godinu, pa su pokrenuti postupci i ostvareni neki povrati preplaćenih iznosa. Broj neosiguranih i neregistriranih vozila zabrinjava Neosigurana i neregistrirana vozila su godinama prisutna na hrvatskim cestama u brojevima koji su više nego zabrinjavajući. Procjene su da se do 2009. u prometu nalazilo i do 150.000 neosiguranih vozila za koja nije na vrijeme produljena registracija niti je plaćeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Nadalje se procjenjuje da za još oko 50.000 vozila, koja nisu registrirana u posljednjih nekoliko godina, ne postoje podaci o tome jesu li u prometu ili su ostavljena na divljim odlagalištima. Prema tim brojkama i postotku od 10 posto u odnosu na ukupan broj vozila, bili smo s još nekoliko zemalja u vodećoj grupi europskih država, dok je prosjek u Europskoj uniji dva posto. Stoga su osiguravatelji zajedno s MUP-om pokrenuli veliku akciju informiranja i edukacije, koja treba biti trajna a ne kampanjska, te je popraćena i zakonskim sankcijama koje provodi MUP kako bi se te brojke svele u normalnije okvire. Rezultati zasad ohrabruju iako nema konačnih brojčanih podataka. Liberalizacija tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti ostala je u fokusu i u protekle dvije godine, ali se zapravo nije puno učinilo. Nastavljena je rasprava o kvaliteti sadašnjih podataka, ali novi cjenici nisu odobreni. Taj će se problem svakako morati riješiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U 2009. godini pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja nisu jednoznačni. Uz povoljna kretanja ukupnih sredstava osiguranja zabrinjava mali iznos ostvarene dobiti koja je, doduše, nešto veća nego u 2008., ali je manja od polovine iz ranijih godina. Dobit iznosi 8,8 posto od upisanog kapitala i samo 3,3 posto od zbroja upisanog kapitala i rezervi. Tehničke pričuve premašuju 20 milijardi kuna i ulaganja tih pričuva uz prinos od samo tri posto trebala bi generirati dohodak od 600 milijuna kuna. Ostvarivanjem minimalnog pozitivnog tehničkog rezultata taj bi dohodak predstavljao dobit, što bi se moglo postaviti kao poslovni cilj djelatnosti osiguranja.


82

OSIGURANJE

Anketa:

GODINA POSPREMANJA

ZDRAVKO ZRINUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA OSIGURANJA

Razvoj novih proizvoda - jedini način opstanka Tek će oporavak ukupnog hrvatskog gospodarstva uz rast zaposlenosti, osobne potrošnje i bruto domaćeg proizvoda te smanjenje nelikvidnosti, utjecati pozitivno i na poslovanje osiguravatelja

1.

Kakva je Vaša ocjena prošle i što očekujete od ove poslovne godine? Kako je kriza utjecala na tržište osiguranja?

2. Je li došlo vrijeme 3. okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu? 4.

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

5.

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta osiguranja na hrvatskom tržištu.

>> S obzirom na recesijsko okruženje zadovoljni smo prvim podacima za tekuću godinu. Unatoč krizi Croatia osiguranje i dalje je tržišni lider te čvrsto drži prvu poziciju na tržištu životnih osiguranja. Zaračunata premija

Potražnja za osiguranjem opada, a kapacitet prodaje slabi lani je smanjena za 6,6 posto, na 3029,5 milijuna kuna, što je izravna posljedica recesije. Tijekom 2010. godine pad premije je manji. Croatia osiguranje zabilježilo je smanjenje zaračunate premije u iznosu od 2,8 posto, no i to je trend koji ćemo svakako pokušati promijeniti do kraja godine. Prošla je godina bila teška, a ostatak 2010. će biti itekako izazovan iako vjerujem u blagi oporavak tržišta. Zato ćemo i dalje punom snagom nastaviti s optimizacijom poslovnih procesa i maksimalnim uštedama gdje god za njih postoji mogućnost. Resurse poslovne podrške stavljamo u funkciju prodaje jer je daljnji razvoj novih proizvoda i jačanje ponude i prodaje polica jedini način da opstanemo u ovim teškim vremenima. Daleko još od oporavka Ukupna bruto premija koju su hrvatski osiguravatelji zaračunali potkraj travnja ove godine iznosi 3318,2 milijuna kuna, što je umjereni pad od 1,9 posto u odnosu na

isto razdoblje protekle godine. No, daleko smo još od oporavka. Činjenica je da osiguravatelji preuzimaju efekte recesije iz realnog sektora. Potražnja za osiguranjem opada, a kapacitet prodaje slabi. Osim toga u svojstvu institucijskih investitora osiguravateljska društva kupuju financijske instrumente na tržištu kapitala u Hrvatskoj, a ono je uvijek reagiralo i dalje reagira na krizna kretanja na svjetskim financijskim tržištima. Takvi utjecaji ogledaju se u smanjenju stopa rasta imovine raspoložive za investiranje te svakako padu prihoda i efikasnosti. Tek će oporavak ukupnog hrvatskog gospodarstva uz rast zaposlenosti, osobne potrošnje i bruto domaćeg proizvoda te smanjenje nelikvidnosti, utjecati pozitivno i na poslovanje osiguravatelja.


OSIGURANJE Istina je da mnogi analitičari, primjerice Ernst&Younga, prognoziraju kako će spajanja i preuzimanja na europskom tržištu ponovno oživjeti ove godine, a sve s oporavkom globalne ekonomije. Ni mi nismo protiv mogućih akvizicija ako će za to postojati opravdani razlozi. Nacionalni osiguravatelj broj jedan Ipak, prije svega naša je poslovna politika temeljena na poticaju i organskom rastu već osnovanih društava Grupe Croatia osiguranje. Uz matično društvo na području Hrvatske Croatia osiguranje posluje s osam kćerinskih tvrtki, a u regiji smo prisutni preko svojih kćerinskih tvrtki u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i

na Kosovu. Croatia osiguranje u svojim ulaganjima poštuje prije svega načela konzervativnosti, sigurnosti i likvidnosti uz ostvarenje što je moguće većeg prinosa na uložena sredstva. Ukupna ulaganja Croatia osiguranja iznosila su potkraj prošle godine 4,9 milijardi kuna i povećana su za 3,6 posto. U odnosu na 2008. godinu najviše su porasla ulaganja u investicijske fondove, i to za 132 posto, dok su značajno smanjena ulaganja u zajmove i depozite banaka. Zbog niskih kamatnih stopa na kratkoročna oročenja sredstva su više usmjeravana u novčane investicijske fondove. Povećana su ulaganja u korporativne obveznice i komercijalne zapise, i to za 37,3 posto. Ulaganja u nekretnine porasla

su za 17 posto. U ukupnoj strukturi ulaganja i dalje najveći udio zauzimaju državni vrijednosni papiri sa 32 posto, a najmanje korporativni vrijednosni papiri s

Nismo protiv mogućih akvizicija ako će za to postojati opravdani razlozi pet posto. Napominjem da je CO kao jedan od najvećih hrvatskih institucionalnih ulagača usmjeren gotovo u cijelosti na direktna i indirektna ulaganja na hrvatsko tržište kapitala zbog potrebe njegova jačanja i stabiliziranja. Prosječna premija po stanovniku u Europi iznosi više od 2000 eura,

83

dok u Hrvatskoj jedva doseže 250 eura. To jasno govori koliki je potencijal rasta osiguravateljske industrije u Hrvatskoj. Unatoč krizi građani sve više razmišljaju o financijskoj stabilnosti i sigurnosti. Stoga očekujem u skoroj budućnosti rast imovinskih i životnih osiguranja, ali i mirovinskih i zdravstvenih osiguranja. Croatia osiguranje je jedan od najstarijih i najcjenjenijih hrvatskih brendova, a potrošači su nas prepoznali kao stručnu i sigurnu tvrtku koja se o sigurnosti svojih građana brine više od 125 godina. Mi smo definitivno nacionalni osiguravatelj broj jedan, s najvećim iskustvom i znanjem u poslovima osiguranja u Hrvatskoj te predvodnik razvoja osiguravateljske svijesti građana.

DAMIR ZORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROHERC OSIGURANJA

Spremno smo odgovorili na nastale prilike Pratimo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke, a zahvaljujući tome smo izrazito stabilan poslovni sustav >> Iako je protekla 2009. godina bila turbulentna, u Euroherc osiguranju zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatima koji su u skladu s našim planovima, bolji od kretanja na ukupnom tržištu. Iako je godina bila teška, spremno smo odgovorili na nastale prilike, a kako se naše poslovanje temelji na klasičnim osiguravateljskim proizvodima kao što je obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, nismo bili izloženi većim promjenama u strukturi porftelja. Pokazali smo da možemo dobro poslovati i u teškim vremenima, i da bez naturalnog rasta možemo održati poslovanje. Euroherc je ostvario dobar rezultat poslovanja u 2009. godini, o čemu govore i financijski podaci zahvaljujući kojima se i u ovom trenutku nalazimo na drugom mjestu kad je riječ o neživotnim osiguranjima na domaćem tržištu osiguranja. Odgovor na krizu Kvalitetan odgovor na krizu mora biti utemeljen na trima ključnim

ke. Ali i u tom lancu ima mnogo stepenica i čvorišta na kojima se može ispravljati pogreška. Ali ako se greške i ne otklone, posljedice snose uglavnom samo oni koji su ih izazvali ili propustili spriječiti. Ali kada je brzopleta država, onda su posljedice opasne za sve pa i za i one koji ih nisu izazvali. Stoga je odgovornost svih izražena, a odgovornost države, posebno

Životna su osiguranja dopuna pa i alternativa sve nedostatnijim učincima socijalnih sustava postavkama - viziji, vođenju i radu. U tomu moramo sudjelovati svi: država, tvrtke i zaposlenici. Kada je pojedinac brzoplet, postoji niz načina kako se greške mogu popraviti. Kada griješi tvrtka, posljedice trpe najprije njeni zaposlenici, pa kupci i partneri, pa u konačnici i zajednica koja ubire svoje nadležnosti od učinaka tvrt-

u vremenima krize, ključna je. Svi zajedno moramo reafirmirati kulturu rada. Nažalost, mi smo skloniji traženjima brzih rješenja, čarobnom štapiću. Kad bi se tako mogle riješiti stvari, lutrijski bingo zgodici mogli bi biti rješenje za gospodarsku krizu. Ali nisu. Nama treba više rada i bolja organizacija, više solidarnosti među

ljudima i suzbijanje svih vrsta pohlepe. Trebaju nam autentične osobe i vjerodostojne institucije koje će svoj autoritet graditi na rezultatima za budućnost, a ne na vječitim razračunavanjima o prošlosti. Krize nisu iste Euroherc upravo tako radi - pratimo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke. Upravo zahvaljujući tim činjenicama, Euroherc je danas izrazito stabilan poslovni sustav. Sve krize, one negdašnje i ove danas, kao i njihove posljedice, nisu iste. Tranzicijska gospodarska kriza imala je i druge uzroke, i drugu, nažalost ratnu, logiku pa i posljedice. Ona je mela velike, padali su giganti. Čak je i na teorijskoj, a i političkoj razini bilo prevladalo mišljenje kako se veliki sustavi ne mogu efikasno nositi s izazovima tržišta; kako je kontroling nemoguć u društvenom obliku vlasništva; kako je učinkovito upravljanje


84

OSIGURANJE

moguće jedino u privatnim tvrtkama, dok se država kvalificirala kao loš gospodarstvenik; kako smo zakasnili uključiti se u tehnološku utakmicu s razvijenima pa se treba držati naših posebnosti - usluga, prvenstveno trgovine, poljoprivrede i turizma. Mislilo se - malo je prilagodljivo. Padale su velike tvrtke, a bivši zaposlenici otvarali su male obiteljske trgovine i obrte. Danas izgleda da je posve obrnuto - mali su sve ugroženiji i mnogi nestaju preko noći, a veliki i snažni mogu se nositi s kriznim naletima. Istodobno, u svijetu ugroženi su upravo svjetski giganti koje spašava državni intervencionizam i na taj način gospodarski hranidbeni lanac opstaje. To ukazuje i na činjenicu da hrvatska kriza nije posve u skladu s onom svjetskom. Naša se događa također i zbog niza strukturnih neprilagođenosti, poput prevelikog i neefikasnog državnoga aparata, neodgovarajuće gospodarske strukture u kojoj dominiraju usluge (u prvom redu trgovina, i to najvećim dijelom trgovina inozemnim robama, a ne proizvodnja i trgovina vlastitim robama posebice izvoznom), u kojoj turizam ima izrazito značajan udjel, ali je silno ranjiv i podložan kretanjima u gospodarskom ili političkom okruženju, a tu je i previsoka razina zaduženosti, neodgovarajući odnos uvoza i izvoza... Plansko ulaganje u imovinu Što je prilika? Aktualni pad prometa i vrijednosti burzovnih indeksa od početka ove i kraja prošle godine nekadašnju priliku mnogima je sad obrnuo u grdnu nepriliku. Euroherc nije primarno okrenut pasivnim ulaganjima u dionice i fondove s ciljem da čeka na porast vrijednosti. Naša ulaganja u

udjele pojedinih tvrtki motivirana su namjerom aktivnijeg sudjelovanja dotične tvrtke u ostvarivanju naših prodajnih rezultata. I dalje planski ulažemo u svoju imovinu, u 2009. godinu ušli smo s novom podružnicom u Karlovcu, tijekom godine završili smo s nadogradnjom središnje poslovne zgrade u Zagrebu, otvorili novu zgradu u Velikoj Gorici i Kutini, te u 2010. ušli s dvije nove podružnice: Velika Gorica i Slavonski Brod. Upravo oni vidovi osiguranja koji

Dobrovoljna osiguranja imaju priliku i nadasve gospodarsku i socijalnu potrebu daljnjeg rasta su danas najugroženiji, a to su dobrovoljna osiguranja, imaju priliku i nadasve gospodarsku i socijalnu potrebu daljnjeg rasta. Životna osiguranja predstavljaju dopunu pa i alternativu sve nedostatnijim učincima socijalnih sustava u osiguravanju rizika starosti. Razvitak portfelja životnih osiguranja ujedno je prilika državi da se kroz plasman svojih obveznica u matematičke pričuve osiguravateljskih društava, kroz domaću gospodarsku aktivnost, zadužuje na domaćem financijskom tržištu. U takvom zaduživanju svi interesi ostaju ovdje, kod onog inozemnog interesi idu van. Dopunska zdravstvena osiguranja nadomještaju nedostatke u socijalnom javnozdravstvenome sustavu i država bi trebala poticati njihov razvitak. Interes za time je izrazit i na individualnoj i na javnoj razini. U Hrvatskoj ne pratimo europski opseg imovinskih osiguranja. Stoga mislim da će sa svakim danom našeg europeiziranja rasti i razina našega napretka na osiguravateljskome polju.

BORIS GALIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZA

Spremno dočekati 2011. Ne vjerujemo da će već u ovoj godini doći do pravog oporavka i smatramo da je treba iskoristiti za investiranje u kvalitetu poslovanja >> Prošla je godina bila iznimno teška i zadovoljni smo rezultatom koji smo postigli, posebno ostvarenom dobiti. Važno je da smo u sva tri faktora poslovanja, odnosno u tehničkim rezultatima (odnos između šteta i premije), upravljanju troškovima i investicijskim rezultatima, poslovali pozitivno. U ovoj godini očekujemo manje povoljne investicijske rezultate, i to zbog smanjenja kamatnih stopa na depozite. Ne vjerujemo da će već u ovoj godini doći do pravog oporavka i smatramo da je treba iskoristiti za investiranje u kvalitetu poslovanja kako bismo spremni dočekali 2011., kada zapravo vidimo realni izlazak Hrvatske iz recesije. Mi ćemo i dalje zadržati konzervativnu politiku ulaganja te se fokusirati na zadržavanje kvalitete portfelja i još bolje upravljanje troškovima. Nadalje, daljnji rast mreže poslovnih ureda i razvoj vlastite prodajne mreže jedan je od naših prioriteta za 2010. godinu. Nedavno smo na tržište prvi put izašli s proizvodom osiguranja djece - Tigar Teo - i akcijom Plavi kasko za vozila stara četiri godine i više, te bilježimo dobre rezultate. Usitnjenost tržišta Najveći problem za osiguravatelje jest da smo kao industrija neprofitabilni. To nije problem od jučer, kriza ga je samo više gurnula u prvi plan. Kada se uzmu u obzir i druge okolnosti, naša je procjena da će neživot zabilježiti pad od tri do pet posto na godišnjoj razini, dok je kod životnih osiguranja teško u ovom trenutku davati konkretne prognoze. Vjerujemo da bi svi bili zadovoljni kad bi na kraju ove godine tržište bilo na nuli.

Dobar dio industrije nije profitabilan te mislim da tu nije riječ samo o jednoj lošoj godini, nego da ima mnogo strukturirane neprofitabilnosti. Usitnjenost tržišta, možda i prevelik broj osi-

Najveći problem za osiguravatelje jest da smo kao industrija neprofitabilni guravateljskih kuća, jedan je od glavnih uzroka. Kriza će potrajati još neko vrijeme, i za sada svi pokušavaju preživjeti. Sigurno će jedan dio kuća razmišljati o tome želi li nastaviti poslovati. Činjenica je da je poslovanje s tolikim brojem osiguravatelja na tako malom tržištu dugoročno neodrživo. Konzervativnije ulaganje Zakon ograničava ulaganje hrvatskih osiguravateljskih kuća u inozemstvu te najviše ulaganje iznosi 15 posto imovine, čime


OSIGURANJE se poslovanje kuća usmjeruje na domaće tržište. Naše poslovanje je daleko ispod navedenog zakonskog ograničenja. Kad je riječ o domaćem tržištu, ostvarena je određena diverzifikacija, ali zbog

malog broja kvalitetnih ulaganja i dalje prevladavaju konzervativniji oblici ulaganja poput obveznica Republike Hrvatske. U ovoj godini glavnina fokusa u životnim osiguranjima i dalje će biti

klasične police života, dok ćemo se u neživotnim osiguranjima usredotočiti na osiguranja motornih vozila i imovinska osiguranja, gdje kvalitetom svoje usluge, adekvatnom i brzom isplatom šteta,

85

savjetovanjem kod ugovaranja novih polica, novim načinima plaćanja premije te širokom paletom postojećih i novih proizvoda, možemo zadovoljiti potrebe većine klijenata na tržištu.

SANJA ĆORIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE JADRANSKOG OSIGURANJA

Godina pospremanja Treba imati jasnu viziju razvoja društva, biti vjerodostojan prema svojim osiguranicima i djelatnicima te nadasve bolje komunicirati i prilagoditi se izazovima tržišta >> Jadransko osiguranje bilježi uspješnu prošlu poslovnu godinu s obzirom na financijske prilike u našem okruženju. I dalje svoje poslovanje temeljimo na osiguranju motornih vozila na koje otpada najveći dio ukupne zaračunate premije. U 2009. Društvo bilježi i rast ostalih vrsta osiguranja. Brz razvoj Društva potvrđuju i brojke koje prikazuju deseterostruko povećanje portfelja i porast broja zaposlenih. Trenutačni rezultati pokazuju kako se dobro držimo u ovo krizno vrijeme kada stanje na tržištu automobila direktno utječe na prodaju osiguranja automobila jer je prodaja novih vozila svedena gotovo na nulu. O rezultatima poslovne 2010. godine još je rano govoriti, no zasigurno možemo reći kako će Jadransko osiguranje i dalje pratiti tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj. Spremni na prilagodbe Osiguravateljske kuće koje su većinu svoje premije ostvarivale na rizičnijim vrstama osiguranja - kao što je bankoosiguranje - danas imaju većih problema u poslovanju, što se ne može reći za Jadransko osiguranje koje svoje poslovanje temelji na klasičnim vrstama osiguranja s izrazitim naglaskom na obveznom osiguranju od autoodgovornosti. Ova godina je definitivno godina pospremanja. To znači imati jasnu viziju razvoja društva, biti vjerodostojan prema svojim osiguranicima i djelatnicima te nadasve bolje komunicirati, brže odgovarati i prilagoditi se izazovima trži-

dok su se drugi, jači i moćniji, povećavali i okrupnjavali. Koliki će danak uzeti ova „netipična“ kriza, te tko će iz nje izaći kao pobjednik i postati još snažniji i veći, vrijeme će pokazati.

šta. Manji osiguravatelji bi mogli imati problema, posebno oni koji dosta ovise o prodaji vozila, koji su preuzimali rizičnije rizike te osiguravali rizična potraživanja. Prateći takve izazove i potrebe tržišta, Jadransko se spremno prilagođava, na način da bude što

Brža i efikasnija usluga unatoč krizi je budućnost dostupnije svojim osiguranicima, o čemu govori širenje prodajne mreže. Također, politika upravljanja ljudskim potencijalima i potrebe tržišta dozvoljavaju nam i zapošljavanje novih djelatnika uz stabilne plaće postojećih. Za vrijeme svake krize jedni su nestajali, uglavnom manji i slabiji,

Spremni za izazove Jadransko, temeljem aktuarskih načela, prilagođava svoje proizvode aktualnim zahtjevima tržišta, izbjegavajući osiguranje rizičnih potraživanja koja su dobrim dijelom pridonijela razvoju globalne financijske krize u svijetu. Tako iznimnu važnost u svom poslovanju dajemo upravo bitnom segmentu kao što je upravljanje rizicima. Prateći potrebe tržišta, Jadransko osiguranje spremno odgovara svim izazovima kojima je trenutačno izlože-

na i industrija osiguranja. Brža i efikasnija usluga unatoč krizi je budućnost, i u tom smjeru djeluje i naše Društvo. Tako se police autoosiguranja mogu produljiti i online, a među popularnim proizvodima Jadranskog osiguranja su i usluge Ključ u ruke, Dogovoreni termin, te mogućnost nabave zamjenskog vozila uz neke oblike kasko osiguranja, i to u usluzi Jadranskovozilo zamjensko. Proizvodi iz ponude Family paketa - Basic, Trend i Prestige - također nalaze sve više korisnika. Family paket novitet je na hrvatskom tržištu osiguranja kućanstava, a on jedinstvenim iznosom osiguranja u jednoj polici pruža pokriće za građevinski dio objekta sa stvarima kućanstva.


86

OSIGURANJE

IGOR JELIČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KVARNER VIENNA INSURANCE GROUPA

Spremno smo se suočili s izazovima Težište u poslovanju društva i dalje ostaje na kontroli troškova, optimizaciji procesa, visokoj kvaliteti pruženih usluga i brzoj isplati šteta, čime želimo povećati konkurentnost Društva i ostvariti veće povjerenje klijenata >> Svakako smo zadovoljni s dijelom ostvarenih rezultata u prošloj godini. No, ono što želimo odmah na početku istaknuti jest da je Kvarner Vienna Insurance Group u 2009. zadržao, pa i ojačao svoju poziciju na hrvatskom tržištu osiguranja s ostvarenih 540,5 milijuna kuna premije, od čega se 214 milijuna odnosi na životna osiguranja, a 326,5 milijuna na neživotna. S tim je rezultatom Kvarner VIG jedina kompanija među top 5 osiguravatelja na tržištu koja je zabilježila rast premije i tržišnog udjela (5,7 posto). Za Kvarner VIG u prošloj godini rast životnih osiguranja od četiri posto predstavlja odličan uspjeh. Jednako tako, zadovoljni smo i s kretanjima u dijelu imovinskih osiguranja, tako da će naša poslovna orijentacija na taj segment i dalje ostati jedan od prioriteta. Na području neživotnih osiguranja bilježimo pad od 1,5 posto

Zadržali smo, pa i ojačali svoju poziciju na tržištu uslijed osjetnog pada prodaje novih vozila, a time i kasko osiguranja. U obveznim osiguranjima od autoodgovornosti bilježimo rezultate na razini 2008. godine iako je prijašnjih godina upravo taj segment bio jedan od generatora rasta u osiguravateljskim društvima. Stagnacija premija osiguranja Kvarner Vienna Insurance Group spremno se suočio s izazovima u ovoj 2010. godini, orijentiravši se na daljnju stabilizaciju pozicije društva kao petog najjačeg osiguravatelja na hrvatskom tržištu osiguranja. Težište u poslovanju društva i dalje ostaje na kontroli troškova, optimizaciji procesa,

ročno gledano, postoji opasnost da se suočimo sa smanjenim interesom građana za životna osiguranja i dobrovoljna zdravstvena osiguranja, što može značiti socijalne posljedice za građane, ali se i ponovno odraziti na poslovne rezultate osiguravatelja. Tržište osiguranja stalno je podložno promjenama. Određene grupacije idu na okrupnjavanje društava. Primjer je Basler osiguranje, ali i Vienna Insurance Group, gdje je upravo u tijeku spajanje Heliosa i Cosmopolitan Lifea. U trenucima pada tržišta takvi strateški potezi mogu na rashodovnoj strani donijeti znatne uštede, tako da je za očekivati kako će takvih poteza biti još. visokoj kvaliteti pruženih usluga i brzoj isplati šteta čime želimo povećati konkurentnost Društva i ostvariti veće povjerenje klijenata. U 2009. godini premije osiguranja su stagnirale. U strukturi portfelja osiguranja došlo je do promjena u samim trendovima karakterističnim za osiguravateljsko područje. Udio premije životnih osiguranja ostao je isti, dok je već drugu godinu za redom povećan udio osiguranja autoodgovornosti. Udio kasko osiguranja je uslijed pada prodaje novih vozila na tržištu osjetno pao. Također u ove dvije krizne godine tržište osiguranja bilježi i pad dobiti društava. Smatramo da su se na rezultate poslovanja, osim posljedica proizašlih iz sadašnje krize, odrazili i neki za osiguravateljsku industriju nepovoljni potezi zakonodavca i regulatora kao što su dodatna opterećenja doprinosima zdravstvenom osiguranju i turističkim zajednicama. Zadnji Vladini potezi poput ukidanja olakšica na životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja vjerojatno će donijeti olakšanje državnom proračunu. No, dugo-

Očekuje se daljnja stagnacija Početkom prošle godine značajna financijska sredstva ulagala su se u kratkoročne instrumente tržišta novca, primarno bankarske depozite, zbog relativno visoke razine kamatnih stopa koje su vladale na domaćem tržištu. Uz naznake sporijeg oporavka financijskih tržišta, ulaganje se dominantno orijentiralo na dugoročni horizont, odnosno na domaće državne obveznice te dugoročnije bankarske depozite u cilju ostvarivanja visokih kamatnih stopa na dulje razdoblje. Ulaganje u financijske instrumente s dioničkom izloženosti nije se razmatralo, zbog negativnih kretanja na globalnim dioničkim tržištima i zbog očekivanja pada ekonomskih aktivnosti te pada BDP-a na domicilnom tržištu. Društvo je također iskorištavalo maksimalno moguću mjeru diverzifikacije u okviru dozvoljenih ulaganja u cilju optimizacije prihoda od ulaganja. S obzirom na ograničenu ponudu dospijeća domaćih državnih obveznica, dozvoljeno zakonsko ograničenje ulaganja u strane vri-

jednosne papire u maksimalnom iznosu od 15 posto pričuva primjenjivalo se u cilju usklađivanja dospijeća na strani pasive, odnosno prema dospijećima po policama životnih osiguranja I u ovoj 2010. godini očekujemo daljnju stagnaciju tržišta osiguranja, na što upućuju rezultati tržišta iz prvoga tromjesečja ove godine. Smanjeno ulaganje u građevinarstvo, smanjen broj ugovorenih leasinga za nove automobile i time broj prijavljenih vozila i kasko osiguranja te smanjenje broja životnih osiguranja uslijed pada kupovne moći građana ukazuju na recesivne trendove u gospodarstvu. No, gledajući srednjoročno, smatramo da hrvatsko tržište osiguranja i nadalje ima potencijala za razvoj, uzimajući u obzir činjenicu da prosječna premija po glavi stanovnika u Europskoj uniji iznosi 3721 dolar, dok je u Hrvatskoj ona višestruko manja, tek 431 dolar po glavi stanovnika.

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UP

Najbolji rezu Na krajnje otežane uvjete poslova >> Gospodarska kriza i pad kupovne moći definitivno su se odrazili i na poslovanje osiguravateljskih društava, koja su se morala suočiti s otežanom naplatom te naglim rastom zahtjeva za otkup polica životnog osiguranja. Osim toga, djelatnost se morala suočiti i s dodatno otežavajućim okolnostima, prije svega s nestimulativnom poreznom politikom životnih i zdravstvenih osiguranja te uvođenjem visokih izdvajanja


OSIGURANJE

87

MARKO ORLOVAC, DIREKTOR PRODAJE MERKUR OSIGURANJA

Osiguranje kao nužnost U teškim vremenima još je važnije nego ikad biti kvalitetno osiguran, posebice na poljima života, zdravlja i očuvanja stečenog, dakle imovine >> Merkur osiguranje u 2009. godini planiralo je i realiziralo dodatni skok u kvaliteti servisa i pristupu tržištu. Ostvareni rezultati su dobri, a to posebice znači da smo

Ima prostora za sve koji žele kvalitetno raditi povećali tržišni udjel te da smo i u kriznim vremenima povećali broj zaposlenih i broj poslovnica. No, uz sve to, najvažnije je da smo poslovali s dobiti, tako da je i dobit koja se pripisuje osiguranicima po policama osiguranja života pokazatelj da je upravo polica životnog osiguranja u Merkuru pravi odabir. Očekivano teška 2010. Ova 2010. godina je očekivano teška, ali Merkur osiguranje drži dobar ritam. Predstavili smo superatraktivnu štednju i osiguranje za djecu Sretno dijete, osiguranicima pripisujemo i šaljemo pismo o dobiti, proširujemo kva-

litetnu paletu osiguranja i nudimo dodatnu kvalitetu u pristupu tržištu tj. osiguranicima i partnerima u pribavi osiguranja. Merkur osiguranje vidim kao predvodnika u novim trendovima koji za cilj imaju najbolju korist za osiguranika jer upravo čovjek je u središtu naše pažnje.

Kriza je razlog stagnacije cijele branše, ali upravo krizu promatramo kao šansu jer u kriznim vremenima još se aktivnije radi na kvaliteti, koja u konačnici mora donijeti prednost osiguraniku. Osiguranje vidimo kao nužnost. U teškim vremenima važnije je nego ikad biti kvalitetno osiguran, posebice na područjima života, zdravlja i očuvanja stečenog, dakle imovine. Upravo to u Merkuru i osiguravamo. Postoje razdoblja okrupnjavanja, ali opet, dolaze i novi igrači. Prostora ima za sve koji žele kvalitetno raditi jer osiguravateljski posao u Hrvatskoj nije ni približno razvijen kao u zemljama uzorima. Osiguranje, koje je još samo prije nekoliko godina bilo luksuz, danas je preduvjet kvalitete življenja. Merkur osiguranje kao kuća kći Merkur Versicherunga iz Graza, najstarijeg austrijskog osiguravatelja, u temeljima ima ugrađenu sigurnost. Nastojimo ostvariti najkvalitetniji rezultat za naše

osiguranike, a ulažemo u Hrvatskoj jer naša je socijalna dužnost pomoći hrvatskom gospodarstvu. U Hrvatsku smo došli još 1996. godine, vjerovali smo u svoj posao i viziju u tim burnim vremenima, a vjerujemo i sada. Nedovoljno razvijeno tržište Hrvatsko osiguravateljsko tržište još nije dovoljno razvijeno; slovensko je, prema nekim parametrima, dvostruko razvijenije. No u odnosu na istočne susjedne zemlje Hrvatska je lider. Također, broj osiguravateljskih kuća realno nije velik jer u Austriji djeluje više od 80 osiguravateljskih društava koja su dobrim dijelom specijalizirana za određene tržišne niše, dok kod nas većina osiguravatelja radi u svim nišama. Promatrajući domaće tržište s aspekta njegove veličine, teško je u skorije vrijeme očekivati neku znatniju segmentaciju. Ipak, s obzirom na stupanj razvijenosti, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ostaje i te kako puno prostora za razvoj.

RAVE UNIQA OSIGURANJA

ltat od osnutka nja odgovorili smo proaktivnim pristupom ne odustajući od ambiciozno postavljenih planova za Hrvatsku turističku zajednicu i doprinosa za HZZO iz premije

Najveći potencijal rasta imat će životno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje osiguranja od automobilske odgovornosti. Unatoč tomu Uniqa je uspjela oduprijeti se učincima

krize te ostvariti najbolji poslovni rezultat od svoga osnutka. Razlog tomu jest taj što smo na krajnje otežane uvjete poslovanja odgovorili proaktivnim pristupom ne odustajući od ambiciozno postavljenih planova, rađenih u vrijeme dok globalna kriza još nije pokazivala naznake prelijevanja na ovdašnja tržišta. Rezultat toga je da smo u 2009. i prvom tromjesečju ove godine društvo s ostvarenim najvećim rastom premijskog pri-

hoda u apsolutnom iznosu na tržištu. Kad je riječ o našim predviđanjima za nastavak godine, velikih promjena ni naglih skokova u zaračunatoj premiji neće biti. Predviđamo znatno težu godinu nego što je to bila prošla s nastavkom stagnacije ukupnog tržišta osiguranja. Konzervativna politika ulaganja Aktualna povezivanja u vlasnički povezanim društvima dokaz su

da je vrijeme okrupnjivanja već zahvatilo tržište, a prema našim


88

OSIGURANJE

prognozama taj će se trend nastaviti. Uniqa vodi konzervativnu politiku ulaganja imajući na umu sigurnost dobiti za osiguranike. Ipak, bez obzira na oprezan pristup ulaganjima, rezultat ulaganja u 2009. godini bio je iznad očekivanja. Najveći dio svog

portfelja, oko 85 posto, Uniqa je uložila u državne obveznice Republike Hrvatske, dok je pet posto portfelja uloženo u inozemne investicijske fondove. Klijent se odlučuje za policu životnog osiguranja ako u njoj vidi korisnu investiciju s više aspeka-

ta. Stimuliranje takve investicije odgovarajućim poreznim tretmanom za klijenta nije presudan, već je dodatni motiv kod donošenja odluke o sklapanju police. Najveći potencijal rasta imat će životno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, ali s obzirom na

najavljene Vladine mjere ukidanja poreznih olakšica te unatoč tomu što životno i zdravstveno osiguranje po svojoj prirodi predstavljaju temelj obiteljske sigurnosti, teško će biti zadržati trendove rasta kakvi su bili u godinama koje su prethodile krizi.

GORAN NADJ, ČLAN UPRAVE AGRAM LIFEA

Životna osiguranja još imaju velikih mogućnosti za rast Pokazatelji poput udjela premije osiguranja u BDP-u ili premija osiguranja po stanovniku daju nam osnove za očekivanje daljnjeg rasta tržišta osiguranja u godinama koje slijede >> Protekle je godine cijelo tržište osiguranja doživjelo pad ukupno zaračunate premije osiguranja. Toga pada nisu bila pošteđena ni životna osiguranja koja su morala osjetiti gospodarsku situaciju u državi. Agram life je u protekloj godini također zabilježio pad zaračunate premije, no ukupno gledano zadržali smo petu poziciju na tržištu životnih osiguranja, te smo ostvarili respektabilnu dobit s obzirom na uvjete u kojima smo poslovali. Tekuća 2010. godina neće do jeseni donijeti bitnije pomake. Umjereni smo optimisti, pa očekujemo da će 2010. završiti na istoj razini kao 2009. godina. Oslonjeni na vlastitu mrežu Gospodarska kriza koja je pomalo, ali sigurno zahvatila sve pore hrvatskog društva, do kraja 2009.

uz prisutnost pesimizma na tržištu. U takvim okolnostima, s više od 100.000 neosiguranih vozila i s preko 200.000 nezaposlenih osoba, ne čudi pad zaračunate premije neživotnih osiguranja od 2,9 posto, te premije životnih osiguranja od 2,2 posto. Poslovanje Agram lifea oslonjeno je na vlastitu prodajnu mrežu s relativno malim učešćem bankoosiguranja kao kanala prodaje te bez unit linked proizvoda. Agram life će težište staviti na širenje prodajne mreže, ponudu novih i inovativnih proizvoda tržištu te kontinuirano kvalitetnom uslugom našim osiguranicima.

godine rezultirala je padom bruto domaćeg proizvoda od oko pet posto u odnosu na 2008., te padom potražnje za dobrima i uslugama,

Stalan rast premije Zaračunata premija osiguranja u Republici Hrvatskoj sustavno raste od osamostaljenja. Pad koji je donijela prošla godina vjerujemo

da ćemo zaboraviti već u proljeće 2011. godine. Djelatnost osiguranja, posebice životnih osiguranja, još ima velikih mogućnosti za rast. Pokazatelji poput udjela premije osiguranja u BDP-u ili premija osiguranja po stanovniku daju nam osnove za očekivanje daljnjeg rasta tržišta osiguranja u godinama koje slijede. U tom smislu potrebna nam je daljnja podrška države koja mora prepoznati snagu osi-

Zadržali smo petu poziciju na tržištu životnih osiguranja guravateljskog sektora i njegovu važnost za ukupni financijski sektor u Republici Hrvatskoj, te osigurati kontinuiranu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa.


OSIGURANJE

89

IVANA BRATANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SUNCE OSIGURANJA

Nadasve poletna i radna 2010. Sve više smo spremni uložiti u dobrovoljno zdravstveno osiguranje i brigu o svom zdravlju pa ni današnju krizu ne vidimo kao nepremostivu prepreku >> Prošlu godinu Sunce osiguranje završilo je kao lider na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja o čemu govore i financijski podaci. U 2009. započeli smo čitav niz novih projekata, od razvoja prodajne mreže, preko novih usluga Poliklinike Sunce, dodatnog ulaganja u dijagnostičku opremu, te specijalnu bolnicu za jednostavnije kirurške zahvate, čije otvorenje također imamo u planu. Svakako bih istaknula našu Sun-

Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas čicu - dječju policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja namijenjenu djeci do 14 godina. Tom smo policom zaokružili program Sunce obiteljskog osiguranja i strateški se usmjerili u novom pravcu, što ne bi bilo izvedivo bez novog Odjela pedijatrije u Poliklinici Sunce na Jarunu. Za sada smo se sa Sunčicom orijentirali na Zagreb, ali već iduće godine planiramo kroz vlastiti sustav poliklinika Sunce podržati i razvijati taj zdravstveni projekt na području cijele zemlje. Zadovoljni tržišnim udjelom Više smo nego zadovoljni svojim tržišnim udjelom, svjesni činjenice da iako držimo više od polovine tržišta dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u Republici Hrvatskoj, ima još jako mnogo neiskorištenog prostora. A to je samo dodatni izazov i motiv za daljnji, još intenzivniji rad i razvoj Sunce osiguranja. Kada ste lider, uvijek morate težiti nečem novom i ino-

vativnijem kako bi se drugi mogli ugledati na vas. Uz sve već započete projekte nastavit ćemo se razvijati u smjeru obiteljskog osiguranja, te jačati svoj Exclusive zdravstveni program namijenjen poslovnoj populaciji. Uz nove poliklinike i specijalnu bolnicu, dodatno ćemo ulagati u modernu dijagnostičku opremu, te nastaviti s novim ciljanim programima. Mogu reći da će za Sunce 2010. biti inovativna, nadasve poletna i radna. Porast segmenta dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja te sve veća svijest o tomu kako brigu o vlastitom zdravlju treba staviti na prvo mjesto poprimila je svjetske razmjere, a taj trend zahvatio je i Hrvatsku. Sve više smo spremni uložiti u dobrovoljno zdravstveno osiguranje i brigu o svom zdravlju pa ni današnju krizu ne vidimo kao nepremostivu prepreku. I u najvećoj krizi, za zdravlje smo svi spremni odvojiti potrebna financijska sredstva. Spremni pružiti pravu zaštitu Mi u Sunce osiguranju svoju prednost vidimo u iznimno konkurentnim zdravstveno-osiguravateljskim proizvodima kao što su naše Classic i Exclusive police, zahvaljujući kojima smo svojim osiguranicima spremni pružiti pravu zaštitu. To su prepoznali kako osiguranici tako i korisnici medicinskih usluga Poliklinike Sunce. U Suncu ih očekuje usluga višeg standarda, maksimalno prilagođena individualnim potrebama, a uz vrhunsku dijagnostiku naši liječnici orijentirani su na svakog korisnika. Zahvaljujući dostupnosti vlastitih poliklinika kojih trenutačno ima devet u Hrvatskoj, a još četiri su u završnoj fazi uređenja, Sunce osiguranje sigurno razvija svoj

zdravstveni osiguravateljski program približavajući se tako svakom stanovniku naše prelijepe zemlje. Ulaganje u medicinsku opremu i u vlastite poliklinike dugoročno gledano pokazuje kako je Sunce osiguranje spremno zadržati sve svoje osiguranike, ali se i oduprijeti krizi. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je proizvod koji korespondira s aktualnim stanjem u hrvatskom zdravstvu s jedne, te povećanom javnom i osobnom sviješću ljudi o potrebi preventivnog očuvanja zdravlja s druge strane, i pred njim je tek pravo vrijeme koje će pokazati ispravnost te tvrdnje. Sunce osiguranje je svoju priliku prepoznalo već 2004. godine kada je počelo s intenzivnijim plasmanom dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Od tada do danas izraslo je u modernu i dinamičnu tvrtku s jasnom strategijom i vizijom poslovanja. A prava vizija i strategija razvoja pokazala se kao prednost i u kriznim vremenima. Dodatnim širenjem prodajne mreže, pojačanjem vlastitog sustava poliklinika Sunce s novim poliklinikama, te plasiranjem novih proizvoda iz asortimana dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uz bolju pristupačnost i konkurentnije usluge, Sunce će svojim osiguranicima pružiti još kvalitetniju i bolju zdravstvenu zaštitu, a na naše tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja unijeti dodatno osvježenje. Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas. Tako je iz našeg primjera vidljivo kako prostora za razvoj ima, pogotovo usporedimo li se s drugim zemljama svijeta koje rade na promicanju osiguravateljske svijesti kod ljudi, kroz dodatnu edukaciju i kulturu življenja.


90

OSIGURANJE

VESNA DULIBIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Porast policirane premije Od samog početka poslovanja u strategiju Društva ugrađeno je načelo što šireg obuhvata tržišnog potencijala u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, što se u ovim recesijskim vremenima pokazalo uspješnim

>> I u vrijeme otežanog poslovanja na domaćoj ali i globalnoj razini, Croatia zdravstveno osiguranje zabilježilo je u 2009. godini uspješne poslovne rezultate ostvarivši 97 milijuna kuna bruto premije i time porast od 9,5 posto u odnosu na 2008. godinu te porast bruto dobiti od 38,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Strategija Croatia zdravstvenog osiguranja temeljila se na podizanju razine svijesti građana o važnostima i prednostima koje dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje omogućava svojim

osiguranicima te istodobnom kontinuiranom unaprjeđenju raznovrsnosti svoje ponude visokokvalitetnim programima za sve dobne skupine. U prošloj godini Croatia zdravstveno osiguranje još je više proširilo svoju mrežu suradnih zdravstvenih ustanova, uveden je novi kanal prodaje - putem interneta - te proširena ponuda dodatnog zdravstvenog osiguranja. Uloženi trud u postizanju i zadržavanju kvalitete ponude Društva i provođenje strogo propisanih standarda nagrađen je potkraj prošle godine međunarodnim certifikatom Sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008. Uvjereni smo da ćemo u tekućoj godini nastaviti s uspješnim poslovanjem, a tome u prilog svjedoče podaci da je Društvo za prva tri mjeseca ove godine ostvarilo rast zaračunate premije od 23,6 posto i rast bruto dobiti od 65,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U ovoj godini razvijen je još jedan kanal prodaje ponuda Croatia zdravstvenog osiguranja - putem bankoosiguranja. U travnju ove godine u cilju proširenja vlastitih polikliničkih sadržaja uz već postojeće Poliklinike u Zagrebu i Puli otvorena je i Poliklinika Croatia zdravstvenog osi-

guranja u Koprivnici. Otvaranjem nove poliklinike omogućili smo bogatiju ponudu zdravstvenih sadržaja na tom području. Stagnacija sektora Od samog početka poslovanja u strategiju Društva ugrađeno je načelo što šireg obuhvata tržišnog potencijala u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pa je tim slijedom razvijena vrlo široka paleta programa i proizvoda. To se u ovim recesijskim vremenima pokazalo kao uspješna poslovna odluka, jer smo i u 2009. godini zabilježili porast policirane premije. Kriza je utjecala na stagnaciju čitavog

U 2009. ostvarili smo 97 milijuna kuna bruto premije, što je rast od 9,5 posto sektora osiguranja pa tako i na sektor zdravstvenih osiguranja. To, međutim, nije ostavilo značajnog utjecaja na broj osiguranika Croatia zdravstvenog osiguranja s obzirom na iskazani interes za našu ponudu dodatnog zdravstvenog osiguranja, kao i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Kako se mali broj osiguravatelja u Republici Hrvatskoj bavi provođe-

njem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a Croatia zdravstveno osiguranje jedina je tvrtka specijalizirana samo za tu vrstu osiguranja, smatramo da u tom području ipak još nije došlo vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu. Društvo je iskoristilo priliku za diverzifikaciju ulaganja na domaćem tržištu kapitala, koju velikim dijelom strogo propisuje regulatorno tijelo - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koje je zakonskim odredbama limitiralo visinu ulaganja u pojedine vrste ulaganja. Mnoge vrste osiguranja kod nas nisu razvijene Uslijed visoke volatilnosti tržišta vrijednosnih papira i financijskih instrumenata 2009. godine i u prvoj polovini 2010. godine, a koja je pogodila sva svjetska financijska tržišta pa tako i naše, Društvo se priklonilo konzervativnijem pristupu ulaganju te je preferiralo sigurnija ulaganja s manjim prinosom naspram rizičnijih s većim prinosom. Iz istog razloga nismo napravili ni iskorak na inozemna tržišta kapitala. Osnovno pravilo diverzifikacije je sigurnost, tako da najveći dio imovine ulažemo u sigurna sredstva. Vjerujemo kako postoje velike mogućnosti daljnjeg razvoja zdravstvenih osiguranja, a to će najviše ovisiti o zakonskim odredbama s jedne, te o potrebama i kupovnoj moći stanovništva odnosno stanju u gospodarstvu s druge strane. To će se manifestirati kroz razvoj postojećih vrsta osiguranja, pri čemu će osiguravatelji, osluškujući potrebe tržišta, prilagođavati i razvijati svoje proizvode, kako u životnim tako i u neživotnim osiguranjima. Prostor za razvoj je velik jer mnoge vrste osiguranja na našem tržištu još nisu razvijene.


OSIGURANJE

91

SNJEŽANA BERTONCELJ, PREDSJEDNICA UPRAVE ERSTE OSIGURANJA

Zadovoljstvo, ali i oprez Premija je pala i u životnim i u neživotnim osiguranjima, dok je u životnim osiguranjima znatno povećan iznos isplaćenih otkupnih vrijednosti polica >> U Erste osiguranju iznimno smo zadovoljni rezultatima ostvarenim u 2009. godini. Krizi i recesiji unatoč, ostvarili smo premiju od 88,82 milijuna kuna što predstavlja rast premije od 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Taj je uspjeh tim veći ako se uzme u obzir kontinuirani pad premije životnih osiguranja na razini cijelog tržišta tijekom 2009. Također, ostvarili smo ukupan pozitivni rezultat poslovanja što znači da smo nakon uspješne 2008. i u 2009. ostvarili dobit. Time se posebno ponosimo zato što je Erste osiguranje još relativno mlado društvo, na tržištu samo četiri i pol godine, a pogotovu s obzirom na otežane uvjete poslovanja u segmentu financijskih ulaganja. Evidentan utjecaj krize U 2010. smo krenuli vrlo oprezno, čak pomalo pesimistično. Nakon prvih težih mjeseci, sada primjećujemo pozitivna kretanja. Ona se odnose na porast zaračunate bruto premije koja iznosi 40,44 milijuna kuna, što je 10,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Vjerujemo da će rastu premije pri-

donijeti i naš novi proizvod, sBenefit (tzv. index linked proizvod) koji smo počeli prodavati 1. lipnja. Pozitivnom rezultatu pridonosi i iznos isplaćenih otkupnih vrijednosti koji je manji od očekivanog, čak ispod razine prošle godine. Ponosni smo i na rast dobiti koja je 31. svibnja iznosila 2,38 mili-

Krizi i recesiji unatoč, ostvarili smo premiju od 88,82 milijuna kuna juna kuna. Gledajući sveukupno, možemo biti vrlo zadovoljni trenutačnim rezultatima tekuće godine. Vjerujemo da će tako i ostati iako smo, poučeni iskustvom prošle godine, i dalje oprezni u predviđanjima i ne dajemo maha pretjeranom optimizmu. Utjecaj krize evidentan je kada se pogledaju rezultati tržišta 2009. godine. Premija je pala i u životnim i u neživotnim osiguranjima, dok je u životnim osiguranjima znatno povećan iznos isplaćenih otkupnih vrijednosti polica. Također, primjećuje se pojačana opre-

znost građana u potrošnji i ulaganjima, kao i veći interes klijenata za klasične osiguravateljske proizvode s garancijom. Vrijeme “pročišćavanja” Smatram da dolazi vrijeme „pročišćavanja“ tržišta. Zahtjevi na adekvatnost kapitala bit će presudni za opstanak osiguravatelja i doći će do izražaja kapitalna snaga ili slabost osiguravatelja. To će po-

gotovo biti izraženo stupanjem na snagu Solvencyja II. U takvim okolnostima moguće je da će doći do okrupnjavanja u svrhu osnaživanja, pogotovu uzimajući u obzir relativno velik broj osiguravatelja na hrvatskom tržištu. Opredijelili smo se za konzervativnu politiku ulaganja financijske imovine koja podrazumijeva načelo raznovrsnosti i disperzije ulaganja sukladno Zakonu o osiguranju i njegovim podzakonskim aktima. Društvo je iskoristilo mogućnost te uložilo manji dio sredstava u vlasničke i dužničke vrijednosnice, depozite u bankama i udjele u fondovima kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira Republike Hrvatske i Europske unije. Financijska kriza sigurno će ostaviti traga i tek nam ostaje vidjeti kako će se ona odraziti na potencijalne ulagače, ponajprije na preferenciju prema riziku. Moguće je da će još dulje vrijeme građani tražiti ulaganja s manjim rizikom, odnosno ulaganja s nekim oblikom jamstva. Stoga smatram da tzv. klasična ili tradicionalna životna osiguranja imaju najbolju perspektivu razvoja u srednjoročnom razdoblju.

ANA IVANČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE CARDIF OSIGURANJA

Prijelomna 2010. godina Ovu treću godinu poslovanja trebali bismo završiti s pozitivnim rezultatom, nadamo se čak i nešto boljim od onog koji je planiran inicijalnim poslovnim planom pri osnivanju Društva >> Prošlu 2009. poslovnu godinu uz početak gospodarske krize karakterizirao je i značajan pad kreditne aktivnosti banaka, što se najviše odrazilo na dio osiguravateljske industrije koji se bavi bankoosiguranjem. Za Cardif osiguranje u Hrvatskoj to je značilo

manji rast od planiranog, ali ipak rast od gotovo 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ova 2010. godina trebala bi biti prijelomna godina za Cardif, s obzirom na to da smo proširili i još ćemo proširiti broj banaka partnera s kojima radimo, slijedom čega

su nam i planovi za ovu godinu vrlo ambiciozni. Ovu treću godinu poslovanja trebali bismo završiti s pozitivnim rezultatom, nadamo se čak i nešto boljim od onog koji je planiran inicijalnim Poslovnim planom pri osnivanju Društva. Takvi naši rezultati, na žalost neće

biti rezultat izlaska hrvatskog gospodarstva iz krize, budući da to možemo očekivati tek 2011. godine. S obzirom na to da je kriza bitno utjecala na standard građana, većina se osiguravateljskih proizvoda svrstala u svijesti ljudi u


92

OSIGURANJE

kategoriju luksuza koji može pričekati bolje dane. Iz tog je razloga krizu najviše osjetilo životno osiguranje, i to kroz veliki broj otkupa i mali broj novih polica. Osiguranje kao luksuz Osiguravateljski proizvod koji nudi Cardif osiguranje danas je u krizi jednostavnije ponuditi klijentima banaka s obzirom na to da su rizici koji smanjuju sposobnost servisiranja financijskih obveza postali vrlo aktualni. S druge strane ove godine bilježimo i znatan porast prijavljenih i likvidiranih šteta, posebice uslijed prestanka radnog odnosa. Okrupnjavanja i preuzimanja su proces koji je u tijeku, i koji je, neovisno o krizi, prisutan i prirodan. Ova će kriza zasigurno dodatno potaknuti neke poslovne odluke i

pridonijeti daljnjoj konsolidaciji tržišta. Osiguravateljska društva po definiciji pripadaju krugu konzervativnih institucionalnih investitora s obzirom na to da su strogo regulirana zakonskim i podzakonskim aktima i u dijelu investiranja. Cardif osiguranje kao dio jedne od najvećih financijskih grupacija na svijetu, BNP Paribas, dodatno je interno regulirano, slijedom čega Cardifova investicijska politika u sebi sadrži dodatna ograničenja, koja više važnosti polažu na sigurnost investicije, a manje na prinos. Velik potencijal rasta Ipak, koliko god je ponekad teško poslovati uz tolika ograničenja, protekle su godine pokazale kako je upravo konzervativan pristup Grupacije BNP Paribas prema investiranju i riziku rezultirao time da

je naša grupacija jedna od rijetkih koja je kroz aktualnu krizu globalno prošla relativno neozlijeđena. S obzirom na postojeću statistiku, odnosno na broj polica osiguranja

Kriza će zasigurno pridonijeti daljnjoj konsolidaciji tržišta u ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske, vidljiv je i nadalje velik potencijal rasta hrvatskog tržišta osiguranja. Za očekivati je da će se na tržištu pojaviti novi osiguravateljski proizvodi koji postoje na razvijenijim tržištima, pri čemu se nadam da će takav razvoj u budućnosti odgovarajuće podržati i regulator hrvatskog financijskog tržišta Hanfa, kao jedan od ključnih

faktora razvoja i produbljivanja aktualne ponude sukladno približavanju Hrvatske Europskoj uniji.

.. .. GAEL LOAEC, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIÉTÉ GÉNÉRALE OSIGURANJA

Kriza - dobar trenutak za nove prilike Vjerujemo da još ima prostora za pokretanje novih, posebno sigurnih štednih proizvoda u Hrvatskoj >> Prošle godine počeli smo s radom, stoga je 2009. u našem slučaju bila uspješna godina u kojoj smo, unatoč krizi, u svojim knjigama zabilježili više premija nego što smo očekivali. Ove go-

U 2009. premija više od očekivanog dine osjećamo pojačanje krize u Hrvatskoj, ali još uvijek razvijamo naše mlado Društvo. Naravno da su neke kompanije na području životnog osiguranja zabilježile manje premija u svojim knjigama, ali u usporedbi s onim što se može vidjeti u drugim zemljama, imamo osjećaj da kriza još nije duboko promijenila strukturu udjela na tržištu hrvatskog osiguranja. Očit utjecaj dolazi od smanjenja na području privatnih zajmova.

Spremni za nova partnerstva Kriza je uvijek dobar trenutak za nove prilike, čak i kada je naša strategija prvo rasti uz našeg prvog partnera, Splitsku banku. Spremni smo proučavati dobre prilike, nova partnerstva, zašto ne? Dio smo grupe (Sogecap/Société Générale) koja je već iskoristila neke mogućnosti u Europi, posebno vezano za probleme s AIG grupom. Vjerujemo da još uvijek ima prostora za pokretanje novih, posebno sigurnih štednih proizvoda u Hrvatskoj. U mreži Splitske banke u lipnju pokrećemo jedan dječji proizvod od kojeg očekujemo mnogo, a nakon ljeta mješoviti proizvod za klijente s većim i specifičnijim zahtjevima.


OSIGURANJE

93

BISERKA ŽALAC, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA

Još bez pravog zamaha S povećanjem članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima raste i potencijal korisnika mirovine po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja >> Prošla godina bila je vrlo uspješna za naše mirovinsko osiguravateljsko društvo. Prva polovina ove poslovne godine pokazuje da će i 2010. godina biti jednako dobra. Priljev novih korisnika mirovina i razine njihove uplate prelaze planirane vrijednosti, što u konačnici utječe na bolji rezultat Društva. Mirovinsko osiguravateljsko društvo isplaćuje mirovine nakon završetka razdoblja članstva u mirovinskim fondovima. Sigurno je da se u vrijeme krize manji broj ljudi odlučuje na ulazak u novu štednju, ali zato se povećava broj onih koji iz štednje izlaze. Povećan broj zahtjeva Kriza je utjecala na poslovanje Raiffeisen mirovinskog osigura-

vajućeg društva na način da se povećao broj zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini iz dobrovoljnog osiguranja, što ima pozitivan utjecaj na naš rezultat poslovanja. Cjelokupna financijska situacija utječe na članove dobrovoljnih fondova da u većem broju završavaju sa svojom dobrovoljnom mirovinskom štednjom i traže isplatu mirovine. Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovoljnih mirovinskih fondova bira isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine. U obveznom mirovinskom osiguranju sve više raste broj korisnika prijevremene starosne mirovine jer u kriznim vremenima poslodavci i ranijim umirovljenjima rješavaju problem viška zaposlenih. Članovi obveznih mirovinskih fondova i dalje su značajno oštećeni povećanjima mirovinskih primanja (putem dodatka na mirovinu) isključivo za one koji nisu ušli u novi sustav reformiranog mirovinskog osiguranja. Kako je sve veća neizvjesnost pozitivnih izmjena zakona

obvezu isplate mirovine i svoja ulaganja mora uskladiti s tom obvezom. Većinu naših ulaganja čine obveznice (državne, lokalne samouprave i korporativne), trezorski i korporativni zapisi, kao i udjeli u investicijskim fondovima te depoziti u bankama, dok dionice čine vrlo mali postotak imovine.

koje bi popravile njihov položaj, veći broj tih korisnika mirovine podnosi zahtjev za isplatom mirovine iz obveznog mirovinskog fonda. Tržište mirovinskog osiguranja razlikuje se od ostalog tržišta osiguranja po tome što je broj potencijalnih korisnika mirovine ograničen zakonskim odredbama o ostvarivanju prava na mirovinu. Mirovina za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova može biti ostvarena najranije s navršenih 50 godina života, a za članove obveznih mirovinskih fondova tek nakon priznanja prava na mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Za sada je Raiffeisen jedino mirovinsko osiguravateljsko društvo, a prema najavama očekujemo da će nam se ubrzo pridružiti još neki. Mogućnosti ulaganja mirovinskog osiguravateljskog društva određene su Zakonom o mirovinskim osiguravateljskim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje i za sada su naša ulaganja na tržištu kapitala minimalna i odnose se isključivo na domaće tržište. Mirovinsko osiguravateljsko društvo preuzima dugoročnu

Preduvjet: članstvo i mirovina Mirovinsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje ima kontinuirani priljev novih članova obveznih mirovinskih fondova, ovisno o broju novozaposlenih osoba. Stjecanjem uvjeta za mirovinu članova obveznih mirovinskih fondova rast će i broj korisnika mirovina iz ovog osiguranja. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje još nije dobilo pravi zamah gledano kroz broj osiguranika. Dobrovoljni mirovinski fondovi

Priljev novih korisnika mirovina i razine njihove uplate veće su od planiranog intenzivno rade na promociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova. S povećanjem članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima raste i potencijal korisnika mirovine po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Članstvo i imovina u mirovinskim fondovima preduvjet su poslovanja mirovinskog osiguravateljskog društva, budući da upravo članovi fondova čine najveći dio korisnika mirovina, uz manji broj korisnika za koje je napravljena izravna uplata u mirovinsko osiguravateljsko društvo temeljem uplate za dokup mirovine od strane poslodavaca u trenutku umirovljenja njihovih zaposlenika.


94

OSIGURANJE

OSIGURANJE U EUROPI

Pad premija nakon tri godine Ukupna premija od 1059 milijardi eura smanjena je najviše zbog jačeg pada životnih osiguranja od čak 11 posto, dok su neživotna osiguranja ostala na istoj razini

mr. Vladimir Miletić Vidljivo je određeno zasićenje tržišta budući da su premije OS-a po stanovniku dostigle gotovo 1100 eura

PREMIJE OSIGURANJA U EUROPI - za 33 zemlje, članice CEA, Europskog komiteta osiguranja odnosno federacije koja okuplja nacionalna udruženja osiguravatelja - u 2008. godini smanjene su za šest posto što je prvi pad nakon tri godine rasta. Tržišta osiguranja visokorazvijenih zemalja osjetila su gospodarsku krizu čak teže negoli ona manje razvijena. U zemljama članicama posluje više od 5000 osiguravatelja i reosiguravatelja. Osiguranje štiti od rizika i opasnosti poduzetnike i stanovništvo, pa je još potrebnije u kriznim vremenima iako se za te svrhe privremeno odvaja manji dio ionako smanjenih dohodaka. Udio osiguranja u BDP-u je 7,7 posto Udio osiguranja u bruto domaćem proizvodu ovih zemalja iznosi 7,7 posto. Ukupna premija

od 1059 milijardi eura smanjena je najviše zbog jačeg pada životnih osiguranja od čak 11 posto, dok su neživotna osiguranja ostala na istoj razini. Ukupna premija osiguranja života smanjena je sa 766 na 644 milijarde eura, ali vrlo različito u pojedinim zemljama. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen je pad od čak 25 posto, u Francuskoj, Belgiji i Italiji oko 10 posto, a u drugima manji pad ili čak porast. U baltičkim državama pad premije tog osiguranja bio je oko i više od 30 posto, dok je u Poljskoj porastao za čak 50 posto, a u Rumunjskoj i Slovačkoj više od 10 posto. U razvijenim članicama vidljivo je određeno zasićenje tržišta budući da su premije po stanovniku dostigle gotovo 1100 eura naprama 680 eura u 1998. godini. Ipak, nesigurna budućnost mirovinskih sustava, različite stope penetracije (udjela premije u BDP-u) i visine premije po stanovniku otvaraju mogućnosti rasta u nekima od tih zemalja.


95

OSIGURANJE Premije neživotnih osiguranja ostale su na 415 milijardi eura, pri čemu je samo u istočnim zemljama zabilježen malen rast od dva posto. Premija osiguranja automobila iznosila je 127 milijardi eura ili oko 31 posto premije neživotnih osiguranja, koja je manja od 40 posto ukupne premije, tako da premije automobilskih osiguranja čine oko 12 posto ukupnih premija. Broj novoregistriranih automobila smanjio se u 2008. godini za osam posto. Za osiguranje oko 300 milijuna automobila natječe se više od 1000 osiguravatelja koji nude razne pogodnosti u individualizaciji rizika, kao primjerice premiju prema prijeđenim kilometrima. Premija zdravstvenog osiguranja i nezgode porasla je za tri milijarde eura i s iznosom od 128 milijardi eura to je najveća skupina neživotnih osiguranja. Zabilježen je pad premije u nordijskim zemljama i rast u istočnim. Velik udio premije imaju Nizozemska, s potpuno privatiziranim sustavom zdravstvenog osiguranja, i Njemačka, s djelomičnom privatizacijom. Osiguranje imovine sa 79 milijardi eura premije bilježi također realan pad. Slično su smanjene i premije osiguranja od opće odgovornosti, uglavnom zbog jake konkurencije. Ulaganja su dostigla 6900 milijardi eura i smanjena su za jedan posto, pri čemu je udio životnih osiguranja veći od 80 posto. Prema procjenama MMF-a osiguravateljska industrija pretrpjet će oko 12 posto gubitaka zbog financijske krize, dok bi gubici europskih osiguravatelja mogli biti i manji. Nekoliko je razloga tome, a glavni su što osiguravatelji svoja ulaganja usklađuju sa svojim budućim obvezama prema njihovim iznosima i rokovima. Stoga su ta ulaganja bila neusporedivo manje špekulativna u odnosu na ona banaka i drugih financijskih posrednika. Ipak, pad cijena nekretnina utječe na smanjenje imovine osiguravatelja, kao i činjenica da pojedini osiguravatelji trpe posljedice krize koja pogađa grupe čiji su članovi. Mirovinski sustavi u središtu pozornosti Mirovinski sustavi i briga o položaju stanovništva u trećoj dobi i dalje su u središtu pozornosti europskih osiguravatelja. Državne mirovine ostaju najvažniji dio sustava i troškovi za prvi stup će u većim zemljama EU-a rasti sa 10,6 na 12,8 posto udjela u BDP-u od 2004. do 2050. godine, dakle suprotno od onoga što je planirano mirovinskom reformom u Hrvatskoj. Odnos radno aktivnih i umirovljenika će se smanjiti s četiri na dva. Uplate za prvi stup čine 69 posto svih prihoda cijelog sustava, one za drugi stup 18 posto, a za treći stup 13 posto. Kod isplata, uz iznimku Nizozemske, u europskim zemljama barem tri četvrtine primanja umirovljenici dobivaju iz državnih mirovina, dok je to kod nekih zapadnih i većine istočnih zemalja koje su kasnije krenule u razvitak drugog i trećeg stupa, i više od 90

posto. Mjere za stabilizaciju državnih mirovina su povećanje dobi odlaska u mirovinu, sve do 67 godina, pa i više, a mirovine će biti relativno manje u odnosu na plaće. Budući umirovljenici će raditi sve dulje ili trebati štedjeti sve više, ili oboje. Države i vlade su odgovorne za poboljšanje informiranosti stanovništva o stanju mirovinskih sustava te o tomu kolike bi mogle biti državne mirovine u budućnosti. Najbolja promocija i poticaj širenju osiguranja života su porezne olakšice koje treba proširiti na uplate za drugi ili i treći stup. Osiguravatelji života imaju velika iskustva s dugoročnim osiguranjima i upravljanjem imovinom, tako da mogu biti dobar partner vladama u povećanju socijalne sigurnosti stanovništva u zemljama članicama EU-a pa tako i u Hrvatskoj. Na najvećim zapadnim tržištima stope promjena ukupne premije su različite. Velika Britanija bilježi pad od 21 posto, Francuska

Prema procjenama MMF-a osiguravateljska industrija pretrpjet će oko 12 posto gubitaka zbog financijske krize

Ukupna premija osiguranja 2007. i 2008. godine 2007. u mil. EUR

Suradnja s institucijama EU-a Stope promjena premije na europskom istoku također su vrlo različite, ali je utjecaj tih tržišta još uvijek malen. Poljska je najveća zemlja u tranziciji, s premijom većom od 16,9 milijardi eura, ima porast od 35,4 posto, ali je njen udio u ukupnoj premiji članica CEA tek 1,5 posto. Ostale istočne zemlje pokazuju vrlo različite rezultate. Bugarska ima porast od 20,4 posto, Rumunjska čak 31,4 posto, a Latvija 10 posto. Zemlje Srednje i Jugoistočne Europe bilježe umjerenije stope rasta nego ranijih godina: Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Češka, Turska sve su između pet i 10 posto. Europski osiguravatelji stalno prate promjene na svojim tržištima i surađuju s institucijama EU-a, posebice s Komisijom u predlaganju i donošenju niza mjera i propisa za unaprjeđivanje djelatnosti osiguranja. Neka pitanja su trajno u središtu pažnje, poput sustava upravljanja rizicima i utvrđivanja potrebnog kapitala Solvency II, klimatskih promjena, novih tehnologija, teških i opasnih rizika koji bi zahtijevali

Nominalna stopa rasta*

Austrija

15.878

16.214

2,1

Belgija

31.193

29.031

-6,9

Bugarska

769

926

20,4

Cipar

695

742

6,8

4.786

5.606

5,2

19.570

21.200

8,4 -7,6

Češka Republika Danska Estonija

434

401

15.047

16.008

6,4

195.723

183.498

-6,2

Grčka

4.686

4.751

1,4

Hrvatska

1.235

1.341

6,9

18.204

13.333

-26,8

Island

403

279

13,7

Italija

99.095

92.016

-7,1

438

480

10

4.200

3.773

-13,2

Finska Francuska

Irska

Latvija Lihtenštajn Litva

606

560

-7,5

Luksemburg

1.222

1.927

57,7

Mađarska

3.701

3.540

-4,3 -13

Malta

također pad od 6,2 posto, Italija od 7,1 posto, Belgija 6,9 posto, Irska 27 posto. S druge strane premije u Njemačkoj su porasle za jedan posto, u Danskoj za 8,4 posto, u Španjolskoj za 7,7 posto, u Finskoj za 6,4 posto, u Portugalu za 11,5 posto, u Norveškoj za jedan posto, dok u Švedskoj stagniraju. Globalna financijska kriza i recesija u većini zemalja smatraju se glavnim uzrocima tih padova, iako se vidi kako su kretanja u zemljama s povećanjem premije drukčija.

2008. u mil. EUR

353

307

74.882

76.175

1,7

Njemačka

162.856

164.500

1,0

Norveška

12.965

12.764

1,0

Poljska

11.580

16.897

35,4

Portugal

13.751

15.332

11,5

Rumunjska

2.018

2.403

31,4

Slovačka

1.714

2.032

9,7

Slovenija

1.894

2.019

6,6

Španjolska

54.397

58.603

7,7

Švedska

25.083

24.078

-0,2

Švicarska

30.132

33.171

6,4

6.119

6.179

7,8

366.572

249.233

-20,9

1.182.198

1.059.319

-6,4

Nizozemska

Turska Velika Britanija CEA

* Uz stalne tečajeve valuta Izvor: Izvještaj CEA za 2008. g.


96

OSIGURANJE

jače upletanje države i, posebno, zaštita osiguranika - potrošača. Solvency II treba omogućiti realne procjene rizika, koje odražavaju prirodu rizika i načine ublažavanja rizika. Treba eliminirati subjektivne procjene nadzornih vlasti koje mogu oslabiti zaštitu za osiguranike. Tržišni pristup vrjednovanju imovine i pričuva, koji je bio jedan od uporišta novog pristupa, malo je poljuljan udarima financijske krize jer se uviđa kako

Ulaganja su dostigla 6900 milijardi eura i smanjena su za jedan posto svakodnevno mjerenje vrijednosti ima svojih nedostataka. Stoga su osiguravatelji putem CEA od jeseni 2008. i cijelu 2009. godinu nastojali uspostaviti mješoviti, realniji sustav procjene vrijednosti financijske imovine, kao kombinaciju načela fair vrijednosti i povijesnih vrijednosti. Pojačani nadzor treba omogućiti promatranje velikih financijskih grupa odnosno konglomerata kao jedinstvenih tijela. Kolegiji nadzornika iz raznih zemalja trebali bi olakšati nadzor nad prekograničnim transakcijama. Pojačani nadzor treba omogućiti i za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti u djelatnosti osiguranja. Konačni cilj je bolja zaštita malih ulagača, brže

uočavanje sistemskih rizika i pojačana jamstva za osiguranike. Klimatske promjene i brojne katastrofe zabrinjavaju i države i osiguravatelje. (Re)osiguravatelji poduzimaju niz mjera, poboljšavaju se podaci o širenju i učestalosti rizika (risk-mapping), u suradnji s medijima nastoji se podići svijest o rizicima i utjecati na promjene ponašanja u kriznim situacijama. Europska unija sa svoje strane potiče programe smanjivanja emisije stakleničkih plinova i povećanja udjela obnovljive energije. Razmatraju se potpuno nove tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida kao mjere za poboljšanje stanja atmosfere. CEA predlaže vladama povećanje preventivnih ulaganja u borbi protiv katastrofa. Posljednje poplave u Hrvatskoj pokazuju koliko je neodgovorno zanemarivati preventivna ulaganja u sustave obrane i kako su skupe zakašnjele mjere, koje ne mogu naknaditi nastale štete. Moguća i obvezna osiguranja Za razne teške i opasne rizike Europska komisija razmatra uvođenje obveznih osiguranja. Tu su razmatrani, među ostalim, ekološki incidenti, liječničke pogreške, prehrana domaćih životinja te tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida. Osiguravatelji sa svoje strane ukazuju kako takve prijedloge treba vrlo oprezno i pažljivo razmatrati, jer su u načelu dobrovoljna osiguranja kvalitetnija rješenja.

Za osiguravatelje je najvažniji osiguranik i sve aktivnosti se usmjeravaju na njegovu bolju zaštitu i bolji položaj. U nizu mjera koje predlaže i poduzima Komisija, a o kojima se opsežno konzultira s CEA-om, nastoje se jače zaštititi ugovorna prava osiguranika i poboljšati njihovo financijsko obrazovanje kako bi lakše ostvarivali svoja prava. CEA se stalno zalaže za harmonizaciju propisa koji bi omogućili lakše prekogranično poslovanje. Komisija predlaže osnivanje jamstvenih shema kojima bi se zaštitili osiguranici u slučajevima insolventnosti osiguravatelja. CEA podupire načela transparentnosti za sve financijske proizvode, ali bi u praksi trebalo davati odgovarajuće informacije u skladu s prirodom pojedinih proizvoda. Izrađeni su obrasci takvih informacija koje treba davati svakom osiguraniku, s težištem na kvaliteti a ne kvantiteti informacija. Velike su razlike između osiguravateljskih proizvoda vezanih za investicijske fondove (unit linked) i ostalih ulaganja u investicijske fondove (UCITS - Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities). Osiguravateljski proizvodi sadrže zaštitu za slučaj neočekivanog događaja od utjecaja na osiguranikov život. Ulaganja u investicijske fondove to nemaju. Stoga za te osiguravateljske proizvode treba razviti drukčiji model informiranja osiguranika, ali dovoljno pouzdan i transparentan.


privredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva. www.privredni.hr


98

LEASING

LEASING Rang-ljestvica leasinga za 2009. godinu (financirana vrijednost sklopljenih ugovora, 000 EUR) Ukupno 2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Vozila % promjene

2008. 000 EUR

Osobna vozila

2009. 000 EUR

% promjene

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

% promjene

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

584.514.719

221.668.456

-62,08

246.276.366

80.739.925

-67,22

154.244.682

40.808.416

-73,54

S Leasing Immorent Group

273.545.723

180.346.180

-34,07

117.421.372

85.340.020

-27,32

54.059.165

33.056.313

-38,85

UniCredit Group

279.293.773

175.697.905

-37,09

174.305.918

57.714.040

-66,89

106.451.505

47.271.836

-55,59

VB Leasing

141.235.258

71.666.272

-49,26

123.584.476

61.560.706

-50,19

73.082.898

42.779.505

-41,46

85.796.346

58.792.315

-31,47

85.796.346

58.792.315

-31,47

85.796.346

58.792.315

-31,47

107.431.048

57.291.526

-46,67

105.421.889

54.265.362

-48,53

58.636.497

34.895.493

-40,49

Impuls-Leasing

46.486.135

38.987.392

-16,13

28.232.837

31.815.561

12,69

17.082.044

27.529.959

61,16

OTP Leasing

62.608.022

28.122.642

-55,08

49.917.695

21.476.151

-56,98

36.565.096

17.174.936

-53,03

Optima Leasing

31.640.000

19.620.000

-37,99

8.090.000

6.320.000

-21,88

7.200.000

5.990.000

-16,81

EUROleasing

48.777.188

18.683.358

-61,70

48.086.632

18.558.025

-61,41

46.782.349

15.820.862

-66,18

9.176.086

18.066.895

96,89

2.284.590

5.982.192

161,85

319.603

1.956.765

512,25

-

7.350.000

-

-

-

-

-

-

-

1.670.504.298

896.292.941

-46,35

989.418.121

482.564.297

-51,23

640.220.185

326.076.400

-49,07

Porsche Leasing Mercedes-Benz Leasing

SG Leasing Immoconsult Leasing Ukupno:

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju 2010. - Financirana vrijednost - vrijednost bez PDV, učešća / jamčevine

Napomene: - Erste… Leasing i S Immorent Leasing prikazuju podatke zajedno i to pod nazivom: S Leasing Immorent Group - Hypo-Leasing - konsolidirani podaci za Hypo-Leasing i Jadran Jahte, dali samo podatke o broju i vrijednosti ugovora, ali ne i portfelj


99

LEASING

Rang ljestvica po portfelju Ukupno

Vozila

Osobna vozila

31. 12. 2008. 31. 12. 2009. % 000 EUR 000 EUR promjene 31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

UniCredit Group S Leasing Immorent Group VB Leasing Porsche Leasing Mercedes-Benz Leasing Optima Leasing OTP Leasing Impuls-Leasing EUROleasing SG Leasing Immoconsult Leasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte Ukupno:

790.194.901 602.804.394 412.771.211 196.196.681 174.150.696 116.126.170 91.211.817 46.772.237 66.569.351 8.954.799 n.p. 2.505.752.257

772.365.784 611.699.724 473.410.412 169.488.061 161.217.653 104.300.362 88.062.529 64.227.515 36.975.696 21.883.407 7.303.615 n.p. 2.510.934.758

-2,26 1,48 14,69 -13,61 -7,43 -10,18 -3,45 37,32 -44,46 144,38 n.p. 0,21

319.293.312 207.403.625 357.506.759 196.196.681 165.724.889 13.598.235 68.303.987 27.988.126 50.906.181 2.239.315 n.p. 1.409.161.110

Ukupno

%

271.447.749 212.716.751 408.829.310 169.488.061 151.443.764 13.488.692 64.920.745 44.460.561 27.335.658 6.065.049 n.p. 1.370.196.340

790.194.901 602.804.394 412.771.211 196.196.681 174.150.696 116.126.170 91.211.817 46.772.237 66.569.351 8.954.799 n.p. 2.505.752.257

772.365.784 611.699.724 473.410.412 169.488.061 161.217.653 104.300.362 88.062.529 64.227.515 36.975.696 21.883.407 7.303.615 n.p. 2.510.934.758

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju 2010. Napomene: - Erste… Leasing i S Immorent Leasing prikazuju podatke zajedno i to pod nazivom: S Leasing Immorent Group

Teretna vozila

-2,26 1,48 14,69 -13,61 -7,43 -10,18 -3,45 37,32 -44,46 144,38 n.p. 0,21

221.567.834 95.863.923 47.406.428 8.425.807 21.239.242 20.451.335 16.716.997 15.663.170 6.715.484 n.p. 454.050.220

2009. 000 EUR

% promjene

92.031.684

39.931.509

63.362.207

187.012.564 93.708.497 255.055.285 169.488.061 72.562.179 9.056.653 49.504.793 33.143.423 25.169.124 1.910.619 n.p. 896.611.198

%

31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

-14,43 -10,89 13,75 -13,61 -6,72 7,78 -3,13 102,04 -47,37 506,03 n.p. -5,22

100.752.369 102.244.651 133.281.750 87.938.058 5.195.080 17.197.516 11.583.924 3.082.504 1.924.047 n.p. 463.199.899

Nekretnine %

194.472.922 82.552.633 52.693.770 9.773.889 16.398.795 20.446.371 16.914.609 9.640.038 15.013.921 n.p. 417.906.948

31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

-12,23 -13,89 11,15 16,00 -22,79 -0,02 1,18 -38,45 123,57 n.p. -7,96

242.323.553 202.055.066 57.473.731 291.894 n.p. 502.144.244

- Hypo-Leasing - konsolidirani podaci za Hypo-Leasing i Jadran Jahte, dali samo podatke o broju i vrijednosti ugovora, ali ne i portfelj - Podatke nisu željeli dati: ALD Automotive (bavi se isključivo dugoročnim najmom osobnih i lakih gospodarskih vozila do 3,5 t i to Car Fleet Managementom pa njihove ugovore nije ispravno pribrojiti ostalim

Oprema

2008. 000 EUR

218.540.943 105.158.974 224.225.009 196.196.681 77.786.831 8.403.155 51.106.471 16.404.202 47.823.677 315.268 n.p. 945.961.211

Oprema

31. 12. 2008. 31. 12. 2009. % 000 EUR 000 EUR promjene 31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

UniCredit Group S Leasing Immorent Group VB Leasing Porsche Leasing Mercedes-Benz Leasing Optima Leasing OTP Leasing Impuls-Leasing EUROleasing SG Leasing Immoconsult Leasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte Ukupno:

31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

-14,98 2,56 14,36 -13,61 -8,62 -0,81 -4,95 58,86 -46,30 170,84 n.p. -2,77

Teretna vozila

300.446.356 234.056.811 48.177.674 267.331 7.303.615 n.p. 590.251.787

2008. 000 EUR

%

-16,20 16,40 15,38 -10,30 -14,69 -10,36 -2,30 -29,72 115,92 n.p. 2,24

Plovila %

31. 12. 2008. 31. 12. 2009.

23,99 15,84 -16,17 -8,42 n.p. 17,55

7.010.202 97.481.780 7.858.024 23.814.962 2.164.601 2.067.114 n.p. 140.396.683

5.998.757 82.373.529 11.887.332 26.235.201 2.428.082 2.852.345 804.437 n.p. 132.579.683

%

-14,43 -15,50 51,28 10,16 12,17 37,99 n.p. -5,57

leasing društvima), Austrofin Leasing, BKS-leasing, Croatia Leasing, Hypo - Leasing Steiermark, i4next Leasing, KBM Leasing, PBZ Leasing, PROleasing, Raiffeisen Leasing i Scania Credit Hrvatska - VB Leasing - podaci na 31. 7. umjesto 31. 12. 2009. - Financirana vrijednost - vrijednost bez PDV, učešća / jamčevine

Nekretnine % promjene

84.435.185 119.008.254 153.774.025 78.881.585 4.432.039 15.415.952 11.317.138 2.166.534 4.154.430 n.p. 473.585.142

Plovila

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

2009. 000 EUR

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

-56,61

87.072.268

26.950.071

-69,05

195.966.187

100.118.384

-48,91

55.199.898

13.860.076

-74,89

52.283.707

-17,48

48.582.200

24.188.717

-50,21

39.012.465

50.010.000

28,19

68.529.686

20.807.443

-69,64

67.854.413

10.442.204

-84,61

62.993.822

24.780.636

-60,66

39.315.532

92.534.351

135,36

2.678.501

668.878

-75,03

50.501.578

18.781.201

-62,81

14.397.631

7.868.077

-45,35

-

-

-

3.253.151

2.237.489

-31,22

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

46.785.392

19.369.869

-58,60

2.009.159

3.026.164

50,62

-

-

-

-

-

-

11.150.793

4.285.602

-61,57

16.130.510

5.904.570

-63,40

-

-

-

2.122.788

1.267.261

-40,30

13.352.599

4.301.215

-67,79

10.254.749

5.968.274

-41,80

267.794

-

-

2.167.784

678.217

-68,71

890.000

330.000

-62,92

5.900.000

980.000

-83,39

6.440.000

3.490.000

-45,81

11.210.000

8.830.000

-21,23

1.304.283

2.737.163

109,86

690.556

125.333

-81,85

-

-

-

-

-

-

1.964.987

4.025.427

104,86

6.891.496

10.960.598

59,05

-

-

-

-

1.124.105

-

-

-

-

-

-

-

-

7.350.000

-

-

-

-

349.197.936

156.487.897

-55,19

254.922.391

110.752.440

-56,55

281.001.978

253.502.735

-9,79

145.161.808

49.473.469

-65,92

- Podatke nisu željeli dati: ALD Automotive (bavi se isključivo dugoročnim najmom osobnih i lakih gospodarskih vozila do 3,5 t i to Car Fleet Managementom pa njihove ugovore nije ispravno pribrojiti ostalim leasing društvima), Austrofin Leasing, BKS-leasing, Croatia Leasing, Hypo Leasing Steiermark, i4next Leasing, KBM Leasing, PBZ Leasing, PROleasing, Raiffeisen Leasing i Scania Credit Hrvatska

% promjene

% promjene


100

LEASING

Leasing RANG-ljestvica za 2009.

6X10

Rangovi po financiranoj vrijednosti sklopljenih ugovora 2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

Rang

OSOBNA VOZILA

1

Porsche Leasing

85.796

58.792

-31,47

2

UniCredit Group

106.451

47.272

-55,59

3

VB Leasing

73.083

42.780

-41,46

4

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

154.245

40.808

-73,54

5

Mercedes-Benz Leasing

58.636

34.895

6

S Leasing Immorent Group

54.059

7

Impuls-Leasing

8

TERETNA VOZILA

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

1

S Leasing Immorent Group

63.362

52.284

-17,48

2

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

92.032

39.932

-56,61

3

Mercedes-Benz Leasing

46.785

19.370

-58,60

4

VB Leasing

50.502

18.781

-62,81

-40,49

5

UniCredit Group

67.854

10.442

-84,61

33.056

-38,85

6

OTP Leasing

13.353

4.301

-67,79

17.082

27.530

61,16

7

Impuls-Leasing

11.151

4.286

-61,57

OTP Leasing

36.565

17.175

-53,03

8

SG Leasing

1.965

4.025

104,86

46.782

15.821

-66,18

9

EUROleasing

1.304

2.737

109,86

7.200

5.990

-16,81

10

Optima Leasing

890

330

-62,92

320

1.957

512,25

9

EUROleasing

10

Optima Leasing

11

SG Leasing

Rang

Rang

OPREMA

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

Rang

NEKRETNINE

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

1

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

87.072

26.950

-69,05

1

Hypo-Leasing i Jadran Jahte 195.966 100.118

-48,91

2

UniCredit Group

62.994

24.781

-60,66

2

UniCredit Group

39.316

92.534

135,36

3

S Leasing Immorent Group

48.582

24.189

-50,21

3

S Leasing Immorent Group

39.012

50.010

28,19

4

SG Leasing

6.891

10.961

59,05

4

Immoconsult Leasing

-

7.350

-

5

VB Leasing

14.398

7.868

-45,35

5

Optima Leasing

6.440

3.490

-45,81

6

OTP Leasing

10.255

5.968

-41,80

6

OTP Leasing

268

-

-

7

Impuls-Leasing

16.131

5.905

-63,40

8

Mercedes-Benz Leasing

2.009

3.026

50,62

9

Optima Leasing

5.900

980

-83,39

10

EUROleasing

691

125

-81,85

Rang

PLOVILA

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

1

S Leasing Immorent Group

68.530

20.807

-69,64

2

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

55.200

13.860

-74,89

3

Optima Leasing

11.210

8.830

-21,23

4

VB Leasing

3.253

2.237

5

Impuls-Leasing

2.123

6

SG Leasing

7 8

Rang

UKUPNO

2008. 000 EUR

2009. 000 EUR

Promjena %

1

Hypo-Leasing i Jadran Jahte 584.515 221.668

-62,08

2

S Leasing Immorent Group

273.546 180.346

-34,07

3

UniCredit Group

279.294 175.698

-37,09

4

VB Leasing

141.235

71.666

-49,26

-31,22

5

Porsche Leasing

85.796

58.792

-31,47

1.267

-40,30

6

Mercedes-Benz Leasing

107.431

57.292

-46,67

-

1.124

-

7

Impuls-Leasing

46.486

38.987

-16,13

OTP Leasing

2.168

678

-68,71

8

OTP Leasing

62.608

28.123

-55,08

UniCredit Group

2.679

669

-75,03

9

Optima Leasing

31.640

19.620

-37,99

10

EUROleasing

48.777

18.683

-61,70

11

SG Leasing

9.176

18.067

96,89

12

Immoconsult Leasing

-

7.350

-


101

LEASING

Udjeli društava u financiranoj vrijednosti VOZILA EUROleasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte Impuls-Leasing Mercedes-Benz Leasing

2008. udjel, %

2009. udjel, %

4,86

3,85

24,89

16,73

2,85

6,59

OSOBNA VOZILA EUROleasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte

2008. udjel, %

2009. udjel, %

7,31

4,85

24,09

12,51

Impuls-Leasing

2,67

8,44

TERETNA VOZILA EUROleasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte Impuls-Leasing

10,65

11,25

Mercedes-Benz Leasing

9,16

10,70

Optima Leasing

0,82

1,31

Optima Leasing

1,12

1,84

Optima Leasing

OTP Leasing

5,05

4,45

OTP Leasing

OTP Leasing

Porsche Leasing

8,67

12,18

Porsche Leasing

11,87

17,68

S Leasing Immorent Group

S Leasing Immorent Group SG Leasing UniCredit Group VB Leasing

SG Leasing

0,23

1,24

17,62

11,96

UniCredit Group

12,49

12,76

VB Leasing

5,71

5,27

13,40

18,03

S Leasing Immorent Group

8,44

10,14

SG Leasing

38,03

28,02

6,33

5,33

Impuls-Leasing

1,46

2,56

7,72

17,85

S Leasing Immorent Group

OTP Leasing S Leasing Immorent Group SG Leasing UniCredit Group VB Leasing

4,02

5,39

19,06

21,84

2,70

9,90

24,71

22,37

5,65

7,10

UKUPNO:

100,00 100,00

NEKRETNINE

2008. udjel, %

2009. udjel, %

69,74

39,49

Hypo-Leasing i Jadran Jahte Immoconsult Leasing Optima Leasing OTP Leasing

1,49

1,37

47,21

42,06

-

2,27

UniCredit Group

1,85

1,35

VB Leasing

2,24

4,52

SG Leasing

UKUPNO:

100,00 100,00

UKUPNO

2008. udjel, %

EUROleasing Hypo-Leasing i Jadran Jahte

2009. udjel, %

2,92

2,08

34,99

24,73

-

2,90

Immoconsult Leasing

-

0,82

2,29

1,38

Impuls-Leasing

2,78

4,35

0,10

-

Mercedes-Benz Leasing

6,43

6,39

S Leasing Immorent Group

13,88

19,73

Optima Leasing

1,89

2,19

UniCredit Group

13,99

36,50

OTP Leasing

3,75

3,14

UKUPNO:

100,00 100,00

Porsche Leasing S Leasing Immorent Group SG Leasing UniCredit Group VB Leasing UKUPNO:

2,57

UKUPNO:

0,11

OTP Leasing

0,56

13,12

24,33

0,88

2,75 33,41

11,42

0,27

2,73

3,82 18,15

6,67

34,16

2,31

0,21

12,00

2009. udjel, %

0,79

12,38

0,25

14,46

2008. udjel, %

Optima Leasing

13,40

19,43

PLOVILA

Mercedes-Benz Leasing

2,74

VB Leasing

2008. udjel, %

Optima Leasing

25,52

3,19

UniCredit Group

OPREMA

Impuls-Leasing

26,36

0,60

100,00 100,00

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

1,75

14,50

UKUPNO:

Hypo-Leasing i Jadran Jahte

0,37

0,05

100,00 100,00

EUROleasing

2009. udjel, %

16,63

UKUPNO:

2009. udjel, %

Mercedes-Benz Leasing

2008. udjel, %

5,14

6,56

16,38

20,12

0,55

2,02

16,72

19,60

8,45

8,00

100,00 100,00

100,00 100,00


102

LEASING

LEASING U 2009. GODINI

Godina snažnog usporavanja ali ne i pada vrijednosti I dok broj aktivnih ugovora zadnjeg dana 2009. bilježi pad od 6,3 posto u odnosu na godinu prije, istodobno vrijednost aktivnih ugovora u leasingu iznosi 47,5 milijardi kuna što je 754,3 milijuna kuna ili 1,6 posto više u odnosu na 2008.

Darko Buković Lani se pak, uz značajno smanjenje broja i vrijednosti novozaključenih ugovora, pokazao i znatan negativni financijski rezultat na razini cijele djelatnosti

LEASING TRŽIŠTE DANAS ČINI 6,7 POSTO ukupne imovine hrvatskog financijskog sektora te se nalazi na drugom mjestu, jer je prvo mjesto rezervirano za banke koje drže tri četvrtine ukupne financijske imovine. Nakon leasinga slijede obvezni mirovinski fondovi sa 5,8 posto te društva za osiguranje sa 5,5 posto ukupne imovine financijskog sektora. Leasing, naravno, dijeli sudbinu i trendove leasinga u Europi. Kao posljedica globalne financijske krize, i u Hrvatskoj se početno usporavanje u 2008. nastavilo i u 2009. Zadnjih desetak godina hrvatsko tržište bilježilo je snažan i dinamičan rast vrijednosti (stope rasta tržišta leasinga u zadnje četiri godine bile su iznad 20 posto). Međutim, 2008. godina donosi preokret te tržište leasinga prekida trend rasta. U 2008. godini vrijednost leasinga smanjena je u odnosu na prethodnu godinu. Podsjetimo kako je u 2006. godini rast bio ubrzan i iznosio je 34,7 posto, da bi se u 2007. godini sa stopom od 21,1 posto vratio na razine iz

2005. godine (u 2005. godini 21 posto). Poslovna 2008. godina donosi smanjenje od 6,51 posto, te se prvi put od kada pratimo industriju leasinga smanjila vrijednost ugovorenih poslova. Lani se pak, uz značajno smanjenje broja i vrijednosti novozaključenih ugovora, pokazao i znatan negativni financijski rezultat na razini cijele djelatnosti. Gubitak u poslovanju Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), pokazuju da je leasing industrija, koja obuhvaća 26 tvrtki, prošlu godinu završila sa 606,47 milijuna kuna gubitka nakon oporezivanja. Od toga je dobit nakon oporezivanja od 267,3 milijuna kuna ostvarilo 15 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 873,7 milijuna kuna iskazalo njih 11. Na iskazani gubitak djelatnosti leasinga u 2009. u najvećoj mjeri utječu rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja, koja iznose 1,3 milijarde kuna, što je za čak 983,3 milijuna kuna više nego u 2008. godini.


103

LEASING

Pregled stanja u djelatnosti leasinga na dan 31.12.2007., 31.12.2008. i 31.12.2009. godine DATUM

Broj leasing društava

Ukupna aktiva (mlrd. kn)

Broj zaposlenih

Broj novozaključenih ugovora

Vrijednost novozaključenih ugovora (mlrd. kn)

Vrijednost aktivnih ugovora (mlrd. kn)

Broj aktivnih ugovora

31.12.2007.

25

30,3

997

55.835

13,8

158.407

39,2

31.12.2008.

26

35,1

1.007

59.410

15,5

177.572

46,8

31.12.2009.

26

33,7

993

31.581

8,2

166.414

47,5

Izvor: HANFA

Vrijednost novozaključenih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga (u kn) Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju Objekt leasinga / zajma

01.01.2008.31.12.2008.

udio u %

01.01.2009.31.12.2009.

udio u %

indeks 2009./2008.

Apsolutna promjena

Osobni automobili

5.720.159.306

37,0%

3.071.728.409

37,4%

53,7

-2.648.430.897

Gospodarska vozila

3.442.799.732

22,3%

1.670.307.657

20,3%

48,5

-1.772.492.075

Strojevi i oprema

2.370.631.604

15,3%

1.151.245.763

14,0%

48,6

-1.219.385.840

Postrojenja

25.975.315

0,2%

20.080.407

0,2%

77,3

-5.894.908

Nekretnine

2.340.566.307

15,1%

1.578.396.991

19,2%

67,4

-762.169.316

Plovila

1.421.728.262

9,2%

594.940.172

7,2%

41,8

-826.788.090

Ostalo

142.156.377

0,9%

125.535.116

1,5%

88,3

-16.621.261

15.464.016.902

100,0%

8.212.234.514

100,0%

53,1

-7.251.782.387

UKUPNO Izvor: HANFA

Napomenimo kako je gubitak na razini cijele leasing industrije potkraj 2008. iznosio 455,15 milijuna kuna, što je tada objašnjavano najvećim dijelom gubitkom uslijed tečajnih razlika. U godini dana, dakle, gubitak je povećan za nešto više od 30 posto. Ukupna aktiva zadnjeg dana prošle godine na razini cijelog leasing sustava iznosila je 33,7 milijardi kuna. Broj novozaključenih ugovora u cijeloj prošloj godini je 31.581, što je za 27.829 ugovora ili 46,8 posto manje u odnosu na broj novozaključenih ugovora godinu prije. Dakle, značajno smanjenje od čak 7,3 milijarde kuna ili 46,9 posto bilježi i vrijednost novozaključenih ugovora koja je tijekom 2009. dosegla 8,2 milijarde kuna. Broj aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2009. iznosi 166.414 što je u odnosu na 2008. pad od 6,3 posto. Istodobno, vrijednost aktivnih ugovora djelatnosti leasinga iznosi 47,5 milijardi kuna, što je povećanje od 754,3

Leasing tržište danas čini 6,7 posto ukupne imovine hrvatskog financijskog sektora milijuna kuna ili 1,6 posto. U strukturi broja aktivnih ugovora udio financijskog leasinga povećan je sa 41,2 na 44,1 posto, koliko je iznosio posljednjega dana 2009. godine. Istodobno, udio operativnog leasinga u ukupnom broju aktivnih ugovora bio je 49,2 posto, što je jednako udjelu u prethodnoj godini.

Struktura portfelja djelatnosti leasinga - usporedba vrijednosti novozaključenih ugovora u razdoblju (u mil. kn) Operativni leasing

Financijski leasing

9000

8802

8000 7000 6000

6662

5000

5086

4000 3000

3127

2000 1000 0

1.1.2008.-31.12.2008.

1.1.2009.-31.12.2009.

Izvor: HANFA

U strukturi vrijednosti aktivnih ugovora udio financijskog leasinga bilježi povećanje sa 45,8 posto, koliko je iznosio na dan 31. prosinca 2008., na 51,5 posto godinu dana kasnije. Udio operativnog leasinga u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora je 35,8 posto, što je smanjenje u odnosu na 31. prosinca 2008., kada je iznosio 38,8 posto. Smanjen je i udio zajmova u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora sa 15,5 posto u 2008. na 12,7 posto u 2009. godini. Financijski leasing preuzeo vodstvo Prošlu godinu obilježila je i promjena strukture. Hanfa je precizno izračunala kako je udjel financijskog leasinga u strukturi broja novozaključenih ugovora potkraj 2009. bio 51,3 posto, dok se na operativni leasing odnosilo 48,7 posto ukupnog broja ugovora.

Takva se struktura značajno razlikuje od one u 2008. kada se na financijski leasing odnosilo 47,1 posto, a na operativni leasing 52,9 posto ukupnog broja novozaključenih ugovora. Sve je to pratila i promjena strukture vrijednosti novozaključenih ugovora. Udio financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozaključenih ugovora porastao je sa 56,9 posto tijekom 2008. na 61,9 posto u 2009., dok se udio operativnog leasinga smanjio sa 43,1 na 38,1 posto. Tako je vrijednost financijskog leasinga bila nešto veća od 5,08 milijuna kuna, dok se u operativnom leasingu nalazi 3,12 milijuna kuna. Najčešća je podjela leasinga na operativni i financijski leasing prema stupnju i karakteru ugovorne obveze, te na direktni i indirektni


104

LEASING

Struktura portfelja djelatnosti leasinga - usporedba vrijednosti aktivnih ugovora na dan 31.12.2008. i 31.12.2009. (u mil. kn) Operativni leasing

Financijski leasing

Zajmovi

cijene predmeta leasinga jer naknada u sebi sadrži cijenu kapitala za kupnju investicijskog dobra uvećano za druge troškove vezane uz predmet financiran putem leasinga. Naknada

25.000

24.460 20.000 15.000

Leasing industrija je prošlu godinu završila sa 606,47 milijuna kuna gubitka nakon oporezivanja

21.420 18.124

17.032

10.000 5000 0

7227 1.1.2008.-31.12.2008.

8033 1.1.2009.-31.12.2009.

Izvor: HANFA

leasing prema metodi dobavljivosti leasinga. Svaki operativni i financijski leasing može biti direktni ili indirektni. U nastavku donosimo glavne karakteristike i razlike između financijskog i operativnog leasinga. Financijski leasing je po svojim obilježjima najbliži ugovoru o kupoprodaji na kredit odnosno ugovoru o kupoprodaji s pridržavanjem prava

vlasništva. Osnovni ekonomski smisao tog leasinga je financiranje kupnje nekog dobra, uz činjenicu da se vlasništvo nad tim dobrom zadržava do redovnog isteka ugovora. Nakon isteka ugovora o leasingu korisnik leasinga dobiva mogućnost stjecanja prava vlasništva nad predmetom leasinga. Kod financijskog leasinga iznos leasing naknade je uvijek viši od

je fiksna obveza korisnika i mora se otplaćivati prema dogovorenoj dinamici te treba biti dovoljno visoka da leasing društvu osigura pokriće troškova i određenu dobit. Kod financijskog leasinga nema jednostranog raskidanja ugovora u svako vrijeme, odnosno ugovor je obično neopoziv i jamči leasing društvu povrat njegovog kapitala uvećanog za kamate. Za razliku od operativnog leasinga, kod financijskog se predmet leasinga amortizira u knjigama korisnika leasinga i ugovorom je predviđen otkup. Ekonomski vlasnik je korisnik leasinga budući da svi rizici i koristi povezane s vlasništvom nad predmetom leasinga prelaze na njega, dok je leasing društvo pravni vlasnik pred-


105

LEASING

Usporedba strukture broja i vrijednosti aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31.12.2009. godine (u %) 80% Udjel u broju aktivnih ugovora

Udjel u vrijednosti aktivnih ugovora

70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

Osobni automobili

Gospodarska vozila

Strojevi i oprema

Postrojenja

Nekretnine

Plovila

Ostalo

Izvor: HANFA

meta te snosi rizik financiranja. Kao predmet takvog ugovora najviše se koriste investicijska dobra koja sporije gube na vrijednosti, kao što su nekretnine, uredska oprema te dobra velike vrijednosti i najnovija tehnološka dostignuća. Operativni leasing ima obilježja klasičnog najma, te leasing društvo u pravilu ostaje vlasnikom predmeta leasinga i nakon isteka

ugovora o leasingu. Bit operativnog leasinga je korištenje bez stjecanja vlasništva, vraćanje korištenog predmeta leasinga i uzimanje novoga. Karakteristika operativnog leasinga je u tome da iz ugovora proizašle otplatne rate nisu dovoljne za pokrivanje ukupnih troškova stjecanja predmeta leasinga odnosno iznos leasing naknade uvijek je manji od cijene inve-

sticijskog dobra financiranog putem leasinga. U slučaju raskida ili nakon isteka ugovora o operativnom leasingu, korisnik leasinga vraća objekt leasing društvu bez odgode i u funkcionalnom stanju. Taj se leasing u pravilu sklapa na kraće razdoblje (za razliku od financijskog leasinga), te nije vezan uz amortizacijski vijek trajanja predmeta leasinga. Kod operativnog

Vrijednost aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma (u kn) Vrijednost aktivnih ugovora na dan Objekt leasinga / zajma

31.12.2008.

udio u %

31.12.2009.

udio u %

indeks 31.12.2009./ 31.12.2008.

Apsolutna promjena

16.644.565.746

35,6%

15.915.500.541

33,5%

95,6

-729.065.205

Gospodarska vozila

9.105.599.984

19,5%

8.645.392.755

18,2%

94,9

-460.207.228

Strojevi i oprema

8.416.210.410

18,0%

8.786.309.858

18,5%

104,4

370.099.448

Postrojenja

67.231.315

0,1%

76.950.818

0,2%

114,5

9.719.503

Nekretnine

8.851.159.650

18,9%

10.407.315.026

21,9%

117,6

1.556.155.376

Plovila

2.993.429.707

6,4%

3.064.280.963

6,4%

102,4

70.851.255

Osobni automobili

Ostalo UKUPNO

692.373.837

1,5%

629.148.564

1,3%

90,9

-63.225.273

46.770.570.648

100,0%

47.524.898.525

100,0%

101,6

754.327.876

Izvor: HANFA

Usporedni prikaz aktive djelatnosti leasinga (u kn) Indeks 31.12.2009./ 31.12.2008.

Apsolutna promjena 31.12.2009/31.12.2008.

OPIS

31.12.2008.

31.12.2009.

DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)

28.394.641.444

25.033.280.279

88,2

42.174.804

29.377.655

69,7

-12.797.149

13.065.275.477

10.832.490.034

82,9

-2.232.785.443

Nematerijalna imovina Materijalna imovina Dugotrajna financijska imovina

-3.361.361.165

2.582.953.427

2.157.173.409

83,5

-425.780.018

Dugotrajna potraživanja

12.704.237.736

12.014.239.181

94,6

-689.998.555

KRATKOTRAJNA IMOVINA

6.454.734.767

8.331.755.439

129,1

1.877.020.672

Zalihe

94.751.312

278.294.762

293,7

183.543.450

Kratkotrajna potraživanja

3.597.472.613

4.785.136.919

133,0

1.187.664.305

Kratkotrajna financijska imovina

2.481.595.882

2.995.127.366

120,7

513.531.484

280.914.959

273.196.392

97,3

-7.718.567

Novac na računu i blagajni Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNA AKTIVA Aktivni izvanbilančni zapisi Izvor: HANFA

218.558.546

300.773.583

137,6

82.215.037

35.067.934.757

33.665.809.301

96,0

-1.402.125.456

933.583.576

1.411.231.983

151,2

477.648.407


106

LEASING

Usporedni prikaz aktive djelatnosti leasinga (u kn) Indeks 31.12.2009./ 31.12.2008.

Apsolutna promjena 31.12.2009/31.12.2008.

OPIS

31.12.2008.

31.12.2009.

DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)

28.394.641.444

25.033.280.279

88,2

-3.361.361.165

42.174.804

29.377.655

69,7

-12.797.149

13.065.275.477

10.832.490.034

82,9

-2.232.785.443

2.582.953.427

2.157.173.409

83,5

-425.780.018

Dugotrajna potraživanja

12.704.237.736

12.014.239.181

94,6

-689.998.555

KRATKOTRAJNA IMOVINA

6.454.734.767

8.331.755.439

129,1

1.877.020.672

94.751.312

278.294.762

293,7

183.543.450

Kratkotrajna potraživanja

3.597.472.613

4.785.136.919

133,0

1.187.664.305

Kratkotrajna financijska imovina

2.481.595.882

2.995.127.366

120,7

513.531.484

Nematerijalna imovina Materijalna imovina Dugotrajna financijska imovina

Zalihe

Novac na računu i blagajni

280.914.959

273.196.392

97,3

-7.718.567

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

218.558.546

300.773.583

137,6

82.215.037

35.067.934.757

33.665.809.301

96,0

-1.402.125.456

933.583.576

1.411.231.983

151,2

477.648.407

UKUPNA AKTIVA Aktivni izvanbilančni zapisi Izvor: HANFA

Usporedni prikaz pasive djelatnosti leasinga (u kn) OPIS KAPITAL I REZERVE Upisani kapital DUGOROČNE OBVEZE KRATKOROČNE OBVEZE Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNA PASIVA Pasivni izvanbilančni zapisi

31.12.2008. 72.061.333

31.12.2009.

Indeks 31.12.2009./ 31.12.2008.

-51.778.669

-71,9

Apsolutna promjena 31.12.2009/31.12.2008. -123.840.003

401.653.400

617.519.500

153,7

215.866.100

30.174.992.960

26.451.782.000

87,7

-3.723.210.960

4.091.187.709

6.595.262.011

161,2

2.504.074.303

729.692.754

670.543.958

91,9

-59.148.796

35.067.934.757

33.665.809.301

96,0

-1.402.125.456

933.583.576

1.411.231.983

151,2

477.648.407

Izvor: HANFA

leasinga svi rizici i koristi u svezi s vlasništvom nad predmetom leasinga ne prenose se na korisnika, nego ih zadržava leasing društvo. Taj je oblik leasinga optimalno rješenje za pravne osobe koje između ostalog mogu iskoristiti i sve porezne pogodnosti koje im se pružaju. Korisnik leasinga dobiva za vrijeme trajanja ugovora račun koji se sastoji od iznosa leasinga i PDV-a. Mjesečni iznos ulazi u trošak poslovanja korisnika leasinga, a PDV se odbija kao pretporez. Najveći pad broja ugovora kod plovila U strukturi portfelja novozaključenih ugovora prema objektima leasinga u 2009. došlo je do značajnog smanjenja i broja i vrijednosti svih objekata leasinga u odnosu na 2008. godinu. Najveće relativno smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora od čak 58,2 posto evidentirano je kod plovila, dok se najveće apsolutno smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora za čak 2,6 milijardi kuna ili 46,3 posto u odnosu na 2008. odnosi na osobne automobile, navodi Hanfa. Tako je vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu osobnih automobila, koji su lani činili 37,4 posto ukupne vrijednosti novih ugovora o leasingu, nešto veća od tri milijarde kuna. Sa 1,67 milijardi kuna vrijednosti (20,3 posto) slijedi leasing gospodarskih vozila, potom sa

1,57 milijardi kuna leasing nekretnina (19,2 posto) te leasing strojeva i opreme sa 1,15 milijardi kuna (14 posto vrijednosti novih ugovora) Gospodarska vozila u istom razdoblju bilježe smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 51,5 posto, strojevi i oprema bilježe smanjenje od 1,2 milijarde kuna ili 51,4 posto, dok je kod plovila evi-

Udio financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozaključenih ugovora lani je porastao na 61,9 posto dentirano smanjenje od 826,8 milijuna kuna ili 58,2 posto. Usporavanje financiranja novih ugovora tijekom 2009. vidljivo je i kod svih ostalih objekata leasinga. Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2009. odnosi se na osobne automobile i iznosi 15,9 milijardi kuna ili 33,5 posto vrijednosti aktivnih ugovora, što je smanjenje od 729,1 milijun kuna u odnosu na 31. prosinca 2008. godine. To je uvjetovano smanjenjem vrijednosti novozaključenih ugovora o leasingu automobila, čija vrijednost potkraj 2009. iznosi

samo 53,7 posto vrijednosti novozaključenih ugovora na dan 31. prosinca 2008. godine. Ukupna aktiva leasing industrije, prema Hanfinim podacima, na dan 31. prosinca 2009. iznosila je 33,7 milijardi kuna i manja je za 1,4 milijarde ili četiri posto u odnosu na ukupnu aktivu iskazanu posljednjeg dana 2008. U strukturi aktive najznačajnija su stavka potraživanja po osnovi financijskog leasinga u iznosu od 16,1 milijarde kuna ili 47,8 posto aktive. U strukturi pasive djelatnosti leasinga najznačajnija su stavka obveze za kredite domaćih i ino banaka te financijskih institucija, koje iznose 16,8 milijardi kuna ili 49,8 posto pasive, dok obveze prema povezanim poduzećima iznose 14,1 milijardu kuna ili 41,8 posto pasive. Kapital i rezerve na dan 31. prosinca 2009. bile su u minusu i iznose -51,8 milijuna kuna (72,1 milijun kuna na dan 31. prosinca 2008.), što je najvećim dijelom posljedica prenesenog gubitka u iznosu od 328 milijuna kuna, te iskazanog gubitka za 2009. u iznosu od 606,5 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2009. ukupno iskazani temeljni kapital 26 aktivnih leasing društava bio je 617,6 milijuna kuna, od čega je udio kapitala nerezidenata 79,4 posto ili 490 milijuna kuna, dok se 20,6 posto, ili 127,5 milijuna kuna, odnosi na temeljni kapital u vlasništvu rezidenata.


LEASING

Koncentriranost tržišta leasinga u Republici Hrvatskoj smanjuje se u odnosu na ista razdoblja 2007. i 2008., na što su u najvećoj mjeri utjecale promjene u strukturi tržišnih udjela po razdobljima (u aktivi te u vrijednosti aktivnih i novozaključenih ugovora) najvećih pojedinačnih leasing društava. Smanjen HHI indeks Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije (HHI) čini osnovu za sustavno praćenje tržišne strukture, odnosno koncentracije djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj koja je analizirana kao omjer aktive, vrijednosti aktivnih

i zaključenih ugovora po razdobljima. Tako je koncentracija tržišta mjerena Herfindahl-Hirschmanovim indeksom iznosila 1759 u 2008. godini što je, prema teoriji, bio znak umjereno koncentriranog tržišta. Time je također došlo do promjene jer je u prethodne dvije godine (2007. i 2006.) HHI pokazivao da je tržište leasinga visokokoncentrirano s vrijednostima iznad 1860. Poslovna 2009. završila je s padom indeksa po sve tri osnove.

ranih leasing društava (u 2007. godini 25). Osim makropodataka koje ima Hanfa, detaljniji i usporedni podaci pojedinih leasing društava naprosto su obavijeni velom tajne. Naime, od njih 26 podatke nam je željelo dostaviti njih 12, no valja napomenuti da objedinjene podatke iskazuju Hypo-Leasing Kroatien i Jadran Jahte te Erste&Steiermärkische Leasing i S Immorent.

Lani 26 registriranih društava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) vodi ukupne podatke o 26 registri-

Ukupna aktiva leasing industrije na dan 31. prosinca 2009. iznosila je 33,7 milijardi kuna

HH indeksi djelatnosti leasinga po razdobljima 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

31.12.2007.

31.12.2008.

HH indeks vrijednosti aktivnih ugovora svih leasing društava na dan HH indeks aktive svih leasing društava na dan HH indeks vrijednosti zakljucenih ugovora svih leasing društava u razdoblju od 01.01. do... Izvor: HANFA

107

31.12.2009.

Podatke su, iz samo njima poznatih razloga (ne)transparentnosti odbili dostaviti: ALD Automotive, Austrofin Leasing, BKS-leasing, Croatia Leasing, Hypo-Leasing Steiermark, i4next leasing, KBM leasing, PBZ Leasing i PROleasing, Raiffeisen leasing te Scania Credit Hrvatska. ALD Automotive bavi se isključivo dugoročnim najmom osobnih i lakih gospodarskih vozila do 3,5 tone i to Car Fleet Managementom, pa njihove ugovore nije ispravno pribrojiti ostalim leasing ugovorima. U takvim okolnostima možebitna rangiranja, procjenjujemo, nemaju smisla, pa smo se odlučili rangirati one koji su nam dostavili podatke. Njihovi podaci zorno pokazuju ukupnost stanja u leasing industriji. I još nešto. Transparentnost koja je iznimno bitna svakom poduzetniku pri donošenju odluke o izboru leasing kuće.


108

LEASING

Anketa:

LEASING IMA BUDUĆNOST

BERNHARD MELISCHNIG, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO-LEASING KROATIENA

Nedvojbeno velik potencijal Leasing u Hrvatskoj ima prostora za daljnji razvoj, a članstvo Hrvatske u EU-u trebalo bi rezultirati i povoljnijim okruženjem za razvoj leasing industrije

1.

Kakva je Vaša ocjena prošle i što očekujete od ove poslovne godine?

2.

Koliko je kriza utjecala na tržište leasinga i na Vaše poslovanje?

3.

Je li vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

4.

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

5.

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta leasinga na hrvatskom tržištu.

>> Proteklu je godinu cijelu leasing industriju obilježilo razdoblje nepovoljnog ekonomskog okruženja i otežanog poslovanja, što se odrazilo na pad volumena financiranja te u konačnici i na ukupne rezultate industrije. Osim toga zabilježen je i rast rezervacija. Veliki udarac u 2009. godini leasing je doživio gotovo 50-postotnim padom prodaje novih automobila te raskidom postojećih ugovora zbog tržišne nediscipline odnosno neplaćanja klijenata, a recesijsko okruženje sa smanjenim investicijama poduzeća i ostalih pravnih subjekata neminovno je utjecalo i na leasing tržište. Negativan trend prenio se i u 2010. godinu te je u prvih pet mjeseci ove godine prodano 26 posto manje novih automobila nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, za razliku od prodaje novih automobila, tržište rabljenih automobila doživjelo je prihvatljivi pad od oko 21 posto. Hypo-Leasing Kroatien je na dan 31. prosinca 2009. imao sklopljenih 4038 ugovora ukupne financijske vrijednosti od 221,7 milijuna eura, dok je zaključno sa

Oporavak tržišta ponajprije ovisi o stabilizaciji gospodarske situacije tijekom 2011. te kratkoročnom oporavku likvidnosti 31. ožujkom 2010. godine sklopio 495 ugovora neusporedivo niže vrijednosti. Unatoč usporavanju pada bruto

domaćeg proizvoda zaključno kroz prvu polovinu 2010. godine, poslije prošlogodišnjeg pada od 5,8 posto, u kombinaciji s rastom nezaposlenosti, potrošačkim pesimizmom te padom realno raspoloživog dohotka i investicija, nastavljaju se krajnje nepovoljni uvjeti za poslovanje leasing društava. Nepovoljni uvjeti za poslovanje U 2010. godini industrija se i dalje susreće s velikim izazovima, a oporavak tržišta ponajprije ovisi o stabilizaciji gospodarske situacije tijekom 2011. godine te kratkoročnom oporavku likvidnosti. Kad je riječ o našim očekivanjima, očekujemo određeni pomak nabolje, a fokus našeg poslovanja u 2010. godini je na financiranju vozila. Građanima i pravnim osobama nudimo povoljne uvjete financiranja putem operativnog i modificiranog financijskog leasinga. Ukidanjem PDV-a na kamatu financijski leasing je bitno povolj-


LEASING niji nego u 2009. godini. Također, nastavljamo i s pružanjem kvalitetnog financiranja za državu i lokalne samouprave. Veći naglasak

Fokus našeg poslovanja u 2010. godini je na financiranju vozila bit će stavljen na suradnju i cross selling s Hypo bankom. Svjetska financijska situacija utječe na sve sfere gospodarstva, pa tako i na hrvatsku leasing industriju, što je od svih subjekata tražilo značajnu prilagodbu novonastalim tržišnim uvjetima. Iz tog razloga industriju su u protekloj godini obilježili prilično otežani uvjeti poslovanja te osjetan pad financiranja, pri čemu je dijelom došlo i do pada potražnje, ali i do velike nesigurnosti za leasing društva u pogledu plasmana sredstava na tržište. Hypo-Leasing je 2009. godinu iskoristio za identificiranje i rješavanje problematičnih i opterećujućih financiranja iz prošlosti, koncentriranje na zdravi dio portfelja te postavljanje čvrstih temelja poslovanja Društva u idućim godinama. Upravo zahvaljujući prošlogodišnjim potezima poput prilagodbe strategije, smanjenja troškova, uvođenja u ponudu novih usluga i stavljanja

fokusa na spomenute segmente, Hypo-Leasing je u poziciji da nakon dvije godine u crvenom napravi pozitivan pomak. Imamo novog vlasnika - Republiku Austriju - koja je zajedno s bivšim vlasnicima nedavno dokapitalizirala našu matičnu Hypo Group Alpe Adria te omogućila novi razvojni zamah. Stabilni smo, likvidni s mogućnošću plasmana značajnih sredstava na tržište i imamo zacrtan jasan cilj te smo na dobrom pravcu da ga i ostvarimo. To potvrđuje i nedavna ocjena Hypo Grupe, koja je Hrvatsku označila kao ključno tržište na kojem banka i leasing imaju značajan udio. Ustrajavamo na našoj poslovnoj politici Ono što se ne mijenja i na čemu ustrajemo jest naša poslovna politika te ćemo i u nadolazećem razdoblju biti odgovoran, kvalitetan i fleksibilan partner koji razumije potrebe klijenata i koji je spreman i sposoban osigurati financijska sredstva za projekte koje ocijenimo kvalitetnima. Sukladno svjetskim trendovima poput fragmentacije i specijalizacije proizvodnog portfelja, Hypo-Leasing će nastaviti pratiti tržišne trendove te prilagođavati svoju ponudu i razvijati nove proizvode i usluge. Današnje tržišne pozicije hrvat-

ske leasing industrije ne bi trebale zabilježiti veće pomake. Može se očekivati kako će se ozbiljna leasing društva s adekvatnim kapitalom i povjerenjem klijenata prilagoditi novim uvjetima poslovanja, dok će ona koja to ne mogu nestati s tržišta. Hypo-Leasing je u Hrvatskoj uspio „očistiti“ veći dio portfelja i provesti nužne korake koji su bili potrebni zbog upitne politike rizika od prije nekoliko godina. Leasing je sastavni strateški element poslovanja svake značajnije financijske grupacije te je to i slučaj s Hypom, koji je u mogućnosti ponuditi kompletni raspon financijskih proizvoda - bankarskih i leasing, pogotovu u Hrvatskoj, koja je naše najveće pojedinačno tržište. Hypo-Leasing Kroatien financira isključivo hrvatske fizičke i pravne osobe, a refinancira se isključivo od svoga vlasnika, tako da su mogućnosti diverzifikacije ograničene. Potencijal leasinga je nedvojbeno velik, međutim odredbe Zakona o leasingu donekle sputavaju iskorištavanje njegovih potencijala, za razliku od EU regulative, što je razumljivo, jer smo mi relativno na početku pravnog reguliranja leasinga. Leasing u Hrvatskoj ima prostora za daljnji razvoj, a članstvo Hrvatske u Europskoj uniji trebalo bi re-

109

zultirati i povoljnijim okruženjem za razvoj leasing industrije. Tako bi, primjerice, uvođenje eura u Hrvatskoj osjetno olakšalo poslovanje, pogotovo u slučaju operativnog leasinga, u kojem se leasing društva još uvijek susreću s visokim stranim valutnim (FX) rizicima, a koji se u današnje vrijeme teško mogu kontrolirati i limitirati. S ponovnim uspostavljanjem uzlazne gospodarske putanje definitivno se može očekivati daljnji razvoj industrije i širenje portfelja usluga, a do ulaska u EU, preostaje nam osluškivati tržišta, raditi na kreiranju novih ponuda i unaprjeđenju portfelja. Kad je riječ o klijentima, s mnogima imamo uspješnu višegodišnju surad-

Na dan 31. prosinca 2009. imali smo sklopljenih 4038 ugovora ukupne vrijednosti od 221,7 milijuna eura nju, a razlog leži u individualnom pristupu i kvalitetnoj usluzi, što je rezultiralo razvijanjem međusobnog povjerenja. U narednom razdoblju planiramo biti još “bliži” postojećim i dostupniji potencijalnim klijentima te razvijati posao - i naš i klijentov.

DARKO URUKALOVIĆ, ČLAN UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE S-LEASINGA

Prilagodba poslovanja otežanim uvjetima Vjerujemo kako će s oporavkom tržišta, povratom financijske stabilnosti i pozitivnim trendom investiranja leasing financiranje nastaviti rasti i razvijati se u svim svojim segmentima >> Proteklu poslovnu godinu i na svjetskom i na domaćem tržištu obilježila je gospodarska recesija i financijska kriza. S obzirom na okolnosti, zadovoljni smo postignutim rezultatima te ostvarenjem zadanih ciljeva i planova. I u 2009. godini S-Leasing bio je među vodećima na rang-ljestvici leasing društava u Hrvatskoj. Uz primat u segmentu financiranja plovila, u protekloj smo godini ostvarili odličan rezultat i u segmentu financiranja gospodar-

skog programa. Prošla je godina bila godina u kojoj smo se još in-

Ukidanjem PDV-a na kamatu financijski leasing postao je zanimljiv fizičkim osobama tenzivnije usmjerili prema razvoju izvrsnosti djelatnika te usavrša-

vanju poslovnih procesa. Fokusirali smo se na daljnje podizanje kvalitete usluge kako bismo klijentima i u ovim vremenima mogli nuditi sigurne, atraktivne i individualno prilagođene programe. U 2010. godini kriza, tj. negativni trend tržišta i dalje je prisutan. Prilagodili smo poslovanje otežanim uvjetima te vjerujemo da ćemo i u ovoj poslovnoj godini ostvariti naš glavni strateški cilj, a to je očuvanje stabilnosti našeg cjelokupnog portfelja.

Pad plasmana U prošloj godini cijela leasing industrija suočila se s gospodarskom recesijom i financijskom krizom. Leasing kao financijska usluga većinom je orijentiran na segment poduzetništva te se na potražnju reflektira pad gospodarske aktivnosti koji se odnosi na pad proizvodnje, pad investicija te više nego prepolovljena prodaja novih vozila. Iz tog razloga leasing, kao alternativa kreditu prilikom fi-


110

LEASING

nanciranja investicija i kapitalnih dobara, bilježi pad novih plasmana u 2009. godini za 47 posto u odnosu na vrlo uspješnu 2008.

godinu. Nažalost, trend pada bilježi se i u prvom kvartalu 2010. godine i iznosi daljnih 40 posto što je u trendu s daljnjim padom prodaje vozila i zaustavljenim kapitalnim investicijama. Negativnim trendovima ide u prilog pad tržišta rada te time i dohotka kao i visokorazvijeni potrošački pesimizam. Stoga se i nadalje očekuje nastavak „racionalne potrošnje“, odnosno odgoda kupnje trajnih ili potrošnih dobara, kao i investicija. Ove je godine ukidanjem PDV-a na kamatu financijski leasing postao zanimljiv fizičkim osobama, te vjerujemo kako će se njihov udio povećati u segmentu portfelja tih korisnika . S-Leasing i ovoj godini ima podršku svojih vlasnika, sredstava za plasmane ima dovoljno te se poslovanje odvija u skladu s planovima. Naša strategija nije se bitno

promijenila u odnosu na prethodne godine. I nadalje radimo sa svim klijentima za koje procjenjujemo da će biti u mogućnosti otplaćivati kako sadašnje tako i buduće financijske obveze, usta-

Leasing kao financijska usluga većinom je orijentiran na segment poduzetništva ljeni standardi pri odobravanju leasinga nisu se bitno promijenili kao ni kontrola kvalitete naplate. Drugi po snazi Leasing industrija na našim prostorima prisutna je zadnjih petnaestak godina tijekom kojih su se leasing društva profilirala i pozicionirala, tako da ne vjerujemo

da će doći do velikih fluktuacija i promjena. Maksimalno smo iskoristili mogućnost diverzifikacije portfelja, kako prema objektima leasinga tako i prema gospodarskim subjektima kako bismo se zaštitili od jednosmjerne izloženosti i mogućih rizika. Udio leasing društava na ukupnom financijskom tržištu Republike Hrvatske je oko sedam posto i drugi je po snazi u segmentu financijske industrije, što potvrđuje prihvaćenost leasinga kao alternativnog načina financiranja investicijskih dobara i nekretnina. Potencijal leasing industrije je velik te vjerujemo kako će s oporavkom tržišta, povratom financijske stabilnosti i pozitivnim trendom investiranja leasing financiranje nastaviti rasti i razvijati se u svim svojim segmentima.

RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE OTP LEASINGA

Nerealno je očekivati bitne promjene Mogućnost pozitivnih trendova ne vidim tako skoro jer još nisu ni donesene neke jače mjere koje bi ih trebale potaknuti, a kamoli da bi se efekti tih mjera mogli i osjetiti u realnom sektoru >> Prošla godina je, očekivano, bila jako teška za sve poslovne subjekte, no na žalost bojim se da će ova biti još teža. Nisu svi sektori pretrpjeli jednake udare, ali zbog međusobne povezanosti nitko nije pošteđen negativnih posljedica. Oni koji su raspolagali većom kumuliranom dobiti i kapitalom lakše su dočekali kraj godine, no zalihe sigurno nisu dostatne za još jednu, čak i lošiju godinu. Mogućnost pozitivnih trendova ne vidim tako skoro, jer još nisu ni donesene neke jače mjere koje bi ih trebale potaknuti,

Za sada nismo pretrpjeli neke veće udare u dijelu nenaplaćenih potraživanja

a kamoli da bi se efekti tih mjera mogli i osjetiti u realnom sektoru. Financijski sektor je dao svoj do-

vanja. Otvoreni smo međutim za financiranje kvalitetnih klijenata i projekata, nemamo problema s izvorima financiranja ni s preuzimanjem rizika u prihvatljivim granicama, a postojećim klijentima koji su zapali u probleme, nudimo različite opcije reprogramiranja preuzetih obveza. Za sada postižemo zacrtane ciljeve i vjerujemo da ćemo tako nastaviti i nakon povratka pozitivnih trendova u poslovno okruženje.

prinos kratkoročnom ublažavanju negativnih efekata smanjivanja poslovne aktivnosti, kroz različite oblike restrukturiranja postojećih obveza realnog sektora, no sigurno je da samo to neće biti dovoljno za izlaz iz krize. Trendovi vezani uz ekonomska kretanja Trendovi u sektoru leasinga direktno su vezani uz ekonomska kretanja u zemlji, što znači da svaka recesija donosi zastoj u rastu novih plasmana leasing industrije, odnosno potrebna su pozitivna ekonomska kretanja za obrnuti trend. Stoga su i leasing plasmani prošle godine zabilježili pad u odnosu na prethodne, a isti trend se nastavio i u ovoj godini. Kako se leasingom financira fiksna imovina, koja se najvećim dijelom koristi za poslovnu aktivnost, došlo je s jedne strane do smanjene potražnje za financiranjem, a s druge do povećanog opreza financijskog sektora kod

odobravanja novih plasmana. Zbog toga nije realno očekivati neke bitne promjene do kraja ove godine. Mi smo svoje poslovanje prilagodili postojećoj situaciji prebacujući prioritete s tržišnih udjela na stabilnost i profitabilnost poslo-

Isključivo na hrvatskom tržištu Mi smo mala zemlja i okrupnjavanje je uvijek dobar način povećavanja tržišnih udjela uz optimizaciju troškova poslovanja. No, kriza svakako može tome i pridonijeti jer problemi u poslovanju pojedinog subjekta sigurno mogu ponukati vlasnike na traženje rješenja i u tom smjeru. Naravno, realizacija takvih transakcija ovisi o mnogo faktora, a najvažniji je, dakako, cijena koju je netko >>


LEASING >> spreman platiti za procijenjenu vrijednost akvizicije. Mi smo direktno prisutni isključivo na domaćem tržištu, a o inozemnom tržištu kapitala ovisimo u dijelu refinanciranja. Koncentriramo se više na diverzifikaciju portfelja u smislu naših plasmana, kada su u pitanju sektori koje pratimo, vrsta i veličina

klijenata, vrsta objekata leasinga te ograničenja izloženosti prema grupi povezanih poduzeća. Takva politika pokazala se izvrsnom upravo u ovim kriznim godinama, jer za sada nismo pretrpjeli neke veće udare u dijelu nenaplaćenih potraživanja, koji bi mogli bitno utjecati na naše poslovanje. Leasing sektor ima veliki poten-

cijal daljnjeg razvoja kod nas, posebno u fazama rasta ekonomske aktivnosti zemlje. Pri tome ne mislim samo na kvan-

Otvoreni smo za financiranje kvalitetnih klijenata i projekata

111

titativni rast, već i na razvoj novih oblika proizvoda, koji kod nas još nisu sazrjeli. Velike potencijale nudi krizom trenutačno najpogođeniji sektor, građevina, odnosno područje financiranja nekretnina, a posebice u dijelu javnih partnerstva te u uvijek atraktivnim sale and lease back transakcijama.

KREŠIMIR STEINBAUER, PREDSJEDNIK UPRAVE SG LEASINGA

MILAN BARIŠA OBRADOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALFA LEASINGA

Leasing ima svoju budućnost

Snažne mogućnosti razvoja

Zahvaljujući strategiji koja se temelji na financiranju strojeva, opreme i nekretnina, mi smo jedna od rijetkih kompanija koja ima stalni rast

Smatramo da ćemo, kako vrijeme prolazi, sve lakše postizati planirane razine plasmana, uz primjerenu zaradu vlasnicima

Kriza je rezultirala znatnom redukcijom leasing tržišta te povećanjem rezervacija za sporna potraživanja. Zahvaljujući strategiji koja se temelji na financiranju strojeva, opreme i nekretnina, SG Leasing je jedna od rijetkih kompanija koja ima stalni rast te i dalje svojim partnerima omogućuje iznimne uvjete financiranja.

>> Prošlu su godinu okarakterizirali značajni poremećaji na financijskom i realnom tržištu, što je dovelo do ugrožavanja financijske stabilnosti gotovo svih poslovnih entiteta. Usporavanje realnih investicija te konsolidacija financijskih grupa na međunarodnom tržištu imali su za posljedicu rast cijene kapitala i korekciju risk strategija i na hrvatskom leasing tržištu. Ovu 2010. gledamo kao godinu u kojoj će ispravna analiza i razumijevanje specifičnosti našeg lokalnog tržišta i njime povezanih kompanija imati odlučujuću ulogu u našim daljnjim aktivnostima.

Jačanje putem preuzimanja U principu možemo reći kako su okolnosti za preuzimanja i okrupnjavanje povoljne. Pad produktivnosti „tjera“ kompanije da nužnu konkurentnost ili ojačavanje svog sadašnjeg odnosno budućeg položaja pronalaze ili preuzimanjem svojih konkurenata ili okrupnjavanjem. Hrvatske leasing tvrtke nisu u mogućnosti nuditi svoje usluge na tržištima izvan Hrvatske. U tome smjeru naš je portfelj realiziran isključivo na hrvatskom tržištu. Hrvatsko financijsko tržište iznimno je bankocentrično. Stalan rast volumena financiranja u razdoblju prije krize, kao i karakteristike razvijenih tržišta Europe i SAD-a daju argument da je hrvatsko tržište leasinga industrija koja ima svoju budućnost i kapacitete te koja će pridonijeti daljnjem razvoju konkurentnosti našeg društva u cjelini.

>> Društvo Alfa leasing registrirano je kod Trgovačkog suda u Zagrebu potkraj listopada 2009. godine, te je sve do kraja prvog tromjesečja 2010. obavljalo pripremne radnje za početak poslovanja, što je jedini uzrok ostvarenog gubitka, kako prošle godine tako i u prvom tromjesečju ove godine. Usvojenim Poslovnim planom planira se ostvarivati gubitak u poslovanju i u sljedećih godinudvije, što je nemoguće izbjeći kod početka bilo kakvoga poslovanja. No planirani gubici pokrivat će se, za početak, iz kapitala vlasnika

kao što je i predviđeno Poslovnim planom, a kasnije u ovisnosti o dinamici ključnih parametara poslovanja, kako onih čije je ostvarenje u nadležnosti Uprave i zaposlenika tako i onih koji izravno ovise o okruženju.

Financiramo se, za sada, isključivo kapitalom vlasnika Stoga i nemamo usporednih podataka o tomu koliko je kriza utjecala na tržište leasinga i na naše poslovanje. Ranije osnovane leasing tvrtke donekle su preokupirane rješavanjem, sada se pokazalo, rizičnih plasmana te nisu zainteresirane za nove plasmane. Ta nam činjenica olakšava zauzimanje ranije planiranog tržišnog udjela, te smatramo da ćemo, kako vrijeme prolazi, sve lakše postizati planirane razine plasmana, uz primjerenu zaradu vlasnicima. Slijediti strateške ciljeve vlasnika Smatramo kako će postojeća leasing društva prije svega slijediti strateške ciljeve svojih vlasnika pa prema tome prilagođavati poslovne aktivnosti. Također >>


112

LEASING

>> smatramo da ne slijede procesi okrupnjavanja, osim ako ne bude okrupnjavanja na strani vlasnika. Društvo Alfa leasing financira se,

za sada, isključivo kapitalom vlasnika, domaćih i stranih fizičkih osoba. Kao što smo projicirali našim Po-

slovnim planom, smatramo da i dalje postoje snažne mogućnosti razvoja, kako uobičajenih tako i još neuvedenih poslova leasinga

na hrvatskom tržištu, te aktivnije uloge leasinga na plasmanima ostalih vrsta objekata, ne samo automobila.

MILJENKO TUMPA, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN LEASINGA

Zaustavljanje negativnih trendova očekujemo potkraj godine Ostvarenje naših planova ovisi primarno o kretanjima u hrvatskom gospodarstvu. S obzirom na snagu Raiffeisen Grupe i veličinu našeg portfelja, spremni smo na korigiranje planova u skladu s kretanjima na tržištu >> Interes za leasingom ponajprije ovisi o kretanjima na tržištu roba i usluga koja su trenutačno u padu. Osjeća se veća opreznost klijenata prema novim potencijalnim zaduženjima, kao i povećan stupanj opreznosti svih sudionika financijskog tržišta. Zajedno, oba čimbenika definiraju kompleksnost trenutka koji, za sada, ne nudi previše optimizma. Održavanje dosadašnje potražnje ovisi o cijelom nizu čimbenika koji su i doveli do potražnje kakva je bila. Kako se svaka ekonomija po izlasku iz kriznih razdoblja neminovno stabilizira na početno nižim razinama, smatramo kako će prvi pravi uspjeh biti zaustavljanje negativnih trendova, a tek potom restrukturiranje i prebacivanje potražnje s potrošnih dobara na proizvodna dobra. Treba naglasiti kako poslovnu politiku financiranja proizvodnih dobara zagovaramo od prvog dana poslovanja. Značajna potražnja Smatramo kako će potražnja za leasing proizvodima i dalje biti značajna te apsolutno u korelaciji s rastom gospodarstva (kad se dogodi) u cjelini. Ako zanemarimo 2009. godinu koja je donijela pad poslovnih aktivnosti svih subjekata, posebice u segmentu leasinga, u 2010. pozitivne pomake, odnosno zaustavljanje negativnih trendova, očekujemo potkraj godine. Ostvarenje planova Raiffeisen Leasinga (RL) ovisi primarno o kretanjima u hrvatskom gospodarstvu. S obzirom na snagu Ra-

gotovo isključivo poduzeća (99 posto), ponajprije proizvodna. Tu poslovnu politiku nećemo mijenjati. Smatramo kako samo novostvorena vrijednost i očuvanje postojećih radnih mjesta može i mora biti mjerilo uspješnosti leasing društva i korisnika leasinga, na opću dobrobit svih sudionika u poslu i društva u cjelini. Valja napomenuti kako, kad je riječ o Raiffeisen Lesingu, nije vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja. Također treba kazati kako je naš portfelj diverzificiran kao posljedica poslovne politike od prvoga dana našega poslovanja. Inače, Raiffeisen Leasing posluje isključivo na domaćem tržištu kapitala. iffeisen Grupe i veličinu portfelja Raiffeisen Leasinga, spremni smo i na mogućnost korigiranja planova u skladu s kretanjima na tržištu. Kriterije sklapanja leasing ugovora nećemo mijenjati te ćemo, sukladno tomu, nastaviti nuditi kvalitetnu uslugu financiranja putem leasinga bez obzira o kojem objektu leasinga je riječ (oprema, stroj, vozilo...). Svaki novi leasing zahtjev bit će obrađen, pri čemu će se odgovoriti kako potrebama

Kriterije sklapanja leasing ugovora nećemo mijenjati naših provjerenih i postojećih klijenata tako i svim potencijalnim klijentima na tržištu. Raiffeisen Leasing je i do sada financirao

Razvoj unutar novih tržišnih okvira Nudimo operativni i financijski leasing za kupnju motornih i gospodarskih vozila, strojeva, brodova i građevinske mehanizacije, zatim leasing usluge za kupnju različitih vrsta opreme (tiskarske, pekarske, medicinske, uredske, informatičke), u čemu RL zauzima vodeće mjesto na domaćem tržištu, dok u segmentu leasinga nekretnina u zadnje dvije godine bilježimo kontinuirani trend. Operativni leasing u prvi plan stavlja korištenje objekta leasinga bez stjecanja vlasništva, te knjiženje obroka najma kao direktnog troška poslovanja. Iako su neke leasing kuće odustale od operativnog leasinga, mi i dalje nudimo taj proizvod na dobrobit klijenata, ali i Raiffeisen Leasinga. Kod financijskog leasinga klijent

po isteku ugovora uplatom zadnje rate automatski postaje i pravni vlasnik objekta leasinga. Cilj je postati vlasnik predmeta leasin-

Potražnja za leasing proizvodima bit će u korelaciji s rastom gospodarstva ga te taj proizvod nudimo i razvijamo bez promjena u strukturi transakcije. Nesumnjivo je kako će se leasing usluge i dalje razvijati unutar, sada novih, tržišnih okvira. Mjesta za rast leasing industrije će biti u mjeri u kojoj će se kretati rast odnosno pad cjelokupnog gospodarstva u Hrvatskoj. Najviše će novih poslova ostvariti one leasing kuće koje su svojim nastupom i ozbiljnošću rada na tržištu etablirale sigurnost i pouzdanost leasing poslovanja.


privredni vjesnik

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik. Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika.

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr. Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.


114

FONDOVI

FONDOVI Snaga za preživljavanje i entuzijazam Lani je zaustavljen pad imovine otvorenih investicijskih fondova koji je trajao od početka 2008. Novčani su fondovi dobrim prinosima privukli pažnju ulagača te time i znatno uvećali svoju imovinu, a porasla je i imovina obvezničkih fondova. Pad imovine zabilježen je jedino kod mješovitih fondova Marko Repecki / www.hrportfolio.com

Marko Repecki

PROTEKLA GODINA POKAZALA JE da fondovska industrija, unatoč svim problemima koji su se javili zbog pada tržišta uslijed globalne ekonomske krize, ipak ima snage za preživljavanje te da i dalje postoji entuzijazam koji se očituje kroz pokretanje novih fondova sa sve zanimljivijim strategijama ulaganja. Te strategije i potencijalnim ulagačima čine ovaj oblik ulaganja atraktivnijim te im omogućuje da svoja sredstva plasiraju na tržišta na koja bi inače vrlo teško mogli individualno pristupiti. Napokon je u protekloj godini zaustavljen pad imovine otvorenih investicijskih fondova koji je trajao od početka 2008. godine pa su fondovi prošlu godinu završili s ukupnom imovinom od 11,406 milijardi kuna. Dno je dotaknuto u veljači prošle godine kada je imovina pala na 8,136 milijardi kuna te od ožujka počinje rast koji je gotovo neprekinut do kraja godine. Zbog stanja na novčanim tržištima, povećanih kamatnih

stopa, novčani fondovi su dobrim prinosima privukli pažnju ulagača te time i znatno uvećali imovinu koja je potkraj 2008. godine iznosila 3,907 milijardi kuna da bi protekle godine porasla za čak 54,70 posto te premašila iznos od šest milijardi kuna. Konzervativniji popularniji Da su konzervativniji oblici fondova postali popularniji u tako nestabilnom razdoblju pokazuje i podatak o porastu imovine obvezničkih fondova koja je protekle godine uvećana za 10,84 posto te je 10 obvezničkih fondova, koliko ih je trenutačno aktivno na tržištu, godinu završilo sa 554,761 milijunom kuna pod upravljanjem. Jedina grupa fondova koja je zabilježila pad imovine su mješoviti. U odnosu na 2008. godinu koju su završili s imovinom od 2,150 milijardi kuna, u protekloj godini njihova je imovina pala


115

FONDOVI

Investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009.

Postotak promjene

DIONIČKI MP-BRIC.HR OTP indeksni Raiffeisen hrvatske dionice A1 Raiffeisen Emerging Markets OTP meridian 20 PBZ I-Stock fond Locusta Value I POBA ICO Equity Raiffeisen World MP-GLOBAL.HR KD Nova Europa ZB euroaktiv AC Excel AC Rusija Agram Private Raiffeisen Central Europe HPB World Absolute Value - DJE C-Zenit Aureus US Equity NFD Nova Europa VB High Equity HPB Titan Platinum Blue Chip NFD BRIC Platinum Jugoistočna Europa ZB Private East Locusta Value II PBZ Equity ZB trend MP-MENA.HR ZB aktiv Capital Two Prospectus Jugoistočna Europa HI-Growth KD Prvi izbor RF Premium Aureus Equity Aureus Private Select Europe Ilirika Azijski Tigar

2.195.095 17.905.089

16.436.101 108.999.456

648,76 508,76

5.390.383

16.279.390

202,01

10.944.087

24.646.603

125,20

14.025.630

26.196.847

86,78

11.860.941 112.162.485 9.258.601 4.033.574 19.192.939 4.113.932 13.467.081 116.419.461 4.479.000 5.743.303 42.470.493

20.287.025 188.451.164 15.068.585 6.328.918 27.689.605 5.824.099 18.796.160 152.046.528 5.742.286 7.356.724 53.138.708

71,04 68,02 62,75 56,91 44,27 41,57 39,57 30,60 28,20 28,09 25,12

217.879.993

262.720.708

20,58

5.784.279

6.915.514

19,56

5.584.315 6.183.004 7.889.761 13.079.333 17.934.644 4.743.634 8.467.087

6.447.879 7.105.352 9.065.022 14.443.417 19.548.191 5.168.087 9.095.442

15,46 14,92 14,90 10,43 9,00 8,95 7,42

5.107.919

5.419.325

6,10

116.571.316 34.910.227 437.373.126 117.855.688 5.192.266 555.913.800 8.790.484

121.032.523 35.666.782 442.897.077 118.779.301 5.230.842 556.162.483 8.730.973

3,83 2,17 1,26 0,78 0,74 0,04 -0,68

30.900.863

29.617.913

-4,15

77.334.687 5.427.718 11.505.208 90.076.603 66.659.816 62.764.238 5.974.770

73.829.267 4.937.510 10.399.948 81.090.456 57.338.247 52.674.894 4.902.385

-4,53 -9,03 -9,61 -9,98 -13,98 -16,07 -17,95

Fond Ilirika Jugoistočna Europa Erste Adriatic Equity ST Global Equity Erste Total East HPB Dionički KD Victoria FIMA Equity FIMA Maximum AC Sigma FIMA West AC GDEM AP2 Locusta Value III OTP Europa Plus HPB Alpha HPB Omega HPB ZM-1 ICF Private1 Prospectus Worldwide Dionički ukupno:

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. 103.486.606

Postotak promjene

84.520.501

-18,33

304.494.605 230.411.548 30.413.684 22.862.772 71.821.151 53.230.380 37.161.018 23.310.745 115.808.065 67.088.818 49.272.678 27.608.866 16.513.766 7.826.315 5.101.000 1.977.954 5.026.318 1.283.007 10.736.343 4.847.334 6.532.605 8.369.502 11.775.744 3.862.495 2.636.960 3.769.657 2.772.970 3.077.483.590 3.193.114.427

-24,33 -24,83 -25,88 -37,27 -42,07 -43,97 -52,61 -61,22 -74,47 3,76

MJEŠOVITI RF Advantage AP1 HI-Balanced Erste Exclusive Fond za stabilnost Erste Elite Raiffeisen Balanced KWSO Capital Flex C-Premium Ilirika JE Balanced ZB global OTP uravnoteženi Aureus Balanced Equinox 1 HPB Global PBZ Global ST Aggressive KD Balanced ST Balanced Equinox 2 Erste Balanced Equinox 3 HPB Dynamic Agram Trust

5.315.149 6.854.505 58.465.527 14.102.765 51.112.026 18.058.032 310.394.763 10.019.551 13.675.552 49.384.545 805.999.168 51.501.401 27.542.154 10.377.901 135.284.528 370.487.140 5.759.657 16.219.377 23.357.231 9.758.721 162.805.087 7.735.625 48.434.792 14.521.515

9.990.531 11.550.527 65.600.991 15.604.184 56.002.790 19.360.570 325.909.157 10.174.755 13.752.187 48.741.237 760.743.367 44.961.676 23.586.122 8.876.952 115.595.350 314.675.115 4.682.569 12.885.793 18.540.261 6.770.119 112.628.328 5.052.594 27.448.784 6.531.586

87,96 68,51 12,20 10,65 9,57 7,21 5,00 1,55 0,56 -1,30 -5,61 -12,70 -14,36 -14,46 -14,55 -15,06 -18,70 -20,55 -20,62 -30,62 -30,82 -34,68 -43,33 -55,02

Fond ICF Balanced RF 105 InterInvest Balanced AC GBEM Allianz Portfolio Mješoviti ukupno:

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. 48.335.736 14.786.337 22.677.717 5.933.871 9.448.198 1.969.314 11.381.488 6.320.978 2.307.628.363 2.080.057.533

Postotak promjene

8.398.235 77.998.767 12.209.047 41.391.742 248.709.132 813.185.475 101.336.189 193.740.471 431.703.998 789.174.247 1.638.718.240 2.430.974.981 78.134.327 112.370.141 100.056.938 120.220.866 105.683.503 108.170.765 473.813.529 456.748.498 29.109.726 27.998.220 40.485.915 37.530.435 206.241.934 176.207.124 71.326.773 42.827.014 38.584.243 20.459.258 322.288.115 159.566.686 10.328.902 3.570.840 19.926.644 6.804.134 23.908.448 - 154.836.180 - 326.833.043 5.493.598 3.937.055.390 6.130.010.933

828,75 239,03 226,96 91,19 82,80 48,35 43,82 20,15 2,35 -3,60 -3,82 -7,30 -14,56 -39,96 -46,98 -50,49 -65,43 -65,85 55,70

-69,41 -73,83 -79,16 -9,86

NOVČANI Locusta Cash Agram Cash Raiffeisen Cash PBZ Euro novčani PBZ Novčani ZB plus ZB europlus HI-Cash ICF Money Market Erste Money PBZ Dolar ST Cash VB Cash OTP novčani Select Novčani HPB Novčani InterInvest Cash Oxygen Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro Money Platinum Cash Novčani ukupno:

OBVEZNIČKI Raiffeisen Bonds Capital One ZB bond Select Eurobond OTP euro obveznički Hermes HI-Conservative HPB Obveznički ICF Fixed Income PBZ Bond Erste Bond ST Bond Obveznički ukupno: SVEUKUPNO:

49.452.610 10.338.861 95.536.265 5.733.233 7.699.090 78.268.558 6.114.430 45.051.960 97.401.956 67.711.308 112.543.658 5.219.042 581.070.971

145.724.067 16.134.070 118.331.423 6.951.780 8.809.043 82.192.229 6.001.296 43.244.302 86.202.430 53.341.376 70.201.889 637.133.905

194,67 56,05 23,86 21,25 14,42 5,01 -1,85 -4,01 -11,50 -21,22 -37,62 9,65

9.903.238.314 12.040.316.798

21,58

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju 2010.

za 10,28 posto te su godinu završili sa 1,929 milijardi kuna. Dionički fondovi ostvarili su porast imovine od 4,12 posto te su godinu završili sa 2,878 milijardi kuna zahvaljujući oporavku ponajprije domaćeg tržišta, a djelomično su pažnju privukli i fondovi orijentirani na globalna brzorastuća tržišta poput Brazila, Rusije, Indije i Kine koji su ostvarili vrlo visoke prinose, čak i veće od 60 posto što je barem djelomice vratilo optimizam ulagača. Promijenila se i struktura imovine promatrana po kategorijama tako da je potkraj 2009.

godine u novčane fondove uloženo 52,99 posto imovine za razliku od 41,91 posto s kraja

Drastičan pad likvidnosti regionalnih tržišta potaknuo je fondove na okretanje novim tržištima 2008. godine. Udio obvezničkih fondova pao je na 4,86 posto, a smanjenje udjela zabilježili su

i mješoviti i dionički fondovi, tako da na dioničke otpada 25,23 posto ukupne imovine, a na mješovite 16,91 posto ukupne imovine uložene u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom. Iako se još ne može definitivno tvrditi da je globalna kriza završena, mogu se zamijetiti određeni znaci oporavka. Kad je riječ o otvorenim investicijskim fondovima koji ulažu na dionička tržišta, vrlo je vjerojatno da su oni u prvom dijelu 2009. godine dotaknuli dno, a dio fondova je nakon toga zabilježio i vrlo snažan oporavak.


116

FONDOVI

Imovina fondova (po porastu) Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009.

Postotak promjene

Fond ZDMF T-HT

MIROVINSKI FONDOVI

Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA):

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. n.p. n.p. 148.378.000

218.343.000

Postotak promjene

n.p. 47,15

Erste Plavi OMF

2.911.058.000 3.855.302.000

32,44

SVEUKUPNO MIROVINSKI: 23.538.977.115 30.627.789.848

OMF PBZ Croatia osiguranje

3.736.307.000 4.870.004.000

30,34

Umirovljenički fond

Raiffeisen OMF

6.837.623.694 8.892.778.432

30,06

AZ OMF

9.105.944.000 11.646.552.000

27,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

22.590.932.694 29.264.636.432

29,54

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI

Ukupno obvezni :

30,12

3.474.012.992 2.675.920.079 -22,97

Fond Hrvatskih branitelja 2.400.415.964 2.223.347.571

-7,38

Fond ZB euroaktiv

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. 116.419.461 152.046.528

Postotak promjene

30,60

AC Excel

4.479.000

5.742.286

28,20

AC Rusija

5.743.303

7.356.724

28,09

Agram Private

42.470.493

53.138.708

25,12

ZB bond

95.536.265

118.331.423

23,86

5.733.233

6.951.780

21,25

Raiffeisen Central Europe

217.879.993

262.720.708

20,58

HI-Cash

100.056.938

120.220.866

20,15

HPB World Absolute Value - DJE

5.784.279

6.915.514

19,56

Select Eurobond

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI

Locusta Cash

8.398.235

77.998.767 828,75

C-Zenit

5.584.315

6.447.879

15,46

Erste Plavi Expert

41.440.000

67.288.000

62,37

MP-BRIC.HR

2.195.095

16.436.101 648,76

Aureus US Equity

6.183.004

7.105.352

14,92

Erste Plavi Protect

15.083.000

23.997.000

59,10

OTP indeksni

17.905.089

108.999.456 508,76

NFD Nova Europa

7.889.761

9.065.022

14,90

284.672.000

430.209.600

51,12

Agram Cash

12.209.047

41.391.742 239,03

OTP euro obveznički

7.699.090

8.809.043

14,42

Croatia osiguranje

57.226.797

80.251.039

40,23

Raiffeisen Cash

248.709.132

813.185.475 226,96

HI-Balanced

58.465.527

65.600.991

12,20

AZ Benefit

66.927.000

92.315.000

37,93

5.390.383

16.279.390 202,01

Erste Exclusive

14.102.765

15.604.184

10,65

Raiffeisen

334.317.624

450.749.777

34,83

Raiffeisen hrvatske dionice

VB High Equity

13.079.333

14.443.417

10,43

Ukupno otvoreni dobrovoljni :

799.666.421 1.144.810.416

43,16

Fond za stabilnost

51.112.026

56.002.790

9,57

HPB Titan

17.934.644

19.548.191

9,00

Platinum Blue Chip

4.743.634

5.168.087

8,95

NFD BRIC

8.467.087

9.095.442

7,42

Erste Elite

18.058.032

19.360.570

7,21

5.107.919

5.419.325

6,10

AZ Profit

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI ZDMF Hrvatskih autocesta

1.801.022

3.519.055

95,39

Raiffeisen Bonds

49.452.610

145.724.067 194,67

A1

10.944.087

24.646.603 125,20

PBZ Euro novčani RF Advantage

14.000

26.000

85,71

Raiffeisen Emerging Markets

AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb

39.756.000

63.125.800

58,78

PBZ Novčani

ZDMF HEP grupe

47.165.255

73.391.340

55,60

Cestarski ZDMF

Croatia osiguranje ZDMF

20.770.273

ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske

29.493.606

42,00

1.123.922

1.496.735

33,17

ZDMF Ericsson Nikola Tesla

n.p.

n.p.

n.p.

ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata

n.p.

n.p.

n.p.

ZDMF Novinar

OTP meridian 20

ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara

n.p.

ZDMF T Mobile

n.p.

n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p.

Ulaganje na brzorastuća tržišta Kad je riječ o dioničkim fondovima, za razliku od razdoblja prije krize, kada su rekordne prinose ostvarivali fondovi orijentirani na tržišta Jugoistočne Europe, u 2009. došlo je do preo-

193.740.471

91,19

5.315.149

9.990.531

87,96

14.025.630

26.196.847

86,78

431.703.998

789.174.247

82,80

20.287.025

71,04

78.268.558

82.192.229

5,01

6.854.505

11.550.527

68,51

Raiffeisen Balanced

310.394.763

325.909.157

5,00

112.162.485

188.451.164

68,02

ZB Private East

116.571.316

121.032.523

3,83

Locusta Value I

9.258.601

15.068.585

62,75

ICF Money Market

105.683.503

108.170.765

2,35

POBA ICO Equity

4.033.574

6.328.918

56,91

Locusta Value II

34.910.227

35.666.782

2,17

10.338.861

16.134.070

56,05

KWSO Capital Flex

10.019.551

10.174.755

1,55

1.638.718.240 2.430.974.981

48,35

PBZ Equity

437.373.126

442.897.077

1,26

117.855.688

118.779.301

0,78

5.192.266

5.230.842

0,74

13.675.552

13.752.187

0,56

555.913.800

556.162.483

0,04

PBZ I-Stock fond

ZB plus

19.192.939

27.689.605

44,27

ZB trend

ZB europlus

78.134.327

112.370.141

43,82

MP-MENA.HR

MP-GLOBAL.HR

4.113.932

5.824.099

41,57

C-Premium

KD Nova Europa

13.467.081

18.796.160

39,57

ZB aktiv

kreta te su do izražaja došli fondovi koji ulažu na globalna brzorastuća tržišta poput Brazila, Rusije, Indije i Kine. Naime, riječ je o gospodarstvima koja unatoč krizi uspijevaju ostvarivati gospodarski rast te mnoge kompanije doživ-

Tržišni udjeli fondova

(prema veličini imovine, 31. 12. 2008.)

(prema veličini imovine, 31. 12. 2008.)

Obvezni mirovinski Otvoreni dobrovoljni mirovinski Zatvoreni dobrovoljni mirovinski

Imovina HRK

Udjel %

29.264.636.432

59,26

1.144.810.416

2,32

218.343.000

0,44

Umirovljenički fond

2.675.920.079

5,42

Fond hrvatskih branitelja

2.223.347.571

4,50

Otvoreni i privatni investicijski Zatvoreni investicijski UKUPNO:

12.040.316.798

24,38

1.815.309.188

3,68

49.382.683.484

100,00

Hermes

Raiffeisen World

Tržišni udjeli fondova Vrsta fondova

Platinum Jugoistočna Europa

11.860.941

AP1

Capital One

n.p.

101.336.189

Vrsta investicijskih fondova

Udjel % 2008

Udjel % 2009.

Dionički

31,08

26,52

Mješoviti

23,30

17,28

Novčani

39,76

50,91

Obveznički UKUPNO OIF:

5,87

5,29

100,00

100,00

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u travnju i svibnju 2010.

ljavaju naglu ekspanziju, što se odražava i na tržište kapitala. Drastičan pad likvidnosti regionalnih tržišta potaknuo je fondove na okretanje novim tržištima te su noviji fondovi uglavnom osnivani s namjerom da budu izloženi takvim tržištima, a zamjetna je i promjena geografske strukture ulaganja i kod nekih starijih fondova koji su bili izloženi ponajprije regionalnim tržištima kako bi također u 2009. odlučili geografski uravnotežiti portfelj usmjeravajući dio sredstava na likvidnija tržišta. Čak sedam dioničkih fondova ostvarilo je prinose veće od 30 posto - to su fondovi čija ulaganja su usmjerena na globalna tržišta, a najuspješniji u 2009. godini su MP-BRIC HR koji NAPOMENA: Kod izračuna prinosa fondova, u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2008. do 31.12. 2009. godine


117

FONDOVI

Fond Capital Two

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. 8.790.484 8.730.973

Postotak promjene

Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009.

Postotak promjene

Fond

-0,68

Equinox 3

7.735.625

5.052.594 -34,68

49.384.545

48.741.237

-1,30

HPB Dionički

37.161.018

23.310.745 -37,27

Ukupno otvoreni i privatni: 9.903.238.314 12.040.316.798

6.114.430

6.001.296

-1,85

Erste Bond

112.543.658

70.201.889 -37,62

473.813.529

456.748.498

-3,60

OTP novčani

71.326.773

42.827.014 -39,96

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

PBZ Dolar

29.109.726

27.998.220

-3,82

KD Victoria

115.808.065

67.088.818 -42,07

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

HPB Obveznički

45.051.960

43.244.302

-4,01

HPB Dynamic

48.434.792

27.448.784 -43,33

Kapitalni fond

Ilirika JE Balanced HI-Conservative Erste Money

Prospectus Jugoistočna Europa

30.900.863

HI-Growth

77.334.687

73.829.267

-4,53

ZB global

805.999.168

760.743.367

-5,61

ST Cash

40.485.915

37.530.435

-7,30

KD Prvi izbor

5.427.718

4.937.510

-9,03

RF Premium

11.505.208

10.399.948

-9,61

Aureus Equity

90.076.603

81.090.456

-9,98

ICF Fixed Income

97.401.956

86.202.430 -11,50

OTP uravnoteženi

51.501.401

44.961.676 -12,70

Aureus Private

66.659.816

57.338.247 -13,98

Aureus Balanced

27.542.154

23.586.122 -14,36

Equinox 1

10.377.901

8.876.952 -14,46

HPB Global

135.284.528

115.595.350 -14,55

AP2

-

VB Cash

206.241.934

176.207.124 -14,56

Allianz Portfolio

-

6.320.978

-

370.487.140

314.675.115 -15,06

Allianz Cash

-

154.836.180

-

62.764.238

52.674.894 -16,07

Agram Euro Cash

-

23.908.448

-

5.974.770

4.902.385 -17,95

AC GDEM

-

10.736.343

-

103.486.606

84.520.501 -18,33

AC GBEM

-

11.381.488

-

ST Aggressive

5.759.657

4.682.569 -18,70

Erste Euro Money

-

326.833.043

-

KD Balanced

16.219.377

12.885.793 -20,55

Locusta Value III

-

6.532.605

-

18.540.261 -20,62

OTP Europa Plus

-

8.369.502

-

Platinum Cash

PBZ Global Select Europe Ilirika Azijski Tigar Ilirika Jugoistočna Europa

ST Balanced PBZ Bond

23.357.231

29.617.913

-4,15

20.459.258 -46,98

HPB Novčani

322.288.115

159.566.686 -50,49

FIMA Maximum

16.513.766

7.826.315 -52,61

Agram Trust

14.521.515

6.531.586 -55,02

5.101.000

1.977.954 -61,22

InterInvest Cash

10.328.902

3.570.840 -65,43

Oxygen

19.926.644

6.804.134 -65,85

ICF Balanced

48.335.736

14.786.337 -69,41

RF 105

22.677.717

5.933.871 -73,83

FIMA West

5.026.318

1.283.007 -74,47

InterInvest Balanced

9.448.198

1.969.314 -79,16

AC Sigma

4.847.334

-

-

5.493.598

-

-

-

22.862.772 -24,83

HPB ZM-1

2.636.960

-

-

71.821.151

53.230.380 -25,88

HPB Omega

3.862.495

-

-

9.758.721

6.770.119 -30,62

HPB Alpha

11.775.744

-

-

162.805.087

112.628.328 -30,82

2.772.970

-

-

ST Global Equity

30.413.684

Erste Total East Erste Balanced

27.608.866 -43,97

38.584.243

3.769.657

53.341.376 -21,22 230.411.548 -24,33

Equinox 2

49.272.678

Select Novčani

ICF Private1

67.711.308 304.494.605

Erste Adriatic Equity

FIMA Equity

je porastao za više od 60 posto, a PBZ I-Stock bilježi rast veći od 50 posto. S druge strane četiri su dionička fonda zabilježila padove veće

U ovoj godini započelo je najavljivano spajanje ili preuzimanje društava za upravljanje, ponajprije onih s manjom imovinom od 20 posto. Njihova zajednička karakteristika jest da su snažno izloženi niskolikvidnim tržištima regije. Za mješovite fondove možemo zaključiti da su oni, među svim grupama fondova, ostvarili najlošije rezultate. Naime, od ukupno 19 mješovitih, čak ih je osam godinu završilo u crve-

Prospectus Worldwide

nom. Njihovi se rezultati kreću u vrlo velikom rasponu. Najuspješniji je bio OTP uravnoteženi s prinosom od 18,32 posto, dok je najveći pad ostvario InterInvest Balanced (-38,01 posto). Svi su obveznički fondovi u 2009. ostvarili pozitivne rezultate što nije bio slučaj godinu dana ranije. Oni su porasli u rasponu od 0,31 do 12,31 posto. Čak su tri fonda porasla više od 10 posto, a sedam ih je poraslo za više od pet posto. Najuspješniji je bio OTP euroobveznički. Slijedi li smirivanje prinosa? Ulagači u novčane fondove mogu biti vrlo zadovoljni 2009. godinom jer ih je više od polovine ostvarilo porast veći od šest posto, a najuspješniji - Raiffeisen Cash i ICF Money Market - porasli su za više od devet posto. Time su novčani fondovi snažno konkurirali ostalim oblicima ulaganja ili štednje sa sličnim stupnjem rizika.

ST Bond

Imovina 31. 12. (HRK) 2008. 2009. 5.219.042 -

Breza Velebit Slavonski Ukupno:

Postotak promjene

1.035.598.378 1.088.027.632 34.259.282

21,58

5,06

30.366.283 -11,36

6.577.007

5.447.665 -17,17

222.412.889

160.353.758 -27,90

1.298.847.556 1.284.195.338

-1,13

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine HPB Real

227.860.696

267.166.557

17,25

30.629.840

31.365.020

2,40

FIMA Proprius

174.527.018

159.219.019