Issuu on Google+

posebno izdanje

bankarstvo Poslovnu 2015. obilježila smanjena kreditna aktivnost

osiguranje Životna osiguranja u stalnom porastu

fondovi Volatilnost i burna godina na tržištu kapitala uzeli danak

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2016., godina LXIII, broj 3939

. 5 1 20 Imovina financijskih institucija dosegnula 557,7 milijardi kuna


3

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVOD Financijska industrija u 2015. godini: Blagi rast bruto dodane vrijednosti SEPA: Platne transakcije po novim pravilima

4-7 8-9

02 BANKARSTVO U 2015. Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Obrada podataka: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Lektura: Sandra Baksa PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr MARKETING voditelj marketinga: Goran Ružić ruzic@privredni.hr marketing: Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Darko Buković Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr www.privredni.hr

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2015. godinu Banke u 2015.: Manja ukupna imovina, veća koncentracija prvih dviju banaka Bankarske ljestvice za 2015. Konsolidirane bilance Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Bankarstvo u 2015.: Stabilna financijska industrija je sastavni dio zdravog gospodarstva Kartično poslovanje: U Hrvatskoj 1,8 milijuna kreditnih kartica Depoziti: I opet uzlazno Krediti: Razduživanje, razduživanje Štednja: Štednja i dalje uzlazno Anketa: U potrazi za dobrim projektima Tko je tko u hrvatskom bankarstvu Stambene štedionice: Ipak se kreće Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama

11 12-13 14-17 18-21 22 23-43 46-47 48-50 51 52-53 54-55 58-68 69-72 74 75

03 OSIGURANJA U 2015. Rang-ljestvica osiguranja za 2015. godinu Godina u premijskom plusu: Na kraju godine ipak zadovoljstvo Kako odgovoriti na nove izazove: Kvaliteta usluga se mora povećati Osiguranje i reosiguranje: Prilagodba novim izazovima Osiguranje u 2015.: Životna osiguranja kontinuirano u porastu Anketa: Tržište je još nerazvijeno Tko je tko u hrvatskom osiguranju

76 77 78-79 80 82-88 89-91 92-94

04 LEASING U 2015. Rang-ljestvica leasinga za 2015. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Leasing u 2015.: Smanjenje udjela operativnog leasinga Leasing u Hrvatskoj: Leasing bi mogao osigurati dodatno financiranje investicija Anketa: Oporavak na čekanju Tko je tko u hrvatskom leasingu

95 96-97 98-100 102-103 104-105 106-107

05 FONDOVI U 2015. Tržišta kapitala i investicijski fondovi: Sunčano uz olujne oblake Implementacija novih pravila: Najveći izazovi su oni regulatorni Mirovinski fondovi: Godina u pozitivi Anketa: Sve veći izazovi pred fondovskom industrijom

108-116 118 119-121 122-126

Faktoring u Hrvatskoj: Prepreke ino ulaganjima - nestabilnost pravnog i poreznog sustava Dobre vijesti s tržišta kapitala: Značajan kotačić u ekonomskom razvoju

127-128 129-130


4

Financijska industrija u 2015. godini

Blagi rast bruto dodane vrijednosti

Veličinu i značaj financijskog sektora ocrtava i vrijednost imovine financijskih institucija, koja je u 2015. godini iznosila 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je vrjednija od hrvatskog bruto nacionalnog dohotka za 67% Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Odjel za makroekonomske analize U okviru financijskog sektora i dalje dominiraju poslovne banke

Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja (područje K Nacionalne klasifikacije djelatnosti) posljednjih su sedam godina činile prosječno 6,8% hrvatske bruto dodane vrijednosti

(BDV). U usporedbi s pretkriznim razdobljem, vidljiv je pomak u rastu udjela, i to zbog znatno manjeg odraza opće gospodarske krize u ovom u odnosu na druge sektore. U apsolutnom izrazu, financijske su djelatnosti pridonosile BDV-u vrijednošću od prosječnih 19 milijardi kuna godišnje tijekom posljednjih sedam godina, 42% više nego u prethodnomu sedmogodišnjem razdoblju.


5

Iako je financijska industrija bolje reagirala na krizu nego ostale djelatnosti (s vremenskim odmakom i manjim intenzitetom), ipak je tijekom razdoblja 2012.–2014. ostvareno realno smanjenje vrijednosti BDV-a ove djelatnosti. U 2015. godini ponovno je ostvaren rast, no tek 0,5%. Veličinu i značaj financijskog sektora ocrtava i vrijednost imovine financijskih institucija (banaka, stambenih štedionica, osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, factoring i leasing društava), koja je u 2015. godini iznosila 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je vrjednija od hrvatskog bruto nacionalnog dohotka za 67%. Pritom u okviru financijskoga sektora i dalje dominiraju poslovne banke kod kojih je koncentrirano nešto manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora. Stoga

Velik broj središnjih banaka snižavao ključne kamatne stope do povijesnih minimuma, a neke su uvele i negativne kamatne stope na depozite poslovanje banaka značajno utječe na opću sliku poslovanja cijeloga financijskog sektora. Monetarni kontekst Monetarne su politike većeg dijela modernih ekonomija i 2015. godine bile ekspanzivne te usredotočene na kretanja cijena koje su bile na rubu deflacije. Tako je velik broj središnjih banaka snižavao ključne kamatne stope do povijesnih minimuma, a neke su uvele i negativne kamatne stope na depozite (primjerice Europska središnja banka). ECB je, uz konvencionalne mjere koje je ocijenila nedostatnima, 2015. godine počela provoditi i politiku visokih monetarnih stimulansa nekonvencionalnim kanalima (tzv. Quantitive Easing – QE – kupnja financijske imovine od komercijalnih banaka i institucija, kako bi im se podigla cijena i spustio prinos te ujedno podigla monetarna baza), godinu dana nakon što je Fed završio s ciklusom sličnih monetarnih stimulansa. Naime, Fed je ekstremne monetarne stimulanse provodio u razdoblju od pet godina, od 2009. do 2014. godine, tijekom kojih je povećana njegova bilanca za 3,5 bilijuna dolara. Krajem godine

Struktura BDV-a, prosjek 2000. - 2008.

R, S, T, U

A

2,7% 5,5%

O, P, Q

B, C, D, E

15,2% 21,7%

M, N

6,3% 9,1%

L K

7,0%

5,4% 4,3%

F

22,0%

G, H, I

J Struktura BDV-a, prosjek 2008. - 2015.

R, S, T, U O, P, Q

A

3,0% 4,6%

B, C, D, E

15,3% 20,9%

M, N

8,1% 6,0%

10,1%

L K

6,8% 4,6%

J

F

20,7%

G, H, I

Vrijednost imovine u 2015. godini u mil. HRK

Banke i štedne banke Stambene štedionice Osiguravajuća društva Leasing društva Obvezni mirovinski fondovi Faktoring društva UCITS investicijski fondovi Dobrovoljni mirovinski fondovi Alternativni Investicijski fondovi UKUPNO UKUPNI VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u Izvor: HANFA, HNB, DZS, obrada HGK

393.394 7.772 37.864 17.626 74.005 6.587 13.858 3.726 2.891 557.724 166,9

udio (%)

70,5 1,4 6,8 3,2 13,3 1,2 2,5 0,7 0,5 100,0


6

Fed je podigao ključne kamatne stope, prvi put nakon šest godina, čime je trebalo biti završeno razdoblje “jeftinog novca”. Hrvatska narodna banka je, ostavši dosljedna svom cilju održanja relativne stabilnosti cijena putem tečaja kao nominalnog sidra, nastavila podupirati visoku likvidnost u sustavu te je uvela i nekoliko dodatnih mjera koje su, međutim, bile provocirane učincima konverzije kredita u švicarskim francima: počela je ponovno provoditi redovite repo aukcije, spuštene su kamatne stope – stopa na lombardne kredite (sa 5 na 2,5%), eskontna stopa (sa 7 na 3%), kamatna stopa na kratkoročni kredit za likvidnost (sa 5,5 na 3,5% za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa 6 na 4% za korištenje kredita dulje od tri mjeseca) i stopa za izračun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve (sa 12 na 8%). Način rješavanja problema švicarskog franka srušio poslovne rezultate banaka No, dok je tržište novca ostalo obilježeno visokom likvidnošću, niskim kamatnim stopama i ponudom koja je premašivala potražnju, transmisija novca prema privatnom sektoru ostala je zakočena te se nisu vidjeli relevantni

učinci ekspanzivne monetarne politike. Naime, nakon šest godina pada, u 2015. godini je napokon zabilježen pomak gospodarske

Privatni se sektor nastavio razduživati, i to sad već četvrtu uzastopnu godinu, čak i dinamičnije nego prethodne godine aktivnosti u pozitivnom smjeru, no pritom kreditna aktivnost banaka nije bila jedan od njegovih oslonaca. Štoviše, privatni se sektor nastavio razduživati, i to sad već četvrtu uzastopnu godinu, čak i dinamičnije nego prethodne godine: ukupna vrijednost kredita ovog sektora krajem je godine ostvarena na razini od 211,8 milijardi kuna, 3,1% manje nego godinu dana prije. Pritom treba naglasiti da se produbljenje godišnjeg pada ostvarilo u kontekstu značajne deprecijacije kune prema švicarskom franku (10,9% krajem godine odnosno 13,6% u prosjeku godine) uz koji je vezano oko 10% ukupnih plasmana banaka (deprecijacija kune izravno podiže vrijednost deviznih kredita ili onih vezanih valutnom

klauzulom kada im se vrijednost izražava u kunama). Najveći utjecaj tečajnih razlika CHF/HRK postoji u dijelu zaduživanja kod kućanstava, koji je sektorski najviše izložen prema CHF (krajem 2015. godine 14% ukupnih kredita, odnosno 17,6 milijardi kuna). Unatoč tome, vrijednost kredita ovog sektora izražena u kunama, pala je za 1,5% ili za 1,9 milijardi kuna (više nego prethodne godine kada je pad bio na razini od -0,8% odnosno oko 900 milijuna kuna). Kod sektora nefinancijskih društava koji je marginalno malo zadužen kreditima vezanima uz franak (između 1 i 2%), vrijednost kredita izražena u kunama pala je značajnije: krajem godine bila je za 4,7 milijardi kuna (-5,2%) niža nego godinu dana prije (pad je i ovdje bio izraženiji nego prethodne godine kada je ostvaren na razini od -3,7% odnosno za 3,5 milijardi kuna). Jedini sektor koji je krajem 2015. godine bio zadužen više nego godinu dana prije, bio je sektor države (+2,1%), prema kojem su poslovne banke, kao i u prethodnim godinama krize, bile sklone značajno se više izložiti: udio države u kreditnim potraživanjima banaka od kraja je 2008. godine do kraja 2015.


7

Poslovne banke u 2015. godini Pet banaka s najvećim gubicima u 2015. godini gubitak (u tisućama HRK)

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

-2.456.011.000

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

-1.241.392

Zagrebačka banka d.d.

-662.311

Reiffeisenbank Austria d.d.

-310.710

Jadranska banka d.d.

-271.989

UKUPNO PRVIH PET BANAKA

-4.942.413

UKUPNO SVE BANKE (GUBICI)

-5.585.495

Pet banaka s najvećom dobiti u 2015. godini dobit (u tisućama HRK)

Privredna banka Zagreb d.d.

207.959

Société Générale-Splitska banka d.d.

155.255

Hrvatska poštanska banka d.d.

126.586

Istarska kreditna banka Umag d.d. Štedbanka d.d.

15.507 9.661

UKUPNO PRVIH PET BANAKA

514.968

UKUPNO SVE BANKE (DOBIT)

553.305

Izvor: HNB, obrada HGK

godine porastao za 11,8 strukturnih bodova, do povijesno visokih 21%. Nesklonost riziku banaka potenciralo je i stanje visokog udjela nenaplativih i teško naplativih kredita, iako se on počeo snižavati u drugoj polovini godine. No, krajem godine iznosio je visokih 16,56%, što je čak 11,6 postotnih bodova ili gotovo 3,5 puta više nego krajem 2008. godine. Pritom ostaje naglašeno najlošije stanje u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava gdje je gotovo svaki treći kredit bio nenaplativ ili teško naplativ, što je pomak udjela za čak 22,5 postotnih bodova od 2008. godine. Također, banke su imale velik trošak uslijed Izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je stupio na snagu 30. rujna, a propisuje konverziju kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF, koji je rezultirao velikim gubicima banaka. Tako je u 2015. godini od 28 banaka gubitak prije poreza iskazalo njih 15, među kojima su sve najveće banke (osim PBZ-a), što je generiralo i iskazani gubitak na razini cijeloga bankarskog sektora od 4,97 milijardi kuna. S druge strane, najveću je dobit iskazao PBZ, iako znatno nižu (za 74,7%) u odnosu na prethodnu godinu. Stoga je i ukupna vrijed-

nost iskazane dobiti svih banaka (odnosno onih koje su je iskazale) iznosila tek 553,3 milijuna kuna, čak šest puta manje nego prethodne godine. Uz ovakve poslovne rezultate, banke su smanjile i vrijednost bilance, za 0,5%, a i došlo je i do promjena u njenoj strukturi. Suzdržanost u kreditnoj aktivnosti promijenila je strukturu aktive kreditnih institucija u smislu smanjenja udjela potraživanja od domaćih sektora, koja čine najveći dio aktive (oko ¾). U odnosu na 2008. godinu, najznačajnija promjena u

ukupna vrijednost iskazane dobiti svih banaka iznosila tek 553,3 milijuna kuna, čak šest puta manje nego prethodne godine strukturi aktive jest porast izloženosti prema sektoru države, čiji je udio u aktivi porastao za 10,3 strukturna boda. Na strani pasive, vidljivo je da se povećava udio deviznih depozita i smanjuje zaduživanje u inozemstvu. Naime, poslovne banke su se tijekom krize počele razduživati na inoze-

mnom tržištu u kontekstu smanjenih potreba financiranja, a domaća štednja ponovno preferira onu u stranoj valuti. U 2015. godini je inozemna pasiva poslovnih banaka pala za 25,1% do najnižih vrijednosti od kraja 2003. godine. Ujedno se njen udio u ukupnoj pasivi smanjio na 11,2%, najnižu ikad zabilježenu razinu. S druge strane, stavka deviznih depozita, koja je najznačajnija pojedinačna stavka pasive, porasla je i apsolutno i u udjelu te su njena nominalna vrijednost od 171,3 milijuna kuna i njen udio od 41,2% bili rekordni. U 2016. godini HNB je započeo s proaktivnijom politikom te će ponuditi bankama dugoročnije (tri do četiri godine) kunsko financiranje putem nekoliko strukturnih repo operacija godišnje, s kolateralom državnih obveznica, a najavljena je otvorenost i prema drugim mjerama, ovisno o čvrstini fiskalne konsolidacije. Naime, i HNB i ECB naglašavaju da su dometi monetarne politike ograničeni te da se samo sinergijom s drugim politikama može učiniti iskorak. Stoga će i uspješnost funkcioniranja transmisijskog mehanizma između financijskog i realnog sektora ovisiti o tome hoće li, i u kojoj mjeri, ostale politike donijeti promjene u funkcioniranju gospodarskog sustava.


8

SEPA u Republici Hrvatskoj

Platne transakcije po novim pravilima

S ciljem promocije SEPA platnih usluga te informiranja korisnika platnih usluga i javnosti o promjenama koje ta pravila donose za plaćanja u kunama i eurima, Hrvatski SEPA forum poduzeo je niz aktivnosti Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Vanja Dominović

Prošlu, 2015. godinu, obilježile su intenzivne pripreme za uvođenje SEPA pravila u Republici Hrvatskoj. S ciljem promocije SEPA platnih usluga te informiranja korisnika platnih usluga i javnosti o promjenama koje ta pravila donose za plaćanja u kunama i eurima, Hrvatski SEPA forum (sudionici su Ministarstvo financije, HNB, HUB, FINA, HOK i HGK; HGK predsjedava HSF) poduzeo je niz aktivnosti, a prvi korak bilo je pokretanje internetske stranice projekta u lipnju 2014. – www.sepa.hr.

Hrvatski SEPA forum organizirao je 55 radionica diljem Hrvatske, tiskan je SEPA letak u 100.000 primjeraka, održane su prezentacije na stručnim konferencijama, a SEPA Newsletter je putem mreže županijskih komora i sektora Hrvatske gospodarske komore distribuiran gospodarstvenicima da bi ih se informiralo i da bi se prilagodili SEPA promjenama. Od 6. lipnja 2016. počelo je izvršenje SEPA platnih transakcija u Republici Hrvatskoj: • Nacionalni klirinški sustav (NKS), platni sustav za obračun platnih transakcija u kunama, počeo je s obračunom platnih transakcija u novom formatu – ISO 20022 XML, prema pravilima HRK SCT sheme


9

• S radom je počeo EuroNKS – platni sustav za obračun platnih transakcija u eurima koje će se provoditi u istom ISO 20022 XML formatu – prema pravilima eurske SCT SEPA sheme za kreditne transfere. • Klijenti – poslovni subjekti koji su naloge podnosili putem tekstualne datoteke zbrojnog naloga za elektronička plaćanja (HUB zbrojni nalog), naloge za plaćanje zadaju u novom formatu: SEPA XML poruka pain.001. U svrhu pomoći migracije na SEPA tehnički standard zadavanja naloga za plaćanje u datoteci, Financijska agencija je na temelju zahtjeva bankovne zajednice izradila aplikaciju za konvertiranje zbrojnog naloga (ZN) u pain.001 za preuzimanje. Korištenje je besplatno do 1. lipnja 2018., a nakon toga bit će dostupno uz naknadu. Aplikacija i korisnička uputa mogu se preuzeti na internetskoj stranici SEPA projekta www.sepa.hr i na Fininoj stranici www.fina.hr. Važno je napomenuti da je Konverter pomoćno sredstvo pa je potrebno što prije implementirati poruku pain.001 u poslovni sustav. Druga važna promjena koja još predstoji u 2017. jest uvođenje SEPA pravila za izravna terećenja: umjesto postojećega izravnog terećenja koje danas u pravilu potrošač ugovara s bankom, potrošač suglasnost za izravno terećenje svojeg računa daje primatelju plaćanja. Izravno terećenje često se koristiti za ponavlja­juća plaćanja (primjerice, komunalni računi), a usluga izravnog terećenja uvjetovana je davanjem pret­hodne suglasnosti platitelja primatelju plaćanja. SEPA-ina shema izravnog terećenja u Republici Hrvatskoj obuhvaća dvije sheme: osnovnu HRK SDD shemu koja opisuje platnu uslugu izravnog terećenja u poslovanju s potrošačima i poslovnu HRK SDD shemu koja je namijenjena poslovnim subjektima. SEPA (Single Euro Payments Area – Jedinstveno područje plaćanja u eurima) jest projekt Europske unije koji osigurava stvaranje jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće obavljati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih shema, pravila i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području. Uz države članice EU, SEPA projekt obuhvaća i Norvešku, Island, Lihtenštajn, Švicarsku, Monako i San Marino (SEPA područje).

U dobrim ste rukama.


Slavonska avenija 3, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

2015. HRK’000

2014. HRK’000

BILANCA/IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2015.

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

55.300 (22.124) 33.176

61.433 (25.863) 35.570

5.059 (1.192) 3.867

5.080 (1.320) 3.760

6.576 705 7.281

6.259 6.871 13.130

(15.588) (19.066) (34.654)

(13.761) (29.505) (43.266)

IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ulaganja u nekretnine Ostala imovina Ukupno imovina

9.670 (2.009) 7.661 15,32

9.194 (2.812) 6.382 12,76

247

(223)

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici Nerealizirani dobit/gubitak s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

DODATAK – OSTALE ZAKONSKE I REGULATORNE OBVEZE NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke Amortizacija Potraživanja od Hrvatske narodne banke Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganje u nekretnine Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine Smanjenje/povećanje novca i novčanih ekvivalenata

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima banke Štedbanka d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja Štedbanka d.d., Zagreb (dalje u tekstu „Banka”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2015., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2015., Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanim tijekovima za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Banke 2. Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizo-

0

0

7.908

6.159

2015. HRK’000

2014. HRK’000

9.670 (1.813) 1.067 7.859 42.514 4.791 (200) (42.324) (26.554) 23.954 (2.009) 16.955

9.194 70 1.158 (7.848) 128.944 1.852 399 60.971 (43.721) 265 (2.812) 148.472

(35.606) (4.500) (73) (2.024) (973) (43.176)

(86.198) (4.543) (147) (26.549) 7.235 (110.202)

(7.951) (24) (7.975)

(31.177) (420) (31.597)

171.205 137.009 (34.196)

164.532 171.205 6.673

31.12.2015. HRK’000

31.12.2014. HRK’000

133.228 47.743 3.781 275.172 523.057 5.942 609 16.059 28.574 5.996 1.040.161

138.410 55.602 32.558 239.566 565.571 2.395 650 15.086 26.549 11.025 1.087.412

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva

3.849 115.734 399.865 88.325 14.883 2.533 76.350 701.539

4.049 158.058 426.419 96.276 16.274 4.346 51.005 756.427

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 12.479 68.482 7.661 338.622

250.000 12.503 62.100 6.382 330.985

1.040.161

1.087.412

Ukupno obveze i kapital

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2015.

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit HRK’000

Dobit tekuće godine HRK’000

HRK’000

HRK’000

HRK’000

250.000

12.923

55.863

6.237

325.023

Raspored dobiti Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

0

0

6.237

(6.237)

0

0

(472)

0

0

(472)

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

52

0

0

52

Dobit tekuće godine

0

0

0

6.382

6.382

250.000

12.503

62.100

6.382

330.985

Raspored dobiti

0

0

6.382

(6.382)

0

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

(24)

0

0

(24)

Dobit tekuće godine

0

0

0

7.661

7.661

250.000

12.479

68.482

7.661

338.622

Stanje 31. prosinca 2013. godine

Stanje 31. prosinca 2014. godine

Stanje 31. prosinca 2015. godine

rovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Banci za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Banke, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju financijski položaj Štedbanke d.d., Zagreb na 31. prosinca 2015., te financijsku uspješnost i novčane tijekove Banke za 2015. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji. Ostale zakonske i regulatorne obveze 5. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 43 do 47 („Obrasci“) koji sadrže alternativni prikaz bilance/izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2015., računa dobiti i gubitka/izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o promjenama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2015. godinu, kao i uskladu („Usklada“) Obrazaca s

Ukupno

financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 48 do 51. Uprava Banke je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. 6. Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13) Banka je prikazala tražene informacije na stranici 52. koje sadrže sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Mišljenje o usklađenosti s Godišnjim izvješćem 7. Uprava Banke odgovorna je za sastavljanje Godišnjeg izvješća Banke. Slijedom odredbi članka 17. Zakona o računovodstvu u obvezi smo izraziti mišljenje o usklađenosti Godišnjeg izvješća Banke s godišnjim financijskim izvještajima Banke. Prema našem mišljenju, na temelju obavljene revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke i usporedbe s Godišnjim izvješćem Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2015., financijske informacije iznijete u Godišnjem izvješću Banke, odobrenim za njihovo izdavanje od strane Uprave Banke, u skladu su sa financijskim informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

U Zagrebu, 30. ožujka 2016. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Zdenko Balen, ovlašteni revizor, član Uprave


11

bankarstvo

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka / godina Zagrebačka banka Privredna banka Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Austria SG - Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank OTP banka Hrvatska poštanska banka Sberbank Štedbanka Podravska banka KentBank Istarska kreditna banka Kreditna banka Zagreb BKS Bank Croatia banka Slatinska banka Veneto banka Vaba banka Varaždin Partner banka Imex banka Karlovačka banka Banka Kovanica Samoborska banka Primorska banka Banka Splitsko-dalmatinska Tesla štedna banka Jadranska Banka

2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

1 2 3 5 6 4 7 9 8 10 11 14 12 13 15 16 17 18 22 19 20 21 23 24 26 25 27 28

1 2 3 4 6 5 7 8 9 12 11 21 16 13 17 10 19 18 25 20 22 30 24 23 27 26 29 15

1 2 3 5 6 4 7 9 8 13 10 25 16 14 18 17 20 19 23 21 22 27 26 24 29 28 30 11

1 2 3 5 6 4 8 9 7 14 11 28 17 16 22 15 20 21 23 19 24 26 25 27 30 29 32 13

1 2 5 4 6 3 8 9 7 14 12

1 2 4 5 6 3 8 9 7 14 12

1 2 4 3 6 5 9 10 8 16 12

1 2 5 4 6 3 9 10 8 12 13

2 1 4 3 5 6 9 8 10 11 13

1 2 5 3 6 4 9 8 10 11 14

17 16 23 15 21 18 22 20 25 26 28 27 31 30 32 11

17 15 28 18 22 13 23 21 26 19 25 27 32 30

18 21 29 23 22 15 24 20 27 17 26 28 32 30

18 21 30 22 23 14 20 19 25 16 28 29 33 31

17 19 26 18 21 22 29 20 23 14 28 32 30

15 17 26 16 18 21 28 19 25 23 30 27 31 33

11

11

15

15

13

Napomene: - Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d. - Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d.

1 2 4 6 3 5 8 9 13 10 16

1 2 3 5 4 6 10 8 15 11 20

1 2 9 4 12 7 8 11 24 13 22

1 2 6 4 11 9

1 2 6 7 10 11

1 2

1 2

1 2

2 1

1 2

7 10 12

7 11 12

13

16

29

7 30

6 33 21 23

4 35

4

38

39

20

9 32 18 24

26 25

20 26

19 26

14

17

18

17

20

13

8

7

5

25

33

34

38

40

43

19

14

10

21

36

34


12

bankarstvo

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2015. go Rang

Osnovni kapital Banka

2015. 2014.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

1

1

Zagrebačka banka

14.434.330

-3,43

6.404.839

0,00

1

0,25

2

2

Privredna banka Zagreb

10.894.086

0,73

1.907.477

0,00

4

22,20

3

3

Erste&Steiermärkische Bank

5.554.529

-17,29

1.698.418

0,00

5

19,77

4

5

Raiffeisenbank Austria

3.707.414

-13,60

3.633.632

0,00

3

21,13

5

6

Societe Generale - Splitska banka

3.534.574

-0,99

991.426

0,00

9

18,70

6

4

Hypo Alpe-Adria-Bank*

2.067.222

-54,80

4.992.972

6,05

2

0,22

7

7

OTP banka Hrvatska

1.557.530

-4,94

993.539

0,00

8

15,56

8

9

Hrvatska poštanska banka

1.533.579

142,89

1.214.775

25,67

7

15,85

9

8

Sberbank

1.091.234

-18,49

1.530.668

0,00

6

17,30

10

10

Štedbanka

328.436

2,00

250.000

0,00

15

38,81

11

11

Podravska banka

327.047

1,62

267.500

0,00

14

16,06

12

14

KentBank

270.470

16,40

268.333

16,55

13

21,46

13

12

Istarska kreditna banka Umag

254.185

3,41

162.800

0,00

20

17,73

14

13

Kreditna banka Zagreb

240.512

2,32

243.200

5,65

16

16,66

15

15

BKS Bank

201.727

0,59

200.000

0,00

18

16,85

16

16

Croatia banka

182.031

-9,06

474.600

0,00

10

15,91

17

17

Slatinska banka

166.015

-4,73

91.879

-0,02

23

17,50

18

18

Veneto banka

162.312

-5,19

438.900

14,36

11

17,60

19

22

Vaba banka Varaždin

156.583

49,82

231.085

79,71

17

16,06

20

19

Partner banka

154.374

1,31

89.100

0,00

24

16,14

21

20

Imex banka

129.030

-14,45

143.335

9,97

22

13,50

22

21

Karlovačka banka

114.764

-11,83

156.678

0,00

21

15,35

23

23

Banka Kovanica

92.051

1,11

333.834

0,00

12

15,09

24

24

Samoborska banka

75.392

-9,34

47.762

0,00

27

26,99

25

26

Primorska banka

43.448

5,60

63.089

8,61

25

21,87

26

25

Banka splitsko-dalmatinska**

19.640

-62,77

51.726

6,43

26

4,81

27

27

Tesla štedna banka

4.637

-48,16

10.575

-71,51

28

64,00

28

28

Jadranska banka

(308.239)

752,38

183.399

0,00

19

-20,27

Napomena: * Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d.; ** Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni


13

bankarstvo

dinu Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja (000 kn) (000 kn)

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio (%)

Kapital / aktiva x 100 (%)

Dobit prije / Dobit prije / kapital x 100 aktiva x 100 (%) (%)

105.992.383

3,48

1

25.485

(662.311)

(519.135)

4.159

49,59

13,62

-

-

69.214.174

0,49

2

19.993

210.423

193.167

3.462

43,73

15,74

1,93

0,30

58.995.200

-1,97

3

27.440

(1.241.392)

(1.012.455)

2.150

39,90

9,42

-

-

31.180.950

-0,76

4

14.976

(310.632)

(240.146)

2.082

59,99

11,89

-

-

27.048.509

-5,83

5

18.227

155.255

120.712

1.484

55,00

13,07

4,39

0,57

25.557.270

-9,53

6

18.139

(2.456.010)

(2.539.181)

1.409

-48,07

8,09

-

-

15.838.812

0,12

8

13.690

(149.016)

(79.589)

1.157

0,62

9,83

-

-

17.691.382

1,96

7

16.580

126.586

123.217

1.067

58,80

8,67

8,25

0,72

9.734.661

-5,16

9

18.507

(245.866)

(198.158)

526

76,44

11,21

-

-

1.040.161

-4,35

24

26.671

9.670

7.661

39

33,60

31,58

2,94

0,93

3.181.549

4,48

11

13.256

3.597

3.301

240

78,38

10,28

1,10

0,11

1.354.826

15,40

22

8.798

3.918

3.918

154

94,86

19,96

1,45

0,29

3.091.125

5,59

13

13.498

15.507

12.444

229

43,72

8,22

6,10

0,50

3.469.679

-18,67

10

18.960

8.525

8.349

183

79,01

6,93

3,54

0,25

1.546.273

17,80

19

25.349

7.976

7.677

61

63,28

13,05

3,95

0,52

3.108.567

2,34

12

14.194

2.263

(15.134)

219

73,10

5,86

1,24

0,07

1.526.135

5,52

20

8.771

(10.592)

(8.625)

174

82,12

10,88

-

-

1.613.848

3,04

18

13.912

(67.778)

(64.778)

116

115,00

10,06

-

-

1.654.743

22,95

17

11.181

(50.476)

(50.476)

148

121,13

9,46

-

-

1.488.496

2,80

21

13.410

1.778

1.407

111

72,68

10,37

1,15

0,12

2.034.181

-11,89

14

13.383

(45.980)

(45.980)

152

66,35

6,34

-

-

2.017.591

17,29

15

11.335

(14.529)

(14.529)

178

83,00

5,69

-

-

1.187.887

2,99

23

10.702

10.747

10.747

111

7,75

11,68

0,90

477.405

-0,83

25

9.181

(7.768)

(7.768)

52

112,64

15,79

-

-

442.920

39,96

27

9.424

334

334

47

102,00

9,81

0,77

0,08

455.035

0,79

26

5.987

(35.502)

(35.502)

76

0,95

4,32

-

-

9.135

-45,26

28

914

(5.267)

(5.267)

10

172,70

50,76

-

-

1.818.176

-25,62

16

8.045

(271.989)

(271.989)

226

182,98

-

88,24

-

postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d.


14

bankarstvo

BankE u 2015.

Manja ukupna imovina, veća koncentracija prvih dviju banaka

Poslovnu 2015. obilježila je smanjena kreditna aktivnost banaka, čak i ako se isključe učinci prodaja potraživanja i otpisa glavnice konvertiranih kredita, kao i tečajna kretanja. Osobito su se smanjili krediti trgovačkim društvima Ilijana Grgić, Privredni vjesnik Ukupna imovina banaka na kraju 2015. iznosila je 393,4 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj 2014. smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 posto

Već četvrtu poslovnu godinu zaredom, i u 2015. godini smanjena je imovina banaka (za 0,5 posto), a u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) to tumače ponajprije izostankom kreditnog rasta i nastavkom razduživanja banaka, posebice prema većinskim stranim vlasnicima. Uz to, snažan utjecaj imala je i jača aktivnost prodaje nenaplativih potraživanja te primjena zakonskih propisa o konverziji

kredita u švicarskim francima u eurske kredite. Pod utjecajem tih propisa banke su iskazale troškove rezervacija za konverziju u visini od 6,8 milijardi kuna te negativan ukupni rezultat poslovanja u 2015. Poslovnu 2015. obilježila je smanjena kreditna aktivnost banaka, čak i ako se isključe učinci prodaja potraživanja i otpisa glavnice konvertiranih kredita, kao i tečajna kretanja. Osobito su se smanjili krediti trgovačkim društvima, i to prema gotovo svim djelatnostima u okviru toga sektora. Osjetniji


15

bankarstvo

Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2013. Iznos

Gotovina i depoziti kod HNB-a Gotovina Depoziti kod HNB-a Depoziti kod financijskih institucija Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a Vrijednosni papiri Derivatna financijska imovina Krediti Krediti financijskim institucijama Krediti ostalim komitentima Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate Preuzeta imovina Materijalna imovina (minus amortizacija) Kamate, naknade i ostala imovina UKUPNO IMOVINA

Udio

Iznos

XII. 2014. Udio

XII. 2015. Udio

Promjena(%)

12,9 1,6 11,3 5,4 3,4 7,5 0,4 66,3 2,2 64,1

50.252,6 6.462,7 43.789,9 26.369,8 15.353,5 34.236,2 1.357,0 253.132,3 6.355,2 246.777,2

12,7 1,6 11,1 6,7 3,9 8,7 0,3 64,0 1,6 62,4

-2,0 1,5 -2,5 22,9 12,6 14,0 -14,3 -4,1 -28,7 -3,2

49.425,3 7.289,7 42.135,6 27.728,2 12.258,7 37.901,3 2.431,1 246.949,2 5.633,8 241.315,5

12,6 1,9 10,7 7,0 3,1 9,6 0,6 62,8 1,4 61,3

-1,6 12,8 -3,8 5,2 -20,2 10,7 79,2 -2,4 -11,4 -2,2

3.185,7

0,8

2.722,1

0,7

-14,6

4.185,3

1,1

53,8

1.541,2 4.253,5 7.061,5 397.863,7

0,4 1,1 1,8 100,0

1.544,8 4.243,0 6.026,3 395.237,7

0,4 1,1 1,5 100,0

0,2 -0,2 -14,7 -0,7

1.550,0 4.456,1 6.509,0 393.394,3

0,4 1,1 1,7 100,0

0,3 5,0 8,0 -0,5

Imovina manja, gubici 15 banaka Ukupna imovina banaka na kraju 2015. iznosila je 393,4 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj 2014. smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 posto. Visinu i stopu promjene imovine ublažilo je kretanje tečaja kune prema tri najzastupljenije valute u bilanci banaka (euro, švicarski franak i američki dolar), a ako se isključe učinci tečajnih promjena, smanjenje imovine iznosi više od 4,8 milijardi kuna ili 1,2 posto. Pritom je osobito važan bio utjecaj jačanja tečaja švicarskog franka prema kuni, nakon odluke švicarske središnje banke iz siječnja 2015. o prestanku održavanja tečaja te valute prema euru. Posljedica te odluke na domaćem financijskom tržištu bio je znatan rast obveza dužnika s kreditima u švicarskim francima prema bankama

Na pad ukupne imovine utjecalo je i smanjenje depozita banaka kod HNB-a, za 1,7 milijardi kuna ili 3,8 posto. Njihovo smanjenje posljedica je prestanka važenja regulative te dospijeća upisanih obveznih blagajničkih zapisa HNB-a u iznosu od 3,4 milijarde kuna.

Lani je 15 banaka, s udjelom imovine u imovini svih banaka od 65,8 posto, iskazalo ukupni gubitak od 5,6 milijardi kuna Obveze banaka na kraju 2015. iznosile su 343,4 milijarde kuna što je povećanje u odnosu na kraj 2014. za 3,7 milijardi kuna Veći dio sustava, 15 banaka s udjelom imovine u imovini svih banaka od 65,8 posto, na kraju 2015. iskazao je gubitak u ukupnom iznosu od 5,6 milijardi kuna, dok je preostalih 13 banaka ostvarilo samo malo više od 0,5 milijardi kuna dobiti. Ključan utjecaj na visinu gubitka imali su troškovi povezani s kreditima vezanima uz švicarski franak, kojima je bilo izloženo

Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja XII. 2013. Broj banaka Udio

14 12 2 16 30

Iznos

51.284,0 6.369,7 44.914,3 21.464,2 13.634,0 30.033,7 1.583,6 263.822,4 8.912,2 254.910,2

porast zabilježen je jedino u kreditiranju aktivnosti povezanih s turizmom i poljoprivredom. Krediti stanovništvu smanjili su se sedmu godinu zaredom, uz primjetno valutno restrukturiranje. Banke su tako iskazale gubitak (prije poreza) u visini od pet milijardi kuna.

Domaće vlasništvo Domaće privatno vlasništvo Domaće državno vlasništvo Strano vlasništvo Ukupno

Promjena(%)

10,3 5,1 5,3 89,7 100,0

XII. 2014. Broj banaka Udio

12 10 2 16 28

9,9 4,7 5,2 90,1 100,0

XII. 2015. Broj banaka Udio

12 10 2 16 28

9,7 4,4 5,3 90,3 100,0

12 banaka. Samo su četiri među njima zbog tih troškova naposljetku završile u gubitku, dok su nasuprot tome tri banke unatoč visokim iznosima tih troškova ostvarile pozitivan financijski rezultat. Kod preostalih banaka ti su troškovi bili ključna, ali ne i jedina odrednica njihova negativnoga poslovnog rezultata. Za usporedbu u 2014. gubitke je, u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna iskazalo 12 banaka s udjelom u ukupnoj imovini banaka od 15,5 posto. Ukupno je 10, uglavnom manjih banaka, poboljšalo svoje poslovne rezultate u 2015., od kojih polovina prelaskom iz gubitka u dobit. Na vrhu jača koncentracija U Hrvatskoj su u 2015. poslovale 33 kreditne institucije – 27 banaka, jedna štedna banka i pet stambenih štedionica, pri čemu ne posluje ni jedna podružnica stranih banaka. Ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se 0,5 posto odnosno 1,8 milijardi kuna u odnosu na kraj 2014. godine, što HNB u svojoj analizi povezuje najviše s utjecajem smanjenja imovine banaka, pri čemu su ključni utjecaj imale promjene kod nekoliko banaka vodećih po visini imovine. Nasuprot tome, imovina dviju najvećih banaka se povećala što je dovelo do rasta koncentracije u sustavu mjerene visinom udjela vodećih banaka u ukupnoj imovini, danim kreditima (neto) i depozitima svih banaka. Na imovinu prvih dviju banaka na kraju 2015. odnosilo se 44,7 posto ukupne imovine, 45,4 posto ukupnih kredita i 45,1 posto ukupnih depozita svih banaka. Vrijednosti svih tih udjela porasle su u odnosu na 2014., a to je


16

bankarstvo

utjecalo i na povećanje tih udjela za skupinu vodećih pet banaka. Imovina prvih pet banaka iznosila je 74,5 posto ukupne imovine svih banaka, a udio imovine prvih 10 banaka neznatno se smanjio i iznosio je 92,9 posto ukupne imovine svih banaka. Dominira inozemno vlasništvo Poslovna 2015. nije donijela nikakve promjene u vlasničkoj strukturi banaka, pa se tako i nadalje 16 banaka nalazilo u većinskom vlasništvu inozemnih dioničara, a 12 banaka bilo je u domaćem vlasništvu. Udjeli imovine

tih skupina banaka u ukupnoj imovini svih banaka vrlo malo su se promijenili, zbog slabih kretanja njihove imovine. Ipak, najveća promjena odnosila se na smanjenje udjela imovine banaka u domaćem vlasništvu i to zbog utjecaja znatnijeg smanjenja imovine kod nekoliko banaka u privatnom vlasništvu. Nakon gubitaka u prethodnoj godini koji su umanjili imovinu banaka u većinskom državnom vlasništvu, u 2015. njihova je imovina iznova ojačala te je porastao njen udio u ukupnoj imovini svih banaka. Razmjerno sma-

njenju udjela imovine banaka u domaćem vlasništvu porastao je udio imovine banaka u stranom vlasništvu što je blago povećalo dominaciju tih banaka u sustavu. Većinu banaka koje su bile u većinskom stranom vlasništvu, njih 12, imali su dioničari s područja Europske unije. Udio njihove imovine u ukupnoj imovini svih banaka na kraju 2015. jednako kao i na kraju prethodne godine iznosio je 89,5 posto. Četiri banke bile su u vlasništvu dioničara iz trećih zemalja, a imovina tih banaka činila je samo 0,8 posto ukupne imovine svih banaka.

Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2013. Iznos

Udio

Iznos

Krediti Državne jedinice 43.460,8 15,2 43.017,4 Trgovačka društva 107.989,4 37,6 104.781,2 Stanovništvo 123.595,3 43,1 122.346,5 Stambeni krediti 57.629,7 20,1 56.127,3 Hipotekarni krediti 3.007,4 1,0 2.843,3 Krediti za kupnju automobila 2.162,6 0,8 1.439,3 Krediti po kreditnim karticama 3.834,6 1,3 3.831,0 Prekoračenja po transakcijskim računima 8.353,5 2,9 8.157,5 Gotovinski nenamjenski krediti 37.229,0 13,0 39.123,4 Ostali krediti stanovništvu 11.378,5 4,0 10.824,7 Ostali sektori 11.822,1 4,1 9.784,8 Ukupno 286.867,6 100,0 279.929,8 Djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti Državne jedinice 47,4 0,1 47,4 Trgovačka društva 30.542,9 67,8 32.248,3 Stanovništvo 13.755,2 30,5 14.718,9 Stambeni krediti 4.690,6 10,4 4.934,7 Hipotekarni krediti 894,1 2,0 929,1 Krediti za kupnju automobila 121,3 0,3 92,7 Krediti po kreditnim karticama 174,3 0,4 157,7 Prekoračenja po transakcijskim računima 1.241,9 2,8 1.052,0 Gotovinski nenamjenski krediti 3.522,3 7,8 3.807,8 Ostali krediti stanovništvu 3.110,8 6,9 3.745,0 Ostali sektori 681,9 1,5 740,4 Ukupno 45.027,3 100,0 47.755,1 Ispravci vrijednosti djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita Državne jedinice 10,1 0,0 11,7 Trgovačka društva 12.596,9 60,6 15.714,9 Stanovništvo 7.790,8 37,5 8.273,8 Stambeni krediti 1.848,7 8,9 2.161,0 Hipotekarni krediti 338,8 1,6 439,1 Krediti za kupnju automobila 99,2 0,5 76,3 Krediti po kreditnim karticama 161,3 0,8 147,1 Prekoračenja po transakcijskim računima 1.181,9 5,7 1.001,4 Gotovinski nenamjenski krediti 2.641,2 12,7 2.660,7 Ostali krediti stanovništvu 1.519,7 7,3 1.788,2 Ostali sektori 390,4 1,9 479,4 Ukupno 20.788,2 100,0 24.479,8

XII. 2014. Udio

Promjena(%)

Iznos

XII. 2015. Udio

Promjena(%)

15,4 37,4 43,7 20,1 1,0 0,5 1,4 2,9 14,0 3,9 3,5 100,0

-1,0 -3,0 -1,0 -2,6 -5,5 -33,4 -0,1 -2,3 5,1 -4,9 -17,2 -2,4

43.227,1 101.022,4 120.426,7 54.998,8 2.599,4 1.057,3 3.716,2 7.856,8 39.808,8 10.389,4 10.745,2 275.421,4

15,7 36,7 43,7 20,0 0,9 0,4 1,3 2,9 14,5 3,8 3,9 100,0

0,5 -3,6 -1,6 -2,0 -8,6 -26,5 -3,0 -3,7 1,8 -4,0 9,8 -1,6

0,1 67,5 30,8 10,3 1,9 0,2 0,3 2,2 8,0 7,8 1,6 100,0

0,1 5,6 7,0 5,2 3,9 -23,5 -9,5 -15,3 8,1 20,4 8,6 6,1

14,7 30.417,4 14.673,8 5.374,5 871,6 76,4 140,1 960,7 3.674,7 3.575,8 756,7 45.862,5

0,0 66,3 32,0 11,7 1,9 0,2 0,3 2,1 8,0 7,8 1,6 100,0

-69,1 -5,7 -0,3 8,9 -6,2 -17,6 -11,2 -8,7 -3,5 -4,5 2,2 -4,0

0,0 64,2 33,8 8,8 1,8 0,3 0,6 4,1 10,9 7,3 2,0 100,0

15,4 24,8 6,2 16,9 29,6 -23,1 -8,8 -15,3 0,7 17,7 22,8 17,8

4,2 16.807,5 8.745,2 2.812,8 459,7 60,9 130,0 915,4 2.586,7 1.779,7 521,9 26.078,8

0,0 64,4 33,5 10,8 1,8 0,2 0,5 3,5 9,9 6,8 2,0 100,0

-63,7 7,0 5,7 30,2 4,7 -20,2 -11,6 -8,6 -2,8 -0,5 8,9 6,5


17

bankarstvo

Kreditiranje smanjeno Odobreni krediti tijekom protekle godine (iz portfelja kredita i potraživanja, u bruto iznosu) smanjili su se, nastavljajući time kretanja iz 2014. Bili su niži za 4,5 milijardi kuna ili 1,6 posto kao rezultat pada kredita svim domaćim sektorima, ako se ne uzme u obzir blagi rast zabilježen u sektoru državnih jedinica. Krediti nerezidentima snažno su porasli zbog kreditiranja stranih matica u nekoliko banaka, no njihov je udio ostao nizak i bez većeg utjecaja na kretanja ukupnih kredita. Krediti trgovačkim društvima bili su niži za 3,6 posto, na što su osjetno utjecale prodaje potraživanja, ali i slaba nova kreditna aktivnost. Smanjili su se krediti gotovo svim djelatnostima, a osjetniji rast kredita zabilježen je jedino u kreditiranju smještaja i pripreme hrane (508,9 milijuna kuna ili 6,9 posto) te poljoprivrede (105,4 milijuna kuna ili 2,3 posto). Promatra li se po vrstama instrumenata, porast su ostvarili sindicirani krediti, potom faktoring i krediti za turizam. Krediti stanovništvu smanjili su se sedmu godinu zaredom, a u njihovoj je strukturi ojačao udio kunske komponente, odražavajući promjenu preferencija toga sektora. U promatranoj godini pad kredita stanovništvu iznosio je 1,6 posto. Nastavljeno smanjenje broja poslovnica Godina 2015. poslovno će se pamtiti i po nastavku trenda smanjivanja broja poslovnih jedinica banaka. Njihov je broj krajem 2015. iznosio 1172, što je bilo 20 jedinica manje nego krajem 2014. Iako se smanjenje odvijalo malo sporijim tempom nego prijašnjih dviju godina (za 1,7 posto), u proteklih se pet godina broj poslovnih jedinica smanjio za više od stotinu (102 ili za osam posto). Kao i krajem 2014., tri su banke bile prisutne u svim županijama, dok su dvije poslovale u samo jednoj županiji, s po jednom poslovnom jedinicom. Prosječan je broj poslovnih jedinica po banci iznosio 42. Koncentracija poslovnih jedinica banaka ponovo je bila najviša u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, gdje su svoje jedinice imale sve banke. U toj se županiji nalazila gotovo četvrtina ukupnog broja poslovnih jedinica, tj. njih 270 ili 23 posto To je bila jedina županija u kojoj je preko njihovih jedinica bilo prisutno svih 28 banaka. Po broju poslovnih jedinica slijedile su Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, sa 138 odnosno 101 jedinicom (s udjelima od 11,8 odnosno 8,6 posto u ukupnom broju poslovnih jedinica) te Primorsko-

Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja XII. 2013. Poslovne Bankomati jedinice

Zagrebačka i Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Ukupno

282 29 38 30 38 28 24 104 19 26 24 31 55 74 40 31 150 106 61 30 1.220

1.163 97 107 100 130 66 70 378 62 45 46 76 230 199 153 109 475 351 180 86 4.123

XII. 2014. Poslovne Bankomati jedinice

277 29 33 28 39 27 25 101 17 30 26 30 51 71 42 30 144 105 59 28 1.192

XII. 2015. Poslovne Bankomati jedinice

1.193 100 111 103 130 66 72 399 65 45 48 79 243 202 163 110 505 375 198 89 4.296

270 29 32 28 36 27 25 99 17 30 26 30 53 72 43 31 138 101 59 26 1.172

1.183 101 112 106 140 69 75 433 71 49 51 87 267 209 175 113 546 418 215 90 4.510

Struktura kredita banaka trgovačkim društvima po djelatnostima, na dan 31. prosinca 2015. Ostale djelatnosti 9,3% Informacije i komunikacije 2,2%

Građevinarstvo

25,5%

Prijevoz i skladištenje 3,0% Stručne, znanstv. i teh. djelatnosti 4,2% Poljoprivreda 4,6% Poslovanje nekretninama 6,5% Smještaj i priprema hrane 7,8% Trgovina 17,2%

goranska županija, u kojoj je poslovalo, osim Zagrebačke županije i Grada Zagreba, najviše banaka (22), sa 99 jedinica. Županija s najmanjim brojem poslovnih jedinica bila je Ličko-senjska županija, sa samo 17 jedinica šest banaka. S druge strane, broj je bankomata nastavio rasti te je krajem protekle godine dosegnuo 4510. Novopostavljenih bankomata bilo je 214

Prerađivačka industrija

19,7% (povećanje od pet posto), što je povećanje malo brže nego u 2014. Najviše ih je, nešto više od četvrtine, bilo u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, 1183, ali taj se broj blago smanjio, za malo manje od jedan posto u odnosu na prošlu godinu. To je bila jedina županija u kojoj je došlo do smanjenja bankomata, a najbrži rast toga broja ostvarila je Istarska županija, za 43, odnosno za 11,5 posto.


18

bankarstvo

Bankarske ljestvice za 2015. Rang po temeljnom kapitalu Banka

Rang po osnovnom kapitalu

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

Banka

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

14.434.330

-3,43

1

Zagrebačka banka

6.404.839

6.404.839

0,00

1

Zagrebačka banka

14.946.693

2

Hypo Alpe-Adria-Bank*

4.707.972

4.992.972

6,05

2

Privredna banka Zagreb

10.815.367 10.894.086

3

Raiffeisenbank Austria

3.633.632

3.633.632

0,00

3

Erste&Steiermärkische Bank

4

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

4

Raiffeisenbank Austria

5

Erste&Steiermärkische Bank

1.698.418

1.698.418

0,00

6

Sberbank

1.530.668

1.530.668

0,00

7

5 6 7

Societe Generale - Splitska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* OTP banka Hrvatska

8

Hrvatska poštanska banka

9

Sberbank

Hrvatska poštanska banka

966.640

1.214.775

25,67

8 OTP banka Hrvatska 9 Societe Generale - Splitska banka 10 Croatia banka

993.539 991.426 474.600

993.539 991.426 474.600

0,00 0,00 0,00

11 Veneto banka

383.800

438.900

14,36

12 Banka Kovanica

333.834

333.834

0,00

13 KentBank

230.235

268.333

16,55

14 Podravska banka

267.500

267.500

0,00

15 Štedbanka

250.000

250.000

16 Kreditna banka Zagreb

230.200

243.200

6.715.434

0,73

5.554.529

-17,29

4.291.046

3.707.414

-13,60

3.570.066 4.573.488 1.638.434

3.534.574 2.067.222 1.557.530

-0,99 -54,80 -4,94

631.397

1.533.579

142,89

1.338.727

1.091.234

-18,49

10 Štedbanka

322.002

328.436

2,00

11 Podravska banka

321.842

327.047

1,62

12 KentBank

232.372

270.470

16,40

13 Istarska kreditna banka Umag

245.813

254.185

3,41

14 Kreditna banka Zagreb

235.056

240.512

2,32

0,00

15 BKS Bank

200.537

201.727

0,59

5,65

16 Croatia banka

200.169

182.031

-9,06 -4,73

17 Vaba banka Varaždin

128.585

231.085

79,71

17 Slatinska banka

174.264

166.015

18 BKS Bank

200.000

200.000

0,00

18 Veneto banka

171.196

162.312

-5,19

19 Jadranska banka

183.399

183.399

0,00

19 Vaba banka Varaždin

104.515

156.583

49,82

20 Istarska kreditna banka Umag

162.800

162.800

0,00

20 Partner banka

152.377

154.374

1,31

21 Karlovačka banka

156.678

156.678

0,00

21 Imex banka

150.829

129.030

-14,45

22 Imex banka

-11,83

130.335

143.335

9,97

22 Karlovačka banka

130.169

114.764

23 Slatinska banka

91.897

91.879

-0,02

23 Banka Kovanica

91.041

92.051

1,11

24 Partner banka

89.100

89.100

0,00

24 Samoborska banka

83.161

75.392

-9,34

25 Primorska banka

58.089

63.089

8,61

25 Primorska banka

41.145

43.448

5,60

26 Banka splitsko-dalmatinska**

48.602

51.726

6,43

26 Banka splitsko-dalmatinska**

52.747

19.640

-62,77

27 Samoborska banka

47.762

47.762

0,00

8.944

4.637

-48,16

28 Tesla štedna banka

37.118

10.575

-71,51

(36.162)

(308.239)

-

26.339.145

27.075.541

2,80

51.402.669 46.988.913

-8,59

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

Ukupno:

27 Tesla štedna banka 28 Jadranska banka Ukupno:

Rang po jamstvenom kapitalu Banka

Banka

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

14.946.693

14.434.330

-3,43

16 Veneto banka

171.196

194.657

13,70

2

Privredna banka Zagreb

10.815.367 10.894.086

0,73

17 Vaba banka Varaždin

127.550

179.488

40,72

18 Croatia banka

171.175

174.967

2,22

19 Imex banka

217.514

171.426

-21,19

3

Erste&Steiermärkische Bank

7.808.722

6.989.801

-10,49

4

Raiffeisenbank Austria

4.750.734

4.547.269

-4,28

5

Hypo Alpe-Adria-Bank*

5.512.415

3.620.845

-34,31

20 Partner banka

162.377

170.381

4,93

6

Societe Generale - Splitska banka

3.217.733

3.233.784

0,50

21 Karlovačka banka

130.462

158.789

21,71

7

OTP banka Hrvatska

1.638.434

1.557.530

-4,94

22 Slatinska banka

166.910

158.226

-5,20

645.346 1.338.727 428.208

1.533.579 1.091.234 420.161

137,64 -18,49 -1,88

23 Banka Kovanica

102.867

124.483

21,01 -10,51

11 Štedbanka

354.728

404.786

14,11

8 Hrvatska poštanska banka 9 Sberbank 10 Podravska banka 12 Kreditna banka Zagreb

278.593

322.512

15,76

13 Istarska kreditna banka Umag

271.451

283.471

4,43

14 BKS Bank

193.170

195.822

1,37

15 KentBank

161.365

194.780

20,71

24 Samoborska banka

81.528

72.963

25 Primorska banka

50.906

58.721

15,35

26 Banka splitsko-dalmatinska**

52.349

18.484

-64,69 -9,28

27 Tesla štedna banka 28 Jadranska banka Ukupno:

Napomene: * Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d. ** Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d.

8.944

8.114

(25.477)

(297.564)

-

53.779.987

50.917.125

-5,32


19

bankarstvo

Rang po dobiti prije oporezivanja Banka

2014. (000 kn)

Rang po dobiti poslije oporezivanja 2015. (000 kn)

% promjene

Banka

1

Privredna banka Zagreb

824.005

210.423

-74,46

1

Privredna banka Zagreb

2

Societe Generale - Splitska banka

253.176

155.255

-38,68

2

Hrvatska poštanska banka

3

Hrvatska poštanska banka

(637.053)

126.586

-

3

Societe Generale - Splitska banka

4

Istarska kreditna banka Umag

5

Banka Kovanica

6

Štedbanka

7

Kreditna banka Zagreb

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

-69,95

642.907

193.167

(635.384)

123.217

-

193.666

120.712

-37,67

14.657

15.507

5,80

4

Istarska kreditna banka Umag

12.068

12.444

3,12

(13.484)

10.747

-

5

Banka Kovanica

(13.484)

10.747

-

9.194

9.670

5,18

6

Kreditna banka Zagreb

(38.092)

8.349

-

(38.092)

8.525

-

7

BKS Bank

1.190

7.677

545,13

1.009 (10.998) (17.489)

7.976 3.918 3.597

690,49 -

8 Štedbanka 9 KentBank 10 Podravska banka

6.382 (10.998) (14.393)

7.661 3.918 3.301

20,04 -

11 Croatia banka

5.136

2.263

-55,94

11 Partner banka

12 Partner banka

1.600

1.778

11,13

13 Primorska banka

(5.628)

334

14 Tesla štedna banka

(6.287)

15 Samoborska banka

8 BKS Bank 9 KentBank 10 Podravska banka

1.288

1.407

9,24

12 Primorska banka

(5.628)

334

-

-

13 Tesla štedna banka

(6.287)

(5.267)

-

(5.267)

-

14 Samoborska banka

(1.065)

(7.768)

-

(778)

(7.768)

-

15 Slatinska banka

389

(8.625)

-

944

(10.592)

-

16 Karlovačka banka

5.436

(14.529)

-

5.436

(14.529)

-

17 Croatia banka

3.919

(15.134)

-

912

(35.502)

-

18 Banka splitsko-dalmatinska**

642

(35.502)

-

20.084

(45.980)

-

19 Imex banka

16.033

(45.980)

-

20 Vaba banka Varaždin

(11.911)

(50.476)

-

20 Vaba banka Varaždin

(11.911)

(50.476)

-

21 Veneto banka

(37.715)

(67.778)

-

21 Veneto banka

(37.715)

(64.778)

-

22 OTP banka Hrvatska

165.454

(149.016)

-

22 OTP banka Hrvatska

155.233

(79.589)

-

40.548

(245.866)

-

23 Sberbank

30.221

(198.158)

-

(314.261)

(271.989)

-

24 Raiffeisenbank Austria

293.987

(240.146)

-

363.816

(310.632)

-

25 Jadranska banka

(314.261)

(271.989)

-

1.477.807

(662.311)

-

26 Zagrebačka banka

1.166.410

(519.135)

-

266.108 (1.241.392)

-

27 Erste&Steiermärkische Bank

232.240 (1.012.455)

-

(128.204) (2.456.010)

-

28 Hypo Alpe-Adria-Bank*

16 Slatinska banka 17 Karlovačka banka 18 Banka splitsko-dalmatinska** 19 Imex banka

23 Sberbank 24 Jadranska banka 25 Raiffeisenbank Austria 26 Zagrebačka banka 27 Erste&Steiermärkische Bank 28 Hypo Alpe-Adria-Bank* Ukupno:

3.449.886

Gubitak:

-1.221.900

Dobit:

2.227.986

2014. (000 kn)

(136.027) (2.539.181)

-

-83,87

Ukupno:

2.762.011

-5.575.108

356,27

Gubitak:

-1.225.245

-5.108.712

316,95

-5.018.529

-325,25

Dobit:

1.536.766

-4.615.778

-400,36

2015. (000 kn)

% promjene

Banka

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

556.579

492.934

-82,15

Rang po aktivi Banka

1

Zagrebačka banka

102.431.225 105.992.383

3,48

16 Jadranska banka

2.444.500

1.818.176

-25,62

2

Privredna banka Zagreb

68.875.308

69.214.174

0,49

17 Vaba banka Varaždin

1.345.888

1.654.743

22,95

3

Erste&Steiermärkische Bank

60.179.829 58.995.200

-1,97

18 Veneto banka

1.566.236

1.613.848

3,04

4

Raiffeisenbank Austria

31.418.782

31.180.950

-0,76

19 BKS Bank

1.312.658

1.546.273

17,80

5 6 7

Societe Generale - Splitska banka 28.722.854 28.248.967 Hypo Alpe-Adria-Bank* 17.351.015 Hrvatska poštanska banka

27.048.509 25.557.270 17.691.382

-5,83 -9,53 1,96

20 Slatinska banka

1.446.339

1.526.135

5,52

21 Partner banka

1.447.946

1.488.496

2,80

22 KentBank

1.173.993

1.354.826

15,40

8

OTP banka Hrvatska

15.820.466

15.838.812

0,12

23 Banka Kovanica

1.153.388

1.187.887

2,99

9

Sberbank

10.264.728

9.734.661

-5,16

24 Štedbanka

1.087.412

1.040.161

-4,35 -0,83

10 Kreditna banka Zagreb

4.266.101

3.469.679

-18,67

25 Samoborska banka

481.421

477.405

11 Podravska banka

3.045.241

3.181.549

4,48

26 Banka splitsko-dalmatinska**

451.472

455.035

0,79

12 Croatia banka

3.037.477

3.108.567

2,34

27 Primorska banka

316.473

442.920

39,96

28 Tesla štedna banka

16.688

9.135

-45,26

394.862.868 392.771.073

-0,53

13 Istarska kreditna banka Umag

2.927.501

3.091.125

5,59

14 Imex banka

2.308.743

2.034.181

-11,89

15 Karlovačka banka

1.720.217

2.017.591

17,29

Ukupno:


20

bankarstvo

Rang po ukupnoj štednji stanovništva

Rang po odobrenim kreditima Banka

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

Banka

2014. (000 kn)

2015. (000 kn)

% promjene

3,96

1

Zagrebačka banka

77.904.515

79.069.725

1,50

1

Zagrebačka banka

44.505.098 46.268.006

2

Erste&Steiermärkische Bank

41.936.588 40.790.656

-2,73

2

Privredna banka Zagreb

38.389.156

39.148.191

1,98

3

Privredna banka Zagreb

23.051.727

23.720.641

2,90

3

Erste&Steiermärkische Bank

25.634.068

27.088.854

5,68

4

Hypo Alpe-Adria-Bank*

20.503.309

18.998.182

-7,34

4

Raiffeisenbank Austria

12.872.553

13.690.820

6,36

5

Societe Generale - Splitska banka 19.068.877

18.786.529

-1,48

6

Hrvatska poštanska banka

12.355.354

12.352.225

-0,03

7

Raiffeisenbank Austria

10.460.068

9.263.202

-11,44

5 6 7

Societe Generale - Splitska banka 12.438.869 11.533.948 Hypo Alpe-Adria-Bank* 11.218.444 OTP banka Hrvatska

12.316.620 11.379.726 10.946.014

-0,98 -1,34 -2,43

8 Sberbank 9 OTP banka Hrvatska 10 Croatia banka

8.955.192 4.386.086 2.158.795

8.564.565 4.459.526 2.142.451

-4,36 1,67 -0,76

8

Hrvatska poštanska banka

8.155.209

8.651.549

6,09

9

Sberbank

3.149.686

3.431.089

8,93

2.465.489

2.386.722

-3,19

11 Podravska banka

2.035.952

2.110.586

3,67

11 Istarska kreditna banka Umag

2.054.383

2.128.922

3,63

12 Kreditna banka Zagreb

2.057.180

1.827.435

-11,17

12 Croatia banka

1.599.425

1.860.111

16,30

10 Kreditna banka Zagreb

13 Jadranska banka

1.904.912

1.784.968

-6,30

13 Podravska banka

1.671.651

1.818.651

8,79

14 Istarska kreditna banka Umag

1.670.039

1.686.641

0,99

14 Jadranska banka

2.066.700

1.807.158

-12,56 14,03

15 Imex banka

1.400.533

1.298.738

-7,27

15 Karlovačka banka

1.324.091

1.509.803

16 Veneto banka

1.267.326

1.290.133

1,80

16 Imex banka

1.553.119

1.476.296

-4,95

17 Karlovačka banka

1.216.557

1.206.135

-0,86

17 Vaba banka Varaždin

976.616

1.206.630

23,55

18 Partner banka

940.468

1.051.798

11,84

18 Slatinska banka

975.680

1.047.411

7,35

19 BKS Bank

937.358

1.031.053

10,00

19 Banka Kovanica

946.217

969.629

2,47

20 Banka Kovanica 21 Vaba banka Varaždin

1.002.562

998.514

-0,40

20 KentBank

879.170

954.357

8,55

752.606

981.705

30,44

21 Veneto banka

380.377

751.569

97,59

22 KentBank

665.202

821.424

23,48

22 Partner banka

703.976

733.677

4,22

23 Slatinska banka

805.592

740.969

-8,02

23 Banka splitsko-dalmatinska**

355.636

393.790

10,73

24 Štedbanka

722.757

685.075

-5,21

24 Štedbanka

430.525

377.478

-12,32

25 Banka splitsko-dalmatinska**

335.278

358.797

7,01

25 BKS Bank

306.127

366.812

19,82

26 Primorska banka

174.122

227.901

30,89

26 Samoborska banka

340.712

346.157

1,60

27 Samoborska banka

210.216

190.309

-9,47

27 Primorska banka

248.647

290.700

16,91

11.320

8.399

-25,80

0

0

-

238.890.491 236.448.282

-1,02

187.175.572 193.346.742

3,30

28 Tesla štedna banka Ukupno:

28 Tesla štedna banka Ukupno:

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka

Banka

D/K

D/K

1

Societe Generale - Splitska banka

15,66

-

Hypo Alpe-Adria-Bank*

2

Privredna banka Zagreb

11,03

-

Imex banka

-

3

Hrvatska poštanska banka

10,42

-

Jadranska banka

-

-

4

Istarska kreditna banka Umag

9,53

-

Karlovačka banka

-

5

BKS Bank

3,99

-

OTP banka Hrvatska

-

6

Štedbanka

3,87

-

Raiffeisenbank Austria

-

7

Kreditna banka Zagreb

3,51

-

Samoborska banka

-

8 Banka Kovanica 9 Partner banka 10 KentBank

3,22 2,00 1,46

-

Sberbank

-

-

Slatinska banka

-

-

Tesla štedna banka

-

11 Podravska banka

1,34

-

Vaba banka Varaždin

-

12 Primorska banka

0,53

-

Veneto banka

13 Croatia banka

0,48

-

Zagrebačka banka

-

Banka splitsko-dalmatinska**

-

-

Erste&Steiermärkische Bank

-

Ukupno:

-18,54


bankarstvo

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

2014. (000 kn)

21

Kapital / aktiva x 100 2015. (000 kn)

% promjene

Banka

K/A

1

Erste&Steiermärkische Bank

29.242

27.440

-6,16

1

Tesla štedna banka

2

Štedbanka

29.390

26.671

-9,25

2

Banka Kovanica

3

Zagrebačka banka

24.198

25.485

5,32

3

Veneto banka

27,20

4

BKS Bank

20.836

25.349

21,66

4

Štedbanka

24,03

5

Privredna banka Zagreb

18.808

19.993

6,30

5

KentBank

19,81

6

Kreditna banka Zagreb

21.990

18.960

-13,78

6

Hypo Alpe-Adria-Bank*

19,54

7

Sberbank

18.939

18.507

-2,28

7

Sberbank

19.355 19.442 16.006

18.227 18.139 16.580

-5,83 -6,70 3,59

8 Croatia banka 9 Primorska banka 10 Vaba banka Varaždin

15,27 14,24 13,97

11 Raiffeisenbank Austria

15.282

14.976

-2,00

11 BKS Bank

12,93

12 Croatia banka

13.322

14.194

6,55

12 Raiffeisenbank Austria

11,65

13 Veneto banka

14.110

13.912

-1,40

13 Banka splitsko-dalmatinska**

11,37

14 OTP banka Hrvatska

12.606

13.690

8,60

14 Jadranska banka

10,09 10,00

8 Societe Generale - Splitska banka 9 Hypo Alpe-Adria-Bank* 10 Hrvatska poštanska banka

115,76 28,10

15,72

15 Istarska kreditna banka Umag

12.840

13.498

5,13

15 Samoborska banka

16 Partner banka

12.928

13.410

3,73

16 Podravska banka

17 Imex banka

15.290

13.383

-12,47

17 Karlovačka banka

7,77

18 Podravska banka

11.074

13.256

19,71

18 Imex banka

7,05

19 Karlovačka banka

8.913

11.335

27,17

19 Kreditna banka Zagreb

7,01

20 Vaba banka Varaždin

9.412

11.181

18,79

20 Hrvatska poštanska banka

6,87

10.029

10.702

6,70

7.719

9.424

22,09

21 Banka Kovanica 22 Primorska banka

8,41

21 OTP banka Hrvatska

6,27

22 Zagrebačka banka

6,04

23 Samoborska banka

9.083

9.181

1,07

23 Slatinska banka

6,02

24 KentBank

8.446

8.798

4,16

24 Partner banka

5,99

25 Istarska kreditna banka Umag

5,27

25 Slatinska banka

8.265

8.771

6,12

26 Jadranska banka

9.857

8.045

-18,38

27 Banka splitsko-dalmatinska**

6.185

5.987

-3,19

1.284

914

-28,84

14.459

14.643

1,27

28 Tesla štedna banka Prosjek:

26 Societe Generale - Splitska banka

3,67

27 Erste&Steiermärkische Bank

2,88

28 Privredna banka Zagreb Ukupno:

2,76 6,89

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

Banka

D/A

D/A

1

Štedbanka

0,93

-

Hypo Alpe-Adria-Bank*

-

2

Banka Kovanica

0,90

-

Imex banka

-

3

Hrvatska poštanska banka

0,72

-

Jadranska banka

-

4

Societe Generale - Splitska banka

0,57

-

Karlovačka banka

-

5 6 7

BKS Bank Istarska kreditna banka Umag Privredna banka Zagreb

0,52 0,50 0,30

-

OTP banka Hrvatska

-

-

Raiffeisenbank Austria

-

-

Samoborska banka

-

8

KentBank

0,29

-

Sberbank

-

9

Kreditna banka Zagreb

0,25

-

Slatinska banka

-

10 Partner banka

0,12

-

Tesla štedna banka

-

11 Podravska banka

0,11

-

Vaba banka Varaždin

-

12 Primorska banka

0,08

-

Veneto banka

-

13 Croatia banka

0,07

-

-

Banka splitsko-dalmatinska**

-

-

Erste&Steiermärkische Bank

-

Zagrebačka banka Ukupno:

-1,28


22

bankarstvo

Konsolidirane bilance na 31.12.2015., abecednim redom (000 kn) Banka

Grupa

Članice Grupe

Aktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

Ukupan broj podružnica, Imovina na poslovnica... upravljanju

Erste & Steiermärkische Bank

Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste Bank Podgorica Erste nekretnine d.o.o. Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing, d.o.o.

68.231.327 4.708.645

2.840

7.110.602

(932.537)

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa

HPB Nekretnine d.o.o., HPB Invest d.o.o., HPB Stambena štedionica d.d.

18.014.073

1.376.775

1.102

1.214.775

128.679

61 4.160.000

Hypo Alpe-AdriaBank*

HYPO ALPEADRIA-BANK d.d. ZAGREB

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.d., Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o., Zagreb

25.541.988 1.360.134

1.442

4.992.972 (2.438.435)

67.661

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb, PBZ Leasing, PBZ Card, PBZ stambena štedionica, PBZ Nekretnine, ISP Bosna i Hercegovina, PBZ Croatia osiguranje – metoda udjela, Intesa Sanpaolo Card Zagreb – metoda udjela

78.422.342

5.197.807

4.339

1.907.477

467.276

Raiffeisenbank Austria

Raiffeisen grupa

Raiffeisen drustvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. Raiffeisen stambena stedionica d.d. Raiffeisen consulting d.o.o. Raiffeisen leasing d.o.o. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. Raiffeisen invest d.o.o. Raiffeisen factoring d.o.o. Raiffeisen bonus d.o.o.

35.057.849 1.880.149

2.319

3.633.632

(182.639)

25.992.773

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

UniCredit Bank d.d., Mostar 128.003.279 PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA d.d. ZB Invest d.o.o. CENTAR KAPTOL d.o.o. POMINVEST d.d. SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE d.o.o. ZAGREB NEKRETNINE d.o.o. ZANE BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. UniCredit Leasing Croatia d.o.o. LOCAT CROATIA d.o.o. BACAL ALPHA d.o.o. BACAL BETA NEKRETNINE d.o.o. ALLIB NEKRETNINE d.o.o. UniCredit Partner d.o.o. UniCredit Leasing d.o.o. Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima MULTIPLUS CARD d.o.o., Zagreb UniCredit Broker d.o.o.

5.653

6.404.839

(233.101)

204 37.252.516

8.547.332

Napomene: * Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. od 11. srpnja 2016. posluje pod novim brendom i novim imenom – Addiko Bank d.d. ** Dana 01.07.2016. otvoren je stečajni postupak nad Bankom splitsko-dalmatinskom d.d.

157

250

7.140.124

-


23

bankarstvo

Vlasništvo (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka

Uplaćeni temeljni kapital 2014. 2015.

% promjene

2014.

333.834

333.834

0,00

332.746

47.162

50.286

6,62

122

200.000

200.000

Inozemni % 2015. 99,67 332.746 0,26 170

% 0,33 99,74

200.000

100,00

200.000

-

0,00

-

-

-

-

0,00

2014. 1.088 47.040

Domaći % 2015. 99,67 1.088 0,34 50.116

% 0,33 99,66

-

100,00

-

-

-

-

-

-

474.600

474.600

1.698.418

1.698.418

0,00

1.698.418

100,00

1.698.418

-

-

100,00

-

-

966.640

1.214.775

25,67

-

-

-

100,00

966.640

-

1.214.775

100,00 -

4.707.972

4.992.972

6,05

4.707.972

100,00

4.992.972

-

-

100,00

-

Imex banka

130.335

143.335

9,97

-

-

-

-

-

-

-

-

Istarska kreditna banka Umag

162.800

162.800

0,00

16.407

10,08

16.407

89,92

146.393

10,08

146.393

89,92

Jadranska banka

183.399

183.399

0,00

35.149

19,17

32.827

80,83

148.250

17,90

150.572

82,10

Karlovačka banka

156.678

156.678

0,00

6.643

4,24

6.674

95,76

150.035

4,26

150.004

95,74

Hypo Alpe-Adria-Bank*

KentBank

239.913

278.012

15,88

232.640

96,97

276.272

3,03

7.273

99,37

1.740

0,63

Kreditna banka Zagreb

230.200

243.200

5,65

220

0,10

27

99,90

229.980

0,01

243.173

99,99

OTP banka Hrvatska

822.280

822.280

0,00

822.280

100,00

822.280

-

-

100,00

-

-

89.100

89.100

0,00

-

-

-

100,00

89.100

-

89.100

100,00

Podravska banka

267.500

267.500

0,00

234.945

87,83

234.533

12,17

32.555

87,68

29.285

10,95

Primorska banka

58.089

58.721

1,09

55.437

95,44

53.383

4,56

2.652

90,91

5.344

9,10

1.859.790

2,20

41.964

97,50

41.964

2,20

3.621.632

-

-

100,00

-

-

-

-

-

-

-

Partner banka

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

1.859.790

97,50

Raiffeisenbank Austria

3.621.632

3.621.632

0,00

3.621.632

100,00

-

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka

49.248

49.248

0,00

-

-

1.530.668

1.530.668

0,00

1.530.668

100,00

1.530.668

-

-

100,00

-

-

91.897

91.897

0,00

6.073

6,61

1.156

93,39

85.824

1,26

90.741

98,74

991.426

991.426

0,00

991.426

250.000

250.000

0,00

-

60,17

Tesla štedna banka

37.118

10.575

-71,51

22.333

Vaba banka Varaždin

128.585

231.085

79,71

75.879

Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

100,00

59,01

991.426

-

-

-

5.302

39,83

177.500

40,99

-

100,00

-

-

14.785

50,14

52.706

76,81

-

-

-

-

5.273

49,86

53.585

23,19

383.800

438.900

14,36

383.800

100,00

438.900

-

-

100,00

-

-

6.404.839

6.404.839

0,00

6.165.939

96,27

6.162.096

3,73

238.900

96,21

242.743

3,79

26.165.610

26.897.657

2,80

23.000.520

23.455.180

2.255.185

2.515.896


24

bankarstvo

Internet bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

Ukupno korisnika 2014. 2015. 1.340 1.353

Pravne osobe 2014. 2015. 328 310

Fizičke osobe 2014. 2015. 893 928

Obrtnici 2014.

2015. 119

115 72

1.746

1.708

199

226

1.480

1.410

67

737

729

465

423

272

306

-

-

2.558

2.521

1.419

1.306

874

993

265

222 10.895

196.080

209.157

28.908

32.544

156.595

165.718

10.577

Hrvatska poštanska banka

71.157

88.198

4.715

7.384

66.442

80.814

Hypo Alpe-Adria-Bank*

72.703

71.557

6.550

6.696

53.104

51.274

13.049

13.587

Imex banka

2.685

2.774

1.679

1.712

598

648

408

414

Istarska kreditna banka Umag

7.211

7.991

1.693

1.968

872

925

4.646

5.098

Jadranska banka

1.899

2.083

589

698

1.101

1.190

209

195

Karlovačka banka

3.284

3.703

654

688

2.279

2.647

351

368

KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

951

1.179

418

521

437

540

96

118

3.187

3.174

1.106

1.189

1.887

1.881

194

104

61.028

66.451

1.662

1.805

52.101

56.420

7.265

8.226

Partner banka

1.522

2.354

1.213

1.955

232

313

77

86

Podravska banka

7.273

8.024

2.505

2.789

4.768

5.235

-

-

Primorska banka

552

582

320

349

178

189

54

44

Privredna banka Zagreb

309.704

317.919

40.634

39.472

269.070

278.447

-

-

Raiffeisenbank Austria

87.479

-

-

-

87.479

-

-

-

419

382

182

166

95

96

142

120

10.131

11.378

2.786

3.046

7.345

8.332

-

-

894

987

382

440

322

330

190

217

89.711

87.710

1.668

1.826

77.328

75.809

10.715

10.075

227

236

226

235

-

-

1

1

32

23

25

17

-

-

7

6

1.900

1.913

693

632

955

1.041

252

240 -

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

2.006

2.444

1.201

1.620

805

824

-

547.748

-

29.943

-

450.489

-

67.316

-

1.486.164

896.530

132.163

110.017

1.238.001

736.310

116.000

50.203


25

bankarstvo

Mobilno bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno korisnika 2014. 2015. 49 100 55.721 76.345 18.287 24.963 200 345 260 413 584 414 815 11.361 19.864 469 963 140.717 192.391 20.215 62 157 3.347 3 3 530 879 248.184 496.472 321.169

Pravne osobe 2014. 2015. 593 -  -  112 223 20 54 108 46 64 3.593 5.665 6 27 3 3 231 401 5.162 9.207 7.104

Fizičke osobe 2014. 2015. 49 100 55.721 75.524 -  -  17.005 22.879 200 311 177 260 584 354 748 11.361 19.864 469 963 137.124 186.726 20.215 52 113 3.273 299 478 230.975 474.001 311.823

Obrtnici 2014. -  1.170 29 14 4 12.047 13.264

2015. 228 -  1.861 14 45 3 17 74 2.242


26

bankarstvo

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2015. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2015. (%) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 69,41 68,44 94,36 80,59 85,12 73,30 85,42 66,89 78,30 31,60 75,00 89,45 83,76 77,00 80,00 88,60 88,10 88,00 74,02 88,40 77,21 52,62 40,30 78,20 54,70 84,40

Djelomično nadoknadivi 17,27 28,81 4,20 15,59 12,30 18,80 11,34 28,83 19,68 61,50 22,00 5,54 12,67 19,00 1209,00 9,40 5,67 9,00 25,32 9,60 17,88 41,19 32,50 18,03 45,30 12,79

(identificirane i neidentificirane)

%

Nenadoknadivi 13,32 2,75 1,44 3,82 2,58 7,90 3,24 4,28 2,01 6,90 3,00 5,01 3,57 4,00 7,10 2,00 6,23 3,00 0,66 2,00 4,91 6,19 27,20 3,77 2,81

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka

21,87 13,29 3,85 11,62 9,49 17,90 8,92 12,75 9,90 40,27 14,00 9,47 8,45 13,38 11,29 5,21 7,32 9,05 5,19 9,77 12,26 23,68 39,00 14,27 19,00 9,46


bankarstvo

Broj bankomata 31.12.

Transakcije obavljene karticama u godini 2014.

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

27

2015.

10 9 2 16 627 360 283 13 42 41 35 74 242 7 39 1 678 567 12 43 18 252 10 11 862

9 9 2 16 627 367 284 13 42 39 35 13 74 247 7 30 1 781 696 12 41 18 258 8 11 -

4.254

3.640

Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Broj transakcija 2014. 2015. 238.885 272.232 81.031 90.602 17.009 22.306 151.898 230.925 28.944.086 32.431.503 11.447.683 11.734.653 138.612 160.502 666.513 730.179 1.011.751 1.044.619 1.910.192 2.099.239 719 646.374 679.680 11.899.497 13.041.890 58.070 59.985 2.219.885 2.342.411 18.712 20.326 111.849.732 120.463.209 21.375.890 22.369.772 109.993 67.781 1.144.894 1.532.001 223.914 313.284 18.061.728 19.287.287 164.525 205.364 87.992 113.893 81.535.319 294.004.185 229.314.362

Vrijednost transakcija (000 kn) 2014. 2015. 97.403 110.909 28.623.231 33.757.420 7.542 10.286 64.624 111.677 11.859.427 12.996.016 4.733.280 4.799.254 63.677 69.278 286.819 310.619 384.671 393.969 673.743 734.922 276 283.352 263.243 3.983.765 4.364.930 30.296 33.634 773.252 799.422 9.834 11.025 34.752.637 36.399.052 8.293.419.448 8.618.889.503 47.115 35.246 369.692 554.131 109.276 121.842 6.545.915 6.786.692 55.947 70.477 41.326 54.696 31.962.734 8.419.179.007 8.721.678.519


28

bankarstvo

Ukupni broj izdanih kartica 31.12. Banka

Ukupno 2014.

Kreditne 2015.

2014.

Debitne 2015.

2014.

2015.

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka

7.757 3.976 393 6.560 842.240 659.169 377.904 2.541 21.170 20.189 40.518 12.094 390.251 1.996 42.040 951 2.307.538 1.032.921 7.445 27.009 12.505 360.472 4.885 2.740 2.656.451

7.933 4.033 527 8.589 851.410 689.424 352.579 2.671 21.336 20.319 44.179 2.286 11.030 400.105 2.273 40.641 1.024 2.490.486 389.555 7.151 37.109 12.739 333.958 5.102 3.432 -

796 3.847 33 23 76.766 66.617 227 2.113 19 1.377 1.785 52.653 5.078 583.939 248.004 5.102 956 65.627 587 451 383.109

911 3.881 46 23 87.899 58.321 243 2.139 18 1.697 15 1.588 51.616 5.206 616.504 97.285 11.403 1.034 61.694 670 651 -

6.961 129 360 6.560 842.217 582.403 311.287 2.314 19.057 20.170 39.141 10.309 337.598 1.996 36.962 951 1.723.599 784.917 7.445 21.907 11.549 294.845 4.298 2.289 2.273.342

7.022 152 481 8.589 851.387 601.525 294.258 2.428 19.197 20.301 42.482 2.271 9.442 348.489 2.273 35.435 1.024 1.873.982 292.270 7.151 25.706 11.705 272.264 4.432 2.781 -

Ukupno:

8.841.715

5.739.891

1.499.109

1.002.844

7.342.606

4.737.047

* Portfelj kreditnih kartica Erste banke, izuzev B2B kartica, migrirao je u Erste Card Club


29

bankarstvo

Broj otvorenih žiroračuna Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

Ukupno korisnika 2014. 2015. 1.050 1.028 931

1.255

Pravne osobe 2014. 2015. 486 470 277

Fizičke osobe 2014. 2015. 339 348

353

551

785

Obrtnici 2014.

2015. 225

210

103

117

2.859

2.701

781

845

1.980

1.745

98

111

11.209

11.368

5.409

5.543

4.201

4.215

1.599

1.610 17.713

228.762

240.486

32.488

34.085

178.181

188.688

18.093

Hrvatska poštanska banka

64.256

64.353

8.954

6.038

53.390

56.433

1.912

1.882

Hypo Alpe-Adria-Bank*

81.583

77.375

8.700

8.449

49.286

47.014

23.597

21.912

Imex banka

6.506

6.585

3.651

3.693

2.017

2.034

838

858

Istarska kreditna banka Umag

14.514

15.215

3.860

3.872

2.819

2.809

7.835

8.534

Jadranska banka

26.164

26.764

3.656

3.678

21.183

21.790

1.325

1.296

Karlovačka banka

23.393

24.715

2.368

2.507

19.495

20.651

1.530

1.557

KentBank

2.776

3.411

821

1.091

1.606

1.901

349

419

Kreditna banka Zagreb

5.957

7.107

1.448

2.001

4.153

4.825

356

281

110.304

114.867

9.391

9.594

83.294

86.969

17.619

18.304

2.809

2.491

1.664

1.464

729

809

416

218

39.899

41.598

8.804

5.676

31.095

32.648

-

3.274

OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

428

488

223

258

138

131

67

99

473.016

485.903

48.113

49.604

401.284

412.765

23.619

23.534

-

-

-

-

-

-

-

-

6.453

6.246

689

741

764

605

5.000

4.900

9.190

11.096

4.004

4.570

4.399

5.616

787

910

13.090

12.455

1.798

1.758

9.743

9.195

1.549

1.502

149.475

150.303

2.812

2.931

121.982

122.388

24.681

24.984

637

629

529

525

65

61

43

43

81

68

62

50

2

2

17

16

3.325

3.005

1.060

888

1.789

1.778

476

339 -

-

-

-

-

-

-

-

322.537

-

44.577

-

248.791

-

29.169

-

1.601.204

1.311.512

196.625

150.684

1.243.276

1.026.205

161.303

134.623


30

bankarstvo

Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn)

Broj otvorenih tekućih računa Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2014. 2015. 8.448 9.150 5.773 6.197 1.271 1.313 5.964 6.417 506.300 523.210 414.921 420.918 253.423 235.948 6.113 6.176 27.137 25.062 26.906 27.496 32.173 33.223 9.488 13.025 16.928 18.384 292.952 294.221 5.171 5.482 56.675 57.398 1.351 1.432 793.658 811.990 281.454 8.064 7.628 38.118 47.680 12.249 12.262 300.149 299.758 279 304 4 3 4.418 4.735 936.551 4.045.938 2.869.412

Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2014. 67 57 141 195 5.175 -879 3.088 35 159 251 110 45 73 58 368 81 12 875 199 700.895 109 6 98 711.218

2015. 10 51 95 279 5.355 -1.758 1.953 105 222 118 127 94 74 51 193 97 8 405 185 532.374 87 2 180 540.307


bankarstvo

31

Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2014. 405 932 4.366 1.120 25.933 10.458 18.592 1.505 3.713 2.667 483 1.157 19.320 1.701 14.697 1.379 904 17.664 2.567 35.616 200 20 1.257 3.380 170.036

IT tehnologije 2015. 1.721 938 988 3.123 43.015 12.942 30.370 2.111 1.692 2.891 276 3.301 3.603 1.700 44.814 1.039 661 18.091 2.742 24.918 97 1.280 1.778 204.091

2014. 387 932 138 405 3.539 10.458 13.022 268 2.003 2.592 243 235 3.155 360 14.463 211 378 17.664 2.457 13.089 53 1.237 865 88.154

2015. 563 938 254 420 3.514 12.942 20.813 636 510 2.867 93 1.735 2.905 359 44.580 342 479 18.091 2.697 3.844 24 1.199 653 120.458

Bankarske tehnologije 2014. 2015. 18 1.158 4.228 734 715 2.703 22.394 39.501 5.570 9.557 1.237 1.475 1.710 1.182 75 24 240 183 922 1.566 16.165 698 1.341 1.341 234 234 1.168 697 526 182 110 45 22.527 21.074 147 73 20 20 81 2.515 1.125 81.882 83.633


32

bankarstvo

Izvanbilančne stavke (000 kn)

Ukupni prihodi banaka (000 kn)

2014.

2015.

Ukupni prihodi 2014. 2015. 92.835 91.094

% promjene

Kamatni 2014. 78.437

Banka Kovanica

36.761

36.736

Banka Kovanica

Banka splitsko-dalmatinska**

5.204

11.286

Banka splitsko-dalmatinska**

38.885

35.516

-8,66

31.959

103.484

127.342

BKS Bank

64.481

67.986

5,44

56.261

Croatia banka

BKS Bank Croatia banka

-1,88

172.344

176.694

2,52

142.212

3.576.117

3.603.931

0,78

2.756.795

Hrvatska poštanska banka

1.412.715

1.353.982

-4,16

862.370

Hypo Alpe-Adria-Bank*

1.499.449

1.283.292

-14,42

1.161.433 143.306

257.706

163.516

Erste&Steiermärkische Bank

4.327.096

4.919.019

Erste&Steiermärkische Bank

Hrvatska poštanska banka

1.652.388

1.894.415

Hypo Alpe-Adria-Bank*

2.438.547

1.927.079

Imex banka

105.615

94.136

Imex banka

165.229

148.650

-10,03

Istarska kreditna banka Umag

150.186

224.877

Istarska kreditna banka Umag

165.100

210.515

27,51

118.551

Jadranska banka

165.355

151.399

Jadranska banka

159.585

113.151

-29,10

122.915

Karlovačka banka

221.544

242.910

Karlovačka banka

122.810

105.786

-13,86

79.649

43.541

36.035

KentBank

75.831

89.219

17,66

61.986

Kreditna banka Zagreb

276.100

207.214

-24,95

215.356 649.945

KentBank Kreditna banka Zagreb

333.861

211.653

1.096.675

1.034.038

1.019.002

961.694

-5,62

Partner banka

107.451

124.439

Partner banka

111.091

96.941

-12,74

86.154

Podravska banka

352.203

376.089

Podravska banka

208.752

206.663

-1,00

152.597

Primorska banka

OTP banka Hrvatska

OTP banka Hrvatska

4.418

10.752

17.977

27.124

50,88

12.161

Privredna banka Zagreb

11.760.462

12.023.154

Privredna banka Zagreb

4.055.431

4.089.748

0,85

3.130.184

Raiffeisenbank Austria

7.654.292

7.549.439

Raiffeisenbank Austria

2.266.272

2.023.166

-10,73

1.516.549

14.586

18.171

24.140

21.736

-9,96

17.470

1.049.162

854.522

538.928

538.716

-0,04

437.866

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka

54.231

61.254

5.057.649

5.289.621

76.820

77.775

-

-

79.270

114.194

Vaba banka Varaždin Veneto banka

Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka

135.693

115.023

Zagrebačka banka

16.501.405

16.958.553

Zagrebačka banka

Ukupno:

53.785.605

54.647.427

Ukupno:

98.106

85.386

-12,97

79.672

1.622.255

1.667.903

2,81

1.199.138

79.643

67.640

-15,07

61.433

756

930

23,02

663

76.144

85.495

12,28

57.561

86.280

84.711

-1,82

63.130

7.549.546

7.099.868

-5,96

5.776.662

25.575.804

24.544.751

-4,03

19.072.415


33

bankarstvo

prihodi 2015. 81.089 29.424

% promjene 3,38 -7,93

Prihodi od provizija 2014. 2015. 5.923 6.648 3.964

4.704

% promjene 12,24 18,67

Neto teÄ?ajne razlike 2014. 2015. (869) (1.236) 262

1.008

% promjene 284,73

Ostali prihodi 2014. 2015. 9.344 4.593 2.700

380

% promjene -50,85 -85,93

59.483

5,73

5.280

5.987

13,39

(58)

(390)

-

2.998

2.906

-3,07

149.034

4,80

10.656

13.357

25,35

4.001

3.628

-9,32

15.475

10.675

-31,02

2.622.091

-4,89

525.704

564.277

7,34

164.532

258.995

57,41

129.086

158.568

22,84

781.980

-9,32

484.933

483.022

-0,39

4.180

9.971

138,54

61.232

79.009

29,03

973.574

-16,17

245.967

230.956

-6,10

23.582

48.812

106,99

68.467

29.950

-56,26

113.816

-20,58

19.822

10.029

-49,40

-

-

-

2.101

24.805

1080,63

124.600

5,10

41.170

47.148

14,52

979

(54)

-

4.400

38.821

782,30

91.056

-25,92

21.692

13.781

-36,47

1.358

(111)

-

13.620

8.425

-38,14

76.685

-3,72

19.216

22.611

17,67

(260)

(1.274)

-

24.205

7.764

-67,92

67.598

9,05

6.431

7.593

18,07

7.033

6.962

-1,01

381

7.066

1754,59

167.272

-22,33

28.308

27.300

-3,56

891

(479)

-

31.545

13.121

-58,41

722.790

11,21

154.586

163.972

6,07

(4.090)

(6.536)

-

218.561

81.468

-62,73 -21,73

75.511

-12,35

8.149

8.255

1,30

504

429

-14,88

16.284

12.746

147.347

-3,44

36.366

38.252

5,19

6.273

5.668

-9,64

13.516

15.396

13,91

19.509

60,42

2.130

5.743

169,55

(51)

(604)

-

3.737

2.476

-33,73 275,24

3.010.238

-3,83

705.188

757.766

7,46

153.895

73.471

-52,26

66.164

248.273

1.270.940

-16,20

512.907

554.499

8,11

(105.072)

75.265

-

341.888

122.462

-64,18

15.948

-8,71

4.082

4.388

7,50

1.136

939

-17,34

1.452

461

-68,25

442.148

0,98

59.985

78.756

31,29

24.111

9.256

-61,61

16.966

8.556

-49,57

68.858

-13,57

12.217

11.878

-2,77

2.318

2.991

29,03

3.899

1.659

-57,45

1.198.202

-0,08

306.152

311.552

1,76

111.901

105.392

-5,82

5.064

52.757

941,80

55.300

-9,98

5.080

5.059

-0,41

(3.277)

(1.193)

-

16.407

8.474

-48,35

285

-57,01

47

33

-29,79

-

(5)

-

46

617

1241,30

68.861

19,63

7.244

6.614

-8,70

365

637

74,52

10.974

9.383

-14,50

63.764

1,00

9.855

11.449

16,17

3.723

3.315

-10,96

9.572

6.183

-35,41

5.718.492

-1,01

1.054.598

1.127.080

6,87

170.048

102.614

-39,66

548.238

151.682

-72,33

18.215.895

-4,49

4.297.652

4.522.709

5,24

567.415

697.471

22,92

1.638.322

1.108.676

-32,33


34

bankarstvo

Broj zaposlenih 31.12. Banka Kovanica

2014.

2015.

% promjene -3,48

115

111

Banka splitsko-dalmatinska**

73

76

4,11

BKS Bank

63

61

-3,17 -3,95

Croatia banka

228

219

Erste&Steiermärkische Bank

2.058

2.150

4,47

Hrvatska poštanska banka

1.084

1.067

-1,57

Hypo Alpe-Adria-Bank*

1.453

1.409

-3,03

Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka

151 228 248

152 229 226

0,66 0,44 -8,87

Karlovačka banka

193

178

-7,77

KentBank

139

154

10,79 -5,67

Kreditna banka Zagreb

194

183

1.255

1.157

-7,81

Partner banka

112

111

-0,89

Podravska banka

275

240

-12,73

Primorska banka

41

47

14,63

Privredna banka Zagreb

3.662

3.462

-5,46

Raiffeisenbank Austria

2.056

2.082

1,26

53

52

-1,89

Sberbank

542

526

-2,95

Slatinska banka

175

174

-0,57

1.484

1.484

0,00

Štedbanka

37

39

5,41

Tesla štedna banka

13

10

-23,08

Vaba banka Varaždin

143

148

3,50

Banka Kovanica

Veneto banka

111

116

4,50

Banka splitsko-dalmatinska**

37.973

71.088

4.233

4.159

-1,75

BKS Bank

63.472

60.010

20.419

20.022

-1,94

Croatia banka

OTP banka Hrvatska

Samoborska banka

Societe Generale - Splitska banka

Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupni rashodi banaka (000 kn) Ukupni rashodi 2014. 2015. 106.319 80.347

167.208

174.431

Erste&Steiermärkische Bank

(3.310.009)

(4.845.323)

Hrvatska poštanska banka

(2.049.768)

(1.227.397)

1.627.653

3.739.302

Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka

145.144

194.630

Istarska kreditna banka Umag

150.443

195.009

Jadranska banka

473.846

385.140

Karlovačka banka

117.374

120.317

KentBank

86.829

85.877

Kreditna banka Zagreb

314.191

198.689

OTP banka Hrvatska

853.548

1.110.710

Partner banka

109.491

95.163

Podravska banka

226.241

203.066

Primorska banka

23.605

26.789

Privredna banka Zagreb

3.231.426

3.879.325

Raiffeisenbank Austria

(1.902.456)

(2.333.798)

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka

24.918

29.504

(498.380)

(784.582)

97.162

95.978

1.369.079

1.512.648

70.449

57.970

Tesla štedna banka

7.043

6.197

Vaba banka Varaždin

88.054

135.972

Veneto banka

(123.995)

(149.489)

Zagrebačka banka

5.049.278

5.115.913

Ukupno:

6.556.138

8.233.486


35

bankarstvo

% promjene -24,43

Kamatni troškovi 2014. 2015. 39.442 32.452

87,21

13.246

-5,45 4,32

% promjene -17,72

11.379

-14,09

20.637

18.184

-11,89

82.117

82.966

1,03

-

(1.148.077)

(989.680)

-

-

(348.982)

(271.654)

129,74

697.670

586.268

34,09

78.790

29,62

57.002

-18,72

81.525

Troškovi provizija 2014. 2015. 1.278 1.465 886

% promjene 14,63

1.170

32,05

1.323

1.190

5.063

4.894

(144.955)

-

Ostali troškovi 2014. 2015. 65.599 46.430

% promjene -29,22

23.841

58.539

145,54

-10,05

41.512

40.636

-2,11

-3,34

80.028

86.571

8,18

(151.115)

-

(2.016.977)

(3.704.528)

-

(312.103)

(301.289)

-

(1.388.683)

(654.454)

-

-15,97

46.046

211.391

359,09

883.937

2.941.643

232,79

64.312

-18,38

1.950

1.845

-5,38

64.404

128.473

99,48

48.405

-15,08

4.307

5.295

22,94

89.134

141.309

58,54

57.293

-29,72

3.831

3.166

-17,36

388.490

324.681

-16,42 11,58

2,51

40.555

35.466

-12,55

7.096

7.053

-0,61

69.723

77.798

-1,10

27.800

28.325

1,89

2.238

2.142

-4,29

56.791

55.410

-2,43

-36,76

139.261

110.373

-20,74

8.806

8.615

-2,17

166.124

79.701

-52,02 47,40

30,13

245.649

226.276

-7,89

35.352

40.489

14,53

572.547

843.945

-13,09

44.191

36.048

-18,43

2.412

2.414

0,08

62.888

56.701

-9,84

-10,24

67.259

59.253

-11,90

12.388

14.254

15,06

146.594

129.559

-11,62

13,49

8.169

10.105

23,70

1.081

1.460

35,14

14.356

15.224

6,05

20,05

994.152

817.225

-17,80

113.255

108.694

-4,03

2.124.019

2.953.406

39,05

-

(458.492)

(341.987)

-

(204.136)

(233.341)

-

(1.239.828)

(1.758.470)

-

18,40

7.970

5.704

-28,43

1.782

1.558

-12,57

15.166

22.242

46,66

-

(171.092)

(184.763)

-

(11.211)

(32.506)

-

(316.077)

(567.313)

-

-1,22

40.639

37.215

-8,43

3.077

2.967

-3,57

53.446

55.796

4,40

10,49

485.466

402.600

-17,07

59.433

64.528

8,57

824.180

1.045.520

26,86

-17,71

25.863

22.124

-14,46

1.320

1.192

-9,70

43.266

34.654

-19,90

-12,01

1

67

6600,00

87

90

3,45

6.955

6.040

-13,16

54,42

45.604

44.362

-2,72

1.882

2.013

6,96

40.568

89.597

120,86

-

(26.182)

(26.751)

-

(2.010)

(2.318)

-

(95.803)

(120.420)

-

1,32

3.217.175

3.082.242

-4,19

149.444

182.725

22,27

1.682.659

1.850.946

10,00

25,58

4.307.358

4.003.809

-7,05

(210.078)

(49.959)

-76,22

2.458.859

4.279.636

74,05


36

bankarstvo

Krediti stanovništvu (000 kn) Banka Kovanica

195.381

-1,63

-

BKS Bank

106.960

141.975

32,74

80.983

Hrvatska poštanska banka

5,76

851.339

-4,64

7.508.149

Imex banka

184.511

198.440

7,55

28.018

Istarska kreditna banka Umag

577.540

561.589

-2,76

268.908

Jadranska banka

289.349

284.379

-1,72

95.120

Karlovačka banka

529.029

559.751

5,81

132.028

KentBank

340.249

388.497

14,18

-

Kreditna banka Zagreb

452.459

465.888

2,97

77.441

-

-

-

-

Partner banka

140.605

154.994

10,23

401

Podravska banka

581.487

583.679

0,38

116.731

Primorska banka

40.523

54.146

33,62

1.590

Privredna banka Zagreb

-

-

-

-

Raiffeisenbank Austria

-

-

-

-

82.193

81.493

-0,85

9.667

3.416.533

3.469.761

1,56

1125555

430.083

375.112

-12,78

18.884

8.758.713

8.469.780

-3,30

3.379.439

69.488

66.517

-4,28

3.304

2.212

1.731

-21,75

-

160.418

172.491

7,53

14.991

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka

2014.

2015.

Banka Kovanica

14

13

Vaba banka Varaždin

Banka splitsko-dalmatinska**

12

12

Veneto banka

2

2 18 131

Hrvatska poštanska banka

61

61

Hypo Alpe-Adria-Bank*

72

71

Imex banka

20

20

Istarska kreditna banka Umag

25

25

Jadranska banka

20

19

Karlovačka banka

-

-

12

14

KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka

25

24

112

105

8

8

26

22

2

2

Privredna banka Zagreb

203

204

Raiffeisenbank Austria

70

70

Samoborska banka

12

12

Sberbank

31

31

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka

28

27

103

96

Štedbanka

-

-

Tesla štedna banka

1

1

Vaba banka Varaždin

10

8

Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

8

8

130

125

1.159

1.129

41.708 6.562.653

4.619.179

Sberbank

18

4,11 -0,89

9.786.293

Samoborska banka

134

369.493 16.059.849

4.367.485

OTP banka Hrvatska

Croatia banka

354.894 16.203.393 10.262.836

Hypo Alpe-Adria-Bank*

Erste&Steiermärkische Bank

7,80

Stambeni 2014. 43.325

198.609

Erste&Steiermärkische Bank

BKS Bank

% promjene

Banka splitsko-dalmatinska** Croatia banka

Broj podružnica, poslovnica i sl.

Ukupno 2014. 2015. 597.363 643.936

Tesla štedna banka

227.513

235.784

3,64

111.909

Zagrebačka banka

29.690.649

29.331.219

-1,21

17.561.033

Ukupno:

78.065.094

77.271.357

-1,02

38.033.176


37

bankarstvo

2015. 40.504,00

Auto krediti

% promjene

2014.

Gotovinski

% promjene

2014.

% promjene

2015.

Ostali 2014. 2015. 553.951 603.381,00

% promjene

-6,51

87

2015. 51,00

-

-

-

-

99.521

22,89

29

-

-

7.859

9.288

18,18

18.089

33.166

83,35

52.759

26,50

48

-

-

108.926

135.889

24,75

204.212

180.845

-11,44

6.481.891

-1,23

7.444

3.981

-46,52

6.693.089

6.910.632

3,25

2.940.207

2.663.345

-9,42

956.025

12,30

40

33

-17,50

-

-

-

3.516.106

3.663.121

4,18

7.347.320

-2,14

139.509

114.733

-17,76

870.644

814.914

-6,40

1.744.534

1.509.326

-13,48 114,24

-41,38

-

-

-

-

185.291

183.393

-1,02

13.318

11.988

8,92 -9,99

30.660

9,43

-

-

-

132.092

115.504

-12,56

24.401

52.276

265.969

-1,09

4.285

3.738

-12,77

28.511

27.548

-3,38

275.836

264.334

-4,17

89.333

-6,08

77

57

-25,97

193.648

194.038

0,20

504

951

88,69

124.874

-5,42

2.273

3.243

42,67

202.448

248.528

22,76

192.280

183.106

-4,77

-

-

-

-

-

-

-

-

340.249

388.497

14,18

74.679

-3,57

233

61

-73,82

265.459

202.462

-23,73

109.326

188.686

72,59

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

833

107,73

-

-

-

-

-

-

140.204

154.161

9,95

112.779

-3,39

7.079

8.315

17,46

193.453

225.741

16,69

264.224

236.844

-10,36

1.262

-20,63

62

41

-32,96

2.122

8.459

298,59

36.749

44.383

20,77

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

9.809

1,47

304,00

570,00

87,50

40.272

38.720

-3,85

31.950

32.394

1,39

1114975

-0,94

84076

41406

-50,75

1764505

1840268

4,29

442.397

473.112

6,94

12.601

-33,27

120

120

0,00

406.384

357.447

-12,04

4.695

4.944

5,30

3.334.383

-1,33

379.744

363.601

-4,25

3.722.192

3.519.752

-5,44

1.277.338

1.252.044

-1,98

2.866

-13,26

-

-

-

-

-

-

66.184

63.651

-3,83

-

-

-

-

-

-

-

-

2.212

1.731

-21,75

14.127

-5,76

-

-

-

69.658

94.614

35,83

75.769

63.750

-15,86 -1,38

125.111

11,80

-

-

-

47.375

43.387

-8,42

68.229

67.286

17.053.844

-2,89

420.134

319.905

-23,86

6.976.137

7.167.390

2,74

4.733.345

4.790.080

1,20

37.346.125

-1,81

1.045.544

859.855

-17,76

21.910.065

22.137.974

1,04

17.076.309

16.927.402

-0,87


38

bankarstvo

Cost income ratio* (%) 2014. Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska**

2015.

-

-

0,91

0,95 63,28

BKS Bank

75,41

Croatia banka

79,70

73,10

Erste&Steiermärkische Bank

38,30

39,90

Hrvatska poštanska banka

60,10

58,80

Hypo Alpe-Adria-Bank*

77,60

-48,07

Imex banka

43,15

66,35

Istarska kreditna banka Umag

67,56

43,72

116,92

182,98

Jadranska banka Karlovačka banka

86,00

83,00

KentBank

113,87

94,86

Kreditna banka Zagreb

110,30

79,01

OTP banka Hrvatska Partner banka

0,73

1

68,50

72,68

Podravska banka

84,23

78,38

Primorska banka

147,77

102,00

Privredna banka Zagreb

48,01

43,73

Raiffeisenbank Austria

49,94

59,99

Samoborska banka

105,41

112,64

Sberbank

71,46

76,44

Slatinska banka

77,86

82,12

Societe Generale - Splitska banka

61,00

55,00

Štedbanka

Depoziti stanovništva (000 kn)

44,83

33,60

Tesla štedna banka

280,59

172,70

Vaba banka Varaždin

150,80

121,13

Banka Kovanica

2,47

Po viđenju 2014. 31.227

Veneto banka

110,00

115,00

Banka splitsko-dalmatinska**

355.636

393.790

10,73

11.682

41,93

49,59

BKS Bank

306.127

366.812

19,82

65.183

1.599.425

1.860.111

16,30

73.551

25.634.068

27.088.854

5,68

2.276.886

8.155.209

8.651.549

6,09

1.884.860 791.161

Zagrebačka banka

* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100

Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank*

Ukupno 2014. 2015. 946.217 969.629,00

% promjene

11.533.948

11.379.726

-1,34

Imex banka

1.553.119

1.476.296

-4,95

31.328

Istarska kreditna banka Umag

2.054.383

2.128.922

3,63

225.009

Jadranska banka

2.066.700

1.807.158

-12,56

182.334

Karlovačka banka

1.324.091

1.509.803

14,03

182.291

879.170

954.357

8,55

11.702

2.465.489

2.386.722

-3,19

77.062

11.218.444

10.946.014

-2,43

1.157.571

703.976

733.677

4,22

22.320

1.671.651

1.818.651

8,79

233.380

KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka

248.647

290.700

16,91

4.806

Privredna banka Zagreb

38.389.156

39.148.191

1,98

4.388.535

Raiffeisenbank Austria

12.872.553

13.690.820

6,36

98.406

340.712

346.157

1,60

54.438

3149686

3431089

8,93

144494

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka

975.680

1.047.411

7,35

64.033

12.438.869

12.316.620

-0,98

1.317.102

430.525

377.478

-12,32

12.631

-

-

-

-

976.616

1.206.630

23,55

20.590

380.377

751.569

97,59

11.765

Zagrebačka banka

44.505.098

46.268.006

3,96

5.618.396

Ukupno:

187.175.572

193.346.742

3,30

18.992.743


39

bankarstvo

kunska 2015. 26.794,00

% promjene -14,20

Po viđenju devizna 2014. 2015. 59.877 78.977,00

14.141

21,05

12.669

80.253

23,12

82.491

12,15

2.740.036 2.009.651

% promjene 31,90

OroÄ?ena kunska 2014. 2015. 178.688 200.897,00 81.779

% promjene 12,43

OroÄ?ena devizna 2014. 2015. 676.425 662.961,00 249.506

280.731

% promjene -1,99

16.231

28,12

82.687

1,11

12,51

21.220

59.697

181,32

75.755

94.692

25,00

32.062

36.433

13,63

187.662

190.429

1,47

164.150

174.762

6,46

1.285.969

1.508.166

17,28

20,34

1.798.301

2.225.270

23,74

3.434.861

6,62

338.597

397.281

17,33

2.103.299

3.748.534

9,13

18.124.020

18.375.014

1,38

2.172.002

3,27

3.828.453

4.072.615

6,38

936.392

18,36

1.104.689

1.296.095

17,33

1.064.484

1.040.205

-2,28

24.195

-22,77

17.716

22.051

24,47

210.343

243.502

15,76

8.573.614

8.107.034

-5,44

1.293.732

1.186.548

249.579

10,92

298.217

356.843

19,66

204.021

185.288

-9,18

1.327.136

1.337.212

-8,28 0,76

171.993

-5,67

298.295

283.341

-5,01

170.299

152.279

-10,58

1.415.772

1.199.545

-15,27

213.437

17,09

142.782

153.416

7,45

273.099

308.847

13,09

725.919

834.103

14,90

17.458

49,19

41.710

27.397

-34,32

98.682

106.818

8,24

727.076

802.684

10,40

60.760

-21,15

51.017

1.091

-97,86

634.228

551.799

-13,00

1.703.182

1.773.072

4,10

1.381.090

19,31

1.513.027

1.863.597

23,17

1.515.288

1.401.390

-7,52

7.032.558

6.299.937

-10,42

24.670

10,53

34.135

57.512

68,48

99.539

97.499

-2,05

547.982

553.996

1,10

262.290

12,39

162.650

178.746

9,90

358.373

359.669

0,36

917.248

1.017.946

10,98

5.089

5,89

14.544

15.417

6,01

25.775

28.990

12,47

203.522

241.204

18,52

5.169.694

17,80

5.154.846

6.162.856

19,55

4.403.681

4.213.553

-4,32

24.442.094

23.602.088

-3,44

1.158.699

1077,47

1.935.590

2.413.670

24,70

1.361.545

1.337.841

-1,74

9.477.012

8.780.610

-7,35

60.490

11,12

45.352

48.645

7,26

38.701

39.315

1,59

202.221

197.707

-2,23

170613

18,08

180123

341774

89,74

216646

297318

37,24

2608423

2621384

0,50

73.817

15,28

54.679

77.122

41,05

213.409

222.916

4,45

643.559

673.556

4,66

1.528.010

16,01

1.793.049

2.224.861

24,08

957.165

931.825

-2,65

8.371.553

7.631.924

-8,84

13.319

5,45

35.256

40.230

14,11

93.836

29.581

-68,48

288.802

294.348

1,92

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

27.763

34,84

13.239

22.453

69,60

220.423

247.738

12,39

722.364

908.676

25,79

13.495

14,70

21.496

51.899

141,44

42.717

74.558

74,54

304.399

611.617

100,93

6.514.571

15,95

4.801.093

5.755.879

19,89

4.302.188

4.458.161

3,63

29.783.421

29.539.395

-0,82

23.030.790

21,26

20.019.924

24.267.043

21,21

22.499.281

22.744.407

1,09

125.663.624

123.304.502

-1,88


40

bankarstvo

Zarada po dionici (%)

Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) 2014.

2015.

Banka Kovanica

-4,15

3,20

Banka splitsko-dalmatinska**

1,46

-70,60

-

2014.

2015.

Banka Kovanica

-

-

-

-

Banka splitsko-dalmatinska**

-

-

-

-

3,84

BKS Bank

-

-

-

-

0,83

-3,19

Croatia banka

-

-

-

13,67

59,61

Erste&Steiermärkische Bank

4,50

-

-723,70

84,92

Hrvatska poštanska banka

-

-

-

-

-

-

Hypo Alpe-Adria-Bank*

-

-

-

-

12,30

-32,08

Imex banka

-

-

-

-

7,41

7,64

6,18

2,00

68,00

22,00

Jadranska banka

-

-

Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

0,35

-

Karlovačka banka

-

-

-

-

KentBank

-

-

KentBank

-

-

-

-

Kreditna banka Zagreb

-

4,31

Kreditna banka Zagreb

-

-

-

-

OTP banka Hrvatska

9,48

-

OTP banka Hrvatska

-

-

-

-

Partner banka

1,45

1,58

Partner banka

-

-

-

-

Podravska banka

-

1,23

Podravska banka

-

-

-

-

Primorska banka

-

-

Primorska banka

-9,69

0,53

-

-

34,00

10,00

Privredna banka Zagreb

79,84

99,99

27,00

10,16

BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag

Privredna banka Zagreb

Istarska kreditna banka Umag

-

-

4,50

Raiffeisenbank Austria

81,00

-66,00

Raiffeisenbank Austria

-

-

81,00

-

Samoborska banka

-15,41

-112,39

Samoborska banka

-

-

-

-

-

-

Sberbank

-

-

-

-

0,42

-9,39

Slatinska banka

-

-

-

-

Societe Generale - Splitska banka

23,00

12,00

Societe Generale - Splitska banka

-

-

-

Štedbanka

12,76

15,32

Štedbanka

-

-

Tesla štedna banka

-

-

Tesla štedna banka

-

-

-

-

Vaba banka Varaždin

-

-

Vaba banka Varaždin

-

-

-

-

Veneto banka

-

-

Veneto banka

-

-

-

-

Zagrebačka banka

-

-

Zagrebačka banka

7,25

18,00

1,45

3,60

Sberbank Slatinska banka

-

-

-


41

bankarstvo

Raspodjela dobiti (000 kn)

Revizori

Banka Kovanica

2014. Zadržana dobit -

Banka splitsko-dalmatinska**

-

2.815

-

-

BKS Bank

-

-

-

7.677

Croatia banka

-

3.919

-

(15.134)

Dividenda

Erste&Steiermärkische Bank

Dividenda

2015. Zadržana dobit -

76.429

155.811

n.a.

n.a.

Hrvatska poštanska banka

-

(635.384)

30.774

92.443

Hypo Alpe-Adria-Bank*

-

-

-

-

-

16.033

-

(45.980)

10.064

2.004

3.323

9.121

Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

-

5.436

-

-

2014.

2015. PricewaterhouseCoopers d.o.o Zagreb REVIZIJA ZUBIN d.o.o. Ernst&Young d.o.o. Zagreb

Erste&Steiermärkische Bank

PricewaterhouseCoopers d.o.o Zagreb REVIZIJA ZUBIN d.o.o Ernst&Young d.o.o. Zagreb PricewaterhouseCoopers d.o.o. Deloitte

Hrvatska poštanska banka

Deloitte d.o.o., Zagreb

Deloitte d.o.o., Zagreb

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka

Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag

KentBank

-

(10.998)

-

3.918

Jadranska banka

Kreditna banka Zagreb

-

(38.092)

-

8.349

Karlovačka banka

OTP banka Hrvatska

-

155.233

-

-

KentBank

Partner banka

-

-

-

-

Podravska banka

-

-

-

3.301

Kreditna banka Zagreb

Primorska banka

-

(5.628)

-

334

Privredna banka Zagreb

513.273

129.634

193.143

25

Raiffeisenbank Austria

293.987

-

-

-

Samoborska banka

-

(1.065)

-

(7.768)

Sberbank

-

-

-

-

-

389

-

-

189.669

-

120.712

-

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka

-

Tesla štedna banka

-

-

-

-

Vaba banka Varaždin

-

(11.911)

-

(50.476)

Veneto banka

-

(219.529)

-

(284.307)

Zagrebačka banka

-

1.166.410

-

(519.135)

6.382 nije odlučeno

nije odlučeno

OTP banka Hrvatska Partner banka

Deloitte d.o.o. Ernst and Young

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.

UHY HB EKONOM d.o.o.

BDO Croatia d.o.o.

Deloitte d.o.o. Zagreb BDO Croatia d.o.o., Zagreb BDO Croatia d.o.o.

Deloitte d.o.o. Zagreb HLB Revidicon d.o.o., Varaždin BDO Croatia d.o.o.

KPMG PriceWaterhouseCoopers Deloitte d.o.o.

KPMG PriceWaterhouseCoopers KPMG Croatia d.o.o.

Krako-revizija d.o.o

Krako-revizija d.o.o

Podravska banka

Deloitte d.o.o.

Ernst & Young d.o.o.

Primorska banka

BDO Croatia, Zagreb

BDO Croatia, Zagreb

Privredna banka Zagreb

KPMG d.o.o.

KPMG d.o.o.

Raiffeisenbank Austria

Deloitte d.o.o.

KPM Croatia d.o.o.

HLB Revidicon d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

HLB Revidicon d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka

BDO Croatia d.o.o.

BDO Croatia d.o.o.

HLB Revidicon d.o.o. PricewaterhouseCoopers d.o.o PwC

HLB Revidicon d.o.o. PricewaterhouseCoopers d.o.o PwC

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.


42

bankarstvo

Dopunski kapital (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank*

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 2014.

2015.

% promjene

2014.

2015.

11.826

32.432

174,24

2.589

1.817

-29,82

Banka Kovanica

12,55

15,09

Banka splitsko-dalmatinska**

14,77

-

-

4,81

-

BKS Bank

17,73

16,85

Croatia banka

13,29

15,91

Erste&Steiermärkische Bank

20,43

19,77

6,65

15,85

-

-

-

1.093.287

1.435.272

31,28

13.949

-

-

Hrvatska poštanska banka

938.927

1.553.623

65,47

Hypo Alpe-Adria-Bank*

0,33

0,22

Imex banka

66.685

42.396

-36,42

Imex banka

13,96

13,50

Istarska kreditna banka Umag

25.638

29.286

14,23

Istarska kreditna banka Umag

16,54

17,73

Jadranska banka

10.685

10.674

-0,10

Jadranska banka

-1,35

-20,27

Karlovačka banka

293

44.025

14925,60

Karlovačka banka

13,64

15,35

-

-

-

KentBank

22,93

21,46

43.537

82.000

88,35

Kreditna banka Zagreb

11,73

16,66 15,56

KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

-

-

-

OTP banka Hrvatska

16,54

10.000

16.007

60,07

Partner banka

16,21

16,14

Podravska banka

106.366

93.114

-12,46

Podravska banka

16,39

16,06

Primorska banka

Partner banka

9.761

15.273

56,47

Primorska banka

22,74

21,87

Privredna banka Zagreb

-

-

-

Privredna banka Zagreb

22,93

22,20

Raiffeisenbank Austria

459.688

839.855

82,70

Raiffeisenbank Austria

21,33

21,13

Samoborska banka

-

-

-

Samoborska banka

28,12

26,99

Sberbank

-

-

-

Sberbank

19,70

17,30

Slatinska banka

-

-

-

Slatinska banka

16,90

17,50

Societe Generale - Splitska banka

-

-

-

Societe Generale - Splitska banka

18,95

18,70

32.726

76.350

133,30

Štedbanka

38,40

38,81

-

3.477

-

Tesla štedna banka

62,19

64,00

Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin

23.034

22.905

-0,56

Vaba banka Varaždin

14,13

16,06

Veneto banka

-

32.345

-

Veneto banka

15,21

17,60

Zagrebačka banka

-

-

-

Zagrebačka banka

0,26

0,25

2.848.991

4.330.851

52,01

Ukupno:


43

bankarstvo

Kapital banke

31.12.2014.

31.12.2015.

% promjene

Temeljni kapital (000 kn) - dionički

6.893.739

6.926.632

0,48

Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve

9.417.585

9.649.945

2,47

12.545

12.502

-0,34

9.658.622

9.910.966

2,61

81,55

73,35

-10,06

25.777.052

25.540.776

-0,92

2.568.098 Ba1 (Moody’s), BB (Standard & Poor's) 317

4.450.926 Ba1 (Moody’s), BB (Standard & Poor's) 342

73,32

918.134

917.109

-0,11

903.566

872.609

-3,43

10.320

19.112

85,19

21.868

-

Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi - prihodi od provizija - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

7,89

4.248

3.520

-17,14

-749.791

-711.881

-5,06

- kamatni troškovi

-490.160

-474.530

-3,19

- troškovi provizija

-650

-659

1,38

- ostali prihodi Ukupni rashodi

-

-

-

- ostali troškovi

-258.981

-236.692

-8,61

Dobit prije oporezivanja

168.343

205.228

21,91

Dobit poslije oporezivanja

168.343

205.228

21,91

Zadržana dobit

168.343

205.228

21,91

36,40

31,60

-13,19

24.721.414

24.722.823

0,01

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

666.361

678.730

1,86

9.992.661

11.049.495

10,58

14.062.392

12.994.598

-7,59

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2015.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:

Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)

25.552.772 927.289 357 9.652.042 206.426


privredni vjesnik

Više od 60 godina u službi gospodars privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

pVinternational

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva

pv multimedija

pv

TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

centar za istraživanja

digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

21

godina

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Regionalni poslovni klub

Predstavljamo vam naša najvažnija izdanja, jedinstvena po svojoj analitici, sveobuhvatnosti i informiranosti:

privredni vjesnik Tjednik Privredni vjesnik izlazi u digitalnom i tiskanom izdanju (sve velike, sve srednje tvrtke, dio malih, tvrtke koje su u različitim gospodarskim vijećima, poslovnim udruženjima i zajednicama, državni i društveni ustroj – od Ureda Predsjednice RH, Sabora, Vlade i ministarstava do predstavnika institucija te lokalne uprave). Svakog tjedna se njima dostavlja tiskano izdanje, a ujedno se distribuira i na e-mail adrese 36.000 čitatelja, onih koji u Hrvatskoj odlučuju.

400 NAJVEĆIH Godinama najrelavantniji izvor podataka, specijal “400 najvećih”, temeljen na osnovnim podacima godišnjih financijskih izvještaja o poslovnim ostvarenjima u protekloj godini donosi podatke o vrijednosti bilance, kapitala i rezervi, ukupnim prihodima, dobiti te broju zaposlenih u najvećim hrvatskim poduzećima. Od 2007. tu su i rangiranja vezana uz županije, sektore i djelatnosti. Posebnu težinu ovome izdanju daju ugledni gospodarstvenici i priznati analitičari koji donose svoj pogled na opće stanje gospodarstva ili pojednih djelatnosti. Specijal široj javnosti daje uvid u podatke tko se prema ostvarenom ukupnom prihodu ili prema nekom drugom kriteriju nalazi među 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika.


tva 21

godina 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

23

Rang-ljestvice banaka, godinE osiguranja, leasinga i fondova

zeleni in magazin Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Sveobuhvatni pregled financijske industrije u Hrvatskoj namijenjen je vodećim domaćim i inozemnim gospodarstvenicima i menadžerima i donosi rang-liste hrvatskih banaka, fondova, osiguravateljskih i leasing kuća prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu. U svakoj od četiri zasebne tematske cjeline kroz ankete u kojima sudjeluju predsjednici uprava, vodeći financijski i privredni analitičari predstavlja se hrvatska financijska industrija. Godinama jedino citirano izdanje ovoga tipa, specijal Financijska industrija idealno je mjesto za predstavljanje novih ponuda i proizvoda s područja financija.

POSLOVNA OČEKIVANJA Poslovna očekivanja su već tradicionalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini, dopunjeno istraživanjem poslovne klime u hrvatskim tvrtkama. Već godinama hrvatskoj poslovnoj javnosti nude prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista, te su stoga svojevrstan barometar poslovne klime u Hrvatskoj. Odgovori 400 - 500 tvrtki svih veličina, tekstovi 100 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva, daju dodatnu atraktivnost izdanja.

utemeljeno 1953. www.privredni.hr


46

bankarstvo

Bankarstvo u 2015.

Stabilna financijska industrija je sastavni dio zdravog gospodarstva Strane investicije i kreditiranje će sustavno i održivo porasti kada poslovno okruženje bude pozitivnije i poduzetnički usmjerenije, a to je u nadležnosti Vlade. Ključ gospodarskog rasta vidim u stvaranju pretpostavki za neodgodivo provođenje strukturnih reformi u poslovnoj, investicijskoj, poreznoj i sferi tržišta rada Ivan Jandrić, predsjednik Udruženje banaka pri HGK-u

Ivan Jandrić

Usprkos određenim pomacima u gospodarskom okruženju u 2015. godini, ona je za bankarsku industriju, čija je ukupna aktiva iznosila oko 126 posto BDP-a, i dalje bila nepovoljna, a najteži udarac bankarskom sustavu, ali i cjelokupnom gospodarstvu dogodio se izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i rezultirao je prvim gubitkom bankarske industrije u zadnjih 17 godina. Posljedice mjera ZPK su tim značajne jer su za posljedicu imale neminovno dodatno smanjenje kreditne aktivnosti. Stabilna financijska industrija je sastavni dio zdravog gospodarstva i bez omogućavanja bankarskom sustavu da da svoj puni obol gospodarskom uzletu on će poslovično izostati. HNB ZASLUŽAN ZA STABILNOST SUSTAVA Bankarska industrija je u prvih šest mjeseci 2016. godine zabilježila oporavak te u ovom trenutku nema značajnijih ograničavajućih faktora unutar same industrije. Tome je pridonio HNB koji je zaslužan za neupitnu stabilnost sustava, i čija su ekspanzivna monetarna politika i strukturne repo operacije omogućile bankama kvalitetniji izvor sredstava u domaćoj valuti što je podržavao kreditni ciklus. Ipak, nedvojbenog prostora za unapređenje ima proširenjem liste kolaterala za strukturne operacije i aktivnom nastavku kreditnih modela po principu dijeljenja rizika. Također, podršku domaćoj ekonomi-

ji pružaju i monetarna popuštanja ECB-a. Bankarska industrija se na globalnoj razini neminovno mijenja na regulatornom, kreditnom, rizičnom, potrošačkom i tehnološkom planu. To je činjenica. Nažalost, o njoj se u Hrvatskoj prečesto govori iz sfere populizma i argumenata, te se time cijeloj industriji nanosi velika reputacijska šteta. Neovisno o tome hrvatski bankarski sustav je iznimno stabilan, čemu svjedoči i prosječna stopa adekvatnosti kapitala viša od 21 posto, a u srednjem roku očekujem postupan oporavak kreditiranja stanovništva zbog oporavka na tržištu rada, postupnog slabljenja trenda razduživanja, te povišenog potrošačkog optimizma. Također, tečajno prilagođeni pokazatelji već pokazuju oporavak kreditne aktivnosti poduzeća što treba zahvaliti oporavku investicija, padu cijene novca, oporavku profitabilnosti te općenito oporavku poslovnog optimizma. Jedno od ključnih otvorenih pitanja i dalje su loši krediti koji su napokon počeli padati, ali ostaju na visokoj razini te kroz povišen trošak rizika generalno

Hrvatski bankarski sustav je iznimno stabilan, čemu svjedoči i prosječna stopa adekvatnosti kapitala viša od 21 posto opterećuju cijenu kredita. Tim više po ovom pitanju treba čim prije biti pronađen odgovor na problem poreznog tretmana, jer trenutačno banke zaziru od


bankarstvo

brze prodaje lošeg portfelja, a pozitivan gospodarski domino efekt izostaje. Sve najveće banke u Hrvatskoj su već godinama djelom međunarodnih grupacija iz zemalja članica EU-a, te su primjenu visokih EU, EBA i ostalih standarda počele pripremati i provoditi u svome poslovanju i prije službenog stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. U širem gospodarskom kontekstu oporavak investicija u narednom razdoblju bit će vezan i za jačanje apsorpcije EU fondova. Pad kreditiranja gospodarstva Tijekom proteklih pet godina svjedočili smo padu kreditiranja na razini cijele industrije, te iako smo trenutačno u razdoblju rekordno niskih kamata, a likvidnost je dobra, još je uvijek na tržištu ograničen broj odličnih kompanija i dobrih projekata. Pri čemu je pojačana atraktivnost malih i srednjih poduzeća zbog sve boljih izvoznih rezultata indikator pozitivnog trenda. Činjenica jest da bi svi željeli vidjeti više kreditiranja, ja kao član Uprave Addiko banke zadužen za corporate i SME prvi bih to htio. Banke će podržati mjere za rast kreditiranja kroz financiranje zdrave ekonomije. To uopće nije sporno. Međutim, jače

kreditiranje je izravno i neminovno povezano s troškovima financiranja, rejtingom i rizičnošću zemlje i na tom planu se cjelokupna „krvna slika“ mora

Jedno od ključnih otvorenih pitanja i dalje su loši krediti koji su napokon počeli padati, ali ostaju na visokoj razini bitno popraviti. Strane investicije i kreditiranje će sustavno i održivo porasti kada poslovno okruženje bude pozitivnije i poduzetnički usmjerenije, a to je u nadležnosti Vlade. Ključ gospodarskog rasta vidim u stvaranju pretpostavki za neodgodivo provođenje strukturnih reformi u poslovnoj, investicijskoj, poreznoj i sferi tržišta rada. Puni efekti tih reformi sigurno neće moći biti vidljivi odmah, ali je potrebno početi na njima raditi sada. Iz perspektive Udruženja banaka pri HGK-u u našoj viziji razvoja zalagat ćemo se za razvoj produkata za malo poduzetništvo uz financiranje EBRD-a, EIB-a i u manjoj mjeri Svjetske banke. Nažalost, dosad se dosta banaka nije toliko oslanjalo na korištenje tih fondova.

47


48

bankarstvo

Kartično poslovanje

U Hrvatskoj 1,8 milijuna kreditnih kartica

U 2015. godini ukupna vrijednost kartičnih transakcija ostvarenih u zemlji i inozemstvu domaćim karticama bila je 125,8 milijardi kuna, što je za 4,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Broj transakcija bio je 352,5 milijuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Vanja Dominović

Hrvatska gospodarska komora nastavlja tradiciju prikupljanja i obrade podataka o kartičnom poslovanju, dugu više od 16 godina. Istraživanje ne bi bilo moguće bez uspješne suradnje s bankama i kartičnim kućama koje su od samog početka podupirale istraživanje. Od početka istraživanja, kartič-

no tržište Republike Hrvatske obilježio je dinamičan rast: broj kartica porastao je za više od tri puta, broj bankomata za više od pet puta, a broj EFT POS terminala za 11 puta. Na kraju 2015. godine u Hrvatskoj je bilo 8,8 milijuna kartica, što predstavlja rast od 2,4 posto u posljednjih godinu dana (tj. u odnosu na 31. prosinca 2014.). Od ukupnog broja kartica, 88 posto čine debitne i kreditne kartice banaka, a 12 posto kartice dviju kartičnih kuća. Udio chip (smart, pametnih) kartica u njihovu uku-


49

bankarstvo

pnom broju jest 91,5 posto, a 18 posto ukupnog broja kartica čine beskontaktne kartice. Analiza ukupnog broja kreditnih kartica kojih je potkraj prosinca 2015. bilo 1,8 milijuna, pokazuje da 46,9 posto otpada na kreditne kartice banaka, a 53,1 posto na kreditne kartice dviju kartičnih kuća. U 2015. godini, ukupna vrijednost kartičnih transakcija ostvarenih u zemlji i inozemstvu domaćim karticama (tj. onima koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće) bila je 125,8 milijardi kuna, što je za 4,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Broj transakcija bio je 352,5 milijuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Značajniji rast vidljiv je kod transakcija koje su ostvarili stranci u Hrvatskoj: ukupna vrijednost transakcija stranaca veća je za gotovo 10 posto, a broj transakcija za 13 posto u odnosu na kraj 2014. godine. Uzimajući u obzir mjesto nastanka i vrstu transakcije, kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (59,5 posto od ukupne vrijednosti transakcija), zatim 35,8 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a 4,7 posto otpada na transakcije ostvarene u inozemstvu (3,6 posto su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,1 posto su transakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Bankomati i EFT POS terminali Na kraju 2015. godine, u Hrvatskoj je bilo 4430 bankomata, a u odnosu na kraj 2014. godine, njihov je broj povećan za četiri posto. Većinu čine bankomati koji su instalirani izvan prostora banaka (73 posto), a preostali su bankomati instalirani u prostoru banaka i gotovo svi su dostupni klijentima 24 sata dnevno. Promatrajući funkciju bankomata, njih 92 posto su isplatni, a 7,9 posto bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju, dok 0,1 posto čine uplatni bankomati. Prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu tijekom 2015. godine bila je 737 kuna, što je za 15 kuna više nego u 2014.

Kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (59,5 posto od ukupne vrijednosti transakcija) Na kraju 2015. u Hrvatskoj je bilo više od 105.000 EFT POS terminala, a u odnosu na prethodnu godinu, njihov broj je porastao za četiri posto. Prosječna vrijednost po transak-

Broj kartica, bankomata i EFT POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2000. - 2015.) rast / pad (%)

kraj godine

broj kartica

broj bankomata

rast (%)

broj EFT POS

rast (%)

2000.

2.448.054

-

793

-

9.524

-

2001.

3.410.193

39,3%

947

19,4%

16.230

70,4%

2002.

4.705.290

38,0%

1.298

37,1%

22.427

38,2%

2003.

5.480.306

16,5%

1.612

24,2%

31.391

40,0%

2004.

6.360.954

16,1%

1.919

19,0%

41.760

33,0%

2005.

7.364.376

15,8%

2.298

19,7%

54.979

31,7%

2006.

8.126.010

10,3%

2.649

15,3%

59.510

8,2%

2007.

8.927.504

9,9%

2.986

12,7%

70.556

18,6%

2008.

8.495.403

-4,8%

3.341

11,9%

82.332

16,7%

2009.

8.776.280

3,3%

3.606

7,9%

86.904

5,6%

2010.

8.910.182

1,5%

3.787

5,0%

92.715

6,7%

2011.

9.172.638

2,9%

3.977

5,0%

101.768

9,8%

2012.

8.566.244

-6,6%

4.111

3,4%

93.966

-7,7%

2013.

8.567.080

0,01%

4.146

0,9%

100.334

6,8%

2014.

8.629.805

0,7%

4.260

2,7%

101.176

0,8%

2015.

8.837.164

2,4%

4.430

4,0%

105.219

4,0%

Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom broju kartica (31.12.2015.) Kreditne

Prepaid

3%

21% UKUPNO

8,8 milijuna 76% Debitne


50

bankarstvo

Kretanje broja kartica, bankomata i EFT POS terminala (2001. - 2015.) 80%

kartice 70%

bankomati 60%

EFT POS 50% 40% 30% 20% 10% 0% -10% -20%

31.12. 2001.

31.12. 2002.

31.12. 2003.

31.12. 2004.

31.12. 2005.

31.12. 2006.

31.12. 2007.

31.12. 2008.

31.12. 2009.

31.12. 2010.

ciji na EFT POS terminalu u 2015. bila je 237 kuna, što je za šest kuna manje nego godinu dana prije. Dakle, nastavlja se trend smanjenja prosječne vrijednosti po transakciji, što pokazuje da se kartica sve više koristi za plaćanja manjih iznosa na prodajnim mjestima. Hrvatska prati svjetske i europske trendove Prema zadnjim raspoloživim podacima koji se odnose na kraj 2014. godine (izvor: Retail Banking Research Ltd, London, rujan 2015.), na svjetskoj razini bilo je 12 milijardi platnih kartica te 2,7 kartica po odraslom stanovniku. Kod nas bilježimo 2,6 kartica po odraslom stanovniku (18+). Ako gledamo podatke za članice EU-a, prosječan broj kartica po stanovniku na kraju 2014. bio je 1,5 kartica, a istovremeno smo u Republici Hrvatskoj imali dvije kartice po stanovniku. Veći broj kartica po stanovniku od Hrvatske imaju samo Luxemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je na začelju liste

31.12. 2011.

31.12. 2012.

31.12. 2013.

31.12. 2014.

31.12. 2015.

Rumunjska sa 0,7 kartica po stanovniku. Najznačajniji razlozi koji idu u prilog bezgotovinskom plaćanju su sigurnost (primjerice, smanjenje krivotvorenja novčanica i pljački novčarskih institucija), sprečavanje sive ekonomije, smanjenje troškova manipulacije gotovinom i osiguranje. Ostale prednosti plaćanja karticama su: brzina i sigurnost plaćanja, mogućnost plaćanja na brojnim prodajnim

Treba voditi računa o urednom podmirivanju obveza po kraticama te o limitima potrošnje koje određuje izdavatelj mjestima u zemlji i inozemstvu, plaćanje putem interneta i mobitela, mogućnost plaćanja s odgodom, plaćanje na rate, korištenje kredita po kartici, stalna dostupnost sredstava i mogućnosti plaćanja... Međutim, treba voditi računa o urednom podmirivanju obveza po kraticama te o limitima potrošnje koje određuje izdavatelj, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, a valja i redovito voditi evidenciju o plaćanjima karticom. Također, potrebno je i pridržavati se uputa izdavatelja za sigurno korištenje kartica.


bankarstvo

51

DEPOZITI U 2015.

I opet uzlazno Depoziti stanovništva lani su porasli za 3,3 posto, privrede za 10,33 posto, a države za čak 34,01 posto Lani se već pomalo naziralo svjetlo na kraju kriznoga tunela, a depoziti kod poslovnih banaka i dalje su rasli, kao što su uostalom rasli i u vrijeme najjačeg kriznog udara. Bilo kako bilo, depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 282,78 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 266,46 milijardi, povećanje od 6,13 posto. Kad je riječ o depozitima građana, oni dakako nastavljaju uzlaznom putanjom, svim „grintanjima“ zbog malih plaća ili tomu unatoč. Tako su lani depoziti stanovništva iznosili 193,376 milijardi kuna, što znači da su oni u odnosu

na godinu dana ranije porasli za 3,3 posto. Naime, u 2014. depoziti građana su iznosili 187,175 milijardi kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, iako su i oni lani skočili za 10,33 posto. Tako su u protekloj godini depoziti privrede dosegli 78,356 milijardi kuna, za razliku od preklanjskih 71,018 milijardi. Depoziti države su, pak, lani porasli za čak 34,01 posto, na 11,082 milijarde sa 8,270 milijardi kuna koliko su iznosili godinu dana ranije.

Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka – više od 71,522 milijarde kuna s povećanjem od 14,98 posto u odnosu na 2014. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 54,187 milijardi kuna i uz godišnji rast od 4,51 posto, dok je treća Erste banka sa 39,65 milijardi kuna depozita i rast od 6,74 posto u odnosu na 2014. godinu.

Depoziti (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno % 2014. 2015. promjene 983.310 989.928 0,67 386.413 422.025 9,22 665.523 820.892 23,35 2.593.359 2.615.855 0,87 37.151.404 39.654.044 6,74 14.172.090 14.575.531 2,85 16.011.253 15.892.831 -0,74 1.900.167 1.706.504 -10,19 2.521.243 2.656.962 5,38 2.282.098 1.960.599 -14,09 1.465.000 1.769.301 20,77 989.337 1.123.871 13,60 3.590.792 2.898.809 -19,27 12.713.227 12.548.560 -1,30 1.031.402 1.056.140 2,40 2.256.062 2.348.978 4,12 259.520 377.270 45,37 51.848.032 54.187.802 4,51 21.812.963 22.963.272 5,27 395.696 399.175 0,88 5.755.249 6.386.480 10,97 1.098.473 1.186.690 8,03 20.132.742 19.931.838 -1,00 588.526 515.599 -12,39 111 79 -28,83 1.128.965 1.365.898 20,99 528.620 909.334 72,02 62.202.694 71.522.333 14,98 266.464.271 282.786.600 6,13

Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015. promjene promjene promjene 37.093 20.299,00 -45,28 946.217 969.629,00 2,47 96 30.681 28.235 -7,97 355.636 393.790 10,73 230 61 -73,48 359.166 454.019 26,41 306.127 366.812 19,82 166.407 128.586 -22,73 827.527 627.158 -24,21 1.599.425 1.860.111 16,30 398.725 3.224.972 708,82 11.118.611 9.340.218 -15,99 25.634.068 27.088.854 5,68 2.393.115 2.543.257 6,27 3.623.766 3.380.725 -6,71 8.155.209 8.651.549 6,09 196.131 163.807 -16,48 4.281.174 4.349.298 1,59 11.533.948 11.379.726 -1,34 857 900 5,02 346.191 229.308 -33,76 1.553.119 1.476.296 -4,95 67.450 83.050 23,13 399.410 444.990 11,41 2.054.383 2.128.922 3,63 106.616 56.340 -47,16 108.782 97.101 -10,74 2.066.700 1.807.158 -12,56 12.280 57.633 369,32 128.629 201.865 56,94 1.324.091 1.509.803 14,03 2.923 3.496 19,60 107.244 166.018 54,80 879.170 954.357 8,55 102.812 8.749 -91,49 1.022.491 503.338 -50,77 2.465.489 2.386.722 -3,19 115.884 106.968 -7,69 1.378.899 1.495.578 8,46 11.218.444 10.946.014 -2,43 48.160 40.785 -15,31 279.266 281.678 0,86 703.976 733.677 4,22 49.958 584.411 480.369 -17,80 1.671.651 1.818.651 8,79 10.873 86.570 696,19 248.647 290.700 16,91 3.863.142 3.849.017 -0,37 9.595.734 11.190.594 16,62 38.389.156 39.148.191 1,98 96.045 122.948 28,01 8.844.365 9.149.504 3,45 12.872.553 13.690.820 6,36 12 6 -50,00 54.972 53.012 -3,57 340.712 346.157 1,60 10.072 21.702 115,47 2.595.491 2.933.689 13,03 3149686 3431089 8,93 33.729 19.944 -40,87 89.064 119.335 33,99 975.680 1.047.411 7,35 187.997 168.911 -10,15 7.505.876 7.446.307 -0,79 12.438.869 12.316.620 -0,98 4.956 4.956 0,00 153.045 133.165 -12,99 430.525 377.478 -12,32 111 79 -28,83 19.118 9.558 -50,01 133.231 149.710 12,37 976.616 1.206.630 23,55 148.243 157.765 6,42 380.377 751.569 97,59 443.396 417.393 -5,86 17.254.200 24.836.934 43,95 44.505.098 46.268.006 3,96 8.270.153 11.082.997 34,01 71.018.546 78.356.861 10,33 187.175.572 193.346.742 3,30


52

bankarstvo

KREDITI u 2015.

Razduživanje, razduživanje Ukupni krediti protekle su godine premašili 278,886 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 1,31 posto Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod „ostalo“, protekle su godine premašili 278,886 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 1,31 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine bio je 282,595 milijardi kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren državi, dok su oni odobreni gospodarstvu i građanima u padu. Zapravo, lani se ponovila ista slika kao i godinu dana ranije.

Protekle je godine, uostalom kao i pretprošle, najviše kredita odobreno stanovništvu 119,709 milijardi kuna što je smanjenje od 1,69 posto u odnosu na godinu ranije kada su njihovi krediti iznosili121,769 milijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 100,739 milijardi kreditnih kuna što je ipak smanjenje od 2,85 posto u odnosu na 2014. kada su premašivali 103,698 milijardi kuna. Državi su u 2015. odobreni krediti ukupno teški 52,007 milijardi kuna ili 2,39 posto više nego godinu dana ranije kada je taj iznos dosegao 50,793 milijarde kuna.

Najviše je kredita protekle godine odobrila Zagrebačka banka, 79,069 milijardi kuna uz rast od 1,5 posto. Slijedi je Privredna banka Zagreb sa 47,669 milijardi kuna uz pad od 0,89 posto, dok je treća Erste banka s više od 40,790 milijardi kuna što je za 2,73 posto manje nego u 2014. godini. Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godine odobrila je Zagrebačka banka, 28,991 milijardu kuna što je povećanje od 1,38 posto u odnosu na 2014. kada je ta banka privrednicima odobrila kredita u iznosu od 28,598 milijardi kuna. Na drugom je mjestu

Odobreni krediti (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2014. 1.002.562 335.278 937.358 2.158.795 41.936.588 12.355.354 20.503.309 1.400.533 1.670.039 1.904.912 1.216.557 665.202 2.057.180 11.784.059 940.468 2.035.952 174.122 48.098.738 21.719.795 210.216 8.955.192 805.592 19.068.877 722.757 11.320 752.606 1.267.326 77.904.515 282.595.202

2015. 998.514 358.797 1.031.053 2.142.451 40.790.656 12.352.225 18.998.182 1.298.738 1.686.641 1.784.968 1.206.135 821.424 1.827.435 11.928.420 1.051.798 2.110.586 227.901 47.669.849 20.282.500 190.309 8.564.565 740.969 18.786.529 685.075 8.399 981.705 1.290.133 79.069.725 278.885.682

% promjene -0,40 7,01 10,00 -0,76 -2,73 -0,03 -7,34 -7,27 0,99 -6,30 -0,86 23,48 -11,17 1,23 11,84 3,67 30,89 -0,89 -6,62 -9,47 -4,36 -8,02 -1,48 -5,21 -25,80 30,44 1,80 1,50 -1,31

Državi 2014. 45.605 189.007 10523957 2.754.694 2.996.714 2.452 108.441 2.522 210.543 653.000 8.169.169 2.105.808 616.730 32.772 3.389.591 4.718 18.987.573 50.793.296

2015. 41.384 104.747 10606925 3.458.306 2.736.961 807 156.994 2.142 216.042 84.805 873.829 23.024 8.964.727 1.195.174 569.876 27.604 3.457.045 13.581 19.472.745 52.006.718

% promjene -9,26 -44,58 0,79 25,54 -8,67 -67,09 44,77 -15,07 2,61 33,82 9,74 -43,24 -7,60 -15,77 1,99 187,86 2,56 2,39


53

bankarstvo

Privredna banka Zagreb s odobrenih 14,518 milijardi kreditnih kuna, što je pad, doduše minimalan, od 0,25 posto u odnosu na godinu dana ranije (14,554 milijarde odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s padom od 5,55 posto, na 12,166 milijardi kuna, za razliku od odobrenih 12,880 milijardi u 2014. Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 29,331 milijardu kuna što je ipak za 1,21 posto manje nego pretprošle godine (29,690 milijardi). Potom slijedi Privredna banka Zagreb sa 23,949 milijardi kuna ili 4,48 posto manje negoli godinu dana ranije, pa Erste banka koja je građane lani kreditirala sa 16,059 milijardi kuna, uz godišnji pad od 0,89 posto. Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi – 19,473 milijarde kuna ili 2,56 posto više nego pretprošle godine kada je državu kreditirala sa 18,787 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 10,607 mili-

Privredi 2014. 360.748 136.669 784.793 1.604.902 12.880.101 5.176.659 6.398.463 1.135.009 928.398 1.536.744 452.376 321.895 1.420.568 3.706.842 791.846 1.454.465 127.603 14.553.798 8.184.231 128.023 3.837.535 336.328 6.629.480 610.304 9.108 560.437 1.033.062 28.597.689 103.698.076

2015. 310.215 163.416 847.694 1.642.811 12.165.895 4.180.397 5.676.881 1.059.491 962.397 1.445.095 413.120 428.059 1.227.819 3.559.453 858.665 1.503.883 169.848 14.517.874 7.886.250 108.816 3.567.504 326.114 6.421.442 577.264 6.668 668.124 1.053.607 28.991.139 100.739.941

% promjene -14,01 19,57 8,01 2,36 -5,55 -19,25 -11,28 -6,65 3,66 -5,96 -8,68 32,98 -13,57 -3,98 8,44 3,40 33,11 -0,25 -3,64 -15,00 -7,04 -3,04 -3,14 -5,41 -26,79 19,21 1,99 1,38 -2,85

jardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 0,79 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državu lani kreditirala sa 8,965

Ostalo 2014. 44.451 9.992 2.329.137 56.516 845.296 78.561 55.660 76.297 24.609 3.058 184.153 26.244 8.017 5.996 328.760 170.029 1.084.394 6.409 291.093 42.965 27.033 6.751 628.604 6.334.025

2015. 44.363 25.400 1.957.987 94.343 798.047 40.000 5.661 53.352 17.222 4.868 48.923 26.244 38.139,00 3.907 238.040 181.778 957.424 12.139 438.262 41.294 127.509 742 1.274.622 6.430.266

% promjene -0,20 154,20 -15,94 66,93 -5,59 -49,08 -89,83 -30,07 -30,02 59,19 -73,43 0,00 375,73 -34,83 -27,59 6,91 -11,71 89,41 50,56 -3,89 371,68 -89,01 102,77 1,52

milijardi kuna uz povećanje od 9,74 posto u odnosu na 2014. godinu.

Stanovništvu 2014. 597.363 198.609 106.960 354.894 16.203.393 4.367.485 10.262.836 184.511 577.540 289.349 529.029 340.249 452.459 7.397.973 140.605 581.487 40.523 25.047.011 11.259.727 82.193 3.416.533 430.083 8.758.713 69.488 2.212 160.418 227.513 29.690.649 121.769.805

2015. 643.936 195.381 141.975 369.493 16.059.849 4.619.179 9.786.293 198.440 561.589 284.379 559.751 388.497 465.888 7.468.894 154.994 583.679 54.146 23.949.208 11.019.298 81.493 3.469.761 375.112 8.469.780 66.517 1.731 172.491 235.784 29.331.219 119.708.757

% promjene 7,80 -1,63 32,74 4,11 -0,89 5,76 -4,64 7,55 -2,76 -1,72 5,81 14,18 2,97 0,96 10,23 0,38 33,62 -4,38 -2,14 -0,85 1,56 -12,78 -3,30 -4,28 -21,75 7,53 3,64 -1,21 -1,69


54

bankarstvo

Štednja u 2015.

Štednja i dalje uzlazno Štednja u poslovnim bankama lani je premašila 193,346 milijardi kuna što je 3,30 posto više nego godinu dana ranije kada je iznosila 187,176 milijardi kuna Dvojbe dakako nema. Štedjeti ili ne? Da, svakako, ma koliko se god malo moglo ostaviti na stranu. Bez obzira na plaće i mirovine takve kakve jesu. A da se uistinu štedi pokazuju i podaci s kojima raspolažemo i prema kojima je štednja u poslovnim bankama lani premašila 193,346 milijardi kuna što je 3,30 posto više nego godinu dana ranije kada je iznosila 187,176 milijardi kuna. Preciznije kazano, prošle je godine u našim bankama bilo 147,572 milijarde kuna štednje u devizama što je povećanje od 1,30 posto na godišnjoj razini, dok je kunska skočila za 10,32 posto,

na 45,775 milijardi kuna. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 46,268 milijardi kuna što je u odnosu na 2014. godinu povećanje od 3,96 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili 39,148 milijardi kuna uz godišnje povećanje od 1,98 posto, a na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s ukupno 27,089 milijardi kuna povjerene joj štednje ili sa 5,68 posto više nego u 2014. godini. Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2014. 2015. 946.217 969.629 355.636 393.790 306.127 366.812 1.599.425 1.860.111 25.634.068 27.088.854 8.155.209 8.651.549 11.533.948 11.379.726 1.553.119 1.476.296 2.054.383 2.128.922 2.066.700 1.807.158 1.324.091 1.509.803 879.170 954.357 2.465.489 2.386.722 11.218.444 10.946.014 703.976 733.677 1.671.651 1.818.651 248.647 290.700 38.389.156 39.148.191 12.872.553 13.690.820 340.712 346.157 3.149.686 3.431.089 975.680 1.047.411 12.438.869 12.316.620 430.525 377.478 976.616 1.206.630 380.377 751.569 44.505.098 46.268.006 187.175.572 193.346.742

% promjene 2,47 10,73 19,82 16,30 5,68 6,09 -1,34 -4,95 3,63 -12,56 14,03 8,55 -3,19 -2,43 4,22 8,79 16,91 1,98 6,36 1,60 8,93 7,35 -0,98 -12,32 23,55 97,59 3,96 3,30

Kunska 2014. 209.915 93.461 97.245 237.701 5.711.747 3.988.159 1.855.645 241.671 429.030 352.633 455.390 110.384 711.290 2.672.859 121.859 591.753 30.581 8.792.216 1.459.951 93.139 361.140 277.442 2.274.267 106.467 241.013 54.482 9.920.584 41.492.024

2015. 227.691 96.828 116.686 257.253 6.488.570 4.181.653 1.976.597 267.697 434.867 324.272 522.284 124.276 612.559 2.782.480 122.169 621.959 34.079 9.383.247 2.496.540 99.805 467.931 296.733 2.459.835 42.900 275.501 88.053 10.972.732 45.775.197

% promjene 8,47 3,60 19,99 8,23 13,60 4,85 6,52 10,77 1,36 -8,04 14,69 12,59 -13,88 4,10 0,25 5,10 11,44 6,72 71,00 7,16 29,57 6,95 8,16 -59,71 14,31 61,62 10,61 10,32

Devizna 2014. 2015. 736.302 741.938 262.175 296.962 208.882 250.126 1.361.724 1.602.858 19.922.321 20.600.284 4.167.050 4.469.896 9.678.303 9.403.129 1.311.448 1.208.599 1.625.353 1.694.055 1.714.067 1.482.886 868.701 987.519 768.786 830.081 1.754.199 1.774.163 8.545.585 8.163.534 582.117 611.508 1.079.898 1.196.692 218.066 256.621 29.596.940 29.764.944 11.412.602 11.194.280 247.573 246.352 2.788.546 2.963.158 698.238 750.678 10.164.602 9.856.785 324.058 334.578 735.603 931.129 325.895 663.516 34.584.514 35.295.274 145.683.548 147.571.545

% promjene 0,77 13,27 19,75 17,71 3,40 7,27 -2,84 -7,84 4,23 -13,49 13,68 7,97 1,14 -4,47 5,05 10,82 17,68 0,57 -1,91 -0,49 6,26 7,51 -3,03 3,25 26,58 103,60 2,06 1,30


55

bankarstvo

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska** BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank* Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka Vaba banka Varaždin Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Štednja st. ukupno 2014. 2015. 946.217 969.629 355.636 393.790 306.127 366.812 1.599.425 1.860.111 25.634.068 27.088.854 8.155.209 8.651.549 11.533.948 11.379.726 1.553.119 1.476.296 2.054.383 2.128.922 2.066.700 1.807.158 1.324.091 1.509.803 879.170 954.357 2.465.489 2.386.722 11.218.444 10.946.014 703.976 733.677 1.671.651 1.818.651 248.647 290.700 38.389.156 39.148.191 12.872.553 13.690.820 340.712 346.157 3.149.686 3.431.089 975.680 1.047.411 12.438.869 12.316.620 430.525 377.478 976.616 1.206.630 380.377 751.569 44.505.098 46.268.006 187.175.572 193.346.742

vodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja povećana za 2,06 posto, na 35,295 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 29,765 milijardi kuna devizne štednje uz rast od 0,57 posto, dok je treća Erste banka sa 20,600 milijardi kuna ili 3,40 posto više nego prethodne godine. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje i najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 10,973 milijardi kuna (povećanje od 10,61 posto u odnosu na godinu ranije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja građana dosegnula 9,383 milijarde kuna što je 6,72 posto više nego u 2014., dok je treća Erste banka sa 6,489 milijardi kuna i zabilježeni rast od 13,60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče štednje po ročnosti, oročena šted-

% promjene 2,47 10,73 19,82 16,30 5,68 6,09 -1,34 -4,95 3,63 -12,56 14,03 8,55 -3,19 -2,43 4,22 8,79 16,91 1,98 6,36 1,60 8,93 7,35 -0,98 -12,32 23,55 97,59 3,96 3,30

Po viđenju 2014. 2015. 91.104 105.771 24.351 30.372 86.403 139.950 149.306 177.183 4.075.187 4.965.306 2.223.457 2.406.932 1.895.850 2.232.487 49.044 46.246 523.226 606.422 480.629 455.334 325.073 366.853 53.412 44.855 128.079 61.851 2.670.598 3.244.687 56.455 82.182 396.030 441.036 19.350 20.507 9.543.381 11.332.550 2.033.996 3.572.369 99.790 109.135 324.617 512.387 118.712 150.939 3.110.151 3.752.871 47.887 53.549 33.829 50.216 33.261 65.394 10.419.489 12.270.450 39.012.667 47.297.834

nja u hrvatskim bankama lani je dosegnula 146,049 milijardi kuna što je 1,43 posto manje godinu dana ranije, dok je štednja po viđenju iznosila 47,298 milijuardi kuna što je, pak, godišnje povećanje od 21,24 posto. Zagrebačka banka je lani imala 33,998 milijardi oročene štednje ili 0,26 manje nego u 2014., slijedi je Privredna banka Zagreb sa 27,816 milijardi oročenih kuna što je u godinu dana pad od 3,57 posto, dok je treća Erste banka sa 22,124 kune oročene štednje uz rast od 2,62 posto. Zagrebačka banka je prva i po štednji po viđenju koja je lani u toj banci iznosila 12,270 milijardi kuna uz rast od 17,76 posto u odnosu na 2014. godinu, druga je Privredna banka Zagreb sa 11,333 milijarde kuna i rast od 18,75 posto, dok je treća Erste banka sa 4,965 milijardi kuna i rast od 21,84 posto.

% promjene 16,10 24,73 61,97 18,67 21,84 8,25 17,76 -5,71 15,90 -5,26 12,85 -16,02 -51,71 21,50 45,57 11,36 5,98 18,75 75,63 9,36 57,84 27,15 20,67 11,82 48,44 96,61 17,76 21,24

Oročena 2014. 2015. 855.113 863.858 331.285 363.418 219.724 226.862 1.450.119 1.682.928 21.558.881 22.123.548 5.931.752 6.244.617 9.638.098 9.147.239 1.504.075 1.430.050 1.531.157 1.522.500 1.586.071 1.351.824 999.018 1.142.950 825.758 909.502 2.337.410 2.324.871 8.547.846 7.701.327 647.521 651.495 1.275.621 1.377.615 229.297 270.193 28.845.775 27.815.641 10.838.557 10.118.451 240.922 237.022 2.825.069 2.918.702 856.968 896.472 9.328.718 8.563.749 382.638 323.929 942.787 1.156.414 347.116 686.175 34.085.609 33.997.556 148.162.905 146.048.908

% promjene 1,02 9,70 3,25 16,05 2,62 5,27 -5,09 -4,92 -0,57 -14,77 14,41 10,14 -0,54 -9,90 0,61 8,00 17,84 -3,57 -6,64 -1,62 3,31 4,61 -8,20 -15,34 22,66 97,68 -0,26 -1,43


M

rivrednog vje P n sn az i ik g a

a

o s po

n lov životnom sti om lu

Redovite B&L teme: ▶ automobili

▶ film

▶ vino i gastro

▶ tehnika

▶ knjige

▶ putovanje

▶ estetska kirurgija

▶ vikend destinacije

▶ turističke posebnosti

▶ umjetnost

▶ moda i stil ▶ interijeri...


58

bankarstvo

Anketa:

u potrazi za dobrim projektima

1.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Er

Bankarski sustav - gospodarstva I u godinama koje su pred nama, politički rizik, odnos temeljni je preduvjet za zadržavanje pravca oporavka,

>> Tržišni uvjeti i opća gospodarska situacija zadnjih je godina ostavila traga na poslovanju bankarskog sektora. Financijska sudbina klijenata reflektirala se na kvalitetu kreditnog portfelja te trošak kreditnog rizika, a ne treba zanemariti ni efekt jednokratnih mjera, gdje svakako svoje mjesto zauzima i situacija s CHF-om. U 2015. godini, najveći su utjecaj na financijski rezultat bankarskog sektora u Hrvatskoj pa tako i Erste Grupe u 2015. imali upravo jednokratni negativni učinci zakonskih izmjena u vezi s konverzijom CHF kredita. No, unatoč tome Erste Grupa je zadržala stabilan trend operativnog poslovanja te dodatno učvrstila svoju poziciju na hrvatskom bankarskom tržištu. Bankarski sustav u Hrvatskoj općenito pokazuje kontinuiranu stabilnost te godinama predstavlja jednu od najjačih karika hrvatskog gospodarstva u cjelini. Suprotno nekim tvrdnjama u javnosti, banke su za vrijeme krize znatno ojačale lokalni kapital,

što je vidljivo iz uzlaznog trenda prosječne stope adekvatnosti kapitala od 2008. do danas. Takva strategija bankama danas još omogućava lakše apsorbiranje učinaka CHF/EUR konverzije na stopu adekvatnosti kapitala, koja će ostati znatno iznad regulatornog minimuma. Međutim, uz retroaktivne propise i nisku stopu povrata na kapital, profitabilnost banaka i dalje će biti pod pritiskom. Važno je reći da već tijekom zadnjih godina bankama u Republici Hrvatskoj kontinuirano stagnira profitabilnost, uz znatno povećanje političkog i kreditnog rizika. Digitalizacija - nova stvarnost za banke I u godinama koje su pred nama, politički rizik, odnosno nisku ra-

Uz retroaktivne propise i nisku stopu povrata na kapital, profitabilnost banaka i dalje će biti pod pritiskom zinu pravne i političke stabilnosti vidimo kao jedan od najvećih izazova. Takva stabilnost temeljni je preduvjet za zadržavanje pravca oporavka, odnosno vraćanje povjerenja investitora, rast investicija i daljnji razvoj realne ekonomije. Dodatno, domaći i međunarodni regulatorni okvir i njegove česte promjene općenito na banke zadnjih godina nameću veliki pritisak, a prema najava-


59

bankarstvo

ste&Steiermärkische Banka

jedna od najjačih karika hrvatskog no nisku razinu pravne i političke stabilnosti vidimo kao jedan od najvećih izazova. Takva stabilnost odnosno vraćanje povjerenja investitora, rast investicija i daljnji razvoj realne ekonomije ma, isti smjer može se očekivati i dalje. Regulativa je bitna, ali ne bi smjela skretati fokus s klijenta. Na prvom mjestu uvijek bi trebao biti klijent. Nadalje, poslovanje banaka u budućem razdoblju obilježit će proces digitalizacije, uz neminovno postizanje balansa s tradicionalnim analognim kanalima. Uz sve jaču konkurenciju novih igrača,

Erste banka će nastaviti pratiti financijske potrebe građana, a intenzivan fokus i dalje će biti na poduzetničkom bankarstvu fin-tech i start-up tvrtki koje sve agresivnije ulaze na tržište bankarskih usluga, pred bankama je izazov prilagodbe na novu stvarnost - digitalnu stvarnost. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti tom izazovu, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike novih tehnoloških trendova. To znači ponuditi proizvode i usluge klijentima bazirane na najnovijim tehnologijama, osigurati realizaciju u kratkom roku te omogućiti dostupnost, savjetovanje i podršku klijentima kroz digitalne kanale. Iako je ovaj proces već neko vrijeme u tijeku, svoj će vrhunac dostići u godinama pred nama. Privatni sektor kao generator gospodarskog rasta Na kraju je važno istaknuti da

banke u Hrvatskoj mogu i žele financijski pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji mora postati generator gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Fokus banaka pritom primarno treba biti na klijentu i njegovim potrebama, uz minimalnu razinu

državnih intervencija i smanjenje novih regulatornih zahtjeva. Erste banka će nastaviti pratiti financijske potrebe građana, a intenzivan fokus i dalje će biti na poduzetničkom bankarstvu, kao i na praćenju svih kvalitetnih projekata koji općenito potiču razvoj realnog sektora i rast zaposleno-

sti. Kroz partnerski odnos s klijentima, otvorenu komunikaciju i razumijevanje međusobnih potreba, Erste banka želi nastaviti graditi poslovni uspjeh te na taj način dati adekvatan doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva u cjelini, s ciljem realizacije svih njegovih potencijala


60

bankarstvo

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria

Zdravi financijski sustav je u općem interesu Domaći financijski sustav uspješno je obranjen od utjecaja financijskih kriza iz okruženja zahvaljujući mukotrpnom procesu jačanja povjerenja klijenata. Nepromišljenim mjerama povjerenje se može lako narušiti. U tom slučaju bi financijski sustav umjesto faktora stabilizacije mogao postati uteg za gospodarstvo s negativnim posljedicama na rast i zaposlenost za kreditima na domaćem tržištu.

>> Poslovanje banke u 2015. godini odvijalo se u uvjetima snižavanja kamatnih stopa, a posljedično i smanjivanja prihoda. No, godinu ćemo pamtiti po administrativnim intervencijama u ugovorne odnose s klijentima kojima je zakonodavna vlast na račun banaka amnestirala dužnike od negativnih učinaka aprecijacije franka. Jednokratni negativni učinci propisa o konverziji kredita iz franka u euro dvostruko su nadmašili rezultat banke iz redovnoga poslovanja, pa je ostvaren gubitak od 241 milijun kuna. U prvom tromjesečju 2016. godine dovršen je proces konverzije kredita koji je na prijelazu godine opterećivao poslovne kapacitete osam najvećih banaka. Unatoč ostvarenim gubicima bankarskoga sektora u 2015. godini, razina kapitaliziranosti nije narušena kao ni sposobnost banaka da u potpunosti zadovolje potražnju

Uzroci problema u poslovanju Problemi u poslovanju banaka imaju dva osnovna uzročnika. Zbog visoke razine euroiziranosti, domaće financijsko tržište osjetljivo je na kretanja u eurozoni. Europska središnja banka nastoji potaknuti rast gospodarstva ekspanzivnim mjerama monetarne politike. No, poticajne mjere za dužnike imaju negativan utjecaj na financijske posrednike i posjednike financijske imovine, što se prenosi na povezana euroizirana financijska tržišta pa i na ono u Hrvatskoj. Drugi problem u poslovanju banaka je strukturne naravi. Naime, klijenti oročavaju depozite u eurima, a istovremeno traže kredite u kunama. Višak likvidnosti u sustavu omogućava bankama da

Zbog visoke razine euroiziranosti, domaće financijsko tržište osjetljivo je na kretanja u eurozoni zadovolje naraslu potražnju za kunskim kreditima. Uvođenje strukturnih operacija HNB-a povećava ponudu kunskih izvora financiranja banaka s rokom dospijeća do četiri godine. No, u srednjem roku bi održavanje uravnotežene valutne strukture

banaka moglo postati neodrživo uz nastavak ovih tendencija. Gospodarstvo ne može funkcionirati bez usluga financijskoga posredovanja pa je održavanje zdravoga financijskog sustava u općem interesu. Hrvatska je zadržala financijsku stabilnost u razdoblju svjetske financijske krize kao i za vrijeme eskalacije dužničke krize na europskoj periferiji. No, u javnosti prevladava stav da je stabilnost financijskoga sustava sama po sebi neupitna pa se učestalo špekulira sa zahtjevima za intervencijama u monetarni i financijski sustav. Domaći financijski sustav uspješno je obranjen od utjecaja financijskih kriza iz okruženja zahvaljujući mukotrpnom procesu jačanja povjerenja klijenata. Nepromišljenim mjerama povjerenje se može lako narušiti. U tom slučaju bi financijski sustav umjesto faktora stabilizacije mogao postati uteg za gospodarstvo s negativnim posljedicama na rast i zaposlenost. Nadam se da će prevladati stav o nužnosti održavanja stabilnosti financijskoga sustava, a time i važnosti razvoja financijskoga posredovanja kao značajnoga čimbenika oživljavanja gospodarskoga rasta. Financijski posrednici Ulazak u zajedničko europsko tržište donio je veću konkurenciju u ponudi financijskih usluga, jer je financijskim posrednicima iz EU-a omogućen pristup kli-

jentima u Hrvatskoj bez administrativnih prepreka. Za razvoj domaćega financijskog tržišta bitne su aktivnosti usmjerene na jačanje integracije EU tržišta. Izgrađuje se jedinstveni europski sustav nadzora poslovanja banaka, zajednička mreža za sanaciju banaka i za osiguranje depozita. U konačnici, financijski trošak sanacije banaka neće više opterećivati javne financije članica. U budućnosti možemo očekivati i razvoj drugih financijskih posrednika, prvenstveno u širenju

Financijsko posredovanje najbolje ispunjava svoju ulogu u gospodarstvu u stabilnim uvjetima poslovanja ponude usluga financiranja izvan banaka. Trenutačno pogodnosti alternativnih oblika financiranja koriste samo veliki poduzetnici, ali bi s vremenom i manji trebali pristupati tom segmentu financijskoga tržišta. Financijsko posredovanje najbolje ispunjava svoju ulogu u gospodarstvu u stabilnim uvjetima poslovanja. U takvim uvjetima može pružati uslugu klijentima po konkurentnim uvjetima. Stoga je za rast gospodarstva nužno očuvati financijsku stabilnost i oduprijeti se parcijalnim interesima za intervencijama.


61

bankarstvo

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka

Banke će podržati oporavak financirajući zdraviju ekonomiju Da bi banke mogle dati svoj puni obol gospodarskom prosperitetu, ključno je imati i okruženje koje potiče, a ne opstruira poduzetništvo i koje gospodarstvo prepoznaje kao kompleksan i međuovisan mehanizam za čije je funkcioniranje bitno da svi dijelovi, svi zupčanici mogu računati na dugoročnu stabilnost i nepromjenjiva pravila igre >> Temelji bankarstva su jednostavni: klijenti bankama povjeravaju novac, banke povjeravaju novac klijentima i upravljaju novcem za klijente. To se načelo nije promijenilo u zadnjih 100 godina. Isto tako, ne postoji jedan univerzalni nazivnik kako biti uspješan, ali sve uspješne banke imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je da stvaraju vrijednosti za svoje klijente. Veliki izazov s kojim se bankarstvo danas suočava jest ubrzani tempo promjena zahtjeva i preferencija potrošača, a koji je u najvećoj mjeri pod utjecajem tehnološkog napretka. Upravo stoga bankarska industrija mora priznati da se vremena mijenjaju, treba uspostaviti ravnotežu između praktičnosti i učinkovitog korištenja resursa te mora jasno razlikovati kako što je klijentima bitno, stavljajući naglasak na ono što im je potrebno i korisno. Klijenti danas očekuju jednostavnije, izravnije i jasnije bankarstvo, dok je pojednostavljenje procedura uz daljnju digitalizaciju i pružanje učinkovite usluge pravilo, a nikako iznimka. Brojni izazovi Zadnjih godina, bankarska industrija suočena je s brojnim izazovima. Vratiti povjerenje u financijske institucije i instrumente ulaganja, te poticati na uravnoteženu potrošnju u vrijeme ekonomije razmjera nije nimalo jednostavan zadatak, a snažan

i stabilan financijski sustav je preduvjet gospodarskog razvoja. Nažalost u 2015. godini uvođenje izmjena i retroaktivne primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju zadale su značajan udarac cijelom bankarskom sustavu koji

Namjeravamo biti banka koja svoju energiju usmjerava na ono što je klijentima bitno i što klijenti žele i trebaju je prvi put, u 17 godina, godinu završio gubitkom. I prije lanjskih gubitaka zbog nedobrovoljne konverzije kredita u švicarskim francima, bankarski sustav je ostvarivao ispodoptimalnu profitabilnost, bilo u usporedbi s drugim istočnoeuropskim tržištima ili u odnosu na prinos na hrvatske dugoročne obveznice. Ubuduće će pak goruća tema bankarske industrije biti pitanje rezolucije loših plasmana, gdje bi otpise odnosno prodaju lošeg portfelja kao u nizu članica EU-a trebalo porezno poticati, te omogućiti uključivanje nebankarskih financijskih institucija na tržište loših kredita. Time bi se značajno te održivo oborio trošak rizika, profunkcionirao bi snažan transmisijski mehanizam te bi se potaknuo apetit banaka za kreditiranjem. Dok ne dođe do toga za očekivati je daljnje razduživanje

banaka, odnosno klijenata, što se najbolje vidi kroz prvi puta ostvarenu pozitivnu neto inozemnu poziciju banaka, odnosno daljnji pad omjera kredita i depozita prema razini od 90 posto. Ulazak u EU pogoduje snažnijoj integraciji hrvatskog bankarskog sustava, iako su čvrste veze kroz vlasništvo stvorene daleko ranije (primjerice, regulatorni zahtjevi u sklopu Basela III u smislu strožih pondera rizičnosti, kapitalnih te likvidnosnih zahtjeva, ESA-ine smjernice za poslovanje sa stanovništvom...), te je generalno gledajući još i pred ulazak u EU pojačana konkurencija prekograničnog financiranja. Pritom nas još očekuje donošenje zakona o stambenom financiranju, regulatorni pritisci na smanjenje naknada (posebno stanovništvu), restrikcije na devizne i valutnoindeksirane kredite, a s druge

Ubuduće će pak goruća tema bankarske industrije biti pitanje rezolucije loših plasmana strane, HNB će u srednjoročnom razdoblju smanjiti stopu obvezne pričuve na niske jednoznamenkaste razine, kroz što je moguće osloboditi likvidnost na razini od oko 10 posto BDP-a. Gledajući unaprijed, banke će podržati oporavak ekonomije fi-

nancirajući zdraviju ekonomiju, odnosno njene financijski konsolidirane dijelove gdje su poboljšani srednjoročni izgledi. To uopće nije sporno. Međutim, da bi banke mogle dati svoj puni obol gospodarskom prosperitetu, ključno je imati i okruženje koje potiče, a ne opstruira poduzetništvo i koje gospodarstvo prepoznaje kao kompleksan i međuovisan mehanizam za čije je funkcioniranje bitno da svi dijelovi, svi zupčanici mogu računati na dugoročnu stabilnost i nepromjenjiva pravila igre. Novi brend Govoreći iz perspektive Addiko Banka, 2015. godina je bila godina privatizacije i implementacije strateških odluka koje se tiču restrukturiranja, stabilnosti i upravljanja učinkovitošću. Banka je temeljito očistila bilancu, te se s ukupnom imovinom od 25,489 milijardi kuna potvrdila kao jedna


62

od najvećih banaka u Hrvatskoj. S jasnom poslovnom strategijom, snažnom likvidnosnom i kapital­ nom pozicijom, najmanjim udje­ lom loših kredita, novim mena­ džmentom i novom vlasničkom strukturom Banka će u 2016. go­ dini biti jače usmjerena na daljnji razvoj poslovanja i ključnih po­ slovnih segmenata s primarnim fokusom na segment građanstva te malog i srednjeg poduzetniš­ tva, uz snažnu potporu korpora­ tivnom i javnom sektoru.

Veliki izazov s kojim se bankarstvo danas suočava jest ubrzani tempo promjena zahtjeva i preferencija potrošača S novim Addiko brendom pod kojim poslujemo od 11. srpnja gradit ćemo jednu bolju banku. Pritom znamo kako s novim ime­ nom pravi posao tek počinje. Zato i rebrending ne vidimo kao uljep­ šavanje već suštinsku promjenu naše banke. Ne bježimo od toga da neke stvari moramo poboljša­ ti, a novi brend bit će katalizator i simbol tih promjena Namjeravamo biti banka koja svoju energiju usmjerava na ono što je klijentima bitno i što klijenti žele i trebaju. Jasna, jednostavna i izravna banka.

bankarstvo

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke

Najveći izazov: pronalaženje kvalitetnih projekata Financijska industrija uvijek uvelike ovisi o raznim dinamikama u ekonomiji i društvu. Naravno, njena je uloga da aktivno nalazi načine na koje može pridonijeti toj dinamici, ali preduvjet je da postoje kvalitetni projekti. Za njih se brinu gospodarstvenici, državni i lokalni dužnosnici. O njihovim zamislima, inicijativama i projektima ovisi smjer u kojemu se gospodarstvo može razvijati >> Proteklu godinu obilježila je velika dinamika, ali i mnogi izazo­ vi. Nakon pripajanja Banco Popo­ lare Croatije tijekom 2015. ostva­ rili smo sve sinergijske ciljeve i okrenuli se jačanju našeg polo­ žaja na novim tržištima. Najveći izazov bile su promjene zakonske regulative vezane za kredite s va­ lutnom klauzulom u CHF. Premda smo, u takvim okolnostima, kao i druge banke koje su se suočile s tim problemom, imali gubitak na kraju godine, on je većim di­ jelom kompenziran u drugim se­ gmentima. Već nekoliko godina za redom OTP banka povećava svoje tržišne udjele u svim se­ gmentima, pa smo to ostvarili i u 2015. Blago smo povećali tržišni udio u ukupnoj aktivi bankarskog sustava te nešto značajnije u po­ dručju kreditiranja gospodarstva, a posebno kreditiranja građana. Održavali smo propisanu stopu adekvatnosti kapitala na visokoj razini. Stalan razvoj proizvoda Uspjeli smo stalno razvijati proi­ zvode i usluge te ojačati marke­ tinšku prisutnost, posebno u onli­ ne kanalima. Među prvima smo omogućili klijentima traženje kredita online aplikacijom. Inten­ zivirali smo i napore na digitalnoj tranziciji, što smo započeli na­

šom novom web stranicom koja klijentima omogućuje neposred­ niju komunikaciju i puno veću in­ formiranost kako o proizvodima i uslugama, tako i o sigurnosti i odgovornosti u bankarskom poslovanju. Uglavnom, prošla je godina pokazala da smo jaki, sta­ bilni i itekako sposobni i u težim uvjetima poslovati dobro, razvija­

Danas rijetko tko ima takve zalihe sredstava da vlastiti razvoj i poslovni zamah može sam financirat ti i tržište i proizvode, ali se i pri­ premati za jači uzlet u sljedećem razdoblju. Vjerujemo da je pred nama vrijeme vrlo uspješnog po­ slovanja. Prvi pokazatelji za ovu godinu nas ohrabruju i dokazuju nam da smo na dobrom putu. Bankarski sektor u Hrvatskoj među stabilnijima je u Europi i banke su se tijekom cijelog tra­ janje krize trudile čuvati vrijed­ nost svojih štediša i klijenata. U segmentu maloprodaje danas se suočavamo prije svega sa zasi­ ćenim tržištem. Borba za svakog klijenta za banke znači da moraju ponuditi dodanu vrijednost, kon­ kurentne cijene i pronaći optimal­

nu ravnotežu između poslovanja elektronskim kanalima, te veliči­ ne i usluga svoje poslovne mreže koja je velikom dijelu klijenata još uvijek važna. Dodatni izazovi uvi­ jek mogu doći iz regulatornog ili zakonodavnog segmenta. Mi se nadamo da više neće biti neugod­ nih iznenađenja. Ipak, na sljede­ će kratkoročno razdoblje gleda­ mo s relativnim optimizmom. OTP banka se snažno okreće mlađoj populaciji, intenzivnije radimo na digitalizaciji, pokušavamo mijenjati i način komunikacije s klijentima. U tome smo dosta uspješni i snažno usredotočeni na naše razvojne planove. Mnoge nove mogućnosti nas vesele pri­ mjerice, naša suradnja s InMusic festivalom gdje svake godine ra­ zvijamo i ispitujemo nove tehno­


63

bankarstvo

loške mogućnosti. Financijska industrija uvijek ima važnu ulogu u razvoju gospodarstva. Danas rijetko tko ima takve zalihe sredstava da vlastiti razvoj i poslovni zamah može sam financirati. S druge strane, povijesno niska razina kamatnih stopa i članstvo u EU otvaraju veliko tržište subjektima koji se danas zadužuju i tu će hrvatske banke morati biti konkurentne. Ako govorimo o ulaganjima, investitori danas imaju puno teži

OTP banka se snažno okreće mlađoj populaciji, intenzivnije radimo na digitalizaciji, pokušavamo mijenjati i način komunikacije s klijentima zadatak osmišljavanja portfelja koji će im donijeti očekivani prinos, a mali se ulagači još uvijek pribojavaju ulaganja na tržištu kapitala, što znači da značajna sredstva i dalje drže u štednji i na

tekućim računima – koji im opet donose minimalne priljeve koji će se smanjivati i u 2016. godini. Stoga će i banke i ulagači u skoroj budućnosti morati pokazati više optimizma žele li koristiti kapital koji posjeduju. Mi u OTP banci posebno vjerujemo u razvoj i jačanje segmenta malih i srednjih poduzeća. Danas je vrlo važno razvijati sposobnost pravodobnog prepoznavanja trendova i potencijala uspješnosti malog gospodarstva i takvim tvrtkama biti vrijedan partner. Ino kapital često zaobilazi Hrvatsku Vjerojatno smo i mi u bankarskom sektoru, kao i drugi gospodarstvenici, očekivali jače dinamiziranje tržišta ulaskom Hrvatske u EU. Posebno mislim na povećanje izravnih ulaganja i jaču mobilnost kapitala. Nažalost, inozemni kapital često zaobilazi Hrvatsku, ne otvaraju se mnoge prilike, usporene su infrastrukturne i druge domaće investicije. Imali smo većih očekivanja od korištenja sredstava iz europskih fondova, a rezultati nisu impresivni. To se

sve odražava i na financijski sektor. Vidimo da se druga gospodarstva oporavljaju brže od našega. Pozitivniji učinci od hrvatskog članstva u EU uvelike će ovisiti o kapacitetu državnih i lokalnih vlasti da što bolje iskoriste mogućnosti. Kad govorimo o gospodarstvu, vjerujem da je svim bankama najveći izazov pronalaženje kvalitetnih projekata, bilo u SME segmentu ili kod velikih tvrtki, u koje mogu preusmjeriti višak likvidnosti. Pod utjecajem krize svi smo još uvijek oprezni i konzervativni u procjenama rizika, no tržište već polako oživljava i vjerujem da će biti dobrih prilika za ulaganja. Projekt „Sisački poduzetnik 2016.“ u kojem surađujemo s Gradom Siskom te poduzetnicima nudimo izuzetno povoljnu kamatnu stopu jedan je od primjera mogućnosti takvih ulaganja. Financijska industrija uvijek uvelike ovisi o raznim dinamikama u ekonomiji i društvu. Naravno, njena je uloga da aktivno nalazi načine na koje može pridonijeti toj dinamici, ali preduvjet je da postoje kvalitetni projekti.

Za njih se brinu gospodarstvenici, državni i lokalni dužnosnici. O njihovim zamislima, inicijativama i projektima ovisi smjer u kojemu se gospodarstvo može razvijati.

Mi u OTP banci posebno vjerujemo u razvoj i jačanje segmenta malih i srednjih poduzeća Preduvjet je stabilnost političke situacije, jasne strategije razvoja pojedinih sektora, posebno onih strateških poput energetike i infrastrukture, jasna i dugoročna porezna politika, te razne mjere koje mogu olakšati poslovanje ulagačima kako bi se stvorilo atraktivnije tržište. Predvidljivost mjera je isto vrlo važna, posebno o tome ovisi planiranje ulaganja i upravljanja rizicima. Potrebna je i promjena paradigme razmišljanja te brži postupci donošenja bitnih odluka. Druga tržišta su već jednom nogom izvan recesije, Hrvatska treba požuriti da ih stigne.


64

bankarstvo

Julio Kuruc, predsjednik Uprave Podravske banke

Ublažiti antibankarsku klimu i histeriju u javnosti Dežurni krivac za sve loše nikako nije bankarska industrija u Hrvatskoj! Objektivne brojke i analize, ukazuju da je to stabilan i stožerni sustav stabilnosti gospodarstva. Kako omogućiti rast i razvoj bez bankarskog sustava? >> Poslovna 2015. godina za Podravsku banku bila je dobra i uspješna. U 2015. godini POBA je jačala komercijalne aktivnosti na području Hrvatske, a najviše aktivnosti bilo je usmjereno na sektor poduzetništva. Uz to, POBA je nastavila aktivnosti na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, na uvođenju novih depozitnih servisa na njemačkom tržištu, te konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova, velikim dijelom snimanjem svih poslovnih procesa, a što je dovelo do velike racionalizacije u poslovanju. Kao i u ranijim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je monitoringu plasmana, a sve u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom. Po veličini aktive, na kraju 2015. godine POBA je zauzimala 11.

di kuna. Analizirajući strukturu ukupnih depozita, najveći rast bilježe depoziti stanovništva uz povećanje za 8,8 posto u odnosu na kraj 2014. godine. Na depozite stanovništva otpada 77 posto, a na depozite poslovnih subjekata 23 posto od ukupnih depozita. Na području kreditnog poslovanja, ukupni krediti klijentima povećani su za 2,3 posto, pri čemu su krediti stanovništvu na razini prethodne godine (unatoč izraženom procesu razduživanja mjesto od ukupno 28 banaka u Republici Hrvatskoj. Ukupna aktiva POBA-e na kraju 2015. godine iznosila je 3,182 milijarde kuna što je povećanje za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 4,1 posto i iznose 2,349 milijar-

U 2015. POBA je jačala komercijalne aktivnosti na području Hrvatske, a najviše aktivnosti bilo je usmjereno na sektor poduzetništva

stanovništva), dok su krediti poduzećima porasli za pet posto. Visoka kapitaliziranost POBA je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2015. godine iznosila je 16,06 posto. Što se tiče same strukture, 327 milijuna kuna odnosi se na osnovni kapital, a 93 milijuna kuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je POBA izdala prethodnih godina. Prihodi iz redovnog poslovanja POBE iznose 133,2 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio 66,2 posto, neto prihod od naknada i provizija 18 posto, dok ostali prihodi sudjeluju sa 15,8 psoto. Ostvarena dobit tekuće godine iznosi 3,3 milijuna kuna. Tijekom 2015. godine POBA je nastavila s aktivnostima unapređenja tehnološke podrške u svim segmentima kao i podrške za nove kanale distribucije usluga klijentima, upravljanje poslovnim odnosima s klijentima, upravljanje procesima riznice i kvalitativne pomake u upravljanju rizicima. Apeliram na sve nositelje i kreatore ekonomske politike u Hrvatskoj da ublaže antibankarsku klimu i histeriju u javnosti. Dežurni krivac za sve loše nikako nije bankarska industrija u Hrvatskoj! Objektivne brojke i analize, ukazuju da je to stabilan i stožerni sustav stabilnosti gospodarstva. Kako omogućiti rast i razvoj bez bankarskog sustava?


65

bankarstvo

Ivo Bilić, predsjednik Uprave KentBanka

Recept je: ulaganje, trud, rad i strpljenje Da bismo na razini države izašli iz recesije, definitivno su nam potrebne ne populističke, nego ozbiljne strukturne reforme koje podrazumijevaju i restrukturiranje duga. Zatim izvoz i samo izvoz je taj koji stimulira rast, a uključenost u europsko tržište daje nam ogromne šanse za njegovo poticanje. I, na koncu, ne manje bitno, treba nam porast poslovnog optimizma >> Poslovnu godinu koja je iza nas ocjenjujemo izuzetno uspješnom. Naime, u relativno kratkom razdoblju uspjeli smo transformirati Banku, uvesti prodajnu organizaciju u svim segmentima te razviti nove proizvode i usluge. Uspješna poslovna transformacija polučila je rezultate na koje smo jako ponosni. Veličina aktive krajem 2015. godine iznosila je 1,35 milijardi kuna te je KentBank ostvario rast od 15,40 posto na godišnjoj razini. Istodobno, udio KentBanka u ukupnom bankarskom sustavu povećan je sa 0,29 na 0,34 posto. Tijekom 2015. godine napravljena je planirana dokapitalizacija u iznosu od 38,1 milijuna kuna čime je zadržana visoka stopa adekvatnosti kapitala od 21,46 posto. Posebno smo ponosni na činjenicu da je KentBank u 2015. godini ostvario dobit od 3,9 milijuna kuna, što je prva godina pozitivnog poslovanja nakon što je 2011. Banku preuzeo većinski vlasnik, ugledni turski holding Süzer Group. Ostvarujemo izuzetne rezultate I nadalje, u 2016. ostvarujemo izuzetne rezultate, pa smo tako u prvom kvartalu ostvarili rast od 13,66 posto čime smo prvi po rastu aktive na hrvatskom bankarskom tržištu. Poznato je da je u razdoblju koje je za nama, financijska industrija u Hrvatskoj bila suočena s velikim teškoćama. Usprkos tome, KentBank je uspješno svladao sve te izazove i sigurni smo da

ćemo sve zacrtane ciljeve, poglavito rast i profitabilnost, uspješno ostvariti i u ovoj poslovnoj godini. Kao i u svakom poslu, veličina je bitna kako bi se postigla učinkovitost koja se temelji na ekonomiji obujma. Ekonomija obujma predstavlja tako izazov i našoj banci, ali ipak vrlo uspješno ostvarujemo svoje ciljeve efikasnim upravljanjem cjelokupnim poslovanjem koje temeljimo na proaktivnosti, fleksibilnosti i maksimalnoj posvećenosti klijentu. Hrvatska financijska industrija predstavlja stabilnu i čvrstu okosnicu hrvatskog gospodarstva. Pozitivni trendovi kretanja BDP-a, izvoza, smanjenja deficita samo su neki od uspjeha kojem je čvrst oslonac pružila upravo financijska industrija. Iako je većina banaka u 2015. godini ostvarila gubitak u poslovanju, ukupna kapitaliziranost sustava ostala je na visokoj razini od 20,88 posto. Zahvaljujući Hrvatskoj narodnoj

banci kao prudentnom regulatoru, hrvatski bankarski sustav je pokazao visoku stabilnost i snagu podnošenja značajnih udara, kao što je bio „slučaj švicarac“ u 2015. godini. Slažem se da se nikada više nije kritizirao bankarski sektor, ali smatram apsurdnim najviše kritizirati sektor koji je najstabilniji i najreguliraniji, a što je nesumnjivo pozitivno utjecalo na ukupno gospodarstvo u proteklom kriznom razdoblju. Za očekivati je daljnju liberalizaciju tržišta i ujednačavanje bankarske prakse kao i uvođenje novih, kreativnijih i svakako povoljnijih proizvoda za hrvatske građane. Pojednostavljenje i podizanje sigurnosti platnog prometa već

Ekonomija obujma predstavlja izazov i našoj banci, ali ipak vrlo uspješno ostvarujemo svoje ciljeve efikasnim upravljanjem cjelokupnim poslovanjem je postignuto uvođenjem SEPAe (Single Euro Payments Area) u lipnju 2016. godine. Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj je u tehničkom smislu predstavljala i djelomičnu reformu nacionalnog platnog sustava budući su SEPA projektom bile obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u

kunama. Rast izvoza dodatno je pojačan ulaskom Hrvatske u EU, a izvoz je, siguran sam, temelj uspješnog gospodarstva. Bitne pozitivne trendove postižemo upravo zahvaljujući integriranosti u EU sustav. Put prema uspjehu S obzirom na to da je 2015. godina bila prva godina pozitivnog poslovnog rezultata KentBanka, a to je ujedno bila i godina izlaska Hrvatske iz recesije, recept je isti – ulaganje, trud, rad i strpljenje. Konstantno ulaganje Süzer Holdinga u kapital KentBanka, individualni pristup klijentu, predani rad cjelokupnog tima te strpljivo i dosljedno provođenje dogovorenih ciljeva i aktivnosti, neka su od obilježja puta kojim smo prošli prema ostvarenom uspjehu. Da bismo na razini države izašli iz recesije, definitivno su nam potrebne ne populističke, nego ozbiljne strukturne reforme koje podrazumijevaju i restrukturiranje duga. Zatim, ponavljam i ovdje po zna koji put – izvoz i samo izvoz je taj koji stimulira rast, a uključenost u europsko tržište daje nam ogromne šanse za poticanje izvoza. I, na koncu, ne manje bitno, treba nam porast poslovnog optimizma koji bismo lakše postigli u ozračju veće političko-institucionalne stabilnosti u društvu.


66

bankarstvo

Angelina Horvat, predsjednica Uprave Slatinske banke

Treba se jače fokusirati na ubrzavanje reformi Ulaskom Hrvatske u EU omogućeno nam je korištenje sredstava europskih i strukturnih fondova kroz našu dugogodišnju poslovnu suradnju s HBOR-om. Mi financijski pratimo i pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora koji moraju postati generator gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta tinske banke, kao i ostalih hrvatskih banaka, u prošloj godini bilo i pod utjecajem oslabljene platne sposobnosti gospodarstva i stanovništva što se neminovno odrazilo i na poslovne pokazatelje i dohodovne rezultate. Racionalno upravljanje troškovima Porast nenaplativih plasmana te povećani (bankarski i drugi) troškovi rezervacija bitno utječu i na naše i na poslovanje bankarskog sektora te financijski rezul>> Iza nas je još jedna recesijska godina. Premda se i tijekom prošle godine poslovanje Slatinske banke odvijalo u uvjetima stabilne Bankine likvidnosti te rasta bilance (za 5,2 posto, na 1,53 milijarde kuna), a dosta se toga napravilo i na povećanju efikasnosti ukupnog poslovanja, rekla bih da u cjelini gledano jedva da ima mjesta zadovoljstvu postignutim, budući da u prošloj godini, ipak, nismo uspjeli održati višegodišnji trend pozitivnog poslovanja. Razloge tomu treba ponajprije tražiti (i) u prošlogodišnjem nikad većem rastu ispravaka vrijednosti nenaplativih plasmana i troškova rezerviranja. Naime, naša je banka primjerice, samo u 2015. imala povećanje pokrića troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja od oko 11 milijuna kuna, na ukupno 22,5 milijuna kuna, što je, dakako, imalo, a imat će i ubuduće značajan učinak na ukupan financijski rezultat. Podsjećam, da je i poslovanje Sla-

Porast nenaplativih plasmana te povećani (bankarski i drugi) troškovi rezervacija bitno utječu i na naše i na poslovanje bankarskog sektora te financijski rezultat tat. Stoga je naša značajna dosadašnja aktivnost bila usmjerena, a tako će biti i u narednom razdoblju, na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja ugovaranjem reprograma, a poduzimamo ( i poduzimat ćemo ubuduće) i niz aktivnosti na prodaji preuzete imovine, njeno upošljavanje i slično. Pri svemu tome svakako da bi i skraćivanje vremena naplate putem ovršnih odnosno stečajnih postupaka, a koji se sada vode neopravdano dugo, pridonijelo popravljanju općeg stanja nelikvidnosti velikog

dijela (i bankarskog sektora) i ukupnog gospodarstva. Jednako tako, trebalo bi spriječiti i produživanje rokova kod predstečajne nagodbe s čime se najčešće susrećemo. Izloženost kreditnom riziku prati se kontinuirano, a Banka će i u narednom razdoblju nastojati smanjiti njegov utjecaj na poslovni rezultat. Banka je i u 2015. nastavila racionalno upravljati troškovima što je rezultiralo i smanjenjem općih troškova. Kontinuirano se provodi optimizacija troškovne efikasnosti s ciljem poboljšanja i unapređenja poslovnih rezultata. Strategija Banke je zadržati model poslovanja temeljen na organskom rastu i standardnoj ponudi bankarskih usluga, ali uz nužno povećanje efikasnosti. Banka zadovoljava i sva ograničenja vezana za pokrivenost regulatornim kapitalom, a često su ona i značajno povoljnija u odnosu na propisane veličine. Tako je primjerice

Strategija Banke je zadržati model poslovanja temeljen na organskom rastu i standardnoj ponudi bankarskih usluga, ali uz nužno povećanje efikasnosti početkom ove godine Banka imala primjernu stopu adekvatnosti kapitala od 17,50 posto. Godine stagnacije BDP-a odrazile

su se na realnu ekonomiju kao i na cjelokupni bankarski sektor koji je značajan čimbenik stabilnosti financijskog i ukupnog gospodarskog sustava. Prisutna stabilnost financijskog sektora omogućila je bankama i da, u okvirima svojih mogućnosti, podrže ekonomske aktivnosti u svim segmentima i time djelomično ublaže posljedice nepovoljnog poslovnog okruženja. Kontinuirani razvoj ponude U uvjetima visoke konkurentnosti izazov je intenzivirati tržišnu prisutnost. Nastojeći zadovoljiti potrebe svojih klijenata kvalitetnom uslugom Slatinska banka kontinuirano razvija svoju ponudu. Prateći zahtjeve tržišta i nove tehnološke trendove Banka, u cijeloj svojoj poslovnoj mreži od oko 20 poslovnica, može ponuditi tradicionalne i tržišno prihvatljive oblike štednje, kreditne linije različitih namjena i usluge platnog prometa. Osim toga, Banka ima i ostale usluge poput SMS bankarstva za korisnike tekućeg i žiro-računa, MasterCard kreditnu karticu, internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, ugovaranje trajnog naloga za plaćanje tekućih režijskih troškova, troškova otplate kredita..., a klijentima Banke će uz uslugu MBplus plaćanje na rate uskoro biti dostupna i usluga podizanja gotovine na bankomatima na rate. Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na fi-


bankarstvo

nancijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Također, ističem i intenzivnu suradnju s HBOR-om, HAMAG-BICRO-om i nadležnim ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama uz sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika između Banke, Ministarstva poduzetništva i obrta kroz provedbe programa „Kreditom do uspjeha 2014“ mjera 1. – „Kreditom do konkurentnosti“ , „Kreditom do uspjeha 2014.“ mjera 2. – „Kreditom do uspješnog poslovanja“, te kreditiranja mikro-poduzetnika uz potporu EU-programa. I nadalje ćemo podržavati kvalitetne investicijske projekte jer je rast

malog poduzetništva pokretač razvoja gospodarstva i stvaranja radnih mjesta. Banka će i u narednom razdoblju nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i usavršavanje postojećih usluga nastojeći u što većoj mjeri zadovoljiti sve dinamičnije potrebe tržišta i svojih klijenata vezane uz tradicionalne bankovne usluge kao i nove tehnologije. Povećanje efikasnosti poslovanja Ulaskom Hrvatske u EU omogućeno nam je korištenje sredstava europskih i strukturnih fondova kroz našu dugogodišnju poslovnu suradnju s HBOR-om. Banka putem te suradnje pruža svojim klijentima kvalitetnu financijsku potporu za realizaciju njihovih projekata. Mi financijski pratimo i pozitivne inicijative i kvalitetne

projekte privatnog sektora koji moraju postati generator gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Članstvo u EU ima

U uvjetima visoke konkurentnosti izazov je intenzivirati tržišnu prisutnost pozitivnih pomaka koji se vide u rastu izvoza, no za veće pozitivne učinke potrebno je pričekati barem jedno srednjoročje. Hrvatska, prema našem mišljenju, nije u dovoljnoj mjeri iskoristila i ulazak u EU zbog čega se treba u idućem razdoblju jače fokusirati i na ubrzavanje reformi. Ključno je ojačati konkurentnost, privući investicije i potaknuti rast.

67

Recimo na kraju kako Slatinska banka u prvom kvartalu ove godine bilježi pozitivne poslovne rezultate. Plan Banke za 2016. je ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Fokus će i tijekom ove godine ostati na povećanju efikasnosti poslovanja.


68

bankarstvo

Petar Repušić, predsjednik Uprave Partner banke

Država mora i poduzetnicima i bankama pružiti poslovnu stabilnost i pravnu sigurnost Ublažavanje regulatornih zahtjeva i politike rezervacija bankama u cilju približavanja uvjetima koji su na snazi u drugim zemljama EU-a, pojednostavljivanje propisa i smanjenje nameta poduzetnicima, te zaštita svih vjerovnika od prijevara i zloporaba dužnika važne su pretpostavke za brži rast i razvoj

>> Iza Partner banke još je jedna uspješna poslovna godina koju je obilježio nastavak stabilnog i održivog poslovanja uz rast akti­ ve, kredita i depozita te pozitivan trend svih bitnih pokazatelja. Malo novih loših plasmana Kontroliran rast kredita od 12 po­ sto u odnosu na godinu ranije te aktivno upravljanje troškovima koji su smanjeni za daljnjih pet posto osiguralo nam je relativ­ no visoku i primjerenu dobit iz poslovanja te pozitivan rezultat nakon izdvajanja rezervacija za loše plasmane. Ono što me po­ sebno veseli jest činjenica da u zadnjih nekoliko godina, pa tako i u prošloj godini, Banka bilježi jako malo novih loših plasmana što je jasan znak da smo uspjeli pronaći primjerenu kreditnu politiku koja omogućava kontrolirani rast, sta­ bilnost i profitabilnost.

Problemi financijske industrije su prije svega u gospodarskom okruženju u kojem svi zajedno djelujemo, a koje nije dovoljno po­ ticajno za razvoj poduzetništva i gospodarstva u cjelini. Najveći problem koji muči poduzetnike, a time i banke, jest osjećaj pravne nesigurnosti. Vjerovnici u Hrvat­ skoj nažalost nisu primjereno za­ štićeni, a kad kažem vjerovnici ne mislim samo na banke, nego i na sve one poduzetnike koji uredno prodaju svoju robu, a onda kad je trebaju naplatiti nailaze na spor i neučinkovit pravni sustav koji ih ne štiti dovoljno od zloporaba i prijevara dužnika. To sve zajedno utječe na cijeli financijski sustav koji se upravo zbog toga pojačano štiti, što nekada možda djeluje i pretjerano. Premda takva zaštita ne treba čuditi s obzirom na sve što se događalo proteklih godina, posebno vezano uz mogućnost

Problemi financijske industrije su prije svega u gospodarskom okruženju u kojem svi zajedno djelujemo olakog otvaranja predstečajnih nagodbi koje su dužnicima omo­ gućavale previše slobode da od­ lučuju o tuđoj imovini i ucjenjuju vjerovnike te bez nekih posljedi­ ca rade razne zloporabe.

Sredstva iz EU fondova nisu dovoljna Financijski sustav je stabilan, banke su visoko kapitalizirane i to je dobro sa stajališta stabilno­ sti. Međutim, visok kapital bana­ ka uz relativno nizak povrat na kapital od dva, tri posto prethod­ nih godina kao i gubitak u 2015. godini uslijed primjene zakona

Moramo se zapitati: tko je taj koji će financirati ponovni razvoj hrvatskog gospodarstva i iz kojeg novca? vezanog uz konverziju kredita u švicarskim francima dovodi do toga da stranim bankama ovo tržište postaje manje interesant­ no i dio njih će, vrlo vjerojatno, dio svog kapitala usmjeriti na tržišta koja imaju veću poslovnu sigurnost i pružaju više povrate na kapital. To nije dugoročno do­ bro. Moramo se zapitati: tko je taj koji će financirati ponovni razvoj hrvatskog gospodarstva i iz kojeg novca? Zavaravamo se ako misli­ mo da su sredstva iz EU fondova dovoljna. Ulazak u EU donio je mnoštvo za­ konskih i regulatornih promjena kojima smo se kao banka uspješ­ no prilagodili prvenstveno zahva­ ljujući iskustvu i kvaliteti naših

djelatnika, ali nam je to donijelo i povećanje troškova poslovanja. Još je dio značajnih promjena u pripremi u narednim godinama te smo sigurni da ćemo se i bu­ dućim zahtjevima uspješno pri­ lagoditi. Bez snažne podrške financijskog sektora gospodarstvo ne može zabilježiti značajniji rast. Ubla­ žavanje regulatornih zahtjeva i politike rezervacija bankama u cilju približavanja uvjetima koji su na snazi u drugim zemljama EU-a, pojednostavljivanje propisa i smanjenje nameta poduzetni­ cima, te zaštita svih vjerovnika od prijevara i zloporaba dužnika važne su pretpostavke za brži rast i razvoj. Država jednostavno mora i poduzetnicima i bankama pružiti poslovnu stabilnost i prav­ nu sigurnost te ih pustiti da rade svoj posao i za rast se ne treba­ mo bojati.


bankarstvo

TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA

BKS Bank Adresa: Mljekarski trg 3, 51000 Rijeka Telefon: 051/353 555 Faks: 051/353 566 web: www.bks.hr e-pošta: info@bks.hr BIC (SWIFT): BFKKHR22 IBAN: HR 57 2488 0011 0111 1111 6 Datum osnivanja: 19.3.1993. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Goran Rameša - članovi: Christian Peter Pettinger Nadzorni odbor: - predsjednik: Josef Morak - članovi: Dieter Vinzenz Krassnitzer, Herta Stockbaier, Ludwig-Hubert Ankele, Herald Richard Brunner Osoba za kontakt: Helena Seifert, tajnica Uprave Revizor za 2015: Ernst&Young d.o.o. Zagreb

Hrvatska poštanska banka Adresa: Jurišićeva 4, 10000 Zagreb Telefon: 062 472 472 Faks: 01 4810 773 web: www.hpb.hr e-pošta: hpb@hpb.hr Info telefon: 0800 472 472 BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR46 2390 0011 0700 0002 9 Datum osnivanja: listopad 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Dražen Kobas - članovi: Nada Karaman Aksentijević, Niko Raič, Marin Palada Osoba za kontakt: David Tomašek Revizor za 2015: Deloitte d.o.o., Zagreb

Banka Kovanica Adresa: Petra Preradovića 29, 42 000 Varaždin Telefon: 042 403-403 Faks: 042 311-704 web: www.kovanica.hr e-pošta: kovanica@kovanica.hr BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR0941330061011111116 Datum osnivanja: 26.11.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Darko Kosovec Nadzorni odbor: - predsjednik: Fabiomassimo Mango - članovi: Ivan Majdak, Emanuele Restelli Prandoni Della Fratta, Albani Marino, Mladen Vedriš Revizor za 2015: PRICEWATERHOUSECOOPERS D.O.O. ZAGREB

Croatia banka Adresa:

Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 110 Zagreb Telefon: 01/ 2391-120 Faks: 01/ 2338-141 web: www.croatiabanka.hr e-pošta: info@croatiabanka.hr Info telefon: 0800 57 57 ili Info telefon: BIC (SWIFT): CROA HR 2X IBAN: HR0324850031000009027 Datum osnivanja: 22.12.1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Mladen Duliba - članovi: Ivan Šverko Nadzorni odbor: - predsjednik: zamjenica predsjednika NO Maruška Vizek - članovi: Josip Lozančić, Branka Grabovac Osoba za kontakt: Nediljka Burić Mandić Revizor za 2015: Deloitte d.o.o.

Hypo Alpe-Adria-Bank Adresa: Slavonska avenija 6 Telefon: 01/6030 000 Faks: 01/6007 000 web: www.addiko.hr e-pošta: bank.hr@addiko.com Info telefon: 0800 14 14 BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1996 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Mario Žižek - članovi: Ivan Jandrić, Jasna Širola, Dubravko-Ante Mlikotić Nadzorni odbor: - predsjednik: Hans Lotter - članovi: Csongor Nemeth, Edgar Flaggl, Nicholas Tesseyman, Tomislav Perović Osoba za kontakt: Igor Vukasović Revizor za 2015: Deloitte d.o.o.

69

Banka splitsko-dalmatinska Adresa: 114. Brigade 9, 21000 Split Telefon: 021/540280 Faks: 021/368448 web: www.bsd.hr e-pošta: info@bsd.hr Info telefon: 0800/210210 BIC (SWIFT): DALMHR22* IBAN: HR29 4109 0061 0111 1111 6 Datum osnivanja: 3.11.1992. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Krolo - članovi: Irena Kalebić Bašić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ivan Filipović - članovi: Joško Dvornik , Nedjeljko Ivančević Revizor za 2015: REVIZIJA ZUBIN d.o.o.

Erste&Steiermärkische Bank Adresa: Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Telefon: 072 37 5000 Faks: 072 37 6000 web: www.erstebank.hr e-pošta: erstebank@erstebank.hr Info telefon: 0800 7890 BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR9524020061031262160 Datum osnivanja: 20.11.1954. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Gottschling - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Reinhard Ortner, Renate Veronika Ferlitz, Judit Anges Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371 Revizor za 2015: Ernst and Young

Imex banka Adresa: Tolstojeva 6 Telefon: 021/ 406-100 Faks: 021/ 345-588 web: www.imexbanka.hr e-pošta: imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: 072 24 24 23 BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR4024920081011111116 Datum osnivanja: 25.1.1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Denis Čivgin - članovi: Ružica Šarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Darko Medak - članovi: Vinko Belak, Ante Jurić Osoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/ 406-106 Revizor za 2015: BDO Croatia d.o.o.


70

bankarstvo

Istarska kreditna banka Umag Adresa: Ernesta Miloša 1, 52470 Umag Telefon: 052/ 702 300 Faks: 052/ 702 388 web: www.ikb.hr e-pošta: marketing@ikb.hr Info telefon: 0800 444 222 BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR7723800061000000005 Datum osnivanja: 18.12.1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, do 30.6.2015. Marina Vidič, od 1.7.2015. Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Vlatko Reschner, Anton Belušić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio Revizor za 2015: Deloitte d.o.o. Zagreb

KentBank Adresa: Gundulićeva 1, Zagreb Telefon: 01 4981 900 Faks: 01 4981 910 web: www.kentbank.hr e-pošta: kentbank@kentbank.hr Info telefon: 01 4981 900 BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR5741240031011111116 Datum osnivanja: 1998 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Bilić - članovi: Emir Deldag Nadzorni odbor: - predsjednik: Mehmet Kocak - članovi: Hakan Ozguz, Boris Zenić Osoba za kontakt: Ana Bogović/Ivana Terzić Revizor za 2015: KPMG

Partner banka Adresa: Vončinina 2, ZAGREB Telefon: 01/4602-222 Faks: 01/4602-289 web: www.paba.hr e-pošta: partner@paba.hr Info telefon: 01/4602-222 BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0 Datum osnivanja: 21.05.1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Božo Čulo - članovi: Ivan Miloloža, Ivan Ćurković Nadzorni odbor: - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljz i Luka Čulo Osoba za kontakt: Ivan Vukasović (01/4602-223) Revizor za 2015: Krako-revizija d.o.o

Jadranska banka Adresa: Ante Starčevića 4, 22000 Šibenik Telefon: 022/242-242, 242-101 (Uprava) Faks: 022/331-798, 334-143 web: www.jadranska-banka.hr e-pošta: banka@jaba.hr Info telefon: 022/242-101 BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR8624110061011111116 Datum osnivanja: 17. travnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivan Tomljenović, predsjednik Sanacijske uprave - članovi: Ksenija Šrajer, članica Sanacijske uprave, Hrvoje Marić, savjetnik Sanacijske uprave Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadzorni odbor predstavlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Osoba za kontakt: Katarina Jurišić Revizor za 2015: HLB Revidicon d.o.o., Varaždin

Kreditna banka Zagreb Adresa: Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb Telefon: 01 6167 333 Faks: 01 6167 466 web: www.kbz.hr e-pošta: uprava@kbz.hr Info telefon: 0800 24 24 00 ili Info telefon: BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR4424810001011111116 Datum osnivanja: 13.1.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadira Eror - članovi: Ankica Čeko, Ivan Penić Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2015: PriceWaterhouseCoopers

Podravska banka Adresa: 48000 Koprivnica, Opatička 3 Telefon: +385 (0)72 655 000 Faks: +385 (0)72 655 200 web: WWW.poba.hr e-pošta: info@poba.hr Info telefon: - ili Info telefon: 072 20 20 20 BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR6323860021000010160 Datum osnivanja: 1872 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Daniel Unger, Goran Varat Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Dario Montinari, Dolly Predovic, Filippo Disertori, Maurizio Dallocchio Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2015: Ernst & Young d.o.o.

Karlovačka banka Adresa: I.G. Kovačića 1, 47000 Karlovac Telefon: 047 417 501 Faks: 047 614 206 web: www.kaba.hr e-pošta: info@kaba.hr Info telefon: 0800 417 336 BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1955 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Željka Surač - članovi: Marino Rade Nadzorni odbor: - predsjednik: Nedjeljko Strikić - članovi: Željko Pavlin, Bernarda Ivšić Osoba za kontakt: Bernarda Huljina, Tajnica Uprave Revizor za 2015: BDO CROATIA d.o.o

OTP banka Hrvatska Adresa: Domovinskog rata 3, 23 000 Zadar Telefon: 072 201 555 Faks: 072 201 950 web: www.otpbanka.hr e-pošta: info@otpbanka.hr Info telefon: 072 201 555 BIC (SWIFT): OTPVHR2x IBAN: HR5324070001024070003 Datum osnivanja: 17.5.1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Slaven Celić, Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Szabolcs Annus, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Attila Kozsik Revizor za 2015: KPMG Croatia d.o.o.

Primorska banka Adresa: Rijeka, Scarpina 7 Telefon: 015/ 355 777 Faks: 051/ 332 762 web: www.primorska.hr e-pošta: primorska@primorska.hr Info telefon: SPRMHR22 BIC (SWIFT): HR1841320031011111116 IBAN: 4132003-1011111116 Datum osnivanja: 23.10.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Aleksandra Arbanas - članovi: Anto Pekić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jože Perić - članovi: Andrej Galogaža (zamjenik predsjednika), Giorgio Mattioli, Renata Dogan, Franco Brunati Osoba za kontakt: Mario Pilat, tel: 051/ 355 744 Revizor za 2015: BDO Croatia, Zagreb


bankarstvo

Privredna banka Zagreb Adresa: Radnička cesta 50, Zagreb Telefon: 01/6360000 Faks: 01/6360432 web: www.pbz.hr e-pošta: pr-marketing@pbz.hr Info telefon: 0800 365 365 BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1966 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: BOŽO PRKA - članovi: GABRIELE PACE (zamjenik predsjednika), IVAN GEROVAC, ANDREA PAVLOVIĆ, DINKO LUCIĆ, DRAŽENKO KOPLJAR, DARKO DROZDEK Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Gilli - članovi: Draginja Đurić (zamjenik predsjednika), Fabrizio Centrone, Branko Jeren; Antonio Nucci, Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: John Knezović/Dražen Dumančić, Odnosi s javnošću i marketing Revizor za 2015: KPMG d.o.o.

Sberbank Adresa: Varšavska 9, Zagreb Telefon: (385) 1 4801 300 Faks: (385) 1 4801 365 web: http://www.sberbank.hr/ e-pošta: info@sberbank.hr Info telefon: 0800 0600 ili Info telefon: 0800 0600 BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR1225030071011111116 Datum osnivanja: 21.2.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Andrea Kovacs-Wöhry - članovi: Dubravka Lukić, Igor Repin, Mario Henjak Nadzorni odbor: - predsjednik: Alexey Bogatov - članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Natalia Revina, Dragutin Bohuš Revizor za 2015: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

Štedbanka Adresa: Slavonska avenija 3 Telefon: +385(1)6306-666 Faks: +385(1)6187-012 web: www.stedbanka.hr e-pošta: stedbanka@stedbanka.hr Info telefon: 01/6306-666 BIC (SWIFT): STEDHR22 IBAN: HR152483005-1000000013 Datum osnivanja: 5.10.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Constantin Cesnovar, mag - članovi: Marko Udovičić, dipl.oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: prof.dr. Ivo Andrijanić - članovi: Petar Ćurković, Đuro Benček, Frano Pavić, Željko Udovičić Osoba za kontakt: Vesna Zanoški Revizor za 2015: BDO Croatia d.o.o.

Raiffeisenbank Austria Adresa: Petrinjska 59, Zagreb Telefon: 01-4566-466 Faks: 01-4819-462 web: www.rba.hr e-pošta: info@ba.hr Info telefon: 072 62 62 62 BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR0624840081000000013 Datum osnivanja: 12.12.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michael Georg Müller - članovi: Vesna Ciganek – Vuković, Marko Jurjević, Liana Keserić, Zoran Košćak i Ivan Žižić Nadzorni odbor: - predsjednik: Karl Sevelda - članovi: Peter Lennkh (zamjenik predsjednika), Peter Jacenko, Ferenc Berszan i Lovorka Penavić Revizor za 2015: KPM Croatia d.o.o.

Slatinska banka Adresa: Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina Telefon: 033/637-000 Faks: 033/637-009,033/637-029 web: www.slatinska-banka.hr e-pošta: slatinska-banka@slatinska-banka.hr Info telefon: ili Info telefon: BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8 Datum osnivanja: 9.10.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Angelina Horvat, dipl. oec. - članovi: Marko Brnić, dipl. oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Blaženka Eror Matić, Hrvoje Markovinović, Denis Smolar, Krunoslav Lisjak - od 28.08.2015.g. Osoba za kontakt: Danijela Kaladić Revizor za 2015: BDO Croatia d.o.o. Zagreb

Tesla štedna banka Adresa: Trg J. F. Kennedy 6b Telefon: + 385 1/ 222 65 22 Faks: + 385 1/ 222 65 23 web: www.tesla-banka.hr e-pošta: info@tesla-banka.hr BIC (SWIFT): ASBZHR22 IBAN: 6717002 - 1000000013 Datum osnivanja: 01.04.2009. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Zvonko Agičić - članovi: Dubravka Filipčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Zlatko Milikić - članovi: Snežana Repac, Nada Kojović Osoba za kontakt: Ljiljana Jelušić Revizor za 2015: HLB Revidicon d.o.o.

71

Samoborska banka Adresa: 10430 Samobor Telefon: 5999-211, 3362-530 Faks: 3361-523 web: www.sabank.hr e-pošta: riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR362403009-1011111116 Datum osnivanja: 27. OŽUJKA 1873. GODINE Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar Osoba za kontakt: Verica Ljubičić Revizor za 2015: HLB REVIDICON d.o.o.

Societe Generale - Splitska banka Adresa: R. Boškovića 16, 21000 Split Telefon: 021/304-304 Faks: 021/304-034 web: www.splitskabanka.hr e-pošta: info@splitskabanka.hr Info telefon: 0800 210 021, 021 304 304 BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR2423300031000000013 Datum osnivanja: 9.4.1966. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: André-Marc Prudent - članovi: Zvonimir Akrap, Nelsi Rončević, Yvon Puyou Nadzorni odbor: - predsjednik: Jean-Luc Parer - članovi: Patrick Gelin, Giovanni Luca Soma Osoba za kontakt: Silvija Bareša Revizor za 2015: Deloitte d.o.o.

Vaba banka Varaždin Adresa: Aleja kralja Zvonimira 1 Telefon: 042 659-400 Faks: 042 659-401 web: www.vababanka.hr e-pošta: banka@vaba.hr Info telefon: 8008222 BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1 Datum osnivanja: 29.4.1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Monika Céreová Nadzorni odbor: - predsjednik: Strapek Július - članovi: Filipović Željko, Tkač Patrik, Enenkl Ivo, Kovač Igor, Lalik Juraj Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2015: PricewaterhouseCoopers d.o.o


72

bankarstvo

Veneto banka

Zagrebačka banka

Adresa: Draškovićeva 58, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 4802 666 Faks: +385 1 4802 571 web: www.venetobanka.hr e-pošta: info@venetobanka.hr Info telefon: 0800 8881 BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6 Datum osnivanja: 8.7.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Fernando Zavatarelli - članovi: Boris Kalajdžić Nadzorni odbor: - predsjednik: Gian Quinto Perissinotto - članovi: Pierluigi Ronzani, zamjenik predsjednika, Diego Carraro, Antonio Paruzzolo i Renato Merlo, Revizor za 2015: PwC

Adresa: Trg bana Josipa Jelačića 10 Telefon: (+385 1) 6104 146 Faks: 01 3442 024 web: www.zaba.hr e-pošta: zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: 0800 00 24 ili Info telefon: BIC (SWIFT): ZABA HR 2X IBAN: HR8823600001000000013 Datum osnivanja: 1913 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Lorenzo Ramajola, Marko Remenar, Dijana Hrastović, Nikolaus Maximilian Linarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Prof. dr. Jakša Barbić (zamjenik predsjednika), Franco Andreetta (zamjenik predsjednika), Jürgen Kullnigg, Fabrizio Onida, Christoph Metze, Savoula Demetriou, Aurelio Maccario, Mirko Davide Georg Bianchi, Emilio Terpin Revizor za 2015: Deloitte d.o.o.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Agro-obrtnička banka d.d., Zagreb Alpe Jadran banka d.d., Split Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split Centar banka d.d., Zagreb

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 1. 7. 2016. 30. 9. 2013.

Credo banka d.d., Split

16. 1. 2012.

Glumina banka d.d., Zagreb

30. 4. 1999.

Hrvatska gospodarska banka d.d., Zagreb Ilirija banka d.d., Zagreb

19. 4. 2000.

NAVA banka d.d., Zagreb

1. 12. 2014.

Trgovačko-turistička banka d.d., Split

8. 9. 2000.

6. 4. 1999.

Likvidacija Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci) Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Hibis štedionica d.d. Zagreb

Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010.

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001.

Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji obveza registriranja.


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


74

bankarstvo

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2015.

Ipak se kreće U pet stambenih štedionica lani su građani sklopili ukupno 87.775 novih ugovora vrijednih više od 4,019 milijardi kuna Stambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adaptaciju stana ili kuće ili naprosto kao – štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo dojam da je malo gurnuta u stranu. Neopravdano. Bilo kako bilo, u pet stambenih štedionica lani su građani sklopili ukupno 87.775 novih ugovora vrijednih više od 4,019 milijardi kuna. Najviše ugovora tijekom protekle godine sklopljeno je u Prvoj stambenoj štedionici, njih 22.344 ukupno teških 1,331 milijardu kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u svim je štedionicama, od njihova osnutka do kraja 2015., sklopljeno ukupno 1.984.945 ugovora vrijednih 294,776 milijardi kuna. U 2015. godini stambene su štedionice odobrile 1713 kredita teških nešto više od 591,775 milijuna kuna. Najviše je kredita lani odobreno u Prvoj stambenoj štedionici. Riječ je o 527 kredita ukupne vrijednosti 227,149 milijuna kuna. Ukupno su do sada stambene štedionice odobrile 44.005 kredita čija vrijdnost premašuje 7,666 milijardi kuna. Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca 2015. godine, u svih pet štedionica koliko ih posluje u Hrvatskoj, iznosili nešto više od 6,618 milijardi kuna.

Stambene štedionice (31.12.2015.) Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn Broj odobrenih kredita Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

HPB

PBZ

Prva

u 2015. ukupno u 2015. ukupno u 2015. ukupno u 2015. ukupno 2015.

10.040 113.752 305.412 3.813.124 48 791 13.137 145.014 242.820

21.547 326.187 962.824 16.089.256 329 1.925 108.998 504.025 1.340.604

22.344 596.468 1.331.484 34.737.757 527 14.156 227.149 2.792.493 2.184.342

11.715 531.814 367.359 219.403.776 312 19.572 56.296 2.035.114 1.155.067

22.129 416.724 1.051.946 20.731.987 497 7.561 186.195 2.189.752 1.695.322

87.775 1.984.945 4.019.025 294.775.900 1.713 44.005 591.775 7.666.398 6.618.155

u 2015. ukupno

49.189

490.130

998.221

910.320

459.497

0 2.907.357

HPB 276.927 292.096 39.137 39.419 4.564 405

PBZ 1.578.037 1.600.303 224.567 246.645 17.491 15.769

Prva Raiffeisen Wuestenrot 2.484.829 1.466.394 1.944.608 2.607.420 1.322.570 1.942.298 269.280 180.000 72.894 297.246 180.000 72.894 24.392 422 12.061 23.543 2.391 5.437

Ukupno 7.750.795 7.764.687 785.878 836.204 58.930 47.545

HPB

PBZ

Prva

Ukupno

Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

19 19 HPB; HP HPB; HP -

Broj sklopljenih ugovora u 2015.

23 22 PBZ PBZ -

Raiffeisen Wuestenrot 35 35 -

79 42 28 1 124 -

Ukupno

175 169 34 34 268 210

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2015. HPB 7,60%

HPB 11,44% Wüstenrot

Wüstenrot

25,21%

PBZ 24,55% RBA 13,35%

Raiffeisen Wüstenrot

Broj odobrenih kredita ukupno Wüstenrot

17,18%

Prva

HPB PBZ 1,80% 4,37% Prva

32,17%

25,46%

RBA 44,48%

26,17%

RBA 9,14%

PBZ 23,96%

Prva 33,13%

331 287 62 35 392 210


bankarstvo

TKO JE TKO U HRVATSKiM Stambenim štedionicama Prva stambena štedionica d.d. Adresa: Savska cesta 60, Zagreb Telefon: 01/ 60 65 111 Faks: 01/ 60 65 120 e-pošta: prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr web: www.prva-stambena.hr Info telefon: 0800 81 81 Osnivač: Zagrebačka banka d.d. Vlasništvo: 100% dionica u vlasništvu Zagrebačke banke Godina osnivanja: 1998. Uprava: - predsjednik: Katarina Šobat - članovi: Antonija Matošin

HPB-Stambena štedionica d.d. Adresa: Savska cesta 58, Zagreb Telefon: 01 555 3918 Faks: 01 555 3905 e-pošta: hpb.stambena@hpb.hr web: www.hpb-stedionica.hr Info telefon: 0800 232 332 Osnivač: HPB d.d. Vlasništvo: 100% HPB d.d. Godina osnivanja: 2006. Uprava: - predsjednik: Damir Šprem - članovi: Slavica Matić

Raiffeisen stambena štedionica d.d. Adresa: Ulica S. R. Njemačke 8, HR-10000 Zagreb Telefon: 01/ 60 06 100 Faks: 01/ 60 06 199 e-pošta: stambena.stednja@raiffeisenstambena.hr web: www.raiffeisenstambena.hr Info telefon: 072 62 62 62 Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasništvo: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (100%) Godina osnivanja: 1999. Uprava: - predsjednik: Vlasta Žubrinić Pick - članovi: Tomislav Matić, Sonja Skobe

75

PBZ stambena štedionica d.d. Adresa: Radnička cesta 44, 10 000 Zagreb Telefon: 042 / 342 - 450 Faks: 042 / 342 - 451 e-pošta: info.stambena@pbz.hr web: www.pbz-stambena.hr Info telefon: 0800 72 72 Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasništvo: Privredna banka Zagreb d.d. (100%) Godina osnivanja: 2003. Uprava: - predsjednik: Branimir Čosić - članovi: Dražen Klarić

Wuestenrot stambena štedionica d.d. Adresa: Heinzelova 33A, Zagreb Telefon: 01 4803 777 Faks: 01 4803 798 e-pošta: wuestenrot@wuestenrot.hr web: www.wuestenrot.hr Info telefon: 0800 200 500 Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Vlasništvo: Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg 100% Godina osnivanja: 1998. Uprava: - predsjednik: Zdravko Anđel - članovi: Ivan Ostojić


76

osiguranje

Rang-ljestvica osiguranja za 2015. godinu Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2014. 000 kn

2014.

2015.

Osiguravatelj 2015. 000 kn

% promjene

2014. 000 kn

2015. 000 kn

% promjene

2014. 000 kn

2015. 000 kn

% promjene

2014. %

2015. %

1

1 CROATIA osiguranje

2.279.905

2.307.929

1,23

1.913.316

1.794.421

-6,21

366.589

513.508

40,08

26,68

26,50

2

2 Allianz Zagreb

1.218.089

1.190.880

-2,23

676.991

655.141

-3,23

541.098

535.739

-0,99

14,26

13,67

3

3 EUROHERC osiguranje

871.324

819.513

-5,95

871.324

819.513

-5,95

-

-

-

10,20

9,41

4

4 UNIQA osiguranje

653.256

670.351

2,62

331.003

320.286

-3,24

322.253

350.065

8,63

7,65

7,70

5

5 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

563.534

546.168

-3,08

282.700

280.574

-0,75

280.834

265.594

-5,43

6,60

6,27

6

6 Jadransko osiguranje

558.528

522.368

-6,47

558.528

522.368

-6,47

-

-

-

6,54

6,00

7

8 Generali osiguranje

379.955

480.292

26,41

262.580

267.319

1,80

117.375

212.973

81,45

4,45

5,52

8

7 Grawe Hrvatska

398.199

395.631

-0,64

151.776

140.725

-7,28

246.423

254.906

3,44

4,66

4,54

9

9 Triglav osiguranje*

320.287

343.623

7,29

259.123

284.583

9,83

61.164

59.040

-3,47

3,75

3,95

10

10 Merkur osiguranje

267.674

278.733

4,13

26.761

25.964

-2,98

240.913

252.769

4,92

3,13

3,20

11

11 Agram Life osiguranje*

262.159

265.122

1,13

53.785

54.572

1,46

208.374

210.550

1,04

3,07

3,04

12

13 Croatia zdravstveno osiguranje*

173.506

225.284

29,84

173.506

225.284

29,84

-

-

-

2,03

2,59

13

12 HOK osiguranje

180.216

178.914

-0,72

180.216

178.914

-0,72

-

-

-

2,11

2,05

14

14 Erste osiguranje Vienna Insurance Group

151.385

171.424

13,24

-

-

-

151.385

171.424

13,24

1,77

1,97

15

15 BNP Paribas Cardif osiguranje

55.720

65.868

18,21

55.720

65.868

18,21

-

-

-

0,65

0,76

16

16 Velebit osiguranje*

55.305

53.404

-3,44

55.305

53.404

-3,44

-

-

-

0,65

0,61

17

18 Izvor osiguranje

41.529

46.029

10,84

41.529

46.029

10,84

-

-

-

0,49

0,53

18

22 ERGO osiguranje

18.570

42.846

130,73

18.570

42.846

130,73

-

-

-

0,22

0,49

19

19 Societe Generale osiguranje*

41.446

40.352

-2,64

-

-

-

41.446

40.352

-2,64

0,49

0,46

20

20 Wüstenrot životno osiguranje

21.919

25.725

17,36

-

-

-

21.919

25.725

17,36

0,26

0,30

21

21 Velebit životno osiguranje*

19.612

24.944

27,19

-

-

-

19.612

24.944

27,19

0,23

0,29

22 23

24 Hrvatsko kreditno osiguranje

10.836

12.167

12,28

10.836

12.167

12,28

-

-

-

0,13

0,14

1.357

1.098

-19,09

-

-

-

1.357

1.098

-19,09

0,02

0,01

8.544.310

8.708.665

1,92

5.923.569

5.789.978

-2,26

2.620.741

2.918.687

11,37

100,00

100,00

25 ERGO životno osiguranje Ukupno:

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju


77

osiguranje

godina u premijskom plusu

Na kraju godine ipak zadovoljstvo Ključni problem s kojim će se društva za osiguranje morati suočiti je znatno smanjenje na prinose od ulaganja. To će izravno imati utjecaj na daljnji razvoj klasičnog životnog osiguranja Igor Đurić, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Na kraju 2015. godine osiguravatelji su ipak ima­ li razloga za zadovoljstvo. Godina je okončana s premijskim plusom i po svemu sudeći završen je proces značajnog pada premije u segmentu auto­ osiguranja. Službeni podaci za 2015. godinu, pokazuju da su 24 društva za osiguranje zaračunala ukupnu bruto premiju u iznosu od 8,725 milijardi kuna, što pred­ stavlja rast od 1,91 posto u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Povoljan razvoj životnih osiguranja U skupini životnih osiguranja zabilježen je rast od 11,25 posto sa 2,638 milijardi kuna iz 2014. godine na 2,934 milijarde kuna u 2015. godini, dok su neži­ votna osiguranja pala za 2,25 posto sa 5,924 mili­ jarde kuna u 2014. godini na 5,790 milijardi kuna u 2015. godini. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 33,63 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 30,81 posto). Ovakav povoljan razvoj životnih osiguranja je ostva­ ren zahvaljujući jednokratnim uplatama u životna osiguranja. Problema zasigurno možemo nabrojati dosta i oni će biti prisutni i narednih godina kao što su promjena regulative, nestabilno političko i ekonomsko okru­ ženje. Ključni problem s kojim će se društva za osiguranje morati suočiti je znatno smanjenje na prinose od ulaganja. To će izravno imati utjecaj na daljni razvoj klasičnog životnog osiguranja. Financijski sektor je značajan segment u poticanju razvoja ukupnog gospodarstva, kako kroz kvalitete­ ne programe financiranja, tako i kroz podršku elimi­ niranju rizika s kojima se gospodarstvenici susreću u svakodnevnom poslovanju.

Stoga je suradnja između poslovnih subjekata i fi­ nancijskih institucija od iznimnog značaja. Vjerujem kako će Konferencija Dan hrvatskih finan­ cijskih institucija, koju organizira HGK i koja će se održati 20. listopada 2016. u Zagrebu, upravo biti dobra prigoda da se na jednom mjestu okupe pred­ stavnici svih financijskih institucija, regulatornih agencija i resornih ministarstava i otvore kvalitetan dijalog s gospodarstvenicima. Ulazak u EU je donio niz novih zakonskih promjena koje su definirane u novom zakono o osiguranju. Najveći izazov je primjena odredaba iz novog regula­ tornog okvira Solventnost II. Sva društva su uspješno implementirala novi zako­ nodavni okvir. Za manje osiguravatelje primjena novih regulatornih zahtjeva je dugoročno upitna zbog povećanja troš­ kova. Daljnje promjene koje dolaze – kao, primjerice, nova pravila u ponašanju u prodaji koja propisuju konti­ nuiranu obvezu stručnog usavršavanja – trebala bi pozitivno utjecati na razvoj osiguravateljne branše. Porast ukupnog osiguravateljskog portfelja Porast hrvatskog gospodarstva u drugom tro­ mjesječju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te očekivanje nastavka pozitivnog trenda, predstavlja jako dobar signal za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, posebice rast osob­ ne potrošnje i investicija. Vjerujem kako će se ovo odraziti pozitivno i na kretanja na ukupnom finan­ cijskom tržištu u Republici Hrvatskoj. Vezano uz osiguravateljnu industriju, ovi trendovi će omogućiti veće ulaganje u kvalitetniju osiguravateljnu zaštitu te porast ukupnog osiguravateljnog portfelja, a pred osiguravatelje će staviti izazov kreiranja većeg broja različitih proizvoda i usluga prilagođenih posebnim potrebama kako malih i srednjih poduzetnika, tako i tržišta krajnje potrošnje.

Igor Đurić

Za manje osiguravatelje primjena novih regulatornih zahtjeva je dugoročno upitna radi povećanja troškova


78

osiguranje

Kako odgovoriti na nove izazove

Kvaliteta usluga se mora povećati

Jedan izazov koji je pred svima u industriji osiguranja jest kako odgovoriti na zahtjeve novih generacija osiguranika te kako što bolje prilagoditi osiguravateljske proizvode njihovim potrebama Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja zastupnika u osiguranju

Petar Rebernišak

Djelatnost zastupanja u osiguranju vrlo je važan prodajni kanal za daljnji razvoj osiguravateljske djelatnosti. Prilagođavajući se novim trendovima na tržištu, prije svega zbog liberalizacije tržišta i pada cijena premija osiguranja od automobilske odgovornosti, društva za zastupanje u osiguranju usmjerila su se na prodaju drugih vrsta osiguranja, (primjerice, posebice imovinskih osiguranja). Promjenama strukture portfelja pozitivno su utjecala na stabilnost društava za zastupanje, a samim time i lakšu kontrolu nad poslovnim procesima u društvima za zastupanje.

Zadovoljavajuća dinamika poslovanja Smatram kako smo u ovome trenutku uhvatili jednu zadovoljavajuću dinamiku poslovanja te je pred nama izazov povećanja kvalitete usluge prema krajnjem potrošaču, kako kod distribucije osiguranja tako i kod rješavanja odštetnih zahtjeva na zadovoljstvo svih strana u poslovnom odnosu. Podizanjem moralnih i etičnih standarda u distribuciji osiguranja ključan je cilj koji moramo ispuniti kako bi razina povjerenja u zastupnike kao i osiguravatelje kod potrošača porasla što će se zatim zasigurno reflektirati na povećanju broja osiguranika. Još jedan izazov koji je pred svima u industriji osiguranja jest kako odgovoriti na zahtjeve novih generacija osiguranika te kako što bolje


79

osiguranje

prilagoditi osiguravateljske proizvode njihovim potrebama. U tom segmentu bit će potrebna nova rješenja i prilagođeni kanali distribucije. Vjerujem kako odgovor leži u osiguravateljnim proizvodima koji su sposobni u kratkom roku dati vrijednost za uloženi novac te u tom kontekstu vidim prostora za veliki pomak u sektoru zdravstvenih osiguranja i novijim generacijama životnih osiguranja u kojima će se osiguravatelji vratiti svojem osnovnom poslu a to je osiguranje i preuzimanje rizika. Doprinos će zasigurno dati i projekt financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a udruženja su uključena u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Zastupanje u osiguranju gledano kroz prizmu društava za zastupanje u osiguranju je u zadnjih nekoliko godina bilo u turbulentnim vremenima. Mnoge zakonske izmjene koje se odnose na sektor osiguranja kao i zastupanja u osiguranju, a posljedica su pretpristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom donosile su konstantne novine za koje je trebalo uložiti veliki napor kako bi iste bile implementirane u poslovanje. Većina zakonskih izmjena je išlo na ruku društvima za zastupanje u osiguranju pogotovo s aspekta proširenja djelatnosti koje mogu obavljati što nam je definirala Hanfa novim Zakonom o osiguranju iz 2015. godine.

Program edukacije Očekuju nas novi izazovi koje pred nas postavljaju zahtjevi koji dolaze sukladno EU Direktivi o distribuciji osiguranja Europskog parlamenta i vijeća 216/97, poznatijoj kao IDD a pogotovo je za istaknuti institut obvezne edukacije koji pred nas postavlja 15 sati edukacije zastupnika u osiguranja na godišnjoj razini. Uvjereni smo kako ćemo u suradnji s HGK-om uspjeti ponuditi kvalitetan program edukacije koji će zadovoljiti sve zakonske propise te kvalitetno usavršavati znanja zastupnika u osiguranju u svrhu pružanja što kvalitetnije usluge krajnjem potrošaču i zaštiti njegovih prava. Ako će hrvatsko tržište slijediti trendove europskih tržišta uloga društava za zastupanje u osiguranju kao krajnjih distributera osiguravateljnih proizvoda će biti sve veća uz tendenciju smanjenja uloge internih prodajnih kanala koja je već prisutna na hrvatskom tržištu kod nekih osiguravateljnih društava. Svakako da bi određene izmjene poreznih zakona, koje bi išle u smjeru povoljnijeg poreznog tretmana ili poticaja, pridonijele povećanju broja sklopljenih ugovora pogotovo u segmentu životnih i zdravstvenih osiguranja. Vjerujem kako će zakonodavac u nadolazećem razdoblju ozbiljnije razmatrati ove opcije te svima olakšati pozicije za poslovanje.

Određene izmjene poreznih zakona pridonijele bi povećanju broja sklopljenih ugovora

Pametan poslovni potez.


80

osiguranje

osiguranje i reosiguranje

Prilagodba novim izazovima

RJEŠ ENJE

Klijenti očekuju jednostavna i efikasna osiguravateljska rješenja te izraženu dodanu vrijednost u usluzi posrednika Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju i reosiguranju HGK

Miho Klaić

Posrednici u osiguranju i reosiguranju moraju se prilagoditi novim izazovima jer klijenti očekuju jednostavna i efikasna osiguravateljska rješenja te izraženu dodanu vrijednost u usluzi posrednika. Nova Direktiva o distribuciji osiguranja (EU) 2016/97 donosi stroža pravila u smislu zaštite potrošača, redefinira kanale prodaje, propisuje standarde ponašanja u prodaji osiguranja kao i obveznu edukaciju i kontinuirano osposobljavanje. Udruženje posrednika u osiguranju i reosiguranju HGK uključit će se aktivno u izradu novog zakona o osiguranju i ostale aktivnosti vezane za primjenu Direktive.

Primjena pravila Solventnosti II mijenjaju cjelokupnu industriju osiguranja ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi i pružaju novu razinu sigurnosti za cijelo tržište. Liberalizacijom osiguranja od automobilske odgovornosti znatno se smanjilo osiguravateljsko tržište u Republici Hrvatskoj. Iako se dogodio pad premije osiguranja od automobilske odgovornosti, profitabilnost premije još je uvijek prihvatljiva za ulazak na hrvatsko osiguravateljsko tržište za neke strane osiguravatelje bez obzira na veličinu našeg tržišta. Zdravstvena i životna osiguranja sigurno imaju prostora za rast na tržištu, ali će njihov rast ovisiti i o zakonskim i/ili poreznim rješenjima te o životnom standardu stanovnika Republike Hrvatske.


Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢o  tvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se! Za sve informacije: marketing@privredni.hr, +385 (1)56 000 12, +385 (0)91 34 599 01


82

osiguranje

OSIGURANJE U 2015. GODINI

Životna osiguranja kontinuirano u porastu

Društva za osiguranje ostvarila su u 2015. ukupnu zaračunatu bruto premiju u iznosu od 8,7 milijardi kuna, što je 1,9 posto više u odnosu na premiju ostvarenu u 2014. godini. Prvi je put najzastupljenija vrsta osiguranja u strukturi zaračunate bruto premije bilo Životno osiguranje, dok se do sada najzastupljenije Osiguranje od automobilske odgovornosti nalazi na drugom mjestu Ilijana Grgić, Privredni vjesnik Na tržištu osiguranja u Hrvatskoj lani je nastavljen trend pada zaračunate bruto premije

Na tržištu osiguranja u Hrvatskoj u prošloj godini, kao posljedica liberalizacije cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti nastavljen je trend pada zaračunate bruto premije. Istovremeno, premija životnih

osiguranja već četvrtu godinu zaredom bilježi rast koji je, kao i prethodne godine, generiran osiguranjima s jednokratnim uplatama premije, kaže se u Godišnjem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za 2015. godinu. Na kraju prošle godine na tržištu osiguranja u Hrvatskoj poslovala su 23 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje.


83

osiguranje

Poslove zastupanja u osiguranju, odnosno posredovanja u osiguranju i reosiguranju obavljalo je 280 društava za zastupanje u osiguranju, 44 društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, 252 obrta za zastupanje u osiguranju, 26 kreditnih institucija te HP - Hrvatska pošta. Lani su osnovane dvije podružnice društva za osiguranje iz druge države članice Europske unije u skladu s pravom poslovnog nastana. Istodobno su od četiri tuzemna društva za osiguranje i jednog društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju zaprimljene obavijesti o namjeri neposrednog pružanja usluga u Europskoj uniji. Zaračunata bruto premija Društva za osiguranje ostvarila su u 2015. ukupnu zaračunatu bruto premiju u iznosu od 8,7 milijardi kuna, što je 1,9 posto više u odnosu na premiju ostvarenu u 2014. godini. Zaračunata bruto premija životnih osiguranja iznosila je 2,9 milijardi kuna, što je rast od 11,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na to da se na premiju osiguranja s jednokratnim plaćanjem odnosio iznos od čak 1,1 milijardi kuna, razvidno je da je rast premije životnih osiguranja prvenstveno generiran osiguranjima s jednokratnim uplatama premije. Premija životnih osiguranja s obročnim plaćanjima premije se smanjuje. Zaračunata bruto premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,8 milijardi kuna te je u odnosu na 2014. manja za 2,3 posto. Evidentno najznačajniji pad u skupini neživotnih osiguranja ostvaren je u vrsti Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, koji iznosi 332,6 milijuna kuna ili 13,7

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna

Životna

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji 2014. 000 kn 2.279.905 1.218.089 871.324 653.256 563.534 558.528 379.955 398.199 320.287 267.674 262.159 173.506 180.216 151.385 55.720 55.305 41.529 18.570 41.446 21.919 19.612 10.836 1.357 8.544.310

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

CROATIA osiguranje Allianz Zagreb EUROHERC osiguranje UNIQA osiguranje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Jadransko osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Triglav osiguranje* Merkur osiguranje Agram Life osiguranje* Croatia zdravstveno osiguranje* HOK osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group BNP Paribas Cardif osiguranje Velebit osiguranje* Izvor osiguranje ERGO osiguranje Societe Generale osiguranje* Wüstenrot životno osiguranje Velebit životno osiguranje* Hrvatsko kreditno osiguranje ERGO životno osiguranje Ukupno:

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366

2004.

1.139

354

1.493

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

2009.

1.563

562

2.125

2010.

1.534

556

2.090

2011.

1.525

552

2.078

2012.

1.541

577

2.118

2013.

1.536

596

2.133

2014.

1.396

622

2.017

2015.

1.370

692

2.062

% promjene 1,23 -2,23 -5,95 2,62 -3,08 -6,47 26,41 -0,64 7,29 4,13 1,13 29,84 -0,72 13,24 18,21 -3,44 10,84 130,73 -2,64 17,36 27,19 12,28 -19,09 1,92

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju

posto. Pad premije u ukupnom iznosu od 45,8 milijuna kuna zabilježen je kod još pet vrsta neživotnih osiguranja. Ostalih 12 vrsta neživotnih osiguranja zabilježilo je porast premije od ukupno 244,8 milijuna kuna. Zaračunata bruto premija reosiguranja u 2015. iznosila je 42 milijuna kuna i u odnosu na 2014. manja je za 87,5 posto. Na dan 31. prosinca 2015. u neposrednom većinskom vlasništvu rezidenata nalazilo se

osam društava za osiguranje, dok se 15 društava za osiguranje nalazilo u neposrednom većinskom vlasništvu nerezidenata. U neposrednom većinskom vlasništvu rezidenata bilo je i jedno društvo za reosiguranje. Koncentracija zaračunate bruto premije u pet najvećih društava za osiguranje smanjila se sa 65,2 posto u 2014. na 63,4 posto u 2015. godini. Kod neživotnih osiguranja prisutna je veća koncentracija u odnosu na životna osi-

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna

Ukupno

2002.

2015. 000 kn 2.307.929 1.190.880 819.513 670.351 546.168 522.368 480.292 395.631 343.623 278.733 265.122 225.284 178.914 171.424 65.868 53.404 46.029 42.846 40.352 25.725 24.944 12.167 1.098 8.708.665

9.686

9.411

9.064

9.245

9.145

9.038

9.076 8.561

8.000

8.709

8.180 7.350 6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.000

4.071

4.336

4.530

3.516

2.000

0

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005. 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.


84

osiguranje

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji 2014. 000 kn

Osiguravatelj

2015. 000 kn

1 CROATIA osiguranje

579.023

498.095

2 EUROHERC osiguranje

550.304

3 Jadransko osiguranje

363.457

4 Allianz Zagreb 5 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji

% promjene

2014. 000 kn

Osiguravatelj

-13,98

1 CROATIA osiguranje

466.886

-15,16

304.517

-16,22

234.696

166.613

132.230

128.399

2015. 000 kn

% promjene

236.659

257.986

2 EUROHERC osiguranje

89.042

98.470

10,59

3 Allianz Zagreb

102.816

89.525

-12,93

-29,01

4 Jadransko osiguranje

49.427

53.238

7,71

-2,90

5 UNIQA osiguranje

37.282

50.801

36,26

9,01

6 HOK osiguranje

115.987

116.484

0,43

6 Generali osiguranje

26.593

33.192

24,81

7 UNIQA osiguranje

114.642

106.844

-6,80

7 HOK osiguranje

24.495

31.192

27,34

8 Generali osiguranje

112.077

102.253

-8,77

8 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

24.407

29.452

20,67

9 Grawe Hrvatska

63.542

51.810

-18,46

9 Grawe Hrvatska

12.999

13.109

0,85

10 Izvor osiguranje

27.625

28.096

1,70

10 Izvor osiguranje

4.812

5.959

23,84

7.794

20.036

157,07

11 ERGO osiguranje

913

3.062

235,38

2.397.858

1.990.033

-17,01

638.570

665.986

4,29

11 ERGO osiguranje Ukupno:

Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2015. Osiguravatelj Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje CROATIA osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje*

Štete i sudski sporovi Broj šteta

% pro2014. 2015. mjene

-

-

-

1.545

1.125

-27,18

Agram Life osiguranje*

26

24

-7,69

Allianz Zagreb

3.011

2.497

-17,07

BNP Paribas Cardif osiguranje

119

-

-

2014.

729

710

-2,61

HOK osiguranje

296

276

-6,76

Hrvatsko kreditno osiguranje

12

12

0,00

Izvor osiguranje

131

117

-10,69

Jadransko osiguranje

804

778

-3,23

Merkur osiguranje

271

248

-8,49

Societe Generale osiguranje*

17

-

-

Triglav osiguranje*

511

-

-

UNIQA osiguranje

560 2 -

767.107

-

85.160

-

-

9

89

634

584

6.293

-

966

1.124

32.316

40.177

1

-

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

3.425

3.493

53.774

63.148

-

-

EUROHERC osiguranje

75.742

122.694

300.319

298.612

1.054

852

Generali osiguranje

14.557

18.157

154.517

192.181

187

225

Grawe Hrvatska

12.514

11.534

288.044

260.328

86

88

HOK osiguranje

8.104

9.532

66.564

77.875

311

225

Hrvatsko kreditno osiguranje

4

7

2.348

2.187

-

-

Izvor osiguranje

1.353

5.624

11.872

19.807

33

31

Jadransko osiguranje

47.219

54.664

197.573

205.259

791

591

Merkur osiguranje

9.648

9.430

165.006

150.110

-

-

530

-

5.735

-

-

-

Triglav osiguranje*

25.236

-

190.948

-

-

-

UNIQA osiguranje

Societe Generale osiguranje*

719

656

-8,76

Velebit osiguranje*

-

-

-

Velebit životno osiguranje*

-

-

-

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

707

690

-2,40

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Wüstenrot životno osiguranje

16

17

6,25

Wüstenrot životno osiguranje

10.717

8.977

-16,24

Ukupno:

541 -

-2,33

Grawe Hrvatska

614.852

1

ERGO životno osiguranje

0,35

567.180

6.602

ERGO osiguranje

-2,98

67.457

1.333.506

63,64

575

-

65.663

7.150

72,06

1.075

-

1.403.381

18

573

-

454

117

1.108

-

155.491

11

Generali osiguranje

2015.

-

558

68

EUROHERC osiguranje

2014.

-

167.149

ERGO životno osiguranje

42

2015.

Broj sudskih sporova

CROATIA osiguranje

ERGO osiguranje

43

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2014. 2015.

Osiguravatelj

Croatia zdravstveno osiguranje*

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

Ukupno:

96.558

96.823

360.512

419.618

191

216

Velebit osiguranje*

-

-

-

-

-

-

Velebit životno osiguranje*

-

-

-

-

-

-

19.306

58.264

323.502

377.716

169

187

99

188

839

1.391

1

-

1.315.827

615.570

4.217.324

4.069.662

3.366

2.986

Ukupno:

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju


85

osiguranje

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj

% 2014. 2015. promje000 kn 000 kn ne

1

Allianz Zagreb

541.098

2

CROATIA osiguranje

3

UNIQA osiguranje

4

535.739

-0,99

366.589

513.508

40,08

322.253

350.065

8,63

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

280.834

265.594

-5,43

5

Grawe Hrvatska

246.423

254.906

3,44

6

Merkur osiguranje

240.913

252.769

4,92

7

Generali osiguranje

117.375

212.973

81,45

8

Agram Life osiguranje*

208.374

210.550

1,04

9

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

151.385

171.424

13,24

10 Triglav osiguranje*

61.164

59.040

-3,47

Societe Generale 11 osiguranje*

41.446

40.352

-2,64

Wüstenrot životno 12 osiguranje

21.919

25.725

17,36

Velebit životno 13 osiguranje*

19.612

24.944

27,19

14 ERGO životno osiguranje

1.357

1.098

-19,09

2.620.741 2.918.687

11,37

Ukupno:

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1

UNIQA osiguranje

guranja pa je tako pet društava za osiguranje ostvarilo 71 posto ukupne premije neživotnih osiguranja, dok je u segmentu životnih osiguranja 65,4 posto premije bilo koncentrirano u pet društava za osiguranje. U trendu kretanja visine premije prema skupinama osiguranja u 2015. nisu zabilježene promjene te je u skupini neživotnih osiguranja nastavljen trend smanjenja zaračunate bruto premije, dok je u skupini životnih osiguranja već četvrtu godinu zaredom zabilježen porast premije. Iako su u strukturi zaračunate bruto premije, kao i prethodnih godina, prevladavala neživotna osiguranja s udjelom od 66,4 posto njihov se udjel kontinuirano smanjuje, što je najvećim dijelom posljedica značajnog pada premije obveznih osiguranja od automobilske odgovornosti, ali i porasta premije u skupini životnih osiguranja. U skladu s takvim kretanjima u 2015. došlo je do promjene u zastupljenosti pojedinih vrsta osiguranja u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji. Prvi je put najzastupljenija vrsta osiguranja u strukturi zaračunate bruto premije bilo Životno osiguranje, dok se do sada najzastupljenija vrsta osiguranja Osiguranje od automobilske odgovornosti nalazi na drugom mjestu po udjelu u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji. Te su dvije vrste osiguranja, kao i prethodnih godina, činile više od polovine ukupne zaračunate bruto premije, ali se njihov udjel kontinuirano smanjuje. Zabilježeno je i daljnje

Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija

% 2014. 2015. promje000 kn 000 kn ne

32.593

26.933

-17,37

Osiguravatelj 1

CROATIA osiguranje

smanjenje udjela osiguranja motornih vozila što je posljedica pada premije od 332,5 milijuna kuna ili 13,7 posto, što ujedno predstavlja najveći pad premije po pojedinoj vrsti osiguranja u apsolutnom iznosu. Prema podacima Hanfe premija osiguranja od automobilske odgovornosti u iznosu od dvije milijarde kuna činila je 23 posto ukupne zaračunate bruto

Zaračunata bruto premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,8 milijardi kuna te je u odnosu na 2014. manja za 2,3 posto premije u 2015. te je u odnosu na 2014. zabilježila pad od 347,8 mililijuna kuna a što je posljedica liberalizacije cjenika za osiguranje od automobilske odgovornosti, odnosno smanjenja prosječne premije. Naime, prosječna je premija pala na 993 kune u prošloj godni. Pad premije osiguranja od automobilske odgovornosti zabilježilo je 11 od 13 društava za osiguranje. Gustoća premije osiguranja u 2015. prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje iznosila je 2062 kune te je zabilježila blagi rast u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2017 kuna. Primjetno je da je nastavljen trend smanjenja gustoće premije neživotnih osi-

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji

% 2014. 2015. promje000 kn 000 kn ne

141.785

132.426

Osiguravatelj

% 2014. 2015. promje000 kn 000 kn ne

-6,60

1

CROATIA osiguranje

513.760

518.000

0,83

2

Allianz Zagreb

15.462

17.211

11,31

2

EUROHERC osiguranje

78.315

83.817

7,03

2

Allianz Zagreb

192.858

238.362

23,59

3

CROATIA osiguranje

10.368

7.975

-23,08

3

Jadransko osiguranje

56.430

69.238

22,70

3

EUROHERC osiguranje

73.552

82.084

11,60

4

EUROHERC osiguranje

4.746

4.402

-7,25

4

Allianz Zagreb

52.481

53.071

1,12

4

68.179

58.674

-13,94

5

Grawe Hrvatska

3.153

3.448

9,36

5

UNIQA osiguranje

47.308

42.806

-9,52

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

5

UNIQA osiguranje

56.201

51.586

-8,21

6

Merkur osiguranje

2.336

2.274

-2,65

6

Generali osiguranje

24.192

26.105

7,91

6

Generali osiguranje

50.922

47.872

-5,99

7

HOK osiguranje

1.879

1.438

-23,47

7

Grawe Hrvatska

22.774

21.294

-6,50

Jadransko osiguranje

38.813

40.492

4,33

Jadransko osiguranje

1.845

1.151

-37,62

8

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

7

8

13.721

12.107

-11,76

8

Grawe Hrvatska

35.980

37.371

3,87

9

Generali osiguranje

0

1.063

-

9

HOK osiguranje

8.320

9.800

17,79

9

Merkur osiguranje

19.391

18.805

-3,02

0

2

-

10 Merkur osiguranje

5.034

4.885

-2,96

10 HOK osiguranje

12.919

16.493

27,66

72.382

65.897

-8,96

11 Izvor osiguranje

2.484

2.905

16,95

11 Izvor osiguranje

4.700

5.663

20,49

12 ERGO osiguranje

2.445

2.442

-0,12

12 ERGO osiguranje

713

455.289

460.896

1,23

BNP Paribas Cardif 13 osiguranje

123

10 ERGO osiguranje Ukupno:

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju

Ukupno:

Ukupno:

3.174 345,16 78

-36,59

1.068.111 1.118.654

4,73


86

osiguranje

guranja, dok je u skupini životnih osiguranja gustoća premije u porastu. Aktiva osiguravatelja Ukupna aktiva društava za osiguranje i društava za reosiguranje iznosila je 38,5 milijarde kuna te je u odnosu na prethodnu godinu bila veća za 1,1 milijardu kuna, odnosno 2,9 posto. To je u najvećoj mjeri posljedica povećanja aktive životnih osiguranja u iznosu od 1,1 milijardu kuna ili 5,34 posto, Društva za osiguranje i društva za reosiguranje ostva-

Zaračunata bruto premija životnih osiguranja iznosila je 2,9 milijardi kuna, što je rast od 11,2 posto u odnosu na prethodnu godinu rila su u 2015. kao rezultat poslovanja dobit od 520,31 milijuna kuna, za razliku od 2014. kada je ostvaren gubitak od 48,2 milijuna kuna. Gubitak ostvaren u 2014. najvećim je

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2015.

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu

Nezgoda

5,3% Zdravstveno 0,8% Životna

33,5%

(u %)

7,7%

12,8%

17,1%

2014.

Autokasko

Imovina

Ostalo

dijelom rezultat provedenog procesa restrukturiranja društva za osiguranje. Neto dobit u iznosu od ukupno 589,7 milijuna kuna iskazalo 17 društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, dok je gubitak od 69,4 milijuna kuna iskazalo šest društava za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja ostvarena je dobit od 315,2 milijuna kuna. Od tog iznosa, na dobit 15 društava za osiguranje i jednog društva za reosiguranje odnosilo se 384,6 milijuna kuna, dok su gubitak od ukupno 69,4 milijuna kuna iskazala tri društva

Autoodgovornost

22,8%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna Sveukupno

466.140 246.638 638.570 1.150.928 2.397.858 1.023.435 5.923.569 2.620.741 8.544.310

2014.

2015.

Nezgoda

5,46

5,29

Zdravstveno

2,89

0,76

Autokasko

7,47

7,65

Imovina

13,47

12,85

Autoodgovornost

28,06

22,85

Ostalo

11,98

17,09

Ukupno neživotna

69,33

66,49

2015. % promjene 460.896 65.897 665.986 1.118.654 1.990.033 1.488.513 5.789.978 2.918.687 8.708.665

-1,12 -73,28 4,29 -2,80 -17,01 45,44 -2,26 11,37 1,92

Životna Sveukupno

30,67

33,51

100,00

100,00


87

osiguranje

za osiguranje. U skupini životnih osiguranja kao rezultat poslovanja ostvarena je dobit od 205,1 milijuna kuna, od čega se 214,4 milijuna kuna odnosilo na dobit 11 društava za osiguranje, dok su gubitak od ukupno 9,3 milijuna kuna iskazala tri društava za osiguranje. Od ukupno 23 društva za osiguranje, šest društava obavljalo je isključivo poslove životnih osiguranja, devet društava za osiguranje obavljalo je isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je poslove životnih i neživotnih osiguranja obavljalo osam društava za osiguranje. U odnosu na dan 31. prosinca 2014. broj društava za osiguranje manji je za dva zbog pripajanja jednog društva za osiguranje drugome unutar područja Republike Hrvatske te jednog prekograničnog pripajanja. Poslove reosiguranja u 2015. obavljalo je jedno društvo za reosiguranje. Ukupno je u 23 osiguravateljska društva na kraju prošle godine bilo zaposleno 8977 djelatnika, što je smanjenje od 16,27 posto u odnosu na 2014. kad ih je bilo 10.717. Najznačajniji udjel u aktivi neživotnih osiguranja (bez reosiguranja) također su imala ulaganja i to od 67,8 posto. Kao i kod životnih osiguranja, kod ulaganja su najzastupljenija bila ulaganja u dužničke vrijednosne papire i

Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn

Osiguravatelj

2014.

Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje CROATIA osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje* ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group EUROHERC osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje* Triglav osiguranje* UNIQA osiguranje Velebit osiguranje* Velebit životno osiguranje* Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Wüstenrot životno osiguranje Ukupno:

2015.

Ukupni rashodi, 000 kn

% promjene

2014.

2015.

1.330.747 1.272.062 -4,41 1.243.366 1.168.607 66.528 55.401 77.211 16,06 66.604 2.559.433 2.465.102 -3,69 2.972.278 2.418.331 149.631 - 141.020 12.905 34.788 33.837 162,20 54.140 12.106 14.717 4.751 -60,75 6.348 214.895 259.983 20,98 202.893 247.677 996.317 913.343 -8,33 879.200 772.791 376.269 494.935 31,54 362.229 483.574 554.382 546.433 -1,43 512.137 502.137 182.431 189.130 3,67 162.768 172.336 8.054 -7.618 9.344 16,02 -8.893 34.850 41.431 18,88 -42.796 -46.811 671.932 584.672 -12,99 628.413 532.837 365.039 358.932 -1,67 332.780 329.060 48.009 42.390 326.248 - 325.058 447.402 748.313 67,26 418.084 693.568 587.851

585.030

24.310 33.216 8.969.339 8.617.725

Neto dobit, 000 kn

% promjene

2014.

2015.

10.702 -6,01 87.381 20,22 11.127 -18,64 (412.845) 8.611 55,63 (21.883) -56,87 (2.611) 22,07 12.001 -12,10 89.100 33,50 14.040 -1,95 42.245 5,88 19.663 436 - (7.946) -15,21 43.519 -1,12 32.259 5.619 1.190 65,89 29.318 457 - (5.426)

559.385

-0,69

24.592

36,64 29.595 37.667 -3,92 8.869.962 7.989.358

27,27 -9,93

(5.285) 432.261 (455.996) (23.735)

-0,48

563.259

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju

% promjene

103.454 10.606 46.770 (20.303) (1.594) 12.306 108.978 11.361 44.296 16.794 451 (5.381) 51.835 23.778 54.745 -

18,39 -4,68 2,54 22,31 -19,08 4,86 -14,59 3,44 19,11 -26,29 86,73 -

25.645

4,28

(4.452) 511.019 18,22 (31.730) -93,04 479.289 -2.119,29

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje CROATIA osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje* ERGO osiguranje ERGO životno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group EUROHERC osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje* Triglav osiguranje* UNIQA osiguranje Velebit osiguranje* Velebit životno osiguranje* Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Wüstenrot životno osiguranje Ukupno:

Jamstveni kapital, 000 kn 2014. 2015. % promjene 304.068 40,37 426.817 543.855 6,59 579.668 36.242 8,46 39.308 1.691.166 -0,20 1.687.849 49.117 17,18 57.557 40.451 -8,60 36.972 36.276 -4,34 34.702

Tehničke pričuve, 000 kn % promjene 2014. 2015. 860.863 -1,29 849.737 772 89,12 1.460 3.610.676 -2,10 3.534.962 112.888 10.927 134,86 25.663 5.580 110,59 11.751

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % promjene 2014. 2015. % promjene 2014. 2015. 2.507.632 7,00 3.368.495 4,88 2.683.050 3.532.787 115.217 -0,38 115.989 0,21 114.778 116.238 2.071.854 9,39 5.682.529 2,09 2.266.361 5.801.323 112.888 6.749 125,34 17.676 131,22 15.208 40.871 19.631 -13,16 25.211 14,23 17.048 28.799

50.471

52.361

3,74

7.251

9.839

35,69

456.033

497.255

9,04

463.284

507.094

9,46

657.739 105.091 313.701 68.225 34.997 31.526 407.043 211.097 51.876 132.040 303.886 34.729 33.596

715.177 119.309 346.625 79.114 35.516 31.922 429.268 227.696 41.566 189.490 334.547 33.973 30.777

8,73 13,53 10,50 15,96 1,48 1,26 5,46 7,86 -19,87 43,51 10,09 -2,18 -8,39

1.401.243 285.922 321.951 247.777 5.720 39.660 771.938 83.751 5.734 322.969 588.779 -

1.440.210 296.617 324.465 251.483 8.038 39.660 753.933 79.937 620.847 -

2,78 3,74 0,78 1,50 40,52 0,00 -2,33 -4,55 5,45 -

654.920 2.211.660 1.938.451 70.703 287.562 2.345.758 -

786.844 2.297.276 2.044.924 2.423.772 -

20,14 3,87 5,49 3,33 -

1.401.243 940.842 2.533.611 247.777 5.720 39.660 771.938 2.022.203 76.437 610.531 2.934.537 -

1.440.210 1.083.461 2.621.741 251.483 8.038 39.733 753.933 2.124.861 3.044.619 -

2,78 15,16 3,48 1,50 40,52 0,18 -2,33 5,08 3,75 -

471.382

478.657

1,54

480.878

452.894

-5,82

1.613.364

1.602.872

-0,65

2.094.242

2.055.766

-1,84

44.928 5.653.501

39.893 6.048.764

-11,21 6,99

440 9.165.719

733 8.702.229

66,59 -5,06

27.771 14.327.305

41.172 14.790.560

48,26 3,23

28.211 23.493.024

41.904 23.492.861

48,54 0,00

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju


88

osiguranje

druge vrijednosne papire s fiksnim prihodom klasificirane u portfelj ulaganja raspoloživih za prodaju. Pored ulaganja, značajan udjel od 12,1 posto odnosio se na potraživanja te na udio reosiguranja u tehničkim pričuvama 6,3 posto. U skupini neživotnih osiguranja pet najvećih društava za osiguranje po visini aktive činilo je 77,3 posto ukupne aktive neživotnih osiguranja. Kvota šteta, troškova i kombinirana kvota Kvota šteta u 2015. iznosila je 64 posto te je bila nešto povoljnija u odnosu na 2014., kada je iznosila 64,1 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota šteta iznosila je 93,1 posto, što je manje u odnosu na 2014., kada je bila na razini od 96,6 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja kvota šteta iznosila je 49,2 posto te se smanjila u odnosu na 2014., kada je iznosila 51 posto.

Iako su u strukturi zaračunate bruto premije, kao i prethodnih godina, prevladavala neživotna osiguranja s udjelom od 66,4 posto njihov se udjel kontinuirano smanjuje Kvota troškova iznosila je 39,8 posto što predstavlja smanjenje u odnosu na 2014., kada je iznosila 43,5 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota troškova iznosila je 26,8

posto što je povoljnije u odnosu na 2014., kada je iznosila 31,3 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja navedeni pokazatelj iznosio je 46,4 posto, što je manje u odnosu na 2014., kada je iznosila 48,4 posto. Kombinirana kvota iznosila je 103,8 posto te je bila nešto povoljnija u odnosu na 2014., kada je iznosila 107,6 posto. Za skupinu životnih osiguranja kombinirana kvota iznosila je 119,9 posto, što je manje u odnosu na 2014., kada je njena vrijednost bila 127,8 posto. Isti

je pokazatelj za skupinu neživotnih osiguranja iznosio 95,6 posto što je poboljšanje u odnosu na 2014., kada je bio na razini od 99,4 posto. U Godišnjem izvješću Hanfe stoji da se općenito smatra da je pokazatelj kombinirane kvote bolji ako je manji od 100 posto, a kao pokazatelj je relevantniji za neživotna osiguranja budući da kod životnih osiguranja treba uzeti u obzir i rezultat ulaganja jer je kamatna stopa implicitno uračunata u premiju osiguranja i matematičku pričuvu.

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici)

2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996.

Croatia osiguranje

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

Allianz Zagreb

2

2

2

2

2

3

3

2

2

3

3

3

3

3

3

3

4

4

5

-

Euroherc osiguranje

3

3

3

3

3

2

2

3

3

2

2

2

2

2

2

2

2

2

3

4

Uniqa osiguranje

4

4

10

11

11

11

11

13

13

14

14

14

14

Wiener osiguranje VIG

5

5

5

5

5

5

5

5

5

6

7

9

9

12

13

21

23

-

-

-

Jadransko osiguranje

6

6

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

6

7

10

9

10

Generali osiguranje

7

8

8

9

9

9

10

10

10

10

20

23

24

-

-

-

-

-

-

-

Grawe Hrvatska

8

7

7

7

8

8

6

6

7

7

6

6

6

6

6

5

-

-

-

-

Triglav osiguranje

9

9

9

8

7

7

7

8

8

8

8

7

7

7

7

7

5

5

4

3

Merkur osiguranje

10

10

11

10

10

10

9

9

9

9

9

8

8

8

8

8

8

9

11

13

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Sunce osiguranje je 31.12.2015. pripojeno Agram Life osiguranju


89

osiguranje

Anketa:

tržište je još nerazvijeno

1.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

Tatjana Račić Žlibar, članica Uprave UNIQA osiguranja

U usporedbi s europskim, naše je tržište nerazvijeno Udio premije osiguranja u BDP-u je skromnih 2,6 posto, a da bi neko tržište ušlo u krug razvijenih, trebalo bi imati danas teško nam dostižnih sedam posto. Još je opipljiviji pokazatelj razvijenosti tržišta osiguranja ukupna premija osiguranja po stanovniku koja je, prema podacima HIO-a 2014. godine iznosila 313 eura, u usporedbi s oko 2500 eura prosječne premije po stanovniku EU-a >> Nakon što smo 2014. godine uspješno pripojili Basler osiguranje Zagreb, već je 2015. godina pokazala da je ta akvizicija bila dobra odluka. Naime, u 2015. smo ostvarili dobit od 55 milijuna kuna što predstavlja rast dobiti nakon oporezivanja od čak 87 posto u odnosu na 2014. godinu. Uz rast premije, značajne uštede na troškovima te pažljivo upravljanje štetama svakako je potrebno istaknuti ogroman doprinos i angažman zaposlenih bez kojih sve to ne bi bilo moguće. Ovakvi rezultati su nam dodatni poticaj da

i u budućnosti nastojimo postići izvrsnost u svim područjima poslovanja, na zadovoljstvo naših klijenata, vlasnika, zaposlenika i zajednice u kojoj djelujemo. Tržište osiguranja u Hrvatskoj je nerazvijeno u usporedbi s europskim. Udio premije osiguranja u BDP-u je skromnih 2,6 posto, a da bi neko tržište ušlo u krug razvijenih, trebalo bi imati danas teško nam dostižnih sedam posto. Još je opipljiviji pokazatelj razvijenosti tržišta osiguranja ukupna premija osiguranja po stanovniku koja je, prema podacima Hrvatskog

ureda za osiguranje, 2014. godine iznosila 313 eura, u usporedbi s oko 2500 eura prosječne premije po stanovniku Europske unije. Aktivirati golemi potencijal Ovi podaci nam zapravo ukazuju na ogroman potencijal osiguravateljskog tržišta u Hrvatskoj i na nama je da taj potencijal aktiviramo kreativnim proizvodima i uslugama po mjeri osiguranika. Međutim, ni našu branšu kriza nije zaobišla te je znatno utjecala na rast tržišta osiguranja koje je u 2015. godini raslo nešto ma-


90

nje od dva posto što je pozitivan pomak u odnosu na niz godina smanjenja ili stagnacije premije. Ukupni rast rezultat je značajnog rasta životnih osiguranja, dok je premija neživotnih osiguranja, uglavnom kao posljedica velikog smanjenja premija osiguranja od automobilske odgovornosti, smanjena za više od dva posto u odnosu na 2014. godinu. Usprkos svim otežavajućim faktorima, zahvaljujući tome što smo se na vrijeme počeli pripremati za promjene, u UNIQA osiguranju uspjeli smo i u krizi rasti, i to 2,6 posto što je više od tržišta. Važan preduvjet za daljnji razvoj osiguranja je podizanje svijesti o ulozi i važnosti osiguranja te unapređenje financijske pismenosti i fizičkih osoba i poslovnih subjekata. Aktivnim sudjelovanjem u projektu Hrvatskog ureda za osiguranje „Financijska pismenost“ nastojimo osvijestiti važnost financijskog opismenjavanja, kao i omogućiti hrvatskim građanima usvajanje znanja koje im je neophodno u donošenju važnih odluka za njih same i njihove obitelji. UNIQA svojim angažmanom u školama i na fakultetima pomaže mladima da osvijeste potrebu pametnog financijskog planiranja i ulaganja. Sve veća uloga osiguravatelja Općenito govoreći, uloga osigu-

osiguranje

ravatelja koji svojom politikom ulaganja pridonose razvoju financijskog sustava, a time i oporavku nacionalnog gospodarstva, bit će sve veća. Osiguranje će u budućnosti igrati i sve važniju ulogu u životu svakoga od nas. Postaje nužno u starosti osigurati dodatne prihode uz mirovinu iz generacijske solidarnosti što će pridonijeti rastu životnih osiguranja. To je stvarnost koje trebamo biti svjesni: odnos zaposlenih naspram umirovljenika bio je (prema podacima HZMO-a iz travnja 2015.) 1,23 naprema jedan dok je za usporedbu, 1980. godine taj omjer bio četiri naprema jedan, pa je neminovno da će građani preuzimati veću odgovornost za vlastitu budućnost jer se više

Važan preduvjet za daljnji razvoj osiguranja je podizanje svijesti o ulozi i važnosti osiguranja te unapređenje financijske pismenosti neće moći osloniti samo na socijalni sustav. Sve su veće potrebe građana i za boljom i bržom uslugom u zdravstvu koja im neće oduzeti puno vremena i nije ograničena na standardnu košaricu socijalnog

zdravstva. Svi koji žele viši standard usluge to će najefikasnije moći ostvariti pomoću dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja što će ubrzati njegov razvoj. Vjerujem da će rasti i svijest gra-

U 2015. smo ostvarili dobit od 55 milijuna kuna što predstavlja rast dobiti nakon oporezivanja od čak 87 posto u odnosu na 2014. đana o potrebi zaštite vlastite imovine, posebno stana ili kuće u kojima stanuju, što sada osigurava manje od četvrtine građana. To su za većinu građana velike vrijednosti koje u slučaju nepredviđenih događaja, primjerice požara, potresa, poplave ili eksplozije plina, mogu u trenutku nestati, a već za vrijednost dvije, tri kave mjesečno moguće ih je osigurati i time si omogućiti miran san i sigurnu budućnost. Liberalizacija autoosiguranja, ukidanje različitih visina premija u osiguranju za muškarce i žene, što je posebno značajno u životnim i zdravstvenim osiguranjima, te Solventnost II, samo su neke od promjena koje nam je donio ulazak u EU i na koje smo se godinama pripremali. Mogu reći da je s 1. siječnjem ove godine, s početkom pune primjene Solventnosti II, za osiguravatelje nastupilo posve novo razdoblje. Sustav izvještavanja postao je puno stroži i detaljniji, drukčije je vred-

Osiguranje će u budućnosti igrati i sve važniju ulogu u životu svakoga od nas novanje imovine, kao i vrednovanje solventnosti osiguratelja jer se ono sad temelji na rizicima, a ne samo na odnosu premija i šte-

ta. To sve pridonosi boljem upravljanju rizicima poslovanja, a time i većoj sigurnosti poslovanja, no ujedno donosi i dodatne zahtjeve u poslovanju zbog kojih su bile nužne prilagodbe u radu i organizaciji osiguravateljnih društava, počevši od novih ljudi i novih odjela u društvima, pa do potpuno drukčijeg načina razmišljanja svih zaposlenika. Važni ulagači u državu i gospodarstvo Zbog niskih prinosa na ulaganja koji već nekoliko godina obilježavaju svjetska financijska tržišta, kao i visokih kapitalnih zahtjeva u okviru Solventnosti II, osiguravateljski proizvodi se mijenjaju. Osiguravatelji se, nakon niza godina kad je osiguranje života bilo i atraktivan vid štednje, vraćaju svojoj prvotnoj i osnovnoj funkciji – zaštiti osiguranika od raznih vrsta rizika kao što su primjerice oboljenje od teških bolesti, invalidnost, boravak u bolnici ili prerana smrt. Svaki osiguranik može kombinirati zaštitu koju želi ugovoriti ovisno o svojim željama i potrebama. Društva za osiguranje važni su ulagači u državu i gospodarstvo. Njihova ukupna imovina iznosi 38 milijardi kuna, a u najvećoj mjeri uložena je u državne obveznice i ostale vrijednosne papire. U razvijenim zemljama država je prepoznala osiguravatelje kao dobre partnere u rješavanju sadašnjih i budućih problema socijalne politike i poticajnim mjerama motivira ljude da ulažu u osiguranje. Preuzimanjem rizika osiguravatelji omogućuju stanovništvu, poduzećima i državi sigurnost i zaštitu te time pridonose razvoju cjelokupnog gospodarstva. Osiguranje je važna nadopuna mirovinskog i zdravstvenog sustava, a što je zastupljenost osiguranja veća, to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima.


91

osiguranje

Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska

Gospodarsko okruženje je i dalje zahtjevno za poslovanje I dalje je veliki izazov čitave financijske djelatnosti nepovjerenje u pružatelje financijskih usluga, posebno nakon tzv. slučaja franak, zatim nedovoljno razumijevanje financijskih proizvoda, kao i važnost preuzimanja vlastite odgovornosti korisnika

>> Zadovoljni smo jer smo i 2015., kao i svake godine od kad poslujemo na hrvatskom tržištu, ostvarili i pripisali dobit našim osiguranicima u životnom osiguranju. Imamo dvostruko veću razinu solventnosti društva od zakonom propisane (233 posto životno osiguranje, neživotno osiguranje 459 posto i ukupno 276 posto). Ostvarena dobit poslije oporezivanja u 2015. iznosila je 44,3 milijuna kuna što je povećanje od 4,85 posto u odnosu na prethodnu godinu, a povećan je i ukupni kapital društva za 6,76 posto, čime je dodatno povećana razina sigurnosti za naše korisnike i poslovanje Društva. Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, nam je uvijek bila i dalje je na prvom mjestu. Zadovoljstvo ostvarenim Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u skupini životnih osiguranja, a posebno raduje 16

posto manje otkupljenih polica, što pokazuje da se nastavljaju pozitivni trendovi koji ukazuju na ekonomski oporavak građana, ali mogu značiti i da su dugogodišnja nastojanja na edukaciji i financijskom opismenjavanju građana počela donositi rezultate. U samoj jednoj od aktivnosti na tu temu GRAWE je u 2015. u tjednu obilježavanja Svjetskog tjedna novca održao 22 edukativne prezentacije diljem Hrvatske kojima je prisustvovalo gotovo 600 učenika srednjih škola. Takve aktivnosti, kojima je cilj informiranje i educiranje javnosti o temama za koje smatramo da su od društvene koristi, poput financijske edukacije, važnosti preventivnih zdravstvenih pregleda i usvajanja zdravih navika ili volontiranja dio su naše poslovne strategije kojom nastojimo potaknuti korisnike i zaposlenike da donose odgovorne odluke.

Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, nam je uvijek bila i dalje je na prvom mjestu Aktualna nestabilna politička situacija utječe na čitavo gospodarstvo i financijsko tržište. Gospodarsko okruženje je i dalje zahtjevno za poslovanje financijskih institucija, no nastojimo, svatko u svojem okviru poslova-

nja, preokrenuti negativne trendove i iskoristiti mogućnosti kroz razvoj novih proizvoda i pristupa tržištu. Osiguravateljima je novost donijela primjena direktive Solventnost 2 i drugačiji tretman državnih obveznica u koje osiguravatelji ulažu više od 80 posto pričuva. Snažan pad prinosa na državne vrijednosne papire i ostale vrste ulaganja u financijskom sektoru svakako je izazov s kojim ćemo se svi više ili manje uspješno boriti. U situaciji konstantnog smanjenja kamata kod svih oblika štednje, životna osiguranja i dalje su u prednosti nad ostalim oblicima štednje, jer je njihova svrha, prvenstveno, zaštita od rizika i zaštita bliskih osoba. Jačati svijest o vlastitoj odgovornosti Osim smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti na čemu većina poduzeća radi, mi u GRAWE-u Hrvatska nastojimo iskoristiti naš potencijal tako da se vodimo interesima naših korisnika, njihovim potrebama za pokrićem rizika i konstantnim radom na poboljšanju kvalitete usluge te razvijanju dugoročnog odnosa s korisnicima, ne vodeći se prvenstveno ciljem kratkoročnog povećanja tržišnog udjela. Kao što sam već istaknuo, nestabilna politička situacija utječe na financijsko tržište. Osim toga, i dalje je veliki izazov čitave financijske djelatnosti nepovjerenje

u pružatelje financijskih usluga, posebno nakon tzv. slučaja franak, zatim nedovoljno razumijevanje financijskih proizvoda, kao i važnost preuzimanja vlastite odgovornosti korisnika da prije nego što potpišu ugovor za bilo koju financijsku uslugu prikupe sve potrebne informacije i pročitaju sve članke ugovora koji potpisuju te zatraže dodatno pojašnjenje ako je potrebno. Ulazak u EU osiguravateljima je, uz primjenu direktive Solvent­

U situaciji konstantnog smanjenja kamata kod svih oblika štednje, životna osiguranja i dalje su u prednosti nad ostalim oblicima štednje nost 2, donio urušavanje premije na obveznim autoosiguranjima i nekoliko novih osiguravatelja. Naša je uloga da zajedno sa stručnim udrugama i organizacijama te medijima kontinuirano radimo na informiranju i poboljšanju financijske pismenosti građana te jačamo svijest o vlastitoj odgovornosti za primanja u mirovini.


92

osiguranje

TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU

BNP Paribas Cardif osiguranje Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 ZAGREB Telefon: 01/53 93 100 “Faks: 01/53 93 111 web: www.bnpparibascardif.hr Uprava: - predsjednik: Predsjednica Uprave: Ana Ivančić - članovi: Članica Uprave: Darija Ivanković Nadzorni odbor: - predsjednik: Pier-Paolo Dipaola - članovi: Mario Evtimov Kostov (Zamjenik predsjednika nadzornog odbora), Laurent Poiron, Zdenek Jaroš, Hrvojka Galeković Datum osnivanja: 31. siječnja 2007. godine Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska Poslovnice : 1

Agram Life osiguranje* Adresa: 10000 Zagreb, Trnjanska cesta 108 Telefon: 01 / 6292 760 Faks: 01 / 6292 799 e-pošta: zivotno@agramlife.hr web: www.agramlife.hr. Info telefon: 0800 1140 Uprava: - predsjednik: Tomislav Novačić - članovi: Goran Nadj, Ivana Bratanić Nadzorni odbor: - predsjednik: Božidar Huljev - članovi: Matea Grgić, Gojko Marić, Mladen Rihtarić, Eva Jendriš Škrljak Datum osnivanja: 1997 Vlasništvo: Domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice : 11 prodajnih mjesta

Allianz Zagreb Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 70 Telefon: 01 / 4653 1367 Faks: 01 / 3670 416 e-pošta: osiguranje@allianz.hr web: www.allianz.hr Info telefon: 0800 5000 Uprava: - predsjednik: Boris Galić - članovi: Kristijan Buk, Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić Nadzorni odbor: - predsjednik: Petros Papanikolaou - članovi: Ivo Jelinović (zamjenik predsjednika NO), Jochen Alexander Haug Datum osnivanja: 20.12.1991. Vlasništvo: “Allianz New Europe Holding GmbH: 83.16202 % Zagrebačka banka d.d: 16.83798% “ Poslovnice : 23 Podružnice : 6

CROATIA osiguranje Adresa: Miramarska 22 Telefon: +385 1 633-2000 Faks: +385 1 63 32 020 e-pošta: info@crosig.hr web: www.crosig.hr Info telefon: 0800 1884 Uprava: - predsjednik: Sanel Volarić - članovi: Nikola Mišetić, Marijan Kralj, Robert Vučković Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Vlahović - članovi: Mladen Blažević (zamjenik predsjednika), Branko Zec, Roberto Škopac, Prof.dr.sc. Josip Tica, Vitomir Palinec

Datum osnivanja: Vlasništvo:

Podružnice :

Croatia zdravstveno osiguranje* Adresa: Zagreb, Miramarska 22 Telefon: 01/633-2766 Faks: 01/633-2777 e-pošta: czo@crosig.hr web: www.czo.hr Info telefon: 0800 55 10 Uprava: - predsjednik: Damir Mihanović - članovi: Dean Klemente Maletić Nadzorni odbor: - predsjednik: Hrvoje Patajac - članovi: Marijan Kralj, Vitomir Palinec, Marko Pokrajac Datum osnivanja: 8.ožujak 2004. Vlasništvo: Croatia osiguranje 66,19% i Croatia lloyd 33,81%

ERGO osiguranje Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 1 6397 640 Faks: +385 1 5625 841 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Info telefon: 0800 4225 Uprava: - predsjednik: Žarko Fatović - članovi: Igor Peševski Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer - članovi: Johannes Hajek, Thomas Schollkopf i Norbert Aringer Datum osnivanja: 2.1.2009 Vlasništvo: “ERGO Austria International AG, 75,20% Ergo Versicherung AG, 24,80% “ Poslovnice : 17

4. Lipnja 1884 “ADRIS grupa d.d. 61,3% DUUDI/RH 28,0% DUUDI/Drž. agenc. za osig. št. ul. 2,6% Raiffeisenbank Austria d.d.-skrbnički rn. 4,5% Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.-skrbnički rn. 0,7% Kraš d.d. 0,3% Interkapital vrijednosni papiri d.o.o./zbirni rn. 0,2% Erste & Steiermarkische Bank d.d.-osn.i skrb. rn. 0,2% Bahovec Srečko 0,1% ACK DD - u stečaju 0,1% Fran Mihaljević-Klinika za infektivne bolesti 0,1% Ostali dioničari 1,9%” 15

ERGO životno osiguranje Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 1 6397 640 Faks: +385 1 5625 841 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Info telefon: 0800 4225 Uprava: - predsjednik: Anica Gabrovec - članovi: Azem Raković Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer - članovi: Johannes Hajek, Thomas Schollkopf i Norbert Aringer Datum osnivanja: 2.7.2008 Vlasništvo: “ERGO Austria International AG, 75,20% Ergo Versicherung AG, 24,80% “


osiguranje

Erste osiguranje Vienna Insurance Group Adresa: Zagreb, Slovenska 24 Telefon: 072 37 2700 Faks: 072 37 2710 e-pošta: Kristina.Lokar@erste-osiguranje.hr web: www.erste-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Snježana Bertoncelj - članovi: Daliborka Dedić Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Höfinger - članovi: Rolan Gröll, Natalija Čadek, Erwin Hammerbacher, Anita Markota Štriga, Jurica Smoljan Datum osnivanja: 01.07.2005. Vlasništvo: Erste osiguranje VIG d.d. ima sljedeću dioničku strukturu: Vienna Insurance Group Wiener Städtische Versicherung AG iz Beča s 90% udjela, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. s 5% udjela, te Erste & Steiermärkische Bank d.d. s 5% udjela. Poslovnice : 0

Grawe Hrvatska Adresa: Ulica grada Vukovara 5, 10000 Zagreb Telefon: 072 300 301, 01/3034 000 Faks: 01/ 3034 500 e-pošta: Info@grawe.hr web: www.grawe.hr Uprava: - predsjednik: mag.ing. Igor Pureta, MBA - članovi: mag. Gerald Gröstenberger, dipl. ing. Nataša Kapetanović Nadzorni odbor: - članovi: dr.sc. Günther Puchtler, mr.sc. Klaus Scheitegel, Erik Venningdorf, dipl.tech., Maja Petriček dipl. iur. Datum osnivanja: 07. srpnja 1993. Vlasništvo: 100% Grazer Wechselseitige Versicherung AG Poslovnice : 61

Izvor osiguranje Adresa: Trpinjska 9, Zagreb Telefon: 01 3839 350 Faks: 01 2332 298 e-pošta: info@izvorosiguranje.hr web: www.izvorosiguranje.hr Info telefon: 0800 300 301 Uprava: - predsjednik: Ivana Andabak - članovi: Svemir Kalinić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jako Andabak - članovi: Sanja Gagulić, Tonči Boras Datum osnivanja: 12.10.2010. Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice : 26

EUROHERC osiguranje Adresa: Ulica grada Vukovara 282, Zagreb Telefon: +385 1 600 4000 Faks: +385 1 600 4607 e-pošta: euroherc@euroherc.hr web: www.euroherc.hr Uprava: - predsjednik: dr.sc. Damir Zorić - članovi: Željko, Kordić, Tomislav Čizmić, prokurist: Darinko Ivković Nadzorni odbor: - predsjednik: Predsjednica: Mladenka Grgić - članovi: članovi: Zlatko Lerota, Hrvoje Planinić, Radoslav Pavlović, Niko Krivić, Miroslav Grbavac, Radoslav Lavrić Datum osnivanja: 15.10.1992 Vlasništvo: fizičke osobe 81% pravne 19% Poslovnice : 440 Podružnice : 14

HOK osiguranje Adresa: Capraška ulica 6 Telefon: 01 53 92 500 Faks: 01 53 92 520 e-pošta: hok@hok-osiguranje.hr web: www.hok-osiguranje.hr Info telefon: 0800 5080 Uprava: - predsjednik: Hrvoje Pezić - članovi: Ljilja Vasilj Starčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijan Antun Kostrenčić - članovi: Danko Ćorić, Tomislav Rajić, Hrvoje Filipović, Romana Pezić Datum osnivanja: 18.07.2001. Vlasništvo: 100% domaće pravne osobe Poslovnice : 5 Podružnice : 163

Jadransko osiguranje Adresa: Listopadska 2, Zagreb Telefon: 385 1 3036 666 Faks: 385 1 3036 000 e-pošta: jadransko@jadransko.hr web: www.jadransko.hr Info telefon: 0800 0606 Uprava: - predsjednik: Goran Jurišić - članovi: Nino Pavić, Danijela Šaban Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Jažo - članovi: Nenad Volarević, Žarko Bubalo, Mirko Grgić, Zdenko Milas Datum osnivanja: 21.08.1991. Vlasništvo: 100% domaće vlasništvo Poslovnice : 9

93

Generali osiguranje Adresa: Ulica grada Vukovara 284 Telefon: +385 (0)1 4600 400 Faks: +385 (0)1 4600 600 e-pošta: info.hr@generali.com web: www.generali.hr Uprava: - predsjednik: Georg Engl, predsjednik - članovi: Mirna Lipovšćak, član Nadzorni odbor: - predsjednik: Gregor Pilgram, predsjednik - članovi: Martin Vrecion (zamjenik predsjednika), Carlo Schiavetto Datum osnivanja: 04. veljače 1997. Vlasništvo: 100% Generali CEE Holding B.V., Nizozemska Poslovnice : 93

Hrvatsko kreditno osiguranje Adresa: Bednjanska 14, 10000 Zagreb Telefon: 01/5630-613 Faks: 01/6170-063 e-pošta: info@hkosig.hr web: www.hkosig.hr Info telefon: Uprava: - predsjednik: - članovi: Ksenija Sanjković Nadzorni odbor: - predsjednik: Marko Topić - članovi: Ante Artuković, Andreja Mergeduš, Marija Jerkić Datum osnivanja: 18.1.2010. Vlasništvo: Hrvatska banka za obnovu i razvitak – 100%

Merkur osiguranje Adresa:

Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, Zagreb Telefon: 01/6308-333 Faks: 01/6157-130 e-pošta: info@merkur.hr web: www.merkur.hr Info telefon: Uprava: - predsjednik: dipl.oec. Milan Krizmanić - članovi: dipl.oec. Dalibor Đurkan, mag. Michael Inthaler Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Stettner - članovi: Martin Ohde, dr. Harald Christandl, Ing. Dr. Wolfgang Halsegger, Sandra Junger Horaček Datum osnivanja: 12.01.1996 Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG, Austrija Poslovnice : 22


94

osiguranje

Societe Generale osiguranje* Adresa: Ulica grada Vukovara 284, Zagreb Telefon: 01/ 6327-944 Faks: 01/ 6327-497 e-pošta: info@sgosiguranje.hr web: www.sgosiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Catherine de la Croix - članovi: Mladen Gavrančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pascal Bied Charreton - članovi: Eric Andre Thierry Bachelier, Marléne Marie Pradeilles, Laurent Frédéric Salanié,Thibaut Alain Fremy Datum osnivanja: 18.03.2009. Vlasništvo: SOGECAP 51%, SG-Splitska Banka d.d. 49%

Velebit osiguranje* Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Dražen Kulić - članovi: Krešimir Vrbić, Polona Pirš Zupančič, Hermina Kastelec Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Viršek Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice : 30 ureda

Triglav osiguranje* Adresa: Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb Telefon: 01 5632 700 Faks: 01 5632 709 e-pošta: centrala@triglav-osiguranje.hr web: www.triglav-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Marin Matijaca - članovi: Denis Burmaz, Bernhard Melischnig, Vladimir Mišo Čeplak Nadzorni odbor: - predsjednik: David Benedek - članovi: Tomaž Žust, Darko Popovski, Željko Duralija, Gorazd Jenko Datum osnivanja: 26.07.1993. Vlasništvo: Triglav Int. d.d. 99,76%, ostali 0,24% Poslovnice : 9

Velebit životno osiguranje* Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-zivotno-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Tibor Kralj - članovi: Kristina Cvitanović-Zorić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pavel Gojkovič - članovi: Andreja Rahne, Jošt Dolničar Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice : 2 poslovnice, 24 ureda

VIG d.d. Insurance Wiener osiguranje Vienna Group d.d. Adresa: Slovenska ulica 24, 10.000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 3718 600 Faks: +385 (0)1 3718 603 e-pošta: kontakt@wiener.hr web: www.wiener.hr Info telefon: 0800 25 80 Uprava: - predsjednik: Walter Leonhartsberger-Schrott - članovi: Tamara Rendić, Jasminka Horvat Martinović, Božo Šaravanja Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Höfinger - članovi: Franz Fuchs, Natalia Cadek, Zoran Dimov, Roland Gröll, Wolfgang Petschko, Svemir Kovač

Datum osnivanja: Vlasništvo:

REOSIGURANJE Croatia Lloyd reosiguranje*

MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 Telefon: 01 / 6308 888 Faks: 01 / 6308 800 e-pošta: croatia.lloyd@croatialloyd.hr web: www.croatialloyd.hr Uprava: - predsjednik: Kitica Mioč - članovi: Silvana Ivančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Sanel Volarić Datum osnivanja: 1968 Vlasništvo: Croatia osiguranje d.d. – 100%

UNIQA osiguranje Adresa: Planinska 13 A, Zagreb Telefon: 01 6324 200 Faks: 01 6324 250 e-pošta: info@uniqa.hr web: www.uniqa.hr Info telefon: Uprava: - predsjednik: Saša Krbavac, dipl.oec., predsjednica Uprave - članovi: Tatjana Račić Žlibar mag. math. univ. spec. act., mr. sci. Luka Matošić, MBA Nadzorni odbor: - predsjednik: Wolfgang Kindl, predsjednik Nadzornog odbora - članovi: Zoran Visnjić (zamjenik predsjednika), Alexander Breit, Gerald Müller, Johannes Porak Datum osnivanja: 27. travnja 1999. godine Vlasništvo: 100 % UNIQA International AG Poslovnice : 74

Poslovnice :

28. prosinca 1995. “Većinski dioničar: Vienna Insurance Group AG Wiener Versicherung Gruppe 99,47%; Manjinski dioničari: Belveder d.o.o., Grad Rijeka, Jadran Galenski Laboratorij d.d., KD Autotrolej d.o.o., KD Vodovod I kanalizacija d.o.o., Mal Konzalting d.o.o., Maja Rendulić – ukupno 0,53%” 108

Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 44 Telefon: 01 / 5581 720 Faks: 01 / 3091 127 e-pošta: mojamirovina@rmf.hr web: www.rmod.hr Info telefon: 0800 0900 Uprava: - predsjednik: Biserka Žalac - član: Željko Bedenic Nadzorni odbor: - predsjednik: Michael Georg Müller - zamjenica pred.: Renata Gecan-Milek - članovi: Boris Vuksan Osnivač i vlasnik: Raiffeisenbank Austria d.d. – 100% Datum osnivanja: 6. lipnja 2002.

Wüstenrot životno osiguranje Adresa: Heinzelova 33a Telefon: +385 1 5005 850 Faks: +385 1 5005 869 e-pošta: info@wuestenrot-osiguranje.hr web: http://www.wuestenrot-osiguranje.hr Info telefon: Uprava: - predsjednik: Igor Đurić - članovi: Đurđa Gojmerac Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.Susanne Riess - članovi: Prof. Dr. Andreas Grünbichler, Mag. Erwin Anton Mollnhuber Datum osnivanja: 02.01.2012. Vlasništvo: Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 100%


95

leasing

Rang-ljestvica leasinga za 2015. godinu (po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora) 2015. 000 HRK

(po portfelju)

Udjel %

2015. 000 HRK

& Steiermärkische S-Leasing 1 Erste d.o.o. 2 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

756.631

14,33

592.351

11,22

3 Porsche Leasing d.o.o.*

534.488

4 VB LEASING d.o.o. 5 OTP Leasing d.d. Leasing Hrvatska 6 Mercedes-Benz d.o.o.* 7 IMPULS-LEASING d.o.o.

Udjel %

2.853.203

21,59

1.552.676

11,75

10,12

1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. & Steiermärkische S-Leasing 2 Erste d.o.o. 3 Raiffeisen Leasing d.o.o.

1.070.219

8,10

491.210

9,30

4 VB LEASING d.o.o.

1.006.764

7,62

465.707

8,82

5 PBZ - Leasing d.o.o.*

989.177

7,49

445.106

8,43

6 Porsche Leasing d.o.o.*

804.320

6,09

401.608

7,60

7 IMPULS-LEASING d.o.o.

784.477

5,94

8 PBZ - Leasing d.o.o.*

362.163

6,86

730.720

5,53

9 Raiffeisen Leasing d.o.o.

311.627

5,90

646.006

4,89

10 SG LEASING D.O.O.

248.821

4,71

8 OTP Leasing d.d. Leasing Hrvatska 9 Mercedes-Benz d.o.o.* 10 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

588.747

4,46

11 ALD Automotive d.o.o.

199.248

3,77

11 SG LEASING D.O.O.

517.854

3,92

12 HYPO - LEASING Steiermark d.o.o.

122.640

2,32

12 HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.* **

416.519

3,15

13 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

122.554

2,32

13 ALD Automotive d.o.o.

281.199

2,13

14 HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.* **

97.607

1,85

14 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

255.730

1,94

15 Scania Credit Hrvatska d.o.o.*

62.487

1,18

15 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

237.439

1,80

16 ALFA -LEASING d.o.o.

36.045

0,68

16 HYPO - LEASING Steiermark d.o.o.

236.933

1,79

17 I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

28.474

0,54

17 Scania Credit Hrvatska d.o.o.*

89.806

0,68

2.313

0,04

18 ALFA -LEASING d.o.o.

53.691

0,41

19 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

-

-

19 I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

49.713

0,38

20 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

-

-

20 EUROLEASING d.o.o.

35.912

0,27

21 Optima Leasing d.o.o.*

-

-

21 Optima Leasing d.o.o.*

11.629

0,09

5.281.080

100,00

13.212.734

100,00

18 EUROLEASING d.o.o.

Ukupno:

Ukupno:

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Hypo Alpe-Adria Leasing d.o.o. je u postupku likvidacije od 1. 6. 2016.


leasing

96

(po aktivi)

(po dobiti) 2015. HRK

Udjel %

2015. HRK

1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

3.168.489.568

17,97

1 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

& Steiermärkische S-Leasing 2 Erste d.o.o.

1.842.414.406

10,45

& Steiermärkische S-Leasing 2 Erste d.o.o.

47.689.697

3 Raiffeisen Leasing d.o.o.

1.492.737.119

8,47

3 UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

43.703.811

4 Porsche Leasing d.o.o.*

1.481.349.392

8,40

4 Porsche Leasing d.o.o.*

30.808.745

5 VB LEASING d.o.o.

1.166.863.826

6,62

5 ALD Automotive d.o.o.

25.508.008

6 PBZ - Leasing d.o.o.*

1.075.884.587

6,10

6 PBZ - Leasing d.o.o.*

25.303.692

7 Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

1.039.738.900

5,90

20.887.627

8 IMPULS-LEASING d.o.o.

913.330.828

5,18

Leasing Hrvatska 7 Mercedes-Benz d.o.o.*

9 OTP Leasing d.d.

8 OTP Leasing d.d.

17.528.056

890.154.601

5,05

9 IMPULS-LEASING d.o.o.

14.132.000

871.871.249

4,95

10 Raiffeisen Leasing d.o.o.

10.559.311

754.565.682

4,28

11 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

12 SG LEASING D.O.O.

673.242.596

3,82

12 Scania Credit Hrvatska d.o.o.*

3.686.352

13 HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.* **

563.132.747

3,19

13 SG LEASING D.O.O.

2.902.389

14 BKS - leasing Croatia d.o.o.*

482.886.096

2,74

14 HYPO - LEASING Steiermark d.o.o.

2.746.780

15 ALD Automotive d.o.o.

362.038.495

2,05

15 ALFA -LEASING d.o.o.

2.100.143

16 HYPO - LEASING Steiermark d.o.o.

276.638.413

1,57

16 VB LEASING d.o.o.

1.524.337

17 Optima Leasing d.o.o.*

198.958.750

1,13

17 I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

18 EUROLEASING d.o.o.

164.057.456

0,93

18 HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.* **

19 Scania Credit Hrvatska d.o.o.*

92.294.485

0,52

19 EUROLEASING d.o.o.

(9.599.409)

20 I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

59.940.162

0,34

20 Optima Leasing d.o.o.*

(26.712.673)

21 ALFA -LEASING d.o.o.

59.266.028

0,34

17.629.855.386

100,00

Asset Resolution Hrvatska 10 HETA d.o.o. Leasing Hrvatska 11 Mercedes-Benz d.o.o.*

Ukupno:

138.501.812

7.327.632

199.440 (412.888)

21 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2015. godinu – za 2015. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2015. (HANFA) ** Hypo Alpe-Adria Leasing d.o.o. je u postupku likvidacije od 1. 6. 2016.

(1.067.459.319)

Ukupno:

395.109.833

Gubitak:

(1.104.184.289)

Ukupno gubitak / dobit:

Ostali Prvih pet

9.151.854.312 kn

8.478.001.074 kn

51,91%

48,09%

Ukupno

17.629.855.386 kn

(709.074.456)


97

leasing

Vrijednost aktivnih ugovora (na kraju razdoblja) Ukupno Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2013. Broj Vrijednost 72.148 3.713.974 20.745 2.437.420 10.437 2.935.349 1.459 4.645.074 1.350 611.978 5 3.223 960 85.019 107.104 14.432.037

2014. Broj Vrijednost 56.138 2.987.846 16.319 2.193.468 8.482 2.651.604 724 2.497.552 994 515.012 5 6.415 27.728 2.608.974 110.390 13.460.871

Operativni leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2013. Broj Vrijednost 39.032 1.855.108 5.775 350.949 2.015 405.944 102 923.862 574 254.696 1 1.461 163 355 47.662 3.792.375

2014. Broj Vrijednost 29.300 1.464.426 4.116 265.576 1.317 259.631 75 709.483 431 233.674 1 6.415 15.948 1.034.086 51.188 3.973.291

Financijski leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2015. Broj Vrijednost 25.316 1.267.529 4.178 261.904 1.196 183.148 58 599.508 334 194.647 19.933 1.165.282 51.015 3.672.018 u tisućama kuna

2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453

2014. Broj Vrijednost 26.385 1.523.418 11.680 1.927.892 6.724 2.388.579 350 1.677.681 513 272.089 1 11.758 1.573.364 57.411 9.363.024

Zajmovi Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2015. Broj Vrijednost 50.548 2.812.593 16.991 2.196.952 8.152 2.421.648 618 2.102.542 807 374.378 2 804 35.217 3.303.818 112.335 13.212.734

2015. Broj Vrijednost 24.984 1.545.062 12.468 1.935.025 6.630 2.236.583 312 1.428.185 440 179.109 2 804 15.272 2.138.536 60.108 9.463.305 u tisućama kuna

2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453

2014. Broj Vrijednost 453 2 523 441 3.394 299 110.387 50 9.249 3 22 1.523 1.791 124.555

2015. Broj Vrijednost 248 2 345 22 326 1.917 248 74.849 33 622 12 1.212 77.411


98

leasing

Leasing u 2015.

Smanjenje udjela operativnog leasinga

Ukupna vrijednost aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2015. iznosila je 13,2 milijarde kuna, od toga je operativni leasing činio 3,6 milijardi kuna, financijski 9,4 milijarde kuna, dok je na zajmove otpadalo 77,4 milijuna kuna Ilijana Grgić, Privredni vjesnik Nastavljen je trend smanjivanja vrijednosti novozaključenih ugovora za nekretnine

Trend poslovanja djelatnosti leasinga zadnjih nekoliko godina bio je usmjeren na financiranje osobnih i gospodarskih vozila. Istovremeno je nastavljen trend smanjivanja vrijednosti novozaključenih ugovora za nekretnine. Najveći broj i vrijednost novozaključenih ugovora u 2015. odnosio se na osobna vozila, a slijedila su ih gospodarska vozila, koja su u

strukturi portfelja novozaključenih ugovora u 2015. zabilježila najveće povećanje vrijednosti, navodi se u Godišnjem izvještaju za 2015. godine Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (Hanfa). Potkraj 2015. poslovalo je 21 leasing društvo, dok su godinu prije aktivna bila 23, dva su društva tijekom prošle godine pokrenula postupak likvidacije. Većina leasing društava u Hrvatskoj pripada grupama financijskih institucija. Temeljni kapital leasing društava bio


99

leasing

Aktiva (31.12.2015.)

Dobit/gubitak (31.12.2015.) 2014. HRK

ALD Automotive d.o.o.

274.026.323

2015. HRK

362.038.495

promjena %

32,12

ALD Automotive d.o.o.

2014. HRK

2015. HRK

21.494.927

25.508.008

promjena %

18,67

ALFA -LEASING d.o.o.

55.359.938

59.266.028

7,06

ALFA -LEASING d.o.o.

1.737.901

2.100.143

20,84

BKS - leasing Croatia d.o.o.*

467.916.484

482.886.096

3,20

BKS - leasing Croatia d.o.o.*

1.244.902

7.327.632

488,61

Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

1.735.659.507

1.842.414.406

6,15

Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

18.621.702

47.689.697

156,10

Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

1.018.832.596

1.039.738.900

2,05

Erste Group Immorent Leasing d.o.o.

(123.656.889)

138.501.812

-

(5.206.599)

(9.599.409)

-

(1.327.350.529) (1.067.459.319)

-

EUROLEASING d.o.o.

164.057.456 -25,80

EUROLEASING d.o.o.

1.032.396.631

871.871.249

-15,55

HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.

289.360.333

276.638.413

-4,40

HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.

(11.749.879)

2.746.780

-

HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.*

716.004.123

563.132.747

-21,35

HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.*

(16.664.741)

(412.888)

-

I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

I4NEXT LEASING CROATIA d.o.o.*

221.092.658

43.941.864

59.940.162

36,41

IMPULS-LEASING d.o.o.

852.509.000

913.330.828

7,13

69.174

199.440

188,32

IMPULS-LEASING d.o.o.

10.957.000

14.132.000

28,98

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.*

678.432.407

754.565.682

11,22

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.*

15.052.309

20.887.627

38,77

Optima Leasing d.o.o.*

277.864.519

198.958.750 -28,40

Optima Leasing d.o.o.*

(10.480.595)

(26.712.673)

-

OTP Leasing d.d.

735.298.926

890.154.601

21,06

OTP Leasing d.d.

9.633.489

17.528.056

81,95

PBZ - Leasing d.o.o.*

1.158.035.400

1.075.884.587

-7,09

PBZ - Leasing d.o.o.*

10.314.321

25.303.692

145,33

Porsche Leasing d.o.o.*

1.251.280.561

1.481.349.392

18,39

Porsche Leasing d.o.o.*

19.814.415

30.8