Page 1

Atlanticova Droga Kolinska U Rogaškoj ćemo puniti napitke i Cedevitu, a u Štarku u Srbiji raditi energetske pločice, kaže Emil Tedeschi

Šanse za obnovu industrije Strani ulagači pokazuju interes za sve segmente hrvatske ekonomije, pa tako i za industriju

Članstvo u EU-u na vidiku Nakon gotovo pet godina pregovaranja Hrvatska je konačno dočekala otvaranje zadnja tri poglavlja

TEMA TJEDNA STR. 5

TEMA TJEDNA STR. 4-5

EUROGLAS STR. 19

3 6 3 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 5. srpnja 2010. Godina LVII / Broj 3634. www.privredni.hr

privredni vjesnik

NOVE POSLOVNE ZONE / ZAKON O RADU / SLATKOVODNO RIBARSTVO / HRWWWATSKA / STIL / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: RURALNI TURIZAM

NA RASKRIŽJU BEZ PUTOKAZA

Iako nam je čak 92 posto države ruralno, udio ruralnog u ukupnom turizmu već dugo je na skromnih pet posto >>16-17

INTERVJU: GORAN MARKULIN

ZLATNO DOBA ZLATA

>> 13

>> 20

O ulaganjima putem kojih će Cromaris postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu

Za godinu dana cijena zlata mogla bi dosegnuti 1600 dolara za uncu, a u srednjoročju skočiti čak na 2300 američkih dolara


Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

kn

cijena

90,00 kn

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

kn

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

kn

KRIZA, A POSLIJE?

kn

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

kn

cijena

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

kn

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

kn

cijena

144,00 kn

kn

cijena

kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

kn

166,00 kn

kn

kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

r.

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

ta

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

kn

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

kn

+

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn


UVOD

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Najvažnije je da ne bankrotiramo Krizni porez i povećanje PDV-a noćna su mora za svakog premijera. Nisam ni sanjala da je stanje u državi toliko loše kad sam preuzimala premijersku stolicu. Počeli su isplivavati problemi koji su se mogli i morali riješiti i prije. Ne razmišljam o ostavci nego o tome kako da što bolje obavim svoj posao. Nije vrijeme za bježanje i kukavičluk nego za odlučne poteze. U ovom su trenutku nevažne božićnice i regresi, najvažnije je da ne bankrotiramo.

Fina uskoro provodi sve ovrhe Vlada je u saborsku proceduru uputila zakon koji će Fini omogućiti provođenje ovrha kod pravnih osoba i građana i to nad sredstvima sa svih računa, uključujući i štedne. Nakon stupanja na snagu tog zakona situacija oko naplate, pravne sigurnosti građana i poduzeća bit će na daleko većoj razini. Došlo je vrijeme da se stane na kraj onima koji su se izvlačili na nedorečenost zakonskih odredbi, osnivali tvrtke s ciljem da nekoga prevare, da ne plate svoje obveze državi. Trenutačno javna poduzeća imaju oko 130 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza, a i to pokazuje da generator nelikvidnosti nisu ona nego su to tvrtke sa do pet zaposlenih.

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE:

Najveća poslovna transakcija proteklog tjedna u regiji, a i šire Ponosan sam na preuzimanje Droge Kolinske. Kad smo potpisali ugovor oko pregovaračkog stola svi smo bili nasmijani. Posao preuzimanja Droge Kolinske dvostruko je veći od transakcije inicijalne javne ponude Tesla Motorsa koji je ovih dana bio top-vijest u svjetskom biznisu. Ova transakcija ima povijesno značenje za regiju, ali i šire. Iza ovog preuzimanja ne stoje bilo kakve špekulativne namjere. U sljedećih pet do sedam godina očekujem godišnje prihode veće od milijardu eura.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Poboljšanja je nemoguće ostvariti preko noći U nastojanju da se postignu značajniji rezultati, dugoročno planiranje ekoloških inicijativa postaje sve važniji dio poslovnih strategija društveno odgovornih kompanija stvarivanje niskog udjela ugljika i ugljikovih spojeva u svijetu jedan je od najvećih izazova ovog stoljeća koji zahtijeva brzu implementaciju raznih ekoloških mjera, od kojih je jedna od važnijih smanjenje ukupne emisije stakleničkih plinova. Drastična smanjenja je moguće ostvariti ponajprije uz napredak kroz tehnološke inovacije, ali i uz inovacije i promjene u načinu rada i života društva u cjelini. Kako bismo smanjili emisiju štetnih plinova, važno je, bez odgađanja, promicati šire korištenje proizvoda i usluga baziranih na naprednim tehnologijama veće energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te većem korištenju obnovljivih izvora energije. Koliko god ekološke teme postaju sve popularnijim, većina ljudi još uvijek nije svjesna stvarne težine problema. Značajnija poboljšanja je nemoguće ostvariti preko noći, a započete aktivnosti predstavljaju tek početak dugoročnog te prilično zahtjevnog i skupog procesa.

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: TOMAS PUKLJAK, DIREKTOR FUJITSUA U HRVATSKOJ

O

IVAN ŠUKER, MINISTAR FINANCIJA:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

U nastojanju da se postignu značajniji rezultati, dugoročno planiranje ekoloških inicijativa postaje sve važniji dio poslovnih strategija društveno odgovornih kompanija. S obzirom na to da će informatička tehnologija biti jedna od neizostavnih tehnologija za ostvarivanje željenih ekoloških poboljšanja, njeno značajnije korištenje imat će sve veću važnost u budućnosti. Iako izravan udio

Niz godina informatička tehnologija nudi “zelene” proizvode, ali za njih u Hrvatskoj malo tko mari ICT sektora danas čini samo dva posto u ukupnoj svjetskoj emisiji ugljičnog dioksida, upravo ICT sektor ima potencijal za veliki doprinos u ostvarivanju smanjivanja emisije štetnih plinova u preostalih 98 posto. Danas, napredak informatičke tehnologije utječe na gospodarstvo, naše

osobne stilove života i društvo u cjelini. Već se nalazimo u poziciji gdje društvo ne bi više moglo funkcionirati bez ICT-a. U Hrvatskoj ekološka svijest općenito još nije na zadovoljavajućoj razini, a tomu u najvećoj mjeri pridonosi nedorečena ili u potpunosti nedefinirana zakonska regulativa.

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Dok se u nekim razvijenim zemljama već davno počela voditi briga o energetskoj učinkovitosti, racionalnom utrošku energije i njenom utjecaju na zaštitu eko sustava, vjerujem kako se još mnogi sjećaju kako je do nedavna u nas bila potpuno normalna pojava regulirati temperaturu u stanu otvaranjem prozora. Već dulji niz godina informatička tehnologija nudi “zelene” proizvode veće energetske učinkovitosti, koji omogućavaju vrlo egzaktne uštede, ali za njih u Hrvatskoj malo tko mari. Činjenica jest da napredne tehnologije iziskuju velika sredstva za razvoj, sama tehnologija proizvodnje je često skuplja, pa krajnji proizvod ponekad ima i nešto višu nabavnu cijenu, ali nedvojbeno donosi uštedu tijekom korištenja te pridonosi očuvanju ekološkog sustava. Nije dovoljno da inovativne tehnologije promiču samo društveno odgovorne kompanije, nego za njihovo masovnije korištenje moraju postojati zakonski okviri i u njima jasno definirani poticaji.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Trendovi u prerađivačkoj industriji

Približavanje EU-u pove za tehnološku obnovu Europske tvrtke, poput kompanije EADS, počele su tražiti potencijalne partnere u Hrvatskoj i prilike za ulaganje pridonijeti prijeko potrebnoj obnovi tehnološke intenzivnosti hrvatskih poduzeća Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad je 1995. godine Siemens uložio u Končarevu tvrtku Energetski transformatori, u njoj je bilo zaposleno 147 radnika, dok je ukupan prihod bio je oko 20 milijuna tadašnjih maraka. Nakon 15 godina, u Končar-ENT-u, zajedničkoj tvrtki s većinskim Siemensovim vlasništvom, radi gotovo 500 radnika, ukupan prihod iznosi 172 milijuna eura, a proizvodi i znanje izvoze se u 80 zemalja svijeta. Približavanjem Hrvatske punopravnom članstvu u Europskoj uniji počelo se iznova buditi zanimanje inozemnih ulagača za sve segmente hr-

Iznenađeni smo visokom obrazovnom razinom zaposlenih, kaže Klaus Kellerhoff vatske ekonomije, pa tako i za industriju. Na nedavno održanim forumima s njemačkim i talijanskim tvrtkama pokazalo se kako postoji snažno zanimanje i za to ekonomsko područje, prema kojem se često i mnogi u Hrvatskoj odnose s podcjenjivanjem. Nije teško zaključiti da hrvatskoj prerađivačkoj industriji treba novi investicijski ciklus i ulaganje u tehnološku obnovu. Prema istraživanju Maruške Vizek i Marine Tkalec, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, hrvatska je industrija zbog poznatih okolnosti izgubila utr-

ku u tehnološkom razvoju. Dok je 1997. godine proizvodnja s pretežnim udjelom visoke i više tehnološke razine zauzimala 28 posto u ukupnoj dodanoj vrijednosti industrijske proizvodnje, taj je postotak 2007. pao na 23,7 posto. Nasuprot tome, postotak srednjotehnološke proizvodnje porastao je sa 19,2 na 21,6 posto (tu, primjerice, spada brodogradnja). Udjel niskotehnološke proizvodnje porastao je sa 52,3 na 54,7 posto. Investicije pokreću Iako je udjel u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije donekle sličan u EU-u i Hrvatskoj (17,1 prema 15,1 posto), na proizvodnju visoke i više tehnološke intenzivnosti u Europi otpada daleko veći postotak: 44,9 posto u 2007. godini, u odnosu na spomenutih 23,7 posto u Hrvatskoj. Mogu li, dakle, investicije vezane s približavanjem Europskoj uniji potaknuti pozitivan tehnološki trend i u Hrvatskoj? Sudionici nedavno održanog Njemačko-hrvatskog foruma smatraju da mogu. Klaus Kellerhoff, stariji potpredsjednik EADS-a, najveće europske aeronautičke kompanije, rekao je u Zagrebu kako je njegova kompanija započela s inspekcijom hrvatskih tvrtki radi moguće suradnje. “Pregledali smo razne tvrtke i iznenađeni smo visokom obrazovnom razinom zaposlenih”, rekao je Kellerhoff. Ne bude li bilo moguće izravno surađivati s EADS-om, postoji mogućnost suradnje s nekim od njihovih 20.000 dobavljača. EADS

Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije EU-25

Hrvatska

Udjel 1997.

Udjel 2007.

Udjel 1997.

Udjel 2007.

Visoka i viša srednja tehnološka intenzivnost proizvodnje

42,9

44,9

28,5

23,7

Srednja tehnološka intenzivnost

24,3

25,1

19,2.

21,6

Niska tehnološka intenzivnost

32,8

30

52,3

54,7

Izvor: Eurostat i DZS

je dao signal dobavljačima da rentabilne proizvođače potraže na jugoistoku Europe te je tako u Bosni i Hercegovini već ostvarena suradnja s nekoliko manjih i srednjih poduzeća. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj, kaže kako njegova tvrtka već razvija visokotehnološku proizvodnju u pogonima u Jankomiru, a vrlo je značajan i rad njihovih brojnih softverskih inženjera. U Jankomiru se izrađuju termoosjetila i osjetila tlaka, a sva proizvodnja ide u izvoz. U Siemensu je i 450 visokoobrazovanih softver-

skih inženjera koji kreiraju programe za sve podružnice Siemensa u svijetu. “Imamo pametne i obrazovane ljude i na tome treba temeljiti razvoj”, rekao je Fogec. Zajedno s Končar-Energetskim transformatorima, koji su dobitnici priznanja Zlatni ključ za najboljeg hrvatskog velikog izvoznika, grupacija Siemensovih poduzeća ostvarila je prošle godine izvoz veći od 200 milijuna eura. Slični efekti suradnje s inozemnim tvrtkama vide se i u Elektrokontaktu. “Malo ljudi u Hrvatskoj zna da kupujući štednjak marke Elektrolux,

Bosch ili Miele, kupuje i dijelove proizvedene u pogonima na zagrebačkom Žitnjaku”, kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta. Ta je tvrtka dio njemačko-švicarskog koncerna EGO, koji ju je kupio 1993. Prije 11 godina Elektrokontakt se po broju zaposlenih nalazio na 10. mjestu unutar koncerna, a s godinama se popeo na drugo mjesto i sada zapošljava 1400 radnika. Ukupan prihod je 70 milijuna eura, a 90 posto proizvodnje odlazi u izvoz. U siječnju ove godine koncern je u Zagreb iz Švicarske preselio i proizvodnju električnih

sklopki. Odlučili su tako jer je ovdje ista razina automatizacije, a niži troškovi visokoobrazovane radne snage. “Taj posao ne bismo dobili da nismo bili inovativni i da nismo pratili trendove u tehnologiji naše proizvodnje”, rekao je Ferdelji. Visoke tehnologije Prema riječima Sanija Ljubunčića, ravnatelja Agencije za promociju izvoza i ulaganja, Hrvatska može mnogo toga ponuditi upravo ulagačima iz sektora viših i visokih tehnologija. Uz obrazovanu radnu snagu, njima ne treba mnogo prostora za proizvodne pogone pa mjesta mogu pronaći u nekoj od postojećih poslovnih zona. Zanima ih, međutim, pokretanje proizvodnje u primjerenom roku i bez velikih administrativnih prepreka, ali tu već stvari stoje mnogo lošije.


5

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Atlantic Grupa kupila Drogu Kolinsku

ćava šanse industrije korištenjem europskih fondova. Takva suradnja mogla bi vačke industrije. Ustanovljeno je da tek nekoliko djelatnosti bilježi pozitivan doprinos neto izvozu. Taj je element bitan jer je Hrvatska mala i otvorena ekonomija koja mora izvoziti kako bi ostvarila ekonomski rast. Pozitivni doprinos neto izvozu imaju, primjerice, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, proizvodnja drva i pluta, proizvodnja duhanskih proizvoda te koksa i naftnih derivata. Kod “ostalih prijevoznih sredstava” riječ je,

Hrvatska može mnogo ponuditi upravo ulagačima iz sektora viših i visokih tehnologija U najavljenoj obnovi željezničke infrastrukture novcem EU fondova, tvrtke iz visokotehnološkog sektora također bi mogle naći mjesto. Primjerice, Altpro, koji proizvodi sofisticirane sustave za željezničku sigurnost. Iako uspijevaju dobiti poslove u Kini i Južnoj Americi, često im poteškoće predstavlja nedostatak domaćih referenci, kaže direktor prodaje Altproa Davor Mrljić. Za to nisu sami krivi. Jednostavno, godinama nije bilo velikih ulaganja u željeznicu. Bitan utjecaj na ekonomske rezultate prerađivačke industrije imat će proces privatizacije brodogradilišta. U radu Analiza konkurentnosti i strukturnih obilježja prerađivačke industrije RH, što su ga za časopis Ekonomski pregled napisale Maruška Vizek i Ivana Rašić Bakarić, analiziran je ekonomski značaj odjeljaka prerađi-

ustvari, o izvozu brodova. Ističu i kako se značaj tog odjeljka održava time što država subvencijama i jamstvima podupire brodogradnju koja zapravo ostvaruje goleme gubitke. Pozitivan udjel u neto izvozu duhanske industrije rezultat je pak zakonske regulative koja diskriminira strane proizvođače

duhanskih proizvoda. Pozitivan doprinos drvne industrije odraz je obilja drvne sirovine. Analiza pokazuje da Hrvatska u usporedbi s EU-om i svijetom bilježi niže stope rasta industrija s visokom i višom srednjom tehnološkom intenzivnosti proizvodnje, ali istodobno ima više stope rasta industrije niske i niže srednje tehnološke intenzivnosti. Brže povećanje proizvodnosti hrvatske prerađivačke industrije od industrije u EU-u u razdoblju od 2002. do 2007. rezultat je tih visokih stopa industrije niske i niže srednje tehnološke razine, kao i činjenice da je hrvatska prerađivačka industrija krenula od znatno niže tehnološke osnovice. Rad tih dviju znanastvenica potvrđuje tezu da je nužna tehnološka obnova poduzeća kako bi se ukupna industrija približila izvoznoj osnovici razvijenih gospodarstava. Približavanje Europskoj uniji i pojačan interes europskih kompanija za suradnju i investicije u Hrvatskoj prilika je da se smanji taj zaostatak.

Do visoke tehnologije preko EU fondova Ulazak u Europsku uniju trebao bi pojačati i priljev kapitala preko europskih kohezijskih i infrastrukturnih fondova. Europski predstavnici su već prošle zime upozoravali hrvatske vlasti da trebaju što prije pripremiti projekte koji bi bili spremni za realizaciju zajedno s punopravnim članstvom. Ulagači iz Italije su na nedavnim susretima u Milanu i Zagrebu pokazali velik interes za energetske projekte ili, primjerice, najavljenu gradnju ravničarske pruge prema Rijeci. Postoji stalan interes za investicije u opremu za obnovljive izvore energije, poput talijanskog ulaganja u novigradski Solaris i proizvodnju solarnih panela. Solaris je postao veliki izvoznik u Italiju, a zapošljava 140 dobro obrazovanih radnika, prosječne starosti od samo 28 godina.

Novi brendovi za 240 milijuna eura Hrvatska tvrtka će nakon dovršenja transakcije potkraj godine postati jedna od najvećih regionalnih prehrambenih kompanija s prihodima od oko 600 milijuna eura i 4300 zaposlenih Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

V

lasnik Droge Kolinske Istrabenz i Atlantic Grupa potpisali su ugovor o kupoprodaji Istrabenzove prehrambene kompanije Droga Kolinska. Ugovorom potpisanim nakon dva kruga natječaja u kojem je sudjelovalo dvadesetak ponuđača, tvrtki i investicijskih fondova predviđeno je preuzimanje tvrtke za 382 milijuna eura. Iznos kupoprodajne cijene bit će uplaćen u gotovini, umanjen za iznos neto duga zatečenog u kompaniji u trenutku preuzimanja koji iznosi oko 146 milijuna eura, a potkraj godine, kada se očekuje završetak transakcije, mogao bi biti i nekoliko milijuna manji. Transakciju pojašnjava većinski vlasnik Atlantic Grupe i predsjednik njene Uprave Emil Tedeschi. Kako ćete osigurati financiranje? - Za kupnju sam osigurao 170 milijuna eura vlastitog kapitala i 70 milijuna eura kredita koji su već odobrile UniCredit, Zagrebačka banka, Raiffeisen banka i Raiffeisen Zentralbank. Ostatak sredstava osigurat će se dokapitalizacijom tvrtke preko javne ponude za koju se već obvezala njemačka investicijska banka DEG, a vrlo vjerojatno i Europska banka za obnovu i razvoj. Na javnoj ponudi uložit ću dovoljno sredstava kako bih ostao većinski vlasnik. Zašto ste ušli u taj posao? - Atlantic Grupa je u to ušla kao strateški indu-

strijski partner, s namjerom da nastavi razvijati poslovanje kompanije. Zadovoljni smo što smo prepoznati kao dokazani investitor s promišljenom strategijom jačanja pozicija na svim tržištima na kojima poslujemo. Uz sinergije, u korist tako značajne in-

nijih portfelja proizvoda široke potrošnje s vodećim brendovima iz vlastite proizvodnje kao što su Cedevita, Argeta, Barcaffe, Grand Kafa, Cockta, Smoki i Multipower, zajedno s globalnim liderima - Wrigley, Ferrero, Hipp i Johnson&Johnson, koje kompanija distribuira na području regije.

Sjedište Kolinske ostat će u Sloveniji, a neće se mijenjati ni ime tvrtke

Kakve se promjene očekuju u Drogi Kolinskoj? - Sjedište Kolinske ostat će u Sloveniji, a neće se mijenjati ni ime tvrtke. Sve proizvode planiramo razvijati, pa će u Rogaškoj Atlantic puniti multipower napitke i Cedevitu, a u Štarku u Srbiji raditi energetske pločice. Zadržat ćemo i sve radnike, a očekujemo i porast zaposlenosti nakon investiranja u punionice i proizvodnju dječje hrane. S Istrabenzom smo se dogovorili i o prodaji zemljišta u Ljubljani na kojem se nekada nalazila Kolinska koje je procijenjeno na osam milijuna eura. Zaradu ćemo podijeliti.

vesticije Atlantic Grupe posebno govore kvaliteta zaposlenika Droge Kolinske, kvaliteta procesa i tehnologije te istaknute pozicije koje kompanija sa svojim robnim markama ostvaruje u regiji. Akvizicijom Droge Kolinske Atlantic Grupa postaje jedna od najvećih prehrambenih kompanija u Jugoistočnoj Europi, s prihodom od 600 milijuna eura, 4300 zaposlenih te jednim od najsnaž-


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

NATAŠA VUJEC, DRŽAVNA TAJNICA ZA ENERGETIKU

Cijene energenata za kućanstva moraju rasti

( 10.142 tvrtke

posluju u Splitsko-dalmatinskoj županiji

DODIJELJENE ZLATNE KUNE ZA SPLITSKODALMATINSKU ŽUPANIJU

Urediti financije i pozabaviti se tvrtkama bez zaposlenika Za izlazak iz krize i recesije najvažnije je stabilno i uređeno financijsko tržište. Međutim, to se može urediti jedino na razini države

Ako se kasni s prilagodbom cijena tržišnom okruženju, proces je teži i bolniji, kaže državna tajnica Igor Vukić vukic@privredni.hr

C

ijene energenata moraju se neprekidno korigirati jer odgađanje tog procesa stvara neodržive razlike od tržišnih vrijednosti, istaknula je Nataša Vujec, državna tajnica za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, na okruglom stolu o izlasku iz recesije što ga je prošlog tjedna organizirala Udruga Prasak. Prema njezinim riječima, korekcija znači da bi za neke kategorije kupaca, primjerice, kućanstva,

Ne bude li korekcije cijena, neće biti ni novih investitora u energetska postrojenja cijene trebale rasti, dok bi za industriju trebale stagnirati ili padati, kako bi se očuvala konkurentnost poduzeća. “Sve to treba činiti kontinuirano jer ako se zakasni, prilagodbe su mnogo bolnije”, rekla je Nataša Vujec. Državna

tajnica je dodala kako u Hrvatskoj ima dobrih planova za energetske projekte, postoji i novac za njih, ali – kao da se čeka da netko kupi HEP, pa da se onda krene u realizaciju. Može li se iz vaših riječi zaključiti kako će do kraja godine doći do bitnog rasta cijene struje i plina za kućanstva te povoljnijih cijena za industriju? - Teško je reći što će se odlučiti, ali analize energetskih stručnjaka, kao i Hrvatske energetske agencije pokazuju da bi to trebalo tako napraviti. Ne bude li korekcije cijena kod nas, neće biti ni novih investitora u energetska postrojenja. Novi investitori i razvoj energetskog tržišta dali bi snažan pozitivni impuls cijeloj ekonomiji. Zašto se govori o povećanju cijene energenata, a prema izvješćima o poslovanju HEP je u prvom dijelu ove godine ostvario solidnu dobit? - HEP ne treba kažnjavati zbog dobrih rezultata. Ove godine bilo je mnogo kiše i hidroelektrane su proizvele velike količine

struje po prihvatljivoj cijeni. Eto, poljoprivrednici su stradali zbog kiše, ali HEP je zato snažno profitirao. O potrebi usklađivanja cijena s tržišnim okolnostima već sam vam govorila. HEP zarađeni novac treba uložiti u realizaciju energetskih projekata, primjerice hidroelektrana. Planovi za njih su već napravljeni. Postoji novac, postoje planovi. Što su glavne prepreke za realizaciju tih projekata? - Problem su umnogome ekološke organizacije koje često na neprimjeren način okreću stanovnike protiv tih projekata. Lokalna zajednica je također veliki kočničar zbog sporog izdavanja lokacijskih i ostalih dozvola. U lokalnim sredinama ljudi ponekad ne žele vidjeti koristi koje im donose hidrocentrale i drugi energetski objekti - od radnih mjesta, bolje prometne povezanosti i obnove infrastrukture pa čak i do bolje zaštite okoliša s novozarađenim novcem. Nadam se, da će se zbog potrebe bržeg izlaska iz krize, i na lokalnoj razini realnije prihvaćati ti projekti.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća u povodu 202. rođendana Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Split, dodijeljene su Zlatne kune, priznanja najuspješnijim tvrtkama iz ove županije za 2009. godinu.

Braća Pivac iz Vrgorca, Apfel iz Makarske i splitski Pro Integris dobitnici su Zlatne kune, a plaketu za inovaciju dobila je tvrtka Banko iz Splita Prema 21 kriteriju ocjenjivanja, dobitnik Zlatne kune u kategoriji velikih trgovačkih društava je Mesna industrija Braća Pivac iz Vrgorca. Braća Pivac imaju više od 550 zaposlenika, a njihov prihod u 2009. godini iznosio je preko milijardu kuna. Zajedno s tvrtkama u vlasništvu obitelji Pivac, PPK Karlovačkom mesnom industrijom i Dalmessom iz

Klisa, zapošljavaju više od 1000 radnika. Braća Pivac obogatili su svoju ponudu i programom smrznutih namirnica, ribe, plodova mora i povrća. Njihova dalmatinska panceta, kraški vrat i vrgorački pršut bez kosti nositelji su znaka Hrvatska kvaliteta. Vrgorački pršut nositelj je i znaka Izvorno hrvatsko. Zlatnu kunu u kategoriji srednjih trgovačkih poduzeća dobila je tvrtka Apfel iz Makarske koja zapošljava 125 radnika. Ta se tvrtka bavi veleprodajom pića koje distribuira HoReCa kanalima. Uz vlastiti Gastro centar i supermarket te male prehrambene trgovine, Apfel oprema hotelske kuće i restorane ugostiteljskom opremom i sitnim inventarom. Velika konkurencija U kategoriji malih poduzeća priznanje je dobila splitska tvrtka Pro Integris. Pro Integris je inženjering tvrtka, u vlasništvu radnika, koja već 10 godina posluje u području automatizacije elektroenergetskih postrojenja, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Tvrtka ima kupce na području Alži-

ra, Turske, Saudijske Arabije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske. Plaketu Zlatna kuna za inovaciju dobila je splitska tvrtka Banko za brusilicu lamelni stroj s umirujućim i rotirajućim dijelovima cilindra. Tvrtka je osnovana 1991. godine, a uspješno surađuje sa Splitskim sveučilištem i Brodogradilištem. Dobitnici su imali veliku konkurenciju jer u Splitsko-dalmatinskoj županiji posluju 10.142 tvrtke. Predsjednica Županijske gospodarske komore Split Jadranka Radovanić ponovno je upozorila kako je nelikvidnost najveći problem dalmatinskog i hrvatskog gospodarstva. “Počeli smo o tome govoriti još 1998. kada je dug države iznosio 8,6 milijardi eura.U to vrijeme je bilo 17 posto tvrtki koje nisu imale ni jednog zaposlenog. Ta loša praksa nastavila se i do danas, a takve tvrtke imaju veliki udjel u ukupnoj nelikvidnosti. Za izlazak iz krize i recesije najvažnije je stabilno i uređeno financijsko tržište. Međutim, to se može urediti jedino na razini države”, naglasila je Jadranka Radovanić.


7

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

BUĐENJE DALMATINSKE ZAGORE

Sinj i Trilj na meti poduzetnika U sinjskom Kukuzovcu već je preko 550 zaposlenih u 22 tvrtke od kojih su gotovo svi proizvođači, dok je u Čaporici 200 zaposlenih Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr

D

almatinska zagora oživljava u gospodarskom smislu i sve više privlači investitore u gospodarske zone Kukuzovac u Sinju i Čaporice u Trilju. Mnoštvo je mogućnosti i prednosti ulaganja u taj kraj, što je i prezentirano prošloga tjedna u Zagrebu. Kukuzovac bi investitorima mogao biti interesantan po atraktivnoj prodajnoj cijeni zemljišta, kvalitetno riješenoj infrastrukturi, bitno umanjenim komunalnim doprinosima, pojednostavljenoj birokratskoj proceduri, ali i po blizini Splita, autoceste i zračne luke. Među većim je zonama u Hrvatskoj s ukupnom površinom od 157 hektara, a APIU ga svrstava među

devet najperspektivnijih i najpotentnijih gospodarskih zona u Hrvatskoj. O značaju projekta govori i činjenica da ga podržava Vlada, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), Hrvatska gospodarska komora, ACInD - europski projekt Jadranska suradnja za industrijski razvoj, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Sinj. Budući da se Zona gradi u tri etape, investitorima je trenutačno na raspolaganju 60 hektara infrastrukturno opremljenog zemljišta. Na oko 20 hektara ondje već posluju 22 tvrtke, gotovo svi su proizvođači, s preko 550 zaposlenih. Nova radna mjesta “Nova se politika usklađuje s gospodarstvom

doma za starije i nemoćne osobe. Tvrtke već uselile Triljska gospodarska zona Čaporica prostirat će se na 46 hektara i gradi se u dvije faze. Dosad je u nju uloženo 30 milijuna kuna, a u useljenim tvrtkama već ima 200 zaposlenih. Planirana nai temelji se na znanju, sposobnostima i ekonomiji. Umrežavamo se i zajednički nastupamo jer u tome je prosperitet ovoga kraja u kojem je propašću velikih tvrtki mnogo stanovnika ostalo bez posla”, kaže gradonačelnik Sinja Ivica Glavan ističući kako je Zona spremna prihvatiti investiciju u roku od tri mjeseca. Glavan je naglasio kako traže investitore i za tamošnji hipo-

MAĐARSKA STABILIZIRALA EKONOMIJU

drom, od kojega, kaže, grad dosad nije imao financijske koristi. U planu je gradnja hotela i štala za tristotinjak rasnih grla. Pred prodajom je i pozamašni objekt tvornice Dalmatinka, a prema gradonačelnikovim riječima, pojava potencijalnog investitora iz Njemačke već je značajno podigla stečajnu cijenu posrnule tvornice. Uz to, trebala bi oživjeti i sinjska vojarna, i to kao dva

Cetinka, Dalmatinka, SMS na koljenima su i po sudovima, a puno ljudi ostalo je bez posla. Upravo njih želimo vratiti na radna mjesta, kaže gradonačelnik Trilja mjena za tu zonu su servisi, skladišta, ekološki

čisti pogoni, prodavaonice, veletrgovine, prodajni i izložbeni saloni, banke... Područje Zone je u cijelosti komunalno opremljeno, a prednosti su joj također lokacija i prometna povezanost. “Cetinka, Dalmatinka, SMS na koljenima su i po sudovima, a velik broj stanovnika ostao je bez posla. Upravo te ljude želimo vratiti na radna mjesta, gospodarski oživjeti ovaj kraj čemu će bitno pridonijeti upravo naša gospodarska zona”, kaže Ivan Šipić, gradonačelnik Trilja. Ovaj kraj može mnogo ponuditi i u turizmu i gastronomiji, što je također istaknuto na Gospodarskom forumu održanom u organizaciji Kluba Sinjana u Zagrebu, APIU-a i MINGORP-a.

DRŽAVA HITNO PRODAJE MANJINSKE UDJELE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Prodaja možda i prije rokova Ponovno rast mađarsko-hrvatske razmjene

N

akon prošlogodišnjeg kriznog zastoja, vrijeme je za ponovni rast poslovne suradnje hrvatskih i mađarskih poduzeća. Hrvatska je pred vratima EU-a, a Mađarska je stabilizirala ekonomiju, pa se očekuje veći broj turista i tvrtki koje će u obje zemlje tražiti svoje poslovne prilike. Rečeno je to na prošlotjednoj konferenciji Financijska sredstva i mogućnosti u mađarsko-hrvatskim trgovinskim vezama, koju je organizirala Mađarska trgovinska i industrijska komora u suradnji s Hr-

vatskom gospodarskom komorom. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop-Tanta istaknula je da suradnju potiče i desetak prekograničnih projekata koje s partnerima u Mađarskoj provode hrvatske županijske komore. Privrednici s obje strane granice tu mogu dobiti pouzdane informacije o uvjetima poslovanja, uspostavljaju se kontakti i vrednuju poslovne ponude. Na konferenciji je predstavljena ponuda Hrvatske banke za obnovu i razvitak u financiranju izvoznih poslova, usluge OTP banke, kao i djelat-

nost Mađarskog društva za osiguranje izvoznih kredita (MEHIB). Prema riječima Gabora Birmija iz MEHIB-a, ta institucija nudi i usluge provjere rejtinga potencijalnih kupaca, osiguranja izvoznih poslova, savjetovanja pa i pronalaženja dodatnih izvora financiranja. Hrvatskomađarska robna razmjena prošle je godine iznosila 873 milijuna dolara, dok je godinu prije iznosila 1,2 milijarde dolara. Lani je u Hrvatskoj bilo 323.368 mađarskih turista, što je smanjenje od 13 posto. Najveći ulagači u Hrvatsku su MOL, OTP banka i Dunapack, dok je s hrvatske strane u susjednu državu najviše investirao Agrokor. (I.V.)

D

ržavni udjeli u trgovačkim društvima, tamo gdje su manji od 25 posto, mogli bi biti prodani i prije rokova navedenih u programu gospodarskog oporavka, najavila je premijerka Jadranka Kosor nakon posjeta Ministarstvu gospodarstva. Ponovila je da se u rebalans proračuna ide ponajprije radi izdvajanja novca za referendum o izmjenama Zakona o radu, te za pomoć poljoprivrednicima pogođenima poplavom. Svim je ministarstvima, kazala je premijerka, izdan nalog da predlože s kojih pozicija bi se mogla odvojiti koja količina novca, kako bi rebalans proračuna bio uspješan. Ministarstvo gospodarstva dosad je provelo 10 velikih mjera zacrtanih u programu gospodarskog oporavka, a rokovi za neke mje-

re mogli bi biti pomaknuti naprijed - s rujna na srpanj ili kolovoz. S ministrom Popijačem i njegovim suradnicima premijerka je najviše, prema vlastitim riječima, razgovarala o djelotvornijem uklanjanju prepreka u poslovanju te o ubrzavanju razvoja gospodarske diplomacije kroz bolje povezivanje postojećih sustava kako bi Hrvatska postala privlačnija investitorima. Druga je velika tema bila privatizacija brodogradilišta, koja bi za neka brodogradilišta uskoro

trebala biti privedena kraju, a pri tome će se poštivati i zahtjevi radnika, najavila je premijerka. “To je složen posao, koji se mogao i prije odraditi, ali nije, i tu smo gdje smo’’, dodala je. Upitana o programu pomoći poduzetnicima kroz HBORove modele financiranja, Jadranka Kosor je ustvrdila da su modeli A, B i C dobri okviri, ali ništa neće doći samo od sebe. Važno je nuditi projekte, stoga je pozvala poslodavce i banke da budu još fleksibilniji. (D.Ž.)


S MARKOVA TRGA Sindikati prikupili 813.016 potpisa

Proračun u manjku

Mirovine pojele trošarine Manjak u državnom proračunu u prvih šest mjeseci ove godine popeo se na 7,7 milijardi kuna, što je za oko 800 milijuna više nego potkraj svibnja. Koliko će biti na kraju godine, nemoguće je predvidjeti, ali u Ministarstvu financija sigurni su da neće biti dvostruko veći. Prije točno godinu dana proračunski je manjak iznosio oko 6,5 milijardi kuna, a prošla je godina zaključena s minusom od 9,7 milijardi, što je tada bilo 2,9 posto BDP-a. U Ministarstvu ne žele procjenjivati koliki bi proračunski manjak za Hrvatsku bio podnošljiv jer to ovisi o tome kako se on financira i za što se koristi. A glavnina dosadašnjeg deficita neizravno se prelila u mirovine, za koje je u prvih šest mjeseci isplaćeno 17,5 milijardi kuna, od čega 8,2 milijarde iz proračuna. Izdvajanja za mirovine porasla su za 512,6 milijuna kuna, dok su proračunske isplate za zdravstvo smanjene za 260,8

milijuna. Na rashodnoj strani smanjene su stavke za zaposlene, za materijalne troškove i za subvencije, a povećane za kamate, razne pomoći i naknade, te za stambenu štednju i prognanike. Na prihodnoj strani državu veseli porast prihoda od PDV-a za oko 300 milijuna kuna, te od trošarina za 1,4 milijarde, što se ponajviše odnosi na naplatu Ininih dugova iz prošle godine. Najviše je podbacio porez na dobit, za 1,6 milijardi, te prihodi od imovine, za 1,2 milijarde, i to zbog mnogo manje uplate Hrvatske narodne banke. Rebalans proračuna sigurno će se dogoditi u rujnu, a najav-

Vladi ponuđena mogućnost da izbjegne referendum

Sindikati traže od Vlade da potpise za referendum prizna kao uspješno proveden referendum te iz saborske procedure povuče izmjene ZOR-a, kao i da ubuduće ne predlaže izmjene bez njihove suglasnosti Jasminka Filipas filipas@privredni.hr ljeni rebalans već u srpnju ovisit će o održavanju referenduma o izmjenama Zakona o radu. (D.Ž.)

Efikasnost državnih poduzeća

Dvije milijarde kuna za nerad

Dodana vrijednost ostvarena u hrvatskom gospodarstvu lani je smanjena za osam posto, dok je efikasnost zaposlenih pala je za šest posto. Tako je nakon dugog razdoblja rasta novostvorena vrijednost gospodarstva pala na razinu iz 2006., rečeno je na sjednici Zajednice za unaprjeđenje intelektualnog kapitala pri HGK-u. Prema njihovoj analizi, na svaku uloženu kunu naše je gospodarstvo lani zaradilo 2,08 kuna, dok je prije tri godine zarađivalo 2,35 kuna. Predsjednik Zajednice Klaudio Tominović procjenjuje kako Hrvatska ima 20 mi-

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Sanjin Strukic/PIXSELL

8

lijardi dolara zamrznutog intelektualnog kapitala, a u menadžmentu i političkom establišmentu nema sluha za njegovo aktiviranje. Zato je Zajednica pokrenula obrazovanje, pa je na Visokoj tehničko-poslovnoj školi Politehnika Pula moguće upisati poslijediplomski studij kreativnog menadžmenta koji traje četiri semestra. Skraćeni oblik takve edukacije za menadžere državnih tvrtki ponuđen je i Vladi, kao dio Programa gospodarskog oporavka. Izračunali su, naime, da je efikasnost državnih tvrtki 20 posto niža od prosjeka gospodarstva, što znači da je u tom sektoru lani od ukupno isplaćenih 9,75 milijardi kuna za plaće, gotovo dvije milijarde kuna isplaćeno za radne sate u kojima nitko nije radio. (D.Ž.)

S

indikati su prikupili 813.016 potpisa za raspisivanje referenduma protiv Vladinih izmjena Zakona o radu (ZOR), što je 19,9 posto ukupnog biračkog tijela - objavljeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare pet sindikalnih središnjica. S obzirom na to da ih se, kako je rečeno, optužuje da u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji žele napraviti trošak od 170 milijuna (toliko su u Vladi procijenili da će stajati referendum), sindikati su se dosjetili kako bi se mogao izbjeći referen-

Ovako važan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus, ističu u HUP-u dum, a da potpisi građana ne propadnu. Naime, traže od Vlade da u sljedećih nekoliko dana potpise prihvati i prizna kao uspješno proveden referendum te da iz saborske procedure povuče izmjene ZORa. Traže također, naglasio je koordinator pet sindikalnih središnjica Ozren Matijašević, da se Vla-

da obveže da neće predlagati izmjene ZOR-a bez prethodne suglasnosti sindikata, a oni će pak predložiti takve izmjene “koje će bitno ojačati dostojanstvo radnika, sustav kolektivnog pregovaranja, mogućnost osnivanja sindikata u privatnom sektoru, učinkovitost sudova u radnim sporovima”. Žele otvoriti raspravu i o brojnim drugim pitanjima koja su, kako su rekli, predmetom jalovih rasprava i neprovedenih zaključaka Gospodarskosocijalnog vijeća (GSV). ZOR ne odgovara ni HUP-u Na upit novinara koji je to rok koji daju Vladi, nisu konkretno odgovorili. Rekli su tek da će on biti otvoren dok ne iskopiraju sve potpise i priloge koji idu uz njih jer, kako su naglasili, ne žele ništa riskirati i zato žele imati dokaze za sve ono što će, ako bude potrebno, predati Saboru. Budući da ne žele da se referendum održi u kolovozu kada je većina zaposlenih na godišnjem odmoru, a to bi se moglo dogoditi ako potpise predaju prije 15. srpnja, tj. prije ljetne stanke Sabora, može se zaključiti da Vlada za pri-

hvaćanje sindikalnih prijedloga ima barem desetak dana. “Kada se govori o ZOR-u, očito je da on danas nikome ne odgovara. Podsjećamo kako je upravo Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) tijekom prilagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagala da se otvore i interesna pitanja, ali ni sindikati niti Vlada u tom trenutku nisu bili za taj naš prijedlog. Ovako važan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus. I tada smo upozoravali da nas kompromis neće nikamo dovesti, što je uostalom pokazalo i sadašnje potpisivanje zahtjeva za referendum. Ako pak nema snage za konsenzus svih strana, onda treba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor”, navodi se, između ostalog, u priopćenju HUP-a, poslanom nakon Izvršnog odbora održanog 28. lipnja. Uz upozorenje na vrlo tešku gospodarsku situaciju, u kojoj će biti još vrlo bolnih rezova, ističu kako je potrebno razumijevanje i dogovor između poslodavaca koji moraju uložiti dodatni napor u pronalaženju novih poslova, političkih stranaka koje moraju razmišljati mnogo šire od

toga kako pridobiti ili zadržati vlast, te sindikata kojima bi, ističu, trebao biti cilj borba za nova radna mjesta. Reforme ubrzati i proširiti “Kada je riječ o radnom zakonodavstvu, ali i socijalnom dijalogu, reforme treba ubrzati i proširiti jer su one preduvjet za stvaranje okruženja u kojem će i radnici i poslodavci imati jasnu sliku svoje perspektive. Ova je slika važna i za naše radnike koji brinu o svojim radnim mjestima, ali i poslodavce kojima je stalo da razvijaju poslovanje u uvjetima koji će biti slični onima u zemljama s čijim se ponudama natječemo na domaćem i inozemnom tržištu”, ističe se u priopćenju. Sudeći po tom priopćenju, ali i onom što su izgovorili sindikati te najavi da će se Matijašević sastati s ministrom Božidarom Kalmetom radi dogovora o tematskoj sjednici na kojoj će se pokušati dogovoriti o daljnjem sudjelovanju sindikata u radu GSV-a, čini se da prostora za dogovor ima. A hoće li Vlada pristati na zahtjeve sindikata, trebalo bi se znati najkasnije sredinom srpnja.


9

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

*vijesti

Javni Ovršitelji VS. neplatišE Ovrhe u novcu prema posebnom će zakonu provoditi Fina koja će moći zahvatiti sve račune i štedne uloge, pa i oročenja odvjetnici, uz dva člana iz redova profesora prava, te samo dva člana koje će imenovati Sabor.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

kupni dugovi tvrtki u državnom vlasništvu smanjeni su sa 1,8 milijardi potkraj prošle godine na oko 130 milijuna kuna potkraj lipnja ove godine, i zato više nitko ne može prozivati državu kao glavnoga generatora nelikvidnosti, poručili su sa sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker. Generatori nelikvidnosti prema Šukeru su zapravo sve one tvrtke, a ima ih više od 20.000, koje su osnovane samo kako bi izbjegle plaćanje dugova. Zato je Vlada Saboru uputila čitavi splet zakona kojima je cilj spriječiti takav način izbjegavanja obveza. Najvažniji je novi ovršni zakon kojim se uvode javni ovršitelji, reduciraju pravni lijekovi protiv ovrhe, propisuju kraći rokovi i ograničavaju mogućnosti prigovora na ovrhu.

Javne ovršitelje će iz redova pravnika putem javnog natječaja imenovati ministar pravosuđa, a njihov rad će nadzirati sudovi. Na svakih 80.000 stanovnika bit će imenovana dva javna ovršitelja. Ovrhe u novcu prema posebnom će zakonu provoditi

Vjesniku šest mjeseci uvjetno Vlada se na prošlotjednoj sjednici nakon duljeg vremena bavila i medijima. Dnevnom listu Vjesnik odobreno je sufinanciranje izlaženja do kraja godine, ali uz uvjet izrade plana restrukturiranja koji uključuje i smanjenje broja zaposlenih za 50 posto. Vjesnik mora i povećati prihode prodajom lista i oglasnog prostora te osigurati dodatne prihode online izdanjima i news portalom. Iako u prijedlogu odluke, koji je predstavio ministar gospodarstva Đuro Popijač, stoji da će izlaženje Vjesnika sufinancirati ‘’Republika Hrvatska’’, premijerka Kosor zatražila je da se to promijeni u ‘’Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva’’. U prvo čitanje Saboru je upućen i zakon o Hrvatskoj radioteleviziji koji i dalje sadrži neka alternativna rješenja, jer u javnoj raspravi oko njih nije postignuta suglasnost. HRT će morati voditi odvojeno računovodstvo za prihode od RTV pristojbe i od marketinga, a pristojba bi se ubuduće naplaćivala od svih onih koji plaćaju električnu energiju osim ako daju izjavu da ne posjeduju radijski ili televizijski prijamnik. No, i tada će plaćati pristojbu za radio ako imaju vozilo registrirano na svoje ime.

Financijska agencija koja će moći zahvatiti sve račune i štedne uloge, pa i oročenja, protiv čega su se bankari, kako je rekao Šuker, borili “do zadnje kapi krvi”, ali država nije odustala jer se isplata dugova dosad izbjegavala i oročenjima novca. Nema tvrtke bez izjave U istom sklopu mjera nalaze se i izmjene Zakona o sudskom registru kojima se uvodi obveza davanja izjave pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da osnivač nove tvrtke nema nepodmirenih dugovanja za poreze i doprinose. S dva dodatna zakona Vlada je, čini se, napokon na pragu ispunjenja obećanja o povlačenju političara iz nadzornih odbora. Tako je u izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa izričito navedeno da dužnosnici ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora, osim u izvanpro-

Dugovi tvrtki u državnom vlasništvu potkraj lipnja iznosili su oko 130 milijuna kuna računskim fondovima od posebnog državnog interesa. Članove nadzornih odbora javnih poduzeća birat će se javnim natječajem, a uvjete će Vlada propisati uredbom. Uz to ide i izmjena Zakona o postupku primopredaje vlasti, kojom se sadašnje članove nadzornih odbora državnih poduzeća obvezuje da svoje članstvo stave na raspolaganje Vladi. Niz promjena zakona koji su posljedica nedavnih ustavnih promjena zasad je zaključen izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću te o Državnom odvjetništvu. Tako će većinu članova Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća birati sami suci i državni

Mineralna voda jeftinija Županijski sudovi sva četiri najveća grada dobit će odjele za USKOK, kao i općinski sudovi u tim gradovima. Svi suci koji budu radili u predmetima iz USKOK-ove nadležnosti morat će proći sigurnosnu provjeru. Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju svi će hrvatski državljani moći biti izručeni bili kojoj zemlji članici EU-a, prema zakonu o pravosudnoj suradnji, koji regulira provedbu europskog uhidbenog naloga i priznanje svih naloga i odluka europskih sudova, uključujući i odluke o novčanoj kazni. Ministrica Marina Matulović Dropulić Vladi je podnijela izvješće o radu Inspekcije zaštite okoliša, koja je lani uspjela naplatiti 8,7 milijuna kuna novčanih kazni. Obavljena su 6892 pregleda i izdano 2039 rješenja, a više od 50 posto opomenutih, pod prijetnjom visokih kazni, postupilo je po izdanim rješenjima. Dobra vijest za poduzetnike koji se bave korištenjem mineralnih voda donijela je nova Uredba o davanju koncesija za gospodarsko korištenje voda. Umjesto dosadašnjih 2,5 posto godišnjih prihoda, naknada za mineralne vode iznosit će 30 kuna po prostornom metru, dok je naknada za ribogojilišta smanjena za 55 posto. Pankretić je izračunao kako će opterećenje poduzetnika po tim naknadama biti smanjeno za 13 milijuna kuna godišnje.

Novi glavni direktor HUP-a Davor Majetić Za novog glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca izabran je Davor Majetić, dosadašnji izvršni direktor tvrtke Atento. Dužnost glavnog direktora HUP-a Majetić preuzima 15. rujna ove godine. Majetić je najveći je dio profesionalnog života proveo u Microsoftu Hrvatska, i to na pozicijama glavnog izvršnog direktora, direktora prodaje i marketing menadžera odgovornog za međunarodna tržišta (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Albanija). I dalje pada broj zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u svibnju je bio 0,3 posto manji nego u travnju, a za 7,9 posto manji nego u svibnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju ove godine bio je manji za 7,1 posto. U godinu dana najviše je smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, za 8,2 posto, u rudarstvu i vađenju za 6,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom te klimatizaciji za 2,2 posto. Gredelj otvorio novi pogon

Tvornica željezničkih vozila Gredelj otvorila je svoje nove proizvodne pogone u zagrebačkom predgrađu Vukomerec. Investicija je vrijedna 650 milijuna kuna, a uključuje moderne proizvodne prostore od 40.000 četvornih metara i prateće objekte. Pogoni su izgrađeni u dvije i pol godine, a u opremanje je uloženo 250 milijuna kuna. TŽV Gredelj ranije je poslovao na lokaciji u središtu Zagreba, koju je otkupio Grad Zagreb.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( više od 200.000 ( već 5 nagrada posjetitelja portala mjesečno

Portal MojTV, Samobor

dobile dizajnerice Zlatka Salopek i Ana Kunej

Kuna Zlatica, Zagreb

Dizajn koji privlači U samo četiri godine dizajn dviju mladih dizajnerica privukao je oko 50 klijenata, a osvojile su i brojne nagrade

Kad mi je tekma? Internetski TV vodič nudi tjedni pregled programa za više od 130 televizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu pratiti putem satelita ili IPTV platformi

Z

bog promjene televizijskog programa u tiskanim televizijskim vodičima zna se potkrasti pogreška te gledatelji mogu propustiti novu epizodu najdraže serije ili sportski ogled omiljenog im kluba. Međutim, na portalu MojTV tako nešto se uspješno izbjegava jer se svaka promjena programskog sadržaja trenutačno ispravlja te uvrštava na njegove web stranice.

Ideja je nastala prije tri godine jer tiskani vodiči nisu bili dovoljno točni, a nisu sadržavali ni sve dostupne kanale Gordan Sever, direktor portala MojTV, kaže kako taj internetski TV vodič posjetiteljima nudi tjedni pregled programa za više od 130 televizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu pratiti putem satelita ili IPTV (Internet Protocol Television) platformi. Obo-

gaćen je sadržajima kao što su kritike filmova i videospotova, vijesti iz showbiza, najave kinonaslova... “MojTV je namijenjen svim televizijskim korisnicima i ljubiteljima filmova. Svaki registrirani korisnik može složiti vlastitu listu kanala. Prema korisnikovu izboru kreirat će se i naslovnica koja će izdvojiti filmove i emisije iz odabranih kanala. Također, korisnici mogu ocjenjivati i komentirati sve sadržaje”, pojašnjava Sever, dodavši kako su televizijski rasporedi vrlo složeni za praćenje te, da bi oni bili što kvalitetniji, ovaj posao zahtijeva i veći broj djelatnika i ciljani softver. Mobitelom do programa Među glavnim prednostima portala, čiji je razvoj trajao nekoliko mjeseci, Sever ističe preglednost i prezentaciju sadržaja, točnost i količinu informacija te posebice činjenicu kako se “uživo”’ prati promjena programa tijekom svih sedam dana u tjednu što još nitko u Hrvatskoj ne radi.

Otkriva kako je ideja nastala prije tri godine jer “tiskani vodiči jednostavno nisu bili dovoljno točni, a zbog ograničenog prostora nisu sadržavali ni sve kanale koji su bili dostupni u Hrvatskoj”, prisjeća se. Prema istraživanju Gemiusa, nastavlja, MojTV dnevno posjeti u prosjeku oko 30.000 posjetitelja, a mjesečno više od 200.000. “Rastemo oko 10 posto mjesečno što nas svrstava u sam vrh posjećenosti u Hrvatskoj”, dodaje Sever, ističući pritom kako korisnici najviše traže opise filmova i raspored programa. U budućnosti, pak, među brojnim idejama nameće se ona o mogućem širenju u regiju što je, smatra, prirodan nastavak poslovanja. Mnogo se razmišlja o daljnjem razvoju portala, a snažnije će se uputiti i u smjeru daljnjeg razvoja, inače već godinu dana dostupnog, mobilnog portala na kojem korisnici putem svojih mobilnih uređaja mogu jednostavno i u bilo koje vrijeme saznati što je i kada na TV programu u nas. (B.O.)

R

ijetkost je da se mladi ljudi odmah nakon fakulteta odlučuju na osnivanje vlastite tvrtke. Upravo to napravile su mlade dizajnerice Zlatka Salopek i Ana Kunej, i nisu pogriješile. Upoznale su se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su obje diplomirale: Zlatka 2005. godine, a Ana godinu kasnije. Profesionalnu karijeru započele su još za vrijeme studija, kao freelance dizajnerice. No, nakon što su diplomirale, shvatile su da bi bilo najbolje imati vlastiti studio jer obje dizajn smatraju samostalnom djelatnošću. “Ideja za tvrtku ‘pala’ je na jednoj kavi, a bile smo sigurne samo u to da želimo zajedno raditi”, kazala je Zlatka Salopek dodajući kako tek sada shvaćaju koliko su bile hrabre. Imale su viziju onoga što žele, golemu želju i volju za rad, a onda su se morale naviknuti i na uobičajene probleme kakve imaju sve hrvatske tvrtke. Ipak, u vrlo krat-

kom vremenu, i to najviše zahvaljujući prijašnjim radovima i preporukama

Trudimo se odabrati projekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da donose neku kvalitetnu promjenu u ovome svijetu, kazala je Zlatka Salopek ljudi koji su vidjeli njihove radove, našle su se u situaciji u kojoj imaju toliko posla da im za sve planirano jedva dostaje vremena. Šarolik raspon klijenata Danas imaju već oko 50 klijenata, a njihov Studio za grafički dizajn Kuna Zlatica dobitnik je više nagrada. Tako su 2007. godine dobile nagradu Lice knjige za najbolji ovitak, a 2008. dvije pohvale Lice knjige za dizajn ovitka i pohvalu za dizajn knjige u cjelini. Dobile su i nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski za

najbolje izdanje u 2006. i 2007. godini, a ponosne su i na nagradu iz 2005. godine koja im je dodijeljena na Noći gutača reklama - prva nagrada na Citroënovom natječaju za novinski oglas. Sudjelovale su u realizaciji mnogobrojnih projekata koji su obuhvaćali uglavnom grafički dizajn, ilustraciju i fotografiju. Članice su Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) i ULUPUH-a od 2008. godine. Iza njih je i osam izložbi, od toga tri međunarodne. Njihove je radove objavljivala online galerija krovne međunarodne udruge za grafički dizajn ICOGRADE. “Radimo i za udruge civilnoga društva i kulturne institucije, no naš raspon klijenata je vrlo širok i šarolik. Najdraži su nam projekti u kojima imamo potpunu stvaralačku slobodu, no uvijek se trudimo odabrati projekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da donose neku kvalitetnu promjenu u ovome svijetu, zaključila je Zlatka Salopek. (J.F.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 50 godina posluje tvrtka Ravlić

( 16 medalja

*vijesti

na samo jednom sajmu

RAVLIĆ UTD, OSIJEK

Slavonska tradicija za europske stolove Osječka tvrtka Ravlić na Novosadskom sajmu pokupila je vrijedne nagrade i doslovno pomela brojnu i uglednu konkurenciju Svetozar Sarkanjac

nost proizvoda. Konkretan kapacitet klaonice Ravlić iznosi 150 svinja ili 35 junadi na sat, što znači da se godišnje može obraditi između 200.000 svinja i 25.000 junadi, kao i potrebne količine odojaka i janjadi.

K

ada neka tvrtka sa svojim proizvodima, u konkurenciji 62 međunarodne tvrtke s više od 500 uzoraka, osvoji 16 medalja osam zlatnih, šest srebrnih i dvije brončane, a k tome osvoji i veliku zlatnu medalju za Slavonsku dimljenu kobasicu, te poseban pokal za najbolju autohtonu grupu proizvoda, ali i posebno priznanje za najbolju tvrtku u agrobiznisu – onda se s punim pravom može reći da se radi o iznimno uspješnoj tvrtki. Sve ovo odnosi se na osječku tvrtku Ravlić koja je na

Danas tvrtka ima i 16 maloprodajnih objekata u svim većim mjestima Slavonije i Baranje zadnjem Novosadskom sajmu osvojila te vrijedne nagrade i doslovno pomela brojnu i uglednu konkurenciju. 15 godina rasta “Ponosan sam, naravno, na ovaj rezultat. Tim više jer se to dogodilo u godini u kojoj bilježimo 50 godina poslovanja naše tvrtke. Danas poslujemo u četiri segmenta - ugostiteljstvu, koje su moji roditelji započeli 1960. godine, potom mesopreradi i klaoničkoj industriji, te agrarnoj djelatnosti”, rekao je za Privredni vjesnik Zlatko Ravlić, vla-

snik i direktor tvrtke U.T.D. Ravlić. Iako kontinuiran poslovni rast tvrtka Ravlić bilježi već petnaestak godina, puni poslovni i tehnološki uzlet dogodio se 2008. godine kada je u pogon puštena nova klaonica izgrađena nadomak Osijeka. Riječ je o investiciji teškoj desetak milijuna eura koja prema svim tehnološkim i sanitarnim kriterijima u potpunosti spada u 21. stoljeće. Tome u prilog svjedoče i brojna hrvatska, a posebno europska stručna izaslanstva i inspekcije koje su u protekle dvije godine (najavljeno i nenajavljeno) posjećivale objekte klaonice Ravlić. Ili, kako je to slikovito objasnio Mladen Pavić iz Ministarstva poljoprivrede, jedina dvojba koja se javlja nakon tih obilazaka je podsjeća li ih objekt

svojom uređenošću više na banku ili na ljekarnu. Među ostalima, klaonicu Ravlić posjetili su i članovi Međunarodne komisije za dobrobit životinja koja ocjenjuju sve faze brige o životinjama - u transportu, što uključuje prozračivanje boksova u kamionu i napajanje tijekom transporta, u istovaru, a potom i humanost prilikom omamljivanja. Zaključna ocjena je glasila kako je ta klaonica ogledni primjer i za ostale europske države. “Sve je to rezultiralo ocjenom kako je klaonica Ravlić u cijelosti implementirala sve standarde nužne za dobivanje pozitivne ocjene za izvoz u zemlje Europske unije. K tome, ishodovan je i certifikat za izvoz u treće zemlje,

dakle zemlje koje ne pripadaju EU članstvu. Osim toga, u klaonici se redovito obavlja uslužno klanje za domaće tvrtke kao što su Gavrilović, PIK, Pivac, Belje...”, objasnio je Davor Mikulić, izvršni direktor Ravlića, dodajući kako je tvrtka Ravlić već odavno u svoju proizvodnju implementirala HACCP sustav kojim se dokazuje zdravstvena isprav-

Uskoro širenje na regiju Inače, kompletna tehnološka paleta tvrtke Ravlić danas dostiže oko 60 mesoprerađivačkih proizvoda od svježeg mesa do završnih trajnih ili polutrajnih proizvoda, od kojih većina u potpunosti slijedi tradiciju slavonskih mesnih proizvoda kao što su kobasice, kuleni, slanine, čvarci, salame i drugi slični proizvodi. A svi ti proizvodi mogu se naći na brojnim maloprodajnim mjestima trgovačkih lanaca od Iloka do Dubrovnika. Međutim, stanje na domaćem tržištu, koje prati pošast neplaćanja, usmjerilo je Ravliće i prema proširenju vlastite maloprodajne mreže mesnica. Tako danas tvrtka Ravlić ima 16 maloprodajnih objekata u svim većim mjestima Slavonije i Baranje, a vrlo brzo najavljuju otvaranje i vlastite mesnice u Zagrebu. A priznanja s uglednog Novosadskog sajma, prema tamošnjim najavama, uskoro će otvoriti i tržište susjedne Srbije za proizvode ove osječke tvrtke.

Izvoz porastao od početka godine za 8,6 posto Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje od 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Uvoz, u ukupnom iznosu od 42,8 milijardi kuna, bio je za 8,5 posto manji nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijardi kuna i bio je 25,7 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Počeo treći krug programa IPARD Treći krug natječaja za sredstva iz IPARD programa Europske unije za mjere Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda trajat će do 30. rujna ove godine. U prvom natječajnom krugu za te dvije mjere, koji je trajao od siječnja do ožujka, zaprimljeno je 37 zahtjeva. Od tog broja 26 je prijava bilo za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, ukupne vrijednosti 62,5 milijuna kuna i visine potpora 35,2 milijuna, a za preradu proizvoda kroz 11 se prijava tražilo potpora u vrijednosti 34 milijuna kuna za projekte vrijedne 78,6 milijuna kuna. Natječaj za specijalizirane TV kanale Vijeće za elektroničke medije donijelo je odluku o raspisivanju natječaja za emitiranje specijaliziranih televizijskih kanala u zemaljskoj mreži unutar multipleksa B. Javni natječaj obuhvaća davanje koncesija za dva specijalizirana kanala na nacionalnoj razini na razdoblje od 15 godina.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 10 kg ribe godišnje

( 1,9 mil $

potrošnja po stanovniku Hrvatske

vrijednost izvoza u 2009.

SLATKOVODNO RIBARSTVO

DOBRI TRENDOVI UGROŽENI UV

Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe pala je u odnosu na osamdesete, no postoje uzlazni trendovi. Veliki uvoz takvih proi deficit posljednjih godina pokazuju kako je i na domaćem tržištu moguć rast Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako su površine šaranskih ribnjaka prepolovljene od osamdesetih godina prošloga stoljeća, podaci Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore pokazuju kako je zadnjih godina taj broj u porastu. Godine 1980. u Hrvatskoj je bilo 12.000 hektara pod ribnjacima u kojima su se uzgajali šarani, 2007. taj je broj pao na 6000 hektara, a u 2008. godini porastao na 7600 hektara. Uzgoj pastrva od osamdesetih je znatno povećan jer je tada ta riječna riba, inače, vrlo zahtjevna za uzgoj, uzgajana samo na 2,1 hektaru, a 2008. godine na 5,8 hektara.

U proizvodnji slatkovodne ribe je od početka devedesetih zabilježen pad od 57,5 posto - 1990. godine proizvelo se konzumne ribe i riblje mlađi 14.919 tona, dok je to

Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje dvije godine ostvarujemo deficit koji je prošle godine iznosio 764.000 američkih dolara 2008. iznosilo 6337 tona. No trendovi su u godinama prije krize bili uzlazni. Manje šarana, više pastrve U odnosu na godine prije devedesetih proizvodnja šarana smanjila se na

šestinu tadašnje proizvodnje i u 2008. godini proizvelo se samo 1564 tone. U istom razdoblju proizvodnja pastrve povećala se 2,5 puta i u 2008. godini proizvedeno je 2058 tona te ribe. I uzgoj amura, soma,

Proizvodnja ribe

tona

16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0

1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. konzumna riba

riblja mlađ

Izvor: DZS, obrada HGK

Struktura proizvodnje slatkovodne ribe u Hrvatskoj 10.000

tona

8.000 6.000 4.000 2.000 0 šaran pastrva ostalo

1990.

1995.

9.179 824 1.089

Izvor: DZS, obrada HGK

2005.

2006.

2007.

2008.

3.326

2.183

2.312

1.503

1.546

346

1.301

1.885

2.031

2.058

521

851

916

861

854

bijelog i sivog glavaša, linjaka, smuđa i jegulje bilježe rast proizvodnje, pa je u odnosu na sredinu devedesetih godina porasla za četvrtinu i u 2008. godini proizvedeno 854 tone te ribe. Struktura proizvodnje znatno se promijenila jer je u devedesetima u uzgoju dominirao šaran sa 83 posto udjela u proizvodnji, dok je pastrva imala samo sedam posto udjela. U 2008. godini 46 posto uzgojene ribe bila je pastrva, dok je šaran imao udio od 35 posto. Zadnjih godina od gospodarske grane koja je donosila suficit i slatkovodno ribarstvo otišlo je u minus. Početkom tisućljeća slatkovodna riba gotovo se u Hrvatsku i nije uvozila. Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje dvije godine ostvarujemo deficit koji je prošle godine iznosio 764.000 američkih dolara. Hrvatski izvoz proteklih godina bilježi pad, pa je sa 2,8 milijuna američkih dolara u 2007. pao na 1,9 milijuna u prošloj godini. Istodobno je u istom razdoblju uvoz porastao sa 2,2 mili-

Dobra infrastruktura i veliki izvozni potencijal Hrvatska tradicija uzgoja riba dulja je od 100 godina, postoji izgrađena infrastruktura za uzgoj 15.000 tona ribe godišnje, imamo i genetski potencijal za takvu proizvodnju, a i osiguran stručni kadar, ističe direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK-a Božica Marković. Dodaje kako je slatkovodna riba tražen proizvod na svjetskim tržištima, pa je i na taj način moguće ostvariti neto devizni priljev jer postoji osigurano tržište u Hrvatskoj i izvan nje. “Osim zapošljavanja novih radnika u ruralnim područjima države gdje se nalaze ribnjaci, velika je i njihova važnost u očuvanju bioraznolikosti, te su mnoga područja ovih poslovnih aktivnosti i hrvatske orintološke oaze”, pojašnjava ona. “Čak 95 posto hrvatskih ribnjaka opskrbljuje se vodom prirodnom gravitacijom, a za uzgoj se koristi domaća sirovina - žitarice s hrvatskih polja. Tu je moguće proizvesti kvalitetnu, zdravu i visokovrijednu hranu, te tako povećati ukupnu potrošnju ribe koja sada iznosi samo 10 kilograma po glavi stanovnika godišnje”, zaključila je Božica Marković. juna dolara na 2,6 milijuna, a u 2008. godini čak je uvezeno slatkovodne ribe za 3,5 milijuna. U izvozu proteklih godina pad bilježi šaran kojeg je u 2009. godini izvezeno u vrijednosti od 130.000 dolara što je upola manje nego godinu ranije. Istodobno izvoz pastrve porastao je za četrdesetak posto te je lani premašio 600.000 dolara. Ostale slatkovodne ribe

tijekom 2009. izvezeno je u vrijednosti od 1,9 milijuna dolara. Uvoz je u 2009. godini smanjen u svim segmentima. Šarana je uvezeno 77 posto manje, pastrve 201 posto, a ostale ribe 22 posto manje. Ipak, ukupne vrijednosti uvoza još su velike. Uzgajateljima slatkovodne ribe najveći su problemi previsoki iznosi vodnogospodarskih na-


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

(

sa1500 na

plan povećanja proizvodnje

5000 t ribe

GORAN MARKULIN, DIREKTOR CROMARISA

OZOM U marikulturu se godinama zvoda i gospodarski

knada, potom pravni status njihovih ribnjaka te naknada šteta od zaštićenih ptica koje jedu pastrve. Nužno je i financijski ojačati sektor, a potrebna su i ulaganja u tehniku i tehnologiju, koje bi trebale pratiti i marketinške aktivnosti. Posljednjih godina riješena su pitanja veterinarske naknade kao i ekološke zaštite ribnjaka od ribojednih ptica kod šaranskih ribnjaka. Visoka davanja priječe rast Čini se da se novim zakonskim prijedlozima neće izaći u susret uzgajivačima jer je potkraj prošle godine donesen novi Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, dok su dodatne uredbe o naknadama ostale na snazi i ove godine. Ribari očekuju kako će se novim aktima propisati i veće naknade što će zasigurno otežati poslovanje u tom sektoru. Sada prosječni ribnjak veličine oko 1000 hektara s vodnim potrebama od 18 milijuna prostornih metara i poslovnim prostorom od 1000 četvornih metara te prinosom od 750 kilograma po hektaru mora platiti godišnje više od pola milijuna kuna vodne naknade. To znači da se za naknadu daje 21 posto prodajne cijene ribe (godišnja prodaja 510 kilograma po hektaru ribnjaka i po cijeni od 15 kuna po kilogramu, uz ciklus uzgoja od tri godine). Ako se tome doda koncesija za korištenje javnog dobra, naknade za korištenje i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, taj udio raste na četrdesetak posto.

ulagalo malo ili ništa

Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke bitno veća potrošnja ribe.

Boris Odorčić odorcic@privrredni.hr

Je li marikultura isplativ posao u Hrvatskoj? - Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspješnosti strategije kompanije i učinkovitosti poslovanja. Općenito je industrija složena, ali ima potencijala. Kad je riječ o drža-

T

vrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvorila tri nove ribarnice na zagrebačkim tržnicama Dolac, Branimirova i Dubrava te tako danas upravlja mrežom od ukupno sedam ribarnica u Hrvatskoj. Do 2012., pak, u planu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na području Hrvatske, a u sljedećih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 milijun eura radi povećanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu. Goran Markulin, direktor Cromarisa, ističe kako se u razvoj lanca maloprodajnih Cromaris ribarnica krenulo, među ostalim, i zbog jače kontrole proizvoda od proizvodnje do potrošača. Kako ocjenjujete hrvatsku marikulturu? - Hrvatska marikultura bila je jedan od pionira u Europi prije više od 30 godina. Na žalost, godinama se malo ili ništa ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno zaostala, kako u tehnološkom tako i u marketinško-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina najvećim tržištima, posebice talijanskom, čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana

Isplativost u marikulturi ovisi o uspješnosti strategije kompanije i učinkovitosti poslovanja

na stranim tržištima. Nedostatak je u tome što je more hladnije negoli, primjerice, u Grčkoj koja je najveći proizvođač brancina i orade, što joj omogućava da je ciklus uzgoja, a time i troškovi, manji. Osim toga, nedostatak kompanija je i taj što nisu slijedile vodeće svjetske trendove u industriji te su time zaostale za konkurencijom. Raste li ili pada potrošnja ribe u nas? - Potrošnja raste. Danas je potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj između osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u tren-

du jer su dio zdrave prehrane. Očekuje se značajan rast i u Hrvatskoj, ali i rast općenito. Međutim, na zapadnoeuropskim tržištima stope rasta bit će manje jer već sada postoji

vi, postoje određene inicijative kako bi se pomoglo marikulturi. Od poticaja do sufinanciranja nekih istraživačkih projekata i slično, neke su od mjera kojima država stimulira ovu industriju. No, postoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem identična onoj

Konkurencija će se povećati Što očekujete nakon ulaska Hrvatske u EU? - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će bolju poziciju našim proizvođačima na tamošnjem tržištu - ukinut će se carina koja danas još uvijek u ovim proizvodima egzistira, ukinut će se carina na riblju hranu koju danas plaćaju proizvođači, iako ne postoji domaći proizvođač riblje hrane. Također, kada se uvede jedinstveno tržište i pojednostavi carinski režim, to će mnogo značiti za bržu i jeftiniju isporuku naše ribe prema tržištu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to još nije, konkurencija će se pojačati. No, općenito govoreći, u odnosu na sadašnju situaciju, ulazak u EU donijet će ovoj industriji bitno više pozitivnih učinaka.

u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke, a razina potpora u tim zemljama je značajna. Smatrate li da su projekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj? - Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktualne u susjednim zemljama. Danas je komunikacija toliko uznapredovala da je upitno koliko se može na takav način potaknuti prodaja. Je li hrvatska riba prepoznata kao brend? - Postoji određena poznatost ribe iz Hrvatske i ocjena kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grčke ili Turske. Međutim, ta poznatost nije velika, više je lokalna u nekim segmentima pojedinih tržišta. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, moramo još mnogo raditi. Kakvi su vam odnosi s konkurencijom? - Najveći konkurenti na inozemnom tržištu su proizvođači iz Italije, Grčke i Turske. Riječ je o velikim proizvođačima s velikim znanjem i jakom infrastrukturom. Osim inozemnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvođača bijele ribe. Konkurencija među najvećim proizvođačima je u principu lojalna. Na žalost, u Hrvatskoj, a i na drugim tržištima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan način. Naš cilj je učiniti sve da se pomogne državnim institucijama u suzbijanju takvog načina trgovanja.


14 AKTUALNO *vijesti Veće plaće za one s manjim primanjima Oko 1,48 milijuna građana može očekivati da će ovaj mjesec dobiti veće plaće s obzirom na to da će im se dohodak oporezivati novim stopama od 15, 25 i 40 posto, a zaposleni i umirovljenici s plaćom i mirovinom u iznosima od 3000 do 6000 kuna više neće plaćati krizni porez od dva posto. To će, procjenjuju u Poreznoj upravi, povećati primanja oko 720.000 zaposlenih i 190.000 umirovljenika. Viša stopa kriznog poreza na primanja veća od 6000 kuna bit će ukinuta početkom studenog. Feravino predstavilo Diku Feravino iz Feričanaca na kušanju je predstavilo šampionsku graševinu berbe 2009. godine. Riječ je o vinu Dika, kojem je na nedavno održanom Festivalu graševine dodijeljena zlatna medalja u kategoriji suhih vina. Tim najuglednije svjetske vinske kritičarke Jancis Robinson tijekom ocjenjivanja na nedavnom predstavljanju u Londonu dodijelio je Diki najviše ocjene koje je ikada dobilo neko slavonsko vino. Seljaci morali vratiti 25,4 milijuna kuna potpora

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede prošle je godine u nadzoru 6767 korisnika novčanih potpora u 649 slučajeva utvrdila nepravilnosti i inspekcijskim rješenjima spriječila isplatu te naredila povrat 25,4 milijuna kuna. Ukupno je u prošloj godini obavljeno 7738 inspekcijskih pregleda i doneseno 649 rješenja. Inspekcijom je obuhvaćeno 6767 korisnika novčanih potpora, a ukupna je vrijednost nadziranih potpora iznosila 520,3 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 13,5 mil kn

uloženo u navodnjavanje površina

( 15.000 t luka

godišnja proizvodnja PIK-a Vinkovci

PIK VINKOVCI – LIDER PROIZVODNJE CRVENOG LUKA U HRVATSKOJ

Luk koji izaziva suze radosnice Svaki treći luk koji konzumiraju stanovnici Hrvatske proizveden je na površinama PIK-a Vinkovci Svetozar Sarkanjac

N

egdašnju pjesničku idilu slavonskih polja prekrivenih pšenicom, kukuruzom i inim ratarskim kulturama sve više zamjenjuje znatno racionalniji, tržišno usmjeren i znanstveno utemeljen pogled na realnost. Među onima koji prednjače u takvom pristupu suvremene poljoprivredne proizvodnje svakako je PIK Vinkovci u sastavu koncerna Agrokor na čijim se površinama sve više uzgajaju povrtlarske kulture. Kako je za Privredni vjesnik rekao Ivica Kovačić, direktor Povrtlarske proizvodnje PIK-a Vinkovci, proizvodnja luka u PIK-u Vinkovci započela je još 1995. godine kada su na manjim površinama posijana pokusna polja luka, koja su se iz godine u godinu sukcesivno povećavala. “Ove je godine posijano približno 300 hektara luka. Od toga 20 posto površine zauzima ozimi luk iz sjemena i lučice, dok je 80 posto površine pod proljetnim lukom iz sjemena na lokacijama Lipovac, Sopot i Ceretinci. Trenutačna proizvodnja luka na površinama

PIK-a Vinkovci prosječno osigurava 15.000 tona konzumnog luka godišnje što zadovoljava trećinu hrvatskih godišnjih potreba”, objasnio je inženjer

Za proizvođače povrća najveći je poticaj uvođenje tržišnog reda u tržište povrćem Kovačić, dodajući kako je luk postao prepoznatljiv brend i u Vukovarskosrijemskoj županiji i unutar koncerna Agrokor, kao i na razini cijele Hrvatske. Valja istaknuti kako se ukupne godišnje potrebe Hrvatske za crvenim lukom kreću na razini od 45.000 tona. I dok PIK Vinkovci proizvede trećinu tih potreba, drugu trećinu osiguravaju svi ostali hrvatski proizvođači luka, a čak trećina hrvatskih potreba za tom namirnicom namiruje se iz uvoza.

Međutim, u ranijim godinama, dok se vinkovački proizvođači nisu odlučili za ovu proizvodnju, Hrvatska je uvozila više od 50 posto svojih potreba za tom vrijednom povrtlarskom kulturom. Zadovoljiti domaće potrebe Inače, u PIK-u Vinkovci su uvjereni da bi do 2014. godine svojom proizvodnjom mogli zadovoljiti sve domaće potrebe za crvenim lukom. Ukupni prinosi su značajno iznad hrvatskog prosjeka, a u poboljšanju uzgoja luka značajno je i navodnjavanje površina za što je prošle godine uloženo sedam milijuna kuna, a ukupno čak 13,5 milijuna. Nadalje, dva milijuna kuna uloženo je u nabavu potrebnih strojeva, a čak 25 milijuna u tehnološki suvremeno skladište kapaciteta 20.000 tona što predstavlja preduvjet za daljnje povećanje proizvodnje. I dok mnogi dru-

A zašto ne i češnjak? U PIK-u Vinkovci nema proizvodnje češnjaka, najvećim dijelom stoga što u Europi ne postoji proizvodna baza repromaterijala - nema reproduktivne baze, objasnio je direktor Povrtlarske proizvodnje u PIK-u Vinkovci Ivica Kovačić.

gi poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnoj orijentaciji primarno razmišljaju o tome koliki su državni poticaji za određenu kulturu, u PIK-u Vinkovci prednost daju nekim drugim opredjeljenjima. “Za proizvođače povrća najveći je poticaj uvođenje tržišnog reda u tržište povrćem, maksimalna kontrola higijenske i zdravstvene ispravnosti prilikom ulaska u zemlju, a napose za vrijeme stavljanja povrća u promet. Inače, poticaji za povrće su 1250 kuna po hektaru, a za povrće za industrijsku preradu oni iznose 3000 kuna”, rekli su nam u PIK-u Vinkovci. A na pitanje jesu li razmišljali o nekoj vrsti obrade luka (sušenje i slično) te što su preduvjeti za takvu proizvodnju, Kristijan Čolaković, voditelj skladišta i pakirnice, kaže: “Za sada se proizvodnja temelji na skladištenju, čuvanju i pakiranju luka u svježem stanju za konzumiranje. Preduvjet za daljnju vrstu obrade luka (sušenje, usitnjavanje i vakumiranje) je stabilna proizvodna baza koja bi stvorila nusproizvode a koji bi opravdali daljnje investicije u opre-

mu. K tome, to zahtijeva i dodatno ispitivanje potreba tržišta te same profitabilnosti takvog poslovnog projekta”. Celer, krumpir i kukuruz kokičar Pored proizvodnje crvenog konzumnog luka, u PIK-u Vinkovci bave se i proizvodnjom drugih povrtlarskih kultura. Tako proizvodnja celera datira još od 2005. godine, a najbolji rezultati u prinosu i kvaliteti celera ostvareni su prošle, 2009. godine kada je celer uzgajan na površini od pet hektara u sustavu navodnjavanja kap na kap. “Novim načinom ulaganja laterala ispod površine tla, budnim praćenjem, mjerama zaštite i prihranom, te kvalitetnim načinom skladištenja i čuvanja učinjen je pozitivan i zamjetan iskorak u proizvodnji celera. U 2010. godini zadržavamo celer na istim površinama”, ističe Kovačić. Na kraju valja naglasiti kako se u povrtlarskoj proizvodnji PIK-a Vinkovci, osim proizvodnje luka i celera, uzgaja još i krumpir na pedesetak hektara, konzumni grašak na 100 hektara te novi projekt uzgoja kukuruza kokičara.


15

(

2 ha zemljišta

pod malinama

( 20.000 butelja

*vijesti

vina proizvede se godišnje

DVA DESETLJEĆA VOĆNE ŠANSONE Štefančići iz Gornje Vrbe pokraj Slavonskog Broda pioniri su hrvatskog malinarstva i danas najveći proizvođači malina i vina od malina u nas Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr

Š

to je šansona u glazbi, vino od malina u vinskom je svijetu, kaže Đuro Štefančić, vlasnik Ekološko-poljoprivrednog gospodarstva Štefančić iz Gornje Vrbe pokraj Slavonskog Broda. Upravo kombinacijom šansone i malina, pionir malinarstva u Hrvatskoj odlučio je začiniti nedavno održane Dane malina u svom kraju. Tu je manifestaciju Štefančić utemeljio prošle godine kako bi obilježio svoja dva desetljeća u proizvodnji malina, ali i potaknuo uzgoj i konzumaciju toga voća. Štefančići su danas najveći proizvođači malina i vina od malina u našoj zemlji. Njihov uspjeh

Vino Frambovin nalazi se u vrhunskim restoranima, vinotekama i delikatesama u Hrvatskoj odavna je demantirao skeptike koji su im govorili da će malinama “upropastiti” zemlju idealnu za kukuruz i krumpir. Ana i Đuro Štefančić hrabro su 1989. godine na 2000 četvornih metara posadili 2400 sadnica, kao kooperanti brodske Hladnjače.

Ustrajali su i uspjeli među rijetkima od tadašnjih stotinjak kooperanata koji su se odlučili za proizvodnju jagodičastog i bobičastog voća. S proizvodnjom vina od malina krenuli su prvi u Hrvatskoj, a njihov se danas čuveni Frambovin nalazi u vrhunskim restoranima, vinotekama i delikatesama diljem naše zemlje. Svojim vinom od malina uskoro planiraju razveseliti nepca i u inozemstvu. Više od dva hektara sa 16.000 sadnica trenutačno im omogućuje proizvodnju između 17.000 i 20.000 butelja vrhunskog malinova vina. Uspjeh posut malinama “Kvaliteta proizvoda na prvom je mjestu. Uz vino kao autohtone proizvode

nudimo i domaći liker, rakiju, džem, žele od malina i gusti malinov sok - malinovac. Devedeset posto uroda ide u proizvodnju vina, a desetak posto za ostale proizvode. Naši proizvodi mogu se pronaći i u Slavonskoj eko škrinji koja sadrži kvalitetne hrvatske proizvode i vrlo je tražena među domaćim i stranim gostima”, ističe Štefančić. U proizvodnju kontinuirano ulažu mnogo truda ali i novca, pa su postavili kvalitetne sustave navodnavanja, dreniranja i ekološke zaštite tla na kojem maline rastu. Nakon 15 godina bavljenja konvencionalnim uzgojem, zamijenili su ga zahtjevnijim, ali i unosnijim eko uzgojem. Naš sugovornik ističe kako je za uspjeh obiteljskog po-

ljoprivrednog gospodarstva nužna vlastita prerada i finalni vlastiti proizvod s brendom, ali i “cjelokupna priča”. Dio nje je svakako i prepoznatljiva manifestacija kao što su njihovi Dani malina, koje su prepoznali i podržali Ministarstvo turizma, Brodskoposavska županija i Grad Slavonski Brod. Uz gos-

podarsku i turističku, manifestacija ima i kulturnoedukacijsku komponentu. Posjetitelji su tako mogli sudjelovati u berbi malina, uživati u proizvodima od tog voća, a održan je i okrugli stol o izravnoj prodaji na obiteljskom gospodarstvu kao autohtonom sadržaju kontinentalnog turizma. Štefančić naglašava kako je njihovo gospodarstvo obiteljski projekt koji zajedno sa suprugom kontinuirano razvija i nadograđuje. Kao članovi kluba Gastronaut nastoje promovirati nutritivne i gastronomske vrijednosti maline te joj osigurati mjesto u hrvatskoj gastronomiji ističući kako je pogodna barem za petnaestak vrsta jela. Tako se, primjerice, šunka može prelijevati želeom od malina. Uz to, Štefančići žele na stolove vratiti malinovac sa sodom, uz dodatak vina od malina koje slovi kao izvrsno desertno vino i digestiv kojem se pripisuju i afrodizijačka svojstva.

I malina bode Malina, kao ni kupina, u našoj zemlji nema dugu tradiciju intenzivnog uzgoja, no zadnjih godina interes za organiziranim uzgojem raste. Potrebe domaćeg tržišta sve su veće, a posebice tržišta sjevernih europskih zemalja gdje malina i kupina ne uspijevaju. Malina i kupina su kulture koje dolaze u puni rod vrlo rano te već za nekoliko godina vraćaju uložena sredstva. Ipak, mnogi entuzijasti otpadaju u hodu u očekivanju (pre)brze i velike zarade, ali i zbog činjenice da uzgoj malina zahtjeva puno ručnoga rada i edukaciju o gnojidbi i rezidbi. U Hrvatskoj trenutačno postoji pet ozbiljnijih uzgajivača malina i desetak s manjim brojem nasada za tržište.

Marko Prpic/PIXSELL

SLAVONSKO MALINARSTVO

Proslavljen Dan Hrvatske obrtničke komore U povodu Dana Hrvatske obrtničke komore, na prošlotjednoj svečanoj proslavi najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Zlatne ruke za dugogodišnji rad u obrtu i na razvoju obrtništva. U ime 974 nova majstora simbolično su diplomu preuzele tri majstorice - žene koje su za svoj životni poziv izabrale tokarstvo, klesarstvo i autoservis. U sklopu Dana HOK-a dodijeljene su i nagrade Šegrt Hlapić za razvoj i unaprjeđenje strukovnog obrazovanja. Pad potrošnje plina U Hrvatskoj je tijekom 2009. potrošeno 2,77 milijardi prostornih metara prirodnog plina što je u odnosu na godinu prije, kada je utrošeno 3,05 milijardi prostornih metara ovog energenta, pad za 9,1 posto. Među razlozima smanjenja potrošnje svakako valja istaknuti prošlogodišnji rusko-ukrajinski plinski rat zbog čega je bila smanjena isporuka plina, ali i manje gospodarskih aktivnosti čemu je kumovala svjetska financijska kriza. Trenutačno, Hrvatska oko 35 posto potreba za prirodnim plinom osigurava iz uvoza, a 65 posto iz domaće proizvodnje. Stručnjaci upozoravaju kako će se u idućih 10 godina postoci promijeniti u korist uvoza. Točnije, procjenjuje se, Hrvatska će do 2020. godine 35 posto potreba za plinom namaknuti iz vlastitih izvora, dok će 65 posto morati uvoziti. Takav scenarij je moguć ako ne bude nužnih ulaganja u ovaj dio energetskog sektora što, smatra struka, dosadašnje studije nisu uzele u obzir i što valja hitno promijeniti.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 5% udio ruralnog turizma ( 92% teritorija Hrvatske u ukupnom turizmu države

čine ruralni krajevi

RURALNI TURIZAM

NA RASKRIŽJU BEZ

Dugoročna strategija razvoja, majčinski zagrljaj države, krčenje šume propisa te jača suradnja s gospodarstvom i institucija Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

V

eć je dugo na skromnih pet posto udio ruralnog u ukupnom turizmu države čijih je 92 posto teritorija - ruralno. I dok je na svjetskoj turističkoj karti Hrvatska po tom pitanju neprimjetna, kroz brda i doline potiho teče ruralna hrvatska turistička priča. Kako se u zadnje vrijeme u poljoprivredi još teže zarađuje kruh sa sedam kora, mnogi su spoznali da se od turizma može (pre)živjeti lakše nego isključivo od poljoprivredne proizvodnje.

Ruralni turizam najrazvijeniji je u Istarskoj, Dubrovačkoneretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji S trendom porasta broja poljoprivrednih gospodarstava zadnjih godina raste i interes za ulazak u ruralnu turističku branšu. No, sve je to još u povojima. Stručnjaci upozoravaju da je, s obzirom na enormne resurse, broj seljačkih domaćinstava registriranih i za usluge turizma još uvijek nedovoljan. Prema posljednjim podacima Ministarstva turizma, trenutačno je registrirano oko 380 turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava (TSOG), najviše u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Zadarska.

U posljednje dvije godine pojavio se i pozitivan trend otvaranja TSOG-ova u županijama u kojima prije 2008. godine nije postojalo ni jedno takvo gospodarstvo, primjerice u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Skroman udio Ipak, udio turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava tek je 0,2 posto u ukupnom broju registriranih poljoprivrednih gospodarstava u našoj zemlji. Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, 2010. godine upisana su 194.562 subjekta - 2774 više nego 2009. godine. U broju upisanih poljoprivrednih gospodarstava prednjači Zagrebačka

županija sa 16.897, slijedi Osječko-baranjska sa 70 manje, potom Splitsko-dalmatinska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka. I to uz prevladavajuće trendove porasta po svim županijama. “Razvoj ruralnog turizma, među ostalim, ograničava zakonodavstvo. Dionici ruralnog turizma susreću se s nebrojenim poteškoćama - administrativnim, birokratskim, orga-

nizacijskim, financijskim... Davatelji usluga često se jednostavno ne mogu snaći u toj poplavi propisa koji su nerijetko i međusobno neusklađeni. Poteškoće se ogledaju i u još potpuno nedefiniranoj kategoriji ruralnog turizma kao djelatnosti, te velikom broju propisa i uredbi koje koče brži prosperitet i jače investicijske cikluse u tom segmentu”, upozorava Dijana Katica, predsjednica Uprave Hrvatskog farmera, isti-

čući kako je u nas ruralni turizam još u samim začecima, golem neiskorišteni potencijal kojemu ni nacionalna turistička promidžba ne pridaje previše pozornosti. Dugoročno planirati S obzirom na važnost koju ta djelatnost ima u stvaranju novih vrijednosti na ruralnom području, nužno je formirati povjerenstvo Vlade za razvoj ruralnog turizma koje bi koordiniralo surad-

Poticajni krediti Ministarstva turizma U Ministarstvu turizma kažu kako su razvoj takvog vida turizma utvrdili kao jedan od svojih prioriteta. Uz desetak programa vezanih za razvoj turistički nerazvijenih krajeva Hrvatske, posebno ističu kreditnu liniju Razvoj turizma na selu u sklopu koje su, prema posljednjim podacima, zaprimili 95 zahtjeva i trenutačno su u obradi. Najveći dio tih zahtjeva odnosi se na turistička seljačka obiteljska gospodarstva za koje je dosad odobreno 17 zahtjeva vrijednih preko milijun kuna. Glavna namjena kredita je izgradnja ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja te otplata komer-

cijalnih kredita - namjenski utrošenih. Iznosi kredita kreću se od 10.000 do 300.000 eura, a rok otplate je do 15 godina, uključujući poček do jedne godine. Kamatna stopa je fiksna i iznosi osam posto godišnje. Budući da Ministarstvo subvencionira kamatu s fiksnih šest posto godišnje, korisnik kredita plaća kamatu tek dva posto godišnje. Putem programa Upoznaj Hrvatsku sufinanciraju nove turističke proizvode koji se temelje na osmišljavanju i promociji izleta, paketa, tura..., koje vode goste u turistički nerazvijena područja, a realiziraju se u prvom redu u pred i posezoni.

nju s nacionalnim i lokalnim institucijama, na što se ukazalo i na nedavno održanom Hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu. Zadnjih se godina ističe nužnost izrade strategije razvoja ruralnoga turizma s konkretnim ciljevima, prioritetima i mjerama, te bitnim akterima razvoja i promidžbe. Ističe se i važnost implementacije ruralnog turizma u Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2008. – 2012., i to kao jednog od ključnih hrvatskih turističkih proizvoda. “Hrvatski ruralni turizam našao se na raskrižju svoga razvoja, s obzirom na dostignuti stupanj društveno-ekonomskog razvoja te uređenja prostora i zaštite okoliša, a posebno na nacionalno opredjeljenje i prve korake u razvoju ruralnog prostora prema europskim načelima. U vremenu smo kad, na raskrižju bez putokaza, treba odabrati isprav-


17

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 194.562

poljoprivredna gospodarstva

( 75% turista odlazi u prirodu

z putokaza

ama donijeli bi brži prosperitet i jače investicijske cikluse u ruralnom turizmu Kratak staž Domaći ruralni turizam organizirano i operativno počeo se razvijati tek 1996. godine temeljem Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, kojim je stvoren okvir i pravnog reguliranja te vrste turizma. U proteklih desetak godina ruralni turizam uspio je postati najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga, a pridaje mu se i veliki značaj, posebno zbog kompleksnosti usluga i kao generatoru razvoja ruralnih područja. ni smjer daljnjeg razvoja i dugoročno planirati. Situaciju otežava činjenica da naša zemlja, osim u nekim sektorima ili njihovim dijelovima, nema razvijeno integralno dugoročno planiranje svoga razvoja, dakle za idućih 20 do 30 godina. Sektor turizma neprestano je izložen golemom pritisku ‘pripreme za iduću sezonu’, što traži zahtjevno i vrlo odgovorno kratkoročno (marketinško) planiranje. Stoga dugoročno planiranje razvoja turizma, zajedno s evidencijom, vrednovanjem i zaštitom turističke atrakcijske osnove, dolazi u treći ili četvrti plan”, objašnjava Eduard Kušen iz zagrebačkog Instituta za turizam. Kušen ističe kako je planiranje turizma u nas rigidno ekonomističko te se temelji gotovo isključivo na projiciranju stopa rasta koristeći četiri osnovna turistička pokazatelja: broj posjetitelja, noćenja i po-

stelja te visine godišnjeg prihoda. Turistički stručnjak upozorava kako je tako razvijena jednostrana,

Ruralni turizam je u nas golem neiskorišteni potencijal kojemu ni nacionalna turistička promidžba ne pridaje previše pozornosti, ističe Dijana Katica kvantitativna metodologija planiranja, dok je kvalitativan pristup koji uključuje sociokulturnu, prostornu i okolišnu komponentu, zapostavljen i nerazvijen. Ističe i kako se predviđanje i osmišljavanje značajki ruralnog turizma kroz 20 do 30 godina apsolutno ne uklapa u prevladavajući birokratski mentalni sklop. Među stručnjacima toga područja često se može čuti i kako za jaču ekspanziju ruralnog turizma

nedostaje i jača suradnja s gospodarskim sektorom, državom i institucijama. Nedostaje i formiranje i brendiranje prepoznatljivih ruralnih turističkih destinacija, te sustavno educiranje nuditelja usluga. “Sitni vez” turizma Vrijednost ove vrste turizma u prvom redu se ogleda u korištenju već postojećih resursa, u spoju poljoprivredne proizvodnje i turističkih usluga. Ruralni turizam ujedno je idealna prilika za prezentaciju tradicijskih proizvoda, gastronomije, kulturno-povijesne baštine... Budući da se razvija na temelju održivog razvoja, revitalizira postojeću, tradicijsku gradnju, baštini se daje nova namjena – turistička. Zbog

brojnih i različitih turističkih atrakcija, svaka hrvatska ruralna destinacija slovi i kao turistički “sitni vez”... Oko 75 posto ukupne svjetske turističke potražnje, prema nekim procjenama, usmjerava se prema prirodnim vrijednostima i prostorima. No, ne postoje precizni podaci koliki se dio golemog svjetskog turističkog prometa odlijeva prema ruralnim prostorima. No potvrđeno je da se u krizi ruralni turizam pokazao žilavim ne zabilježivši podbačaje, i to s godišnjim rastom od 11 posto u

svjetskim razmjerima. Ruralni turizam slovi kao budućnost svjetskog turizma jer pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva temeljem održivog razvoja. Na turističkim seljačkim (obiteljskim) gospodarstvima brojne su prilike i za razvoj zdravstvenog i kulturnog turizma, odmorišnog i sportsko-rekreacijskog, lovnog i ribolovnog,

kulturnog, eno-gastro, eko, vjerskog, avanturističkog turizma... Ruralni turizam tako predstavlja sve posebne oblike turizma u ruralnim područjima, a u marketinške svrhe koriste se i termini poput “agroturizma”. Goli biznis “U Hrvatskoj agroturizam, nažalost, sve manje postaje stil života, a sve se više pretvara u goli biznis. Razlog treba tražiti u globalnim tržišnim kretanjima, zakonu velikih brojki – više gostiju koji se mogu ugostiti znači i više prihoda. Napušta se i proizvodnja tradicijskih proizvoda jer jeftinije je kupiti nego proizvoditi kod kuće. No, glavni je razlog napuštanja koncepta agroturizma, kakav se promišljao u individualnim domaćinstvima, značajan prihod koji dolazi od turizma. Takav prihod uvelike premašuje prihod od poljoprivredne proizvodnje pa se domaćinstva preusmjeravaju isključivo na turističke usluge, poglavito izletišta, iskorištavajući atraktivan faktor ambijenta”, smatra Robert Baćac, direktor Ruralisa, konzorcija za agroturizam i ruralni turizam Istre. Inače, osnovne djelatnosti u ruralnom turizmu su ugostiteljstvo, odnosno priprema i usluživanje hrane i pića, te turistička djelatnost – pružanje usluga u turizmu. No, praksa je pokazala kako je potrebno znatno više. I restorani, kušaonice vina, uređene turističke atrakcije, osmišljene turističke ceste, putovi i staze...


18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 1,5% BDP-a ( od 1998. godine donosi članstvo u EU

Eurostat unosi hrvatske podatke

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Razlike izdržale krizu Hrvatska je dostigla 64 posto prosjeka EU27, prestigavši Mađarsku i većinu novih članica EU-a iz Srednje Europe Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

H

rvatska je uz Grčku, Makedoniju, Austriju, Veliku Britaniju, Poljsku i Švicarsku lani bila među rijetkim zemljama s rastom bruto domaćeg proizvoda izraženog kroz kupovnu moć stanovništva. Ostale su zemlje ili zadržale BDP na razini iz 2008. godine ili ga smanjile, neke dramatično, točno primjereno intenzitetu krize koja ih je tresla cijelu 2009. godinu. U redovnom Eurostatovom

izvješću o BDP-u u Europskoj uniji, Europskom ekonomskom prostoru, kandidatima za članstvo u EU-u i kandidatima za kandidate, Hrvatska je dostigla 64 posto prosjeka EU27, prestigavši

Rast BDP-a u svim novim članicama EU-a je i do tri posto viši Mađarsku i većinu novih članica EU-a iz Srednje Europe, s iznimkom Češke, Slovačke i Slovenije. Kada je Eurostat u

svoje tablice počeo ubacivati Hrvatsku, ona je uglavnom stajala na začelju većine novih članica EU-a nošenih poletom ekonomskog rasta i intenzivne potrošnje. Analize su, osim toga, potvrdile i da je rast BDP-a u svim novim članicama do tri posto viši nego u slučaju da je zemlja ostala izvan EU-a. Prosječan unos članstva u EU-u dodavao je rastu BDP-a u predkriznim godinama oko 1,5 posto. Stoga, Hrvatska cijenu svog kašnjenja može slobodno i bez pretjerivanja mjeriti milijardama eura. Član-

stvo i poslovanje na unutarnjem tržištu donijeli su snažan porast BDP-a potvrđujući da se članstvo u Uniji isplatilo. Kriza je ispeglala dosege i u mnogome ublažila osjećaj boljitka. Neprecizna statistika No, Hrvatska je tek danas na poziciji na kojoj je Mađarska bila 2004., a Slovačka 2006., ali još daleko od Slovenije kojoj je, istina, kriza skresala preklanjskih 91 posto prosjeka EU-a na 86 posto. Unatoč tomu Slovenija uvjerljivo vodi među srednjeeuropskim državama. Statistika

je u ovom slučaju neprecizna jer se od 2007. godine u prosjek EU-a uračunava i BDP Rumunjske i Bugarske tako da je zlatna sredina – stotica – niža nego prije 2007., vremena njihova ulaska u Zajednicu. Bugarska je danas na 41, a Rumunjska na 45 posto prosjeka EU-a. Prema Eurostatu, Crna Gora je s BDP-om od 43 posto već preskočila Bugarsku. Druga kandidatska zemlja, Turska, već ostvaruje viši BDP od najsiromašnijeg dvoj-

ca EU-a. Srbija je na 37 posto prosjeka EU-a, Makedonija na 35, Bosna i Hercegovina na 30, a Albanija na 27 posto. Inače, hrvatski se BDP u podatke Eurostata unosi od 1998. godine kada je zemlja bila na polovini Unijina prosjeka. Iduće dvije godine BDP je pao, da bi se od 2001. počeo oporavljati živahno skačući po nekoliko postotaka godišnje tako da je Hrvatska svake godine polagano prelwazila većinu novih članica EU-a.

BUDUĆNOST TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI

EUROPSKI BREND? Turizam je treća ekonomska aktivnost nakon trgovine i građevinarstva, zaslužan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u

N

emamo puno nafte, ali možemo dovabiti mnogo turista - tako povjerenik za industriju Europske komisije (EK) Antonio Tajani obrazlaže inicijativu čelništva Europske unije za poticanje turizma u Uniji. Turizam je treća ekonomska aktivnost nakon trgovine i građevinarstva, zaslužan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u. Komisija se poziva na slovo Lisabonskog sporazuma koje obvezuje na razvijanje pojedinih aktivnosti u interesu 27 država. “Ništa ne namećemo, pokušavamo promovirati koordinaciju turističkog sektora, ne želimo da se 10 turista prelijeva iz Španjolske u Fran-

cusku ili obratno, nego da ih dođe više, pogotovo s drugih strana i s novih destinaci-

ja”, kaže Tajani. Inicijativa EK-a tek je prvi korak koji bi u finalu vodio stvaranju i promociji “europskog turističkog brenda”, rangiranju turističke ponude i atrakcija kroz etiketu “kvalitetnog turizma” - neke vrste Michelinovih zvjezdica za turističke usluge - koordinaciji putničkih agencija ili hotela u ponudama putem interneta ili panEUropskom unaprjeđivanju kvalitete rada zaposlenih i njihovih profesionalnih vještina. Koordinacija školskih praznika Komisija je u komunikaciju o turizmu, s ciljem zadržavanja europskog statusa vo-

deće svjetske turističke destinacije, ubacila brojne elemente na kojima bi bilo korisno poraditi kako bi europski turizam bio još kompetitivniji i lukrativniji. O ponuđenim mjerama i pravcima razvoja tek će se raspravljati, od jeseni na dalje. Za sada, aktualan je samo ovaj inicijalni prijedlog mjera i akcija kojim se, primjerice, predlaže koordinacija školskih praznika čime bi jeftinija posezonska ponuda bila na raspolaganju širem krugu ljudi, ponajprije mladih. Zanimljiva je ideja razmjene turista kao i mjere za produljivanje sezone. Turistička ponuda traži još više šarolikosti i specijalizacija, EK smatra da bi bilo korisno na europskoj ra-

zini promovirati tematske turističke proizvode - sportski, religijski, povijesni ili gastronom-

Sustav poticanja turizma bit će usuglašen upravo kad Hrvatska bude odrađivala zadnje korake prema članstvu ski turizam. Budući da je “tvrđava Europa” sa striktnim nadzorom vanjskih granica u raskoraku s ambicijom otvaranja europskog tržišta većem broju turista, primjerice iz Kine ili Indije, predložene su i mjere kojima će se olakšati izdavanje turističkih viza. Europski

turizam imao bi koristi i od promocije kontinentalne, europske ponude, dakle da kulturne znamenitosti Pariza ili praznici na snowmobileu u Finskoj ne idu kao nacionalne već europske značajke. Tražeći europsku poveznicu za turizam, EK je posebnu pažnju posvetio specifičnim izazovima poput demografskih jer “moramo istražiti sve prilike koje nam se pružaju”, smatra Tajani. Sustav poticanja turizma na razini EU-a bit će usuglašen upravo u vrijeme kad Hrvatska bude odrađivala zadnje korake prema članstvu u Uniji i sve će se prihvaćene mjere aplicirati kako na hrvatski prostor tako i na hrvatsku turističku ponudu. (L.S.N.)


19

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 127 mjerila ( gotovo 5 godina morala je ispuniti Hrvatska

traje pregovarački proces s EU-om

PREGOVORI NA PREKRETNICI

Napravljen nepovratan korak prema članstvu Osam mjeseci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojačana prevencija korupcije i sukoba interesa, poboljšana zaštita manjina, riješeno pitanje izbjeglica te pojačana zaštita ljudskih prava godinu dana mimo pregovaračkih okvira, deklaracija, rezolucija, zaključaka summita EU-a, politika i obećanja. Tržišno natjecanje dobilo je četiri mjerila od kojih je najzanimljivije ono o brodogradilištima, ne traži se ništa više nego “potpuno poštivanje pravila o državnim potporama”. Za njegovo zatvaranje, škverovi se moraju skinuti s ovisnosti o proračunu. U Pravosuđu mjerila su općenita te će biti zanimljivo pratiti koliko promjena dijeli sadašnju državu od ideala zemlje potpuno spremne za članstvo u EU-u. Reforma pravosuđa potrajat će do ranog proljeća iduće godine, a do tada se moraju osvježiti Strategija i Akcijski plan reforme pravosuđa, potom “ojačati neovisnost, struč-

Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

akon gotovo pet godina pregovaračkog procesa Hrvatska je konačno dočekala otvaranje preostala tri poglavlja, zatvorena su još dva te ih je sada završeno 20. Broj mjerila - preduvjeta za otvaranje/ zatvaranje poglavlja - popeo se na vrtoglavih 127, od čega su 104 za zatvaranje. Jedina dva poglavlja koja nisu imala mjerila za zatvaranje zaključena su prva i odavno zaboravljena: Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura. Mjerila su bila zamišljena tako da je poglavlja teže otvoriti nego zatvoriti, otvaralo se planovima, a zatvara provedbom. S poglavljem inauguriranim u ovom krugu proširenja, Pravosuđem i temeljnim pravima, teško je oboje, što potvrđuje kako je ovo proširenje daleko zahtjevnije od prošlog. “Poglavlje svih poglavlja”, kako mu tepa povjerenik za proširenje, najmanje je usklađivanje zakona, više je dogradnja pravne države čije funkcioniranje Hrvatska mora dokazati kako bi joj da se otvorila vrata Zajednice. “Poglavlje je u srži odnosa građana i države. Kada se zatvori, u tom će trenutku, vjerujem, građani uživati istinsku pravičnost, poštena suđenja, transparentne i efikasne institucije, a njihova će se temeljna prava poštivati. Kada se to dogodi, u EU-u će biti

uvjereni kako je u Hrvatskoj prevladalo slovo zakona”, kazao je Štefan Füle, što znači da toga u Hrvatskoj nema i neće biti vjerojatno do veljače ili ožujka iduće godine, kada se Hrvatska nada zatvoriti Pravosuđe kao zadnje preostalo poglavlje. Utrka s preponama Jedna je opaska značajna jer indicira promjenu percepcije. Naime, španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angelo Moratinos ustvrdio je kako je “Hrvatska učinila nepovratan korak prema pristupu u EU”. Hrvatska se strana već pomirila s idućom godi-

nom te Mađari, kao tada predsjedajući, planiraju kako će oni zaključiti proces i organizirati potpisivanje pristupnog sporazuma. U EK-u i članicama su oprezni, pogotovu zato što je riječ o finalu pregovaračkog maratona, za ministra Gordana Jandrokovića “utrci 110 metara s preponama”. Prepone može postaviti bilo koja država članica, a trenutačno je na vidiku jedna - stara štednja - što je istodobno i zadnja takva prilika Ljubljani. Može se hrvatska strana pravdati da je stara štednja pitanje bilaterale – no takvo je bilo i razgraničenje koje je proces produljilo za

nost, neutralnost i profesionalizam”, povećati efikasnost smanjenjem broja neriješenih predmeta, kvalitetnije procesuirati optužene za ratne zločine te predočiti čvrste dokaze zamjetnih rezultata u antikorupciji. Ukratko, EU očekuje pravomoćne presude uz uvođenje reda u “ranjivom sektoru poput javnih nabava”. Osam mjese-

Stvari će biti jasnije na jesen, u trenutku objave redovnih godišnjih analiza napretka ci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojačana prevencija korupcije i sukoba interesa, poboljšana zaštita manjina, riješeno pitanje izbjeglica te pojačana zaštita ljudskih prava.

Stvari će biti jasnije na jesen kada se objave godišnje analize napretka. Datumi ovise o članicama EK je već počeo slagati sliku, povjerenik smatra da će biti pozitivna i s objektivnom analizom EK, a preciznije će se određivati okvirni rokovi završetka pregovora, potpisivanja pristupnog sporazuma, pa i dobiti nekakva ideja o datumu. “Datumi ovise o članicama, a ne o Komisiji”, kazao je povjerenik. Ni s time nije sve gotovo. Hrvatskoj predstoji referendum, a do njega će se svi morati i te kako oznojiti ne bi li pridobili skeptične i ravnodušne stanovnike zemlje u recesiji koji s pravom ne shvaćaju zašto će ih u EU primati manje spremni od njih.

Letvica je visoko, a zaletište kratko Otvaranje svih preostalih poglavlja i zatvaranje dvaju velikih i značajnih poglavlja u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom održava na životu nadu da će tehnički dio pregovora biti završen do kraja ove godine. Premijerka Jadranka Kosor i dalje je uvjerena kako je taj rok dostižan, unatoč zahtjevnosti prije svega poglavlja o pravosuđu koje sadrži čak 21 mjerilo. Zato će Vlada osnovati radne podskupine za to poglavlje, koje će, najavila je premijerka, raditi danonoćno, a glavni pregovarač Vladimir Drobnjak Vladi će podnositi izvješće svaki mjesec. Snažan impuls otvaranju poglavlja o pravosuđu bila je borba protiv korupcije, a njen intenzitet premijerka oslikava podatkom da je prošle godine bilo 138 posto više presuda za kaznena djela povezana s korupcijom. Od zatvorenih po-

glavlja premijerka Kosor posebno izdvaja područje javne nabave jer je tijekom objedinjavanja tog sustava bilo snažnih otpora i velikih poteškoća. Već u mjesecu srpnju moguća je nova međuvladina konferencija na kojoj bi trebalo biti zatvoreno još nekoliko poglavlja, optimistična je premijerka. Počeo je i rad na samom tekstu pristupnog ugovora, kako bi on, u toj optimističnoj varijanti, mogao biti potpisan početkom 2011. Proteklih godinu dana na čelu Vlade Jadranka Kosor je ocijenila najtežom godinom u svom životu, ali je istaknula kako nije nezadovoljna jer je obavljeno puno dobroga posla. Posebno izdvaja podatak da je u godinu dana njezina vodstva Vlada uspjela otvoriti i zatvoriti više pregovaračkih poglavlja nego što je njezinom prethodniku Ivi Sanaderu uspjelo u četiri i pol godine. (D.Ž.)


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( gotovo 5 puta

( 1270 t

porasla cijena zlata od 2001.

potražnja za zlatom 2009.

ANALIZA ERSTE GROUPA

MEKANO, ALI BLJEŠTI Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća i oduvijek je bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije

Odabir slobodnog tržišta I potražnja investitora za zlatom raste. Tako je ona 2009. narasla na 1270 tona. Posebno su ETF-ovi

Kretanje cijena zlata od zadnjeg Gold Reporta 1300 1250 1200 1150 1100 1050 1000 950 01.06.2010.

01.05.2010.

01.04.2010.

01.03.2010.

01.02.2010.

01.01.2010.

01.12.2009.

01.11.2009.

01.10.2009.

01.09.2009.

900 01.08.2009.

ruje činjenica da je zlato odlično osiguranje portfelja, s poviješću dugom tisuće godina”, ističe Ronald Stöferle, analitičar Erste Groupa za zlato. Osim toga, ljudi ne zaboravljaju da posjedovanje zlata ne ovisi ni o kakvim obećanjima vlada, institucija ili pojedinaca. Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća

01.07.2009.

Š

to je to žuto i blješti na suncu? Ma kako pokvarene misli imali, ovdje je riječ o zlatu. Mekanom metalu zbog kojeg su padale okrunjene glave, i ne samo one. Bilo kako bilo, u zadnjih 10 godina zlato je najbolja imovina: od 2001. cijena mu je porasla gotovo pet puta. Ili ako govorimo u eurima, cijena zlata je rasla po godišnjoj stopi od 13,5 posto. No, rast cijene zlata još se ne shvaća kao održiv. Nacionalne banke Indije, Saudijske Arabije i Kine bile su kupci zlata i to prvi put u 20 godina. Analitičari Erste Groupa na to gledaju kao na novu fazu bikovog tržišta. Budući da se povjerenje u papirnati novac postojano smanjuje, stabilna vrijednost zlata ponovno se pokazuje. Najbolji dokaz da je trenutačna cijena zlata sve drugo a ne “zlatni balon” jest usporedba javnog duga i zlatnih pričuva. Kada bi 10 posto javnog duga Sjedinjenih Američkih Država bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena morala porasti na 4500 američkih dolara. U srednjoročju, stručnjaci predviđaju kako će cijena zlata biti oko 2300 američkih dolara, dok u vremenskom horizontu od godinu dana predviđaju cijenu na razini od 1600 dolara za uncu.

(594 tona) bili značajno visoki. Očekuje se kako će zlato postupno zauzimati povećane udjele u alokaciji imovine. Veliki “hedge” fondovi također zlato smatraju sve privlačnijim. Nerijetko se kaže kako je investiranje u zlato ponajčešći izbor proroka zle sudbine, pesimista i onih koji se boje propasti financijskog sustava. “Često se zanema-

01.06.2009.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

Izvor: Datestream, Erste Group Research

i oduvijek je bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije. I dok je pozornost trenutačno usredotočena na eurozonu, tamošnje turbulencije ne bi smjele skrenuti pažnju s mnogo većih problema u SAD-u i Velikoj Britaniji. Zlato je odlično mjerilo kvalitete papirnatog novca. Nije izloženo nikakvom riziku likvidnosti te je prihvaćeno i njime se trguje širom svijeta. Zlato se također ne veže uz kreditni rizik budući da nikada neće izgubiti svu svoju vrijednost. “Praktično sav papirnati novac jasno deprecira u odnosu na zlato u dugoročnom razdoblju. Ne vjerujemo da se problemi kojima svjedočimo mogu riješiti u kratkom roku”, smatra Stöferle. Cijena zlata razdvojila se tijekom 2010. od razvoja vrijednosti dolara. Posljednji trendovi pokazuju da se jači dolar ne prelijeva nužno u nižu cijenu zlata. Ono je zadržalo povišenu razinu cijene unatoč razvoju dolara i dostignuću nove najvi-

še vrijednosti ikada, što je znakovito s obzirom na njegovu slabu osjetljivost na sezonska razdoblja i može biti argument koji ide u prilog nove faze bikovog tržišta. Rastuće tržište zlata karakterizirano je strahom i pohlepom. Stoga bi kombinacija tih dvaju faktora mogla dovesti do paraboličnog kretanja zlata u zadnjoj fazi trenda. Kao rezultat, ana-

Budući da se povjerenje u papirnati novac smanjuje, stabilna vrijednost zlata opet se pokazuje

litičari Erste Groupa očekuju da će zlato dugoročno dostići ciljanu cijenu od 2300 američkih dolara na kraju ciklusa. Zlatni balon nije na vidiku Mnogi sudionici tržišta smatraju teškim razlikovati rastuće tržište i tržišni balon, no analitiča-

ri Erstea u ovom trenutku ne vide zlatni balon. Vrijednost američkih zlatnih pričuva trenutačno iznosi 1,85 posto bruto domaćeg proizvoda SAD-a. U četrdesetim godinama prošlog stoljeća one su bile iznad 20 posto, osamdesetih blizu sedam posto. Usporedba zlata s povijesnom ponudom novca također sugerira atraktivnost trenutačne razine cijene. Ako bi usko definirana ponuda novca (M1) bila 45 posto pokrivena zlatom, kao što je to bilo 1980., njegova bi cijena morala narasti na oko 10.000 dolara. Kako bi se pokrila mnogo šire definirana ponuda novca (M2), cijena zlata bi morala narasti čak do 30.000 dolara. Odnos između prilike i rizika za investiranje u zlato ostaje odličan. Temeljeno na fundamentalnoj tehničkoj pretpostavci da “otpor postaje podrška”, čini se da prag od 1000 dolara pruža čvrstu podršku, a analitičari ne vjeruju kako će u idućoj godini cijena zlata pasti ispod te razine.


21

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

Pogled u svijet

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO ZAKLADA “HRVOJE POŽAR”

Živjeti s dugovima dr. Uroš Dujšin

D

ugo je vremena zaduženost u bogatim zemljama rasla brže od dohodaka. Pri tome, kako Economistovo opširno izvješće o toj temi pokazuje, to se ne odnosi samo na nabujale državne deficite. U Sjedinjenim Američkim Državama zaduženost privatnog sektora porasla je s oko 50 posto u 1950. na gotovo 300 posto pred izbijanje krize. Podrijetlo tog booma ide čak i dalje odražavajući silne promjene u društve-

nim mjerilima. U 19. stoljeću insolventni su dužnici išli u zatvor. Generacija koja je preživjela veliku krizu naučila se skromnosti i štednji. No širenje kreditnih kartica u šezdesetim godinama stvorilo je društvo utemeljeno na načelu “kupi sada, plati poslije”. Insolvencija je postala dijelom životnog stila, a umjesto da se za nastale nevolje okrivi lakomisleni dužnik, krivnju se počelo prebacivati na neopreznog vjerovnika… Nešto bolje od “džirlo robe” Slično su se počela ponašati i poduzeća. Prosječni rejting obveznica pao je od A u 1981. na današnji BBB-, što je tek nešto bolje od “džirlo robe”. Tvrtke koje su u svojim bilancama iskazivale gotovinu smatrane su kukavicama,

dok su propisi o stečaju, kao famozni Chapter 111 u Americi, sprječavali ovrhe nad dužnicima. Nijedna privredna aktivnost nije bila ovisna o drogi zaduživanja kao financije. Banke su iskazivale sve niže razine vlastitog kapitala, a investicijski fondovi, koji se intenzivno oslanjaju na zaduživanje, počeli su stvarati milijardere. Put do bogatstva bio je jednostavan: kupi neku aktivu pozajmljenim novcem i gledaj kako joj cijena raste. Takvo ponašanje po-

ticale su i vlasti. Kad god bi dužnička kriza zaprijetila zemlji, središnje banke oborile bi kamatne stope. Izgledi za takve operacije spašavanja smanjivali su rizike novog zaduživanja. Tako su

Nijedna privredna aktivnost nije bila ovisna o drogi zaduživanja kao financije nastajali “baloni”, najprije kod vrijednosnih papira, pa onda kod nekretnina. Tako je svaki ciklus završavao sa znatno višim zaduženjem i mnogo manjim kamatnim stopama. Toj je igri došao kraj u razdoblju 2007. – 2008., kada su mnogi investitori shvatili da je velik dio dugova nenaplativ. Zbog

Glavni odbor Zaklade “Hrvoje Požar” objavljuje odluke o dobitnicima nagrade “Hrvoje Požar” za 2010. godinu Na temelju objavljenog natječaja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godišnje nagrade “Hrvoje Požar” te Poslovnika o stipendiranju mladih energetičara, Glavni odbor je odlučio da su dobitnici:

sve veće oskudice kredita središnje su banke morale sniziti kamatne stope na manje od jedan posto. Sada su bogate zemlje suočene s dva problema. Najvažniji je onaj – kako platiti dugove. Mnogi su ljudi srezali potrošnju putem kreditnih kartica, a poduzeća kojima su skresane kreditne linije zaprepastilo bi to da je ukupno zaduženje tek neznatno smanjeno. Većina duga sada se preselila iz privatnog u javni sektor, kada su vlade (opravdano) intervenirale da spase banke i spase privredu od krize. No ubuduće će biti potrebno mobilizirati dodatna sredstva kako bi se moglo financirati mirovinsko i zdravstveno osiguranje sve starijeg stanovništva. Stoga su moguće krize povjerenja jer su mogućnosti dužnika da otplaćuju dugove sve manje: vrijednost duga je fiksna, a založene imovine – neizvjesna. Dodatno zaduživanje nema šanse Dodatno zaduživanje više nema šanse. Vjerovnici i dužnici postali su oprezni, a sve su vlade suočene s problemom kako umiriti financijere a da ne ugroze privredni rast. Od banaka se već traže viši udjeli vlastitog kapitala, a potrošači – u očekivanju povećanih poreza i smanjenih povlastica – okrenut će se štednji, imajući u vidu dugo razdoblje umirovljenja. I poduzetnicima će život biti teži: više od polovine novih poduzeća financiraju se zaduživanjem. Za vlasti su prioriteti jasni: moraju potaknuti razvoj. Za Ameriku s njenim mladim i rastućim stanovništvom to će biti relativno jednostavno. No Europa je suočena s rizikom da se, poput donedavna Japana, nađe suočena s ekonomskom stagnacijom uz sve starije stanovništvo.

A) za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike: Dr. sc. Josip Sečen, INA-Naftaplin, Zagreb B) za inovacije na području energetike: KONČAR – Elektroindustrija d.d. za projekt: “Uspješan razvoj vjetroagregata snage 1 MW“ C) za popularizaciju energetike: Udruga studenata elektrotehnike Europe, LC Zagreb, Unska 3, Zagreb. D) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja: 1. Sanela Carević, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 2. Marijan Marković , Elektrotehnički fakultet, Osijek 3. Daniel Posavec, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb 4. Kristina Ružela, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb E) za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike: 1. Marko Matosović,dipl.ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb F) stipendije za stručni dio studija: 1. Davor Karlović, Tehnički fakultet, Rijeka 2. Ivana Milinković, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 3. Nives Mrčela, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 4. Iva Papeš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 5. Iva Ridjan, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Nagrade će se dodijeliti u ponedjeljak 5. srpnja 2010. godine u 12,00 sati u HYPO CENTRU, dvorana RAB, I. kat, Slavonska avenija 6, Zagreb.

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI NA 1138 STRANICA: • više od 65.000 hrvatskih, engleskih i njemačkih strukovnih pojmova iz bankarstva, financija, burzovnoga poslovanja, računovodstva, osiguranja i trgovačkog prava • leksikonski dodatak s oko 1800 pojmova • 500 engleskih poslovnih fraza (slang, žargon) koje su većini manje poznate • 500 antonima • 300 kartica

EGIJI PRVI I JEDINI U R nom Tri rječnika u jed RIJEČI VIŠE OD 65.000

str 113800 kn 599, 0 kn 659,0


22 HRVATSKA & REGIJA

( 7,1%

*vijesti Slovenija sačuvala 20.000 radnih mjesta Slovenski zavod za zapošljavanje objavio je da je država sačuvala najmanje 20.000 radnih mjesta primjenjujući od siječnja 2009. dva protukrizna zakona. Djelomični povrat nadoknade plaće te djelomično subvencioniranje punog radnog vremena dvije su protukrizne mjere kojima je u Sloveniji bilo obuhvaćeno 100.000 radnika. Pravodobna primjena interventnih mjera omogućila je Sloveniji da zadrži jednu od najnižih stopa nezaposlenosti unutar EUa. Za obje mjere koje ostaju u primjeni do listopada ove, odnosno ožujka sljedeće godine, osigurano je 115 milijuna eura. BiH: Poskupljuje struja EP-a HZ-HB-a Potkraj srpnja očekuje se da će Federalna regulatorna komisija za električnu energiju (FERK) donijeti odluku o novoj, većoj cijeni struje Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Kako je priopćeno, na tarifnom području EP-a HZ-HB-a struja za domaćinstvo poskupit će za pet posto, za mala i srednja poduzeća za 1,8 posto, dok bi cijena za Aluminijski kombinat ostala ista. Počinje gradnja tunela Vijenac

Ovih se dana očekuje početak radova na najdužem tunelu na trasi autoceste koridorom V.c od Sarajeva do Zenice. Direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta Federacije BiH potpisala je ugovor sa slovenskom tvrtkom SCT o izgradnji poddionice Gorica-Briješće i tunela Vijenac, jednog od najdužih tunela od Sarajeva do Save i hrvatske granice, a kojim se udaljenost između Sarajeva i Zenice skraćuje za pet kilometara. Radovi su vrijedni 54,6 milijuna eura, a SCT je pravodobno pripremio bankarska jamstva.

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( 12 %

porasli nekvalitetni krediti

pad ukupnih depozita

Banke u Bosni i Hercegovini

Klimoglav njegovoj ekselenciji – klijentu Financijski sektor je stabilan uz prisutan rast nekvalitetnih kredita te probleme s profitabilnošću i zaštitom klijenata Zdravko Latal latal@privredni.hr

F

inancijski sektor u Bosni i Hercegovini uz sve ekonomske nedaće s kojima se suočava zemlja i dalje pokazuje znake stabilnosti. U prvom kvartalu ove godine kriza je rezultirala rastom stope nekvalitetnih kredita za 7,1 posto. Prezaduženost stanovništva je velika, u prosjeku svaki građanin BiH duguje bankama 1600 konvertibilnih maraka, a prosječna plaća nije veća od 790 KM. Uočeni su i problemi s profitabilnošću kod određenog broja komercijalnih banaka, što može pojačati rizike u bankarskom sektoru, zaključio je novoosnovani Stalni komitet za očuvanje financijske stabilnosti zemlje. Iz Centralne banke BiH poručili su kako su preliminarni testovi na stres bankarske industrije pokazali kako banke zadovoljavaju propisanu razinu kapitalizacije, ali bi daljnje pogoršanje ekonomske situacije primoralo neke banke da nađu dodatni kapital. Devet banaka je lani poslovalo s gubitkom. Kriza se tijekom godine prelila u realni sektor, pa je registriran i pad bilančnog iznosa za šest posto te pad ukupnih depozita za 12 posto. Suradnja središnjih banaka u regiji Bankarski stručnjaci u BiH predložili su pojačanu suradnju središnjih banaka u regiji kako bi se otkrilo koliko koja bankamajka ima nekvalitetnih

kredita i tako realno ocijenilo postojanje rizika. Visoka razina nekvalitetnih kredita jedan je od glavnih problema zamalja zapadnog Balkana. Rizik je, prema mišljenju bankarskih stručnjaka, tim veći što su u svim ovim zemljama dominantne iste banke u inozemnom vlasništvu, zbog čega se opasnost ne može pojedinačno procjenjivati. Prošlu, a dijelom i ovu godinu, poslovanje bana-

ka karakterizirali su sudski sporovi klijenata, inspektora i ombudsmana za zaštitu potrošača s jedne strane i s druge strane banaka optuženih za navodna lihvarenja. Nije mali broj banaka koje su zbog jednostranog povećanja kamata novčano kažnjene. “Danas trpimo posljedice agresivnog nastupa banaka, nekontroliranog uzimanja kredita pravnih i fizičkih osoba i needuci-

Najuspješnije banke Na temelju revizorskih izvješća financijsko-poslovni magazin Banke u BiH osmi put je dodijelio Zlatni BAM najuspješnijim bankama u BiH u prošloj godini. UniCredit Bank Mostar dobio je dva Zlatna BAM-a, za najveći ukupni kapital u 2009. godini u iznosu od 368,8 milijuna KM i za stopu prinosa na dionički kapital, ROE, od 24,64 posto. Raiffesen Bank BiH također je dobio dva Zlatna BAM-a, i to za najveću aktivu u iznosu od 4,21 milijarde KM i za najveći dionički kapital od 237,38 milijuna KM. Bobar banka Bijeljina dobila je Zlatni BAM za najveću aktivu među bankama s pretežno domaćim kapitalom u iznosu od 194,7 milijuna KM, BOR banka Sarajevo za najveću stopu rasta depozita od nevjerojatnih 180,63 posto i Komercijalno-investiciona banka Velika Kladuša za najveću stopu prinosa na aktivu od 1,98 posto.

ranih klijenata koji su se prezaduživali uvlačeći u te probleme i jamce, vjerujući kako će im, kao u socijalizmu, dug ‘pojesti’ inflacija.

U prosjeku svaki građanin BiH duguje bankama 1600 KM, dok prosječna plaća nije veća od 790 KM Kad imate rast ekonomije od oko pet posto, a kredita za 30 posto, dogodilo se ono što se dogoditi moralo, a to je rast dužničke krize”, ocijenio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. U BiH su zbog recesije, rekao je guverner, za 17 posto smanjene doznake iz dijaspore, za više od 50 posto inozemne investicije, kreditna aktivnost banaka je niža za 600 milijuna KM, evidentan je budžetski deficit za 4,7 posto, javni prihodi su pali za 11 posto, a u pitanju je i aranžman od 1,2 milijarde

eura s MMF-om. Problemi na relaciji banke-klijenti nisu mali, što najbolje potvrđuje i održavanje okruglog stola o zaštiti potrošača u bankarskom sektoru u organizaciji Svjetske banke i Centralne banke BiH. Zaštititi klijente Tema skupa bila je kako zaštititi klijente banaka a pri tome ne narušiti interese bankarske industrije. Jedan od odgovora na ovo pitanje bila je kako je educiran potrošač najbolje zaštićen klijent. Sudionici skupa zaključili su da banke moraju u centar strateškog poslovanja vratiti klijente i učiniti sve da ih zaštite, pa i od njih samih, i to edukacijom putem savjetnika. To je i u interesu banaka jer će im se smanjiti rizik od nevraćanja kredita. Veliki broj prevarenih jamaca koji sad moraju za druge otplaćivati kredite organizirao se u udruge građana koje predlažu da se i zakonom isključi postojanje jamaca.


23

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

(

od 107.000 do 500.000 € procijenjena vrijednost tipične samostalne kuće

SLOVENIJA U POTRAZI ZA NOVIM PRIHODIMA

Porezno “roštiljanje” nekretnina Nema brzih imovinskih poreza – Sloveniji je trebalo šest godina da podesi alate za oporezivanje 6,5 milijuna raznih nekretnina ukupne procijenjene vrijednosti 180 milijardi eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

T

ko obećava brzo oporezivanje nekretnina – ili je zlonamjeran ili nema pojma o čemu govori. Put do oporezivanja neuobičajeno je dug i zamršen. Nekretnine treba najprije popisati i razvrstati po skupinama te za svaku izraditi posebni model vrjednovanja. Rezultati višegodišnjeg rada dolaze na supotpis vlasnicima nekretnina i tek kada se s evidencijskim postupcima i njihovim konačnim nalazima suglase svi oni kojih se to tiče, parlament može ozakoniti oporezivanje imovine. Slovenija baš ulazi u završnu fazu toga posla – do listopada ove godine vlasnici 6,5 milijuna nekretnina koliko ih je ukupno popisano u Sloveniji dobit će na kućne adrese obavijest Državne geodetske uprave s podacima o svakoj njihovoj nekretnini. Ne suglasi li se vlasnik s dobivenom procjenom ili nađe da je nešto pogrešno upisano, ima dva mjeseca vremena poslati Geodetskoj upravi svoje primjedbe. Opća tržišna vrijednost svih 6,5 milijuna popisanih nekretnina u Sloveniji procijenjena je na 180 milijardi eura. Istodobno sa završnom redakturom goleme nekretninske inventure ministarstvo financija provodi međuresorsko usuglašavanje teksta budućeg zakona o oporezivanju imovine koji u srpnju dolazi vladi

u ruke, a početkom jeseni i na izglasavanje u Državni zbor. U ministarstvu financija vjeruju kako će se zakon skrasiti još ove godine u Službenom listu, i to s odredbom da vrijedi od 2011. godine. Korak od statistike do poreza Sve one u Hrvatskoj koji operiraju s oporezivanjem imovine kao usputnim i lako svladivim reform-

Vlada se klela da popisivanje nekretnina nema nikakve veze s oporezivanjem, no viša sila u obliku krize natjerala ih je u laž skim poslom, valja podsjetiti kako su pripreme za taj pothvat u Sloveniji počele otprilike prije šest godina, još za mandata vlade Antona Ropa. Posao je nastavljen za mandata Janeza

Janše, a završit će ga Borut Pahor. Tko se prisjeća geneze slovenskog zakona, lako će razumjeti zašto se danas izbjegava govoriti o prvotnim razlozima kojima se na početku opravdavala nužnost popisa imovine. Naime, popis je obavila Geodetska uprava i to tek nakon prisege vlade da se to čini isključivo za potrebe statističke služ-

be. Javnost je otpočetka bila sumnjičava. Smatrala je da se popisivanje obavlja zbog oporezivanja, a da statistički razlozi služe samo kao paravan za poreznu odmazdu. Vlada se, međutim, klela da popis nema nikakve veze s oporezivanjem. Tek na takvo uvjeravanje premijera, gra-

đani su nevoljko pripustili popisivače među svoje nekretnine. Prilike su se u međuvremenu znatno promijenile. Viša sila u obliku krize natjerala je Antona Ropa u laž. Zbog spašavanja gos-

podarskih aktivnosti nužno je rasteretiti cijenu rada, a nedostajući novac iščeprkati poreznim pincetama iz imovine i nekretnina. Šest godina predanog rada Geodetskoj upravi trebalo je mnogo vremena, još više novca, da uz impozantnu popisnu ispomoć popiše 6,5 milijuna stanova, kuća, garaža, ureda, građevinskih

Kuća u najvrjednijoj zoni – 500.000 eura Izračun za tipičnu samostalnu kuću (jednoobiteljska kuća, 150 četvornih metara neto površine, na 600 četvornih metara pripadajućeg zemljišta, izgrađena između 1975. i 1984. godine, sa svim pripadajućim instalacijama koje dosad nisu bile obnovljene) pokazuje da takva kuća u najvrjednijoj zoni (uže središte Ljubljane te Bled, Piran i Portorož) vrijedi za poreznike 500.000 eura. Takva kuća u Kranju vrijedi, opet za poreznike, 305.000 eura, u Novoj Gorici 268.000, u Mariboru 235.000, Celju 207.000, u Velenju i Novom Mestu 160.000, u Ptuju 123.000 i u Murskoj Soboti 107.000 eura. Cjelokupan prihod prikupljen oporezivanjem nekretnina pripada općinama. Njima će se prepustiti da odrede raspon oporezivanja. Zakonom se namjerava odrediti samo donju granicu koja ne smije biti niža od 0,01 posto porezne osnovice. Ocijenjene vrijednosti nisu i konačne cijene koje pojedinac može očekivati kada određenu nekretninu kupuje ili prodaje. Podaci na portalu daju samo orijentacijsku vrijednost. Inače, takve aplikacije imaju dugogodišnju tradiciju u pojedinim zemljama. Primjerice, u Švedskoj se takvim aplikacijama služe banke prilikom odobravanja hipotekarnih kredita.

zemljišta i drugih nekretnina čije se faktično stanje ima konačno uskladiti s njihovim titularima do listopada ove godine. Nekretnine su razvrstane u 21 skupinu, a svaka skupina u jednu od ukupno 20 vrijednosnih zona na koliko se inače podijelilo cijelu Sloveniju. Kombinacijom opće tržišne vrijednosti i vrijednosne zone u kojoj se određena nekretnina nalazi svaki vlasnik može sam izračunati osnovicu prema kojoj će porezna služba ubuduće razrezivati porez. Anton Rop možda i nije krenuo u popis svekolike imovine u Sloveniji s poreznim umišljajem. Raspolagao je u svoje vrijeme izdašnim i stabilnim prihodima. No, kriza je napravila takvu pomutnju u javnim financijama da su se sada čak i njemački liberali stavili na čelo reformskog pokreta koji u sveopćoj politici pospremanja javnih financija promovira politiku: “Jača ramena moraju nositi više!” Slovenija je pribavila sve alate za oporezivanje imovine s kojim će početi 2011. godine. Za sve to trebala je više nego solidnu Geodetsku upravu i šest godina predanog rada.

*vijesti Sindikati protiv logističkog holdinga Hartmut Mehdorn, donedavna željezna šaka njemačkih željeznica, ustraje u pokušaju da slovenskoj vladi ponudi dugoročna rješenja za posrnule Slovenske željeznice. Mehdorn je posjetio Kopar unatoč tome što ga četiri obalna sindikata tamo ne žele vidjeti smatrajući da potajno radi za nepoznatog strateškog partnera koji samo čeka priliku da ugrabi “najslađi dio slovenskog gospodarstva”. Mehdorn i dalje tvrdi da prilike na špediterskom tržištu nisu dobre. Tvrtke koje se bave špediterskim poslom prekapacitirane su, stoga životare u socijalnom dampingu. Preživjet će samo tvrtke sposobne pružati cjelovitu logističku uslugu s prijevozom tereta cestom i željeznicom – od tvornice do luke. Mehdorn stoga i dalje zagovara objedinjavanje Slovenskih željeznica, Intereurope i Luke Koper u logistički holding. Uskoro proizvodi iz utekućenog drva Europska unija i Slovenija zajednički financiraju zanimljiv projekt u okviru kojeg uskoro treba započeti pilot-proizvodnja raznih proizvoda iz utekućene drvne mase. U pogonu u Pivki, naime, mijenjat će agregatno stanje drvnom otpadu i drvnim proizvodima koji su odslužili svoj uporabni vijek. Iz “tekućeg” drva, zapravo iz pri-

rodnog polimera, namjeravaju proizvoditi ljepila, premaze za drvo, poliuretansku pjenu te uporabive energente. U projekt što ga vodi Šumsko gospodarstvo Postojna dosad je uloženo mnogo strojarskog i kemijskotehnološkog znanja. Direktor ŠG-a Postojna Frenk Kovač potvrdio je da je projekt ušao u fazu industrijalizacije i da će se otprilike za godinu dana početi s ozbiljnom utrživom proizvodnjom.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

mali hoteli imaju svoje posebnosti, a u “ Takvi njima najradije odsjedaju gosti koji znaju što žele.”

Brendiranje Krapinsko-zagorske županije

Zagorje zove turiste Brendiranje Krapinskozagorske županije pokrenuto je pod nazivom Bajka na dlanu, a projektom su objedinjeni svi smještajni kapaciteti, seoska gospodarstva, ponuda toplica i kulturnopovijesnog turizma. Kako bi se Zagorje približilo turistima, a Krapinsko-zagorska županija pozicionirala kao jedna od vodećih turističkih kontinentalnih županija, napravljeno je nekoliko turističkih brošura koje su predstavljene prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U toj se županiji za sada nalazi 1700 kreveta u smještajnim objektima, a u planu je povećanje tog broja u sljedeće četiri godine. Naglašeno je kako Zagorje treba postati višednevna turistička destinacija u kojoj će se uskoro ponuditi i kongresni turizam. Pred-

Što su to boutique hoteli?

Kao doma, samo još bolje sjednik HGK-a Nadan Vidošević tom je prigodom istaknuo kako je ta županija uz Istarsku, Međimursku i Zadarsku napravila najveći iskorak i ostvarila najveće stope rasta gospodarstva. “Kontinentalna Hrvatska ima sve mogućnosti za razvitak cjelogodišnjeg turizma, a upravo je Krapinsko-zagorska županija u prednosti jer je na dobrom geografskom položaju i ima vrlo visoki društveni proizvod. To je i mjesto proizvodnje usluga te na tome treba graditi turističku budućnost”, rekao je Vidošević. (S.P.)

*vijesti

Film Wow Croatia osvojio Emmy Dokumentarac američkih novinara Ashley Colburn i Johna Needdena Wow Croatia potkraj lipnja dobio je prestižnu nagradu Emmy. To je velika promidžba Hrvatske na američkom tržištu koje pokazuje sve veći interes za putovanja i odmor u našoj zemlji. Ashley Colburn i John Needden u organizaciji Hrvatske turističke zajednice lani su u rujnu proveli osam dana na putovanju u Hrvatskoj, a kamerom su zabilježili najljepše kadrove od Zagreba do Dubrovnika. Subvencije za dolaske turista Zagrebačka županija raspisala je natječaj za dodjelu subvencija, namijenjen turističkim agencijama i organizatorima grupnih putovanja koja uključuju

Šime Klarić, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela

izlet ili višednevni boravak na području Županije. Ukupna sredstva subvencija su 300.000 kuna, a agencije ili turoperatori po svakom dovedenom gostu mogu ostvariti iznos od 35 kuna. Zahtjevi se zaprimaju do 15. u mjesecu za protekli kalendarski mjesec, dok će se novac isplaćivati mjesečno, redoslijedom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. Detaljne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije. Turističke karte Malog Lošinja Turistička zajednica Malog Lošinja u suradnji s Gradom Malim Lošinjem, mjesnim odborima otoka Suska, Ilovika, Unija te mjesta Velog Lošinja i Nerezina prvi je put izradila turističke karte malih mjesta i otoka. Na kartama su označene točke koje je zanimljivo posjetiti, povijesne znamenitosti te plaže i ostale atrakcije svakog pojedinog otoka i mjesta. Karte se osim u tiskanom obliku nalaze i na web stranici www.tz-malilosinj.hr.

Baš kao i boutique prodavaonice, takvi su hoteli mali, jedinstveni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

posljednje vrijeme turisti sve češće odsjedaju u malim obiteljskim hotelima koji nude visoku kvalitetu usluge, individualan pristup gostu, intimnost i vrhunsku gastronomiju u ekskluzivnom interijeru, a u mnogima su istaknuti prepoznatljivi lokalni elementi kako bi se naglasila njihova autentičnost. Takvi hoteli nazivaju se i boutique hotelima. No, postoji dvojba o tome što točno spada u taj segment hotelijerstva. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, ne postoji kategorija ni propisani standard o boutique hotelima iako se mnogi mali privatni hoteli tako nazivaju i promoviraju. Baš kao i boutique prodavaonice, takvi

Korkyra i Kukuriku dva nova boutique hotela Nedavno su otvorena još dva luksuzna mala hotela: Korkyra u Veloj Luci na Korčuli, te Kukuriku u Kastvu, oba s četiri zvjezdice. U obnovu hotela Korkyra uloženo je sedam milijuna eura. Pri uređenju vodilo se računa o spoju tradicije, arhitekture i duha starog korčulanskog mjesta sa suvremeno dizajniranim, luksuznim prostorima. Kastavski hotel Kukuriku, u vlasništvu poznatog ugostitelja Nenada Kukurina, ima 15 soba. Svaka je drukčije uređena, u svima je dizajnerski namještaj i kreveti s baldahinom. “Hotel je prije svega namijenjen poslovnim ljudima i eno gastro turistima”, kaže Kukurin koji je s partnerom Walterom Peculićem u hotel uložio više od 2,5 milijuna eura. Dobili su i potporu Grada Kastva te Ministarstva turizma iz programa Pod stoljetnim krovovima.

Vrlo često takvi hoteli razvijaju teme i ugrađuju elemente lokalne autentičnosti u arhitekturu, interijere i gastronomiju

što žele”, rekao je predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) Šime Klarić dodavši kako je, za razliku od ostatka hotelske industrije, za takve hotele karakteristično da se u njih gosti vraćaju, što ih čini otpornijima u vremenima krize.

su hoteli mali, jedinstveni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije. Njihovi su gosti ljudi u dobi od 20 do 50 godina, srednjih do viših prihoda. “Za većinu malih obiteljskih hotela u Hrvatskoj može se reći da spadaju u kategoriju boutique, što je i bila vizija većine njihovih vlasnika. Takvi mali hoteli imaju svoje posebnosti, a u njima najradije odsjedaju gosti koji znaju

Svaki je poseban Mali obiteljski hoteli u Hrvatskoj nastoje biti prepoznati kao boutique hoteli i shodno tome svi su usmjereni prema kvaliteti usluge, gastronomije, ambijenta i atmosfere. Posao obično vode vlasnici i članovi njihovih obitelji, a vrlo često takvi hoteli razvijaju teme i razne turističke proizvode te ugrađuju elemente lokalne autentičnosti u arhitekturu, uređenje interijera i

gastronomiju. Iako su boutique hoteli površinom mali, oni uistinu predstavljaju destinaciju u kojoj se nalaze i svojim gostima pružaju jedinstveni doživljaj. Čak je i poznati američki hotelijer Conrad Hilton kazao kako u takvom hotelu “gosti moraju pronaći sve ono o čemu kod kuće sanjaju”. U tom segmentu hotelijerstva Hrvatska ima bogatu i raznoliku ponudu. Tako postoje vrhunski mali hoteli kakav je restaurirana Palača Dešković na Braču, obiteljski gastro hoteli poput hotela Zdjelarević, adventure hoteli poput Sv. Mihovila u Trilju ili Vicka u Starigradu Paklenici, wellness i hoteli prilagođeni aktivnom odmoru, heritage, poslovni ili mali hoteli suvremene arhitekture... “Svi oni

nastoje nuditi vrhunsku uslugu - prepoznatljivu, visokokvalitetnu uslugu s potpisom vlasnika, poštujući svjetske standarde, ali u kojima se prepoznaje autentičnost i kvaliteta”, istaknuo je Klarić. Boutique hoteli kao budućnost turizma Hrvatske male i obiteljske hotele već je prepoznalo inozemno tržište kao boutique hotele u kojima se prate svjetski trendovi i nudi vrhunska usluga za cijenu još uvijek nižu od uobičajene u konkurentskim zemljama. U Hrvatskoj bi, smatra Klarić, takvih hotela trebalo biti još i više. Naime, oni bi - zahvaljujući svojim specifičnostima te činjenici da mogu raditi cijele godine - mogli biti budućnost našeg turizma.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

može zatražiti i informacije o potrošnji električne energije ili “ Korisnik vode tako da se i ti računi mogu zbrojiti i uvrstiti u poslovno izvješće!

*vijesti

Wolfgang Lampert, izumitelj aplikacije iControl Lampert

Izvješće na zaslonu mobitela

Halo, kako ide posao? iControl Lampert omogućava poduzetnicima da u bilo kojem trenutku, bez obzira gdje se nalaze, detaljno pregledaju poslovne informacije o tvrtki Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

akon što su se osobna i prijenosna računala utaborila u kućanstvima, poslovnim prostorima i dijelu ugostiteljskih objekata, tvrtke koje razvijaju softver već nekoliko godina bitku vode na još uvijek relativno novom bojnom polju - zaslonu pametnih telefona. Jedno od glavnih oružja tih softverskih tvrtki su aplikacije koje vlasnicima smartphone mobilnih uređaja omogućavaju da u te telefone ugrade rješenja koja će im olakšati svakodnevni privatni i poslovni život te ga učiniti ugodnijim. Drugim riječima, već neko vrijeme u smartphoneove je moguće ugraditi aplikacije za, primjerice, reproduciranje digitalne

glazbe i videozapisa, kompas, budilicu s glasom Pamele Anderson ili ona rješenja koja generiraju viceve s Chuckom Norrisom. Zatim, postoje aplikacije kojima se jednostavno može doći i do informacija o nekom proizvodu, usluzi ili do kontakta osobe koja je

članica određene grupe na nekoj društvenoj mreži. Onim ozbiljnijim korisnicima, pak, koji ne traže samo zabavu, namijenjene su aplikacije zahvaljujući kojima je, primjerice, moguće primati faks poruke u obliku e-maila, a odnedavno im je u Hrvatskoj omogućena i kupnja licencije za iControl Lampert. Riječ je o jednostavnom rješenju ponajprije namijenjenom malim i srednjim poduzetnicima koji posjeduju jedan od najpopularnijih pametnih telefona Apple

iPhone. Ono im u bilo kojem trenutku, ma gdje se nalazili, omogućava detaljan pregled poslovnih informacija o njihovoj tvrtki. Bez jezične barijere Wolfgang Lampert, izumitelj aplikacije iControl Lampert, kaže nam kako je razvoj tog rješenja trajao desetak godina. Aplikacija obrađuje podatke iz računovodstva, operativnih računa, obračuna plaća, kontrole prometa poduzeća, financijskog planiranja, poreznih obveza, poslovnih i privatnih bankovnih računa... K tomu, poduzetnik može zatražiti i informacije o potrošnji električne energije ili vode tako da se i ti računi mogu zbrojiti i uvrstiti u poslovno izvješće. “Jedna od prednosti ove aplikacije jest ta da

korisnik može dobiti izvješće na bilo kojem svjetskom jeziku tako da nema jezičnih prepreka koje bi otežale neki poslovni su-

Aplikacija obrađuje i podatke iz računovodstva, obračun plaća, kontrolu prometa poduzeća... sret. Moguće je, također, uspoređivati sadašnje podatke s onima iz prethodnog razdoblja, ali i stvarati poslovne prognoze te tako pokušati predvidjeti buduća financijska kretanja u tvrtki”, ističe Lampert zaključivši kako, ako to želi, poduzetnik izvješće može dobiti i u tradicionalnom, papirnatom obliku ili kao power point prezentaciju.

Regicom do željene domene Iskonova tvrtka kći Regica, u skladu s odlukom CARneta o početku registriranja vršnih hr domena, od prošlog tjedna omogućava njihovo registriranje putem interneta. Sustav za registraciju domena kojim raspolaže Regica u potpunosti je automatiziran i omogućuje jednostavnu i brzu registraciju. Nakon što pristupi internet stranici www. regica.hr, korisnik može odmah provjeriti dostupnost domene koju želi tako da upiše njen naziv. Sustav potom ispisuje sve moguće kombinacije naziva domene te razlikuje one slobodne od zauzetih.

U recesiji prvo otpada - hardver

Combis predstavio VDI tehnologiju Combis je prošli tjedan predstavio VDI (Virtual Desktop Infrastructure) tehnologiju za virtualizaciju računala čija implementacija unaprjeđuje sigurnost te smanjuje operativne troškove poslovanja i do 40 posto. Virtualizacija računala osigurava korištenje zahtjevnije infrastrukture od one koju bi, u klasičnom načinu rada, korisnička hardverska okolina bila u stanju podržati.

zdaci za hardver, softver i informacijsko-tehnologijske (IT) usluge u Hrvatskoj pali su u 2009. u odnosu na prethodnu godinu za 16,9 posto, na 1,11 milijardi američkih dolara. Kumulativni je to rezultat nedavno objavljenog godišnjeg izvješća analitičke kuće IDC Adriatics o kretanjima na hrvatskom informatičkom tržištu. “Gospodarska kriza, koja se prelila na domaće informatičko tržište u četvrtom kvartalu 2008. i tijekom prošle godine, snažno je utjecala na pad potražnje u svim potrošačkim segmentima s

Održan GDi Gisdata Dan GDi Gisdata Dan 2010 održan je protekloga tjedna po 12. put. Konferencija je okupila više od 100 sudionika - geoinformacijskih stručnjaka i profesionalaca - koji su mogli poslušati predavanja i nazočiti nizu demonstracija nove generacije geoinformacijskih tehnologija i proizvoda. Jedna od aktualnih tema bila je prikaz novih tehnologija kao što je LIDAR radarski sustav koji prikuplja prostorne podatke noću i danju te omogućava brzu i učinkovitu izradu digitalnog modela zgrada i terena.

Pad IT potrošnje u Hrvatskoj

I

izraženim naglaskom na javni sektor, kućanstva i najveći dio korporativnog sektora dok je IT potrošnja bankarskih institucija

Prodaja ispisnih uređaja pala je za čak 40,4 posto, a osobnih računala za 38,9 posto i telekomunikacijske industrije u 2009. iskazala umjereniji pad”, ističe Boris Žitnik, direktor analitičke kuće IDC Adriatics. “Recesija je najviše pogodila isporuke hardvera. To se u prvom redu od-

nosi na prodaju ispisnih uređaja (HCP - Hardcopy Peripherals), koja je pala za čak 40,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, te osobnih računala s padom od 38,9 posto. Stoga su domaći distributeri i trgovci na malo IT opreme i komponenti, suočeni s velikim teškoćama, bili prisiljeni na restrukturiranja kompanija i otpuštanja zaposlenika. IT tržište u prošloj je godine bilo ‘tržište kupca’, konkurentska utakmica je zaoštrena i cijene su drastično smanjivane”, naglašava Žitnik. Gledano po teh-

nologiji, IT usluge predstavljale su najsnažniji segment i u 2009. godini, dosegnuvši približno 394 milijuna dolara. Na drugom mjestu nalazi se tržište osobnih računala sa 186 milijuna dolara te tržište softvera, čija je vrijednost iznosila 181 milijun dolara u prošloj godini. S IT potrošnjom od 248 dolara po glavi stanovnika, priopćeno je iz IDC Adriaticsa,

Hrvatska je lani dosegla 29,8 posto od prosječne per capita IT potrošnje u EU27. Daleko je zaostajala iza razvijenih skandinavskih zemalja, primjerice Danske (1953 dolara) ili Švedske (1534 dolara), ali je bila ispred Poljske (215 dolara), Bugarske (142 dolara) i Rumunjske (71 dolar). IDC očekuje da će informatička potrošnja i u ovoj godini zabilježiti skromniji pad, dok će u idućih pet godina rasti prosječnom godišnjom stopom od 7,1 posto te dosegnuti brojku od 1,57 milijardi dolara u 2014. godini. (B.O.)


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

NOVE KNJIGE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PAUL NEWBOLD, WILLIAM L. CARLSON, BETTY THORNE STATISTIKA ZA POSLOVANJE I EKONOMIJU MATE

Riječ je o temeljnom udžbeniku iz područja statistike koji pruža kvalitetan i stručan uvod u poslovnu statistiku, razvijajući razumijevanje njenih koncepata s naglaskom na rješavanje problema. Knjiga omogućuje svim čitateljima provođenje ozbiljnih analiza primjenjivih u praksi, ali i uči kako biti jači i pouzdaniji analitičar i menadžer. CD-ROM koji se isporučuje s knjigom sadrži podatkovne datoteke potrebne za rješavanje problema i zadataka.

MARINA MUČALO RADIO - MEDIJ 20. STOLJEĆA AGM

Knjiga obuhvaća razdoblje nastanka i razvoja radijskog medija što je bio obiman i zahtjevan posao. O stoljeću povijesti i kontekstualizacije medija koji je umnogome izmijenio komunikacijsku sliku svijeta pisano je za potrebe studija radijskog medija, ali odgovore na mnoga pitanja u knjizi mogu naći i svi oni koji, koristeći radio, zaborave na činjenicu da je ne tako davno postojalo vrijeme kad se živjelo bez stalne dostupnosti medija u osobnom okruženju i svakodnevnici.

SCARLETT THOMAS KRAJ GOSPODINA T. AJNE Fraktura

Igrom slučaja Ariel Manto pronalazi knjigu Kraj gospodina T. Ajne gotovo posve zaboravljenoga pisca Thomasa E. Lumasa. Otkriva kako je Lumas u knjizi opisao svojevrstan “svijet umova”, nematerijalnu razinu postojanja u kojoj je moguće kretati se kroz umove drugih ljudi te čitati njihove misli i sjećanja. Taj svijet nazvao je Troposfera, ali u knjizi nedostaje stranica koja opisuje kako se ulazi u nju. Ariel kreće u potragu za tajnim znanjem i istrgnutom stranicom, no ni izbliza nije jedina...

STIPE BOTICA I STUDENTI SUVREMENI HRVATSKI GRAFITI Naklada Pavičić

Riječ je o drugom, opsegom udvostručenom izdanju zbirke koju je sa svojim studentima priredio prof. dr. Stipe Botica sa zagrebačke Kroatistike. Grafiti, njih gotovo 1400, prepisani su sa zidova u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Varaždinu, Splitu, Dubrovniku i drugim hrvatskim gradovima te u Bosni i Hercegovini. Stari i novi grafiti u mnogočemu se razlikuju, ali sve ih povezuje sklonost prelaženju svih granica dopuštenog društvenog ponašanja.

GRETCHEN RUBIN PROJEKT SREĆA Planetopija

Što uopće želim od života? Pa - želim biti sretna. Ali nikada nisam razmišljala o tomu što me čini sretnom ili kako bih mogla biti sretnija - tako Gretchen Rubin započinje svoju knjigu o potrazi za srećom i zadovoljstvom. Svaki mjesec donosila je niz odluka, ali je zaronila i u načela koja su odredili primjerice Epikur i Dalaj Lama, ali i Oprah i Martin Seligman. Otkrila je da novac može kupiti sreću, ali kad se mudro troši; da i najmanja promjena može značiti puno..

Hitnost nije mahnito jurcanje Gotovo svim organizacijama nedostaje osjećaj koji ljude navodi da iskoriste prilike i izbjegnu opasnosti

S

vjesni ste da su u vašoj organizaciji promjene prijeko potrebne. Možda znate i koje: nova strategija ili informacijski sustav, nova akvizicija ili reorganizacija. No, sve se događa nekako presporo, dok se vi osjećate kao Sizif gurajući uzbrdo gromadu koja samo što se nije obrušila natrag dolje. Ili se pak opet i opet zavlači s provedbom nove sjajne zamisli. Što nedostaje? U knjizi Smisao hitnosti (nakladnik Lider press) guru promjena John P. Kotter otvara nam oči pokazujući kako danas nedostaje, a potrebno je u gotovo svim organizacijama, pravi osjećaj za - hitnost. Dakle, prepoznatljivo stajalište i osjećaj koji ljude navodi na to da iskoriste prilike i izbjegnu opasnosti, da već danas postignu nešto važno te da neprestano odbacuju nevažne aktivnosti kako bi već sada radili brže i učinkovitije. Naime, nakon što mu je često postavljano jedno te isto pitanje: koja je najveća pogreška koju ljudi čine kad pokušavaju nešto promijeniti, Kotter je zaključio da nije stvoren dovoljan osjećaj hitnosti kod dovoljno velikoga broja ljudi kako bi pripremili teren za veliki skok u nekom novom smjeru. Potom je počeo menadžerima postavljati pitanja upravo o snazi osjećaja hitnosti te što poduzimaju u svezi s time. Sve počinje s osjećajem hitnosti S vremenom je postao uvjereniji nego ikad da sve počinje s osjećajem hitnosti. Na početku svakog nastojanja da se provede bilo kakva promjena, ako osjećaj hitnosti nije dovoljno snažan, a podmukli njen suparnik - samodopadnost - je pre-

velik, sve drugo postaje utoliko teže. Za Kottera je, u uspješnom pristupu promjenama, hitnost najteži korak bez kojega će O autoru John P. Kotter profesor je filozofije vodstva Konosukea Matsushitea i profesor emeritus na poslovnoj školi Harvard Business School. Smatra ga se najvećim svjetskim autoritetom za vodstvo i promjene, posebice za promjene u najuspješnijim organizacijama. U listopadu 2002. časopis Business Week ocijenio je Kottera američkim “guruom vodstva” broj jedan. Objavio je 16 knjiga, 12 bestselera s poslovnom tematikom, dok je šest knjiga dobilo nagrade i priznanja. Uz milijune prodanih primjeraka, njegove su knjige prevedene i objavljene na više od stotinu jezika. se i najbolje i najvažnije inicijative ugasiti. Istodobno, ona mora postati osnovno i trajno obilježje sposobnosti djelova-

nja. Djelovanje s hitnošću je taktika koja brzo donosi rezultate. Pritom valja imati na umu da hitnost nije isto što i mahnita jurnjava sa sastanka na sastanak ili proizvodnja gomila papira, beskrajno jurcanje u krugovima koje često sprječava ljude da iskoriste izvanredne prilike i pozabave se većim problemima. To je samo lažni osjećaj hitnosti kojeg potiču zabrinutost, ljutnja i frustracija.

Hitnost je najteži korak bez kojega će se i najbolje i najvažnije inicijative ugasiti U ovoj knjizi Kotter nudi i ključne taktike za poticanje osjećaja za hitnost, za razotkrivanje i smanjenje samodopadnosti te nas uči o tome kako donijeti ono vanjsko unutra, o osjećaju za hitnost u svakodnevnim aktivnostima, prepoznavanju prilika u krizama, ali i o izlaženju na kraj s negativcima i(li) nenekavcima. (V.A.)


27

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Partner/investitor za turistički web projekt

Na “bubnju” industrijske nekretnine Ekonomsko dvorište s objektima u Topolovcu, pokraj Siska, površine 274.054 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 28,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište i pripadajućih devet objekata, koji uključuju zgrade, silos, benzinsku crpku, klaonicu, skladište te stambene objekte u Ulici Šašina greda bb. Dražba za ovu nekretninu održat će se 14. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Sisku u sobi broj 116. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 947.656 kuna. Pregled nekretnine moguć je osam dana prije dražbe. Industrijska nekretnina od 15.509 četvornih metara u Garešnici, procijenjene vrijednosti 20,3 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 30. srpnja u 9 sati u sobi broj 5. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe koje prethodno polože jamstvo. Jamstvo iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Osobe koje sudjeluju u javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da je jamčevina položena. Jamstvo se polaže na žiro-račun Trgovačkog suda u Bjelovaru broj 2390001-1300000630, model 05, poziv na broj 140-58-09. Industrijska nekretnina u Varaždinu površine 40.380 četvornih meta-

MT KONZALTING, Poreč, www.mtconsulting.hr. Tvrtka se bavi konzalting uslugama u hotelijerstvu, turizmu i trgovini. Za novi i isplativi, gotovo dovršeni turistički web projekt traži partnera/investitora. Informacije i reference o tvrtki i projektu možete pogledati na web stranicama.Kontakt: Marinko Tvrtković, info@ mtconsulting.hr, +385(0)95 44 33 226. Knjigovodstvene usluge

Con Vestigo, Split. Tvrtka nudi knjigovodstveno-računovodstvene poslove i savjetovanje za tvrtke i obrte. Kontakt: Blaženka Alebić, convestigo@gmail. com, +385 21 538517, +385 91 5084604.

sortnom čistoćom, makedonskih, francuskih, talijanskih sorti, a po narudžbi mogu i seedless kalemi. Kontakt: AleksAco Stoilkov, aleks@t-home.mk, +389 34 330044. Voda - izvori s koncesijama - gotove punionice vode u radu

MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr Tvrtka nudi: flaširanu visokokvalitetnu prirodnu izvorsku vodu punjenu na izvorima u Hrvatskoj i BiH, izvore s koncesijama i gotove punionice vode u radu na području bivše Jugoslavije, kao i opremu za punjenje vode i ostalih tekućina, sa 20 godišnjim iskustvom. Kontakt: Edhem Bajraktarević, info@memo.hr +385 1 2321 688, 098 232 355

Procjena i inspekcija u Ukrajini

ra, procijenjene vijednosti 20,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, upravnu zgradu, briketirnicu, lakirnicu, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade, dvorište i nadstrešnicu, pašnjak te industrijsko dvorište u Ulici Pavleka Miškine 59a. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. rujna na Trgovačkom sudu u Varaždinu u 13 sati u sobi 226/II. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić (042/350 883). Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10 posto od početne cijene, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj: 23900011300002754 s naznakom “jamčevina”. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. Zgrada od 11.977 četvornih metara u Pregradi, procijenjene vrijednosti 11,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvorište i parkiralište. Drugo ročište za javnu dražbu održat će se pred stečajnim sucem 9. srpnja u 10 sati na Trgovač-

kom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Razgledati nekretnine i njihovu dokumentaciju zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina iz točke I. ovog zaključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci Zagreb broj 23900011300000460 poziv na broj 10, broj spisa St-156/09 i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Poslovni prostor u Hrvatskoj Kostajnici veličine 12.945 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 7,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu i dvorište, oranicu, vrt i voćnjak u Ulici Antuna Pavičića 22. u Hrvatskoj Kostajnici. Dražba će se održati 15. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Hrvatskoj Kostajnici, soba broj 22. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 78.536 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

ISI-MAR, Maruipol, Ukrajina, www.isimar.com. Tvrtka se bavi inspekcijom i nadzorom. Osnovne djelatnosti poduzeća: procjena, inspekcija, ispitivanje roba, materijala i opreme u tvornicama, mjestima isporuke, utovarnim ili istovarnim lukama, mjestima promjene namjene roba/proizvoda te mjestima nastanka štete; neovisna procjena kvalitete i količine roba u trgovačkim operacijama; izdavanje inspekcijskih dokumenata, provođenje analiza, istraživanja, testiranje s ciljem dokaza da rezultati inspekcije odgovaraju ugovorenim zahtjevima. Kontakt: Hrvoye Puchar, isimar@mariupol. net, +380 629 410920, +380 767281448. Adhezivi

Proxima S.r.l., Rivoli, Italija, www. tecnologie-adesive.com. Tvrtka je proizvođač adheziva i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@tecnologie-adesive.com, +39 011 9574945. Čarape

Italiana, Istanbul, Turska, www.italianafashion.com. Tvrtka je jedan od vodećih turskih brendova čarapa i traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: Vedat Etemoglu, vedat@italianafashion.com, +90 212 4821033. Mladice loze

Mak - Smolarski noj, Strumica, Makedonija. Tvrtka za suradnju s hrvatskim tvrtkama nudi 5.000.000 lozovih kalema sa

Vina i alkoholna pića

Sakhawat Commercial Broker, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati. Tvrtka traži vina i ostala alkoholna pića. Kontakt: Noor Ali, sakhawatcommercialbroker@ yahoo.com, +971 4 2733811. Partnerstvo

Gestum, Varaždin. Tvrtka traži partnere proizvođače za uvoz gotovih trikotažnih proizvoda, pidžama, majica, trenirki, donjeg rublja. Kontakt: Ema Bernik, gestum.info@gmail.com, +385 42 201775. Odvjetničke usluge u Poljskoj

Radkiewic Kancelaria, Varšava, Poljska, www.radkiewicz.net.pl. Tvrtka Odvjetnički ured Radkiewicz zastupa tvrtke i fizičke osobe. Ured sa sjedištem u Varšavi zapošljava četiri odvjetnika, stručnjaka iz različitih područja prava. S uredom surađuju specijalizirani odvjetnici, odvjetnici za patente i prevoditelji. Specijalizirana područja: - korporativno savjetovanje/spajanje i akvizicija - trgovački ugovori/projektno financiranje - porezno i carinsko pravo - sudski i upravni postupci - radno i socijalno pravo - pravo intelektualnog vlasništva - zaštita osobnih podataka - potrošačko pravo - nekretnine - javne nabave - pravo Europske unije - restrukturiranje/stečajno pravo nove tehnologije/telekomunikacije medijsko pravo - zaštita okoliša. Kontakt: Kamil Radkiewicz, k.radkiewicz@ radkiewicz.net.pl

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Protokolarno vozilo

Grad Dubrovnik nabavlja protokolarno vozilo putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 6. srpnja. Balistički štitovi

MUP Zagreb nabavlja 29 balističkih štitova. Rok dostave ponuda je 19. srpnja. Automatska brojila prometa

Hrvatske ceste Zagreb nabavljaju 15 automatskih

stacionarnih brojila prometa. Rok dostave ponuda je 12. srpnja. Stolice

HŽ Vuča vlakova nabavlja uredske i školske stolice. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Košulje

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a Banja Luka nabavlja 4400 košulja dugih rukava. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

REGIJA Zaštitna odjeća i obuća

Putevi Podgorica nabavljaju zaštitnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( više od 1,4 građana Hrvatske posluje sa 2 ili više banaka

ISTRAŽIVANJE GfK-a

Više štednje, manje kredita Prateći od 2000. godine, može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus Vesna Antonić antonic@privredni.hr

H

rvatska je visoko pozicionirana po udjelu odraslog stanovništva (starijeg od 15 godina) koje posluje s jednom ili više

Udio korisnika tekućeg računa i povezanih proizvoda - 2000.-2009. 100 90 80 70

66

50 45

banaka. U Austriji su gotovo svi odrasli stanovnici istodobno i klijenti banaka, dok u Hrvatskoj devet od njih 10 posluje barem s nekom bankom, pokazalo je najnovije kvartalno istraživanje bankarskog tr-

30

34

20 10 0

2000.

47 44 43

50

43 42

40

37

50

46

43 42 41

42

tekući kunski račun

bankomat kartice

dozvoljeni minus

čekovi

2001.

2002.

2003.

2004.

75

69

61

59

60

40 39

Čak 69 posto građana navodi kako će se manje zaduživati u idućih godinu dana

76

75

72

72

2005.

86

83

80

78

77

49

40

38

2006.

2007.

52

86 68

48

37

29

2008.

2009.

Izvor: GfK

žišta GfK FMDS koje se kontinuirano provodi od 1999. godine. Sve manje čekova Prema rezultatima tog istraživanja, u našoj zemlji većina klijenata po-

sluje samo s jednom bankom. No, ipak, nešto više od četvrtine klijenata posluje s dvije ili više banaka. Kad je riječ o bankarskim proizvodima koji se u nas najčešće koriste, to su tekući račun i s

njim povezani proizvodi, no zanimljive su razlike u korištenju tih proizvoda u duljem vremenskom razdoblju. Tako se, prateći od 2000. godine, može uočiti porast u broju klijenata

koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus. S druge pak strane, očit je pad u udjelu klijenata koji koriste čekove. Vidljivo je, kažu u GfK-u, da su čekovi kao sredstvo plaćanja zamijenjeni drugim, modernijim načinima plaćanja kao što su internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog... Građani bankama vjeruju I sama gospodarska kriza utjecala je na korištenje određenih bankarskih proizvoda i usluga, naglašavaju u GfK-u podcrtavajući kako se ljudi

sve više okreću štednji, a manje kreditima. Tako, prema istraživanju, oko četiri posto građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita. Osim što dvije trećine građana smatra kako je sada teže dobiti kredit od banke nego prije, izražava se i opreznost pri zaduživanju, pa čak 69 posto građana navodi kako će se manje zaduživati u idućih godinu dana (krediti, minusi, kartice...). Zaključak istraživanja GfK-a, provedenog na uzorku od 1000 ispitanika, jest kako građani Hrvatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a stabilizira se i povjerenje u sigurnost štednje u bankama nakon naglog pada potkraj 2008. godine.

NEKRETNINE

Kuće u Hrvatskoj mnogo jeftinije nego u ostatku Europe Najskuplji je kvadrat kuće u Monacu u kojem ćete za njega izdvojiti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u našoj državi Tijekom svibnja u prosjeku oko pet posto povoljniju cijenu metra kvadratnog kuće bilježe Pula (1538 eura, što je 4,8 posto manje nego u travnju) i Zadar (1769 eura, pojeftinjenje od 4,5 posto). Najveća razlika u cijeni zabilježena je u Splitu, u kojem je za četvorni metar trebalo izdvojiti 1655 eura ili 5,5 posto manje nego u travnju. Iako bilježi najveći rast, u Osijeku su kuće najjeftinije, a u Zadru, koji na mjesečnoj razini bilježi pad, najskuplje. Va-

lja napomenuti kako je u Zagrebu za kvadrat kuće u svibnju trebalo izdvojiti 1660 eura što je 0,3 posto manje u

odnosu na travanjskih 1665 eura. Prema podacima portala Crozilla, na godišnjoj razini porast cijene bilježe Z a -

greb, Zadar i Split, a pad Osijek i Pula. Jedna od najvećih promjena u cijeni tijekom zadnjih godinu dana zabilježena je u Osijeku, pa je tako 2009. godine u tome gradu cijena četvornoga metra kuće iznosila 1090 eura, da bi se ove godine u svibnju spustila na samo 839 eura, što je razlika od 23 posto. Hrvatska na 31. mjestu Razliku od 2,5 posto bilježi Pula gdje je metar četvorni u svib-

nju stajao 1538 eura. Bez značajnih promjena tijekom svibnja prošlo je zagrebačko tržište koje je bilježilo blagi rast od 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U Dal-

U Osijeku kvadrat kuće stoji 836 eura, a u Zadru 1769 maciji je cijena kvadrata kuća u porastu, pa je ona tako u Splitu viša za 5,3 posto, a u Zadru oko 20 posto. U Hrvatskoj su kuće još preskupe za naše građane, ali su u usporedbi s

europskima prilično povoljne. Tako je jedan od najpoznatijih portala za nekretnine, Global Property Guide, usporedio cijene kuća u Europi, a portal Crozilla preuzeo i obradio njihove podatke. Prema njihovim su statistikama kuće na području Hrvatske mnogo jeftinije nego u ostatku Europe. Štoviše, od 35 uspoređivanih zemalja mi se nalazimo gotovo na samom dnu, točnije na 31. mjestu. Najskuplji je kvadrat kuće u Monacu u kojem ćete za njega izdvojiti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u Hrvatskoj. (V.A.)


29

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.

( najviše čak 13,9% pad investicija u fiksni kapital

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

U prvom kvartalu pad BDP-a 2,5 posto

Analitičari RBA smatraju kako bi se i u drugom tromjesečju ove godine trebali nastaviti negativni trendovi, što potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada

P

rema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio realan godišnji pad od 2,5 posto čemu je najviše pridonio pad osobne i investicijske potrošnje.

Prve pozitivne stope rasta, u rasponu od 0,5 do jedan posto, možemo očekivati u drugoj polovini godine Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital, od -13,9 posto, a još više zabrinjava što je on rekordno visok te što je u baznom razdoblju ostvaren velik pad od 12,4 posto. Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istodobno još nema naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građevinarstvu za prvo tromje-

sečje pokazuju očekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 18,7 posto, ističu analitičari RBA. Potrošnja kućanstava, pak, nastavila je padati, ali sporije nego prethodnih mjeseci. Tomu je jamačno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza, s obzirom na to da je u prvom tromjesečju protekle godine potrošnja kućanstava pala 9,9 posto. Osobna potrošnja u prvom je tromjesečju 2010., na godišnjoj razini, bila manja za 4,1 posto. Na pad osobne potrošnje, kažu analitičari, upućivao je pad trgovine na malo od 6,5 posto potaknut visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (koja su doživjela vrhunac upravo u prvom tromjesečju), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te slabijom kreditnom aktivnošću banaka. Potrošnja države treći je kvartal zaredom zabilježila godišnji pad od 1,1 posto. Jedina sastavni-

ca BDP-a koja je zabilježila rast u prvom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet mjeseci pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8 posto) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz. Drugi kvartal nalik prvome Analitičari RBA smatraju kako bi se i u drugom tromjesečju ove godine trebali nastaviti negativni trendovi, što potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom kvartalu, zbog pozitivnog utjecaja sezonskog zapošljavanja, i dalje je znatno viša nego u istom lanjskom razdoblju, što smanjuje dohodak raspoloživ za potrošnju. Posljedično, potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti padati, iako vjerojatno nešto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba očekivati ni rast državne potrošnje budući da manji priljev prihoda od očekivanog stvara pritiske na smanjenje rashoda, procjenjuju.

Očekivani nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporavkom potražnje na inozemnim tržištima) uz daljnji pad uvoza (zbog slabe domaće potražnje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjesečju očekujemo približno jednaku stopu pada kao i u prvom tromjesečju, dok prve blage pozitivne stope rasta možemo očekivati u drugoj polovini godine i to u rasponu od 0,5 do jedan posto, koje bi trebale biti rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje radi ukidanja niže stope kriznog poreza te povećanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okončanja pregovora Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

Dun&Bradstreet

BDP će ove godine porasti mršavih 0,5 posto U srpanjskom izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući), kojim je Hrvatska svrstana u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine. Prema podacima D&B-a 12,1 posto plaćanja hrvatskih društava prema inozemstvu kasnilo je 30 ili više dana u odnosu na dogovorene rokove u prvom kvartalu ove godine. Čak 82,4 posto faktura bilo je plaćeno na vrijeme, dok je njih 4,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana kašnjenja. Ti podaci pokazuju kako su se plaćanja u roku poboljšala za 17 posto u prvom kvartalu 2010. u odnosu na zadnji kvartal 2009. godine. Razlog tomu su stroži uvjeti plaćanja koje diktiraju inozemne tvrtke te blaži uvjeti plaćanja na domaćem tržištu. D&B predviđa kako će promptnija plaćanja države još više ubrzati plaćanja hrvatskih tvrtki.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je opet zabilježila pad BDP-a, što očekuje i D&B koji predviđa da rasta BDP-a neće biti sve do kraja godine. Prema njegovoj procjeni, BDP će ove godine porasti mršavih 0,5 posto. Ipak, Vladin ekonomski program predstavljen u travnju trebao bi potaknuti ekonomski rast u zadnjem tromjesečju 2010. Ukidanje kriznog poreza potaknut će kućansku potrošnju, dok će skraćivanje rokova plaćanja u javnom sektoru zasigurno pomoći tvrtkama u podmirenju njihovih obveza. Pozitivnim D&B ocjenjuje i nastojanje Vlade da privatizira brodogradilišta što je jedan od uvjeta pristupanja EU-u. Osim toga, slovensko prihvaćanje međunarodne arbitraže otklonilo je još jednu barijeru i otvorilo Hrvatskoj vrata EU-a. (V. A.)

*vijesti dioničara, a riječ je o talijanskim tvrtkama među kojima je i Todorovićev Cerere, te fizičkim osobama, drži ukupno 79,75 posto dionica Podravske banke.

Todorović preuzima Podravsku banku Dioničar i predsjednik Nadzornog odbora Podravske banke Miljan Todorović izvijestio je Hanfu i Zagrebačku burzu kako je s još 10 dioničara Banke sklopio sporazum o zajedničkom djelovanju, čime je za njih nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Podravske banke. Tih 11

Karlovačka banka pokriva gubitke Karlovačka banka je za 9. kolovoza sazvala skupštinu dioničara na kojoj će se donijeti odluka o pokriću gubitka za 2009. godinu koji iznosi 20,47 milijuna kuna, što je jedan od najlošijih rezultata u povijesti Banke. Gubitak iz recesijske 2009. trebao bi se prema prijedlogu pokriti iz redovnog poslovanja u 2010. godini. Karlovačka banka je inače jedna od osam banaka koje su prošlu godinu završile s gubitkom.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Dobra likvidnost i niska kamatna stopa Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako su osnovni pokazatelji na novčanom tržištu i dalje nepromijenjeni, a njegovo osnovno obilježje vrlo dobra likvidnost i niska kamatna stopa, u proteklom je razdoblju bilo više aktivnosti. Trgovanje sudionika zabilježilo je tjedni rast uglavnom zbog činjenice što smo imali puni radni tjedan. Ponuda novca svakodnevno značajno nadilazi prijavljenu potražnju. Unatoč tome, dobar dio potražnje ostaje nenamiren zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje novca. Obilna ponuda novca na novčanom tržištu očituje

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

400

28.6.’10. - 1.7.’10.

21.6.’10. - 25.6.’10.

1,6

300 1,2 200 0,8 100

0

28.6.2010.

29.6.2010.

30.6.2010.

se u činjenici što depozitne institucije svakodnevno usmjeravaju velike viškove likvidnosti u središnju banku kao noćni depozit. Na rast ponude kuna na novčanom tržištu utjecale su dvije devizne intervencije središnje banke u zadnjih desetak dana.

1.7.2010.

0,4

2.7.2010.

Središnja banka je otkupila 244,3 milijuna eura čime je na račune banaka došlo gotovo 1,76 milijardi kuna. Time je, ionako obilna likvidnost novčanog tržišta, dodatno pojačana. Uobičajeno je da rast ponude novca utječe na pad kamatne stope

ponedjeljak

utorak

i povoljnije uvjete trgovanja. Kako je kratkoročna kamatna stopa odavno dosegnula vrlo nisku razinu, dodatna likvidnost nije značajnije korigirala dosadašnje uvjete trgovanja. Prošloga je utorka, nakon pauze od jednog tjedna, održana i aukcija tre-

srijeda

četvrtak

petak

zorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Trezorski zapisi u kunama upisani su u iznosu upola manjem od planiranoga. Umjesto 500 milijuna kuna upisano je 227, po svim rokovima dospijeća. Ipak, najviše zanimanje zabilježeno je za rok

dospijeća od 364 dana na koji je upisano više od 70 posto ovoga izdanja. Važan razlog tome zasigurno je činjenica što je kamatna stopa na zapise s rokom dospijeća od 364 dana najviša i bilježi rast u odnosu na prethodnu aukciju sa 4,10 na 4,35 posto godišnje. Veće zanimanje zabilježeno je za trezorske zapise u eurima budući da je umjesto planiranih 30 upisano 36,8 milijuna eura, uz nepromijenjenu kamatnu stopu koja iznosi 3,6 posto godišnje, a rok dospijeća je 364 dana. Nije teško predvidjeti da će odnos ponude i potražnje i u idućem tjednu biti sličan te da će višak ponuda nad potražnjom i dalje podržavati iznimno povoljnu kratkoročnu kamatnu stopu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Nastavak ljetnog jačanja kune prema euru

Mirex nastavio padati

Unatoč intervenciji Hrvatske narodne banke na deviznom tržištu nastavljen je lagani rast kune.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna nastavila padati i završila na 146,4311 bodova. Naime, vrijednost Mirexa u tjednu je pala za značajnih 1,3756 bodova što je pad od gotovo jedan posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.21

4,878662

kanadski dolar

USD

bila prema švicarskom franku i to za četiri lipe, pa je tjedan zaključen na 5,3960 kuna. 5.90

CHF

4.48

7.20

5.86

4.45

7.19

5.82

4.42

7.18

5.78

4.39

7.17

5.74

4.36

7.16

4.70

4.33

5,431506

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

5,39604

GBP

britanska funta

8,727463

USD

američki dolar

5,749447

EUR

euro

7,189684

Izvor: HNB

ma dolaru je kuna ojačala za sedam lipa i tjedan je zaključen na 5,7494 kune, a jedino je osla-

U tjednu je kuna ojačala prema euru za jednu lipu i tjedan je završila na 7,1897 kuna za euro. Pre-

6,540833

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Jako loš tjedan na svjetskim burzama

5500 5300

tržištu podaci pokazuju smanjenje potrošnje i nisko povjerenje kupaca, a tamošnja ekonomija ne stvara dovoljno brzo nova 10500

FTSE 100

10280

radna mjesta. U Europi grčki problem još uvijek nije riješen, a agencija Moodys najavljuje moguće snižavanje rejtinga 2400

Dow Jones

2300

5100

10060

2200

4900

9840

2100

4700

9620

2000

4500

9400 28.6.

5000 4500

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

CAC40

6400

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

28.6. 10060

DAX

9840

4000

6200

9620

3500

6000

9400

3000

5800

9180

2500

5600 28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

NASDAQ

1900 28.6.

6600

MIREX - tjedni

152

152

150

150

148

148

146

primjena od 3. srpnja 2010. 28.6.

Pad na svjetskim burzama nastavljen je i ovoga tjedna: ovo je najgori tjedan od propasti Lehmann banke. Na američkom

MIREX - mjesečni

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

30.6.

1.7.

2.7.

NIKKEI 225

8960 28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

28.6.

29.6.

i španjolskom gospodarstvu. Na japanskom tržištu zabrinutost izaziva povlačenje 270.000 automobila Toyote zbog greške na motoru. Europske banke imaju probleme s likvidnošću što zabrinjava investitore, a usporavanje izvoza i uvoza na kinesko tržište povuklo je prema dolje i cijene nafte te prehrambenih roba i ruda.

146 1.6.

11.6.

21.6.

30.6.

28.6.

29.6.

30.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.7.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dob. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

146,4038 149,3222 139,2489 149,1433 146,4311

156,4744 174,5092 115,2122 123,8187 124,7098 146,7762 161,7767 158,3786 169,3145 123,4764 100,7761 107,2413 145,2132 104,5057 112,8545 152,0255 134,3320 101,4222 120,2447 110,6305 114,4070

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 129,504 milijuna kuna

Sve najtrgovanije dionice u minusu Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi, protekloga tjedna, iznosio je 68,524 milijuna kuna što je porast od Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. Adris d.d.(redovna) Ingra d.d. Atlantic Grupa d.d. Ina d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Jadranski naftovod d.d.

107,57 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 5,76 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.829,49 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 981,37 bodova što je pad od 6,35

tjedna promjena -1,52% -10,77% -11,26% -11,11% -6,35% -12,90% -0,87% -1,46% -7,27% -7,30%

zadnja cijena 260,01 812,00 251,00 280,00 295,00 25,25 684,00 1.685,00 1.920,50 2.410,10

promet 19.480.229,36 6.043.434,22 4.687.688,20 3.622.442,92 3.414.915,79 3.352.939,56 2.358.542,41 1.942.593,20 1.780.698,01 1.691.252,65

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.524.548,68 kn

posto. Najviše se, po običaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,480 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 260,01 kuni što je pad od 1,52 posto. 10 dionica s najvećim rastom cijene

Niti jedna dionica među 10 najtrgovanijih nije zabilježila porast vrijednosti, a padove veće od 10 posto imale su dionice Dalekovoda, Adrisa

tjedna promjena

Exportdrvo d.d. Montmontaža d.d. Žitnjak d.d. Vupik d.d. Hoteli Brela d.d. Industrogradnja d.d. Linijska nacionalna plovidba d.d. AD Plastik d.d. Varteks d.d. Istraturist d.d.

61,29% 21,83% 15,78% 14,76% 12,50% 10,96% 9,09% 6,66% 5,50% 5,43%

zadnja cijena 500,00 13.400,00 95,00 95,00 99,00 385,55 120,00 95,99 19,00 369,00

promet 5.000,00 40.200,00 1.175,80 47.620,52 2.332,44 70.084,56 12.000,00 680.478,09 3.800,00 137.297,04

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.829,49 981,37 96,07

(povlaštena) i Atlantske plovidbe, dok je najveći gubitnik dionica Ingre koja je pala za 12,90 po10 dionica s najvećim padom cijene Euroherc osiguranje d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Rabac d.d. Sunčani Hvar d.d. Vupik d.d. Badel 1862 d.d. Končar-el. aparati sred. napona d.d. Medika d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.

-43,65% -24,39% -18,63% -16,67% -16,67% -16,42% -15,39% -15,02% -14,81% -14,63%

zadnja cijena 4.000,00 905,00 65,10 25,00 125,00 65,00 676,00 7.011,01 24,27 140,00

promet 8.000,00 4.525,00 46.611,60 75.836,50 4.375,00 27.500,30 6.084,00 14.111,01 241.517,33 366.175,75

*vijesti

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati, te je 69 od ukupno 92 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Niti jedan od 46 dioničkih fondova nije ostvario porast vrijednosti, a najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je fond ST Global Equity

kojem je vrijednost pala za 7,55 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice AC Rusija s padom od 5,55 posto. Kod mješovitih fondova porast je zabilježio jedino Raiffeisen Prestige koji je porastao za 0,13 posto, dok su najveći gubitnici u ovoj grupi fondova ST Balanced s

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

sto te je trgovanje završila na 25,25 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 3,352 milijuna.

tjedna promjena

Većina u crvenome

Naziv(fond)

tjedna promjena -5,76% -6,35% -0,27%

Valuta kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

padom od 7,14 posto te ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 6,75 posto. Najuspješniji obveznički fond je ICF Fixed Income koji je porastao za 0,11 posto, a kod novčanih fondova na vrhu su PBZ Euro novčani i Erste EuroMoney s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

od 24. lipnja do 1. srpnja 2010. godine Vrijednost udjela 14,6000 45,6730 7,9665 123,4200 11,3282 92,9300 94,8300 78,7565 155,2834 59,8100 77,0300 86,5063 84,7400 90,8944 95,4300 56,6264 39,2477 27,5372 68,5100 57,5989 58,1500 68,4695 5351,3800 84,9824 68,6135 30,6600 45,5673 5,9586 54,3200 36,9898 84,2790 49,6852 428,9282 319,0638 78,8583 78,0800 274,8276 66,9600 108,8058 112,2541 10,7921 102,4369 105,3641 88,7880 9,1015 94,3800

*Tjedna promjena [%] -3,68 -7,55 -3,32 -2,99 -4,94 -5,14 -3,72 -2,59 -3,46 -2,78 -3,42 -1,57 -3,41 -2,12 -1,64 -2,82 -5,55 -3,76 -2,56 -4,35 -4,31 -1,98 -2,34 -4,00 -2,29 -1,83 -3,49 -5,52 -4,20 -4,35 -3,80 -5,04 -3,06 -5,09 -4,84 -3,20 -4,17 -3,74 -7,29 -3,83 -1,88 -3,27 -5,14 -5,50 -4,58 -4,46

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Valuta € € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

114,0300 140,6300 96,7400 9,6325 114,4662 148,1100 168,2810 61,8526 101,0572 105,7945 8,1047 138,9957 76,4765 49,6554 5,4619 67,2447 10,8248 106,1965 104,8300

-1,80 -1,31 -2,71 -1,79 -2,54 -1,29 -7,14 -6,75 -3,15 -2,78 -1,97 -2,54 -2,99 -0,57 -3,32 -1,63 -1,85 -0,79 0,13

€ € € € € € kn € €

160,0700 137,3770 11,1851 169,2400 125,8200 125,9600 154,4300 121,0641 124,6522

0,07 0,11 -0,16 -0,02 -0,28 0,06 0,05 -0,52 -0,39

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,0300 160,9012 138,6254 124,0300 139,1600 142,4000 136,3000 136,8056 133,1785 123,8300 130,2249 121,0143 115,2443 11,1653 106,9120 10,5151 101,0663 104,0000

0,04 0,03 0,05 0,08 0,07 0,06 0,05 0,03 0,05 0,06 0,04 0,03 0,06 0,07 0,05 0,06 0,05 0,08

Erste banka dividenda 9,03 kune Glavna skupština Erste&Steiermärkische Banka odlučila je proteklog utorka da se dio neto dobiti za prošlu godinu rasporedi u zadržanu dobit, a dio za isplatu dividende koja će iznositi 9,03 kune po dionici. Dio neto dobiti za proteklu godinu u iznosu od 453,6 milijuna kuna, odnosno 74,73 posto, raspoređuje se u zadržanu dobit. Preostali iznos od 153,36 milijuna kuna, ili 25,27 posto, raspoređuje se za dividendu dioničarima. Mavota preuzima Mediku Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je tvrtki Mavota objavu ponude za preuzimanje Medike po cijeni od 7309,83 kune po dionici. Za tvrtku Mavota i osobe koje s njom zajednički djeluju obveza za preuzimanje Medike nastala je u svibnju kada su Mavota, Pliva i Medika sklopile Sporazum o zajedničkom djelovanju. Mavota zajednički djeluje i s Jasminkom Hercegom, članom Uprave Medike.

Skupština HPB-a prihvatila pokriće gubitaka Glavna skupština Hrvatske poštanske banke prihvatila je odluku o pokriću 448,8 milijuna kuna prošlogodišnjeg gubitka, kao i odluku o nedavanju razrješnice bivšem predsjedniku i članu Uprave Josipu Protegi i Ivanu Sladonji, koji su bili na čelu HPB-a u razdoblju od 1. siječnja do 10. rujna prošle godine. U Upravi HPB-a od 11. rujna su predsjednik Čedo Maletić i članica Dubravka Kolarić, koji su, kako je bilo

navedeno u pozivu, vodili poslove Banke u skladu sa zakonom i Statutom, pa im je dana razrješnica za razdoblje do kraja prošle godine. Sunce osiguranje dividenda 26,25 kuna Glavna skupština Sunce osiguranja odlučila je o raspoređivanju lanjske dobiti od 13,65 milijuna kuna u zadržanu dobit i za isplatu dividendi dioničarima. Tvrtka u zadržanu dobit prenosi 2,96 milijuna kuna, dok će za dividende isplatiti 10,69 milijuna kuna, i to 26,25 kuna po dionici.


e-pv 3634  
e-pv 3634  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement