Page 1

POSEBNO IZDANJE

BANKARSTVO Već pet godina bilježi se pad imovine banaka

OSIGURANJE Pad životnih osiguranja, a rast neživotnih

FONDOVI Većina fondova godinu završila u pozitivi

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2017., godina LXIV, broj 3990

iimovina movina financijskog financijskog sektora sektora u godinu dana je povećana oko 2 posto


3

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVOD Financijska industrija u 2016. godini: Poslovanje u postkriznom kontekstu SEPA u Republici Hrvatskoj: Počela primjena usluge SEPA izravnog terećenja

4-7 8-9

02 BANKARSTVO U 2016. Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Prikupljanje podataka: Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Obrada podataka: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Lektura: Sandra Baksa PV grafika: Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr MARKETING voditelj marketinga: Goran Ružić ruzic@privredni.hr marketing: Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2016. godinu Bankarstvo: Već petu godinu blagi pad imovine banaka Bankarske ljestvice za 2016. Konsolidirane bilance Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Bankarstvo u 2016.: Gospodarstvo se budi i treba iskoristiti razdoblje niskih kamata Kartično poslovanje: U Hrvatskoj 8,8 milijuna kreditnih i debitnih kartica Depoziti u 2016.: Građani i gospodarstvo u plusu, država u minusu Krediti u 2016.: Razduživanje se nastavlja Štednja u 2016.: Ima se, štedi se Anketa: U odnosu na banke u drugim zemljama EU-a mi poslujemo otežano Tko je tko u hrvatskom bankarstvu Stambene štedionice u 2016.: Raste broj ugovora Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama

03 OSIGURANJA U 2016. Rang-ljestvica osiguranja za 2016. godinu Hrvatsko tržište osiguranja: Novim pravilima do veće zaštite potrošača Osiguranja: Neživotna osiguranja rastu, životna osiguranja padaju Tko je tko u hrvatskom osiguranju

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

04 LEASING U 2016.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

05 FONDOVI U 2016.

Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

13 14-15 16-20 22-25 26 27-47 48-49 50-52 53 54-55 56-57 58-71 72-75 76 77

Rang-ljestvica leasinga za 2016. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Leasing 2016.: Nastavak oporavka Nastavak oporavka: Smanjenje broja aktivnih leasing društava Tko je tko u hrvatskom leasingu

80 81-83 84-90 91-93

96-97 98 100-102 103 104-105

Tržišta kapitala i investicijski fondovi: Godina u pozitivi Fondovska industrija u 2016.: Stalne promjene regulatornog okvira Mirovinski fondovi: Prinosi iznad očekivanja Anketa: Situacija je dobra, ali preostaje još puno rada Tko je tko u hrvatskim fondovima

108-115 116-117 118-121 122-126 127-129

Kretanja na tržištu kapitala u 2016.: Izazovne 2017. i 2018. godina

130


4

UVOD

FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2016. GODINI

Poslovanje u postkriznom kontekstu

Unatoč smanjenju imovine banaka (za 4,7 milijardi kuna), imovina ukupnoga financijskoga sektora je u 2016. godini povećana za oko dva posto zbog rasta imovine kod većine ostalih financijskih društava, a najviše kod obveznih mirovinskih fondova (za 10,2 milijarde kuna) i UCITS investicijskih fondova (za 4,6 milijardi kuna), koji zajedno čine oko 18 posto imovine financijskog sektora Dubravka Zubak, viša stručna savjetnica Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize HGK Banke su posuđivale više “jeftinih” kunskih sredstava od HNB-a nego prethodne godine

U 2016. GODINI FINANCIJSKA DJELATNOST I DJElatnost osiguranja (definirana kao područje K u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) stvorila

je 18,2 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti (BDV) odnosno 6,3 posto ukupnog BDV-a. Time je ova industrija pridonijela nešto manje hrvatskome BDV-u nego prethodne godine (za 0,1 postotni bod) te ujedno i najmanje od 2011. godine. Zapravo se sada njen udio u BDV-u, odnosno njen doprinos stvaranju ukupne dodane vrijednosti u hrvatskome gospodarstvu, vratio na razinu na kojoj je bio uoči krize 2008. godine.


5

UVOD

7,2 7,0 5,9 6,0 5,0

5,5 4,8 4,9

6,1

6,3

6,6 6,6

6,4 6,3

5,8

5,2

4,4

4,0 3,0 2,0 1,0

2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2002.

2003.

0

Izvor: DZS, obrada HGK

BDV financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) i imovina banaka 25.000 mil. HRK

mil. HRK 450.000 400.000

20.000

350.000 300.000

15.000

250.000 BDV u tekućim cijenama 200.000 (lijevo)

10.000

150.000 Imovina banaka (desno)

5.000

100.000

Izvor: HNB, DZS, obrada HGK

je na 13,80 posto, najnižu razinu od sredine 2012. godine. To je smanjilo i aktivu banaka, budući da krediti čine više od polovine imovine banaka. Unatoč smanjenju imovine banaka (za 4,7 milijardi kuna), imovina ukupnoga financijskoga sektora je u 2016. godini povećana za oko dva posto zbog rasta imovine kod većine ostalih financijskih društava, a najviše kod obveznih mirovinskih fondova (za 10,2 milijarde kuna) i UCITS (engl. Undertakings for

2016.

2015.

2014.

2013.

2012.

2010.

2009.

2008.

2007.

2005.

2006.

2004.

2003.

2002.

0

2001.

50.000 2000.

sko-dalmatinske d.d., BKS Bank d.d. pripojen je stranoj matici BKS Bank AG-u, Klagenfurt) te izostanka kreditnog rasta. Naime, banke su u 2016. godini prodale ukupno 5,8 milijardi kuna (bruto vrijednost) djelomično nenadoknadivih i potpuno nenadoknadivih potraživanja (2,1 puta više nego 2015. godine) i 1,5 milijardu kuna izvanbilančnih potraživanja. Pritom se gotovo tri četvrtine prodanih bilančnih potraživanja rizičnih skupina B i C odnosilo na sektor nefinancijskih društava (poduzeća) u ukupnoj vrijednosti 4,4 milijarde kuna. Prodaje su obavljene po višim cijenama od neto knjigovodstvenog iznosa potraživanja (kupoprodajnom cijenom je ostvareno 1,8 milijardi kuna), što je bankama donijelo prihode u iznosu od 338,6 milijuna kuna te ublažilo ranije gubitke (ispravci vrijednosti prodanih potraživanja iznosili su 4,5 milijardi kuna). Uslijed ovakvog čišćenja bilanci, udio djelomično nenadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima pao

6,8

6,6 6,8

2011.

Imovina banaka se, kontinuirano smanjuje upravo od 2012. godine, prosječno godišnje za jedan posto. Pritom je najveći godišnji pad zabilježen upravo 2016. godine

8,0 %

2001.

Čišćenje bilanci Takva kretanja trendovski su usklađena s kretanjem vrijednosti imovine (aktive) bankarskog sektora, koji je temelj cijeloga financijskog sektora (banke čine nešto više od dvije trećine vrijednosti ukupne imovine financijskog sektora). Imovina banaka se, naime, kontinuirano smanjuje upravo od 2012. godine, prosječno godišnje za jedan posto. Pritom je najveći godišnji pad zabilježen upravo 2016. godine na temelju izrazito pojačane aktivnosti prodaje nenaplativih potraživanja, konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite prema fiksnom tečaju (koji je započeo u zadnjem dijelu 2015. godine, ali je većina konverzije obavljena u prvom kvartalu 2016. godine), tečajnih kretanja, izlaska dviju banaka iz sustava (stečaj Banke split-

Udio financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) u BDV-u

2000.

Naime, kako je financijsku industriju s odgodom i manjim intenzitetom pogodila opća gospodarska kriza u odnosu na većinu ostalih djelatnosti, u početnim godinama krize (od 2008. do 2012.) rasla je njena bruto dodana vrijednost, kao i njen udio u BDV-u Hrvatske. Po tome je rekordna godina bila 2011. kada je financijska industrija činila 7,2 posto hrvatskoga BDV-a s rekordnih 20,6 milijardi kuna. No nakon toga se formira opadajući trend i njene vrijednosti i veličine njenog doprinosa hrvatskome BDV-u.

0


UVOD

6

Collective Investment in Transferable Securities) investicijskih fondova (za 4,6 milijardi kuna), koji zajedno čine oko 18 posto imovine financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2016. godini iznosila 571,5 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 66,5 posto. Monetarni kontekst Kontekst u kojem je financijski sektor poslovao ostao je krizni odnosno postkrizni s niskim kamatnim stopama, niskim ulaganjima i još uvijek slabom transmisijom prema drugim sektorima. Naime, monetarne politike većeg dijela svjetskih ekonomija su i 2016. godine bile fokusirane na kretanja cijena koje su i dalje bile na rubu deflacije uslijed sporog i neujednačenog rasta. Uslijed toga je većina zemalja uglavnom nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku kao i prethodnih godina, poput europske središnje banke (ESB) ili hrvatske središnje banke (HNB), no ujedno se s druge strane oceana počeo

Vrijednost imovine financijskog sektora u 2016. godini u mil. HRK

udio (%)

388.722

68,0

Obvezni mirovinski fondovi

84.179

14,7

Društva za osiguranje i reosiguranje

39.857

7,0

UCITS investicijski fondovi

18.441

3,2

Leasing društva

17.905

3,1

Stambene štedionice

7.811

1,4

Faktoring društva

5.900

1,0

Dobrovoljni mirovinski fondovi

4.325

0,8

Alternativni Investicijski fondovi

2.890

0,5

Investicijski fondovi po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički)

1.010

0,2

464

0,1

571.504

100,0

Banke i štedne banke

Mirovinsko osiguravajuće društvo UKUPNO UKUPNI VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u (%)

166,5

Izvor: HANFA, HNB, DZS, obrada HGK

Ključne kamatne stope ESB-a godina

datum

Ključne kamatne stopa Feda

depozit i kod središnje banke

glavne operacije refinanciranja

granične posudbe od središnje banke

godina

datum

raspon ključne kamatne stope

2016.

16.3.

-0,40

0,00

0,25

2016.

14.12.

0,50 - 0,75

2015.

9.12.

-0,30

0,05

0,30

2015.

17.12.

0,25 - 0,50

2014.

10.9.

-0,20

0,05

0,30

2008.

16.12.

0 - 0,25

11.6.

-0,10

0,15

0,40

29.10.

1,00

13.11.

0,00

0,25

0,75

8.10.

1,50

8.5.

0,00

0,50

1,00

30.4.

2,00

2012.

11.6.

0,00

0,75

1,50

18.3.

2,25

2011.

14.12.

0,25

1,00

1,75

30.1.

3,00

9.11.

0,50

1,25

2,00

22.1.

3,50

13.6.

0,75

1,50

2,25

13.4.

0,50

1,25

2,00

13.5.

0,25

1,00

1,75

8.4.

0,25

1,25

2,25

11.3.

0,50

1,50

2,50

21.1.

1,00

2,00

3,00

10.12.

2,00

2,50

3,00

12.11.

2,75

3,25

3,75

15.10.

3,25

3,75

4,25

9.8.

3,25

-

4,25

8.8.

2,75

-

4,75

9.7.

3,25

-

5,25

2013.

2009.

2008.

Izvor: ESB, obrada HGK

Izvor: Fed, obrada HGK


UVOD

najavljivati skori završetak ovakve politike. Središnja je banka SAD-a (Fed), naime, formalno već zaključila razdoblje “jefinog” novca krajem 2015. godine kada je, nakon osam godina minimalnih, gotovo nultih kamatnih stopa prvi put oprezno podigla njihovu ra-

Zahvaljujući visokoj kunskoj likvidnosti iz jeftinijih izvora, euroizacija financijskog sustava se smanjila zinu. Sljedeće je povećanje bilo u prosincu 2016. godine, kada je izraženo i očekivanje da će se daljnja povećanja stope u 2017. godini obaviti u tri navrata, što bi značilo do razine od 1,50 posto (koliko je bilo sredinom 2008. godine). Ipak, unatoč očekivanom rastu stopa 2017. godine, to će i dalje biti relativno niske kamatne stope u povijesnom kontekstu. Naime, podizanje ključnih kamatnih stopa za SAD znači njihovu postupnu normalizaciju

(Fed smatra optimalnima stope od dva do pet posto, koje potiču investicije) u kontekstu ostvarenih ciljeva održavanja temeljne inflacije na razini od dva posto i postizanja pune zaposlenosti. Pad kamata na rekordno niske razine Hrvatska narodna banka, ostavši dosljedna svom cilju održanja relativne stabilnosti cijena kroz tečaj kao nominalno sidro, nastavila je podržavati visoku likvidnost u sustavu. Pasivne kamatne stope HNB-a na izdvojenu pričuvu i depozite ostale su na nuli, NRS (Nacionalna referentna stopa) kao trošak izvora sredstava banaka pala je na rekordno nisku razinu, a slobodna novčana sredstva banaka dosezala su rekordno visoke razine (prosječno mjesečno 7,6 milijardi kuna u kunama i 10,6 milijardi kuna u devizama) koje su bile 15 posto (za kunski dio) odnosno 40 posto (za devizni dio) više nego prethodne godine. Banke su i posuđivale više “jeftinih” kunskih sredstava od HNB-a nego prethodne godine kroz 52 održane redovite obratne repo ope-

7

racije (prethodne godine ih je bilo samo 12) i četiri strukturne (koje su uvedene kao novi instrument operacija na otvorenom tržištu 2016. godine). U skladu s time su i kamatne stope banaka (i aktivne i pasivne) nastavile padati do rekordno niskih razina. Zahvaljujući visokoj kunskoj likvidnosti iz jeftinijih izvora, euroizacija financijskog sustava se smanjila: udio kunskih plasmana u ukupnim plasmanima banaka je porastao do rekordne razine

Hrvatska narodna banka, ostavši dosljedna svom cilju održanja relativne stabilnosti cijena kroz tečaj kao nominalno sidro, nastavila je podržavati visoku likvidnost u sustavu (41,8 posto krajem 2016. godine), a i udio deviznih depozita u ukupnim likvidnim sredstvima banaka je pao na najnižu razinu od 2008. godine (56,4 posto).


8

UVOD

SEPA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počela primjena usluge SEPA izravnog terećenja

Prema SDD shemi, komercijalna ili komunalna tvrtka (primatelj) za provedbu naloga od 5. lipnja 2017. može ugovoriti uslugu izravnog terećenja ako to želi samo s jednom poslovnom bankom, neovisno u kojoj banci u Republici Hrvatskoj platitelji imaju otvorene transakcijske račune koji se terete nalozima izravnog terećenja HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Hrvatski SEPA forum Novi SEPA standard - SDD donosi promjenu u obradi naloga izravnih terećenja i pojednostavljen proces plaćanja

NAKON ŠTO JE U 2016. GODINI USPOSTAVLJEN NOV način obavljanja platno-prometnih transakcija prema SEPA pravilima (tj. prema pravilima jedinstvenog područja plaćanja u eurima – The Single Euro Payments Area), od 5. lipnja u

Hrvatskoj je počela primjena HRK SDD sheme – SEPA izravnog terećenja. Ona komunalnim i drugim tvrtkama omogućava da izravna terećenja, kojima korisnici plaćaju njihove usluge, provode jednostavno i brzo, samo s jednom poslovnom bankom, uz bolju kontrolu, niže troškove za primatelja i učinkovitiju neprekinutu obradu naloga.


UVOD

Hrvatski SEPA forum (HSF) (sudionici su Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Financijska agencija, Ministarstvo financija, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora; HGK predsjedava HSF-om) dosad je organizirao gotovo 60 radionica širom Hrvatske, i za postojeće, i za buduće primatelje, a u slučaju iskazanog interesa moguće je organizirati i dodatne radionice.

Nacionalnim planom prelaska na SEPA-u u Dodatku 3 propisana su pravila prelaska postojeće usluge izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja. Izdvajamo najznačajnije:  HRK SDD shema počinje se primjenjivati od 5. lipnja 2017.  model prelaska s postojeće usluge izravnog terećenja na HRK SDD shemu zasniva se na odredbama važećeg Zakona o platnom prometu  od početka primjene HRK SDD sheme banke koje su joj pristupile više neće nuditi svojim korisnicima primateljima plaćanja uslugu izvršenja izravnih terećenja prema postojećem načinu izvršenja, već isključivo uslugu SEPA izravnog terećenja

Riječ je o jedinstvenom skupu pravila, praksi, standarda i provedbenih smjernica dogovorenih unutar bankovne zajednice u Republici Hrvatskoj, namijenjenima izravnom terećenju u kunama. Shema je usklađena sa SEPA platnom shemom EPC-a (European Payments Council), poštujući pritom sve nacionalne specifičnosti kako bi se sudionicima nacionalnoga platnog prometa olakšao prelazak na SEPA platnu shemu u trenutku uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske. Izravno terećenje u Europskoj uniji često se koristi za tzv. ponavljajuća plaćanja (primjerice, za komunalne račune, račune teleoperatora, naknade za užine, naknade za boravak u vrtiću, školarine i druga slična plaćanja). U Hrvatskoj je plaćanje izravnim terećenjem prisutno već 17 godina, no novi SEPA standard – SDD donosi promjenu u obradi naloga izravnih terećenja i pojednostavljen proces plaćanja. Prema SDD shemi, komercijalna ili komunalna tvrtka (primatelj) za provedbu naloga od 5. lipnja 2017. može ugovoriti uslugu izravnog terećenja ako to želi samo s jednom poslovnom bankom, neovisno u kojoj banci u Republici Hrvatskoj platitelji imaju otvorene transakcijske račune koji se terete nalozima izravnog terećenja. Banka primatelja plaćanja, koju primatelj plaćanja odabere kao banku posredstvom koje će procesirati naloge izravnih terećenja, uputit će putem Nacionalnog klirinškog sustava naloge izravnih

 za postojeća izravna terećenja određuje se prijelazno razdoblje od dvije godine (od 5. lipnja 2017. do 3. lipnja 2019.) unutar kojeg bi u skladu s pet unaprijed određenih termina primatelji plaćanja (ovisno o svojoj spremnosti) obavili prelazak na SEPA izravna terećenja  nakon što primatelj plaćanja sa svojom bankom ugovori datum prelaska na HRK SDD shemu, izravna terećenja prema tom primatelju plaćanja više se neće moći izvršavati prema postojećem modelu

terećenja bankama u Republici Hrvatskoj u kojima platitelji imaju otvorene transakcijske račune, a koje je platitelj naveo u Suglasnosti kao račun terećenja. Dosad je primatelj plaćanja morao sa svakom bankom bilateralno ugovoriti procesiranje naloga izravnih terećenja, i to samo za platitelje te banke.

SEPA izravnim terećenjem omogućuje se platiteljima redovito plaćanje obveza prema primatelju plaćanja Uslugu će moći koristiti svi primatelji plaćanja pod uvjetom da imaju otvoren transakcijski račun u banci primatelja, da su tehnički spremni za SEPA izravno terećenje i da su od korisnika svojih usluga dobili jedinstvenu Suglasnost za plaćanje SEPA izravnim terećenjem. SEPA izravnim terećenjem omogućuje se platiteljima redovito plaćanje obveza prema primatelju plaćanja. SEPA pravila također propisuju niz pogodnosti za platitelje od kojih izdvajamo pravo platitelja na povrat plaćenih sredstava (tzv. refund), pravo na opoziv jednog naloga (tzv. refusal), obvezu primatelja plaćanja da platitelju pošalje obavijest o datumu i iznosu terećenja i slično. Ovo su pravila koja prema SEPA standardu vrijede u cijeloj Europskoj uniji.

Pravila Osnovne HRK SDD sheme (ver. 2.0) i Pravila Poslovne HRK SDD sheme (ver. 2.0) te sva pripadajuća dokumentacija i detaljnije informacije mogu se pronaći na internetskoj stranici SEPA projekta www.sepa.hr. Pitanja vezana uz provedbu SEPA projekta u Hrvatskoj mogu se poslati na info@sepa.hr

9


PRIVREDNI VJESNIK

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

PVinternational

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

Magazin o poslovnom životnom stilu

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

pv digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

centar za istraživanja

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva

Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Regionalni poslovni klub

Moda, ljepota, stil, stav

pv multimedija TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

Uvijek uz gospodarstvo privredni vjesnik Privredni vjesnik d.o.o. A Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska W www.privredni.hr E redakcija@privredni.hr utemeljen 1953.


BANKARSTVO BANKARSTVO


Slavonska avenija 3, Zagreb RAČUN DOBITI I GUBITKA (31.12.)

2016. HRK’000

2015. HRK’000

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (31.12.)

2016. HRK’000

2015. HRK’000

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

52.995 (16.413) 36.582

55.300 (22.124) 33.176

4.932 (1.243) 3.689

5.059 (1.192) 3.867

4.965 849 5.814

6.576 705 7.281 (15.588) (19.066) (34.654)

83.339 32.528 44.595 150.510 178.873 348.861 28.157 5.039 630 14.681 5.177 892.390

133.228 47.743 3.781 275.172 0 523.057 28.574 5.942 609 16.059 5.996

(15.679) (20.565) (36.244)

IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina koja se drži do dospijeća Zajmovi i predujmovi klijentima Ulaganja u nekretnine Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ostala imovina Ukupno imovina

1.040.161

9.841 (2.120) 7.721 15,44

9.670 (2.009) 7.661 15,32

2.256

247

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva

21 111.865 268.524 69.657 16.056 1.843 75.578 543.544

3.849 115.734 399.865 88.325 14.883 2.533 76.350 701.539

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 14.982 76.143 7.721 348.846

250.000 12.479 68.482 7.661 338.622

Ukupno obveze i kapital

892.390

1.040.161

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici Nerealizirani dobitci s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit

0

0

9.977

7.908

2016. HRK’000

2015. HRK’000

NOVČANI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Dobit prije oporezivanja Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke Amortizacija Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti

9.841 (690) 1.163 15.215 (44.595) 174.196 819 (3.828) (3.869) (131.341) 401 (2.120) 15.192

9.670 (1.813) 1.067 7.859 0 42.514 4.791 (200) (42.324) (26.554) 23.954 (2.009) 16.955

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganje u nekretnine Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti

(178.873) 124.662 (137) (144) 417 1.378 (52.697)

0 (35.606) (4.500) (73) (2.024) (973) (43.176)

NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti

(18.668) 2.503 (16.165)

(7.951) (24) (7.975)

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

137.009 83.339 (53.670)

171.205 137.009 (34.196)

UKUPNA OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA - INDIREKTNA METODA (31.12.)

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima Štedbanke d.d., Zagreb Mišljenje Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Štedbanke d.d., Slavonska avenija 3, Zagreb (dalje u tekstu „Banka“) za godinu koja je završila 31. prosinca 2016., koji obuhvaćaju Izvještaj o financijskom položaju (Bilancu) na 31. prosinca 2016., Račun dobiti i gubitka, Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaj o promjenama kapitala i Izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2016. i financijsku uspješnost i novčane tokove Banke za tada završenu godinu u skladu s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (‘’MSFI’’) Osnova za Mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o računovodstvu, Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (‘’MRevS-i’’). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem Izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (‘’IESBA Ko-

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA (31.12.)

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit HRK’000

Dobit tekuće godine HRK’000

HRK’000

HRK’000

HRK’000

250.000

12.503

62.100

6.382

330.985

Raspored dobiti

0

0

6.382

(6.382)

0

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

(24)

0

0

(24)

Dobit tekuće godine

0

0

0

7.661

7.661

250.000

12.479

68.482

7.661

338.622

Raspored dobiti

0

0

7.661

(7.661)

0

Nerealizirani dobitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

2.503

0

0

2.503

Dobit tekuće godine

0

0

0

7.721

7.721

250.000

14.982

76.143

7.721

348.846

Stanje 31. prosinca 2014. godine

Stanje 31. prosinca 2015. godine

Stanje 31. prosinca 2016. godine

Ukupno

deks’’) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Isticanje pitanja Kako je prikazano u Bilješci 44. uz financijske izvještaje (Događaji nakon izvještajnog razdoblja), u 2017. godini, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke, u iznosu od 97.958 tisuće kuna (neto neosigurana izloženost). Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene kvalitete navedenih plasmana. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima, i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške. U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava Banke je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezana s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Ostale informacije u Godišnjem izvješću Uprava Banke je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima. Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim u razmjeru u kojem je to izričito navedeno u dijelu našeg Izvješća neovisnog revizora pod naslovom Izvješće o usklađenosti s ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima. U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenih tijekom obavljanja revizije ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu

U Zagrebu, 26. travnja 2017. godine BDO Croatia d.o.o., Trg J. F. Kennedy 6b, 10000 Zagreb

Zdenko Balen, ovlašteni revizor,


13

BANKARSTVO

BANKARSTVO BANKARSTVO

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka / godina

2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996.

ZAGREBAČKA BANKA

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

2

1

1

1

1

1

1

1

1

1

2

PRIVREDNA BANKA

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

1

2

2

2

2

2

2

2

2

2

1

ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK

3

3

3

3

3

3

5

4

4

5

4

5

4

3

9

6

6

SPLITSKA BANKA

4

5

6

6

6

6

6

6

6

6

5

6

3

4

12

11

10

10

11

RAIFFEISENBANK AUSTRIA

5

4

5

4

5

5

4

5

3

4

3

3

6

5

4

4

7

7

7

ADDIKO BANK

6

6

4

5

4

4

3

3

5

3

6

4

5

6

7

9

11 12 12 34

OTP BANKA

7

7

7

7

7

8

8

8

9

9

9

9

8

10

8

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

8

8

9

8

9

9

9

9

10

10

8

8

9

8

11

7

9

SBERBANK

9

9

8

9

8

7

7

7

8

8

10

10

13

15

24 30 32 33 35

ŠTEDBANKA

10

10

10

12

13

14

14

14

16

12

11

11

10

11 13

Napomene: - Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d. - BKS Bank d.d. Rijeka koja od 01. listopada 2016. godine posluje kao inozemna podružnica pod nazivom BKS Bank AG, Glavna podružnica Rijeka. Dostavljeni podaci za 2016. godinu odnose se na: a) poslovanje BKS Bank d.d. Rijeka, za razdoblje 01.01.-30.09.2016. b) poslovanje BKS Bank AG, Glavna podružnica Rijeka, za razdoblje 01.10.-31.12.2016. Podaci u računu dobiti i gubitka odnose na cjelokupno razdoblje 2016 godine u kojoj se je desila statusna promjena.

6

18 21

4

13 16

4

38

26 20

- Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d. - Vaba d.d. banka Varaždin, Varaždin, promijenila je 2. siječnja 2017. ime u J&T banka d.d., Varaždin. - Dana 9. listopada 2015. otvoren je sanacijski postupak nad Jadranskom bankom. - Société Générale-Splitska banka d.d., Split, promijenila je 15. svibnja 2017. ime u Splitska banka d.d., Split. - Tesla štedna banka d.d. nije bila u mogućnosti poslati podatke


BANKARSTVO

14

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2016. go Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Rang

Osnovni kapital Banka

2016. 2015.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Rang

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

1

1

ZAGREBAČKA BANKA

14.252.684

-1,26

6.404.839

0,00

1

26,18

2

2

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

12.070.774

10,80

1.907.477

0,00

4

24,81

3

3

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

6.114.585

10,08

1.698.418

0,00

5

21,63

4

5

SPLITSKA BANKA

3.747.578

6,03

991.426

0,00

9

18,70

5

4

RAIFFEISENBANK AUSTRIA

3.683.934

-0,63

3.633.632

0,00

3

22,18

6

6

ADDIKO BANK

2.412.797

16,72

4.992.972

0,00

2

29,91

7

7

OTP BANKA HRVATSKA

1.674.782

7,53

993.539

0,00

8

15,56

8

8

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

1.520.355

-0,86

1.214.775

0,00

7

15,66

9

9

SBERBANK

1.151.376

5,51

1.530.668

0,00

6

19,88

10

10

ŠTEDBANKA

336.525

2,46

250.000

0,00

15

38,97

11

11

PODRAVSKA BANKA

334.962

2,42

267.500

0,00

14

14,71

12

12

KENTBANK

270.470

0,00

268.333

0,00

13

15,90

13

13

ISTARSKA KREDITNA BANKA

265.397

4,41

162.800

0,00

19

18,44

14

14

KREDITNA BANKA ZAGREB

252.662

5,05

243.200

0,00

16

17,30

15

15

BKS BANK AG

201.727

0,00

200.000

0,00

17

16

16

CROATIA BANKA

189.635

4,18

474.600

0,00

11

16,81

17

18

VENETO BANKA

185.849

14,50

597.082

36,04

10

22,83

18

17

SLATINSKA BANKA

168.301

1,38

91.897

0,00

22

18,44

19

20

PARTNER BANKA

156.499

1,38

89.100

0,00

23

16,62

20

19

J&T BANKA

147.532

-5,78

307.085

32,89

12

19,76

21

21

IMEX BANKA

140.774

9,10

143.335

0,00

20

16,40

22

22

KARLOVAČKA BANKA

127.383

11,00

176.678

12,77

18

16,19

23

23

BANKA KOVANICA

102.761

11,63

103.944

-68,86

21

16,40

24

24

SAMOBORSKA BANKA

65.964

-12,51

47.762

0,00

26

26,06

25

25

PRIMORSKA BANKA

64.767

49,07

70.000

10,95

24

23,35

26

28

JADRANSKA BANKA

40.714

-113,21

50.000

-72,74

25

2,85


15

BANKARSTVO

dinu Aktiva 000 kn

% promjene

Rang

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Dobit prije oporezivanja (000 kn)

Dobit poslije oporezivanja (000 kn)

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio (%)

Kapital / aktiva x 100 (%)

Dobit prije / Dobit prije / kapital x 100 aktiva x 100 (%) (%)

105.128.281

-0,82

1

26.171

2.126.732

1.709.330

4.017

40,50

13,56

14,92

2,02

72.050.466

4,10

2

19.794

1.984.993

1.605.188

3.640

38,36

16,75

16,44

2,76

56.118.727

-4,88

3

25.302

830.177

626.514

2.218

41,40

10,90

13,58

1,48

23.288.114

-13,90

5

17.073

467.943

365.119

1.364

51,00

16,09

12,49

2,01

31.415.554

0,75

4

15.310

584.832

460.215

2.052

54,71

11,73

15,88

1,86

21.099.101

-17,44

6

17.112

79.385

59.219

1.233

58,80

11,44

3,29

0,38

15.749.107

-0,57

8

13.695

152.284

123.418

1.150

58,15

10,63

9,09

0,97

19.337.778

9,31

7

18.124

161.726

188.277

1.067

53,20

7,86

10,64

0,84

9.263.450

-4,84

9

18.271

69.054

43.123

507

68,93

12,43

6,00

0,75

892.390

-14,21

24

25.497

9.841

7.721

35

33,82

37,71

2,92

1,10

3.454.582

8,58

11

15.491

36.897

26.032

223

61,50

9,70

11,02

1,07

2.129.355

57,17

15

12.099

8.129

8.129

176

82,23

12,70

3,01

0,38

3.212.280

3,92

12

14.151

26.570

20.631

227

60,20

8,26

10,01

0,83

3.550.592

2,33

10

18.987

17.138

13.575

187

61,42

7,12

6,78

0,48

1.723.582

11,47

18

30.238

26.004

20.849

57

47,35

11,70

12,89

1,51

3.110.015

0,05

13

14.601

2.664

1.638

213

71,50

6,10

1,40

0,09

1.498.757

-7,13

22

12.920

(131.795)

(131.795)

116

181,00

12,40

-

-

1.607.449

5,33

19

9.238

(1.176)

(1.506)

174

77,79

10,47

-

-

1.598.452

7,39

20

14.022

11.439

9.051

114

59,80

9,79

7,31

0,72

1.539.785

-6,95

21

13.274

(86.568)

(86.568)

116

136,68

9,58

-

-

2.011.251

-1,13

16

12.811

(5.362)

(5.362)

157

84,40

7,00

-

-

2.139.429

6,04

14

12.087

(6.076)

(6.076)

177

62,00

5,95

-

-

1.200.710

1,08

23

11.545

433

433

104

69,30

8,56

0,42

0,04

479.492

0,44

26

8.718

(9.428)

(9.428)

55

98,19

13,76

-

-

646.072

45,87

25

14.045

9.814

12.696

46

112,00

10,02

15,15

1,52

1.973.729

8,56

17

9.628

(155.709)

(155.709)

205

131,65

2,06

-

-


BANKARSTVO

16

BANKARSTVO

Već petu godinu blagi pad imovine banaka

Prema podacima HNB-a banke u Hrvatskoj su u 2016. godini iskazale bruto dobit iz poslovanja u ukupnom iznosu od 6,37 milijardi kuna, dok ukupni gubitak osam banaka koje su prošlu godinu završile u minusu iznosi 250,3 milijuna kuna Ilijana Grgić Privredni vjesnik

Ilijana Grgić

PODACI HRVATSKE NARODNE BANKE O POSLOVAnju 26 banaka u 2016. godini znatno su bolji od onih za 2015., kada su rezervacije zbog potencijalnih troškova konverzije kredita u švicarcima, rezultirale gubitkom na razini

cijelog bankarskog sustava u iznosu većem od 4,7 milijardi kuna. Podaci HNB-a na dan 31. prosinca prošle godine pokazuju da je ukupno 17 banaka lani iskazalo bruto dobit. Odnosno banke u Hrvatskoj su u 2016. godini iskazale bruto dobit iz poslovanja u ukupnom iznosu od 6,37 milijardi kuna. Najveću bruto dobit, nešto više od 2,1 milijarde kuna, lani bilježi Zagrebačka banka,


17

BANKARSTVO

Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2014. Iznos

Udio

50.252,60 6.462,70 43.789,90 26.369,00 15.353,50 34.236,20 1.357,00 253.132,30 5.735,20 247.397,10

Gotovina i depoziti kod HNB-a Gotovina Depoziti kod HNB-a Depoziti kod financijskih institucija Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a Vrijednosni papiri Derivatna financijska imovina Krediti Krediti financijskim institucijama Krediti ostalim komitentima Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate Preuzeta imovina Materijalna imovina (minus amortizacija) Kamate, naknade i ostala imovina UKUPNO IMOVINA

Iznos

XII. 2015. Udio

12,7 49.425,30 1,6 7.289,70 11,1 42.135,60 6,7 27.727,60 3,9 12.258,70 8,7 37.901,30 0,3 2.431,10 64 246.949,20 1,5 5.002,30 62,6 241.946,90

2.722,10

Iznos

XII. 2016. Udio

Promjena(%)

12,6 1,9 10,7 7 3,1 9,6 0,6 62,8 1,3 61,5

-1,6 12,8 -3,8 5,2 -20,2 10,7 79,2 -2,4 -12,8 -2,2

56.135,00 7.676,20 48.458,80 20.993,50 8.783,90 46.730,90 2.665,80 235.515,70 5.073,60 230.442,10

14,5 2 12,5 5,4 2,3 12,1 0,7 60,9 1,3 59,6

13,6 5,3 15 -24,3 -28,3 23,3 9,7 -4,6 1,4 -4,8

4.185,30

1,1

53,8

4.365,70

1,1

4,3

0,4 1.550,00 1,1 4.456,10 1,5 6.509,50 100 393.394,30

0,4 1,1 1,7 100

0,3 1.258,40 5 4.230,50 8 6.111,50 -0,5 386.790,80

0,3 1,1 1,6 100

-18,8 -5,1 -6,1 -1,7

0,7

1.544,80 4.243,00 6.027,20 395.237,70

Promjena(%)

Izvor: HNB

koja je 2015. godine iskazala gubitak od 662,3 milijuna kuna. S gotovo dvije milijarde kuna odnosno 1,98 milijardi bruto dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), koja je 2015. ostvarila dobit iz poslovanja od 207,9 milijuna kuna. Treća banka na hrvatskom tržištu mjerena visinom aktive je Erste&Steiermaerkische bank, lani je ostvarila bruto dobit iz poslovanja od 830,2 milijuna kuna, dok je u 2015. imala 1,24 milijarde kuna gubitka. Po podacima središnje banke, ukupni gubitak osam banaka koje su prošlu godinu završile u minusu iznosi 250,3 milijuna kuna. Više od polovine tog iznosa, ili 134,1 milijun kuna, odnosi se na gubitak Veneto banke, a slijedi Vaba banka Varaždin, koja je početkom 2017. godine promijenila ime u J&T banka, s bruto gubitkom od 86,6 milijuna kuna. S gubitkom su, prema podacima koje je objavio HNB, lani poslovale i Samoborska banka 9,3 milijuna kuna, Tesla štedna banka i Imex banka svaka s gubitkom od po 5,4 milijuna kuna, Karlovačka banka 5,2 milijuna kuna, Banka Kovanica sa 3,1 milijun kuna i Slatinska banka sa 1,2 milijuna kuna.

Tijekom 2016. broj kreditnih institucija u Hrvatskoj smanjio se za dvije pa ih je na kraju godine bilo 31, odnosno 26 banaka (što uključuje i jednu štednu banku) i pet stambenih

Tijekom 2016. broj kreditnih institucija u Hrvatskoj smanjio se za dvije pa ih je na kraju godine bilo 31 štedionica. Osim toga, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, dok je više od stotinu kreditnih institucija iz EU-a i Europskoga gospodarskog prostora ostvarilo pravo na slobodu pružanja usluga, obavijestivši HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području Hrvatske. Imovina banaka u prošloj godini smanjila se za 1,7 posto posto, te se može zaključiti kako se petu godinu zaredom nastavio trend njena blagog pada. Na smanjenje imovine snažno su utjecale konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajna kretanja,

Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja XII. 2014. Broj banaka Udio

Domaće vlasništvo Domaće privatno vlasništvo Domaće državno vlasništvo Strano vlasništvo Ukupno Izvor: HNB

12 10 2 16 28

9,9 4,7 5,2 90,1 100,0

XII. 2015. Broj banaka Udio

12 10 2 16 28

9,7 4,4 5,3 90,3 100,0

XII. 2016. Broj banaka Udio

11 9 2 16 27

10,1 4,4 5,7 89,9 100,0

prodaje nenaplativih potraživanja i izlazak dviju banaka iz sustava. Osim toga, nastavila su se kretanja iz 2015. godine, vidljiva u slaboj kreditnoj aktivnosti i daljnjem razduživanju banaka. Dani krediti smanjili su se za 1,1 posto, naime stope promjene na temelju transakcija isključuju utjecaje tečajnih prilagodba i otpisa na dinamiku kretanja kredita, pri čemu otpisi uključuju i djelomične otpise glavnice u postupku konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, a osim većega kreditiranja financijskih institucija, osobito stranih matica. Krediti stanovništvu blago rastu Vrlo blago povećanje kreditne aktivnosti zabilježeno je i kod stanovništva, uglavnom putem nenamjenskih kredita odnosno gotovinskih kredita i prekoračenja po transakcijskim računima. Time je prekinut višegodišnji padajući trend kreditiranja toga sektora. Kad je riječ o kreditima preostalih sektora, oni su se smanjili. Nova se kreditna aktivnost pretežito odvijala u kunama, a zabilježen je i rast značajnosti kredita ugovorenih uz fiksne kamatne stope. Kunsko kreditiranje osobito je snažno poraslo kod stambenih kredita, što se djelomično može povezati i s refinanciranjem konvertiranih kredita. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, a riječ je o kreditima raspoređenih u rizične skupine B i C, smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7 posto, koliko je iznosio na kraju 2015., na 13,8 posto na kraju 2016. U godišnjem izvješću HNB-a stoji kako je to rezultat poboljšanja u gospo-


18

BANKARSTVO

Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima (po metodologiji ESA 2010) XII. 2014. Iznos Udio

Iznos

XII. 2015. Udio

Promjena(%)

Iznos

XII. 2016. Udio

Promjena(%)

KREDITI Opća država Nefinancijska društva Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motoc. Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Ostale djelatnosti Stanovništvo Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Krediti po kreditnim karticama Prekoračenja po transakcijskim računima Gotovinski nenamjenski krediti Ostali krediti stanovništvu Ostali sektori Ukupno

56.339.543 92.019.462 4.514.536 562.999 20.602.925 13.548.382 18.640.969 3.958.202 7.397.672 2.157.539 6.591.344 5.062.403 8.982.492 122.346.443 56.127.260 2.843.263 1.439.325 3.831.020 8.157.464 39.123.407 10.824.705 9.224.335 279.929.783

20,1% 57.544.824 32,9% 87.269.480 1,6% 4.619.950 0,2% 512.782 7,4% 19.916.052 4,8% 12.157.822 6,7% 17.361.436 1,4% 2.931.151 2,6% 7.906.548 0,8% 2.256.201 2,4% 6.599.345 1,8% 4.110.822 3,2% 8.897.371 43,7% 120.426.687 20,1% 54.998.802 1,0% 2.599.443 0,5% 1.057.262 1,4% 3.716.223 2,9% 7.856.762 14,0% 39.808.789 3,9% 10.389.406 3,3% 10.180.389 100,0% 275.421.381

20,9% 31,7% 1,7% 0,2% 7,2% 4,4% 6,3% 1,1% 2,9% 0,8% 2,4% 1,5% 3,2% 43,7% 20,0% 0,9% 0,4% 1,3% 2,9% 14,5% 3,8% 3,7% 100,0%

2,1% 50.997.154 -5,2% 83.378.751 2,3% 4.971.990 -8,9% 405.520 -3,3% 19.245.013 -10,3% 9.945.019 -6,9% 16.364.161 -25,9% 3.057.083 6,9% 8.530.814 4,6% 1.769.024 0,1% 6.009.880 -18,8% 4.865.845 -0,9% 8.214.401 -1,6% 113.246.010 -2,0% 48.236.040 -8,6% 2.206.976 -26,5% 988.822 -3,0% 3.607.864 -3,7% 7.422.137 1,8% 40.734.670 -4,0% 10.049.501 10,4% 13.577.568 -1,6% 261.199.483

19,5% 31,9% 1,9% 0,2% 7,4% 3,8% 6,3% 1,2% 3,3% 0,7% 2,3% 1,9% 3,1% 43,4% 18,5% 0,8% 0,4% 1,4% 2,8% 15,6% 3,8% 5,2% 100,0%

-11,4% -4,5% 7,6% -20,9% -3,4% -18,2% -5,7% 4,3% 7,9% -21,6% -8,9% 18,4% -7,7% -6,0% -12,3% -15,1% -6,5% -2,9% -5,5% 2,3% -3,3% 33,4% -5,2%

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI DJELOMIČNO NADOKNADIVIH I POTPUNO NENADOKNADIVIH KREDITA Opća država Nefinancijska društva Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motoc. Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Ostale djelatnosti Stanovništvo Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Krediti po kreditnim karticama Prekoračenja po transakcijskim računima Gotovinski nenamjenski krediti Ostali krediti stanovništvu Ostali sektori Ukupno

47.412 32.086.388 780.717 172.243 6.642.206 8.664.517 6.742.000 568.280 1.497.708 1.065.165 2.615.279 1.963.203 1.375.071 14.718.929 4.934.660 929.069 92.722 157.693 1.052.036 3.807.768 3.744.982 902.377 24.479.809

0,1% 67,2% 1,6% 0,4% 13,9% 18,1% 14,1% 1,2% 3,1% 2,2% 5,5% 4,1% 2,9% 30,8% 10,3% 1,9% 0,2% 0,3% 2,2% 8,0% 7,8% 1,9% 100,0%

14.659 30.256.628 782.648 165.256 6.875.953 8.169.303 6.069.207 402.722 1.575.861 1.048.939 2.479.194 1.572.496 1.115.048 14.673.756 5.374.485 871.616 76.397 140.107 960.662 3.674.734 3.575.756 917.436 26.078.842

0,0% 66,0% 1,7% 0,4% 15,0% 17,8% 13,2% 0,9% 3,4% 2,3% 5,4% 3,4% 2,4% 32,0% 11,7% 1,9% 0,2% 0,3% 2,1% 8,0% 7,8% 2,0% 100,0%

-69,1% -5,7% 0,2% -4,1% 3,5% -5,7% -10,0% -29,1% 5,2% -1,5% -5,2% -19,9% -18,9% -0,3% 8,9% -6,2% -17,6% -11,2% -8,7% -3,5% -4,5% 1,7% 6,5%

8.614 23.586.260 640.878 72.334 4.814.341 6.534.251 4.646.483 338.094 1.333.079 925.625 2.153.952 1.318.746 808.476 11.699.915 3.941.652 664.386 55.747 116.378 741.501 3.062.758 3.117.493 750.657 22.970.643

0,0% 65,4% 1,8% 0,2% 13,4% 18,1% 12,9% 0,9% 3,7% 2,6% 6,0% 3,7% 2,2% 32,5% 10,9% 1,8% 0,2% 0,3% 2,1% 8,5% 8,6% 2,1% 100,0%

-41,2% -22,0% -18,1% -56,2% -30,0% -20,0% -23,4% -16,0% -15,4% -11,8% -13,1% -16,1% -27,5% -20,3% -26,7% -23,8% -27,0% -16,9% -22,8% -16,7% -12,8% -18,2% -11,9%

47.412 32.086.388 780.717 172.243 6.642.206 8.664.517 6.742.000 568.280 1.497.708 1.065.165 2.615.279 1.963.203 1.375.071 14.718.929 4.934.660 929.069 92.722 157.693 1.052.036 3.807.768 3.744.982 902.377 47.755.106

0,1% 67,2% 1,6% 0,4% 13,9% 18,1% 14,1% 1,2% 3,1% 2,2% 5,5% 4,1% 2,9% 30,8% 10,3% 1,9% 0,2% 0,3% 2,2% 8,0% 7,8% 1,9% 100,0%

14.659 30.256.628 782.648 165.256 6.875.953 8.169.303 6.069.207 402.722 1.575.861 1.048.939 2.479.194 1.572.496 1.115.048 14.673.756 5.374.485 871.616 76.397 140.107 960.662 3.674.734 3.575.756 917.436 45.862.480

0,0% 66,0% 1,7% 0,4% 15,0% 17,8% 13,2% 0,9% 3,4% 2,3% 5,4% 3,4% 2,4% 32,0% 11,7% 1,9% 0,2% 0,3% 2,1% 8,0% 7,8% 2,0% 100,0%

-69,1% -5,7% 0,2% -4,1% 3,5% -5,7% -10,0% -29,1% 5,2% -1,5% -5,2% -19,9% -18,9% -0,3% 8,9% -6,2% -17,6% -11,2% -8,7% -3,5% -4,5% 1,7% -4,0%

8.614 23.586.260 640.878 72.334 4.814.341 6.534.251 4.646.483 338.094 1.333.079 925.625 2.153.952 1.318.746 808.476 11.699.915 3.941.652 664.386 55.747 116.378 741.501 3.062.758 3.117.493 750.657 36.045.445

0,0% 65,4% 1,8% 0,2% 13,4% 18,1% 12,9% 0,9% 3,7% 2,6% 6,0% 3,7% 2,2% 32,5% 10,9% 1,8% 0,2% 0,3% 2,1% 8,5% 8,6% 2,1% 100,0%

-41,2% -22,0% -18,1% -56,2% -30,0% -20,0% -23,4% -16,0% -15,4% -11,8% -13,1% -16,1% -27,5% -20,3% -26,7% -23,8% -27,0% -16,9% -22,8% -16,7% -12,8% -18,2% -21,4%

DJELOMIČNO NADOKNADIVI I POTPUNO NENADOKNADIVI KREDITI Opća država Nefinancijska društva Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motoc. Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Ostale djelatnosti Stanovništvo Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Krediti po kreditnim karticama Prekoračenja po transakcijskim računima Gotovinski nenamjenski krediti Ostali krediti stanovništvu Ostali sektori Ukupno Izvor: HNB


19

BANKARSTVO

darskom okružju, što se zrcali u boljoj naplati potraživanja i poboljšanju boniteta klijenata, a također i rasta aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja. U 2016. ukupno je prodano šest milijardi kuna bilančnih potraživanja rizičnih skupina B i C (bruto iznos), zajedno s još 1,5 milijardu kuna pripadajućih izvanbilančnih potraživanja. Najviše su se prodavala potraživanja od nefinancijskih društava koja su činila gotovo tri četvrtine ukupnih prodaja. Prodaje su realizirane po cijenama većim od neto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, što je bankama donijelo prihode, u iznosu od 338,6 milijuna kuna. To je ublažilo ranije pretrpljene

Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita smanjio se na 13,8 posto gubitke, ispravci vrijednosti prodanih potraživanja iznosili su 4,5 milijardi kuna. Snažan poticaj dali su progresivna pravila HNB-a o izdvajanju dodatnih ispravaka vrijednosti. U sektoru stanovništva utjecaj na poboljšanje kvalitete kredita imala je i konverzija kredita u švicarskim francima u eurske kredite, kao i izmjene pravila o procjeni kreditnog rizika u jednoj banci. Kod stambenih kredita stanovništvu udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita smanjio se sa 9,8 posto, koliko je iznosio na kraju 2015., na 8,2 posto na kraju 2016. godine. Starenje portfelja, ojačano utjecajem regulatornih pravila o postupnom povećavanju ispravaka vrijednosti za dugotrajno neuredne plasmane, utjecalo je na zamjetljiv rast pokrivenosti kredita udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita sa 56,9 posto, koliko je iznosila na kraju 2015., na 63,6 posto na kraju 2016. Pokazatelj je najizrazitije porastao u sektoru nefinancijskih društava, gdje je zabilježen zamjetan rast potpuno nenadoknadivih kredita (rizična skupina C, za koju je izvršen 100-postotni ispravak vrijednosti), osobito kod građevinarstva, koje je i dalje bilo najrizičnija djelatnost, s udjelom kredita rizičnih skupina B i C od čak 65,7 posto. Premda osjetno smanjen u odnosu na kraj 2015., udio kredita skupina B i C u sektoru nefinancijskih društava i dalje je ostao razmjerno visok, 28,3 posto. Porasli depoziti svih domaćih sektora Razduživanje banaka, osobito prema većinskim stranim vlasnicima, nastavilo se, a velik je dio stranih izvora supstituiran domaćim

Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja XII. 2014. Poslovne Bankomati jedinice

Zagrebačka i Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Ukupno

277 29 33 28 39 27 25 101 17 30 26 30 51 71 42 30 144 105 59 28 1.192

1.193 100 111 103 130 66 72 399 65 45 48 79 243 202 163 110 505 375 198 89 4.296

XII. 2015. Poslovne Bankomati jedinice

270 29 32 28 36 27 25 99 17 30 26 30 53 72 43 31 138 101 59 26 1.172

1.183 101 112 106 140 69 75 433 71 49 51 87 267 209 175 113 546 418 215 90 4.510

XII. 2016. Poslovne Bankomati jedinice

264 30 32 28 33 26 25 98 17 25 25 28 53 72 43 30 130 101 58 24 1.142

1.252 106 113 105 135 66 73 400 68 52 54 86 257 209 173 112 588 391 212 91 4.543

Izvor: HNB

Struktura kredita banaka trgovačkim društvima po djelatnostima, na dan 31. prosinca 2016. Ostale djelatnosti 9,9% Rudarstvo ivađenje 0,5% Informacije i komunikacije 2,1%

Prerađivačka industrija

23,1%

Prijevoz i skladištenje 3,7% Stručne, znanstv. i teh. djelatnosti 5,8% Poljoprivreda 6,0% Poslovanje nekretninama 7,2% Smještaj i priprema hrane 10,2% Građevinarstvo 11,9%

Trgovina

19,6%

Izvor: HNB

izvorima financiranja. Pritom se nastavio rast značajnosti depozita na transakcijskim računima, koji su bili veći gotovo za trećinu, kao i depozita u kunama. Depoziti svih domaćih sektora porasli su, a osobito depoziti nefinancijskih društava. S druge je strane rast depozita kućanstava bio razmjerno skroman. Tome je zasigurno pridonijela niska razina ka-

matnih stopa na štednju, kao i porez na kamate na štednju, zbog čega se kućanstva okreću drugim oblicima ulaganja. Izvori od stranih matica prepolovili su se, što je, zajedno sa snažnim rastom njihova kreditiranja (obratni repo krediti), pridonijelo smanjenju neto izvora od većinskih stranih vlasnika, na samo 0,5 posto imovine. Zaduživanje kod HNB-a


20

BANKARSTVO

poraslo je, kao odraz potreba (uglavnom manjih banaka) za dodatnim kunskim izvorima, osiguranim putem redovitih i strukturnih repo

Prodajama potraživanja i provođenjem konverzija kredita smanjila se izloženost kreditnom i valutnom riziku aukcija. No ukupna je likvidnosna pozicija bila vrlo povoljna – pokazatelji likvidnosti pokazivali su kako banke raspolažu znatnim viškovima za pokriće potreba likvidnosti tijekom 30-dnevnoga stresnog razdoblja. Oporavila se profitabilnost banaka Nakon gubitaka u 2015., prouzročenih troškovima konverzije kredita, u 2016. profitabilnost banaka oporavila se, a ROAA (prinos na prosječnu imovinu, Return on Average Assets) i ROAE (prinos na prosječni kapital, Return on Average Equity) dosegnuli su najviše vrijednosti zabilježene od 2008. – iznosili su 1,6 posto odnosno 9,6 posto. Banke su ostvarile gotovo 6,4 milijarde kuna dobiti

iz poslovanja (prije poreza), dok je u 2015. zabilježen gubitak u iznosu od pet milijardi kuna. Sve su sastavnice, s iznimkom kamatnih prihoda, pridonijele poboljšanju rezultata. Pritom je ključan bio učinak manjih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, i onih za konverziju, i troškova za gubitke u kreditnom portfelju a na što je djelomično utjecala provedba konverzija. Velik utjecaj na rezultat imali su jednokratni prihodi, poput prihoda od prodaje vlasničkih udjela osobito prodaja dionica Visa Europe Ltd. američkome matičnom društvu, u 2016. dobici banaka na osnovi te transakcije procijenjeni su na oko 650 milijuna kuna. Spor, ali stabilan višegodišnji trend poboljšanja troškovne efikasnosti se nastavio. Glavni izvori prihoda, uključujući neto kamatni prihod, su na nešto manjoj razini, dok je trošak ispravaka vrijednosti i rezerviranja, premda u 2016. bitno smanjen, i dalje na malo povišenoj razini u odnosu na razdoblje prije financijske krize. Prodajama potraživanja i provođenjem konverzija kredita smanjila se izloženost kreditnom i valutnom riziku, što je imalo najveći utjecaj na rast stope ukupnoga kapitala. Sa 20,9 posto, koliko je iznosila na kraju 2015., porasla je na najvišu zabilježe-

nu razinu, od 22,5 posto na kraju 2016., a to upućuje na visoku kapitaliziranost bankovnoga sustava jer se regulativom od institucija zahtijeva održavanje stope od barem 13,5 posto za institucije većeg opsega i složenosti poslovanja, odnosno 12 posto za sve ostale institucije. Samo da pojasnimo, minimalna stopa ukupnoga kapitala utvrđena je u visini od osam posto. Na to se nadovezuju zaštitni sloj za očuvanje kapitala, utvrđen u visini od 2,5 posto izloženosti rizicima, i zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik, utvrđen u visini

Zaduživanje kod HNB-a poraslo je, kao odraz potreba (uglavnom manjih banaka) za dodatnim kunskim izvorima od tri posto za institucije većega opsega i složenosti poslovanja odnosno 1,5 posto za sve ostale institucije. Dio smanjenja izloženosti kreditnom riziku proizašao je i iz poboljšanja boniteta pojedinih klijenata, što je rezultiralo smanjenjem rizičnosti potraživanja, a time i nižim kapitalnim zahtjevom.


BANKARSTVO

22

Bankarske ljestvice za 2016. Rang po temeljnom kapitalu Banka

Rang po osnovnom kapitalu

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

Banka

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

6.404.839

6.404.839

0,00

1

Zagrebačka banka

14.434.330

14.252.684

-1,26

2

Addiko Bank

4.992.972

4.992.972

0,00

2

Privredna banka Zagreb

10.894.086

12.070.774

10,80 10,08

3

Raiffeisenbank Austria

3.633.632

3.633.632

0,00

3

Erste&Steiermärkische Bank

5.554.529

6.114.585

4

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

4

Splitska banka

3.534.574

3.747.578

6,03

5

Erste&Steiermärkische Bank

1.698.418

1.698.418

0,00

6

Sberbank

1.530.668

1.530.668

0,00

7

Hrvatska poštanska banka

1.214.775

1.214.775

0,00

5 6 7

Raiffeisenbank Austria Addiko Bank OTP banka Hrvatska

3.707.414 2.067.222 1.557.530

3.683.934 2.412.797 1.674.782

-0,63 16,72 7,53

8 OTP banka Hrvatska 9 Splitska banka 10 Veneto banka

993.539 991.426 438.900

993.539 991.426 597.082

0,00 0,00 36,04

8

Hrvatska poštanska banka

1.533.579

1.520.355

-0,86

9

Sberbank

1.091.234

1.151.376

5,51

328.436

336.525

2,46

11 Croatia banka

474.600

474.600

0,00

11 Podravska banka

327.047

334.962

2,42

12 J&T banka

231.085

307.085

32,89

12 Kentbank

270.470

270.470

0,00

10 Štedbanka

13 Kentbank

268.333

268.333

0,00

13 Istarska kreditna banka

254.185

265.397

4,41

14 Podravska banka

267.500

267.500

0,00

14 Kreditna banka Zagreb

240.512

252.662

5,05 0,00

15 Štedbanka

250.000

250.000

0,00

15 BKS Bank AG

201.727

201.727

16 Kreditna banka Zagreb

243.200

243.200

0,00

16 Croatia banka

182.031

189.635

4,18

17 BKS Bank AG

200.000

200.000

0,00

17 Veneto banka

162.312

185.849

14,50

18 Karlovačka banka

156.678

176.678

12,77

18 Slatinska banka

166.015

168.301

1,38

19 Istarska kreditna banka

162.800

162.800

0,00

19 Partner banka

154.374

156.499

1,38

20 J&T banka

156.583

147.532

-5,78

21 Imex banka

129.030

140.774

9,10

22 Karlovačka banka

114.764

127.383

11,00

23 Banka Kovanica

92.051

102.761

11,63

24 Samoborska banka

75.392

65.964

-12,51 49,07

20 Imex banka

143.335

143.335

0,00

21 Banka Kovanica

333.834

103.944

-68,86

22 Slatinska banka

91.897

91.897

0,00

23 Partner banka

89.100

89.100

0,00

24 Primorska banka

63.089

70.000

10,95

25 Jadranska banka

183.399

50.000

-72,74

25 Primorska banka

43.448

64.767

47.762

47.762

0,00

26 Jadranska banka

(308.239)

40.714

-

27.013.258 26.911.062

-0,38

46.964.636 49.680.787

5,78

26 Samoborska banka Ukupno:

Ukupno:

Rang po jamstvenom kapitalu Banka

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

Banka

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

16 J&T banka

179.488

194.005

8,09

17 Veneto banka

194.657

185.849

-4,52

1

Zagrebačka banka

14.434.330

14.252.684

-1,26

2

Privredna banka Zagreb

10.894.086

12.070.774

10,80

3

Erste&Steiermärkische Bank

6.989.801

7.345.926

5,09

18 Imex banka

171.426

178.878

4,35

4

Raiffeisenbank Austria

4.547.269

4.437.107

-2,42

19 Croatia banka

174.967

173.654

-0,75

5

Addiko Bank

3.620.845

3.693.623

2,01

20 Partner banka

170.381

170.424

0,03

6

Splitska banka

3.233.784

3.233.865

0,00

21 Karlovačka banka

158.789

167.492

5,48

7

OTP banka Hrvatska

1.557.530

1.674.782

7,53

22 Slatinska banka

158.226

156.889

-0,84

1.533.579 1.091.234 420.161

1.520.355 1.151.376 411.756

-0,86 5,51 -2,00

23 Banka Kovanica

124.483

137.726

10,64

24 Primorska banka

58.721

68.360

16,42

25 Samoborska banka

72.963

63.542

-12,91

11 Štedbanka

404.786

402.097

-0,66

26 Jadranska banka

(297.565)

40.714

-

12 Kreditna banka Zagreb

322.512

334.662

3,77

50.890.526 52.762.133

3,68

13 Istarska kreditna banka

283.471

293.524

3,55

8 Hrvatska poštanska banka 9 Sberbank 10 Podravska banka

14 Kentbank

194.780

206.247

5,89

15 BKS Bank AG

195.822

195.822

0,00

Napomene: - Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. promijenila je ime u Addiko Bank d.d. - BKS Bank d.d. Rijeka koja od 01. listopada 2016. godine posluje kao inozemna podružnica pod nazivom BKS Bank AG, Glavna podružnica Rijeka. Dostavljeni podaci za 2016. godinu odnose se

Ukupno:

na: a) poslovanje BKS Bank d.d. Rijeka, za razdoblje 01.01.-30.09.2016. b) poslovanje BKS Bank AG, Glavna podružnica Rijeka, za razdoblje 01.10.-31.12.2016. Podaci u računu dobiti i gubitka odnose na cjelokupno razdoblje 2016 godine u kojoj se je desila statusna promjena.


23

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja Banka

1

Zagrebačka banka

2

Privredna banka Zagreb

3

Erste&Steiermärkische Bank

4

Raiffeisenbank Austria

2015. (000 kn)

Rang po dobiti poslije oporezivanja 2016. (000 kn)

% promjene

Banka

(662.311)

2.126.732

-

1

Zagrebačka banka

210.423

1.984.993

843,33

2

Privredna banka Zagreb

(1.241.392)

830.177

-

3

Erste&Steiermärkische Bank

(310.632)

584.832

-

4

Raiffeisenbank Austria

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

(519.135)

1.709.330

-

193.167

1.605.188

730,98

(1.012.455)

626.514

-

(240.146)

460.215

-

5

Splitska banka

155.255

467.943

201,40

5

Splitska banka

120.712

365.119

202,47

6

Hrvatska poštanska banka

126.586

161.726

27,76

6

Hrvatska poštanska banka

123.217

188.277

52,80

7

OTP banka Hrvatska

(149.016)

152.284

-

7

OTP banka Hrvatska

(79.589)

123.418

-

(2.456.010) (245.866) 3.597

79.385 69.054 36.897

925,77

(2.539.181) (198.158) 3.301

59.219 43.123 26.032

688,61 171,58

8 Addiko Bank 9 Sberbank 10 Podravska banka 11 Istarska kreditna banka

8 Addiko Bank 9 Sberbank 10 Podravska banka

15.507

26.570

71,34

7.677

20.849

12 BKS Bank AG

7.976

26.004

226,03

12 Istarska kreditna banka

12.444

20.631

65,79

13 Kreditna banka Zagreb

8.525

17.138

101,03

13 Kreditna banka Zagreb

8.349

13.575

62,59

14 Partner banka

1.778

11.439

543,36

15 Štedbanka

9.670

9.841

1,77

334

9.814

2834,77

17 Kentbank

3.918

8.129

107,48

18 Croatia banka

2.263

2.664

17,72

10.747

433

-95,97

19 Banka Kovanica

16 Primorska banka

19 Banka Kovanica

11 BKS Bank AG

334

12.696

3696,65

15 Partner banka

14 Primorska banka

1.407

9.051

543,28

16 Kentbank

3.918

8.129

107,48

17 Štedbanka

7.661

7.721

0,78

(15.134)

1.638

-

10.747

433

-95,97

18 Croatia banka

20 Slatinska banka

(10.592)

(1.176)

-

20 Slatinska banka

(8.625)

(1.506)

-

21 Imex banka

(45.980)

(5.362)

-

21 Imex banka

(45.980)

(5.362)

-

22 Karlovačka banka

(14.529)

(6.076)

-

22 Karlovačka banka

(14.529)

(6.076)

-

23 Samoborska banka

(7.768)

(9.428)

-

23 Samoborska banka

(7.768)

(9.428)

-

24 J&T banka

(50.476)

(86.568)

-

24 J&T banka

(50.476)

(86.568)

-

25 Veneto banka

(64.778)

(131.795)

-

25 Veneto banka

(64.778)

(131.795)

-

26 Jadranska banka

(271.989)

(155.709)

-

492.934

5.301.158

975,43

26 Jadranska banka Ukupno:

(271.989)

(155.709)

-

556.579

6.606.055

1.086,90

Ukupno: Gubitak:

Gubitak:

-5.531.339

-396.114

-92,84

-5.067.943

-396.444

-92,18

Dobit:

-4.974.760

6.209.941

-224,83

Dobit:

-4.575.009

4.904.714

-207,21

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

Banka

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

16 Imex banka

2.034.181

2.011.251

-1,13

17 Jadranska banka

1.818.176

1.973.729

8,56

18 BKS Bank AG

1.546.273

1.723.582

11,47 5,33

Rang po aktivi Banka

1

Zagrebačka banka

105.992.383 105.128.281

-0,82

2

Privredna banka Zagreb

69.214.174 72.050.466

4,10

3

Erste&Steiermärkische Bank

58.995.200

56.118.727

-4,88

4

Raiffeisenbank Austria

31.180.950

31.415.554

0,75

5 6 7

Splitska banka Addiko Bank Hrvatska poštanska banka

27.048.509 25.557.270 17.691.382

23.288.114 21.099.101 19.337.778

-13,90 -17,44 9,31

8

OTP banka Hrvatska

15.838.812

15.749.107

-0,57

9

Sberbank

19 Slatinska banka

1.526.135

1.607.449

20 Partner banka

1.488.496

1.598.452

7,39

21 J&T banka

1.654.743

1.539.785

-6,95

22 Veneto banka

1.613.848

1.498.757

-7,13

23 Banka Kovanica

1.187.887

1.200.710

1,08

9.734.661

9.263.450

-4,84

24 Štedbanka

1.040.161

892.390

-14,21

10 Kreditna banka Zagreb

3.469.679

3.550.592

2,33

25 Primorska banka

442.920

646.072

45,87

11 Podravska banka

3.181.549

3.454.582

8,58

26 Samoborska banka

477.405

479.492

0,44

12 Istarska kreditna banka

3.091.125

3.212.280

3,92

392.306.903 386.218.500

-1,55

13 Croatia banka

3.108.567

3.110.015

0,05

14 Karlovačka banka

2.017.591

2.139.429

6,04

15 Kentbank

1.354.826

2.129.355

57,17

- Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d. - Vaba d.d. banka Varaždin, Varaždin, promijenila je 2. siječnja 2017. ime u J&T banka d.d., Varaždin. - Dana 9. listopada 2015. otvoren je sanacijski postupak nad Jadranskom bankom.

Ukupno:

- Société Générale-Splitska banka d.d., Split, promijenila je 15. svibnja 2017. ime u Splitska banka d.d., Split. - Tesla štedna banka d.d. nije bila u mogućnosti poslati podatke


BANKARSTVO

24

Rang po odobrenim kreditima Banka

2015. (000 kn)

Rang po ukupnoj štednji stanovništva 2016. (000 kn)

% promjene

Banka

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

5,80

1

Zagrebačka banka

79.069.725

78.128.937

-1,19

1

Zagrebačka banka

46.268.006 48.951.956

2

Privredna banka Zagreb

47.669.849

47.650.529

-0,04

2

Privredna banka Zagreb

39.148.191

39.443.749

0,75

3

Erste&Steiermärkische Bank

40.790.656

38.893.148

-4,65

3

Erste&Steiermärkische Bank

27.088.854

27.696.778

2,24

4

Raiffeisenbank Austria

20.282.499

19.110.171

-5,78

4

Raiffeisenbank Austria

13.690.820

13.194.531

-3,62

5

Splitska banka

18.786.529

17.724.650

-5,65

6

Addiko Bank

18.998.182

13.940.725

-26,62

7

Hrvatska poštanska banka

5 6 7

Splitska banka Addiko Bank OTP banka Hrvatska

12.316.620 11.379.726 10.946.014

12.321.296 11.148.636 10.812.625

0,04 -2,03 -1,22

8

Hrvatska poštanska banka

8.651.549

9.043.725

4,53

9

Sberbank

3.431.089

3.406.990

-0,70 9,49

12.352.225

12.772.508

3,40

11.928.420 8.564.565 2.110.586

11.837.013 7.748.575 2.122.235

-0,77 -9,53 0,55

10 Kreditna banka Zagreb

2.386.722

2.613.117

11 Kreditna banka Zagreb

1.827.435

1.978.519

8,27

11 Istarska kreditna banka

2.128.922

2.217.199

4,15

12 Croatia banka

2.142.451

1.843.889

-13,94

12 Podravska banka

1.818.651

1.882.669

3,52

8 OTP banka Hrvatska 9 Sberbank 10 Podravska banka

13 Istarska kreditna banka

1.686.642

1.701.753

0,90

13 Croatia banka

1.687.371

1.752.811

3,88

14 Karlovačka banka

1.206.135

1.259.931

4,46

14 Jadranska banka

1.807.158

1.633.049

-9,63 7,96

15 BKS Bank AG

1.031.053

1.226.183

18,93

15 Karlovačka banka

1.509.803

1.629.947

16 Imex banka

1.298.738

1.204.122

-7,29

16 Imex banka

1.476.296

1.584.395

7,32

17 Veneto banka

1.290.133

1.193.389

-7,50

17 Kentbank

954.357

1.383.848

45,00

18 Kentbank

821.424

1.099.930

33,91

18 Slatinska banka

1.047.411

1.108.377

5,82

19 Banka Kovanica

998.514

1.025.364

2,69

19 J&T banka

1.206.630

1.075.631

-10,86

20 J&T banka 21 Partner banka 22 Slatinska banka 23 Jadranska banka

981.705

984.314

0,27

20 Banka Kovanica

969.629

995.039

2,62

1.051.798

958.674

-8,85

21 Partner banka

733.677

827.875

12,84

740.969

736.950

-0,54

22 Veneto banka

751.569

773.257

2,89

1.784.968

637.087

-64,31

23 Primorska banka

290.700

461.456

58,74

24 Štedbanka

685.075

518.545

-24,31

24 BKS Bank AG

366.812

368.603

0,49

25 Primorska banka

227.901

240.196

5,39

25 Samoborska banka

346.157

347.199

0,30

190.309

175.970

-7,53

26 Štedbanka

377.478

246.544

-34,69

278.518.486 266.713.307

-4,24

192.780.212 196.921.302

2,15

26 Samoborska banka Ukupno:

Ukupno:

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka

D/K

104,06

Banka

D/K

1

Privredna banka Zagreb

2

Erste&Steiermärkische Bank

48,88

17 Addiko Bank

1,59

3

Splitska banka

47,20

18 Croatia banka

0,56

19 Banka Kovanica

0,42

16 Kentbank

3,03

4

Zagrebačka banka

33,21

5

Istarska kreditna banka

16,32

-

Imex banka

-

6

Raiffeisenbank Austria

16,09

-

J&T banka

-

7

OTP banka Hrvatska

-

15,33

-

Jadranska banka

8 Primorska banka 9 Podravska banka 10 Hrvatska poštanska banka

14,02 13,79 13,31

-

Karlovačka banka

-

-

Samoborska banka

-

-

Slatinska banka

-

11 BKS Bank AG

13,00

-

Veneto banka

-

12 Partner banka

12,84

13 Kreditna banka Zagreb

7,05

14 Sberbank

4,51

15 Štedbanka

3,94

Ukupno:

23,08


BANKARSTVO

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

25

Kapital / aktiva x 100

2015. (000 kn)

2016. (000 kn)

% promjene

Banka

K/A

1

BKS Bank AG

25.349

30.238

19,29

1

Veneto banka

2

Zagrebačka banka

25.485

26.171

2,69

2

Štedbanka

28,01

3

Štedbanka

26.671

25.497

-4,40

3

Addiko Bank

23,66

4

Erste&Steiermärkische Bank

27.440

25.302

-7,79

4

J&T banka

19,94

5

Privredna banka Zagreb

19.993

19.794

-0,99

5

Sberbank

16,52

6

Kreditna banka Zagreb

18.960

18.987

0,14

6

Croatia banka

15,26

7

Sberbank

18.507

18.271

-1,27

7

Kentbank

8 Hrvatska poštanska banka 9 Addiko Bank 10 Splitska banka

16.580 18.139 19.307

18.124 17.112 17.073

9,31 -5,66 -11,57

8 BKS Bank AG 9 Raiffeisenbank Austria 10 Primorska banka

11 Podravska banka

13.256

15.491

16,86

11 Samoborska banka

9,96

12 Raiffeisenbank Austria

14.976

15.310

2,23

12 Banka Kovanica

8,66

13 Croatia banka

14.194

14.601

2,86

13 Karlovačka banka

8,26

14 Istarska kreditna banka

13.498

14.151

4,84

14 Podravska banka

7,74

9.424

14.045

49,04

16 Partner banka

13.410

14.022

4,56

17 OTP banka Hrvatska

13.690

13.695

0,04

18 J&T banka

11.181

13.274

18,72

19 Veneto banka

13.912

12.920

20 Imex banka

13.383

12.811

8.798

12.099

37,52

22 Karlovačka banka

11.335

12.087

6,64

22 Istarska kreditna banka

5,07

23 Banka Kovanica

10.702

11.545

7,88

23 Splitska banka

4,26

24 Erste&Steiermärkische Bank

3,03

15 Primorska banka

21 Kentbank

39,84

12,60 11,60 11,57 10,83

15 Imex banka

7,13

16 Kreditna banka Zagreb

6,85

17 OTP banka Hrvatska

6,31

18 Hrvatska poštanska banka

6,28

-7,13

19 Zagrebačka banka

6,09

-4,28

20 Slatinska banka

5,72

21 Partner banka

5,57

24 Jadranska banka

8.045

9.628

19,68

25 Slatinska banka

8.771

9.238

5,33

25 Privredna banka Zagreb

2,65

26 Samoborska banka

9.181

8.718

-5,04

26 Jadranska banka

2,53

15.546

16.162

3,96

Prosjek:

Ukupno:

6,97

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

D/A

Banka

D/A

1

Privredna banka Zagreb

2,76

16 Kentbank

0,38

2

Zagrebačka banka

2,02

17 Addiko Bank

0,38

3

Splitska banka

2,01

18 Croatia banka

0,09

4

Raiffeisenbank Austria

1,86

19 Banka Kovanica

0,04

5 6 7

Primorska banka BKS Bank AG Erste&Steiermärkische Bank

1,52 1,51 1,48

-

Jadranska banka

-

8

Štedbanka

1,10

-

Karlovačka banka

-

9

Podravska banka

-

-

Imex banka

-

-

J&T banka

-

1,07

-

Samoborska banka

10 OTP banka Hrvatska

0,97

-

Slatinska banka

-

11 Hrvatska poštanska banka

0,84

-

Veneto banka

-

12 Istarska kreditna banka

0,83

13 Sberbank

0,75

14 Partner banka

0,72

15 Kreditna banka Zagreb

0,48

Ukupno:

1,61


BANKARSTVO

26

Konsolidirane bilance na 31.12.2016., abecednim redom (000 kn) Banka

Ukupan prihod Grupe

Aktiva Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

Ukupan broj Imovina na podružnica, poslovnica... upravljanju

Grupa

Članice Grupe

Addiko Bank

Addiko Bank d.d. Zagreb

Addiko Bank d.d. Zagreb Addiko Invest d.d., Zagreb Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. u likvidaciji, Zagreb

21.095.990 1.331.840

1.256

4.992.972

79.918

Erste& Steiermärkische Bank

Erste& Steiermärkische Bank d.d.

Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste Bank Podgorica Erste nekretnine d.o.o. Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing, d.o.o. Izbor nekretnina d.o.o. Erste Group IT HR d.o.o

65.604.147 4.334.225

3.056

7.988.076

1.212.915

159 8.001.264

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa

HPB Nekretnine d.o.o., HPB Invest d.o.o., HPB Stambena štedionica d.d.

19.737.826 1.396.216

1.106

1.214.775

186.018

60 4.950.000

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb d.d. PBZ Leasing PBZ Card PBZ Stambena štedionica PBZ Nekretnine ISP Bosna i Hercegovina PBZ Croatia osiguranje – metoda udjela

82.126.899 5.439.639

4.550

1.907.477

2.031.861

Raiffeisenbank Austria

RBA Grupa

Raiffeisen stambena štedionica d.d., Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d., Raiffeisen Invest d.o.o, Raiffeisen Factoring d.o.o., Raiffeisen Leasing d.o.o., Raiffeisen Consulting d.o.o.

35.363.589

2.071.525

2.309

3.633.632

693.665

78 27.463.632

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj konsolidaciji: UniCredit Bank d.d., Mostar PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA d.d. ZB Invest d.o.o. CENTAR KAPTOL d.o.o. POMINVEST d.d. SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE d.o.o. ZAGREB NEKRETNINE d.o.o. ZANE BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. UniCredit Leasing Croatia d.o.o. LOCAT CROATIA d.o.o. BACAL ALPHA d.o.o. ALLIB NEKRETNINE d.o.o. UniCredit Partner d.o.o. UniCredit Leasing d.o.o. BACAL BETA NEKRETNINE d.o.o.

128.327.788 8.410.260

5.531

6.404.839

3.054.364

213 37.820.955

Pridružena društva konsolidirana metodom udjela: Allianz ZB d.o.o. Allianz ZB d.o.o.ndovima MULTIPLUS CARD d.o.o. UniCredit Broker d.o.o. Napomene: - Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine - Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i imenom – Addiko Bank d.d.

60

248

70.179

-


27

BANKARSTVO

Vlasništvo (000 kn) Banka

Uplaćeni temeljni kapital 2015. 2016.

Addiko Bank

4.992.972

4.992.972

0,00

4.992.972

100,00

4.992.972

100,00

-

-

-

-

Banka Kovanica

333.834

346.478

3,79

332.746

99,67

345.390

99,69

1.088

0,33

1.088

0,31

BKS Bank AG

200.000

200.000

0,00

200.000

100,00

200.000

100,00

-

-

-

-

Croatia banka

474.600

474.600

0,00

-

-

-

-

-

-

-

-

Erste&Steiermärkische Bank

1.698.418

1.698.418

0,00

1.698.418

100,00

1.698.418

100,00

-

-

-

-

Hrvatska poštanska banka

% promjene

Inozemni 2015.

%

Domaći 2016.

%

2015.

%

2016.

%

1.214.775

1.214.775

0,00

-

-

-

-

1.214.775

100,00

1.214.775

100,00

Imex banka

143.335

143.335

0,00

-

-

-

-

143.335

100,00

143.335

100,00

Istarska kreditna banka

162.800

162.800

0,00

16.407

10,08

16.232

9,97

146.393

89,92

146.568

90,03

J&T banka

231.085

307.085

32,89

177.500

76,81

253.500

82,55

53.585

23,19

53.585

17,45

Jadranska banka

183.399

50.000

-72,74

32.827

17,90

-

-

150.572

82,10

50.000

100,00

Karlovačka banka

156.678

176.678

12,77

6.674

4,26

6.466

3,66

150.004

95,74

170.212

96,34

Kentbank

278.012

278.012

0,00

276.272

99,37

276.515

99,46

1.740

0,63

1.497

0,54

Kreditna banka Zagreb

243.200

243.200

0,00

27

0,01

24

0

243.173

99,99

243.176

100

OTP banka Hrvatska

822.280

822.280

0,00

822.280

100,00

822.280

100

-

-

-

-

89.100

89.100

0,00

-

-

-

-

89.100

100,00

89.100

100,00

Podravska banka

267.500

267.500

0,00

234.533

87,68

233.893

87,44

32.966

12,32

32.606

12,19

Primorska banka

58.721

68.360

16,42

53.383

90,91

66.248

96,91

5.344

9,10

2.112

3,09

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

1.859.790

97,50

1.859.790

97,50

47.687

2,50

47.687

2,50

Raiffeisenbank Austria

3.621.432

3.621.432

0,00

3.621.432

100,00

3.621.432

100,00

-

-

-

-

49.248

49.248

0,00

-

-

-

-

49.248

100,00

49.248

100,00

1.530.668

1.530.668

0,00

1.530.668

100,00

1.530.668

100,00

-

-

-

-

91.897

91.897

0,00

1.156

1,26

1.078

1,17

90.741

98,74

90.819

98,83

Partner banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka

991.426

991.426

0,00

991.426

100,00

991.426

100,00

-

-

-

-

Štedbanka

250.000

250.000

0,00

-

-

-

-

250.000

100,00

250.000

100,00

Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

438.900

597.082

36,04

438.900

100,00

597.082

100,00

-

-

-

-

6.404.839

6.404.839

0,00

6.162.096

96,21

6.162.096

96,21

242.743

3,79

242.743

3,79

26.836.596

26.979.662

0,53

23.449.508

23.675.510

2.912.493

2.828.551


28

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka

Ukupno korisnika 2015. 2016. 71.557 65.887

Pravne osobe 2015. 2016. 6.696 8.094

Fizičke osobe 2015. 2016. 51.274 46.183

Obrtnici 2015. 2016. 13.587 11.610

1.353

1.336

310

278

928

951

115

729

825

423

492

306

333

-

107 -

2.521

2.440

1.306

1.237

993

960

222

243

209.157

214.121

32.544

33.923

165.718

168.713

10.895

11.485

61.476

70.094

4.741

5.648

56.735

64.446

-

-

2.774

3.138

1.712

1.937

648

733

414

468

Istarska kreditna banka

7.991

8.531

1.968

1.982

925

967

5.098

5.582

J&T banka

1.913

1.681

632

546

1.041

882

240

253

Jadranska banka

2.083

2.202

698

631

1.190

1.297

195

274

Karlovačka banka

3.703

3.433

688

664

2.647

2.402

368

367

Kentbank

1.179

2.611

521

835

540

1.591

118

185

Kreditna banka Zagreb

3.174

3.188

1.189

1.058

1.881

1.926

104

204

66.451

73.294

1.805

1.814

56.420

62.600

8.226

8.880

Partner banka

1.695

1.748

1.343

1.331

266

311

86

106

Podravska banka

8.024

8.837

2.789

2.924

5.235

5.913

-

-

Primorska banka

582

611

349

368

189

195

44

48

Privredna banka Zagreb

317.919

325.483

39.472

41.753

278.447

283.730

Raiffeisenbank Austria

100.644

96.823

24.568

23.826

69.766

66.831

6.310

6.166

382

410

166

176

96

103

120

131

11.378

12.146

3.046

3.098

8.332

9.048

-

-

987

1.093

440

486

330

381

217

226

87.710

84.197

1.826

1.891

75.809

71.848

10.075

10.458

236

-

235

-

-

-

1

-

2.444

3.248

1.620

1.967

824

1.281

-

-

503.687

530.853

31.657

33.762

457.717

482.792

14.313

14.299

1.471.749

1.518.230

162.744

170.721

1.238.257

1.276.417

70.748

71.092

OTP banka Hrvatska

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:


29

BANKARSTVO

Mobilno bankarstvo Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno korisnika 2015. 2016. 24.963 33.529 100 173 424 76.345 102.533 345 711 413 642 584 2.192 815 1.609 19.864 36.866 963 1.867 488 446 194.391 252.357 30.427 43.584 157 426 3.347 17.784 3 879 1.102 275.286 319.701 629.370 815.946

Pravne osobe 2015. 2016. 223 677 593 3.184 20 65 108 103 64 102 47 258 273 5.665 9.968 27 60 2 3 401 476 10.999 13.633 18.361 28.590

Fizičke osobe 2015. 2016. 22.879 30.678 100 173 424 75.524 98.167 311 616 260 459 584 2.192 748 1.482 19.864 35.300 963 1.867 131 87 188.726 242.389 30.427 43.584 113 322 3.273 17.184 478 626 257.844 298.487 602.225 774.037

Obrtnici 2015. 2016. 1.861 2.174 228 1.182 14 30 45 80 3 25 1.519 99 86 17 74 6.443 8.784

44 598 7.581 13.319


30

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2016. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2016. (%) Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 87,45 70,64 94,48 77,60 89,62 83,40 73,04 78,29 64,37 67,00 76,00 92,57 82,59 76,33 82,09 89,80 90,63 83,80 66,74 88,80 86,07 52,40 85,95

Djelomično nadoknadivi 10,06 15,65 3,33 18,00 8,17 13,00 20,54 19,60 31,56 30,53 20,00 2,79 13,28 18,74 10,62 9,70 4,98 11,00 32,18 8,80 9,54 47,60 9,92

(identificirane i neidentificirane)

%

Nenadoknadivi 2,49 13,71 1,19 4,50 2,21 3,50 6,42 2,11 4,07 2,47 4,00 4,63 4,13 4,93 7,29 0,50 4,39 5,20 1,08 2,40 4,39 4,13

Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka

9,35 22,20 3,41 13,70 7,25 11,20 11,26 11,32 16,80 13,52 14,00 7,64 9,27 11,19 4,96 5,90 13,41 3,00 10,92 9,09 10,05


BANKARSTVO

Broj bankomata 31.12.

Transakcije obavljene karticama u godini 2015.

Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

31

2016.

284 9 2 16 627 367 13 42 8 39 35 13 74 247 8 30 1 781 421 12 41 18 258 11 867

275 9 2 16 638 402 12 41 2 34 35 18 72 252 7 30 1 811 423 12 42 18 262 10 881

4.224

4.305

Napomena: Štedbanka nema razvijenu uslugu kartičnog poslovanja sa svojim klijentima

Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Broj transakcija 2015. 2016. 11.734.653 11.989.927 272.232 309.783 22.306 30.183 230.925 272.707 32.431.503 36.852.247 16.707.790 17.904.339 160.502 181.628 730.179 797.201 205.364 217.399 1.044.619 1.057.876 2.099.239 2.234.988 719 48.296 679.680 709.252 13.041.890 14.407.519 60.003 70.931 2.342.411 2.525.494 20.326 21.787 120.463.209 118.850.714 22.369.412 24.017.654 67.781 69.078 1.532.001 1.783.283 313.284 307.905 19.287.287 19.984.951 113.893 138.963 86.266.459 93.100.976 332.197.667 347.885.081

Vrijednost transakcija (000 kn) 2015. 2016. 4.799.254 5.332.619 110.909 134.937 10.286 14.623 111.677 137.175 12.996.016 14.375.059 8.978.451 9.439.321 69.278 74.102 310.619 332.567 70.477 74.497 393.969 560.632 734.922 765.562 276 42.261 263.243 268.441 4.364.930 4.709.184 33.628 39.938 799.422 842.556 11.025 9.055 36.399.052 38.390.257 8.618.889 9.042.368 35.246 35.405 554.131 634.849 121.842 140.329 6.786.692 7.111.711 54.696 64.743 32.848.077 34.077.925 119.477.007 126.650.116


32

BANKARSTVO

Ukupni broj izdanih kartica 31.12. Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno

Kreditne

Debitne

2015. 352.579 7.933 527 8.589 851.410 689.424 2.671 21.336 5.102 20.319 44.179 2.286 11.030 400.105 2.273 40.641 1.024 2.490.486 386.274 7.151 37.109 12.739 333.958 3.432 2.696.173

2016. 339.625 7.594 561 10.030 812.236 726.838 3.357 21.301 3.970 19.904 46.783 7.935 10.934 398.546 2.339 37.612 981 2.381.250 410.154 7.161 44.732 13.672 326.381 4.131 2.609.687

2015. 58.321 911 46 23 87.899 243 2.139 670 18 1.697 15 1.588 51.616 5.206 616.504 97.285 11.403 1.034 61.694 651 380.112

2016. 51.297 1.099 55 19 102.165 457 2.105 430 20 2.369 1.506 1.736 51.050 4.887 588.498 105.224 17.707 1.181 61.422 761 370.060

2015. 294.258 7.022 481 8.589 851.387 601.525 2.428 19.197 4.432 20.301 42.482 2.271 9.442 348.489 2.273 35.435 1.024 1.873.982 288.989 7.151 25.706 11.705 272.264 2.781 2.316.061

2016. 288.328 6.495 506 10.030 812.217 624.673 2.900 19.196 3.540 19.884 44.414 6.429 9.198 347.496 2.339 32.725 981 1.792.752 304.930 7.161 27.025 12.491 264.959 3.370 2.239.627

8.428.750

8.247.714

1.379.075

1.364.048

7.049.675

6.883.666


33

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka Addiko Bank

Ukupno korisnika 2015. 2016. 77.375 75.928

Pravne osobe 2015. 2016. 8.449 10.789

Fizičke osobe 2015. 2016. 47.014 47.500

Obrtnici 2015. 2016. 21.912 17.639

Banka Kovanica

1.028

743

470

310

348

276

210

157

BKS Bank AG

2.710

3.038

845

886

1.754

2.046

111

106

Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

11.368

9.714

5.543

3.973

4.215

4.147

1.610

1.594

240.486

252.744

34.085

35.557

188.688

198.744

17.713

18.443 1.886

64.353

43.757

6.038

6.142

56.433

35.729

1.882

Imex banka

6.585

6.147

3.693

3.063

2.034

2.172

858

912

Istarska kreditna banka

15.215

15.353

3.872

3.597

8.534

8.997

2.809

2.759

Hrvatska poštanska banka

J&T banka

3.005

2.312

888

761

1.778

1.268

339

283

Jadranska banka

25.212

25.300

2.077

1.894

21.790

22.061

1.345

1.345

Karlovačka banka

1.557

1.473

24.715

3.939

2.507

2.466

20.651

Kentbank

3.411

4.386

1.091

1.533

1.901

2.414

419

439

Kreditna banka Zagreb

7.107

7.245

2.001

1.492

4.825

5.312

281

441

127.582

129.316

9.594

9.597

96.185

97.716

21.803

22.003

2.491

3.147

1.464

2.019

809

867

218

261

41.598

36.229

5.676

5.261

32.648

27.312

3.274

3.656

OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka

488

446

258

273

131

87

99

86

Privredna banka Zagreb

485.903

505.181

49.604

49.939

412.765

431.464

23.534

23.778

Raiffeisenbank Austria

114.835

112.869

38.098

32.568

64.740

70.627

11.997

9.674

6.246

5.845

741

497

605

708

4.900

4.640

Sberbank

11.096

13.285

4.570

4.177

5.616

7.759

910

1.349

Slatinska banka

12.455

11.924

1.758

1.682

9.195

8.741

1.502

1.501

Splitska banka

150.303

134.172

2.931

2.892

122.388

109.845

24.984

21.435

629

-

525

-

61

-

43

-

-

-

-

-

-

-

-

-

327.943

344.786

44.650

45.485

256.437

272.721

26.856

26.580

1.764.139

1.747.806

231.428

226.853

1.361.545

1.358.513

171.166

162.440

Primorska banka

Samoborska banka

Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:


34

BANKARSTVO

Broj otvorenih tekućih računa Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn) Ukupno 2015. 2016. 235.948 229.751 9.150 8.185 1.313 1.596 6.417 7.050 523.210 539.912 420.918 429.225 6.176 6.978 25.062 26.406 4.735 3.383 27.496 27.410 33.223 13.025 17.131 18.384 18.319 610.089 605.683 5.482 5.929 57.398 58.009 1.432 1.502 811.990 825.561 286.883 292.386 7.628 7.367 47.680 48.718 12.262 12.574 299.758 264.711 304 1.032.459 1.046.070 4.498.422 4.483.856

Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2015. 2016. 1.953 1.795 10 32 95 67 279 154 5.355 7.028 1.758 2.155 105 46 222 128 180 155 118 60 127 120 94 440 74 133 51 115 193 95 97 125 4.897 4.698 8 3 405 820 185 107 549 759 87 7.497 5.736 24.339 24.771


35

BANKARSTVO

Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2015. 30.370 1.721 988 3.123 43.015 12.942 2.111 1.692 1.280 2.891 276 3.301 3.603 1.700 2.229 1.039 67.021 661 18.091 2.742 24.918 97 1.778 166.173 393.762

IT tehnologije 2016. 19.223 1.355 860 4.127 48.248 26.259 1.320 1.963 994 2.514 2.241 1.439 3.344 1.921 1.863 449 70.989 1.196 18.540 2.785 40.858 1.812 195.938 450.238

2015. 20.813 563 254 420 3.514 12.942 636 510 1.199 2.867 93 1.735 2.905 359 2.037 342 14.013 479 18.091 2.697 3.844 24 653 100.848 191.838

Bankarske tehnologije 2016. 11.779 60 46 936 4.868 26.259 918 1.554 924 1.461 1.687 415 2.562 412 457 233 12.739 961 18.540 2.676 23.614 448 94.103 207.652

2015. 9.557 1.158 734 2.703 39.501 1.475 1.182 81 24 183 1.566 698 1.341 192 697 53.008 182 45 21.074 73 1.125 65.325 201.924

2016. 7.444 1.295 814 3.191 43.380 402 409 70 1.053 554 1.024 782 1.509 1.406 216 58.250 235 109 17.244 1.364 101.835 242.586


36

BANKARSTVO

Izvanbilančne stavke (000 kn)

Ukupni prihodi banaka (000 kn)

-6,95

Kamatni 2015. 973.574

Banka Kovanica

91.094

89.383

-1,88

81.089

100.198

BKS Bank AG

67.986

80.641

18,61

59.483

153.238

Croatia banka

176.694

160.812

-8,99

149.034

2015.

2016.

1.927.079

1.913.096

Banka Kovanica

36.736

29.845

BKS Bank AG

127.342

Croatia banka

163.516

Addiko Bank

Addiko Bank

Ukupni prihodi 2015. 2016. 1.283.292 1.194.134

% promjene

Erste&Steiermärkische Bank

4.919.019

5.763.814

Erste&Steiermärkische Bank

3.603.931

3.215.483

-10,78

2.622.091

Hrvatska poštanska banka

1.894.415

2.362.226

Hrvatska poštanska banka

1.353.982

1.342.789

-0,83

781.980

94.136

113.319

Imex banka

148.650

99.344

-33,17

113.816

224.877

176.380

Istarska kreditna banka

210.515

159.720

-24,13

124.600

Imex banka Istarska kreditna banka J&T banka

114.194

67.180

J&T banka

85.495

99.721

16,64

68.861

Jadranska banka

151.399

155.532

Jadranska banka

113.151

105.708

-6,58

91.056

Karlovačka banka

242.910

259.812

Karlovačka banka

76.685

Kentbank

36.035

66.251

105.786

119.150

12,63

Kentbank

89.795

109.757

22,23

67.598

Kreditna banka Zagreb

207.214

202.828

-2,12

167.272

OTP banka Hrvatska

961.694

975.159

1,40

722.790

96.941

105.654

8,99

75.511

206.663

214.724

3,90

147.347

211.653

192.294

1.034.038

1.299.951

Partner banka

124.439

126.511

Partner banka

Podravska banka

376.089

338.281

Podravska banka Primorska banka

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

10.752

8.039

27.124

45.356

67,22

19.509

Privredna banka Zagreb

12.023.154

13.340.647

Privredna banka Zagreb

4.089.748

4.532.035

10,81

3.010.238

Raiffeisenbank Austria

7.549.439

8.081.858

Raiffeisenbank Austria

2.023.166

2.055.110

1,58

1.270.940

18.171

21.785

21.736

19.840

-8,72

15.948

854.522

749.918

Sberbank

538.716

521.660

-3,17

442.148

Slatinska banka

85.386

81.359

-4,72

68.858

1.667.903

1.539.597

-7,69

1.198.202 55.300

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka

61.254

98.600

5.289.621

5.551.519

Samoborska banka

Splitska banka

77.775

75.538

Štedbanka

67.640

63.741

-5,76

115.023

94.575

Veneto banka

84.711

60.208

-28,93

63.764

Zagrebačka banka

16.958.553

19.689.861

Zagrebačka banka

7.099.867

7.229.545

1,83

5.718.492

Ukupno:

54.636.141

60.830.268

Ukupno:

24.508.880

24.423.458

-0,35

18.186.186

Štedbanka Veneto banka


37

BANKARSTVO

prihodi 2016. 842.625

% promjene -13,45

Prihodi od provizija 2015. 2016. 230.956 211.487

% promjene -8,43

Neto teÄ?ajne razlike 2015. 2016. 48.812 (77.381)

% promjene -

Ostali prihodi 2015. 2016. 29.950 217.403

% promjene 625,89

76.834

-5,25

6.648

6.667

0,29

(1.236)

(627)

-

4.593

6.509

41,72

70.947

19,27

5.987

5.908

-1,32

(390)

(451)

-

2.906

4.237

45,80

131.425

-11,82

13.357

12.056

-9,74

3.628

3.219

-11,27

10.675

14.112

32,20

2.314.247

-11,74

564.277

560.512

-0,67

258.995

32.985

-87,26

158.568

307.739

94,07

720.255

-7,89

483.022

493.880

2,25

9.971

4.456

-55,31

79.009

124.198

57,19

87.746

-22,91

10.029

6.259

-37,59

-

-

-

24.805

5.339

-78,48

107.325

-13,86

47.148

46.877

-0,57

(54)

(362)

-

38.821

5.880

-84,85

75.278

9,32

6.614

7.515

13,62

637

465

-27,00

9.383

16.463

75,46

80.018

-12,12

13.781

13.026

-5,48

(111)

1.178

-

8.425

11.486

36,33

80.791

5,35

22.611

22.398

-0,94

(1.274)

(638)

-

7.764

16.599

113,79

79.327

17,35

7.593

10.773

41,88

6.962

4.982

-28,44

7.642

14.675

92,03

143.236

-14,37

27.300

28.716

5,19

(479)

(90)

-

13.121

30.966

136,00

687.126

-4,93

163.972

164.447

0,29

(6.536)

2.999

-

81.468

120.587

48,02

76.910

1,85

8.255

7.518

-8,93

429

(680)

-

12.746

21.906

71,87

148.973

1,10

38.252

37.703

-1,44

5.668

5.867

3,51

15.396

22.181

44,07

23.182

18,83

5.743

12.336

114,81

(604)

1.516

-

2.476

8.323

236,14

2.907.891

-3,40

757.766

753.620

-0,55

73.471

213.160

190,13

248.273

657.364

164,77

1.147.810

-9,69

554.499

543.458

-1,99

75.265

(36.631)

-

122.462

400.473

227,02

14.163

-11,19

4.388

4.310

-1,78

939

1.080

15,02

461

287

-37,74

399.324

-9,69

78.756

84.984

7,91

9.256

22.955

148,00

8.556

14.397

68,27 124,47

62.207

-9,66

11.878

12.797

7,74

2.991

2.631

-12,04

1.659

3.724

1.046.353

-12,67

311.552

295.948

-5,01

105.392

92.642

-12,10

52.757

104.654

98,37

52.995

-4,17

5.059

4.932

-2,51

(1.193)

3.107

-

8.474

2.707

-68,06 -69,93

49.832

-21,85

11.449

7.570

-33,88

3.315

947

-71,43

6.183

1.859

5.145.601

-10,02

1.127.080

1.132.622

0,49

96.427

292.809

203,66

157.868

658.513

317,13

16.572.421

-8,87

4.517.972

4.488.319

-0,66

690.281

570.138

-17,40

1.114.441

2.792.581

150,58


38

BANKARSTVO

Broj zaposlenih 31.12. Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG

2015.

2016.

% promjene

1.409

1.233

-12,49

111

104

-6,31

61

57

-6,56 -2,74

219

213

Erste&Steiermärkische Bank

2.150

2.218

3,16

Hrvatska poštanska banka

1.067

1.067

0,00

Croatia banka

Imex banka

152

157

3,29

Istarska kreditna banka J&T banka Jadranska banka

229 148 226

227 116 205

-0,87 -21,62 -9,29

Karlovačka banka

178

177

-0,56

Kentbank

154

176

14,29

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

183

187

2,19

1.157

1.150

-0,61

Partner banka

111

114

2,70

Podravska banka

240

223

-7,08 -2,13

47

46

Privredna banka Zagreb

3.462

3.640

5,14

Raiffeisenbank Austria

2.082

2.052

-1,44

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

52

55

5,77

526

507

-3,61

174

174

0,00

1.401

1.364

-2,64 -10,26

39

35

116

116

0,00

4.159

4.017

-3,41

19.853

19.630

-1,12

Ukupni rashodi banaka -000 kn Addiko Bank

Ukupni rashodi 2015. 2016. 3.739.302 1.114.749

Banka Kovanica

80.347

BKS Bank AG

60.010

88.950 54.637

Croatia banka

174.431

158.148

Erste&Steiermärkische Bank

-4.845.323

-2.385.306

Hrvatska poštanska banka

-1.227.397

-1.181.063

Imex banka

194.630

92.773

Istarska kreditna banka

195.009

133.151

J&T banka

135.972

180.469

Jadranska banka

385.140

261.417

Karlovačka banka

120.317

125.226

Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka

85.877

101.628

198.689

185.690

1.110.710

822.875

95.163

94.215

203.066

177.827

26.789

35.543

Privredna banka Zagreb

3.879.325

2.547.042

Raiffeisenbank Austria

-2.333.798

-1.470.278

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka

29.504

29.268

-784.582

-452.606

95.978

82.535

1.512.648

1.071.656

57.970

53.900

-149.489

-192.003

Zagrebačka banka

5.115.913

4.333.832

Ukupno:

8.156.201

6.064.275


39

BANKARSTVO

% promjene -70,19

Kamatni troškovi 2015. 2016. 586.268 425.409

% promjene -27,44

Troškovi provizija 2015. 2016. 211.391 45.828

% promjene -78,32

Ostali troškovi 2015. 2016. 2.941.643 643.512

% promjene -78,12

10,71

32.452

26.880

-17,17

1.465

2.120

44,71

46.430

59.950

29,12

-8,95

18.184

16.902

-7,05

1.190

1.260

5,88

40.636

36.475

-10,24

-9,33

82.966

69.569

-16,15

4.894

4.360

-10,91

86.571

84.219

-2,72

-

-989.680

-732.521

-

-151.115

-150.349

-

-3.704.528

-1.502.436

-

-

-271.654

-205.858

-

-301.289

-309.110

-

-654.454

-666.095

-

-52,33

64.312

40.881

-36,43

1.845

2.376

28,78

128.473

49.516

-61,46

-31,72

48.405

38.883

-19,67

5.295

5.123

-3,25

141.309

89.145

-36,91

32,73

44.362

43.367

-2,24

2.013

3.267

62,30

89.597

133.835

49,37

-32,12

57.293

39.382

-31,26

3.166

3.251

2,68

324.681

218.784

-32,62

4,08

35.466

31.117

-12,26

7.053

7.422

5,23

77.798

86.687

11,43

18,34

28.325

30.372

7,23

2.142

2.835

32,35

55.410

68.421

23,48

-6,54

110.373

81.309

-26,33

8.615

7.894

-8,37

79.701

96.487

21,06

-25,91

226.276

141.120

-37,63

40.489

42.922

6,01

843.945

638.833

-24,30

-1,00

36.048

36.027

-0,06

2.414

2.536

5,05

56.701

55.652

-1,85

-12,43

59.253

49.107

-17,12

14.254

13.710

-3,82

129.559

115.010

-11,23

32,68

10.105

10.884

7,71

1.460

1.411

-3,37

15.224

23.248

52,70

-34,34

817.225

572.757

-29,91

108.694

119.967

10,37

2.953.406

1.854.318

-37,21

-

-341.987

-250.109

-

-233.341

-246.030

-

-1.758.470

-974.139

-

-0,80

5.704

4.271

-25,12

1.558

1.454

-6,68

22.242

23.543

5,85

-

-184.763

-126.262

-

-32.506

-30.684

-

-567.313

-295.660

-

-14,01

37.215

31.189

-16,19

2.967

3.124

5,29

55.796

48.222

-13,57

-29,15

402.600

277.810

-31,00

64.528

58.456

-9,41

1.045.520

735.390

-29,66

-7,02

22.124

16.413

-25,81

1.192

1.243

4,28

34.654

36.244

4,59

-

-26.751

-26.712

-

-2.318

-1.787

-

-120.420

-163.504

-

-15,29

3.082.242

2.416.485

-21,60

182.725

145.789

-20,21

1.850.946

1.771.558

-4,29

-25,65

3.992.363

3.058.672

-23,39

-51.219

-261.612

410,78

4.215.057

3.267.215

-22,49


40

BANKARSTVO

Krediti stanovništvu (000 kn) Addiko Bank

710.185

10,29

40.504

BKS Bank AG

141.975

205.728

44,90

99.521

Croatia banka

369.493

414.975

12,31

52.759

16.059.849

14.791.474

-7,90

6.481.891 956.025

4.619.179

4.786.388

3,62

Imex banka

198.440

271.516

36,83

30660

Istarska kreditna banka

561.589

572.974

2,03

265.969

J&T banka

172.491

159.179

-7,72

14.127

Jadranska banka

284.379

250.037

-12,08

89.333

Karlovačka banka

559.751

630.330

12,61

124.874

Kentbank

388.497

479.872

23,52

-

Kreditna banka Zagreb

465.888

529.461

13,65

74.679

7.468.894

7.623.508

2,07

-

Partner banka

154.994

199.215

28,53

833

Podravska banka

583.679

654.857

12,19

112.779

Primorska banka

54.146

37.213

-31,27

1.262

Privredna banka Zagreb

23.949.208

23.843.048

-0,44

-

Raiffeisenbank Austria

11.141.296

10.210.860

-8,35

5.052.139

OTP banka Hrvatska

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka 2016.

Addiko Bank

71

60

Banka Kovanica

13

13

BKS Bank AG

2

2

Croatia banka

18

18

131

132

Hrvatska poštanska banka

61

60

Imex banka

20

19

Istarska kreditna banka

25

25

Erste&Steiermärkische Bank

8

2

Jadranska banka

19

17

Karlovačka banka

15

15

Kentbank

14

15

J&T banka

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka

24

21

105

103

8

7

22

22

2

2

Privredna banka Zagreb

204

201

Raiffeisenbank Austria

70

70

Samoborska banka

12

12

Sberbank

31

31

Primorska banka

Slatinska banka

27

26

Splitska banka

99

99

Štedbanka

-

-

Veneto banka

-

-

125

125

1.126

1.097

Zagrebačka banka Ukupno:

-24,97

Stambeni 2015. 7.347.320

643.936

Hrvatska poštanska banka

2015.

% promjene

Banka Kovanica

Erste&Steiermärkische Bank

Broj podružnica, poslovnica i sl.

Ukupno 2015. 2016. 9.786.293 7.342.413

Ukupno:

81.493

76.522

-6,10

9.809

3.469.761

3.142.645

-9,43

1.114.975

375.112

404.461

7,82

12.601

8.469.780

7.983.279

-5,74

3.334.383

66.517

63.258

-4,90

2.866

235.784

229.931

-2,48

125.111

29.331.219

27.794.662

-5,24

17.053.844

119.633.643

113.407.991

-5,20

42.398.264


41

BANKARSTVO

2016. 4.942.103

% promjene -32,74

Auto krediti 2015. 2016. 114.733 100.280

% promjene -12,60

Gotovinski 2015. 2016. 814.914 1.081.979

% promjene 32,77

Ostali 2015. 1.509.326

2016. 1.218.051

% promjene -19,30

33.393

-17,56

51,00

37,00

-27,45

-

-

-

603.381

676.755

12,16

144.531

45,23

-

-

-

9.288

10.903

17,39

33.166

50.294

51,64

57.895

9,73

-

-

-

135.889

168.905

24,30

180.845

188.175

4,05

5.397.934

-16,72

3.981

2.043

-48,68

6.910.632

7.069.981

2,31

2.663.345

2.321.516

-12,83

1.437.072

50,32

33

6

-81,82

-

-

-

3.663.121

3.349.310

-8,57

29076

-5,17

-

-

-

115504

175435

51,89

52.276

67.005

28,18

266.759

0,30

3.738

3.749

0,29

27.548

26.943

-2,20

264.334

275.523

4,23

12.930

-8,47

-

-

-

94.614

114.556

21,08

63.750

31.693

-50,29 31,65

74.873

-16,19

57

36

-36,84

194.038

173.876

-10,39

951

1.252

139.898

12,03

3.243

8.300

155,94

248.528

296.512

19,31

183.106

185.620

1,37

-

-

-

-

-

-

-

-

388.497

479.872

23,52

87.930

17,74

61

-

-

202.462

234.241

15,70

188.686

207.290

9,86

-

-

-

-

-

-

-

-

7.468.894

7.623.508

2,07

1.073

28,81

-

-

-

-

-

-

154.161

198.142

28,53

111.752

-0,91

8.315

10.294

23,80

225.741

261.379

15,79

236.844

271.432

14,60

878

-30,40

41

-

-

8.459

10.315

21,94

44.383

26.020

-41,37 -0,44

-

-

-

-

-

-

-

-

23.949.208

23.843.048

4.199.019

-16,89

143.917

77.558

-46,11

4.157.800

4.192.101

0,82

1.787.440

1.742.182

-2,53

19.961

103,50

570

689

20,88

38.720

12.579

-67,51

32.394

43.293

33,65

704.280

-36,83

41.406

20.306

-50,96

1.840.268

1.997.428

8,54

473.112

420.631

-11,09

14.004

11,13

120

120

0,00

357.447

382.948

7,13

4.944

7.389

49,45

2.902.396

-12,96

363.601

468.342

28,81

3.519.752

3.455.947

-1,81

1.252.044

1.156.594

-7,62

2.564

-10,54

-

110

-

-

-

-

63.651

60.584

-4,82

117.871

-5,79

-

-

-

43.387

47.781

10,13

67.286

64.279

-4,47

15.391.558

-9,75

319.905

263.192

-17,73

7.167.390

7.486.212

4,45

4.790.080

4.653.700

-2,85

36.089.750

-14,88

1.003.772

955.062

-4,85

26.112.381

27.200.021

4,17

50.119.225

49.163.158

-1,91


42

BANKARSTVO

Cost income ratio* (%) 2015.

2016.

Addiko Bank

-44,70

58,80

Banka Kovanica

65,48

69,30

BKS Bank AG

63,28

47,35

Croatia banka

73,00

71,50

Erste&Steiermärkische Bank

39,90

41,40

Hrvatska poštanska banka

58,80

53,20

Imex banka

66,35

84,40

Istarska kreditna banka

43,72

60,20

J&T banka

121,13

136,68

Jadranska banka

182,98

131,65

Karlovačka banka

83,00

62,00

Kentbank

94,86

82,23

Kreditna banka Zagreb

79,01

61,42

OTP banka Hrvatska

62,33

58,15

Partner banka

72,68

59,80

Podravska banka

78,38

61,50

Primorska banka

102,00

112,00

Privredna banka Zagreb

43,73

38,36

Raiffeisenbank Austria

59,99

54,71

112,64

98,19

Sberbank

76,44

68,93

Slatinska banka

82,12

77,79

Splitska banka

55,00

51,00

Samoborska banka

Štedbanka Veneto banka Zagrebačka banka

33,60

33,82

115,00

181,00

49,51

40,50

* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100

Depoziti stanovništva (000 kn) Addiko Bank

Ukupno 2015. 2016. 11.379.726 11.148.636

% promjene -2,03

Po viđenju 2015. 936.392

Banka Kovanica

969.629

995.039

2,62

26.794

BKS Bank AG

366.812

368.603

0,49

80.253

1.687.371

1.752.811

3,88

80.427

27.088.854

27.696.778

2,24

2.740.036

8.651.549

9.043.725

4,53

2.009.651

1476296

1584395

7,32

24195

Istarska kreditna banka

2.128.922

2.217.199

4,15

249.579

J&T banka

1.206.630

1.075.631,00

-10,86

27.763

Jadranska banka

1.807.158

1.633.049

-9,63

171.993

Karlovačka banka

1.509.803

1.629.947

7,96

213.437

954.357

1.383.848

45,00

17.458

2.386.722

2.613.117

9,49

60.760

10.946.014

10.812.625

-1,22

1.381.090

733.677

827.875

12,84

24.670

1.818.651

1.882.669

3,52

262.290

Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka

Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka

290.700

461.456

58,74

5.089

Privredna banka Zagreb

39.148.191

39.443.749

0,75

5.169.694

Raiffeisenbank Austria

13.690.820

13.194.531

-3,62

1.158.699

346.157

347.199

0,30

60.490

3.431.089

3.406.990

-0,70

170.613

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka

1.047.411

1.108.377

5,82

73.817

Splitska banka

12.316.620

12.321.296

0,04

1.528.010

Štedbanka

377.478

246.544

-34,69

13.319

Veneto banka

751.569

773.257

2,89

13.495

46.268.006

48.951.956

5,80

6.514.571

192.780.212

196.921.302

2,15

23.014.585

Zagrebačka banka Ukupno:


43

BANKARSTVO

kunska 2016. 1.154.990

% promjene 23,34

Po viđenju devizna 2015. 2016. 1.296.095 1.747.565

% promjene 34,83

Oročena kunska 2015. 2016. 1.040.205 1.129.290

% promjene 8,56

Oročena devizna 2015. 2016. 8.107.034 7.116.791

% promjene -12,21

36.972

37,99

78.977

109.832

39,07

200.897

169.142

-15,81

662.961

679.093

2,43

88.624

10,43

59.697

53.775

-9,92

36.433

38.285

5,08

190.429

187.919

-1,32

86.856

7,99

86.937

78.566

-9,63

168.912

161.764

-4,23

1.351.095

1.425.625

5,52

3.407.582

24,36

2.225.270

3.034.621

36,37

3.748.534

3.738.234

-0,27

18.375.014

17.516.341

-4,67

2.294.830

14,19

397.281

629.288

58,40

2.172.002

2.181.076

0,42

4.072.615

3.938.531

-3,29

29641

22,51

22051

31004

40,60

243502

285033

17,06

1186548

1238717

4,40

300.732

20,50

356.843

414.993

16,30

185.288

188.825

1,91

1.337.212

1.312.649

-1,84

24.781,00

-10,74

22.453

31.183,00

38,88

247.738

204.564,00

-17,43

908.676

815.103,00

-10,30

195.109

13,44

283.341

314.841

11,12

152.279

156.595

2,83

1.199.545

966.504

-19,43

243.685

14,17

153.416

184.915

20,53

308.847

348.816

12,94

834.103

852.531

2,21

31.595

80,98

27.397

61.948

126,11

106.818

222.203

108,02

802.684

1.068.102

33,07

335.540

452,24

1.091

117.894

10706,05

551.799

557.151

0,97

1.773.072

1.602.532

-9,62

1.663.733

20,47

1.863.597

2.339.694

25,55

1.401.390

1.333.096

-4,87

6.299.937

5.476.102

-13,08 15,26

36.222

46,83

57.512

60.851

5,81

97.499

92.271

-5,36

553.996

638.531

325.097

23,95

178.746

243.881

36,44

359.669

370.423

2,99

1.017.946

943.268

-7,34

11.424

124,48

15.417

44.739

190,18

28.990

40.246

38,83

241.204

365.047

51,34

6.217.377

20,27

6.162.856

7.889.855

28,02

4.213.553

4.077.971

-3,22

23.602.088

21.258.546

-9,93

1.474.327

27,24

2.413.670

3.114.756

29,05

1.337.841

1.263.466

-5,56

8.780.610

7.341.982

-16,38

72.735

20,24

48.645

53.792

10,58

39.315

37.608

-4,34

197.707

183.064

-7,41

170.174

-0,26

341.774

414.408

21,25

297.318

378.293

27,24

2.621.384

2.444.115

-6,76

93.440

26,58

77.122

95.826

24,25

222.916

253.305

13,63

673.556

665.806

-1,15

1.878.637

22,95

2.224.861

2.970.114

33,50

931.825

880.043

-5,56

7.631.924

6.592.502

-13,62 -36,34

17.888

34,30

40.230

17.185

-57,28

29.581

24.083

-18,59

294.348

187.388

14.282

5,83

51.899

27.291

-47,42

74.558

81.458

9,25

611.617

650.226

6,31

8.739.531

34,15

5.755.879

8.102.759

40,77

4.458.161

4.487.502

0,66

29.539.395

27.622.164

-6,49

28.945.804

25,77

24.243.057

32.185.576

32,76

22.655.870

22.700.743

0,20

122.866.700

113.089.179

-7,96


44

BANKARSTVO

Zarada po dionici (%) Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG

Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) 2015.

2016.

-

-

3,20

0,13

-

-

% 2015.

2016.

kn 2015.

2016.

-

-

-

1,14

0,87

-

-

BKS Bank AG

-

-

-

-

-

-

Addiko Bank Banka Kovanica

-

-3,19

0,35

Croatia banka

-

-

Erste&Steiermärkische Bank

-59,61

36,89

Erste&Steiermärkische Bank

-

-

-

Hrvatska poštanska banka

84,92

93,03

Hrvatska poštanska banka

2,50

-

15,20

-

Imex banka

-32,08

-3,74

Imex banka

-

-

-

-

Istarska kreditna banka

Croatia banka

-

7,65

12,68

6,00

10,90

66,00

120,00

J&T banka

-

-

J&T banka

-

-

-

-

Jadranska banka

-

-

Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

-

-

Karlovačka banka

-

-

-

-

Kentbank

-

-

Kentbank

-

-

-

-

4,31

7,01

Kreditna banka Zagreb

-

-

-

-

0,07

OTP banka Hrvatska

-

-

-

Partner banka

1,58

10,16

Partner banka

-

-

-

Podravska banka

1,23

9,73

Podravska banka

-

-

-

-

Primorska banka

0,53

14,51

Primorska banka

-

-

-

-

Privredna banka Zagreb

10,00

84,00

Privredna banka Zagreb

99,99

30,00

10,16

25,33

Raiffeisenbank Austria

-

12,70

Raiffeisenbank Austria

106,00

Samoborska banka

-

-

Samoborska banka

Sberbank

-

-

Istarska kreditna banka

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

-

10,60

-

-0,16

-0,20

-

-

Sberbank

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Slatinska banka

-9,39

-1,64

Slatinska banka

Splitska banka

12,00

37,00

Splitska banka

Štedbanka

15,32

15,44

Štedbanka

-

-

-

-

-

-

Veneto banka

-

-

-

-

-1,62

5,34

18,00

-

3,60

-

Veneto banka Zagrebačka banka

Zagrebačka banka


45

BANKARSTVO

Raspodjela dobiti (000 kn) Dividenda Addiko Bank

Revizori

2015. Zadržana dobit -

Dividenda

2016. Zadržana dobit -

Addiko Bank

2015.

2016. Deloitte d.o.o. PriceWaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb Ernst&Young d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Ernst and Young

-

-

-

-

Croatia banka

Deloitte d.o.o. PriceWaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb Ernst&Young d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

30.774

92.443

-

188.277

Erste&Steiermärkische Bank

Ernst and Young

-

(45.980)

-

(5.362)

Hrvatska poštanska banka

Deloitte d.o.o., Zagreb

Deloitte d.o.o., Zagreb

3.232

9.121

8.880

11.751

Imex banka

BDO Croatia d.o.o.

BDO Croatia d.o.o.

J&T banka

-

(50.476)

-

(86.568)

Istarska kreditna banka

Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

-

-

-

-

Kentbank

-

3.918

-

8.129

Jadranska banka

Kreditna banka Zagreb

-

8.349

-

-

Karlovačka banka

Deloitte d.o.o. Zagreb PriceWaterhouse Coopers d.o.o. HLB Revidicon d.o.o., Varaždin BDO CROATIA d.o.o.

Deloitte d.o.o. Zagreb KPMG Croatia d.o.o. za reviziju HLB Revidicon d.o.o., Varaždin BDO CROATIA d.o.o.

OTP banka Hrvatska

-

-

-

123.418

Partner banka

-

-

-

-

Podravska banka

-

3.301

-

26.032

Primorska banka

-

334

-

12.696

OTP banka Hrvatska

KPMG PriceWaterhouse Coopers KPMG Croatia d.o.o.

KPMG PriceWaterhouse Coopers Deloitte d.o.o.

193.143

25

481.526

1.123.662

Partner banka

Krako-revizija d.o.o.

Krako-revizija d.o.o.

Ernst & Young d.o.o.

Deloitte d.o.o.

3.806

6.941

3.018

-

BKS Bank AG

-

7.677

-

20.849

Croatia banka

-

(15.134)

-

1.638

Banka Kovanica

Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka

Privredna banka Zagreb

Banka Kovanica BKS Bank AG

J&T banka

Kentbank Kreditna banka Zagreb

Raiffeisenbank Austria

-

-

385.215

75.000

Podravska banka

Samoborska banka

-

(7.768)

-

(9.428)

Primorska banka

BDO Croatia, Zagreb

BDO Croatia, Zagreb

KPMG d.o.o.

KPMG d.o.o.

Sberbank

-

-

-

-

Privredna banka Zagreb

Slatinska banka

-

-

-

-

Raiffeisenbank Austria

KPM

KPM

Samoborska banka

Splitska banka

HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

Štedbanka

BDO Croatia d.o.o.

BDO Croatia d.o.o.

Veneto banka

PwC

PwC

Zagrebačka banka

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.

Splitska banka

120.712

186.725

178.394

-

-

Veneto banka

-

(284.307)

-

(419.296)

Zagrebačka banka

-

(519.135)

1.697.283

12.047

Štedbanka

Nije odlučeno

Nije odlučeno

Sberbank Slatinska banka


46

BANKARSTVO

Dopunski kapital (000 kn)

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 2015.

2016.

% promjene

2015.

2016.

1.553.623

1.280.826

-17,56

32.432

34.965

7,81

Addiko Bank

22,40

29,91

Banka Kovanica

15,09

BKS Bank AG

-

-

16,40

-

BKS Bank AG

16,85

Croatia banka

-

-

-

-

Croatia banka

15,91

16,81

1.435.272

1.231.340

-14,21

-

-

-

Imex banka

42.396

38.104

Istarska kreditna banka

29.286

28.127

J&T banka

22.905

46.473

102,89

Jadranska banka

10.674

-

-

Karlovačka banka

44.025

40.109

-8,89

Addiko Bank Banka Kovanica

Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka

Erste&Steiermärkische Bank

19,77

21,63

Hrvatska poštanska banka

15,85

15,66

-10,12

Imex banka

13,50

16,40

-3,96

Istarska kreditna banka

17,73

18,44

J&T banka

16,06

19,76

Jadranska banka

-20,27

2,85

Karlovačka banka

15,35

16,19

Kentbank

21,46

15,90

Kreditna banka Zagreb

16,66

17,30

OTP banka Hrvatska

15,56

15,56 16,62

-

-

-

82.000

82.000

0,00

-

-

-

Partner banka

16.007

15.965

-0,26

Partner banka

16,14

Podravska banka

93.114

76.794

-17,53

Podravska banka

16,06

14,71

Primorska banka

15.273

3.593

-76,48

Primorska banka

21,87

23,35

-

Privredna banka Zagreb

22,20

24,81

839.855

753.173

-10,32

Raiffeisenbank Austria

21,13

22,18

Samoborska banka

-

-

-

Samoborska banka

26,99

26,06

Sberbank

-

-

-

Sberbank

17,30

19,88

-

Slatinska banka

17,50

18,44

Splitska banka

18,70

18,70

Štedbanka

38,81

38,97

Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria

Slatinska banka -

-

-

Štedbanka

76.350

75.578

-1,01

Veneto banka

32.345

Splitska banka

Zagrebačka banka Ukupno:

-

Veneto banka

17,60

22,83

-

-

-

Zagrebačka banka

24,66

26,18

4.325.557

3.707.047

-14,30


47

BANKARSTVO

Kapital banke

31.12.2015.

31.12.2016.

% promjene

Temeljni kapital (000 kn) - dionički

6.926.632

6.959.632

0,48%

Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve

9.649.945

10.025.605

3,89%

12.502

12.375

-1,02%

9.910.966

10.288.859

3,81%

73,35

60,36

-17,71%

25.540.776

27.374.916

7,18%

4.450.926 Ba1 (Moody’s) BB (Standard & Poor's) 342

5.991.933 Ba1 (Moody’s) BB (Standard & Poor's 349

34,62%

917.109

924.004

0,75%

Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi

2,05%

872.609

870.344

-0,26%

- prihodi od provizija

19.112

28.332

48,24%

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

21.868

7.312

-66,56%

- ostali prihodi

3.520

18.016

411,82%

-711.881

-610.479

-14,24%

- kamatni troškovi

-474.530

-452.673

-4,61%

- troškovi provizija

-659

-3.265

395,45%

Ukupni rashodi

-

-

-

- ostali troškovi

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

-236.692

-154.541

-34,71%

Dobit prije oporezivanja

205.228

313.525

52,77%

Dobit poslije oporezivanja

205.228

313.525

52,77%

Zadržana dobit

205.228

313.525

52,77%

31,60

34,40

8,86%

24.722.823

26.343.123

6,55%

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi

678.730

1.528.564

125,21%

- privredi

11.049.495

12.562.131

13,69%

- ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

12.994.598

12.252.428

-5,71%

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2016.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:

Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)

27.390.822 933.673 364 10.030.333 315.074


BANKARSTVO

48

BANKARSTVO U 2016.

Gospodarstvo se budi i treba iskoristiti razdoblje niskih kamata

Za osjetniji rast kredita kompanijama potrebno je prije svega ispunjenje triju uvjeta: pad troška rizika u bilancama banaka, rast investicija te svojevrsna platforma za masovnu dokapitalizaciju tvrtki Ivan Jandrić predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko Banka

Ivan Jandrić

UNATOČ SVIM IZAZOVIMA S KOJIMA SE SUSRELO tijekom 2016. godini i nekima koji su iskočili u 2017. činjenica jest da se gospodarstvo budi. Iako posao nije stao ni za vrijeme recesije, pro-

tekle godine testirale su strpljenje i izdržljivost svih gospodarskih sudionika, a nepovoljno makroekonomsko okruženje je neminovno uzelo svoj danak na gospodarskim i kreditnim aktivnostima. S rastom BDP-a od 2,9 posto u 2016. i značajno ojačanom dinamikom novoodobrenih kredita, imamo razloga za optimizam i danas govorimo o projekcijama blagog rasta kreditiranja od


BANKARSTVO

nekih dva posto u 2017., uz daljnje ubrzanje rasta u 2018. godini. Nova rekordna turistička sezona, snažnija privatna potrošnja, nastavak rasta investicija uz poboljšanje konkurentnosti, te početak fiskalne relaksacije nakon dvije godine uzastopnog smanjenja izdataka su sve trendovi koji bi se na temeljima solidnog makroekonomskog okruženja, porasta poslovnog optimizma, porasta dobiti kompanija te rasta kreditne aktivnosti trebali nastaviti i u 2017. godini. Već lani su zabilježeni znakovi oporavka kredita poduzećima usklađenih za tečajne razlike, a u prvoj polovini 2017. smo svjedocima nastavka oporavka tržišta, pri čemu su pozitivne promjene posebno vidljive u segmentu kredita za investicije. Za očekivati je nastavak monetarne ekspanzije HNB-a Pritom su i kamatne stope banaka snažno pale tijekom prethodne godine na rekordno niske razine što je posljedica nastavka monetarne relaksacije Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, te povećane konkurencije u bankarskom sektoru. S obzirom na daljnju podršku ECB-a, solidan suficit

Ne smiju se zanemariti ni rizici koji proizlaze iz očekivanog nastavka prodaje nenaplativih potraživanja platne bilance te rekordno pozitivnu neto inozemnu poziciju banaka, za očekivati je nastavak monetarne ekspanzije HNB-a što ide u prilog jačanju kreditne aktivnosti. Odluka Europske komisije da Hrvatska, zbog pozitivnih trendova u javnim financijama, izlazi iz proce-

dure prekomjernog deficita je također iznimno bitna vijest s aspekta početka pregovora o pristupanju eurozoni, što utječe na dugoročni potencijal gospodarskog rasta.

Nakon niza godina prisutan je rast povjerenja potrošača i investitora čemu pridonose i povijesno niske kamate Ipak, ne smiju se zanemariti ni rizici koji proizlaze iz očekivanog nastavka prodaje nenaplativih potraživanja budući da većina banaka još uvijek treba proći proces čišćenja bilanci. To se pogotovo odnosi na korporativne kredite, zbog 30 posto NPL udjela u ukupnim kreditima korporativnog sektora. Nenaplativi krediti su napokon počeli padati, ali još uvijek su na visokoj razini te kroz povišen trošak rizika generalno opterećuju cijenu kredita. Nakon niza godina konačno je prisutan rast povjerenja potrošača i investitora čemu pridonose i povijesno niske kamatne stope. Kako bi ovo razdoblje temeljem zadnjih odluka ECB-a trebalo potrajati, postoji realna mogućnost da se na temeljima dobrih makroekonomskih indikatora, daljnjem padu kamata i visokoj likvidnosti industrije u 2017., ali i u narednim godinama, nastave pozitivni trendovi i pojačano financiranje zdrave ekonomije, a pogotovo malog i srednjeg poduzetništva koje vidim kao ključne pokretače rasta. Ipak, za osjetniji rast kredita kompanijama potrebno je prije svega ispunjenje triju uvjeta: pad troška rizika u bilancama banaka, rast investicija te svojevrsna platforma za masovnu dokapitalizaciju tvrtki. Zahtjevno, ali ništa neostvarivo.

49


BANKARSTVO

50

KARTIČNO POSLOVANJE

U Hrvatskoj 8,8 milijuna kreditnih i debitnih kartica

Ukupna vrijednost transakcija koje su realizirane karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće u zemlji i inozemstvu u 2016. godine bila je 131 milijardu kuna što je za 4,2 posto više nego u 2015. godini Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Vanja Dominović

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, U KONTINUITEtu od 2000. godine, kroz uspješnu suradnju s bankama i kartičnim kućama, kvartalno priku-

plja, obrađuje i analizira podatke o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj. U tom razdoblju kartično tržište u Hrvatskoj obilježio je vrlo dinamičan rast. U prvim promatranim godinama, broj kartica, bankomata i EFT POS terminala rastao je po stopama koje su bile znatno iznad 10 posto godišnje (a u nekim godinama čak i oko 40 posto godišnje), a tako visoke stope zasigurno više ne možemo


51

BANKARSTVO

očekivati. Nakon 2008. godine rast je znatno manji, a u pojedinim segmentima/godinama imamo i negativne promjene. Na kraju 2016. u Hrvatskoj je bilo 8,8 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2015. broj kartica je neznatno smanjen (za manje od jedan posto). Najveći dio, 88,8 posto otpada na debitne i kreditne kartice banaka, a 11,2 posto su kartice dviju kartičnih kuća. Kreditnih kartica je bilo 1,8 milijuna, od čega 49 posto otpada na kreditne kartice banaka, a 51 posto su kreditne kartice dviju kartičnih kuća. Udio chip (smart, pametnih) kartica u ukupnom broju kartica je 95 posto, a 28 posto ukupnog broja kartica čine beskontaktne kartice. Ukupna vrijednost transakcija koje su realizi-

Na kraju 2015. u Republici Hrvatskoj imali smo dvije kartice po stanovniku rane karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće u zemlji i inozemstvu u 2016. godine bila je 131 milijardu kuna što je za 4,2 posto više nego u 2015 godini. Nešto veći rast vidljiv je kod transakcija koje su stranci realizirali u Hrvatskoj. Naime, ukupna vrijednost transakcija stranaca u Hrvatskoj veća je za 10,2 posto u odnosu na 2015. Kartice se i nadalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (58 posto od ukupne vrijednosti transakcija), 37 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a pet posto otpada na transakcije ostvarene u inozemstvu (četiri posto su transakcije plaćanja u inozemstvu, a jedan posto su transakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Bankomati i EFT POS terminali Na kraju 2016. u Hrvatskoj je bilo 4629 bankomata, što predstavlja rast od 4,5 posto u odnosu na 2015. godinu. Prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu tijekom 2016. godine bila je 752 kune i za 15 kuna je veća nego u 2015. Na kraju 2016. EFT POS terminala je bilo više od 103.000, a u odnosu na kraj 2015. njihov broj je smanjen za 1,7 posto. Prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalu u 2016. bila je 242 kuna i za pet kuna je veća nego godinu dana prije. Svjetski i europski trendovi Prema istraživanju Retail Banking Researcha iz Londona, na kraj 2015. godine, u svijetu je

Broj kartica, bankomata i EFT POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2000. - 2016.) rast / pad (%)

kraj godine

broj kartica

2000.

2.448.054

-

broj bankomata

rast (%)

793

-

broj EFT POS 9.524

rast (%) -

2001.

3.410.193

39,3%

947

19,4%

16.230

70,4%

2002.

4.705.290

38,0%

1.298

37,1%

22.427

38,2%

2003.

5.480.306

16,5%

1.612

24,2%

31.391

40,0%

2004.

6.360.954

16,1%

1.919

19,0%

41.760

33,0%

2005.

7.364.376

15,8%

2.298

19,7%

54.979

31,7%

2006.

8.126.010

10,3%

2.649

15,3%

59.510

8,2%

2007.

8.927.504

9,9%

2.986

12,7%

70.556

18,6%

2008.

8.495.403

-4,8%

3.341

11,9%

82.332

16,7%

2009.

8.776.280

3,3%

3.606

7,9%

86.904

5,6%

2010.

8.910.182

1,5%

3.787

5,0%

92.715

6,7%

2011.

9.172.638

2,9%

3.977

5,0%

101.768

9,8%

2012.

8.566.244

-6,6%

4.111

3,4%

93.966

-7,7%

2013.

8.567.080

0,01%

4.146

0,9%

100.334

6,8%

2014.

8.629.805

0,7%

4.260

2,7%

101.176

0,8%

2015.

8.837.164

2,4%

4.430

4,0%

105.219

4,0%

2016.

8.758.279

-0,9%

4.629

4,5%

103.457

-1,7%

Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Vrijednost kartičnih transakcija u 2016.

Plaćanja u Hrvatskoj

37% UKUPNO

Podizanje gotovine u inozemstvu

1% Plaćanja u inozemstvu

4%

131,05 mlrd. kn

58% Podizanje gotovine u Hrvatskoj


BANKARSTVO

52

Promjena broja kartica, bankomata i EFT POS terminala (2001. - 2016.) 80%

kartice 70%

bankomati 60%

EFT POS 50%

40%

30%

20%

10%

0%

-10%

-20%

31.12. 2001.

31.12. 2002.

31.12. 2003.

31.12. 2004.

31.12. 2005.

31.12. 2006.

31.12. 2007.

31.12. 2008.

31.12. 2009.

31.12. 2010.

31.12. 2011.

bilo 13 milijardi platnih kartica i u odnosu na 2014. broj kartica je porastao za osam posto. Udio debitnih kartica na globalnoj razini je 70 posto, dok je u Republici Hrvatskoj njihov udio 76 posto. Prosječan broj kartica po stanovniku u zemljama članicama EU-a na kraju 2015. bio je 1,5 kartica, a istovremeno smo u Republici

31.12. 2012.

31.12. 2013.

31.12. 2014.

31.12. 2015.

31.12. 2016.

Hrvatskoj imali dvije kartice po stanovniku. Veći broj kartica po stanovniku od Republike Hrvatske imaju Luxemburg, Švedska i Ujedi-

Kartice se i nadalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (58 posto od ukupne vrijednosti transakcija) njeno Kraljevstvo, a najmanji broj kartica po stanovniku ima Rumunjska (0,7). Financijska pismenost U okviru aktivnosti na području financijske pismenosti koje Hrvatska gospodarska komora organizira za učenike srednjih škola, njihove nastavnike i profesore te studente, platne kartice su jedna od značajnijih tema. Nastojimo im pojasniti razlike između pojedinih vrsta kartica te dajemo savjete za sigurniju upotrebu kartica, a u kontekstu upravljanja osobnim financijama ističemo važnost vođenja evidencije o kartičnim plaćanjima i urednog podmirivanja obveza po karticama u cilju izbjegavanja nepotrebnih troškova.


BANKARSTVO

53

DEPOZITI U 2016.

Građani i gospodarstvo u plusu, država u minusu Depoziti građana prošle su godine porasli za 2,15 posto, privrede za 9,38 posto, dok depoziti države bilježe blagi pad od 0,01 posto Preklani se već pomalo naziralo svjetlo na kraju kriznoga tunela, a depoziti kod poslovnih banaka i dalje su rasli, kao što su uostalom rasli i u vrijeme najjačeg udara krize. Tako je bilo i lani, pa su depoziti u poslovnim bankama premašili 293,695 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 282,364 milijardi, povećanje od 4,01 posto. Kad je riječ o depozitima građana, oni nastavljaju i dalje rasti, pa su tako depoziti stanovništva protekle godine premašili 196,921

milijardi kuna, što znači da su oni u odnosu na godinu dana ranije porasli za 2,15 posto. Naime, u 2015. depoziti građana su iznosili 192,780 milijarde kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, iako su i oni lani skočili za 9,38 posto. Tako su prošle godine depoziti privrede iznosili 83,896 milijardi kuna što je za 9,38 posto više od preklanjske 76,705 milijarde kuna. Depoziti države su pak lani zabilježili blagi

pad od 0,01 posto te su iznosili 12,878 milijardi kuna za razliku od preklanjskih 12,88 milijardi kuna. Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka – više od 76,293 milijarde kuna s povećanjem od 6,67 posto u odnosu na 2015. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 55,484 milijarde kuna i uz godišnji rast od 2,39 posto, dok je treća Erste banka sa 31,298 milijardi kuna depozita i rastom od 4,15 posto u odnosu na 2015. godinu.

Depoziti (000 kn) Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno % Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % 2015. 2016. promjene 2015. 2016. promjene 2015. 2016. promjene 2015. 2016. promjene 989.928 1.013.915 2,42 20.299 18.876 -7,01 969.629 995.039 2,62 820.892 748.512 -8,82 61 61 0,00 454.019 379.848 -16,34 366.812 368.603 0,49 2.615.855 2.608.592 -0,28 128.586 99.110 -22,92 799.898 756.671 -5,40 1687371 1752811 3,88 39.654.044 41.298.461 4,15 3.224.972 2.920.235 -9,45 9.340.218 10.681.448 14,36 27.088.854 27.696.778 2,24 14.575.531 16.224.722 11,31 2.543.257 2.411.069 -5,20 3.380.725 4.769.928 41,09 8.651.549 9.043.725 4,53 15.892.831 15.514.732 -2,38 163.807 161.542 -1,38 4.349.298 4.204.554 -3,33 11.379.726 11.148.636 -2,03 1.706.504 1.699.010 -0,44 900 920 2,22 229.308 113.695 -50,42 1.476.296 1.584.395 7,32 2.656.963 2.789.208 4,98 83.050 101.036 21,66 444.991 470.973 5,84 2.128.922 2.217.199 4,15 1.960.599 1.732.191 -11,65 56.340 241 -99,57 97.101 98.901 1,85 1.807.158 1.633.049 -9,63 1.769.301 1.874.808 5,96 57.633 53.935 -6,42 201.865 190.926 -5,42 1.509.803 1.629.947 7,96 1.123.871 1.741.615 54,97 3.496 5.483 56,84 166.018 352.284 112,20 954.357 1.383.848 45,00 2.898.809 3.112.587 7,37 8.749 20.410 133,28 503.338 479.060 -4,82 2.386.722 2.613.117 9,49 12.548.560 12.619.633 0,57 106.968 99.033 -7,42 1.495.578 1.707.975 14,20 10.946.014 10.812.625 -1,22 1.056.140 1.217.098 15,24 40.785 45.872 12,47 281.678 343.351 21,89 733.677 827.875 12,84 2.348.978 2.373.649 1,05 49.958 48.573 -2,77 480.369 442.407 -7,90 1.818.651 1.882.669 3,52 377.270 505.478 33,98 45 86.570 43.977 -49,20 290.700 461.456 58,74 54.187.801 55.484.222 2,39 3.849.017 3.864.008 0,39 11.190.593 12.176.465 8,81 39.148.191 39.443.749 0,75 22.963.272 23.284.709 1,40 122.948 79.734 -35,15 9.149.504 10.010.444 9,41 13.690.820 13.194.531 -3,62 399.175 410.062 2,73 6 1 -83,33 53.012 62.862 18,58 346.157 347.199 0,30 6.386.480 6.356.664 -0,47 21.702 48.111 121,69 2.933.689 2.901.563 -1,10 3.431.089 3.406.990 -0,70 1.186.690 1.282.528 8,08 19.944 27.503 37,90 119.335 146.648 22,89 1.047.411 1.108.377 5,82 19.931.838 20.909.552 4,91 168.911 168.973 0,04 7.446.307 8.419.283 13,07 12.316.620 12.321.296 0,04 515.599 380.389 -26,22 4.956 3.368 -32,04 133.165 130.477 -2,02 377.478 246.544 -34,69 1.365.898 1.223.688 -10,41 9.558 4.352 -54,47 149.710 143.705 -4,01 1.206.630 1.075.631 -10,86 909.334 995.999 9,53 157.765 222.742 41,19 751.569 773.257 2,89 71.522.333 76.293.145 6,67 2.214.136 2.714.265 22,59 23.040.191 24.626.924 6,89 46.268.006 48.951.956 5,80 282.364.496 293.695.169 4,01 12.879.740 12.877.880 -0,01 76.704.544 83.895.987 9,38 192.780.212 196.921.302 2,15


54

BANKARSTVO

KREDITI U 2016.

Razduživanje se nastavlja Poslovne su banke tijekom protekle godine državi, stanovništvu, gospodarstvu i onome što se vodi pod “ostali” odobrile kredite i vrijednosti većoj od 266,713 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 4,24 posto Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod “ostalo”, protekle su godine premašili 266,713 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 4,24 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine bio je nešto veći od 278,5 milijardi kuna. Prema podacima kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren kategoriji “ostali” i to za 39,04 posto, dok su oni odobreni državi, gospodarstvu i građanima u padu. Prošle je godine, uostalom kao i pretproš-

le, najviše kredita odobreno stanovništvu 113,445 milijarde kuna što je pad od 5,26 posto u odnosu na godinu ranije kada su ti krediti iznosili 119,636 milijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 93,869 milijarde kreditnih kuna što je ipak smanjenje od 6,02 posto u odnosu na 2015. kada su ti krediti premašivali 99,885 milijardi kuna. Državi su u 2016. odobreni krediti ukupno teški 48,890 milijardi kuna ili 5,47 posto manje nego godinu dana ranije kada je taj iznos dosegao 51,720 milijardi kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobrila Zagrebačka banka, 78,129 milijardi kuna uz pad

od 1,19 posto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 47,651 milijarda kuna uz blagi pad od 0,04 posto, dok je treća Erste banka sa 38,893 milijarde kuna što je 4,65 posto manje nego u 2015. godini. Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godine odobrila je Zagrebačka banka, 27,845 milijardi kuna što je smanjenje od 3,95 posto u odnosu na 2015. kada je ta banka gospodarstvenicima odobrila kredita u iznosu od 28,991 milijarda kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s odobrenih 14,154 milijardi kreditnih kuna, što je pad od 2,51 posto u odnosu na godinu dana ranije (14,518

Odobreni krediti (000 kn) Ukupno 2015. Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

998.514 1.031.053 2.142.451 40.790.656 12.352.225 18.998.182 1.298.738 1.686.642 1.784.968 1.206.135 821.424 1.827.435 11.928.420 1.051.798 2.110.586 227.901 47.669.849 20.282.499 190.309 8.564.565 740.969 18.786.529 685.075 981.705 1.290.133 79.069.725 278.518.486

2016. 1.025.364 1.226.183 1.843.889 38.893.148 12.772.508 13.940.725 1.204.122 1.701.753 637.087 1.259.931 1.099.930 1.978.519 11.837.013 958.674 2.122.235 240.196 47.650.529 19.110.171 175.970 7.748.575 736.950 17.724.650 518.545 984.314 1.193.389 78.128.937 266.713.307

% promjene 2,69 18,93 -13,94 -4,65 3,40 -26,62 -7,29 0,90 -64,31 4,46 33,91 8,27 -0,77 -8,85 0,55 5,39 -0,04 -5,78 -7,53 -9,53 -0,54 -5,65 -24,31 0,27 -7,50 -1,19 -4,24

Državi 2015. 41.384 104747 10.606.925 3.458.306 2.736.961 807 156.994 2.142 216.042 84.805 873.829 23.024 8.964.727 908.515 569.876 27.604 3.457.045 13.581 19.472.745 51.720.059

2016. 32.812 169269 9.631.006 4.006.755 1.671.225 113.367 128.290 1.698 213.343 74.510 551.696 16.429 9.438.755 553.143 777.067 23.043 3.027.242 15.841 18.444.628 48.890.119

% promjene -20,71 61,60 -9,20 15,86 -38,94 13947,96 -18,28 -20,73 -1,25 -12,14 -36,86 -28,64 5,29 -39,12 36,36 -16,52 -12,43 16,64 -5,28 -5,47


55

BANKARSTVO

milijardi odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s padom od 2,75 posto, na 11,831 milijardu kuna, za razliku od odobrenih 12,166 milijardi u 2014. Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang-ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 27,795 milijardi kuna što je ipak 5,24 posto manje nego pretprošle godine (29,331 milijarda kuna). Potom slijedi Privredna banka Zagreb sa 23,843 milijarde kuna ili sa 0,44 posto manje nego godinu dana ranije, pa Erste banka koja je građane lani kreditirala sa 14,791 milijardom kuna, uz godišnji pad od 7,90 posto. Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi – 18,445 milijardi kuna ili 5,28 posto manje nego pretprošle godine kada je državu kreditirala sa 19,473 milijarde kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 9,631 milijardom kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 9,20 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državu lani kreditirala sa 9,439 milijardi kuna uz povećanje od 5,29 posto u odnosu na 2015. godinu.

Privredi 2015. 310.215 847.694 1.642.811 12.165.895 4.180.397 5.676.881 1.059.491 962.398 1.445.095 413.120 428.059 1.227.819 3.559.453 858.665 1.503.883 169.848 14.517.874 7.201.306 108.816 3.567.504 326.114 6.421.442 577.264 668.124 1.053.607 28.991.139 99.884.914

2016. 309.007 987.643 1.237.581 11.831.420 3.876.349 4.487.396 819.239 985.487 381.847 397.623 615.133 1.219.323 3.661.809 715.536 1.436.374 201.369 14.153.981 7.227.068 99.448 2.924.591 293.366 6.461.924 424.472 747.174 953.226 27.844.810 94.293.196

% promjene -0,39 16,51 -24,67 -2,75 -7,27 -20,95 -22,68 2,40 -73,58 -3,75 43,70 -0,69 2,88 -16,67 -4,49 18,56 -2,51 0,36 -8,61 -18,02 -10,04 0,63 -26,47 11,83 -9,53 -3,95 -5,60

Ostalo 2015. 44.363 25.400 1.957.987 94.343 798.047 40.000 5.661 53.352 17.222 4.868 48.923 26.244 38.139 3.907 238.040 1.031.382 957.424 12.139 438.262 41.294 127.509 742 1.274.622 7.279.870

2016. 6.172 22.064 2.639.248 103.016 439.691 15.002 3.505 18.635 4.925 155.225 43.923 14.575 1.615 214.745 1.119.100 904.272 16.080 252.205 30.815 62.120 10.232 4.044.837 10.122.002

% promjene -86,09 -13,13 34,79 9,19 -44,90 165,01 -93,43 8,20 1,17 217,28 15,17 -58,68 -9,79 8,50 -5,55 32,47 -42,45 -25,38 -51,28 1278,98 217,34 39,04

Stanovništvu 2015. 643.936 141.975 369.493 16.059.849 4.619.179 9.786.293 198.440 561.589 284.379 559.751 388.497 465.888 7.468.894 154.994 583.679 54.146 23.949.208 11.141.296 81.493 3.469.761 375.112 8.469.780 66.517 172.491 235.784 29.331.219 119.633.643

2016. 710.185 205.728 414.975 14.791.474 4.786.388 7.342.413 271.516 572.974 250.037 630.330 479.872 529.461 7.623.508 199.215 654.857 37.213 23.843.048 10.210.860 76.522 3.142.645 404.461 7.983.279 63.258 159.179 229.931 27.794.662 113.407.991

% promjene 10,29 44,90 12,31 -7,90 3,62 -24,97 36,83 2,03 -12,08 12,61 23,52 13,65 2,07 28,53 12,19 -31,27 -0,44 -8,35 -6,10 -9,43 7,82 -5,74 -4,90 -7,72 -2,48 -5,24 -5,20


56

BANKARSTVO

ŠTEDNJA U 2016.

Ima se, štedi se Štednja u poslovnim bankama lani je premašila 196,921 milijardi kuna što je pak 2,15 posto više nego godinu ranije kada je iznosila 192,780 milijarde I opet otkrivamo toplu vodu: štedjeti treba! Kako i na koji način u sadašnjim uvjetima - to je već malo teže pitanje iako statistike kažu da je nakon godina stagnacije stanovništvu krenulo uzlazno. Koliko? To je već neka druga priča. Ali da se štedi, štedi se. To pokazuju i podaci kojima raspolažemo i po kojima je štednja u poslovnim bankama lani premašila 196,921 milijardi kuna što je pak 2,15 posto više nego godinu ranije kada je iznosila 192,780 milijarde. Detaljnije kazano, protekle je godine u našim bankama bilo više od 51,6 milijardi kuna štednje u domaćoj valuti što je na godišnjoj razini skok od 13,09 posto, dok je devizna do-

segnula iznos od 145,275 milijardi kuna što je pad od 1,25 posto u odnosu na 2015. godinu. Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 48,952 milijarde kuna što je u odnosu na godinu ranije rast od 5,80 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili 39,444 milijarde kuna uz skroman rast od 0,75 posto, dok je na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s ukupno 27,697 milijardi kuna povjerene joj štednje ili sa 2,24 posto više nego u 2015. godini. Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka vodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja povećana za 1,22

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2015. 2016. 969.629 995.039 366.812 368.603 1.687.371 1.752.811 27.088.854 27.696.778 8.651.549 9.043.725 11.379.726 11.148.636 1.476.296 1.584.395 2.128.922 2.217.199 1.807.158 1.633.049 1.509.803 1.629.947 954.357 1.383.848 2.386.722 2.613.117 10.946.014 10.812.625 733.677 827.875 1.818.651 1.882.669 290.700 461.456 39.148.191 39.443.749 13.690.820 13.194.531 346.157 347.199 3.431.089 3.406.990 1.047.411 1.108.377 12.316.620 12.321.296 377.478 246.544 1.206.630 1.075.631 751.569 773.257 46.268.006 48.951.956 192.780.212 196.921.302

% promjene 2,62 0,49 3,88 2,24 4,53 -2,03 7,32 4,15 -9,63 7,96 45,00 9,49 -1,22 12,84 3,52 58,74 0,75 -3,62 0,30 -0,70 5,82 0,04 -34,69 -10,86 2,89 5,80 2,15

Kunska 2015. 227.691 116.686 249.339 6.488.570 4.181.653 1.976.597 267.697 434.867 324.272 522.284 124.276 612.559 2.782.480 122.169 621.959 34.079 9.383.247 2.496.540 99.805 467.931 296.733 2.459.835 42.900 275.501 88.053 10.972.732 45.670.455

2016. 206.114 126.909 248.620 7.145.816 4.475.906 2.284.280 314.674 489.557 351.704 592.501 253.798 892.691 2.996.829 128.493 695.520 51.670 10.295.348 2.737.793 110.343 548.467 346.745 2.758.680 41.971 229.345 95.740 13.227.033 51.646.547

% promjene -9,48 8,76 -0,29 10,13 7,04 15,57 17,55 12,58 8,46 13,44 104,22 45,73 7,70 5,18 11,83 51,62 9,72 9,66 10,56 17,21 16,85 12,15 -2,17 -16,75 8,73 20,54 13,09

Devizna 2015. 2016. 741.938 788.925 250.126 241.694 1.438.032 1.504.191 20.600.284 20.550.962 4.469.896 4.567.819 9.403.129 8.864.356 1.208.599 1.269.721 1.694.055 1.727.642 1.482.886 1.281.345 987.519 1.037.446 830.081 1.130.050 1.774.163 1.720.426 8.163.534 7.815.796 611.508 699.382 1.196.692 1.187.149 256.621 409.786 29.764.944 29.148.401 11.194.280 10.456.738 246.352 236.856 2.963.158 2.858.523 750.678 761.632 9.856.785 9.562.616 334.578 204.573 931.129 846.286 663.516 677.517 35.295.274 35.724.923 147.109.757 145.274.755

% promjene 6,33 -3,37 4,60 -0,24 2,19 -5,73 5,06 1,98 -13,59 5,06 36,14 -3,03 -4,26 14,37 -0,80 59,69 -2,07 -6,59 -3,85 -3,53 1,46 -2,98 -38,86 -9,11 2,11 1,22 -1,25


57

BANKARSTVO

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Štedbanka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka UKUPNO:

Štednja st. ukupno 2015. 2016. 969.629 995.039 366.812 368.603 1.687.371 1.752.811 27.088.854 27.696.778 8.651.549 9.043.725 11.379.726 11.148.636 1.476.296 1.584.395 2.128.922 2.217.199 1.807.158 1.633.049 1.509.803 1.629.947 954.357 1.383.848 2.386.722 2.613.117 10.946.014 10.812.625 733.677 827.875 1.818.651 1.882.669 290.700 461.456 39.148.191 39.443.749 13.690.820 13.194.531 346.157 347.199 3.431.089 3.406.990 1.047.411 1.108.377 12.316.620 12.321.296 377.478 246.544 1.206.630 1.075.631 751.569 773.257 46.268.006 48.951.956 192.780.212 196.921.302

posto, na 35,725 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 29,148 milijardi kuna devizne štednje uz pad od 2,07 posto, dok je treća Erste banka sa 20,551 milijardom kuna ili 0,24 posto manje nego prethodne godine. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje i najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 13,227 milijardi kuna (povećanje od 20,54 posto u odnosu na godinu ranije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja građana dosegnula 10,295 milijardi kuna što je 9,72 posto više nego u 2015., dok je treća Erste banka sa 7,146 milijardi kuna i zabilježenim rastom od 10,13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče štednje po ročnosti, oročena štednja u hrvatskim bankama lani je dosegnula 135,790 milijardi kuna što je 6,69 posto manje nego u 2015. godini, dok je štednja po viđenju iznosila 61,131 milijardi kuna što je pak godišnje povećanje od 29,36 posto. Zagrebačka banka je lani imala 32,110 milijardi oročene štednje ili 5,55 posto manje nego u 2015., slijedi je Privredna banka Zagreb sa

% promjene 2,62 0,49 3,88 2,24 4,53 -2,03 7,32 4,15 -9,63 7,96 45,00 9,49 -1,22 12,84 3,52 58,74 0,75 -3,62 0,30 -0,70 5,82 0,04 -34,69 -10,86 2,89 5,80 2,15

Po viđenju 2015. 2016. 105.771 146.804 139.950 142.399 167.364 165.422 4.965.306 6.442.203 2.406.932 2.924.118 2.232.487 2.902.555 46.246 60.645 606.422 715.725 455.334 509.950 366.853 428.600 44.855 93.543 61.851 453.434 3.244.687 4.003.427 82.182 97.073 441.036 568.978 20.507 56.163 11.332.550 14.107.232 3.572.369 4.589.083 109.135 126.527 512.387 584.582 150.939 189.266 3.752.871 4.848.751 53.549 35.073 50.216 55.964 65.394 41.573 12.270.450 16.842.290 47.257.643 61.131.380

25,337 milijardi kuna što je u godinu dana pad od 8,91 posto, dok je treća Erste banka sa 21,255 kuna oročene štednje uz pad od 3,93 posto. Zagrebačka banka je prva i po štednji po viđenju koja je lani u toj banci iznosila 16,842 milijarde kuna uz rast od 37,26 posto u odnosu na 2015. godinu, druga je Privredna banka Zagreb sa 14,107 milijardi kuna i rastom od 24,48 posto, dok je treća Erste banka sa 6,442 milijarde kuna uz rast od 29,74 posto.

% promjene 38,79 1,75 -1,16 29,74 21,49 30,01 31,14 18,02 11,99 16,83 108,55 633,11 23,38 18,12 29,01 173,88 24,48 28,46 15,94 14,09 25,39 29,20 -34,50 11,45 -36,43 37,26 29,36

Oročena 2015. 2016. 863.858 848.235 226.862 226.204 1.520.007 1.587.389 22.123.548 21.254.575 6.244.617 6.119.607 9.147.239 8.246.081 1.430.050 1.523.750 1.522.500 1.501.474 1.351.824 1.123.099 1.142.950 1.201.347 909.502 1.290.305 2.324.871 2.159.683 7.701.327 6.809.198 651.495 730.802 1.377.615 1.313.691 270.193 405.293 27.815.641 25.336.517 10.118.451 8.605.448 237.022 220.672 2.918.702 2.822.408 896.472 919.111 8.563.749 7.472.545 323.929 211.471 1.156.414 1.019.667 686.175 731.684 33.997.556 32.109.666 145.522.569 135.789.922

% promjene -1,81 -0,29 4,43 -3,93 -2,00 -9,85 6,55 -1,38 -16,92 5,11 41,87 -7,11 -11,58 12,17 -4,64 50,00 -8,91 -14,95 -6,90 -3,30 2,53 -12,74 -34,72 -11,83 6,63 -5,55 -6,69


BANKARSTVO

58

Anketa:

U ODNOSU NA BANKE U DRUGIM ZEMLJAMA EU-a MI POSLUJEMO OTEŽANO

1. 2. 3.

CHRISTOPH SCHOEFBOECK, PREDSJEDNIK UPRAVE ER

Povratak u zelenu Hrvatski bankarski sustav je stabilan te banke i dalje generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja stili našu poziciju na hrvatskom bankarskom tržištu te čine snažne temelje za dugoročni poslovni uspjeh. Nakon negativnih financijskih učinaka konverzije švicarskog franka koji su obilježili godinu ranije, bankarski se sektor u 2016. vratio u zelenu zonu rezultata. Općenito, treba naglasiti da su hrvatske banke jedne od najbolje kapitaliziranih u EU, a restrukturiranje bilanci i prodaja određenog dijela portfelja u za-

Kako ocjenjujete poslovnu 2016. godinu u svom poslovanju ? Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji Hrvatske? Nikad se više o njoj nije pričalo, ali i kritiziralo... Kakav je vaš stav o budućnosti i ulozi financijske industrije u ukupnom gospodarstvu?

4.

Vidite li, u ovom trenutku, i gdje probleme u svojem segmentu ukupne financijske industrije? Što bi trebalo napraviti?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete za snažniji rast gospodarskih aktivnosti i koje su potrebne promjene i aktivnosti za izlazak iz recesije?

6.

Gledate li na 2017. kao godinu katarze, čišćenja, preslagivanja, spajanja pa i prestanka rada pojedinih društava?

>> Erste banka je u 2016. godini ostvarila pozitivan financijski rezultat, što potvrđuje kvalitetu, ispravnost i održivost poslovnog modela ESB Grupe u Hrvatskoj. Stabilnost operativnog poslovanja, odgovorno upravljanje politikama rizika, rastući trend novih plasmana i korištenja digitalnih kanala banke dodatno su učvr-

Erste banka je snažno okrenuta malom i srednjem poduzetništvu dnjih nekoliko godina dodatno su poboljšale „zdravstvenu“ sliku hrvatskog bankarskog sustava.


59

BANKARSTVO

STE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

zonu žele adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji treba biti radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost Nije suvišno ponoviti da je bankarski sustav krvotok svakog gospodarstva, a samo ako je krvna slika stabilna, gospodarstvo može funkcionirati kvalitetnije. Shodno tome, hrvatski bankarski sustav je stabilan te banke i dalje žele adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji treba biti generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. Osnovni preduvjet: politička i pravna stabilnost Među glavnim izazovima, na prvom je mjestu pitanje političke i pravne stabilnosti, kao osnovnog preduvjeta zadržavanja pravca oporavka i vraćanja povjerenja investitora. Još jedan izazov s kojim se bankarski sektor već neko vrijeme suočava, a što će zasi-

gurno obilježiti i buduće razdoblje, jest proces daljnjeg smanjivanja margina, odnosno njihova svojevrsna erozija. Uz to je i dalje prisutan izuzetno snažan regulatorni pritisak, domaći i međunarodni, koji otežava primarni fokus na klijenta. Također, banke su sve više izložene konkurentskim pritiscima koji dolaze iz nebankarskog sektora, odnosno fintech poduzeća koji ulaze na tržište bankarskih usluga i traže svoj dio kolača. Kako bi bile uspješne i mogle odoljeti tom izazovu, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike novih tehnoloških trendova. To znači ponuditi proizvode i usluge klijentima bazirane na najnovijim tehnologijama, osigurati realizaciju u kratkom roku te omogućiti dostupnost, savjetovanje i podršku klijentima kroz digitalne kanale. Iako ovaj proces već neko vrijeme

traje, svoj će vrhunac dostići u godinama pred nama. Potreba daljnje konsolidacije javnih financija te osiguravanje adekvatnog okvira za daljnji oporavak gospodarske aktivnosti, i to prije svega aktivnijim provođenjem strukturnih reformi, osnovni su preduvjeti zadržavanja pozitivnih ekonomskih trendova. Uspjeh na tim kolosijecima otvara put daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji te ujedno kreira potencijal za pozitivne pomake i po pitanju kreditnog rejtinga, odnosno daljnjeg pada premije rizika. Pouzdan partner svojim klijentima Svojim klijentima Erste banka želi i dalje biti pouzdan partner u realizaciji njihovih financijskih potreba i poslovnih planova, uz istovremeni snažni fokus na daljnju digitalizaciju poslovanja, te adekvatno

pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora. Poduzetnici i njihova inicijativa trebaju biti u središtu pozornosti i potrebno je raditi na uklanjanju

Cilj Erste banke je održivi rast i dugoročni uspjeh na hrvatskom tržištu svih prepreka koje stoje na putu realizacije njihovih potencijala. Erste banka je snažno okrenuta malom i srednjem poduzetništvu te će, uz otvorenu komunikaciju, i dalje nastojati adekvatno pratiti njihove potrebe. Cilj Erste banke je održivi rast i dugoročni uspjeh na hrvatskom tržištu, a pozitivan financijski rezultat Banke, u konačnici, donosi korist i za hrvatsko društvo u cjelini.


60

BANKARSTVO

SLAVEN CELIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE SPLITSKE BANKE

Financijski sustav se uspješno nosi s izazovima Fokus mora biti na smanjenju administrativnih barijera te poboljšanju poslovne klime kako bi se potaknuo razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Očekujemo i mjere koje bi bile usmjerene prema bržem uklanjanju prepreka većem korištenju sredstava iz EU fondova, pogotovo na lokalnoj razini >> Nakon dugogodišnje krize te razdoblja značajnih regulatornih promjena, proteklu godinu možemo okarakterizirati kao početak normalizacije uvjeta poslovanja. Što se tiče bankarske industrije, važno je naglasiti da je zabilježen rast optimizma kod klijenata, što se pozitivno odrazilo i na potražnju za kreditima. Istovremeno, zabilježeno je i poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja u skladu s povoljnijim sveukupnim gospodarskim trendovima, odnosno snažnim rastom BDP-a i oporavkom zaposlenosti. U takvim okolnostima, te uz izostanak izvanrednih troškova kao rezultat regulatornih i poreznih promjena, zabilježen je rast profitabilnosti bankovnog sustava. Za našu Grupu je 2016. godine jedna od najvažnijih s obzirom na to da je obilježena kupovinom Splitske banke te činjenicom da s tom kupnjom postajemo jedan od najznačajnijih igrača na domaćem bankovnom tržištu. Kao i do sada bankarski sektor ostaje jedan od stabilnijih i najkonkurentnijih sektora u domaćem gospodarstvu. Također, osim dugogodišnje krize

financijski sustav se uspješno nosi i s brojnim izazovima koje današnje vrijeme donosi. Prije svega bih tu istaknuo potrebu za prilagodbom poslovnog modela u uvjetima kada se kamatne stope na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima nalaze na povijesno niskim razinama. Istovremeno, razvoj tehnologije dovodi do ubrzane promjene u potrebama i ponašanju naših klijenta, što stvara pritisak na cjelokupnu financijsku industriju da

Pravna i porezna sigurnost temelji su razvoja bilo koje djelatnosti, pa tako i financijske industrije intenzivno ulaže u “digitalizaciju” poslovanja. Gospodarski rast i financijski sustav Ne vidim mogućnost za ostvarivanje održivog gospodarskog rasta bez zdravog i profitabilnog financijskog sustava. Domaći bankovni sustav ostaje izuzetno

stabilan te sposoban financirati “buđenje“, kao i daljnje dinamiziranje, gospodarske aktivnosti. Također, budućnost domaćeg financijskog sustava uvelike će biti određena i europskim integracijskim procesima, od kojih bih kao najvažnije istaknuo ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, jedinstvenu bankovnu uniju te jedinstveno tržište kapitala. Dugoročno se treba pripremiti i da će se stupanj bankocentričnosti u domaćem financijskom sustavu smanjiti. Prije svega bih istaknuo da su pravna i porezna sigurnost temelji razvoja bilo koje djelatnosti, pa tako i financijske industrije. Valutni rizik predstavlja najznačajniji rizik za cjelokupno gospodarstvo i financijski sustav, pa samim tim i podržavam ideju brzog ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju. Unatoč određenom poboljšanju u zadnje dvije godine, percepcija Hrvatske kao jedne od rizičnijih gospodarstava u regiji, i dalje ograničava

potencijal za rast, stoga je nužno napore usmjeriti prema poboljšanju kreditnog rejtinga. Naravno, moramo spomenuti i aktualni problem Agrokora koji se nepovoljno odrazio i na bankarsko tržište. Iako rizika od sistemske krize nema, na početku ove godine zabilježen je prekid pozitivnog trenda smanjenja udjela loših kredita, što je dovelo do rasta rezervacija te smanjenja profitabilnosti banaka. Već sam spomenuo da je domaći bankovni sustav, po pitanju kapitaliziranosti i izvora financiranja, u potpunosti spreman još snažnije financijski podupirati poduzeća i kućanstva u budućnosti. Uz dinamičniji gospodarski rast, vidljivo je i poboljšanje njegove kvalitete. Tako, veće oslanjanje na izvoz i kapitalne investicije privatnog sektora, po meni, predstavljaju pravi put kojim bi domaće gospodarstvo trebalo ići.

Očekujem nastavak snažnih konkurentskih pritisaka na bankarskom tržištu, kao i proces konsolidacije

Provesti reforme Naravno da se takvi trendovi mogu dodatno ubrzati i promjenama u gospodarskoj politici, odnosno provođenjem puno puta spomenutih strukturnih reformi. Fokus mora biti na smanjenju


61

BANKARSTVO

administrativnih barijera te poboljšanju poslovne klime kako bi se potaknuo razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Očekujemo i mjere koje bi bile usmjerene prema bržem uklanjanju prepreka većem korištenju sredstava iz EU fondova, pogotovo na lokalnoj razini. Istovremeno, mi smo spremni svim subjektima zainteresiranim za EU fondove ponuditi naša specifična znanja, kao i sufinancirati održive projekte. Tijekom kriznih godina privatni sektor je već prošao proces značajnog restrukturiranja. Potreba

MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Gospodarstvo ne može bez financijskog posredovanja Za rast gospodarstva nužno je očuvati financijsku stabilnost i oduprijeti se porivu interesnih grupa za intervencijama na financijskim tržištima, koje u kratkom roku mogu jednoj društvenoj grupi osigurati povlašteni položaj u korištenju financijskih usluga, a u dugom roku mogle bi prouzročiti štete za cijelo gospodarstvo

Veće oslanjanje na izvoz i kapitalne investicije privatnog sektora, po meni, predstavljaju pravi put kojim bi domaće gospodarstvo trebalo ići

povratnog učinka provedbe konverzije kredita iz franka u euro u segmentu stanovništva, gdje je sniženje osnovice za obračun rezultiralo u smanjenju gubitaka na konvertiranim neprihodujućim kreditima. Povećanje dobiti ostvareno u 2016. godini utemeljeno je na jednokratnom učinku koji se neće ponoviti u ovoj i u sljedećim godinama.

za promjenama dodatno se povećala ulaskom Hrvatske u EU te činjenici da smo dio jedinstvenog EU tržišta s puno jačom konkurencijom. Ipak, svjestan sam da će 2017. godina prije svega promatrati kroz prizmu problema u Agrokoru koji će posljedično dovesti do brojnih promjena ponajviše u sektorima maloprodaje, proizvodnje prehrambenih proizvoda te samoj poljoprivredi. Iako nisam pobornik šok terapije, smatram da se uz brze i odvažne mjere ova situacija može iskoristiti da se podigne efikasnost cjelokupnog gospodarstva te dodatno poveća konkurentnost. Što se tiče bankarskog sektora, očekujem nastavak snažnih konkurentskih pritisaka na bankarskom tržištu, kao i proces konsolidacije. Manji broj snažnijih banaka, koje će moći zadovoljiti sve veće regulatorne zahtjeve te potrebe za investiranjem u nove tehnologije, i dalje će predstavljati snagu i komparativnu prednost domaćeg gospodarstva.

Prilagodba izmijenjenim uvjetima poslovanja Pod utjecajem ekspanzivnih mjera monetarne politike u euro području i na domaćem tržištu povećana je ponuda kredita i ostalih financijskih proizvoda i usluga. Financijski posrednici prilagodili su se izmijenjenim uvjetima poslovanja. Višak likvidnosti na tržištu u kratkom roku pozitivno utječe na poslovanje financijskih posrednika jer omogućava poboljšanje naplate potraživanja od dužnika. S druge strane, nedostatak potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama otežava plasmane financijskih posrednika. Stoga se u uvjetima viška likvidnosti financijski posrednici izlažu sve većim rizicima kako bi uskladili razinu plasmana s visinom financijskih izvora kojima raspolažu. Posljedično, u dužem roku će se financijski posrednici suočiti s problemom naplate potraživanja rizičnih klijenata, a time i s održanjem pozitivnoga rezultata poslovanja.

U 2016. godini Banka je ostvarila pozitivan rezultat poslovanja u iznosu od 460 milijuna kuna. Međugodišnji rast je izostao na redovnim prihodima iz poslovanja. Pod utjecajem nastavka tendencije snižavanja kamatnih stopa na tržištu smanjeni su kamatni prihodi Banke. Prihodi od naknada su stagnirali, a povećanje je ostvareno na dobicima od prodaje vlasničkih udjela i revalorizacije financijskih plasmana. Proizlazi da je uvećanje dobiti, u odnosu na višegodišnji prosjek, rezultat jednokratnih pozitivnih učinaka na ostale prihode kao i na rezervacije za gubitke na imovini. Oslobađanje dijela rezervacija u segmentu poduzeća posljedica je oporavka u realnom sektoru gospodarstva i poboljšanja naplate potraživanja od klijenata, koja je rezultat povećane likvidnosti na tržištu. Dodatni pozitivni utjecaji na rezervacije potječu od

Uočavamo strukturne promjene u odnosima ponude i potražnje na domaćem financijskom tržištu. Te bi promjene u sljedećim godinama mogle preusmjeriti plasmane financijskih posrednika. Naime, ukupna zaduženost svih klijentskih segmenata postupno se smanjuje nakon vrhunca dostignutoga sredinom razdoblja dugotrajne recesije gospodarstva. Od tada je rast domaće štednje istisnuo vanjske izvore financiranja iz bilanci banaka. Dodatno, na tržištu je povećana ponuda namjenskih plasmana koji se financiraju iz nekomercijalnih izvora, prvenstveno europskih fondova i razvojnih banaka. Time se smanjuje po-

Pod utjecajem ekspanzivnih mjera monetarne politike u euro području i na domaćem tržištu, povećana je ponuda kredita i ostalih financijskih proizvoda i usluga tražnja za kreditima iz komercijalnih banaka, koje raspolažu rastućim financijskim izvorima iz domaće štednje. Posljedično, u financijskom sustavu se pojavljuje strukturni višak štednje koji će usmjeravati poslovanje financijskih posrednika i nakon


62

povlačenja ekspanzivnih mjera monetarne politike kojima je privremeno kreiran višak likvidnosti na tržištu. Jačanje ponude financijskih izvora iznad apsorpcijskoga kapaciteta domaćih klijenata pojačava pritisak na smanjivanje averzije prema riziku i potencijalno izlaže financijske posrednike povećanim gubicima na imovini u dužem roku. Stoga financijski posrednici nastoje disperzirati rizike, pa se plasmani na vanjskim financijskim tržištima nameću kao izgledna posljedica strukturnih promjena. Strukturne neusklađenosti bilance opterećuju Poslovanje banaka opterećuju strukturne neusklađenosti bilance. Za razliku od stupnja izloženosti kreditnom riziku, o kojem odlučuje svaka banka ponaosob, odabirom ciljane politike plasmana, strukturne neusklađenosti bilance nastaju odabirom klijenata, a ne banke. Te se neusklađenosti samo djelomično mogu ublažiti poslovnim politikama banaka. Naime, klijenti preferiraju oročavanje depozita u eurima, dok istovremeno raste potražnja za kreditima u kunama. Ubrzanu promjenu valutne strukture kod

BANKARSTVO

kredita ne prati istovjetna transformacija na strani depozita. Dodatno, zbog povijesno niskih kamatnih stopa, klijenti se sve rjeđe odlučuju na oročavanje depozita. Time se, nakon valutne, sve više narušava i ročna struktura bilance banaka, pa se financijski izvori za dugoročne kredite pronalaze i u neoročenim depozitima klijenata. Konačno, klijenti nastoje ugovoriti dugoročne kredite s fiksnom kamatnom stopom i time se zaštititi od eventualnoga rasta tržišnih kamatnih stopa u razdoblju do konačne otplate kredita. S druge strane, klijenti ne iskazuju interes za dugoročno oročavanje depozita ni uz promjenjivu, a kamoli uz fiksnu kamatnu stopu. Stoga se u bilancama banaka povećavaju strukturne neusklađenosti,

U financijskom sustavu se pojavljuje strukturni višak štednje koji će usmjeravati poslovanje financijskih posrednika koje bi nakon povratka monetarne politike prema restriktivnijem smjeru mogle značajno otežati poslovanje banaka.

Gospodarstvo ne može funkcionirati bez usluga financijskoga posredovanja. Održavanje stabilnosti financijskoga sustava preduvjet je za ostvarivanje održivoga rasta gospodarstva. Financijski posrednici zasnivaju svoje poslovanje na dugoročnom odnosu s klijentima. Interesi klije-

Recentna negativna kretanja u sektoru poduzeća mogla bi ubrzati proces restrukturiranja financijskoga sektora nata ostvaruju se kroz ponudu financijskih proizvoda i usluga, uz ograničenja u poslovanju banaka i ostalih financijskih posrednika uslijed rastućih strukturnih neusklađenosti u bilancama banaka. Financijski posrednici najbolje ispunjavaju svoju ulogu u gospodarstvu u stabilnim uvjetima poslovanja. U takvim uvjetima usluga klijentima može se pružati po konkurentnim uvjetima. Stoga je za rast gospodarstva nužno očuvati financijsku stabilnost i oduprijeti se porivu interesnih grupa za intervencijama na fi-

nancijskim tržištima, koje u kratkom roku mogu jednoj društvenoj grupi osigurati povlašteni položaj u korištenju financijskih usluga, a u dugom roku mogle bi prouzročiti štete za cijelo gospodarstvo. Promjene su neminovne Recentna negativna kretanja u sektoru poduzeća mogla bi ubrzati proces restrukturiranja financijskoga sektora, te bi se ubrzo mogao smanjiti broj financijskih posrednika koji usluge na domaćem tržištu nude iz društava licenciranih u Hrvatskoj. Ulazak u zajedničko europsko tržište donio je veću konkurenciju u ponudi financijskih usluga, jer je financijskim posrednicima iz EU-a omogućen pristup klijentima u Hrvatskoj bez administrativnih prepreka. Također, izgradnja jedinstvenog europskog sustava nadzora poslovanja banaka, te zajedničke mreže za sanaciju banaka i za osiguranje depozita, povećavaju integraciju europskog financijskog tržišta. U procesu integracije neminovne su i promjene na strani ponude, pa i same strukture financijskih posrednika aktivnih na jednom dijelu integriranog europskog tržišta.


63

BANKARSTVO

MARIO ŽIŽEK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA

Imamo razloga za optimizam Strategija Addiko Banka nije nastojati biti svima sve, već smo primarno usmjereni na poslovanje s građanstvom te malo i srednje poduzetništvo. Dapače, predviđamo kako će se rast hrvatskog gospodarstva temeljiti upravo na rastu malih i srednjih poduzetnika >> Godinu dana nakon što smo promovirali svoju viziju bankarstva – jasnije, jednostavnije, izravnije – poslovni rezultati Addiko Banka potvrđuju da idemo dobrim smjerom. Od samog početka rebrandinga ono za nas nije bio samo promjena imena, nego prije svega početak izgradnje nove i konkurentnije banke, te primjene viših poslovnih standar-

Kroz usmjereniji portfelj i razvijanje modernih digitalnih usluga kreiramo i dodane vrijednosti za klijente da i uspostavljanje učinkovitijeg poslovanja, i u tome smo uspjeli. Banka je tako u 2016. ostvarila najbolji poslovni rezultat u zadnje četiri godine, kojem je značajno pridonio rast prihoda od 109 po-

sto, rast novih plasmana u poslovanju s građanstvom te 75 posto veći volumen novih kredita u poslovanju s pravnim osobama, a sve uz dodatno poboljšanje ključnih poslovnih indikatora (L/D, CIR, NPL…). Ono što ova dostignuća također podrazumijevaju jest i rast zadovoljstva klijenata kroz poboljšanje kvalitete usluge, koje svakoj organizaciji treba biti ključno mjerilo poslovanja. Nama svakako jest. Današnji klijenti žele agilnu i angažiranu banku koja će im olakšati upravljanja financijama. Oni žele banku koja prepoznaje njihove potrebe, koja poštuje njihovo vrijeme, koja prati digitalne trendove i s kojom je ugodno poslovati. Upravo to su i strateške smjernice koje nas vode u našem poslovanju, gdje kroz usmjereniji portfelj i razvijanje modernih digitalnih usluga ne odgovaramo samo potrebama naših klijenata nego kreiramo i dodane vrijednosti za klijente.

Ambiciozni planovi za SME Strategija Addiko Banka nije nastojati biti svima sve, već smo primarno usmjereni na poslovanje s građanstvom te malo i srednje poduzetništvo. Dapače, predviđamo kako će se rast hrvatskog gospodarstva temeljiti upravo na rastu malih i srednjih poduzetnika, broj kojih je u zadnjih 15 godina povećan za 100 posto, jer ovaj segment ostvaruje najbolju kombinaciju rasta i profitabilnosti, najviše je proteklih godina poboljšao financijske rezultate, najviše je pridonio rastu izvoza i diverzifikaciji hrvatskog gospodarstva, a uz to je po prirodi fleksibilniji i inovativniji. Stoga, u narednim godinama imamo vrlo ambiciozne planove za SME te poduzetnici svakako mogu računati na našu potporu. U kontekstu bankarske industrije, ona je poslovično stabilna što je od presudnog značaja i za stabilnost ukupnog gospodarstva. Bilo bi pretenciozno reći kako su banke motor ekonomije, ali usudio bih se konstatirati da svojom

potporom osiguravamo gorivo bez kojeg taj motor ne može raditi. Istina jest kako je bankarski sektor prošao kroz petogodišnji negativan trend kreditne aktivnosti, no trendovi se polako mijenjaju nabolje, a u prilog tome govori rast BDP-a, jača i domaća potrošnja, pozitivni razvoj investicija poduzeća, oporavak cjenovne konkurentnosti izvoznika… Uz to su i kamatne stope u 2016. godini snažno pale, što je posljedica nastavka monetarne relaksacije ECB-a i HNB-a, a sudeći prema zadnjim najavama čini se kako nam predstoji razdoblje zadržavanja kamatnih stopa oko aktualnih, povijesno niskih razina. Ukratko, trenutačno imamo razloga za optimizam, jer bi očekivani rast od oko tri posto u 2017. godini značio da će nakon šest godina recesije BDP rasti treću, a izgledno i četvrtu (2018.) godinu zaredom, a pratio bi ga i blagi rast

Bankarska industrija je poslovično stabilna što je od presudnog značaja i za stabilnost ukupnog gospodarstva kreditne aktivnosti. Sa strane Addiko Banka to podrazumijeva pojačano financiranje realne ekonomije. Godina 2015. je za nas bila godina restrukturiranja, 2016. godina uspješnog povratka na tržište i velikog poslovnog zaokreta, a 2017. će se označiti daljnji poslovni iskorak za Banku i naše klijente.


64

BANKARSTVO

BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE

Potrebne su nam reforme Dosta će ovisiti o stavu države, posebno u izgradnji povjerenja stranih investitora i stvaranju povoljnog okruženja za nova ulaganja. Hrvatska treba i zaslužuje dobre projekte, ali investitori moraju imati sigurnost svojih ulaganja, što ovisi o stabilnosti sustava i dosljednosti politika no i radimo, što pokazuje i uspjeh naše OTPetice, programa lojalnosti koji je jedinstven upravo po tome što je usmjeren na edukaciju klijenata i interaktivnu komunikaciju s njima.

>> Bankovni sektor u Hrvatskoj je vrlo stabilan i kapitaliziran, a u 2016. je konačno zabilježio zadovoljavajuće razine dobiti. Stabilizacija državne potrošnje, pozitivni rezultati u općoj gospodarskoj situaciji, kao i izrazita visoka likvidnost u sustavu ukazuju na pozitivna očekivanja u segmentu cijene duga za državu, što će imati daljnje pozitivne učinke na cijenu kapitala u zemlji. Još uvijek se ne mogu sagledati posljedice u zbivanja s Agrokorom na nacionalnoj razini gospodarstva. No vidljivo je da je sustav bez osobitih problema prebrodio početne rezervacije za kredite Agrokoru i vezanim društvima. Fondovska se pak industrija (osim naravno obveznih mirovinskih fondova) i dalje slabije oporavlja od krize te se čini da građani za sada nisu zainteresirani za takvu vrstu ulaganja. Tu svi mi iz financijskoga sektora možemo, sa svoje strane, pojačati napore u smjeru edukacije građana i ponude kvalitetnijih, individualiziranih proizvoda. U OTP banci Hrvatska to nepresta-

Vjerojatno će se promijeniti struktura financijske industrije Budućnost financijske industrije je umjereno optimistična. Ipak, vjerojatno je kako će se promijeniti njena struktura te je to nešto o čemu prije svega hrvatski regulatori i upravitelji financijskih institucija moraju brinuti. Pravo blagostanje moguće je postići samo ako u sinergiji djeluju banke, država, gospodarstvo i građani. Kod nas se može očekivati važnost održavanja jake i stabilne mreže, u kojoj zaposlenici postaju savjetnici za upravljanje financijama – ulaganja i financiranje potreba građana ili korporativnih projekata. Određene prilike se mogu pronaći i u zapostavljenim institucijama poput private equityja i venture capitala, zato što upravo one mogu najbolje pratiti razvoj start-upa te financiranje malih poduzeća. Drugim riječima, potrebno je da se sve financijske institucije aktivnije uključe u investiranje i sudjelovanje u upravljanju poduzećima. Iako je bankarstvo najzdraviji segment hrvatske financijske industrije te su pokazatelji stabilnosti, a sve više i profitabilnosti pri vrhu europskih zemalja, ipak postoji nekoliko izazova. Hrvatske banke se i dalje primarno bave bankovnim poslovima, uz vrlo malo nekamatnog poslova-

nja, a tu postoji bazen prilika za hrvatske banke u daljnjem širenju njihova poslovanja. Nadalje, postoji problem velikih plasmana državi kroz obveznice, ali i kredita, pri čemu je osim kreditnog rizika države i tržišne vrijednosti tih plasmana, aktualno i pitanje regulacije i mogućeg ograničenja takvih plasmana. Najveći problemi su ipak valutno inducirani kreditni rizik, koji bez obzira na u praksi gotovo fiksni tečaj EUR/ HRK uvijek visi kao mač nad glavom banaka, kao i cikličke promjene rasta kamatnih stopa. Te probleme realno je moguće riješiti jedino prihvaćanjem eura kao valute i stremljenjem prema većoj odgovornosti svih dionika u sustavu, kao i fiksnim kamatnim stopama u eurima, s obzirom na to da za one u kunama nema toliko dostupnih instumenata koji bi

Bankovni sektor u Hrvatskoj je vrlo stabilan i kapitaliziran, a u 2016. je konačno zabilježio zadovoljavajuće razine dobiti mogli eliminirati kamatne rizike u bankarskom sustavu. Povjerenje uvijek mora biti praćeno i odgovornošću, kako sa strane banaka, tako i sa strane klijenta. Usmjerenost na kreditiranje poduzeća U modernoj ekonomiji svaka gospodarska ekspanzija praćena je, pa i pokrenuta, kreditnom

ekspanzijom. U tom smislu, oporavak kreditiranja postoji, iako je relativno slab (nešto je jači kada se zanemari utjecaj otpisa kredita). Ono o čemu bi dugoročno valjalo voditi računa jest usmjerenost na kreditiranje poduzeća prihvatljivog poslovnog modela i kreditnog rizika. Dakako, ovo je nemoguće ostvariti preko noći. Pritom valja paziti da stalno ulažemo u razvoj prijeko potrebne financijske pismenosti i kulture odgovornosti u poslovanju. Dosta će ovisiti o stavu države, posebno u izgradnji povjerenja stranih investitora i stvaranju povoljnog okruženja za nova ulaganja. Hrvatska treba i zaslužuje dobre projekte, ali investitori moraju imati sigurnost svojih ulaganja, što ovisi o stabilnosti sustava i dosljednosti politika. Za to su potrebne i reforme koje već duže vremena očekujemo. Bit će zanimljivih promjena, a njima je Agrokor veliki, ali ne i jedini uzrok. Krize su ujedno i prilike za uspostavu kvalitetnijih i pravičnijih ekonomskih odnosa. Svjedočimo jedinstvenoj hrvatskoj prilici za konsolidaciju, diverzifikaciju, operativno i financijsko restrukturiranje te znatna poboljšanja u upravljanju mnogim hrvatskim srednjim i većim kompanijama. Ovo, izvedeno propisno i transparentno, u konačnici može dovesti do blagodati za cjelokupno gospodarstvo. Dakako, u tome će morati sudjelovati financijske institucije s razumnim pristupom tim poduzećima, od kojih su mnoga operativno solidna, ali su zbog razno raznih aranžmana zapala u enormne dugove.


65

BANKARSTVO

CONSTANTIN CESNOVAR, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKA

Kontinuitet stabilnog i sigurnog poslovanja Cilj Uprave Štedbanka je da i u narednim godinama Banka nastavi biti pouzdan partner hrvatskim poduzetnicima te da kroz individualan pristup nastavimo graditi svoju bazu klijenata >> U zadnjih nekoliko godina nastavljen je trend smanjenja broja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koji traje od početka 2000.-ih godina, a posebice se to odnosilo na male banke. Štedbanka je unatoč svim izazovima tijekom godina opstala na tržištu jer se vodila konzervativnom poslovnom politikom i jer smo pronašli svoju nišu u poslovanju sa SME klijentima, a upravo specijalizacija u određenom segmentu bankarskog poslovanja i veća

Uvijek smo nastojali podržavati klijente u poteškoćama uzimajući u obzir njihove specifične situacije fleksibilnost od velikih banaka je preduvjet da manje kreditne institucije budu konkurentne i u budućnosti. Moram istaknuti kako sam zadovoljan time što je Štedbanka i u 2016. godini nastavila s kontinuitetom stabilnog i sigurnog poslovanja koji nas krasi od osnutka. Dugogodišnja poslovna suradnja između naših klijenata i nas koji nastojimo pružiti što bržu i kvalitetniju uslugu je temelj dobrog financijskog rezultata Banke. Iz tog razloga smo u 2016. godini nastavili s razvojem proizvoda platnog prometa te unapređivali performanse i operativnu učinkovitost, a poseban naglasak stavljen je na sigurnosti informacijskog sustava. Također,

nastojali smo uvijek podržavati klijente u poteškoćama uzimajući u obzir njihove specifične situacije. Cilj Uprave Štedbanka je da i u narednim godinama Banka nastavi biti pouzdan partner hrvatskim poduzetnicima te da kroz individualan pristup nastavimo graditi svoju bazu klijenata. Poslovna strategija Banke je stabilno poslovanje poštujući temeljne principe bankarskog poslovanja, likvidnost i solventnost. Visoka kapitaliziranost Banke omogućuje da se može bez ugrožavanja poslovne strategije suočavati sa svim eventualnim izazovima na tržištu rada i kapitala, a s takvim načinom upravljanja nastavit ćemo i u budućnosti jer takvo postupanje jamči dugoročnu uspješnost poslovnog modela. Izazovna 2017. godina Unatoč pozitivnim trendovima u gospodarstvu Republike Hrvatske, očekuje se da će 2017. godina biti izazovna s obzirom na

utjecaj vanjskih događaja poput Brexita i moguće promjene ekonomske politike SAD-a, ali i događaja u Republici Hrvatskoj poput učestalih promjena u političkom okruženju. Iako je financijska kriza prošla, kreditne institucije u Republici Hrvatskoj imaju nove izazove kojima se moraju brzo prilagođavati - poput globalnog trenda pada kamatnih stopa na tržištu, ali i karakterističnih događaja koji su zahvatile domaće gospodarstvo poput krize u Grupi Agrokor. Taj će događaj svakako imati utjecaj na profitabilnost kreditnih institucija u 2017. godini uslijed porasta rezervacija, ali mislim da je hrvatski bankarski sektor stabilan i u prosjeku dobro kapitaliziran te da neće doći do većih potresa u slučaju ostvarenja pesimističnih scenarija. Kada se promatraju trendovi u financijskom sektoru razvijenih sustava (poput SAD-a i Europske unije) s Hrvatskom vidljivo je kako i u našem financijskom sustavu dolazi do blagog pada udjela kreditnih institucija u ukupnoj imovini sustava, no s obzirom na to da je financijski sustav Republike Hrvatske od svojih početa-

ka izrazito bankocentričan, takav slijed događaja je očekivan i prirodan, no smatram da će kreditne institucije i u budućnosti biti najznačajniji partneri u razvoju domaćeg gospodarstva. Pozitiv-

Kriza u Grupi Agrokor će svakako utjecati na profitabilnost kreditnih institucija u 2017. godini ni trendovi kretanja BDP-a, pada nezaposlenosti i rasta izvoza su, između ostalog, rezultat kvalitetne suradnje između subjekata iz realnog sektora i kreditnih institucija. Stoga smatram kako država treba pružiti podršku kako poduzetnicima, a tako i financijskim institucijama, ponajviše kroz bolju efikasnost i veću sigurnost pravosudnog sustava. I dalje ostaje vrlo aktualna tema poreznog tretmana otpisa duga koji je kočio brži oporavak gospodarstva a moguće ga je provesti u relativno kratkom roku s pozitivnim utjecajem na ukupno gospodarstvo i društvo.


66

BANKARSTVO

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

Bankarski sektor je sačuvao stabilnost i povjerenje građana Kako bi sistem financiranja bio stabilan i siguran, potrebno je stvoriti regulativu koja osigurava pravila vjerovnika i dužnika na dugoročnoj osnovi, a ne da se ona prilagođavaju dnevnoj politici, jer bi to moglo imati posljedice u budućem razvojnom odnosno nerazvojnom ciklusu Hrvatske ne naplate. Cilj nam je i dalje povećavati kamatonosnu aktivu na način da se brže povećavaju kreditni plasmani, a time i operativna dobit. To znači da i u narednoj godini prioriteti ostaju poticanje kreditne aktivnosti, aktivnosti na naplati dospjelih potraživanja odnosno smanjenje neprihodujućih kredita i daljnje smanjivanje općih i administrativnih troškova.

Istarska kreditna banka Umag d.d. u protekloj je poslovnoj godini, kada je ujedno obilježena 60. godišnjica uspješnog poslovanja Banke, ostvarila značajan rast bilance i dobiti, povećan je opseg poslovanja i prošireni su prodajni kanali primjenom suvremenih tehnologija, što je posebno važno s obzirom na okruženje u kojem se poslovalo. Neto dobit za 2016. godinu iznosila je 20,6 milijuna kuna, što je za 71 posto više u odnosu na 2015. godinu. Aktiva Banke iznosila je 3,2 milijarde kuna uz ostvareni rast od četiri posto u odnosu na 2015. Ovakav značajan porast najvećim je dijelom proizašao iz uobičajenog rasta depozita u svim segmentima, jer su porasli depoziti fizičkim i pravnim osobama, a povećali smo i broj računa naših komitenata. Karakteristika i prioritet naše Banke je veća likvidnost, a kontinuiran rast prihoda rezultat je rasta baze klijenata, ali i kvalitet-

Povećanje profitabilnosti Banke Karakteristika poslovanja u 2016. godini je daljnji nastavak uspješnosti u poslovanju, povećanje kreditnih plasmana, povećanje depozita poslovnih subjekata i građana, te povećanje produktivnosti zaposlenika uz primjenu novih tehnologija u poslovanju, odnosno povećavanju profitabilnosti Banke. Sve banke u Republici Hrvatskoj djeluju i rade u otežanim uvjetima u odnosu na banke u drugim dijelovima Europe u pogledu političke i ekonomske stabilnosti. Međutim, i pored neuspješne 2015. godine, kada je zbog kreditiranja u švicarskim francima pretrpio značajne gubitke pove-

Neto dobit Banke za 2016. godinu iznosila je 20,6 milijuna kuna, što je za 71 posto više u odnosu na 2015. ćavanjem rezervacija, bankarski sektor Republici Hrvatskoj je u 2016. godini sačuvao stabilnost,

ali i povjerenje građana pa ima iza sebe uspješnu poslovnu godinu. Na tržištu Republike Hrvatske prisutne su gotovo sve respektabilne bankarske grupacije iz EU-a koje sa sobom donose nove tehnologije rada, ali i razvoj proizvoda u skladu s međunarodnim standardima, čime se bankarski sektor i prije ulaska Hrvatske u EU prilagodio europskom načinu poslovanja. Snažna konkurencija banaka rezultirala je niskom kamatnom maržom za banke i omogućila povoljnije kreditno zaduživanje. Stabilnost bankarskog sektora osigurava u jednom dijelu HNB, koji kontinuirano kontrolira banke te na taj način štiti potrošače, preventivno djeluje i sprečava eventualne nepoželjne posljedice za depozitare i vlasnike. Suradnja financijskih institucija i poslovnih subjekata Suradnja financijskih institucija i poslovnih subjekata na dugoročnoj osnovi predstavlja mogućnost rasta kako za jedne tako i za druge. To se ostvaruje kroz nov, brži način rada banaka korištenjem modernih tehnoloških dostignuća, održavanjem partnerskih odnosa i prilagođavanjem dinamičnim tržišnim promjenama svih subjekata u financijskom poslovanju. Financijske institucije prilagođavaju se brže razvoju, gdje era nove tehnologije odnosno digitalnog bankarstva preuzima dosadašnji način poslovanja. Prioriteti u tom području odnose se prven-

stveno na sigurnost u poslovanju i fokusiranost na klijenta pri zadovoljavanju svih njegovih financijskih potreba. Nove trendove digitalizacije financijske institucije u svom poslovanju prenose i na gospodarstvo, pa se u tom dijelu očekuju značajne promjene u budućem razvoju gospodarstva i banaka.

Karakteristika i prioritet naše Banke je veća likvidnost, a kontinuiran rast prihoda rezultat je rasta baze klijenata, ali i kvalitetne naplate Kako bi sistem financiranja bio stabilan i siguran, potrebno je stvoriti regulativu koja osigurava pravila vjerovnika i dužnika na dugoročnoj osnovi, a ne da se ona prilagođavaju dnevnoj politici, jer bi to moglo imati posljedice u budućem razvojnom odnosno nerazvojnom ciklusu Hrvatske. Moraju postojati pravila kojih će se pridržavati vjerovnik i dužnik. To je posebno značajno zbog vrlo velikog učešća inozemnih vlasnika u bankarskom sektoru. Za inozemne poslovne ulagače vrlo je bitan stabilan porezni i regulatorni sustav. Jedino razvojem gospodarstva može se očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti. Posebnu pažnju treba posvetiti pravnoj sigurnosti, bržem i efikasnijem


67

BANKARSTVO

funkcioniranju sudstva koje jednako vrijedi i za gospodarstvo i za banke. Tihim izvozom do većeg neto deviznog priljeva S obzirom na to da većim dijelom pokrivamo regiju koja je turistički najrazvijenija, potrebno je na razini Hrvatske sagledati kako potaknuti sve djelatnosti koje direktno i indirektno djeluju na turizam kako bi osigurali putem tzv. tihog izvoza veći neto devizni priljev koji je bitan za Hrvatsku. Mislim da Hrvatska ima potenci-

jal razvoja industrije i poljoprivrede koja će putem turizma izvoziti svoje proizvode, što je puno jeftinije i konkurentnije nego na inozemnom tržištu. Turizam je djelatnost koja ima multiplikativni učinak na gospodarstvo. Financijski sektor treba maksimalno pomoći onim djelatnostima koje potiču izvoz i smanjuju potrebu za uvozom, čime osiguravamo pojačanu gospodarsku aktivnost i bolju pokrivenost uvoza izvozom. Krizno razdoblje nekih većih gospodarskih sustava u Hrvatskoj,

koji su ujedno bili i veliki korisnici kreditnih plasmana kao i dužnici u obvezama prema drugim gospodarskim subjektima, bitno će utjecati na način međusobnog poslovanja gospodarskih tvrtki, kao i bankarskog sektora i gos-

Mislim da Hrvatska ima potencijal razvoja industrije i poljoprivrede koja će putem turizma izvoziti svoje proizvode

podarstva. Takvo okruženje, koje je potpomognuto i prodajom portfelja loših kredita, dovest će do smanjenja kreditnih plasmana u vremenu pada kamatnih stopa, što bi moglo, ako ne dođe do povećanja inozemnog ulaganja, dovesti do smanjenja razvojnog ciklusa u Hrvatskoj. U takvim uvjetima moglo bi doći, zbog daljnjeg smanjenja troškova u bankarskom sektoru, do pretvaranja dijela banaka u Hrvatskoj u vlasništvu inozemnih banaka u podružnice s obzirom na veličinu tržišta koje je sastavni dio EU-a.

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Odlični rezultati poslovanja Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom

>> U Republici Hrvatskoj je u 2016. godini BDP porastao, uz rast svih sastavnica agregatne potražnje, a osobito povećanjem izvoza i snažnim oporavkom osobne potrošnje. Zabilježen je i rast optimizma potrošača kojima bi nakon najavljene porezne reforme u 2017. godini na raspolaganju moglo ostati više raspoloživog dohotka za potrošnju. I ostali makroekonomski pokazatelji zabilježili su pozitivne pomake

pa je administrativna stopa nezaposlenosti krajem 2016. godine pala na 14,1 posto, uz rast plaća i prelazak godišnje stope inflacije u pozitivno područje. Tijekom 2016. godine nastavljeno je smanjenje vanjskih neravnoteža, uz izražen pad udjela inozemnog duga u BDP-u. Kraj 2016. godine obilježilo je intenzivnije kreditiranje domaćeg sektora, prvenstveno kroz plasmane poduzećima dok su plasmani stanovništvu prvi put nakon sedam godina zabilježili porast. Kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu smanjivale su se tijekom cijele 2016. godine. U ovakvom ekonomskom okruženju Podravska banka je ostvarila odlične rezultate poslovanja. POBA-i je temeljni fokus u poslovanju tijekom 2016. godine bio jačanje komercijalnih aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na

platformi novog informacijskog sustava te je stalno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom. Po veličini aktive na kraju 2016. godine Banka zauzima 11. mjesto od ukupno 26 banaka u Republici Hrvatskoj. Visoka kapitaliziranost Banke Ukupna aktiva Banke iznosila je 3,455 milijardi kuna, što je pove-

Tijekom 2017. nastavit će se konsolidacija i okrupnjavanje financijske industrije u Republici Hrvatskoj ćanje za 8,58 posto u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti su porasli za 1,1 posto i iznose

2,374 milijarde kuna. Na depozite stanovništva otpada 78 posto od ukupnih depozita, te su oni porasli 1,8 posto. Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2016. godine iznosila je 14,59 posto. Dobit godine iznosi 26,03 milijuna kuna. U godini pred nama očekuje se ubrzanje globalnog gospodarskog rasta, čemu bi najviše trebale pridonijeti ekonomije u nastajanju, dok bi u razvijenim zemljama rast mogao biti skromniji. Dakle, u 2017. godini očekuje se nastavak rasta BDP-a, potaknut rastom izvoza, nastavkom rasta osobne potrošnje, oporavkom investicija i standardno dobrim doprinosom turističke sezone. Fiskalna politika ostaje snažan alat za poticanje gospodarskog oporavka. Tijekom 2017. godine nastavit će se konsolidacija i okrupnjavanje financijske industrije u Republici Hrvatskoj.


68

BANKARSTVO

IVO BILIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KENTBANKA

Ne pamtim teže razdoblje Izlaz vidim u učinkovitim strukturnim reformama koje moramo konačno pokrenuti, a pri tome prvenstveno mislim na one koje su u interesu realnog sektora te u vladavini prava >> Potrebno je staviti naglasak na financiranje izvoza, tvrtki koje posluju na međunarodnom tržištu i koje imaju vlasničke i/ili trgovačke veze s inozemstvom Za KentBank je 2016. bila godina u kojoj smo napravili najveći iskorak i ostvarili napredak na svim razinama. Što se financijskih pokazatelja tiče, oni su izuzetni. Aktiva je 2016. godine zabilježila rast od 57 posto na više od dvije milijarde kuna, što nas čini najbrže rastućom bankom u Hrvatskoj. Rast aktive bio je praćen rastom plasmana od 42 posto u odnosu na kraj 2015. godine, što je rezultiralo s dobiti u iznosu od 8,1 milijuna kuna. U prvom kvartalu 2017. godine zabilježena je dobit od 1,7 milijuna kuna. KentBank ima jednu od najnižih stopa neprihodujućih kredita uz jedan od najviših omjera pokrivenosti rezervacijama na hrvatskom financijskom tržištu. U prvom kvartalu 2017. godine ukupni uplaćeni podređeni dug iznosi pet milijuna eura. Uz ove financijske rezultate, u 2016. otvorili smo dvije nove poslovnice – u Horvaćanskoj ulici u Zagrebu te u Šibeniku, a početkom 2017. i četvrtu poslovnicu u Zagrebu, u Dubravi. KentBank je danas moderna, univerzalna banka fokusirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima kojima na raspolaganju stoji mreža od 15 poslovnica i 20 bankomata diljem Hrvatske. Početkom 2016. godine implementirali smo uslugu kartičnog poslovanja uz niz novih proizvoda i usluga predstavljenih tijekom godine: od paketa za građane i poduzetnike,

otvorene štednje u nekoliko kategorija, multivalutnog tekućeg računa, posebne ponude za studente – KentBank studentskog paketa, do Kenti dječje štednje. No Banka je rasla i u području ljudskih resursa. U zadnje dvije godine broj zaposlenih povećan je za 43 posto, na dvjestotinjak djelatnika. Teška situacija Kad je riječ o stanju u cjelokupnoj financijskoj industriji Hrvatske, mogu reći da sam dugo u bankarstvu, ali da ne pamtim teže razdoblje. Pritisnuti smo s jedne stane snažnom regulativom, niskim kamatnim stopama, a s druge velikim viškom likvidnosti te povećanim rizikom. Situacija je prilično teška, mnoge su tvrtke u problemima što ukazuje na povećan rizik, a kamatne stope i dalje su na povijesno niskim razinama što je uzrokovano količinom likvidnosti u sustavu. Banke su, koliko god neki to ignorirali, krvotok gospodarskog i financijskog života zemlje te je njihova stabilnost jedan od vodećih preduvjeta rasta i razvoja cjelokupnog gospodarstva. U uvjetima značajnog duga te ovako nestabilnog pravnog okvira teško je očekivati značajna poboljšanja u poslovanju i stabilnosti. Izlaz vidim u učinkovitim strukturnim reformama koje moramo konačno pokrenuti, a pri tome prvenstveno mislim na one koje su u interesu realnog sektora te u vladavini prava. Godina 2017. počela je teško te očekujem da će i ostatak godine biti prilično zahtjevan. Počeli smo s velikom krizom značajne

bih naglasak stavio na poslovanje s inovativnim tvrtkama i pružanje podrške takvim tvrtkama u njihovom poslovanju.

kompanije za cjelokupno tržište, za koju još uvijek nismo sigurni čime će rezultirati te koga će i kako zahvatiti. U svakom slučaju očekuje se značajan utjecaj na financijsku industriju. Smatram da se moramo fokusirati na dobre klijente, ali u ovoj situaciji i ovim uvjetima posebnu pozornost potrebno je posvetiti adekvatnom upravljanju rizicima, što će u konačnici rezultirati adekvatnim upravljanjem u financijskoj industriji. Nadalje, potrebno je ustaliti zakonsku regulativu, ne donositi retrogradne zakone, ne mijenjati pravila, pri čemu je posebno važno izbjegavati nezdrava i neodrživa populistička rješenja. Segment u kojem djelujemo, u svakom slučaju, ima snažan utjecaj na gospodarske aktivnosti. U slučaju provođenja nužnih reformi, siguran sam da će banke adekvatno poduprijeti daljnji gospodarski razvitak. Potrebno je staviti naglasak na financiranje izvoza, tvrtki koje posluju na međunarodnom tržištu i koje imaju vlasničke i/ili trgovačke veze s inozemstvom. Poseban

Razdoblje katarze i čišćenja Prva polovina 2017. godine pokazuje trend neizvjesnosti, a što će sigurno značiti razdoblje katarze i čišćenja odnosno preslagivanja na tržištu. No to u konačnici ne mora značiti nužno nešto loše, ne mora nositi negativan predznak. Poslovna disciplina i odgovornost za preuzete obveze iznjedrit će kvalitetniju poslovnu klimu, no s druge će strane značiti pad profita banaka. Teška situacija na tržištu vrlo vjerojatno će rezultirati u konačnici i prestankom rada pojedinih društava, ali to će se očito u ovakvim uvjetima morati dogoditi. KentBank se do sada razvijao isključivo organskim rastom i tako će ostati i dalje, no otvorene su i druge opcije. Cilj KentBanka je učvrstiti i potvrditi svoju poziciju na hrvatskom tržištu. Fokus u 2017. godini bit će na daljnjem uvođenju novih proizvoda i usluga, prije svega iz područja digitalnog bankarstva (mobilnog i internet bankarstva) te novi kreditni proizvodi za građane. Sigurni smo da će faza pojačane digitalizacije u bankarstvu imati pozitivan utjecaj na sve sudionike. Važna tema u idućem razdoblju je trade finance odnosno financijska i bankarska potpora uvozno-izvoznim poduzećima u Hrvatskoj ali i izvan nje. Planiramo uskoro otvoriti predstavništvo u Turskoj kako bismo povezali hrvatske i turske gospodarstvenike u bankarskom smislu.


U dobrim ste rukama.


70

BANKARSTVO

MARKO BRNIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE SLATINSKE BANKE

Poslovanje u vrlo složenim uvjetima Sustav upravljanja rizicima kontinuirano se unapređuje na razini Banke uvođenjem politika i procedura za procjenu, mjerenje, kontrolu i upravljanje rizicima te utvrđivanjem limita izloženosti rizicima usklađenih sa zakonskim okvirom i rizičnim profilom Banke

>> Poslovanje Slatinske banke, kao i ostalih hrvatskih banaka, u prošloj godini nastavilo se odvijati pod utjecajem vrlo složenih uvjeta poslovnog okruženja, što se neminovno odrazilo i na poslovne pokazatelje i rezultate. Kretanje BDP-a prethodnih godina, odrazilo se na realnu ekonomiju kao i na bankarski sektor koji je značajni čimbenik stabilnosti financijskog i ukupnog gospodarstva koji omogućuje bankama da podrže ekonomske aktivnosti u svim segmentima i time djelomično ublaže posljedice nepovoljnog poslovnog okruženja. U 2016. godini nastavljen je trend visoke likvidnosti na tržištima te trend negativnih kamatnih stopa na depozite na svjetskom financijskom tržištu i međubankarskom tržištu u Republici Hrvatskoj. Banka je ostvarila rast bilance za 81 milijun kuna na iznos od 1607 milijuna kuna uz znatan rast operativne dobiti koja će, prema projekcijama budućeg poslovanja, nastaviti ubrzano rasti te se odražavati na neto rezultat

u narednim godinama, za razliku od blago negativnog rezultata za 2016. koji je bio najviše pod utjecajem povećanih rezervacija u iznosu od 12 milijuna kuna. Cjelokupni bankarski sektor suočen je s izazovima financijske krize i regulatornih promjena. U uvjetima visoke konkurentnosti izazov je intenzivirati tržišnu prisutnost, proširenjem postojećih i uvođenjem novih proizvoda i usluga. Nastojeći zadovoljiti potrebe svojih klijenata kvalitetnom uslugom, Slatinska banka kontinuirano razvija svoju ponudu. Uz temelj kreditnog i depozitnog poslovanja te platnog prometa (u zemlji i inozemstvu) kroz mrežu vlastitih financijskih centara i poslovnica, unapređujemo i distribucijske kanale. Tijekom 2016. godine uvedena je usluga MBPlus plaćanje na rate na EFTEPOS uređajima i s mogućnosti podizanja gotovine

Poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika na bankomatima u vlasništvu Slatinske banke, što omogućuje klijentima podizanje gotovine odmah, a plaćanje na rate. Banka i nadalje odgovara na izazove u poslovanju ulaganjem u sigurnost, razvoj kreditnog i kartičnog poslovanja, educiranje djelat-

nika Banke, u cilju unapređenja bankarskih usluga i bolje dostupnosti klijentima. Suradnja s HBOR-om i HAMAGBICRO-om Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Također, ističemo nastavak dobre i aktivne suradnje s HBOR-om, HAMAG-BICRO-om i nadležnim ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. Potpisani su i Ugovori za kreditiranje poduzetnika uz sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika između Banke, Ministarstva poduzetništva i obrta i Županije o provedbi programa Kreditom do uspjeha 2014 mjera 1. –Kreditom do konkurentnosti, Ugovor o poslovnoj suradnji na provođenju programa kreditiranja HBOR-a – Mikrokreditiranje uz potporu EU (Program kreditiranja mikro-poduzetnika), te Sporazum o financiranju za izdavanje pojedinačnih jamstava financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova zaključen između HAMAG-BICROa i Slatinske banke za osiguranje dugoročnih kredita za investicije te obrtna sredstva. Banka je tijekom 2016. godine nastavila rad na povećanju troškovne efikasnosti i usmjeravanju poslovanja na ključne

strateške segmente poslovanja – građanstvo te malo i srednje poduzetništvo s ciljem razvoja diverzificirane strukture kreditnog portfelja. U skladu s trendovima konkurencije, u 2016. godini smanjene su pasivne kamatne stope, što je pratilo i usklađenje aktivnih kamatnih stopa. Sustav upravljanja rizicima kontinuirano se unapređuje na razini Banke uvođenjem politika i procedura za procjenu, mjerenje, kontrolu i upravljanje rizicima te utvrđivanjem limita izloženosti rizicima usklađenih sa zakonskim okvirom i rizičnim profilom Banke. Porast nenaplativih plasmana te povećani troškovi rezervacija bitno utječu na poslovanje bankarskog sektora i financijske rezultate. Značajne aktivnosti usmjeravaju se na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja, ugovaranje reprograma, a poduzimaju se i aktivnosti na prodaji preuzete imovine, njenom upošljavanju... Plan naše Banke za 2017. godinu je ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa, tako i ukupnog broja štediša. Vodeći računa u svakom trenutku o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja, uvjereni smo da će dosadašnji uloženi trud u tehnološkom i organizacijskom smislu, gradeći povjerenje i dobru poslovnu suradnju sa poslovnim partnerima i klijentima, rezultirati rastom i razvojem Banke u razdoblju koje nam predstoji.


71

BANKARSTVO

PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE

Banke i dalje moraju biti motor gospodarstva S obzirom na nisku razinu kapitala mnogih tvrtki u Hrvatskoj, fondovima i ostalim ulagačima koji žele ulagati u kapital kvalitetnih tvrtki te time ubrzati njihov razvoj otvaraju se brojne prilike. Nadam se da će postojeći vlasnici u tome prepoznati priliku, a ne prijetnju >> Protekla godina bila je iznimno uspješna, najbolja godina u poslovanju Partner banke koju je obilježila iznimno visoka operativna profitabilnost te dobit nakon rezervacija pogotovo mjereno po međunarodnim standardima (MSFI), kao i daljnji nastavak smanjenja loših plasmana, što je sve posljedica višegodišnjeg kvalitetnog rada kojim smo dokazali da smo ozbiljna, uspješna i stabilna banka. Premda će dio banaka i faktoring društava imati značajne gubitke kao posljedica krize s Agrokorom, koji će utjecati i smanjenje njihovog kapitala, banke će i dalje zbog visoke razine kapitala ostati stabilne. To nažalost nije moguće reći za faktoring društva od kojih će veći dio privatnih nestati jer neće moći podnijeti gubitke, dok će se ona u vlasništvu banaka vjerojatno restrukturirati ili pripojiti majci. Partner banka je na vrijeme prepoznala rizike te je

u cijelosti izišla iz svih izloženosti prema ovoj grupi još tijekom 2016. godine. Banke i dalje moraju biti motor ukupnog gospodarstva te bez

Banke moraju biti odgovorne prema novcu svojih deponenata te ne smiju preuzimati neprimjerene rizike njih gospodarstvo ne može samo naprijed. No s obzirom na nisku razinu kapitala mnogih tvrtki u Hrvatskoj, fondovima i ostalim ulagačima koji žele ulagati u kapital kvalitetnih tvrtki te time ubrzati njihov razvoj otvaraju se brojne prilike. Nadam se da će postojeći vlasnici u tome prepoznati priliku, a ne prijetnju. Probleme najvećim dijelom vidim u posljedicama krize Agrokora

i efektima koja će ona imati na dobavljače grupacije, njihove zaposlenike i vlasnike, ali i dobavljačeve dobavljače i njihove zaposlenike. Ne treba zaboraviti da banke nemaju problem samo s kreditima prema Agrokor Grupi i probleme s mjenicama, već i s drugim direktnim kreditima dobavljačima, njihovim partnerima, zaposlenicima, vlasnicima. Zato je bilo jako važno zakonski intervenirati te naći brže i efikasnije rješenje od predstečajne nagodbe te pokušati umanjiti štetu što prije. 2017. – godina izazova za mnoge tvrtke i financijske institucije Banke moraju biti odgovorne prema novcu svojih deponenata te ne smiju preuzimati neprimjerene rizike. One su tu da kvalitetom svoje usluge i ponude potaknu rast gospodarstva, ali ne smijemo zaboraviti ni ulogu vlasnika, države i HNB-a. Vlasnici moraju

omogućiti osnaženje kapitala svojih tvrtki vlastitim sredstvima ili pribavljanjem novog kapitala od novih ulagača ili fondova. Država mora dovršiti reforme koje svi željno iščekujemo te konačno pojednostavniti propise, ubrzati procedure, smanjiti ukupno porezno opterećenje dohotka te parafiskalne namete. HNB mora razmisliti o izjednačavanju uvjeta poslovanja s onima koje imaju banke u EU s obzirom na to da brojne restrikcije značajno poskupljuju troškove poslovanja banka. Kad to budemo imali i banke će

Partner banka je na vrijeme prepoznala rizike te je u cijelosti izišla iz svih izloženosti prema Agrokor Grupi još tijekom 2016. godine lakše pratiti klijente i omogućiti još niže kamatne stope na kredite koje će dodatno ubrzati rast. Ovo je godina puna izazova za mnoge tvrtke, ali i financijske institucije. Dio njih koje su bile naslonjene na Agrokor morat će napraviti značajna vlastita restrukturiranja, značajnije podići efikasnost poslovanja, te pronaći nove poslovne modele i nova tržišta. Nažalost za neke od njih nisam siguran da će same uspjeti te će se vjerojatno morati spojiti ili prepustiti drugima, jer u suprotnom im prijeti ono najgore.


72

BANKARSTVO

TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA

BKS BANK AG Adresa: Telefon: Faks: web: e-pošta: BIC (SWIFT): IBAN: Datum osnivanja:

Mljekarski trg 3, 51000 Rijeka 051/35 35 55 051/35 35 66 bks.hr info@bks.hr BFKKHR22 HR 57 2488 0011 0111 1111 6 19.03.1993; od 01.10.2016.inozemna podružnica Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Herta Stockbauer - članovi: Dieter Vinzenz Krassnitzer, Wolfgang Mandl Nadzorni odbor: - predsjednik: Gerhard Burtscher Osoba za kontakt: Helena Seifert, tajnica Revizor za 2016: Ernst&Young d.o.o. Zagreb

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA Adresa: Jurišićeva 4, 10000 Zagreb Telefon: 062/47 24 72 Faks: 01/48 107 73 web: www.hpb.hr e-pošta: hpb@hpb.hr Info telefon: 0800 472 472 BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR46 2390 0011 0700 0002 9 Datum osnivanja: listopad 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijana Miličević - članovi: Željko Lovrinčević, Marijana Vuraić Kudeljan Revizor za 2016: Deloitte d.o.o., Zagreb

ADDIKO BANK Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d. Adresa: Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb Telefon: 0800 1414 Faks: 01/60 070 00 web: www.addiko.hr e-pošta: info.hr@addiko.com Info telefon: 0800 14 14 BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1996. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Mario Žižek - članovi: Jasna Širola, Dubravko-Ante Mlikotić, Ivan Jandrić Nadzorni odbor: - predsjednik: Hans-Hermann Anton Lotter - članovi: Csongor Bulcsu Nemeth, Nicholas John Tesseyman, Tomislav Perović, Edgar Flaggl Osoba za kontakt: Ana Dorić Škeva, direktorica ureda Uprave Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.

CROATIA BANKA Adresa:

Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 110 Zagreb Telefon: 01/23 911 21 Faks: 01/23 381 41 web: www.croatiabanka.hr e-pošta: info@croatiabanka.hr Info telefon: 0800 57 57 BIC (SWIFT): CROA HR 2X IBAN: HR0324850031000009027 Datum osnivanja: 22. prosinca 1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Mladen Duliba - članovi: Ivan Šverko Nadzorni odbor: - predsjednik: Maruška Vizek - članovi: Josip Lozančić, gđa. Branka Grabovac, gđa. Zdenka Pogarčić, gđa. Ana Michieli Pavuna Osoba za kontakt: Nediljka Burić Mandić Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.

IMEX BANKA Adresa: Tolstojeva 6, 21000 Split Telefon: 021/40 61 00 Faks: 021/34 55 88 web: www.imexbanka.hr e-pošta: imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: 072 24 24 23 BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR4024920081011111116 Datum osnivanja: 25.01.1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Denis Čivgin - članovi: Ružica Šarić, Hrvoje Glogolja Nadzorni odbor: - predsjednik: Darko Medak - članovi: Vinko Belak, Mihovil Anđelinović Osoba za kontakt: Nevenka Buljan Revizor za 2016: BDO Croatia d.o.o.

BANKA KOVANICA Adresa: Petra Preradovića 29, 42000 Varaždin Telefon: 042/40 34 03 Faks: 042/40 34 61 web: www.kovanica.hr e-pošta: kovanica@kovanica.hr Info telefon: 060 403 403 BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR0941330061011111116 Datum osnivanja: 26.11.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Ivan Mužić Nadzorni odbor: - predsjednik: Emanuele Restelli Prandoni Della Fratta - članovi: Ivan Majdak, Mladen Vedriš, Marino Albani, Pietro Giacomini Revizor za 2016: PRICEWATERHOUSECOOPERS DOO ZAGREB

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK Adresa: Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Telefon: 072/37 50 00 Faks: 072/37 60 00 web: www.erstebank.hr e-pošta: erstebank@erstebank.hr Info telefon: 0800 7890 BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR9524020061031262160 Datum osnivanja: 20.11.1954. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Willibald Cernko - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Renate Veronika Ferlitz, Judit Anges Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371 Revizor za 2016: Ernst and Young

ISTARSKA KREDITNA BANKA Adresa: ERNESTA MILOŠA 1, 52470 UMAG Telefon: 052/70 23 00 Faks: 052/70 23 88 web: www.ikb.hr e-pošta: marketing@ikb.hr Info telefon: 0800 444 222 BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR7723800061000000005 Datum osnivanja: 18.12.1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Anton Belušić, Miljenko Opačić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio Revizor za 2016: Deloitte d.o.o. Zagreb


BANKARSTVO

J&T BANKA Vaba d.d. banka Varaždin, Varaždin, promijenila je 2. siječnja 2017. ime u J&T banka d.d., Varaždin. Adresa: Aleja kralja Zvonimira 1, 42000 Varaždin Telefon: 042/65 94 00 Faks: 042/65 94 01 web: www.jtbanka.hr e-pošta: banka@jt.hr Info telefon: 8008222 BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1 Datum osnivanja: 29.04.1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Petar Rajković Nadzorni odbor: - predsjednik: Kovač Igor - članovi: Filipović Željko, Tkač Patrik, Enenkl Ivo, Lalik Juraj, Strapek Július Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2016: KPMG Croatia d.o.o. za reviziju

KENTBANK Adresa: Gundulićeva 1, 10000 Zagreb Telefon: 01/49 819 00 Faks: 01/49 819 10 web: www.kentbank.hr e-pošta: kentbank@kentbank.hr Info telefon: 01 4981 900 BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR5741240031011111116 Datum osnivanja: 1998. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: IVO BILIĆ - članovi: FIKRET KARTAL Nadzorni odbor: - predsjednik: Meriç Ulusahin - članovi: Hakan Özgüz, Boris Zenić Osoba za kontakt: Ivana Terzić/Ana Bogović Revizor za 2016: KPMG

PARTNER BANKA Adresa: Vončinina 2, 10000 Zagreb Telefon: 01/46 022 22 Faks: 01/46 022 89 web: www.paba.hr e-pošta: partner@paba.hr Info telefon: 01/4602-222 BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0 Datum osnivanja: 21.05.1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljiz i Luka Čulo Nadzorni odbor: - predsjednik: Božo Čulo - članovi: Ivan Ćurković, Božo Matić (Ivan Miloloža član do 14.03.2016.) Osoba za kontakt: Jelena Lokner (viši stručni suradnik u Uredu Uprave) Revizor za 2016: Krako-revizija d.o.o.

JADRANSKA BANKA Adresa: Ante Starčevića 4, 22000 Šibenik Telefon: 022/24 22 42, 24 21 01 (Uprava) Faks: 022/33 17 98, 33 41 43 web: www.jadranska-banka.hr e-pošta: banka@jaba.hr Info telefon: 022/242-101 BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR8624110061011111116 Datum osnivanja: 17. travnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Nensi Marin - članovi: Vedrana Šarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadzorni odbor predstavlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Osoba za kontakt: Katarina Jurišić Revizor za 2016: HLB Revidicon d.o.o., Varaždin

KREDITNA BANKA ZAGREB Adresa: Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb Telefon: 01/61 673 33 Faks: 01/61 674 66 web: www.kbz.hr e-pošta: uprava@kbz.hr Info telefon: 0800 24 24 00 BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR4424810001011111116 Datum osnivanja: 13.01.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: NADIRA EROR - članovi: ANKICA ČEKO, IVAN PENIĆ, SILVIJE ORSAG Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2016: PriceWaterhouseCoopers

PODRAVSKA BANKA Adresa: Opatička 3, 48000 Koprivnica Telefon: 072/65 50 00 Faks: 072/65 52 00 web: WWW.poba.hr e-pošta: info@poba.hr Info telefon: 072 20 20 20 BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR6323860021000010160 Datum osnivanja: 1872. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Daniel Unger, Goran Varat Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Dario Montinari, Dolly Predovic, Filippo Disertori, Maurizio Dallocchio, Antonio Moniaci Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.

73

KARLOVAČKA BANKA Adresa: I.G. Kovačića 1, 47000 Karlovac Telefon: 047/41 75 01 Faks: 047/61 42 06 web: www.kaba.hr e-pošta: info@kaba.hr Info telefon: 0800 417 336 BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1955. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: ŽELJKA SURAČ - članovi: MARINO RADE Nadzorni odbor: - predsjednik: NEDJELJKO STRIKIĆ - članovi: BERNARDA IVŠIĆ, ŽELJKO TINTOR Osoba za kontakt: BERNARDA HULJINA, tajnica Uprave Revizor za 2016: BDO CROATIA d.o.o.

OTP BANKA HRVATSKA Adresa: Domovinskog rata 3, 23000 Zadar Telefon: 072/20 15 55 Faks: 072/20 19 50 web: www.otpbanka.hr e-pošta: info@otpbanka.hr Info telefon: 072 201 555 BIC (SWIFT): OTPVHR2x IBAN: HR5324070001024070003 Datum osnivanja: 17.05.1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Létay, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Anna Florova Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.

PRIMORSKA BANKA Adresa: Scarpina 7, 51000 Rijeka Telefon: 051/35 57 77 Faks: 051/33 27 62 web: www.primorska.hr e-pošta: primorska@primorska.hr BIC (SWIFT): SPRMHR22 IBAN: HR1841320031011111116 Datum osnivanja: 23.10.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Aleksandra Arbanas - članovi: Anto Pekić, Goran Brajdić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jože Perić, Andrej Galogaža - zamjenik - članovi: Giorgio Mattioli, Renata Dogan, Franco Brunati Osoba za kontakt: Mario Pilat, tel: 051/ 355 744 Revizor za 2016: BDO Croatia, Zagreb


74

BANKARSTVO

PRIVREDNA BANKA ZAGREB Adresa: Radnička cesta 50, 10000 Zagreb Telefon: 01/63 600 00 Faks: 01/63 604 32 web: www.pbz.hr e-pošta: pr-marketing@pbz.hr Info telefon: 0800 365 365 BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1966. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Božo Prka - zamjenik predsj.: Gabriele Pace - članovi: Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Dinko Lucić, Draženko Kopljar, Darko Drozdek Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Boccolini - članovi: Adriano Arietti, Fabrizio Centrone, Branko Jeren; Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: John Knezović/Dražen Dumančić, Odnosi s javnošću i marketing Revizor za 2016: KPMG d.o.o.

SBERBANK Adresa: Varšavska 9, 10000 Zagreb Telefon: 01/48 013 00 Faks: 01/48 013 65 web: www.sberbank.hr e-pošta: info@sberbank.hr Info telefon: 0800 0600 BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR1225030071011111116 Datum osnivanja: 21.02.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Mario Henjak - članovi: Igor Repin, Holger Peter Stupar, Csaba Soos Nadzorni odbor: - predsjednik: Alexey Bogatov - članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Natalia Revina, Dragutin Bohuš Revizor za 2016: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

RAIFFEISENBANK AUSTRIA Adresa: Magazinska cesta 69, 10000 Zagreb Telefon: 01/45 664 66 Faks: 01/48 116 24 web: www.rba.hr e-pošta: info@rba.hr Info telefon: 072 62 62 62 BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR0624840081000000013 Datum osnivanja: 13.12.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michael Georg Müller - članovi: Ivan Žižić, Vesna Ciganek Vuković, Liana Keserić, Zoran Košćak, Marko Jurjević Nadzorni odbor: - predsjednik: Karl Sevelda - članovi: Peter Lennkh, Lovorka Penavić, Peter Jacenko, Marcus Kirchmair, Robert Fritz, Kemal Kozarić Revizor za 2016: KPM

SLATINSKA BANKA Adresa: Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina Telefon: 033/63 70 00 Faks: 033/63 70 09,033/63 70 29 web: www.slatinska-banka.hr e-pošta: slatinska-banka@slatinska-banka.hr BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8 Datum osnivanja: 09.10.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Marko Brnić, dipl.oec. - članovi: Andrej Kopilaš, dipl.oec.; Marin Prskalo, dipl.eoc. Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Blaženka Eror Matić, Hrvoje Markovinović, Denis Smolar, Krunoslav Lisjak Osoba za kontakt: Danijela Kaladić Revizor za 2016: BDO Croatia d.o.o. Zagreb

SAMOBORSKA BANKA Adresa: Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Telefon: 01/59 992 11, 33 625 30 Faks: 01/33 615 23 web: www.sabank.hr e-pošta: riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR362403009-1011111116 Datum osnivanja: 27. ožujka 1873. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar Osoba za kontakt: Verica Ljubičić Revizor za 2016: HLB REVIDICON d.o.o.

SPLITSKA BANKA Adresa: Domovinskog rata 61, 21000 Split Telefon: 021/30 43 04 Faks: 021/30 40 34 web: www.splitskabanka.hr e-pošta: info@splitskabanka.hr Info telefon: 0800 210 021 ili 021/30 43 04 BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR24 2330 0031 0000 0001 3 Datum osnivanja: 09.04.1966. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Slaven Celić - članovi: Balázs Balogh, Zvonimir Akrap, Balázs Olchváry Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Békeffy,Balázs Létay, Branko Mikša, Szabolcs Annus Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.


BANKARSTVO

ŠTEDBANKA

VENETO BANKA

Adresa: Slavonska avenija 3, 10000 Zagreb Telefon: 01/63 066 66 Faks: 01/61 870 12 web: www.stedbanka.hr e-pošta: stedbanka@stedbanka.hr Info telefon: 16306666 BIC (SWIFT): STEDHR22 IBAN: HR152483005-1000000013 Datum osnivanja: 5.10.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Constantin Cesnovar, mag - članovi: Ante Babić, Marko Udovičić Nadzorni odbor: - predsjednik: prof.dr. Ivo Andrijanić - članovi: Petar Ćurković, Đuro Benček, Frano Pavić, Željko Udovičić Osoba za kontakt: Vanja Breberina Angeletti Revizor za 2016: BDO Croatia d.o.o.

ZAGREBAČKA BANKA

Adresa: DRAŠKOVIĆEVA 58, 10000 ZAGREB Telefon: 01/48 026 66 Faks: 01/48 025 71 web: www.venetobanka.hr e-pošta: info@venetobanka.hr Info telefon: 0800 8881 BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6 Datum osnivanja: 08.07.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Fernando Zavatarelli - članovi: Boris Kalajdžić Nadzorni odbor: - predsjednik: Bettina Campedelli - članovi: Massimo Lanza, zamjenik predsjednika, Dario Accetta, Francesco Giovannucci i Marcellino Bortolomiol Revizor za 2016: PwC

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Agro-obrtnička banka d.d., Zagreb Alpe Jadran banka d.d., Split Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split Centar banka d.d., Zagreb

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 1. 7. 2016. 30. 9. 2013.

Credo banka d.d., Split

16. 1. 2012.

Glumina banka d.d., Zagreb

30. 4. 1999.

Hrvatska gospodarska banka d.d., Zagreb Ilirija banka d.d., Zagreb

19. 4. 2000.

Nava banka d.d., Zagreb

1. 12. 2014.

Trgovačko-turistička banka d.d., Split

8. 9. 2000.

6. 4. 1999.

Likvidacija Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci) Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Hibis štedionica d.d. Zagreb

75

Adresa:

Trg bana Josipa Jelačića 10, 10000 Zagreb Telefon: 01/61 041 46 Faks: 01/61 105 33 web: www.zaba.hr e-pošta: zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: 0800 00 24 BIC (SWIFT): ZABA HR 2X IBAN: HR8823600001000000013 Datum osnivanja: 1913. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Claudio Cesario, Lorenzo Ramajola, Marko Remenar, Albert Angersbach, Stefano Gison, Dijana Hrastović Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Jakša Barbić (zamjenik predsjednika), Franco Andreetta (zamjenik predsjednika), Fabrizio Onida, Christoph Metze, Savoula Demetriou, Aurelio Maccario, Emilio Terpin, Romeo Collina Revizor za 2016: Deloitte d.o.o.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010.

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001.

Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji obveza registriranja.


76

BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2016.

Raste broj ugovora U četiri stambene štedionice prošle su godine građani sklopili ukupno 73.253 nova ugovora vrijedna više od 3,956 milijardi kuna Stambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adaptaciju stana ili kuće ili naprosto kao – štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo dojam da je gurnuta u stranu. Opravdano ili ne, to je već rasprava za neke druge ljude i na nekim drugim mjestima. Bilo kako bilo, u četiri stambene štedionice (HPB, PBZ, Prva i Wüstenrot stambena štedionica) od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj (Raiffeisen stambena štedionica nam nije dostavila podatke), prošle su godine građani sklopili ukupno 73.253 nova ugovora vrijedna više od 3,956 milijardi kuna. Najviše ugovora tijekom, prema nama raspoloživim podacima, protekle godine sklopljeno je u Prvoj stambenoj štedionici, njih 21.898 ukupno teških 1,103 milijarde kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u četiri je štedionice, od njihova osnutka do kraja 2016., sklopljeno ukupno 1.526.400 ugovora vrijednih 79,086 milijardi kuna. U 2016. godini četiri su stambene štedionice odobrile ukupno 1739 kredita teških 650,739 milijuna kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobreno u PBZ stambenoj štedionici. Riječ je o 759 kredita ukupne vrijednosti 254,192 milijuna kuna. Inače, ukupno su do sada te četiri stambene štedionice odobrile 26.172 kredita čija vrijednost premašuje 6,261 milijardu kuna. Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca 2016. godine, u svih pet šte-

Stambene štedionice (31.12.2016.) Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn Broj odobrenih kredita Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

HPB

PBZ

Prva

u 2016. ukupno u 2016. ukupno u 2016. ukupno u 2016. ukupno 2016.

9.862 123.614 403.388 4.181.834 129 920 41.200 165.605 280.219

19.840 346.027 995.902 17.085.158 759 2.684 254.192 758.217 1.447.211

21.898 618.366 1.103.220 35.840.977 372 14.528 164.009 2.956.502 2.176.857

1.058.681

21.653 438.393 1.453.503 21.977.912 479 8.040 191.338 2.381.090 1.658.933

73.253 1.526.400 3.956.013 79.085.881 1.739 26.172 650.739 6.261.414 6.621.901

u 2016. ukupno

2.359 51.549

9.283 499.413

13.044 1.011.265

5.813 916.133

7.429 466.927

37.928 2.945.287

Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

HPB 2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016.

292.096 331.916 39.419 42.677 405 3.261

HPB Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016.

19 19 HPB; HP HPB; HP -

dionica, dakle uključujući i Raiffeisen stambenu štedionicu, iznosili nešto više od 6,622

Raiffeisen Wüstenrot

PBZ

Prva

1.600.303 1.765.601 246.645 265.393 15.769 3.181

2.607.420 2.558.986 297.246 321.608 23.543 24.750

PBZ

Prva 22 22 PBZ PBZ -

Raiffeisen Wüstenrot 1.322.570 1.238.340 180.000 180.000 2.390 12.555

1.942.298 1.909.496 72.894 72.894 5.437 2.686

Raiffeisen Wüstenrot 35 31 -

42 43 70 -

169 170 34 29 210 193

Ukupno

Ukupno 7.764.687 7.804.339 836.204 882.572 47.544 46.433

Ukupno 287 285 34 99 210 193

milijarde kuna, dok su doznačena poticajna sredstva iznosila 37,938 milijuna kuna.


77

BANKARSTVO

TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA

PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Samoborska cesta 145 01/6065-111 01/6065-120 prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr www.prva-stambena.hr 0800 81 81 Zagrebačka banka d.d. 100% dionica u vlasništvu Zagrebačke banke d.d. 1998. Antonija Matošin Darija Hejni

HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Savska cesta 58, Zagreb 01 555 3918 01 555 3905 hpb.stambena@hpb.hr www.hpb-stedionica.hr 0800 232 332 HPB d.d. 100% HPB d.d. 2006. Damir Šprem Slavica Matić

RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Ulica grada Vukovara 37b, Zagreb 01/6006 100 01/6006 199 stambena.stednja@raiffeisenstambena. hr www.raiffeisenstambena.hr 072 62 62 62 Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb - 100% 1999. Vlasta Žubrinić-Pick Sonja Skobe, Tomislav Matić

PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Radnička cesta 44, 10 000 Zagreb 042 / 342 - 450 042 / 342 - 451 info.stambena@pbz.hr www.pbz-stambena.hr 0800 72 72 Privredna banka Zagreb d.d. Privredna banka Zagreb d.d. (100%) 2003. Branimir Čosić Dražen Klarić

WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Heinzelova 33A, Zagreb 01 /4803 777 01 /4803 798 wuestenrot@wuestenrot.hr www.wuestenrot.hr 0800 200 500 Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg 100% 1998. Zdravko Anđel Ivan Ostojić


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Na

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


OSIGURANJE OSIGURANJE


OSIGURANJE

80

OSIGURANJE OSIGURANJE Rang-ljestvica osiguranja za 2016. godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2016.

2015.

Osiguravatelj 2015. 000 kn

1

1 Croatia osiguranje

2.301.445

2.268.662

-1,42

1.787.938

1.735.234

-2,95

513.507

533.428

3,88

26,61

25,89

2

2 Allianz Zagreb

1.190.879

1.116.063

-6,28

655.140

576.357

-12,03

535.739

539.706

0,74

13,77

12,74

3

3 EUROHERC osiguranje

819.513

842.516

2,81

819.513

842.516

2,81

-

-

-

9,48

9,62

4

5 Wiener osiguranje VIG

546.168

591.170

8,24

280.574

299.230

6,65

265.594

291.940

9,92

6,32

6,75

5

4 UNIQA osiguranje

670.351

574.415

-14,31

320.286

342.113

6,81

350.065

232.302

-33,64

7,75

6,56

6

6 Jadransko osiguranje

522.368

547.847

4,88

522.368

547.847

4,88

-

-

-

6,04

6,25

7

7 Generali osiguranje

480.292

500.163

4,14

267.319

275.854

3,19

212.973

224.309

5,32

5,55

5,71

8

8 Grawe Hrvatska

395.630

383.647

-3,03

140.724

130.122

-7,53

254.906

253.524

-0,54

4,57

4,38

9

9 Triglav osiguranje

343.897

368.659

7,20

284.857

309.223

8,55

59.040

59.436

0,67

3,98

4,21

2016. 000 kn

% promjene

2015. 000 kn

2016. 000 kn

% promjene

2015. 000 kn

2016. 000 kn

% promjene

2015. %

2016. %

10 11 Agram Life osiguranje

210.550

306.093

45,38

-

56.443

-

210.550

249.650

18,57

2,43

3,49

11 12 CROATIA zdravstveno osiguranje*

225.284

291.238

29,28

225.284

291.238

29,28

-

-

-

2,61

3,32

12 10 Merkur osiguranje

278.732

270.814

-2,84

25.964

25.192

-2,97

252.769

245.623

-2,83

3,22

3,09

13 13 HOK osiguranje

178.914

186.888

4,46

178.914

186.888

4,46

-

-

-

2,07

2,13

14 14 Erste osiguranje VIG

171.424

175.033

2,11

-

-

-

171.424

175.033

2,11

1,98

2,00

15 18 ERGO osiguranje

42.846

67.398

57,30

42.846

67.398

57,30

-

-

-

0,50

0,77

16 16 Velebit osiguranje* **

53.404

56.181

5,20

53.404

56.181

5,20

-

-

-

0,62

0,64

17 17 Izvor osiguranje

46.029

51.122

11,06

46.029

51.122

11,06

-

-

-

0,53

0,58

18 20 Wüstenrot životno osiguranje

25.725

46.827

82,03

-

-

-

25.725

46.827

82,03

0,30

0,53

19 19 Societe Generale Osiguranje***

40.352

42.654

5,70

-

-

-

40.352

42.654

5,70

0,47

0,49

20 15 BNP Paribas Cardif siguranje*

65.868

37.916

-42,44

65.868

37.916

-42,44

-

-

-

0,76

0,43

21 21 Velebit životno osiguranje* **

24.944

21.146

-15,23

-

-

-

24.944

21.146

-15,23

0,29

0,24

22 22 Hrvatsko kreditno osiguranje

12.167

11.814

-2,90

12.167

11.814

-2,90

-

-

-

0,14

0,13

1.098 8.647.880

2.864 8.761.130

160,84 1,31

5.729.195

5.842.688

1,98

1.098 2.918.686

2.864 2.918.442

160,84 -0,01

0,01 100,00

0,03 100,00

23 23 ERGO životno osiguranje Ukupno:

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) ** S danom 02.11.2016. provedeno je prekogranično pripajanje društava Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno osiguranje d.d. društvu Zavarovalnica Sava koje u RH posluje putem Sava osiguranje d.d. podružnica Hrvatska *** Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)


OSIGURANJE

81

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA

Novim pravilima do veće zaštite potrošača

Još jedan izazov koji stoji pred industrijom osiguranja jest taj kako odgovoriti na zahtjeve novih generacija osiguranika i kako što bolje prilagoditi osiguravateljske proizvode njihovim potrebama Udruženja Hrvatske gospodarske komore HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA JE STABILNO, ALI zbog opće gospodarske situacije u zadnjih nekoliko godina stagnira i sporije se razvija. Promatra li se ova djelatnost u brojkama, 21 društvo za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje ostvarili su ukupnu zaračunatu bruto

premiju u 2016. godini od 8,8 milijardi kuna što je blagi rast od 0,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udio imaju životna osiguranja s udjelom od 33 posto, zatim osiguranje od automobilske odgovornosti s udjelom od 23 posto koje je zbog procesa liberalizacije tržišta osiguranja i dalje u padu. Udio kasko osiguranja u ukupnoj premiji je 9,2 posto, imovinskih osiguranja 6,7 posto, a osiguranja od požara i

Postoji veliki potencijal za razvoj zdravstvenih osiguranja ali i novih generacija životnih osiguranja


82

OSIGURANJE

Igor Đurić, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK

Velika fleksibilnost tržišta osiguranja Hrvatsko tržište osiguranja pokazalo je veliku spremnost i fleksibilnost ispunjavajući zahtjeve Solventnosti II koji su pridonijeli stabilnosti tržišta osiguranja. Očekujemo da će suradnjom regulatora, Hanfe i struke biti implementirana i Direktiva o distribuciji osiguranja u izmjene i dopune Zakona o osiguranju što će utjecati na razvoj tržišta osiguranja, stavljajući naglasak na zaštitu potrošača, naglašava Igor Đurić, predsjednik Udruženja osiguravatelja.

elementarnih nepogoda 6,6 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udio manji od pet posto. U 2016. godini smanjen je broj društava za osiguranje kako zbog spajanja i akvizicija tako i zbog prelaska društva u podružnice stranih društava za osiguranje. Istovremeno raste broj društava za posredovanje u osiguranju, a povećava se i broj agencija za zastupanje u osiguranju. U odnosu na prethodnu godinu smanjen je broj djelatnika u osiguranju za gotovo 11 posto pa je broj zaposlenih na kraju 2016. iznosio 9130 djelatnika. Nova regulativa u distribuciji osiguranja Djelatnost osiguranja priprema se za novu regulativu u distribuciji osiguranja. Ministarstvo financija formiralo je Radnu skupinu koja priprema izmjene i dopune Zakona o osiguranju prenoseći odredbe

Direktive o distribuciji osiguranja Europskog parlamenta i vijeća 216/97, poznatijoj kao IDD u nacionalno zakonodavstvo. Cilj je Direktive razrada standar-

Raste broj društava za posredovanje u osiguranju, a povećava se i broj agencija za zastupanje u osiguranju da ponašanja u prodaji osiguranja, prekogranično pružanje usluga i strože odredbe u smislu zaštite potrošača. Predstavnici udruženja osiguravatelja, posrednika, zastupnika u osiguranju, banaka, i investicijskih društava, putem Hrvatske gospodarske komore aktivni su članovi Radne skupine i zajedno s predstavnicima Ministarstva i Hanfe nastojat će

Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK

Edukacijom do bolje usluge Godinu 2017. obilježila je priprema za implementaciju Direktive o distribuciji osiguranja u izmjene i dopune Zakona o osiguranju koje nas očekuju krajem godine, a stupaju na snagu s početkom 2018. Pripremamo se za proces edukacije zastupnika koji će od 2018. biti obveza za sve koji se nalaze u lancu distribucije osiguranja, a koja će, vjerujemo, imati za rezultat bolju uslugu za konačne potrošače. Osim edukacija, radimo na nekim izmjenama Zakona koje bi imale za cilj proširenje opsega djelatnosti koja bi mogla raditi društva za zastupanje u osiguranju, a posebno vidimo prostor za bolje definiranje i unapređivanje naše uloge u segmentu prijave šteta gdje se vidimo kao važan subjekt kako za osiguravatelje tako i za krajnje potrošače, ističe Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju pri HGK.


OSIGURANJE

Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK

Očekujemo porast udjela kanala brokera Klijenti od posrednika u osiguranju očekuju izraženu dodanu vrijednost i optimalna osigurateljska rješenja. Profesionalnost brokera dodatno će biti vidljiva kroz personalizirane preporuke klijentima, pomoć pri rješavanju odštetnih zahtjeva, kao i kroz kreiranje i razvoj novih proizvoda prilagođenih potrebama klijenata. Sljedeći svjetske i europske trendove osiguranja, očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju, ističe Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju.

donijeti zakonska rješenja koja će biti poticajna za daljnji razvoj distribucijskih kanala i djelatnosti osiguranja. Ono što je posebno važno i novo za djelatnost osiguranja jest minimalno stručno znanje, odnosno 15 sati obveznog stručnog osposobljavanja i usavršavanja godišnje. Udruženja u suradnji s HGK-om i drugim partnerima razvijaju programe edukacije, u okviru projekta Financijska edukacije - FED HGK, koji će zadovoljiti sve zakonske preduvjete i pružiti potrebna znanja distributerima osiguranja kako bi mogli pružati što kvalitetnije informacije krajnjim potrošačima i zaštititi njihova prava. Edukacija će se provoditi i regionalno po županijskim komorama uvažavajući načelo dostupnosti izobrazbe. Važnost projekta Financijske pismenosti Još jedan izazov koji stoji pred industrijom osiguranja jest taj kako odgovoriti na zahtjeve novih generacija osiguranika i kako što bolje prilagoditi osigurateljske proizvode njihovim potrebama. U tom segmentu bit će potrebna nova rješenja i prilagođeni kanali distribucije, ali i implementacije suvremenih tehnologija i informatičkih znanja koji će omogućiti veću dostupnost informacija. Postoji veliki potencijal za razvoj zdravstvenih osiguranja ali i novih generacija životnih osiguranja u kojima će se osiguravatelji vratiti svojem osnovnom poslu a to je osiguranje i preuzimanje rizika. Doprinos će zasigurno dati i projekt Financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a HGK i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Posebno ističemo suradnju svih udruženja financijskih institucija putem Stručnog vijeća financijskih institucija HGK kao i suradnju s gospodarstvenicima na projektima koji su usmjereni razvoju gospodarstva kao cjeline – konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, okrugli stolovi, savjetovanja, edukacije, financijska pismenost i druge aktivnosti.

83


84

OSIGURANJE

OSIGURANJA

Neživotna osiguranja rastu, životna osiguranja padaju

Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Hrvatskoj na kraju 2016. godine iznosila je 8.761.130.165 kuna, od toga je premija neživotnog osiguranja činila 5.842.689.108 kuna ili 66,7 posto, a premija životnih osiguranja 2.918.441.057 kuna ili 33,3 posto Ilijana Grgić Privredni vjesnik NA KRAJU 2016. NA HRVATSKOM TRŽIŠTU OSIGURAnja poslovalo je ukupno 21 društvo za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje. Od ukupnog broja društava za osiguranje, njih pet obavljalo je isključivo poslove životnih osiguranja, osam

društava isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je preostalih osam društava obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja. Društva za osiguranje i tržišni udio Najveći tržišni udio u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji na kraju prošle godine imalo je Croatia osiguranje s udjelom od 25,9 posto, drugi je bio Allianz Zagreb sa 12,7 posto,


85

OSIGURANJE

a slijede ih Euroherc osiguranje sa 9,6 posto, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group sa 6,8 posto te Uniqa osiguranje sa 6,6 posto tržišnog udjela. Devet društava za osiguranje imalo je pojedinačni tržišni udjel u ukupnoj premiji manji od jedan posto. U društvima za osiguranje na kraju 2016. godine bilo je zaposleno 9130 djelatnika, što je smanjenje broja zaposlenih u odnosu na 2015. kada ih je bilo 10.246. Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2016. godini je ukupno u

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

Najveći tržišni udio u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji imalo je Croatia osiguranje s udjelom od 25,9 posto financijskom sektoru bilo zaposleno 39.138 zaposlenika, a zaposleni u društvima za osiguranje činili su 23,3 posto zaposlenih, te se može zaključiti kako su društva za osiguranje i po broju zaposlenih djelatnika važan sudionik financijskoga i gospodarskog sektora države. Hrvatski financijski sustav je bankocentričan, a to znači da ga karakterizira dominantna pozicija banaka koje drže 69,6 posto udjela u ukupnoj aktivi svih financijskih institucija. Društva za osiguranje zauzimaju udio od 7,1 posto i, uz obvezne mirovinske fondove koji imaju udio od 14,4 posto, najznačajniji su institucionalni investitori u financijskom sustavu države. Nije zgorega ponoviti kako su društva za osiguranje dio financijskog sustava i važne financijske institucije te institucio-

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna

Životna

2015. 000 kn 2.301.445 1.190.879 819.513 546.168 670.351 522.368 480.292 395.630 343.897 210.550 225.284 278.732 178.914 171.424 42.846 53.404 46.029 25.725 40.352 65.868 24.944 12.167 1.098 8.647.880

Osiguravatelj Croatia osiguranje Allianz Zagreb EUROHERC osiguranje Wiener osiguranje VIG UNIQA osiguranje Jadransko osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Triglav osiguranje Agram Life osiguranje CROATIA zdravstveno osiguranje* Merkur osiguranje HOK osiguranje Erste osiguranje VIG ERGO osiguranje Velebit osiguranje* ** Izvor osiguranje Wüstenrot životno osiguranje Societe Generale Osiguranje *** BNP Paribas Cardif siguranje* Velebit životno osiguranje* ** Hrvatsko kreditno osiguranje ERGO životno osiguranje UKUPNO:

1.062

304

1.366

2004.

1.139

354

1.493

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

2009.

1.563

562

2.125

2010.

1.534

556

2.090

2011.

1.525

552

2.078

2012.

2.118

1.541

577

2013.

1.536

596

2.133

2014.

1.396

622

2.017

2015.

1.370

692

2.062

2016.

1.391

695

2.086

% promjene -1,42 -6,28 2,81 8,24 -14,31 4,88 4,14 -3,03 7,20 45,38 29,28 -2,84 4,46 2,11 57,30 5,20 11,06 82,03 5,70 -42,44 -15,23 -2,90 160,84 1,31

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) ** S danom 02.11.2016. provedeno je prekogranično pripajanje društava Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno osiguranje d.d. društvu Zavarovalnica Sava koje u RH posluje putem Sava osiguranje d.d. podružnica Hrvatska *** Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)

nalni investitori. U dijelu životnog osiguranja ona su ugovorne štedne financijske institucije koje pružaju stanovništvu i poduzećima dugoročnu namjensku štednju, a stručnjaci ističu kako akumulirana imovina kod osiguravatelja jamči ispunjenje njihovih tekućih i budućih obveza.

Zaračunata bruto premija Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Hrvatskoj na kraju 2016. godine iznosila je 8.761.130.165 kuna, od toga je premija neživotnog osiguranja činila 5.842.689.108 kuna ili 66,7 posto, a premija životnih osiguranja 2.918.441.057 kuna ili 33,3 posto.

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna

Ukupno

2003.

2016. 000 kn 2.268.662 1.116.063 842.516 591.170 574.415 547.847 500.163 383.647 368.659 306.093 291.238 270.814 186.888 175.033 67.398 56.181 51.122 46.827 42.654 37.916 21.146 11.814 2.864 8.761.130

9.686

9.411

9.064

9.245

9.145

9.038

9.076 8.561

8.000

8.709

8.761

2015.

2016.

8.180 7.350 6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.000 4.071

4.336

4.530

2.000

0

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005. 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.


OSIGURANJE

86

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji 2015. 000 kn

Osiguravatelj

2016. 000 kn

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji

% promjene

2015. 000 kn

Osiguravatelj

1 Croatia osiguranje

501.401

465.370

-7,19

1 Croatia osiguranje

2 EUROHERC osiguranje

466.886

458.652

-1,76

3 Jadransko osiguranje

304.517

307.973

1,13

4 Allianz Zagreb

166.613

128.012

-23,17

4 Jadransko osiguranje

5 Wiener osiguranje VIG

128.399

124.121

-3,33

5 UNIQA osiguranje

2016. 000 kn

% promjene

257.752

273.149

5,97

2 EUROHERC osiguranje

37.371

120.713

223,01

3 Allianz Zagreb

89.525

90.383

0,96

53.238

67.184

26,20

50.801

56.889

11,98

6 Triglav osiguranje

95.362

113.521

19,04

6 Triglav osiguranje

41.626

49.641

19,25

7 HOK osiguranje

102.495

101.835

-0,64

7 HOK osiguranje

31.192

39.118

25,41

8 UNIQA osiguranje

106.844

101.329

-5,16

8 Generali osiguranje

33.192

38.782

16,84

9 Generali osiguranje

102.253

98.089

-4,07

9 Wiener osiguranje VIG

29.452

36.084

22,52

10 Grawe Hrvatska

51.810

46.244

-10,74

10 Grawe Hrvatska

13.109

13.099

-0,08

11 Izvor osiguranje

28.096

32.021

13,97

11 ERGO osiguranje

3.062

6.361

107,74

12 ERGO osiguranje

20.036

31.713

58,28

12 Izvor osiguranje

5.959

6.239

4,70

2.074.712

2.008.880

-3,17

646.279

797.642

23,42

Ukupno:

Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2016. Osiguravatelj Agram Life osiguranje Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif siguranje* Croatia osiguranje

Ukupno:

Štete i sudski sporovi Broj šteta

% pro2015. 2016. mjene

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2015. 2016.

Osiguravatelj

182

168

-7,69

1.020

543

-46,76

24

-

-

2.497

2.263

-9,37

2015.

2016.

Broj sudskih sporova 2015.

2016.

Agram Life osiguranje

2.580

34.346

101.563

161.919

-

-

Allianz Zagreb

59.429

51.844

614.853

568.078

3

2

454

-

6.602

-

2

-

1.333.506

1.316.650

BNP Paribas Cardif siguranje*

CROATIA zdravstveno osiguranje*

-

-

-

Croatia osiguranje

ERGO osiguranje

-

-

-

CROATIA zdravstveno osiguranje*

-

-

-

-

-

-

ERGO životno osiguranje

-

-

-

ERGO osiguranje

-

-

6.293

14.322

-

-

ERGO životno osiguranje

-

-

40.177

39.406

-

-

3.544

4.143

-63.148

-83.564

-

1

122.694

156.262

298.612

316.571

852

901

19.207

192.181

204.332

225

286

12.642

260.328

263.797

88

83

77.875

84.269

225

230

42

45

7,14

1.075

1.047

-2,60

Erste osiguranje VIG

573

588

2,62

EUROHERC osiguranje

Grawe Hrvatska

711

640

-9,99

Generali osiguranje

18.157

HOK osiguranje

276

276

0,00

Grawe Hrvatska

11.534

Hrvatsko kreditno osiguranje

12

13

8,33

HOK osiguranje

9.532

9.353

Izvor osiguranje

117

102

-12,82

Hrvatsko kreditno osiguranje

7

4

2.187

1.173

-

-

5.624

17.003

19.807

21.173

31

52

591

540 1

Erste osiguranje VIG EUROHERC osiguranje Generali osiguranje

Jadransko osiguranje

774

755

-2,45

Izvor osiguranje

Merkur osiguranje

248

237

-4,44

Jadransko osiguranje

54.664

65.308

205.259

195.021

18

19

5,56

Merkur osiguranje

9.430

9.903

150.110

159.700

Societe Generale Osiguranje *** Triglav osiguranje

528

513

-2,84

Societe Generale Osiguranje ***

815

847

11.694

9.770

-

UNIQA osiguranje

656

653

-0,46

Triglav osiguranje

23.889

23.667

200.303

217.446

223

-

-

-

UNIQA osiguranje

96.823

115.194

419.618

522.532

216

182

-

Velebit osiguranje* **

-

-

-

-

-

-

-

-

Velebit osiguranje* ** Velebit životno osiguranje* ** Wiener osiguranje VIG Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

-

-

690

703

1,88

Velebit životno osiguranje* **

17

19

11,76

Wiener osiguranje VIG

9.460

8.584

-9,26

Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

-

-

-

-

58.264

52.622

377.716

348.877

188

257

1.391

1.975

-

-

477.628

572.602

4.256.927

4.363.447

2.456

2.278

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) ** S danom 02.11.2016. provedeno je prekogranično pripajanje društava Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno osiguranje d.d. društvu Zavarovalnica Sava koje u RH posluje putem Sava osiguranje d.d. podružnica Hrvatska *** Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)


87

OSIGURANJE

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj

% 2015. 2016. promje000 kn 000 kn ne

535.739

0,74

1

Allianz Zagreb

2

Croatia osiguranje

513.507

533.428

3,88

3

Wiener osiguranje VIG

265.594

291.940

9,92

4

Grawe Hrvatska

254.906

253.524

-0,54

5

Agram Life osiguranje

210.550

249.650

18,57

6

Merkur osiguranje

252.769

245.623

-2,83

7

UNIQA osiguranje

350.065

232.302

-33,64

8

Generali osiguranje

212.973

224.309

5,32

9

Erste osiguranje VIG

539.706

171.424

175.033

2,11

10 Triglav osiguranje

59.040

59.436

0,67

Wüstenrot životno 11 osiguranje

25.725

46.827

82,03

Societe Generale 12 Osiguranje ***

40.352

42.654

5,70

Velebit životno 13 osiguranje* **

24.944

21.146

-15,23

14 ERGO životno osiguranje

1.098

2.864 160,84

Ukupno:

2.918.686 2.918.442

-0,01

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj

U razdoblju od 2009. do 2014. godine ukupno tržište osiguranja, zbog financijske i ekonomske krize te liberalizacije tržišta automobilske odgovornosti u 2014. godini, ostvarilo je negativne stope rasta ili stagnaciju. U razdobljima do financijske krize stope rasta tržišta osiguranja bile su i dvoznamenkaste. U 2015. godini pozitivna kretanja na tržištu životnih osiguranja podigla su i ukupnu premiju osiguranja koja su u odnosu na 2014. godinu ostvarila rast od 1,9 posto. Na kraju 2016. godine zabilježen je rast ukupne premije od 0,4 posto, ali ovoga puta zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištu neživotnih osiguranja koja bilježe rast od 0,9 posto, dok su životna osiguranja zabilježila pad od 0,5 posto. U strukturi premijskog prihoda društava za osiguranje u Hrvatskoj na kraju 2016. godine nije bilo značajnijih promjena. I dalje najveći udio otpada na životna osiguranja 33,3 posto i neznatno je niži u odnosu na prethodnu 2015. godinu kada je bio 33,6 posto. Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je prvenstveno rezultat procesa liberalizacije tržišta. Treću poziciju i dalje drži kasko osiguranje cestovnih vozila sa 9,2 posto, zatim slijede ostala osiguranja imovine sa 6,7 posto i osiguranje od požara i elementarnih šteta sa 6,6 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udio

Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija

% 2015. 2016. promje000 kn 000 kn ne

Osiguravatelj

od pet posto ili niži, s time da osiguranje od nezgode ima 5,4 posto, a zdravstveno 4,7 posto udjela u ukupnom premijskom prihodu. Najzastupljenije klasično životno osiguranje Osiguravatelji često ističu kako je životno osiguranje specifičan osiguravateljski proizvod koji posjeduje komponentu osiguranja, ali i štednu i ulagačku komponentu. U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 84,5 posto. Investicijska životna osiguranja ponovno dobivaju na važnosti i čine 8,2 posto premije životnog osiguranja. Dodatna osiguranja vezana uz životno osiguranje čine pet

U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 84,5 posto posto, rentno osiguranje ima udio od 2,1 posto, a osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja imaju udjel manji od jedan posto. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna osiguranja koje čine 38,5 posto,

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji

% 2015. 2016. promje000 kn 000 kn ne

Osiguravatelj

% 2015. 2016. promje000 kn 000 kn ne

130.925

114.879

-12,26

1

Croatia osiguranje

517.870

514.773

-0,60

EUROHERC osiguranje

83.817

89.768

7,10

2

Allianz Zagreb

198.480

194.453

-2,03

3

Jadransko osiguranje

69.238

71.121

2,72

3

Triglav osiguranje

95.238

88.063

-7,53

-24,09

4

Allianz Zagreb

53.071

51.699

-2,59

4

EUROHERC osiguranje

82.084

82.849

0,93

4.282

-2,73

5

UNIQA osiguranje

42.806

44.946

5,00

5

Wiener osiguranje VIG

58.674

63.633

8,45

3.505

54,13

6

Generali osiguranje

26.105

31.672

21,33

6

UNIQA osiguranje

51.586

56.316

9,17

3.486

1,10

7

Grawe Hrvatska

21.294

20.082

-5,69

7

Jadransko osiguranje

56.143

55.865

-0,50

1.063

1.760

65,57

8

Wiener osiguranje VIG

12.107

14.275

17,91

8

Generali osiguranje

47.872

48.132

0,54

1.151

1.238

7,56

9

Triglav osiguranje

12.207

13.232

8,40

9

Grawe Hrvatska

37.371

34.907

-6,59

1.088

-

10 HOK osiguranje

9.800

9.742

-0,59

10 HOK osiguranje

16.493

17.517

6,21

1.438

642

-55,35

11 Merkur osiguranje

4.885

4.520

-7,47

11 Merkur osiguranje

18.805

17.167

-8,71

12 Triglav osiguranje

277

223

-19,49

12 ERGO osiguranje

2.442

3.148

28,91

12 Izvor osiguranje

5.663

6.552

15,70

12 ERGO osiguranje

2

45 2150,00

13 Izvor osiguranje

2.905

2.344

-19,31

13 ERGO osiguranje

3.174

4.507

42,00

66.014

132.889 101,30

2.042

-

1.189.531 1.184.734

-0,40

473.470

0,40

54.401

-

1

Croatia osiguranje

26.933

37.444

39,03

2

Allianz Zagreb

17.211

18.843

9,48

4

Croatia osiguranje

7.815

5.932

5

EUROHERC osiguranje

4.402

6

Merkur osiguranje

2.274

7

Grawe Hrvatska

3.448

8

Generali osiguranje

9

Jadransko osiguranje

1

Agram Life osiguranje

2

UNIQA osiguranje

3

10 Wiener osiguranje VIG 11 HOK osiguranje

Ukupno:

14 Agram Life osiguranje Ukupno:

471.602

Ukupno:


OSIGURANJE

88

(usporedbe radi u 2015. iznosila su 35,9 posto), slijede osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 22,2 posto, osiguranje cestovnih vozila 12 posto, dok su godinu ranije bila 12,5 posto, ostala osiguranja imovine 8,8 posto, što predstavlja blagi rast u odnosu na 2015. kada su bila 8,3 posto, osiguranje od požara i elementarnih šteta bila su 4,1 posto što je blagi pad u odnosu na 2015. kada su bila 4,8 posto, dok ostala osiguranja imaju manji udjel. Distribucijski kanali osiguravateljskih društava Prodaju svojih proizvoda i usluga društva za osiguranje su obavljala preko vlastitih zaposlenika i to bez provizije, zatim internih

zastupnika, agencija, brokera, bankoosiguranja i ostalih kanala distribucije. Najzastupljeniji kanal distribucije neživotnog osigu-

Aktiva hrvatskih osiguravatelja na kraju 2016. godine iznosila je 39,6 milijardi kuna ranja u 2016. godini bili su interni zastupnici s udjelom od 39,1 posto, oni su pak u 2015. godini imali 39,7 posto udjela u zaračunatoj premiji, zaposlenici društava (bez provizije) činili su 21,7 posto što predstavlja pad u odnosu na 2015. kada je njihov udjel bio 23,2 posto, zatim slijede agencije s udjelom

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2016.

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu

Nezgoda

5,4% Zdravstveno 1,5% Životna

33,3%

od 19,3 posto, a samo godinu ranije njihov je udjel bio 16,3 posto, dok su ostali prodajni kanali imali udjel manji od 10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najvećem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja, 36,2 posto, što je blagi rast u odnosu na 2015. kada je taj udjel bio 35,5 posto, slijede interni zastupnici sa 24,3 posto koji su godinu ranije imali udjel od 26,6 posto te agencije koje su imale 21,8 posto što je blagi pad u odnosu na godinu ranije kada su one imale udio u prodaji od 22,7 posto. Zaposlenici društava generirali su 11,1 posto zaračunate premije životnih osiguranja u prošloj godini te su ostali na gotovo istoj razini kao i u 2015. godini kada su generirali 11,4 posto zaračunate premije.

(u %) 2015.

Autokasko

9,1% Imovina

13,5%

Ostalo

Autoodgovornost

14,2%

22,9%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

471.602 66.014 646.279 1.189.531 2.074.712 1.219.960 5.729.195 2.918.686 8.647.881

2015.

2016.

Nezgoda

5,45

5,40

Zdravstveno

0,76

1,52

Autokasko

7,47

9,10

Imovina

13,76

13,52

Autoodgovornost

23,99

22,93

Ostalo

14,11

14,21

Ukupno neživotna

66,25

66,69

2016. % promjene 473.470 132.889 797.642 1.184.734 2.008.880 1.245.073 5.842.688 2.918.442 8.761.130

0,40 101,30 23,42 -0,40 -3,17 2,06 1,98 -0,01 1,31

Životna SVEUKUPNO

33,75

33,31

100,00

100,00


89

OSIGURANJE

Imovina hrvatskih osiguravatelja Imovina osiguravatelja u financijskom sektoru ipak polagano ali kontinuirano raste. Tako je aktiva hrvatskih osiguravatelja u 2007. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna odnosno činila je 5,1 posto ukupne imovine financijskih institucija, dok je na kraju 2016. godine ona bila 39,6 milijardi kuna ili 7,1 posto ukupne imovine financijskih institucija. U strukturi štednje sektora stanovništva, kao drugom pokazatelju razvijenosti i zastupljenosti društava za osiguranje u financijskom sustavu, društva za osiguranje i imovina u mirovinskim fondovima imaju udjel od 24,99 posto. Jednostavno rečeno od 100 kuna financijske imovine prosječnog stanovnika Hrvatske 25 kuna uloženo je u osiguranje i mirovinske fondove. Inače, struktura financijske imovine sektora stanovništva ukazuje na potrebu poticanja i razvoja dugoročne dobrovoljne namjenske štednje. Ako se izuzme imovina obveznih mirovinskih fondova, dobrovoljna mirovinska štednja i uopće dugoročna štednja, namjenska štednja stanovništva je podzastupljena. Ključnu ulogu u ovom dijelu štednje, kao i svugdje u svijetu, u budućnosti bi trebala bi upravo imati društva za osiguranje.

Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn

Osiguravatelj

2015.

Agram Life osiguranje Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif siguranje* Croatia osiguranje CROATIA zdravstveno osiguranje* ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG EUROHERC osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale Osiguranje *** Triglav osiguranje UNIQA osiguranje Velebit osiguranje* ** Velebit životno osiguranje* ** Wiener osiguranje VIG Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

2016.

301.067 392.563 1.272.062 1.193.856 77.211 2.464.054 2.446.204 33.837 55.290 4.751 7.812 259.983 257.329 913.343 946.406 494.935 518.909 546.433 547.165 189.130 189.929 9.344 8.879 41.431 48.219 584.672 598.579 358.932 365.119 47.321 50.135 343.587 349.522 748.313 623.636 585.030 642.350 28.397 49.792 9.303.833 9.291.694

% promjene

Ukupni rashodi, 000 kn 2015.

2016.

30,39 273.670 351.848 -6,15 1.168.607 1.115.214 66.604 -0,72 2.413.090 2.394.676 63,40 54.140 75.031 64,43 6.345 10.635 -1,02 -247.677 -244.290 3,62 772.791 812.183 4,84 483.574 508.330 0,13 502.137 502.151 0,42 172.336 178.853 -4,98 -8.893 -8.220 16,38 -46.811 -49.888 2,38 532.837 547.469 1,72 335.154 341.860 5,95 44.570 45.313 1,73 378.076 349.313 -16,66 693.568 597.795 9,80 559.385 616.255 75,34 32.849 53.648 -0,13 8.186.352 8.198.176

Neto dobit, 000 kn

% promjene

2015.

2016.

28,57 -4,57 -0,76 38,59 67,61 5,10 5,12 0,00 3,78 2,75 2,00 1,67 -7,61 -13,81 10,17 63,32 0,14

27.527 103.454 10.606 50.964 (20.303) (1.594) 12.307 108.978 11.361 44.296 16.794 451 (5.381) 51.835 23.778 2.751 (34.489) 54.745 25.645 (4.452) 545.492 (66.219) 479.273

40.714 78.642 51.528 (19.741) (2.823) 13.040 106.598 10.579 45.014 11.076 659 (1.669) 51.111 23.259 4.821 209 25.841 26.095 (3.856) 489.186 (28.089) 461.097

% promjene

47,91 -23,98 1,11 5,96 -2,18 -6,88 1,62 -34,05 46,12 -1,40 -2,18 75,25 -52,80 1,75 -10,32 -57,58 -3,79

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram Life osiguranje Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif siguranje* Croatia osiguranje CROATIA zdravstveno osiguranje* ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje VIG EUROHERC osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale Osiguranje *** Triglav osiguranje UNIQA osiguranje Velebit osiguranje* ** Velebit životno osiguranje* ** Wiener osiguranje VIG Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

Jamstveni kapital, 000 kn 2015. 2016. % promjene 426.728 579.668 7,23 621.582 39.308 57.557 36.972 34.702 715.177 346.625 79.492 13,21 89.990 35.516 31.922 0,49 32.079 457.789 3,43 473.489 227.696 -1,22 224.922 49.973 6,44 53.189 146.406 0,33 146.896 334.547 33.973 30.777 39.893 -10,11 35.860 3.704.721 1.678.007 -54,71

Tehničke pričuve, 000 kn % promjene 2015. 2016. 56.585 -9,04 51.467 849.737 -0,72 843.644 1.460 3.531.490 -1,57 3.476.047 25.663 72,75 44.332 11.751 -18,59 9.567 156.028 45,11 226.413 1.440.210 -0,80 1.428.715 296.617 1,24 300.289 324.465 -2,10 317.643 251.483 2,54 257.875 8.038 19,46 9.602 39.660 10,89 43.979 753.933 4,16 785.328 79.935 -13,69 68.989 6.913 14,31 7.902 341.570 1,21 345.688 604.449 3,43 625.173 452.894 -0,02 452.812 733 18,42 868 9.233.614 9.296.333 0,68

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % promjene 2015. 2016. % promjene 2015. 2016. 1.337.917 6,74 1.394.502 6,10 1.428.069 1.479.536 2.500.034 3,05 3.349.772 2,10 2.576.377 3.420.020 114.778 116.238 2.266.361 3,69 5.797.851 0,49 2.350.028 5.826.075 15.208 61,49 40.871 68,56 24.559 68.891 17.048 -8,37 28.799 -12,54 15.621 25.188 497.255 1,97 653.283 12,28 507.067 733.480 1.440.210 -0,80 1.428.715 786.844 15,56 1.083.461 11,64 909.272 1.209.561 2.297.276 2,72 2.621.741 2,13 2.359.823 2.677.466 251.483 2,54 257.875 8.038 19,46 9.602 39.660 10,89 43.979 753.933 4,16 785.328 2.044.926 3,82 2.124.861 3,16 2.123.008 2.191.997 75.597 4,86 82.510 5,65 79.272 87.175 295.844 3,35 637.414 2,20 305.758 651.446 2.423.772 -4,96 3.028.221 -3,29 2.303.481 2.928.654 1.602.872 -0,75 2.055.766 -0,59 1.590.878 2.043.690 41.172 70,29 41.904 69,39 70.113 70.981 16.316.904 16.643.326 2,00 25.550.518 25.939.659 1,52

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) ** S danom 02.11.2016. provedeno je prekogranično pripajanje društava Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno osiguranje d.d. društvu Zavarovalnica Sava koje u RH posluje putem Sava osiguranje d.d. podružnica Hrvatska *** Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)


90

OSIGURANJE

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici)

2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997.

CROATIA OSIGURANJE*

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

ALLIANZ ZAGREB

2

2

2

2

2

2

3

3

2

2

3

3

3

3

3

3

3

4

4

5

EUROHERC OSIGURANJE

3

3

3

3

3

3

2

2

3

3

2

2

2

2

2

2

2

2

2

3

12

13

21

23

-

-

WIENER OSIGURANJE VIG

4

5

5

5

5

5

5

5

5

5

6

7

9

9

UNIQA OSIGURANJE

5

4

4

10

11

11

11

11

13

13

14

14

14

14

JADRANSKO OSIGURANJE

6

6

6

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

6

7

10

9

GENERALI OSIGURANJE

7

7

8

8

9

9

9

10

10

10

10

20

23

24

-

-

-

-

-

-

GRAWE HRVATSKA

8

8

7

7

7

8

8

6

6

7

7

6

6

6

6

6

5

-

-

-

TRIGLAV OSIGURANJE

9

9

9

9

8

7

7

7

8

8

8

8

7

7

7

7

7

5

5

4

AGRAM LIFE OSIGURANJE

10

11

11

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA)

Ulaganja društava za osiguranje Ulaganja su ključna stavka imovine društava za osiguranje s udjelom od 84 posto i iznosom od 33,116 milijuna kuna na kraju 2016. godine. Ulaganja društava za osiguranje čine ulaganja iz sredstava tehničke pričuve i ulaganja iz sredstava matematičke pričuve. Ulaganja društava za osiguranje regulatorno su uređena, a prema novom regulatornom okviru Solventnosti II kojem je prilagođen Zakon o osiguranju i ostali podzakonski akti, rizična izloženost ulaganja uključena je u izračun kapitalnih zahtjeva. A samo upravljanje ulaganjima predstavlja važan dio sustava upravljanja rizicima u društvima za osiguranje. Društva za osiguranje veliki dio imovine ulažu u državne obveznice. U strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve najveći udjel čine ulaganja u vrijednosne papire čiji je izdavatelj

Ulaganja su ključna stavka imovine društava za osiguranje s udjelom od 84 posto i iznosom od 33,116 milijuna kuna Republika Hrvatska. Najveći dio sredstava za pokriće matematičke pričuve, također je bio uložen u vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, koji su u strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve sudjelovali sa 66 posto, dok se na vrijednosne papire čiji je izdavatelj druga država članica EU odnosilo 9,3 posto od ukupne imovine za pokriće matematičke pričuve. Osiguravatelji

također ulažu i u municipalne i korporativne obveznice, dionice ali i ostale vrijednosne papire. Značajan dio ulaganja čine i ulaganja u depozite kod banaka, a dio sredstava uložen je također u nekretnine i zajmove. Pogled u svijet Struktura svjetske premije osiguranja pokazuje kako je najveće svjetsko tržište osiguranja europsko s udjelom od 32,26 posto u ukupnoj svjetskoj premiji, Sjeverna Amerika

zauzima 31,43 posto, Azija 29,66 posto, a 6,65 posto otpada na Južnu Ameriku, Oceaniju i Afriku. Udio hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji kreće se oko 0,03 posto. S druge strane, hrvatsko tržište osiguranja ima udjel od 0,09 posto u europskom tržištu osiguranja. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja postalo je dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije, a to je ipak u području osiguranja najveće svjetsko tržište.


91

OSIGURANJE

TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU

AGRAM LIFE OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Poslovnice:

Trnjanska cesta 108,10 000 Zagreb 01/62 928 00 01/62 928 69 www.agramlife.hr Tomislav Novačić Maja Škrtić (od 07.03.2017.), Goran Nadj (do 02.04.2017.) Božidar Huljev Matea Grgić, Mladen Rihtarić, Gojko Marić, Eva Jendriš Škrljak 1997. 6

ALLIANZ ZAGREB Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice: Podružnice:

BNP PARIBAS CARDIF SIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo:

Poslovnice:

Ivana Lučića 2a, 10000 ZAGREB 01/53 93 100 01/53 93 111 www.bnpparibascardif.hr Ana Ivančić Darija Ivanković Pier-Paolo Dipaola Zdenek Jaroš (zamjenik predsjednika nadzornog odbora), Mario Evtimov Kostov 31. siječnja 2007. 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska 1

CROATIA OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo:

Poslovnice:

ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo:

Radnička cesta 80, Zagreb 01/63 976 40 01/63 976 88 ergo@ergo-osiguranje.hr www.ergo-osiguranje.hr 0800 4225 Anica Gabrovec Ana Novosel Harald Josef Londer Thomas Schöllkopf, Norbert Aringer, Christian Sipöcz 02.07.2008. ERGO Austria International AG, 75,20%; Ergo Versicherung AG, 24,80%

Vatroslava Jagića 33; 10000 Zagreb 0800 1884 01/63 320 00 info@crosig.hr www.crosig.hr 0800 1884 Damir Vanđelić Sanel Volarić (od 12.10.2016. do 31.01.2017.), Nikola Mišetić, Marijan Kralj, Andrej Koštomaj (do 29.02.2016.), Robert Vučković (od 20.04.2016.), Miroslav Klepač (od 12.102016.) Roberto Škopac Vitomir Palinec, Petar Miladin, Hrvoje Patajac 4. lipnja 1884. 61% ADRIS grupa d.d., 28% CERP/RH, 3% CERP/Drž. agenc. za osig. št. ul., 5% Raiffeisenbank Austria d.d.-skrbnički rn., 4% Ostali dioničari 16

ERSTE OSIGURANJE VIG Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi:

Datum osnivanja: Vlasništvo:

Slovenska 24, Zagreb 072/372 700 072/372 710 kontakt@erste-osiguranje.hr www.erste-osiguranje.hr 072/372 700 Snježana Bertoncelj Daliborka Dedić Roland Gröll Franz Johhan Bichler, Anita Markota Štriga, Jurica Smoljan, Erwin Hammerbacher 01.07.2005. 90% Vienna Insurance Group, 5% Erste&Steiermärkische bank, 5% Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Heinzelova 70, 10 000 Zagreb 0800 5000, 01/46 535 39 01/36 704 16 osiguranje@allianz.hr www.allianz.hr 0800 5000 Boris Galić Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić, Zrinka Galić Jakovljević (od 25.5.2017.), Kristijan Buk - član Uprave do 26.4.2017. Petros Papanikolaou Ivo Jelinović, Jochen Alexander Haug 20.12.1991. Alianz New Europe Holding GmbH 83,16 %; Zagrebačka banka16,84 % 5 23

ERGO OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo:

Radnička cesta 80, Zagreb 01/63 976 40 01/63 976 88 ergo@ergo-osiguranje.hr www.ergo-osiguranje.hr 0800 4225 Žarko Fatović Igor Peševski Harald Josef Londer Thomas Schöllkopf , Norbert Aringer , Christian Sipöcz 02.01.2009. ERGO Austria International AG, 75,20%; Ergo Versicherung AG, 24,80%

EUROHERC OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi:

Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice: Podružnice:

Ulica grada Vukovara 282 Zagreb 01/60 040 00 01/60 046 69 euroherc@euroherc.hr www.euroherc.hr Mr.sc. Ivana Bratanić Dr.sc. Damir Zorič, Željko Kordić, Tomislav Čizmić, Vjeran Zadro Dr.sc. Mladenka Grgić Zlatko Lerota, Miroslav Grbavac, Hrvoje Planinić, Niko Krivić, Radoslav Lavrić, Radoslav Pavlović 15.10.1992. Pravne osobe 20,65% Fizičke osobe 79,35% 440 14


OSIGURANJE

92

GENERALI OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Ulica grada Vukovara 284, 10000 Zagreb 01/46 004 00 01/46 006 00 info.hr@generali.com www.generali.hr +385 (0)1 4600 400 Georg Engl Mirna Lipovšćak Gregor Pilgram, Martin Vrecion zamjenik Carlo Schiavetto 04. veljače 1997. 100% Generali CEE Holding B.V., Nizozemska 80

HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi:

Datum osnivanja: Vlasništvo:

Bednjanska 14 01/56 306 00, 01/56 306 01 01/61 700 63 zsamodol@hkosig.hr; ksanjkovic@ hkosig.hr www.hkosig.hr Zvonimir Samodol Ante Artuković (zamjenik člana uprave) Mr.sc. Tamara Perko, predsjednica Marko Topić, zamjenik predsjednice Marija Jerkić, članica Andreja Mergeduš, članica Ante Artuković, član 18.1.2010. 100% HBOR

MERKUR OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, Zagreb 01/63 083 33 01/61 571 30 info@merkur.hr www.merkur.hr 0800/360-360 Dalibor Đurkan Robert Vrca Andreas Stettner Martin Ohde, Harald Christandl, Wolfgang Halsegger, Sandra Junger Horaček 12.1.1996. 100% Merkur International Holding AG, Austrija 19

GRAWE HRVATSKA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Ulica grada Vukovara 5, 10000 Zagreb 072/300 301, 01/30 340 00 01/30 345 00 Info@grawe.hr www.grawe.hr Igor Pureta Nataša Kapetanović Mag. Dr. Othmar Ederer Günther Puchtler, Klaus Scheitegel, Erik Venningdorf, Maja Petriček 07. srpnja 1993. 100% Grazer Wechselseitige Versicherung AG 62

IZVOR OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Trpinjska 9, Zagreb 01/38 393 50 01/23 322 98 info@izvorosiguranje.hr www.izvorosiguranje.hr 0800 300 301 Ivana Andabak Svemir Kalinić Jako Andabak Sanja Gagulić, Tonči Boras 12.10.2010. 100% Jako Andabak 22

OTP OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi:

Datum osnivanja: Vlasništvo:

Ulica grada Vukovara 284 01/63 279 44 01/63 274 97 Info@sgosiguranje.hr www.sgosiguranje.hr Thibaut Fremy - zamjenik Mladen Gavrančić Eric Andre Thierry Bachelier - zamjenik Pascal Marie Etienne Bied - Charreton, Marlène Marie Pradeilles, Laurent Frédéric Salanié, Thibaut Alain Fremy (od 19.5.2016.) 18.3.2009. 49% Splitska banka d.d.; 51% Sogecap S.A.

HOK OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi:

Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice: Podružnice:

Capraška ulica 6 01/53 925 00 01/53 925 20 hok@hok-osiguranje.hr www.hok-osiguranje.hr 0800 5080 Hrvoje Pezić Ljilja Vasilj Starčić Tomislav Rajić Danko Ćorić (zamjenik predsjednika nadzornog odbora), Romana Pezić, Hrvoje Filipović, Zoran Ivasović 18.07.2001. 100% domaće pravne osobe 163 5

JADRANSKO OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Zagreb, Listopadska 2 01/30 366 66 01/30 360 00 jadransko@jadransko.hr www.jadransko.hr 0800 0606 Goran Jurišić Nino Pavić, Danijela Šaban Ante Jažo Nenad Volarević, Žarko Bubalo, Zdenko Milas, Mirko Grgić 21.08.1991. privatno 9

TRIGLAV OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Antuna Heinza 4,10000 Zagreb 01/56 327 00 01/56 327 09 centrala@triglav-osiguranje.hr www.triglav-osiguranje.hr Marin Matijaca Denis Burmaz David Benedek Tomaž Žust, Darko Popovski, Gorazd Jenko, Nives Matijević 26.07.1993. Triglav International d.d. 99,91%, ostali 0,09% 9


93

OSIGURANJE

UNIQA OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

Planinska 13 A, Zagreb 01/63 242 00 01/63 242 50 info@uniqa.hr www.uniqa.hr Saša Krbavac Tatjana Račić Žlibar Luka Matošić Wolfgang Kindl, Peter Michael Eichler zamjenik Zoran Visnjic, René Knapp, Johannes Porak 27. travnja 1999. godine 100 % UNIQA International AG 70

WIENER OSIGURANJE VIG Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo: Poslovnice:

MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - član: Nadzorni odbor: - predsjednik: - zamjenica pred.: - članovi: Osnivač i vlasnik: Datum osnivanja:

10000 Zagreb, Heinzelova 44 01/55 817 20 01/30 911 27 mojamirovina@rmf.hr www.rmod.hr 0800 0900 Željko Bedenic Biserka Žalac Michael Georg Müller Renata Gecan-Milek Boris Vuksan Raiffeisenbank Austria d.d. – 100% 6. lipnja 2002.

Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb 01/37 186 00 01/37 186 03 kontakt@wiener.hr www.wiener.hr 0800 2580 Walter Leonhartsberger Schrott Tamara Rendić, Jasminka Horvat Martinović, Božo Šaravanja Roland Gröll Wolfgang Petschko, Phillip Bardas, Johann Franz Josef Bichler, Zoran Dimov 28.12.1995. 99,47% Vienna Insurance Group; 0,53% manjinski dioničari 103

WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Nadzorni odbor: - predsjednik: - članovi: Datum osnivanja: Vlasništvo:

Heinzelova 33a 01/50 058 50 01/50 058 69 info@wuestenrot-osiguranje.hr www.wuestenrot-osiguranje.hr Igor Đurić Đurđa Gojmerac Dr.Susanne Riess Prof. Dr. Andreas Grünbichler, Mag. Erwin Anton Mollnhuber 02.01.2012. Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 100%


vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

knjige

moda

umjetnost

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magaz Magazin z Privrednog Privre e vjesnika vjesni k poslovnom o posl o životnom stilu! životn n

Rezervirajte Rezervi r na vrijeme prostor

markeeting@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE V MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, H KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA CENTR KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.


LEASING LEASING


96

LEASING

LEASING LEASING Rang-ljestvica leasinga za 2016. godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora Po portfelju 2016. HRK

& Steiermärkische S-Leasing 1 Erste d.o.o. 2 Porsche Leasing d.o.o.*

Udjel %

2016. HRK

Udjel %

1.135.533.021

17,84

999.056.000

15,69

3 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

984.291.209

15,46

3.004.481.922 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. & Steiermärkische S-Leasing 1.871.524.580 2 Erste d.o.o. 1.184.888.000 3 Porsche Leasing d.o.o.*

4 OTP Leasing d.d. Leasing Hrvatska 5 Mercedes-Benz d.o.o.* 6 IMPULS-LEASING d.o.o.

693.926.838

10,90

4 OTP Leasing d.d.

991.462.102

7,17

574.671.000

9,03

929.147.000

6,72

508.328.444

7,99

905.425.000

6,55

7 Raiffeisen Leasing d.o.o.*

371.093.000

5,83

5 Raiffeisen Leasing d.o.o.* Group Immorent Leasing 6 Erste d.o.o.* 7 IMPULS-LEASING d.o.o.

880.944.730

6,37

8 PBZ - Leasing d.o.o.*

286.004.000

4,49

808.214.000

5,84

9 SG LEASING D.O.O.

275.808.509

4,33

750.814.000

5,43

10 ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

189.123.564

2,97

584.455.645

4,23

11 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

131.904.011

2,07

12 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

114.385.000

1,80

13 ALFA-LEASING d.o.o.

30.800.460

0,48

14 i4next leasing Croatia d.o.o.

28.319.208

0,44

15 EUROLEASING d.o.o.

24.567.475

0,39

13.440.000

0,21

4.031.948

0,06

16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* 17 VB LEASING d.o.o. Asset Resolution Hrvatska 18 HETA d.o.o. Group Immorent Leasing 19 Erste d.o.o.* Ukupno:

539.497

0,01

-

-

6.365.823.184 100,00

8 PBZ - Leasing d.o.o.* Leasing Hrvatska 9 Mercedes-Benz d.o.o.* 10 VB LEASING d.o.o.

21,72 13,53 8,57

11 SG LEASING D.O.O. Asset Resolution Hrvatska 12 HETA d.o.o. 13 ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

541.617.182

3,92

422.148.646

3,05

349.593.742

2,53

14 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

175.672.000

1,27

15 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

159.325.235

1,15

16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.*

138.398.000

1,00

17 i4next leasing Croatia d.o.o.

55.827.354

0,40

18 ALFA-LEASING d.o.o.

54.415.939

0,39

19 EUROLEASING d.o.o.

23.901.327

0,17

Ukupno:

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 01.04.2017.) - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.06.2017. naziv u SB LEASING d.o.o.

13.832.256.404 100,00


97

LEASING

Po aktivi

Po dobiti 2016. HRK

Udjel %

2016. HRK

1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

3.292.977.453

18,38

1 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

247.897.343

& Steiermärkische S-Leasing 2 Erste d.o.o.

2.182.257.277

12,18

2 Porsche Leasing d.o.o.*

51.412.286

3 Porsche Leasing d.o.o.*

1.964.757.808

10,97

3 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

43.548.273 35.608.011

4 Raiffeisen Leasing d.o.o.*

1.486.610.866

8,30

& Steiermärkische S-Leasing 4 Erste d.o.o.

5 OTP Leasing d.d.

1.211.345.149

6,76

5 PBZ - Leasing d.o.o.*

22.423.353

6 PBZ - Leasing d.o.o.*

1.028.758.139

5,74

6 IMPULS-LEASING d.o.o.

22.060.964

7 IMPULS-LEASING d.o.o.

1.022.136.202

5,70

17.812.389

Leasing Hrvatska 8 Mercedes-Benz d.o.o.*

Leasing Hrvatska 7 Mercedes-Benz d.o.o.*

953.700.786

5,32

8 ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

15.867.861

9 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.*

873.652.425

4,88

9 OTP Leasing d.d.

14.037.328

Asset Resolution Hrvatska 10 HETA d.o.o.

862.622.266

4,81

10 Raiffeisen Leasing d.o.o.*

13.579.737

11 SG LEASING D.O.O.

732.358.377

4,09

11 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

6.961.930

12 VB LEASING d.o.o.

676.572.125

3,78

12 VB LEASING d.o.o.

4.891.982

13 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

488.584.614

2,73

13 SG LEASING D.O.O.

2.985.277

14 ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

438.823.872

2,45

14 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

2.639.000

15 EUROLEASING d.o.o.

236.853.919

1,32

15 EUROLEASING d.o.o.

2.566.230

16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.*

166.343.365

0,93

16 ALFA-LEASING d.o.o.

2.163.519

17 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

164.433.000

0,92

17 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.*

458.238

18 i4next leasing Croatia d.o.o.

74.404.124

0,42

18 i4next leasing Croatia d.o.o.

369.535

19 ALFA-LEASING d.o.o.

61.008.587

0,34

19 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.*

17.918.200.355

100,00

Ukupno:

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 01.04.2017.) - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.06.2017. naziv u SB LEASING d.o.o.

PRVIH PET

10.137.948.553 kn

Ukupno:

507.283.256

Gubitak:

(25.842.327)

Ukupno gubitak / dobit:

481.440.929

46% 54%

(25.842.327)

OSTALI 8.653.904.527 kn

Ukupno

18.791.853.080 kn


98

LEASING

Vrijednost aktivnih ugovora (na kraju razdoblja) Ukupno Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2014. Broj Vrijednost 56.138 2.987.846 16.319 2.193.468 8.482 2.651.604 724 2.497.552 994 515.012 5 6.415 27.728 2.608.974 110.390 13.460.871

2015. Broj Vrijednost 50.548 2.812.593 16.991 2.196.952 8.152 2.421.648 618 2.102.542 807 374.378 2 804 35.217 3.303.818 112.335 13.212.734

Operativni leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2014. Broj Vrijednost 29.300 1.464.426 4.116 265.576 1.317 259.631 75 709.483 431 233.674 1 6.415 15.948 1.034.086 51.188 3.973.291

2015. Broj Vrijednost 25.316 1.267.529 4.178 261.904 1.196 183.148 58 599.508 334 194.647 19.933 1.165.282 51.015 3.672.018

Financijski leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2016. Broj Vrijednost 20.863 1.174.203 3.832 298.518 779 91.431 19 155.024 272 153.838 19.815 1.219.620 45.580 3.092.633 u tisućama kuna

2014. Broj Vrijednost 26.385 1.523.418 11.680 1.927.892 6.724 2.388.579 350 1.677.681 513 272.089 1 11.758 1.573.364 57.411 9.363.024

2015. Broj Vrijednost 24.984 1.545.062 12.468 1.935.025 6.630 2.236.583 312 1.428.185 440 179.109 2 804 15.272 2.138.536 60.108 9.463.305

Zajmovi Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2016. Broj Vrijednost 45.882 2.855.159 16.466 2.382.693 6.627 2.054.638 416 2.153.642 781 363.540 2 643 41.595 4.021.941 111.769 13.832.256

2016. Broj Vrijednost 24.878 1.680.956 12.425 2.084.160 5.646 1.962.612 233 1.956.335 466 209.576 2 643 21.766 2.802.322 65.416 10.696.605 u tisućama kuna

2014. Broj Vrijednost 453 2 523 441 3.394 299 110.387 50 9.249 3 22 1.523 1.791 124.555

2015. Broj Vrijednost 248 2 345 22 326 1.917 248 74.849 33 622 12 1.212 77.411

2016. Broj Vrijednost 141 209 15 202 595 146 42.282 43 126 14 755 43.018


100

LEASING

LEASING 2016.

Nastavak oporavka

Broj novosklopljenih ugovora lani se popeo na 44.684, što je u odnosu na godinu prije rast od gotovo 23 posto. Ukupna vrijednost novozaključenih ugovora, prema Hanfinim podacima, popela se na 6,37 milijardi kuna što predstavlja rast od 20,9 posto Ilijana Grgić Privredni vjesnik

Vrijednost aktivnih ugovora na kraju 2016. iznosila je 13,83 milijarde kuna, dok se broj ugovora popeo na 111.769

NA KRAJU 2016. GODINE U HRVATSKOJ JE POSLOvalo je 19 leasing društva, dok je godinu prije aktivno bilo 21 društvo, te se tako može zaključiti kako je nastavljen trend smanjivanja njihova broja. Usporedbe radi, prije 12 godina u Hrvatskoj je bilo 57 leasing društava. Kad je riječ o poslovanju leasing društava, tada se može reći kako je nastavljen oporavak sektora započet krajem 2015. godine. Tako se lani broj novosklopljenih ugovora popeo na 44.684, što je u odnosu na godinu prije rast od gotovo 23 posto. Ukupna vrijednost novozaključenih ugovora prema Hanfinim podacima popela se na 6,37milijardi kuna što predstavlja rast od 20,9 posto. Visoka likvidnost na financijskom tržištu utjecala je na daljnji pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, što je zajedno s povoljnim

očekivanjima u gospodarstvu dovelo do rasta potražnje i za leasing kreditiranjem. Došlo je do porasta neto kamatnog rezultata od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, te na razini sektora i do otpuštanja troškova ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja, odnosno troškova vrijednosnog usklađenja koji su u prethodnoj godini bili značajnije iskazani. Povrat na prosječnu aktivu iznosio je 1,4 posto, te je u skladu s vrijednostima koje se ostvaruju i na leasing tržištima Zapadne Europe. Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca 2016. iznosio je 544,4 milijuna kuna od čega je u vlasništvu nerezidenata bilo 428,9 milijuna kuna, te se može zaključiti kako se nastavlja trend smanjenja temeljnog kapitala leasing društava jer je samo godinu dana ranije on premašivao milijardu kuna. Osobna vozila i dalje na prvom mjestu Ukupna vrijednost aktivnih ugovora na kraju 2016. godine iznosila je 13,83 milijarde kuna,


101

LEASING

Aktiva (31.12.2016.)

Dobit/gubitak (31.12.2016.) 2015. HRK

ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

362.038.495

2016. HRK

promjena %

438.823.872

21,21

ALD AUTOMOTIVE d.o.o.

2015. HRK

2016. HRK

19.971.952

15.867.861

promjena %

-20,55

59.266.028

61.008.587

2,94

ALFA-LEASING d.o.o.

2.100.143

2.163.519

3,02

482.886.096

488.584.614

1,18

BKS - leasing Croatia d.o.o.*

7.327.632

6.961.930

-4,99

Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

1.842.414.406

2.182.257.277

18,45

Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

47.689.697

35.608.011

-25,33

Erste Group Immorent Leasing d.o.o.*

1.039.738.900

873.652.425

-15,97

Erste Group Immorent Leasing d.o.o.*

138.501.812

(25.842.327)

-

164.057.456

236.853.919

44,37

EUROLEASING d.o.o.

(9.599.409)

2.566.230

-

HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

(1.067.459.319)

247.897.343

-

2.746.780

458.238

-83,32

199.440

369.535

85,29

ALFA-LEASING d.o.o. BKS - leasing Croatia d.o.o.*

EUROLEASING d.o.o. HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

871.871.249

862.622.266

-1,06

HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.*

276.638.413

166.343.365

-39,87

HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.*

59.940.162

74.404.124

24,13

i4next leasing Croatia d.o.o.

913.330.828

1.022.136.202

11,91

IMPULS-LEASING d.o.o.

14.131.908

22.060.964

56,11

953.700.786

26,39

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.*

20.887.627

17.812.389

-14,72

i4next leasing Croatia d.o.o. IMPULS-LEASING d.o.o. Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.*

754.565.682 890.154.601

1.211.345.149

36,08

OTP Leasing d.d.

17.528.056

14.037.328

-19,92

PBZ - Leasing d.o.o.*

1.075.884.587

1.028.758.139

-4,38

PBZ - Leasing d.o.o.*

25.303.692

22.423.353

-11,38

Porsche Leasing d.o.o.*

1.481.349.392

1.964.757.808

32,63

Porsche Leasing d.o.o.*

30.808.745

51.412.286

66,88

Raiffeisen Leasing d.o.o.*

1.492.737.119

1.486.610.866

-0,41

Raiffeisen Leasing d.o.o.*

10.559.311

13.579.737

28,60

91.821.000

164.433.000

79,08

SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

3.150.000

2.639.000

-16,22

OTP Leasing d.d.

SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o.

673.242.596

732.358.377

8,78

SG LEASING D.O.O.

UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

3.168.489.568

3.292.977.453

3,93

UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

VB LEASING d.o.o.

1.166.863.826

SG LEASING D.O.O.

Ukupno:

16.867.290.404

676.572.125 -42,02 17.918.200.355

6,23

VB LEASING d.o.o. Ukupno gubitak / dobit:

2.902.389

2.985.277

2,86

43.703.811

43.548.273

-0,36

1.524.337

4.891.982

220,93

(688.021.395)

481.440.929 -169,97

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2016. godinu – za 2016. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2016. (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 01.04.2017.) - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.06.2017. naziv u SB LEASING d.o.o.

dok se broj ugovora popeo na 111.769. Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga u 2016. odnosila se na osobna vozila i iznosila je 2,85 milijardi kuna, na drugom mjestu sa 2,38 milijardi kuna bila je

Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga odnosila se na osobna vozila i iznosila je 2,85 milijardi kuna vrijednost aktivnih ugovora za gospodarska vozila, dok su na trećem nekretnine s iznosom od 2,15 milijardi kuna vrijednosti aktivnih ugovora. S vrijednošću većom od dvije milijarde kune na četvrtom mjestu smjestili su se aktivni ugovori za postrojenja i ostale strojeve. Iz vrijednosti aktivnih ugovora na kraju 2016. godine može se zaključiti kako se i dalje nastavlja trend poslovanja djelatnosti leasinga koji je u najvećoj mjeri usmjeren na

financiranje osobnih i gospodarskih vozila. Istovremeno, nastavljen je trend smanjivanja vrijednosti novozaključenih ugovora za nekretnine. Najveći broj i vrijednost novozaključenih ugovora u 2016. u operativnom leasingu odnosio se na osobna vozila, gdje je sklopljeno 20.863 ugovora u vrijednosti većoj od 1,17 milijardi kuna, slijedila su ih gospodarska vozila, koja u strukturi portfelja novozaključenih ugovora u 2016. kad je riječ o njihovu broju bilježe smanjenje, no kod vrijednosti ugovora povećanje, tako je sklopljeno 3832 ugovora vrijednosti od 298,5 milijuna kuna. Kad je riječ o aktivnim ugovorima u operativnom leasingu po djelatnosti primatelja leasinga, tada je veći broj ugovora u djelatnosti trgovine i to 14.754, zatim slijede ostale uslužne djelatnosti sa 6428 ugovora, te 6381 ugovor koji su sklopili poduzetnici iz sektora prerađivačke industrije. Kod financijskoga leasinga također je najveći broj ugovora, njih 24.878, sklopljen za osobne automobile, dok je pak najveća vrijednost ugovora u financijskom leasingu sklopljena

kod gospodarskih, teretnih i prijevoznih vozila te je bila nešto viša od dvije milijarde kuna. Kad je riječ o aktivnim ugovorima u financijskom leasingu po djelatnosti primatelja leasinga, tada je veći broj ugovora sklopljen u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripremi i usluživanju hrane i to njih 22.505, slijedi sektor domaćinstva sa 9838 ugovora te 6943 ugovora koje su sklopili iz sektora prerađivačke industrije. Struktura aktive i pasive Ukupna imovina leasing društava iznosila je 17,9 milijardi kuna što je blagi rast od 1,5 posto u odnosu na godinu ranije. Potraživanja po osnovi financijskoga leasinga bila su najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2016. godini i iznosila su 7,5 milijardi kuna. Na kratkotrajna potraživanja odnosilo se 3,5 milijardi kuna, a na dugotrajna potraživanja 7,8 milijardi kuna. Materijalna imovina dana u operativni leasing posljednjega dana prošle godine iznosila je 7,4 milijarde kuna. Tijekom


LEASING

102

Broj novozaključenih ugovora

Što je financijski, a što operativni leasing?

(u godini) 50.000 44.684

40.000 34.704

Leasing označava poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga na korištenje na određeno vrijeme i uporabu primatelju leasinga. Temelj filozofije leasinga zapravo je u ideji profitabilnog korištenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan način plaćanja prilagođen potrebama primatelja leasinga. Jednostavno ekonomski rečeno, leasing predstavlja paket usluga kojim se primatelju leasinga omogućuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom kroz određeno vremensko razdoblje. Financijski leasing je vrsta leasinga gdje vlasništvo nad predmetom leasinga s plaćanjem zadnje rate leasinga prelazi u vlasništvo korisnika leasinga. Međutim, za vrijeme trajanja leasing ugovora, pravni vlasnik predmeta leasinga je davatelj leasinga, dok je korisnik leasinga samo posjednik te ima isključivo pravo korištenja predmeta leasinga. Ako ste pravna osoba koja PDV plaća po naplati potraživanja u slučaju financijskog leasinga, nećete moći odbiti pretporez od ulazne fakture za objekt leasinga. Operativni leasing je vrsta najma bez namjere stjecanja vlasništva nad vozilom nakon završetka ugovora.

36.354

30.000 28.969 26.672

20.000

10.000

0

-13,0% +8,6% +19,8% +4,8% +22,9%

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Izvor: HANFA

Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna) 9,0 8,0 7,0 6,0

6,37 5,65

5,0 4,0

4,86

5,27 5,28

2016. godine ukupna pasiva društva iznosila je 17,9 milijardi kuna. Ukupne obveze za kredite ino banaka i financijskih institucija bile su iskazane u visini od 9,7 milijardi kuna i u odnosu na prethodnu godinu bile su veće za 1,8 milijardi kuna. Obveze za kredite i zajmove domaćih banaka i financijskih institucija bile su 1,4 milijarde kuna. Obveze za depozite i jamstva koje se odnose na jamčevine po ugovorima o operativnom leasingu iznosile su 262,9 milijuna kuna, dok su kapital i rezerve iznosile su 2,2 milijarde kuna. Kad govorimo o rang ljestvici leasing društava po aktivi, tada je s udjelom od 18,38 posto na prvom mjestu UniCredit Leasing Croatia, na drugom s udjelom od 12,18 posto Erste&Steiermärkische S-Leasing, dok je na trećem mjestu Porsche Leasing s udjelom od 10,97 posto. Top listu 19 leasing društava po dobiti u 2016. godini predvodi HETA Asset Resolution Hrvatska koja je zabilježila dobit veću od 247,8 milijuna kuna, na drugom mjestu je Porsche Leasing sa 51,4 milijuna kuna

3,0

2,0 1,0 0,0

-15,8% +16,3% -6,7%

+0,2% +20,9%

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: HANFA

dobiti, dok je na trećem UniCredit Leasing Croatia s dobiti većom od 43,5 milijuna kuna. I u 2017. godini moguće je očekivati nastavak pozitivnih trendova, a u prilog tome govore i rezultati vidljivi iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja. Tako se u prva tri mjeseca 2017. sklopilo 3595 novih ugovora u operativnom te 7045

Ukupna imovina leasing društava iznosila je 17,9 milijardi kuna što je blagi rast od 1,5 posto u odnosu na 2015. novih ugovora u financijskom leasingu. Kad je riječ o zakonskoj regulativi, ono što bi industriji leasinga u Hrvatskoj mogao biti dodatni vjetar u leđa bila bi prilagodba propisa koji bi omogućavao da leasing postane oblik financiranja dostupan i potrebama fizičkih osoba, te manjih poduzetnika i obiteljskih gospodarstava koji posluju izvan sustava PDV-a.

Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja Godina Broj društava

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

57

57

25

26

26

26

25

25

23

23

21

19


LEASING

103

NASTAVAK OPORAVKA

Smanjenje broja aktivnih leasing društava Očekujemo da će izmjene Zakona o leasingu ići u pravcu da definicija poslova leasinga obuhvati i pružanje dodatnih usluga uključenih u leasing naknadu te da se proširi baza objekata leasinga

Klaudija Karabuva Vidas predsjednica Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore PROTEKLA 2016. GODINA ZA LEASING SEKTOR je označila nastavak oporavka koji je započeo u prethodnoj godini, a što se očitovalo u porastu broja novosklopljenih ugovora kao i u porastu vrijednosti novosklopljenih ugovora za 29 posto. Ukupna vrijednost novosklopljenih ugovora je iznosila 6,4 milijarde kuna. Došlo je do porasta neto kamatnog rezultata od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, te na razini sektora i do otpuštanja troškova ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja – troškovi vrijednosnog usklađenja koji su u prethodnoj godini bili značajnije iskazani.

Trend smanjenja broja aktivnih leasing društava koji je bio prisutan u prošloj godini nastavlja se i u ovoj godini Povrat na prosječnu aktivu iznosio je 1,4 posto te je u skladu s vrijednostima koje se ostvaruju i na zrelim leasing tržištima Zapadne Europe. Financijska industrija je servis gospodarstva i umnogome stanje u financijskoj industriji ovisi o stanju u ukupnom gospodarstvu jedne zemlje s jedne strane. Vlada sa svojim mehanizmima s druge pak strane stvara preduvjete za razvoj poduzetništva i jedan je od glavnih kreatora opće klime poslovanja. Nedavni događaji u kojima je država reagirala kroz donošenje posebnog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja imali su veliki utjecaj na cjelokupnu financijsku industriju. I dalje

smo svjedoci nejasne i nedovoljne regulative u nekim segmentima poslovanja, odnosno neučinkovitih provedbenih mehanizama koji bi pravovremeno uklanjali anomalije koje se pojave u poslovanju velikih subjekata. Izmjene Zakona o leasingu Očekujem da će se financijska industrija nastaviti dalje razvijati u sve konkurentnijim uvjetima, te da će isto imati pozitivne efekte na gospodarstvo. Uloga financijske industrije je vrlo važna kako za novčane tokove, tako i za investicijski potencijal društva te za stabilnost ukupnog gospodarstva. Smatram da su programi koji se provode na povećanju financijske pismenosti društva vrlo korisni, te da se u tome pravcu treba nastaviti. Cilj nije samo povećanje jasnoće na kojim principima funkcioniraju financijske institucije, već kako se treba ponašati kao korisnik financijskih proizvoda i usluga kod donošenja odluke o kupnji pojedinih proizvoda ili usluga. Inicijativa za izmjenu i doradu Zakona o leasingu koju je Udruženje leasinga podnijelo Ministarstvu financija i Hanfi je prihvaćena te će se na izmjeni zakona raditi početkom sljedeće godine. Očekujemo da će izmjene ići u pravcu da definicija poslova leasinga obuhvati i pružanje dodatnih usluga uključenih u leasing naknadu te da se proširi baza objekata leasinga. Zakon o PDV-u može se poboljšati Očekujem nastavak pozitivnih trendova koji su započeli i vidljivi su u prvom polugodištu ove godine. Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost koje će stupiti na snagu u sljedećoj godini potaknut će rast segmenta financiranja osobnih automobila. No smatram da ima još prostora za poboljšanje tog propisa pogotovo kad je riječ o tome da leasing postane oblik financiranja prilagođen i potre-

Klaudija Karabuva Vidas

bama fizičkih osoba, te manjih poduzetnika i obiteljskih gospodarstava koji posluju izvan sustava PDV-a. Kroz sve to leasing bi mogao osigurati dodatno financiranje investicija što, posljedično, dovodi do većeg gospodarskog rasta. Trend smanjenja broja aktivnih leasing društava koji je bio prisutan u prošloj godini nastavlja se i u ovoj godini, i to ne samo kod onih

Leasing bi mogao osigurati dodatno financiranje investicija što dovodi do većeg gospodarskog rasta koji imaju licencu regulatora, već pojedina društva prestaju s radom. Najveće spajanje u ovoj godini bit će između OTP Leasinga i SG Leasinga budući da je OTP Bank kupnjom Splitske banke stekao vlasništvo nad SG Leasingom.


LEASING

104

TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA BKS - LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a 01/48 366 55 01/48 765 55 info@bks-leasing.hr www.bks-leasing.hr Dubravko Orlovac Lejla Hasanbegović BKS-Bank AG, Klagenfurt BKS-Bank AG, Klagenfurt – 100% 2002.

ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

Godina osnivanja: Poslovnice:

HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O. Slavonska 6, 10000 Zagreb 01/49 530 37 01/49 540 37 info@heta-asset-resolution.hr www.heta-asset-resolution.hr 01/49 530 00 Ivan Dujmović Andreea Achim HAR GmbH, Klagenfurt, Austrija HAR GmbH, 100% 1994. 2

Hrvoje Radoš Marela Barać ALD International SAS & Co KG ALD International SAS & Co KG 100% 2005.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - članovi: Osnivač:

Vlasništvo:

Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Poslovnice:

BETINSKA 1 10010 ZAGREB 01/66 597 66 01/65 150 93 www.aldautomotive.hr

Zelinska 3, 10000 Zagreb 072/37 5010 072/37 5030 kontroling@ersteleasing.hr www.ersteleasing.hr 072/37 5010 Krunoslav Župan, Vladimir Kristijan Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz Immorent AG Wien Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz 50% Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb 50% 1997. 8

HYPO – LEASING STEIERMARK D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: web: Info telefon: Uprava: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

Garićgradska 18, Zagreb 01/30 904 00 01/30 904 04 www.hypoleasingsteiermark.hr 01/30 904 00 Josip Pavletić , Lolita Kalinski FUTURA LHB –RLB Leasing Holding GmbH, Austrija 100% FUTURA LHB –RLB Leasing Holding GmbH, Austrija 2001.

ALFA-LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Vlasništvo:

IMPULS-LEASING D.O.O.

Godina osnivanja: Poslovnice:

Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 01/34 585 55 01/35 584 44 Impuls-leasing@impuls-leasing.hr www.impuls-leasing.hr 01/34 585 55

Vlasništvo: Godina osnivanja:

Armin Franz Tengg, Marin Juraić IMPULS-LEASING International GmbH IMPULS-LEASING International GmbH 100% 2006 1

Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Kovinska 5 01/34 412 50 01/34 412 55 info@mercedes-benz-leasing.hr www.mercedes-benz-leasing.hr Ivana Balenović Mirko Šerbeđija Daimler AG, Stuttgart Daimler AG – 100% 2000

Remetinečka cesta 98 01/65 983 00 01/65 983 59 uprava@euroleasing.hr www.euroleasing.hr Krešimir Dujić Krešimir Arapović Sanja Osojnik 23 osnivača od kojih 16 fizičkih osoba 2002.

I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač:

Vlasništvo:

MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O.

Vlasta Zaninović Dražen Hrkač 33,33%; Hrvoje Crnić 33,33%; Plena Holding S.A.Luksemburg 33,33%

EUROLEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Godina osnivanja: Poslovnice:

Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - članovi: Osnivač: Vlasništvo:

ZAGREB, SAVSKA CESTA 182 01/30 333 20 01/30 333 41 info@alfa-leasing.hr www.alfa-leasing.hr 01/30 333 20

Metalčeva 5, 10000 Zagreb 01/61 952 10 01/61 951 09 office.croatia@i4next.com www.i4next.hr 01/58 028 87 Dino Stipković Darko Vodopija i4next international computer trading&leasing, Dino Stipković, Darko Vodopija i4next international computer trading&leasing 60%, Dino Stipković 20%, Darko Vodopija 20% 2006 1

OTP LEASING D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Poslovnice:

Avenija Dubrovnik 16/V, 10000 Zagreb 01/66 667 00 01/66 667 01 otpleasing@otpleasing.hr www.otpleasing.hr 01/66 667 00 Renata Pondeljak Klaudija Karabuva Vidas Merkantil bank Zrt. Budimpešta Merkantil bank Zrt. Budimpešta - 90%, OTP Banka Hrvatska d.d. Zadar - 10% 2006. 36


105

LEASING

PBZ - LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Radnička cesta 44 01/63 636 00 01/63 635 63 info@pbz-leasing.hr www.pbz-leasing.hr Petar Paštrović Ivanka Petrović PBZ d.d. – 100% 1991.

PORSCHE LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Velimira Škorpika 21 01/34 736 00 01/34 736 20 info@porsche.hr www.porscheleasing.com.hr Danijel Pasarić, Juraj Vrban Porsche Bank AG, Salzburg Porsche Bank AG, Salzburg – 100% 2001.

RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač:

Vlasništvo:

Godina osnivanja:

SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

Karlovačka cesta 96, 10250 Lučko 01/33 357 70 01/33 357 77 robert.spoljaric@scania.hr www.scania.hr Mihovil Božić Predrag Relić SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA 100% 2005.

VB LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

Horvatova 82, 10000 Zagreb 01/24 841 11 01/24 841 00 vbleasing@vbleasing.hr www.vbleasing.hr 01/2484111 Harald Kopitz, Dubravko Jelčić VB Leasing International Holding GmbH VB Leasing International Holding GmbH 100% 02.03.1998.

SB LEASING D.O.O. SG leasing d.o.o. promijenio je 12.06.2017. naziv u SB LEASING d.o.o. Adresa: Ulica grada Vukovara 284, Zagreb Telefon: 01/24 417 70 Faks: 01/24 417 77 e-pošta: info@sgleasing.hr web: www.sgleasing.h Info telefon: 01/24 417 70 Uprava: - predsjednik: Krešimir Steinbauer - članovi: Ivana Sever Osnivač: SPLITSKA BANKA D.D. Vlasništvo: SPLITSKA BANKA D.D., 100% Godina osnivanja: 2008. Poslovnice: 2

Radnička cesta 43, Zagreb 01/65 950 00 01/65 950 50 www.rl-hr.hr/kontakt. aspx?id=238&lng=hr www.rl-hr.hr 01/65 950 00 Krešimir Perić Miljenko Tumpa Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Raiffeisen Leasing International GmbH Beč Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (50%) Raiffeisen Leasing International GmbH Beč (50%) 1999.

UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja: Poslovnice:

Heinzelova 33, 10000 Zagreb 01/24 471 00 01/24 471 01 info@unicreditleasing.hr www.unicreditleasing.hr 0800 2330 Eugen Paić-Karega Nikolina Žganec, Marko Juranić UniCredit Leasing S.p.A. Zagrebačka banka d.d. 100% 1997. 33

LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI Likvidacija Hypo Alpe-Adria Leasing d.o.o. IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. KBM Leasing Hrvatska d.o.o. OPTIMA LEASING d.o.o. PROleasing d.o.o.

Datum pokretanja likvidacije 1. 6. 2016. 1. 4. 2017. 30. 4. 2015. 1. 10. 2016. 29. 1. 2015.


modni magazin koji se čita! —_T@bWXnije ”još jedan ženski magazin” —_T@bWX je prvi modni magazin koji progovara r ra o modi kao poslu, o poslovnim trendovima u industriji mode i ljepote te koji predstavlja modna dostignuća —_T@bWX je mjesto modnog izričaja i stava za one koji znaju i žele —_T@bWX zanima što se radi u pogonu, može kupiti u dućanu, vidjeti na reviji —_T@bWX je drugačiji magazin jer zna tko su mu čitatelji —_T@bWX je za svakog poslovnog partnera kanal komunikacije koji predstavlja njegove proizvode p i usluge ciljanim čitateljima —_T@bWX magazin se tiska na visokokvalitetnom glossy papiru —_T@bWX, osim najnovijih trendova iz svijeta mode i ljepote, bavi se i predstavljanjem ljudi iz poslovnog modnog svijeta, onima koji se ne boje konkurencije i koji su sigurni u sebe, pa stoga imaju hrabrosti otkriti tajne svog uspjeha

Rezervirajte na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

www.privredni.hr


FONDOVI FONDOVI


FONDOVI

108

FONDOVI FONDOVI

TRŽIŠTA KAPITALA I INVESTICIJSKI FONDOVI

Godina u pozitivi Pozitivan sentiment na tržištima u drugoj polovini godine doveo je do velikog broja fondova koji su godinu zaključili pozitivnim rezultatom. U prošloj godini je od ukupno 79 fondova u plusu završilo njih 72. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +24,73 do -4,91 posto, a čak 19 fondova je raslo više od 10 posto Iva Skorin www.hrportfolio.hr

Iva Skorin

U PROTEKLOJ 2016. GODINI INVESTITORI SU LAKŠE podnosili promjene na tržištu kapitala, unatoč razdobljima nešto značajnijih padova uzrokovanih gospodarstvenim promjenama. Početak godine na domaćem, europskom i globalnom tržištu kapitala bio je obilježen nižim prometima, nakon čega je uslijedio oporavak. Na Zagrebačkoj burzi posebno je uspješna bila druga polovica godine. Čini se da među ulagačima više nije izražen strah od ponovne financijske krize te da je na tržištu ipak prevladavao pozitivan sentiment.

Najznačajniji događaji koji su utjecali na kretanje indeksa bili su pad cijene nafte, usporavanje kineskog gospodarskog rasta, odluka Velika Britanije o izlasku iz Europske unije tzv. Brexit u lipnju te neočekivani ishodi američkih predsjedničkih izbora u studenome. Mnogi su ekonomisti na početku razgovora o Brexitu prognozirali da će odluka o izlasku Velike Britanije iz Europske unije gurnuti gospodarstvo u blagu recesiju, a središnja banka je u rujnu procijenila da će gospodarstvo u trećem tromjesečju porasti za samo 0,2 posto. Ipak, britansko gospodarstvo je tek neznatno usporilo rast u tromjesečju koje je uslijedilo nakon referenduma. Analitičare je brinulo i to da bi britanske financijske tvrtke mogle izgubiti


109

FONDOVI

Broj investicijskih fondova (na kraju razdoblja) prosinac 2015.

prosinac 2016.

UCITS fondovi Novčani Obveznički Mješoviti Dionički Ostali

85 20 11 9 27 18

89 20 13 8 26 22

Alternativni investicijski fondovi S javnom ponudom Otvoreni s javnom ponudom Zatvoreni s javnom ponudom Zatvoreni s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine S privatnom ponudom Osnovni s privatnom ponudom Posebni s privatnom ponudom Rizičnog kapitala Rizičnog kapitala s privatnom ponudom Rizičnog kapitala s privatnom ponudom - Fondovi za gospodarsku suradnju Zatvoreni s privatnom ponudom

28 5 2 2 1 23 10 5 7 2 5

29 5 2 2 1 24 9 7 7 2 5

1

1

113

118

2

2

Ukupno Investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom Izvor: HANFA

pravo na slobodnu prodaju svojih usluga diljem Europe, što bi moglo rezultirati gubitkom od oko 38 milijardi funti. Dan nakon referenduma o izlasku Britanije iz EU-a, 24. lipnja, S&P500 indeks je pao za 3,6 posto. Brokeri na svjetskim tržištima pripremili su se na buran dan nakon američkih predsjedničkih izbora kako ih ne bi iznenadila situacija slična onoj nakon Brexita. Mnogi su analitičari očekivali snažan pad ako pobjedu odnese republikanski kandidat Donald Trump. Ipak, 9. studenoga je bio buran trgovinski dan - S&P500 i ostali indeksi zabilježili su značajne gubitke, no oporavili su se vrlo brzo jer su prve Trumpove poruke nakon pobjede bile balansirane. Kretanja u svijetu Budući da kretanje burzovnih indeksa direktno utječe na prinose fondova, potrebno je detaljnije prikazati što je sve utjecalo na pomake svjetskih burzovnih indeksa.

Gledano kronološki, godina je započela korekcijama na dioničkim tržištima zbog usporavanja gospodarskog rasta Kine i pada cijene nafte.

Najlikvidnija dionica i u 2016. bila je ona Hrvatskog telekoma, a nosila je gotovo 19 posto ukupnog prometa Kinesko gospodarstvo lani je poraslo za 6,7 posto, najsporije u zadnjih 25 godina. Upravo rast kineskog gospodarstva predstavlja glavnu brigu za ulagače diljem svijeta jer je Kina drugi najveći izvoznik roba i usluga. Ona također ima važnu ulogu kao kupac nafte i ostalih roba te usporavanje rasta utječe i na pad cijena tih roba. Na svjetskim tržištima cijene nafte su u protekloj godini uzletjele za više od 45 posto,

odnosno najviše od 2009. godine kada su cijene porasle za čak 70 posto. Na londonskom tržištu je cijena barela u 2016. porasla za 52 posto, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 45 posto. OPEC je čak potkraj studenoga dogovorio da se od siječnja 2017. proizvodnja smanji za 1,2 milijuna barela dnevno, prvi put od 2008., kako bi se smanjila neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje koje su dvije godine pritiskale cijene nafte i time ih sa 100 dolara spustile na 30 dolara po barelu. Potkraj protekle godine cijena barela nafte iznosila je oko 55 dolara na londonskom, a nešto više od 52 dolara na američkom tržištu. Sredinu godine, točnije lipanj, obilježio je Brexit - odluka Velike Britanije o izlasku iz EU-a. Iako je ovaj događaj donio kratkotrajnu volatilnost, ipak nije uzrokovao dugotrajnije posljedice za svjetska tržišta kapitala. Do kraja godine Britanci nisu dogovorili ni


110

FONDOVI

UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (abecedno po društvu za upravljanje) Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Fond

Društvo za upravljanje

2015.

Neto imovina 2016.

promjena

2015.

Cijena udjela 2016.

promjena

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM / UCITS FONDOVI NOVČANI Addiko Cash Allianz Cash NETA MultiCash Auctor Cash Erste Euro - Money Erste Money ST Cash HPB Euronovčani HPB Novčani InterCapital Money Locusta Cash OTP euro novčani OTP novčani PBZ Dollar PBZ Euro novčani PBZ Novčani Raiffeisen Cash Raiffeisen euroCash ZB europlus ZB plus

Addiko Invest d.d. Allianz Invest d.o.o. Alpen Invest d.d. AUCTOR INVEST d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. HPB d.d. (likvidator) HPB-INVEST d.o.o. HPB-INVEST d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. OTP INVEST d.o.o. OTP INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o.

Ukupno

242.895.660,00 180.571.972,00 6.747.218,00 203.683.926,00 825.952.017,00 1.119.420.907,00 0,00 15.285.038,00 268.401.323,00 246.817.366,00 168.343.174,00 78.289.321,00 321.844.749,00 133.099.183,00 591.578.821,00 1.858.926.458,00 822.704.875,00 153.415.763,00 167.399.358,00 1.851.149.883,00

193.481.062,02 188.910.870,02 6.814.714,62 245.964.570,82 1.025.468.663,92 1.268.630.946,97 0,00 13.797.864,30 448.298.540,72 250.515.384,12 199.251.499,31 123.648.334,52 390.217.784,69 193.839.123,67 625.985.294,18 2.057.775.823,81 841.379.868,72 234.982.956,58 229.548.733,42 2.572.784.685,98

-20,3% 4,6% 1,0% 20,8% 24,2% 13,3% -9,7% 67,0% 1,5% 18,4% 57,9% 21,2% 45,6% 5,8% 10,7% 2,3% 53,2% 37,1% 39,0%

9.256.527.012,00 11.111.296.722,38

20,0%

151,7715 118,2437 107,9430 110,2079 880,8169 150,9242 0,0000 810,9033 143,3157 129,2706 1348,8138 782,6761 132,8849 916,8503 1062,0729 143,0626 157,3884 805,5575 1147,8585 175,2003

152,4156 118,5034 107,4602 111,3040 877,6353 151,6559 0,0000 804,3536 143,8760 130,2343 1364,7650 775,2071 133,2994 950,2389 1053,0812 143,4619 158,0328 800,7219 1139,1125 175,8687

0,4% 0,2% -0,4% 1,0% -0,4% 0,5% -0,8% 0,4% 0,7% 1,2% -1,0% 0,3% 3,6% -0,8% 0,3% 0,4% -0,6% -0,8% 0,4%

105,6770 79,5941 864,5020 1158,9897 203,0162 201,8128 944,8272 802,0647 100,0763 1298,4934 779,8422 1430,3671

109,1057 84,1324 900,5773 1213,3861 1631,0448 1613,4164 989,6574 842,5272 732,1207 731,3605 730,5833 712,2863 712,1670 712,0497 102,3975 1338,4734 802,7789 1476,1890

3,2% 5,7% 4,2% 4,7% 703,4% 699,5% 4,7% 5,0% 2,3% 3,1% 2,9% 3,2%

97,7236 153,1390 0,0000 91,8267 130,8629 105,3503 109,5574 1215,6623

101,7199 167,2438 0,0000 104,0471 136,2905 116,9003 116,9293 1324,1765

4,1% 9,2% 13,3% 4,1% 11,0% 6,7% 8,9%

OBVEZNIČKI Addiko Conservative NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond HPB Obveznički InterCapital Bond (klasa A) InterCapital Bond (klasa B) PBZ Bond PBZ Conservative 10 PBZ Dollar Bond fond (klasa A) PBZ Dollar Bond fond (klasa B) PBZ Dollar Bond fond (klasa C) PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa A) PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa B) PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa C) PBZ Short term bond Raiffeisen Bonds Raiffeisen Classic ZB bond

Addiko Invest d.d. Alpen Invest d.d. Erste Asset Management d.o.o. HPB-INVEST d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o.

Ukupno

36.358.049,00 8.188.180,00 537.856.766,00 54.936.626,00 79.590.959,00 8.284.442,00 299.569.495,00 98.422.034,00 11.413.367,00 105.073.575,00 19.050.231,00 198.858.243,00

50.258.082,48 7.939.261,67 1.477.959.689,79 209.721.130,99 197.635.633,48 92.549.433,15 685.590.031,61 239.180.866,32 26.846.315,93 11.795.372,53 1.902.199,75 34.605.249,70 14.912.394,02 3.730.842,45 71.108.090,91 145.656.838,36 89.923.252,27 687.479.169,13

38,2% -3,0% 174,8% 281,8% 148,3% 1017,1% 128,9% 143,0% 523,0% 38,6% 372,0% 245,7%

1.457.601.967,00

4.048.793.854,54

177,8%

80.097.349,00 33.320.709,00 0,00 58.315.788,00 12.601.514,00 41.247.385,00 215.979.301,00 367.750.348,00

37.924.330,82 56.379.029,69 0,00 70.261.928,94 11.971.232,50 44.867.506,42 211.942.037,19 433.218.072,84

-52,7% 69,2% 20,5% -5,0% 8,8% -1,9% 17,8%

809.312.394,00

866.564.138,40

7,1%

MJEŠOVITI Addiko Balanced Allianz Portfolio ST Balanced HPB Global KD Balanced OTP uravnoteženi PBZ Global ZB global

Ukupno

Addiko Invest d.d. Allianz Invest d.o.o. HPB d.d. (likvidator) HPB-INVEST d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. OTP INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o.


111

FONDOVI

Fond

Društvo za upravljanje

2015.

Neto imovina 2016.

promjena

2015.

Cijena udjela 2016.

promjena

DIONIČKI Addiko Growth Allianz Equity Alpen.Special Opportunity NETA Frontier NETA Global Developed NETA New Europe A1 Erste Adriatic Equity CAPITAL BREEDER ST Global Equity HPB Dionički Crobex10 InterCapital SEE Equity (klasa A) InterCapital SEE Equity (klasa B) InterCapital SEE Equity (klasa C) KD BRIC KD Europa KD Nova Europa KD Victoria OTP INDEKSNI OTP MERIDIAN 20 PBZ Equity Platinum Blue Chip Platinum Global Opportunity ZB aktiv ZB BRIC+ ZB euroaktiv ZB trend

Addiko Invest d.d. Allianz Invest d.o.o. Alpen Invest d.d. Alpen Invest d.d. Alpen Invest d.d. Alpen Invest d.d. ALTERNATIVE INVEST d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. Global Invest d.o.o. HPB d.d. (likvidator) HPB-INVEST d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. OTP INVEST d.o.o. OTP INVEST d.o.o. PBZ INVEST d.o.o. PLATINUM INVEST d.o.o. PLATINUM INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o.

Ukupno

61.814.738,00 18.721.596,00 5.923.356,00 29.961.535,00 9.346.415,00 5.953.201,00 200.739.729,00 18.222.667,00 0,00 24.441.922,00 2.780.918,00 36.372.193,00 3.615.498,00 10.509.412,00 29.803.723,00 18.749.390,00 70.894.249,00 108.156.896,00 11.361.152,00 210.598.462,00 16.753.505,00 20.893.228,00 274.297.416,00 39.104.853,00 314.478.002,00 71.106.014,00

65.243.581,44 38.367.063,73 10.714.506,62 4.908.252,09 26.703.609,05 8.346.831,21 7.050.840,70 253.141.626,96 19.175.310,66 0,00 31.399.844,43 622.129,73 76.598.766,28 5.179.104,05 572.754,59 8.831.707,64 27.715.249,79 25.775.738,17 82.803.835,41 131.300.762,15 12.472.104,03 226.805.011,46 16.063.441,82 20.043.999,44 336.139.777,69 38.514.363,62 254.368.107,14 61.278.054,56

5,5% 104,9% -17,1% -10,9% -10,7% 18,4% 26,1% 5,2% 28,5% -77,6% 110,6% 43,2% -16,0% -7,0% 37,5% 16,8% 21,4% 9,8% 7,7% -4,1% -4,1% 22,5% -1,5% -19,1% -13,8%

1.614.600.070,00

1.790.136.374,47

10,9%

25.215.493,00 26.462.747,00 41.184.512,00 109.650.330,00 66.054.803,00 5.683.195,00 7.157.562,00 32.059.094,00

14.392.912,89 12.464.591,85 22.991.300,56 3.288.708,77 0,00 15.545.697,26 26.422.579,25 7.925.445,57 6.887.373,65 10.056.669,97 32.285.061,92

-42,9% -52,9% -44,2% -85,8% -60,0% 39,5% -3,8% 0,7%

85,4811 1071,5536 520,1322 92,9055 66,9829 85,2851 643,3592 89,4579 0,0000 102,4774 96,2974 92,0546 90,8791 869,6360 911,9913 4,9612 17,8387 39,5373 683,0558 78,3865 764,4258 108,1327 112,4815 627,1383 1053,6678 1131,0047

88,7099 1241,3634 160,9859 502,8314 90,8926 64,6184 101,9697 761,1039 96,1764 0,0000 117,0418 107,8395 795,5817 777,6589 794,8746 598,0535 941,7710 6,0982 22,2494 47,4241 727,9627 88,4145 780,2213 105,4227 126,4045 718,6801 1033,8039 1154,9916

3,8% 15,8% -3,3% -2,2% -3,5% 19,6% 18,3% 7,5% 14,2% 12,0% 764,2% 755,7% -31,2% 3,3% 22,9% 24,7% 19,9% 6,6% 12,8% 2,1% -2,5% 12,4% 14,6% -1,9% 2,1%

749,2813 752,9083 750,8359 7,4106 7,7038 7,7684 14,0627 763,9299

754,3354 766,5027 773,2401 756,3496 0,0000 7,6934 7,7733 9,3527 14,9984 756,1406 769,3144

0,7% 1,8% 3,0% 3,8% 0,9% 20,4% 6,7% 0,7%

757,3941

-

761,1195 758,0997 695,9887 868,8048 744,2313 774,7247 746,3215 742,6623 745,8584 746,1837 -

765,0568 767,6195 716,3794 918,7706 771,9481 788,4657 782,7079 775,9390 777,9659 781,1422 787,0860

0,5% 1,3% 2,9% 5,8% 3,7% 1,8% 4,9% 4,5% 4,3% 4,7% -

OSTALI YOU INVEST Active YOU INVEST Balanced YOU INVEST Solid InterCapital Income Plus (klasa A) InterCapital Income Plus (klasa B) InterCapital Smart SMART EQUITY KD Energija KD Prvi izbor OTP ABSOLUTE OTP MULTI

Erste Asset Management d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o. OTP INVEST d.o.o. OTP INVEST d.o.o.

OTP MULTI 2

OTP INVEST d.o.o.

PBZ Flexible 30 FWR Multi-Asset Strategy I FWR Multi-Asset Strategy II Raiffeisen Dynamic Raiffeisen Harmonic Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 UCITS fond ZB Future 2030 UCITS fond ZB Future 2040 UCITS fond ZB Future 2055 UCITS fond ZB Protect 2022 UCITS fond

PBZ INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. RAIFFEISEN INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o. ZB INVEST d.o.o.

Ukupno UKUPNO UCITS FONDOVI

19.110.254,34

-

8.238.586,00 15.942.052,00 31.633.836,00 121.974.776,00 136.161.493,00 43.772.532,00 10.965.330,00 7.556.889,00 6.091.393,00 8.105.118,00 -

9.069.812,57 36.383.971,11 30.044.728,57 115.396.656,29 133.678.194,64 44.314.215,23 10.682.708,09 7.405.034,23 6.628.264,01 6.503.425,02 52.507.687,40

10,1% 128,2% -5,0% -5,4% -1,8% 1,2% -2,6% -2,0% 8,8% -19,8% -

703.909.741,00

623.985.293,20

-11,4%

13.841.951.184,00 18.440.776.382,99

33,2%


112

Fond

FONDOVI

Društvo za upravljanje

2015.

Neto imovina 2016.

promjena

2015.

Cijena udjela 2016.

promjena

ALTERNATIVNI INVESTICIJSKI FONDOVI / AIF FONDOVI S JAVNOM PONUDOM OTVORENI OTP FAVORIT OTP OPTIMUM

OTP INVEST d.o.o. OTP INVEST d.o.o.

Ukupno

28.385.940,00 21.797.255,00

28.920.430,38 22.013.602,45

1,9% 1,0%

50.183.195,00

50.934.032,83

1,5%

230.308.028,00 21.550.862,00

197.237.342,00 22.056.056,00

-14,4% 2,3%

251.858.890,00

219.293.398,00

-12,9%

745,6639 741,4761

764,2398 757,0424

2,5% 2,1%

75,6000 42,5900

64,7400 43,5900

-14,4% 2,3%

38,1600

35,2900

-7,5%

139,1003 764,0380 173,2318 1,0203 7031,1824 40,6717 1010,8503 58,3997

178,5611 1142,6302 799,8246 239,1641 1,0481 6891,0668 46,1104 1182,2341 60,0517

28,4% 4,7% 38,1% 2,7% -2,0% 13,4% 17,0% 2,8%

1,0347

111,1030 110,7197 97,5233 1,0462

1,1%

ZATVORENI SLAVONSKI ZAIF d.d. ZAIF BREZA d.d.

AUCTOR INVEST d.o.o. Global Invest d.o.o.

Ukupno ZATVORENI ZA ULAGANJE U NEKRETNINE Proprius d.d. ZAIF

Global Invest d.o.o.

Ukupno UKUPNO JAVNI FONDOVI

76.434.563,00

70.694.191,00

-7,5%

76.434.563,00

70.694.191,00

-7,5%

378.476.648,00

340.921.621,83

-9,9%

7.938.596,00 198.852.711,00 29.195.618,00 20.670.775,00 54.379.166,00 5.245.296,00 8.272.220,00 24.141.834,00

13.754.752,60 14.352.903,45 231.098.083,81 53.974.486,63 21.664.528,52 53.295.511,92 5.139.369,95 9.674.726,32 14.081.411,35

73,3% 16,2% 84,9% 4,8% -2,0% -2,0% 17,0% -41,7%

348.696.216,00

417.035.774,55

19,6%

9.361.480,00

6.316.259 1.906.297 6.584.807 42.509.499

354,1%

S PRIVATNOM PONUDOM OSNOVNI AP2 Erste Exclusive Erste PB 1 Inspire Private ICAM Capital Private 1 APRIVATE Locusta Absolute Locusta Value II ZB Private World

ALTERNATIVE INVEST d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. Erste Asset Management d.o.o. Inspire Investments d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. KD Locusta Fondovi d.o.o KD Locusta Fondovi d.o.o KD Locusta Fondovi d.o.o ZB INVEST d.o.o.

Ukupno POSEBNI Inspire Alpha (klasa A) Inspire Alpha (klasa B) Inspire Fusion ICAM Outfox Macro Income Fund

Inspire Investments d.o.o. Inspire Investments d.o.o. Inspire Investments d.o.o. INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o.

uvjete niti datum izlaska iz Unije. Kad je riječ o britanskoj valuti, nakon referenduma održanog 23. lipnja, funta je u roku od nekoliko dana potonula za gotovo osam posto, a do kraja godine nastavila je oscilirati te se nije uspjela vratiti na predreferendumske razine. Krajem godine, svijet je iznenadila pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Trumpova je pobjeda, nakon kratkotrajnog oštrog pada, unijela neočekivani optimizam na tržišta kapitala te su američki dionički indeksi uzletjeli na rekordne razine. Pozitivan sentiment s globalnog tržišta preselio se na europska, a zatim i na domaće tržište kapitala pa je kraj godine na svim tržištima obilježen pozitivnim predznakom. Na američkim dioničkim tržištima 2016. godina je protekla u znaku postupnog rasta, osobito usporedimo li performanse indeksa s godinom ranije. U 2015. su naime S&P500 (-0,73 posto) i Dow Jones (-2,23 posto) zabilježili

pad vrijednosti, a porastao je samo Nasdaq za 5,73 posto. Početak 2016. godine za američke dionice bio je iznimno loš, S&P500 od prvog je dana trgovanja počeo oštro padati te je u nešto manje od tri tjedna umanjen za čak 11 posto, polovinom godine je zbog Brexita ponovno doživio nešto oštriji pad, dan poslije izbora Trumpa također je značajnije pao, no od ovih se tržišnih šokova poprilično brzo oporavio te na kraju godine ipak porastao za 9,5 posto. I ostali ključni indeksi reagirali su na iznenadne situacije, ali i oni su također godinu zaključili uspješno. Dow Jones je zabilježio rast od 13,4 posto, a Nasdaq je uvećan za 7,5 posto. Europski indeksi također bilježe slabiju izvedbu na početku godine, nešto značajniji pad zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a, ali i vidljiv oporavak u drugoj polovini godine, uz korekciju naniže nakon Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima. Frankfurtski DAX tako je uvećan za 6,9 posto, pariški

CAC40 za 4,9 posto, dok je londonski blue chip indeks FTSE100 unatoč Brexitu ostvario iznenađujući rast od 14,4 posto. Ovaj značajni

Među svim fondovima, najviše je porastao fond KD Victoria rast FTSE100 indeksa britanskim kompanijama je na račune donio 232 milijarde funti, što je njegova najbolja izvedba od 2013. godine, a bio je i nadomak dosega najvećeg godišnjeg rasta od 2009. A kako je bilo u Hrvatskoj? Hrvatski gospodarski pokazatelji u 2016. bili su izrazito pozitivni, primjerice BDP je u odnosu na 2015. porastao za 2,9 posto, što je zasigurno pridonijelo pozitivnom raspoloženju domaćih ulagača. U 2016. godinu Zagrebačka burza je ušla kao vlasnik Ljubljanske burze,


113

FONDOVI

Fond

Društvo za upravljanje

Locusta Value I Locusta Value III Locusta Value IV Primus

KD Locusta Fondovi d.o.o KD Locusta Fondovi d.o.o KD Locusta Fondovi d.o.o KD Locusta Fondovi d.o.o

Ukupno

Neto imovina 2015. 2016. promjena 14.993.861,00 20.452.529 36,4% 13.707.752,00 13.784.759 0,6% 2.729.467,00 4.086.690 49,7% 16.244.803,00 35.745.049 120,0%

57.037.363,00

131.385.889,33

130,4%

23.481.145,00 47.069.281,00

23.357.717,13 49.464.767,77

-0,5% 5,1%

70.550.426,00

72.822.484,90

3,2%

12.477.665 274.026.361 117.144.303 211.933.131 257.107.220

12.368.167,47 266.279.345,28 111.556.916,04 222.052.621,56 259.191.862,55

-0,9% -2,8% -4,8% 4,8% 0,8%

872.688.680,00

871.448.912,90

-0,1%

943.239.106,00

944.271.397,80

0,1%

Cijena udjela 2015. 2016. promjena 1044,5362 1348,9964 29,1% 570,8177 574,0244 0,6% 1548,4193 2318,3681 49,7% 1146,1201 2000,5603 74,6%

RIZIČNOG KAPITALA Nexus Alpha* Quaestus Private Equity Kapital*

Nexus Private Equity Pratneri d.o.o. Quaestus Private Equity d.o.o.

Ukupno

129,1937 327,3036

127,1907 343,9609

-1,6% 5,1%

0,7812 166,2713 8,6483 3,4732 225,4290

0,7743 160,5293 8,1690 3,4867 225,3973

-0,9% -3,5% -5,5% 0,4% 0,0%

294,1900

319,4130

8,6%

19,0%

-

-

-

-

-

-

RIZIČNOG KAPITALA - FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU Honestas FGS* Nexus FGS* Nexus FGS II* Prosperus FGS* Qauestus Private Equity Kapital II *

Honestas Private Equity Partneri d.o.o. Nexus Private Equity Pratneri d.o.o. Nexus Private Equity Pratneri d.o.o. Prosperus Invest d.o.o. Quaestus Private Equity d.o.o.

Ukupno Ukupno rizični ZATVORENI KAPITALNI FOND d.d. ZAIF

HRV. MIR. INV. DRUŠTVO d.o.o.

Ukupno UKUPNO PRIVATNI FONDOVI UKUPNO AIF FONDOVI UKUPNO UCITS+AIF FONDOVI

1.131.301.280,00

1.228.303.076,47

8,6%

1.131.301.280,00

1.228.303.076,47

8,6%

2.480.273.965,00

2.720.996.138,15

9,7%

2.858.750.613,00

3.061.917.759,98

7,1%

16.700.701.797,00 21.502.694.142,98

28,8%

INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih Addiko Invest d.d. obitelji Umirovljenički fond HPB INVEST d.o.o.

UKUPNO INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM

687.952.003,00

818.882.898,44

174.548.926,00

190.813.484,59

9,3%

862.500.929,00 1.009.696.383,03

17,1%

*privremeni podaci od lipnja 2016. godine Izvor: HANFA

nakon akvizicije dovršene na samom kraju 2015. godine. Potkraj ožujka je regionalna platforma za trgovanje vrijednosnim papirima pod nazivom SEE Link, koju su utemeljile Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burze, postala u potpunosti operativna. Do kraja godine u SEE Link mrežu su se uključile i Beogradska i Ljubljanska burza, pa je SEE Link omogućio integraciju regionalnog tržišta kapitala s kapitalizacijom većom od 35 milijardi dolara. Još su Atenska, Banjolučka i Crnogorska burza potpisale sporazume za operativno priključivanje SEE Link mreži, a i neke regionalne burze su iskazale interes za pridruživanjem. Kada je riječ o trgovanju na Zagrebačkoj burzi, prva polovina 2016. godine bila je obilježena niskim prometima, ali je u drugom dijelu godine vidljiv oporavak. Najlikvidnija dionica i u 2016. bila je ona Hrvatskog telekoma, a nosila je gotovo 19 posto ukupnog prometa, dok je pet najtrgovanijih dionica zaslužno za 49

posto prometa. Riječ je o dionicama HT-a i Valamar Riviere, povlaštenoj dionici Adris Grupe, Podravke te redovnoj dionici Adris Grupe. Domaći ključni indeks Crobex je ojačao za 18 posto i prvi put u pet godina prešao je psihološki važnu granicu od 2.000 bodova, a u veljači je dosegnuo 2.190 bodova. Financial Times i Bloomberg u svojim su analizama uvrstili Zagrebačku burzu među 10 vodećih burzi u svijetu po rastu vrijednosti indeksa. Svi indeksi Zagrebačke burze su godinu zaključili pozitivnim predznakom. Među sektorskim in-

Najviše je, za 4,91 posto, pao Platinum Global Opportunity deksima, četvrtu godinu zaredom najznačajniji rast bilježi CROBEXturist koji je uvećan za čak 28 posto. Podsjetimo, u 2013. CROBEXturist je uvećan za 40,7 posto, u 2014. za 79,1

posto, a 2015. je zaključio rastom od 23,7 posto. Slijede ga CROBEXindustrija (+23,6 posto) te CROBEXplus i CROBEXtransport koji su u 2016. rasli po oko 21 posto. Ako nakon ovih rezultata podvučemo crtu, vidljivo je da je 2016. bila izvrsna burzovna godina, a osobito za domaće tržište kapitala. Kratki pregled prinosa iz prošlosti Kako bi prinosi u 2016. godini imali svoju težinu i kako bi se dobila ispravna slika, donosimo kratki pregled prinosa iz prošlih godina. Početkom 2008. godine započela je recesija na svjetskim dioničkim tržištima i te su godine gotovo svi dionički i mješoviti fondovi bilježili padove veće od 30 posto. Za 80 posto fondova iduće dvije godine bile su pozitivne, no među ulagačima je još uvijek prevladavao strah od investiranja te se novac slijevao u banke u kojima su kamate rasle. Katastrofalna 2011. godina donijela je još jedan val minusa


114

FONDOVI

domaćim dioničkim i mješovitim fondovima, no nasreću oni su ipak bili manji od 30 posto. Uslijedila je izrazito pozitivna 2012. godina, u kojoj su bankovne kamate počele snažno padati. Naredna 2013. je bila u znaku utjecaja američkog Feda koji je pokrenuo otkup državnih obveznica te tako povećao likvidnost i rast gospodarstva, a time i pozitivne prinose fondova te je od 74 fonda rast zabilježilo njih 54. U 2014. od ukupno 68 fondova u plusu je završilo njih 62. Od ukupno 70 fondova 2015. godinu je rastom zaključio 51 fond. Protekla 2016. godina je bila pozitivna za 72 od 79 aktivnih fondova.

Crobex je ojačao za 18 posto i prvi put u pet godina prešao je psihološki važnu granicu od 2.000 bodova

Prinosi fondova u 2016. Promatrajući prinose fondova u 2016. godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova s javnom ponudom koji su danas aktivni i koji su poslovali tijekom cijele godine. Nešto mirniji početak godine možda je ponešto usporio rast prinosa, no pozitivan sentiment na tržištima u drugoj polovini godine doveo je do velikog broja fondova koji su godinu zaključili s pozitivnim rezultatom. U prošloj godini je od ukupno 79 fondova u plusu završilo njih 72. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +24,73 do -4,91 posto. Čak 19 fondova je raslo više od 10 posto, 38 ih je poraslo za više od pet posto dok je 47 fondova bilježilo rast veći od tri posto. Među 10 fondova s najvećim prinosom nalaze se i fondovi koji investiraju u regiju kao i oni koji investiraju globalno.

pad vrijednosti udjela je zabilježilo sedam fondova, od čega su samo četiri fonda pala za više od jedan posto. Najviše je, za 4,91 posto, pao Platinum Global Opportunity koji je potkraj prosinca u SAD-u investirao 64 posto portfelja, a u Hrvatskoj nešto više od 24 posto. Protekla godina bila je izvrsna za dioničke fondove, a najveći rast među njima je ostvario KD Victoria (+24,73 posto), čime je s trona skinuo fond Capital Breeder koji je titulu najboljeg po prinosu držao dvije godine zaredom. Nakon fonda KD Victoria slijede dva fonda pod upravljanjem istog društva, KD Nova Europa i KD Energija, koji su porasli za 22,93 te 20,39 posto. Ta su tri fonda jedini zaključili godinu rastom većim od 20 posto. KD Nova Europa gotovo polovinu svog portfelja ulaže u Rusiji,

Među svim fondovima, najviše je porastao fond KD Victoria koji je potkraj godine u Hrvatskoj imao investirano 81 posto portfelja, dok je Slovenija zastupljena s gotovo 18 posto. Nešto više od 26 posto portfelja KD Victoria ulaže u hotele i restorane, dok je prehrambeni sektor zastupljen sa 16 posto portfelja, a bankarski s gotovo 16 posto. U 2016. godini

a četvrtinu u Hrvatskoj, dok KD Energija najveći dio portfelja, oko 44 posto, ulaže u SAD-u, a oko 13 posto u Hrvatskoj. OTP indeksni koji replicira ulaganje CROBEX-a, ključnog indeksa Zagrebačke burze, zabilježio je rast od 19,95 posto, čime je prestigao i rast samog Crobex indeksa. A1 je godinu zaključio plusom od 19,56 posto. Najmanji rast je zapisao Platinum Blue Chip kojem je vrijednost udjela porasla za 3,11 posto. Najveće gubitke u grupi dioničkih fondova u prošloj godini bilježi Platinum Global Opportunity (-4,91 posto). S nešto značajnijim padovima slijede fondovi pod upravljanjem društva Alpen Invest, Neta New Europe (-3,63 posto), Neta Frontier (-3,33 posto) i Neta Global Developed (-2,17 posto). Među dioničkim fondovima pali su još ZB euroaktiv za 0,72 posto, i ZB trend za 0,42 posto. Kod mješovitih fondova nije bilo fondova s negativnim rezultatom. Dobitnike predvodi HPB Global s rastom od 13,31 posto. Ovaj fond 83

Ukupna imovina UCITS fondova je potkraj 2016. godine iznosila 18,4 milijarde kuna posto portfelja investira u Hrvatskoj, dok je ostatak portfelja izložen Makedoniji i Srbiji. OTP uravnoteženi je zabilježio godišnji rast od 12,10 posto, a prinos fonda KD Balanced je uvećan za 11,39 posto. ZB global je posljednji fond s rastom većim od 10 posto, točnije vrijednost udjela mu je porasla za 10,16 posto. Allianz Portfolio porastao je za 9,21 posto. Najmanje je, za 1,54 posto, vrijednost uvećana fondu PBZ Flexible 30. Prošla godina je za obvezničke fondove bila nešto bolja nego 2015., iako ni jedan fond nije dosegnuo prinos veći od sedam posto kao te godine, ali i dalje poprilično lošija od izvrsne 2014. Prinosi obveznica su, zbog politike jeftinog novca kojom se središnje banke služe u 2016. kao i u 2015., bili na jako niskim razinama te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži. Obveznički fond s najvećim prinosom u 2016. je bio PBZ Bond kojem je vrijednost porasla za 5,82 posto, a slijedi ga InterCapital Bond s rastom od 5,78 posto te HPB Obveznički (+5,76 posto). Najmanji rast u grupi obvezničkih fondova bilježi PBZ Short term bond (+2,32 posto). Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 19 novčanih fondova. Najveći rast vrijednosti udjela, za 1,18 posto, zapisao je Locusta Cash kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi. PBZ Do-


FONDOVI

llar je rastao za 1,08 posto, a Auctor Cash za 0,99 posto. Za 0,45 posto je pao jedino Neta MultiCash. Top of the Funds Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore dodijelilo je nagrade najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je PBZ Euro Novčanom fondu, kojim upravlja PBZ Invest, dok je Auctor Cash, kojim upravlja Auctor Invest, dobitnik nagrade za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Najboljim mješovitim fondom proglašen je HPB Global, kojim upravlja HPB Invest, a najbolji dionički fond je Erste Adriatic Equity, kojim upravlja Erste Asset Management, društvo koje je dobitnik godišnje nagrade za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Najboljim obvezničkim fondom je proglašen PBZ Bond fond, kojim upravlja PBZ Invest, a najbolji posebni fond je Raiffeisen Dynamic, kojim upravlja Raiffeisen Invest. Imovina UCITS fondova Ukupna imovina UCITS fondova je tijekom 2016. godine porasla za 4,58 milijardi kuna ili za 33 posto. Na kraju godine njihova je imovina iznosila 18,4 milijarde kuna. Potkraj protekle godine imovina je u odnosu na kraj prethodne godine uvećana u svim kategorijama fondova osim kod mješovitih, gdje je umanjena za 9,91 posto ili za 121 milijun kuna te je iznosila 1,1 milijardu kuna. Investitori su se odvažili na ulaganje u dioničke fondove te je njihova imovina uvećana za 13,44 posto ili za nešto više od 258 milijuna kuna na 2,18 milijardi kuna. Obveznički su fondovi zabilježili rast imovine za gotovo 2,5 milijardi kuna što je rast od čak 171 posto na 3,96 milijardi kuna. Uobičajeno stabilni novčani fondovi bilježili su rast od također značajnih 1,95 milijardi kuna (+21,05 posto) te su godinu završili s najvećim tržišnim udjelom odnosno s imovinom od 11,205 milijardi kuna. Među svim grupama fondova izrazito pozitivno odskače rast imovine obvezničkih fondova, što je ponajprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa koje su vrlo slične prinosima novčanih fondova. Zbog tog razloga značajan dio sredstava preusmjeren je u obvezničke fondove, a takav se trend očekuje i ubuduće.

115


FONDOVI

116

FONDOVSKA INDUSTRIJA U 2016.

Stalne promjene regulator

Promjene su, u najvećoj mjeri, usmjerene na dodatna povećanja zaštite ulagatelja i zaštite financijskog sustava od sistemskih rizika Hrvoje Krstulović predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK

Hrvoje Krstulović

FONDOVSKA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ali i ostali sudionici cjelokupnog financijskog sektora diljem Europske unije već su navikli na neprestano ažuriranje regulatornog okvira u kojem posluju. Stalna promjena i prilagodba je postala naša svakodnevica. Promjene su, u najvećoj mjeri, usmjerene na dodatna povećanja zaštite ulagatelja i zaštite financijskog sustava od sistemskih rizika.

Kad je riječ o promjenama, aktualne i svakako najzahtjevnije su promjene vezene uz implementaciju MiFID II (Markets in Financial Instruments Directive II). Utvrdilo se da je implementacija te direktive toliko zahtjevna da je na razini EU-a odgođena za cijelu godinu tj. do početka 2018. MiFID II unosi znatne promjene u način distribucije fondova te će cijeli proces komunikacije s ulagateljima i potencijalnim ulagateljima dići na znatno višu razinu transparentnosti i, nadamo se, pridonijeti kvalitetnijim investicijskim odlukama koje će dugoročno biti na korist ulagateljima, a posljedično i cijelom fondovskom sektoru.


FONDOVI

117

nog okvira osobno postupanje sukladno propisima. Tijekom 2017. radimo na daljnjem olakšavanju tog procesa za krajnjeg ulagatelja. U godini 2016. također su se ponovno aktualizirali osiguravateljski proizvodi kod kojih osiguranik preuzima rizik ulaganja (tj. unit-linked osiguranja). To je izravna posljedica regulatorno tržišnih okolnosti, Solvency II direktive, kretanja kamata na tržištu, zahtjeva za većim prinosom, bogatijom ponudom potencijalnim osiguranicima. Također je i dokaz napretka financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj uvođenjem novih i složenijih proizvoda.

Transparentnost sudionika i proizvoda na tržištu Pozdravljamo stupanje na snagu PRIIPs (Packaged Retail and Insurance-based Investment Products) uredbe koja zahtijeva od svih ponuditelja financijskih proizvoda izradu ključnih podataka za ulagatelje na strogo definirane tri stranice. Cilj je na usporediv i standardiziran način potencijalnim ulagateljima prikazati karakteristike, potencijalne rizike, kretanje povrata, prikaz troškova i ostalog kako bi se ulagatelju olakšala investicijska odluka. Slična obveza u fondovskom sektoru je već prisutna od 2014., a proširenje na usporedive proizvode pridonosi izjednačavanju transparentnosti sudionika i proizvoda na tržištu. Prošla je godina bila prva godina u kojoj se obračunavao porez na kapitalnu dobit. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je fondovski sektor, uz zaista veliku kooperativnost Porezne uprave, kvalitetno i pravovremeno izvijestio ulagatelja o iznosima realiziranih dobitaka i/ili gubitaka te omogućio daljnje

Građani većinom ulažu u obvezničke fondove Tijekom 2016. godine imovina UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) je narasla više od 33 posto za 4,6 milijardi kuna, na 18,44 milijarde kuna, dok je imovina AIF-a (alternativni investicijski fondovi) narasla za 4,3 posto ili za 126 milijuna kuna, na više od tri milijarde kuna. Najznačajnija promjena je kod UCITS obvezničkih fondova čija je imovina povećana za čak 177 posto ili za gotovo 2,6 milijardi kuna, na više od četiri milijarde kuna. Znatan broj građana je odlučio dio svoje štednje iz depozita usmjeriti na tržište kapitala tj. u investicijske fondove. Pritom uglavnom ulažu u obvezničke fondove koji su očekivani ulazni instrument tržišta kapitala koji omogućava potencijalni prinos uz nižu razinu rizika. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK je i ove godine obilježilo Svjetski dan investicijskih fondova 19. travnja organizirajući veći broj edukativnih prezentacija diljem Hrvatske te događanjem na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Educirani ulagatelj je jamstvo ostvarivanja povrata na tržištu kapitala te razumnog ulaganja s obzirom na osobne investicijske ciljeve, rizičnost i financijski položaj. Naposljetku zahvaljujemo kolegama iz Hanfe, Ministarstva financija i ostalima s kojima smo u kvalitetnoj suradnji radili na unapređenju regulatornog okruženja.

Prošla je godina bila prva godina u kojoj se obračunavao porez na kapitalnu dobit

Znatan broj građana je odlučio dio svoje štednje iz depozita usmjeriti na tržište kapitala


118

FONDOVI

MIROVINSKI FONDOVI

Prinosi iznad očekivanja

Obvezni mirovinski fondovi su u svojim portfeljima uvećali udjele u domaćim kompanijama poput Arena Hospitality Groupa, Adris Grupe, Atlantic Grupe..., a sudjelovali su u dokapitalizacijama Zagrebačke burze, Ilirije i HTP Korčule te privatizaciji Imperijala Rab Iva Skorin www.hrportfolio.hr Strategija DMF-ova je različita i imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos

PRIJE SAMOG PREGLEDA MIROVINSKIH FONDOVA U 2016. godini, valja podsjetiti da je za mirovinske fondove 2015. bila prva godina u kojoj su sve kategorije fondova poslovale cijelu godinu. Nakon što je u 2014. godini omogućeno biranje

rizičnosti mirovinskog fonda, stvorene su tri kategorije mirovinskih fondova, A, B i C, među kojima je A najrizičnija kategorija, a kategorija C najmanje rizična. Budući da velika većina ulagača nije mijenjala fond i njihova se imovina nalazi u fondu kategorije B, odnosno fondovima “nasljednicima” prijašnjih obveznih mirovinskih fondova, njihovi rezultati su interesantni najvećem broju ulagača.


FONDOVI

120

Mirovinski fondovi Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2015.

Prinos, % Broj članova 31.12.2016.

2016.

Struktura ulaganja 31.12.2016.

od

u 2015. u 2016. osnivanja do 31.12.’16.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF-A

21.8.2014. 195.086.000

239.581.000

2.224 Domaće dionice 36,79%

9,67

12,60

11,19

AZ OMF-B

30.4. 2002. 28.444.272.000 31.670.436.000

618.543 Domaće dionice 11,69%

5,61

5,74

6,00

AZ OMF-C

21.8.2014. 880.444.000 1.213.028.000

8.071 Domaće obveznice 91,40%

5,36

7,33

6,12

Erste Plavi OMF-A

21.8.2014.

69.509.557

795 Novac i potraživanja:6,09%

7,22

13,83

11,14

Erste Plavi OMF-B

30.4. 2002. 9.585.101.041 11.007.709.210

283.949 Novac i potraživanja: 2,4%

6,67

8,08

6,07

Erste Plavi OMF-C

21.8.2014. 235.646.340

3.003 Novac i potraživanja:0,33%

5,72

8,53

7,42

57.072.997

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A

21.8.2014.

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B

30.4. 2002. 11.590.591.262 13.365.437.281

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Raiffeisen OMF-A

21.8.2014.

Raiffeisen OMF-B

54.602.024

323.376.200

67.302.217

Strane dionice 12,04% Domaće obveznice 45,31% Novčano tržište 5,86% Strane dionice 9,47% Domaće obveznice 71,72% Investicijski fondovi 2,57% Novčano tržište 4,55% Trezorski zapisi 3,69% Novčano tržište 4,91%

Dionice: 45,55% Obveznice: 43,07% Fondovi: 5,34%, Obveze: 0,05% Dionice: 21,31% Obveznice: 69,01% Fondovi: 7,37%, Obveze: 0,09% Dionice: 0% Obveznice: 100,02% Fondovi: 0%, Obveze: 0,02%

918 43,02% državne obveznice

8,03

13,82

12,03

320.717 Domaće državne obveznice: 64,39%

7,01

8,52

5,46

32,36% domaće dionice 6,37% korporativne obveznice Domaće dionice: 14,44%, UCITS fondovi 2,12% Inozemne dionice: 10,69%

333.072.207

454.889.673

3.801 Domaće državne obveznice: 87,67%,

6,54

7,55

7,25

21.8.2014. 109.803.045

129.904.865

1.432 65% obveznice,

9,69

8,19

9,47

6,41

7,31

6,03

8,71

7,25

8,58

30.4. 2002. 21.731.818.904 24.580.607.256

Raiffeisen OMF-C 21.8.2014. 787.159.277 1.057.583.509 Ukupno obvezni mirovinski: 74.004.669.096 84.179.364.767

korporativne obveznice

35% dionice i dionički fondovi,

532.614

79% obveznice, 20% dionice i dionički fondovi, 1% instrumenti tržišta novca i novčana sredstva

8.102 100% obveznice 1.784.169

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit

29.9.2003. 1.291.310.648 1.477.610.000

98.731 34,49% Dionice, 48,03% Obveznice, 18,76%

6,70

5,13

7,62

AZ Benefit

3.12.2003.

334.497.000

439.277.000

34.202 4,50% Dionice, 81,36% Obveznice, 14,65%

5,00

7,65

7,16

Croatia osiguranje DMF

29.10.2003.

173.173.176

196.928.590

23.820 Obveznice – 58,36 %, Dionice – 19,45 %,

2,07

5,56

49,23

Erste Plavi Expert DMF

16.3.2005.

191.220.416

225.727.730

19.193 Novac i potraživanja: 3,59%; Dionice:

6,88

11,13

6,31

Erste Plavi Protect DMF

16.3.2005.

112.291.630

141.075.403

20.805 Novac i potraživanja: 4,69%; Dionice:

3,85

6,62

5,78

Raiffeisen DMF

6.8.2002. 942.348.903 1.067.781.959

60.298 66% obveznice, 31% dionice i dionički fondovi,

6,53

6,68

5,84

Ukupno dobrovoljni mirovinski:

3.044.841.773 3.548.400.682

Novčana Sredstva, 1,54% UCITS fondovi, 0,21% Potraživanja, -3,02% Obveze Novčana Sredstva, 0,02% Potraživanja, -0,53% Obveze

Novac i nov. ekvivalenti – 14,07 %, Udio u inv. fondovima – 8,13% 39,03%; Obveznice: 53,69%; Fondovi: 4,03%, Obveze: 0,34% 0%; Obveznice: 91,81%; Fondovi: 4,25%, Obveze: 0,75% 3% novac, potraživanja i obveze

257.049

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI 8.3.2004.

18.213.932

n.p.

n.p. 37,46% Dionice, 55,99% Obveznice, 6,7%

6,40

4,85

8,09

AZ Dalekovod

14.12.2004.

26.778.273

n.p.

n.p. 38,22% Dionice, 56,20% Obveznice, 5,7%

7,00

4,98

8,18

AZ HKZP

14.3.2005.

58.624.431

n.p.

n.p. 37,83% Dionice, 55,36% Obveznice, 6,95%

6,50

4,77

8,09

AZ Zagreb

9.10.2008.

68.390.606

n.p.

n.p. 37,01% Dionice, 55,38% Obveznice, 7,82%

6,70

4,71

8,79

AZ Vip

Novčana Sredstva, 0,01% Potraživanja, -0,16% Obveze

Novčana Sredstva, 0,01% Potraživanja, -0,13% Obveze

Novčana Sredstva, 0,01% Potraživanja, -0,14% Obveze

Novčana Sredstva, 0,01% Potraživanja, -0,22% Obveze

Prosječni godišnji prinos (PGP) fondova kategorije A i C koji su započeli s radom u 2014. godini iznosio je 10,86 posto za kategoriju A i 7,29 posto za kategoriju C, dok je PGP kategorije B iznosio 5,95 posto. Rast Crobisa od 3,56 posto Svi mirovinski fondovi, i obvezni i dobrovoljni, su godinu završili s pozitivnim prinosom. Prinosi koje su ostvarili u 2016. godini bili su znatno iznad dugoročnih očekivanja, kada se u obzir uzmu povijesno niske kamatne stope te niska inflacija. Obvezni mirovinski fondovi u protekloj su godini povećali izloženost domaćem dioničkom tržištu te u svojim portfeljima uvećali udjele u domaćim kompanijama poput Arena Hospitality Groupa, Adris Grupe, Atlantic Grupe... Također, mirovinski fondovi su sudjelovali u dokapitalizacijama Zagrebačke burze, Ilirije i HTP Korčule te privatizaciji Imperijala Rab.

Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond bio je Erste Plavi Expert kojem je vrijednost udjela porasla za 11,13 posto Glavni razlog za rast mirovinskih fondova je pozitivna izvedba Crobisa, obvezničkog indeksa Zagrebačke burze koji je uvećan za 3,56 posto, a predstavlja cjenovni rast obveznica. Indeks CROBIStr uključuje i pripadajuću kamatu, a njegov rast iznosi 8,63 posto. Budući da se imovina obveznih mirovinskih fondova najvećim dijelom sastoji od državnih obveznica, koje su ostvarile pozitivan prinos prikazan i u tim obvezničkim indeksima, fondovi su trebali aktivno upravljati drugim dijelom portfelja kako bi nadmašili konkurenciju i Mirex te uvećali prinos ulagačima. Dio prinosa mirovinskih fondova koji je iznad prinosa obveznica pokazuje uspješnost upravitelja mirovinskih fondova. Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vrijednost četiriju obveznih mirovinskih fondova kategorije B, u 2016. godini porastao je za 6,94 posto. Od obveznih mirovinskih fondova kategorije B najveći prinos bilježi fond PBZ CO B kojem je vrijednost udjela uvećana za 8,52 posto te je njegov PGP iznosio +5,46 posto, a prinos od osnutka +118,12 posto. Kao i u godini ranije, slijedi ga Erste Plavi B s godišnjim rastom od 8,08 posto. Njegov prinos od osnutka bio je najveći među svim OMF-ovima i iznosio je +142,30 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos bio +6,21 posto. Raiffeisen OMF B je u prošloj godini zabilježio rast od 7,31 posto te je njegov prosječni godišnji


121

FONDOVI

prinos bio +6,03 posto, a prinos od osnutka +136,08 posto. Kao i u godini ranije, AZ OMF B je jedini fond ove kategorije koji je imao slabiju izvedbu od MIREX-a B. AZ OMF B je porastao za 5,74 posto te je njegov prosječni godišnji prinos iznosio +6,00 posto, a vrijednost je od osnutka uvećao za +135,21 posto. Mirex A u plusu gotovo 11,80 posto Mirex A porastao je gotovo 11,80 posto. Najuspješniji u kategoriji A je bio Erste Plavi A s rastom od 13,83 posto, najvećim godišnjim rastom među svim mirovinskim fondovima. Neposredno iza njega smjestio se PBZ CO A kojem je vrijednost uvećana za 13,82 posto. AZ A je zabilježio godišnji rast vrijednosti od 12,60 posto, dok je Raiffeisen OMF A 2016. godinu zaključio porastom od 8,19 posto odnosno rastom manjim od prosjeka kategorije. Među najkonzervativnijim mirovinskim fondovima, Mirex C, mjerodavni indeks za usporedbu, je uvećan za 7,43 posto. Njegovu su

Prosječni godišnji prinos fondova bio je 10,86 posto za kategoriju A, 7,29 za kategoriju C te 5,95 posto za kategoriju B izvedbu uspjeli nadmašiti Erste Plavi C s uvećanjem vrijednosti od 8,53 posto te PBZ CO C koji je porastao za 7,55 posto. Nešto slabije porasli su AZ C (+7,33 posto) i Raiffeisen OMF C (+7,25 posto). Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2016. godini bio je fond Erste Plavi Expert kojem je vrijednost udjela porasla za 11,13 posto te je od početka rada fond ostvario PGP od

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2015.

Prinos, % Broj članova 31.12.2016.

2016.

Struktura ulaganja 31.12.2016.

od

u 2015. u 2016. osnivanja do 31.12.’16.

AZ Auto Hrvatska

29.12.2011.

11.232.398

n.p.

n.p. 33,91% Dionice, 53,65% Obveznice, 12,63%

7,00

5,36

9,32

AZ Zaba

2.10.2012.

89.454.398

n.p.

n.p. 34,50% Dionice, 53,80% Obveznice, 11,80%

8,10

5,33

7,14

AZ Treći horizont ZDMF HEP Grupe

30.12.2016. 9.5.2006.

157.730.090

n.p. 171.235.360

n.p. n.p. 3.715 "Obveznice – 62,5%

3,76

n.p. 6,27

n.p. 41,92

ZDMF Hrvatskih autocesta

3.6.2008.

71.776.293

88.907.854

3.377 "Obveznice – 64,7%

3,75

6,06

54,36

ZDMF Crosig

20.9.2005.

57.836.575

59.659.865

4.240 "Obveznice – 62,27%

3,32

5,54

32,45

ZDMF Hrvatskog 01.07.2004. n.p. liječničkog sindikata ZDMF Novinar 13.10.2005. n.p. ZDMF Sindikata 15.11.2007. n.p. hrvatskih željezničara Raiffeisen ZDMF T-HT 20.12.2006. n.p. Raiffeisen ZDMF 06.11.2015. n.p. ZDMF Ericsson 21.02.2005. n.p. Nikola Tesla Ukupno ZDMF (podaci HANFA): 560.036.996

n.p.

n.p. n.p.

6,03

6,19

7,62

n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p. n.p.

6,03 6,98

6,34 4,97

7,11 5,73

n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

6,40 6,37

10,23 12,03 6,00

7,80 11,83 7,53

n.p. n.p.

n.p. -5,00

n.p. 22,30

Umirovljenički fond Fond hrvatskih branitelja...

2005 n.p. 1998 687.952.003

319.803.079 190.813.485 818.882.898

6,31 posto. Nakon njega, na drugom mjestu s prinosom od +7,65 posto nalazi se AZ Benefit, a njegov PGP iznosi +7,16 posto. Raiffeisen DMF je u protekloj godini zabilježio rast od + 6,68 posto te je njegov PGP iznosio 5,84 posto. Na četvrtom mjestu nalazi se Erste Plavi Protect kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 6,62 posto te ima PGP od

Novčana Sredstva, 0,02% Potraživanja, -0,21% Obveze Novčana Sredstva, 0,02% Potraživanja, -0,12% Obveze

Dionice – 19,58% Novac i nov. ekvivalenti – 9,73% Udio u inv. fondovima – 8,19%" Dionice – 18,68% Novac i nov. ekvivalenti – 8,41% Udio u inv. fondovima – 8,21%" Dionice – 20,68% Novac i nov. ekvivalenti – 8,92% Udio u inv. fondovima – 8,13%"

11.332 n.p. n.p. n.p. Dionice 98%, Novac 2%

5,79 posto. Godišnji rast Croatija osiguranje DMF-a iznosi 5,56 posto, a njegov PGP iznosi 3,54 posto. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je zabilježio rast od 5,13 posto te čiji PGP iznosi 7,62 posto. Bitno je napomenuti da je strategija DMF-ova različita te da imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos.


FONDOVI

122

Anketa:

SITUACIJA JE DOBRA, ALI PREOSTAJE JOŠ PUNO RADA

1.

Kako ocjenjujete poslovnu 2016. godinu u svom poslovanju ?

2.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji Hrvatske? Nikad se više o njoj nije pričalo, ali i kritiziralo...

3.

Kakav je vaš stav o budućnosti i ulozi financijske industrije u ukupnom gospodarstvu?

4.

Vidite li, u ovom trenutku, i gdje probleme u svojem segmentu ukupne financijske industrije? Što bi trebalo napraviti?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete za snažniji rast gospodarskih aktivnosti i koje su potrebne promjene i aktivnosti za izlazak iz recesije?

6.

Gledate li na 2017. kao godinu katarze, čišćenja, preslagivanja, spajanja pa i prestanka rada pojedinih društava?

PETAR VLAIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE PLAVIH

Povećati stope izdv Projekcije budućnosti i briga o mirovinama budućih dugoročno rješenje za veću socijalnu sigurnost trenu

Godina 2016. bila je iznimno uspješna za Erste Plavi mirovinske fondove što pokazuju i najviši ostvareni prinosi u kategorijama A i C obveznih fondova, dok je Erste Plavi Expert zabilježio najviši prinos u kategoriji otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na domaćem tržištu. Prinosi su se kretali u rasponu od šest do 13 posto ovisno o vrsti fonda. Društvo je osvojilo i Institutional Investor Peer to Peer nagradu za najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje glasovanjem struke društvima za upravljanje mirovinskim fondovima kojima inovativni pristup upravljanju imovinom značajno pridonosi poslovnim rezultatima. Nagradu u 2017. godini je 17. svibnja dodijelio Institutional Investor Institute. Unapređivanje upravljanja imovinom Društvo nastoji kontinuirano unaprijediti upravljanje imovinom članova i pružiti što kvalitetniju uslugu. Uvođenjem novog softvera za upravljanje rizicima dodatno

je poboljšano mjerenje i praćenje tržišnih rizika te analiza ostvarenih rezultata. Svoju inovativnost Društvo je potvrdilo i prvim online zahtjevom s potpuno digitalnim načinom učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond. Popunjavanjem zahtjeva automatski se generira uplatnica sa 2D kodom koja omogućuje jednostavno plaćanje putem mobilnog bankarstva - “Slikaj i plati”. Dodatno, modernizirana web stranica na jednostavan način prikazuje sustav obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, pomaže odabrati najbolje opcije obvezne mirovinske štednje te nudi korisne alate koji interaktivno educiraju o važnosti dobrovolj-

U trenutačnom ekonomskom okruženju i dalje vidimo potencijal za ulaganje u mnogim domaćim kompanijama ne mirovinske štednje. Web alati pomažu i u planiranju dodatnog izdvajanja za mirovinu i odabiru odgovarajućeg štednog modela. U 2016. godini u svim poslovnicama Erste banke započela je i ponuda štedno-osiguravateljske kombinacije pod zajedničkim nazivom Sintegra. Sintegra se sastoji od dvije komponente: štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima pod upravljanjem Društva i police životnog osiguranja Erste osiguranja Vienna Insurance Groupa (Erste osiguranje). Sintegra na domaće tržište donosi kombinaciju atraktivne štedne


123

FONDOVI

MIROVINSKIH FONDOVA

ajanja iz plaća generacija nameću preraspodjelu izdvajanja iz plaće u korist obveznih mirovinskih fondova kao tačno radno aktivnog stanovništva komponente dobrovoljne mirovinske štednje, koja uz prosječne prinose od gotovo šest posto godišnje donosi i državne poticaje na godišnje uplate u iznosu od 15 posto godišnje do najviše 750 kuna, a uz policu osiguranja osim pokrića za slučaj smrti, pruža i dodatnu zaštitu u slučaju smrti uslijed nesretnog slučaja i smrti uslijed prometne nezgode. Naglasili bismo da je u zadnjih nekoliko godina, u odnosu na prijašnje godine, zabilježen rastući trend broja poslodavaca koji pokazuju interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju kako bi svojim zaposlenicima pomogli u dodatnim izdvajanjima za mirovinu. Mirovinski fondovi prije svega imaju odgovornost prema svojim članovima u vidu ostvarenja što boljih prinosa, a pritom su i važni sudionici domaćeg tržišta kapitala. Sukladno tome, naš investicijski tim profesionalaca se pri ostvarivanju investicijskih ciljeva Erste Plavih mirovinskih fondova primarno vodi ciljem rasta i razvoja kompanija u kojima ima vlasničke udjele uz uvažavanje prava svih ostalih stakeholdera

Buduća struktura portfelja fondova pod upravljanjem ovisit će o stanju na tržištu i ocjeni rizičnosti i povrata za pojedine klase imovine u kompaniji (zaposlenih, države, lokalne zajednice,…..), a sve to primarno radi ostvarenja što boljeg rezultata za članove fondova.

U trenutačnom ekonomskom okruženju i dalje vidimo potencijal za ulaganje u mnogim domaćim kompanijama. Hrvatsko dioničko tržište pomalo su zaboravili strani ulagači, ali nudi priliku za ulaganje u izdanja koja ostvaruju zavidne razine povrata, pogotovo u uvjetima kada su povrati na stranim tržištima na relativno niskim razinama. U zadnjih godinu dana posebno se istaknuo turistički sektor, ali zanimljive mogu biti i kompanije iz drugih sektora poput prerađivačkog ili prehrambenog. Bilo bi jako dobro kad bi rast imovine mirovinskih fondova bio popraćen novim primarnim izdanjima dionica kvalitetnih domaćih kompanija. Za daljnji značajniji razvoj tržišta potrebno je i promijeniti svijest građana kako bi počeli više ulagati na tržištu kapitala. Također, bilo bi interesantno vidjeti i nova izdanja korporativnih obveznica. Ovisnost mirovina o ekonomskoj situaciji u zemlji Što se tiče daljnjeg razvoja mirovinskih fondova, naglasio bih kako je najvažnije pitanje povećanje stope izdvajanja iz bruto plaće zaposlenika u obvezne mirovinske fondove. Povećanje stope izdvajanja je nužno za kvalitetne mirovine naših članova, što je prepoznala i Vlada u svojem programu koji ovo povećanje predviđa. Trenutačna situacija u kojoj većina mirovina dolazi iz 1. stupa, a u realnosti opadajućeg nataliteta, iseljavanja i demografskih trendova s vremenom vodi jačoj ovisnosti mirovina o ekonomskoj

situaciji u zemlji i nepovoljnim demografskim trendovima, a ne o rezultatima ulaganja mirovinskih fondova. Projekcije budućnosti i briga o mirovinama budućih ge-

neracija nameću preraspodjelu izdvajanja iz plaće u korist obveznih mirovinskih fondova kao dugoročno rješenje za veću socijalnu sigurnost trenutačno radno aktivnog stanovništva. Ako Hr-

Buduća struktura portfelja fondova pod upravljanjem ovisit će o stanju na tržištu i ocjeni rizičnosti i povrata za pojedine klase imovine. Regulativa je stroga, što je u skladu s EU standardima, ali daje nam dovoljno fleksibilnosti da strukturiramo portfelj na način na koji želimo, posebice otkad je uvedena podjela fondova po stupnju rizičnosti na A, B i C kategorije. Portfelji obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva u potpunosti su prilagođeni ograničenjima ulaganja propisanim Zakonom i važećim pravilnicima i odražavaju trenutačnu strategiju Društva koja se, unutar propisanih limita, prilagođava tržišnim kretanjima. Primjerice izloženost obveznicama kreće se

vatska podigne izdvajanja za 2. stup situacija bi trebala biti znatno povoljnija za naše članove pa bi tako i mirovine trebale biti potencijalno veće, zbog povećanja iznosa iz 2. stupa, a izračuni pokazuju da bi trenutačni novozaposleni u nekim scenarijima mogli imati mirovinu u omjeru do 60 posto od plaće.

u rasponima od 45 posto u fondu A kategorije do 95 posto fondu C kategorije. U zadnjih nekoliko godina sve više diverzificiramo imovinu na strana tržišta, tako da u fondu A kategorije već imamo 20 posto udjela stranih dionica, ali dok imamo kvalitetnijih opcija za ulaganje u Hrvatskoj veći dio ulaganja bit će u domaća izdanja.

U zadnjih nekoliko godina raste trend broja poslodavaca koji pokazuju interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju


124

FONDOVI

MIROSLAV JURIŠIĆ, ČLAN UPRAVE ERSTE ASSET MANAGEMENTA

Lani smo dosegnuli nove rekorde Domaća financijska industrija je zdrava, dobro posložena i spremna odgovoriti na izazove koji se pred nju postavljaju. Isto tako možemo reći da prostora za razvoj i poboljšanja itekako ima, ali da nisu svi konci i poluge u našim rukama >> Prošla 2016. godina bila je najuspješnija postrecesijska godina za Erste Asset Management, odnosno najuspješnija još od 2007. U prošloj godini dosegnuli smo nove rekorde mjereno imovinom pod upravljanjem i tržišnim udjelom. Obje brojke premašile su rezultate iz 2007. na što smo posebno ponosni, kao uostalom i na kontinuirani rast tih pokazatelja kroz protekle godine. Zaključno, možemo reći da smo nakon nekoliko godina iščekivanja, krajem 2016. konačno dočekali održivi oporavak. Gospodarski rast Hrvatske konačno se ubrzao prema stopama rasta koje ostvaruju zemlje regije, inflacija i kamatne stope ostale su niske, a globalno okruženje stabilno. Sve to je otvorilo put za dostizanje ovakvih rezultata. Naznake bolje budućnosti počele su se pojavljivati već 2015., ali karte su se konačno „posložile“ u drugoj polovici 2016. Još nema prostora za opuštanje Međutim, aktualni razvoj događaja pokazuje da još uvijek nema prostora za opuštanje. Ova godina unatoč prijenosu povoljnih trendova i održanja momenta iz prošle godine te i nadalje povoljnom vanjskom okruženju, donijela je mnogo izazova. Politička nestabilnost, sporije provođenje reformi, neadekvatan administrativni i pravni okvir mogu dovesti do slabosti uslijed interno i eksterno generiranih šokova. Iako uvijek ima onih koji se bolje ili lošije prilagode situaciji, dugoročan uspjeh ekonomije u cjelini ne bi trebalo bazirati samo na

eksternim faktorima, koji nam trenutno idu u korist. Iako se mnogi akteri u raspravama parcijalno dotiču financijskog sustava, još uvijek nije u potpunosti postignut univerzalni konsenzus o važnosti i vrijednosti stabilnog i razvijenog financijskog sustava, kao jednog od osnovnih temelja za budućnost zemlje i njen razvoj. Također, uspješnost financijskog sustava ne možemo promatrati i mjeriti izolirano od realne ekonomije. On nije otok i ne ovisi sam o sebi. Generalno možemo reći da je domaća financijska industrija zdrava, dobro posložena i spremna odgovoriti na izazove koji se pred nju postavljaju. Isto tako možemo reći da prostora za razvoj i poboljšanja itekako ima, ali da nisu svi konci i poluge u našim rukama. Financijska industrija evolvira, prateći potrebe domaćeg gospodarstva, njegov razvoj, ali i trendove izvana. No ostaje činjenica da pravni i administrativni okvir, veličina samog gospodarstva i značajni strukturni problemi

predstavljaju određenu prepreku bržem rastu i razvoju financijske industrije. Uzimajući u obzir te okolnosti, možemo biti zadovoljni stanjem, ali potrebno je ulagati velike napore da bi tako i ostalo. Pogledamo li situaciju malo detaljnije, možemo reći sljedeće – banke, pogotovo one veće, adekvatno su kapitalizirane i otporne na šokove. Kroz inovativnost uspijevaju tržištu ponuditi nove proizvode, a kroz konkurenciju prenijeti gospodarstvu i stanovništvu konkurentne i osjetno snižene kamatne stope, što je jedan od temelja optimizma koji su donijeli ovakav gospodarski rast. Danas se tako može dobiti

Možemo biti sigurni da će financijska industrija nastaviti povećavati svoj značaj u odnosu na sadašnje stanje stambeni kredit u domaćoj valuti s konkurentnom fiksnom kamatnom stopom što je do prije nekoliko godina bilo teško zamislivo. Mirovinski fondovi su od početka rasta prikupili više od 80 milijardi kuna štednje građana i predstavljaju respektabilne ulagače koji su već davno nadrasli okvire domaćeg tržišta. Osiguravajuća društva sve više mijenjaju strukturu iz imovinskih prema neimovinskim tipovima osiguranja, a cijene polica su sve konkurentnije i individualno prilagođene klijentima. Investicijski fondovi pak mogu imati ulogu razvojne

poluga gospodarstva i biti važna alternativa klasičnoj štednji. Dok su se u ovoj drugoj ulozi investicijski fondovi sasvim etablirali, što možemo vidjeti po rastu imovine, manjak prepoznavanja tržišta kapitala i fondova kao mogućnosti alternativnog vlasničkog i dužničkog financiranja od strane gotovo svih kompanija – tu postoji bitan prostor za napredak. Preostaje nam još puno posla Sve u svemu, situacija je dobra i trendovi jesu povoljni, ali preostaje još puno posla i potrebnog kontinuiranog rada na svim razinama i kod svih aktera da bismo mogli biti potpuno zadovoljni napravljenim. Činjenica je da nema uspješnog gospodarstva bez uspješne financijske industrije. Možemo biti sigurni da će, bez obzira na kratkoročne probleme te moguće krize i zapreke, financijska industrija nastaviti povećavati svoj značaj u odnosu na sadašnje stanje. U odnosu na aktualne pozicije, možemo s velikom sigurnošću reći da će za 10 godina aktiva banaka, osiguravateljskih društava i imovina fondova, kako investicijskih tako i mirovinskih biti veća nego je danas, a time i njihov značaj i potencijal. Problemi su ponajprije vezani uz stanje u gospodarstvu. Politička nestabilnost, sporo provođenje reformi, neadekvatan administrativni i pravni okvir. Sve to dolazi istovremeno s velikim regulatornim promjenama i pritiscima koji zahtijevaju sve veći angažman društava. Možemo


FONDOVI

reći da situacija zahtijeva stalno prilagođavanje, inoviranje i inventivnost kako bi nastavili profitabilno funkcionirati i razvijati se. Hrvatska već dvije godine nije u recesiji. Mi možemo biti poluga

razvoja gospodarstva, ako ono to zna prepoznati, ali ne možemo biti generator rasta. Rastući regulatorni okvir, kompleksnije okruženje te veličina samog tržišta dovodi i do pre-

slagivanja. Odgovor na izazove je okrupnjavanje s ciljem veće efikasnosti, ispunjavanja svih uvjeta i u konačnici profitabilnosti. Vidimo da se broj banaka, brokerskih društava, društava

125

za upravljanje i osiguravateljskih društava smanjuje. To nije loše i pokazatelj problema, već pokazatelj da je financijska industrija živa i da se kontinuirano razvija i napreduje.

HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA

Investicijski fondovi su sve zanimljiviji građanima Financijski proizvod za koji smo odgovorni u prvom redu služi za dugoročnu štednju i akumulaciju sredstava tijekom ciljanog roka. U tom smislu, mi smo jedan od kotačića sustava koji zaista radi na dugoročnom poboljšanju standarda građana U suradnji s više osiguravatelja smo implementirali unit-linked osiguranja (osiguranja kod kojih osiguranik preuzima rizik ulaganja) gdje smo čak i osnivali posebne fondove sa strategijom koja ima za cilj povrat glavnice i umjereni prinos tijekom perioda držanja, samo za ovu svrhu.

>> Protekla 2016. godina je za nas bila vrlo dobra godina. ZB Invest je završio godinu s više od 4,7 milijardi kuna imovine što je rast od gotovo 1,4 milijarde kuna što nas svrstava na prvo mjesto po imovini pod upravljanjem među svim društvima za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj. Istaknuo bih rast imovine u obvezničkom fondu na 687 milijuna kuna. Osjetan je pomak orijentacije građana na dugoročnu štednju na tržištu kapitala kroz investicijske fondove. Upravo to je segment gdje se primarno želimo pozicionirati i na tome intenzivno radimo.

Olakšati prijavu poreza na kapitalnu dobit Prošlu smo godinu završili velikom operativnom akcijom izvještavanja više od 55.000 ulagatelja o realiziranim rezultatima ulaganja u naše fondove kako bi građani prvi put mogli što lakše ispuniti svoju obvezu obračuna, prijave i uplate poreza na kapitalnu dobit. Iako je to za neke još uvijek kompliciran proces, pokušali smo ga koliko god je moguće olakšati i voditi naše ulagatelje kroz proceduru njihove obveze. Financijski proizvod za koji smo odgovorni u prvom redu služi za dugoročnu štednju i akumulaciju sredstava tijekom ciljanog roka. U tom smislu, mi smo jedan od kotačića sustava koji zaista radi na dugoročnom poboljšanju standarda građana. Naravno na

tržištu kapitala ne postoje proizvodi bez rizika, ali od rizika ne treba bježati nego naučiti s njime upravljati. Diverzifikacija, profesionalni savjet, realna očekivanja, praćenje ulaganja... to su samo neki od pojmova i usluga koji služe za kvalitetnu dugoročnu štednju na tržištu kapitala kroz investicijske fondove. To nas dovodi do nesporne činjenice da moramo ulagati u financijsku edukaciju svih korisnika, kako naših investicijskih fondova, tako i korisnika usluga i proizvoda cijelog financijskog sektora. Samo zadovoljni klijent je jamstvo dugoročne suradnje na obostranu korist. Transformacija financijske imovine Financijski sektor služi za transformaciju financijske imovine. Pojednostavljeno, kratkoročni depozit postaje dugoročni stambeni kredit, mala uplata u fond postaje veliko dioničko ulaganje u kompaniju radi akvizicije prekograničnog konkurenta, uplata osiguranja je jamstvo naplate posađene poljoprivredne kulture... Iz ovih jednostavnih primjera je

vidljivo koliko je dugoročno potreban i koristan kvalitetan, stabilan i operativno pristupačan financijski sektor. Ova će godina biti godina promjene pristupa distribucije investicijskih fondova ulagateljima. Ulagatelji u 2018. mogu očekivati znatno kvalitetniju uslugu, odnosno investicijske savjete, ako će ih htjeti, prilikom razgovora o investicijskim fondovima. Ovo će uvelike pridonijeti i popularnosti i većem ulaganju, kroz veće razumijevanje i kvalitetnije očekivanje od svojih ulaganja, našeg

Ova će godina biti godina promjene pristupa distribucije investicijskih fondova ulagateljima proizvoda. Put do toga neće biti jednostavan jer iza ovog kratkog obećanja stoje tisuće stranica regulative koju treba kvalitetno i što jednostavnije implementirati. Naravno ,govorim o MiFID II, PRIIPs, GDPR, AML V i ostalim EU standardima koje poštujemo.


126

FONDOVI

ZVONIMIR MARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KD LOCUSTA FONDOVA

Regulativa je sve kompleksnija Regulativa sama po sebi nije problem jer uvodi pravila igre i štiti ulagatelje, što nam je svima u interesu, ali jednoobrazna i rigidna primjena regulative koja je realno pisana za razvijena tržišta na nerazvijenim tržištima može predstavljati određeni problem

>> Proteklu godinu ocjenjujemo kao jako uspješnu. Zadovoljni smo kretanjem imovine u fondovima i ostvarenim prinosima naših fondova. Isto tako, realizirali smo preuzimanje fondova Ilirika investmentsa. Financijska industrija u Republici Hrvatskoj je još uvijek izrazito bankocentrična. Drugi oblici financijskih usluga se razvijaju, ali su oni još uvijek na razinama koje su značajno manje od zemalja koje karakteriziramo kao zemlje s razvijenim financijskim tržištima. Općenito, mislimo da je financijski sustav u Republici Hrvatskoj stabilan i da kriza izazvana problemima u Agrokoru neće ugroziti tu stabilnost. S obzirom na veliku ulogu koju financijska industrija ima u svakome gospodarstvu i na bitnost i težinu odluka koje se svakodnevno donose. prirodno je da se o tome u javnosti puno priča, pa tako i kritizira. Mišljenja smo da je jaka i razvijena financijska industrija preduvjet za bilo kakav ozbiljniji i održiv rast gospodarstva.

Naš segment financijske industrije svakako može i želi sudjelovati u investicijama raznih oblika, koje su za svako, pa tako i naše, gospodarstvo ključne za održivi razvoj. Naravno, investicije moraju biti dobro pripremljene, s vjerodostojnim i stabilnim zakonodavnim okvirom te s prihvatljivom razinom korporativnog upravljanja u kompaniji ili entitetu koji priprema ili nudi investiciju. U ovome trenutku najveće probleme vidimo u nesklonosti hrvatskih građana ulaganjima u nebankarske financijske proizode. To je djelomično razumljivo zbog općeg nepovjerenja i nekih loših scenarija iz ne tako davne povijesti, ali često je strah potpuno neopravdan. Ovaj problem se može riješiti samo edukacijom koju nije

Segment investicijskih fondova u širem smislu može biti značajan pokretač investicija svih oblika

tako lako napraviti na nacionalnoj razini u nekom kraćem roku. Regulativa sama po sebi nije problem, ali... Nadalje, susrećemo se sa sve kompleksnijom regulativom što često djeluje ograničavajuće, ali tu nemamo izbora jer se gotovo sve u ovome segmentu unificira na razini Europske unije te je to nešto čemu ćemo se morati prilagoditi u procesu rasta i sazrijevanja ovoga segementa financijske industrije. Regulativa sama po sebi nije problem jer uvodi pravila igre i štiti ulagatelje, što nam je svima u interesu, ali jednoobrazna i rigidna primjena regulative koja je realno pisana za razvijena tržišta na nerazvijenim tržištima može predstavljati određeni problem. Segment investicijskih fondova u širem smislu može biti značajan pokretač investicija svih oblika. Naravno, preduvjet je da imamo “robu” koja je prikladno strukturirana za ulaganje te realno gledajući ostvaruje povrate koji su

ulagateljima prihvatljivi. Već neko vrijeme procesi konsolidacije u našoj fondovskoj industriji traju. Možemo istaknuti da smo u tome segmentu možda najaktivniji u Hrvatskoj, a to planiramo i ostati. Poslovni i regulatorni zahtjevi su rezultirali time da je više gotovo nemoguće imati malo društvo za upravljanje fondovima te stoga očekujemo nastavak konsolidacije što de-

Jaka i razvijena financijska industrija preduvjet je za bilo kakav ozbiljniji i održiv rast gospodarstva finitivno znači smanjenje broja društava. Isto tako, trend u financijskoj industriji je specijalizacija u određenom segmentu usluga, tako da očekujem da će i to biti motivacija za prodaje ili akvizicije društava za upravljanje u nadolazećem razdoblju.


127

FONDOVI

TKO JE TKO U HRVATSKIM FONDOVIMA

MIROVINSKI FONDOVI AZ D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Heinzelova 70, 10000 Zagreb 01/4699-600 01/4699-601 mojfond@azfond.hr www.azfond.hr 0800 00 99 AZ OMF-A, AZ OMF-B, AZ OMF-C, AZ Profit, AZ Benefit, AZ Vip, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb, AZ Auto Hrvatska, AZ Zaba, AZ Treći horizont Splitska banka d.d.

Kristijan Buk Mario Staroselčić Allainz New Europe Holding GmbH i Zagrebačka banka d.d. Vlasnička struktura: 51% - Allainz New Europe Holding GmbH, 49% - Zagrebačka banka d.d. Datum osnivanja: 1.8.2001. Broj zaposlenih: 23

ERSTE D.O.O. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Ivana Lučića 2a, 10000 Zagreb 01 4877 377 01 4877 370 info@erstepalvi.hr www.ersteplavi.hr 0800 313131 Erste Plavi OMF-A, Erste Plavi OMF-B, Erste Plavi OMF-C, Erste Plavi Expert DMF, Erste Plavi Protect DMF Splitska banka d.d. OTP Group

Petar Vlaić Nataša Ivanović, Senka Fekeža Klemen Erste & Steiermaskische bank d.d. Erste Group Bank AG Steiermarkische Bank und Sparkassen AG Zavarovalnica Triglav TBIH Fnancial Services Group NV Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Vlasnička struktura: 45,86% - Erste & Steiermarkische Bank d.d. 10,80% - Erste Group Bank AG 10,51% - Steiermarkische Bank und Sparkassen AG 5,38% - Zavarovalnica Triglav 25,30% - TBIH Financial Services Group NV 2,15% - Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Datum osnivanja: 11.10.2001. Broj zaposlenih: 29

PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Radnička cesta 44, 10000 Zagreb 01 6363 700 01 6363 703 info@pbzco-fond.hr www.pbzco-fond.hr 0800 445544 PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Addiko Bank d.d.

Dubravko Štimac Renata Kašnjar-Putar Croatia osiguranje d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. Vlasnička struktura: 50% - Croatia osiguranje d.d. 50% - Privredna banka Zagreb d.d. Datum osnivanja: 28.9.2001. Broj zaposlenih: 25

CROATIA OSIGURANJE MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi: Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb 01/4893011 01/4893-013 DobrovoljniMirovinskiFondIIIstup@crosig.hr www.crosig-trecistup.hr Croatia osiguranje DMF, ZDMF HEP Grupe, ZDMF Hrvatskih autocesta, ZDMF Crosig Privredna banka Zagreb d.d. Radojka Hainski CROATIA osiguranje d.d. 100 % CROATIA osiguranje d.d. 16.4.2003. 14

RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Petrinjska 59, 10000 Zagreb 01/6003-900 01/6003-925 mojamirovina@rmf.hr www.rmf.hr 0800 0900 Raiffeisen OMF-A, Raiffeisen OMF-B, Raiffeisen OMF-C, Raiffeisen DMF, ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Novinar, ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen, ZDMF T-HT, Raiffeisen ZDMF, ZDMF Ericsson Nikola Tesla Addiko Bank d.d. Damir Grbavac Eva Marinković Horvat, Anton Starčević Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 100% - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 27.9.2001. 44


FONDOVI

128

UCITS FONDOVI ADDIKO INVEST D.D. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb 01/6103-905 01/6103-850 Invest.croatia@addiko.com www.addiko-invest.hr Addiko Growth, Addiko Balanced, Addiko Conservative, Addiko Cash, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Addiko Bank d.d. Matej Modrovčić Petar Brkić Addiko Bank d.d. 100% - Addiko Bank d.d. 27. 1.1998. 10

AUCTOR INVEST D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi: Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

ERSTE ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Damir Kaluđer Petar Kutleša, Davor Krsnik Auctor d.o.o. 100% - Auctor d.o.o. 27.7.2009. 9

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi:

Strojarska 20/6, 10000 Zagreb 01/4888-202 01/4804-599 hpb.invest@hpb.hr www.hpb-invest.hr 0800-472-472 HPB Obveznički fond, HPB Global fond, HPB Dionički fond, HPB Novčani fond, HPB Euronovčani fond, Umirovljenički fond HPB d.d. Boris Guljaš Lidija Grbešić HPB d.d. 100% - HPB d.d. 22.7.2005. 11

Železna cesta 18, 1000 Ljubljana, Slovenija 00386 1 3 200 400 00386 1 3 200 401 skladi@alta.si www.alta.si NETA Emerging Bond, NETA Frontier, NETA Global Developed, NETA MultiCash, NETA New Europe, Alpen.Special Opportunity Splitska banka d.d.

Tomaž Dvorak Roman L. Ratkai Medvešek Pušnik, družba za upravljanje, d.d. i PUBLIKUM PDU, družba za upravljanje, d.d. Vlasnička struktura: 100 % - ALTA SKUPINA d.d. Datum osnivanja: 19.3.2010. Broj zaposlenih: 27

Dežmanova 5, 10000 Zagreb +385 1 6444 455 +385 1 6444 450 auctorinvest@auctorinvest.hr www.auctorinvest.hr Auctor Cash, SZAIF d.d. Auctor Cash – Splitska banka d.d. SZAIF d.d. – Addiko Bank d.d.

HPB-INVEST D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

ALTA SKLADI, DRUŽBA ZA UPRAVLJANJE, D.D.

Ivana Lučića 2a/VII, 10000 Zagreb 072 37 2900 072 37 2901 erste-am@erste-am.hr www.erste-am.hr Erste Money, Erste Euro-Money, Erste Adriatic Bond, Erste Adriatic Equity, YOU INVEST Solid, YOU INVEST Balanced, YOU INVEST Active Erste & Steiermärkische bank d.d.

Josip Glavaš Snježana Šalković Dasović, Miroslav Jurišić Osnivači: Erste Asset Management GmbH Austrija Vlasnička struktura: 100% - Erste Asset Management GmbH Austrija Datum osnivanja: 20.7.1998. Broj zaposlenih: 19

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Masarykova 1, 10000 Zagreb +385 1 4825 868 +385 1 4825 869 icam@intercapital.hr www.icam.hr INTERCAPITAL MONEY, INTERCAPITAL BOND, INTERCAPITAL INCOME PLUS, INTERCAPITAL SEE Equity Addiko Bank d.d. Ivan Kurtović Hrvoje Čirjak, Dario Bjelkanović INTERKAPITAL d.d. 100% - INTERKAPITAL d.d. 6.8.2003. 17

ALTERNATIVE INVEST D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi: Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Bosanska ulica 7, 10000 Zagreb 01/6398 300 01/6398 291 info@alternativeinvest.hr www.alternativeinvest.hr A1 – otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Privredna banka Zagreb d.d. Tomislav Marinac Kornelija Vuković Tomislav Marinac 100% - Tomislav Marinac 29.1.2008. 5

GLOBAL INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi: Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Radićeva 14, 10000 Zagreb +385 1 481 95 72 +385 42 203 187 info@fgi.hr www.globalinvest.hr 0800 20 00 40 CAPITAL BREEDER, Breza dioničko društvo, Proprius d.d. zatvoreni AIF Raiffeisen bank d.d. Austria

Darko Kosovec Snježana Milovanović CROATIAINSPECT kontrola kvalitete i kvantitete robe d.o.o. Vlasnička struktura: 100% - Croatiainspect d.o.o. Datum osnivanja: 8.4.2003. Broj zaposlenih: 9

KD LOCUSTA FONDOVI D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka:

Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Savska cesta 106, 10000 Zagreb 01/4864-060 01/4864-064 fondovi@kd-group.hr www.kd-group.hr KD Balanced, KD Energija, KD Nova Europa, KD Prvi Izbor, KD Victoria, KD Bric, KD Europa, Locusta Cash Raiffeisen bank d.d. Splitska banka d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Zvonimir Marić, predsjednik Marko Wölfl, Amir Hadžijusufović KD Skladi d.o.o. 70% - KD Skladi d.o.o., Ljubljana 30% - domaće pravne i fizičke odobe 25.3.2008. 9


129

FONDOVI

OTP INVEST D.O.O Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Petrovaradinska 1, 1.kat, 10000 Zagreb 072 201 092; 072 201 077 01 652 8087 info@otpinvest.hr www.otpinvest.hr OTP Novčani fond, OTP Uravnoteženi fond, OTP Euronovčani fond, OTP Meridian 20 fond, OTP Indeksni fond, OTP Favorit fond, OTP Optimum fond, OTP Multi fond, OTP Multi 2 fond, OTP Absolute fond OTP banka Hrvatska d.d.

Darko Brborović Marinko-Šanto Miletić OTP banka Hrvatska d.d., Zadar, Hrvatska OTP Fund Management Pte. Ltd., Budimpešta, Mađarska Vlasnička struktura: 74,33% - OTP banka d.d 25,67% - OTP Fund Management Pte. Ltd. Datum osnivanja: 3.11.1997. Broj zaposlenih: 14

RAIFFEISEN INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE UCITS FONDOVIMA Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Info telefon: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Petrinjska 59, 10000 Zagreb +385 1 6003 700 +385 1 6112-767 rbainvest@rbainvest.hr www.rbainvest.hr 072 626 262 Raiffeisen CASH, Raiffeisen EUROCASH, Raiffeisen Zaštićena glavnica, Raiffeisen CLASSIC, Raiffeisen BONDS, Raiffeisen HARMONIC, Raiffeisen DYNAMIC, FWR Multi-Asset Strategy I, FWR Multi-Asset Strategy II Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vesna Tomljenović Čičak Bojan Vuković Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 100,00% - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb 21. 2. 2002. 18

PBZ INVEST D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Igor Pavlović Silvana Milić Privredna banka Zagreb d.d. 100% - VUB Asset Management 7.12.1998. 17

Broj zaposlenih:

ZB INVEST D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi:

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

PLATINUM INVEST D.O.O.

Ilica 5 - Oktogon, 10000 Zagreb 01 6363 699 01 6363 688 pbz.invest@pbz.hr www.pbzinvest.hr PBZ Novčani fond, PBZ Euro novčani fond, PBZ Dollar fond, PBZ Short term bond fond, PBZ Bond fond, PBZ Conservative 10 fond, PBZ Flexible 30 fond, PBZ Global fond, PBZ Equity fond, PBZ Dollar Bond fond, PBZ Dollar Bond fond 2 Privredna banka Zagreb d.d.

Samoborska 145, 10000 Zagreb 01/4803 - 399 01/4803 - 349 fond@zbi.hr www.zbi.hr ZB aktiv UCITS, ZB bond UCITS, ZB BRIC+ UCITS, ZB Future 2030 UCITS, ZB Future 2040 UCITS, ZB Future 2025 UCITS, ZB euroaktiv UCITS, ZB europlus UCITS, ZB Future 2055 UCITS, ZB Protect 2022 UCITS, ZB trend UCITS, ZB Private World, ZB plus UCITS, ZB global UCITS Zagrebačka banka d.d. Hrvoje Krstulović Damir Krcivoj, Član Uprave Zagrebačka banka d.d. 100% - Zagrebačka banka d.d. 22.5.2000. 24

Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači:

Gundulićeva 23, 10000 Zagreb 01/ 400 2095 01/ 400 2091 kontakt@platinuminvest.hr www.platinuminvest.hr Platinum Global Opportunity, Platinum Blue Chip Raiffeisenbank Hrvatska RBA Dr. Igor Gvozdanović Ivo Medak TEKOMA d.o.o., MATE d.o.o. i dr.sc. Neven Vidaković 5

ZODAKS INVESTMENTS D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uključeni fondovi: Depozitna banka: Uprava: - predsjednik: - članovi: Osnivači: Vlasnička struktura: Datum osnivanja: Broj zaposlenih:

Capraška ulica 6, 10000 Zagreb +385 1 6468 141 +385 1 6468 144 zodaks-investments@zodaks.hr www.zodaks-investments.hr Hrvatska poštanska banka Ante Lučić Dominik Lice Zodaks d.o.o. 100% - Zodaks d.o.o. 3.2.2017. 4


130

KRETANJA NA TRŽIŠTU KAPITALA U 2016.

Izazovne 2017. i 2018. godina Daljnji razvoj mirovinske reforme, najavljene privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu putem Zagrebačke burze, ali i dokapitalizacije trgovačkih društava u privatnom vlasništvu mogu biti jedini jamac očuvanja i razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj

Jurica Jednačak predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK

Jurica Jednačak

Stavovi izrečeni u tekstu su osobni stavovi i ne predstavljaju stavove Društva u kojem autor radi (Jurica Jednačak je direktor Direkcije brokera Zagrebačke banke)

TIJEKOM PROŠLE GODINE VIDJELI SMO DVA POTpuno različita razdoblja za tržište kapitala. Prva polovina godine pokazivala je već toliko puta viđenu stagnaciju na tržištu kapitala, no druga polovina godine donijela je dugoočekivanu promjenu, prije svega u rastu vrijednosti Crobexa. Zagrebačka burza je tijekom druge polovine godine, prema podacima Bloomberga, bila među 10 vodećih burzi u svijetu prema rastu vrijednosti indeksa. Rast vrijednosti indeksa temeljio se na očekivanom rastu prihoda trgovačkih društava uvrštenih na Zagrebačku burzu temeljem rasta svih bitnih makroekonomskih pokazatelja. Optimizam na tržištu kapitala prelio se i u prva tri mjeseca tekuće godine. Na žalost situacija oko Agrokora i posebice njegovih sastavnica uvrštenih na Zagrebačku burzu (Jamnica, Ledo, Belje, Tisak, Vupik) doveo je do značajnog pada indeksa na Zagrebačkoj burzi. Trenutačno svi sudionici na tržištu kapitala očekuju objavljivanje financijskih izvještaja Agrokora i svih kompanija za 2016. godinu, te početak trgovanja dionicama tih kompanija na Zagrebačkoj burzi. Pojednostaviti obračun poreza na kapitalnu dobit Prošla godina je bila i prva godina na osnovu koje se obračunavao porez na kapitalnu dobit, kao sastavnice poreza na dohodak. Problemi s kojima su se suočavali investitori kao i investicijska društva koja osiguravaju podlogu za izračun poreza na kapitalnu dobit mora nas potaknuti da zajednički nađemo jednostavniji način za obračun tog poreza. Sudionici na tržištu kapitala jednoglasno se slažu da bi nam u tome trebala značajnija pomoć i odgovornost Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD). Iako se očekivao početak rada SKDD-CCP Smart Clear d.d., društva koje je osnovao SKDD za pružanje usluge središnje druge ugovorne strane u skladu s

europskom regulativom, to se nije dogodilo. Očekivani novi termin je početkom sljedeće godine. No zato početkom srpnja Zagrebačka burza uvodi XETRA-u kao novi trgovinski sustav koji će zamijeniti postojeći OMX. XETRA je, kao što je već poznato, trgovinski sustav koji koristi više svjetskih burzi, a najpoznatija je Deutsche Borse. Regulatorne promjene S regulatorne strane očekujemo novi zakon o tržištu kapitala, temeljen na promjenama koje od početka 2018. godine uvodi Europska komisija. Navedene promjene bit će izazovne za investicijska društva i banke u smislu usklađivanja s novim zakonodavnim okvirom što, naravno, ima utjecaj na troškovnu

Moramo biti svjesni da je europska regulativa prije svega osmišljena za značajno razvijenija tržišta od našega stranu poslovanja. Ta će regulatorna promjena utjecati na rad svih sudionika tržišta kapitala, od brokera, skrbnika, portfolio menadžera, pa sve do burze i SKDD-a. Ispred nas su vrlo izazovne 2017. i 2018. godina. Moramo biti svjesni da je ta europska regulativa prije svega osmišljena za značajno razvijenija tržišta od našega te stoga moraju biti uvažena, koliko je to moguće, specifičnosti lokalnog tržišta, a sve s ciljem održavanja tržišta i svih sudionika. Daljnji razvoj mirovinske reforme, najavljene privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu putem Zagrebačke burze, ali i dokapitalizacije trgovačkih društava u privatnom vlasništvu mogu biti jedini jamac očuvanja i razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj. Sljedeće godine opet ću moći napisati kako je 2017. godina imala više različitih tržišnih trenutaka. Početak je bio odličan, sredinu obilježava pad i stagnacija, a kraj godine nam je još uvijek nepoznat.


Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaťoj budućnosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drŞavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.azfond.hr/dmf

OS

T AV I T E S V

O

J

T RA

G

Financijska industrija 2016.  

Specijal Financijska industrija donosi najnovije rang-liste hrvatskih banaka, fondova, osiguravajućih i leasing kuća prema poslovnim rezulta...