Issuu on Google+

Ankica Paun Jarallah Nije istina da ljudi odlaze u prijevremenu mirovinu zbog zakona, kaže ravnateljica Zavoda za zapošljavanje

HGK u Rusiji Predstavništvo HGK-a otvara se 19. lipnja, a hrvatski će poduzetnici u njemu moći održavati i sastanke

Ipak više kredita Bruto krediti u travnju iznosili su 258,6 milijardi kuna što je za 2,5 posto više u odnosu na kraj 2009.

TEMA TJEDNA Str. 4-5

AKTUALNO Str. 6

svijet financija Str. 29

3 6 3 1 3 6 3 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 14. lipnja 2010. Godina LVII / Broj 3631/3632. www.privredni.hr

privredni vjesnik

zakon o radu / predstavljanja tvrtki / festival sira / prva domaća geolokacijska mreža / svijet financija Dossier: drvna industrija

Žongliranje cijenama, sirovinama i tržištem Hrvatska drvna industrija snažno je osjetila krizu: izvoz je pao na 755 milijuna dolara >>15-18

Intervju: Zdravko Živković

Elementarne nepogode prijete

>> 12-13

>> 14

Nama kriza nikada neće ni proći. Zato mi je smiješno kad ljudi stalno kukaju, kaže direktor tvrtke Emporion Plus

Vremenski ekstremi bit će samo još izraženiji. Stručnjaci upozoravaju i pozivaju države na suradnju i jači angažman


UVOD

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

ŽELJKO ROHATINSKI, GUVERNER HNB-a:

Oduprijet ćemo se pritisku Slovenije Slovenija sada traži da Hrvatska narodna banka izda odobrenje za rad Novoj Ljubljanskoj banci u Hrvatskoj do završetka pristupnih pregovora. Objektivno, to dovodi Sloveniju u poziciju da u okviru pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Baselu nameće rješenja koja mogu ići jedino njoj u prilog. To je, naravno, izravni pritisak na Hrvatsku narodnu banku. Do sada smo imali snage da se odupremo tim i sličnim pritiscima, pa će tako biti i ovaj put.

NIKO BULIĆ, DIREKTOR GLAVNOG UREDA HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE:

Računamo na goste iz BiH Hrvatski turizam u idućim će godinama snažno računati na goste iz Bosne i Hercegovine. U prošloj godini je 213.300 turista iz BiH u Hrvatskoj ostvarilo oko 1,08 milijuna noćenja. Iako je to pad za oko 10 posto u odnosu na 2008. godinu, uvjetovan prije svega globalnom gospodarskom krizom i recesijom, turisti iz BiH i dalje čine nešto više od dva posto ukupnog broja stranih gostiju u Hrvatskoj. HTZ i njima želi ponuditi kvalitetu kakvu promovira na drugim tržištima te da u cjenovnim omjerima usluga koje se nude svatko može naći ono što mu odgovara.

JEAN-CLAUDE TRICHET, PREDSJEDNIK ECB-a:

Stabilnost cijena nepokolebljivi cilj Europska središnja banka ustrajat će u borbi protiv inflacije i nastaviti osiguravati dostupnost sredstava za komercijalne banke kako bi se izbjegla nova kreditna kriza. Stabilnost cijena naš je nepokolebljivi cilj. ECB će i dalje putem redovitih tromjesečnih operacija refinanciranja do rujna komercijalnim bankama osiguravati neograničene količine gotovine kako bi se očuvala likvidnost. Odluka o refinanciranju odgovor je na postupno zamrzavanje zajmodavnih međubankovnih aktivnosti zbog straha da bi dužnike mogli pogoditi snažni gubici. Kupovinu dugova ECB nadoknađuje povlačenjem gotovine iz bankovnog sustava eurozone, čime se čitava operacija sterilizira. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: DR. SLAVICA SINGER, EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Mala poduzeća - veliki poslodavac Zašto nema ambiciozne i konzistentne Vladine politike prema najvećem poslodavcu u zemlji?

Z

animljivo je kako je dojam o malim poduzećima različit kod nas i u Europskoj uniji – kod nas dominira mišljenje kako mali “ne obrću milijune, ne zapošljavaju stotine”, dok se u EU-u gotovo sve vrti oko malih poduzeća jer upravo oni obrću milijune i zapošljavaju većinu ljudi. Kada govorimo o malim tvrtkama, mislimo na mikro (do 10 zaposlenih), mala (od 10 do 50 zaposlenih) i srednja poduzeća (od 50 do 250 zaposlenih) te obrte. U nedavnom komentaru pod naslovom “Muke po malom poduzetniku” Sandra Mihelčić, najbolja mlada menadžerica – CROMA 2009, dobro opisuje zašto Hrvatsku ne možemo nazvati poduzetničkom zemljom. Poduzetnici su na kraju hranidbenog (novčanog) lanca pa se nelikvidnost na njima najviše lomi. Mala poduzeća teško mogu sudjelovati na natječajima za javne nabave jer se ili ne uklapaju u kriterije ili nemaju snage za zajednički nastup. Banke, u pravilu, ne znaju kako raditi s malim tvrtkama i obrtima jer kriteriji za odobravanje kredita ne odgovaraju malim poduzetničkim pothvatima. Sve je to s aspekta malog poduzet-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Fotografija: Christian - David Gadler

nika ili obrtnika deprimirajuće i opasno, ali opasno je i za nacionalno gospodarstvo, za kvalitetu života svih nas. Ako nositelji gospodarske, fiskalne, monetarne, obrazovne, socijalne politike ne vide odgovornost za izgubljen razvojni potencijal zbog neprepoznavanja važnosti malih poduzeća, onda smo svi gubitnici. Zašto muke po malom poduzetniku trebaju biti briga svih nas, a Vlade pogotovo? Zato što su

U EU-u se gotovo sve vrti oko malih poduzeća jer upravo ona obrću milijune i zapošljavaju većinu ljudi mali poduzetnici najveći poslodavac i zato što značajno pridonose stvaranju nove vrijednosti. Mali poduzetnici su i u EU-u i u Hrvatskoj većina, i to ne samo po broju, nego po tome koliko sudjeluju u zapošljavanju (67 posto EU, 66 posto Hrvatska) i u stvaranju nove vrijednosti (58 posto EU, 56 posto Hrvatska). EU je prepoznao značaj malih poduzetnika i već dugo svoje politike

temelji na činjenicama o demografiji poslovnog sektora i rezultatima istraživanja o problemima koji otežavaju poduzetničko djelovanje. Hrvatska je u svim tim istraživanjima, pa znamo i da se tu u poduzetničku aktivnost češće ulazi zbog nužnosti nego u EU-u: dok je kod nas samo jedan do dva puta više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočenih prilika, u Sloveniji je to sedam do osam, a u Danskoj 26 puta više. Naravno, oni koji ulaze u poduzetničku aktivnost zbog uočene prilike na svoj pothvat gledaju dugoročnije i optimističnije. Polazeći od činjenice da su mala poduzeća najveći europski posloda-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

vac, EU je 2008. usvojio vrlo ambicioznu inicijativu podrške malim tvrtkama - Small Business Act for Europe - i konzistentno prati izgradnju podržavajuće poduzetničke okoline. To uključuje smanjenje administrativnih i poreznih opterećenja za mikro, mala i srednja poduzeća, pokretanje mikrofinancijskih institucija (program Jasmine) i jačanje financijskih instrumenata za nove poslovne pothvate (program Jeremie). Ipak, najvažnija preporuka je vezana za jačanje discipline plaćanja, što su mnoge članice odmah primijenile (Velika Britanija traži da centralna vlada plaća svoje račune unutar 10 dana). Mikro, mala i srednja poduzeća te obrtnici i u Hrvatskoj su najveći poslodavac, s brojnim problemima zbog nelikvidnosti, skrivene diskriminacije u pristupu javnim nabavama i financijskim resursima, zbog velikih administrativnih i poreznih opterećenja. Zašto nema ambiciozne i konzistentne Vladine politike prema najvećem poslodavcu u zemlji? Bez tog poslodavca neće se riješiti problem nezaposlenosti. Ni kroz samozapošljavanje niti kroz nova radna mjesta rastućih malih poduzeća.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 52.820 radnika

( 120 mil kn

Anketa o (ne)zapošljavanju među poslodavcima

Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavo

Moj posao na određeno vrijeme

Prijevremena

poslodavci namjeravaju zaposliti do kraja 2010.

Najveće smanjenje broja zaposlenih očekuje se u građevinarstvu, financijskim djelatnostima, osiguranju, prerađivačkoj industriji te ostalim uslužnim djelatnostima

P

oslodavci do kraja godine planiraju zaposliti 52.820 radnika, a otpustiti njih 17.770, pokazala je anketa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja je tijekom siječnja i veljače poslana na adrese 15.128 poslodavaca koji zapošljavaju 676.894 radnika. Anketi se u šest tjedana, koliko je trajala, odazvalo 12.620 poslodavaca ili njih 83,4 posto. Kako je rečeno na predstavljanju rezultata, prošloga tjedna u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, anketom su bili obuhvaćeni poslodavci svih veličina i svih oblika vlasništva. Većina planiranog zapošljavanja, točnije 78,5

Pad zaposlenosti trebao bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja ove godine posto, bit će na određeno vrijeme. Značajan dio tog zapošljavanja odnosi se na sezonske poslove (20.504 radnika), i to za puno radno vrijeme. Najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz privatnog ili pretežito privatnog sektora (73 posto) u Gradu Zagrebu (19,7 posto) te Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačkoneretvanskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Gledano po djelatnosti, najviše će zapošljavanja biti u djelatnostima pružanja smještaja te u pri-

predviđeno za aktivnu politiku zapošljavanja u 2010.

Ne može se tvrditi da ljudi odlaze u prijevremenu Radnici koji imaju uvjete za takvu mirovinu ne mo Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

N

eposredan povod za razgovor s ravnateljicom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankicom Paun Jarallah bio je utjecaj gospodarske krize na rad Zavoda te razne aktivnosti koje provode s ciljem smanjenja broja nezaposlenih, ali i diskriminacije ugroženih skupina na tržištu rada.

premi i usluživanju hrane (40,9 posto). Nešto niže stope zapošljavanja planiraju se u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (19 posto), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (15,5 posto) te u poslovanju s nekretninama (10,2 posto). Poslodavci zadovoljni HZZ-om Kao uzroke smanjenja broja zaposlenih, poslodavci su naveli reorganizaciju proizvodnje, njeno smanjenje, gubitak tržišta, reorganizaciju radnog procesa... Prema njihovim očekivanjima, opadanje ukupne zaposlenosti zbog gospodarske krize trebalo bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja ove godine. Najveće postotno smanjenje broja zapo-

slenih očekuje se u građevinarstvu (3,1 posto), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (2,6 posto) u ostalim uslužnim djelatnostima (2,2 posto) i u prerađivačkoj industriji (1,1 posto). Pri traženju novih radnika, 58,4 posto poslodavaca koristi usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nešto manje koriste usluge poput mjera za poticanje zapošljavanja (10 posto) te stručnu pomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška (3,3 posto). Na upit jesu li zadovoljni uslugama HZZ-a, 97 posto anketiranih je odgovorilo da su u cijelosti ili djelomično zadovoljni, a samo tri posto odgovora upućuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama. (J.F.)

U nedavnoj raspravi o mirovinskoj reformi istaknuto je kako su ljudi zbog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti prisiljeni odlaziti u prijevremenu mirovinu. Je li to točno? - U prijevremenu mirovinu odlazi se na vlastiti zahtjev pa se ne može tvrditi da ljudi odlaze u prijevre-

Nezaposleni i poslodavci smatraju da je diskriminacija najraširenija pri samom zapošljavanju

menu mirovinu zbog našeg zakona. Ako ostvari uvjet za prijevremenu mirovinu, to ne znači da radnik mora prestati raditi niti je to uvjet za prestanak radnog odnosa. Ministarstvo gospodarstva objavilo je priopćenje u kojem navode da nije istina kako će, nakon otkaza, radnici morati u mirovinu i to nema veze sa Zakonom o mirovinskom osi-

guranju, a ni sa Zakonom o radu. Radnici koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu ne moraju prestati raditi niti je to ikakav razlog za prestanak radnog odnosa, a neće ni biti. Odlazak u prijevremenu mirovinu osobni je izbor svakog radnika. Kakva su prava radnika koji ostanu bez posla, a ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovinu? - Novčanu naknadu osoba stječe temeljem prestanka radnog odnosa, a visina i duljina trajanja naknade ovise o duljini radnog odnosa i osnovici za utvrđivanje visine novčane naknade koju čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Osobe koje su blizu prijevremene mirovine, ako ispunjavaju uvjet za stjecanje prava na novčanu naknadu, tj. ako su radile najmanje devet mjeseci u

zadnja 24 mjeseca i prijave se u evidenciju Zavoda, imaju pravo na novčanu naknadu ako ostanu bez posla ne svojom krivnjom, i to sve dok ne ispune uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu. Nakon toga se prestaju voditi u evidenciji nezaposlenih, ali mogu ostati u evidenciji kao ostali tražitelji zaposlenja i za njih se posreduje kao i za nezaposlene osobe. Nedavno ste proveli istraživanje o diskriminaciji na tržištu rada. Kakvi su rezultati? - U projektu Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada financiranom kroz EU program Progress, naš partner Institut Ivo Pilar proveo je istraživanje o raširenosti i obilježjima diskriminacije na hrvatskom tržištu rada. Obuhvaćeno je šest osnova za diskriminaciju: spol, dob, invaliditet, etnička pripadnost, religijska pripadnost i seksualna orijentacija. Istraživanje je pokazalo slabo


5

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 99,7% novca

( 7490 osoba

iskorišteno do kraja svibnja

zaposleno kroz različite programe

da za zapošljavanje

mirovina je vlastiti izbor mirovinu zbog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. raju prestati raditi niti je to ikakav razlog za prestanak radnog odnosa, a neće ni biti financirati iz strukturnih fondova EU-a, kada postanemo članica EU-a.

poznavanje značenja izraza diskriminacija, zakona, institucija i prava mogućih žrtava diskriminacije. Oko 70 posto poslodavaca i 90 posto nezaposlenih nisu upoznati ni s jednim zakonom bitnim za pitanja diskriminacije. Nezaposleni i poslodavci smatraju da je diskriminacija najraširenija pri samom zapošljavanju, zatim u osiguravanju jednakih plaća i napredovanju na radnom mjestu. Najčešća je dobna diskri-

minacija, koja pogađa apsolutno najveći broj osoba najčešće u skupini nezaposlenih od 40 ili više godina, slijedi spolna diskriminacija koja je češća kod žena, zatim osoba s invaliditetom koje su relativno najviše izložene diskriminaciji na tržištu rada. Istraživanje je pokazalo da 63 posto nezaposlenih i oko polovina poslodavaca smatra da nisu upoznati sa svojim pravima i da ne znaju dovoljno o diskri-

Prilagođeni sadašnjim uvjetima Evidentno je da s rastom nezaposlenosti raste i pritisak na Zavod. S obzirom na zabranu zapošljavanja, imate li dovoljan broj ljudi za sve ono što biste trebali raditi? - Pritisak na Zavod jest velik, ali smo poslovne procese uspjeli prilagoditi sadašnjim uvjetima rada. Prije osam godina na evidenciji je bilo i 415.000 nezaposlenih s kojima je radio otprilike isti broj ljudi kao i danas. Od tada smo kreirali i nove usluge te uveli nove procese, čime smo povećali opseg poslova koje pokriva savjetnik za zapošljavanje. Naši savjetnici osim što rade s nezaposlenim osobama odlaze i u posjete poslodavcima. Kontakt s poslodavcima je važan segment našeg posla i cilj nam je svakog poslodavca posjetiti barem jednom u dvije godine. Moram reći da je teško, ali za sada to možemo podnijeti s trenutačnom organizacijom.

minaciji da bi mogli sami savjetovati i educirati zaposlenike o njihovim pravima. Provodite projekt uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada. Možete li nešto više reći o njemu? - Projekt vrijedan 960.500 eura provodi se u okviru IV. komponente programa Ipa Razvoj ljudskih potencijala od siječnja 2010. do ožujka 2011. godine. HZZ je nositelj projekta, a Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom je partner u provedbi. Cilj je poboljšanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i njihova integracija na tržište rada. U osam županija formirat će se radne skupine sastavljene od lokalnih dionika koje će razviti akcijske planove za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Provest će se edukacija savjetnika za rad s poslodavcima. Izradit će se dva priručnika: jedan za poslodavce za selekciju,

zapošljavanje, prilagodbu radnog mjesta i adekvatni nadzor osoba s invaliditetom, a drugi za osobe s invaliditetom za aktivno traženje posla. Izradit će se i jedinstveni web portal namijenjen osobama s invaliditetom, poslodavcima

Pripremljeni smo za ulazak HZZ-a u mrežu javnih zavoda za zapošljavanje zemalja EU-a i široj javnosti. Sve to zasigurno će pridonijeti kreiranju učinkovitije politike zapošljavanja osoba s invaliditetom. Stječe se dojam da novca za aktivnu politiku zapošljavanja nikad nema dovoljno. Je li to točno? - Za aktivnu politiku zapošljavanja ove je godine predviđeno 120 milijuna kuna. Do kraja svibnja iskoristili smo 99,7 posto predviđenog financij-

skog plana te u svijet rada uključili 7490 osoba, od čega je njih 1127 zaposleno kroz potpore za zapošljavanje, 3656 osoba uključeno je u obrazovanje za tržište rada, 2449 osoba zaposleno je u javnim radovima, te 258 osoba romske nacionalne manjine kroz Nacionalni program za Rome. Naravno da očekujemo novim rebalansom proračuna dodatna sredstva koja ćemo iskoristiti za mjere aktivne politike zapošljavanja za koje uvijek ima mnogo potrebe. Zato i kroz pretpristupne fondove programa Ipa tražimo dodatna sredstva financiranja. Tako će 2010. biti raspoloživo više od 7,68 milijuna eura za različite projekte i programe, većinom programe obrazovanja za nezaposlene koji će imati priliku steći nove vještine, znanja ili novo zanimanje, ili pak za potpomognuto zapošljavanje za dugotrajno nezaposlene osobe i one s otežanim faktorima zapošljavanja. U pripremi su i programi koji će se

Nedavno su na Međunarodnoj konferenciji o prekograničnoj suradnji iznesena iskustva i problemi koje imaju zavodi za zapošljavanje u članicama EU-a. Koje su glavne razlike i što će se zbog pristupanja Uniji kod nas morati mijenjati? - Gotovo da i nema razlika u poslovnim procesima, stvarno smo u svemu prilagođeni EU-u. U nekim smo dijelovima i ispred. Imamo mobilne timove za poduzeća kojima prijeti višak radnika ili su u procesu restrukturiranja. Taj smo koncept lani predstavili na 98. konferenciji Međunarodne organizacije rada, i shvatili da mnoge zemlje EU-a to nemaju. Smatram da moramo ojačati timove koji rade na pretpristupnim fondovima, i to ne samo u ovdje u Središnjoj službi nego i u područnim službama Zavoda. Ta se ulaganja uvijek isplate jer ti ljudi osiguravaju nove projekte pomoću kojih se ostvaruje priljev sredstava iz EU fondova. Naravno, mnoge razvijene zemlje s kojima se volimo uspoređivati imaju daleko više sredstava nego mi, to su sredstva strukturnih EU fondova, negdje su drukčije porezne politike, različite su stope izdvajanja doprinosa za zapošljavanje... Sve u svemu, pripremljeni smo za ulazak Hrvatske u EU, točnije za ulazak HZZ-a u mrežu javnih zavoda za zapošljavanje zemalja EU-a.


6

AKTUALNO

*vijesti Badel izvozi plavac i graševinu u Kinu Badel 1862 isporučio je dosad u Kinu oko 70.000 butelja vina u vrijednosti oko 200.000 eura, a ove se godine očekuje još četiri do pet isporuka. U Kinu Badel izvozi pet vrsta vina: kvalitetna vina Svirče Plavac Hvar, Graševina Križevci i Rose Benkovac, te vrhunska vina Ivan Dolac Hvar i Postup Pelješac. Stražnje etikete na bocama prevedene su na kineski, dok su prednja etiketa i sama vina originalna. Ove godine Badel počinje izvoziti u Kinu i kompletni asortiman svojih Vigor votki, koji je lani dobio odlične ocjene kineskih potrošača na degustacijama. Pipo Čakovec obnovio flotu

Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec predstavila je novu flotu od 23 distributivna vozila vrijedna 6,5 milijuna kuna. Riječ je o vozilima koja omogućavaju uspostavu kontinuiranog rashladnog lanca od tehnoloških linija do polica u trgovinama. Nova vozila su treća velika investicija Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec u vrlo kratkom razdoblju, nakon dva nova distributivna centra u Zagrebu i Zadru. Predstavljen projekt Dizajnom do brenda Klaster Hrvatski interijeri, čiji su članovi Spačva, Trokut, Lapibus, Adax interijer, Ancona, Interijer Klanfar, Tapo, Mobilar i DC Orešić, povezao se sa zagrebačkim Studijem dizajna u projektu Dizajnom do brenda. Studenti dizajna napravili su za članove klastera dizajnerska rješenja koja su predstavljena protekli tjedan u Zagrebu. Cilj projekta je doći do konkurentnog, vrhunskog proizvoda: dizajniranog, kvalitetnog i hrvatskog kako bi se njime konkuriralo na domaćem i svjetskom tržištu, a studenti su dobili priliku za afirmaciju.

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 110 poduzeća

već se prijavilo u Poslovno vijeće pri HGK-u

( samo 154 mil USD hrvatski izvoz u Rusiju 2009.

Suradnja Hrvatske i Rusije

Gregurić i Budanec vode hrvatske tvrtke na novi ruski front Na otvaranju predstavništva HGK-a u Moskvi 19. lipnja bit će i premijerka Jadranka Kosor Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon 13 godina od prvog pokušaja, Hrvatska gospodarska komora osnovat će predstavništvo u Moskvi. “Okolnosti tada nisu bile povoljne, ali za prolivenim mlijekom ne treba žaliti. Sada se opet otvara nova prilika, a izvoz na to područje pruža velike mogućnosti”, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a. Direktor predstavništva bit će Ivica Budanec, iskusni diplomat i poslovni čovjek koji je u Moskvi zastupao hrvatske i švicarske tvrtke. Četiri je godine bio gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske. Potporu nastupu hrvatskih poduzeća dat će i prošlog tjedna osnovano Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Rusijom pri HGK-u, kojim će predsjedati Franjo Gregurić, bivši premijer, a sada predsjednik nadzornih odbora Elke i IGH. Predstavništvo HGK-a bit će svečano otvoreno 19. lipnja, a na otvaranju će biti i hrvatska premijerka Jadranka Kosor,

koja će se tih dana ponovno sresti i s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. “Na otvaranje predstavništva u Moskvi odlučili smo se zato što imamo sve veći broj upita hrvatskih tvrtki za pomoć u poslovanju s tom zemljom”, rekla je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK-a. Interes se pokazao već na osnivanju Poslovnog vijeća za koje se prijavilo 110 poduzeća. Vrata Rusije Predstavništvo u Moskvi bit će mjesto gdje se mogu dobiti relevantne informacije o aktualnim natječajima, poslovnoj praksi u Rusiji te kontaktima s potencijalnim partnerima. U prostorima predstavništva održavat će se izložbe hrvatskih proizvoda i poslovnih projekata, a bit će moguće održavati i poslovne sastanke. “Konkretne pregovore o investicijama, cijenama i količinama proizvoda u međusobnoj razmjeni morate voditi sami, ali mi ćemo u predstavništvu učiniti sve što možemo da do tih pregovora dođe i da imate na raspolaganju sve aktualne informacije”,

186 milijuna dolara. Iz Rusije stižu energenti i sirovine, no kriza je 2009. smanjila i taj uvoz za 27 posto, na oko 2,1 milijardu dolara. Izvoz je bio 154 milijuna dolara, što je pad od 17 posto.

Hrvati u Rusiju lani uložili 30,5 milijuna eura Prema podacima HNB-a, Rusija je u Hrvatsku od 1993. do 2009. uložila 126,6 milijuna eura. Hrvatske tvrtke su u Rusiju u tom razdoblju uložile 48,9 milijuna eura. Najveći dio hrvatskih investicija u Rusiju odigrao se prošle godine, kad je uloženo 30,5 milijuna eura.  U 2009. investicije iz Rusije u Hrvatsku iznosile su pet milijuna eura, dok je godinu ranije stiglo 6,2 milijuna eura izravnih ulaganja.  U 2009. Hrvatsku je posjetilo 133.113 ruskih turista, što je bio pad od 24 posto u odnosu na 2008. ustvrdio je Vidošević. Poslovno vijeće pratit će iskustva u poslovnim odnosima i predlagati vlastima mjere za olakšavanje suradnje, dodao je Gregurić. Prema njegovim iskustvima, velike mogućnosti za hrvatske građevinare, farmaceute, proizvođače hrane ili

namještaja pružaju se i u regijama u unutrašnjosti Rusije, kao i u susjednim državama poput Kazahstana ili Bjelorusije. Vrhunac u poslovnoj suradnji s Rusijom ostvaren je u 2008. godini. Razmjena je bila vrijedna 3,4 milijarde dolara, od čega je hrvatski izvoz bio samo

Ruske banke Privrednici koji su se učlanili u Poslovno vijeće predlažu da se potakne suradnja s ruskim bankama kako bi se pratili izvozni poslovi. Gregurić je ocijenio da bi banke poput Raiffeisena, koje imaju podružnice u obje zemlje, mogle pronaći interes za zajedničke poslove. S hrvatske strane izvozne poslove pratit će i Hamag i HBOR. Traži se i pomoć od države u bržem ishođenju potrebnih certifikata. Tvrtke koje već rade u Rusiji, poput ACM-a, obećavale su da će u okviru Poslovnog vijeća podijeliti svoja iskustva u poslovanju na tom tržištu. Podršku nastupu na “ruskom frontu” dalo je i hrvatsko veleposlanstvo koje vodi Nebojša Koharović, a prvi rezultati u poboljšavanju izvoznouvozne bilance očekuju se već iduće godine.

Hrvatsko-talijanski gospodarski forum

Talijanski ulagači zanimaju se za hrvatsku energetiku

P

rioriteti buduće suradnje Italije i Hrvatske su malo i srednje poduzetništvo, energetika i okoliš, građevinarstvo i infrastruktura, istaknuo je Ruđer Friganović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, na prošlotjednom Hrvatsko-talijanskom forumu održanom u Milanu. Zajednički interes i da-

lje ostaje očuvanje prirodnog bogatstva Jadranskog mora, dodao je Friganović, prezentirajući poticaje i olakšice koje mogu

koristiti inozemni ulagači u Hrvatskoj. Predstavio je i mjere iz Vladinog Programa gospodarskog oporavka kojima je cilj poboljšanje investicijske klime i uklanjanje administrativnih barijera. Susret u Milanu organizirali su Ministarstvo gospodarskog razvitka Italije i hrvatsko ministarstvo gospodarstva, u

suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Na Forumu su održani i bilateralni susreti predstavnika hrvatskih i talijanskih tvrtki, potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Suradnja dviju država je u porastu, rečeno je na

Forumu. U prvom kvartalu 2010. godine robna razmjena dviju zemalja iznosila je više od 958 milijuna eura ili osam posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Talijanska poduzeća među najvećim su ulagačima u Hrvatsku. U razdoblju od 1993. do 2009. talijanski investitori uložili su 1,06 milijardi eura. (I.V.)


AKTUALNO

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( za 3,3 mlrd €

( za 80.000

povećana zaduženost tvrtki

smanjeno aktivno stanovništvo

Skupština HGK-a

Najavljena i dokapitalizacija

Recesija pri kraju, slijedi stagnacija Uspjeh Vladinih mjera i snažniji oporavak inozemnih tržišta, uz povoljnije rezultate turističke sezone, trebali bi u drugoj polovini godine preokrenuti negativne trendove

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

epovoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, koja su započela još krajem 2008. i produbila se u 2009., nastavljaju se i u ovoj godini, ali ipak usporenim tempom. Na razini cijele ove godine realno je očekivati stagnaciju jer bi rast BDP-a mogao biti oko nule, procjena je Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Predstavljajući analizu trendova hrvatskog gospodarstva na skupštini HGK-a, direktorica Cen-

tra Jasna Belošević Matić istaknula je da je domaća potražnja i dalje niska, a industrijska proizvodnja je u godinu dana pala za oko 10 postotnih bodova. Zaoštrava se i situacija na tržištu rada jer se od sredine 2008. aktivno stanovništvo smanjilo za oko 80.000. Godina oko pozitivne nule Posljedica je pad raspoloživog dohotka, pojačani pesimizam potrošača i smanjenje osobne potrošnje. Premda je financijski sustav visokolikvidan, banke su usporile kreditnu aktivnost prema stanovništvu

HGK u brojkama HGK je u prošloj godini, prema završnom računu, ostvario ukupni prihod od 268 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 251 milijun. Razlika od 17 milijuna prenesena je u ovu godinu, u kojoj će Komora nastaviti s racionalizacijom poslovanja jer želi podijeliti sudbinu gospodarstva, istaknuo je Vidošević. HGK sada ima oko 20 javnih ovlasti i godišnje izdaje poduzetnicima oko 145.000 raznih dokumenata. Prošle su godine odgovorili na 19.000 upita, izdali 250 publikacija i organizirali sudjelovanje oko 4000 hrvatskih tvrtki na 200 sajmova. Web stranice HGK-a bilježe godišnje 630.000 posjeta iz 159 zemalja svijeta.

7

zbog slabe potražnje, dok je kreditna aktivnost u korporativnom sektoru u blagom porastu, pa je u prva četiri mjeseca povećana za 3,3 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje proš-

Iz sadašnje situacije ne možemo izaći bez vlastitog modela razvoja, smatra Vidošević le godine. Nelikvidnost je dostigla gotovo 30 milijardi kuna, najviše u zadnjih petnaestak godina. Iako je porast inozemne potražnje ublažio negativna kretanja, ipak se ne može govoriti o oporavku, nego o usporavanju nepovoljnih kretanja, tvrdi Jasna Belošević Matić. Prema njezinoj procjeni, uspjeh Vladinih mjera i snažniji oporavak inozemnih tržišta, uz povoljnije rezultate turističke sezone, trebali bi u drugoj polovini godine preokrenuti negativne trendove, pa bi nam do kraja 2010. BDP bio oko pozitivne nule.

EU nas neće spasiti Takav ishod, međutim, bitno ovisi o razvoju aktualne dužničke krize nekih članica EU-a jer se može dogoditi da potražnja za financijskim sredstvima poraste zbog povećane potražnje razvijenih zemalja, što će povećati i cijenu kapitala za manje razvijene zemlje. Na ove je probleme Komora upozoravala još prije 12 ili 13 godina, ali tada su nam se mnogi smijali, prisjetio se predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Iz sadašnje situacije, uvjeren je on, ne možemo izaći bez vlastitog modela razvoja jer je i lošiji original bolji od najbolje kopije. Iako u EU trebamo svakako ući, ulazak u EU neće riješiti nijedan naš strukturni problem. Iskorak, prema Vidoševiću, moramo tražiti izvan Europe i iskorištavanjem svog geografskog položaja postati točka ekspanzije za nove ekonomske sile svijeta, poput Brazila, Indije, Kine i Rusije, zbog čega Komora uskoro otvara predstavništva u Moskvi i Kabulu.

Austrijski Duropack preuzeo Grupu Belišće

A

ustrijska kompanija Duropack završila je proces javne ponude za preuzimanje udjela u kompaniji Belišće d.d. u kojoj sada drže 62,34 posto dionica. Ponuda za preuzimanje uključivala je i Bilokalnik-IPA te Unijapapir, podružnice Belišća, a ukupna vrijednost transakcije je 217,5 milijuna kuna, ili oko 29,8 milijuna eura. Nakon stjecanja većinskog udjela u Belišće Grupi, u kojoj su od 2008. imali 24,7 posto dionica, glavni izvršni direktor Duropacka Peter Szivacsek najavio je i dokapitalizaciju Belišća u iznosu do 20 milijuna eura. Namjeravaju poboljšati financijsku strukturu, smanjiti dugovanja koja su lani dosegnula 578,2 milijuna kuna neto, te nastaviti ulaganja u kvalitetu i produktivnost Belišća. Buduću dobit Belišća au-

strijski vlasnik će zadržati zbog financiranja daljnjih ulaganja u razvoj te smanjivanje dugova jednog od vodećih hrvatskih proizvođača papira i valovitog kartona sa 10 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Prihodi Grupe Belišće u prošloj su godini iznosili oko 127 milijuna eura, a operativna dobit oko četiri milijuna eura. Duropack je podružnica strateškog upravljačkog holdinga Constantia Packaging AG i vodeći proizvođač valovitog kartona u Središnjoj, Jugoistočnoj i Istočnoj Europi. Prošle godine je u 12 proizvodnih pogona u osam zemalja njihovih 2105 zaposlenika ostvarilo 262 milijuna eura prihoda i 23 milijuna eura operativne dobiti. Zadnjih su godina bili najveći inozemni kupac papira od Belišća. (E.D.)

novi sustav naplata boravišne pristojbe

Vinjete za nautičare

O

d 7. lipnja u lučkim kapetanijama i ispostavama započeo je novi sustav naplate obveza domaćih i stranih nautičara putem kupnje jedinstvene vinjete. “Sada nautičari na jednom mjestu i putem jedinstvene vinjete plaćaju boravišnu pristojbu, naknadu za sigurnost plovidbe i svjetlarinu, čime je ostvaren model one-stopshop. Omogućeno im je i paušalno plaćanje boravišne pristojbe, dok su ranije tu pristojbu plaćali u lukama nautičkog turizma i to po osobi i za svako noćenje koje je moglo biti

ostvareno u drugoj luci”, istaknula je Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Paušalni iznos boravišne pristojbe naplaćuje se za jahte i brodice duže od pet metara koje su opremljene ležajevima. Visina naknade ovisi o dužini jahte ili brodice, a ne o broju osoba na plovilu. U lučkim kapetanijama i ispostavama počelo je s radom ukupno 67 djelatnika koji će tijekom turističke sezone obavljati naplatu i izdavanje vinjeta nautičarima. (J.V.)


8

S MARKOVA TRGA

*vijesti Zrakoplovima će doći 584.000 turista

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( čl. 262., 263. i 79. Zakona o radu odnose se na kolektivne ugovore, regres, božićnice...

Sakupljena trećina potpisa za referendum o ZOR-u

Dan akreditacije Svjetski dan akreditacije obilježen je 9. lipnja u više od 60 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji (HAA). Međunarodne norme i akreditacija igraju važnu ulogu u održavanju konkurentnosti tržišta kao i u slobodnoj prekograničnoj trgovini. To je iznimno važno za dobavljačke lance koji se žele proširiti na prekooceanska tržišta, te moraju osigurati povjerenje da su proizvodi sigurni i usklađeni sa specifikacijama. Cemexu i Holcimu nagrade za filantropiju

CEMEX i Holcim Hrvatska dobitnici su nagrada za korporativnu filantropiju udruge Donacije.info. CEMEX je nagrađen za najbolju pojedinačnu korporativnu donaciju, kojoj je cilj bilo jačanje suradnje s lokalnom zajednicom. Holcim je nagradu dobio za program druženja, radionica i izleta za djecu iz dječjih domova bez roditelja ili roditeljske skrbi, a zaposlenici i uprava prikupili su i sredstva za zimovanje 20 djece.

Sindikati prekinuli dijalog s Vladom Sindikate je naljutila izjava premijerke Kosor, koju je dala dan ranije na sjednici Vlade, iz koje se moglo zaključiti da bi se već u petak mogao postići dogovor sa sindikatima Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

S

amo 30 minuta nakon zakazanog termina koji su u prošli petak imali u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva zbog pregovora o izmjenama ZOR-a, pet sindikalnih središnjica objavilo je na zajedničkoj konferenciji za novinare da istupaju iz pregovora s Vladom i nastavljaju s prikupljanjem potpisa za referendum. A samo u dva i pol dana, kako su rekli, prikupili su nešto više od 150.000, od ukupno potrebnih 449.506 potpisa. Sindikate je naljutila

izjava premijerke Jadranke Kosor, koju je dala dan ranije na sjednici Vlade, iz koje se moglo zaključiti da bi se već u petak mogao postići dogovor sa sindikatima. “Na sastanku s predsjednicom Vlade te s predstavnicima Vlade u Ministarstvu gospodarstva bili smo se dogovorili da nitko, dok traju pregovori, neće davati nikakve izjave za javnost. Jučerašnju izjavu predsjednice Vlade možemo ocijeniti nekorektnom i marketinškom jer joj je smisao bio da svima onima koji žele potpisati za referendum pošalje poruku kako ne treba ništa potpisivati jer su se sindika-

Petar Glebov/PIXSELL

Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica u suradnji s privatnim partnerima ove godine daju 7,8 milijuna eura potpora zračnom prometu kako bi tim putem u Hrvatsku došlo oko 584.000 putnika, što je oko 62 posto više nego lani. Očekuje se rast broja dolazaka turista iz Austrije, Češke, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rusije, Švedske, Amerike, Velike Britanije, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u zagrebačkoj Zračnoj luci Pleso. Uz dolazak novih zračnih prijevoznika - Norwegian, Spanair i BH Airlines, u tijeku su i pregovori s još nekoliko europskih prijevoznika koji žele uspostaviti dodatne izravne letove iz europskih odredišta u Zagreb.

Popijač: Sindikatima i dalje otvorena vrata Iako bi Vlada s većinom u Saboru mogla donijeti izmjene Zakona o radu, sindikate i dalje pozivamo na razgovor o tim izmjenama, rekao je u petak ministar gospodarstva Đuro Popijač. Istaknuo je kako je Vlada prihvatila sindikalni prijedlog da se produlje otkazni rokovi za kolektivne ugovore na tri mjeseca te kako je u amandmane upisala da se mora objasniti razlog otkaza kolektivnog ugovora. Vlada je otvorena i za druge sindikalne prijedloge. “Teško je pregovarati o Zakonu o radu ako druga strana već četiri puta napušta pregovore i kao da traži da kolektivni ugovori traju vječno”, rekao je ministar Popijač. Prema njegovim riječima, kolektivni ugovori u privatnom sektoru već imaju utvrđena pravila otkazivanja pa se na njih rezultati pregovora ne bi ni odnosili. Smatra da sindikati zloupotrebljavaju zakonske odredbe o kolektivnim ugovorima, iako su se bitno pro- mijenili ekonomski uvjeti u kojima su ti ugovori bili sklopljeni. Dodao je da su u pregovore o Zakonu o radu ušle teme koje s njim nemaju veze, poput mirovina ili stanja u pojedinim poduzećima. Vlada će i unatoč politizaciji ovih pitanja inzistirati na socijalnom dijalogu, rekao je Popijač. (I.V.)

ti već sve dogovorili, pa prikupljanje potpisa više nema nikakvog smisla”, kazao je, između ostalog, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, što su podržali i ostali čelnici sindikalnih središnjica. Spor oko prava Inače, taj pregovor s Vladom, koji je započeo samo dan prije početka skupljanja potpisa za referendum, a u kojem je dogovoren sedmodnevni “prekid vatre”, zbunio je mnoge, pa čak i mnoge članove sindikata koji su nam još u četvrtak iskazivali bojazan da bi netko od čelnika središnjica mogao stvoriti pakt s Vladom iza leđa drugih središnjica. Ovim zajed-

ničkim istupom, ta je mogućnost otklonjena, a građanima je poslana jasna poruka da sindikati ovog puta nemaju “figu u dže-

Sindikatima su sporne predložene izmjene ZOR-a kojima bi se mogli ukinuti mnogi kolektivni ugovori, olakšati otpuštanje radnika te ukinuti mnoga prava pu” u vezi s novim ZORom koji je Vlada, podsjećamo, prvo bila poslala u saborsku proceduru, a nakon prvog dogovora sa sindikatima, odgodila njegovo usvajanje u Saboru.

Sindikatima, a i građanima, sudeći po odazivu na potpise za referendum, sporne su predložene izmjene članaka 262., 263. i 79. ZOR-a, kojima bi se mogli ukinuti mnogi kolektivni ugovori, olakšati otpuštanje radnika te ukinuti mnoga prava poput regresa, božićnica, darova za djecu, prijevoza... Sindikatima u prikupljanju potpisa pomažu Hrvatski laburisti - Stranka rada, čiji su članovi sindikalcima obećali prikupiti 40.000 potpisa, a samo u dva dana, kako su objavili, prikupili su ih više od 20.000. Na konferenciji za novinare je rečeno da su svoj potpis za referendum dali i neki članovi stranaka koje su na vlasti.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( porez na dobit od 20%

Pregovori napreduju

na transakcije sa zemljama s malom poreznom stopom

Vlada otežava izvlačenje dobiti preko off-shore oaza Puni porez na dobit plaćat će se i za transfer prihoda preko posebnih poreznih područja kakva su Bahami, Lihtenštajn ili Panama Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

Nema muljanja Više neće biti moguće ni kupiti neku postojeću

tvrtku koja posluje s gubitkom da bi se tim gubitkom prikrila dobit iz drugih poduzetnikovih poduzeća. Pokušat će se stati i na kraj praksi dioničara da im se isplaću-

Više neće biti moguće ni kupiti neku tvrtku koja posluje s gubitkom da bi se time prikrila dobit iz drugih poduzetnikovih poduzeća je akontacija dividendi pa se kasnije, kad tvrtka ne može isplatiti tu dividentu, akontacija pretvara u pozajmicu, koja na kraju postaje bespovratna. Novi propisi onemogućit će prelijevanje dobiti i na područja posebne državne skrbi, a ubuduće će skuplje biti i korištenje jahti, automobila i stanova koje kupuju po-

HRT pristojba smanjuje se na 60 kuna Pristojba za Hrvatsku radioteleviziju ubuduće će iznositi 1,125 posto od prosječne plaće, umjesto 1,5 posto. Pristojba će tako stajati 60 umjesto 80 kuna. Vlada je tako odlučila da bi kućanstvima pomogla u borbi s krizom. Prihodi HRT-a tom će se odlukom umanjiti za dvjestotinjak milijuna kuna, odnosno oko 20 posto.

duzeća, a u stvarnosti se koriste za privatne svrhe vlasnika i članova njihovih obitelji. Vlada je odlučila da će poduzećima priznati amortizaciju takve imovine samo ako poduzeća njome ostvare određeni godišnji prihod. I to u visini od pet posto nabavne vrijednosti vikendice i apartmana ili sedam posto od vrijednosti plovila i zrakoplova. Ako ne ostvare taj prihod, porezna osnovica neće im se kao dosad umanjiti za pripadajući iznos amortizacije. Kako je takva imovina u pravilu velike vrijednosti, država je na taj način gubila znatne porezne prihode, smatraju u Ministarstvu financija. Veći priljev u mirovinski sustav S druge strane, na dobitku će biti 1,5 milijuna građana kojima će izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. srpnja povećati prihode. Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da će uvođenje triju stopa, od 12, 25 i 40 posto, te proširenje poreznih razreda (do 3600 kuna mjesečno, od 3601 do 10.800 te iznad 10.800 kuna), u džepovima građana ostaviti 1,5 milijardi kuna.

Lobiranje u zadnji tren

M

Sjednica Vlade Republike Hrvatske

rijedlogom izmjena Zakona o porezu na dobit, usvojenima prošlog tjedna, Vlada će nastojati spriječiti utaje poreza na dobit preko transakcija s područjima posebne državne skrbi, off-shore teritorijima, ali i korištenjem imovine poduzeća za privatne svrhe. Poreznim nadzorom, objasnio je ministar financija Ivan Šuker, primijećeno je da pojedini poduzetnici osnivaju tvrtke na područjima s malim poreznim opterećenjem (poput hrvatskih područja posebne državne skrbi ili inozemnih poreznih oaza), a potom tim tvrtkama pripisuju prihode iz drugih svojih poduzeća. Tako plaćaju manji porez na dobit ili ga čak potpuno izbjegavaju. Prema izmjenama zakona, porez na dobit od 20 posto plaćat će se na transakcije sa zemljama koje imaju poreznu stopu manju od 12,5 posto. Takve porezne oaze sada su, primjerice, Bahami, Dominikanska Republika, Lihtenštajn, Maldivi i Panama. Popis tih država objavljuje Ministarstvo financija.

9

Očekuje da će taj novac dijelom završiti i u većoj potrošnji te posredno pomoći jačanju gospodarske aktivnosti. Istodobno se građanima ukidaju dosadašnje olakšice što će znatno smanjiti broj podnesenih godišnjih poreznih prijava. Prošle godine podneseno je oko 1,1 milijun poreznih prijava, i ako se taj broj po novom sustavu prepolovi, sustav oporezivanja će biti jeftiniji, a rasteretit će se i postupak obrade prijava. Poslodavci će moći do 500 kuna mjesečno radnicima isplaćivati bez poreza, i tu svotu knjižiti kao trošak poslovanja. Ministar Šuker očekuje da će to dovesti do većih priljeva u dobrovoljni mirovinski sustav. Prijedlogom izmjena Zakona o ugostiteljstvu Vlada je za dvije godine produljila rok za kategorizaciju kampova, što je dosad napravljeno samo u 45 kampova. Seljačkim domaćinstvima dopušta se posluživanje hrane i pića za 80 izletnika istodobno, dok je dosad taj broj bio ograničen na 50. “Želimo liberalizirati turističku djelatnost”, rekao je ministar turizma Damir Bajs.

alo ekstra uvjeravanja moglo bi utrti put otvaranju preostala tri poglavlja. Seriju hrvatskih gostiju u europskim institucijama kompletirala je uoči vikenda premijerka Jadranka Kosor. Ona na Međuvladinoj konferenciji 30. lipnja, zadnjem danu španjolskog predsjedanja EU-om, očekuje otvaranje poglavlja Pravosuđa i temeljenih prava, Tržišnog natjecanja i Vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Za to je, izgleda, dobila uvjeravanja predsjednika Vijeća Hermana van Rompuya te povjerenika za proširenje Štefana Fülea. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, pak, računa i na zatvaranje dvaju poglavlja. Belgijsko predsjedništvo u kalendar je unijelo datum prve međuvladine konferencije za belgijskih pola godine, 27. srpnja. Tada bi se mogla zatvoriti dva do tri poglavlja – okasni li jedno od lipanjska tri, posao bi se obavio mjesec dana kasnije. Radna bi jesen dočekala jubilarnu petu godinu od otvaranja pregovora s 10 poglavlja preostalih za zatvaranje. Plan je Hrvatske

do ljeta proslijediti dokumentaciju o ispunjavanju mjerila za zatvaranje četiriju poglavlja te bi se potom bacila na najteži dio procesa, preostalih šest. Belgija ne očekuje da će sva poglavlja biti zatvorena u ovoj godini. Na sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova glavni tužitelj haaškog tribunala za ratne zločine trebao bi dati dovoljno argumentacije za otvaranje poglavlja Pravosuđa. Ministri će također pokrenuti ratifikaciju SSP-a Srbije, a nakon što je Nizozemska iskazala spremnost do iduće etape u procesu Beogradu “progledati kroz prste” slučaj Ratka Mladića. Bez preduvjeta pune suradnje s Haagom neće biti ni govora o kandidatskom statusu Srbije. (L.S.N.)

*vijesti Otkrij Luksemburg Na seminaru Discover Luxembourg hrvatske su se tvrtke proteklog tjedna mogle upoznati s mogućnostima poslovne suradnje s Luksemburgom te luksemburškim financijskim sektorom, a povodom prvog službenog posjeta Velikog Vojvode Luksemburga Hrvatskoj u pratnji gospodarskog izaslanstva. Seminar je u Zagrebu organizirao gospodarski i trgovinski ured Veleposlanstva Kraljevine Belgije u suradnji s Gospodarskom komorom Luksemburga i HGK-om. Na sajmu u Kini 45 hrvatskih tvrtki Na međunarodnom sajmu robe široke potrošnje u kineskom gradu Ningbou prvi put se predstavilo 45 hrvatskih proizvo-

đača sa širokom paletom proizvoda, od vina, maslinovog ulja, konditorskih proizvoda, dodataka prehrani, ljekovitih pripravaka do sredstava za čišćenje. O interesu kineske strane za dolazak Hrvatske na sajam svjedoči i njihova ponuda besplatnog izložbenog prostora. Nakon otvaranja sajma održana je i prezentacija hrvatskog izvoznog i poslovnog potencijala.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( već 30 godina

( 9 zaposlenika

u obrtu Vin-stil proizvode tradicijske kućne papuče

u Geberitu

Geberit, Zagreb

VIN-STIL, VINKOVCI

Novi život stare slavonske počne Maleni obućarski obrt godišnje proizvede po 20.000 pari tradicionalnih slavonskih papuča koje su u svijetu suvenir s ljetovanja u Hrvatskoj

Za uspjeh nije dovoljan samo proizvod Osim za vodokotliće, tvrtka je specijalizirana i za proizvodnju sanitarnih uređaja i cjelokupnih sustava za vodovodne i odvodne instalacije

G

eberit Grupa, tvrtka sa 40 prodajnih kompanija i 16 proizvodnih lokacija širom svijeta, osnovana je davne 1874. u švicarskom Rapperswillu. Od početka, a posebice nakon 1912. godine, kada je osnivač Caspar Melchior Albert Gebert patentirao prvi vodokotlić u Europi, tvrtka, pa kasnije i brend Geberit, postali su prepoznatljivi upravo po nadžbuknim i ugradbenim vodokotlićima. U Hrvatskoj Geberit Grupa ima predstavništvo u Zagrebu, osnovano 1999. godine, i danas ima devet zaposlenika. Nenad Momčilović, voditelj predstavništva Geberita u Hrvatskoj, kaže kako je tvrtka, osim po vodokotlićima, specijalizirana i za proizvodnju sanitarnih uređaja i cjelokupnih sustava za vodovodne i odvodne instalacije u zgradama. Među proizvodima nalaze se elektronske armature za umivaonike i uređaje za ispiranje pisoara te sifoni, uljevne i iz-

ljevne garniture za kade i tuš-kade. “Geberit je započeo prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu preko zastupnika još sredinom devedesetih. Međutim, pokazalo se kako za uspjeh nije dovoljan samo dobar proizvod, nego su potrebni i ljudi puni znanja i entuzijazma u njegovoj promociji. Tako je brzo nastala potreba za formiranjem tima stručnih savjetnika koji su ponajprije promovirali tehnička rješenja, a tek

Za uspjeh su potrebni i ljudi puni znanja i entuzijazma u promociji proizvoda posredno se bavili prodajom”, prisjeća se ovaj inženjer građevinarstva. Ukorak s teškoćama Ocjenjujući današnju situaciju na tržištu, napominje kako se zbog toga što su Geberit proizvodi namijenjeni ugradnji u objekte,

dakle, građevinskom sektoru, može zaključiti da je i tvrtka pogođena krizom. “Iako je Geberit Grupa već u prvoj polovini 2009. u potpunosti uhvatila korak s nastalim teškoćama u Europi, a do kraja godine uzlaznom vrijednošću dionice pokazala da je uspješno svladala globalnu recesiju, stanje u hrvatskom gospodarstvu nam još ne nudi optimizam. Kao proizvođači vodokotlića najviše smo pogođeni zastojem u izgradnji stanova i hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj, no svojom širinom ponude cijevnih sustava za vodovod i odvodnju uspješno održavamo visok tržišni udio i u ovakvim okolnostima”, naglašava on. S obzirom na to da tvrtka ima vodeće mjesto u sanitarnoj branši u Europi, Geberit je prirodno izvrgnut stalnim napadima konkurencije. “To je normalno, i sve dok je konkurencija u okvirima fer tržišne utakmice, to ide u korist krajnjih kupaca i investitora”, zaključuje Momčilović. (B.O.)

T

radicionalna slavonska “počna” mnoge će podsjetiti na dane djetinjstva. No i danas je moguće uvući noge u te tople kućne papuče prepoznatljivoga krzneno-šarenog izgleda. I to zahvaljujući obućarskom obrtu Vinstil iz Vinkovaca u kojem tradicijske kućne papuče proizvode već 30 godina. Ipak, novi život tradicijske slavonske “počne” počeo je zapravo zadnjih godina kad su ih Vinkovčani počeli promovirati po sajmovima, prodavati diljem Hrvatske, pogotovo u vrijeme turističke sezone. Postale su prepoznatljiv hrvatski suvenir, a i pred postupkom su ishođenja certifikata zaštićenog hrvatskog proizvoda koji se u novo vrijeme proizvodi na stari način - uz mnogo ručne obrade. “Trenutačno smo jedini u Hrvatskoj koji legalno masovnije proizvode ‘počne’. Za njihovu je izradu potrebno dosta ručnoga rada, pa je vidljiva velika razlika od obuće koju izbaci stroj. Dosad čak nije bilo ni re-

klamacija, iako ih ljudi peru i u perilicama. Inače, svaki se proizvod ručno obrađuje, šiša, češlja i šije, a od materijala koristimo svinjski velur, ekokožu, umjetno i prirodno krzno...”, objašnjava

Dosad čak nije bilo ni reklamacija, iako ih ljudi peru i u perilicama, kaže vlasnica obrta Ljubica Brdar Ljubica Brdar, vlasnica obrta Vin-stil, iz kojega godišnje izađe i do 30.000 pari počni i oko 2000 pari preobuće, poznate kao cvičke, raznih boja i veličina. Svi su ludi za počnama Prodaju ih, veli, od Umaga do Korčule i Dubrovnika, po Zagrebu, Slavoniji... No vinkovačke počne šeću i po Italiji, Sloveniji i Danskoj. Poveći broj odlazi i u daleki svijet jer ih strani gosti kupuju kao prepoznatljiv i funkcionalan hrvatski

suvenir u vrijeme turističke sezone. A za zimske papuče iz Slavonije upravo je ljeto udarna sezona prodaje! Inače, prodaju se kroz maloprodajnu mrežu vukovarskog Borova, pojedinim trgovačkim lancima, suvenirnicama... Ljubica Brdar kaže kako su im trenutačno velik problem nenaplaćena potraživanja, dok istodobno drugima moraju plaćati unaprijed. Među ostalim, i sigurna nabava kvalitetnih sirovina od poznatih i stabilnih dobavljača po konkurentnim cijenama. Sugovornica koja je u obućarskoj struci preko 20 godina napominje kako su prisiljeni dio sirovina nabavljati u inozemstvu, kožu iz Slovenije i Srbije, a krzno iz Makedonijie iako su u nabavi cjelokupnog repromaterijala orijentirani na hrvatske tvrtke. U malom vinkovačkom obrtu s pet zaposlenih optimistični su i planova ne manjka. Ruku punih papuča iščekuju slobodno tržište kako bi ih bez komplikacija mogli prodavati diljem Europe... (E.D.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3631/36323631, 14. lipnja 2010.

(

u 70 zemalja na 5 kontinenata globalna kompanija Sika ima danas podružnice

Sika Croatia dio globalne kompanije

Rješenja za aftermarket tržište Sikini se proizvodi koriste u građevinarstvu, autoindustriji, metalnoj industriji i nautici Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

avne 1910. godine švicarski poduzetnik Kaspar Winkler sudjelovao je u elektrifikaciji željezničkog tunela St. Gotthard pri čemu je bio zadužen za hidroizolaciju tunela. Tada je predstavio novi tip morta na temelju silicij-karbida koji je nazvao Sika 1. Taj se novi materijal pokazao uspješnim, a cijeli je projekt kasnije dobio veliki međunarodni značaj. Time su postavljeni temelji Sika Grupe koja se proteklih stotinjak godina razvijala i postala globalna kompanija, a danas ima svoje podružnice u 70 zemalja na pet kontinenata. Prije 11 godina osnovana je i tvrtka kći Sika Croatia, koja danas zapošljava 39 djelatnika. Proizvodi za građevinarstvo i industriju Sika u svom proizvodnom programu ima proizvode za građevinarstvo i industriju. S tehničke strane, ta dva sektora dobro su

povezana, ali s marketinške strane oni ovise o potpuno različitim tržištima. Proizvodnja betona jedno je od osnovnih područja kojim se tvrtka bavi, a u proizvodnom programu među ostalim su aditivi za beton, reparaturni mor-

U core business Sike spada i lijepljenje i brtvljenje koje obuhvaća brojne proizvode na osnovi poliuretana, silikona, cementa i epoksida tovi i premazi za zaštitu i sanaciju betona, razni materijali za statička ojačanja pri čemu se posebice izdvajaju lamele od karbonskih vlakana za mostove i slične objekte. U core business Sike spada i lijepljenje i brtvljenje koje obuhvaća brojne proizvode na osnovi poliuretana, silikona, cementa i epoksida, a u posljednje vrijeme i sve više različitih hibrida. U ponudi se nalazi

i program za hidroizolaciju, antikorozivnu zaštitu te industrijske podove na osnovi epoksida. U području industrijskih proizvoda prodaju se i ljepila i brtvila za automobile. “Budući da u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja vozila, koncentrirani smo na onaj dio tržišta koji nazivamo aftermarket te u tom segmentu nudimo proizvode za lijepljenje autostakala i komponente te premaze za zaštitu podvozja. Iako proizvodnja jahti i manjih brodova još uvijek nije dovoljno razvijena, naša tvrtka nudi rješenja za razna konstruktivna ljepila kao i ljepila za sta-

kla te tikovinu”, rekao je direktor Sike Croatia Zoran Iljadica. Na usavršavanje u inozemstvo U uvjetima gospodarske krize i Sika se susreće s problemima. Iljadica kaže kako ni najveći optimisti ne očekuju istu ili povećanu razinu aktivnosti u graditeljstvu i industriji u odnosu na protekle godine. Moguće je da će neke industrijske grane koje su manje ovisne o izvozu, nešto bolje poslovati. No, pad potražnje i kupovne moći te teže dostupni i nepovoljni krediti snažno utječu na usporavanje gospodarstva

Optimizam unatoč krizi Sika Croatia u nekoliko proteklih godina bilježila je prosječni rast poslovanja od više od 30 posto godišnje. Najveći porast prodaje ostvarili su 2007. godine, čak 42 posto u odnosu na 2006. Protekle godine ostvarili su neto prodaju od 103,8 milijuna kuna što je 6,4 posto manje nego 2008. Zahvaljujući zadržanoj učinkovitosti poslovanja, ostvarili su blagi rast relativnog iznosa neto operativne zarade prije poreza, kamata i amortizacije, i to sa 18,5 posto na 18,8 posto neto prodaje, a zahvaljujući uspješnom upravljanju radnim kapitalom ostvaren je i značajan rast slobodnog novčanog toka. Unatoč krizi, ove godine u Siki planiraju ostvariti približne rezultate kao lani.

i investicija. “Hrvatska, naravno, nije izolirana i jasno da događaji u svijetu utječu na poslovanje tvrtki te općenito gospodarstvo”, istaknuo je Iljadica. Neki Sikini dobavljači iz inozemstva imaju problema s isporukama materijala i ispunjavanjem svojih ugovornih obveza, uglavnom zbog povećanih cijena sirovina te teškoća s financiranjem poslovanja. Svakodnevni razvoj tehnologije uvjetuje potrebu za stalnom edukacijom, a obrazovanje zaposlenika u Siki provodi se na dva načina. Iljadica kaže kako tvrtka provodi tzv. budžetedukaciju u sklopu tvrtkina proračuna, a ona se, u praktičnom smislu, dijeli na dva programa: prvi se provodi u Hrvatskoj s domaćim tvrtkama koje se bave usavršavanjem, a drugi pak organiziraju strane korporacije u onim europskim zemljama u kojima je Sika prisutna. Svake godine menadžment i pojedini zaposlenici odlaze na programe usavršavanja u inozemstvo.

*humano poslovanje Siemens donirao Dječjem selu Lekenik Siemens Hrvatska donirao je 35.000 kuna SOS Dječjem selu Lekenik, čime će se pokriti godišnji troškovi režija jedne od kuća u tom selu. Predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska Mladen Fogec predajući donaciju rekao je kako je ona dio Siemensova programa Siemens Caring Hands. “U sklopu tog programa, uz ostalo, djeci i mladima pružamo financijsku pomoć i potpomažemo njihovu edukaciju. Želja nam je ovom donacijom pridonijeti SOS Dječjem selu Lekenik koje se brine o stotinjak djece bez roditelja i roditeljske skrbi”, rekao je Fogec. PBZ Card za KBC Rijeka PBZ Card uručio je donaciju Kliničkom bolničkom centru Rijeka u iznosu od 53.480,40 kuna za kupnju četiri pulsna oksimetra i četiri višekratne SpO2 sonde. Uređaji su namijenjeni Klinici za pedijatriju te Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka. Donacija je dio projekta Činim dobro svaki dan - American Express kartica sa srcem putem koje PBZ Card pomaže projektu Praćenje djece s neurorizicima. Kuna po kuna od Antuntuna Izdavačka kuća Mozaik knjiga započela je humanitarnu akciju u svojih 20 knjižara i 16 klupskih centara Svijeta knjige pod nazivom Kuna po kuna od Antuntuna. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za smještaj što je tijekom liječenja potreban djeci koja su oboljela od malignih bolesti a nisu iz Zagreba, te za rad Centra za psiho-socijalnu rehabilitaciju Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima oboljelih od malignih bolesti. Mozaik knjiga odvaja dvije kune od svakog kupljenog proizvoda iz linije artikala Antuntun. Akcija će trajati do 31. srpnja ove godine.


12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 45 proizvođača

( 300 zaposlenih

predstavilo se na festivalu sira

u tvrtci Emporion Plus

1. međunarodni festival sira

Zdravko Živković, vlasnik i direktor Emporiona Plus

Kad cijeli Drniš slasno zamiriše Festival je organiziran s ciljem promocije domaće sirarske proizvodnje, pogotovo u ruralnim djelovima Dalmacije i Like

Živjeli smo iz vrijeme je za Sada živimo na staroj radnoj snazi, koja je već istrošena i na njo ne razumiju da nisu ništa dobili, nego su sami sebi stavili omču Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a Prvom međunarodnom festivalu sira, koji se u petak održao na Poljani, glavnom trgu Drniša, predstavilo se 45 proizvođača sira s područja

Na sajmu nastupaju uglavnom mali proizvođači

Hrvatske i četiri izlagača iz Bosne i Hercegovine. Na sajmu su izlagali i proizvođači vina, ljekovitog bilja i suvenira. “Na ovom području imamo velike potencijale za razvoj sirarske proizvodnje. Ključna prepreka tom razvoju svakako su i veliki problemi pri registraciji pojedinih proizvođača. Zato je ovakav sajam prigoda za edukaciju i upoznavanje proizvođača s mogućnostima koje im pruža organizirana proizvodnja. Pogotovo

su značajni poticaji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koji stimuliraju otvaranje mini sirana”, istaknuo je Josip Laća, voditelj Ureda HGK-a za područja posebne državne skrbi u Kninu. Laća smatra da je drniški festival sira dobra prilika za razvoj tržišta, a kada se na tržištu prepoznaju ovakvi mali ali vrlo kvalitetni proizvođači sira, doći će i do povećanja stočnog fonda te time i do povećanja proizvodnih kapaciteta. Od hobija do uspjeha Na sajmu nastupaju uglavnom mali proizvođači. Jedan od najkvalitetnijih i najposjećenijih izlagača je OPG Ante Petrović iz Pakova sela. Petrovići imaju stado od pedesetak muznih ovaca, a počeli su proizvoditi sir iz hobija još dok su imali samo pet ovaca. “Proizvedemo godišnje nekih 400 kilograma sira. Nikad nam nije bila bitna količina, nego smo radili na

Šampion OPG Ante Petrović Na Prvom međunarodnom festivalu sira Drniš 2010. održano je i ocjenjivanje sireva.Tako je za šampiona proglašen OPG Ante Petrović iz Pakova sela. Petrović je postao šampion za polutvrdi sir te za sir “iz mišine” od ovčjeg mlijeka, za koje je dobio maksimalan broj bodova. Zlatne medalje dobili su OPG Emil Oštarić, OPG Štula, OPG Kostelac, OPG Ankica Polja i OPG Marić.

kvaliteti. Zbog toga smo stalno surađivali sa stručnjacima Agronomskog fakulteta te s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, koji su nam pružali stručnu pomoć. Kvalitetu su prepoznali naši kupci koji po naše proizvode dolaze izravno k nama”, rekao je Slavko Petrović, suvlasnik OPG-a Ante Petrović. Petrović ovih dana dovršava modernu mini siranu, većeg kapaciteta, te je podnio zahtjev za njenu registraciju. Festival sira u Drnišu organizirali su Ured Hrvatske gospodarske komore za područja posebne državne skrbi u Kninu i Županijska komora Šibenik u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, Udrugom Mišinac i Gradom Drnišem. Festival se održao pod pokroviteljstvom Šibensko-kninske županije i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Festival je organiziran s ciljem promocije sirarske proizvodnje, pogotovo u ruralnim djelovima Dalmacije i Like, te pozicioniranja u ukupnoj hrvatskoj gastronomskoj i turističkoj ponudi. Isto tako, Festival je direktan poticaj stvaranju brenda autohtonih i tradicijskih sireva.

E

mporion Plus poslovni je nasljednik tvrtke Emporion Interijeri, koja je nastala 1993. godine kao dio Emporion Grupe. Zdravko Živković je na njenu čelu od 1997., a 2006. tvrtka se izdvaja iz grupe i nastavlja djelovati samostalno. Emporion Plus 2007. preuzima tvrtku Graditelj Karlovac, povećava broj zaposlenih na gotovo 300 te proširuje spektar radova. Izgradili su ili opremili niz poslovnih i turističkih objekata, trgovačkih centara i zgrade državne uprave. Emporion Plus trenutačno radi na trgovačkom centru Vrbani, domu umirovljenika Rab, stambenoposlovnom centru Utrine, laboratoriju BioGnosta, Pravoslavnom duhovnom centru, te dovršava Petrolovu benzinsku postaju i Stambeno-poslovni centar Maksimir u Zagrebu. U graditeljstvu ste više od 20 godina, od toga 10 godina u Australiji. Kako se dogodilo da ste otišli u tu daleku zemlju? - U Australiju sam otišao 1987. godine, trbuhom za kruhom. Tamo sam izučio zanat i ostao do 1997. Živio sam i radio u Sydneyju, ali kako sam radio i više od 100 sati tjedno, tek sada kada povreme-

no odem u Australiju zapravo upoznajem taj velegrad. Možete li usporediti graditeljstvo u Hrvatskoj i u Australiji? - Odnos prema poslu tamo je posve drukčiji nego kod nas. Ne može svatko, kao kod nas, otvoriti graditeljsku tvrtku i baviti se tim poslom. Nije dovoljno imati 20.000 kuna za osnivanje tvrtke. Graditeljstvom se bave čitave obitelji, to je višegeneracijski posao, često rade zajedno mama, tata,

Manje je projekata, pale su cijene gradnje, a cijene materijala fluktuiraju pa je otežano planiranje

sin, kći, baka i djed, i sva imovina im je uložena u tvrtku. Nema cjenovnog dampinga, a ako vam tvrtka propadne, 10 godina ostajete bez putovnice ili sve dok ne vratite dugove. Mnogi se žale na nelikvidnost i izbjegavanje plaćanja dugova otvaranjem novih tvrtki. Imate li vi takvih problema? - Imamo jedno veće dugovanje koje nam stvara određene poteškoće u poslovanju, ali vjerujemo da će biti naplaćeno. Mi-

slim da nelikvidnost nije problem pravosuđa, već zakona koji dopušta dužnicima da otvaraju nove tvrtke. Samo treba promijeniti taj zakon i tu ne treba biti originalan, treba ga prekopirati od uspješnih zemalja. Kako procjenjujete sadašnje stanje na tržištu nekretnina? - Manje je projekata, pale su cijene gradnje, a cijene materijala fluktuiraju pa je otežano planiranje poslovnih rezultata. Uvedene su licencije za tvrtke, a time trebamo i veći broj ljudi za dobivanje licencije, dok je sve veća nesigurnost za pribavljanje posla za te ljude. Manje je infrastrukturnih projekata pa raste konkurencija na komercijalnom građevinskom tržištu. Više ne prolaze loši projekti bez infrastrukture ili mravinjaci u kojima nema dovoljno mjesta za parkiranje, a dobra lokacija i kvaliteta gradnje uvijek će naći kupce. Što je s vašim projektom stambeno-poslovnog centra Maksimir? - Pri kraju smo s radovima pa dovršetak i tehnički pregled planiramo u sljedećih mjesec dana. Prodaja ide polako, ali ide. Prodano je malo manje od polovine kvadrata, a kako smo ozbiljno krenuli s prodajom u vrijeme najveće krize, mislim da bi-


13

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( više od 100 sati tjedno Živković radio u Australiji

( 20 godina u građevinarstvu

nad svojih mogućnosti, realizam j ne možemo ubrzati proizvodnju. A mladi bi svi htjeli biti ekonomisti i menadžeri. Kod nas ljudi slave kad dobiju kredit jer oko vrata Nije to baš med i mlijeko, kako mnogi ovdje misle. Gdje su svi ti naši povratnici, ti milijunaši? Vratili bi se barem neki od njih kad bi bila istina da imaju milijune. Od svih naših ljudi koji su radili vani, imamo možda 10 milijunaša. A takvi se više neće ni vratiti. Srcem jesu Hrvati, ali razumom su Amerikanci, Australci ili nešto treće. Ja sam se vratio kad mi se sin rodio, nisam htio ostati tamo, iako imam i državljanstvo. Vjerujte da se kruh tamo teško zarađuje.

smo trebali biti zadovoljni iako nas čeka još puno posla. Prednost je tog projekta jako dobra lokacija u neposrednoj blizini parka Maksimir, ali i kvalitetna gradnja i unutarnje uređenje, kao i dobra prometna povezanost. Kako vidite skoru budućnost graditeljstva? - Na žalost, sada živimo na staroj radnoj snazi, koja je već istrošena. I ja sam istrošen, u Australiji sam teškim radom stekao i razne profesionalne

bolesti. Mi bismo ubrzali proizvodnju, ali to ne možemo na istrošenim ljudima. A mladi bi svi htjeli biti ekonomisti i menadže-

ri, svi bi radili po bankama, kupovali i prodavali. Mi kao narod imamo problem mentaliteta nerada. Pogledajte poljoprivredni-

EU će biti naš mrtvački kovčeg Kako gledate na približavanje Hrvatske Europskoj uniji? - Europska unija bit će naš mrtvački kovčeg, ako ikada i uđemo. Izgubit ćemo identitet, izgubit ćemo sve. Nedavno sam bio u Sloveniji, tamo radimo Petrolove pumpe. Zbog Grčke sada svaki Slovenac mora dati 200 svojih eura. Ne vjerujem da takav projekt može uspjeti. Tito je to pokušao, pa nije uspjelo, ne vjerujem ni da će Europi uspjeti. Kad-tad će Nijemci reći da neće raditi za cijelu Europu.

ke. U Australiji kad imate plodnu zemlju, vi ste bogat čovjek. A mi uz toliko plodne zemlje nismo bogati, nego ispadamo sirotinja. Kod nas ljudi slave kad dobiju kredit jer ne razumiju da nisu ništa dobili, nego su sami sebi stavili omču oko vrata. Sve manje banaka je spremno financirati projekte i postroženi su uvjeti financiranja. Kapital je skup, a očekuje se veliko učešće investitora. Prije početka gradnje moraju se znati budući kupci i zakupci barem za

50 posto projekta. Čak se moraju predočiti i predugovori, što je vrlo teško ostvarivo u današnje vrijeme. Australija za mnoge ima reputaciju zemlje u kojoj su svi bogati. Je li to baš tako? - Meni nije žao što sam tamo naučio raditi, ali od svih onih koje sam doveo u Australiju nijedan nije ostao, svi su se vratili. Neki od onih koji su ostali rado bi se vratili, ali nemaju ni za avionsku kartu.

Jeste li se ikada pokajali zbog povratka u Hrvatsku? - Ne, nikada. Ovdje ima puno više prostora, ali mi ne znamo gospodariti svojim novcem. Ne mogu gledati dnevnike na televiziji i ide mi na živce što svi kritiziraju državu i što uvijek netko drugi mora biti kriv. To je naš mentalitet. Čovjek se može s ponosom nazivati Hrvatom u Australiji iz samo jednog razloga: svi su ondje ostavili zdravlje teško radeći. Zamislite da su ljudi ovdje tako teško radili. A ova kriza je kao i sve prethodne, nama kriza nikada neće ni proći. Zato mi je malo smiješno kad ljudi stalno kukaju. Nije ni meni sjajno, ali ne kukam. Ovo što je sada, to je realnost, a može biti i još gore. Živjeli smo iznad svojih mogućnosti.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( do 0,5% ukupnog BDP-a

*vijesti Hrvatska vina u uglednom društvu

godišnji gubici Hrvatske na poplavama i sušama

IZAZOVI KLIMATSKIH PROMJENA Najpoznatija vinska kritičarka na svijetu Jancis Robinson objavila je na svojim web stranicama osvrt na hrvatska vina, koji je rezultat kušanja na predstavljanju u Londonu, što ga je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Jancis Robinson o vinima piše od 1975. godine i autorica je nekih od najutjecajnijih knjiga o vinima. Izvještaj je u njezino ime sastavila kolegica Julia Harding, koja ističe kako malvazija istarska ima veći potencijal kvalitete od graševine. Što se crvenih vina tiče, od plavca malog više su joj se svidjela vina temeljena na teranu. Siemens: novi sustavi za željeznicu Njemački Siemens predstavio je svoje signalno-sigurnosne sustave za željezničko-cestovne prijelaze. Proizvodi uključuju pogone branika, skretničke pogone, LED signalne lampe, brojače osovina i senzore kotača. Prikazani Siemensovi proizvodi već su postavljeni na nekim prugama u Njemačkoj, a dio sustava mogao bi se proizvoditi i u suradnji s domaćim tvrtkama, s obzirom na to da brojače osovina proizvodi i tvrtka Altpro iz Zagreba. S Karlovačkom pivovarom povezano 5500 radnih mjesta Karlovačka pivovara predstavila je svoje prvo izvješće o održivosti, koje uključuje opise najvažnijih programa i aktivnosti tijekom 2009. u ekonomskoj, društvenoj i dimenziji zaštite okoliša. Između ostalog, rezultati studije pokazali su da je ukupan broj radnih mjesta koja su na neki način povezana s Karlovačkom pivovarom (uključujući poslovne partnere i dobavljače) čak 5500. To znači da svako radno mjesto u pivovari vodi do 14 novih radnih mjesta.

Ne brinite, bit će gore

Svjetska meteorološka organizacija upozorava kako će se vremenski ekstremi u Hrvatskoj posebno odraziti na energetiku, poljoprivredu, turizam, zdravstvo i transport te pozivaju na pripreme Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

P

oplavljene slavonske njive i očajni poljoprivrednici podsjetili su kako klimatske promjene i posljedične elementarne nepogode redovito pohode i našu zemlju nanoseći joj goleme štete. Stručnjaci već dugo upozoravaju kako će vremenski ekstremi u budućnosti biti još izraženiji pozivajući države na međuna-

Klimatske promjene u idućim će godinama postati još izraženije rodnu suradnju, jače angažiranje državnih vlasti, ministarstava, organizacija, stručnjaka, civilne zaštite, ali i na buđenje svih ljudi. Podvučeno je to i prošloga tjedna u Zagrebu na dvodnevnom skupu o nacionalnoj politici Hrvatske za smanjenje rizika od posljedica prirodnih katastrofa. Prijeko potrebnim ocijenjeno je jačanje pripravnosti na svim državnim i regionalnim razinama, a važnim jača ulaganja u prognoze

i analize kako bi se podržalo planiranje za sve riziku izložene sektore. Visokokvalitetni hidrološki, meteorološki, seizmološki nadzori i uspostave integriranog sustava dojave požara trebali bi pridonijeti odgovornom planiranju za sve riziku izložene sektore. Još veći ekstremi “Klimatske promjene u idućim će godinama i u Hrvatskoj postati još izraženije. Analize pokazuju kako u idućim godinama možete očekivati još veće vremenske ekstreme - suše, valove vrućina, šumske požare, poplave... To će se posebno odraziti na sektore koji su od velike važnosti poput energetike, turizma, poljoprivrede, zdravstva i transporta. Zato je nužna koordinacija više ministarstava, regionalna umreženost i općenito multisektorski pristup. Uz važnost razvijanja nacionalnih planova, nužne su i suvremene službe DHMZ-a, kvalitetan sustav ranog uzbunjivanja i drugo”, upozorila je Maryam Golnaraghy iz Svjetske meteorološke organizacije na skupu koji je organizirao UNDP u Hrvatskoj, u surad-

nji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom, Europskom komisijom, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te Državnim hidrometeorološkim zavodom. Previše ili premalo voda, naglasila je Maryam Golnaraghy, neće biti dobro ni energetici niti poljoprivredi. Podsjetila je kako su hidroelektrane glavni izvor električne energije u nas, dok turizam ima dvadesetak posto udjela u BDP-u. Damir Trut, ravnatelj DUZS-a, naglasio je kako je hrvatska vlada već donijela procjene ugroza te da će do konca godine biti na snazi novi plan zaštite i spašavanja. Među ostalim, istaknuo je kako je važno preventivno djelovati za slučaj ka-

tastrofe te se pripremiti za nove izazove poput klimatskih promjena. Nepogode odnose novac UNDP je izračunao kako prosječni godišnji ekonomski gubici Hrvatske od poplava, suša i drugih nepogoda odnose do 0,5 posto BDP-a Hrvatske, a nacionalna sredstva za slučajeve katastrofa godišnje iznose 5,5 milijuna američkih dolara. Ukazuju kako našoj zemlji nedostaje akcijski plan i strategija za smanjenje rizika od katastrofa i sustavni razvojni planovi. Kako informacija mora biti mnogo brža od događanja, važnom je ocijenjena uspostava centra za rano upozoravanje u

Poplave i potresi prijete Poplave, potresi i šumski požari ključne su prirodne opasnosti koje utječu na našu zemlju. DUZS procjenjuje da je oko polovine kopna ispod 200 metara nadmorske visine ugrožen poplavama, odnosno 15 posto ukupnog teritorija, oko 87.000 stanovnika, 799 kilometara cesta, preko 116 hektara obradivih površina, 63 gospodarska objekta, 57 naselja... Potresima je podložno čitavo područje Hrvatske. Gotovo 40 posto teritorija s preko 2,8 milijuna stanovnika mogu pogoditi potresi osmog i devetog stupnja Merkalijeve ljestvice, a više od polovine teritorija potresi sedmog stupnja. Naša je zemlja podložna i jakim kišama i snijegu, suši, ledu na cestama, tuči, olujnim vjetrovima i toplinskim valovima.

DHMZU-u koji bi radio bez prestanka. Među imperativima je i jačanje investicija u klimatsko modeliranje, u prognostiku i analizu, poticanje regionalne i međunarodne suradnje i umrežavanje na svim razinama bez obzira na granice. No, DHMZ-u manjkaju sredstva i za nužne dijelove sustava koji se odnose upravo na smanjenje rizika od katastrofa. Ne posjeduju resurse nužne za održavanje analitičkog i prognostičkog sustava u aktivnom radu 24 sata dnevno, niti novca za suvremene mreže za hidrometeorološke opservacije, meteorološke radare i detekcije munja. U izvješću DHMZa ističu kako imaju potporu Vlade za nadzor i suzbijanje tuče, no drže ga upitnim sa znanstvenog gledišta kao i njegovu korist za poljoprivredni sektor. Smatraju kako vrijednost boljih hidrometeoroloških opservacija i usluga za nacionalni gospodarski razvoj, a naročito za smanjenje rizika od katastrofa još nije u potpunosti prepoznata niti je u dovoljnoj mjeri cijene Vlada i političari.


www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

dossier: DRVNA INDUSTRIJA 15

Drvoprerađivački sektor plaća ceh svoje izvozne orijentacije

Kriza nažalost još nije iza nas Zaposlenost je pala ispod 20.000 radnih mjesta, izvozna tržišta se tek konsolidiraju, a kupci skidaju cijene i rješavaju se nepouzdanih partnera. Na domaćem tržištu tvrtke gube pozicije zbog nepovezanosti s distribucijom

Marijan Kavran direktor Drvnog klastera

P

rilike u gospodarstvu nisu ohrabrujuće, a drvoprerađivački sektor plaća ceh svoje izvozne orijentacije. Nisu to nove spoznaje, nego sinteza stavova glavnine drvoprerađivača. Većina parametara još uvijek ima negativne predznake, iako se cijela situacija čini mnogo povoljnijom nego prošle godine koja je uistinu bila katastrofalna. Tvrtke se unatoč svemu dobro nose s posljedicama ozbiljnih padova koji su zaljuljali i uzdrmali njihove poslove, iako se kroz oporavak i konsolidaciju branše uočavaju duboki ožiljci što će ostati kao spomen na najveću svjetsku krizu koju smo dosad doživjeli. Zaposlenost je pala ispod 20.000 i to je najveći gubitak branše. Više od 7000 radnih mjesta nije moguće nadomjestiti, a gotovo je sigurno da se svako ugašeno radno mjesto neće ponovno otvoriti. Kriza je na Zapadu dosegnula svoje dno i

mnoga nama važna tržišta započinju proces svoje konsolidacije. Međutim, ništa nije kao prije, teže se sklapaju poslovi i većina kupaca poslijekrizno razdoblje doživljava kao svojevrsno čistilište i rješava se nepouzdanih dobavljača te čini daljnji pritisak na cijene. Stoga se kao ključno postavlja pitanje imaju li naše tvrtke snage za tu novu reformu koja priznaje samo najbo-

U protekle dvije godine naši izvoznici već su dotjerali svoje uštede i racionalizacije do maksimuma i sada nemaju rješenja za nove tržišne pritiske

lju kvalitetu i koja postaje nova paradigma naših inozemnih tržišta. Kod kuće se stvari pogoršavaju Treba istaknuti da su u protekle dvije godine plivajući u svim kriznim ograničenjima naši izvoznici već dotjerali svoje uštede i racionalizacije do maksimuma i sada nemaju rješenja za nove tržišne pritiske. Većina smatra da su na tome putu opstanka usamljeni i osjeća se

doza rezigniranosti. Kriza u hrvatskoj drvnoj industriji još nije dosegnula svoj maksimum, iako bismo svi mi to željeli napisati ili izreći. Svi se moramo suočiti s mukotrpnim razdobljem konsolidacije u kojem treba nadoknaditi nagomilane obveze nastale prošlih godina kada se preživljavalo sa 30 do 50 posto manje prihoda i kada su se mnoge obveze gurale sa strane, za bolja vremena. Voljeli bismo reći da je sada nastupilo to vrijeme pospremanja i rješavanja nagomilanih teškoća. S druge strane, kod kuće se stvari pogoršavaju i domaće tvrtke gube ionako krhke pozicije. Za mnoge naše velike industrijske proizvođače Hrvatska se čini premalom budući da proizvode milijun stolica ili stotine tisuća nekog drugog proizvoda, pa su se proteklih 20 godina okrenuli izvozu. Istodobno su velike strane kompanije pomno analizirale naše tržište te procijenile da Hrvatska ima dobar prodajni potencijal, pa se izrađuju planovi izgradnje novih prodajnih mega centara za prodaju namještaja i drugih sličnih proizvoda, disperzirano po svim županijama. Više je nego očito da su domaće tvrtke pogriješile i izabrale krivu strategiju nastupa na domaćem tržištu.

Izgubljena je poveznica s distribucijom i više je nije moguće kontrolirati niti na nju ozbiljnije utjecati. Domaće tržište već izgubljeno Logika prisustva domaćih proizvoda u prodajnoj mreži svakog grada ili sela podrazumijeva da se domaći parketi, prozori i namještaj mogu naći i u svakom domu, novogradnji ili u svakoj zamjeni ili obnovi nečeg dotrajalog. Nažalost, ne postoji izgrađena svijest i pozitivan stav o postojanju kvalitetnog domaćeg proizvoda i po-

stupak rehabilitacije kod domaćih potrošača i profesionalaca koji odlučuju o uporabi domaćih na drvu baziranih proizvoda bit će dugotrajan. Stoga se i tema ovogodišnje sedme po redu drvno-tehnološke konferencije odnosi na osvajanje domaćeg tržišta, statistički gledano, za nas već izgubljenog. Zadatak je više nego složen jer mi ne zauzimamo nešto novo, ne ulazimo u neke složene niše svjetskog tržišta, nego trebamo osvojiti izgubljene pozicije kod svojih susjeda, kao i kod domaćih potrošača. Postoji mno-

go razloga da vjerujemo kako to možemo ostvariti i kako nije prekasno. Provedena istraživanja potvrđuju da domaći potrošači imaju pozitivan stav o kvaliteti naše sirovine i o tradiciji prerade drva i da bi se pod uvjetima iste cijene i kvalitete uvijek odlučili za domaći proizvod. U izvozu se individualno mogu lakše ostvariti neki pomaci i to tvrtke često i rade, no za promjenu stavova cijelog domaćeg tržišta napori jedne tvrtke nisu dovoljni, nego se traži koordinirani nastup svih proizvođača.

Sedma drvno-tehnološka konferencija 14. i 15.lipnja 2010. Opatija, hotel Četiri opatijska cvijeta ponedjeljak, 14. lipnja 10.00 Otvaranje Sedme drvno-tehnološke konferencije 10.30 1. blok: Analiza stanja na domaćem tržištu 12.00 2. blok: Pozicioniranje na stranom i domaćem tržištu 15.00 3. blok: Drvna industrija i šumarstvo, Društveno odgovorna javna nabava utorak, 15. lipnja 9.00 Radionice (teme: organizacija distribucije, razvoj novih proizvoda i važnost drvne indusrije u regiolanom razvoju, poboljšanje kvalitete izvoza) 12.00 1. blok: Institucionalni okvir - tezutati bespovratnih potora 12.45 2. blok: Povećanje korištenja domaćih proizvoda od drva 13.30 Zaključenje rada


16 dossier: DRVNA INDUSTRIJA

7 do 8%

1,713 mil t

udio drvne industrije u hrvatskom izvozu

robe izvezeno lani - to je 42.000 tona manje nego 2008.

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

655 mil $

vrijedan prošlogodišnji uvoz drvnih proizvoda

Drvna industrija

Porasla potražnja za jeftinom

Nakon niza godina rasta kriza je u 2009. godini smanjila izvoz na 755 milijuna američkih dolara. Trg pozitivna jer je izvezeno robe od drva za 100 milijuna dolara više nego što je uvezeno Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska drvna industrija snažno je osjetila ovu krizu. Do 2008. godine izvoz je bilježio stalan veliki rast tako da je te godine drvnih proizvoda i namještaja izvezeno u vrijednosti 977 milijuna američkih dolara. U prošloj kriznoj godini izvoz je pao na 755 milijuna dolara. Ako gledamo količinski, u protekle tri godine nije se znatnije mijenjala količina robe jer je u 2007. godini izvezeno 1,765 milijuna tona robe, godinu dana kasnije 1,755 milijuna, a u prošloj godini 1,713 milijuna tona. Očito je kako je u kriznoj godini porasla potražnja za jeftinijom robom. Uvoz prati izvoz U zadnje tri godine uvoz je pratio trend izvoza. Tako je 2007. godine uvoz iznosio 836 milijuna američkih dolara, da bi godinu dana kasnije porastao na 905 milijuna. U 2009. uvoz je pao na 655 milijuna američkih dolara tako da je i lanjske krizne godine zabilježen suficit robne razmjene od

100 milijuna dolara, što je u hrvatskom gospodarstvu velika rijetkost. Hrvatska drvna industrija u hrvatskom izvozu niz godina sudjeluje s respektabilnih sedam do osam posto. Prema procjenama stručnjaka, s obzirom na kvalitetu domaće sirovine, tradiciju prerade drva na ovim prostorima te jačanje trenda uporabe drveta kao ekološkog i obnovljivog materijala, može se očekivati

Najtraženiji na svjetskim tržištima su hrvatski parketi te prozori i vrata porast udjela tog sektora u ukupnoj hrvatskoj industriji. Najtraženiji na svjetskim tržištima su hrvatski parketi te prozori i vrata, dok neka tradicionalna tržišta iskazuju veliki interes i za masivni namještaj. Posljednjih godina velik je interes i za drveni briket i pelete što je također posljedica većeg interesa za uporabu obnovljivih izvora energije. Iako drvna industrija bilježi pozitivnu robnu razmjenu,

i dalje je većina namještaja u hrvatskim trgovinama ali i domovima stranog podrijetla, bez obzira na to što mnogi hrvatski proizvođači proizvode namještaj koji se na svjetskim tržištima prodaje kao roba renomiranih svjetskih dizajnerskih proizvođača namještaja. Najveći izvoz hrvatski drvari ostvaruju na tržištima Njemačke, Francuske i Italije na kojima završava 58 posto izvoza. Najviše uvozimo upravo namještaj, a

27 posto tog uvoza dolazi iz Italije, 15 posto iz Slovenije, a osam posto iz Poljske. Hrvatske tvrtke od sirovine proizvode i piljenu građu svih vrsta i dimenzija, furnir i furnirske ploče te otpreske, ploče od usitnjenog drva, parkete i zidne obloge, građevinske elemente od drva i druge proizvode od drva, pluta i pletarskih materijala. Proizvodi se i impregnirano drvo za različite proizvode od električ-

Uvoz i izvoz drvnih proizvoda i namještaja

Broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja

1200

30.000

1000

25.000

800

20.000

600

15.000

400

10.000

200

5000

0

2005. Uvoz

2006. Izvoz

2007.

2008.

2009.

Izvor: DZS, obrada HGK

0

2005. 2006. Broj zaposlenih

2007.

2008.

XII 2009. I 2010. Izvor: DZS

Nužno je tražiti nova tržišta U doba krize nužno je pronalaziti načine za ulazak na nova tržišta, ali i zadržati stara, kaže Daniel Smiljanić iz Pan Parketa. “Upravo zato treba odlaziti na sajmove na tržištima Bugarske, Rumunjske, Kosova i Albanije. Tamo se manje proizvodi, a više trguje, pa je kriza manje utjecala na stanje na tržištu nego u zapadnim zemljama koje su sve mahom proizvođači.” Pan parket se u posljednje vrijeme upravo okreće tim nezasićenim tržištima na kojima njihov parket još nije poznat. “Prije odlaska na sajmove provjerimo stanje na tržištu, uspostavimo kontakte s partnerima preko naših diplomatskih predstavništava, kao i preko Hrvatske gospodarske komore, i onda na sajmovima upoznajemo partnere.” Na većini tržišta hrvatske tvrtke izravno rade s kupcima i rijedak je slučaj da netko zastupa hrvatske proizvode. “Često se događa da kupac traži neke proizvode koje mi ne radimo. Ako netko od naših kolega radi takve proizvode, povezujemo ih s kupcem”, ističe. Većih stranih ulaganja u sektor drva za sada nema, a Smiljanić razlog vidi u birokraciji. “Potencijalni investitori znaju za kompliciranu proceduru u Hrvatskoj. Mislim da svi oni čekaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju kada će svako njihovo ulaganje biti i sigurnije i jednostavnije”, zaključuje.


17

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

20.000 ljudi

Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa

sada zaposleno u drvnoj industriji (oko 5400 manje nego u 2008.)

m robom

govinska bilanca i dalje je nih stupova do željezničkih pragova, ali i glazbala, sportski rekviziti, četke i kistovi, te drvna ambalaža, briketi i peleti. Sirovina je velikom većinom iz hrvatskih šuma, a najviše se prerađuju hrast, bukva, jela, smreka, jasen, grab, joha i javor. Smanjuje se broj zaposlenih U preradi drva i proizvodnji namještaja već je niz godina zaposleno više od 20.000 ljudi, a u 2008. ta je brojka premašila i 25.400. Ako se tom broju dodaju i zaposleni u obrtima vezanima uz proizvodnju drva i papira te šumarstvo, u Hr-

vatskoj je tada dobivalo plaću oko 50.000 radnika. Porast broja tvrtki u tom razdoblju zabilježen je u proizvodnji piljene građe te proizvoda za graditeljstvo. No i taj sektor pogodila su

Može se očekivati porast udjela drvnog sektora u ukupnoj hrvatskoj industriji otpuštanja i zatvaranja tvrtki. Prema statistikama, u prosincu 2009. broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja pao je na 19.063, a u siječnju na manje od 19.000 (18.943).

Struktura izvoza drva i drvnih proizvoda (2008.) Drvo (uključujući lamele i daščice za parket nesastavljene)

Jahanje na olujnim valovima

Spori oporavak drvnog sektora očekuje se tek potkraj 2011. godine. Država bi sektoru mogla pomoći fiskalnim mjerama, javnim nabavama te sofisticiranim protekcionizmom Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

riza je značajno pogodila drvni sektor, nestala su mnoga radna mjesta i pozitivni trendovi posljednjih 10 godina su zaustavljeni. O stanju u sektoru razgovaramo s direktorom Spin Valisa i predsjednikom Udruženja drvoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gopodarskoj komori Zdravkom Jelčićem.

Ploče vlaknatice od drva Ploče od iverice i slične ploče Građevinska stolarija i ostali drvni proizvodi Drvo obrađeno po dužini Ostali proizvodi od drva

Struktura izvoza namještaja (2008.) Nosači madraca, oprema za krevet i slično Ostalo pokućstvo Pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini i slično Sjedala

Struktura uvoza namještaja (2008.) Nosači madraca, oprema za krevet i slično Ostalo pokućstvo Pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini i slično Sjedala

Izvor: DZS

Hoće li krizi doći kraj u ovoj godini? - Do kraja godine nastavit će se trend smanjivanja broja zaposlenih u drvnom sektoru, no ne drastično. Svjedoci smo snažne deindustrijalizacije, izvoz je kronično ugrožen, a nekonkurentnost vrlo visoka. Ako ne želimo sutra strancima prodavati samo sirovinu - trupce - ili izgubiti suverenitet nad šumama, danas moramo žurno primijeniti pa i nekonvencionalne metode kako bismo održali, oživjeli i potaknuli one tvrtke u sektoru koje imaju finalnu proizvodnju namještaja, podnih obloga i građevinske stolarije. Tako bismo domaću sirovinu oplemenili te kroz visoku dodanu vrijednost pla-

sirali u izvoz. Siguran sam da u kratkom roku u sektoru možemo udvostručiti izvoz. Kako to ostvariti? - Hrvatska ne primjenjuje sofisticirani protekcionizam. Neke se države ne libe otvoreno poduprijeti svoju industriju formalnim i neformalnim zabranama uvoza. To one čine uvodeći nacionalne standarde, kontrolne mjere za zaštitu zdravlja, tehničke norme i strožu kontrolu pri carinjenju robe i kod unutarnjeg prometa. Supstitucija uvo-

Lošom organizacijom i slabom efikasnošću teško se može boriti protiv konkurencije za je izvoz, posebice uvoza robe loše kvalitete. To su problemi koje najviše muče sektor. Očekujemo da se Vlada s državne razine spusti na pojedinačne sektore. Kroz nove mjere industrijskih i fiskalnih politika treba javnom nabavom povećati domaću proizvodnju, a monetarna politika konačno treba poskupjeti uvoz. Nastavak visoke razine državne potrošnje u krizi dovodi do potiskivanja nas iz privatnog sektora koji jedini mo-

Nužna jača podrška države Jeste li zadovoljni podrškom države drvnoj industriji? - Država je preslabo intervenirala u sektor. U Udruženju drvne industrije već godinama snažno zagovaramo selektivnu intervenciju u sektor putem većih potpora - većih rabata, kasa skonta, rokova plaćanja i kamata prema Hrvatskim šumama i HEP-u, i to ciljano prema tvrtkama koje imaju osvojeno inozemno tržište, dobar proizvod, tehnologiju, urednost u plaćanju svojih obveza i pozitivan tok novca. To bi osnažilo konkurentnost, ohrabrilo daljnje investiranje u tehnologiju, dizajn, znanje i nova tržišta. žemo biti nositelji dugoročnog održivog rasta. Previše je nepoznanica u okruženju da bih davao kratkoročne i dugoročne prognoze sektora, no do kraja 2010. godine drvni sektor će biti u teškoj situaciji i u stagnaciji, a spori oporavak očekujemo tek u drugoj polovini 2011. godine. Usporedimo li sadašnje stanje s plovidbom na olujnom moru, znamo da se uvijek mora gledati preko valova, a ne u valove, inače bismo mogli zaroniti zajedno s njima. Je li kriza “očistila” drvnu industriju od onih koji nisu imali perspektivu? - Svake godine dio tvrtki mora propasti. To je u gospodarstvu normalan proces. No problem je u tome što se ne otvaraju nove tvrtke s novim radnim mjestima. Moguće je da bi neke tvrtke propale i bez recesije jer nisu odradile vlastito re-

strukturiranje i prilagodbu vrlo izazovnom i otvorenom tržištu. Lošom organizacijom i slabom efikasnošću teško se može boriti protiv okrutne konkurencije na globalnom tržištu. Što otežava poslovanje hrvatskih drvara? - Trošak rada u Hrvatskoj je, u usporedbi s mnogim zemljama koje nam konkuriraju, prevelik. Imamo i veliki pritisak poreznih i neporeznih davanja, a kamate su više nego na zapadnom tržištu. Monetarna politika, gledano prije svega kroz tečaj, vrlo je nepovoljno djelovala na drvni sektor. Vlastita akumulacija je preslaba te svako kreditno i nekreditno skupo zaduživanje je mnoge izravno opteretilo, a kriza i recesija su samo ubrzale narušavanje strukture bilance, rast gubitaka i smanjenje konkurentnosti.


18 dossier: DRVNA INDUSTRIJA

80% prodaje

novih prozora u Austriji potaknuto je akcijom “staro za novo”

50% cijene

u toj je akciji subvencionirala austrijska država

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

2011. godine hrvatski proizvođači nadaju se sličnoj akciji i kod nas

Energetska učinkovitost

Prozori “staro za novo” Akcijom koju pokreću hrvatski proizvođači prozora želi se pokrenuti proizvodnja i smanjiti gubitak energije u domaćinstvima i uredima “Iako nam je namjera na ovaj način promovirati drvene prozore koji su kvalitetni, u trendu, jedinstveni te potpuno ekološki, akcija bi vrijedila i za proizvode od drugih materijala. Kao tržišni lideri, moramo promovirati ono što je u trendu, ali i ono što je nužno u svim sustavima. Već sada postoji kategorizacija gra-

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

taro za novo - krilatica je kojom mnogi trgovci povećavaju promet u svojim prodavaonicama. S tim sloganom krenut će i nova akcija koju inicira Udruga proizvođača prozora. Proizvođači poručuju kako, po uzoru na slične projekte u zapadnim zemljama, žele omogućiti građanima i tvrtkama da smanje svoje režijske troškove ljeti i zimi, te uz to osigurati svoju proizvodnju. Kako kaže Nikolina Babić, direktorica čakovečke tvrtke Pan, ideja potječe iz Austrije i još nekih zapadnih zemalja koje su, želeći smanjiti energetsku potrošnju, subvencionirale zamjenu energetski neučinkovitih prozora novijima koji bolje zadržavaju toplinu zimi i hladan zrak ljeti. “Energetika je pitanje broj jedan u gotovo svim europskim zemljama, po-

Kroz otvorene ili loše prozore rasipa se najviše energije

sebice u ovo vrijeme kada cijene energenata rastu, a većina Europe, pa tako ni Hrvatska, nije sigurna u svoje energetske izvore”, ističe Nikolina Babić. U Hrvatskoj su energetski učinkovite zgrade rijetkost, a upravo kroz otvorene ili loše prozore rasipa se najviše energije. Austrijska iskustva pokazuju kako je čak 80 posto

prodaje novih prozora na tržištu potaknuto akcijom kojom austrijska država subvencionira zamjenu i do iznosa većeg od 50 posto prodajne cijene. Porezna olakšica kao rješenje Franjo Mihelčić, direktor tvrtke Lokve, kaže kako je već u sklopu drvnog klastera napravljen prijedlog mjera kojim bi

se fasadni elementi na građevinama mogli zamijeniti. “Jedan od prijedloga je sličan modelima u Europskoj uniji, a možda bi ga najjednostavnije bilo provesti kroz porezne olakšice”, ističe Mihelčić. Povrat uloženog mogao bi se ostvariti uz i kroz povrat poreza na kraju godine ili uz ispostavu računa ili predračuna o izmjeni prozora.

đevina prema energetskoj učinkovitosti pa je logično i da na našim proizvodima postoji deklaracija o energetskim vrijednostima odnosno o toplinskim koeficijentima”, dodaje Mihelčić. Kreću info akcije Proizvođači očekuju da će država i njene agencije široke ruke dočekati inicijativu te da će sredstva za taj projekt biti osigurana već u sljede-

ćoj godini, kaže Nikolina Babić. “Mi proizvođači ćemo bez obzira na odluku Vlade krenuti s informativnim akcijama i standardizacijom proizvoda. A odredit ćemo koeficijente i razrede kvalitete i uvesti markice o energetskoj učinkovitosti za koje će jamčiti naše udruženje. Vjerujemo da ćemo tako olakšati izbor našim kupcima”, dodaje ona. Većinu posla na tržištu prodaje prozora za sada ostvaruju stranci. U ovu je akciju združeno ušlo 14 proizvođača koji tako mogu osigurati poziciju na tržištu, ali i pobuditi svijest kupaca za energetski učinkovitije građenje. Kampanja će biti usmjerena i prema projektantima i investitorima koji će na stručnim skupovima biti upoznavani s prednostima ugradnje drvene stolarije. Udruženje će do ljeta imati dovršen program, a veliku pomoć u dokumentaciji i iskustvu osigurat će austrijski proizvođači prozora.

Energija iz drva

Peleti kao izvor prihoda i ušteda U hrvatskim šumama postoji veliki obnovljiv i neiskorišten energetski potencijal

U

z veće korištenje u Hrvatskoj peleti mogu biti novi izvor prihoda domaće drvne industrije i ušteda u energetici, jedan je od zaključaka seminara o trendovima na tržištu energije iz drva u Hrvatskoj koji je održan u veljači ove godine. Hrvatska se kao potpisnica Protokola iz Kyota obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za pet posto do 2012. go-

dine. Jedan od načina za to je povećano korište-

Hrvatski proizvođači peleta svoje proizvode većinom izvoze jer ih na domaćem tržištu nemaju kome prodati nje obnovljivih izvora energije u koje se ubraja i šumska i drvna bioma-

sa. Peleti su moderan drvni ogrjev koji omogućava automatizirano korištenje u grijanju, a dobiva se iz drvnog ostatka. Europske države čak subvencioniraju njegovu potrošnju, a samo u Njemačkoj je do sada instalirano više od 125.000 kotlova na pelete čije je instaliranje subvencionirano sa 20 do 30 posto troškova. Do 2020. se očekuje kako će se taj broj četiri puta povećati. Hrvatska ima čak dese-

tak proizvođača peleta, no gotovo se sve proizvedeno izvozi jer Hrvatska još nije pronašla model za sufinanciranje kupnje peletnih kotlova, a potrošači su slabo upoznati s prednostima upotrebe peleta. Da je administracija lakša... Kako bi se to promijenilo, u zaključcima seminara se preporučuje pojednostavljenje dobivanja dokumenata za korištenje

biomase, osnivanje tima stručnjaka koji bi promovirali uporabu biomase, te jačanje aktivnosti kako bi se iskoristili europski fondovi upravo u izgradnji takvih postrojenja. Do sada je za iskorištavanje šumske biomase sufinancirano 167 projekata sa 73,4 milijuna kuna, što je nedovoljno za ostvarenje cilja da se do 2020. proizvodi 85 megavata električne energije u elektranama na biomasu.

Isto tako postoji i potencijal za sadnju energetskih nasada na više od 180.000 hektara. No prije toga ne smije se zaboraviti problem većine potencijalnih proizvođača električne energije iz biomase - što s neiskorištenom toplinskom energijom. Stoga je nužno napraviti projekte kojim bi se i ta energija u što većoj mjeri iskoristila. (K.S.)


MERIDIJANI 19

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 1,501 mlrd €

iznosili su prihodi španjolske lige

Najvažnija sporedna stvar u Europi

Nogometno tržište teško 15,7 milijardi eura S prihodima od 2,3 milijarde eura, engleska Premier liga i dalje donosi najviše prihode od svih nogometnih liga na svijetu

S

ada kada je počelo Svjetsko nogometno prvenstvo, na kojem nažalost nema naših Vatrenih, valja naglasiti kako je, unatoč izazovima u globalnom ekonomskom okruženju, nogometno tržište u Europi vrijedilo 15,7 milijardi eura u sezoni 2008./2009. Gledano u domaćim valutama, Liga petice (Engleska, Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska) podigla je u prošloj sezoni svoje prihode na ukupno 7,9 milijardi eura, ističe se u Godišnjem pregledu financija u nogometu konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Bundesliga, Seria A i Liga 1 ostvarile su porast prihoda u sva tri ključna segmenta – pravima od TV prijenosa, utakmicama i oglašavanju. S prihodima od 2,3 milijarde eura, engleska Premier liga i dalje donosi najviše prihode od svih nogometnih liga na svijetu. No, deprecijacija funte od sedam posto u odnosu na euro utjecala je na smanjenje razlike prihoda te lige u odnosu na drugoplasiranu Bundesligu. Razlika u prihodima tih dviju liga iznosi 0,7

milijardi eura. Bundesliga je zabilježila impresivan rast prihoda od 10 posto, tako da su joj prihodi dosegli 1,575 milijardi eura, čime je nadmašila lanjsku drugoplasiranu ligu, španjolsku La Primeru. Prihodi španjolske lige iznosili su 1,501 milijardu eura, zahvaljujući pobjedama Barcelone i Madrida, no ukupan prihod ostalih klubova se smanjio. Prihodi talijanske Serie A povećali su se za pet posto, te sad iznose 1,494 milijarde eura, zahvaljujući čemu je plasirana ispred francuske prve lige, čiji su prihodi po prvi put premašili milijardu eura. Eredivisie je vodeća liga izvan Lige petice Plaće igrača u Ligi petice porasle su za šest posto, premašivši prvi put pet milijardi eura. U engleskoj i talijanskoj ligi porast plaća nadmašio je stopu rasta prihoda,

dok je Bundesliga postala najprofitabilnija europska liga. Operativna dobit njemačkih klubova porasla je na 172 milijuna eura,

Plaće igrača u Ligi petice premašile su, prvi put, pet milijardi eura čime su nadmašili Premier ligu. Talijanska Seria A i francuska prva liga i dalje bilježe gubitke. U Španjolskoj, Barcelona i Real Madrid ostvarili su znatnu operativnu dobit, dok ostatak klubova ima znatne operativne gubitke. Valja napomenuti kako je nizozemska Eredivisie i dalje vodeća liga izvan Lige petice, s prihodima od 422 milijuna eura. Novi Uefin sustav licenciranja klubova i regulativa o financijskom fair playu, odobren u svibnju 2010., a koji se odnosi na ulazak u Uefina natjecanja, zahtijevat će od mnogih europskih klubova uspostavu učinkovitije ravnoteže između prihoda i rashoda. Ključni dio regulative je “točka pokrića” što, u načelu, znači da klubovi neće smjeti potrošiti više no što zarade, nakon što se uzmu u obzir određeni neoporezivi troškovi. (V.A.)

Pogled u svijet

Potresi u europskom bankarstvu dr. Uroš Dujšin

K

ada se, kao u posljednjem tjednu svibnja, tri najvažnija indikatora stabilnosti europskih banaka poremete, to je očit znak za uzbunu, opominje Economist. Prvi od njih je kamatna stopa na međubankarske kredite (LIBOR) koja je 2. lipnja za tromjesečne kredite više nego udvostručena na 0,5 posto, nakon što je mjesecima stagnirala na 0,25 posto. Taj indikator pokazuje i daljnju tendenciju (makar usporenog) rasta, a stanje na termin-

ECB je nedavno procijenio kako bi banke eurozone ove godine trebale izdvojiti 123 milijarde eura kao rezervacije za rizične zajmove skim tržištima ukazuje na to da bi se on i opet mogao udvostručiti do kraja godine. Citigroupove analize procjenjuju da bi se taj pokazatelj tijekom sljedećih mjeseci mogao i utrostručiti, s obzirom na povećani rizik od gubitaka koje bi neke banke mogle pretrpjeti zbog svojih plasmana u državne obveznice. Drugi indikator je širenje razlike (spread) između LIBOR-a i relativno sigurne kamatne stope za prekonoćne kredite (OIS), koja je u svibnju bila utrostručena na 0,3 posto, što ukazuje na to da banke radije zadržavaju slobodna sredstva na svojim računima nego da ih iznose na međubankarsko tržište. Porast LIBOR-a kao i razlike prema OIS-u zabrinjavaju. Kada oba ova indikatora rastu, to znači da je ugroženo međusobno povjerenje. Napokon, tre-

ći indikator je stanje na tržištu osiguranja kreditiranja rizika (credit-default swaps, CDS) koji odražava rizičnost kreditnih plasmana na financijskom tržištu. U posljednjih nekoliko dana CDS je pove-

S posebnom se pozornošću prati financijsko stanje španjolskih banaka na koje bankari sjevernih zemalja gledaju s podozrivošću, iako španjolski dužnosnici tvrde kako im ne treba pomoći. Dio sa-

ćan čak i za najveće banke, što ukazuje na to da rizici – iako još umjereni – rastu.

dašnjih potresa potječe i od strahovanja da bi vlada neke veće europske zemlje, poput Španjolske, mogla proglasiti moratorij. To bi bila velika nevolja za europske banke. No nervozu stvara i uvjerenje da su europske banke zakasnile u procjeni mogućih gubitaka od plasmana privatnom sektoru. ECB je nedavno procijenio kako bi banke eurozone ove godine trebale izdvojiti 123 milijarde eura kao rezervacije za rizične zajmove. No taj bi se iznos mogao kompenzirati profitima od vrijednosnica čije se cijene oporavljaju. U 2009. godini banke eurozone bile su u stanju pokriti otprilike jednake troškove rizičnih plasmana i još uvijek iskazati dobit.

Slom ipak daleko Za sada, to su tek podrhtavanja, a ne potresi – ocjenjuje Economist. I LIBOR i OIS bi se trebali udeseterostručiti da bi dostigli razinu iz vremena propasti famoznog Lehman Brothersa. K tome, iako se razlike u CDSima povećavaju, one su niže nego što su bile prije no što je objavljen paket mjera za spašavanje Grčke. To znači da su financijska tržišta potresena, ali da je slom ipak daleko. Ta okolnost je djelomično i rezultat pomoći koju Europska (ECB) i druge središnje banke još pružaju posrnulim bankama. ECB nudi najmanje 800 milijardi eura kredita, u zamjenu za ne uvijek besprijekorne državne obveznice i drugu dubioznu imovinu. Čak i kada središnji bankari širom svijeta govore o obustavljanju tih posebnih programa za povećanje likvidnosti donesenih u vrijeme krize – činjenica je da, prema procjenama banke UBS, vrijednost raspoloživih sredstava u tu svrhu i dalje raste.

Opasno ovisni o pomoći ECB-a Ipak, događaje proteklih tjedana ne bi trebalo ignorirati. Neke su banke postale opasno ovisne o pomoći ECB-a. K tome su se okrenule kratkoročnom kreditiranju umjesto da idu na sigurnije dugoročne plasmane. Kada sve banke donose jednake odluke, tada dolazi do pojave kolektivnog ludila pa čitav sustav postaje ranjiv na tržišne poremećaje.


20 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

“ Nikad nije bilo ovoliko nezainteresiranosti, totalnog izostanka entuzijazma za proces kao što je to sada.”

Andrej Plenković, državni tajnik za eurointegracije

Veoma uspješna konferencija

Pregovori s EU-om

Andrej Plenković: Požuruju nas

Biznis im Konferencija ovakve vrste mogla se dogoditi tek Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

H

Računa se kako je Hrvatska u ovih gotovo pet godina pregovora zbog bilateralnih natezanja izgubila 22 mjeseca Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

D

ržavni tajnik za eurointegracije Andrej Plenković nesporno spada među pet Hrvata s najboljim razumijevanjem Europske unije. Nakon gotovo pola desetljeća bilaterale u Parizu vratio se na teren multilaterale, na zahtjevni posao koji je – potvrdila je dosadašnja praksa – bio koristan budućim članicama EU-a u finalnoj fazi pregovaračkog procesa. Među njegovim prioritetima je i briga o kvalitetnom uigravanju elemenata državne uprave za razdoblje nakon ulaska u zajednicu, “da nam ne bi što promaknulo i tako nanijelo štetu hrvatskim interesima”. Tijekom njegova prvog boravka u Bruxellesu na novoj dužnosti savjetovano mu je da Hrvatska požuri s pregovorima. “Vrijeme za proširenje doslovno nestaje”, rekli

su mu, a države članice, obuzete krizom i vlastitim problemima okreću se domaćim, kratkoročnim interesima zapostavljajući one u EU-u. “Nikad nije bilo ovoliko nezainteresiranosti, totalnog izostanka entuzijazma za proces kao što je to sada”, Plenkovićev je dojam. Izvjesno je i da je dvadesetak tisuća glasova u Sloveniji, koliko je potvrdu arbitražnog sporazuma dijelilo od odbacivanja, doslovno spasilo proširenje, makar za Hrvatsku. Dva poglavlja još blokirana Računa se kako je Hrvatska u ovih gotovo pet godina pregovora izgubila 22 mjeseca zbog bilateralnih natezanja. Proces je pokazao kako se famozno poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava najmanje odnosi na ono što se opisuje kao prilagodba zajedničkoj pravnoj stečevini (acquis), preduvjeti su uglavnom vezani uz

uspješnost reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije. Poglavlje bi trebalo biti otvoreno na idućoj međuvladinoj konferenciji krajem mjeseca, učestali su pozivi da se isto učini s preostala dva poglavlja, od Slovenije još blokiranom Vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom te Tržišnim na-

Hrvatska je uključena u sastavljanje pristupnog sporazuma u kojem zasad nema posebnih zahtjeva tjecanjem koje čeka restrukturiranje brodogradnje. Iz Europske komisije su hrvatsku stranu upoznali s detaljima prijedloga mjerila za zatvaranje Pravosuđa; tvrde kako su dovoljno zahtjevna da Hrvatska neće biti u stanju zatvoriti to poglavlje u ovoj godini. Koplja se

lome na tome kako definirati famozni track record, kredibilnu potvrdu rezultata. Hrvatska smatra da treba pokrivati razdoblje dulje od startanja pregovora. “Računamo da ćemo tijekom mađarskog predsjedanja u prvoj polovini iduće godine potpisati pristupni sporazum, potom slijedi referendum”, kaže državni tajnik Plenković dodajući kako će Vlada morati itekako dobro zapeti da građane zemlje privoli za članstvo u Uniji. “Neću biti sretan prođe li referendum s tijesnom većinom, ovakvi strateški koraci traže veliku potporu”, ocijenio je nekidan na predavanju u Centru za europske političke studije. Hrvatska je aktivno uključena u sastavljanje pristupnog sporazuma u kojem - za sada - nema nekih posebnih zahtjeva. Članice EU-a očito vjeruju obećanju Zagreba da se neće ponašati na “dobrosusjedski” način.

rvatska ima ambicije i potencijale, ona je umrežena u širi prostor kojim kolaju ideje i projekti. Na konferenciji o Hrvatskoj, idućoj članici EU-a, s naglaskom na ekonomskom potencijalu regija, koju je organizirala Hrvatska poslovna mreža u suradnji s Misijom RH pri EU-u i pod pokroviteljstvom europarlamentarnog izvjestitelja za Hrvatsku, obrađene su neke aktualne teme. “Zadnjih je nekoliko godina Hrvatska postigla značajan napredak u nekoliko gospodarskih područja, posebice u turizmu, prometu, poduzetničkom obrazovanju, području obnovljive energije i energetske efi-

Slavica Singer upozorila je na opasnost odlaska mladih ljudi iz Hrvatske kasnosti te u suradnji gospodarstva i znanosti; svjesni smo da je Hrvatska u recesiji uzrokovanoj ne samo globalnom krizom već i vlastitim strukturalnim problemima, no uvođenjem i provedbom pravih mjera, privlačenjem novih investicija i upotrebom svih svojih resursa Hrvatska može krenuti putem oporavka”, u uvodnoj je riječi istaknula direktorica Ureda HGK-a u Bruxellesu Dragica Martinović. Hrvatska ima položaj, dobre prometne veze, prirodne resurse. Ima planova i vizija, potvrdili su sudionici. Tu su i pregovori

koji se približavaju kraju, iznio je državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, u zadnji tren uskočivši u program konferencije. Puna dvorana Organizatori skupa osigurali su nekoliko izvrsnih istupa – i za divno čudo, u vrijeme potpune letargije spram proširenja EU-a, napunili dvoranu zainteresiranima. Svi su izašli s power point prezentacijama, izmjenjivali su se ljudi iz nekoliko hrvatskih regija, tvrtki i institucija skupa s kolegama s kojima surađuju, a u slučaju Istre i talijanske pokrajine Friuli Venezia Giulia i dijele zajedničke uredske prostorije u Bruxellesu. Konferencija ovakve vrste mogla se dogoditi tek u vrijeme zatvaranja pregovora i nakon mnogo godina inte-


21

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

“ Obrazovanje poduzetnika je prostor u kojem dobro dođu stečena iskustva.”

Goran Radman, dekan veleučilišta VERN

o Hrvatskoj u EU-u

ma velike šanse

u vrijeme zatvaranja pregovora i nakon mnogo godina interakcije i umrežavanja u briselskom prostoru Energija sve važnija Tema energije sve će više okupirati gospodarstvo, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a, pridružujući se praktičnim iskustvima španjolske Valencije. Direktor briselskog ureda Juan Manuel Revuelta Perez opisao je kako se to radi s reciklažom jestivog ulja i kako jedan turistički kraj rješava pitanje otpada. Duško Radulović iz tvrtke Energo Ltd iz Rijeke indirektno je naznačio koliki se prostor otvara tvrtkama na području obnovljivih izvora energije. Procjenjuje da je u Hrvatskoj udjel obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji tek jedan posto. Za 10 godina Hrvatska će kao članica EU-a biti obvezana podići razinu udjela na 20 posto. Radulović se tuži na previše birokratiziranosti i kompliciranu proceduru. Hannes Swoboda: Čuvajte ljude Austrijski eurozastupnik nikada nije bio stidljiv u kritikama, jednako kao što je žestok u podršci i dobronamjernim upozorenjima Hrvatskoj. Hannes Swoboda je nakon sastanka s Andrejem Plenkovićem ponovio upozorenje - preneseno Vladi Hrvatske - da restrukturiranje brodogradilišta ne smije donijeti gašenje grane niti veliki gubitak visokokvalificirane radne snage. Swoboda podsjeća na slučaj Grčke koja se previše oslonila na turizam, tajna uspješnosti je i u raznovrsnosti, zato ljude sa znanjem i radnim vještinama ne smijete izgubiti, ponovio je upozorenje kakvo je zadnjih tjedana odašiljano u Zagreb i iz Europske komisije. rakcije i umrežavanja u briselskom prostoru. Poslužila je kao razmjena informacija i iskustava. Europske zemlje još uvijek otkrivaju Hrvatsku – kao što Hrvatska otkriva njih, ispituje njihove prakse i iskustva trenirajući se za članstvo. Kada direktor Luke Rijeka Bojan Hlača iznese kako je želja Rijeke postati vodećim kontejnerskim terminalom na Jadranu te da vlak do mađarske granice vozi (novom prugom do Karlovca) pet sati, to je poruka koja će jednom biti ugrađena i u europske projekte. Za sada, u razdoblju krize, pruga je tek san, garniran najavom iz Europske investicijske banke (EIB) da se sprema do sada najveće ulaganje razvojne banke EU-a u Hrvatsku - modernizacija i rekonstrukcija glavnih željezničkih pravaca.

Oko milijardu eura, jednom kada prođe proceduru, bit će tek dio zahvata koji će Rijeci i širem području, zoni Srednje Europe koja joj gravitira, osigurati puno korištenje kapaciteta. Poslastica za potencijalne investitore bio je istup Denisa Ivoševića iz Istarske županije. Istrani, power pointom pod prepoznatljivim amblemom koze, bez problema govore što su im jake strane, a gdje su tanki i što se sve promijenilo zadnjih dvadesetak godina prelaskom s masovnog turizma “španjolskog tipa” na male obiteljske hotele i na šarolikost ponude, od golfa preko gastronomije do maslinarstva. To je ilustracija jednako solidnog obrazloženja trendova u domaćem turizmu Sandre Čorak, direktorice Turističkog instituta Hrvatske.

Obrazovanje poduzetnika prostor je gdje jako dobro dolaze stečena iskustva, a ponekad se valja pogaziti i neka tradicija, kako je podsjetio Goran Radman s VERN-a upozoravajući na slabosti sustava. Znanje pokreće Radman je na čelu privatnog sveučilišta, pokazatelj uspješnosti njegove institucije je to što golema većina diplomanata čak u ovim kriznim vremenima nađe posao u roku od godine dana nakon završetka studija. Zgodno je iskustvo iznio direktor briselskog ureda Štajerske Erich Korzinek koji je rastumačio kako se u poslovnim školama educiraju budući poduzetnici kroz program u kojem učenici tjedno provedu pola radnog dana trenirajući realne situacije u imaginarnoj tvrtki uz virtualni novac i dobra/usluge.

Rezultat je među ostalim i to da je u 28 posto tvrtki s jednim zaposlenim u Štajerskoj taj zaposleni mlađi od 30, a u tri posto mlađi od 20 godina! Iskustvo je to koje bi valjalo prenijeti i šire... A koje će zasigurno zaintrigirati Efku Heder iz

Valja istaknuti odličnu organizaciju skupa i visoku razinu informacija, sve u okružju EP-a Centra JI Europe za podučavanje poduzetnika (SEECEL). Distribuirajući znanja, Centar okuplja osam zemalja JI Europe i odnedavno Tursku. U dijelu rasprave na temu suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice kao motora ekonomskog razvoja Slavica Singer s Osječkog sveu-

čilišta upozorila je na opasnost odlaska mladih ljudi. Zapošljavanje nije samo gospodarska i socijalna obveza, ono ima i svoju moralnu komponentu, poručila je ističući kako je područje Osijeka, nakon što je poharano ratom, na polovini BDP-a Zagreba i na trećini istarskog. Hrvatska poslovna mreža osnovana je 2007. godine te okuplja većinu hrvatskih institucija u Bruxellesu. U organizaciji skupa sudjelovali su briselski ured HGK-a, tri regionalna ureda (hrvatskih regija, Panonije, Istre), Misija pri EU-u, Veleposlanstvo u Belgiji te Micro grupa LTD. Valja istaknuti odličnu organizaciju skupa i visoku razinu informacija, sve u okružju Europskog parlamenta, jedne od budućih destinacija i za predstavnike Hrvatske.

*vijesti Šef Delegacije EU-a s ministrom Popijačem Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren prvi put se službeno sastao s hrvatskim ministrom gospodarstva Đurom Popijačem. Razgovarali su o Programu gospodarskog razvitka, o sljedećim koracima vezanim za privatizaciju brodogradilišta, te o tome kako Delegacija EU-a može pomoći u procesu restrukturiranja. Vandoren je istaknuo teškoće koje priječe privlačenje inozemnih ulaganja u Hrvatsku, kao i potrebu unaprjeđenja sustava javne nabave. Popijač je izvijestio Vandorena o stanju u energetskom sektoru i naglasio potrebu za kapitalnim investicijskim projektima nužnim za budući razvoj Hrvatske. Potpore manje razvijenim hrvatskim područjima Ravnatelj Uprave za europska pitanja Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske Ian de Jong i vršitelj dužnosti Stalnog predstavnika Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Alessandro Fracassetti potpisali su sporazum o provedbi projekta Potpora slabije razvijenim područjima u Hrvatskoj radi pripreme za Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije (ZPP) i razvojnu politiku ruralnog područja uz smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene. Cilj tog projekta je podržati lokalne zajednice, male proizvođače i lokalne vlasti u pripremi za ZPP Europske unije, kao i u korištenju razvojne politike ruralnog područja EU-a. Projekt će se provesti na područjima Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije. Projekt podržava Vlada Kraljevine Nizozemske sa 500.000 eura, dok će UNDP i hrvatska predstavnička tijela ukupno dati 321.200 eura.


22 HRVATSKA & REGIJA

( 60 mil Eur

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

ulaže Magneti Marelli u kragujevačku tvornicu

( 400 radnika

dobit će posao u proizvodnji autodijelova

Srbija pokreće regionalnu mrežu proizvođača autodijelova

Meta suradnje: Fiatovi kooperanti Regionalni proizvođači autodijelova pozvani su na povezivanje jer jedino se udruženi mogu nametnuti kao dobavljači, primjerice baš Fiatu koji u Kragujevcu gradi novu tvornicu autodijelova Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

T

vrtke koje se bave proizvodnjom autodijelova u Jugoistočnoj Europi mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu samo ako se povežu u jedinstvenu mrežu. Zato je i napravljen projekt Autoklastera Jugoistočne Europe s pomalo nezgrapnim nazivom Međunarodna suradnja mreža obrazovnih i istraživačkih institucija s kooperantima i drugim organima aktivnim u automobilskoj industriji, koji financira Europska unija i koji bi trebao biti prvi korak u povezivanju kompanija što se bave proizvodnjom komponenti za autoindustriju u ovom dijelu Europe, kaže direktor Autoklastera Srbije Igor Vijatov. “Ovim projektom želimo formirati prvu održivu mrežu automobilske industrije u Jugoistočnoj Europi sa specifičnim fokusom na inovativnim aktivnostima i suradnji između znanstveno-istraživačkog sektora, automobilskih klastera i visokoš-

kolskih ustanova u regiji. Cilj je omogućiti zajednički znanstveno-istraživački rad, ali i osvajanje novih proizvoda. Uz to što ćemo na taj način promovirati čitavu našu regiju, namjera nam je u budućnosti doći do razvoja i izrade proizvoda u kojem će sudjelovati i kompanije iz Srbije”, objašnjava Vijatov.

Hrvatska u Kragujevcu Na sajmu Auto Compo net 2010. na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore predstavili su se u okviru Automobilskog klastera Hrvatske ovi proizvođači autodijelova: Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva, Eloda, Feroimpex automobilska tehnika, Histec, Liktin, Lipik Glas, Munja, Opruga metalni proizvodi, AD Plastik, Siga International, Stražoplastika i Wifi.

Razmjena znanja je važna Štefan Hudoba, direktor Autoklastera zapadne Slovačke, koji je u ime EU-a i nositelj ovog projekta, ocjenjuje kako je

Glavni isporučitelj autodijelova za Fiat Magneti Marelli počinje uskoro graditi tvornicu u Kragujevcu

kriza donijela promjene u industriji tako da se i proizvođači moraju više okrenuti osuvremenjivanju i tehnološkom razvoju. U Slovačkoji postoje tri velika proizvođača: Volkswa-

Svjetski gigant Magneti Marelli Tvrtka Magneti Marelli zapošljava oko 33.000 ljudi na 67 proizvodnih lokacija (ukupno 80 proizvodnih jedinica) u 16 država (Italija, Francuska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Rusija, Slovačka, Turska, SAD, Meksiko, Brazil, Argentina, Kina, Japan, Indija, Malezija i Južna Afrika). Pretprošle godine ostvarili su prihod od 5,4 milijarde eura.

gen, Peugeot i Kia. Kapacitet njihovih tvornica je 900.000 automobila godišnje, ali su prošle godine, kaže, zbog krize proizveli samo 600.000. “Nemoguće je napredovati u ovoj industriji bez inovativnih procesa, a to znači da moramo pripremiti mlade ljude za novu eru koja dolazi. Oni će biti nositelji tehničkog razvoja i zato moramo ulagati u njihovu edukaciju. A to najbolje možemo učiniti ako se sve zemlje ove regije povežu u jedinstvenu mrežu, tako da razmjenjuju svoja znanstveno-istraživačka znanja”, navodi Hudoba. On smatra kako je situacija u Srbiji, ali i u drugim zemljama regije, slična onoj u Slovačkoj te da je zato prioritet rad na tehničkom razvoju. “Analizirali smo razvojne cen-

tre u ovom dijelu Europe i vidjeli da svi imaju stare standarde. Shvatili smo kako nam svima nedostaje istraživački centar za budućnost. Samo povezani mi možemo biti konkurencija proizvodima koji dolaze iz Kine i Indije. U Srbiji se također proizvode automobili, ali vi se svi zajedno s partnerima iz regije morate nametnuti da postanete dobavljači jer Fiat već ima svoju dobavljačku mrežu. To će biti najlakše učiniti ako imate tehnički unaprijeđen, kvalitetan, a cijenom pristupačan proizvod”, upozorio je Hudoba. Na stvaranju takvih proizvoda, ali i regionalne mreže proizvođača autodijelova uvelike se radi, a centar okupljanja je Kragujevac, jer je tu i Fiat. Činjenica je isto tako da Fiat

sa sobom “vuče” uhodane partnere, ali da se i lokalna konkurencija, doduše u povojima, neće lako dati. To najbolje ilustriraju dvije činjenice: glavni isporučitelj autodijelova za Fiat Magneti Marelli počinje uskoro graditi tvornicu u Kragujevcu, a Kragujevac je imao prvi regionalni sajam proizvođača autodijelova na kojem je sudjelovalo i 14 poduzeća iz Hrvatske i 15 iz Bosne i Hercegovine, kao i tvrtke iz drugih susjednih država. Kako surađivati s Fiatom Talijanska kompanija Magneti Marelli potpisala je krajem svibnja sporazum sa srbijanskom vladom i Gradom Kragujevcem o izgradnji tvornice autodijelova (sustavi suspenzije, ispušni sustavi i su-

stavi mehaničke kontrole) u koju će biti uloženo 60 milijuna eura, a zaposlit će 400 radnika. Generalni direktor te kompanije Eugenio Razelli pozvao je i druge proizvođače autodijelova da investiraju u Srbiji i kazao kako se investicije njihove kompanije realiziraju zahvaljujući podršci vlade Srbije koja je osigurala 10 milijuna eura. O tome da se misli ozbiljno govori i šest posjeta Fiatovih stručnjaka i kooperanata u zadnjih mjesec dana radi pripreme proizvodnje autokomponenti za, po svoj prilici, novi topolino i još jedan potpuno nov model. S Fiatovim kooperantima regionalni proizvođači autodijelova mogu surađivati kupnjom licencije ili stvaranjem mješovitih poduzeća.


23

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 1200 slovenskih željezničara

*vijesti Na crnogorskom primorju 110.000 Bosanaca Nacionalna turistička organizacija Crne Gore očekuje i ovog ljeta dobar posjet gostiju iz BiH, bolji nego prošle godine. Na promociji turističke ponude te organizacije rečeno je kako će na temelju dosadašnjeg bukinga na Crnogorskom primorju boraviti više od 110.000 gostiju iz BiH. Istodobno, bio bi veliki uspjeh ako se dosegnu prošlogodišnje brojke posjeta turista iz Srbije.

prije nekoliko mjeseci poslano kućama na čekanje

Njemački Deutsche Bahn NOVA UGROZA ZA SLOVENIJU

Vozi me vlak u – DB Bivši čelnik Deutsche Bahna Hartmut Mehdorn rekao je kako nema smisla restrukturirati samo Slovenske željeznice, nego da u paket treba uvezati još i Intereuropu te Luku Koper Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

rošao je i taj referendumski zahtjevan dan kada je slovenska politika na biračko tijelo prevalila teret odgovornosti za arbitražno određivanje granice u Piranskom zaljevu te na još nekoliko spornih mjesta na crti razgraničenja s Hrvatskom. Birači su tako iznenada došli u položaj da nevoljko uče zamršenu građu međunarodnog prava. No mnogi su “brisali” s nastave tako da je na birališta izašlo četrdesetak posto birača – njih 20.000 prevagnulo je u korist arbitraže. No,

za slovenske nacionalne interese, tvrde podozriviji, nije problem Hrvatska. Sada je veći problem Njemačka, konkretno, njen Deutsche Bahn.

Mnogi sve više zaziru od Mehdorna kao poznatog “rezača troškova” Nije tajna da je u novije vrijeme često viđeni gost u Sloveniji Hartmut Mehdorn. Taj gospodin poznat je po tome što je desetak godina vodio DB – ne samo vodio nego i izveo iz velikih gubitaka. Napuštajući tvrtku

Čija će biti Luka Koper Obalna sindikalna organizacija upozorava da je DB 100 posto u vlasništvu njemačke države. DB je pak vlasnik logističke tvrtke Schenker. Obje žele na more i dalje na Daleki istok, a nemaju čvrsto uporište nigdje na Balkanu. Peter Majcen, generalni tajnik sindikalne organizacije, smatra kako nije dobro prepustiti Luku Koper njemačkom partneru jer će taj određivati prometne tokove - što će ići u Koper, a što u sjevernonjemačka pristaništa. Svi su sada opsjednuti pitanjem što učiniti da se u Koper uplovljava slovenskim teritorijalnim vodama. “Pita li itko o budućnosti - može li točka uplovljenja ostati slovenska?” Majcen odgovara da Koper neće biti slovenska luka, nego luka nekog holdinga u 100 postotnom njemačkom vlasništvu. Inače, u kuloarima se proširila priča da bi DB mogao kupiti dugove SŽ-a, Intereurope i Luke Koper u pola cijene - otprilike za 350 milijuna eura. Teret infrastrukture partner iz Njemačke prepustio bi slovenskoj državi.

(navodno zbog pretjerano revnog videonadzora nad zaposlenicima), Mehdorn je ostavio milijardu eura dobiti. Sada je taj menadžer slobodan, toliko slobodan i materijalno neovisan da će do jeseni dolaziti u Sloveniju savjetovati njenu vladu u raspetljavanju željezničarskog (gubitaškog) čvora, i to samo uz povrat putnih troškova i troškova smještaja. Što će se još rezati? Oprezniji su odmah aktivirali znak za uzbunu. Slovenijom leti šapat – čuvaj se toga Danajca, pogotovo stoga što dolazi besplatno. Nitko točno ne zna koliko već Mehdorn ima duboko svoje prste u željezničarskom gubitaškom čvoru. Nepobitna je činjenica da je prije nekoliko mjeseci poslano kućama na čekanje 1200 slovenskih željezničara i da Slovenske željeznice nesmetano obavljaju isti opseg poslova. Mnogi sve više zaziru od Mehdorna kao poznatog “rezača troškova”. Što će ovdje još rezati, pitaju se mnogi tangirani, a takvih je najviše u Slovenskom primorju. Naime, zna se da je Mehdorn pristao na savjetnički posao za slovensku vladu

Zbog političkih tenzija roba ostaje na policama

Razumljivo je da su slovenski gospodarstvenici bili najgorljiviji pobornici arbitražnog sporazuma s Hrvatskom. U odzivu na predreferendumska zbivanja pokazali su da konflikti s Hrvatskom smanjuju prodaju slovenskih proizvoda na hrvatskom tržištu. Prošle godine razmjena s Hrvatskom smanjila se za 27 posto, pretežno zbog krize, ali se ne smije zanemariti ni negativni učinak rasprava o graničnim pitanjima. Slovenija je lani imala izvoza u Hrvatsku u vrijednosti 1241 milijun eura. Iz Hrvatske istodobno uvezla je roba i usluga za 630 milijuna eura. Velike tvrtke izrazito su zainteresirane za dobre odnose s Hrvatskom. Mercator ima u Hrvatskoj 187 prodavaonica, uz 76 franšiznih - Perutnina Ptuj ima uzgoj i proizvodnju te sedam distribucijskih centara i 80 prodavaonica. Helios ima u Hrvatskoj tri poduzeća, Intereuropa dva, Gorenje - četiri (Gorenje Zagreb, Gorenje Adria nekretnine, Kemic i Termoclean). Marta Gorjup Brejc, predsjednica Uprave tvrtke Peko s razgranatom maloprodajnom mrežom u Hrvatskoj, podsjeća na izrazitiji pad prodaje u vrijeme rasplamsavanja sukoba zbog štediša Ljubljanske banke. “Tada je osoblje iz prodavaonica svakodnevno izvještavalo o rastućoj odbojnosti prema slovenskoj robi”, prisjećaju se u Peku. čvrsto uvjetujući konture budućeg “restrukturirajućeg rješenja”. Rekao je kako nema smisla restrukturirati samo SŽ, odnosno da u cijeli paket treba uvezati još i Intereuropu te Luku Koper. Tek u sinergiji takav logistički lanac može pokazati pravu vrijednost. U Slovenskom primorju drže se rezervirano prema Mehdornovim zamislima unutar kojih se Intereuropu i Luku prinosi na oltar sinergijskog djelovanja. Svi znaju da te dvije tvrtke nisu

neranjive – upravo vidaju rane izazvane promašenim investiranjem. Arbitražni krug kredom dobiva u Sloveniji nove obrise. Pojedini analitičari pitaju – što ako Mehdorn nije došao pomoći SŽ-u nego ga želi restrukturiranjem pripremiti, zajedno s Intereuropom i Lukom Koper, za “uvezivanje” u sustav DB-a?! Pazite na Njemačku – Hrvatska je manji problem! Tako glase prva upozorenja nakon nedjeljnog referenduma.

Slovensko tužilaštvo neuspješno u borbi s korupcijom

Slovenski ministar pravosuđa Aleš Zalar uporno tvrdi da Javno tužilaštvo nije uspješno u borbi s nositeljima gospodarskog kriminala. Sada je to priznalo i Javno tužilaštvo u izvješću o radu u prošloj godini. Iz predočene građe vidljivo je da je lani ostalo neriješeno 68 posto prijava za korupcijska kaznena djela, 62 posto za utaju poreza, 51 posto prijava za kaznena djela zlouporabe te 42 posto prijava za kaznena djela na štetu vjerovnika. Novi E zakon o vinu Vijeće ministara BiH je napokon utvrdilo dugoočekivani prijedlog zakona o vinu s oznakom E koja predstavlja jamstvo usklađenosti s propisima EU-a. Kad bude usvojen u parlamentu BiH, zakon će urediti provedbu jedinstvenog sustava proizvodnje i prometa grožđa i proizvoda od grožđa. U novi zakon uneseno je 50 posto izmjena u odnosu na dosadašnje propise. U izradi zakona sudjelovale su udruge i grupacije vinara koje su ocijenile da će novi zakon značajno unaprijediti proizvodnju i promet, a posebno izvoz čuvenih vina i rakija. U očekivanju novih propisa poljoprivrednici su počeli sa sadnjom novih vinograda i to ne samo u Hercegovini, nego i u Bosni.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3631/36323631, 14. lipnja 2010.

Turizam kao poluga za vađenje države iz krize

Poslodavci u turizmu kreirat će zakone

P

odupiremo mjere koje poduzima Vlada za izlazak iz gospodarske krize iako u njima turizam nije prepoznat kao strateška grana, ali smatramo kako se i s našim aktivnim doprinosom može još mnogo toga poboljšati”, rekao je Jako Andabak, predsjednik Udruge ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na prošlotjednoj konferenciji za novinare te udruge. Članovi Udruge zadovoljni su, kaže Andabak, jer su od predstavnika Ministarstva turizma dobili obećanje kako će i poslodavci u turizmu biti uključeni u izradu izmjena i dopuna zakona o pomorskom dobru, turističkom zemljištu te turističkim zajednicama kao i na poboljšanju promocije hrvatskog turizma u inozemstvu. Dopredsjednik Udruge Ge-

org Eltz kazao je kako su investicije u turizmu drastično smanjene, ali su i mogućnosti države ograničene kad je riječ o pomoći hotelijerima. I članovi Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore prošlog su tjedna održali svoju sjednicu. Naglasili su da je pred nama teška i neizvjesna sezona te da će biti uspjeh ponoviti lanjske rezultate. Članovi Tu-

rističkog poslovnog vijeća zaključili su i kako niža stopa PDV-a od 10 posto treba obuhvatiti hranu i piće, a potrebno je ukinuti porez na reprezentaciju te još više sniziti parafiskalna davanja. (S.P.)

*vijesti Nikoli Račiću nagrada Imex Academy Direktor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda Hrvatske turističke zajednice Nikola Račić na kongresnoj i insentiv burzi Imex održanoj u Frankfurtu dobio je nagradu Imex Academy za europskog menadžera godine. Ta nagrada dodjeljuje se za globalne regije: Europu, Aziju-Pacifik, Ameriku, Afriku i Srednji istok. Nikola Račić ujedno je i predsjednik Skål Internationala, najznačajnije svjetske turističke organizacije koja ima 20.000 članova - turističkih menadžera. Najsretniji Hrvati žive pored mora

Rezultati istraživanja pod nazivom Nacionalni indeks sreće (NIS) obavlje-

nog u travnju ove godine pokazali su kako najsretniji stanovnici Hrvatske žive u regijama uz obalu, a to su Istra s Gorskim kotarem i Primorjem te Dalmacija. Najnezadovoljniji su stanovnici Like, Korduna i Banije. To je istraživanje projekt časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravateljske tvrtke Allianz Zagreb. Travel info 2010 Početkom lipnja objavljen je katalog Travel info Croatia 2010 koji sadrži popis 685 hotela, 250 vila, apartmana i pansiona, 1128 restorana te 29 agroturističkih objekata. Katalog je posebno izdanje časopisa Turizam info, a tijekom proteklih 18 mjeseci dvadesetak stručnih suradnika i zaposlenika tog časopisa obišlo je više od 250 restorana na području cijele Hrvatske, od čega je 97 ocijenjeno. Osim gastronomske ponude, ocijenjena je vinska karta te posebnost restorana.

( prije162 godine uručen carski dekret Jelačiću

Turizam iskustva i doživljaja

Pod ruku s banom Jelačićem i poštarom Klempajom Novi turistički proizvod vodit će posjetitelje putovima kojima je u 19. stoljeću prolazio najpoznatiji hrvatski ban Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

obronaka Zrinske gore u Sisačkomoslavačkoj županiji kreće put kroz nizinsko i ravno Turopolje prema Zagrebu kojim je u 19. stoljeću prošao ban Josip Jelačić. S obzirom na to da je ta povijesna regija jedina bila pod upravom hrvatskog bana, nazvana je Banovinom. No, trebala su proći stoljeća kako bi se netko dosjetio da na temelju tih povijesnih činjenica napravi kulturno-turistički put kojim će privući posjetitelje u taj dio naše zemlje. Tako je nastao novi turistički proizvod pod nazivom Putovima bana Josipa Jelačića kroz Turopolje i

Banovinu koji će uskoro ući u programe uglavnom zagrebačkih turističkih agencija. “Putovima bana Josipa Jelačića začetak je budućeg turističkog proizvoda koji treba ‘upakirati’ u kompletnu hrvatsku turističku ponudu. Naime, taj proizvod treba što prije zaživjeti, ali također mu treba formirati cijenu, odrediti trajanje te obogatiti ga dodatnim sadržajima kao

Putovima bana Josipa Jelačića treba “upakirati” u hrvatsku turističku ponudu što su primjerice smještaj, gastro ponuda, animacija...”, rekla je prodekanica za razvoj Zagrebačke škole za menadžment Romana Franjić, dodavši kako u Hrvatskoj još uvijek imamo premalo takvih tematskih povijesnih tura, ali put kroz

Zeleno-plava zipka Hrvatske Sisačko-moslavačka županija u promotivnom filmu tamošnje turističke zajednice naziva se zeleno-plavom zipkom Hrvatske. U toj močvarnoj ravnici nalazi se šest gradova i 13 općina, a ta je županija vodeća regija u Hrvatskoj po broju zaštićenih područja te bogatstvu lovnih i ribolovnih područja. To je i područje u kojem se uzgajaju autohtone životinjske vrste kao što su turopoljska svinja, posavski konj i pas posavski gonič. Turisti posjećuju i seoska gospodarstva u kojima se trenutačno nalazi 60 kreveta. Turopolje i Banovinu dobar je početak. Od Lekenika do Topuskoga Kako zapravo izgleda Put bana Josipa Jelačića? Započinje u Lekeniku, mjestu gdje je 25. ožujka 1848. godine poštar Josip Klempaj uručio carski dekret glinskom pukovniku Josipu Jelačiću u kojem je pisalo kako je imenovan banom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zauzvrat je ban Jelačić imenovao Klempaja za prvog vrhovnog upravitelja Hrvatsko-slavonskih pošta. Prije dvije godine, na 160. obljetnicu tog događaja, Turistička zajednica Lekenika postavila je spomen-ploču ispred općinske zgrade u središtu tog mje-

sta. U Lekeniku će turiste dočekati i ban Jelačić i poštar Klempaj koji će zajedno s njima nastaviti prema Petrinji, Glini i krajnjem odredištu, Topuskom. U Petrinji se nalazi zgrada Generalije, negdašnje sjedište Vrhovnog vojnog zapovjedništva Banske brigade, te Strossmayerovo šetalište, poznato po drvoredu lipe ilirike zasađenih još u vrijeme Napoleonove Ilirije. Glina je pak poznata po tome što je u tom gradu Josip Runjanin skladao hrvatsku himnu, a ban Jelačić dao zasaditi park platana. Topusko, koje nazivaju i “malom Opatijom”, poznato je po svojim blatnim kupkama u Termama Topusko u kojima je boravila i Jelačićeva supruga Sofija.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( oko 400 korisnika

SalePod.NET

Kontrola prodaje uživo

na Punkt se prijavilo već tijekom beta faze

Punkt - prva hrvatska geolokacijska društvena mreža

Tko dijeli, taj se druži

Korisnici Punkta bilježit će svoje trenutačne lokacije i pritom ocjenjivati kvalitetu mjesta i usluge, pretraživati restorane, kafiće, klubove, ali i sva ostala mjesta koja je netko od drugih korisnika obilježio Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ruštvene mreže kao što su Facebook, MySpace, Twitter ili Linkedin odavno su pronašle svoj put do računalnih korisnika. Međutim, surferima tom “mrežom svih mreža” svakodnevno se ispred nosa njiše tehnološki razvoj koji im podiže apetit za uređajima koji će im olakšati pristup webu i otvoriti dodatne i nove komunikacijske kanale kako ne bi morali biti kod kuće i online komunicirati s prijateljima. Jedan od tehnoloških pravaca koji im to omogućava svakako je snažan razvoj mobilnih uređaja kojima je već odavno moguće razgovarati, surfati, primati te slati elektroničke poruke u hodu, a u posljednje vrijeme vući i neke složenije računalne poteze. Osim toga, prednosti tih smartphoneova prepoznale su i mnoge softverske tvrtke koje razvijaju nove načine ne bi li se što više približile ljubiteljima društvenih mreža. Među novim softverskim

alatima u posljednje vrijeme ističu se lokacijski servisi, te već neko vrijeme na svjetskoj sceni nastupaju geolokacijski servisi kao što su Foursquare i Gowalle koji korisnicima omogućavaju da s prijateljima “podijele” svoju lokaciju ili, bolje rečeno, koristeći pametni telefon kažu im gdje se nalaze, što rade, kakvu glazbu slušaju ili ako su, primjerice, u restoranu, kakva je ponuda jela i pića. Prva domaća mreža Uz ove globalne projekte, sredinom mjeseca u nas bi se trebala pojaviti prva hrvatska geolokacijska društvena mreža Punkt, koja je nastala u suradnji dviju tvrtki - Pet minuta i Europa Digital. Ukratko, riječ je o spoju gradskog vodiča i društvene mreže, a tijekom beta (probne) faze, kaže nam Viktor Marohnić, vlasnik tvrtke Pet minuta, na Punkt se prijavilo oko 400 korisnika. “Htjeli bismo da Punkt postane mobilna aplikacija koju ljudi koriste kako bi saznali sve korisne lokalne informacije, poput nekog događanja,

zanimljivih lokacija u blizini i slično”, pojašnjava. Drugim riječima, korisnici Punkta bilježit će svoje trenutačne lokacije i pritom ocjenjivati kvalitetu mjesta i usluge, pretraživati restorane, kafiće, klubove, ali i sva ostala mjesta koje je netko od drugih korisnika obilježio. Putem servisa moći će potražiti gdje se trenutačno nalaze njihovi prijatelji, čak i ako su na drugim geolokacijskim mreža-

Aplikacija ima i zabavni dio gdje će se korisnici moći natjecati u tome tko će otkriti više lokacija ma Gowalle ili Foursquare jer Punkt povezuje sva tri servisa u jedan. Najaktivniji korisnici, pak, bit će i prigodno nagrađivani, ovisno o dogovoru s mjestom na kojem su posebno označeni. Spoj privatnih i poslovnih korisnika Međutim, ono što Punkt izdvaja od sličnih servisa

jest dodatni sadržaj - fotografije, komentari, korisne real time informacije poput onih je li kafić namijenjen pušačima ili, primjerice, ima li besplatnu wi-fi uslugu te koji restoran u njihovoj blizini ima happy hour, tj. snižene cijene pića i jela u određeno vrijeme. Marohnić naglašava kako se tim projektom žele spojiti privatni korisnici i poslovni subjekti poput vlasnika kafića, klubova ili restorana koji se članovima Punkta nalaze u blizini. Poslovni korisnici, sve više okrenuti internetskoj populaciji i društvenim servisima tako će dobiti priliku za interaktivno oglašavanje i ponuditi “punktovcima” razne promocijske akcije koje će biti posebno označene u aplikaciji. Valja istaknuti kako osim korisnih elemenata aplikacija ima i zabavni dio gdje će se korisnici moći natjecati u tome tko će otkriti više lokacija i napisati više preporuka. Na taj način mogu dospjeti i na ljestvice koje će se objavljivati tjedno za sve veće gradove u Hrvatskoj.

SalePod.NET web je rješenje automatizacije poslova koje je ponajprije namijenjeno analitičarima na svim razinama, terenskim djelatnicima i njihovim voditeljima. Riječ je ujedno i o jednom od prvih finaliziranih projekata koji financira Hrvatska mreža poslovnih anđela Crane. Usluga je primjenjiva na područjima analize tržišta, komercijale, ambulantne prodaje, unaprjeđivanja prodaje te automatizacije i kontrole rada osoblja. Sastoji se od web aplikacije za administraciju i analitiku te aplikacije za smartphone uređaje namijenjene poslovima izvan ureda.

Kako kaže jedan od idejnih začetnika ovog projekta Marko Kovač, prednost njihove usluge je u tome što se ostvaruje na principu mjesečne pretplate, pa je jednako dostupna tvrtkama s mnogo osoblja kao i tvrtkama sa samo jednim zaposlenikom. “Rješenje omogućava rad u više zemalja, na različitim jezicima i s različitim propisima i valutama, a prva komercijalna primjena usluge bila je u srpnju 2008. godine u L’Oreal Adria gdje se koristi za praćenje rada više distributera u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini”, ističe Kovač. Uslugu koriste i tvrtke Colori Tinta, distributeri tvrtke Keune u Hrvatskoj, Badel 1862 i Kutjevo, Ilirija, Encian te još nekoliko manjih tvrtki, a za jesen najavljuju i potpisivanje ugovora s još jednim velikim korisnikom. (K.S.)

*vijesti GDi otvorio razvojni centar u Pečuhu GDi Grupa pokrenula je specijalizirani centar za razvoj mobilnih tehnologija gdje će se razvijati proizvodi koji će objedinjavati geoinformatičke lokacijske tehnologije i prateće usluge te aplikacije za novu generaciju naprednih, tzv. pametnih mobilnih telefona. U centru, koji se nalazi u mađarskom Pečuhu, radit će se i na cloud computing rješenjima. Valja naglasiti kako je ovo drugi po redu GDi-jev razvojni centar u susjednoj zemlji, s obzirom na to da Grupa još od 2005. godine koristi usluge sličnog specijaliziranog tima u Budimpešti. Održan IBM Information Infrastructure Forum Na IBM-ovom Information Infrastructure Forumu održanom sredinom prošlog tjedna u Zagrebu predstavljena su najnovija rješenja za pohranu podataka, inovativni pristupi za učinkovito upravljanje informacijama te trendovi na području informacij-

ske infrastrukture. IBMovi domaći i međunarodni stručnjaci u dva niza predavanja upoznali su sudionike događanja s načinima kako IBM-ova infrastruktura optimizira pristup informacijama, štiti podatke, smanjuje operativne troškove te omogućuje organizacijama ostvarenje boljih poslovnih rezultata s manje sredstava. Nagrada Kapsch CarrierComu i Mobilkomu Austria Kapsch CarrierCom, jedna od vodećih tvrtki za inovacije sustava koja nudi rješenja za fiksne, mobilne, transportne i pristupne mreže, zajedno s tvrtkom Mobilkom Austria AG osvojila je međunarodnu nagradu za inovacije u telekomunikacijama Global Telecom Business Inovation Award. Stručnjaci su nagradili zajedničko rješenje za konvergentnu glasovnu telefoniju namijenjeno malim i srednjim poduzećima koje prvi put omogućuje potpunu integraciju mobilne i fiksne telefonije.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

Nove knjige

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR GARY VAYNERCHUK CRUSH IT! Dva i dva

Samouki vinski stručnjak unio je revoluciju u vinsku industriju sa svojim blogom Wine Library TV i pri tome povećao prihod obiteljske vinarije sa četiri na 60 milijuna dolara u pet godina! U ovoj knjizi, pak, pokazuje kako bilo tko može izgraditi karijeru oko onog u čemu je strastven. Također nudi i platforme specifičnih strategija i analiza koje u kombinaciji s istom strašću i humorom čine Garyja jednim od najtraženijih govornika u SAD-u.

MIRA LJUBIĆ LORGER AUTONOMAŠI, ORJUNAŠI, PREPORODITELJI V.B.Z.

U svojoj se, više od 2000 godina staroj povijesti, Dalmacija, kako bi to rekli Dalmatinci, “nagledala svega”. A temelj autoričina znanstvenog istraživanja su upravo neuralgični i traumatični punktovi u zadnjih dvjestotinjak godina povijesti Dalmacije. Važan dio njezina rada jest razmatranje o pronositeljima političke misli u Dalmaciji s prikazom i analizom rada niza političara uz jetku misao o tome da suvremenost nema nijednog korifeja specifično dalmatinske politike.

JACK KEROUAC & WILLIAM S. BURROUGHS A NILSKI KONJI SU SE SKUHALI U SVOJIM BAZENIMA SysPrint

Riječ je o romanu koji su Kerouac i Burroughs zajednički napisali još 1945., desetljeće prije nego što su se proslavili kao predvodnici beat generacije, no koji je ostao neobjavljen sve do 2008. Dvojica autora su, naizmjence pripovijedajući svoja poglavlja, sklopila tvrdo kuhanu priču o boemskom New Yorku u vrijeme Drugog svjetskog rata strukturiranu kao enigma, a temelji se na istinitom događaju: ubojstvu koje je počinio zajednički im prijatelj.

Pratim te ALEKSANDRA KARDUM PRATIM TE

Profil U novom romanu Aleksandre Kardum tango čini uzbudljivu podlogu na kojoj promatramo cijeli niz egzistencijalnih i emotivnih drama. Prateći njene likove dok plešu i prate jedni druge, promatramo kako se koprcaju u odnosima koji su izgubili svaki smisao, ali i kako se očajnički bore za osjećaj koji životu daje smisao. Za ljubav. Autorica je zavrtjela priču o muškarcima i ženama koji se pokušavaju približiti jedno drugom chatom, SMS porukama, mailovima... i naravno tangom.

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ ADIO KAUBOJU Algoritam

Roman o netoleranciji, nasilju, drugima i drukčijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim odnosima, generaciji koja se osipa, lokalnom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom, a tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u punom trku, misteriozno pismo, mailovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno video...

Što nam nosi Tzontlilac? Jesu li drevne Maye bile u pravu kada su 21. prosinac 2012. označile kao okončanje ljudskoga roda? Ili će taj dan označiti novi početak? Pričekajmo i vidjet ćemo. Jer sve je moguće

T

isućama godina u prošlost drevne Maye znale su kad će okončati ljudski rod. Bile su i precizne - zimski solsticij, 21. prosinca 2012. Hoće li osvanuti dan nakon tog datuma? Hoće li se uistinu tada dogoditi kraj svijeta kakvog poznajemo ili života uopće? Hoće li taj kraj istodobno označiti i novi početak? Pitanja se nižu u nedogled. A možemo samo čekati i biti svjedoci onoga što će se dogoditi. Fenomenom tog datuma o kojem svi već uvelike govore bavi se i Jorgen Troy Swanson u svojoj knjizi 2012 (nakladnik Zagrebačka naklada) koji, među ostalim, ističe kako nema nikakve dvojbe o tomu da nas čekaju goleme promjene jer smo previše dugo iskorištavali i zlorabili planet koji nazivamo svojim. Istodobno smo i svjesni svega onoga što smo činili i kao da smatramo nužnošću da budemo kažnjeni za svoje grijehe. Uostalom, dovoljno je spomenuti globalno zatopljenje ili nesmiljeno uništavanje prirode. Kao da nam nije stalo do sebe samih. Bilo kako bilo, sat otkucava. Zašto upravo 2012.? Tada završava majanski kalendar, no što taj završetak zapravo znači? Apsolutno – ništa. Naime, smatra Swanson, mi smo na osnovi našeg poslovičnog osjećaja krivnje zaključili kako je kraj kalendara Maya vrijeme za kraj svijeta kakvoga poznamo, vrijeme za snošenje odgovornosti za sve zlo što smo počinili. U majanskom kalendaru stoji kako će ovaj njegov posljednji, četvrti period u kojem živimo završiti u vatri. No je li to uistinu kraj ili ipak novi

početak? Naime, pojašnjava autor ove nevelike, ali iznimno zanimljive knjige, prema Mayama živi-

Svako od četiriju razdoblja Maya završava uništenjem čovjeka, ali nikada nije riječ o konačnom kraju mo u razdoblju Četvrtoga sunca, Tzontlilacu koje bi trebalo trajati 5026 godina. No valja napomenuti da svako od četiriju razdoblja Maya završava uništenjem čovjeka zbog njegovih nedostataka, ali nikada nije riječ o konačnom kraju. Jer bogovi dozvoljavaju ponovnu obnovu čovječanstva težeći da ga svaki put učine boljim i poprave ono što je u ranijem razdoblju pogrešno učinjeno. I Nostradamus i NASA Prema Swansonovu mišljenju, ovisi koliko pojmu “uništenja” i popravljanja pogrešaka dozvoljavamo prenesenoga značenja, toliko kraj razdoblja Četvrtoga sunca možemo s jedne strane smatrati smakom svijeta, a s druge nekim prijelomnim razdobljem kada će čovječanstvo biti “promijenje-

no”, “poboljšano” i prerasti u nešto novo. Među najzastupljenijim teorijama koje se direktno povezuju sa 2012., iako za neke od njih nije točno utvrđeno da su vezane uz 21. prosinac, su primjerice solarne baklje, proročanstva naroda Hopi, galaktičko poravnavanje, promjena polova, supervulkani, udar komete u Zemlju i dakako Nostradamus. No Nasini znanstvenici, s druge strane, tvrde kako nema nikakvog dokaza da će se 2012. dogoditi nešto dramatično. Sam Swanson zaklju-

čuje: “Hoće li kraj doći baš 2012.? Možda. I malo vjerojatno. Ako sagledamo svoju povijest, svaka je godina našeg postojanja mogla biti i njena posljednja. Bilo bi arogantno od mene tvrditi da se 2012. ništa neće dogoditi, kao što je arogantno od onih koji tvrde da će se dogoditi. Jer sve je moguće. I malo vjerojatno. Možemo samo svjedočiti o vremenu koje je pred nama”. (V.A.)


27

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sportska oprema

Peradarska farma za dva milijuna Ured u Robnim terminalima Zagreb na Jankomiru, površine 31 četvornog metra i procijenjene vrijednosti 331.497 kuna. Jamčevina je jedan posto, a dražba se održava 15. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/5372 757. Poslovni prostor u Poreču, površine 33 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 380.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 16. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Poreču, soba broj 4. Ekonomsko dvorište s upravnom zgradom, portirnicom, pumpnom stanicom i skladištem u Osijeku, ukupne površine 30.020 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 29.159.100 kuna. Jamčevina je jedan posto, a dražba se održava 15. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/5372 757. Pogon površine 1760 četvornih metara i industrijski krug površine 14.989 četvornih metara u Donjem Prološcu, Splitskodalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 5.131.661 kune. Jamčevina je pet posto, a nekretnina se prodaje po procijenjenoj vrijednosti umanjenoj za 65 posto. Razgledavanje do dana dražbe uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici na telefon 01/6152 555. Dražba se održava 16. lip-

nja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Petrinjska 8, soba 92. Upravna zgrada i radionice, proizvodna zgrada, 75 parkirnih mjesta i dvorište u Svetom Ivanu Zelini, Zagrebačka županija, ukupne površine 10.064 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 19.193.613 kuna. Jamčevina je 10 posto početne cijene, a dražba se održava 16. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 89/II. Sve ostale informacije na telefon 01/4818 414. Apartman na mansardi i parkirno mjesto u Malinskoj, otok Krk, povr-

šine 50 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 585.800 kuna. Jamčevina je 50.000 kuna, a dražba se održava 16. lipnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Krku. Razgledavanje je moguće 16. lipnja u 10 sati uz nazočnost sudskog službenika. Industrijski objekt sa skladištima, trafostanicom i dvorištem, u Murskom Središću, Međimurska županija, ukupne površine 18.119 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 7.000.000 kuna. Uz nekretninu prodaju se i oprema i sitni inventar. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2010 001. Dražba se održava 17. lipnja u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Va-

raždinu, B. Radića 2, soba 222. Peradarska farma u Borovcima, Dubrovačko-neretvanska županija, ukupne površine 57.000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.000.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dražba će se održati 17. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja Pere Vićana na broj telefona 099/2000 444 od 9 do 13 sati. Motorni brod dužine 59,99 metara, širine 9,46 i visine na boku 3,8 metara, proizveden 1976. godine, procijenjene vrijednosti 900.000 kuna. Jamčevina je 90.000 kuna, a dražba se održava 15. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, sudnica broj 118/I. Razgledavanje po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/379 939. Strojevi i oprema za industriju hrane, pića i duhana u Batinjanima kod Daruvara, procijenjene vrijednosti 126.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a pokretnine se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 15. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Strojevi i oprema za poljoprivredu i šumarstvo, 34 komada, u Županji, procijenjene vrijednosti 1.271.052 kune. Pokretnine se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 15. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Županji, soba broj 3.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Nokaut profi sustavi, Zagreb, www.nokaut.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom svih vrsta i debljina strunjača za profesionalni sport i rekreaciju, škole, vrtiće i bolnice, kao i lopte. Kontakt: Marinko Hrastović, info@nokaut.hr, +385 1 5612472, +385 91 2333604. Rabljene linije za mužnju mlijeka

Dan-Bos ApS, Thisted, Danska, www. bosnia.dk. Tvrtka nudi korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, AlfaLaval, Strangko. Također nudimo različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Posjetite nas na www.bosnia. dk ili na engleskom www.secondhandequipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj. Kontakt: info@ secondhand-equipment.com, +45 97926100. Potražnja za proizvođačima rasvjetnih tijela

Wofi Lichten, Meschede, Njemačka, www.wofi.de. Tvrtka je jedan od napoznatijih distributera rasvjetnih tijela u Njemačkoj. U cilju proširenja svojih uvoznih aktivnosti u Hrvatskoj tražimo poslovne partnere, tj. proizvođače i dobavljače rasvjetnih tijela. Kontakt: Katharina Schaefer, katharina.schaefer@ wofi.de, +49 290344912. Kožne futrole

Mono Ileisim Yazilim ve Kenkik Hizmetler Pazarlama, Istanbul, Turska, www. monoiletisim.com.tr. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju i izvoz raznih kožnih futrola u različitim veličinama i bojama za mobitele, PDA, laptope... traži distributere za svoje proizvode u Hrvatskoj. Kontakt: mustafaokur@monoiletisim. com.tr, +90 212 2698282. Multimedijsko izdavaštvo

Mobiexplore, Split, www.mobiexplore. com. Tvrtka je specijalizirana za multimedijsko izdavaštvo i produkciju (CD/ DVD, web, mobiteli). Dva glavna pro-

izvoda su CD-ROM razglednice (multimedijski suveniri/promotivni darovi) i mobiEXPLORE - inovativni turistički vodiči za mobitele. Kontakt: Vedran Pražen, info@mobiexplore.com, +385 21 495785. Tekstilni proizvodi

Zircor Fashion Trade, Dhaka, Bangladeš. Tvrtka je proizvođač i izvoznik pletene i tkane odjeće iz Bangladeša. Asortiman proizvoda uključuje: majice kratkih rukava, polo majice, hlače, majice dugih rukava, haljine, denim hlače, kratke hlače (bermude), jakne... Tvrtka traži distributere i kupce za svoje proizvode. Kontakt: Tapash Kumar Biswas, asia@bijoy. net, +880 2 9135142. Mini linije - HR proizvod

MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr. Tvrtka nudi mini linije i opremu za punjenje mirnih tekućina kao: voda, sokovi, vino, maslinovo ulje, jabučni ocat, kečap, šamponi, tekući sapuni i deterdženti, kreme, gelovi i masti u plastične i staklene boce, teglice i posudice. Kontakt: Edhem Bajraktarević, info@ memo.hr +385 1 2321 688, 098 232 355. Zemljišta za ulaganje i gradnju

GEC, Plešće, www.gec.hr. Tvrtka nudi atraktivna zemljišta za ulaganje i gradnju u poslovnim zonama i turističkim odredištima. Kontakt: Irena Gec Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181. Otkup plastičnog otpada

Combitech Italia S.r.l., Arconate, Italija, www.combitechitalia.com. Tvrtka je specijalizirana za trgovanje velikim količinama mljevene plastike i plastike koja ne zadovoljava određene uvjete. Trenutačno tvrtka trguje s: ABS, PA6, PA66, PA12, PC, PC/ABS, PET, TPE, TPU. Isto tako otkupljuje proizvodni otpad koji je već mljeven ili spreman za mljevenje. Kontakt: Elena Cavina, elena. cavina@combitech.it, +39 0 331 462687.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Natječaj za dizajn vizualnog identiteta

Hrvatska lutrija raspisala je natječaj za dizajn vizualnog identiteta Hrvatske lutrije. Rok dostave projekata je 13. rujna. Rotacijske lampe i rezervni dijelovi

Hrvatske autoceste nabavljaju rotacijske lampe s rezervnim dijelovima. Rok dostave ponuda je 17. lipnja. Oprema za smirivanje i usmjeravanje prometa

Grad Zagreb nabavlja opremu za smiriva-

nje i usmjeravanje prometa. Rok dostave ponuda je 15. srpnja. Maskirne vojničke odore

MORH nabavlja zimske i ljetne maskirne vojničke odore. Rok dostave ponuda je 30. lipnja. Regija Antidekubitalni jastuci

Ministarstvo za boračka pitanja Zenica nabavlja 47 antidekubitalnih jastuka. Rok dostave ponuda je 5. srpnja. Invalidska kolica

Ministarstvo za boračka pitanja Zenica nabavlja

18 invalidskih kolica na mehanički pogon i jedna na elektromotorni pogon. Rok dostave ponuda je 7. srpnja. Autobusi

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja dva aerodromska platformska autobusa. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 205,5 mlrd kn ( 296.438 nezaposlenih ukupni depoziti potkraj travnja

u svibnju (najniži broj ove godine)

Dun&Bradstreet

Dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo Vladina kombinacija strukturalnih i kratkoročnih taktičkih mjera vodi Hrvatsku pravim putem za izlazak iz krize

N

akon višemjesečnih negativnih ocjenjivanja rizika poslovanja u Hrvatskoj, Dun&Bradstreet je konačno donio jedno pozitivnije izvješće, a razlog tomu je novi Vladin ekonomski program koji D&B ocjenjuje kao pozitivan potez za izlazak iz krize, priopćila je bonitetna kuća BonLine. Rejting Hrvatske se unatoč tomu nije promijenio, te i dalje ostaje DB3d (blagi rizik poslovanja), ali je trend rejtinga prvi put nakon duljeg vremena promijenjen iz “stabilnog” u “poboljšan”, što znači da kroz određeno vrijeme možemo očekivati viši rejting države ako se nastavi sa sadašnjim trendom. Već i osvrt analitičara D&B-ja automatski stvara povoljniju klimu za investiranje u Hrvatsku, samim time što će

bi automatski privukla nove potencijalne ulagače na tržište. D&B navodi kako je hrvatska vlada prvi put, otkako je nastupila svjetska ekonomska kriza, elaborirala opsežan ekonomski program koji obuhvaća i kratkoročne i dugoročne prioritete za izlazak iz krize. Program uključuje poticanje privatizacije, smanjenje fiskalnih nameta, poticanje opće likvidnosti putem ažurnijeg plaćanja javnih poduzeća, racionalizaciju poreza te povećanje učinkovitosti javnog sektora smanjenjem broja zaposlenih. strani investitori uvidjeti kako se prognozira ekonomski napredak kroz određeno vrijeme. Naime, mnogo velikih multinacionalnih kompanija

u svijetu oslanja se upravo na izvješće D&B-ja pri donošenju odluka o tomu hoće li se investirati u neku zemlju ili ne. S višim rejtingom Hrvatska

Pozitivne specifične mjere Iako prema mišljenju analitičara D&B-ja taj Vladin plan za oporavak nije dovoljno detaljan, oni ipak ističu specifične mje-

re koje također ocjenjuju pozitivnima kao što su primjerice, ukidanje kriznog poreza od dva i četiri posto, potom izmjene stopa na porez na dohodak, ukidanje regresa za godišnji odmor zaposlenika u javnim poduzećima i

Rejting Hrvatske je i dalje DB3d, ali je njegov trend promijenjen iz “stabilnog” u “poboljšan” smanjenje rokova plaćanja za javna poduzeća sa 60 na 45 dana. Tomu valja dodati kako su se od početka ove godine, prema D&Bjevim podacima, plaćanja hrvatskih tvrtki prema inozemnima značajno poboljšala, što se djelomice može zahvaliti i bržem

plaćanju javnih poduzeća. Gledajući dugoročno, D&B navodi kako Hrvatska želi ograničiti prijevremeni odlazak u mirovinu jer su umirovljenici veliki fiskalni teret za državu. Država je također raspisala natječaje za drugi krug privatizacije šest hrvatskih brodogradiliša koja su u državnom vlasništvu. Možda upravo pozitivno izvješće D&Bja zainteresira strane investitore za njih. Zaključno, D&B smatra da su Vladine mjere (iako nedovoljno detaljno razrađene) više nego dobrodo��le, te su ih strane financijske institucije kao i većina poslovnih ljudi u Hrvatskoj podržali. Kombinacija strukturalnih i kratkoročnih taktičkih mjera djeluje ispravno te vodi Hrvatsku pravim putem za izlazak iz krize. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

RBA ANALIZE

Depoziti u padu

Broj nezaposlenih se smanjuje

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su potkraj travnja iznosili 205,5 milijardi kuna, što je za 316 milijuna kuna ili 0,2 posto niže nego u ožujku. Promotrimo li njihova kretanja na godišnjoj razini, depoziti već sedmi mjesec za redom bilježe rast. Tako su ukupni depoziti potkraj travnja, na godišnjoj razini veći za 4,8 milijardi kuna ili 2,4 posto.

Ukupni štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka peti mjesec za redom bilježe pad. U odnosu na ožujak smanjili su se za 1,2 milijarde eura (0,7 posto) te su potkraj travnja iznosili 171,6 milijardi kuna. Devizni depoziti su, pak, iznosili 136,5 milijardi kuna što je u odnosu na kraj ožujka smanjenje od 0,6 posto. Štedni i oročeni kunski depoziti smanjeni su, na mjesečnoj razini za je-

dan posto, tako da su potkraj travnja iznosili 35,1 milijardu kuna. Štedni i oročeni kunski depoziti na godišnjoj su razini smanjeni za 24,6 posto, dok su devizni depoziti porasli za 10,2 posto. Gledano prema sektorima, štedni i oročeni depoziti stanovništva porasli su na godišnjoj razini za 5,2 posto, a oni trgovačkih društava pali za 10,1 posto. Nakon što je cijele protekle godine bilježio godišnje stope pada, depozitni novac od siječnja kontinuirano raste te je potkraj travnja iznosio 33,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,4 posto na godišnjoj razini. (V. A.)

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svibnju je bilo registrirano 296.438 nezaposlenih, što je i najniži broj nezaposlenih ove godine. U odnosu na travanj nezaposlenost je smanjena za 12.237 osoba ili četiri posto. Ipak, broj nezaposlenih osoba u svibnju je najviši od 2005., a posljedica je negativnih trendova na tržištu rada započetih u trećem tromjesečju prošle godine. Posljedično i godišnja stopa rasta broja nezaposlenih još je relativno visoka, iako je primjetan trend njena usporavanja. Na godišnjoj razini je

broj nezaposlenih viši za 40.169 osoba ili za 15,7 posto. Tijekom svibnja registrirana je 15.981 novoprijavljena nezaposlena osoba, dok je iz evidencije brisano 28.218 osoba, od kojih 18.342 zbog za-

pošljavanja. Ta su kretanja u konačnici rezultirala povećanjem zaposlenosti od 8,2 posto u svibnju u odnosu na travanj, dok je na godišnjoj razini riječ o povećanju od 28,9 posto. Rastu ukupnog zapošljavanja i dalje uvelike pridonosi rast zapošljavanja na sezonskim poslovima, što je očekivano u ovom dijelu godine s obzirom na početak turističke sezone. Na sezonskim je poslovima tako zaposleno ukupno 6588 osoba što je 35,3 posto više nego u travnju te 18 posto više nego lanjskoga svibnja. (V.A.)


29

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

( 258 mlrd kn ( 2,5% više bruto krediti potkraj travnja

nego potkraj prošle godine

ANALIZE

Rezervacije po kreditima 9,6 milijardi kuna Kao posljedica rasta rezervacija, dobit banaka u travnju bila je na godišnjoj razini niža za 14,4 posto te je iznosila 1,4 milijarde kuna

P

rema podacima Hrvatske narodne banke, bruto krediti potkraj ovogodišnjega travnja iznosili su 258,6 milijardi kuna što je za 2,5 posto više u odnosu na kraj 2009. Valja napomenuti kako su u tom razdoblju krediti građanima smanjeni za 0,4 posto, dok su poduzećima porasli za 3,3 posto. Unutar sektora poduzeća, zaduženje javnih poduzeća poraslo je za 5,7 posto ili 0,5 milijardi kuna, a privatnih tvrtki za tri posto, za 2,7 milijardi, što ukupno iznosi 3,2 milijarde kuna. Krediti banaka središnjoj državi, pak, povećani su za 11,8 posto ili, izraženo u kunama, za 3,3 milijarde. Kada se tome pribroji rast potraživanja po vrijednosnim papirima dobiva se sveukupan rast zaduženja države kod banaka od četiri milijarde kuna u prva četiri mjeseca 2010. Kad je riječ o kreditima građanima, tijekom travnja nisu se zabilježile veće promjene. Naime, nakon višemjesečne stagnacije te naglog porasta u ožujku, stambeni kredi-

Udio ispravaka vrijednosti u kreditima stanovništvu, travanj 2010. 7,0%

5,0%

2,7%

3,0% 2,0% 1,0% 0,0%

2,7%

1,0% Stambeni Hipotekarni

Izvor: PBZ

Kupnja Kreditne automobila kartice

Ostali

Bruto krediti i ispravak vrijednosti, mlrd kn 130,0 125,0 120,0 115,0 110,0 105,0 100,0 95,0 90,0

ti su tijekom travnja mirovali, kao i ostale vrste kredita. U odnosu na kraj protekle godine krediti za kupnju automobila manji su za 7,6 posto, po kreditnim karticama šest posto, dok su stambeni porasli za jedan posto.

“S obzirom na slabost gospodarske aktivnosti i nepovoljnu sliku tržišta rada te promjenu ponašanja, povećan pesimizam i opreznost građana, na promjenu trenda pričekat ćemo najranije do zadnjeg tromjesečja ove

Promjena, mln kuna

Promjena, %

12.2009.

4.2010.

IV ’10./XII ’09.

IV ’10./XII ’09.

SREDIŠNJA DRŽAVA

44.250

48.266

4.016

9,1%

Krediti

27.657

30.911

3.254

11,8%

mln kuna

Vrijednosni papiri

16.592

17.355

763

4,6%

KREDITI PODUZEĆIMA

98.739

101.969

3.230

3,3%

od toga: javna poduzeća

8.405

8.886

482

5,7%

od toga: ostala poduzeća

90.334

93.082

2.748

3,0%

7,31

7,25

-

-0,8%

EUR/ HRK, kraj razdoblja

4,1%

4,0%

Rezervacije po kreditima Potraživanja

6,5%

6,0%

Napomena: oko 75% kredita poduzećima je devizno ili s valutnom klauzulom Izvor: PBZ

5,0 4,9 4,8 4,7 4,6 4,5 4,4 4,3 4,2 4,1 4,0

12/09 04/10 12/09 04/10 Stanovništvo Poduzeća Krediti bruto - lijeva skala, mlrd kuna Izvor: PBZ Ispravak vrijednosti, desna skala, mlrd kuna

godine, odnosno prve polovine iduće”, prognozira analitičarka PBZ-a Ana Lokin.

rezervacija po kreditima poduzećima. Naime, ispravci vrijednosti kre-

Građani urednije podmiruju obveze U travnju je nastavljen snažan rast troškova rezerviranja po kreditima, pa su tako rezervacije po kreditima dosegnule 9,6 milijardi kuna što je za 2,5 posto više nego u ožujku te 11,2 posto više nego potkraj protekle godine. Građani su i dalje uredniji u podmirivanju obveza s obzirom na to da su rezervacije po kreditima stanovništvu rasle znatno sporijim tempom u usporedbi s rastom

Prema podacima HNB-a, bruto krediti potkraj travnja iznosili su 258,6 milijardi kuna dita stanovništvu povećani su za 4,1 posto u prva četiri mjeseca ove godine, dok kod tvrtki taj rast doseže čak 17,6 posto. U strukturi kredita stanovništvu prema vrstama, potkraj travnja najveći udio ispravaka vrijednosti u bruto kreditima od

6,5 posto imaju ostali krediti (potrošački, prekoračenja po tekućim računima...) te hipotekarni (4,1 posto), dok su ispravci vrijednosti relativno najniži kod stambenih kredita (jedan posto ukupnih bruto kredita). “Kao posljedica rasta rezervacija, dobit banaka u travnju bila je na godišnjoj razini niža za 14,4 posto te je iznosila 1,4 milijarde kuna što s obzirom na pad u prvom tromjesečju, odnosno na razini godine očekivanu stagnaciju aktive banaka ukazuje na nastavak snižavanja prinosa na imovinu i kapital banaka”, zaključuje Ana Lokin. (V.A.)


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010.

Tržište novca Zagreb

Zbog rasta potražnje kamate u blagom porastu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

ovome je tjednu završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve i započelo novo. Tijekom proteklog razdoblja sudionici su na Tržištu novca Zagreb trgovali uz izrazito niske kamatne stope, a gotovo svakodnevno su značajni viškovi likvidnosti deponirani u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve utjecao je na promjenu kretanja na novčanom tržištu. Zbog rasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama i suzdržanije ponu-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

700

7.6.-10.6.2010.

31.5.-4.6.2010.

1,6

600 1,2

500 400

0,8 300 200

0,4

100 0

7.6.2010.

8.6.2010.

9.6.2010.

de novca, kamatna stopa je zabilježila blagi porast. Unatoč promjeni odnosa ponude i potražnje novca, i dalje je likvidnost sustava visoka što najbolje pokazuju viškovi pojedinih depozitnih institucija koji se usmjeravaju u središnju

10.6.2010.

0,0

11.6.2010.

banku već na samom početku razdoblja održavanja obvezne pričuve. Ministarstvo financija u utorak je održalo aukciju trezorskih zapisa. I ovaj put sudionici su pokazali veliko zanimanje, pa ponude nisu u cijelosti prihvaćene.

ponedjeljak

utorak

Aukcija je održana za kunske trezorske zapise na sva tri roka dospijeća i za trezorske zapise u eurima na rok od godinu dana. Umjesto planiranih 400 milijuna kuna ostvaren je niži iznos emisije od 384 milijuna kuna. Na rok od 91

srijeda

četvrtak

petak

dan upisano je 49 milijuna kuna po stopi od 2,3 posto, na rok od 182 dana upisano je 100 milijuna kuna po stopi od 3,15 posto, dok je na rok od 364 dana upisano 235 milijuna kuna po stopi od 3,95 posto. Kamatna stopa na 91 dan zabilježi-

la je pad, dok je na rokove od 182 i 364 dana ostala nepromijenjena. Na aukciji trezorskih zapisa u eurima ostvareni iznos emisije viši je od planiranog i iznosi 83,08 milijun eura po kamatnoj stopi od 3,55 posto. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za 15. lipnja 2010. Unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, značajniju promjenu pokazatelja na Tržištu novca nije realno očekivati. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama zasigurno će biti izražena i u idućem razdoblju, ali uz povoljnu kratkoročnu kamatnu stopu koju podržava dobra likvidnost sudionika.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar i franak pritišću euro i kunu

Povrat izgubljenoga

U košari valuta koje nam nosi tečajna lista HNB-a prošloga je tjedna bilo živahno. Američki je dovaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,062547

CAD

kanadski dolar

5,787735

JPY

japanski jen (100)

6,515175

CHF

švicarski franak

5,226351

GBP

britanska funta

8,760781

USD

američki dolar

5,968169

EUR

euro

7,236405

Izvor: HNB

Najviše je skočio švicarski franak, za 1,23 posto, što nije dobra vijest za građane s kreditima u francima.

lar prvi put u četiri godine premašio granicu od šest kuna, ali se do petka vratio minimalno ispod nje.

primjena od 12. lipnja 2010. 7.6.

7.27

8.6.

9.6.

10.6.

USD

Koliko-toliko dobra vijest stiže onima koji otplaćuju kredit u eurima: srednji tečaj je opet ispod 7,24 kune. 6.09

CHF

5.28

5900 5700

10700

FTSE 100

10500

7.24

6.03

5.22

148

7.23

6.01

5.20

146

7.22

5.99

5.18

11.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

pama, jenjala je galama oko propasti eura. Dionice banaka tako su se počele oporavljati, a posebno su uspješan tjedan

2500 2400

10100

2300

5100

9900

2200

4900

9700

5000 4500

10.6.

11.6. 6600

CAC40

6400

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

7.6. 10500

DAX

10280

4000

6200

10060

3500

6000

9840

3000

5800

9620

2500

5600 7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

NASDAQ

2100 7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

9.6.

10.6.

11.6.

NIKKEI 225

9400 7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

148

5.24

10300

9.6.

150

6.05

5300

8.6.

150

7.25

5500

7.6.

152

5.26

2600

Dow Jones

MIREX - tjedni

152

6.07

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

Eurozoni svanulo, naftašima smrknulo a potom i Italija, bez većih problema našli kupce za nova izdanja svojih obveznica, i to po razmjerno niskim kamatnim sto-

MIREX - mjesečni

7.27

Međunarodno tržište kapitala

Iza nas je dobar tjedan za ulagače na svjetskim burzama, ali ne baš dobar za naftaše. Kako su Belgija, Portugal i Španjolska,

Ista meta, isto odstojanje: takav je bio prošli tjedan za mirovinske fondove. Mirex se nakon proklizavanja za pola boda oporavio za gotovo isto toliko i tjedan okončao na vrijednosti od 148,18 bodova.

7.6.

8.6.

imale dionice španjolskih kompanija. Optimizam je pojačao podatak o gotovo 50-postotnom rastu kineskog izvoza u svibnju, iako azijski div muku muči s rastućom inflacijom, najvišom u zadnjih godinu i pol. Petak je burzama donio blagi pad, nakon objave podataka o smanjenju prometa trgovine u Americi za 1,2 posto u svibnju, što je negativni preokret u odnosu na travanj, kada je zabilježen porast od 0,6 posto. Rezultat je pad potražnje za naftom, pa joj je cijena u petak pala ispod 74 dolara za barel.

146 11.5.

21.5.

31.5.

10.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.6.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dob. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,2530 151,9559 140,8627 150,4511 148,1800

157,7971 178,5764 116,7434 126,6181 126,1579 148,7710 165,7242 162,1905 173,3973 126,3518 101,9903 112,5573 146,5839 105,6594 114,6513 153,3852 135,6900 102,8476 120,6856 110,8832 114,6562

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3631/3632, 14. lipnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 223,577 milijuna kuna

Rast prometa uz pad indeksa sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,12 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.924,59 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.037,01 bodu što je pad od 2,37 posto. Najviše se,

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 77,611 milijuna kuna što je porast od 97,43 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Ina d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Uljanik plovidba d.d. Podravka d.d.

tjedna promjena -2,04% -3,17% -6,50% 0,58% -2,30% -5,35% -0,82% -5,82% 2,03% -3,98%

zadnja cijena 261,56 916,95 29,49 1.720,00 255,00 318,00 1.448,02 2.199,00 603,99 290,00

promet 21.826.078,60 7.287.393,08 4.364.741,63 3.767.606,68 3.553.064,80 3.518.257,70 2.615.049,61 2.570.406,31 2.469.703,96 1.633.094,30

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 77.611.981,16 kn

po običaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 21,826 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 261,56 kuna, što je pad od 2,04 posto. Najveći porast među najtrgo10 dionica s najvećim rastom cijene

vanijim izdanjima imala je dionica Uljanik plovidbe, koja je porasla za 2,03 posto te je trgovanje završila na 603,99 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od

tjedna promjena

Pounje trikotaža d.d. Imunološki zavod d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Pismorad d.d. Končar-elekt. aparati sred. napona d.d. Genera d.d. Magma d.d. Siemens d.d. Valamar grupa d.d. Plava laguna d.d.

zadnja cijena

36,67% 29,33% 8,92% 7,37% 6,16% 5,89% 5,54% 4,91% 3,99% 3,61%

0,82 194,00 188,50 430,00 825,00 63,48 58,44 620,00 31,50 1.450,50

promet 27,48 15.056,00 127.068,76 21.500,00 40.320,00 129.383,43 33.019,27 34.720,00 120.209,59 294.504,38

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati te ih je 57 od ukupno 95 zabilježilo pad vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježio je fond AC GDEM koji je porastao za 1,71 posto, dok je na drugom mjestu OTP Europa Plus s porastom od 1,57 po-

sto. Najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je fond C-Zenit kojem je vrijednost pala za 3,16 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice Erste Total East s padom od 2,83 posto. Kod mješovitih fondova porast su zabilježili AC GBEM (+1,70 posto) i Raiffeisen Prestige (+0,12 posto), dok

su najveći gubitnici u ovoj grupi fondova C-Premium s padom od 1,87 posto te PBZ Global kojem je vrijednost smanjena za 1,77 posto. Najuspješniji obveznički fond je ZB bond koji je porastao za 0,33 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Money s porastom od 0,09 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.924,59 1.037,01 96,86

2,469 milijuna kuna. Pad od 6,5 posto imala je dionica Ingre što je najveći pad među najtrgovanijim izda10 dionica s najvećim padom cijene Brodomerkur d.d. Karlovačka banka d.d. Chromos agro d.d. IPK Osijek d.d. Vupik d.d. Elektroprojekt d.d. Varteks d.d. Exportdrvo d.d. Žitnjak d.d. Hoteli Zadar d.d.

tjedna promjena -2,12% -2,37% -0,25%

njima te je njena zadnja cijena 29,49 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 4,364 milijuna kuna.

tjedna promjena -44,11% -21,39% -20,58% -20,00% -19,89% -18,65% -17,66% -17,25% -17,23% -16,67%

zadnja cijena 503,00 58,00 341,50 20,00 72,10 650,00 18,93 331,00 81,18 100,00

promet 47.865,00 11.705,13 1.707,50 6.018,00 10.242,90 32.500,00 202.879,73 10.592,00 5.405,17 3.300,00

*vijesti

Veći minus nego plus

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

od 3. do 10. lipnja 2010. godine Vrijednost udjela 14,5336 49,0683 10,3158 8,2023 128,9700 11,9600 98,5200 98,6200 81,4974 161,1400 61,1800 78,9700 87,5531 86,9800 96,4537 97,8300 58,0237 41,8266 28,7225 70,7700 58,8365 60,2600 70,5430 5511,0500 87,8112 71,7977 31,3000 47,3409 6,3377 56,9200 38,4384 88,9041 53,8533 443,6025 338,8503 81,2986 80,9400 294,8926 69,6800 122,9498 115,7837 10,9084 105,0486 109,3021 93,1017 9,7664 99,2400

*Tjedna promjena [%] -1,62 -0,79 -0,22 -0,36 0,58 0,63 0,16 1,16 -2,62 -1,81 -1,86 -2,47 -2,13 -1,92 -0,48 -1,17 -1,32 -1,74 1,38 -0,77 1,41 -0,79 -0,17 -0,97 0,73 -0,59 -2,83 -0,24 -0,77 0,49 -1,62 0,46 -3,16 0,56 -0,80 -2,72 -1,51 -0,38 -1,89 -2,58 -2,62 1,71 1,57 0,38 -1,63 0,97 0,59

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

115,1900 142,3400 99,2200 9,7797 119,1418 149,4100 179,7644 65,9088 104,1412 108,1697 8,1210 142,6093 78,9692 49,7816 5,6900 68,0759 10,9262 107,7570 104,3600

-1,26 -0,64 -1,77 -0,08 -1,07 -1,03 -0,53 -1,28 -1,69 -1,41 -0,51 -1,06 -0,44 -1,67 -1,87 -0,33 1,70 -0,30 0,12

€ € € € € € € kn € €

160,0000 13,0408 136,8685 11,1648 169,0900 126,2200 125,7200 154,8000 121,8418 125,7382

0,33 -0,06 -0,16 0,05 -0,08 -0,19 -0,17 -0,03 -0,28 -0,07

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,8700 160,7669 138,4405 123,7500 138,8804 142,2100 135,8552 136,1200 136,6899 133,0415 123,7100 130,0428 120,8670 115,0800 11,1441 106,7600 10,4965 100,8965 103,7600

0,06 0,04 0,05 0,08 0,07 0,05 0,03 0,07 0,03 0,05 0,05 0,06 0,08 0,06 0,07 0,06 0,07 0,06 0,09

Valuta

Imovina ZB Investa 4,6 milijardi kuna

Desetu godišnjicu odobrenja za rad ZB Invest dočekuje s osam otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, jednim otvorenim investicijskim fondom s privatnom ponudom te značajnim brojem individualnih portfelja vrijednosnih papira. Kroz investicijske fondove i portfelje ZB Invest trenutačno upravlja imovinom vrijednom više od 4,6 milijardi kuna preko 75.000 ulagača, od čega udio građana iznosi gotovo 80 posto. U ukupnoj imovini otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u Hrvatskoj, ZB Invest krajem mjeseca travnja 2010. zauzima najveći tržišni udio od 34,6 posto. Dobit Hrvatske pošte 33,6 milijuna kuna Hrvatska pošta je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila 33,6 milijuna kuna operativne dobiti, dok su troškovi poslovanja u istom razdoblju smanjeni za gotovo dva posto. Prošlu godinu je Hrvatska pošta nakon dugogodišnjeg negativnog poslovanja završila sa 167 milijuna kuna operativne dobiti. Restrukturiranjem je uki-

nuto 20 županijskih središta pošta čime je smanjena potreba za administracijom, pa je 2000 zaposlenih iz administracije prebačeno na operativne poslove. Udio bruto plaća zaposlenika u ukupnom prihodu tvrtke smanjen je sa 72 posto 2008. godine na 62 posto 2009. godine. Croatia isplatila 130 šteta od poplave Dok broj šteta od poplava iz godine u godinu raste, samo oko šest posto građana i tvrtki koji imaju osiguranje imovine imaju i zaštitu od rizika poplave, prema podacima Croatia osiguranja. Temeljem dopunskog osiguranja od poplave, bujice i visoke vode u 2008. godini Croatia je isplatila 190 šteta vrijednih

1,75 milijuna kuna. Broj isplaćenih šteta u 2009. povećan je za 70 posto, na 326, a za njih je isplaćeno 5,96 milijuna kuna. U prva tri mjeseca 2010. godine za poplave je isplaćeno 130 šteta vrijednih 1,22 milijuna kuna. U 2009. godini Croatia je isplatila 77,2 milijuna kuna odštetnih zahtjeva iz osiguranja usjeva i nasada. Najviše odšteta odlazi na rizik od tuče.



e-pv 3631/3632