Issuu on Google+

Neiskorištene mogućnosti Područja posebne državne skrbi su neiskorišteno eno blago koje traži financijere

Vjetrom do svjetla Tvrtka Monel želi pomoću malih vjetrenjača proizvoditi struju za rasvjetu stubišta i garaža u višekatnicama

Petrokemija i poljoprivreda Unatoč poskupljenjima, izaći ćemo ususret poljoprivrednicima, kaže prvi čovjek Petrokemije

PV ANALIZA STR. 10-11

AKTUALNO STR. 12

INTERVJU STR. 6

3 5 1 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. ožujka 2010. Godina LVII / Broj 3518. www.privredni.hr

privredni vjesnik

MEĐUNARODNA SURADNJA / PODUZETNICI I BANKE / SLOVENIJA I NEPLAĆANJA / ODRŽAN CEBIT / SVIJET FINANCIJA

POTPORE U POLJOPRIVREDI I STOČARSTVU

NOVAC ZA OSTANAK NA SELU

Iako se za potpore u poljoprivredi i stočarstvu izdvaja značajan dio državnog proračuna, hrvatsko je selo još daleko od EU standarda >>4-5

N EBAG O POS PRINL info EE i

onos work Što d rope Net u ise E terpr

En

INTERVJU: SANJA VUKOVIĆ

TURISTIČKA BURZA U BERLINU

>> 6-7

>> 16

Sajam je mjesto gdje se sklapaju veliki poslovi i ne smije izgubiti svoj promotivni karakter, ističe direktorica Sajma Split

Turoperatori, turističke agencije i hotelijeri moraju se boriti za svakog, posebno neodlučnog gosta, odjeci su sa turističkog sajma ITB u Berlinu


U novom madeIN-u čitajte! 10 PRIJEDLOGA ZA GOSPODARSKI UZLET INTERVJU DAMIR KUŠTRAK: Vođa poslodavaca između Kosorice i Josipovića DOSSIER: Svi propali pregovori s EU BIBLIJSKI NEFILI: Jesu li Bogovi hodali zemljom

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Vlatko Cvrtila, Božo Skoko, Marijan Kostrenčić

Hrvatski magazin broj 1 oglasmi_privredni.indd 130

3/3/2010 9:51:33 AM

powered by

Super kupnja! Svjetski certifikat superiornog odnosa cijene i kvalitete w w w. s u p e r b u y. o r g AUSTRALIA · AUSTRIA · CANADA · CHINA · CROATIA · FINLAND · FRANCE GERMANY · ITALY · JAPAN · NETHERLAND NORWAY

· POLAND · PORTUGAL

RUSSIA

· SERBIA · SLOVENIA · SPAIN · SWEDEN · SWITZERLAND · UK · USA


UVOD

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

ĐURO POPIJAČ, MINISTAR GOSPODARSTVA:

Ženama bar 40 posto poduzetničkih poticaja Želimo postići da u srednjem roku udjel žena u poduzetništvu bude jednak američkome gdje na jedno poduzeće koje osnuje žena dolazi 1,5 poduzeća s muškim vlasnikom. Sada je taj omjer jedan naprama 2,5. Zato želimo da žene dobiju 40 posto državnih poticaja za poduzetništvo i da sa 30 milijuna kuna godišnje poticaji do 2013. narastu na 80 milijuna kuna. To će pomoći cijeloj ekonomiji: žene u prosjeku savjesnije vode poduzeća, rjeđe bankrotiraju, a u karakteru im je i spremnost na žestoka odricanja koja često prate poduzetništvo.

TAJANA KESIĆ ŠAPIĆ, DRŽAVNA TAJNICA U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA:

Nećemo osnivati nove poslovne zone Sredstva za programe jačanja konkurentnosti poduzetnika, subvencije za kredite kao i obrazovanje poduzetnika na razini su prošlogodišnjih. Kriza nije promijenila ni kriterije za njihovu raspodjelu, no smanjena su sredstva za poticanje poslovnih zona. S tim poslom ne možemo prestati jer je pojedinim zonama potrebna državna pomoć za dovršetak i opremanje. No više nećemo ići u osnivanje novih zona.

GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ERICSSON NIKOLE TESLE:

Nastavak suradnje s Crnom Gorom Ugovor s crnogorskim Telekomom predstavlja nastavak naše uspješne suradnje koja traje od samih početaka razvoja telekomunikacija na području Crne Gore. Crnogorski Telekom je, u suradnji s Ericsson Nikolom Teslom, uvijek nudio najsuvremenije usluge crnogorskim korisnicima. Ovaj ugovor je daljnja potvrda strateškog usmjerenja crnogorskog Telekoma da takve usluge nudi i u budućnosti.

ŽELJKO MANDIĆ, DIREKTOR SLOBODNE ZONE OSIJEK:

Zakon prepolovio broj korisnika Prije promjene Zakona o slobodnim zonama, u Slobodnoj zoni Osijek poslovalo je do 60 korisnika, a prošli mjesec ih je bilo 35. Sve ih je manje pa ćemo možda biti i nelikvidni. Zato mi je neshvatljivo da za posljedice primjene Zakona nisu predviđena nikakva sredstva. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: FRANJO LACKO, RAVNATELJ AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA

Važno je znati svrhu davanja osobnih podataka Banke i druge financijske institucije često od građana prekomjerno prikupljaju podatke na temelju kojih odobravaju kredit i ostale usluge

P

ovrede Zakona o zaštiti osobnih podataka u Hrvatskoj prilično su raznolike. Među njima se ističe prekomjerno prikupljanje osobnih podataka, oglašavanje dužnika na oglasnim pločama u stambenim zgradama, nedozvoljeno objavljivanje osobnih podataka, čuvanje osobnih podataka dulje nego što je potrebno, korištenje osobnih podataka u marketinške svrhe... Od medija, za povredu privatnosti najviše se koristi internet koji je najpogodniji za takve povrede, kao i krađe identiteta. A nije naodmet spomenuti i izbore, bez obira

Za moguće povrede propisa o zaštiti osobnih podataka predviđene su i sankcije - za pravne osobe od 20.000 do 40.000 kuna je li riječ o predsjedničkim, parlamentarnim ili lokalnim. Naime, tijekom izbora nerijetko su se kandidati znali poslužiti adresama određenih skupina građana koji se nalaze u bazama osobnih podataka za druge, točno utvrđene svrhe te im sla-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

li promidžbeni materijal, što nisu smjeli. Važno je naglasiti da kad nas netko zatraži podatke, ponajprije moramo znati za koju svrhu su potrebni. To je jedno od načela koje vrijedi u Europskoj uniji i na koje moramo građane redovito podsjećati, kao i na to da često oni sami odlučuju hoće li uopće dati svoje osobne podatke. Davanje osobnih podataka najčešće je propisano zakonom. Primjerice, kada se ulazi u radni odnos, potrebno je dati osobne podatke kako bi poslodavac mogao ispuniti svoje zakonske obveze - isplaćivati plaće, uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te neke druge zakonske obveze. Međutim, na mnogim drugim mjestima važno je upitati za koju svrhu nekome trebaju osobni podaci, što Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) nadzire te provjerava tko te podatke prikuplja i, ako to čini jednokratno, uništavaju li se oni nakon toga kako ne bi bili zloupotrijebljeni u neke druge svrhe. Kada se govori o osobnim podacima, važno je ukazati na još jedan problem. Naime, banke i druge financijske institucije često od građana prekomjerno prikuplja-

ju podatke na temelju kojih odobravaju zatraženi kredit i ostale usluge koje imaju u ponudi. Naglašavam kako banke trebaju prikupljati onoliku količinu podataka od pojedinca koja im je potrebna za, primjerice, odobrenje kredita, ali ne više od toga. Do sada smo zbog toga imali nekoliko intervencija te smo proveli nadzor u nekim financijskim institucijama. Nakon toga smo ih upozorili da prekomjerno prikupljaju podatke od klijenata te im naredili brisanje jer krše Zakon o zaštiti osobnih podataka.

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

Za moguće povrede propisa o zaštiti osobnih podataka predviđene su i sankcije. Ako voditelji zbirki osobnih podataka ne postupe prema rješenju Agencije (odbiju uništiti podatke prikupljene na nezakonit način, ne osiguraju odgovarajuću zaštitu, prikupljaju i obrađuju osobne podatke za druge namjene), pokrećemo sudski postupak. Naš zakon predviđa sankcije za pravne osobe od 20.000 do 40.000 kuna, a za fizičku odgovornu osobu između 5000 i 10.000 kuna. AZOP ne može izravno kažnjavati prekršitelje, što je praksa u mnogim zemljama, a upravo će to biti jedan od prijedloga koji želimo uvrstiti u izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zaštiti osobnih podataka. Iako možemo reći da je postojeći zakon uglavnom usklađen s europskim, priznajem da nije savršen i to nas sputava da budemo još brži i učinkovitiji. Stoga ćemo krajem iduće godine predložiti određene izmjene i dopune Zakona koje bi nam omogućile da na temelju europske i naše prakse dosegnemo više standarde u zaštiti osobnih podataka.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

( 30.864 kn

potpore za visokoobrazovane

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 2250 kn po ha

potpore za poljoprivrednu površinu

POTPORE U POLJOPRIVREDI I STOČARSTVU

GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-a ZAGREB

NOVAC ZA Iako se za potpore u poljoprivredi i stočarstvu izdv Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

Do radnih mjesta uz konzultacije s HZZ-om Za usavršavanje kod prelaska na novu tehnologiju za male i srednje tvrtke potpore iznose 11.400 kuna po osobi, a za velike 9771 kunu

P

rije otpuštanja radnika zbog krize ili uvođenja novih tehnologija poduzetnici bi se trebali konzultirati sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji pruža brojne potpore, kako za zapošljavanje tako i za stručno usavršavanje i obrazovanje prema potrebama tržišta rada. U tu je svrhu osnovan i mobilni tim stručnjaka koji na poziv poduzetnika, pogotovo onih koji nemaju posebnu Službu za ljudske resur-

Najveće potpore mogu dobiti male tvrtke (do 10 zaposlenih) se, može doći u tvrtku i pomoći savjetima, kazala je stručnjakinja HZZ-a Ljiljana Špoljarić objašnjavajući Nacionalni plan za zapošljavanje za ovu

godinu na sjednici Gospodarskog vijeća HGKKomore Zagreb, održanoj prošloga tjedna. Zavod, dodala je, sufinancira zapošljavanje brojnim teže zapošljivim skupinama (mladima, starijima od 50 godina, dugotrajno nezaposlenima...), a visina potpore ovisi o stručnoj spremi te o tome je li tvrtka mala, srednja ili velika. Kako smanjiti troškove poslovanja Najveće potpore mogu dobiti male tvrtke (do 10 zaposlenih), potom one srednje do 50 zaposlenih. Male tvrtke, primjerice, za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva koji imaju samo osnovnu školu mogu dobiti godišnju potporu od 16.203,60 kuna, za srednje obrazovane 25.077 kuna, a za visokoobrazovane 30.864 kune. Potpore su još veće ako se zapošljavaju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su osobe mlađe

od 25 godina koje su više od šest mjeseci ili više od godinu dana (stariji od 25 godina) u evidenciji Zavoda. Kada je pak riječ o potporama za usavršavanje (kod prelaska na novu tehnologiju), one za male i srednje tvrtke iznose 11.400 kuna po osobi, a za velike 9771 kunu. Poduzetnicima su predstavljene i usluge Stalnog izabranog sudišta i Centra za mirenje pri HGK-u, te razne mogućnosti kontrolinga, tj. upravljanja troškovima. Cilj je bio, istaknuo je predsjednik HGKKomore Zagreb Zlatan Frőhlich, poduzetnicima predstaviti razne mogućnosti smanjenja troškova poslovanja, a korištenje raznih potpora jedno je od njih. S istim ciljem HGK 15. ožujka organizira i seminar pod nazivom Kako doći do financijskih sredstava uz nove mjere Vlade za gospodarski oporavak i razvitak. (J.F.)

akon tjedan dana prosvjeda koji su bili obilježeni nizom traktorskih blokada cesta pa čak i sukobima s policajcima, te serijom pregovora s predstavnicima seljačkih udruga, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković postigao je dogovor prema kojem će seljaci dobiti dio novca za ovogodišnju sjetvu do kraja ožujka, a drugi dio do 15. travnja. Kroz repromaterijal će dobiti i 600 kuna po hektaru obrađene površine. Kad je riječ o dugu iz se-

Smatram da napokon treba napraviti reda u poljoprivredi, ističe Stanko Zdravčević, tajnik ZUSSB-a zone 2008./2009., država će im ga isplatiti tek u lipnju iduće godine. Iako su predstavnici prosvjednika rekli kako nije dogovoreno ono što su tražili na početku prosvjeda, priznali su da je to jedini mogući kompromis. To je za 600 kuna bolji rezultat od obećanog smanjenja od 40 posto potpora u poljoprivredi koje je i izvelo traktore na ceste. No iako se mnogo pisalo o zahtjevima seljaka, malo tko je točno naveo o čemu je zapravo riječ, što to seljaci dobivaju ili što bi trebali dobiti. Pitanje državnih potpora po-

ljoprivredi i ruralnom razvoju rješeno je istoimenim zakonom koji je prihvaćen u Saboru u srpnju prošle godine. On je nastao zbog usklađivanja domaćeg zakonodavstva u području mjera tržišno-cjenovne politike i politike ruralnog razvoja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije. Njime se rješava prijelazno razdoblje do ulaska u Uniju kako bi se seljake pripremilo za zajedničko tržište EU-a te osigurala konkurentnija proizvodnja, standard kvalitete i sigurnost hrane. Potpora ovisi o poljoprivrednoj kulturi Seljaci su po novome dužni osigurati i uvjete vezane za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja, dobru poljoprivrednu i

okolišnu praksu. Po strukturi i načinima isplate taj je zakon istovjetan pravilima u EU-u. U dodatku Zakona određeni su jedinični iznosi u kunama za plaćanja seljacima u 2009. i 2010. godini koja su različita, ovisno o poljoprivrednoj kulturi koja se sije ili sadi. Prema tom zakonu, seljaci su za prošlu godinu dobili za svaki hektar livada i pašnjaka potporu od 1000 kuna, dok bi ove godine trebali dobiti i 200 kuna više. Za poljoprivrednu površinu po hektaru iznos je veći i godišnje seljaci trebaju dobiti 2250 kuna bez obzira kako je koriste. Posebnim plaćanjima seljaci mogu dobiti i potpore za sjeme koje se mogu kretati u rasponu od 250 kuna za sjeme žitarica do 6750 kuna za sjeme krumpira po hektaru. Potpora za višegodišnje nasa-


5

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 1200 kn po ha

potpore za livade i pašnjake u 2010.

( od 250 do 6750 kn iznose poticaji za sjeme

OSTANAK NA SELU aja značajan dio državnog proračuna, hrvatsko je selo još daleko od EU standarda

de i povrtne kulture iznose 250 kuna po hektaru, a za vinograde i 1150 kuna. Ekološki proizvođači za svoju proizvodnju dobivaju 2750 kuna po hektaru, a za eko pašnjake i livade 700 do 1050 kuna. Potpore u biljnoj proizvodnji uključuju i potpore za proizvode poput 75 lipa za kilogram maslina, 3,20 kuna za voćne i lozne sadnice, četiri kune za sadnice maslina do 6,45 kuna za duhan. Proizvodnja ekstra djevičanskog maslinova ulja u prošloj godini poticana je sa 10 kuna po litri. U 2010. godini ti će iznosi biti nešto manji, no ipak bi ih trebalo biti. I stočari računaju na plaćanja po grlu stoke, i to za krave od 1300 do 2500 kuna, ovce i koze po 120 kuna, goveda 1400 kuna za držanje a za klanje 500 kuna. Tovna telad se potpomažu sa 400 kuna. Do-

datno stočari mogu dobiti i potpore za mliječne krave od 900 kuna, krmače 350, za svaku svinju u tovu i za klanje 50 kuna, rasplodnu perad devet kuna po kljunu i po košnici pčela 50 kuna. Za rasplod potpore iznose i dodatnih 100 do 300 kuna za stoku. Proizvođači mlijeka dobivaju potpore po kilogramu od 65 lipa, te ovisno o kvaliteti još do 30 lipa, a potpore za ovčje i kozje mlijeko po kilogramu iznose 1,20 kuna. I proizvođači meda dobivaju novčanu potporu koja iznosi dvije kune po kilogramu. Kako bi dobili potpore, njihovi primatelji moraju imati minimalno hektar livade ili oranice, a za potporu za maslinike, ljekovito bilje, eko uzgoj, povrće, voćnjake i vinograde potrebno je imati četvrtinu hektara. Potpore za stoku daju se po grlu, osim

za perad kojih je potrebno imati najmanje 1000, a za tov teladi, svinja te za ovce i koze po 10 grla. Novac i za edukaciju Potpore mogu dobiti i uzgajivači izvornih pasmina domaćih životinja i to u rasponu od 60 kuna za kokoš, 15 kuna za pčelinju maticu te do 3000 kuna za autohtono govedo. Kroz mjere ruralnog razvoja iz proračuna je moguće dobiti novac i za edukaciju (od 80 do 100 posto troškova), potpore dohotku (do 12.000 kuna godišnje), rano umirovljenje (do 130.000 kuna), i potpore mladim poljoprivrednicima (do 400.000 kuna). Za razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala moguće je dobiti potpore u iznosu do 50 posto troškova kapitalnih ulaganja. Za usvajanja standarda zaštite okoliša, ulaganje u

proizvode, uređivanje zemljišta, biomasu i prevenciju šteta može se dobiti između 50 i 80 posto troškova, a za unaprjeđenje gospodarstava od 14.500 do 29.000 kuna godišnje u razdoblju od pet godina. Potpore je moguće dobiti i za marketing (do 75 posto troškova), proizvođačku organizaciju ili grupu (do 50 posto), mjere za održivo korištenje zemljišta (do 80 posto), očuvanje biološke raznolikosti (do 75 posto), za diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti (50 do 60 posto), poboljšanje kvalitete života (60 do 100 posto), jačanje lokalne zajednice (do 55.000 kuna godišnje) i edukaciju (100 posto). Primatelji poticaja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju biti obveznici poreza na dohodak u djelatnosti poljoprivrede te ostvariti više od 7200 kuna prihoda od te djelatnosti. Za te potrebe u ovogodišnjem proračunu očekivalo se da će biti potrebno 2,19 milijardi kuna, u što nisu uraču-

nata prošlogodišnja davanja. Prema projekcijama proračuna za iduće dvije godine, taj bi se iznos trebao u 2011. smanjiti na 1,94 milijarde, a u 2012. na 1,91 milijardu kuna. Tešku godinu slijedi još teža No da je protekla godina za seljake bila teška, osim njihovih prosvjeda govori i činjenica da se prošle godine prvi put seljacima nije jamčio otkup poljoprivrednih proizvoda. Od početka 2010. svi oni koji žele dobiti poticaje moraju ući u porezni sustav te se procjenjuje kako će stoga iz sustava poticaja izaći oko 20.000 obiteljskih gospodarstava. Prema izračunima Vlade, izravna plaćanja prije uvođenja novog zakona bila su čak i 20 posto veća od prosjeka starih članica EU-a, a tri puta viša od onih u novim članicama. Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ocjenjuje kako je ovo neizvjesna godina te da će mnogi u njoj morati

odustati od poljoprivrede. “Koliko god to bilo bolno za neke na selu, smatram da napokon treba napraviti reda u poljoprivredi, jer je činjenica da se ne može svatko baviti poljoprivredom u Europskoj uniji. Obvezni ulazak seljaka u porezni sustav sigurno će pridonijeti raščišćavanju stanja na selu, gdje su posljednjih godina mnogi bili u zabludi da se mogu baviti poljoprivredom zbog relativno dobrih poticaja, sigurnog plasmana, visokih cijena poljoprivrednih proizvoda, kapitalnih davanja i slično”, ističe Zdravčević. Smatra i kako im poslovanje zagorčavaju i umirovljenici, vozači i profesori koji su poljoprivredni hobisti, a za one male s malim gospodarstvima postoji i dohodovna potpora koja je upravo njima namijenjena. Iako po ovom zakonu poticaje mogu dobiti i oni koji imaju površine pod nasadima od samo 2500 četvornih metara, svima je jasno da će u Europskoj uniji opstati samo veliki i ozbiljni poljoprivrednici.

Seljaci moraju postati poduzetnici “Posljednjih nekoliko godina došlo je do velikih reformi i ulaganja u poljoprivredu, što mnogi ne vide. Ono što nam se sada događa su samo privremeni problemi. Vjerujem kako će uskoro naši proizvođači biti jedni od najkonkurentnijih proizvođača u EU-u, naravno u okviru veličine naše proizvodnje. No, preduvjet za to jest da naši poljoprivrednici shvate da moraju postati poduzetnici”, kaže ministar poljoprivrede Petar Čobanković. “Hrvatski seljaci moraju pratiti stanje na tržištu, raditi izračune i uzgajati ono što se na tržištu traži. Sve je više studenata agronomije i mladih završenih agronoma koji se vraćaju na svoju djedovinu i pokre-

ću posao u poljoprivredi”, dodaje Čobanković. “No nije moguće imati stotinjak hektara zemlje i baviti se ratarstvom a imati samo dva radnika ili raditi nekoliko sati dnevno. Nužno je da to bude ozbiljan posao i u njega se osim novca treba ulagati i puno radno vrijeme”, zaključuje Čobanković.


6

VJU

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( više od 50%

( 5%

udio cijene plina u troškovima

rast u odnosu na prošlu godinu

BORIS MESARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PETROKEMIJE

SANJA VUKOVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE SAJAM SPLIT

Cijene mineralnih gnojiva dižu sirovine

NAŠ JE CILJ POV

Unatoč poskupljenjima, kutinska tvrtka nastojat će izaći u susret poljoprivrednim proizvođačima Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

etrokemija je prošlu godinu završila s gubitkom od 267,2 milijuna kuna. Ove godine planira se prihod od 2,29 milijardi kuna i dobit od 1,6 milijuna kuna. O tome smo razgovarali s predsjednikom Petrokemijine Uprave Borisom Mesarićem.

Hoće li se gubitak nastojati pokriti i povećanjem cijena mineralnih gnojiva i ostalih proizvoda? - Petrokemija mora, da bi uspjela povećati prodaju, biti konkurentna na tržištu, kako na inozemnom tako i na domaćem koje je potpuno otvoreno, a nažalost često i izloženo nelojalnoj konkurenciji. U tom kontekstu se nadamo da ćemo, balansiranjem cijena sirovina i prodajnih cijena, uspjeti poslovati bez gubitaka. Kakav je odnos cijena mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i zemljama u okruženju? Ranije je, naime, bio slučaj da je zbog nižih i kontroliranih cijena u Hrvatskoj Petrokemija na domaćem tržištu gubila prihode. - Sada su prodajne cijene u Hrvatskoj i u zemljama u okruženju na približno istoj razini. Mi ćemo i izvozne i domaće cijene formirati sukladno cijenama osnovnih sirovina na tržištu (plin, fosfat, MAP, kalijev klorid), i naše prodajne cijene ćemo usklađivati sa stanjem na tržištu. Kakvu potražnju za Petrokemijinim proizvodi-

Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije

ma očekujete u 2010. godini? - Prošla godina bila je godina velikog pada potrošnje mineralnih gnojiva, a samim tim i prodajnih cijena. Uzrok tome bila je globalna kriza, ponajviše veliki pad cijena poljoprivrednih proizvoda (pšenice, kukuruza...). Sada zalihe hrane na globalnoj razini ima u vrlo niskim, kritičnim količinama, no postoje naznake da se već početkom 2010. tržište budi, da je prisutan trend porasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Time je pojačan i interes poljoprivrednih proizvođača da povećaju proizvod-

Nastojat ćemo formiranjem prodajnih cijena pokriti povećane troškove, no brine nas kako zadržati konkurentnost na regionalnom tržištu

nju, a za to su im potrebna i mineralna gnojiva, pa su i prodajne cijene gnojiva u uzlaznom trendu.

U Hrvatskoj, unatoč želji za povećanom gnojidbom, osjeća se nedostatak novca. Nakon 2009. poljoprivredni proizvođači su zbog globalne financijske situacije u vrlo teškom položaju. Svakako će veliki utjecaj imati sustav poticaja, posebice stoga što su banke prema poljoprivrednom sektoru rezervirane. Petrokemija razmišlja kako učiniti dodatne napore, iako je i sama u vrlo teškoj financijskoj situaciji, da pomogne hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima nabaviti gnojivo pravovremeno, u potrebnim količinama i asortimanu. Kako će se ove godine na rezultate tvrtke odraziti cijene plina i ostalih sirovina za proizvodnju? - Cijene svih sirovina su u porastu, a posebno je za naše poslovanje značajan utjecaj cijene plina, koji u ukupnim troškovima Petrokemije sudjeluje s više od 50 posto. Cijena plina stoga je osnovni čimbenik u poslovanju i od presudnog je značaja za poslovni rezultat naše tvrtke. Mi ćemo nastojati formiranjem prodajnih cijena pokriti povećane troškove, ali smo zabrinuti za to kako održati konkurentnost na domaćem i regionalnom tržištu, budući da velik dio proizvođača mineralnih gnojiva može nabaviti plin i po nižim cijenama na spot tržištu. Posebno se to odnosi na proizvođače izvan regije (Rusija, Egipat, Libija) koji imaju vrlo jeftin plin, a sa svojom robom su nam konkurencija i na regionalnom i na ostalim tržištima.

Svjesni smo da su se poslovnjaci zasitili klasičnog Okrenuli smo se organizaciji stručnih konferencija sajam. To se pokazalo dobitnom kombinacijom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon promjene vlasničke strukture u studenom 2009. godine na čelo tvrtke Sajam Split dolazi mlada direktorica Sanja Vuković, dotadašnja voditeljica projekta GAST. S novom direktoricom razgovarali smo o problemima i perspektivi sajmovanja. Otkrila nam je tajnu kontinuiranog rasta sajma GAST koji je i ove godine zabilježio rast svih pokazatelja od pet posto. Taj ga porast svrstava u rijetko uspješne sajmove na prostoru čitave regije.

Organizatori sajma moraju povezivati razne društvene skupine. Zadnjih nekoliko godina to uspješno radimo

Kakvu ste strategiju poslovanja, s obzirom na rast, izabrali zadnjih godina? - Svjesni smo da su se poslovnjaci zasitili klasičnog koncepta sajmovanja u kojem je ključno bilo uređenje štandova. Kako se naša dva sajma, GAST i SASO, sastoje od niza specijaliziranih sajmova, okrenuli smo se organizaciji stručnih konferencija i skupova tematski vezanih za svaki pojedini specijalizirani sajam. To se pokazalo dobitnom kombinacijom jer smo uspje-


7

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 1273 izlagača iz 15 zemalja sudjelovalo na 15. sajmu GAST u Splitu

EZIVATI I ZBLIŽAVATI koncepta sajmovanja u kojem je ključno bilo uređenje štandova. i skupova tematski vezanih za svaki pojedini specijalizirani li ostvariti neposredan kontakt stručne publike koja dolazi na konferencije i predstavnika tvrtki koje izlažu svoje proizvode. Na vrijeme smo postali svjesni da je sajam mjesto gdje organizatori moraju povezivati i zbližavati razne društvene skupine. Zadnjih nekoliko godina to uspješno radimo. Kakvo je vaše mišljenje o eventualnom stalnom sajamskom postavu? - Poznato je da Split nažalost nema uređen sajamski prostor, pa je takva ideja neprovediva. Osim toga, da bismo realizirali takvu ideju, morali bismo osmisliti čitavu koncepciju te izgraditi potrebnu prateću infrastrukturu. Cjelogodišnji sajam morao bi biti prodajnog karaktera, a da bi takva prodaja komercijalno uspjela, morao bi se osmisliti način kako se nositi s konkurencijom trgovačkih i prodajnih lanaca te sve prisutnijih shopping centara. Svjedoci smo kako je kriza u posljednje vrijeme zahvatila i dio tih centara, pa stoga smatram da je ta ideja u startu osuđena na neuspjeh. Kakvo je vaše mišljenje o otvaranju sajmova građanima, odnosno širokim masama? - Mislim da bi se onda izgubila osnovna sajamska djelatnost i svrha njenog postojanja. Sajam je mjesto gdje se sklapaju veliki poslovi, mjesto gdje se prezentiraju nova dizajnerska i vizualna rješenja. On ne smije izgubiti svoj

promotivni karakter. Koji bi motiv za nastup na takvim sajmovima bio jednom Agrokoru, Podrav-

Sajam mnogo znači gradu u kojem se održava. Stoga mi nije jasno zašto se u Zagrebu za vrijeme Velesajma cijene hotelskog smještaja uvećavaju

ki, Vindiji, Dukatu, čiji proizvodi su zastupljeni u svim trgovinama? Jedino u slučaju da se treba-

ju riješiti proizvoda kojima ističe rok trajanja. Sumnjam da bi to tvrtke takvog ugleda radile, a ako i bi, teško bi tada mogle pokriti troškove zakupa i kvalitetno organizirati prodaju. A ako bi prodaja dobro išla, stvorili bi se redovi, što bi organizatorima donijelo posebne probleme. Što gradovi u kojima se održavaju sajmovi mogu napraviti u njihovu korist? - Sajam mnogo znači gradu u kojem se održava. Moram priznati da mi stoga nije jasno zašto se, primjerice u Za-

grebu za vrijeme održavanja Velesajma, cijene hotelskog smještaja uvećavaju. S druge strane, svjedoci smo da hoteli na splitskom području snižavaju cijene za izlagače na sajmovima. Činjenica je da trošak izložbenog prostora na sajmu nije najveći trošak tvrtkama koje izlažu. Zato lokalna samouprava i lokalni poduzetnici koji imaju indirektnu korist od održavanja sajma moraju imati sluha i svijesti da ništa nije vječno i da se mora korektno poslovati kada posao ide dobro, a ne samo o tome govoriti kada ide loše.

Ključ je obostrana komunikacija Unatoč tome što se organizira u montažnim objektima, što iziskuje dodatne troškove te veće probleme u organizaciji - budući da Split nema uređen sajamski prostor - na 15. međunarodnom sajmu GAST u Splitu izlagala su 1273 izlagača iz 15 zemalja, što je pet posto povećanja u odnosu na prošlu godinu. Mjesto u kojem se održava sajam je bitno, ali se uspješan sajam može održavati i u gradovima srednje veličine, dakako, ako imaju popratnu infrastrukturu, smatraju u Sajmu Split, tvrtki čiji sajmovi bilježe kontinuiran rast. Tradicija uspješnog sajmovanja Splita duga je tek 15 godina, te mu Grad još prilagođava svoje potencijale. Primjerice, još nisu razvijeni popratni zabavni sadržaji. “Osim gospodarske krize, u Sajmu Split smatramo kako krizu nekog sajma može uzrokovati zasićenje kao direktna posljedica nefunkcioniranja menadžmenta organizatora sajamskih događanja, odnosno neprilagođavanja tržišnim potrebama izlagača. Potrebe izlagača se ne mogu definirati u nekoliko rečenica. Međutim, za njihovo zadovoljenje ključna je obostrana, odnosno dvosmjerna komunikacija organizatora i izlagača”, ističe Sanja Vuković, direktorica Saj-

ma Split. U Sajmu Split smatraju da je razlog ovogodišnjeg rasta broja izlagača na GAST-u upravo u tome što je postojala dvosmjerna komunikacija. “Prepoznali smo potrebe izlagača, te im se u potpunosti prilagodili. Isto tako, znali smo prepoznati potencijal nekih institucija. Tako smo, zahvaljujući pomoći Hrvatske gospodarske komore, uspjeli okupiti respektabilan broj izlagača iz sektora drvne industrije, unatoč tome što je taj sektor jedan od najpogođenijih krizom. Uza sve to pratimo i dizajnerske te vizualne novitete izlagača te financijsku politiku ostalih sajmova”, pojašnjava Sanja Vuković.

TRGOVCI NEKRETNINAMA PREDLAŽU:

Državno jamstvo za kamate Skupina savjetnika i agenata na tržištu nekretnina predložila je na okruglom stolu, održanom prošlog tjedna u organizaciji konzultantske tvrtke Colliers International, da svim građanima koji u 2010. i 2011. godini kupe stan u novogradnji putem stambenog kredita i koji tijekom otplate ostanu bez posla, u razdoblju nezaposlenosti država podmiri trošak kamate na kredit u razdoblju od najviše šest, iznimno devet mjeseci, a kreditor bi osigurao poček otplate glavnice. Kako su naglasili, ta bi mjera oživjela tržište nekretnina jer bi imala izrazito povoljan psihološki učinak na potencijalne kupce stanova, a vrijedila bi do izlaska iz recesije. Predlagači su istaknuli pozitivne učinke takve mjere u Slovačkoj i Češkoj. “Kada bi

provedba mjere obuhvatila prodaju svih 10.000 novoizgrađenih, a neprodanih stanova, to bi državu stajalo 13,5 milijuna kuna godišnje, uz pretpostavke o prosječnom iznosu kredita od 500.000 kuna i stopu pada zaposlenosti od sedam posto u 2010. godini”, kazala je predsjednica Uprave Erste nekretnina Ilijana Jeleč. Prijedlog će biti dostavljen Vladi, Ministarstvu graditeljstva, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, sindikatima, Hrvatskoj udruzi banaka i Gospodarsko-socijalnom vijeću. (J.F.)

*vijesti Popijač i 40 biznismena u Damasku Hrvatsko poslovno-političko izaslanstvo pod vodstvom ministra gospodarstva Đure Popijača boravit će do 16. ožujka u Siriji. U izaslanstvu je 40 predstavnika iz 27 hrvatskih poduzeća koji, u organizaciji HGK-a, u Damasku traže moguće poslovne partnere. Među njima su predstavnici hrvatskog IT i naftnog sektora, energetike, projektnog inženjeringa, industrije namještaja i brodogradnje. Tehnixu posao vrijedan 20 milijuna eura Tehnix, proizvođač strojeva za zaštitu okoliša, dobio je u Kazahstanu posao vrijedan 20 milijuna eura. Ta će tvrtka do kraja godine u Karagandi, gradu sa 400.000 stanovnika, sagraditi pogon za preradu čvrstog otpada te postaviti opremu za reciklažu smeća. Nakon formalnog potpisivanja ugovora, koje se očekuje ovih dana, u Kazahstanu će biti osnova-

na zajednička hrvatskokazahstanska kompanija Tehnix Gor-Kom-Trans, koja će zapošljavati između 100 i 120 ljudi. Pad građevinskih radova 6,5 posto Kako je objavio Državni zavod za statistiku, građevinski radovi u Hrvatskoj tijekom prošle godine smanjeni su u odnosu na 2008. za 6,5 posto. Fizički obujam građevinskih radova temeljen na odrađenim satima radnika na gradilištima pao je i u prosincu prošle godine, u odnosu na isti mjesec 2008. godine, i to za

13,1 posto. Prema vrsti gradnje, na novim građevinama odrađeno je 57,9 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 42,1 posto.


8

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

VLADA I POSLODAVCI

Val optimizma ili bura u čaši vode? Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak priželjkuje pregršt novih inicijativa kako bi se do ljeta stanje preokrenulo na bolje i kako bismo vidjeli svjetlo na kraju tunela. To je svjetlo Kuštrak spreman, kaže, zapaliti, zajedno s premijerkom Drago Živković zivkovic@privredni.hr

J

avnim investicijama od gotovo 15 milijardi kuna, izmjenama Zakona o radu i ukidanjem dijela parafiskalnih nameta u vodnom gospodarstvu Vlada namjerava ojačati val optimizma koji je, vjeruju u Banskim dvorima, pokrenut ukidanjem niže stope posebnog poreza. Iz sredstava javnih poduzeća, a ponajprije Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih autocesta, investirat će se ove godine ukupno 12,6 milijardi kuna, dok će iz proračuna biti financirani kapitalni projekti, poput škola i vrtića, vrijedni oko dvije milijarde kuna, najavila

je premijerka Jadranka Kosor nakon prošlotjednog sastanka s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Premijerka je uvjerena da su zadnji potezi početak psihološkog oporavka, a Vlada, dodaje, radi sve da osigura i stvarni oporavak što prije. HUP je očekivano, a potvrdila je to i premijerka, podržao Vladinu odluku o ukidanju niže stope posebnog poreza, a i to što je odluka najavljena tri i pol mjeseca ranije, kako bi se svi mogli pripremiti. Manje za vodu Razgovaralo se i o mogućim izmjenama Zakona o radu u smjeru očuvanja postojećih i lakšeg otvaranja novih radnih mjesta,

posebno za one koji bez posla ostanu nakon 45. ili 50. godine života. Tome se, vjeruje premijerka Kosor, nitko neće protiviti, pa ni sindikati, koje je pokušala unaprijed primiriti tvrdnjom kako je u ovom trenutku najvažnije imati radno mjesto. Kresanje parafiskalnih nameta trebalo bi poče-

ti izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, čiji će prijedlog Vlada izraditi do 15. svibnja, što uključuje i ukidanje naknade za slatkovodno ribnjačarstvo, te drukčiji način obračuna naknade za vode za gospodarstvo. Novu idilu u odnosima Banskih dvora i poslodavaca potvrdio je i pred-

Iz sredstava javnih poduzeća investirat će se ove godine 12,6 milijardi kuna, najavila je premijerka Kosor sjednik HUP-a Damir Kuštrak, riječima kako je Vlada zadnjih dana i tje-

dana donijela nekoliko dobrih odluka. Poslodavci žele također biti proaktivni pa predlažu privatizaciju tvrtki u kojima država ima manjinski udio, te promjenu Strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine jer je neke njegove projekcije ova kriza učinila zastarjelima. Kuštrak priželjkuje i, kako kaže, pregršt novih inicijativa kako bi se do ljeta stanje preokrenulo na bolje i kako bismo zaista vidjeli svjetlo na kraju tunela. To je svjetlo Kuštrak spreman, kaže, zapaliti, zajedno s premijerkom. Možda već na sljedećem susretu Vlade i poslodavaca, zakazanom nakon Uskrsa. Makar ni u Vladi nisu baš toliko optimistični.

SLOVENSKO-HRVATSKI POSLOVNI FORUM

BJELORUSKO-HRVATSKI POSLOVNI FORUM

Velik interes za biznis s Hrvatskom

Bjelorusija poziva na suradnju u energetici

Na Brdu kod Kranja okupilo se dvjestotinjak U organizaciji HGK-a predstavnici 30 hrvatskih tvrtki poduzetnika uz predsjednička izaslanstva iz obje zemlje razgovarali su s potencijalnim poslovnim partnerima

S

lovenske tvrtke pokazale su veliki interes za poslovanje s partnerima u Hrvatskoj. Za Slovenskohrvatski poslovni forum, održan u petak u kongresnom centru na Brdu kod Kranja, sudjelovanje je prijavilo čak 148 slovenskih poduzeća. U goste im je došla također prilično brojno hrvatsko izaslanstvo, s predstavnicima 70 poduzeća. Sve je manje zapreka za snažniju suradnju hrvatskih i slovenskih tvrtki, čulo se na Forumu koji je održan u sklopu posjeta predsjednika Ive Josipovića susjednoj državi. Zajedno sa slovenskim kolegom Danilom Türkom, Josipović je biznismenima poručio da ne propuste iskoristiti poslovne prili-

ke koje će donijeti punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. U hrvatskom izaslanstvu, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora, bila su zastupljena gotovo sva područja gospodarstva: od prehrambene industrije, preko građevinarstva, tekstilne

industrije i brodogradnje do turizma i zdravstvenih usluga. Od velikih poduzetnika kakvi su Atlantic, Dukat, Orbico ili Vindija do AZZ-a, agencije za zapošljavanje iz Novog

Vinodolskog ili Bonlinea, tvrtke za izradu bonitetnih izvještaja. Izaslanstvo je vodila Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a. Slovenske tvrtke predstavio je Samo Hribar Milič, predsjednik Gospodarske zbornice slovenije. Među njima je bilo dosta predstavnika financijske industrije (Nova Ljubljanska banka, Banka Koper, SiD banka, Unicredit Slovenija), starih znanaca poput Elana, Krke ili Petrola do informatičkih tvrtki poput Genisa ili logističara kakvi su Frigologo i Adria Cargo. Sudeći po interesu i atmosferi na Forumu, ranije političke razmirice polako blijede pred najavama nove poslovne suradnje. (I.V.)

G

radnja infrastrukture, obnova energetskih objekata i turizam neki su od privrednih sektora u Bjelorusiji u kojima posao mogu naći hrvatske tvrtke. Bjeloruska strana predlaže i suradnju u području obrazovanja, među sveučilištima i akademijama te preko razmjena studenata. Naglasci su to s Bjelorusko-hrvatskog poslovnog foruma, održanog prošlog tjedna u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Izaslanstvo od 30 predstavnika hrvatskih tvrtki vodila je Dunja Konjevod, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, a domaćin sastanku bila je bjeloruska Trgovinsko-industrijska komora.

U hrvatskom izaslanstvu bili su predstavnici tvrtki iz sektora energetike i elektroindustrije, građevinarstva, kemijske i metalne industrije, proizvodnje namještaja i građevinskog materijala od drveta, prehrambene industrije, proizvodnje akumulatora, turizma, telekomunikacija i bankarstva. Na Forumu su predstavljeni uvjeti poslovanja u Bjelorusiji i Slobodna ekonomska zona Minsk, a s hrvatske su strane izložene informacije o hrvatskoj ekonomiji i radu HBOR-a. Potom

su održani razgovori sa 50 potencijalnih bjeloruskih poslovnih partnera. Robna razmjena dviju zemalja dosad je dosegnula tek 118 milijuna dolara, od čega je 93 milijuna vrijednost uvoza iz Bjelorusije. Hrvatska delegacija posjetila je i tvornicu teretnih vozila Belaz, drugu na svijetu po veličini i nosivosti vozila, posebice onih za rudarsku industriju. Uz HGK i hrvatsko veleposlanstvo u Rusiji, u organizaciji posjeta znatno su sudjelovali i predstavnici tvrtke Autocentar Merkur, koji u Minsku ima predstavništvo i upravo gradi zgradu Fakulteta međunarodnih odnosa. (I.V.)


9

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

SJEDNICA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

*vijesti

Subvencijama za vrtić do više žena u biznisu Udjel poduzeća kojima su žene vlasnici narastao je sa 13 na 22 posto, a Vlada taj udjel želi povećati ciljanim mjerama Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

Hrvatskoj nije baš poznato da Ministarstvo gospodarstva poduzetnicama subvencionira 75 posto cijene vrtića i 75 posto cijene produljenog boravka djeteta, u razdoblju od jedne godine. Mjera je već donijela dobre efekte pa je Vlada ističe kao pozitivan primjer u Strategiji poticanja ženskog poduzetništva od 2010. do 2013., koju je usvojila prošli tjedan. Ujedno je prihvaćen i Akcijski plan za provedbu Strategije te odabrana međuresorska skupina koja će sve to nadzirati. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, poduzetnice sada uspijevaju dobiti oko 18 posto svih državnih poticaja za poduzetništvo, a cilj do 2013. je 40 posto. U poticajima koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva udjel od 40 posto žene su uspjele dosegnuti 2008., ali je lani opet pao ispod 30 posto. “Trebalo bi ukupno i više od 40 posto jer su žene u općoj populaciji zastupljene sa 52 posto”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor dodajući da žensko poduzetništvo može pomoći smanjenju natprosječnog udjela žena među nezaposlenima. Uočava se i da su pojedinačne potpore koje dobivaju žene najčešće

manje nego kod muškaraca. Često je to, prema analizama, i zbog različitih priroda poslovnih pothvata: kod žena je manje proizvodnih, a više uslužnih projekata. Stoga će se, osim općeg ohrabrivanja žena na poduzetništvo, strukturom potpora nastojati promijeniti i taj odnos. Obrtnice zastupljenije Prema istraživanjima Udruge Krug, koja okuplja poduzetnice, u Hrvatskoj je od 2002. do 2006. broj tvrtki kojima je žena vlasnica ili većinska vlasnica porastao sa 8254 na 17.528. Riječ je o rastu udjela u ukupnom broju poduzeća sa 13 na 22 posto.

Od 1. srpnja bez kriznog poreza od dva posto

Premijerka Jadranka Kosor najavila je od 1. srpnja ukidanje kriznog poreza koji se po stopi od dva posto plaća na plaće, mirovine i druga neto primanja od 3000 do 6000 kuna. O ukidanju stope od četiri posto još nema službenih najava. “Zahvaljujem građanima koji su shvatili da je uvođenje ovog poreza lani bila nužna mjera. Bio je to jedan od preduvjeta da sada možemo uvoditi mjere za poticanje gospodarstva: lani taj novac naprosto nismo imali”, rekla je predsjednica Vlade.

Razriješena Tamara Obradović Mazal

Tamara Obradović Mazal razriješena je funkcije državne tajnice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na osobni zahtjev. U Ministarstvu gospodarstva je bila od 2008. godine, došavši s mjesta pomoćnice ministra vanjskih poslova i europskih integracija. U međuvremenu je postala i zamjenicom glavnog pregovarača za EU. Karijeru će, prema najavama, nastaviti u privatnom biznisu. U strukturi vlasništva obrta žene su na kraju 2009. bile nešto zastupljenije: vlasnice su 30 posto obrta.

Poduzetnice bi do 2013. trebale dobivati 40 posto svih državnih poticaja za poduzetništvo Što je poduzeće veće i ima veće prihode, to je manje žena vlasnica poduzeća: od 30 posto u mikropoduzećima do samo 12 posto u srednje velikima. S obzirom na Popijačeve ocjene da žene savjesnije vode svoje tvrtke i rjeđe bankrotiraju, Vlada

i tu u srednjem roku očekuje pozitivne promjene. Vlada je nastavila s dodjelom zemljišta za nove poslovne zone. Općina Brtonigla dobila je zemljište od 44.760 četvornih metara vrijedno 11,6 milijuna kuna na kojem će izgraditi poslovnu zonu pod imenom Štrpe. Rok izgradnje te zone je tri godine. Izdano je i jamstvo za kredit EBRD-a za modernizaciju luke u Šibeniku. Vrijednost kredita i radova je 12 milijuna eura, a otplaćivat će se 15 godina. “Promet u šibenskoj luci raste 10 posto godišnje, što je dobro, a modernizacija bi rast trebala i povećati”, rekao je ministar prometa Božidar Kalmeta.

Natječaji za poticaje malim poduzetnicima Iz HGK-a su izvijestili kako su raspisani natječaji za potpore iz Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010. godinu, pa poduzetnici mogu kandidirati svoje projekte. Poticaji su teški 326 milijuna kuna, a dodjeljivat će se za šest područja. To su konkurentnost i inovacije, poduzetnička infrastruktura, povoljno financiranje uz subvencije kamata, obrazovanje za poduzetništvo, poticaji za zadrugarstvo i obrtništvo te projekti koji se financiraju iz sredstava EU-a. Više detalja može se saznati na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, www.mingorp.hr. Brojne mogućnosti poslovanja s Indijom Dobri gospodarski odnosi Hrvatske i Indije imaju potencijal za daljnji razvoj i unaprjeđivanje, rečeno je na seminaru koji je prošli tjedan održan u HGK-u, s ciljem upoznavanja hrvatskih poduzetnika o mogućnostima poslovanja s tom zemljom u kojoj BDP stalno raste. Veleposlanik Republike Indije u Hrvatskoj Pradeep Singh naglasio je kako postoji potencijal za povećanje i uspostavu trgovinske suradnje u industriji proizvodnje kože i tekstila, farmaceutici, prehrambenoj industriji, graditeljstvu, industriji elektroopreme, uređaja za prijenos energije, željeznici, brodogradnji, naftnoj industriji, telekomunikacijama, turizmu, znanosti i tehnologiji te informatičkoj tehnologiji. Singh je naveo sektor usluga, osobito turizam, informatičku tehnologiju, poljoprivredu i prehrambenu industriju, proizvodnju za autoindustriju, infrastrukturu te farmaceutiku kao područja za međusobne investicije dviju zemalja.

Konferencija o obnovljivim izvorima energije Međunarodna konferencija Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije održat će se 19. i 20. ožujka u hotelu Donat Falkensteiner u Zadru, a u organizaciji HGK-a. Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije druga je takva konferencija u organizaciji HGK-a, a ovogodišnja se održava u okviru Europskog održivog energetskog tjedna (EU Sustainable Energy Week), naglasila je direktorica Sektora za industriju HGK-a Zoja Crnečki napomenuvši kako se Konferencija održava pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade. Konferencija je, dodala je, prigoda za susret predstavnika zakonodavstva i tvrtki koji će moći raspravljati o svim problemima te pronaći zajednička rješenja. Time se želi potaknuti interes poduzetnika za proizvodnju opreme u području ekologije i obnovljivih izvora energije. Rast TDR-ovog tržišnog udjela u Srbiji Kako je priopćeno iz Tvornice duhana Rovinj, njihov je tržišni udio u Srbiji u protekle tri godine porastao 49 posto i danas iznosi gotovo 10 posto. TDR je lani na tom

tržištu ostvario prodaju veću od 1,6 milijardi komada cigareta i prihod od 20 milijuna eura. Na tržištu Jugoistočne Europe ostvaren je prihod veći od 250 milijuna eura. TDR je prisutan i na drugim europskim tržištima, a svoju prodajnu mrežu razvija i u zemljama Srednjeg i Dalekog istoka. Tvrtka je početkom ove godine započela gradnju tvornice u Iranu i širenje poslovanja na tržište Jugozapadne Azije.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 679.657 stanovnika živi na područjima posebne skrbi

( 46% površine zauzimaju područja posebne

PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

NEISKORIŠTENO BLA TRAŽI FINANCIJERE Iako je kriza pogodila i područja posebne državne skrbi, zahvaljujući poticajima tvrtke s tih područja mogle bi brže Budućnost tih područja je u proizvodnji gotovih proizvoda, a ne iskorištavanju sirovina

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

J

edinicama lokalne samouprave, gradovima, općinama i naseljima s posljedicama ratnih razaranja te poteškoćama u demografskom i gospodarskom razvitku dodijeljen je status područja posebne državne skrbi (PPDS). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na tom području živi 679.657 stanovnika, odnosno 15,3 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, a područja posebne državne skrbi zauzimaju 46 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Prvoj skupini pripadaju po-

dručja gradova i općina koja su bila okupirana tijekom Domovinskog rata

je i nemaju više od 5000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Od 2001. do 2007. broj poduzetnika na područjima posebne državne skrbi porastao je za 83 posto, a zaposlenih za 38 posto

Više od 40.000 zaposlenih U toj su skupini i područja općina i gradova hrvatskog Podunavlja. U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a nisu određena u prvoj skupini. Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju općine koje su ocijenjene kao dijelovi Hrvatske koji zaostaju u razvoju po ekonomskoj razvijenosti, strukturnim poteškoćama

i nalaze se neposredno uz državnu granicu, a njihovo gradsko odnosno općinsko središte nije udaljeno od granice više od 15 kilometara zračne lini-

i demografskom kriteriju. Iako je i područja posebne državne skrbi pogodila recesija, zahvaljujući poticajnim mjerama tvrtke s ovih područja trebale bi lakše izaći iz krize. Prema statističkim podacima, na području posebne državne skrbi posluje negdje oko 4000 poduzeća, a zaposlenih je nešto više od 40.000. U 2007. godini bilo je registrirano 4195 poduzetnika koji su zapošljavali 42.906 djelatnika. Od ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, na tim područjima bilo je registrirano tek njih nešto više od pet posto. Po broju tvrtki na PPDS-u u 2007. godini najzastu-

pljenija je trgovina s nešto manje od 29 posto, a po broju zaposlenih najviše je prerađivačkih tvrtki s oko 30 posto zaposlenih. U razdoblju od 2001. do 2007. godine broj poduzetnika na područjima posebne državne skrbi porastao je za 83 posto, a broj zaposlenih za 38 posto, što je znatno više od prosjeka države. U istom razdobolju u Hrvatskoj je broj zaposlenih porastao za četvrtinu, a poduzetnika za 51 posto. Uz poteškoće koje muče i poduzetnike u ostatku države, poduzetnici na PPDS-u suočavaju se i s drugim problemima - od teškoća pri dobiva-

nju kreditnih sredstava, u većini slučajeva zbog nepostojanja odgovarajućih jamstava, pa do nedostupnosti stručne pomoći i odgovarajućih informacija, kaže voditelj Ureda za područje posebne državne skrbi Hrvatske gospodarske komore Josip Laća. “Gospodarski potencijali PPDS-a su veliki, njihova prednost proizlazi iz zemljopisne raznolikosti područja na kojima se nalaze. Na PPDS-u su zastupljene sve djelatnosti: turizam - Nacionalni parkovi Krka, Plitvička jezera, parkovi prirode, najviši vrh Hrvatske..., zatim trgovina i proizvod-


11

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

Hrvatske državne skrbi

SUFINANCIRANJE RAZVOJA

Geografski prikaz PPDS-a na prostoru Hrvatske - po županijama i po skupinama 5

1 2

7 21

13

6

9

12

14

8

15

GO

Kreditni programi za područja posebne državne skrbi

3

4

11 10 16

17

18 19

Granica županija

PPDS I

iz nje izaći.

20

PPDS II PPDS III 1

Međimurska županija

8

Požeško-slavonska županija

15 Istarska županija

2

Varaždinska županija

9

Osječko-baranjska županija

16 Ličko-senjska županija

3

Koprivničko-križevačka županija

10 Vukovarsko-srijemska županija

17 Zadarska županija

4

Krapinsko-zagorska županija

11 Brodsko-posavksa županija

18 Šibensko-kninska županija

5

Zagrebačka županija

12 Sisačko-moslavačka županija

19 Splitsko-dalmatinska županija

6

Bjelovarko-bilogorska županija

13 Karlovačka županija

20 Dubrovačko-neretvanska županija

7

Virovitičko-podravska županija

14 Primorsko-goranska županija

21 Grad Zagreb

đutim, ostvarili bi se još bolji rezultati kad bi se razvoj gospodarstva na njima preusmjerio prema proizvodnji gotovih proizvoda, a ne prema pukom iskorištavanju sirovina koje se prerađuju negdje drugdje.”

nja sirovina - drva, kamena, vode - kao i poljoprivrednih proizvoda, ali ne u mjeri u kojoj bi trebalo”, kaže Laća. “Ako ta područja promatramo izdvojeno od ostatka Hrvatske, vidimo da ostvaruju pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, me-

Manjak mladih i obrazovanih Prema statističkim podacima, broj stanovnika na područjima danas određenima kao PPDS u periodu između dva popisa, od 1991. do 2001., pao je za 28,4 posto. Iako je depopulacija Hrvatske izrazito velika, te je ukupan

broj stanovnika prema posljednjem popisu pao za 7,2 posto, trend na područjima posebne državne skrbi znatno je negativniji nego u ostatku zemlje.

U prerađivačkim tvrtkama radi oko 30 posto od svih zaposlenih na područjima posebne skrbi I nakon 2001. godine nastavljen je trend pada broja stanovništva, prirodni prirast u cijeloj Hrvatskoj bio je negativan i godišnje je do 2006. godine iznosio između 8500 i 13.000 manje hrvatskih građana. Na područjima posebne državne skrbi godišnje je u istom razdoblju zabilježen pad broja stanovnika između 2600 i 3800 ljudi. Ta područja posebno muči i demografsko starenje, te smanjenje broja radno sposobnog stanovništva što znatno utječe na gospodarski razvoj. Iako je udio mladog stanovništva u dobi do 14 godina na PPDS-u 17,52

posto, on je čak viši od nacionalnog prosjeka koji je 17,01 posto. Udio zrelog stanovništva od 15 do 64 godine, prikazan kroz tri dobne skupine, pokazuje uvjerljivo nepovoljniji omjer u odnosu na ukupni broj u državi. Skupina od 25 do 49 godina u ukupnom stanovništvu Hrvatske čini udio od 35,47 posto stanovnika, dok je na PPDS-u taj udio smanjen na 32,99 posto. Istodobno je udio starog stanovništva, od 65 i više godina, izrazito visok - 18,88 posto, što je znatno više od 15,63 posto nacionalnog prosjeka, koji i inače Hrvatsku svrstava u zemlje sa starim stanovništvom. I obrazovna struktura stanovništva u područjima posebne državne skrbi nije povoljna za gospodarski razvitak. Udio stanovnika bez formalnog obrazovanja više je nego dvostruk u postocima u odnosu na nacionalni prosjek koji je nešto manji od tri posto. Na područjima posebne državne skrbi čak polovina stanovništva ima samo završenu osnovnu školu, dok je taj postotak na državnoj razini 37,5 posto.

Fond za regionalni razvoj kroz Program sufinanciranja razvojnih projekata predviđa tri vrste potpore: kredit, bespovratna sredstva te subvenciju kamate na kredite kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Korisnici sredstava Fonda, bilo za pojedinačni bilo za zajednički projekt, mogu ostvariti sredstva, i to do 80 posto zaokružene financijske konstrukcije ulaganja u provedbu projekta ako se nalaze na područjima posebne državne skrbi, na otocima ili pripadaju brdsko-planinskim područjima. HBOR ima poseban program namijenjen područjima posebne državne skrbi. Za Program kreditiranja razvitka malog

i srednjeg poduzetništva daju kredite s kamatom od dva posto godišnje za krajnje korisnike koji ulažu na PPDS-u, brdskoplaninskim područjima ili otocima. Isto tako nude i posebni program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo kroz Program za područja posebne državne skrbi želi potaknuti osnivanje, početak poslovanja i proširenje poslovanja subjekata malog gospodarstva na tim područjima. U okviru tog programa izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita koje su financijske institucije sa sjedištem u Hrvatskoj odobrile poduzetnicima.

POREZNA POLITIKA

Olakšice za područja posebne državne skrbi Porez na dobit ostvarenu na području posebne državne skrbi (PPDS) isplaćuje se jedinicama lokalne samouprave kao pomoć iz državnog proračuna. Da bi obveznik poreza na dobit koji se na tom podučju bavi poljoprivredom i ribarstvom ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit (što je moguće do ulaska Hrvatske u EU), mora u stalnom radnom odnosu imati više od pet zaposlenika, pri čemu ih više od pola bar devet mjeseci tu ima prijavljeno prebivalište i boravište. Nulta stopa vrijedi samo za prvu skupinu PPDS-a, dok na podučju druge skupine iznosi 25 posto, a na trećoj 75 posto propisane stope. I lokalni porezni obveznici koji ne zadovoljavaju sve kriterije ali im više od polovine zaposlenih šest mjeseci ima boravište i prebivališe na PPDS-u, plaćaju porez na dobit po nižim stopama.

Fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ne plaćaju ni porez na promet nekretnina. Isto vrijedi i za pravne osobe koje tu imaju sjedište, odnosno obrtnike koji imaju prebivalište na PPDS-u, kao i građane koji stječu nekretnine na područjima posebne državne skrbi, ako imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području. Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina na područjima posebne državne skrbi, inače prihod države, ustupa se lokalnoj zajednici, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te gospodarski razvitak.


12 AKTUALNO *vijesti Novi članovi Skupštine i Vijeća HR PSOR-a

Privredni vjesnik Broj Br B roj roj oj 3518 3 35 , 15. ožujka 2010.

( 1,5 m u sekundi

brzina vjetra dovoljna za pogon vjetrenjače

JEFTINA I ČISTA ENERGIJA ZA STUBIŠTA U VIŠEKATNICAMA Dragutin Špiljak

Na 13. Skupštini Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj koja je održana prošli tjedan, usvojeno je izvješće o radu u prošloj godini i plan rada za ovu godinu. Dragutin Špiljak, generalni direktor Vetropack Straže, izabran je za novog predsjednika Skupštine, a novi dopredsjednici su Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu, i Ivo Usmiani, direktor Jadran Galenskog laboratorija. U novi saziv Upravnog vijeća izabrani su Agrokor, Banco Popolare Croatia, Cemex Hrvatska, Coca Cola HBC Hrvatska, Dioki, Dukat, Elektro-Kontakt, Farmal, Hartmann Hrvatska, Hauska & Partner i Nexe Grupa. Erste preporuka: “Držati” dionicu ENT-a Nakon što su u Ericsson Nikoli Tesli nedavno objavili poslovne rezultate za prošlu godinu i najavili dividendu od 120 kuna po dionici, analitičari Erste banke preporučili su investitorima “držati” dionice Ericssona Nikole Tesle, a ciljanu cijenu odredili su na 1549,90 kuna. Analitičari predviđaju u ovoj godini rast neto prihoda od

prodaje Ericsson Nikole Tesle za 2,7 posto, na 1,44 milijarde kuna. Neto dobit bi mogla dosegnuti 142,9 milijuna kuna, što bi bio porast od 11,3 posto u odnosu na lani. Lani je ta kompanija ostvarila neto dobit od 128,4 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije – manje za 37 posto. Prihod je bio 1,4 milijarde kuna, što je pad od 21,5 posto.

Monel bi vjetrenjačama osvjetljavao zgrade Turbinu IPD, proizvođača malih efikasnih vjetroturbina, Monel je otkrio preko teksta u Privrednom vjesniku Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

onel, zagrebačka tvrtka za upravljanje zgradama, želi pomoću malih vjetrenjača proizvoditi struju za rasvjetu stubišta i garaža u višekatnicama kojima upravlja. Započeli su pregovore s tvrtkom Turbina IPD iz Bosne i Hercegovine koja proizvodi vjetrenjače, nakon što su o njoj pročitali tekst u Privrednom vjesniku. “Vidjeli smo da Turbina ima zanimljiv proizvod, otprilike onakav kakav bi odgovarao potrebama našeg poduzeća. Stupili smo s njima u kontakt i sada razgovaramo o realizaciji te ideje”, rekao je Dražen Pomper iz Monela. Turbina IPD iz Kotor Varoši napravila je vjetrenjaču s okomitom osi i inovativnim oblikom rotirajućih krilaca, koja su joj dala veliku efikasnost. Tajna je u osam okomitih ploča koje kruže oko osi i proizvode električnu energiju već pri vjetru od 1,5 metara u sekundi. Konstrukcija istodobno propušta strujanje zraka tako da se ne može slomiti ni pri jakim udarima vjetra. Rješenje je zaštićeno međunarodnim patentom. Bez vibracija i buke Vjetrenjača nije opasna za ptice, što je čest prigovor klasičnim vjetrenjačama velikih krakova elisa i vodoravne osi. Ne stva-

Valjda ta stvar nešto valja kad je izumljena u Bosni, gradi se u Sloveniji, a financiraju je Nijemci, kaže Tešić ra vibracije ni buku pa se može postaviti i u naseljima. Turbina IPD je, primjerice, vjetrenjaču snage 300 vata isprobala na krovu jedne obiteljske kuće. Na sljemenu vjetar uvijek malo struji pa stanari imaju stalan, praktično besplatan izvor struje za rasvjetu, praćenje TV i radioprograma ili grijanje vode. Veći model, od pet kilovata, Turbina IPD testirala je na olujnim vjetrovima na vrhu planine Vlašić. Prema proračunima, investicija u vjetrenjaču stajala bi oko 2500 eura po instaliranom kilovatu snage.

Privredni vjesnik o Turbini IPD pisao je kao o jednom od finalista natječaja VentureXchange za financiranje tvrtki venture i equity kapitalom održanog nedavno u Zagrebu. Investitorima su predložili ulaganje od dva milijuna dolara u razvoj novih, snažnijih modela svoje vjetroturbine. Direktor Turbine iroslav IPD Miroslav Tešić kaže kako ćee uskoro eniji, na u Sloveniji, ci, biti Kredarici, en stup postavljen vom vjes njihovom om koja trenjačom zvodiće proizvodiu za ti struju energetski neza-

Miroslav Tešić, direktor Turbine IPD

visni repetitor za mobitele. S Vodafoneom se pregovara o postavljanju čak 10.000 takvih samostalnih stupova u Indiji. Na stup se mogu montirati i solarni paneli radi osiguranja potpune energetske nezavisnosti. Pioniri tehnologije “Valjda ta stvar nešto valja ka kkad d je izumljena lja Bosn Bo sni,, gradi se u u Bosni, Sloven Sl ovenijji a finanSloveniji,

ciraju je Nijemci”, kaže Tešić. Iz Njemačke je, naime, stiglo pola milijuna eura ulaganja u razvoj prvih modela. Svjetski ekonomski forum uvrstio je Turbinu IPD i njene osnivače - inženjere elektrotehnike Miroslava Tešića i njegova oca Nenada - među “pionire tehnologije”, što je priznanje kakvo su ranije dobili osnivači Googlea i sličnih inovativnih kompanija. Za Turbinine vjetrenjače zanimali su se i predstavnici Dok-inga koji bi njima uz ceste punili svoj prototip elektromobila. Monel također na svojim zgradama planira koristiti i solarne panele pa o tome razgovaraju sa Solvisom iz Varaždina, a partner u poslu trebao bi im biti i jedan domaći proizvođač štednih žarulja. Prema riječima Dražena Pompera, opskrba zgrada čistom i jeftinom energijom mogla bi biti uvod i u veće Monelove investicije u sektoru obnovljive energije.


enterprise europe

info

Broj 11, 15. ožujka 2010.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI U PROGRAMU CIPEIP

Poslovni razgovori na sajmu Megra Partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO i HGK-Županijska komora Varaždin, suorganizatori su bilateralnih poslovnih razgovora koje Mariborska razvojna agencija organizira u okviru međunarodnog sajma graditeljstva i građevnih materijala Megra u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Individualni bilateralni poslovni razgovori (brokerage event) pod nazivom Megra i racionalno korištenje energije održat će se 25. ožujka u prostorima Pomurskog sajma. Sudionici poslovnih susreta moći će upoznati potencijalne poslovne partnere, dobiti nove korisne sektorske informacije te upoznati nove trendove, proizvode, usluge i procese u graditeljstvu i povezanim sektorima.

Konkurentnost kroz FINANCIJSKO jačanje Potprogram Financijski instrumenti dio je h programa CIP kojim se preko financijskih institucija sredstva plasiraju malim i srednjim poduzećima te tako potiče njihov rast i poslovanje Potprogram Financijski instrumenti dio je Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) kojim se daju sredstva financijskim institucijama, tzv. intermedijarima. Oni ta sredstva plasiraju malim i srednjim poduzećima kojima se na taj način olakšava pristup financijskim sredstvima za pokretanje i rast poslovanja. Upravo o toj temu bilo je riječi na seminaru u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Europske poduzetničke mreže Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska sudjeluje u 12 programa Zajednice, među kojima je i program CIP čiji je cilj povećanje konkurentosti i financijske sposobnosti inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, a za sudjelovanje u programu Hrvatska plaća

i godišnju naknadu, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić-Šapić. “Preporučam svima, a posebice financijskim institucijama, da pažljivo razmotre ponude te se uključe u taj program, pogotovo stoga što se nijedna financijska institucija u Hrvatskoj do sada nije prijavila za ulogu intermedijara. Za to se tek ozbiljnije sprema Hrvatska banka za obnovu i razvitak”, dodala je Tajana Kesić-Šapić. Besplatna jamstva Viši financijski menadžer u Europskom investicijskom fondu (EIF) Gunnar Mai predstavio je ulogu EIF-a u provođenju potprograma, kao dijela Europske investicijske banke (EIB). Govoreći o programu CIP-EIP, istaknuo je instrument jamstva i rizični kapital, kod kojeg je 175 milijuna eura preuzetih obveza u 17

fondova. Jamstva, koja su besplatna a u posljednjih godinu dana za njih su i sve stroži kriteriji, daju se za obrtni kapital te investicijske zajmove, a preferiraju se intermedijari koji obuhvaćaju šire prostorno područje. Četiri su poslovna programa iz linije jamstva, i to: jamstva za zajmove, za mikrokreditiranje, za vlasnički kapital te novi program – sekuritizacija, naglasio je Mai te se osvrnuo na iskustva tog programa u Njemačkoj, Bugarskoj, Poljskoj i Latviji. Na seminaru je i Priscilla Carpenter iz Credit Cooperatifa, francuske institucije intermedijara, predstavila iskustva od podnošenja prijave EIF-u do kreiranja novog financijskog instrumenta iz dobivenih sredstava EU-a. (K.S.)


enterprise europe POSLOVNOZNANSTVENI KLUB

Znanost za GOSPODARSTVO Klub je osnovan radi unaprjeđivanja poslovne povezanosti znanstvene zajednice i gospodarstva s ciljem poticanja proizvodnje i izvoza novih proizvoda temeljenih na domaćem stvaralaštvu U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Poslovno inovacijskog centra BICRO i Sveučilišta u Zagrebu održan je sedmi sastanak Poslovno-znanstvenoga kluba u Europskom domu u Zagrebu. Klub je osnovan radi unaprjeđivanja poslovne povezanosti znanstvene zajednice i gospodarstva s ciljem poticanja proizvodnje i izvoza novih proizvoda temeljenih na domaćem stvaralaštvu. Proklamirani cilj Lisabonske strategije jest da udio istraživanja i razvoja u bruto domaćem proizvodu (BDP) dosegne razinu od tri posto, što su neke zemlje poput Finske i nadmašile. Poslovni uspjeh temelji se na znanju Hrvatska je u ovom trenutku još daleko od tog cilja, s udjelom istraživanja i razvoja u BDP-u manjim od jedan posto. Osim toga, karakteristika je sektora istraživanja i razvoja u našoj zemlji da ga tek oko 40 posto financira gospodarstvo, a ostalih 60 posto država. Za očekivati je da će se Hrvatska približavanjem članstvu u Europskoj uniji (EU) te prevladavanjem trenutačne krize i u ovom dijelu približiti europskim standardima. U sljedećem razdoblju očekuje se i da će se većina državnih potpora gospodarstvu povezivati uz projekte u kojima će prevladavati komponenta istraživanja i razvoja novih, inovativnih proizvoda i usluga. Na sastanku Kluba Zlatko Pavičić iz tvrtke Dok-ing održao je prezentaciju Znanje, inovacije i gospodarstvo. Istaknuo je

kako se pojedini strojevi njegove tvrtke prodaju u 35 zemalja diljem svijeta, a namijenjeni su razminiranju, rudarstvu i vatrogastvu. Riječ je o visokosofisticiranim strojevima kojima se upravlja na daljinu, a rezultat su inoviranja i praktične znanosti. “Angažiranjem kompetentnih i kreativnih ljudi plasiraju se novi proizvodi i tehnologije te se ostvaruje povećani

izvoz uz istodobni rast tvrtke i broja zaposlenih. Pritom se koristi strategija specijalizacije i fokusiranosti na istraživanje i razvoj. U radu tvrtke zaposlenici se koriste specifičnim tehnologijama, znanjem i iskustvom”, rekao je Pavičić, napomenuvši kako se poslovni uspjeh i uspjesi u znanosti temelje na obrazovanju odnosno znanju, marljivosti, radu te sustavu

vrijednosti. Marin Roje iz tvrtke Chirallica na sastanku je govorio o poslovnim izazovima svoje tvrtke, a Zdenko Kovačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva o transferu tehnologije iz akademske zajednice u industriju na primjeru provedbe projekta ekspertnog vođenja hranidbe riba u slatkovodnim ribnjačarstvima putem interneta.

Poslovne ponude

pronaći partnera Kako pronaći partnera Kako Od prvog broja EEN infoa na osmoj stranici priloga nalazi se i dio posvećen poslovnim ponudama iz Europske unije. Tu smo rubriku uvrstili kako bismo čitatelje i poduzetnike upoznali s jednom od usluga koje u EEN-u nudimo, kaže Jelena Ravlić, stručna suradnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori i voditeljica BCD baze podataka (Business Cooperation Database). Svoje poslovne ponude tu objavljuju inozemne

tvrtke u potrazi za poslovnim partnerima u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama.

bazi poslovne suradnje, tako da profili domaćih tvrtki budu objavljeni i vidljivi stranim tvrtkama u EU-u”, dodaje ona.

”Ova je usluga besplatna, dakle, mi odgovaramo na upite naših poduzetnika za pojedine ponude, dostavljamo kontakte traženih tvrtki, a na njihovim je predstavnicima da potom stupe u kontakt i dalje dogovaraju. Mi smo samo posrednici”, ističe. “Isto tako možemo ponuditi objavu domaćih profila u

Ako ste zainteresirani za objavu profila svoje tvrtke, popunite BCD obrazac za traženje poslovnih partnera, koji se nalazi na adresi: www.een.hr/default. asp?objavite-svoj-profil-poslovne-suradnje/8/. Poželjno je da se obrazac popuni na engleskom.

Jelena Ravlić, stručna suradnica u HGK-u i voditeljica BCD baze podataka

”Do sada nismo imali primjer sklopljenog ugovora između domaće i inozemne tvrtke, ali to ovisi o samim tvrtkama. Mi im dajemo mogućnost da stupe u kontakt, predstave jedni drugima svo-

je poslovne planove, a dalje je sve prepušteno njima. Na žalost, još ne dobivamo povratne informacije od naših tvrtki. Razlog tome je vjerojatno činjenica da rijetko koja tvrtka uspije naći odgovarajućeg poslovnog partnera. No, bez obzira na to, slobodno nam se javite za sve poslovne ponude koje vam se učine zanimljivima. Upornost se kad-tad isplati”, zaključuje Jelena Ravlić.


15. ožujka 2010.

www.een.hr

2 3

KREŠIMIR ŠTIH, TAJNIK ZAJEDNICE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE HGKa

Energija ZA BUDUĆNOST Na Europskom poslovnom forumu o obnovljivim izvorima energije raspravljat će se o promicanju i podizanju svijesti o promišljenom korištenju energije, a bit će predstavljeni i prvi razultati takvog odnosa na terenu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

u obzir da bi do 2020. godine kapacitet ukupno izgrađenih kapaciteta obnovljivih izvora bez velikih hidroelektrana mogao doseći gotovo polovinu danas ukupno instaliranih kapaciteta, ne bismo trebali biti nezadovoljni, posebno želimo li odgovarajuću energetsku sigurnost.

U Zadru se sljedećeg vikenda održava drugi Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije. Riječ je o međunarodnoj konferenciji čija je tema promišljeno korištenje energije. Ta je konferencija drugi takav događaj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i, osim promicanja i podizanja svijesti, trebala bi pokazati rezultate pozitivnih događanja na terenu.

Koliko je gospodarstvo zainteresirano za obnovljive izvore energije? - Teško je vjerovati da ima ljudi koji nisu svjesni problema energije, posebno nakon plinske krize početkom 2009. godine. Fosilna goriva sustavno teže k višim cijenama, a uzme li se u obzir da je cijena energije i energenata u Hrvatskoj među nižima, može se zaključiti da će cijena energije iz obnovljivih izvora postati konkurentna. Onoga trenutka kad obnovljiva energije bez poticaja dosegne prag cijene energije iz fosilnih goriva, ovakve konferencije će za temu imati visokostručne tehničke radove, dok će ostalima obnovljivi izvori postati svakodnevica. Tek tada se može govoriti i o snižavanju troškova poslovanja.

Razvoj industrije i elektroenergetske infrastrukture mora pratiti povećanje kapaciteta Ovogodišnja se konferencija održava pod visokim pokroviteljstvom premijerke Jadranke Kosor, a uvrštena je u program događaja pod zajedničkim nazivnikom Održivi energetski tjedan Europske unije. O tome smo razgovarali s tajnikom Zajednice obnovljivih izvora energije HGK-a i jednim od glavnih organizatora skupa Krešimirom Štihom. Je li se do sada Hrvatska gospodarska komora već bavila temom obnovljivih izvora energije? - Hrvatska gospodarska komora održala je jedan forum ovakve vrste prije više od dvije godine koji je bio sufinanciran iz programa Inteligentna energija Europe. Željelo se da rezultati prvog foruma potaknu održavanje redovnih dvogodišnjih događanja. Osim njega, HGK je održao i dvije stručne konferencije počevši još 2006. godine, a upiti za zbornikom više sa svake od održanih konferencija najbolje pokazuju veliki interes za teme koje su na konferencijama obrađivane. Ove godine se konferencija održava istodobno sa sajmom Constructafair. Što će to donijeti? - Sajam Constructafair je redovna izložba koja se održava u Zadru, a dio izložbe usmjeren je izravno na područje obnovljivih izvora energije. Održavanje konferencije koje se poklapa s mjestom i vremenom održavanja izložbe svakako bi trebao pridonijeti i kvaliteti konferencije i izložbe jer se svim sudionicima otvara mogućnost sudjelovanja na oba događaja. Kako izložba započinje dan prije konferencije, a zatvara se dan poslije, sudionici konferencije imat će priliku po-

slušati predavanja koja ih zanimaju i obići izložbeni prostor izlagača. Kakve su energetske politike Hrvatske i EU-a u odnosu na obnovljive izvore energije? - Obnovljivi izvori prepoznati su kao realna opcija za dopunjavanje uvijek nedostatnih konvencionalnih izvora energije koji uz to uzrokuju i energetsku ovisnost, ali i nesigurnost. Europa piše načelne smjernice energetske politike koje su vrlo fleksibilne jer je potrebno obuhvatiti sve posebnosti država članica. Hrvatska je već svojom Strategijom energetskog razvoja pokazala da u potpunosti slijedi ciljeve koje Europa postavlja, a sada je na poduzetnicima da ih ostvare. Dosadašnja iskustva pokazuju kako u tom dijelu još postoji dosta poteškoća, vremenski je administracija još uvijek ispred tehnike, pa će ovaj događaj pridonijeti da se glave nađu zajedno i pokuša pronaći načina kako olakšati procedure i ubrzati rješavanje administrativnih pitanja. Koliko god da donesena Strategija nije svima po volji, trebali bismo biti zadovoljni ostvarimo li postavljene ciljeve po pitanju obnovljivih izvora. Koliko su te politike provedive u praksi? - Uvijek je dobro da postoji ona strana koja sumnja, tako da se, zahvaljuju-

ći takvima, izrađuju potrebne analize i na vrijeme poduzimaju mjere koje vode prema zacrtanom cilju. Direktiva jasno propisuje dvogodišnje praćenje ostvarenja zacrtanih nacionalnih akcijskih planova tako da se kampanjski pristup neće tolerirati. S druge strane, javljaju se određene sumnje u raspoloživost odgovarajuće opreme u potrebnim količinama. Šteta je što Hrvatska svojim skromnim financijskim mogućnostima ne može pratiti svoje gospodarstvo onako kako to čine razvijene države EU-a. Moramo konstatirati da su tu domaće tvrtke u nepovoljnijem položaju, te bi se trebalo pronaći načina da im se nekako pomogne. Snažniji sustavni pristup mogao bi dati dobre rezultate. Kakvi su potencijali u Hrvatskoj i EU-u u obnovljivim izvorima energije? - Svaki obnovljivi izvor ima svoje specifičnosti. Nakon izgradnje samo nekoliko vjetroelektrana u Hrvatskoj strani proizvođači opreme naučili su da vjetar u Hrvatskoj ni u kom slučaju nije isti kao u prostranim ravnicama Europe. Iako bogatija sunčevom energijom od većeg dijela Europe, Hrvatska je sputana razlozima kojima je neposredni uzrok relativno visoka cijena u odnosu na ostale oblike obnovljive energije. Uzme li se

Koliko je skupa ta energija? - Danas su obnovljivi izvori još uvijek skuplji od konvencionalnih izvora, a jednostavnom se matematikom može pokazati koliko bi samo električna energija bila skuplja kada bi u ovome trenutku Hrvatska raspolagala kapacitetima koji su predviđeni za 2020. godinu. Iz tog razloga i industrijski proizvodi postaju manje konkurentni te je jasno da obnovljive izvore treba uvoditi vrlo promišljeno i financijski osmišljeno. Razvoj industri-

Obnovljivi izvori su realna opcija za dopunjavanje nedostatnih konvencionalnih izvora energije je, ali i razvoj elektroenergetske infrastrukture nužno mora pratiti povećanje kapaciteta. Nije slučajno da upravo proizvodnjom obnovljive energije najrazvijenije države imaju i najbolje razvijene proizvodne kapacitete upravo u sektoru proizvodnje opreme za obnovljive izvore energije, bez obzira na njihovu cijenu. Jedan je naš gospodarstvenik, koji polako ulazi u svladavanje tehnologije, izjavio da je ulazak stranog kapitala zajedno sa stranom opremom i projektnim rješenjem gotovo identično uvozu energije, a ne treba previše računati kako bi se njegova teza provjerila.


enterprise europe

Marco Polo Helpdesk E-mail: eaci-marco-polo-helpdesk@ ec.europa.eu Tel.: +32 2 2950 924 Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja E-mail: zgaljic@shortsea.hr Tel.: +385 51 344 252

MARCO POLO II

CESTOVNI PROMET prebaciti na druge pravce

Glavni cilj Programa je smanjivanje opterećenja cestovnog prometa i njegova negativnog učinka na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske HGK-a i Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia) održan je Informativni dan o natječaju za program EU-a Marco Polo II. Glavni cilj programa Marco Polo II je smanjivanje opterećenja cestovnog prometa i njegova negativnog učinka na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu, naglasila je Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže Hrvatske. Napomenula je kako je natječaj Hrvatskoj dostupan od prošle godine, međutim do sada nije bilo nijedne prijave, ponajviše zbog nedovoljne informiranosti. Stoga se info danom to želi

promijeniti kako bi svi zainteresirani dobili informacije o natječaju za program Marco Polo II, rekla je Vesna Torbarina. Programom Marco Polo II jača se konkurentnost hrvatskoga prometnog pravca

Natječaj je u Hrvatskoj dostupan od 2009., no do sada nije bilo nijedne prijave te njegova integracija u europsku mrežu infrastrukturno, ali i u pogledu prometnih usluga, naglasio je Lukša Čičovački iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Program bespovratnim sredstvima sufinancira prijevozne servise na području Europe i namijenjen je gospodarskom sektoru. Sredstva dobivaju svi sudionici prijevozničkog servisa, bilo da

Projektne ideje 1. Egipat/Tunis - Bari - Rijeka - Budimpešta/Beč - prijevoz južnog voća, namještaja, pneumatika, automobilskih guma, električnih uređaja. Vrijednost projekta je pet milijuna eura, a vrijeme njegove provedbe oko 54 mjeseca

2. Mapa

IT sustava na Mediteranu, vrijednost 1,8 milijuna eura, trajanje 24 mjeseca (partneri: Italija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Francuska, Španjolska, Ukrajina,

Turska, Malta, Cipar, Grčka, Crna Gora, Srbija)

3. Edukacija i promocija intermodalnog prijevoza u balkanskoj regiji, vrijednost 1,6 milijuna eura, trajanje 18 mjeseci (partneri: Italija, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Grčka, Bugarska, Rumunjska)

4. Ro-La Spačva – Wels

je riječ o konzorciju ili samo jednoj tvrtki. Hrvatska u programu sudjeluje članarinom od milijun eura koju i do 85 posto sufinancira Europska komisija. Natječaj u ožujku Očekuje se da će Program kod nas zaživjeti uz pomoć partnera iz Europske unije, ocijenio je Čičovački, dodavši kako postoje tri-četiri ideje koje uključuju i hrvatske prometne pravce. Kako je rekao, sredstva i tehnička infrastruktura postoje, te je pitanje vremena kad će se i hrvatski subjekti uključiti u jedan od projekata Marca Pola II. Govoreći o natječaju i prijavama za program Marco Polo II,

Dražen Žgaljić iz SPC-a Croatia naglasio je kako je ukupni proračun programa od 2007. do 2013. godine 450 milijuna eura. U Hrvatskoj će se natječaj za 2010. godinu objaviti u ožujku i trajat će do kraja svibnja. Sredstva po ovom pozivu iznose 64 milijuna eura, a projekt se može prijaviti samostalno ili u konzorciju, rekao je Žgaljić. Područja Marco Pola II uključuju aktivnosti izmjene modaliteta transporta, katalizatorske aktivnosti, morske autoceste, aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja i zajedničke obrazovne aktivnosti. O uspješnom primjeru predlaganja projekata iz ovog programa govorila je Michela Cariglia iz talijanskog Autorita Portuale del Levantea.

Koje aktivnosti mogu biti financirane u programu Marco Polo II Kako bi projekt bio financiran iz programa Marco Polo II, nužno je da bude jedinstven i da ne postoji sličan projekt koji već netko predlaže. Nužno je da je riječ o prijevoznom servisu a ne logističkom konceptu jer iz ovog programa nisu dozvoljena veća ulaganja u infrastrukturu, istraživanja i studije. Važno je da projekt ima europ-

sku dimenziju odnosno da su prijavitelji - organizacije ili konzorciji - osnovani u Europskoj uniji ili zemljama koje sudjeluju u programu. Isto je tako važno da se trošak ostvaruje u istim zemljama. Svi prijavitelji moraju biti pravne osobe, a projektne aktivnosti moraju započeti između 1. srpnja 2009. godine i 1. srpnja 2011. godine.


15. ožujka 2010.

www.een.hr GOSPODARSKI SUSRETI TOURISMGAST

TURISTIČKA suradnja u regiji Na sajmu Gast u Splitu više od 130 tvrtki iz zemalja regije razgovaralo je o poslovnoj suradnji u turističkom sektoru Na međunarodnim gospodarskim susretima koji su pod nazivom Tourism@GAST održani u okviru sajma GAST u Splitu okupilo se više od 130 tvrtki iz Njemačke, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Italije i Hrvatske. Ovaj iznimno dobro posjećen događaj odvijao se u organizaciji HGK-Županijske komore Split i Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, partnera u Europskoj poduzetničkoj mreži. Cilj ovih susreta bio je direktan kontakt s potencijalnim partnerima iz sektora turizma i gastronomije, drvoprerađivačke te metaloprerađivačke industrije na unaprijed dogovorenim individualnim susretima i prilika za realizaciju novih poslovnih suradnji. Na susretima su se predstavile Turistička zajednica Grada Splita i Turistička zajednica Srbije koje su predstavile turističke potencijale svojih krajeva. Gospodarski potencijal prezentirala je i Regionalna razvojna agencija Centralne Bosne i Hercegovine, kao i Nacionalna agencija za regionalni razvoj Srbije. Amela Malićbegović, direktorica Regionalne razvojne agencije Centralne BiH, rekla je kako je, uz prije dogovorene susrete, posredovanjem njihove agencije na ovogodišnji Sajam došlo 26 bosanskih tvrtki. Na GAST-u se zahvaljujući gospodarskim susretima našlo devet sr-

bijanskih tvrtki, redom turističkih, ali i jedna koja proizvodi rakiju, istaknula je Dragana Ugrenović iz Nacionalne agencije za regionalni razvoj Srbije. Na sajmu Tourism@GAST poseban su prostor dobile prezentacije potencijala medicinskog turizma kao i izazovi online poslovanja u turizmu. Naglašeno je kako u Hrvatskoj imamo previše wellnessa, no ne i ustanova s prefiksom medicine, a to je industrija u kojoj se može itekako fitirati. Niki Dešković iz Booking IT profitirati. IT-aa žao je predavanje o izazovima onliodržao

Veliki potencijal medicinskog turizma a Svjetski promet medicinskog turizma vrijedan je 64 milijarde eura, a Hrvatska sudjeluje sa samo 0,006 posto, odnosno ostvaruje promet manji od 50 milijuna eura, rekao je Goran Nedoklan iz Medical Grupe govoreći o medicinskom turizmu i hrvatskim mogućnostima na tom polju. “Na idealnoj smo lokaciji, u srcu Europe, a opet su druge zemlje, primjerice Mađarska, Češka ili Poljska,

om m sektoru sekto oru ispred d nas. P rob blem je u tom Problem om me što u H rvatsskoj im mam mo pre u tome Hrvatskoj imamo previše wellnessa i još više čokolade i vrućega kamenja, no ne i ustanova s prefiksom medicine”, objasnio je Nedoklan. Od lokacija koje bi u tom pogledu mogle nešto učiniti ne samo za sebe, nego i za razvoj regije, najbolji potencijal imaju Lošinj, Vodice, zagrebačko područje, Cavtat te cijela Makarska rivijera.

ne poslovanja u turizmu, ali i načinima kako najbolje prodavati na internetu. Iako još nije poznato koliko će suradnji i novih poslova na ovogodišnjem GAST-u biti dogovoreno, dobar je pokazatelj uspjeha tog multilateralnog događanja da je 9150 tvrtki tijekom prvih 18 mjeseci na oko 500 međunarodnih sastanaka preko Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj pronašlo svoje partnere. ”Regionalna suradnja sastavni je dio puta prema EU-u, moramo se zajednički boriti protiv nezaposlenosti i nelikvidnosti”, poručila je Katija Buličić, poslovna tajnica Županijske komore, a Leandra Vranješ-Markić, voditeljica Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, dodala je kako im je misija ojačati suradnju gospodarstva i sveučilišta, malog i srednjeg poduzetništva. “Važno je održati inovativnost i konkurentnost. Mi im pružamo besplatnu pomoć, umreženi smo u više od 65 zemalja”, zaključila je Leandra Vranješ-Markić.

4 5


enterprise europe

EU EU NATJEČAJI NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. OBNOVA CESTA Europska banka za obnovu i razvoj raspisuje natječaj za izvođače na obnovi cesta u Bosni i Hercegovini. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave se predaju na Ljubo Pravdić, direktor JP Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine, Terezija 54, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, e-mail: fdc_proj@ bih.net.ba. Više podataka o natječaju može se dobiti na istoj adresi. INSTALACIJA GRIJAČA Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, ili na e-mail: srecko.trunkelj@energetika-lj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IZGRADNJA Commune municipale de Bienne représentée par la direction des travaux publics, Bienne, Švicarska, traži uslugu izgradnje infrastrukture. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Dé-

partement des infrastructures, génie civil, rue Centrale 49, 2502 Bienne, Suisse. e-mail: geniecivil@biel -bienne. ch. Više podataka o nadmetanju na www.biel-bienn.ch.

USLUGE TELEFONIJE I PRIJENOSA PODATAKA Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži usluge telefonije i prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 7. travnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun, Haaleitisbraut 68, Contact: Purchasing department, Attn: Mr. Petur Petursson, 103 Reykjavik, Iceland, e-mail:innkaup@ lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RADIODIJAGNOSTIČKI UREĐAJI Helse Bergen HF, Bergen, Norveška, traži nabavu radiodijagnostičkih uređaja za Sogn og Fjordane, Hordaland, Rogaland. Natječaj je otvoren do 9. travnja, a prijave na danskom, norveškom ili švedskom predaju se na Helse Bergen HF, Postboks 1, Attn: Ståle Bjørgo, 5021 Bergen, Norway. Više podataka o nadmetanju na http://www. doffin.no/search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA8255. OBNOVA I IZGRADNJA VODOVODA I KANALIZACIJE TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financiran je iz Europske banke za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o ovom projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, building No. 33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region. Mobile: +7

701 222 4004. Telephone: +7 7292 34 01 67. ili na e-mail szhanat@yahoo.com. CESTOVNI PRIJEVOZ ROBA Gmina Wrocław, Wrocław, Poljska, traži usluge cestovnog prijevoza roba. Više podataka o natječaju kao i prijave mogu se predati na Gmina Wrocław, Urząd Miejski Wrocławia, pl. Nowy Targ 1/8, Attn: Jakub Skoczylas, 50141 Wrocław, Polska, e-mail: jakub.skoczylas@um.wroc.pl. USLUGE POPRAVAKA I ODRŽAVANJA Presidencia de la Comisión Nacional de la Competencia, Madrid, Španjolska, raspisuje natječaj za usluge održavanja. Više podataka o natječaju kao i prijave predaju se na Presidencia de la Comisión Nacional de la Competencia, Barquillo 5, 28004 Madrid, Espana, email:lgonzalez@cncompetencia.es. VATROGASNA VOZILA Ayuntamiento de Madrid, Madrid, Španjolska, raspisuje natječaj za nabavu vatrogasnih vozila, kamiona i mobilnih ljestava. Više podataka o natječaju na Departamento de Contratación del Área de Gobierno de Seguridad y Movilidad, 28004 Madrid, Espana, e-mail:necodcentralproc@ munimadrid.es. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aIZ EU-a POSLOVNE PONUEDE Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na een@hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit. KUHINJSKI UREĐAJI (20081111001) Slovenski proizvođač profesionalnih uređaja za kuhinje traži trgovinske posrednike, nudi distributerske usluge za proizvode stranih tvrtki, zainteresiran je za uspostavljanje recipročne proizvodnje i zajedničko ulaganje s tvrtkama koje proizvode metalne proizvode i profesionalne kuhinje, te se nudi kao kooperant. SREDSTVA PROTIV NAMETNIKA (20081107002) Njemačka tvrtka, specijalizirana za ekološki prihvatljivu kontrolu i zaštitu od nametnika za domaću i industrijsku upotrebu, traži distributera, posebno na području maloprodaje. DRVENE PLOČE (20081010017) Ruska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju šperploča, drvenih ploča te dijelova za namještaj, traži poslovnu suradnju s tvrtkama specijaliziranim za proizvodnju namještaja i parketa koje bi koristile njihove proizvode, te korisnike poluzavršnih drvenih proizvoda.

POLIETILENSKE VREĆE (20081105017) Vodeći španjolski proizvođač polietilenskih vreća za smeće traži distributera s dobro razvijenom distribucijskom mrežom komplementarnih proizvoda.

DIJELOVI ZA KAMIONE (20080827037) Mađarski prijevoznik i distributer dijelova za kamione traži proizvođače ili distributere dijelova i nudi usluge prijevoza (uključujući i zamrznute proizvode).

SREBRNINA (20080924014) Talijanski proizvođač prvoklasne ručno izrađene srebrnine traži distributere i izravne kupce svojih proizvoda u svrhu promocije i upoznavanja stranih tržišta s istima.

GUMA I PROIZVODI OD GUME (20100217014) Makedonski proizvođač guma i proizvoda od guma za razne vrste industrije traži trgovačke posrednike za svoje proizvode, te joint venture partnere već aktivne u ovom području. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo na domaćem tržištu i nudi se za recipročnu proizvodnju stranim partnerima koji se bave industrijom guma.

KOZMETIČKI PROIZVODI (20080909019) Španjolska tvrtka, specijalizirana za istraživanje, razvoj, proizvodnju i distribuciju široke palete visokoprofesionalnih proizvoda namijenjenih frizerima i kozmetičarima, traži distributera za svoje proizvode. SERVISIRANJE AUTOMATSKIH I ELEKTRONSKIH UREĐAJA (20080827043) Poljska tvrtka, specijalizirana za servisiranje automatskih i elektronskih uređaja, nudi usluge zastupnika na području industrijske automatike i elektronike, posebno za pomorske uređaje. Tvrtka traži i partnera za proizvodnju automatskih uređaja, posebno otisnutih pločica sklopa. PROIZVODI ZA DJECU (588) Britanski proizvođač inovativnih i unikatnih proizvoda za brigu o djeci (prostirki za putovanja, torba za dječju opremu i pribor i sl.) traži zastupnika i distributera za svoje proizvode. Tvrtka može ponuditi konkurentne cijene potencijalnom zastupniku/ distributeru s vrlo konkurentnom stopom povrata.

FARMACIJA/KEMIJA (20080711001) Njemačka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i opskrbljivanje farmaceutske i kemijske industrije, te industrije za zaštitu okoliša, traži zastupnike i distributere sličnog profila s iskustvom i vezama na ovom specifičnom polju. KOVANJE, ŽELJEZNE OGRADE (20080924020) Poljska tvrtka specijalizirana za umjetničko kovanje, izradu željeznih ograda, rukohvata i kapija, traži distributere za svoje proizvode, kao i partnera za uzajamnu proizvodnju. Tvrtka se također nudi i kao kooperant i traži strategijskog ulagača. TRANSPORT/LOGISTIKA (20081124029) Mađarska tvrtka, specijalizirana za cestovni prijevoz tereta, traži poslovnog partnera za transport/logistiku i usluge skladištenja i/ili prijevoza od strane potencijalnih poslovnih partnera.


15. ožujka 2010.

www.een.hr

6 7

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

obnovljivi izvori energije

Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije Forum će omogućiti uvid u trenutačni status područja obnovljivih izvora energije

PROGRAM KONFERENCIJE 19. ožujka 2010.

Hrvatska gospodarska komora nastavlja s programom održavanja Europskog poslovnog foruma o obnovljivim izvorima energije kao dvogodišnje međunarodne konferencije čija je tema promišljeno korištenje energije. Organizacija ovogodišnje konferencije odvija se u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN). Prva konferencija organizirana je potkraj 2007. godine u okviru programa Europske unije pod nazivom Inteligentna energija u Europi. Ovogodišnja konferencija organizira se istodobno s održavanjem sajma Constructafair 2010. u Zadru potaknuta snažnim razvitkom primjene obnovljivih izvora energije sukladno energetskoj politici Republike Hrvatske i Europske unije te zahtjevima za povećanjem udjela obnovljive energije u energetskim bilancama. U okviru Sajma održat će se podsajam Ecoenergy koji će poseban naglasak staviti upravo na obnovljivu energiju i zaštitu okoliša. Za po jednog predstavnika izlagača u okviru sajma Ecoenergy osigurano je sudjelovanje na Forumu bez uplate kotizacije. Forum će omogućiti uvid u trenutačni status područja obnovljivih izvora energije vezano uz aktualnu energetsku politiku, poslovne, gospodarske i financijske aspekte.

Potvrda opravdanosti korištenja obnovljivih izvora

Na Forumu se očekuju sudionici iz Hrvatske, Europe i regije. Sudionici dolaze iz struktura kreatora politike, ulagača, poslovnih subjekata, proizvođača opreme, dobavljača, struktura državnih i regionalnih uprava, institucionalnih predstavnika, elektroprivrednih tvrtki, a sudjelovat će i predstavnici financijskih i osiguravateljskih kuća, poslovnih i interesnih udruženja te stručnjaci iz područja obnovljivih izvora energije. Očekivani rezultati Konferencije su potvrda opravdanosti korištenja obnovljivih izvora energije koji osim izravnog utjecaja na proizvodnju energije stvaraju nove proizvode, pomažu otvaranje novih radnih mjesta i pridonose gospodarskom razvoju ruralnih krajeva. Zaključci Konferencije izvodit će se kroz interdisciplinarnu raspravu tijekom planiranih sjednica i okruglih stolova potaknuti sudjelovanjem europskih meritornih institucija i govornika. Konferencija će se odvijati na hrvatskom i engleskom jeziku uz simultano prevođenje. Početak konferencije bit će u petak, 19. ožujka.

Dodatne informacije o konferenciji: e-mail: kstih@hgk.hr tel.: 01/4606 758, 01/4606 701

Najave poslovnih susreta U HRVATSKOJ Ožujak 19.-20. ožujka - EBFRES Konferencija na temu obnovljivih izvora energije, Zadar Travanj 15.-16. travnja – Konferencija o klasterima, Opatija 20. travnja – Info dan CIP Eko inovacije Svibanj 25. svibnja - 1. lipnja - SME Week 31. svibnja – WIPO, Ljetna škola za intelektualno vlasništvo, Dubrovnik U EUROPI Ožujak 25. ožujka - Brokerage event Megra na temu graditeljstva, Maribor (Slovenija) Travanj 08. travnja – Vinitaly, međunarodna izložba vina i likera, Verona (Italija) 9. travnja - Tourism 2010, Kielce (Poljska) Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma

13. travnja - Expo Energy, Sofija (Bugarska) - Poslovni susreti na temu transfera tehnologije u sektoru energetike Svibanj 3. svibnja - Pro’Energy 2010 (Derbi International Conference), Perpignan (Francuska) - Tehnološki poslovni susreti na temu obnovljive energije i ekološke gradnje 5.-6. svibnja - Hrvatsko-mađarski forum zaštite okoliša, Budimpešta 6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock (Njemačka) - Sajam brodogradnje, energije vjetra, pomorske tehnologije i industrije 11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce (Poljska) - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti Lipanj 6. lipnja - 8th Health&Food Days, La Rochelle (Francuska) - Poslovni susreti na temu prehrambene industrije

09.00 - 10.30 Prijava sudionika 10.30 - 11.00 Dobrodošlica i otvaranje konferencije • Županija • Hrvatska gospodarska komora, Vesna Trnokop-Tanta • Europska komisija (nije potvrđeno) • Izaslanica predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jasenka Nećak 09.30 - 10.55 Prva plenarna sjednica: Rezultati politike i programa Europske unije vezani uz obnovljive izvore energije Voditelji sjednice: • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, predsjedatelj Igor Raguzin, Uvodno izlaganje: 11.15 DG Tran Uloga obnovljivih izvora u energetici Izlaganja: 11.45 Eurelectric 12.15 Igor Raguzin, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 12.45 Jasenka Nećak, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 13.05 Tugomir Majdak, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 13.20 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 13.35 Zdravko Mužek, Ekonerg Obnovljivi izvori u strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske 15 min Rasprava i pitanja 14.30 Ručak 15.50 Prvi okrugli stol: Prepreke uvođenja obnovljive energije u svakodnevni život i rad Voditelji sjednice: • Brodarski institut, predsjedatelj Aco Šikanić Izlaganja: • Denis Petkovic, Withers LLP Projektno financiranje obnovljivih izvora energije • Zdenko Lucić, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Uloga APIU-a u privlačenju ulaganja u proizvodnju energije iz OIE te opreme za proizvodnju energije • Vinko Mladineo i Marija Šćulac Domac (nije potvrđeno), • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost • Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (nije potvrđeno) • Aco Šikanić, Tripo Grgurević i Nenad Dančević, Brodarski institut Iskustva u razvoju i realizaciji projekta vjetroelektrane 42 mW • Željko Josipović, Županijska komora Split U prilog izgradnji solarnih termoelektrana 18.00 Panel rasprava: Povezivanje objekta obnovljivog izvora energije na mrežu Panelisti: • Tonći Panza, Adriawind power • Dubravko Sabolić, HEP OPS • Marina Čavlović, HEP ODS • Zoran Kisić, Ekonerg • Projekt Steamline • Vinko Fabris, Marina Čavlović, HEP ODS HEP - operator distribucijskog sustava u funkciji uvođenja obnovljive energije u svakodnevni život i rad • HEP OPS, Mrežna pravila za obnovljive izvore energije Rasprava 20.00 Večernji koktel Sudionicima konferencije pruža se prilika kroz neobvezujuće razgovore i međusobno druženje uspostaviti međusobne kontakte i razmijeniti poslovna iskustva.

20. ožujka 2010. 09.15 - 11.00 Drugi okrugli stol: Obnovljiva energija u Jugoistočnoj Europi – dosadašnji rezultati regionalne politike i regionalnog tržišta Voditelji sjednice: • Mladen Perkov, klaster Inteligentna energija • David Graeme Blunt, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj • Karmen Stupin, Energetski institut Hrvoje Požar Pravni režim korištenja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini • Elektroprivreda BiH (nije potvrđeno) • Aleksandar Perić, Privredna komora Srbije • Davor Kralik, Poljoprivredni fakultet u Osijeku • Nikola Čupin, OKIT Obnovljivi izvori energije kao gospodarski interes Republike Hrvatske Kratka pauza • Mladen Perkov, klaster Inteligentna energija • Branka Jelavić, László Horváth, Andro Bačan • Energetski institut Hrvoje Požar Trend razvoja projekata korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj s naglaskom na energiju vjetra i sunca • Andrea Hublin, Vladimir Jelavić i Davor Vešligaj, Ekonerg: Uloga obnovljivih izvora energije u provedbi Kyotskog protokola u Hrvatskoj • Marko Pavić, Odjel za geofiziku, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Suradnja znanosti i poduzetništva u području obnovljive energije – primjeri dobre prakse 11.30 Ljubomir Majdandžić, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE) Gospodarski razvoj i nova radna mjesta u području korištenja sunčeve energije • Vladimir Potočnik, Hrvatski centar Znanje za okoliš Energetska revolucija protiv klimatskih promjena • Siniša Horvat, Ina Evidencija geotermalnih potencijala u Hrvatskoj 10 min Rasprava i pitanja 13.30 Ručak 14.30 - 16.00 Treći okrugli stol: Mikrogeneracije – slika prihvaćanja politike obnovljive energije Voditelji sjednice: • Veljko Filipan, Fakultet kemijske tehnologije Sveučilišta u Zagrebu • Tanay Uyar, dopredsjednik Svjetskog udruženja za energiju vjetra (WWEA) • Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica Energetsko iskorištavanje otpada životinjskog podrijetla • Veljko Filipan i Igor Sutlović, Fakultet kemijske tehnologije Sveučilišta u Zagrebu • K. Filipan, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje u Hrvatskoj • Aleksandar Kovačević, EOL ing Primjena malih autonomnih energetskih sustava obnovljivih izvora energije • Goran Oreški, Solvis Javna rasvjeta na autobusnim stajalištima korištenjem fotonaponskih modula • Ivan Rapić, Ured ovlaštenog inženjera strojarstva • Mihajio Firak, Fakultet strojarstva i brodogradnje Pretvorba sunčeve energije izravno u električnu putem koncentrirajućeg fotonaponskog modula 18.00 Završna riječ i zatvaranje konferencije Zaključci Hrvatska gospodarska komora


enterprise europe

15. ožujka 2010.

8

EEN GRČKA WWW.ENTERPRISEHELLAS.GR

Strateški savez mreža za POMOĆ GOSPODARSTVU Grčki konzorcij EEN čini 16 partnera - tri industrijska udruženja, dvije istraživačke i tehnološke organizacije, četiri razvojne tvrtke, pet trgovinskih i industrijskih komora, državna organizacija za podršku malom i srednjem poduzetništvu i obrtu te regionalna razvojna agencija usluge na bilo kojem mjestu u konzorciju, bez potrebe za kucanjem od vrata do vrata. Dosadašnji rad konzorcija obilježen je s više od 600 objavljenih članaka, preko 220.000 posjeta na internet stranice te s više od 170 promocijskih događaja i seminara. Sakupljeno je više od 350 profila tvrtki koje traže suradnju u istraživanju i razvoju te preko 850 zahtjeva za suradnju među članicama mreže. Do sada je temeljem rada mreže potpisano stotinjak partnerskih ugovora od kojih nekoliko s partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Čileu i Kini.

Grčki konzorcij Europske poduzetničke mreže čini 16 partnera koji su ujedno i strateški savez vodećih mreža pomoći grčkog gospodarstva. Čine ih tri industrijska udruženja - Udruženje industrije Soluna i središnje Grčke, Federacija industrije sjeverne Grčke i Federacija grčke industrije, te dvije istraživačke i tehnološke organizacije - Nacionalni dokumentacijski centar Grčke istraživačke fondacije i Fondacija za istraživanje i tehnologiju Grčke. U konzorciju su i četiri razvojne tvrtke - Ceramics and Refractories Technological Development Company, Food Industrial Research and Technological Development Company Sa i Metallurgical Industrial Research te Technological Development Centre Sa, kao i

pet trgovinskih i industrijskih komora Atenska komora malog i srednjeg poduzetništva, Komora Arkadije, Jonska komora, Komora Kavale i Komora Herakliona. Konzorcij zaključuju državna organizacija za podršku malom i srednjem poduzetništvu i obrtu te regionalna razvojna agencija Zapadne Makedonije. Svi partneri su važni i dobro pozicionirani inovacijski, poslovni i istraživački igrači, kaže koordinator grčke poduzetničke mreže Argyro Karahaliou iz Nacionalnog dokumentacijskog centra. “Konzorcij ima nacionalno rasprostranjenu mrežu institucija i eksperata, s dugogodišnjim iskustvom u suradnji na nacionalnoj razini te zavidnu razinu rada u inovacijskim i informacijskim europskim mrežama na europskoj razini”, dodaje Karahaliou. Cije-

Pozivi na poslovnu suradnju 20091220002 Grčka tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovanje traži partnere u Europi nudeći usluge trgovačkog posrednika, te partnere za zajedničko ulaganje (joint venture). 20090626004 Grčki proizvođač proizvoda za osobnu higijenu od pamuka (vata, vlažne maramice, pelene i pelene za inkontinenciju, sanitarne salvete...) zainteresiran je za us-

li konzorcij ima oko stotinu članova tima koji rade na projektima kojima se pomaže poduzetnicima. Glavne aktivnosti konzorcija uglavnom se odnose na savjetovanje koje proizlazi iz dosadašnjeg rada u informacijskom centru, kao i u procesima transfera tehnologija. Članice konzorcija pružaju usluge savjetovanja poslovnog sektora ne samo grčkim tvrtkama nego i u stvaranju okvira za suradnju na transnacionalnoj razini kroz organizaciju poslovnih susreta i potragu za poslovnim partnerima u inozemstvu. Savjetnici rade i na prijenosu znanja i najboljih praksi iz drugih europskih članica Europske poduzetničke mreže. Korisnici usluga - mala i srednja poduzeća, velike kompanije, istraživačke institucije, posrednici i administracija - dobivaju informacije i

postavljanje recipročnih ugovora za distribuciju svojih proizvoda. 20090625023 Grčka tvrtka proizvođač sira, ponajviše fete, zainteresirana je za proširenje prodaje putem kvalificiranih trgovaca u drugim zemljama EU-a, te traži trgovačke posrednike.

Od konzorcija tvrtke najviše traže informacije i pomoć pri pristupu nacionalnim i europskim financijskim fondovima. Velik je interes za sudjelovanje u organizaciji brokerage susreta, kao i za izravnom pomoći u pronalaženju partnera za širenje poslovanja kroz komercijalizaciju, primjenu novih tehnologija ili istraživanje i razvoj proizvoda. Veliki broj upita odnosi se na uvoz i izvoz, posebice na zakone i pravila koja vladaju na drugim tržištima. Grčke tvrtke žele suradnju s hrvatskim tvrtkama najviše u području poljoprivrede i ribarstva, tekstila, računalne tehnologije, energije i zaštite okoliša. Postoje mogućnosti suradnje i u turizmu, zdravstvu, građevinarstvu, nanomaterijalima te metalurgiji. Grčko gospodarstvo najviše surađuje s gospodarstvima susjednih zemalja, posebice onih na Balkanu. Upravo i statistika grčkog EEN-a pokazuje da je oko trećine ugovora o suradnji potpisano sa zemljama na području Mediterana i Balkana.

20100125013 Grčka tvrtka, proizvođač naprednih sustava i rješenja za popravak, pojačanje i zaštitu betonskih i drugih konstrukcija, zainteresirana je za usluge trgovačkih posrednika (traži agente, zastupnike). 20090625001 Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju madraca u potrazi je za novim tržištima za svoje proizvode putem kvalificiranih prodajnih agenata. Također je u potrazi za novim izvorima materijala za potrebe proizvodnje.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 35 proizvoda

( sve 40% jeftinijje

do sada registrirao Vladimir Leko

nego u termama u inozemstvu

FERO-LEKO, POŽEGA

TOPLICE SVETI MARTIN, SVETI MARTIN NA MURI

Termalni raj nadohvat ruke Uz investicije u visini 45 milijuna eura, u samo nekoliko godina Toplice Sveti Martin postale su jedno od vodećih turističkih odredišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Pripravci za zdraviji život putuju svijetom Ova zapadnoslavonska tvrtka proizvodi, među ostalim, čajeve, kreme, kupinovo vino, kapi za snižavanje krvnog tlaka, med pa čak i gume za žvakanje

A

ntigripin čaj u filter vrećicama - Antipirik proizvod je koji bi u ovim gripoznim vremenima dobrodošao svakom kućanstvu jer u najkraćem roku skida visoku temperaturu, ublažava simptome viroze, gripe te upale bronha a, među ostalim, pozitivno djeluje i na mutirane viruse kao što je onaj svinjske gripe. Proizvodi ga poduzeće Fero-Leko iz Požege koje je osnovano 1997. godine. Osnovna djelatnost poduzeća, u kojem je nekada radilo 12 osoba, a sada, u otežanim gospodarskim uvjetima, njih šestero, je proizvodnja dijetetskih proizvoda. Vlasnik tvrtke Vladimir Leko kaže kako je do sada registrirao 35 proizvoda, ima dvadesetak odobrenih patenata, a njegovi pripravci nositelji su brojnih domaćih i međunarodnih priznanja te certifikata kvalitete. Među proizvodima poduzeća, ističe, najviše je

onih koji su namijenjeni poboljšanju ili očuvanju zdravstvenog stanja. Tako se na listi proizvoda nalazi i Antidijabetis čaj i kapsule koji snižavaju i stabiliziraju razinu glukoze u krvi, normaliziraju kolesterol i trigliceride te poboljšavaju narušeni metabolizam masti i ugljikohidrata. K tomu, Fero-Leko proizvodi kreme, kupinovo vino, kapi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, med pa čak i gume za žvakanje s ekstraktom gorke trave ive. Podeblji registracijski dosje Nakon što je pripravak proizveden na prirodnoj bazi gotov, Vladimir Leko najprije ga isproba sam. “Nakon mene proizvod isprobaju prijatelji pa ga onda šaljem na Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu. Tamo se provjerava jesu li svi sastojci i njihovi međusobni omjeri u redu te ih se po potrebi isprav-

lja”, objašnjava. Institut Ruđer Bošković također utvrđuje ispravnost sa-

Od trenutačnih višemilijunskih poslova Leko ističe suradnju s Kinom u koju će otići 250.000 kutija pripravaka stojaka i točnost omjera. Nakon toga, izrađuje se “četiri do pet prstiju debeo” registracijski dosje, a sve to skupa stoji oko 50.000 kuna. Sastojke koje koriste za pripremu proizvoda uglavnom nabavljaju u Hrvatskoj, a onih kojih nema u odgovarajućim količinama, poput ekstrakta brusnice, uvoze iz drugih zemalja. Od trenutačnih višemilijunskih poslova ističe suradnju s Kinom u koju će otići 250.000 kutija antidijabetes pripravaka. (B.O.)

K

ada su prije sedam godina krenula prva ulaganja u turističke kapacitete negdašnjih Toplica Vučkovac, današnjih Toplica Sveti Martin, malo tko je očekivao da će se, bez obzira na ukupna dosadašnja ulaganja od čak 45 milijuna eura, sve pokrenuti velikom brzinom. Bila je to i jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj. U samo nekoliko godina izgrađen je niz vanjskih bazena, hotel Spa Golfer s četiri zvjezdice, desetak kućica s apartmanima također kategorije četiri zvjezdice te grijani golf tereni s osam rupa. U Europi postoje samo četiri takva terena. “Udaljene od Čakovca tek petnaestak minuta vožnje, a od Zagreba oko sat vremena suvremenom autocestom, Toplice Sveti Martin promiču se u vrhunsku turističku destinaciju prema europskim kriterijima, a planiranje i ulaganje izrađeno je vrlo temeljito i planski, pa tako u ovo recesijsko doba nemamo većih problema s poslovanjem”,

rekao je generalni direktor Toplica Sveti Martin Rudolf Radiković. Strateški partner iz Rusije Iako su prvi mjeseci u 2008. bili financijski isplativi u Toplicama Sveti Martin, u to je vrijeme i iz SAD-a stigla najava recesije, a domaći su mediji nadolazeće doba prikazivali gotovo fatalistički. Stoga je bilo nakratko narušeno i poslovanje Toplica Sveti Martin. Prošla je godina bila teška, no upravo zbog realnih problema

Toplice Sveti Martin za sada zapošljavaju oko 200 djelatnika, a prema planu zapošljavanja nastavit će angažirati lokalno stanovništvo s rastućom recesijom to se doba ne može usporediti s prijašnjim godinama ili s najavama za neke buduće godine, kazao je

Radiković. Naglasio je kako se na 300.000 četvornih metara planira izgraditi još jedan wellness hotel, potom shopping centar s casinom, malo apartmansko naselje za golfere te na golf igralištu povećati greenove od umjetne trave s grijanjem na 18 rupa. Toplice Sveti Martin za sada zapošljavaju oko 200 radnika, isključivo s tog područja, a i plan budućeg zapošljavanja temelji se na zapošljavanju tamošnjega stanovništva. Govoreći o investicijama u Toplice Sveti Martin, Radiković je rekao kako je većina kapitala domaćeg podrijetla. Oko pet posto dioničara u toplicama su stranci, pa za završetak spomenute posljednje faze izgradnje planira privući strateškog partnera iz Rusije. “Toplice Sveti Martin konkurentne su termama u Sloveniji, a prema nekim medijskim napisima boravak u našim toplicama čak je 40 posto jeftiniji nego u termama u inozemstvu”, napomenuo je Radiković. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Otvoren regionalni centar za robotiku

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( najmanje10%

smanjeni prihodi svim korisnicima proračuna

( 100 mil €

obećana podrška Europske unije

ZAPADNI BALKAN DO 2020. GODINE

KAKO NE POTONUTI Poduzeće Grizelj iz Sarajeva i talijanska kompanija Evolut S.p.A iz Milana potpisali su ugovor o osnivanju centra za robotiku zapadnog Balkana u Sarajevu za tržišta Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Makedonije i Crne Gore, kao i ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji u području inženjeringa, integralnih robotskih stanica i robotike za metalnu, metaloprerađivačku, drvnu, prehrambenu, procesnu, tekstilnu i autoindustriju. Vrijednost investicije je tri milijuna eura, od čega je Grizelj uložio 80, a Evolut 20 posto sredstava. Natječaj za gradnju dionice koridora V.c

Hrvatska Hidroelektra niskogradnja i dva hrvatsko-bh konzorcija splitski Konstruktor-inženjering i mostarski HP Investing te Hering iz Širokog Brijega i zagrebački Viadukt - sudjelovat će na natječaju za izgradnju 3,5 kilometara dionice autoceste Gorica-Drivuša kod Zenice na koridoru V.c u vrijednosti od 30 milijuna eura. Uvjete su ispunile i dvije austrijske kompanije, među kojima i Strabag, dvije slovenske SCT i Primorje, hrvatskoslovenski konzorcij Osijek-Koteks i AlpineBau, te portugalska kompanija Soares da Costa. Prvi put uvjete za natječaj ostvario je i jedan konzorcij iz BiH - Euro-Asfalt, GP Put, ŽGP i Hidrogradnja. Posao će dobiti izvođač koji ponudi najnižu cijenu.

Put efikasnog izlaska iz krize bila bi realizacija zajedničkih kapitalnih projekata i zajednički istup na trećim tržištima Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

reliminarni podaci za prvu polovinu prošle godine potvrđuju kako je utjecaj svjetske financijske krize na gospodarstva zemalja Jugoistočne Europe, a posebice država zapadnog Balkana, bio i još je razoran. Bez razlike, u svim zemljama regije registriran je oštar pad vanjske trgovine i industrijske proizvodnje što je uzrokovalo značajno usporavanje ekonomskog rasta. Ukupna trgovinska razmjena s EU-om u pola godine pala je za gotovo trećinu. Posebno su proizvodne i izvozne teškoće, zbog smanjene potražnje na tržištu EU-a, imale izvozno orijentirane tvrtke i to iz područja industrije odjeće i tekstila, zatim strojeva i rezervnih dijelova te autoindustrije. Domaća potrošnja, kao i osobna potrošnja, u cijeloj regiji imaju trend pada. Komercijalni krediti stagniraju ili su u padu

Znanstvenici su više pažnje posvetili oslikavanju tamnih strana recesije nego budućnosti kakvu zemlje regije mogu očekivati do 2020. još od početka financijske krize. BDP u svim zemljama je u padu. Sve ovo utvrđeno je na skupu Zapadni Balkan u 2020. – prevladavanje ekonomske krize i razvijanje konkuretnih privreda. Znanstvenici, očito opterećeni ak-

Zajedno bi bilo lakše, ali... Eduard Kukan, predsjedavajući delegacije Europskog parlamenta za odnose sa zemljama Jugoistočne Evrope, izrazio je zabrinutost stanjem političkih i ekonomskih prilika u zemljama regije, obećavši punu pomoć i podršku. Jedan od komentara koji je stigao iz zadnjih redova skupa bio je: “Kako, kad i vas Grci u financijski ponor vuku?”. Malo više svijetlih nijansi najavio je Hido Biščević, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, procijenivši da bi se prvi blagi znaci oporavka gospodarstva mogli očekivati u drugoj polovini godine, početak izlaska iz krize iduće godine, a izlazak 2012. i kasnije. No za cjelovit oporavak trebat će sedam do 10 godina. On smatra kako BDP u Hrvatskoj u ovoj godini neće rasti, ali ni padati, a u 2011. bi mogao porasti za tualnim problemima, više pažnje su posvetili oslikavanju tamnih strana recesije u odnosu na zadanu temu, budućnosti kakvu zemlje regije mogu očekivati do 2020. godine te prijedlozima o tome što bi trebalo odvojeno i zajed-

dva posto. Za Hrvatsku je ohrabrujuća i prognoza da bi mogla biti primljena u članstvo EU-a do 2012. godine. Biščević je predvodio skupinu znanstvenika koji vjeruju kako je za efikasnije prevladavanje ekonomske krize u regiji potrebno pristupiti realizaciji zajedničkih kapitalnih projekata, posebice u sferi energetike i prometa, te zajednički istupiti na treća tržišta. Stvarnost, međutim, ide u suprotnom smjeru. Međusobna trgovina je zbog pojedinačnih interesa opterećena necarinskim barijerama. Logično, jedan skup vrsnih stručnjaka u dva dana ne može ponuditi kompletnu učinkovitu terapiju, zato treba očekivati nove slične susrete, a prvi nastavak je već najavljen za sredinu ožujka na - Bledu.

nički činiti da se izađe iz tunela. Ovisnost o vanjskim financijama Bez svake sumnje, svjetska kriza je dodatno razotkrila dosadašnju ovisnost regije o vanjskim finan-

cijskim tokovima, a pogotovo o izravnim stranim ulaganjima i transferima međunarodnog kapitala, što je uzrokovalo deficite u tekućim računima. Ocijenjeno je da će posljedice negativnih trendova biti dodatno bolne zbog veli-

kog stupnja rasta nezaposlenosti, prisutnog i prije izbijanja krize, a time i rasta siromaštva. Na te su posljedice stavili naglasak sudionici iz BiH jer se, prema njihovim saznanjima, u zemlju vraća sve veći broj radnika koji su zbog recesije dobili otkaze u tvrtkama regije i EUa. Zapravo, samo mjesto održavanja skupa predstavljalo je najbolju ilustraciju ozbiljnosti stanja. U isto vrijeme kad su znanstvenici tragali za dijagnozama i terapijama, nedaleko od Holiday Inna, vodila se očajna borba da država ne bankrotira i da njome ne ovlada potpuni kaos. Tisuće demonstranata blokiralo je Parlament Federacije BiH gdje su minutu do 12, točno 24 sata do isteka roka MMF-a i Svjetske banke, usvojene reforme o ograničavanju prava nositeljima socijalnih prava, članovima udruga demobiliziranih bojovnika, ratnih invalida, obitelji poginulih i nositelja visokih vojnih priznanja, kao i smanjenju prihoda svim korisnicima proračuna za najmanje 10 posto. Kako su obećali nezadovoljnici, protesti će biti nastavljeni, kao i blokade prometnica. Ipak, sve je to manje zlo od onoga koje je prijetilo ako se ne ispune uvjeti MMF-a za dobivanje druge tranše stand by aranžmana od 124 milijuna KM, zatim kredita Svjetske banke od 111 milijuna dolara i podrške Europske komisije od oko 100 milijuna eura. Da nisu ispunjeni uvjeti za dobivanje tih financijskih infuzija, BiH bi – bankrotirala.


15

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 5200 pravnih osoba

*vijesti

potkraj 2009. imalo nepodmirene obveze

SLOVENIJA: ZLOPORABA TUĐEG NOVCA

Veliki dobili – malima nisu platili Svima je teško, građevinarima najteže, a njihovim podizvođačima nepodnošljivo. U Sloveniji je pala i prva žrtva financijskog beznađa dana odvezla na deponij 780.000 kubika iskopa za cijenu od 4,5 milijuna eura (s porezom 5,4 milijuna) još čeka da joj se plati 3,2 milijuna eura. Zdvojni direktor, Miran Srčnik, pristao je da mu se trećina duga plati u novcu, a dvije trećine u raznim nekretninama. U međuvremenu novac nije vidio, a ponuđene nekretnine nisu bile utržive. Srčnik više nema izbora – protiv neplatiša podnosi kaznenu prijavu.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O

proštajno pismo što ga je za sobom ostavio Ivan Selinšek, ugledni poduzetnik iz okolice Maribora, postalo je neugodno štivo za slovensku poslovnu javnost. “Mora li netko umrijeti da bi se u društvu počelo mijenjati nedopustive pojave i ponašanja”, pitanje je na koje s nestrpljenjem odgovor čeka

Velike građevinske tvrtke od podizvođača iznuđuju drastična sniženja, prijete penalima i - ne plaćaju obavljene radove pokojnikov brat, ali i respektabilan dio slovenskih građana koji svoju egzistenciju temelje na samozapošljavanju te na radu u nekom od oblika malog gospodarstva. Malim poduzetnicima bije huda ura. Veliki ih pritišću, neke i do smrti, kao Selinšeka. Tjeran

moralnom odgovornošću prema osamdesetak zaposlenika koji su radili predano i pojačano, a za to u veljači dobili od njega samo 40 posto plaće, Selinšek je pobjegao na Cres gdje je samoubojstvom prekratio svoje muke kakve prolaze na tisuće drugih malih poduzetnika u Sloveniji. Pokojnik je slovio kao pošten partner i dobar izvođač čeličnih konstrukcija u građevinarstvu. Njegova tvrtka

Varkos jedna je od osamdesetak podizvođača na trenutačno najvećem gradilištu u Sloveniji, na sportsko-poslovnom centru Stožice. Nepodnošljivi pritisci Čelične konstrukcije Varkosa hvale i najveća građevinska poduzeća, ali i plaćaju u sve duljim rokovima. Na novac za izvršene radove podizvođači čekaju i više od 200 dana. Maks Selinšek, pokojnikov brat, također poduzet-

nik u građevinskoj branši, tvrdi da su pritisci na podizvođače eskalirali zadnjih godinu dana do nepodnošljivosti. Veliki iznuđuju drastična sniženja cijena, prijete penalima, ne plaćaju obavljene radove. Oni su se, pak, toliko izvježbali u namještanju pravnih zamki podizvođačima da je već poprilično njihovog rada pretvoreno u – dobrovoljni rad. Tvrtka Leka koja je s gradilišta u Stožicama prije godinu

Kada će banke izgovoriti – mea culpa

Državna plaćanja unutar 30 dana

Tko je kriv za stanje u kojem se disciplina plaćanja srozala na najniže grane - pitanje je kojim se bavi Slovenija. Svi oni što su zabrinuti za stanje u građevinarstvu sve upornije prozivaju banke. Predbacuju im da sjede na hrpi hipoteka kojima su osigurale kredite u vrijeme kada su i bankari i građevinari živjeli u iluziji da cijene nekretnina mogu ići samo u vis, te da potražnji nema kraja. Sada nitko ne želi priznati da je pogriješio. Banke izbjegavaju plijeniti založene nekretnine, jer bi ih morale prodavati po znatno nižim cijenama. Time bi priznale da su pogriješile i da moraju snositi odgovornost za prenapuhane balone. Zasad radije produljuju kredite investitorima. No, banke prije ili kasnije čeka ih aktiviranje jamstava i rasprodaja veće količne nasukanih nekretnina, dakako sve to uz neizbježne dodatne rezervacije.

Veliki su dobili novac - malima, međutim, nisu platili. “To je danas naša najveća poteškoća”, tvrdi Štefan Pavlinjek, predsjednik slovenske Obrtničke komore. Utjerati potraživanja sudskim putem iznimno je teško. Sudski mlinovi sporo melju, postupci su zapleteni, skupi i dugotrajni, nerijetko i neuspješni. Anketa GZS-a pokazala je da 20 posto tvrtki ne uspijeva doći do svoga novca ni s nalogom za plaćanje. Može li se ipak nešto učiniti, sada i vrlo brzo? Može - tvrde Gospodarska i Obrtnička komora. Država bi trebala sama nešto investirati u likvidnost poduzeća. Za početak skratiti rokove plaćanja za svoje ustanove i sve općine na 30 dana. Ljekovito bi djelovale i “kaucije” na tobožnje prigovore što ih duž-

Malo se i zna O razmjerima nelikvidnosti u Sloveniji više se sluti nego zna. Podaci se obrađuju jedanput godišnje, pa se tek nedavno saznalo da je potkraj 2009. 5200 pravnih osoba imalo 256 milijuna eura dospjelih nepodmirenih obveza. Negdašnja kvartalna izvješća sada se zamjenjuju anketnim podacima što ih priprema Gospodarska zbornica Slovenije (GZS). Najnovija anketa pokazala je da se rokovi plaćanja produljuju te da nelikvidnost i insolventnost prijete mnogim do jučer u Sloveniji uspješnim poduzećima.

nici podnose na izvršne prijedloge, kako bi zavlačili postupcima. Gospodarstvenici kažu da bi vlada mogla odlučnije zatvoriti pristup javnim narudžbama onim tvrtkama - okorjelim neplatišama. Na odziv vlade nije trebalo dugo čekati. Irma Pavlinič Krebs, ministrica za javnu upravu, izvijestila je obrtnike i poduzetnike na skupu u Radencima da vlada priprema posebnu uredbu kojom će precizno razraditi, već ozakonjenu, odredbu o izravnim plaćanjima podizvođačima. Na svim projektima što ih u Sloveniji izvode općine i javni zavodi plaćanja podizvođačima ubuduće ići će izravno. Također je najavila i skraćenje rokova plaćanja za državne narudžbe rekavši da će se obavljati unutar 30 dana.

Agrokoru i dalje “sapunaju” dasku Nastavlja se igra skrivača između Mercatora i Agrokora koji se javio s ponudom za kupnju 21 posto dionica najvećeg slovenskog trgovca. Suprotno uobičajenom kalendaru, uprava i nadzorni odbor Mercatora odgodili su objavu revidiranog godišnjeg izvješća za 2009. NO je prihvatio godišnje izvješće, ali će pričekati s objavom do isteka zakonskog roka (kraj travnja). No, to je ujedno i rok u kojem aspiranti na dionice Mercatora moraju predati obvezujuće ponude. Smatra se da je tim manevrom Agrokor izbačen iz igre. Opet zračna linija Ljubljana-Beograd

Adria Airways od 1. ožujka ponovno leti između Ljubljane i Beograda. Zasad sama, ali će joj se uskoro pridružiti i JAT s kojim će dijeliti letove na liniji aktivnoj od 1968. pa sve do godina osamostaljenja. Obnovljenoj zračnoj liniji najavljuje se lijepa budućnost. U Srbiji je, naime, registrirano 1400 slovenskih poduzeća, a iz Srbije stiže u Sloveniju sve više turista. Na prodaju i Droga Kolinska

Koparski Istrabenz, koji bankama vjerovnicama do kraja godine mora vratiti 100 milijuna eura, ovlastio je francusku banku PNB Paribas za pripremu međunarodnog natječaja, i to zbog moguće prodaje udjela u tvrtki Droga Kolinska. Nakon što je 3. ožujka postala pravomoćnom odluka o prisilnom poravnanju, bilo je samo pitanje vremena kada će ići na prodaju i Droga Kolinska u kojoj Istrabenz ima udjel od gotovo 90 posto.


16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 2 mil €

za promidžbu Hrvatske u Njemačkoj

( 1,6 mil

njemačkih turista lani posjetilo RH

TURISTIČKA BURZA ITB U BERLINU

Trudi se i dalje jer sam neodlučan Unatoč last minute bukingu već se 42 posto njemačkih turista odlučilo na putovanje u ovoj godini. No, koliko će turističkih dolazaka ostvariti u Hrvatskoj, još se ne može reći jer će na tijek sezone utjecati niz faktora

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

ovom trenutku teško je procijeniti kakva će biti ovogodišnja turistička sezona, ali opća percepcija stanja na tržištu ne čini se dramatičnom kao lani. No, i dalje se turoperatori, turističke agencije i hotelijeri moraju boriti za svakog gosta te ponuditi kvalitetu za cijenu, ustvrdili su hrvatski turistički djelatnici na najvećem europskom turističkom sajmu ITB u Berlinu. U sklopu Sajma održana je konferencija za novinare na kojoj je hrvatski ministar turizma Damir Bajs naglasio kako je Njemačka za nas ključno tržište jer su upra-

vo Nijemci najbrojniji turisti u Hrvatskoj. Potkrijepio je to podatkom prema kojem je lani hrvatska turistička odredišta posjetilo 1,6 milijuna njemačkih turista, što je dva posto više nego 2008., a ostvarili su 11,5 milijuna no-

Turoperatori, turističke agencije i hotelijeri moraju se i dalje boriti za svakoga gosta ćenja, četiri posto više. Kako bismo ih privukli što više, za njemačko je tržište ove godine utrostručena vrijednost udruženih tržišnih aktivnosti u visini od dva milijuna eura, pa su stoga u sklopu

Berlinske turističke burze potpisani novi ugovori s njemačkim turoperatorima. Nijemci - prvaci u putovanjima Prema prvim podacima koji stižu s tog tržišta vidljivo je kako će Nijemci i u ovoj godini potvrditi svoje mjesto prvaka u putovanjima. Unatoč last minute bukingu, koji je i dalje u trendu, ipak se već 42 posto njemačkih turista odlučilo na putovanja u 2010. No, koliko će turističkih dolazaka ostvariti u Hrvatskoj, još se sa sigurnošću ne može reći jer će na sezonu utjecati niz faktora kao što su rani Uskrs, nepovoljne vremenske prilike koje pogoduju zimskim odredišti-

ma te last minute buking. Trenutačno najbolji buking s njemačkog tržišta bilježi Turska u kojoj se ostvaruje najveći dio organiziranog turizma, rekao je Selimir Ognjenović, direktor njemačkog turoperatora ID Riva Toursa, specijaliziranog za Hrvatsku. Ipak je naglasio kako se ne trebamo bojati turske konkurencije jer se tamo uglavnom nudi all inclusive ponuda, dok Nijemci koji dolaze u Hrvatsku to čine zbog nekih drugih razloga. Na upit Privrednog vjesnika kako procjenjuje tijek ovogodišnje sezone, Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela iz Opatije, rekao je kako je unatoč umjere-

nom optimizmu još uvijek nepoznanica kakav će biti turistički promet. Prema posljednjim podacima, trenutačno stanje bukinga u toj tvrtki na razini je prošle godine, a najviše se dolazaka očekuje s njemačkog, austrijskog, talijanskog i slovenskog tržista. Iako konkurentske zemlje, primjerice Italija, Grčka i Turska snižavaju cijene aranžmana kako bi privukle što više turista, u Liburnijinim hotelima zadržat će cijene na lanjskoj razini, ali uz dodanu vrijednost (wellness i razni oblici animacije). Na jugu Hrvatske očekujemo daljnji dolazak njemačkih gostiju, a dobar buking bilježimo i s francuskog i britanskog tržišta, istaknuo je direk-

tor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić dodavši kako se također očekuje povećani dolazak turista iz Španjolske, Bugarske i Rumunjske. I predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) Boris Zgomba slaže se s ocjenom kako će ova sezona biti teška jer su se, među ostalim, probudile konkurentske zemlje koje neće dopustiti pad turističkih rezultata treću godinu za redom. Berlinska turistička burza pokazala je da je, iako nemamo gosta u ruci, ipak ponuda hrvatskih turističkih aranžmana u katalozima svih važnijih njemačkih turoperatora, zaključio je Zgomba.

Još bolja suradnja Hrvatske i Češke

Dobre predispozicije za razvitak turizma

Potrebna jasna vizija turizma

U sklopu ITB-a na češki zahtjev susreli su se češki državni tajnik za turizam Jiri Koliba i ministar turizma Damir Bajs. Česi su, inače, peti turisti po važnosti za Hrvatsku, koji su protekle godine zabilježili blagi pad kako u dolascima tako i noćenjima. Prema Bajsovim riječima, na jesen će se u Češkoj održati sastanak međudržavne skupine za turizam Hrvatske i Češke na kojem će biti riječi o daljnjoj suradnji. Turizam u toj zemlji ostvaruje oko tri posto ukupnog BDP-a te Čehe zanima kako u Hrvatskoj turizam u ukupnom BDPu sudjeluje sa 16 posto. Hrvatsku pak zanima korištenje strukturalnih fondova za turizam EU-a koji se uvelike koriste u Češkoj. Bajs je najavio i zajednički nastup u Japanu, Kini i Indiji.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) predviđa kako bi ove godine svjetski turistički sektor trebao doživjeti blagi oporavak u turističkim dolascima od tri do četiri posto, a europsko tržište rast od jedan do tri posto. No, unatoč tomu ova godina neće biti lakša od prethodne, upozorio je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai nakon sastanka s ministrom turizma Bajsom. Govoreći o turizmu u Hrvatskoj, Rifai je kazao kako naša zemlja može biti bolja od konkurencije jer ima dobre predispozicije za turistički razvitak. Inače, Bajs se sastao i s Nevenkom Hercegom, ministrom federalnog ministarstva okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, a razgovarali su o mogućnostima zajedničkog nastupa Hrvatske i BiH na dalekim tržištima.

S ciljem što bolje turističke promidžbe u ovoj godini, ministar turizma Damir Bajs i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić s predstavnicima šest njemačkih turoperatora potpisali su ugovore o udruženom oglašavanju u vrijednosti 2,08 milijuna eura. Predstavnici tih turoperatora istaknuli su kako je trenutačno stanje bukinga za Hrvatsku na njemačkom tržištu bolje nego lani. No, kako bi u idućim godinama u našu zemlju dolazilo što više Nijemaca, njemački turoperatori predlažu isticanje prednosti Hrvatske u odnosu na konkurentske zemlje uz jasnije definiranje kojoj je ciljnoj skupini gostiju namijenjena. Osim toga, zamjeraju nam nedostatak all inclusive ponude te prekratku turističku sezonu.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010. 10.

( 16 hrvatskih tvrtki sudjelovalo na ovogodišnjem CeBIT-u

ODRŽAN CEBIT

SAJAM (NI)JE ZA ZUJANJE

Jedan od noviteta ovogodišnjeg CeBIT-a je i Future Match - poslovni razgovori koji za cilj imaju poticanje istraživanja i razvoja ICT sektora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

C

eBIT, najveći sajam informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) na svijetu koji se održava u njemačkom gradu Hannoveru, ove godine je okupio 4157 izlagača, nešto manje nego lani, no s druge strane je zabilježio bolju posjećenost. Na njemu je, u najvećem paviljonu do sada, nastupilo i 16 tvrtki iz Hrvatske, među kojima je bila i splitska tvrtka Blancom koja je ostvarila ozbiljne poslovne kontakte. Mario Mrčela, vlasnik Blancoma, kaže kako je predstavio jedinstven proizvod BeeSMART kojim se daljinski nadgledaju aktivnosti pčelinje zajednice. To je stopostotni hrvatski proizvod, ističe, namijenjen pčelarima koji na jednostavan način, putem SMS poruke, mogu saznati in-

formacije o radu košnica i procesu proizvodnje meda. “Na CeBIT-u smo postavili košnicu, što je izazvalo velik odjek te rezultiralo sa 42 ozbiljna kontakta za distribuciju proizvoda. Riječ je o Brazilu, Južnoj Koreji, Egiptu, Turskoj, Njemačkoj, Portugalu”, ističe on. Ninoslav Kurtalj, vlasnik i direktor tvrtke Elma Kurtalj koja, među ostalim, proizvodi i razvija sustave za tehnički nadzor i upravljanje u zgra-

Postavljanje košnice rezultiralo je sa 42 kontakta za distribuciju našeg proizvoda, kaže Mrčela darstvu, kaže kako su ove godine na CeBIT-u ozbiljno razgovarali o agenturi u Njemačkoj za proizvode za njemačko govorno po-

dručje i to u ovom trenutku smatra najznačajnijim zapadnoeuropskim kontaktom. Jedan od noviteta ovogodišnjeg CeBIT-a je i događaj pod nazivom Future Match. Točnije, to su poslovni razgovori koji za cilj imaju poticanje istraživanja i razvoja ICT sektora. Kurtalj napominje kako je Future Match svakako dobar potez koji valja gurati naprijed i promovirati što je više moguće. Razgovorima u okviru Future Matcha, podcrtava, ostvarili su jako dobar kontakt s austrijskim institutom koji je, zapravo, kombinacija privatne tvrtke i instituta i koji se slaže s onim čime se bave te nadograđuje na njihov rad. “Stoga smatram kako je Future Match dobar put za one tvrtke u Hrvatskoj koje nešto rade i imaju razvojnu komponentu. Mislim da bez toga dalje jednostavno nije moguće ići. Zbog toga neka tvrt-

ke obrate pažnju na Future Match koji, doduše, s početka nisam ni sam prihvatio s velikom ozbiljnošću. Međutim, tek na kraju mi je postalo jasno koliko je to korisna stvar”, napominje prvi čovjek ove zagrebačke tvrtke dodavši kako je vrlo važno da tvrtka ima i osobu zaduženu samo za Future Match. Na put zbog susjeda Također, i Karlo Kosina, direktor tvrtke ABBA koja proizvodi aplikacije za bankarsko poslovanje, ne krije zadovoljstvo nastupom u Hannoveru te otkriva vrlo zanimljivu činjenicu. Naime, tijekom prošlogodišnjeg nastupa uspio je ugovoriti posao s tvrtkom iz Srbije, a ove je godine, pak, iznimno zadovoljan ostvarenim kontaktima s poslovnim subjektima iz Slovenije. “Kako bismo sklopili posao sa susje-

dima, mi napravimo tisuću kilometara”, naglašava Kosina. Inače, nastup hrvatskih tvrtki i institucija na CeBIT-u po četvrti put zajednički su organizirali Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja te Hrvatska gospodarska komora. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare hrvatski predstavnici koji su početkom ožujka izlagali na tom sajmu u Hannoveru, istaknuli su kako se među brojnim kontaktima institucija i potencijalnih ulagača te strukovnih udruženja posebice izdvaja početak suradnje s BITKOM-om, najvećim njemačkim udruženjem informatičkih tvrtki. Ta suradnja, rečeno je, u budućnosti bi mogla rezultirati aktivnijom promocijom hrvatskih tvrtki na njemačkom području.

*vijesti Smanjenje ERP tržišta Tvrtka IDC Adriatics tijekom prošlotjednog ERP Foruma 2010, susreta ponude i potražnje poslovnog softvera, predstavila je podatke o kretanju ukupnog IT i ERP (Enterprise Resource Planning) tržišta u 2009. godini. Prema preliminarnim IDC-jevim podacima, u 2009. godini ERP tržište u Hrvatskoj smanjilo se za nešto više od sedam posto u odnosu na godinu prije, a ujedno manje od prosječnog pada ukupnog domaćeg IT tržišta. Hrvatske tvrtke su u proteklih 12 godina potrošile ukupno 1,7 miljardi kuna na licencije i redovno održavanje ERP sustava. Predstavljen temelj nove generacije interneta Cisco je predstavio novu generaciju uređaja kao osnovu za razvoj interneta - Cisco CRS-3 usmjerivač. Ti su uređaji osnova interneta budućnosti zasnovanog na porastu korištenja videosadržaja, mobilnih uređaja te online servisa i usluga. Očekuje se kako će sa 12 puta većim kapacitetom prometa od najznačajnijih konkurenata, Cisco CRS-3 promijeniti online komunikaciju te pružiti odgovor na nove zahtjeve potrošača, pružatelja usluga te na snažan porast poslovne kolaboracije. Rast će računarstvo u oblaku Tijekom prošlotjednog nazi zidogađanjaa podd na nazisphe sp herre CoCovom Lotusphere ou u mes to You 2 0 1 0 , Manfred S t a d ler, stručnjak za Lotus softver za Srednju i Istočnu Europu, predstavio je najnovije tehnologije iz IBM-a koje oblikuju današnje poslovanje s posebnim naglaskom na cloud computing (računarstvo u oblaku), društvene mreže, portale i komunikaciju. Cloud bazirano računarstvo jedan je od najbrže rastućih segmenata IT tržišta, priopćeno je iz agencije Grayling.


18

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Riblje i mesne konzerve

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR TOMISLAV I VIŠESLAV ARALICA HRVATSKI RATNICI KROZ STOLJEĆA: ORUŽANE SNAGE NDH I DRUGE HRVATSKE POSTROJBE NA OSOVINSKOJ STRANI 1941. - 1945. ZNANJE

Riječ je o trećoj knjizi iz serijala koja na znanstveno-popularan način obrađuje tematiku oružanih snaga NDH i ostalih hrvatskih postrojbi koje su se tijekom Drugog svjetskog rata borile na strani Osovinskih sila. Knjiga je nastala na temelju muzejsko-arhivskog istraživanja, ali i sakupljačkog iskustva Tomislava Aralice. Tekst je popraćen s više od 300 izvornih fotografija te 50 ilustracija u boji Višeslava Aralice.

DAVID TRUEBA OTVORENO CIJELU NOĆ

SIA Kursu Zeme, Riga, Latvija, www. kursuzeme.lv. Tvrtka je proizvođač ribljih i mesnih konzervi, a svoje proizvode izvozi u Kazahstan, Ukrajinu, Bjelorusiju, SAD, Turkmenistan, Kirgistan i zemlje EU-a. Konzerve imaju rok trajanja prosječno dvije godine od dana proizvodnje te se ne moraju skladištiti u hladnjacima. SIA Kursu Zeme traži distributere za svoje proizvode. Kontakt: Linda Lejina, kursuzeme@kursuzeme.lv, +371 67 914740, +371 28 628908. Plinske svijetlozračeće grijalice

H-B Dis Ticaret Makine Sanayi Ltd., Istanbul, Turska, www.h-btrade.com. Tvrtka je proizvođač plinskih svijetlozračećih grijalica/cijevi. Grijalice mogu zagrijati unutarnje prostore velike površine kao što su skladišta, tvornice, izložbeni prostori, sportske dvorane... Kontakt: Burak Anisoglu, burak@h-btrade.com. +90 212 3478822, +90 541 6606071.

MEANDARMEDIA

U prvom Truebinu romanu brojna obitelj Belitre seli u veliku kuću u središtu Madrida. Djed Abelardo vjerski je fanatik i pjesnik koji često razgovara s Bogom; baka Alma, koja ne izlazi iz kreveta, piše pisma preminuloj prijateljici zanimajući se za život poslije smrti; otac Félix osjeća se isključeno jer mu sin Matías, koji pati od neobičnog psihičkog poremećaja, zauzme mjesto u obitelji, dok majka svesrdno brani svoje sinove bez obzira...

JOSEPH O’CONNOR ZVIJEZDA MORA FRAKTURA

Riječ je o napetom trileru i istodobno romanu o bračnoj prevari, sukobu s ocem, sukobu među klasama, incestu te bijednim ljudima koji nemaju izbora, pa su u stanju počiniti najgore zločine. Ipak, najviše od svega to je roman o strasti i ljubavi. O’Connor je oživio jedan svijet u kojem se na nekoliko desetaka metara palube ispisuje povijest Irske, Engleske, ali i SAD-a, a svi likovi nas uvlače u svoje mračne tajne i neskrivene radosti življenja.

Investiranje u proizvodnju žabljih krakova

Selo Čigoč je svjetsko stanište roda, a zbog klimatskih uvjeta pogodno je za proizvodnju žabljih krakova koji su u svijetu poznati kao gurmanski specijalitet. Tvornica bi mogla biti locirana u selu Čigoč, nedaleko od Siska (oko 30 km). Zemljište se može unajmiti ili kupiti, prema dogovoru. Potrebno ulaganje kapitala od 300.000 do 500.000 eura. Brza proizvodnja, povrat ulaganja od šest do 12 mjeseci. Za proizvodnju je dostatno sedam do 10 djelatnika: stručnjak iz područja biokemije, tehničar, tri radnika, tajnica, vozač i dostavljač te voditelj proizvodnje. Kontakt: franjo.matinovic@sk.t-com.hr, +385 44 571472, +385 92 1216204. IT usluge

501 MJESTO KOJE MORATE POSJETITI PROFIL Riječ je o drugom izdanju knjige koja potiče na otkrivanje prekrasnih mjesta, upoznavanja različitih kultura, arhitekture, običaja, načina života ljudi u svakom kutku svijeta, te predivnih krajolika. Neka mjesta, poput Kineskog zida, Taj Mahala ili Dubrovnika, poznata su u cijelom svijetu, dok će vam druga biti velika otkrića. No, svako od tog 501 mjesta odabrano je s razlogom - zbog kulturne važnosti, prelijepe prirode, znamenitih građevina ili šarma stanovnika.

ROBERTO DE MATTEI DIKTATURA RELATIVIZMA VERBUM

U ovoj knjizi de Mattei progovara o značajnim i aktualnim stvarnostima današnjice: sekularizaciji, diktaturi relativizma, relativizmu u međunarodnim institucijama, perspektivama laicizma i religije u Europi, a sve to podcrtava govorom o značenju, mjestu i ulozi kršćanske odgovornosti. Ukazujući na sve rašireniji relativizam, on želi usmjeriti pozornost na dubinu i čvrstoću kršćanskih korijena kao sigurna temelja za gradnju kako vlastite tako i zajedničke budućnosti.

SML-Net, Zagreb, www.sml.hr. Tvrtka nudi usluge održavanja i prodaje IT opreme te cjelokupnih IT sustava, kao i usluge savjetovanja. Također nudimo

usluge web hostinga i izrade web stranica. Kontakt: Luka Sarić, luka@sml.hr, +385 1 5509494. Medicinska i rehabilitacijska oprema

Meden-Inmed, Koszalin, www.meden. com.pl. Tvrtka je proizvođač visokokvalitetne medicinske i rehabilitacijske opreme zainteresirana za suradnju s hrvatskim distributerima. U njihovoj bogatoj ponudi nalaze se uređaji za hidroterapiju i SPA, kreveti za oblikovanje tijela, stolovi za masažu i ručnu terapiju, infracrvene lampe za zračenje, elektronski komunikacijski uređaji za osobe s motoričkim poremećajima, ginekološki i urološki stolovi... Kontakt: km@meden.com.pl, +48 94 3449050. Drveni namještaj

Wytwornia Mebli, Swarzedz, www. wytworniamebli.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom drvenog namještaja. Specijalizirali su se za proizvodnju kuhinjskog namještaja. Nedavno su u svoju ponudu uvrstili stolove i spavaće sobe modernih linija. Također izrađuju namještaj prema želji klijenata. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim uvoznicima i distributerima namještaja. Kontakt: Zbigniew Kucharski, wytworniamebli@wytworniamebli.pl, +48 61 8173077, +48 602 125935. Različiti proizvodi iz Makedonije

Macedonia Export, Skopje, Makedonija, www.macedonia-export.com. Tvrtka zastupa makedonske proizvođače iz različitih industrijskih grana. Asortiman proizvoda uključuje: 1. drvene stolice i stolove od visokokvalitetne bukovine više od 150 modela stolica i 50 modela stolova, 2. metalni namještaj - arhivni ormarići, police, stalci, ormarići s bravom, metalni sanduci za različite namjene, raznih oblika i dimenzija, 3. keramičko i porculansko posuđe - tanjuri, zdjele, šalice te dekorativni predmeti različitih oblika, dimenzija i namjena, 4. keramičke pločice različitih dimenzija (20 cm, 25 cm i 30 cm). Kontakt: Gina Necula, contact@macedonia-export.com, +389 23121907.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Hrana za pse

MORH nabavlja hranu za službene pse. Rok dostave ponuda je 20. travnja.

Narkotestovi

Šminka

MUP Zagreb nabavlja 565 narkotestova. Rok dostave ponuda je 22. ožujka.

Narodno pozorište Sarajevo nabavlja šminku za potrebe predstava. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Kravate i šalovi Kontejneri za sterilizaciju

KBC Split nabavlja 34 kontejnera za sterilizaciju. Rok dostave ponuda je 26. ožujka. Oprema za navigaciju

MUP Zagreb nabavlja četiri komada GPS opreme za navigaciju na helikopterima. Rok dostave ponuda je 18. ožujka.

Hrvatska pošta nabavlja kravate i šalove. Rok dostave ponuda je 29. ožujka. REGIJA Službeni psi

Granična policija Ilidža nabavlja službene pse. Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


19

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se brojni poslovni prostori Poslovni prostori u Zagrebu, Lipovečka 1, površine 173 i 253 četvorna metra, vrijednosti 1.458.549,30 kuna i 2.176.434,30 kuna, prodaju se na usmenoj javnoj dražbi koja će se održati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, Petrinjska 8, soba 92/II., 17. ožujka s početkom u 9.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Nekretnine i procjene vještaka mogu se razgledati do dana dražbe svakog radnog dana. Detalji se mogu doznati od stečajnog upravitelja Mirona Markičevića iz Zagreba, Kneza Borne 1, telefon 01/4612 689. Kupac je dužan platiti sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu od pet posto procijenjene vrijednosti za jednu ili obje nekretnine, na depozitni račun Suda broj: 2390001-1300000460, poziv na broj 05 St-90/99, i to do 15. ožujka. Dokaz o uplati treba dostaviti na spis. Sudionicima dražbe čija ponuda bude prihvaćena jamčevina će se uračunati u cijenu, a ostalima će se vratiti u roku od 15 dana od dana održavanja dražbe. Riječki Trgovački sud objavio je prodaju poslovnog prostora u Rijeci, Antuna Barca 3c i 3d. Površina prostora je 680 četvornih metara, a vrijednost 8.080.000 kuna. Pisana ponuda može se predati najkasnije 22. Razgledavaožujka. nje nekretnine moguće je obaviti samo uz prethodni dogovor na telefon 051/251 355 i 051/251

Žene: ugrožena vrsta Uroš Dujšin

U

175. Jamčevina iznosi pet posto od početne prodajne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Brodomaterijala d.d. u stečaju broj: 2488001-1100108667, otvoren kod BKS Bank d.d. Rijeka. Prodaje se po načelu “viđeno- kupljeno”, a naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Uredski prostor u Zagrebu, Jankomir, Robni terminali Zagreb, 13. etaža, I. kat, površine 31 četvorni metar, vrijednosti 409.239,67 kuna, prodaje se na javnoj dražbi koja će se održati 23. ožujka na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 40/II., u 9 sati. Dodatne obavijesti o nekretnini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na mobitel 091/5372 757. Jamčevina od pet posto prodajne cijene uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj: 2390001-1300000200 s pozivom na broj 05-0516963-09 kod Hrvatske poštanske banke. Trgovački sud u Bjelovaru objavio je prodaju poslovnog prostora u Pitomači, površine 142 četvorna metra, vrijednosti 330.000 kuna. Nekretnina u naravi pred-

stavlja poslovni prostor u poslovnoj zgradi u Pitomači, Ljudevita Gaja 34, od 68,80 četvornih metara s dvije podrumske prostorije od 36,40 četvornih metara. Otvaranje javnih ponuda održat će se 26. ožujka u 13 sati u prostorijama Prve obrtno-štedno-kreditne zadruge u stečaju, Pitomača, Gajeva 34/I., a rok za predaju ponuda je 25. ožujka. Ponude se šalju na adresu: Stečajni upravitelj Stjepan Kugler, 33000 Virovitica, Milanovac, Sv. Trojstva 93, s oznakom “ne otvaraj, ponuda za oglas”. Nekretnine i pokretnine koje su predmetom prodaje kao i dokumentacija te imovine mogu se pogledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/9698 227. Pisane ponude mogu podnijeti sve domaće i strane pravne i fizičke osobe koje temeljem važećih propisa mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama i pokretninama na teritoriju RH i koje najkasnije 23. ožujka uplate jamčevinu u visini od 10 posto početne cijene, i to posebno za svaku imovinu za koju se ponuda odnosi, na žiro-račun Prve obrtnoštedno-kreditne zadruge u stečaju, Pitomača, broj 2360000 1101875569.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

povodu 8. ožujka svoj je uvodnik londonski Economist posvetio ženama kao ugroženoj vrsti. Pri tome, da se razumijemo, nije bilo uobičajenih žalopojki o nedovoljnoj zastupljenosti žena u političkim tijelima ni o lošijim uvjetima rada i zapostavljenosti pri nagrađivanju i napredovanju. Ovdje je riječ o nečemu mnogo gorem – pravom genocidu koji se u nizu zemalja u svijetu provodi nad ženskom djecom. U mnogim siromašnijim zemljama žensko dijete znači nesreću: stoga u kineskim selima mnoge novorođene bebe ženskog spola završavaju utopljene u bunaru. Muška djeca su cijenjena jer bolje obavljaju teške poslove, mogu nasljeđivati zemlju, a prilikom sklapanja braka ne trebaju miraz. Tako je ne samo u Kini, nego i u Indiji i nizu drugih zemalja. U gradovima problem se rješava elegantnije – pobačajem. Svijet “golih grana” Za društva zemalja gdje se to događa posljedice su katastrofalne. Već sada u Kini broj neoženjenih mladića – tzv. golih grana – premašuje broj ukupne populacije mladih Amerikanaca. No problem postoji na svim kontinentima, prisutan je među bogatašima i siromasima te među pripadnicima svih vjeroispovijesti. A u svakoj zemlji neoženjeni mladi ljudi stvaraju probleme; u azijskim zemljama, gdje je obitelj s djecom temelj društvenog položaja, mladi neženje gotovo su izopćenici. Upravo njihovoj brojnosti pripisuje se rast kriminaliteta, seksualnog nasilja, pa čak i stope samouboj-

stava kod žena. Ukratko, svijetu nedostaju milijuni žena; u 1990. ugledni je indijski ekonomist Amartya Sen taj manjak procijenio na 100 milijuna duša, a sigurno je da je sada ta brojka još i veća. No u Kini i sjevernoj Indiji odnos broja muške i ženske djece iznosi 124 prema 100. Utješno je, međutim, to da su u pojedinim zemljama, primjerice u Južnoj Koreji, shvatili problem te poduzeli niz protumjera. Neprijateljstvo prema ženskoj djeci posljedica je triju fakto-

Svijetu nedostaju milijuni žena; 1990. ugledni je ekonomist Amartya Sen taj manjak procijenio na 100 milijuna duša, a sada je ta brojka još veća ra: tradicionalne preferencije koju uživaju sinovi, smanjivanja brojnosti suvremene obitelji i lake dostupnosti pobačaja. U društvima gdje je normalno imati petoro ili šestoro djece moglo se čekati da se napokon dogodi muško dijete. No što ako je, kao u Kini, dozvoljeno imati tek jedno? Fatalna kombinacija Ženska djeca su, dakle, žrtve fatalne kombinacije naslijeđenih vjerovanja,

moderne sklonosti malobrojnim obiteljima i suvremenih dijagnostičkih metoda. U Južnoj Koreji taj je trend promijenjen zahvaljujući boljem obrazovanju žena, propisa o jednakopravnosti spolova i borbi za ženska prava. No to se dogodilo kada su Korejci već postali bogati. Budu li Kina ili Indija, zemlje čiji je dohodak tek jedna četvrtina odnosno jedna desetina korejskog, čekale dok se ne obogate, proći će niz generacija; zato bi političari trebali pokrenuti akcije za promjenu stanja, što je, uostalom, u njihovu interesu.

Kina bi trebala napustiti politiku “jednog djeteta”, a tamošnji bi političari trebali zaboraviti strah od rasta stanovništva. Kineski je predsjednik Hu Jintao izjavio kako je njegovo najvažnije načelo stvaranje “harmoničnog društva”. No to je nemoguće postići ako demografska politika uzrokuje tako drastične debalanse spolova. Zato bi u svim zemljama trebalo uznastojati da se poveća “vrijednost” djevojaka. To se može postići poboljšanjem njihovog obrazovanja, napuštanjem običaja prema kojima one ne mogu nasljeđivati imovinu i omogućiti im zapošljavanje u svim strukama u kojima mogu uspješno djelovati. Mao Zedong je rekao: “Žene drže polovinu neba”; upravo zato treba učiniti sve da se ta ugrožena polovina neba ne uruši.


20 SVIJET FINANCIJA

( 37,6 mlrd kn kunski depoziti u siječnju

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 136,4 mlrd kn razina deviznih depozita

ANALITIČARI RBA

Pad kunskih, povećanje deviznih depozita Kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3, a trgovačkih društava čak 40,6 posto. Devizna štednja stanovništva povećala se za 13,3, a trgovačkih društava za 12,9 posto

P

rema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) potkraj siječnja iznosili su 207,3 milijarde kuna što je 800,6 milijuna kuna ili 0,4 posto više nego potkraj lanjskoga prosinca. Deprecijacija kune u odnosu na euro od 0,09 posto na mjesečnoj razini nije imala veći utjecaj na mjesečni rast kunskog izraza ukupnih depozita. Na godišnjoj razini, ukupni su depoziti porasli 4,5 milijardi kuna (2,2 posto). Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u siječnju 2009. vrijednost ukupnih depozita spustila na 202,7 milijardi kuna. Iznos štednih i oročenih depozita u

što je na godišnjoj razini 1,16 posto više, ističu analitičari RBA, dodajući kako je na mjesečnoj razini drugi mjesec za redom ostvaren rast. I dok je u prethodnim mjesecima smanjenje depozita po viđenju na tekućim i žiro-računima ukazivalo na smanjenu likvidnost u gospodarstvu, njihov rast u siječnju ne upućuje na značajnije poboljšanje likvidnosti. Naime, siječanjski rast je ponajprije siječnju je drugi mjesec za redom zabilježio pad na mjesečnoj razini, i to od 605,7 milijuna kuna ili 2,4 posto. Padu je pridonio u potpunosti pad kunskih depozita koji su potkraj siječnja iznosili 37,6 milijardi kuna, što je najniža razina od lipnja 2006. Devizni štedni i oročeni depoziti nasta-

vili su rasti te su krajem siječnja dosegli rekordnu razinu od 136,4 milijarde kuna (što je 14,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine). Ne očekuje se znatniji rast depozita S obzirom na to da devizna štednja i dalje raste dok kunska pada, mo-

žemo reći da se i u 2010. nastavio proces supstitucije kunskih depozita deviznima. Nakon što je više od godinu dana bilježio godišnje stope pada, u siječnju je depozitni novac konačno porastao na godišnjoj razini. Tako je potkraj siječnja depozitni novac kod banaka iznosio 33,3 milijarde kuna,

Potkraj siječnja depozitni novac kod banaka iznosio je 33,3 milijarde kuna posljedica baznog učinka s obzirom na to da je u siječnju prošle godine godišnji pad depozitnog novca iznosio 10,9 po-

sto. Promatrano po sektorima, u odnosu na siječanj 2009. i trgovačka društva i stanovništvo nastavljaju smanjivati štedne i oročene kunske depozite, a povećavaju devizne. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3 posto, a trgovačkih društava čak 40,6 posto. Devizna štednja stanovništva povećala se u odnosu na siječanj 2009. za 13,3 posto, a trgovačkih društava 12,9 posto. U 2010. godini ne očekujemo znatniji rast depozita s obzirom na to da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

DUN&BRADSTREET

Hrvatski izazov: borba protiv recesije Stalni deficit koji ima Hrvatska za makroekonomsku je stabilnost jedan od najvećih rizika jer se uvijek postavlja pitanje kako će se on financirati

U

i z d a n j u Dun&Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu D&B dodijelila je Hrvatskoj i dalje rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopćila je bonitetna tvrtka BonLine. Inače, rejting se promijenio u čak 11 zemalja: Alžiru, Kolumbiji, Hondurasu, Iranu, Jamajci, Južnoj Koreji, Nigeriji, Španjol-

skoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu te Srbiji. U regiji i dalje najviši rejting ima Slove-

Vladini poticaji za potrošnju bit će ograničeni zbog želje da fiskalni deficit bude ispod tri posto BDP-a nija (DB2c), a slijede je Mađarska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d)

i BiH (DB6a). Prema D&B-jevim podacima, 23,5 posto plaćanja hrvatskih tvrtki stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova, 65 posto plaćanja obavljeno je u dogovorenom roku, dok je 8,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. Više od 120 dana kasni 2,2 posto plaćanja. D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje s hrvatskim tvrtkama osiguraju akreditivom. Zbog kreditne

krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov hrvatskim tvrtkama. Oporavak tvrtki izvoznika D&B predviđa kako hrvatsku vladu očekuje izazovno razdoblje u borbi protiv globalne recesije koja je utjecala na pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009. godini, te koja će i dalje utjecati na rast BDP-a u iduće dvije godine.

U međuvremenu, oporavak Hrvatske kočit će i dalje vrlo spor ekonomski rast u eurozoni. Domaća potražnja će također biti oslabljena, dok je potrošnja kućanstava smanjena zbog slabijeg rasta plaća, visoke nezaposlenosti, većih poreza te strožih kreditnih uvjeta. Poduzeća će također trošiti manje zbog limitiranog zaduživanja kod banaka, dok tvrtke izvoznici mogu očekivati oporavak zbog poveća-

ne svjetske trgovine u 2010. i 2011., predviđa D&B. Vladini poticaji za potrošnju bit će ograničeni zbog želje da se fiskalni deficit vrati ispod tri posto BDP-a. Za makroekonomsku stabilnost, stalni deficit koji ima Hrvatska jedan je od najvećih rizika jer se uvijek postavlja pitanje kako će se on financirati. (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

( 10% veći

plasmani velikim tvrtkama

( oko 2% veći plasmani stanovništvu

*vijesti Stambeni krediti u HPB-u bez jamaca

PODUZETNICI I BANKE

Mali su rizičniji, ali na njima je budućnost Bankari ove godine očekuju rast plasmana malim i srednjim poduzetnicima od 12 posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatski financijski sustav uzorno je stabilan, ali poduzetnici, posebno mali i srednji, ne vide od toga neke velike koristi. Činjenica je da su se u prošloj godini, posebno u njenu prvom dijelu, poslovne banke u Hrvatskoj više brinule za financijske potrebe države nego za poduzetnike. To bi se, međutim, trebalo u ovoj godini bitno promijeniti, barem prema rezultatima ankete provedene među osam hrvatskih banaka. Kako stoji u analizi koju je na okruglom stolu Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca predstavio Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika, bankari u ovoj godini očekuju rast plasmana malim i srednjim poduzetnicima za najmanje 12 posto, velikim tvrtkama oko 10 posto, a plasmana stanovništvu za manje od dva posto. To je, začudo, posve suprotno procjeni samih bankara kad je riječ o lošim plasmanima jer ih je lani upravo među malim po-

duzetnicima bilo čak 12 posto, što je dvostruko više nego u 2008. Istina, rast loših plasmana među velikima je bio trostruki, ali je još uvijek upola niži od malih i srednjih, dok su plasmani stanovništvu bili i ostali najsigurniji. Niska produktivnost, visoka dobit Sektor malih i srednjih poduzetnika i inače je vrlo šarolik, sastoji se od obrt-

Iako su mala i srednja poduzeća vrlo važna ne treba ih idealizirati ali ni zanemarivati nika, trgovačkih društava i obiteljskih gospodarstava, koje zakoni sada različito tretiraju, a trebali bi jednako, prema mišljenju predsjednika HUP-a Damira Kuštraka. Iako su mala i srednja poduzeća nesumnjivo vrlo važna – zapošljavaju barem dvije trećine ukupnog broja radnika i ostvaruju 55 posto bruto dobiti – ne treba ih idealizirati ali ni zanemarivati, mišljenja je Šonje. Riječ je o poduzetnicima koji ostvaruju nisku

Mala produktivnost: poslovni prihod po zaposlenom 180.000 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0

produktivnost po zaposlenome (četiri puta nižu od velikih poduzeća), ali imaju visok udjel u porezu na dobit, što ih čini posebno važnima za državni proračun. Iz perspektive banaka, međutim, mali i srednji poduzetnici nužno su rizičniji od velikih jer imaju slabiji novčani tok i često su vezani za samo jednog ili dva kupca. Ako im ti kupci ne plate na vrijeme, oni ne mogu platiti obveze banci, a ona mora pribjeći naplati kroz hipoteku. Takva naplata potraživanja povlači i sudsku deložaciju, što, prema riječima predsjednika Uprave Karlovačke banke Sandija Šole, zna trajati i čitavo desetljeće. Potraživanja koja nisu

naplaćena u roku od 180 dana banka mora knjižiti kao gubitak, a ako se gubici nagomilaju, mora povećati temeljni kapital, što je u vremenu recesije teže nego ikada. Loša financijska izvješća Dodatni su problem za bankare, pojašnjava Šola, i često loše napravljena financijska izvješća malih poduzetnika, što je posljedica ne samo slabe edukacije, nego i niske stručne razine mnogih računovodstvenih servisa, upozorava Tihana Kraljić, ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva. Šola i Kraljić zato se zalažu za pojačanu edu-

Važnost za dobit i plaćene poreze na dobit: udjeli u ukupnoj dobiti i plaćenom porezu na dobit 60% 50% 40% 30% 20% 10%

Mali Izvor: HUB

Srednje veliki

Veliki

0%

Mali Udjel u dobiti

Srednje veliki Udjel u porezu na dobit

Veliki

kaciju malih poduzetnika, dok Šonje predlaže smanjenje troškova otvaranja ali i zatvaranja tvrtke, te nižu stopu poreza na dobit za male i srednje poduzetnike. Uz to, prema Šonji, trebalo bi s najviših razina vlasti proglasiti nultu stopu tolerancije za neplaćanje, slično proklamiranoj nultoj stopi za korupciju. Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić pridodaje i zahtjev da se država obračuna s onim što on naziva prikrivenim bankarstvom, poslovanjem s tuđim novcem. “Ako veliki imaju novca na računu a ne plaćaju malima, to nije nelikvidnost, to je razbojništvo’’, kaže Lovrić. Suzbijanju tog razbojništva trebao bi pomoći zakon o prisilnoj naplati, koji se izrađuje u Ministarstvu financija, otkrio je Damir Kaufman, ravnatelj Uprave za financijski sustav u Ministarstvu financija. Ali to nije dovoljno. Potrebno je razbiti i lošu percepciju koja vlada u društvu, a to nije pitanje samo države, poručuje Kaufman, nego i medija.

Hrvatska poštanska banka od 15. ožujka ima nove uvjete za odobravanje stambenih kredita. Novim klijentima na raspolaganju su četiri različita modela kombinacije instrumenata osiguranja, koji mogu zamijeniti jamce. Mogu koristiti namjenski depozit, policu životnog osiguranja ili udjele u fondovima HPB Investa. Uz mogućnost odabira željenih instrumenata osiguranja klijenti mogu ostvariti i nižu naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, što ovisi o korištenju ostalih proizvoda iz ponude Banke. Kamatna stopa na stambeni kredit ovisi o namjeni za koju se kredit koristi, a najniža iznosi 6,99 posto (EKS od 7,41 posto). Vabini krediti za ludbreške poduzetnike

Grad Ludbreg i Vaba banka potpisali su sporazum o kreditiranju poduzetnika s tog područja, za što je Vaba osigurala 2,5 milijuna kuna. Krediti će se odobravati u iznosu od minimalno 5000 eura, dok maksimalni iznos nije određen, a ovisit će o kvaliteti poduzetničkog projekta. Korisnici kredita mogu biti mala i srednja trgovačka društva, obrti, zadruge, ustanove, fizičke osobe u slobodnim zanimanjima te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Grad Ludbreg subvencionira kamatnu stopu u visini od jedan posto godišnje za uslužne i slične djelatnosti, a dva posto godišnje za proizvodne djelatnosti.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3518, 15. ožujka 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Povoljna kamata za kratkoročne pozajmice Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

N

akon burnog prethodnog razdoblja u kojem je novčano tržište živnulo zbog intenzivnijeg zaduživanja državnog proračuna, prošli je tjedan bio mirniji iako je sredinom tjedna bila smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve. Kako je u srijedu bio kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve i početak novoga, dan ranije ponuda novca bila je iznad potražnje, a već od srijede odnos ponude i potražnje se promijenio budući da je potražnja za novcem počela rasti. Unatoč novom trendu, visi-

Ponuda

Potražnja

Promet

u%

700 600

08.03.’10. - 12.03.’09.

01.03.’10. - 05.05.’09.

1,40

500

1,00

400 300 200

0,40

100

0

0

08.03.2010.

09.03.2010.

10.03.2010.

na kamatne stope po kojoj sudionici trguju nije se mijenjala. Dio sudionika i dalje svoje dnevne viškove deponira u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Ministarstvo financija u utorak je održa-

11.03.2010.

12.03.2010.

ponedjeljak

utorak

iznos emisije bio 679 milijuna kuna. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 157 milijuna kuna uz kamatnu stopu od dva posto, na 182 dana upisano je 125 milijuna kuna po kamatnoj stopi od tri posto te na 364 dana 397 milijuna kuna uz kamatnu

lo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama bila je posebno uspješna jer je ponovno pokazan veliki interes sudionika. Ponuđeno je 2,083 milijarde kuna, a planirani iznos bio je 550 milijuna kuna. Ostvareni

srijeda

četvrtak

petak

stopu od 3,5 posto. Prinosi na dospijeće od 91 i 182 dana su pali, dok je prinos na 364 dana ostao nepromijenjen. Za upis trezorskih zapisa u eurima pokazan je nešto manji interes. Od planiranog izdanja od 20 milijuna eura ostvareni iznos emi-

sije bio je pet milijuna eura, po kamatnoj stopi od 3,34 posto. Zaključak je da država u sadašnjim okolnostima i dalje može računati na povoljno kratkoročno zaduživanje na domaćem financijskom tržištu. U skladu s očekivanjem, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve promijenjen je odnos ponude i potražnje novca. Unatoč rastu potražnje, kamatna stopa na kratkoročne pozajmice ostala je niska zahvaljujući vrlo dobroj likvidnosti sudionika. Stoga ni u idućem razdoblju ne očekujemo rast kamatne stope.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna neznatno ojačala samo prema dolaru

Mirex i dalje raste

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je proteklog tjedna ojačala samo prema američkom dolaru valuta

(0,97 posto), dok je prema euru i švicarskom franku oslabjela za neznatnih 0,05 i 0,33 posto. Srednji tečaj EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.28

4,673018

kanadski dolar

USD

5.35

CHF

4.99

7.27

5.33

4.98

7.26

5.31

4.97

7.25

5.29

4.96

7.24

5.27

4.95

7.23

5.25

4.94

4,917705

JPY

japanski jen (100)

5,702691

CHF

švicarski franak

4,957850

GBP

britanska funta

8,368399

USD

američki dolar

5,150558

EUR

euro

7,288039

Izvor: HNB

dolara potkraj tjedna iznosio je 5,270330 kuna, eura 7,265677, a švicarskog franka 4,980243 kune.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Bankarski sektor predvodi rast dionice bankarskog sektora u prošli su četvrtak donijele živost na svim burzama, a posebno na Wall Streetu gdje je in11000

5800

FTSE 100

deks S&P 500 dosegnuo najvišu razinu u zadnjih 17 mjeseci (1.150 bodova). Jednako su reagirali i ula2500

Dow Jones

NASDAQ

5640

10800

2400

5480

10600

2300

5320

10400

2200

5160

10200

2100

5000

10000 8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

5000

2000 8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

CAC40

8.3.

DAX 6200

11100

4000

6000

10800

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

10.3.

11.3.

12.3.

10.3.

11.3.

12.3.

NIKKEI 225

4500

2500

9.3.

11400

6400

9900 8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

8.3.

9.3.

gači na europskim burzama, koje je dodatno ohrabrila vijest o rastu industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za 1,4 posto. To je najveći rast proizvodnje od travnja 2008. godine. Indeksi svih burzi bili su u plusu i u petak, a na tjednoj razini najviše su porasli tehnološki Nasdaq (1,61 posto) te indeks Tokijske burze Nikkei - 1,56 posto. Ostali su indeksi imali tjedni rast od 0,56 (Dow Jones) do 1,35 posto (frankfurtski DAX).

što je za 0,80 posto više nego tjedan ranije. To je značajno više od porasta pretprošlog tjedna, kada je vrijednost Mirexa rasla samo 0,06 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

150

148

148

146

146

144

144

primjena od 13. ožujka 2010. 9.3.

Nakon što se shvatilo da najavljena reforma američkog bankarskog sustava neće biti tako drastična kao što se očekivalo,

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 148,2477 bodova,

142 12.2.

23.2.

3.3.

11.3.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.03.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske 2.20. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 2.21. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 2.22. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

148,0290 152,3524 141,2468 150,5808 148,2477 155,7420 178,8743 116,2662 128,0641 124,0941 148,3661 166,0093 162,3181 173,5298 125,9908 101,6752 111,2171 145,6513 104,8745 113,7249 152,4520 135,2075 102,4909 119,1180 109,1313 111,9761

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3518, 15. ožujka 2010.

BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 496,174 milijuna kuna

Ingra - dobitnik tjedna je porast od 15,08 posto. Indeks Crobex porastao je za 1,56 posto, a Crobex 10 za 1,86 posto. Šest dionica od 10 najtrgovanijih imalo je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna iznosio 114,692 milijuna kuna, što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris d.d.(povlaštena) Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. Ina d.d. Ingra d.d. Zagrebačka banka d.d. Belišće d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 114.692.055,24 kn

tjedna promjena 2,71% -1,93% 1,45% 4,74% -0,20% 2,04% -0,83% 5,05% -1,15% 3,09%

zadnja cijena 319,00 2.491,00 1.504,99 287,00 1.010,00 349,99 1.800,00 39,50 257,00 566,99

promet 38.400.065,71 8.269.693,06 7.000.200,25 5.129.160,16 4.528.371,93 3.889.335,44 3.565.870,70 2.611.073,97 2.341.258,62 2.175.877,91

HT-a kojom je ostvareno 38,40 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 319 kuna. Dobitnik tjedna je dionica Ingre koja je porasla za 10 dionica s najvećim rastom cijene Olympia Vodice d.d. SN holding d.d. Apartmani Medena d.d. Bilokalnik d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Pismorad d.d. Elektropromet d.d. Đakovština d.d. Magma d.d. Koka d.d.

tjedna promjena 90,48% 22,69% 20,02% 19,34% 17,54% 17,53% 16,80% 12,45% 11,80% 11,11%

zadnja cijena 120,00 123,00 60,02 178,98 2.010,00 380,00 58,40 16,98 55,90 300,00

promet 17.040,00 952.329,99 1.800,60 93.538,80 1.795.350,95 1.520,00 12.238,10 458.654,09 73.375,91 132.000,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 2.171,31 1.161,89 96,86

5,05 posto te je tjedan završila na 39,50 kuna uz promet od 2,611 milijuna kuna. Najveći gubitnik je 10 dionica s najvećim padom cijene Istra d.d. Vupik d.d. TLM d.d. Hoteli Zadar d.d. Nava banka d.d. Hotel Dubrovnik d.d. Chromos agro d.d. HG Spot d.d. Zvečevo d.d. Prehrambeno industrijski kombinat d.d.

tjedna promjena +1,56% +1,86% -0,10%

dionica Instituta IGH koja je pala za 1,93 posto te je trgovanje završila na 2491 kuni.

tjedna promjena -69,92% -37,55% -33,33% -28,24% -24,99% -21,56% -19,55% -14,94% -13,03% -13,00%

zadnja cijena 500,00 90,55 30,00 122,00 60,01 400,02 354,00 37,00 111,11 174,01

promet 10.000,00 27.187,95 990,00 7.564,00 23.903,40 57.602,88 3.540,05 624.568,02 6.777,71 24.187,39

*vijesti

Samo 13 fondova bez porasta udjela Iza nas je odličan tjedan u kojem su 82 fonda od ukupno 95 ostvarila porast vrijednosti udjela. Odlične rezultate imali su dionički fondovi MP-Bric HR (porast od 3,25 posto) i NFD Bric s porastom od 2,92 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond Erste Total East koji je pao za 0,96 po-

sto, a slijedi ga HPB Dionički s padom od 0,80 posto. Najuspješniji mješoviti fond protekloga tjedna je Allianz Portfolio koji je porastao za 2,70 posto, dok je na drugom mjestu Raiffeisen Balanced s porastom od 1,46 posto. Najveći pad zabilježio je HPB Dynamic kojem je vrijednost sma-

njena za 0,85 posto, a iza njega je Interinvest Balanced s padom od 0,45 posto. Svih 10 obvezničkih fondova imalo je porast vrijednosti, najviše PBZ Bond kojem je vrijednost uvećana za 1,70 posto, dok je kod novčanih fondova najviše porastao Allianz Cash (0,32 posto). (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Valuta

od 4.3. do 11.3. 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15,6704 51,6924 10,6671 8,4950 127,6900 99,6800 102,7700 86,0820 169,3018 66,9600 85,5700 90,8448 94,0500 96,2895 97,2700 64,6966 43,4320 28,3084 72,6600 55,6490 62,7500 5909,4000 85,7038 69,4469 33,1400 50,3893 6,3816 58,3200 84,1061 58,3659 402,6170 350,4482 89,7219 86,3000 284,9068 73,9900 122,9180 121,9603 105,2794 100,8010

1,27 -0,08 0,83 1,34 1,43 2,28 1,40 -0,15 0,44 0,80 0,73 -0,80 0,56 2,37 0,75 1,41 1,81 2,92 2,06 1,18 1,32 0,44 1,81 0,30 -0,96 0,22 1,70 2,37 2,64 1,70 0,89 3,25 1,45 0,82 2,17 1,62 2,76 2,20 1,07 1,76

kn € kn € € kn kn

12,1643 68,5554 41,7271 10,7167 10,6989 100,9657 9,9896

1,78 0,28 0,68 0,76 0,78 1,12 -0,05

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10 KD Energija

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Naziv(fond) Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn €

119,9500 140,4600 103,0200 9,9288 130,4064 154,3300 188,2772 68,7398 105,5715 114,4328 8,2666 146,3577 81,4365 50,7960 59,9700 6,0432 71,2467 107,7462 100,8500

*Tjedna promjena [%] 0,82 0,88 0,53 0,99 -0,14 1,46 -0,26 0,66 -0,42 -0,12 1,06 0,30 0,78 -0,85 -0,35 1,14 0,13 2,70 N/A

€ € € € € € € kn € €

155,2300 13,0101 135,1807 11,0021 166,6900 125,3900 124,3600 152,0900 121,3532 124,3553

0,92 0,07 0,37 1,02 1,46 1,70 0,97 1,01 0,75 0,53

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

129,8500 160,0457 137,4911 122,6900 137,8719 141,0000 135,5186 134,8200 136,0118 131,9839 122,7300 128,9062 120,0652 114,1266 11,0479 105,8565 10,4147 100,8603 102,5300

0,08 0,05 0,20 0,25 0,30 0,13 0,02 0,10 0,21 0,07 0,09 0,13 0,03 0,06 0,18 0,32 0,17 -0,06 0,11

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Osječka pivovara: šteta od štrajka 6,6 milijuna kuna Zbog štrajka u koji je stupio dio zaposlenika Osječke pivovare 24. veljače nakon neprihvaćanja uvjeta kolektivnog ugovora koji su potpisali zaposlenici Pivovare udruženi u PPDIV, Pivovara je pretrpjela velike gubitke. Kako se navodi u priopćenju iz te pivovare, Uprava je na konferenciji za novinare iznijela podatak da je šteta od ugovorene ali zbog štrajka neisporučene robe – pet milijuna kuna, a šteta zbog obustave proizvodnje višestruko veća. Marketinška šteta je, pak, procijenjena na 1,6 milijuna kuna. Hoteli Baška Voda: gubitak manji za 45 posto Prema podacima koje je objavila Zagrebačka burza, Hoteli Baška Voda prošlu su godinu završili s gubitkom nešto većim od šest milijuna kuna, a što je za 45 posto manje od gubitka iz 2008. godine. S obzirom na postojeću situaciju u gospodarstvu, predsjednik Uprave Jakša Medić ocijenio je poslovanje u prošloj godini – zadovoljavajućim.

U siječnju lošiji turistički rezultati

U siječnju je, u odnosu na isti mjesec lani, ukupni broj noćenja turista bio manji za 16,4 posto. Noćenja domaćih turista manja su za 9,9 posto, a stranih za 24 posto. Najviše stranih noćenja ostvarili su turisti iz Italije (22,2 posto), potom iz Bosne i Hercegovine (12,7 posto), Njemačke (devet posto), Slovenije (7,8 posto), Austrije (7,4 posto), Ujedinjene Kraljevine (4,6 posto) te Srbije (4,3 posto), dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 32 posto noćenja. Proizvođačke cijene više za 2,7 posto U veljači su, u odnosu na mjesec ranije, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima pale za 0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene su u usporedbi s prosincem 2009. više za 1,2, a u usporedbi s istim mjesecom lani - za 2,7 posto. Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da je na rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini utjecao rast cijena energije koje su u veljači ove godine u odnosu na veljaču prošle godine više za 12,6 posto.



e-pv 3618