Issuu on Google+

Proračun u svibnju Proračunski prihodi iznosili su 43,5 milijardi kuna, što je 506,5 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani

Minimalac neće pasti Loše sročeni zakon poslužio poslodavcima i sindikatima za još jedan obračun nakon kojeg sve opet ostaje isto

Inegrirani javni prijevoz Efikasniji prijevoz nedostižan je cilj bez ujedinjenja raznih vrsta prijevoza u jedinstveni sustav

S MARKOVA TRGA STR. 8

AKTUALNO STR. 5

AKTUALNO STR. 6

3 6 3 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. lipnja 2010. Godina LVII / Broj 3630. www.privredni.hr

privredni vjesnik

JADRANSKO-JONSKA MAKROREGIJA / STANJE PREGOVORA S EUROPSKOM UNIJOM / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: PROLJETNA SJETVA

POLJA POD VODOM; KAKVA ĆE BITI ŽETVA?

Sjetva je obavljena na vrijeme, zasijano je oko 130.000 hektara, a onda su krenule kiše >>10-11

BAN E S PO ILOG PR info EEN si

no rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

INTERVJU: DAVOR UŽBINEC

Usitnjenost tržišta nam je najveći problem, kaže direktor LA Loga, najvećeg cestovnog prijevoznika u Hrvatskoj

>> 7

NOVA ČELIČANA U ŽELJEZARI CMC SISAK

U novu čeličanu koja je upravo počela s radom Amerikanci su uložili čak 65 milijuna eura

>> 12


U novom madeIN-u čitajte!

Intervju Stjepan Mesić

ANALIZA

Ivo Josipović me iznenadio

će IZdRžAtI

KOSORICA

dO KRAJA

iPad revolucija Hoće li tisak preživjeti

Za madeIN pišu: Božo Skoko, Vlatko Cvrtila i Feđa Vukić

Hrvatski magazin broj 1

ORGANIZATOR:

Hrvatska gospodarska komora

1. DRNIŠ 2010. MEĐUNARODNI FESTIVAL SIRA

SUORGANIZATOR:

Drniš, Gradski trg – Poljana 11. lipnja 2010., početak u 11 sati

GRAD DRNIŠ, HZPSS, UDRUGA „MIŠINAC“ POKROVITELJI:

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA MEDIJSKI ORGANIZATOR:

RADIO DRNIŠ MEDIJSKI POKROVITELJI:

RADIO KNIN, RADIO RITAM IZVOĐAČI:

ZBOR „NEUMA“; KUD-ovi: “MILJEVCI“, „TARA“, „ZVONA ZAGORE“ I „PROMINA“; KLAPA „DRNIŠ“; TAMBURAŠKI ORKESTAR "KRSTO ODAK"; GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR DRNIŠ

STRUČNA PREDAVANJA:

Tema: HACCP uspostava, provođenje i održavanje Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za kvalitetu HGK-a Tema: Zaštita autohtonih proizvoda oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda Predavač: Edita Volar-Pantić, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka - Uprava za sigurnost i kakvoću hrane

Tema: Znakovi kvalitete HGK-a Predavač: mr.sc. Nevenka Gašparac, Centar za kvalitetu HGK GOSPODARSKI SUSRETI:

Gospodarski susreti proizvođača sira sa turističkim djelatnicima s područja Dalmacije.

ŠPORTSKO - HUMANITARNI DIO PROGRAMA - MALONOGOMETNA UTAKMICA:

Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je za pomoć u liječenju Prominjanina Mile Čvelje koji se nakon prometne nesreće u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede nalazi na liječenju u Domu za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ – Šibenik. Prikupljeni novac uplatiti će se na žiro-račun otvoren u Splitskoj banci: 2330003-3243204826 NAGRADNA IGRA ZA POSJETITELJE FESTIVALA


UVOD

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

JAKO ANDABAK, PREDSJEDNIK UPRAVE SUNCE KONCERNA:

G(H)OST KOMENTATOR: IVANA PUHELEK, ENOLOGINJA I VINSKA KRALJICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2010.

Ruski gosti moraju biti zadovoljni

Budućnost hrvatskog vinarstva je u autohtonim sortama

S ruskom osiguravateljskom kućom Sogaz, u vlasništvu Gazproma, vlasnici Sunce koncerna sklopili su ugovor na pet godina s mogućnošću produljenja, naravno ako ruski gosti budu zadovoljni uslugom u našim hotelima. Očekujemo da će taj poslovni aranžman tek od 2011. profunkcionirati u cijelosti. Pretpostavimo li da će u Bluesun hotelima dnevno boraviti oko 300 ljudi iz Sogaza, i to oko 300 dana godišnje, može se očekivati da će ostvariti oko 90.000 noćenja. Pomnoži li se to s prosječnim dnevnim prihodom od 60 eura, možemo kazati kako bi taj ugovor sa Sogazom mogao rezultirati i s oko 5,4 milijuna eura godišnjeg prihoda. No, moramo se boriti da gosti budu zadovoljni.

JERKO JELIĆ BALTA, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE PLINACRO:

Plinacro i HEP osnovali LNG Hrvatska Nacionalni operator plinskog transportnog sustava, tvrtka Plinacro, u pregovore o realizaciji projekta Adria LNG terminala uključila se još 2006. godine. Pritom je njen primarni interes bio izgradnja i operiranje plinovodima za evakuaciju LNG-a s otoka Krka na kopno i dalje prema konačnim destinacijama, a što i jest osnovna djelatnost tvrtke Plinacro. Nova tvrtka LNG Hrvatska trebala bi preuzeti udio od 11 posto u konzorciju Adria LNG, s tim da će unutar zajedničke tvrtke svaki od partnera, dakle i Plinacro i HEP, sudjelovati u ravnomjernom udjelu od 50 posto.

IRA PAYER, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DIZAJNERSKOG DRUŠTVA:

Dizajn je pokretač gospodarstva Dizajn je pokretač kulturnog i ekonomskog razvoja nekog grada ili zemlje i provjereni faktor razvoja konkurentnog gospodarstva. No, potencijali dizajna u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja regije nisu dovoljno iskorišteni, na što Hrvatsko dizajnersko društvo raznim akcijama već godinama upozorava. Manifestacijom pod nazivom Dan D želimo upozoriti na važnost dizajna i mladih dizajnera i dizajnerica čije ideje mogu biti poticaj, pa i argumenti za mijenjanje politike i stava prema dizajnu. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

Vinari bi ponajprije trebali težiti da u svom sortimentu mogu ponuditi nešto što je rijetko, autohtono, karakteristično samo za njihov vinarski kraj

V

jerujem da smo jedna od malobrojnih zemalja s toliko velikim brojem autohtonih sorti vinove loze. Neke su zbog nebrige i strane konkurencije zanemarene te im je prijetila opasnost, a nekima još uvijek prijeti opasnost od izumiranja. Danas se u Hrvatskoj uzgaja i njeguje oko 130 autohtonih sorti. Kraljevina ili “kraljica Prigorja”, kako je popularno nazivaju, stara je autohtona sorta vinove loze koja se od davnina uzgaja u Prigorju. Do osamdesetih godina prošlog stoljeća bila je vodeća sorta prigorskih vinograda i kao vino prisutna dugi niz godina na zagrebačkom tržištu. Zbog mijenjanja potrošačkih trendova počela se krčiti i zamjenjivati svjetski poznatim sortama. Godinama zapostavljana, počela je ponovno oživljavati zahvaljujući prije svega projektu stvaranja županijske marke vina, koji je inicirala Zagrebačka županija i mnogi stručnjaci koji su uočili da posebnosti ove sorte treba očuvati. Na području Prigorja djeluje Udruga proizvođača robne marke vina Kraljevina Zelina sa 33 člana, u čijem je vlasništvu približno 100.000 trsova, ali svi nisu

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

obuhvaćeni zaštitom geografskog podrijetla. Podregija Prigorje-Bilogora područje je bogate vinarske i vinogradarske tradicije. Škrta zemlja u izobilju je davala jedino grožđe, a od njega se proizvodilo vino. Upravo se kraljevina izdvojila kao sorta koja je vrlo prilagodljiva klimatskim uvjetima Prigorja, a istodobno izvrsne kakvoće. Povećan interes za uzgoj kraljevine i činjenica da je ona jedna od najzastupljenijih sorti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i nepostojanje matičnih (selekcioniranih) trsova, upućuju na potrebu za provedbom klonske se-

Često kvalitetom i cijenom vina naši vinari ne mogu konkurirati vinima iste sorte, a i zašto bi?

lekcije. Postojanje klonskog sadnog materijala nužan je korak u osuvremenjivanju proizvodnje ove vrijedne i kvalitetne vinske sorte. Stoga je na inicijativu proizvođača grožđa i vina sorte kraljevina, Zagrebačke županije, Grada Svetog Ivana Zeline i stručnjaka

s Agronomskog fakulteta 2003. pokrenut projekt klonske selekcije kraljevine, kao najsigurnijeg načina trajnog očuvanja i gospodarskog iskorištavanja te autohtone sorte i nakon ulaska u EU. Kraljevinu možete jedino naći i kušati na Zelinskoj vinskoj cesti, nedaleko od Zagreba. Upravo na tim brdovitim prigorskim krajevima ona daje svoj maksimum u kvaliteti i osobit tip vina. Vinari bi ponajprije trebali težiti da u svom sortimentu mogu ponuditi nešto što je rijetko, autohtono, karakteristič-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

no samo za njihov vinarski kraj i upravo to vino što bolje sljubiti s autohtonim specijalitetima. Oni koji se ozbiljno žele baviti seoskim turizmom moraju upravo tome posvetiti posebnu pozornost. Budućnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva leži upravo u autohtonim sortama grožđa i vina. Chardonnay, Cabernet sauvignon, Syrah te vina mnogih drugih svjetski poznatih sorti mogu se naći diljem svijeta. Često kvalitetom i cijenom vina naši vinari ne mogu konkurirati vinima iste sorte, a i zašto bi? Smatramo se jakom turističkom zemljom, stoga bi i naša eno ponuda trebala biti bazirana na vinima autohtonih sorti. Mnogo je napravljeno u promidžbi vina i sorte plavac mali, malvazija, graševina i žlahtina. Još uvijek se radi na brendiranju vina Kraljevina Zelina, Portugizac Plešivica, Škrlet, Pušipel. No što je s Vugavom, biserom našeg otoka Visa, ili Grkom iz Lumbarde? Što je bolje ponuditi stranom turistu od boce vina kojeg nema nigdje drugdje u svijetu i kojeg on nema priliku popiti nigdje osim kod nas u Hrvatskoj?

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

IZVOZNA PRILIKA ZA 45 HRVATSKIH PODUZEĆA

HGK i APIU otvaraju vrata Kine

Sajam u kineskom gradu Ningbou od 8. do 11. lipnja bit će prilika za 45 hrvatskih poduzeća da sklope izvozne poslove, pronađu partnere i izađu na tržište koje sve više kupuje inozemnu robu. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Agencije za promicanje ulaganja i izvoza te Ministarstva gospodarstva na 24 štanda predstavit će se ponuda, uglavnom prehrambenih poduzeća. Kineske vlasti pozvale su hrvatske tvrtke na sajam i dodijelile 18 besplatnih štandova, dok je šest dodatno zakupljeno. “Udruživanjem sredstava i znanja u organiziranju takvih poslova osigurali smo priliku za kontakte s kupcima i partnerima

na rastućem kineskom tržištu”, rekla je Milica Martulaš Rakuša, direktorica Sektora za trgovinu HGK-a, najavljujući prošlog tjedna taj sajamski nastup. “Bit će to najveće predstavljanje hrvatskih tvrtki izvan Europe u posljednjih nekoliko godina”, dodao je ravnatelj APIU-a Sani Ljubunčić. Uz predstavnike Podravke, Badela 1862, Kutjeva i Famija, na sajmu će biti niz manjih proizvođača hrane, vinara i obiteljskih turističkih gospodarstava koji očekuju da će privući pažnju kupaca, ali i kineskih turističkih agencija. Mirjana Zelenika iz tvrtke Izvori života promovirat će pjenušac Carmen Sylva s borovim iglicama, koji je nedavno u Londonu, na sajmu u organizaciji HGK-a, privukao veliki interes britanskih trgovaca vinima. “Izvoz u Kinu nije jednostavan, a velika dodatna pomoć države bila bi i sufinanciranje zdravstvenih certifikata koje treba pribaviti za izlazak na to tržište”, rekla je Mirjana Zelenika. (I.V.)

INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ

60 godina elektronike i računarstva na IRB-u Okupljanjem uglednih znanstvenika, od kojih mnogi, kao što su Veljko Radeka i Branko Souček, žive i rade u inozemstvu, proteklog je tjedna svečano obilježeno šest desetljeća elektronike i računarstva na Institutu Ruđer Bošković. Tom su prigodom ravnateljica Instituta Danica Ramljak i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Mornar potpisali Sporazum o suradnji. Predmet Sporazuma je razvoj multidisciplinarne suradnje između IRB-a i FER-a u sklopu Europskog istraživačkog prostora (ERA) primjenom suvremene eScience tehnologije. Kako je

istaknuto, zajednička inicijativa i provedba projekata ima za cilj značajno povećati kvalitetu i prolaznost prijava projekata. Sporazumom se također želi stvoriti materijalni okvir za mlade znanstvenike i studente radi njihovog uključivanja u Eru i kvalitetnijeg poslijediplomskog usavršavanja. Planira se i osnivanje novih studija na sveučilištima, podrška razvoju inovacija i razvijanje centara izvrsnosti. (J.F.)

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( više od 300 sudionika iz 6 zemalja jadransko-jonskog područja

10. FORUM JADRANSKO-JONSKIH GOSPODARSKIH KOMORA

Osniva se jadranskojonska makroregija Kvaliteta i inovacije u poslovanju jedini su put prema ostvarivanju komparativne prednosti na tržištu, jer jadransko-jonske zemlje nemaju ni naftu ni jeftinu radnu snagu niti masovnu proizvodnju Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

D

eseti forum jadransko-jonskih gospodarskih komora održan je od 26. do 28. svibnja u talijanskoj Anconi pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta. Na Forumu je bilo više od 300 sudionika iz šest zemalja jadransko-jonskog područja te predstavnika europskih institucija. Hrvatsko izaslanstvo činili su predstavnici pedesetak tvrtki i institucija iz svih jadranskih županija. Osnovni zaključci ovogodišnjeg foruma odnose se na važnost suradnje institucija u cilju stvaranja jadransko-jonske makroregije, poticanje malog i srednjeg poduzetništva te inovacija koje su jedini put tvrtki iz jadransko-jonskih zemalja prema konkurentnosti na globalnom tržištu. Predsjednica Foruma Jadranka Radovanić, glavni tajnik Jadranskojonske inicijative Alessandro Grafini, glavni tajnik Foruma jadranskojonskih gradova Emilio D’Alessio te predsjed-

nik Mreže jadransko-jonskih sveučilišta Uniadrion Marco Pacetti u svojim su izlaganjima naglasili želju za sudjelovanjem u ini-

Predstavnik BiH zatražio je pomoć Hrvatske u razvoju arbitraže u toj zemlji cijativi stvaranja jadransko-jonske makroregije te potrebu rada svih institucija na ostvarenju zajedničkog cilja. Glavni tajnik Udruge baltičkih gradova Björn Grönholm ponudio je svoju pomoć te iznio iskustva u stvaranju Baltičke makroregije. Prvi put o EU projektima Male i srednje tvrtke čine više od 99 posto registriranih tvrtki u Hrvatskoj, a osnovicu poduzetništva čine i u zemljama jadransko-jonskog područja te ostalim europskim zemljama. Upravo je zbog toga bilo riječi o ulozi Foruma u provedbi Zakona o malom i srednjem poduzetništvu (Small Business Act) koji je Europska

unija donijela u cilju poboljšanja pristupa poduzetništvu i pomoći u svladavanju problema malih i srednjih tvrtki. Predsjednica Radovanić nekoliko je puta naglasila kako su kvaliteta i inovacije u poslovanju jedini put za ostvarivanje komparativne prednosti na tržištu jer te zemlje nemaju prirodna bogatstva kao što je nafta, jeftinu radnu snagu ili masovnu proizvodnju. Također je istaknula potrebu edukacije i cjeloživotnog obrazovanja. S tim je idejama radilo i sedam okruglih stolova koji djeluju pri Forumu, na kojima se raspravljalo o ženskom poduzetništvu, transportu, turizmu, poljoprivredi, ribarstvu, zaštiti okoliša te od ove godine i EU projektima. Na okruglim stolovima doneseni su brojni zadaci za sljedeće razdoblje. Neki od najvažnijih su nastavak edukacije ocjenjivača maslinovog ulja te realizacija edukacije ocjenjivača pršuta, izrada natječaja za izbor najuspješnije poduzetnice, izrada strategije širenja zajedničkog turističkog brenda ja-

dransko-jonskog područja Adrion te povezivanje luka jadransko-jonskog područja za konkurentnost u Europi. Važnost arbitraže Okrugli stol za upravljanje EU projektima iznjedrio je ideje za nove inicijative i suradnju na projektima. Aktivnosti arbitražnog suda jadranskojonskog područja rezultirale su razvojem arbitraže i mirenja u Albaniji te Crnoj Gori. Predstavnik Bosne i Hercegovine zatražio je pomoć Hrvatske u razvoju arbitraže u toj zemlji, po uzoru na pomoć koja je pružena Crnoj Gori, na što je potpredsjednica HGK-a Jasminka Trzun rado pristala. Novost je da je u Italiji zakonom donesenim u ožujku ove godine mirenje postalo obvezan prvi korak u građanskim sporovima. Jedanaesti forum jadransko-jonskih gospodarskih komora održat će se 2011. godine u Crnoj Gori, dok će se Kongres poduzetnica jadranskojonskog područja održati u listopadu 2010. godine u Bosni i Hercegovini.


5

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

Dostojanstvo radnika ili kanal za sivu ekonomiju

Minimalna plaća ipak ostaje ista

Poslodavci smatraju kako bi pad BDP-a u proteklih godinu dana morao značiti i smanjenje minimalne plaće, a sindikati kako pad BDP-a znači samo da “minimalac” neće rasti Drago Živković zivkovic@privredni.hr

L

oše sročeni Zakon o minimalnoj plaći poslužio je poslodavcima i sindikatima za još jedan obračun u kojem svaka strana svoje tumačenje nudi kao apsolutnu istinu. Za razliku od prošle godine, ovaj je put Državni zavod za statistiku stao na stranu sindikata. Početna minimalna plaća je prije dvije godine, donošenjem Zakona, postavljena na 39 posto prosječne bruto plaće, što je tada bilo 2747 kuna

bruto. Prije godinu dana statističari su izračunali

Kvaka je opet u nezgrapnoj zakonskoj formulaciji: rast minimalne plaće izričito se veže uz rast BDP-a, ali se govori o usklađivanju visine plaće da je nova minimalna plaća 2814 kuna bruto, čemu su se sindikati tada burno

usprotivili, jer je po njihovoj računici iznos trebao biti 3014 kuna. Problematična je formulacija u Zakonu prema kojoj se visina minimalne plaće usklađuje s rastom bruto domaćeg proizvoda tako da se udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uveća za postotak rasta BDP-a. Sindikatima to znači da se za postotak rasta BDP-a povećava udio minimalne plaće u prosječnoj plaći (s početnih 39 posto na 41,4 posto, jer je tada rast BDP-a bio 2,4 posto), a ne početni iznos minimalne plaće. Držav-

ni zavod za statistiku tada je prihvatio tumačenje blisko poslodavcima i početni iznos uvećao za 2,4 posto, na 2814 kuna. Pila naopako Sada je obratno: poslodavci smatraju kako bi pad BDP-a u proteklih godinu dana morao značiti i smanjenje minimalne plaće, a sindikati kako pad BDP-a znači samo da minimalna plaća neće porasti. Kvaka je opet u nezgrapnoj zakonskoj formulaciji: porast minimalne plaće izričito se veže uz rast BDP-a, ali se govori o

usklađivanju visine plaće, iz čega poslodavci implicitno izvode zaključak da ta visina može biti i manja. Statističari se ipak složiše sa sindikatima, pa je minimalna plaća ostala ista i nakon pada BDP-a. Sve bi te nejasnoće u Hrvatskoj udruzi poslodavaca najradije riješili ukidanjem Zakona o minimalnoj plaći ili ograničavanjem njegova trajanja, za što su se zalagali i prije dvije godine. Podsjećaju da mnoge zemlje nemaju zakonski reguliranu minimalnu plaću, nego se ona određuje granskim prego-

vorima sindikata i poslodavaca. U Njemačkoj su se, primjerice, sami sindikati protivili zakonskom određivanju minimalne plaće jer su dovoljno snažni da u pregovorima uspijevaju izvući veće plaće. Hrvatski sindikati za to očito nemaju snage pa se radije priklanjaju sili zakona. No, ono što je za sindikate kakvo-takvo jamstvo dostojanstva radnika, za poslodavce je kanal za sivu ekonomiju, jer je javna tajna da znatan broj radnika samo fiktivno prima minimalnu plaću, a ostatak “na crno” u gotovini.

Gdje je nestao seks u marketingu

Kako uz minimum ulaganja do maksi profita Marketing ima svoju moć, ali visinu prodaje dugoročno određuje odnos kvalitete i cijene proizvoda Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

J

e li danas moguće biti kreativan u marketinškom odjelu, zbog čega marketingaši ne mogu precizirati koliko će se povećati prodaja temeljem marketinških aktivnosti i zašto se marketing danas uglavnom fokusira na svjesnost o proizvodu, a “zaboravlja” pobuditi zanimanje, želju i akciju, neka su od pitanja na koja su pokušali odgovoriti sudionici Prvog marketing foruma Gdje je nestao seks u marketingu. Riječ “seks” u naslovu, istaknuo je na početku konferencije Orhan Lujinović, marketinški revizor i konzultant, zapravo je dobra udica kakvu bi trebala imati svaka marketinška kampanja. Taj certificirani savjetnik za ge-

rilski marketing smatra i kako bi marketing danas trebao imati središnju stratešku funkciju u tvrtki. Naime, zahvaljujući marketingu može se procijeniti gdje postoji potencijal rasta za određeni proizvod te izraditi poslovna strategija za njegov tržišni plasman. “Marketing su sve aktivnosti koje tvrtka pro-

vodi kako bi dobila pravi proizvod na pravom mjestu za pravog kupca i po pravoj cijeni, s ciljem da 31. prosinca tekuće godine isporuči veći prihod i bolju profitabilnost nego 31. prosinca prošle godine”, objasnio je. Gerilski marketing Na visinu prodaje, nastavio je, danas utječu dobar

odnos s kupcem, bazna prodaja nekog proizvoda, njegova kvaliteta, brend, širina distribucije i cijena (redovna i akcijska). Na rezanje troškova, čime se ostvaruje bolja profitabilnost, utječu rabati dobavljača sirovina, nadomjesci nekih sastojaka u proizvodu, godišnji plan marketinškog materijala, uvo-

đenje novih tehnologija te sami potrošači kojima, naglasio je, nije lako manipulirati. “Ako potrošač ne dobije ono što očekuje, prestat će kupovati proizvod”, naglasio je. Koraljka Koncul, izvršna direktorica marketinga Atlantic Grupe, tijekom panel-rasprave o problemima u današnjem marketingu napomenula je kako je tijekom marketinških kampanja teško unaprijed sa sigurnošću reći, primjerice, koliki će biti rast prodaje nekog proizvoda. Ines Došen, izvršna direktorica Agencije za istraživanje tržišta Hendal, dodala je kako je točna informacija jedna od ključnih stvari u marketingu. Tvrtke nastoje doći do podataka relevantnih za planiranje marketinške strategije, kaže, a često ne znaju iščitati podatke koje imaju unutar kuće.

Uz ovu “panelku” na prošlotjednoj konferenciji, koju je organizirala tvrtka Rentamarketing, sudionici su mogli čuti i nešto više o tomu što je gerilski marketing i kako minimalnom investici-

Ako potrošač ne dobije ono što očekuje, prestat će kupovati proizvod, kaže Orhan Lujinović jom doći do maksimalnih rezultata. Raspravljalo se i o strateškim marketinškim alatima i kreativnosti kao najboljem marketinškom oružju, a sudionici su mogli vidjeti koja su konkretna istraživanja u nekim poslovnim strategijama polučila željen rast prodaje, a koja ne.


6

AKTUALNO

( 31% putnika

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

odustalo od automobila u korist javnog prijevoza

( rast broja putnika od 22% zabilježen u Češkoj nakon integracije javnog prijevoza

Integrirani javni prijevoz

Od Pokupskog do Maclja s jednom kartom Integrirani javni prijevoz putnika donio bi znatne uštede, smanjio potrebu za subvencioniranjem, potaknuo razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje te pridonio očuvanju okoliša Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uvelike utjecati i na dinamiku realizacije tog projekta. Krapinsko-zagorska županija i Zagorska razvojna agencija stoga namjeravaju aplicirati za novac iz pretpristupnog EU fonda ELENA.

P

o kvaliteti javnog prijevoza putnika Hrvatska se svakako ne ubraja u europski vrh, iako su ulaganja razmjerno visoka. Ona se, međutim, najčešće svode na subvencije različitim skupinama stanovništva, koje se dobrim dijelom izgube u šarenilu prijevoznih sredstava, prijevoznika i mnoštva jedinica lokalne samouprave. Efikasniji javni prijevoz zapravo je nedostižan cilj bez integracije kako lokalne samouprave, tako i vrsta prijevoza u jedan sustav. Dobri primjeri već postoje u Europi, ali nijedan od njih ne može se jednostavno preslikati. Treba ga doraditi sukladno potrebama konkretne regije. Prvi korak u razvoju jednog takvog sustava

U pripremi je potpisivanje sporazuma o projektu integriranog prijevoza putnika u Zagrebu i dvije županije načinjen je 2008. izradom Studije integriranog javnog prijevoza putnika za područje Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinskozagorske županije. Integrirani javni prijevoz trebao bi uspješno povezivati postojeće i nove linije vla-

kova, tramvaja i autobusa, što uključuje i usklađene vozne redove i zajedničke vozne karte. Kako nam je rekao jedan od koautora Studije Emir Akšamija iz tvrtke INEN, takav javni prijevoz donio bi znatne uštede, smanjio potrebu za subvencioniranjem, potaknuo razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje te pridonio očuvanju okoliša smanjenjem broja osobnih automobila u prometu. Prva organizacijsko-projektantska etapa čitavog projekta, bude li dogovora zainteresiranih strana, mogla bi se realizirati u tri godine. Zajednička uprava Dobar primjer je Južna Moravska, odnosno šire područje češkog grada Brna, gdje je integracija javnog prijevoza počela 2004. godine. Od tada je zabilježeno povećanje broja putnika za 22 posto, a 31 posto putnika odustalo je od osobnih au-

tomobila u korist javnog prijevoza. Iako modeli organizacije integriranog prijevoza variraju, nužan preduvjet uvijek je zajednička prijevozna uprava čiji su osnivači, u pravilu, jedinice lokalne samouprave. Pritom se ne bi smjelo dogoditi, upozorava Akšamija, da se među suvlasnike uvuče bilo koji prijevoznik (poput Hrvatskih željeznica ili Zagrebačkog električnog tramvaja) jer bi mu to dalo prednost pred ostalim prijevoznicima. Prijevozničke linije mogu se dodjeljivati po raznim modelima, a Akšamija smatra da bi to trebalo raditi po teritorijalnom načelu. Time bi se izbjegla sadašnja situacija u kojoj se preklapaju linije više prijevoznika, što znatno povećava troškove. Ako bi za istu liniju i istu vrstu prijevoza bilo zainteresirano više prijevoznika, jedan bi bio odabran javnim natječajem, pri čemu ne mora biti presudna po-

Za terminale 150 milijuna eura Ključni infrastrukturni preduvjet integriranog sustava javnog prijevoza je izgradnja prijelaznih terminala između različitih vrsta prijevoza. Terminali bi bili izgrađeni na lokacijama izvan središta grada gdje bi putnici dolazili autobusima ili ostavljali svoje automobile, te potom presjedali na gradsku željeznicu ili tramvaje. U izgradnju takvih terminala, prema procjeni Akšamije, trebalo bi investirati oko 150 milijuna eura, pri čemu bi se znatan dio novca mogao povući iz fondova EU-a. nuđena cijena prijevoza, nego se u obzir može uzeti i kvaliteta vozila. Vladine mjere prepreka Dvije godine nakon izrade, studija još nije urodila konkretnim plodovima, ali nešto se ipak kreće, potvrdili su nam u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, dok se iz Grada Zagreba nije moglo dobiti informacije. Prema riječima zamjenika Krapinsko-zagorskog župana za gospodarstvo Anđelka Fereka-Jambreka, napravljen je prijedlog sporazuma, koji sadrži

i financijsku konstrukciju u određenom omjeru za svaku od tri strane, a taj je prijedlog Krapinsko-zagorska županija prihvatila. Dio potrebnih sredstava trebao bi se osigurati u rebalansu ovogodišnjeg Županijskog proračuna, a ostatak će se planirati u proračunu za 2011. Krapinsko-zagorska županija suglasna je i da se osnuje zajednička tvrtka za upravljanje integriranim sustavom, o čemu su u tijeku pregovori. Nažalost, zbog Vladinih mjera, požalio se Ferek-Jambrek, županije gube značajna financijska sredstva, što će

ZET kao CIP I u Zagrebačkoj županiji potvrdili su nam da je u pripremi potpisivanje sporazuma o projektu integriranog prijevoza putnika. Zagrebačka županija suglasna je s tekstom radne verzije, a vjeruju da će se složiti i Grad Zagreb, te da će sporazum uskoro biti potpisan. Prijedlog sporazuma predviđa osnivanje Centra za integrirani promet (CIP), koji će koordinirati, organizirati i objedinjavati operativni rad na projektu. Poslove CIP-a će u početnoj fazi obavljati radna grupa unutar Zagrebačkog holdinga-Podružnice ZET. Kasnije bi CIP bio registriran kao samostalno društvo čiji će osnivači biti sporazumne strane u omjerima kako to bude određeno zasebnim ugovorom. U Zagrebačkoj županiji procjenjuju kako će izrada glavnog projekta stajati 4.232.000 kuna, od čega bi oni financirali 25 posto, Krapinsko-zagorska županija 15 posto, a Grad Zagreb 60 posto. U proračunu Zagrebačke županije za 2010. godinu osigurano je 50 posto od predviđenih 1.058.000 kuna, a druga polovina bit će osigurana u proračunu za 2011. godinu.


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( prije 20 godina

osnovan LA Log (tada Ralu logistika)

7

( 165 zaposlenika danas u LA Logu

DAVOR UŽBINEC, DIREKTOR LA LOGA

USITNJENOST TRŽIŠTA JE NAJVEĆI PROBLEM PRIJEVOZNIKA Danas u Hrvatskoj posluje 3500 prijevoznika sa 10.000 transportnih vozila. Domaći mali prijevoznici nemaju budućnost na tržištu EU-a ako se ne udruže mnom tržištu u prijevozu roba? - Konkurencija je znatno jača na vanjskim, posebno EU tržištima u odnosu na domaće tržište. Domaće je prijevozničko tržište usitnjeno; danas u Hrvatskoj posluje 3500 prijevoznika sa 10.000 transpor-

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

L

A Log je danas najveći cestovni prijevoznik u Hrvatskoj i jedno od vodećih transportnih poduzeća u regiji. Osnovan prije 20 godina, danas zapošljava 165 zaposlenika, a prijevozničke usluge pruža autohladnjačama, autocisternama, jumbo kamionima s prikolicom i klasičnim kamionima s ceradom. Kao dio Lactalis grupe, tvrtka polovinom 2009. godine stari naziv Ralu logistika zamjenjuje aktualnim nazivom LA Log. Uz Hrvatsku, Italija, Njemačka, Austrija zemlje Beneluxa i zemlje bivše države predstavljaju najznačajnija tržišta LA Loga. O poslovanju ove tvrtke i stanju u prijevozničkoj branši razgovaramo s direktorom LA Loga Davorom Užbinecom. LA Log je prošlog mjeseca završio investiranje u tvrtku vrijedno 11 milijuna kuna. U što ste ulagali? - Posljednjim investicijskim ciklusom od 11 milijuna kuna zaokružena je investicija vrijedna 23 milijuna kuna, koju smo pokrenuli krajem 2008.

Natjecali smo se s velikim europskim prijevoznicima kojima smo uzeli nekoliko velikih poslova tnih vozila. Oduzmemo li od toga broja prijevoznike sa 30 i više vozila, ostaje nam u prosjeku dva transportna vozila po poslovnom subjektu. To je ujedno jedan od najvećih problema hrvatskog prijevozništva. godine. Spomenutim ulaganjima obnovljen je i proširen vozni park LA Loga, a uvedene su i nove tehnologije poput satelitskog praćenja vozila. Kakav je sada vozni park vaše tvrtke i kakve usluge možete pružiti svojim klijentima? - Usluge prijevoza danas obavljamo sa 90 transpor-

Za europske pojmove, i naša kompanija je mala

Vaša tvrtka je dio Lactalis grupe pa vam je tako posredno otvoren put na europske ceste. Mogu li i kako hrvatski autoprijevoznici biti konkurentni na tom tržištu? - Za europske pojmove i naša je kompanija sa 90 transportnih vozila relativno mala, no mi možemo konkurirati prijevoznicima u Europskoj uniji i kvalitetom i cijenom usluge. Upravo to smo i činili prošle godine i to prilično uspješno.

tnih vozila, od kojih je 35 novih, a po broju vozila danas smo najveći prijevoznik u Hrvatskoj. Prosječna starost naših vozila iznosi 3,5 godina. Klijentima nudimo prijevoz svih vrsta roba, a naša je specijalnost prijevoz roba u temperaturnom režimu tzv. hladnom lancu. Usluge prijevoza pružamo sa 55 autohladnjača i sedam autocisterni, jumbo kamionima s prikolicom te klasičnim kamionima s ceradom. Nova usluga koju pružate je i satelitsko praćenje robe WebEye. O čemu je zapravo riječ? - WebEye je usluga satelitskog praćenja vozi-

la koju uvodimo u poslovanje i danas smo jedini prijevoznik u Hrvatskoj koji ovakvu uslugu može ponuditi svojim klijentima. WebEye usluga omogućava nam optimizaciju prijevozničkog učinka i smanjenje troškova s jedne strane te novu i korisnu uslugu s druge strane, koju možemo ponuditi našim klijentima. Naime, usluga omogućava praćenje kretanja vozila putem interneta, u realnom vremenu. Na taj način naši klijenti mogu pratiti svoju robu i učinkovito upravljati vlastitim poslovnim procesima. Kakva je konkurencija na domaćem i inoze-

Koji problemi muče vašu branšu? - Usitnjenost prijevozničkog tržišta; relativno veli-

ki broj prijevoznika i mali broj transportnih vozila te ograničen portfelj usluga koje naši prijevoznici mogu ponuditi najviše muče prijevoznike u Hrvatskoj. Mali prijevoznici nemaju dobru perspektivu s ulaskom zemlje u Europsku uniju ukoliko se prethodno na neki način ne udruže; bilo kroz klastere ili partnerstva s većim prijevoznicima. Prošlu godinu unatoč recesiji završili ste u plusu. Kako? - Prijevozni učinak na domaćem tržištu u prošloj je godini pao 15 posto, otprilike kao i maloprodaja. Na vrijeme smo prepoznali negativne trendove domaćeg gospodarstva te smo izašli na EU tržišta. Sudjelovali smo na natječajima i natjecali se s velikim europskim prijevoznicima kojima smo uzeli nekoliko velikih poslova i na taj način nadoknadili pad prihoda s domaćeg tržišta.


8

S MARKOVA TRGA

ministarstvo financija

Javna poduzeća duguju 400 do 450 milijuna kuna Javna poduzeća trenutačno imaju oko 400 do 450 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza, a tvrtke u većinskom državnom vlasništvu nisu generator nelikvidnosti, doznajemo u Ministarstvu financija. Hrvatske autoceste nemaju nepodmirenih obveza, dug Hrvatske elektroprivede je oko 200 milijuna kuna, no očekuje se da će on biti podmiren do kraja lipnja. Valja napomenuti i kako HEP ima 1,4 milijarde kuna neplaćenih potraživanja. U Ministarstvu dodaju i kako je Ina praktično podmirila svoja dugovanja, te opovrgavaju neke napise o tomu kako će Ina izdati svoje konvertibilne obveznice. “Sve je stvar pregovora, ne budemo li zadovoljni uvjetima, nećemo pristati na izdavanje obveznica”, ističu u Ministarstvu dodajući kako će država osigurati i da nakon mogućeg izdanja obveznica zadrži isti udio u Ininu vlasništvu. Kad je riječ o nelikvidnosti, u Mi-

11 milijuna eura Sisku Europska banka za obnovu i razvoj financirat će izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda te proširenje mreže za prikupljanje tih vrsta voda u Sisku u visini od 11 milijuna eura. Zajam će dati Sisačkom vodovodu. Taj će projekt pomo-

( 215,8 mil kn više ( 86,2 mil kn izdvojeno za naknade za nezaposlene

za rodiljne naknade

Državni proračun u svibnju

Manjak 6,9 milijardi kuna Za mirovine je izdvojeno ukupno 14,6 milijardi kuna, od čega je iz proračuna dodatno osigurano 6,8 milijardi, dok je za zdravstvo izdvojeno 8,3 milijarde kuna, a iz proračuna dodatno osigurana 1,1 milijarda kuna

nistarstvu financija navode kako od 29.000 blokiranih tvrtki, koliko ih je bilo potkraj travnja, njih 19.215, ili 66,6 posto, nema ni jednog zaposlenog, a od 24 milijarde kuna nepodmirenih dugovanja na njih se odnosi 12 milijardi kuna. S jednim do pet zaposlenih je 8838 poduzeća, a ona duguju 7,6 milijardi kuna. Tvrtke bez zaposlenih ili s jednim do pet zaposlenih tako imaju gotovo 20 milijardi kuna neplaćenih obveza. Stoga u Ministarstvu financija naglašavaju kako se zalažu da se svi osnivači tvrtki, putem osobnog identifikacijskog broja, evidentiraju na trgovačkim sudovima kako se ne bi događalo da oni koji imaju neplaćene obveze osnivaju novo poduzeće. (V.A.)

*vijesti Završen natječaj za Program kreditiranja obrtnih sredstava Na četvrtom natječaju za dodjelu kvota kredita HBOR-a za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava ponuđeno je 200 milijuna kuna, a pristiglo je 10 ponuda u ukupnom iznosu od 219,5 milijuna kuna. I na tom je natječaju interes bio veći od ponuđene kvote, a prihvaćeno je osam ponuda poslovnih banaka.

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

ći u smanjenju zagađenja Kupe i Save, a time i sliva Dunava. Provedbu podupiru i darovnice nizozemske i talijanske vlade.

Erste kreditira OIE U ponudi Erste & Steiermärkische Banka je i novi model kredita za poticanje upotrebe obnovljivih izvora energije namijenjen fizičkim osobama. Krediti se odobravaju u iznosu do 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a jedinstvena kamatna stopa iznosi 6,70 posto godišnje. Rok povrata kredita je do 20 godina uz mogućnost počeka do šest mjeseci.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

P

roračunski prihodi u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosili su 43,5 milijardi kuna, što je za 506,5 milijuna kuna ili 1,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Kad je riječ o rashodima, oni potkraj svibnja iznose 50,41 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini 1,1 milijardu kuna više, doznajemo u Ministarstvu financija. Dodaju kako su u ovih pet mjeseci 2010. proračunski izdaci bili 6,9 milijardi kuna veći od prihoda. Od poreza uprihodovana 24,31 milijarda kuna Pritom valja imati na umu da je za mirovine u pet ovogodišnjih mjeseci izdvojeno ukupno 14,6 milijardi kuna, od čega je iz doprinosa za mirovinsko osiguranje prikupljeno 7,8 milijardi kuna, dok je iz proračuna dodatno osigurano 6,8 milijardi. Tomu treba dodati i izdvajanja za zdravstvo za koje je u istom razdoblju ukupno izdvojeno 8,3 milijarde kuna, s time da je od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeno 7,2 milijarde kuna, dok je dodatno osigurana 1,1 milijarda kuna iz proračuna. Od poreza se tijekom pet mjeseci 2010. u proračun slilo više od 24,31 milijardu kuna, što je 4,5 posto više nego godinu dana ranije. Od poreznih prihoda najviše je novca pristiglo od poreza na dodanu vrijednost – 14,312 milijardi kuna, dok je porez na dobit dosegao potkraj svibnja 3,33 milijarde

kuna. Od poreza na dohodak u državnu se blagajnu slilo 501,5 milijuna kuna, od trošarina je država uprihodila 3,82 milijarde kuna, dok su ostali

Proračunski prihodi iznosili su 43,5 milijardi kuna, a rashodi 50,41 milijardu prihodi od poreza potkraj svibnja dosegnuli iznos od 1,05 milijardi kuna. Doprinosi su, pak, potkraj svibnja iznosili 15,74 milijarde kuna. Kad je o rashodima riječ, oni za zaposlene su smanjeni za 237,5 milijuna kuna, na 9,2 milijarde kuna, ponajprije zbog smanjenja osnovice za obračun plaća od 2,9 posto. Materijalni rashodi na godišnjoj su razini manji za 106,8 milijuna kuna te su potkraj svibnja iznosili 3,3 milijarde kuna, dok su financijski rashodi povećani za 148,7 milijuna kuna, na okruglo tri milijarde kuna. Subvencije su potkraj svibnja dosegnule iznos

od 3,1 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini pad od 75,6 milijuna. Tako je za poticaje za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova izdvojeno 59,8 milijuna kuna više, a za subvencije poljoprivredi 54,6 milijuna kuna više. Za aktivnu politiku zapošljavanja izdvojeno je 20,2 milijuna kuna više, a za subvencije u turizmu 9,5 milijuna. S druge pak strane smanjene su subvencije HŽ-u za 48,6 milijuna kuna, brodogradnji 145,3 milijuna te za prometnu povezanost regija 31,2 milijuna. Za naknade građanima 26,6 milijardi kuna Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države povećane su na godišnjoj razini za 515,5 milijuna kuna, na 2,4 milijarde kuna. Tako je primjerice fond izravnavanja za decentralizirane funkcije (bolnice, školstvo, vatrogasci i socijalna zaštita) dobio 191,8 milijuna kuna više nego lani, regionalni razvoj 10 milijuna, infrastruktura na otocima i u priobalju 47,5 miliju-

na kuna, a tu spada i 80,5 milijuna kuna utrošenih za predsjedničke izbore. Također, za poticanje razvoja sporta proračunska pomoć je povećana za 19,8 milijuna kuna, a za ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost 12,4 milijuna. Naknade građanima i kućanstvima dosegle su u pet ovogodišnjih mjeseci 26,6 milijardi kuna, što je na godišinjoj razini 610,7 milijuna kuna više. Za mirovine je tako izdvojeno 435,5 milijuna kuna više, rodiljne naknade 86,2 milijuna, a za naknade za nezaposlene 215,8 milijuna kuna više. Manje je pak izdvojeno za zdravstvo (81,5 milijuna kuna), potom za trajna prava (38,5 milijuna kuna) te dječji doplatak (33 milijuna kuna). Kad je riječ o ostalim rashodima, oni su potkraj svibnja iznosili 2,4 milijarde kuna, što je 454 milijuna kuna više u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, od čega je za poticanje stambene štednje izdvojeno 208,7 milijuna kuna više, a za program povratnika, prognanika i izbjeglica 142,6 milijuna.


9

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Traži se pravosudna akcija protiv fantomskih dužnika Ne može se tolerirati da 19.215 poduzeća bez ijednog zaposlenog duguje više od 12 milijardi kuna, istaknula je premijerka Jadranka Kosor Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

lada, Hrvatska udruga poslodavaca i pravosuđe morat će se snažnije pozabaviti sa 19.215 pravnih osoba koje ukupno duguju čak 12 milijardi kuna, a nemaju ni jednog zaposlenog, istaknula je premijerka Jadranka Kosor u petak na sjednici Vlade. Riječ je o “čvoru apsurda” koji treba raspetljati, dodala je premijerka, kako bi se privredi olakšao teret nelikvidnosti. Ti dužnici, naime, na sebi drže gotovo polovinu ukupnog iznosa neplaćenih računa od 24 milijarde kuna. HUP-u je stoga iz Ministarstva gospodarstva 26. svibnja upućen dopis za redovito objavljivanje imena poduzetnika s najvećim dospjelim du-

govanjima. Prema planu provedbe Programa oporavka, taj bi popis trebao biti objavljen u lipnju i potom redovito ažuriran. Pripremaju se izmjene Zakona i Pravilnika o sudskom registru, a pro-

Do kraja lipnja nastojat će se urediti sustav plaćanja javnih i državnih poduzeća pisat će se i posebna Izjava o nepodmirenim dugovanjima, kojom će se nastojati blokirati otvaranje novih tvrtki ako nisu podmireni dugovi iz ranijih poduzetnikovih aktivnosti. Vlada će nastojati do kraja lipnja urediti sustav plaćanja javnih i državnih poduzeća, čija dugo-

vanja još iznose 450 milijuna kuna. Premijerka je podsjetila i da su na općinskim građanskim sudovima u Zagrebu i Splitu započeti akcijski planovi za smanjenje broja parnica, nakon ćega bi se tre-

bale ubrzati i ovrhe, odnosno, naplata potraživanja. Smanjuje se nezaposlenost U osvrtu na mjere iz Programa gospodarskog oporavka provedene u svib-

nju, premijerka je iznijela i podatak da je nezaposlenost smanjena na 296.438 osoba. Sezonsko zapošljavanje pridonijelo je sa 30 posto padu nezaposlenosti s vrhunaca iz ožujka i travnja.

U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog nove strategije regionalnog razvitka, kojom će se potpore slabije razvijenim krajevima dodjeljivati prema europskim kriterijima. Za razliku od dosadašnjeg sustava fiskalnog poravnanja, prema novom modelu izračunat će se razina izvornih prihoda po stanovniku, a na potpore će imati pravo jedinice koje završe ispod tog prosjeka. Izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu Vlada predlaže da obiteljska turistička gospodarstva mogu osnivati ne samo vlasnici zemlje nego i oni turistički radnici koji imaju ugovor o korištenju nekog zemljišta. Donesen je i program pomoći u financiranju malih privatnih brodara, za koji je Vlada u ovoj godini namijenila četiri milijuna kuna.

PREGOVORI HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Pripreme za kraj lipnja Coreper je kao točku A pripremio seriju pregovaračkih stajališta čime je otvoren put za konačno otvaranje preostalih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji potkraj lipnja Lada Stipić Niseteo nisiteo.lada@skynet.be

P

ravi poslovi u procesu priprema za ulazak u Europsku uniju malo su ili nimalo poznati javnosti, prilagodbom se bavi uzak krug ljudi slažući mozaik koji mora biti kompletiran kako bi se moglo reći da je sve gotovo. Priča o zakašnjelom usklađivanju medicinskih studija u Hrvatskoj s onima u EUu, što je opet dio sustava obostranog priznavanja kvalifikacija, u principu je jednako efikasan koč-

ničar procesa kao i razvikano Pravosuđe, uz razliku da se pitanje studiranja rješava doma, dok će za razinu suradnje s Haagom zaslužan biti i umjetnički dojam. Nakon razdoblja bonace Vijeće EU-a konačno je počelo raditi, oporavivši se od uskršnjih praznika. Radna skupina za slaganje nacrta teksta pristupnog sporazuma sastaje se bistreći ideje među kojima ne manjka i bizarnijih, a jedna koja se izdvaja jest obveza Hrvatske riješiti dobrosusjedske odnose prije ulaska u EU kao

i davanje časne riječi da se neće ponašati kao Slovenija blokirajući pro-

Zatvoreno je 18 poglavlja, 11 je u fazi finalizacije, dok su dva zastala na Radnoj skupini za proširenje Vijeća EU-a ces bez razumnog razloga. Pripreme idu relativno sporo jer je za svaku odluku potreban konsenzus koji je oteo gotovo godinu dana zbog natezanja

oko meje/granice, a nije isključeno da će toga biti još, možda s drugih adresa. Coreper (stalni predstavnici) pripremio je kao točku A, dakle dokument čiji se sadržaj formalno potvrđuje na sjednici Vijeća ali bez rasprave, seriju pregovaračkih stajališta čime je otvoren put za konačno otvaranje preostalih poglavlja na idućoj Međuvladinoj konferenciji potkraj lipnja. U iščekivanju masovnog zatvaranja No, na njoj će biti i masovnog zatvaranja. Na-

ime, Hrvatska je predala dokumentaciju koja je, prema ocjeni Zagreba, dovoljna potvrda ispunjenja mjerila za zatvarenje u poglavlju Javne nabave (EK je već proslijedio svoje mišljenje Vijeću, znači u države članice). Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika također je pri kraju, isto kao i Prometna politika. Tri mjerila za poglavlje Poreza su zadovoljena za EK, te je poglavlje blizu privremenom zatvaranju. Konačno, tu je Financijski nadzor s izmjenama Ustava, spreman

za finalizaciju. EK je pak pri kraju izrade prijedloga zajedničkih stajališta za otvaranje Tržišnog natjecanja (naglasak je brodogradnja) učinivši to poglavlje zadnjim čijim se otvaranjem bavi. Vijeće EU-a finalizira Pravosuđe. Ostalo je i jedno poglavlje koje blokira Slovenija - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Inače, do sada je zatvoreno 18 od 33 poglavlja, 11 je u fazi finalizacije, dok su dva zastala na razini rasprave na Radnoj skupini za proširenje Vijeća EU-a.


10 PV ANALIZA

( 230 kn po toni otkupna cijena šećerne repe

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( do 2250 kn po hektaru

nužna ulaganja (sjeme, zaštita i dohrana) u suncokret

Zbog slabe jesenske sjetve, proljetna sjetva trebala je biti jedna od većih

Najviše površina u Sl ponovno zasijano ku Uz aktualne vremenske probleme koji su najprije u svibnju, a pogotovo prvih dana lipnja rezultirali upitno kakva će biti žetva, i jesenskih, ali i proljetnih kultura

Slavonske njive ovih dana izgledaju poput rižinih polja

Svetozar Sarkanjac

Z

bog nepovoljnih vremenskih uvjeta prošle jeseni, odnosno višemjesečnog sušnog razdoblja, na većem području kontinentalne Hrvatske jesenska sjetva je obavljena na bitno manjim površinama nego ranijih godina. Stoga se s pravom očekivalo kako će proljetna sjetva biti jedna od većih, barem kada je riječ o “najpoljoprivrednijoj” hrvatskoj

županiji – Osječko-baranjskoj.

Toliko vode se nije moglo ocijediti ni na uređenim tlima, a kamoli na neuređenim, kaže Ernest Nad Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industri-

ju i šumarstvo HGKŽupanijske komore Osijek, ovog je proljeća samo na području te županije sjetva obavljena na nešto više od 130.000 hektara. Na temelju informacija kojima raspolažu u Komori, najviše je sijan kukuruz (na oko 65 posto površina), potom soja (10,8 posto), šećerna repa (devet posto), te suncokret na nešto manje od osam posto površina predviđenih za proljetnu sjetvu.

Nakon problema i seljačkih prosvjeda koji su iskrsli upravo pred samu sjetvu, u konačnici je sjetva obavljena u podnošljivim vremenskim rokovima. “U teškim vremenima selo još izraženije osjeća posljedice krize pa su tada svi nagomilani problemi eskalirali. Ipak, uz odgovarajuće poteze države, nadležnih ministarstava, ali i dogovora svih koji sudjeluju u poljoprivrednoj

Površine pod suncokretom 49.000

2005.

33.000

2006.

17.000

2007.

32.000

2008.

32.000

2009. 0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

površina u hektarima

proizvodnji, ipak je proljetna sjetva bila obavljena na vrijeme. Na svoj način tome su pridonijele

i poslovne banke kreditiranjem proljetne sjetve, ali i veći proizvođački i prerađivački sustavi, i


11

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( 1,45 kn za kg

antun laslo: kukuruz i soja zbog uzgoja stoke

prošlogodišnja otkupna cijena suncokreta

avoniji kuruzom nezapamćeno dugotrajnim kišama – zaista je

Što donosi žetva Međutim, uz aktualne vremenske probleme koji su najprije u svibnju, a pogotovo prvih dana lipnja rezultirali nezapamćeno dugotrajnim kišama – zaista je upitno kakva će biti žetva, i jesenskih, ali i proljetnih kultura. “Očekujemo da će biti problema oko predaje tržnih viškova, a dinamika otkupa će biti odraz stanja u široj regiji. Primjerice, ako susjedne države budu davale na tržište veće količine pšenice ili kukuruza, onda će se to negativno odraziti i na dinamiku i na visinu otkupne cijene. Očekujemo niže cijene jer je prema burzovnim procjenama rečeno kako će negdje do 2013. godine biti niže cijene proizvoda s područja ratarskih kultura”, dodao je Nad. Zbog svega toga svakako bi trebalo nešto poduzeti i u smislu zakonskog reguliranja naplativosti. Naime, od 1. siječnja ove godine seljaci su porezni obveznici. Ili, kako je to slikovito objasnio Ernest Nad – ne

“60 godina ne pamtim ovolike kiše” “Imam 60 godina, ali nisam zapamtio da se nešto slično dogodilo u Slavoniji. Može se reći da je većim ili manjim poplavama zahvaćeno 70 posto zemlje u Slavoniji. Štete su već sada strašno velike. K tome, nakon ovoga možemo očekivati naglo dizanje temperature što će pogodovati razvoju bolesti i negativno utjecati na prinose pšenice i ječma”, kaže Antun Laslo iz Đakovačke Satnice. i /PIXSELL Maja Santos

to modalitetima pomoći seljacima i obiteljskim gospodarstvima u vidu kreditiranja kroz sjeme, zaštitna sredstva, gnojivo i slično”, ističe Ernest Nad.

može se dogoditi da netko izda fakturu za predanu pšenicu 1. srpnja, a da mu ona bude plaćena u trećem ili šestom mjesecu iduće godine. Zato je nuž-

Ako susjedne države budu davale na tržište veće količine pšenice ili kukuruza, to će se negativno odraziti i na dinamiku i na visinu ukupne cijene na veća financijska disciplina i to regulirana zakonskim propisima. Kiše potopile usjeve Pored globalnih tržišnih kretanja koja će se itekako odraziti i na položaj prozvođača ratarskih kultura u Hrvatskoj, dodatni problem su donijele nedavne kiše i zahlađenje.

“Samo između 14. i 18. svibnja na području Slavonije, odnosno Osječko-baranjske županije, palo je više od 125 litara kiše po četvornom metru što su enormne količine. Toliko vode se nije moglo ocijediti ni na uređenim tlima, a kamoli na neuređenim. No, početak lipnja donio je još veće oborine, pa je samo 1. lipnja zabilježeno čak 57 litara kiše po četvornom metru. Ta je voda preplavila ne samo poljoprivredne površine, nego i prometnice, gospodarske objekte, a u nekim dijelovima Slavonije čak i stambene objekte. Takvo nevrijeme će imati iznimno negativne posljedice i na visinu prinosa i na kvalitetu proizvoda. Zbog svega toga ćemo morati tražiti određene ustupke u mjerama ekonomske politike koji bi trebali stabilizirati to stanje”, rekao je Nad.

Slavonski seljaci robuju tradiciji I obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Antuna Lasla iz Đakovačke Satnice ovoga je proljeća, na oko 130 hektara zemljišta koje on i njegovi sinovi obrađuju, zasijalo najviše kukuruza i soje. “Nama je to logičan izbor jer su nam zbog govedarstva i proizvodnje mlijeka kojom se bavimo kukuruz, soja i krmno bilje prioritetne kulture”, kaže Laslo. I dok Laslo zna gdje će plasirati proizvedene količine kukuruza, ostaje pitanje zašto se uzgojem prvenstveno ratarskih kultura pšenice i kukuruza, bave i oni seljaci koji ne samo u vrijeme sjetve, nego nerijetko i pred samu žetvu, ne znaju gdje će plasirati i kome prodati svoje proizvode. Naime, u čitavoj Đakovštini također je najzastupljeniji kukuruz. “Teško je reći zašto je tako. Istina je da su pšenica i kukuruz tradicionalne kulture u Slavoniji i Baranji, ali je isto tako istina da one već godinama ne daju željene financijske efekte. Ljudi se teško prilagođavaju novim uvjetima i kulturama, pogotovo ako se misli preživjeti od proizvodnje s manjih površina. Naši se-

ljaci to ne žele shvatiti, pa onda ostaje samo kukanje”, objašnjava Laslo dodajući kako će vjerojatno i ove jeseni biti problema s plasmanom kukuruza. Naime, u Slavoniji nema nekog većeg prerađivača kukuruza, pa onda preostaje jedino plasirati kukuruz kao stočnu hranu. Međutim, ni stoke više u Slavoniji nema u tolikom broju. Komentirajući pak predstojeća europska pravila igre kada je o poljoprivrednoj prozvodnji riječ, Antun Laslo kaže kako je to situacija na koju više ni hrvatski seljaci, kao ni hrvatska politika, ne mogu bitno utjecati. “Europa će kao globalna država biti otvorena i suočit ćemo se s jeftinijim poljoprivrednim robama iz drugih zemalja. To je stvar velikih brojeva. Nekada su naši seljaci s desetak jutara obrađene zemlje smatrani velikim proizvođačima, a danas je drukčije. Ispod 300 hektara neće se moći opstati ako se misli baviti ratarskim kulturama. Osim toga, gotovo sve zemlje našeg okruženja raspolažu s kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem i visokim prinosima pa je i to dodatni pritisak”, zaključuje Laslo.

suncokret postao neželjena kultura

Hoće li svanuti i suncokretu Upravo je proizvodnja suncokreta posljednjih godina u Hrvatskoj najbolji primjer tržišnog lutanja. Naime, događalo se da je jedne godine zasijano 33.000 hektara, a već sljedeće jedva 17.000 hektara.

Proizvodnja suncokreta je visokorizična i zahtijeva dodatne poticaje

Zbog velikog pada otkupne cijene na svjetskom i našem tržištu u posljednje dvije-tri godine, ali i zbog potrebnih visokih ulaganja (sjeme, sredstva zaštite i dohrane dostižu i do 2250 kuna po hektaru) suncokret je postao gotovo neželjena kultura. Primjerice, prošle godine čak i u vrijeme neposredno prije žetve, seljaci nisu znali otkupnu cijenu suncokreta. Na kraju je ona iznosila oko 1,45 kuna za kilogram, dok se prije tri godine suncokret otkupljivao i po tri kune. Međutim, sada se i na svjetskom tržištu osjećaju promjene kada je riječ o uljaricama. Naime, zbog manjka uljarica u svjetskim zalihama proteklih mjeseci je zabilježen rast njihove ci-

jene i sada se približio iznosu od dvije kune za kilogram. K tome, kada bi domaći proizvođači ulja, poput Tvornice ulja Čepin, seljacima ponudili povoljne uvjete kreditiranja sjetve, zanimanje za sjetvu suncokreta zasigurno bi poraslo. Osobito kada je realno očekivati da u vrijeme žetve cijene uljarica dodatno porastu. “Unatoč ranijim problemima, interes seljaka za ugovaranje zadovoljava jer bez naše pomoći u sadašnjim financijskim uvjetima drukčije ne mogu početi sijati. Tržište je danas takvo da se situacija u agraru bitno promijenila i za sada su sve opcije otvorene”, izjavio je za Privredni vjesnik Branko Batinac, direktor sirovinskog sektora IPK Tvornice ulja Čepin. Međutim, sada se u moguća ugovaranja ide uz kvalitetnije provjere gdje se izdvajaju pravi proizvođači koji zaista namjeravaju raditi od onih koji su, koristeći poticaje i druge olakšice, kalkulirali, zakupljujući zemlju uzimali poticaje, a potom proglašavali “elementarne nepogode” ne isporučujući ugovoreno. Batinac je naglasio kako i dosadašnji poticaji za uljarice od 2250 kuna po hektaru nikako nisu bili stimulativni: “Mislim da to nije dobro rješenje jer je proizvodnja suncokreta visokorizična i stoga zahtijeva dodatne poticaje. Ali ne kao do sada – po zasijanoj površini – nego po kilogramu proizvedenog suncokreta. To je mnogo realnije”, rekao je Batinac.


12 PRIČA S RAZLOGOM

( 10 mil USD

uloženo u novu komoru za otprašivanje

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( 980 radnika zaposleno u Željezari

ŽELJEZARA CMC SISAK

ULAGANJE U ČELIČANU DONOSI DOBIT Moderni strojevi za proizvodnju čelika vrijedni 65 milijuna dolara svečano su pušteni u rad, pa Uprava Željezare očekuje da će do kraja godine efikasnijom proizvodnjom doći u zonu pozitivnog poslovanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

idite li vi igdje ovdje prašinu, upitao je Paško Vela, predsjednik Uprave Željezare CMC Sisak, na otvorenju nove čeličane. Iza svečane govornice i Velinih leđa uzdizala se nova plava zgrada podignuta pored starih pogona - nova komora za otprašivanje koja može ukloniti milijun prostornih metara prašine na sat, u koju je uloženo čak 10 milijuna dolara. Dio je to investicije u novu čeličanu s elektrolučnom peći, vrijednu 65 milijuna eura. Izgradnja novih pogona trajala je gotovo godinu dana, a prošli su tjedan svečano pušteni u rad. I dok je direktor Vela uzvanike upozoravao na tišinu i čisti zrak, unutra je nova peć radila punom parom. Pravi pakao:

iskre sijevaju na sve strane, taljenje metalnog otpada izaziva tutnjavu poput 20 haubica, a oblaci prašine penju se pod svod hale. Sve to iz zvučno izolirane kontrolne sobe nadziru Željezarini inženjeri i tehničari. Programsku podršku napravila je zagrebačka tvrtka Exor, a proces proizvodnje u Sisku izravno se kompjutorskom vezom prati i u teksaškoj centrali kompanije CMC. Spremni za nove tehnologije Među inženjerima su i blizanci Suad i Senad Sivić koji u Željezari rade 25 godina. Zadovoljni su novim strojevima koji osiguravanju radno mjesto za njih i za još 980 radnika, a omogućuju im i da pokažu svoje znanje i iskustvo. Dok nam pokazuju užarene čelične žile promjera 320 milimetara, Sivići objašnjavaju kako se golemi kotlovi za taljenje po novome

slažu jedan na drugi i povećavaju proizvodne količine. “Strojevi su moderni, no princip proizvodnje se ne razlikuje mnogo od onoga na koji smo navikli. Pri ugradnji nove linije upravo smo svojim iskustvom pomogli da proizvodnja krene brže i s manje škarta”, kažu. Efikasnost proizvodnje kod ovakvih industrija gotovo je važnija od proizvedenih količina. Obnovljeni sisački pogoni trebali bi postići oba efekta. Nova čeličana ima kapacitet šest do sedam puta veći od

stare: ranije se proizvodilo oko 70.000 tona čelika, a sada će to biti 450.000 tona. Dio će se potrošiti za izradu bešavnih cijevi, a ostalo će se prodavati na tržištu. Paško Vela kaže da već postoje potencijalni kupci, a nova tehnolo-

Proces proizvodnje u Sisku izravno se prati i u teksaškoj centrali kompanije CMC gija omogućava da tona čelika bude 130 dolara jeftinija nego ranije. Godišnji prihod Željezare bio je oko 100 milijuna dolara, a sada bi se trebao podići na 350 milijuna dolara i uz kontrolu troškova stići na razinu rentabilnosti. Bit će to kruna ulaganja vrijednih ukuHans Zöllner, šef CMI-ja Švicarska i predsjednik NO-a Željezare Sisak, i Paško Vela, predsjednik Uprave Željezare CMC Sisak

pno više od 200 milijuna dolara realiziranih nakon što je 2007. Željezaru kupila američka kompanija CMC, članica Njujorške burze, sa 11.000 zaposlenih u 13 zemalja. CMC je Sisku u vrijeme recesije omogućio i brži pristup tržištima za bešavne cijevi koje postaju okosnica valjaoničke proizvodnje. Rast naftne industrije i cijene sirove nafte odmah se odrazio i na rezultate prodaje cijevi koje donose pojedinačno veću dobit od prodaje čelika kao sirovine. Najveća je američka investicija u Hrvatskoj Nova čeličana najveća je američka investicija u Hrvatskoj, a i najveća proizvodna investicija. “Sam po sebi bio je to pravi građevinski pothvat koji će izvođačima biti dobra referenca”, istaknuo je Vela. Nove pogone gradilo je 1200 ljudi iz 21 poduzeća, a među njima i 14 tvrtki iz Hrvatske. IGH je bio projektant i nadzornik, a glavni izvođači Tehni-

ka te sisački Metaling. Postrojenja su izgrađena prema europskoj direktivi IPPC koja propisuje mjere za sprječavanje industrijskih onečišćenja. Ministarstvo zaštite okoliša izdalo im je sve potrebne dozvole. Nakon dugih i tvrdih pregovora, pomogao im je i Grad Sisak otpisom komunalne naknade od milijun kuna i dogovorom o obročnoj otplati 2,7 milijuna kuna za komunalne doprinose. Na otvaranju čeličane bio je i Hans Zöllner, predsjednik europske podružnice CMC-a, sa sjedištem u Švicarskoj, koji je s Grgom Ivezićem, tadašnjim šefom Hrvatskog fonda za privatizaciju, i Damirom Polančecom, bivšim potpredsjednikom Vlade, dogovarao detalje oko kupoprodajnog ugovora. Taj posao zasad se pokazuje kao ogledni primjer dobre prakse, a Zöllner je potvrdio da će CMC i dalje ulagati u pogone u Sisku, kako bi bili među najboljim dijelovima njihove multinacionalne tvrtke.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( 50 pari

obuće može se spremiti u ormar

D.N.M.B, SESVETE

Stolarski san postao svjetski novitet

( 6 mjeseci rok trajnosti keksa

GLOBAL PROMET, ZAGREB

Patentirani ormar za cipele rješava problem gotovo svake obitelji - gdje i kako smjestiti nagomilanu obuću

S

tolar iz Sesveta Danijel Blaško od ormara za obuću stvorio je patentirani svjetski novitet. Ideju staru dvadesetak godina prije dvije godine pretvorio je u inovativan proizvod u želji da riješi problem gotovo svake obitelji – gdje i kako smjestiti nagomilanu obuću. No, Blaško nije razmišljao samo o obući nego i o drugim predmetima za koje također obično nema idealnog mjesta u kući. U sklopu ormara osmislio je i ladičare pogodne za smještaj krema za cipele, četki, papuča, remenja za hlače, žlica za obuvanje, čarapa koje se mogu sortirati po boji ili vlasniku, i drugih sitnica. Za one koji vole praktičnost, preglednost i ozračenost Blaško je konstruirao pet veličina ormara prilagođenih niskim i visokim cipelama, čizmama, štiklama i sandalama. No, izrađuje ih i prema narudžbi u raznim bojama i veličinama, a kao posebnost ističe prirodnu cirkulaciju zraka. “Nema ‘kopanja’, odtočno vidi mah se gdje što stoji. Sve u sve-

Riznica hrvatskih poslastica Svoje slastice Ljiljana Marinac izrađuje ručno, bez konzervansa i aditiva mu, fantastičan proizvod za red u kući, pregledan, funkcionalan i simpatičan”, objašnjava Blaško u čije se ormare raznih dimenzija može smjestiti čak 50 pari obuće, a idealni su i za ekstrauske prostore. Trenutačno ih proda-

Ormari se izrađuju i prema narudžbi u raznim bojama i veličinama je u Hrvatskoj, većinom po sajmovima, no otkriva kako mu je tržišna meta ipak inozemstvo. Priprema za izvoz “Spremamo se za izvoz. Potražili smo pomoć u diplomatsko-konzular-

nim predstavništvima Hrvatske diljem svijeta, od SAD-a i Kanade preko Zapadne Europe i Rusije do Australije, pisali smo im, ali uglavnom nismo dobili ni odgovor. Planiramo uspostaviti suradnju i s velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj koji prodaju namještaj, pokazali su interes, no moramo pričekati dok im ne krene prodaja”, kaže Danijel Blaško, direktor stolarskog obrta D.N.M.B. koji je pokrenuo upravo zbog proizvodnje tih ormara. Iako je stolarske struke, kaže kako u struci nije radio 30 godina. Hrvatski “gastarbajter”, u Njemačkoj je 30 godina prodavao ručne i profesionalne električne alate. Svjestan da je kupovna moć trenutačno niska, cijene ormara snizio je čak 50 posto. A kad bolje unovči ovaj proizvod patentiran prije godinu i pol dana, na tržište će, najavljuje, lansirati i svoje nove stolarske ideje... (E.D.)

N

a ideju da radi poslastice po recepturi koju su koristile naše bake, socijalna pedagoginja Ljiljana Marinac, vlasnica zagrebačke tvrtke Global promet, došla je nakon što je ostala bez posla. “U trenutku kada sam razmišljala kako pronaći novi posao, stigao mi je dar iz Italije. Bila je to kutijica od pruća u kojoj su bile smokve u čokoladi. To me podsjetilo na poslastice koje su radile naše bake. Tako sam došla na ideju da radim Bakine poljupce, kolače od suhih smokava i šljiva, grožđica, oraha, badema i meda”, ispričala nam je Ljiljana Marinac. Osmislila je i Nonice, slasticu od suhih smokava s bademom, čokoladom, narančom i rumom, a potom i Biskupski smokvenjak od suhih smokava, oraha, meda, kandiranog voća i rakije. Niz je nastavila s Mandolicama (slastica od jabuke, ba-

dema i limuna) te Čokoladnim mandolicama. U ponudi su i tradicionalni hrvatski suhi kolač s paprom, keks s rogačem i

Kupci su prepoznali kvalitetu, a turisti te proizvode vole kupiti i kao suvenir keks sa sirom te maslinovim uljem. Priprema i pržene bademe u šećeru te slane i paprene bademe. “Mogu reći da sam napravila riznicu starih tradicionalnih hrvatskih poslastica koji zbog svoje upotrebljivosti i originalne ambalaže mogu poslužiti i kao poklon za svaku prigodu”, naglasila je naša sugovornica. Recesija utjecala na prodaju Izvorne i ukusne slastice Ljiljane Marinac do sada su prepoznale mnoge specijalizirane trgovine te Zagrebačka zračna

luka i duty free shopovi. “Budući da ne koristim konzervans i aditive, moji proizvodi ne mogu trajati dugo. Keksi mogu trajati najviše šest mjeseci, a suho voće tri mjeseca. Sve radim sama i to ručno. To značajno poskupljuje proizvodnju, a skupi proizvodi nisu zanimljivi velikim trgovačkim lancima. Oni uglavnom koriste industrijsku robu čija je proizvodnja znatno jeftinija”, pojasnila je Ljiljana Marinac zašto se njeni proizvodi ne mogu naći u svim trgovinama. Dodaje kako je željela povećati proizvodnju, no za to bi morala uzeti kredit kako bi mogla kupiti dodatne strojeve. Trenutačno se zbog recesije koja je znatno utjecala na prodaju ne usudi podizati velike kredite. Da nije recesije, sve bi, kaže, vrlo vjerojatno bilo drukčije. Jer, kupci su prepoznali kvalitetu, a turisti njezine proizvode vole kupiti i kao suvenir. (J.F.)


14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( 18,5%

rast zaduženosti u inozemstvu

Žbogar je izrazio uvjerenje da će arbitražni sporazum s Hrvatskom otkloniti veliku prepreku daljnjoj suradnji. “Svako 10. radno mjesto u slovenskoj izvoznoj industriji ovisno je o hrvatskom tržištu”, rekao je Samuel Žbogar. Veća zaštita za radnike migrante Slovenska vlada brzo je reagirala na sve grublja izigravanja prava radnika migranata koji su često prinuđeni raditi bez plaće, nekad i po 15 mjeseci, samo da bi zadržali radnu dozvolu za dulje vrijeme. Prema novim pravilima radnik će dobiti osobnu radnu dozvolu nakon 22 mjeseca rada kod bilo kojeg poslodavca. Važna je i nova odredba prema kojoj poslodavac može zatražiti nove radne obveze tek nakon što predloži dokaze da je podmirio sve poreze i platio doprinose za zaposlene. Od ovogodišnje kvote (12.000 radnih dozvola) do kraja travnja iskorišteno je 12,8 posto (1534 dozvole). Inače, u siječnju je u Sloveniji živjelo 82.316 stranaca. Najviše radnika s radnom dozvolom bilo je (u ožujku) iz BiH (38.640 radnih dozvola). Sljedeća je Hrvatska sa 8286 dozvola.

udio javnog duga u BDP-u

BOSNA I HERCEGOVINA

*vijesti Hrvatsko tržište Slovencima važno Ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar posjetio je Perutninu Ptuj da bi “iznutra” dobio uvid u gospodarstvo te bolje shvatio njegove potrebe na području gospodarske diplomacije. Prilikom susreta sa štajerskim gospodarstvenicima u Ptuju

( oko 35%

Otprilike po 6000 dozvola izdano je radnicima iz Makedonije, Srbije i Kosova. Propala privatizacija Aluminija Vlada FBiH proglasila je natječaj za privatizaciju 88 posto kapitala Aluminija Mostar neuspješnim. Ujedno, prihvaćen je Aneks VII. Sporazuma o rješavanju otvorenih pitanja između vlade i Aluminija, čime je rok za izradu izmjena o dopuni Sporazuma produljen do 8. studenog 2010. Očekuje se raspisivanje novog natječaja. BiH: Namjenska proizvodnja suficitarna Namjenska industrija je, uz proizvodnju namještaja, jedina grana koja u BiH ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskom poslovanju, rečeno je na skupštini Grupacije namjenske proizvodnje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Prošle godine izvoz je iznosio 45 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i bio osam puta veći od uvoza, a u prvom tromjesječju ove godine izvoz je iznosio oko šest milijuna KM i bio pet puta veći od uvoza. Sa sastanka Grupacije upućen je zahtjev vlastima da moderniziraju postojeće kapacitete koji su u državnom vlasništvu više od 51 posto. Sugerirano im je da pokrenu

proizvodnju u tvornici eksploziva Vitezit u Vitezu, koja je u stopostotnom državnom vlasništvu, posebice jer se godišnje u zemlju uveze eksploziva za 15 milijuna KM.

Ukupan dug dosegnuo 8,3 milijarde KM Analitičari upozoravaju da će, ako se ne smanje javni troškovi i ne povećaju investicijski radovi, državi zaprijetiti – bankrot Zdravko Latal latal@privredni.hr

B

osna i Hercegovina spada u red umjereno zaduženih zemalja, njen ukupan dug iznosi 8,3 milijarde konvertibilnih maraka, od čega na vanjski dug otpada 5,1 milijarda KM. Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu je oko 35 posto, te je i pored izraženijeg rasta zaduženosti u inozemstvu za 18,5 posto u odnosu na kraj prošle godine i pad BDP-a od tri posto ostao u okvirima maastrichtskih kriterija, krećući se u dozvoljenih 60 posto ukupne zaduženosti u odnosu na BDP, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH. Iako je zemlja znatno manje zadužena od država u okruženju, vlasti razbijaju glavu kako ove godine podmiriti pristigle obveze, posebice ako se ne zadovolje uvjete stand-by aranžmana s neumoljivim MMF-om. Četvrta tranša od 38 milijuna eura, koja je trebala “leći” potkraj svibnja, nije prošla, a neizvjesno je hoće li i na “popravnom” početkom lipnja dobiti prolazna ocjenu. Država ne može, bez sve većih financijskih infuzija, osigurati normalno

poslovanje javnih institucija, a posebice primanja sve većeg broja umirovljenika čiji se broj gotovo izjednačio s brojem zaposlenih, pa analitičari upozoravaju da će, ako se ne smanje javni troškovi i ne povećaju investicijski radovi, državi zaprijetiti – bankrot. Brzi rast zaduženosti u inozemstvu rezultat je uglavnom dosadašnjih realizacija stand-by aranžmana s MMF-om, ali i onog novog od 1,2 milijarde eura od čega je do sada inkasirano 384 milijuna KM. Problem - dolarski krediti Na rast duga utjecalo je i aktiviranje dijela obveza prema Londonskom klubu u iznosu od 436 milijuna KM. BiH najviše duguje Svjetskoj banci, Europskoj investicijskoj banci, MMF-u i Europskoj banci za obnovu i razvoj. U vrijeme ubrzanog rasta vanjske zaduženosti analitičari krive državnu administraciju za nesposobnost jer nije prihvatila njihove savjete, stare još dvije godine, da otplati dio dolarskih dugova u vrijeme kada je ta valuta slabo kotirala u odnosu na euro, jer bi sada zaduženost zemlje, prema nekim

procjenama, bila manja za gotovo 250 milijuna KM. U ovoj godini intenzivirano je i zaduživanje kod EIB-a i EBRD-a za izgradnju autoceste koridorom V.c te modernizaciju drugih cesta. Dodatne probleme uzrokuje pad eura u odnosu na dolar, zbog čega raste zaduženost jer je većina kredita podignuta u dolarima. Stoga je došlo i do pada deviznih rezervi u Središnjoj banci BiH sa 6,3

Iako je BiH znatno manje zadužena od država u okruženju, vlasti razbijaju glavu kako podmiriti pristigle obveze milijarde KM potkraj prošle godine na 5,59 milijardi KM sredinom svibnja 2010. Na prvom sastanku novoosnovanog Stalnog komiteta za financijsku stabilnost BiH ocijenjeno je kako financijski sektor zemlje i dalje pokazuje znakove stabilnosti, iako je u prvom kvartalu ove godine uočen rast nekvalitetnih kredita te problemi s profitabilnošću dijela banaka, što bi moglo pojačati rizike u bankarskom sektoru. Preliminar-

ni testovi su pokazali kako banke zadovoljavaju propisanu razinu kapitalizacije, ali bi u slučaju daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije nekima od njih trebao dodatni kapital. Blagi oporavak gospodarstva Unatoč svim tim problemima, iz gospodarstva stižu prve najave blagog oporavka. U Federaciji BiH gdje je industrijska proizvodnja lani imala dvoznamenkasti pad, u četiri ovogodišnja mjeseca ona je, na godišnjoj razini, porasla za 2,2 posto, a u Republici Srpskoj za 7,3 posto. U Federaciji u travnju u odnosu na ožujak taj je rast iznosio 3,6 posto što ukazuje na njegovo ubrzanje. U četiri mjeseca ove godine izvoz je, u odnosu na prošlogodišnji ožujak, porastao za 27,9 posto, dok je uvoz ostao na lanjskoj razini. Trgovinski je deficit pao za 21 posto, a pokrivenost uvoza izvozom bila je najveća u zadnje tri godine i iznosila je 55 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec bile su niže za 0,7 posto.


15

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

( max10.500 € bruto

plaća članova uprave u tvrtkama kojima pomaže država

( po stopi od 49%

oporezuje se svaki višak od tog iznosa

SLOVENIJU MUČI NEPREVLADANA DVOJBA O KRAJNJEM SMISLU RAZVOJA

PODJELE ZBOG RASPODJELE Sporenja na političkoj sceni, pojačana recesijom, najčešće nastaju zbog neusuglašenih stajališta o tome kako prevesti na porezni jezik ustavno načelo da onaj tko ima, mora više i pridonositi u podmirenju društvenih potreba Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

dobiti, drugim riječima, da se pred zaposlene postavljaju sve veći zahtjevi u pogledu znanja i obrazovanja. Sindikati su odlučni u zahtjevu da se dobit u načelu dijeli na tri trećine – trećina zaposlenima, trećina kapitalu i trećina za razvoj. Druga strana grmi da će takva podjela odvratiti strane ulagače od dolaska u Sloveniju. Kroz zube progovara – radnici imaju raditi za plaću i točka. Dušan Semolič, čelnik vodećih Nezavisnih sindikata, odgovara iziritiranim vlasnicima: “Ako radnici moraju bespogovorno sudjelovati u gubi-

S

loveniju, jednako kao i Hrvatsku, sve više žulja neprevladana dvojba o krajnjem smislu razvoja: je li cilj kojemu valja stremiti dobit ili su to možda – zadovoljni ljudi. Slična prašina koja se u Hrvatskoj uskovitlala radi prijedloga o četvrtoj stopi poreza na dohodak, u Sloveniji već dugo vremena zatvara dišne putove političkom dijalogu. Svako malo izbije na vidjelo sve aktualnije pitanje o pravičnoj raspodjeli stvorenog. Sporenja na političkoj sceni, pojačana recesijom, najčešće nastaju zbog neusuglašenih stajališta o tome kako prevesti na porezni jezik ustavno načelo da onaj tko ima, mora više i pridonositi podmirenju društvenih potreba. Slovenski menadžeri još se nisu pomirili s preporukom koja je zbog neposluha prošle jeseni na-

glo preinačena u zakon, a kojom se u kriznim okolnostima pokušalo razuzdane iznose menadžerskih plaća, bonusa i otpremnina svesti na prihvatljivu recesijsku mjeru. Menadžeri nisu uvažili preporuku, pa su odmah naletjeli na grubu zakonsku odmazdu. Uprave u poduzećima, koja su pri-

Dobit na silaznoj putanji Ima li se što dijeliti? Ima, ali mnogo manje nego što bi se moglo podijeliti za 2007. godinu, da je kojim slučajem tada vrijedio Zakon o sudjelovanju zaposlenih u podjeli dobiti poduzeća. U 2007. godini, naime, slovenska poduzeća ostvarila su 3438 milijuna eura čiste dobiti. U početnoj kriznoj 2008. godini čista se dobit prepolovila na iznos od 1656 milijuna eura. Na žalost, prošla godina u tom pogledu bila je još sumornija - na 2,6 milijardi eura dobiti nakalemila se 2,1 milijarda eura gubitaka, tako da je čiste dobiti preostalo tek za 549 milijuna eura. Na osnovi obrađenih poslovnih izvješća iz 53.879 društava razvidno je da je slovensko gospodarstvo prošle godine smanjilo prihode prema 2008. godini za 15 posto, a rashode za 13 posto. Prosječna mjesečna plaća u analiziranim poduzećima dosegla je 1310 eura - bila je viša prema 2008. godini 1,2 posto, realno samo 0,3 posto. Najviše gubitaka nakupilo se lani u financijskoj industriji kamo se ubraja i 268 holdinga. Svi zajedno ostvarili su 164 milijuna eura dobiti, ali i 365 milijuna eura gubitaka, tako da su u minusu za više od 200 milijuna eura.

mila bilo kakav oblik državne pomoći za lakše prevladavanje krize, ne smiju do daljnjega uzimati kroz plaću više od 10.500 eura bruto mjesečno. Svaki višak iznad toga iznosa vlada je odlučila oporezovati po stopi od 49 posto. Menadžeri su nevoljko pristupili ispunjavanju proširenih poreznih prijava izgovarajući se da je zakon manjkav, da ne određuje što se ima smatrati državnom pomoći, pa da stoga ne znaju tko treba doći pod porezne škare. Pojedinci su čak zaprijetili ustavnom tužbom, a strukovno menadžersko udruženje izrazilo je uvjerenje kako će takve i slične porezne odmazde prouzročiti bijeg (menadžerskih) mozgova iz Slovenije. Na takve prijetnje kritička javnost prasnula je u smijeh. Zakon o dodatnom oporezovanju (pre)visokih zarada u primjeni je osam mjeseci. Dosad nitko nije primijetio neki manjak pameti zbog najavljenog odljeva

menadžerskih mozgova. Još jedan spor na temu (pravednije) raspodjele stvorenog trese Sloveniju više od pola godine. Riječ je o novom zakonu kojim slovenska vlada ispunjava obvezu iz međukoalicijskog sporazuma, a odnosi se na sudjelovanje zaposlenih u podjeli dobiti. Zakon je nakon brojnih peripetija izglasao Državni zbor, ali je Državni svet (slovenska inačica Županijskog doma) uložio veto. Zakon mora ići ponovno u Državni zbor na izglasavanje za što je sada

Kada se ima manje, svaka lakomost postaje uočljiva, a reagiranje na nju – nepredvidljivo potrebna kvalificirana većina. Opće je uvjerenje da će zakon svladati i tu novu prepreku, ali je veliko pitanje što će se s raspodjelom događati u praktičnoj primjeni. Mnogo je onih u Sloveniji kojima sama za-

Dobrovoljno, ali uz porezne olakšice Ministar gospodarstva Matej Lahovnik od prvog dana zagovara slobodnu umjesto obvezne podjele dobiti među zaposlene. Smatra da je bolje poticati tvrtke na takvu podjelu odgovarajućim poreznim olakšicama nego ih obvezom navoditi na “kreativno računovodstvo” radi umjetnog smanjenja dobiti, što bi na kraju zacijelo štetilo državnom proračunu. Slovenski zakonodavci priredili su doista privlačne poticaje. Na isplaćenu svotu dobiti ni radnici ni poduzeća neće plaćati socijalne doprinose. U neoporezivi dio dohotka uključit će se i 50 posto isplaćenog iznosa. Dobit što je pravne osobe isplate zaposlenicima priznat će im se kao olakšica u oporezivanju dohotka. misao o sudjelovanju zaposlenih u dobiti diže kosu na glavi. Takvi su ustali na zadnje noge kada je vlada pristala učiniti takvu podjelu dobiti – obveznom. Nezadovoljnici su digli takvu dreku da je vlada u jednom trenutku morala reterirati na razinu dobrovoljnosti. Dobit sa zaposlenicima dijeli tko ima što dijeliti i tko to želi učiniti. Nakon toga pritisnuli su sindikati i dio javnosti koji vlasnicima kapitala osporava prisvajanje cjelokupne dobiti. Svi oni dokazuju da je znanje ključni supstrat za uzgoj

cima, pa i tako da ostaju bez posla – red je da sudjeluju i u dobiti”! Nakon što arbitražni sporazum s Hrvatskom izgubi snagu političke opsesije, slovenska javnost vraća se raspodjeli kao sve osjetljivijem pitanju. Kada se ima manje, svaka lakomost postaje uočljiva, a reagiranje na nju nepredvidljivije. Studenti i učenici, razbivši četrdesetak prozora na zgradi parlamenta i to gotovo ni za što, pokazali su kako socijalni mir može postati ranjiv u današnjim okolnostima.


16 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07) Croatia Lloyd d.d. javno objavljuje skraćena godišnja financijska izvješća za 2009. godinu (cijeli set izvješća dostupan na internet stranicama društva www.croatialloyd.hr) BILANCA NA DAN 31.prosinca 2009. godine Naziv pozicije AKTIVA NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA ULAGANJA Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja Ostala potraživanja OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA UKUPNO AKTIVA PASIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Revalorizacijske rezerve Rezerve Prenesena (zadržana) dobit ili gubitak Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja TEHNIČKE PRIČUVE

Prethodna godina

U kunama Tekuća godina

193.680 49.370.284 587.571.624

316.169 48.386.802 613.109.233

8.345.514

41.358.845

579.226.110 107.643.054 3.024.934 83.745.096 4.859.021 70.436.637 8.449.438 40.548.284 40.548.284 95.830 872.192.786

571.750.388 89.740.904 4.251.020 85.336.701 9.506.363 63.148.588 12.681.750 18.455.462 18.455.462 97.099 859.693.390

270.764.595 116.060.800 20.208.401 68.227.240 22.661.330 43.606.824 506.828.819

258.538.929 116.060.800 18.378.703 70.000.000 26.000.336 28.099.090 500.335.111

Izvješće o novčanom tijeku za 2009. godinu OPIS A) NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI Dobit prije poreza Usklađenje Amortizacija nekretnina i oprema Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje plaćene buduće troškova i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza

2008.

u kunama 2009.

55.112.910 -3.981.541 1.723.037 114.141

35.923.239 -399.882 1.169.026 36.088

-5.818.719

-1.829.697

45.041.852 7.756.120

224.701 1.866.452 1.125.552

67.845.810

-14.763.190

-86.671.857

694.630

-10.139.385

17.902.150

-8.150.386 2.194.887

-4.251.020 1.433.329

48.003

-1.269

51.474.538 20.764.641

-6.649.928 557.448 6.028.085

OSTALE PRIČUVE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA OSTALE OBVEZE ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA

3.834.074 0 90.555.963 209.335 872.192.786

3.677.854 557.448 96.584.048 1.378.351 859.693.390

RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 01.siječnja 2008. do 31. prosinca 2009. Naziv pozicije Zarađene premije (prihodovane) Prihodi od ulaganja Prihodi od provizija i naknada Ostali osiguravateljno-tehnički prihodi, neto od reosiguranja Ostali prihodi Izdaci za osigurane slučajeve, neto Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja Izdaci za povrate premija (bonusi i popusti), neto od reosiguranja Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto Troškovi ulaganja Ostali tehnički troškovi, neto od reosiguranja Ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađenja Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja prije poreza Porez na dobit ili gubitak Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja poslije poreza

Prethodna godina 155.447.574 35.807.209 46.151.447 33.328.961 4.464.255 -126.877.050 1.662.214

U kunama Tekuća godina 183.398.485 46.433.076 48.906.754 4.025.529 609.430 -172.505.974 -4.193.704

50.804

-28.901

-62.908.355 -31.395.506 -321.032 -297.611 55.112.910 -11.506.086 43.606.824

-64.256.722 -974.349 -551.753 -4.938.632 35.923.239 -7.824.149 28.099.090

Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Porez na dobit NETO NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI

-80.519

-209.335

-11.506.086 84.667.135

-7.824.149 29.565.660

B) NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici za nabavu zemlj.i građ.obj.koji ne.sl.druš.za ob.djel. Izdaci za nabavu zemlj. građ.obj.koji ne.sl.druš.za ob.djel. Povećanje/smanjenje ulaganja u pridr. i zajed.ulaganja Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća NETO NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI

-201.902 -161.282 8.595.055 -186.473 -19.269.800 909.250 -10.315.152

-185.544 -158.577

-33.013.331 1.148.930 19.269.800 -12.938.722

C) NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKE AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tijek iz financijske aktivnosti

-48.406.288 -48.406.288

-38.719.760 -38.719.760

D) NETO POVEĆANJE NOVCA (A+B+C)=(F-E) E) Stanje novca na početku razdoblja F) Stanje novca na kraju razdoblja G) POVEĆANJE NOVCA (F-E)

25.945.695 14.602.589 40.548.284 25.945.695

-22.092.822 40.548.284 18.455.462 -22.092.822

Izvješće o stanju i promjenama kapitala u 2009. godini OPIS

Stanje na dan 01.01.2009. Ispr.pogr.prethod. razdoblja Promjene fer vrijijed.financ. imovine Odgođeni porez Ostali dobici priznati u zadržanu dobit Raspodjela dobiti 2008 Dobit u 2009. Kapital i pričuve Stanje na dan 01.01.2008. Ispr.pogr.prethod. razdoblja Promjene fer vrijed.financ. imovine Odgođeni porez Ostali dobici priznati u zadržanu dobit Raspodjela dobiti 2007 Dobit u 2008. Kapital i pričuve

Uplaćeni temeljni kapital

Rev.pričuve zemlj.i građ.objek.

Rev.pričuve financ. ulaganja

Pričuve sigurnosti

Zadržana dobit

Dobit tekuće godine / rasp. dobiti

UKUPNO

116.060.800

23.773.936

-3.565.535

68.227.240

22.661.330 107.344

43.606.824

270.764.595 107.344

-1.125.553

-1.125.553

-586.787

-586.787

-117.358

116.060.800 116.060.800

117.358

23.069.791 24.025.008

-4.691.088 2.002.113

-251.072

-5.567.648

1.772.760

3.114.304

70.000.000 63.227.240

26.000.336 19.393.535

0 -43.606.824 28.099.090 28.099.090 56.674.083

-38.719.760 28.099.090 258.538.929 281.382.779 0 -5.818.720 0 0

116.060.800

23.773.936

-3.565.535

5.000.000

3.267.795

-56.674.083 43.606.824

-48.406.288 43.606.824

68.227.240

22.661.330

43.606.824

270.764.595

Pula, 11. ožujka 2010. godine Iva Tkalac, prof. mat. i inf. Ovlašteni aktuar

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima društva CROATIA LLOYD d.d. Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvješće CROATIA LLOYD d.d., Zagreb (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2009., a koja se sastoje od bilance, računa dobiti i gubitka, izvješća o promjenama kapitala i izvješća o novčanom toku Društva za godinu koja je završila na navedeni datum, te sažetka značajnih računovodstvenih politika i drugih pripadajućih bilješki. Odgovornost Uprave Društva za financijska izvješća Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještća u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i upravljanje internim kontrolama

koje su važne za sastavljanje i fer iskazivanje financijskih izvješća bez materijalno značajnih pogrešaka koje su posljedica greške ili prijevare, izbor i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika i razumnih računovodstvenih procjena u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti neovisno mišljenje o financijskim izvješćima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na način da prikupimo sve informacije i sva obrazloženja koja držimo nužnim da bismo prikupili dovoljno dokaza koji nam u razumnoj mjeri pružaju jamstvo da financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške.

Revizija uključuje postupke za prikupljanje revizijskih dokaza o iznosima i objašnjenjima u financijskim izvješćima. Odabrani postupci ovise o prosudbi revizora, uključujući i procjenu materijalno značajnih pogrešaka u financijskim izvješćima bilo da su nastale greškom ili uslijed prevare. U procjeni rizika revizor smatra da su interne kontrole nužne za nadoknadu štete i fer iskazivanje financijskih izvješća kako bi se oblikovali revizorski postupci koji odgovaraju okolnostima, ali ne u svrhu iskazivanja mišljenja o učinkovitosti spomenutih internih kontrola. Revizija također uključuje i procjenu primijenjenih računovodstvenih načela te ocjenu značajnih procjena Uprave, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvješća. Vjerujemo da naša revizija daje razumnu i odgovarajuću osnovu za naše mišljenje.

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE na dan 31.12.2009. godine uz godišnje izvješće za 2009. godinu Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE utvrdila sam da je na dan 31.12.2009. godine CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE formiralo slijedeće tehničke pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije; 2. Pričuve šteta; 3. Pričuvu za bonuse i popuste; 4. Druge tehničke pričuve osiguranja; 5. Pričuve za kolebanje šteta. Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE. Smatram da su tehničke pričuve CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE na dan 31.12.2009. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE.

Mišljenje Po našem mišljenju, financijska izvješća prikazuju realno i objektivno financijski položaj društva CROATIA LLOYD d.o.o., Zagreb na dan 31. prosinca 2009. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i promjene na kapitalu i u novčanom toku za godinu koja je tada završila i sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i hrvatskim zakonskim propisima.

Tomislav Spajić Ovlašteni revizor Revizija Spajić d.o.o. 26. veljače 2010. godine

MIŠLJENJE IMENOVANOG OVLAŠTENOG AKTUARA uz godišnje izvješće za 2009. godinu Aktuarski sam provjerila obračun tehničkih pričuva CROATIA LLOYD d.d. za reosiguranje na dan 31.12.2009. godine. Aktuarsku provjeru izvršila sam u skladu s odredbama Zakona o osiguranju NN 151/05; 87/08; 82/09), Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09) i pravilima aktuarske struke. Po mojem mišljenju premije što ih je CROATIA LLOYD d.d. za reosiguranje oblikovalo u 2009. godini i tehničke pričuve osiguranja na dan 31.12. 2009. godine oblikovane su sukladno propisima te tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obveza iz ugovora o reosiguranju. Zagreb, 31. ožujka 2010. Imenovani ovlašteni aktuar Danica Kovačić, dipl.ing.mat.


17

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

KONSOLIDIRANA BILANCA NA DAN 31.12. 2009.

TEHNIČKE PRIČUVE U kunama

Naziv pozicije

Prethodna godina

Tekuća godina

AKTIVA

OSTALE PRIČUVE

NEMATERIJALNA IMOVINA

201.248

1.589.858

49.370.283

63.200.017

ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe društvu za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja

586.940.305

619.095.110

7.575.001

23.692.198

139.193

23.652.524

579.226.111

571.750.388

UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA

107.643.053

89.740.904

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA POTRAŽIVANJA

3.024.934

4.251.020

83.774.101

89.065.950

4.859.021

9.506.363

70.436.637

63.148.588

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

8.478.443

16.410.998

OSTALA IMOVINA

Ostala potraživanja

40.784.185

18.564.225

Novac u banci i blagajni

40.784.185

18.564.225

95.830

97.099

871.833.939

885.604.182

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA UKUPNO AKTIVA PASIVA KAPITAL I REZERVE

270.405.713

261.912.517

Upisani kapital

116.060.800

116.060.800

Revalorizacijske rezerve

20.208.401

Rezerve

68.227.240

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA

Naziv pozicije

Prethodna godina

Tekuća godina

155.447.574

183.398.485 46.421.165

Prihodi od provizija i naknada

46.151.447

48.906.754

Ostali osiguravateljno-tehnički prihodi, neto od reosiguranja

33.328.961

4.025.529

4.464.255

6.478.619

-126.877.050

-172.505.974

1.662.214

-4.193.704

Ostali prihodi Izdaci za osigurane slučajeve, neto Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja Izdaci za povrate premija (bonusi i popusti), neto od reosiguranja

50.804

-28.901

Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto

-62.974.988

-64.256.722

Troškovi ulaganja

-31.408.478

-974.349

-321.032

-551.753

Ostali tehnički troškovi, neto od reosiguranja

-297.611

-10.583.922

Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja prije poreza

Ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađenja

55.022.955

36.135.227

21.867.916

Porez na dobit ili gubitak

-11.506.086

-7.949.661

70.000.000

Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja poslije poreza

43.516.869

28.185.566

43.516.869

28.087.156

25.896.645

Dobit pripisana manjinskim interesima Dobit pripisana imateljima kapitala

0

9.687.742

2008.

u kunama 2009.

20.761.603 -80.519

1.378.351 885.604.182

35.796.859

28.087.156

45.016.342 7.756.120 67.845.810 -86.671.857 -10.139.385 -8.150.386 2.172.415 48.003 51.474.538 -

209.335 871.833.939

U kunama

Zarađene premije (prihodovane)

22.392.403

55.022.954 -3.968.569 1.723.037 127.113 -5.818.719

101.461.584

Prihodi od ulaganja

43.516.869

A) NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI Dobit prije poreza Usklađenje Amortizacija nekretnina i oprema Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje plaćene buduće troškova i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja

666.853

90.555.999

za razdoblje od 01.01.2009. do 31.12.2009.

Prenesena (zadržana) dobit ili gubitak

Izvješća o novčanom tijeku za 2009. godini

3.977.854

0

KONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA

Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja Manjinski interes

500.335.112

3.834.074

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA OSTALE OBVEZE

MATERIJALNA IMOVINA

506.828.818

36.036.817 810.046 2.371.387 43.656 -1.829.698 224.701 3.065.975 1.125.552 -14.763.190 694.630 17.902.150 -4.251.020 -2.266.915 -1.269 -6.349.926 666.853 6.184.169 10.905.585 1.169.016

98.408

Porez na dobit Neto novčani tijek iz poslovne aktivnosti

-11.506.086 84.564.641

-7.949.660 39.912.838

1.973 -513.448 -161.282 8.595.055

563.106 -884.299 -168.597

B) NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici za nabavu zemlj.i građ.obj.koji ne.sl.druš.za ob.djel. Izdaci za nabavu zemlj. građ.obj.koji ne.sl.druš.za ob.djel. Povećanje/smanjenjezemlj. građ.obj.koji ne.sl.druš.za ob.djel. Povećanje/smanjenje ulaganja u pridr. i zajed.ulaganja Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Neto novčani tijek iz poslovne aktivnosti

-19.269.800 909.250 -10.438.252

-9.110.324 -10.718.323 -23.513.331 -1.522.101 21.940.831 -23.413.038

C) NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKE AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tijek iz financijske aktivnosti

-48.406.288 -48.406.288

-38.719.760 -38.719.760

D) NETO POVEĆANJE NOVCA (A+B+C)=(F-E) E) Stanje novca na početku razdoblja F) Stanje novca na kraju razdoblja G) POVEĆANJE NOVCA (F-E)

25.720.101 15.064.083 40.784.184 25.720.101

-22.219.960 40.784.185 18.564.225 -22.219.960

Izvješća o stanju i promjenama kapitala u 2009. godini Stanje na dan 01.01.2009. Ispr.pogr.prethod. razdoblja Promjene fer vrijed.ovis.druš Promjene fer vrijijed.financ. imovine Odgođeni porez Ostali dobici priznati u zadržanu dobit Raspodjela dobiti 2008 Dobit u 2009. Kapital i pričuve Stanje na dan 01.01.2008. Ispr.pogr.prethod. razdoblja Promjene fer vrijed.financ. imovine Odgođeni porez Ostali dobici priznati u zadržanu dobit Raspodjela dobiti 2007 Dobit u 2008. Kapital i pričuve

Uplaćeni temeljni kapital

Rev.pričuve zemlj.i građ.objek.

Rev.pričuve financ. ulaganja

Pričuve sigurnosti

Zadržana dobit

Dobit tekuće godine / rasp. dobiti

UKUPNO

116.060.800

23.773.936

-3.565.535

68.227.240

22.392.403 107.344 255.192

43.516.869

270.405.713 107.344 3.744.404 -1.125.553 -586.787 0 -38.719.761 28.087.156 261.912.516 281.113.852 0 -5.818.720 0 0 -48.406.288 43.516.869 270.405.713

3.489.212 -1.125.553 -586.787 -117.358 116.060.800 116.060.800

116.060.800

23.069.791 24.025.008

-1.201.876 2.002.113

-251.072

-5.567.648

23.773.936

-3.565.535

1.772.760

117.358 3.024.348

70.000.000 63.227.240

25.896.645 19.124.608

5.000.000

3.267.795

68.227.240

22.392.403

-43.516.869 28.087.156 28.087.156 56.674.083

-56.674.083 43.516.869 43.516.869

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima društva CROATIA LLOYD d.d. Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvješća GRUPE CROATIA LLOYD (“Grupa”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine, a koji se sastoje od bilance, računa dobiti i gubitka, izvješća o promjenama kapitala i izvješća o novčanom toku Grupe za godinu koja je završila na navedeni datum, te sažetka značajnih računovodstvenih politika i drugih pripadajućih bilješki. Odgovornost Uprave za financijska izvješća Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih konsolidiranih financijskih izvješća u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i upravljanje internim kontrolama koje su važne za sastavljanje i fer iskazivanje konsolidiranih financijskih izvješća bez materijalno značajnih pogrešaka koje su posljedica greške ili prijevare, izbor i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika i razumnih računovodstvenih procjena u danim okolnostima.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti neovisno mišljenje o konsolidiranim financijskim izvješćima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na način da prikupimo sve informacije i sva obrazloženja koja držimo nužnim da bismo prikupili dovoljno dokaza koji nam u razumnoj mjeri pružaju jamstvo da konsolidirana financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvješćima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikazivanja u konsolidiranim financijskim izvješćima uslijed prevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i fer prezentiranje konsolidiranih financijskih izvješćima kako bi oblikovao revizijske postupke koju su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o uspješnosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i značajnih procjena

Uprave i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije konsolidiranih financijskih izvješća. Vjerujemo da naša revizija daje razumnu i odgovarajuću osnovu za naše mišljenje. Mišljenje Po našem mišljenju, konsolidirana financijska izvješća prikazuju realno i objektivno financijski položaj GRUPE CROATIA LLOYD na dan 31. prosinca 2009. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i promjene na kapitalu i u novčanom toku za godinu koja je tada završila i sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i hrvatskim zakonskim propisima. Tomislav Spajić Ovlašteni revizor

Revizija Spajić d.o.o. 17. ožujak 2010. godine


18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Proizvodi za kontrolu onečišćenja

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR SIMON CRITCHLEY KNJIGA MRTVIH FILOZOFA Naklada Ljevak

Za Critchleyja je važnije kako je netko umro nego kako je živio. Aristotel se otrovao jedićem. Heraklit se ugušio u kravljoj balezi. Empedoklo se bacio u Etnu nadajući se da će tako postati bog... U ovoj knjizi navode se životi i smrti gotovo 200 filozofa, od antičke Grčke do današnjih dana. Izrazito inteligentna i vrlo zabavna, ova kompilacija je poučan uvod u najvažnije mislioce iz prošlosti, ali i istraživanje mogućnosti i smisla ljudske sreće.

C. V. BARLOEWEN KNJIGA ZNANJA Meandar media

Adonis, Boutros Boutros-Ghali, Erwin Chargaff, Régis Debray, Carlos Fuentes, Nadine Gordimer, Stephen Jay Gould, Samuel Huntington, Philip Johnson, Leszek Kolakowski, Julia Kristeva, Claude Lévi-Strauss, Federico Mayor, Yehudi Menuhin... samo su neke od osoba koje unutar ovih korica ostvaruju polilog u kojemu se isprepleću razmišljanja o Kur´anu, arhitekturi, UN-u, Einsteinu, Auschwitzu, DNK-u, Don Quijoteu, cyber prostoru, konfucijanizmu, Darwinu, zemljama Trećega svijeta...

MANI GOTOVAC FALIŠ MI Profil

Prva knjiga autobiografskih zapisa poznate teatrologinje, kazališne kritičarke i intendantice hrvatskih kazališta, zasniva se na autobiografskim činjenicama, ali autorica se, kako bi zaštitila identitete suvremenika, ponekad koristi mimikrijskim postupcima, prepuštajući čitatelju da goneta stvarne identitete i razluči stvarnost od fikcije. Stoga ova knjiga nije samo još jedno memoarsko svjedočanstvo o proteklom vremenu, već svojevrsni autobiografski roman o jednoj dramatičnoj ženskoj sudbini.

Drizit Environmental, Durban, Južnoafrička Republika, www.drizit.co.za. Tvrtka se bavi proizvodnjom i trgovinom opreme i proizvoda za kontrolu onečišćenja od nafte i kemijskih zagađivača. Tvrtkini proizvodi se najčešće koriste u rudarstvu, lukama, transportu, građevinarstvu, proizvodnji i industriji hrane i pića. Kontakt: Suraya Khan, suraya@drizit.co.za, +27 31 274 2300.

Mobilne i modularne kuće

BK Housing Sp. z.o.o., Glinianka, Poljska, www.bkhousing.pl. Tvrtka je vodeći proizvođač mobilnih i modularnih kuća. Također grade ljetnikovce, jeftine socijalne građevine te javne i prosvjetne objekte (dječji vrtići, uredi, hoteli), a rade i nadogradnju. Zainteresirani su za suradnju s osobama i tvrtkama koje su specijalizirane za distribuciju objekata ovog tipa. Kontakt: Ewa Brolska, info@bkhousing.pl, +48 22 7899542.

Metalni proizvodi za kućanstvo

Elit Uluslararasi Tecaret LTD., Kayseri, Turska, www.elitintrade.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik metalnih proizvoda za kućanstvo (stolovi za glačanje, ljestve, stalci za sušenje rublja...). Tvrtka posjeduje TÜV/GS, ISO 900:2000 i CE certifikate. Kontakt: Derya Durmus, info@elitintrade.com, +90 352 2224823.

Razdjelnici, produživači i preklopnici

Slobodni kapaciteti za proizvodnju peleta

Brtvila

Inovativni energetski sustavi, Zagreb, www.ies-grupa.eu. Tvrtka ima slobodne kapacitete na svojim proizvodnim linijama. Pelet linije kapaciteta 50-100 i 80-250 kg/h za piljevinu, slamu, biomasu, papir i drugi biootpad. Osnovni tehnički podaci: A) linija 200: elektrosnaga ukupno 8,85 - 10,85 kW, masa 430 kg, kapacitet linije 50-150 kg/h ovisno o sirovini. B) linija 400: elektrosnaga ukupno 19 kW, masa 580 kg, kapacitet linije 80-250 kg/h ovisno o sirovini. Kontakt: Jakov Poljarić, info@ies-grupa.eu, +385 95 90 77 596 Adhezivi i ljepila

Duayen Adhesive & Insulation Co., Istanbul, Turska, www.duayen.com.tr. Tvrtka proizvodi razne vrste adheziva na bazi poliuretana i otapala, kao što su adhezivi za parket, ljepila za drvo, epoksidna smola, proizvodi za izolaciju od vode... Kontakt: Jim Bilgin, jim@duayen.com. tr, +90 216 3658779.

Shenzhen Langheng Technology Co., Ltd., Shenzhen, Guadong, Kina, www. langheng.com.cn. Tvrtka je proizvođač KVM, VGA, USB, DVI, HDMI, AV produživača, KVM preklopnika, VGA razdjelnika... Traži distributere, trgovce na veliko i zastupnike u Hrvatskoj. AVKO JSC, Ruse, Bugarska, www. avko.bg. Tvrtka je proizvođač industrijskih brtvila i izolacija i nudi svoje proizvode. Tvrtka je članica Ese. Kontakt: Vanya Georgieva, office@avko.bg, +359 82 884567. Proizvodi od aluminijskih legura

KraMZ Ltd/TradeCom Ltd, Krasnoyarsk, Rusija, www.kramz-trade.ru. TradeCom Ltd je zastupnik ruske tvrtke Krasnoyarsk Metallurgical Plant (KraMZ Ltd.) za prodaju proizvoda od aluminijskih legura. KraMZ je jedan od najvećih ruskih proizvođača šipki, profila, cijevi, kovanih materijala od aluminijskih legura. Materijali su proizvedeni po tehničkim uvjetima ASTM-a (američki standard) te EN-a (europski standard). Koriste se većinom u automobilskoj industriji, brodogradnji, avioindustriji, građevinarstvu... Kontakt: Lina Dunaeva, dvi@kramz.rusal.ru, +7 391 2525707.

IZBOR IZ NADMETANJA MICHAEL GREGORIO KRITIKA KRIMINALNOG UMA Znanje

Prošle su godine otkako je Immanuel Kant objavio svoju Kritiku čistoga uma zahvaljujući kojoj je postao poznat u cijeloj Europi. No, dok se u mladosti i srednjim godinama bavio racionalnim umom, Kant se u svojim poznim godinama bavio proučavanjem pomračena uma serijskog ubojice. Istodobno s njegovim znanstvenim radom u gradu se počinju događati misteriozna umorstva šireći među stanovnicima strah, paniku i nevjericu. Slučaj preuzima istražitelj Hanno Stiffeniis...

ROBERTO BOLAÑO DIVLJI DETEKTIVI Vuković & Runjić

Najpoznatiji roman čileanskog književnika Roberta Bolaña povezuje triler, filozofsku i metanarativnu prozu, pastiš i autobiografiju u spoju koji je autor okrstio kao infrarealizam: spregu nadrealizma i “dadaizma u meksičkom stilu”. Njegovi divlji detektivi, pjesnički radikali Arturo Belano i Ulises Lima, upuštaju se u ludu potragu za meksičkom pjesnikinjom Cesáreom Tinajero, koja ih vodi uzduž i poprijeko Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Zapadne Afrike.

HRVATSKA Vatrogasni bacači pjene/ vode

Jadranski naftovod nabavlja dva prijevozna vatrogasna bacača pjene/ vode. Rok dostave ponuda je 17. lipnja. Niskopodni autobusi

Zračna luka Zagreb putem financijskog leasinga nabavlja sedam niskopodnih autobusa. Rok dostave ponuda je 16. lipnja. Likovno rješenje za poštanske marke

Hrvatska pošta raspisuje natječaj za izbor likovnih rješenja prigodnih poštanskih maraka za 2011. godinu. Rok dostave ponuda je 19. srpnja.

Opruge

Zagrebački holding nabavlja opruge za tramvaje. Rok dostave ponuda je 24. lipnja. Postelje za intenzivno liječenje

KBC Split nabavlja osam postelja za intenzivno liječenje. Rok dostave ponuda je 16. lipnja. Stolci

Sveučilište u Rijeci nabavlja stolce za objekte Kampusa Sveučilišta u Rijeci. Rok dostave ponuda je 23. lipnja. REGIJA Srećke

Lutrija BiH treba uslugu tiskanja i isporuke

15.000.000 srećki za potrebe Lutrije BiH. Rok dostave ponuda je 13. srpnja. Dišni izolacijski aparati

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja pet dišnih izolacijskih aparata. Rok dostave ponuda je 28. lipnja. Prometni znakovi

Općina Uroševac nabavlja prometne znakove. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


19

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se zemljišta, poslovni prostori i benzinska postaja Benzinska postaja koja se sastoji od kioska s nadstrešnicom te nadstrešnice za uskladištenje i prodaju plina u bocama, nalazi se u Generalskom Stolu, na magistralnom pravcu Zagreb-KarlovacSenj. Ukupna površina te nekretnine iznosi 2341 četvorni metar, a procijenjena vrijednost joj je 1,66 milijuna kuna. Ročište za prodaju te benzinske postaje održat će se 8. lipnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, sudnica 3, prvi kat. Početna prodajna cijena nekretnine iznosi 1,29 milijuna kuna i na toj se dražbi ne može prodati ispod te cijene. Porez i pristojbe koje proizlaze iz prodaje mora platiti potencijalni kupac koji je ujedno obvezan položiti kupovninu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi na žiroračun Trgovačkog suda u Rijeci. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. Benzinska postaja može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5420 635. Zemljište površine 695 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 611.600 kuna, u Zadru, prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 8. lipnja u 9.15 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, Ulica Franje Tuđmana 35, sudnica 7/I. Pravo sudjelovanja na toj dražbi imaju sve domaće pravne i fizičke osobe kao i osobe iz inozemstva po zakonskim

uvjetima, a koje su prethodno uplatile jamčevinu i dostavile dokaze o njenoj uplati te podnijele prijavu za nadmetanje. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene predmetnih nekretnina, a uplaćuje se na žiro-račun tvrtke Contus u stečaju, broj 2485003-1100271915 kod Croatia banke Zadar. Sve obavijesti o zemljištu mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 091/5984 627. Oranica Mihajlovača, površine 3312 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4695,30 kuna, nalazi se u naselju Staro Selo u Općini Sisak, prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 9. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Sisku, soba 116/I. Nekretnina se kupuje prema načelu “viđeno-kupljeno” te stoga kupac ne može stavljati naknadne prigovore, pravne ili činjenične naravi. Oranica se može razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4647 218 ili 4747 219. Dražbi može pristupiti samo onaj potencijalni kupac koji najkasnije dva dana prije dražbe uplati osiguranje u iznosu od 10 posto od početne cijene. Oranica u Suhom Polju, površine 694 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 13.741,20 kuna, u naselju Rajić u Općini Novska prodaje se na usmenoj javnoj dražbi 9. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Sisku, soba 116/I. Nekretnina se također kupuje prema načelu “viđeno-kupljeno”, a može se razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4647 218 ili 4747 219. Dražbi može

pristupiti samo kupac koji najkasnije dva dana prije dražbe uplati osiguranje u iznosu od 10 posto od početne cijene nekretnine. Zgrada s peradarnikom, dvorištem, pretprostorom, uredskim i skladišnim prostorom, ukupne površine 1463 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 560.000 kuna, na Pagu, prodaje se na usmenom javnom nadmetanju 11. lipnja u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, sudnica broj 8/I. Pravo sudjelovanja imaju sve domaće pravne i fizičke osobe kao i inozemne osobe pod zakonskim uvjetima, a koje su prethodno uplatile jamčevinu i dostavile dokaz o njenoj uplati te podnijele prijavu za nadmetanje. Dokumenti se dostavljaju poštom, u preporučenoj pošiljci na adresu stečajnog upravitelja Milana Ljubičića, Šimuni 142, Kolan, Pag “za spis 3 St299/03”. Poslovni prostor koji se sastoji od poslovnostambenog prostora u prizemlju, prodajnog i skladišnog te uredskog prostora na prvom katu, kao i stanova na drugom katu, ukupne površine 680 četvornih metara, procijenjene vrijednosti oko 3,3 milijuna kuna, nalazi se pokraj Glazbene škole Ivana Lukačića u Šibeniku i prodaje se na ročištu koje će se održati 14. lipnja u 10 sati pred stečajnim sucem u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Šibeniku. Nekretnina se može razgledati po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom na broj telefona 022/331 878. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Boj bankara i regulatora dr. Uroš Dujšin

S

vatko tko sumnja u veličinu problema reforme financijskog sustava neka pogleda što se događalo zadnja dva tjedna, upozorava Economist. U Sjedinjenim Američkim Državama Kongres je pokrenuo najveću reformu Wall Streeta nakon fatalnih tridesetih godina prošloga stoljeća. Bit tih

reformi je težnja da se porezne obveznike oslobodi tereta spašavanja tvrtki u teškoćama. Ovih dana je i najveća lobistička grupa u bankarstvu istaknula sličan zahtjev. No istodobno su bankama troškovi pribavljanja kapitala porasli zbog strahovanja da bi teškoće zemalja Južne Europe mogle dovesti do propasti neke velike banke. Pitanje glasi – što države i središnje banke mogu učiniti u toj situaciji? Kako pomiriti suprotnosti? Poriv da se financijaši kazne i spašavaju odraz je antinomije društvenih ciljeva. Glasači žele da postoji mogućnost da neka banka propadne, i ne samo sada. Račun za to moraju platiti vjerovnici, ali kada vjerovnici postanu oprezni – eto vlasti s mjerama za oživljavanje tržišta. Banke se moraju “smanjiti” i držati velike rezerve, ali to ne bi smjelo izazvati povratak recesije čega se upravo sada mnogi pribo-

javaju. Pomiriti te suprotnosti odgovara balansiranju “pehlivana na tankom kanafu”. Američki paket prijedloga značajan je korak u tom pravcu. Njegovi najbolji elementi morali bi spriječiti izbijanje krize. Fed bi trebao dobiti ovlasti da kontrolira gotovo sve velike tvrtke, čime prestaju neki raniji sukobi nadležnosti. Nova agencija za zaštitu potrošača

trebala bi se boriti protiv olakog kreditiranja. Mnogi ugovori o izvedenicama doći će na vidjelo. Putem kontrole banaka za obračune. Ima, međutim, i nekih manje pohvalnih elemenata, kao primjerice zabrana trgovanja nekretninama za banke koja djeluje razborito, ali ih neće učiniti mnogo sigurnijim; ovim paketom nisu obuhvaćene propale državne agencije za nekretnine, Fannie Mae i Freddie Mac, a neke drakonske mjere protiv trgovanja izvedenicama mogle bi se pokazati štetnima. Ipak, pretpostavka da će se krize događati i dalje treba ostati. Stoga je od krucijalne važnosti da banke održavaju veće kapitalne rezerve i likvidne imovine. No taj je dio posla prebačen na Banku za međunarodna poravnanja u Baselu, koja bi svoje prijedloge trebala definirati do kraja godine i početi s primjenom novih mjera potkraj 2012. No iza scene bije se žestoki

boj između bankara i regulatora, jer se banke opiru nizu prijedloga, tvrdeći da će troškovi Basela 3 dovesti do porasta kamata i time oštetiti privredu. Tako Federacija francuskih banaka procjenjuje da bi moglo doći do pada BDP-a eurozone za čak šest posto, što u Baselu osporavaju. Nužna potpora šire javnosti No bit će nužno da predložene reforme dobiju podršku šire javnosti, da budu pragmatični uspoređujući troškove reformi s koristima od smanjene opasnosti od kriza. Bank of England procjenjuje kako bi, da nije izbila kriza, svjetski BDP bio za šest posto viši od sadašnjeg. Reformom bi također trebalo odrediti da

Banke se moraju “smanjiti” i držati velike rezerve, ali to ne bi smjelo izazvati povratak recesije cijeli financijski sustav raspolaže s dovoljno kapitala i likvidnosti da može prevladati krizu u razmjerima ove sadašnje. U tom kontekstu je dobro što bi već sada banke trebale imati dovoljno kapitala za kompenziranje gubitaka iz razdoblja od 2007. do 2009., iako je rast likvidnosti ostao neujednačen. K tome bi razinu rezervi trebalo odrediti na toj pragmatičnoj razini tek kada se pronađe vjerodostojna metoda za kontrolu manje uspješnih banaka koje u prosjeku gube tri do pet puta više novca. Zato su takve metode kontrole loših banaka, kojima se teret dugova prebacuje na vjerovnike a ne na porezne obveznike, ključni element reforme.


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

HRVATSKA NARODNA BANKA

BRUTO INO DUG DRŽAVE 44 MILIJARDE EURA Potkraj veljače inozemni dug bio je za 0,1 posto manji u odnosu na kraj siječnja, ali i 586 milijuna eura manji u odnosu na kraj 2009.

U

zadnja tri mjeseca primjetan je trend pada bruto inozemnog duga Republike Hrvatske. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj ovogodišnje veljače on je iznosio 44 milijarde eura, što je 0,1 posto manje u odnosu na kraj siječnja, ali i 586 milijuna eura manje u odnosu na kraj prošle godine. Gledano po sektorima, u veljači su inozemnu zaduženost smanjile država i banke, tako da se i njihov udio u ukupnom vanjskom dugu smanjio. Inozemni dug države tako je potkraj veljače iznosio 4,9 milijardi eura, a bankarskog sektora 10,2 milijarde eura. Tim smanjenjem udio države u ukupnom inozemnom dugu smanjio se na 11,2, a banaka na 23,1 posto. Smanjenje vanjskog duga

države posljedica je otplate euroobveznice čije je dospijeće bilo u veljači, dok je u suprotnom smjeru djelovao odobreni kredit Svjetske banke, kažu analitičari RBA. U odnosu na lanjsku veljaču ukupni ino dug porastao je za 7,3 posto čemu su pridonijeli svi sektori osim središnje banke. Idućih mjeseci blagi rast Nakon što su godinama bilježili visoke godišnje stope rasta, vanjski dug ostalih sektora (uglavnom trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) raste znatno sporije pa je godišnja stopa rasta u veljači iznosila 5,5 posto. Iznos inozemnih obveza tog sektora potkraj veljače bio je 21,4 milijarde eura. Pri tome su, prema

podacima središnje banke, nebankarske financijske institucije otplatom dugoročnih kredita smanjile svoje ino obveze, dok je dug tvrtki u većinskom

privatnom vlasništvu porastao uz daljnje kašnjenje otplate glavnice po kreditima. Inozemne obveze po osnovi izravnih inozemnih ulaganja porasle su unatrag godinu dana za 1,2 milijarde eura te su potkraj veljače iznosile 7,5 milijardi eura, čime se njihov udio u ukupnoj inozemnoj zaduženosti povećao za 17,1 posto (u veljači 2009. iznosio je 15,5 posto).

“U mjesecima koji slijede ograničene mogućnosti poslovanja domaćih poduzeća i pad domaće potražnje, koja se proteklih godina uvelike financirala inozemnim zaduživanjem, sprječavat će značajniji rast ino duga”, procjenjuju analitičari RBA koji smatraju da, s obzirom na trenutačne uvjete koji vladaju na inozemnim tržištima kapitala, do kraja lipnja država neće izdavati novu euroobveznicu. “Stoga do kraja lipnja očekujemo tek blagu dinamiku rasta ukupnog inozemnog zaduživanja. Rastu ino duga trebalo bi najviše pridonijeti zaduživanje kvazidržavnih tvrtki. Ipak, uz očekivani pad gospodarstva od 0,9 posto, u ovoj bi godini udio bruto inozemnog duga u BDP-u mogao premašiti 102 posto”, zaključuju oni. (V.A.)

vi ostvarili mjesečne promjene u rasponu od 0,94 posto, koliko je porastao najuspješniji ZB bond, do -0,53 posto, koliko je iznosio pad OTP euro obvezničkog. Novčani su fondovi tijekom svibnja svi bili u plusu, ostvarivši prinose u rasponu od 0,13 do 0,37 posto. Najuspješniji su bili Erste Euro-Money i Erste Money s rastom od 0,37 odnosno 0,36 posto. Mjesečni rast veći od 0,25 posto bilježi 10 od ukupno 19 novčanih fondova.

Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 13,76 do -8,24 posto, s time da je u “pozitivi” 56 fondova. Njih 20 je poraslo za više od tri posto, a osam za više od pet posto. Najuspješniji je i dalje Aureus US Equity (13,76 posto), a slijedi ga MP-Mena HR s prinosom od 11,73 posto. Inače, Crobex je tijekom svibnja pao za 8,09 posto, Crobex10 korigiran je za 7,88 posto, dok je Crobis zabilježio pad od 0,26 posto.

Udio bruto inozemnog duga u BDP-u ove bi godine mogao premašiti 102 posto

FONDOVSKA INDUSTRIJA

Većina u padu Tijekom svibnja rast je zabilježen kod 26 fondova, dok je ostalih 69 ostvarilo negativne rezultate Iztok Likar www.hrportfolio.com

N

akon sedam uzastopnih mjeseci rasta, u svibnju je većina fondova zabilježila pad čime su poništeni prinosi koje su ostvarili tijekom travnja. Naime, u svibnju je rast zabilježen kod 26 fondova, dok je ostalih 69 ostvarilo negativne rezultate koji su ponajprije posljedica europske dužničke krize i neuspjelog zatvaranja naftne bušoti-

ne u Meksičkom zaljevu. Svibanjski mjesečni rezultati fondova kreću se u rasponu od 1,37 do -9,91

Rezultati fondova kreću se u rasponu od 1,37 do -9,91 posto posto. Ukupno su 34 fonda pala za više od četiri posto, dok samo njih tri bilježe rast veći od jedan posto. Među 10 najuspješnijih su predstav-

nici svih grupa fondova, a dominiraju oni novčani. Najuspješniji je bio Platinum Blue Chip. Među najboljima od 66 dioničkih i mješovitih fondova nalaze se oni koji najviše investiraju na tržišta u razvoju odnosno BRIC tržišta. Kod dioničkih su pozitivne rezultate ostvarili jedino Platinum Blue Chip (1,37 posto) i Platinum JIE (1,15 posto). Kod mješovitih je stanje vrlo nalik onome kod dioničkih fondova. Naime, jedini mješoviti

fond koji je porastao jest Raiffeisen Prestige s prinosom od 1,16 posto. Slijede ga s padom od 1,02 odnosno 2,24 posto Allianz Portfolio i HPB Global. Kod dioničkih i mješovitih fondova najveći pad zabilježili su Aureus US Equity (9,91 posto) i ICF Balanced (5,57 posto). Svi novčani fondovi u plusu Od 10 obvezničkih fondova četiri su porasla, a šest ih je palo. Ti su fondo-


21

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010.

Analize

2010. - godina gospodarskog preživljavanja Hitna i beskompromisna provedba Vladinog Programa gospodarskog oporavka preduvjet je da se i 2011. ne pretvori u sličnu godinu stagnacije ili pukog životarenja, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a Vesna Antonić antonic@privredni.hr

P

rva procjena kretanja bruto domaćeg proizvoda za prvo tromjesečje 2010. godine ukazala je na daleko jače smanjenje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nego što smo očekivali, od čak 2,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Suprotno našim očekivanjima neto inozemna komponenta, očito, nije

uspjela značajnije nadoknaditi snažan pad osobne potrošnje i investicija, kaže Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Statistički gledano, dodaje, došlo je do očekivanog usporavanja pada BDP-a u odnosu na prethodne kvartale, no analitički gledano potonuli smo još malo dublje u odnosu na razdoblje prije krize. Naime, podsjetimo li se da je prvo tromjesečje 2009. donijelo pad BDP-a od 6,7 posto u odnosu na

isto razdoblje 2008. godine, dodatnim smanjenjem od 2,5 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu, hrvatsko je gospodarstvo u odnosu na pretkrizni prvi kvartal 2008. smanjeno za čak devet posto, pojašnjava ona, ističući kako su kretanja visokofrekventnih pokazatelja tijekom prvog tromjesečja bila raznolika i nestabilna, a po svemu sudeći takva će biti i u nastavku godine. Tako je primjerice, nastavlja ona, industrijska proizvodnja u prvom

kvartalu zabilježila marginalni rast od 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je, mjereno istom metodologijom prilagodbe za radne dane, na godišnjoj razini potonula za 10 posto. Taj marginalni oporavak industrijske proizvodnje posljedica je BDP (stalne cijene, ref. 2000), mln kuna 60.000 59.000 58.000 57.000 56.000 -9,0%

-6,7%

55.000 54.000 53.000 52.000 51.000

q1 2008

Izvor: DZS, obrada autora

q1 2009

q1 2010

Bruto domaći proizvod, stalne cijene (2000. referentna godina) 8,0 6,0

4,2%

4,7%

4,2%

5,5%

4,0 2,4%

2,0 0,0 -2,0 q/q-4

-4,0

Godišnja stopa rasta

-6,0 -8,0

-2,5

-5,8

2004

2005

2006

2007

Izvor: DZS

utjecaja niske baze, ali i oporavka inozemne potražnje čemu svjedoči rast robnog izvoza u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 4,8 posto (nakon prošlogodišnjeg pada od 13,1 posto). No, podaci za travanj pokazali su kako je oporavak industrijske proizvodnje u prvom kvartalu zapravo bio krhak i nestalan, te je tako industrijska proizvodnja u travnju ponovno zaronila i to za -6,6 posto na godišnjoj razini. S obzirom na to da je razina narudžbi industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u ožujku bila gotovo 60 posto manja nego godinu dana ranije, dok je na stranom tržištu zabilježen rast narudžbi od 25,9 posto, u idućim mjesecima možemo očekivati daljnje blage pozitivne utjecaje oporavka inozemne potražnje, ali i potpuni izostanak oporavka domaće potražnje, smatra analitičarka PBZ-a. Nikad niža razina domaće potražnje O nikad nižoj razini domaće potražnje svjedoči podatak o daljnjem padu robnog uvoza u prvom kvartalu 2010. i to za 10,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje u kojem je taj pad iznosio 23,7

posto, te kretanje prometa u trgovini na malo (bez motornih vozila) koja je u prva tri mjeseca ove godine zabilježila daljnji pad od sedam posto (u prvom kvartalu 2009. pad je iznosio 5,6 posto). Investicijske aktivnosti hrvatskog gospodarstva su u fazi slobodnog pada, pa je tako građevinska aktivnost u prva dva ovo-

Prva procjena kretanja BDP-a ukazala je na jače smanjenje gospodarske aktivnosti od očekivanog

godišnja mjeseca zabilježila pad aktivnosti od 20 posto u odnosu na lanjsko razdoblje, a nastavak negativnih kretanja potvrđuje i podatak da je u prva tri mjeseca izdano 12,7 posto manje odobrenja za građenje u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. Iako podaci o prvoj procjeni kretanja BDP-a u prvom tromjesečju 2010. ne sadrže procjene kretanja njegovih komponenti, iz kretanja visokofrekventnih podatka možemo za-

2008

2009

q1 2010

ključiti da domaća potrošnja i investicije i dalje imaju iznimno snažan negativni utjecaj na ukupni BDP, dok neto inozemna potražnja daje tek blagi, nedovoljni pozitivni doprinos ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, procjenjuje analitičarka PBZ-a. ”S obzirom na kretanja plaća, predstojeću fiskalnu kontrakciju (smanjenje mirovina, razvrgavanje kolektivnih ugovora), bez obzira na najavljeno ukidanje poreza solidarnosti, ne očekujemo da će se domaća potražnja oporaviti prije kraja godine. Istovremeno negativna kretanja u tzv. PIGS zemljama (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska) te smanjenje fiskalnih poticaja u zemljama Europske unije pojačavaju negativne rizike na strani inozemne potražnje. Bez obzira na konačnu brojku, više je nego jasno da će ova godina biti godina gospodarskog ‘preživljavanja’ te da je hitna i beskompromisna provedba ambicioznog Vladinog Programa gospodarskog oporavka preduvjet da se i 2011. ne pretvori u sličnu godinu stagnacije ili pukog životarenja”, zaključuje Ivana Jović.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3630, 7. lipnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Potražnja za novcem manja, ali očekuju se promjene Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je posljednjih mjeseci odnos ponude i potražnje novca gotovo neosjetljiv na početak i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve, ipak je u proteklom tjednu, u skladu s očekivanjem, potražnja za novcem bila nešto manja zbog činjenice da je razdoblje održavanja na kraju i depozitne institucije održale su potreban prosjek na računu. I dalje je uobičajeno da svakodnevno dio ponude novca ostaje neraspoređen, dok je istodobno potražnja ostala nenamirena. Poznato je da u uvjetima visoke ponude korisnici pozajmi-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

1,0

200

0,8

100

0,6

0

31.5.2010.

1.6.2010.

2.6.2010.

ca zahtijevaju što nižu kamatnu stopu, što sudionici koji nude viškove nisu uvijek spremni prihvatiti. Stoga se viškovi likvidnosti na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto.

3.6.2010.

0,4

4.6.2010.

Nakon tri tjedna stanke, prošli je utorak održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija i to za kunske trezorske zapise na sva tri roka dospijeća te za trezorske zapise u eurima na rok od godinu dana. Sudionici su pokazali veli-

31.5.’10. - 4.6.’10.

24.5.’10. - 28.5.’10.

ponedjeljak

utorak

ko zanimanje za aukciju, pa je za kunske zapise stigla dvostruko viša ponuda od planiranog iznosa izdanja. Umjesto planiranih 500 milijuna kuna, ostvaren je iznos emisije od 618 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 143 milijuna kuna po sto-

srijeda

četvrtak

petak

pi od 2,4 posto, na rok od 182 dana upisano je 85 milijuna kuna po stopi od 3,15 posto, dok je na rok od 364 dana upisano 390 milijuna kuna po stopi od 3,95 posto. Kamatne stope na 91 i 182 dana zabilježile su pad, a na rok od 364 dana kamatna stopa

ostala je nepromijenjena. Jednako je bila uspješna i aukcija trezorskih zapisa u eurima pa je ostvareni iznos emisije dvostruko viši od planiranog i iznosi 102,781 milijun eura po kamatnoj stopi od 3,6 posto. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za 8. lipnja. U sljedećem tjednu započet će novo razdoblje održavanja obvezne pričuve i realno je očekivati da će se odnos ponude i potražnje novca promijeniti jer bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla porasti. Stoga će i kamatne stope zabilježiti blagi rast, što je uobičajeno na početku razdoblja.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema euru 0,08 posto

Ponovno porast Mirexa

Na tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na tečajnu listu od ponevaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,037368

CAD

kanadski dolar

5,736692

JPY

japanski jen (100)

6,413177

CHF

švicarski franak

5,162738

GBP

britanska funta

8,723246

USD

američki dolar

5,953553

EUR

euro

7,260358

Izvor: HNB

je posebice oslabjela prema švicarskom franku, za jedan posto, te američkom dolaru, za 0,7 posto. Sred-

djeljka ojačala prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,260358 kuna. No, kuna EUR

primjena od 5. lipnja 2010. 31.5.

7.29

1.6.

2.6.

USD

nji tečaj švicarskog franka u petak je iznosio 5,162738 kuna, a američkog dolara 5,953553 kune. 6.00

CHF

5.18

5900 5700

10900

FTSE 100

10700

7.26

5.94

5.12

148

7.25

5.92

5.10

146

7.24

5.90

5.08

4.6.

31.5.

1.6.

2.6.

4.6.

cijene dionica na američkim burzama zbog straha od dužničke krize u eurozoni tj. problema s mađarskim gospodarstvom. No, ipak su ulagači na europ2500 2400

10300

2300

5100

10100

2200

4900

9900

5000 4500

3.6.

4.6. 6600

CAC40

6400

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

31.5. 10500

DAX

10280

4000

6200

10060

3500

6000

9840

3000

5800

9620

2500

5600 31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

NASDAQ

2100 31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

2.6.

3.6.

4.6.

NIKKEI 225

9400 31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

148

5.14

10500

2.6.

150

5.96

5300

1.6.

150

7.27

5500

31.5.

152

5.16

2600

Dow Jones

MIREX - tjedni

152

5.98

31.5.

1.6.

2.6.

4.6.

Oprez i loše raspoloženje na svjetskim burzama kao što većina ljudi u svijetu misli ili se nada. Europski bankovni indeksi oslabjeli su zbog pada cijena dionica u bankovnom sektoru, a pale su i

MIREX - mjesečni

7.28

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Na europskim, američkim i azijskim burzama protekli je tjedan prošao u dodatnom oprezu. Naime, opći gospodarski oporavak ipak nije tako snažan

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna porasla za 0,1 posto, na 148,5166 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije vrijednost Mirexa iznosila 148,3515 bodova.

31.5.

1.6.

skim burzama pokazali više optimizma od svojih azijskih kolega jer se nadaju kako se situacija na američkom tržištu rada ipak popravlja. Američko ministarstvo rada objavilo je da je u svibnju otvoreno 431.000 novih radnih mjesta od čega 400.000 otpada na državnu administraciju zbog obavljanja popisa stanovništva. No, ipak je u toj zemlji gospodarska situacija sve bolja. Protekli je tjedan varirala i cijena nafte, pa je nakon kratkog snažnog rasta za 1,7 dolara u petak terminska cijena nafte pala na 74,25 dolara po barelu.

146 4.5.

13.5.

24.5.

2.6.

31.5.

1.6.

2.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2. lipnja 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dob. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,3654 152,3499 141,4293 150,9302 148,5166

158,2650 178,8018 117,1077 127,5316 126,5073 148,7710 165,9029 162,3621 173,6653 126,4969 102,3262 112,7311 146,8250 105,9088 114,9726 153,6235 135,9433 103,1983 120,9167 111,0375 114,9646

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3630, 7. lipnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 159,115 milijuna kuna

Skroman promet dionica na burzi posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,81 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.966,32 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.062,15 bodova što je pad od 1,55 posto. Svih 10 naj-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio skromnih 39,311 milijuna kuna, što je pad od 61,05 Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Podravka d.d. Adris d.d.(povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Ingra d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Uljanik plovidba d.d. Ina d.d. Dalekovod d.d.

-0,82% -1,04% -2,58% -1,51% -0,68% -4,42% -2,80% -4,05% -1,50% -1,18%

zadnja cijena 267,00 947,00 302,01 261,01 1.460,00 31,54 3.300,00 592,00 1.710,00 335,99

likvidnijih dionica imalo je pad vrijednosti. Najviše se, uobičajeno, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 14,315 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 267 kuna što je 10 dionica s najvećim rastom cijene

promet 14.315.168,67 2.514.106,27 1.861.809,97 1.748.786,31 1.711.443,57 1.246.614,54 1.177.183,98 944.268,12 939.536,71 874.731,72

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 39.311.068,72 kn

pad od 0,82 posto. Najveći pad među najtrgovanijim izdanjima imala je dionica Ingre koja je pala za 4,42 posto te je trgovanje završila na 31,54 kune, a njo-

tjedna promjena

Elektropromet d.d. Hoteli Podgora d.d. Nava banka d.d. Uljanik d.d. Maistra d.d. Karlovačka banka d.d. Auto Hrvatska d.d. Centar banka d.d. Končar-distrib. i spec. transformatori d.d. Lavčević d.d.

68,81% 41,91% 38,36% 22,28% 10,53% 10,12% 7,05% 6,52% 5,38% 4,45%

zadnja cijena 38,00 32,00 89,95 112,50 72,96 73,78 410,00 245,00 2.449,98 229,79

promet 56.656,45 64,00 42.097,50 562,50 2.188,55 4.897,29 41.855,00 1.225,00 47.349,91 10.249,78

INVESTICIJSKI FONDOVI

s porastom od 6,36 posto. Najveći pad u toj grupi

fondova zabilježio je fond ST Global Equity kojem je

vrijednost pala za 0,96 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice VB Crobex10 s padom od 0,89 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su Aureus Balanced (+3,04 posto) i ZB Global (+2,13 posto), dok su najveći gubitnici u toj grupi fondova

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.966,32 1.062,15 97,10

me je trgovano u vrijednosti od 1,246 milijuna kuna. Pad od 4,05 posto imala je dionica Uljanik plovid10 dionica s najvećim padom cijene TEP d.d. Zagrebačka pivovara d.d. Slavonski ZIF d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Lantea Grupa d.d. PIK-Vinkovci d.d. HG Spot d.d. Hidroelektra d.d. VABA d.d. banka Varaždin Validus d.d.

tjedna promjena -1,81% -1,55% -0,05%

be što je drugi najveći pad među najtrgovanijim izdanjima te je njena zadnja cijena iznosila 592 kune.

tjedna promjena -55,91% -28,57% -21,47% -20,17% -20,00% -13,03% -11,15% -8,91% -8,49% -8,45%

zadnja cijena 13,05 2.500,00 25,13 9,30 10,00 200,02 22,16 173,07 55,00 15,60

promet 3.915,00 75.000,14 111.849,69 1.906,50 300,00 4.000,40 23.283,24 97.952,82 108.159,89 244.255,38

*vijesti

Većina fondova u pozitivi Fondovi su proteklog tjedna ostvarivali uglavnom pozitivne rezultate, pa je 83 od ukupno 95 fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika Bric koji je porastao za 6,66 posto, dok je na drugom mjestu MP Bric HR

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta kn kn € € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

ICF Balanced s padom od 2,1 posto te Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 0,72 posto. Najuspješniji obveznički fond je OTP euro obveznički koji je porastao za 0,58 posto, dok je kod novčanih fondova na vrhu Erste Money s porastom od 0,09 posto. (M.R.)

od 27. svibnja do 2. lipnja 2010. godine Vrijednost udjela 14,7736 49,4440 10,3382 8,2145 128,2300 11,8856 98,3600 97,4900 83,7640 164,1060 62,3400 80,9700 89,4588 88,6800 96,9183 98,9900 58,5855 42,5662 28,5744 71,3200 58,0165 60,7400 70,6633 5565,2900 87,1778 72,2234 32,2100 47,4528 6,3867 56,6400 39,0709 88,4954 55,6125 440,8506 341,8439 83,5684 82,1800 296,7165 71,0200 126,2021 118,3686 10,7247 103,4273 108,8929 94,6404 9,6723 98,6600

*Tjedna promjena [%] 0,62 -0,96 0,83 1,77 2,55 2,58 2,15 2,94 0,91 1,03 -0,06 0,09 0,46 0,09 1,57 2,18 0,89 4,15 5,28 0,56 4,81 4,63 1,39 -0,65 3,66 1,84 1,29 1,51 5,33 3,93 -0,61 3,30 2,43 1,20 6,38 1,78 -0,36 2,99 -0,36 0,66 1,39 1,59 2,50 6,66 -0,89 0,73 6,04

Naziv(fond) MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn €

116,6600 143,2600 101,0100 9,7699 120,4402 150,5400 180,7433 66,5471 105,9312 109,7148 8,1630 144,1318 79,3147 50,6255 5,7982 68,2992 10,7435 108,0259 104,2400

0,05 2,13 0,80 1,03 -2,50 0,49 -0,70 -0,21 0,90 1,13 1,89 0,98 3,04 0,59 0,77 -0,72 1,72 0,41 0,30

€ € € € € € € kn € €

159,4700 13,0489 137,0024 11,1476 169,2200 126,4600 125,9400 154,8400 122,1845 125,8299

0,43 -0,13 0,01 0,05 0,24 0,06 0,29 0,14 0,10 0,58

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

130,7900 160,7068 138,3650 123,6500 138,7662 142,1400 135,8115 136,0200 136,6426 132,9806 123,6500 129,9677 120,7679 115,0072 11,1358 106,6931 10,4892 100,8392 103,6700

0,05 0,04 0,04 0,07 0,08 0,07 0,03 0,07 0,04 0,06 0,02 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,06 0,04 0,09

Valuta

Novi RBA stambeni i nenamjenski krediti Raiffeisenbank Austria proširila je svoju ponudu novim proizvodom, FlexiPlus tekućim računom koji klijentima omogućuje pogodnosti u korištenju određenih bankovnih usluga te korištenje dodatnih usluga osiguranja, ovisno o vrsti ugovorenog FlexiPlus tekućeg računa. Ta je banka u svoju ponudu uvela i stambene i nenamjenske kredite u eurima uz povoljnije kamatne stope, bez jamaca i depozita, a akcija traje do 30. rujna ove godine. Kamatna stopa za tzv. Flexi stambene kredite uz valutnu klauzulu u eurima iznosi 6,50 posto godišnje, dok je kamatna stopa za adaptaciju stambenog objekta sedam posto godišnje. Za nenamjenske kredite godišnja promjenjiva kamatna stopa ovisi o statusu klijenta. Dogovorena otplata duga Diokija Tvrtke Ina i Dioki protekli su tjedan dogovorile način otplate dospjelog dugovanja Diokija prema Ini i tvrtki Prirodni plin, te su ujedno postigle dogovor u vezi daljnje isporuke prirodnog plina Diokiju uz uvjet da ta tvrtka na vrijeme podmiruje svoje tekuće obveze. Nakon što je Dioki potpisao novi ugovor s tvrtkom Prirodni plin za isporuku prirodnog plina te uplatio dio duga, dogovoren je i plan otplate duga do kraja ove godine, stoji u Ininom priopćenju.

Franck daje 10 kuna dividende po dionici

Na Glavnoj skupštini Francka odlučeno je kako će se od lanjske dobiti, koja je nakon oporezivanja iznosila 50,8 milijuna kuna, dio rasporediti za isplatu dividende od 10 kuna po dionici. Preostali iznos raspoređuje se u zadržanu dobit. Dividenda će se isplatiti u roku od 30 dana od Glavne skupštine koja je održana 26. svibnja, istaknuto je u obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi. Erste akademija za poduzetnike U sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva Erste banka organizirala je radionicu Erste akademija za poduzetnike na kojoj su mali i srednji poduzetnici – klijenti banke mogli saznati novosti iz područja makroekonomije i korporativnog financiranja. Ujedno su mogli dobiti informacije o fondovima Europske unije iz bankarske i poduzetničke perspektive te optimizacije poreznih obveza poduzeća. Uskoro će Erste banka organizirati niz radionica i predavanja za postojeće te potencijalne klijente.


Novo u PV prodaji! TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

s komentarima i tumačenjima

cijena

cijena

269,00 kn

261,00 kn

290,00

100,00

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

299,00

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA cijena

90,00 kn

100,00

kn

cijena

90,00 kn

kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

90,00 kn

100,00

kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

107,00 kn

119,00

kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

179,00 kn

199,00

kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

HRVATSKII D DIZAJN IZAJ IZ ZAJ A N SAD SSAAD

OTKRIVANJE NJEE O ODN ODNOSA DN DNOS NOSSA S JAVNOŠĆU ĆU

POREZNAA REFORMA REFO RE REFO FO ORM RM RM MAA I HRVATSKA KA KRIZA ZA

POGLED U ZZVJEZDANO VJEZ VJEZ VJ EZD DAANO ON NEBO EBO EB

Croatian Design esign Now

cijena

cijena

134,00kn

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJE Novum

149,00kn 314,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

170,00kn

ETIČKA KLOPKA

Teorija i praksa

cijena

90,00 kn

kn

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

cijena

100,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

KRIZA SE PRODUBLJUJE

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

117,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

cijena

cijena

HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

150,00

135,00 kn

149,00

134,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

kn

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

cijena

kn

KRIZA, A POSLIJE?

kn

RADNO VRIJEME

KRATKA POV POVIJEST VIJJESST BUDUĆNOSTI OSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

kn

cijena

cijena

134,00 kn

23 1 40,00

21176,00 kn

190,00

171,00 kn

160,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

ELEKTROINŽENJERSKI OIN NŽEN ENJE JERSKI RSKI RS KI PRIRUČNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

149,00

kn

drugo izdanje

cijena

269,00 kn

299,00

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

kn

cijena

144,00 kn

kn

cijena

kn

cijena

161,00 kn

170,00 kn

189,00

185,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

179,00

kn

166,00 kn

kn

kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE HUOJ

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

Reforma postupka odbora Novum

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

1138 st

r.

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

Novum

na pake

ta

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

108,00kn

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

kn

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA

S komentarskim bilješkama TIMpress

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

117,00kn

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI?

Novum

NIKOLA TESLA

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU

2. izdanje Mato Karačić

117,00kn

kn

+

TIMpress

81,00kn

FLEKSIGURNOST

Relevantan pristup za srednju i istočnu Europu TIMpress

135,00kn


enterprise europe

info

Broj 18, 7. lipnja 2010.

BROKERAGE EVENT O ENERGETICI I ZAŠTITI OKOLIŠA

Novi projekt potpore za MSP

Projekt GREEN, punog naziva GReening business through the Enterprise Europe Network, europski je projekt pokrenut iz potrebe za poboljšanjem ekoloških performansi malih i srednjih poduzeća u Europi. Predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca u razdoblju od 2010. do 2012. godine, a financira se iz programa CIP/EIP (Entrepreneurship and Innovation). Projekt se u prvom redu odnosi na prehrambenu industriju i proizvodnju građevinskog materijala, jer te industrije imaju izniman utjecaj na stanovništvo, a prepune su problema poput velikih količina otpada i velike potrošnje energije. Za provedbu projekta u Hrvatskoj je zadužen Tera Tehnopolis koji će davati tehničku podršku i pružati usluge malim i srednjim poduzećima. Zemlje članice konzorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Turska.

Interes za OBNOVLJIVOM ENERGIJOM postoji Samo 15 posto energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora. Velik je interes tvrtki za ulaganje u projekte kojim bi se taj postotak povećao

Obnovljivi izvori energije danas su na energetskom tržištu zastupljeni sa samo 15 posto, dok je ostatak, pokazuju statistike, proizveden iz neobnovljivih izvora, najčešće fosilnih goriva. Za povoljnije omjere potrebna su značajna ulaganja u svijest ljudi i poduzetnika, te dugoročna strategija za uspješnu izgradnju i unaprjeđenje poduzetničkih aktivnosti u toj domeni. Jedna od karika u cjelokupnoj strategiji je umrežavanje tvrtki koje žele svoju poslovnu aktivnost razvijati na toj osnovi. Poslovni susreti potvrdili su da interes i kritična masa postoje. U okviru projekta Europske poduzetničke mreže, posljednjeg tjedna u svibnju u Osijeku su organizirani poslovni susreti tvrtki zainteresiranih za suradnju u području naftne industrije, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. U organizaciji su sudjelovali Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku, Tehnološki park Varaždin, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, Hrvatska gospodarska komora i strani partneri - Univerzitet u Zenici i Gospodarska komora Pecs.

Cilj organizatora bio je okupiti tuzemne poduzetnike s inicijativom za suradnju i, još važnije, inicirati suradnju sa stranim tvrtkama. Kontakti uspostavljeni s Univer zite tom u Zenici vode u smjeru pregovora o sklapanju poslovne suradnje između domaćeg i stranog poduzetnika, a identificirani su i poduzetnici koji bi

ulagali u posao obnovljivih izvora energije. Zainteresiranost tvrtki i njihovi dosadašnji poslovni rezultati pokazali su kako teme vezane za naftnu industriju i obnovljive izvore energije predstavljaju atraktivne teme za poduzetnike u regiji. S energetski učinkovitom stambenom zgradom, prvim takvim objektom izgrađenim u Hrvatskoj, predstavila se tvrtka Agria. U tu svrhu bila je domaćin delegaciji iz Pečuha s više od 20 sudionika, te prezentirala inovativnu i u praksi primijenjenu tehnologiju gradnje. Inovativne tehnologije u domeni naftne industrije prezentirala je hrvatska tvrtka TGL iz Zagreba, specijalizirana za pružanje usluga i isporuku opreme za proizvodnju nafte i plina. Riječ je o inovativnim rješenjima koja povećavaju učinkovitost proizvodnje i utječu na energetsku učinkovitost. Prisutni su na tržištu Hrvatske, Srbije, Turske, Egipta, Omana, Indije, Kazahstana, Rusije i SAD-a.


enterprise europe MADE IN EUROPE

Hrvatska iskustva u PROMOCIJI PROIZVODA Hrvatska je na konferenciji o promociji europskih proizvoda iznijela svoja iskustva stečena u projektima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Hrvatska gospodarska komora se putem svoga predstavništva u Bruxellesu uključila u organizaciju aktivnosti u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva, i to promicanjem odnosa hrvatskih komora i institucija EU-a te povezivanjem i zajedničkim aktivnostima hrvatskog predstavništva i predstavništava ostalih zemalja. Jedna je od tih aktivnosti i organizacija konferencije Promocija europskih proizvoda kroz Made in i znakove kvalitete koja je održana u predstavništvu HGK-a u Bruxellesu. Konferenciju su zajednički organizirali Unioncamere del Veneto i predstav-

ništvo HGK-a u Bruxellesu kako bi se stavio naglasak na trenutačnu problematiku utvrđivanja pravila podrijetla industrijskih proizvoda unutar Europske unije. Na konferenciji je upozoreno na potrebe i očekivanja država kandidata u vezi s tim problemom, a istaknuta je i važnost podrijetla i kvalitete proizvoda pri izvozu.

hrvatskih proizvoda, kao i suradnji Istre s talijanskim regijama. Predstavljene su aktivnosti Hrvatske gospodarske komore u podupiranju izvoza hrvatskih industrijskih proizvoda, a europskim kolegama predstavila se i Zlatarna Križek kao primjer tvrtke koja sa znakom Hrvatska kvaliteta uspješno posluje.

Na skupu su predstavljeni projekti Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, a talijanski i hrvatski industrijski sektori svojim su prezentacijama ukazali na važnost podrijetla u industriji, zaštite potrošača i poboljšanja konkurencije unutar Europske unije. Bilo je riječi i o uspješnosti izvoza izvornih

Konferencija je okupila predstavnike europskih institucija, industrije, udruga potrošača, komora, regija i gradova u Bruxellesu. Nakon prezentiranja tvrtki održana je i otvorena rasprava, a na izložbenom prostoru kroz brošure su predstavljeni hrvatski industrijski proizvodi.

Web Start Contest

Nagrađeni najbolji studentski projekti najbolji studentski projekti Treću godinu zaredom održan je Web Start Contest, natječaj za studente u organizaciji studentske udruge eStudent i Microsofta Hrvatska. Na natjecanje se prijavilo 25 timova, no uvjete je zadovoljilo samo 10 radova. Među njima je odabrano pet najboljih koji su svojim rješenjima privukli pozornost Microsofta te im je omogućeno da u sklopu dodjele nagrada prezentiraju svoje projekte uglednim gostima i predstavnicima tvrtke Microsoft Hrvatska. U stručnom ocjenjivačkom sudu koji je birao najbolje projekte bili su predavači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, potom stručnjaci iz CRANE-a, Hrvatske mreže poslovnih anđela te Microsofta Hrvatska. Najviše pozornosti privukao je tim bTalk s društvenom mrežom koja omogućava komunikaciju između korisnika

u realnom vremenu kombinirajući karakteristike instant messengera i foruma, pružajući pritom visok stupanj dinamike te integraciju s vanjskim sustavima. Tim bTalk osvojio je i prvo mjesto. Drugoplasirani tim eFarma predstavio je svoje rješenje sustava upravljanja podacima na svinjogojskoj farmi, dok su trećeplasirani eDesktop prikazali svoju internet verziju desktopa koja omogućuje rad s multimedijskim podacima, što uključuje razvrstavanje u foldere i njihovu laku dohvatljivost. Pritom se iskorištavaju dodatne pogodnosti mreže poput uključenih pretraživača, pregledavanja novih e-mailova... Natjecatelji su sudjelovali u seriji radionica o Microsoft web platformi i konceptima razvoja web aplikacija od osnova ASP.neta i Silverlighta, koncepata raspodjele posla u timu, specifičnih radionica o tehnologijama

poput Entity Frameworka i sigurnosnom sustavu ASP. neta, do radionica o tome kako pametno pisati kod ili kako od svoje web aplikacije napraviti servis kroz danas uobičajene standarde.


www.een.hr

7. lipnja 2010.

2 3

Sporazum Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Zajednički do sredstava EU fondova Sporazumom o poslovnoj suradnji EEN pri HGK-u nastavlja suradnju s HBOR-om koja će omogućiti gospodarstvenicima bolji pregled informacija i aktivnosti koje se odnose na povećanje njihove konkurentnosti i prilagodbu zajedničkom tržištu EU-a Sporazumom o poslovnoj suradnji na projektima od zajedničkog interesa u području fondova Europske unije između Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske banke za obnovu i razvitak nastavlja se uspješna suradnja u provedbi programa IPARD kroz koju je HGK-Europska poduzetnička mreža (EEN) promovirala kreditne linije HBOR-a. Nastavljaju se zajedničke aktivnosti HBOR-a i HGKEEN-a u pružanju potpore poduzetnicima u korištenju sredstava pretpristupnih fondova, financijskih instrumenata i dostupnih sredstava pomoći EU-a, kao i budućih strukturnih fondova i kohezijskog fonda.

godina nastoji svojim djelovanjem poticati poduzetništvo, a od 2004. godine skrbi o tome da hrvatsko gospodarstvo što uspješnije koristi financijska sredstva koja se nude u okviru EU fondova i ostalih programa pomoći. ”Napravljena su tri posebna programa za kandidiranje za sredstva iz fondova EU-a u programima PHARE, SAPARD te IPARD. U okviru SAPARD-a HBOR je kreditnim sredstvima popratio 25 od ukupno 44 odobrena projekta u vrijednosti 215 milijuna kuna, a nastojat će postići rezultate i u okviru programa IPARD”, istaknuo je Kovačev.

Suradnja HGK-EEN-a i HBOR-a u pitanjima vezanim uz fondove EU-a omogućit će gospodarstvenicima bolji pregled svih informacija i aktivnosti koje se odnose na povećanje njihove konkurentnosti i bolje prilagodbe na zajedničkom EU tržištu.

Pretpristupni program EU-a IPARD namijenjen je poduzetnicima za ulaganja u području poljoprivrede i prehrambene industrije te razvitak ruralnih područja u Hrvatskoj. U tijeku je drugi natječaj, a osigurava bespovratnu potporu od 130 milijuna eura u razdoblju od 2007. do 2011. godine.

Drugi natječaj za IPARD Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev naglasio je kako HBOR već 19

”Potpisivanje Sporazuma o suradnji svjetlo je koje se vidi na kraju tunela, a gospodarstvu u vrijeme krize može

biti i mogućnost stvaranja novih prilika te još većega korištenja sredstava pretpristupnih fondova. Za gospodar-

Sredstva iz EU fondova se nedovoljno koriste, ocijenio Nadan Vidošević stvo je najbolje koristiti bespovratna sredstva, no za to je potrebno proći dugotrajnu i mukotrpnu proceduru, stoga će im od koristi biti i ova dobra suradnja HBOR-a i HGK-a”, naglasio je Kovačev. ”Interes gospodarstva središnja je točka svih naših djelovanja, a to je interes i društva u cjelini”, istaknuo je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. “Nedovoljno je korištenje sredstava iz fondova EU-a, za koje je potrebna složena procedura te znanje, stoga je svaka pomoć u tom području dobrodošla. Hrvatskoj je realni kapacitet sredstava ograničen te nema desetke timova za praćenje, pa je organizirano djelovanje u tom području jedini put i u go-

dinama kada bude u članstvu EU-a te pri korištenju europskih fondova”, rekao je Vidošević. Važno kontinuirano školovanje Istaknuo je kako je HGK prva institucija koja je ulaskom u Eurochambres otvorila suradnju s Europom, a njeno predstavništvo u Bruxellesu centar je poslovne mreže, te je važno i djelovanje i orijentiranost Europske poduzetničke mreže prema EU-u. ”Također je važno i kontinuirano školovanje te mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava. Stoga je i svaki uspjeh HBOR-a i zajednički uspjeh, a nije bilo nijednog područja u kojem suradnja nije bila besprijekorna te su brojne tvrtke ostvarile svoje interese. Svi se problemi ne mogu riješiti preko noći, a ovo su koraci na tom putu”, naglasio je Vidošević. Predsjednik HGK-a je najavio kako će tijekom lipnja Komora u Afganistanu otvoriti svoje predstavništvo. “I tu se očekuju poslovi za hrvatske tvrtke, pri čemu im je HBOR od važnosti za izlazak na to i druga tržišta”, zaključio je Vidošević.


enterprise europe ENERGIJA U EUROPI

Značajne DVADESET

Uz cilj da energija bude svakome i stalno dostupna i sigurna, EU želi do 2020. ostvariti i 20-postotno smanjenje emisije stakleničkih plinova, t osigurati iz obnovljivih izvora Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Krupne uštede

Cilj je jednostavan na riječima: svakome i stalno dostupna sigurna i održiva energija. To je okosnica nove energetske strategije za Europu. Lansiranjem prijedloga Europske komisije otvorena je rasprava država članica EU-a ali i okolnih zemalja koje su u sustav uključene putem Energetske zajednice.

Ciljevi do 2020. godine mjerljivi su u novcu. Ostvare li se, EU će godišnje uvoziti 60 milijardi eura manje plina i nafte. Nastavak integriranja tržišta energije osigurava dodatnih 0,6 do 0,8 posto BDP-a. Prelazak na obnovljive izvore energije koji bi namirivali do petine svih energetskih potreba nosi potencijal stvaranja 600.000 novih radnih mjesta, a 20-postotna ušteda u potrošnji sadrži potencijal kreiranja još milijun radnih mjesta.

Drugi cilj, izražen brojkama, složen je i skup u realizaciji; značajne dvadesetice su 20 posto redukcije emisije stakleničkih plinova, 20 posto energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda...) do 2020. godine. Naglasak se stavlja na 20-postotnu štednju - izbacivanje starih, klasičnih žarulja na uštrb štedljivijih samo je mali dio široke kampanje koju prate dramatične izmjene u građevinarstvu, u kućnim i industrijskim strojevima, u industriji, edukaciji. Čitav sustav državnih potpora polagano je premješten na teren energetske štednje, te u mnogim državama na to otpada većina subvencija. Švedska će za nekoliko godina dostići ideal energetske neovisnosti o fosilnim gorivima zato što je počela rano, disciplinirano i organizirano. Ostale je zemlje slijede, s različlitim uspjehom. Minimum ispod

kojega ne smiju ići je dogovorena zajednička politika EU-a – a problem s minimumom je taj što se trenutačno presporo usvaja. Povezivanje tržišta energijom sporije je od željenoga, no sad je već ipak normalno da zemlje nemaju nacionalne energetske zabrane francuska tvrtka opskrbljuje dio Belgije, njemačka zone Velike Britanije. Povezivanje i monopoli Tržište energentima koje dobro funkcionira smatra se ključnim za provedbu dugoročne energetske politike, ističe EK. Za divno čudo, članice se slažu. Problem među članicama je to što su razine povezivanja različite; neke žele što tješnje veze kako bi bile posve sigurne, drugim se zemljama ne žuri jer su već

osigurane. Zagovornici ubrzavanja izvlače argumentaciju iz prakse: EU je krizu opskrbe plinom pregrmio zato što se brzo organizirao, povezao, uspostavio tokove razmjene, suradnje i potpore tako da članice EU-a uglavnom nisu osjetile ugriz rusko-ukrajinskog sukoba oko plina, plinovoda i odgovora tko je i zašto zatvorio ventile, a tko nije plaćao. Moćna prepreka zagovornicima povezivanja su nacionalni monopoli. Velike tvrtke teško odustaju od specijalnog položaja na tržištu i s njime zajamčenih profita, no otpor se postupno mrvi. EU isto tako smatra da je budućnost sigurne, kvalitetne i neprekinute opskrbe u razvoju mreža. Na to ih podsjećaju loša iskustva poput bizarnog incidenta kada je doslovno pola Europe osta-

lo bez električne energije nakon što je brod u kanalu zapeo za dalekovod urušivši sustav kao domino kocke. Energetski otoci Europski program ekonomskog oporavka izdvaja gotovo četiri milijarde eura isključivo za prekogranične energetske projekte. Mnogi su uvjereni kako su ta ulaganja preniska i da će ekonomska kriza dodatno usporiti integriranje sustava. Činjenica je da su neki dijelovi zajednice još uvijek energetski otoci – poput baltičkih država koje su, za razliku od Hrvatske, nekvalitetno umrežene u sustav EU-a, a usidrene na strani ruskoga. Jedna od energetskih osovina kontinenta vodi od Skandinavije do vrha talijanske čizme, ona je u fazi uskla-

Iz Kataloga investicija Vlade Republike Hrvatske (1)

Majstori zahladno hladno pivo jastuc pivoi jastuc Oprema-uređaji, Ludbreg Kompanija je jedan od najkvalitetnijih proizvođača uređaja za hlađenje i točenje piva, vina i sokova u svijetu, a traži partnera koji bi uložio oko 10 milijuna eura u proširenje proizvodnje. Imaju više od 30 godina iskustva u proizvodnji, raspolažu vrhunskom tehnologijom za obradu lima, proizvodnju i oblikovanje cijevi, proizvodnju plastičnih dijelova... Tvrtka je potpuno kompjutorizirana, a posebna pažnja posvećuje se usavršavanju finalnih proizvoda. Godišnji prihod im je šest milijuna eura. Po kvaliteti proizvoda svrstavaju ih među pet najboljih u svijetu, a po količini proizvodnje u top 10. Novim ulaga-

skim rješenjima, a širokom paletom proizvoda i fleksibilnim pristupom uspješno rješavaju zahtjeve svakog klijenta.

njem žele ući u najboljih pet i po broju proizvedenih jedinica. Direktor Tomislav Cvetko ističe da je to rezultat stroge organizacije u razvoju proizvoda i proizvodnji, što potvrđuje i niz certifikata koji se neprekidno ažuriraju. Predvode u inovacijama i inženjer-

Tvrtka ima raširenu distributivnu mrežu u EU-u, zemljama Cefte, Rusiji, Kazahstanu i drugdje. Sada su glavni proizvođač za kupce iz Srednje Europe, žele dobro pokrivati ostatak Europe, dok im je od izvaneuropskih tržišta cilj Sjeverna i Srednja Amerika, Sjeverna Afrika te Bliski, ali i Daleki istok. Molton, Osijek Proizvođač jastuka, posteljine, plahti, prošivenih prekrivača (štep deka), jastučnica, kuhinjskih krpa i drugog kućanskog tekstila, traži ulagača ili strateškog partnera za povećanje izvoza u

Europsku uniju. Potrebna im je investicija od oko dva milijuna eura, otprilike u visini njihova godišnjeg prihoda, ostvarenog u najboljim pretkriznim vremenima, 2006. i 2007. godine. Molton je poduzeće utemeljeno 1994. godine, a sada uglavnom prodaje robu


www.een.hr

TICE

te 20 posto od ukupne energije đivanja praksi i standarda s izgledima da za pola desetljeća postane istinski paneuropska. Energetsko povezivanje je nakon plinske krize dobilo novu komponentu - energetsku solidarnost - te se računa da će već ove godine biti usvojena nova direktiva EU-a kojom će se ojačati opskrba plinom kroz pripremu za hitne situacije, uklanjati slabosti u infrastrukturi ali i najslabije karike u lancu odlučivanja. EU ima za cilj pojačati suradnju sa zemljama istočnog i jugoistočnog susjedstva i susjedima sa zapadnog Balkana okupljenim u Energetskoj zajednici te isto učiniti sa zemljama Bliskog istoka, Srednje Azije, Kinom, Brazilom, Rusijom, SAD-om i članicama Afričke unije. EU to ne čini za dobrobit susjeda koliko za svoju vlastitu. Primjerice, Energetska zajednica balkanskih zemalja pojačana je prijelazom promatrača u status punopravnih članica (Moldavija i Ukrajina), a Turska se još uvijek premišlja pravdajući to strateškim interesima koji podrazumijevaju i pregovore po poglavlju Energija. Energetska je strategija među prioritetima belgijskog predsjedavanja EU-om u drugoj polovini ove godine. Strategija bi trebala biti potvrđena u ožujku iduće godine.

ciciza zaEU EU na hrvatskome tržištu, opskrbljujući trgovačke lance Getro, Interspar i Ipercoop, Kaufland te Metro. Posjeduju vlastiti vozni park dostavnih kombivozila. Dnevni kapacitet proizvodnje im je 2500 jastuka veličine 60 puta 80 cm, odnosno 550 prošivenih pokrivača. Molton zapošljava 26 radnika, a sada radi na tri lokacije: uz dvije u Osijeku, ima i pogon i skladište u Brođancima. Tomislav Škaro, vlasnik i direktor tvrtke, najavio je da bi se proizvodnja trebala objediniti u novoj hali u poslovnoj zoni u Bizovcu, gdje posjeduju parcelu od ukupno 4500 četvornih metara. Dodatni kapital im je uz ostalo i potreban zbog gradnje nove hale.

7. lipnja 2010.

4 5

RAD I NERAD U EUu

Nezaposlenost se povlači Predviđa se da će nezaposlenost u EU27 dostići 10,2 posto, ne više. Već od jeseni ove godine slijedi oporavak, kad bi se broj nezaposlenih trebao vratiti u podnošljivije granice Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be Nezaposlenost u EU-u sustavno raste već dvije godine i mjesec dana, upozorava Eurostat. Trenutačno je na razini stope nezaposlenosti iz 1999. godine sa 10,1 posto radno aktivnog stanovništva izvan pogona. Prošli je mjesec koštao posla novih 25.000 ljudi diljem EU-a nadogradivši ih na 15,9 milijuna bez posla – ali osjetno usporivši trendove u vrijeme najgore krize kada je u mjesec dana bez posla ostajalo do milijun radnika. Stručnjaci smatraju da je najgore odavno iza leđa tržišta rada, s čim se vjerojatno neće složiti onih 40 posto mlađih od 25 godina koji se u Španjolskoj, najjače pogođenoj krizom, vode kao nezaposleni. Budući da trendovi na tržištu rada kasne za oporavkom – ili krizom – nekoliko mjeseci do pola godine, negdje čak i više, računa se da porast ekonomske aktivnosti tek treba za sobom povući porast zapošljavanja, dakle i pad broja nezaposlenih. Predviđa se da će nezaposlenost u EU27 dostići 10,2 posto, ne više. Već od jeseni ove godine slijedi oporavak, kad bi se broj nezaposlenih trebao vratiti u podnošljivije granice. Neplanirani element koji ide u prilog očekivanja jest slabiji euro; on je generirao intenzivniju izvoznu aktivnost te je ona neočekivanim skokom demantirala prognostičare. Oni su računali na sporiji oporavak. Rast industrije obećava U poplavi brojki – Eurostat ih objavljuje na prijelazu mjeseci – stanje na tržištu rada popravit će trendovi u industrijskoj proizvodnji. Razloge optimizmu daje još jedan neformalni indikator: prema Denisu Pannelu, direktoru briselske krovne organizacije europskih agencija za zapošljavanje, u prvom kvartalu ove godine porast broja radnika zaposlenih na određeno vrijeme prešao je 10 posto, a u velikim ekonomijama on je još intenzivniji. Angažman radne snage na određeno vrijeme s druge strane upozorava da su tvrtke još uvijek u dvojbi hoće li oporavak biti održiv do mjere da se razmišlja o stalnim zaposlenjima. Tržište rada sporije će se oporavljati od krize i stoga što su brojne tvrtke, pogotovo one velike, odlučile skrati-

ti radno vrijeme umjesto da uručuju otkaze. Mnoge su države, ponajprije Njemačka, strateški subvencionirale radnike izvan posla kako bi se spasila radna mjesta. Podaci vele da je diljem EU-a oko dva milijuna radnika radilo skraćeno radno vrijeme u razdoblju krize i da su im plaće ili razlike između rada i standardnih primanja stizale iz državnih proračuna. S oporavkom se oni vraćaju na posao i broj sati na radu se povećava. Još nije na vidiku čvrsta potvrda hoće li povratak starih radnika u puni radni pogon pratiti novi val zapošljavanja. Vjerojatno hoće, nadaju se analitičari podsjećajući da je ovog proljeća porast broja zaposlenih na određeno vrijeme, kao prethodnica povoljnijih trendova u gospodarstvu, u Francuskoj bio 12 posto, Italiji 20 posto, a u Njemačkoj 23 posto. Obećavajući su podaci davno prešli iz razdoblja “zelenih izdanaka” – prvih znakova oporavka i izlaska iz krize – u vrijeme kada je oporavak sveprisutan.

Kako stvarati nova radna mjesta Ono što sada muči stručnjake i vlade je kako stvarati nova radna mjesta. Eurostat previđa da će rast BDP-a u EU-u u ovoj godini biti umjeren, rijetko viši od 1,5 posto, a u ovom novom vremenu nakon krize tek će rast iznad dva, a po nekima čak tri posto BDP-a, garantirati otvaranje novih radnih mjesta. U zadnje dvije godine broj zaposlenih okopnio je u svim članicama EU-a. Zanimljivo je da je u većim ekonomijama padao umjerenije negoli u manjima. U zadnjem tromjesečju prošle godine zaposlenost je već rasla u Austriji, Češkoj i Luksemburgu, vrtjela se oko nule u Italiji i Francuskoj i neznatno opala u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Trenutačno je u EU-u izvan posla 22,6 milijuna ljudi ili 6,5 milijuna (40,2 posto) više u odnosu na najnižu razinu nezaposlenosti ostvarenu u 2008. godini. Pet posto stanovništva ili 16,6 milijuna ljudi je na kraju prošle godine – tvrdi Eurostatova analiza tržišta rada – tražilo posao.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. GRAĐEVINSKI RADOVI Immobilier développement Ouest, Laussane, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 28. lipnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Immobilier développement Ouest place de la Gare 1, CP 345 Attn: Laurent Amstutz, 1001 Lausanne, Switzerland, e-mail: laurent.amstutz@cff.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA TE SUSTAVA ZA OTPADNE VODE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvoj. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo.com.

INŽENJERSKE USLUGE Statens vegvesen, Region midt, Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži inženjerske usluge na izgradnji ceste i tunela. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Statens hus, Prinsens gate 1 Contact: Prosjektavdelingen, Attn: Svein Nordløkken 7468 Trondheim, Norway, e-mail:svein.nordlokken@vegvesen. no, www. vegvesen.no. Više podataka na istoj adresi. RADOVI NA PODZEMNOJ ŽELJEZNICI Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail, Dublin, Irska, traži izvođača radova na podzemnoj željeznici. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Córas Iompair Éireann and Iarnród Éireann-Irish Rail DART underground project office, Heuston Station, Dublin 8 Contact: DART Underground Attn: Colm Reynolds, Dublin Ireland email:dartundergroundprocurement@irishrail.ie, www. irishrail.ie/dartunderground. BEŽIČNI TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI Etat de Vaud - service pénitentiaire - état-majorm, Penthalaz, Švicarska, traže nabavu i instalaciju bežičnog telekomunikacijskog i videonadzornog sustava. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Etat de Vaud - service pénitentiaire - état-major CH. de l’Islettaz, Venoge-Parc, bâtiment A Attn: Urs Hausammann 1305 Penthalaz, Switzerland, e-mail:urs.hausammann@vd.ch. Više o nadmetanju na istoj adresi.

USLUGE PRIJEVOZA Reykjavik Procurement Office, Island, traži nabavu usluge prijevoza više osoba. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Reykjavik Procurement Office Reykjavik City Hall Tjarnargata 11 Attn: Ms. Gudbjörg Eggertsdóttir, 101 Reykjavík Iceland, e-mail:utbod@reykjavik.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. SUSTAV NAPLATE Luleå Energi, Luleå, Švedska, traži nabavu sustava naplate, koji uključuje i softver, održavanje banki podataka, instalaciju i računalne usluge vezane uz to. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Luleå Energi Box 50100 Attn: Bengt Hietaniemi SE-973 23 Luleå Sweden, e-mail:bengt. hietaniemi@luleaenergi.se. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. NADZOR GRAĐEVINSKIH RADOVA HPA Hamburg Port Authority AöR, Hamburg, Njemačka, traži nabavu nadzora nad građevinskim radovima. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na HPA Hamburg Port Authority AöR Brooktorkai 1 Attn: Ausschreibungsstelle, Zi. EG.0.20 20457 Hamburg, Deutschland. Više podataka o nadmetanju na www.hamburg-port-authority.de. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk. hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

20091021026 - DEZINFEKCIJSKO SREDSTVO ZA VODU Češka tvrtka, distributer dezinfekcijskog sredstva za vodu, traži distributera i uvoznika koji bi zastupao njihove proizvode na svom tržištu. 20100520029 - PEĆI/KAMINI Bosanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju plinskih peći, peći na drva i ukrasnih kamina traži trgovačke posrednike za zastupstvo i distribuciju svojih proizvoda.

20100517012 - TEKSTILNI PROIZVODI Španjolska tvrtka specijalizirana za zastupanje i distribuciju tekstilnih proizvoda (odjeće) nudi i traži posredničke usluge (distribucija, predstavnik, zastupstvo).

20100518043 - NAMJEŠTAJ Turska tvrtka za proizvodnju madraca, kreveta, kućnog namještaja i tekstilnih proizvoda za kuću u potrazi je za trgovačkim posredovanjem i nudi franšizno partnerstvo. 20100517027 - PREŠANJE ČELIKA Rumunjski proizvođač opreme za prešanje nehrđajućeg čelika u potrazi je za distributerima ili podugovaranjem. 20100517018 - RASVJETA I OPREMA ZA HOTELE Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju rasvjetnih proizvoda za hotele zainteresirana je za suradnju s trgovačkim zastupnicima, dobro upoznatim s hotelijerstvom, a koji se bave prodajom rasvjetnih proizvoda ili opreme za hotele (od sušila za kosu do namještaja).

20100520004 - PROIZVODI ZA DJECU Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju i veleprodaju proizvoda za djecu (igračke i igre, kao i kolica za školske torbe) u potrazi je za distributerima.

20100512025 - KUHINJSKI/KUPAONSKI PRIBOR Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kuhinjskog i pribora za kupaonice, tava (košara) za prženje u fritezi, traži i nudi uzajamnu (recipročnu) proizvodnju i zajedničko ulaganje (joint venture).

20100519024 - SOFTVER Ruska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera, testiranje i održavanje u potrazi je za trgovačkim posrednicima i partnerima za eksternaliziranje aktivnosti.

20100511032 - KONDITORSKI PROIZVODI Srbijanski proizvođač premium konditorskih proizvoda traži distributere i kupce na području Hrvatske i Mađarske.

20100511030 - ORGANSKI/PRIRODNI PREHRAMBENI PROIZVODI Britanska tvrtka specijalizirana za vegetarijanske, organske i prirodne proizvode traži distributere/trgovce na veliko za dućane, restorane i ugostitelje u Europi. Uz velik broj stranih poznatih robnih marki, tvrtka ima svoj vlastiti brend prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. 20100511021 - PREHRAMBENI PROIZVODI Srbijanski proizvođač pilećeg mesa i jaja u potrazi je za distributerima prehrambenih proizvoda i maloprodajnim mjestima u inozemstvu gdje bi prodavao svoje proizvode. 20100506019 - RIBA Škotska tvrtka, jedan od britanskih najvećih nezavisnih prerađivača ribe, u potrazi je za distributerima u Portugalu, Švedskoj, Turskoj, Norveškoj, Rusiji, Islandu i Hrvatskoj. 20100506017 - SLASTICE Rumunjski proizvođač konditorskih proizvoda u potrazi je za potencijalnim partnerima za trgovačko posredništvo (distributeri, zastupnici), zajedničko ulaganje i proizvodnju. 20100504014 - ANTIKOROZIVNA SREDSTVA Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju antikorozivnih agenata traži distributere i nudi podugovoranje.


www.een.hr

7. lipnja 2010.

6 7

Najave događaja

FP7 INFO DAN: ISTRAŽIVANJE U KORIST MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

U prostorijama HGK-a u Heinzelovoj 69 (poslovni centar Almeira) u Zagrebu 7. lipnja će se održati Info dan Sedmog okvirnog programa (FP7) na temu Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća. Info dan zajednički organiziraju Hrvatski institut za tehnologiju i Hrvatska gospodarska komora, a program događanja nalazi se u privitku. Kotizacija se ne plaća, a na web stranicama HIT-a već danas se možete registrirati za Info dan. www.hit.hr

Na Klubu će se govoriti o inovativnosti, konkurentnosti i produktivnosti u izvoznom poslovanju malih tvrtki o čemu će uvodno izlaganje održati Željko Goja iz zadarske tvrtke HISTEC. O digitalnoj obradi slika i računalnom vidu, od teorije do primjene, uvodno će izlagati Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Nakon izlaganja uslijedit će rasprava u neformalnom druženju. Poslovno-znanstveni klub osnovan je radi bolje poslovne povezanosti znanstvene zajednice i gospodarstva, a u svrhu poticanja proizvodnje i izvoza novih proizvoda temeljenih na domaćem stvaralaštvu. Prijava zainteresiranih za sudjelovanje u radu Kluba moguća je na: een@bicro.hr.

HRVATSKA Lipanj 10. lipnja – Zagreb, Posjet gospodarskog izaslanstva Luksemburga Hrvatskoj 10. lipnja – Čakovec, Seminar Elementi procesa komercijalizacije tehnologije: osnivanje novog poduzeća i alternativni pristupi 14. lipnja - Zagreb, Belgijska trgovačka misija u Hrvatskoj 15. lipnja – Zagreb, 10. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba 29. lipnja – Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa FP7 informativni dan za područje okoliša

INFORMATIVNI DAN: FP7 OKOLIŠ

POSJET GOSPODARSKOG IZASLANSTVA LUKSEMBURGA

Gospodarski i trgovinski ured pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u Zagrebu organizira 10. lipnja 2010. godine prvi posjet gospodarskog izaslanstva Luksemburga u okviru prvog državnog posjeta Velikog Vojvode od Luksemburga. U sklopu posjeta, u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu održat će se individualni razgovori između predstavnika luksemburških i hrvatskih tvrtki o mogućnostima suradnje i uspostave poslovnih odnosa, kao i seminar iz područja ekonomije i financija Luksemburga. Cilj gospodarske misije je razmjena informacija o tržištima i predstavljanje tvrtki dviju zemalja. Prijavnice za susret nalaze se na web stranici: http://www.een.hr/default.asp?kalendar/10.6.2010/ posjet-gospodarskog-izaslanstva-luksemburga-/119

SASTANAK POSLOVNO-ZNANSTVENOG KLUBA

U Zagrebu će se 15. lipnja 2010. s početkom u 14 sati u Europskom domu, Zagreb, Jurišićeva 1/I, u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske gospodarske komore i Poslovnoinovacijskog centra Hrvatske - BICRO održati 10. sastanak Poslovno-znanstvenog kluba.

U velikoj dvorani Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 29. lipnja održat će se FP7 informativni dan za područje okoliša (uključujući klimatske promjene). Budući da je objava natječaja za ovo područje najavljena za 30. srpnja 2010., naglasak će biti na novom radnom programu za 2011., a predviđeno je i sudjelovanje predstavnika Europske komisije iz DG-a RTD. Program i prijavnica događanja nalaze se na web stranici http://www.hit.hr/web/?id=86&vijest=69&l=hr Ispunjenu prijavnicu potrebno je najkasnije do 22. lipnja poslati na marina.peniclevada@mzos.hr Osoba za kontakt: Marina Penić Levada Nacionalna osoba za kontakt za FP7 podučje Okoliš Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Donje Svetice 38, Zagreb Tel. 01/4594 347

EUROPA Lipanj 9. lipnja – Poslovni susreti na sajmu Intersolar 2010, München (Njemačka) 9. lipnja - Slovensko-mađarski poslovni susreti na temu drva i namještaja, Zalaegerszeg (Mađarska) 11. lipnja – Rew Istanbul - Poslovni susreti na temu recikliranja, tehnologija zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, Istanbul (Turska) 14. lipnja – Biomed Israel 2010 – poslovni susreti, Tel Aviv (Izrael) 15. lipnja – ICTE 2010 – poslovni susreti na temu ICT i elektronike, Kosice (Slovačka) 16. lipnja – Osmi dani zdravlja i hrane 2010. – Poslovni susreti, La Rochelle (Francuska) 22. lipnja – Njemačko-poljski poslovni susreti, Lodz (Poljska) 30. lipnja – Poslovni susreti na kongresu Prehrambena industrija budućnosti, Götteburg (Švedska)


enterprise europe

7. lipnja 2010.

8

EEN BADENWÜRTTEMBERG

Potraga za POUZDANIM i POVJERLJIVIM partnerima EEN savezne pokrajine Baden-Württemberg jedan je od 13 njemačkih konzorcija. S hrvatskim tvrtkama njemačke najviše žele surađivati u turizmu i trgovini Konzorcij Europske poduzetničke mreže u Njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg jedan je od 13 konzorcija koji postoje u Njemačkoj. Sastoji se od 10 partnera - ministarstva ekonomskih poslova Njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg, sedam gospodarskih i industrijskih komora iz Baden-Württemberga, Steinbeis-Europa-Zentruma - centra za transfer istraživanja i tehnologije te Stuttgartske obrtničke komore koja je ujedno i koordinator konzorcija.

Trgovinsko industrijska komora RhineNeckar u Mannheimu jedna je od sedam partnera i ponajprije se bavi podržavanjem malih i srednjih poduzeća kroz informiranje i odgovaranje na konkretna pitanja, organizaciju seminara i brokerage susreta te suradnju s tvrtkama u istraživanjima stranih tržišta. Konzorcij se najvećim dijelom bavi internacionalizacijom poslovanja naših klijenata, kaže Wilbert Somers iz Gospodarsko-industrijske komore RheinNeckar.

Ponude za suradnju 20090205019 Njemačka tvrtka koja trguje bezvodnim pisoarima u potrazi je za trgovačkim posrednicima u Europi. 20090708057 Njemačka tvrtka specijalizirana za područje proizvodnje i distribucije standardnih dijelova za izradu alata, kao što su čelični okviri, elementi vodiči i druge komponente, traži usluge trgovačkih posrednika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Norveškoj i Španjolskoj. 20090209040 Njemačka tvrtka, stručnjak u području tehničke obrade voda i korištenja voda, nudi prilagođena rješenja od planiranja projekta do izgradnje postrojenja, te je

”To radimo kroz različite aktivnosti, informiranje i aktivno podržavanje tvrtki u području istraživanja i razvoja”, ističe Somers i dodaje kako je najčešće riječ o aktivnostima vezanim za izlazak na strana tržišta, potrazi za poslovnim partnerima, informacijama o europskim regulativama i zakonima na stranim tržištima kao i slanju osoblja u inozemstvo. S hrvatskim tvrtkama njemačke tvrtke žele surađivati najviše u turizmu, veleprodaji i prodaji. Za sada najviše surađu-

ju s tvrtkama u Francuskoj, Austriji, Italiji, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Švicarskoj. ”Našim klijentima najvažnije je dobiti pouzdane i svježe informacije do kojih mogu doći upravo u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, njenim partnerima i njemačkim trgovinskim komorama u inozemstvu. Jednako je važno pronaći povjerljive i pouzdane poslovne partnere”, zaključuje Somers.

Članice konzorcija u potrazi za distributerima, recipročnom proizvodnjom i nudi podugovaranje svojih postrojenja za pročišćavanje vode. Tvrtka je također u potrazi za partnerima za zajedničko ulaganje u povezanim djelatnostima kao što su kemijska obrada vode ili pročišćavanje otpadnih voda. Osim toga, nude i usluge predstavnika potencijalnim partnerima. 880 Njemačka tvrtka, koja nudi usluge zdravstvenog turizma stranim pacijentima u Njemačkoj, traži suradnju s putničkim agencijama, bolnicama, osiguravateljskim društvima na području Istočne i Zapadne Europe kao posrednik između njih i pacijenata.

Handwerk International BadenWürttemberg Heilbronner Str. 43, Stuttgart www.handwerk-international.de

IHK Rhein-Neckar L 1,2, Mannheim www.rhein-neckar.ihk.24.de

IHK Hochrhein-Bodensee Schützenstraße 8, Konstanz www.konstanz.ihk.de

IHK Südlicher Oberrhein Lotzbeckstr. 31, Lahr www.sudlicher-oberrhein.ihk.de

IHK Region Stuttgart Jägerstraße. 30, Stuttgart www.stuttgart.ihk.24.de

IHK Ulm Olgastr. 97-101, Ulm www.ulm.ihk.24.de

IHK Reutlingen Hindenburgstr. 54, Reutlingen www.reutlingen.ihk.de

Steinbeis-Europa-Zentrum Willi-Bleicher-Straße 19, Stuttgart www.steinbeis-europa.de

IHK Schwarzwald-Baar-Heuberg Romaeusring 4. VillingenSchwenningen www.schwarzwald-baar-heuberg.ihk.de

Wirtschaftsministerium BadenWürttemberg Theodor-Heuss-Str. 4, Stuttgart www.wm.baden-wuerttemberg.de


e-pv 3630