Page 1

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

[broj 4011]

[posebno izdanje]

Poslovna očekivanja

Gospodarstvenici realniji i očekuju snažnije mjere

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

433 tvrtke koje su sudjelovale u anketi pravi su barometar poslovne klime u nas

Gotovo 200 vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki piše o poslovnim očekivanjima


PRIVREDNI VJESNIK

PVinternational

pv multimedija

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

Web, društvene mreže www.privredni.hr

Kreativna grafička i dizajn rješenja za uspješno poslovanje

Magazin o poslovnom životnom stilu

Moda, ljepota, stil, stav

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

POSLOVNA OCEKIVANJA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Barometar gospodarstva

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

pv+ pv

Zeleno je – IN

pv plus

Biblioteka Privrednog vjesnika

Regionalni poslovni klub

pv digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

Uvijek uz gospodarstvo privredni vjesnik Privredni vjesnik d.o.o. A Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska W www.privredni.hr E redakcija@privredni.hr utemeljen 1953.


SADRŽAJ

Uvodni dio 22 Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

24 Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

25 Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Gospodarstvenici kažu... 27 Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Koprivnica 28 Branko Roglić, vlasnik Orbica, Zagreb 28 Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska, Zadar 29 Anđelko Leko, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb, Zagreb 30 Marinko Došen, predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik, Solin 30 Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, Zagreb 31 Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria, Zagreb 32 Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, Zagreb 33 Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta, Zagreb 33 Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka, Zagreb 34 Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, Zagreb 36 Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka, Zagreb 37 Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Rivijere 38 Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor tvrtke Krauthaker, Kutjevo 38 Berislav Sokač, vlasnik i direktor Run Croatije, Zagreb 39 Ilija Tokić, vlasnik i predsjednik NO-a tvrtke Tokić, Sesvete 39 Nikolina Babić, direktorica tvrtke Pana, Čakovec 40 Damir Petričević, predsjednik Uprave Petričević Grupe, Osijek 41 Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra i vlasnica i direktorica tvrtke Expert Product, Zaprešić 41 Milivoj Dragošević, vlasnik i direktor Purexa, Hrvace 42 Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara, Šibenik 42 Ivo Šegović, vlasnik tvrtke Edivo, Janjina 43 Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel Gomilica

4

43 Katica Hauptfeld, vlasnica Katarina Linea, Opatija 44 Vlatka Smolčić Hokman, direktorica marketinga i prodaje Oniks marketinga, Zagreb 44 Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, Postira 45 Klaudija Karabuva Vidas, članica Uprave OTP Leasinga, Zagreb 45 Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka, Rijeka 46 Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske (KUH) 46 Anamarija Cicarelli, vlasnica i direktorica Interliga, Split 47 Selma Smajić, vlasnica i direktorica poduzeća Ures, Umag 47 Anđelka Strajher, predsjednica Uprave tvrtke Megatrend poslovna rješenja, Odra 48 Boro Vujović, vlasnik tvrtke Opereta, Zagreb 48 Marija Hell, vlasnica i direktorica Hotela Pašike, Trogir 49 Jozo Rabušić, upravitelj PZ Putnikovići, Putnikovići 49 Ivan Šarić, vlasnik i direktor tvrtke Nichi, Solin 50 Matija Zeman, direktor tvrtke Comminus, Zagreb 50 Teo Petričević, direktor Capaxa, Šibenik 51 Radoslav Županović, vlasnik OPG-a Županović, Kruševo 51 Diana Rubić, direktorica Marvie Hotela & Healtha, Split 52 Mihaela Balić, vlasnica tvrtke Bomis, Split 52 Marinko Biškić, vlasnik i direktor tvrtke Luxor, Solin 53 Boris Šuljić, vlasnik i direktor tvrtke Cissa, Novalja 53 Ante Jurišić, predsjednik Uprave tvrtke Sedam IT, Zagreb 54 Sunčana Seletković, direktorica i vlasnica tvrtke Salus Samobor, Samobor 54 Marija Žuvela, voditeljica prodaje tvrtke Fanito, Vela Luka 55 Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK

55 Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije, Split 56 Igor Milas, direktor tvrtke Ribola, Kaštel Lukšić 56 Mirna Lončar Stražičić, regionalna direktorica Mytha Hotel Anthology i generalna direktorica hotela Villa Dubrovnik, Dubrovnik 57 Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj, Zagreb 57 Mato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje 58 Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P., Lučko 59 Zoran Kežman, predsjednik Uprave Optima Telekoma, Zagreb 59 Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Zagreb 60 Igor Vukmirović, direktor i suvlasnik tvrtke Neoinfo, Zagreb 60 Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku 61 Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere, Poreč 61 Vladimir Mesarić, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda, Čakovec 62 Nikola Serdar, vlasnik i direktor Nimco Brands & Liquersa, Bestovje 62 Josip Grilec, direktor Stražaplastike, Hum na Sutli 62 Željko Horvat, komercijalni direktor Tehnixa, Donji Kraljevec 63 Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, Zagreb 64 Ivana Burazin, direktorica tvrtke Promo Event, Split 64 Ivan Damjanić, vlasnik i direktor tvrtke Damjanić vina, Fuškulin 65 Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, Zagreb 65 Ana Perišin Stipoljev, vlasnica Korasa, Kaštel Kambelovac 66 Hrvoje Išek, predsjednik Uprave Combisa, Zagreb 66 Matko Maravić, predsjednik Uprave tvrtke Interkapital vrijednosni papiri 67 Mladen Tabak, direktor Verso Altima Grupe, Zagreb

67 Andro Tomić, vlasnik Bastijane, Jelsa 68 Tonči Peović, predsjednik Uprave Zračne luke Brač 69 Alma Harašić Bremec, voditeljica akademije Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija, Split 69 Velimir Vilović, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska, Kaštel Sućurac 70 Danijela Balikić, vlasnica i direktorica tvrtke Orange & Green, Marijanci 70 Tomislav Šuta, direktor Regionalnog centra čistog okoliša, Split 71 Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta, Zagreb 72 Jasminka Biliškov, vlasnica i direktorica tvrtke Biliskov Real Estate Ltd., Kaštel Stari 72 Ivan Paić, generalni direktor Schneider Electrica, Zagreb 73 Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, Zagreb 73 Ante Parčina, vlasnik Parchy Computersa, Kaštel Stari 74 Matej Đorđević, vlasnik i direktor Termoplasta, Sveta Nedelja 74 Vedran Jung, COO i IT menadžer tvrtke Jung Sky, Zagreb 75 Miljenko Jakopović, direktor DiMerosa, Zagreb 75 Plamenko Barišić, predsjednik Uprave tvrtke King ICT, Buzin 76 Zvonimir Akrap, zamjenik predsjednika Uprave Splitske banke, Split 76 Darko Paviša, direktor tvrtke Rasco, Kalinovac 77 Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita, Osijek 77 Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Zagreb 78 Davor Sabolić, direktor Čateksa, Čakovec 78 Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije 79 Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, Koprivnica 79 Boško Gvero, vlasnik OPG-a Gvero, Klisa 80 Ante Duvnjak, vlasnik i direktor tvrtke Vodice, Vodice 80 Ljubo Puđa, suvlasnik i direktor tvrtke Puđa, Čaporice 81 Darko Crha, suvlasnik i direktor Data Linka, Bjelovar 81 Raoul Cvečić Bole, direktor tvrtke Energy pellets, Delnice 82 Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska, Zagreb 83 Davor Hauptman, vlasnik Kreiranja, Split 83 Davor Bošnjaković, direktor Belja, Darda 84 Ivica Radović, upravitelj PZ Potomje, Potomje 84 Olga Danyliuk, glavna direktorica poduzeća GEFCO u Sloveniji i Hrvatskoj 85 Željko Goja, predsjednik NO-a tvrtke HSTEC, Zadar


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

06 Uvodnik glavnog urednika 08 Analiza Poslovnih očekivanja 2017. 1 8 Kako poslovati u Hrvatskoj?

86 Darija Kuljić, direktorica Ikee Zagreb 86 Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, Zagreb 87 Sonja Popović, direktorica tvrtke SAP, Zagreb 87 Goran Kalanj, direktor tvrtke Serengeti, Zagreb 88 Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Požega 89 Damir Skender, predsjednik Uprave tvrtke Saponia, Osijek 89 Slobodan Mihalj, direktor tvrtke Hemco, Đakovo 90 Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, Omiš 90 Darko Pappo, član Uprave DIV Grupe, Samobor 91 Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split, Split 91 Tomislav Odžaković, vlasnik i direktor tvrtke TIM, Nadin 92 Tomislav Bronzin, direktor Citusa, Zagreb 93 Mihael Idžaković, predstavnik Uprave Arena Hospitality Groupa, Pula 93 Vlado Mandić, član Upravnog odbora EVN Croatia, Zadar 94 Zvonko Čubrić, suvlasnik tvrtke Hoću knjigu, Zagreb 94 Boris Lešić, direktor Studija Conex 95 Nataša Trslić Štambak, regionalna direktorica Graylinga za Jugoistočnu Europu 95 Petar Rakošević, OPG Rakošević, Virovitica 96 Ferdo Hitrec, direktor i vlasnik tvrtke Sport Tours, Rijeka 96 Pavel Pavliček, direktor McDonald’sa Hrvatska 97 Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo, Kneževi Vinogradi 98 Boris Vukušić, vlasnik i direktor tvrtke Bimex prom, Zagreb 98 Dražen Ivezić, direktor Dilja, Vinkovci 99 Šime Gligora, direktor Sirane Gligora, Kolan 99 Nikola Oršanić, partner Expense Reduction Analystsa i predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK 100 Boris Močinić, direktor tvrtke Zdravi i vitki, Zagreb 100 John Karavanich, predsjednik Uprave Tankerske Next Generation, Zadar 101 Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, Pula 101 Saša Salamon, direktor Code Consultinga, Vukovar 102 Mario Mareković, direktor tvrtke Dam, Lozan 102 Iva Pripuz Špekuljuk, članica Uprave C.I.O.S. Grupe, Zagreb 104 Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije, Osijek 104 Elizabeta Planinić, vlasnica tvrtki Putuj bolje i Čuvar sjećanja 105 Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 Grupe

105 Irena Jelić, vlasnica Copywritinga, Zagreb 106 Mate Vukušić, Tvornica octa Virovitica 106 Ljerka Bičak Dragija, vlasnica obrta Licitari Bičak, Bedenica 107 Denis Frković, direktor Nervusa, Virovitica 107 Tatjana Skoko, direktorica Microsofta za Hrvatsku, Zagreb 108 Kemal Lojo, zastupnik za Hrvatsku i BiH tvrtke Danfoss 108 Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli, Dugopolje 109 Domagoj Nobilo, direktor Mediterre Nature, Zagreb 109 Dalibor Fofonjka, vlasnik i direktor Phoenixa, Orahovica 110 Luka Vrga, direktor prodaje i marketinga Feravina, Feričanci 110 Lara Liović, udruga Čepinski kupus, Čepin 110 Marián Šefčovič, predsjednik Uprave Radenske 111 Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, Zagreb 112 Dinko Čondić, predsjednik Uprave Ivicom Consultinga, Zagreb 112 Željko Mažuran, direktor tvrtke Kordun, Karlovac 113 Danijel Koletić, CEO Apriori Worlda, Zagreb 114 Josip Matusinović, predsjednik Uprave Phoenix Farmacije, Zagreb 114 Tihana Dečak, direktorica tvrtke Srna, Virovitica 115 Bernarda Renata Marević, direktorica Marine Punat, Punat 115 Željko Palković, direktor tvrtke Palković, Virovitica 116 Sanja Dajak Matanović, vlasnica Kredence zdravlja, Zagreb 116 Ela Komlen, generalna direktorica Amadria Parka, Opatija 116 Dubravka Šenjug, direktorica tvrtke MDM, Virovitica 116 Tanja Pureta, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije, Ramiro, Zagreb 117 Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska, Zagreb 117 Nikolina Markota Vukić, direktorica Instituta za društveno odgovorno poslovanje, Zagreb 118 Nikola Nikšić, CMC Konter, Zagreb 119 Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, Zagreb 119 Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas, Split 120 Danijel Benčić, član Uprave i voditelj projekata energetske učinkovitosti tvrtke Rudan, Žminj 120 Alen Šimić, direktor tvrtke GradExport, Vinkovci

Sadržaj

Ekonomski analitičari predviđaju... 123 Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista 124 Damir Novotny, ekonomski analitičar 125 Velimir Šonje, vlasnik Arhivanalitike 125 Mladen Vedriš, redovni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Katedra za ekonomske znanosti, predstojnik 126 Alen Kovač, ekonomski analitičar Erste banke 126 Sandra Švaljek, ekonomska analitičarka

127 Guste Santini, ekonomski analitičar 128 Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke 129 Neven Vidaković, prof.v.š., Platinum Invest i ZŠEM 129 Drago Jakovčević, stručnjak s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 130 Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

5


UVOD

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Godina 2018. - prekretnica Katarza ni izbliza nije gotova jer sadašnje okolnosti bit će još neko vrijeme trajno stanje kojemu se moramo prilagoditi. Kako navike, tako i poslovanje, i odluke, i osobe

G

odina koja je počela godina je žutog zemljanog psa koji je, po kineskom horoskopu, dobar znak. Oni kojima ta razbibriga daje poticaj kažu da će ova godina biti - prekretnica. E sad, prekretnica. I dok će jedni odmah reći: da, prekretnica nabolje, drugi će bez razmišljanja ustvrditi: da, prekretnica nagore. Ipak, i dalje će biti onih koji će vjerovati i očekivati pozitivne promjene i pomake, iako će im planovi biti konzervativniji. U biti, ne očekuju neke promjene, ali ako se dogode, bit će to samo pozitivan dodatak. Tako je i s našim očekivanjima koje sustavno provodimo iz godine u godinu. Vjera u promjene, nužnost mijenjanja zakonodavnog okvira i poduzimanja konkretnih aktivnosti ne jenjava. Poduzetnici se i dalje trude da se čuje njihov glas u moru glasova koji prevladavaju društvenim prostorom. Među nama postoje poduzetnici, tiha vojska onih koji znaju. Iza svakog dobrog posla stoje ljudi, oni koji odlučuju i čije odluke pokreću gospodarstvo. Ono što je jednostavno, zapravo, mnogima je komplicirano, a ono što je normalno, postalo je iznimno. Vrijeme je kada se na sve strane, spajajući godinu koja je na izmaku i godinu koja je počela, podvlače crte o učinjenom, pa i propuštenom, projiciraju planovi i smjerovi, otvaraju neka nova gledišta, kako na privatnom tako i na poslovnom planu. U mnogim situacijama i istodobno. Zapravo u vremenu smo u kojem sami sebi opisujemo, pa i utvrđujemo, što smo i kako radili te što nam je i kako raditi, posebice na svojoj mikroekonomskoj razini. Dakle, krenimo i mi od svoga dvorišta. U ovom istom uvodniku godinu ranije ocijenio sam kako 2017. treba biti godina katarze i da je odgovornost vlasnika bitna za uspjeh. Sve što se nakon toga dogodilo, počevši od sloma koncerna Agrokor i s tim povezanim odnosima u gospodarstvu, pa nadalje, potvrdilo je, nažalost, te teze. No katarza ni izbliza nije gotova. U nekim segmentima nije ni počela jer sadašnje okolnosti bit će još neko vrijeme trajno stanje kojemu se mora-

» Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika

Poduzetnici, u svakodnevnoj borbi za svaku fakturu, najbolje osjećaju poduzetništvo i međuodnos s državom mo prilagoditi. Kako navike, tako i poslovanje, i odluke, i osobe. Analizirajući ne samo istraživanje, već i odgovore dvjestotinjak vlasnika, predsjedni-

6

ka i članova uprava hrvatskih poduzeća, ne mogu se oteti dojmu da su predložena rješenja već na stolu. S tog ponuđenog menija treba, mudrim probirom, postaviti odnose u strategiju, utvrditi hodograme i staviti ih na vremensku crtu. Poduzetnički glas mora se jače čuti. Jer oni, u svakodnevnoj borbi za zetnišsvaku fakturu, najbolje osjećaju poduzetništvo i međuodnos s državom (posredno ili neposredno).

65. GODINA PRIVREDNOG VJESNIKA Gospodarsko/poslovno novinarstvo i novinari svojim radom čuvaju ekonomsku logiku razmišljanja pred navalama neznanja, politikanstva, poluinformacija, estrade i žutila. To je novinarstvo jedna od posljednjih oaza objektivnog analitičkog novinarstva. Gospodarsko okruženje danas, ne samo u nas, više nego ikad traži i tre-ba kvalitetno poslovno novinarstvo, bezz obzira na sve teškoće. oPokušamo li definirati što je gospoatidarsko novinarstvo, moramo obuhvatiti u jednoj rečenici i društvenu ulogu za naopće dobro i javni interes, za koji je znaanje čajno prikupljanje, odabir i oblikovanje ukainformacija o raznim poslovnim odlukanosti ma i promišljanjima, posebice o ukupnosti ištvu, gospodarstva, o poslovanju, poduzetništvu, radu i financijama, kao prijenos svegaa toga m razliod jednih prema drugima posredstvom čitih medija. Uh. I mi si sami često postavljamo pitanjee - što pravo, je to poslovno novinarstvo? Je li to, zapravo, samo poslovno izvješćivanje? Zvanje ili za-

nat? Precizni zlatarski obrt ili masovno prikupljanje sirovina, katkad i otpada? Ono je zapravo sve to. Ali zanimljivo: što je kriza gora, to je u medijima sve više gospodarskih tema. Nažalost, o gospodarstvu sada razmišljamo kroz svakodnevicu, kroz prizmu problema, stečajeva, afera, remetinaca....


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

za hrabre Iza svakog dobrog posla stoje ljudi, oni koji odlučuju i čije odluke pokreću gospodarstvo Ali gospodarstvo je prepuno i - pozitivnih priča. Gospodarsko novinarstvo temelji se na onom najvrednijem - podacima, analizama, razgovorima s onima koji odlučuju, pokazujući trendove i smjerove... To nije i ne može biti dosadno novinarstvo, kako ga neki žele prikazati. Često se događa da se gospodarskim temama bave mnogi, često površno, ne shvaćajući koliko štete i problema može nastati iz jednog olako izgovorenog ili napisanog podatka, neuspoređenog odnosa, krivo navedenog milijuna, milijarde ili tisuće. Praćenje financijskih tokova jedan je od najsloženijih novinarskih zadataka. Dodamo li tome i usku vezu financija s gospodarskim kretanjima, dobivamo cijeli kompleks pitanja od presudne važnosti za svjetsku i nacionalne ekonomije. Privredni vjesnik, na čijem sam čelu više od desetljeća, u 2018. godini slavi svoj 65. rođendan. Nemali jubilej i za moćnije medijske sustave. A misija našeg glasila je biti pozornicom na kojoj svi akteri hrvatskoga, i ne samo hrvatskoga, gospodarstva imaju važne uloge, zrcalo u kojem se ogledaju kakvi doista jesu, ali i kakvi žele biti. b I kanal kroz koji poslovni ljudi čuju i vide vid ono što njihovi kolege, kat-

kad konkurenti, govore i rade. Privredni vjesnik je svjedok vremena, ali i snažna komunikacijska poluga gospodarstvu, njegovim problemima, svjedok postignuća, težnji, noviteta, priča o uspjehu... Spojili smo tradiciju i budućnost, uski krug i sveobuhvatnost, teoriju s praksom, znanost s inovacijom, rezultat s analizom, informaciju sa servisnom brzinom, monolog s panelraspravom, domaće s globalnim... Znali smo da novo vrijeme traži pravodobnost, preciznost, sažetost. Znamo da informacija i znanje postaju najvećim kapitalom i u Hrvatskoj. Smatramo da je u kratkoći konkurentnost jer inače je teško privući pozornost hrvatske poslovne zajednice koja nema puno vremena. Ni kratkoročno niti dugoročno. Ako želimo opstati, moramo se prepustiti uzajamnoj igri kojoj je život nametnuo nova, tvrda, pravila. Tvrda su, ali su pravila! Ne zaboravimo - životna utakmica odraslih zove se posao. To je Privredni. Pun zrelosti, iskustva stjecanog godinama, ali i prepun energije za nove aktivnosti. I još nešto. Već dugo novi početak nije bio tako postavljen - 1. siječnja 2018. bio je ponedjeljak. Dakle, godina i kalendarski počinje startno poslovno - prvi dan prvog novogodišnjeg tjedna dan je početka Boljeg. ◀

Privredni je pun zrelosti, is iskustva stjecanog godinama, ali i pr prepun energije za n nove aktivnosti

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Privredni vjesnik je svjedok vremena, ali i snažna komunikacijska poluga gospodarstvu

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa Tatjana Novosel

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček Mirjana Kapitan Tihomir Turčinović MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

DIREKTOR Darko Buković

www.privredni.hr

TISAK Kerschoffset Zagreb

MARKETING I PRODAJA

7


ANALIZA

POSLOVNA OČEKIVANJA 2018.

Realnije uz iščekiva

8


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

nje snažnijih mjera Poduzetnici su iskazali ambiciju da u 2018. ojačaju apsorpcijske kapacitete i bolje iskoriste prigode za korištenje sredstava iz EU fondova  Darko

O

Buković

  Nikola

Pregled kumulativnih ključnih pokazatelja respondenata Odnos respondenata po veličini tvrtke

Kumulativno respondenti

zaposleni

mikro tvrtke

15,7%

39,4%

Struktura respondenata po regijama

4,1%

2,19

32,94

6,6%

27,49

636,95

4,3%

15I

velike tvrtke

14,5%

ukupno

male tvrtke

433

Zagreb

srednje tvrtke

30,5%

Centar

34,1%

9,2% ukupno

433

Sjever

Istok

14,5%

16,1%

Primorje+ Istra+Lika

Relativno respondenti / ekonomija

878.584

neto dobit (mlrd hrk) prihodi (mlrd hrk)

Kumulativno ekonomija

35.678

9 Jug

broj aktivnih velikih tvrtki (327) u Republici Hrvatskoj, dok 76 srednje velikih anketiranih čini 5,6 posto od ukupnog broja aktivnih poduzeća u tom segmentu. Pogledajmo ukratko odgovore poduzetnika. Iz vrijednosti i odnosa ključnih financijskih podataka, a imajući u vidu da u strukturi anketiranih veliki imaju značajan udio, može se uočiti da relativno mali broj anketiranih ostvaruje značajno veće udjele na pozicijama koje indiciraju: snažniju tržišnu poziciju (prihodi, izvoz), veću konkurentnost (broj zaposlenih, imovina, kapital, ulaganja) i rentabilnost (neto dobit) u odnosu na prosjek našeg gospodarstva. Za potrebe analiza hrvatske su županije raspoređene u šest regija: Istok, Sjever, Centar, Jug, potom Primorje, Istra i Lika te Grad Zagreb. Broj anketiranih po regijama je proporcionalan intenzitetu gospodarskih aktivnosti mjerenom osnovnim financijskim podacima (broj registriranih poslovnih subjekata, ukupni prihodi, rezultati). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) anketirani djeluju u 69 djelatnosti. Za potrebe analiza grupirani su u gospodarske sektore. U četiri gospodarska sektora je 20 i više anketiranih. Više od jedne trećine, 37,3 posto, anketiranih

1415I

pće stanje u gospodarstvu Hrvatske je, gledano očima poduzetnika, u prosjeku - dobro. Ta je ocjena blago porasla na 2,77 sa 2,67 koliko je iznosila godinu ranije (0,10 bodova), a kad je riječ o očekivanjima od poslovne 2018. nastavak optimizma potkrepljuje mišljenje da će gospodarski rast biti malo veći u odnosu na 2017. (tako misli 59 posto poduzetnika). Iako bi vrlo rado htjeli, poduzetnici su realni, pa ne očekuju da će u 2018. doći do većih promjena (čitati: smanjenja u opterećenju cijene rada). Dio je to rezultata iz sveobuhvatnog istraživanja koje sustavno već nekoliko godina provodi Centar za istraživanje Privrednog vjesnika. Istraživanje je provedeno na uzorku 1900 tvrtki, s odgovorima ukupno 443 poslovna subjekta. Identifikatori kojima se oni definiraju (djelatnost, veličina, lokacija) te zadnje dostupni ključni financijski podaci (broj zaposlenih, ukupan prihod, neto rezultat) iz javno objavljenih financijskih izvješća o poslovanju anketiranih za 2016. ukazuju da su anketom ravnomjerno obuhvaćene strukturalne raznolikosti hrvatskog gospodarstva i teritorijalna zastupljenost. Istodobno s istraživanjem Poslovna očekivanja 2018., provedeno je i istraživanje Kako poslovati u Hrvatskoj? kako bi se prikupili podaci o ocjeni poslovanja te poslovnom okruženju u Hrvatskoj. I još nešto. U strukturi 115.000 poslovnih subjekata koji, kao obveznici poreza na dobit, javno objavljuju svoja godišnja financijska izvješća, njih više od 102.000 ili nešto manje od 90 posto su mikro poduzetničke organizacije, dok ostatak od nešto više od 10 posto

Nikšić

14,1%

12,0%

su mala, srednje velika i velika poduzeća. U strukturi poduzetnika koji su odgovorili, zbog njihove snage, znatno je veći udio velikih i srednje velikih, tako da broj anketiranih velikih (31) predstavlja 9,5 posto ukupnog

ISTRAŽIVANJE OD 17 PITANJA

Sveobuhvatne ocjene Istraživanje koncipirano od 17 pitanja na način da se anketirani očituju o:



Gospodarstvu Republike Hrvatske u razdoblju 2017. u odnosu na prethodno razdoblje (2016.)



Rezultatima koje su ostvarili u 2017. u odnosu na 2016.



Procjenama šireg i užeg eksternog okruženja u 2018. u odnosu na 2017.



Preporukama odluka i aktivnosti na koje bi se Vlada i druge relevantne državne i gospodarske

institucije trebale fokusirati u 2018. u svrhu poboljšanja uvjeta za poslovanje



Prioritetnim područjima djelovanja i aktivnostima kojima planiraju osigurati konkurentnost i realizaciju planiranih ciljeva svojih poduzetničkih organizacija



Rezultatima koje planiraju ostvariti poslovanjem u 2018.

9


ANALIZA

Učinke krize vaša tvrtka će u 2018.: VELIKE TVRTKE

47,2%

45,8%

SREDNJE TVRTKE

48,7%

SVE TVRTKE 32,1% 27,8%

27,6%

25,0%

22,4%

18,1%

3,6% spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

1,3%

0,4%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

39,8%

40,8%

0,0%

0,0%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

0,0% spremno i uspješno prevladati

MALE TVRTKE

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

MIKRO TVRTKE

53,8%

25,6% 13,3% 12,8% 7,7%

5,1% 1,0%

0,0% spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

djeluje u prerađivačkoj industriji, udio anketiranih iz djelatnosti trgovine je 16,9 posto, graditeljstva 8,8 posto, a stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti osam posto.

OCJENA  UZLAZNI DOBAR

» Ukupna prosječna ocjena za 2017. je 2,77, što je uzlazni dobar, jer se u odnosu na godinu prije radi o rastu u apsolutnom iznosu od 0,10 bodova

U odnosu na prošlogodišnju anketu, kada ni jedan od anketiranih 2016. nije ocijenio ocjenom “odličan”, 2017. godinu je jedan od anketiranih upravo tako ocijenio. Riječ je o predstavniku malog poduzeća iz regije Jug iz gospodarskog sektora prijevoz i skladištenje. Iza njega je, dakle, vrlo dobra poslovna godina ili je riječ o sarkazmu, što je vrlo teško ovako razabrati. No kao osobe koje se bave ozbiljnim stvarima, vjerujemo da je riječ o dobroj poslovnoj godini tog poduzetnika. Ukupna prosječna ocjena za 2017. tako je 2,77, što je uzlazni dobar, jer se u odnosu na godinu prije radi o rastu u apsolutnom iznosu od 0,10 bodova. Analizirali smo sve odgovore pa tako i ocjene o općem stanju gospodarstva kroz šest regija Istok, Sjever, Središnji dio Hrvatske, Zagreb, Primorje, Istra i Lika te Jug.

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2017. godini:

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

Za poduzetnike Primorja, Istre i Like stanje u gospodarstvu ne zaslužuje trojku, već je njihova prosječna ocjena 2,49 i to je najniža ocjena stanja u gospodarstvu u nekoj od regija. Središnji dio Hrvatske te Jug smatraju da je stanje zaslužilo ocjenu 3 - punu dobru trojku. Pogledamo li po veličini poduzetnika, ocjene su kod sve četiri kategorije (veliki, srednji, mali i mikro) manje-više jednake prosječnoj ocjeni stanja gospodarstva.

Opće stanje u gospodarstvu Hrvatske je, gledano očima poduzetnika, u prosjeku - dobro

Prosječna ocjena općeg stanja gospodarstva kroz godine:

58,6% 2,09

2,24

spremno i uspješno prevladati

2,43

2,64

uglavnom prevladati

I DALJE RAST U 2018. U odnosu na 2017. gospodarski rast u 2018. će, po ocjeni 59 posto gospodarstvenika, biti malo veći nego u 2017. To je optimističan podatak, jer njih 32,1 posto smatra da će ostati isti kao i u 2017. što je, također, dobar podatak. Dakle, gotovo su svi poduzetnici uvjereni da hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, samo je pitanje koliki će taj rast biti. Nešto optimističnije glede rasta su velike i srednje tvrtke, dok je najviše očekivanja rasta iskazano u trgovini te informacijama i komunikacijama. U djelatnosti trgovine čak 71,4 posto smatra da će rast biti veći, dok 75 posto poduzetnika djelatnosti informacija i komunikacija očekuje veći rast. Po regijama je situacija ujednačena u optimizmu, pri čemu se na Jugu očekuje malo veći rast, ali je manje onih koji vjeruju da će

U 2018. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2017. biti: 59,0%

2,77

2,16 32,1%

8,0%

10,0%

10

0,8%

0,4% 2

vrlo teško prevladati

2,77

2,8% 1

teško prevladati

Slično je stanje ocijenjeno i u četiri gospodarska sektora s više od 20 anketiranih (prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti).

prosječna ocjena

28,1%

pokušati prevladati

3

4

5

0,0% 2012.

2013.

2014.

2016.

2017.

2018.

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

rast biti isti, jer je 10,1 posto onih koji smatraju da će gospodarski rast biti manji.

ISTI UVJETI ZA INVESTIRANJE I POSLOVANJE Za uvjete za investiranje i poslovanje uz 52,2 posto “neutralnih” koji su procijenili da će uvjeti ostati isti, izdvaja se podatak da 40,5 posto njih očekuje poboljšanje: 37,3 posto malo, a 3,2 posto značajno. Istodobno, 7,2 posto poduzetnika očekuje manje ili značajno pogoršanje, s time da znatno pogoršanje očekuje 1,6 posto poduzetnika. I ovdje su poduzetnici iz regije Jug bili izrazito optimistični i s visokom razinom (60 posto) uvjerenosti da će se uvjeti poboljšati, 40 posto ih je procijenilo da će ostati isti, a nijedan ne očekuje pogoršanje uvjeta poslovanja. Poduzetnici s istoka Hrvatske svoje su ocjene rasporedili drugačije od kolega iz drugih dijelova Hrvatske. I dok njih 7,5 posto (što je najviše u tom odgovoru u bilo kojoj regiji) očekuje da će se uvjeti poboljšati, njih 12,5 posto (što je također najviše u tom odgovoru u bilo kojoj regiji) očekuje da će se uvjeti

» Mikro poduzetnici su iskazali najveći optimizam, pa je tako njih 53,9 posto procijenilo da će se uvjeti poboljšati, uglavnom, u manjoj mjeri

Vaša tvrtka će se u 2018. krizi oduprijeti:

dodatno pogoršati. Znajući gospodarsku situaciju na istoku Hrvatske, ovi su odgovori zapravo pokazatelj i poslovne klime i očekivanja od promjena uvjeta poslovanja kako bi se zaustavilo i iseljavanje. Mikro poduzetnici su iskazali najveći optimizam, pa je tako njih 53,9 posto procijenilo da će se uvjeti poboljšati, uglavnom, u manjoj mjeri. Pod utjecajem negativnih okolnosti iz okruženja u duljem vremenskom razdoblju i po logici cikličnih promjena, građevinari su iskazali najveći optimizam - njih 50 posto procjenjuje da dolazi vrijeme kad bi se uvjeti poslovanja, bar u njihovoj djelatnosti, trebali poboljšati.

Gospodarski rast u 2018. će, po ocjeni 59 posto gospodarstvenika, biti malo veći nego u 2017.

NE OČEKUJU SE PROMJENE POREZA I DOPRINOSA

Nešto više od 23 posto poduzetnika, ipak, očekuje manje smanjenje, a njih 4,8 posto značajno smanjenje opterećenja na plaće. Zanimljiv je i podatak da, usprkos najavama i informacijama predstavnika Vlade, čak 14,5 posto poduzetnika smatra da će doći do malog povećanja opterećenja rada. Poduzetnici iz središnje Hrvatske procjenjuju u većoj mjeri (čak 80 posto

U procjeni promjena poreznih politika, odnosno očekivanjima što će se dogoditi s porezima i doprinosima na rad, poduzetnici su, iako se zalažu za smanjenje, zapravo neutralni, jer ne očekuju promjene. Tako njih 59 posto ne očekuju promjene, odnosno smatraju da će porezi i doprinosi ostati isti.

Negativan utjecaj krize na Vašu tvrtku 2018. godine bit će:

38,6%

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2018.:

67,9%

59,0%

35,3%

21,3%

12,9% 8,0%

14,1%

5,2%

11,6% 5,2%

1,2% povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacismanjenjem jom poslovanja troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

vrlo velik

14,5%

osjetan

prihvatljiv

malen

zanemariv

4,8%

0,4% znatno povećati

malo povećati

ostati isti

malo smanjiti

znatno smanjiti

11


ANALIZA

Grana djelatnosti Vaše tvrtke u 2018. godini bit će... SVE TVRTKE

62,7%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

65,6%

TRGOVINA

61,9%

35,7% 24,5% 20,4% 11,8%

9,6% 2,0%

1,2%

1,1%

2,4%

1,1% 0,0%

puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

puno bolje

VELIKE TVRTKE

66,7%

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

SREDNJE TVRTKE

63,2%

25,0%

2,8% 0,0%

puno lošije

MIKRO TVRTKE

61,5%

13,3%

približno isto

malo lošije

puno lošije

0,0% puno bolje

malo bolje

približno isto

NE RAČUNAMO NA POTENCIJALNU KRIZU Gotovo 64 posto poduzetnika, točnije njih 63,9 posto, ocijenilo je da su učinke potencijalne krize spremni uspješno, odnosno uglavnom prevladati. Pritom njih 32,1 posto smatra da će potencijalnu krizu uglavnom prevladati, a njih 18,1 posto ju je spremno i uspješno prevladati. Svega četiri posto teško će prevladati novu krizu. U regiji Jug anketirani poduzetnici su bili izrazito optimistični i s visokom razinom vjere u svoje sposobnosti. Čak 80 posto ih je spremno uspješno ili uglavnom prevladati krizu, 20 posto će ih pokušati prevladati, a ni jedan od anketiranih nije procijenio da će učinke potencijalne krize teško prevladati.

Likvidnost vaše tvrtke u 2018. godini bit će:

malo lošije

puno lošije

2,6%

0,0% puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Čak 40,5 posto ispitanika očekuje poboljšanje uvjeta za investiranje i poslovanje Na ovo pitanje i kod predstavnika građevinarstva nije zabilježena procjena da će učinke potencijalne krize teško prevladati, jedna polovina (45,5 posto) procjenjuje da će ih pokušati, a druga polovina (54,5 posto) da je spremna uspješno i uglavnom ih prevladati. Slično kao i kod prethodnog pitanja o krizi, čak 67,9 posto poduzetnika procjenjuje prihvatljivim eventualni negativan utjecaj krize, 16,8 posto malim ili zanemarivim, a 15,3

Grana djelatnosti Vaše tvrtke u 2018. godini bit će:

70,7%

5,1%

4,1%

2,0%

1,3%

njih) da će 2018. donijeti status quo te da će porezi i doprinosi ostati na istoj razini. U toj regiji očekivanja o smanjenju i povećanju su uravnotežena (8,7 posto i 8,6 posto). Velike tvrtke snažnije vjeruju, njih 33,3 posto, da će doći do manjeg smanjenja što bi im, zbog većeg broja zaposlenih, značajnije koristilo u normalnom poslovanju.

64 posto poduzetnika, točnije njih 63,9 posto, ocijenilo je da su učinke potencijalne krize spremni uspješno, odnosno uglavnom prevladati

malo lošije

19,4%

0,0%

» Gotovo

približno isto

MALE TVRTKE

61,2%

10,5%

malo bolje

0,0% malo bolje

30,8%

30,6%

puno bolje

puno bolje

puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

posto osjetnim i vrlo velikim. Ova struktura procjene u korelaciji je sa strukturom procjene učinaka potencijalne krize. Na Istoku procjena o potencijalno snažnijem negativnom utjecaju (vrlo velik ili osjetan) je izraženija (27,5 posto), a u regiji Primorje, Istra i Lika izraženije je uvjerenje o malom ili zanemarivom negativnom utjecaju (31,4 posto). Kod velikih, kao dokaz njihovih sposobnosti u odnosu na okolnosti iz okruženja, procjena o prihvatljivom (“neutralnom”) negativnom utjecaju potencijalne krize dosegla je čak 80,6 posto. U prerađivačkoj industriji te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima izraženija je percepcija negativnog utjecaja potencijalne krize (19,4 posto, odnosno 20 posto).

PRIORITETI SE ZNAJU Izazovi za najveći broj poduzetnika u poslovnoj 2018. bit će (i dalje) reorganizacija poslovanja (38,6 posto poduzetnika) i povećanje plasmana (35,3 posto). Za 12,9 posto poduzetnika izazov će biti usmjeren na smanjenje troškova proizvodnje, za njih osam posto će str. 16

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2018.: 52,2%

62,7% 37,3%

24,5% 20,1% 5,2%

2,0% puno bolja

12

malo bolja

ostat će ista

malo lošija

9,6% 2,0%

1,2%

puno lošija

puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

2,0%

3,2%

puno lošije

puno poboljšati

5,6% malo poboljšati

ostati isti

malo pogoršati

1,6% puno pogoršati


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2018. ... SVE TVRTKE

52,2%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

60,2%

TRGOVINA

57,1%

37,3% 35,7% 32,3%

5,6%

3,2%

1,6%

4,3%

2,2%

4,8%

2,4%

1,1%

0,0% puno malo poboljšati poboljšati

ostati isti

malo pogoršati

puno pogoršati

puno malo poboljšati poboljšati

VELIKE TVRTKE

58,3%

ostati isti

malo pogoršati

puno pogoršati

SREDNJE TVRTKE

53,9%

puno malo poboljšati poboljšati

MALE TVRTKE

53,1%

ostati isti

malo pogoršati

puno pogoršati

MIKRO TVRTKE

51,3% 41,0%

36,8%

38,9%

31,6%

2,8% 0,0%

5,3%

2,6%

7,1%

5,1%

1,3%

3,1%

5,1%

2,6%

0,0%

puno malo poboljšati poboljšati

ostati isti

malo puno pogoršati pogoršati

0,0% puno malo poboljšati poboljšati

ostati isti

malo puno pogoršati pogoršati

puno malo poboljšati poboljšati

ostati isti

malo puno pogoršati pogoršati

puno malo poboljšati poboljšati

ostati isti

malo puno pogoršati pogoršati

Vaša tvrtka je u 2017. u odnosu na 2016. ostvarila... UKUPNI PRIHOD

41,4%

NETO DOBIT

39,0%

36,1%

BROJ ZAPOSLENIH

52,6%

32,1% 30,9% 14,5%

12,9%

9,6% 6,0%

12,0%

6,0%

2,4% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

3,2% puno veću

puno manju

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOM

31,7%

6,8%

UVOZ

malo manju

55,8%

29,7%

malo veći

približno jednaku

IZVOZ

56,6%

puno veći

malo veću

1,2%

približno jednak

4,0%

2,8%

malo manji

puno manji

6,0% puno veći

malo veći

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

60,6%

približno jednak

4,0%

2,4%

malo manji

puno manji

3,2%

3,6%

malo manju

puno manju

69,9%

31,3% 18,9% 1,6% puno veći

malo veći

približno jednak

4,0%

2,4%

4,4%

malo manji

puno manji

puno veću

malo veću

približno jednaku

13


ANALIZA

Ipak dobra poslovna 2017.,

G

otovo 60 posto poduzetnika ostvarili su u 2017. uvoz i izvoz u vrijednostima približno jednakima kao i godinu ranije. Pritom je 33 do 35 posto poduzetnika ostvarilo malo veći rast i izvoza i uvoza. Odnos vrijednosti uvoza i izvoza u 2017., pokrivenost uvoza izvozom i neto izvoz, ostao je, usprkos očekivanjima, približno jednak 2016. kod 69,9 posto poduzetnika, a kod njih 23,3 posto došlo je do određenog povećanja. U regiji Istok kod većeg broja poduzetnika je povećan izvoz (47,5 posto) u odnosu na one kod kojih je povećan uvoz (22,5 posto). Također i u regiji Primorje, Lika i Istra izvoz je povećan kod 45,7 posto poduzetnika, a uvoz kod njih 31,5 posto. U regiji Jug situacija je obratna. Kod 40 posto poduzetnika uvoz u 2017. je povećan u odnosu na 2016., a izvoz kod njih 26,6 posto. Prerađivačka industrija ima najbolji omjer broja onih s rastom izvoza u odnosu na one s rastom

Procijenite koliko će Vaša tvrtka ulagati tijekom 2018. u odnosu na 2017. godinu u...

Vaša tvrtka je u 2017. godini financirana u odnosu na 2016. godinu...

38,2%

PRIHODI RASLI U 2017. U 2017. kod većine poduzetnika prihodi su rasli (51 posto) ili ostali približno jednakima (32,1 posto). Pad prihoda bilježi 16,9 posto poduzetnika. Pri tome je dobit porasla kod 45 posto poduzetnika, kod 36,1 posto ostala je približno jednaka, a manju dobit bilježi 18,9 posto poduzetnika. Većina ih je zadržala broj zaposlenih na ranijoj razini (52,6 posto), ili uz manja povećanja ili smanjenja broja zaposlenih (30,9 posto i 12 posto). Trostruki najveći rast (prihodi, dobit, zaposleni) registriran je kod poduzetnika iz regije Istok: 60 posto, 52,5 posto i 47,5 posto. S obzirom na to da je u toj regiji zabilježen značajno najmanji postotak onih kojima su prihodi, dobit i broj zaposlenih ostali na približno

MODERNIZACIJU KAPACITETA

OBRAZOVANJE I EDUKACIJU

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

66,3%

20,5%

11,6% 6,8%

puno više

malo više

VLASTITIM SREDSTVIMA

približno jednako

malo manje

4,4%

4,8%

puno manje

puno više

malo više

FONDOVIMA EU-a

71,1%

približno jednako

2,8%

4,8%

3,6%

malo manje

puno manje

puno više

19,7%

približno jednako

1,2%

1,6%

1,2%

malo manje

puno manje

puno više

malo više

FONDOVIMA EU-a

67,5%

4,4%

5,2%

malo manje

puno manje

57,0%

18,5%

6,8%

VLASTITIM SREDSTVIMA

približno jednako

12,0%

7,6% malo više

malo više

KREDITIMA BANAKA

53,8%

18,5%

12,0%

16,1%

2,8% približno jednako

malo manje

puno manje

puno više

malo više

KREDITIMA BANAKA

47,8%

približno jednako

malo manje

puno manje

63,1%

24,5% 22,5%

puno više

malo više

približno jednako

1,2%

0,8%

malo manje

puno manje

18,5%

12,0%

8,8%

8,0%

14

52,2%

istim vrijednostima kakve su bile za 2016., matematički je logično da je udio onih s padom prihoda, dobiti i broja zaposlenih (20 posto - 20 posto 15 posto) veći u odnosu na druge regije. Očito da je kod velikih, u sklopu operativnih restrukturiranja, u 2017. registriran veći broj poduzetnika (27,8 posto) s padom broja zaposlenih, nego u drugim segmentima po veličini. Većina poduzetnika ponajprije se oslonila na financiranje poslovanja iz vlastitih izvora i manje koristila sve druge izvore (EU fondovi, krediti banaka, izdavanje vrijednosnih papira...). Neke su svjesno izbjegavali i smanjivali, a neki im nisu bili dostupni. Financiranje iz vlastitih izvora kod 71,1 posto poduzetnika ostalo je u 2017. na istoj razini kao i u 2016., dok je njih 26,1 posto malo ili puno više koristilo taj oblik financiranja. Interesantno je, ali i loša je vijest, da je čak 38,2 posto poduzetnika izjavilo da je u 2017. koristilo manje sredstava

35,3%

puno više

Struktura financiranja Vaše tvrtke u 2018. godini u odnosu na 2017. (plan)...

39,0%

uvoza (49,4 posto naprama 33,4 posto), a logično, trgovci iskazuju drugačiji omjer (s rastom uvoza od 45,2 posto i rastom izvoza od 38,1 posto).

6,8%

6,4%

2,4% puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

puno više

malo više

približno jednako

malo manje

9,6%

puno manje


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

najmanje ista 2018. iz fondova EU-a u odnosu na 2016. S obzirom na povijesne probleme s likvidnošću i prezaduženošću, bilo je za očekivati da je, uz 57 posto onih koji su zadržali približno jednaku razinu financiranja iz kredita banaka, čak 28,1 posto poduzetnika razduživanjem smanjilo razinu zaduženosti prema bankama. Imajući u vidu zrelost i razvijenost našeg gospodarstva, mali je udio onih koji su povećali (jedan do tri posto) i veći udio (35 do 50 posto) onih koji su smanjili oblike financiranja iz izdavanja vrijednosnica.

PLANOVI ZA DALJNJI RAST U 2018. Većina poduzetnika planira rast prihoda u 2018. godini, njih 60,2 posto, dok 32,9 posto planira približno jednake prihode, a svega 6,8 posto poduzetnika za 2018. planira manje prihode u odnosu na ostvarene u 2017. Pri tome njih 51 posto planira veću dobit, 39,8 posto približno jednaku, a tek 9,2

PREUZIMANJE I AKVIZICIJE

posto manju. Većina (55 posto) ih planira ostati na istom broju zaposlenih, 33,3 posto malo povećati, a 11,6 posto malo smanjiti. Čak 69,5 posto poduzetnika iz regije Centar planira rast prihoda, a 60,8 posto rast dobiti. Nijedan poduzetnik iz te regije ne planira pad prihoda i dobiti, a velika većina (69,6 posto) planira te rezultate ostvariti bez promjene u broju zaposlenih. Više od 70 posto velikih i srednje velikih poduzetnika planira rast prihoda, a 69,4 posto velikih planira rast dobiti. Ni jedan veliki poduzetnik ne planira pad prihoda. Opet logično s obzirom na povijesne rezultate i nepovoljne trendove, čak 77,2 posto poduzetnika građevinara planira rast prihoda, a 72,7 posto rast dobiti. U 2018. većina poduzetnika planira rast izvoza (47,8 posto), 49 posto planira približno jednak, a svega 3,2 posto poduzetnika planira manji izvoz u 2018. u odnosu na onaj u 2017. Pri tom velika većina (73,9 posto) planira približno jednaku razinu

68,7%

7,6%

10,8%

12,0%

malo manje

puno manje

0,8% puno više

malo više

OBVEZNICAMA I DIONICAMA

približno jednako

IZ DRUGIH IZVORA

50,2%

61,4%

30,1% 18,5%

1,2%

19,7% 0,8%

2,8%

puno više

malo više

15,3%

0,0% puno više

malo više

OBVEZNICAMA I DIONICAMA

približno jednako

malo manje

puno manje

IZ DRUGIH IZVORA

57,0%

približno jednako

malo manje

puno manje

66,3%

24,1% 18,1%

14,9% 4,0%

12,0% 0,4%

3,2%

puno više

malo više

0,0% puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

približno jednako

malo manje

puno manje

uvoza, šest posto manju, a 20,1 posto veću. Kao rezultat odnosa izvoza i uvoza, većina (66,3 posto) planira zadržati istu razinu pokrivenosti uvoza izvozom, a 30,1 posto je povećati. Čak 62,5 posto poduzetnika iz regije Istok planira rast izvoza, a najveći udio poduzetnika s rastom uvoza (8,6 posto) registriran je u regiji Primorje, Istra i Lika. Čak

Izazovi za najveći broj poduzetnika u 2018. bit će (i dalje) reorganizacija poslovanja i povećanje plasmana 87,2 posto mikro poduzetnika planira istu razinu izvoza, a preostalih 12,8 određeni rast. Ni jedan od mikro poduzetnika ne planira pad izvoza. Također ni jedan od trgovaca ne planira pad izvoza niti uvoza. Uz oko 60 posto onih koji za 2018. planiraju približno iste vrijednosti izvoza i uvoza kao i u 2017., ostalih četrdesetak posto planira (uglavnom malo veće) povećanje. Financiranje poslovanja za većinu poduzetnika u 2018. i dalje će biti iz vlastitih izvora, pri čemu će se njih 67,5 posto zadržati na istoj razini, čak 30,5 posto planira povećati taj oblik financiranja, a samo dva posto smanjiti. Poduzetnici su iskazali ambiciju da u 2018. ojačaju apsorpcijske kapacitete i bolje iskoriste prigode za korištenje sredstava iz EU fondova. Od četiri razvojne opcije, većina poduzetnika u 2018. planira više ulagati u modernizaciju kapaciteta (49,8 posto) i edukaciju (40,1 posto), dvostruko manje u istraživanja i razvoj (24,1 posto), a vrlo malo u akvizicije i preuzimanja (8,4 posto). Za očekivati je da će, temeljem odluke Vlade o priznavanju sredstava za istraživanje i razvoj, u većoj mjeri doći do promjene ove ocjene. Uz 39 posto onih koji planiraju zadržati ulaganja u modernizaciju kapaciteta u 2018. približno jednaka onima u 2017., 11,2 posto je onih koji ih planiraju smanjiti. Uz čak 66,3 posto onih koji planiraju zadržati ulaganja u istraživanja i razvoj približno jednakima, 9,6 posto je onih koji ih planiraju smanjiti. Uz 52,2 posto onih koji planiraju zadržati ulaganja u edukaciju približno jednakima, 7,6 posto je onih koji ih planiraju smanjiti. Uz čak 68,7 posto onih koji planiraju zadržati ulaganja u akvizicije približno jednakima, čak 22,8 posto je onih koji ih planiraju smanjiti. Iz anketnih statistika u pozitivnom smislu ističe se podatak da čak 58,3 posto velikih planira povećati ulaganja u edukaciju, a u negativnom da čak 78,6 posto trgovaca i 81,8 posto građevinara planira zadržati ulaganja u istraživanja i razvoj u 2018. na istoj razini kao i u 2017. godini.◀

15


ANALIZA

Planirate u 2018. u odnosu na 2017. ostvariti... UVOZ

73,9%

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

66,3%

45,4%

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOM

47,4%

27,3% 19,7% 4,0%

0,4% puno veći

malo veći

2,8%

1,2%

malo manju

puno manju

2,4%

2,0%

približno malo manji puno manji jednak

puno veću

malo veću

približno jednaku

4,0% puno veći

UKUPNI PRIHOD

56,6%

2,4% malo veći

0,8%

približno malo manji puno manji jednak

NETO DOBIT

46,2% 39,8%

32,9%

5,6%

3,6% puno veći

malo veći

BROJ ZAPOSLENIH

približno jednak

7,6%

4,8%

1,6%

1,2%

malo manji puno manji

puno veću

malo veću

55,0%

približno jednaku

malo manju

puno manju

IZVOZ

49,0% 44,6%

32,9%

11,2% 0,4% puno veći

» Poduzetnici iz regija Primorje, Istra i Lika su značajno snažnije (čak 48,6 posto) iskazali namjeru da izazove ponajprije tretiraju kao prilike za povećanje plasmana

0,4% malo veći

rješenje biti i promjena proizvodnog programa, a 5,2 posto smatra da će se, ako ne dođe do poboljšanja uvjeta poslovanja i smanjenja opterećenja rada, morati okrenuti smanjenju troškova s osnova rada - smanjenja plaća ili smanjenja broja zaposlenih. Neki planiraju unaprijediti procesnu efikasnost kako bi održali ili poboljšali rentabilnost, a drugi ponajprije planiraju iskoristiti val rasta iz okruženja te intenzivirati prodaju i marketing u svrhu povećanja plasmana, odnosno prihoda. Poduzetnici iz regije Primorje, Istra i Lika su značajno snažnije (čak 48,6 posto) iskazali namjeru da izazove ponajprije tretiraju kao prilike za povećanje plasmana. Slično su uvjerenje iskazali i srednje veliki poduzetnici - čak 50 posto njih planira na izazove odgovoriti povećanjem plasmana. Poduzetnici iz sektora stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti planiraju najveći dio vremena, kompetencija i resursa uložiti u reorganizaciju (čak 55 posto njih). Odstupanje od prosječne ocjene je kod smanjenja troškova s osnova rada - smanjenja plaća ili smanjenja broja zaposlenih, kao mjera će biti u razmatranju kod čak 13,3 posto poduzetnika s juga Hrvatske.

NELIKVIDNOST SE NE MIJENJA Najveći dio poduzetnika, njih 70,7 posto smatra da neće doći do nikakvih promjena

16

približno jednak

malo manji puno manji

3,2% puno veći

Potencijalnu krizu je 80 posto ispitanika spremno uspješno ili uglavnom prevladati u likvidnosti njihovih poduzeća, odnosno da će ostati ista kakva je bila u 2017. Distribucija ostalih odgovora pokazuje da petina poduzetnika (20,1 posto) smatra da će doći do malog poboljšanja njihove likvidnosti, a dva posto njih da će im se likvidnost značajno popraviti. No podatak o 7,2 posto poduzetnika koji najavljuju pogoršanje likvidnosti (5,2 malo, a dva posto značajno) govori i o nužnosti opreza, jer ti poduzetnici mogu u nelikvidno kolo uvesti i druge poduzetnike koji u ovom trenutku, možda, ni ne očekuju probleme. Opet su poduzetnici iz regije Jug iskazali zanimljive rezultate, jer su od pet ponuđenih za njih bila dostatna samo dva odgovora

2,0% malo veći

približno jednak

1,2%

malo manji puno manji

- značajniji optimizam od ostalih regija, jer uz 70 posto onih koji su procijenili da neće biti promjena, njih 30 posto očekuje malo poboljšanje. Ni jedan anketirani nije dao negativnu procjenu (malo ili značajno lošije stanje), ali niti jako optimističnu. Procjene anketiranih, promatrane po veličinama i gospodarskim sektorima, u skladu su s ukupnima.

BEZ PROMJENA U DJELATNOSTI I GRANI Glede stanja u djelatnosti u kojoj posluju, poduzetnici u 2018. ne očekuju veće promjene. Za njih 62,7 posto stanje će ostati približno isto, a 25,7 posto očekuje poboljšanje (njih 24,5 posto malo bolje, a 1,2 posto značajno). Podatak da 11,6 posto poduzetnika procjenjuje da će doći do pogoršanja nije zanemariv, no značajno lošije stanje u djelatnosti u kojoj posluju očekuje tek dva posto poduzetnika, a njih 9,6 posto očekuje manje pogoršanje. Opet su poduzetnici iz regije Jug iskazali značajniji optimizam od ostalih regija. Uz 70 posto onih koji su procijenili da neće biti promjena, ostatak od 30 posto očekuje malo poboljšanje. Očekivanja poduzetnika, po veličinama i gospodarskim sektorima, u skladu su s ukupnima. Izdvajamo podatak da 80 posto


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

NA POTEZU JE - VLADA

Niža davanja za rad i smanjenje administracije

S

manjenje poreza i doprinosa, znatno smanjenje državne administracije te rješavanje problema nelikvidnosti, tri su prioriteta koje poduzetnici smatraju da bi država trebala napraviti da bi došlo do bržeg rasta. Spojimo li podatke o procjeni rasta iz našeg istraživanja, uz prioritetno donošenje ovih odluka, gospodarstvo jasno poručuje da bi moglo rasti daleko brže nego dosad. Na potezu je Vlada. Rezultati rangiranja su očekivani, u skladu sa svim informacijama i očitovanjima poduzetnika koji godinama uporno ponavljaju, i inzistiraju na radikalnijim promjenama. Smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu su sve promatrane skupine (regije, veličine, gospodarski sektori) rangirali kao prioritetnu odluku. U regiji Istok umjesto znatnog smanjenja državne administracije na drugom mjestu je rješavanje nelikvidnosti, a u građevinarstvu, očekivano, ubrzavanje i ograničavanje trajanja stečajnih postupaka. Jeftiniji poduzetnički krediti, po ocjenama poduzetnika, sada su manji prioritet u odnosu na gornju listu prioriteta. Za hrvatske poduzetnike set ovih prioriteta ključan je za daljnji snažniji rast.

Prvi prioritet gospodarstvenika za izlazak iz krize u 2018. godini: ocjena (između 1 i 6)

jeftiniji poduzetnički krediti

poduzetnika regije Primorje, Lika i Istra ne očekuje nikakve promjene u njihovim djelatnostima. To je ujedno najveći postotak tog odgovora. Nešto više od četiri posto (4,1 posto) malih poduzetnika, ipak, očekuje promjene u svojim djelatnostima na znatno lošije.

UMJESTO ZAKLJUČKAVIZIJA HRVATSKE 2030. U duhu Darwinove - “ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji, nego oni koji su

Najveći dio poduzetnika, njih 70,7 posto smatra da neće doći do nikakvih promjena u likvidnosti njihovih poduzeća

sposobni mijenjati se”, potrebno je pogledati i naše istraživanje. Treba djelovati. A da bi pravilno djelovali, u prvom je koraku potrebno primiti se i definiranja vizije Hrvatske 2030. kao društva i ekonomske cjeline. Što želimo biti? Kakav treba biti strateški okvir? Kako da to realiziramo? Naviku da gotovo uvijek tražimo eksterno skrbništvo i sponzore od kojih očekujemo da, iz nekih iracionalnih razloga, riješe naše probleme ili da nas upute kako da ih riješimo, i na to se onda pozivamo, treba izbrisati iz naših glava, i taj posao odraditi razumijevajući i uvažavajući uravnotežene interese svih dionika našeg društva, kombinirajući informacije iz okruženja, razum i potencijale te naše temeljne vrijednosti. Tek nakon toga, konsenzusom političkih opcija, moći ćemo pokrenuti i realizirati ključne promjene u društvu i osigurati njihovu adekvatnu refleksiju i primjenu u gospodarstvu, kroz strategije, reforme, planove i taktike, projekte… Ekonomija i rezultati koji proizlaze iz gospodarskih aktivnosti u velikoj su mjeri samo refleksija društvenog, sociološkog i kulturološkog okruženja. Uvažavajući zakon spojenih posuda, teško je za povjerovati da se mogu preskočiti ili zanemariti demografija, zdravlje, kultura, etika i obrazovanje ako želimo promjene na bolje i znatno kvalitetnije pokazatelje na području gospodarstva. ◀

4,3

znatno smanjenje državne administracije

4,1

smanjenje davanja na radnu snagu

4,0

rješavanje nelikvidnosti

3,5

ubrzavanje stečajnih postupaka

privlačenje inozemnih investicija

2,9

2,2

17


ANALIZA

KAKO POSLOVATI U HRVATSKOJ?

Poslovati u Hrvatskoj je prosječno, a administracija je spora i koči Jedna od najzabrinjavajućih konstatacija jest ta da gotovo 90 posto poduzetnika smatra sudstvo nedovoljno učinkovitim i ovisnim   D

» Više od 40 posto poduzetnika smatra da je mobilnost i fleksibilnost radne snage negativna i neprihvatljiva

18

B  N N

U

vjeti za poslovanje i investiranje u nas su ocijenjeni prosječnima, pri čemu administracija, smatra većina poduzetnika, smeta i odmaže i nije u funkciji potpore ulaganjima i poslovanju, dok gotovo jednoglasno, više od 85 posto poduzetnika, smatra poreze i doprinose na rad visokim i demotivirajućim za poslovanje. To su tri osnovne poruke koje se mogu iščitati iz sveobuhvatnog istraživanja Kako poslovati u Hrvatskoj? koje je pripremio Centar za istraživanje Privrednog vjesnika kako bi prikupio podatke o poslovanju u poslovnom okruženju u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na istom uzorku kao i za istraživanje Poslovna očekivanja 2018. Uz ta tri zaključka, istraživanje je pokazalo i da hrvatski poduzetnici smatraju izvoznu klimu prosječnom, da su nam strane investicije potrebne, ali i da, kad je riječ o mobilnosti i fleksibilnosti radne snage, više od 40 posto poduzetnika smatra da je ona negativna i neprihvatljiva. Jedan od najzabrinjavajućih podataka jest da gotovo 90 posto poduzetnika smatra sudstvo nedovoljno učinkovitim i ovisnim.

Ponuđeni odgovori na 13 pitanja omogućavali su izbor: vrlo pozitivne opcije (+ +); pozitivne opcije (+); srednje ili neutralne opcije (=); negativne opcije (-) i vrlo negativne opcije (- -). U analizi rezultata uputno je obratiti pažnju i na “krila” u distribuciji stavova, jer se nerijetko u njima krije vrijedan pokazatelj - signal za budućnost. Svim odgovorima dodijelili smo težinu proporcionalnu ukupnom prihodu tvrtke. Odgovarano je odabirom jedne od pet ponuđenih konstatacija kojom se ocjenjuju svi ključni čimbenici iz užeg eksternog okruženja za poduzetničku organizaciju: uvjeti za investiranje i jačanje izvoza; javna uprava, regulativa i sudstvo; tržište rada; izvori financiranja te uređenost tržišta.

PROSJEČNI UVJETI ZA INVESTICIJE I RAZVOJ POSLOVANJA Uvjeti za poslovanje i investiranje u nas su ocijenjeni prosječnima - smatra više od 50 posto poduzetnika, svega 12 posto ih smatra prihvatljivima, dok ih se 36 posto očitovalo negativno te ih smatra neprihvatljivim i nepoticajnim. Zanimljivo je da nijedan od po-

duzetnika uvjete u kojima se posluje nije ocijenio poticajnima. U regiji Centar anketirani poduzetnici bili su izrazito negativni, čak ih 47,8 posto uvjete za ulaganje i poslovanje smatra neprihvatljivim i nepoticajnim. Prema veličini, sva četiri segmenta su uravnotežena, u skladu s ukupnom ocjenom. Po gospodarskim sektorima, u dva je registrirano nezadovoljstvo značajnije veće od ostalih, u građevinarstvu čak 54,5 posto smatra uvjete nepoticajnim i neprihvatljivim, a u ICT-u 62,5 posto ispitanika smatra uvjete neprihvatljivim. Administracija je ocijenjena još negativnije u odnosu na opće uvjete. Da služi funkciji ocijenilo je 36,5 posto poduzetnika, a njih čak 60,6 posto se očitovalo na negativan način - da smeta i odmaže. Svega 2,8 posto ocijenilo je da pogoduje ili pomaže, a nijedan od poduzetnika nije je ocijenio poticajnom. I u ovoj ocjeni anketirani u regiji Centar bili su negativniji od ostalih. Čak 69,6 posto smatra da administrativni aparat smeta i odmaže, a ni jedan anketirani nije ocijenio da pomaže ili pogoduje. Prema veličini, mikro poduzetnici bili su tolerantniji od ostalih. Čak ih je


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

Uvjeti za investicije i poslovanje su: 52,2%

22,5% 13,3%

12,0% 0,0% poticajni

prihvatljivi

prosječni

neprihvat- nepoticajni ljivi

Administrativni aparat ulaganjima i poslovanju: 36,5%

37,3%

23,3%

1,6%

1,2%

pomaže

pogoduje

služi

smeta

odmaže

Gospodarska regulativa je: 5,2 posto ocijenilo da administrativni aparat pomaže, a znatno manje od ostalih (51,3 posto) ih je ocijenilo da smeta ili odmaže. Po gospodarskim sektorima, i ovdje je u građevinarstvu registrirano nezadovoljstvo značajnije veće od ostalih. Samo 22,7 posto je ocijenilo da administrativni aparat služi, a čak 72,8 posto smatra da smeta ili odmaže. Gospodarska regulativa za 42,6 posto poduzetnika je prihvatljiva ili funkcionalna, dok ih 57,4 posto smatra negativnom - neprihvatljivom ili nestabilnom i netransparentnom. Ni jedan od poduzetnika nije ju ocijenio stabilnom i transparentnom. U regiji Jug anketirani poduzetnici bili su pozitivniji u odnosu na druge. Čak 53,3 posto gospodarsku regulativu smatra prihvatljivom ili funkcionalnom, a 46,7 posto neprihvatljivom ili nestabilnom i netransparentnom. Prema veličini, veliki poduzetnici (52,8 posto ocijenilo je gospodarsku regulativu prihvatljivom ili funkcionalnom) su znatno tolerantniji u odnosu na male i mikro poduzetnike (57 posto ocijenilo ju je neprihvatljivom ili nestabilnom i netransparentnom). Po gospodarskim sektorima, u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti čak 75 posto poduzetnika ocijenilo je gospodarsku regulativu neprihvatljivom ili nestabilnom i netransparentnom, dok su se pozitivnije od ostalih očitovali anketirani iz prerađivačke industrije, 48,4 posto ocjena je prihvatljiva ili funkcionalna gospodarska regulativa.

BLAGI OPTIMIZAM PODUZETNIKA O POSLOVNOJ KLIMI Ukupne ocjene o poduzetničkoj klimi u 2018. ukazuju na blagi optimizam. Uz dvije trećine onih koji smatraju da će ostati ista kao i u 2017., više je onih koji smatraju da će se poboljšati (20,9 posto), a znatno manje koji smatraju da će se pogoršati (12,8 posto). Nijedan poduzetnik nije izrazio očekivanje da će se poduzetnička klima u 2018. značajno poboljšati. U regiji Istok anketirani poduzetnici iskazali su značajno veći optimizam, čak 30 posto očekuje poboljšanje. Prema veličini, veliki su najoptimističniji (25 posto očekuje poboljšanje, a samo 8,3 posto pogoršanje). Po gospodarskim sektorima, unatoč nepovoljnoj situaciji u povijesnom razdoblju, čak 31,8 posto poduzetnika građevinara očekuje poboljšanje. Očekivano, pitanje koje se odnosi na poreze i doprinose na radnu snagu anketirani su dočekali “na nož”. Uz svega 2,8 posto onih koji ih smatraju motivirajuće niskima i prihvatljivima, te 15,3 posto onih koji ih smatraju uobičajenima, 81,9 posto ispitanika ih smatra visokim i demotivirajućim. Ovdje nema potrebe za izdvojenim komentarima po veličinama, regijama i djelatnostima, jer je struktura ocjena za sve vrlo slična i bez značajnijih odstupanja. U odnosu na prethodno pitanje, a također očekivano, hrvatsko sudstvo donije-

26,9%

28,5%

28,9%

15,7%

0,0% stabilna / prihvatljiva transparentna

funkcionalna

neprihvat- nestabilna ljiva / netransparentna

Poduzetnička klima će se u 2018: 66,3%

20,9% 11,6% 1,2% 0,0% znatno po- poboljšati boljšati

ostat će ista

pogoršati znatno pogoršati

19


ANALIZA

Porezi i doprinosi na radnu snagu su:

U gospodarskom segmentu sudstvo je:

52,6%

Poduzetnički krediti su:

59,4%

29,3%

52,2%

28,1%

29,3%

15,3%

13,3% 8,8%

0,8%

2,0%

0,4%

motiviraju- prihvatljivi uobičajeni će niski

» Ni jedan od poduzetnika s Juga nije ocijenio kredite nedostupnima

visoki

demotivirajuće visoki

neovisno prihvatljivo i učinkovito učinkovito

lo je još negativnije odgovore i stavove poduzetnika. Uz svega 2,4 posto koji smatraju sudstvo neovisnim i učinkovitim, te 8,8 posto koji ga smatraju funkcionalnim, čak 88,8 posto ga smatra nedovoljno učinkovitim i ovisnim. U regiji Jug ni jedan anketirani sudstvo nije ocijenio neovisnim i učinkovitim, samo 6,7 posto funkcionalnim, a 93,3 posto ispitanika ga smatra neučinkovitim i ovisnim. Ocjene po ostalim kriterijima (veličina, djelatnost) za sve su vrlo slične, bez značajnijih odstupanja u odnosu na ukupne prosječne ocjene. Kredite po kriteriju dostupnosti 17,3 posto anketiranih ocijenilo je kao lako i dosta dostupne, primjereno dostupnima od apsolutne većine (52,2 posto), a 30,5 posto se očitovalo na negativan način i smatra da su nedovoljno dostupni ili nedostupni. Istok Hrvatske iskazao je negativnije mišljenje od ostalih, 40 posto ocijenilo je da su krediti nedovoljno dostupni. Jug se izrazio značajno pozitivnije, 16,7 posto da su lako i dosta dostupni, čak 63,3 posto da su primjereno dostupni, a svega 20 posto da su nedovoljno dostupni. Ni jedan od poduzetnika s Juga nije ocijenio kredite nedostupnima. Prema veličini, unatoč tome što bi bilo za očekivati da će mikro i mali poduzetnici izraziti negativniji stav od velikih i srednje velikih, ocjene su uravnotežene, i u skladu sa strukturom ukupnih prosječnih ocjena. Po gospodarskim sektorima, u graditeljstvu se ocjena da su krediti nedovoljno dostupni izrazila u nešto većem postotku (36,4 posto).

JAČANJE IZVOZA I KONKURENTNOSTI Izvoznu klimu 60 posto poduzetnika ocjenjuje prosječnom, dok su preostalih 40 po-

Uvođenje EU normi i prilagodba njima je:

funkcionalno

nedovoljno ovisno i učinkovito neučinkovito

Gotovo 82 posto poduzetnika poreze na rad smatra visokim i demotivirajućima stupanja. U regiji Istok ta je ravnoteža poremećena tako da je 25 posto poduzetnika izrazilo negativan stav, dva puta više od onih koji su dali pozitivne ocjene (12,5 posto). Obratno tome, na Jugu je 30 posto poduzetnika izvoznu klimu ocijenilo poticajnom i prihvatljivom, a 13,3 posto neprihvatljivom i nepoticajnom. Po veličini, ravnoteža je negativno poremećena kod malih, slično ocjenama s Istoka - 22,5 posto poduzetnika izvoznu klimu je ocijenilo negativno, a pozitivno 12,2 posto. Po gospodarskim sektorima, trgovci su iskazali pozitivnije stavove (31 posto pozitivnih i 16,7 posto negativnih ocjena), a prerađivačka industrija negativnije (25,8 posto negativnih i 12,9 posto pozitivnih ocjena). Zanimljiv je odgovor gotovo 10 posto poduzetnika (9,2 posto) na pitanje vezano uz proizvode i usluge te njihovu konkurentnost

Strana ulaganja za naše gospodarstvo su:

2,4%

lako dostu- dosta do- primjereno nedovoljno nedostupni pni stupni dostupni dostupni

sto odgovora poduzetnici podijelili jednako 20 posto izrazilo je negativan (neprihvatljiva i nepoticajna) te 20 posto njih pozitivan stav (prihvatljiva i poticajna). Ovdje nema potrebe za izdvojenim komentarima po veličinama, regijama i djelatnostima, jer je struktura ocjena za sve vrlo slična bez značajnijih od-

41,8%

22,1%

4,0%

2,0%

na međunarodnom tržištu. Oni, kažu, nemaju rješenja za tržišnu utakmicu koja je svakim danom sve više globalnija i turbulentnija. Više od polovine (54,3 posto) iskazalo je proaktivnost i očitovalo se da ima, uvodi i razvija nove proizvode i usluge kojima može konkurirati na tržištu. U regiji Istok svega 2,5 posto poduzetnika očitovalo se da nema, a čak 70 posto da ima, uvodi i razvija nove proizvode i usluge. Očekivano, mikro poduzetnici su kroz ocjene iskazali nešto nižu razinu međunarodne konkurentnosti. Samo njih 46,1 posto ima, uvodi ili razvija nove proizvode i usluge, a 25,6 posto ih tek namjerava osmisliti. Po gospodarskim sektorima, u pozitivnom smislu prednjači prerađivačka industrija (čak 76,6 posto anektiranih već ima, uvodi i razvija nove, a samo 3,2 posto nema), a trgovina uz 50 posto onih koji već imaju, uvode i razvijaju nove proizvode i usluge, ima i izuzetno velik udio onih koji ih traže ili nemaju (38,1 posto). Uvođenje EU normi te prilagodba njima za poduzetnike je u najvećoj mjeri (87,6 posto) nužno prihvatljivo i uobičajeno. Svega 12,4 posto se očitovalo da je to neprihvatljivo i nepotrebno. Slično poduzetnici misle i za strana ulaganja. Čak njih 86,8 posto smatra ih nužnim, prihvatljivim i uobičajenim, a samo 13,2 posto neprihvatljivim i nepotrebnim. Ocjene po različitim kriterijima (regije, veličina, gospodarski sektori) ne odstupaju od ukupnih prosječnih ocjena.

MOBILNOST I JAVNE NABAVE Mobilnost i fleksibilnost radne snage 44,6 posto poduzetnika ocijenilo je uobičajenom, a 14 posto prihvatljivom i pozitivnom. No

Postupak i zakon o javnim nabavama ocjenjujem:

70,7%

56,2%

23,7% 18,5% 6,8%

nužna

20

5,6%

prihvatljiva uobičajena neprihvat- nepotrebljiva na

6,8%

10,8%

9,2%

vrlo poti- dosta poticajna cajna

2,4% dobro došla

13,3%

11,2%

dosta ne- vrlo nepopoticajna ticajna

0,8% vrlo pozitivnim

općenito prihvatljivim

osrednjim

općenito vrlo neganeprihvattivnim ljivim


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

Izvozna klima je:

Proizvod(e) ili uslugu(e) kojim možemo Mobilnost i fleksibilnost radne konkurirati onima iz okruženja: snage ocjenjujemo: 60,2%

34,9%

44,6%

29,3% 29,7%

12,4%

14,1%

16,5%

9,2% 10,8%

2,8%

2,0% poticajna prihvatljiva prosječna neprihvat- nepoticajljiva na

11,6%

11,2%

10,4%

imamo, a uvodimo i novi(e)

razvijamo

namjeravamo osmisliti

tražimo

nemamo

pozitivnom prihvatljivom

uobičaje- neprihvatnom ljivom

negativnom

čak 40 posto poduzetnika smatra da je mobilnost i fleksibilnost radne snage u nas i dalje neprihvatljiva i da postoji negativan stav prema tome. U regiji Sjever ocjene poduzetnika značajnije negativno odstupaju, tako da je 11,1 posto poduzetnika izrazilo pozitivan stav, a čak 58,3 posto negativan. Po veličini, ocjene po svim segmentima u skladu su sa strukturom ukupnih prosječnih ocjena. Po gospodarskim sektorima, ocjene poduzetnika u prerađivačkoj industriji također značajnije negativno odstupaju, tako da je svega 8,6 posto poduzetnika ocijenilo da je to pozitivno, dok 52,7 posto poduzetnika smatra i ocjenjuje fleksibilnost i mobilnost radne snage negativnom. Dakle, nismo spremni jače se pokrenuti iz svojih mjesta u potrazi za radnim mjestom. Za više od 56,2 posto poduzetnika regulativa vezana uz postupke i provedbu zakona te općenito javnim nabavama, je osrednja. Za 31,8 posto njih neprihvatljiva i negativna, dok je 12 posto onih koji su dali pozitivne ocjene (pozitivno i prihvatljivo). U središnjoj Hrvatskoj, uz veliki broj (65,2 posto) ocjena poduzetnika “osrednje”, ocjena “općenito prihvatljivi” i “vrlo negativni” su u ravnoteži (po 17,4 posto). U regijama Sjever te Primorje, Istra i Lika uz 61,1 posto i 54,3 posto ocjena “osrednje”, svega 2,8 posto i 5,7

Gotovo 10 posto poduzetnika ocjenjuje da nema rješenja za tržišnu utakmicu koja je sve više globalnija i turbulentnija posto poduzetnika dalo je relativno pozitivnu ocjenu “općenito prihvatljivi”, a čak 36,1 posto i 40 posto ocjenu “vrlo negativni”. Kod velikih, uz 44,4 posto ocjena “osrednji”, u odnosu na strukturu ukupnih prosječnih ocjena, uravnoteženija je pozitivna (25 posto pozitivnih i prihvatljivih) i negativna (30,6 posto neprihvatljiva i negativna) ocjena. ◀

21


POSLOVNA OČEKIVANJA

#LUKA BURILOVIĆ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Sada je pravo vrijeme za prave poteze Porezna reforma dala je efekta, ali više ne možemo rasti samo na krilima domaće potrošnje koja ima svoje limite. Fokus ubuduće mora biti na izvozu, privlačenju stranih investicija i apsorpciji sredstava iz EU fondova

H » Moramo razmišljati o ozbiljnoj reformi obrazovnog sustava, a to je i jedan od glavnih ciljeva za koji se HGK zalaže kroz promoviranje dualnog obrazovanja

rvatsko gospodarstvo u 2017. se nastavilo buditi nakon višegodišnje hibernacije. Trend gospodarskog rasta s pozitivnim pomacima u proizvodnji, potrošnji i izvozu, uz istodobno smanjenje razine državnog duga i deficita, ulijeva povjerenje da će i 2018. godina biti pozitivna. Posebno raduje što smo na nekim područjima, kao što je fiskalna konsolidacija, uspjeli nadmašiti zacrtane ciljeve. Dakle, zasad možemo biti zadovoljni gospodarskom politikom i započetim reformama, ali ne i dinamikom kojom se te reforme provode. Nalazimo se u gotovo paradoksalnoj situaciji da u mnogim pokazateljima ekonomske aktivnosti ostvarujemo povoljnije rezultate od prosjeka EU-a i time ponovno ostvarujemo proces konvergencije, ali istodobno zaostajemo za nama sličnim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Zato u 2018. godini treba ubrzati reformske procese kako bismo uhvatili korak s drugim zemljama i zaustavili prijeteće negativne demografske trendove.

OZBILJNIJE PRIONUTI PROMJENAMA Projekcije gospodarskog rasta za 2018. godinu kreću se oko tri posto, što je usporavanje u odnosu na 2017. To je jasan pokazatelj da moramo ozbiljnije prionuti promjenama kako bismo stopu rasta BDP-a doveli na razinu koja nas čini konkurentnima. Porezna reforma

22

dala je efekta, ali više ne možemo rasti samo na krilima domaće potrošnje koja ima svoje limite. Fokus ubuduće mora biti na izvozu, privlačenju stranih investicija i apsorpciji sredstava iz EU fondova, to su segmenti koji nam srednjoročno i dugoročno mogu osigurati stabilne, ali i dovoljno visoke stope rasta koje su ključ naše konkurentnosti. Kad pričamo o problemima ne možemo ne spomenuti Agrokor. Djelomična naplata potraživanja Agrokorovih vjerovnika utjecat će na njihovo poslovanje te u određenoj mjeri negativno utjecati i na ukupnu gospodarsku aktivnost. S obzirom na to da Agrokor zauzima 30 posto u ukupnoj trgovini Hrvatske, jasno je koliko je važno da se nađe rješenje koje mora sačuvati hrvatsku policu, odnosno domaću proizvodnju i radna mjesta. Vlada je svojim pravodobnim i učinkovitim djelovanjem spriječila širenje negativnog utjecaja na dobavljače i velik dio gospodarstva, a to je prepoznala i Europska komisija, pa je tijekom godine povećala projekciju rasta hrvatskog BDP-a, uviđajući da su posljedice posrtanja koncerna znatno slabije od prvotno očekivanih. Restrukturiranje Agrokora svakako je problem koji nam ograničava razvojne mogućnosti, no ipak vjerujem da će se naći optimalno rješenje kako bi se minimizirala šteta. No tko god je očekivao da će proces stabilizacije i potom nagodbe biti jednostavan i lagan, nije realan. Mora se sjesti za stol i nastaviti razgovarati jer

je to u interesu svih uključenih u proces, a i cijelog hrvatskog gospodarstva.

KRONIČNA BOLJKA  NEDOSTATAK RADNE SNAGE Sve nas više muči i problem nedostatka radne snage, to je još jedna kronična boljka naše ekonomije. HGK se po tom pitanju zalaže za uvoz radne snage, ali to je samo vatrogasna mjera koja za cilj ima zadovoljavanje trenutačnih potreba naših poslodavaca u turizmu i građevini. Nakon gotovo desetljeća krize mi si jednostavno ne možemo priuštiti sezonu ili dvije stagnacije zato što nemamo raspoloživog kadra. Moramo maksimalno iskoristiti trenutačnu povoljnu ekonomsku situaciju i ostvariti što veći rast, a tu nam kratkoročno uvoz radne snage može pomoći. Naravno, dugoročno mo-

Treba nam snažniji rast BDP-a kako bismo ulovili korak s konkurencijom


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018 ramo razmišljati o ozbiljnoj reformi obrazovnog sustava, a to je ujedno i jedan od glavnih ciljeva za koji se HGK zalaže kroz promoviranje dualnog obrazovanja. Tri su ključne stvari na koje moramo obratiti pažnju pri reformi školstva, prva je modernizacija zastarjelih obrazovnih programa i uvođenje novih koje gospodarstvo treba. Druga stavka je da mladima učinimo zanimljivima deficitarna zanimanja, poput onih u turizmu, građevini, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, a treća stvar je da s državnim tijelima što prije dogovorimo potrebnu promjenu legislative. Dualno obrazovanje bi tvrtkama omogućilo da postanu ravnopravan partner obrazovnim institucijama, odnosno da učenik paralelno sa školom “upisuje” i tvrtku u kojoj odrađuje praktičnu nastavu (50 posto vremena ukupnog školovanja). Na taj način poslodavac sam odlučuje koliko će učenika i u koje programe upisati, naravno s obzirom na potrebe koje ima ili će imati za pojedinim zanimanjima. Time se obrazovni sustav usklađuje s potrebama gospodarstva, a učenici dobivaju motivaciju za upis jer im tvrtka uredno plaća praksu koju odrađuju. HGK sa svojom infrastrukturom i regionalnom zastupljenošću kroz 20 županijskih komora može omogućiti svim svojim članicama koje to žele brzo, jednostavno i financijski prihvatljivo uključenje u sustav. U tu svrhu smo već osigurali znatna sredstva iz fondova EUa, a drago mi je i da je trenutačno vodstvo Ministarstva obrazovanja prepoznalo u HGK-u pravog partnera te se nadamo da će se od sada naši prijedlozi uvažavati kako bismo hrvatsko strukovno obrazovanje učinili kvalitetnijim, fleksibilnijim i što je najvažnije - atraktivnijim. Gospodarska diplomacija također je jedan iznimno bitan aspekt kojem posvećujemo puno pažnje jer može direktno utjecati na porast izvoza naših gospodarstvenika, što i sami poduzetnici često ističu. Žale se na nedostatnu institucionalnu podršku na terenu i to ponajviše u obliku trgovačkog predstavnika – atašea. Tvrtke od gospodarske diplomacije očekuju i da preuzme funkciju lobiranja prema uzoru na razvijene zemlje, da radi na marketingu zemlje, ostvaruje kontakt s potencijalnim ulagačima te prezentira uspješno realizirane projekte čime bi utjecala

HGK se zalaže za uvoz radne snage, ali to je samo vatrogasna mjera koja za cilj ima zadovoljavanje trenutačnih potreba poslodavaca u turizmu i građevini

»Gospodarska

na bolju vidljivost i poslovni imidž Hrvatske. HGK je izrazito aktivan na tom polju, u zadnjih pet godina organizirali smo posjete više od 400 inozemnih gospodarskih izaslanstava Hrvatskoj i odlazak oko 350 gospodarskih izaslanstava u inozemstvo koji su uključivali više od 8500 predstavnika hrvatskih tvrtki. U tom razdoblju imamo i više od 900 organiziranih nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu u koje se uključilo više od 16.000 hrvatskih gospodarstvenika. Potpisali smo više od 300 ugovora o suradnji s inozemnim gospodarskim institucijama i proveli smo više od 3200 raznih edukacija s više od 134.000 polaznika. Poseban fokus smo stavili na edukacije o poslovanju na inozemnim tržištima, mogućnostima financiranja i unapređenja konkurentnosti poslovanja.

diplomacija je jedan iznimno bitan aspekt kojem posvećujemo puno pažnje jer može direktno utjecati na porast izvoza naših LAKŠA INTERNACIONALIZACIJA gospodarstvenika POSLOVANJA

Nedavno smo otvorili predstavništvo u Kini, a planiramo otvaranje i na tržištima za koja su naše članice iskazale najveći interes, a to su tradicionalno Austrija (Beč), Italija (Milano) i Njemačka (München). Nakon toga, u sljedećoj fazi uslijedilo bi otvaranje predstavništava i u Turskoj (Istanbul), Poljskoj (Varšava), Francuskoj (Pariz), Velikoj Britaniji (London), SAD-u (New York), Brazilu (Sao Paolo) i drugim zemljama. Sva ta predstavništva olakšat će našim poduzetnicima, naročito malim i srednjim, internacionalizaciju poslovanja, a upravo to je jedan od glavnih ciljeva Komore. Naše tvrtke još uvijek nedovoljno iskorištavaju izvozne potencijale, a izvoz je jedna od ključnih stavki na kojima moramo graditi gospodarstvo. Kao članica EU-a Hrvatska je dio jedinstvenog eu-

ropskog tržišta od 500 milijuna ljudi i s tim u vidu naši gospodarstvenici trebaju organizirati svoje poslovanje. Naravno, ne trebamo se ograničavati samo na Europu, već moramo razmišljati u globalnim okvirima. Ulazak na strana tržišta nije lak, puno je tu protekcionizma i novim igračima bez puno kapitala se jako teško probiti. Zato je prisustvo HGK-a na terenu vrlo bitno. Mi našim tvrtkama možemo poslužiti kao uporišna točka, upoznati ih sa specifičnostima zemlje na koju se planiraju širiti, dati im ključne kontakte i tako im uštedjeti dosta vremena i novca. Naš cilj je da se ubuduće još više fokusiramo na naše članice i pomognemo im u svakom pogledu kako bi iskoristile pozitivne ekonomske trendove za ojačavanje poslovanja. Opet naglašavam, treba nam snažniji rast BDP-a kako bismo ulovili korak s konkurencijom. Naravno, i država tu može pomoći, najviše tako da se konzultira s gospodarstvenicima prije nego donese važne odluke koje se njih tiču i utječu im na poslovanje. Poduzetnike treba saslušati jer oni najbolje znaju što ih muči, a onda i uvažiti njihov glas. Možda je najvažniji dio da se odluke dosljedno provode kad se već donesu i da ne mijenjamo zakone i propise svako malo. Te česte promjene zakonodavnog okvira su loše jer taman kad se poduzetnik prilagodi i stabilizira, dođe novi set pravila igre i opet unese nesigurnost. To je, uostalom, i jedan od bitnih razloga zašto nas izbjegavaju strani investitori. Bez obzira na sve probleme, vjerujem da će godina pred nama biti dobra i da ćemo znati iskoristiti pozitivno ozračje globalne i domaće ekonomije. Samo trebamo biti odlučni i povući prave poteze u pravo vrijeme, a pravo vrije◀ me je upravo sad.

23


POSLOVNA OČEKIVANJA

#DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

U fazi smo sporog oporavka Poboljšanju poslovne klime može pomoći pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti te drugačiji pristup inspektora u provedbi nadzora

G

lobalno gospodarstvo ojačalo je u protekloj godini zahvaljujući monetarnim i fiskalnim poticajima koji su omogućili rast u većini zemalja. Prema procjenama DZS-a, BDP je u drugom kvartalu 2017. porastao 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, a najsnažniji utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti imao je rast osobne potrošnje. Jačanje globalnog gospodarstva potaknuo je optimizam potrošača unutar EU-a i rast turizma. Prethodnu smo poslovnu godinu započeli poreznom reformom koja je obrtnicima donijela nešto pozitivnih učinaka, ali se na dio obrtništva vrlo negativno odrazila. Pozdravili smo rasterećenje gospodarstva kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka te snižavanje stopa poreza na dohodak i dobit. Kontinuiranim naporima Hrvatske obrtničke komore prihvaćeno je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a te praga za paušalno oporezivanje dohotka. No izrazito je negativno dočekano povećanje stope PDV-a od 25 posto na usluge u ugostiteljstvu. Rekordnim turističkim rezultatima sigurno su pridonijeli i obrtnici ugostitelji, te smatramo neprimjerenim povećanje PDV-a u zemlji koja se strateški deklarira kao turistička. Kada govorimo o turizmu, povoljno ocjenjujemo nove mjere vezane uz rasterećenje poslodavaca za izdatke za sezonske radnike. Vjerujemo da će to olakšati probleme zapošljavanja sezonske radne snage tijekom turističke sezone.

RAST OD 3,3 POSTO NIJE DOVOLJAN Lani je došlo do nekoliko situacija u kojima su represivnim djelovanjem inspekcija stradali mali poduzetnici zbog minornih pogrešaka u poslovanju. Smatramo da inspekcijske službe kroz svoj nadzor trebaju stvarati partnerski odnos s poduzetnicima i djelovati u početku edukativno, a tek kod čestih prekršitelja recidivista primjenjivati sankcije.

24

Broj obrta u razdoblju od godine dana porastao je za 1,5 posto i nakon dugo vremena imamo pozitivan trend. Zabilježen je i rast broja zaposlenih u obrtništvu od 0,3 posto te očekujemo da će se taj trend nastaviti i u 2018. godini. U procjenama treba biti oprezan jer je Hrvatska najslabija ekonomija u EU-u što ne bi trebala biti. Rast od 3,3 posto pokazuje bitno poboljšanje u odnosu na prethodna razdoblja, ali još nije dovoljan da bismo dostigli razvijenije zemlje. Konkurentnost Hrvatske, kako pokazuje Izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018. stagnira, a razlozi za to su sporo provođenje reformi u ključnim područjima poput obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija. Pad na ljestvici Doing Business Svjetske banke za osam mjesta u odnosu na prošlu godinu potvrđuje da poboljšanja nisu dovoljna te da drugi napreduju brže. Ukratko, naši problemi su neuređenost tržišta rada i neadekvatan obrazov-

kora”. HOK se zalagao da se restrukturiranje Agrokora ne prelama preko obrtnika te mikro i malih poduzetnika, pa su obrtnicima i mikro dobavljačima Agrokorovih tvrtki isplaćeni puni iznosi dugova dospjelih prije otvaranja postupka izvanredne uprave. Dostupnost EU fondova daje priliku za brži razvoj. No sredstva iz pretpristupnih i strukturnih fondova u financijskom razdoblju 2007.- 2013. iskorištena su praktički u zadnji trenutak. Da je brzina povlačenja bila veća, možda je Hrvatska mogla ranije izaći iz recesije, gospodarski rast bio bi viši i posljedično bilo bi stvoreno više novih radnih mjesta. Problem ozbiljnog nedostatka radnika osobito u graditeljstvu, ugostiteljstvu i transportu, ali sve više i u drugim sektorima, prepreka je svakodnevnom poslovanju. Povećanje kvota za strance, koje je Vlada odobrila za 2018. može biti rješenje samo djelomično i na kratak rok. Ovaj se problem mora rješavati sustavno i dugoročno jer bi nedostatak radnika mogao postati nova kočnica rasta. Sustav kvota trebalo bi ukinuti i omogućiti zapošljavanje stranaca, ako službe za zapošljavanje ne mogu poslodavcu pronaći traženi profil radnika u kratkom roku. Za dugoročno održivi sustav potrebno je unaprijediti sustav strukovnog obrazovanja, utemeljen na iskustvu HOKa stečenom kroz više od 20 godina brige za odgajanje i obrazovanje kadrova za obrtnička zanimanja. Sustav smo gradili po uzoru na Njemačku, uz potrebne prilagodbe za pravni sustav Hrvatske, a pokazatelji iz Njemačke, osobito iz Bavarske pokazuju njegovu učinkovitost. Za očekivati je da će i Vlada ta iskustva valorizirati i primijeniti.

Broj obrta u razdoblju od godine dana porastao je za 1,5 posto ni sustav, slaba integriranost gospodarstva u europodručje, nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja, nesiguran zakonodavni okvir u smislu čestih izmjena propisa, a još uvijek, jedan od većih problema je naplata, između ostalog zbog sporosti sudova. Kad je riječ o Agrokoru, sve govori da će doći do nagodbe, pri čemu će se većini vjerovnika prosječno otpisati 77 posto tražbina, dok će ostatak biti isplaćen u dionicama Agrokora. U nagodbi postoji značajan broj vjerovnika koji imaju pravo i mogu naplatiti svoje tražbine u cijelosti, stoga je vjerojatno da će ostali vjerovnici biti izloženi većim otpisima i kompenzacijom preostalog dijela tražbina isključivo u dionicama “novog Agro-

Očekujemo i nastavak reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava te pravosuđa, kao i veću suradnju s državnim tijelima te prihvaćanje zahtjeva obrtnika u cilju povećanja učinkovitosti poduzetnika, a time i efikasnosti sustava. Poboljšanju poslovne klime, ponavljam, može pomoći pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti te drugačiji pristup inspektora provedbi nadzora poslovnih subjekata, djelujući prvo edukativno, a tek zatim represivno.

NASTAVAK STRUKTURNIH REFORMI Ocjenjujemo da se nalazimo u fazi sporog oporavka temeljenog u najvećoj mje-

ri na povećanju izvoza. Za daljnji razvoj potrebna je i reforma na području obrazovanja, javne administracije i pravosuđa. Ekonomska politika u 2018. mora nastaviti s daljnjim strukturnim reformama te je potrebno pojačati ulaganja i povećati produktivnost i dugoročan rast. Prema podacima Eurostata, stvarno porezno opterećenje u Hrvatskoj među najvećima je u EU-u te podržavamo izmjene poreznih propisa koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2018. koje će rasteretiti porezne obveznike. Poreznom reformom posao nije dovršen te očekujemo dodatna rasterećenja obrtništva. Prioritetni zahtjev je smanjenje poreznog opterećenja plaće i obveznih doprinosa što bi omogućilo povećanje neto plaća bez dodatnog troška za poslodavca te posredno osiguralo zadržavanje dijela radnika u Hrvatskoj. U cilju daljnje fleksibilizacije stranih ulaganja, potreban je nastavak smanjivanja administrativnih barijera te smanjenje prepreka u zakonskim i podzakonskim propisima kao i ozbiljnije mjere za suzbijanje sive ekonomije kao nelojalne konkurencije koja šteti obrtništvu tj. gospodarstvu, a u konačnici i državi. Ulaskom Hrvatske u EU obrtnicima su se otvorile značajne prilike za povlačenje izdašnih sredstava iz EU fondova. Ta su sredstva, prije svega, namijenjena povećanju konkurentnosti, razvoju novih tehnologija i proizvoda te jačanju pozicije na domaćem, ali i tržištu od 500 milijuna ljudi – tržištu EU-a. Najveću prepreku predstavljaju uvjeti i procedure koje su danas znatno strože, kompliciranije i kompleksnije, što je i najveća zamjerka i prepreka boljem povlačenju sredstava. Unatoč nastojanjima da se administrativni zahtjevi ublaže kroz proteklih godinu-dvije, obrtnicima su još uvijek ta sredstva teško dostupna. Dijelom zbog zahtjevne administracije, a dijelom i zbog uvjeta natječaja prilagođenih većim gospodarskim subjektima. Trebalo bi stoga osmisliti mjere i raspisati pozive koji su namijenjeni najmanjima za njihove stvarne poslovne potrebe. U 2018. očekujemo da će se uvjeti ulaganja i poslovanja znatno ili barem malo poboljšati, no i dalje postoje brojni razlozi za nezadovoljstvo. Poboljšanje poslovne i investicijske klime te otklanjanje barijera bitni su preduvjeti razvoja obrtništva Republike Hrvatske. Još jednom ističemo problem nedostatka stručne i kvalitetne radne snage koji iz dana u dan postaje sve veći. Sa svoje strane HOK, kao zastupnik interesa obrtnika, i dalje će inzistirati na partnerstvu i suradnji s državnim tijelima i na rješavanju problema obrtnika, ostvarujući tako svakom promjenom i usvojenim zahtjevom bolje uvjete za po◀ slovanje i rad.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#GORDANA DERANJA, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Kronična nekonkurentnost gospodarstva Hrvatska će ubrzati gospodarski rast, izvoz, investicije i zapošljavanje kada se veličina i trošak državnog sektora te njegova učinkovitost u pružanju javnih usluga usklade s potrebama i realnim mogućnostima modernog, konkurentnog gospodarstva

P » Samo porezna reforma nije dovoljna za ubrzanje sadašnjih stopa rasta

roteklu godinu u tradicionalnoj anketi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) naši su članovi ocijenili kao dobru, dakle školskom trojkom. Ono čime smo svi zadovoljni jest nastavak rasta, no manje smo zadovoljni činjenicom da se on temeljio, prije svega, na još jednoj odličnoj turističkoj sezoni i rastu potrošnje. Potrošnju je pogurala porezna reforma s početka godine koju smo pozdravili i podržali, ali je, nažalost, ona ostala i jedina reforma u 2017. Tu leži najveći razlog nezadovoljstva, bojazni i opreza poslodavaca kada gledamo na 2018. i ostale nadolazeće godine. Samo porezna reforma nije dovoljna za ubrzanje sadašnjih stopa rasta koje nisu dovoljno visoke kako bismo počeli nadoknađivati zaostatak za drugim članicama Europske unije. Osim toga godinu je obilježila kriza u Agrokoru. Tu je Vladina reakcija bila brza i odlučna što smo više puta pohvalili. S donošenjem posebnog zakona spriječio se nagli slom najveće kompanije u kojem bi nastradale i brojne druge tvrtke, dobavljači. Dobilo se na vremenu kako bi se svi pokušali presložiti i kako bi se pokušalo naći rješenje koje će omogućiti nastavak poslovanja Agrokora. Rasplet ove krize tek je pred nama u narednim mjesecima pa će ona i u 2018. godini biti jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja.

NASTAVLJAMO ZAOSTAJATI O našoj konkurentnosti govore i pozicije na globalnoj listi konkurentnosti i Doing Businessu – na obje smo loše plasirani. Razočaravajuća je činjenica da se mi još nismo vratili na razine BDP-a iz 2008. prije izbijanja krize. Rezultati najnovijeg HUP Skora, koji uspoređuje napredak Hrvatske u reformama u 12

ključnih područja, u odnosu na druge tranzicijske članice pokazuje da nastavljamo zaostajati jer su kod nas promjene vrlo površne i spore u odnosu na druge. U odnosu na prethodno mjerenje HUP Skor je povećan za tri boda i sada iznosi 36 od 100 mogućih bodova. Do tog blagog poboljšanja došlo je zbog gospodarskog oporavka i rasta zaposlenosti, smanjenja troška pokretanja novih poduzeća, smanjenja deficita proračuna i dugoročnih kamatnih stopa te oporavka kreditiranja. Međutim i dalje se radi o najlošijem rezultatu među 11 država Nove Europe. To ukazuje na kroničnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Kao što sam uvodno rekla, izbjegnut je snažan negativan udar koji bi bez sumnje teško uzdrmao cjelokupno gospodarstvo. Konačan rasplet krize Agrokora ovisi o odlukama vjerovnika. Vidimo u prvim razgovorima o nagodbi da će postizanje dogovora biti teško jer će svi morati pretrpjeti veće gubitke nego što bi htjeli. Nažalost, dugovi koncerna su višestruko veći od imovine i rješenje kojim bi vjerovnici kroz ovo prošli s minimalnim otpisima jednostavno ne postoji. Ipak, nadam se da će do nagodbe doći i da će ona biti postignuta na održivim temeljima. Moramo pojačati napore za provođenje reformi u svim područjima. Pravosuđe je jedna od bolnih točaka koju treba čim prije početi rješavati jer je pravna nesigurnost jedna od glavnih kočnica napretka i gospodarstva i društva u cjelini. Obrazovna reforma mora se ubrzati i to na svim razinama, sustav zdravstva vapi za promjenama koje će omogućiti racionalnije upravljanje

Moramo pojačati napore za provođenje reformi u svim područjima sredstvima, ali i veću kvalitetu usluge. Javna uprava i lokalna samouprava moraju se u cjelini racionalizirati i podići efikasnost, kao i kvalitetu svoga rada. Poduzetnicima kroz sve ove i druge promjene o kojima godinama govorimo, treba olakšati poslovanje kako bismo mogli razvijati poslovanje, snažnije rasti, više izvoziti, otvarati nova radna mjesta i povećavati plaće. Odnos prema poduzetnicima mora se

promijeniti u svim segmentima vlasti. Smiješno je da se poduzetnike kažnjava drakonskim kaznama zbog banalnih pogrešaka kao što je navođenje malog umjesto velikog slova ili obratno zbog čega pojedini manji biznisi moraju prestati s radom. Istodobno državne službenike i sve one koji rade za državne institucije ili javne tvrtke nitko ne kažnjava za njihove loše i pogrešne odluke, loš rad, gubitke u poslovanju, previsoke troškove, nisku produktivnost i svu ogromnu štetu koju zbog toga trpi cijela zemlja.

BRŽE SMANJENJE DEFICITA PRORAČUNA Kao što stalno govorimo i kao što sam i ovdje više puta ponovila – očekujemo više ambicije u strukturnim promjenama. Po-

Očekujemo više ambicije u strukturnim promjenama jedinačne i površne promjene u pojedinim segmentima nam ne pomažu. Hrvatska će ubrzati gospodarski rast, izvoz, investicije i zapošljavanje kada se veličina i trošak državnog sektora te njegova učinkovitost u pružanju javnih usluga usklade s potrebama i realnim mogućnostima modernog, konkurentnog gospodarstva. U tom smislu izuzetno je važno nastaviti s bržim smanjenjem deficita proračuna radi smanjenja premije rizika zemlje, cijene kapitala i stvaranja prostora za nastavak porezne reforme radi cjelovitog smanjenja opterećenja rada i kapitala kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za privatne investicije. Otprilike smo tri godine u zaostatku s povlačenjem sredstava i pohvalno je što Vlada ubrzava dinamiku povlačenja sredstava iz EU fondova. Treba nastaviti raditi na edukaciji kako bi projekti bili što kvalitetnije pripremljeni, kao i s bržim raspisivanjem natječaja. Naravno, i u realizaciji projekata treba biti odgovoran, jer samo je to garancija da će se odborena sredstva zaista u cijelosti iskoristiti. U anketi naših članova većina njih očekuje da neće biti promjena i da će stanje ostati isto ili tek malo bolje. To nije osobito poticajno za tvrtke koje su ionako već napravile najviše što mogu na temelju vlastitih rezervi. Za daljnje iskorake potrebno je bolje okruženje i sve ono o čemu sam govorila. ◀

25


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

Ocijenite poslovnu 2017. i opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj?

Kako ocjenjujete našu konkurentnost?

Godinu 2017. obilježilo je stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama. Kolikog je to utjecaja imalo na vaše poslovanje? Kakav rasplet situacije u Agrokoru očekujete?

Što očekujete od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u 2018.?

Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi bile nužne za jači gospodorski rast, poticanje investicija te zapošljavanja?

Ka Kakvi su planovi za vašu tvrtku u 2 018 ? Predviđate li i koliko organski 2018. ras planirate li akvizije, spajanja, rast, ja izvoz, nove investicije i sl.? jači

26


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MARIN PUCAR, predsjednik Uprave Podravke, Koprivnica

Spremni smo predvoditi konsolidaciju prehrambene industrije Samo ubrzanjem administrativnih procedura, jačanjem pravne sigurnosti i smanjenjem parafiskalnih nameta možemo povećati konkurentnost našega gospodarstva i postići brži rast

U

natoč nekim poteškoćama i izazovima 2017. godina donijela je i mnogo pozitivnih pomaka kada govorimo o hrvatskom gospodarstvu. Rast BDP-a, stabiliziranje javnih financija, smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u, pokazuju kako mjere fiskalne konsolidacije daju rezultate. Trenutačno rast potrošnje najviše potiče gospodarski rast, no potencijal daljnjeg rasta ne možemo temeljiti samo na potrošnji. Kada govorimo o daljnjem zamahu gospodarstva, među glavnim izazovima je svakako provođenje reformi. Bez poboljšanja poslovne klime i rasta produktivnosti nema održivog ekonomskog rasta. Samo ubrzanjem administrativnih procedura, jačanjem pravne sigurnosti i smanjenjem parafiskalnih nameta možemo povećati konkurentnost našega gospodarstva i postići brži rast. Prema izvješćima o globalnoj konkurentnosti, hrvatska konkurentnost na globalnoj razini stagnira. Ovaj podatak samo je jedan od indikatora koji potvrđuje nužnost nastavka i ubrzanja ključnih reformi kako bismo stvorili bolje poslovno okruženje, što bi dovelo do ubrzanog gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta, a time i do rasta životnog standarda naših građana.

PROMJENE NUŽNE U GOTOVO SVIM SEGMENTIMA Promjene su nužne u gotovo svim segmentima društva s posebnim naglaskom na nužne reforme javnog sektora kako bi se povećala efikasnost i poticanje poduzetništva te poticanja inovacija koje su ključne u ovom procesu, ali su nažalost u padu. Podizanje opće razine konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva svakako bi se pozitivno odrazilo i na priljev izravnih ulaganja u naše gospodarstvo. Kriza Agrokora uvelike je obilježila 2017. godinu, s izravnim utjecajem na cjelokupno domaće gospodarstvo. Aktivacijom lex Agrokora spriječeno je urušavanje sustava, a sada je nužno uložiti maksimalne napore i suradnjom svih uključenih omogućiti uspješnu na-

2018. godini. Iako su investicije rasle već osam kvartala zaredom, što pokazuje određeni oporavak, vjerojatno ćemo se svi složiti kako može i bolje. Da bi Hrvatska bila u stanju držati korak u borbi za nove investicije te osigurala optimalan učinak tih ulaganja na vlastito gospodarstvo, potrebno je uložiti dodatan trud, postaviti jasne ciljeve te odrediti poticaje za ulagače kako bi uložili upravo u Hrvatsku.

PROIZVODI DODANE VRIJEDNOSTI

»

Reforme bi privatnom sektoru oslobodile dodatni prostor za investiranje i zapošljavanje

godbu u 2018. Rješavanje krize u Agrokoru važno je za ukupno gospodarstvo, a posebno za domaću prehrambenu i prerađivačku industriju. Kao stabilna kompanija, mi smo od samog početka krize u Agrokoru tvrtkom uspješno upravljali, no neupitno je da se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima za hrvatsko gospodarstvo i da su tržišne okolnosti promijenjene. Što se tiče konsolidacijskih procesa u Agrokoru, naša je poruka od početka krize jasna: Podravka je spremna biti predvodnik konsolidacije hrvatske prehrambene industrije s ciljem jačanja njene konkurentnosti. U 2018. godini očekujem upravo ubrzanje strukturnih reformi, što je ključno za veći rast gospodarstva i hvatanje priključka s ostalim konkurentskim zemljama koje su nas, uglavnom, ne samo dostigle nego velikom većinom i prestigle. Reforme bi privatnom sektoru oslobodile dodatni prostor za investiranje

U 2018. primarni nam je cilj osiguranje organskog rasta i razvoja kompanije s postojećim, vrijednim i etabliranim brendovima i proizvodima. Također, želimo povećati prihode sa stranih tržišta kroz snažniju internacionalizaciju naših proizvoda. Jedan od ciljeva je daljnji razvoj i nadogradnja naših jakih brendova poput Vegete. Naši su brendovi tržišni lideri s prepoznatljivom kvalitetom. Sada je nužno raditi na nadogradnji i novi razvojni ciklus Podravke temeljiti na proizvodima dodane vrijednosti. Podravka drži čvrstu poziciju na domaćem tržištu, tržištu Adria regije i Jugoistočne Europe. U narednom periodu naš je cilj osigurati stabilnost tih tržišta, ali i ojačati tržišne pozicije i brendove na tržištima Srednje i Istočne Europe. Također, želimo značajnije iskoračiti na tržišta Zapadne Europe, Skandinavije, SAD-a, Kanade, Australije gdje smo prisutni dugi niz godina. Na ovim smo tržištima do sada dominantno bili prisutni isključivo kroz

Bez poboljšanja poslovne klime i rasta produktivnosti nema održivog ekonomskog rasta i zapošljavanje. Porezna reforma pokazuje određene rezultate, najavljene su i promjene u sustavu obrazovanja, ali sada treba ubrzano raditi na reformi pravosuđa i pojednostavljenju administrativnih procesa. Isto tako očekujem i nastavak poreznih reformi koje su već dale određene rezultate u 2017. godini, međutim potrebno je dodatno rasterećenje gospodarstva, posebno u segmentu parafiskalnih, odnosno neporeznih davanja koja dodatno opterećuju poduzetnike. Hrvatska narodna banka provodila je, kao i Europska središnja banka, ekspanzivnu monetarnu politiku, što je pozitivno utjecalo na likvidnost bankarskog sustava te omogućilo povoljnije i intenzivnije dugoročno kreditiranje gospodarstva i stanovništva u domaćoj valuti. Ovakva monetarna politika sasvim je sigurno pridonijela oporavku hrvatskoga gospodarstva i, vjerujem, da će se nastaviti i u

etno kanale prodaje, a ubuduće ambicija nam je kreirati nove proizvode ciljano prilagođene potrebama i navikama svakom pojedinom tržištu. Upravo na tržištima više kupovne moći, na kojima kvaliteta naših proizvoda može doći do izražaja, Podravka može generirati značajne prihode. Među strateškim ciljevima Podravke, kao lidera prehrambene industrije, jest i značajno povećanje udjela domaćih sirovina u Podravkinim proizvodima, kako bismo ih kroz visoku dodanu vrijednost plasirali na međunarodno tržište te time povećali poljoprivrednu proizvodnju i zaposlenost u agraru. Podravka je danas siguran partner brojnim domaćim poljoprivrednim gospodarstvima. Želimo da ih ubuduće bude još mnogo više, kako bi kroz tri do pet godina povećali udio domaćeg voća u Podravkinoj proizvodnji na 90 posto, a po◀ vrća i na 100 posto.

27


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BRANKO ROGLIĆ, vlasnik Orbica, Zagreb

U iščekivanju obećanih reformi Brine me prezaduženost gospodarstva na koju nam ukazuju iz EU-a kao i izostanak reformi koje moraju ići u pravcu smanjivanja porezne presije i povećanja konkurentnosti

P

oslovna 2017. godina bila je obilježena padom koncerna Agrokor i posljedicama koje bi iz toga mogle proizaći. Reakcija Vlade Republike Hrvatske bila je neophodna i pravodobna, tako da se izbjegao mogući domino efekt, a tu prije svega mislim na nekontrolirani stečaj brojnih tvrtki vezanih uz taj koncern. Problem je na taj način privremeno riješen, ali predstoji velik posao koji će omogućiti nastavak poslovanja kako koncerna tako i njegovih dobavljača. To neće biti lagan posao s obzirom na mnogobrojne sudske procese koji će sigurno uslijediti. Vlada je zaštitila male dobavljače, ali veliki dobavljači će se suočiti s haircutom od 50 ili više posto što će morati nadomjestiti kreditima. Rast BDP-a od tri posto u 2017. svakako nas je razveselio kao i smanjenje deficita u proračunu. No brine me prezaduženost gospodarstva na koju nam ukazuju iz EU-a kao i izostanak reformi pa ih očekujemo u 2018. Te reforme moraju ići u pravcu smanjenja porezne presije i povećanja konkurentnosti. One su davno obećane i od više vlada, ali se nada-

Everet iz Ljubljane. Uz organski rast, Orbico će 2017. završiti s prometom od 1,9 milijardi eura.

RAZVOJ IT SEKTORA NA RAZINI GRUPE

mo da će ih Vlada premijera Plenkovića konačno i provesti. Pored toga potrebno je uvesti reda u pravosuđe, modernizirati školstvo uz novi kurikulum te fleksibilizirati Zakon o radu. Tako će Hrvatska postati atraktivnija za strane ulagače. Povećanjem konkurentnosti stvaramo uvjete za povećanje izvoza, a time otvaramo prostor za nova zapošljavanja. Za Orbico poslovna 2017. bila je uspješna i imali smo samo jednu akviziciju, tvrtku

U 2018. planiramo ući u 20. državu, Bjelorusiju. Pored toga želimo se posvetiti i plasmanu proizvoda hrvatskih proizvođača u zemlje gdje imamo operacije. Do sada smo krenuli u Poljskoj s plasmanom vina Iločkih podruma te proizvodima Lole Ribara i Sardine. Prije nekoliko godina započeli smo s distribucijom Podravkinih proizvoda u Bugarskoj. Tim pravcem ćemo i nastaviti. Poslovnu godinu 2018. želimo posvetiti razvoju IT sektora na razini Grupe te korištenju sinergijskih efekata među našim tvrtkama u pojedinim zemljama. Organski rast bit će kao i do sada desetak posto pa očekujemo 2018. godinu završiti s prihodom od okrugle dvije milijarde eura. Naš turizam se također dobro razvija kroz tvrtku Orvas u Splitu. Zadnjih nekoliko godina u turizmu ostvarujemo zavidan rast pa to očekuje◀ mo i u 2018. godini.

»

Potrebno je uvesti reda u pravosuđe, modernizirati školstvo uz novi kurikulum te fleksibilizirati Zakon o radu

#BALÁZS BÉKEFFY, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska, Zadar

Poticati ulaganja Preduvjet održivoga gospodarskoga rasta je i osiguravanje makroekonomske stabilnosti, što znači da je potrebno nastaviti sa smanjenjem proračunskoga deficita i javnoga duga

G

» Od listopada 2018. godine zauvijek će se promijeniti hrvatsko bankarsko tržište 28

ospodarstvo Europske unije trenutačno je u pozitivnome ciklusu, a obilježava ga dinamična gospodarska i investicijska aktivnost te rast povjerenja potrošača. Naravno, pozitivni gospodarski moment dodatno je naglašen iznimno niskim razinama kamatnih stopa. U takvim uvjetima, očekivano, i domaće gospodarstvo ostvaruje rast. Pozitivno međunarodno okruženje se možda ponajbolje oslikava kroz rast robnog izvoza te u iznimno uspješnoj turističkoj sezoni. Ipak, valja naglasiti da kada promatramo kretanja u drugim gospodarstvima članica EU-a u Srednjoj i Istočnoj Europi, vidljivo je da je dinamika rasta u Hrvatskoj ipak slabija. Tijekom kriznih godina mnoge tvrtke su se morale restrukturirati kako bi preživjele i prilagodile se novim okolnostima na tržištu. Proces restrukturiranja potaknut je i ulaskom Hrvatske u EU te integriranjem domaćeg tržišta u jedinstveno tržište. U tom vremenu zabilježen je rast produktivnosti i konkurentnosti. No većina pozitivnih kretanja rezultat su individualnih poteza poduzetnika, a u manjoj nužnih promjena u gospodarskoj politici. Gospodarstvenici konstantno naglašavaju da Hrvatska mora stalno raditi na podizanju

svoje konkurentnosti i poboljšanju poslovne klime, neovisno o izbornim ciklusima i političkoj situaciji, kako bi uhvatila korak s najuspješnijim tranzicijskim gospodarstvima. U 2018. može se očekivati povećanje stabilnosti uvjeta poslovanja, što uključuje pravnu sigurnost te predvidljivost po pitanju poreznog opterećenja. Preduvjet održivoga gospodarskoga rasta je i osiguravanje makroekonomske stabilnosti, što znači da je potrebno nastaviti sa smanjenjem proračunskoga deficita i javnoga duga. Održivu fiskalnu konsolidaciju teško je ostvariti ako se ne provedu duboke promjene u segmentima zdravstvene zaštite, javne uprave te mirovinskoga sustava.

ZAPOČETI REFORME TRŽIŠTA RADA U kratkom roku fokus mora biti na poticanju ulaganja u gospodarstvo, što će povećati produktivnost i konkurentnost. Potrebno je započeti i reforme tržišta rada, jer moramo osigurati veću fleksibilnost i mobilnost radne snage, posebno zato što je imamo sve manje. Smanjenje nepotrebnog regulatornog okvira te smanjenje parafiskalnih nameta također su put koji vodi bržem gospodarskom

rastu. U dužem roku, perspektivu Hrvatske odredit će ponajprije demografski trendovi te kvaliteta dostupne radne snage. Ulaganje u obrazovanje nameće se kao ključna reforma, a ono je ključno kako bi se i domaće gospodarstvo pripremilo za budućnost koju će definirati, prije svega, sve značajniji i dinamičniji tehnološki napredak. Za nas će 2018. biti uistinu posebna godina. Veći dio godine posvetit ćemo integraciji OTP i Splitske banke. Time će se, od listopada 2018., zauvijek promijeniti hrvatsko ban◀ karsko tržište.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ANĐELKO LEKO, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb, Zagreb

Ulaganja daju novu razvojnu dimenziju Svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore, jer su svi izravni i neizravni učinci turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti

P

rema ključnim makroekonomskim pokazateljima 2017. godinu možemo ocijeniti uspješnom u cijelosti, osobito u sektoru turizma gdje bilježimo rekordne rezultate. Umjerenome optimizmu gospodarstvenika pridonosi rast BDP-a već 12. tromjesečje zaredom, s time da, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), taj se rast odvija po bržoj stopi nego u prethodnim razdobljima. Što se turizma tiče, rezultati se temelje na više noćenja i dolazaka u devet mjeseci 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a procjenjuje se zarada od oko 10 milijardi eura. Sve su to dobri pokazatelji. Ti statistički pokazatelji rasta vesele i dobar su znak, ali nisu nikakvo jamstvo ako će se i dalje ignorirati potreba za nastavkom reformi i proklamirana politika razvoja hrvatske ekonomije i turizma.

PROVEDBA REFORMI SE IGNORIRA Najnovija nacionalna izvješća o konkurentnosti govore o potrebi provođenja ključnih reformi koje se predugo ignoriraju kako bi se stvorilo poticajno okruženje za investicije, a time i otvaranje novih radnih mjesta. Uočljivo stagniranje konkurentnosti, uz druge razloge, ima za posljedicu i odlazak mladih iz zemlje. Ako promatramo samo turističku industriju, odnosno hotelijerstvo i turizam, gdje, neovisno o dobrim rezultatima, imamo situaciju da kao država ipak nismo dovoljno konkurentni. Iako je Hrvatska na 35. mjestu od 140 zemalja u svijetu po turističkoj konkurentnosti, kada gledamo konkurentnost države općenito tada zauzimamo 59. mjesto - među ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije. Također, po poreznom opterećenju turističkog sektora Hrvatska je na 139. mjestu od 140 zemalja u svijetu, što dovoljno govori samo za sebe. Iako je glavni cilj Strategije razvoja turizma ulazak u 20 najkonkurentnijih zemalja u svijetu, daleko smo od tog cilja. Kad je riječ o stanju u Agrokoru, ta je kompanija godinama bila nezaobilazan dio (i to vrlo značajan) nacionalnoga gospodarstva. To je i danas bez obzira na poteškoće s kojima se suočava. Iako intenzivno surađujemo s članicama koncerna, kako kroz nabavne kanale tako i prodajne (Adriatica.net), na vrijeme smo reagirali kako bismo prevenirali značajnije negativne učin-

Nužno je približiti okvire poslovanja onima u kojima posluje naša konkurencija ke. Očekujemo da će se situacija stabilizirati i da će članice koncerna nastaviti s poslovanjem što je značajno za ukupno nacionalno gospodarstvo. U 2018. očekujemo da će Vlada voditi aktivnu ekonomsku politiku i stvoriti jasne gospodarske i političke okvire, poglavito u područjima poreznog rasterećenja, jasnije regulative u turizmu, rasterećenja administracijom i fleksibilnije politike zapošljavanja te da će fokus biti na strateškim gospodarskim projektima koji bi mogli omogućiti rast i razvoj. Što se turističkog sektora tiče, svakako moramo povećati konkurentnost. Dakle, nužno je približiti okvire poslovanja onima u kojima posluje naša konkurencija. U ovom dijelu je ključan PDV s obzirom na to da Hrvatska, iako bismo mogli reći da ovisi o turizmu, ima najvišu stopu PDV-a na Mediteranu. Svakako se zalažemo za manji PDV u turizmu što bi pridonijelo našoj konkurentnosti. Iako Porezna uprava objašnjava da to ne plaćamo mi nego naši gosti, ona zaboravlja na to da taj visoki PDV moramo dodati na našu cijenu pa time ispadamo nekonkurentni u odnosu na

druge. Nadalje, vezano uz investicije, nužno je utvrditi i provesti niz mjera koje bi olakšale investicije, počevši od jasnog i fleksibilnijeg Zakona o radu i niza mjera kojima bi se poticalo zapošljavanje. Nužno je radikalno izmijeniti porezno opterećenje rada, jer trenutačna davanja smanjuju neto plaću radnika, motivaciju za potrošnju, ali i njihovu motivaciju za rad. Zadnjih godina, s jedne strane, bilježimo stalan rast turističkoga prometa i interesa međunarodnoga turističkoga tržišta za Hrvatsku (dakle snažan rast prepoznatljivosti), dok istodobno ne postoji interes međunarodnih investitora za ulaganja u Hrvatsku. Svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore, jer su svi izravni i neizravni učinci turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti.

VELIKA FISKALNA OPTEREĆENJA Stopa PDV-a i ostala fiskalna opterećenja su kod nas znatno veća nego u većini turističkih zemalja u Europi. Upravo su stabilni uvjeti poslovanja i razina poreznih davanja, kao i učinkovita lokalna uprava, osnova za privlačenje i zadržavanje investitora. Iza nas je vrlo intenzivno razdoblje: na području Dubrovačke rivijere zaokružili smo investicijski ciklus i završili jedan od najopsežnijih projekata u nacionalnom turizmu - Hoteli Dubro-

vačka rivijera u koji smo uložili više od 80 milijuna eura. Hoteli Dubrovačka rivijera danas raspolažu s gotovo 750 smještajnih jedinica u Sheraton Dubrovnik Riviera Hotelu, Hotelu Mlini, Hotelu Astarea, Villama Mlini te Villama i apartmanima Srebreno. Svi su objekti koncipirani tako da svojim raznovrsnim sadržajem i ponudama kvalitete usluge odgovaraju modernim potrebama tržišta i pridonose razvoju i promociji destinacije u cijelosti, a nadamo se i značajnoj koristi za društvo. Također smo u Zagrebu napravili niz ulaganja u poboljšanje kvalitete naših objekata u sklopu kojih smo među ostalim, obnovili sobe i javne površine u hotelima Sheraton Zagreb, The Westin Zagreb te Hotelu Jadran. Planiramo i dalje ulagati u preuređenje Hotela Panorama kako soba i javnih površina tako i okoliša hotela. U tijeku su i pripreme za izgradnju novog objekta na lokaciji Bundek, na mjestu sadašnjeg Hotela Zagreb, gdje će se izgraditi hotelski i poslovnostambeni prostor, što će biti značajna investicija. Ukupna ulaganja koja smo učinili, te ulaganja koja planiramo, premašit će 45 milijuna eura. Ti će planovi društvu dati novu razvojnu dimenziju te vjerujemo da smo s naše strane, strateškim planiranjem i ulaganjima sredstava, u našem operativnome radu stvorili preduvjete za uspješnu budućnost društva HUP-Zagreb. ◀

29


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARINKO DOŠEN, predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik, Solin

Poticati proizvođače i izvoznike Tečajna politika je jedan od značajnijih problema izvoznika. Jaka kuna direktno utječe na prihode i poslovanje izvoznika. Naši se proizvođači trebaju usmjeriti prema izvozu, jer smo mi vrlo malo tržište

G

» Kontinuirana ulaganja u istraživanje i razvoj, generator su rasta prodaje u budućnosti

odina 2017. je za AD Plastik Grupu bila vrlo uspješna. S obzirom na to da smo izvozno orijentirana tvrtka koja svoj prihod ostvaruje izvan Hrvatske, stalno pratimo trendove na svjetskom tržištu, a kad je riječ o autoindustriji, na globalnom tržištu su promjene stalne, velike i odvijaju se jako brzo. Kako biste ostali konkurentni na globalnom tržištu morate pratiti smjer kojim ide autoindustrija. Dobavljači, a mi proizvodimo komponente za automobile, u takvoj situaciji imaju izazov osigurati stalni napredak proizvodnih procesa te visoku kvalitetu proizvoda. Da biste stekli dojam o veličini i zahtjevnosti posla koji radimo dovoljno je iznijeti podatak da AD Plastik godišnje proizvede i isporuči svojim partnerima 62 milijuna komada raznih proizvoda. Budućnost automobila usmjerena je na razvoj novih materijala i rješenja koja će omogućiti kvalitetnije proizvode i veću udobnost vozila. Pozitivne trendove poslovanja koje bilježimo zadnje dvije godine, uspješno smo nastavili i tijekom 2017. godine. Godišnje proizvedemo i isporučimo 62 milijuna različitih komada proizvoda našim kupcima i pratimo trend rasta iz godine u godinu. Unatoč nastavku jačanja kune u odnosu na euro, bilježimo rast prihoda. Povećanje proizvodne efikasnosti i racionalizacija troškova na kojima kontinuirano radimo dovode do povećanja EBITDA, a sama EBITDA marža i dalje je iznad prosjeka industrije u kojoj poslujemo. Posebno nas veseli oporavak ruskog tržišta o čemu najbolje svjedoči rast poslovnih prihoda naših ruskih društava. Subvencije države dodatno su pomogle rastu prodaje i oporavku automobilskog tržišta u Rusiji. U 2017. godini dogovorili smo nove poslove za nekoliko važnih kupaca poput Renault Grupe, Forda, Volkswagen Grupe, PSA Gru-

pe, čime smo učvrstili svoju poziciju na tržištima Europske unije i Srbije. Više od 120 milijuna eura vrijednosti novih poslova dogovoreno je u Europi, a više od 20 milijuna eura u Ruskoj Federaciji. Jedan dio poslova krenut će sa serijskom proizvodnjom već u 2018. godini, a početak većine dogovorenih projekata planiran je za 2019. Time smo popunili veći dio svojih kapaciteta za narednih nekoliko godina. Možda je i ovo prigoda da spomenemo tečajnu politiku kao jedan od značajnijih problema izvoznika. Jaka kuna direktno utječe na prihode i poslovanje izvoznika. Naši se proizvođači trebaju usmjeriti prema izvozu, jer smo vrlo malo tržište. U 2017. godini pokrenuli smo i projekt Pilot linija bojanja za industrijska istraživanja, razvoj i inovacije koji će nam omogućiti razvoj nove tehnologije bojanja interijera unutar AD Plastik Grupe kao jednog od generatora rasta prodaje u srednjoročnom razdoblju. Projekt je sufinanciran iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a razvojem bojanja interijera naša kompanija otvara potpuno novu nišu u svom poslovanju. U skladu s očekivanjima Industrije 4.0 tijekom 2018. planiramo niz aktivnosti u robotizaciji i tehnološkom unapređenju svojih procesa tako da će našu kompaniju obilježiti unapređenja koja će ojačati našu razvojnu prepoznatljivost, efikasnost i konkurentnost.

NOVE TEHNOLOGIJE Jedan od najznačajnijih smjerova u autoindustriji na kojem se radi već nekoliko godina, je smanjenje sveukupne težine vozila, točnije smanjenje utjecaja na okoliš i emisija CO2. To je dio strategije razvoja društveno odgovornog poslovanja u našoj kompaniji, ali i gotovo kod svih proizvođača automobila. Pro-

izvođači automobila i svi njihovi dobavljači usmjereni su na stalna ulaganja u istraživanje i razvoj te uvođenje novih tehnologija kao nužnost u automobilskoj industriji. Kontinuirana ulaganja u istraživanje i razvoj - generator su rasta prodaje u budućnosti. Ponudu svojih proizvoda u 2018. planiramo obogatiti novim tehnologijama koje stvaraju dodanu vrijednost proizvodima interijera i eksterijera u injekcijskom prešanju. Tako želimo zadržati svoju prepoznatljivost na zahtjevnom automotiv tržištu. Intenzivno i uspješno radimo na proširenju postojećeg portfelja kupaca, što je jedan od naših ciljeva i u 2018. godini. U planu je za poslovnu 2018. godinu rast proizvodnje i prodaje na svim lokacijama, kao i daljnji sveukupni rast Grupe na tržištu europske automobilske industrije, ali i na tržištu Rusije. Poslovna 2018. godina zasigurno će biti iskorak za AD Plastik Grupu u daljnjem rastu i razvoju kompanije u istraživačkom, razvojnom, tehnološkom i u investicijskome smislu. Nastavljamo trend jačanja financijske pozicije AD Plastik Grupe i smanjenjem kre◀ ditne zaduženosti.

#TAMARA PERKO, predsjednica Uprave HBOR-a, Zagreb

Rad na financijskim instrumentima

H

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u 2017. godini potpisala je s EIB-om nove ugovore vrijedne gotovo 400 milijuna eura. Posljednji je potpisan u prosincu 2017. godine. Riječ je, naime, o zajmu za financiranje projekata srednje kapitaliziranih (Mid-Cap) poduzeća i ostale prioritete u iznosu 100 milijuna eura. To je 19. ugovor koji smo potpisali s EIB-om od 2001. godine. Vrijednost tih ugovora iznosi 2,6 milijardi eura. Nadamo se da ćemo u 2018. godini potpisati jubilarni 20. ugovor s

30

EIB-om i da će kreditna aktivnost biti toliko velika, da će gospodarstvo rasti i da će se sredstva brzo iskoristiti. Hrvatska banka za obnovu i razvitak naporno je radila u 2017. godini, a posebice smo zadovoljni našim kreditima za rast i razvoj. To je financijski instrument koji smo predstavili u listopadu 2017. godine gdje su kroz HBOR kao provedbeno tijelo plasirana sredstva iz fondova Europske unije po nula posto kamata i bez naknade za poduzetnike. U tome su nam se pridružile poslovne banke

– Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermärkische Bank. I dalje ćemo raditi na financijskim instrumentima, a u prvoj polovini 2018. godine planiramo predstaviti novi instrument namijenjen energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Dakle, intenzivno radimo na tome da se što više sredstava iz EU fondova prelije na hrvatsko gospodarstvo kako bi se omogućio njegov rast, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih rad◀ nih mjesta.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MICHAEL GEORG MÜLLER, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria, Zagreb

Nužna je transformacija javne uprave U području fiskalne politike nužan je nastavak procesa rasterećenja rada smanjenjem progresivnog oporezivanja dohotka i socijalnih doprinosa

U

natoč negativnim utjecajima krize sustava Agrokor na gospodarstvo, u 2017. godini se nastavio rast poslovnih aktivnosti nesmanjenim tempom u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu podupire rast u europodručju i povoljni uvjeti financiranja. Zahvaljujući smanjenom trošku financiranja stabilizirane su javne financije i povećan je raspoloživi dohodak potrošača. Posljedično, domaća potražnja potiče rast proizvodnje, a u uvjetima visoke likvidnosti ubrzava se naplata potraživanja. Pozitivna kretanja u gospodarstvu trebala bi se nastaviti i u 2018. godini.

2017. NEĆE OSTATI U LIJEPOM SJEĆANJU U poslovanju kreditnih institucija, 2017. godina neće ostati u lijepom sjećanju. Prihodi iz poslovanja smanjeni su zbog pada kamatnih stopa i stalnog viška likvidnosti u sustavu. No najveći udar na rezultat poslovanja imalo je umanjenje vrijednosti plasmana u sustav Agrokor i komercijalno ovisna društva. Rast izvoza roba nadmašio je stopu rasta gospodarstva, što upućuje na povećanu sposobnost domaćih poduzeća za konkurentno poslovanje na integriranom europskom tržištu. U prethodnim godinama, smanjeni su relativni troškovi poduzetnika u odnosu na usporedive članice EU-a. U 2017. godini započeo je proces poreznog rasterećenja dohodaka od rada, a konsolidacija javnih financija tek će se prenijeti na smanjenje opterećenja domaće proizvodnje troškovima države. No administrativne i proceduralne barijere poslovanju nisu bitno promijenjene. Na usporedivim rang-ljestvicama prema lakoći poslovanja Hrvatska se udaljava od najbolje rangiranih zemalja. Stoga u području učinkovitosti administracije i simplifikacije procedura nalazimo značajne rezerve za poboljšanje konkurentnosti u predstojećem razdoblju. Poslovanje financijskog sektora u 2017. godini odvijalo se pod pritiskom krize u Agrokoru. Ulagači u vlasničke udjele kom-

Izvršna i zakonodavna vlast bi trebale uklanjati prepreke za ulazak u europodručje

» Planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima uz ponudu cjelovitog financijskog servisa

panija iz sustava Agrokor ostvarili su gubitke zbog pada vrijednosti udjela, a kreditne institucije i investitori u dužničke instrumente imali su gubitke na vrijednosti plasmana. Ipak, većina gubitaka realizirana je u 2017. godini pa mogućnost daljnjeg urušavanja sustava Agrokor više ne predstavlja sistemsku prijetnju za financijski sektor. Kod RBA su plasmani sustavu Agrokor i komercijalno povezanim poduzećima većinom locirani u ovisnom društvu za ponudu faktoring usluga, gdje su locirani i gubici na vrijednosti plasmana. U procesu restrukturiranja Agrokora, do sada je utvrđena vrijednost imovine i iznos dugovanja iznad vrijednosti kapitala. Tek sada slijedi najte-

ži dio, a to je dogovor vjerovnika o načinu podmirenja dugovanja i odluke o prihvaćanju otpisa dijela potraživanja. Stoga je upitna spremnost svih vjerovnika na nagodbu, a ne može se isključiti ni scenarij u kojem bi se kroz dugotrajne sudske postupke osporavala potraživanja drugih vjerovnika i time odgađala nagodba. Tada bi problem Agrokora mogao još dugo opterećivati poslovanje znatnog dijela poduzetnika koji su poslovali s koncernom, a time i kreditora. Kad je riječ o ekonomskoj politici, mjerama države, povećanju izvoza, poreznoj politici, politici zapošljavanja, uklanjanju barijera ulaganjima u 2018. godini, smatram da bi se mjere za unapređenje uvjeta poslovanja poduzeća trebale zasnivati na transformaciji javne uprave iz skupa institucija koja birokratski usložnjava procese, prema fleksibilnoj organizaciji usmjerenoj na podršku poduzetnicima kroz pojednostavljenje procedura kako bi se olakšalo poslovanje i investicije. Za to je nužna politička volja za donošenje mjera i stručnost državne administracije za provedbu tih mjera. Budući da nedostaje i volje i stručnosti ne treba očekivati bitne promjene. Reformski apetit društva je nizak i povećava se tek pod vanjskim pritiskom, poput zahtjeva za donošenjem plana reformi unutar Europskog semestra.

U 2018. OČEKUJEMO BOLJE REZULTATE POSLOVANJA U području fiskalne politike nužan je nastavak procesa rasterećenja rada, prvo smanjenjem progresivnog oporezivanja dohotka, a potom i smanjenjem socijalnih doprinosa kako bi cijena rada postala konkurentna tržištima u okružju. Monetarna politika je pokrenula strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, ali proces još nije pokrenut prijavom za članstvo u ERM II. Proces bi trebalo pokrenuti i locirati kvalitativne zapreke za podršku članica europodručja kandidaturi Hrvatske. Izvršna i zakonodavna vlast bi trebale uklanjati prepreke za ulazak u europodručje donošenjem i provedbom propisa usmjerenih na jačanje otpornosti sustava na šokove i izgradnji uvjeta za održivi rast gospodarstva. Aktivnosti Raiffeisenbanka i lokalne grupe podređenih financijskih institucija odvijat će se u 2018. godini u skladu sa strateškim ciljevima poslovanja uz nastavak orijentacije na organski rast. Planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima uz ponudu cjelovitog financijskog servisa. Nastavit ćemo usvajati napredne tehnologije komunikacije i modernizirati kanale prodaje usluga klijentima. Očekujemo smanjenje neprihodujućih plasmana te bolje rezultate poslovanja od onih u 2017. ◀

31


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#GORDANA KOVAČEVIĆ, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, Zagreb

Inovativnost je ključ konkurentnosti Potrebno je oblikovati jasnu dugoročnu strategiju razvoja kojoj je imperativ poticanje društva znanja stvarajući tako platformu za dinamično gospodarstvo s održivim rastom

G

odinu 2017. pamtit ćemo po prvim znakovima oporavka nacionalnog gospodarstva što se najbolje vidi u kontinuiranom rastu 12 tromjesečja za redom. Tome su značajno pridonijeli rekordna turistička sezona, jačanje osobne potrošnje građana te hrvatski poduzetnici koji su pokazali otpornost i prilagodljivost u teškim trenucima, posebno naši izvoznici. Od vanjskih pozitivnih čimbenika tu su globalno pozitivno gospodarsko okruženje, pristup jedinstvenom tržištu EU-a kao i provedba porezne reforme s ukupnim poreznim rasterećenjem većim od 2,5 milijarde kuna. Mislim da je ovo pravi trenutak i za ozbiljne reformske zahvate koji bi pomogli da se taj pozitivan trend nastavi. Za Ericsson Nikolu Teslu, iako je 2017. godina bila zahtjevna i puna izazova, prve procjene govore da će se niz kvalitetnih poslovnih godina nastaviti. Usprkos otegotnim okolnostima i nepovoljnim kretanjima na gotovo svim našim tržištima, znali smo iskoristiti ukazane poslovne prilike te proširiti listu kupaca i odgovornosti što je svakako pridonijelo našem poslovanju. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska je zadržala 74. mjesto između 137 gospodarstava svijeta. Time, naravno, ne možemo biti zadovoljni. Kao da se vrtimo u začaranom krugu, iako lagano napredujemo, drugi trče brže, pa mi, nažalost, ostajemo na istom mjestu u odnosu na njih. Kako bismo promijenili taj odnos, moramo biti puno bolji.

UBRZATI REFORME U KLJUČNIM PODRUČJIMA Moramo čim prije sinergijski ojačati naše napore u svim važnim sektorima i područjima djelovanja, ubrzati reforme u ključnim područjima posebice, u obrazovanju, infrastrukturi i financiranju inovacija, poboljšati poslovnu klimu te potaknuti transfer tehnologija i znanja. Posebno je važna tehnološka spremnost gospodar-

sti treba stabilan zakonodavni okvir, obrazovana radna snaga, dobra prometna povezanost, povoljni izvori financiranja te učinkovita javna uprava koja prati njihovo poslovanje i može promptno odgovarati njihovim potrebama.

UNAPRIJEDITI POSLOVNO OKRUŽENJE

stva za primjenu novih znanja u kreiranju novih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti koji imaju karakteristike tražene na globalnom tržištu. Inovativnost je ključ konkurentnosti pa moramo poticati suradnju poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkom zajednicom te povećati i stimulirati ulaganja u istraživanja i razvoj. Također, za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva potrebno je oblikovati jasnu dugoročnu strategiju razvoja kojoj je imperativ poticanje društva znanja stvarajući tako platformu za dinamično gospodarstvo s održivim rastom u kakvom bi hrvatski građani željeli živjeti. Za uspjeh takve strategije u dinamičnom okruženju potrebno je postići konsenzus svih dionika u društvu. Godinu 2017. obilježilo je stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama. Ericsson Nikola Tesla Grupa u svom poslovanju nema direktne izloženosti rizicima koji proizlaze iz poslovanja koncerna Agrokor. No neposredni utjecaji ne mogu se izbjeći te i mi, kao uostalom i svi hrvatski građani, sa zebnjom iščekujemo vijesti vezane uz rasplet te krize. Mislim da će u tom smislu 2018. godina, biti godina istine, a ono što dolazi bit će sasvim novo iskustvo, za mnoge kompanije i pojedince vjerojatno i prilično bolno. Kad je riječ o očekivanjima u 2018. godini izvoz je ključna sastavnica hrvatskog gospodarstva na kojoj se treba temeljiti naš gospodarski razvoj. Izvoznicima za jačanje konkurentno-

Izvoz je ključna sastavnica hrvatskog gospodarstva na kojoj se treba temeljiti naš gospodarski razvoj 32

Uredne javne financije temelj su makroekonomske stabilnosti i gospodarskog rasta pa država mora posebnu pozornost posvetiti jačanju našeg fiskalnog kapaciteta, fiskalne održivosti, smanjenju proračunskog manjka i javnog duga. Ključne mjere jačanja konkurentnosti nacionalne ekonomije odnose se prije svega na unapređenje poslovnog okruženja što je temelj održivog gospodarskog rasta. Zato očekujem smanjenje neporeznih davanja i administrativnih opterećenja te pojednostavljenje regulatornih zahtjeva za poduzetnike. Hrvatskoj treba demografska revitalizacija, a za to je najbolji lijek gospodarski rast. Naime, ako bi mladi ljudi imali priliku dobiti siguran i dobro plaćen posao u svojoj zemlji vjerujem da bi tu i ostali.

Zato podržavam one mjere i inicijative koje potiču investicije i zapošljavanje u novim propulzivnim industrijama i sektorima. Tu je naša prilika. Naš razvoj moramo temeljiti na radnim mjestima visoke dodane vrijednosti, kao i korištenju svih potencijala koje pruža digitalna transformacija. Strategija Ericsson Nikole Tesle usmjerena je na daljnje snaženje pozicije na svim našim tržištima, proširenje baze kupaca, dobivanje novih odgovornosti te razvoj i ponudu najnovijih rješenja, proizvoda i usluga. Za to su nam nužni tehnološko liderstvo, razvoj novih poslovnih modela, stjecanje znanja i daljnji razvoj inovativne organizacijske kulture. Danas govorimo o Industriji 4.0 koja se temelji na skoroj implementaciji 5G, IoT-a i Big Date. Usmjereni smo upravo na ta područja koja imaju snažan potencijal rasta. Također nastavljamo širiti naše odgovornosti u području istraživanja i razvoja što znači nastavak zapošljavanja visokoobrazovanih stručnjaka. Nastavit ćemo stalnu prilagodbu tehnološkim i tržišnim uvjetima uključujući i upravljanje rizici◀ ma.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#JIŘÍ DVORJANČANSKÝ, predsjednik Uprave Vipneta, Zagreb

Širenje ICT ponude

P

rotekla 2017. godina je za Vipnet bila iznimna. Kontinuiranim investicijama u najnapredniju infrastrukturu u mobilnom i fiksnom segmentu te preuzimanjem Metroneta, Vipnet je zadržao titulu najbrže rastućeg konvergentnog operatora. U iznimno kompleksnom okruženju telekom tržišta i dalje smo vodeći prema za-

» Više nego ikada prije, internet i tehnologija utječu na promjenu korisničkog ponašanja

dovoljstvu korisnika i to zahvaljujući najvišoj kvaliteti mreže i ponudi usluga koje pružaju najbolju vrijednost za novac na tržištu. Kao telekom operator predan izgradnji digitalnog društva u Hrvatskoj, nastavljamo s investicijama u širenje najnaprednije 4G+/ LTE mreže i optičke mreže. U fiksnom segmentu, Vipnet je ranije bio percipiran kao manji igrač usredotočen na gradove, no od 2018. godine, za čak 1,2 milijuna kućanstava u Hrvatskoj ćemo omogućiti dostupnost tehnologija spremnih za digitalnu agendu, a kroz novu ćemo ponudu sadržaja i ICT rješenja na nacionalnoj razini proširiti konkurenciju telekom usluga. Ulazak Metroneta u okrilje Vipnetove obitelji označuje daljnje jačanje kompanije kao relevantnog takmaca u B2B segmentu zahvaljujući fiksnim, konvergentnim i inovativnim ICT uslugama. U 2018. godini nastavljamo širiti našu ICT ponudu kombiniranjem A1 digitalnog portfelja i partnerstva s lokalnim IT i ICT tvrtkama. Usredotočit ćemo se i na daljnji razvoj

inovativnih rješenja za niz industrija, crpeći ekspertizu i iskustvo iz rada na nagrađivanim rješenjima poput digitalnog hotelskog ključa, ili aplikacije mAutopraonice. Više nego ikada prije, internet i tehnologija utječu na promjenu korisničkog ponašanja. Prilagoditi se tim promjenama te istovremeno očuvati najvišu razinu zadovoljstva korisnika u Hrvatskoj možemo samo ako nastavimo biti izvrsni u pružanju osnovnih telekom usluga, dok se paralelno interno transformiramo razvijanjem digitalnih kapaciteta. Stoga nas očekuje i nastavak digitalne transformacije našeg poslovanja i internih procesa. Sastavni dio interne transformacije otvaranje je partnerstvima i aktivna suradnja sa start-up i akademskom zajednicom, na zadovoljstvo svih uključenih dionika. Vipnet će time ostvariti pristup novim digitalnim vještinama i talentima na tržištu, a istovremeno će investirati u partnerstva koja će pomoći razvoju digitalnih rješenja za dobrobit cjelo◀ kupnog hrvatskog društva.

#CHRISTOPH SCHOEFBOECK, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka, Zagreb

Pozitivne trendove postaviti na održiv kolosijek I dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta i povećala otpornost na eventualne globalne šokove

T

ijekom 2017. gospodarska kretanja u velikoj su mjeri nastavila ranije započet pozitivan trend. Tome u prilog govori nastavak rasta gospodarstva po stopi od oko tri posto, ali i nastavak fiskalne konsolidacije što je posljedično vodilo i do izlaska iz procedure prekomjernog deficita te, naposljetku, otvorilo i javnu raspravu o potencijalu ulaska u eurozonu. Svjedočili smo i velikim izazovima, poput procesa restrukturiranja Agrokora, što je utjecalo i na poslovanje bankarskog sektora. Situacija u kojoj se našao Agrokor te s njime povezana društva utjecala je, između ostalog, i na financijske rezultate Erste Grupe, i to ponajprije na povećane troškove rezervacija. Kao jedan od financijskih vjerovnika, Erste Bank je od samog početka bio vrlo aktivno uključen u proces stabilizacije koncerna Agrokor, primjenjujući otvoren i konstruktivan pristup s ciljem pronalaženja optimalnih rješenja za situaciju u kojoj se nalazi koncern, kao i za podmirivanje obveza prema dobavljačima. To je dodatno potvrđeno i sudjelovanjem Banke u dva dodatna kreditna aranžmana. Ekonomski trendovi u 2018. trebali bi ostati povoljni po pitanju rasta, a nadamo se i po pitanju zadržavanja fiskalne discipline. U tom kontekstu izgledno bi bilo očekivati dodat-

no poboljšanje perspektiva kreditnog rejtinga, kao i pozitivan utjecaj na premiju rizika. No i dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta, povećala otpornost na eventualne globalne šokove te započeti pozitivni trendovi bili postavljeni na održiv kolosijek. Uz to, važno je pronaći politički i ekonomski odgovor na demografske izazove i rastući trend iseljavanja, kako bi građani koji žele i mogu, svoje ambicije i ciljeve imali priliku ostvariti u Hrvatskoj. Pravna i politička stabilnost i dalje ostaje jedan od temeljnih preduvjeta za nastavak

» Pravna i politička stabilnost i dalje ostaje jedan od temeljnih preduvjeta za nastavak procesa oporavka

procesa oporavka. Konstruktivna diskusija pa i javna kritika pritom su svakako poželjne, a banke se trebaju aktivno uključiti u dijalog. Također, potrebno je graditi i njegovati investicijsku sigurnost domaćih i međunarodnih ulagača, te izbjegavati zakonske inicijative koje takvu sigurnost mogu potkopati promjenom pravila igre u hodu, noseći sa sobom negativne pravne i financijske rizike. Bankarstvo je krvotok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitetnijem funkcioniranju. Neupitno je da se bankarstvo već neko vrijeme polako otvara, pri čemu u dio poslovanja koji su do sada radile isključivo banke, ulaze i drugi pružatelji usluga, posebice u dijelu platnog prometa. Taj će se trend nastaviti, ali to ne treba gledati kao prijetnju, već kao poticaj. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti izazovu digitalizacije, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike tehnoloških trendova, uz omogućavanje dostupnosti, savjetovanja i podrške klijentima kroz digitalne kanale. Pozicija Erste Banka na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh koji će biti posljedica kvalitetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih projekata te održavanja ◀ partnerskog odnosa s klijentima.

33


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DINA TOMŠIĆ, direktorica Zagrebačkog velesajma, Zagreb

Hrvatska i dalje ima problem s investicijskom klimom Dugogodišnji izostanak nacionalne gospodarske strategije zasigurno je jedan od razloga zašto naš gospodarski potencijal nije iskorišten ni devetu godinu po okončanju svjetske gospodarske krize

K

ljučni ekonomski pokazatelji ukazuju da je makroekonomska situacija stabilna. Ipak ona je i dalje stagnantna na što upućuju nezadovoljavajuće stope rasta bruto domaćeg proizvoda. Unatoč boljoj apsorpciji sredstava iz EU fondova i odličnoj turističkoj sezoni, uistinu “žilavom” izvozu te jakim potporama za malo i srednje poduzetništvo, i dalje imamo problem s investicijama koje su pokretač i zamašnjak značajnijeg rasta. Dugogodišnji izostanak nacionalne gospodarske strategije zasigurno je jedan od razloga zašto naš gospodarski potencijal nije iskorišten ni devetu godinu po okončanju svjetske gospodarske krize i zašto smo i u 2017. propustili prilike značajnijeg zaokreta i otklanjanja prepreka. Struktura državnog i realnog sektora tako (p)ostaje okvir u kojem nam porezna politika postaje pokretač razvoja gospodarstva. U isto vrijeme tek smo nedavno osvijestili problem demografije koja ubrzano postaje najvažniji ograničavajući faktor ekonomskog razvoja.

PLIVATI PREMA “PLAVOM OCEANU” Naše 74. mjesto na listi globalne konkurentnosti, prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma, između 137 gospodarstava u svijetu, govori samo za sebe. Nacionalna konkurentnost i dalje će stagnirati dokle god budemo težili nadmetanju u “crvenom oceanu”, umjesto da zaplivamo prema “plavom oceanu”. Imamo i resurse i sposobnosti za to, pod pretpostavkom da napravimo zaokret i riješimo se svojih elementarnih slabosti. Najbolji primjer jest taj da se u nas proboj STEM-a događa uz institucionalnu potporu, od samog Predsjedničkog ureda umjesto iz, svojstvenog mu, obrazovnog sektora. Kad je riječ o Agrokoru, Zagrebački velesajam (ZV) ima sve priznate tražbine u postupku izvanredne uprave i stanje u tom koncernu neće zna-

Nove aktivnosti samostalnog ZV-a Novo poglavlje djelovanja obilježit će nastavak primjene strategije konsolidacije i obnavljanja, prostorni redizajn s novom izgradnjom, internacionalizacija te daljnje otvaranje prostora Zagrebačkog velesajma za potrebe društvenih i sportskih djelatnosti Grada Zagreba

čajnije utjecati na stabilnost poslovanja. Rasplet će biti višedimenzionalan i nepovoljan za sve uključene interesno-utjecajne skupine. Unatoč tome, sve one imale su i imaju priliku puno naučiti o korporativnom upravljanju, na žalost ne teorijski već na vlastitom primjeru. Dobra praksa korporativnog upravljanja, da je imamo razvijenu u Hrvatskoj, pravodobno bi ukazala na probleme, a djelomično i spriječila “slučaj Agrokor”. Sad je šansa da se s primjenom ove znanstvene discipline značajnije pozabavimo na institucionalnoj razini. Očekujem nastavak pozivnog smjera kretanja gospodarskog rasta koji može biti zamašnjak razvoja, pod uvjetom da se orijentiramo na eliminiranje slabosti i unaprijed sagledamo nadolazeće

ZV je učinio strateški zaokret, započeo provoditi strategije u kriznim uvjetima, inačicu strategija konsolidacije i obnavljanja 34

i prilike i prijetnje te se pravodobno i proaktivno (ne reaktivno kao do sada) pozicioniramo prema njihovom ostvarenju, odnosno neutraliziranju. Nacionalni Plan konvergencije do 2020. sveobuhvatan je okvir koji je kvalitetno nominirao ciljeve ekonomske politike te ponudio paket razvojnih mjera. Realna konvergencija međutim, ukazuje da se razvojni jaz između Hrvatske i EU-a produbljuje. Projicirani ciljevi i njihovi očekivani efekti ukazuju na dobar smjer da se takvo stanje izmijeni. No ključ je u implementaciji mjera i projekata, a nadasve u upornosti da se otpor na promjene koji će implementacijom nastajati, sustavno otklanja. Kvalitativno i kvantitativno praćenje implementacijskih postignuća također je od iznimne važnosti za uspješnost. Zagrebački velesajam završio je potkraj 2017. drugu fazu transformacijske

ZV DINAMIČNA GOSPODARSKA PLATFORMA Promjena poslovnog modela posebice se odnosila na ponovnu izgradnju i stvaranje mrežnog modela poslovanja, kako s vlasnikom, Gradom Zagrebom tako i s institucionalnim partnerima: HGKom, HOK-om, HUP-om, HTZ-om i TZGZ-om te medijima, čime se ZV repozicionirao u dinamičnu gospodarsku platformu koja podupire gospodarstvo Grada, uzlet naših izvoznika, poduzetnika, obrtnika i čitave nacionalne ekonomije u cjelini. Repozicioniranjem Zagrebački je velesajam započeo živjeti u punini i svoju novu misiju srca poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba, a značajno su mu oporavljene reputacija te legitimitet poslovanja. U konačnici, pokazano je i potvrđeno da su sajmovi potrebni hrvatskom gospodarstvu i Gradu Zagrebu, jer su jedinstvena, konkurentna platforma za rast i

Realna konvergencija ukazuje da se razvojni jaz između Hrvatske i EU-a produbljuje strategije, koja je popraćena statusnom promjenom podjele s osnivanjem trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. Suverenost tvrtke je time ponovno vraćena nakon 12 godina djelovanja u svojstvu podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. Važno je istaknuti ostvareno obnavljanje sajamske djelatnosti i njenih multiplikatornih efekata na gospodarstvo u zadnje dvije godine. Naime, suočen sa značajnim slabostima, prijetnjama djelatnosti i konkurentskom nesposobnošću, ZV je učinio strateški zaokret, započeo provoditi strategije u kriznim uvjetima, inačicu strategija konsolidacije i obnavljanja. Probir i fokusiranje odnosilo se paralelno na sajamski portfolio, ali i na potrebne zahvate na infrastrukturi te podjelu angažmana prostora za dvije djelatnosti: sajmovi i događanja (osnovna djelatnost u koju je novim redizajnom poslovanja uključen i privremeni kratkoročni najam do mjesec dana) i zakupi prostora (sekundarna djelatnost). Uz to, napravljena je promjena poslovnog modela te je osviještena potreba za izgradnjom novih, suvremenih sajamsko-kongresnih kapaciteta, što je i ugrađeno u Razvojnu strategiju Grada Zagreba do 2020.

razvoj industrija, kao i ukupno tangiranih gospodarstava u destinaciji u kojoj se održavaju. Budući da je potražnja u MICE sektoru u porastu, posebice za segment organizacije događanja, potrebna su ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti konkurentnost djelovanja do nove izgradnje te nastaviti stabilizirati poslovnu aktivnost tijekom godine, ne samo financijski već i reputacijski, što je puno značajniji efekt u vraćanju povjerenja poslovne javnosti u Zagrebački velesajam kao organizatora. Konačni cilj je ponovno se pozicionirati kao vodeći organizator poslovnih i društvenih događanja i najpoželjnija lokacija za navedeno, kako u nacionalnom tako i u međunarodnom okruženju. Zaključno, operativni ciljevi poslovanja za 2018. ostaju organski rast, prostorni redizajn i strateško savezništvo s međunarodnim partnerima. Oblikovanje dugoročno održivog poslovnog modela izazov je za srednjoročno razdoblje, a preduvjet za njega je izgradnja novog polivalentnog sajamsko-kongresnog centra. Zagrebački velesajam oduvijek je bio dio identiteta i ponos Grada Zagreba. Naša je zajednička vizija, i vlasnička i upravljačka, da će to ponovno ◀ postati.


Zastanite na čas, molimo vas. Ovaj trenutak je važan. Prve poslovne korake danas uspješne hrvatske tvrtke učinile su upravo ovdje. Jer, mi imamo zajedničku povijest. Hvala vam na povjerenju koje ste imali tada u nas. Hvala vam i zato što smo zajedno u ovim vremenima promjena. Sada smo korisna poslovna i društvena platforma. No, želimo i planiramo rasti i razvijati se. I graditi novo. Jer, znamo kako možemo djelovati bolje i korisnije za vas. Baš zato želimo s vama podijeliti ovaj trenutak. Oduvijek smo bili dio identiteta i ponos Grada Zagreba. Sada radimo na ostvarenju naše vizije da postanemo vodeći organizator poslovnih i društvenih događanja u nacionalnom i međunarodnom okruženju: za vas, za nas, za Zagreb i za sve one tvrtke koje će tek započeti svoj poslovni život. Hvala vam što ćete biti zajedno s nama na tom putu.

Vaš Zagrebački velesajam d.o.o.

Srce poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

www.zv.hr


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARIO ŽIŽEK, predsjednik Uprave Addiko Banka, Zagreb

Zasukati rukave Govoriti o rastu BDP-a većem od pet posto bilo bi bez realnog uporišta, ali isto tako pomiriti se s trenutačnom razinom (ne)konkurentnosti budući da je Hrvatska na 74. mjestu od 137 gospodarstava svijeta, nije nešto za pohvaliti se

K

akva će biti 2018. godina i što možemo očekivati od nje? Stara poslovica kaže kako moramo znati otkud polazimo da bismo znali gdje idemo. Godina 2017. bila je gospodarski gledano dobra, pretežno u skladu s očekivanjima, s jednim velikim tremorom, ali daleko od toga da je bila odlična te ima i dosta prostora za napredak u 2018. Gospodarstvo eurozone je na tragu da u 2017. godini sa 2,2 posto zabilježi najbrži rast u proteklih 10 godina. Znači hrvatsko gospodarstvo s rastom BDP-a od tri posto i na krilima rasta osobne potrošnje, rekordnoj turističkoj sezoni, snažnoj inozemnoj potražnji i povoljnijim uvjetima (re)financiranja raste iznad prosjeka eurozone i uspjelo je poništiti negativni utjecaj restrukturiranja Agrokora koje će snažniji utjecaj imati tek u 2018. godini. Iako je moguće da se restrukturiranje tog koncerna provede uz relativno male negativne učinke, za sada je prerano donositi zaključke.

DOBRA, ALI NE I ODLIČNA GODINA Ako se obistine projekcije da će naš BDP rasti treću godinu zaredom, tj. da ćemo imati četverogodišnji kontinuitet ako se realiziraju projekcije za 2018. godinu, koje su vrlo slične onima za 2017. (rast BDP-a od tri posto, rast osobne potrošnje i zaposlenosti, javni dug manji od 80 posto BDP-a i poboljšanje kreditnog rejtinga koje su investitori već ionako ukalkulirali) onda će 2018. biti dobra. Opet ne odlična, ali dobra. Pitanje je trebamo li biti zadovoljni samo s ‘dobro’? Možemo biti, ali moramo biti ambiciozniji. OK, govoriti o rastu BDP-a većem od pet posto bilo bi bez realnog uporišta, ali isto tako pomiriti se s trenutačnom razinom (ne) konkurentnosti budući da je Hrvatska na 74. mjestu od 137 gospodarstva svijeta, nije nešto za pohvaliti se, nego za zasukati rukave i nastaviti raditi na svim razinama i u svim sferama. Potezi Vlade u 2017. poput bitnog rasterećenja troška rada imali su vrlo pozitivne učinke na poduzetnike, a sa 1. siječnjem 2018. diže se prag za mikro tvrtke kojima će rješavanje obveze plaćanja PDV-a sigurno biti dobrodošao impuls. Ulazeći u 2018. moramo biti, ako dosad već nismo, svjesni kako gospodarsko okruženje mora biti takvo da potiče poduzetništvo, a daljnje rasterećenje od parafiskalnih nameta koji (ne) izravno opterećuju poduzetnike je dobar sljedeći korak. Pogotovo stoga jer strane ulagače ništa ne smeta više od

36

Njegovanje poticajnog okruženja jedna je od presudnih točaka napretka

čestih promjena poreznog sustava i regulative, da ne govorim o retroaktivnosti zakona. Ne trebamo živjeti u prošlosti, ali prošlost nam mora poslužiti kao dobra učiteljica, a ako nas je nešto naučila onda je to da je njegovanje poticajnog okruženja jedna od presudnih točaka napretka. Nažalost, tu još trebamo graditi svoj poduzetnički mentalni sklop i ubaciti u višu brzinu. Ključno je, pritom, postaviti jasne gospodarske smjernice i uspostaviti mehanizme koji će olakšati život svim gospodarskim subjektima, a budući da je SME brojčano daleko najznačajnija gospodarska pokretačka sila, koja čini oko 99 posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, jasno je zašto je adresiranje njihovih potreba prioritet. Tim više jer SME sektor ostvaruje najbolju kombinaciju rasta i profitabilnosti te je najviše pridonio rastu izvoza i diverzifikaciji gospodarstva. Uz peterostruki rast novih plasmana u poslovanju s građanstvom, Addiko Bank bilježi i dvostruko više novih plasmana u segmentu malih i srednjih poduzetnika. Kako bi segmen-

tu SME dodatno pomogli da ostvari svoje potencijale, svojim smo klijentima organizirali konferencije Financije na dlanu i besplatno im pružamo sve informacije za koje mislimo da su bitne za njihovo poslovanje - makroekonomske analize, kako se zaštititi od tečajnih razlika, kako povući sredstva iz EU fondova...

TREBA BOLJE KORISTITI EU FONDOVE Bankarski krediti i novac iz EU fondova dva su najčešća izvora financiranja razvoja malih i srednjih poduzeća. To znači da kada želi širiti postojeću proizvodnju (jer je primjerice povećao izvoz), kada želi ulagati u naprednu tehnologiju (jer želi biti konkurentniji) ili naprosto želi pokrenuti novi posao (jer ima dobru ideju i prepoznao je priliku) poduzetnik realno može pokucati samo na ta dvoja vrata. Stoga je prioritet bolje korištenje EU fondova koji su kvalitetan izvor financiranja i prilika koju hrvatsko gospodarstvo i društvo, dosad, nisu kapitalizirali onoliko koliko su mogli i trebali. U srpnju će Hrvatska već pet punih godina biti punopravna članica EU-a i to je pravvi trenutak za dati odgovore na pitanje kkakvu državu želimo vidjeti u narednih p pet godina i kako to postići. Trendovi u kreditiranju na razini industrije trebali bi se polako mijenjati. U p prilog oporavku kreditiranja ide i krettanja kamata koje su pale na rekordno n niske razine, što je posljedica nastavka m monetarne relaksacije ECB-a i HNB-a, ččemu je pridonijela i visoka likvidnost ffinancijskih institucija, a potezi ECB-a u ukazuju kako kamate ne bi trebale rasti. Prioritet je i sveprisutna digitalna ttransformacija koja iz temelja mijenja ffinancijske institucije i zahtijeva struktturne promjene u bankarstvu. Današn nji klijenti traže moderne, brže, prakttičnije i dostupnije usluge koje će im o olakšati svakodnevno bavljenje financcijama. Banke i gospodarstvo zato morraju djelovati i unaprijediti svoje uslluge. Za Addiko Bank 2017. godina, p prva puna kalendarska godina s novvim brendom, bila je iznimno uspješn na i obilježena rastom plasmana u svim kključnim poslovnim segmentima. Uz tto, prvi smo uveli mogućnost dobivanja kkredita samo temeljem osobne iskaznicce uz odobrenje u roku od 30 minuta, p prvi smo uveli inovativan Addiko Chat B Banking i plaćanje putem Vibera, postali smo prva banka u Hrvatskoj s međunarodnim certifikatom kvalitete i u 22018. idemo s velikim planovima i amb bicijama i jasnom željom klijentima biti jjoš bolji partner. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#IVANA BUDIN ARHANIĆ, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Rivijere

Ključno - promjena strukture smještaja S udjelom hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima od samo 17 posto, Hrvatska zaostaje za glavnim konkurentima na Mediteranu kojima taj udio premašuje 50 posto

P

oslovnu 2017. godinu obilježili su pozitivni trendovi, rast BDP-a, izvoza i drugih pokazatelja. Turizam je ostvario značajan rast, posebice u fizičkim pokazateljima jer je prvi put premašena brojka od 100 milijuna noćenja. Ovakvim trendovima možemo biti zadovoljni, no oni su tek startna pozicija koju trebamo jače iskoristiti kako bismo ostvarili kvalitetniji, održiv i dugoročan rast turizma u budućnosti. Valamar Riviera najveća je turistička kompanija u Hrvatskoj s portfeljem od 45 turističkih objekata u destinacijama Poreč, Rabac, Rab, Krk i Dubrovnik. U 30 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta dnevni kapacitet je 56.000 gostiju ili oko 12 posto ukupno kategoriziranog turističkog smještaja u Hrvatskoj. Valamar je najveći poslodavac u hrvatskom turizmu s oko 6000 zaposlenih u 2017. godini u kojoj će ostvariti 1,7 milijardi kuna prihoda i više od 600 milijuna kuna operativne zarade. Vrijednost kompanije je sedam milijardi kuna s prosječnim godišnjim rastom dionice u proteklom razdoblju većim od 30 posto, što Valamar svrstava među top 10 hrvatskih poduzeća. Hr-

vatska je trenutačno jedna od najsigurnijih i najbrže rastućih turističkih destinacija na Mediteranu i može ostvariti značajan razvojni zamah u nadolazećem periodu. Kako bismo tu priliku ostvarili, ključno je promijeniti strukturu smještaja u korist hotelskih i drugih kapaciteta visoke dodane vrijednosti koji mogu produljiti sezonu, pokrenuti razvoj i ostale ponude dodane vrijednosti. S udjelom hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima od samo 17 posto, Hrvatska zao-

Pitanje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu nepotrebno koči potencijal cijelog sektora

staje za glavnim konkurentima na Mediteranu kojima taj udio premašuje 50 posto. Kako bi se promijenila struktura smještaja i turizam ostvario svoj puni potencijal, potrebno je ukupnim razvojem turizma puno snažnije upravljati i stvoriti vrlo precizne mehanizme i okvire usmjerene prema ciljevima veće turističke potrošnje, razvoja destinacija i dodatne infrastrukture te ponude za pred i posezonsko razdoblje. Investicijski apetit domaćih i stranih ulagača u turizam je više nego dostatan, ali preduvjet za ostvarivanje tog potencijala je konačno rješavanje pitanja turističkog zemljišta, kao i preostale državne imovine jer bi se time u kratkom vremenu otvorile mogućnosti za nove velike turističke projekte. Pitanje PDVa u turizmu i ugostiteljstvu, na koje stalno upozoravamo jer nas svrstava u najnepovoljniji položaj na Mediteranu, nepotrebno koči potencijal cijelog sektora. Dobre su najave Vlade o donošenju dodatnih mjera za tvrtke koje zapošljavaju velik broj sezonaca te podizanje kvote za strane radnike, no da bismo dugoročno ublažili pitanje radne snage u Hrvatskoj nužno je donijeti reforme u područjima obrazovanja, demografske politike, pokretljivosti ljudi te konkurentnih uvjeta rada. Poglavito povećanje neto plaća nauštrb oporezivanja rada koje je u Hrvatskoj previsoko. Dugoročnu strategiju razvoja ljudskih resursa, koji je najvažniji resurs bilo koje države, u Hrvatskoj danas nemamo.

» U 2018. ukupne investicije na razini grupacije Valamar iznosit će 705 milijuna kuna uz otvaranje oko 600 novih radnih mjesta

NASTVAK INVESTICIJSKOG CIKLUSA Nakon više od četiri milijarde kuna realiziranih investicija u proteklom razdoblju, Valamar Riviera nastavlja s investicijskim ciklusom od dvije milijarde kuna do 2020. godine. Valamar je 2017. godine, zaključenjem akvizicije Imperiala Rab, iskoračio u petu destinaciju te nastavlja razmatrati i nove prilike za širenje poslovanja. Ulaskom u suradnju s globalno prepoznatljivim partnerima dodatno jačamo našu snagu prodaje i distribucije. U 2017. godini Valamar je ukupnim ulaganjima od 906 milijuna kuna realizirao najveći godišnji investicijski ciklus u hrvatskom turizmu i otvorio 1000 novih radnih mjesta. U 2018. godini ukupne investicije na razini grupacije Valamar iznosit će 705 milijuna kuna uz otvaranje oko 600 novih radnih mjesta. Planiran je dovršetak Valamar Girandella Resorta. Investicijama u kampove u Istri i na otoku Krku nastavit će se strategija intenzivnog ulaganja u segment premium kampiranja. U Dubrovniku je u fokusu repozicioniranje Hotela Valamar Argosy prema gostima više platne moći, dok se na otoku Rabu obnovom Hotela Imperial pokreće razvojni ciklus ◀ u našoj najnovijoj destinaciji.

37


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#VLADO KRAUTHAKER, vlasnik i direktor tvrtke Krauthaker, Kutjevo

Berba podbacila, tržište raste Kako možete u skupoj državi konkurirati sivom tržištu kojim se nitko ne bavi? To je u ovom trenutku ključno pitanje na koje netko treba odgovoriti

T

eška i vrlo zahtjevna godina bila je 2017. koja je zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta rezultirala smanjenim prinosom uroda grožđa. Na području Slavonije, Baranje i Srijema prinosi su bili, ovisno o lokalitetu, manji između 10 i 60 posto. Vinari u Srijemu, a pogotovo iločki vinari mogu biti zadovoljni berbom jer nisu imali velikih šteta. Na kutjevačkom području štete su bile velike. U travnju je bilo štete od mraza, a bilo je šteta od tuče, suše. U našoj tvrtki smo imali trećinu uroda manje nego u normalnim godinama što smo nadoknadili povećanom suradnjom s kooperantima. Kad je riječ o tržištu, mogu reći da smo svi vinari imali odličnu prodaju što možemo najviše zahvaliti odličnoj turističkoj sezoni. Može se reći da vinari nemaju značajnijih zaliha vina što će rezultirati time da će vina iz berbe 2017. godine biti malo ranije na tržištu. I mi ćemo također malo ranije nego uobičajeno izaći na tržište sa svojim vinima, a posebno tu mislim na naša vina iz linije B. U 2018. godini nastavit ćemo s našom dinamikom sadnje novih vinograda i to sorti vinove loze koje nam u ovom trenutku nedostaju i za koje pretpostavljamo da će nam nedostajati narednih godina. U podrum pak

ulažemo stalno kako u nove tehnologije tako i u opremu. Izvoz nam se ustalio i radimo s našim stalnim partnerima, a sudjelujemo i na sajmovima u inozemstvu. Mogu reći da se posebno ne naprežemo jer je zahvaljujući turizmu domaće tržište jako živo i zahvalno za plasman vina.

DOVESTI U RED PROIZVODNJU GROŽĐA Mi vinari iz Slavonije poslali smo prijedlog novog zakona o vinu u resorno ministarstvo

i dakako da očekujemo implementaciju naših prijedloga u zakonski tekst i njegovo što brže donošenje. Cilj nam je dovesti u red proizvodnju grožđa i staviti je pod nadzor čime bismo riješili puno negativnih pojava na tržištu vina. Kontrolom količina i kvalitete dobili bismo i kvalitetna rješenja te bismo pomogli i Carinskoj upravi kako bi se regulirao nekontrolirani i upitan uvoz vina. Cilj je dobiti odgovor na pitanje gdje završavaju vina koja su izvan okvira naše proizvodnje. Stolna vina trebaju imati i jedan namet kako bi se financirale inspekcijske i ostale službe za pojačani nadzor tržišta vina. Hrvatska vina su jedva konkurentna u svijetu dijelom stoga što vina iz kontrolirane i legalne proizvodnje imaju visoke namete, dok nas s druge strane ugrožava i nekontrolirani uvoz, ali i dijelom nekontrolirana proizvodnja na domaćem tržištu. To je, mogu reći, nelojalna konkurencija koju svi vinari koji uredno rade i proizvode osjete i koja ih ometa u poslovanju. Naš vinar u takvoj situaciji ne može biti konkurentan sa svojim proizvodima. Kako možete u skupoj državi konkurirati sivom tržištu kojim se nitko ne bavi? To je u ovom trenutku ključno pitanje na koje ◀ netko treba odgovoriti.

»

Zahvaljujući turizmu domaće je tržište jako živo i zahvalno za plasman vina

#BERISLAV SOKAČ, vlasnik i direktor Run Croatije, Zagreb

Od malih dionica do maratona Prvih 10 kilometara je obrazovanje, drugih 10 je pravosuđe, trećih 10 ubrzanje birokracije, a zadnjih 12 kilometara su porezne oaze, odnosno medalja oko vrata

N

aša realnost je da hrvatsko gospodarstvo raste nakon dugo vremena. Turizam je definitivno naš najjači izvozni proizvod. I to bez sumnje daje pozitivnu ocjenu za 2017. godinu. No ako malo zagrebemo ispod površine, vidjet ćemo da naše gospodarstvo raste skoro dvostruko sporije od gospodarstava nama susjednih zemalja. To bi trebao biti naš fokus za 2018. godinu. Ne trebamo se hvaliti rezultatima iz 2017., nego u 2018. biti barem jednako dobri, ako ne i bolji od naših susjeda. Ovu situaciju koja nam se događa s turizmom treba iskoristiti tako da turizam povuče što je moguće više i druge grane naše ekonomije. Naša konkuretnost je vrlo slaba. Hrvatska je na začelju rang ljestvice konkurentnih zemalja po svojoj ekonomiji. Vraćam se na ključno pitanje: Kako ćemo turističku industriju iskoristiti da podigne konkurentnost naše ekonomije? To je jedina karta na koju, po mojemu mišljenju, treba igrati, i to brzo i odlučno jer se Turska, Grčka i Sjeverna

38

Afrika vraćaju na turističke top ljestvice. U Europi trči 55 milijuna ljudi, u SAD 27 milijuna, Kina raste prema 70 milijuna trkača u 2020. godini. Danas, ako komunikaciju usmjerite prema trkaču, obuhvaćate najširi spektar industrija hotelijerstvo, prehranu, wellness i medicinski turizam, modu, ICT i telekomunikacije, transport i turističke agencije. Imamo definiranu target grupu koja živi emociju, koja je školovana i koja je sred-

njeg ili visokog ekonomskog statusa. Od tih 55 milijuna trkača u Europi, njih 63 posto je u dobi od 28 do 54 godine te prema toj zajednici ljudi očekujem kvalitetniju komunikaciju kroz Run Croatia platformu. Ako uspijemo disciplinirati i fokusirati našu promotivnu komunikaciju prema toj skupini koja živi RUN, po mome mišljenju, to će imati pozitivne implikacije na poslovanje naše tvrtke. Od vlasti dosta očekujemo. Prvo i osnovno je reforma školstva. Prekopirajmo 30 posto onoga što Finska čini u svom obrazovnom programu i puno ćemo napraviti u iduće dvije godine. Drugo, potrebno je raditi na sposobnom i funkcionalnom pravosuđu koje bi jamčilo sigurnost investitorima da dođu u Hrvatsku. Treće što treba napraviti je ubrzanje birokracije koje već dolazi samo po sebi, ako ste uložili trud u prve dvije točke. Četvrto je otvaranje poreznih oaza. Zašto ne iskoristiti primjerice, situaciju Brexita kada mnoge tvrtke iz mnogih industrija razmišljaju napustiti Otok? Sve što sam naveo mogao bih staviti u kontekst maratona za

koji se strateški trebaš pripremiti, iako sve kreće s malim dionicama. Prvih 10 kilometara je obrazovanje, drugih 10 je pravosuđe, trećih 10 ubrzanje birokracije, a zadnjih 12 kilometara su porezne oaze, odnosno medalja oko vrata. Trčanje je mlada industrija koja bilježi boom tek zadnjih 20 godina zahvaljujući značajnom porastu udjela lifestyle trkačica i trkača na utrkama. U Hrvatskoj se manje od 10 posto populacije bavi trčanjem. Ovdje vidimo veliki potencijal za rast kroz edukaciju i motivaciju svih dobnih skupina da se što više kreću. U 2018. nastavljamo graditi Run Croatia platformu koja će kroz pozitivnu energiju trčanja utjecati i na pokretanje ekonomskih procesa u zemlji. Bit će tu i novih atraktivnih utrka s ciljem promocije naše zemlje. Fokus nam je i na unapređenju tehnologije. Run Croatia je potpisao ugovor s izraelskom kompanijom Pic2Go koja se bavi brendiranom fotografijom. Sve naše fotografije spajaju brend i emociju u jedno što znatno povećava svijest o brendu koji podržava ◀ utrku.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ILIJA TOKIĆ, vlasnik i predsjednik NO-a tvrtke Tokić, Sesvete

#NIKOLINA BABIĆ, direktorica tvrtke Pana, Čakovec

Bilo bi sjajno da Premali Vlada jedne godine fokus na ne radi ništa industriji Nema rasta i uspjeha bez teškog i predanog rada na svim razinama. Nikome nije problem raditi ako vidi svrhu i smisao

P

oslovna 2017. je bila za tvrtku Tokić odlična godina. Prihodi su rasli, značajno se poboljšala naplata, a i aktivnosti na inozemnim tržištima daju odlične rezultate. Zato možemo govoriti o uspješnoj godini. Osjete se pozitivni trendovi i u općem gospodarskom stanju Hrvatske. Puno je više investicijskih aktivnosti, potrošnja raste i među kupcima se osjeti veća doza sigurnosti. Turizam je u značajnoj mjeri pridonio rezultatima na obali. Konkurentnost našeg poduzeća je bazirana na znanjima i infrastrukturi koju smo sami izgradili. U tome smislu smo izuzetno konkurentni na vrlo zahtjevnom tržištu Europske unije. Troškovno gledajući, naše poslovanje u velikoj mjeri opterećuje visoko oporezivanje rada. Isto tako, neučinkovito pravosuđe odnosno sustav zaštite vjerovnika kreira visoke troškove osiguranja potraživanja i sudskih postupaka. Bilo bi sjajno da Vlada jedne godine ne radi ništa. Naime, česte promjene zakonskih

Ljude treba poticati da se obrazuju, a vlast to treba nagrađivati nižim porezima

propisa u velikoj mjeri utječu na neefikasnost poslovanja. Svako smanjenje poreza na plaće je više nego dobrodošlo. Ulaganje u stručnost zaposlenika i svaki poticaj u tome smislu bio bi velik doprinos konkurentnosti i naših ljudi i naših poduzeća. Pojednostavljenje državnih propisa bi svakako bio doprinos razvoju gospodarstva.

P

ozitivni trendovi koji se događaju u gospodarskim kretanjima svakako da utječu na cjelokupan dojam poslovne godine pa tako i našeg poduzeća. Stanje u gospodarstvu ima značajne pomake, ali industrijska proizvodnja još uvijek je u premalom fokusu, premalo se razvija i ima premali udio u BDP-u. Konkurentnost proizvodnje se održava zaslugom poduzeća koji crpe sve svoje unutarnje rezerve. No tvrtke će se teško tako održati, s obzirom na dugogodišnju monetarnu i poreznu politiku koja je ugušila razvoj industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Naša tvrtka nije značajno poslovala s Agrokorom, tako da zbivanja u tom koncernu nisu imala veliki utjecaj na naše poslovanje. S obzirom na veliki značaj Agrokorove maloprodajne mreže i pristup domaćem tržištu, jedan od dobrih modela će biti ako vjerovnici pretvore svoja potraživanja u udjele nakon nagodbe i postanu dioničari. Od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u 2018. očekujemo, vjerojatno kao i svi poduzetnici, što veće pojednostavljenje poslovanja, porezna rasterećenja, administrativne olakšice, što veći fokus na industrijsku proizvodnju te malo i srednje poduzetništvo.

VLAST BI TREBALA OSIGURATI POZITIVNU KLIMU Vlast bi trebala osigurati pozitivnu klimu; opustiti i nasmijati ljude, dati ljudima nadu. Nema rasta i uspjeha bez teškog i predanog rada na svim razinama. Nikome nije problem raditi ako vidi svrhu i smisao. Puno naših partnera iz inozemstva komentira da u Hrvatskoj vlada neki oblik histerije. Loše stvari se događaju svugdje u svijetu, ali pitanje je koliko im se daje na značaju. Ljude treba poticati da se obrazuju, a vlast treba to nagrađivati nižim porezima. Živimo na globalnom tržištu na kojemu nam je najbolje jamstvo uspjeha učinkovita, pametna i motivirana radna snaga. Planovi za 2018. godinu su bazirani na našoj strategiji učvršćivanja liderske pozicije u Hrvatskoj te širenje na tržišta u okruženju. U Hrvatskoj očekujemo rast, ali ponajprije kao rezultat konsolidacije tržišta. Planiramo investicije u informatičku tehnologiju kroz uvođenje nove verzije CRM-a, nove verzije WMS-a te DMS-a. Velike napore ulažemo u razvoj i edukaciju naših zaposlenika i franšizera. Planiramo i završiti naš program s Londonskom burzom što će nam sigurno dati još jednu potvrdu i značaj u financijskim krugovima. Iako je najvažniji izabrani događaj u gospodarstvu, mogu reći da je utjecaj stanja u koncernu Agrokor na našu tvrtku vrlo ◀ mali.

TRAŽI SE STABILNOST Svaka investicija da bi započela i uspješno zaživjela zahtijeva stabilnost u donošenju zakona, pravilnika i mjera pogotovo ako želimo investicije i proizvodnje usmjerene na izvoz. Svakako da i monetarna i fiskalna politika trebaju konačno biti tome prilagođene, ako želimo ostvariti značajniji iskorak u narednim godinama. Gospodarska diplomacija, od koje očekujemo ozbiljnije pomake, ima veliku ulogu za hrvatske izvoznike kao i Hrvatska gospodarska komora koja je započela s otvaranjem svojih predstavništava u inozemstvu. Planovi uvijek trebaju biti ambiciozni i razvojni, ako želimo opstati na tržištu. Stoga u 2018. planiramo rast prihoda od 10 posto uz kontinuirano ulaganje u razvoj kako bi naši proizvodi zadovoljavali kvalitetu i trendove na tržištu. Kao tvrtka smo usmjereni na izvozna tržišta, ali s jačanjem investicija u Hrvatskoj u stambeni i turistički sektor dio naših proizvoda ◀ plasirat ćemo u Hrvatsku.

» Planovi uvijek trebaju biti ambiciozni i razvojni, ako želimo opstati na tržištu

39


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DAMIR PETRIČEVIĆ, predsjednik Uprave Petričević Grupe, Osijek

Ovisni smo o investitorima izvana Mišljenja sam da je politika prodaje hrvatskih tvrtki stranim investitorima bila pogrešna te da bismo ih trebali vlastitim snagama podići na noge, no svjestan sam da je Hrvatska mala država s vrlo malim brojem stanovnika i malim kapitalom

P

rotekla 2017. godina je, nažalost, kao i dugi niz posljednjih godina bila turbulentna za stanovnike Republike Hrvatske, a samim time i za gospodarsko stanje u državi. Iz godine u godinu događaju nam se nepredvidljive poslovne situacije koje ne ovise o samom poslovanju pojedinačnih tvrtki. Država se, kao i hrvatsko gospodarstvo, dugi niz godina skupo zaduživala, a uz sve to doživjeli smo i niz poslovnih neuspjeha velikih korporacija. Također gospodarska politika, točnije gospodarska klima postala je nesigurna i neodređena, a pri tome mislim na duži niz godina. Živimo u državi u kojoj se gospodarska politika kroji na godišnjoj a, usudio bih se reći i na polugodišnjoj bazi, što onemogućuje planiranje investicija. Napomenuo bih izmjenu Zakona o PDV-u koja je trebala povećati investicije, no nakon kraćeg vremena stara stopa PDV-a je vraćena i dugoročni rezultati su izostali.

PROBLEM PRESKUPOG ZADUŽIVANJA Naša država, kao i naše gospodarstvo, polako postaje vrlo ovisno o vanjskim investitorima. Smatram da nismo na vrijeme shvatili da su srednji i mali gospodarstvenici u Republici Hrvatskoj trebali postati stup i oslonac sigurnosti gospodarstva koje, nažalost, dugo nije imalo pravu potporu. Hrvatsko gospodarstvo ima ogroman problem preskupog zaduživanja gdje inozemni investitori dolaze s vlastitim kapitalom ili financijskim zaduživanjem od oko jedan posto, a hrvatsko gospodarstvo se trenutačno zadužuje uz kamatu od pet do sedam posto. Tu činjenicu ne treba gledati kao razliku od četiri, pet ili šest posto, već kao kapital koji se plaća četiri, pet ili šest puta više u odnosu na konkurenciju izvana. Za državu bi, dakle, bilo mnogo korisnije da je sufinancira-

PROBLEM RADNE SNAGE JE PUNO VEĆI

poslovanje Petričević Grupe nije bilo direktno vezano uz poslovanje Agrokora. Mišljenja sam da je politika prodaje hrvatskih tvrtki stranim investitorima bila pogrešna te da bismo ih trebali vlastitim snagama podići na noge, no svjestan sam da je Hrvatska mala država s vrlo malim brojem stanovnika i malim kapitalom. S obzirom na to da sam dugi niz godina živio u Njemačkoj i vodio nekoliko odjela REWE Grupe, velikim dijelom ondje sam školovan i ostvario svoja poslovna iskustva, a sada ondje imam i registriranu tvrtku, naglasio bih da su, kada sagledamo njemačko društvo, prezentacija stranih roba i tržišta na vrhunskoj razini, ali samo ako su Nijemci u vlasništvu ili suvlasništvu te imovine, odnosno u zemljama iz kojih dolaze. Smatram da bi nešto s(p)retnije rješenje bilo da smo takvim investitorima dali na korištenje, odnosno koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina uz obvezu da te tvrtke dovedu na visoku razinu kvalitete. U tom slučaju danas bismo bili puno manje zaduženi, naši građani ne bi napuštali zemlju, a ti ulagači bi već razradili tržište. Da su, primjerice, hrvatski turistički lanci prepušteni kvalitetnim koncesionarima i turističkim agencijama iz Njemačke ili Austrije, turistička sezona trajala bi osam do 10 mje-

Država smo koja skupo školuje svoj kadar, no u većini slučajeva ostajemo bez te radne snage la kamate malom i srednjem poduzetništvu, odnosno poticala razlike zaduživanja, kako bi ono moglo biti konkurentnije, umjesto da je otpisivala velike iznose dugova posrnulim hrvatskim koncernima jer su sve propuste na kraju platili (direktno ili indirektno) sami građani. Stoga smatram kako je za napredak našeg gospodarstva ključan maksimalan trud oko sufinanciranja kamate kako bi se hrvatski investitori mogli nositi sa zahtjevima svjetskih tržišta. Situacija oko koncerna Agrokor će vrlo vjerojatno dodatno produbiti problem gospodarstva pa smatram da će se to odraziti na duži period, no

40

seci u godini, imovina bi ostala u vlasništvu hrvatskih građana, a u tim zemljama bili bismo mnogo bolje prezentirani i dostupni jer smo vrlo blizu, imamo vrlo kvalitetnu klimu i sve druge resurse koje posjedujemo. Također u Njemačkoj stopa PDV-a je 19 posto, a u ugostiteljstvu na hranu za van sedam posto. Na taj način njemačko gospodarstvo podržava potrošnju kako bi ljudi koji se bave drugim djelatnostima što više koristili ugostiteljske usluge, dok naša gospodarska politika, koja je i kada je stopa PDV-a bila niža, obračunava duplu stopu PDV-a na hranu za van.

» U 2018. godini očekujem potpuno restrukturiranje gospodarskoga tržišta u Republici Hrvatskoj

Htio bih se također osvrnuti na našu konkurentnost koja posebice dolazi do izražaja u turizmu i smatram da nailazimo na puno veći problem pronalaska radne snage no što se to iznosi u javnosti. Država smo koja skupo školuje svoj kadar, no u većini slučajeva ostajemo bez te radne snage jer ona u potrazi za boljim uvjetima odlazi u inozemstvo. To je nažalost uobičajeno i u drugim, mnogo razvijenijim zemljama, no one su taj problem riješile uvozom radne snage iz zemalja gdje su radnici manje plaćeni. Kroz svoj život i školovanje posjetio sam nekoliko takvih zemalja i došao do zaključka da se u zemljama gdje je turizam vrlo napredan koristi otprilike 70 do 80 posto jeftine radne snage, a domaća radna snaga se školuje za voditelje projekata, što im omogućuje vrlo kvalitetnu uslugu sa razmjerno malim troškovima. U današnje vrijeme kada je primjerice, cijena jednog leta oko 50 eura ne možemo očekivati da nam gosti ostavljaju isti iznos za jedan ručak. Način života i ishrane te korištenja godišnjih odmora se u potpunosti promijenio, a također i očekivanja posjetitelja. Onemogućavanjem korištenja radne snage iz drugih država i restriktivnim radnim zakonodavstvom doveli smo se do toga da djelatnici u ugostiteljstvu imaju visoke plaće, a takvim načinom u budućnosti nećemo biti konkurentni. Naveo bih primjer svima nam dobro poznate destinacije Dubaija, gdje očekujemo vrhunsku uslugu, no u skladu s time i visoke cijene. Većina je njihovih djelatnika iz stranih država i rade za sedam do osam puta manje plaće nego državljani Dubaija. To im daje dodatnu motivaciju da pruže maksimalnu uslugu turistima kako bi ih oni dodatno nagradili. U 2018. godini očekujem dozu napetosti zbog spleta situacija i okolnosti koje su nas zatekle u zadnjem periodu te potpuno restrukturiranje gospodarskog tržišta u Republici Hrvatskoj. Od ekonomske politike, za koju mislim da ide u dobrome smjeru, očekujem ozbiljnost, da konačno krenemo trošiti samo ono što uspijemo zaraditi, te da se gospodarstvenicima otvore vrata, pa da uđu u gospodarsku politiku sa svojim idejama, prijedlozima, kao i da se konačno izmijene restriktivni zakoni koji našu pažnju i energiju preusmjeravaju s korisnika naših usluga prema zakonskim formama i papirologiji koja nas sputava. Smatram da mi gospodarstvenici veći dio svoje energije trošimo na to kako bismo zadovoljili zakonske forme, a manji dio kako bismo bili bolji, konkurentniji i spremniji za nadolazeće izazove. Preopterećeni smo nametima i manje važnim formama što u ko◀ načnici čini krupnu prepreku.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#SANELA DROPULIĆ, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra i vlasnica i direktorica tvrtke Expert Product, Zaprešić

Više odvažnosti i samopouzdanja Trebamo razvijati borbeni duh, potican nepokolebljivošću i ustrajnošću, a ne već na prvoj prepreci odustati i dići ruke

O

d 10 novootvorenih radnih mjesta u Hrvatskoj, u zadnje je vrijeme njih čak devet otvoreno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Bilježimo stalni rast novootvorenih tvrtki, profitabilnost, izvoz, inovacije, no mali i srednji poduzetnički sektor još je na margini interesa najviših državnih instanci, nerijetko i onih na lokalnoj razini. Iako znam da je riječ o utopi-

» Manjka nam pobjedničkog mentaliteta u poduzetništvu, ali me raduje da ga sve više gradimo

ji (bar još neko vrijeme) očekujem da u 2018. godini našu žudnju za jednostavnošću u poreznim i administrativnim procedurama kada je poduzetničko poslovanje u pitanju, zamijenimo učinkovitom praksom i servilnom državnom birokracijom. Spremnom prije svega na suradnju s poduzetnicima, a ne samo na kažnjavanje, odnosno na tzv. poslovni lov na vještice. Radovat će me da u 2018. godini postanemo država koja istinski živi za svoje poduzetništvo i da borba s birokratskim preprekama koja ubija poslovnu energiju i resurse postane manje frustrirajuća, više učinkovita i prije svega organizirana. Očekujem nastavak ulaganja u edukacije, napose i kroz naš projekt Grad prijatelj ženskog poduzetništva, koji je u osam mjeseci provedbe u 11 gradova i jednoj općini Hrvatske upriličio više od 40 besplatnih radionica i edukacija koje je pohađalo više od 600 poduzetnica i poduzetnika, ali i svih onih koji to žele biti. Naše formalno obrazovanje ne poznaje dovoljno (ili uopće) vještine i znanja prijeko potrebne našem poduzetništvu, posebice onom koji želi udovoljiti stalnim

promjenama na tržištu, izazovima modernizacije, ali i sve zahtjevnijih kupaca.

OBISTINITI OČEKIVANJA ŠTO PRIJE Svakako će me radovati vidjeti u 2018. godini više odvažnosti i samopouzdanja u poduzetništvu posebice kod žena, koje moraju shvatiti da je neuspjeh u poslovanju sastavni dio naših tržišnih aktivnosti. Trebamo razvijati borbeni duh, potican nepokolebljivošću i ustrajnošću, a ne već na prvoj prepreci odustati i dići ruke. Manjka nam pobjedničkog mentaliteta u poduzetništvu, ali me raduje da ga sve više gradimo. Okova prošlosti i mentaliteta koje vučemo iz socijalizma oslobađamo se lagano, ali sigurno na realnom tržištu. Nedostaje još radne discipline, poštenja, poštivanja rokova te uvažavanja činjenice da je klijent/kupac na prvom mjestu, ali vjerujem da ćemo sazrijeti i u tom izazovnom segmentu koji vodi učinokovitom poduzetništvu. Zato i pričamo o očekivanjima, a na nama je da ih i obistinimo čim ◀ prije i uspješnije.

#MILIVOJ DRAGOŠEVIĆ, vlasnik i direktor Purexa, Hrvace

Nepovoljno poslovno okruženje Temeljito pojednostavljivanje birokracije na svim razinama i smanjenje ukupnih davanja na plaće utjecali bi na poboljšanje konkurentnosti domaćih tvrtki

Z

» Naš porezni sustav obeshrabruje proizvodno poduzetništvo

a nas je 2017. godina bila uspješna i u skladu s našim očekivanjima. Osjeti se postupan rast gospodarstva, ali se još više osjeti trend iseljavanja mladih ljudi što je alarmantno. Izvan velikih gradova gdje je organizirana naša proizvodnja vidljiv je velik nedostatak kvalificirane radne snage što ograničava rast proizvodnje. S druge strane, mladi visokoobrazovani ljudi ne mogu naći posao te godine provode radeći neadekvatne poslove (caffe barovi, kladionice, sezonski poslovi) na kojima ne stječu radno iskustvo u struci pa nazaduju u godinama u kojima bi trebali najbrže napredovati. Smatramo da je okruženje u Hrvatskoj vrlo nepovoljno za konkurentnost proizvođača i radno intenzivnih djelatnosti. Najveći razlog je visoko porezno i parafiskalno opterećenje, a najizraženiji je u doprinosima i porezima na plaće. U 2017. situacija se u tom dijelu dodatno pogoršala povećanjem trošarine na električnu energiju što dodatno narušava konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na strane. Naš porezni sustav je još okrenut niskom oporezivanju prihoda od imovine i visokom oporezivanju rada što potiče rentijerski mentalitet, a obeshrabruje proizvodno poduzetništvo. Konkurentnost otežavaju i prevelika birokracija kod ishođenja građevinskih dozvola ili minimalnih tehničkih uvjeta kao

i nedostatak kvalificirane radne snage. Uvoznici hrane još uvijek imaju puno niži stupanj kontrola od nas domaćih proizvođača što dovodi do nelojalne konkurencije. Htjeli bismo da promjene idu u smjeru olakšavanja poslovanja poduzetnicima i smanjenja opterećenja na plaće, čime će se olakšati otvaranje radnih mjesta i omogućiti rast plaća, ali i potaknuti više ljudi da se bave poduzetništvom i samozapošljavanjem. Imajmo u vidu da kod nas obrtnik koji ostane bez posla nema ista prava kao nečiji zaposlenik koji ostane bez posla. Zašto? Zato što je pokušao sam stvoriti neko radno mjesto. No bojimo se da će vlast i dalje podilaziti biračima donošenjem populističkih mjera kao što je to u 2017. bilo smanjenje PDV-a na električnu energiju, nakon čega je dignuta trošarina što je unazadilo domaću konkurentnost. Temeljito pojednostavljivanje birokracije na svim razinama i smanjenje ukupnih davanja na plaće utjecali bi na poboljšanje konkurentnosti domaćih tvrtki što će onda rezultirati i rastom plaća i otvaranjem novih radnih mjesta. Smatramo da je uvođenje poreza na nekretnine dobra inicijativa, ali isključivo kako bi se omogućilo veće rasterećenje plaća. U 2018. očekujemo organski rast prihoda za oko 10 posto ili 4,5 milijuna kuna, a planiramo investicije od 6,5 do sedam milijuna kuna.

Lex Agrokor smatramo potpunim pravnim nasiljem i, vjerojatno, najvećom legaliziranom pljačkom u modernoj Republici Hrvatskoj. Za nas je taj zakon donio to da Ledo, koji je likvidna i profitabilna tvrtka, nama nije podmirio dug, a oduzeta su nam prava da se naplatimo ovrhom. Nije jasno kome je usmjeren Ledov novac, a proizlazi da će se tim novcem podmirivati obveze koje je imao jedan od Ledovih dioničara, tj. Agrokor. Očekujemo da će nam se prisilno otpisati 60 posto naših potraživanja, a da će novac Leda, koji nam je dužan, biti iskorišten za podmirenje obveza prema kreditorima i vjerovnicima koji su godinama ◀ financirali gubitaše.

41


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ANA ZAJC, viša projektna savjetnica CroNoMara, Šibenik

Unaprijediti investicijsko okruženje Treba se raditi i na razvoju okruženja koje će poticati inovativnost, kreativnost i iskorištavanje novih poslovnih mogućnosti uz otvaranje novih radnih mjesta

I

ako su se i tijekom 2017. godini bilježila povoljna gospodarska kretanja i rast BDP-a, za gospodarsko stanje koje želimo nužno je daljnje ubrzavanje gospodarske aktivnosti te jačanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu. Hrvatska i dalje treba raditi na poboljšanju općih uvjeta poslovanja te na unapređenju investicijskog okruženja s ciljem povećanja atraktivnosti Hrvatske kao ulagačke destinacije. Značajno smanjenje administrativnih barijera olakšalo bi realizaciju budućih investicija. Usporedo, treba se raditi i na razvoju okruženja koje će poticati inovativnost, kreativnost i iskorištavanje novih poslovnih mogućnosti uz otvaranje novih, kvalitetnih i, prije svega, potrebnih radnih mjesta... Takav pristup je nužan kako bi se mladima omogućilo bolje sutra i vjera u budućnost Hrvatske kao napredne zemlje koja ima za cilj održivi razvoj, odnosno stvaranje preduvjeta za bolji standard svih građana. Od odgovornih očekujem, prije svega, učinkovitost u provođenju svih mjera koje će pridonijeti održivom ra-

kao i daljnje povećanje izvoza u odnosu na 2017. godinu. Također, planira se uspostava poslovne suradnje s još većim brojem hrvatskih tvrtki - partnera, a sve s ciljem internacionalizacije poslovanja.

POVEZIVANJE HRVATSKIH I NORVEŠKIH PARTNERA

zvoju hrvatskoga gospodarstva. Sve mjere koje će uvažiti stvarne potrebe poduzetništva, dakle aktivna razvojna politika države s ciljem jačanja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva na sve zahtjevnijem globalnom tržištu, je ono što bi trebalo napraviti da bismo bili uspješniji. U 2018. godini naše aktivnosti će i dalje biti usmjerene na povećanje proizvodnje u Hrvatskoj s ciljem izvoza u Norvešku. U planu su investicije u nove projekte u sektoru male brodogradnje s novim prototipovima plovila,

Od samog početka svoga djelovanja, jedan od osnovnih ciljeva CroNoMara jest povezati hrvatske i norveške partnere u sektoru mora i pomorstva omogućujući hrvatskim tvrtkama plasman njihovih proizvoda i usluga na norveška i druga međunarodna tržišta. Kroz transfer znanja, tehnologija i razvoja poslovanja, tvrtka CroNoMar u svojim svakodnevnim aktivnostima u suradnji s hrvatskim partnerima predstavlja hrvatski proizvod/uslugu kao prepoznatljiv brend na tržištima diljem svijeta. Polazeći od činjenice da je za daljnji razvoj gospodarstva neophodno privući projekte ulaganja veće dodane vrijednosti povezane s modernom tehnologijom i inovacijama, kao i internacionalizacijom poslovanja, Cro-

NoMar zajedno sa svojim hrvatskim i norveškim partnerima kontinuirano provodi intenzivne procese pregovaranja s ciljem realizacije takvih projekata u Hrvatskoj. Upravo je sve to dovelo do iznimnog rasta proizvodnje radnih brodova u hrvatskim brodogradilištima za norveški sektor marikulture. Uvjeti za gradnju svakog broda su pregovarani zasebno kako bi krajnji proizvod bio u potpunosti prilagođen željama kupaca. Projekt izgradnje radnih brodova u Hrvatskoj za međunarodno tržište marikulture je započeo još 2010. godine uz posredovanje tvrtke CroNoMar. Također, CroNoMar je i posrednik pri svakom zasebnom ugovaranju novih poslova te je relevantni partner u provedbi projekta kako hrvatskom tako i norveškom partneru. Zahvaljujući dokazanoj kvaliteti proizvoda i konkurentnosti u odnosu na druge proizvođače, projekt izgradnje radnih brodova za međunarodne klijente u sektoru marikulture kontinuirano se u Hrvatskoj provodi već više od sedam godina, pri čemu se kontinuirano ugovaraju i novi modeli i ◀ vrste brodova, kao i novi dizajn.

#IVO ŠEGOVIĆ, vlasnik tvrtke Edivo, Janjina

Gospodarstvo nam je sve lošije Hrvatska je, po meni, jedino konkurentna u turizmu što se tiče okolnih zemalja, dok u svemu drugom skoro pa da ne postojimo. Naša ekonomska politika je smiješna

N

aša tvrtka Edivo je u 2017. godini ostvarila puno bolje rezultate od očekivanih i planiranih. Gotovo svakodnevno nam se otvaraju nova tržišta, a i inbox mi je zatrpan mailovima i ponudama iz cijeloga svijeta. Kad je riječ o hrvatskom gospodarstvu, ono je na prvi pogled svakim danom lošije. Dovoljno je pogledati police i uvjeriti se da je u hrvatskim trgovinama najviše stranih artikala. Hrvatska je, po meni, jedino konkurentna u turizmu što se tiče okolnih zemalja, dok u svemu drugom skoro pa da ne postojimo. Naša ekonomska politika je smiješna. Tko može povećati izvoz osim pojedinih tvrtki koje se same bore za izlazak na inozemno tržište? Kad je riječ o politici zapošljavanja, nama u ovom trenutku nedostaje 20.000 građevinskih radnika i oko 50.000 sezonskih turističkih radnika. Ne mogu se oteti dojmu da kod nas prevladavaju većinom lijenčine koje gledaju kako što bolje iskoristiti i sustav i sve oko sebe. Kada bi nam država dopustila da

42

možemo uzimati sezonske radnike iz okolnih država uz pojednostavljivanje tih procedura te da nam se ne događa, kad tražimo radnike, da nas nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje mole da javimo da su nas zvali kako ne bi ostali bez statusa nezaposlenih.

ŽELIMO OJAČATI NAŠ IZVOZ Naš je plan ojačati izvoz te da se u svijetu

čuje za Hrvatsku i njena vina, a ne da se događa da kad želimo izvesti naše vino u Kanadu da nam njihove vlasti to ne dopuštaju jer se na kanadsko tržište iz Hrvatske mogu uvoziti vina po cijeni od tri do 12 dolara. To dovoljno govori o našoj gospodarskoj politici i poziciji naših proizvoda u svijetu. Naša mala obiteljska tvrtka Edivo postala je poznata po svome projektu proizvodnje vrhunskog vina u amforama. Ovo vino koje postiže izlaznu cijenu od 250 eura kao zaštićeni gastro suvenir nalazi se na tržištu tek odnedavno. U boci je vino sorte Plavac mali, dobiveno od grožđa s najboljeg položaja Dingač. Boca je stavljena u amforu i odležava na dubini od 20 metara na nekoliko lokacija u pelješkim uvalama. S tim vinom smo, osim SAD-a, probili tržište na Dalekom Istoku u Hong Kongu, dok za Kinu čekamo da se otklone administrativne barijere. Imamo velike planove kad je riječ o povećanju proizvodnje toga vina koje uglavnom kupuju stranci, tako da oko 97 posto naše proizvod◀ nje završi u inozemstvu.

»

Tko može povećati izvoz osim pojedinih tvrtki koje se same bore za izlazak na inozemno tržište?


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#JOSIP BERKET, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel Gomilica

Pomorsko dobro - naš najveći resurs Velika ulaganja na plažama nisu poželjna jer ih devastiraju, a ulaganja u devastirane dijelove obale poboljšavaju stanje u prostoru

M

» Izgradnjom jedriličarskog centra namjeravamo značajno produžiti sezonu organiziranjem jedriličarskih regata

arina Kaštela je imala uspješnu 2017. godinu, vrlo sličnu kao i prethodne. Naime, već nekoliko godina zadržavamo se na razini najboljih godina što i nije iznenađenje jer je takva situacija i kod većine aktera u nautičkom turizmu s obzirom na to da je to zahvalno tržište. Dakle, protekla sezona je za Marinu Kaštela, koja ima oko 450 vezova, bila opet bolja od prethodne koja je bila odlična. Marina Kaštela je u 2017. godini dovršila nekoliko kapitalnih investicija. Investirano je u gradnju zatvorenog bazena i jedriličarskog kluba s obalom koji bi trebao biti temelj za organizaciju sportskih događanja. Ulaže se u suhu marinu s nizom radionica na području bivšeg Adriachema kako bi se podigla razina servisne usluge što uključuje kupnju novog travel lifta od 250 tona s pratećom opremom i izgradnju obale uz servisnu zonu. Ukupno je investirano oko šest milijuna eura. Izgradnjom jedriličarskog centra namjeravamo značajno produžiti sezonu organiziranjem jedriličarskih regata. Tu nemamo klasični povrat ulaganja, jer smo te investicije koncipirali za javne sadržaje koji će unaprijediti usluge Marine. Marina Kaštela je kupila oko 100.000 četvornih metara zemljišta na području nekadašnjeg Jugovinila ili Adriavinila gdje planiramo izgraditi marinu od oko 400 vezova

s velikom servisnom zonom, otvorenom i ostalim obrtima koji će morati zadovoljavati visoke ekološke standarde, jer će biti u blizini velike turističke zone s hotelskim kompleksom, kongresnim centrom i višenamjenskom koncertnom i sportskom dvoranom… Predviđena je izgradnja javne garaže za oko 2000 vozila, aqua park kao i niz popratnih javnih sadržaja, uključujući šetnicu između Kaštel Gomilice i Kaštel Sućurca.

I 2018. BI TREBALA BITI ODLIČNA GODINA Prema trenutačnoj situaciji i 2018. godina bi trebala biti odlična, tako da očekujemo zadržavanje dosadašnje profitabilnosti. Nekoliko jedriličarskih saveza iz europskih zemalja iskazalo je interes da bi im Marina Kaštela bila baza u zimskom periodu, prije i poslije glavne turističke sezone, što nam je i inače imperativ i prostor za rast. Planiramo imati zimsku priču jedrenja, jer imamo odlične uvjete za to, a također namjeravamo investirati u gradnju jedriličarskog hotela kako bismo imali veliki jedriličarski centar. Nautički turizam je konkurentan, ali se radi veliki pritisak na pomorsko dobro što je veliki problem i pribojavam se da ćemo odsjeći granu na kojoj sjedimo. Smatram da na problemu pomorskog dobra radi premalo ljudi jer primjerice, u Italiji koja ima ma-

nje zahtjevnu obalu radi više od 1000 ljudi na tome problemu. Ja sam protiv decentralizacije odlučivanja o pomorskom dobru za luke javne namjene, dok je za plaže to poželjno. Ne može se upravljanje plažama temeljiti na iznosu ulaganja. Nisu sve koncesije iste. Plaže moraju biti uredne i čiste i na njima treba vladati red. Velika ulaganja na plažama nisu poželjna jer ih devastiraju, a ulaganja u devastirane dijelove obale poboljšavaju stanje u prostoru. U luke posebne namjene treba uložiti veliki novac kako bi se poboljšalo stanje u prostoru, dok plaže treba urediti i štititi ih da bi se sačuvale. Pomorsko dobro je naš najveći resurs i njime treba kvalitetno ◀ upravljati.

#KATICA HAUPTFELD, vlasnica Katarina Linea, Opatija

Hitno smanjiti PDV u turizmu Od mjera zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti koje bi potaknule gospodarski rast i zapošljavanje izdvajam manja davanja poslodavaca

P

oslovna 2017. godina bila je izuzetno dobra u turizmu, ali bi bila još bolja da se smanjio PDV na prijevoz, ulaznice u razne objekte te u ugostiteljstvu. PDV bi trebalo čim prije smanjiti jer gu-

» Mladi masovno odlaze iz naše države jer ovdje ne vide budućnost

bimo previše sredstava, posebice u prijevozu. Naime, strane tvrtke voze naše turiste jer hrvatski prijevoznici imaju visoke cijene prijevoza, naročito zbog PDV-a, te stoga nisu konkurentne u odnosu na njihove. Opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj svake se godine poboljšava, ali sada imamo problem s radnom snagom jer mladi masovno odlaze iz naše države jer ovdje ne vide budućnost. Primanja nisu odgovarajuća jer država jednostavno previše opterećuje tvrtke. Ako bi došlo do poreznog rasterećenja, sigurna sam da bi se situacija poboljšala. No, država to mora napraviti odmah i mjera mora biti takva da djelatnik to značajno osjeti na svojim primanjima, a ne da dobije povećanje od samo 100 ili 200 kuna. Stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama nije utjecalo na poslovanje naše tvrtke Katarina Line.

U 2018. godini očekujemo da država hitno riješi PDV u turizmu jer previše gubimo s tako velikom poreznom stopom, posebno u ugostiteljstvu i prometu putnika. Od mjera zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti koje bi potaknule gospodarski rast i zapošljavanje izdvajam manja davanja poslodavaca. Naime, preopterećeni smo samim plaćama i previsokim davanjima državi. Svakako treba nastaviti s potporama za pripravnike te povećati njihov iznos jer je mladim ljudima to jednostavno premalo. Oni nažalost zbog svega navedenoga ne žele ostati u Hrvatskoj već odlaze u inozemstvo. Smatram da treba manje oporezivati i reprezentaciju jer je ona itekako potrebna u turizmu, a s druge pak strane, višestruko se vraća državi. Katarina Line u 2018. godini ulazi u svoju 26. godinu poslovanja. Upravo smo proslavili 25. obljetnicu te u skoroj budućnosti planiramo izgraditi hotel u središtu Opatije. ◀

43


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#VLATKA SMOLČIĆ HOKMAN, direktorica marketinga i prodaje Oniks marketinga, Zagreb

Mikro poduzetnici su oslonac gospodarstva

P

oslovna godina 2017. bila je vrlo uspješna, puna novih poslovnih izazova i prilika. Kako smo agencija koja već niz godina svojim klijentima nudi usluge iz područja projektnog menadžmenta, marketinga te organizacije promocija i događaja stalno moramo pratiti puls tržišta te mu se prilagođavati i nuditi kreativna i efikasna marketinška rješenja. Strateški smo se orijentirali na razvoj proizvoda i usluga usmjerenih obitelji i djeci kroz čitav niz projekata, od već tradicionalnog Kids Fashion Weekenda do projekta Zdravlje za stolom, Djeca vole kazalište... Smatram da se na tržištu osjećaju promjene i gospodarski pomaci koji vode većem gospodarskom rastu i stabilnosti. S obzirom na prethodne go-

U segmentu mikro poduzetništva uočava se pozitivan rast što će se, sigurna sam, nastaviti dine, u segmentu mikro poduzetništva uočava se pozitivan rast što će se, sigurna sam, nastaviti. Smatram da je najveća konkurentnost Hrvatske vidljiva kroz turizam koji bi mogao biti alat za povećanje i oporavak i drugih gospodarskih grana, odnosno svega onoga u čemu smo u svjetskim okvirima nekonkurentni. Također, povećanje konkurentnosti je moguće isključivo kroz klaster suradnje gospodarstvenika bez kojeg je predstavljanje i plasman na strana tržišta vrlo težak s obzirom na veličinu našega tržišta u svjetskim razmjerima.

44

STALNO OSLUŠKIVANJE TRŽIŠTA Kao mikro poduzetnik očekujem skretanje pozornosti države na ovaj segment poduzetništva. Iako smo mali, vrlo smo vrijedni i imamo neograničen broj zdravih ideja te predstavljamo oslonac gospodarstva cijele države. Bilo bi vrlo produktivno kada bi se uvjeti za dobivanje poticaja na državnoj i europskoj razini prilagodili mogućnostima i prometima malog poduzetništva ili barem izjednačili s uvjetima kakve imaju udruge. Smatram da bi svakako bilo produktivno smanjiti državne namete i poreze te tako olakšati hrvatskim gospodarstvenicima razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. U 2018. planiramo daljnji rast i razvoj poslovanja, a koji prije svega stavlja naglasak na kvalitetu usluge i individualni pristup klijentima. Autorski projekti usmjereni djeci i obitelji su nam i dalje prioritet te ćemo nastaviti ulagati u njihov rast i razvoj. Predviđamo i organski rast koji će ići u smjeru ekspanzije poduzeća te diverzifikacije usluga koje nudimo na tržištu. Spajanja i akvizicije ne planiramo, ali i dalje ćemo surađivati s našim partnerskim tvrtkama koje su specijalisti u svojim područjima djelovanja, što nam osigurava sinergijske efekte te visoku kvalitetu usluge. Kako pripadamo skupini mikro poduzetnika, stalno osluškujemo tržište te se prilagođavamo vrlo brzo i efikasno, što nam se do sada pokazalo ◀ ključnim u poslovanju.

#MISLAV BEZMALINOVIĆ, predsjednik Uprave Sardine, Postira

Imperativ je zadržati kvalitetu proizvoda

Z

a Sardinu je 2017. bila još jedna uspješna godina te procjenjujemo da će nam prihodi biti između 170 do 180 milijuna kuna, a i bilanca će nam biti dobra. Sardina redovito ostvaruje dobit između 10 i 20 milijuna kuna što ovisi o godini i stanju na tržištu tune. Kad je riječ o tuni, dobili smo veće uzgojne kvote odlukom ICCAT-a, ali su nepovoljan tečaj japanskog jena i nešto niža cijena tune na japanskom tržištu pridonijeli, donekle, lošijem rezultatu u tome dijelu naše proizvodnje. Izvoz tune je za Sardinu stabilan i profitabilan posao koji nam donosi dugoročnu stabilnost. Ostali segmenti našeg poslovanja su u usponu, pogotovo uzgoj ribe i proizvodnja konzervi i namaza. Probili smo konačno kinesko, ukrajinsko i bjelorusko tržište, a već otprije poslujemo na ruskom, australskom i američkom tržištu. Nakon Sporazuma o slobodnoj trgovini EU-Kanada (CETA), koji se smatra najvažnijom trgovinskom inicijativom između Kanade i EU-a i koji je stupio na snagu 21. rujna 2017. očekujemo olakšani plasman naših proizvoda na kanadsko tržište na koje izvozimo svoje proizvode od 2001. godine posredstvom tvrtke Eurotrade. No u Kanadi imamo problem s rigoroznom kontrolom naših proizvoda kanadske Agencije za hranu. Na ruskom tržištu smo u svim značajnijim lancima više kategorije. Tamo smo ušli s čak 12 artikala - raznim vrstama ribljih konzervi i ribljih pašteta. Naši proizvodi ne podliježu embargu tako da ne trpimo posljedice loših političkih odnosa Rusije i EU-a. Kad je riječ o američkom tržištu, važno nam je da se naši proizvodi nalaze i na istočnoj i zapadnoj američkoj obali.

Uspjeli smo doseći razinu premium kvalitete, što ne znači da nemamo prostora za poboljšanje

OBILJEŽENO 110. GODINA POSLOVANJA Sardina je 2017. godine proslavila svoju 110. obljetnicu poslovanja koju je dočekala u suvremenoj tvornici čija je izgradnja završena potkraj 2016. godine. Tom prigodom je pušten u pogon sustav za pročišćavanje otpadnih voda koji se bazira na suvremenoj tehnologiji i modernizaciji radnih procesa te je finalizirana investicija veća od 30 milijuna eura, a koja je jedna od najznačajnijih investicija na hrvatskim otocima. U 2017. godini Sardina se okrenula turizmu proizvodima namijenjenim isključivo turističkom sektoru. Od 2017. godine plasiramo Adriatic Queen, komadiće tune u biljnom ulju namijenjenu isključivo HoReCa segmentu. Riječ je o specijalnom pakiranju od dva kilograma pogodnom za pizzerije, sendvič barove i restorane i jako smo zado-

voljni rezultatima u ovoj prvoj godini. U 2017. godini smo kupili i pet novih kamiona. Uvijek imate potrebu investirati u posao i proizvodnju, ali mogu reći da smo to vrlo kvalitetno zaokružili pa nam je čak i tržište stabilno. S obzirom na to da raste potrošnja, očekujemo dulje stabilno razdoblje poslovanja. Sardini je imperativ u narednom razdoblju zadržati kvalitetu svojih proizvoda. Uspjeli smo doseći razinu premium kvalitete, što ne znači da nemamo prostora za poboljšanje. Kad je riječ o monetarnoj i fiskalnoj vlasti, od njih očekujemo, kao i uostalom svi izvoznici, da obuzdaju ovog tzv. tigra od domaće valute. Kuna je precijenjena i njen tečaj jako šteti izvoznicima. Što se tiče Agrokora, mislim da je Vlada na pravom putu da riješi to stanje. Očekujemo da će Konzum opstati kao lanac u koji domaći proizvo◀ đači plasiraju svoje proizvode.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#KLAUDIJA KARABUVA VIDAS, članica Uprave OTP Leasinga, Zagreb

Očekujem provedbu mjera ekonomske politike Mjere na papiru nisu dovoljne, trebaju operativni i akcijski planovi za njihovo provođenje te promjena mentaliteta državne administracije

P

ozitivni trendovi rasta koji su prisutni zadnjih nekoliko godina nastavljeni su i u 2017. godini, te se primjećuje optimizam u planovima i projekcijama za 2018. godinu. No opće gospodarsko stanje je i dalje daleko od zadovoljavajućeg, te je potrebno uložiti dosta napora na svim razinama kako bi se pokrenuli pozitivni procesi koji će dovesti do većih gospodarskih aktivnosti. Opće je poznata činjenica da smo pri dnu svih ljestvica koje prate konkurentnost. Uzroci takvog stanja su mnogobrojni, dok bih ja istaknula ljudske potencijale kao primarne. S jedne strane je cijena rada visoka, dok se s druge strane ostvaruje niska produktivnost jer nemamo educirane i osposobljenje radnike za 21. stoljeće. Ipak, financijska industrija kao servis gospodarstva radi u sve konkurentnijim uvjetima i ima pozitivne efekte na gospodarstvo jer su kamatne

aktivnost uz redovno podmirenje tekućih obveza, a što je i trenutačna situacija. Prijavljena potraživanja, dospjela prije donošenja specijalnog zakona, u cijelosti su prihvaćena. Očekujem da će se veliki vjerovnici dogovoriti oko restrukturiranja, odnosno da će doći do postizanja nagodbe, no teško je predvidjeti visinu otpisa potraživanja za koju će na kraju biti postignut dogovor. Mi ne očekujemo gubitke koji bi značajnije utjecali na naše poslovanje.

USTRAJNOST  JEDAN OD ELEMENATA ZA USPJEH stope sve niže, dok je likvidnost financijskoga sektora na visokim razinama. Stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama utjecalo je na cijelo gospodarstvo pa tako i na leasing sektor. Za leasing sektor, kao i ostale sudionike koji posluju s članicama koncerna, važno je da se nastavi njihova gospodarska

U 2018. godini očekujem da se mjere ekonomske politike počnu provoditi. Mjere na papiru nisu dovoljne, trebaju operativni i akcijski planovi za njihovo provođenje te promjena mentaliteta državne administracije. Ustrajnost je jedan od ključnih elemenata za uspjeh, dok bez preuzimanja odgovornosti i

dalje sve ostaje na deklarativnom činu. Mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti koje su nužne za jači gospodarski rast, poticanje investicija te zapošljavanja, uvođenje reda u pravosudni sustav, brže rješavanje sporova, transparentniji zakonodavni okvir. OTP Grupa je u 2017. godini napravila veliku akviziciju kupnjom Splitske banke. Samim time unutar Grupe funkcioniraju dva leasing društva (OTP Leasing i SB Leasing). Buduća strategija leasing poslovanja je iskoristiti puni potencijal oba leasing društva te unutar OTP Leasinga ponuditi brzu i fleksibilnu uslugu financiranja putem razgranate mreže podružnica leasinga te višestruko veće mreže nove integrirane banke. Stoga ćemo 2017. godinu završiti rekordno s vrijednošću novosklopljenih ugovora većom od 20 posto u odnosu na prethodnu, a takav trend planiramo ◀ zadržati i u 2018 godini.

#GORAN RAMEŠA, predsjednik Uprave BKS Banka, Rijeka

Najveći problem - pravna nesigurnost Nama, koji imamo strane vlasnike, najteže je objašnjavati stalne promjene zakona, često s retroaktivnim djelovanjem te njihove implikacije na naše poslovanje

M

akroekonomski pokazatelji su jako dobri, što ohrabruje, posebno ako se uzme u obzir da je poslovna godina 2017. opterećena padom najveće hrvatske kompanije - Agrokora. Kao i gotovo sve hrvatske banke, i mi imamo određene izloženosti prema Agrokoru i tvrtkama koje je njegov pad doveo u stečaj ili predstečajnu nagodbu. Općenito, vezano uz Agrokor, mislim da ćemo čuti još niz neugodnih vijesti. Posebno se bojim za tvrtke koje su s Agrokorom bile usko poslovno povezane. Mnogo toga Vlada pokušava i obećava pa vjerujem da će neke od mjera poboljšati stanje u gospodarstvu. Najveći je problem, pogotovo za strane investitore, pravna nesigurnost. Nama, koji imamo strane vlasnike, najteže je objašnjavati stalne promjene zakona, često s retroaktivnim djelovanjem te

njihove implikacije na naše poslovanje. Monetarna politika je previše limitirana vanjskim faktorima da bi mogla značajnije utjecati na rast i razvoj gospodarstva. Što se tiče fiskalne politike, svi bismo htjeli ma-

nje opterećenje rada, posljedično bolje plaće i konkurentnost, manji PDV... Nažalost, troškovi opće države i lokalne samouprave ne dopuštaju neke veće pomake, a o strukturnim reformama u tom segmentu stalno slušamo, ali sve ostaje na najavama i obećanjima koje, nakon osvajanja vlasti, svi pomalo zaborave. Godina 2017. bila nam je prva godina u kojoj smo poslovali kao podružnica u vlasništvu BKS Banka iz Austrije, a do tada smo bili banka u njihovom stopostotnom vlasništvu. Možemo reći da imamo dobro iskustvo s time - neizravni troškovi poslovanja su nam smanjeni, dok je poslovanje općenito lakše i jednostavnije. U 2018. godini očekujemo daljnji rast poslovanja i posljedično rast profita, posebice stoga što smo proširili svoje tržište otvara◀ njem poslovnice u Splitu.

» Ako već sami nemamo svojih ideja kako unaprijediti vlastito gospodarstvo, iskopirajmo one koji to znaju 45


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ADRIANO PALMAN, direktor Kamping udruge Hrvatske (KUH)

Treba nas se više slušati Očekujemo pozitivne i poticajne mjere za povećanje konkurentnosti i svakako mnogo jaču i kvalitetniju podršku državnih tijela i institucija

K

ada govorimo o turističkoj djelatnosti, 2017. godina bila je veoma uspješna za sve segmente našega turizma. Konkretno, u kamping sektoru smo ostvarili porast broja noćenja od 8,6 posto s ukupno ostvarenih 19 milijuna noćenja u kampovima. To nas u sektoru svakako veseli, ali gledajući širi kontekst nacionalne ekonomije, nažalost, za našu zemlju nije dobro to što je turizam jedna od rijetkih uspješnih i prosperitetnih grana (ako ne i jedina) na kojoj se temelji naša ekonomija. Naime, kada na turizam nadovežemo povezane djelatnosti, poput građevine, poljoprivredne proizvodnje, ugostiteljstva i svega ostaloga, tek tada dobivamo jasnu sliku o kakvoj se sveobuhvatnoj grani radi i što bi se dogodilo u slučaju i najmanjeg problema u tom sektoru.

LOŠA KONKURENTNOST U ODNOSU NA MEDITERAN Po svim usporednim pokazateljima, naša turistička poduzeća posluju u situaciji lošije konkurentnosti u odnosu na cijeli Mediteran koji nam je izravna konkurencija počevši od najviše stope PDV-a, preko najviše stope boravišne pristojbe u kamping sektoru na Mediteranu, do nejasnih uvjeta i nepostojanja ugovora o turističkom zemljištu i pomorskom dobru, gdje novi prijedlog zakona ide u potpuno nepovoljnom smjeru za gospodarstvo pa sve do čestog mijenjanja i svih drugih uvjeta rada i poslovanja (ne postoji konstanta i otežana je mogućnost planiranja). Naš turizam svakako spašavaju vrlo visoke investicije svake godine i donose značajna poboljšanja kvalitete, ali nemojmo za-

brojem trgovina u najmu u pojedinim kampovima i drugim objektima. Nama je drago da se, usprkos vrlo teškoj situaciji, na kraju ipak uspjela osigurati koliko-toliko dobra i uredna opskrba te da je 2017. protekla bez ikakvih problema koje bi gosti primijetili. U svakom slučaju, hrvatski turizam računa na domaće proizvođače i domaće proizvode, a taj trend će u budućnosti samo jačati. Očekujemo pozitivne i poticajne mjere za povećanje konkurentnosti i svakako mnogo jaču i kvalitetniju podršku državnih tijela i institucija koje trebaju

Nadamo da ćemo u 2018. napokon riješiti problem turističkog zemljišta ili donijeti novi zakon o pomorskom dobru boraviti da uz izniman prirodni položaj, ljepotu prirode i blizinu glavnih tržišta, mi trenutačno “jašemo” na uspješnom valu koji neće trajati zauvijek, a koji je dijelom i rezultat nekih vanjskih okolnosti te da će nam, nakon nekog vremena kada taj val ne bude više toliko izražen i značajan, kao alat za borbu s konkurencijom ostati samo naša vlastita konkurentnost. Ako se do tada ne pomaknemo i ne osiguramo kvalitetnije uvjete moramo, nažalost, biti spremni na sigurnu promjenu trenda. Agrokor je zasigurno jedan od najjačih dobavljača u turizmu, s velikim

napokon priznati da je turizam jedna od rijetkih grana koja našoj zemlji nosi prihode i puni državni proračun te sukladno tome turizam treba više uvažavati i slušati zahtjeve gospodarstva, što nažalost danas nikako nije slučaj.

OTVARANJE KAMPOVA NA KONTINENTU Svakako se nadamo da ćemo u 2018. napokon riješiti problem turističkog zemljišta (vrući problem sektora već duže od 10 godina) ili primjerice donijeti novi (razvojno orijentiran) zakon o pomorskom dobru. Vezano uz ovo za-

dnje, o smjeru u kojem idemo dovoljno govori i citat priznatog stručnog portala www.pomorskodobro.com: “Ništa manje nego 23 godine od donošenja Pomorskog zakonika lutamo i improviziramo, predlažemo rješenja, pa ih povlačimo pa, opet predlažemo i odustajemo, pa opet sve ispočetka i tako dalje i dalje.” Stoga, što će nam donijeti 2018.? To nitko ne može s pouzdanošću reći. Neke mjere se ponavljaju duži niz godina i uvijek su iste. Stvar je da treba samo više slušati, pa i turističko gospodarstvo, a igru postaviti na način da to bude win-win situacija, kompromis koji će biti dobar i za gospodarstvo i za politiku. Nažalost, danas se na to ne gleda tako, već je to samo za neke siguran izvor prihoda, gdje se samo uzima, a vrlo malo daje… I u 2018. godini nastavit ćemo okupljati članove i pružati im podršku, poticati kvalitetu i ulaganja, pokretati projekte online i offline promocije te tako pomoći posebice manjim sustavima koji nemaju dovoljno snage da se sami prezentiraju na tržištu. Nastavit ćemo sve započete lobističke procese usmjerene na poboljšanje uvjeta konkurentnosti. Osim toga, nastavit ćemo i suradnju s našim kolegama u inozemstvu. Također ćemo se uz, nažalost, neprekidan rad na turističkoj problematici zemljišta i ostaloga, veoma aktivno pozabaviti poticanjem otvaranja kampova na kontinentu, poticanjem i edukacijom o potrebi cjelogodišnjeg rada te posebice pokrenuti promotivne aktivnosti na nekim novim tržištima koja u budućnosti mogu biti vrlo značajna za naš segment ◀ ponude.

#ANAMARIJA CICARELLI, vlasnica i direktorica Interliga, Split

Izlazak na ino tržište

G

ospodarsko stanje u Hrvatskoj u 2017. godini općenito ne bih ocijenila dobrim, osim onog dijela koji je vezan uz turizam. Tvrtke vezane uz turizam su poslovale znatno bolje, nego prethodnih godina što se pozitivno odrazilo i na poslovanje naše tvrtke. Kad je riječ o konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ono je različito i ovisi o tome kako ga u kojem dijelu gledamo. IT sektor je svojim rezultatima pokazao dobru konkurentnost. Isto to vrijedi i za turizam. U 2018. godini očekujem bolji protok informacija te pomoć državnih institucija u informiranju i umrežavanju te povoljnije kredite za poduzetnike.

46

Od državnih, odnosno Vladinih mjera očekujem povećanje broja poticaja, posebno kod zapošljavanja. Priželjkujem i nadam se manjim troškovima doprinosa na primanja radnika. Trenutačna sredstva koja poduzetnici izdvajaju za doprinose zaposlenika sprečavaju povećanje plaća radnika i povećanje zapošljavanja. Mi u Interligu planiramo uzeti mlađu osobu na stručnu praksu kako bismo je uputili u rad na novom projektu s kojim počinjemo u 2018. godini, a koji je vezan za izlazak na vanjsko tržište. To nam je jedan od planova i važnijih izazova za 2018. godinu. Krajem 2018. planiramo prodaju franšiznog modela poslovanja koji ◀ smo razvili i još razvijamo.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#SELMA SMAJIĆ, vlasnica i direktorica poduzeća Ures, Umag

Novi poslovni izazovi Očekujem da država postane partner i potpora gospodarstvenicima te da svuda bude dobrih primjera poduzetništva

P » Moj poslovni fokus i ljubav su oduvijek bile biljke i sve što ide uz njih

oduzeće Ures, sa sjedištem u Umagu, posluje više od 20 godina. Moj poslovni fokus i ljubav su oduvijek bile biljke i sve što ide uz njih. U svom poslovanju zaokružili smo proizvodni, uslužni, kreativni i trgovinski segment. Naše proizvedene artikle, kao i one nabavljene na burzi cvijeća i iz drugih izvora plasiramo putem maloprodaje u našim vrtnim centrima u Umagu i Poreču, kao i preko Floresa u Umagu. U 2017. godini Mreža poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria i Institut za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria, nagradili su nas u kategoriji Perspektivna poduzetnica 2017. godine. Kada je riječ o poslovanju u 2017. go-

dini mogu reći da sam iznimno zadovoljna te da bilježimo značajan rast profita. To je zasigurno rezultat uvođenja novog segmenta poslovanja s rezanim cvijećem, dobre pozicioniranosti na tržištu, specijaliziranosti te radišnog i odlično uhodanog tima. Za 2018. godinu očekujem da bude još bolja i da novi poslovni izazovi budu uspješno zaokruženi. Očekujem da država postane partner i potpora gospodarstvenicima te da svuda bude dobrih primjera poduzetništva. S druge strane, svi trebamo krenuti od svog mikro svijeta, poticati i provoditi ljudske i profesionalne kvalitete te će tada naše društvo biti humanije, a gospodarstvo razvijenije. A to ◀ nam svima želim.

#ANĐELKA STRAJHER, predsjednica Uprave tvrtke Megatrend poslovna rješenja, Odra

Nužna je promjena u glavama svih Unatoč okruženju koje nije baš prijateljsko za poslovanje, imamo brojne pozitivne primjere koji pokazuju da se učenjem, radom i razvojem može napredovati

O

d kad radim, svaka je godina turbulentna, stalno se dešavaju neke krize i promjene, a 2017. godina nije nikakva iznimka. Iako sam gotovo uvijek pozitivna, moram priznati da je zaista zahtjevno biti pozitivan kad se govori o gospodarskom stanju u Hrvatskoj. Teme koje spominjem znaju svi – postotak zaposlenih u realnom sektoru u odnosu na broj zaposlenih u državnoj službi, postotak zaposlenih u odnosu na ukupan broj građana Hrvatske, velik broj poreza, doprinosa i ostalih nameta, neučinkovita, neorganizirana i skupa državna administracija, zastarjelo školstvo, nedostatak adekvatno obrazovanih ljudi, iseljavanje, sporo i loše sudstvo... Konkurentnost Hrvatske je na niskoj razini, a uzroci su isti oni spomenuti u opisu gospodarskog stanja. Na svu sreću, unatoč okruženju koje nije baš prijateljsko za poslovanje, imamo brojne pozitivne primjere koji pokazuju da se učenjem, radom i razvojem može napredovati. Takve tvrtke ulažu u znanje i razvijaju svoju, a samim time, i našu ukupnu konkurentnost. Među našim klijentima nalazi se nekoliko tvrtki iz Agrokor grupacije s kojima poslujemo dugi niz godina. Naravno da nas trenutačna situacija u kojoj se ne zna što će biti s nenaplaćenim potraživanjima ne veseli, no nadamo se da ćemo, kroz nagodbe koje se očekuju, naplatiti najveći dio nenaplaćenog. Agrokorove tvrtke s kojima poslujemo i dalje rade i redovno plaćaju nove račune, a nama kao dobavljačima je u interesu da budu uspješni, neovisno o tome tko im je vlasnik. Od državnih mjera i ekonomske politike

zapravo ne očekujem ništa! Čak i kad se donese neki zakon koji bi donio pozitivne rezultate, naša provedba toga zakona u potpunosti uništi sve pozitivne efekte. Za poboljšanje naših gospodarskih uvjeta, naše konkurentnosti i općenito poslovanja nužna je promjena u glavama svih u Hrvatskoj - promjena u kojoj se učenje i rad cijeni, promjena i saznanje da se može napredovati samo ako se uči i radi, da je učiti i raditi dobro i pozitivno.

»

Od državnih mjera i ekonomske TREBA MIJENJATI HRPU TOGA Što bi trebalo mijenjati da se potakne gos- politike zapravo podarski rast? Hrpu toga - reorganizirati dr- ne očekujem žavni aparat, smanjiti PDV, ukinuti silne po- ništa! reze, doprinose i ostale namete, smanjiti administraciju i u državi i u tvrtkama… Zapravo je potrebno promijeniti klimu u društvu s posebnim naglaskom na promjenu odnosa administracije prema gospodarstvu. Osim poticajne klime, potrebno je osigurati efikasnu državnu administraciju i stabilnost

poslovanja. Tim bi se promjenama osiguralo povjerenje gospodarstva i investitora u državni aparat što je nužno za povećanje investiranja i zapošljavanja. Tijekom 2017. godine napravili smo velike promjene u Megatrendu: izmaknuli smo se iz onih naših dugogodišnjih segmenata koji ne donose vrijednost, a pojačali angažman na isporukama naših postojećih usluga te na razvoju i isporukama novih. To bazično znači da smo u 2017. ciljano smanjili prihod od neprofitabilnih segmenata poslovanja, investirali u zapošljavanje i školovanje zaposlenika te u razvoj novih cloud usluga koje smo plasirali na tržište potkraj godine. Najveći zaokret smo napravili u području razvoja aplikacija gdje smo započeli s projektiranjem triju rješenja koja su sada u različitim fazama razvoja. I u 2018. godini nastavit ćemo istim smjerom: i dalje ćemo širiti i poboljšavati naša znanja i kompetencije u područjima u kojima smo poznati na tržištu (rješenja za pohranu podataka, data centar, poslovna analitika, cloud usluge…), a posebno ćemo se posvetiti novim aplikacijama koje planiramo plasirati na tržište tijekom 2018. godine. Očekujemo da ćemo u taj novi segment poslovanja investirati kako sredstva tako i naše vrijeme. Svjesni smo da je ovo, nama novo, područje specifično i drugačije od onih segmenata kojima smo se do sada bavili, veselimo se mogućnostima koje nam se otkrivaju, novim znanjima koja ćemo steći, novim ljudima koje ćemo zaposliti, novim klijentima koje ćemo dobiti i nadamo se da će nam sve te novosti osigu◀ rati rast i stabilnost poslovanja.

47


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORO VUJOVIĆ, vlasnik tvrtke Opereta, Zagreb

Treba nam predvidljiva situacija Nadamo se da više neće biti mjera za kupnju prve nekretnine, kakve su bile u 2017., jer su one glavni razlog nekontroliranog rasta cijena

G

odina 2017. gledajući je iz svijeta nekretnina bila vrlo iznenađujuća i dobra. Došlo je do oporavka tržišta nekretnina, rasta broja kupoprodaja i cijena. Naravno da je tu potrebno naglasiti kako se to odnosi na obalu i Zagreb, dok je u ostalim dijelovima tržište mrtvo. Opće stanje je dobro, naše je tržište povezano s općim stanjem i klimom, tako da je uglavnom pozitivno. Kad je riječ o konkurentnosti, mogu samo reći kako je ona i dalje niska. Godinu 2017. obi-

lježilo je stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama, koje je na hrvatsko gospodarstvo utjecalo tako što je stvorilo neizvjesnost na tržištu nekretnina, jer nitko nije znao što će se dogoditi. Kad je uvedena izvanredna uprava situacija se smirila. U 2018. godini nadamo se stabilnoj i predvidljivoj situaciji. Nadamo se da više neće biti mjera za kupnju prve nekretnine, kakve su bile u 2017., jer su one glavni razlog nekontroliranog rasta cijena koji se dogodio na tržištu ne-

kretnina u toj godini. Nadamo se prestanku špekulacija o uvođenju poreza na nekretnine dok ne budu napravljene sve pripreme i analize te baza svih nekretnina. Kad je riječ o poslovanju Operete, planiramo organski rast i dalje širenje poslovanja na područje cijele Hrvatske, s naglaskom na obalu, s obzirom na atraktivnost nekretnina na obali kupcima iz Europe. Razmišljamo i o povezivanju s američkim partnerom, ◀ zbog snage njihovih investitora.

#MARIJA HELL, vlasnica i direktorica Hotela Pašike, Trogir

Cjeloživotno obrazovanje kao nužnost Mislim da bi velika pomoć gospodarstvenicima i doprinos napretku tvrtki bilo uvođenje poticaja za dodatno stručno obrazovanje i dokvalifikaciju zaposlenika

K » Najviše želim ali, nažalost, ne očekujem dosljednost u provođenju usvojenih mjera i politika

48

ao hotelijer osjećam da se u gospodarskom životu Hrvatske počelo nešto događati, da su se stvari u pozitivnom smislu pomaknule s mrtve točke, jer je neko vrijeme, nakon izrazito nepovoljne gospodarske klime, prevladavala stagnacija. Kao da se nije znalo hoćemo li nastaviti gore ili dolje. Istodobno, nama koji radimo u turizmu, uvjetno rečeno, bilo je relativno izvjesno jer su svi turistički pokazatelji rasli zadnjih nekoliko godina. Danas je u Hrvatskoj svakako pozitivnija poslovna atmosfera. No postavlja se pitanje je li zabilježeni rast u 2017. godini rezultat gospodarskih događanja u okolini ili naših poduzetih aktivnosti, osobito u području turizma. Kao što sam rekla, kad je riječ o turizmu jako puno događanja, nevezanih za gospodarstvo, ide nam na ruku. Politička zbivanja u okolnim konkurentnim zemljama, a tu u prvom redu mislim na terorističke akcije u europskim zemljama poput Francuske i Španjolske, prisiljavaju turiste, ne samo u Europi, već na globalnoj razini, na traženje novih lokacija za odmor. Hrvatska kao jedna od sigurnijih zemalja, a uz to i još neistražena nova članica EU-a svakako ulazi u uži izbor potencijalnih destinacija za kvalitetan odmor. Također, globalni trend promicanja zdravog života i načina prehrane dovodi nam dio gostiju iz cijeloga svijeta jer medicinska struka upravo Mediteran i mediteranski način života, klime i prehrane pozicionira

među najzdravije, a time i najpoželjnije destinacije za posjet i odmor što posebno osjećamo u našem heritage hotelu i restoranu Pašike u Trogiru koji nosi svu autohtonost Dalmacije, kao srca Mediterana, od menija i cateringa sastavljenog od jela spravljenih po tradicijskim dalmatinskim recepturama, do pozicije i uređenja interijera.

U TURIZMU SE LJESTVICA DIŽE SVE VIŠE Najviše želim ali, nažalost, ne očekujem dosljednost u provođenju usvojenih mjera i politika. Dosljednošću provedbe mjera postigla bi se prepoznatljivost Hrvatske u poslovnom okruženju, no povećanjem rasta gospodarstva produbio bi se problem nedostatka potrebne radne snage. To već osjećamo u turizmu jer imamo profitabilnu i za Hrvatsku važnu gospodarsku granu koja je još, nažalost, većinom sezonskog karaktera pa nam je tim teže pronaći dodatne kvalitetne i stručne radnike u ugostiteljstvu. U prvom redu, ne slučajno, ističem potrebu promicanja cjeloživotnog obrazovanja, jer se ono u ovo vrijeme globalizacije i informatizacije pokazalo kao nužnost. Obrazovati se moraju i zaposleni, a ne samo nezaposleni koji se prekvalificiraju uz državne poticaje. Mislim da bi velika pomoć gospodarstvenicima i doprinos napretku tvrtki, pa i nama u turizmu, bilo uvođenje poticaja za dodatno stručno obrazovanje i dokvalifikaciju zaposlenika kojima nedostaju nova zna-

nja i vještine. Time će se istodobno ostvariti bolja povezanost obrazovnog i poslovnog sustava, što je i prioritet u području obrazovanja. Uz sve probleme koje sam navela, nadam se da će se u turizmu zadržati prosječni rast, kao i u prethodnim godinama. Dodatno ćemo uložiti u marketing kako bismo iskoristili sve prednosti suvremenih komunikacijskih kanala te potencijalnim klijentima što više i bolje približili našu autohtonu dalmatinsku kulturu, bogatu gastro i enološku ponudu, te blagu klimu i kristalno čisto more. Hotelijerska i ugostiteljska ponuda na domaćem tržištu je svakim danom sve bolja, konkurencija je sve veća i, logično, ljestvica se diže sve više pa je u takvim uvjetima vrlo važno svojom originalnošću i inventiv◀ nošću, izdignuti se u sam vrh.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#JOZO RABUŠIĆ, upravitelj PZ Putnikovići, Putnikovići

Teško nama ako nas spašava turizam Ako ipak povjerujemo da bi se moglo dogoditi čudo koje bi nas pomaknulo naprijed, onda bi država trebala svesti svoju potrošnju u granice realnih mogućnosti svoga gospodarstva

P

oslovnu 2017. godinu i opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj možemo sagledati samo kao nastavak niza skoro 30-godišnjeg djelovanja političkih elita koje su uspjele urušiti ovu državu. Dobrim dijelom je opljačkano nacionalno bogatstvo, uništeni su proizvodni potencijali u industriji i poljoprivredi, a sve vrijedno rasprodano... Takve teškoće oslabljeno gospodarstvo nije moglo efikasno nositi na svojim leđima ni u 2017. i sve se svelo na preživljavanje. Dakle, ocjena poslovne 2017. godine je nedovoljan. Teško nama ako nas spašava turizam za koji znamo koliko može biti varljiv i nesiguran. Kad je riječ o očekivanjima od ekonomske politike i mjera države, mogu samo poručiti: okanimo se lažne nade jer promjene trebaju napraviti one strukture koje su nas i dovele u ovakvo stanje od kojeg imaju ogromne koristi, počevši od pljačke kroz privatizaciju do kriminala svih vrsta za koji neće nitko odgovarati. Stoga, ovako organizirano društvo ne može se popraviti nego se mora urušiti pa početi graditi od početka. Nažalost, u tome ima puno rizika i neizvjesnosti.

PLAN: BAREM ODRŽATI PROIZVODNJU Ako ipak povjerujemo da bi se moglo dogoditi čudo koje bi nas pomaknulo naprijed, onda bi država trebala svesti svoju potrošnju u granice realnih mogućnosti svoga gospodarstva. A da bi gospodarstvo prodisalo treba mu smanjiti namete počevši od PDV-a i doprinosa na rad. Organizacija koju vodim je poljoprivredna zadruga što znači da dje-

luje na tržištu u zemlji uništene poljoprivrede, s uvozom svega i svačega bez da se imalo vodi računa o domaćoj proizvodnji. Mladi ljudi bježe od ovog posla u turizam ili izvan granica Hrvatske. Planiramo barem spašavati proizvodnju na sadašnjoj razini, dakle održati je i investicijama u programe ruralnog razvoja svoje proizvode i usluge nuditi turistima. Uređujemo Dom vinarske tradicije u Putnikovićima za koji očekujemo da će, zajedno s uređenjem okolnih osmišljenih sadržaja - uljara, vinarija, izletišta - omogućiti određeni napredak, razvoj i zapošljavanje novih radnika. Određene pomake imamo i u izvozu naših vina na njemačko tržište i na tome ćemo dalje raditi. Kad je riječ o Agrokoru, nažalost, sasvim je jasno da je to proizvod i rezultat dugogodišnje politike koja se u ovoj zemlji vodi. Najvjerojatnije će elita voditi borbu kako opljačkati imovinu Agrokora, a sve će platiti narod. Stanje u Agrokoru nije direktno značajno utjecalo na PZ Putnikovići, ali indirektno svi ćemo to osjetiti u budućnosti. Ipak, trebalo bi uložiti maksimum napora da se takav sustav spasi. ◀

» Najvjerojatnije će elita voditi borbu kako opljačkati imovinu Agrokora, a sve će platiti narod

#IVAN ŠARIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Nichi, Solin

Nemam više iluzija Najozbiljnije mislim da Hrvatsku treba dati Njemačkoj u koncesiju na 99 godina kako bi se sredilo stanje. Tada ćemo biti vrlo efikasna i uspješna država

N

ichi će u 2017. godini prijeći prihod od tri milijuna kuna čime smo jako zadovoljni. To je povećanje od 30 posto što možemo zahvaliti izuzetno uspješnoj turističkoj sezoni. Naime, u tvrtki je zaposleno pet radnika, uglavnom članova obitelji te je riječ o, s obzirom na to da smo obiteljska tvrtka, izuzetno visokom prihodu po radniku. Doduše, zarada nije toliko velika jer se nekada puno više zarađivalo. Cijene energenata i sirovine značaj-

» Bespotrebne administracije je sve više kako na državnoj tako i na lokalnoj razini

no su porasle, dok su poduzetnicima nameti i porezi sve veći. Troškovi poslovanja su u zadnjih 10 godina toliko narasli da je teško biti konkurentan i poslovati održivo. Osobno ne vjerujem niti imam više iluzija o pomoći javnog sektora ili države malim proizvođačima. Najozbiljnije mislim da Hrvatsku treba dati Njemačkoj u koncesiju na 99 godina kako bi se sredilo stanje. Tada ćemo biti vrlo efikasna i uspješna država jer imamo izuzetne prirodne resurse za to. Nažalost, bespotrebne administracije je sve više kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Doduše, ja sam naišao na jednu osobu u toj administraciji za koju iskreno smatram da bi htjela pomoći poduzetnicima. Znači da i u administraciji ima odgovornih ljudi. Bilo što da pitam i kada tražim neku potvrdu javim se toj osobi koja me uputi, jer drugačije jednostavno ne ide. U protivnom ću ići od vrata do vrata.

NEMA SLUHA ZA STVARNE PROBLEME Zadnjih pet, šest godina od kada proizvodimo svježu tjesteninu, uzimamo dozvole za

ulazak u pješačku zonu kako bismo je dostavili. No možemo je dostaviti samo u razdoblju kada restorani ne rade, a to je od 5 ujutro do 11 sati. Znači, platiš dozvolu, a ne možeš dostaviti robu. Kada pokušavate argumentirati taj problem, onda dobijete odgovor činovnika da njemu tako piše u računalu. Bez obzira na to što plaćate i što taj novac ide administraciji ,ne možete ništa napraviti. Onda još dobivate kazne i plaćate ih. Znači nema sluha za stvarne probleme. U 2018. godini namjeravamo investirati u izgradnju dvostruko većeg i funkcionalnijeg proizvodnog pogona jer nam sadašnji više ne odgovara. Inače, svake godine investiramo u novu opremu i to iz redovitog poslovanja. Ovu novu investiciju nećemo moći samostalno financirati tako da razmatramo razne mogućnosti financiranja. Ono što je za naše poslovanje najvažnije jest nastavak uspješnih turističkih sezona. Bez turizma u Hrvatskoj nema rasta ni budućnosti za tvrtke poput moje. Naravno da ◀ nema ni perspektive za državu.

49


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MATIJA ZEMAN, direktor tvrtke Comminus, Zagreb

Želimo organski rast i širenje poslovanja Uvjerili smo se da je, bez obzira na to koja je struja na vlasti, jedini način da uspijemo boriti se svojim znanjem i radom

U

» Ne možemo se oteti dojmu da se i građane i tvrtke koji ostvaruju profit dijelom kažnjava

natoč pozitivnim naznakama, smatramo da je u 2017. godini ostvaren mali rast u odnosu na potencijal te da se većina dobrih rezultata i dalje ostvaruje kroz poduzeća koja su izvozno orijentirana. Opće gospodarsko stanje je teško procijeniti s obzirom na vrlo problematičnu situaciju vezanu uz Agrokor koja je već dijelom utjecala na poslovnu 2017., ali se u budućnosti može još značajnije odraziti na opće stanje gospodarstva. Mala i srednja poduzeća su pokazala otpornost na loše političke odluke pa vjerujemo da će ona i dalje biti motor oporavka i nakon konačnog raspleta situacije u Agrokoru. Konkurentnost domaćih kompanija na inozemnom tržištu primarno ovisi o sektoru u kojem tvrtka djeluje, no generalno smatramo da smo zapadu konkurentni kvalitetom proizvoda i usluga. Kad je riječ o IT-u, posebice na zapadnim tržištima, možemo reći da smo konkurentni u smislu tehnoloških znanja i sposobnosti. Nažalost, s obzirom na vrlo visoke troškove rada i visoke poreze, poslodavci su u situaciji da, ako žele biti konkurentni cijenom, često moraju prihvatiti manju maržu. Iako je 2017. godinu obilježilo stanje u Agrokoru, na sreću ono nije značajno utje-

calo na naše poslovanje s obzirom na to da s tim koncernom ne surađujemo već dulji niz godina. Svakako očekujemo da će država svojom politikom smanjiti negativne posljedice na dobavljače i gospodarstvo općenito, ali isto tako i na građane i proračun. Nadajmo se da će se u cijeloj priči sačuvati proizvodnja i radna mjesta jer su oni bitniji za budućnost nego kratkoročno gašenje požara.

NE ŽELIMO SE OSLANJATI NA PODRŠKU DRŽAVE Uvjerili smo se da je, bez obzira na to koja je struja na vlasti, jedini način da uspijemo - boriti se svojim znanjem i radom. Sukladno tome, svaka poticajna aktivnost državne politike nam može pomoći, ali nemamo značajna očekivanja niti se želimo oslanjati na podršku. Nadamo se da će se potencijalnim ulagačima omogućiti da puno brže dobiju sve relevantne informacije od državnih tijela vezane uz potencijalna ulaganja, te da će se smanjiti vrlo česte zakonske promjene koje Hrvatsku, u očima investitora, čine nestabilnom državom. Cijeli je niz mjera koje država može povući kako bi olakšala poslovanje. To svakako uključuje smanjenje poreznog opterećenja za mala i srednja poduzeća, smanjenje državne

uprave, optimizaciju proračunskih troškova, ali isto tako i rješavanje niza problema s kojima se i obični građani susreću na dnevnoj bazi. Ne možemo se oteti dojmu da se i građane i tvrtke koji ostvaruju profit dijelom kažnjava, dok se proračunski prihodi troše bez jasnih dugoročnih planova i prioriteta. Plan Comminusa je nastavak pozitivnih poslovnih rezultata, organski rast i širenje poslovanja. Najviše se to odnosi na izvoz usluga prema zapadu (ponajprije EU) i investiranje u vlastite zaposlenike, njihovo znanje i tehnologije kako bismo si omogućili dobre ◀ rezultate i u godinama koje slijede.

#TEO PETRIČEVIĆ, direktor Capaxa, Šibenik

Težimo izvrsnosti Capax je prepoznat na mediteranskom tržištu kao pouzdan partner u remontnim i servisnim poslovima, u prvom redu u segmentu jahti i megajahti

I

za nas je još jedna uspješna godina s rastom prihoda većim od planiranog zahvaljujući sve većoj prepoznatljivosti Capaxa na mediteranskom tržištu. Capaxov projektni tim predvodio je više zahtjevnih projekata u remontnom brodogradilištu SCT u Trogiru, uz logističku i stručnu pomoć domaćina, ali i još nekoliko domaćih i stranih tvrtki s kojima surađujemo već dugi niz godina. Upravo takva suradnja uz kvalitetan projektni menadžment recept su uspjeha za složene i zahtjevne brodopopravljačke poslove. I što je važno istaknuti, svi poslovi su izvedeni u roku i na zadovoljstvo klijenata. Za 2018. imamo dosta važnih planova i bit će to za Capax izuzetno važ-

50

na godina. Pomognuti nepovratnim sredstvima EU fondova i praćeni našom poslovnom bankom završavamo novi poslovni prostor u Šibeniku i nabavu vrijedne opreme kojom našu servisnu ponudu postavljamo na najvišu razinu. To naravno znači širenje djelatnosti, ali i nova zapošljavanja. U jesenskim mjesecima zaključeno je nekoliko vrijednih ugovora te je vidljiv rast ponuđenih remontnih i servisnih poslova za godinu ispred nas. Rano je za preciznije prognoze, jer se poslovi još ugovaraju, ali vjerujemo da su dobre godine pred nama. Capax je prepoznat na mediteranskom tržištu kao pouzdan partner u remontnim i servisnim poslovima, u pr-

vom redu u segmentu jahti i megajahti te velik dio ugovorenih poslova obavlja u marinama i brodogradilištima diljem Mediterana. Težak je to i odgovoran posao koji zahtijeva dobru organiziranost i visoku radnu stegu. Naravno da je puno komotnije sve te poslove obavljati na našoj obali, stoga je naš trajni cilj, zajedno s našim partnerima, brodogradilištima i marinama osigurati uvjete za čim bolju poziciju naših tvrtki na ovom zahtjevnom tržištu. Biti prepoznat i prihvaćen od kupaca ili poslovnih partnera znači stalnu težnju prema izvrsnosti, ulaganje u obrazovanje djelatnika, moderne alate i opremu. Takve smo ciljeve postavili sebi i to isto očekujemo od svih s kojima gradimo poslovne odnose. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#RADOSLAV ŽUPANOVIĆ, vlasnik OPG-a Županović, Kruševo

Za ekološke proizvođače ima prostora Nove investicije osigurale su nam povećanje proizvodnog kapaciteta, ubrzanje proizvodnog procesa i kontinuitet visokokvalitetnog ekološkog proizvoda

P

oslovna 2017. godina u kontekstu našeg poslovanja kroz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bila je iznimno uspješna. Orijentirani smo na ekološku proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja i vrhunskog vina sorte Babić te plasman proizvoda kroz agroturizam na seoskom domaćinstvu. Kad je riječ o uspješnoj 2017. godini, u prvi plan stavljam investicije koje smo realizirali većim dijelom kroz sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Nove investicije osigurale su nam povećanje proizvodnog kapaciteta, ubrzanje proizvodnog procesa i kontinuitet visokokvalitetnog ekološkog proizvoda. U 2017. godini bilježimo rast potražnje naših proizvoda, većinom inozemnih gostiju, što je u kombinaciji povoljnih statističkih pokazatelja turističke sezone, rezultiralo i boljim financijskim efektima u odnosu na prethodnu, ali i 2015. godinu. Rast investicijskog optimizma u našem slučaju je evidentan, no i dalje je opterećen kontinuitetom starih, neri-

Rast investicijskog optimizma u našem slučaju je evidentan, no i dalje je opterećen starim problemima

ješenih problema iz domene porezne politike, državnih doprinosa, tromog pravosuđa, neriješenih zemljišnih knjiga i još uvijek visokih kamata na kreditne plasmane. Kad je riječ o kamatama, u sektoru poljoprivrede najavljeni su pomaci pa se tako na tržištu kapitala u 2018. godini očekuje pad kamatnih stopa na prihvatljivu razinu od jedan do dva posto. Taj potez i inicijativu resornog ministarstva svakako treba pohvaliti jer će u konačnici olakšati i put prema EU fondovima, a time i novim investicijama, u prvom redu malih proizvođača kojima je put prema uspjehu ograničen ili u najvećem broju slučajeva nemoguć.

#DIANA RUBIĆ, direktorica Marvie Hotela & Healtha, Split

Zdravstveni turizam je prigoda Unapređenje turističke ponude kroz segment zdravstvenog turizma je kvalitetan razvojni model koji može imati i vrlo pozitivne efekte na cjelokupnu zajednicu

M

arvie Hotel & Health je prvi hotel sa specijaliziranom ponudom iz segmenta zdravstvenog turizma na području Dalmacije. S radom smo započeli sredinom protekle sezone i po prvim reakcijama vidimo da je tržišna pozicija koju smo odabrali itekako opravdana.

DRŽAVA SVOJE AKTIVNOSTI TREBA USMJERITI NA MLADE Komparativne prednosti o kojima se u javnosti često priča, povoljna klima i netaknuta priroda, u kontekstu konkurentnosti, potencijal su koji država mora prepoznati. Uz političke i ekonomske mjere koje joj stoje na raspolaganju, svoje aktivnosti nužno treba usmjeriti na mlade koji u segmentu poljoprivrede i turizma imaju priliku za pristojan život u Hrvatskoj. Njihovo uključivanje u gospodarske tijekove kroz povoljnije kreditne linije, olakšice u obveznim odnosima s državom, jednostavniji pristup EU fondovima kroz jednostavnije administrativne procedure i zakonsku regulaciju konkurentnog plasmana konačnog visokokvalitetnog proizvoda, dat će rezultate, siguran sam, na kratke, ali što je još važnije, i na duge staze. U tome kontekstu, na nacionalnoj razini nadam se boljim trendovima koji će obilježiti 2018. godinu, a u privatnim okvirima planova je puno. Cilj nam je na seoskom domaćinstvu osigurati sredstva za investiciju izgradnje smještajnih kapaciteta čime bismo osigurali dodatni plasman naših baznih proizvoda. Prostora ima i za proizvode drugih ekoloških proizvođača s područja Hrvatske s kojima već nekoliko godina surađujemo kroz našu kušaonicu koju imamo na seoskom domaćinstvu. Zajednički planovi u 2018. su i aktivniji angažman kroz rad udruge ekoloških proizvođača Dalmacije Eko-Dalmacija, čiji sam potpredsjednik, a koja za cilj ima popularizirati ekološku proizvodnju, okupiti što veći broj ekoloških proizvođača i osigurati plasman proizvoda na domaće i inozemno tržište. ◀

Zdravstveni turizam je kod nas, kao i u brojnim drugim zemljama, postao jedan od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva općenito. Unapređenje turističke ponude kroz segment zdravstvenog turizma je kvalitetan razvojni model koji može imati i vrlo pozitivne efekte na cjelokupnu zajednicu. Zadnjih godina broj turista u potrazi za ovom specijaliziranom ponudom kontinuirano raste, a analitičari procjenjuju da će njene prosječne stope rasta narednih godina biti od 15 do 20 posto godišnje. S obzirom na izvrsnu poziciju Hrvatske, klimu, prirodna bogatstva s posebnim naglaskom na Dalmaciju i priobalna područja te vrsne profesionalce iz područja medicine i zdravstva koje imamo, neophodno je da se naša zemlja što kvalitetnije i u što kraćem roku pozicionira na svjetskom tržištu zdravstvenog turizma. S obzirom na to da su Vlada te ministarstva turizma i zdravstva pozicionirala zdravstveni turizam među strateške prioritete, nadam se da će se već 2018. godine i prilagodbom zakonskih okvira, omogućiti lakši razvoj visokokvalitetnih usluga zdravstvenog turizma u ◀ Dalmaciji.

» Tržišna pozicija koju smo odabrali je itekako opravdana

51


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MIHAELA BALIĆ, vlasnica tvrtke Bomis, Split

Ima prostora za poboljšanje Naglasak treba staviti na ulaganja u sektorima koji Hrvatsku čine konkurentnom, a to su ponajprije turizam, IT sektor, prehrambeni i farmaceutski sektor te obrazovanje

M

ože se reći da je poslovna 2017. godina pokazala kako Hrvatska ima prostora za rast i to ne samo u turističkom sektoru. Male i srednje tvrtke dobile su priliku putem EU fondova i subvencioniranih kredita i zajmova napraviti iskorak i pokrenuti, odnosno nadograditi svoje poslovanje. Kada se tome pridoda i turistička ekspanzija te rekordan turistički prihod, možemo zaključiti kako iza sebe imamo poprilično uspješnu godinu. Na opće poslovno stanje u 2017. godini svakako je utjecao slučaj Agrokor i sve dok postoji rizik poslovno političkih previranja u toj kompaniji, možemo reći da postoji i rizik domino efekta za značajan dio hrvatskoga gospodarstva. Prema indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska zauzima prosječno 77. mjesto na globalnoj razini. Dakle, prostora za poboljšanje itekako ima. Ako u procjenu konkurentnosti uključimo rekordne brojeve ostvarene u turističkoj sezoni i turizam promatramo kao nevidljivi izvoz, Hrvatska je imala iznadprosječan rast. Naglasak svakako treba staviti na ulaganja u sektorima koji Hrvatsku čine konkurentnom, a to su ponajprije turizam, IT sektor, prehrambeni i farmaceutski sektor te, kao temelj svega, obrazovanje. Poticanje gospodarskoga rasta svaki poduzetnik vidi ponajprije kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta te kroz debirokra-

tizaciju i informatizaciju. Znamo da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa PDV-a, a njenim bi se smanjenjem značajnije utjecalo na likvidnost privatnog sektora. Svakako pozdravljam najavljene mjere o paketu olakšica za minimalne plaće kao i ostale mjere o subvencioniranju i poticanju zapošljavanja. To svakako može pomoći poslodavcima u kreiranju politike zapošljavanja, a nezaposlenim osobama lakši i brži pristup do radnog mjesta.

NAPRAVITI NEŠTO POTPUNO DRUGAČIJE Kako se do sada nijedne uvedene i provedene mjere nisu pokazle naročito uspješnima kad je u pitanju gospodarski rast i poticanje ula-

ganja, možda bi trebalo napraviti nešto potpuno drugačije od svega do sada. Na primjer, pretvoriti Hrvatsku u poreznu oazu i tako privući međunarodne investitore koji uvijek traže bolje prilike za usmjeravanje svog kapitala. Ako već sami nemamo svojih ideja kako unaprijediti vlastito gospodarstvo, iskopirajmo one koji to znaju. Preuzmimo švicarski model, uklopimo one mjere koje možemo aktivirati odmah, a za ostale za koje još nemamo preduvjete treba pronaći način i stvoriti mogućnosti za njihovu provedbu. Tvrtka Bomis bavi se poslovnim savjetovanjem za srednje i male tvrtke, ponajprije u pogledu povlačenja sredstava iz EU fondova i edukacijom. U 2017. tvrtka je investirala u međunarodnu franšizu škola kodiranja i programiranja videoigara i aplikacija. Time smo pokrenuli ulaganja u edukacijske programe tvrtke, ponudili nešto novo na lokalnom tržištu te i dalje planiramo ići u tome smjeru. “To big to fail” moglo se sve donedavno reći za koncern Agrokor. Iako naša tvrtka u manjem omjeru surađuje s članicom grupacije Agokor, događaji u koncernu nisu se previše odrazili na naše poslovanje. S obzirom na značaj i veličinu ove tvrtke i broj zaposlenika, pretpostavljam da će ona u nekakvom obliku ipak preživjeti. Ono što će biti zanimljivo vidjeti jest kako će se presložiti struktura kapitala i način ◀ oblikovanja novog poslovnog modela.

» Ako već sami nemamo svojih ideja kako unaprijediti vlastito gospodarstvo, iskopirajmo one koji to znaju

#MARINKO BIŠKIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Luxor, Solin

Nekonkurentni smo Percipiraju nas jedino kao zemlju za odmor, što je i vidljivo po značajnom prihodu od turizma. Naše proizvode je skoro pa nemoguće prodati nekom trgovačkom lancu u EU

P

rotekla 2017. godina bit će obilježena kao godina pokušaja transformacije Agrokora iz rodijačke kompanije u normalnu tvrtku na slobodnom tržištu. Izbjegnuta je katastrofa koja je mogla uništiti mnoge proizvođače. Opće stanje nije baš pozitivno jer je rast premali i stalno se izmišljaju krivci za to. Očito je da se statističkim makinacijama pokušava uljepšati opća gospodarska slika. Najnakaradnija je vijest da se smanjio broj nezaposlenih, ali se ne prikazuje da su se ti ljudi zapravo iselili iz Hrvatske. Metastaziranje državnog aparata se nije zaustavilo i nisu ukinuti parafiskalni nameti, nego su napravljene samo neke kozmetičke radnje. Ne postoji jednakost pred zakonom, a još manje jednakost pred inspekcijama. Zakon o predstečajnoj nagodbi još

52

je na snazi, iako je najčešće služio za prijevaru. Moram ovu vladu pohvaliti zbog donošenja Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi koji će umnogome olakšati odnose velikih trgovaca i malih dobavljača. Tim zakonom nitko ne bi trebao biti na gubitku, a uvo-

di se red u poslovanje. Naša ekonomija je nekonkurentna na zapadnom tržištu. Percipiraju nas jedino kao zemlju za odmor, što je i vidljivo po značajnom prihodu od turizma. Naše proizvode je skoro pa nemoguće prodati nekom trgovačkom lancu u EU-u. Navest ću samo jedan primjer - iako je Jana proglašena za najbolju vodu, ne možete je kupiti ni u susjednoj Austriji, ali je zato naše tržište preplavljeno prosječnom i lošom vodom iz Austrije. Morali bismo poboljšati odnose sa susjednim državama BiH, Srbijom, Crnom Gorom i učiniti sve za olakšavanje poslovanja.

OČUVANJE POZICIJA Luxor u 2018. planira zadržati lagani rast kakav ima svih ovih godina u začinskom programu te očuvati pozicije na tržištu Hrvatske, BiH i Crne

Gore unatoč problemima s preustrojem Konzuma. U čokoladnom programu očekujemo značajan rast prodaje, a nakon što smo dobili nekoliko nagrada za naše čokolade postoje realne šanse da se poveća njihov izvoz. Kad je riječ o Agrokoru, Vlada je učinila ono što je bilo jedino moguće u situaciji kada je trebao biti pokrenut stečaj Agrokora, što bi izazvalo katastrofu tisuća dobavljača. No problem je u tome što je to trebalo učiniti prije barem 10 godina kada to ne bi bilo tako opasno za cijelo hrvatsko gospodarstvo. Rasplet situacije ovisi o tome hoće li se dovoljno brzo odraditi posao reorganizacije. Moja tvrtka posluje s Konzumom već 27 godina i nastavili smo isporučivati naše začine bez ikakvog zastoja jer mislimo da je to jedini ispravan način kako bi Konzum nasta◀ vio s radom i podmirio stari dug.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#BORIS ŠULJIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Cissa, Novalja

Od ekonomske politike ne očekujem baš ništa Samo kozmetički reformski zahvati ne rješavaju ništa osim političkog PR-a, a ostale mjere država dijelom ne razumije, a dijelom nema hrabrosti provesti zbog opće društvene klime

G

odina 2017. nešto je optimističnija od prethodnih. Gospodarstvo je nešto živahnije iako to ne možemo generalno govoriti, već bi poštenije bilo reći da su neke industrijske grane u boljoj poziciji, posebice mi se to čini za one koje pretežito izvoze. Hrvatska definitivno može razviti konkurentno gospodarstvo, jer ima sposobnih i hrabrih poduzetnika u mnogim industrijama, ali ima zastarjelu, prereguliranu i tešku državu koju ovakvo gospodarstvo teško nosi. Naša konkurentnost ovisi samo o ponašanju države, o ekonomskim slobodama i ukupnom poslovnom ambijentu koji je još jako daleko od prihvatljivog ili pogodnog. Od naše ekonomske politike ne očekujem baš ništa jer samo kozmetički reformski zahvati ne rješavaju ništa osim političkog PRa, a ostale mjere država dijelom ne razumije, a dijelom nema hrabrosti provesti zbog opće društvene klime.

PLANIRANI RAST OD 10 POSTO Ta klima je još uvijek pretežito antipoduzetnička i antiliberalna, licemjerno konzervativna i pod utjecajem egalitarnog sindroma i propalih socijalističkih mitova uz

» Naša konkurentnost ovisi samo o ponašanju države, o ekonomskim slobodama i ukupnom poslovnom ambijentu

ne malu pomoć ortačkog lupeškog kapitalizma i kriminalne pretvorbe društvenog kapitala. Ono što bi bilo normalno očekivati od države je da se deregulira na mnogim razinama, da se ubrzaju investicijski procesi, olakšaju poslovne aktivnosti, radikalno reformira porezni sustav, da se ojača tržište i smanji svu nepotrebnu državnu potrošnju i utjecaj kroz brojna državna poduzeća i imovinu. Tržište bi na te mjere pozitivno reagiralo i vrlo brzo bi preuzelo na svoja ojačana pleća sve poteškoće koje u tom procesu mogu nastati. Kao konkretne mjere pozdravio bih ukidanje župa-

nija i daljnju deregulaciju države kroz cjelokupni upravni aparat, ukidanje suvišnih agencija... Neophodna nam je dubinska i oštra reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, radikalna promjena poreznog sustava i svakako smanjenje PDV-a u turizmu na 10 posto, liberalizacija tržišta rada, brže zapošljavanje i otpuštanje, hitan ugovor s BiH o uvozu radne snage iz te zemlje u graditeljstvu i turizmu, uz minimalno administriranje. U 2018. godini planiramo rast od 10 posto te investiciju tešku između jednog i četiri milijuna eura, ovisno o poslovnom rezultatu i signalima koje očekujemo da država treba poslati. U sljedećih pet godina planiramo investirati još oko 10 milijuna eura u turizam i poljoprivredu što, naravno, ovisi prije svega o klimi u našem mikro okruženju kao i o pravilnim potezima države. Što se tiče situacije u Agrokoru, ne očekujem nikakve prevelike potrese u 2018. godini, premda ne gledam s previše simpatija na ovakvo uplitanje države i potencijalne mnogobrojne sudske epiloge koji obično završe na teret poreznih obveznika, što dodatno otežava poslovnu klimu u ionako atrofi◀ ranom gospodarstvu.

#ANTE JURIŠIĆ, predsjednik Uprave tvrtke Sedam IT, Zagreb

Daljnji rast i povećanje izvoza U 2018. godini očekujemo da će država posebnu pažnju posvetiti IT tvrtkama koje sve značajnije utječu na povećanje konkurentnosti gospodarstva

P

rema našoj procjeni, 2017. je bila godina jačanja gospodarstva, gdje napokon osjećamo učinke ulaska u Europsku uniju i ekspanzije turističkog sektora. Za Sedam IT ta je godina bila najuspješnija u zadnjih 14 godina postojanja tvrtke te je završavamo s rekordnih 107 zaposlenih. Konkurentnost je jača u pojedinim granama, ali i dalje neravnomjerna po svim industrijama u čemu vidimo prostor za daljnje jačanje. Drago nam je da ICT sektor pokazuje sve snažniju izvoznu orijentaciju. Stanje u koncernu Agrokor je pogodilo cijelo gospodarstvo, a nas izravno u manjoj mjeri. Nadamo se da će ovaj problem biti riješen na pozitivan način za sve poslovne i privatne subjekte. Od ekonomske politi-

ke, mjera, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u 2018. godini očekujemo da će

država posebnu pažnju posvetiti IT tvrtkama koje sve značajnije utječu na povećanje konkurentnosti gospodarstva. Nadamo se i da će se pozitivno razriješiti zahtjevi CISEX-a (Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera) u pogledu ponovnog uvođenja potpore za istraživačko-razvojne projekte i smanjenje praga za minimalno ulaganje IT tvrtki po Zakonu o poticanju ulaganja. Posebni problem u IT sektoru je zapošljavanje zbog čega se nadamo da ćemo dobiti set mjera, od povećanja broj studenata programersko-inženjerskih smjerova pa do poreznih olakšica u cilju povećanja konkurentnosti plaća u IT sektoru. Naši planovi i procjene za 2018. godinu su ◀ daljnji rast i značajno povećanje izvoza.

» Planiramo daljnji rast i značajno povećanje izvoza

53


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#SUNČANA SELETKOVIĆ, direktorica i vlasnica tvrtke Salus Samobor, Samobor

Naporno je stalno biti inventivan Imam jako puno velikih planova, tako u 2018. planiram podizanje svojeg poslovanja i na neke nove razine

G

odina 2017. bila je dobra godina, kako poslovno tako i osobno, naučila sam jako puno toga ne samo o sebi već i o svojim klijenticama. Naime, moj ulazak u svijet poduzetništva bio je nakon što sam u korporativnom svijetu s prekidima provela oko 20 godina, no cijelo to vrijeme bila sam strastvena vježbačica fitnessa, doduše samo rekreativno, a puno sam čitala i o nutricionizmu. Stoga sam osmislila program Budi fit mama. Ideja je bila snimiti 30-minutne treninge za svaku ženu posebno i poslati ih elektroničkom poštom. Možete dakle, vježbati kod kuće, personalizirani program u vrijeme koje vam odgovara, u svojoj sobi, sami, na miru, ali i u društvu partnera i djece. Treninzi su intenzivni i kratki baš zato da ne gubite previše vremena, a da se rezulta-

ti relativno brzo vide. Uz program vježbanja na vašu adresu stiže i nutricionistički plan, razrađen po danima sa svim potrebnim detaljima. Na svom poslovnom putu, kao privatna poduzetnica, suočila sam se s nizom problema i strahova, a jedan od njih je prevelika samokritičnost. Jednostavno nisam znala samu sebe predstaviti i prezentirati u pravom svijetlu. Također, ponekad je naporno stalno biti inventivan, a moraš biti kako bi privukao nove klijente. Puno novca se mora uložiti u web stranicu i sve tehnološke stvari, i to je sve bilo na meni jer nemam IT odjel koji stoji iza mene. Kad je riječ o budućem poslovanju, imam jako puno velikih planova, tako u 2018. planiram podizanje svojeg poslovanja i na neke nove razine. Jako sam uzbuđena i jed◀ va čekam da dođe 2018. godina.

#MARIJA ŽUVELA, voditeljica prodaje tvrtke Fanito, Vela Luka

Ne štitimo vlastitu proizvodnju Smatram da ne cijenimo dovoljno i da nismo u potpunosti svjesni svojih stvarnih prednosti, prilika, posebnosti, jedinstvenosti temeljem kojih ostvarujemo i možemo ostvarivati svoju konkurentnost

P

oslovnu 2017. godinu bih ocijenila kao vrlo dobru godinu za naše poslovanje jer vjerujem da se može više i bolje te stoga uvijek ostavljam prostora za konstruktivnu kritiku kako bi se ostvario budući napredak. Opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj ne želim ocjenjivati, prije svega jer sam najviše koncentrirana na naš obiteljski biznis i naše poslovno okruženje. Tako sam se zbog minoriziranja važnosti privatnog sektora i bombardiranja javnosti sa svakodnevnim poslovno-političkim aferama i prevarama poprilično isključila iz promatranja i doživljavanja zbirne slike našega gospodarstva kako bih sačuvala optimističan stav i pozitivan duh, te kako bih svoju energiju usmjerila na ono na što uistinu mogu djelovati i čemu mogu pridonijeti.

OD DRŽAVNE POLITIKE NE OČEKUJEM NIŠTA Kao ekonomistica ću jedino reći da je jako pozitivan rast i razvoj koji ostvarujemo kroz turizam i ponosna sam na našu zemlju zbog toga. No smatram da nije dobro to što smo gospodarstvo naslonili samo na turistički sektor, kao i to što smo zanemarili i ne štitimo vlastitu proizvodnju. Po meni je to kao da kuću gradite od krova ili da posao obavljate sa 50 posto kapa-

54

na neravnotežu. Smatram da ne cijenimo dovoljno i da nismo u potpunosti svjesni svojih stvarnih prednosti, prilika, posebnosti, jedinstvenosti temeljem kojih ostvarujemo i možemo ostvarivati svoju konkurentnost. Uspoređujemo se s velikim, globalnim gospodarskim silama i želimo u toj ligi biti konkurentni što je, po meni, nemoguće. Od državne politike osobno ne očekujem ništa. Priželjkujem i nadam se stabilnoj ekonomiji s prihvatljivijom cijenom kapitala i prihvatljivijim po-

Priželjkujem i nadam se stabilnoj ekonomiji s prihvatljivijom cijenom kapitala i poreznim opterećenjima citeta, iako na raspolaganju i u svom arsenalu imate svih 100 posto resursa. U pojedinim elementima gospodarstva smo konkurentni i na to se trebamo usredotočiti, dok u pojedinim nismo i njih se trebamo kloniti. Događa se da smo u očima vlastitog naroda nekonkurentni, a u očima stranca konkurentni što ukazuje

reznim opterećenjima. Bilo bi lijepo, normalno i ekonomski zdravo kad bi se javni sektor posvetio te realno i aktivno sudjelovao u rješavanju problema privatnog sektora kako bi se postigao normalniji i zdrav ekonomski ciklus. To se ponajprije odnosi na politiku naplate potraživanja, osiguranja, za-

štite kapitala... u čemu bi država kao aparat trebala aktivno sudjelovati. Jedino bih se posebno osvrnula na izvoz gdje zbog multiplikativnog efekta od turizma možemo očekivati još veće povećanje izvoza, ako zaštitimo i održimo prepoznatljivu kvalitetu te povećamo vlastitu proizvodnju što će dovesti do pozitivnog utjecaja na državnu košaricu. Ono što treba napraviti svakako je porezno rasterećenje gospodarstva.

NASTAVLJAMO ISTIM PUTEM U našem obiteljskom obrtu Fanito nastavljamo istim putem kao i do sada. Ciljamo stabilnu i kontinuiranu stopu rasta, imamo planove za proširenje poslovanja i osvajanje novih tržišta kako s našim premium kvalitetnim ekstra djevičanskim maslinovim uljem Torkul, tako i s čajem od lista masline. Tu su i investicijski projekti koji su već u fazi obrade, a sve u cilju dugoročne održivosti i društveno odgovornog poslovanja. Što se tiče Agrokora, ta situacija na sreću nije utjecala na naše poslovanje jer smo odavno prekinuli poslovni odnos s tom tvrtkom i usmjerili se na druge kanale prodaje. No nikad nismo isključili mogućnost eventualne ponovne suradnje, ako se ukaže zdra◀ va poslovna prilika za to.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DANIJELA ČAVLOVIĆ, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK

Sustav treba biti partner, a ne barijera gospodarstvu Rast je i u 2017. rezultat povećane inozemne potražnje te snalažljivosti i izdržljivosti domaćih poduzetnika, a ne proaktivne makroekonomske politike i stvaranja poticajne poslovne klime

U

2017. godini je PDV na ugostiteljske usluge s prvim siječnja narastao sa 13 na 25 posto što teško možemo ocijeniti dobrim početkom novog poslovnog razdoblja naše najjače gospodarske grane. Umjesto vjetra u leđa, s prvim danom 2017. dobili smo vreću na leđa koju treba prenijeti do kraja fiskalne godine i pritom paziti da se kralježnica ne savije jer treba još puno raditi do razine kada možemo pričati o stvarnom gospodarskom oporavku (a ne samo vraćanju kamata). No da smo itekako izdržljivi i prilagodljivi, najbolje se pokazalo u djelatnosti koju su novi porezi najviše pogodili - turizam je u 2017. zabilježio najveći rast u novijoj povijesti dosegnuvši 100 milijuna noćenja tri godine ranije nego je to bilo planirano. Po tko zna koji put se potvrđuje žilavost i marljivost naših ljudi, najprije razočaranih jer struka nije sudjelovala u donošenju novih poreznih politika, ali onda odlučnih da ipak nađu način kako preživjeti od svoga rada na svojoj zemlji, gledajući istovremeno susjede koji su se odselili u Njemačku ili Irsku jer se tamo njihove ruke i pamet više cijene. Donesen je i Zakon o porezu na nekretnine koji bi financijski opet najviše trebali osjetiti oni koji su svoju imovinu upotrijebili za posao i kroz registrirano pružanje usluga smještaja već plaćaju davanja državi. Zahvaljuju-

i u 2017. rezultat povećane inozemne potražnje te snalažljivosti i izdržljivosti domaćih poduzetnika, a ne proaktivne makroekonomske politike i stvaranja poticajne poslovne klime. Puno propuštenih prilika za zemlju koja bi zbog svog idealnog geografskog položaja, bogatih resursa, raznolikosti i vrijednih ljudi mogla imati najveći BDP po glavi stanovnika u Europi, a ne biti na dnu ljestvice. Na terenu ima puno sposobnih vizionara koji žele pomoći razvoju domaćega gospodarstva (i to mnogi rade besplatno unutar razno-

Na terenu ima puno sposobnih vizionara koji žele pomoći razvoju domaćega gospodarstva, no završnu riječ uvijek daje Vlada ći potpisivanju peticija i velikom angažmanu ljudi kojih se taj zakon tiče, novi porezni harač stavljen je na čekanje, no to ne znači da ne može stupiti na snagu već sutra zbog popunjavanja proračunskog manjka koji je najveći u EU-u. Ovdje ne trebamo previše podsjećati da je aktualna vlast dobila izbore na obećanju da neće biti novih poreza. Dakle, rast je

raznih udruga, zajednica, inicijativa, lokalnih akcijskih grupa…), no završnu riječ uvijek daje Vlada koja svojim potezima može pogurati procese ili ih pak dobrano usporiti, a neke nažalost i ugasiti. Kapaciteti u obiteljskom smještaju pokrivaju više od 50 posto turističkoga tržišta Hrvatske, a u Ministarstvu turizma nemamo nijednog koordinatora

koji bi bio zadužen za naš sektor. S više od 85.000 domaćinstava koja raspolažu sa 540.000 kreveta treba pametno upravljati. jer govorimo o 250.000 ljudi koji izravno ili neizravno ostvaruju prihode zahvaljujući noćenjima u privatnom smještaju. Treba iskoristiti taj ogromni potencijal nositelja gospodarskog razvoja gdje su ljudi motivirani razvijati poslovanje na svojoj imovini, iskoristiti autentičnost naših regija i malim kreativnim projektima poticati razvoj. Imamo sve preduvjete za to jer globalno vlada ogromni interes za posjet našoj maloj mediteranskoj zemlji u kojoj hrana još uvijek ima okus, ljudi su gostoljubivi, a priroda ostavlja bez daha. Veliku potražnju treba ciljano usmjeravati prema kvalitetnoj ponudi koje ima sve više, ali još više ima potencijala za razvoj na svim razinama. Da bismo mogli pričati o konkurentnosti, sustav treba biti partner, a ne barijera gospodarstvu. Dok država troši jako puno energije na velike igrače i još im pogoduje nauštrb mikro poduzetnika koji putem stradavaju, jer ne igraju svi po istim tržišnim i zakonskim pravilima, događat će nam se slučajevi Agrokor i propadanje najslabijih u lancu. Kada naši lideri shvate da su izabrani kako bi zastupali interese svakog onog pojedinca koji im je dao glas, moći ćemo govoriti o jasnoj viziji gospodarskog razvoja i samim time osi◀ guranju demografskog opstanka.

#LORDAN LJUBENKOV, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije, Split

Zadruge treba prepoznati i prihvatiti Aplicirat ćemo za sredstva EU fondova s još jednom - trećom - fazom promidžbe zadružnih proizvoda

M

ogu primijetiti da je u 2017. godini Hrvatska bilježila korake naprijed. Novac nam najviše pristiže od turizma, a taj utjecaj počinje davati učinke i u proizvodnom poljoprivrednom sektoru. No još uvijek nisu stvoreni uvjeti za okrupnjavanje sirovina motiviranjem proizvođača da se udruže preko zadruga. Zato, u narednim godinama, od države očekujem da se hrabrije počnu poduzimati mjere koje će mudro stavljati domaću poljoprivrednu proizvodnju u bolji položaj.

Prije svega tu mislim na određivanje mjerila kvalitete proizvoda koji se mogu uvoziti, pružanje raznih olakšica onima koji se odvaže na udruživanje i pojednostavljivanje, posebno poznatim većim proizvođačima, stavljanje proizvoda na tržište, ulaganje u proizvodnju i infrastrukturu plantaža kao i apliciranje za sredstva EU fondova. Od zakonodavca očekujem prepoznavanje i prihvaćanje zadruga i njihovog teritorijalnog značaja kao što je to odavno slučaj u najrazvijenijim zemljama EUa. To je preduvjet bez kojeg Hrvatska

ne može imati zaokruženu gospodarsku sliku jer je zemlja koja se, uz sada manje industrijske kapacitete, bazira na poljoprivredi i turizmu. Uz to u narednim godinama očekujemo povećanje izvoza zadružnih proizvoda u Njemačku. Veseli nas skoro puštanje u rad interaktivne internet stranice s mogućnošću prodaje proizvoda. U 2018. godini aplicirat ćemo za sredstva EU fondova s još jednom - trećom - fazom promidžbe zadružnih proizvoda te pokrenuti neke nove projekte na području organizacije susreta proizvođača. ◀

55


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IGOR MILAS, direktor tvrtke Ribola, Kaštel Lukšić

#MIRNA LONČAR STRAŽIČIĆ, regionalna direktorica Mytha Hotel Anthology i generalna direktorica hotela Villa Dubrovnik, Dubrovnik

Moja nada su Luksuzni turizam poduzetnici može značajno rasti Iskreno se nadam da će se trend depopulacije zaustaviti i da ćemo naučiti povlačiti sredstva iz EU fondova

N

a krilima dosadašnjeg rasta gospodarske aktivnosti, poduzetnički optimizam i želja za iskorištavanjem povoljnih gospodarskih kretanja te niskih kamatnih stopa dodatno će jačati kroz investicije. Posljedično, stope rasta BDP-a bit će vjerujem čak i veće nego u 2017. godini. No i dalje će glavni pokretači rasta i razvoja biti turizam i trgovina. Proizvođačka djelatnost, pri čemu posebno mislim na prehrambeno-prerađivačku industriju, bit će nagrižene posljedicama situacije s Agrokorom. Blagotvoran utjecaj turističke sezone će donijeti i tim kompanijama olakšanje u drugoj polovini godine. Sva ova slučajna pozitivna gospodarska kretanja pokazuju koliko smo ovisna ekonomija bez trajne baze gospodarskoga prosperiteta. Očekujem da će u 2018., više nego u 2017. godini, biti prisutan problem

Za nas, kao tvrtku koja posluje u segmentu luksuznog turizma, vrlo je pozitivno što u nadolazećem razdoblju možemo očekivati ulazak najjačih svjetskih hotelskih brendova

G

ledajući 2017. godinu, možemo reći da se opće gospodarsko stanje polako popravlja i stvara se pozitivnija gospodarska klima. U sektoru turizma, kao jednom od najznačajnijih sektora u Hrvatskoj, najavljuje se sve više ulaganja te se ponovno pojačala potražnja za stranim investicijama. Za nas, kao tvrtku koja posluje u segmentu luksuznog turizma, vrlo je pozitivno što u nadolazećem razdoblju možemo očekivati ulazak najjačih svjetskih hotelskih brendova, poput Four Seasonsa. Time će razina usluge u ovome segmentu dodatno rasti, a Hrvatska će se snažnije pozicionirati kao destinacija koja ima mnogo toga za ponuditi i gostima više platne moći.

POTREBNA JE JASNA STRATEGIJA RAZVOJA

» Tema koja će biti izvor polemika i u 2018. godini, osim naravno onih ideoloških, zasigurno će i dalje biti Agrokor

56

radne snage koji najavljene mjere uvoza radne snage neće dovoljno ni na vrijeme anulirati. To će utjecati na rast prosječnih plaća posebno u nižim dohodovnim razredima. Tema koja će biti izvor polemika i u 2018. godini, osim naravno onih ideoloških, zasigurno će i dalje biti Agrokor s obzirom na neizvjesnost strategije restrukturiranja te posljedica otpisa njihovih dugova. Također, jačat će rasprava o uvođenju eura, a teme će biti i projekt Slavonija i demografska revitalizacija te državna imovina koja je neizbježna ili nedostižna, kao i sredstva EU fondova. Iskreno se nadam da će se trend depopulacije zaustaviti i da ćemo naučiti povlačiti sredstva iz EU fondova. Koliko vidim, EU fondovi i njihovi ciljevi nisu prilagođeni prosječnim željama poduzetnika već vrlo uskim poduzetničkim krugovima. Zbog toga više navijam za visoke stope iskorištavanja EU sredstava javnih tijela kako bi se poduzetnici uključili u proces nabave za financirane projekte. Zbog ograničenih mogućnosti države da potakne ozbiljnije stope razvoja, svoju nadu opet polažem u same poduzetnike koji će i u 2018. osigurati potreban rast prihoda i time utjecati na rast uku◀ pnog standarda građana.

Kako smo već niz godina u vrhu hrvatskoga luksuznoga turizma, mogu reći da su, prije otprilike jednog desetljeća, sve luksuzne agencije znale za Dubrovnik, a malo njih za Hrvatsku. Danas je situacija bitno drugačija i te agencije poznaju gotovo sve gradove na našoj obali. S druge strane, gledajući u okviru prednosti koje imamo - poput prirodnih ljepota, povijesti, kulture, sigurnosti te pozicije u središtu Europe - smatram da su druge zemlje, odnosno naši gosti svjesni toga više nego mi sami. Upravo zbog toga smatram da Hrvatska ima veliki potencijal te da, uz daljnja ulaganja, ova vrsta turizma može značajno rasti. Dogus Grupa razvija luksuzni turizam, ulažući u obnovu postojećih i izgradnju novih kapaciteta, uvođenjem vrhunske kvalitete usluga, luksuznih brendova koji do sada nisu bili prisutni u Hrvatskoj i organizacijom događanja, poput regata najatraktivnijih svjetskih klasa. U Villi Dubrovnik smo obnovili restoran i dio hotela s recepcijom, u što smo uložili 1,5 milijuna eura, a kroz sljedeće razdoblje namjerava-

Aktivno istražujemo i mogućnosti za akvizicije koje će upotpuniti naš portfelj u Hrvatskoj

mo obnoviti sobe i ostale dijelove hotela kako bismo išli ukorak s najvišim svjetskim standardima. Također, aktivno istražujemo i mogućnosti za akvizicije koje će upotpuniti naš portfelj u Hrvatskoj te se uklopiti u naš novi brend luksuznih hotela Mytha Hotel Anthology. Međutim, kako bi se osigurao dugoročan i održiv razvoj turizma potrebna je jasna strategija razvoja. U Hrvatskoj danas često možemo čuti da nam se turizam događa, što se najbolje pokazalo prošloga ljeta kada su, u špici sezone, određena turistička središta i nacionalni parkovi bili pod prevelikim pritiskom turista. Stoga nam je potrebna jasna nacionalna i lokalna strategija koja će odrediti okvire u kojima se turizam može razvijati.

OSIGURATI KVALITETNE RADNIKE Uz pozicioniranje i razvoj destinacija, poticanje ulaganja koja će dovesti do većih prihoda, očuvanje kulturne baštine i prirodnih ljepota, ta strategija treba osigurati sigurnost i kontinuitet postojećim i novim ulagačima. Pri tome mislim na dodatno poboljšanje investicijske klime, ujednačavanje poreznih stopa ugostiteljskih usluga, smanjenje određenih davanja koja se u konkurentskim zemljama tretiraju kao trošak te otvaranje većih kvota za stranu radnu snagu. Ujedno, neophodno je obuhvatiti i razvoj sustava edukacije koji će našem sektoru osigurati kvalitetne radnike. Većina hotelijera se tijekom 2017. susrela s nedostatkom kvalitetne radne snage koja je, pogotovo u segmentu luksuznog turizma, neophodna kako bismo našim gostima pružili vrhunsku uslugu. Podržavamo dosadašnje napore Ministarstva turizma da pojednostavi regulatorni okvir i olakša poslovanje. No problem radne snage ostaje i u 2018. godini, a u idućem razdoblju situacija će biti još gora ako se ubrzo ne poduzmu ◀ koraci koji će dati dugoročno rješenje.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ANA FRESL, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj, Zagreb

Nužno je zadržati optimizam Najjednostavnije rečeno - gospodarski rast doći će kad se počne raditi u javnom sektoru na onaj način na koji se radi u privatnom

P

» U kontekstu EU fondova, a to je ono čime se bavimo, svakako ima puno prostora za napredak

oslovna 2017. godina je za tvrtku Projekt jednako razvoj (PJR) bila uspješna, a obilježio ju je nastavak stabilnoga rasta. Ostvarili smo svoje poslovne ciljeve i povećali broj zaposlenih. Proveli smo projekt Prvi izbor za javnu nabavu za koji smo dobili sredstva iz natječaja E-impuls iz programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. te smo unaprijedili poslovanje. Godina 2017. je bila faza intenzivne provedbe projekata te smo proveli veći broj velikih projekata. Naši klijenti su tvrtke i institucije koje razmišljaju o svome rastu i razvoju, koji žele ulagati i rasti i bez obzira na to kakvo je gospodarsko stanje u zemlji, oni uvijek razmišljaju o budućnosti i pripremaju se za izazove koji dolaze sutra. Kakvo god bilo opće stanje, takve tvrtke izlaze kao pobjednici. Opće gospodarsko stanje svakako je izazovno, ali nužno je zadržati optimizam. U kontekstu EU fondova, a to je ono čime se bavimo, svakako ima puno prostora za napredak. Još uvijek ne iskorištavamo dovoljno prilike koje nam se nude, dijelom i zato jer institucionalni prijavitelji ne koriste dovoljno konzultante da bi osigurali uspjeh. To nije imalo izravnog utjecaja na naše poslova-

nje, no neizravno je utjecalo na naše klijente, naročito male i srednje poduzetnike koji kod prijave projekta moraju zadovoljiti određene minimalne uvjete. To im također stvara poteškoće kod planiranja rasta pokazatelja u otežanim uvjetima.

SMANJITI POREZNO OPTEREĆENJE I NAMETE O raspletu u Agrokoru je teško govoriti. Sumnjam da i oni koji su najviše uključeni u proces znaju kako će se stvari rasplesti i hoće li sve ići po planu. Ključno je smanjenje davanja na plaće i općenito smanjenje poreznog opterećenja i parafiskalnih nameta. Naravno da je važno pojednostaviti i olakšati administraciju. Ubrzanje administracije bilo bi posebno značajno u sustavu EU fondova u Hrvatskoj koja se nalazi u situaciji da je na sredini razdoblja trajanja operativnih programa. Brža administrativna obrada i ocjenjivanje projekata ubrzalo bi i apsorpciju sredstava EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju. Važna je orijentacija na ključna područja i pravodobno planiranje prioriteta i projekata. Najjednostavnije rečeno - gospodarski rast doći će kad se počne raditi u jav-

nom sektoru na onaj način na koji se radi u privatnom. Svaku godinu do sada planirali smo kroz rast u broju klijenata i uspješno odrađenih projekata, i tako planiramo i 2018. Jedan od ciljeva nam je svakako i raditi i na edukaciji tvrtki i institucija o javnoj nabavi. To je područje u kojem prepoznajemo veliki potencijal, a u Hrvatskoj je itekako neiskorišteno. Vrijeme je da konačno kao društvo koristimo javnu nabavu za ono za što je zamišljena - uštede, podizanje kvalitete i postizanje do◀ brih rezultata za sve uključene.

#MATO VIOLIĆ MATUŠKO, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje

Projekti se nameću sami Opredjeljenje je moje obitelji da ulaganje bude stalno, ali bez zaduženja bilo kakve vrste. Znači, ne želimo biti dužni partnerima, ni dobavljačima, ni bankama, niti politici

P

roteklu 2017. godinu pamtit ćemo kao klimatski jako zahtjevnu te po rekordnoj turističkoj sezoni. Naša tvrtka može biti zadovoljna jer smo sve zacrtane ciljeve uglavnom ostvarili, a zadovoljni smo i rezultatima poslovanja. U 2017. godini naš podrum je posjetilo više od 60.000 turista, a odlično su poslovali i naši ugostiteljski objekti na Pelješcu i u Dubrovniku. Prodaja vina je bila iznenađujuće dobra, što samo znači da je Hrvatska dobila turiste veće platne moći. Osim toga, povećali smo izvoz na naša dosadašnja tržišta, a uspjeli smo vino plasirati i na kinesko tržište gdje smo izvezli 8000 boca vina Royal Dingač po cijeni od 33 eura po boci, što je veliki uspjeh. Protekle 2017. godine smo završili investiciju u podrum koji sada ima nešto više od 2000 četvornih metara korisnoga prostora ispod zemlje. Trenutačno u podrumu imamo više od 800

barrique bačvi i najmoderniju opremu za proizvodnju vina. U novom dijelu podruma koji smo uredili za bijela vina stavili smo staklene vitrine i spremnike te smo jedan podrumski prolaz s obje strane opremili tzv. grčkim amforama različite zapremine. Opremili smo dio podruma s rashladnim uređajem i ostalom opremom, a zasadili smo i novi vinograd na Pelješcu.

STALNO IMAMO PLANOVE Naša tvrtka stalno ima planove pa tako imamo planove i za 2018. godinu. Trenutačno sadimo oko 10.000 loza i nastojat ćemo još više podizati nasade kako bismo imali nadzor nad proizvodnjom vrhunskoga grožđa. Znači, želimo osigurati dovoljno sirovine za naš vrhunsku liniju koju namjeravamo još razvijati. U narednih pet-šest godina planiramo posaditi još oko 50.000 do 60.000 trsova. Pored toga, novost je da je sin diplomirao na Agronom-

skom fakultetu i vratio se, tako da ga dijelom treba usmjeravati. Bez obzira što je svaku berbu, doslovno, od kad je prohodao bio u vinariji, uvijek ima nešto što mu mogu pojasniti. Kći će ubrzo diplomirati tako da će i ona preuzeti dio poslova, pogotovo onih vezanih uz turistički dio. Što se tiče investicija i planova, mogu reći da se razni projekti

nameću sami od sebe. Opredjeljenje je moje obitelji koja je, od malog podruma, napravila respektabilan podrum i to ulažući svake godine - da ulaganje bude stalno, ali bez zaduženja bilo kakve vrste. Znači, ne želimo biti dužni partnerima, ni dobavljačima, ni bankama, niti politici. Taj smjer ulaganja pokazao se ispravnim i zato smo, izgleda, uz veliki trud i rad postigli rezultate koje imamo. Što se tiče Agrokora ne smatram da će se ta situacija rasplesti kvalitetno, jer je očito sve rađeno po zakonu i jer je sve očito pokriveno papirima. Netko je takvu situaciju namjerno stvorio. Netko je očito napravio da se Vupik proda na način na koji se prodao. Zato mi je smiješno što se plaćaju toliki istražitelji, odvjetnici, savjetnici... kada svi znamo o čemu se radi. Mislim da je za takvu vrstu poduzetnika najveća kazna da žive u stanu od 60 četvornih metara na osmom katu i da žive od mirovine.◀

57


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARKO BRNČIĆ, direktor tvrtke S.T.P., Lučko

Ljudi se trebaju kolektivno resetirati Politika je u Hrvatskoj davno postala sama sebi svrhom. Od velebnih obećanja, sufinanciranja, poticaja i sličnih balona od sapunice nikad nismo imali koristi, niti smo ikada gajili nadu da će naše probleme riješiti itko drugi osim nas samih

G

odina 2017. je stabilnim tvrtkama poput S.T.P.-a donijela mnoštvo izazova. Gledajući na sveukupno stanje, koje se iz temelja prodrmalo slomom Agrokora, došlo je do tektonskih poremećaja u, do 2017. godine stabilnoj, piramidi, barem u branši iz koje dolazim. Puno je tvrtki ostavljeno na cjedilu s obećanim uslugama, a bez isplaćenih naknada za preuzete sirovine. Puno ih je spas pronašlo u konkurentskim manjim, agilnijim i ažurnijim tvrtkicama koje su jedva dočekale da sa stola padne koja mrva i za njih. Ljudi kao da su ponovno otkrili čari da za uslugu ne treba moliti, čekati, telefonirati biti strpljiv i na koncu sve to izdašno platiti. Postoje mali, promptni i brzi igrači koji nude razinu usluge koja im je, radeći s mastodontima, postala slična SF-u. U 2017. smo se uspjeli izraziti u cjelokupnom portfelju roba i usluga, što me osobno čini jako sretnim i ponosnim.

IZOKRENUTA LJESTVICA VRIJEDNOSTI Na žalost, ljestvica vrijednosti je temeljito izokrenuta. Ne treba ići dalje od prirodnih resursa koji se bespovratno uništavaju: od pandemije u sječi stabala i ogoljenog nam Parka prirode Medvednica, do ozbiljno narušenog eko sustava Nacionalnog parka Plitvička jezera koji je do te mjere onečišćen da je u toj vodi i ruke opasno prati! Kada su temeljne vrijednosti do te mjere narušene, kako očekivati da će išta što se bazira na njima imati neki smisao? Poglavito tu mislim na planski raseljenu plodnu Slavoniju koja je u srcu Europe koja žudi za zdravom, a ne GMO hranom. Nema što nije u stanju platiti za poljoprivredne proizvode uzgojene u zemlji na suncu, nezagađenome zraku (zbog sloma industrije), pognojeno prirodnim stajskim gnojem i zalijevano zdravom i

» Trebaju nam male stvari koje će nas pokrenuti i vratiti ljudima moral i vjeru u bolje sutra

gazio sve pred sobom, naravno uz svesrdnu pomoć države i svih onih koji su njome upravljali. Agrokor je tipična hrvatska obitelj preslikana i uobličena u tvrtku. Znamo kako sve to funkcionira kod nas, od odlaska doktoru pa nadalje, i na koncu će se sve svesti na znamenitu biblijsku sintagmu: “Tko je od vas bez grijeha, nek prvi baci kamen.” I dalje stojim pri tezi da je politika u Hrvatskoj davno postala sama sebi svrhom. Od velebnih obećanja, sufinanciranja, poticaja i sličnih balona od sapunice nikad nismo imali koristi, niti smo ikada gajili nadu da će naše probleme riješiti itko drugi osim nas samih. Dok se u areni bore gladijatori zabavljajući gladan narod, mi smo fokusirani na proizvode koji narodu kronično nedostaju. Pritom nudimo rješenja za transport polistirenskih sjedalica velikim mačcima koji ih uspješno dilaju. Naravno, govorim to u prenesenom značenju, jer za razliku od državne uprave koja nema strategiju ni viziju niti ideju kamo bi to mi uopće trebali ići, poduzetnici poučeni primjerima iz razvijenih zemalja to itekako dobro znaju. Kroz 25 godina koliko smo u branši naša su rješenja prepoznata kao jedna od rijetko kvalitetnih, pa danas gotovo svi veći reciklažeri, bez obzira na

Dok se u areni bore gladijatori zabavljajući gladan narod, mi smo fokusirani na proizvode koji narodu kronično nedostaju pitkom kišnicom. To što mi tu imamo skoro pa više nema nigdje. I sve to prazno! Ljudi odlaze i traže nešto od čega mogu preživjeti u visokorazvijenim i zagađenim zemljama zapada... Krajnje pojednostavljeno rečeno, ne znamo žednome ni vode prodati, a ona nama stvara problem! Apsurd je preblaga riječ za folklor ovoga kraja. Kao što sam već naveo u uvodu, dok jednom ne smrkne, drugome ne svane. Ne treba zaboraviti na povijest i kako je Agrokor postao to što je. Gušili su se mali privatnici, zatvarali privatni dućani, prijevoznicima se bezobzirno otimao kruh i bili su prisiljeni rasprodati svoje flote, jer je moćan koncern

58

to radi li se o domaćim tvrtkama ili uvoznim franšizama, percipiraju naš proizvodni asortiman kao nešto što ima smisla i nešto što donosi sigurnu dobit na duge staze. Zakon o javnoj nabavi je takav kakav je i istinski se trudi uništiti bilo kakva smislena i kvalitetna rješenja, no postoji niša privatnika koji su davno shvatili onu staru škotsku izreku: “Nisam dovoljno bogat da bih kupovao jeftine stvari.”

STVARI SU TOLIKO JEDNOSTAVNE Prvo i osnovno je da se ljudi kolektivno resetiraju i da krenu ispočetka. Treba prvo sje-

sti i promisliti, gdje smo, s čime raspolažemo, koji su nam prioriteti, što želimo i gdje želimo. Onda treba postaviti neke dugoročne ciljeve i plan kako do njih doći pa onda ostvarenim rezultatima nadograđivati postojeće. Trebaju nam ljudi s vizijom, s idejama ne nužno navodno hiper školovani kadar već proaktivni pojedinci koji cijene entuzijazam. Rimac je to genijalno posložio u svojoj maloj tvornici i zorno dočarao da nema toga što se ne može, ali treba imati san! Upravo to Hrvatima fali, toliko su ozlojeđeni cjelokupnom situacijom da su prestali sanjati. Treba krenuti malim koracima. Rješavati uzroke problema, a ne sanirati posljedice. To polako postaje globalni problem. Kada pogledate autoindustriju i smjer kojim je krenula, sve više postaje jasno da se predajemo i ne razvijamo što je protuprirodno! Globalno su svi jako opterećeni razno raznim emisijama ispušnih plinova, carbon footprintovima i što ti ja znam kojim sve ne hard core filozofijama, a stvari su toliko jednostavne, samo trebamo zasaditi drvo! Kada ste zasadili zadnje? Predbožićno je ozračje, klima ireverzibilno narušena i sad umjesto da se poglavar Katoličke crkve obrati svojim vjernicima i upozori ih da, ako već moraju nabavljati borove i jelke, neka to budu sadnice koje će poslije blagdana moći staviti u zemlju i tako barem malo usporiti nepovratni proces uništenja, a ne da se sječe k’o da drveća imamo viška! Park prirode Medvednica ili pluća grada Zagreba, kako je volimo nazivati, više liči na glavu Benny Hillovog partnera nego na zdravu šumu, no nitko se nije sjetio ogoljele parcele označiti i omogućiti građanima da pod kontrolom Hrvatskih šuma posade svoje sadnice na za to predviđena mjesta? Em si imao jelku u kući, em si imao Božić, em si je nakon cijele te euforije iznio iz kuće, rasteretio Zrinjevac, Čistoću i čangrizave susjede, em si pošumio ogoljelu Medvednicu, em ti je nakon svega ostao neki dobar feeling da si napravio nešto smisleno i nešto na što ćeš još dugo godina biti ponosan. Eto, to nam treba, male stvari koje će nas pokrenuti i vratiti ljudima moral i vjeru u bolje sutra. Da nešto što naprave ima smisla i da im taj osjećaj ne može nitko ukrasti ili uništiti kako su to do sada navikli, gledajući apsolutno sve što im se plasira preko malih ekrana, interneta, a to što gledaju ne može kod njih pobuditi ništa drugo osim anksioznosti, depresije i apatije. Od pravnog sustava pa nadalje. Planovi tvrtke su, kao i svake godine do sad, malim koracima naprijed. Oprezno osluškivati što ljudima treba, za to im nuditi dugoročno isplativa i smislena rješenja i razinu usluge s kojom se S.T.P. profilirao u tvrtku koja rješava probleme sad i ◀ odmah.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ZORAN KEŽMAN, predsjednik Uprave Optima Telekoma, Zagreb

Uzlet hrvatskog gospodarstva Nužno je vratiti povjerenje investitora te potaknuti proizvodnju u Hrvatskoj kako bismo ojačali našu konkurentnost na globalnom tržištu

I

za nas je dinamična i izazovna ali, za Optimu, i vrlo uspješna 2017. godina koju je obilježilo formalno pripajanje H1 Telekoma Optima Telekomu. Ovim prijateljskim pripajanjem omogućili smo novu perspektivu Optimi, ojačali smo svoju poziciju na tržištu i otvorili nove prilike za rast prihoda i profitabilnosti kompanije čime ćemo stvoriti novu vrijednost za naše dioničare. Ostvarili smo i prve pozitivne sinergijske efekte u tehnološkom, procesnom i organizacijskom području. S kolegama iz H1 koji su nam se priključili, kroz razmjenu najboljih praksi i znanja, intenzivno radimo na realizaciji vrlo zahtjevnog integracijskog plana te sam siguran da će i ono biti zaključeno u planiranom roku.

»

Određeni potezi Vlade u proteklim godinama pokazali su se ispravnima

Pripajanje nam je stvorilo i nove mogućnosti za investicije, koje će ponajprije biti usmjerene prema korisniku i korisničkom iskustvu, i to kroz razvoj vrhunskih usluga i unapređenje infrastrukture. S obzirom na to da smo, kao telekom, u središtu trendova digitalizacije i velikog rasta potražnje za broadband kapacitetima, na nama je da konstantno nadograđujemo infrastrukturu i unapređujemo naše usluge i pakete te tako zadovoljavamo zahtjeve tržišta. Optima je korisnički orijentiran telekom i naš je glavni cilj zadovoljavanje potreba korisnika i kontinuirani napredak u korisničkom iskustvu. Zadovoljan sam činjenicom da to prepoznaju naši korisnici, ali i struka. Posebno sam ponosan na nagradu za najbolji kontaktni centar u Hrvatskoj koju smo 2017. godine zaslužili prema zahtjevnim kriterijima Contact Center Akademije.

ŠIRENJE PORTFELJA ICT USLUGA U 2018. ćemo, uz daljnji razvoj infrastrukture, nastaviti poduzimati sve u cilju podizanja iskustva naših privatnih i poslovnih korisnika. Nastavit ćemo unapređivati naše usluge, posebice u kvaliteti i brzini internet usluga

#IVANA GAŽIĆ, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Zagreb

Rast indeksa transporta i turizma Indeks transporta je porastao za 20 posto, a turizma za 13 posto, uz činjenicu da se na te dionice odnosi čak 20 posto ukupnoga godišnjeg prometa

P

te IPTV-a, područja u kojima postižemo odlične rezultate. Nastavit ćemo širiti i portfelj ICT usluga, segment u kojem također velikom brzinom širimo bazu korisnika. S obzirom na naša postignuća u 2017. te planove koje imamo za 2018., vjerujem da će se 2018. godina za nas razvijati u smjeru širenja tržišnog udjela i rasta poslovanja. Hrvatsko gospodarstvo, prema svim pokazateljima, doživljava uzlet. Određeni potezi Vlade u proteklim godinama pokazali su se ispravnima. No postoji još puno potencijala za značajne pomake na gospodarskom planu i unapređenju investicijske klime. Nužno je vratiti povjerenje investitora te potaknuti proizvodnju u Hrvatskoj kako bismo ojačali našu konkurentnost na globalnom tržištu. Vlada treba nastaviti s pokrenutim reformama i uvođenjem mjera koje će olakšati uvjete poslovanja, osigurati pravednost sustava te rasteretiti poduzetnike. Osim toga, u Hrvatskoj je važno vratiti i povjerenje mladih ljudi i stvoriti im okruženje u kojem mogu ostvariti uspješne karijerne razvoje i bez straha os◀ novati obitelj.

Postoji još puno potencijala za značajne pomake na gospodarskom planu i unapređenju investicijske klime

oslovna 2017. godina počela je vrlo optimistično i u jednom trenutku, negdje u ožujku, Crobex je bio na petogodišnjem maksimumu i bio je u plusu 13 posto u odnosu na početak godine. Nakon toga dogodio se slučaj Agrokor. To se odrazilo na Zagrebačku burzu, prometi su bili veliki, a nakon toga je donesena odluka o obustavi trgovanja osam dionica koncerna koje su uvrštene na Burzu. Gotovo osam mjeseci tim dionicama nije se trgovalo, pa je 2017. godine zabilježen isti promet kao i prethodne godine. Bilježili smo i manje blok prometa, a nešto više od 30 posto prometa samim dionicama.

Potkraj godine burzovni indeksi su bili u rasponu minusa od oko sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, iako su se djelomično oporavili. Neki naši sektorski indeksi, usprkos okruženju, bilježili su rast. Tu mislim posebice na indeks transporta koji je porastao za 20 posto i turizma koji je prava zvijezda Zagrebačke burze i viši je za 13 posto, uz činjenicu da se na te dionice odnosi čak 20 posto ukupnoga godišnjeg prometa. Zagrebačka burza je tako postala prava turistička burza. Znatno smo se bavili i regulativom kojom ćemo se nastaviti baviti i dalje. Početak 2018. godine obilježava stupanje na snagu regulative MiFID II i MiFIR will što će osigurati jačanje okvira za zaštitu investitora i funkcioniranje financijskih tržišta te će ih učiniti efikasnijim, otpornijim i transparentnijim. Duge i opsežne pripreme sudionika provedene su već prethodne godine, a dio tih aktivnosti bit će nastavljen i u ovoj godini. Radili smo puno i na razvoju tržišta i u godini dana smo financirali četiri kampanje na Funderbeam SEE platformi za tvrtke i osigurali smo preko nje oko dva milijuna eura svježega kapitala malim i srednjim domaćim kompanijama. To ćemo nastaviti i u 2018. godini. Mnoge kompanije na domaćem tržištu čekaju tranzicije i prenošenja vlasništva među generacijama vlasnika i to će biti jedan ◀ od većih izazova za njih, ali i za sve nas.

» Početak 2018. godine obilježava stupanje na snagu regulative MiFID II i MiFIR will

59


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IGOR VUKMIROVIĆ, direktor i suvlasnik tvrtke Neoinfo, Zagreb

IT sektoru bi dobrodošle promjene u obrazovanju Država cijelo vrijeme radi na podizanju proračunskih prihoda i zanemaruje smanjenje svojih troškova, a upravo je njihovo smanjenje preduvjet smanjenja poreznog opterećenja

T

vrtke u Hrvatskoj mogu se podijeliti u tri glavne grupe - one koje posluju s inozemstvom, one koje posluju s državom i one koje posluju s privatnim tvrtkama na hrvatskom tržištu. Najlakše je onima koji se nalaze u prvoj skupini s obzirom na to da je rad za inozemne klijente, u pravilu, dobro plaćen, računi se uredno i brzo podmiruju, a tržište je veliko. Tvrtke koje posluju s državom također imaju određenu perspektivu, iznosi i brzina plaćanja su nešto sporiji, ali su projekti i dalje dovoljno veliki da tvrtke funkcioniraju. Trećoj skupini je najteže, jer je njihovo tržište malo i ograničenih platežnih mogućnosti, pa se u većini slučajeva “pliva kako se zna”. Naravno, moguće su i kombinacije tih triju tržišta. Moja tvrtka je tijekom 2017. godine kombinirala prvi i treći model, a rekao bih i da je IT sektor tu u prednosti jer je u njemu puno lakše dogovoriti i odraditi projekte za inozemne partnere.

PLANIRAMO DALJNJI ORGANSKI RAST

»

Resorni ministri bi, umjesto sjedenja u uredima, trebali vidjeti prave probleme u poslovanju i na terenu se pobrinuti da se ne ponavljaju

Gospodarstvo u 2017. godini donekle je spasio turizam, a to je isto djelatnost koja donosi novac iz inozemstva. Rekao bih da je opće gospodarsko stanje relativno loše, ali ga spašavaju djelatnosti vezane uz poslovanje s inozemstvom. Odgovor na pitanje o tome kako ocjenjujem konkurentnost Hrvatske

opet ovisi o sektoru. IT i turizam dobro se snalaze. IT tvrtke mogu uspjeti na stranom tržištu i bez investicija, a resursi i politička situacija u svijetu idu u korist našem turizmu. Tvrtke u takvim djelatnostima uspijevaju se snaći unatoč visokim porezima, birokraciji, neučinkovitom pravosuđu i drugim problemima. Neki drugi sektori su u problemima, jer uslijed visokih poreza i manjka ulaganja ne mogu konkurirati strancima, imaju problema s naplatom i druge otegotne okolnosti. Mi nismo poslovali s Agrokorom, pa događaji u njemu nisu utjecali na naše poslovanje. Teško mi je predvidjeti rasplet situacije u tom koncernu, ali pretpostavljam da sve njegove kvalitetne tvrtke imaju budućnost, neovisno

o tome hoće li imati jednog ili više vlasnika. S obzirom na to da prethodnih godina nije bilo ozbiljnijih reformi nego tek simboličnih pozitivnih poteza poput ukidanja poreza na tvrtku, ne očekujem ni da će se u 2018. godini dogoditi neke važnije promjene. Nedavni slučaj naplate kazne za malo slovo na računu jedne obrtnice pokazuje kako su još uvijek moguće kazne zbog sitnica koje nikoga ne ugrožavaju. Politika zapošljavanja bilježi neke pozitivne promjene, ali bi IT sektoru dobrodošle i promjene u obrazovanju, kako bi se godišnje “izbacio” veći broj programera. Država cijelo vrijeme radi na podizanju proračunskih prihoda i zanemaruje smanjenje svojih troškova, a upravo je njihovo smanjenje preduvjet smanjenja poreznog opterećenja. Birokracija je također problem. Prije dvadesetak godina, tadašnji ministar turizma Niko Bulić praćen novinarima obišao je nekoliko WC-a u raznim ugostiteljskim i drugim objektima i donio pravila zahvaljujući kojima su oni od tog trenutka postali znatno čišći nego prije. Resorni ministri bi, umjesto sjedenja u uredima, trebali vidjeti prave probleme u poslovanju i na terenu se pobrinuti da se ne ponavljaju. Za 2018. godinu planiramo daljnji organski rast prihoda i izvoza. Investicije ćemo najviše usmjeriti u proboj na strana tržišta, prije svega Sjeverne Amerike, Afrike i Azije na kojima vidimo velike prilike za naše pro◀ izvode Adeo POS i Simplair.

#VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku

Nastavak dobrih projekata Nadamo se da ćemo uskoro biti u mogućnosti zatvoriti nekoliko novih investicijskih projekata u sektoru turizma i u javnom energetskom sektoru

T

ijekom 2017. godine potaknuli smo niz novih inicijativa posebno na tržištu kapitala. S Ministarstvom državne imovine i Europskom komisijom počeli smo program za unapređenje vođenja društava u državnom vlasništvu, što je uključilo i treninge u korporativnom upravljanju. S Hanfom smo započeli novi projekt koji uključuje reviziju sadašnjeg Kodeksa korporativnog upravljanja i razvijanja edukacije na Zagrebačkoj burzi vezano uz korporativno upravljanje tvrtkama koje su izlistane na Burzi. Radilo se i s Ministarstvom pravosuđa na unapređenju stečajnog okvira koji je uključio i podizanje vještina

60

svih sudionika u stečajnim postupcima. U 2018. godini nadamo se implementaciji i završetku ovih započetih inicijativa, a isto tako vidimo i određeni pomak u investicijskome ciklusu. Nadamo se da ćemo uskoro biti u mogućnosti zatvoriti nekoliko novih investicijskih projekata u sektoru turizma i u javnom energetskom sektoru. O većini projekata se još uvijek ne može govoriti jer nisu potpisani, no ono što je već poznato i što je sigurno je velika investicija u Hrvatskoj elektroprivredi, odnosno njihovo električno toplinsko postrojenje kojim će se pojačati energetska učinkovitost i unaprijediti ◀ zaštita okoliša.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MARKO ČIŽMEK, član Uprave Valamar Riviere, Poreč

Izuzetno dobra godina za turizam Godinu 2017. nam je obilježio investicijski ciklus od 906 milijuna kuna, dok u zadnje tri godine kompanija ostvaruje povrat za dioničare veći od 30 posto godišnje

Š

to se tiče nas iz turizma, 2017. godina je bila izuzetno lijepa, osobito u svjetlu onoga što se turbulentno događalo na našem domaćem tržištu. Godinu 2017. nam je obilježio investicijski ciklus od 906 milijuna kuna, dok u zadnje tri godine kompanija ostvaruje povrat za dioničare veći od 30 posto godišnje. Moram zahvaliti na tome svim našim investitorima, ali jednako tako i našim gostima kojih je u 2017. godini bilo oko milijun, a ostvarili su šest milijuna noćenja. To su respektabilne brojke za jedno isključivo hrvatsko poduzeće. Masu plaća povećali smo za 11 posto, PDV-a smo

platili 30 posto više i za to nismo dobili nikakvu nagradu. Market cap nam je porastao za 30 posto. Naš plan je da i dalje nastavimo intenzivno raditi na stvaranju dodane vrijednost za sve naše dionike. Nakon što su sudionici na tržištu kapitala prepoznali naše odnose s investitorima kao najbolje u Hrvatskoj, a ulagači potencijal naše dionice, što je rezultiralo najvećim prometom na Zagrebačkoj burzi, kruna našeg predanog rada zasigurno je nagrada za Dionicu godine – već šesti put zaredom. Zato s ponosom mogu reći da je dionica Valamar Riviere vodeća na hrvatskom ◀ tržištu kapitala.

#VLADIMIR MESARIĆ, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda, Čakovec

Treba imati petlje Za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva potrebni su hrabri, strateški, dugoročni potezi, bez obzira na reakcije, ponajčešće onih iz najzaštićenijih sustava

G

odina 2017. ukazala je na sve veću prisutnost globalnih i europskih sustava u Hrvatskoj, koji temeljem mnogih svojih komparativnih prednosti, osobito u sektoru hrane, na malom hrvatskom tržištu zaoštravaju komercijalne uvjete. To se u nekoj mjeri može kompenzirati povećanjem prometa, maksimalnom racionalizacijom i produktivnošću. Ipak, kad se sve uzme u obzir može se reći da je opće gospodarsko stanje u državi za nijansu bolje nego u prethodnim razdobljima. No smatram da je to ponajprije zbog žilavosti privatnog sektora koji, nažalost, još nema odgovarajuću podršku i servis vlasti.

zainteresiranih. Za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva potrebni su hrabri, strateški, dugoročni potezi, bez obzira na reakcije, ponajčešće onih iz najzaštićenijih sustava. Bez gospodarskog rasta na godišnjoj razini od sedam posto, ali i više, perspektivno nemamo šanse održati ekonomiju, a da bi se to postiglo, treba imati petlje.

POTICATI I ŠTITITI DOMAĆU PROIZVODNJU

DOMAĆE TVRTKE SU U TEŽOJ POZICIJI OD STRANIH Osim poslovnih sustava vezanih uz multinacionalne kompanije, izvorne domaće kompanije u znatno su težoj poziciji i na domaćem i na inozemnom tržištu. To je pitanje stvarne ravnopravnosti na tržištu i sugerira da je naš preživjeli privatni sektor konkurentan te da bi, u objektivno ravnopravnim uvjetima, mogao biti itekako uspješan. Stanje u Agrokoru se odrazilo na cjelokupan gospodarski i ekonomski sustav države, osobito u području proizvodnje hrane. Izravan utjecaj na Vajdu relativno je zanemariv, no uzdrmani odnosi u poljoprivredi i stočarstvu kao i gubitak vitalnosti svih onih povezanih s koncernom, srednjoročno i dugoročno nikome ne donose koristi. Poljoprivreda i prehrambena industrija morale bi biti temelj gospodarske stabilno-

» Smatram kako je potrebno onima koji stvaraju novu vrijednost osigurati optimalne uvjete, a ne smetati im

sti države, jer u tom sektoru imamo realne pretpostavke za konkurentnost. Posrtanje domaće konkurencije na tom planu može biti tek kratka prilika za ostale, no suštinski jaka domaća utakmica više je nego dobrodošla za sve stabilne i perspektivne domaće sustave. Odgovor na pitanje o raspletu situacije s Agrokorom, za sve nas zaokupljene svakodnevnim poslom u teškim uvjetima, bez relevantnih je informacija jednostavno pretežak i hipotetski. Sve naše vlasti problemima u gospodarstvu pristupaju kampanjski, odnosno reagiraju tek na posljedice, no ne i na uzroke. Slikovito, s požarima se bavimo kada nastanu, s poplavama kada se pojave, o sušama pričamo kad nastanu štete, o nedostatku radne snage kada je već nema i mogli bismo tako nabrajati do sutra. Željeli bismo povjerovati da neke naznake nisu tek dio kampanja ili pritisaka uže

Smatram kako je potrebno onima koji stvaraju novu vrijednost osigurati optimalne uvjete, a ne smetati im. Potrebno je uspostaviti ravnopravan pravni sustav te sustavno poticati one sektore koje potiču i sve razvijene države. Poljoprivreda i industrija temelji su svake uspješne ekonomije, a ako im dodamo turizam, naš svojevrsni unutarnji izvoz, i sve ih zajedno povežemo, ne samo deklarativno, nego stvarno, onda su naše šanse za uspjeh realne i blizu. Nužno je štititi i poticati domaću proizvodnju kao što to čine i drugi. Mi smo okrenuti pojačanom investiranju u nove proizvodne i skladišne kapacitete, daljnjem jačanju i povećanju kooperantskog uzgoja svinja, a posljedično i povećanju ukupne proizvodnje. Korporacijska strategija Grupacije Pivac usmjerena na jačanje domaće proizvodnje i relativno velika ulaganja u tom smjeru, izravno jačaju poziciju Vajde kao sastavnicu te grupacije na tržištu, ali imaju i velik ukupan značaj za razvoj ◀ agrara u Hrvatskoj.

61


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#NIKOLA SERDAR, vlasnik i direktor Nimco Brands & Liquersa, Bestovje

Od javnog sektora očekujem - dijalog Značajno povećanje izvoza je, prema mojemu mišljenju, logičan slijed pozitivnoga gospodarskog ozračja

» Očekujem

G

odinu 2017. obilježilo je stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama. Ako izuzmemo turbulencije koje je proizveo Agrokor, 2017. godinu bih ocijenio pozitivnom. No da bismo bili zadovoljni, ima još puno posla. U 2018. godini očekujem određeni preokret. Mislim da će malo

poticajnu poreznu politiku za gospodarstvo te donošenje kapitalnih odluka za razvoj, a time i izvoz

poduzetništvo dobiti na većem značenju. Pogotovo što taj segment gospodarstva, već sada, najdinamičnije utječe na konkurentnost. Od javnoga sektora očekujem, prije svega, dijalog. Tek tada možemo govoriti o konkretnim mjerama države. Naravno da očekujem poticajnu poreznu politiku za gospodarstvo te donošenje kapitalnih odluka za razvoj, a time i izvoz. Značajno povećanje izvoza je, prema mojemu mišljenju, logičan slijed pozitivnoga gospodarskog ozračja. U normalnom ozračju Vlada i javni sektor trebaju brinuti o infrastrukturalnim preduvjetima za gospodarski rast, a ostalo je na nama gospodarstvenicima.

DINAMIČAN RAST NA TRŽIŠTIMA Nimco Brands & Liquers se doselio u Hrvatsku s već izgrađenim proizvodnim i čvrstim tržišnim pozicijama. Trebalo nam je desetak godina da završimo bitne korporativne procese. Tu mislim na vlasničke odnose, objedi-

njenje svih robnih marki, izgradnju proizvodnog i upravnog kompleksa... Kad smo sve to posložili, stvorili smo osnovu koja nam danas omogućuje dinamičan rast na različitim tržištima. U novi pogon u koji smo uselili u drugoj polovini 2016. godine investirao sam oko 30 milijuna kuna, uglavnom, vlastitih sredstava. Manje od četvrtine investicije pokriveno je kreditom banke. Na zemljišnom kompleksu površine 8000 četvornih metara na kojem je objekt smješten, zasađena je pokazna plantaža voćaka. Proizvodna hala ima površinu od 1900 četvornih metara. Proizvodni kapacitet novog pogona u jednoj smjeni je dva milijuna litara godišnje. Kapacitet tankova te prerade i infrastrukture je do 10 milijuna boca godišnje. Do sada se u sesvetskom pogonu proizvodilo godišnje oko 1,1 milijun litara jakih alkoholnih pića. Preselili smo sve kako bismo objedinili sve segmente našeg poslovanja na jednom mjestu. Tu se nalazi uprava, proizvodni pogon ◀ i skladišni prostor.

#JOSIP GRILEC, direktor Stražaplastike, Hum na Sutli

#ŽELJKO HORVAT, komercijalni direktor Tehnixa, Donji Kraljevec

Investicije nam se stapaju

Diktiramo trendove

Nedavno smo izgradili halu u kojoj imamo prostora za još jedan moderan stroj za proizvodnju kontejnera od 1100 litara

Planovi razvoja u ovoj godini vezani su nam uglavnom uz domaće operativne zadatke, ponajprije se tu referiram na upravljanje komunalnim otpadom

P

lanovi nam se iz godine u godinu nadopunjavaju i praktički nemamo čistog prelaska iz jedne u drugu sezonu. Investicije se jednostavno stapaju u dugotrajan proces. Imamo dosta projekata koji će biti realizirani ove godine, ali i onih koji će se protegnuti na nekoliko godina. Konkretno, ove godine ćemo investirati u model kante za otpad od 80 litara s kojom se pokušavamo probiti na domaćemu tržištu. Nedavno smo izgradili halu u kojoj imamo prostora za još jedan moderan stroj za proizvodnju kontejnera od 1100 litara, riječ je o investiciji većoj od 20 milijuna kuna i u nju krećemo čim zatvorimo financijsku konstrukciju. Naravno, osim kontejnera tu se mogu proizvoditi i boks palete za poljoprivredu, voćarstvo i skla-

62

dištenje. Znači, imat će široku namjenu, ali još uvijek gledamo kako namaknuti kapital. Samostalno trenutačno nemamo snage za takve investicije, ali tražimo načine kroz strukturne fondove i druge izvore, pa se nadam da će ulaganje krenu◀ ti već ove godine.

V

eć 26 godina svojim inovativnim rješenjima dajemo snažan razvojni impuls na domaćem i regionalnom tržištu te preko svojih proizvoda diktiramo trendove. Planovi razvoja u ovoj godini vezani su nam uglavnom uz domaće operativne zadatke, ponajprije se tu

referiram na upravljanje komunalnim otpadom. Trebaju nam kvalitetni planovi za gospodarenje otpadom, edukacija građana, a onda i izgradnja infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada. Pripremamo se u tome dijelu i dijelu prikupljanja suhe sekundarne frakcije, s posebnim naglaskom na dijelu kompostiranja i obradu organskog dijela otpada. Valja naglasiti kako smo već u poodmakloj fazi radova na novoj, osmoj u nizu, proizvodnoj hali od 9000 četvornih metara. Novi pogon na krovu će imati solarne panele koji će proizvoditi megavat struje, a imat će i svoju liniju za proizvodnju panela, izložbeni salon i električne punionice. Također nastavljamo s proizvodnjom modularnih kontejnera od kojih onda slažemo Tehnix vile i drugi smještaj prikladan za naše kampo◀ ve, mobilne hotele, hostele...


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ANITA LETICA, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, Zagreb

Konkurentnost ima mnogo lica Činjenica je da na konkurentnosti treba raditi kontinuirano i sustavno na brojnim frontama kako bi se ona postigla ili čak da se u konkurentnosti ne izgubi korak s drugima u uvjetima kada su promjene stalne i sve brže

B

ez sumnje da je 2017. godinu obilježilo niz pozitivnih makroekonomskih pokazatelja i određeni pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu. Bilježimo pozitivne stope gospodarskoga rasta, pozitivnija kretanja na području zaposlenosti i odlične turističke rezultate. U isto vrijeme to znači i povoljnije okruženje za poslovanje nego u uvjetima kada i ne ide baš najbolje. No ekonomska aktivnost je cikličke prirode i to što danas možemo reći da je nesumnjivo bolje nego prijašnjih godina, nažalost ne jamči da će se pozitivni trendovi održati u budućnosti. Za dugoročniji prosperitet gospodarstva država ima ključnu ulogu u definiranju i provođenju strukturnih reformi javnog sektora te stvaranju poticajnog legislativnog okvira. Pri tom su dubinske reforme ključne i njih bi uvijek trebalo promatrati u kontekstu dugoročnog boljitka.

TREBA SE MIJENJATI VEĆ DANAS

» Na pragu smo nove ere i uzbudljive ideje, a to je stvaranje svijeta bez dima cigareta

Konkurentnost je ključna za poslovanje u svakoj zemlji, a u malim i otvorenim gospodarstvima poput Hrvatskog, to je još i više naglašeno. Konkurentnost ima mnogo lica i teško je uprijeti prstom u jedno i reći da je upravo to ključ konkurentnosti. Činjenica je da na konkurentnosti treba raditi kontinuirano i sustavno na brojnim frontama kako bi se ona postigla ili čak da se u konkurentnosti ne izgubi korak s drugima u uvjetima kada su promjene stalne i sve brže. Moramo se svi zajedno zapitati gdje smo mi u tome, ali i još bitnije, gdje mi to želimo biti u bližoj i daljoj budućnosti. Moramo predviđati smjerove razvoja i pripremati se ne samo za sutra, već i za svaki naredni dan te se mijenjati danas kako bismo bili u pravoj poziciji da odgovorimo ili, štoviše, predvidimo aktualni trenutak. To je za mene temeljni preduvjet konkurentnosti u uvjetima realnosti doba u kojemu živimo. Moramo danas educirati kadrove koje trebamo sutra i tražiti prilike koje će sutra jamčiti gospodarski rast. Danas trebamo zakonodavstvo koje odgovara sutrašnjim prilikama te koje će prepoznati i podržati poslovnu inicijativu, tehnološki napredak i inovativnost. Moramo mi-

Transformacija danas za bolje sutra, jest imperativ za uspjeh poslovanja u privatnom sektoru jenjati pravni sustav i učiniti ga efikasnijim i bržim. Ocjenjujem da u pogledu svega što sam nabrojila u prošlosti i nismo napravili baš sjajan posao pa onda to ima za rezultat i ne baš sjajnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u odnosu na neke druge zemlje u ovome trenutku. No da završim u optimističnom tonu. Ništa nije nemoguće ako se na ostvarenju određenog cilja radi sustavno i kontinuirano te u tom smislu vidim veliku šansu za Hrvatsku.

VELIKA ULOGA DRŽAVE Bez obzira na to gdje jesmo i u kakvom je stanju naše gospodarstvo, vjerujem kako svatko želi da ekonomski jačamo i da lovimo korak s razvijenim gospodarstvima, gdje po svakom pravu i pripadamo. Država u tome ima značajnu ulogu. Na državi je kreiranje smjera ekonomske politike, porezno i zakonodavno rasterećenje, pojednostavljenje i ubrzanje praksi i postupanja državnih tijela. Ne mogu se oteti dojmu da kao država i društvo imamo puno više potencijala nego što ga koristimo, ali sve dok taj potencijal (ljudski, kapitalni...) nije u funkciji, nećemo tako lako moći govoriti o jačanju konkurentnosti, poreznom rasterećenju, zakonodavnom pojednostavljenju, fleksibilnosti rada... Bez kvalitetnih pomaka svega spomenutoga, nema povećanja zapošljavanja, ni jačanja izvoza niti zdravih društveno-ekonomskih osnova za dugoročni rast i razvoj. Stoga, očekivala

bih od države pametno zakonodavstvo koje daje prostora poduzetništvu i novim idejama te inovacijama, osmišljavanju strategija obrazovanja te strategija upravljanja neiskorištenim resursima koje će biti međusobno komplementarne te bih očekivala dugoročniji pogled i planiranje vezano uz vizije i strategije sa širokim društvenim konsenzusom, naročito u dijelu koji određuje poslovanje, njegov rast i razvoj. Iskustva pokazuju da najbolje profitiraju oni koji spremno dočekuju promjene. Tu država ne bi trebala imati imalo drugačiju poziciju nego privatni sektor. Transformacija danas za bolje sutra jest imperativ za uspjeh poslovanja u privatnom sektoru. Na kraju krajeva, i sama radim u industriji koja se suočava s novim smjerovima razvoja u budućnosti te u kompaniji koja upravo doživljava značajnu transformaciju prema budućnosti bez dima cigarete. Stoga, stajališta sam da se država isto tako treba transformirati u državu za 21. stoljeće te shodno tomu treba čim prije krenuti u pojednostavljivanje zakonodavstva i uključivanje javnosti u njegovo donošenje te pravovremeno informiranje zainteresirane javnosti o zakonodavnim promjenama, smanjivanje administracije svih vrsta, ubrzavanje rada pravosuđa, poboljšanje obrazovnog sustava, pokretanje neiskorištenih resursa, a uz porezno rasterećenje postojećih pokretača gospodarskog rasta. Pozitivni efekti u tome slučaju zasigurno neće izostati.

NASTAVAK USPJEŠNOG POSLOVANJA Naravno da si uvijek priželjkujemo odlične rezultate i da u 2018. godini, ali i onima iza, planiramo nastavak uspješnoga poslovanja. Ono što bih svakako izdvojila je transformacija Philip Morris Internationala na globalnoj razini. Inspirirana sam hrabrošću velike svjetske kompanije da donese tako smjelu odluku baziranu na izvanrednim znanstvenim i tehnološkim dostignućima. Na pragu smo nove ere i uzbudljive ideje, a to je stvaranje svijeta bez dima cigareta. Naime, ideja je prelazak poslovanja prema proizvodima s potencijalom manje štetnosti, a tim je proizvodima zajedničko da za razliku od cigarete ne izgaraju duhan, znajući da upravo taj proces izgaranja stvara najveći broj sastojaka koji se povezuju s bolestima povezanim sa pušenjem. Radi se o promjeni za sve odrasle pušače kojima želimo ponuditi alternativu cigaretama, uzimajući u obzir procjene Svjetske zdravstvene organizacije da će, unatoč brojnim zabranama i ograničenjima, značajan broj odraslih pušača i dalje nastaviti pušiti. Ovako snažne inicijative svakako su u duhu pravodobne pripreme za anticipiranje potreba potrošača i odgovor izazovima sutrašnjice o čemu sam i ranije govorila, no u isto vrijeme to je i izazov čijim različitim aspektima ćemo se baviti u sljedećim ◀ godinama, pa tako i u 2018.

63


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVANA BURAZIN, direktorica tvrtke Promo Event, Split

Raste ulaganje u marketing Nadamo se da će sektor organizacije događanja u 2018. dobiti, makar strateškim planiranjem, adekvatnu infrastrukturu za cjelogodišnje poslovanje na području Dalmacije

P

orast ulaganja domaćih tvrtki u marketing i organizaciju događanja nastavio se i tijekom 2017. godine. Hrvatska sa svojim snažnim imidžom, s naglaskom na Dalmaciju kao atraktivnom turističkom destinacijom, postaje sve privlačnija i kao MICE destinacija. Ipak, još postoji problem nedostatka adekvatnih, atraktivnih zatvorenih lokacija na kojima bi se mogli organizirati kongresi i promocije za veći broj sudionika u zimskim mjesecima izvan hotelskih kapaciteta. Stoga se nadamo da će sektor organizacije događanja u 2018. godini dobiti, makar strateškim planiranjem, adekvatnu infrastrukturu za cjelogodišnje poslovanje na području Dalmacije. Šteta je što primarno premium brendovi za lansiranje novog proizvoda ili

client’s evente odabiru druge destinacije koje su već odavno prepoznale potencijal i prilagodile ponudu cjelogodišnjem poslovanju,

no vjerujem da nas u tom dijelu čekaju pozitivne promjene. Što se samih koncepata tiče, sve je prisutnije povezivanje event managementa i suvremenih tehnologija kako bi se krajnjim korisnicima omogućila nova, upečatljiva iskustva što se u konačnici odlično reflektira na zadovoljstvo naših klijenata. Srećom, domaće tehnološke tvrtke odavno su prepoznale potencijal industrije zabave i u suradnji s njima nudimo tehnološka rješenja na svjetskoj razini što se ponajviše odnosi na elemente proširene i virtualne stvarnosti. Stručna ekspertiza koju nudimo je u skladu s visokim standardima koje traže inozemne korporacije, no i dalje konstantno ulažemo u unapređenje znanja i kreativnih procesa či◀ tavog tima.

#IVAN DAMJANIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Damjanić vina, Fuškulin

Još ratujemo s duhovima prošlosti Kad je riječ o konkurentnosti većina gospodarstvenika još nije shvatila u kojem smjeru treba krenuti i da je biti konkurentan u današnje vrijeme jedina moguća opcija poslovanja

P

rotekla 2017. godina je za nas istarske vinare bila jako dimanična. Naša tvrtka Damjanić vina bilježi rast od oko 18 posto koji je iznad naših očekivanja i njime smo zadovoljni. To je svakako pokazatelj da smo izabrali ispravan smjer - stalno podizanje kvalitete. Očito su nas po tome i prepoznali ljubitelji naših vina. Mogu reći da bi rezultat bio još i bolji da lanjski rujan nije bio kišan. Vremenske neprilike u mjesecu rujnu negativno su se odrazile na broj gostiju, ponajprije u autokampovima. Sve se se to reflektiralo na prodaju vina. No unatoč svemu mi smo jako zadovoljni sa 2017. godinom. Kad je riječ o gospodarstvu u Hrvatskoj, imam osjećaj da se nešto pokrenulo. Naravno, prednjače dijelovi gospodarstva vezani uz turizam, a sve grane vezane uz njega bilježe rast.

ŠTO VEĆE POVLAČENJE EU NOVCA A što se tiče općenite situacije, ne želim da me netko krivo shvati, ali nisam zadovoljan stanjem u Hrvatskoj. Umjesto da se svi usredotočimo na bitne stvari, mi ratujemo s duhovima prošlosti, dok istovremeno gubimo bitke u sadašnjosti. Takav razvoj situacije već se negativno reflektira na sadašnje stanje u gospodarstvu, a pribojavam se da će se posljedice osjetiti i u budućnosti. Kad je riječ o konkurentnosti, nažalost, većina gospodarstvenika još nije shvatila u kojem smjeru treba krenuti i da je biti konkuren-

64

cionirala izvoz prosecca, a rezultat je da sada imaju prosecco kao jako dobro pozicioniran i prepoznatljiv proizvod. Što se tiče ulaganja, ključno je smanjiti birokraciju i promijeniti odnos državnih tijela prema poduzetniku na način da su nam servis, a ne kočnica.

PREVISOKA STOPA PDVa

tan u današnje vrijeme jedina moguća opcija poslovanja. Rijetki su koji razumiju kako i što je za činiti, dok pojedini, a nije ih malo, i dalje spavaju ili nemaju snage pokrenuti se jer je konkurencija otišla predaleko. Dobra strana priče definitivno je uspjeh brendiranja pojedinih proizvoda, čime se stvorila mogućnost postizanja boljih tržišnih pozicija, a samim time i boljeg plasmana. Vezano uz sektor poljoprivrede i mjere ruralnog razvoja, smatram da dok se nešto ne promijeni i dok god provedba projekata traje tako dugo i dok god su pravilnici sve stroži, nama će znatna sredstva EU fondova ostati neiskorištena. Cilj svih aktivnosti trebao bi biti što veće povlačenje europskih sredstava. Nama je nužna potpora i poticanje izvoza uz porezne olakšice. Primjerice, Italija je subven-

Kao konkretna mjera fiskalne politike, mislim da bi prva točka trebala biti smanjenje PDV-a, jer je postojeća stopa je visoka i previše opterećuje. Nakon toga, treba smanjiti parafiskalne namete, jer je Hrvatska jedna od najopterećenijih država EU-a u tome dijelu. Porezne olakšice su nužne zbog osiguranja budućnosti i poticanja mladih gospodarstvenika. Možda neću ništa novo reći, ali pomoglo bi i smanjenje birokracije kao i efikasniji administrativni aparat. U tvrtki Damjanić vina u 2018. planiramo daljnji rast od 15 do 20 posto. Pripremamo nekoliko kapitalnih investicija od kojih je najvažnija izgradnja nove podrumske zgrade s kušaonom i podizanje novih nasada vinograda. Naravno, sve naše kapitalne investicije ovise o mjerama ruralnog razvoja gdje ćemo kandidirati naše projekte. Ovisno o ishodu natječaja, ovisit će i naša daljnja ulaganja i proširenje. A po pitanju Agrokora - on je mogao, a i morao biti katalizator hrvatskoga gospodarstva, ali, nažalost, uvjerili smo se da on to ◀ nije.

» U tvrtki Damjanić vina u 2018. planiramo daljnji rast od 15 do 20 posto


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#BORIS DRILO, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, Zagreb

Rasteretiti gospodarstvo Smanjenje nameta na investicije dodatno bi ubrzalo povećanje kapaciteta i kvalitetu infrastrukture jer je kvalitetna infrastruktura ključan preduvjet daljnjeg razvoja Hrvatske prema digitalnom gospodarstvu i društvu

M

ože se reći da je 2017. godina još jedna dobra poslovna godina. U Hrvatskom Telekomu smo već treću godinu zaredom ostvarili rast svih ključnih poslovnih pokazatelja. Godinu je općenito obilježio nastavak gospodarskog oporavka najviše pod utjecajem rasta osobne potrošnje i odlične turističke sezone. Gospodarski rast i povoljno gospodarsko okruženje omogućili su i nastavak rasta investicija koje su ključne za osiguravanje održivog gospodarskog rasta i razvoja. Iako su vidljivi pozitivni pomaci, činjenica je da postoji značajan prostor za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Najviše prostora ima u rasterećenju gospodarstva kroz smanjenje nameta i raznih prepreka u poslovanju i investiranju. Na taj način bi se potaknule nove investicije i dodatno pojačao gospodarski rast. Situacija u Agrokoru izazvala je početkom 2017. godine zabrinutost u velikom dijelu hrvatskog gospodarstva, no značajni negativni efekti po čitavo gospodarstvo zasad su izbjegnuti. S obzirom na stabilizaciju stanja u Agrokorovoj maloprodaji, a zahvaljujući i disperziranosti naših vlastitih

prodajnih kanala, u HT-u nismo zabilježili značajniji utjecaj Agrokora na naše poslovanje. Očekujemo da će se nakon stabilizacije poslovanja Agrokora što prije postići dogovor najvećih vjerovnika koji će omogućiti kontinuitet poslovanja i dugoročnu održivost poslovanja sastavnica Agrokora. U 2018. očekujemo nastavak smanjenja opterećenja na gospodarstvo, posebno u dijelu investicija i opterećenja na rad. U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija već znatno više pridonosi u porezima u odnosu na druga europska tržišta. Dodatno, u Hrvatskoj danas plaćamo namete na investicije u telekomunikacijsku infrastruk-

turu koji ne postoje nigdje u Europi. Davanja za pravo puta iznose više od 10 posto vrijednosti telekom tržišta te plaćamo najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi. Hrvatski Telekom je vodeći privatni investitor u Hrvatskoj. U zadnje četiri godine investirali smo šest milijardi kuna u infrastrukturu i tehnologiju. Iz godine u godinu povećavamo investicije i podižemo kvalitetu telekomunikacijske infrastrukture. Hrvatski Telekom značajno ulaže u poboljšanje dostupnosti i kvalitete usluga, s višim brzinama preuzimanja, boljim pristupom mreži i tehnologiji koja je spremna zadovoljiti ogroman rast potražnje za širokopojasnim internetom i u mobilnom i u fiksnom segmentu. Za kvalitetu naše mobilne mreže nedavno smo dobili veliko međunarodno priznanje tvrtke P3 koja je našu mobilnu mrežu proglasila najboljom u Hrvatskoj i među najboljima u Europi za podatkovni promet.

NASTAVAK DIGITALNE TRANSFORMACIJE TVRTKE Hrvatski Telekom će do 2020. godine sam realizirati 70 posto ciljeva Digitalne agende 2020. za Hrvatsku. Investiramo kako bismo pripremili Hrvat-

sku za novi val tehnoloških promjena. Smanjenje nameta na investicije dodatno bi ubrzalo povećanje kapaciteta i kvalitetu infrastrukture jer je kvalitetna infrastruktura ključan preduvjet daljnjeg razvoja Hrvatske prema digitalnom gospodarstvu i društvu. U 2018. godini naš fokus su investicije, povećanje korisničkog zadovoljstva i poslovni rast. Na sva tri polja želimo biti vodeći, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji. Dodatno ćemo povećati investicije u infrastrukturu i kvalitetu usluge na čitavom području Hrvatske. Nastavljamo s projektom digitalne transformacije kompanije koji će izmijeniti samu srž kompanije na način da nam korisnik bude zaista u fokusu svih poslovnih aktivnosti. Planiramo nove iskorake u ponudi koji će donijeti još više premium sadržaja i omogućiti još više dodane vrijednosti korisnicima. Naš jedinstven koncept ponude premium usluga Magenta 1 je, u tek nešto više od godinu i pol dana, osvojio 100.000 korisnika. To pokazuje da korisnici žele premium sadržaj i jedinstvenu telekomunikacijsku ponudu i u tom smjeru ćemo oblikovati našu ponudu i u ◀ 2018. godini.

#ANA PERIŠIN STIPOLJEV, vlasnica Korasa, Kaštel Kambelovac

Ogroman neiskorišteni potencijal Hrvatska je i dalje slabo konkuretna. Razlozi su sigurno generalni nedostatak proizvodnje, premalo tržiše, nefokusiranost te loše posloženi prioriteti

G »

Raste broj investitora i sve atraktivnijih projekata pa je s time i posao dizajnera interijera jako tražen

odina 2017. privedena je kraju i za nju mogu reći da je bila jako uspješna. U prethodnim godinama se odradilo nekoliko zanimljivih projekata i dogovorilo dosta novih. Uglavnom je tu riječ o boutique hotelima i luksuznim vilama za najam. Bifora Heritage mi je jedan od dražih projekata koji je završen u ljeto 2016., a njegova specifičnost je, između ostalog, i rok u kojem je završen. U građevinski sektor se vratila pozitivna klima te, iako i dalje s oprezom, raste broj investitora i sve atraktivnijih projekata pa je s time i posao dizajnera interijera jako tražen. Sve je više i stranih investitora koji su se pokazali kao odlični partneri i suradnici, što je jako pozitivno i za domaću ekonomiju, posebice dalmatinsku regiju. Gledajući globalno, Hrvatska je i dalje slabo konkurentna. Razlo-

zi su sigurno generalni nedostatak proizvodnje, premalo tržiše, nefokusiranost te loše posloženi prioriteti. Potencijal je ogroman, ali je i dalje nedovoljno iskorišten. U 2018. godini priželjkujem smanjenje poreza i daljnji rast i razvoj pozitivne investicijske klime. Naravno, želim bržu i umreženiju administraciju na raspolaganju poduzetnicima i samostalnim profesionalcima. Mojih planova za 2018. je mnogo. Planiram povećanje broja suradnika i to mi je osnovni prioritet u 2018. godini jer su već duže vrijeme svi moji kapaciteti popunjeni. No unatoč zauzetosti, jako je važno u svakom poslu, a posebno kada je riječ o dizajnu interijera, kontinuirano stručno usavršavanje u inozemstvu. Edukacija i stručno usavršavanje je uvijek vrlo visoko na mojoj listi ◀ prioriteta.

65


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#HRVOJE IŠEK, predsjednik Uprave Combisa, Zagreb

Snažniji uzlet IT branše Uz više hrabrosti za provođenje promjena i uz kreiranje sustavnih rješenja na razini države, moguće je osigurati vjetar u leđa i rast ICT sektoru koji ima izuzetno velik pozitivni potencijal za cijelo gospodarstvo i društvo

M

i u Combisu smo zadovoljni 2017. godinom. Jako puno stvari smo pokrenuli u i izvan kompanije. Izuzetno puno smo radili na razvoju novih rješenja i prilagođavanju portfelja dominantnim svjetskim tehnološkim trendovima. Također, formirali smo tim poslovnih IT konzultanata kako bismo kreirali cjeloviti prodajni portfelj kroz eko sustave za energetiku i komunalne djelatnosti, proizvodnju i trgovinu, transport i logistiku, financijsku industriju te turizam, kao i za Big Data potrebe svake spomenute vertikale. Uz to, prepoznata su naša dosadašnja ulaganja - Combis je 2017. proglašen najboljim Microsoftovim partnerom u Hrvatskoj, uz poseban naglasak na uspješnu suradnju u provođenju Cloud transformacije. Osvojili smo i EuroCloud Croatia nagradu za najbolju Cloud uslugu za vertikalna tržišta. Ovdje je riječ o našem iskoraku u aplikativnom razvoju i rješenju Olive Manager, a za koji smo, ubrzo nakon priznanja na nacionalnoj razini, dobili potvrdu kvalitete i na razini cijele Europe. Također, mnogo smo ulagali i u STEM područje u kojem vidimo velik potencijal, kako za ICT sektor tako i za kompletno gospodarstvo. Tako Combis ima niz razvijenih aktivnosti usmjerenih na razvoj STEM-a i angažiranje studenata - dijelom stipendiranjem, organizacijom drugog po redu studentskog hackathon trycodecatcha, a dijelom pružanjem iskustva u radu na konkretnim projektima. Konkurentnost Hrvatske u usporedbi s drugim zemljama u svijetu stagnira. Prema podacima Izvješća o globalnoj konkurentnosti, stojimo na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta. To znači da je potreban snažniji fokus i

rad na podizanju konkurentnosti, uz strateški pristup, neophodno je postavljanje inovativnosti u prvi plan te ubrzanje reformi u ključnim područjima razvoja. U IT sektoru su kretanja pozitivnija, domaći IT raste i sve je konkurentniji u globalnim okvirima, što se posebno očituje u rastu izvoza od 15 posto u 2016. godini, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Očekujem kako će podaci za 2017. govoriti o nastavku ovog trenda, uz dominantnu tržišnu potrebu za IT projektima koji unapređuju poslovne procese i potpomažu razvoj novih proizvoda i usluga kompanija. Zbog širine korisničkog portfelja, kao i akvizicije novih korisnika, uspješno smo minimizirali ne samo izazove vezane uz Agrokor nego i uz kompanije povezane s koncernom.

PODIĆI POSLOVNU KLIMU Iz prizme industrije u kojoj se nalazi Combis, smatram da je izuzetno važno pomoći snažnijem uzletu IT branše, prema uzoru na dru-

ge zemlje koje su, za razliku od nas, kreirale bolje modele prilagodbe svjetskim trendovima. Slično je i ako generalno gledamo potrebe domaće poslovne zajednice - treba izmijeniti, odnosno podići poslovnu klimu i stvoriti mogućnosti za kvalitetna ulaganja. Važno je osigurati nastavak rasta gospodarstva i oživjeti program nacionalnih reformi uz strateški pristup i čvrstu nakanu u realizaciji ciljeva. Uz više hrabrosti za provođenje promjena i uz kreiranje sustavnih rješenja na razini države, moguće je osigurati vjetar u leđa i rast ICT sektoru koji ima izuzetno velik pozitivni potencijal za cijelo gospodarstvo i društvo. Na IT tržištu je velika fluktuacija jer mnogi domaći stručnjaci odlaze u inozemstvo. Prognoze govore da će nedostatak IT stručnjaka u idućim godinama biti još osjetniji, stoga se nadam se da ćemo kao društvo i država donijeti neke odluke u pogledu obrazovanja i poticanja ulaganja, a koje će pomoći snažnijem uzletu IT branše. Combisu je fokus na tehnologijama za digitalnu transformaciju kompanija, kao što su Cloud i Big Data platforme, Internet stvari (IoT), ali i moderna komunikacijska rješenja. To su rješenja oko kojih se diže prašina, izuzetno su potrebna, no potrebno je i podizanje svijesti o svim pogodnostima koje ova rješenja pružaju. Zato i ulažemo toliko napora u edukaciju javnosti. U 2018. definitivno želimo ići u smjeru novih investicija, širenja tržišta i rasta poslovanja. Uz naš high-tech mentalni sklop, all-in-one ponudu, poslovno usmjeren IT i komunikacijski portfelj te jedinstvenu prodaju u sinergiji s HT-om imamo razloga za nastavak optimizma i za još snažniju ambiciju u 2018. godini. ◀

» U 2018. definitivno želimo ići u smjeru novih investicija, širenja tržišta i rasta poslovanja

#MATKO MARAVIĆ, predsjednik Uprave tvrtke Interkapital vrijednosni papiri

2018. bit će iznimno pozitivna Moramo biti zahvalni mnogim klijentima i investitorima koji kontinuirano unapređuju i pomažu u razvoju tržišta

R

adili smo dobar posao u promociji tržišta u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2017. godini moramo biti zahvalni mnogim klijentima i investitorima koji kontinuirano unapređuju i pomažu u razvoju tržišta. Sada se nalazimo u negativnom okruženju, pomalo depresivnom, u kojemu je teško raditi. No 2018. godinu vidim, ipak, kao iznimno pozitivnu godinu. Kako bismo razvili tržište, uvjeren sam da na njega moramo stalno dovoditi kvalitetne izdavatelje. Mislim da je potvrda toga primjer s naše strane - odličan posao kao i prikupljanje

66

više od 100 milijuna eura za Arena Hospitality Group. Smatram da je to društvo profitiralo na tome projektu, a i Zagrebačka burza je dobila povećanjem prometa i interesa za ulaganja na njoj, dok su investitori sigurno bili zadovoljni što su u samo nekoliko mjeseci od svog ulaganja dobili prinos u vrijednosti 10 posto svog ulaganja. Mi ćemo se truditi tako raditi i u budućnosti te pozivam sve one koji traže načina kako osvježiti svoje poslovanje da razmisle o mogućnostima koje nudimo i ono što im mi našim radom možemo ◀ pomoći ostvariti.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MLADEN TABAK, direktor Verso Altima Grupe, Zagreb

I dalje orijentacija na izvoz Bez srednjoeuropske klase pravne sigurnosti, fiskalne stabilnosti, moderne javne uprave i dekorumpiranosti, nikakvog značajnijeg rasta, investicija ni zapošljavanja neće biti

U

poslovnoj 2017. godini nismo osjetili nikakve značajnije strukturne promjene u hrvatskom gospodarstvu i slijedom toga ni značajnije promjene uvjeta u poslovanju koje bi proizlazile iz zakonodavnih aktivnosti. Iako se općenito može osjetiti (a i statistike to pokazuju) lagani općeniti rast, vjerojatno egzogenog podrijetla, za izraženiji optimizam nedostaje više stvarnih mjera i čvršćih pozitivnih trendova. U takvim okolnosti-

U 2018. predviđamo umjereni, dvoznamenkasti organski rast. Dio tog rasta svakako dolazi iz novih investicija ma naša poslovna 2017. je i dalje okarakterizirana fokusom na izvoz koji redovito čini više od dvije trećine našeg poslovanja. U Hrvatskoj postoje otoci izrazite svjetske konkurentnosti u moru osrednjosti i zaostajanja. Jaki su oni koji se odavno natječu na svjetskom tržištu, no velika većina našega gospodarstva potpuno je okrenuta unutarnjem tržištu i njegovim mehanizmima za preživljavanje i taj autizam dovodi do toga da zaostajemo u konkurentnosti, da primjerice, potrebu za digitalnom transformacijom poslovanja doživljavamo kao pomodni površ-

ni hir, a ne kao ključni element preživljavanja i napretka. Naša izloženost Agrokoru, čiji smo dobavljač za velik dio mrežne infrastrukture ključne za odvijanje poslovanja, manja je od jedan posto našeg prometa i utjecaj nije masivan. Nastavljamo održavati i dograđivati njihovu mrežu u istom režimu kao i dosad. No ne osjećam se dovoljno upućenim u sve detalje da bih mogao dati kvalificiranu prognozu raspleta stanja u tom koncernu. Naša granska udruga (ICT) pri HUP-u niz godina daje vrlo artikulirane i jasne prijedloge djelovanja zakonodavne vlasti kako bi država osigurala strukturne promjene koje će nas učiniti konkurentnijima, naprednijima i bogatijima. Jednako tako, HUP kao udruga aktivno i dosljedno promiče stajališta na sveobuhvatnoj razini te očekujem, i nadam se, da će se veći dio tih stajališta, nego što je to bilo dosad, ugraditi u nova zakonodavna rješenja.

#ANDRO TOMIĆ, vlasnik Bastijane, Jelsa

Vinarstvo raste iz dana u dan Hrvatska vina moraju konkurirati kvalitetom i isticanjem posebnosti regije, sorti,... jer Hrvatska nikad neće moći masovno proizvoditi vina

P

oslovna 2017. za nas je bila zadovoljavajuća. Sve svoje obveze ispunjavamo na vrijeme, a istodobno i kvalitativno rastemo što nam i jest osnovni cilj. Konkurencija na vinskom tržištu je sve veća, što je pozitivno. U nijednom segmentu u novijoj povijesti Hrvatske nije napravljen tako veliki pomak kao u vinarstvu, a još uvijek rastemo iz dana u dan. Mišljenja sam da hrvatska vina moraju konkurirati kvalitetom i isticanjem posebnosti regije, sorti,... jer

INTELIGENTNIJE OPOREZIVATI RAD Među mjerama koje mogu brzo polučiti efekt ističe se inteligentnije oporezivanje rada koje bi poduzećima koja stvaraju proizvode i usluge visoke složenosti omogućile privlačenje i zadržavanje stručnjaka svjetske klase, a svaki od njih potencijalno može omogućiti stvaranje desetaka i stotina radnih mjesta raznih profila. U tom pogledu, neke zemlje koje smo donedavno gledali kao sitne, udaljene točkice u retrovizoru, poput Rumunjske, nekim brzim i jednostavnim granskim rješenjima postigle su da ih sad vidimo kako daju žmigavac da bi nas prestigle. Dugoročno pak bez srednjoeuropske klase pravne sigurnosti, fiskalne stabilnosti, moderne javne uprave i dekorumpiranosti, a što sad ni približno nemamo, nikakvog značajnijeg rasta, investicija ni zapošljavanja neće biti, osim možda tamo gdje se rentijerski eksploatira nekakav ograničeni prirodni resurs, kao primjerice u dijelu turizma. U 2018. predviđamo umjereni, dvoznamenkasti organski rast. Dio tog rasta svakako dolazi iz novih investicija, a u našoj je industriji vezan, prije svega, na usvajanje novih znanja. To je neprekidan proces u kojem uvijek valja iznova evaluirati smjerove razvoja i načine što svakako uključuje i potencijalne akvizicije i spajanja koja će na hrvatskom ICT tržištu u 2018. biti češća nego dosad. Hoćemo li i kakav ćemo imati udio u tome, tek ćemo vidjeti. Jedno je ipak sasvim sigurno, naša orijentacija na izvoz i dalje će nam biti ključna odrednica poslovanja. ◀

Hrvatska nikad neće moći masovno proizvoditi vina. Očekujem da se država postavi prema jeftinim uvoznim vinima koja stvaraju nelojalnu konkurenciju. Da ponovim, mi nemamo nikakvu šansu konkurirati masovno proizvedenim vinima zato moramo raditi na kvaliteti, priči i prezentaciji, a država kroz posebne zakone i uredbe može pomoći smanjiti velike količine uvoznih vina. Temelj napretka vinarstva i vinogradarstva, posebno u Dalmaciji, je donošenje kvalitetnih zakona o okrupnjavanju posjeda po uzoru na slične francuske i talijanske pokrajine. U tim zemljama dobar gospodarstvenik mora imati bar 10 hektara vinograda da bi mogao organizirano i isplativo proizvoditi vino. U našoj tvrtki planiramo još više ulagati u znanje i tehnologije te ljude, a sve u cilju održivosti i poboljšavanja kvalitete naših vina. Također ulažemo puno truda i u organsku proizvodnju i uskoro ćemo dobiti i ozna◀ ku “ekološki uzgoj i ekološko vino”.

» Konkurencija na vinskom tržištu je sve veća, što je pozitivno

67


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TONČI PEOVIĆ, predsjednik Uprave Zračne luke Brač

Rušenjem demagogija do rasta Želio bih, ali ne očekujem da se to dogodi, da Hrvatska pokrene promjene nužne za bolje ekonomske slobode koje idu na ruku investitorima i poduzetnicima koji bi otvarali nova radna mjesta

O

pće gospodarsko stanje u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće što je vidljivo po tome što strane investicije i strani investitori zaobilaze Hrvatsku, a s druge strane, Hrvatsku napušta radno sposobno stanovništvo. Vrlo efikasna i moćna birokracija, nastala kao posljedica njene infiltracije u zakonske propise za vrijeme stvaranja pravnog okvira za punopravno članstvo u EU-u, kad se propisi nisu pisali kao iskaz volje naroda i poduzetnika, nego kao zadovoljština briselskih nadzornika, zamijenila je efikasnu modernu državnu administraciju koja bi provodila zakone kao iskaz volje naroda i poduzetnika. Time je otežala mogućnost investicija kako domaćih tako i stranih što se odražava na nedovoljnoj potražnji za radnom snagom. U takvom okruženju, socijalni partneri su posegli za zakonskim rješenjima koja su još neatraktivnija za poduzetnike, umjesto da se fleksibilizira tržište rada kroz veću potražnju i time poslodavce dovede u tržišne uvjete zaštite radničkih prava. Ovakva kriza ponude radnih mjesta često se rješava zapošljavanjem u institucijama sustava na daljnji teret poreznih obveznika.

PRESPORE PROCEDURE Spore administrativne procedure posebno u području prostornog planiranja, zaštite okoliša, katastarskih knjiga, imovinsko-pravnih poslova, sudskih postupaka, u pravilu traju dulje od strateškog planiranja investitora, pa se gotovo nijedna investicija ne pokreće u poslovnom okruženju u kojem je nastala. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva daleko je od zadovoljavajuće. Gospodarsko-pravni okvir je potpuno centraliziran, umjesto da se decentra-

pravilu ne uspije riještiti tijekom mandata jedne političke strukture te investitori često odustaju. Zakonski okvir kojim se za sve gospodarske aktivnosti traže prethodne suglasnosti i odobrenja, stvaraju strah administracije od donošenja odluka te blokadu ili kašnjenje početka investicije, umjesto da se procedura davanja suglasnosti vremenski ograniči, i to po principu, ako se ne zabrani, onda je odobreno te svede na jedan ured. Želio bih, ali ne očekujem da se to dogodi, da Hrvatska pokrene promje-

Monetarnu politiku treba polako usmjeriti prema slabljenju tečaja kune lizira i fleksibilizira, čime bi se na tržištu ideja i poticaja, jedinicama lokalne samouprave omogućilo da pronađu gospodarsko-pravni okvir suradnje s investitorima te time istaknu svoju sposobnost. Veliki problem je i kriminaliziranje suradnje s investitorima što se odmah prezentira, a često i procesuira, kao korupcija. U takvoj situaciji lokalna samouprava ne želi pregovarati s investitorima gdje bi se moglo pronaći kompromisno rješenje za investitore. Ne postoje smjernice izračuna dugoročne društvene koristi pojedinog poslovnoga plana koji traži poslovne pogodnosti od lokalne samouprave pa se na pogodnosti gleda kao na koruptivne aktivnosti. Predetaljni prostorni planovi rade se za poznate korisnike pa se time kod pojave novog investitora u pravilu pokreće cijeli proces izmjene regionalnih ili lokalnih prostornih planova, što se u

ne nužne za bolje ekonomske slobode koje idu na ruku investitorima i poduzetnicima koji bi otvarali nova radna mjesta. U sustavima u kojem su ekonomske slobode izraženije, ljudske slobode su veće, a standard života bolji. Ne smije se više tolerirati da društvo i država voli zapošljavanje, a ne voli poslodavce, voli investicije, ali ne na neizgrađenom području, voli aktiviranje državne zapuštene imovine, ali privatizaciju smatra pljačkom, voli zapadne ekonomske slobode, ali ih ne želi primijeniti u Hrvatskoj, voli uređene turističke resorte, ali nove hotele smatra betonizacijom, voli živjeti i raditi u velegradovima gdje se svakim danom nešto novo gradi, ali svoja napuštena mjesta štiti od investicija... Dok se ne sruše ove demagogije, neće biti dovoljno snage za promjene. Želio bih da naše srednjoškolske institucije školuju mlade za znanja kako napraviti poslovni plan samozapošljavanja, a visokoškolske ustanove da školuju studente za vještine kako započeti poslovnu karijeru i napraviti tvrtku koja zapošljava.

NOVOSTVORENU VRIJEDNOST USMJERITI U INVESTICIJE Želio bih da mediji, doktori znanosti, akademije i institucije razmišljaju o postupcima i politikama koje omogućuju da se radom u Hrvatskoj stvara novostvorena vrijednost za daljnje investiranje, a ne da se raspravlja o tome kako “pravilnije” raspodijeliti imovinu koju je netko drugi stvorio. No to su samo moje želje, ali ne i očekivanja. Pitanje mjera monetarne, zakonodavne i izvršne vlasti je pitanje svih pitanja, a odgovor nije jednostavan. Po-

68

trebno je otvoriti i demokratizirati kritičke osvrte na loša zakonska rješenja u području gospodarstva te ustanoviti tijelo koje bi svaki propis uspoređivalo s najboljom europskom praksom u istome području. Za propise, za koje se utvrdi da su najviše kritizirani, uvesti zakonsku mogućnost uvođenja instituta moratorija, privremeno primjenjiv do roka donošenja novoga propisa. Monetarnu politiku treba polako usmjeriti prema slabljenju tečaja kune kako bi se koliko-toliko poboljšao položaj hrvatskih proizvođača, osobito poljoprivrednih te poskupio uvoz proizvoda. Treba ukinuti porez na investiranu dobit kao i ukinuti akontaciju poreza na dobit kao oblik prisilnog kreditiranja države ili uvesti akontaciju povrata poreza države prema građanima. Isto tako treba smanjiti stope progresivnog oporezivanja osobnih primanja te smanjiti stope doprinosa kod zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i mladih. Potrebno je ukinuti parafiskalne namete kojima se ne može dokazati da su temeljeni na cijeni pružene usluge, odnosno koji su monopolni.

TERORIZAM NAM JE PRED VRATIMA Kao što se može vidjeti u proteklih nekoliko godina, turistički sektor raste uglavnom na brownfield investicijama i privatnom smještaju koji nije pod kontrolom državnih institucija. Gotovo je nevjerojatno da su gotovo svi hotelski kapaciteti na obali, koje danas imamo, nastali u razdoblju od 1973. do 1985. godine, znači u petnaestak godina, dok se od osamostaljenja Hrvatske greenfield investicije na hrvatskom Jadranu mogu na prste izbrojiti. Zbog činjenice da je većina smještajnih kapaciteta Hrvatske u rukama privatnih iznajmljivača ili u kampovima, turizam će i u 2018. godini imati rast, što znači da će i zračni promet rasti dvocifrenim indeksima. No pravi će izazov biti izgradnja novih kapaciteta zračnih luka ili novih lokacija zračnih luka, znajući da vrijeme za ishođenje svih suglasnosti i imovinsko-pravnih odnosa, u pravilu traje desetljeće, dok se za investicije u nove kapacitete moraju završavati u puno kraćem roku pa kapaciteti zračnih luka uskoro mogu postati uska grla. Ipak, nemojmo zaboraviti činjenicu da je do sad Hrvatska bila oaza izolirana od svakog oblika terorizma, a očito je da nam je terorizam pred vratima. Ako bi se dogodio teroristički čin, za očekivati je da će on biti će usmjeren na turizam s teškim posljedicama ◀ za industriju.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ALMA HARAŠIĆ BREMEC, voditeljica akademije Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija, Split

Graditi kult stvaranja Čini mi se da bi se država sa svim institucijama trebala usmjeriti na veću zapošljivost nezaposlenih s područja Hrvatske, stvarajući realne kompetencije potrebne na tržištu rada

»

P

rotekla 2017. godina je bila još jedna godina u nizu koja je po mnogim pokazateljima bila neizvjesna, što znači nesigurna za privlačenje kapitalnih ulaganja. Mogu reći da je to bila i godina u kojoj su uspjehe ostvarili oni koji se prilagođavaju tržištu, pogotovo oni čije je prilagodba bez odgode. Rast konkurentnosti našega gospodarstva je vidljiv cijelu proteklu godinu, a posebno u

Ukratko: rad, disciplina, odgovornost, a potom sigurno ni rezultati neće izostati

radno intenzivnim zanimanjima u kojima nudimo usluge na svjetskom tržištu bez ograničenja koje u prometu roba uzrokuju granice. Uspijevaju oni koji prate svjetske trendove i u njima pronalaze svoje niše. Najveći rast bilježe upravo oni koji predviđaju i stvaraju trendove te ponudu koja generira potražnju za njihovim uslugama. Čini mi se da bi se država sa svim institucijama trebala usmjeriti na veću zapošljivost nezaposlenih s područja Hrvatske, stvarajući realne kompetencije potrebne na tržištu rada, nizom aktivnosti i mjera razvojne porezne politike te osiguravanjem da nemamo ljude koji ne žele raditi. Treba, naravno, još poraditi na prepoznavanju važnosti rada i graditi kult stvaranja, a ne prepustiti se trendovima koji nerad stvaraju poželjnim i prihvatljivim. Ukratko: rad, disciplina, odgovornost, a potom sigurno ni rezultati neće izostati. Od državnih institucija očekujem pojednostavljenje zakonskog okvira poslovanja, smanjenje administracije, odgovornost izvršne vlasti, transparentnost i plansko djelovanje monetarne i fiskalne vlasti, operativnu po-

moć i pronalaženje mogućnosti novih investicija, stvaranje klime poželjnosti rada kao pravog dostignuća.

PREDVIĐAMO ORGANSKI RAST U 2018. godini predviđamo organski rast koji će udvostručiti obujam i financijski rezultat poslovanja, ali koji će zbog sporosti administracije krenuti tek u drugoj polovini godine, iako smo pripremali sve da bismo startali šest mjeseci ranije. Rezultat je to i nastupa te prepoznavanja na međunarodnom tržištu, a generirat će i nove investicije potrebne za buduće poslovanje. Kompanije iz koncerna Agrokor su nam bile važan partner u dosadašnjem poslovanju, te smo sretni da se taj odnos nastavlja, iako u nešto smanjenom obujmu i s više angažmana. Ključno je to što smo željeli da se suradnja nastavi pa smo stoga bili spremni i prilagoditi njihovoj situaciji. Smatram da bismo svi trebali tražiti priliku gdje, kako i koliko možemo graditi i stvarati, a ne trošiti energiju i resurse na rušenje, da bismo možda imali snage za ◀ neki novi kamen temeljac!

#VELIMIR VILOVIĆ, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska, Kaštel Sućurac

Gospodarske teme ostaju u sjeni Iako je zakonodavni i regulatorni okvir poslovanja u Hrvatskoj usklađen s EU-om, činjenica je da država ima velikih izazova u konzistentnom usklađenom funkcioniranju na dobrobit gospodarstva, odnosno poduzetnika koji su nositelji razvoja

U

Hrvatskoj u 2017. bilježimo pozitivne trendove kako u čitavom gospodarstvu tako i u sektoru građevinarstva u kojem smo prisutni kao jedan od najvećih stvaratelja nove vrijednosti. Unatoč očitim pozitivnim trendovima i dalje postoji određeni nedostatak optimizma kako kod poduzetnika tako i kod potrošača, uz dobro poznate strukturalne probleme hrvatskoga gospodarstva. Gospodarske teme ostaju u sjeni društvenih tema koje imaju više veze s prošlošću nego budućnošću, što pojačava frustracije građana, te u uvjetima otvorenoga tržišta rada rezultira snažnim emigracijskim procesima. Iako je zakonodavni i regulatorni okvir poslovanja u Hrvatskoj usklađen s EU-om, činjenica je da država ima velikih izazova u konzistentnom usklađenom funkcioniranju na dobrobit gospodarstva, odnosno poduzetnika koji su nositelji razvoja. O našoj konkurentnosti dovoljno govore klasifikacije poput Doing Businessa i sličnih, koje kažu da nismo potpuno konkurentni u odnosu

na usporedive tranzicijske zemlje Srednje i Istočne Europe, članice EU-a. Što se tiče Agrokora, mogu reći kako CEMEX nije bio izravno izložen suradnji s Agrokorom pa tako problemi toga koncerna nisu imali nikakav izravan utjecaj na poslovanje CEMEX-a u Hrvatskoj, odnosno u regiji. Osobno očekujem da dosta kompanija iz sustava Agrokor nastavi s uspješnim poslovanjem pod novim vlasnicima, dok za sam koncern ne vidim perspektivu u budućnosti. Hoće li dosadašnje i daljnje postupanje države temeljem tzv. lexa Agrokor biti predmetom sudskih sporova i s kakvim ishodom – to je pitanje za pravne stručnjake. Od ekonomske politike i mjera države očekujem snažniju usklađenost u djelovanju svih državnih tijela, a pogotovo međusobnu usklađenost pojedinih ministarstava, ali i pojedinih razina uprave u državi (vlada, županije, općine i gradovi), mijenjanje mentaliteta svih državnih namještenika u cilju njihove veće orijentacije prema građanima i poduzetnicima. Država mora aktivnim mje-

ZADRŽAVANJE LIDERSKE POZICIJE

rama snažnije štititi vjerovnike u dužničko-vjerovničkim odnosima, ne samo zakonskim rješenjima nego i njihovom konzistentnom primjenom i kažnjavanjem zlouporaba kojima smo često svjedočili, primjerice u primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Potrebna je liberalizacija dobivanja radnih dozvola u deficitarnim sektorima kao i olakšavanje useljavanja za radno deficitarne struke.

Naš najvažniji plan je potvrditi svoju reputaciju poslodavca koji u prvi plan stavlja čovjeka. Posebno u kontekstu zaštite na radu, želimo i dalje biti prepoznati kao poslodavac čiji je prioritet bio i ostao “nula ozljeda na radu”, odnosno zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Nastavit ćemo graditi održiv poslovni model u punom suglasju s našim okruženjem odnosno lokalnom zajednicom. CEMEX-ovi planovi za 2018. godinu predviđaju zadržavanje liderske pozicije na tržištu cementnih proizvoda u Hrvatskoj i regiji, a prije svega u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. I u našem poslovanju s betonom nastavit ćemo isporučivati prvoklasne proizvode za naše partnere, odnosno projekte u najvažnijim urbanim centrima. Kupac će i nadalje biti u centru naše pažnje, kao i prepoznavanje specifičnih potreba kupaca u svakom pojedinom segmentu koji pratimo, uz osmišljavanje i realizaciju inovativnih rješenja ◀ za te potrebe.

69


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DANIJELA BALIKIĆ, vlasnica i direktorica tvrtke Orange & Green, Marijanci

Cilj: jačanje brenda Posebna priča je My Capps koji će polovinom 2018. godine biti lansiran na međunarodno tržište putem mobilne aplikacije koja će biti na pet jezika

#TOMISLAV ŠUTA, direktor Regionalnog centra čistog okoliša, Split

Ima mjesta optimizmu Očekujem promjene na bolje nakon provedbe svih reformi koje je pokrenula Vlada, a koje bi trebale povećati zapošljavanje i stvoriti uvjete za velike, kapitalne investicije

V

rlo sam zadovoljna 2017. godinom jer smo zaokružili i podigli naše prve proizvode. Oni su odmah tržišno valorizirani kao uspješnice te smo na međunarodnoj izložbi INOVA 2017. dobili dvije medalje: Imunoalfa zlatnu, a My Capps srebrnu. Također, mogu s ponosom istaknuti da sam dobila priznanje za poduzetnicu godine u kategoriji Start-up potencijal godine u izboru Women in Adria. U 2018. očekujem snažan tržišni napredak na domaćem tržištu, ali i prvi izlazak na

» U 2018. očekujem snažan tržišni napredak na domaćem tržištu, ali i prvi izlazak na europsko tržište

70

europsko tržište. U tome pravcu su već neke radnje i poduzete. Naravno, cilj je ojačati brend Orange & Green novim proizvodima koji su u pripremi, a posebna priča je My Capps koji će polovinom 2018. godine biti lansiran na međunarodno tržište putem mobilne aplikacije koja će biti na pet jezika: engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i arapskom jeziku. Uz instalaciju novih strojeva za kapsuliranje koji su u dolasku te njihov testni period rada i puštanje u redovnu proizvodnju - 2018. godina bit će zasigurno vrlo dinamična. Ovom najsuvremenijom tehnologijom, koju instaliramo uz pomoć ACG Lukapsa iz Ludbrega, tvrtka otvara novo tehnološko poglavlje svog razvoja. U svakom slučaju, jedini je put napretka osobna mijena i ulaganje u sebe svaki dan čitanjem, istraživanjem i putovanjima. Prosječni životni vijek već prelazi 80 godina i zato ne postoji izlika kojom bismo sa 50 pre◀ stali maštati i stvarati.

Z

a Regionalni centar čistog okoliša protekla, poslovna 2017. godina bila je u znaku konačnog završetka velikoga posla, odnosno koraka bliže prema uspostavi cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nakon niza problema i upravnih postupaka, uspjeli smo ishoditi lokacijsku dozvolu za gradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Time se istodobno otvara mogućnost zatvaranja 15 ilegalnih, te po zdravlje stanovništva i okoliš opasnih, odlagališta na području županije među kojima su najveći splitski Karepovac i Mojanke kod Sinja. Sa zadovoljstvom ističem kako nas na putu uspostave cjelovitoga sustava zbrinjavanja otpadom prati i Grad Split, koji je otpočeo sanaciju Karepovca kao potencijalne ekološke bombe. Takvi događaji daju nam dozu optimizma da je Hrvatska na putu sustavnog rješavanja problema s otpadom koji nije smeće, nego korisna sirovina. Opće gospodarsko stanje u zemlji je teško, no očekujem promjene na bolje nakon provedbe svih reformi koje je pokrenula aktualna Vlada, a koje bi trebale povećati zapošljavanje i stvoriti uvjete za velike, kapitalne investicije. Neke naznake u tome smjeru već postoje, poput promjena u poreznom sustavu i stalnog unapređenja sustava informatizacije i digitalizacije javne uprave. U području konkurentnosti hrvatsko-

Ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i edukacije nikada ne mogu biti loša investicija

ga gospodarstva smatram da ima mjesta optimizmu. Pored turizma koji bilježi kontinuiran rast proteklih nekoliko godina, osobito na ovom našem dalmatinskom području, trebamo raditi na podizanju svijesti o tome da i gospodarenje otpadom predstavlja gospodarsku granu koja ima velik razvojni potencijal. Upravo sada kada postupno uspostavljamo cjelovit sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, otvara se cijelo područje ili, preciznije rečeno, gospodarska niša u kojoj bi se mogla otvoriti brojna radna mjesta i raditi cijela jedna industrija. A to će onda, po sustavu “domino efekta”, pokrenuti i prateće gospodarske grane, u prvom redu iz područja energetike.

VELIKI POTENCIJAL EU FONDOVA Smatram da su ljudi u svakoj gospodarskoj grani najveći razvojni potencijal i da ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i edukacije nikada ne mogu biti loša investicija. Naprotiv, to je investicija s najvećim potencijalom, osobito za zaposlene. Upravo iz perspektive nove gospodarske grane koja se razvija - cjeloviti sustav gospodarenja otpadom - svjedočimo koliko nas je proteklih godina needuciranost ne samo stanovništva nego i nestručnost kvalificirane javnosti kočila u realizaciji projekta gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici vrijednog 72 milijuna eura koji u 90-postotnom iznosu sufinancira Europska unija i Fond za zaštitu okoliša. Pozdravljam mjere koje je aktualna Vlada pokrenula u procesu olakšavanja poslovanja poduzetnicima i privlačenja investicija, poput porezne reforme, i vjerujem da će sve te mjere polučiti pozitivne rezultate. Veliki potencijal za privatni i javni sektor leži u privlačenju sredstava iz EU fondova iz kojih se sufinancira i naš regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Također, potrebno nam je jače povezivanje javnog i privatnog sektora u razvoju novih investicija i projekata. U 2018. godinu ulazimo s lokacijskom dozvolom za gradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sada slijedi raspisivanje javnog međunarodnog natječaja za pružanje tehničke pomoći, nadzor radova i izgradnju. Riječ je o projektu od javnog interesa te će svi daljnji postupci provedbe međunarodnog natječaja biti javni i transparentni te pod strogim nadzorom nadležnih institucija. I Europska komisija će putem svojih mehanizama kontrolirati izvedbu građevinskih radova, kako bi se svi radovi u konačnici izveli prema projektnoj dokumentaciji, a to znači vodonepropusno, ekološki prihvatljivo i energetski učinkovito. Do◀ bra godina je pred nama!


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#KREŠIMIR MLINARIĆ, direktor tvrtke Adacta, Zagreb

Dok mi radimo mikro korake, drugi su brži Iz moje perspektive poruka glasi: usmjerite svu energiju politike na snažan razvoj ključnog stupa gospodarstva svake ozbiljne zemlje, što je malo i srednje poduzetništvo

G

odina 2017. iz poslovne perspektive bila je uistinu izazovna i zanimljiva. Nju smo već i prije početka identificirali kao tranzicijsku s obzirom na promjenu trendova u području u kojem radimo i sve veći interes za cloud uslugama što zahtijeva adekvatnu prilagodbu, ali i ostvarivanje dodatnih preduvjeta u tom prelaznom periodu. Pokazalo se da smo bili u pravu te smo uspješno ostvarili sve zadane ciljeve, a oni koji se posebno ističu su izlazak našeg Adacta Business Clouda kao produkta te intenzivniji izlazak na ciljana zapadna tržišta u strateškim industrijama što nam dugoročno osigurava neovisnost o gospodarskom potencijalu regije, odnosno mogućnost daljnje ekspanzije.

KONKURENTNOST NAM NIJE JAČA STRANA Ako godinu gledamo iz perspektive gospodarskoga stanja u Hrvatskoj, onda ćemo, nažalost, lako zaključiti da se u tom području stvari nisu pokrenule na bolje. Osim negativnog utjecaja Agrokora, više zabrinjava izostanak reformi koje bi omogućile rast investicija i gospodarstva u cjelini, iako su napravljeni pozitivni pomaci u sklopu porezne reforme. Iz perspektive IT-a i dalje imamo iznimno visoko oporezivanje rada koje hrvatske IT tvrtke s jedne strane čini nekonkurentnima, a s druge uzrokuje izostanak investicija u jednoj od najpropulzivnijih i najpotentnijih industrija koje Hrvatska ima. Posljedica svega je i odljev stručne radne snage i njen deficit na domaćem tržištu što dovodi do spirale povećanja troškova i daljnjeg smanjenja konkurentnosti. Čini se kako se nalazimo u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći. Gospodarstvenici vape za ozbiljnijim rasterećenjem, koje se ponajprije odnosi na rasterećenje poreza na dohodak, što bi zasigurno osiromašilo državni proračun, ali bi dugoročno pružilo nezamisliv zamašnjak ozbiljnijem razvoju gospodarstva i potrošnje. Konkurentnost nam nažalost nije jača strana. Hrvatska je po izvještaju globalne konkurentnosti za 2017. pozicionirana na 74. mjestu, gdje smo bili i 2016. godine i to definitivno nije dobra vijest, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da su praktički sve zemlje koje nas okružuju napredovale za minimalno pet mjesta. Iz izvještaja je vidljivo da je nužno inzistirati na provođenju ključnih reformi s ciljem stvaranja poticajnog okruženja koje bi omogućilo brži daljnji razvoj gospodarstva, privlačenje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i time povećanje rasta životnog standarda. Ne možemo reći da se reforme ne provode, ali njihovo provođenje se odvija presporo, sitnim koracima, posebice u ključnim područjima kao što su obrazovanje, infrastruktura i financiranje inovacija zbog čega nije realno očekivati veći i ozbiljniji rast hrvatskoga gospodarstva. Očekujem da će rasta biti, na-

» Glavna boljka ostaje visok porez na dohodak, gdje bi za početak bilo pozitivno vidjeti plan njegovog daljnjeg smanjenja

dam se i povećanja konkurentnosti, ali sve je to mjerljivo nekim mikro koracima u situaciji kada ostale zemlje to rade znatno brže. Čitao sam nedavno članak o istraživanju EIZ-a po kojem nam pada i cjenovna konkurentnost što sigurno nije dobar pokazatelj za daljnji razvoj izvozne industrije. Slučaj Agrokor na nas je imao indirektan utjecaj. Neki od naših klijenata i njihovih kupaca su dobavljači Agrokora i naravno da ih je situacija s Agrokorom pogodila te se taj efekt prelio na nas, kao i ostatak tržišta. To se pogotovo osjetilo u izostanku investicija. Mislim da je slučaj Agrokora koristan primjer i dobra pouka za svaku državu o tome koliko dopuštanje razvoja gospodarstva zasnovanog na samo jednom velikom sustavu, potencijalno može biti opasno za urušavanje cjelokupnoga gospodarstva. Odavno je jasno da bez većeg bazena malog i srednjeg poduzetništva nema dugoročnijeg održivog napretka gospodarstva, ali i u tom području nema nikakvih sustavnih pomaka u tom smjeru. Iz moje perspektive poruka glasi: usmjerite svu energiju politike na snažan razvoj ključnog stupa gospodarstva svake ozbiljne zemlje, što je malo i srednje poduzetništvo. Razvijajte poduzetnički duh kod djece i mladih, radite na tome da veći broj mladih svoju budućnost i sreću potraže i nađu u samozapošljavanju, u razvoju vlastitih tvrtki i ideja.

NAJAVE GOSPODARSKOG RASTA NISU BAŠ SUPER OPTIMISTIČNE Što se IT industrije tiče, mislim da su tu jasni prioriteti: smanjenje poreznog opterećenja rada i investicija. Pomake poput izmjena Zakona o poticanju ulaganja u kojem IT tvrtke imaju posebne uvjete pozdravljamo, ali očekujemo daljnje korake u tom smjeru. Nadamo se najavljenim izmjenama u pripremi Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koje također mogu dati neke rezultate u IT industriji. Informatika od 2018. godine postaje obvezni predmet u školama što je značajan korak u pozitivnome smjeru. S druge strane, nažalost, nismo se pomakli s mrtve točke u izmjenama Strategije pametne specijalizaci-

je koja je važna za povlačenje sredstava iz EU fondova. Sve je to nužno, ali iskustvo nas uči da nije realno očekivati neke veće i ozbiljnije reformske zahvate. Najave gospodarskog rasta nisu baš super optimistične, očekuje se rast, ali nešto sporiji zbog slučaja Agrokor. Europska komisija (EK) nam za 2018. prognozira smanjenje gospodarskog rasta sa 3,1 na 2,9 posto. Poznata je činjenica da imamo industrijske grane koje imaju ozbiljan deficit radne snage i tu je važan lakši pristup uvozu radne snage. No na sam spomen toga, kritičnoj se masi diže kosa na glavi jer i dalje imamo velik broj nezaposlenih. Nažalost, ne postoji svijest da ti ljudi u većini slučajeva nemaju potrebne kompetencije za rad u deficitarnim zanimanjima. S druge strane, i dalje nema značajnijih pomaka u planiranju potreba tržišta rada i njihovog povezivanja s obrazovnim kvotama. Mene osobno vesele čak i mali pomaci u tom segmentu poput reforme obrazovanja strukovnih zanimanja, ali opet govorimo o sitnim ko-

Što se IT industrije tiče, mislim da su tu jasni prioriteti: smanjenje poreznog opterećenja rada i investicija racima. Također, rasterećenje od nepotrebne birokracije poput evidencija radnih sati, plaćanja različitih dadžbina... Glavna boljka ostaje visok porez na dohodak, gdje bi za početak bilo pozitivno vidjeti plan njegovog daljnjeg smanjenja jer smo svi svjesni da do toga ne može doći preko noći. U 2018. nastavljamo s tranzicijom i zacrtanim strateškim ciljevima poput rasta poslovanja na zapadnim tržištima, gdje smo već 2017. napravili značajne korake, i nastavkom razvoja vlastitih produkata. Investicije su vezane upravo uz strateške ciljeve tako da su, osim ulaganja u cloud proizvode i usluge, planirane i investicije u razvoj usluga i proizvoda baziranih na novim tehnologijama. Zbog promjene poslovnog modela, ne očekujemo značajniji rast prihoda koji planiramo po završetku tranzicijskog razdoblja. Akvizicije su uvijek moguće ako se ukaže neka dobra prilika, ali naši planovi su, kao i do sada, uglavnom bazirani na or◀ ganskom rastu.

71


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#JASMINKA BILIŠKOV, vlasnica i direktorica tvrtke Biliskov Real Estate Ltd., Kaštel Stari

Ukloniti prepreke ino ulagačima

G

odinu 2017. ocjenjujem boljom i uspješnijom u odnosu na nekoliko prethodnih. U ovoj se godini hrvatsko tržište probudilo. Malo po malo izlazi se iz recesije, a tržište nekretnina, kao i njemu srodne djelatnosti, je živnulo. Kad je riječ o konkurentnosti u odnosu na druge države Europske unije, cijene nekretnina u Hrvatskoj su još uvijek dosta niže i kao takve su stranim ulagačima povoljne za kupnju. No postoje i prepreke koje stranim investitorima s ozbiljnim ulaganjima onemogućuju ulaganja u Hrvatsku. Tu, uglavnom, mislim na naše zakone, propise, poreze, birokraciju... Kao primjer mogu navesti austrijskog biznismena čija je vrijednost imovine u bilijardama, a koji je rekao da ako ne promijenimo poreznu politiku, bez obzira na činjenicu da uistinu voli Hrvatsku, za sada nema baš nikakvih ambicija u nju ulagati.

#MIHAEL FURJAN, predsjednik Uprave Plive, Zagreb

Gospodarstvo još nije o Pliva je primjer kako i hrvatska kompanija može biti konkurentna na globalnoj razini te voditi tržišnu utakmicu s najuspješnijim svjetskim kompanijama

K

ao vodeća farmaceutska kompanija u regiji i jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija, Pliva već dugi niz godina kontinuirano ostvaruje poslovni rast. U proteklih godinu dana povećali smo prihode od prodaje i izvoz za više od 25 posto i zaposlili 250 novih stručnjaka. Osim toga, na domaće tržište lansirali smo 10 novih proizvoda i uložili više od pola milijarde kuna u istraživanje i razvoj. Izvrsne poslovne rezultate potvrdila su i brojna priznanja i nagrade u 2017. među kojima su i Zlatni ključ za najboljeg hrvatskog izvoznika u kategoriji velikih tvrtki i peto mjesto na popisu najuspješnijih hrvatskih tvrtki po prihodima. Uvjereni smo kako će te aktivnosti i ulaganja omogućiti nastavak pozitivnih trendova i u 2018. godini. Hrvatsko gospodarstvo još nije ostvarilo svoj puni potencijal, a time ni konkurentnost na međunarodnom tržištu. To ne znači da hrvatske tvrtke ne mogu ostvariti europski ili

globalni uspjeh, no svakako im je teže postići taj cilj u odnosu na tvrtke bazirane u državama s konkurentnijim i uređenijim gospodarskim sustavom. Pliva je primjer kako i hrvatska kompanija može biti konkurentna na globalnoj razini te voditi tržišnu utakmicu s najuspješnijim svjetskim kompanijama. S više od 90 posto izvoza od ukupne proi-

#IVAN PAIĆ, generalni direktor Schneider Electrica, Zagreb

Interes za pametnim » Trebalo bi uvesti dozvole trajnog boravka za ulagače koji kupuju vrijedne rezidencijalne nekretnine u Hrvatskoj

72

Kad je riječ o zemljama koje nisu članice EU-a, za njih je neophodno promijeniti vizni režim, kao i uvesti dozvole trajnog boravka za ulagače koji kupuju vrijedne rezidencijalne nekretnine u Hrvatskoj od oko 400.000 eura i puno više, a u kojima ne mogu boraviti više od 90 dana.

U 2018. SLAVIMO 25. OBLJETNICU TVRTKE U svakom slučaju, očekujem pozitivne promjene u smislu porezne politike, smanjenja poreza te poreznih olakšica za velike ulagače, jer jedino na taj način možemo biti konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. Zaključno, 2018. godina, svakako će biti posebno zapamćena u našoj tvrtki s obzirom na to da slavimo 25 godina postojanja, a s tim u skladu imamo dosta planova koje bismo željeli provesti i ispuniti kao što je to, primjerice, otvaranje još jedne poslovnice na području Republike Hrvatske. Također, planiramo obići nekoliko velikih sajmova nekretnina u svijetu, poput onog u Kini na kojem smo bili u 2017. zajedno s izaslanstvom hrvatskih gospodarstvenika. Planiramo i dodatne aktivnosti u razvoju i planiranju velikih projekata. U svakom slučaju imamo velike planove za, nama veoma važnu, 2018. godinu. ◀

Trebamo učinkovitu, digitalnu državu koja će poticati inovacije i ulaganja te stvaranje novih vrijednosti i jačanje produktivnosti u svim sektorima

Z

a razliku od općeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj koje je bilo prilično turbulentno, 2017. godinu u Schneider Electricu ponovno je obilježio stabilan rast i poslovanje. To su prepoznali i drugi dionici poslovnoga svijeta te su nas ponovno nagradili nizom priznanja i nagrada. LinkedIn nas je uvrstio na listu globalnih top kompanija za 2017., najetičnija smo kompanija u svijetu već šestu godinu zaredom prema ocjeni Ethisphere Institutea. Naša direktorica marketinga i izvršna dopredsjednica Schneider Electrica, Chris Leong, našla se među najutjecajnijim direktorima marketinga prema uglednom magazinu Forbes. Uvršteni smo i na A listu svjetskih kompanija koje brinu o

okolišu, a Gartner, najveća svjetska analitička kompanija, te neupitni autoritet u generiranju mišljenja, stavova i procjena za sveukupno IT tržište, svake nas godine svrstava među najbolje kompanije. Kao globalni lider u upravljanju energijom, automatizacijom te softverom, primjećujemo da se na lokalnom tržištu, u mnogim segmentima, i dalje primjenjuju i implementiraju tradicionalna rješenja koja još nisu bazirana na prednostima digitalne ekonomije. Mi smo svoju digitalnu transformaciju započeli prije nekoliko godina i stečeno iskustvo pretočili u napredna smart grid rješenja bazirana na otvorenoj, IoT platformi pod nazivom EcoStruxureTM. Takvim pristupom omogućujemo kompanijama u Hrvatskoj smanjenje ka-

Naša su ulaganja i planovi usmjereni prema predstavljanjima rješenja vezanih za pametne gradove i pametne mreže


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

stvarilo svoj potencijal zvodnje, Pliva u sklopu Tevine grupacije posluje na 80 tržišta i tako svakodnevno utječe na poboljšanje kvalitete života milijuna ljudi diljem svijeta.

POBOLJŠANJE OPĆE SITUACIJE Gospodarsko stanje u državi daleko je od idealnog, no rast određenih gospodarskih pokazatelja, uključujući i BDP-a u prva tri tromjesečja 2017. godine, u odnosu na pretprošlogodišnje rezultate, ukazuje na poboljšanje opće situacije. S druge strane, demografski izazovi poput iseljavanja mladih visokoobrazovanih stručnjaka mogu se negativno odraziti na razvojni potencijal gospodarstva. Vođeni najavama Vlade i ekonomskih analitičara, imamo optimistična očekivanja po pitanju rasta gospodarstva i farmaceutske industrije. Predviđeni daljnji rast BDP-a u 2018. i najavljeno smanjivanje dugova prema proizvođačima lijekova imat će pozitivan učinak na poslovanje. Nastavak pozitivnih trendova u 2018. za domaće proizvođače lijekova od velikog je značaja jer bi daljnja rasterećenja gospodarstva mogla osloboditi puni potencijal farmaceutske industrije, što bi zasigurno značajno pridonijelo oporavku nacionalnog gospodarstva. Primjerice, izjednačavanje stope PDV-

Daljnja rasterećenja gospodarstva mogla bi osloboditi puni potencijal farmaceutske industrije a na istovrsne lijekove sukladno smjernicama EU-a, bilo da se izdaju na recept ili bez njega, može pridonijeti rasterećenju i građana i industrije. Ukidanjem PDV-a na donacije opreme ubrzale bi se inicijative prijenosa tehnologije iz industrije na sveučilišta te stjecanje konkretnih znanja koja se traže na tržištu rada. Potrebna su konkretna rješenja za ostvarivanje poreznih poticaja na istraživanje i razvoj te značajno pojednostavljivanje birokratskih procedura radi ostvarivanja poticaja ◀ na kapitalne investicije.

NAJVEĆE TVRTKE  GENERATORI INVESTICIJA U 2018. očekujemo da se u Hrvatskoj još veći fokus stavi na povećanje kupovne moći svih njenih građana te da najveće hrvatske kompanije postanu stvarni generator investicija. Gospodarske mjere i porezne reforme započete nedavno pokazuju pravi smjer. No potrebno je dodatno intenzivirati aktivnosti po tom pitanju kako bi hrvatske kompanije postale konkurentnije i na stranim tržištima. Ako uz to, hrvatskim kompanijama, uz pomoć najmodernijih tehnologija i rješenja, omogućimo učinkovitije korištenje sredstava iz EU fondova, dobit ćemo inovativno okruženje koje će privući mlade i inovativne kadrove koji će stvarati dodanu vrijednost u budućnosti. Trebamo učinkovitu, digitalnu državu koja će poticati inovacije i ulaganja te stvaranje novih vrijednosti i jačanje produktivnosti u svim sektorima. IoT revolucija i digitalna ekonomija povezana s očekivanim spajanjem velikog

Od Vlade očekujem malo

K

ad je riječ o poslovnoj 2017. godini, mogu reći da sam jako zadovoljan jer je uneseno dosta optimizma u rad poduzetnika. U 2017. godini pokrenuo se veliki val investicija u turizam i nekretnine. Uređenje svih kapaciteta na obali vuče sve grane obrtništva, a raste i aktivnost u građevinskom sektoru. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva je jako niska zbog nesposobne i neučinkovite središnje državne vlasti i administracije. Imam osjećaj da ih zanima samo način na koji će uprihoditi sredstva u proračun, uvođenjem novih nameta i zapošljavanjem svojih aktivista. Kada nešto i rade onda podilaze biračima kako bi kratkoročno dobili njihovu naklonost. Kao poduzetnik, ali i osobno, od Vlade očekujem malo ili nimalo. Isto kao i do sada. Predviđam da će se porezi i nameti i nadalje samo uvoditi. Naravno da nitko ne govori o rezanju PDV-a i ostalih dosadašnjih nameta koje moraju plaćati poduzetnici. Naš PDV bi trebao biti između 15 i 20 posto. No to je očito nespojivo s vojskom uhljeba koji, uglavnom, tijekom radnog dana pokušavaju shvatiti značenje riječi posao.

» U 2018. godini predviđam rast svoje tvrtke od 30 posto

NAŠA USLUGA UVELIKE OVISI O STANDARDU

rješenjima pitalnih troškova i optimizaciju operativnih troškova te time veću konkurentnost kako na lokalnom tako i na globalnom tržištu. Sva naša rješenja i proizvode usklađujemo s međunarodnim standardima vezanim za zelenu proizvodnju, napredne tehnologije u upravljanju energijom, internetske komunikacije s fokusom na cyber sigurnost te logističku izvrsnost.

#ANTE PARČINA, vlasnik Parchy Computersa, Kaštel Stari

broja uređaja pridonijet će razvoju novih poslovnih modela i prilika, ali će rasti i potražnja za novim kompetencijama i kadrovima. Interes za pametnim rješenjima na području pametnih gradova i infrastrukturnih mreža poput vodoopskrbe, energetike, komunalnih rješenja ili e-mobilnosti zadnjih godina raste, a potrebe za razvojem ili nadogradnjom postojećih sustava otvaraju nam nova poslovna područja i nove projekte. Naša su ulaganja i planovi stoga usmjereni prema predstavljanjima rješenja vezanih za pametne gradove i pametne mreže. Očekujemo nastavak rasta poslovnih pokazatelja Schneider Electrica u 2018. godini. Na izazove koji su pred nama odgovaramo platformom EcoStruxtureTM, koja objedinjuje povezane proizvode, naprednu kontrolu i analitiku te ćemo na njoj nastaviti raditi i u sljedećim godinama. Turizam će u Hrvatskoj i dalje biti najvažnija gospodarska grana, pa sukladno tome i mi naglasak stavljamo na rješenja koja povećavaju zadovoljstvo gostiju, energetsku učinkovitost hotela i sma◀ njenje troškova održavanja.

Kad je riječ o mojoj tvrtki, u 2018. godini predviđam rast od 30 posto. Tijekom 2017. uveli smo novu uslugu klimatizacije, a turizam koji raste ulijeva nam optimizam i daje nam temelj za očekivani rast. Naše temeljne usluge servisa i održavanja računalne opreme te usluge antivirusne zaštite, postavljanja i održavanja mrežnih sustava, postavljanja web kamera za video nadzore također bilježe rast. To je dio naše usluge koja ovisi uvelike o standardu i platnoj moći građana. Što se tiče Agrokora koji je obilježio 2017. godinu, mogu reći da na moje poslovanje situacija u tom koncernu uopće nije utjecala. Nismo imali ni pristup takvoj, očito umjetnoj, tvorevini, tako da i ne trpimo direktne posljedice. Ipak, čitava ta situacija ima utjecaja i na moj život i na život ostalih građana, jer je očito progutala dio sredstava koje sam u proteklih 25 godina plaćao privatnim mirovinskim fondovima. A i taj nered će, kao po pravilu, opet ◀ platiti nedužni građani.

73


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MATEJ ĐORĐEVIĆ, vlasnik i direktor Termoplasta, Sveta Nedelja

Trebaju nam klasteri Priželjkujem da vladajući počnu osluškivati svoje male generatore gospodarstva, nas poduzetnike, i donositi ispravne odluke kako bi nam omogućili ne samo preživljavanje na tržištu nego i rast, širenje i otvaranje novih radnih mjesta

N

ema sumnje da je 2017. godina protekla s blago vidljivim pozitivnim pomacima u gospodarstvu. Još je to daleko ispod onoga što je standard u susjednim europskim zemljama, ali pomaci su vidljivi i to je razlog za optimizam. Stvari se pomiču, ali puževim koracima. Na žalost, bojim se da ćemo se do značajnijih promjena načekati, jer na pomolu nije puno zdravih i vidljivih pomaka. Investicije u Hrvatskoj se ne povećavaju, a sama inicijativa države da stvari pomakne i pomogne hrvatskom poduzetniku je vidljiva, ali se u praksi još nisu pokazale pozitivne promjene.

POREZNO SAMO PRESKUPI Na području konkurentnosti stojimo na mjestu već duže vremena što nije dobro, ako razmišljamo o značajnijem razvoju gospodarstva. I dalje smo porezno preskupi, neisplativi, a i velikim davanjima na zaposlenika dodatno otežavamo situaciju. Samim time koliko god su plaće niske, finalna cijena radne snage je visoka. Ono što se osjeti je odljev mladih mozgova, visoko obrazovanih ljudi u susjedne i bolje razvijene zemlje, a bez obrazovnog kadra vrlo je teško konkurirati u nekim ozbiljnijim gospodarskim granama. Smatram da bismo postali konkurentniji ujedinjenjem više manjih i srednjih poduzeća, stvaranjem tzv. klastera te zajedničkim nastupom na stranom tržištu. Time bi dobili kvalitetniji proizvod, ujedinilo bi se više tehnologija i znanja, a krajnji rezultat bi bio kvalitetan, pametan i konkurentan proizvod, s jeftinijom cijenom proizvodnje. Da bi to bilo izvedivo, potrebno je poraditi na monetarnoj i poreznoj reformi. Snižavanjem PDV-a, stvaranjem

» Smatram da bi se eksperati iz različitih gospodarskih grana trebali uključiti u izradu prijedloga reformi

tzv. flat tax ratea, uvođenjem povoljnijih doprinosa na radnike, olakšavanje pri zapošljavanju novih radnika, a čime bismo osigurali i rast plaća, dobili bismo produktivnog i zadovoljnog radnika te u konačnici stvorili zdrave temelje koji bi pridonosili razvoju pojedinih tvrtki, postrojenja i rastu samoga gospodarstva. Situacija u Agrokoru obilježila je velik dio 2017. godine. Ne znam zašto nadležna tijela nisu ranije reagirala, jer sam siguran da bi šteta danas bila znatno manja. Sam način njihovog rada te prevelika ekspanzija i rast izvan njihovih mogućnosti nisu bili zdravi ni održivi. Od početka slučaja Agrokor do danas ugrožena je stabilnost mnogih tvrtki. Očekujem da će rasplet tih događaja potrajati, da će tvrtku restrukturirati, izvući pozitivne i zdrave dijelove te napraviti najbolje što mogu kako bi se sačuvala radna mjesta. Isto tako vjerujem da će te dijelove prodati, odnosno zamijeniti za dijelove potraživanja drugih vjerovnika. Vidljivo je da će mnogi morati otpi-

sati velike dijelove svojih potraživanja nagodbom, što znači da će se mnoge tvrtke suočiti s novim problemima, da će im se poremetiti poslovanje i da će ova situacija još dugo biti otežavajući faktor u pomaku značajnijih gospodarskih reformi. Pratim najave reformi za 2018 godinu i vidim da su neke od ideja zaista dobre te da Vlada želi pomoći kako bi se ubrzao rast i oporavak gospodarstva. No bojim se da neće biti velikih i osjetnih promjena, jer se kod nas stvari odvijaju jako polako i teško je očekivati značajnije promjene u skorije vrijeme. Smatram da bi se eksperati iz različitih gospodarskih grana trebali uključiti u izradu prijedloga reformi. U 2018. godini ćemo u Termoplastu, u proizvodnoj tvornici, nastaviti ulagati u proizvodne pogone te održavanje i povećanje kvalitete. Radimo na realizaciji nekih novih poslovnih angažmana s ciljem daljnjeg razvoja i rasta. Intenzivno radim na potrazi novih poslova za izvoz i na njegovu širenju. Što se pak ugostiteljstva tiče, za restoran i bar Time u planu je daljnji rad na podizanju kvalitete, ulaganju u osoblje i njihovo znanje. Planiramo osjetno povećati broj zaposlenih, jer smo uz restoran i bar, otvorili i boutique slastičarnicu Time te proizvodnju kolača. Početkom 2018. planiramo otvoriti još jednu veću slastičarnicu jer zahtjevi tržišta rastu, a ovaj projekt pokazao se vrlo uspješnim. Ono što iskreno priželjkujem je da vladajući počnu osluškivati svoje male generatore gospodarstva, nas poduzetnike, i donositi ispravne odluke kako bi nam omogućili ne samo preživljavanje na tržištu nego i rast, širenje i ◀ otvaranje novih radnih mjesta.

#VEDRAN JUNG, COO i IT menadžer tvrtke Jung Sky, Zagreb

Imamo odličnu reputaciju Nastojat ćemo što bolje pratiti trendove tržišta te poslovanje unapređivati u skladu s mogućnostima

I

ako, generalno gledajući, svake godine ostvarujemo rast između 20 i 25 posto, 2017. godina nam je po svemu najuspješnija godina do sada. U toj godini nismo išli u smjeru povećanja flote, već smo napravili temeljitu reorganizaciju unutar tvrtke te unaprijedili načela prodaje i operativnu efikasnost. Sasvim je sigurno da odlične rezultate možemo zahvaliti besprijekornom i sigurnom izvođenju svih letova, kao i svih dodatnih zahtjeva naših klijenata. Nakon skoro sedam godina na europskom i sjevernoafričkome

74

nebu, imamo odličnu reputaciju među klijentima. Naš temeljni cilj u 2018. godini je beskompromisno održati razinu kvalitete koju sve ove godine njegujemo pa nam, stoga, strategija neće biti velik rast i nerazumno gomilanje aviona u floti, već ćemo nastojati što bolje pratiti trendove tržišta te poslovanje unapređivati u skladu s mogućnostima. Imamo ambicija i planova, no njihova realizacija prilično ovisi o tome koliko će nam sljedeća godina ili dvije biti financijski ◀ uspješne.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MILJENKO JAKOPOVIĆ, direktor DiMerosa, Zagreb

Teško je biti optimist Za jači gospodarski rast, poticanje investicija i zapošljavanja nužno je poštivanje pravne države/zakona i privatnoga vlasništva

P

očetak 2017. godine je obilježila kriza u Agrokoru što je na neki način smanjilo planirane investicije. Za DiMeros je godina bila na očekivanoj razini, nije bilo iznenađenja na razini dodatnih prihoda, odnosno y2y je bio na očekivanom, ali nije bilo dodatnog rasta. Osim Agrokora, na to je utjecalo i povlačenje EU sredstava od strane države koje još nije ostvarilo pune potencijale. Isto tako, hrvatski korisnici još uvijek nisu svjesni koliko je nužno investirati u proizvode i usluge iz područja informatičke sigurnosti s obzirom na to da tu ne možemo govoriti o povratu investicije dok se ne dogodi štetan događaj. A tada su štete enormne, čemu svjedočimo zadnjih mjeseci intenzivnije nego ikada. U odnosu na zemlje u okruženju, nevjerojatan je podatak da su cijene naših IT stručnjaka niže nego kod njih. Razlog je tome što u Hrvatskoj nije bilo dovoljno informatičkih projekata u prethodnih šest godina te su cijene nekontrolirano padale, a tržište se sad naučilo na niske cijene pa tvrtke i stručnjaci napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim uvjetima. Stanje u koncernu Agrokor nije imalo izravnog utjecaja na naše poslovanje jer tvrtka ne može poslovati s rizičnim kupcima, a situacije u Agrokoru smo bili svjesni već nekoliko godina. Premala smo tvrtka da bismo

» Javna mogli financirati Agrokor, odnosno investirati u projekte koje ćemo na kraju sami morati platiti. Nažalost, trošak restrukturiranja Agrokora snosit će dobavljači, čemu svjedočimo posljednjih dana. Teško je biti optimist temeljem iskustava iz prethodnih godina. Možemo se samo nadati da će neke državne mjere biti poticajne za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te da ćemo imati prilike ostvarivati kontinuitet poslovanja.

rasprava i studije poslovnog utjecaja na poslovanje moraju postati preduvjet prije donošenja zakona i mjera

U 2018. OČEKUJEMO RAST Za jači gospodarski rast, poticanje investicija i zapošljavanja nužno je poštivanje pravne države/zakona i privatnoga vlasništva. Javna

rasprava i studije poslovnog utjecaja na poslovanje moraju postati preduvjet prije donošenja zakona i mjera. Naravno, usklađeno s poslodavcima, jer jedino osluškujući realni sektor i stvarne potrebe tržišta može se prepoznati kako tržište i funkcionira. Opet, s druge strane, ne možemo dozvoliti da političke predizborne kampanje budu presudne za donošenje promjena i skupljanje političkih bodova. Treba nam zdrava poduzetnička klima u kojoj se poduzetnike potiče i stimulira, a represivne modele funkcioniranja države usmjeriti na proaktivnu suradnju sa svim dionicima gospodarstva. U 2018. godini ne planiramo akvizicije ni spajanja, ali očekujemo rast. Kao glavni zastupnik tvrtke Malwarebytes za Hrvatsku i područje Jugoistočne Europe, proizvodi iz tog portfelja postaju sve aktualniji, a razvoj tržišta kripto valute, ekspanzija internet poslovanja i trgovine zahtijevat će pravodobnu pripremu i na GDPR segment kao i zaštitu krajnjih korisnika. DiMeros kao tvrtka s iskustvom u pružanju različitih prodajnih i konzultantskih usluga sudjeluje u poslovima od modeliranja poslovnih i informatičkih projekata pa do implementacije dogovornih projekata. Ovakvim sveobuhvatnim pristupom osiguravat ćemo podjednak izvoz naših usluga i sam ◀ rast kompanije.

#PLAMENKO BARIŠIĆ, predsjednik Uprave tvrtke King ICT, Buzin

Izazovi još postoje S obzirom na veliki potencijal izvoza, potrebna nam je stimulativnija politika poreza na dohodak izvoznika

U » Treba odrediti zakonske mjere poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj

2017. godini zabilježili smo pozitivne pomake većine makroekonomskih pokazatelja i sveopći rast optimizma u poduzetništvu. Međutim, još su naglašeni izazovi poput negativnog trenda smanjenja ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj, smanjenja stope zaposlenosti i sporog povlačenja europskog novca. Neprovođenje reforme javne uprave također predstavlja ključnu ugrozbu oporavka gospodarstva. S obzirom na to da postojeće međunarodne analize konkurentnosti sasvim jasno ocrtavaju sliku stanja ne bih dublje o tome. Prokomentirao bih pojedine gospodarske grane poput ICT-a koje imaju znatno veću konkurentnost u svjetskim razmjerima od prosjeka zemlje, zahvaljujući solidno educiranoj i treniranoj radnoj snazi i otvaranju tržišta EU-a u zadnjih nekoliko godina. Stanje u Agrokoru je imalo niske izravne učinke na poslovanje King ICT-a, ali svaka-

ko se osjeti smanjenje investicijskog potencijala naših drugih partnera koje je ovo stanje jače pogodilo. Smatram da je to prilika da Hrvatska pokaže pravnu, gospodarsku i političku zrelost tako da se kroz proces restrukturiranja zadrži što veći broj radnih mjesta, vjerovnici ravnopravno podnesu teret otpisa potraživanja i da većina vrijednosti koncerna ostane u hrvatskom vlasništvu.

BRŽE POVLAČENJE EU SREDSTAVA U 2018. godini očekujem efikasnije i brže povlačenje EU novca te određivanje četiri do pet strateških gospodarskih grana koje će se dodatno poticati procesima poput zapošljavanja, izvoza i izravnih ulaganja. Vjerujem da je ICT jedna od njih. Iz perspektive ICT-a potrebno je odrediti zakonske mjere poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanje intelektualnog vlasništva i prava hrvatskih tvrtki. S obzi-

rom na veliki potencijal izvoza, potrebna nam je stimulativnija politika poreza na dohodak izvoznika. U 2018. godini u fokusu nam je organski rast, pratimo prilike za akvizicije i nastavljamo s povećanjem investicija u znanja i ◀ kapacitete naših djelatnika.

75


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZVONIMIR AKRAP, zamjenik predsjednika Uprave Splitske banke, Split

Promjena gospodarskih trendova Do sada smo mnogo puta svjedočili da su kreatori gospodarske vlasti izuzetno dobro detektirali slabosti domaćeg gospodarstva te ponudili dobra i suvremena njihova rješenja, no te su se mjere provodile, uglavnom, nedovoljnom brzinom i u ograničenom opsegu

S

amo usporedbom današnjeg raspoloženja mojih kolega i partnera s onim od prije nekoliko godina, jasno je vidljiva promjena trendova u domaćem gospodarstvu. U 2017. godini dominirale su pozitivne gospodarske vijesti što se odrazilo i na daljnji rast optimizma poduzetnika i potrošača. Dinamičan rast BDP-a uz nastavak rasta investicijske aktivnosti i smanjenje javnog duga definitivno su potvrdili pozitivan ciklus domaćeg gospodarstva. Čak ni problemi Agrokora nisu se trajnije i vidljivije odrazili na ukupna gospodarska kretanja. U takvim okolnostima vidimo, konačno, i dinamičniju potražnju za kreditima privatnog sektora te smanjenje averzije prema preuzimanju rizika poduzetnika. Upravo u trenutačnom pozitivnom ciklusu i stanju (ne)opravdanog optimizma lako je zaboraviti strukturne slabosti domaćeg gospodarstva te predvidjeti rizike za isto. Naime, unatoč dinamičnom rastu gospodarske aktivnosti, ostaje činjenica da Hrvatska i dalje ostvaruje osjetno niži rast od drugih EU gospodarstava u okruženju. Samim time, evidentno je da je potencijalni gospodarski rast u Hrvatskoj niži nego u drugim nekadašnjim tranzicijskim gospodarstvima, a razloge tome moramo prije svega tražiti u i dalje nedovoljnoj dinamici provođenja reformi. Nažalost, rast BDP-a i proračunskih prihoda kao da su zamaglili važnost provođenja reformi i osiguravanja održive fiskalne konsolidacije.

DINAMIČNIJE PROVOĐENJE REFORMI Naime, moramo biti svjesni da ovakvo trenutačno iznimno pozitivno međunarodno okruženje (dinamičan rast, rekordno niske kamatne stope) ne može potrajati u nedogled tako

da domaće gospodarstvo treba pripremiti i na nepovoljne cikluse globalnog gospodarstva. Naravno, bez dinamičnijeg provođenja reformi teško je očekivati da će se Hrvatska izdignuti s gotovo samog začelja EU zemalja po stupnju gospodarskog razvoja. Prije svega, u 2018. godini nadam se stabilnosti i predvidivosti uvjeta poslovanja. Očekujem nastavak trenutačno pozitivnih trendova u gospodarstvu, ali i određene daljnje pomake. Naime, nakon dugo godina mogli bismo konačno zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga, naravno ako se nastavi s fiskalnom prilagodbom, odnosno ako ponovno ostvarimo nizak proračunski manjak i smanjenje javnog duga. Istodobno, očekujem i nastavak rasta izvoza kao potvrde daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u jedinstveno EU tržište. Investicije će nastaviti s rastom unatoč i dalje prisutnim ograničenjima, dijelom i zbog sve većeg značaja sredstava iz EU fondova na ukupnu investicijsku aktivnost. Do sada smo mnogo puta svjedočili da su kreatori gospodarske vlasti izuzetno dobro detektirali slabosti domaćeg gospodarstva te

ponudili dobra i suvremena njihova rješenja. Dovoljno je samo pogledati Nacionalni program reformi koji pripremamo svake godine, ali i neke druge strateške dokumente. Nažalost, do sada su se te mjere provodile uglavnom nedovoljnom brzinom i u ograničenom opsegu. Ipak, iskazana želja za prihvaćanjem eura mogla bi značiti i ubrzavanje određenih reformi u srednjem roku, usmjerenih prije svega na povećanje potencijalne stope gospodarskog rasta te osiguravanju stabilnosti javnih financija. Ipak, sve je jasnije kako negativni demografski i migracijski trendovi postaju najznačajniji rizik za domaće gospodarstvo, ali i društvo u cjelini. Samim time, potrebno se odmah usmjeriti na reforme tržišta rada i obrazovnog sustava, izradu stambene strategije, redefiniranje socijalnih transfera kućanstvima...

ZAOŠTRAVANJE NA BANKARSKOM TRŽIŠTU Očekujem da će 2018. godina za Splitsku banku biti značajna u najmanju ruku kao i 2017. Naime, nakon što je OTP Bank preuzeo Splitsku banku u 2017. godini, 2018. bit će obilježena završetkom procesa integracije tih dviju banaka. Njenim završetkom nastat će jedna od najvećih bankarskih grupacija na domaćem tržištu te će se konkurencija dodatno zaoštriti. Istodobno, nastavljamo s investicijama u digitalizaciju našeg poslovanja te u daljnje povećanje kvalitete proizvoda i usluga, kako bi održali korak sa sve bržim tehnološkim promjenama i rastućim potrebama naših partnera. Upravo smatramo da naša ambicioznost te spremnost na ulaganje u širenje i razvoj poslovanja na domaćem tržištu može dati dodatan poticaj cjelokupnom gospodar◀ stvu u budućnosti.

» Nakon dugo godina mogli bismo zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga ako se nastavi s fiskalnom prilagodbom

#DARKO PAVIŠA, direktor tvrtke Rasco, Kalinovac

Proširenje pogona Da bismo podigli efikasnost naše proizvodnje i bili što je više moguće konkurentni, moramo uvoditi moderne tehnologije u proizvodne procese

P

laniramo proširenje proizvodnih pogona s obzirom na to da nam neprekidno raste produkcija, iz godine u godinu povećavamo plasmane, kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama. Stoga nam je potreban veći proizvodni prostor ne samo za, kako mi to kažemo, bravariju nego i za montažu. U ovome trenutku smo ograničeni kapacitetom i na tome radimo. Pored toga, moramo investirati u nove tehnologije. Da bismo podigli efikasnost naše proizvodnje i bili što je više moguće konku-

76

rentni, moramo uvoditi moderne tehnologije u proizvodne procese. To se ponajprije odnosi na nove CNC strojeve, robote... Paralelno s tim moramo podići i kapacitet skladišnih prostora jer naša postprodajna podrška zahtijeva i određene kapacitete u tome smislu. Dakle, u dvije godine, 2018. i 2019., planiramo izgraditi dva aneksa od 3500 do 4000 četvornih metara uz svaku postojeću halu i sagraditi novu upravnu zgradu jer smo sad smješteni na četiri mini lokacije, a da bismo ◀ bili efikasniji moramo biti svi zajedno.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DAJANA MRČELA, članica Uprave Kandita, Osijek

Fokus - jak i uspješan brend Očekujemo da će Vlada provesti strukturne reforme o kojima se već duže vrijeme raspravlja te da će se fokusirati na jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvoza 2017. što potvrđuje rast prihoda od prodaje u Hrvatskoj od šest posto u odnosu na prethodnu godinu te rast udjela na hrvatskome tržištu.

NASTAVAK INVESTICIJA

» Vjerujemo da će u 2018. godini doći do zaustavljanja romišljanja o poslovnoj klimi u Hr- odlaska vatskoj te, općenito, o ekonomskoj simladih u tuaciji uvjetovana su nizom događainozemstvo nja koja su obilježila 2017. godinu.

P

Ni jedna ozbiljnija analiza ne može izostaviti situaciju s Agrokorom koja je na nas proizvođače ostavila izravan ili neizravan trag. U kontekstu odnosa s Konzumom, koji je kao i većini proizvođača jedan od vodećih kupaca, Kandit je uspio, sa zaokretom u prodajnoj politici, ostvariti planirane poslovne ciljeve za

Kandit je kompanija koja se proteklih godina dokazala kao respektabilan konkurent na tržištu i Hrvatske i regije, a zamah koji je pokrenut nastavljen je i tijekom 2017. godine. Stalne inovacije i prilagodba zahtjevima tržišta standard su koji pridonosi lakšem pristupu na police trgovačkih lanaca. Jedan od generatora rasta prodaje svakako je i jačanje kupovne moći. Višegodišnja kriza bila je kočnica za potrošače, ali nam je kontinuitet u kvaliteti osigurao povjerenje i sve veću potražnju za Kanditovim proizvodima. Kroz protekle tri godine udio naših čokolada na tržištu je konstantno rastao, tako da je trenutačni udio gotovo 50 posto veći nego u istom razdoblju 2014. godine. Osim Grupe čokolada i druge grupe proizvoda bilježe rast prodaje i udjela, posebice program za kulinarstvo s čokoladom za kuhanje kao vodećim proizvodom. Iako Kandit već nekoliko godina proizvodi u potpuno novoj tvornici, nastavljamo investirati u nove projekte.

Vrijednost investicija u 2017. premašila je 11 milijuna kuna, od čega je jedna od najvećih nova linija u procesu proizvodnje čokolada. Cilj nam je zadržati taj ritam ulaganja u proizvodne i poslovne procese jer su oni neophodni kako bismo mogli uspješno parirati konkurenciji i ispunjavati zahtjeve potrošača. Naša je strategija fokusirana na jak i uspješan brend, ali se Kandit zadnjih godina pozicionirao i kao kvalitetan partner u proizvodnji privatne robne marke za neke od vodećih europskih retailera. Izazovi s kojima se suočavamo zadnjih godina vjerojatno će se nastaviti i u 2018. godini. Svi, naravno, očekujemo da će Vlada provesti strukturne reforme o kojima se već duže vrijeme raspravlja te da će se fokusirati na jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvoza. Kao proizvođač iz Slavonije ne možemo ostati ravnodušni prema problemu koji je ovdje naročito izražen – odlazak mladih ljudi u inozemstvo i vjerujemo da će u 2018. godini doći do zaustavljanja toga trenda za što je neophodno jačanje gospodarstva i stvaranje po◀ zitivne investicijske klime.

#IVAN ČULO, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Zagreb

Čeka nas, u pozitivnom smislu, burna godina Sva naša ulaganja u temeljno poslovanje snažno će pomoći Hrvatskoj pošti u ostvarenju misije - biti građanima na usluzi

Z » Novi sustavi su vrlo važni i za zaposlenike Hrvatske pošte jer se ulaže u njihova znanja i vještine

a Hrvatsku poštu, ali i gospodarstvo, 2017. godina bila je vrlo dinamična, a sa sigurnošću mogu reći da će i 2018. biti još dinamičnija. Naime, u 2017. godini pustili smo u pogon jedan od šest novih sustava za automatsko sortiranje pošiljaka. Ukupna vrijednost investicije u nove sustave je 62 milijuna kuna. Novi sustavi potpuno su prilagođeni sadašnjim i budućim potrebama Hrvatske pošte i zadovoljavaju sve zahtjeve sve dinamičnijeg hrvatskog tržišta poštanskih usluga. Osim povećanja brzine sortiranja, poboljšana je i točnost, a razvijeni su i algoritmi koji prepoznaju alternativne nazive ulica, naselja i poštanskih ureda što dodatno smanjuje mogućnost pogreške pri pripremi pošiljaka za dostavu. Velika prednost novog sustava jest to što Hrvatska pošta sada može automatski sortirati i pošiljke većih dimenzija, tj. pošiljke dimenzija lista papira A4. Osim brže i kvalitetnije usluge za korisnike novi sustavi su vrlo važni i za zaposlenike Hrvatske pošte jer se ulaže u njihova znanja i vještine kako bi mogli raditi na novim stro-

jevima. Valja naglasiti da sve svoje poslovne uspjehe možemo zahvaliti upravo njima - poštarima, vozačima, kolegicama i kolegama na šalterima.

POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR Također, u 2017. godini potpisali smo novi kolektivni ugovor sa socijalnim partnerima što je nešto što se mnogo godina nije dogodilo u Hrvatskoj pošti. Novim kolektivnim ugovorom povećali smo primanja za gotovo 7500 zaposlenika. Tako smo za vozače i poštare ukupno povećali primanja za 18 posto, a kroz druga davanja toj, inače našoj najranjivijoj, skupini zaposlenika uvećana su primanja za gotovo 20 posto. U 2017. godini razvili smo uslugu Digitalni poštar, novi web portal i internet trgovinu Žuti klik koja je razvijena i puštena u promet u rekordnom roku od šest mjeseci. Osim toga, Hrvatska pošta uložila je 46 milijuna kuna u nabavu novih dostavnih vozila - 27 teretnih kamiona, te 151 poluteretno dostavno vozilo. U tijeku je i gradnja novog sortirnog cen-

tra koji je najveća kapitalna investicija u povijesti Hrvatske pošte vrijedna gotovo 350 milijuna kuna. Radovi na strateški važnoj lokaciji pokraj Velike Gorice izvode se prema postavljenim planovima. Sva ta ulaganja u temeljno poslovanje snažno će pomoći Hrvatskoj pošti u ostvarenju misije – biti građanima na usluzi. Hrvatsku poštu čeka, u pozitivnom smislu, burna 2018. godina u kojoj će ona nastojati ◀ biti brža, bolja i učinkovitija.

77


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DAVOR SABOLIĆ, direktor Čateksa, Čakovec

Čeka nas težak posao Opet se pokazalo da država sa svojim vrlo velikim utjecajem na gospodarstvo onemogućava ozbiljniji rast

N

ažalost, 2017. godina je pokazala svu moć i nemoć našega gospodarstva, te nam dokazala da nas čeka težak posao u narednim godinama ako želimo nastaviti pozitivan trend rasta. Naime, opet se pokazalo da država sa svojim vrlo velikim utjecajem na gospodarstvo onemogućava ozbiljniji rast, a da ovisnost države o jednoj grani, turizmu koji ovisi o lijepome vremenu, nije nešto na čemu bismo mogli graditi budućnost naše djece. Naš realni sektor nije na razini konkurentnosti većine zemalja EU-a, i jedino što nas koliko toliko drži iznad vode je, nažalost, još uvijek niska prosječna plaća u realnom sektoru koja privlači strane investitore i to u radno intenzivnim granama industrije. To je vrlo velik problem jer, u biti, ne razvijamo visoke tehnologije i to zbog dva ključna razloga koji su međusobno povezani. Riječ je o nedostatku visoko obrazovanog kadra koji odlazi iz Hrvatske zbog loših uvjeta života kod nas, jer nije samo plaća presudan faktor. Osim već toliko spominjanih raznih fiskalnih i parafiskalnih davanja koja guše realni sektor, smatram da bi ozbiljna reforma kompletne uprave i javnoga sektora na načelima opravdanosti troškova, svakako potaknula oz-

biljniji investicijski ciklus. Taj sektor bi se trebao smanjiti za minimalno 30 posto, a efikasnost povećati za 100 posto. Jedina smo država u kojoj je prosječna plaća javnog sektora veća od prosječne plaće realnog sektora. To na dugi rok nije održivo, a zaduženost veća od 80 posto BDP-a je ključni pokazatelj toga problema.

FOKUS NA RASTU IZVOZA Čateks će se i u 2018. godini fokusirati na rast izvoza, jer domaće tržište više nije konkurentno, dok je, nažalost, rizik poslovanja svake godine sve veći. Kad je riječ o investicijama,

one će prije svega ovisiti o ugovorenim poslovima, kao i mogućnostima normalnog financiranja, ali i apliciranja na fondove koji podupiru razvoj. Ako se problem Agrokora ne riješi vrlo brzo, ne očekujemo ništa, jer smo i 2017. godinu izgubili upravo zbog toga. Imamo situaciju u kojoj se cijela Vlada bavi samo jednom tvrtkom što nije dobro za gospodarstvo u cjelini, a nažalost vidimo da to postaje i ključni alibi u nepokretanju ozbiljnijih reformi. A nužne su reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava te prije svega javne uprave. Mi smo prekinuli poslovnu suradnju s Konzumom i prije izbijanja same krize, zbog nepovoljnih financijskih i komercijalnih uvjeta. Ta suradnja je bila zanemarivo mala u našem godišnjem prometu, manja od 0,5 posto. Što se tiče samog raspleta situacije, nisam optimist s obzirom na veličinu obveza i neriješenih odnosa, a bojim se da ćemo izgubiti i ono malo “suvereniteta” domaće industrije i prodaje koji smo imali do sada. Najveći problem će imati proizvođači koji su godinama poslovali samo preko jednog kanala distribucije i nisu razvijali taj segment poslovanja. Njima će tek sada biti jasno što znači poslovati na otvorenome ◀ tržištu.

» Ozbiljna reforma kompletne uprave i javnog sektora na načelima opravdanosti troškova potaknula bi ozbiljniji investicijski ciklus

#IGOR MILJAK, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije

Nema vremena za čekanje U poljoprivrednoj politici treba definirati jasne ciljeve i njihove rokove za realizaciju jer tu leži velik prostor za napredak

S

vakako je jedna od pozitivnih karakteristika 2017. poslovne godine bila izuzetno dobra turistička sezona, no istaknuo bih i prve velike efekte članstva u Europskoj uniji. Svjedoci smo povećanja povlačenja sredstava iz fondova EU-a za gospodarski razvoj, no valja imati na umu da je to još uvijek nedovoljno te da moramo svi stremiti boljem i efikasnijem korištenju dostupnih sredstava. U ocjenjivanju 2017. godine ne možemo izbjeći situaciju s Agrokorom koja je ipak uzdrmala tržište. U konkurentnosti se osjeti određeno poboljšanje u odnosu na prethodno razdoblje. U novim okolnostima na većem tržištu bez administrativnih barijera svaka nova godina podiže razinu prilagodbe i čini nas prepoznatljivijima što nam, naravno, otvara nove mogućnosti. Na nama je da te mogućnosti što bolje iskoristimo. Stanje u Agrokoru nije imalo pre-

78

davno odradili nužnu tržišnu prilagodb bu. Rasplet će biti neizvjestan i tražit će vvelik angažman svih sudionika procesa, kao i njihova velika odricanja. Dio sustava vjerojatno će u različitim oblicima nastaviti svoj poslovni put. Sigurn no je da ništa nakon toga neće biti isto.

PLANIRAMO ITEKAKO JAČI IZVOZ

više izravnog utjecaja na nas jer smo bili malo izloženi. Neizravno smo kod eskaliranja krize osjetili nestabilnost na tržištu i sve posljedice koje su proizišle iz toga. Većinu prodaje gradili smo preko drugih kanala što je bio teži, ali dugoročno sigurniji put. To nas sada čini konkurentnijima, jer smo već poo-

Rasterećenja su u gospodarstvu nužna. T Trošak države i dalje je velik. Sve procese treba ubrzati, jer nema vremena za čekanje i stvari su vrlo jasne. Nužnost jje mijenjanje PDV-a na hranu i uvođenje drugačijih, nižih stopa PDV-a na žive životinje i trupove. Nedostatak radne snage u 2018. bit će problem koji će eskalirati i koji će se u prerađivačkom sektoru itekako osjetiti te će se produbiti trend iz 2017. godine. U poljoprivrednoj politici treba definirati jasne ciljeve i njihove roko-

ve za realizaciju jer tu leži velik prostor za napredak. U mnogim grupama nismo samodostatni, što je velika šteta jer imamo uvjete koje ne koristimo dovoljno. Kao što sam već istaknuo, nužno je reguliranje PDV-a na hranu te uvođenje stopa za različite grupe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zemlje u našem okruženju već imaju osigurane znatno manje stope. Sve bi to imalo pozitivan utjecaj na smanjenje crnog tržišta koje je kod nas još prisutno. U 2018. planiramo konzervativnu stopu rasta, dakle jednoznamenkasti broj. O akvizicijama ne razmišljamo, ali itekako planiramo jači izvoz. Investicijski ciklus u protekle dvije godine bio je znatan i pustili smo u rad jedan novi PPK. Godina 2018. u tom smislu bit će racionalnija, ali ne isključuje unapređenje procesa i ulaganje u kapa◀ citete.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#HRVOJE KOLARIĆ, predsjednik Uprave Belupa, Koprivnica

Zaostajemo u efikasnosti poslovanja Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva je i dalje vrlo niska, čak i zabrinjavajuća kad se uspoređujemo sa zemljama naše veličine i onih s kojima se natječemo na globalnome tržištu

G

odina 2017. ostat će upamćena kao turbulentno vrijeme po događanjima na društvenoj, političkoj i gospodarskoj sceni, ali i kao godina u kojoj se puno govorilo o okretanju trendova prema pozitivnoj strani spektra na mnogim područjima. Prije svega gospodarskom, jer je to temelj na kojem počivaju i sva druga područja života. Hrvatska je konačno izašla iz dugog recesijskog razdoblja i 2017. obilježena je pozitivnim pomacima. Rastao je i raste BDP, raste industrijska proizvodnja što je vrlo važan pokazatelj oporavka gospodarstva. Izvoz je sve veći pa se uz stalni rast prihoda od turizma, popravlja i bilanca u odnosima s drugim zemljama. Prema izjavama ministra financija smanjuju se vanjska zaduženja Hrvatske, istina ponajprije zbog povijesno niskih kamata na tržištima kapitala, ali to su dobre vijesti. Dobra je vijest i uravnoteženje državnoga proračuna s najmanjim deficitom do sada.

Za nas u Belupu u 2018. godini, ali i onima u bližoj budućnosti bit će važna konsolidacija zdravstvenoga sustava

Ono što i dalje, kao i prethodnih godina, baca sjenu na pozitivne pomake jest naše zaostajanje u efikasnosti poslovanja. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva je i dalje vrlo niska, čak i zabrinjavajuća kad se uspoređujemo sa zemljama naše veličine i onih s kojima se natječemo na globalnome tržištu. Ukupnu sliku stanja ne mogu promijeniti ni uspješne tvrtke kakvih je sve više u Hrvatskoj, jer veliki sustavi i dalje ne pronalaze rješenja kako biti učinkovitiji. Tome pogoduje i stanje naše administracije i sudstva, kao i odlaganje neminovnih reformi. Ostaje nam da se svatko u svome dvorištu pobrine da počisti vlastite probleme, a tamo gdje ovisimo o drugima uporno se zalagati za promjenu onoga što nas koči.

#BOŠKO GVERO, vlasnik OPG-a Gvero, Klisa

Loša opća klima Najbolja slika dugogodišnje ekonomske politike države, danas se zorno oslikava upravo u Slavoniji gdje se čak i u poljoprivrednoj proizvodnji sve više osjeti nedostatak radne snage

O

pće stanje u Hrvatskoj je za poduzetnike negativno, jer se politika slabo ili nikako bavi razvojnim pitanjima i stanjem ekonomije, a previše vremena i energije se troši na pitanja iz prošlosti na koja ionako nemamo utjecaja. Suviše olako se budžetska sredstva troše na kupovinu glasova. Istovremeno se donose novi zakoni, pravilnici i slične regule bez dovoljnih konzultacija s ljudima iz struke. Budući da se bavim poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno ratarstvom, najviše me zanima rješavanje brojnih nagomilanih problema u toj djelatnosti. Stoga, polažem nadu u aktualnog ministra

NOVI ZAMAH PREMA IZVOZU Za nas u Belupu 2017. ostat će upisana kao vrlo uspješna, a na poslovnom planu kao godina novog zamaha prema još boljim izvoznim rezultatima. Naime, u proljeće smo pustili u rad nove tvornice lijekova u Koprivnici vrijedne više od pola milijarde kuna. To je bila najveća lanjska greenfield investicija u Hrvatskoj. Time se Belupo spremio za velike iskorake na tržište, ponajprije svjetsko u sljedećem desetljeću. Najsuvremenija proizvodna oprema, najnovija tehnološka rješenja, naša znanja i dugogodišnje akumulirano iskustvo u farmaceutskoj industriji dobar su temelj za uspješno poslovanje u vremenima koja dolaze. Naša investicija omogućila je i drugim hrvatskim tvrtkama sudjelovanje u njenoj realizaciji i to gotovo u 90 posto ukupne vrijednosti. U sljedećih nekoliko godina kontinuirano ćemo zapošljavati čime ćemo izravno pridonijeti razvoju sredine u kojoj živimo i radimo. Očekujemo daljnji rast izvoza, iako i više od polovine Belupovih proizvoda plasiramo na ino tržišta. Uz to činit ćemo sve da očuvamo konkurentnost u sve oštrijim tržišnim utakmicama. Kao i do sada u ostvarenju zacrtanih poslovnih ciljeva, oslanjat ćemo se u najvećoj mjeri na vlastite snage i potencijale. Od mjera države na makroekonomskom planu očekujemo daljnje stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja, jačanje poslovnog i investicijskog rejtinga zemlje u cjelini, što bi trebalo rezultirati i povoljnijim izvorima financiranja za sve hrvatske poduzetnike. Za nas u Belupu u 2018. godini, ali i onima u bližoj budućnosti bit će važna konsolidacija zdravstvenoga sustava. Tu će odlučujuću ulogu imati državna tijela, od zakonodavstva do izvršne vlasti. ◀

poljoprivrede kao u čovjeka koji ima želju za pozitivnim promjenama u resoru koji je u njegovoj nadležnosti i mislim da će napraviti pomak unaprijed. Barem tako zaključujem prema onome što govori i najavljuje. Najbolja slika dugogodišnje ekonomske politike države, danas se zorno oslikava upravo u Slavoniji gdje se čak i u poljoprivrednoj proizvodnji sve više osjeti nedostatak radne snage. Umjesto interesa za zapošljavanjem ili otvaranjem neke vlastite djelatnosti, mladi i ljudi u srednjim godinama sve se više odlučuju na odlazak u inozemstvo. Odlaze iz materijalnih razloga (žele zaraditi dostojnu mirovinu i dosta im je rada za minimalac uz nemogućnost pokrivanja osnovnih tekućih troškova), ali i zbog izrazito loše opće društvene klime u kojoj je previše negativne politike, bitaka iz prošlosti, partizana i ustaša, korupcije i loše porezne i inspekcijske politike. Zbog svega ovoga i još mnogo čega drugoga, ljudi gube interes za samostalnim pokretanjem nekog posla u Hrvatskoj. To nikako nije atmosfera koja potiče rad i poduzetništvo. Budući planovi su vezani uz postupno napuštanje ratarske proizvodnje uz prelazak na povrtlarstvo i obradu povrća budući da se time dobiva veća vrijednost, posebice uz ◀ ekološki pristup proizvodnji.

» Polažem nadu u aktualnog ministra poljoprivrede

79


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ANTE DUVNJAK, vlasnik i direktor tvrtke Vodice, Vodice

Nedostaje nam radnika Gospodarstvo trebamo razviti kako bi nam svima bilo bolje. Nužne su nam razne reforme kako bismo dostigli korak kojim idu ostale zemlje Europske unije

M

oja tvrtka Vodice iz Vodica bavi se trgovinom građevinskog materijala, a imamo i uljaru Sveti Ivan gdje prerađujemo masline i proizvodimo maslinovo ulje pod tim brendom. Kad je riječ o građevinskom materijalu, mogu reći kako je 2017. godine potvrđen oporavak najavljen u godini ranije. Tome su najviše pridonijele investicije u turizmu jer je izgrađeno i obnovljeno niz hotela, a grade se apartmani, kuće i ostali turistički objekti. Tako da za 2017. mogu reći da je nakon dugo godina bila prva ponovno dobra godina što se tiče posla. Ono čega se pribojavam i što je specifično za novije razdoblje jest to da poslove nema tko raditi, jer nedostaje kvalificiranih radnika u turizmu i ugostiteljstvu te graditeljstvu. Zato mi nije jasno zašto se toliko filozofira o tim kvotama. Kad njemački poduzetnik raspiše natječaj kojim traži zaposlenike i kad se utvrdi da ih nema dovoljno na domaćem tržištu, on ih odmah uvozi. Ne prođe ni 15 dana da dobije radnike. Posao se mora odraditi i to svima treba biti jasno. Recimo, ja nisam uspio pronaći samo dio radni-

ka koji mi trebaju. Nedostajalo mi je još pet, šest radnika, a nisam dobio kvotu za uvoz.

PUNO POSLA, RADNIKA NEMA Čujem i očekujem da će se to uskoro promijeniti. Ono što je evidentno jest to da u graditeljstvu imamo puno više posla nego što ga možemo odraditi, ali nema radnika koji ih mogu odraditi. Primjera radi, na području Vodica imamo nekoliko vrlo kvalitetnih obrtnika koji imaju brojne ponude za izvo-

đenje određenih građevinskih radova. Ljudi ih čekaju po dvije godine, a oni ne mogu prihvatiti poslove jer nemaju dovoljno radnika. Što se tiče uroda maslina, on je količinski značajno podbacio. U zaleđu Vodica gotovo da nije bilo uroda zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, dok je urod uz more bio solidan. Plod je izuzetno zdrav i nije bilo štetnika. Mi smo preradili oko 600 tona maslina što je oko 40 posto od prosjeka u normalnim godinama. Ono čime možemo biti zadovoljni je izuzetna kvaliteta maslinovog ulja. Svi parametri su takvi da možemo ustvrditi kako je ulje iz ovogodišnje berbe izuzetne kvalitete. U 2018. očekujem uređenje sustava kvota vezanih za uvoz radnika i to na samom početku godine jer ćemo u suprotnom imati nesagledive posljedice u turizmu koji vuče naše gospodarstvo. Što se tiče Vlade Republike Hrvatske, od nje očekujem proaktivne gospodarske mjere jer bez toga nam nema pomoći. Gospodarstvo trebamo razviti kako bi nam svima bilo bolje. Nužne su nam razne reforme kako bismo dostigli korak kojim idu ostale zemlje ◀ Europske unije.

» Kvalificiranih radnika nedostaje u turizmu i ugostiteljstvu te graditeljstvu

#LJUBO PUĐA, suvlasnik i direktor tvrtke Puđa, Čaporice

Hrvatska je skupa država za poslovanje U poslovanju imamo niz ograničenja, ponajprije premalo domaćeg mlijeka na tržištu. Dio opterećenja su svakako i brojni nameti

P

oslovna 2017. godina je bila vrlo zahtjevna, no unatoč svim izazovima uspješno je privodimo kraju. Ono s čime svakako možemo biti zadovoljni jest to što zahvaljujući turističkoj sezoni koja je svake godine bolja, a dijelom i našem angažmanu te radu na podizanju kvalitete i ulaganjima u kooperante, postajemo sve prepoznatljiviji. Godinu 2017. iz više razloga smatramo uspješnom i nadamo se da će tako biti i u 2018. godini. Ono što očekujemo u 2018. godini svakako je povećanje sirovinske baze domaćeg mlijeka. Naime, mi otkupljujemo mlijeko isključivo od domaćih proizvođača i nikada ga do sada nismo uvezli. Tako radimo u svim našim pogonima i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini gdje imamo proizvodni pogon i tvrtku koji vodi moj brat Tomislav. Ta se, iako je u nekim trenucima vrlo za-

80

htjevna, odluka pokazala ispravnom. Potrošači, bilo hrvatski bilo inozemni, sve više traže domaće proizvode i sve ih lakše prepoznaju što ohrabruje. U 2018. godini očekujemo rast veći od 10 posto.

RAD NA NOVIM PROIZVODIMA Dosta radimo i na novim proizvodima, a partner smo i u Centru kompetencije koji će se izgraditi u poslovnoj zoni Čaporice. Tu ćemo zajedno sa stručnjacima testirati i razvijati mnoge proizvode. Trenutačno imamo petnaestak proizvoda koji su jako dobro prihvaćeni, a izvozimo u zemlje regije, Austriju, Njemačku, Švedsku... Već dvije godine se predstavljamo i na sajmu u Abu Dabiju te očekujemo početak značajnijeg izvoza i na to tržište. Ono što nas svakako opterećuje jest potraživanje

prema Agrokoru koje ćemo, barem se nadamo, u narednom razdoblju uspjeti naplatiti. Isto tako, nadamo se da će taj trgovački lanac opstati i poslovati na zdravim osnovama. A to što se događalo svih proteklih godina ne bismo ko-

mentirali jer to ne služi ni akterima niti nadzornicima na čast. Naši proizvodi su konkurentni i cijenom i kvalitetom i kupci nas sve više kao takve i prepoznaju. Naravno da u poslovanju imamo niz ograničenja, ponajprije premalo domaćeg mlijeka na tržištu. Stočni fond je devastiran i u takvoj situaciji je teško poslovati. Dio opterećenja su svakako i brojni nameti. Hrvatska je skupa država za poslovanje. Ipak uspijevamo se održati, ali sigurno je da bi bilo lakše kada bismo imali malo manje nameta. Najvažnije nam je zadržati poziciju na domaćem tržištu, a kada osiguramo i veće količine sirovine onda ćemo više pojačati izvoz. Izazovima se prilagođavamo na različite načine, a posebice svojom organizacijiom i angažmanom. Imamo vrlo kvalitetne zaposlenike i modernu opremu što je naša ◀ osnovna prednost i kvaliteta.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DARKO CRHA, suvlasnik i direktor Data Linka, Bjelovar

Snalazimo se sami Iz perspektive vlastitoga poduzeća koje spada u proizvodnu tvrtku u sferi visokih tehnologija, mogu reći da uopće ne osjećamo da smo poželjan sektor ovoga društva, kao što se to često zna isticati

P

rema svim statističkim pokazateljima hrvatsko gospodarstvo doživljava polagani, ali konstantan rast. Na žalost, ne mogu reći da je to posljedica promišljene ekonomske politike, odnosno uspješnosti ove ili prethodnih vlada. Rast se događa po principu spojenih posuda jer se cijelo europsko okruženje oporavlja te svjedočimo povećanju ukupne produktivnosti zemalja o kojima smo ovisni. Dakle, opet nas drugi vade iz blata jer sami to, očito, nismo u stanju. Činjenica da smo po ljestvici konkurentnosti 2016. bili na neslavnom 74. mjestu, što je pad za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, dovoljno govori sama za sebe. Gotovo ništa ili jako malo je učinjeno da bi se konkurentnost Hrvatske poboljšala. Ne želim ponavljati standardne mantre makroekonomista, no iz perspektive vođenja vlastitog poduzeća, koje spada u proizvodnu tvrtku u sferi visokih tehnologija, mogu reći da uopće ne osjećamo da smo poželjan sektor ovoga društva, kao što se to često zna isticati.

NEMAMO KONKRETNU POMOĆ DRŽAVE Prepušteni smo snalaženju na vrlo zahtjevnom međunarodnom tržištu bez ikakve konkretne pomoći vlastite države, odnosno institucija. Donekle su MSP sektoru u povećanju konkurentnosti pogodovale poticajne mjere i strukturni EU fondovi, no i tu smo se svojski potrudili zakomplicirati procedure povlačenja sredstava i iskoristili sramotno mali dio raspoloživog. Kroz višegodišnje sudjelovanje na specijalističkim sajmovima u raznim država-

terećenja plaća pa sve do uklanjanja različitih prepreka investicijama i njihovom poticanju. Samo sinergija pažljivo donesenih i korisnih mjera može dati rezultate u gospodarskom rastu, poticanju investicija i većem zapošljavanju.

ČEKA NAS PRODOR NA ZAHTJEVNA TRŽIŠTA

ma svjedoci smo koliko su druge zemlje organiziranije i uspješnije u potpori svojem realnom sektoru, pogotovo visoko tehnološkom. Prepušteni smo poznatoj hrvatskoj snalažljivosti, samo mi nije jasno do kada ćemo vlastitim improvizacijama i snalažljivošću moći kompenzirati neuspješnost vlastite države? Duboko sam uvjeren da jedino radikalno drugačiji odnos prema realnom sektoru, kroz priznavanje i poticanje ulaganja, smanjenje poreza i birokratskih barijera, može dati rezultate na duže staze. Ovo su dokazale druge puno uspješnije zemlje koje su pripadale Istočnom bloku i nekada bile daleko manje razvijene od nas. Mi smo očito tapkali na mjestu, dok su nas drugi pretekli. Sve je to već odavno poznato, od reforme obrazovanja, za koju se toplo nadam da će biti iznjedrena prije nego nam osnovnoškolci postanu umirovljenici, preko bitno drugačije porezne politike posebno oko smanjenja op-

» Želio bih jednom vidjeti da se politički oponenti slože o provođenju ekonomske i razvojne politike zemlje

Želio bih jednom konačno vidjeti da se naši politički oponenti slože o provođenju ekonomske i razvojne politike zemlje, a ne da im retorika postane dijametralno suprotna u trenutku kada dođe do smjene vlasti. Poslovne i ekonomske zakonitosti bi ipak trebale imati veću specifičnu težinu od prizemne politike i stranačkih nadmudrivanja. U prethodnome smo periodu jako puno investirali u odnosu na veličinu naše tvrtke, ponajprije u razvoj, tehnologiju i automatizaciju proizvodnje. Sada nam predstoji nimalo jednostavan zadatak prodora na vrlo zahtjevna tržišta u okruženju jer smo zbog specifičnosti naših proizvoda domaće tržište u velikoj mjeri zasitili. Izvoz je naša jedina moguća orijentacija i morat ćemo se jako potruditi kako bismo ostvarili rast u 2018. Srećom naša tvrtka nema nikakve veze s posrnulim koncernom Agrokor, jer spadamo u potpuno drugu branšu pa stoga ta velika afera nije imala nikakvog direktnog učinka na nas. Naravno, posredni učinak je uvijek prisutan, no o tome ne bih želio nagađati. Da smo država prava, onda bih se i usudio prognozirati rasplet situacije, no obzirom na to da je ta cijela stvar u sferi politike i lošeg pravosuđa onda je ◀ to jednostavno nemoguće ocijeniti.

#RAOUL CVEČIĆ BOLE, direktor tvrtke Energy pellets, Delnice

Gubimo vlakove Ako u sljedećih nekoliko godina ne izađemo sa strukturnim reformama, bit ćemo još lošiji

M

akroekonomski pokazatelji su bolji od prethodnih, ali to nije dovoljno. Proizvodnja i stvaranje dodatne vrijednosti i dalje nema potreban status i to je osnovni problem našega gospodarstva. Posljedica toga je loša konkurentnost. I to je odraz loše poduzetničke klime i teških uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Situacija s Agrokorom nije utjecala na naše poslovanje. I dalje, nakon 10 godina poslovanja, izvozimo 90 posto naših proizvoda. Za sada Agrokor nema veliki utjecaj, ali još je sve neizvjesno. Naime, postavlja se pitanje hoće li njihovi dobavljači i dalje imati svoje tržište preko Agrokora. Ako tako ne bude, postavlja se veliko pitanje njihove konkurentnosti prema drugima. Kao zemlja i dalje nazadujemo i gubimo vlakove na koje kasnimo. Ako u sljedećih neko-

liko godina ne izađemo sa strukturnim reformama, bit ćemo još lošiji. Okruženje nam se sve više udaljava i gdje god pogledamo neku statistiku mi smo pri dnu i sve više među lošima. Što se tiče očekivanih mjera svih vrsta vlasti (zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne), nužno je poticati proizvodnju koja stvara dodanu vrijednost i zapošljava, stimulirati izvoz koji ne trpi nekonkurentnost i automatski nas tjera da budemo bolji. Potrebno je omogućiti svima koji investiraju da lakše dođu do radne snage koje ima sve manje. Nadalje, nužno je povećati broj zaposlenih, stimulirati rad i poduzetništvo te svakako - smanjiti administraciju i nuditi im posao u proizvodnji. U 2018. godini tvrtka će organskim rastom povećati prihod za približno 50 posto, a za isto ◀ toliko će se povećati i izvoz.

81


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DAMIR ZEC, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska, Zagreb

Digitalna revolucija kao imperativ Uvođenje naprednih sustava i novih alata čiji je cilj transformacija poslovanja, digitalizacija, svakako pridonosi uspješnom poslovanju tvrtki neovisno o kojoj je industriji riječ i povećava njihovu konkurentnost, ali i učinkovitost

G

odina 2017. bila je iznimno zanimljiva i izazovna. Generalno, ono što smo najavljivali 2016. zaista se i događalo u Hrvatskoj u 2017. - preseljenje poslovanja u cloud, digitalna transformacija, cyber sigurnost, platformska rješenja u različitim industrijama - brisanje jasnih granica, blockchain revolucija, izazovi koje donose nove regulacije… enorman porast količine podataka, IoT eksplozija, robotika u procesima, milijarde konekcija dnevno na društvenim mrežama u svijetu, IBM-ova kognitivna rješenja u primjeni u industrijama globalno, ali i lokalno, zaista uzbudljiva godina. Zašto smo svjedoci tako značajnih promjena? Jednostavno, tržište se jako brzo mijenja. Pravila igre diktirana su zahtjevima naših korisnika, a naši korisnici su sve svjesniji mogućnosti koje im donosi primjena različitih tehnologija u životu i radu.

KOMPLEKSNI PROJEKTI Ako 2017. godinu promatramo s pozicije IBM-a, za IBM Hrvatsku ona je bila uspješna i tijekom godine odradili smo velik broj kompleksnih projekata s našim korisnicima iz različitih industrija - od financijskog sektora, telekomunikacija, energetike pa sve do javnog sektora. Većina tih projekata bila

je vezana uz pružanje dodane vrijednosti našim korisnicima na raznim područjima poslovanja uključujući pružanje podrške u prenošenju poslovanja u cloud, suradnju na projektima gdje se tražila implementacija rješenja s područja napredne i kognitivne analitike ili smo pak zajedno s našim korisnicima i partnerima radili kako bismo im pomogli da svoje poslovanje učine sigurnim. Primjerice, Hrvatski Telekom (HT) je odabrao IBM kao tvrtku koja će osuvremeniti procese odnosa s korisnicima i tako pridonijeti digitalnoj transformaciji poslovanja kompanije. Brzi rast broja i opsega telekomunikacijskih usluga i sve šira implementacija konvergiranih ponuda, u kombinaci-

Digitalnom transformacijom i iznimnim utjecajem tehnologije svijet se dramatično promijenio i dalje se mijenja

ji s rastom zahtijeva klijenata, naveo je Hrvatski Telekom na implementaciju novog CRM sustava koji će interakciju između korisnika i HT-a kao pružatelja usluga podići na sasvim novu razinu. CRM se temelji na jedinstvenom sustavu za obradu i pohranu podataka koji obuhvaća sve korisnike HT-ovih usluga kako one u veleprodaji tako i građane, koji do telekomunikacijskih usluga dolaze putem maloprodajnih kanala. Isto tako, novi sustav obuhvaća sve poslovne korisnike, građane te sve korisnike prepaid i postpaid usluga. Novi CRM sustav donosi i benefite za zaposlenike HT-a koji će koristiti ovaj sustav, poslovni procesi optimizirat će i pojednostaviti komunikaciju s korisnicima te će se u isto vrijeme poboljšati i zadovoljstvo samih zaposlenika. Uvođenje naprednih sustava i novih alata čiji je cilj transformacija poslovanja, digitalizacija, svakako pridonosi uspješnom poslovanju tvrtki neovisno o kojoj je industriji riječ i povećava njihovu konkurentnost, ali i učinkovitost. Iskustva naših korisnika iz Europe i svijeta pokazuju da uvođenje ovakvih rješenja značajno pridonosi povećanju učinkovitosti i agilnosti organizacija, smanjuju se troškovi i korisnici imaju više vremena na raspolaganju kako bi se usmjerili na svoje strateške ciljeve, razvoj inovacija i isporuku kvalitetnijih usluga svojim krajnjim korisnicima sve više oblikovanih baš za njih. Ovakvih projekata u budućnosti bit će sve više neovisno o kojoj je industriji riječ. Digitalna revolucija i dalje će biti imperativ i za tvrtke i za pojedince. Društvene mreže i digitalni uređaji koriste se svugdje – u državnim ustanovama, tvrtkama, u obitelji. Danas se koristimo prijenosnim uređajima na kojima imamo instalirane razne interaktivne alate kojima se služimo kako bismo odlučili primjerice, gdje putovati na godišnji odmor ili što kupiti u trgovini. U isto vrijeme, tvrtke su usmjerene na analizu razumijevanja korisničkog iskustva te se snažno okreću projektima čiji je temelj stvaranje novih poslovnih modela kako bi ispunile zahtjeve i želje svojih korisnika, te osigurale prednost na tržištu i diferencirale se pred konkurencijom.

SVE ČEŠĆI KIBERNETIČKI NAPADI Upravo zbog brzih promjena na tržištu u različitim industrijama postalo je ultimativno važno postići visok stupanj agilnosti unutar kompanija kao i spremnost na inovativan, inventivan i disruptivan pristup daljnjem razvoju poslovanja.

82

Digitalnom transformacijom i iznimnim utjecajem tehnologije svijet se zaista dramatično promijenio i dalje se mijenja. Takvi trendovi će se nastaviti i u budućnosti i vjerojatno biti još značajno ubrzani. Digitalizacija utječe na kompanije, regulatore, državni sektor i nameće brojne izazove koji su usmjereni na transformaciju procesa i poslovanja brojnih organizacija. Kibernetički napadi sve su češći i sve sofisticiraniji, pa ono što smo donedavno zvali svijetom kibernetičke sigurnosti sada možemo zvati svijetom kibernetičke nesigurnosti. Online prevare i ostale vrste kibernetičkog kriminaliteta u neprestanom su rastu i poprimaju posve nove, do sad neviđene, oblike. Uz to, kibernetički napadi su sve više ciljani, osobniji i pomno režirani. Prema nekim istraživanjima procjenjuje se da će kibernetički kriminal koštati svjetsku ekonomiju više od dva bilijuna (2000 milijardi) američkih dolara do 2019. godine.

Naši korisnici su sve svjesniji mogućnosti koje im donosi primjena različitih tehnologija u životu i radu Ukratko, danas više nije važno u kojoj regiji poslujete. Ono što je bitno je pitanje jeste li osmislili i primijenili sveobuhvatnu sigurnosnu strategiju koja će vaše sustave učiniti imunima na napade izvana. To je ono što čini razliku. U lipnju 2017. IBM je otvorio europski IBM X-Force Command Center u Poljskoj. Riječ je o centru iz kojeg će se pružati usluge na području sigurnosti u cijelom svijetu. Centar nudi i nove, kognitivne mogućnosti kao što su IBM Watson for Cyber Security i usluge lokalizacije podataka kojima se klijentima pomaže u ispunjavanju zahtjeva uredbe GDPR. U kontekstu navedenoga, potreba za sigurnosnim rješenjima će rasti kako ◀ globalno tako i kod nas.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DAVOR HAUPTMAN, vlasnik Kreiranja, Split

Ne može se živjeti samo od turizma Za bolju konkurentnost, ukratko, potrebne su korjenite promjene ili, popularno rečeno, reforma hrvatskoga gospodarstva u svim segmentima, kao i stvaranje bolje poduzetničke i investicijske klime

O

pće gospodarsko stanje u Hrvatskoj obilježeno je blagim gospodarskim rastom, no poslovna 2017. godina za nas kao tim projektantskog studija Kreiranje, u izvjesnoj mjeri, bila je izazovnija od prethodne i uglavnom bazirana na turizmu kao rastućoj uslužnoj djelatnosti. Naime, izloženi smo dolasku većeg broja turista, a posljedično i ubrzanom rastu broja smještajnih jedinica kao okosnice turističke ponude. Grade se heritage i mali obiteljski hoteli, rezidencijalne vile i luksuzne kuće za odmor s bazenima čiju gradnju potiče i država. Kao projektant mogu kazati da me raduje što je naša zemlja prepoznata kao još neotkrivena turistička destinacija, što nam dolaze gosti velikih očekivanja i platne moći, ali me i plaši stihija koja vlada u turizmu i koja nam se vrlo lako može obiti o glavu. Tu u prvom redu mislim na drastičan rast broja apartmana, osobito u većim gradovima, poput Splita gdje se interijer svake nekretnine pretvara u apartman i puni turistima samo tijekom ljetnih mjeseci. Tom masom, od koje je velika većina kategorizirana s tri zvjezdice, dakle nekakav niži prosjek, mijenja se identitet grada koji svom domicilnom stanovništvu donosi nekakav novac, ali i postaje nemoguć za život u turističkoj sezoni kada se pretvara u “destinaciju”. Tome kaosu treba stati na kraj pametnim i odgovornim planiranjem kako razvoja turizma tako i urbanizma, osobito uzimajući u obzir sociološki i kulturološki aspekt. Drugi veliki problem koji je obilježio 2017. godinu u našoj struci je kašnjenje s različitim natječajima za subvencioniranje energetske obnove, kao i za prenamjenu starih seoskih kuća u malim mjestima u objekte turističke namjene iz Fonda za ruralni razvoj. Radi se o sredstvima EU-a i kašnjenje, odnosno neraspisivanje natječaja, velik broj naših zainteresiranih klijenata ne može razumjeti. Meni osob-

no je žao i što nemamo nijedan “zeleni” hotel i što se u većoj mjeri ne koriste obnovljivi izvori energije. Hrvatska ima puno prednosti, ali se stječe dojam da se one, kako u cjelokupnom gospodarstvu tako i u turizmu, nedovoljno koriste. Ima prostora za razvoj, ali nemamo pravu viziju ni strategiju, a usvojeni dokumenti se ne realiziraju. Rezultat toga je sve veće iseljavanje stručne i kvalificirane radne snage, od kuhara i konobara do liječnika i vrhunskih znanstvenika. Turizam treba razvijati, ali ne može jedna zemlja živjeti samo od turizma. To je vrlo “plašljiv” novac i jako je malo potrebno da se rasprši kao balončić od sapunice… Za bolju konkurentnost, ukratko, potrebne su korjenite promjene ili, popularno rečeno, reforma hrvatskog gospodarstva u svim segmentima, kao i stvaranje bolje poduzetničke i investicijske klime.

POTICATI ENERGETSKU OBNOVU Bez vjere u budućnost, ne bismo mogli ni raditi. Držim se uvijek pozitivnog stava. Nadam se, kao nositelj green building certifikata, da će država sve više prepoznavati i važnost ener-

getskih ušteda te još više poticati i subvencionirati energetsku obnovu objekata i gradnju novih, kako u turizmu tako i u području gospodarstva i infrastrukture. Potrebno nam je stvaranje boljeg ozračja za poduzetničko i investicijsko poslovanje. To možemo postići pojednostavljivanjem i ubrzavanjem administrativnih procedura i ukidanjem nepotrebnih nameta, tim prije što cjelokupno hrvatsko gospodarstvo bilježi blagi rast. Iako turizam bilježi stalan rast, potrebno je planirati i usmjeravati njegov daljnji razvoj, ne samo u smislu produžavanja turističke sezone koja je sada neopravdano kratka i smještena na samo par ljetnih mjeseci nego i poticanjem specifičnih grana turizma, poput zdravstvenog, sportskog ili kongresnog. Taj prostor je gotovo potpuno neiskorišten, a osigurava cjelogodišnje prihode. Nadamo se da ćemo nastaviti rad na postojećim projektima i da ćemo, kao nositelji green building certifikata, imati priliku raditi na energetski učinkovitim projektima koje subvencionira država iz EU fondova kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Također se nadam kvalitetnijoj suradnji projektantskih ureda s agencijama za promet nekretninama jer tu uočavam određene probleme koji se kontinuirano javljaju, a koji itekako muče i remete planove investitorima. To se odnosi na suradnju s agencijama za nekretnine gdje bi već pri kupnji nekog objekta ili zemljišta, u proces bio uključen projektant koji bi provjerio uklapaju li se želje i planovi investitora u postojeće prostorne i urbanističke planove, što se može, a što ne napraviti, koje su preinake potrebne i koliko bi one koštale, u kojem roku je moguć povrat investicije te, konačno, kako uz energetsku učinkovitu gradnju smanjiti režijske troškove u ◀ budućnosti.

» Potrebno nam je stvaranje boljeg ozračja za poduzetničko i investicijsko poslovanje

#DAVOR BOŠNJAKOVIĆ, direktor Belja, Darda

Stabilizacija tvrtke Kao jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u regiji već niz godina unapređujemo svoju konkurentnost

B

elje je u izazovnoj 2017. poslovnoj godini obilježilo 320 godina postojanja. Upravo nas je naša tradicija i povezanost s kompanijom gurala kroz teške mjesece, prošlog proljeća i ljeta, kada smo uspjeli stabilizirati kompaniju i nakon brojnih godina koje je obilježio negativan rezultat ostvariti dobit od 44,9 milijuna kuna. To je ono što pokazuje naš

poslovni rezultati za prvih devet mjeseci 2017. godine. Kao jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u regiji već niz godina unapređujemo svoju konkurentnost. Naši rezultati u ratarstvu i stočarstvu značajno su bolji od hrvatskoga prosjeka, ali i prosjeka EU-a, a pred nama su novi izazovi u racionalizaciji troškova u proizvodnji i povećanju efikasnosti. S obzirom na to da smo kom-

panija koja je dio Agrokor koncerna, sva događanja vezana uz Agrokor direktno su utjecala i na nas. Dosadašnje aktivnosti izvanredne uprave donijele su pozitivne i mjerljive rezultate, pa očekujem da će tako biti i s procesom nagodbe. Za zanimanja u poljoprivredi kroz intenzivniju suradnju nas poslodavaca i države, sigurno možemo unaprijediti i obrazovni sustav i uvesti više prak-

se u obrazovanje. U 2018. godini očekujem ostvarenje planirane prodaje i povećanje izvoza naših proizvoda, a za ratarsku, stočarsku i vinogradarsku proizvodnju priželjkujem stabilnu klimat◀ sku godinu.

83


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#IVICA RADOVIĆ, upravitelj PZ Potomje, Potomje

#OLGA DANYLIUK, glavna direktorica poduzeća GEFCO u Sloveniji i Hrvatskoj

Logistička Zakone treba infrastruktura provoditi prilika za napredak

K

ad je riječ o količini berbe, 2017. godina je bila nešto lošija. Kao posljedica suše smanjene su količine grožđa, pogotovo na vrhunskim pozicijama gdje nije duboka zemlja, kao što su Dingač i Postup, ali je kvaliteta grožđa bila odlična. Na terenima koji su podnosili sušu berba je bila vrhunska kako po kvaliteti tako i po količini. Prodaja vina u 2017. godini je bila odlična, što možemo zahvaliti odličnoj turističkoj sezoni. To je bila za mene najuspješnija godina od kad se bavim ovim poslom. Polako sve dolazi na svoje, a tržište se počelo pomalo rješavati prevaranata, dok su plaćanja puno urednija. Što se tiče 2018. godine očekujem da će biti barem na razini 2017., ako ne i bolja. Takve su najave iduće turističke sezone, a očekujem i da će konačno profunkcionirati tržište u smislu zaštite proizvođača. U 2018. godini ćemo izbaciti i neke nove proizvode izazov nam je proizvodnja pjenušca, a možda i još neki proizvod od plavca malog. Redizajnirali smo ambalažu što se pokazalo odličnim potezom jer u situaciji kada imate sve više proizvođača Dingača i Postupa, nužno je dizajnom i prepoznatljivošću ambalaže skrenuti pozornost na svoje proizvode koje su

» Mojim prijateljima u Europi je neshvatljiv moj slučaj s Agrokorom

84

potrošači otprije prepoznali kao izuzetno kvalitetne. Naime, imamo vinograde na gotovo idealnim pozicijama što se tiče kvalitete.

NUŽNA JE KONTROLA NA TRŽIŠTU Od države očekujem donošenje novog zakona o vinu koji bi trebao decentralizirati ocjenjivanje vina i njegovo puštanje u promet. Umjesto samo u Zagrebu, to bi se trebalo još raditi u Poreču, Splitu i Požegi. Osim toga od države očekujem da poštuje i provodi svoje zakone jer kada bi ih primjenjivala i nama bi bilo puno lakše. Isto tako, nužna je kontrola na tržištu. Mojim prijateljima u Europi je neshvatljiv moj slučaj s Agrokorom. S obzirom na to da nisam prijavio potraživanja od oko 200.000 kuna, ja sam, ne znam prema kojem zakonu, stavljen u situaciju da ne bih trebao dobiti novac bez obzira na to što je taj dug evidentiran i što postoji dokumentacija o svemu. Upravo iz tog razloga nisam ponovno ni prijavljivao dug, jer on nikada nije bio sporan. Kad sam naknadno zatražio da mi se plati dug, pozvali su se na nekakav zakon. Ne mogu ništa reći nego da je u novijoj hrvatskoj povijesti svaka pljačka, počevši od privatizacije naovamo napravljena, očito, prema nekom za◀ konu.

Ulaganja u prijevozničku infrastrukturu su od strateške važnosti za svaku državu, a optimizacija i razvoj logističkih ruta među najvažnijim su čimbenicima gospodarske konkurentnosti

U

kupno možemo reći da smo zadovoljni poslovnim rezultatima u regiji, a udruženjem organizacijskih struktura s podružnicom u Sloveniji planiramo nastaviti s pozitivnim trendovima. Uz to, ekonomska je situacija općenito stabilna, a statistički podaci ukazuju na to da će se u 2019. godini gospodarstvo vratiti na razinu prije krize, pružajući nove prilike u svim poslovnim sektorima. Kompetitivna prednost GEFCO-a u regiji Adriatic leži u stručnosti naših zaposlenika i našem poznavanju specifičnosti lokalnih tržišta, uz bogato iskustvo i brojne kontakte u Grupi GEFCO. Zajedničkim snagama klijentima možemo pružiti lokalna, regionalna i globalna integrirana logistička rješenja u skladu sa zahtjevima modernih poslovnih sustava te podržati njihov razvoj u svijetu koji se mijenja. Hrvatska zauzima geografski važan položaj i jedna je od najbolje pozicioniranih zemalja na Sredozemlju. Mediteranski koridor, koji obuhvaća željeznički, cestovni, zračni i pomorski prijevoz, povezuje najveći dio Europe s jednom od najvažnijih luka smještenoj u Rijeci, a sastavni je dio tog koridora i cestovni i željeznički pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta. Najznačajnija je karakteristika riječkog prometnoga pravca mogućnost intermodalnog pristupa, kojim je riječku luku moguće povezati s dunavskim plovnim putom. Danas možemo sa sigurnošću reći da je osnivanje podružnice u ovoj regiji bila dobra odluka s obzirom na to da su i Slovenija i Hrvatska više nego ikad prepoznate kao ključne logističke karike za Srednju i Južnu Europu, s velikim potencijalom za dodatnim jačanjem tog položaja. S pozitivnim poslovnim razvojem u proteklih 10 godina i udruženjem organizacij-

Slažemo se s uvriježenim ocjenama kako Vlada ne zatire niti diskriminira strane investitore

skih struktura u Sloveniji i Hrvatskoj, GEFCO usmjerava svoju pozornost na regiju Adriatic s ciljem da postane jedan od vodećih pružatelja logističkih usluga.

HRVATSKA IMA BROJNE PRILIKE ZA NAPREDAK Još uvijek postoji prostor za poboljšanja u cjelokupnom regulatornom okružju u Hrvatskoj, no radi se na tome uvođenjem reformi s ciljem pojednostavljenja procedura prilikom pokretanja poslovanja. Slažemo se s uvriježenim ocjenama kako Vlada ne zatire niti diskriminira strane investitore. Transport i logistika generiraju između sedam i osam posto BDP-a u europskim zemljama, dok je u Rusiji ta brojka oko 20 posto. Ulaganja u prijevozničku infrastrukturu stoga su od strateške važnosti za svaku državu, a optimizacija i razvoj logističkih ruta među najvažnijim su čimbenicima gospodarske konkurentnosti. Prema Indeksu logističkih performansi (Logistics Performance Index), Hrvatska se nalazi u zoni europskog prosjeka s brojnim prilikama za napredak kao što su, primjerice, pojednostavljenja administrativnih procesa poput carinskih procedura, područja u kojem najviše zaostaje za vodećom Njemačkom. Smatramo da je u ovome trenutku najvažnije da Hrvatska prepozna razvoj logističke infrastrukture kao priliku za napredak i iskoristi prednost multiplikativnih učinaka industrije. Naša će kompanija nastaviti s ulaganjima u osmišljavanje novih multimodalnih logističkih rješenja za naše klijente, u jačanje kompetencija naših internih stručnjaka, smanjenje našeg globalnog otiska i razvoj naših informacijskih sustava. Cilj nam je snažnije povezati Sloveniju i Hrvatsku s ostalim tržištima u re◀ giji, ali i šire.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ŽELJKO GOJA, predsjednik NO-a tvrtke HSTEC, Zadar

Zabrinjava pad inovativnosti Iz analiza izvješća o konkurentnosti vidljivo je da se moraju unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalna vizija i strategija te definirati temeljne razvojne vrijednosti društva

P

oslovna 2017. godina je protekla u značajnim aktivnostima na području poslovanja, završili smo gradnju nove proizvodne hale te pratećih prostora i ureda u što smo investirali 14,7 milijuna kuna, a sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 35 posto. Poticaj za naš daljnji razvoj i napredak su i kadrovske promjene kojima želimo unaprijediti i osuvremeniti rukovođenje tvrtkom primjereno našem rastu. Tako sam, nakon 20 godina na čelu tvrtke, a prije odlaska u mirovinu, preuzeo predsjedanje Nadzornim odborom, ali i brigu o edukaciji naših mladih stručnjaka i razvoju novih proizvoda. Inače, poslovali smo u stabilnim tržišnim uvjetima uz očekivani rast prihoda koji će na kraju 2017. godine biti oko 67,5 milijuna kuna uz očekivanu dobit od oko 6,8 milijuna kuna. Povećali smo i broj djelatnika za 10 tako da sada imamo 83 zaposlenika.

POZITIVNIJA POSLOVNA KLIMA

» Važna je i provedba digitalizacije društva uz brži razvoj širokopojasnog interneta

Naš tim vrhunskih stručnjaka strojarske i elektrotehničke struke postigao je tijekom 2017. niz zapaženih rezultata te razvio niz novih proizvoda i usluga. Posebno je značajan daljnji razvoj strojeva za automatiziranu montažu, razvoj novih inteligentnih pogonskih sustava za obradne strojeve i razvoj niza novih robotskih aplikacija. HSTEC je i u 2017. godini nastavio s orijentacijom na izvoz i individualiziranu proizvodnju uz ponudu usluga razvoja, projektiranja, proračuna, optimizacije i servisa. Opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj je načelno pozitivno i postupno generira pozitivniju poslovnu klimu ponajprije kod nas izvoznika. Pozitivan je i rast BDP-a, ali on je izazvan povećanom potrošnjom što dugoročno ne jamči rast i razvoj. Postoji prostor za njegov daljnji rast za što su potrebne brže reforme i poticaji razvoju i inovacijama u prvom redu kod izvoznika kao lokomotive rasta i razvoja. Konkurentnost Republike Hrvatske nije se promijenila u 2017. godini. Iz analiza izvješća o konkurentnosti vidljivo je da se moraju unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalna vizija i strategija te definirati temeljne razvojne vrijednosti društva. Zabrinjavajući je, po našem mišljenju, trend pada inovativnosti što usporava rast novih tehnologija u društvu, digitalizaciju i razvoj novih inovativnih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Važan je i izostanak reforme i unapređenja u području obrazovanja, posebice u segmentima dualnog obrazovanja s gospodarstvom. Neka proizvodna zanimanja kao CNC tokari, CNC brusači... obrazovani na modernoj opremi nestaju s tržišta. Što se tiče HSTEC-a, mi nastojimo podizati svoju konkurentnost u okvirima naših mogućnosti. Koncentrirani smo na razvoj proizvoda za Industriju 4.0, uvođenje novih

Rast BDP-a je izazvan povećanom potrošnjom što dugoročno ne jamči rast i razvoj digitalnih tehnologija, virtualnih procesa i simulacija te unapređenje digitalnog sustava i novog razvoja. Želimo stvarati pametne proizvode nove generacije iz naše niše pogonskih i robotskih sustava. Planiramo optimizirati procese rada i razvoja kako bi naše proizvode nove generacije mogli integrirati u pametne strojeve i učiniti ih upotrebljivim u pametnim tvornicama budućnosti. Samo takvim načinom razvoja proizvoda sigurni smo da ćemo dugo ostati poželjni i konkurentni na tržištu. Od države očekujemo, uz provedenu poreznu reformu čije su efekti već vidljivi, provedbu i drugih strukturnih reformi koje će dovesti do efikasnije javne uprave i pravosuđa, daljnjeg rasterećenja rada i pojednostavljenja propisa. Država treba osigurati poslovne uvjete kakve imaju naši partneri u inozemstvu koji imaju puno učinkovitiju stimulaciju rasta i razvoja proizvodnje uz minimalan birokratsko-administrativni sustav. Važna je i provedba digitalizacije društva uz brži razvoj širokopojasnog interneta kako bi se mogli uključiti kao tvrtka i kao okruženje u sve procese koje od nas zahtijevaju projekti razvoja nove generacije proizvoda za Industriju 4.0.

ti uz pojačanu kontrolu. Pripreme za raspis projekata i evaluacija projekata traje relativno dugo u odnosu na potrebe brzog opremanja tvrtki. Očekivanja trebaju pratiti efikasne zakonodavne mjere i aktivnosti uz brzu provedbu kako bi se utjecalo na brži i potreban gospodarski rast. Učinkovita potpora iz EU fondova za dokazane pretežite izvoznike može imati efekt lokomotive za niz malih i srednjih poduzeća koja će rasti kao kooperacija izvoznicima. Kad je riječ o tečaju kune i eura, lagana prilagodba realnom tečaju bi sigurno pogodovala izvoznicima koji se u posljednje vrijeme postupno razdužuju. HSTEC neprestano investira u razvoj i visoke tehnologije. To ćemo nastaviti i u 2018. godini. Planiramo nabavu vrhunskih obradnih strojeva nove generacije uz potrebnu mjernu opremu. HSTEC će nastaviti širenje ponude industrijske automatizacije i robotike u svim područjima prerađivačke industrije, posebice u automobilskoj i staklarskoj industriji. Izazovi s kojima se susrećemo su nedostatak kvalificiranih ljudi i cijena dostupnog kapitala. Ne planiramo neke akvizicije i spajanja, a nove investicije dovest će do daljnjeg organskog rasta izvoza i nova zapošljavanja. Mi ćemo i tijekom 2018. godine u potpunosti pratiti svjetske trendove i nastaviti razvijati sofisticirane proizvode spremne za novo, izazovno digitalno doba u okruženju pametnih ◀ tvornica i Industrije 4.0.

PRILAGODBA REALNOM TEČAJU Očekujemo i još efikasniju potporu iz EU fondova. Potrebno je povećati broj programa financiranja razvoja pretežitih izvoznika koji su dosad bili zakinuti tečajnom politikom, a koji imaju potencijale za daljnje povećanje izvoza. Intenziteti potpore na projektima opremanja i razvoja mogli bi se povećati, a priprema projekata pojednostavi-

85


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DARIJA KULJIĆ, direktorica Ikee Zagreb

Prilagodba potrebama lokalnoga stanovništva Od 2014. godine, otkako je Ikea došla na hrvatsko tržište, možemo reći kako je poraslo zanimanje za uređenje prostora, a time i ukupno tržište namještaja

J

ako smo zadovoljni postignutim rezultatima u 2017. godini. Ostvarili smo promet od 622,4 milijuna kuna što je rast od 9,6 posto u usporedbi s poslovnom 2016. godinom. Gotovo dvoznamenkasti rast najbolji je pokazatelj da su kupci u Hrvatskoj prepoznali prednosti našeg jedinstvenog demokratskog dizajna. Velik dio naših kupaca dolazi iz županija na obali, zato smo otvorili i dva dostavna centra, u Rijeci i Splitu, kako bismo svoju ponudu učinili dostupnijom. Oba dostavna centra ostvaruju odlične rezultate. Primjerice, u riječki je u manje od dva mjeseca rada dostavljeno više od 11.800 proizvoda, a više od dvije trećine naručenih proizvoda isti je dan prikupljeno i utovareno. Nakon otvaranja dostavnog centra u Rijeci broj kupaca iz Istarske i Primorsko-goranske županije, koji naručuju naše proizvode online, se učetverostručio, a njihov prosječni račun narastao je za otprilike trećinu. Rast bilježi i splitski dostavni centar pa je tako po otvorenju prosječan račun kupaca iz Splitsko-dalmatinske županije porastao za oko trećinu, kao i broj kupaca koji iz te županije naručuju proizvode online. I u budućnosti ćemo biti usmjereni na više kanala prodaja i unapređenje cijena dostava kako bismo, u skladu s našom vizijom, stvorili bolji svakodnevni život većini ljudi. Zadovoljni smo poslovnim okruženjem i rezultatima koje ostvarujemo. Od 2014. godine, otkako je Ikea došla na hrvatsko tržište, možemo reći kako je poraslo zanimanje za uređenje prostora, a time i ukupno tržište namještaja. Potrošači su dobili novu vrijednost povećanjem konkurencije te je porasla i njihova svijest o standardima zaštite. Tome pridonosi i naša politika povrata proizvoda u

» Nastavit

roku od 365 dana, koju ćemo kontinuirano nastojati unapređivati. Ikea Hrvatska bilježi konstantan rast prodaje iz godine u godinu, a tako je bilo i u trećoj poslovnoj godini kada su problemi u poslovanju Agrokora utjecali na poslovnu klimu u cijeloj regiji. Ikea je globalni brend, no uvijek se prilagođava potrebama lokalnoga stanovništva i posluje u skladu s važećim zakonima na tržištu. Nadamo se kako će kupovna moć građana rasti tijekom 2018. godine. Ako građanin na raspolaganju ima uistinu ograničene prihode, u tom slučaju mora dobro razmisliti koji su mu prioriteti prilikom potrošnje.

ćemo pridonositi razvoju zajednice u skladu s dugoročnim fokusom vezanim za raznolikost i DIO PROFITA VRAĆAMO inkluziju ZAJEDNICI

Ikea će i u budućnosti nastojati ulagati u hrvatsko gospodarstvo. To uključuje ulaganja u naše zaposlenike i daljnje investicije te doprinos lokalnoj zajednici. Raduje nas što nam poslovni uspjesi omogućuju da dio ostvarenog profita možemo vratiti zajednici u kojoj poslujemo. Nedavno smo tako, u suradnji s UNICEF-om, donirali 18.000 eura za prvu

banku humanog mlijeka u Hrvatskoj, koja će povećati šansu za život oko 2000 djece koliko ih se u Hrvatskoj godišnje rađa prijevremeno. Izrazito smo ponosni i na našu suradnju socijalnog poduzetništva s članicama udruge Kamensko, koja traje već gotovo dvije godine. Uz to što dvije kolegice iz ove udruge pružaju usluge šivanja, krojenja i mjerenja u našoj robnoj kući, nastojimo ih uključiti i u različite radionice koje provodimo za članove IKEA FAMILY programa. Krajem svibnja 2017. započeli smo s izgradnjom najvećeg outlet kompleksa u Hrvatskoj, odmah pored robne kuće Ikea Zagreb, a njegovo se otvaranje očekuje tijekom proljeća 2018. godine. Riječ je o projektu koji je pokrenula naša sestrinska tvrtka Ikea Centres u suradnji s renomiranim partnerima. Uz dizajnerske, modne i lifestyle brendove po 30 do 70 posto povoljnijim cijenama tijekom cijele godine, blizina robne kuće Ikea Zagreb učinit će ga jedinstvenom destinacijom za kupnju u Hrvatskoj. S obzirom na uspješno poslovanje dostavnih centara na obali, trenutačno istražujemo i mogućnosti širenja dostavnih centara i u kontinentalnoj Hrvatskoj s ciljem približavanja naše ponude što većem broju ljudi. Nastavit ćemo pridonositi razvoju zajednice u skladu s dugoročnim fokusom vezanim za raznolikost i inkluziju. Veseli nas što je stručna javnost prepoznala napore koje ulažemo u tom području te smo 2017. osvojili nagradu Indeks DOP-a u kategoriji društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, a potpisnici smo i Povelje o raznolikosti. Također, planiramo zapošljavanje osoba s invaliditetom u čemu uspješno surađujemo s relevantnim državnim ustano◀ vama.

#TOMISLAV VUIĆ, predsjednik Uprave HPB-a, Zagreb

Unapređenje usluga

O

snovni smjer HPB-ovog plana za 2018. godinu se ne mijenja, ali će kao i za 2017. biti prilagođen činjenici granične adekvatnosti kapitala. Nastavljamo unapređivati proizvode i usluge za građane, malo i srednje poduzetništvo i lokalnu samoupravu te razvijati digitalne kanale, sami ili s partnerima. To je naš prioritet. I dalje nam je u fokusu veliki distributivni kanal Hrvatske pošte, a rezultati suradnje ovise o nama, ali još više o Pošti. Potencijal vidimo i u preuzimanju manjih

86

hrvatskih banaka i intenzivnijoj suradnji s hrvatskom dijasporom, što ovisi o vanjskim okolnostima, prilikama i našim internim prioritetima. Preuzimanje Jadranske banke odgađanjem dokapitalizacije najvjerojatnije nije onemogućeno, ali će nas zajedno s regulatornim razlozima dovesti na sam rub adekvatnosti kapitala. Spremni smo za izazove pred ciljem da najveća banka u hrvatskom vlasništvu bude još bolja i veća u korist naših klijenata, dioniča◀ ra, zaposlenika i cijele zajednice.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#SONJA POPOVIĆ, direktorica tvrtke SAP, Zagreb

Prvi koraci u dobrom smjeru Konkurentni smo onoliko koliko su konkurentne vještine kojima vladamo, vještine koje imaju i razvijaju naši radnici, menadžeri pa i političari

N

»

Digitalna transformacija nije samo trend, nego nužnost

ajkraće rečeno 2017. je bila još jedna izazovna godina. Bilo je teško, ali i motivirajuće. Poteškoće su nas dodatno motivirale za pronalaženje novih prilika i novih mogućnosti za širenje poslovanja. Promatrajući godinu iz perspektive gospodarskih okvira u kojima radimo – prije svega mjera koje je primijenila hrvatska država, mjera koje pridonose povećanju izvoza, mjera koje rezultiraju većim zapošljavanjem i mjera koje će ukloniti prepreke novim ulaganjima – prvi koraci u dobrom smjeru su učinjeni. Sad sa svime time - i drugim reformama koje su najavljene - samo treba nastaviti. Događaji u Agrokoru, najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, nisu imali izravan utjecaj na naše poslovanje, no riječ je o tektonskom poremećaju u ekonomiji naše zemlje koji je povećao nesigurnost poslovanja na lokalnome tržištu. Tu je, kao i s reformama na razini države, sad važno da se ta priča što prije završi kako bi se stvorila nova stvarnost u kojoj ćemo opet moći rasti. Konkurentnost naše zemlje stalna je tema kojom se bavi-

mo već desetljećima i uvijek se svede na ljude i vještine. Konkurentni smo onoliko koliko su konkurentne vještine kojima vladamo, vještine koje imaju i razvijaju naši radnici, menadžeri pa i političari. Tu situaciju u zadnje vrijeme dodatno radikalizira sve veći odljev mladih i pametnih. Obrazovna reforma će, posebice ako se ostvare katastrofične demografske prognoze, doći prekasno. Nećemo imati koga podučavati vještinama koje će sutra biti važne za postizanje bolje konkurentnosti.

STALNA PODRŠKA KLIJENTIMA Kao i 2017., i 2018. godine bit ćemo stalna podrška našim klijentima - partnerima i korisnicima - na njihovom putu uspjeha. Ono što nas čeka je inteligentna tvrtka. Tu prije svega mislim na to da sve više tvrtki primjenjuje tehnologije umjetne inteligencije i strojnog učenja u svome poslovanju. To su tehnologije na temelju kojih se stvaraju potpuno novi poslovni modeli koji će cijele industrije napokon uvjeriti kako digitalna transformacija nije samo trend, nego nuž-

nost. Rutinske stvari radit će roboti, a ljudi će moći više vremena posvetiti kreativnoj strani poslovanja naći dobre odgovore na pitanja kao što su: kako bolje odgovarati klijentima, kako napraviti nešto inovativno, kako živjeti na Marsu… Ono što mi u SAP-u želimo s novim tehnologijama jest da nam olakšaju rad i život, trebamo ih prihvatiti i iskoristiti kako bismo stvorili novu eru u kojoj ćemo raditi ◀ ono što želimo.

#GORAN KALANJ, direktor tvrtke Serengeti, Zagreb

Nedostaje nam IT stručnjaka Očekujemo da država koja je prepoznala IT kao stratešku industriju prilagodi uvjete poslovanja tako da možemo konkurirati ostalim zemljama Istočne Europe

G

odinu 2017. obilježilo je ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i polagani povratak optimizma. Recesija i politička nestabilnost ostavili su traga na gospodarstvu, a naročito na domaću IT industriju kod koje je nemoguće nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Sada se događa to da se pokreću različiti IT projekti, međutim, povećanje obujma posla otkriva veliki nedostatak IT stručnjaka u Hrvatskoj i to postaje ograničavajući faktor. Za konkurentnost IT sektora možemo reći da je izrazito visoka. Naše najbolje IT tvrtke ne zaostaju značajno u pogledu kompetencija za Zapadnom Europom. Po pitanju profesionalnosti, pouzdanosti i pristupa poslu postoji značajnija razlika i to je definitivno nešto na čemu treba raditi. Budući da smo tvrtka orijentirana na inozemno tržište te financijski i javni sektor na domaćem tržištu, nismo osjetili utjecaj stanja u Agrokoru na naše poslovanje. Nakon što su dobavljači Agrokora prvi osjetili probleme s kojima se ta tvrtka suočila, sigurno je da će i ostale tvrtke to osjetiti u idućem koraku kroz pad mogućnosti investiranja države i privatnog sektora. Očekujemo da država koja je prepoznala IT kao stratešku industriju prilagodi

uvjete poslovanja tako da možemo konkurirati ostalim zemljama Istočne Europe. Budući da je naše poslovanje u suštini prikupljanje i korištenje znanja, porezna politika i politika zapošljavanja najviše utječu na našu konkurentnost. IT tvrtkama nedostaje kvalificiranih stručnjaka i u tom smislu veće kvote za zapošljavanje stranaca i veći broj studenata koji završavaju tehničke fakultete može smanjiti ovaj nedostatak. Također, porezna politika koja ide u smjeru poreznog rasterećenja plaća bi značajno povećala konkurentnost tvrtki i smanjila broj odlazaka u inozemstvo. Prednost

Hrvatske je to što nudi izvanrednu kvalitetu života i tu prednost treba iskoristiti u privlačenju i zadržavanju stručnjaka za deficitarna područja. U Hrvatskoj je glavna prepreka značajnom gospodarskom zamahu nedostatak poduzetničke klime. Klimu u društvu je najteže mijenjati, ali dok se ona ne promijeni ostale mjere će imati slabe efekte. Potrebno je više raditi na isticanju pozitivnih primjera i prednosti koje Hrvatska ima za razvoj poslovanja i poticanju izvoza. Zadnjih desetak godina stvara se nova generacija poduzetnika koji imaju visoke ambicije i sposobnosti i koji vlastitim snagama uspijevaju na zahtjevnom inozemnom tržištu. Takve tvrtke bi trebale biti primjer da se i u Hrvatskoj može ostvariti uspjeh. U 2017. Serengeti je ostvario oko 75 posto povećanja prihoda, a slično očekujemo i u 2018. Svoj optimizam temeljimo na planovima investicija koje smo već napravili sa svojim korisnicima i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Hoćemo li uspjeti ostvariti ove rezultate ovisi u najvećoj mjeri o našoj uspješnosti da privučemo i zadržimo IT stručnjake koji su nam neophodni za realizaciju ugovorenih poslova. U 2018. godini planiramo organski rasti i fokusi◀ rati se na jačanje izvoza.

» U Hrvatskoj je glavna prepreka značajnom gospodarskom zamahu nedostatak poduzetničke klime 87


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZDRAVKO JELČIĆ, predsjednik Uprave Spin Valisa, Požega

2018. mora biti godina reformi Očekujemo bitno poboljšanje poslovne klime, ubrzanu reformu javne uprave, pravosuđa, tržišta rada, obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava, a podržavamo i dodatno smanjenje poreza na dohodak

U

2017. godini u Hrvatskoj imamo pozitivan trend rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali istovremeno moram izraziti i zabrinutost zbog nekih stvari. Naša industrija gubi tempo s ino konkurencijom, pada ukupna konkurentnost, pada broj zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji gdje je samo 204.000 zaposlenih, ostajemo bez goriva. Tako i u drvnoj industriji pada udio proizvodnje i izvoza namještaja i proizvoda s najvećom dodanom vrijednošću. Masivnim odlaskom mladih u inozemstvo gubimo najveći resurs koji imamo: ljude i time dobru budućnost. Nužno je žurno postići društveni konsenzus o smjeru razvoja Hrvatske kao i o nacionalnoj razvojnoj strategiji. Birokracija i politika moraju znati da punjenja proračuna najviše ovise o zdravoj ekonomiji i rastu proizvodnje. Unatoč svemu, očekujemo nastavak povoljnih trendova na vanjskim tržištima što će poticati rast domaćega gospodarstva, ali nedovoljno za sustizanje nama sličnih zemalja iz Srednje Europe. Razvojnom strategijom Republika Hrvatska mora konačno odrediti koji su strateški ciljevi Republike Hrvatske, koja je vizija razvoja te koji su to smjerovi, gdje želimo biti te kako ćemo to ostvariti i financirati.

SLIJEDITI NAJRAZVIJENIJE ZEMLJE EU Potrebne su puno aktivnije populacijske mjere u zaustavljanju negativnih migracijskih trendova. Važno je i onemogućiti, zabraniti interesnim skupinama da povoljne trendove rasta gospodarstva koriste za povećanje svojih prava u javnom sektoru. Naprotiv, pozitivan trend uz nužne reforme Vlada mora iskoristiti za rast konkurentnosti i produktivnosti, ulaganjem u nove tehnologije, digitalizaciju poslovanja, pronalazak novih izvoznih tržišta, većim uključivanjem u globalne lance vrijednosti te brendiranjem

» Biti danas proizvođač namještaja u Hrvatskoj je vrlo teško, izazovno, neizvjesno i nesigurno

proizvoda u cilju stvaranja veće dodane vrijednosti. Moramo slijediti najrazvijenije zemlje EU-a ulaganjem u znanje, istraživanje i razvoj, nove proizvode i nove proizvodne procese i tehnologije Očekujemo bitno poboljšanje poslovne klime, ubrzanu reformu javne uprave, pravosuđa, tržišta rada, obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava, a podržavamo i dodatno smanjenje poreza na dohodak. Godina 2018. mora biti godina reformi. Poslodavci su Vladi uputili prijedlog nekih kompenzacijskih, konkretnih mjera. Tako je predloženo smanjenje visine naknade za potrošače koji na mjestu preuzimanja električne energije imaju potrošnju veću od 1 GWh, smanjenje tarifnih stavki za električnu energiju. Zatraženo je uvođenje dodatnih kriterija za umanjenje davanja za ulaganje u energetsku učinkovitost, orijentiranost na izvoz... Predloženo je i omogućavanje odobravanja svih novih kredita HBOR-a uz kamatu do 0,5 posto godišnje za sve tvrtke iz pogođenih sektora, snižavanje kamatne stope za ranije odobrene kredite HBOR-a na kamatu do 0,5 posto godišnje svih tvrtkama iz pogođenih sektora te sufinanciranje cjelokupne kamatne stope za kredite koje su poslovne banke ranije odobrile tvrtkama iz pogođenih sektora. U državnome proračunu za 2018. godinu treba rezervirati bespovratna namjen-

Nužno je žurno postići društveni konsenzus o smjeru razvoja Hrvatske, kao i o nacionalnoj razvojnoj strategiji ska sredstva za kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivosti proizvodnje te za održavanje broja zaposlenih u pogođenim sektorima kao sufinanciranje nabavke novih tehnologija i radnih strojeva u najvišem dozvoljenom iznosu regionalnih potpora prema veličini tvrtke. Ova mjera trebala bi se provesti putem ministarstva poljoprivre-

88

de i gospodarstva. Trebalo bi javnim tvrtkama (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume...) omogućiti odobravanje dodatnih rabata tvrtkama, naknade za bolovanje do 42 dana smanjiti na 10 dana, ukinuti plaćene pauze... Potrebno je bolje pozicionirati pelet u domaćoj javnosti, jer trenutačno izvozimo više od 90 posto proizvodnje čime pridonosimo energetskoj učinkovitosti drugih država, ne otvaramo domaće tržište za pelete i time ne supstituiramo, ne smanjujemo uvoz nafte i plina. Kao jednu od poticajnih mjera predloženo je i smanjenje PDV-a na pelet po uzoru na mnoge zapadne, ali i države u susjedstvu koje su već usvojile takve propise. Nužan je razvoj svijesti o značenju šuma i promjena stava prema što većoj upotrebi drva u graditeljstvu i energetici kao ekološkog i obnovljivog resursa koji Hrvatska ima. Što se tiče javne nabave, ona mora ponajprije biti u cilju ugradnje domaće sirovine i domaćih proizvoda.

NE SMIJEMO GUBITI U KONKURENTSKOJ UTRCI Biti danas proizvođač namještaja u Hrvatskoj je vrlo teško, izazovno, neizvjesno i nesigurno. Pritisak strane konkurencije na trupac je ogroman, ali ne u cilju finalizacije toga trupca u Hrvatskoj. Uvjeti poslovanja za proizvodnju namještaja u Hrvatskoj su nepovoljni, a zahtjevi kupaca za cijenu, rokove te poštivanje najprestižnijih međunarodnih standarda kvalitete i sigurnosti su sve oštriji. S druge strane, proizvodnja namještaja u Hrvatskoj ima svoju dugu tradiciju, memoriju znanja, kvalitetnu sirovinsku osnovu, osvojeno ino tržište s visokokvalitetnim namještajem i koji je već duboko integriran u unutrašnje tržište EU-a, pa čak i globalno. Sada je najvažnije da ne gubimo u konkurentskoj utrci. Stoga, Spin Valis Grupa intenzivno investira svake godine. U 2018. godini planiramo značajne investicije u opremu i objekt, u digitalizaciju, u istraživanje i razvoj, u nove proizvode i nova tržišta u iznosu većem od 50 milijuna kuna. Sva planirana ulaganja su u proizvodnju, u upravljanje kvalitetom poslovnih procesa te primjenu strategije izvrsnosti. Strategija pametne specijalizacije je razvojni model Spin Valisa preko kojeg želimo povećati svoju konkurentnost koncentrirajući svoje resurse: inovacije, znanje, izvrsnost, dizajn. Znanje ima stratešku ulogu te smatramo da ćemo imati širu podršku u realizaciji CEKOM-a po modelu II te da ćemo strateškom ulogom u vođenju moderne organizacije i stvaranja vrijednosti biti nositelj regionalnog i šireg razvoja s fokusom na kolekcije modernog, ekološkog masivnog namještaja. Dobri rezultati su uvijek odraz ulaganja i strateških odluka. Očekujemo u 2018. godini dobre rezultate i rast u odnosu na 2017. ◀ godinu, posebice izvoza.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DAMIR SKENDER, predsjednik Uprave tvrtke Saponia, Osijek

Nada u pozitivne pomake Vjerujemo da će se Vlada u 2018. godini još ozbiljnije okrenuti rješavanju gospodarskih pitanja, ostvariti planirani rast BDP-a te smanjiti trend jačanja uvoza

» Godina 2018.

G

odina 2017. bila je za Saponiju izazovna zbog turbulencija na domaćem tržištu izazvanih situacijom u Agrokoru, ali i pozitivna zbog niza projekata koje smo uspješno realizirali. Kao jedan od vodećih proizvođača deterdženata u regiji, direktno smo pod utjecajem ekonomske i tržišne situacije u Hrvatskoj i okruženju što nam je otežavalo poslovanje proteklih godina. Promišljenom i proaktivnom poslovnom strategijom uspjeli smo učvrstiti tržišnu poziciju Saponije te zadržati liderske pozicije u ključnim brendovima. Provođenjem daljnje kompaktizacije Faks helizima te novom,

bitna je za Saponiju i zbog obilježavanja važne obljetnice – 50 godina Faks helizima

djelotvornijom formulacijom, kao i snažnom promotivnom kampanjom, slijedimo trendove na svjetskom tržištu, ali i odgovaramo na povećanu potražnju premium proizvoda. Godinu je obilježilo i uspješno lansiranje linije proizvoda Lavanda i smilje koji su u kratkom vremenu ostvarili izuzetan uspjeh i u Hrvatskoj i na izvoznim tržištima. Saponia kontinuirano investira u razvoj i inovaciju proizvoda, ali i u tehnološka unapređenja proizvodnje. Investicijski ciklus koji je u tijeku usmjeren je prema tekućim deterdžentima s obzirom na to da taj segment ima značajan trend rasta. U 2018. godini planiramo uložiti 35 milijuna kuna kako bismo mogli odgovoriti tržišnim trendovima. Investicijama u proizvodnju nastojimo optimizirati rad čime dodatno unapređujemo svoje poslovanje, imajući u vidu dosljednost u kvaliteti i inovativnosti. Lojalnost potrošača našim brendovima naša je snaga i prednost, uz društveno i ekološki odgovorno ponašanje.

PROSTOR ZA RAST Očekujemo da će se pozitivna kretanja nastaviti i tijekom 2018. godine jer nam to otvara prostor za povećanje prodaje u Hrvatskoj, posebice u kategorijama koje i dalje imaju trend rasta. Prostor za rast vidimo i u još jačem fo-

kusiranju na postojeća izvozna tržišta te u izlasku na nova. Iako se u ostvarivanju planova ponajprije oslanjamo na vlastiti potencijal, činjenica je da se ne možemo izolirati od vanjskih utjecaja. Situacija u Agrokoru, kretanje cijena sirovina na tržištu, životni standard potrošača... mogu se odraziti na realizaciju naših ciljeva, ali sve te čimbenike pomno pratimo i nastojimo maksimalno umanjiti njihov utjecaj. Vjerujemo da će se Vlada u 2018. godini još ozbiljnije okrenuti rješavanju gospodarskih pitanja, ostvariti planirani rast BDP-a te smanjiti trend jačanja uvoza. Zbog svega toga u 2018. godinu ulazimo svjesni otežavajućih okolnosti, ali i s nadom da će se planirani pozitivni pomaci ipak osjetiti. Godina 2018. bitna je za Saponiju i zbog obilježavanja važne obljetnice – 50 godina Faks helizima, deterdženta koji su koristile generacije. Stariji potrošači sjećaju se kolika je inovacija u pranju rublja bio prvi Faks helizim, a mi smo uspjeli, kroz stalno unapređivanje formulacije, zadržati njegovu poziciju deterdženta vrhunske kvalitete. Marketinško-prodajne aktivnosti bit će ponajprije usmjerene na promociju Faks helizima, ali i na druge podjednako važne brendove za Sa◀ poniju.

#SLOBODAN MIHALJ, direktor tvrtke Hemco, Đakovo

Gospodarstvu treba samostalnost Politika zapošljavanja mora omogućiti gospodarstvu elastičnost i fleksibilnost kako pri zapošljavanju tako i pri otpuštanju radnika

P

oslovna 2017. godina bila je jednako hirovita kao i prethodne, s tom razlikom što se pozitivna svjetska konjunktura pozitivno odrazila na kupovnu moć i rast BDP-a. Nešto veća međunarodna potražnja imala je pozitivan utjecaj na izvozne mogućnosti hrvatske industrije te opći oporavak proizvodnje. Naša konkurentnost i dalje je ovisila pretežito o tehnološkim i kadrovskim dostignućima proizvođača, a nedovoljno o pozitivnom utjecaju državnih mjera. Gospodarske mjere i dalje su nedovoljno stimulativne za proizvodnju, posebice za izvozno orijentirane tvrtke i grane. Situacija u Agrokoru svakako je utjecala na ukupno hrvatsko gospodarstvo. Jedan od utjecaja bio je nesnalaženje u prvim trenucima donošenja zakonskih mjera za taj koncern. Stvoreno nepovjerenje te smanjenje prodaje u Konzumu odrazilo se na cjelokupno gospodarstvo, pa manjim dijelom i na našu tvrtku. Rasplet se već naslućuje kroz promjenu vlasničke strukture i otpis dobrog dijela

potraživanja kako kreditora tako i dobavljača.

BITI EFIKASNIJI OD KONKURENATA Ekonomska politika države treba se maksimalno otkloniti od gospodarstva. Gospodarstvu treba omogućiti maksimalnu samostalnost u okvirima elastične gospodarske strategije. Porezna presija u Hrvatskoj je i da-

lje previše prisutna i previše opterećujuća za gospodarstvo. Rad treba što više osloboditi poreznog opterećenja. Politika zapošljavanja mora omogućiti gospodarstvu elastičnost i fleksibilnost, kako pri zapošljavanju tako i pri otpuštanju radnika. Rad na određeno vrijeme može se smanjiti čak i eliminirati samo elastičnom zakonskom regulativom. Interes gospodarstvenika je zapošljavanje na neodređeno vrijeme dobrih djelatnika uz mogućnost bezbolnog otpuštanja neradnika. Uz sve ove mjere i monetarna politika Hrvatske narodne banke (HNB) mora biti elastičnija i poticajnija za gospodarstvo, što sada nije slučaj. Planovi za našu tvrtku u 2018. su u skladu s dosadašnjom politikom laganog rasta i razvoja i ne planiramo nikakve akvizicije. Svih ovih godina smo okrenuti tome kako biti efikasniji od naših konkurenata iz okruženja. Kako bismo to postigli, uz ulaganje u tehnologije puno ulažemo u razvoj ljudskog potencijala da bismo se mogli nositi s globalnom konkurencijom.

» Ekonomska politika države treba se maksimalno otkloniti od gospodarstva

89


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#STJEPAN PEZO, predsjednik Uprave Galeba, Omiš

BDP veći od pet posto Očekujem da Vlada zajedno s HNB-om planski krene u klizanje tečaja prema 10 kuna za euro do uvođenja eura te na taj način podigne konkurentnost izvozne industrije i turizma

P

oslovna 2017. je za nas bila uspješna. To je prva prava plodna godina, nakon sedam sušnih, a bila bi i bolja da se nije dogodio Agrokor. Zbog Agrokora, cijeli je gospodarski sustav ušao u standby mode. Za našu kompaniju 2017. godina je također bila iznimno dobra u svim segmentima poslovanja. Uspješna je bila i u dijelu tekstila i u turizmu. Galeb ostvaruje prihod iz tekstilne i turističke djelatnosti. Potvrdili smo status brenda koji nudi najbolji omjer kvalitete i cijene na hrvatskome tržištu. Pored toga uspjeli smo dobiti neke velike međunarodne poslove u sigurnosnom sektoru. U kampu smo također potvrdili status Best campsite u Hrvatskoj, te smo dobili certifikat Ecocamping, kao novu potvrdu našeg ustrajnog rada u skladu s prirodom.

NISKA KONKURENTNOST Konkurentnost nam je i dalje niska zbog spore javne administracije i sudstva, monetar-

» Od Vlade očekujem da omogući rad nog sustava, ali i dijela fiskalnog sustava, u na pola radnog stvari ponajprije sustava koji tereti rad. Očekujem da Vlada aktualizira 104 mje- vremena re koje je najavila. Zatim, očekujem da se uspješno završi restrukturiranje Agrokora i time se, općenito, skine veliki uteg s gospodarstva. Očekujem da Vlada zajedno s HNB-

om planski krene u klizanje tečaja prema 10 kuna za euro do uvođenja eura te na taj način podigne konkurentnost izvozne industrije i turizma. Od Vlade očekujem da omogući rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje prava na mirovinu i prijevremeno umirovljenim ljudima po bilo kojoj osnovi, na isti način kao i kod umirovljenika koji su u punoj starosnoj mirovini i time u značajnoj mjeri riješi pomanjkanje radne snage bez naglog uvoza radne snage. Isto tako očekujem da uvede zahvate, odnosno potpore u sustave doprinosa na dohodak kojima će se osigurati zadržavanje i povećanje atraktivnosti radnih mjesta u problematičnim industrijama. Sve to očekujem iz razloga kako bi se omogućio rast BDPa veći od pet posto. Planovi Galeba za 2018. idu u smjeru stabilizacije poslovanja u prihodovno-troškovnom smislu te daljnjih ulaganja u energetsku ◀ učinkovitost i zaštitu okoliša.

#DARKO PAPPO, član Uprave DIV Grupe, Samobor

Rasterećenje od svih tereta Gospodarstvo je temeljem pretpostavki koje je učinilo u godinama krize počelo davati učinke koji nisu kratkotrajna pojava već trend za koji predviđamo nastavak

G

rupa DIV će i 2017., kao i do sada, završiti godinu s dobiti unatoč utjecaju neispunjenja obveza države iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica pri čemu je Brodosplit dodatno realizirao neplanirane troškove koji su mu umanjili rezultat za više od 45 milijuna kuna. I takav rezultat Brodosplita vjerojatno je jedinstven u povijesti Društva, što svakako zaslužuje pažnju. DIV Grupa zapošljava više od 3200 radnika te će kao veliki poslodavac i dalje biti orijentirana na otvaranje novih radnih mjesta. Nakon niza godina stagnacije, nužnih i provedenih strateških odluka za unapređenje poslovanja te posebice usmjeravanje prema izvozu i znatne mu financijske podrške, naročito HBOR-a koji je drastično povećao svoju izloženost, vidljiv je trend rasta. Gospodarstvo je temeljem pretpostavki koje je učinilo u godinama krize počelo davati učinke koji nisu kratkotrajna pojava već trend za koji predviđamo nastavak. Razlog optimizmu je ogroman prostor u poboljšanju konkurentnosti cjelokupnog našega gospodarstva.

90

gativna demografska kretanja, opća depresija i pesimizam u društvu. Stvaranje radnih mjesta, zapošljavanje i minimalna plaća od koje je moguće živjeti dostojanstveno preduvjet je za uspjeh i svih drugih reformi: obrazovanje, zdravstvo, sport, obrana i sigurnost…

LIBERALIZIRATI UVOZ RADNE SNAGE

Potrebno je sve reforme usmjeriti prema rasterećenjima od svih oblika tereta koji smanjuju konkurentnost, što će za efekt imati povećanje zapošljavanja i ostvarivanje pozitivnih utjecaja za zakonodavca (rast BDP-a) kroz izvoz i potrošnju. Naročito je važno konačno stvoriti preduvjete za investicije od kojih ističem one u proizvodne djelatnosti u kojima se ostvaruje značajna dodana vrijednost. Pokretanje takvog ciklusa rješava mnoge, naoko nespojive, stvari kao što su iseljavanje mladih, ne-

Smatram da bi pojedine stavke obveza trebale biti u tzv. flat iznosu čime bi se pojednostavnio mehanizam kalkulacija, planiranja i, vjerujem, značajno smanjila siva ekonomija. Isto tako smatram da je uz trenutačne životne troškove minimalna neto plaća od 4000 kuna donji prag nužan za dostojanstven život te je to smjer prema kojem se treba kretati. Smatram da bi stimuliranje kapitalnih ulaganja trebalo podržati, dakle porezno rasteretiti, a štednju iznad određenog iznosa, kao pasivni oblik raspolaganja kapitalom, i dalje porezno tretirati. Poticaji s kojima raspolaže država samostalno ili uz sredstva iz EU fondova važan su pokretač koji će sigur-

no imati pozitivne učinke na sve ove stvari. Nedostatak raspoložive radne snage moguća su prepreka jačem gospodarskom rastu te je potrebno liberalizirati njen uvoz tako da naši gospodarstvenici budu u stanju preuzimati sve veće i veće poslove te da su sigurni da će imati dovoljno resursa za njihovu izvedbu. Godina 2018. trebala bi biti izuzetno značajna za našu Grupu zato što smo u djelatnosti proizvodnje spojnih elemenata prošli kroz fazu ukidanja antidamping carine u EU-u za uvoz iz Kine i prilagodili se tome, u brodogradnji se prepoznajemo već po gradnji složenih brodova za putničko i cruising tržište te tržište složenih čeličnih konstrukcija - brane, mostovi, elementi platformi… i tu očekujemo nove dobre poslove. U dijelu inženjeringa, naročito radova na infrastrukturnim željezničkim i sličnim tračničkim projektima 2018. godina je ona u kojoj ostvarujemo svoj puni potencijal. Kao i do sada stalno smo usmjereni na nove akvizicije kojima ćemo još više ojačati svoju tehnološku, tržišnu ili know-how poziciju. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#SANJA VUKOVIĆ VEIĆ, direktorica tvrtke Sajam Split, Split

Osim turizma, sve su grane u problemima Hrvatskom gospodarstvu su nužne reforme o kojima se stalno govori, a nikako da se provedu. Tek tada možemo se nadati pomaku na ljestvici konkurentnosti u Europi

P

oslovna 2017. godina za Sajam Split bila je u znaku daljnjeg oporavka sajmova SASO i GAST nakon višegodišnje krize koja je pogodila i sajamsku industriju u cijelome svijetu. Bilo je poslovnih izazova, ali i mogućnosti pronalaska novih tržišnih niša koje nam je otvorio turizam kao najperspektivnija uslužna djelatnost na ovim prostorima. Tako smo jesenski sajam SASO održali u znaku obnove objekata od temelja do krova za potrebe turizma, a obogatili smo ga i novim sadržajima poput Sajma bazena i bazenske opreme koji je zabilježio velik interes izlagača i posjetitelja. S obzirom na to da se i naš proljetni sajam GAST naslanja na turizam, na neki je način najavio još jednu rekordnu turističku sezonu za hotelijere, ugostitelje, male iznajmljivače i sve koji žive od turizma. Bila je to izazovna godina u kojoj je trebalo uložiti dosta napora kako bi nam se vratili veliki izlagači, osobito oni iz inozemstva. Turizam je, nažalost, jedini segment hrvatskoga gospodarstva koji bilježi najveći i konstantan rast, dok

žemo se nadati pomaku na ljestvici konkurentnosti u Europi čiji je Hrvatska ravnopravni dio, a to znači rast izvoza i veće zapošljavanje. Inače, Sajam Split kao vodeća tvrtka u području sajamske industrije, već niz godina prilagođava svoje poslovanje novonastalim, nemilosrdnim tržišnim uvjetima i trudimo se ponuditi europskom tržištu nove proizvode i usluge. Postali smo pravi virtuozi u preživljavanju u iznimno teškim uvjetima poslovanja i uspjeli smo ne samo opstati već i ponovno iz godine u godinu dizati razinu naših sajmova. su druge grane i dalje u velikim problemima. Iako su napravljeni neki pozitivni koraci u smislu porezne reforme, poduzetnička i investicijska klima generalno je i dalje daleko od poželjne. Hrvatskome gospodarstvu su nužne reforme o kojima se stalno govori, a nikako da se provedu. To najviše koči razvoj gospodarstva i otežava poslovanje poduzetnicima i poslodavcima koji su izloženi nemilosrdnom europskom tržištu. Tek nakon provedbe reformi, mo-

RAZVOJ NOVIH KONKURENTNIH PROIZVODA U 2018. očekujem nastavak započetih pozitivnih trendova koji bi trebali rezultirati povoljnijom poduzetničkom i investicijskom klimom u cijeloj Hrvatskoj. Istodobno, treba smanjiti birokratski aparat te kroz informatizaciju i digitalizaciju, olakšati administrativne procedure koje koče poslove i investicije, osobito kapitalne projekte. Država

bi se, također, trebala ozbiljno pozabaviti smanjenjem proračunskih rashoda kroz primjerice, reformu regionalne i lokalne uprave i samouprave, a poduzetnike osloboditi nepotrebnih nameta. Time bi se osigurao rast svih gospodarskih pokazatelja i novo zapošljavanje kao zamašnjak daljnjem gospodarskom razvoju. U novu poslovnu godinu ulazimo s namjerom razvoja novih konkurentnih proizvoda i daljnje prilagodbe poslovanja tržišnim uvjetima u čemu imamo višegodišnje iskustvo uspješno realiziranih projekata koji su postali međunarodno prepoznatljivi brendovi. Namjeravamo i dalje našu tvrtku pozicionirati kao vodeću u sajamskoj industriji ovog dijela Europe te sajmove SASO i GAST obogatiti nizom novih sajamskih projekata kao i stručnih konferencija i događanja jer smatramo da su razmjena iskustava i stjecanje novih znanja ključ razvoja svakog poduzetnika. Cilj nam je sajmove dovesti na razinu na kojoj su bili prije gospodarske krize 2008. godi◀ ne.

#TOMISLAV ODŽAKOVIĆ, vlasnik i direktor tvrtke TIM, Nadin

Povezati znanost i proizvodnju

Z

adovoljstvo gospodarskim uvjetima, na koje bi trebali utjecati javni servisi, nije se poboljšalo. Procedure odobrenja i ishođenja suglasnosti još uvijek traju dugo, i to sa ne malim taksama i davanjima koja se trebaju za njih platiti. Javna uprava i pravosuđe je sporo i nepredvidljivo te postoji neujednačenost u postupanju. Sve to i dalje izaziva pravnu nesigurnost u poduzimanju bilo kojeg poslovnog pothvata. Ishođenje dozvola elektronskim putem još je uvijek nedostatno. Konkurentnost je vidljiva u proizvođačkim resursima malih dobavljača na mikrolokacijama, uglavnom poljoprivrednih proizvođačkih resursa. Registarcija OPG-ova znatno je olakšala poslovanje s dobavljačima tijekom cijele godine, unatoč nedostacima u plasteničkoj proizvodnji. U narednim godinama očekuje se smanjenje hiperproduktivne javne potrošnje te istodobno mjerenje učinka i kvalitete rada u javnim servisima. Mje-

rama aktivne politike trebalo bi uključiti privatne poduzetnike u sustave javnih servisa financiranim iz državnog proračuna po istim uvjetima (licence) putem natječaja. Time bi država pridonijela smanjenju diskriminacije privatnih tvrtki iz uslužnog, zdravstvenog, socijalnog i drugih sektora te mjerenju kvalitete rada u privatnim i javnim tvrtkama po istim uvjetima. Značajnije promjene u javnom sektoru, unatoč puno puta započetim reformama, nisu postignute. U politici zapošljavanja žurno je potrebno poboljšati kvalifikacijske okvire nezaposlenih dodatnim edukacijama i praktičnim radom za tržište građevine i uslužnih djelatnosti, te povećati kvotu uvozne radne snage, posebice zdravstvenih radnika svih struka, a ne samo liječnika. Mjerama aktivne politike trebalo bi smanjiti poreze i doprinose iz i na plaću kako bi se povećala cijena rada i utjecalo na motivaciju radnika. Očekuje se poboljšanje infrastrukture u

tzv. pasivnim krajevima koju je dužna osigurati država, regionalna ili lokalna samouprava kao što su: pitka voda, kanalizacija, odvoz otpada... što bi pridonijelo ekonomski održivoj investiciji i smanjenju početnih ulaganja. Zakonodavnim mjerama treba smanjiti diskriminaciju između privatnog i javnog sektora u povlačenju sredsta-

vva iz EU fondova. U svim natječajima kkoji se odnose na javni sektor, treba u ubaciti klauzulu po kojoj se na natječaj m mogu javiti i poduzeća i fizičke osobe kkoji obavljaju istu djelatnost. Tu ponajp prije mislim na školstvo, zdravstvo, socijalu, te na taj način povećati i iskoristivost EU fondova. Vrlo je značajno povezati znanstven no-istraživački rad sa sektorom proiizvodnje i usluga, te tako utjecati na p poboljšanje kvalifikacijskog okvira i pottrebu školovanja za određena zaniman nja u kojima sada rade priučeni radnici. U Uvođenjem novih djelatnosti u poslovanje naše tvrtke utvrđeno je da je potrebno kontinuirano raditi na usklađenju rasta s administrativnim resursima. Evidentan je nedostatak kvalificirane radne snage s prethodnim iskustvom. Planira se nova investicija i povećanje kapaciteta postojeće djelatnosti te povećanje kvalifikacijske strukture zaposlenih i uvođenje novih tehnologija u ◀ pružanju usluga.

91


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#TOMISLAV BRONZIN, direktor Citusa, Zagreb

Inovativnost i samo inovativnost Kao poduzetniku događa mi se da se više bavim birokracijom i proučavanjem novih zakonskih akata, nadopuna, izmjena nego samim razvojem poslovanja tvrtke

Z

a Citus je 2017. bila dinamična i zanimljiva godina. Puno se radilo i bilo je bezbroj izazova, no sve smo ih uspješno prebrodili. U veljači 2017. u Kuala Lumpuru, na međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija, MTE 2017 (Malaysia Technology Expo) osvojili smo tri najviša priznanja za inovaciju BodyMeasures. U lipnju smo, na međunarodnoj smotri inovacija, najvećoj američkoj izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX 2017 (Pittsburgh, SAD), osvojili zlatnu medalju, također, za BodyMeasures. BodyMeasures je sustav za digitalno mjerenje ljudskog tijela, a sastoji se od 3D senzora, monitora i računala na kojem je instalirano BodyMeasures rješenje. BodyMeasures je inovativni softverski proizvod koji, u par sekundi, mjeri ljudsko tijelo (visinu, dužinu podlaktice, potkoljenice...), što je značajno brže od svih dosadašnjih priznatih metoda, kojima je za ta ista mjerenja potrebno od 25 do 45 minuta. Prednost BodyMeasuresa je i ta što ne koristi slike osoba (nigdje se ne snimaju), nego se mjerenje obavlja u realnom vremenu, izračunom odgovarajućih dužina na tijelu i bilježenjem samo tih podataka, čime je zajamčena privatnost, anonimnost i sigurnost svake osobe/objekta mjerenja. Svi izmjereni podaci se spremaju u bazu podataka smještenu u cloud. Ovaj proizvod karakterizira izuzetna lakoća upotrebe/korištenja svim dobnim skupinama, kao i osobama s invaliditetom, a samim korisničkim sučeljem se upravlja pokretom ruke/ tijela bez potrebe za fizičkim dodirom ekrana, miša ili tipkovnice. Činjenica da nema nikakvog fizičkog dodira između korisnika i proizvoda (ekrana, miša, tipkovnice) čini BodyMeasures higijenskim, osobito u uvjetima gdje veliki broj osoba koristi ovaj proizvod. Zahva-

ljujući tom pristupu velike su mogućnosti primjene ovog rješenja u svim branšama i industrijama što ovu inovaciju čini novim kanalom komunikacije.

PUNO POSLA ZA POBOLJŠANJE Kad je riječ o općem gospodarskom stanju u Hrvatskoj, postoje pokazatelji koji pokazuju poboljšanje i rast što daje optimizam, no još uvijek ima puno posla za poboljšanje. Prema svim pokazateljima 2017. godina bila je turistički rekordna. No to nije dovoljno kako bismo dosegnuli onu razinu gospodarskog blagostanja kojoj svi stremimo. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva varira od grane do grane tj. od industrije do industrije. Postoje industrije koje su izuzetno konkurentne do industrija koje su potpuno nekonkurentne. Inovativnost, inovativnost i inovativnost je jedino što naše proizvode/usluge čini konkurentnima u odnosu na ostale. Mi ne možemo niti želimo proizvoditi financijski najjeftinija rješenja. Filozofija cijele tvrtke i naš model poslovanja bazira se isključivo na inovacijama. To je ta dodana vrijednost koja naše

» Primarni fokus nam je komercijalizacija naših rješenja, no imamo i projekte/ inovacije koji su u fazi istraživanja i razvoja

proizvode/usluge čini posebnima, poželjnima i konkurentnijima u odnosu na druge proizvode/usluge. Jedino s takvim pristupom možemo rasti i razvijati se. U svom poslovanju nismo surađivali s Agrokorom tako da na nas stanje u tom koncernu nije imalo direktan utjecaj. Sukladno tome nismo upućeni u situaciju s Agrokorom tako da ne možemo davati nikakva predviđanja vezana za rasplet situacije. Uvelike bi nam pomoglo da se smanji cijela birokracija, da se pojednostavi i da bude brža te da nema stalnih izmjena zakona. Kao poduzetniku događa mi se da se više bavim birokracijom i proučavanjem novih zakonskih akata, nadopuna, izmjena nego samim razvojem poslovanja tvrtke. Od izuzetne pomoći bi nam bila i gospodarska diplomacija koja bi nam otvarala vrata strateški važnih i poslovno unosnih tržišta. U našoj branši izuzetno veliki izazov predstavlja kvalitetna radna snaga. Nadamo se da će se uskoro učiniti značajni koraci i na tom području. Mi, kao tvrtka mentor, primamo na praksu mlade ljude te ih, uz njihovo školovanje, obučavamo u onim područjima koja su nam potrebna, a trenutačno takva znanja i vještine ne mogu steći kroz formalno obrazovanje. Smanjenje i pojednostavljenje birokracije, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, oslobađanje od oporezivanja sredstava koja se reinvestiraju i investiraju, dostupnost kredita po minimalnim kamatama, smanjenje opterećenja na plaće, subvencioniranje doprinosa za novozaposlene, porezne olakšice za edukaciju zaposlenika, gospodarska diplomacija samo su neke od mjera koje bi nam u prvom valu odlično došle.

POVEĆANJE IZVOZA U svaku godinu ulazimo optimistično. Izuzetno je teško i nezahvalno prognozirati kakva će biti 2018. godina jer je tržište, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, izuzetno dinamično. Primarni fokus nam je komercijalizacija naših rješenja, no imamo i projekte/inovacije koji su u fazi istraživanja i razvoja. Planiramo nova zapošljavanja koja će primarno ovisiti o tome hoćemo li naći stručni kadar s potrebnim znanjima, vještinama i kompetencijama. Mišljenja smo da upravo IT industrija ima najveći potencijal za zapošljavanje, no traži visoko obrazovane, kreativne i fleksibilne zaposlenike. Zbog specifičnosti naših rješenja i usluga mi odavno poslujemo u cijelom svijetu te stoga očekujemo i daljnje povećanje izvoza. U pripremi tj. u razvoju imamo nekoliko projekata/inovacija i sukladno tome planiramo investicije. Iako poslujemo po cijelom svijetu još uvijek postoje tržišta na kojima želimo povećati svoj udjel pa ćemo u 2018. biti fokusirani upravo na njih. Zadovoljni smo činjenicom da iz godine u godinu bilježimo organski rast. Zainteresirani smo za strateško partnerstvo posebno u vertikalnim industrijama gdje naši proizvodi, usluge i rješenja nemaju kon◀ kurencije.

92


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#MIHAEL IDŽAKOVIĆ, predstavnik Uprave Arena Hospitality Groupa, Pula

2017.- najuzbudljivija do sada Postali smo prvo hrvatsko hotelijersko društvo koje upravlja portfeljem od 27 objekata u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj

A

rena Hospitality Group je obilježio završetak 2017. godine kao jedne od najuzbudljivijih i najdinamičnijih godina u 40 godina postojanja naše tvrtke. Kriza srednjih godina nije nas dotakla. Smatramo to ponajprije priznanjem truda i zalaganja svih naših djelatnika. Uspješno smo proširili svoje poslovanje izvan granica domovine i postali prvo hrvatsko hotelijersko društvo koje upravlja portfeljem od 27 objekata u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Ovo što smo učinili u 2017.

godini je tek početak ostvarenja našeg cilja ekspanzije na tržište Srednje i Istočne Europe te ostatak Jadranskog mora. Želja nam je da nastavimo naše goste inspirirati kvalitetom i opravdavati stečenu reputaciju dobrog poslodavca. Ono što nam je jednako tako važno jest i činjenica da su naš rad i ambicije prepoznali i naši ulagači koji su u 2017. godini osigurali sredstva za ovu snažnu ekspanziju. Godina 2018. bit će izazovna, no siguran sam i bolja nego što je to bila pret◀ hodna.

#VLADO MANDIĆ, član Upravnog odbora EVN Croatia, Zadar

Povećati energetsku učinkovitost Iako je plin daleko kvalitetniji, odnosno cjenovno pristupačniji i okolišno prihvatljiviji energent u odnosu na druga, prljavija goriva, teško je graditi konkurentnost na sporom i često mukotrpnom uspostavljanju korisničke infrastrukture

N

ema spora da je 2017. godinu obilježila odlična turistička sezona s uistinu visokim udjelom ostvarenih prihoda, većim od 18 posto BDP-a. Ma koliko ovi rezultati na prvi pogled izgledali spektakularno dobri, istovremeno otvaraju i pitanje može li se hrvatsko gospodarstvo oslanjati isključivo na dva, tri mjeseca turističke sezone. Infuzije poput ove ipak imaju privremeni rok trajanja i zato su važna daljnja ulaganja u turistički sektor kako bi pozitivni pomaci bili još vidljiviji. Ona će produžiti turističku sezonu i osuvremeniti ponudu, u čemu je EVN spreman aktivno sudjelovati. Iako se to blagim gospodarskim oporavkom 2016. i 2017. godine pomalo izgubilo iz vida, EVN je i te kako osjetio šestogodišnju duboku recesiju. Godinu 2017. su, osim Agrokora, obilježila i velika preslagivanja u energetskom sektoru koja i dalje traju. Kako Hrvatska vidi svoju energetsku budućnost, kakav energetski miks želi, i ne manje važno, kako će se nova Energetska strategija uvezati sa Strategijom niskougljičnog razvoja, a i Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama - tek će se vidjeti. Naše dosadašnje iskustvo je takvo da se na terenu uvijek brzo pokaže u kojoj se mjeri preporuke, mjere i inicijative međusobno nadopunjuju, u kojoj se sudaraju, a ponekad i odudaraju od realnog stanja i potreba.

SMANJENJE TROŠKOVA Žao nam je što Hrvatska propušta priliku sagledati konkurentnost i kroz prizmu povećavanja energetske učinkovitosti. Provođenjem mjera energetske učinkovitosti mogu se značajno smanjiti proizvodni troškovi. Iako je plin daleko kvalitetniji, odnosno cjenovno pristupačniji i okolišno prihvatljiviji energent u odnosu na druga, prljavija goriva, teško je graditi konkurentnost na sporom i če-

voran su potez, pogotovo ako se ima na umu da su zgrade u EU-u odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije i nešto više od 35 posto emisija CO2. Od države također očekujemo politike koje će unaprijediti stanje u građevinskoj industriji. U Hrvatskoj je sve manje kvalitetne građevinske operative koja je u stanju na vrijeme izvesti radove, a nedostaje nam i stručnih ljudi. Nadamo se da 2018. nećemo morati usporavati tempo izgradnje plinske mreže zbog tih razloga.

VELIKE PREDNOSTI PLINA sto mukotrpnom uspostavljanju korisničke infrastrukture. Poduzetničke inicijative tako ne dobivaju dovoljno brz i snažan impuls za korištenje raspoloživog kvalitetnijeg energenta koji im može donijeti značajnu konkurentsku prednost. Ovo je samo mikro primjer kako se i kroz energetsku učinkovitost i korištenje plina može unapređivati konkurentnost Hrvatske. U prvom redu priželjkujemo bitno drugačiji pristup energetskoj obnovi javnih ustanova. U ovom smo segmentu do sada iskusili najviše barijera u našim naporima da zajedno s koncesijskim partnerima potaknemo značajnije korištenje plina u školama, vrtićima, bolnicama, javnim ustanovama… Najveći problem, koji još nismo uspjeli prevladati, je taj što sve te ustanove razmišljaju u okviru jednogodišnjeg financijskog horizonta. Puno se uspješnijim pokazuju projekti u kojima se provodi cjelovita energetska obnova, kao što su to primjerice Klinički bolnički centar Firule i Klinički bolnički centar Križine u Splitu, jer su omogućili prelazak s mazuta na plin. Očekujemo da će i druge javne ustanove razmisliti o ovoj mogućnosti. Energetska obnova i prelazak na plin, i na kratki i na dugi rok, odgo-

Do sada smo uvijek isticali kako bismo voljeli biti zadovoljniji, ali i da smo, imajući u vidu s kojih smo pozicija krenuli 2009., zadovoljni postignutim. Naši planovi sigurno su na početku bili daleko ambiciozniji nego što su danas, a šest godina recesije sigurno nam nije išlo na ruku. Nismo priključili onoliko korisnika koliko smo željeli, a posebno nismo zadovoljni brojem priključenih javnih zgrada kojima upravljaju lokalne vlasti. Ipak, plin je danas u Dalmaciji, a neugodno hladno razdoblje još je jednom pokazalo prednosti plina u odnosu na druge energente ne samo u smislu komfora već i dostupnosti i cijene. To je razlog što uistinu vidimo veliki potencijal u energetskoj obnovi škola, bolnica, vrtića... i voljeli bismo vidjeti još aktivniji angažman naših koncesijskih partnera u županijama. Vidimo i potencijal u turističkome segmentu. Zašto ne produžiti turističku sezonu i ponuditi nove sadržaje u toplim i zagrijanim hotelima tijekom cijele godine? Naposljetku, veliki potencijal se krije i u spajanju stambenih zgrada, blokova i kotlovnica koje su već spremne ili ih je relativno lako prilagoditi za prijelaz na plin. Građani s plinom mogu ostvariti ne samo značajne godišnje uštede već i puni komfor, zimi i ljeti. ◀

» Energetska obnova i prelazak na plin, i na kratki i na dugi rok, odgovoran su potez

93


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ZVONKO ČUBRIĆ, suvlasnik tvrtke Hoću knjigu, Zagreb

Iz šupljeg u prazno Od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u 2018. ne očekujemo ništa spektakularno

K

ao i svaka godina u našem mladom gospodarstvu, i 2017. je bila izazovna i teška. Naravno, ne mislim da nisu postojale dobre prilike, no one su bile, i još su, poprilično opterećene otežavajućim okolnostima koje su rezultat rada naših zakonodavaca koji u pravilu nemaju nikakvog znanja o realnoj ekonomiji. Razumljivo, opće gospodarsko stanje je strukturalno jako loše, što naš posao dugoročno čini vrlo nepredvidljivim. Kao i većina gospodarskih subjekata, tvrdoglavo idemo dalje u nadi da će zakonodavac početi uvažavati konstantne signale iz realne ekonomije.

» U globalnoj ekonomiji gdje je ekonomska (ne) politika naših zakonodavaca slaba ili nikakva, mi tek padamo u potpunu nevažnost

KOZMETIČKE PROMJENE Konkurentnost možemo promatrati kroz dva spektra: unutarnju i vanjsku konkurentnost. Unutarnja nije toliko loša, ali je uvelike podložna subjektivnim odredbama zakonodavca koji misli da će uplitanjem u slobodno tržište riješiti strukturne probleme koje je sam svojim nečinjenjem i/ili lošim činjenjem proizveo. Dakle, konkurentnost na unutarnjem tržištu je relativno dobra, no koliko je zaista poticajno biti prvi u selu? U tome treba tražiti odgovor na pitanje zašto 99 posto stranih kompanije vrlo lako probija naše nacionalne tržišne barijere. S druge strane, u globalnoj ekonomiji gdje je ekonomska (ne)politika naših zakonodavaca slaba ili nikakva, mi tek padamo u potpunu nevažnost. Čast izuzecima, ali oni samo potvrđuju pravilo. Kad je riječ o situaciji u Agrokoru, mislim da tu nema smisla puno trošiti riječi. Krat-

koročno je zakonodavac riješio problem, ali je dugoročno poručio svima da slobodno samoregulirajuće tržište ne postoji. Kako objasniti da zakoni koji vrijede za nas ne vrijede za njih? Kako se boriti protiv naših konkurenata (pri tome mislim na Tisak, Konzum i Abrakadabru) kada oni ne moraju plaćati učinke koje su njihove loše politike proizvele? Nikakva dobra poruka spasom Agrokora nije poslana. Ono što me još više začuđuje je ostanak velikog broja ljudi koji su te loše politike provodili u samim Agrokorovim kompanijama. Za nas je to apsolutno suludo. Ti ljudi bi trebali dobiti otkaze zbog svojih loših odluka kao što se to radi u ostalim poduzećima koje rade prema normalnim tržišnim uvjetima. Budimo potpuno otvoreni, Agrokor nije plaćao zadnjih 20 godina, a ne zadnje dvije. Rješenje će biti bolno i na kraju će više nastradati dobavljači Agrokora nego sam Agrokor. Te dobavljače Vlada neće dočekati otvorenih ruku nudeći im poslovanje pod protektoratom. Ukratko, 10 koraka unazad u konkurentnosti naše ekonomije. Od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u 2018. ne očekujemo ništa spektakularno. Naime, radi se o kozmetičkim promjenama. Rekli bi u narodu “iz šupljeg u prazno”.

ČEKA NAS JOŠ JEDAN VELIKI POTRES Spomenimo samo jedan apsurd - najveći rast zapošljavanja bilježi država i njena poduzeća,

a nas je sve manje i naša ekonomija je sve manja... Mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti koje bi bile nužne za jači gospodarski rast, poticanje investicija te zapošljavanje su deregulacija, jednostavna fiskalna politika, fleksibilnije radno zakonodavstvo, poticanje reinvestiranja dobiti, potpuna digitalizacija, profesionalizacija državnih tijela (plaćanje po učinku), privatizacija svega što država ne može voditi i plaćati... Kad je riječ o našim planovima u 2018. mi smo većinu ulaganja odradili u 2017. godini. Čeka nas otvaranje najmodernijeg webshopa u Hrvatskoj posvećenog knjigama, papirnici i darovnim artiklima. Rast će biti baziran isključivo na optimalizaciji procesa i učinkovitijem upravljanju. Naravno, naša su predviđanja da našu branšu čeka još jedan veliki potres koji će se aktualizirati raspletom situa◀ cije u Agrokoru.

#BORIS LEŠIĆ, direktor Studija Conex

Sramežljiv oporavak potrošnje Postoji značajan prostor za poboljšanje uvjeta poslovanja u Republici Hrvatskoj

D

omaće gospodarstvo raste od 2015. godine, što znači da smo već tri godine izvan recesije. To ponajprije možemo zahvaliti prihodima od turizma koji nam je osigurao prostora za disanje, ali i rastu industrijske proizvodnje i izvoza. Zahvaljujući tome što već 12 tromjesečja bilježimo rast, dogodio se i sramežljiv oporavak domaće potrošnje koji ukazuje na povratak optimizma među građane i tvrtke. Hrvatska konkurentnost u cjelini nije odraz isključivo fiskalne i monetarne politike, već i našeg položaja u tijekovima razmjene na periferiji Europske unije, kao i kapacitetima za uvođenje naprednih tehnologija u proizvodnju i usluge. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da zbog veličine domaćeg tržišta i nedovoljne usmjerenosti na izvoz, mno-

94

ga hrvatska poduzeća ne uspijevaju ostvariti ekonomije razmjera razina svojih konkurenata, starih članica Europske unije.

Uza sve rečeno, postoji značajan prostor za poboljšanje uvjeta poslovanja u Republici Hrvatskoj, a odnosi se na pojednostavljenje ponekad presloženih administrativnih procedura, kao i izvjesnost poslovanja, koja podrazumijeva stabilnost poreznog sustava, učinkovito pravosuđe te ujednačenost zakona, pravilnika i sudskih praksi. Odlučnim koracima u tome smjeru povećala bi se konkurentnost Republike Hrvatske kao zemlje koja privlači ulaganja, ali još važnije, postojećim bi poduzetnicima olakšala rad. Godina 2017. bila je iznimno uspješna za Studio Conex, ostvaren je značajan rast prihoda i profitabilnosti, što je dijelom i posljedica umjerene konjunkture kojoj svjedočimo i za koju se nadamo da će se nastaviti i u ◀ 2018. godini.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#NATAŠA TRSLIĆ ŠTAMBAK, regionalna direktorica Graylinga za Jugoistočnu Europu

Prevelika regulativa i izdvajanja Tračak optimizma daju neki projekti poput projekta Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojim je donesen cijeli niz mjera za liberalizaciju tržišta usluga

N

akon pozitivnog rasta u 2016., i u 2017. godini nastavio se pozitivan trend. MMF je u jesen 2016. prognozirao rast od tek 2,1 posto, da bi krajem 2017. povećao prognoze na 2,9 posto, a vjerojatno će rast biti i nešto veći od toga. Oporavak gospodarstva možemo zahvaliti ulasku u EU - dijelom zbog otvaranja tržišta za izvoz, a dijelom zbog dolaska značajnih sredstava kroz različite fondove. Nažalost, reforme i dalje idu sporo te ostaje pitanje hoće li ova vlada napraviti veći iskorak u tome smjeru, odnosno hoće li donijeti mjere koje će strukturno promijeniti društvo i gospodarstvo. Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj su, objektivno, teški zbog prevelike regulative i visokih izdvajanja za državu, što nas drži na niskim mjestima u istraživanjima rada i konkurentnosti. Međutim, hrvatsko gospodarstvo nakon ulaska u EU bilježi veliki rast izvoza: svake godine raste u dvoznamenkastom postotku. To je posebice zanimljiv podatak kad se ima u vidu da zapravo vrlo mali dio hrvatskih tvrtki (oko 15 posto prema podacima MVEP-a) sudjeluje u međunarodnoj gospodarskoj razmjeni. To je argument onima koji tvrde da se u Hrvatskoj može raditi i izvoziti. Svakako da bi se rasterećivanjem poslovanja stvorili uvjeti za dodatni zamah postojećih tvrtki i osnivanje novih. Situacija s Agrokorom je imala manji utjecaj nego što se to mislilo u trenutku kada je javnost doznala za razmjere financijskih proble-

pridonijeli bi tome da cijela situacija bude percipirana na manje negativan način te da se svojevrsna panika i nervoza zadrže u prihvatljivim okvirima.

UGLEDATI SE NA DRUGE ZEMLJE ISTOČNE EUROPE

» Rasterećivama s kojima se suočio ovaj koncern. Konačni rasplet je teško prognozirati jer bilo koji dogovor zahtijeva suglasnost velikog broja zainteresiranih. Ipak, tenzije se smiruju i za nadati se da će vjerovnici uspjeti postići dogovor i stabilizirati situaciju te izbjeći nove lomove početkom 2018. Naravno, tek ostaje za vidjeti kako će preustrojiti koncern i koje će kompanije ostati unutar koncerna, a koje će se prodati. Za male dobavljače posebno je važan dogovor o otpisu dugova, jer će to uvelike utjecati na njihovu sudbinu. S komunikacijske strane, situacija, dogovori i složene procedure vezane za Agrokor svakako su mogle biti komunicirane učinkovitije: redovito i transparentno izvještavanje za medije i javnost, sastanci sa zainteresiranim stranama, češća javna istupanja povjerenika, promptnije reakcije na netočne navode...

njem poslovanja stvorili bi se uvjeti za dodatni zamah postojećih tvrtki i osnivanje novih

Gospodarske reforme su skromne, nitko nema nekih velikih očekivanja da će se preko noći nešto radikalno promijeniti. Tračak optimizma daju neki projekti poput projekta Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojim je donesen cijeli niz mjera za liberalizaciju tržišta usluga. Nažalost, kao i mnoge druge pozitivne vijesti, ni ova nije komunicirana na pravi način te je ostala nezapažena. Godinama se ponavljaju iste priče - pojednostaviti poslovanje ukidanjem čitavog niza zakona i regulative, prekinuti s praksom kažnjavanja poduzetnika za pravopisne pogreške na računima, rasteretiti rad od davanja državi... i raditi na stvaranju klime povjerenja i optimizma... Treba se ugledati na druge zemlje Istočne Europe koje su tu napravile puno više od nas i koje kroz EU fondove povlače novac za gradnju infrastrukture. Tako primjerice, Poljska već godinama snažno smanjuje razliku u prometnoj infrastrukturi u odnosu na prosjek EU-a, dok smo mi, osim u cestama, na začelju. Tu bi trebalo tražiti prilike jer ne bismo smjeli propustiti priliku da EU sredstvima izgradimo budućnost, a uz to zaposlimo ◀ značajan broj ljudi danas.

#PETAR RAKOŠEVIĆ, OPG Rakošević, Virovitica

Osrednje gospodarsko stanje S nižom stopom PDV-a na poljoprivredne proizvode Hrvatska bi trebala biti konkurentnija na europskome tržištu

G

odina 2017. u poslovnome smislu za naš OPG je bila zadovoljavajuća s obzirom na to da smo drugu godinu zaredom rasli po dvoznamenkastoj stopi, a na tržište smo plasirali novu seriju čajeva koji su po kvaliteti u vrhu ponude.

» Osnovno pitanje koje danas muči poljoprivredu je dostupnost kapitala

Opće gospodarsko stanje u 2017. je generalno osrednje. Strukturni podaci upućuju na nisku konkurentnost domaćeg poljoprivrednog proizvoda. Uzroci ovako lošem stanju u poljoprivredi nalaze se u maloj i rascjepkanoj proizvodnji, niskim prinosima te visokim troškovima proizvodnje. Teškoće u Agrokoru nisu utjecale na naše poslovanje jer nismo poslovno povezani. Ipak, pozdravljamo punu isplatu starog duga OPG-ima te se nadamo stabilizaciji poslovanja koncerna i očuvanju radnih mjesta. U 2018. očekujemo više natječaja iz stukturnih fondova EU-a te transparentno bodovanje. S nižom stopom PDV-a na poljoprivredne proizvode Hrvatska bi trebala biti konkurentnija na europskom tržištu. Treba sniziti PDV i na ostale proizvode, a ne samo na repromaterijal. Potrebne su i veće potpore za samozapošljavanje kao i za očuvanje radnih mjesta. Također treba stvoriti uvjete za inozemna ulaganja s manje paušalnih mjera, smanjiti ad-

ministrativne prepreke te omogućiti porezne olakšice.

TREBA NAM AGROBANKA Osnovno pitanje koje danas muči poljoprivredu je dostupnost kapitala. Ključ priče o financiranju poljoprivrede je u tome što cijeli sektor mora biti održiv za što nam je potrebna agrobanka. Krediti bi se trebali plasirati samo onima koji imaju perspektivu i ozbiljne namjere razvoja. Imamo i Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), ali je ona zatrpana kreditnim zahtjevima i prespora. Trebao bi nam austrijski model praćenja poljoprivrede uz kamate od 0,5 do dva posto. U 2018. očekujemo rast poslovanja i izvoza jer slijedom određenih poslovnih kontakata postoji mogućnost za izvoz u Austriju. Također ćemo raditi na uvođenju novih linija proizvoda od aronije te utvrđivati našu poziciju na tržištu kao brend koji nudi ◀ 100 posto ekološki bistri sok od aronije.

95


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#FERDO HITREC, direktor i vlasnik tvrtke Sport Tours, Rijeka

Krizno, ali pod kontrolom Kad je riječ o izvozu, očekujem smanjenje barijera, ali s obzirom na potpuni izostanak strukturnih reformi nećemo bilježiti strana ulaganja koja su važna za jači gospodarski rast

A

ko bih ocijenio 2017. godinu, onda bih je ocijenio kao vrlo kriznu koja je ipak bila pod kontrolom prije svega zahvaljujući zakonskim rješenjima vezanim uz Agrokor. Veliki problemi izazvani su i nedostatkom radne snage, ali i sredstava bankarskoga sektora. Potrebno nam je jačanje konkurentnosti i jači izvoz, kao i značajno smanjenje poreza na dohodak koji bi ojačali potrošnju, a samim tim i rast. Na poslovanje tvrtki iz moje djelatnosti nije bilo negativnog djelovanja krize izazvane stanjem u Agrokoru. Negativno djelovanje nije se osjetilo na likvidnosti, rokovima plaćanja, a ni na odnosima s klijentima izvan granica Hrvatske. Očekujem da će hrvatski vjerovnici, prije svega mislim na velike dobavljače, velike kreditore i banke sa sjedištem u Hrvatskoj, zajednički s fondovima

tvrtke iz sustava i stabilizaciju poslovanja. Mislim da je važno da se politika previše ne miješa u jednom donesen plan, ispunjavanje nagodbi i restrukturiranje.

POVEĆANI OBUJAM POSLA

koji su otkupili izdane obveznice prihvatiti predloženu nagodbu. Vjerujem da će nagodbi pristupiti više od dvije trećine vjerovnika. Na taj način uspješno bi se kraju priveo i lex Agrokor. Od novih vlasnika koncerna Agrokor očekujem proces restrukturiranja svake

Vezano uz ekonomsku politiku u 2018. za očekivati je daljnje smanjenje porezne presije, ali ne značajnije i ne u dijelu poreza na dodanu vrijednost. Nažalost, zbog sve većih izdvajanja za socijalne potrebe građana (mirovine, zdravstvo, branitelji) ne očekujem smanjenje doprinosa na plaće, a time ni rast neto plaća niti naše konkurentnosti. U poslovnoj 2018. godini očekujem još veće teškoće s radnom snagom. Kad je riječ o izvozu, očekujem smanjenje barijera, ali s obzirom na potpuni izostanak strukturnih reformi nećemo bilježiti strana ulaganja koja su važna za jači gos-

podarski rast. Za veći gospodarski rast neophodne bi bile strukturne reforme u zdravstvu, mirovinskom sustavu, doprinosima na plaće. Trebalo bi i povećati plaće, ulaganja u obrazovanje te provesti reformu obrazovanja. Također bi trebalo nastaviti s daljnjom privatizacijom tvrtki u državnom vlasništvu te s velikim ulaganjima u energetici. Potrebna nam je i izgradnja nekoliko hidroelektrana, potom ulaganja u plinska polja u Jadranu i rafinerije u Sisku i Rijeci. Trebaju nam ulaganja i u LNG kopnenu varijantu, mrežu željeznica... Sve su to Vladine obveze i politike. S obzirom na to da smo mala tvrtka koja radi na pružanju usluga u turizmu u 2018. doći će do povećanog obujma posla, posebice u sezoni. Nadamo se da ćemo ostvariti planove zacrtane projektom u EU fondu i dodatno pojačati ◀ izvansezonsku ponudu.

#PAVEL PAVLIČEK, direktor McDonald’sa Hrvatska

Resursi se dovoljno ne koriste Dobre su vijesti povećanje minimalca i očekivani rast BDP-a veći od tri posto, a pomogla bi i stabilna porezna politika, fleksibilnije i otvorenije tržište rada, pravosudna ujednačenost i poštivanje zakona

P

oslovna 2017. bila nam je dobra, “otvorili” smo i 12. grad u Hrvatskoj - Slavonski Brod, u kojem je otvoren 29. McDonald’sov restoran u Hrvatskoj i krenuli sa završnom fazom digitalizacije i preuređenja restorana prema konceptu Made For You koji je gostima omogućio najmoderniji način naručivanja. Hranu biraju i plaćaju preko samoposlužnih kioska i ona se priprema baš za njih tek nakon narudžbe, a odlične rezultate bilježi i naša mobilna aplikacija. Primjećujemo da ekonomija napreduje, iako je i na naše poslovanje utjecalo povećanje poreza te se nadamo da se porezna politika više neće mijenjati. Uvijek postoji prostor za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske koja ima golem potencijal za privlačenje investicija zbog svog geografskog položaja, obrazovanih stručnjaka i prirodnih resursa što se, nažalost, dovoljno ne koristi. I u 2017. susreli smo se s izmjenom poreznog zakona što je dodatno opteretilo poslovanje. Tvrtkama bi bilo lakše poslovati u okruženju u kojem postoji kontinuitet. Dobre su vijesti povećanje minimalca i očekivani rast BDP-a veći od tri posto, a pomogla bi i stabilna porezna politika, fleksibilnije i otvorenije tržište rada, pravosudna ujednačenost i poštivanje zakona.

96

ZADRŽAVANJE LIDERSKE POZICIJE Plan je u 2018. zadržati lidersku tržišnu poziciju, ali i privući nove goste. Radimo na razvoju proizvoda i usluga koji još bolje odgovaraju potrebama modernog potrošača, uz zadržavanje - kvalitete. Planiramo otvoriti najmanje tri nova restorana, preurediti i modernizirati sve restorane koji još nisu prošli digitalizaciju te nastaviti s implementacijom Made For You koncepta. Ulažemo napore da naši restorani postanu mjesto na kojem, uz vrhunsku hranu i uslugu, gosti osjete sve benefite ulaganja koja provodimo. Razmišljamo i o širenju ponude uvođe-

njem dostave, a vjerujemo da će gosti sva poboljšanja na kojima radimo osjetiti pri svakom svom dolasku u McDonald’s restoran. Radimo i na razvoju ponude proizvoda bez glutena, a nastavljamo i suradnju s domaćim kompanijama koje nas opskrbljuju proizvodima koji postaju dio naše ponude. Nastavljamo surađivati s lokalnim vlastima i projektima za naše najmlađe članove društva kroz projekt “Za naš ljepši kvart” koji ulazi u svoju petu godinu, a u sklopu društveno-odgovornog ponašanja planiramo i druge aktivnosti kojima ćemo dio dobiti vratiti zajednici. Veseli nas otvaranje 30. restorana, kao i nova radna mjesta koja ćemo otvoriti vrijednim ljudima koji prepoznaju McDonald’s kao poželjnog poslodavca. Fokusirat ćemo se na mlade, kvalitetne ljude koji će kod nas možda pronaći svoje prvo radno mjesto i razvijati se, a onima najambicioznijima nudimo i odličnu priliku za razvoj uspješne karijere. U 2018. naš popularni Big Mac slavi velikih 50 godina te ćemo tim povodom imati posebnu kampanju za koju vjerujemo da će razveseliti naše goste. I dalje radimo na usavršavanju naše mobilne aplikacije koja od samog lansiranja bilježi odlične rezultate. Pred nama je zanimljiva godina, dočekujemo je spremni i veselimo se no◀ vim poslovnim uspjesima.

» Postoji prostor za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske koja ima golem potencijal za privlačenje investicija


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#NIKOLA VELICKI, direktor tvrtke Rabo, Kneževi Vinogradi

Rasteretiti realni sektor Najbitniji zadatak ekonomske politike države je učiniti sve kako bi realni sektor bio rasterećen svega što ga ograničava ili koči. On jednostavno i u svakoj situaciji mora biti prioritet i mora biti u fokusu, ne deklarativno nego u stvarnosti i na djelu

G

eneralno gledajući 2017. godina pokazuje ozbiljnije pozitivne trendove. Nisu to još pomaci koje građani mogu i konkretno osjetiti u većoj mjeri, no od nečega se mora krenuti. Stvari su se pokrenule s mjesta i to je dobro. Naravno, ovisi i o sektoru o kojemu govorimo i uvjetima koji u njemu vladaju. Turizam nam daje vjetar u leđa, pokazatelji uglavnom ozbiljnije rastu, kreditni rejting također. To samo po sebi nije dovoljno, ali svakako daje dobru osnovu i prije svega prostor da se započne s korjenitim promjenama i postavljanjem našega gospodarstva na dugoročno održive temelje. Gledajući iz perspektive poslovanja naše tvrtke, možemo biti jako zadovoljni iz više razloga. Iza nas je proizvodno vrlo dobra godina. Nastavljamo s rastom izvoza, dok na domaćem tržištu i dalje uspješno gradimo prepoznatljivi brend vrhunskog domaćeg proizvoda. Izlazimo i na neka nova, nama dugoročno vrlo zanimljiva, tržišta. Svjedoci smo fantastičnih primjera poput rastućeg IT sektora, tehnologija vezanih za autoindustriju, turizma..., ali isto tako i onih sektora koji i dalje nisu na željenoj razini konkurentnosti. To ne treba čuditi jer su sektori visokih tehnologija vrlo prilagodljivi i brzi, a na ruku im idu i globalni trendovi. Turizam je u ekspanziji, raste volumenom i kvalitetom, a probleme, ipak, lakše rješava jer ima direktni pristup finalnom kupcu i siguran priljev novca. Sve to je sektorima poput poljoprivrede, prerađivačke industrije i sličnim granama puno teže i zahtjevnije. Promjene idu sporije, a prilagodbe na zahtjeve suvremenoga tržišta traže puno dublje zahvate. Tu je potrebno prije svega vrlo realno utvrditi gdje smo i jasno odrediti dugoročni cilj. Problemi nastali u 25 godina ne mogu se riješiti brzo.

IZVOZ OMOGUĆUJE IZBOR Potrebno je vrlo disciplinirano i pametno graditi priču sljedećih pet do 10 godina kako bismo mogli tada reći da smo napravili dugoročnu kvalitetu, a ne još jednu jednokratnu kozmetiku. Smatram da je konkurentnost, u smislu mogućnosti izvoza, ključ. Najosjetljiviji sektori, poput poljoprivrede, gotovo su u potpunosti ovisni o domaćemu tržištu. To nije dobro, jer dok god ne možete izvoziti nerealno je očekivati od domaćih trgovaca kvalitetnu cijenu. Ovisnost vas uvijek stavlja u problematičan tržišni položaj. Potencijal izvoza daje vam mogućnost izbora, a posljedično i bolje uvjete prodaje i bolje cijene. Naravno, ako imate dobar i

radi razliku, podiže gospodarsku aktivnost, povećava potrošnju i nosi sve one pozitivne efekte koji s time dolaze. Ako to već svi prihvaćamo kao jedinu istinu, potpuno je jasno da je najbitniji zadatak ekonomske politike države učiniti sve kako bi realni sektor bio rasterećen svega što ga ograničava ili koči. On jednostavno i u svakoj situaciji mora biti prioritet i mora biti u fokusu, ne deklarativno nego u stvarnosti i na djelu. Tu naravno govorimo o sveobuhvatnim mjerama poreznog rasterećenja te ostalim mjerama koje sti-

Ono što zaslužuje punu pažnju države je nedostatak, odnosno smanjenje broja radno sposobnih ljudi tražen proizvod. No da biste to postigli potrebno je učiniti puno toga, prije svega suočiti se s vlastitim unutarnjim nedostacima koji generiraju nekonkurentnost, a tek tada možemo govoriti o tome da je nesređeno domaće tržište također bitan problem. S proizvodom konkurentnim u inozemstvu i uspostavom poštenog tržišnog natjecanja, siguran sam da ni jedan domaći proizvod neće imati problema u Hrvatskoj. Osnova svega je realni sektor, konkurentnost i izvoz. To je ono što direktno i indirektno puni proračun i ono od čega država živi. Bez realnog sektora nema proračuna, ni mirovina, ni školstva, niti zdravstva. Realni sektor

muliraju ulaganja, zapošljavanje i potrošnju. No govorimo i o korjenitoj promjeni u pristupu i sagledavanju javnog sektora, javnih tvrtki i državnog aparata općenito. Stvari treba postaviti na temelje ekonomske i/ili tržišne održivosti i one moraju biti mjerljive, a na svim razinama moraju se skinuti tereti ekonomski neopravdanih balasta. Ima izrazito puno toga što svi skupa moramo napraviti u sljedećem razdoblju, ako želimo kvalitetno živjeti, a ne samo država. Međutim, država je ta koja stvara okvir, određuje pravila igre te svojim mehanizmima prepoznaje i reagira bilo ograničavajuće ili stimulativno. U tome svjetlu ono što zaslu-

žuje punu pažnju države je nedostatak odnosno smanjenje broja radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj. Problem je što gubimo vlastitu bazu, gubimo ljude, sela, ruralna područja, gubimo sve ono što kao ozbiljna država i nacija nikako ne smijemo izgubiti. Problem je već poprilično vidljiv i smatram da je posljednji trenutak za neke vrlo ozbiljne poteze. Na temi radne snage priča počinje i završava. Ako preko noći ne zaustavimo odlazak ljudi, teme poput investicija, strategija, planova i ostalih stvari o kojima se priča postat će potpuno irelevantne. Priče o uvozu radne snage kao realnoj alternativi i dugoročnom rješenju poprilično su neodržive. Struktura, ali i trenutačna snaga našega gospodarstva nam ne dozvoljava takav scenarij.

POREZNA RASTEREĆENJA U RURALNIM SREDINAMA Također smatram kako se konkretnim mjerama i značajnim poreznim rasterećenjima treba stimulirati aktivnost u ruralnim i nerazvijenim područjima. Naravno i sami poduzetnici moraju tome pridonijeti, no država trenutačno jedina ima pravu snagu i instrumente s kojima može odmah napraviti razliku. Potrebna su brza i radikalna rasterećenja velikog dijela davanja u korist neto plaće radnika te porezna rasterećenja u ruralnim sredinama kao poticaj rastu prijeko potrebne gospodarske aktivnosti u istima. Godine 2018. planiramo širenje kapaciteta skladištenja voća i pakiranja čime ćemo dodatno podići vlastitu konkurentnost te moći izaći na nova inozemna tržišta. Inače je projekt bio planiran za 2019. godinu, no s obzirom na to da je natječaj za ugovaranje EU sredstava Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za plaćanje u poljoprivredi, raspisala i obradila u rekordnom roku već pripremamo realizaciju toga projekta u 2018. Ovo je jedan od vrlo konkretnih i pozitivnih primjera kako državne instance ne moraju biti zapreka nego faktor koji ubrzava investicije. Od samog početka naše je poslovanje usmjereno na izvoz. Smatrali smo kako je jedino izvoz ono pravo mjerilo vrijednosti naše kompanije i ono što nam jamči dugoročnu održivost. Naše prisustvo na hrvatskome tržištu nije nužnost, nego je posljedica želje za izgradnjom prepoznatljivog premium brenda domaće jabuke. U trgovačkom lancu Tommy našli smo dugoročnog partnera. Izgradili smo sinergiju domaće proizvodnje i turizma u punom ◀ smislu te riječi.

97


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORIS VUKUŠIĆ, vlasnik i direktor tvrtke Bimex prom, Zagreb

Poduzetnici nisu motivirani za rad Hrvatska je zemlja u kojoj je sve moguće i zbog toga nema investicija iz inozemstva. Previše gospodarskih afera stvara vrlo lošu sliku u poslovnome svijetu

G

odina 2017. je bila upravo onakva kakvu sam i predvidio - imamo preslab rast gospodarstva u odnosu na ostale zemlje što nas stavlja na pretposljednje mjesto u EU-u. Demografska slika je katastrofalna, kao i iseljavanje zbog nezaposlenosti ili nepovoljnih uvjeta za poduzetništvo. Svijetla točka je rapidan uspon turizma, ali moramo biti svjesni da je Hrvatska zemlja s najvećim udjelom turizma u ukupnome gospodarstvu. S obzirom na to da imamo problem s odljevom sezonske radne snage i najmanji sigurnosni incident može dovesti do totalnog pada prihoda iz te grane, čiji je uspjeh donekle uvjetovan i nesigurnom situacijom u atraktivnim destinacijama poput Turske, Maroka, Alžira, Egipta, Španjolske... Moramo se zamisliti i nad činjenicom da smo se pretvorili u, uglavnom, uslužno gospodarstvo. Treba imati na umu da hrvatski poduzetnici nisu motivirani za rad i uzlet iz puno razloga. Fiskalni i parafiskalni nameti su preveliki i prebrojni. Oko 300.000 ljudi radi u administrativno-birokratskom aparatu i što ih je više to je teže poduzetnicima riješiti bilo kakav problem ili projekt. Nevjerojatno je i to da imamo toliki udio umirovljenika u odnosu na broj stanovnika.

POSLJEDICE DIVLJE PRIVATIZACIJE Još ćemo dugo osjećati posljedice divlje privatizacije koja je uništila tradicionalno proizvođačko gospodarstvo što se najbolje vidi u slučaju Agrokor. Takvih velikih sustava na

stanja u gospodarstvu jer, osim u brodogradnji i turizmu, ne vidim najave nekih značajnijih ulaganja u gospodarstvo. Kako bi se situacija popravila prvo se Vlada treba zamisliti kako da stekne povjerenje poduzetnika i svih građana u državi, a time i potencijalnih stranih ulagača. Treba slijediti primjer Floride i ukinuti brojne zakonske propise koji ograničavaju slobodu poslovanja te se ugledati u brojne svijetle primjere poput Mađarske, Baskije, Rumunjske, Vijetnama...

DRŽAVA MORA BITI U SLUŽBI GRAĐANA

»

Nažalost postali smo robovi banaka i štednokreditnih zadruga i njihovih lobija

prikriveno klimavim nogama kod nas ima puno. Smatram da u Hrvatsku ponajprije treba vratiti sva sredstva na tajnim računima u inozemstvu uz prijetnju drastičnim sankcijama i uz oporezivanje. Novac iz Agrokora nije zapaljen pa da ga nema, a sličnih slučajeva je bilo bezbroj, međutim, naše je pravosuđe zakazalo. U Agrokoru treba dati maksimalnu slobodu samostalnog upravljanja pojedinim poduzećima u koncernu i njihovim novim upravama koje treba postaviti pa neka plivaju ako znaju. Hrvatska je zemlja u kojoj je sve moguće i zbog toga nema investicija iz inozemstva. Previše gospodarskih afera stvara vrlo lošu sliku u poslovnome svijetu. Zanimljivo je da imamo oko 180.000 nezaposlenih, a nedostaje nam oko 30.000 radnika, kao i podatak da iskorištavamo tek oko 17 posto sredstava iz EU fondova. U 2018. godini ne očekujem poboljšanje

Nažalost postali smo robovi banaka i štedno-kreditnih zadruga i njihovih lobija koji su zbog svojih apetita uništili brojne poduzetnike i njihove djelatnike. Umjesto da na burzi rada završavaju proizvodni djelatnici potrebno je smanjiti administrativni aparat te ih baciti u vatru da razvijaju poduzetnički mentalitet i inovativnost. Država mora biti u službi građana, a dojam je da je kod nas obrnuto. Kad je riječ o mojoj tvrtki, namjeravam zadržati dosadašnju likvidnost uz potencijalni izlazak na EU tržište s novim proizvodom, ako bude financijske potpore i uklone se administrativne zapreke, ali brojni nameti, inspekcijski pritisci, sporost i kompliciranost administracije, nenaplativost potraživanja zbog stečajnih propisa i još puno toga veliko su sidro oko mojih nogu, kao i svih malih poduzetnika. To bi odgovorne trebalo zabrinuti, jer mi činimo 98 posto hrvatskoga gospodar◀ stva, ali siguran sam da ih neće.

#DRAŽEN IVEZIĆ, direktor Dilja, Vinkovci

Baza rasta je u proizvodnji Nema ni jedne ozbiljne gospodarske sile kojoj baza razvoja nije proizvodnja, odnosno industrija. Dakle, stanje definitivno može biti bolje, jer još uvijek nije dobro

S

tanje je bolje i osjeti se određeni rast. No postoji još niz pretpostavki koje se mogu napraviti kako bi taj rast bio intenzivniji. Svaka čast turizmu i dobro je što se razvija, ali baza ukupnog rasta zemlje svakako mora biti industrija i stvaranje nove vrijednosti. Nema ni jedne ozbiljne gospodarske sile kojoj baza razvoja nije proizvodnja, odnosno industrija. Dakle, stanje definitivno može biti bolje, jer još uvijek nije dobro. O tome najbolje svjedoče brojčani pokazatelji i stope rasta BDP-a. Konkretno, BDP u ovoj regiji, u Slavoniji, raste od dva do 2,5 posto. Nažalost, u Hrvatskoj je to do tri posto, dok je u većini EU država rast veći od tri posto.

98

U tom kontekstu naša je orijentacija širenje na tržišta u široj regiji. Nadamo se kako će u sljedećem razdoblju i

u Hrvatskoj krenuti s intenzivnijim razvojem građevinskih aktivnosti. Time ćemo i mi naći i ovdje nekakve bolje pozicije. Trenutačno držimo postojanu poziciju na hrvatskom tržištu, lideri smo u Bosni i Hercegovini prema našem udjelu na tamošnjem tržištu, a cilj nam je što veći rast u regiji Jugoistočne Europe. Unatrag godinu, dvije bitno raste naš udjel prodaje u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu, a odnedavno smo prisutni i na tržištu Albanije. Što se tiče prošlogodišnjih događanja oko Agrokora, mislim da je jako malo tvrtki koje nisu imale nikakva poslovna doticaja s tim koncernom. I mi osjećamo određene posljedice budući da pre-

ma nama imaju određena dugovanja, ali to ne utječe bitno na naše ukupno poslovanje. Očekujem kako će konačni rasplet te situacije ići prema dogovoru s vjerovnicima u smislu otpisa dugova. Sve vrste naše vlasti koje svojim djelovanjem utječu na gospodarstvo, ponajprije bi trebale ukloniti administrativne barijere budući da se neke stvari rade presporo. Novac iz europskih fondova jest na raspolaganju, nešto se intenzivnije radi po tom pitanju, no to je još uvijek nedovoljno brzo. Po mom mišljenju bi trebalo malo više riskirati, a ako u nekom projektu i promašimo, ipak valja poticati što više projekata. Treba još intenzivnije raditi i uvjeren sam kako će ◀ to donijeti bolje rezultate.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ŠIME GLIGORA, direktor Sirane Gligora, Kolan

Očekujem pravu strategiju Sve se treba podrediti privlačenju stranih investicija, pogotovo u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. A da bismo bili zanimljivi stranom kapitalu, on mora moći ovdje zaraditi

G

odina 2017. je u Hrvatskoj protekla slično kao i ona prethodna. Ništa se gospodarski spektakularno u pozitivnome smislu nije dogodilo, osim organskog rasta industrije turizma koja se pridružuje rastu svjetskog turizma, s obzirom na povoljna ekonomska kretanja u većini Zapadne Europe, Aziji i SAD-u. Hrvatska je još uvijek neotkrivena zemlja brojnim svjetskim putnicima, i na našu sreću, i bez posebnog angažmana države i lokalnih sredina, turizam u Hrvatskoj još uvijek raste. Žalosno je što i dalje ne uspijevamo potaknuti revitalizaciju ostale industrije, pogotovo poljoprivrede i prehrambene industrije, koje bi se trebale usko povezati s turizmom. Naprotiv, nama kontinuirano raste uvoz hrane, pa čak i kroz prodaju u HoReCa segmentu.

NEZADOVOLJAVAJUĆA KONKURENTNOST Konkurentnost je u korelaciji s gospodarskom snagom neke zemlje, a s obzirom na to da smo prema nedavnim statistikama druga najgora ekonomija u EU-u, naša konkurentnost se ne može ocijeniti zadovoljavajućom. Ipak, naše cijene u turizmu i gastro ponudi su još uvijek manje od onih u Zapadnoj Europi pa smo se tu profilirali kao jeftinija destinacija. No to, s posljedičnim padom kvalitete ponude, opet nije dobro.

Kontinuirano nam raste uvoz hrane, pa čak i kroz prodaju u HoReCa segmentu

Očekujem od javnog sektora pravu strategiju i konkretne planove za razvoj gospodarstva. U prvom redu sređivanje pravosudnog sustava što je preduvjet za sve ostalo. Osim toga, sve se treba podrediti privlačenju stranih investicija, pogotovo u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. A da bismo bili zanimljivi stranom kapitalu, on mora moći ovdje zaraditi. Pa nitko ne ulaže negdje da bi izgubio ili loše poslovao. To podrazumijeva stabilnu i poticajnu poreznu politku. Mi moramo investitorima ponuditi bolje od drugih, ili nešto što druge zemlje uopće ne nude. U svakom slučaju to ne može biti povećanje PDV-a i ostalih poreza, nego upravo suprotno, njihovo smanjivanje. Primjerice, imamo PDV na hranu najveći u EU-u, a, nažalost, od nedavno, opet i u ugostiteljstvu. Neke zemlje imaju PDV na hranu od pet posto, a neke čak i nula posto! Naš PDV od 25 posto sigurno ne može biti poticaj prerađivačkoj ni turističkoj industriji, ali niti rastu standarda domaćeg potrošača. Država i lokalna samuprava mora oštro srezati svoje troškove, a ne manjak u proračunu rješavati povećanjem poreza i nameta. To svi znaju, ali nitko nema političke volje i snage to provesti u djelo.

#NIKOLA ORŠANIĆ, partner Expense Reduction Analystsa i predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK

Osrednje s tendencijom pada

P

oslovnu 2017. ocijenio bih osrednjom s tendencijom pada, ponajprije zbog nedostatka reformi u mnogim područjima i neefikasnoj pravnoj državi. Hrvatsku konkurentnost ocjenjujem kao vrlo nisku s obzirom na visoka davanja na poreze i doprinose na zaposlene, znatan manjak radne snage unatoč velikom broju nezaposlenih, veliki broj umirovljenika, ogroman, skup i neefikasan birokratski aparat koji nije samoodrživ, nekvalitetno školstvo usmjereno na teoriju te izuzetno snažan nacionalno-domoljubni naboj koji nam onemogućava stvaranje otvorenog tržišta. Stanje u Agrokoru imalo je velik utjecaj na poslovanje moje tvrtke. Naime, naši ciljani klijenti su tvrtke s prometom od 80 milijuna kuna do oko 1,8 milijardi kuna. Mnoštvo tvrtki toga ranga vezano je na Agrokor te je, nemogućnošću naplate svojih potraživanja upalo u poslovne neprilike, a time nam

KONTROLIRANI RAST PROIZVODNJE I PRODAJE Kao i do sada, planiramo kontrolirani rast proizvodnje i prodaje, ali imamo u planu investirati u poljoprivredne i preradbene objekte. Isto tako stavljamo fokus na prodaju u turizmu i izvozu. Relativno smo mala tvrtka koja proizvodi kvalitetne proizvode, a takva proizvodnja ne može i ne smije rasti naglim stopama. Nažalost, imamo situaciju da ne možemo naplatiti Agrokorov dug, ali zato mi moramo njima platiti njihova potraživanja što je apsurdno! Da bude stvar još gora, Konzum ne želi od nas više naručivati robu, s obzirom na to da smo kao dobar gospodarstvenik početkom 2017. stopirali isporuke. Sada nam se osvećuju, jer tad “nismo htjeli pružiti ruku”. A to što smo im godinama isporučivali robu i dug stalno kompenzirali njihovim proizvodima, bez isplaćene kune, to po njima nije bilo pružanje ruke. Ali dobro, mi smo se prilagodili, proširili prodaju kod drugih kupaca i čak uspjeli tijekom 2017. i bez Konzuma i Velproa ostvariti znajačan rast prodaje na što smo ponosni. Više i ne računamo na njih, dok ne budemo imali jasnu sliku što će se dogoditi s njima. Nadamo se da će se što prije riješiti vlasnička situacija i ◀ da ćemo znati “tko pije, a tko plaća”.

se broj potencijalnih klijenata poprilično smanjio. Smatram da je donošenje tzv. lex Agrokora s vrlo nepredvidljivim posljedicama na hrvatsko gospodarstvo unijelo dodatni strah od budućnosti, manje investicija i općenito lošiju poduzetničku klimu. Teško je reći kakav se rasplet može očekivati s obzirom na mnoštvo različitih informacija, od kojih je malo provjerenih, a i prvi je slučaj koji se radi po Zakonu o tvrtkama od strateškog interesa. S obzirom na dosadašnje iskustvo s prošlim vladama snažnog populističkog karaktera gdje je bitna forma, a ne sadržaj, očekujem nastavak stagnacije u realnom sektoru. Čvrste političke volje o provođenju reformi nema, niti je ne očekujem uskoro. Za jači gospodarski rast, poticanje investicija i zapošljavanja, potreban nam je Zakon o radu s mnogo fleksibilnijim radnim odnosima, značajna porezna reforma, znatno smanjenje birokratskog aparata, značajno smanjenje birokratskih zapreka i parafiskalnih nameta, efikasno raščišćavanje zemljišnjih knjiga kao temelj za investicije, smanjenje kontrole u smislu samoregulacije tržišta... U 2018. planiramo jačanje prodajnih aktivnosti te pokretanje novih poslova u Hrvatskoj i zemljama u okružju. ◀

» Nedostaju nam reforme u mnogim područjima, a imamo i neefikasnu pravnu državu

99


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#BORIS MOČINIĆ, direktor tvrtke Zdravi i vitki, Zagreb

Prijeći na euro Kako smo sve dugoročne investicije vezali uz euro, izvoznici su uvijek bili najveće žrtve nerealnog tečaja

P

oslovna 2017. iz moje perspektive je krenula idilično, ali je to trajalo samo u prvom kvartalu, jer je s početkom krize u Agrokoru došlo do osjetnog usporavanja koje se nastavilo sve do kraja godine. Osjeti se da kriza nije u potpunosti prevladana, ali su pozitivni trendovi vidljivi u puno različitih aspekata u odnosu na 2016. i raditi je puno lakše nego zadnjih nekoliko godina. Siguran sam kako se radi o stabilnom rastu koji će biti nastavljen i u 2018. godini. Mi smo mala i sigurna zemlja s relativno stabilnom političkom situacijom i izuzetno otpornim gospodarstvom, koje unatoč svim nedaćama i nepovoljnim okolnostima, uspijeva prosperirati. Velika poduzeća se sve teže prilagođavaju novim okolnostima i to je segment gdje problemi s Agrokorom nisu, nažalost, ni prvi niti posljednji koji će se periodično pokazivati i čije rješenje neće biti moguće tako da svi budu zadovoljni. Svaka tvrtka bi se stalno trebala prilagođavati, a ima još

velikih sustava koji taj segment poslovanja godinama ignoriraju. Mislim da možemo znatno poboljšati svoju konkurentnost, a ona u kombinaciji s prirodnim resursima i povoljnim zemljopisnim položajem može biti kvalitetna osnova za približavanje realizacije zemlje blagostanja, a ponajprije za drastično usporavanje iseljeničkog vala. S obzirom na to da su nam usluge glavni segment, a poslovodstvo kon-

cerna Agrokora nam je donedavno bilo u susjedstvu onda smo, naravno, direktno pogođeni prvo sa smanjenjem, a sada i sa seljenjem većeg broja višegodišnjih klijenata što je impliciralo njihov manji broj dolazaka, jer se neke usluge koje nisu specifične lakše obave tamo gdje vam je bliže. Idealno bi bilo da se na kraju krize u Agrokoru postigne nagodba, ali s obzirom na veliki broj različitih interesa to će biti jako teško postići. Mislim kako su sadašnji kreatori ekonomske politike duboko svjesni nužnosti stvaranja povoljnijih uvjeta za gospodarstvo što bi željeli izvesti sa što manje otpora. Takva nastojanja u kojima se izbjegavaju radikalne mjere donose stabilnost sustava s jedne strane, dok s druge, oduzimaju mogućnost radikalnih pomaka na bolje. To će rezultirati povoljnijim uvjetima poslovanja u 2018. u odnosu na 2017., ali će gospodarstvenici isticati kako su ti pomaci nedostatni. Najbolja mjera za naše gospodarstvo, koja neće moći biti realizirana u 2018., bi bila pre-

lazak na euro. Ekonomski suvereni možemo biti približno onoliko koliko smo gospodarski jaki, a kako smo sve dugoročne investicije vezali uz euro, izvoznici su uvijek bili najveće žrtve nerealnog tečaja, dok bi turizmu, kao našoj najlukrativnijoj djelatnosti, prelazak na euro dodatno pojednostavio i olakšao poslovanje. Dok se to ne dogodi treba raditi na daljnjem poboljšavanju uvjeta poslovanja što znači na smanjivanju administriranja, rezanju parafiskalnih nameta i poreznih davanja. Najbolji poticaj za povećanje zapošljavanja je poticanje rasta s kojim prirodno dolazi i do potrebe za novim zapošljavanjem. Kao mikro poduzetnik koji je orijentiran na sektor usluga, uvijek nastojim ulagati u obnovu tehnologije i edukaciju. To su mi dva ključna fokusa u nastojanju da klijentima pružimo vrhunsku razinu usluge po cijenama prilagođenim ekonomskim mogućnostima naših klijenata. Sretna okolnost je da inozemni partneri cijene naše napore i pružaju nam stvarnu po◀ dršku u tim nastojanjima.

#JOHN KARAVANICH, predsjednik Uprave Tankerske Next Generation, Zadar

Strateški promišljati i planirati Neki pokazatelji jesu dobri, ali da bismo kontinuirano ostvarivali dobre rezultate i bili konkurentni bit će potrebno osmisliti sustavnu i stručnu ekonomsku politiku te je provoditi

S

av prihod Tankerske Next Generation (TNG) ostvaren je od primarne poslovne djelatnosti, pomorskog prijevoza i to na inozemnom tržištu, što čini udio izvoza u ukupnim poslovnim prihodima stopostotnim. Budući da TNG svoje poslovanje vodi na inozemnom tržištu, gospodarske prilike u Hrvatskoj minimalno utječu na njegovo poslovanje. Ipak, s aspekta društvene odgovornosti, premda uglavnom nismo dionici domaćih gospodarskih prilika treba primijetiti da su, unatoč sada već kontinuiranom rastu, izazovi hrvatskoga gospodarstva i dalje itekako prisutni, i jasno je da bi stope rasta mogle rasti još brže kada bi se ustrajalo na najavljivanim reformama. Kako bi se ostvarile pretpostavke za takvo što potrebno je smanjiti jaz koji postoji između proizvoda, obrazovnog sustava i potreba gospodarstva. Treba promišljati i planirati strateški, no još uvijek je dojam da se nama u Hrvatskoj puno toga događa po nekoj inerciji. Neki pokazatelji jesu dobri, ali da bismo kontinuirano

100

ostvarivali dobre rezultate i bili konkurentni bit će potrebno osmisliti sustavnu i stručnu ekonomsku politiku te je provoditi. Budući da kao Društvo poslujemo na internacionalnom tržištu, unutar kompanije smo, prije nego drugi, prihvatili neke standarde korporativnog upravljanja, izvještavanja i poslovanja za koje bih se usudio reći da su iznad trenutačno prihvaćenih u Hrvatskoj, te vjerujem da je to svakako pomoglo uspjehu koji smo ostvarili u prethodnom razdoblju. Volio bih kada bi više kompanija prihvatilo standarde koji vladaju u razvijenijim ekonomijama, jer je dobra konkurencija važan pokretač razvoja, i svakako bi se bilo ljepše isticati u jačoj konkurenciji. Stopa rasta od oko 2,5 do tri posto koja se prognozira za 2018. godinu, u komparaciji s nekim prethodnim godinama izgleda dobro, no treba biti svjestan da u Hrvatskoj u ovim globalnim uvjetima, sa stabilnim rastom europskog i svjetskoga gospodarstva, takav rast treba smatrati prirodnim. Treba-

mo se ugledati na zemlje koje ostvaruju veće stope rasta i analizirati koje su reforme provele i kako, jer ćemo samo tako povećati svoju konkurentnost i potaknuti nove investicije. Svu strukturnu ranjivost našeg gospodarstva pokazala je materijalizacija rizika vezanih uz Agrokor, čije je restrukturiranje još neizvjesno. S aspekta brodarstva, ali baš kao i u svim drugim sektorima, najvažnije je da se hrvatskim tvrtkama osigura-

ju jednaki uvjeti rada kao i kompanijama u svijetu budući da svi sudjelujemo na jedinstvenome tržištu pa svako odstupanje od svjetskih standarda može imati utjecaj na poslovanje. Utjecaj brodarskoga sektora na ekonomiju u Hrvatskoj nije zanemariv, dapače, neke procjene su da oko 4000 ljudi u Hrvatskoj radi direktno u brodarstvu, dok sama industrija kroz ovisne kanale i prelijevanje dohotka podržava oko 10.000 radnih mjesta. Hrvatski brodari povezani su kroz udrugu Mare Nostrum koja okuplja 10 članica, odnosno najznačajnije hrvatske brodare koji upravljaju sa 138 brodova. Cilj Udruge je promovirati interese brodarstva, zalagati se za povoljne i konkurentne uvjete poslovanja brodara te promicati sigurno, pouzdano i kvalitetno brodarstvo. Kroz rad Udruge, hrvatski brodari mogu lakše kanalizirati svoje zahtjeve prema određenim instancama. Vlada je dosad pokazala razumijevanje za brodarsku industriju i zahtjeve Udruge te se nadamo da će tako ostati i ◀ u 2018.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#BORIS ŽGOMBA, predsjednik Uprave Unilinea, Pula

Evaluirati doprinos svakog službenika Još nije uspostavljen iskren i djelatno proaktivan dijalog između institucija Vlade i gospodarstva, odnosno između javnog i privatnog sektora, posebice kad je riječ o tome kako učinkovito smanjiti opterećenja na jednoj da bi se dobilo na drugoj strani

S

matram da je Hrvatska kraj 2017. dočekala čvrsto na nogama unatoč svim opasnostima i turbulencijama. Ohrabruje rast industrijske proizvodnje i stope BDP-a te se nadam da će se taj pozitivan trend i nastaviti. No po mojem mišljenju selektivni pobjednik 2017. je turizam koji u toj godini bilježi rekordne rezultate i predvodi cijelo hrvatsko gospodarstvo. One koji se s time ne slažu, zapitao bih samo kako bi hrvatski BDP, a time proračun, izgledali da turizma nema. O našoj konkurentnosti govore brojne analize i pozicije na listama konkurentnosti koje Hrvatska na njima trenutačno zauzima.

nedostajućeg pravnog okvira. To su, redom, već dugo očekivani zakon o turističkom zemljištu, zakon o HTZ-u, zakon o boravišnoj pristojbi, uredba o posebnom postupku oporezivanja koja posebice hrvatske turističke agencije stavlja u nepovoljan položaj, za turizam nefleksibilan Zakon o radu te niz zakona koji reguliraju problematiku vlasništva.

PRIJELOMNICA U POSLOVANJU

POSLA PUNO, VREMENA MALO Moj je osjećaj da još nije uspostavljen iskren i djelatno proaktivan dijalog između institucija Vlade i gospodarstva, odnosno između javnog i privatnog sektora, posebice kad je riječ o tome kako učinkovito smanjiti opterećenja na jednoj da bi se dobilo na drugoj strani. Dovoljno je pogledati razine PDV-a u nama konkurentnim zemljama koje su znatno niže nego u Hrvatskoj i sve postaje odmah jasno. Uz to, na konkurentnost nam bitno utječu cijena rada, fiskalna politika i uvjeti investiranja. S obzirom na naš pristup i način rada, stanje u koncernu Agrokor uopće nije utjecalo na naše poslovanje. Bez obzira na to što se počesto objavljuju razni prikazi i podaci, teško je objektivno i cjelovito sagledati tzv. veliku sliku što se stvarno događa i koje su izgledne perspektive s obzirom na brojne preuzete obveze i zaduženja koncerna. U svakom slučaju, kao odgovoran gospodarstvenik i socijalno odgovoran čovjek, želim svima koji rade na ovome projektu da uspiju, jer je uspješno rješenje za Agrokor povezano s daljnjim razvojem mno-

» U 2018. očekujem daljnji rad i još veći zaokret na snižavanju troškova javne uprave te povećanje njihove učinkovitosti

gih kompanija i sudbine mnogih ljudi u Hrvatskoj. U 2018. prije svega očekujem daljnji rad i još veći zaokret na snižavanju troškova javne uprave te sustavno povećanje njihove konkretne učinkovitosti. Nužno je kao i drugdje u svijetu prići evaluaciji doprinosa svakog službenika ponaosob te tako pratiti pojedinačni rad, što ujedno znači i iznaći sustav adekvatnog nagrađivanja onih koji u državnoj upravi prednjače po kvaliteti i učinkovitosti. Na Vladi je da što temeljitije priđe daljnjoj fazi digitalizacije radnih procesa državnih institucija kako bi se ubrzalo kolanje dokumentacije i smanjila brojna dupliciranja. Preporučio bih da se nastave i još više nadograde mjere prvog zapošljavanja, posebice mladih te da se osmisle posebne mjere za doobrazovanje ljudi tzv. treće dobi koje mogu privremeno i povremeno značajno pridonijeti popunjavanju nekih radnih mjesta u uslužnom sektoru. I, naravno, treba i nadalje raditi na uklanjanju svih parafiskalnih opterećenja te snižavanju PDV-a. U fokusu turizma očekujemo od Vlade konačno finaliziranje za turizam nepotpunog i

Godina 2018. je za Uniline godina koja označava prijelomnicu u poslovanju. Iza nas je uspješno dvadesetogodišnje razdoblje poslovanja, a pred nama razdoblje novih zamaha, izazova i, vjerujem, novih uspjeha. Ulazimo u novu poslovnu zgradu, odnosno kompanijsko poslovno središte u Puli, uvodimo novi ERP sustav praćenja poslovanja na razini kompanije te sustavno i trajno redizajniramo tematski i sadržajno našu ponudu na području destinacijskog menadžmenta. Uz tradicionalna europska tržišta i dugogodišnje snažno prisustvo u Aziji, širimo se u prodajnom i marketinškom smislu na tržišta Južne i Sjeverne Amerike. Nakon uspješnog preuzimanja Europcar rent-a-car franšize postupno ulazimo u cjelovito upravljanje prodajom i marketingom, odnosno poslovanje hotelskim kapacitetima bilo u tuđem, bilo u svojem vlasništvu. Radimo i na određenim akvizicijama i uvijek smo otvoreni za nove izazove i nove kvalitetne kadrove koji će uz podršku snažnog postojećeg tima biti važan segment daljnjeg rasta kompanije. U konačnici, Uniline ulazi u tranziciju i samim time u transformaciju u vertikalno integriranu turističku kompaniju u čijem je fokusu gost sa svim svojim potrebama. To znači da Uniline želi postati primarno content maker, odnosno kreator i distributer posebno skroje◀ nih turističkih doživljaja.

#SAŠA SALAMON, direktor Code Consultinga, Vukovar

Nema radne snage Naš najveći problem su ljudi, odnosno nedostatak obrazovanih, stručnih ljudi za našu djelatnost

S

ve što radimo, radimo isključivo na izvoznim tržištima, a najviše za SAD. Prema tome, aktualno stanje gospodarstva u Hrvatskoj uopće ne utječe na naše poslovanje. Temeljem toga, nemam prava ništa govoriti o stanju i uvjetima poslovanja gospodarstva u Hrvatskoj. U onome što radimo, očito je da smo uspješni, ali to nema veze s ovdašnjim okružjem. Naravno, mi ipak nismo nekakav pusti otok u hrvatskom gospodarskom moru. Stoga, u kontekstu očekivanih mjera svih oblika vla-

sti prema gospodarstvu, mogu istaknuti jedino problem nedostataka odgovarajuće radne snage. Naš najveći problem su ljudi, odnosno nedostatak obrazovanih, stručnih ljudi za našu djelatnost. Mi možemo raditi, imamo posla, ali nemamo dovoljno ljudi koji taj posao mogu napraviti. To je ono na čemu bi Vlada trebala raditi. Pretpostavljam kako su toga i oni svjesni. Usprkos tom problemu, uvjeren sam u naš budući razvoj. Očekujem još klijenata i nasta◀ vak ovoga što radimo.

101


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MARIO MAREKOVIĆ, direktor tvrtke Dam, Lozan

#IVA PRIPUZ ŠPEKULJUK, članica Uprave C.I.O.S. Grupe, Zagreb

Privatni sektor je Održati rast najveća žrtva gospodarstva

O

pćenito za poslovnu 2017., kao i gospodarsko stanje, mogli bismo reći da je u nekoj zlatnoj sredini. Vidljiv je stabilniji rast gospodarstva što se odrazilo i na bolju konkurentnost Hrvatske među drugim članicama EUa. Bavimo se proizvodnjom, preradom i otkupom ljekovitog bilja, a ponajviše kamilice koja je izuzetne kvalitete što dokazuje pravo upotrebe znaka Hrvatske gospodarske komore Hrvatska kvaliteta, implementirani sustavi kvalitete HACCP, ISO 9001 te Global G.A.P. Uspijevamo održati kvalitetu i konkurentnost svojih proizvoda prema tim sustavima i kriterijima, pa je 2017., s obzirom na poslovanje naše tvrtke, bila vrlo dobra godina. lako stanje u koncernu Agrokor ima utjecaja na cjelokupno gospodarstvo, na naše poslovanje nije izravno utjecalo jer je ono, kao i proizvodnja, namijenjeno izvozu. Kad je riječ o raspletu situacije u koncernu Agrokor, očekujemo pozitivan rezultat po sam koncern, dobavljače, zaposlenike i kupce. Od ekonomske politike u 2018. očekujemo još stabilniji i dugoročno održivi rast gospodarstva. Smatramo da tome uvelike pridonose i mjere države kao poticaj u radu poduzetnika kako bi bili što konku-

» Vezano uz zakonodavnu vlast, važno je uvođenje financijske discipline u poslovanje

102

rentniji na europskom i svjetskom tržištu, a samim time i povećali izvoz. Važno je istaknuti da već sada mnoge mjere iz aktivne politike zapošljavanja uvelike pomažu poslodavcima pri zapošljavanju, a isto tako i ljudima da se lakše zaposle.

Očekujemo da država shvati da bez privatnog sektora nema resursa za daljnji razvoj te da se prestane s represivnim mjerama prema privatnicima

P

oslovanje C.I.O.S. Grupe u velikoj je mjeri vezano uz kretanja cijena metala na svjetskim tržištima. Budući da je u 2017. došlo do značajnog povećanja cijena, taj se pozitivan trend odrazio i na profitabilnost naše Grupe. Takvi pozitivni pomaci na svjetskim tržištima svakako su imali utjecaja i na ostatak hrvatskog gospodarstva koje je napokon zaživjelo, iako nam još uvijek nedostaju kvalitetno postavljeni ekonomski ciljevi te instrumenti za njihovo postizanje. Nije dobro da naše gospodarstvo i potencijal ovise isključivo o kretanjima na svjetskim tržištima te da nemamo vlastite mjere i reforme koje će održavati gospodarske aktivnosti visokima i za vrijeme recesije. C.I.O.S. Grupa odavno nije ovisna o domaćem tržištu jer, na žalost, u Hrvatskoj nema značajnih domaćih proizvođača, a ni prerađivača u metalnoj industriji. U Hrvatskoj nedostaju i potrošački kapaciteti, odnosno konzumenti metalnog otpada – Željezara Split ne radi, željezara u Sisku vrlo skromno… C.I.O.S. Grupa je svoju konkurentnost i kvalitetu dokazala plasmanom sekundarnih sirovina na inozemnim tržištima. C.I.O.S. Grupa u svojem poslovanju nije imala značajne dodirne

NOVI PROJEKTI I INVESTICIJE Vezano uz zakonodavnu vlast, važno je uvođenje financijske discipline u poslovanje. Također je važna snažnija suradnja i podrška monetarne politike fiskalnoj politici s ciljem dodatnog osnaženja izvoza. Smatramo da zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast već sada potiču raznim mjerama gospodarski rast, investicije i zapošljavanje što je razvidno u odnosu na prošla poslovna razdoblja. Važno je održati rast gospodarstva koji će tako potaknuti daljnje investicije i zapošljavanje. Naši planovi za 2018. su povećanje proizvodnje, prodaje i izvoza proizvoda kroz nove projekte i investicije. Također nam je cilj zadržati izuzetan sustav kvalitete koji smo postigli kroz dosadašnje poslovanje. Cilj nam je proširiti skladišni i proizvodni kapacitet. Planiramo uz pomoć HGK i HGK-ŽK Virovitica sudjelovati na sajmovima i izložbama u zemlji i u ◀ inozemstvu u cilju promocije naših proizvoda.

Hitno je potrebno pojednostaviti zakonsku regulativu i birokraciju kako bi se privukle strane kompanije

točke s tvrtkama koncerna Agrokor, tako da stanje u Agrokoru nije utjecalo na naše poslovanje. Priželjkujemo i očekujemo da se proizvodnja nastavi u tvrtkama Agrokora, da se donesu kvalitetne mjere za stabilizaciju poslovanja koncerna te da u konačnici Agrokor ostane u isključivo hrvatskom vlasništvu. Gledajući poteze ove vlade, u 2018. ne očekujemo puno. Nama su potrebne veće reforme i agilnost u postavljanju ekonomskih ciljeva i mjera, ali na žalost, kod nas se već godinama vodi populistička politika koja, u strahu pred biračima, ne donosi kvalitetne mjere i reforme. Najveća žrtva takve populističke politike svakako je privatni sektor koji je preopterećen visokim porezima i nametima, uz neučinkovit pravosudni sustav te bez imalo kvalitetnih poticaja za rast i investicije, a da ne spominjemo birokraciju s kojom se susrećemo na svakom koraku i koja nema sluha za privatni sektor od kojeg živi. Očekujemo da država shvati da bez privatnog sektora nema resursa za daljnji razvoj te da se prestane s represivnim mjerama prema privatnicima, da se nastave porezne reforme, reforme zdravstva, mirovinskog sustava i, u konačnici, pravosuđa.

TREBA NAM JASNA STRATEGIJA I CILJEVI Hitno je potrebno pojednostaviti zakonsku regulativu i birokraciju kako bi se privukle strane kompanije da otvaraju nove industrijske pogone i investiraju u Hrvatsku, jer su stabilna fiskalna politika i investicije glavna poluga svakog razvoja. Kvalitetnim mjerama poticanja ulaganja koje bi privukle značajnije investitore i kapital, stimuliralo bi se zapošljavanje i povećanje proizvodnje novih roba i usluga, posljedično i izvoz, a što je sve skupa ključno za bilo kakav ekonomski rast. Potrebno je općenito pojednostaviti birokraciju te smanjiti davanja poduzetnika, čime bi i domaći poduzetnici mogli brže reagirati na promjene tržišta te generirati kapital za nova ulaganja. Svakako je potrebno povećati minimalnu plaću, ali bez daljnjih opterećenja privatnika za poreze i doprinose, kako bi se poboljšao životni standard i potrošnja. Naravno, pri tome bi bilo poželjno da imamo domaću proizvodnju te veću potrošnju domaćih proizvoda, a ne uvoznih. Sve zajedno, došli smo u situaciju da nam nisu dovoljne dvije ili tri mjere nekog ministarstva, nego su nam potrebni jasna strategija i jasni ciljevi te mnoštvo raznih mjera svih naših resora. U 2018. godini očekujemo organski rast od pet posto u odnosu na poslovnu 2017., ali isključivo radi pozitivnih pomaka na svjetskim tržištima. Investicije su dugoročni izazov ove zemlje pa i nas, a dok se ne postavi stabilan i jednostavniji zakonodavni okvir, ◀ pričekat ćemo s novim investicijama.


PROMO

POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

ULAGANJA

Zašto profesionalni investitori ne ulažu u kriptovalute? Visokorizično ulaganje u kriptovalute stavilo je u drugi plan ulaganje u CFD na indekse koji su trenutno na povjesnim razinama, ističe dr.sc. Saša Ivanović sve ovisi o visini rizika koju netko želi prihvatiti. Naravno, što je veći rizik, to jje veća potencijalna zarada, ali i gubitak, stoga bi trgovci trebali uzeti u obzir uporabu alata za upravljanje rizikom prije trgovanja.

FINANCIJSKA POLUGA Svi smo čuli za pojedince koji su se trgujući na financijskim tržištima obogatili preko noći. To su uspjeli napraviti uz pomoć financijske poluge koju Admiral Markets pruža klijentima. Primjerice, želite trgovati s CFD-ima na ZLATO, gdje je poluga 1:500. To znači da možete trgovati s do 500 puta većim iznosima nego što imate na računu. Ako imate 1000 eura, onda možete maksimalno kupiti ili prodati CFD-ove na ZLATO u iznosu od 500.000 eura (CFD na kriptovalute ide do 1:5). Najlakše je shvatiti to kao kredit od brokera koji investitoru služi za trgovanje, a kao dodatni benefit Admiral Markets klijentima pruža zaštitu od negativnog stanja računa tako da ne možete izgubiti više nego što ste uplatili. Moramo naglasiti da korištenje prekomjerne poluge, uz prednosti, sa sobom nosi i rizik, tj. koliko god možete zaraditi, tako možete i izgubiti novac.

G

otovo ne postoji osoba koja do sada nije čula nešto o kriptovalutama. Velika zainteresiranost za kriptovalute je malim ulagačima u sjenu bacila veliki rast američkih i EU dionica i dioničkih indeksa, koji se trenutačno nalaze na povijesnim vrhuncima. Dok mali i neiskusni investitori masovno ulažu u kriptovalute, veliki ulagači drže se podalje od toga. Zašto? Znaju li oni nešto što ostali ne znaju? Pri ulasku u bilo kakvu investiciju treba znati dvije stvari: koliki je mogući rizik i kolika je moguća zarada. Mali ulagači u kriptovalute zanemaruju veliki rizik i oscilacije u cijeni digitalnih valuta koje ni jedan iskusni investitor ne želi. Pad vrijednosti portfelja od 40 ili 50 posto u samo nekoliko dana nije ozbiljna investicija.

Ulaganje u kriptovalute zvuči primamljivo, ali tu su i druge mogućnosti koje pružaju vrlo kvalitetan investicijski izbor Admiral Markets UK Ltd s uredom u Zagrebu, u svojoj ponudi uz kriptovalute ima i valutne parove, CFD-ove na US i EU dionice, dioničke indekse, zlato, naftu i druge instrumente. Iako u zadnjih nekoliko mjeseci bilježe značajan porast trgovanja s CFD-ima na kriptovalute, većina klijenata drži se i dalje CFD-ova na njemački indeks DAX30 i ZLATO, jer ti instrumenti zadnjih nekoliko godina bilježe stabilan

Ulaganje u kriptovalute zvuči primamljivo, ali tu su i druge mogućnosti koje pružaju vrlo kvalitetan investicijski izbor

rast koji premašuje rast većine investicijskih fondova. “Visokorizično ulaganje u kriptovalute stavilo je u drugi plan ulaganje u CFD na indekse koji su trenutačno na povijesnim razinama”, ističe dr.sc. Saša Ivanović, direktor zagrebačke podružnice britanske brokerske kuće Admiral Markets UK Ltd.

U ŠTO ULAGATI UZ ADMIRAL MARKETS? Ulaganje u kriptovalute zvuči primamljivo, ali tu su i druge mogućnosti koje, iako nemaju godišnji rast od 1000 posto, pružaju vrlo kvalitetan investicijski izbor. Neki od zanimljivih financijskih instrumenata su CFD-i na dionički indeks DAX30, ZLATO, dionice tvrtki kao što su Apple, Google i veliki broj valutnih parova. U konačnici

PLATFORME ZA TRGOVANJE U današnje je vrijeme pristup financijskim tržištima postao dostupan svima, a odvija se preko specijaliziranih trgovačkih platformi. Admiral Markets svojim klijentima pruža platforme koje mogu instalirati na kompjuter ili na pametni telefon i jednostavno krenuti s investiranjem.

VAŽNOST EDUKACIJE Prilikom investiranja, prvo je potrebno temeljito se educirati. Bez kvalitetne edukacije, pravilnu investicijsku odluku je teško donijeti. Zbog toga Admiral Markets u svome uredu u Zagrebu na tjednoj bazi održava edukacije koje polaznicima daju uvid u svijet investiranja i ukazuju na osnovne stvari koje svaki investitor treba znati prije nego što se odluči na trgovanje. Forex i CFD trgovanje je rizično i može rezultirati gubitkom većim od početnog depozita. Prije nego što donesete bilo koju investicijsku odluku, trebali biste potražiti savjet neovisnog stručnjaka kako biste razumjeli sav rizik. Saznajte više na www.admiralmar◀ kets.com.hr.

103


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#ŽELJKO ERKAPIĆ, direktor Klastera poljomehanizacije, Osijek

Klasteri su prepušteni sami sebi Pojedinačni uspješni slučajevi su samo potvrda žilavosti pojedinih klastera, ali ne i smišljena klasterska politika koja je u funkciji povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva

O » Godina 2017. je bila treća uzastopna godina u kojoj se nisu objavljivali natječaji namijenjeni poslovnim klasterima

cjenjivanje poslovne 2017. godine s pozicije Klastera poljomehanizacije i ostalih poslovnih klastera u Hrvatskoj, uvažavajući vođenu klastersku politiku resornih ministarstava, a ponajviše Ministarstva gospodarstva, obrta i poduzetništva, nije moguće ocijeniti prolaznom ocjenom i to iz više razloga. Prije svega 2017. godina je bila treća uzastopna godina u kojoj se nisu objavljivali natječaji namijenjeni poslovnim klasterima te su klasteri zbog takve situacije jedva preživljavali, mnogi su se i ugasili ili zamrznuli svoje aktivnosti i projekte očekujući bolja vremena. Unatoč Strategiji razvoja klastera u Republici Hrvatskoj s važnošću do 2020 godine, gdje su klasteri prepoznati kao alat za povećanje konkurentnosti gospodarstva, s (ne)operacionalizacijom klasterske strategije poslovni klasteri u Republici Hrvatskoj ostali su isključivo prepušteni sami sebi te bez natječaja i sredstava kojima bi se sufinancirali klasterski projekti i u konačnici projekti za dobrobit članica klastera. Tako oslabljeni klasteri nisu imali dovoljno snage i resursa za ulazak u partnerske EU projekte s drugim klasterima EU-a, a pojedinačni uspješni slučajevi su samo potvrda žilavosti pojedinih klastera, ali ne i smišljena klasterska politika koja je u funkciji povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Prema rezultatima izvješća o globalnoj konkurentnosti iz 2016. godine Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstava svijeta i bilježila je rast u odnosu na prethodnu godinu za tri mjesta, kada je bila pozicionirana na 77. mjestu. Ukratko trend je dobar, ali nedovoljan. Kada govorimo o razvijenosti Republike Hrvatske, tu svakako ne možemo biti zadovoljni, a statistički gledano to izgleda još slikovitije ako se stanje prikaže po ak-

tualnoj klasifikaciji NUTS III regija u EU 28. U Republici Hrvatskoj NUTS III regije odgovaraju županijama tako da za pojedine županije u Hrvatskoj taj redoslijed od ukupno 1343 NUTS III regije u EU 28 izgleda ovako: 16 županija spada među 10 posto najnerazvijenijih NUTS III regija u EU 28 i nalaze se u rasponu od 1215. mjesta (Varaždinska županija) do 1312. mjesta (Brodsko-posavska županija), šest županija spada među pet posto najnerazvijenijih NUTS III regija u EU 28 i nalaze se od 1279. mjesta do 1312. mjesta (Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska). Naravno da s ovakvom razvijenošću Hrvatske ne možemo biti zadovoljni, a kada tome pridodamo ostvarene stope rasta BDPa tijekom 2017. godine u Republici Hrvatskoj kao i u zemljama iz okruženja, Hrvatska je rasla sporije od zemalja iz okruženja, tako da je Hrvatska sada na 27. mjestu, samo ispred Bugarske koja je na posljednjem 28. mjestu. Daleko najveći rast među članicama čiji su podaci bili raspoloživi Eurostatu - od čak 5,6 posto - ostvarila je Rumunjska, a u stopu je slijedi Slovenija, s rastom BDP-a od pet posto. Korak s njima drže i baltičke zemlje - Litva, s rastom od 4,1 posto te Latvija i Estonija s četiri postotnim rastom BDP-a.

TREBAJU NAM STOPE RASTA OD OKO PET POSTO Projicirane stope rasta BDP-a na godišnjoj razini za Republiku Hrvatsku, koje se kreću za 2018. godinu od tri do 3,5 posto, ustvari govore o još većem zaostajanju Hrvatske u odnosu na EU 28 i zemlje iz okruženja te nam se “smiješi” i zauzimanje posljednjeg mjesta iza Bugarske u 2018. godini. To sigurno nije ono

što priželjkujemo kao gospodarstvenici i građani Hrvatske. Nama su potrebne stope rasta oko pet posto i stoga je hitno potrebno revidirati mjere ekonomske politike na tragu preporuka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i odmah započeti s najavljivanim reformama, od porezne reforme i daljnjeg rasterećenja cijene rada i parafiskalnih nameta, preko reforme administrativne uprave, reformi školstva i zdravstva pa sve do politike demografske obnove kao najvažnijeg resursa ekonomske politike. Sigurno je da se sve to ne može napraviti sada i odmah, niti je to moguće cjelovito napraviti u mandatu ove Vlade, ali je vrlo važno da se sve ono što je dijagnosticirano kao nužno za promjenu i operacionalizira kroz akcijske planove. Ako se intenzivnije započne s reformama, za očekivati je i poboljšanje ekonomske situacije u gospodarstvu, a time i prestanak iseljavanja stručnih radnika iz Republike Hrvatske u razvijenije zemlje EU-a, što će u konačnici preokrenuti i ostale negativne trendove i time dovesti do poboljšanja i u svim ostalim se◀ gmentima društvenoga života.

#ELIZABETA PLANINIĆ, vlasnica tvrtki Putuj bolje i Čuvar sjećanja

Lekcijama do uspjeha Razvoj kvaliteta i kompetencija je ono što nas vodi i tu smo isključivi

J

ednom riječju, protekla godina je bila iscrpljujuća. Da nije sve tako crno, organizirali smo dva vrlo uspješna bruncha na temu Kako štedjeti na putovanjima bez pada usluge gdje smo prezentirali konkretne alate s kojima tvrtke mogu uštedjeti na putovanjima. Jedna od najboljih stvari koje su se dogodile u 2017. moja je kolegica Diana koja je sada ravnopravan član tima, a zaposlila sam je preko programa Stručno osposobljavanje. Što se Putuj bolje tiče, ostvarili smo više poslovnih i novih kontakata i naučili vrlo vrijedne lekcije. Jedno istraživanje u Hrvatskoj je ispitalo zašto tvrtke koriste agen-

104

cije i oko 30 posto ispitanika je odgovorilo da je to zbog odgode plaćanja. To je vrlo poražavajući podatak jer nije u pitanju, primjerice, nečija stručnost ili kompetencija, već odgoda. (Ne)plaćanje je i dalje tema. Mi u Putuj bolje želimo biti plaćeni za svoje talente i stručnost, a ne biti iskorišteni kao sredstvo za odgodu plaćanja jer za to služe banke. Čini mi se da smo usvojili sjaj Zapada, ali ne i manire. Čuvar sjećanja je u 2017. godini postavljen kao franšizni model te nedavno krenuo u Sloveniji, ali još ne do kraja. Razvoj kvaliteta i kompetencija je ono što nas vodi ◀ i tu smo isključivi. Godina 2018. mora biti bolja.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ANTE MANDIĆ, predsjednik Uprave IN2 Grupe

Hrvatska nije brend u poslovnom smislu Uvjeti poslovanja se ne poboljšavaju, nema reforme tržišta rada, porezna i administrativna presija se dodatno pojačavaju, a investicijska klima samo se deklarativno poboljšava

I

zgleda da je Hrvatska konačno dodirnula dno gospodarske recesije te se od njega, slikovito rečeno, odbila u pozitivnom smjeru. Premda smo još daleko od predrecesijskog stanja, već i sama naznaka tog smjera dočekana je s velikim optimizmom. Problem je u tome da je taj statistički rast najvećim dijelom temeljen na većoj osobnoj potrošnji, a ne na proizvodnji i izvozu. Povećana potrošnja rezultirala je natprosječnim PDV-om i samim time povijesno niskim proračunskim deficitom. Konkurentnost Hrvatske već je godinama vrlo niska i, na žalost, ne pokazuje naznake izlaska iz stagnacije. Svjedoci smo da se uvjeti poslovanja ne poboljšavaju, nema reforme tržišta rada, porezna i administrativna presija se dodatno pojačavaju, a investicijska klima samo se deklarativno poboljšava. Jednostavno rečeno, Hrvatska nije brend u poslovnom smislu te će zato i dalje najviše privlačiti turiste. Dobar pokazatelj je i to da je većina investicija usmjerena u hotelske

Umorio sam se od pozitivnih očekivanja proteklih godina koja se nisu ostvarila

i apartmanske komplekse, a ne u proizvodne pogone i tehnološke tvrtke. Naravno, stanje u koncernu Agrokor je utjecalo i na poslovanje IN2 Grupe, jer smo radili s nekim Agrokorovim tvrtkama i naša potraživanja nisu mala. Sretna je okolnost ta što smo relativno velika tvrtka i ne ovisimo toliko o jednom klijentu. A što se raspleta situacije u Agrokoru tiče, nisam optimist. Jednostavnim rječnikom rečeno, dobavljači će eventualno naplatiti samo mali dio svojih potraživanja, a bit ćemo sretni ako na kraju sve to ne plate porezni obveznici. O Agrokoru ćemo slušati još godinama.

NE OČEKUJEM NIŠTA Znam da bih trebao biti optimist, jer sam takav po prirodi, ali moram biti realan i reći da od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima u

2018. ne očekujem ništa. Jednostavno rečeno, umorio sam se od pozitivnih očekivanja proteklih godina koja se nisu ostvarila. Imamo sreću da je europska ekonomija u uzletu, pa se to donekle reflektira i na nas jer smo, ipak, dio zajedničkog tržišta. Za uspjeh bilo koje zakonodavne mjere potrebna je korjenita reforma pravosuđa. Za poslovni sektor bi dobro došla reforma tržišta rada u cilju fleksibilnijeg zapošljavanja i uvoza radne snage. Dobro bi nam došlo i smanjenje porezne presije, jer su nam troškovi rada među najvećim u EU. Tu bih još dodao i smanjenje javnog duga pri čemu prije svega mislim na dug države te stimuliranje proizvodnje u odnosu na potrošnju. IN2 Grupa zadnjih godina ima stabilan organski rast i vjerujem da će se on nastaviti i u 2018. godini. S obzirom na to da je broj ljudi koji rade u Grupi premašio 650 smatram da smo prerasli kapacitete lokalnog, pa i regionalnog, tržišta za koje slobodno možemo reći da je malo i siromašno. Zato smo u 2017. pojačali aktivnosti izvan regije i uspjeli dobiti nekoliko dobrih projekata na Srednjem i Dalekom istoku. Svjesni smo da je za daljnji rast potreban jači globalni iskorak koji bi rezultirao povećanim izvozom. Uz znatno veće investicije, za to nam trebaju novi stručni ljudi, bolja organizacija i prilagođeni portfelj proizvoda i usluga. Mislim da će 2018. godina proteći u traženju rješenja za te probleme. Najizgledniji put je u pronalaženju odgovarajućeg globalnog partnera jer bi svako drugo rješenje dugo trajalo, a vrijeme je IT indu◀ striji izuzetno važan faktor.

» IN2 Grupa zadnjih godina ima stabilan organski rast i vjerujem da će se on nastaviti i u 2018. godini

#IRENA JELIĆ, vlasnica Copywritinga, Zagreb

Treba biti oprezan Moj je savjet ne spavati na lovorikama nego mudro i planski razvijati posao te svoj brend

V

jerujem da će 2018. godina svima koji su naporno radili u 2017. donijeti lijepe rezultate. Tržište se oporavlja, ali još uvijek treba biti oprezan. Pogreške u koracima najčešće se i događaju kada si presiguran u uspjeh ili ako se opustiš. Moj je savjet ne spavati na lovorikama

nego mudro i planski razvijati posao te svoj brend. Što se generalnih trendova tiče, mislim da lagano splašnjava oduševljenje digitalnim svijetom te da svi postajemo svjesni kako društvene mreže ipak nisu svemoguće. Većina tvrtki zato će se ponovo orijentirati prema klasičnim kanalima komunikacije koje

su zadnjih nekoliko godina poprilično zapustili pa je pred njima novi izazov (i prilika) da pokažu svoju moć. Internet će, naravno, i dalje rasti, no kampanje će morati evoluirati kako bi postale isplativije, a i zanimljivije krajnjem korisniku. To već sada pokazuje sve veći broj “native” oglašavanja te stapanja

PR-a i marketinga u svim medijima. Na tom području smatram da će doći i do novih zakonskih regulativa koje će ◀ više zaštititi potrošače.

105


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#MATE VUKUŠIĆ, Tvornica octa Virovitica

Subvencijama do ravnopravnije utakmice Kad je riječ o našoj konkurentnosti, u odnosu na druge zemlje članice EU-a nismo u mogućnosti ozbiljnije im konkurirati jer su one ušle bolje pripremljene u sve faze vezane za poslovanje unutar Unije

G

odina 2017. bila je, očekivano, puna nepoznanica u smislu poslovnih očekivanja, a sukladno aktualnoj situaciji i kretanjima u gospodarskoj zbilji Republike Hrvatske. Imamo prekomplicirani sustav realizacije nominiranja projekata koji se naslanjaju na fondove EU-a, ali i sredstava iz tuzemnih institucija u sklopu resornih ministarstava. Vrijeme za realizaciju projekata od pripremne faze do konačnog odobrenja i dalje je mjerljivo u rasponu od osam-devet mjeseci do godinu dana, pa i više. Očito je stvar nepripremljena od početka unatoč činjenici da se takvi zahvati rade još iz vremena pretpristupnih fondova, a naročito od ulaska u EU, od 2013. Na žalost, dok drugi to rade po inerciji, mi još učimo. Na svojim greškama, naravno. Kad je riječ o našoj konkurentnosti, u odnosu na druge zemlje članice EU-a nismo u mogućnosti ozbiljnije im konkurirati jer su one ušle bolje pripremljene u sve faze vezane za poslovanje unutar Unije. Kako drugačije objasniti činjenicu da proizvod od sirovine nabavljene u Hrvatskoj (a tu su sirovinu ko-

» Vlada mora donijeti mjere usmjerene u pravcu rasterećenja od vidljivih i nevidljivih nameta te doprinosa

ristile i naša i inozemna tvrtka) na našem tržištu od stranog dobavljača stoji do 50 posto manje nego od našeg proizvođača?

BAZA JE PRIMARNA PROIZVODNJA Stanje u Agrokoru nije utjecalo na naše poslovanje. Onima koji su radili s Agrokorom trenutačno bi trebalo biti bolje (ako još s njima rade) jer koncern sada, barem dijelom,

pravodobnije rješava svoje obveze. Rasplet u Agrokoru je nepoznanica za širu javnost i čini se da samo privilegirani mogu pretpostaviti ili znaju ishod agonije tog koncerna. Ekonomska politika Republike Hrvatske mora ponuditi gospodarskim subjektima (pogotovu onim proizvodnim) subvencije koje bi jamčile ravnopravniju utakmicu sa subjektima zemalja EU-a koji se pojavljuju s robama i uslugama u Hrvatskoj. Sve te politike moraju biti dio jedinstvene strategije razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Primarna proizvodnja je baza za sve druge djelatnosti u gospodarstvu Republike Hrvatske. Vlada svakako mora donijeti mjere usmjerene u pravcu rasterećenja od vidljivih i nevidljivih nameta te doprinosa kojih je oko 250 što je neodrživo. Time će se osigurati i jača konkurentnost, a i veće zapošljavanje. Naši planovi za 2018. su stabilizirati poslovanje, jače i agresivnije nastupiti na domaćem tržištu i realnim gospodarenjem nastojati uhvatiti tempo sa sličnim subjektima koji djeluju na tržištu Republike Hrvatske. Izlazak na EU tržište je nastavak takvih aktivnosti. ◀

#LJERKA BIČAK DRAGIJA, vlasnica obrta Licitari Bičak, Bedenica

Prepoznati važnost malih obrtnika Vlada bi morala shvatiti kako nas ne mogu stavljati u isti koš s velikim proizvođačima i tvrtkama

N » Cilj nam je i dalje promovirati hrvatsku tradicijsku baštinu 106

aš obiteljski Svjećarsko-medičarski obrt “Licitari Bičak” ima znak Obrta s tradicijom koji nam je prije nekoliko godina dodijelila Hrvatska obrtnička komora. Moram napomenuti kako sve naše proizvode - od medenjaka, preko licitara do gvirca i nadgrobnih lampiona izrađujemo pojedinačno i ručno. Nekada su takve proizvode ljudi više kupovali, danas manje, ali nadam se da će se i to promijeniti. Iako je 2017. godinu na razini Hrvatske, među ostalim, obilježila i situacija u Agrokoru, na naš obrt to nije imalo nikakvog utjecaja. No kada bi ta tvrtka otpustila veliki broj zaposlenika tada bismo došli do problema, jer bi i ta situacija utjecala na ukupnu kupovnu moć. Naime, ljudi bez posla su ljudi bez prihoda kojima se smanjuje kupovna moć. To je relativno veliki broj ljudi i takva situacija se ne bi smjela dogoditi. Ukupno smanjenje kupovne moći odrazilo bi se i na

poslovanje našeg obrta jer bi manje ljudi kupovalo naše proizvode, koji se kao suveniri mogu naći u Mariji Bistrici, Zagrebu, ali i u Dubrovniku.

POVEĆANJE KUPOVNE MOĆI Ipak, u 2018. godini nadamo se povećanju kupovne moći, jer mi kao stari tradicijski obrt koji izrađuje suvenire, prije svega ovisimo o tim tzv. običnim malim ljudima. Smatram da bi Vlada morala prepoznati važnost malih obrtnika poput nas, koji promiču hrvatsku tradicijsku baštinu te pritom shvatiti kako nas ne mogu stavljati u isti koš s velikim proizvođačima i tvrtkama. Također, trebali bi biti fleksibilniji prema nama u pogledu fiskalizacije te manje strogi kada govorimo o deklaracijama jer se zakoni prečesto mijenjaju. Mora se shvatiti kako su naši medenjaci izrađeni ručno, a ne strojno i to je proizvod bez ikakvih konzervansa i dodatnih bojila te se ne mogu

uspoređivati sa strojno napravljenim proizvodima koji u sebi imaju aditive. Surađujemo s nekoliko tvrtki koje naše proizvode kao suvenire prodaju diljem Hrvatske, a nadamo se daljnjoj suradnji i proširenju tržišta. Cilj nam je i dalje promovirati hrvatsku tradicijsku baštinu te se nadamo prepoznavanju vrijednosti našeg obrta i ručnog rada. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DENIS FRKOVIĆ, direktor Nervusa, Virovitica

Ne očekujem bitne pomake Potrebna je opsežna reforma državne administracije kojom bi se smanjili troškovi države pa bi bilo prostora za rasteretiti realni sektor

P

oslovno i opće gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj je tijekom 2017. godine bilo na razini prethodne, a bitne pomake ne očekujem ni u 2018. Potrebna je opsežna reforma državne administracije kojom bi se smanjili troškovi države pa bi bilo prostora za rasteretiti realni sektor. Smatram da nismo konkurentni u odnosu na proizvode koji dolaze iz uvoza. Konkurentnost se odnosi isključivo na cijenu ne na

kvalitetu (to pripisujem stanju u državi). Stanje u koncernu Agrokor i njegovim tvrtkama nije utjecalo na naše poslovanje s obzirom na to da imamo drugačiju strukturu kupaca. Očekujem da će se Agrokor razdvojiti na pojedinačne tvrtke i prodati zainteresiranima. U 2018. godini pokušat ćemo se povezati sa sektorom turizma i zajedno s ostalim malim gospodarstvenicima promovirati kvali◀ tetne hrvatske proizvode.

#TATJANA SKOKO, direktorica Microsoſta za Hrvatsku, Zagreb

Vlada mora inzistirati na reformama Očekujemo nastavak provođenja ekonomske politike koja će nastaviti podizati konkurentnost, a jedan od bitnih elementa je i što veća iskoristivost sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju

O

pće gospodarsko stanje u Hrvatskoj u 2017. pokazalo je značajan oporavak i nastavak pozitivnih gospodarskih trendova koji bi trebali rezultirati planiranim rastom od tri posto BDP-a. Upravo je to osnova za provođenje daljnjih ekonomskih reformi od kojih očekujemo dodatno ubrzanje gospodarskog razvoja u 2018. Jedna od reformi, odnosno korak u tom smjeru je i nastavak digitalne transformacije koja sve više uzima zamah u javnom i realnom sektoru. Digitalna transformacija svakako je jedno od Microsoftovih strateških usmjerenja koji smo već započeli stvaranjem pametnog gospodarstva i povećanjem digitalne konkurentnosti Hrvatske.

DIGITALNA TRANSFORMACIJA SE ODVIJA VELIKOM BRZINOM ICT sektor ima značajnu ulogu u podizanju konkurentnosti, a Microsoft u tom smislu nastavlja snažno naprijed s naporima u digitalnoj transformaciji koja se odvija velikom brzinom i vjerujemo da više no ikad utječe na sveukupnu konkurentnost. Digitalne tehnologije ubrzavaju transformaciju, podižu produktivnost, omogućavaju inovativnost, a samim time pozitivno utječu na digitalnu konkurentnost, a sve u cilju stvaranja pametnog gospodarstva. Sva tržišta i sve zemlje suočavaju se s istim izazovima - kako osigurati efikasnu digitalizaciju koja će gospodarstvo učiniti konkurentnijim, a građanima osigurati efikasne usluge javne uprave. Kao jedna od najznačajnijih i najvećih kompanija u domaćem ICT sektoru, Microsoft će nastaviti sa svojom strategijom ubrzanja digitalne transformacije gospodarstva,

javnog sektora te društva u cjelini, a poseban naglasak u radu bit će daljnja podrška hrvatskim IT tvrtkama u cilju promocije i implementacije najmodernijih partnerskih poslovnih rješenja temeljenih na vrhunskoj platformi i uslugama kompanije Microsoft. Vjerujemo da ćemo time pomoći Vladi u provedbi reformi te i u 2018. želimo aktivno sudjelovati u povećanju konkurentnosti i poboljšanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj.

INVESTIRATI U OBRAZOVANJE Nužno je da Vlada inzistira na reformama i ubrzano ih provede kako bi stvorila poticajno okruženje za nove investicije. Očekujemo nastavak provođenja ekonomske politike koja će nastaviti podizati konkurentnost, a jedan od bitnih elementa je i što veća iskoristivost sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju. ICT sektor je definitivno jedan od sektora s kojim Hrvatska može biti globalno konkurentna. Korištenje sredstava iz EU fondova u tom je smislu dodatni im-

puls izvor financiranja potrebnih ICT razvojnih projekata i aktivnosti na istraživanju, razvoju i inovacijama. Vlada je najavila da će u 2018. strateški biti usmjerena na rast i reforme, jačanje poslovnog okruženja te povećanje zaposlenosti. Smatramo kako je zacrtani smjer dobar i može pridonijeti daljnjem razvoju, no iznimno je bitno da se reforme provedu ubrzano i da se na njima inzistira. Uz poreznu reformu, koja će općenito olakšati uvjete poslovanja, otvoriti nova radna mjesta i omogućiti poduzetnicima da lakše i učinkovitije rade, iznimno je važan nastavak investicija u obrazovanje, posebice onih usmjerenih na razvoj digitalnih vještina i novih tehnologija koje će biti potrebne radnoj snazi budućnosti. U tom smjeru već duže vrijeme Microsoft zajedno s CARNetom diljem Hrvatske oprema učionice budućnosti s ciljem stvaranja digitalno zrelih škola u Hrvatskoj. Microsoft Hrvatska kroz ovakve inicijative kontinuirano ulaže u obrazovanje i razvoj hrvatskog obrazovnog sustava kako bi mlade pripremili i usmjerili prema zanimanjima budućnosti i ostvarenju boljih životnih prilika. Microsoft će nastaviti s ulaganjima u istraživanja kako bi isporučio inovativne koncepte, što će nam omogućiti osnaživanje svakog pojedinca i svake organizacije da postignu više. Odlučni smo pomoći našim partnerima i klijentima u Hrvatskoj u njihovoj digitalnoj transformaciji. Vjerujemo da će 2018. godina biti usmjerena na tehnološka rješenja temeljena na oblaku, AI, AR, Big Data analitiku te IoT što će rezultirati optimizacijom veza iz◀ među ljudi, procesa i tehnologija.

» ICT sektor je definitivno jedan od sektora s kojim Hrvatska može biti globalno konkurentna

107


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#KEMAL LOJO, zastupnik za Hrvatsku i BiH tvrtke Danfoss

Zelenim tehnologijama do konkurentnosti Pojedine povremene infuzije, kao kad je, ponajprije zbog priljeva EU sredstava za projekte unapređenja energetske učinkovitosti, došlo do intenzivnije obnove starijih stambenih zgrada i javnih zgrada, ipak nisu dovoljne

Z

a razliku od dugogodišnje recesije, koja je u Hrvatskoj trajala punih šest godina, tek je 2015. donijela prve naznake oporavka BDP-a. Godinu 2017. obilježilo je niz pozitivnih makroekonomskih pokazatelja i rekordna turistička sezona. Iako je udio turizma u BDP-u od 18 posto daleko najveći u Europi, on je i signal da hrvatsko gospodarstvo ovisi o nekoliko mjeseci turistički sezone. Krvna slika hrvatskoga gospodarstva daleko je od idealne, a prema sadašnjim naznakama, mogla bi takvom i ostati. Pojedine povremene infuzije, kao kad je, ponajprije zbog priljeva EU sredstava za projekte unapređenja energetske učinkovitosti, došlo do intenzivnije obnove starijih stambenih zgrada i javnih zgrada, ipak nisu dovoljne za kontinuitet u financiranju i nastavak provođenja sustavnih mjera energetske učinkovitosti, pogotovo u zgradarstvu. Oslabjela je i građevinska operativa, a iseljavanje stručnih ljudi u potrazi za boljim životnim standardom dodatno je usporilo oporavak građevinskog sektora. Konkurentnost je samo jedan od pokazatelja kojim se mjeri uspješnost reformi

koje bi trebale omogućiti održiv razvoj Hrvatske. Usporedbe radi, Danska, središnjica Danfossa svoju konkurentnost strateški i planski već godinama unapređuje provođenjem mjera energetske učinkovitosti, jer time smanjuje proizvodne troškove. Konkurentsku prednost stječe i sve jačim razvojem i korištenjem zelenih tehnologija, pogotovo u području korištenja energije vjetra, toplinarstva, bioenergije i biogoriva, kao i energetske učinkovitosti. U Hrvatskoj kroz HUP Skor mjerimo i neke druge pokazatelje koji pokazuju da, iako gos-

p podarskog rasta ima, jako zaostajemo zza zemljama Srednje i Istočne Europe. Odgovorno tvrdim da će se ovaj trend n nastaviti i dalje te da će bez hitnih i ozb biljnih mjera za popravak stanja u građevinskoj operativi teško moći jačati kkonkurentnost povećanjem energetske u učinkovitosti. U 2018. očekujemo energičnu učinkovittost, snažan pozitivan impuls. Očekujem mo rješenje situacije oko Agrokora, kristalizaciju vizije i razvojne strategije, a p prije svega bolju komunikaciju s građan nima koji sve više pokazuju skepsu i nep povjerenje prema svrsishodnosti i učinkovitosti bilo koje poduzete mjere, što trajno paralizira kreativne i inovativne potencijale Hrvatske. Uvijek priželjkujemo odlične rezultate te vjerujemo da ćemo i u 2018. nastaviti s uspješnim poslovanjem. Nastavit ćemo s ulaganjem u održivost i energetsku učinkovitost, djelovanjem protiv energetskog deficita i siromaštva vlastitom konkurentnošću, javnim djelovanjem i educiranjem građanstva kako bismo svima osigurali pristup modernim oblicima energije, kao i nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta

stanovanja i djelovanja. Svijetli primjer, za koji se nadam, a tek nagovještaj pozitivnih trendova u 2018. je unapređenje sustava grijanja u KBC-u Firule u Splitu. Pacijenti i zaposlenici ne samo da će boraviti u prostorijama s bitno boljom regulacijom temperature, već će i bolnica prepoloviti svoje troškove. Obnovi se pristupilo cjelovito, pa je promijenjena i stolarija, izolirani su i vanjski zidovi, a umjesto mazuta, bolnica će koristiti prirodni plin. Tako bi trebala godišnje uštedjeti oko 8,4 milijuna kuna na energiji. No za stvarne pokazatelje energetske učinkovitosti potrebni su podaci o zgradama i kvaliteti izgradnje i energetskoj učinkovitosti te o načinu i vrsti energenata kojim se svako kućanstvo ili zgrada grije. Registar zgrada i stanova ovog tipa pomogao bi nam u unapređenju kreiranja i implementiranja razvojnih strategija energetskog sektora. Naša vizija je niskougljično društvo u kojem bismo živjeli i radili u čišćim gradovima s manje onečišćenja zraka i s boljim javnim prijevozom, u nisko energetskim stambenim objektima male emisije te s pametnim sustavima grijanja i hlađenja. ◀

#VLADE PRANČIĆ, vlasnik tvrtke Smjeli, Dugopolje

Prestati govoriti u prazno

S

a stajališta pršutarske proizvodnje, odnosno plasmana pršuta, poslovna 2017. godina je bila vrlo dobra. Istaknuo bih dobar plasman Dalmatinskog pršuta koji je od veljače 2016. upisan u Europski registar zaštićenih proizvoda – nositelja oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Potražnja za Dalmatinskim pršutom je u stalnom porastu u odnosu na pršute koji nisu zaštićeni europskim oznakama kvalitete. Osim na hrvatskome tržištu, prodaja se polako povećava i širi na tržištu EU-a gdje je većina potrošača educirana po pitanju zaštićenih oznaka. Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, opće stanje u gospodarstvu u Hrvatskoj je dobilo prolaznu ocjenu, ali u ostalim sektorima nema vidljivih pro-

108

mjena na bolje. Izostale su reforme, strategije nisu donesene niti se donose, investicije se usporavaju ili odbacuju. Zbog neinformiranosti ili sitnih politikantskih interesa imam osjećaj da sve što se u Hrvatskoj pokrene netko ospori i u startu je osuđeno na propast. U sektoru poljoprivrede, u odnosu na druge zemlje EU-a, konkurentnost nam je loša, energetski smo ovisna zemlja, imamo problem radne snage pogotovo niskokvalificirane, dok nam se obrazovani mladi ljudi iseljavaju, što je bilo i za očekivati ulaskom u EU.

OD 2018. NEMAM PREVELIKIH OČEKIVANJA Gledajući poljoprivrednu proizvodnju, gotovo da nismo dostatni ni u jednome proizvodu.

Cijelu svoju proizvodnju plasiram kroz manje trgovine, restorane, hotele i vlastitom maloprodajom. S Agrokorom nisam poslovao, ali nekolicina mojih kolega, koji su plasirali pršute kroz lanac Konzum, imali su dosta problema. Koliko čujem situacija se stabilizira. Iako je u ovome trenutku teško bilo što prognozirati, vezano uz rasplet situacije s Agrokorom ima dobra stara izreka: “Kad veliki padne, mali se dižu”. Poučen iskustvom, nemam prevelikih očekivanja za 2018., iako bi bilo lijepo da to ne budu pusta obećanja nego da se s riječi prijeđe na djela. Drugim riječima, trebali bismo prestati govoriti u prazno. Svakako bi trebalo smanjiti PDV u sektoru proizvodnje hrane, smanjiti sivu ekonomiju, pojačati kontrole i nadzore nad kvalitetom, ubrza-

ti administraciju koja je, nažalost, još u prošlim vremenima. Osim toga, poduzetništvu treba osigurati iste uvjete kako prema poreznim institucijama tako i prema lokalnoj i državnoj upravi. Ne bi trebalo biti malih i velikih nego uspješnih i neuspješnih. S obzirom na naše proizvodne kapacitete i tržište cilj nam je povećati proizvodnju za 10 posto i otvoriti kušaonicu pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda u autohtonom ambijentu, u ◀ blizini tvrtke u Dugopolju.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#DOMAGOJ NOBILO, direktor Mediterre Nature, Zagreb

Stanje na granici održivosti Potrebna nam je prije svega stabilnost društveno-političkog i gospodarskog sustava kako bismo uopće mogli pomišljati na planirane stope rasta

P

rimjetni su pozitivni opći makroekonomski gospodarski trendovi, no pozicija malog gospodarstva i poduzetništva i dalje ostaje teška bez konkretne strukturne podrške i pomoći državnih sektora nadležnih za taj dio. Posebno ugrožene kategorije malog poduzetništva su one koje su vezane isključivo uz domaće tržište, a udio izvoza im je mali ili nikakav. I dalje je prisutna opća nelikvidnost i kašnjenje u plaćanjima te nestabilnost pravnogospodarskog poretka uvjetuju težak položaj malog gospodarstva. Blokade računa, predstečaji, stečaji i likvidacije gospodarskih subjekata su još prečesta pojava u Hrvatskoj. Kad se na to dodaju slučajevi privatne nelikvidnosti najteže pogođenih kategorija građana, vidi se da nema željenog rasta opće potrošnje, a time i pravog razvoja pozitivnih gospodarskih trendova. Stoga opće gospodarsko stanje ocjenjujem kao stanje na granici održivosti gdje bilo kakva pozitivna ili negativna promjena može utjecati vrlo divergentno na prividno vrlo brzi rast ili pad gospodarstva, a da to dugoročno s realnom situacijom ne treba imati puno veze. Dakle, potrebna nam je prije svega stabilnost društveno-političkog i gospodarskog sustava kako bismo uopće mogli pomišljati na planirane stope rasta. Što se tiče sektora trgovine, poglavito alkoholnim pićima i delikatesama, hrvatski proizvodi su apsolutno nekonkurentni na izvoznom globalnom tržištu. Strategija podrške nadležnih institucija potpuno je pogrešna, budući da favorizira ideju Hrvatske

» Hrvatski proizvodi su apsolutno nekonkurentni na izvoznom globalnom tržištu

kao zemlje premium vina i delicija, malih količina, ali odabranih i skupih proizvoda. Postoji samo jedan “mali” problem – u svijetu za naše premium skupe proizvode i Hrvatsku kao izvor takvih proizvoda nitko od značajnih uvoznika i distributera nije zainteresiran. U srazu sa primjerice vinima Čilea, Južne Afrike, Španjolske koja imaju odličnu kvalitetu i nisku cijenu, teško da će se neki novi inozemni uvoznik odlučiti za neko hrvatsko i njemu nepoznato vino koje je u istom rangu kvalitete skuplje 30 ili 50 posto u veleprodaji. Slična je situacija s našim maslinovim uljima i delicijama koje su preskupe u odnosu na konkurenciju, a kvaliteta je podjednaka.

OSLABJETI TEČAJ KUNE Naša tvrtka nije bila dobavljač Agrokora tako da nas zbivanja u tom koncernu nisu izravno tangirala, no zbog značaja te mega-

kompanije za domaću i inozemnu gospodarsku scenu sigurno je da nije svejedno kakav će rasplet krize biti. Vjerujem da će se barem jedna velika pravna bitka voditi između starog i novog rukovodstva, ali i vlasnika kompanije, pri čemu će stara struktura pokušati svim sredstvima zaštiti načelo nepovredivosti privatnog vlasništva, dok će država pokušati provesti ukupnost optimiziranih mjera i akcija koje će ići za tim da se konsolidira financijsko, materijalno i kadrovsko stanje u koncernu i zadrži tržišna pozicija koju je koncern imao prije krize. Očekujem poboljšanje ekonomskog života što uključuje povećanje izvoza, niže poreze, veće zapošljavanje, smanjivanje administracije, a ako se i započne s provođenjem tih reformi, one dolaze prekasno. Potrebno je, među ostalim, oslabjeti tečaj kune radi konkurentnosti gospodarstva i izvoza uz uvažavanje postizanja optimalnog balansa kod drugih kategorija poduzetništva i stanovništva (kreditno zaduženog). To posljedično dovodi do rasta industrije te domaćih i inozemnih investicija čime će se otvoriti nova radna mjesta i bar donekle ublažiti iseljavanje mlade i visokoobrazovane radne snage. U 2018. i dalje nastavljamo s forsiranjem izvoza domaćih vina i srodnih proizvoda, te pronalaženjem novih kupaca uz zadržavanje starih. Planiramo se više uključiti na domaće tržište, ali samo kod onih kupaca koji nemaju problema sa likvidnošću i plaćanjem robe. Planiramo se više aktivirati kroz razne oblike web shop prodaje i inozemno oglaša◀ vanje.

#DALIBOR FOFONJKA, vlasnik i direktor Phoenixa, Orahovica

Barijere su ogromne Ekonomska politika je loša i bez vizije. Premalo je rizika u smjelosti skidanja nameta (naslijeđe komunizma) koji bi se vratili preko povećane potrošnje i investicija

P

oslovna 2017. bila je solidna, malo bolja od 2016. godine. Gospodarsko stanje u Hrvatskoj se popravlja, odnosno osjeća se veća živost. Naša konkurentnost je sve bolja, ali nažalost, u uslužnim djelatnostima. U proizvodima više dodane vrijednosti nismo još dovoljno konkurentni u kvaliteti da bismo postigli bolje cijene na svjetskom tržištu. Smatram da se država treba povući iz Agrokora i prepustiti privatnom sektoru nastavak konsolidacije (prodaje). Država je jako loš poduzetnik i smatram da će Agrokor u tom slučaju ponovno ući u probleme. Ekonomska politika je loša i bez vizije. Premalo je rizika u smjelosti skidanja nameta

(naslijeđe komunizma) koji bi se vratili preko povećane potrošnje i investicija. Barijere su ogromne i što se tiče toga, u poduzetničkoj populaciji vlada opći pesimizam. Trebalo bi smanjiti porez na dobit, posebice u Slavoniji, uvesti euro, pojednostaviti procedure za korištenje novca iz EU fondova (mi smo sami sebi nametnuli takve komplikacije) te držati se rokova za izdavanje rješenja o odobrenju (državne institucije se same ne drže zadanih rokova), kao i sniziti kamate u HBOR-u na ispod dva posto. U 2018. očekujemo završetak novog pogona i s tim u vezi povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, te daljnja ula◀ ganja u razvoj novih proizvoda.

109


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#LUKA VRGA, direktor prodaje i marketinga Feravina, Feričanci

Raditi na konkurentnosti vinske industrije Potrebna je dodatna promocija vinarstva u Hrvatskoj i inozemstvu. Jednako je važno domaće tržište, kao i izvoz

V

inarija Feravino 2017. godinu je završila s rastom prihoda od 15 posto što je rezultat naše prodajne politike orijentirane na vina više kvalitete i vrijednosti. Uz rast prihoda na domaćem tržištu, tome je pridonio i rast prihoda od izvoza. Trenutačno izvozimo u 15 zemalja svijeta, a tijekom 2017. najviše smo vina izvezli u Njemačku, Francusku, Nizozemsku, SAD i Srbiju. U prihodima će nam izvoz sudjelovati s nešto više od 13 posto, što je dobar rezultat s obzirom na to da nam je do prije dvije godine udio tog segmenta iznosio svega tri posto. Planiramo povećati udio izvoza na 40 posto ukupne prodaje. Godina 2017. će ostati zabilježena i po predstavljanju novih etiketa za naše linije Dika i Miraz, brojnim nagradama za naša vina među kojima je i zlato na međunarodnom ocjenjivanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu

za našu prvu kupažu Cuvée Miraz, berba 2015. Što se općeg stanja gospodarstva tiče, ono se evidentno popravilo o čemu svjedoče i rezultati nedavnog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore po kojima je čak 96 posto tvrtki svoje poslovanje ocijenilo dobrim, odnosno zadovoljavajućim pa je ovo najbolja ocjena gospodarske situacije u zadnjih devet godina.

EKONOMSKA POLITIKA NA DUGI ROK Na konkurentnosti u vinskoj industriji treba se još poraditi. Potrebna je dodatna promocija vinarstva u Hrvatskoj i inozemstvu. Jednako je važno domaće tržište, kao i izvoz. Što se tiče domaćeg tržišta, trebalo bi se više raditi na edukaciji potrošača kako bi se dodatno promovirale autohtone sorte poput graševine, frankovke, pošipa, plavca, malvazije,

#LARA LIOVIĆ, udruga Čepinski kupus, Čepin

Posložene kockice Godina 2018. donosi izazov i očekivanja kako upregnuti sve svoje sposobnosti i znanja i pretvoriti ih u stvarnost

V

eć dugo priželjkujem ostvarenje svog potencijala u mjestu u kojem živim. Godina 2018. donosi napokon izazov i očekivanja kako upregnuti sve svoje sposobnosti i znanja i pretvoriti ih u stvarnost. Nikada nije manjkalo ideja i volje, no mogućnosti nisu postojale. Unatrag godinu dana počele su se otvarati mogućnosti te smatram da je napokon sagledana šira slika i uočeno kako posložiti kockice i iskoristiti uspavani potencijal svih nas u prave stvari. Bez fige u džepu. Iako je u suštini žalosno da su se toliki mladi morali odseliti iz Hrvatske, shvaćene su posljedice neiskorištenoga potencijala. Stoga u 2018. godini očekujem

110

konkretne rezultate, realne, opipljive, žive. Vrijeme je za suradnju, pomoć i savjet. Vrijeme je za TripleHe◀ lixSynoptic.

terana… Vezano uz izvoz, Hrvatska treba nastupati zajednički s vrlo jasno definiranom izvoznom strategijom. Što se tiče stanja u Agrokoru, ono se nije odrazilo na naše poslovanje jer s njime nismo poslovali. Očekujemo restrukturiranje i decentralizaciju Agrokora s fokusom na podmirivanje

potraživanja. Najvažnije je odrediti ekonomsku politiku na dugi rok s točno definiranim fiskalnim, monetarnim i drugim ciljevima. Sukladno tome je lakše i poduzećima planirati na rok od pet godina pa i više. Očekujemo veću podršku države kad je riječ o ulaganju u marketing vina, jer je vino finalni proizvod s dodanom vrijednošću. U 2018. godini očekujemo smanjenje visokog poreznog opterećenja i PDV-a. Isto tako, planiramo daljnji rast prihoda u Hrvatskoj i inozemstvu s fokusom na naša vina bolje kvalitete i više cijene. Investicije su u tijeku u vinogradima i proizvodnji, a uskoro se očekuje završetak plana za razvoj turizma u Feričancima i Feravinu. Planira se gradnja malog hotela, restorana i još dosta pratećih sadržaja što će se realizirati u sljedeće dvije do tri godine. Time ćemo ojačati imidž Feravina, ali i Feričanaca kao nezaobila◀ zne vinske destinacije.

#MARIÁN ŠEFČOVIČ, predsjednik Uprave Radenske

Spremni za sve izazove U skladu s našom korporativnom kulturom pomno motrimo situaciju na tržištu i uvijek tragamo za potencijalnim akvizicijama

U

Radenskoj smo zadovoljni rezultatima postignutima u 2017. godini, a nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u 2018. godini. Kako bismo u tome uspjeli planiramo povećati marketinška ulaganja kroz uzbudljive kampanje za brendove iz našeg portfelja. Kada govorimo o široj slici, odnosno o poziciji Radenske na tržištu bezalkoholnih pića, spremni smo za sve izazove koji su pred nama, a primarni je cilj održati poziciju važnog dobavljača i inovatora. Također u skladu s našom korporativnom kulturom pomno motrimo situaciju na tržištu i uvijek tragamo za poten-

cijalnim akvizicijama koje bi donijele ◀ kompaniji daljnji rast.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#ALOJZIJE JUKIĆ, predsjednik Uprave Compinga, Zagreb

Još uvijek vrludamo Mi još uvijek u značajnoj mjeri robujemo nekakvoj dogovornoj i planskoj ekonomiji, premalo toga prihvaćamo kao tržišnu priču, a samo tržište može stvarno donijeti realnu konkurentnost i realnu borbu na tržištu

U

poslovnom smislu rekao bih da u 2017. konačno u kontinuitetu vidimo oporavak gospodarstva u Hrvatskoj. Rast koji se kreće oko tri posto jest pozitivna vijest, no i dalje je to skromno s obzirom na ukupno stanje kakvo želimo i trebamo, na nužnu revitalizaciju značajnog dijela Hrvatske te poticajne mjere za zadržavanje i daljnji gospodarski rast. Isto tako, treba biti svjestan da se to ne može dogoditi preko noći. Potrebno je stvoriti široke pretpostavke za ubrzanje tog razvoja, donijeti određene strateške odrednice kako bismo se uopće efikasno mogli usmjeriti prema ostvarivanju zajedničkog cilja. Zasad još uvijek vrludamo u brojnim pravcima što, naravno, ne može stvoriti potreban sinergijski efekt, a takav pristup reflektira se i na ukupnu konkurentnost Hrvatske gdje se ne gleda puna slika i kompletan gospodarski lanac, niti se promišlja o tome što nam sinergijski pristup može donijeti, primjerice, kako razviti grane ili, možda, segmente gospodarstva koji nisu konkurentni, kako ih uključiti kroz sinergijske efekte. Možemo to promatrati kao kompoziciju vlaka: lokomotiva treba za sobom povući vagone, sporije dijelove gospodarstva, učiniti ih konkurentnijima i sposobnima za tržišnu utakmicu. Mi još uvijek u značajnoj mjeri robujemo nekakvoj dogovornoj i planskoj ekonomiji, premalo toga prihvaćamo kao tržišnu priču, a samo tržište može stvarno donijeti realnu konkurentnost i realnu borbu na tržištu, bez obzira na to radilo se o zadržavanju i informiranju postojećih ili osvajanju novih korisnika.

SAMO SE GASE POŽARI Stanje Agrokora je sigurno jedna od stvari koja je u velikoj mjeri obilježila 2017. godinu. Moram reći da osobno nisam iznenađen situacijom, jer je puno ljudi komentiralo i govorilo da Agrokor već godinama posluje na jedan “interesantan” način - prebijanjem, kojekakvim nefinancijskim transakcijama, odnosno ponajprije robnom razmjenom. A ako je bilo financijskih transakcija, tada se radilo o enormno dugim rokovima plaćanja što je rezultiralo time da su tvrtke poslovale negativno ili su, ako su bile u mogućnosti, kreirale prevelike margine što je s druge strane cijeli koncern činilo nekonkurentnim. To je u krajnjem slučaju i jedan od razloga zašto su danas u takvim problemima. Ako gledamo kredite i obveze u koje su ulazili te koja je bila prosječna kamata, oni su plaćali puno veće cijene, a poslovati na taj način znači vrlo teško održavati se i biti konkurentan.

Na naše poslovanje situacija oko Agrokora definitivno nije utjecala, barem ne direktno. Mi smo se odavno odredili da na takav način ne želimo poslovati te smo svjesno propustili određene prilike i projekte koji su se mogli realizirati s Agrokorom, jer nismo željeli započinjati poslove koji nisu unutar standardnih okvira poslovanja. Tako je naša direktna izloženost prema Agrokoru - apsolutna nula. Indirektnog utje-

ke, ali su oni često spori. S druge strane, često iskoče nenadane situacije i tada se kompletan fokus države i društva seli na te događaje. Drugim riječima, gase se požari, a ne rade sistemske promjene koje bi takve krizne situacije pravodobno prevenirale. To je jedan od bolnih rezova koje treba napraviti kako bi sve skupa funkcioniralo, da se ponovno možemo vratiti na pitanje konkurentnosti, gospodarskog stanja i ostale srodne teme. Smatram da država mora raditi na ubrzavanju smanjenja poreznih stopa. Politika zapošljavanja je u velikoj mjeri vezana uz ono što možete danas dobiti na tržištu rada. Poznato je da imamo veliki disbalans onoga što se traži i što se nudi, što rezultira visokom stopom nezaposlenosti, dok u značajnom broju poslovnih subjekata postoji potražnja za ljudima. Ponuda kadrova na tržištu, očito, nije usklađena s potrebama gospodarstva, pogotovo ne u naprednijim domenama kao što je IT, gdje je gotovo nemoguća situacija da temeljem oglasa na HZZ-u dobijete adekvat-

U području povećanja izvoza, porezne politike, uklanjanja barijera, mogu reći da vidim pomake, ali su oni često spori caja prema nekim od naših korisnika koji su radili s Agrokorom sigurno ima, i tu bih pozdravio strukturno rješavanje i adresiranje problema. Nisam siguran kakav će rasplet cijele te situacije biti, hoće li se sve na kraju završiti nagodbom ili će doći do stečaja, što je značajna opasnost. Ako dođe do tog scenarija, tek će se onda vidjeti svi pravi efekti koliko će nas sve to pogoditi. To je, dakle, još za vidjeti, no da je situacija dobra - nije. Generalno gledano, u području povećanja izvoza, porezne politike, uklanjanja barijera, mogu reći da vidim poma-

nu osobu. Nužno je maknuti barijere i parafiskalne namete za daljnja ulaganja jer ako to ne napravimo u IT sektoru, ali i nekim drugim strukama kao što je medicina, gledat ćemo još veći odljev kadrova. Pogotovo je to prisutno u našem sektoru gdje mnogi ljudi već i sad najnormalnije rade u tzv. freelance modu, dakle sjede kod kuće i rade za tvrtke iz cijelog svijeta. To je, u jednu ruku, čak i područje sive ekonomije te smatram da treba naći načina da se ovakav rad transformira u nešto od čega će država i domaće tvrtke imati više koristi, a ne da imamo manjak resursa.

PRATIMO POTENCIJALNE AKVIZICIJE Comping i u 2018. planira dalje rasti. Pratimo i proučavamo potencijalne domene i generatore rasta. Uz tri posto rasta BDP-a teško je očekivati neki ozbiljniji rast u organskom dijelu, no i na tom području očekujemo da ćemo rasti samo u manjoj mjeri. Kontinuirano se brinemo o nadogradnji svog portfelja i pratimo potencijalne akvizicije (više nego spajanja), iako je u Hrvatskoj još vrlo teško napraviti kvalitetnu akviziciju. S jedne strane postoji strah tvrtki, a s druge nerealna očekivanja o tome koliko vrijedi neka tvrtka, što je njihova instalirana baza... Stoga smatramo da se ključni generatori za rast kriju u prepoznavanju novih domena i mislim da smo u Compingu uspješno prepoznali neke od njih. Primjerice, konkretan projekt u koji plasiramo značajnu investiciju u narednih nekoliko godina je domena IoT-a (Internet of Things) gdje investiramo više od pet milijuna eura. Naime, osnovali smo tvrtku IoT Net Adria koja pokreće prvu nacionalnu IoT mrežu u Hrvatskoj. IoT Net Adria je ekskluzivni partner Sigfoxa, vodećeg globalnog servisa na području mreža za Internet stvari. U iduća 24 mjeseca IoT Net Adria uspostavit će mrežu baznih stanica koja će pokrivati 96 posto hrvatskog stanovništva i stvoriti sustav koji će poticati hrvatska IT poduzeća, integratore sustava, start-up poduzeća, ali i pojedince, da se uključe u razvoj implementacija koje se temelje na Sigfox tehnologiji. Uz to, priliku i potencijal na lokalnom tržištu, ali i za kvalitetnije pozicioniranje u regiji vidimo u nastojanjima da se još snažnije istaknemo kao izvozno orijentirana tvrtka u domeni usluga i poslovnih rješenja koje možemo ponuditi ne samo zemljama u regiji nego i globalno. U tom smislu, odlučili smo se na partnerstvo s tvrtkama koje su globalno prisutne što nam omogućava da, kada jednom uspješno plasiramo određeno rješenje, budemo u stanju ponuditi ga bilo gdje u svijetu. Razvijat ćemo i internu dinamiku unutar Compinga nastavljajući s transformacijom modela poslovanja prema servisno orijentiranoj tvrtki. To je nešto za što smo zainteresirani na dugoročnom planu i što će nam omogućiti da ne budemo previše vezani uz transakcijski dio poslovanja, da se maksimalno fokusiramo na servisne, “solution” aktivnosti te tako jasno kreiramo vrijednost kod krajnjeg korisnika. To je ono što će nam osigurati dugoročnost i strateški status kako kod partnera tako i kod korisnika s kojima radimo i ◀ želimo raditi u budućnosti.

111


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DINKO ČONDIĆ, predsjednik Uprave Ivicom Consultinga, Zagreb

Sve se više osjeća nedostatak radne snage Potrebno je hitno napraviti projekciju kritičnih radnih mjesta i prilagoditi tome obrazovnu politiku. Rezultati takvog poteza će biti vidljivi tek za nekoliko godina, ali upravo zato treba započeti što prije

P

oslovna 2017. godina bila je izazovna u smislu realizacije kompleksnih projekata, ali i vrlo uspješna u smislu stjecanja iskustva za međunarodna tržišta što bi nam trebalo omogućiti daljnji poslovni rast. Nažalost, javni sektor i investicije u državnim tvrtkama su zakazale, dok je, iznenađujuće, privatni sektor imao nekoliko značajnih investicija u kojima smo našli svoje mjesto, primjerice u Luci Ploče.

RAZMIŠLJATI O SMANJENJU PDVa Hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku može postati konkuretnije smanjivanjem stope poreza na dobit što bi poduzetnicima omogućilo daljnja ulaganja. Nažalost, s obzirom na ogromni birokratski aparat, neracionalno zapošljavanje u državnim tvrtkama te uzimajući u obzir davanja na plaću kao i odnos zaposlenih i umirovljenika, bojimo se da je povećanje konkurentnosti nedostižan cilj. Nedostatak radne snage sve više se osjeća u svim segmentima, što pridonosi povećanju jedinične cijene rada. Informatizacija uprave i velikog broja javnih usluga sigurno može bitno pripomoći smanjenju troškova i efikasnosti poduzeća. Dugoročno gledano, potrebno je hitno napraviti projekciju kritičnih radnih mjesta i prilagoditi tome obrazovnu politiku. Rezultati takvog poteza će, nažalost, biti vidljivi tek za nekoliko godina, ali upravo zato treba započeti što prije. Na temelju prikazanih rezultata, evidentno je da smo došli u zonu kada možemo početi razmišljati i o smanjenju stope PDV-a. Podrazumijeva se zaključak da je nužno da država rastereti gospodarstvo administrativnih i birokratskih barijera. Poticanje investicija i zapošljavanje moguće je uz inovacije, istraživanje i proizvodnju koja dugoročno dolazi isključivo iz gospodarstva. Dovoljno je pogledati način na koji naši susjedi već desetak godina, pa i više, privlače investitore - osiguravanjem zemljišta bez naknade u industrijskim zonama, izgradnjom infrastrukture bez teških nameta, hitnim postupkom odobrenja studija utjecaja na okoliš i izdavanjem građevinskih dozvola. To je formula s kojom se ne može pogriješiti i unatoč višoj cijeni rada

112

zasigurno se mogu na taj način otvoriti nova proizvodna postrojenja koja mogu izbacivati konkurentne proizvode na tržište.

NASTAVAK AKVIZICIJA U 2018. godini planiramo nastavak već pokrenutih akvizicija gdje je politika tvrtke da paralelno razvijamo vlastite projekte, ali i odrađujemo usluge za druge investitore i tvrtke. Prvi puta ne isključujemo ni mogućnost spajanja pogotovo ako se pokrenu kapitalni projekti, no nažalost njih trenutačno vidimo većinom izvan granica Hrvatske. Obuku novih kadrova, ulaganje u zaposlenike i njihov napredak također promatramo kao vid investicije. Jedan od uspjeha Ivicoma bazira se na čistom organskom rastu koji planiramo i dalje njegovati. Na sreću, nemamo direktnu štetu uzrokovanu situacijom u Agrokoru. Indirektnu, naravno, trpimo svi i još je teško zamisliti razmjere krize i koliko ćemo je dugo osjećati. U čijim će rukama nakon preuzimanja banaka i investicijskih fondova završiti vrijedna imovina Agrokora, koji će biti ciljevi novog megakoncerna ili više manjih poduzeća, što je po nama bolja opcija, ne može se u ovome trenutku predvidjeti. Potencijala u kompaniji nesporno ima, kao i mjesta na tržištu. Ključno je da se novi vlasnici i pravac poslovanja definiraju što prije, zapravo se već i poprilično kasni, ali slučaj kao Agrokor događa nam se prvi put i nije bilo za očekivati da će država brže odreagirati. Odgovor na pitanje je li se slučaj Agrokor mogao spriječiti, na◀ ravno, svi znamo.

#ŽELJKO MAŽURAN, direktor tvrtke Kordun, Karlovac

Izgubljena 2017. godina Nikoga zapravo ne brine tko i kako puni proračun, kao što nikoga ne zabrinjava ni činjenica da raste jedino potrošnja koja je generator rasta BDP-a uz vrlo loš trend osiromašenja društva

P

oslovna 2017. godina protekla je, na žalost, kao još jedna za domaću proizvodnju - i ne samo nju - izgubljena godina. Uz ogromnu poreznu presiju, nebrojene parafiskalne namete, sve agresivnije i rigoroznije inspekcijske službe i drastične kazne za minorne propuste bez prouzročene štete, neprekidno se pred realno gospodarstvo postavljaju sve veći zahtjevi kojima kao da je najvažniji cilj da održavaju administraciju i povezane strukture sve zaposlenijima. U svemu tome, nitko kao da i ne primjećuje da prerađivačka industrija nestaje, baš kao što iz zemlje odlazi i sva potencijalna mlađa radna snaga. Nikoga zapravo ne brine tko i kako puni proračun, kao što nikoga ne zabrinjava ni činjenica da raste jedino potrošnja koja je generator rasta BDP-a uz vrlo loš trend osiromašenja društva, što potvrđuje i podatak da smo među najslabijim ekonomijama Europe. S lex Agrokorom zadržao se i trend spašavanja propalih poduzetnika, pa više nisu bili dovoljni niti predstečajni i stečajni zakon iz kojih je većina poduzetnika izišla bogatija, umjesto da je kompletno osiromašena. Društvo u kojemu razni državni ili javni službenici stvaraju imovinu i štednju u milijunima

eura sigurno nema karakteristike razvijenih, već duboko korumpiranih i zaostalih društava. Uz ogroman broj profesionalaca u udrugama civilnog društva, nebrojenih i uglavnom nepotrebnih instituta, raznih analitičara i komentatora te povlaštenih cehova odvjetnika, bilježnika, ovlaštenih certifikatora... ne može se ni očekivati razvoj djelatnosti sa dodanom vrijednošću.

PODREDILI SMO DRUŠTVO FINANCIJSKOJ INDUSTRIJI Podredili smo društvo financijskoj industriji i godinama stvarali euroziranu uvozničku ekonomiju pa sada kažemo da moramo uvesti euro zbog euroziranosti, a ne spominjemo da smo sa 24 posto prerađivačke industrije pali na 12 posto u BDP-u, uz oko 20 posto BDP-a od turizma. Političari, neovisna monetarna politika HNB-a, sindikati, znanost, sudstvo i financijska industrija vrlo su uspješno doveli do propasti industrije, raspada sustava vrijednosti i ukupne neefikasnosti društva, egzodusa mladih obrazovanih ljudi, nepostojanja ikakve strategije razvoja i stvaranja održivog društva, a mi i dalje slušamo prazne fraze o borbi za dobrobit naroda, bez

Imamo gospodarstvo koje oko 30 posto zaostaje u konkurentnosti, a profitabilne su samo subvencionirane djelatnosti i projekti


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

»

Volio bih da se stvori projekt održivog društva s potrebnom gospodarskom strukturom

#DANIJEL KOLETIĆ, CEO Apriori Worlda, Zagreb

Stvari nam se događaju Ne postoje ozbiljni dokumenti nacionalne strategije po različitim ekonomskim granama, već se oni donose u procesima kada nastanu poslovni izazovi

ikakve želje, a još manje namjere za stvarno potrebnim promjenama. Kao posljedicu toga imamo gospodarstvo koje oko 30 posto zaostaje u konkurentnosti, a profitabilne su samo subvencionirane djelatnosti i projekti. Svakako treba podržavati dobre projekte. No kad oni postanu profitabilni, morali bi vratiti bespovratna sredstva u neki razvojni fond kako bi se i ostali mogli razviti, a ne sve pretvoriti u profite privatnih vlasnika. Ne zaboravimo još jednu dimenziju ovog problema: u nekonkurentnom društvu nema (osim onih subvencioniranih) ni stranih investicija, iako ih uglavnom bezuspješno zazivamo desetljećima. Svi poslovni ljudi uglavnom su znali ili naslućivali kako je radio Agrokor. Poslovanje na račun domaće industrije, ali avansno plaćanje uvoza, kopiranje najprodavanijih proizvoda u Kini (primjerice Inox programa Korduna), ogromne potpore i subvencionirani krediti HBORa uz značajan utjecaj na donošenje zakona, monetarnu politiku HNB-a, kao i utjecaj na operativne političke odluke - doveli su do bujanja cijelog neodrživog konglomerata s prijateljskim satelitskim društvima i financiranja povlaštenih. Oni koji nisu željeli pristati na nekorektan odnos nisu mogli raditi pa su oštećeni, baš kao i Kordun, kroz nelojalnu i povlaštenu konkurenciju i pad prometa. Na Kordun propast Agrokora nije utjecala direktno, a u idućim godinama ne očekujemo na našem tržištu, kao što je to bilo do sada, kopirane proizvode, pa se nadamo i rastu prodaje.

PROMIJENITI STRUKTURU GOSPODARSTVA Inače, troškovi Agrokora već su pogodili Hrvatsku za porezni dug i neplaćene obveze (oko milijardu kuna), vjerovnici će vjerojatno otpisati oko 70 posto uz ukupni trošak od oko pet milijardi eura Nadam se da dono-

šenjem lex Agrokora i uz njega vezanim postupcima Vlade, nisu stvoreni preduvjeti da se na kraju većina naplati od poreznih obveznika, a da “sposobni” poduzetnici užeg i šireg kruga budu dobro zbrinuti i zaštićeni. Nadajući se konačnom “prosvjetljenju” premijera i cijele Vlade, volio bih da se stvori projekt održivog društva s potrebnom gospodarskom strukturom (možemo prepisati od uspješnih zemalja kao cijela Zapadna Europa), a nakon toga i temeljito reformiranje ekonomske i monetarne politike, radikalno smanjenje javne potrošnje, porezno i parafisklano rasterećenje i konačno poštivanje zakona i svih tržišnih vrijednosti. I dalje treba razvijati turizam, ali s hrvatskim proizvodima i pokušati ostvariti prihod od 20 milijardi eura godišnje, a da to bude maksimalno 10 posto BDP-a. Uz takav zaokret i uređeno i konkurentno društvo, nestat će barijere za strana ulaganja i strane investicije će doći same po sebi jer je to interes kapitala. Nestat će i problemi zapošljavanja i iseljavanja jer naša najveća prednost je kvaliteta života i klima u Hrvatskoj. Uspijemo li promijeniti strukturu gospodarstva i konkurentnost društva, prestat ćemo živjeti na dug i počet ćemo vraćati potrošeno, uz efikasno korištenje svih prednosti i potencijala, kao i EU fondova. Što se tiče planova Korduna, u 2018. nastavit ćemo sa smanjenjem svih troškova poslovanja uz rast prometa i konkurentnosti. Nastavit ćemo i restrukturiranje financijskih obveza u bolju ročnost, a s ciljem ubrzanog razduživanja. Manje investicije u tehnologiju omogućit će daljnje sniženje troškova. Planirane veće investicije u ICT tehnologiju i u zdravstveni turizam pričekat će bolje financijske uvjete i lakše korištenje EU fondova. Imamo i značajan investicijski potencijal za energetsku učinkovitost i korištenje zelene ener◀ gije za vlastite potrebe.

S

ve one kompanije koje su se odlučile bez potpore države pokrenuti proizvodnju ili određene usluge te koje su se usmjerile na izvoz, poljoprivrednu proizvodnju, turizam i tehnologije u 2017. stabilizirale su svoju poslovnu strategiju koja raste. Zahvaljujući mogućnostima EU fondova kako u javnom tako i u privatnom sektoru događaju se pozitivne promjene. Glavni izazov u proizvodnji i turizmu su kadrovi. Godina je zahvaljujući turizmu bila uspješnija od ostalih.

GLAVNI ADUTI  PROIZVODNJA I TEHNOLOGIJA U Hrvatskoj se, nažalost, na svim područjima stvari događaju. Ne postoje ozbiljni dokumenti nacionalne strategije po različitim ekonomskim granama, već se oni donose

vanja. Nepredvidiva globalna sigurnosna situacija može u trenutku promijeniti percepciju Hrvatske i njene trenutačno glavne gospodarske grane - turizma. Okrupnjivanje zemljišta ili komasacija trenutačno predstavljaju jedan od najvećih izazova za daljnji rast. Smanjenje zaposlenih u javnoj upravi i njena transformacija je proces koji se godinama odgađa. Razvoj Hrvatske ovisi o politici koja zbog poduzetničkog neiskustva ne razumije dovoljno potrebe, a birokratski procesi i spora transformacija investicijske klime uzrokuju nedovoljnu motiviranost investitora. U Hrvatskoj će moći opstati samo oni koji će izvoziti, ili oni koji će raditi u dodiru s politikom ili koji ne ovise o politici. Prostor za razvoj oslanja se na EU fondove i poticaje. Opstanak i konkurentnost pri zapošljavanju ovise o tome da država u suradnji s gradovima i tvrtkama preuzme paket stambene politike. Hrvatska je bogata zemlja i statistički ljudi nemaju kulturu života u iznajmljenim prostorima nego žele imati vlasništvo.

POVEZATI ZELENU I PLAVU HRVATSKU

kada nastanu poslovni izazovi. Glavni aduti naše konkurentnosti su proizvodnja i tehnologija. Zahvaljujući znanju i inovacijama prepoznati smo kao partneri unutar globalnih korporacijskih sustava za koje isporučujemo svoje proizvode ili tehnološka rješenja. Nisam ekonomski stručnjak, ali smatram da je raspad Agrokora smanjio percepciju Hrvatske kao gospodarskog središta. Lex Agrokor ili ne, pitanje je ekonomske transparentnosti. Nažalost, zbog nepovjerenja građana u politiku, postoji osnovana sumnja da se iza procesa koji se događaju skrivaju određene malverzacije, što ne mora biti točno. Raspad koncerna ojačat će samostalnost tvrtki, pa se mogu očekivati bolji rezultati. Hoće li tvrtke u vlasništvu koncerna ostati u Hrvatskoj u kojoj će se nastaviti skriveni utjecaj politike i pojedinaca ili će se dogoditi neki drugi ekonomski scenarij, teško je predvidjeti. Masovan odlazak, ne samo mladih ljudi već onih koji su u najboljoj životnoj dobi, smanjuje nova stvaranja i nova porezna da-

Mladi ljudi si ne mogu priuštiti kreditno zaduživanje, pa zato rješavanje stambene politike najma ili otkupa u epidemijskoj gradnji na svim razinama predstavlja jednu od mjera zadržavanja mladih. Potrebna je poljoprivredna reforma i okrupnjivanje kroz zadruge, proizvodnja konkurentnih poljoprivrednih kultura te povezivanje zelene i plave Hrvatske u poljoprivrednom sektoru kako bi se što više hrvatskih proizvoda našlo na stolovima gostiju i kako bi se zatvorio konkurentski ciklus. Država treba dati veću potporu inovatorima i onima koji se bave tehnologijama. Opstanak ovisi o edukaciji i transformaciji učitelja, profesora. Hrvatska je dio EU-a i treba težiti ulasku u eurozonu. Prije tri godine transformirali smo se kao lokalna agencija u globalnu skupinu. Planiramo jači izvoz znanja i povezivanja budući da nam sve lakša transformacija znanja omogućava i bolje povezivanje kroz nove tehnologije. Važnost investiranja u komunikacije iza kojih stoje procesi brendiranja digitalnog marketinga i upravljanja ugledom pružaju nove mogućnosti. Samo one kompanije koje razumiju da se potrošačka percepcija, ali i navike mijenjaju, te da se oni bez obzira na to u kojem sektoru radili jednostavno moraju tome približiti, opstat će, a zato smo mi tu. Zbog toga očekujemo i rast i ◀ širenje.

113


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#JOSIP MATUSINOVIĆ, predsjednik Uprave Phoenix Farmacije, Zagreb

“Politika promjena” nam šteti Ako pričamo o konkurentnosti Hrvatske, ona je ozbiljno dovedena u pitanje konstantnim promjenama u vladajućem vrhu

I

z perspektive veledrogerijskog poslovanja, 2017. godina je bila relativno mirna, uz već sveprisutni problem naplate potraživanja od bolnica i pregovora s vladajućima. Opće gospodarsko stanje je stagnacija, uglavnom u svim sektorima. Ako pričamo o konkurentnosti Hrvatske, ona je ozbiljno dovedena u pitanje konstantnim promjenama u vladajućem vrhu. Primjera radi, od osamostaljenja 1991. u Hrvatskoj je promijenjeno čak 12 predsjednika vlade, što je enormno velik broj ako govorimo o konzistentnosti u gospodarskim mjerama ili uopće o upravljanju zemljom. U Njemačkoj, državi koja služi kao svojevrstan benchmark svima koji teže stabilnosti i uređenosti države, od 1949. godine je promijenjeno tek osam kancelara, s tim da je Angela Merkel na vlasti u kontinuitetu od 2005. godine. Svakako bih kao ključni događaj istaknuo rasplet situacije s Agrokorom koji je utjecao na cjelokupni sustav, narušio stabilnost mnogih tvrtki i domaćinstava zaposlenih u izloženim tvrtkama. Usudio bih se reći da je početkom travnja zavladala svojevrsna panika svih Agrokorovih poslovnih partnera oko zaštite vlastitih potraživanja, a koja je, kroz lex Agrokor, utišana do sredine 2018. kada će se morati povući mnogi nepopularni potezi kako bi se očuvalo nacionalno gospodarstvo. Situacija s Agrokorom imala je velike implikacije na cijelo gospodarstvo, pa tako ni farmaceutska industrija nije ostala netaknuta. Srećom, Phoenix Far-

macija je imala relativno nisku izloženost, s obzirom na činjenicu da nam je jedini partner unutar Agrokor koncerna tvrtka Belje. Unutar tvrtke imamo odjel koji prati izloženost kupaca i alarmira ako situacija postane ozbiljna te je on pravodobno reagirao u samom početku kraha sustava te smo, srećom, uspjeli zaštititi interese tvrtke. S obzirom na Agrokorov tržišni status, broj zaposlenih i utjecaj na tržišno gospodarstvo, smatram da će u 2018. godini rasplet događaja imati negativne implikacije, kako za interne tako i za eksterne stakeholdere. Smatram da je od ključne važnosti da država tijekom 2018. određenim mjerama podupre tvrtke kojima je Agrokor primarni (najvažniji) poslovni partner i tako im omogući daljnje poslovanje bez većih gubitaka, te da zaposlenike Agrokorovih kompanija, u nekoj izvedivoj mjeri, zaštiti od otkaza o radu pri dolasku eventualnih investitora. Budući da predstavljam farmaceutski sektor gospodarstva, primarno bih se fokusirao na izazove i očekivanja unutar industrije u kojoj Phoenix Farmacija djeluje. Ono što ističemo godinama, a čemu se ne nazire kraj, jest rješenje problematike oko naplate potraživanja od bolnica. Naime, temelj uspješnosti bilo kakve politike je u kontinuitetu i ustrajnosti vladajućih u ostvarenju zadanih ciljeva što u Hrvatskoj nije slučaj budući da nam se političke stranke na vlasti mijenjaju, a s njima i politika koju zastupaju. Takva “politika promjena” šte-

ti i ozbiljnim ulaganjima u Hrvatsku i percepciji Hrvatske kao stabilne zemlje koja je ravnopravna članica Europske unije. Očekujem čvrst stav vladajućih o sanaciji postojećih dugova i konstruktivan plan kako će se u 2018. godini smanjiti razina dugovanja bolničkog sektora prema veledrogerijama.

SVE VEĆI ODLJEV KVALITETNOG KADRA U ZDRAVSTVU Kod politike zapošljavanja referirao bih se na sve veći odljev kvalitetnog kadra u zdravstvu te manjak inicijative za zadržavanjem visokoobrazovanih ljudi (između ostalog) iz zdravstvenog sektora. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2016., od stupanja Hrvatske u EU čak 525 liječnika otišlo je raditi u inozemstvo, dok ih je 932 zatražilo dokumentaciju za rad u inozemstvu. Prema podacima Hrvatske liječničke komo-

re (HLK) gotovo polovina liječnika koji su otišli u inozemstvo (249) u dobi su između 25 i 35 godina tj. rođeni su iza 1980. godine, što ovu statistiku čini još više poražavajućom i alarmantnijom. Školovanje jednog liječnika, samo tijekom studija, državu stoji oko 300.000 kuna, a kad se tome dodaju godine specijalizacije i redovnog obrazovanja, lako se može izračunati da je odlaskom 300 liječnika u samo sedam mjeseci izgubljeno više stotina milijuna kuna. Uzimajući u obzir nisku konkurentnost gospodarstva, jaz u strukturi između ponude i potražnje za radnom snagom, neučinkovitost administrativnog sustava, regionalni nerazmjer i lošu natalitetnu politiku, prostor za poduzimanje mjera je velik. Smatram da je ključno daljnje smanjenje javnog duga, poticanje domaće proizvodnje i poduzetništva, mjere za unapređenje investicijskog okruženja u svrhu povećanja broja investicijskih projekata, ulaganje u školstvo, sprečavanje odljeva visokoobrazovanog stanovništva, progresivna demografska politika, no preduvjet za ostvarenje svega toga je stabilna vlada kroz duži vremenski period. U 2018. očekujem nastavak stabilnog poslovanja, uz uvjet da dugovi bolnica budu propisno sanirani, dok akvizicije ne planiramo. Također, kontinuirano radimo na razvoju i unapređenju usluga koje nudimo u okviru svog poslovanja te nastojimo održati visoku razinu zadovoljstva ◀ naših kupaca i dobavljača.

#TIHANA DEČAK, direktorica tvrtke Srna, Virovitica

Porezi su kamen spoticanja Od ekonomske politike i mjera države u 2018. ne očekujem ništa, no bilo bi lijepo maštati da će se porezi barem smanjiti, ako ne i prepoloviti

P

oslovnu 2017. i opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj mogu ocijeniti kratko i jasno - katastrofa. Kad je riječ o Agrokoru, trudila sam se ne pratiti zbivanja u tom koncernu, jer smatram da su stvarno stanje i ono koje nam se prezentira kroz medije i politiku nebo i zemlja. Naravno da ta, kao i sva druga zbivanja, posredno utječu na cjelokupno poslovanje, pa tako i moje. Od ekonomske politike i mjera države u 2018. ne očekujem ništa, no bilo bi lijepo maštati da će se porezi barem smanjiti, ako ne i prepoloviti, s obzirom na to da je upra-

114

vo njihov ogroman i apsurdan iznos prvi i osnovni kamen spoticanja napretku ove države. Porezi, prirezi, kao i svi ostali stvarni, ali i izmišljeni nameti - uništavaju privatni sektor i barijera su zapošljavanju, izvozu, ulaganju i investicijama, odnosno napretku gospodarstva u cjelini. Planovi za moju tvrtku u 2018. svode se na zatvaranje dugovanja prema dobavljačima i pronalaženje modela poslovanja u kojem ne bih radila samo i isključivo za radnike i za državu. U protivnom - zatvoriti ◀ tvrtku što prije.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#BERNARDA RENATA MAREVIĆ, direktorica Marine Punat, Punat

Investitor treba stabilnost Gospodarski rast će biti veći ako se isplanira i sustavno provede stvaranje boljeg općeg okruženja za poduzetnička ulaganja

U

2017. bilježimo određeni postotak rasta, ali još uvijek premalen. Dopuštam sebi malu dozu optimizma i smatram da će situacija kakva je bila ostati približno ista ili nešto malo bolja i u 2018. Rekordno uspješna turistička sezona uslijedila je kao rezultat novih investicijskih aktivnosti, znatnog poboljšanja kvalitete ponude te dodatnog ulaganja u marketinške aktivnosti i inovativne procedure. Ali, velikim dijelom uspjeh dugujemo i prilikama u konkurentskom okruženju - strahu od terorizma i nesigurnosti u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

je pravna sigurnost, uz dobar i održiv porezni sustav, temelj ukupne gospodarske stabilnosti i ključ za poticanje poduzetništva. Očekujem rast BDP-a na što bi mogla utjecati još jedna dobra turistička sezona.

NASTOJIMO ODRŽATI DOSADAŠNJI RAST

FOKUS  PLANIRANJE BUDUĆNOSTI Što se tiče konkurentnosti, smatram da je većina ostalih zemalja članica EU-a konkurentnija od nas zbog učinkovitijeg funkcioniranja države, zdravije poduzetničke klime, boljeg i sustavnijeg strateškog planiranja i modernijeg školskog sustava. Kada govorimo o okruženju u regiji, smatram da smo previše zaokupljeni prošlošću. Ono čemu se možemo posvetiti i što možemo mijenjati jest promišljanje i planiranje za budućnost, to nam mora biti fokus. Gospodarstvo bi trebalo imati više sredstava na raspolaganju za ulaganje i povećanje plaća, dok država mora smanjiti porezna opterećenja i namete. Rast plaća bi oživio tržište rada, doveo do povećanja potrošnje, indirektno povećao prihode od poreza te smanjio odljev radne snage u strane države. U protivnom, strahujem za održivost mirovinskog sustava. Edukacija je temelj svakog zdravog društva, ali ona se ne odvija samo u školskim ustanovama. Poslovna etika je i odraz osobne etike. Osjećaj za odgovornost, poštivanje drugih ljudi, umijeće komuniciranja, izražavanje svojih stavova, slušanje, promišljanje, zaključivanje, spremnost na kompromise, volja za život i rad, donošenje odluka… na te osnove nadograđujemo svoje znanje i vještine. Cjeloživotno uče-

» Usklađeni planovi, dijalog gospodarstva i izvršne vlasti koristan je za sve dionike

nje postaje nužnost. Poljoprivreda s prehrambenom industrijom i u sinergiji s turizmom ima velik potencijal rasta. Sve više pažnje treba polagati na ekološku svijest i koncept održivog razvoja. Razvoj koji se oslanja na očuvanje okoliša, bogatstvo i raznolikost prirode i kulturnog naslijeđa, uz adekvatno korištenje raspoloživih resursa, Hrvatskoj može donijeti konkurentske prednosti. Usklađeni planovi, dijalog gospodarstva i izvršne vlasti koristan je za sve dionike. Gospodarski rast će biti veći ako se isplanira i sustavno provede stvaranje boljeg općeg okruženja za poduzetnička ulaganja. Investitor je spremniji ulagati, što je više poznatih faktora koji utječu na brži povrat uloženog, ali i na dugoročnu opstojnost poslovanja. Planovi su jedan od bitnih preduvjeta za investiranje. U 2018. zakonodavna i izvršna vlast prioritetno se moraju pozabaviti smanjenjem poreznog opterećenja i parafiskalnih nameta, učinkovitijim upravljanjem javnim novcem, stimuliranjem zapošljavanja radi jačanja domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija, reorganizacijom školskog sustava, jačanjem poticaja za ulaganja u zaštitu okoliša. Investicije će se povećati ako država omogući izgradnju prateće infrastrukture. Očekujem pokretanje rješavanja problema u pravosuđu jer

Stalnim osluškivanjem potreba i želja kupaca, praćenjem konkurentnog okruženja i trendova tržišta nastojimo održati dosadašnji rast. Naši kupci su nam rekli što im je važno, stoga je naša enegija usmjerena ne samo na ulaganja u infrastrukturne objekte već i u poboljšanje usluge koju im pružamo, povećanje sigurnosti za njih i njihova plovila te obogaćivanje ponude i povećanje njihove potrošnje. Duštvo Marina Punat posluje u okviru Marina Punat Grupe, te je, uz Brodogradilište Punat, suhu marinu Brodica, Marina Punat Hotel&Resort i trgovinu Marina Commerce, jedna od njenih najjačih članica. Softver za upravljanje marinom Marina Cloud osmišljen je i primijenjen najprije u Puntu, a na tržištu je u primjeni već u više marina i zamijećen kao najbolji softver za marine, i to na globalnoj razini. Marina Punat u 2018. planira implementaciju novog, dodatnog modula aplikacije Marina Clouda koji će marini i kupcima pružiti još bolji stupanj sigurnosti. Razvijamo i novu ponudu na našem tržištu, boat-house - komforni smještaj u marini za sve koji žele ugođaj marine, mora i nautike, a bez rizika plovidbe. Imam povjerenja i nadu da će i zakonodavac i izvršna vlast imati sluha i razuma za nautiku pri donošenju propisa koji će zadržati nautičare u Hrvatskoj ne prevelikim naknadama za boravak nautičara, propisa kojim će zaštititi napore i ulaganja marina u razvoj nautičkog turizma od nelojalne konkurencije te propisa kojima će omogućiti povoljnu investicijsku klimu i još bolji uzlet hrvatskog nautičkog tržišta u globalnim razmjerima, ali i održivost ◀ razvoja domaćih tvrtki.

#ŽELJKO PALKOVIĆ, direktor tvrtke Palković, Virovitica

Za 2017. - ocjena četiri Od ekonomske politike i mjera države u 2018. očekujemo rješavanje nelikvidnosti, smanjenje poreza, doprinosa i smanjenje državne administracije

P

oslovnu 2017. godinu i opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj tijekom 2017. godine ocjenjujem četvorkom, uz stabilno opće stanje. Kad je pak riječ o konkurentnosti, smatram da nismo baš konkurentni. Ne mogu davati komentare o Agrokoru jer on nije moj fah i moja tvrtka. Od ekonomske politike i mjera drža-

ve u 2018. očekujemo rješavanje nelikvidnosti, smanjenje poreza, doprinosa i smanjenje državne administracije. Također očekujemo konkretne snažnije mjere za jači gospodarski rast kao i za zapošljavanje. U 2018. godini planiramo invenstirati u razvoj novog proizvoda i proširenje objekta za ◀ proizvodnju.

115


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#SANJA DAJAK MATANOVIĆ, vlasnica Kredence zdravlja, Zagreb

Godina velikih planova

P

rotekla godina bila je u znaku nove investicije i novog poslovnog projekta. Iako smo još uvijek aktivni u poslovima zaštite na radu i zaštite od požara, poželjeli smo mali odmak te smo u širem centru Zagreba u Talovčevoj 3 otvorili lounge trgovinu funkcionalne hrane “Kredenca zdravlja”, a ja sam se aktivnije počela baviti zdravstvenim savjetovanjem. Na policama naše dizajnerski uređene trgovine mogu se naći domaći pro-

izvodi, delikatesni proizvodi, vina i likeri, veliki izbor superfood namirnica, ekološka kozmetika, aparati za pripremu hrane, filteri za vodu. Uz to, prvi smo u Hrvatskoj u službenu maloprodaju uveli neke rijetke, a funkcionalne namirnice poput primjerice, magarećeg mlijeka. Trenutačno smo u završnoj fazi pred puštanje web shopa u rad te se jako veselimo 2018. u kojoj bi sa svojim zaista vrhunskim proizvodima trebali dosegnuti puno dalje nego do sada. U prva

dva mjeseca 2018. planiramo i znatno širenje ponude naše trgovine. Ono što nas posebno veseli jest činjenica da se, već tri mjeseca nakon otvorenja, iz Hrvatske i inozemstva pojavio interes za franšizu te planiramo odraditi pripreme i za takvo širenje. Protekla 2017. za nas je bila turbulentna godina velikih financijskih ulaganja, učenja i puno uloženog rada, a u 2018. ulazimo s velikim planovima očekujući prve konkretnije ◀ pokazatelje uloženog.

#ELA KOMLEN, generalna direktorica Amadria Parka, Opatija

#TANJA PURETA, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije, Ramiro, Zagreb

Vidljiva je apatija

Nastavljamo s dobrim projektima

G

odina iza nas imala je blagi pomak nabolje, ali poslovna klima je i dalje, na žalost, osrednja i prisutna je apatija. Naša konkurentnost, odnosno konkurentnost hrvatskog gospodarstva je vrlo slaba. Mnogi autoriteti u Republici Hrvatskoj ukazuju na sva pitanja kad je riječ o monetarnoj, fiskalnoj i ostalim politikama te su dali i odgovore na njih, a očekujemo da će Vlada imati sluha za to. Bilo bi nužno imati iste uvjete kao i naša konkurencija u okruženju. S jedne strane nam ljudi odlaze, dok s druge strane nemamo dovoljno sredstava za razvoj, a bez toga nema opstanka, što znači stagnaciju. U 2018. u našoj tvrtki planiramo prirodni rast od tri do četiri posto te realizaciju investicije u novi hotel u samom središtu Zagreba. Otvorenje je planirano za jesen 2018., a riječ je o

G prvom city hotelu unutar našeg brenda Amadria Park. Što se tiče situacije s Agrokorom, ona je u nabavi roba izazvala ozbiljne poteškoće jer su bili organizirana tvrtka. Velpro je nestao, a nitko nije preuzeo taj dio. U ovome trenutku je prerano govoriti o raspletu situacije s Agrokorom i sigurno će se više znati tijekom 2018. godine. ◀

odina 2017. za Ramiro je bila izuzetno uspješna. Našim korisnicima smo bili podrška i pomoć pri odabiru kvalitetnih zaposlenika, kao i u razvijanju vještina ključnih za uspješno poslovanje i dobre međuljudske odnose, kako unutar tima tako i u odnosu prema njihovim korisnicima. Predstavili smo i projekt na koji smo izrazito ponosni, online program – Ramiro Moj life coach. Program je nastao iz želje i potrebe da pomoć bude ljudima uvijek dostupna. On im omogućava analizu situacije i problema s kojima se susreću i osvještava da se zapravo svi odgovori i rješenja nalaze u njima samima te ih dodatno osnažuje za provođenje potrebnih promjena. Sigurni smo da će 2018. biti još uspješnija od

#DUBRAVKA ŠENJUG, direktorica tvrtke MDM, Virovitica

Lagani oporavak U 2018. očekujem stabilan zakonodavni okvir i regulativu, brže sudstvo, smanjenje fiskalnih davanja te ravnomjeran razvoj svih regija

Z

a poslovnu 2017. godinu mogu reći da je to bila godina laganog oporavka, no opće gospodarsko stanje je još uvijek teško. Situacija u Agrokoru nije imala direktno nikakav utjecaj na naše poslovanje, a kad je riječ o raspletu te situacije očekujem da će on biti pozitivan i transparentan.

116

Od ekonomske politike i mjera države u 2018. očekujem da će ispuniti zahtjeve poduzetnika kao i stabilan zakonodavni okvir i regulativu, brže sudstvo, smanjenje fiskalnih davanja te ravnomjeran razvoj svih regija. U 2018. godini u mojoj tvrtki planiramo ◀ povećanje ukupnog prihoda i dobiti.

2017. budući da se većina projekata i suradnji nastavlja. Uz postojeće, imamo i dosta novih projekata čija realizacija uskoro započinje, a veselimo se i prilikama koje će nam se ukazati. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#IGOR PURETA, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska, Zagreb

Daleko od idealnog Vlada u prvom redu mora postati svjesna da trenutačni nameti poslovnim subjektima i ekonomiji nisu u interesu države, niti su poticajni u kontekstu ekonomskog rasta

Č

injenica je kako se domaće gospodarstvo u zadnje vrijeme polako oporavlja, no treba biti iskren i istaknuti da je to još uvijek daleko od idealnog. Određeni pomaci u pozitivnom kontekstu posljedica su trendova koji nisu uzrokovani provedbama mjera resornih ministarstava ili državnih institucija već posljedica međunarodnih kretanja i naših trgovinskih i gospodarskih odnosa unutar EU. Za značajnije pomake će biti potrebno pokrenuti dodatne procese i plansku stratešku inicijativu Vlade. Na žalost, prema pokazateljima, Hrvatska je ostala jedina zemlja tzv. nove Europe koja još uvijek nije dosegla razinu BDPa zabilježenu u zadnjem kvartalu prije izbijanja globalne krize 2008. godine.

IZDVOJITI SE OD SLIČNIH PROIZVODA Rezultati istraživanja predstavljeni u Ekonomskom institutu govore sami za sebe: U proteklom desetljeću u Hrvatskoj je produbljen proces deindustrijalizacije, kao i gubitak cjenovne konkurentnosti, pa je Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija nova članica EU-a. Hrvatska je relativno malo tržište koje svojom konkurentnošću ne može biti uspješno u onoj mjeri koliko bismo željeli. Za konkretnije pomake valja napraviti iskorak u sferi ulaganja u jedinstvene proizvode ponajprije u sferi turizma, koji svojom kvalitetom i raznolikošću mogu biti “drugačiji”. Samo se tako možemo izdvojiti od sličnih ponuda proizvoda na europskom i globalnom tržištu. Za nas je dobra činjenica da u određenoj mjeri još uvijek imamo solidan plasman na tržišta u okruženju čime donekle kompenziramo slabiju mogućnost šireg plasmana.

» Iseljavanje

Naše poduzeće nije bilo pogođeno zbivanjima u Agrokoru, no cjelokupna situacija je imala i još uvijek ima negativan utjecaj na domaćem tržištu. Iskreno se nadam da će situacija s Agrokorom biti uspješno riješena na zadovoljstvo svih čimbenika vezanih uz taj koncern kako se urušavanje poslovanja ne bi u još većoj mjeri odrazilo na razvoj tržišta, poslovnu likvidnost, ali posljedično i socijalne aspekte u našoj zemlji.

radno sposobnog stanovništva je jedna od najvećih ugroza domaćoj DRŽAVA TREBA BITI PARTNER PODUZEĆIMA ekonomiji Kao građanin i privrednik očekujem puno

više od ekonomske politike u 2018. Iskreno se nadam da će Vlada pokrenuti određene procese nužne za uspostavljanje zdrave tržišne situacije kod nas. Ponajprije kako bismo uspješno potaknuli razvoj malog i srednjeg poduzetništva, osigurali nužan rast BDP-a te osiguravanjem rasta novih radnih mjesta spriječili katastrofalnu demografsku situaciju. Iseljavanje radno sposobnog stanovništva je jedna od najvećih ugroza domaćoj ekonomiji i ne poduzmu

li se adekvatne mjere, posljedice bi mogle biti nesagledive. Vlada u prvom redu mora postati svjesna da trenutačni nameti poslovnim subjektima i ekonomiji nisu u interesu države, niti su poticajni u kontekstu ekonomskog rasta. Aktualne porezne stope i nameti čine ulagačku klimu neprijateljskom i dok se stvari ne prilagode i postanu prihvatljive ne možemo očekivati pozitivne promjene. Država bi u prvom redu trebala biti partner poduzećima, a nipošto subjekt koji aktualnim zakonskim okvirima anulira rast. Država kao zakonodavac mora postati partner subjektima u ekonomiji koji će mjerama poticati rast, a ne kočiti ili zaustavljati rast i napredak. GRAWE Hrvatska je proteklih godina uspješno konsolidirao poslovanje i kontinuirano bilježi poslovni rast. Poznato je da su okolnosti krize koja se na našem tržištu značajno produžila u velikoj mjeri utjecala na financijski sektor - posljedično i na tržište osiguravatelja. Imali smo dovoljno znanja i iskustva da na vrijeme prepoznamo tržišne kretnje te prilagodimo poslovanje novonastalim uvjetima. Usmjerili smo resurse u one sfere poslovanja za koje smo znali da nam mogu donijeti očekivane poslovne rezultate. U 2018. godini obilježit ćemo 25 godina uspješnog poslovanja. Također, namjeravamo dodatno proširiti svoju prodajnu mrežu i zaposliti nove prodavače osiguranja, a aktivno ćemo sudjelovati u projektima financijskog opismenjavanja i održivog razvoja. Vjerujem da će i 2018. godina rastom zaračunate bruto premije te drugih faktora za nas, ali i za naše korisnike životnih osiguranja kojima smo svake godine do sada isplatili dobit, biti uspješna te da ćemo i ostvariti dobit te zacrtati temelje za idućih 25 uspješnih godina. ◀

#NIKOLINA MARKOTA VUKIĆ, direktorica Instituta za društveno odgovorno poslovanje, Zagreb

Slijede nam izazovi Razdoblje godišnjih financijskih izvještaja kakve sada poznajemo približava se svojem završetku

N

ama u Institutu za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) 2018. godina će biti veoma izazovna i sadržajna budući da je na snagu stupila zakonska obveza o nefinancijskom izvještavanju uz uobičajene financijske izvještaje. Mišljenja smo kako se razdoblje godišnjih financijskih (i nefinancijskih) izvještaja kakve sada poznajemo približava svojem završetku te će uslijediti era transparentnosti u kojoj poduzeća neće imati drugoga izbora. Budući da se bavimo podrškom poduzećima i

analizom nefinancijskih izvještaja, ova zakonska obveza i povećanje transparentnosti poduzeća omogućava da poduzećima i ostalim dionicima pomognemo pronaći korelaciju između podataka i njihove poslovne konzistentnosti. Hrvatski izvoznici će s prilaganjem nefinancijskog izvještaja biti u konkurentskoj prednosti jer na snagu stupa analiza dobavljačkog lanca njihovih kupaca, što je odličan način da naši poduzetnici pokažu prednosti svojih proizvoda na nacionalnom, ◀ ali i svjetskom i europskom tržištu.

117


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#NIKOLA NIKŠIĆ, CMC Konter, Zagreb

Odgađamo strukturne reforme Niska konkurentnost hrvatskog gospodarstva u značajnoj mjeri proizlazi iz nepostojanja konsenzusom definirane vizije Hrvatske, temelja za kreiranje strategije razvoja našeg društva obuhvaćajući između ostalih i ekonomske aspekte

P

romatrajući vrijednosti dostupnih ključnih makroekonomskih podataka i pokazatelja, izvjesno je da 2017. u odnosu na 2016. donosi poboljšanja - rast BDPa veći od tri posto, smanjenje javnog duga na 80 posto BDP-a, pad stope nezaposlenosti do 11,2 posto, stopa inflacije 1,3 posto... Prosječne neto plaće rasle su po stopi od oko šest posto, osobna potrošnja je rasla kao posljedica djelomične porezne reforme, sniženi su troškovi financiranja javnog duga, a prihodi od turističke sezone nikad veći. Relativno dobra godina po pokazateljima, ali u usporedbi s nama usporedivim gospodarstvima, i prema relativno povoljnim gospodarskim okolnostima iz okruženja, može se zaključiti da smo rasli sporije od drugih s kojima se trebamo uspoređivati. I dalje izbjegavamo i odgađamo realizaciju kvalitativnih strukturnih reformi, a javni dug koji smo smanjili na 80 posto, u zemljama CEE regije je 53 posto. To nas dovodi u situaciju da ćemo u sljedećem srednjoročnom razdoblju, u izvjesno zahtjevnijem i kompleksnijem okruženju trebati provoditi promjene (reforme) u višoj brzini, sa znatno više rizika i neizvjesnosti uspjeha. Ključni pokretači rasta u manjoj mjeri su bili organski, a većinom su došli kao “dobar val” iz okruženja: rast gospodarstva EU-a kao najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, nestabilna geopolitička situacija u zemljama iz užeg i šireg okruženja s tradicionalno prepoznatljivim i razvijenim turističkim djelatnostima. Prihodi od turizma za 2017. dosežu brojku od 10 milijuna eura. U težnji za izvrsnošću bilo bi važno znati koliko nam ti prihodi donose zarade i sve druge ekonomske efekte. A ono što znamo iz dostupnih statistika jest to da je rast prihoda od turizma doveo do još dinamičnijeg rasta uvoza i robnog defici-

izvoza. Prema statističkim podacima o investicijama i povučenim EU sredstvima u 2017., na žalost, nema razloga očekivati da će analize podataka iz financijskih izvješća za 2017. ukazivati na drugačiju situaciju glede prihoda od prodaje u tuzemstvu. Sektor malog poduzetništva s oko 10.000 aktivnih poslovnih subjekata pokazuje najveće pozitivne kvalitativne promjene. Specifične tržišne niše u ITu, metaloprerađivačkoj industriji, djelatnostima razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, tematskom turizmu, i u 2017. su se opetovano istakle kao djelatnosti u kojima se brže i bolje nego drugdje realiziraju potencijali za razvoj, rast i uspjeh.

PREPOZNATI PREFERENCIJE NAŠEG GOSPODARSTVA Niska konkurentnost hrvatskog gospodarstva, promatrano iz šire, strateške, perspektive, u značajnoj mjeri proizlazi iz nepostojanja konsenzusom definirane vizije Hrvatske, temelja za kreiranje strategije razvoja našeg društva obuhvaćajući između ostalih i ekonomske aspekte. Strategija gospodarskog razvoja obuhvatila bi i strategije razvoja djelatnosti koje bi se definirale kao strateške. Radi se o ključnom procesu, u kojem bi se uz učešće svih dionika, pri-

Sektor malog poduzetništva pokazuje najveće pozitivne kvalitativne promjene ta. Negdje se mora platiti ceh zbog zanemarivanja industrijalizacije i Zelene Hrvatske. Niska razina vrijednosti investicija i povlačenja sredstava iz fondova EU-a u 2016. rezultirali su time da su poslovni subjekti iz realnog sektora ostvarili manje prihoda od prodaje u tuzemstvu u odnosu na 2015., a rast ukupnih prihoda od prodaje ostvaren je rastom

118

mjenu najboljih praksi, prepoznale preferencije našeg gospodarstva u skladu s okolnostima iz okruženja, osigurala fokusiranost i resursi, te artikulirala njihova realizacija. Iz toga bi strukturirano proizašla područja naše konkurentnosti, što je to što trebamo održavati, ulagati i razvijati. Koncept Zelene i Plave Hrvatske je definitivno jedan od “naj” stupo-

va dugoročno održive konkurentnosti gospodarstva u cjelini i gospodarskih subjekata Lijepe naše. Turizam kao gospodarski izlog; hotelijerstvo, ugostiteljstvo i prometna infrastruktura, kao djelatnosti s visokim potencijalom ulaganja; poljoprivreda i marikultura, prehrambeno-prerađivačka industrija, industrija opreme i ambalaže, graditeljstvo, energetska učinkovitost, logistika, ICT… kao potporne i povezane djelatnosti; sve zajedno u logično strukturiranom lancu vrijednosti, koji djelujući “na domaćem terenu” ostvaruje prihode od izvoza, i uz to supstituira nepotreban uvoz i jača našu samodostatnost. Taj projekt se spominje gotovo u svakoj prilici u kojoj se razgovara o razvoju i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, no ostaje ono “samo” da se realizira na vrijeme i način koji jamči financijske efekte i ekonomske koristi svim dionicima. Agrokor je kapitalni primjer kako je razvijano i kako funkcionira gospodarstvo Lijepe naše, po načelima ne-tržiš-

bro povezanu s poduzetnicima, može osigurati značajne povrate na uloženo za sve dionike. Također, procjenjujući kako bi se trebao realizirati rast u 2018., rast ulaganja u kompetencije, modernizaciju tehnološko-tehničke osnove, digitalizaciju poslovanja i razvoj novih poslovnih koncepata, predstavljaju dominantna razvojna područja. Za to je potrebno ojačati domicilno razvojno bankarstvo (HBOR te povezane i potporne institucije) i kapacitete za apsorpciju sredstava iz EU fondova. Porezne politike u značajnoj mjeri utječu na našu nisku konkurentnost na svim područjima. Porezno smo neatraktivni sami sebi i svima drugima. Uspješni poduzetnici mijenjaju sjedišta iz Hrvatske u druge zemlje, kvalitetna radna snaga odlazi, potencijalnim supstitutima se nude bolje prigode u drugim zemljama, razvoj i ulaganja se porezno ne potiču. Ne čini mi se da se radi o “nemogućoj misiji” da se to poboljša, da se hrabro zavrti ciklus gdje će se država u prvom trenutku odreći vrapca u

Koncept Zelene i Plave Hrvatske je jedan od “naj” stupova dugoročno održive konkurentnosti gospodarstva ne “dogovorne” ekonomije. U očekivanju dogovora o nagodbi, kad bi se film mogao vratiti unatrag, hipotetska matematika bi pokazala da zarade banaka (visine kamatnih stopa i naknada) i velikih dobavljača (cijene, količine, uštede na troškovima prodaje, promidžbe i razvoja) iz ranijih razdoblja matematički pokrivaju potencijalne gubitke i iz najgorih mogućih scenarija za nagodbu koja će uslijediti. Uz značajnu dozu optimizma, uvažavajući staru kinesku da je svaka kriza ujedno i prilika, recimo da restrukturiranje Agrokora može biti prilika za cjelovitu društvenu i gospodarsku transformaciju.

OČEKUJE SE DALJNJI RAST IZVOZA U 2018. treba očekivati daljnji rast izvoza kojim će se nadalje djelomično kompenzirati ograničena potražnja, potrošnja i razvoj investicija na lokalnom tržištu. To je važno kao dokaz da se hrvatski poduzetnici i poduzetničke organizacije i dalje sve brže prilagođavaju zahtjevima globalne konkurentnosti. Ulaganje države u efikasnu gospodarsku diplomaciju, fokusiranu na djelovanje na dobro odabranim tržištima, do-

ruci (smanjenje više-manje svih poreznih stopa) i s velikom sigurnošću osigurati goluba na vrijeme, na interes i korist svih sudionika u tom cikličkom procesu. Kako bi brzorastuća, a to su uglavnom manja poduzeća, ostala dugoročno održivo konkurentna, od izuzetne važnosti je da im se osiguraju kvalitetne informacije i efikasni koncepti menadžerske edukacije i savjetodavna podrška utemeljena na najboljim praksama. Okruženje nameće potrebu za kreiranje i implementaciju koncepata izvrsnosti koji se temelje na efikasnom intelektualnom kapitalu, ljudima koji su u timskom okruženju i razvijenoj komunikaciji sposobni razvijati odnose s dionicima, inovirati i unapređivati procese. U takvim uvjetima, uspjeh naših dviju povezanih organizacija (Konter i Trend Partner) ovisi o tome koliko ćemo biti sposobni sinergijski rasti s našim klijentima-partnerima, zajedno učiti brže od njihovih i naših konkurenata, razumno eksperimentirati, razvijati snage i otklanjati slabosti, te pravilno očitavati prigode i prijetnje iz okruženja, i temeljem svega toga planirati budućnost i djelovati. ◀


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#VIKTOR PAVLINIĆ, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, Zagreb

Nedovoljna stopa rasta Kako bismo potaknuli snažniji rast gospodarstva, odnosno veći rast u usporedbi s konkurentima nužne su odlučne mjere koje moraju imati za cilj rasterećenje privatnog sektora kako bi on mogao investirati i zapošljavati više

G

ledajući unazad procjenjujem kako je opće stanje gospodarstva na kraju 2017. godine bolje nego godinu ranije. Dobro je da smo opet ušli u razdoblje rasta BDP-a koji sada možemo već zvati stabilnim. No zemlje s kojima se uspoređujemo i natječemo (novije članice EU-a), rastu još više, odnosno brže. To samo znači da je trenutačna stopa rasta nedovoljna i da “gubimo utakmicu” na što nam ukazuje i nazadovanje u određenim pokazateljima koji mjere razinu konkurentnosti gospodarstva. Godinu 2017. je, svakako, obilježio i slučaj koncerna Agrokor koji je poprilično uzdrmao veliki dio poslovnih subjekata u državi pa tako i Tele2. Ne usuđujem se predviđati krajnji rasplet, no slučaj Agrokor vidim kao priliku da cjelokupno gospodarstvo doživi dugoročno pozitivne učinke od napuštanja iznimno loše prakse i kulture neplaćanja i/ili iznimno dugih rokova plaćanja potraživanja. Nije tajna kako je Agrokor, zbog svoje veličine i prepletenosti poslovanja svojih kompanija kroz razne grane gospodarstva, bio svojevrsni generator takvih loših praksi. Kako bismo potaknuli snažniji rast gospodarstva, odnosno veći rast u usporedbi s

konkurentima, nužne su odlučne mjere koje moraju imati za cilj rasterećenje privatnog sektora kako bi on mogao investirati i zapošljavati više. Tu prije svega mislim na smanjenje tereta parafiskalnih nameta, stabilni zakonodavno-regulatorni okvir, ujednačenu i koordiniranu praksu i postupanje između različitih institucija države, ponajprije na relaciji središnja država i jedinice i tijela lokalne samouprave te fleksibilniji Zakon o radu primjereniji trenutačnom vremenu i potrebama kako poslodavaca tako i radnika.

» Smatram

U 2018. PLANIRAMO NASTAVAK RASTA Također, smatram da je potrebno nastaviti s daljnjim rasterećenjem plaća, odnosno s mjerama koje bi dovele do većeg raspoloživog dohotka građana. Zahvati u sustavu poreza na dohodak, koje je Vlada implementirala na početku 2017. godine, dobar su smjer jer smo vidjeli kako je ta mjera dovela do povećane potrošnje te je, prema nekim procjenama, zaslužna za 1 do 1,5 postotna poena rasta BDP-a u 2017. godini. Vjerujem da će ovaj primjer ohrabriti Vladu da još snažnije krene s mjerama za rasterećenje plaća budući

da ta mjera ima pozitivne učinke ne samo na izravno veći raspoloživi dohodak građana, već i na povećanje konkurentnosti poslovnih subjekata, ali i na demografsku sliku, potencijalno manju motivaciju za iseljavanje iz Hrvatske (posebno mladi i visokoobrazovani). Kad je riječ o Tele2, naši su planovi za 2018. godinu vezani uz nastavak rasta, započet 2017., temeljen prije svega na širenju baze naših korisnika, investicije usmjerene širenju portfelja usluga te unapređenju kvalitete usluga s ciljem boljeg korisničkog iskustva. ◀

da je potrebno nastaviti s daljnjim rasterećenjem plaća

#JOZE TOMAŠ, direktor tvrtke Potestas, Split

Turizam se ne događa sam od sebe U 2018. očekujem da Ministarstvo turizma podupire malobrojne hotele i restorane koji u turističkim mjestima održavaju cjelogodišnji turizam

P

oslovna 2017. općenito je bila vrlo uspješna, posebice osvrnem li se na sektor hrane i turizma u kojem poslujem. Iako su okolnosti utjecale na ishod sezone, a tu ponajprije mislim na sigurnosno stanje u okruženju, moram istaknuti kako se turizam ne događa sam od sebe. Iza dobrih rezultata uvijek stoji trud i marljivost vrsnih turističkih djelatnika. Unatoč problemima, poput onih s radnom snagom, koji su kulminirali tijekom ljeta, ipak se sa zadovoljstvom možemo okrenuti unatrag. Iznimno mi je drago da je naš Hotel Park, na Danima hrvatskog turizma zasluženo dobio titulu apsolutnog šampiona hrvatskog turizma, a 2017. pamtit ću i osobno kao uspješnu godinu ponajprije zbog nagrade za najboljeg generalnog menadžera koju mi je dodijelio međunarodni žiri turističkih stručnjaka na konferenciji Best Stay. Što se općeg gospodarskog stanja tiče, i tu se osjećaju pozitivni trendovi. Bilje-

će na našu konkurentnost. Ne smijemo zaboraviti da su kompetentni stručnjaci zalog sigurne budućnosti. Osim toga, pravna i porezna sigurnost te dosljednost uvelike utječu na konkurentnost.

IZNIMNO JE VAŽNO ULAGATI U OBRAZOVANJE

žimo rast BDP-a, no smatram kako to nije dovoljno, osobito kad se usporedimo s drugim državama u EU i okruženju u kojima on raste dvostruko više nego u Hrvatskoj. Hrvatska konkurentnost još nije na očekivanoj razini. Manjak radne snage svakako će utjecati na odluku o pojedinim investicijama, a školski sustav i njegova reforma utjecat

Situacija u Agrokoru nije posebno utjecala na naše poslovanje, jer smo imali široku mrežu malih novih dobavljača koji su u pojedinim segmentima zamijenili pojedine tvrtke iz Agrokor Grupe, ali smo i dalje ostali vjerni Agrokorovim provjerenim brendovima. Svakako se zalažem za čišćenje cijeloga sustava i postavljanja pojedinih tvrtki i Grupacije na vlastite noge. Bez toga se neće moći servisirati obveze i opterećenja iz ranijih godina. Osobno smatram da se ne bi trebali oprostiti dugovi prema dobavljačima, jer je to loša i negativna poruka vrijednim gospodarstvenicima. U 2018. očekujem da Ministarstvo

turizma podupire malobrojne hotele i restorane koji u turističkim mjestima održavaju cjelogodišnji turizam, osobito uzme li se u obzir da je u turističkim mjestima nemoguće pozitivno poslovati od studenoga do ožujka. Takvi malobrojni hoteli zapošljavaju ljude i grade destinaciju, pa smatram da bi se smanjenjem PDV-a tijekom toga razdoblja potaknulo i druge da rade 365 dana u godini. Tako bismo kreirali destinaciju za cjelogodišnji turizam. Svakako bi trebalo regulirati plaćanje ZAMP-a i TV pretplate prema prodajnoj sobi. Iznimno je važno ulaganje u obrazovanje i promicanje strukovnih zanimanja. Pred nama je izazovna 2018. jer u ožujku otvaramo naše novo turističko naselje Fenomen Plitvice na Plitvičkim jezerima. Ovaj projekt kvalitetu smještaja podiže na daleko višu razinu, a u našem sloganu Where luxury meets nature, odražava se filozofija našega po◀ slovanja.

119


GOSPODARSTVENICI KAŽU...

#DANIJEL BENČIĆ, član Uprave i voditelj projekata energetske učinkovitosti tvrtke Rudan, Žminj

Pomak se osjeća Ekonomska politika Vlade i mjere koje donosi moraju postaviti i omogućiti temelje na kojima će počivati daljnji gospodarski rast

P

oslovna 2017. godina bila je za tvrtku Rudan zaista uspješna o čemu najbolje govore naši projekti energetske obnove koje smo proveli, a mogli bismo izdvojiti uspješan, i prije ugovornog roka proveden, projekt cjelovite energetske obnove bolnice Firule, kao najveći projekt toga tipa u Hrvatskoj. Osim toga dijela, i drugi odjeli unutar naše tvrtke poslovali su uspješno uz blagi rast poslovanja što nam govori da smo dobro predviđali i planirali poslovne procese za 2017. godinu. Planovi za 2018. su već prilično jasno određeni, osim dva veća projekta cjelovite energetske obnove koje smo ugovorili i za koje smo pripremili projektnu dokumentaciju. Dakle, planiramo daljnji prirodni rast na svim područjima i sa svim uslugama koje tvrtka nudi, poput jačeg istupa na tržište s aplikativnim rješenjem Energo Monitor, povećanje broja mjernih mjesta za nadzor potrošnje vode, električne i toplinske energije te ostalih energenata koje imamo u nadzoru, jači iskorak u pružanju konzultantskih usluga za provođenje postupka certifikacije prema ISO 50001, istraživanje i sanaciju propuštanja vode, kao i pripremu nekoliko značajnih ugovora po ESCO modelu, što nam govori kako je taj poslovni model itekako prepoznat na tržištu kao i brojne pogodnosti koje on pruža. Iz svega toga može se zaključiti da i u narednim godinama očekujemo prirodni i umjereni rast, temeljen na povećanju broja poslovnih procesa, a nije isključena ni diverzifikacija poslovanja, kao jedan od oblika investiranja i širenja poslovne ponude. Osim poslovnog planiranja, jedan od važnijih elemenata rasta

» Ne smijemo

poslovanja je kadrovska politika i konstantni rad na stručnom i profesionalnom usavršavanju djelatnika i s tom politikom, kao i s politikom zapošljavanja mladih i obrazovanih kadrova, nastavit ćemo i u budućnosti. Bez toga ne bismo mogli odgovoriti na visoke zahtjeve koje tržište postavlja, kao i na vrlo dinamično poslovno okruženje gdje do izražaja dolaze specifična znanja i vještine koje naša tvrtka može pružiti.

zanemariti socijalnu politiku koja će omogućiti zadržavanje UHVATITI SE U KOŠTAC S ljudi u MANJKOM RADNE SNAGE Hrvatskoj S obzirom na to da smo kao privatna tvrtka izrazito prisutni na tržištu, možemo reći da se ipak osjeća pomak i blagi gospodarski napredak u Hrvatskoj, no svi zajedno moramo raditi na još bržem i jačem, ali naravno i stabilnom gospodarskom rastu, a ekonomska politika Vlade i mjere koje donosi moraju postaviti i omogućiti temelje na kojima će počivati daljnji gospodarski rast. Vjerujem kako će

pametnim mjerama u budućnosti biti olakšano poslovanje tvrtki u realnom sektoru tako da im se omogući jednostavnije i poticajnije ulaganje u nove poslove, porezna rasterećenja kao i niz ostalih poticajnih mjera. Isto tako ne smijemo zanemariti socijalnu politiku koja će omogućiti zadržavanje ljudi u Hrvatskoj i neće dopustiti odljev mozgova što bi trebalo, između ostaloga, rezultirati lakšim i boljim kadroviranjem, što je jedan od bitnijih elemenata za normalno poslovanje svake tvrtke. Ono s čime se srećemo na tržištu je pomanjkanje radne snage više ili manje svih stručnih zanimanja. I to je nešto s čime se moramo uhvatiti u koštac jer ćemo u protivnome doći u situaciju gdje imamo dobro osmišljene i pripremljene projekte, ali nemamo kadrova koji ih mogu provesti u djelo, što samo po sebi znači ponovnu gospodarsku stagnaciju. Osim mjera monetarne i fiskalne politike kojima bi se trebala olakšati poslovna klima, uz smanjenje birokratiziranosti društva u cjelini, potrebno je promišljati i djelovati u pravcu novih tehnoloških razvoja i inovacija, kojima ćemo stvoriti prednost i ponuditi nove vrijednosti na tržištu. Sve to je teško ili nemoguće bez kvalitetnog i usmjerenog obrazovanja na kojemu moramo raditi, a svi smo svjedoci koliko u tom dijelu imamo prostora za napredak. Bez obzira na sve poteškoće s kojima se svaki dan suočavamo, smatram da godinu treba završiti optimistično te da taj optimizam treba prenijeti u novu kalendarsku i poslovnu godinu u kojoj se svi zajedno trebamo truditi pridonositi gospodarskom razvitku što će donijeti povećanje blagodati cjelo◀ kupnoga društva.

#ALEN ŠIMIĆ, direktor tvrtke Grad-Export, Vinkovci

Poticati razvoj mladih poduzetnika Mladima treba dati priliku da rade na proizvodima koji će biti ponajprije namijenjeni izvozu budući da izvoz s velikom sigurnošću donosi sigurno poslovanje

T

reba biti iskren i reći kako stanje gospodarstva u Hrvatskoj i nije najbolje. Međutim, valja se truditi kako bi bilo bolje. Kada kažem još bolje, prije svega mislim na potrebu otvaranja novih tvornica i novih radnih mjesta kako bismo time zadržali mlade ljude koji sve više odlaze iz Hrvatske, a posebno iz Slavonije. Mi smo u velikom dijelu oslonjeni na izvoz naših proizvoda, tako da smo na neki način lišeni većine problema s kojima se susreću oni koji imaju posla, uglavnom, s domaćim tržištem. Kada je o posljedicama događanja u vezi Agroko-

120

ra riječ, mogu reći kako smo ranije radili za Agrokor budući da su oni od nas naručivali određene modele PVC stupića za vinograde. Budući da već određeno vrijeme nemamo doticaja s njima, nismo ni imali nekakvih izravnih posljedica na naše poslovanje. Nadamo se kako će se ta situacija u konačnici rasplesti na način koji će najbolje odgovarati ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Što se naših očekivanja od države i njenih mjera tiče, smatram kako bi država prije svega trebala dati određeni vjetar u leđa posebno mladim poduzet-

nicima. I to na način da ih se potiče da sami krenu u posao. Da im se da prilika da rade na proizvodima koji će biti ponajprije namijenjeni izvozu budući da izvoz s velikom sigurnošću donosi sigurno poslovanje. Zadnje četiri godine Grad-export je u stalnom investicijskom ciklusu, tako da i u 2018. godini planiramo izgraditi dodatnih 6000 četvornih metara novoga proizvodnog pogona. Trenutačno nam izvoz ima znatno veći udjel od prodaje na domaćem tržištu, a to nam je cilj i u budućem razvoju. Pratimo trendove u našoj djelatnosti, time se vodimo. ◀


Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK


EKONOMSKI ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

Kakva su Vam očekivanja od 2018. godine? Očekujete li rast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima, povećanje izvoza? Vaša ocjena poslovne 2017. i stanja u gospodarstvu?

Što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gospodarstvu? Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi, prema Vašem mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize?

Kako gledate na investicije, predstavljanja na drugim tržištima, eventualne mogućnosti spajanja ili organski rast pojedinih tvrtki...?

122

Što učiniti kako bi naši proizvodi/usluge ostali konkurentni?

Kakvu državu u gospodarskom smislu želimo imati, primjerice, 2020.?


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#LJUBO JURČIĆ, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

Bijeda hrvatske industrije U vremenu industrijskog društva, u kojem još uvijek živimo, nema rasta bez rasta industrije. A rasta industrije danas nema bez suvremene industrijske politike. A industrijska politika kao da je zabranjena u Hrvatskoj

K

retanja u gospodarstvu u narednom razdoblju, pa tako i u 2018. godini, ovise o stanju gospodarstva u razdoblju koje je prethodilo, o mjerama koje su poduzete u prethodnom i prethodnim razdobljima, a čiji efekti bi se počeli iskazivati u 2018. godini, o kretanju u gospodarstvima s kojima smo povezani (EU i svijet), o političko-sigurnosnoj situaciji u zemlji i okruženju i o klimi. Prema makroekonomskim pokazateljima, globalna (svjetska) ekonomija u 2017. godini bila je u najboljem stanju u svojoj povijesti. Visina svjetskog bruto domaćeg proizvoda dosegla je najveću vrijednost u povijesti i veća je od 75.000 milijardi američkih dolara nominalno, a više od 120.000 milijardi dolara prema paritetu kupovne moći. Uz to, svjetsko gospodarstvo kontinuirano raste od 2010. godine, a taj rast će i u 2017. biti veći od tri posto. Raste i bruto domaći proizvod po stanovniku. Globalna nezaposlenost je ispod šest posto, a globalna zaposlenost veća od 62 posto. Inflacija je zanemariva, kamate rekordno niske, deficiti proračuna se smanjuju prema tri posto, a javni dugovi stagniraju. Svjetski izvoz roba raste, a raste i vrijednost transakcija na svjetskom kapitalnom tržištu. Povijesno je najmanji broj zemalja u recesiji.

IZAZOVI SVJETSKE EKONOMIJE No uz sve ove pozitivne pokazatelje postoje i indikatori koji ukazuju na izazove s kojim će se svjetska ekonomija suočiti, ili se već suočava. Prije svega, to je brzina izlaska iz posljednje krize, koja je najsporija od svih prethodnih kriza. Dosta indikatora sugerira da se globalna ekonomija približava plafonu svoga rasta (potencijalno maksimalnom dohotku) i da taj plafon s teškom mukom podiže. To možda ukazuje da se postojeći model globalnog gospodarstva iscrpio i da će se bez njegove promjene teško ostvariti dugoročno održivi rast. Drugo, veliki dio troškova posljednje krize pokrivan je državnim obveznicama. S oko 8000 milijardi dolara obveznica od ukupno 48.000 milijardi dolara trguje se s negativnim kamatnim stopama, što se uz malo veću inflaciju može pokazati kao balon koji

Bilo kako bilo, Hrvatska se nalazi u najboljem gospodarskom okruženju u povijesti. Potražnja na svjetskom i europskom tržištu će, po svemu sudeći, nastaviti rasti i 2018. godine. Europski i svjetski turizam također. Ne očekuje se značajno povećanje cijene nafte, koja je povijesno najniža. Inflacija i kamatne stope ni u 2018. ne bi trebale biti ograničenje gospodarskom rastu.

”PRIRODNA STOPA RASTA” Ako ne dođe do nekih ekstremnih ekonomskih, političkih ili prirodnih nepo-

Hrvatski maksimalni potencijalni dohodak je gotovo dvostruko veći od onog koji sada ostvaruje će pući i izazvati novu financijsku krizu. Koncentracija prevelike imovine u rukama financijera, koji po prirodi nisu proizvodni i razvojni poduzetnici, može dovesti do rentijerske ekonomije koja bi postala kočnica rasta svjetskog gospodarstva. Sljedeći izazov je intenzivna automatizacija i robotizacija postojećih djelatnosti što smanjuje potrebu za radnicima što može biti, uz financijski (dohodovni), i socijalni problem. Problem koji sve više dolazi do izražaja je neravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka i bogatstva, tako da 0,1 posto stanovništva u SAD-u ima veće bogatstvo od ostalih 90 posto, što dugoročno čini ekonomiju neodrživom. Automatizacija i robotizacija, u postojećem ekonomsko političkom sustavu dovest će do još neravnomjernije raspodjele nacionalnog dohotka i smanjiti efikasnost “kružnog toka gospodarske aktivnosti”. Naime, rast neravnomjernosti raspodjele nacionalnog dohotka smanjuje potražnju, smanjena potražnja smanjuje proizvodnju i gospodarstvo upada u krizu. Kriza se može odgoditi povoljnim kreditiranjem građana čiji dohoci ne rastu proporcionalno s rastom bruto domaćeg proizvoda. Kriza nastupa kad građani ne mogu otplaćivati svoje kredite. Tako je počela i kriza i 2007./2008.

goda, zahvaljujući vrlo dobrom okruženju, hrvatsko gospodarstvo moglo bi ostvariti “prirodnu stopu rasta” između 2,5 posto i 3,5 posto u 2018. godini. No ta stopa rasta neće smanjiti broj blokiranih osoba ni značajnije povećati broj radnih mjesta, osobito onih s većim dohotkom, niti će značajno utjecati na odseljavanje mladih iz Hrvatske. Ovakve stope rasta, uz uvjet da ne dođe do značajnijeg rasta kamatnih stopa, utjecat će na smanjenje proračunskog deficita, javnog i vanjskog duga, koji i tako nisu više (niti su ikad bili) nikakva prepreka značajnijem hrvatskom gospodarskom rastu. Za razliku od razvijenog svijeta, čiji potencijalni maksimalni dohodak nije

puno veći od onog koji već ostvaruju, hrvatski maksimalni potencijalni dohodak je gotovo dvostruko veći od onog koji sada ostvaruje. Naime, prosječni BDP po stanovniku EU-28 zemalja je oko 30.000 eura, a hrvatski oko 10.000, i po tome smo na samom dnu EU-a. Jedino je Bugarska iza nas. Udio hrvatskog izvoza u BDP-u je daleko najmanji u EU, oko 23 posto, dok se taj udio zemalja sličnih Hrvatskoj kreće preko 40 posto. Kod Srbije je taj udio 38 posto, Slovenije 61 posto, a Slovačke 85 posto. Ti udjeli pokazuju vrlo nisku konkurentnost i bijedu hrvatske industrije koja je na razini od ispod 70 posto od one iz 1989. godine. U vremenu industrijskog društva, u kojem još uvijek živimo, nema rasta bez rasta industrije. A rasta industrije danas nema bez suvremene industrijske politike. A industrijska politika kao da je zabranjena u Hrvatskoj. Hrvatski gospodarski model je brana hrvatskom gospodarskom rastu i društvenom razvoju. Na vidiku nema politike koja bi to mijenjala. To više nije samo ekonomsko, nego sigurnosno i prvoklasno političko pitanje: mladi odlaze iz Hrvatske. Sve dosadašnje mjere imale su više za cilj pokazati kao da se nešto radi i mijenja, a u suštini se održava model koji gospodarski i socijalno uništava Hrvatsku. Kako Vlada nije poduzimala nikakve mjere, tijekom 2017. i u prethodnim godinama, koje bi dovele do promjene modela i isplative proizvodnje, ne može se očekivati značajnije povećanje investicija niti stope gospodarskog rasta, iznad prije ◀ navedene, “prirodne stope”.

Hrvatski gospodarski model je brana hrvatskom gospodarskom rastu i društvenom razvoju 123


EKONOMSKI ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#DAMIR NOVOTNY, ekonomski analitičar

Nedostaju investicije Bez snažnog rasta ulaganja u prerađivačkim industrijama, prije svega, kojima bi se povećala konkurentska sposobnost domaće ekonomije, vrlo teško je zamisliti ukupan gospodarski rast po stopama između 3,5 do četiri posto godišnje

H

rvatsko gospodarstvo su u 2017. godini obilježila dva vrlo važna događaja: kriza u Agrokoru, najvećem domaćem poslodavcu, i solidan ekonomski rast. Mjereno rastom BDP-a, hrvatska ekonomija će u 2017. porasti za 3,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni “heroji” ovakvog razvoja događaja u hrvatskom gospodarstvu su svakako akteri iz privatnog sektora: mala i srednja poduzeća koja su se nakon prilagođavanja krizi uspješno uključila u nabavne lance europske industrije te kućanstva koja su umorna od krize i razduživanja počela više trošiti. Povećani interes turista za ljetovanje u Hrvatskoj i rastuća turistička potrošnja dodatno su povećali optimizam kućanstava s vrijednom imovinom uz obalu, prilagodljivom za turističke namjene. Optimizam kućanstava u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa tako i povećavanje njihove sklonosti potrošnji, donosi drugi tip izvoza usluga – “izvoz” članova kućanstava u zemlje razvijene Europe.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE Ekonomski rast u 2017. je dakle rezultat povećanih izvoznih napora malih i srednjih poduzeća te rasta domaće potražnje, odnosno potrošnje. U jednadžbi rasta BDP-a, međutim, nedostaju investicije. Bez snažnog rasta ulaganja u prerađivačkim industrijama, prije svega, kojima bi se povećala konkurentska sposobnost domaće ekonomije, vrlo teško je zamisliti ukupan gospodarski rast po stopama između 3,5 do četiri posto godišnje, kakve su nužne za povratak na razinu ekonomskih aktivnosti u godinama prije krize te smanjivanje razvojnog jaza u odnosu na prosjek EU-a. Rumunjska je vjerojatno najbolji primjer ubrzanog približavanja: tamoš-

124

nja ekonomija će u 2017. godini ostvariti rast od 5,7 posto, a projekcije za godine koje slijede se kreću između 4,2 i 4,5 posto. Ako bi se ostvarile prognoze Europske komisije, hrvatsko gospodarstvo bi u 2018. godini moglo ostvariti rast od samo 2,8 posto. Na usporavanje rasta bi, uz izostanak investicija i kronične duboke neravnoteže u javnom sektoru (manjkovi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, neučinkovita javna poduzeća), značajan utjecaj moglo imati okončanje krize u Agrokoru. Restrukturiranje u ovom velikom poduzeću je posebnim zakonom zapravo odgođeno za 2018. godinu u kojoj se očekuje zaključivanje nagodbe s vjerovnicima. Domaći dobavljači Agrokora će vrlo vjerojatno morati otpisati veliki dio svojih potraživanja što će pogoršati njihove bilance te potrošiti akumulirani kapital. Neki od dobavljača su već u 2017. godini morali objaviti ulazak u predstečajnu nagodbu i otvaranje procesa financijskog restrukturiranja. U samom Agrokoru će se zasigurno morati smanjiti broj radnih mjesta. Smanjivanje broja radnih mjesta u grupaciji Agrokor i povezanim domaćim poduzećima samo po sebi nije tako loša

vijest za ukupnu nacionalnu ekonomiju. Mnogi domaći sektori, osim prerađivačke industrije, žale se na nedostatak radne snage. Osobito nedostaje radna snaga u radno intenzivnim poduzećima i uslužnom sektoru u cjelini. Viškovi ljudskih potencijala iz Agrokora bi načelno mogli biti apsorbirani u drugim sektorima, tako da okončanje krize kod ovog domaćeg poslodavca ne bi trebalo imati preveliki utjecaj na sektor kućanstava i njihove dohotke. Međutim, rizici se javljaju u strukturnim problemima na tržištu rada. Poduzeća u sektoru usluga, prije svih turistička poduzeća i poduzeća u sektoru graditeljstva, vide rastuću potražnju na domaćem tržištu i posebice geografski

Rast hrvatskog gospodarstva može i mora u narednim godinama dolaziti iz investicija u ruralnim dijelovima bliskim tržištima Zapadne Europe. Odgovor na ovu potražnju zahtijeva i novo zapošljavanje radnika s niskom razinom obrazovanja i niskim očekivanjima u pogledu plaće. Unatoč investicijama u turizmu i podizanju razine kvalitete usluga, ovaj sektor ne može značajnije podići razinu plaća svojim zaposlenicima jer – jednostavno zbog kratke sezone i drugih strukturnih razloga ne može ostvariti dovoljno nove vrijednosti za amortizaciju investicija. Povrati ulaganja u ovom su sektoru dulji od 15 godina. Cjenovno pozicioniranje domaćih hotela na razini luksuznih destinacija Mediterana i glavnih turističkih kognitivnih sidara u narednim godinama ne treba očekivati. Hrvatska turistička ponuda se pozicionira u srednjem cjenovnom razredu u kojem postoji snažna konkurencija iz Italije i Grčke, pa čak i Austrije, koja ubrzano razvija ljetni turizam. Hotelski i turistički sektor u Hrvatskoj neće na domaćem tržištu rada moći ponuditi ravnotežnu cijenu rada

pa tako neće moći pronaći radnu snagu za svoje potrebe. Ovom će sektoru, jednako kao i turističkim sektorima u drugim europskim zemljama, biti nužan uvoz radne snage iz zemalja s nižim troškovima od Hrvatske. Rast turizma, koji ima veliki neposredan i posredan utjecaj na ukupan ekonomski rast, u velikoj će mjeri ovisiti o mogućnostima uvoza jeftinije radne snage. Poduzeća u sektoru graditeljstva, koja su propustila ulaganja u modernizaciju, također će se suočiti s nedostatkom radne snage kao glavnim izvorištem svoga rasta.

MANJAK SASTAVNICA 3T PARADIGME Ako iz segmenta tradicionalnih usluga ne možemo očekivati snažniji poticaj ekonomskom rastu u kratkom roku zbog izraženih manjkova radne snage, velika je dilema za kreatore ekonomskih politika iz koji dijelova nacionalne ekonomije može, u 2018. i godinama koje slijede, doći nova dinamika. To zasigurno nije ICT sektor, usprkos općoj percepciji, budući da tehnologije postaju generičke i lako dostupne, a tržište usluga ovog sektora globalizirano. Hrvatska za razvoj ICT industrije, osim pojedinačnih uspješnih primjera, zapravo nema osobito povoljne uvjete. U literaturi se za dinamičan rast djelatnosti temeljenih na novim tehnologijama, naime, najčešće spominje 3T paradigma – talenti, tehnologije i tolerancija. Domaća ekonomija ima manjkove svih triju sastavnica. Novi poticaj za dinamiziranje ekonomskog rasta ne može doći niti iz obilja jeftinije radne snage, kao što je to slučaj u, primjerice, Rumunjskoj ili Srbiji. Rast hrvatskog gospodarstva može i mora u narednim godinama dolaziti iz investicija u ruralnim dijelovima u kojima će se radna mjesta stvarati u prerađivačkim industrijama. Povećavanje kapaciteta ponude proizvoda prerađivačke industrije za koju postoji lokalna proizvodnja sirovina, onako kako to vidimo u Austriji i Italiji, može biti jedan o glavnih pokretača ekonomskog rasta u budućnosti. Jednako tako bi rast mogao doći i iz sektora kulturnih i kreativnih industrija, od filmske produkcije do kulturnog turizma. Vladine ekonomske politike bi morale proaktivno djelovati na rast ponude u ovim segmentima hrvatske ekonomije. Ako se ovi poticaji rastu od strane Vladinih politika ne dogode te ako izostanu značajnije strukturne prilagodbe u Vladinom sektoru, hrvatsko gospodarstvo očekuje dugogodišnja “sekularna stagnacija” - ekonomski rast po stopama nižim od stvarnih potencijala. Godina 2018. go◀ dina je u tom smislu prijelomna.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#VELIMIR ŠONJE, vlasnik Arhivanalitike

Nema kapaciteta za promjene Mi smo suštinski i dalje nekonkurentni jer nemamo dobru poslovnu klimu, nismo se riješili previsokih opterećenja, reformirali javnu administraciju, obrazovanje i druge javne sustave

S

tanje u 2017. je najbolje opisati kao ciklički povoljno, ali strukturno inertno. Efekti globalnog, a napose europskog oporavka, prelijevaju se na naše gospodarstvo, stvaraju potražnju za izvozom roba i usluga. Turizam dodatno ima koristi od nepovoljnog razvoja događaja na Bliskom istoku. Korist dolazi i od sve boljeg povlačenja EU fondova i učinaka prvog poreznog rasterećenja. Međutim, pravih i dubokih strukturnih reformi koje bi trajno povećale našu sposobnost za rast - nema. Moramo znati da smo danas troškovno konkurentniji nego prije desetak godina samo zbog toga što smo relativno neuspješni. Druge zemlje Srednje Europe u međuvremenu su rasle, rasle su i plaće, ponegdje i preko mjere koju dopušta produktivnost rada i tako je tuđi uspjeh nas učinio troškovno konkurentnima, otprilike po onom istom principu po kojem je Afrika troškovno konkurentnija od Azije. Jasno, to nije baš pametan put u rast konkurentnosti. Mi smo suštinski i dalje nekonkurentni jer nemamo dobru poslovnu klimu, nismo se riješili previsokih opterećenja, reformirali javnu administraciju, obrazovanje i druge javne sustave. Na poslovanje moje tvrtke Agrokor nikako ne utječe, osim što mi je dobro došao kao tema za novopokrenuti portal Ekonomski lab što nam je jako dignulo čitanost. Ali, očekujem nagodbu i očekujem da će se o tome početi vrlo skoro razgovarati. Neće biti lako i mislim da će potrajati dok se dođe do ravno-

» Vlada već godinu dana ima Akcijski plan za uklanjanje barijera ulaganjima i liberalizaciju tržišta. To ide, ali sporo

težnog rješenja, no čini mi se da će glasovi u vjerovničkom vijeću biti posloženi tako da će vaga pretegnuti na stranu onih kojima je nagodba najbolji interes. Jasno, time priča neće završiti. Ostaje pitanje operativnog restrukturiranja i vjerojatnih naknadnih tužbi nezadovoljnih strana, što će trajati godinama, ali bez opasnosti izazivanja sistemske krize.

TRI NAJVEĆA PROPUSTA Vlada već godinu dana ima Akcijski plan za uklanjanje barijera ulaganjima i liberalizaciju tržišta. To ide, ali sporo. Očekujem da će se pritisci iz EU-a na tom planu pojačati, ali koliko će to imati učinka, vidjet ćemo. Jer, svaka takva reforma ide nauštrb nekih domaćih rentijera ili birokracije. No tu bi se nešto moglo napraviti. Slično je s obrazovanjem. Što se tiče drugih segmenata politike, ne očeku-

jem nikakve bitne promjene u odnosu na dosadašnje stanje. Naprosto, nema kapaciteta za promjene. Prvo, da se nije krenulo u povećanje ukupnih izdataka države, moglo se nastaviti s poreznom reformom, dalje smanjivati porezna i neporezna opterećenja, ponajprije rada. Velik je propust to što fiskalna politika 2018. počinje mijenjati svoj karakter i ide u pravcu većih izdataka čime se umanjuje mogućnost i za rasterećenja i za smanjenja deficita u budućnosti. Drugo, vjerojatno će se nastaviti ova politika bez ozbiljnije privatizacije. To je konstanta ove vlade od početka i kroz to se gubi značajna poluga za ubrzanje rasta jer se samo perpetuira postojeće stanje neefikasnosti i nepotizma u sektoru državnih poduzeća. Treći najveći propust je to što nema reforme javne administracije, ta riječ se više uopće ni ne spominje. To bi bili oni najveći kratkoročni propusti. Moja je tvrtka mala, odnosno mikro tvrtka, ali kako imam već 15 godina iskustva s njom, naučio sam da su idealne godine bile kad sam imao barem 30-40 posto prihoda s tržišta izvan Hrvatske jer su ti prihodi vezani uz dugoročne ugovore koji daju stabilnost pa nisam ovisan o godišnjim ciklusima budžetiranja glavnih klijenata na domaćem tržištu. Tijekom 2017. godine sam, nakon nekoliko godina, uspio doći do jednog takvog kvalitetnog trogodišnjeg ugovora što je u mojem poslu ravno dobitku na lotu, tako da ću sada malo više putovati i malo mirnije spavati. ◀

#MLADEN VEDRIŠ, redovni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Katedra za ekonomske znanosti, predstojnik

Snaga i kompresija motora određuje putnu brzinu U 2018. bilo bi dovoljno da se pokrene ispunjavanje Nacionalnog programa reformi te da se rang liste konkurentnosti počnu shvaćati kao obvezna i neizbježna literatura

P

oslovna 2017. godina bila je uspješna po nizu financijskih pokazatelja: stopa rasta BDP-a, uravnoteženi proračun,... ali i - nedovoljno ambiciozna za suštinske reforme. Kad je riječ o našoj konkurentnosti, ocjene je moguće očitati na bilo kojoj relevantnoj globalnoj rang listi. “Zaustavite Reuters” danas više nije opcija. Što se tiče Agrokora, odlučnim i neizbježnim potezima Vlade Republike Hrvatske spriječena je lanča-

na ekonomska i socijalna katastrofa. Nagodba i poravnanje jedini su put da svi sudionici ne izgube više od neminovnog otpisa. U 2018. bilo bi u potpunosti dovoljno da se pokrene ispunjavanje Nacionalnog programa reformi, dokumenta koji je izradila i usvojila Vlada, te da se rang liste konkurentnosti počnu shvaćati kao obvezna i neizbježna literatura koju se mora pročitati u odgovarajućim rokovima i s odgovarajućim ishodom. Na pitanje koje mjere zakonodav-

ne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi bile nužne za jači gospodarski rast, poticanje investicija te zapošljavanja, moj odgovor je: Sve je izučeno i analizirano – ne jednom i ne iz jednog izvora. Kada i kako započeti i u tom putu ustrajati, pitanje je (i) za 2018. Ingredijenti određuju karakter finalnog proizvoda; od kulinarstva do rezultata ekonomske politike ili drugačije rečeno, snaga i kompresija motora određuje vašu putnu brzinu. ◀ Pametnome dosta.

125


EKONOMSKI ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ALEN KOVAČ, ekonomski analitičar Erste banke

Stabilne stope rasta Očekujemo pozitivan učinak domaće potražnje, osobne potrošnje, ali i jedno dinamiziranje doprinosa investicija

Š

» U 2017. je nastavljen i potvrđen proces odgovornije fiskalne politike

to reći o 2017. godini? Ona je zapravo potvrdila nastavak procesa ili trenda oporavka gospodarske aktivnosti. To znači da je potvrdila stopu rasta na razini od 2016. godine od tri posto. Kada gledamo strukturu rasta, tada pozitivan poticaj dolazi od domaće potražnje, prije svega povećanja osobne potrošnje koja je na neki način bila potpomognuta još uvijek relativno niskom inflacijom, zatim rastom raspoloživog dohotka te posebnim trendovima na tržištu rada. I investicijska aktivnost je također nastavila pozitivan trend. Vidljiv je određeni negativni učinak procesa restrukturiranja Agrokora, ali i dalje su zabilježene pozitivne stope rasta koje su, na jedan način, možda malo ublažene u odnosu na scenarij koji bi imale da nije došlo do problema u koncernu Agrokor. Također je bio pozitivan nastavak dobre turističke i izvozne aktivnosti. Osim toga, proces dodatne integracije u trgovinske tijekove Europske unije zapravo generira pozitivan trend. I to ne samo na strani izvoza usluga nego i na strani izvoza roba. Kada gledamo 2018., zapravo očekujemo vrlo sličnu stopu rasta kao i u 2017. Tako očekujemo pozitivan učinak domaće potražnje,

osobne potrošnje, ali i dinamiziranje doprinosa investicija, što kroz daljnji razvoj turizma, ali i kroz nešto veće investicije u ostalom dijelu gospodarstva. Kada promatramo perspektive rasta Europske unije, tada vidimo da je i dalje dinamika rasta u našim glavnim trgovinskim partnerima pozitivna i to je nešto što vidimo da će poduprijeti rast i u budućnosti.

ZADRŽAVANJE ODGOVORNIJE POLITIKE Određeni negativni rizik je možda nastavak procesa restrukturiranja Agrokora i određenih negativnih učinaka koji iz tog procesa mogu proizaći u sljedećih godinu do dvije. I sljedeće, ali i 2019. godine, očekujemo zadržavanje stabilnih stopa rasta oko razine od 2,5 do tri posto. Neko daljnje ubrzavanje i približavanje stopama rasta zemalja Srednje Europe zapravo zahtijeva dodatan napor u smislu strukturnih reformi kako bi se podignula ta potencijalna stopa rasta hrvatskog gospodarstva. Ono što također treba napomenuti jest da je u 2017. nastavljen i potvrđen proces odgovornije fiskalne politike, a dogodilo se i ukidanje procedure preko-

mjernog deficita. Na tragu toga je Vlada prezentirala proces javne rasprave za hrvatsko članstvo u eurozoni. U 2018., ali i 2019., vidljivo je usmjerenje prema zadržavanju jedne takve odgovornije politike, a to se već u 2017. vidjelo i odrazilo u nižoj premiji rizika koju Hrvatska plaća. Vidjelo se i u promjeni retorike rejting agencija koje su polagano počele popravljati izglede hrvatskog rejtinga. Ako pak ne dođe do nekog negativnog iznenađenja, Hrvatska će u 2018. biti dobar kandidat za povećanje svog kreditnog rejtinga. ◀

#SANDRA ŠVALJEK, ekonomska analitičarka

Hrvatska gubi utakmicu Vlada najavljuje administrativno rasterećenje poslovanja i deregulaciju na području tržišta usluga, ali pomaci u tom području ostvaruju se presporo i nailaze na brojne otpore

A

ko se gleda hrvatsko gospodarstvo u cjelini, 2017. bila je obilježena dvjema okolnostima čije je djelovanje bilo suprotnog predznaka. Na poslovanje je pozitivno djelovalo općenito povoljno gospodarsko okruženje, porast inozemne potražnje, dobra turistička sezona i rast optimizma potrošača. No kriza u Agrokoru poljuljala je stabilnost čitavog gospodarstva, odnosno svih gospodarskih subjekata koji su kao dobavljači i kooperanti poslovali s tvrtkama iz sustava Agrokora. Stoga, iako je gospodarska aktivnost doživjela određeni zamah, on je bio

126

» Jednom od presudnih prepreka ulaganjima smatram neuređene zemljišne evidencije i neprimjerenu zemljišnu politiku

suspregnut zbog neizvjesnosti u pogledu raspleta situacije s Agrokorom i njegovih posljedica na dio realnog, ali i financijskog sektora. Na hrvatsku konkurentnost u 2017. povoljno je utjecala porezna reforma koja je smanjila porezno opterećenje rada. No osim toga nije bilo drugih značajnijih mjera koje bi poduprle porast konkurentnosti. Vlada najavljuje administrativno rasterećenje poslovanja i deregulaciju na području tržišta usluga, ali pomaci se ostvaruju presporo i nailaze na brojne otpore, pa Hrvatska gubi utakmicu s drugim gospodarstvima. Teško je procijeniti utjecaj stanja u Agrokoru na ukupno gospodarstvo, no vjerojatno je ono umanjilo razinu BDP-a u 2017. za jedan do dva postotna boda, a isto se može očekivati i u 2018. Pretpostavljam da će nakon restrukturiranja doći do promjene vlasništva u koncernu. I pojedini domaći i inozemni sustavi imaju razloga biti zainteresirani za ulazak u vlasničku i upravljačku strukturu Agrokora, a nadam se da će promjena načina upravljanja i poslovanja u dužem roku povoljno utjecati na gospodarske subjekte povezane s Agrokorom. Hrvatskom gospodarstvu potrebno je prije svega administrativno rasterećenje – smanjenje broja i visine nameta, skraćivanje procedu-

ra, prijateljskiji odnos birokracije prema poduzetnicima te pojednostavljenje propisa koji utječu na poslovanje. Nužne su nam i reforme javne uprave, lokalne samouprave, zdravstvenog sustava i trgovačkih društava u vlasništvu države. Nažalost, ova vlada ne čini se posvećenom tim pitanjima, pa se bojim da će 2018. u tom pogledu biti još jedna izgubljena godina. Jednom od presudnih prepreka ulaganjima smatram neuređene zemljišne evidencije i neprimjerenu zemljišnu politiku. Uređenju katastra i zemljišnih knjiga te donošenju propisa koji bi ubrzali i olakšali rješavanje imovinskopravnih odnosa dala bih prioritet u narednom razdoblju. Vrlo visoko na listi prioriteta je također i reforma pravosuđa čiji bi cilj trebao biti brže rješavanje sporova te općenito jačanje povjerenja u institucije pravne države. Nadam se da će se nastaviti trend porasta izvoza, i to prije svega proizvoda više dodane vrijednosti. Nove investicije mogu se očekivati u javnom sektoru zbog ulaganja u velike infrastrukturne projekte sufinancirane sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a nadam se da će se i privatni sektor, potaknut optimističnim očekivanjima, ohrabriti za ◀ nova ulaganja.


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

#GUSTE SANTINI, ekonomski analitičar

Kako se održati u bespućima ekonomske politike? Hrvatsko je gospodarstvo značajno popravilo krvnu sliku javnih financija, ali to ne isključuje nužnost reformi na rashodnoj strani proračuna. Štoviše, pozitivni rezultati u gospodarstvu omogućuju Vladi da “zaboravi” na reforme

H

rvatsko gospodarstvo ostvaruje rast zbog dva razloga. Prvi se ogleda u ovisnosti od kretanja u EU, pa rast gospodarstva u EU derivira pozitivne stope rasta hrvatskog gospodarstva. Drugim riječima, u Hrvatskoj ne postoji proaktivna ekonomska politika koja bi “odigrala” ulogu katalizatora koji bi dinamizirao rast gospodarstva. Tako, kratko rečeno, gospodarski rast se je Hrvatskoj dogodio pri čemu ona nije “ni kriva ni dužna” za rezultate u gospodarstvu. Ova je tvrdnja zabrinjavajuća jer ekonomska politika ne čini ništa kako bi se stvorili trajniji preduvjeti za gospodarski rast. Tome svakako valja pridodati nestabilnost financijskog okružja u kojem gospodarstvo djeluje. Tu prije svega mislim na mnogobrojne rizike kojima je izloženo hrvatsko gospodarstvo. Kao što sam to pokazao u upravo objavljenoj knjizi “Dobitnici i gubitnici” kamatna stopa, tečaj nacionalne valute, marginalna porezna stopa i kreditna aktivnost djeluju po zakonu spojenih posuda. Tako destabilizacija jednog od čimbenika može multiplikativno destabilizirati cjelokupno gospodarstvo.

MONOKULTURA NE DONOSI NAPREDAK Nadalje, Hrvatska velikim dijelom svoj gospodarski rast temelji na rastu turističke aktivnosti, što vodi u krivom pravcu, jer je već danas udio turizma u BDP-u nedopustivo visok. To svakako treba zabrinjavati. Valja reći da monokultura - bez obzira na to radi li se o zlatu, dijamantima, nafti ili turizmu - kao što nas uči povijest, nikada nikom nije, u dugom roku, donijela napredak. Pri tome imam u vidu da su dobri rezultati u turizmu posljedica političkih okolnosti na Mediteranu, što relativizira dobre rezultate u turizmu. Pri tome želim biti sasvim jasan. Turizam valja razvijati jer je to naša komparativna prednost, hvala Svevišnjem, ali to nije dovoljno, pa rast turizma nije dobro isticati kao neko bajno postignuće. Zaključno rečeno, hrvatsko je gospodarstvo značajno popravilo krvnu sliku javnih financija, ali to ne isključuje nužnost reformi na rashodnoj strani proračuna. Štoviše, pozitivni rezultati u gospodarstvu omogućuju Vladi da “zaboravi” na reforme. To nije dobro; to je opasno. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva je nezadovoljavajuća. Nije naodmet reći kako nam je deficit robne razmjene s inozemstvom, mjereći ga

Uloga i značaj države se u tržišnoj državi mijenja na način da država postaje partner gospodarstvu veličinom BDP-a, veći od Grčkog. Tako nam slovensko gospodarstvo postaje nedostižno, jer susjedna nam Slovenija ostvaruje suficit robne razmjene s inozemstvom što pokazuje kako sustavna i gospodarski proaktivna ekonomska politika, bez obzira na globalizaciju, može polučiti dobre rezultate. Kao što sam u svojoj novoj knjizi pokazao, Slovenija je dobitnik, dok je Hrvatska, na žalost, i dalje član kluba gubitnika. Konkurentnost uvijek i svuda nije ništa drugo nego drugi naziv za učinkovitost. Na žalost, porezna presija, izravni porezi toliko su neprimjereno visoki da je pravo čudo da se, usprkos svim nedaćama, održalo. To treba odmah i sada mijenjati. To nije dopustivo. U zadnje vrijeme najviše sam profesionalno angažiran na restrukturiranju tvrtki koje su svjesne da bez povećanja učinkovitosti posla neće opstati. To poduzetnici znaju, ali to ignorira Vlada ne provodeći potrebne reforme. Valja shvatiti da je Hrvatska, postavši punopravnom članicom EU-a, prihvatila transformaciju nacionalne u tržišnu državu. Ta činjeni-

ca se ignorira, pa suglasno tome “žanjemo što smo sijali”. Ovo ne znači da sam protiv EU-a. Ovo znači da Vlada, bez obzira tko bio na vlasti, mora promjene spoznati jer kako je Marx rekao: “sloboda je spoznata i savladana nužnost”. Mi, na žalost, ne želimo identificirati promjene. Kao što sam više puta naznačio, uloga i značaj države se u tržišnoj državi mijenja na način da država postaje partner gospodarstvu. Ostalo je priča bez smisla i sadržaja. Pitanje Agrokora je daleko značajnije nego što se to identificira u javnosti. Kada tako velika tvrtka, za hrvatske pojmove, dođe u probleme, to mora zabrinjavati. Moje je mišljenje da je krizu valjalo iskoristiti kao šansu daljnjeg rasta Agrokora dodatnom kapitalizacijom kako bi postao još veći igrač. Međutim, hrvatski običaji su takvi kakvi jesu, pa imamo to što imamo. Vjerujem, da će Agrokor opstati ako se odmah i sada poduzmu odlučne mjere u pravcu restrukturiranja. Svi bi morali biti zainteresirani da Agrokor uspješno prebrodi krizu. Uostalom, javnost je upoznata o mojim stavovima koji se značajno razlikuju od uvriježenih mišljenja. Proračun za 2018. godinu jasno pokazuje da nije primjereno očekivati nikakve promjene. Nas će i nadalje događaji zaticati nespremnima pa ćemo se kao i do sada ponašati kao “vatrogasci”.

TRAGIČNO STANJE POREZNIH PRIHODA Zakonodavstvo nam je u zabrinjavajućem stanju. Građani, ne samo poduzetnici, svjedoče različitoj sudskoj praksi što, zbog čestih izmjena zakona, sudstvo čini krajnje neučinkovitim. Osobno kao konzultant mogu svjedočiti kako zakonski okvir i sudska praksa predstavljaju ograničenja u funkcioniranja

ukupnog društvenog sustava. Ulazak u EU identificirao sam kao “obračun” s postojećom zakonodavnom i sudskom praksom. Bio sam u krivu. Ništa se promijenilo nije. Manevarski prostor monetarne vlasti je skučen od 1993. godine. Rasprava o uvođenju eura ide krivim smjerom. Nije pitanje treba li uvesti euro. Pitanje je što učiniti da ne ponovimo grešku iz 2013. godine kada smo postali punopravnom članicom EU-a. Nije da vlasti nije poznato. Mi želimo uvesti euro, ali ne na način da mijenjamo sebe, pa me neće iznenaditi da sve ostane po starom. Proračun je donesen pa govoriti o smanjenju porezne presije nije primjereno. Ipak, moram ponoviti što svi gospodarstvenici znaju, jer to govorim godinama: da bi se gospodarstvo održalo i restrukturiralo i povećalo broj zaposlenih, nužno je smanjiti izravne poreze. Precizno rečeno, porezna presija iznad 30 posto BDP-a nije primjerena poreznom kapacitetu hrvatskog gospodarstva. U kojoj je mjeri stanje glede poreznih prihoda tragično, precizno sam identificirao putem poreznog sustava i porezne politike u eurozoni, Njemačkoj, Sloveniji, Grčkoj i Hrvatskoj. Treba li uopće reći da je stanje u Hrvatskoj daleko nepovoljnije u odnosu na ostale zemlje? U ovim uvjetima govoriti o ozbiljnim ulaganjima, po mome mišljenju, nije primjereno jer radimo sve kako se ona ne bi dogodila. RIFIN će i dalje najveći dio svoga kapaciteta usmjeriti na suradnju s realnim sektorom kako bi se što učinkovitije restrukturiralo, te javno djelovati kako bi Lijepa naša napustila ovu institucionalnu džunglu. Na kraju, važno je napomenuti da gospodarstvenici, svjesni trenutka u kojem živimo, ulažu najveće moguće napore kako bi se održali u bes◀ pućima ekonomske politike.

127


EKONOMSKI ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ZDESLAV ŠANTIĆ, glavni ekonomist Splitske banke

#NEVEN VIDAKOVIĆ,

U dobru i u zlu - bez reformi

Hoće li m pod kontr

Dok se tijekom kriznih godina izbjegavalo provođenje reformi zbog bojazni od njihovog kratkoročnog pro-cikličkog djelovanja, danas je vidljivo da pozitivni gospodarski moment sve više smanjuje sklonost političara, ali i cjelokupnog društva, prema reformatorskim procesima

Rast kamatnih stopa će u stvari pomoći ekonomiji jer će se bankarski sektor ponovno vratiti kreditiranju realne ekonomije

N

astavak pozitivnih gospodarskih trendova te problemi u Agrokoru obilježili su poslovnu 2017. godinu. Tako smo u toj godini zabilježili nastavak rasta BDP-a, ponajviše održanog rastom osobne potrošnje, ali i uz rast izvozne i investicijske aktivnosti. Istovremeno, nastavljeni su i pozitivni trendovi na domaćem tržištu rada, uz daljnje smanjenje nezaposlenosti te rast plaća. Zadržan je i pozitivan moment u upravljanju javnim financijama, pa se i za 2017. godinu očekuje nizak proračunski manjak i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. U skladu s takvim trendovima, nakon mnogo vremena zabilježeni su i pozitivni pomaci po pitanju kreditnog rejtinga Hrvatske. Naime, iako je Hrvatska ostala dvije razine ispod investicijskog statusa, zabilježeno je poboljšanje kreditnih izgleda što ukazuje i na poboljšanje rejtinga zemlje u 2018. godini. Također, važno je napomenuti da je u 2017. predstavljena Strategija uvođenja eura, odnosno prvi službeni korak prema ulasku Republike Hrvatske u europodručje, što bi moglo imati ključan utjecaj na budućnost domaćeg gospodarstva.

NEOPRAVDANI OPTIMIZAM Uz pregršt pozitivnih vijesti te povoljno međunarodno okruženje, lako je zaboraviti određene slabosti te rizike za domaće gospodarstvo te se prepustiti (ne)opravdanom optimizmu. Naime, bez obzira na zadržavanje dinamične gospodarske aktivnosti, evidentno je da Hrvatska sve više zaostaje za drugim članicama EU-a u regiji. Iako je

U 2018. godini teško je očekivati promjenu sadašnjih trendova na domaćem tržištu rada u tranzicijski proces krenula kao jedno od najrazvijenijih gospodarstava, danas se Hrvatska, uz Bugarsku, nalazi na samom začelju skupine zemalja EU-a po stupnju gospodarskog razvoja. Istovremeno, snažno smanjenje nezaposlenosti ukazuje više na strukturne slabosti domaćeg tržišta rada te negativne demografske i migracijske trendove nego na zamah domaćeg gospodarstva. Problem nedostatka radne snage sve je očitiji, a u budućnosti će se sve značajnije oslikavati kroz sporiju gospodarsku i investicijsku aktivnost, brži rast plaća od produktivnosti od-

128

nosno smanjenju konkurentnosti, kao i daljnje pritiske na održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. U ovakvim okolnostima brine izostanak značajnijih reformi u segmentima koji bi mogli ublažiti te probleme, a odnose se prije svega na reforme obrazovnog sustava te tržišta rada (fleksibilnost i mobilnost), poboljšanje domaće poslovne klime i poticanja poduzetničkih inicijativa, kao i sustavnog rješenja stambenog pitanja za mlade (uključujući regulaciju tržišta najma). Napredak u smanjenju fiskalnih neravnoteža u prethodnom razdoblju je značajan, no brine njegov tek kratkoročni karakter. Naime, fiskalna prilagodba uglavnom se bazirala na povećanju proračunskih prihoda uslijed rasta gospodarstva. Istovremeno, struktura javne potrošnje u Hrvatskoj ostaje izuzetno nepovoljna, a i njena visina nije u skladu sa stupnjem razvoja domaćeg gospodarstva i stupnjem kvalitete domaćih institucija. Tako su na rashodovnoj strani najznačajnije uštede ostvarene u segmentu financijskih rashoda, odnosno nižim troškovima refinanciranja javnog duga, što je u većoj mjeri rezultat povoljnog međunarodnog okruženja te politike ESBa nego rezultat djelovanja domaće gospodarske politike. Dok se tijekom kriznih godina izbjegavalo provođenje reformi zbog bojazni od njihovog kratkoročnog pro-cikličkog djelovanja, danas je vidljivo da pozitivni gospodarski moment sve više smanjuje sklonost političara, ali i cjelokupnog društva, prema reformatorskim procesima. Nažalost, upravo su uzlazni ciklusi u gospodarstvu idealan trenutak za provođenje reformi koje bi trebale ukloniti strukturne nedostatke te smanjiti rizike za gospodarstvo.

ISTI PRIORITETI KAO U 2017. U 2018. godini očekujem daljnji rast BDP-a na razini od oko 2,5 posto, što će i dalje predstavljati zaostajanje za usporedivim gospodarstvima u regiji. Istovremeno, izgledno je i ubrzavanje inflatornih pritisaka prema razinama od dva posto u prosjeku. U 2018. godini teško je očekivati promjenu sadašnjih trendova na domaćem tržištu rada, što uključuje i značajniji odljev radne snage. Prioriteti za kreatore gospodarske politike ostaju isti kao i u 2017. U kratkom roku poboljšanje poslovne klime te bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova predstavljaju najbolju mogućnost za osiguravanje viših stopa rasta BDP-a. Poboljšanje poslovne klime mora uključivati i opsežno restrukturiranje javnog sektora u širem smislu (državne administracije, lokalne države te poduzeća u državnom vlasništvu) s ciljem pojednostavljenja poslovanja i uklanjanja administrativnih barijera. U 2018. navršit će se 10 godina od izbivanja globalne financijske krize. To je desetljeće koje se izgleda pokazalo prekratkim razdobljem da bi se u domaćem gospodarstvu potaknule dubinske promjene, ali izgleda i predugo razdoblje da bi se pamtile posljedica izostanka tih istih reformi kada se međuna◀ rodno okruženje promijeni.

G

odinu 2017. prije svega treba gledati kao prvu godinu potpunoga izlaska iz krize i početak ekspanzivnoga ekonomskoga razdoblja. Iz ove perspektive i godina 2018. je samo nastavak pozitivnoga trenda. Ekonomski oporavak Hrvatske karakterizira ekonomski oporavak ostatka svijeta, a posebno EU-a, što jasno ukazuje na slabe kapacitete hrvatske ekonomije i ovisnost o vanjskim čimbenicima. Ekonomski događaji zadnjih 10 godina jasno su pokazali da Hrvatska nije u stanju voditi ekonomsku politiku, nego se ekonomska strategija svodi na povećavanje ovisnosti o vanjskim faktorima. Ovdje se posebno ističe turizam koji se pretvorio u glavnu ekonomsku granu i pokretača ekonomskoga rasta. Opasnost o ovisnosti o turizmu jasno mogu pokazati države kao Maldivi i Dominikanska Republika, sve ekonomski nerazvijenije države od Hrvatske, ali ovisne o turizmu. S obzirom na dosadašnju povijest ponašanja voditelja fiskalne i monetarne politike u godini 2018. ekonomske politike će nastaviti svoje standardno po-


POSLOVNA OČEKIVANJA 2018

prof.v.š., Platinum Invest i ZŠEM

ogući balon biti olom? fazi punjenja proračuna iznad očekivanja što znači da se treba očekivati nastavak rasta apsolutnoga iznosa proračuna, raznih privilegija i potrošnje države. Proračun će rasti kao i sve stavke proračuna, a to je problematično. Sada kada se ekonomija oporavlja, pravi je trenutak za smanjenje državnoga proračuna i kreiranje proračunskih viškova. Hrvatska danas ima kapacitete za agresivno smanjenje apsolutne veličine državnoga duga, ne samo relativne kao odnosa duga države prema BDP-u.

JOŠ JEDNA DOBRA GODINA našanje koje su primjenjivale za vrijeme ekonomske ekspanzije. Monetarna politika će upozoravati na važnost strukturnih reformi, a da pri tome HNB nije proveo niti će provesti ijednu strukturnu monetarnu reformu. Na sve monetarne disbalanse, kao i do sada, aktivno će upozoravati, bez konkretnih akcija. Što se tiče uvođenja eura, i sam HNB je rekao da Hrvatska ne ispunjava uvjete za prelazak na euro, tako da je to samo teoretska rasprava koja nema veliku praktičnu primjenu. Fiskalna politika je trenutačno u

Prošlu krizu smo riješili tako što smo se zadužili za 200 milijardi kuna. Strategija zaduženja kao rješenja za sljedeću krizu neće biti moguća ako sada dugove akumulirane za vrijeme krize ne otplatimo. Utješno jest to da sljedeću krizu možemo riješiti prodajom državne imovine. Slučaj Agrokora je također interesantan jer ćemo 2018. znati konačno rješenje za koje vjerujem da će biti pozitivno za Republiku Hrvatsku, ali to je osobno vjerovanje temeljno na ograničenim informacijama. Svako rješenje koje se ponudi sigurno će imati velik utjecaj

Sada kada se ekonomija oporavlja, pravi je trenutak za smanjenje državnoga proračuna i kreiranje proračunskih viškova n na Hrvatsku, ali je puno interesantnije tto što smo saznali o Agrokoru u 2017. ggodini. Revidirana “revidirana izvješća” p pokazala su velike nepravilnosti u raččunovodstvu i financijskom izvještavan nju. Pri tome se iz javnih nastupa može zzaključiti da su svi znali za te nepraviln nosti: revizori, novinari, regulatori, posslovna zajednica. Upravo ovakva znanja ssu ono što čini Hrvatsku neprivlačnom zza investicije i nekonkurentnom prema o ostatku svijeta. Na kraju smatram da će 2018. biti još jjedna dobra godina, posebno za tržišta kkapitala i investitore. Makroekonomske p prilike u cijelom svijetu su dobre. Rast kkamatnih stopa će u stvari pomoći ekon nomiji jer će se bankarski sektor ponovn no vratiti kreditiranju realne ekonomijje. Ipak, 2018. godinu treba promatrati i s dozom opreza na tržištu kapitala. Rast ssvjetskih indeksa koji se je dogodio 22017., u slučaju ponavljanja jasno značči balon na tržištu kapitala. Ostaje za vid djeti hoće li rast kamatnih stopa staviti m ◀ mogući balon pod kontrolu.

#DRAGO JAKOVČEVIĆ, stručnjak s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Zabrinjava stagnacija zaposlenosti

G

odina 2017. bila je relativno dobra, kažem relativno zato što bi mogla biti i bolja da je stopa rasta bila veća od tri posto. Naime, kad se pogledaju kretanja gospodarskog rasta Hrvatske od 2008. do 2017., možemo zaključiti kako smo u minusu za šest posto. Hrvatska je tako jedina država u svijetu koja se teško ili nikako ne može izvući iz tog grotla recesije u koji je upala 2008. godine. No s obzirom na to kako je gospodarska aktivnost bila relativno dobra, bila je to prigoda da se srede javne financije, te je stoga iznimno važno što se ipak uspjelo postići da troškovi države rastu nešto sporijim tempom. No ono što mene zabrinjava, a smatram da bi to trebalo zabrinjavati sve nas, je zaposlenost. Ona stagnira iz godine u godinu, a da bi se Hrvatska vratila na zdrav ekonomski rast, potrebno je okrenuti trendove. Potrebno je okrenuti se industrijalizaciji i povećanju proizvodnje, i tu prije svega mislim na prerađivačku i prehrambenu industriju. Zatim, potrebno je osloboditi kapital i to kroz daljnje snižavanje poreza na dohodak i poreza na kapital. Kad je riječ o investicijama, u proteklim godinama strani investitori izravno su uložili u Hrvatsku oko 30 milijardi dolara, a osobno smatram da je važno probuditi i poticati domaći investicijski potencijal gdje bi država mogla pomoći konkretnim mjerama koje bi pomogle otvaranju novih radnih mjesta. Evo samo jednog primjera: za svako novootvoreno radno mjesto država bi mogla pomoći sa 70.000 kuna u idućih pet godina. Kad je riječ o dolasku stranih investitora, vjerujte, oni će doći onda kada krenemo u rasprodaju preostalih resursa kao što je HEP ili Janaf.

U EUROZONU NAS NITKO NE TJERA Hrvatska je krenula u veliku javnu raspravu vezanu uz uvođenje eura. Na tu temu mogu reći kako Hrvatska nije nikad iskoristila potencijal koji pruža vlastiti novac nego je slijepo pristala na ovisnost o politici središnje banke Europske unije. Time se odrekla i najvećeg uporišta svog suvereniteta. A implikacije toga su, nažalost, dalekosežne. Novac je oružje snažnije od vatrenog, a zemlja koja ga se tako lako odriče nije razvila odgovornost prema narodu. Kad je Velika Britanija odbijala pristup Europskoj monetarnoj uniji, jednostavno su se opravdali frustracijom da na svojim novčanicama ne žele ništa osim svoje kraljice Elizabete. Nas nitko ne tjera u eurozonu. Suverenost modernih društava, uz zastavu, grb, himnu, policiju, vojsku, čini upravo vlastiti novac. Ako jedna moderna država zna raspolagati vlastitim novcem, onda to predstavlja snažno oružje, pri čemu se postavlja pitanje zašto jedna mala zemlja ulazi u jedno veliko valutno područje u kojem neće ništa odlučivati. Politička odluka o uvođenju eura već je donesena, što pred◀ stavlja najveću slabost u smislu razvoja javne rasprave.

» Smatram da je važno probuditi i poticati domaći investicijski potencijal

129


EKONOMSKI ANALITIČARI PREDVIĐAJU...

#ZVONIMIR SAVIĆ, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Očekivanja nisu prevelika Smatramo da je nužna još veća orijentacija poduzetnika na izvoz i veća podrška nositelja ekonomske politike u cilju održavanja postojeće, relativno visoke, dinamike njegovog rasta

P

oslovna 2017. obilježena je nastavkom pozitivnih trendova u gospodarstvu, ali i zbivanjima oko Agrokora kao znatnim negativnim čimbenikom ukupnog poslovnog raspoloženja. Nakon šestogodišnje recesije gospodarstvo je i dalje u fazi oporavka i postupno se približava razini iz pretkrizne 2008. godine, a takva su se pozitivna kretanja poklopila sa stabilnim rastom Europske unije kao i povoljnim globalnim trendovima. Odnosno, dobra kretanja u Hrvatskoj su se i nadalje znatno temeljila na rastućoj inozemnoj potražnji i kada je robni izvoz u pitanju i kada se promatra izvoz usluga koji u najvećoj mjeri čine prihodi od turizma. Domaća potražnja istodobno je obilježena efektima porezne reforme provedene početkom godine, a koja je utjecala na rast neto plaća te time i osobne potrošnje kao najveće komponente te potražnje. Ocjena poslovne 2017. godine ipak ne može proći bez kritika, pri čemu se najveća kritika može uputiti nedovoljnoj provedbi reformi koje bi trebale omogućiti dinamičniji rast BDP-a. Pored toga, prisutan je i nedovoljan iznos javnih investicija, pri čemu bi se njihov znatan dio trebao financirati sredstvima iz EU fondova, koja bi također trebala dati veći doprinos ukupnom gospodarskom rastu. Stoga je opća ocjena poslovne 2017. da se gospodarstvo kreće u dobrom smjeru, ali nedovoljnom dinamikom.

MOGU SE OČEKIVATI POJEDINE REFORME Uvjeti koji određuju konkurentnost u Hrvatskoj se blago poboljšavaju, ali kako se poboljšavaju i u okruženju, tako Hrvatska u stvari stagnira. To se može dokazati rezultatima različitih istraživanja, a kao jedno od značajnijih je svakako Globalni indeks konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Prema tom indeksu Hrvatska već duži niz godina bilježi zaostajanje te je trenutačno najnekonkurentnija članica EU-a iz Srednje i Istočne Europe. Naime, prema zadnjem raspoloživom istraživanju 2017.-2018. Hrvatska je po ukupnoj ocjeni rangirana ispod svih članica EU10 (bivše tranzicijske članice EU-a) te je u odnosu na njih najlošije rangirana prema čak pet od 12 stupova konkurentnosti (Inovativnost, Institucije, Makroekonomsko okruženje, Efikasnost tržišta rada i Efikasnost tržišta roba). Premda je kriza u Agrokoru, zbog njegove veličine, utjecala na raspoloženje cijelog gospodarstva, tek manji broj tvrtki je u 2017. godini u većoj ili manjoj mjeri pogođen po-

sljedicama te krize. Pogotovo se to može reći nakon podmirivanja duga prema malim dobavljačima. Rasplet krize je približno najavljen. Pokušat će se doći do dogovora i otpisivanja dijela dugova prema dobavljačima tako da će teret krize u Agrokoru biti šire disperziran na gospodarstvo. U slučaju većih problema ponovno će se morati uključiti država, jer je Agrokor prevelik sustav za hrvatsko gospodarstvo da bi se dopustilo njegovo urušavanje. Premda postoji Nacionalni program reformi čije se aktivnosti djelomično provode, kao i potreba usklađivanja sa Strategijom Europa 2020., za sada, osim detaljnih smjernica fiskalne politike te tendencije smanjivanja javnog duga i deficita, Vlada Republike Hrvatske nije posebno naglasila značajne reforme koje namjerava provesti u 2018. godini. Stoga očekivanja od 2018. godine nisu prevelika. Mogu se očekivati pojedine reforme u skladu s direktivama EU-a, a izvjesno je i to da će zbog vrlo sporog rasta zaposlenosti te aktualnog nedostatka radne snage u pojedinim zanimanjima doći do izmjena radnog zakonodavstva, ali izgledno je da reforme koje će biti provedene neće biti dovoljne kako bi se u idućoj godini osjetnije popravilo poslovno okruženje.

BOLJE KORIŠTENJE EU FONDOVA U 2018. godini očekujemo nastavak rasta BDP-a, ali uz usporavanje njegove dinamike u odnosu na 2017. godinu. Prema našim procjenama rast bi trebao iznositi nešto manje od 2,9 posto koliko je predvidjelo Ministarstvo financija, pa će uz takvu dinamiku rasta BDP u 2018. i dalje biti niži nego 2008. godine i doći će tek do neznatnog približavanje prosječnoj razini razvijenosti EU-a te daljnjeg zaostajanje za članicama EU10. Prema našim očekivanjima u idućoj je godini izvjesno usporavanja rasta izvoza roba i uslu-

U 2018. godini očekujemo nastavak rasta BDP-a, ali uz usporavanje njegove dinamike 130

» Reforme javne uprave i pravosuđa bi znatno poboljšale poslovnu klimu i konkurentnost

ga iako je razina robnog izvoza u odnosu na BDP i dalje niska u odnosu na većinu članica EU-a, a pogotovo članica EU10. Stoga smatramo da je nužna još veća orijentacija poduzetnika na izvoz i veća podrška nositelja ekonomske politike u cilju održavanja postojeće, relativno visoke, dinamike njegovog rasta. Domaće tržište i domaću potražnju trebao bi obilježiti umjeren, ali stabilan rast domaće potražnje, dok se najveće promjene na strani ponude mogu očekivati kroz akvizicije kompanija iz koncerna Agrokor. Kod investicija ne očekujemo značajniji rast. Blagi poticaj trebalo bi dati bolje iskorištavanje EU fondova, ali i dalje nema naznaka realizacije velikih infrastrukturnih projekata nužnih za dinamičniji rast BDP-a. Sukladno različitim istraživanjima o konkurentnosti pa tako i istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma, jedna od najvećih prepreka poslovanju u Hrvatskoj je neučinkovita administracija, nestabilnost politika, kompleksnost poreznih propisa i korupcija. Stoga bi reforme trebale krenuti od sustava javne uprave. Drugi izuzetno važan segment koji koči odvijanje uobičajenih poslovnih procesa je neučinkovito pravosuđe. Dakle, već bi reforme na ova dva polja znatno poboljšale poslovnu klimu i konkurentnost, a time i gospodarski rast i zapošljavanje. Još jedan nedovoljno iskorišten potencijal za ubrzavanje gospodarskog rasta je bolje korištenje EU fondova, iako se u tom području već neko vrijeme bilježi osjetan napredak. Država bi se morala dodatno koncentrirati na kvalitetu pripreme projekata, mobiliziranje potencijalnih krajnjih korisnika, pojednostavljivanje procedura i time na ubrzavanje ◀ iskorištavanja “europskog” novca.


Masovna proizvodnja ispunjava i neuobičajene želje pojedinaca. Čak i Karline želje. To je doista Ingenuity for life. Dosad je u proizvodnji vrijedilo pravilo: brzo ili učinkovito. Strojevi s inteligentnim upravljanjem sada su promijenili pravila igre. Proizvođači šampona sada mogu sve šampone individualno puniti na jednom uređaju te ih zahvaljujući tome dvostruko brže staviti na tržište. Moguće su i ciljane i učinkovite reakcije na različite želje kupaca, što predstavlja veliku prednost za proizvođača u odnosu na konkurenciju. Ako se realizira ono bitno, tada je riječ o Ingenuity for life. siemens.com/ingenuityforlife

Poslovna očekivanja 2018  

Poslovna očekivanja 2018

Poslovna očekivanja 2018  

Poslovna očekivanja 2018