Page 1

RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH ZA 2007. GODINU RAST PRIHODA NAJUSPJEŠNIJIH

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

PODUZETNIČKA SNAGA SEKTORA I ŽUPANIJA VIDLJIVA NERAVNOMJERNOST

ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA U 2007. GODINI U GLOBALIZIRANOM SVIJETU SVE OVISI O NAMA

LV 3553 BROJ

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

LISTOPAD 2008.

GODINA

www.privredni.hr


Kako danas možemo isporučiti čišću energiju?


Siemens odgovara: Učinkovit lanac pretvorbe energije s najučinkovitijom plinskom turbinom kombiniranog ciklusa na svijetu smanjuje do 40.000 tona CO₂. Isporučivati energiju koja štiti okoliš znači učinkovitije proizvoditi i prenositi energiju te osigurati njezinu pouzdanu distribuciju. Kao jedina kompanija na svijetu koja nudi rješenja za cijeli lanac pretvorbe energije, razvijamo inovativne načine za smanjenje emisije plinova. Primjerice, naša će najnovija plinska turbina omogućiti elektrani kombiniranog ciklusa u Irschingu u Njemačkoj smanjenje emisije CO₂ za 40.000 tona na godinu i istodobno napajanje električnom energijom grada od tri milijuna stanovnika. www.siemens.com/answers

Answers for the environment.


Potpisujte sigurnije!


07

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVOD Buković: Ne postoji kriza iz koje se ne može nešto naučiti

9

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: dr. Žarko Primorac Centar za makroekonomske analize HGK Suradnice na analizi: Veronika Lozić, Dragica Kušen Novinari: Andrea Marić, Adriano Milovan, Boris Odorčić, Jasminka Filipas, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Drago Živković

02 ANALIZE Primorac: Relativno dobra kontroverzna godina

10-20

Primorac: Osrednji potencijal za dinamičniji gospodarski razvoj

24-29

Lozić: Ipak smanjenje

31-48

Centar za makroekonomske analize HGK-a: Hrvatsko gospodarstvo u 2007. godini Primorac: Hrvatska poduzeća u međunarodnom okruženju

50-98 150-156

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr Oblikovanje i ilustracije: Mladen Grubišić, www.therapeia.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Christian David Gadler grafika@privredni.hr Marketing, pretplata i promocija: Faks: +385 1 4923 168

03 RANGIRANJA I REZULTATI 10 najvećih u 12 rangiranja

21

Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2007.

30

Rang 20 poduzetnika po raznim kriterijima

47-48

Vodeći hrvatski uvoznici u 2007.

100

Vodeći hrvatski izvoznici u 2007.

101

100 vodećih dobitaša po djelatnostima

206-207

20 najvećih prema ukupnom prihodu u pojedinoj županiji-razina 400 najvećih 208-210

Voditeljica marketinga: Dea Olup Tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

04 RANG-LJESTVICA

Tisak:

400 najvećih u 2007.

104-117

40 najvećih po sektorima

158-205

40 najvećih po županijama

212-276

KRATIS d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A 10431 Sveta Nedelja

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr

05 GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU U globaliziranom svijetu sve ovisi o nama

119-148


9

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Ne postoji kriza iz koje se ne može nešto naučiti Postoji li uopće dvojba - pripremati se ili samo reagirati na krizu?

Tko ne zna, a ne zna da ne zna -

opasan je, izbjegavajte ga. Tko ne zna, a zna da ne zna - dijete je, naučite ga. Tko

zna, a zna da zna - mudar je, slijedite ga.

OVE KONFUCIJEVE MUDRE IZREKE i danas su

više nego aktualne. Posebno u vremenu kriza, današnjem vremenu u kojem krize mogu nastati na svim područjima ljudske komunikacije. Svi živimo krizu. Doslovno svaki dan. Samo je pitanje kako globalne krize utječu na naše lokalne. I kako se s time nosimo. Upravo krizno komuniciranje zadnjih nekoliko godina ima strateško mjesto u životu poduzeća i institucija. Stručnjaci upozoravaju da kriza može nastupiti u raznim oblicima. Danas, više nego ikad, teško je izdvojiti koje su to najosjetljivije grane ili područja, poduzeća ili institucije za koje možemo ustvrditi da su najosjetljivije za izbijanje kriza znamo li da financijska kriza, kriza uprava, rezultata i posredno i neposredno utječu na svakoga od nas. U vremenu učestalih vanjskih kriza, kao što su političke i društvene promjene, gospodarske krize, recesije, promjene na tržištu, sigurnosno okruženje... svaka organizacija (gospodarska, politička, društvena, interesna) mora jasno utvrditi i pripremiti se i za unutarnje krize, krize koje često nisu vidljive i preko kojih se dosad jednostavno prelazilo. Jer one su zapravo nezaobilazan faktor i njihovom prevencijom, odnosno predviđanjem različitih rješenja, osiguravamo opstojnost. I budućnost. Zato, kao što to dr. Zoran Tomić, zasigurno

jedan od najnačitanijih ljudi u nas kad je riječ o odnosima s javnošću, zna reći - zapitajte se koju poruku imate, što i kako poručujete javnosti. Upravo to je bit trenutka, trenutka u kojem se iz krize pronalaze pravci izlaza. Pravci u kojima se usmjereno odašilju poruke. Teoretičari odnosa s javnošću, bez obzira na to što svaki od njih krize sortira i rangira po vrstama prema nastanku, trajanju, uzroku, složit će se u jednom - da svaka kriza predstavlja opasnost, ali istodobno i izazov za novi iskorak. Za svojevrsnu katarzu. Vodstva tvrtki, institucija i organizacija moraju biti svjesna mogućih kriza u svojem sustavu. S tim u vezi ona moraju pristupiti planiranju za izvanredne situacije. To uključuje organizaciju i donošenje što više odluka prije nego što se kriza pojavi. Planiranje prije krize pruža ljudima dovoljno vremena za razmatranje svih mogućnosti, za promišljanje o svemu, razmatranje prednosti različitih postupaka i testiranje spremnosti na djelovanje. Svaku od tih važnih zadaća jednostavnije je dobro obaviti u normalnom vremenu, a vrlo teško i stresno kada izbije kriza. Zato u vremenu u kojem jesmo, ako već niste - a uvjeren sam da velika većina nije - utvrdite i osmislite svoj učinkovit plan. Nazovimo ga kriznim priručnikom. Pritom je definiranje javnosti u mogućoj krizi još jedna od bitnih zadaća (poslo)vodstva. I ne zaboravite, ne dopiru sve krize u javnost, ali vrijede ista načela - otvoreno raspravljajte o situaciji, iznesite svoj stav, objasnite zbog čega se pojavio problem i imajte prijedlog kako ga namjeravate riješiti. Iz kriza izvlačite pouke i ne propuštajte nijednu priliku da svoja iskustva prenesete drugima.

Darko Buković


10

ANALIZA

HRVATSKA PODUZEĆA U 2007.

Relativno dobra kontroverzna godina Prošla je godina bila relativno dobra godina za poslovanje gospodarskih subjekata. Dinamičan rast BDP-a, visoke investicije i bujajuća potrošnja pozitivno su se odražavali i na poslovanje poduzeća. Istina, i ukupno je okruženje bilo značajno bolje nego u ovoj i nego što će, vrlo vjerojatno, biti u idućoj godini dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

PROŠLA GODINA JE, prema većini ekonomskih parametara, bila dosta kontroverzna. Kratkoročni pokazatelji upućivali su na dobro tekuće poslovanje i zdravlje gospodarstva u cjelini. Bruto domaći proizvod rastao je po visokoj stopi od 5,6 posto godišnje, što je najviša godišnja stopa ekonomskog rasta od 2002. godine. Izvori rasta bruto domaćeg proizvoda bili su osobna potrošnja i investicije. Industrijska proizvodnja je također porasla za 5,6 posto, turizam za oko šest posto, a rasla je poslovna aktivnost i u trgo-

vini, građevinarstvu i drugim djelatnostima. Broj zaposlenih se povećao, porasle su prosječne plaće, vraćen je dio duga umirovljenicima, cijene vrijednosnih papira na burzi rasle su po rekordnim stopama, poboljšavao se životni standard stanovništva. Sve se to odvijalo u uvjetima niske inflacije, koja je, mjerena potrošačkim cijenama, porasla za samo 2,9 posto na godišnjoj razini. U tako pozitivnoj poslovnoj atmosferi i sektor poduzeća je poboljšao svoje poslovne performanse.


11

ANALIZA

2004.

2005.

2006.

2007.

Bruto domaći proizvod, stope rasta u %

3,8

4,3

4,8

5,6

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u %

3,7

5,1

4,5

5,6

Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u %

2,6

2,8

2,1

5,3

Građevinski radovi - fizički opseg, stopa rasta u %

2,0

-0,8

9,3

2,4

Noćenja turista, stopa rasta u %

2,5

8,0

3,0

5,4

Cijene na malo, prosjek, u %

2,1

3,3

3,2

2,9

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u %

3,5

3,0

2,9

3,4

Izvoz robe, milijuni eura

6453,8

7097,1

8251,0

9004,1

Uvoz robe, milijuni eura

13.354,4

14.937,9

17.094,0

18.833,0

-6900,6

-7840,8

-8843,0

-9.828,8

22.933,0

25.747,7

29.258,1

32.929,2

Saldo robne razmjene s inozemstvom, milijuni eura Vanjski dug, milijuni eura

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a / Pokrivenost deficita trgovinske bilance prihodima od turizma, u % 3

76 74

2,7

2,5

72 70

2

68 1,5

66

1,2

1

1,2

1,1

1,1

62

0,7

0,5

64

60 58

0

2002.

2003.

Pokrivenost

2004.

2005.

2006.

2007.

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Nastavlja se rast broja novih poduzeća 89.384*

90.000

82.412*

80.000 70.000

63.561

68.084

68.891

2003.

2004.

71.803

60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0 2002.

* na temelju broja podnijetih financijskih izvješća do srpnja 2008. Izvor: Fina

2005.

2006.

2007.

Pokrivenost deficita trgovinske bilance prihodima od turizma, u %

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a, u %

Visoka energetska ovisnost Sve navedeno ne predstavlja kompletnu listu naših strukturnih problema. Zbog dugogodišnjeg zaostajanja industrije i malog ulaganja u proizvodne kapacitete, razvila se visoka energetska ovisnost zemlje. U čitavom poslijeratnom razdoblju gotovo da nisu građeni novi energetski objekti, postojeći su dosta amortizirani pa se stvorio jaz između proizvodnje i potrošnje električne energije koji se rješava povećanim uvozom. Tako smo sada, uz uvoz sirove nafte i plina, dosta ovisni i o uvozu električne energije. Slično je i s proizvodnjom hrane. I pored izrazito dobrih prirodnih uvjeta za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, naša zemlja je veliki uvoznik hrane i poljoprivrednih sirovina. Nadalje, iako turizam kao glavni izvor nerobnog deviznog priljeva postupno napreduje, ipak je to ispod zadovoljavajuće dinamike, a uz to, sektor turizma je vrlo ranjiv na vanjske poremećaje. Svemu tome treba dodati i opasnosti od porasta kamata u svijetu i troškova financiranja inozemnog duga u cjelini, što je sada vrlo izvjesno. Sve to pojedinačno i kumulativno - značajno otežava hrvatski vanjskoekonomski položaj. Opasnosti od vanjskih šokova, na koje se upozorava dugo vremena, pa i uvodnim tekstovima naših ranijih analiza poslova-

Opća gospodarska kretanja 2004.-2007.

Broj poduzeća (u tisućama)

Međutim, oprezniji ekonomisti su upozoravali da takvi, na prvi pogled dosta pozitivni ekonomski pokazatelji, ne bi smjeli zamagliti horizont i prikriti teškoće kojima smo išli u susret. Upozoravano je da je naš ekonomski sustav dosta ranjiv na vanjske šokove jer su se u njemu formirale ozbiljne strukturne neusklađenosti. Prije svega, riječ je o sve većem raskoraku između izvoza i uvoza, koji je kroničan još od početka devedesetih godina prošloga stoljeća. I protekle je godine uvoz bio dvostruko veći od izvoza, pa je i negativni saldo prekoračio 9,8 milijardi eura. Zato prihodi od turizma sve teže pokrivaju negativni saldo robne razmjene. Tako je pokrivenost deficita trgovačke razmjene prihodima od turizma u prošloj godini pala na samo 64 posto. Otuda i rekordan deficit tekuće bilance od gotovo devet posto BDP-a. Razumljivo da je velika neravnoteža naše vanjskoekonomske pozicije rezultirala novim rastom vanjskog duga koji je, potkraj prošle godine, dosegnuo čitavih 32,9 milijardi eura.


12

ANALIZA

OSJETI SNAG


ANALIZA

U.

13


14

ANALIZA

Imovina poduzetnika

(iznosi u milijunima kn)

Imovina

2007.

Dugotrajna imovina

Stanje na dan 31.12. 2007.

Struktura u % Indeks

2007.

2007.

551.992

629.839

114,1

63,4

62,1

Nematerijalna imovina

17.238

21.453

124,4

2,0

2,1

Prirodna bogatstva

51.598

63.243

122,6

5,9

6,2

Materijalna imovina

376.527

415.504

110,3

43,2

41,0

Financijska imovina

106.629

129.639

121,6

12,2

12,8

Kratkotrajna imovina

288.788

347.884

120,5

33,1

34,3

75.249

92.542

123,0

8,6

9,1

188.402

223.987

118,9

21,6

22,1

Zalihe Financijska imovina Vremenska razgraničenja

6.610

7.461

112,9

0,8

0,7

23.944

29.611

123,7

2,7

2,9

UKUPNA AKTIVA

871.334

1014.794

116,5

100,0

100,0

Imovina (aktiva manje gubitak iznad visine kapitala)

847.390

985.183

116,3

97,3

97,1

Gubitak iznad kapitala

Izvor: Fina

Kapital i obveze poduzetnika na kraju 2007. godine Kapital i obveze

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgraničenja Ukupno

(iznosi u milijunima kn)

2007.

Stanje na dan 31.12. 2007.

390.386 207.984 244.205 28.759 871.334

429.635 258.636 294.520 32.003 1,014.794

Struktura u % Indeks

2007.

110,1 124,4 120,6 111,3 116,5

44,8 23,9 28,0 3,3 100,0

2007.

42,3 25,5 29,0 3,2 100,0

Izvor: Fina

Struktura imovine i izvora sredstava u poduzećima Imovina

34,3%

će nas zapljusnuti porast kamata i uopće zaoštravanje uvjeta financiranja u svijetu. To bi mogao biti novi pritisak na unutarnju ekonomsku ravnotežu i, naravno, na poslovanje poduzeća te standard stanovništva.

Izvori sredstava

3,6%

3,2%

62,1%

42,3%

29,0%

Potrošnja se još ne smanjuje Naša ekonomska politika i dalje neadekvatno reagira na nepovoljne vanjske signale. I dalje se držimo starog koncepta da je inflacija uvezena, da se može spri-

25,5% Dugotrajna

Kratkotrajna

Ostalo (gubici, razgraničenja)

Kapital i rezerve

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

Razgraničenja

Izvor: Fina

nja privrede, počele su se, nažalost, ostvarivati potkraj prošle godine. Na svjetskom tržištu značajno su poskupjele nafta i hrana, pa se preko golemog uvoza “probudila” inflacija u zemlji. Potrošačke su cijene

u prosincu prošle godine porasle za 5,8 posto na godišnjoj razini, a sredinom ove godine inflacija je već dosegnula 8,4 posto na istoj osnovici. Uporedo s time, svjetska financijska kriza se produbljuje i vrlo brzo

Opasnosti od vanjskih šokova, na koje se već dugo upozorava, počele su se ostvarivati potkraj prošle godine ječiti pritiscima na trgovce da snize cijene i drugim palijativnim mjerama. I dalje ne smanjujemo potrošnju koja je glavni uzrok svih naših neravnoteža. Nadalje, ne prestajemo planirati nove megalomanske


ANALIZA

Udjeli poduzeća prema vlasništvu 2007., u % 100% 90%

0,1

0,7 1,1

0,3

16,4

0,2

17,3

19,4

0,4 19,9

80% 70% 60% 50%

97,2

67,9

73,8

40%

70,3

77,4

30% 20% 10%

1,0

0%

Broj poduzeća

13,6

8,7

Broj zaposlenih

Ukupan prihod Državno

Izvor: Fina

3,0 Dobit Privatno

Mješovito

9,4 Gubitak Zadružno

Broj poduzetnika prema veličini Veliki

2005. 1074

2006. 450

2007. 489

Srednje veliki

2969

1518

1649

Mali

67.760

80.444

87.246

Ukupno

71.803

82.412

89.384

projekte u infrastrukturi, državni proračun i dalje raste, potrošnja buja po svim osnovama. Očito, približavaju se novi izbori, ovoga puta lokalni. No, vratimo se užem predmetu naše analize - poslovanju hrvatskih poduzeća u 2007. godini. Pored svega što je već rečeno, prošla godina je bila relativno dobra godina za poslovanje gospodarskih subjekata. Dinamičan rast BDP-a, visoke investicije i bujajuća potrošnja pozitivno su se odražavali i na poslovanje poduzeća, što potvrđuje i nekoliko najosnovnijih pokazatelja. Nastavljen je trend osnivanja novih poduzeća pa je njihov broj porastao u odnosu na prethodnu godinu. Prema Fininim podacima, ukupan broj poduzeća koja su (u produljenom roku) podnijela financijska izvješća iznosio je 89.384, što je za 8,2 posto više nego za 2006. godinu. Ipak, valja naglasiti da je porast broja tvrtki nešto usporeniji u prošloj u odnosu na 2006. godinu. Uz to, stopa porasta novih poduzeća u Hrvatskoj je niža nego u dina-

mičnijim tranzicijskim zemljama kao što su Slovačka ili Baltičke zemlje, a u zadnje vrijeme zaostajemo u tom pogledu i za Rumunjskom. Taj podatak ne ohrabruje, pa bi bilo dobro napraviti analizu ne samo o tome koliko se osniva novih poduzeća nego i koliko njih izlazi s tržišta ili je poslovno neaktivno. Tada bi se mogla steći prava slika o vitalnosti poduzetničkog sektora te procijeniti treba li u postojećem sustavu uvoditi neke stimulativne mjere za njegov brži rast i revitalizaciju. Nadalje, struktura novoosnovanih poduzeća se ne poboljšava. I dalje dominiraju nova poduzeća u oblasti posredovanja u prometu nekretnina i iznajmljivanja. Od ukupnog broja novoosnovanih poduzeća, njih oko 3030 registrirano je upravo u toj djelatnosti. Industrija je, i u tom pogledu, inferiorna. U toj oblasti osnovano je samo 613 tvrtki, što je ispod 10 posto od ukupnog broja novih poduzeća. Takva tendencija pokazuje da se produbljuju nerazmjeri u formiranju skladne strukture nacionalne ekonomije. Zato bi i ovi podaci mogli biti

15

poticaj nositeljima ekonomske politike za poduzimanje mjera za jačanje proizvodnog sektora. Dominiraju mala poduzeća U našoj privredi, prema veličini, dominiraju mala poduzeća - njih je oko 97,5 posto od ukupnog broja, dok srednja poduzeća čine 1,9 posto, a samo 0,6 posto otpada na velika poduzeća. I naša velika poduzeća ustvari su vrlo mala u europskim razmjerima. Naše najveće poduzeće, Ina, ostvaruje ukupan prihod nešto viši od tri milijarde eura, a prvo poduzeće iza nje gotovo upola manje. Iz ovih podataka očito je da mala poduzeća čine glavninu hrvatskog gospodarstva. To je vjerojatno karakteristika svih malih tranzicijskih zemalja. Ipak, treba upozoriti na relativno malu snagu velikih poduzeća. Velika poduzeća značajna su u svakom gospodarstvu jer ona čine “noseću” infrastrukturu privrednog sustava. Putem njih se ostvaruje viši tržišni udio na regionalnom tržištu, povezuju mala poduzeća u klastere i tako osigurava podjela rada i ekonomija obujma u izvozu te, uopće, viša konkurentnost na inozemnom tržištu. Da Hrvatska praktično nema velikih poduzeća može se zaključiti i na osnovi

Premda prema broju poduzeća visoko dominira privatni sektor, ipak je u kapitalu i imovini značajno visok udio državnog vlasništva nedavno publicirane rang-ljestvice 500 najvećih poduzeća u tranzicijskim zemljama. U to rangiranje uključeno je samo 10 hrvatskih tvrtki, dok u Sloveniji koja je, napomenimo, dvostruko manja od Hrvatske, čak 19 poduzeća ispunjava performanse potrebne za uključivanje na tu rang-ljestvicu. Struktura naših poduzeća u pogledu veličine teško se može brzo promijeniti. U tranzicijskom razdoblju, odnosno poslije državnog osamostaljenja više naših poduzeća imalo je potencijale razviti se u regionalne lidere (Ina, Pliva, Klaster brodogradnje, možda Podravka, Končar, i neki drugi), ali su te prilike propuštene. Ipak, i danas bi trebalo razmisliti o dugoročni-


16

ANALIZA

Ne poboljšava se struktura novoosnovanih poduzeća Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

3030 1105

Građevinarstvo

482

Hoteli i restorani Ostale uslužne djelatnosti

987

Prerađivačka industrija Izvor: Fina

joj politici stvaranja regionalnih lidera u nekim sektorima (energetika, trgovina, građevinarstvo, brodogradnja, turizam kao i neke brzorastuće tvrtke). To su procesi koji se moraju smišljeno voditi, jer za spontano izrastanje nekog od sadašnjih tzv. velikih poduzeća u regionalne lidere nema velikih šansi. Nisu se bitnije promijenile ni druge karakteristike poduzetni-

(Trgovina: 637; Prijevoz, skladištenje i veze: 350)

613 0

1000

čkog sektora, pa niti vlasnička struktura. Premda prema broju poduzeća visoko dominira privatni sektor (97,2 posto), ipak je u kapitalu i imovini i dalje značajno visok udio državnog vlasništva. Nadalje, državna poduzeća, čiji udio u ukupnom broju poduzeća iznosi samo 1,1 posto, sudjeluju u zaposlenosti sa 13,6 posto, ukupnom prihodu sa 8,7 posto, dobiti tri

2000

3000

4000

posto i gubitku sa 9,4 posto. Državna poduzeća posebno nerazmjerno sudjeluju u ukupnom kapitalu privrede, jer uključuju grupu kapitalno visoko intenzivnih djelatnosti, kao što su energetika, željeznice, brodogradnja, vode, šume, putevi. Zanimljivo je da grupacija državnih poduzeća ostvaruje razmjerno najviše gubitke - gotovo 10 posto od ukupnih gubitaka


18

ANALIZA

poduzetničkog sektora. Taj podatak ne iznenađuje jer su u toj grupaciji neki kronični gubitaši kao što su brodogradnja, željeznice... Brodogradnja je zanimljiv slučaj, jer godinama negativno posluje, ne modernizira se i ne unaprjeđuje svoj proizvodni program. Sve dosadašnje vlade, premda svjesne velikog problema, ili baš zbog toga, odlagale su “dubinsko zadiranje” u taj sektor. Socijalni mir se plaćao subvencijama i pokrićima gubitaka, a tijekom vremena problem se dalje usložnjavao. Tek sada, dakle, nakon više od 10 godina i stotina milijuna kuna uloženih u subvencije i sanacije, počinje se tražiti ozbiljnije rješenje. Opet ne našom autonomnom incijativom, nego pod pritiskom Europske unije. Ali sada je mnogo teže jer su se problemi akumulirali i svakako će se platiti daleko viša cijena nego da se stvar rješavala na vrijeme. Premda ovo nije najvažniji problem za ekonomsku politiku, ipak je i ovaj primjer još jedan dokaz da se ekonomska politika ne vodi strategijski nego po principu političkih oportuniteta. Dominantan privatni sektor Vlasnička struktura u poduzećima nije se bitnije promijenila. Dominantan je privatni sektor koji sudjeluje sa 97,2 posto u broju poduzeća, 74,6 posto u ukupnom prihodu, 67,9 posto u broju zaposlenih, 78,1 posto u ostvarenoj dobiti poslije oporezivanja i 70,3 posto u ostvarenim gubicima. Isto-

dobno državni sektor prilično usporeno smanjuje svoj udjel u hrvatskom gospodarstvu. I sada država ima u vlasništvu značajan dio kapitala poduzetničkog sektora iako je prošlo čak 17 godina od početka privatizacije. Kako je već spomenuto, u državnom vlasništvu su ostali veliki infrastrukturni sustavi čija je privatizacija nešto kompleksniji problem. Najčešće je riječ o prirodnim monopolima, ili drugim monopolističkim strukturama čija je pri-

vatizacija složeno političko pitanje. Zato još ne postoji strategija kako i što privatizirati, primjerice, u energetskom sektoru, vodama, šumama ili željeznicama. Međutim, zabrinjava vrlo spora privatizacija državnog vlasništva u takozvanom mješovitom sektoru, u kojem se u zadnjih godinu-dvije ništa ne događa. Čini se da je privatizacijski proces jako usporen i zato što još nije ni institucionalno riješeno tko treba okončati hrvatsku privatizacijsku sagu. Ukupan prihod poduzeća rastao je prošle godine po stopi od 13,8 posto, a ukupni rashodi nešto sporijom dinamikom od 13,2

posto godišnje. Pozitivna razlika u dinamici rasta prihoda i rashoda rezultirala je povećanom dobiti, odnosno poboljšanjem rentabilnosti. Najveći dio ukupnog prihoda poduzeća su ostvarila na domaćem tržištu - 81,1 posto, u izvozu 14,7 posto, a od kompenzacija, subvencija i ostalih prihoda oko 4,2 posto. I bez dublje analize uočljivo je da se ne povećava ukupan prihod od izvoza, što je zasigurno najveći problem hrvatskog gospodarstva danas. Izvoz nije samo izvor deviza nego je, prije svega, kanal putem kojeg se prenosi pozitivan pritisak razvijenijeg svjetskog tržišta na naša poduzeća da budu efikasnija i konkurentnija. Sporiji rast troškova od ukupnog prihoda donio je bolje financijske rezultate. Dobit prije oporezivanja porasla je za 19,7 posto, a dobit nakon oporezivanja za 20,7 posto. Istodobno su gubici nakon oporezivanja porasli za 11,1 posto, tako da je konsolidirani financijski rezultat, odnosno neto dobit bila veća za čitavih 24,5 posto. Na prvi pogled financijski rezultati poslovanja privrede izgledaju dobro. Međutim, i ovdje treba istaknuti neke važne stvari koji relativiziraju krajnju ocjenu. Ponajprije, profitabilnost ukupne imovine poduzetničkog sektora, kao sintetički izraz efikasnosti i rentabilnosti poslovanja poduzeća, vrlo je niska. Stavljanjem u odnos ostvarene konsolidirane dobiti s ukupnom angažiranom imovinom poduzeća pokazuje se da je rentabilnost angažiranih sredstava

Ukupan prihod

Kapital i rezerve

Da bi se mijenjala privredna struktura, jačao poduzetnički sektor, modernizirala proizvodnja i povećavao izvoz mora se više ulagati u investicije

Udio industrije u % Zaposlenost

38,4%

45,9%

Trgovina

64,7%

13,3%

36,2%

25,7%

Industrija

22,0%

25,4%

28,4%

Ostalo

Izvor: Fina


19

ANALIZA

Financijski rezultati prema glavnim djelatnostima 2007. Područje i potpodručje djelatnosti

u 000 kn

Dobit Broj poduzeća

Poljoprivreda i šumarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina

Gubitak Broj poduzeća

Iznos

Konsolidirani rezultati Iznos

1297

869.048

656

260.071

166

595.418

81

71.942

608.977 520.476

8832

9.507.816

3062

3.760.978

5.746.838

136

665.017

85

471.999

193.018

6902

2.775.408

2777

1.102.434

1.672.974 6.328.913

20.979

8.324.622

8492

1.995.709

Hoteli i restorani

2482

858.208

2004

1.084.824

-226.616

Prijevoz, skladištenje i veze

3411

6.098.386

1501

1.138.345

4.860.031

Financijsko posredovanje

494

1.019.915

204

304.157

705.758

Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

13.335

5.707.120

7656

2.047.966

3.659.162

UKUPNO

61.197

37.416.774

28.187

12.720.752

24.696.022

Izvor: Fina

Financijski rezultati prema glavnim djelatnostima 2007., u 000 kn Poljoprivreda i šumarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje Dobit

0

Gubitak Konsolidirani rezultati

Veliki financijski gubici Drugi krupan problem su veliki financijski gubici. I prošle je godine 28.187 poduzeća, ili 31,5 posto od ukupnog broja, ostvarilo negativne financijske rezultate. Kumulativni gubici tih tvrtki iznosili su 12,7 milijardi kuna. Najveći gubici ostvareni su u sektoru industrije, zatim građevinarstva, trgovine, prijevoza i skladištenja. Sektor turizma, odnosno hoteli i restorani, negativno su poslovali kao cjelina. Ti pokazatelji profitabilnosti sektora poduzeća trebali bi alarmirati nositelje ekonomske politike, komorski sustav, udrugu poslodavaca, sindikate i druge subjekte.

40.000

60.000

80.000

10.000.000

UKUPNO 0

samo oko 2,5 posto. Istodobno rentabilnost angažiranog kapitala kreće se oko 5,9 posto. Iako se situacija postupno poboljšava, mora se primijetiti da pokazatelji profitabilnosti nisu ohrabrujući.

20.000

10.000.000

20.000.000

Bilo bi zaista dobro napraviti detaljniju analizu uzroka i posljedica visokih gubitaka u poduzećima. Poduzetnici često ističu da su uzroci gubitaka u brzom rastu domaćih troškova, posebice energije i komunalnih usluga, zatim u velikim neporeznim plaćanjima lokalnim državnim organima i paradržavnim institucijama, nerealnom deviznom tečaju, visokim troškovima financiranja... Nema sumnje da svaki od tih faktora pridonosi porastu troškova poduzeća, a time i gubitaka, ali sigurno dio problema leži i u slabom upravljanju poduzećima, njihovim funkcijama i sredstvima. Seriozna analiza mogla bi detektirati uzroke gubitaka i predložiti mjere za njihovo otklanjanje. Još jedan skup podataka o poslovanju poduzeća u prošloj, ali i ranijim godinama, ne izgleda ohrabrujuće. Riječ je o financijskoj poziciji poduzeća, uvjetima financiranja i

30.000.000

40.000.000

likvidnosti. Prema prošlogodišnjim podacima i dalje se pogoršavaju neki agregatni financijski pokazatelji. Tako je stupanj samofinanciranja poduzeća snižen sa 49 posto u 2002. godini na 42,9 posto u 2007. godini. Taj podatak upozorava da se poduzeća moraju više orijentirati na eksterne izvore financiranja, tj. kreditiranje, koje postaje sve skuplje. I u prošloj godini poduzeća su povećala obveze prema inozemnim financijašima za čak 47 posto, a prema domaćim bankama za oko 23 posto. Visoko zaduživanje u inozemstvu rezultat je, među ostalim, i ograničavanja rasta kredita u domaćim bankama koje provodi Hrvatska narodna banka. Pokazatelj financijske stabilnosti poduzeća smanjen je u istom razdoblju sa 94,9 posto na skromnih 68,5 posto, a faktor zaduženosti - mjeren brojem godina - povećan je sa 6,9 na osam godina. I pored povećanja


20

ANALIZA

vanjskih izvora, likvidnost u poduzećima je pogoršana što se izražava i brojem dana za naplatu kratkoročnih potraživanja, koji je u prošloj godini iznosio 101 dan u usporedbi sa 91 danom u 2003. godini. Povećao se i broj insolventnih poduzeća kao i iznos nenaplaćenih potraživanja. Svi ti pokazatelji upućuju na prilično uzdrmanu financijsku poziciju ukupnog sektora poduzeća, što je još jedan od razloga za seriozniju analizu i, naravno, oprez. Vitalnost i efikasnost sektora hrvatskih poduzeća najbolje se izražava kroz dinamiku izvoza. Naime, izvoz je najbolji pokazatelj konkurentnosti naših poduzeća i njihovih proizvoda na inozemnom tržištu, koje je, svakako, objektivniji kriterij od malog i još nedovoljno konkurentnog domaćeg tržišta. Premda izvoz svake godine postupno raste (u prošloj godini je izvoz izražen u kunama rastao po stopi od 14,8 posto), ipak je raskorak između izvoza i uvoza svake godine sve veći. Gdje su investicije u dugotrajnu imovinu? Nedovoljan izvoz i rastući uvoz, slaba struktura izvoza i nekonkurentnost indikatori su još uvijek slabašnog poduzetničkog sektora. To je posljedica više različitih procesa koje u ovom prilogu ne možemo elaborirati. Skrenut ćemo pozornost na samo jedan pokazatelj, a to su investicije u dugotrajnu imovinu. Sigurno su investicije u dugotrajnu imovinu, posebice one u opremu, tehnologiju, kadrove, osnovna pretpostavka za modernizaciju postojećih proizvodnji i drugih poslovnih sadržaja, podizanje novih proizvodnih kapaciteta, razvoj

proizvoda, uvođenje suvremene opreme i metoda za upravljanje procesima, školovanje modernih menadžera... Investicije u dugotrajnu imovinu pokazuju trend skromnog rasta. Tako su poduzetnici u prošloj godini povećali ulaganja u dugotrajnu imovinu za 17,2 posto u odnosu na 2006. godinu, što se na prvi pogled čini zadovoljavajućim. Ali treba dodati da se prošlogodišnje investicije kreću samo oko 11 posto vrijednosti dugotrajne imovine, što opet upozorava na nešto drugo. Naime, takvom dinamikom ulaganja dugotrajna imovina može se amortizirati i obnoviti u roku od desetak godina. Imajući na umu da su današnji procesi amortizacije značajno kraći, posebice u suvremenim proizvodnjama kao što je elektronika, komunikacije, informatika, farmaceutika te da naša industrija mora držati korak s konkurencijom i ulagati u nove objekte, investicije u dugotrajnu opremu čine nam se zaista nedovoljnima. Nadalje, iz strukture ulaganja je očito da su nove investicije više usmjerne u građevine, nego u ulaganja u opremu, tehnologije, uvođenje suvremenih procesa te razvoj i usvajanje novih proizvoda što je, naravno, nepovoljno, posebice s obzirom na nisku tehnološku razinu proizvodnje i industrije u cjelini. Ipak se kreće Sektor hrvatskih poduzeća mora se vitalizirati. Bez toga neće biti dinamičnijeg razvoja. Poduzeća su ta koja ostvaruju rast i napredak svake zemlje. Posebno industrijska poduzeća, jer ona razvijaju ili usvajaju nove proizvode, tehnologije, moderne procese upravljanja i ostvaruju izvoz. Ovim ne

želimo umanjiti važnost ostalih poslovnih sektora, ali industrija je kralježnica ekonomskih sustava svih razvijenih zemalja. Budimo malo slikoviti - kao što je atletika kraljica sportova, tako je industrija kraljica gospodarskih djelatnosti. Tako bi, sigurno, trebalo biti i u Hrvatskoj. Da bi se postupno mijenjala privredna struktura, jačao poduzetnički sektor, modernizirala proizvodnja uopće i povećavao izvoz, mora se više ulagati u investicije, posebno one proizvodne. Taj pravac ulaganja bi morala biti jedna od strateških odrednica naše razvojne strategije.

Iako izvoz iz godine u godinu raste, raskorak između izvoza i uvoza svake je godine sve veći Zaključujući ovaj prikaz poslovanja hrvatskih poduzeća u prošloj godini treba još jednom istaknuti da je to bila relativno dobra godina. U njoj su poduzeća dalje rasla i ostvarila određen napredak, posebice u sektoru financijskih rezultata. Istina, i ukupno okruženje u prošloj je godini bilo značajno bolje nego u ovoj i nego što će, vrlo vjerojatno, biti u idućoj godini. Zato s malom zebnjom očekujemo rezultate poslovanja poduzeća u 2008. Ali ipak, ovaj napis ćemo završiti u pozitivnom tonu naglašavajući još jednom da su ostvareni rezultati u prošloj godini bilo dobri, uz, naravno, naglašene strukturne probleme. Zato bismo ovogodišnji prikaz poslovanja privrede mogli zaključiti izrekom: Ipak se kreće. Na bolje, nadajmo se!


RANGIRANJA

10 najvećih u 12 rangiranja 1996.

2000.

2004.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

RONHILL, BURIĆI

6

HEP-DISTRIBUCIJA

7

INA-POLIMERI, ZAGREB

7

ULJANIK, PULA

7

T-MOBILE HRVATSKA

8

TISAK, ZAGREB

8

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

8

VIPNET

9

INA-PETROKEMIJA, KUTINA

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

PLIVA HRVATSKA

10

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

10

PODRAVKA, KOPRIVNICA

10

HEP-PROIZVODNJA

1997.

2001.

2005.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HEP

2

HEP

3

HPT

3

HT

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

TISAK, ZAGREB

7

VINDIJA, VARAŽDIN

6

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

8

ERICSSON NIKOLA TESLA, ZAGREB

8

P. Z. AUTO, VELIKA GORICA

8

VIPNET

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

PLIVA HRVATSKA

10

CROATIA LINE, RIJEKA

10

VIPNET, ZAGREB

10

HEP-PROIZVODNJA

1998.

2006.

2002.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

T-MOBILE HRVATSKA

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

BRODOSPLIT, SPLIT

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE

7

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

6

VIPNET

8

VINDIJA, VARAŽDIN

8

VIPNET, ZAGREB

8

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

9

DIONA, ZAGREB

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

HEP-PROIZVODNJA

10

PETROKEMIJA, KUTINA

10

TVORNICA DUHANA ROVINJ, ROVINJ

10

PLIVA HRVATSKA

1999.

2003.

2007.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

KONZUM, ZAGREB

3

HT

3

HEP

3

HEP

4

PLIVA, ZAGREB

4

KONZUM, ZAGREB

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HYPO LEASING KROATIEN

6

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

6

HT - MOBILNE KOMUNIKACIJE, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

PODRAVKA, KOPRIVNICA

7

HEP - PROIZVODNJA, ZAGREB

6

ZAGREBAČKI HOLDING

8

LURA, ZAGREB

8

HEP - DISTRIBUCIJA, ZAGREB

8

VIPNET

9

HRVATSKA POŠTA, ZAGREB

9

PLIVA, ZAGREB

9

HEP - PROIZVODNJA

10

KONZUM, ZAGREB

10

VIPNET, ZAGREB

10

OMV HRVATSKA

Izvor: Fina

021


22

PV PROMO

BONPLUS- budućnost bonitetnih informacija Zastoji u priljevu novčanih sredstava i podmirivanju dospjelih obveza kod poslovnih subjekata reflektiraju se na financijsku stabilnost cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva, a posebice na njegovu solventnost i likvidnost. Pojave insolventnosti prate se na temelju podataka o prijavljenim dospjelim nepodmirenim obvezama pravnih i fizičkih osoba na čijim računima nema sredstava za njihovo izvršenje, koje evidentiraju i prate banke te ih dostavljaju Financijskoj agenciji, koja ih je temeljem zakonskih ovlasti dužna prikupiti, objediniti i distribuirati. Kao lijek protiv insolventnosti, a samim time i povećanja zaduženosti, bilo bi poželjno preuzeti iskustva skandinavskih zemalja gdje je zbog strogog zakona disciplina plaćanja na visokom nivou. Kao preventivne mjere, preporuča se koristiti podatke o poslovnoj i financijskoj sposobnosti poslovnih partnera s kojima se namjerava ući u poslovne odnose. Za te potrebe, koriste se informacije o bonitetu koje izrađuju bonitetne kuće, kojih u Hrvatskoj ima 6, a među kojima je najprisutnija Financijska agencija s informacijom o bonitetu BON-1 i BONPLUS.

Sve informacije o informaciji BONPLUS saznajte na web stranici www.fina.hr, adresi e-pošte info@fina.hr ili besplatnom broju telefona 0800 0080.

Informacija BONPLUS, koja je odnedavno na tržištu, naročito je interesantna i kvalitetna po svom sadržaju, s obzirom da daje ocjenu financijskog rejtinga, odnosno procjenu buduće sposobnosti poduzetnika da svoje obveze ispunjava u preuzetim rokovima. Za ocjenu pojedinog poduzetnika koristi se ukupno osam modela, a temelj razvrstavanja je veličina ukupne imovine. Modelom se daju ocjene - kategorije financijskog rejtinga od 1 najboljeg, do 8 najslabijeg. Pri tome je najlošija ocjena ona kada se uopće ne može izračunati financijski rejting jer poduzetnik nema zaposlenih, nema vlastitog kapitala, kada je ostvario gubitak veći od jedne trećine vlastitog kapitala, kada je na dan sastavljanja izvještaja insolventan, kada

je u proteklih šest mjeseci bio insolventan dulje od 30 dana i kada je u stečaju ili u likvidaciji. Dakle, iz ocjene financijskog rejtinga može se vidjeti kolika je vjerojatnost zastoja u plaćanju, odnosno koliki je postotak rizičnosti u poslovanju kod poslovnog partnera kojega se procjenjuje, odnosno hoće li u narednih 12 mjeseci (do predaje novog godišnjeg financijskog izvješća) doći do problema u plaćanju i u kojem postotku se to može očekivati. BONPLUS se temelji na skupu podataka i informacija iz više različitih izvora, odnosno iz Registra godišnjih financijskih izvješća (podaci iz financijskih izvještaja za tri poslovne godine), Jedinstvenog registra računa (dnevno ažurni podaci o računima poduzetnika) i Registra trgovačkog suda. Osim osnovnih podataka o poduzetniku, BONPLUS sadrži i podatke i informacije o registraciji društva (mjesto i datum osnivanja), o obliku vlasništva te članovima Uprave i većinskim vlasnicima, o iznosu temeljnog kapitala te popis djelatnosti za čije je obavljanje poduzetnik registriran. Jednako tako, u BONPLUS-u su izražene financijske informacije tijekom posljednje tri godine, i to o imovini i izvorima sredstava, o rezultatima poslovanja i o pokazateljima poslovanja s objašnjenjima. U našim uvjetima poslovanja svakom je poduzetniku veoma važna informacija o tome kako smanjiti rizik naplate potraživanja, odnosno procijeniti rizičnost ulaska u poslovne odnose. Stoga informacije o bonitetu i solventnosti mogu biti nezamjenjiva pomoć u poslovnom odlučivanju koje smanjuju potencijalni poslovni rizik i omogućuju procjenu poslovanja i kreditne sposobnosti poslovnih partnera. One su nužne za procjenu financijske sposobnosti pri prijavama na natječaje, dobivanju kredita i bankovnih garancija, pri emisiji vrijednosnih papira te za procjenu poslovnih partnera, koju treba obaviti prije ulaska u poslovne odnose.


PV PROMO

23

info.BIZ - izvor pouzdanih informacija U Hrvatskoj djeluje na desetine tisuća novih poduzeća o kojima ne postoji dovoljan broj informacija, što povećava neizvjesnost i rizik u poslovanju za svakog pojedinog sudionika na tržištu. Menadžeri sve više postaju svjesni činjenice da se poslovni odnosi ne mogu zasnivati isključivo na povjerenju te da im za donošenje ispravnih poslovnih odluka treba puno više od dobre intuicije i iskustva. Fina je, na osnovu zahtjeva i potreba svojih klijenata za određenim poslovnim informacijama i analizama podataka, prije godinu dana razvila info.BIZ, internetski servis koji omogućuje brz i jednostavan pristup informacijama o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju poduzetnika te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju. To je prvi i još uvijek jedini servis koji sadrži sve poslovne informacije na jednom mjestu te omogućuje usporedbu podataka poduzeća i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Jednostavnim klikom miša na Fininoj web stranici www.fina.hr može se doći do međusobno usporedivih podataka za oko 80.000 poslovnih subjekata koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvješća. Podaci su prikazani jasno, razumljivo i jednostavno, kroz tablice i grafove. info.BIZ daje informacije o adresnim i financijskim podacima poduzetnika za posljednjih pet godina; rang liste najuspješnijih poduzetnika; agregirane podatke i pokazatelje u odnosu na županiju, općinu/grad, djelatnost, veličinu i vlasništvo; usporedbe rezultata poslovanja te trendove u djelatnosti; agregirane podatke o nepodmirenim obvezama poslovnih subjekata te agregirane podatke o isplati plaća i naknada vezanih za radni odnos. Servis je moguće besplatno testirati 30 dana. Kako bi se ostvarilo to pravo, dovoljno se prija-

viti na web stranici www.fina.hr. Također, svi oni koji odluče postati korisnici servisa besplatno dobivaju niz dodatnih pogodnosti iz Fininih web servisa koje, zajedno s podacima iz servisa info. BIZ, mogu zadovoljiti njihove potrebe za informacijama o tome s kim stupaju u poslovni odnos i uz kakav rizik. Objedinjavanjem podataka iz registara koje vodi, te duga tradicija u njihovoj obradi, Finu s pravom profiliraju kao mjesto provjerenih i točnih informacija koje trebaju biti osnova za donošenje poslovnih odluka. Najveća je prednost što su te informacije dostupne na dovoljno jednostavan način te ih se, putem interneta, može dobiti u bilo koje vrijeme.

Sve informacije o internetskom servisu info.BIZ saznajte na web stranici www.fina.hr, adresi e-pošte info@fina.hr ili besplatnom broju telefona 0800 0080.


24

ANALIZA

HRVATSKA VELIKA PODUZEĆA

Osrednji potencijal za dinamičniji gospodarski razvoj

Poduzeća koja pripadaju grupi 400 najvećih čine više od 50 posto ukupne privrede, posebice u izvozu. Zbog tako koncentrirane snage i značaja grupe normalno je očekivati da bi ta poduzeća morala davati više u smislu “nositeljstva” razvoja ukupnog poduzetničkog sektora Velike kompanije danas dominiraju svijetom i nameću specifične vrste monopola

dr. Žarko Primorac

SUVREMENIM GOSPODARSTVIMA dominiraju velike korporacije. Globalizacija, nove informatičke i komunikacijske tehnologije omogućile su visoku koncentraciju kapitala i stvaranje gospodarskih divova. Koncentracija se nije zadržala na području pojedinih zemalja, ma koliko bile velike, nego je praktički obuhvatila čitav svijet. Na temelju globalnih strategija razvijene su vertikalno organizirane kompanije, konglomerati, razni holdinzi i drugi formacijski oblici čiji prihod i profit nadilaze ukupan domaći bruto proizvod malih, pa i srednje velikih zemalja.

Koncentracija je posebice izražena u nekim područjima kao što su proizvodnja nafte i plina, automobilska industrija, elektronika, telekomunikacije, metalurgija, kemijska industrija, financije, farmaceutika... Veliki dominiraju svijetom Velike kompanije danas dominiraju svijetom i nameću specifične vrste monopola. One nisu samo značajna ekonomska snaga, nego sve više utječu i na političke procese. Ma koliko se manje zemlje borile i usavršavale svoju antimonopolsku legislativu, velike


25

ANALIZA

internacionalne korporacije, temeljem svoje kapitalne snage i tržišnog udjela, jednostavno nameću svoje interese i pravila igre na svjetskom i lokalnim tržištima. Mega internacionalne korporacije, na bazi zakona o ekonomiji obujma, uživaju velike prednosti, posebice u sustavu nabave, financijama, preuzimanju velikih projekata (ali i razmjerno visokih rizika) i u drugim aktivnostima. Domaćim poduzećima preostaje da se uključuju u velike sustave i time, u pravilu, gube svoju autonomiju.

Udjeli poduzeća prema veličini 2007., u % 100% 90%

32,3

80%

49,7

70% 60%

19,4

17,4

97,5

50%

19,6

40%

18,1

30%

48,3

20%

U grupi 400 najvećih najzastupljenija su trgovačka poduzeća – njih je 143 ili 35,7 posto

35,5

44,6

10%

47,1

35,8 1,9

32,3

0,6

0%

Broj poduzeća

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit Veliki

Izvor: Fina

Istina, postoji dosta primjera da se lokalna poduzeća mogu održati i uspješno konkurirati svjetskim korporacijama u slučajevima kada se specijaliziraju u jednom tržišnom segmentu, dakle izaberu svoju nišu u kojoj su konkurentnija. Takva mogu biti jer su elastičnija, lakše se prilagođavaju tržišnim promjenama, dobro poznaju lokalna tržišta i troškovno su efikasnija. Opravdano se postavlja pitanje kakva je sudbina ekonomija malih zemalja u globaliziranom svijetu koje, po prirodi stvari, nemaju uvjete za formiranje velikih poduzeća? Kako se te ekonomije bore za osvajanje i održavanje tržišnih udjela na globaliziranom svjetskom tržištu?

Srednji

Mali

Struktura poslovnih prihoda poduzeća 100% 90%

15,4

14,1

13,0

13,5

14,5

14,5

14,7

79,7

81,5

82,7

82,0

81,1

81,5

81,1

4,9

4,4

4,2

4,4

4,5

3,9

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

2001. 2002. 2003. 2004. Kompenzacije, subvencije i ostali prihodi

Izvor: Fina

2005. 2006. Domaća prodaja Izvoz

4,2

2007.

Financijski rezultati poslovanja poduzeća 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 milijuni kuna

Malo velikih u Hrvatskoj Uspješne male zemlje razvijaju različite strategije za očuvanje tržišnih pozicija svojih kompanija. Jedna od uspješnijih tehnologija je tzv. klasterizacija. Klasteri su elastične organizacijske forme u koje se udružuju srodna ili proizvodno komplementarna poduzeća kako bi postigla odgovarajuću podjelu rada, organizirala proizvodnju u većim serijama, a posebno da bi osigurala određenu ekonomiju obujma pri nastupanju na svjetskom tržištu. Klasterizacija je posebno razvijena u Finskoj, ali je kao metoda okrupnjavanja ponude prihvaćena i u drugim, malim zemljama. Imajući u vidu nekoliko općih, uvodnih napomena zanimljivo je pogledati našu poduzetničku strukturu i iz tog kuta, dakle ekonomije veličine. I površan pogled na poduzetnički sektor u nas pokazu-

Gubitak

10.000 5000 0 2001.

2002.

2003.

2004. Dobit

Konsolidiran rezultat = razlika između ukupnih gubitaka i dobitaka Izvor: Fina

2005. Gubitak

2006. 2007. Konsolidirani rezultat


26

ANALIZA

je da je riječ o vrlo raspršenoj strukturi Investicije u dugotrajnu imovinu (stupanj modernizacije) poduzeća sa stajališta njihove veličine. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Od ukupno oko 90.000 aktivnih posloInvesticije u dugotrajnu imovinu, u mln. eura 49.327 50.019 53.043 64.426 75.481 vnih subjekata koji su poslovali u 2007. % od dugotrajne imovine 11,9 12,2 godini, samo njih 0,6 posto čine tzv. veBroj investitora 25.401 26.669 25.340 28.758 30.003 lika poduzeća. Pritom se držimo naše 37,3 38,7 35,3 36,6 36,3 zakonske definicije velikih poduzeća, % od broja poduzeća Izvor: Fina temeljene na veličini ukupnog prihoda, broju zaposlenih i nekim drugim pokaza- Nelikvidnost se produbljuje teljima. Naša definicija velikih poduzeća 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. V/2008. postavlja prilično niske kriterije, pa su Broj nelikvidnih pravnih osoba 21.829 19.720 20.446 22.349 24.992 25.134 tako velika poduzeća zapravo i prilično Dospjela plaćanja, u mln. kn 12.805 11.108 10.979 12.117 14.316 15.646 skromnih dimenzija u europskim, a da ne Dugovi za doprinose i poreze, u mln. kn 3134 3313 3929 4825 6101 6952 spominjemo svjetske razmjere. Zato se Broj zaposlenih 30.731 30.848 36.230 29.853 30.120 29.773 može reći da Hrvatska ima vrlo malo, ako Broj nelikvidnih obrtnika - 38.957 41.857 42.602 uopće, velikih poduzeća. Ako kao mjeri* na dan 31.12. odnosne godine i 31.5.2008. godine lo uzmemo broj zaposlenih, u Hrvatskoj Izvor: Hrvatska gospodarska komora samo tri kompanije zapošljavaju više od 10.000 djelatnika, a dvadesetak je po- Pogoršava se financijska stabilnost poduzeća duzeća koja zapošljavaju više od 2000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. radnika. Nadalje, samo jedno poduzeće Stupanj samofinanciranja u % 49,0 47,9 47,0 45,3 42,9 ostvaruje ukupan prihod od 3,1 milijarStupanj financijske stabilnosti, u % 94,9 95,4 72,6 71,2 68,5 de eura, dva poduzeća po 1,5 milijardi Koeficijent tekuće likvidnosti 1,11 1,14 1,15 1,18 1,18 eura, jedno prihodi milijardu eura, dok Faktor zaduženosti (broj godina) 7,1 6,9 7,5 7,6 8,0 su sva ostala ispod te granične veličine. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja u danima 91 95 96 95 101 Sa stajališta izvoznog potencijala samo Izvor: Fina jedna hrvatska kompanija izvozi oko miu% lijardu eura godišnje, nekoliko njih od 200 Vlasnička struktura 400 najvećih do 300 milijuna eura, a sve ostale velike Broj Imovina Ukupan Dobit nakon Broj poduzeća prihod oporezivanja zaposlenih kompanije ostvaruju vrlo skromne izvo38 35,1 13,7 4,3 27,1 zne rezultate. Nekoliko domaćih ambici- Državno vlasništvo Privatno vlasništvo 290 40,4 57,4 59,8 40,7 oznijih poduzetnika, kao što su Agrokor Mješovito vlasništvo 72 24,5 29,0 35,9 32,3 ili Nexe, ipak pokušavaju izgraditi svoju UKUPNO 400 100,0 100,0 100,0 100,0 poziciju regionalnog igrača i u tome imaju Izvor: Fina određenog uspjeha. Ali takva poduzeća se mogu izbrojati na prste jedne ruke. U 44,8 posto u vrijednosti imovine, 44,7 po- Kad je riječ o vlasništvu, u grupi 400 najvespecijalnom izdanju 400 najvećih, Privre- sto u kapitalu i rezervama, 52,6 posto u ćih brojčano dominiraju privatna poduzeća dni vjesnik svake godine analizira grupu investicijama, 55,8 posto u izvozu i 55,9 (290), zatim ona iz mješovitog vlasništva vodećih hrvatskih poduzeća, njihovu posto u uvozu ukupnog hrvatskog podu- (72) i, na kraju, državna poduzeća - njih strukturu i snagu, poslovnu orijentaciju i zetnog sektora. Tih nekoliko podataka po- 38. Udjeli pojedinih oblika vlasništva u drustrategiju, kao i ostale karakteristike. Već kazuje da grupa 400 najvećih praktično gim pokazateljima ponešto se razlikuju od petnaestak godina to izdanje predstavlja predstavlja više od polovine našeg uku- brojčane strukture. Tako državna poduzepravi arsenal informacija i podataka o naj- pnog poduzetničkog sektora. ća sudjeluju sa 35,1 posto u imovini grupe, vitalnijem dijelu hrvatskog gospodarstva. ali samo sa 13,7 posto u ukupnom prihodu te sa 4,3 posto u dobiti u grupi 400. Daleko najveći broj poduzetnika Zanimljivo je da velika državna poduzeNajznačajniji dio gospodarstva ća izrazito skromno sudjeluju u dobiti te Kad spominjemo grupu poduzeća koja su su oni mali, zatim srednje veliki, grupacije - samo nešto više od četiri pouključena u 400 najvećih, s pravom go- dok je velikih lani evidentirano vorimo o najznačajnijem dijelu hrvatskog samo 489 (prethodne godine 450) sto, ali zato rekordno sudjeluju u njenim gospodarstva. Premda ta grupa poduzeća, gubicima. To je posljedica činjenice da potkraj 2007. godine, sudjeluje sa samo većinu velikih državnih poduzeća koja su 0,4 posto u ukupnom broju poduzeća, ona Zbog njene snage i brojnosti zanimljivo sastavni dio grupe čine neprivatizirana zapošljava 30,1 posto od ukupnog broja je analizirati kako je ta grupacija kompo- poduzeća iz područja infrastrukture. A ta zaposlenih u privredi, sudjeluje sa 47,1 nirana, kakve poslovne strategije razvija su poduzeća, posebice željeznice i brodoposto u ukupnom prihodu, sa 55,2 posto i koliko se brzo prilagođava suvremenim gradnja, istodobno i najveći gubitaši ukuu konsolidiranom financijskom rezultatu, trendovima. pnog hrvatskog gospodarstva.


ANALIZA

27

Odaberite Croatia Airlines za svoja putovanja!

L_š[eZkZeXdWb[jW 

Suvremena flota, pažljivo sastavljen red letenja i kvalitetna usluga jamstvo su vašeg zadovoljstva.

NOVO! Web check-in Prijavite se za let na našoj web stranici i izbjegnite gužvu u zračnoj luci.

DASH 8G*&& Del_phWaefbelkdWe`\bej_

Dominiraju privatna poduzeća Privatna poduzeća dominiraju u svim analiziranim kategorijama grupe - 40,4 posto udjela u imovini, 57,4 posto u ukupnom prihodu, 59,1 posto u dobiti nakon oporezivanja i 40,4 posto u broju zaposlenih. Za procjenu potencijala grupe 400 najvećih bitna je djelatna struktura. Od ukupnog broja poduzeća najzastupljenija su trgovačka poduzeća - njih je 143 ili 35,7 posto, slijedi prerađivačka industrija sa 115 poduzeća ili 28,7 posto, zatim građevinarstvo sa 37, financijsko poslovanje sa 34, poslovanje s nekretninama i iznajmljivanje sa devet poduzeća... Očito je da i u grupi 400 najvećih dominira trgovina, što je karakteristika cijelog hrvatskog gospodarstva, zahvaljujući ponajprije modelu ekonomskog razvoja i ekonomske politike koji realiziramo nakon državnog osamostaljenja. Zanimljivo je da je u toj grupi, gledano prema broju poduzeća, prerađivačka industrija razmjerno više zastupljena nego u ukupnoj hrvatskoj privredi. Ako se promatra grupa od 100 najvećih poduzeća, zastupljenost industrije pada na samo 20 posto, a trgovina povećava svoj stru-

kturni udjel na čitavih 40 posto. Zanimljivo je vlasništvo nad kapitalom u grupi od 100 najvećih hrvatskih poduzeća, posebice odnos između državnog, privatnog i inozemnog kapitala. Prema nedovoljno preciznoj ali ipak dosta pouzdanoj analizi, u 24 poduzeća iz ove grupe vlasnik je država, u 41 domaći privatni kapital, a u 35 poduzeća vlasništvo je inozemno. Kako bi se ta slika nešto više osvijetlila, treba istaknuti da inozemni kapital dominira u telekomunikacijama, farmaceutici, financijskoj djelatnosti i dijelom u trgovini, državni u infrastrukturi, prometu i nekim proizvodnjama, a domaći privatni kapital najvećim dijelom u trgovini. Vjerojatno je takva shema podjele vlasništva tipična za najveće kompanije u tranzicijskim zemljama uopće. Inozemni se kapital, u pravilu, ulagao u najlukrativnije oblasti - telekomunikaciju, elektroniku, ponegdje energetiku, financije, farmaceutiku. Riječ je, dakle, o područjima u kojima je u početnoj fazi trebalo više investirati za preuzimanje kompanija, a inozemni investitori su, uz to, raspolagali specifičnim znanjima i tehnologijama iz tih područja. Državno vlasništvo je ostalo tamo gdje je

mmm$YheWj_WW_hb_d[i$Yec

bilo i prije tranzicije i privatizacije, a domaći privatni poduzetnici ulagali su u ona područja gdje je obrt sredstava najbrži, organizacija biznisa najjednostavnija i gdje su i rizici najmanje izraženi. Kralježnica sektora poduzeća Nakon predstavljanja strukture najvećih hrvatskih kompanija zanimljivo bi bilo napraviti makar i površnu procjenu koliki je stvarni potencijal grupe 400 najvećih poduzeća za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva, a posebno za povećavanje izvoza i značajnije uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Kako je već rečeno, ta grupacija predstavlja kralježnicu našeg sektora poduzeća. Po prirodi stvari ta bi grupa trebala biti nositelj razvoja i rasta hrvatske ekonomije kao cjeline. I ne samo to. Ona bi trebala biti i nositelj svih suvremenih procesa modernizacije, sredstava i upravljanja poslovnim funkcijama, kao i povećanja efikasnosti i konkurentnosti. Kako bi se dobio odgovor je li tome tako, trebalo bi napraviti produbljeniju analizu ove grupe poduzeća. Budući da takva


28

ANALIZA

Pokazatelj veličine hrvatskih poduzeća Ukupan prihod • više od 3 mlrd. €. . . . . . . . . . . . . 1 poduzeće • između 1,5 - 2 mlrd. € . . . . . . . . 2 poduzeća • između 1 - 1,5 mlrd. € . . . . . . . . 1 poduzeće • od 500 mil. do 1 mlrd. € . . . . . . . 5 poduzeća

35 poduzeća • od 100 do 200 mil. € . . . . . . 62 poduzeća • ispod 100 mil. € . . . . . . . . . 294 poduzeća • od 200 do 500 mil. € . . . . . .

Izvoz • više od 1 mlrd. €. . . . . . . . . . . . . 1 poduzeće • od 200 do 300 mil. € . . . . . . . . 2 poduzeća

12 poduzeća • od 50 do 100 mil. € . . . . . . . 21 poduzeće • ispod 50 mil. € . . . . . . . . . . 364 poduzeća • od 100 do 200 mil. € . . . . . .

Broj zaposlenih • više od 10.000 zaposlenih . . . . . 3 poduzeća • od 5000 do 10.000 zaposlenih . 5 poduzeća

19 poduzeća • od 1000 do 2000 zaposlenih . 63 poduzeća • od 500 do 1000 zaposlenih . 76 poduzeća • manje od 500 zaposlenih . . . 254 poduzeća • od 2000 do 5000 zaposlenih .

analiza ne postoji, morat ćemo se zadovoljiti nekim indicijama i općim opservacijama te poći od djelatne strukture poduzeća. Kao što je već spomenuto, u grupaciji dominiraju trgovačka poduzeća. Ona su većim dijelom u inozemnom vlasništvu, osim nekoliko relativno uspješnih domaćih trgovačkih poduzeća (Agrokor, Pevec, Kerum...). Trgovačka poduzeća u inozemnom vlasništvu ponajprije su orijentirana prema što većim stopama prinosa na uložena sredstva i što bržem povratu sredstava. To je logika inozemnog kapitala u tranzicijskim zemljama. Inozemni vlasnici trgovačkih lanaca nisu, po prirodi stvari, zainteresirani za razvijanje domaće proizvodnje jer to pretpostavlja velika ulaganja, visoke rizike i mnogo vremena za relativno male proizvodne serije. Ona su stoga upućena na organizaciju opskrbe iz inozemstva, ponajprije iz matičnih zemalja. Nerealan devizni tečaj je premirao uvoz i bio u funkciji takvih strategija. Budući da su i naše banke u inozemnom vlasništvu, a njihovi vlasnici najčešće dolaze iz istih zemalja kao i vlasnici trgovačkih lanaca, zajednički interesi su očiti. Domaća trgovačka poduzeća, barem neka od njih, ulažu i u proizvodnju, posebice u agraru, te u mo-

dernizaciju postojećih poljoprivrednih kombinata, koje su u postupku privatizacije preuzeli. Grupu industrijskih poduzeća u grupi 400 najvećih čine industrije s područja farmaceutike, telekomunikacija, elektronike... To su uglavnom poduzeća koja su i ranije postojala. Inozemni vlasnici nastoje mo-

Sa stajališta izvoznog potencijala samo jedna hrvatska kompanija izvozi oko milijardu eura godišnje dernizirati proizvodnju, ali značajnijih investicija u takve proizvodnje ili neke druge industrijske grane ne treba očekivati. Nadalje, u području industrije uključene su i brodogradnja, petrokemija, rafinerije, proizvodnja elektroopreme i metaloprerada, proizvodnja građevinskih materijala, prerada poljoprivrednih proizvoda i druge. Neke od tih industrija u vrlo su teškoj situaciji (brodogradnja, petrokemija...) i u tim područjima se ne mogu očekivati značajniji razvojni prodori. U području drugih industrija postoje određeni razvojni potencijali kao što su tradicija, tržište, sirovine, tehnologije i znanja. Ubrzan razvoj i

Udio 400 najvećih u rezultatima poslovanja poduzeća 2007. 60

55,2 47,1

50

55,8

55,9

Uvoz

Izvoz

52,6 44,8

44,7

Vrijednost imovine

Kapital i rezerve

40

31,2 30

20

Udio u %

10

0,4 0

Izvor: Fina

Broj poduzeća

Broj zaposlenih radnika

Ukupan prihod

Konsolidirani fin. rezultati

Investicije


ANALIZA

29

tih proizvodnji teško je očekivati u idućim Brojčana struktura 400 najvećih po djelatnostima godinama zbog poznatih ograničenja na9 4 29 šeg sustava (malo tržište, nedostatak Poljoprivreda i šumarstvo 13 kapitala, komplicirana administracija, neRudarstvo i vađenje dostatak strategija...). 34 Prerađivačka industrija 115 Strategija razvoja velikih tvrtki Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Zadnjih se godina u grupi 400 najvećih 7 može uočiti dosta izražena fluktuacija poGrađevinarstvo duzeća koja se uključuju ili izlaze iz grupe. Trgovina Taj proces bi vodio zaključku da se neka poPrijevoz i skladištenje duzeća razvijaju brže a neka sporije, što je prirodno. Iz takve fluktuacije bilo bi logično Financijsko poslovanje očekivati da će neka poduzeća dinamično 9 Poslovanje nekretninama rasti, osvajati liderske pozicije u zemlji i Ostali 143 regiji te time povlačiti brži razvoj ukupnog 37 poduzetničkog sektora. Za sada, nažalost, takvih tendencija, osim časnih iznimaka Izvor: Fina koje smo spomenuli, uglavnom nema. Što se na kraju može zaključiti iz ove kra- tako koncentrirane snage i značaja grupe bi jedini zaključak trebao biti da je ekotke analize grupacije 400 najvećih hrvat- normalno je očekivati da bi ta poduzeća nomska politika morala razviti strategiju skih poduzeća? morala davati više u smislu, da tako ka- razvoja velikih poduzeća i radi stvaranja Nema sumnje da ta grupa predstavlja žemo, „nositeljstva“ razvoja ukupnog jedne „nosive“ konstrukcije za povećaglavni dio hrvatske poduzetničke stru- poduzetničkog sektora. Za sada se takav nje učešća naših tvrtki na regionalnom kture. Poduzeća koja joj pripadaju, prema doprinos, koji je, istina, vrlo teško izmje- tržištu, povećanje izvoza i izgradnje ravećini pokazatelja, čine više od 50 posto riti bez dubinske intersektorske analize, cionalne strukture nacionalne ekonomije ukupne privrede, posebice u izvozu. Zbog još ne može ocijeniti dostatnim. Zato kao cjeline.


030

RANGIRANJA

Korporacijska ljestvica za 2007. UKUPNI PRIHOD

(u 000 kn)

DOBIT

8x10 (u 000 kn)

1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

24.021.663

1 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

2.420.651

2 KONZUM D.D.

10.884.867

2 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

1.056.998

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

10.276.545

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

990.305

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

7.212.879

4 VIPNET D.O.O.

805.883

5 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

4.520.085

5 TVORNICA LAKIH METALA DD

663.322

6 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

4.444.333

6 TDR D.O.O.

549.069

7 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

4.306.435

7 ADRIS GRUPA D.D.

490.071

8 VIPNET D.O.O.

3.669.246

8 AGROKOR D.D.

401.689

9 HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

3.572.693

10 OMV HRVATSKA D.O.O.

3.318.383

9 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. 10 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

324.926

IMOVINA

(u 000 kn)

KAPITAL I REZERVE

381.427

(u 000 kn)

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

40.613.616

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

24.643.916

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

25.562.944

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

18.654.507

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

22.984.206

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

12.591.678

4 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

17.771.502

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

11.391.204

5 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

13.796.448

5 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

6 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

13.222.935

6 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

6.863.384

10.334.220

7 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

5.518.979 4.442.813

7 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O. 8 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

9.628.964

8 ADRIS GRUPA D.D.

9 HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

8.908.558

9 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 10 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

10 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

IZVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

(u 000 kn)

16.028.248

UVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

2.710.235 (u 000 kn)

7.675.427

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.692.291

2 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

3 P.Z. AUTO D.O.O.

2.068.545

3 DIOKI D.D.

1.411.846

4 OMV HRVATSKA D.O.O.

1.657.252

4 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

1.310.942

5 M SAN GRUPA D.D.

1.573.333

5 PETROKEMIJA D.D.

1.305.785

6 RENAULT NISSAN HRVATSKA

1.431.820

6 BOXMARK D.O.O.

1.251.430

7 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1.221.145

7 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 8 BOXMARK D.O.O.

1.262.273

8 BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

1.202.079

9 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1.198.893

9 CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

1.005.036

10 DIOKI D.D.

1.115.039

10 3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

966.059

INVESTICIJE

(u 000 kn)

BROJ ZAPOSLENIH

1 INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.

4.201.531

1 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

11.600

2 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

3.822.622

2 HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

11.410

3 AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB D.D.

2.830.448

3 KONZUM D.D.

10.313

4 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

1.824.234

4 INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.

5 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

1.468.243

5 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

9.360

6 UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O.

1.461.248

6 HRVATSKE ŠUME D.O.O.

9.113

7 HYPO LEASING CROATIA D.O.O.

1.357.294

7 HŽ-INFRASTRUKTURA

7.455

8 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

1.112.490

8 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

5.538

9 ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING

914.573

9 FINANCIJSKA AGENCIJA

4.755

10 HEP PROIZVODNJA D.O.O.

791.176

10 PODRAVKA D.D.

3.910

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

9.899

Izvor: Fina


031

ANALIZA

ZNAČENJE 400 NAJVEĆIH

Ipak smanjenje

Dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 10,3 posto, hrvatski poduzetnici su kao cjelina u financijskim izvješćima za 2007. iskazali rast od 13,8 posto. Ili, skupina 400 ostvarila je veći konačni financijski rezultat, odnosno neto dobit za 21 posto, a svi poduzetnici zajedno za 23,8 posto. Sporiji rast osnovnih financijskih rezultata pratilo je i relativno sporije povećanje broja zaposlenih Veronika Lozić RAZLIČITA RANGIRANJA, kao svojevrsni oblik natjecanja ali i način informiranja o postignućima, sve je popularniji u mnogim područjima ljudskog života i rada, pa tako i u gospodarstvu. Jedno od takvih rangiranja s dugom tradicijom jest i ono 400 najvećih hrvatskih poduzetnika, koje se provodi kontinuirano punih 14 godina kao jedan od značajnijih projekata Privrednog vjesnika i Financijske agencije (Fine). Temelji se na podacima Registra godišnjih financijskih izvješća koji vodi Fina, te određenim podacima Državnog zavoda za statistiku... U cijelom razdoblju, kao osnovni kriterij tog rangiranja zadržan je ostvareni ukupni prihod,

iako se rangiranje najvećih 400 provodi i prema drugim ekonomskim kategorijama, kao što su dobit, vrijednost imovine, kapital i rezerve, broj zaposlenih, izvoz i uvoz... Rangiranje je započelo 1994. godine, dakle, nakon što je Stabilizacijskim programom u listopadu 1993. zaustavljena enormna inflacija i stabiliziran tečaj kune, te je unatoč posljedica nametnutog nam rata, kao i tranzicijskih procesa koji su se paralelno odvijali, ostvareno relativno stabilno razdoblje, s konstantnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). Zahvaljujući stabilnosti cijena i tečaja, ali i ostalih makroekonomskih uvjeta poslovanja (tržišno gospodarstvo, privatno vlasništvo,

Veronika Lozić


032

ANALIZA

otvorenost zemlje u ekonomskim odnosima s inozemstvom...), financijski podaci ne zahtijevaju nikakve dodatne korekcije i mogu se koristiti kao pouzdana baza za sva analitička sagledavanja u ovoj relativno dugoj vremenskoj seriji. Tek potkraj ovog razdoblja, a posebice početkom 2008. javljaju se ozbiljni znaci globalne ekonomske krize, ponajprije zbog rasta cijena nafte i hrane, koji se zbog velike otvorenosti hrvatskog gospodarstva i njegove visoke izloženosti međunarodnom tržištu prenose i na domaće gospodarstvo, gdje dovode do ubrzanja inflacije i usporavanja gospodarskog rasta. Godišnja financijska izvješća za 2007. Fini je do redovnog roka za podnošenje (31. ožujka tekuće za prethodnu godinu) predalo 83.532 poduzetnika - obveznika poreza za dobit (bez banaka i osiguravateljskih društava). Kako je do srpnja ove godine još 5852 poduzetnika podnijelo svoja godišnja financijska izvješća za proteklu godinu, što nije zanemariv dio poduzetništva, analiza 400 najvećih napravljena je kao i lani temeljem obrađenih podataka svih zaprimljenih izvješća, kako bi se što potpunije prikazala financijska ostvarenja hrvatskog poduzetništva u toj godini. U 2007. godini broj aktivnih poduzetnika, tj. onih koji su podnijeli svoja godišnja financijska izvješća za 2007. povećan je za 6972 ili za 8,5 posto u odnosu na 2006. godinu, što je bez sumnje također jedan od pokazatelja dinamike gospodarstva u toj godini. Daleko najveći broj poduzetnika su oni mali, zatim srednje veliki, dok je velikih lani evidentirano samo 489 (prethodne godine 450). Velikima se, u smislu Zakona o računovodstvu,

Dominacija privatnog vlasništva mnogo je izraženija u gospodarstvu kao cjelini (97,2 posto u broju) nego u samoj skupini 400 najvećih (72,5 posto)

smatraju oni poduzetnici čija ostvarenja prelaze dva od sljedeća tri kriterija: ukupna aktiva 108 milijuna kuna, prihodi 216 milijuna kuna i 250 zaposlenih. Kriteriji glede ukupnog prihoda i aktive su u 2006. i 2007. višestruko povećani u odnosu na klasifikaciju iz prijašnjeg zakona o računovodstvu, zbog čega su mnoge velike i srednje velike tvrtke nakon 2005. izgubile taj status i svrstane u nižu kategoriju prema veličini, pa je tako doslovno prepolovljen broj velikih poduzetnika u usporedbi sa 2005. godinom.

Udjel 400 najvećih u ukupnim ostvarenjima hrvatskih poduzetnika u 2007. (Iznosi u milijunima kuna) OPIS

400 Najvećih

Broj poduzetnika

Svi hrvatski poduzetnici

Udjel 400 u ukupnom (u %)

400

89.384

0,4

Broj zaposlenih

291.753

935.790

31,2

UKUPNI PRIHOD

320.369

679.484

47,1

DOBIT prije oporezivanja

20.010

44.754

44,7

DOBIT nakon oporezivanja

16.940

37.417

45,3

3.298

12.721

25,9

13.642

24.696

55,2

VRIJEDNOST IMOVINE

441.017

985.183

44,8

Kapital i rezerve

192.245

429.635

44,7

Investicije u dugotrajnu imovinu

40.617

77.156

52,6

IZVOZ

51.904

93.047

55,8

UVOZ

97.394

138.570

55,9

GUBITAK nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

Izvor: Fina

Financijski rezultati 400 najvećih u 2006. i 2007. (Iznosi u milijunima kuna) 2006.

2007.

Indeks (2006.=100)

Broj zaposlenih

279.269

291.753

104,5

UKUPNI PRIHODI

OPIS

290.336

320.369

110,3

Dobit prije oporezivanja

16.902

20.010

118,4

DOBIT nakon oporezivanja

14.126

16.940

119,9

2.851

3.298

115,7

11.275

13.642

121,0

VRIJEDNOST IMOVINE

394.212

441.017

111,9

Kapital i rezerve

178.746

192.245

107,6

Investicije u dugotrajnu imovinu

34.671

40.617

117,1

IZVOZ

47.749

51.904

108,7

UVOZ

84.889

77.394

91,2

GUBITAK nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

Izvor: Fina

Napomena: Podaci za 2006. godinu su podaci 400 prvorangiranih u toj godini, a ne podaci za prethodnu godinu (pretkolona) 400 prvorangiranih iz 2007.

Zadnje dvije godine su u tom pogledu usporedive i pokazuju ponovno određeni rast broja velikih poduzetnika prema novim kriterijima, iako se većina porasta broja odnosi na male poduzetnike. (Od početka 2008. primjenjuju se novi, još nešto stroži kriteriji glede visine aktive i ostvarenih prihoda pri određivanju veličine poduzetnika radi usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU-a, ali to još nema utjecaja na ovu analizu). Već je naglašeno da se cjelokupno rangiranje provodi temeljem podataka godišnjih financijskih izvješća, koje su pravne i fizičke osobe - obveznici poreza na dobit - dužni predati temeljem posebnog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja iz 2003. godine. Registar je javan, što znači da svatko može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti pohranjene podatke. Međutim, za objavu pojedinačnih podataka poslovnih subjekata potrebna je njihova suglasnost. Iako gledajući cijelo

analizirano razdoblje postoji trend smanjivanja broja poduzetnika koji nisu spremni izložiti javnosti svoje podatke u sklopu ovog rangiranja, u 2007. još je uvijek takvih bilo 12 (prema osam u prethodnoj godini). Njihovo mjesto na rangljestvicama ostalo je prazno ili samo s imenom i ne komentira se u ovoj publikaciji. Značenje 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu u 2006. Kao što je već istaknuto, najvećih 400 hrvatskih poduzetnika čini samo 0,4 posto ukupnog broja poduzetnika, ali je u njima zaposleno 31,2 posto svih radnika koji rade u gospodarstvu, raspolažu sa 44,8 posto imovine, i ostvaruju 47,1 posto ukupnog prihoda, 45,3 posto dobiti nakon oporezivanja i 25,9 posto gubitka nakon oporezivanja, odnosno 55,2 posto neto dobiti (dobici umanjeni za gubitke). Njihov udjel u izvozu je također visok (55,8 posto), ali i u uvo-


033

ANALIZA

zu (55,9 posto). I njihova investicijska aktivnost je življa nego u ukupnom poduzetništvu jer od ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu veliki ulažu više od polovine (52,6 posto). U usporedbi s prethodnom 2006. godinom značenje 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu donekle se smanjilo prema gotovo svim osnovnim pokazateljima poslovanja. Naime, dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 10,3 posto, hrvatski poduzetnici su kao cjelina u financijskim izvješćima za 2007. iskazali rast od 13,8 posto, odnosno ako usporedimo izvorne podatke za svaku od tih godina - 11,7 posto. Ili, skupina 400 najvećih ostvarila je veći konačni financijski rezultat, odnosno neto dobit za 21 posto, a svi poduzetnici zajedno za 23,8 posto. Relativno sporiji rast osnovnih financijskih rezultata pratilo je i relativno sporije povećanje broja zaposlenih u skupini 400 najvećih u odnosu na cijelo gospodarstvo (4,5 posto prema 6,4 posto). Jedino je rast investicija bio veći jer je u skupini 400 iznosio 17,1 posto u usporedbi s prethodnom godinom prema 16,8 posto rasta zabilježenom u ukupnom poduzetništvu. Unatoč određenom smanjenju udjela 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu prema većini financijskih i drugih pokazatelja, te činjenice da malo i srednje poduzetništvo u gotovo svim zemljama postaje važan čimbenik rasta i razvoja, najveći ostaju nezaobilazan dio i temelj cijelog gospodarstva, između ostalog i zbog vezivanja na sebe brojnih malih i srednjih poduzetnika. Rang-ljestvice nikad nisu statične, jer ni gospodarstvo nije i ne može biti statično, nego je odraz dinamičnih ekonomskih zbivanja i promjena. Pri tome, jedni uspiju prijeći granicu koja ih dijeli od skupine 400 najvećih, dok drugi ne uspijevaju držati korak i ispadaju s rangljestvice najvećih. Ipak, zanimljivo je da su iz godine u godinu te oscilacije sve manje, što ukazuje da su tranzicijski procesi dobrim dijelom završeni. Naime, u usporedbi s godinom ranije na ovoj ljestvici se promijenilo 48 poduzetnika (u istoj usporedbi lani njih 54), dok je u razdoblju od pet godina, od 2002. do 2007., mjesto 400 najvećih napustilo, odnosno uspjelo dostići 145 poduzetnika (lani 159). Ipak promjenjivost tih listi nije tako velika kao što se čini na prvi pogled, pogotovu ne kada se gleda u duljem vremenskom razdoblju, primjerice od 2002. godine. Naime, mnoge su tvrtke u tom razdoblju prošle proces pretvorbe i privatizacije ili drugi oblik transformacije i restrukturiranja, pri čemu su djelomično ili u cijelosti promijenile naziv, pravni status..., a slijedom toga i matični broj koji služi u obradi podataka u Fini za prepoznavanje tvrtke.

Financijski rezultati ukupnog poduzetništva u 2007. na bazi podataka godišnjih financijskih izvješća za 2007. (iznosi u milijunima kuna) 2006. (podaci iz GFI za 2007.)

2007.

Indeks (2006.=100)

Broj poduzetnika

89.384

89.384

100,0

Broj zaposlenih

879.173

935.79

106,4

UKUPNI PRIHODI

597.310

679.484

113,8

Dobit prije oporezivanja

37.375

44.754

119,7

DOBIT nakon oporezivanja

31.003

37.417

120,7

GUBITAK nakon oporezivanja

11.048

12.721

111,1

Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

19.955

24.696

123,8

VRIJEDNOST IMOVINE

847.391

985.183

116,3

Kapital i rezerve

390.386

429.635

110,0

Investicije u dugotrajnu imovinu

66.079

77.156

116,8

IZVOZ

81.013

93.047

114,8

UVOZ

127.636

138.570

108,6

Izvor: Fina Napomena: Obuhvaćena godišnja financijska izvjšća za 2007. predana u registar do srpnja 2008.

Najnoviji primjer su Hrvatske željeznice, od kojih su nastale četiri tvrtke, ili lani Zagrebački holding, koji je obuhvatio oko 25 zagrebačkih stambeno-komunalnih i drugih gradskih poduzeća, od kojih su neka godinama bila na listi 400 najvećih (primjerice ZET, Čistoća, Zagrebački velesajam, Vodovod i odvodnja). Na listu su se vratili i neki od prijašnjih lidera, koji su svojedobno izgubili to mjesto, ali ima i novih tvrtki. To su, sudeći prema njihovim djelatnostima, u većini slučajeva tvrtke kćeri ili podružnice stranih tvrtki i to uglavnom u djelatnosti trgovine i posredovanja u trgovini, djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) te poslovnim uslugama, telekomunikacijama i graditeljstvu.

prihoda, a u skupini 400 najvećih sa 13,7 posto. Naime, u toj se skupini nalaze najveća infrastrukturna i druga velika javna poduzeća kod kojih ovi procesi još nisu završeni. Za razliku od državnog vlasništva privatno je postalo temeljni oblik vlasništva. Dominacija

Oblici vlasništva U poduzetništvu kao cjelinI nastavljen je proces pretvorbe i privatizacije. U državnom vlasništvu ostalo je registrirano još samo 1,1 posto hrvatskih poduzetnika sa 13 posto zaposlenih, uz stalnu tendenciju smanjenja. Državno vlasništvo je ipak znatno više zastupljeno u skupini 400, budući da je u ovoj skupini 38 državnih tvrtki ili 9,5 posto, sa 27,1 posto zaposlenih. Tvrtke u državnom vlasništvu u ukupnom gospodarstvu sudjeluju sa 8,4 posto u stvaranju ukupnog

privatnog vlasništva izraženija je u gospodarstvu kao cjelini (97,2 posto u broju) nego u samoj skupini 400 najvećih (72,5 posto). U privatnom sektoru ostvaruje se oko tri četvrtine ukupnog prihoda i dobiti gospodarstva kao cjeline, dok je to u skupini 400 između 57 i 60 posto. Za razliku od toga, mješovito je vlasništvo više zastuljeno u skupini 400 nego u gospodarstvu kao cjelini i to posebno ono s pretežno privatnim kapitalom. Promjene su još vidljivije, ako se usporedi početna i krajnja godina ovog rangiranja. Naime, u 1994.

U odnosu na ukupno gospodarstvo 400 najvećih poduzetnika ostvaruje 55,8 posto ukupnog izvoza i 55,9 posto ukupnog uvoza


034

ANALIZA

godini čak su 102 tvrtke od 400 najvećih bile u državnom vlasništvu, dok je takvih u 2007. još samo 38. Broj onih u mješovitom vlasništvu smanjen je također sa 181 u 1994. na 72 u 2007. S druge strane, broj tvrtki u privatnom vlasništvu povećan je u tom razdoblju od 113 u 1994. na 290 u 2007. godini. Podaci također pokazuju da je privatni sektor za razliku od državnog i dalje efikasniji, jer sa 40,7 posto zaposlenih ostvaruje 57,3 posto ukupnog prihoda i 59,8 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja cijele skupine 400, pri čemu koristi samo 40,4 posto ukupne imovine te skupine. Mješovito vlasništvo je prema svojim udjelima u osnovnim financijskim rezultatima prilično izjednačeno, iako ga karakterizira manja produktivnost rada i niža rentabilnost. Istodobno je u tvrtkama u državnom vlasništvu iz skupine 400 najvećih zaposleno 27,1 posto radnika, koriste 35,1 posto imovine cjelokupne skupine, a ostvaruju samo 13,7 posto ukupnog prihoda i 4,3 posto dobiti nakon oporezivanja, pri čemu je evidentna tendencija smanjenja u usporedbi s prethodnom 2006. godinom. Niz godina robnu razmjenu s inozemstvom karakterizira brži rast uvoza od izvoza i povećanje vanjskotrgovinskog deficita. U 2007. izvezeno je za 66 milijardi kuna ili preračunato, devet milijardi eura, a uvezeno za 138 milijardi kuna ili 18,8 milijardi eura. U usporedbi sa 2006. izvoz je povećan za 9,2 posto, a uvoz za 10,3 posto, zbog čega je povećan i deficit vanjskotrgovinske razmjene za 11,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 48,3 posto u 2006. godini na 47,9 posto u 2007. Te podatke Državnog zavoda za statistiku potkrjepljuju i podaci godišnjih financijskih izvješća poduzetnika koji, uz ostalo, sadrže i podatke o prihodima od prodaje proizvoda, usluga i robe u inozemstvu i plaćanja za uvoz. Pritom valja imati na umu da se podaci o izvozu i uvozu kao i svi ostali podaci godišnjih financijskih izvješća obrađuju prema osnovnoj djelatnosti poduzetnika za koju su registrirani, neovisno o vrsti ili namjeni proizvoda ili usluge koje su predmet vanjskotrgovinske razmjene. Vanjskotrgovinska razmjena Dakle, unatoč svim željama, nastojanjima i konkretnim mjerama i aktivnostima za povećanje izvoza, u 2007. godini došlo je do daljnjeg produbljavanja jaza između izvoza i uvoza te povećanja vanjskotrgovinskog deficita, koji ima za posljedicu sve veću zaduženost ali i ranjivost hrvatskog gospodarstva i cijele zemlje. Prema podacima godišnjih financijskih izvješća poduzetnika, prihodi od izvoza činili su u 2007. godini, jednako kao i u prethodnoj 2006.

godini, 13,7 posto ukupnog prihoda hrvatskih poduzetnika, dok je za uvoz bilo angažirano čak 20,4 posto tog ukupnog prihoda. Poduzetnici iz skupine 400 najvećih više su od ostalih poduzetnika upućeni na vanjska tržišta, kako u nabavi, tako i prodaji, pa je relativno značenje njihovih prihoda i rashoda od vanjskotrgovinske razmjene veće nego u ukupnom gospodarstvu. Tako su prihodi od izvoza u skupini 400 najvećih u 2007. dostigli 16,2 posto svih prihoda, a plaćanja za uvoz 24,3 posto njihovog ukupnog prihoda. U odnosu na ukupno gospodarstvo 400 najvećih poduzetnika ostvaruje 55,8 posto ukupnog izvoza i 55,9 posto ukupnog uvoza, što je iznad udjela ostalih relevatnih pokazatelja poslovnih ostvarenja ove skupine. Iako cijela skupina 400 ostvaruje relativno veći izvoz a posebno uvoz u odnosu na ukupno poduzetništvo, i u ovoj skupini, što je i razumljivo s obzirom na različite djelatnosti koje obavljaju, uključenost u međunarodnu razmjenu jako varira. Relativno najveći izvoz u odnosu na uvoz ostvaruju veliki iz djelatnosti hoteli i restorani, iako je riječ o skromnom udjelu te djelatnosti. Zatim slijedi djelatnost prijevoza, skladištenja i veza te vađenje nafte i plina i uslužne djelatnosti u svezi s time. Ostala područja djelatnosti, kada se gleda skupina 400, svojim izvozom ne pokrivaju uvoz, što je posebno izraženo u trgovini (izvozom je pokriveno samo 13 posto uvoza), opskrbi električnom energijom (13,3 posto), financijskom posredovanju (5,6 posto) i ostalim uslužnim djelatnostima (12,3 posto), ali i graditeljstvu (56,5 posto) i prerađivačkoj industriji (87,4 posto). Prema vrijednosti najveći izvoznik ali i uvoznik u skupini 400 najvećih je prerađivačka industrija, koja je uvezla za 4978 milijuna

kuna ili za 14,4 posto više nego je izvezla. Unutar nje, najveći je negativni saldo u vanjskotrgovinskoj razmjeni imala Ina (8353 milijuna kuna), Tvornica lakih metala Šibenik (623 milijuna kuna), M SAN Grupa (925 milijuna kuna), Uljanik Brodogradilište Pula (650 milijuna)..., dok su u području trgovine to PZ Auto (2065 milijuna), OMV Hrvatska (1300 milijuna), Konzum (804 milijuna), Euroline (796 milijuna)... U skupini 400, na koju otpada više od polovine ukupnog izvoza i uvoza po vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu, također je vrlo različita uključenost u vanjskotrgovinsku razmjenu. Tako je prvih 100 najvećih izvoznika izvezlo u 2007. robe i usluga za 46.970 milijuna kuna, što je 90,5 posto ukupnog izvoza 400 najvećih. Slično i kod uvoza, na 100 najvećih uvoznika otpada 83,1 posto cjelokupnog uvoza 400 najvećih. Na listama 100 najvećih izvoznika i najvećih uvoznika nema značajnijih promjena u usporedbi s prethodnom 2006. godinom. Na prvom mjestu izvoznika je i dalje naša vodeća kompanija Ina, zatim slijede Pliva Hrvatska, Dioki, Brodogradilište Uljanik, Petrokemija, Boxmark, Ericsson Nikola Tesla, Brodogradilište Brodosplit i Crosko naftni servisi, čija pojedinačna vrijednost izvoza prelazi milijardu kuna u 2007. Nešto ispod milijarde izvoza ostvarili su Brodogradilište 3. maj, Tankerska plovidba, Atlanska plovidba, Croatia Airlines, Končar Energetski transformatori, HŽ Cargo, M SAN Grupa, Podravka, TDR... Među prvih 100 po veličini ostvarenih prihoda od izvoza je 57 industrijskih proizvođača, tri tvrtke iz poljoprivrede, lova i šumarstva, dvije iz djelatnosti vađenja nafte, zemnog plina i uslužnih djelatnosti povezanih s time,

Izvoz i uvoz skupine 400 najvećih u 2007. po djelatnostima (Iznosi u milijunima kuna) Broj tvrtki

IZVOZ

Udjel u %

UVOZ

Udjel u %

Stupanj pokrića uvoza

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

9

428

0,8

296

0,4

144,6

Rudarstvo i vađenje

4

1.914

3,7

883

1,2

216,8

115

34.573

66,6

39.551

51,1

87,4

9

425

0,8

3.197

4,1

13,3

37

587

1,1

1.039

1,4

56,5

143

3.603

6,9

27.757

35,9

13,0

7

1.425

2,7

76

0,1

1875,0

Prijevoz, skladištenje i veze

34

7.665

14,8

2.422

3,1

316,5

Financijsko posredovanje

13

32

0,1

567

0,7

5,6

Poslovanje nekretninama

24

1.211

2,5

1.273

1,6

95,1

Ostale uslužne djelatnosti

5

41

0,0

333

0,4

12,3

400

51.904

100,0

77.394

100,0

67,1

Područje djelatnosti

Prerađivačka industrija Opskrba el. energijom Graditeljstvo Trgovina Hoteli i restorani

Ukupno: Izvor: Fina


ANALIZA

115 “prerađivača” na listi 400 Djelatnost

PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA

Broj tvrtki

Broj zaposlenih

Ukupan prihod Udio u uku(u milijunima kuna) pnom prihodu RH ( u %)

33

24.276

24.466

67,0

PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

3

3386

1.248

22,0

PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE

1

1.637

1.315

51,4

PRERADA DRVA I PROIZVODA OD DRVA

2

1.254

471

10,3

PROIZVODNJA CELULOZE,PAPIRA I PROIZV.OD PAPIR

9

5.179

3.717

33,6

PROIZVODNJA KOKSA,NAFT.DERIVATA I NUKL.GORIVA

3

10.539

24.878

98,9

PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA

9

8.072

8.753

74,7

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

2

656

892

16,5

PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PRO

11

4.053

4.677

43,7

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA

9

6.059

4.626

28,5

PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA, D.N.

6

1.926

1.614

22,8

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME

11

8.578

9.672

56,9

PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

11

14.803

8.906

72,5

5

2.442

1.585

23,5

115

92.860

96.822

62,2

OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Izvor: Fina

samo 11 je iz područja trgovine, pet su hoteli i restorani, 17 iz područja prijevoza, skladištenja i veza... Među prvih 100 najvećih izvoznika u 2007. više se ne nalaze neki prošlogodišnji veliki izvoznici, kao što su Zračna luka Zagreb, Montmontaža za inženjering i izgradnju, Valjaonica cijevi Sisak, Kamen Pazin, Karlovačka pivovara, Končar-Električna vozila, Atlas..., ali se istodobno na listu najvećih izvoznika uvrstilo novih 17 poduzetnika, među kojima su HSE Adria Zagreb u djelatnosti savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, Končar-D&ST, Alstom Hrvatska (nastala od negdašnje Jugoturbine Karlovac), SELK Kutina, Geofizika, Žito Osijek, Istra cement, Eko Međimurje Šenkovec, Knauf, adriatica.net, Jamnica, Kutjevo, Luka Rijeka, Brodomerkur... Neke od tih tvrtki su povratnici, poznati od ranije, a neki su novi koji su uspjeli ostvariti zapaženi izvoz. Jednako kao i lista najvećih izvoznika, tako je dosta statična i rang-ljestvica najvećih uvoznika. Tu je također Ina na prvom mjestu. Hrvatske šume, koje su lani bile na drugom mjestu po veličini uvoza, ove godine nisu među prvih stotinu. Otpalo je još 12 prošlogodišnjih velikih uvoznika s liste 100 najvećih (Kerum, Euroline, Procter&Gamble, Peugeot Hrvatska, Hrvatske željeznice, Istravino, Montmontaža za inženjering i izgradnju, Valjaonica cijevi Sisak...), a kao novi veliki uvoznik pojavili su se HSE Adria, Mercator Hrvatska, PIK Vrbovec, Saponia, Vindija, Electrolux, Končar-D&ST, Vetropack Straža tvornica stakla, Metro Cash&Carry.... Od prvih 100 najvećih uvoznika 50 su iz područja trgovine, 38 iz područja prerađivačke industrije, dvije iz područja proizvodnje električne energije, dvije iz djelatnosti vađenja nafte, ze-

mnog plina i uslužnih djelatnosti povezanih s njima, jedna iz građevinarstva... Izvoznici i uvoznici Mnogi od velikih izvoznika su ujedno i veliki uvoznici. Dok Ina svojim izvozom pokriva 47,9 posto uvoza, Brodogradilišta Uljanik 98,3 posto (prošle godine 161,9 posto)... Odnosno, ako gledamo odnos izvoza i uvoza 400 najvećih po djelatnostima, onda vidimo da se više od 80 posto izvoza i uvoza odnosi na samo tri djelatnosti: prerađivačku industriju, trgovinu na veliko i malo te prijevoz, skladištenje i veze. Od tih djelatnosti u cjelini samo djelatnost prijevoza, skladištenja i veza

Odnos prihoda od izvoza i plaćanja za uvoz prema ukupnom prihodu (u %) Opis

Izvoz

Uvoz

400 najvećih poduzetnika

16,2%

24,2%

Svi poduzetnici

13,7%

20,4%

Izvor: Fina

ostvaruje veći izvoz od uvoza, dok u ostalima uvoz premašuje izvoz. Unutar prerađivačke industrije, na koju se odnosi 68,2 posto ukupnog izvoza (prethodne godine 67,6 posto) i 48,9 posto ukupnog uvoza skupine 400 (godinu dana ranije 54,4 posto) velike su razlike po djelatnostima. Spomenuli smo već Inu, Plivu i Uljanik kao glavne predstavnike svojih djelatnosti (proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja prijevoznih sredstava) koje su izraziti uvoznici odnosno izvoznici. Ostala prerađivačka industrija, uključujući i proizvo-

035

dnju hrane, pića i duhanskih proizvoda, također ne uspijeva izvozom pokriti vrijednost uvoza, a u usporedbi sa 2006. godinom zabilježeno je i osjetno smanjenja stupnja pokrića uvoza izvozom (83,6 posto prema 96,4 posto u 2006. godini) u tim djelatnostima. Poslovanje 400 najvećih hrvatskih poduzetnika uglavnom je profitabilno. U 2007., gotovo isto kao i u prethodnoj 2006. godini, 353 tvrtke poslovale su s dobiti, a 47 s gubitkom, dok je taj omjer u poduzetništvu kao cjelini znatno nepovoljniji, jer je od 89.384 tvrtke koje su predale godišnje financijsko izvješće za 2007. njih 28.187 ili skoro trećina ostvarila negativan financijski rezultat. Dobici i gubici Dobici nakon oporezivanja u skupini 400 najvećih ostvareni su u iznosu od 16.940 milijuna i peterostruko su veći od gubitaka poslije oporezivanja (3298 milijuna kuna), što znači da je skupina kao cjelina pozitivno poslovala. I na razini pojedinih osnovnih područja djelatnosti dobici su veći od gubitaka. U prerađivačkoj industriji najvećih, koja u cjelini pozitivno posluje, još uvijek nastaju i znatni gubici koji čine više od trećine svih gubitaka 400 najvećih. U usporedbi sa 2006. godinom, stanje je ipak povoljnije, jer su samo dvije djelatnosti u prerađivačkoj industriji iz skupine 400 iskazale veće gubitke od dobiti, odnosno negativan konačni financijski rezultat (neto gubitak), i to proizvodnja proizvoda od gume i plastike (osam milijuna kuna) i proizvodnja prijevoznih sredstava, zapravo brodogradnja (982 milijuna kuna), dok su se raniji veliki gubitaši - djelatnost proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja metala i proizvoda od metala izvukli “iz crvene zone”. Kolika je zapravo profitabilnost 400 najvećih, pokazuje podatak da je stopa dobiti nakon oporezivanja u odnosu na ukupni prihod te skupine u 2007. bila 5,3 posto, odnosno neto dobiti (dobici nakon oporezivanja minus gubici nakon oporezivanja) 4,3 posto, a stopa rentabilnosti u odnosu na ukupnu imovinu 3,8 posto, odnosno 3,1 posto kada se uzme u obzir neto dobit. Ovi su pokazatelji znatno bolji od ostvarenih u 2006. i povoljniji od onih ostvarenih u ukupnom gospodarstvu. Najveći doprinos ostvarivanju dobiti prvih 100 najvećih dobitaša daje prerađivačka industrija s gotovo jednom trećinom, što je više nego prošle godine (26,6 posto) te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (35,1 posto prema 40,2 posto u prošloj godini), u kojoj prednjače telekomunikacije. Na trgovačke tvrtke otpada 9,1 posto te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 5,7 posto dobiti prvih 100


036

ANALIZA

Udjel pojedinih djelatnosti prema broju zaposlenih i ukupnom prihodu u 2007.

Usporedba odnosa između prerađivačke industrije i trgovine u gospodarstvu Hrvatske i skupini 400 u 2006. i 2007.

(u %)

(u %) Broj zaposlenih u RH

400 najvećih

Ukupni prihodi u RH

400 najvećih

Prerađivačka industrija

28,4

31,8

25,4

30,2

Građevinarstvo

11,0

7,5

8,8

6,2

Trgovina na veliko i malo

Djelatnosti

25,7

21,4

36,2

32,5

Hoteli i restorani

4,6

2,0

2,0

0,8

Prijevoz, skladištenje i veze

8,2

15,2

7,9

10,9

Poslovanje nekretninama i dr.

10,3

6,3

8,1

4,2

Sve ostale djelatnosti

11,8

15,8

11,6

15,2

100,0

100,0

100,0

100,0

Ukupno: Izvor: Fina

najvećih. Kod dobitaka je također vidljiva jaka koncentracija u manjem broju poduzetnika. Tako je u prvorangiranih 100 tvrtki prema visini ostvarene dobiti nakon oporezivanja u 2007. ostvareno 14.458 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što predstavlja 85,3 posto dobiti 400 najvećih i 38,6 posto ukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu. Očito je da je dobit mnogo osjetljivija kategorija od primjerice ukupnog prihoda i posebno broja zaposlenih. Prvo i drugo mjesto na ljestvici najvećih dobitaša i dalje drži T-HT i T-Mobile. Ina se vratila na treću poziciju. Četvrto mjesto zauzima kao i lani Vipnet, a zatim kao novi veliki dobitaš Tvornica lakih metala Šibenik, koja u 2006. nije iskazivala dobit. Svoja mjesta među prvom desetoricom zadržali su još TDR i Adris Grupa, Agrokor i Hrvatska elektroprivreda. Zatim slijede Konzum, Atlanska plovidba Dubrovnik, Tankerska plovidba Zadar, PBZ Card, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačke otpadne vode, Tisak, Zagrebačka pivovara, Željezara Split i Vetropack Straža tvornica stakla. Kao novi dobitaš pojavila se Željezara Split koja 2006. kao ni TLM nije imala dobiti. Negdašnji veliki dobitaš Pliva nakon prodaje i restrukturiranja nije više među 100 najvećih dobitaša. Iako se u cjelini gledano popravlja profitabilnost ukupnog hrvatskog poduzetništva, kao i onog njegovog dijela koji čini prvorangiranih 400 najvećih poduzetnika, jedna od naših najvažnijih izvoznih grana - brodogradnja, i dalje bilježi obrnuti trend. Porazni su podaci godišnjih financijskih izvješća za 2007. godinu, da je svih šest najvećih brodogradilišta iz skupine 400 (Brodosplit, Uljanik Pula, 3. maj Rijeka, Brodotrogir, Kraljevica i Viktor Lenac) poslovalo u toj godini s gubicima, koji su dosegli 1056 milijuna kuna i bili skoro dvostruko veći nego godinu dana ranije. Međutim, stvar-

Elementi

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA

2006.

2007.

2006.

2007.

BROJ ZAPOSLENIH - svi poduzetnici - 400 najvećih

29,9 32,7

28,4 31,8

22,9 19,7

25,7 21,4

UKUPNI PRIHODI - svi poduzetnici - 400 najvećih

25,9 31,1

25,4 30,2

36,9 32,9

36,2 32,5

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA - svi poduzetnici - 400 najvećih

22,6 26,6

25,4 33,1

22,9 13,1

22,5 13,7

Izvor: podaci Fine iz godišnjih financijskih izvješća za konkretnu godinu

na financijska situacija ovih brodogradilišta je zapravo mnogo teža, s izuzetkom Uljanika, budući da su gubici preostalih pet brodogra-

Najveći doprinos ostvarivanju dobiti prvih 100 najvećih dobitaša daje prerađivačka industrija s gotovo jednom trećinom, što je više nego prošle godine (26,6 posto), te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (35,1 posto prema 40,2 posto u prošloj godini)

dilišta premašili vrijednost njihova kapitala za čak 6697 milijuna kuna. Ne ulazeći u uzroke takvog stanja, koji su vjerojatno najmanje na strani samih brodogradilišta, jasno je zašto se rješavanje problema brodograđevne industrije nameće kao jedan od prioritetnih zadataka, pa čak postavlja od strane Europske unije i kao jedan od uvjeta za primanje Hrvatske u punopravno članstvo. Je li jedino rješenje privatizacija, odnosno prodaja za jednu kunu, teško je reći, ali je očito da se s ovim rješenjima i predugo čekalo. Od velikih javnih poduzeća među prvih 100 po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja ostale su samo Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume i Hrvatska lutrija. Broj zaposlenih U 2007. godini u 400 najvećih tvrtki bila su zaposlena 291.753 radnika, što je 30,1 posto svih zaposlenih u gospodarstvu (prošle go-

dine 32,4 posto). U usporedbi sa 2006. godinom, broj zaposlenih u skupini 400 povećan je za 4,5 posto, dok je taj porast u gospodarstvu kao cjelini iznosio 10,3 posto (ili 12,5 posto u usporedbi podataka financijskih izvješća za pojedinu godinu). Smanjenje udjela 400 najvećih u broju zaposlenih karakteristično je za cijelo razdoblje od kada se provodi ovo rangiranje. Dok je u 1994. godini u skupini 400 najvećih bilo zaposleno 355.489 radnika ili 44,7 posto svih zaposlenih, u 2007. godini taj je broj smanjen za 63.736 radnika ili 17,9 posto. U istoj usporedbi broj zaposlenih u poduzetništu kao cjelini povećan je čak 22 posto. Osnovni razlog tome su velike racionalizacije koje su provedene u proteklom razdoblju u velikim javnim tvrtkama kako bi se broj zaposlenih uskladio sa smanjenim opsegom rada, tehnološkim unaprjeđenjima i drugim mjerama za podizanje proizvodnosti rada. U dijelu tvrtki tome je pridonijela i provedena privatizacija. I ovdje je prisutna velika koncentracija zaposlenih u manjem broju velikih tvrtki. U samo 20 prvih na ljestvici prema broju zaposlenih radi 112.179 radnika ili 38,4 posto cijele skupine 400 najvećih, odnosno 11,6 posto svih zaposlenih u gospodarstvu. Na prvo mjesto u 2007. dospio je Zagrebački holding sa 11.600 zaposlenih, dok je 20. po brojnosti zaposlenih Pliva Hrvatska sa 2424 zaposlena. Unutar prvih 20 najvećih poslodavaca u usporedbi s prethodnom godinom nema osjetnih promjena. Promjene su samo utoliko što se među prvih 20 nalaze dvije, umjesto ranije jedne tvrtke bivšeg jedinstvenog HŽ-a (HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo), što se kao 16. po broju zaposlenih pojavila tvrka SELK iz Kutine, koja se bavi proizvodnjom elektroničkih komponenata i 20. Pliva Hrvatska, te su se Konstruktor-Inženjering Split,


037

ANALIZA

Brodogradilište 3. maj Rijeka i Mercator Hrvatska ove godine našli ispod crte koja dijeli prvih 20 najvećih poslodavaca od ostalih iz skupine 400. Oscilacije u broju zaposlenih među prvih 20 velikih poslodavaca su u usporedbi s prethodnom godinom male i kreću se u veličini nekoliko postotaka gore ili dolje. Iznimka je Zagrebački holding (porast broja zaposlenih 16,9 posto) i Sokol Marić (14,7 posto), dok je istodobno u HEP-Operatoru distribucijskog sustava ili T-HT-u došlo do smanjenja broja zaposlenih (za 5,8 posto, odnosno za 12,3 posto). Zanimljiva je i struktura 400 najvećih prema broju zaposlenih. Manje od 50 zaposlenih iskazao je u svojim godišnjim financijskim izvješćima za 2007. čak 51 poduzetnik iz skupine 400 najvećih, 37 poduzetnika su iskazala između 51 i 100 zaposlenih, 164 između 101 i 500 zaposlenih, a samo 148 njih imalo je više od 500 zaposlenih radnika. To dovoljno govori samo za sebe o veličini velikih hrvatskih tvrtki. Upada u oči da četiri tvrtke (prošle godine čak devet) od 400 najvećih nisu iskazale ni jednog zaposlenog radnika. To je kao i lani TE Plomin u proizvodnji električne energije, zatim Policentro za gradnju i promet nekretnina Rijeka, S Immorent Leasing Jota Zagreb i Tvornica duhana Zagreb. Prema tome, više od četvrtine najvećih hrvatskih poduzetnika zapošljava manje od 100 radnika, iako je prosjek po tvrtki za cijelu skupinu znatno veći (698 zaposlenika), i to zahvaljujući utjecaju broja zaposlenih u nekoliko najvećih infrastrukturnih i drugih velikih javnih poduzeća. Značenje pojedinih djelatnosti Ostvarenja ukupnog gospodarstva i unutar toga posebno 400 najvećih hrvatskih poduzetnika te dinamika tih ostvarenja u usporedbi s prethodnom godinom ili razdobljem, sigurno su važan, ali ne i jedini aspekt ove analize. Naime, jednako tako su važne i analize po djelatnostima i teritoriju jer upravo o tome u velikoj mjeri ovisi sposobnost i mogućnost daljnjeg ukupnog razvitka hrvatskog gospodarstva. Podaci godišnjih financijskih izvješća za 2007. pokazuju da hrvatsko gospodarstvo poprima karakter uslužnog gospodarstva. Naime, više od 70 posto ukupnog prihoda stvara se izvan primarne i sekundarne proizvodnje, koju čine poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo i industrija. Samo na nositelje uslužnog sektora (trgovina, prijevoz, skladištenje i veze te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje) otpada 52,2 posto ukupnog prihoda cijelog gospodarstva. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge postale su četvrta po veličini djelatnost i skoro dostigli udjel djelatnosti građevinarstva. Prerađivačka industrija i trgovina

Udjel 40 najvećih poduzetnika u njihovoj djelatnosti na razini Hrvatske u 2007. (u %) Prema ukupnom prihodu

Prema dobiti nakon poreza

Prema broju zaposlenih

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

62,7

82,6

69,7

Ribarstvo i prerada ribe

82,8

92,2

75,1

Energetika

99,4

99,9

99,1

Proizvodnja hrane i pića

71,0

83,1

56,6

Proizvodnja tekstila i odjeće

62,8

84,6

54,8

Prerada kože, izrada galanterije i obuće

95,7

99,0

94,1

Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namještaja

46,8

64,3

49,1

Proizvodnja celuloze, papira, proizvoda od papira, izdavaštvo, tiskarstvo

62,5

61,4

54,5

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

94,6

95,9

92,2

Proizvodnja nemetala i građevinskog materijala

71,8

89,6

65,1

Proizvodnja metala i proizvoda od metala

50,4

77,0

40,2

Proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava

63,6

64,2

63,8

Proizvodnja električne i optičke opreme

86,7

79,3

68,6

Brodogradnja

92,8

81,4

86,0

Prikupljanje, obrada i recikliranje sekundarnih sirovina

93,2

97,7

88,4

Građevinarstvo

34,0

31,5

25,4

Trgovina

27,4

23,9

31,9

Hoteli i restorani

42,6

67,8

35,6

Cestovni, željeznički i zračni promet

61,8

60,0

59,1

Djelatnosti

Pomorski, riječni i cjevovodni transport

98,1

99,7

96,6

Pošta i telekomunikacije

99,4

99,9

98,7

Poslovanje nekretninama

65,6

56,9

77,2

Inovacijsko okruženje u Hrvatskoj

95,5

97,4

92,8

Izvor: Fina

su vodeće djelatnosti hrvatskog gospodarstva kao cjeline, a isto tako i u skupini 400 najvećih. Od ukupno 89.384 aktivnih tvrtki, koje su predale godišnje financijsko izvješće za 2007., za

Godinama narušeni odnosi između prerađivačke industrije i trgovine sporo se mijenjaju kako u ukupnom gospodarstvu tako i u skupini 400 najvećih

obavljanje prerađivačke industrije registrirano je njih 11.894 ili 13,3 posto, a za trgovinu 29.471 ili 33 posto. U skupini 400 trgovinom se bavi njih 35,7 posto, što je malo više nego u ukupnom gospodarstvu, dok je prerađivačka industrija upravo u skupini najvećih više zastupljena. Naime, 115 poduzetnika ili 28,7 posto iz skupine 400 najvećih bavi se prerađivačkom djelatnošću. Promatrano prema broju zaposlenih, prerađivačka industrija je još naj-

značajnija djelatnost i to kako u gospodarstvu kao cjelini, tako i u skupini 400 najvećih. Međutim, ako kao mjerilo uzmemo ostvareni ukupni prihod, onda se relativno najveći prihodi ostvaruju u trgovini u obje promatrane grupe, što je dijelom posljedica načina iskazivanja nabavne vrijednosti prodane trgovačke robe u računu dobiti i gubitka, odnosno znatno niže dodane vrijednosti u trgovini u odnosu na industriju. U 2007. smanjio se udio prerađivačke industrije u odnosu na 2006. prema broju zaposlenih i prema ukupnim prihodima, i to kako u ukupnom gospodarstvu, tako i u skupini 400 najvećih, pa u tome valja tražiti odgovor i na pitanja zašto robni izvoz nema potrebnu snagu. Pored toga industrija veže i druge gospodarske djelatnosti, posebno uslužne, pa u krajnjoj liniji od razvoja industrije zavisi i daljnji razvoj uslužnog sektora. Povoljniji omjer ima samo udjel dobiti nakon oporezivanja. Suprotno tome, udjel trgovine u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu kao cjelini i u skupini 400 najvećih se povećao, ali uz smanjenje udjela u ukupnom prihodu, slično kao i kod prerađivačke industrije, mada u manjoj mjeri.


038

ANALIZA

U skupini 400 najvećih “prerađivača” je 115 ili 2 manje nego 2006. Istodobno povećan je broj zaposlenih u njima za 1,7 posto i ostvareni ukupni prihod za 7,3 posto, čime je udjel ove djelatnosti u skupini najvećih povećan sa 57,2 posto u 2006. na 62,2 posto u 2007.

Za razliku od prerađivačke industrije, dobit trgovine, kada se gleda ukupno gospodarstvo, ima nešto niži udjel nego prethodne godine. U cijelom razdoblju od 1994. do 2007. otkako se provodi ovo rangiranje, odnos između industrije i trgovine mijenjao se na štetu industrije. Tako je od 168 velikih industrijskih poduzeća u 1994. godini njihov broj smanjen na 117 u

2006. i samo 115 u 2007., dok je broj trgovačkih tvrtki istodobno povećan od 97 u 1994. godini na 143 u 2006. i 2007. godini. 40 najvećih u pojedinoj djelatnosti Osim uobičajene analize 400 najvećih hrvatskih tvrtki i za 2007. godinu napravljena je posebna analiza po djelatnostima prema sektorima, na način kako to prati Hrvatska gospodarska komora i unutar toga provedeno rangiranje prvih 40 tvrtki u pojedinoj djelatnosti prema kriteriju ukupnog prihoda, dobiti nakon oporezivanja i broja zaposlenih, ovaj puta nezavisno od toga nalaze li se te tvrtke na rangljestvici 400 najvećih prema ukupnom prihodu. U djelatnostima, primjerice, energetici, pošti i telekomunikaciji, pomorskom, riječnom i cjevovodnom transportu, ali i preradi kože, brodogradnji, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, prikupljanju, obradi i recikliranju sekundarnih sirovina..., 40 najvećih tvrtki zapravo su one koje ostvaruju gotovo cjelokupni

ukupni prihod i dobit tih djelatnosti, odnosno zapošljavaju gotovo sve radnike tih djelatnosti. Za razliku od toga u trgovini, građevinarstvu ili turističkoj djelatnosti ta je koncentracija znatno manje izražena. Sektorska struktura se unekoliko razlikuje od uobičajene strukture djelatnosti, pa se u zasebnoj tablici prikazuje sektorski raspored, udio pojedinog sektora odnosno djelatnosti u gospodarstvu kao cjelini, te značenje prvorangiranih 40 prema ostvarenom ukupnom prihodu i broju zaposlenih u pojedinoj djelatnosti. U sektoru za poljoprivredu, u koji su uz šumarstvo i ribarstvo uključene i drvna i prehrambena industrija, zaposleno je ukupno 11,2 posto radnika cijelog gospodarstva, a ostvaruje se 8,6 posto ukupnih prihoda. U usporedbi sa 2006. udjel cijelog sektora je smanjen, što je posebno nepovoljno zbog poznate svjetske krize hrane i enormnog rasta cijena, koje se zbog naše velike uvozne ovisnosti prelijevaju u domaće gospodarstvo, potičući inflatorna

Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn) RH

Udjel djelat. uuk. pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Broj zaposlenih RH

Udjel djelat. ubr. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap.djelatnosti

SEKTOR ZA POLJOPRIVREDU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU I ŠUMARSTVO

58.833

8,6

65,5

109.226

11,2

58,8

Poljoprivreda, lov i šumarst.

14.870

2,2

62,7

29.514

3,0

69,7

Ribarstvo i prerada ribe

1.435

0,2

82,8

3.229

0,3

75,1

Prerada drva, proizvodi od drva i proizv. namještaja

9.032

1,3

46,8

27.182

2,8

49,1

Proizvodnja hrane i pića

33.496

4,9

71,0

49.301

5,1

56,6

SEKTOR ZA INDUSTRIJU

150.039

22,0

81,9

212.210

24,8

68,6

Djelatnosti

Brodogradnja

8.979

1,3

92,8

17.303

2,8

86,0

51.542

7,6

99,4

31.051

3,2

99,1

Inovacijsko okruženje

1.853

0,3

95,5

3.301

0,3

92,8

Prerada kože, galanterija i obuća

2.560

0,4

95,7

7.914

0,8

94,1

Prikupljanje, obrada i recikl.sekund.sirovina

2.307

0,3

93,2

2.258

0,2

88,4

Proizv. celuloze, papira, izdavaštvo i tiskarstvo

11.061

1,6

62,5

19.546

2,0

54,5

Proizv. električne i optičke opreme

16.997

2,5

86,7

20.362

2,1

68,6

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

11.718

1,7

94,6

12.585

1,3

92,2

Proizvodnja metala i proizvoda od metala

16.259

2,4

50,4

34.211

3,5

40,2

Proizvodnja nemetala i građevinskog materijala

10.705

1,6

71,8

14.376

1,5

65,1

Proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoz. sredstava

10.392

1,5

63,6

20.987

2,2

63,8

5.666

0,8

62,8

28.308

2,9

54,8

Energetika

Proizvodnja tekstila i odjeće SEKTOR ZA GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

59.996

8,8

34,0

106.525

11,0

25,4

SEKTOR ZA TRGOVINU

257.717

37,9

29,1

265.956

27,4

34,8

Distributivna trgovina

31,9

246.081

36,2

27,4

249.206

25,7

Poslovanje nekretninama

11.635

1,7

65,6

16.750

1,7

77,7

SEKTOR ZA TURIZAM

13.883

2,0

42,6

44.232

4,6

35,6

SEKTOR ZA PROMET I VEZE

41.191

6,1

83,4

53.712

5,5

77,6

Pošta i telekomunikacije

19.010

2,8

99,4

21.296

2,2

98,7

4.837

0,7

98,1

4.051

0,4

96,6

17.344

2,6

61,8

28.365

2,9

59,1

Pomorski i riječni promet te cjevovodni transport Cestovni, željeznički i zračni promet Izvor: Fina

Napomena: Na ostale djelatnosti koje nisu obuhvaćene ovim sektorskim rasporedom otpada 14,4 posto ukupnih prihoda i 15,5 posto zaposlenih radnika


040

ANALIZA

kretanja. Prvih 40 poduzetnika tog sektora ostvarilo je 65,5 posto ukupnog prihoda sektora, što ukazuje na prilično veliku koncentraciju na manji broj većih poduzetnika, posebno u proizvodnji hrane i pića. Od 40 najvećih u djelatnosti proizvodnje hrane i pića, 31 tvrtka je istodobno svrstana i među 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu, dok je u ostalim obuhvaćenim djelatnostima riječ o nekoliko tvrtki s takvim ostvarenjima, što znači da se u poljoprivredi i drvnoj industriji pretežno, a kod ribarstva u cijelosti, radi o srednjim i malim tvrtkama. Sektor industrije je također zabilježio smanjenje udjela u stvaranju ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva kao cjeline u usporedbi s prethodnom godinom, što je suprotno svim razvojnim ciljevima, mjerama i poticajima koji se daju upravo za brže dostizanje barem prijeratne razine industrijske proizvodnje. Naime, udjel cijelog sektora industrije u ukupnom prihodu hrvatskog gospodarstva od 23 posto u 2006. smanjen je na 22 posto u 2007. godini, ali uz povećanje udjela u broju zaposlenih. Posebno je nepovoljno što je smanjenje zabilježeno u našim tradicionalno najjačim granama, kao što su brodogradnja, energetika, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava te tekstilnoj industriji. Energetika odskače Jedina djelatnost koja odskače u sektoru za industriju je energetika, koja ovdje obuhvaća djelatnosti vađenja energetskih sirovina, proizvodnju nafte i naftnih prerađevina te opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Ovdje su, naime, svrstane naše najveće tvrtke, kao što su Ina, društva u sastavu HEP-a, Crosco naftni servisi, TE Plomin, INAGIP, plinare...). Udjel energetike u stvaranju ukupnog prihoda cijelog gospodarstva u 2007. bio je 7,6 posto, ali također manje nego godinu dana ranije (8,1 posto), pri čemu je bilo angažirano 3,2 posto svih radnika gospodarstva (2006. godine 3,5 posto). U cijelom industrijskom sektoru prvorangiranih 40 tvrtki po djelatnostima ostvaruje visokih 81,9 posto ukupnog gospodarstva, ali je zanimljivo da je relativno mali broj tvrtki s tih popisa uspio ispuniti kriterij ukupnog prihoda za svrstavanja na rang-ljestvicu 400 najvećih. Najveći broj takvih je u djelatnosti energetike (njih 15 od 40 prema visini ukupnog prihoda), dok je u ostalim tradicionalnim industrijskim granama uglavnom ispod 10. Iznimka je proizvodnja električne i optičke opreme gdje je 11 poduzetnika s aspekta ostvarenog ukupnog prihoda i po 10 s aspekta broja zaposlenih

i dobiti nakon oporezivanja steklo uvjete za skupinu 400 najvećih. U sektoru prometa i veza također visokih 83,4 posto ukupnog prihoda i 77,6 posto broja zaposlenih otpada na prvorangiranih 40 tvrtki, među kojima su tvrtke nastale preustrojem Hrvatskih željeznica, zatim veliki prijevoznici u cestovnom, pomorskom, riječnom, zračnom i cjevovodnom transportu, fiksni i mobilni operatori, Hrvatske pošte... Iznenađuje, međutim, da se udjel ovog sektora u ukupnom gospodarstvu također smanjio u usporedbi s prethodnom 2006. godinom (prema ukupnom prihodu od 6,4 posto na 6,1 posto i prema broju zaposlenih od 6,9 posto na 5,5 posto). I u ovim granama manje od 10 prvorangiranih 40 poduzetnika ispunjava kriterije za svrstavanje u skupinu 400 najvećih. Za razliku od ovih djelatnosti, u sektoru trgovine udjel 40 najvećih u ukupnom prihodu iznosi samo 27,4 posto ili broju zaposlenih 34,8 posto, što je rezultat znatno veće disperziranosti te djelatnosti. Inače u sektoru trgovine, koji obuhvaća i poslovanje nekretninama, zaposleno je 24,5 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva (od toga u poslovanju nekretninama 1,7 posto), pa je sudeći prema broju zaposlenih sektor trgovine nešto jači od sektora industrije. Prema ukupnom prihodu trgovina vodi znatno više, ali prvenstveno zbog različite strukture prihoda i rashoda u odnosu na proizvodne tvrtke. Koliko je trgovina jaka u našim uvjetima pokazuje i podatak da se svih 40 najvećih tvrtki iz te djelatnosti nalazi i na rang-ljestvici 400 najvećih. U djelatnosti poslovanja nekretninama takve su samo tri tvrtke. Sektor za graditeljstvo je četvrti sektor po veličini udjela u ukupnom prihodu i broju zaposlenih gospodarstva kao cjeline (8,8 odnosno 11 posto), što je također manje nego godinu dana ranije. Koncentracija ove djelatnosti na prvih 40 tvrtki pokazuje da se u njima ostvaruje također samo 34 posto ukupnog prihoda i zapošljava 25,4 posto radnika hrvatskog gospodarstva, što znači da je velik broj srednjih i malih poduzetnika koji obavljaju ovu djelatnost. Međutim, čak 37 od prvih 40 su istodobno i u skupini 400 najvećih, što potvrđuje da osim brojnih manjih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj postoji i određeni broj zaista respektabilnih. Djelatnosti hotela i restorana, odnosno turizam, koji se u svim strategijama ističe kao jedan od temeljnih pravaca razvoja, u ukupnom gospodarstvu sudjeluje sa samo dva posto kada se gledaju ostvareni ukupni prihodi, odnosno 4,6 posto kada se gleda broj zaposlenih, što je na razini udjela koji su ostvareni i u prethodnoj 2006. godini. Ovdje je u prvorangi-

ranih 40 tvrtki skoncentrirano nešto više od trećine svih ostvarenja ove djelatnosti, a u skupinu 400 najvećih uspjelo se popeti samo njih sedam, što sve potvrđuje da se i najveći dio turističke djelatnosti odvija u manjim tvrtkama. Poduzetnička snaga županija Osiguranje ravnomjernog regionalnog razvoja cilj je svake nacionalne ekonomije, jer od toga u velikoj mjeri ovisi i daljnji ukupan razvoj zemlje. Činjenica je da u Hrvatskoj postoje veliki razvojni dispariteti, koji su dijelom naslijeđeni iz bivše države, ali i dodatno produbljeni kao posljedica okupacije, ratnih razaranja, gubitka stanovništva... Neravnomjeran regionalni razvoj nije specifičnost samo hrvatskog gospodarstva. S tim se problemom susreću i mnoge druge pa i visoko razvijene zemlje svijeta, što naravno, ne može biti alibi za učinkovitost ili, bolje rečeno, neučinkovitost naše regionalne politike.

Broj županija ovisno o ostvarenom udjelu prema pojedinim kategorijama u ukupnom gospodarstvu u 2007. (u %) Udjel u %

do 1,0

Broj županija Ukupni prihod

Broj zaposlenih

Dobit Vrijenakon dnost poreza bilance

3

3

5

od 1,1 do 2,0

11

4

6

7 6

od 2,1 do 3,0

-

5

5

2

od 3,1 do 5,0

3

5

2

2

od 5,1 do 10,0

3

3

2

3

od 30,1 do 50,0

-

1

-

-

od 50,1 do 60,0

1

-

1

1

Nažalost, podaci godišnjih financijskih izvješća poduzetnika za 2007. potvrđuju reproduciranje neravnomjernog rasporeda gospodarstva i izostanak ozbiljnijih znakova koji bi ukazivali na promjenu postojećih odnosa. Očito je da mjere i aktivnosti koje se poduzimaju, posebno razni poticaji u područjima posebne državne skrbi, otvaranje poduzetničkih zona... ne daju još zadovoljavajuće rezultate i da će u sklopu strategije regionalnog razvoja biti nužni ozbiljniji zahvati. U 2007. godini u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dakle, Zagrebu i prstenu oko njega koncentrirano je i dalje 39,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, a od prvorangiranih 400 čak njih 244 (dva manje nego prethodne godine) ili 60,9 posto tu ima svoje sjedište.


ANALIZA

Ili, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zaposleno je 42,7 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva i ostvaruje se 57,8 posto ukupnih prihoda, odnosno kada se gleda samo skupina 400 najvećih, onda je u onima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije zaposleno 65,3 posto svih radnika u skupini 400 najvećih, a ostvaruju 73,3 posto ukupnog prihoda cijele skupine. Sigurno da je to dijelom posljedica i postojećeg načina statističkog praćenja prema sjedištu u kojem je tvrtka registrirana, a ne prema stvarnom teritoriju na kojem se obavlja djelatnost, ali ostaje činjenica da teritorijalni raspored nije ravnomjeran i da nije mnogo postignuto ni u 2007. godini u promjeni naslijeđenog stanja. Koliko se međusobno razlikuju pojedine županije po svojoj ekonomskoj snazi pokazuju i sljedeći podaci. Broj zaposlenih radnika u poduzetništvu županija kreće se od samo 4606 u Ličko-senjskoj županiji do 366.757 u Gradu Zagrebu, odnosno gledano kroz postotni udjel od 0,5 posto ukupnog broja zaposlenih hrvatskog poduzetništva u Ličko-senjskoj županiji do 37,8 posto u Gradu Zagrebu (prethodne godine 39,2 posto). Druga najveća županija po broju zaposlenih je Splitsko-dalmatinska sa 78.544 radnika ili udjelom od 8,1 posto u ukupnom broju zaposlenih cijelog gospodarstva, zatim Primorsko-goranska županija sa 66.990 zaposlenih i udjelom od 6,9 posto, nakon čega slijede Osječko-baranjska, Istarska i Zagrebačka županija s oko pet posto udjela, Međimurska sa 2,7 posto, a sve ostale županije zastupljene su između jedan i dva posto. Slični su odnosi između županija i prema drugom promatranom pokazatelju, tj. ukupnom prihodu. Više od polovine ostvareno je u Gradu Zagrebu. Slijede također Splitsko-dalmatinska županija sa 7,1 posto, Primorsko-goranska i Zagrebačka s udjelom nešto ispod šest posto, Istarska 4,7 posto, dok su sve ostale županije daleko ispod tih udjela. U usporedbi s prethodnom godinom udjel Grada Zagreba u ostvarenim ukupnim prihodima cijelog gospodarstva je još nešto povećan (od 51,8 posto u 2006. na 52,2 posto u 2007. godini), ali uz relativno smanjenje broja zaposlenih. Smanjenje udjela prema ukupnom prihodu iskazale su još Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska te Međimurska županija, dok je udjel ostalih županija ostao isti ili se neznatno smanjio u usporedbi sa 2006. godinom. U 2007. godini ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika bili su u usporedbi sa 2006. veći za 13,8 posto, dok se taj rast po županijama kretao od 7,9

041

posto u Primorsko-goranskoj, 10,3 posto u Osječko-baranjskoj, do najviše 31,1 posto u Šibensko-kninskoj županiji. U Gradu Zagrebu rast je bio 15,1 posto, a u Zagrebačkoj županiji nešto ispod prosjeka cijelog gospodarstva. Visok iznadprosječni rast u 2007. nisu ostvarile ni prošlogodišnje najbrže rastuće županije

nih u 2007. posebno odskače Šibensko-kninska županija, čiji je udjel povećan sa 1,4 posto u 2006. na gotovo četiri posto u 2007. (porast broja zaposlenih iznosio je 180,9 posto), te Brodsko-posavska, čiji je udjel sa 1,9 povećan na 2,8 posto (porast od 63,4 posto). U svim županijama brojčano prevladavaju po-

(Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Krapinsko-zagorska), dok su ispodprosječni rast imale Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija. Već je spomenuto da je udjel zaposlenih Grada Zagreba u ukupnom gospodarstvu, za razliku od ostvarenja prema ukupnom prihodu, smanjen (od 39,2 posto na 37,8 posto u 2007.). Relativno smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je i u Primorsko-goranskoj županiji (od 7,2 posto na 6,9 posto), Osječko-baranjskoj (od 5,2 posto na 4,9 posto) i Splitsko-dalmatinskoj (od 8,4 posto na 8,1 posto), dok je u ostalima zabilježeno neznatno povećanje udjela ili je on ostao nepromijenjen u usporedbi s prethodnom godinom. Prema udjelu u broju zaposle-

duzetnici s dobiti nad onima koji su poslovali s gubitkom. Samo u jednoj županiji (Požeškoslavonskoj) gubici manjeg broja poduzetnika premašili su dobit poduzetnika koji su poslovali pozitivno, što je dovelo do iskazivanja negativnog konačnog financijskog rezultata u poduzetništvu te županije. Prosječne isplaćene neto plaće, iako u sebi kriju različitu djelatnu strukturu gospodarstva i različitu kvalifikacijsku strukturu zaposlenih, zasigurno su jedan od važnijih pokazatelja ekonomske snage pojedinog županijskog gospodarstva. Na razini hrvatskog gospodarstva prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2007. bila je 4041 kunu, što je 3,2 posto više nego prethodne 2006. godine. Iznad republičkog


042

ANALIZA

prosjeka su prosječne plaće u gospodarstvu Grada Zagreba, koje su veće za 23,1 posto, u Istarskoj županiji za 5,5 posto, u Dubrovačkoneretvanskoj za 1,6 posto i Zagrebačkoj za 0,4 posto, dok su u svim ostalim županijama plaće bile ispod republičkog prosjeka. Razlike u ekonomskoj snazi županija ogledaju se i u udjelu njihove imovine u ukupnoj imovini hrvatskog poduzetništa. Taj se udjel kreće od samo 0,4 posto kod Ličko-senjske županije do 58,6 posto u najvećoj županiji, Gradu Zagrebu. Udjel imovine Grada Zagreba veći je od njegovog udjela prema ukupnom prihodu ili drugim relevatnim pokazateljima, što je uz ostalo i posljedica činjenice da se ovdje iskazuje imovina svih velikih javnih i drugih poduzeća sa sjedištem u Zagrebu, dakle, i osnovna infrastruktura koja se inače nalazi diljem Hrvatske. Kod ostalih županija je zbog istog razloga situacija obratna. Jedino još Zadarska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju relativno veći udjel imovine nego što je njihov udjel prema ostvarenom ukupnom prihodu u gospodarstvu kao cjelini. Važan pokazatelj županijskog gospodarstva su i investicije, kao pretpostavka budućeg razvoja. I ovdje prednjači Grad Zagreb sa čak 60 posto udjela u ukupnim investicijama, zatim Splitsko-dalmatinska županija sa 6,2 posto, Primorsko-goranska sa 5,4 posto, Zagrebačka 3,3 posto..., dok osam županija ima udjel od samo jedan posto ili manje. Osim iznimke koju čini Grad Zagreb, ostale županije imaju u pravilu manji udjel investicija od udjela prema drugim pokazateljima. Prema tome, investicije u 2007. također nisu jamstvo da će se brzo promijeniti odnosi u gospodarskoj snazi slabije razvijenih županija i osigurati ravnomjerniji razvoj. Najbrži porast investicija u 2007. u odnosu na prethodnu godinu imale su Dubrovačko-neretvanska (69,4 posto), Koprivničko-križevačka (54,8 posto) i Karlovačka županija (50,9 posto), dok je u većini ostalih županija taj rast bio umjereniji i kretao se koji poen iznad ili ispod 20 posto. Međutim, u četiri županije (Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska i Istarska županija) u 2007. godini investirano je u dugotrajnu imovinu i u apsolutnom iznosu manje nego prethodne 2006. godine. Nerealno je očekivati da će tržište pomoći uspostavljanju razvojne ravnoteže jer tržište nije takav mehanizam, nego zapravo djeluje suprotno, privlačeći kapital i ljude u razvijenija područja, čemu smo svjedoci, povećavajući na taj način razlike. Dosadašnje mjere za poticanje malog i srednjeg podzetništva i smanjenje regionalnih razvojnih dispariteta ipak nisu bile dovoljno učinkovite, pa je nužno transformirati cjelokupnu regionalnu politiku i prilagoditi je suvremenim načelima EU-a.

Županijski raspored 400 najvećih Raspored 400 najvećih hrvatskih tvrtki po županijama ne odudara bitno od distribucije ukupnog poduzetništa po županijama, s time što je koncentracija najvećih tvrtki u Gradu Zagrebu još izraženija (69,2 posto prema ukupnom prihodu i 62,2 posto prema broju zaposlenih) zbog već spomenute lociranosti svih velikih infrastrukturnih i drugih velikih javnih poduzeća u republičkom središtu. Nakon Grada Zagreba slijedi po veličini udjela prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih u skupini 400 najvećih Splitsko-dalmatinska županija (između pet i šest posto), zatim Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Istarska te Zagrebačka županija (između tri i četiri posto). Jedina županija u kojoj nema ni jedne od velikih tvrtki iz skupine

U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koncentrirano je 39,5 posto ukupnog broja poduzetnika a od prvorangiranih 400 njih 244 ili 61 posto 400 najvećih je Ličko-senjska. Najveća tvrtka te županije Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, koja se nekoliko ranijih godina nalazila na listi 400 najvećih, u 2007. je iskazala ukupni prihod od 193 milijuna kuna, dakle, manji od ostvarenja posljednje 400. tvrtke s rang-ljestvice (202 milijuna kuna). U gospodarstvu pojedinih županija doprinos 400 najvećih je vrlo različit. Kreće se od spomenute nule u Ličko-senjskoj županiji do 49,5 posto prema broju zaposlenih i 62,5 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu u Gradu Zagrebu. S visokih 37,4 posto u broju zaposlenih i 50,4 posto u ostvarenom ukupnom prihodu županije poduzetnici iz skupine 400 najvećih sudjeluju u ukupnim ostvarenjima i Koprivničkokriževačke županije, čemu najviše pridonosi Podravka. U Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj udjel 400 u županiji prema kriteriju ostvarenog ukupnog prihoda je između 30 i 40 posto, a prema broju zaposlenih on je svuda niži, budući da je i na razini cijele zemlje udjel 400 u ukupnom gospodarstvu prema ukupnom prihodu 47,1 posto, a prema broju zaposlenih samo 30,1 posto. Koje su najveće tvrtke iz skupine 400 u pojedinoj županiji prikazano je u posebnoj tablici, i to prema uobičajenim temeljnim kriterijima: ukupnom prihodu, dobiti nakon oprezivanja i broju zaposlenih, s time što je njihov broj u pojedi-

noj županiji ograničen na najviše 20. Ovo zbog toga što se, primjerice, samo u Gradu Zagrebu nalazi 225 tvrtki iz skupine 400, što je desetorostruko više nego, primjerice, u sljedećih pet najjačih županija. U usporedbi sa 2006. godinom, na tim su popisima gotovo isti poduzetnici, mada su neki međusobno zamijenili mjesta na rang- ljestvici. Ipak, skoro je zanemariv broj onih iz skupine prvih 20 lidera koji nisu uspjeli sačuvati svoje visoke pozicije i prepustili mjesto nekom drugome. Zanimljivo je isto tako da je struktura tih 20 najvećih u županiji gotovo identična, neovisno o tomu je li kriterij za rangiranje ukupni prihod, dobit ili broj zaposlenih, što inače nije slučaj. To je zbog toga što su to zaista oni naj-naj. Ipak to nije u potpunosti ostvareno u Primorsko-goranskoj županiji gdje, gledajući prema dobiti, nema Viktora Lenca u stečaju niti Brodogradilišta Kraljevica, ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje također neke od prvorangiranih 20 tvrtki prema ukupnom prihodu i to također u djelatnosti brodogradnje nisu istodobno i među najvećim dobitašima (Brodogradilište Brodosplit, Brodogradilište Uljanik, Tvornica dizel motora i Brodotrogir). Ostale su razlike neznatne. One su velike još jedino kod Grada Zagreba, ali zbog činjenice da je tu riječ o velikom broju tvrtki gdje je i veća vjerojatnost pomaka u redoslijedu. 40 najvećih u pojedinoj županiji Vidjeli smo da je značenje 400 najvećih u poduzetništvu pojedine županije vrlo različito. U nekim su županijama velike tvrtke glavni nositelji gospodarske aktivnosti i o njihovim rezultatima praktički ovisi stanje cijelog gospodarstva, dok je u drugima disperziranost gospodarstva mnogo veća i manje ovisi o tome kakve će rezultate polučiti oni iz skupine 400 najvećih. Međutim, i neovisno o 400 najvećih, vidljivo je da gospodarstvo pojedine županije “vuče” manji broj velikih. Zbog toga ćemo u daljnjoj analizi obuhvatiti prvih 40 najvećih poduzetnika prema ukupnom prihodu, broju zaposlenih i dobiti nakon oporezivanja u svakoj županiji, neovisno o tome jesu li ili nisu uspjeli doći na rang-ljestvicu 400 najvećih hrvatskih poduzetnika. Naime, među prvih 40 prema odabranim kriterijima u pojedinoj županiji, posebno onim manjima, su i poduzetnici koji nisu svrstani kao veliki prema Zakonu o računovodstvu, nego kao srednje veliki i mali, ili koji s obzirom na razinu svojih ostvarenja nisu mogli doći među prvih 400 na republičkoj ljestvici, a od krucijalne su važnosti za pojedinu županiju. Udjel najvećih 40 po županijama također jako varira. Najmanji je udjel prvorangiranih 40 gledano prema broju zaposlenih u Zagrebačkoj


043

županiji (29,6 posto), zatim slijede ostale veće županije, uključujući i Grad Zagreb (sa 37,5 posto), do čak 74,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji. Prema ostvarenom ukupnom prihodu doprinos 40 najvećih kreće se od 37 posto u Primorsko-goranskoj do više od 70 posto u Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, te dobiti nakon oporezivanja od 35,7 posto u Primorsko-goranskoj do više od 80 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Od prvorangiranih 40 poduzetnika prema ostvarenom ukupnom prihodu u županijama na listi 400 najvećih je samo njih 209, što znači svaki četvrti. Pritom su dvije županije ekstremne, i to Ličko-senjska u kojoj ni jedna od prvorangiranih 40 tvrtki u županiji nije uspjela doći na listu 400 najvećih u zemlji, te Grad Zagreb, u kojem su svih 40 prvorangiranih poduzetnika istodobno i na republičkoj ljestvici 400 najvećih. U nekoliko županija taj je omjer približno pola-pola (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska), dok se kod ostalih broj onih koji su na rang-ljestvici 400 najvećih kreće od dva u Požeško-slavonskoj i Zadarskoj županiji, tri u Brodsko-posavskoj do 11 u Varaždinskoj županiji. Prema dobiti nakon oporezivanja od 40 najvećih poduzetnika u svakoj županiji (ukupno njih 840) samo je 127 istodobno i na listi 400 najvećih hrvatskih poduzetnika iz 2007., koja je napravljena prema visini ukupnog prihoda, dok je to prema broju zaposlenijh 145. I to je jedan od pokazatelja neravnomjernog regionalnog razvoja. Vidjeli smo da hrvatsko poduzetništvo karakterizira velika polarizacija. Međutim, ona nije karakteristična samo za Grad Zagreb kao republičko središte, nego i za županijska središta unutar pojedinih županija. Iznimka su Zagrebačka županija, zatim Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Istarska, gdje je disperziranost poduzetnika izvan županijskog središta ipak znatno veća. Primjerice, od prvorangiranih 40 poduzetnika prema visini ukupnog prihoda u 2007. u Zagrebačkoj županiji njih četiri je locirano u Velikoj Gorici, pet u Svetoj Nedelji, po tri u Donjem Stupniku, Samoboru, i Jastrebarskom... U Krapinsko-zagorskoj županiji u središtu Krapini i Krapinskim Toplicama od prvorangiranih 40 sjedište ima pet tvrtki, četiri su u Pregradi, tri u Zaboku, a po jedna u više od dvadesetak drugih različitih mjesta. I u Ličko-senjskoj županiji koncentracija nije samo u središtu županije Gospiću, gdje je registrirano 10 tvrtki, nego i u mnogim mjestima izvan središta. U Istarskoj županiji gospodarska je aktivnost

www.dalekovod.com

ANALIZA

U vrijeme globalnog povezivanja, i geografskog i tržišnog, tvrtka koja povezuje postaje most između gradova, regija i zemalja. Dalekovod u pravom smislu riječi povezuje: dalekovodima, kabelima, konstrukcijama, kontaktnim mrežama, telekomunikacijskom infrastrukturom, stupovima - i to u više od 80 zemalja svijeta.

povezuje svjetove

također raspršena po cijeloj županji. Od prvorangiranih 40 u Pazinu kao središtu županije locirane su samo dvije tvrtke, ali zato u Puli njih 11, Rovinju šest, Buzetu četiri, Poreču tri... U Vukovarsko-srijemskoj županiji gospodarska se aktivnost najviše odvija u dva grada i to Vinkovcima (18 od 40 najvećih županijskih tvrtki), Vukovaru (njih devet), Županji

(pet)..., dok su ostale tvrtke u drugim manjim mjestima. Snažna koncentracija poduzetništva županija, koja je evidentna kad se promatraju ostvarenja prvih 40 u odnosu na ukupno županijsko gospodarstvo, zamjetna je zapravo već i u prve petorice. Zbog toga je kao novina u ovogodišnjoj publikaciji napravljena i analiza tzv. TOP


044

ANALIZA

400 najvećih u gospodarstvu Hrvatske od 1994. do 2007. Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Kapital i rezerve

Vrijednost imovine

U milijunima kuna 1994.

400 ukupno RH udjel(%)

1995.

400 ukupno RH udjel(%)

1996.

400 ukupno RH udjel(%)

1997.

400 ukupno RH udjel(%)

1998.

400 ukupno RH udjel(%)

1999.

400 ukupno RH udjel(%)

2000.

400 ukupno RH udjel(%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2003.

400 ukupno RH udjel (%)

2004.

400 ukupno RH udjel (%)

2005.

400 ukupno RH udjel (%)

2007.

400 ukupno RH udjel (%)

2007.

400 ukupno RH udjel (%)

400

355.489

88.324

2.093

174.836

216.474

51.063

794.879

191.243

4.251

257.673

343.987

0,8

44,7

46,2

49,2

67,9

62,9

400

325.334

102.054

2.122

136.053

191.146

61.597

756.671

211.238

4.476

209.362

320.131

0,6

43,0

48,3

47,4

65,0

59,7

400

308.945

109.706

2.919

125.505

183.014

63.925

755.689

238.061

6.469

201.000

329.137

0,6

40,9

46,1

45,1

62,4

55,6

400

288.150

125.275

4.308

122.379

193.842

64.789

742.395

279.900

8.290

202.759

375.492

0,6

38,8

44,8

52,0

60,4

51,6

400

275.578

122.692

3.170

125.278

202.708

62.050

735.921

267.555

6.824

205.376

400.899

0,6

37,4

45,9

46,5

61,0

50,6

400

271.567

128.642

4.186

124.308

209.554

59.972

716.195

279.853

8.146

200.331

413.157

0,7

37,9

46,0

51,4

62,1

50,7

400

262.371

149.807

6.826

127.250

220.369

58.773

741.856

305.150

12.046

204.058

427.036

0,7

35,4

49,1

56,7

62,4

51,6

400

266.316

169.415

7.974

219.059

321.010

56.987

727.233

343.231

14.771

298.974

536.396

0,7

36,6

49,4

54,0

73,3

59,8

400

268.134

194.789

14.682

206.801

337.548

63.561

754.186

392.243

22.422

296.873

564.160

0,6

35,6

49,7

65,5

69,7

59,8

400

270.830

217.794

10.306

215.822

368.731

68.084

796.896

451.948

19.994

321.698

633.825

0,6

34,0

48,2

51,5

67,1

58,2

400

276.073

236.666

12.842

227.008

399.260

68.981

811.776

484.079

22.801

339.771

684.896

0,6

34,0

48,9

56,3

66,8

58,3

400

272.009

260.308

14.260

169.370

358.843

71.803

813.762

523.712

27.683

366.276

753.613

0,6

33,4

49,7

51,5

46,2

47,6

400

279.269

290.336

14.126

178.746

394.212

82.412

861.873

608.443

31.257

397.675

861.732

0,5

32,4

47,7

45,2

44,9

45,7

400

291.753

320.369

16.940

192.245

441.017

83.384

935.790

679.484

37.417

492.635

985.183

0,4

31,2

47,1

45,3

44,7

44,8

Izvor: Fina

5 poduzetnika u tri najmarkantnije djelatnosti u pojedinoj županiji, također prema kriteriju ukupnog prihoda, dobiti nakon oporezivanja i broja zaposlenih. Glavne djelatnosti u većini županija u kontinentalnom dijelu Hrvatske su prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina. U tri županije (Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj) građevinarstvo smjenjuje poljoprivreda, lov i šumarstvo, a u priobalnim županijama prijevoz, skladištenje i veze (Primorsko-goranska) ili djelatnost hotela i restorana (Istarska). U Dubro-

vačko-neretvanskoj županiji najmarkantnije djelatnosti su trgovina, prijevoz, skladištenje i veze te građevinarstvo, a u Gradu Zagrebu uz prerađivačku industriju i trgovinu to postaje i djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Slično kao prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih, prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina predstavljaju u većini županija “najmarkantnije djelatnosti” i kad je u pitanju ostvarena dobit nakon oporezivanja. Iznimka je djelatnost rudarstva i vađenja u Sisačkomoslavačkoj županiji, poslovanje nekretni-

nama, iznajmljivanje i poslovne usluge u Primorsko-goranskoj županiji, ostale društvene djelatnosti (Nacionalni park Plitvička jezera) u Ličko-senjskoj, prijevoz, skladištenje i veze u Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Gradu Zagrebu, a poljoprivreda, lov i šumarstvo u Požeško-slavonskoj županiji. I među prvom petoricom najvećih u najvažnijim djelatnostima u županiji nisu samo oni s rang ljestvice 400 najvećih u Hrvatskoj nego i brojne srednje velike pa i male tvrtke, što je jače izraženo kada se rangiranje provodi pre-


045

ANALIZA

ma dobiti i broju zaposlenih nego prema ukupnom prihodu. S gledišta vlasništva dominantan je privatni sektor, zatim dolazi mješoviti, dok je najmanje poduzetnika u skupini TOP 5 iz državnog sektora. Na rang-ljestvici prema dobiti u državnom vlasništvu su samo tri tvrtke (komunalne i ljekarna), prema ukupnom prihodu 14, a prema broju zaposlenih 21 (od ukupno 315 obuhvaćenih ovom analizom). Usporedba 400 najvećih tijekom zadnjeg petogodišnjeg razdoblja od 2002. do 2007. U promatranom razdoblju u hrvatskom je poduzetništvu ostvaren dinamičan rast gospodarske aktivnosti. Osnovan je velik broj novih tvrtki. Samo u razdoblju od 2002. do 2007. godine broj poduzetnika povećan je za 25.823 ili 40,6 posto, a zaposleno je 214.814 više radnika ili 28,5 posto. Rezultat toga je i ostvarenje većeg ukupnog prihoda za 287.241 milijun kuna ili 73,2 posto u usporedbi sa 2002. godinom i veće dobiti nakon oporezivanja za 14.995 milijuna kuna ili 66,9 posto više. Uz relativnu stabilnost cijena i tečajeva stranih valuta takva su ostvarenja omogućila prosječni rast domaćeg bruto proizvoda od blizu pet posto tijekom ovog razdoblja. U skupini 400 najvećih hrvatskih poduzetnika u usporedbi sa 2002. godinom tendencije su nešto drukčije. Broj zaposlenih je također povećan, ali manjim intenzitetom nego u gospodarstvu kao cjelini (za 23.619 ili 8,8 posto), ostvaren je veći ukupni prihod za 64,5 posto, ali samo za 15,4 posto veća dobit nakon oporezivanja (zbog visoke baze usporedbe u 2002., kada je dobit udvostručena u odnosu na godinu dana ranije).

Usporedba nekih pokazatelja za 400 najvećih u 2002. i 2007. godini (Iznosi u milijunima kuna) Na rang- ljestvici 2002. i 2007. (podaci 2007.)

Novi na rang-ljestvici 2007.

255

145

400

145

Broj zaposlenih

218.930

72.823

291.753

66.224

Ukupni prihod (u milijunima kuna)

252.279

68.090

320.369

34.199

12.782

4.158

16.940

1.240

Elementi Broj tvrtki

Dobit nakon oporezivanja (u milijunima kuna)

Zapažen rast ukupnog prihoda, koji pokazuje usporedba 2002. i 2007. godine, nije podržan odgovarajućim porastom vrijednosti imovine, a posebno kapitala i rezervi. Naime, u tom razdoblju vrijednost imovine na razini cijelog gospodarstva povećana je 74,6 posto, a kapitala i rezervi samo 44,7 posto, što upućuje na sve veću zaduženost, dok je u skupini 400 najvećih taj rast još manji (samo 30,6 posto kod ukupne imovine, pri čemu se iznos kapitala i rezervi u usporedbi tih dviju godina čak i apsolutno smanjio za 17 posto). Ovi odnosi, koji doduše ukazuju na povećanje proizvodnosti rada i rentabilnosti, ipak su najvećim dijelom posljedica precijenjene vrijednosti imovine i velikih gubitaka u ranijem razdoblju, koji su imali za posljedicu često smanjivanje knjigovodstvenih vrijednosti, posebno temeljnog kapitala. Usporedba dviju krajnjih godina promatranog razdoblja pokazuje, da su na ljestvici 400 najvećih ostala 255 poduzetnika koji su se na toj ljestvici nalazili i 2002. godine, a da je 145 promijenjeno. Fluktuacija je u ovom petogodišnjem razdoblju bila ipak znatno manja nego u prethodnim razdobljima, što je posljedica uglavnom završenih procesa pretvorbe i

Ukupno 2007.

Nisu na rangljestvici 2007. (podaci 2002.)

privatizacije. Kada se pojedinačno pogledaju tvrtke koje su nove na rang-ljestvici u 2007., već se na prvi pogled vidi da su “pridošlice” uglavnom veliki trgovci i posrednici u trgovini (njih 48) te tvrtke koje se bave financijskim posredovanjem, iznajmljivanjem i drugim poslovnim uslugama (20), prijevozom, skladištenjem i vezama (15), graditeljstvom (17), ali i 32 nova industrijska proizvođača u raznim djelatnostima... Među tvrtkama koje su bile na rang-ljestvici 400 najvećih u 2002, ali ih više nema na ljestvici u 2007. godini, tvrtke su iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (6), iz raznih prerađivačkih djelatnosti (39), iz djelatnosti hotela i restorana (2), iz djelatnosti trgovine (65), iz djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (6), graditeljstva (8), iz djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga (3) itd. Promjene zbog pretvorbe i restrukturiranja Iako bi se u tržišnim uvjetima gospodarenja takve fluktuacije smatrale normalnima, kod nas su mnoge od nastalih promjena u rang-ljestvicama posljedica raznih spajanja, podjela ili restrukturiranja, nastalih u proce-


046

ANALIZA

su tranzicije. Tako se, primjerice, kao nove tvrtke na listi u 2007. javljaju HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Vuča vlakova i HŽ Putnički prijevoz, koji su nastali preustrojem bivše jedinstvene tvrtke Hrvatskih željeznica u holding. S druge strane, na listi najvećih iz 2002. nema Hrvatskih željeznica kao tadašnje jedinstvene tvrtke. Ili, osnivanjem Zagrebačkog holdinga, kao nove velike tvrtke, koja je uz stambeno-komunalne djelatnosti Grada Zagreba obuhvatila i nekadašnje lidere s rang-ljestvice 400 najvećih u 2002., kao što su ZET, Zagrebački velesajam, Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebačke ceste... dobiva se nerealna slika velikih promjena na rang-ljestvicama, koje to u biti nisu. A samo Zagrebački holding i HŽ ostvaruju 5,1 posto ukupnog prihoda skupine 400 i angažiraju 3,8 posto ukupnog broja zaposlenih. Takvih slučajeva u kojima su se prilikom pretvorbe, privatizacije i restrukturiranja promijenili naziv i obilježja poduzetnika, a njihova djelatnost zapravo nije prestala, odnosno nije nastala nova, ima još mnogo. Primjerice, Pliva d.d. iz 2002. više ne postoji, ali je tu Pliva Hrvatska d.d. u 2007., zatim Elka Kabeli umjesto nekadašnje Elke, HEP-Operator prijenosnog sustava umjesto HEP-Prijenosa, Dinova-Diona umjesto prijašnje Dione d.d. u stečaju, Maistra koja je obuhvatila najveći dio turističke privrede Rovinja, od koje se u 2002. na listi 400 najvećih nalazio Jadran-turist Rovinj, zatim Viro Tvornica šećera u 2007., a 2002. Tvornica šećera Virovitica u stečaju, Ljekarna Splitskodalmatinske županije umjesto nekadašnje Ljekarne Split, Phoenix Farmacija Zagreb umjesto Farmacije Zagreb, Strabag International Podružnica za građenje Zagreb umjesto Strabag Podružnica d.d., a dosta promjena doživjela su i društva iz koncerna Končar, Đuro Đaković..., Atlas je preuzela adriatica.net.... Prema tome, dobrim dijelom promjene na rang-ljestvicama odraz su statusnih i drugih promjena, a ne potpunog nestanka ili započinjanja aktivnosti kojih nije bilo. Kada uspoređujemo 400 najvećih u 2002. i 2007. godini, onda je posebno interesantno pogledati tko su hrvatske “gazele” tj. kojih je 20 tvrtki ostvarilo najveći apsolutni i relativni rast prema ukupnom prihodu, broju zaposlenih, dobiti nakon oporezivanja te izvozu. Najveći apsolutni rast ukupnog prihoda u 2007. u odnosu na 2002. ostvarila je Ina (za 9919 milijuna kuna ili 70,3 posto), zatim tvrtka Konzum (za 6780 milijuna kuna ili 165,7 posto), Hypo Leasing Kroatien (za 3657 milijuna kuna ili pet puta)... Među prvih 20 s najvećim iznosom povećanja ukupnog prihoda su još tri tvrtke koje se bave vađenjem, proizvodnjom

i trgovinom naftom i naftnim prerađevinama, zatim Hrvatska elektroprivreda, HEP-Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava, Konstruktor-Inženjering, Vipnet, Tvornica lakih metala Šibenik, pet velikih trgovačkih lanaca i M SAN Grupa. Samo šest tvrtki od prvih 20 s najvećim iznosom povećanja ukupnog prihoda (Hypo Leasing Kroatien, Metro Cash&Carry, Tifon, Plodine, Kaufland i Erste&Steiermärkische S-leasing) ostvarilo je ujedno i najviši relativni rast izražen postotkom (indeksi između 379 i 523,4), koji ih svrstava među tzv. gazele. Najbrži rast među “gazelama” imala je tvrtka Ina-Osijek Petrol (indeks 782,4), ali se ona zbog relativno niske razine prihoda nalazi tek na 18. mjestu od 20 onih koji su ostvarili najveće apsolutno povećanje ukupnog prihoda. Od prvorangiranih 20 tvrtki koje su ostvarile najveći apsolutni ili relativni rast ukupnog

Usporedba 2007. sa 2002. godinom pokazuje da su među 400 najvećih ostala 255 poduzetnika koja su bila na takvoj rang-ljestvici i u 2002., a da je njih 145 promijenjeno prihoda, njih 13 je to postiglo uz istodobno povećanje broja zaposlenih, te se nalaze i na ljestvicama prvih 20 prema rastu zaposlenosti. Na obje ljestvice, dakle, i prema najvećem apsolutnom i prema najvećem relativnom porastu broja zaposlenih, nalazi se sedam poduzetnika (Tifon, Mercator, Kaufland, Tisak, Plodine, Studenac i Tommy). Porast zaposlenosti prema broju radnika kretao se od 5898 radnika ili više nego dvostruko prema 2002. kod Konzuma, do 385 radnika kod Viadukta, kao posljednjeg na ljestvici, što je povećanje od samo 26 posto. S druge strane, prema stopi rasta najbrži rast zaposlenih imala je tvrtka Tifon, koja je u promatranom petogodišnjem razdoblju povećala broj zaposlenih od 35 na 599 ili preko sedam puta, a najsporiji rast tvrtka Orbico, 20. po redu, koja je povećala broj zaposlenih sa 148 na 368 ili za 144,6 posto. Osim prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih, napravljena je i rang-ljestvica prvih 20 poduzetnika s najvećim i prvih 20 s najbržim porastom dobiti nakon oporezivanja. Manji dio ovih tvrtki (njih 11) su one iste koje se nalaze i među 20 najbrže rastućih tvrtki prema ukupnom prihodu i zapošljavanju (Tvornica lakih

metala Šibenik, Vipnet, HEP, Hypo Leasing Kroatien, Eni Croatia B.V. - Hrvatska podružnica, Konzum, Ina - Industrija nafte, Tisak, Studenac, Tommy i Orbico. Glavni protagonist apsolutnog i relativnog rasta dobiti nakon oporezivanja, u usporedbi sa 2002. godinom, je u 2007. Tvornica lakih metala Šibenik, koja je dobit od 0,5 milijuna kuna u 2002. povećala na 663 milijuna kuna u 2007. Drugo po veličini povećanje dobiti u iznosu od 557 milijuna kuna ostvario je T-HT, mada je taj porast zbog zadovoljavajuće profitabilnosti i u 2002. iznosio samo 29,9 posto. Veliki apsolutni rast dobiti ostvarila je još jedna telekomunikacijska tvrtka - Vipnet, zatim slijede Agrokor, HEP, Eni Croatia B.V.-Hrvatska podružnica, Konzum, Ina, PBZ Card (prije prodaje Privrednoj banci American Express), Pevec, Vetropack Straža, Končar-Energetski transformatori, Ericsson Nikola Tesla, dm Drogerie Markt, Samoborka, Siemens, Crosco Naftni servisi, Ingra, Tisak i Studenac. Samo četiri poduzetnika od prvih 20, koji su ostvarili najveće povećanje dobiti izraženo u vrijednosti, ostvarili su istodobno i takav relativni rast koji ih svrstava među prvih 20 s najbržim rastom (Tvornica lakih metala Šibenik, Konzum, Crosco Naftni servisi i Studenac). Potreba povećanja izvoza je bez sumnje jedan od osnovnih razvojnih ciljeva hrvatskog gospodarstva. Stoga je itekako zanimljivo vidjeti koje su tvrtke ostvarile najveće povećanje prihoda od izvoza u 2007. u odnosu na 2002. godinu. Najveće povećanje u apsolutnom iznosu ostvarila je Ina (4488 milijuna kuna ili dvostruko više nego 2002.), dok je najveći skok u izvozu postigla tvrtka Autocommerce Hrvatska (izvoz je povećan sa 49.000 kuna na 25 milijuna kuna). Samo tri tvrtke postigle su istodobno apsolutni i relativni porast izvoza koji ih svrstava među prvu dvadesetoricu (HEP, M SAN Grupa i OMV Hrvatska). Ostali koji su ostvarili veliku vrijednost u izvozu su “stari”, dobro poznati izvoznici (Petrokemija, Dioki, Končar-Energetski transformatori, Eni Croatia B.V., Brodogradilište 3. maj i Uljanik, Brodotrogir, Crosco, Renault Nissan Hrvatska, P.P.C. Buzet, Dalekovod, Sladorana, Agit, Siemens i Eurocable Group), ali bez enormnih stopa rasta u odnosu na 2002. S druge strane, takav porast zabilježile su tvrtke čija je vrijednost izvoza niža od one koju ostvaruje posljednja iz skupine 20 prema veličini ostvarenog povećanja izvoza. Spomenut ćemo samo one tvrtke iz ove skupine koje ipak više izvoze, kao što su Brodotrogir, Konzum, Hyundai Auto Zagreb, Henkel Croatia, Magma... Njihov je izvoz u 2007. bio desetak i više puta veći nego 2002.


047

ANALIZA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast izvoza

Rbr, 1.

Naziv AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

2.

HENKEL CROATIA D.O.O.

3.

BRODOTROGIR D.D.

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast izvoza

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002.

2007.

Index (2002. = 100)

49.023

25.006.249

51.009,2

3.123.481

108.575.750

3.476,1

14.173.196

455.923.831

3.216,8

Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002. 2007.

Apsolutni rast izvoza

1.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

3.187.569.203

7.675.427.398

4.487.858.195

2.

PETROKEMIJA D.D.

575.506.282

1.305.785.281

730.278.999

3.

DIOKI D.D.

778.518.506

1.411.845.544

633.327.038

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

235.551.738

843.397.924

607.846.186

M SAN GRUPA D.D.

76.835.677

648.449.785

571.614.108

3.708.801

94.702.763

2.553,5

4.

TRGONOM D.O.O

8.624

207.248

2.403,2

5.

6.

EUROPA-MIL, D.O.O.

6.513

125.904

1.933,1

6.

7.

KONZUM D.D.

9.656.301

176.355.985

1.826,3

7.

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

420.189.062

966.059.341

545.870.279

1.805,1

8.

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

381.837.737

870.275.515

488.437.778

4.

MAGMA D.D.

5.

8.

PIK VINKOVCI D.D.

9.

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

57.599

10. HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. 11. KAUFLAND HRVATSKA K.D. 12. PROPLIN

2.420.550

39.865.722

1.647,0

9.

BRODOTROGIR D.D.

14.173.196

455.923.831

441.750.635

6.919.914

110.029.399

1.590,0

10.

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

652.287.912

1.005.035.520

352.747.608

121.822

1.771.855

1.454,5

11.

RENAULT NISSAN HRVATSKA

133.953.324

462.766.175

328.812.851

1.231,1

12.

P.P.C. BUZET D.O.O.

170.127.667

471.774.015

301.646.348

32.926.445

332.294.648

299.368.203

57.964.267

356.898.392

298.934.125

2.029.643

13. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. 14. MEGGLE HRVATSKA D.O.O. 15. MEDICAL INTERTRADE D.O.O. 16. M SAN GRUPA D.D.

1.039.698

24.987.769

32.926.445

332.294.648

1.009,2

13.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.628.374

25.305.385

962,8

14.

OMV HRVATSKA D.O.O.

231.011

2.161.374

935,6

15.

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

142.554.699

380.521.903

237.967.204

76.835.677

648.449.785

843,9

16.

SLADORANA D.D.

142.564.988

378.265.599

235.700.611

17.

AGIT D.O.O.

75.466.710

291.982.817

216.516.107

209.329.876

416.545.238

207.215.362

1.112.049.525

1.310.942.045

198.892.520

73.864.039

269.928.902

196.064.863

17. 18. BRODOKOMERC NOVA D.O.O. 19. BAUHAUS-ZAGREB K.D. 20. OMV HRVATSKA D.O.O.

59.777

679,8

18.

SIEMENS D.D.

685.771

4.569.802

666,4

19.

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

57.964.267

356.898.392

615,7

20.

EUROCABLE GROUP D.D.

8.793

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast dobiti

Rbr,

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast dobiti

2002.

2007.

Index (2002. = 100)

Rbr. 1.

TVORNICA LAKIH METALA DD

2.

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

3.

VIPNET D.O.O.

1.

TVORNICA LAKIH METALA DD

505.087

663.322.741

131.328,4

2.

TOMMY D.O.O.

169.246

48.983.525

28.942,2

3.

MAGMA D.D.

147.693

40.144.096

27.180,8

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

Apsolutni rast izvoza

2002.

2007.

505.087

663.322.741

1.863.966.149

2.420.651.857

556.685.708

267.800.467

805.883.325

538.082.858

662.817.654

4.

ORBICO D.O.O.

111.305

13.261.495

11.914,6

4.

AGROKOR D.D.

61.319.339

401.689.655

340.370.316

5.

ZOVKO-ZAGREB D.O.O.

186.625

17.732.956

9.501,9

5.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

82.187.241

381.427.396

299.240.155

6.

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

54.518

4.537.048

8.322,1

6.

148.443

12.287.860

8.277,8

7.

KONZUM D.D.

81.942

4.485.761

5.474,3

8.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

777.710

34.193.490

4.396,7

9.

PBZ CARD D.O.O.

10. LIMEX D.O.O.

182.865

7.823.348

4.278,2

11. PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

191.407

7.578.928

3.959,6

VETROPACK STRAŽA TVORNICA 11. STAKLA D.D. 12.

7.

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

8.

KRKA-FARMA D.O.O.

9.

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

12. HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

99.088

3.462.931

3.494,8

13. CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

2.219.745

68.657.023

3.093,0

14. STRABAG D.O.O.

1.294.617

36.408.385

15. KAMGRAD D.O.O.

1.108.062

16. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. 17. STUDENAC D.O.O. 18. MAZIVA ZAGREB D.O.O. 19. OSIJEK-KOTEKS D.D. 20. KONZUM D.D.

10. PEVEC D.O.O.

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

16.522.850

224.827.970

208.305.120

854.105.771

990.305.326

136.199.555

64.417.907

199.913.587

135.495.680

7.893.962

102.623.428

94.729.466

41.471.967

132.727.880

91.255.913

9.886.192

83.264.070

73.377.878

13. DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

24.084.114

97.294.204

73.210.090

2.812,3

14. SAMOBORKA D.D.

11.101.483

83.241.938

72.140.455

28.466.668

2.569,1

1.314.706

29.841.206

2.269,8

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. 15. ZAGREB

130.031.766

199.794.844

69.763.078

2.640.752

57.658.133

2.183,4

590.450

9.383.846

1.589,3

2.621.969

36.204.661

1.380,8

16.522.850

224.827.970

1.360,7

16. SIEMENS D.D. 17. CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O. 18. INGRA D.D. 19. TISAK TRGOVAČKO D.D. 20. STUDENAC D.O.O.

24.769.586

93.475.962

68.706.376

2.219.745

68.657.023

66.437.278 57.479.401

12.000.974

69.480.375

108.381.687

165.293.524

56.911.837

2.640.752

57.658.133

55.017.381


048

ANALIZA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast ukupnih prihoda

Rbr, 1.

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002.

2007.

Index (2002. = 100)

161.983.052

1.267.367.126

782,4

Naziv INA-OSIJEK PETROL DD

2.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

863.599.734

4.520.085.158

523,4

3.

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING

284.612.443

1.431.540.411

503,0

4.

INAGIP D.O.O.

138.981.905

646.737.938

465,3

5.

PETROL TRGOVINA D.O.O.

210.548.935

890.843.102

423,1

6.

TIFON D.O.O.

334.494.673

1.405.217.256

420,1

8.

VB LEASING D.O.O.

268.142.008

1.071.076.844

399,4

9.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

7.

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast ukupnih prihoda Rbr.

Naziv

14.101.740.694

24.021.663.765

4.104.997.814

10.884.867.947

6.779.870.133

863.599.734

4.520.085.158

3.656.485.424

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D. KONZUM D.D.

3.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

4.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

7.328.552.797

10.276.545.682

2.947.992.885

5.

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

1.350.324.037

3.572.693.620

2.222.369.583

6.

OMV HRVATSKA D.O.O.

1.365.102.881

3.318.383.823

1.953.280.942

7.

METRO CASH & CARRY D.O.O.

604.311.997

2.403.249.172

1.798.937.175

8.

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

1.406.473.652

3.071.785.244

1.665.311.592

9.

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

805.819.151

2.242.097.736

1.436.278.585 1.426.275.946

1.903.123.576

399,1

604.311.997

2.403.249.172

397,7

10.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

11. GRAĐA D.D.

139.589.005

551.355.038

395,0

11.

VIPNET D.O.O.

12. PLODINE D.D.

428.082.762

1.622.401.270

379,0

12.

13. EUROCABLE GROUP D.D.

125.797.239

473.809.864

376,6

14. OSIJEK-KOTEKS D.D.

268.291.849

1.008.768.455

376,0

15. PBZ-LEASING D.O.O.

163.306.290

607.982.925

372,3

16. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

300.051.548

1.052.981.702

350,9

17. EUROPATRADE D.O.O.

154.247.116

534.219.163

346,3

18. AUTOZUBAK DOO

268.151.871

928.062.178

346,1

19. A.B. PETROL D.O.O.

134.256.879

448.749.286

20. RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

432.993.951

1.446.583.337

9.919.923.071

476.847.630

1.903.123.576

2.310.432.186

3.669.246.976

1.358.814.790

TVORNICA LAKIH METALA DD

793.959.910

2.102.383.830

1.308.423.920

13.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

888.959.522

2.152.669.636

1.263.710.114

14.

M SAN GRUPA D.D.

595.246.898

1.820.340.449

1.225.093.551

15.

PLODINE D.D.

428.082.762

1.622.401.270

1.194.318.508

16.

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

284.612.443

1.431.540.411

1.146.927.968

17.

TISAK TRGOVAČKO D.D.

1.291.979.683

2.418.523.748

1.126.544.065

18.

INA-OSIJEK PETROL DD

161.983.052

1.267.367.126

1.105.384.074

334,2

19.

TIFON D.O.O.

334.494.673

1.405.217.256

1.070.722.583

334,1

20.

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

1.126.547.255

2.183.522.128

1.056.974.873

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najbrži rast zaposlenosti Izvoz (AOP 098 + 100)

2007.

2.

476.847.630

Naziv

Apsolutni rast izvoza

2002.

1.

10. METRO CASH & CARRY D.O.O.

Rbr.

Izvoz (AOP 098 + 100)

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast broja zaposlenih

2002.

2007.

Index (2002. = 100)

Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

Apsolutni rast izvoza

2002.

2007.

4.415

10.313

5.898 1.533

1.

TIFON D.O.O.

35

599

1.711,4

1.

KONZUM D.D.

2.

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

20

247

1.235,0

2.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

513

2.046

1.190,0

3.

PLODINE D.D.

342

1.692

1.350

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

1.176

2.484

1.308

3.

PETROL TRGOVINA D.O.O.

10

119

4.

GRAĐA D.D.

71

407

573,2

4.

5.

VEMIL D.O.O.

37

205

554,1

5.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

1.102

2.401

1.299

494,7

6.

METRO CASH & CARRY D.O.O.

624

1.460

836 809

6.

PLODINE D.D.

342

1.692

7.

STUDENAC D.O.O.

218

1.027

471,1

7.

STUDENAC D.O.O.

218

1.027

8.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

513

2.046

398,8

8.

TOMMY D.O.O.

464

1.242

778

BILLA D.O.O.

742

1.416

674

9.

AUTOZUBAK DOO

10. GAVRANOVIĆ D.O.O. 11. M SAN GRUPA D.D.

106

421

397,2

9.

96

356

370,8

10. KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

1.836

2.409

573

344,4

11. TIFON D.O.O.

35

599

564

72

248

12. PORSCHE LEASING D.O.O.

15

46

306,7

12. KERUM D.O.O.

537

1.099

562

13. ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

25

73

292,0

13. SIEMENS D.D.

912

1.375

463

14. HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

91

262

287,9

14. HRVATSKA LUTRIJA D.O.O

938

1.381

443

2.643

3.075

432

782

1.185

403

15. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

140

401

286,4

15. TISAK TRGOVAČKO D.D.

16. SONIK D.O.O.

162

452

279,0

16. JAMNICA DD

17. TOMMY D.O.O.

464

1.242

267,7

17. PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

55

146

265,5

18. GETRO D.D.

18. S & T HRVATSKA D.O.O. 19. RAIFFEISEN LEASING D.O.O. 20. ORBICO D.O.O.

34

88

258,8

19. LEDO D.D.

148

362

244,6

20. VIADUKT D.D. ZAGREB

629

1.029

400

1.267

1.657

390

633

1.022

389

1.483

1.868

385


50

ANALIZA

Hrvatsko gospodarstvo u 2007. godini

Autor: Centar za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore

RELATIVNO POVOLJNA EKONOMSKA KRETANJA na

međunarodnom tržištu, naročito u prvoj polovini 2007. godine nakon čega se situacija počinje vidno mijenjati, primarno pod utjecajem dinamičnijeg rasta cijena nafte i ostalih sirovina kao i financijske krize započete u SAD-u drugorazrednim hipotekarnim kreditima, rezultirala su realnim godišnjim rastom svjetskog gospodarstva od 4,9 posto. Promjene u kretanjima pojedinih ekonomskih varijabli tijekom godine lagano su usporile međugodišnju dinamiku rasta i to prije svega u najrazvijenijim zemljama, dok se u brzorastućim ekonomijama ubrzani rast nastavio. Tako eurozona kao i Sjedinjene Američke Države, bilježi u 2007. godini usporeniju dinamiku rasta koja je posljedica sporijeg rasta osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital, dok je istodobno državna potrošnja u tim ekonomijama rasla bržom dinamikom. U većini zemalja Europske unije iz Srednje i Istočne Europe ostvareno je proširenje deficita tekućeg računa platne bilance. Unatoč snažnom rastu cijena spomenutih sirovina na svjetskom

tržištu, prosječna inflacija je u eurozoni, na godišnjoj razini, ostala gotovo ista. Učinci inflacije bili su manji i zbog niže razine nezaposlenosti u odnosu na 2006. godinu. U takvim okolnostima na svjetskom tržištu uz nastavak pozitivnih tendencija kretanja na domaćem tržištu, ostvaren je u 2007. godini snažan realan rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto. Uz visoku stabilnost tečaja, prosječna godišnja inflacija bila je niska unatoč snažnom rastu cijena krajem godine. U uvjetima gotovo neizmijenjene fiskalne i nešto restriktivnije monetarne politike, u realnom sektoru hrvatskoga gospodarstva ostvareni su, uglavnom, pozitivni trendovi. Štoviše, prerađivačka industrija pa onda i ukupna industrijska proizvodnja bilježe najveće godišnje stope rasta unatrag 10 odnosno, pet godina. Sve grupacije industrijske proizvodnje bilježe rast, a najbrži prosječan rast u zadnjih pet godina bilježe kapitalni proizvodi. Trend daljnjeg rasta zabilježen je i u trgovini, turizmu, prijevozu, te uz usporeniju dinamiku rasta, i u graditeljstvu.


ANALIZA

Brži gospodarski rast rezultirao je povoljnijom situacijom na tržištu rada tako da je nastavljen trend pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti. Odnosno, rekordno je, na međugodišnjoj razini, smanjen broj nezaposlenih te je stopa nezaposlenosti bila najniža od 1995. godine. Zaposlenost je rasla brže od pada nezaposlenosti pa se tako povećalo i aktivno stanovništvo. Nastavljen je i brži trend rasta produktivnosti od plaća, što se pozitivno odrazilo na smanjenje cjenovnih pritisaka i konkurentnost gospodarstva.

U odnosu na 2006. godinu povećan je utjecaj izvoza usluga na rast BDP-a, a smanjen utjecaj izvoza roba Produktivnost rada je sada na razini od oko 68 posto prosjeka EU27 što je za desetak strukturnih bodova više nego

2002. godine. Prošle godine je nastavljena i fiskalna konsolidacija pa je deficit proračuna spušten na 2,3 posto BDP-a, ali zahvaljujući prije svega visokom rastu na prihodnoj strani proračuna dok je, i ovaj put, izostala reforma rashodne strane proračuna. Monetarna politika i dalje je primarno održavala stabilnost cijena i tečaja, ali su mjere monetarne politike isto tako bile usmjerene na usporavanje rasta inozemnog duga i deficita platne bilance. S jedne strane su te mjere pozitivno utjecale na usporavanje rasta inoduga, ali su s druge strane inducirale neka nepovoljna kretanja u financijskom i realnom sektoru gospodarstva (rast kamatnih stopa, sporiji rast kredita korporativnom sektoru primarno malim i srednjim poduzećima). Međutim, nastavljeni su dosadašnji nepovoljni trendovi u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni. Odnosno, uvoz je rastao brže od izvoza pa je i nadalje bio preko

51

dva puta, u nominalnom iznosu, veći od izvoza, temeljem čega je porastao i robni deficit. Tako pogoršana vanjska neravnoteža gospodarstva odrazila se na daljnji rast inozemnog duga (iako je njegova

Rast BDP-a se u nedostatku kapitala odnosno štednje u znatnoj mjeri temeljio na zaduživanju dinamika rasta bila nešto sporija nego u 2006.) i povećanje manjka na tekućem računu platne bilance. Naime, iako je zabilježen nastavak pozitivnih kretanja u međunarodnoj razmjeni usluga, to nije uspjelo ublažiti rast godišnjeg manjka na tekućem računu platne bilance. Tako je ostvaren rekordan deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 milijarde eura, a bruto inozemni dug je potkraj 2007. godine, prema recentnim podacima, iznosio 33,4


52

ANALIZA

BDP per capita PO PPS-u za 2007. godinu

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.*

SVIJET

3,6

4,9

4,4

5,0

4,9

3,7

SAD

2,5

3,6

3,1

2,9

2,2

0,5

EUROZONA

0,8

2,1

1,6

2,8

2,6

1,4

JAPAN

1,4

2,7

1,9

2,4

2,1

1,4

KINA

10,0

10,1

10,4

11,1

11,4

9,3

INDIJA

6,9

7,9

9,1

9,7

9,2

7,9

RUSIJA

7,3

7,2

6,4

7,4

8,1

6,8

Izvor: IMF (WEO april 2008), HGK *prognoza

indeksi, EU27 = 100 300

200

100

0

Luksemburg Irska Nizozemska Austrija Švedska Danska Belgija Finska V.Britanija Njemačka Francuska Španjolska Italija EU27 Grčka Cipar Slovenija Češka Malta Portugal Estonija Slovačka Mađarska Litva Letonija Hrvatska Poljska Rumunjska Bugarska

Realni rast BDP-a, %

Izvor: Eurostat, HGK

milijarde eura, što znači da je njegov udio u BDP-u bio nešto viši od 89 posto. Hrvatska i nadalje redovito otplaćuje svoje inozemne obveze, ali je činjenica da smo visoko zadužena zemlja, a uz to su se pokazatelji zaduženosti tijekom 2007. dodatno pogoršali. Pored toga, rastu rizici vezani za inozemni dug koji mogu ugroziti dosadašnje trendove gospodarskog rasta. Zbog toga, visoka razina i brzina rasta, stavlja problematiku inozemnog zaduživanja u središte pozornosti makroekonomske politike. Osnovni problem je u tome što se nastavlja dosadašnji obrazac razvoja hrvatskoga gospodarstva. Nesporna je, naime, činjenica da je prošle godine ostvaren relativno visok gospodarski rast čemu je najviše pridonijela osobna potrošnja, dok je doprinos investicija bio nešto manji. Utjecaj neto inozemne potražnje opet je bio nepovoljan. Dakle, gospodarski rast je i nadalje uglavnom generiran domaćom finalnom potrošnjom koja se temelji na inozemnom zaduživanju.

MEĐUNARODNO OKRUŽENJE Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), svjetski bruto domaći proizvod u 2007. godini bilježi usporeniju dinamiku rasta u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 4,9%. Iako je rast BDP-a na svjetskoj razini usporen samo za 0,1 postotni bod, analiza po zemljama tj. skupinama zemalja pokazuje ipak veće promjene. Odnosno, trend usporavanja gospodarskog rasta uglavnom je zabilježen u razvijenim zemaljama kao što su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD i Velika Britanija, dok su značajan doprinos rastu svjetskog gospodarstva dale ekonomije Kine, Indije i Rusije. Kao jedna od glavnih polazišnih točaka usporavanja rasta svakako je i SAD, točnije sekundarno tržište hipotekarnih kredita. Naime, kriza hipotekarnih kredita u SAD-u počela je još u drugoj polovini 2006., a tijekom cijele 2007. godine proširila se više-manje na ostatak svijeta. Gla-

Promjena u odnosu BDP-a per capita po PPS-u u odnosu na prosjek EU27 između 2000. i 2007. godine

vni uzrok krize spomenutog tržišta jest izdavanje hipotekarnih kredita od strane financijskih institucija, i to slabije kreditno sposobnim klijentima. Glavno jamstvo podmirivanja eventualno neotplaćenih kredita temeljila se na pretpostavci da će cijene nekretnina nastaviti svoj dotadašnji rast te da će se prodajom nekretnine na tržištu uspjeti nadoknaditi gubici proizašli iz nepravovremene otplate kredita. Kako su se padom cijena nekretnina počeli javljati gubici, davatelji kredita izdali su vrijednosne papire u vidu prava na buduće otplaćene kredite. U očekivanju skorijeg oporavka cijena nekretnina, tada zadovoljavajuće likvidnosti i općenito visoko globaliziranog poslovanja takvi su vrijednosni papiri brzo našli kupce. No, kriza se i dalje nije zaustavljala uzrokujući problem nedostatka likvidnih sredstava te znatno pooštrene uvjete davanja svih vrsta kredita, kako stanovništvu, tako i poduzetnicima, što pak uzrokuje pad ili usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija. Tako je tijekom 2007. godine osobna potrošnja u SAD-u usporila svoj rast

Prosječne stope rasta BDP-a u razdoblju od 2001. do 2007. godine

postotni bodovi 40

10 %

30

8

20

6 4

10

-20

Izvor: Eurostat, HGK

0

Letonija Estonija Litva Rumunjska Slovačka Irska Bugarska Hrvatska Grčka Češka Luksemburg Slovenija Poljska Mađarska Španjolska Cipar Finska Švedska V. Britanija EU27 Austrija Belgija Nizozemska Francuska Danska Malta Njemačka Portugal Italija

-10

2 Luksemburg Estonija Letonija Litva Slovačka Irska Rumunjska Grčka Češka Hrvatska Bugarska Slovenija Španjolska Mađarska Poljska Cipar Švedska V. Britanija Finska Portugal Nizozemska Francuska Austrija Njemačka Malta Belgija Danska Italija

0

Izvor: Eurostat, HGK


53

ANALIZA

Realni rast BDP-a po godinama

Realni rast BDP-a u 2007. godini

8,0 %

12 % 10

6,0

8

5,6

5,3

4,4

4,3

4,3

4,8

4 2

2,9

2,0

6

0

0,0

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

Slovačka Letonija Litva Estonija Poljska Češka Bugarska Slovenija Rumunjska Hrvatska Luksemburg Irska Cipar Finska Grčka Malta Španjolska Nizozemska Austrija V. Britanija EU27 Švedska Belgija Njemačka Francuska Portugal Danska Italija Mađarska

4,0

5,6

Izvor: Eurostat, HGK

(unatoč velikoj financijskoj pomoći same vlade SAD-a), dok su investicije u fiksni kapital nakon četiri godine zabilježile pad. Istodobno je državna potrošnja u SAD-u zabilježila najvišu stopu rasta unazad četiri godine. Eurozona također u 2007. godini bilježi usporavanje dinamike gospodarskog rasta u odnosu na 2006. godinu. Slično kao i u SAD-u, i u eurozoni bilježi se usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital, dok državna potrošnja raste bržom dinamikom. Takva kretanja osobne potrošnje prije svega su rezultat pada zabilježenog u Njemačkoj te usporavanja dinamike rasta u Austriji i Sloveniji, dok su kretanja investicija u fiksni kapital najvećim dijelom određena usporavanjem dinamike rasta u Španjolskoj i Irskoj. S druge strane, zemlje u razvoju kao što su Češka, Litva, Poljska i Slovačka bilježe ubrzanje dinamike rasta gospodarstva. Uporedo s usporavanjem dinamike gospodarskog rasta eurozone, inflacija je u prosjeku na međugodišnjoj razini ostala gotovo ista unatoč snažnom rastu cijena nafte i hra-

ne koji je započeo potkraj godine. Učinci inflacije manje su se osjetili i zbog niže razine nezaposlenosti u odnosu na 2006. godinu.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD Prošle godine je u Hrvatskoj ostvaren BDP u visini od 275,1 milijardu kuna odnosno 37,5 milijardi eura, dok je stopa realnog rasta iznosila 5,6%. Ostvareni BDP je i dalje pokazivao relativno malu snagu hrvatskog gospodarstva u međunarodnim razmjerima jer je primjerice iznosio tek 0,3% procijenjenog BDP-a EU27. Da je Hrvatska u 2007. godini bila 28. članica EU-a zauzimala bi 20. mjesto po veličini BDP-a i našla bi se ispred Luksemburga, Slovenije, Bugarske, Litve, Letonije, Estonije, Cipra i Malte. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ponderiran razinom cijena, odnosno BDP per capita po paritetu kupovne moći, istodobno pokazuje da je Hrvatska

u 2007. godini sa ostvarenih 13.900 eura bila na 56% prosjeka EU27 što ju je po realnoj razini razvijenosti smjestilo tek ispred Poljske, Rumunjske i Bugarske. Hrvatska se u zadnjih 10 godina približila europskom prosjeku za petnaestak postotnih bodova, ali to nije bitno izmjenilo njen položaj na ljestvici razvijenosti. Zapravo je zabilježen mali pad na toj ljestvici kao posljedica znatno bržeg rasta BDP-a u Estoniji i Litvi. Kada se promatra razdoblje od 2000. godine na ovamo, u kojem je Hrvatska ostvarila relativno visok i stabilan rast, vidi se da se Hrvatska nalazila u grupi zemalja koje su popravile svoj položaj u odnosu na prosjek Europske unije, ali i da se, u tom kontekstu, nije svrstala u grupu tranzicijskih zemalja koje su ostvarile veći pomak. Takva su kretanja razine razvijenosti gotovo u cijelosti bila posljedica razlike u dinamici rasta BDP-a. Odnosno, prosječna je stopa rasta u razdoblju od 2001. do 2007. godine za EU27 iznosila 2,1%, najviša prosječna stopa rasta je zabilježena u Letoniji 9,1%, Estoniji 8,6% i Litvi 7,9%, a najniža

Godišnji rast osobne potrošnje u stalnim cijenama 1997.

Godišnji rast državne potrošnje u stalnim cijenama 1997.

7000 mil. kuna

2000 mil. kuna

6000

1500

5000 4000

1000

3000

500

2000 0

1000 0

2002. 2002.

Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-500 Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


54

ANALIZA

Godišnji rast investicija u fiksni kapital u stalnim cijenama 1997.

Godišnji rast izvoza roba i usluga u stalnim cijenama 1997.

9000 mil. kuna

8000 mil. kuna 7000 6000

6000

5000 4000 3000

3000

2000 1000 0

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

0

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

u Njemačkoj 1,2%, Portugalu 1% i Italiji 1%. Istodobno je u Hrvatskoj prosječna stopa rasta iznosila 4,9%. Rast BDP-a je u Hrvatskoj u 2007. godini lagano ubrzan u odnosu na prethodno razdoblje. Točnije, realan rast od 5,6% bio je 0,8 postotnih bodova veći nego u prethodnoj godini, odnosno 0,7 postotnih bodova veći od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Međutim, u usporedbi s desetak zemalja koje su u zadnje tri godine ušle u EU iza Hrvatske je po dinamici rasta BDP-a bila samo Mađarska čije je gospodarstvo zadnjih godina pogođeno fiskalnom konsolidacijom. Općenito je rast BDP-a definiran porastom agregatne potražnje koju prati rast domaće proizvodnje. Pritom se ukupna potražnja povećava uslijed rasta domaće potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije u fiksni kapital te promjena zaliha) i/ili uslijed rasta inozemne potražnje (rast izvoza roba i usluga). U prošloj je godini na realni rast BDP-a najviše utjecao realan rast osobne potrošnje,

zatim rast izvoza roba i usluga, što prošlu godinu nije posebno izdvajalo od prethodnih. Naime, u zadnjih desetak godina rast BDP-a se prvenstveno temeljio upravo na tim komponentama, dok je u 1999. to prvenstveno bila državna potrošnja, a u 2003. godini investicije u fiksni kapital. Ipak, zbog bržeg rasta vrijednosti izvoza roba i usluga u odnosu na osobnu potrošnju, u zadnjih je 10 godina, upravo izvoz imao najveći utjecaj na rast BDP-a. Odnosno, kumulativni porast vrijednosti izvoza roba i usluga između 1997. i 2007. godine bio je približno 25% veći od kumulativnog porasta osobne potrošnje. Prošlogodišnje kretanje osobne potrošnje bilo je determinirano kretanjima realnih plaća i kredita stanovništvu te, specifično za prošlu godinu, povratom duga umirovljenicima i znatnim prinosima na tržištu kapitala. Tako je realni rast neto plaća od 2,2% bio nešto veći nego u prethodnoj godini, a neto iznos kredita stanovništvu je i pored manjeg usporavanja dinamike rasta u odnosu na prethodnu godinu bio najveći u proteklih 10 godina (17,2 milijarde

Odnos rasta BDP-a i vanjskog duga

kuna). Povrat duga umirovljenicima je utjecao na znatno povećanje ukupnih socijalnih transfera, jer je samo po toj osnovi toj kategoriji stanovništva isplaćeno oko 3,4 milijarde kuna. Pored toga, ostvareni su visoki prinosi na tržištu kapitala i to kao rezultat najviše vrijednosti Crobexa u zadnjih 10 godina te najvećeg prometa na tržištu kapitala od osamostaljenja Republike Hrvatske (35,5% veći nego godinu dana ranije). Državna potrošnja se rjeđe spominje u kontekstu rasta BDP-a jer je u zadnjih 10 godina ostvarila najmanji rast u odnosu na ostale kategorije potrošnje, a njen je udio u BDP-u ujedno i najmanji (20%). Naime, riječ je o državnoj potrošnji koja ne obuhvaća proračunske izdatke na plaće, socijalne transfere ni investicije u fiksni kapital. No ta kategorija zadnjih godina bilježi stalan rast, a u 2007. je sudjelovala u povećanju ukupne domaće i inozemne potražnje sa 7,3%. Rast investicija u fiksni kapital je zadnjih godina bio pod značajnim utjecajem javnih investicija u infrastrukturu (najviše cesto-

Realne stope rasta u 2007. godini i prosječne u razdoblju od 2002. do 2006. godine

rast vanjskog duga na jedan euro rasta BDP-a 3,0 EUR

Hoteli i restorani Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

2,7

Trgovina na veliko i na malo

2,0

Prijevoz, skladištenje i veze

1,2

1,0

1,1

1,2

1,1

0,7 0,0

2002.

Izvor: DZS, HNB, HGK

Prerađivačka industrija i opskrba energentima Građevinarstvo Javne djelatnosti; ostale uslužne djelatnosi

2003.

2004.

2005.

2006.

2007. od 2002. - 2006.

Primarne djelatnosti

2007. Izvor: DZS, HGK

% 0,0

3,0

6,0

9,0

12,0


55

ANALIZA

gradnju) koje su u 2003. godini ostvarile rekord. Međutim, unatrag nekoliko godina bilježi se postupna promjena u strukturi ukupnih investicijskih aktivnosti u smislu da se povećava udio stanogradnje i privatnih investicija. Investicije u fiksni kapital bilježe u 2007. godini međugodišnju stopu rasta od 6,5%, ali je time njihov rast usporen u odnosu na prethodnu godinu. Tu je ipak zabilježena najviša međugodišnja stopa rasta u odnosu na ostale kategorije potrošnje,pa su investicije i nadalje bitan faktor rasta ukupne potrošnje, u kojoj su sudjelovale sa oko 22%. Realni rast izvoza roba i usluga od 5,7% također je usporen u odnosu na prethodnu godinu i u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje na što je prvenstveno utjecalo usporavanje robnog izvoza. Odnosno, robni je izvoz prema podacima iz platne bilance u 2006. povećan za 16,7%, a u 2007. za znatno manjih 9,1%, dok je istodobno rast usluga ubrzan sa 6% na 7,6%. Ukupan gospodarski rast i prošle se godine uglavnom temeljio na rastu domaće potražnje. U nedostatku vlastitog kapitala došlo je do rasta unutarnjeg i vanjskog duga karakterističnog za razdoblje nakon 2000. godine. Iako je i prošle godine zabilježen rast vanjskog duga, odnos vanjskog duga i rasta BDP-a ipak je bio među nižima u usporedbi s prethodnih pet godina. U usporedbi s uspješnijim tranzicijskim zemljama, rast BDP-a se u Hrvatskoj u cijelom razdoblju nakon 2000. godine više temeljio na rastu osobne potrošnje i javnih investicija, a manje na rast izvoza roba i usluga te privatnih investicija. Pritom su neke od tih zemalja, poput Slovačke i Češke, uspjele povećati izvoz roba i usluga te investicije uz pomoć visokih direktnih

stranih ulaganja u nove proizvodnje pa su ostvarile visok rast gospodarstva uz umjeren rast vanjskog duga. Proizvodna metoda obračuna BDP-a pokazuje da su najveće stope realnog rasta u 2007. godini ostvarili hoteli i restorani te financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama. Međutim, na rast BDP-a, zbog većeg udjela u strukturi, najviše je utjecala industrijska proizvodnja, a zatim slijedi financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama te trgovina na veliko i malo. Te tri djelatnosti su najviše utjecale na rast BDP-a i u prethodnom petogodišnjem razdoblju odnosno, između 2002. i 2007. godine njihov doprinos je iznosio 70% ukupnog rasta BDP-a. No najviše prosječne stope rasta u tom petogodišnjem razdoblju ostvarene su u građevinarstvu te u prijevozu, skladištenju i vezama i to zahvaljujući prije svega cestogradnji i dinamičnom razvoju telekomunikacija. U 2007. godini ostvarena je stopa rasta industrijske proizvodnje od 6,5%, najviša u zadnjih 10 godina, a rast trgovine, hotela i restorana te javnih djelatnosti je dinamiziran u odnosu na prethodne tri godine. Pritom se posebno izdvaja trgovina čija je bruto dodana vrijednost u 2007. godini realno povećana 1,6 milijardi kuna, a u prethodnoj godini povećana je za znatno manjih 707 milijuna kuna, pa je trgovina kao djelatnost najviše utjecala na ubrzavanje dinamike rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, rast BDP-a se i u 2007. godini prvenstveno temeljio na rastu domaće potrošnje, što pokazuje da još nisu postavljeni temelji za održivi i dinamičniji rast BDP-a. U kontekstu tih kretanja važna je činjenica da je dinamičniji rast industrij-

ske proizvodnje omogućio održavanje pokrivenosti ukupne domaće i inozemne potražnje domaćom proizvodnjom roba i usluga na oko 64%.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Bez obzira na stupanj razvijenosti neke zemlje, industrija koja u pravilu obuhvaća djelatnosti rudarstva i vađenja, prerađivačku industriju te opskrbu električnom energijom, plinom i vodom, najznačajnija je grana gospodarstva bilo koje zemlje. Tako industrijska proizvodnja čini nešto manje od petine gospodarstva EU27. Iako u zadnje tri godine stagnira, danas je udio industrije neznatno manji nego što je bio prije pet godina i to najviše zbog porasta zajedničkog udjela djelatnosti financijskog posredovanja te poslovanja nekretninama i poslovnim uslugama. Najveća vrijednost tj. oko 65% bruto dodane vrijednosti (BDV) industrije EU27 i dalje se ostvaruje u samo četiri zemlje, a to su Njemačka, Velika Britanija, Italija i Francuska. Ipak, većina novopridruženih članica EU27 kao što su Slovačka, Poljska i Bugarska, u prošloj godini iznova bilježe izniman rast industrijske proizvodnje te se uporedo s time smanjuje udio četiriju najrazvijenijih zemalja EU27. Iako trošak rada u istočnoeuropskim zemljama raste, njegova je “težina” još uvijek manja u odnosu na zapadnoeuropske zemlje te se i zbog toga proizvodnja premješta na Istok. Tako je prošle godine najveći međugodišnji rast industrijske proizvodnje u EU27 zabilježen u Slovačkoj (13,2%), Poljskoj (9,6%) i Bugarskoj (9,2%). Općenito,

Udio industrije u BDP-u

Realne stope rasta vrijednosti industrije i BDP-a

22 %

7%

21

6

Industrija

20

5

19

4

18

3

17 16

2

15

1

14

BDP

2001.

Izvor: Eurostat, HGK

2002.

2003.

2004. Hrvatska

2005. EU-27

2006. 2007. EU-15

0

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


56

ANALIZA

većina bivših tranzicijskih zemalja ostvarila je rast industrijske proizvodnje iznad prosjeka EU27 (3,2%). Takva kretanja, kao i obično, najvećim su dijelom rezultat porasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Slično stanje i trendovi bilježe se i u Hrvatskoj. Odnosno, vrijednost industrijske proizvodnje kao udio u BDP-u bilježi stagnaciju, a bilježi se i lagani pad udjela u ukupno zaposlenima. Unatoč tomu, industrija i dalje čini oko petine BDP-a , četvrtinu zaposlenih u pravnim osobama te oko 97% vanjskotrgovinske robne razmjene i kao takva ostaje najvažnija djelatnost hrvatskog gospodarstva. Isto tako, industrijska proizvodnja već osam godina bilježi kontinuirani trend rasta i to po prosječnoj stopi od 4,9%. Prošle godine zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 5,6% u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tomu što je to najbrža dinamika rasta od 2002. godine, prošlogodišnja razina proizvodnje još je uvijek za 10% niža od one iz 1990. godine. Na snažan rast industrijske proizvodnje, prvenstveno je utjecao dinamičan rast u prerađivačkoj industriji, koja čini oko 80% ukupne industrijske proizvodnje. Naime, prerađivačka industrija u prošloj godini bilježi rast od 6,6%, što je najveći rast u zadnjih petnaestak godina. Najveći utjecaj na takva kretanja prerađivačke industrije ima osmogodišnji trend rasta u tri najznačajnije grane te industrije, a to su proizvodnja hrane i pića, izdavačka i tiskarska djelatnost te proizvodnja proizvoda od metala. Pored toga, u zadnje dvije grane bilježi se i brži rast u odnosu na 2006. godinu, a slijedom toga povećao se i njihov udio u industrijskoj proizvodnji. U strukturi industrijske proizvodnje nije

došlo do značajnijih promjena s iznimkom kemijske industrije kojoj je udio smanjen uslijed prošlogodišnjeg niskog rasta koji je zabilježen nakon dvogodišnjeg trenda pada proizvodnje. Tako proizvodnja hrane i pića ostaje najznačajnija grana industrije, proizvodnja proizvoda od metala i dalje bilježi najdulji trend rasta proizvodnje, dok proizvodnja tekstila i proizvodnja odjeće bilježe najdulji trend pada proizvodnje. U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, proizvodnja ostalih prometnih sredstava (brodovi) ostaje najjača izvozna grana, proizvodnja kemikalija nakon dvije godine ponovno bilježi najveću uvoznu vrijednost, a proizvodnja proizvoda od drva i dalje bilježi suficit. Proizvodnja hrane i pića u 2007. godine bilježi međugodišnji porast od 5%, što znači istu dinamku rasta kao i prethodne godine. Porast proizvodnje bilježi se u gotovo svim grupama proizvoda osim proizvodnje ostalih prehrambenih proizvoda (između ostalih pad proizvodnje šećera i začina), gdje se bilježi pad od 1%. No, u prošloj su godini i zalihe gotovih proizvoda u toj grani prosječno porasle za 7,9%. Takva kretanja djelomično su rezultat smanjene inozemne potražnje za tim proizvodima (izvoz je pao za 4,4%), dok se domaća potražnja za njima velikim dijelom pokrivala iz uvoza, koji je povećan za 6,2% u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja proizvoda od metala već 11. godinu za redom (s iznimkom 1999. godine kada je zabilježena stagnacija) bilježi trend rasta. Općenito kod metalne se industrije bilježi znatan uvoz, što je svakako jednim dijelom povezano s velikom potražnjom iz sektora graditeljstva i brodogradnje kao i nepostojanjem domaće proi-

zvodnje određenih metala. Proizvodnja tekstila već pet godina bilježi trend pada proizvodnje. Uporedo s time bilježi se i povećanje deficita robne razmjene, što je većim dijelom i dalje rezultat povećanja ponude tekstilne robe s Istoka. Negativni trendovi kao i u EU27 bilježe se i kod broja zaposlenih u tekstilnoj industriji. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (između ostalih i brodova) već drugu godinu za redom bilježi pad proizvodnje. U prošloj su godini takva kretanja rezultat smanjene gradnje i popravka brodova. I kretanja robne razmjene u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava nešto su nepovoljnija u odnosu na prethodnu godinu i to kao rezultat bržeg rasta uvoza od izvoza. Iako Hrvatska i dalje kotira visoko u Svjetskoj knjizi narudžbi, u prošloj je godini pala sa šestog na 10. mjesto po kriteriju nosivosti brodova. Hrvatskoj su brodogradnji i prošle godine odobrene nove državne potpore, od čega je većina ukupnog iznosa odobrena za premoštenje financiranja proizvodnje. Kod proizvodnje kemikalija, nakon dvije godine pada, u 2007. godini bilježi se lagani međugodišnji porast proizvodnje za 1,2%. U gotovo svim grupama proizvoda bilježi se porast proizvodnje, osim kod pesticida i farmaceutskih proizvoda (gdje se bilježi dvogodišnji trend pada proizvodnje). Prošlogodišnja povećana potražnja za tim proizvodima velikim se dijelom pokrivala iz zaliha, koje su lani bile, u prosjeku, manje za gotovo 20% u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz u toj grani raste već pet godina, no uvoz ima dulji trend kao i bržu dinamiku rasta, što je rezultiralo ponovnim povećanjem robnog deficita u toj grani industrije.

Industrijska proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda u industriji (2000=100)

Proizvodnost rada i zaposleni u industriji

160,0 indeksi

170,0 indeksi

(2000=100) 160,0

150,0

150,0

140,0

140,0

130,0

130,0

120,0

120,0 110,0

110,0

100,0

100,0 90,0

90,0 I

III

Izvor: DZS, HGK

V

VII

2005

IX

XI

I

III

V

VII

2006

Industrijska proizvodnja

IX

XI

I

III

V

VII

2007

IX

XI

Zalihe gotovih proizvoda u industriji

80,0

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

Proizvodnost

2004.

2005. Zaposleni

2006.

2007.


ANALIZA

Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva (osim namještaja) bilježi četverogodišnji trend rasta te je u prošloj godini veća za 6,9% u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj i dalje postoji veliki potencijal u preradi drva (gotovo polovinu površine Hrvatske čine šume), no i dalje je nedovoljno konkurentna na stranim tržištima, što se iščitava iz podatka da se u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni proizvodnje namještaja bilježi trend rasta deficita. Ipak, i dalje se nastavlja s poboljšanjem konkurentnosti te je tako prošle godine pokrenuta promotivna kampanja Drvo je prvo koja za cilj ima povećanu uporabu drva u graditeljstvu i kućanstvima. Pored prerađivačke industrije, na rast ukupne industrijske proizvodnje u 2007. godini, pozitivno je utjecalo i povećanje proizvodnje kod rudarstva i vađenja. Iako raste sporijom dinamikom u odnosu na prethodnu godinu, ovo je druga godina za redom kada je zabilježeno povećanje proizvodnje u toj djelatnosti (u 2007. godini 2,8%, a u 2006. godini 10,3%). Takva kretanja proizašla su iz dvogodišnjeg trenda rasta kod vađenja sirove nafte i zemnog plina te vađenja kamena. Unatoč takvim kretanjima, veliki dio potražnje za proizvodima te djelatnosti i dalje se pokriva iz uvoza koji raste već četvrtu godinu za redom. Dvogodišnji trend rasta bilježi se i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. Naime, u prošloj je godini zabilježeno povećanje te proizvodnje za 1,3% u odnosu na 2006., na što je kao i prethodne godine, najviše utjecalo povećanje proizvodnje električne energije. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG 2001) industrijska proizvodnja bilježi međugodišnji porast proizvodnje u svim grupacijama. Iako se prošle godine najveći rast proizvodnje bilježi kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (14,5%), unazad pet godina najveći rast u prosjeku bilježi se kod kapitalnih proizvoda (proizvodnja metalnih konstrukcija, strojeva i uređaja, elektromotora, generatora i transformatora, karoserija, prikolica i poluprikolica). Najsporiji rast zabilježen je kod energije i to najvećim dijelom kao rezultat smanjene proizvodnje naftnih derivata. Zalihe gotovih proizvoda u industriji su prošle godine u prosjeku bile veće za 0,6%

u odnosu na razinu iz 2006. godine, što je djelomice rezultat i baznog efekta. Naime, u 2006. godini zabilježen je pad zaliha i to nakon petogodišnjeg trenda rasta. Iako prošlogodišnja razina ukupnih zaliha sugerira da je situacija ostala nepromijenjena, iz detaljnijeg prikaza zaliha iščitavaju se znatne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Zalihe, naime, u proizvodnji hrane i pića (čine više od trećine ukupnih zaliha), bilježe visoki međugodišnji rast od 7,9%, što je djelomice rezultat smanjene inozemne potražnje. Taj je rast većim dijelom ublažen padom zaliha u proizvodnji kemikalija, čija je razina manja za 18,8%. U 2007. zabilježen je blagi porast broja zaposlenih u industriji (u industrijskim djelatnostima poduzeća) od 0,4% u odnosu na prethodnu godinu. Takva kretanja upućuju na pozitivne tendencije u pogledu zaposlenosti u industriji u zadnje tri godine. Tako je danas u industriji broj zaposlenih (u pravnim osobama) na razini od oko 89% iz 2000. godine, ali i oko 40% iz 1990. godine. Iako njihov udio u ukupno zaposlenima nastavlja trend pada, industrijski sektor još uvijek čini oko četvtine ukupno zaposlenih u pravnim osobama. S druge strane, proizvodnost rada u industriji već petnaestak godina bilježi trend rasta te se tako nalazi daleko iznad razine iz 1990. i 2000. godine. Taj rast proizvodnosti temljen je prvenstveno na padu broja zaposlenih s iznimkom prošle godine kada i broj zaposlenih i proizvodnost rada bilježe rast. Lani je proizvodnost rada za 5,2% veća od one iz 2006. godine. Ipak, divergentnost kretanja proizvodnosti rada i zaposlenih u industriji i nadalje se bilježi u većini grana prerađivačke industrije. Najočitiji primjeri iz prošle godine bilježe se u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme te reciklaži. Naime, u te dvije grane prerađivačke djelatnosti bilježi se izraziti rast broja zaposlenih (25,1% odnosno 17,9%), a proizvodnost bilježi gotovo najveći pad u odnosu na ostale grane. Uz petogodišnji trend realnog rasta u sve tri industrijske djelatnosti, prosječna neto plaća u industriji i dalje je iznad prosjeka Hrvatske. Pritom se iznadprosječne plaće bilježe kod rudarstva i vađenja te opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, dok su plaće u prerađivačkoj industriji

57

ispod prosjeka Hrvatske. Štoviše, plaće u prerađivačkoj industriji, unatoč nižoj bazi, rastu sporije u odnosu na ostale dvije djelatnosti. U prerađivačkoj se industriji isplaćuju i najviša i najniža neto plaća u cijeloj industriji. U principu, najniže se prosječne neto plaće u prerađivačkoj industriji ostvaruju u tekstilnoj, odjevnoj i kožarskoj industriji (2510 kuna), dok su najveće isplaćene u naftnoj i duhanskoj industriji (7119 kuna).

TRGOVINA

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnom gospodarstvu Hrvatske jer u toj djelatnosti posluje oko 36,1% gospodarskih subjekata, zapošljava oko 18% ukupnog broja zaposlenih dok je udio distributivne trgovine u BDP-u u 2007. godini iznosio 10,8%. U distributivnoj trgovini je prošle godine ostvaren promet od 286,2 milijarde kuna, pri čemu su trgovačka društva realizirala 94,7% prometa, što je 17,4% više nego prethodne godine, a obrtnici 5,3% prometa odnosno 7,5% više nego u 2006. Time je zabilježena snažnija dinamika rasta u odnosu na 2006. i to čak za 10 postotnih bodova. U prošloj godini bilo je aktivno 39.504 poslovnih subjekata, pri čemu trgovačka društva čine 46,5%, a obrtnici 53,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Potkraj prosinca prošle godine distributivna trgovina je zapošljavala 257.521 osobu, pri čemu je 82,3% bilo zaposleno u trgovačkim društvima, a 17,7% kod obrtnika. U okviru djelatnosti najveći je broj zaposlenih u trgovini na malo koja je potkraj prošle godine zapošljavala 48,1% zaposlenih, slijedi trgovina na veliko sa 31% , trgovina motornim vozilima i motociklima sa 5,6% te netrgovinske djelatnosti 12,8%. Hrvatsko maloprodajno tržište je jedno od dinamičnijih sektora gospodarstva. Osim što je bitan sektor u stvaranju BDP-a, trgovina na malo je u razdoblju od 2001. do 2007. ostvarila najveći rast, i prihoda i prometa, čime je dospjela na poziciju vodeće djelatnosti gospodarstva. Naime, u tom je razdoblju promet je nominalno povećavan za 10,3% prosječno godišnje. U 2007. promet od trgovine na malo zabilježio je nominalni rast od 8,4%, odnosno realno od 5,3%. Pritom je na međugodišnjoj razini ostvaren dvostruko brži realni rast


58

ANALIZA

Broj poslovnih subjekata, prodavaonica, zaposlenih i ostvareni promet od 2001. do 2007. Broj poslovnih subjekata

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

34 402

40 896

39 505

36 531

34 682

33 214

39 504

Pravne osobe

19 061

20 367

19 530

16 507

15 173

14 123

18 389

Obrtnici

15 341

20 529

19 975

20 024

19 509

19 091

21 115

Broj prodavaonica

40 498

46 429

46 557

44 835

44 038

43 011

49 717

Pravne osobe

23 714

24 406

24 389

22 290

22 278

22 284

28 148

Obrtnici

16 784

22 023

22 168

21 915

21 760

20 727

21 569

Broj zaposlenih

178 587

207 371

215 147

208 533

211 594

216 682

257 521

Pravne osobe

145 988

163 879

170 076

164 515

166 407

171 333

211 840

32 599

43 492

45 071

44 018

45 187

45 349

45 681

Ostvareni promet u mil. kuna s PDV-om

153 438

180 890

205 645

209 937

227 980

244 947

286 203

Obrtnici

141 910

169 217

193 010

197 242

214 911

230 843

271 039

Obrtnici

11 529

11 673

12 635

12 695

13 069

14 104

15 163

Obrtnici

Izvor: DZS, HGK

prometa i najbrži unatrag pet godina. Promatrano po trgovačkim strukama, udjelom najznačajnije struke kao nespecijalizirane trgovine živežnim namirnicama (udio od 27,5%), motorna goriva i maziva (15,4%) bilježe visoke nominalne stope rasta od oko 12%. Ostale nespecijalizirane prodavaonice, čiji je udio 13,3% u ukupnoj trgovini na malo, zabilježile su porast od 3,1%. Trgovine motornim vozilima zabilježile su nominalno smanjenje prometa od 1,1%. Najveća nominalna stopa porasta prometa u trgovini na malo zabilježena je kod voća i povrća (127,1%) te medicinskih i ortopedskih proizvoda (45,7), no riječ je o udjelom manje značajnim trgovačkim strukama. Najveće smanjenje nominalnoga prometa u prošloj godini zabilježeno je u trgovinama na štandovima i tržnicama (-34%), te prodaji ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim trgovinama (-19,1%). Takva kretanja u trgovini na malo posljedica su pozitivnih tendencija kretanja ne-

kih varijabli koje bitno utječu na trgovački promet poput realnog rasta neto plaća te rasta zaposlenosti. Naime, prosječna neto plaća u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine iznosila je 4841 kunu, odnosno realno 2,2% više nego u istom razdoblju 2006. Pored takvih tendencija kretanja plaća, zabilježena su i povoljnija kretanja na tržištu rada, uz kontinuirano smanjenje broja nezaposlenih osoba. Naime, u prosincu su bile evidentirane 254.484 nezaposlene osobe, što je za 13,2% manje nezaposlenih u odnosu na isti mjesec 2006. Povećani su i državni transferi sektoru stanovništva (povrat duga umirovljenicima). Pozitivni trendovi na domaćem tržištu kapitala također su (rast cijena dionica) povoljno utjecali na rast osobne potrošnje. Istodobno je i promet u maloprodaji eurozone povećan u odnosu na 2006. godinu, ali za mnogo manjih 0,7%, a u EU27 za 2,2% što su znatno niže stope rasta nego godinu dana ranije. Niži rast prometa u

Promet u trgovini na malo

trgovini na malo ukazuje na usporavanje osobne potrošnje najjačih gospodarstava EU-a, što je posebice vidljivo u Njemačkoj gdje je promet u trgovini na malo u prosincu prošle godine bio niži za 6,7% na godišnjoj razini. Pod utjecajem svjetskih trendova domaća maloprodaja bilježi konsolidaciju i rast vodećih trgovačkih lanaca. Iako segment malih trgovina čini još uvijek visokih 30% maloprodaje, snaga mu opada iz godine u godinu. Naime, stanje u tom segmentu gospodarstva govori o nastavku dosadašnjih tendencija. To znači da koncentracija maloprodaje dovodi do toga da veliki formati trgovina profitiraju sve više na štetu malih. Osim toga, pojedini trgovački lanci postaju sve snažniji. Iako je u 2007. godini broj obrtničkih subjekata i broj prodavaonica značajno povećan u odnosu na 2001., njihov se udio u ukupnom prometu trgovine smanjio na 5,3%. Istodobno je kod pravnih osoba smanjen broj poslovnih subjekata, dok je promet povećan. Maloprodaja u tzv. tranzicijskim zemljama postaje sve sličnija onoj u Zapadnoj Europi; dolazi do brzog rasta i okrupnjavanja. Najveća koncentracija zabilježena je u Sloveniji gdje pet vodećih trgovaca čini čak 96% tog tržišta (dominira Mercator); u Slovačkoj pet vodećih drži 75% tržišta; u Mađarskoj 67%. Češka je negdje u sredini - pet vodećih trgovaca pokriva oko 50% tržišta. Koncentracija je najmanja u Rumunjskoj i Bugarskoj gdje pet vodećih ima tek oko 25% tržišta. U Slovačkoj (Jednota) i Hrvatskoj (Konzum) ističe se po jedan lanac (oko 30%). U EU27 postoji oko 67 milijuna četvornih metara trgovačkih centara. Tako se na 1000 stanovnika odnosi prosječno oko

Trgovina na malo, stope rasta, u %

realne stope rasta u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

25 %

31 %

21,5

20

26

EU

21

Euro zona

RH

15 16 11

10 6,8

6 5

-4

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

1

2000 Izvor: DZS, HGK

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

0

2,7

1,8

2001

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

5,8 2,3

1,1

2002

1,7

5,3 2,9

0,8

2003

1,6

2,5

2004

2,0

3,0 1,2

2005

3,0

2,12,2

2006

2,2 0,7

2007


59

ANALIZA

Struktura prometa, zaposlenih i prodavaonica u trgovini u 2001. godini u % 44,6

55,4

Poslovni subjekti

18,3

92,5

Promet 0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

Pravne osobe

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Građevinarstvo je djelatnost koja također bitno pridonosi gospodarskom razvitku Hrvatske. Odnosno, udio građevinarstva je u BDP-u Hrvatske u 2007. godini iznosio 6,0% i od 2001. bilježi pozitivan trend rasta. Građevinskom djelatnošću se u 2007. godini bavilo 23.510 poslovnih subjekata od čega je 10.806 pravnih osoba, a 12.704 iz obrta i slobodnih zanimanja. Od 2002. bilježi se pozitivan trend rasta u tom kontekstu pa je udio građevinske djelatnosti u ukupnom broju pravnih osoba u 2007. iznosio 9% što građevinarstvo svrstava na peto mjesto od 15 djelatnosti. Potkraj 2007. godine građevinarstvo je zapošljavalo 96.041 radnika što je činilo

101,0

105,1 104,0

105,0

40 mlrd kuna

30 25

23,3

15

99,0

5

Izvor: FINA, HGK

100,0

Obrtnici

I. - XII. 2002.

I. - XII. 2003.

I. - XII. 2004.

I. - XII. 2005.

I. - XII. 2006.

I. - XII. 2007.

22,8

20

10

2001

33,5

35

100,0

98,0

80,0

Predviđena vrijednost radova prema izdanim dozvolama 104,7

104,3

104,0

103,3

102,9

102,7

102,5

103,7 102,6

101,7

102,0

60,0

8,1% ukupno zaposlenih u pravnim osobama i nalazilo se na petom mjestu u ukupnoj zaposlenosti. U proteklih pet godina građevinarstvo je zabilježilo pozitivan trend rasta zaposlenih (zaposleno je oko 20.200 novih djelatnika) s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,7% dok je istodobno ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao po stopi od 2,7%. Financijski rezultati građevinske djelatnosti lošiji su u odnosu na iste u 2006. Naime, ukupni prihodi, neto plaće i dobit ostvarena u građevinarstvu bilježe niže stope rasta od prosjeka gospodarstva, a konsolidirani financijski rezultat je manji nego u 2006. godini. Jedino investicije bilježe veću stopu rasta od ukupnih investicija u gospodarstvu. Ovakvi rezultati su posljedica niskog rasta fizičkog obujma građevinskih radova u prošloj godini (2,4%) koji su čak za 6,9 postotnih bodova niži negu 2006. Građevinarstvo je u 2007. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 57,95 milijardi kuna i 55,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, pa je na 100 kuna rashoda ostvarena

GRAĐEVINARSTVO

100,5

103,0

40,0

Pravne osobe

Ostvareni prihodi na 100 kuna rashoda

104,0

20,0

imaju podružnice u samo četiri zemlje izvan SAD-a. Najviše maloprodajnih lanaca specijaliziralo se za prodaju prehrambenih proizvoda, a povećava se broj “kombiniranih” trgovačkih lanaca - hipermarketa i univerzalnih diskontnih centara.

106,0 HRK 105,0

0,0

Obrtnici

200 “kvadrata”, dok je u SAD-u taj odnos bitno drukčiji, odnosno na 1000 stanovnika odnosi se oko 2000 četvornih metara. U Norveškoj, primjerice, ta brojka doseže više od 700 kvadrata, dok je prosjek Srednje Europe oko 224 četvorna metra na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj je sada oko 117 četvornih metara na 1000 stanovnika. Najveći broj trgovačkih centara nalazi se u velikim gradovima. Ukupni promet 250 najvećih maloprodajnih tvrtki u svijetu prošle je godine porastao za osam posto u odnosu na 2006. te iznosi 3,25 bilijuna dolara. Pritom je najjači američki trgovački lanac Wal-Mart koji je ostvario godišnji promet od 345 milijardi dolara. Europski maloprodajni lanci zbog sve oštrije konkurencije kao i zasićenja na matičnim tržištima potiču daljnje širenje u inozemstvo, uglavnom na Istok. Najviše podružnica u drugim zemljama zasad imaju francuske maloprodajne tvrtke (u 15 zemalja), a slijede ih njemački lanci koji su u prosjeku proširili svoje poslovanje u 13 zemalja. To je znatno više od američkih kompanija, koje prosječno

5,3

94,7

Promet

100,0

17,7

82,3

Zaposleni

7,5

43,4

56,6

Prodavaonice

81,7

Zaposleni

53,5

46,5

Poslovni subjekti

41,4

58,6

Prodavaonice

Struktura prometa, zaposlenih i prodavaonica u trgovini u 2007. godini u %

2002

2003

2004

2005

Ukupno RH

2006

2007

Građevinarstvo

0

11,9

11,4

Ukupna vrijednost predviđenih radova

Izvor: DZS, HGK

Zgrade

10,7

Ostale građevine


60

ANALIZA

Vrijednost obavljenih radova (pravne osobe s pet i više zaposlenih prema vrsti građevina s vlastitim radnicima) 25 mlrd kuna

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

Završene zgrade i stanovi 25.000

2005.

završene zgrade

2006.

zavšeni stanovi

20.000

21,4 20

15.000 15

5

4,1

3,0 Vrijednost obavljenih radova

Zgrade

5.000

Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

U 2006. godini je završen 22.121 stan ili 10,6% više nego godinu dana ranije. Istodobno je povećana korisna površina stanova za 8,7%, odnosno izgrađeno je 1,8 milijuna m2, ali je prosječna veličina stana smanjena za 1,5 m2 i iznosi 83,6 m2. Od 2002. godine broj završenih stanova bilježi pozitivan trend rasta, a do 2006. godine ukupno ih je izgrađeno 97.386. Kod završenih zgrada je trend istodobno bio negativan pa je broj zgrada smanjen sa 14.197 na 10.800 da bi u 2006. godini trend poprimio pozitivan predznak i završeno je 10.897 zgrada. Unatoč padu broja završenih zgrada, izgrađene površine u četvornim metrima povećavale su se iz godine u godinu (sa 3,1 na 4,5 milijuna m2) pa se u 2006. godini na stambene zgrade odnosilo 58,8%, a na nestambene zgrade 42,2% tih površina. Najveći broj izgrađenih zgrada i stanova su novogradnje (86,9% i 93,1%). Najveći investitori kod izgradnje zgrada (74,3%) i stanova (55,8%) su fizičke osobe. U 2007. godini u Hrvatskoj je prodano 3110 novih stanova što je manje u odnosu

kretanje građevinske aktivnosti, a u 2007. izdana je 12.801 dozvola, što je manje za 5,7% u odnosu na prethodnu godinu od čega na zgradama smanjenje iznosi 6,3%, a na ostalim građevinama 1,2%. Istodobno je bio predviđen rast vrijednosti radova na međugodišnjoj razini za 25,5%, odnosno radovi su bili procjenjeni na 33,5 milijardi kuna (za zgrade 22,8, a za ostale građevine 10,7 milijardi kuna). U proteklih pet godina vrijednost predviđenih radova na zgradama zabilježila je pozitivan trend rasta uz prosječnu godišnju stopu od 14,7% dok su kod ostalih građevina prisutne oscilacije iz godine u godinu uz negativnu prosječnu stopu rasta od -2%. Vrijednost građevinskih radova s vlastitim radnicima u pravnim osobama s pet i više zaposlenih iznosila je u 2006. godini 21,4 milijarde kuna što je rast u odnosu na prethodnu godinu za 20,3%. Pri tome se na zgrade odnosilo 44,7% radova, a na ostale građevine 55,3%. Radovi na zgradama bilježe u zadnjih nekoliko godina pozitivan trend rasta dok su kod ostalih građevina radovi bili manji u 2004. i 2005. godini.

Prodani novi stanovi

Udio građevinarstva u BDP-u

4000

2002.

10 %

3.389

3500

3.110

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

9 8

3000

7

2500

2.166

6

2.145

5

2000

4

1.436 1.036

1.028

1000

3

957

2 1

500

a

čk a va Slo

nij ve

ka ljs

ka

ia

šk a

Izvor: Eurostat, HGK

Po

2007.

ostala naselja

rs

2006.

Slo

Zagreb

đa

2005.

Ma

2004.

UKUPNO

Lit va

2003.

La tv

2002.

Es to n

2001.

Če

2000.

Izvor: DZS, HGK

ija

0 ka

0

2002.

Izvor: DZS, HGK

104,0 kune prihoda, dok je u gospodarstvu istodobno ostvareno 105,1 kuna prihoda. Prema Fininim podacima u građevinarstvu je prosječna mjesečna neto plaća u 2007. godini iznosila 3694 kune i bila je veća za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je prosječna neto plaća u gospodarstvu iznosila 4228 kuna s rastom od 7,2%, tako da je nastavljena tendencija zaostajanja neto plaće u građevinarstvu prema gospodarstvu (sa -11,5% u 2006. godini na -12,6% u prošloj godini). Dobit je u građevinarstvu minimalno porasla (1,6%) te je iznosila 2,7 milijardi kuna, dok je u gospodarstvu dobit porasla za 21%. Istodobno je gubitak u građevinarstvu porastao za čak 74,4% i iznosi 1,1 milijardu kuna. To se negativno odrazilo na konsolidirani financijski rezultat koji je manji u odnosu na 2006. godinu i koji je iznosio 1,6 milijardi kuna, pa njegov udio u strukturi konsolidiranog financijskog rezultata gospodarstva pada sa 9,7% na 6,5%. Broj izdanih građevinskih dozvola s vrijednošću predviđenih radova najavljuje

1500

0

Ostale građevine

at s

0

10.000

7,1

Hr v

10

11,8 9,6


ANALIZA

61


62

ANALIZA

na prethodnu godinu za -8,2% ili 279 stanova. Takva kretanja su manje izražena u Zagrebu gdje je prodano 1767 stanova (-4,7%) dok je u ostalim naseljima prodano 1343 stana (-12,5%). Trgovačka društva i druge pravne osobe prodale su 2580 novih stanova, a APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) 530 stanova. Ukupna korisna površina prodanih stanova iznosila je 194.961 m2 i manja je za 14,1% nego u 2006. godini. Istodobno je smanjena i prosječna veličina prodanih stanova sa 67,0 m2 na 62,7 m2. Potkraj 2007. stambeni su krediti iznosili 45,2 milijarde kuna, a na međugodišnjoj razini porasli su za 22,5%, odnosno za 8,3 milijarde kuna. U odnosu na 2006. godinu dinamika rasta kredita stanovništvu i stambenih kredita je usporena, ali je ipak udio stambenih kredita u kreditima stanovništvu porastao sa 38,7% potkraj 2006. godine na 40,2% potkraj 2007. godine. Kontinuirani trend rasta stambenih kredita u zadnjih nekoliko godina bio je značajan poticaj stambenoj izgradnji, a o njihovoj “veličini” govori udio u BDP-u od 16,4% u 2007. godini. Prema preliminarnim podacima za 2007. godinu građevinarstvo u šest zemalja (Hrvatskoj, Litvi, Poljskoj, Estoniji, Latviji i Sloveniji) bilježi rast udjela u BDP-u, dok se u Mađarskoj i Slovačkoj bilježi pad. U razdoblju od 2002. do 2007. godine kretanja građevinske aktivnosti su bila diskontinuirana odnosno stope rasta na međugodišnjoj razini kretale su se u rasponu od -0,8% do 9,3%. Slična kretanja prisutna su i u tranzicijskim zemljama gdje stope rasta osciliraju od -14% u Mađarskoj do 27,8% u Litvi.

U 2007. godini Hrvatska sa skromnom stopom rasta građevinske aktivnosti od 2,4% zauzima osmo mjesto među devet tranzicijskih zemalja. Na vrhu liste nalazi se Litva (21,6%), slijedi je Slovenija (18,4%), zatim Poljska (16,1%), Latvija (13,6%) i druge, a zadnja je Mađarska s već spomenutom negativnom stopom rasta od -14,0%.

TURIZAM

Svjetski turistički promet, mjeren međunarodnim dolascima turista, četvrtu godinu za redom bilježi trend rasta. Tako je, prema preliminarnim podacima WTO-a (World Tourism Organization), u 2007. godini s gotovo 900 milijuna dolazaka turista ostvaren međugodišnji porast od 6,1%, što je ujedno i najbrža dinamika rasta u zadnje tri godine. Nastavi li se dosadašnja dinamika rasta, 2010. godine bit će zabilježena brojka od jedne milijarde. Za razliku od prethodne dvije godine, kada je najbrži rast bio zabilježen u Africi, prošle je godine najbrži rast zabilježen na Bliskom istoku (13,2%), pri čemu su se isticali Saudijska Arabija i Egipat. Ipak, najznačajnija turistička destinacija svijeta još uvijek ostaje Europa, gdje se bilježi nešto više od polovine ukupnih međunarodnih dolazaka turista. U okruženju turistički gotovo najjače svjetske konkurencije, hrvatski je turizam, osmu godinu za redom, zabilježio porast fizičkog obujma. Odnosno, u 2007. povećan je broj dolazaka turista za 7,5%, a noćenja za 5,7%. Kad je riječ o dolascima turista to je rekordna razina (11,1 milijun), dok su noćenja dostigla najvišu razinu u zadnjih petnaestak godina

Fizički obujam građevinskih radova

Struktura međunarodnih dolazaka turista po regijama svijeta

stope rasta na godišnjoj razini (u %) 2002.

30 %

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

70

15

Afrika

60

10

Sjeverna i Južna Amerika

50

5

40

-15 Izvor: Eurostat, HGK

a

a

va čk Slo

nij

ka

ve Slo

ljs Po

va

ka rs Ma đa

Lit

La

tv ij

a

a nij to Es

šk Če

Hr

va ts

ka

a

0

-20

Srednji istok

80

20

-10

100 % 90

25

-5

(56 milijuna) odnosno oko 80% noćenja iz rekordne 1986. godine. Takav omjer dolazaka i noćenja turista, rezultat je sedmogodišnjeg trenda (s iznimkom 2005. godine) bržeg rasta dolazaka turista. Pritom se u zadnje dvije godine bilježi brži rast broja dolazaka i noćenja domaćih u odnosu na strane turiste. Na takva kretanja dijelom je utjecala i politika smanjenja stope PDV-a početkom 2006. Naime, od 2001. godine za domaće turiste iznosila je 22%, a za organizirane dolaske stranih turista 0%, da bi se u 2006. godini stopa izjednačila na 10%. Unatoč tomu, strani turisti još uvijek prosječno ostvaruju 85% ukupnih turističkih dolazaka i noćenja. Na taj način ne dolazi ni do promjene u prosječnoj duljini boravka turista koji i dalje iznosi pet do šest dana. Struktura noćenja stranih turista nije se bitnije promijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Naime, 10 naznačajnijih emitivnih tržišta i dalje ostvaruje oko 80% noćenja stranih turista. Najveći dio ostalih 20% noćenja stranih turista čine turisti iz Rusije, Ukrajine, Litve, Letonije i Estonije koji i dalje ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta broja noćenja. Najviše noćenja u prošloj godini ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije i Italije. Turisti iz Njemačke već pet godina ostvaruju gotovo istu razinu noćenja (oko 11 milijuna) s neznatnim oscilacijama od oko 1,5%. U zadnje dvije godine turisti iz Slovenije bilježe trend rasta broja noćenja, a turisti iz Italije u prosjeku bilježe blagi pad. Zajednički udio noćenja turista iz prije navedenih triju zemalja već se četvrtu godinu za redom smanjuje, a lani je to najvećim dijelom rezultat povećanja broja noćenja turista iz Češke i Austrije.

Azija i Pacifik

30 20

Europa

10 0

2004.

Izvor: WTO, HGK

2005.

2006.

2007.


63

ANALIZA

Noćenja stranih turista u 2007. godini

Struktura smještajnih kapaciteta prema vrsti objekta

stope rasta

100 %

90 %

Ostalo

80

80

70

Hoteli

60

60

50

Kampovi

40

40

30 20

Privatni smještaj

20

10

Najviše noćenja ostvareno je, već uobičajeno, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Unatoč trendu rasta broja noćenja u te dvije županije, njihov zajednički udio u ukupnim noćenjima već osmu godinu uzastopce pada. Tako je, od 2000. godine njihov udio pao za oko 10 strukturnih bodova i danas iznosi 51,3% ukupnih noćenja. Do promjena u strukturi ostvarenih noćenja ponajprije dolazi zbog bržeg rasta broja noćenja u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. I u ostale dvije primorske županije lani je zabilježen porast broja noćenja i to u Šibensko-kninskoj za 4,6%, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu. U zadnje dvije godine najviše noćenja ostvareno je u privatnom smještaju (31,6% ukupnih noćenja), hotelima (26,9%) te kampovima (23,1%). Ovakav redoslijed u strukturi noćenja po objektima prisutan je tek dvije godine. Odnosno, privatni smještaj u zadnjih osam godina bilježi bržu dinamiku rasta u odnosu na hotele i kampove te je 2005. godine premašio broj noćenja u kampovima, a 2006. godine u hotelima.

Ma k

Izvor: DZS, HGK

ed on ija Šp an jol sk a

Ru sij a

a Lit v

un jsk a

a

Ru m

Gr čk

Fin sk a

Uk ra jin a

on ija Le t

Tu

rs ka

0 0

2005.

2006.

2007.

Usporedo sa ostvarenim noćenjima, u prvom i četvrtom kvartalu ostvaruje se oko 10% godišnjeg deviznog prihoda od turizma. U prošloj godini nastavljen je, sada već trogodišnji, trend njegovog rasta odnosno, ostvaren je devizni prihod u iznosu od 6,7 milijardi eura, što je 7,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Pored porasta fizičkog obujma, na rast deviznog prihoda od turizma utjecao je u određenoj mjeri i porast cijena u ugostiteljstvu. U zadnje tri godine bilježi se brži trend rasta deviznog prihoda od turizma u odnosu na broj noćenja, na što utječe i porast broja noćenja u smještajnim objektima više kategorije (prvenstveno hoteli s četiri i pet zvjezdica). Ministarstvo turizma je i prošle godine osiguralo sredstva za kreditiranje u sklopu programa Poticaj za uspjeh kojim se kreditiraju mali i srednji poduzetnici u turizmu. Tako je od 2002. godine do početka 2008. godine odobreno 402 zahtjeva u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Pritom je najviše kredita odobreno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a zatim u Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji.

Prijevoz, skladištenje i veze udio u BDP-u

74 %

16 %

72

14

68

12

66

10

64

8

62

6

60

Izvor: HNB, HGK

2004.

Jedan od razloga povećanog broja registriranih noćenja u privatnom smještaju jest i sve efikasnije provođenje mjera protiv sive ekonomije u turizmu, koja je posebno izražena upravo u privatnom smještaju. Uzevši u obzir sivu ekonomiju i vrlo nisku iskorištenost kapaciteta, u privatnom smještaju postoji najviše prostora za rast broja noćenja. Smještajni kapaciteti (stalne postelje) u prošloj godini bilježe porast od 1,9% te se od ukupno 875.969 stalnih postelja 44,9% odnosi na privatni smještaj, 24,1% na kampove te 11,6% na hotele. Unutar hotela bilježi se znatno poboljšanje kvalitete smještaja u vidu povećanja smještajnih kapaciteta s četiri i pet zvjezdica uz istodobno smanjenje kapaciteta u hotelima s dvije i tri zvjezdice. Ipak, turistička je sezona još uvijek kratka tj. u prvom i četvrtom tromjesečju ostvaruje se samo oko 6% noćenja cijele godine. Tako je puna iskorištenost kapaciteta i prošle godine ostala na razini od oko 60 dana na što je prvenstveno utjecala iskorištenost kapaciteta u privatnom smještaju gdje iznosi samo 45 dana.

Pokrivenost deficita vanjskotrgovinske robne razmjene neto deviznim prihodom od turizma

58

2003.

Izvor: DZS, HGK

4 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2002.

Turska Izvor: Eurostat, DZS, HGK

2003.

Hrvatska

2004.

2005.

EU27

2006.

Njemačka


64

ANALIZA

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE Prijevoz, skladištenje i veze kao djelatnost i dalje čini nešto više od šest posto gospodarstva EU27 te isto toliko zaposlenih. Oko 62% BDV-a te djelatnosti ostvaruje se u četiri zemlje: Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Francuskoj, dok prema granama te djelatnosti, najveću vrijednost stvaraju telekomunikacije i kopneni prijevoz. U Hrvatskoj ta djelatnost ima neznatno veći značaj u odnosu na EU27, odnosno čini gotovo 9% BDP-a, dok zaposleni čine isto kao u EU27 nešto više od 6% ukupno zaposlenih. Pritom najveći BDV te djelatnosti stvaraju pošta i telekomunikacije te kopneni prijevoz, a najviše zaposlenih nalazi se u kopnenom prijevozu i cjevovodnom transportu (oko 35%). U 2007. godini bilježi se nastavak kontinuiranog petogodišnjeg trenda rasta broja prevezenih putnika. Tako je u 2007. godini prevezeno 140,1 milijun putnika, što predstavlja rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Iako se još uvijek najviše putnika preveze cestom, na rast ukupno prevezenih putnika u zadnje dvije godine daleko najveći utjecaj ima željeznički prijevoz putnika. Naime, pored toga što je u strukturi drugi po zastupljenosti, u zadnje dvije godine željeznički prijevoz bilježi najveće stope rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza putnika. Konkretno, prošle je godine zabilježen najbrži rast tog vida prijevoza u zadnjih desetak godina. Takva kretanja u željezničkom prijevozu te dvogodišnji trend pada broja prevezenih putnika u cestovnom prijevozu dovela su do toga da se željeznički pri-

jevoz, svojom razinom znatno približio razini cestovnog prijevoza putnika. Slijedom toga je u prošloj godini, prvi put, cestom prevezeno manje od polovine ukupno prevezenih putnika. Glavnina željezničkog prijevoza putnika obavlja se u unutrašnjem gradskom prijevozu (oko 68%) koji bilježi međugodišnji rast od 55,8% (subvencionirani prijevoz učenika i studenata kao i povećanje kapaciteta vlakova). Također raste i broj prevezenih putnika u unutrašnjem međugradskom prijevozu, ali znatno sporijom dinamikom (3,1%). Zemljopisno gledano takva su kretanja prije svega rezultat povećanog prijevoza na području Zagreba i Splita. Prošla je godina bila prva godina poslovanja restrukturiranih Hrvatskih željeznica, gdje su četiri društva (od ukupno pet) poslovala s dobiti (izuzevši HŽ-Infrastrukturu). Zračni prijevoz putnika već petnaestak godina bilježi trend rasta, a do prije dvije godine u tom su se segmentu prijevoza bilježile i najveće stope rasta. Unatoč tomu što se u zadnje dvije godine bilježi usporenija dinamika rasta broja prevezenih putnika u odnosu na prijašnje godine, promet putnika u zračnim lukama (prispjeli i otpremljeni putnici domaćim i stranim zrakoplovima) i dalje raste dvoznamenkastima stopama rasta. Određeni utjecaj na takva kretanja zasigurno ima i dolazak niskotarifnih zračnih kompanija koje bilježe uzlazni trend broja prevezenih putnika, a ne ulaze u statističke podatke. Kao i kod putnika, cesta je dominantni vid prijevoza i roba jer se tim putem još uvijek obavlja više od polovine ukupnog prijevoza roba. Cestovni prijevoz roba već šestu godinu za redom bilježi trend rasta, što

Struktura prijevoza putnika

je ujedno i najdulji trend rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza roba. Drugi po redu u strukturi prijevoza roba jest pomorski i obalni prijevoz, koji već dvije godine za redom bilježi trend rasta. Tržište telekomunikacija u Hrvatskoj i u prošloj godini nastavlja proces liberalizacije. Kao rezultat toga dolazi do daljnjeg jačanja konkurencije i smanjivanja cijena usluga u tom segmentu gospodarstva. Kretanja u segmentu pokretnih mreža i dalje su u snažnom uzlaznom trendu. Tako se broj utrošenih minuta u 2007. povećao za 23,5%, broj odaslanih SMS poruka za 10,9% te MMS poruka za 44,6% u odnosu na prethodnu godinu. Podaci triju mobilnih operatora u Hrvatskoj pokazuju da je potkraj 2007. godine stupanj penetracije mobilnih korisnika povećan sa 100% (u 2006. godini) na 114% stanovništva Hrvatske. Uporedo s time, segment nepokretnih mreža (fiksna telefonija) i dalje bilježi silazni trend, što se vidi iz podatka da je broj utrošenih minuta u tim mrežama manji za 11,5% u odnosu na prethodnu godinu. Karakteristike mobilnog tržišta u smislu jačanja konkurencije i snižavanja cijena, slične su i na tržištu interneta. Tako je prošla godina završila snažnim rastom broja korisnika širokopojasnog interneta, gdje je zabilježeno 51,4% više korisnika u odnosu na kraj 2006. godine.

TRŽIŠTE RADA

Osnovne determinante na tržištu rada su u 2007. godini zadržale pozitivan smjer kretanja. Naime, opadajući trend broja nezaposlenih formiran u prethodne četiri godine, ne samo da je održan, već je i ubrzan, a broj zaposlenih je ostao na putanji

Broj korisnika širokopojasnog interneta na 100 stanovnika

100 % Zračni 80

18 korisnici 16

Pomorski i obalni

60

Željeznički 40

Cestovni

20

Češka

14 12

Grčka

10 Hrvatska

8 6

Mađarska

4 2

0

2004.

Izvor: DZS, HGK

2005.

2006.

2007.

0

Slovenija 2004.

Izvor: DZS, MMPI, Eurostat, HGK

2005.

2006.

2007.


65

ANALIZA

Prosječni broj nezaposlenih osoba

Registrirana stopa nezaposlenosti

apsolutna godišnja promjena

23,0 %

40.000 9546

20,0 -1,136

-30.000 -40.000 -50.000

15,0

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

100 %

20,3

22,8

24,8

80

23,5

60

23,2

28,0

50 i više 80

22,3

22,0

35,5

34,8

33,7

32,8

32,0

21,6

21,4

20,3

20,1

17,9

20

2003.

2004.

2005.

3,9

2,7

3,9

2,9

4,0

3,2

4,0

23,6

24,6

25,5

25,9

40,1

39,2

36,8

35,0

22,9

23,1

23,9

24,8

6,8

6,4

6,6

7,0

2004.

2005.

2006.

2007.

60

do 24

40 20

Izvor: HZZO, HGK

Istodobno je iz registra nezaposlenih brisano zbog drugih razloga osim zaposlenja oko 98.000 osoba što je na razini prethodne godine, a zaposleno je s evidencije oko 2.800 manje osoba nego prethodne godine. Najveći pad broja nezaposlenih je tijekom promatrane godine zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije (-5.700) i trgovine (-3.900). Istodobno je u obje djelatnosti povećan broj zaposlenih iznad pada broja nezaposlenih. Tako je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih povećan za 9.500, što je rekordan godišnji rast. U trgovini, u kojoj je zapošljavanje zadnjih godina daleko dinamičnije, broj zaposlenih je povećan za 12.800. Dinamika zapošljavanja u prerađivačkoj industriji zadnjih godina se zapravo može opisati stagnantnom, dok ukupan broj zaposlenih raste na temelju zapošljavanja u uslužnim djelatnostima i graditeljstvu. Tako je u posljednje četiri godine broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji povećan za 13.900, dok je u istom razdoblju u trgovini broj zaposlenih povećan za oko 37.100, u

40 - 49 25 - 39

0

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Struktura nezaposlenih prema stupnju obrazovanja

100 %

40

14,8

14,5

odnosno aktivnog stanovništva, posebno za razdoblje prije 1998. godine). Međutim, strukturne nepovoljnosti kontingenta nezaposlenih se ne mijenjaju nabolje. Odnosno, udio niže obrazovanih, dugotrajno nezaposlenih i starijih osoba u ukupnom broju nezaposlenih se povećava jer se takvi ljudi daleko najteže zapošljavaju. Tako je u 2007. godini povećan udio nezaposlenih osoba starijih od 40 godina na rekordnih 50%, dok je udio nižeobrazovanih odnosno nezaposlenih bez škole i sa završenom osnovnom školom iznosio rekordnih 31,8% Nepovoljnost strukture nezaposlenih također pokazuje visok i rastući udio dugotrajno nezaposlenih. U 2007. godini je 92.600 osoba tražilo posao dulje od tri godine, što je iznosilo rekordno visokih 36,4% ukupnog broja nezaposlenih. Na pad ukupne nezaposlenosti je utjecao i manji broj onih koji su tražili posao prvi puta (njih je bilo gotovo 10.000 manje nego prethodne godine) kao i manji broj novoprijavljenih (oko 27.000 manje).

Struktura nezaposlenih prema dobi

24,2

16,6

Izvor: DZS, HGK

rasta. No, struktura i dinamika kretanja na tržištu rada ne mogu se ocijeniti sasvim povoljnima, odnosno strukturni problemi se teško i sporo rješavaju. Tako je samo kretanje ukupnog broja nezaposlenih vrlo povoljno: od 2003. godine se kontinuirano smanjuje njihov broj, u prosjeku za oko 25.000 osoba godišnje, kada se uzme u obzir i 2003. godina kada je smanjenje bilo rekordno kao izravna posljedica administrativnih promjena u definiranju nezaposlene osobe. Ako se izuzme ta netipična godina, prosječno godišnje smanjenje broja nezaposlenih je u zadnje četiri godine iznosilo 16.300, te se 2007. godina u tom kontekstu pokazuje rekordnom. Naime, u 2007. godini je broj nezaposlenih smanjen za 27.200 tisuće, 49% više nego u prethodne dvije godine zajedno. Stoga je i prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u 2007. pala značajnije (za 1,8 postotna boda), do najniže razine (14,8%) u zadnjih 13 godina (iako kod te konstatacije treba uzeti u obzir metodološke razlike u praćenju broja zaposlenih

18,7

18,0 17,9 17,2

16,4

16,0

14,0 2000.

17,5

17,0 -27.168

-17.123

18,0

-19.924

-20.000

19,2

19,1

19,0

-10.000

-60.000

21,1

21,0

-59.942

0

22.323

10.000

36.006

20.000

22,0 22,3

22,0

30.000

2006.

2007.

0

Izvor: HZZO, HGK

3,2

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike Osnovna škola Bez škole i nezavršena osnovna škola


66

ANALIZA

Struktura nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti Struktura zaposlenih prema djelatnostima 100 %

100 %

30,5

80

32,2

33,5

36,4

preko 3 godine 1-3 godine

60

25,1

25,8

23,0

22,2

Uslužne djelatnosti

80

57,4

61,8

Nepoljoprivredne djelatnosti (industrija i graditeljsvo)

63,4

60

do 1 godine

40

Poljoprivredne djelatnosti

40

20 0

44,4

42,0

43,5

41,4

2004.

2005.

2006.

2007.

31,5

0

Izvor: HZZO, HGK

7,1

5,0

2003.

2007.

60.000 Zaposleni

Nezaposleni

47.302

49.033

20.000

60 % 50

33.499 17.120

je aktivno stanovništvo ostalo na istoj razini, budući da je pad nezaposlenih i rast zaposlenih bio gotovo identičan. Porazna je činjenica da je u usporedbi sa zemljama EU-a, Hrvatska 2007. godine imala najnižu stopu aktivnosti koja je ujedno bila gotovo 10 postotnih bodova niža od prosjeka EU-a. Kada gledamo aktivnost stanovništva starosti samo od 15 do 64 godine, slika je nešto povoljnija: stopa aktivnosti se u 2007. godini povećala sa 62,6% na 63,2%. Hrvatska se, međutim, i prema tom pokazatelju nalazi na samom začelju u usporedbi sa zemljama EU-a, odnosno manju stopu imaju samo Italija (62,5%), Malta (59,5%), Rumunjska (63,0%) i Mađarska (59,5%). Aktiviranje neaktivnog stanovništva je vrlo bitno u okolnostima starenja stanovništva jer ponuda rada postaje nedovoljna u uvjetima bržeg gospodarskog razvoja. Da bi se u Hrvatskoj postigla viša razina aktivnosti, zaposlenost bi trebala rasti znatno više od pada nezaposlenosti. Kod stope zaposlenosti (od 15 do 64 godine) bilježe se pozitivne tendencije

Anketne stope zaposlenosti (15-64 godine), nezaposlenosti i aktivnosti (podaci iz LFS)

apsolutne godišnje promjene

51,6

53,1

53,2

54,5

54,9

55,4

57,0

51,4 50,8

49,7

50,9

50,3

50,5

49,6

49,1

48,8

16,1

15,8

14,8

14,3

13,8

12,7

11,2

9,6

2004.

2005.

2006.

2007.

40

10.940

30

0 -1136 -20.000

20 -17.123

-19.924

-27.168

-40.000

Izvor: DZS, HGK

10,8 1998.

Kako je domaće zakonodavstvo samo djelomično prihvatilo međunarodne standarde u praćenju zaposlenosti i nezaposlenosti, stope zaposlenosti i aktivnosti se izračunavaju samo prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) temeljene na anketi o radnoj snazi (LFS). Razlika je sljedeća: podaci o zaposlenima iz administrativnih izvora prebrojavaju samo osobe koje imaju ugovor o radu, a podaci iz ankete o radnoj snazi među zaposlenima broje i samozaposlene i vlasnike poduzeća te osobe koje rade na crno i sve one koji bar jedan sat provode stječući sredstva za život. Biti nezaposlen prema međunarodnim standardima znači da osoba ne radi ni jedan sat u razdoblju promatranja, da aktivno traži posao najmanje mjesec dana te da je spremna prihvatiti posao u sljedeća dva tjedna. Stopa aktivnosti je u Hrvatskoj u 2007. iznosila 48,8% čime je ostvarila pad treću uzastopnu godinu, što je vrlo nepovoljna naznaka na tržištu rada i trebala bi zabrinjavati. Naime, broj radno sposobnog stanovništva je porastao za 19.000, dok

Prosječni broj zaposlenih i nezaposlenih osoba

-60.000

31,3

Izvor: DZS, HGK

građevinarstvu za 29.900, a u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnih usluga za 31.200. Istodobno je u poljoprivrednim djelatnostima (poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo) značajno smanjen broj zaposlenih, za ukupno 22.500. Kvalitetu pada nezaposlenosti određuje i činjenica koliko taj pad slijedi rast zaposlenosti, odnosno smanjuje li se nezaposlenost radi zapošljavanja ili iz drugih razloga. U 2007. godini je prirast zaposlenosti bio 1,8 puta veći od smanjenja broja nezaposlenih, što je svakako pozitivna naznaka. Time se povećalo i aktivno stanovništvo na godišnjoj razini za 21.900. To je treća uzastopna godina rasta aktivnog stanovništva što je vrlo pozitivna karakteristika na tržištu rada, no pitanje je jesu li te pozitivne karakteristike dovoljno dinamične. Naime, kada se uspoređujemo s ostalim europskim tranzicijskim zemljama, vidljivo je kako su odnosi na hrvatskom tržištu rada pri samom europskom dnu (stopa aktivnosti, zaposlenosti, nezaposlenosti).

40.000

30,9

20

10 0

-59.942 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2000.

2001.

2002.

stopa nezaposlenosti Izvor: DZS, HGK

2003.

stopa zaposlenosti

stopa aktivnosti


67

ANALIZA

Anketne stope nezaposlenosti u 2007. godini

Stope nezaposlenosti mladih u 2007. godini

12 %

25 %

10 PROSJEK EU27 (7,1%)

8,5

9,3

Slovenija

2

22,7

14,7 15,4

14,7

10

4

21,0 22,7

17,9

15

6

10,7 11,1 11,3

- ona je u 2007. godini bila 1,6 postotnih bodova viša nego godinu dana ranije te je iznosila 57%. Međutim, to nije pridonijelo pomaku Hrvatske sa samog začelja među zemljama EU-a: samo Malta ima manju stopu (55,7%). Kako stopa zaposlenosti određuje mjeru standarda, odnosno blagostanja neke zemlje, jedan od osnovnih ciljeva razvoja Europske unije do 2010. je dosegnuti stopu zaposlenosti od 70% među radno sposobnim stanovništvom u dobi od 15 do 64 godine (trenutačno iznosi 65,4%). Stopa anketne nezaposlenosti je pokazatelj koji se najznačajnije mijenja u pozitivnom smislu: u 2007. godini je smanjena za 1,6 postotnih bodova te prvi puta pala ispod 10%. No, opet smo u usporedbi sa zemljama EU-a na začelju: samo Slovačka i Poljska imaju veću stopu. U Hrvatskoj je najviša i stopa nezaposlenosti mladih, gotovo dvostruko viša od prosjeka zemalja EU-a.

PLAĆE I PRODUKTIVNOST RADA Iako je dinamika gospodarske aktivnosti u 2007. značajnije povećana, rast nominalnih plaća nije u cijelosti to pratio nego je ostao identičan kao u prethodnoj godini. Naime, nominalni godišnji rast prosječnih bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama je i u 2006. i u 2007. iznosio 6,2%, a neto plaća 5,2%. No, zbog nižeg rasta potrošačkih cijena, realni je rast bruto i neto plaća ipak u 2007. godini bio za 0,3 postotna boda viši nego u prethodnoj godini i iznosio je 3,2% za bruto odnosno 2,2% za neto plaće. Istodobno je produktivnost rada povećana za 2,1% što je 0,8 postotnih bodova brži rast nego prethodne godine. U razdoblju od 2000. do 2007. godine kontinuiranim je rastom produktivnost rada u Hrvatskoj povećana za 23,5%. Pritom je prosječan godišnji rast iznosio 3,1%, ali se u zadnje dvije godine bilježi nešto niži rast od navedenog prosjeka (1,4% u 2006. odnosno 2,1% u

Plaće i produktivnost rada

EU 27

EU 15

Hrvatska

Poljska

Slovačka

Mađarska

Bugarska

Latvija

Češka

Izvor: Eurostat, HGK

Rumunjska

Izvor: Eurostat, HGK

0

Estonija

5 Norveška Nizozemska Danska Cipar Japan Litva Austrija Irska SAD Estonija Luksemburg Slovenija Velika Britanija Češka Latvija Italija Švedska Malta Rumunjska Bugarska Finska Mađarska Belgija Portugal Grčka Španjolska Francuska Njemačka Turska Hrvatska Poljska Slovačka

0

20,1

Litva

8

20

2007.) prvenstveno zbog porasta ukupnog broja zaposlenih. Takav rast produktivnosti bio je znatno viši od prosječnog u EU27 pa je, prema procjenama Eurostata, razina produktivnosti rada u Hrvatskoj povećana sa 53% prosjeka EU u 2000. na 68,4% u 2007., odnosno za 15,4 postotnih bodova u zadnjih sedam godina. Usklađeni rast plaća i produktivnosti pozitivno je djelovao na makroekonomsku stabilnost kroz slabije izražene cjenovne pritiske koji dolaze s tržišta rada kao i na konkurentnost gospodarstva kroz smanjenje jediničnog troška rada. Radi se o dugoročnijem pozitivnom trendu bržeg rasta produktivnosti od plaća pri čemu su u razdoblju od 2001. do 2007. realne bruto plaće rasle po prosječnoj stopi od 2,5% godišnje, dok je istodobno prosječni godišnji porast produktivnosti iznosio 3,1%. Međutim, u zadnje dvije godine, zbog djelovanja porezne progresije, bruto plaće rastu brže od neto plaća što istodobno uvećava troškove poduzetništva i umanjuje efekte povećanja plaća na osobna primanja zaposlenika. Posljedično je

Najniža, najviša i prosječna neto plaća prosjek odjeljaka NKD 2002

125 (indeksi 2000=100)

9000 HRK

120 115

7000

110 5000 105 3000

100 95

2000.

Izvor: DZS, HGK

2001.

2002.

2003.

Neto plaće

2004.

Bruto plaće

2005.

2006.

2007.

Produktivnost rada

1000

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


68

ANALIZA

Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima (2007. godina)

A B C D E F G H I J K L M N O

7000 u kunama 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

poljoprivreda, lov i šumarstvo ribarstvo rudarstvo i vađenje prerađivačka industrija opskrba električnom energijom, plinom i vodom građevinarstvo trgovina, popravak mot. vozila i pred. za kuć. hoteli i restorani prijevoz, skladištenje i veze financijsko posredovanje poslovanje nekretninama, iznajmlj. i posl. usl. javna uprava, obrana; obvezno socijalno osiguranje obrazovanje zdravstvena zaštita i socijalna skrb ostale društvene, socijalne i druge usluž. djelat.

Izvor: Eurostat, HGK

udio neto plaće u bruto plaći smanjen sa 70,1% u 2003. na 68,7% u 2007. godini. U konačnici ovakva je politika plaća povoljna za državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne uprave i samouprave jer povećava njihove prihode, ali se time preferira državna potrošnja nad osobnom uz negativne efekte na kretanje konkurentnosti zbog nerazmjernog povećanja ukupnih troškova rada. Rast realnih neto plaća u 2007. od 2,2%, iako viši nego u prethodnoj godini, nije ostvaren u svim djelatnostima kao što je to bio slučaj u 2006. godini. Pad od 1% zabilježen je u djelatnosti financijskog posredovanja unutar koje je najveće smanjenje realne neto plaće zabilježeno u grupaciji osiguranja i mirovinskih fodova bez obveznog osiguranja. Istodobno zabrinjava skroman porast realnih neto plaća u prerađivačkoj industriji (1,6%) s obzirom na to da je njihova visina još uvijek gotovo 10% ispod državnog prosjeka kao i činjenice da ova djelatnost zbog najvećeg udjela u broju zaposlenih (oko 21%) značajno utječe na visinu prosječne plaće u uku-

pnom gospodarstvu. Realne neto plaće u trgovini, koja je druga djelatnost po udjelu u broju zaposlenih (oko 18% zaposlenih u pravnim osobama), rasle su tek 0,1 postotni bod iznad državnog prosjeka. Najbrže su rasle neto plaće u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, građevinarstvu, javnoj upravi i ribarstvu pri čemu je razina neto plaće po zaposlenom u tim djelatnostima, izuzevši javnu upravu, i nadalje značajno ispod prosječne. Prosječna mjesečna neto plaća u 2007. godini iznosila je 4841 kunu što je 238 kuna više nego prethodne godine. Pritom se raspon neto plaća po djelatnostima kretao od 3895 kuna u ribarstvu do 6849 kuna u financijskom posredovanju. Odnosno, ukoliko se djelatnosti dalje dezagregiraju po NKD 2002 klasifikaciji do razine odjeljka, tada se raspon neto plaća kretao od 2510 kuna koliko su prosječno mjesečno primali zaposleni u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće, do 8915 kn koliko su u 2007. prosječno primali zaposlenici u

zračnom prijevozu. Tako je omjer između najniže i najviše prosječne neto plaće po djelatnostima blago povećan sa 1:3,4 u 2006. na 1:3,6 u 2007. godini. Od ukupno 55 odjeljaka djelatnosti NKD-a kod 27 u 2007. zabilježena je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom viša od prosjeka, dok je u 28 djelatnosti u kojima je ukupno radilo nešto više od 60% zaposlenih zabilježena ispodprosječna plaća. U zadnje tri godine najveće neto plaće bilježe zaposleni u zračnom prijevozu te istraživanju i razvoju. Nasuprot tome, u zadnje dvije godine identičan je redoslijed posljednjih devet djelatnosti s najnižom neto plaćom. U tih devet djelatnosti radi 15,7% zaposlenih s prosječnim primanjima u rasponu od 51,8% do 78,6% hrvatskog prosjeka. Riječ je o djelatnostima vezanim uz poljoprivredu, proizvodnju gume i plastike, ostale uslužne djelatnosti, trgovinu na malo, proizvodnju namještaja i preradu drva, proizvodnju tekstila i odjeće te proizvodnju obuće, štavljenje i obradu kože. Očita je potreba što hitnijeg i kvalitetnijeg restrukturiranja dijela tih dje-

Struktura zaposlenih prema visini neto plaće

Prosječna bruto plaća (u EUR)

15 %

1200 EUR

2006

2007

2000

900

2006

2007

10 600 5

300

Izvor: WIIW, HGK

a nij ve Slo

ts ka va Hr

ka Če š

đa

rs

ka

ka Ma

ljs Po

čk a va Slo

jsk a m un Ru

rs ga Bu

do 1901- 2201- 2501- 2801- 3101- 3401- 3701- 4001- 4501- 5001- 6001- 8001 i 1900 2200 2500 2800 3100 3400 3700 4000 4500 5000 6000 8000 više kn kn Izvor: DZS, HGK

ka

0 0


69

ANALIZA

latnosti kako bi se zadržala i unaprijedila proizvodnja koja bi omogućila konkurentnost na svjetskom tržištu uz prihvatljivu razinu plaća. Distribucija plaća po visini prema podacima na kraju ožujka 2007. pokazuje da najveći broj zaposlenih prima plaću nižu od 4000 kuna (50,1% zaposlenih). Neto plaću između 4001 i 8000 kuna ostvarilo je 42,7% zaposlenih pri čemu najviše u grupi od 5001-6000 kuna (njih 13,7%) te između 6001-8000 kuna (10% onih koji su primili plaću). Najnižu razinu neto plaće (ispod 1900 kuna) ostvarilo je 5% zaposlenih, a najvišu razinu (iznad 8001 kuna) ostvarilo je 7,2% zaposlenih. U odnosu na prethodnu godinu, u skladu s rastom prosječne plaće, smanjio se udio zaposlenih koji primaju neto plaću nižu od 2800 kuna. Stagnira udio onih koji primaju plaću između 2801 i 5000 kuna, a rast je zabilježen samo kod zaposlenih s plaćom iznad 5001 kune. Unatoč realnom rastu neto plaća njihova je razina još uvijek nedovoljna za održavanje željenog životnog standarda stanovništva. Tako je u prosincu 2007. prosječna neto plaća pokrivala 80,66% tzv. sindikalne košarice, s tim da je na godišnjoj razini došlo do manjeg poboljšanja u tom kontekstu (u prosincu 2006. je ta pokrivenost iznosila 77,66% košarice). U odnosu na prosjek Europske unije plaće u Hrvatskoj su na razini tek oko 30% europske, ali je realna situacija još nepovoljnija s obzirom na to da su razlike u razini cijena između Hrvatske i EU-a znatno manje. Naime, prema podacimaEurostata1 razina

cijena ukupne osobne potrošnje u Hrvatskoj je oko 65% prosjeka EU27 pri čemu je razina nekih cijena i viša od europskog prosjeka (bezalkoholna pića, odjeća i obuća). Unatoč tome, pritisak na rast plaća tijekom 2007. nije bio jako izražen s obzirom na to da su porasle mogućnosti korištenja drugih izvora sredstava za osobnu potrošnju, što se prvenstveno odnosi na rast kreditnog i ostalog zaduživanja, porast vrijednosti imovine (nekretnina), veću uključenost stanovništva i relativno visoku zaradu na tržištu kapitala (dionice) te i nadalje visok udio prihoda iz sive ekonomije. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama je u Hrvatskoj lani iznosila 7047 kuna, što je za 413 kuna više nego u prethodnoj godini. Bruto plaće su najznačajniji dio ukupnog troška rada za poslodavca pa njihova razina ima utjecaj na profitabilnost proizvodnje te razvojne i investicijske odluke. U odnosu na druge zemlje, posebno slične tranzicijske zemlje, Hrvatska ima relativno visoku razinu bruto plaća. Od tranzicijskih zemalja višu razinu bruto plaća bilježi samo Slovenija. Međutim, uočljiva je tendencija konvergencije plaća, odnosno težnja za njihovim regionalnim izravnavanjem. Tako bruto plaće izražene u eurima u zemljama s niskom razinom plaće bilježe visok godišnji rast u 2007. (Rumunjska 29,8%, Bugarska 21,5%, Slovačka 18,5%), dok je istodobno rast u Hrvatskoj (6,4%) i Sloveniji (5,9%) znantno sporiji.

1 “Comparative price levels for the Western Balkan region for 2006-actual individual consumption”, Eurostat Statistic in focus, 36/2008

Cijene sirove nafte tipa WTI na NYMEX-u u 2007. godini dnevne cijene na zatvaranju, godišnje stope promjene 80,0 % 60,0

CIJENE Cijene sirovina na svjetskom tržištu su i u 2007. godini nastavile rasti te činiti pritisak na rast opće razine cijena. Njihov rast je, s jedne strane, bio podržan stalnom visokom globalnom potražnjom koju primarno održavaju brzorastuća azijska gospodarstva (Kina i Indija). S druge strane, pritisci na rast cijena su dolazili i sa strane ponude koja je bila neizvjesna ili poremećena, posebno u posljednjem dijelu godine. To se prije svega odnosi na sirovu naftu i poljoprivredne sirovine. Na cijene nafte značajno su utjecala i spekulativna ulaganja u kontekstu slabljenja dolara i krize na financijskim tržištima. Iako su se cijene sirove nafte tijekom 2007. godine kretale u većem dijelu godine (točnije, u prvih osam mjeseci) na nižim godišnjim razinama, njihov nagli visoki rast koji je započeo u rujnu i trajao do kraja godine rezultirao je i rastom prosječne godišnje cijene. Visok rast cijena u posljednjem dijelu godine potencirali su slabljenje dolara i špekulativna ulaganja u naftu, kao i stalna zabrinutost o dostatnosti opskrbe zbog geopolitičkih napetosti (napetosti između Turske i Iraka zbog kurdskih militanata, iranski nuklearni program) te strahovanja od nestašice loživog ulja tijekom zime. Tako je na razini cijele godine prosječna nominalna cijena sirove nafte od 72,39 USD po barelu bila 9,2% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No, kako je u 2007. godini dolar deprecirao znatno prema euru odnosno kuni (za 8,1%), velik dio rasta cijene izražene u dolarima je pokriven rastom tečajeva tih valuta. Tako je rast prosječne godišnje

Terminske cijene sirove nafte tipa WTI na njujorškoj robnoj burzi (NYMEX) 80,0 USD/barel 60,0

40,0

66,2

Prosječna cijena u USD/barel (lijevo) Godišnja stopa promjene (desno)

72,4 % 80,0

56,7

60,0

41,5

40,0 20,0

25,9

26,3

20,0

0,0

31,0

33,6

40,0

36,7

18,2

20,0

16,8 9,2

-20,0

0,0

-14,6 2.1. 19.1. 7.2. 26.2. 12.3. 25.3. 8.4. 21.4. 4.5. 17.5. 30.5. 18.6. 5.7. 24.7. 10.8. 29.8. 11.9. 24.9. 8.10. 21.10. 3.11. 16.11. 29.11. 12.12. 25.12.

-40,0

1,3

0,0

Izvor: RBA, HGK

-20,0

2001.

Izvor: RBA, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-20,0


70

ANALIZA

Godišnje stope promjene cijene sirove nafte

HWWI indeks cijena na svjetskom tržištu (USD baza)

40,0

godišnje stope promjene

Godišnja stopa promjene cijene u USD

30,0

60,0 % 56,0

2006.

Godišnja stopa promjene cijene u kunama

20,0

2007.

50,0 40,0

10,0 30,0 20,0

-10,0 -20,0

16,0

13,4

12,3

10,4

10,0 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: RBA, HNB, izračun HGK

0,0

obojeni metali

crni metali

sirova nafta

2007.

70,0 %

105,0

hrana

Naftni derivati

50,0

104,0

22,5

20,0 102,0

10,0

101,0

-10,0

0,0 -20,0

Izvor: DZS, HGK

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

-30,0

56,2

51,6

36,3

30,0

103,0

54,5

52,3

40,0

II

UKUPNO

poljoprivredne sirovine

Prehrana

60,0

I

13,3

Postotni utjecaj cijena prehrane na godišnji indeks potrošačkih cijena u 2007. godini

106,0

2006.

21,0

2007. godini ostvarena rekordna vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kako je količinski uvezeno čak nešto manje tih roba (oko osam posto manje), a vrijednosno oko sedam posto više (u eurima), može se zaključiti kako je dio inflacije cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj bio uvezen. Vrijednosno, najveći porast uvoza je ostvaren kod žitarica (za oko 120%), no uz znatno povećanje uvezenih količina (za oko 103%). Kada bismo sveli vrijednosti na jedinične tone, okvirno je porast cijena uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio oko 16% s najvećim rastom cijena proizvoda mlinske industrije (CT 11), uljanog sjemenja (CT 12), pića (CT 22) te biljnih masti i ulja (CT 15) s rastom višim od 20%. U Hrvatskoj je, kao i u većem dijelu svijeta, 2007. godina bila sušna i klimatski nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju. To se odmah odrazilo na cijene domaćih proizvođača poljoprivrednih proizvoda čiji je rast značajno ubrzan u drugom dijelu godine. Tako je u zadnjih pet mjeseci pro-

Rast cijena poljoprivrednih i industrijskih prehrambenih proizvoda je postao globalni trend zabilježen u velikom broju zemalja svijeta te je bio osnovni činitelj rasta inflacije koja je dosegla višegodišnje maksimume potkraj godine. Uvozno ovisno hrvatsko tržište, u potpunosti je slijedilo takve globalne trendove. Snažniji rast inflacije započinje u rujnu i traje sve do kraja godine, kada indeks potrošačkih cijena u prosjeku raste gotovo jedan posto mjesečno. Tako je razina godišnje inflacije u zadnjem tromjesečju iznosila visokih 4,9%, pri čemu je samo u prosincu dosegla 5,8%, najvišu stopu unatrag sedam godina. No, zbog niže razine u većem dijelu godine, rast prosječne godišnje inflacije je iznosio 2,9%, najmanje u zadnje tri godine. Više od polovine rasta godišnje inflacije u zadnja četiri mjeseca bila je izravna posljedica samo rasta cijena prehrane, zbog vanjskih i unutrašnjih šokova na strani ponude. Tako statistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske pokazuju da je u

Godišnji indeks potrošačkih cijena

21,0 11,9

10,8

Izvor: HWWI, HGK

cijene nafte u kunama bio značajno niži i iznosio je samo 0,4%. Uporedo s naglim porastom cijena sirove nafte u nekoliko zadnjih mjeseci, ostvaren je i porast cijena hrane odnosno poljoprivrednih sirovina na svjetskom tržištu. Opet je, s jedne strane, riječ o visokoj svjetskoj potražnji koja stalno raste s rastom azijskih mnogoljudnih gospodarstava. S druge strane pak, došlo je do poremećaja u ponudi zbog nepovoljnih klimatskih prilika (suše) koje su možda bile jednokratne, ali mogu biti povezane i s dugoročnim poremećajima svjetske klime (globalno zatopljenje). Uz to, postoji sve veći interes svjetskih sila za biogorivima kako bi što manje ovisile o nafti i nestabilnom Bliskom istoku. Kako se biogoriva (etanol, biodizel) kao nadomjestak nafti proizvode najčešće iz kukuruza, a ponegdje i iz pšenice, ječma ili šećerne repe, to bi moglo imati dugotrajan efekt na cijenu svih žitarica zbog njihova pojačanog uzgoja u energetske svrhe na uštrb uzgoja u prehrambene svrhe. Ujedno to utječe i na cijenu mesa kroz više cijene stočne hrane.

100,0

24,8

21,0

0,0

20,3 13,8

12,8

3,4

1,7

3,2 -5,1

-4,0

I

-1,5

2,7

9,1

7,7

14,3

10,3

0,6

-1,8

-17,4 -25,4

II

Izvor: DZS, izračun HGK

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII


71

ANALIZA

Indeksi cijena proizvoda poljoprivrede i ribarstva kod proizvođača i maloprodajne cijene prehrane u 2007. godini (godišnji indeks) 135

Proizvodi poljoprivrede PROIZVOĐAČI

130 125

Cijene hrane i bezalkoholnih pića (COICOP 01) u 2007. prosječna godišnja stopa promjene 16%

Maloprodajne cijene prehrane i bezalkoholnih pića

12%

Proizvodi ribarstva PROIZVOĐAČI

120 115

8% 4%

110 105

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Isto je i s kretanjem cijena kruha i žitarica. U Hrvatskoj su cijene povrća imale gotovo najviši međugodišnji rast u posljednjem tromjesečju, no na razini prosjeka godine, rast od 5% je bio među najnižima. Rast cijena voća je u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju, kao i u prosjeku godine bio među nižima u usporedbi s novim članicama, ali opet i viši nego u većini starih članica. Iako je, dakle, rast cijena prehrane u Hrvatskoj bio među nižima u usporedbi sa zemljama sličnih značajki, on ima veći utjecaj na kretanje ukupne razine cijena zbog većeg pondera u indeksu potrošačkih cijena. Hrvatska, naime, ima najveći udio prehrane (30,5%) u indeksu potrošačkih cijena od svih “novih” zemalja EU-a, osim Rumunjske. To znači da prosječno hrvatsko kućanstvo troši gotovo trećinu izdataka za hranu, dok je prosjek EU10 oko 21%, s najmanjim udjelom u Slovačkoj i Sloveniji (oko 17%). Jedan od razloga tome je i visoka apsolutna razina cijena ovih roba u Hrvatskoj u usporedbi s osta-

sječan međugodišnji rast tih cijena iznosio 15,2% za poljoprivredne proizvode, odnosno 25,3% za proizvode ribarstva. Na razini prosjeka cijele godine, međugodišnji rast je iznosio 6,9% (poljoprivredni proizvodi) odnosno 13,8% (proizvodi ribarstva). Dakle, maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda su nedvojbeno bile pod pritiskom rasta cijena proizvođača odnosno povećanih uvoznih cijena. Koliko su rasle, ovisilo je o stanju konkurencije na tržištu i prostoru u trgovačkim maržama. U usporedbi kretanja cijena hrane tijekom 2007. godine u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, vidljivo je kako su trendovi kretanja slični (nagli rast potkraj godine), s razlikama u razinama. Vidljivo je viši rast zabilježen u novijim nego u starijim članicama EU-a. Hrvatska se nalazila negdje u sredini. U godišnjem prosjeku, rast cijena hrane i bezalkoholnih pića je u Hrvatskoj s razinom od 3,3%, bio najniži u usporedbi sa skupinom zemalja EU10, ali je bio među najvišim u usporedbi sa starim članicama EU.

Cijene povrća (COICOP 01.1.7.)

godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska

godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska

40 %

30 %

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

RUMUNJSKA

HRVATSKA

MAĐARSKA

BUGARSKA

TURSKA

MALTA

LITVA

LATVIJA

SLOVENIJA

Q4 2007.

ESTONIJA

CIPAR

EUROZONA

BUGARSKA

LATVIJA

LITVA

MAĐARSKA

ESTONIJA

SLOVAČKA

-10 ČEŠKA

0 SLOVENIJA

0

TURSKA

10

RUMUNJSKA

10

CIPAR

20

POLJSKA

20

SLOVAČKA

PROSJEK 2007.

30

ČEŠKA

Q4 2007.

POLJSKA

PROSJEK 2007.

HRVATSKA

BUGARSKA

lim zemljama sličnih značajki. Prema posljednjem podatku za 2006. godinu, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u Hrvatskoj bile na razini 88,4% prosjeka EU-a, što je daleko najviše od svih 10 zemalja koje su pristupile EU-a u predzadnjem i zadnjem krugu proširenja, s iznimkom Cipra. S druge strane, cijene stanovanja (električne energije, plina, komunalnih usluga) su znatno ispod prosjeka EU-a i među najnižim u odnosu na usporedive zemlje zbog toga što su u velikom mjeri pod kontrolom države. Dakle, značajni rast inflacije je u posljednjem dijelu godine bio primarno uvjetovan šokovima na strani ponude, a nije bio rezultat inflacije potražnje odnosno ekspanzivne monetarne ili fiskalne politike. Stoga takva troškovna inflacija, koncentrirana u malom broju sektora, može biti kratkog daha, uz primjerenu politiku plaća, fiskalne štednje i monetarnom kontrolom potražnje.

Cijene kruha i žitarica (COICOP 01.1.1.)

MALTA

LATVIJA

MAĐARSKA

LITVA

ESTONIJA

SLOVENIJA

POLJSKA

ČEŠKA

SLOVAČKA

Izvor: Eurostat, DZS, izračun HGK

EUROZONA

I

Izvor: DZS, HGK

RUMUNJSKA

90

HRVATSKA

95

EUROZONA

EU 27

0%

100


ANALIZA

Cijene voća (COICOP 01.1.6.) godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska 30 %

PROSJEK 2007.

Q4 2007.

20

10

EUROZONA

LATVIJA

MAĐARSKA

POLJSKA

LITVA

TURSKA

BUGARSKA

ČEŠKA

SLOVENIJA

ESTONIJA

HRAVTSKA

SLOVAČKA

RUMUNJSKA

MALTA

0 CIPAR

72

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH godišnje stope promjene (%) Carinska tarifa 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

UVOZ 2007./2006. Postotna promVrijednost jena vrijednosti Količina u EUR jedinične tone -7,9 6,7 15,8 -6,6 -9,5 -3,0 7,4 4,7 -2,5 -7,7 6,4 15,3 26,7 33,1 5,1 12,5 34,5 19,6 12,2 18,6 5,6 -3,6 13,1 17,4 2,8 12,8 9,7 2,9 13,4 10,2 102,9 119,6 8,3 -1,4 35,3 37,3 -38,0 -18,2 31,9 11,3 2,3 -8,1 -8,7 2,7 12,5 -6,1 13,7 21,0 -3,0 2,6 5,8 -36,1 -39,9 -6,0 9,5 17,5 7,3 7,7 16,5 8,2 1,5 10,3 8,7 8,2 18,0 9,1 -6,2 21,2 29,2 7,9 19,4 10,6 -7,5 -0,4 7,7

PROIZVOD UKUPNO POLJ. I PREHRAMBENA INDUSTRIJA ŽIVE ŽIVOTINJE MESO I KLAONIČKI PROIZVODI RIBE, LJUSKARl, MEKUŠCI I OSTALI BESKRALJEŽNJACI MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI, JAJA, MED PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PORlJ. NESPOM. DRVEĆE, LUKOVICE, CVIJEĆE... POVRĆE, KORIJENJE I GOMOLJI ZA JELO VOĆE ZA JELO, KORE DINJA I AGRUMA KAVA, ČAJ I ZAČINI ŽITARICE PROIZVODI MLINSKE IND., SLAD, ŠKROB... ULJANO SJEMENJE I PLODOVI, LJEKOVITO BILJE... ŠELAK, GUME, SMOLE..... BILJNI MATERIJAL ZA PLETARIJU BILJNE MASTI I ULJA PRERAĐEVINE OD MESA ŠEĆER I PROIZVODI OD ŠEĆERA KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA PROIZVODI NA BAZI ŽITARICA I ŠKROBA PROIZVODI OD VOĆA I POVRĆA PROIZVODI ZA HRANU RAZNI PIĆA, ALKOHOLI l OCAT HRANA PRIPREMLJENA ZA ŽIVOTINJE DUHAN I PRERAĐENI NADOMJESCI DUHANA

Izvor: DZS, izračun HGK

Komparativna razina cijena, EU27=100 u 2006. godini PREHRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA (CO/COP 01)

EU 27 HRVATSKA CIPAR SLOVENIJA TURSKA MALTA ESTONIJA MAĐARSKA RUMUNJSKA LATVIJA ČEŠKA SLOVAČKA POLJSKA LITVA BUGARSKA Izvor: Eurostat, HGK

100,0 88,4 106,9 87,5 83,7 83,5 75,6 70,7 70,6 69,5 68,9 66,7 66,2 64,2 56,2

KRUH I ŽITARICE

MLIJEKO, SIR I JAJA

MESO

(CO/COP 01.1.1) (CO/COP 01.1.4) (CO/COP 01.1.2)

100,0 87,6 108,3 93,5 70,0 76,6 69,9 61,0 56,7 59,4 61,4 56,2 59,9 61,6 42,1

100,0 89,0 139,8 83,6 117,5 111,7 79,6 83,7 95,8 75,5 80,5 75,6 67,5 75,6 83,7

100,0 85,5 80,4 82,9 78,3 69,1 64,4 65,2 60,3 57,7 60,0 58,1 52,5 50,3 47,7

ODJEĆA I OBUĆA

VOĆE I POVRĆE

STANOVANJE

(CO/COP 03)

(CO/COP 01.1.6 + 01.1.7 )

(CO/COP 04)

100,0 105,6 100,3 100,6 74,4 100,7 99,8 86,5 82,2 97,3 96,1 82,1 101,7 94,3 66,4

100,0 77,8 89,1 85,6 70,6 70,0 82,2 64,4 69,7 73,0 63,7 62,0 69,4 67,7 49,1

100,0 39,8 68,8 62,3 44,5 43,4 56,3 39,5 44,0 45,8 46,1 41,3 41,9 36,8 28,0


73

ANALIZA

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/EUR

Najniži i najviši dnevni srednji tečaj HRK/EUR po godinama

8,0 kuna

7,0

8,0 kuna

7,56

7,50

7,40

Najniži tečaj

7,32

7,34

6,0

Najviši tečaj

7,5

5,0

4,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

7,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

TEČAJ I MEĐUVALUTARNI ODNOSI Kada se govori o kretanju tečaja kune u 2007. godini misli se na kretanje vrijednosti kune u odnosu na zajedničku europsku valutu. Naime, odnos kune prema ostalim značajnijim svjetskim valutama se i u prošloj godini formirao u skladu s kretanjem vrijednosti tih valuta prema euru pa se tečaj kune prema tim valutama mora gledati u kontekstu njihovog odnosa s eurom. S obzirom na tu činjenicu može se ocijeniti da je u prošloj godini nastavljena stabilnost tečaja iz proteklih godina, odnosno, da je čak i nešto povećana. Tu tvrdnju dokazuje mala promjena vrijednosti prosječnog godišnjeg tečaja kune prema euru u odnosu na prethodnu godinu odnosno manji raspon između najnižeg i najvišeg ostvarenog dnevnog tečaja. Prošlu godinu je ipak obilježila blaga nominalna deprecijacija kune za 0,2% uslijed koje je prekinut trend jačanja kune iz prethodne tri godine. Iznos te nominalne

deprecijacije slikovito pokazuje podatak da se u prošloj godini za jedan euro prosječno moglo dobiti samo dvije lipe više nego u 2006. godini. To nije bilo dovoljno da se nadoknadi razlika u porastu cijena između Europske monetarne unije (2,1%) i Hrvatske (2,9%) pa je i u prošloj godini zabilježena realna aprecijacija kune prema euru. Premda ne postoji službeni podatak o njenoj visini, može se izračunati da je iznosila približno 0,6%, odnosno da je bila nešto manja nego u prethodne tri godine u kojima je zabilježen neprekinut trend realne aprecijacije. Za praćenje realnog kretanja tečaja kune koristi se i realni efektivni tečaj koji je službeni pokazatelj realnog kretanja vrijednosti kune prema košarici valuta s obzirom na njihovo sudjelovanje u strukturi deviznog dijela platnog prometa s inozemstvom. U tom kontekstu bilježi se izraženija realna aprecijacija kune od nominalne tijekom prethodnih godina i nešto dulje trajanje neprekinutog trenda njenog realnog jačanja, točnije od 2001. godine. Prošle godine je realna aprecijacija prema

Realna aprecijacija ili deprecijacija kune prema euru* 3,0 %

košarici valuta bila izraženija nego u prethodnoj godini, ali istodobno nije znatnije odstupala od prosjeka razdoblja nakon 2000. godine. Pritom je i na nominalnu i na realnu aprecijaciju kune najviše utjecao znatan pad vrijednosti američkog dolara koji u spomenutoj košarici valuta sudjeluje s približno 27%. Takva kretanja tečaja ukazuju na činjenicu da je i u prošloj godini realno povećana vrijednost kune u odnosu na druge valute odnosno da je uvoz generalno postao jeftiniji dok su robe i usluge u Hrvatskoj za strance bili još skuplji. Tako se u prošloj godini, kao i u većini prethodnih, pokazalo da ponuda i potražnja za devizama i kunama na tržištu u redovnim uvjetima uglavnom potiču jačanje kune što HNB, unatoč aktivnoj monetarnoj politici usmjerenoj održavanju stabilnosti tečaja, nije zaustavio. Ponuda i potražnja za kunama u prošloj godini nije obilježena značajnijim poremećajima osim u slučaju upisa dionica HT-a koji je potkraj rujna povećao potražnju i time povećao pritisak na rast njihove vrijednosti. Stoga je

Indeksi realnih efektivnih tečajeva kune* (prema košarici valuta) 100

2,0 1,0

95,8

2,4

0,0

95,0

-0,6

-0,9

-1,0

-2,4

-2,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004.

2005.

2006.

90,6

90,0

89,0

86,6

85,0

-2,0 -3,0

92,7

(+) predstavlja deprecijaciju kune, (-) realnu aprecijaciju

2007.

80,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004. Indeksi 2001.=100

2005.

2006.

* pad indeksa označava realnu aprecijaciju kune

2007.


74

ANALIZA

Iznos ponuđenih i prihvaćenih ponuda u obratnim repo aukcijama HNB-a u 2007. godini 8000 mil. kn

Ponuđeno

7000

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/USD 7,0 kuna

Prihvaćeno

6,70

6000

6,0

6,03

5000

5,95

4000 3000

5,84 5,37

5,0

2000 1000 0

03.01. 31.01. 28.02. 28.03. 25.04. 23.05. 20.06. 18.07. 16.08. 12.09. 10.10. 28.11. 27.12.

4,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

ta vrijednost početkom listopada gotovo dostigla najvišu prošlogodišnju razinu koja se uobičajeno bilježi tijekom glavne turističke sezone, ali je ipak bila neznatno manja. Tako je i tijekom prošle godine pod utjecajem deviznog priljeva od turizma najviša vrijednost kune zabilježena sredinom srpnja. Pored deviznog priljeva na ponudu deviza je tijekom cijele godine,

Kretanje tečaja kune vezano je uz kretanje tečaja zajedničke europske valute kao i u prethodnim godinama, utjecalo zaduživanje svih sektora u inozemstvu, a specifično za prošlu godinu bilo je samo povećano zaduživanje poduzeća u inozemstvu potaknuto mjerama HNBa za ograničavanje rasta duga banaka. Zbog toga je HNB umjereno djelovao na kretanje tečaja, točnije proveo je samo četiri devizne intervencije u drugoj polovini godine u kojima je od poslovnih banaka

otkupio ukupno 662 milijuna eura. Pritom treba napomenuti da je broj intervecija bio znatno manji nego prethodnih godina, ali i da je otkupljeni iznos deviza, iako manji nego u prethodnoj godini, bio znatno veći od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Glavno sredstvo upravljanja kunskom likvidnošću bile su obratne repo aukcije kojima se povećavala ili ograničavala količina kuna u optjecaju. Iznosi tih aukcija pokazuju povećanu potražnju za kunama tijekom turističke sezone i potkraj rujna (HT), a pokazuju i kako je tijekom listopada i studenog HNB ograničio ponudu kuna u odnosu na potražnju i time potpomogao održavanju stabilnosti tečaja. I dok je tečaj kune prema euru ostao gotovo neizmijenjen, prema američkom dolaru je kuna i u prošloj godini nastavila jačati tako da je prosječni srednji tečaj dolara u odnosu na prethodnu godinu smanjen za 8,1%. Takvo kretanje dolara uzrokovano je padom vrijednosti američke valute prema euru na svjetskom tržištu uzrokovanim pretežno zbivanjima u američkom gospo-

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/USD i EUR/USD HRK 9,0

1,4 EUR

8,0

1,2

7,0

1,0

6,0

0,8

5,0 4,0

0,6 0,4

HRK/USD

3,0

EUR/USD (ECB)

2,0

0,2 0,0

1,0 2000.

2001.

Izvor: HNB, ECB, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

0,0

darstvu. Odnosno, usporavanje gospodarstva SAD-a i kriza hipotekarnih kredita potakli su snižavanje referalne kamatne stope Središnje banke što je smanjilo privlačnost dolarskih ulaganja, a time i potražnju za dolarima. Zbog takvog kretanja tečaja dolara treba još jednom napomenuti da je aprecijacija realnog efektivnog tečaja eura prema svjetskim valutama vezanim uz dolar imala znatan utjecaj na realnu aprecijacuju efektivnog tečaja kune na što monetarna politika HNB-a nije mogla značajnije utjecati. Stoga se može zaključiti da je 2007. godinu uz nešto stabilniji tečaj nego prethodnih godina karakterizirala blaga nominalna deprecijacija kune prema euru, što je rezultiralo nešto manjom realnom aprecijacijom kune prema zajedničkoj europskoj valuti nego u prethodne tri godine. Drugim rječima, u prošloj godini je usporeno negativno djelovanje tečaja na konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga barem prema najvećem tržištu tih proizvoda i usluga, ali je ono ipak nastavljeno.


75

ANALIZA

Unatoč krizi koja je prošle godine protresla razvijena tržišta kapitala, domaće tržište na kojem su se ujedinile Zagrebačka i Varaždinska burza, nadmašilo je sva očekivanja. Na Zagrebačkoj burzi je lani zabilježen ukupni promet od 66,5 milijardi kuna što je 35,5% više nego godinu dana ranije. Iako su burzovni rekordi zadnjih godina postali uobičajeni u svim segmentima, ipak će 2007. ostati zapamćena kao godina javnih ponuda dionica koje su tržište kapitala otvorile novim investitorima kao i velikom broju hrvatskih građana. Tako su proteklu godinu obilježile javne ponude dionica Magme, zatim HT-a, te Veterine i Atlantic Grupe. Javne ponude dionica pozitivno su utjecale na tržište kapitala pa je prošla godina završila s rekordnim prometom dionicama koji je prema 2006. povećan za 57,1% na 22 milijarde kuna. Najveća aktivnost zabilježena je u listopadu što je posljedica početka trgovanja dionicama Hrvatskih telekomunikacija. Naime, u samo 56 dana ta je dionica trgovanja do sredine prosinca uspjela je ostvariti promet od 1,4 milijarde kuna i postati druga najlikvidnija dionica, odmah iza Ine sa 1,5 milijardi kuna prometa. Visoke burzovne promete na godišnjoj razini ostvarile su i dionice Adris grupe (1,3 milijarde), Ericssona Nikole Tesle (9,4 milijuna), Atlantske plovidbe (8,5 milijuna) te Dalekovoda (8,3 milijuna). Procijenjeni udjel prometa dionica u BDP-u 2007. godini kreće se oko 8% dok je u 2006 iznosio 5,6%, a u 2005 3% BDP-a. Tržišna kapitalizacija dionica na Zagrebačkoj burzi iznosila je krajem prosinca 352,2 milijarde kuna, odnosno 128,1% BDP-a,

što znači 49 postotnih bodova više nego potkraj 2006. godine. Intenzivnije trgovanje popraćeno je rastom dioničkog indeksa Crobex za gotovo 63,2% u odnosu na 2006. godinu, a većina tog porasta dogodila se do sredine svibnja do kada je Crobex porastao za 60,1%. Nakon letargije u ljetnim mjesecima, sredinom rujna nastupilo je kratko razdoblje izrazito snažnog rasta kada je Crobex u samo mjesec dana porastao za 17,8%. To je bio jedan od uzroka korekcije koja se dogodila u studenom prošle godine, kada je Crobex izgubio na vrijednosti onoliko koliko je dobio od sredine rujna. Razloge te korekcije treba tražiti u neizvjesnosti uzrokovanoj predizbornom kampanjom, relativnoj precijenjenosti domaćeg tržišta u odnosu na tržište regije, te razvojem događaja na regionalnim i svjetskim tržištima. Istodobno treba napomenuti veliki utjecaj institucionalnih investitora na tržištu kapitala. Tako su u razdoblju od početka listopada 2007. do kraja siječnja ove godine mirovinski fondovi povećali ulaganja u domaće dionice dva i pol puta i time pojačali svoju ulogu u kreiranju ponude i potražnje naBurzi. Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima donesenim potkraj lipnja 2007. omogućeno im je da osim u dionice koje kotiraju na službenom tržištu mogu ulagati i u dionice u kotaciji javnih dioničkih društava. Ukupni promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi je tijekom 2007. godine iznosio 43,9 milijardi kuna, a obveznički indeks Crobis pao je za 4,5% na 96,48 bodova (101,1 bod krajem 2006. godine). Razlog takvih kretanja je u pomanjkanju potražnje institucionalnih ulagača za domaćim obveznicama. U sniženom

Ostvareni promet na hrvatskom tržištu kapitala u razdoblju 1994.-2007. ZSE

VB

50.000

0

7242,6

2410,0

996,6

1052,2

2348,5

1326,0

91,1

10.000

54,7

20.000

2741,9

30.000

13.035,1

40.000

25.118,9

Ukupno

36.453,4

60.000

49.055,8

70.000 mil. kn

70.000 mil. kn

Dionice

60.000

Obveznice

Ukupno 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: Zagrebačka burza i Varaždinska burza, HGK

prometu svoj su utjecaj posebno izgubile kunske obveznice na što je prvenstveno veliki utjecaj imala narušena kunska likvidnost domaćeg novčanog tržišta (rast kamatnih stopa, porast inflacije) uz veću orijentiranost ulaganja u dioničko tržište. Ipak, institucionalni promet bio je krajem godine pojačan izdanjem druge tranše obveznice RHMF19 (300 milijuna eura), kao i s tri nova izdanja korporativnih i isto toliko municipalnih obveznica. Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi na kraju prosinca 2007. iznosila je 41,7 milijardi kuna, odnosno 15,2% BDP-a pa je ostala na istoj razini kao i u 2006. godini. Pored toga, u 2007. godini Zagrebačka burza završila je tri velika infrastrukturna projekta: pripajanje Varaždinske burze i uvođenje novog trgovinskog sustava OMX, koji će omogućiti znatno veći broj transakcija i trgovinu složenijim financijskim instrumentima, te preseljenje u nove prostore. Time je dodatno ojačala poziciju najvećeg tržišta kapitala u regiji s udjelom od 40% prometa na tržištu dionica i tržišnom kapitalizacijom od 54%. Planovi razvoja hrvatskog tržišta kapitala u 2008. godini idu u smjeru daljnjih kvalitativnih pomaka pa Zagrebačka burza najavljuje; uvođenje “market markera” koji bi trebali pripomoći održavanju likvidnosti, lakši i brži pristup burzovnoj trgovini putem interneta, te početak rada na uvođenju novih financijskih instrumenata (izvedenica). Tijekom posljednje dvije godine bilježimo ubrzani razvoj domaćeg tržišta kapitala, posebno dioničkog tržišta. Potrebito je istaknuti da snažan rast cijena dionica uglavnom nije pratilo jednako snažno poboljšanje financijskih pokazatelja poslo-

Promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi 66.487,9

TRŽIŠTE KAPITALA

2001.

2002.

Izvor: Zagrebačka burza, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


76

ANALIZA

Ukupni promet na burzama u 2007. godini UKUPNI PROMET DIONICAMA 2.530,23 1.330,05 375,43 654,59 887,22 411,10 4.088,16

Beograd Ljubljana Crna Gora Makedonija Sarajevo Banja Luka Zagreb

Kretanja vrijednosti indeksa Crobex i Crobis

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA DIONICA 24.056,44 29.059,40 3.698,75 2.703,68 11.686,37 6.196,83 70.653,20

Izvor: FEAS, LJSE, ZSE, HGK

102,00

6000

101,00 100,00

5000

99,00 98,00

4000

97,00 96,00

3000

95,00

Crobis

Crobex

2000

2.1.2007. 15.1.2007. 26.1.2007. 8.2.2007. 21.2.2007. 6.3.2007. 19.3.2007. 30.3.2007. 16.4.2007. 27.4.2007. 11.5.2007. 24.5.2007. 6.6.2007. 20.6.2007. 5.7.2007. 18.7.2007. 31.7.2007. 13.8.2007. 27.8.2007. 7.9.2007. 20.9.2007. 3.10.2007. 17.10.2007. 30.10.2007. 14.11.2007. 27.11.2007. 10.12.2007. 21.12.2007.

94,00

Izvor: Zagrebačka burza, HGK

sparentnosti poslovanja poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi, kao i investicijskih fondova kao važnih sudionika tržišta kapitala. Osim toga relevantne institucije treba poticati u sprječavanju svakog oblika tržišnih manipulacija kako se ne bi narušilo povjerenje u tržište kapitala.

Investicije su osnovna pokretačka snaga gospodarstva i temelj razvoja svake nacionalne ekonomije pa je njihova dinamika kretanja i efikasnost ulaganja od presudnog značaja za ekonomski napredak svake zemlje. U 2007. godini nastavljen je trend rasta bruto investicija u kapital (investicije u kapital + promjene zaliha), započet u 2001., te su potkraj godine dosegle 89,98 milijardi kuna. Prema istom razdoblju prethodne godine vrijednost bruto investicija u kapital povećana je za 7,8 milijardi kuna ili 9,5%.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

B Ribarstvo

M Obrazovanje

C Rudarstvo

N Zdravstvena zaštita

2001.

O Ostale društ., soc., ...

Izvor: DZS, HGK

A Poljoprivreda, ...

0

H Hoteli i restorani

50.000

E Opskrba el. energijom

100.000

J Financijsko poslovanje

150.000

K Posl. s nekretninama

200.000

I Prijevoz, skladištenje

16 % 14 12 10 8 6 4 2 0

Bruto domaći proizvod Bruto investicije u kapital

L Javna uprava ...

300.000 mil. kn

Investicije u dugotrajnu imovinu u razdoblju 2002.-2006. (u %)

F Građevinarstvo

tekuće cijene

D Prerađivačka ind.

Bruto domaći proizvod i bruto investicije u kapital

250.000

U razdoblju od 2002. do 2007. godine bruto investicije su rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 14,63%, a bruto domaći proizvod po nominalnoj stopi od 8,83%. To je rezultiralo povećanjem udjela bruto investicija u strukturi bruto domaćeg proizvoda sa 29,1% u 2002. godini na 32,78% u 2006. godini da bi u 2007. godini došlo do stagnacije, odnosno minimalnog pada bruto investicija u strukturi BDP (32,71%). Uz usporeniju dinamiku rasta investicija u dugotrajnu imovinu, poduzetnici (obveznici poreza na dobit) su u 2007. godini ostvarili vrijednost investicija od 75,5 milijardi kuna što je 17,2% više nego prethodne godine. Prema oblicima vlasništva privatnici su uložili 59,1% sredstava uz stopu rasta od 10,7%, a država je investirala 25% sredstava i zabilježila rast od 47,3% čime je udio države u strukturi investicija povećan za 4,3 postotna boda uz istodobni pad udjela privatnika za 2,9 postotnih bodova. U 2006. godini prerađivačka industrija je bila najveći investitor i njen je udio iznosio

INVESTICIJE I INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA

G Trgovina

vanja dioničkih društava čije dionice kotiraju na burzi. Naime, odnos cijena dionica i zarade po dionicama koje čine dionički indeks Crobex bio je značajno viši nego u zemljama u regiji, što je značilo da su dionice u zemlji relativno skuplje u odnosu na druge usporedive zemlje, što nije imalo potporu u realnom rastu domaćeg gospodarstva. Takav snažan rast omjera cijena dionica i zarada po dionici upućuje na vrlo velika očekivanja ulagača od budućih poslovnih rezultata većine dioničkih društava čijim se dionicama trguje na Burzi. Stoga se i moglo pretpostaviti da ako tako visoka očekivanja ne budu opravdana povećanjem zarada po dionici ona mogu dovesti do smanjenja cijena dionica na domaćem tržištu. U tom smislu ovogodišnju korekciju tržišta kapitala treba promatrati u kontekstu uobičajenih pojava na dioničkim tržištima širom svijeta, iako domaća kriza ima podlogu u neinformiranosti domaćih ulagača kao i u nerealnim očekivanjima u smislu dugoročnog ostvarivanja natprosječnih prinosa. Daljnji razvoj tržišta kapitala treba ići u smjeru veće tran-


77

ANALIZA

Investicije u dugotrajnu imovinu u razdoblju 2002.-2006. (stope rasta)

Struktura ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu 2001. do 2006.

40,0 % 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0

80.000 mlrd.kn

Građevinski radovi

70.000

Oprema

60.000

Obveznice

50.000

19,2% sredstava da bi u 2007. godini to bilo poslovanje nekretninama i iznajmljivanje s investiranih 13,9 milijardi kuna (udio 18,5%), slijedi prerađivačka industrija sa 13,7 milijardi kuna (18,2%), trgovina sa 10,2 milijarde kuna (13,5%), građevinarstvo sa 9,6 milijardi kuna (12,7%), prijevoz, skladištenje i veze sa 7,8 milijardi kuna (10,4%) i financijsko poslovanje sa 6,6 milijardi kuna (8,8%). Od 15 djelatnosti samo je sedam zabilježilo natprosječan rast investicija dok su četiri djelatnosti manje investirale nego u 2006. godini. Kod najvećeg investitora, poslovanju nekretninama i iznajmljivanju, investicije su porasle za 41,9%, a u prerađivačkoj industriji za skromnih 6,3%. Najviše su i nadalje investirali tzv. veliki poduzetnici (58,3%), što više njihov se udio u ukupnim investicijama povećao u godinu dana za 1,8 strukturnih bodova. Srednje veliki poduzetnici, istodobno, bilježe smanjenje svog udjela za 1,7 strukturnih bodova na 13,2%, dok su mali poduzetnici zadržali udio od 28,6%. Državni zavod za statistiku još nije objavio podatke za 2007. godinu s tog naslova pa se trendovi investicijske aktivnosti analiziraju zaključno sa 2006. godinom. No i podaci DZS-a pokazuju istu tendenciju kretanja investicija pravnih osoba iako se nominalne visine vrijednosti razlikuju od Fine zbog različitog obuhvata gospodarskih subjekata. Tako je vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu pravnih osoba u 2006. godini iznosila 71,0 milijardu kuna što je 20% više nego u 2005. godini, a natprosječan rast zabilježen je u djelatnostima: ribarstvo (103,4%), hoteli i restorani (70,7%), obra-

B Ribarstvo

D Prerađivačka ind.

L Javna uprava ...

A Poljoprivreda, ...

O Ostale društ., soc., ...

G Trgovina

I Prijevoz, skladištenje

E Opskrba el. energijom

M Obrazovanje

N Zdravstvena zaštita

F Građevinarstvo

K Posl. s nekretninama

J Financijsko poslovanje

Izvor: DZS, HGK

C Rudarstvo

H Hoteli i restorani

UKUPNO

40.000 30.000 20.000 10.000 0

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Izvor: DZS, HGK

zovanje (67,5%), financijsko posredovanje (66,8%) i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (34%). U osam djelatnosti je zabilježen rast ispod prosjeka, a u preostale dvije djelatnosti (zdravstvena zaštita i socijalna skrb te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti) investirano je manje nego u 2005. godini. Najveći udio u investicijama imale su djelatnosti: poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (12,6%), zatim trgovina (12,6%) i prerađivačka industrija (12,5%). U odnosu na 2005. godinu došlo je do promjene u strukturi djelatnosti kada su najveće udjele u investicijama imale trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo. U razdoblju od 2002. do 2006. godine bilježi se pozitivan trend rasta investicija s time da je u prve dvije godine dinamika rasta bila brža. U tih se pet godina investiralo 282,4 milijarde kuna u dugotrajnu imovinu od čega se na trgovinu odnosi 14,2%, prerađivačku industriju 14,1%, građevinarstvo 13,2%, javnu upravu i obranu 11,3%, prijevoz, skladištenje i veze 10,1%, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 9,9%, financijsko posredovanje 7,6% i opskrbu električnom energijom, plinom i vodom 7%. U te djelatnosti je investirano 87,5% sredstava ili 247 milijardi kuna. U promatranom razdoblju su ukupne investicije u dugotrajnu imovinu rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 16,4% pri čemu je natprosječan rast zabilježen kod šest djelatnosti, a ostalih devet djelatnosti ostvarilo je stope rasta u rasponu od 7% do 14,8%, a u toj grupi nalazi se i prerađivačka industrija sa 8,1%. Analiza tehničke strukture investicija u dugotrajnu imovinu u razdoblju od 2002.

do 2006. godine pokazuje da su najbrže rasle investicije u segmentu ostalo (ulaganja u osnovno stado, pošumljavanje, dugogodišnji nasadi, rudarska istraživanja, softveri, patentna prava i licencije, veća poboljšanja poljoprivrednog zemljišta i drugo) pa je tu zabilježena prosječna godišnja stopa rasta od 31,4%, a njihov je udio u ukupnim investicijama iznosio 9,4%. Građevinski radovi su ostvarili prosječnu stopu rasta od 17,9% s udjelom od 51,7%, a najsporije su rasle investicije u opremu 11,7% s udjelom od 38,9%. Inozemna izravna ulaganja Inozemna izravna ulaganja (FDI) za zemlju primatelja mogu biti stabilan izvor kapitala i pozitivno djelovati na brži rast, razvoj i izvoz gospodarstva kroz prijenos tehnologije i znanja te širenja pozitivnih efekata na ukupno gospodarstvo. Prema svojim karakteristikama strana ulaganja mogu biti uložena u potpuno novu proizvodnju (greenfield investicije) ili u postojeću proizvodnju radi preuzimanja, povećanja učinkovitosti, povećanja kapaciteta, izvoza i slično (brownfield investicije). U Hrvatskoj je prevladao drugi oblik ulaganja, a cilj je bio preuzimanje financijskih institucija, farmaceutske industrije, telekomunikacija, cementne industrije i drugih. Nažalost premalo je bilo ulaganja u potpuno nove proizvodnje pa je izostao efekt većeg zapošljavanja i rasta izvoza. Ukupna izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2007. godine iznose 17,6 milijardi eura od čega je u 2007. godini uloženo rekordnih 3,6 milijardi eura. U odnosu na 2006. godinu ulaganja su veća za 888 milijuna eura ili 32,4%. U zadnje dvije godine u Hrvatsku je uloženo


78

ANALIZA

Inozemna izravna ulaganja u RH

Struktura inozemnih izravnih ulaganja u RH

4000,0 mil. eura

2500 mil. eura

3625,9

3500,0

2737,9

3000,0 2500,0

0,0

2001.

2002.

2003.

1500

1467,9

500,0

2000

2004.

2005.

500

2006.

0

2007.

Izvor: HNB, HGK

1506

1657

659

1316 RUMUNJSKA

500

1318

1.000

POLJSKA

2297 BUGARSKA

2035

2374 HRVATSKA

2.500

2609

3.000 EUR

SLOVENIJA

SLOVAČKA

RUSIJA

MAĐARSKA

ČEŠKA

0

Izvor: WIIW, HNB, HGK

2002.

navedenih pet zemalja odnosilo se 70,9 % ukupnih izravnih ulaganja. U 2007. godini Austrija je zadržala lidersku poziciju po visini uloženih sredstava i rekorder je s gotovo 2,2 milijarde eura, a slijedi Belgija sa 344 milijuna eura i Nizozemska sa 258 milijuna eura čime je zabilježeno odstupanje u strukturi ulagača iz prethodnih godina. Isto tako kod nekoliko zemalja zabilježen je odljev sredstava kroz povlačenje zarade ili prodaje i to kod Švicarske (-176,6 milijuna eura), Danske (-28,9 milijuna eura) i Italije (-27,5 milijuna eura). Analiziramo li ukupna ulaganja po djelatnostima od 1993. godine naovamo, proizlazi da je najviše sredstava uloženo u financijsko poslovanje (osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova) i to gotovo pet milijardi eura ili 35,5%, zatim u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 1,7 milijardi eura (12,0%) i poštu i telekomunikacije 1,4 milijardi eura (10%). Na ove tri djelatnosti odnosi se 57,5% ukupnih ulaganja, a u ostale djelatnosti pojedinačno je investirano manje od 750 milijuna eura,

Izravna strana ulaganja per capita od 2003. do 2007.

1.500

2001.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

36,1% od ukupnih izravnih stranih ulaganja, ostvarenih u posljednjih petnaestak godina. U razdoblju od 2001. do 2007. godine u Hrvatsku je uloženo 13,1 milijardu eura što čini 74,6% svih uloženih sredstava od 1993. godine, a iz njihove strukture vidljivo je da se najveći dio odnosi na vlasnička ulaganja (55,8%), zatim na zadržane zarade (22,8%) i ostala ulaganja koja obuhvaćaju kredite, trgovinske kredite, gotovinu i depozite (21,4%). U 2007. godini ostala ulaganja su po vrijednosti nadmašila zadržane zarade i promijenila strukturu inozemnih ulaganja iz prethodne dvije godine. Prema podrijetlu stranih ulaganja najveći ulagač u Hrvatsku od 1993. do 2007. godine je Austrija s uloženih gotovo pet milijardi eura (udio od 28,2%), a slijede je Nizozemska sa 2,8 milijardi eura (16%), zatim Njemačka sa 2,3 milijarde eura (12,9%), Francuska sa 1,3 milijarde eura (7,4%) i Mađarska sa 1,1 milijardom eura (6,3%). Ostale zemlje uložile su pojedinačno manje od jedne milijarde eura. Na

2.000

Zadržane zarade

1000

949,6

1000,0

1137,9

1467,5

1500,0

1762,4

2000,0

Vlasnička ulaganja Ostala ulaganja

odnosno manje od 5,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja. U prošloj godini je u financijsko posredovanje uloženo blizu 1,6 milijardi eura što je do sada najveće godišnje ulaganje u pojedinu djelatnost (s udjelom od 61,1%), a u analiziranih 15 godina baš je ta djelatnost zabilježila rekordna ulaganja u posljednjih šest godina. Istodobno povučeno je iz Hrvatske 157,9 milijuna eura od čega najviše iz djelatnosti pošta i telekomunikacije (-116,8 milijuna eura). Rekordna izravna strana ulaganja u RH u posljednje dvije godine pozitivno su se odrazila na kriterij per capita, jer u razdoblju od 2003. do 2007. godine od devet tranzicijskih zemalja Hrvatska s 2.374 eura ulaganja po glavi stanovnika zauzima drugo mjesto iza Češke (2609 eura), a ispred Bugarske (2297 eura), Mađarske (2035 eura), Slovačke (1657 eura), Slovenije (1506 eura), Poljske (1318 eura), Rumunjske (1316 eura) i Rusije (659 eura). Ukupna izravna ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo od 1993. do 2007. godine izno-


80

ANALIZA

se 2,1 milijardu eura s time da je najviše investirano 2002. godine (607 milijuna eura), a najmanje u 2000. godini (5 milijuna eura). Tijekom 2007. godine u inozemstvo je uloženo 206,5 milijuna eura. U strukturi ukupnih ulaganja u inozemstvo prevladavaju vlasnička ulaganja (71,9%), a slijede ih zadržane zarade (23,1%) te ostala ulaganja (5%). Pritom je oko 80% sredstava uloženo u pet zemalja, i to: Mađarsku (20,1%), Nizozemsku (18,9%), Bosnu i Hercegovinu (18%), Srbiju (17,8%) i Poljsku (5,3%). Oko 71% uloženih sredstava uloženo je u četiri djelatnosti, i to: proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (44,2%), poljoprivredu, lov i usluge povezane s njima (9,5%), proizvodnju hrane i pića (9,3%) i vodeni prijevoz (7,9%). U ostale djelatnosti uloženo je pojedinačno manje od 5%. Dobivanjem pozivnice za pristupanje NATO-u i ubrzavanjem procesa pridruživanja EU-u realno je očekivati nastavak rasta izravnih investicija u i iz Republike Hrvatske.

MONETARNA KRETANJA Koncept monetarne politike u 2007. godini je, kao i ranije, počivao na osnovnom cilju održanja stabilnosti cijena s tečajem kao nominalnim sidrom. Pritom je bila, kao i prethodne dvije godine, istaknuta važnost usporavanja rasta eksternih neravnoteža: inozemnog duga i deficita platne bilance. S tim je ciljem HNB u 2007. godini pooštrenim mjerama nastojalo destimulirati zaduživanje banaka u inozemstvu kao osnovu za povećanje plasmana na domaćem tržištu privatnom sektoru iznad

12% godišnje (uvođenje odvojenog praćenja osnovice za obračun upisa obveznih blagajničkih zapisa, proširenje osnovice za obračun u slučaju prekoračenja dopuštenih stopa rasta plasmana odobrenih korisnicima u zemlji). Krajnja svrha tih mjera bila je zapravo usporavanje domaće agregatne potražnje (jer se velik dio pokriva uvozom) čiji je ekspanzivni rast producirao makroekonomske neravnoteže i ugrožavao stabilnost sustava. Rezultat mjera je sa završetkom godine bio konkretan i vidljiv: inozemna pasiva poslovnih banaka je na godišnjoj razini znatno smanjena, a rast kredita privatnom sektoru je značajno usporen. Tako je inozemna pasiva poslovnih banaka potkraj prosinca bila manja za 10,9 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je prvi takav pad od 1996. godine. Kako je istodobno inozemna aktiva ostvarila godišnji rast najvišom stopom unatrag nekoliko godina, devizna pozicija poslovnih banaka je znatno poboljšana. Naime, neto inozemna aktiva je potkraj prosinca iznosila -18,7 milijardi kuna te bila znatno povoljnija nego potkraj istog mjeseca godine ranije (-36,5 milijardi kuna). Uz smanjenje inozemne pasive i kreditna je aktivnost poslovnih banaka bila znatno usporena, s gotovo prepolovljenom stopom godišnjeg rasta (sa 22,7% na 13,4%). Pritom je rast znatno usporen kod korporativnog sektora (sa 26,1% na 10%), kod sektora stanovništva je smanjen daleko manje (za 3,8 postotnih bodova), a kod države, koja i inače sudjeluje najmanje, zabilježen je pad. U apsolutnim iznosima, stanovništvu je plasirano novih 17,2 milijarde kuna (od čega 8,3

milijarde stambenih kredita), gotovo isto kao i prethodne godine. Korporativnom sektoru je kreditna zaduženost porasla za daleko manjih osam milijardi kuna, što je ujedno i dvostruko manje nego prethodne godine. U kontekstu rasta nominalnog BDP-a od oko 8%, udio vrijednosti ukupnih kredita privatnom sektoru u BDP-u je povećan do rekordnih 73,1%, od čega je udio kredita stanovništvu prvi puta prešao 40%. Po takvim pokazateljima, Hrvatska je na vrhu zemalja Srednje i Istočne Europe (čiji se prosjek kreće na razini od oko 40% za ukupne te oko 20% za kredite stanovništvu), ali je i najbliža prosjeku najrazvijenijih zemalja EU-a (gdje vrijednost ukupnih kredita premašuje BDP za dvadesetak posto, a udio kredita stanovništvu u BDP-u iznosi oko 55%). Istodobno se vidi da je u Hrvatskoj razina udjela kredita stanovništvu gotovo dostigla razinu u zemljama eurozone, dok je razina ukupnih kredita još daleko niža. To znači da u razvijenim europskim zemljama banke značajno više financiraju korporativni sektor nego u Hrvatskoj. Zbog tih kretanja inozemne pasive i kredita, struktura pasive banaka se promijenila u odnosu na prethodnu godinu. Naime, u strukturi ukupne pasive bilance poslovnih banaka, udio inozemne pasive je značajno smanjen (za 6,9 postotnih bodova) na najnižu razinu u posljednje tri godine. Nakon snažnog rasta u prethodnoj godini (60,2%), štedni i oročeni kunski depoziti su tijekom 2007. godine ostvarili manje dinamičan, no još uvijek znatan porast od 19,6%, povećavši svoj udio u ukupnoj pasivi za jedan postotni bod do rekordnih 16%. Sporije nego prethodne godine, rastao je

Poslovne banke: inozemna pasiva i krediti privatnom sektoru - godišnje stope promjene

Kreditna zaduženost stanovništva i trgovačkih društava kod poslovnih banaka - godišnje stope promjene

30,0 %

28,0 % 26,0 24,0 22,0 20,0 18,0 16,0 14,0 12,0 10,0 8,0

20,0 10,0

20,0

23,7

17,3

12,8

14,5

0,0 Inozemna pasiva -10,0 -20,0

-14,4

Krediti privatnom sektoru I

III

V

VII 2006.

Izvor: HNB, HGK

IX

XI

I

III

V

VII

IX

XI

Stanovništvo Trgovačka društva I

2007.

III

V

VII 2006.

Izvor: HNB, HGK

IX

XI

I

III

V

VII 2007.

IX

XI


81

ANALIZA

Udio kredita u BDP-u STANOVNIŠTVO TRGOVAČKA DRUŠTVA UKUPNO PRIVATNI SEKTOR UKUPNO SVI

Struktura pasive poslovnih banaka (glavne komponente)

2001. 18,2 23,1

2002. 23,8 25,9

2003. 27,7 24,9

2004. 30,4 24,8

2005. 34,0 26,8

2006. 38,2 31,2

2007. 41,1 31,4

2001. Devizni depoziti Kapitalski računi

2005. 50,4 Devizni depoziti 17,9 Inozemna pasiva

41,3

49,7

52,6

55,2

56,1

69,4

72,5

Inozemna pasiva

44,0

53,8

57,4

59,9

67,0

75,9

79,1

Depozitni novac

Izvor: HNB, DZS, HGK

Štedni i oročeni depoziti Depoziti središnje države Krediti primljeni od središnje banke

15,3 Kapitalski računi

2007. 34,0 Devizni depoziti 26,3 Inozemna pasiva i oročeni 12,8 Štedni depoziti

16,0

i oročeni 10,6 Štedni depoziti

11,0 Kapitalski računi

15,8

7,2 Depozitni novac

10,4 Depozitni novac

12,5

središnje 4,0 Depoziti države primljeni od 0,0 Krediti središnje banke

30,7 19,4

središnje 3,6 Depoziti države primljeni od 1,7 Krediti središnje banke

4,0 1,2

Izvor: HNB, HGK

i depozitni novac, ali dovoljno da se njegov udio u ukupnoj pasivi također poveća. Najveća promjena u dinamici je ostvarena kod kretanja deviznih depozita čija se vrijednost uvećala na godišnjoj razini za 16,8% što je najveći godišnji rast unatrag šest godina. Uzevši u obzir čiste devizne komponente pasive (devizni depoziti i inozemna pasiva), vidljivo je kako se njihov udio i dalje smanjuje: sa 54% iz 2006. godine, pao je na 50% u 2007. godini. S druge strane, udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi poslovnih banaka, koji se značajno smanjivao posljednjih godina, u 2007. godini je neznatno porastao sa 13,2% na 13,8%. Najznačajnije stavke u strukturi aktive poslovnih banaka i dalje ostaju potraživanja od privatnog sektora, čiji je udio krajem 2007. godine dosegao rekordnih 61,1% ukupne aktive. Pritom je udio potraživanja od stanovništva povećan za 1,6 strukturnih bodova, dok je udio potraživanja od sektora trgovačkih društava neznatno smanjen (za 0,4 strukturna boda). Popratni efekt mjera monetarnih ograni-

čenja se reflektirao kroz znatno povećanje potražnje za kunama (odnosno veći nerazmjer ponude i potražnje za kunama) što je rezultiralo rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu. Kratkoročno je na manju ponudu kuna na tržištu utjecala i javna ponuda dionica T-HT-a u drugoj polovini rujna. HNB je u znatnoj mjeri u najvećem dijelu godine udovoljavao pojačanoj potražnji za kunama izdašnim tjednim redovitim repo obrnutim aukcijama koje su bile glavni tok kreiranja likvidnosti. Ukupno je održano njih 49 na kojima je emitirano 164,4 milijarde kuna, znači prosječno oko 3,4 milijarde kuna po održanoj aukciji, što je čak 3,2 puta više nego prethodne godine. Pritom je repo stopa bila stabilna na 3,5% sve do zadnja dva mjeseca. Tada je, uz izostanak nekoliko aukcija i znatni iznos neprihvaćenih ponuda na aukcijama koje su održane, repo stopa varirala od 3,6% do 4,1%. Naime, središnja banka je, u okolnostima rasta inflacije, odlučila prekinuti dotad siguran, obilan i sa stalnom kamatom izvor kratkoročne likvi-

Struktura aktive poslovnih banaka (glavne komponente)

Inozemna aktiva Potraživanja od stanovništva Potraživanja od središnje i lokalne države Pričuve kod HNB-a Izvor: HNB, HGK

Obrnute repo aukcije HNB-a

2005. od 30,1 Potraživanja stanovništva od trgo23,0 Potraživanja vačkih društava

2007. od 30,8 Potraživanja stanovništva od trgo26,2 Potraživanja vačkih društava

33,6

4,8

27,5

4,6

21,1 Pričuve kod HNB-a

16,4 Pričuve kod HNB-a

14,9

15,0 Inozemna aktiva

13,9 Inozemna aktiva

13,8

Potraživanja od 10,5 središnje i lokalne države

Potraživanja od 12,0 središnje i lokalne države

5,0 %

Repo stopa (desno)

Prihvaćeno

mil. HRK 7000,00

Ponude

4000,00

4,2

3000,00

4,0

2000,00

3,8 9,1

6000,00 5000,00

4,4

3,6

1000,00

3,4

0,00 4.1.2006. 25.1. 15.2. 8.3. 29.3. 19.4 10.5. 31.5. 21.6. 12.7. 2.8. 23.8. 13.9. 11.10. 2.11. 22.11. 13.12. 3.1. 24.1.2007. 14.2. 7.3. 28.3. 18.4. 9.5. 30.4. 20.6. 11.7. 1.8. 22.8. 12.9. 3.10. 14.11. 5.12. 27.12.

2001. Potraživanja od trgovačkih društava

dnosti kojeg su banke, računajući upravo na tu sigurnost, koristile za dugoročne plasmane. Suprotno tome, središnja banka je bila vrlo malo aktivna na deviznom tržištu održavši tek četiri devizne aukcije pri čemu je bila isključivo na strani kupca deviza, u cilju ublažavanja trenutačnih aprecijacijskih pritisaka na tečaj domaće valute. Tijekom održane četiri devizne aukcije, HNB je otkupivši 662 milijuna eura, emitirao 4,8 milijardi kuna u financijski sustav (gotovo dvostruko manje nego u prethodnoj godini). Devizne aukcije nisu češće održavane jer je tečaj kune bio izrazito stabilan na što je utjecalo znatno povećanje odobrenih kredita u kunama bez valutne klauzule te financijsko tržište na kojem forward transakcije imaju sve značajnije mjesto, a koje bolje raspoređuju sezonske pritiske na tečaj kune kroz cijelu godinu. Prosječan godišnji tečaj kune prema euru je, naime, promijenjen tek 0,2% (deprecirao) prema prethodnoj godini, što je najmanja međugodišnja promjena od kad je kuna uvedena kao nacionalna valuta.

Izvor: HNB, HGK


82

ANALIZA

Ponuda i potražnja na tržištu novca Zagreb

Kamatne stope na tržištu novca Zagreb

prosjek godine

mjesečni prosjeci

120.000 milijuni HRK

9%

Potražnja

Ponuda

8

100.000

7 6

80.000

5 60.000

4 3

40.000

2 0

0 Izvor: TNZ, HGK

2004.

2005.

2006.

Unatoč znatno većoj izdašnosti repo aukcija, pritisci na potražnju za kunama su bili znatni, što je rezultiralo većom kolebljivošću i rastom kamatnih stopa na novčanom i međubankarskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu kada su kamate bile niske i stabilne. Tako je na Tržištu novca Zagreb potražnja premašila ponudu za više od dva puta, koliko je porasla i prosječna kamatna stopa (sa 2,1% iz 2006. na 4,3% u 2007. godini). Isto pokazuje i kretanje stopa na međubankarskom tržištu: ZIBOR je, uz veću volatilnost u drugom dijelu godine, bio znatno viši nego prethodne godine, varirajući po nekim dospijećima u rasponu i do 10 postotnih bodova. Mjesečni prosjeci su dosegli i najviše vrijednosti u zadnje tri godine.

2007.

I/2004. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2005. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2006. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2007. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1

20.000

Izvor: TNZ, HGK

na prethodno razdoblje. Rast izvoza je naime, izražen u kunama, iznosio 9,2%, a uvoza 10,3% te robnog deficita 11,2%. Takva dinamika rasta bila je gotovo jednaka prosjeku prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Kako je, za razliku od prethodne godine, rast uvoza bio za 0,9 postotnih bodova brži od dinamike rasta izvoza, došlo je do blagog međugodišnjeg smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom. Udio izvoza u BDP-u i izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj je među najnižima u odnosu na članice EU-a. Odnosno, u 2007. godini je samo sedam članica EU27 zabilježilo niži udio izvoza u BDP-u od 24% ostvarenih u Hrvatskoj (Grčka, Francuska, Španjolska, Italija, Cipar, Portugal, Velika Britanija), dok niži izvoz po glavi stanovnika bilježi samo njih četiri. Pritom je niži udio izvoza u BDP-u karakterističan za turističke zemlje, među koje se ubraja i Hrvatska, odnosno za zemlje u kojima turizam prema satelitskoj bilanci čini više od 15% BDP-a, (Grčka, Španjolska, Cipar i Portugal). Za te četiri članice EU-a, kao i za Hrvatsku, Svjetsko vijeće za putovanja

VANJSKOTRGOVINSKA ROBNA RAZMJENA U uvjetima gotovo neizmijenjene fiskalne i nešto restriktivnije monetarne politike i u 2007. godini su nastavljeni nepovoljni rezultati robne razmjene s inozemstvom. Točnije, robnu razmjenu je obilježavala relativno niska vrijednost ostvarenog robnog izvoza (9 milijardi eura), relativno visoka vrijednost robnog uvoza (18,8 milijardi eura) u odnosu na ostvareni izvoz, te visoka razina robnog deficita (9,8 milijardi eura) kao posljedica takvih kretanja. Udio izvoza u BDP-u bio je među najvišima od osamostaljenja Hrvatske, ali je i udio uvoza nastavljajući dugogodišnji trend rasta, bio najviši, što je rezultiralo visokim udjelom robnog deficita u BDP-u. Istodobno je pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prosjek posljednjih desetak godina lagano smanjena, odnosno, bila je nešto veća od prosjeka prethodnih pet godina. Ni dinamika rasta pojedinih varijabli robne razmjene nije promijenjena u odnosu

ZIBOR (Zagreb Interbank Offered Rate)

Robna razmjena s inozemstvom

12,0 %

160,00 mlrd. HRK

2005

10,0

2006

2007

Izvoz

140,00

Deficit

Uvoz

120,00

8,0

100,00

6,0

80,00 4,0 60,00 2,0

O/N

1 MJ

3.9.2007

3.11.2007

3.7.2007

3.5.2007

3.3.2007

3.1.2007

3.9.2006

1 TJ

3.11.2006

3.7.2006

3.5.2006

3.3.2006

3.1.2006

3.9.2005

Izvor: www.bankamagazine.hr, HGK

3.11.2005

3.7.2005

3.5.2005

3.3.2005

40,00 3.1.2005

0,0

20,00 0,00 Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


ANALIZA

Pokrivenost uvoza izvozom

Robni izvoz po glavi stanovnika

50,0 %

30.000

48,4

47,3

48,3

47,8

45,0

83

EUR

25.000 20.000

43,6

15.000

40,0

35,0

30,0

0

2003.

2004.

2005.

Izvor: DZS, HGK

i turizam udio unutarnjeg robnog izvoza (kroz turističku potrošnju) procjenjuje na više od 20% ukupnog izvoza roba i usluga. U razdoblju od 1994. do 2006. godine prosječan je udio izvoza u BDP-u iznosio 23%. Premda je u posljednjih pet godina zabilježen blagi trend bržeg rasta izvoza u odnosu na BDP, ipak nije došlo do značajnih promjena u tom kontekstu pa je udio izvoza u BDP-u u 2007. godini iznosio 24%. S obzirom da je vrijednost izvoza u posljednjih pet godina povećana za oko 60%, znatno je povećana i vrijednost izvoza po glavi stanovnika (na 2028 eura), ali ni to nije bitno promijenilo položaj Hrvatske u međunarodnoj usporedbi. Tendencija rasta uvoza je bila nešto dinamičnija, ali uvoz treba prvenstveno promatrati u kontekstu tendencija kretanja rasta i visine vrijednosti izvoza. Naime, većina zemalja za potrebe izvoza ostvaruje znatan uvoz intermedijarnih roba, sirovina i energije. Kao primjer može poslužiti i domaća brodogradnja čija se direktna uvozna komponenta procjenjuje na 35% vrijednosti broda plus uvozne komponente ostalih domaćih proizvoda koji se koriste u izgradnji broda. Tako ukupna uvozna komponenta može dosegnuti i do 60% vrijednosti broda. Slijedom toga, udio uvoza u BDP-u (50%) se, i pored snažne dinamike rasta uvoza, nalazi na približno polovini ranga zemalja EU-a, znatno niže od belgijskih 90,8% i znatno više od britanskih 22,3% te blizu prosjeka EU27 koji je iznosio 48,3%. Tako ni uvoz po glavi stanovnika nije među najvišima, štoviše samo su Rumunjska, Bugarska i Poljska imale manji uvoz per capita od 4240 eura zabilježenih u Hrvatskoj. Najveći uvoz per capita, čak deset puta veći nego u Hrvat-

2006.

2007.

Luksemburg Belgija Nizozemska Irska Danska Austrija Švedska Finska Njemačka Slovenija Češka Slovačka Francuska Mađarska Velika Britanija Estonija Italija Malta Španjolska Litva Portugal Poljska Latvija Hrvatska Bugarska Grčka Cipar Rumunjska

10.000

Izvor: Eurostat, HGK

skoj, zabilježen je u Luksemburgu, dok je prosjek EU27 iznosio 10.412 eura. Primjerice, Mađarski je uvoz per capita iznosio 6885 eura, Slovenski 11.440 eura, a Irski 13.884 eura. Ti podaci o kretanju uvoza i izvoza pokazuju da osnovni problem naše robne razmjene s inozemstvom nije visoka vrijednost uvoza nego nerazmjer i dinamika rasta vrijednosti izvoza i uvoza, odnosno niska vrijednost izvoza s obzirom na ostvareni uvoz. To prije svega potvrđuje stanje deficita vanjskotrgovinske razmjene koji je, uz dugogodišnji trend rasta, u 2007. godini dosegnuo 9,8 milijardi eura ili 2,2 puta veću vrijednost nego deset godina ranije. Udio tog deficita u BDP-u (26,2%) je među najvišima u EU-u odnosno samo je kod Bugarske i Cipra zabilježen veći, dok je prosjek za EU27 iznosio daleko manjih 7%. Pored toga, i pokrivenost uvoza izvozom koja je u prošloj godini iznosila 47,8% je također bila među najnižima u usporedbi s članicama EU-a. Tako su samo Grčka i Cipar imale manju pokrivenost, a prosjek za EU je ponovno bio daleko viši i iznosio je 85%. Naime, vrijednost uvoza je u 2007. godini bila 2,1 puta veća od vrijednosti izvoza, a takav negativan odnos bilježi se već godinama. Ni prošle godine nije došlo do bitnijih promjena u pogledu restrukturiranja hrvatskog gospodarstva pa se ne može očekivati ni bitna promjena trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Odnosno, početkom godine započela je primjena projekta Hrvatska izvozna ofenziva (HIO), ali je očito da taj projekt ne ostvaruje željene rezultate. Tijekom godine nisu provedene značajnije mjere za poticanje izvoza, a glavne aktivnosti su se i dalje

odvijale preko HBOR-a. Pritom se najveći dio tih aktivnosti odnosio na osiguranje izvoza i kredite za pripremu izvoza. S druge strane, restriktivnija je monetarna politika utjecala na usporavanje rasta kredita prema trgovačkim društvima te je utjecala na blagu nominalnu deprecijaciju kune prema zajedničkoj europskoj valuti (za 0,2%). Isto kao i u većini prethodnih godina, zabilježena je manja realna aprecijacija kune prema euru (oko 0,6%) kao i prema košarici valuta najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera tako da je tečaj i dalje imao negativan utjecaj na kretanje vanjskotrgovinske razmjene. Ni struktura robne razmjene po djelatnostima nije se bitno izmijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Odnosno, kod izvoza je najveći udio i dalje imala prerađivačka industrija (93,6%), a unutar nje proizvodnja ostalih prometnih sredstava (najvećim dijelom brodovi, tračnička vozila i autodijelovi, sve zajedno oko 12% ukupnog izvoza), proizvodnja koksa i naftnih derivata (10%), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (9,1%), proizvodnja strojeva i uređaja (7,8%) te proizvodnja hrane i pića (7,6%). Primjerice, u odnosu na 2002. godinu, dakle prije pet godina, najviše je povećan udio izvoza naftnih derivata, strojeva i uređaja, metala, električnih strojeva i aparata te proizvoda od metala, dok je s druge strane najviše smanjen značaj izvoza tekstila i odjeće. Najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza bilježi se kod strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, ostalih prometnih sredstava te električnih strojeva i aparata. Istodobno je bitno smanjen izvoz plina, električne energije te hrane i pića. Prema carinskoj tarifi najveći rast vrije-


84

ANALIZA

Najznačajniji izvozni proizvodi po carinskoj tarifi u 2007. godini PUTNIČKI, IZLETNIČKI, TERETNI BRODOVI, TRAJEKTI NAFTNA ULJA I ULJA, DOBIVENA OD BITU. MINERALA NAFTNI PLINOVI I OSTALI PLINOVITI UGLJIKOVODICI ELEKTRIČNI TRANSFORMATORI, STATIČKI PRETVARAČI LIJEKOVI SJEDALA DRVO OBRAĐENO PO DUŽINI PILJENJEM ILI GLODANJEM ŠEĆER OD ŠEĆERNE TRSKE ILI ŠEĆERNE REPE POLIMERI ETILENA U PRIMARNIM OBLICIMA IZOLIRANA ŽICA

USD 1.297.847.541 1.091.260.915 359.594.002 297.197.870 272.089.600 239.866.319 233.096.609 203.909.881 166.874.974 157.283.518

Udio u izvozu, % 10,50 8,83 2,91 2,40 2,20 1,94 1,89 1,65 1,35 1,27

Izvor: DZS, HGK

Djelatnosti s najvećim međugodišnjim rastom izvoza u 2007. godini

664,9

Proizvodnja ostalih prometnih sredstava

642,7

Proizv. električnih strojeva i apar., d.n.

617,3

Pr. koksa, naftnih derivata i nukl. gor. Pr. proizvoda od metala, osim str. i opr.

542,8

Proizvodnja metala

521,8 498,1

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

dnosti izvoza u 2007. godini zabilježen je unutar izvoza strojeva i uređaja odnosno kod izvoza slavina, ventila i ostale opreme za cjevovode, kotlova za proizvodnju vodene i druge pare, strojeva za tiskanje te turbomlaznih i turbopropelernih motora. Rast izvoza strojeva i uređaja značajno je potaknut prvenstveno stranim investicijama u tu granu industrije (npr. proizvodnja kombajna u Županji, proizvodnja preša za gume u Belišću i proizvodnja plinskih turbina i ostale opreme u Karlovcu). Struktura robnog uvoza se u zadnjih nekoliko godina lagano mijenja i to tako da prerađivačka industrija bilježi trend opadanja udjela u ukupnom uvozu, a povećava se udio rudarstva i vađenja. No prerađivačka industrija i nadalje sudjeluje u ukupnom uvozu s oko 85%. Slijedi rudarstvo i vađenje, koje u posljednje tri godine sudjeluje u ukupnom uvozu s oko 11%. Naime, udio te djelatnosti se, uglavnom pod utjecajem brzorastućih cijena sirove nafte i zemnog plina na svjetskom tržištu, povećao s 8% koliko je iznosio 2003. na 10,6% u 2007. godini. Unutar prerađivačke industrije naj-

milijuni HRK 0

veći dio uvoza se u 2007. odnosio na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja, motornih vozila, metala te prozvodnju hrane i pića. Uz tek nešto drugačiji redoslijed, iste su grane industrije bile u prvih pet po visini vrijednosti uvoza i prije pet godina. Najveći utjecaj na međugodišnji rast ukupnog robnog uvoza u 2007. godini imao je uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, strojeva i uređaja te motornih vozila, dok je smanjenje vrijednosti uvoza zabilježeno jedino kod uvoza naftnih derivata. Kad se analizira kretanje izvoza i uvoza pojedinih proizvoda, posebno energenata i metala čije cijene posljednjih godina znatno rastu, treba uzeti u obzir i promjenu izvoznih i uvoznih cijena. Odnosno, treba razlučiti raste/pada li uvoz/izvoz pod utjecajem promjena cijena ili zbog promjena u količini. Izvozne su cijene, u kunama, u 2007. porasle za 6,1% pri čemu su najviše povećane izvozne cijene poljoprivrednih proizvoda, električnih strojeva i aparata te drva i proizvoda od drva osim namje-

Najzastupljeniji proizvodi u uvozu po carinskoj tarifi u 2007. godini

Izvor: DZS, HGK

724,5

Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda

Izvor: DZS, HGK

NAFTA I ULJA OSOBNI AUTOMOBILI I DRUGA MOTORNA VOZILA NAFTNA ULJA I ULJA LIJEKOVI PUTNIČKI, IZLETNIČKI, TERETNI BRODOVI, TRAJEKTI ELEKTRIČNA ENERGIJA EL. APARATI ZA ŽIČNU TELEFONIJU I TELEGRAFIJU MOTORNA VOZILA ZA PRIJEVOZ ROBE STROJEVI ZA AUTOMATSKU OBRADU PODATAKA NAFTNI PLINOVI I OSTALI PLINOVITI UGLJIKOVODICI

929,6

Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n.

USD 2.187.542.101 1.477.467.546 770.704.586 566.604.726 547.255.587 436.878.341 434.274.333 547.255.587 353.603.634 347.625.866

Udio u uvozu, % 8,47 5,72 2,98 2,19 2,12 1,69 1,68 1,39 1,37 1,35

250

500

750

1.000

štaja, dok su najviše smanjene izvozne cijene kod ostalih prijevoznih sredstava. Uvozne cijene (u kunama) su prosječno u prošloj godini porasle 1,6%. Pritom je najveći rast zabilježen kod duhanskih proizvoda (17,3%). No zbog velikog udjela u ukupnom uvozu, bitnija je činjenica da su uvozne cijene u rudarstvu i vađenju povećane za 4,8%, cijene hrane i pića za 4,8%, cijene metala za 5,8% te cijene motornih vozila za 5%. Struktura uvoza proizvoda prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), pokazuje tek manje promjene u odnosu na prethodnu godinu. Odnosno, bilježi se blagi trend rasta uvoza intermedijarnih i interkapitalnih dobara uz istodobni lagani pad energije te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Kod energije se, naime, nakon tri godine uzastopnog rasta bilježi smanjeni udio u ukupnom uvozu. Promatrano po zemljama u koje se izvozi ili iz kojih se uvozi, u 2007. godini također nije bilo većih promjena u odnosu na prethodne godine. Glavni vanjskotrgovinski partneri su i nadalje: Italija, Njemačka,

Djelatnosti s najvećim međugodišnjim rastom uvoza u 2007. godini Proizv. kemikalija i kem proizvoda

1.450,6

Proizvodnja metala

1.430,9 1.392,5

Proizv. strojeva i uređaja, d.n.

1.344,6

Proizv. motornih vozila, prik. i poluprik.

1.062,4

Proizv. ostalih prometnih sredstava

889,5

Vađenje sirove nafte i zemnog plina

656,6

Pr. proizvoda od metala, osim str. i opr.

496,1

Proizv. odjeće; dorada i bojenje krzna Izvor: DZS, HGK

milijuni HRK 0

250

500

750

1.000 1.250 1.500 1.750


85

ANALIZA

29,2

19,4

11,0

3,2

0,8

0,8

Italija

Mađarska

Njemačka

Francuska

SAD

Rusija

64,9 Srbija

Crna Gora

BiH

0

Slovenija

100

66,4

200

Austrija

191,0

300

370,2

400 EUR

337,5

Robni izvoz RH po glavi stanovnika zemlje uvoznika za najveće uvoznice, 2007. godina

Izvor: DZS, Eurostat, Statistike Srbije, Rusije i Crne Gore, HGK

Rusija, Slovenija i BiH pri čemu je najveći izvoz ostvaren u Italiju, BiH i Njemačku. Istodobno je najveći uvoz zabilježen iz Italije, Njemačke, Rusije i Kine. Ako se promatra prethodno petogodišnje razdoblje, odnosno 2007. usporedi sa 2002. godinom, najveći relativni porast vrijednosti izvoza je zabilježen kod izvoza u Rumunjsku, zemlje OPEC-a, Tursku, Kinu i Ukrajinu. Pored ostalog, ovakva kretanja dovela su do osjetnog smanjenja izvoza u EU27 (sa 70% ukupne vanjskotrgovinske razmjene u 2002. godini, na 63,3% u 2007. godini). Prošla je godina bila specifična po rastu izvoza u zemlje bivše Jugoslavije odnosno zemlje nove Cefte. Tako je rast izvoza u BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju činio 38,8% rasta ukupnog izvoza, rast izvoza u EU27 39,4%, a rast izvoza u sve ostale zemlje samo 21,8%. Kada bi se Slovenija priključila zemljama bivše Jugoslavije i izuzela iz EU-a tada bi rast izvoza u te zemlje iznosio 47,4% rasta ukupnog izvoza, a udio rasta izvoza u EU pao na 30,8%. Prema tomu, može se zaključiti da je tržište zemalja bivše Jugoslavije u 2007. godini bilo vrlo značajno za kretanje ukupnog robnog izvoza Hrvatske. Značenje tih tržišta proizlazi i iz podataka o visini izvoza Hrvatske po stanovniku zemlje uvoznice. Tako je, među 10 najvećih stalnih uvoznica u 2007. godini (u pojedinim godinama se zbog izvoza brodova pojave i neke druge zemlje), najveći izvoz ostvaren u Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu te, zahvaljujući dinamičnijem rastu posljednjih godina, u Crnu Goru. Isto tako se može kazati da prema udjelu hrvatskog izvoza u BDP-u zemlje uvoznice, najviše hrvatskih proizvoda uvozi BiH. Ukratko se može zaključiti da su višegodi-

Deficit tekućeg računa platne bilance, % BDP-a 2006. ČEŠKA POLJSKA SLOVENIJA SLOVAČKA MAĐARSKA HRVATSKA LITVA RUMUNJSKA ESTONIJA BUGARSKA LATVIJA

2007.

-3,1 -3,2 -2,5 -7,1 -6, 5 -7,9 -10,8 -10,4 -15,5 -15,6 -22,3

-2,5 -3,7 -4,8 -5,3 -5, 6 -8,6 -13,0 -13,9 -16,0 -21,4 -23,3

PROMJENA UDJELA DEFICITA U BDP-u 2007/2006., u postotnim bodovima -0,6 0,5 2,3 -1 ,8 -0, 9 0,7 2,2 3,5 0,5 5,8 1,0

Izvor: IMF (WEO, travanj 2008.), HGK

šnji trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom nastavljeni i u 2007. godini. Ipak, prošla je godina karakteristična po tome što se povećao udio izvoza u zemlje nove CEFTA-e na račun smanjena udjela izvoza u EU27. Mnogo je važnija činjenica da su, prošle godine, neke djelatnosti čije proizvode unatrag par godina obilježava veća dodana vrijednost, ostvarile značajan rast izvoza. Tako je najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza u posljednjih šest godina zabilježen kod proizvodnje strojeva i uređaja, proizvodnje uredskih strojeva i uređaja, električnih strojeva i aparata, motornih vozila te proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda. S obzirom na znatnu uvoznu ovisnost, visoku cijenu radne snage u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju te neadekvatan tečaj, izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti je najbolji način promjene dugogodišnjih nepovoljnih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. No u prošloj godini otvarene su tek naznake takvih kretanja.

PLATNA BILANCA

U 2007. godini je u većini zemalja Europske unije iz regije Srednje i Istočne Europe ostvareno proširenje deficita tekućeg računa platne bilance, najviše na osnovi proširenja deficita u robnoj razmjeni. Pad je zabilježen samo u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Dok je deficit ostao najniži u Češkoj, Poljskoj i Sloveniji, najviši je ostvaren u Baltičkim zemljama i Bugarskoj. Pritom je kod Bugarske zabilježeno najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu: za više od dvije milijarde eura, što je u udjelu u BDP-u bio pomak za čak 5,8

postotnih bodova na razinu iznad 20%. Snažan rast deficita tekućeg računa je bio generiran s podračuna roba, kao i u većini ostalih zemalja. U usporedbi s ovim zemljama, prema odnosu deficita tekućeg računa i BDP-a, Hrvatska se nalazi negdje u sredini, a u 2007. godini je, kao i u većini, ostvaren rast deficita. Tako je treću uzastopnu godinu deficit na godišnjoj razini povećan (19,1%) do vrijednosti od rekordnih 3,2 milijarde eura. Značajno nadmašivši rast BDP-a, udio deficita tekućeg računa u BDP-u povećan je za 0,7 strukturnih bodova, na najvišu razinu od 2002. godine (8,6%). Pogoršanje vanjske ravnoteže bilo je, kao i uvijek, primarno određeno nastavkom nepovoljnih kretanja na podračunu roba, koja se sve manje neutraliziraju ostvarenjima u razmjeni usluga Hrvatske sa svijetom. Naime, u kontekstu usporenja dinamike rasta ukupne međunarodne razmjene roba, znatnije je usporio rast izvoza (za 8,6 postotnih bodova) nego što je usporio rast uvoza roba (za 3,2 postotna boda) te je njihov odnos dinamike rasta ponovno bio u korist uvoza (za 2,2 postotna boda). Tako je izvezeno roba u vrijednosti od 9,2 milijarde eura, dok je vrijednost uvezene robe bila dvostruko viša (18,6 milijardi eura) što je povećalo robni deficit za 13,1% na rekordnu razinu od 9,4 milijarde eura (preko milijardu eura više nego prethodne godine). Odnos vrijednosti izvoza i uvoza se gotovo ne mijenja tijekom godina: on neprestano varira oko omjera 1:2 u korist uvoza čime se, u kontekstu rasta, stalno povećava deficit. Da bi se, primjerice, deficit samo zadržao na razini iz prethodne godine, pri ostvarenoj dinamici


86

ANALIZA

Podračun roba: prihodi, rashodi i saldo (deficiti)

udio u BDP-u

godišnje stope rasta

-2,0

-8,6 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

-8,6 2007.

Izvor: HNB, HGK

0 -5

2002.

11,5

11,8 9,3 10,6

17,0

-3,5

-7,9

Rashodi

5,3

5

-7,2

-9,0 -10,0

10

-6,3

-7,0 -8,0

13,4

15

-5,0

-6,0

-0,6

-5,0

20

-3,7

Prihodi

18,5

25

-3,0 -4,0

Saldo

13,1 8,6 10,8

30

17,2 14,0

35 %

-1,0

11,0

0,0 %

29,7

Deficit tekućeg računa platne bilance

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

rasta uvoza od 10,8%, izvoz je trebao rasti po stopi od 21%, dakle 2,5 puta brže nego što je stvarno rastao odnosno dvostruko većom stopom od uvoza. Visokom robnom deficitu pridodao se manjak drugog uvijek deficitarnog podračuna, podračuna dohotka, u iznosu od 1,1 milijarde eura, koji je ostao na gotovo istoj razini kao i prethodne godine (-2,4%). Glavnina deficita na tom podračunu stvara se temeljem rashoda od izravnih i ostalih ulaganja. Rashodi od izravnih ulaganja u odnosu na prethodnu godinu nisu bili značajno promijenjeni (-4%), no njihova struktura bila je nepovoljnija nego prethodne dvije godine. Naime, strani vlasnici tvrtki u Hrvatskoj su povukli na osnovi dividendi rekordnu vrijednost od 611 milijuna eura (67% više nego prethodne godine). Istodobno je vrijednost dobiti stranih vlasnika koja je ostala u Hrvatskoj kao reinvestirana dobit (496 milijuna eura) bila najniža od 2004. godine. Premda je na podračunu usluga ostvaren rast suficita (10,7%) koji je čak bio i dinamičniji nego prethodne godine, njegovo

zaostajanje za dinamikom rasta robnog deficita rezultiralo je činjenicom da je suficit s podračuna usluga uspio pokriti tek 67% robnog deficita, najmanje od 2002. godine. Naime, bržem rastu suficita na podračunu usluga je najviše pomoglo smanjenje deficita u razmjeni takozvanih ostalih usluga (-61,3%), dok je porast suficita kod glavnih uslužnih djelatnosti (turizam i prijevoz) bio manje dinamičan nego prethodne godine. Tako je kod prijevoza ostvarena gotovo dvostruko niža stopa rasta (5,9% prema 12,9%) i najniža unatrag pet godina, dok je kod usluga vezanih uz turizam stopa rasta stagnirala (5,7% prema 5,8%). Očito je da dinamika rasta suficita u razmjeni usluga s inozemstvom ne može pratiti tempo rasta manjka u robnoj razmjeni, što se sve više očituje. Naime, u posljednje tri godine robni deficit se uvećavao prosječno godišnje za oko 900 milijuna eura, a suficit na podračunu usluga za oko 500 milijuna eura, dakle gotovo dvostruko manje. Prema tome, ravnoteža tekućeg raču-

na se u velikoj mjeri i nadalje oslanja na inozemni turizam, djelatnost koja je vrlo osjetljiva na nepredvidive činitelje na vanjskom tržištu. A istodobno je jasno da se, zbog ograničenog rasta prihoda od turizma, saldo roba i usluga i ne može uravnotežiti bez značajnijeg smanjenja negativnog robnog salda. To znači da je za vanjsku ravnotežu nužno jačanje izvoza roba vezanog uz domaću proizvodnju i s većom dodanom vrijednošću, te jačanje turizma vezanog uz domaću proizvodnju (poljoprivreda, industrija). Deficit tekućeg računa je u potpunosti bio pokriven neto priljevom sredstava na osnovi izravnih ulaganja (3,4 milijarde eura), što se vrlo rijetko bilježilo u hrvatskoj platnoj bilanci, a posljednji put se dogodilo 2001. godine. To je sama po sebi iznimno povoljna činjenica, no tu sliku potpuno ruši vrlo nepovoljna struktura izravnih ulaganja. Naime, iz strukture izravnih ulaganja proizlazi da je takva rekordna vrijednost ostvarena pod pritiskom monetarnih ograničenja koja se odnose na kredite odnosno inozemni dug. Naime, od

200

281,3

217,5

300

160,9

400

291,7

302,0

500

611,0

495,6

600

4000,0 milijuni EUR

365,1

700

570,5

587,9

697,9

Podračun dohotka: dividende stranih vlasnika tvrtki u RH Struktura financiranja deficita tekućeg računa platne 800 milijuni EUR bilance

2000,0 1000,0 0,0

100 0

3000,0

-1000,0 2002.

2003.*

* uključen transfer Plive d.d. Izvor: HNB, HGK

2004.

2005.

2006.

2007.

Isplaćene dividende stranim vlasnicima Reinvestirana dobit

-2000,0

2002.

Izvor: HNB, HGK

2003.

2004.

Izravna ulaganja (neto)

2005.

2006.

Portfeljna ulaganja (neto)

2007.

Ostala ulaganja (neto)


ANALIZA

ukupno rekordnih 3,6 milijardi eura izravnih ulaganja, 61% se odnosi na ulaganja u financijski sektor odnosno u dokapitalizaciju banaka (primarno Zagrebačka banka i Hypo banka koju je dokapitalizirao njihov austrijski vlasnik). Inozemni vlasnici su koristili dokapitalizacije banaka u Hrvatskoj 2007. godine vrlo obilno uslijed mjera monetarne vlasti o ograničavanju inozemnog zaduživanja. Uz to, snažno je povećan dio izravnih ulaganja koja se odnose na kreditne odnose vlasnički povezanih tvrtki u iznosu od 1,054 milijarde eura (29% ukupnih izravnih ulaganja), što je dio inozemnog duga. Osim toga, stoji još i nepovoljna činjenica o smanjenju zadržanih zarada koje su u 2007. godini iznosile 495 milijuna eura, najmanje u posljednje dvije godine. Realno je za očekivati kako će strani vlasnici i u sljedećim godinama znatnije povlačiti dio svoje dobiti nego što su to činili u početku. Već je za 2008. godinu najavljena dividendna politika Plive, prema kojoj će američki Barr (preko europske podružnice) povući oko 1,4 milijarde kuna, a tek nešto manji iznos dividende (oko 1,2 milijarde kuna) trebao bi povući i Deutsche Telekom po svom većinskom udjelu u Hrvatskom Telekomu. Uz značajan rast izravnih ulaganja, neto priljev na osnovi tzv. ostalih ulaganja (izravno inozemno zaduživanje) bio je značajno manji nego prethodne tri godine i iznosio je 1,5 milijardi eura. Tome je pridonijelo i smanjenje sredstava na osnovi obveza odnosno novih zaduživanja (830 milijuna eura manje), ali i znatno povećanje sredstava odnosno ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemstvo po toj osnovi (839 milijuna eura više). Na osnovi portfeljnih ulaganja je, treću uzastopnu godinu, zabilježen neto odljev, primarno kao rezultat politike novih zaduživanja države na domaćem umjesto na inozemnom tržištu. Neto odljev je iznosio neznatnih 34,8 milijuna eura, što je značajno manje nego prethodnih godina. Tome je primarni uzrok to što je ostvaren priljev na osnovi obveza (370 milijuna eura), odnosno inozemnih ulaganja u domaće vrijednosne papire, čega nije bilo prethodne dvije godine. Riječ je o dužničkim vrijednosnim papirima (obveznicama) tzv. ostalog sektora, odnosno Zagreb holdinga koji je emitirao 300 milijuna eura obveznica na inozemnom tržištu. Kako

su ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemne vrijednosne papire bila ipak nešto viša (iako manja nego prethodne godine), na tom je podračunu ponovno ostvaren neto odljev, iako, beznačajno nizak.

INOZEMNI DUG

Problem bruto inozemnog duga je već niz godina u središtu pozornosti, kako zbog njegove relativne veličine (udjela duga u BDP-u), tako i zbog njegova snažnog rasta koji je kontinuirano brži od rasta ukupne gospodarske aktivnosti. Iako je Hrvatska narodna banka dosta rano ukazivala na problem pretjerano visokog rasta inozemnog zaduživanja, gospodarska se politika i znanstvena javnost tim problemom ozbiljnije počela baviti tek nakon što je na traženje predsjednika države Hrvatska narodna banka u travnju 2006. godine izradila Analizu inozemne zaduženosti Republike Hrvatske. Analiza je ukazala na dugoročnu neodrživost takvog trenda zaduživanja koji u nepromijenjenim okolnostima neminovno vodi u dužničku krizu. Međutim, mjere i aktivnosti koje su nakon toga tijekom 2007. godine poduzimane uglavnom su se bavile pojavnim oblikom problema, dakle destimuliranjem inozemnog zaduživanja, a nedovoljno su bile orijentirane na realne uzroke takvog stanja i njihovo ublažavanje i uklanjanje. Riječ je o dubokim strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva koji rezultiraju nedovoljnom konkurentnošću na svjetskom tržištu i time nedovoljnom izvoznom orijentiranošću. U tim uvjetima predimenzionirana potrošnja (i državna i osobna) mogu se pokriti jedino inozemnim zaduživanjem i/ili prodajom imovine (“obiteljskog srebra”) pri čemu su se oba izvora približila svojim krajnjim granicama. Rješavanje prekomjerne inozemne zaduženosti moguće je samo usklađenom i konzistentnom provedbom svih dijelova ekonomske politike, posebno monetarne, fiskalne, strukturne (industrijske) i razvojne politike kojima bi se postupno promijenila gospodarska struktura bez ugrožavanja dinamike gospodarskog rasta. Vezano uz metodologiju praćenja bruto inozemnog duga potrebno je upozoriti da je u srpnju 2007. Hrvatska narodna banka napravila metodološke promjene u izračunu inozemnog duga. Podaci su usklađe-

87

ni unatrag od 1999. godine. Promjene se odnose na dva segmenta: ažuriranje baze podataka unatrag i primjenu nove metode obračuna nedospjelih kamata (ONK). Prva je promjena kod metode ONK-a da su razdvojene transakcije s osnova ONK-a i transakcije s osnove kašnjenja od redovitih otplata. U formuli za izračun ONK-a sada se primjenjuju stvarni datumi i točan broj dana od posljednjeg plaćanja kamata do datuma izvješća (gdje se god može dobiti takav podatak). Druga je promjena da se u stanje inozemnog duga sada uključuju i kašnjenja kamata za sve instrumente duga (prije se nije procjenjivao ONK za hibridne i podređene instrumente banaka, gotovinu i depozite te repo poslove), a isključuju se ONK i kašnjenja kamata za obveznice, koje su, iako izdane na inozemnom tržištu, u vlasništvu rezidenata (stanje duga već se prije umanjivalo za dio vrijednosti inozemnog izdanja obveznica koje su kupili rezidenti, a sada se taj dio isključuje i pri izračunu prometnih transakcija). Od početka 2008. godine HNB prati kretanje bruto inozemnog duga prema novom sustavu izvještavanja koji je nešto obuhvatniji od prethodnog. Prelaskom na novi sustav izvještavanja stanje inozemnoga duga krajem 2007. godine jednokratno je korigirano naviše za 473,2 milijuna eura, odnosno s dotad objavljenih 32,9 milijuna eura na 33,4 milijuna eura. Posljedično je i udio bruto inozemnog duga u BDP-u za 2007. godinu nešto viši i iznosi 89,1%. U ovoj analizi se, zbog usporedivosti s prethodnim godinama, koristi podatak po staroj metodologiji. Tijekom 2007. godine obuzdavanjem rasta inozemnog zaduživanja uglavnom se bavila monetarna politika, dok se doprinos fiskalne politike sveo na smanjivanje fiskalnog deficita i time umanjenje potrebe za zaduživanjem države. Iako je smanjenje proračunskog deficita i preorijentacija države na zaduživanje na domaćem tržištu kapitala pozitivno djelovalo na kretanje veličine inozemnog duga zadržavajući dug države praktički na razini iz prethodne godine, ipak je, zbog rasta državne potrošnje, izostalo fiskalno rasterećenje gospodarstva koje bi mu omogućilo povećanje konkurentnosti, a time i izvoza. Nasuprot tome, proračunski je deficit smanjen zahvaljujući natprosječnom


88

ANALIZA

Međugodišnje stope rasta bruto inozemnog duga

Struktura godišnjeg prirasta bruto inozemnog duga

20 %

6000 milijuni EUR

18

5000

Izravna ulaganja

4000

Ostali domaći sektori

3000

Banke

10

2000

8

1000

Središnja banka (HNB)

16 14 12

6

2006

2 0

Država

0

4

I.

II.

2007 III.

IV.

Ø 2006 V.

VI.

VII.

Ø 2007 VIII.

Izvor: HNB, HGK

rastu proračunskih prihoda, posebice poreznih prihoda temeljenih upravo na oporezivanju uvezene robe. Procjenjuje se da je oko 70% prihoda od PDV-a ubrano na uvoznim artiklima. U takvim je okolnostima monetarna politika bila primorana na dodatno zaoštravanje svojih mjera te proširenje njihova djelovanja osim na pasivu (poskupljenje inozemnih izvora) i na aktivu (utvrđivanje limita plasmana) poslovnih banaka. Istina, postojala je i druga mogućnost u korištenju aktivnije tečajne politike što je uobičajeno u zemljama s neravnotežom na tekućem računu platne bilance, ali se Hrvatska već ranije odrekla suvereniteta na tom području koristeći tečajno sidro kao element održavanja stabilnosti cijena u uvjetima twin deficita. Stoga je u 2007., pored zadržavanja granične obvezne pričuve u visini od 55% iz prethodne godine, Hrvatska narodna banka donijela i odluku prema kojoj se na brži prirast kredita od limitiranih 12% godišnje obračunava upis obveznih blagajničkih zapisa u visini 50 posto prekoračenja rasta, na rok od godinu dana i uz kamatu na razini tzv. stope remuneracije od 0,75 posto koja se obračunava na obveznu pričuvu. Tijekom godine ova je odluka prilagođavana po obuhvatu (bilančne i vanbilančne stavke) i po načinu obračunavanja (od veljače fleksibilnije raspoređivanje rasta plasmana tijekom godine, od srpnja 0,5% mjesečno) da bi do kraja godine HNB zbog porasta inflacije uvažio “nekažnjivi” nominalni rast kreditnih plasmana od 15,1%. Ovakve su monetarne mjere rezultirale smanjivanjem dinamike rasta bruto inozemnog duga, ali s određenom posljedicama po financijski i realni sektor

IX.

Ø 2003-2007 X.

XI.

XII.

-1.000 -2.000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: HNB, HGK

gospodarstva. To se prvenstveno odnosi na poskupljenje financijskih sredstava (pritisak na rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa) te na smanjene mogućnosti kreditiranja u kojima banke preferiraju manje rizične plasmane. To podržava situaciju u kojoj je veći dio kredita usmjeren u stanovništvo nego u poslovne subjekte te otežava financiranje malih i srednjih poduzeća s obzirom da se veća poduzeća lakše mogu neposredno zaduživati u inozemstvu. U takvim je okolnostima bruto inozemni dug u 2007. godini povećan za 12,5% što je za 1,2 postotna boda manje nego u 2006. godini, odnosno 5,4 postotnih bodova niže od prosječnog rasta u posljednjih pet godina. Usporavanje dinamike rasta inozemnog zaduživanja očito je od srpnja i kolovoza 2007. godine kada se značajnije osjetilo djelovanje poduzetih mjera HNB-a. Kako nisu riješeni strukturni problemi hrvatskog gospodarstva koji generiraju platno-bilančnu neravnotežu, normalno je da će po principu spojenih posuda parcijalna ograničavanja inozemnog zaduživanja na jednom području pratiti povećan pritisak za zaduživanjem na drugom području. To se i dogodilo: tijekom 2007. pod djelovanjem restriktivnih poteza centralne banke značajno je smanjen inozemni dug bankarskog sektora (za -1,3 milijarde eura), ali je istodobno dug ostalih sektora (poduzeća) povećan čak za 3,9 milijardi eura. Pritom je ukupan bruto inozemni dug u 2007. ipak rastao sporije nego u prethodnoj godini zahvaljujući činjenici da su sada po prvi put dva sektora simultano ograničavala inozemno zaduživanje - državi se pridružio i bankarski sektor.

Zahvaljujući tome, kao i činjenici da je u 2007. godini ostvaren visok rast BDP-a, zabilježena je i tendencija stabiliziranja udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razini od oko 88%. Nakon što se u 2003. i 2004. godini godišnji prirast bruto inozemnog duga države stabilizirao na 386 milijuna eura, od 2005. država kontinuirano smanjuje svoj inozemni dug. U 2005. bruto inozemni dug države smanjen je za 210 milijuna eura, u 2006. za 380 milijuna eura da bi u 2007. godini smanjenje bilo znatno manje i iznosilo 4,7 milijuna eura. Takva su kretanja inozemnog duga države jednim dijelom posljedica fiskalne konsolidacije koja se uspješno provodi od 2004. godine i koja smanjuje potrebu za njenim zaduživanjem, a drugim su dijelom rezultat opredijeljenja države da se gotovo u cijelosti zadužuje na domaćem tržištu kapitala. To se odnosi kako na novo zaduživanje države, tako i na refinanciranje postojećih obveza. Na taj je način država značajno pridonijela razvoju domaćeg tržišta kapitala što je bilo nužno za funkcioniranje fondovske industrije, a posebice mirovinskih fondova za čija ulaganja nije postojalo dovoljno odgovarajućih vrijednosnih papira. Također, time je potaknuto kreiranje benchmarka za dugoročne vrijednosne papire na domaćem tržištu, a istodobno su umanjeni rizici državnog duga, posebice valutni rizik vezan uz obveznice plasirane na inozemnom tržištu. S druge strane, orijentacija na domaće tržište kapitala zbog viših kamatnih stopa u nas nosi sa sobom i više troškove servisiranja duga, utjecaj na inozemni dug nije potpun jer se banke za kupovinu državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu često zadužu-


89

ANALIZA

ju u inozemstvu, a pojačanim prisustvom države na domaćem tržištu kapitala jača i opasnost od efekta istiskivanja, odnosno da država kao sigurniji dužnik apsorbira dio sredstava potreban razvitku privatnog sektora i time umanji mogućnosti njegova razvoja. Relativno skromno smanjenje inozemnog državnog duga u 2007. g. unatoč neočekivano dobrim rezultatima u smanjenju proračunskog deficita dijelom je posljedica porasta inozemnog duga HBOR-a koji se, s obzirom da je u cijelosti u vlasništvu države, statistički prati u sektoru države. HBOR je sredinom 2007. godine na inozemnom tržištu izdao obveznice u iznosu od 250 milijuna eura. Nakon stagnacije prirasta bruto inozemnog duga banaka u 2005. i 2006. na godišnjoj razini od oko 1,2 milijarde eura, u 2007. je inozemni dug banaka u apsolutnom iznosu smanjen za 1,3 milijarde eura. Riječ je o značajnoj prelomnici pri kojoj je godišnji rast inozemnog duga od 13,9% u 2006. preokrenut na pad od 13,1% u 2007. godini. Pad je bio posebno izražen od srpnja kada su se početni efekti djelovanja restriktivnih mjera Hrvatske narodne banke kumulirali s normalnim sezonskim smanjenjem inozemnog duga bankarskog sektora. Naime, uobičajeno je da tijekom ljetnih mjeseci banke koriste pojačan devizni priljev od turizma za otplatu svojih inozemnih obveza, posebno kratkoročnih. Takav preokret u trendu zaduživanja usmjerio je banke na pojačano privlačenje depozita domaćih komitenata te, često, na dokapitalizaciju (ukupno u 2007. godini 1,2 milijarde eura) kako bi kompenzirale poskupljenje inozemnih izvora zbog restrikcija HNB-a. Pritom se

pritisak na rast kamatnih stopa pojavljuje kao popratni efekt mjera za privlačenje depozita. Navedeno je, uz ograničenje kreditnih plasmana, omogućilo već u 2006. prisutan trend upućivanja domaćih komitenata na zaduživanje u inozemstvo kod svojih matica, čime je smanjeno zaduživanje bankarskog sektora djelomično kompenzirano inozemnim zaduživanjem ostalih sektora (poduzeća). Dakle, neselektivne restriktivne mjere HNB-a usmjerene na ograničenja u aktivi i pasivi banaka uspjele su zaustaviti inozemno zaduživanje bankarskog sektora, ali stvaraju pritisak na rast troškova kapitala, otežavaju dostupnost sredstava poduzetničkom sektoru, posebno malim i srednjim poduzećima te usmjeravaju poduzeća na direktno zaduživanje u inozemstvu. S obzirom na to da je direktno zaduživanje u inozemstvu dostupno uglavnom velikim i najsolidnijim poduzećima, ovakva orijentacija posredno slabi kvalitetu bilančne pozicije domaćih banaka. Ipak, u nedostatku potpore ostalih politika u obuzdavanju snažnog pritiska na inozemno zaduživanje, ovakva je restriktivna politika središnje banke bila nužna s tim da ostaje otvoreno pitanje mogućnosti selektivnijeg pristupa u idućem razdoblju. U situaciji kada sektori države i banaka smanjuju svoje zaduživanje snažno je poraslo zaduživanje tzv. ostalih domaćih sektora. U 2007. godini je dug ostalih sektora povećan za 3,9 milijardi kuna ili za čak 41,6%. Od listopada 2006. rast inozemnog duga ostalih sektora kontinuirano se kretao po godišnjoj stopi većoj od 30%. U strukturi inozemnog duga ostalih domaćih sektora dominira inozemi dug trgovačkih društava sa 79,2% (javna

Bruto inozemni dug

POKAZATELJI ZADUŽENOSTI 35 %

30

30

milijarde EUR

25

25

20

20

15

15

10

10

5

5

0

XII. XII. XII. XII. XII. XII. XII. XII. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: HNB, HGK

14,8%, mješovita 4,4% i ostala trgovačka društva 59,9%), a slijede ih nebankarske financijske institucije (većinom leasing kompanije) sa 19,6%, kućanstva sa 1% i obrtnici i trgovci sa 0,2%. Dakle, veličinu i kretanje duga tzv. ostalih domaćih sektora zapravo određuje kretanje inozemnog zaduživanja poduzeća. U 2007. godini najbrži rast inozemnog duga zabilježen je kod javnih trgovačkih društava (70,9%), kućanstava (65,9%), mješovitih trgovačkih društava (42,8%) i ostalih trgovačkih društava (36%). Sam rast bruto inozemnog duga poduzeća, iako je predimenzioniran s obzirom na naše mogućnosti, ne bi bio toliko problematičan ukoliko bi se radilo o financiranju profitabilnih privatnih investicija koje mijenjaju gospodarsku strukturu prema tehnološki naprednijim izvozno orijentiranim proizvodnjama. Međutim, zabrinjava činjenica da izrazit porast inozemnog duga bilježe poduzeća vezana uz državni sektor (javna i mješovita trgovačka društva), a ne privatni. Po visini inozemnog zaduživanja u 2007. godini unutar javnih i mješovitih trgovačkih društava izdvajaju se Autocesta RijekaZagreb, Zagrebački holding i Ina koji su se zajedno zadužili za ukupno 0,9 milijardi eura. Stoga, iako je dug sektora države stagnirao, dug javnog sektora (koji osim sektora država obuhvaća HNB te javna i mješovita trgovačka društva) povećan je tijekom 2007. čak milijardu eura kao rezultat povećanja duga javnih i mješovitih trgovačkih društava. Odnosno, na javni sektor otpada gotovo 30% ukupnog prirasta vanjskog duga u 2007. godini. Od travnja 2007. godine iznos inozemnog duga ostalih domaćih sektora nadmašio je dug sektora banaka čime su poduzeća

0

Izravna ulaganja Ostali domaći sektori Banke Država Godišnja stopa promjene ukupnog duga (desno)

Udio duga u BDP-u u % Udio duga u izvozu roba i usluga u % Udio kratkoročnog ino duga u ukupnom u % Otplaćeni inozemni dug u izvozu roba i usluga u % Omjer pričuva i duga u % Pokrivenost duga pričuvama (broj mjeseci) Pokrivenost uvoza pričuvama (broj mjeseci) Izvor: HNB, DZS, HGK

2000. 61,4% 130,2%

2005. 82,4% 168,6%

2006. 85,5% 272,2%

2007. 87,8% 179,2%

8,0%

13,2%

14,7%

13,3%

26,3%

25,0%

35,8%

33,2%

30,8%

28,9%

29,8%

28,3%

3,7

3,5

3,6

3,4

4,3

5,1

5,3

5,2


90

ANALIZA

postala najzaduženiji sektor. U principu, poduzeća su najveći inozemni dužnik postala već godinu dana ranije, ako se dugu ostalih domaćih sektora pribroje dužnička izravna ulaganja u poduzeća. Takva dinamika kretanja bruto inozemnog duga pojedinih sektora u 2007. godini dovela je do značajne promjene u strukturi inozemnog duga. U odnosu na kraj 2006. godine potkraj 2007. snažno je povećan udio ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu (sa 32,5% na 40,9%) pri čemu je povećan i udio izravnih ulaganja vlasnički povezanih poduzeća sa 9,8% na 11,9%. Istodobno je značajno smanjen udio banaka, i to sa 34,9% ukupnog bruto inozemnog duga na 27%. Također je smanjen i udio države sa 22,8% na 20,8%. Odnosno, ako inozemni dug poduzeća promatramo kao zbroj inozemnog duga ostalih domaćih sektora i dužničkih izravnih ulaganja u poduzeća, tada je inozemni dug poduzeća činio više od polovine (52,8%) ukupnog bruto inozemnog duga. Hrvatska je visoko zadužena zemlja. Prema kriterijima Svjetske banke zemlja se smatra visoko zaduženom ako udjel inozemnog duga u bruto nacionalnom dohotku prijeđe granicu od 80% (što je slučaj u Hrvatskoj) i ako inozemni dug prelazi razinu od 220% njena izvoza roba i usluga (Hrvatska je još uvijek ispod tog kriterija). Tijekom 2007. kod oba je pokazatelja zabilježeno daljnje pogoršanje situacije s time da je od kraja 2006. i omjer između otplata inozemnog duga i izvoza roba i usluga prešao granicu od 30% što se smatra visokim opterećenjem otplatama inozemnog duga. Situacija je tim nepovoljnija jer su u Hrvatskoj prihodi od izvoza roba

i usluga pod neuobičajeno visokim utjecajem ostvarivanja prihoda od turizma koji je izuzetno osjetljiv na eventualne poremećaje. Istodobno su se pogoršali i pokazatelji zaduženosti stanovništva Hrvatske. Prema podacima Makrobonitetne analize HNB-a u prvih šest mjeseci 2007. g. prosječna zaduženost po zaposlenom porasla je za više od 5000 kuna pri čemu je ukupna zaduženost stanovništva porasla sa 40,3% BDP-a na kraju 2006. na 43,2% potkraj lipnja 2007. godine. Prema toj analizi procijenjena ukupna zaduženost stanovništva potkraj lipnja 2007. porasla je za 22,4% u odnosu na kraj lipnja prethodne godine, što je ipak nešto sporija dinamika rasta nego tijekom 2006. godine kad je on iznosio 22,7%. Visok apsolutni iznos bruto inozemnog duga od 32,9 milijardi eura i negov visoki udio u BDP-u (87,8%) ipak još nije ugrozio likvidnost i solventnost sustava. Odnosno, Hrvatska i nadalje sigurno, bez problema i na vrijeme servisira svoje inozemne obveze, a njihova pokrivenost izvoznim prihodima i deviznim rezervama je zadovoljavajuća pa nema naznaka potencijalnih problema u kraćem roku. Razlog tomu se ponajprije krije u činjenici da je Hrvatska glavninu svog inozemnog duga kreirala u vrijeme kad su na svjetskom tržištu kapitala vladali povoljni uvjeti zaduživanja s niskim kamatnim stopama. Dodatno su tome pogodovala i kretanja tečajeva, posebice slabljenje američkog dolara. Međutim, uvjeti zaduživanja na svjetskom su tržištu pogoršani, a prognozira se porast kamatnih stopa u idućem razdoblju. Takav scenarij povećava rizike vezane uz inozemni dug, kako zbog rasta troškova refinanciranja postojećeg duga, tako i zbog troškova

Udio bruto inozemnog duga u BDP-u u 2007. godini

novog zaduživanja. S takvom visinom bruto inozemnog duga Hrvatska je suočena s visokim rizicima vezanima kako uz moguće usporavanje gospodarske aktivnosti u zemlji, tako i uz valutne i kamatne rizike kretanja na svjetskom tržištu kapitala. Daljnji značajniji rast inozemnog zaduživanja i/ili značajnije povećanje troškova servisiranja duga prijete situacijom da otplate obveza “pojedu” prirast bruto društvenog proizvoda što neminovno vodi do ugrožavanja gospodarskog rasta. Uporedni pokazatelji bruto inozemnog duga u BDP-u pokazuju da je Hrvatska među zaduženijim zemljama. Odnosno, Hrvatska je u odnosu na dio sličnih zemalja i u odnosu na prosjek zemalja EU-a u vrhu po inozemnoj zaduženosti. Bliska je grupi zemalja regije koji odskaču od EU prosjeka, tj. Bugarskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Posebice zabrinjava činjenica da se Hrvatska nalazi u vrhu tranzicijskih zemalja koje su zbog veličine svog inozemnog duga najsnažnije izložene potencijalnim šokovima. Tako je po istraživanju MMF-a (Regional Economic Outlook, travanj 2008. g.) Hrvatska uz Mađarsku najranjivija na eventualnu snažniju promjenu tečaja, a istodobno pripada i grupi zemalja (Latvija, Bugarska, Mađarska, Estonija) koje bi bile najsnažnije pogođene usporavanjem gospodarskog rasta i/ili povećanjem kamatnih stopa. Dakle, za zaključiti je da je inozemni dug Hrvatske visok s rastućim rizicima koji mogu ugroziti gospodarski rast. Dinamičan rast inozemnog zaduživanja pa i dostignuta razina duga nisu isključiva specifičnost našeg gospodarstva, već se slične tendencije bilježe i u tranzicijskim zemljama u okruženju. Sve te države,

Kretanje i struktura javnog duga 10 %

140.000

100 %

9

120.000

8

80 100.000 mil. HRK

60 40 20

7 6

80.000

5 60.000

4

40.000

3 2

20.000

1

a

ka

nij ve Slo

rs ga Bu

ka

ka Ma đa rs

ts va

va Slo

Izvor: HNB, DZS, web stranice središnjih banaka, HGK

Hr

čk a

a sk Po lj

a Ru

m

un

jsk

ka Če š

Tu

rs

ka

0

0

2003

2004

Dug opće države Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2005

Državna jamstva

2006

2007

0

Godišnja stopa rasta (desno)


91

ANALIZA

korištenjem inozemne akumulacije, nastoje što brže uhvatiti korak s razvijenim gospodarstvima, a njihovo stanovništvo teži uspostavi standarda i potrošnje razvijenih zemalja. Stoga je, osim same dinamike zaduživanja, iznimno bitna uporaba pozajmljenih sredstava koja moraju biti tako usmjerena i korištena da stvore novododanu vrijednost koja će nadmašiti pozajmljena sredstva, odnosno omogućiti povrat tih sredstava. Na žalost, dosadašnja situacija u Hrvatskoj pokazuje da pozajmljena sredstva nisu usmjeravana na način da kreiraju izvozno orijentiranu proizvodnju koja će ta sredstva moći i vratiti. To je vidljivo iz vrlo skromnog broja greenfield investicija te slabog razvoja izvozno orijentiranih proizvodnji. Umjesto toga, pozajmljena se sredstva pretežito koriste za financiranje državnog deficita i povećanje osobne potrošnje uglavnom na robu uvoznog podrijetla. Ipak, usporavanje dinamike rasta zaduživanja u 2007. uz nastavak fiskalne konsolidacije daju nadu da bi takav trend i takva politika mogli biti zaustavljeni.

JAVNI DUG

Potkraj 2007. godine dug opće države iznosio je 104 milijarde kuna što je 1,8% više nego godinu dana ranije. S obzirom da je istodobno rast BDP-a bio znatno brži, smanjen je udio duga opće države u BDPu sa 40,8% krajem 2006. na 37,8% potkraj 2007. godine. Time se drugu godinu zaredom smanjuje udio duga opće države u BDP-u, što je dijelom posljedica ubrzanja gospodarstkog rasta, a dijelom posljedica usporavanja rasta duga središnje države zbog smanjenih potreba za zaduživanjem

pri nastavku uspješne fiskalne konsolidacije. Relativnom smanjivanju duga pridonijela je i aprecijacija tečaja kune prema euru, američkom dolaru i jenu, valutama u kojima je nominiran najveći dio duga opće države. Potkraj 2007. je javni dug (dug opće države uvećan za državna jamstva) iznosio 121,3 milijarde kuna ili 4,2% više nego krajem 2006. U godinu dana javni je dug povećan za 4,9 milijardi kuna na što je u značajnoj mjeri utjecao snažan rast državnih jamstava u 2007. koja su povećana za 3,1 milijardu kuna ili 21,9%. Posebno su dinamično rasla inozemna državna jamstva koja bilježe međugodišnji rast od 35,9%. Rezultat takvog kretanja je povećavanje udjela jamstava Republike Hrvatske u BDP-u sa 5,4% u 2005. preko 5,7% u 2006. na 6,3% na kraju 2007. godine. No, zahvaljujući umjerenom rastu duga opće države na razini ispod rasta BDP-a, udio javnog duga u BDP-u se u posljednje dvije godine smanjuje i to sa 49,1% BDP-a u 2005. na 46,5% u 2006., odnosno na 44,1% u 2007. godini. Kada se javnom dugu pribroji i dug HBOR-a tada ukupni dug iznosi 130,97 milijardi kuna ili 47,6% BDP-a. Tako definiran ukupan dug povećan je u godinu dana za 6,9 milijardi kuna ili za 5,6% unutar čega je dug HBOR-a povećan za dvije milijarde kuna. Oko 98% duga HBOR-a odnosi se na inozemni dug. Tijekom prošle godine država se uglavnom i nadalje zaduživala gotovo isključivo na domaćem tržištu kapitala, dok su se izvanproračunski fondovi zaduživali i u inozemstvu kao i HBOR koji je u inozemstvu plasirao obveznice u vrijednosti 250 milijuna eura. Država je u inozemstvu ot-

platila dospjele obveze po samurajskim obveznicama u iznosu od 40 milijardi jena, kao i dospjele obveze prema Londonskom i Pariškom klubu. Paralelno je na domaćem tržištu izašla s tri izdanja obveznica: u veljači sa 2,5 milijardi kuna desetogodišnje kunske obveznice, u srpnju sa 3 milijarde kuna druge tranše iste obveznice te u listopadu s obveznicom od 300 milijuna eura. Međutim, ta izdanja obveznica nisu bila u cijelosti usklađena s potrebama otplate i refinanciranja obveza na inozemnom tržištu pa je i ove godine nastavljeno s korištenjem mostnih kredita kojima su podmirivane obveze do realizacije izdanja obveznica. Tako je u srpnju država uzela sindicirani kratkoročni devizni kredit od domaćih banaka od 244,5 milijuna eura koji je korišten za financiranje otplate dospjelih samurajskih obveznica s time da je taj kredit refinanciran listopadskim izdanjem obveznice. U skladu s opredjeljenjima iz Strategije upravljanja javnim dugom zamjenjivani su kratkoročni instrumenati dugoročnima pa je u strukturi duga smanjen udio trezorskih zapisa i bankovnih kredita. Zahvaljujući takvoj politici zaduživanja udio inozemnog duga u ukupnom dugu opće države smanjen je sa 56,2% u 2003. na 38,1% u 2007. pri čemu je u posljednjih godinu dana smanjen za 2,7 postotnih bodova. Pritom su u 2007. godini inozemnu komponentu duga smanjile središnja država (za 3,2 milijarde kuna) i lokalna država (za 0,1 milijardu kuna), ali su istodobno izvanproračunski fondovi povećali svoje inozemno zaduženje za 1,2 milijarde kuna. Unutarnji je dug opće države povećan za 3,9 milijardi kuna od čega 2,3 milijarde otpada na središnju državu, 1,2

Struktura duga opće države

Struktura duga opće države

100

100 %

Dug lokalne države

90 80

80

Dug izvanproračunskih fondova

70 60

60

50 40

Dug središnje države

40 30

20

20 10

0

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2004.

2005.

2006.

Unutarnji

Inozemni

2007.

0

2003.

2004.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2005.

2006.

2007.


92

ANALIZA

milijarde na izvanproračunske fondove, a 0,4 milijarde kuna na lokalnu državu. Takva su kretanja dovela do toga da je krajem godine 65,8% duga središnje države nastalo zaduživanjem na domaćem tržištu, ali je istodobno 61,6% duga izvanproračunskih fondova nastalo inozemnim zaduživanjem. Dug lokalne države je u principu (97,1%) generiran na domaćem financijskom tržištu. Za umjeren rast ukupnog duga opće države u posljednje je dvije godine (1% u 2006., odnosno 1,8% u 2007.) ponajprije zaslužna središnja država koja je u obje godine i u aposolutnom iznosu smanjila svoju zaduženost. U 2006. ukupna zaduženost središnje države smanjena je za 200,8 milijuna kuna, a u 2007. za 869,6 milijuna kuna. Nasuprot tome, u 2007. g. je zaduženost izvanproračunskih fondova povećana za 2,4 milijarde kuna, a lokalne države za 0,3 milijarde kuna. Očito je da nastavak investiranja u infrastrukturne projekte i potreba njihova inozemnog financiranja utječe na alokaciju nositelja duga. U međunarodnim okvirima dug opće države nije visok, ali u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja u okruženju, Hrvatska još uvijek ima visok udio duga opće države u BDP-u. Dakle, razina (ispod maastrichtskog kriterija od 60%) i kretanje duga opće države kao i javnog duga u Hrvatskoj su zadovoljavajući. Povoljno je što se u posljednje dvije godine smanjuje udio duga u BDP-u. Pritom je upozoravajuće visok porast izdanih jamstava Republike Hrvatske koja su potencijalna opasnost za državne financije, ali istodobno ukazuju i na nedovoljne napore u restrukturiranju gospodarstva,

posebno djelatnosti u poteškoćama koje su i najveći korisnici garancija.

DRŽAVNI PRORAČUN

Brži gospodarski rast od predviđenog u 2007. godini praćen rastom zaposlenosti i plaća, uspješnom turističkom sezonom i visokim robnim uvozom stvorio je uvjete za vrlo visok rast proračunskih prihoda. Međutim, fiskalna politika nije bila spremna na radikalnije zahvate koji bi reformom u sustavu poreza i doprinosa “normalizirali” rast proračunskih prihoda i istodobno vodili prema poreznom rasterećenju gospodarstva. Nasuprot tome, ponovljen je relativno uspješan model iz prethodne godine kojim se višak prihoda jednim dijelom usmjeravao u povećanu državnu potrošnju, a drugim u smanjenje proračunskog deficita. Time je nastavljen proces fiskalne prilagodbe koji se kontinuirano provodi od 2004. godine zahvaljujući čemu je deficit proračuna konsolidirane opće države smanjen s razine od 6,2% BDP-a u 2003. godini na razinu maastrichtskog kriterija u 2006. godini, da bi u 2007. godini bio dodatno smanjen za 0,7 postotnih bodova na razinu od 2,3% BDP-a. Očito je da je proces fiskalne prilagodbe jedan od najuspješnijih poteza makroekonomske politike u posljednjih nekoliko godina, ali bi za njegovu održivost bilo povoljnije da se temeljio na reformi proračunskih rashoda, a ne na visokom rastu proračunskih prihoda, kao što je to do sada bio slučaj. Relativno visok gospodarski rast prošle godine jasno je ukazao da se proračunski problemi lakše rješavaju u takvim okolnostima. Nažalost, dobro ostvarivanje državnih financija umanjilo je sklonost poduzimanju po-

Udio duga opće države u BDP-u krajem 2007. godine

trebnih reformi koje su se upravo u prošloj godini mogle relativno bezbolno provesti. Nisu učinjeni značajniji pomaci u provedbi strukturnih reformi bez čega je nemoguće umanjiti proračunske rashode, a bez čega je opet teško i opasno reformirati visinu i sustav proračunskih prihoda. Naime, Plan proračuna za 2007. godinu donesen je uz pretpostavku ekonomskog rasta od 4,6% pri čemu je rast proračunskih prihoda planiran 8,7% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini uz porast poslovnih rashoda od 8,2%. S obzirom na znatno brži rast prihoda od planiranih, sredinom godine donesen je rebalans proračuna kojim je planirani rast prihoda poslovanja u odnosu na ostvarene u 2006. povećan na 13,9%, a rast rashoda poslovanja na 13%. Od ukupno pet milijardi kuna rebalansom povećanih prihoda, najveći dio (3,9 milijardi kuna) usmjeren je u povećanje proračunskih rashoda, a ostatak u smanjenje proračunskog deficita s prvotno planiranih 2,8% na rebalansom planiranih 2,6% BDP-a. Glavnina povećanih rashoda usmjerena je u zdravstvo: 1,2 milijarde za podmirenje dospjelih obveza i 500 milijuna kuna za sprječavanje nastajanja novih obveza. Značajnije povećanje rashoda predviđeno je još za ovrhe po sudskim sporovima zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora, za znanost i obrazovanje, za poljoprivredu, za povećanje regresa, božićnica i darova za djecu, za demografsku politiku, za ravnomjerniji regionalni razvoj te za provedbu Zaštićenog ekološko-ribolovnog područja. Visoko ostvarivanje proračunskih prihoda otvorilo je mogućnost i dodatnih intervencija u gospodarstvu, bez ugrožavanja planiranih proporcija fiskalne prilagodbe. Tako

Prihodi i rashodi proračuna opće države u % od BDP-a

70 %

52 %

60

50

50 48

40

46

30 20

44

Ukupni rashodi Ukupni prihodi

10 42 ka rs đa

ač ka

Ma

em

ka

ka

tri ja

Nj

Au s

ljs Po

va ts

čk a

Hr

a

a šk

va Slo

Če

nij ve

sk a ar

Izvor: Eurostat, HNB, HGK

Slo

a jsk

Bu g

un

Ru m

Tu

rs

ka

0

40

2003.

2004.

Izvor: Ministarstvo financija, DZS, HGK

2005.

2006.

2007.


93

ANALIZA

50 %

Socijalni doprinosi

45

Ostali porezi

40

Porezi na mađunar. trgovinu i trans.

35

Trošarine

25

80

Porez na dodanu vrijednost

20

60

Porezi na imovinu

10 5

se država odrekla dijela svojih prihoda od trošarina radi stabiliziranja cijene bezolovnog benzina (tzv. plivajuće trošarine), a također se odrekla dijela prihoda od PDV-a smanjenjem stope na 10% za novine i časopise (ukupno oko 470 milijuna kuna smanjenih prihoda). Uz to, dodatna sredstva (oko 450 milijuna kuna) usmjerena su u poljoprivredu radi ublažavanja posljedica suše. U konačnici, u 2007. ostvaren je rast ukupnih prihoda od 12,8%, ukupnih rashoda 11%, poslovnih rashoda od 10,3%, dok je deficit konsolidirane opće države smanjen na 2,3% BDP-a. Očito je da je nastavak fiskalne konsolidacije ostvaren u uvjetima znatno bržeg rasta državnih prihoda od rasta BDP-a kao i bržeg rasta državne potrošnje od BDP-a. Time je udio proračunskih prihoda u BDP-u povećan s 44,8% u 2006. na 46,1% u 2007. uz istodobno povećanje udjela ukupnih rashoda sa 47,6% na 48,1% BDP-a. U cjelovitoj ocjeni uspješnosti fiskalne politike u 2007. g. treba uzeti u obzir i činjenicu da se značajan dio državnih rashoda (oko 1,2% BDP-a) vezan uz isplatu duga umirovljenicima odvijao mimo državnog proračuna te da je uzlet na tržištu kapitala omogućio državi ostvarivanje viših prihoda od planiranih prilikom prodaje dionica Ine i HT-a kao i višeg iznosa isplaćene dividende HT-a od plana. Povoljnim rezultatima u fiskalnoj konsolidaciji pridonio je i nastavak organizacijskih pomaka u sustavu javnih financija. Početkom godine ostvaren je napredak u uspostavi potpune operativnosti jedinstvenog računa Državne riznice na način da su u jedinstven račun uključeni Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

ts ka

en ija

rs ka ga

Če šk a

Po

Hr va

2007.

Ma đa rs ka

2006.

Slo v

2005.

Bu

2004.

Ru m

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

ljs ka

0 EU

20

Porez na dohodak

15

ka

Porez na dobit

40

30

100

Slo v

120

27

140

milijarde HRK

Udio prihoda proračuna opće države u BDP-u (u %) Ostali prihodi

un jsk a

Struktura prihoda proračuna opće države

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, DZS, HGK

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od početka 2007. godine primjenjuju se izmjene iz Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je, kao začetak fiskalne decentralizacije, utvrđeno da gotovo cjelokupni prihodi od poreza na dohodak pripadaju jedinicama lokalne i regionalne samouprave, dok prihodi od poreza na dobit sada u cijelosti pripadaju državnom proračunu. Ta je mjera trebala djelovati kao potpora opredjeljenju za ravnomjerniji regionalni razvoj koje je iskazano i kroz podnaslov državnog proračuna za 2007.koji je glasio: “Za ravnomjerniji regionalni razvoj.” Stvarni efekt Te izmjene ostao je upitan s obzirom na ostvarenu različitu dinamiku rasta poreza na dobit i dohodak - prihodi od poreza na dobit povećani su za 23,3%, a od poreza na dohodak tek za 12,8%. Prihodi U 2007. godini prihodi konsolidirane opće države iznosili su 126,7 milijardi kuna što je 12,8% više nego u 2006. godini. Ostvarivanje proračunskih prihoda pod dominantnim je utjecajem poreznih prihoda i socijalnih doprinosa od kojih je zajedno ostvareno 87,3% ukupnih prihoda. Porezni su prihodi povećani za 9,9% pri čemu su najviše porasli prihodi od poreza na dobit (23,3%) pod utjecajem dobrih poslovnih rezultata poduzeća u prethodnoj godini. Visok je rast ostvaren i kod poreza na imovinu (20,1%) kao rezultat povećanog prometa i porasta cijena nekretnina. Prihodi od PDV-a povećani su za 8,1% u odnosu na prethodnu godinu i velikim su dijelom oslonjeni na rast potrošnje uvezene robe. Rast prihoda od PDV-a bio bi

i viši da država nije početkom kolovoza uvela umanjenu stopu od 10% za novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji uglavnom ili u cijelosti sadrže oglase i služe oglašavanju. Prihodi od trošarina povećani su za 5,2% pri čemu su najviši rast zabilježile trošarine na luksuzne proizvode (za 16,4%) i na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (za 12,8%). Zbog rastuće prodaje osobnih automobila, trošarine na motorna vozila se već treću godinu zaredom nalaze među najbrže rastućim trošarinama. Međutim, i nadalje se daleko najviše prihoda ubire od trošarina na naftne derivate (53,3% prihoda od trošarina, odnosno 5,1% proračunskih prihoda). U 2007. prihodi od trošarina na naftne derivate povećani su za 2,7% na što je dijelom utjecalo i uvođenje plivajućih trošarina na motorne benzine početkom svibnja. U tim trošarinama je, od 2006. godine, sadržana i naknada za ceste čiji se prihodi počinju divergentno ponašati u odnosu na trend ukupnih trošarina i to kao posljedica sve većeg korištenja plina kao pogonskog goriva na koje se ne plaća trošarina. Zahvaljujući rastu broja zaposlenih i porastu plaća prihodi od socijalnih doprinosa u 2007. povećani su za 9,8%. Pritom su doprinosi poslodavaca ostvarili međugodišnji rast od 9,9%, doprinosi zaposlenika 9,6%, a doprinosi samozaposlenih ili nezaposlenih 11,5%. Prihodi od imovine povećani su za dva puta u odnosu na prethodnu godinu čime je njihov udjel u ukupnim prihodima poslovanja povećan sa 2,1% u 2006. na 3,9% u 2007. godini. Ovako značajan porast najvećim je dijelom rezultat isplaćene dividende HT-a u iznosu od 1,2 milijarde


94

ANALIZA

kuna. Proračunski prihodi u Hrvatskoj su visoki s obzirom na snagu gospodarstva. Udio prihoda opće države u BDP-u od 46,1% nešto je viši od prosjeka EU27 gdje iznosi 44,9%, a odstupanja su još veća usporedimo li se s nama sličnim zemljama. Rashodi Poslovni rashodi proračuna konsolidirane opće države u 2007. iznosili su 118,8 milijardi kuna što je 10,3% više nego prethodne godine. Iako je na kraju ostvareni rast rashoda bio 2,7 postotnih bodova niži od rebalansom planiranog, ipak je on bio nešto viši od porasta BDP-a. Time je zaustavljen trend opadanja udjela državne potrošnje u BDP-u što predstavlja upozoravajući signal, posebno imajući u vidu da je godinu dana ranije zaustavljen i trend opadanja udjela proračunskih prihoda u BDP-u. Na ostvareni rast poslovnih rashoda najviše je utjecao rast naknada zaposlenima (10,3%) i socijalnih naknada (8,7%) s obzirom da na ove dvije stavke otpada 67,2% ukupnih poslovnih rashoda. Znatno viši rast ostvarili su troškovi korištenja dobara i usluga (14,2%) kao i subvencije koje su povećane za 14,4%. Najveći dio subvencija odnosi se na trgovačka društva u javnom sektoru, posebno Hrvatskim željeznicama. Međutim, u 2007. značajno su porasle subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora (za 17,9%) kao rezultat Vladine politike ulaganja u poljoprivredu, obrt, malo i srednje poduzetništvo, ali dijelom i kao posljedica isplate poticaja zbog šteta od suše. Poseban je problem visina (6,3% poslovnih rashoda) i struktura (visok udio vertikalnih) sub-

vencija koju će trebati uskladiti u postupku pristupanju EU-a. Rashodi za kamate povećani su za 1,6% zahvaljujući smanjenoj potrebi države za novim zaduživanjem. Pritom su, zbog nastavka orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu kapitala, tuzemne kamate porasle za 7,8%, dok su istodobno izdaci za inozemne kamate smanjeni za 6,5%. Na kamate je utrošeno 4,7% poslovnih rashoda što je za 0,4 postotna boda manje nego prethodne godine. U usporedbi s drugim zemljama udio ukupnih rashoda opće države u BDP-u u Hrvatskoj je relativno visok. S udjelom od 48,1% BDP-a rashodi su u nas za 2,3 postotna boda viši nego u EU 27, a od nama sličnih zemalja jedino je Mađarska u nepovoljnijem položaju s udjelom proračunskih rahoda u BDP-u od 50,1%. Transakcije u nefinancijskoj imovini Neto financijska imovina u 2007. godini ostvarena je na razini od 11 milijardi kuna pri čemu se 12,3 milijarde kuna odnosi na nabavu, a 1,3 milijarde kuna na prodaju nefinancijske imovine. Najveći dio nabave nefinancijske imovine (93,6%) odnosi se na nabavu dugotrajne imovine posebno za nabavu zgrada i građevina (uključuju stambene zgrade, uredske zgrade, škole, bolnice, autoceste, ceste, mostove, tunele, željezničke pruge itd.). U odnosu na prethodnu godinu nabava dugotrajne nefinancijske imovine povećana je za 20,1% što ukazuje na nastavak jake investicijske aktivnosti države. Neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u 2007. godini iznosilo je -2,4 milijarde kuna i rezultat je smanjenja domaće financijske imovi-

Struktura rashoda proračuna opće države 140

Socijalne naknade

Subvencije Kamate

60 % 50 40 30

80

Korištenje dobara i usluga

20

60

Naknade zaposlenima

10

40

ka đa rs Ma

ts ka va

a nij ve

a šk Če

ka ljs Po

ka ar s

va čk a

un

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, DZS, HGK

Hr

2007.

Slo

2006.

Bu g

2005.

m

2004.

Ru

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

jsk

27

a

0 EU

20

Slo

milijarde HRK

Pomoći

100

Proračunski deficit Od 2004. godine proračunski se deficit kontinuirano smanjuje što doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti u zemlji. U posljednje dvije godine tome su, uz viši gospodarski rast od planiranog, pridonijeli i pomaci u efikasnosti ubiranja poreznih prihoda (smanjena porezna evazija), unaprjeđenje u radu porezne administracije uz poboljšanu kontrolu proračunskih rashoda te sve funkcionalniji sustav državne riznice. Dodatni utjecaj u 2007. imali su i jednokratni prihodi od prodaje dionica i udjela u glavnici (HT i Ina - zaposlenici) kojima je uprihodovano 2,9 milijardi kuna ili 1,3 milijarde kuna više nego je bilo planirano. Potkraj 2007. godine deficit proračuna konsolidirane opće države po modificiranom obračunskom načelu iznosio je 6,3 milijarde kuna što je 1,1 milijarda kuna manje nego prethodne godine. Udio tako obračunatog deficita u BDP-u smanjen je na 2,3% što je 0,7 postotnih bodova manje nego prethodne godine. Pritom je u 2007. deficit državnog proračuna iznosio 3,2 milijarde kuna (1,2% BDP-a), deficit izvanproračunskih fondova i agencija 2,4 milijarde kuna (0,9% BDP-a), a deficit lokalne

Udio rashoda proračuna opće države u BDP-u (u %) Ostali prihodi

120

ne za -2,42 milijarde kuna uz povećanje inozemne financijske imovine za 18 milijuna kuna. Najveći dio domaće financijske imovine nastao je temeljem transakcija u novcu i depozitima (-619,4 milijuna kuna), zajmovima (949,9 milijuna kuna) te dionicama i udjelima (-2,8 milijardi kuna), dok je cjelokupna inozemna financijska imovina rezultat povećanih izdataka državnog proračuna po osnovi dionica i ostalih udjela.


95

ANALIZA

Kretanje zaduživanja i otplata proračuna opće države 20

Zaduživanje tuzemno

18

Otplate tuzemne

milijarde HRK

16 14 12 10 8

Deficit proračuna u % od BDP-a 0,0 % -1,0 -2,0

Zaduživanje tuzemno

-3,0

Otplate inozemne

-4,0

6

-5,0

4

-6,0

2

Modificirano obračunsko načelo

0

2003.

2004.

2005.

2006.

-7,0

2007.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

zabilježile veće proračunske manjkove od Hrvatske (Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Poljska). Kontinuirano smanjivanje proračunskog deficita ima značajne pozitivne učinke za cjelokupnu makroekonomsku situaciju, a posebno jer se time smanjuje potreba države za zaduživanjem što onda pozitivno utječe na razinu javnog i bruto inozemnog duga. Pritom ipak treba imati u vidu činjenicu da se fiskalna prilagodba ostvaruje prvenstveno bržim rastom prihoda od rashoda, a da se sama razina rashoda ni apsolutno, ni relativno (u odnosu na BDP) ne smanjuje. Stoga će u narednom razdoblju, radi dugoročne održivosti javnih financija, trebati usmjeriti napore na postizanje trajnih ušteda na rashodnoj strani proračuna što bi u konačnici omogućilo usporavanje rasta prihoda i rashoda ispod razine rasta BDP-a, a time smanjivanje relativno visokog fiskalnog opterećenja gospodarstva. Pred fiskalnom je politikom težak zadatak istodobnog nastavka fiskalne konsolidacije i smanjivanja fiskalnog opterećenja gospodarstva što

Deficit/suficit proračuna u % od BDP-a u 2007. godini (ESA 95)

ka ga rs

nij

a sk

a Bu

ve Slo

Tu r

ka at s

šk

a Hr v

Če

ka ljs Po

a

čk a va Slo

jsk un m

rs đa Ma

Ru

7

ka

4% 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6 EU 2

2004.

2005.

2006.

ESA 95 2007.

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, HGK

države 0,7 milijardi kuna (0,3% BDP-a). Najveći relativni i apsolutni doprinos smanjenju ukupnog deficita opće države ostvario je državni proračun čiji je deficit smanjen sa 1,7% BDP-a u 2006. na 1,2% BDP-a u 2007. godini. Međutim, izračunavanje proračunskog deficita po modificiranom obračunskom načelu specifičnost je aranžmana između Međunarodnog monetarnog fonda i Hrvatske pa tako izračunati podaci nisu međunarodno usporedivi. Prestankom stand-by aranžmana s MMF-om u 2006. godini praktički se gubi važnost tako izračunatog podatka. Prema tzv. ESA 95 metodi Eurostata proračunski deficit u 2007. definiran pokazateljem neto pozajmljivanja/zaduživanja bio je na razini od -1,6% BDP-a. U odnosu na 2006. godinu, kada je iznosio 2,4% BDP-a, smanjen je za 0,8 postotnih bodova. U odnosu na druge zemlje to je relativno povoljan rezultat s obzirom da je proračunski manjak EU27 u 2007. godini iznosio nešto nižih -0,9% BDP-a, ali je bilo više nama sličnih zemalja koje su

Izvor: Eurostat, HGK

2003.

je nemoguće provesti bez intervecija u proračunskim rashodima, odnosno bez provedbi strukturnih reformi. Uz to, potrebno je paralelno vršiti prilagodbe sustavu EU-a, prvenstveno kod PDV-a, trošarina i subvencija.


96

ANALIZA

8

15.000

6

10.000

4

5.000

2

0

XII 2003.

Izvor: FINA, HGK

XII 2004.

XII 2005.

XII 2006.

XII 2007.

Broj nelikvidnih pravnih osoba (lijevo) Broj zaposlenih u nelikvidnim pravnim osobama (lijevo) Nepodmireni nalozi (desno)

0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Izvor: HNB, HGK

17,4 14,3 12,8 11,1 11,0 12,1 14,3

-13,9 -17,8 -10,5 -13,3 -0,9 10,0 18,2

9,0 12,3 12,9 12,0 13,3 16,7 19,6

26,8 36,7 4,9 -7,0 10,8 25,6 17,4

23,7 30,9 33,9 34,6 38,8 48,5 57,9

31,7 30,4 9,7 2,1 12,1 25,0 19,4

38,3 47,0 49,4 53,3 62,1 78,3 86,3

Stopa rasta u%

10

20.000

Krediti poslovnih banaka trgovačkim društvima

25.000

Stopa rasta u%

12

Nepodmireni nalozi

14

30.000

Razdoblje

35.000

Stopa rasta u %

Nepodmireni nalozi, depozitni novac, M1 i krediti

mlrd. HRK 16

Depozitni i gotov novac M1

Stanje likvidnosti u prosincu od 2003. do 2007. 40.000 HRK

U ukupno nepodmirenim obvezama pravnih osoba dominantnu ulogu potkraj 2007. godine ima djelatnost trgovine s udjelom od 43,7% ili 6,3 milijarde kuna, a zatim slijedi prerađivačka industrija s 20,9% ili tri milijarde kuna. Uz te dvije djelatnosti ističu se još građevinarstvo s udjelom od 9,8% ili 1,4 milijarde kuna i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom od 8% ili 1,1 milijardom kuna. Na te četiri djelatnosti odnosi se ukupno 82,4% svih nepodmirenih obveza, a slični situacija je bila i krajem 2006. godine kada je njihov udio iznosio 81,9%. Ostale djelatnosti pojedinačno sudjeluju s manje od 4,9%. Prema dinamici kretanja nepodmirenih obveza, najveći rast, na međugodišnjoj razini, zabilježen je kod djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom i vodom (267,9%) iako je njen udio u strukturi ukupno nepodmirenih obveza minimalan i porastao je sa 0,1% na 0,2%. Na drugom mjestu je djelatnost poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, sa stopom rasta od 42,4% (udio povećan sa 6,6% na 8,0%), zatim slijede hoteli i restorani sa 27,3% (udio povećan sa 4,6% na 4,9%), prerađivačka industrija sa 24,3% (udio porastao sa 19,8% na 20,9%) i prijevoz, skladištenje i veze sa 20,5% (udio porastao sa 4,8% na 4,9%). Istodobno je građevinarstvo zabilježilo prosječnu stopu rasta od 18,2% i zadržalo svoj udio u strukturi od 9,8%. Kod nepodmirenih obveza trgovine bilježe se sporija dinamika rasta u odnosu na ostale djelatnosti pa je njen udio u ukupno nepodmirenim obvezama na kraju godine smanjen za dva postotna boda na 43,7%. Iz strukture ukupno nepodmirenih obve-

Stopa rasta u%

Tijekom 2007. godine kontinuirano se povećavao broj insolventnih subjekata hrvatskog gospodarstva, kako pravnih osoba tako i fizičkih (obrtnici) uz isto tako kontinuirani rast njihovih nepodmirenih obveza. Pritom je dinamika rasta i subjekata i obveza nešto brža kod pravnih nego kod fizičkih osoba. Najveći se dio nepodmirenih obveza pravnih osoba, u principu, odnosi na pet djelatnosti: trgovinu, građevinarstvo, prerađivačku industriju, hotele i restorane te na poslovanje nekretninama. Redoslijed tih djelatnosti s obzirom na visinu nepodmirenih obveza mijenja se prema razdoblju neplaćanja. Odnosno, u roku do 60 dana neplaćanja na prvom je mjestu prerađivačka industrija, pa zatim trgovina, građevinarstvo, poslovanje nekretninama i hoteli i restorani, na koje se ukupno odnosi oko 80% svih nepodmirenih obveza. Situacija se mijenja kada se gledaju neplaćene obveze na rok dulji od 60 dana. U tom je slučaju (od 61 do preko 360 dana) trgovina na prvom mjestu sa 35 do 45% udjela u ukupnim nepodmirenim obvezama, a zatim slijedi prerađivačka industrija pa građevinarstvo. Broj insolventnih pravnih osoba povećan je u roku godine dana za 11,5% odnosno za 2573 tvrtke pa je krajem prosinca prošle godine ukupno registrirano 24.922 insolventna poduzeća. Istodobno je ukupan iznos njihovih nepodmirenih obveza porastao za 2,2 milijarde kuna (18,1%) te

potkraj prosinca 2007. iznosio 15,3 milijarde kuna. Gotovo iste tendencije kretanja bilježe se i kod fizičkih osoba (obrtnika), s time da je dinamika rasta tu nešto sporija pa se u istom razdoblju bilježi porast insolventnih fizičkih osoba za 8,4% dok su njihove nepodmirene obveze porasle za 11%. Tako je krajem godine registrirano 41.857 insolventnih fizičkih osoba koje su zapošljavale 18.508 djelatnika, a njihove nepodmirene obveze iznosile su pet milijardi kuna. Kod pravnih osoba kao i kod fizičkih najveći dio nepodmirenih obveza se i nadalje odnosi na neplaćanja dulja od 360 dana (kod pravnih osoba je to oko 86%, a kod fizičkih čak oko 92%). Kod insolventnih pravnih osoba broj zaposlenih bilježi blagi trend rasta (0,9%) u odnosu na prethodnu godinu, a ukupno je krajem godine bilo zaposleno 30.120 djelatnika. U posljednjih pet godina se broj zaposlenih smanjio za 10,7%, s time da je u 2005. godini zabilježen njihov rast. Najveći generator rasta ukupno prijavljenih nepodmirenih obveza kod pravnih osoba su nepodmirene obveze za poreze i rješenja nadležnih organa o prisilnoj naplati, koje bilježe neprekidan trend rasta od srpnja 2006. godine. Te su obveze na godišnjoj razini povećane za 1,2 milijarde kuna ili 30,1% pa krajem prošle godine iznose 5,4 milijardi kuna, a njihov udio u ukupno prijavljenim nepodmirenim obvezama iznosi 37,7%. Istodobno, nepodmirene obveze za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće iznose 0,7 milijardi kuna i čine 5% ukupnog iznosa nepodmirenih obveza. Odnosno, neplaćene obveze po osnovi tih doprinosa povećane su u godinu dana za 26,8 milijuna kuna ili 3,9%.

Depozitni novac trgovačkih društava

LIKVIDNOST I SOLVENTNOST PODUZETNIKA

21,2 22,6 5,1 7,9 16,5 26,1 10,2


97

ANALIZA

za moglo bi se zaključiti da je u kontekstu likvidnosti situacija za prerađivačku industriju nešto povoljnija nego godinu dana ranije. Naime, prerađivačka industrija je krajem 2007. godine imala i nadalje najveći udio u nepodmirenim obvezama do 60 dana (32,8%), ali je taj udio u godinu dana smanjen za oko 12 postotnih bodova. Slični trendovi se kod te djelatnosti bilježe i kad se radi o neplaćenim obavezama na dulji rok. Odnosno, u preostala tri razdoblja neplaćanja na prvom je mjestu trgovina čiji udjeli rastu od 34,9% do 45,4%, a u prerađivačkoj industriji padaju od 24,9% do 20,1%. Trgovina je sa 18,1% udjela na drugom mjestu po nepodmirenim obvezama do 60 dana s time da je i njen udio u tim obvezama u godinu dana smanjen za sedam postotnih bodova. Slijedi građevinarstvo sa 12,6% te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge sa 12,4%. Od ukupno nepodmirenih obveza pravnih osoba na kraju prošle godine, na Grad Zagreb se odnosilo 43,1% (6,2 milijarde kuna), na Splitsko-dalmatinsku županiju 7,7% (1,1 milijarda kuna), Osječkobaranjsku županiju 7,6% (1,1 milijarda kuna), Primorsko-goransku županiju 6,2% (0,9 milijardi kuna) i Zagrebačku županiju 5,2% (0,7 milijardi kuna). U odnosu na kraj 2006. godine sedam županija je zabilježilo bržu dinamiku rasta nepodmirenih obveza u odnosu na prosjek Hrvatske, dok je kod 12 županija rast obveza bio sporiji od prosjeka. Dvije županije (Virovitičkopodravska i Dubrovačko-neretvanska) bilježe smanjenje nepodmirenih obveza u odnosu na kraj 2006. godine i to za 10,9%, odnosno 16,%. Nepodmireni nalozi su 2007. rasli brže

od kredita poslovnih banaka trgovačkim društvima i depozitnog novca trgovačkih društava (u predhodnoj godini situacija je bila obrnuta). Međutim, depozitni i gotov novac (M1) bilježi brži trend rasta od nepodmirenih naloga pa odnos ukupnih dospjelih prijavljenih naloga za plaćanje pravnih i fizičkih osoba i novčane mase M1 ostaje tijekom godine de facto isti, ali je na godišnjoj razini taj odnos čak nešto povoljniji. Iz podataka također proizlazi da je u posljednjih šest godina depozitni novac trgovačkih društava porastao za 7,3 milijarde kuna, novčana masa M1 porasla je za 27 milijardi kuna, a krediti poslovnih banaka trgovačkim društvima porasli su za 39,3 milijarde kuna. Istodobno se bilježila opadajuća tendecija nepodmirenih naloga do 2006. da bi 2007. te obveze ponovo bile na razini od prije pet godina. Uzroci takvih kretanja su višestruki pa se može kazati da nedovoljnost kapitala nije jedini uzrok nepodmirivanja obveza i njihov rast.

FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA Poduzetnici, obveznici poreza na dobit ostvarili su u 2007. godini pozitivne rezultate u poslovanju odnosno, zabilježen je nešto brži rast prihoda (13,6%) od rashoda (13,2%) što je rezultiralo nastavkom rasta dobiti (21,0%) i konsolidiranog financijskog rezultata (24,5%). Financijska izvješća za 2007. godinu predalo je 83.532 poduzetnika što je u usporedbi s prethodnom godinom više za 5023 izvje-

Ostvareni prihodi na 100 kuna rashoda

Konsolidirani financijski rezultati poduzetnika

106 HRK

30.000 milijuni HRK

104

104,3

103,7 102,5

102

104,7

105,1

20.000

102,9

16.822

5.000

101,7

98

24.764

25.000 20.526

10.765

100,7

100

10.000 3.219 -1.477

0 -5.000 1999.

Izvor: FINA, HGK

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-10.000

9.762 7.658

5.000

98,5

96 94

šća, odnosno 6,4%. Od ukupnog broja poduzetnika najveći dio odnosi se na male poduzetnike (81.468), zatim na srednje velike (1.589) te na velike poduzetnike (475). Pritom najveći udio u strukturi ima trgovina (32,8%), slijedi djelatnost poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (23,7%) te prerađivačka industrija (13,2%). Ti su poduzetnici u 2007. godini zapošljavali 896.013 osoba, odnosno 6,1% više nego godinu dana ranije. Najveći broj zaposlenih bilježi se u prerađivačkoj industriji (29,5%) uz rast od 3,8%, slijedi trgovina (22,6%) s rastom od 8,5%, pa građevinarstvo (11,4%) s rastom od 9%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (10,4%) s rastom od 11,4% te prijevoz, skladištenje i veze (8,8%) s rastom od 1,9%. Ostvareno je 655,6 milijardi kuna ukupnih prihoda dok su ukupni rashodi iznosili 623,6 milijardi kuna. Nominalno su prihodi bili veći od rashoda u svim djelatnostima, ali je pritom kod osam djelatnosti zabilježen nešto brži rast rashoda od prihoda. Odnos prihoda i rashoda, odnosno pokrivenost rashoda prihodima povećana je sa 104,7 kuna u 2006. godini na 105,1 kunu u 2007. godini. Struktura ukupnih prihoda je lagano promijenjena u odnosu na 2006. godinu. Odnosno, smanjen je udio prihoda od prodaje proizvoda, usluga i roba sa 95% u 2006. godini na 94,7% uz istodobno povećanje udjela financijskih prihoda sa 2,7% na 2,8% i izvanrednih prihoda sa 2,2% na 2,5%. Na domaćem tržištu je ostvareno 81,1% prihoda uz rast od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, a na stranom tržištu 14,7% uz rast od 14,9%. U strukturi ukupnih pri-

-5.135 -5.261

-838

-5.440 -6.721 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: FINA, HGK


98

ANALIZA

Imovina poduzetnika

Kapital i obveze poduzetnika

(kraj 2000. i 2007. godine)

2000.

2007.

(kraj 2000. i 2007. godine)

Gubitak iznad visine kapitala

Vremenska razgraničenja

Vremenska razgraničenja

Kratkoročne obveze

Kratkotrajna imovina

Dugoročne obveze

Dugotrajna imovina

Kapital i rezerve

%

0

10

20

30

Izvor: FINA, HGK

hoda dominantne su dvije djelatnosti i to trgovina s udjelom od 35,6% i prerađivačka industrija s udjelom od 25,6% dok ostale djelatnosti pojedinačno sudjeluju s manje od 9%. Na rashode poslovanja odnosi se najveći dio (94,4%) ukupnih rashoda, a u godini dana ti su rashodi veći za 13,1%. Financijski rashodi istodobno ostvaruju bržu dinamiku rasta (23,8%) te se njihov udio u ukupnim rashodima povećao sa 2,9% u 2006. godini na 3,2% u prošloj godini. Troškovi osoblja su u strukturi ukupnih rashoda, zadnje dvije godine, iznosili 12,1% i bilježe tek lagani pad u odnosu na prethodno razdoblje. U 2007. godini su troškovi za osoblje ostvarili bržu dinamiku rasta u odnosu na ukupne rashode (14,6% prema 13,2%) što u prethodnim godinama nije bio slučaj. Taj brži rast troškova za osoblje posljedica je prvenstveno porasta bruto plaća (veće porezno opterećenje), dok je prosječna mjesečna neto plaća koja je u 2007. godini iznosila 4228 kuna, na godišnjoj razini nominalno veća za 7,2%, a realno za 4,2%. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u financijskom poslovanju (6125 kuna), a najniža u privatnim kućanstvima sa zaposlenim osobljem (2316 kuna). Najviše neto plaće isplatili su veliki poduzetnici (5163 kune), zatim srednje veliki poduzetnici (4263 kune), a mali poduzetnici samo 3461 kunu. Pravne osobe su ostvarile dobit nakon oporezivanja u vrijednosti od 36,7 milijardi kuna, odnosno 21% više nego u 2006. godini. Istodobno je gubitak nakon oporezivanja iznosio 11,9 milijardi kuna i porastao je za 14,2% što je brži rast od rasta ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.

40

50

60

70

%

2000.

0

10

20

30

40

50

2007.

60

70

Izvor: FINA, HGK

U 2007. godini nastavljen je trend rasta konsolidiranog financijskog rezultata i ostvarena je rekordna vrijednost u iznosu od 24,8 milijardi kuna što je porast od 24,5% prema prethodnoj godini. Analiza konsolidiranog financijskog rezultata po djelatnostima pokazuje da u njemu najveći udio imaju četiri djelatnosti (82,9%) i to: trgovina 26,3%, zatim prerađivačka industrija 22,4%, prijevoz, skladištenje i veze 19,9% i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 14,3%, dok jedino djelatnost hoteli i restorani bilježi negativan rezultat od 92 milijuna kuna. Tijekom 2007. godine pravne su osobe investirale 75,5 milijardi kuna, odnosno 17,2% više nego prethodne godine. Ipak dinamika rasta investicija je značajnije smanjena s obzirom da je u prethodnoj godini zabilježen rast od 24,8%. Najveći dio ukupnih investicija (82,1%) odnosi se na šest djelatnosti: poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 18,5%, prerađivačka industrija 18,2%, trgovina 13,5%, građevinarstvo 12,7%, prijevoz, skladištenje i veze 10,4% i financijsko poslovanje 8,8%. Dinamika rasta investicija bilježi velike raspone po djelatnostima pa su tako kod javne uprave i obrane i obveznog osiguranja investicije porasle za 148,2% dok je s druge strane u rudarstvu i vađenju zabilježen pad od 65,6%. U 2007. godini samo je 36,3% poduzetnika investiralo u imovinu, a slična situacija zabilježena je i u prethodnim godinama. Vrijednost ukupne aktive je potkraj 2007. godine iznosila 984,3 milijarde kuna. U strukturi aktive najveći udio ima dugotrajna imovina (62,6%), slijedi kratkotrajna

imovina (33,9%), gubitak iznad visine kapitala (2,9%) i vremenska razgraničenja (0,7%). U odnosu na kraj 2006. godine smanjen je udio dugotrajne imovine, porastao udio kratkotrajne imovine, dok su vremenska razgraničenja zadržala isti udio. Gubitak iznad visine kapitala istodobno je u strukturi zabilježio minimalan rast. Ako usporedimo strukturu aktive krajem 2007. godine sa stanjem iste krajem 2000. godine vidimo da je struktura gotovo identična pa možemo zaključiti da je problem nezadovoljavajuće strukture aktive (prevelik udio dugotrajne imovine) i dalje prisutan u gospodarstvu Hrvatske. Imovina je pokrivena izvorima koje čine kapital i rezerve (421,8 milijardi kuna), dugoročne obveze (250,1 milijarda kuna), kratkoročne obveze (281,4 milijarde kuna) i vremenska razgraničenja (31 milijarda kuna). U strukturi izvora je tijekom 2007. godine došlo do negativnog pomaka u odnosu na kraj 2006. godine, jer je došlo do pada udjela kapitala i rezervi (vlastitih sredstava) sa 45,3% na 42,9% uz istovremeni rast udjela dugoročnih i kratkoročnih obveza, odnosno do većeg korištenja tuđih sredstava u poslovanju. Budući da vrijednost kapitala i rezervi ne pokriva vrijednost dugotrajne imovine, pri čemu se pokrivenost još i smanjuje, očito je da u gospodarstvu Hrvatske i dalje ostaje prisutan nesklad između imovine i izvora.


100

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski uvoznici u 2007. (prvih 100 od 400 najvećih) Svote: u 000 kn R. br.

Naziv

Mjesto

Uvoz

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

16.028.248

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

3

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

4

OMV HRVATSKA D.O.O.

5

Naziv

Mjesto

52

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

344.246

2.692.291

53

LEDO D.D.

ZAGREB

336.891

2.068.545

54

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

336.799

ZAGREB

1.657.252

55

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

BUZIN

334.224

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

1.573.333

56

TDR D.O.O.

ROVINJ

326.732

6

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

1.431.820

57

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

325.360

7

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

58

LESNINA .D.O.O.

ZAGREB

325.096

8

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.262.273

59

KRKA-FARMA D.O.O.

ZAGREB

322.949

9

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.198.893

60

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

314.100

10

DIOKI D.D.

ZAGREB

1.115.039

61

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

313.538

11

KONZUM D.D.

ZAGREB

980.407

62

FERRERO D.O.O.

ZAGREB

311.576

12

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

859.546

63

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

307.734

13

EUROLINE DOO

ZAGREB

816.433

64

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

303.179

14

SIEMENS D.D.

ZAGREB

800.396

65

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

296.562

15

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

686.221

66

STANIĆ D.O.O.

SAMOBOR

288.357

16

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

660.995

67

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

287.245

17

MEDIKA D.D.

ZAGREB

657.241

68

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

279.952

18

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

628.890

69

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

279.525

19

TIFON D.O.O.

ZAGREB

623.433

70

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

277.386

20

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

622.405

71

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

274.993

21

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

590.389

72

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

272.442

22

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

562.877

73

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

269.257

23

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

539.151

74

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

262.362

24

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

507.705

75

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

261.926

25

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

506.679

76

HOREX TRADE D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

260.728

26

MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

ZAGREB

498.060

77

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

260.573

27

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

495.455

78

OSIJEK

259.103

28

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

493.714

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD

29

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

490.330

79

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

249.467

80

FERO-TERM D.O.O.

ZAGREB

248.655

30

R. br.

Uvoz

31

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

474.364

81

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

247.581

32

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

471.718

82

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

239.706

33

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

456.863

83

34

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

456.724

84

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

234.853

35

AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

454.924

85

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR 1

226.291

36

MAGMA D.D.

ZAGREB

452.150

86

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

225.176

37

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

448.122

87

ELECTROLUX D.O.O.

ZAGREB

220.818

38

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

443.453

88

GETRO D.D.

SESVETE

220.331

424.552

89

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

214.459

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

212.697

39

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

40

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

411.504

90

41

ROCHE D.O.O.

ZAGREB

410.655

91

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

206.188

42

RADIN-GRAFIKA D.O.O.

ZAGREB

398.751

92

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

205.825

43

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

397.406

93

DUKAT D.D.

ZAGREB

202.156

44

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

383.592

94

45

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

380.559

95

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

196.723

46

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

376.104

96

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

196.168

47

TOMIĆ & CO. D.O.O.

ZAGREB

375.923

97

VULKAL D.O.O.

ZAGREB

193.827

48

MAN IMPORTER HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

375.263

98

LAGER BAŠIĆ D.O.O

ZAGREB

193.533

49

RECRO D.D.

ZAGREB

373.839

99

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

185.615

50

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

356.600

100

INTRONIC D.O.O.

ZAGREB

184.867

51

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

349.336

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

UKUPNO Izvor: Fina

64.288.637


101

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski izvoznici u 2007. (prvih 100 od 400 najvećih) R. br. Naziv 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

Izvoz 2007. (u 000 kn) 7.675.427

Mjesto ZAGREB

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

31,95

2

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

3

DIOKI D.D.

ZAGREB

1.411.846

85,04

4

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

1.310.942

81,98

5

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

1.305.785

60,16

6

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.251.430

95,14

7

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.221.145

64,33

8

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

1.202.079

53,85

9

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

1.005.036

64,59

10

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

966.059

67,56

11

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

932.858

83,34

13

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

870.276

97,34

14

CROATIA AIRLINES DD

ZAGREB

853.322

55,51

15

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI ZAGREB D.O.O.

843.398

94,26

16

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

692.494

67,34

17

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

648.450

35,62

18

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

630.793

23,60

19

TDR D.O.O.

ROVINJ

567.416

27,68

20

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

508.846

99,63

21

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

499.692

13,62

22

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

497.796

85,78

23

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

489.088

98,42

24

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

471.774

90,54

25

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

462.766

25,89

26

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

455.924

62,53

27

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O.

VELIKA GORICA

452.546

99,04

28

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

452.295

57,90

29

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

423.778

9,54

30

SIEMENS D.D.

ZAGREB

416.545

26,01

31

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

405.287

78,71

32

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

398.295

34,32

33

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

385.845

63,69

34

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

380.522

20,83

35

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

378.266

65,33

36

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

356.898

10,76

37

JADROPLOV D.D.

SPLIT

350.973

89,18

38

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. ZAGREB

346.746

4,81

39

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. HUM NA SUTLI

344.822

48,34

40

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

340.145

77,15

41

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

332.295

3,23

42

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

323.778

74,43

43

MAISTRA D.D.

ROVINJ

309.237

57,88

44

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR 1

307.058

46,41

45

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

304.232

68,28

46

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

299.979

40,20

47

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

299.182

60,84

48

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

298.337

45,81

49

AGIT D.O.O.

ZAGREB

291.983

76,05

50

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

289.870

93,30

51

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

276.974

30,45

12

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

R. br. Naziv 52 ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. 53 BENETTON CROATIA D.O.O. 54 EUROCABLE GROUP D.D. 55 CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD 56 ALSTOM HRVATSKA D.O.O. 57 ISTRATURIST D.D. 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 Izvor: Fina

Mjesto SLAVONSKI BROD OSIJEK ZAGREB ZAGREB

Izvoz 2007. (u 000 kn) 275.325

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

73,32

270.380 269.929 266.180

87,49 56,97 76,89

KARLOVAC UMAG

261.324 257.422

90,04 72,41

SELK D.D. TVORNICA LAKIH METALA DD LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

KUTINA ŠIBENIK MALI LOŠINJ

243.740 236.721 232.943

95,71 11,26 78,42

GEOFIZIKA D.D. LIMEX D.O.O.

ZAGREB DONJI MIHOLJAC ZAGREB ZAGREB OSIJEK

226.435 223.534

95,81 68,41

222.176 219.077 212.490

61,70 39,28 39,69

JADRANSKI NAFTOVOD D.D. RADIN-GRAFIKA D.O.O. SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD HS PRODUKT D.O.O. SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O. ŽITO D.O.O. OSIJEK ISTRA CEMENT D.D. DUKAT D.D. VARTEKS D. D. KONZUM D.D. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU SPECTATOR SOLIS D.O.O. JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. KNAUF D.O.O. ZVIJEZDA D.D. INGRA D.D. HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. JADROLINIJA ADRIATICA.NET D.O.O. LEDO D.D. LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA JAMNICA DD NESTLE ADRIATIC D.O.O. KUTJEVO D.D. LUKA RIJEKA D.D. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. IVERICA D.O.O. KOKA D.D. VARAŽDIN BRODOMERKUR D.D. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. HENKEL CROATIA D.O.O. UKUPNO:

KARLOVAC ŽUPANJA OSIJEK PULA ZAGREB VARAŽDIN ZAGREB RIJEKA-DIO (KOSTRENA) ZAGREB RIJEKA ŠENKOVEC VINKOVCI KNIN ZAGREB ZAGREB ZAGREB

206.315 204.225 201.177 195.402 194.727 181.738 176.356 175.303

87,75 92,86 16,99 96,36 11,45 41,07 1,62 80,06

175.099 166.387 159.667 156.370 151.816 151.640 150.185 147.369

54,32 51,80 77,85 62,48 55,08 18,53 20,80 6,59

KOPRIVNICA RIJEKA ZAGREB ZAGREB OPATIJA ZAGREB ZAGREB KUTJEVO

142.630 141.806 137.885 132.657 132.076 129.441 126.829 126.042

21,12 16,60 47,41 12,92 60,87 13,43 39,27 29,65

RIJEKA KRALJEVICA BJELOVAR VARAŽDIN SPLIT VARAŽDIN

120.666 119.902 117.886 114.909 111.688 110.204

58,13 36,78 53,34 9,79 6,31 54,29

110.029 108.576 46.970.132

21,29 23,18 33,54

ZAGREB ZAGREB


102

PV PROMO

Diners kartica jedna i kod velikih i kod ma

Brojne pogodnosti financiranja te nagrađ povećanje prometa u 2007. godini za dev Primarna usmjerenost na članove te inovativnost proizvoda i usluga, a među kojima su mnogi sasvim jedinstveni na tržištu, temelji su uspješnog poslovanja kartičarske kuće Diners Club. Tvrtka na našem tržištu posluje već dulje od 39 godina, a od svojeg osnutka do danas korisnicima nastoji ponuditi proizvode usluge kojima će im olakšati podmirivanje svakodnevne potrošnje. Bez obzira podmiruju li sasvim male ili velike iznose, korisnicima se nude raznovrsni modeli financiranja potrošnje. Tako im se omogućuje obročna kupnja do 36 rata, na brojnim prodajnim mjestima diljem Hrvatske. Tu je i kupnja na rate bez kamata, zahvaljujući kojoj, svakog mjeseca na drugim prodajnim mjestima, mogu ostvariti i prigodne popuste i to do 30 posto. Pored toga, kupnja na 12 rata moguća je i Diners Plus karticom, a koja je jedinstvena na tržištu po tome što korisniku omogućuje obročnu kupnju na svim prodajnim mjestima Diners Cluba u zemlji i inozemstvu. Članovi mogu zatražiti i revolving što im donosi veću fleksibilnost prilikom plaćanja mjesečnog računa. Kako se revolving aktivira na već postojeću karticu, to članu omogućuje da plati ili cjelokupan iznos računa ili da koristiti revolving i platiti samo četiri posto od iznosa, a minimalno 100 kuna. Isto tako, tu je i potrošački zajam s počekom od četiri mjeseca i s rokom otplate do pet godina.

Osim što je pogodna za velike kupnje, Diners kartica je najisplativija i kad su u pitanju sasvim mali iznosi (primjerice do 50 kuna). Naime, Diners već godinama nagrađuje svoje članove, a od ove je

Željko Menalo, predsjednik Uprave


PV PROMO

103

ko isplativa lih kupnji

ivanje lojalnosti članova donijeli su Diners Clubu vet posto godine pokrenuo novi nagradni program “dinersirano za vas”. Uvođenjem ovog programa uveo je novitete jedinstvene na tržištu. Prije svega, tu je Loyalty kartica putem koje se članovima omogućuje da svoje skupljene nagradne bodove pretvore u loyalty bodove, te ih po principu jedna kuna = jedan loyaty bod iskoriste za kupnju na svim prodajnim mjestima Diners Cluba u zemlji i inozemstvu. Tu su još i voucheri koje članovi mogu iskoristiti za kupnju na nekom od 130 prodajnih mjesta širom Hrvatske, popusti na prodajnim mjestima i do 30 posto, atraktivni darovi s logom “dinersirano za vas”. Isto tako, članovi svoje skupljene bodove mogu donirati i humanitarnoj udruzi po vlastitom izboru. Osim što je unaprijedio dosadašnji Standardni nagradni program, Diners je ove godine u suradnji s Erste bankom plasirao i prvu štedno-kreditnu karticu na tržištu - Diners Medo Štedo, a koja povezuje pogodnosti Diners kreditne kartice i dječje štednje u Erste banci. Inače, Diners Club svojim članovima omogućuje odabir između 15 privatnih i 10 poslovnih kartica. Među njima posebno mjesto zauzimaju zajedničke kartice s partnerima Diners Cluba, koje jedine na tržištu mogu biti i privatne i poslovne. Među tim karticama posebno se ističu zajedničke kartice s Croatia Airlinesom i Hrvatskim autoklubom, jer privatnim i

poslovnim korisnicima donose brojne pogodnosti poput besplatnih zrakoplovnih karata i smještaja u hotelu, te pomoći na cesti tijekom 24 sata. Zahvaljujući brojnim načinima financiranja te nagrađivanju lojalnosti, Diners Club je tijekom 2007. godine ostvario i povećanje ukupnog prometa po karticama za devet posto, s ukupno ostvarenim prometom od oko 6,5 milijardi kuna. Isto tako, povećao je i broj ukupno izdanih kartica. Tako je do kraja 2007. godine izdao više od 443.000 kartica, od čega je čak 66.000 bilo izdano samo tijekom te godine. Osim toga, iako su Diners kartice opće prihvaćeno sredstvo plaćanja, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji s prodajnim mjestima, tvrtka je tijekom 2007. godine povećala njihov broj za 10 posto, na 85.000. Kvalitetu poslovanja potvrđuju i postignuti rezultati. Tako je Diners je do kraja 2007. godine zabilježio porast neto dobiti za čak 49 posto na 74,5 milijuna kuna. Bruto dobit je narasla za 46 posto, sa 67,2 na 98,1 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi porasli za 11 posto i do kraja godine su iznosili 394,7 milijuna kuna. Isto tako, povećana je i aktiva društva za čak 125 posto, sa 1219,1 milijuna kuna na 2738,0 milijuna kuna. Otkako je tijekom 2007. godine Diners Club ušao u grupaciju Erste banke, između ostalog, uveo je nove procedure rizika poslovanja, promijenio vizualni identitet i

otvorio novi kanal akvizicije kartica. Naime, zahvaljujući razgranatoj mreži od 118 poslovnica Erste banke diljem Hrvatske, članovi mogu plaćati račune bez provizije, te zatražiti Dinersove proizvode i usluge. Kvalitetu poslovanja Diners Cluba prepoznali su i principali koji su ga više puta nagrađivali priznanjem za najbolju franšizu Best Franchise, a njegove proizvode priznanjem Best New Initiative. Početkom ove godine, tvrtka je od principala dobila još jedno priznanje. Naime, zbog ostvarenog rasta broja u segmentu poslovnih kartica, prometa po njima, te poštovanja svih zadanih protokola poslovanja, Dinersu je principal dodijelio priznanje Best Corporate Performance, a koje je dobio u konkurenciji 59 svjetskih franšiza Diners Cluba International. Isto tako, temeljem dobrih rezultata poslovanja, Diners Clubu je omogućeno da svoj know-how prenese i na mađarsko tržište te je u prosincu 2007. potpisan Ugovor o ekskluzivnom pravu Diners Cluba na područje Mađarske.

Diners Club Adriatic d.d. Praška 5, 10 000 Zagreb Tel.: 01 4929 000, Fax: 01 4920 400 e-mail: info@diners.hr, www.diners.hr


104

RANG-LJESTVICA

Rang-ljestvica 400 najvećih RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

1

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 10

2

3

KONZUM D.D.

ZAGREB

M.ČAVIĆA 1A

3

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

4

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 32

5

13

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 6A

6

5

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 23

7

33

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 1

8

7

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

VRTNI PUT 1

9

9

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.899 10.313 410 5.538 262 1.020 11.600 980 2.320

10

11

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MAROHNIĆA 1

11

8

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.360

12

22

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

ANTE STARČEVIĆA 32

3.910

13

12

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

131

14

16

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 6

994

15

10

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

16

19

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 2

17

17

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

JANKOMIR 31

1.460

18

25

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

SVAČIĆEVA 4

2.409

63

3.075

19

14

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

LJUDEVITA FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2

9.119

20

15

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

PUT SUPAVLA 19

3.163

21

54

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284 A

22

27

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

ALEJA VUKOVAR 4

2.659

23

20

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

2.401

24

72

TVORNICA LAKIH METALA D.D.

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

1.535

25

23

TDR D.O.O.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

700

26

29

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 26

997

27

21

MEDIKA D.D.

ZAGREB

CAPRAŠKA 1

28

18

GETRO D.D.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

1.657

29

34

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

VILE VELEBITA 6

2.046

30

24

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRAPINSKA 45

1.449

31

39

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 4

1.603

32

44

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

33

31

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

KRAPINSKA 45

34

36

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

POLJIČKA CESTA 35

769

35

26

36

59

355

248 87

DUKAT D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

1.388

HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

7.455

37

28

BILLA D.O.O.

ZAGREB

JADRANSKA AVENIJA 2

38

35

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

JURIŠIĆEVA 13

39

42

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

OZALJSKA 95

270

40

41

DIOKI D.D.

ZAGREB

ŽITNJAK B.B.

577

41

55

PLODINE D.D.

RIJEKA

RUŽIĆEVA 29

1.692

42

47

ORBICO D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

43

30

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

FLACIUSOVA 1

2.145

44

32

SIEMENS D.D.

ZAGREB

HEINZELOVA 70A

1.375

45

49

CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 18

2.325

46

38

CROATIA AIRLINES D.D.

ZAGREB

SAVSKA 41

1.019

47

40

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

PRISAVLJE 3

3.531

48

45

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

MARTINKOVAC 143B

49

59

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 43

50

50

51

63

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

ZELINSKA 3

52

43

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

*podaci koje je dostavila tvrtka

1.416 11.410

362

293 88 73 2.404


105

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

24.021.663.765

7.675.427.398

1

990.305.326

3

22.984.206.426

3

12.591.678.262

3

4,12

4,31

10.884.867.947

176.355.985

74

224.827.970

11

5.308.203.212

13

905.548.619

35

2,07

4,24

10.276.545.682

332.294.648

41

381.427.396

9

25.562.944.092

2

18.654.507.064

2

3,71

1,49

7.212.879.681

346.746.047

38

2.420.651.857

1

13.222.935.587

6

11.391.204.372

4

33,56

18,31

4.520.085.158

293.358

272

3.462.931

280

10.334.220.795

7

40.149.288

291

0,08

0,03

4.444.333.969

423.778.180

29

1.056.998.402

2

3.730.413.983

17

2.710.235.188

10

23,78

28,33

4.306.435.110

14.276.625

192

23.715.670

127

17.771.502.526

4

6.863.384.622

6

0,55

0,13

3.669.246.976

499.692.167

21

805.883.325

4

2.997.729.750

21

1.957.711.349

15

21,96

26,88

3.572.693.620

0

0

0

0

8.908.558.534

9

0

0

0,00

0,00

3.318.383.823

356.898.392

36

67.210.076

45

1.315.659.075

68

836.884.148

39

2,03

5,11 0,00

3.071.785.244

0

0

0

0

13.796.448.815

5

0

0

0,00

2.672.887.358

630.792.779

18

3.628.469

279

3.168.062.313

18

1.700.188.019

19

0,14

0,11

2.642.327.222

3.519.014

234

86.418.493

33

695.861.215

136

165.028.492

145

3,27

12,42

2.579.102.022

94.836.348

110

43.191.078

64

1.841.251.259

40

580.082.452

54

1,67

2,35 22,66

2.418.523.748

682.697

261

165.293.524

17

729.460.618

128

378.538.581

84

6,83

2.403.249.172

797.376

260

54.834.644

54

1.053.661.546

85

610.891.653

51

2,28

5,20

2.242.097.736

26.115.236

169

33.250.783

91

1.772.516.900

44

325.071.056

94

1,48

1,88

2.236.254.217

147.368.497

83

64.915.112

48

2.110.134.647

32

1.484.043.233

22

2,90

3,08

2.232.280.990

1.202.079.398

8

0

0

1.676.467.339

52

0

0

0,00

0,00

2.183.522.128

80.729.888

2.170.538.880

1.305.785.281

118

29.951.184

100

975.493.944

92

43.435.858

279

1,37

3,07

5

78.272.148

38

1.526.267.877

59

1.004.667.628

31

3,61

5,13

268

2.944.733.600

22

1.465.830.362

23

0,20

0,15

5

1.043.129.737

87

528.280.462

58

31,55

63,59 23,77

2.152.669.636

6.061.538

218

4.396.848

2.102.383.830

236.721.192

60

663.322.741

2.049.731.367

567.416.235

19

549.069.757

6

2.309.943.507

31

1.422.655.489

24

26,79

1.994.410.944

0

259

78.249.370

39

1.881.271.940

39

478.249.370

67

3,92

4,16

1.959.629.957

3.976.661

231

3.954.165

273

1.411.911.691

61

298.264.653

102

0,20

0,28

258

1.925.787.454

478.377

266

5.033.876

1.903.123.576

1.771.855

248

0

0

949.059.846

95

165.334.744

144

0,26

0,53

1.581.463.281

57

797.594.726

42

0,00

0,00 11,52

1.898.114.901

1.221.144.948

7

199.794.844

15

1.734.118.045

48

1.315.634.415

26

10,53

1.826.916.598

380.521.903

34

79.198.264

37

1.788.966.599

42

530.731.502

57

4,34

4,43

1.820.340.449

648.449.785

17

41.261.645

69

924.294.855

101

188.751.718

130

2,27

4,46

1.787.119.148

462.766.175

25

37.596.019

78

384.824.980

191

86.997.721

210

2,10

9,77

1.770.994.260

111.688.353

97

11.625.676

183

1.088.980.253

81

246.721.109

113

0,66

1,07

1.701.184.332

194.727.202

72

91.248.233

31

1.044.105.710

86

511.919.920

62

5,36

8,74

1.698.744.217

0

0

17.731.440

154

9.628.964.415

8

5.518.979.197

7

1,04

0,18

0

1.681.869.555

0

1.678.394.774

28.352.344

166

1.664.331.693

43.591

1.660.201.957

1.411.845.544

0

0

505.140.624

158

140.651.330

161

0,00

0,00

1.389.897.728

63

996.091.512

32

0,07

0,09

72

147.864.548

152

0,97

1,28

51

1.041.445.008

30

2,41

2,39

1.243.233

312

293

16.207.464

162

1.264.475.043

3

40.075.096

74

1.678.996.572

1.622.401.270

243.182

275

17.767.961

152

1.767.340.724

45

219.138.097

123

1,10

1,01

1.602.517.509

4.675.879

224

13.261.495

171

311.673.511

219

40.525.464

288

0,83

4,25

1.599.184.396

1.310.942.045

4

0

0

1.253.292.238

73

12.144.700

354

0,00

0,00

1.596.195.198

416.545.238

30

93.475.962

29

685.315.083

138

204.073.994

128

5,86

13,64 3,97

1.556.124.980

1.005.035.520

9

68.657.023

44

1.730.176.800

49

797.142.108

43

4,41

1.537.274.879

853.321.509

14

1.038.512

319

1.997.943.189

36

685.259.855

47

0,07

0,05

1.489.663.722

17.484.687

188

1.267.136

311

1.070.169.248

84

446.971.651

76

0,09

0,12

1.474.320.256

0

285

2.990.920

284

498.239.838

160

26.707.213

319

0,20

0,60

1.446.583.337

0

0

34.600.871

86

2.377.376.870

29

145.939.288

156

2,39

1,46

179

3.159.788.482

19

137.317.048

165

0,84

0,38

933.074.306

99

0

0

0,00

0,00

1.431.540.411

7.844.013

213

12.059.511

1.429.977.004

966.059.341

10

0

0


106

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

53

46

VIADUKT D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRANJČEVIĆEVA 2

54

51

TIFON D.O.O.

ZAGREB

MARTIĆEVA 65

55

37

56

56

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

GOSPODARSKA 12

1.637

57

58

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

ZAGREB

ŠIROLINA 4

2.484

58

48

INA-OSIJEK PETROL D.D.

OSIJEK

IVANA GUNDULIĆA 5

59

53

TEHNIKA D.D. ZAGREB

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 274

60

68

EUROLINE D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5

217

61

61

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

UTINJSKA 40

251

62

52

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

TRG S. RADIĆA 26

958

63

57

KTC D.O.O.

KRIŽEVCI

NIKOLE TESLE 18

64

60

KERUM D.O.O.

SPLIT

ZRINJSKO-FRANKOPANSKA 68

1.868 599

84 1.430

837 1.099

65

66

ŽITO D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

ĐAKOVŠTINA 3 P.P. 36

66

137

UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33

110

67

64

KOKA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

JALKOVEČKA BB

1.647

68

70

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DOKTORA FRANJE TUĐMANA BB

750

69

96

AGROKOR D.D.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

282

70

69

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

ZAGREBAČKA 148

71

62

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

BOŽIDARA PETRANOVIĆA 4

203

72

77

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5A

626

73

89

VB LEASING D.O.O.

ZAGREB

HORVATOVA 82

80

74

65

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA D.D.

ZAGREB

ZELENI TRG 6 A

1.936

75

79

76 77

432

1.653

ATLANTIC TRADE D.O.O.

ZAGREB

RAKITNICA B.B.

HŽ VUČA VLAKOVA D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

2.324

533

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

2.522

78

81

LEDO D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

1.022

79

76

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

MILANA SACHSA 1

734

80

92

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

TRG A. STARČEVIĆA 7/II

925

81

71

FINANCIJSKA AGENCIJA

ZAGREB

KOTURAŠKA 43

82

91

CROBENZ D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 228

83

73

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

LOVINČIĆEVA BB

1.313

84

87

TOMMY D.O.O.

SPLIT

NINSKA 38

1.242

85

75

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 2

86

90

JAMNICA D.D.

ZAGREB

GETALDIĆEVA 3

1.185

87

88

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

ČETVRT RIBNJAK 17.

1.027

88

99

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 23

81

89

85

AUTOZUBAK D.O.O.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

421

90

82

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

RAVNICE 48

91

80

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 1

550

92

178

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 6

441

93

105

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

OD SVETOG MIHAJLA 1

94

83

PETROL TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 3D

95

107

96

4.755 136

493

1.785

61 119

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

IVANA KELEKA 18A

516

HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

1.250 2.315

97

94

JADROLINIJA

RIJEKA

RIVA 16

98

95

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA B.B.

99

110

MAGMA D.D.

ZAGREB

BAŠTIJANOVA 52A

1.163

100

109

BELJE D.D.

MECE

INDUSTRIJSKA ZONA 1 MECE

1.837

101

93

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

ILICA 224

518

102

98

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 1

750

103

86

ZAGORJE - TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

P. MIŠKINE 49

916

104

97

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

TURININA 5

105

101

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

TRG ANTE STARČEVIĆA 1

1.515

106

78

1.189

107

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

KUPSKA 4

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

BUZIN

BANI 75

ZAGREB

DONJE SVETICE 127

108

135

DINOVA-DIONA D.O.O.

109

114

ADRIS GRUPA D.D.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

110

113

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

MATIJE GUPCA 254

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

430

50

881 1.103 23 428


107

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

1.416.887.615

54.991

291

5.188.510

255

799.306.863

117

147.324.416

153

0,37

0,65

1.405.217.256

16.298.466

189

0

0

842.735.485

113

5.717.264

373

0,00

0,00

127

289.873.193

105

8,12

14,45

1

0,00

0,00

296

0,79

4,78

1.315.353.595

1.251.429.686

6

106.801.039

25

738.929.174

1.278.262.767

0

0

0

0

40.613.616.651

1.267.367.126

0

0

10.033.622

198

209.788.421

1

24.643.916.640

274

39.127.621

1.253.612.662

25.319.940

170

56.762.523

53

1.317.819.511

67

522.786.473

61

4,53

4,31

1.236.530.261

20.295.813

186

29.091.615

107

400.098.449

187

75.955.314

220

2,35

7,27

1.234.847.654

26.363.931

168

16.703.326

159

842.940.020

112

116.703.326

175

1,35

1,98

1.233.411.704

2.723.599

240

102.623.428

26

1.356.964.347

65

457.655.455

73

8,32

7,56

1.197.830.529

150.444

281

29.664.320

102

587.782.347

147

180.951.084

134

2,48

5,05

1.184.705.228

0

0

21.849.890

135

1.249.730.101

74

41.024.022

284

1,84

1,75

1.184.086.963

201.177.342

70

5.523.878

245

1.268.677.134

71

457.820.619

72

0,47

0,44

1.180.684.271

0

0

0

0

2.757.671.367

24

0

0

0,00

0,00

1.174.047.545

114.908.750

96

25.538.236

121

1.039.392.786

88

468.080.214

70

2,18

2,46

1.160.523.361

398.295.236

32

120.220.943

22

2.090.451.101

33

1.778.069.605

17

10,36

5,75

8

1.146.332.475

29.851.378

164

401.689.655

1.122.990.642

67.105.072

123

4.559.724

7.275.303.710

12

2.166.940.971

12

35,04

5,52

264

739.627.669

126

169.987.554

140

0,41

0,62

1.119.360.305

932.858.311

11

1.095.972.922

0

0

217.136.304

13

3.007.249.604

20

1.707.651.788

18

19,40

7,22

97.294.204

27

268.734.426

239

103.301.911

190

8,88

36,20

0

1.968.575.160

37

105.671.617

188

0,00

0,00

700.406.652

135

180.972.625

133

1,17

1,75 2,02

1.071.076.844

0

286

0

1.052.981.702

8.392.190

212

12.287.860

177

1.046.338.010

2.893.628

238

7.589.567

227

376.311.768

196

69.955.803

229

0,73

1.046.251.901

256.104

274

2.077.184

298

1.744.700.036

47

414.865.861

79

0,20

0,12

1.028.310.965

692.493.842

16

136.537

342

1.622.981.634

54

360.764.606

88

0,01

0,01

1.026.436.755

132.656.890

87

69.426.081

43

892.813.471

105

465.303.459

71

6,76

7,78

1.021.153.154

18.584.490

187

51.299.302

58

587.987.761

146

457.066.097

74

5,02

8,72

1.008.768.455

329.049

270

36.204.661

81

794.788.257

118

99.464.659

195

3,59

4,56

1.004.758.152

86.809

286

0

0

1.915.114.419

38

1.603.350.972

20

0,00

0,00

985.255.775

0

984.791.077

20.993.532

0

5.394.100

248

302.332.856

222

41.767.062

281

0,55

1,78

183

4.537.048

265

785.783.686

119

248.956.835

112

0,46

0,58 13,16

983.831.504

0

297

48.983.525

59

372.207.606

197

64.138.850

238

4,98

977.402.560

0

204

36.408.385

80

849.488.520

111

244.339.368

114

3,73

4,29

963.846.355

129.441.427

89

51.740.458

57

892.595.352

106

543.661.750

56

5,37

5,80

0

57.658.133

51

349.977.934

204

101.354.420

192

6,15

16,47

140

29.293.178

105

261.143.835

244

39.614.536

294

3,15

11,22 1,40

938.287.330

0

929.006.807

47.336.851

928.062.178

0

0

6.937.946

231

496.506.246

161

361.881.583

87

0,75

909.463.079

276.974.186

51

23.627.031

128

1.152.854.931

78

668.581.803

49

2,60

2,05

903.798.186

0

0

9.321.475

207

1.746.915.379

46

475.580.283

68

1,03

0,53

894.734.503

843.397.924

15

83.264.070

34

627.601.848

142

231.260.550

119

9,31

13,27

894.043.319

870.275.515

13

219.559.111

12

1.308.910.027

69

1.071.822.716

28

24,56

16,77

890.843.102

3.205.567

235

8.386.331

213

568.925.387

149

403.096.900

80

0,94

1,47

874.640.479

45.176.718

142

1.583.575

305

551.800.673

154

130.839.479

168

0,18

0,29

874.273.124

51.606.856

134

584.922

334

1.593.428.693

56

392.669.483

82

0,07

0,04

854.112.047

141.805.489

85

2.333.105

292

1.018.525.710

90

488.441.053

66

0,27

0,23

843.088.692

207.961

279

12.884.740

175

279.898.812

232

83.820.538

215

1,53

4,60

839.159.072

94.702.763

111

40.144.096

73

566.823.996

151

242.374.700

115

4,78

7,08

832.831.916

3.948.735

232

18.036.428

150

2.030.657.384

34

1.069.503.433

29

2,17

0,89

822.833.971

39.865.722

151

152.259.513

18

701.854.781

134

428.592.550

78

18,50

21,69

818.486.123

151.640.133

81

19.710.139

144

1.028.644.320

89

824.449.459

40

2,41

1,92

811.542.834

123.511

284

40.870.365

70

554.274.178

153

197.598.577

129

5,04

7,37

793.909.649

243.086

276

5.842.438

241

208.921.428

276

52.088.517

260

0,74

2,80

781.143.619

452.295.345

28

31.281.934

96

1.089.744.023

80

524.724.913

59

4,00

2,87 0,00

772.519.195

92.888.346

112

0

0

4.103.171.508

16

0

0

0,00

766.800.380

0

0

0

0

1.786.797.363

43

909.486.801

34

0,00

0,00

765.906.530

0

0

35.819.368

83

320.624.393

213

172.897.722

135

4,68

11,17

748.567.787

0

292

490.071.574

7

5.258.070.233

14

4.442.813.918

8

65,47

9,32

746.132.181

299.979.288

46

91.520.719

30

940.776.089

97

490.163.068

65

12,27

9,73


108

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

111

218

SPAR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

792

112

112

PBZ CARD D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 44

387

113

84

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

PUT BRODOGRADITELJA 16

114

136

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

TEŽAČKA 13

401

115

189

INGRA D.D.

ZAGREB

ALEXANDERA VON HUMBOLDTA 4B

148

116

116

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

PLOMIN LUKA BB

117

120

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

HUM NA SUTLI 203

118

127

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

KORANSKA 2

214

119

106

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA GOSPIĆA 1A

295

120

129

AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JABLANSKA 80

163

121

103

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

ULICA DANICA 5

841

122

104

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 26/4

158

123

143

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR 1

MURVICA BB

449

124

122

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

KOLEDOVČINA 1

518

1.276

0 634

125

67

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

126

124

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

JANKA RAKUŠE 1

127

131

HIPERMARKETI COOP D.O.O.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 34/2

550

128

119

PROPLIN

ZAGREB

SAVSKA 41/2

360

129

151

PORSCHE LEASING D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 21

46

130

115

PBZ-LEASING D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 44

48

131

117

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

FRANKOPANSKA 99

639

132

163

POLICENTRO RIJEKA D.O.O.

RIJEKA

STROSSMAYEROVA 16

133

141

37 911

0

134

164

MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

135

139

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

MATOŠEVA 8

136

228

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONAČARA 1H

353

137

161

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

NASELJE ŠEĆERANA 63

483

138

133

ROTO-PROMET D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA C.102

374

139

150

BILJEMERKANT D.O.O.

OSIJEK

KNEZA TRPIMIRA 12

1.136

140

312

OPTIMA LEASING D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

141

128

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

DUBOVAC 22

418

142

183

EUROPA-MIL, D.O.O.

ZAGREB

FORTISOVA 8

117

143

184

PORSCHE INTER AUTO D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 21

203

144

340

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DR.FR.TUĐMANA BB

470

145

140

FRANCK D.D.

ZAGREB

VODOVODNA 20

503

146

134

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

GOSPODARSKA 5

511

147

126

PRESOFLEX D.O.O.

POŽEGA

OSJEČKA 19

567

148

167

RADIN-GRAFIKA D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 194

149

157

GRAĐA D.D.

SOLIN

VRANJIČKI PUT 2

407

150

169

TOMIĆ & CO. D.O.O.

ZAGREB

FOLNEGOVIĆEVA 12

134

151

158

SAPONIA KEMIJSKA, PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA D.D.

OSIJEK

MATIJE GUPCA 2

825

152

174

LESNINA .D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 106

228

153

172

MAISTRA D.D.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 6

154

201

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

RIMSKI PUT BB

155

162

DAIMLERCHRYSLER LEASING HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5

28

156

147

NAŠICECEMENT D.D.

ZOLJAN

TAJNOVAC 1

345

157

156

TŽV GREDELJ D.O.O.

ZAGREB

TRNJANSKA CESTA 1

158

199

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

MOST 24

683

159

149

HEP-TOPLINARSTVO D.O.O.

ZAGREB

MIŠEVEČKA 15A

367

160

160

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 11B

161

130

ELEKTROMATERIJAL D.D.

RIJEKA

CAMBIEREVA 13

162

144

163 164

125

165 166

123 1.185

8

72

1.151 45

1.712

58 337

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

RADNIČKA CESTA BB

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

1.218

KONČAR-INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT D.D.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

217

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

VINEŽ 600

112

1

154

167

171

LANTEA GRUPA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA GOSPIĆA 1A

905

168

159

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

KOROMAČNO BB

245

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka


109

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

0

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

731.175.737

0

0

0

883.289.687

108

120.699.321

172

0,00

730.922.785

22.197.599

179

199.913.587

14

2.013.562.490

35

446.581.122

77

27,35

9,93

729.148.762

455.923.831

26

0

0

656.117.019

139

0

0

0,00

0,00

722.286.127

10.189.434

209

29.427.938

103

403.726.607

185

227.874.121

120

4,07

7,29

722.038.686

150.184.629

82

69.480.375

42

1.295.069.317

70

590.413.873

53

9,62

5,36

0,00

713.555.447

0

0

22.192.253

133

1.336.478.427

66

301.201.604

100

3,11

1,66

713.302.243

344.821.492

39

132.727.880

20

728.757.087

129

565.171.345

55

18,61

18,21

702.141.866

20.485.056

185

43.015.443

65

583.309.669

148

128.239.748

169

6,13

7,37

699.736.235

21.100.170

182

7.919.144

217

605.115.360

144

249.505.511

111

1,13

1,31

686.555.725

25.006.249

172

2.270.628

294

351.871.252

203

59.114.118

248

0,33

0,65

675.242.434

142.630.008

84

79.367.232

36

850.302.251

110

390.350.413

83

11,75

9,33

664.514.640

1.170.600

252

1.523.267

307

474.183.666

165

114.373.815

179

0,23

0,32

661.598.251

307.057.949

44

0

0

593.364.413

145

20.854.112

332

0,00

0,00

651.256.074

298.336.846

48

7.824.084

221

469.823.425

166

225.017.240

121

1,20

1,67

646.737.938

0

0

0

0

367.851.805

198

54.000

380

0,00

0,00

644.009.164

12.363.212

197

65.597.677

47

768.221.573

122

333.169.864

92

10,19

8,54

641.796.973

0

0

17.585.208

155

559.300.119

152

92.010.566

201

2,74

3,14

641.675.822

24.987.769

173

17.460.551

156

615.432.798

0

0

0

483.288.335

162

215.563.454

124

2,72

3,61

0

1.594.059.504

55

100.955.469

193

0,00

0,00

607.982.925

651.849

262

10.839.410

191

1.363.805.438

64

52.130.808

259

1,78

0,79

605.773.635

385.844.672

33

13.109.529

173

457.305.585

168

116.366.580

176

2,16

2,87

595.499.554

0

0

95.326.078

28

331.604.872

211

169.986.337

141

16,01

28,75 26,34

592.240.408

5.486.615

220

53.605.855

55

203.533.631

283

113.921.914

182

9,05

580.317.958

497.795.696

22

14.057.201

170

1.109.139.089

79

669.167.548

48

2,42

1,27

579.986.638

0

0

28.466.668

109

438.209.563

178

44.647.010

275

4,91

6,50

578.992.142

378.265.599

35

10.089.001

196

649.696.558

141

298.465.248

101

1,74

1,55

576.321.841

590.655

263

11.229.132

186

238.727.538

257

35.322.528

299

1,95

4,70

290

8.247.595

214

456.799.516

170

137.372.118

164

1,44

1,81

0

1.207.891

313

1.088.975.744

82

2.332.704

377

0,21

0,11

573.769.506

55.019

568.859.854

0

566.147.707

97.008.456

108

32.323.402

93

743.221.383

125

592.571.479

52

5,71

4,35

564.486.921

125.904

283

19.103.098

146

199.320.066

285

57.581.722

250

3,38

9,58

563.823.528

0

0

0

132.079.622

336

27.571.244

316

0,00

0,00

563.655.495

12.221.003

198

0

137.455.194

19

656.023.259

140

301.766.736

99

24,39

20,95

562.186.241

59.888.026

127

60.865.841

49

886.046.999

107

798.472.322

41

10,83

6,87

561.230.099

67.573

288

34.430.193

88

480.027.455

164

171.147.828

138

6,13

7,17

560.448.481

28.022

295

9.648.751

202

238.836.447

256

102.717.318

191

1,72

4,04

557.763.176

219.076.498

66

9.421.656

204

172.323.194

304

41.167.090

283

1,69

5,47

551.355.038

1.049.063

254

25.476.799

122

361.389.176

201

89.727.925

207

4,62

7,05

549.712.321

35.282.500

158

23.356.098

129

137.394.916

331

80.209.509

217

4,25

17,00

535.382.385

212.490.249

67

9.424.829

203

714.150.533

131

312.703.229

97

1,76

1,32

534.526.563

2.144.632

245

28.170.616

112

155.029.016

317

72.622.279

226

5,27

18,17

534.278.634

309.236.815

43

0

1.545.055.193

58

891.434.503

37

0,00

0,00

534.219.163

72.209.881

121

12.264.080

178

180.392.992

296

49.713.295

265

2,30

6,80 1,28

0

533.926.093

0

0

15.902.313

164

1.244.896.556

76

86.142.588

212

2,98

531.204.316

41.708.324

148

107.296.922

23

1.484.424.873

60

757.993.803

45

20,20

7,23

528.247.553

30.636.983

162

881.377

324

972.477.925

93

493.938.437

63

0,17

0,09

325

446.879.621

175

79.294.990

218

0,17

0,19

1.005.078.939

91

0

0

0,00

0,00

521.039.761

471.774.015

24

870.260

517.936.815

0

0

0

516.792.306

110.029.399

99

5.509.785

246

219.612.964

267

61.559.364

245

1,07

2,51

514.979.585

104.318

285

106.723

344

316.189.788

215

57.412.587

251

0,02

0,03

0

514.918.400

405.286.606

31

15.021.869

168

448.300.445

173

359.052.990

90

2,92

3,35

510.757.282

508.846.175

20

1.605.909

304

76.332.211

376

2.382.991

376

0,31

2,10

497.874.651

104.259.801

103

4.961.895

259

303.051.585

221

28.851.144

312

1,00

1,64

496.938.660

489.088.131

23

66.422.616

46

456.856.053

169

139.093.530

162

13,37

14,54

494.331.205

449.158

267

0

0

273.076.998

235

94.428.258

198

0,00

0,00

492.745.341

44.814.676

143

44.657.960

63

905.126.252

104

314.113.675

96

9,06

4,93


110

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

169

187

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 8

322

170

173

ALCA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

370

171

209

KING ICT D.O.O.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

144

172

165

AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 54

632

173

175

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

LJUBLJANSKA AVENIJA 4

174

181

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

JANKOMIR 25/F

175

138

CESTA VARAŽDIN D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 26

176

179

HRVATSKA LUTRIJA D.O.O

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 72

177

194

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 1

107

178

176

JOLLY JBS D.O.O.

DRNIŠ

KRALJA TOMISLAVA 2

620

179

148

RECRO D.D.

ZAGREB

AV.V.HOLJEVCA 40

110

180

192

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

ZAGREBAČKA 6

159

181

221

GIP PIONIR D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 145B

182

168

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O.

VELIKA GORICA

PLESO BB

183

177

BOSO D.O.O.

VINKOVCI

H.D.GENSCHER 22 D

469

184

208

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

ZAGREBAČKA 32A

347

185

142

A.B. PETROL D.O.O.

SOP

SELSKA 19

186

191

STANIĆ D.O.O.

SAMOBOR

KERESTINEČKA CESTA BB

187

186

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 15

188

152

ELEKTROPROMET D.D.

ZAGREB

AVENIJA DUBROVNIK 6

89 120 803 1.381

84 713

64 302 22 220

189

170

GRAMAT D.D.

ZAGREB

METALČEVA 15

190

166

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

ZAGREBAČKA ULICA 94

3.060

191

190

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

VLADIMIR NAZOR 9

1.189

192

251

MAN IMPORTER HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

38

193

268

GRIČ PETROL D.O.O.

SAMOBOR

MIRKA KLEŠIČIĆA 7

51 1.046

362

194

182

PLAVA LAGUNA D.D.

POREČ

RADE KONČARA 12

195

155

NARODNE NOVINE D.D.

ZAGREB

IVANA ŠIBLA 1

196

123

KONČAR - ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 7

323

197

253

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

KRALJA TOMISLAVA 1

840

198

232

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269D

199

185

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA C.88.A

561

63 248

200

188

ZAGREBAČKE OTPADNE VODE D.O.O.

ZAGREB-DUBRAVA

ČULINEČKA CESTA 287

201

180

BRODOKOMERC NOVA D.O.O.

RIJEKA

JELAČIĆEV TRG 4

710

202

235

GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK D.D. KRK

KRK

STJEPANA RADIĆA 31, KRK

435

203

215

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

KARLOVAC

SELCE 33

268

204

193

DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KOPRIVNICA

ĐELEKOVEČKA CESTA 21

654

205

204

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

CAPRAŠKA BB

206

145

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

TOME STRIŽIĆA 8

363

207

217

FERO-TERM D.O.O.

ZAGREB

ILIRSKA 3

168

208

216

5

81

209

195

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

DONJI ANDRIJEVCI

RADNIČKA CESTA 173

210

222

HG SPOT D.D.

ZAGREB

AV. DUBROVNIK 46

147

211

211

DINERS CLUB ADRIATIC

ZAGREB

PRAŠKA 5

202

212

247

JADROPLOV D.D.

SPLIT

OBALA KNEZA BRANIMIRA 16

213

223

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

V.ŠKORPIKA 27

193

214

213

AGIT D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 51

151

215

378

S IMMORENT LEASING JOTA D.O.O.

ZAGREB

ZELINSKA 3

216

202

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

ILICA 149

217

316

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

DOKTORA MILE BUDAKA 1

602

218

212

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

VLAŠKA 116

509

219

214

VEČERNJI LIST D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

212

220

196

GEOPROJEKT D.O.O.

ZAGREB

V RAVNICE 4

221

237

1.029

49

0 268

62

222

227

KRKA-FARMA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 48/2

126

223

220

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

358

224

219

225

111

ZAGREB

KALINOVICA 3

154

226 Izvor: Fina

PLIVA FARMACEUTIKA D.D. ING-GRAD D.O.O. nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

**podaci za prvih devet mjeseci 2006.


111

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

491.780.117

299.181.660

47

22.745.357

132

313.997.370

217

100.547.010

194

4,63

484.251.722

4.592.031

225

19.442.176

145

411.236.332

184

134.681.644

167

4,01

4,73

482.248.718

35.644.542

156

25.782.010

120

209.565.651

275

75.668.974

221

5,35

12,30

8.371.535.596

11

1.992.310.634

14

0,00

0,00

288.537.985

228

15.430.588

348

1,22

2,03

480.400.939

0

478.999.143

4.478.055

473.809.864 472.046.042

0

0

0

227

5.861.140

269.928.902

54

13.147.831

172

251.047.630

248

24.333.772

323

2,77

5,24

40.437.172

150

540.433

335

385.813.673

190

25.370.464

321

0,11

0,14

469.904.602

0

468.414.883

108.575.750

240

7,24

0

46.169.887

62

246.838.786

249

146.515.793

155

9,83

18,70

100

23.162.478

131

86.609.625

370

43.305.169

280

4,94

26,74

462.851.892

0

0

7.684.147

226

379.244.561

193

86.737.851

211

1,66

2,03

460.991.445

14.167.189

193

6.896.925

232

138.473.305

330

44.721.317

274

1,50

4,98

459.661.081

49.176.677

137

29.841.206

101

206.645.960

279

58.082.989

249

6,49

14,44

459.622.816

0

0

11.048.393

189

270.035.796

238

45.474.606

270

2,40

4,09

456.937.484

452.545.529

27

461.171

338

706.598.092

133

396.338.231

81

0,10

0,07

0

5.924.641

238

198.323.664

287

54.844.091

255

1,30

2,99

190

83.241.938

35

415.976.631

183

220.155.334

122

18,52

20,01

456.421.616

0

449.366.676

15.893.949

0

1.433.618

308

126.203.529

342

13.599.672

352

0,32

1,14

239

16.360.248

161

211.209.016

273

83.631.977

216

3,67

7,75

304.232.313

45

27.799.760

113

314.486.301

216

146.558.292

154

6,24

8,84

294.934

271

1.022.400

321

452.188.824

172

211.924.022

125

0,23

0,23

448.749.286

0

445.670.061

2.790.365

445.566.608 444.951.392 442.981.228

0

0

661.780

329

455.644.785

171

167.374.941

143

0,15

0,15

442.505.196

181.738.245

73

3.939.944

274

770.992.704

120

329.327.012

93

0,89

0,51

440.886.897

340.144.676

40

25.951.842

118

1.718.572.628

50

1.265.052.961

27

5,89

1,51

440.384.495

14.329.017

191

8.696.322

212

103.791.197

357

23.144.900

326

1,97

8,38 3,66

435.738.433

987.842

256

6.581.998

233

180.069.892

297

11.876.931

356

1,51

435.010.036

323.778.092

42

56.972.004

52

1.398.124.494

62

1.340.689.707

25

13,10

4,07

426.186.155

83.595

287

21.262.068

137

444.430.633

177

368.467.728

86

4,99

4,78

425.532.282

106.295.227

102

5.378.184

249

355.978.567

202

54.870.079

254

1,26

1,51

425.112.889

126.041.975

91

27.597.255

114

500.471.365

159

292.425.120

104

6,49

5,51

210

424.211.989

9.459.365

831.760.912

115

0

0

0,00

0,00

421.790.202

0

0

29.300.315

104

2.540.010.023

26

1.793.354.225

16

6,95

1,15

414.706.245

0

0

167.588.774

16

2.441.909.350

27

771.926.262

44

40,41

6,86

411.508.266

59.777

2.653.918

287

156.861.224

314

6.353.918

372

0,64

1,69

289

0

0

408.829.984

0

295

5.257.407

251

236.895.329

258

45.052.874

272

1,29

2,22

407.615.091

2.581.795

242

5.262.290

250

165.632.543

308

86.097.883

213

1,29

3,18

403.835.839

54.181.401

131

860.600

326

336.085.107

208

103.417.854

189

0,21

0,26

403.017.577

4.086.804

229

4.898.940

261

46.934.663

395

10.293.917

362

1,22

10,44

400.400.114

76.515.244

119

8.777.008

211

366.204.713

199

74.807.336

224

2,19

2,40

400.200.231

1.228

299

9.800.542

199

182.841.553

294

75.624.446

222

2,45

5,36

396.567.210

57.674.057

129

258.354

340

921.034.164

102

169.517.207

142

0,07

0,03

395.337.343

2.723.277

241

11.048.476

188

266.216.711

241

52.952.156

257

2,79

4,15

394.656.419

13.486.035

196

74.546.071

41

2.745.394.297

25

309.228.121

98

18,89

2,72

393.536.594

350.972.963

37

86.868.044

32

1.826.804.191

41

1.510.318.048

21

22,07

4,76 16,95

384.529.729

4.569.802

226

39.651.075

75

233.977.902

260

61.431.453

246

10,31

383.914.668

291.982.817

49

892.265

323

82.106.059

372

12.591.448

353

0,23

1,09

377.937.791

0

0

7.212.560

229

876.284.733

109

10.252.943

363

1,91

0,82 3,22

377.223.520

11.771.925

201

10.995.378

190

341.348.760

206

109.464.729

184

2,91

375.526.649

275.325.199

52

31.250.913

97

432.220.328

182

83.827.680

214

8,32

7,23

375.053.938

54.428.683

130

5.413.884

247

832.546.500

114

314.999.414

95

1,44

0,65

374.524.420

22.666.944

177

16.513.125

160

207.189.424

278

120.244.948

173

4,41

7,97

370.361.264

0

0

10.694.325

193

515.690.907

157

20.524.925

334

2,89

2,07

361.518.233

31.339.693

161

4.485.761

266

398.753.015

188

160.803.621

146

1,24

1,12

360.107.694

222.176.191

65

39.426.779

76

2.416.018.381

28

2.190.774.864

11

10,95

1,63

356.982.772

0

0

34.596.019

87

214.446.319

271

52.566.381

258

9,69

16,13


112

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

227

249

ETRADEX

SVETA KATARINA

BENAZIĆI 99

228

254

MPROFIL DOO

ZABOK

PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11

274

229

231

ISTRATURIST D.D.

UMAG

JADRANSKA 66

856

230

257

CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD

ZAGREB

TRG SENJSKIH USKOKA 7- 8

35

231

243

DIGITEL MEDIJSKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62 A

25

232

230

GRADSKA LJEKARNA ZAGREB

ZAGREB

KRALJA DRŽISLAVA 6

325

233

299

VEMIL D.O.O.

ZAGREB

RUDEŠKA CESTA 140

205 300

97

234 235

225

DUHAN D. D.

RIJEKA

VAJNERA ČIČE S. 12

236

305

IRIS D.D.

ZAGREB

KNEZA BRANIMIRA 24

349

237

327

ZAGREBGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

V RAVNICE 6

625

238

283

ECOS TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 22

127

239

229

COMBIS D.O.O.

DUBROVNIK

MARKA MARULIĆA 6

200

240

262

LIMEX D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

VUKOVARSKA 77A

670

241

197

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D.

KRALJEVICA

OBALA KRALJA TOMISLAVA 8

564

242

242

DISTRI-PRESS D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

176

243

234

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 40

124

244

239

CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

ILICA 15/I

740

245

302

SPECTATOR SOLIS D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

246

289

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D.

RIJEKA

PULAC BB

247

258

248

206

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA DD

SLAVONSKI BROD

DR.MILE BUDAKA 1

695

249

380

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

ŠET. S. RADIĆA 2

702

250

341

251

36 343

LAGER BAŠIĆ D.O.O

ZAGREB

I.B.MAŽURANIĆ 8

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 1A

565 160

252

269

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

253

250

LOGISTA D.O.O.

RIJEKA

MILUTINA BARAČA 5

254

241

BINA-ISTRA D.D

PULA

GIARDINI 2

255

100

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

VUKOVARSKA 219 A

61

39 9 214

256

256

HOREX TRADE D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 6

257

391

OT-OPTIMA TELEKOM DD

ZAGREB

BANI 75 A

225

258

246

ORVAS PLUS D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

158

PROFECTUS DOO

ZAGREB

REMETINEČKA C. 112

260

JEDINSTVO D.D.

KRAPINA

MIHALJEKOV JAREK 33

ROCHE D.O.O.

ZAGREB

BANJAVČIĆEVA 22

262

252

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

PRIVLAKA B.B.

263

275

PURIS D.D. PAZIN

PAZIN

HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA 2

496

264

272

CEDEVITA DOO

ZAGREB

PLANINSKA BB

272

265

259

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB-ZRAČNA LUKA

PLESO BB

825

266

UNEX MPG D.O.O.

ZAGREB

ILICA 26

267

ADRIATICA.NET D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62 A

310 691

259 260 261

17

31 345 60 76

28

268

301

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

MALA ŠVARČA 155

269

298

VMD PROMET D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269 D

270

274

PETROKOV D.O.O.

ZAGREB

MRKŠINA 52D

138

271

132

INDUSTROGRADNJA DD

ZAGREB

SAVSKA 66

633

272

295

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 6

489

273

279

STRIDON-PROMET D.O.O.

DUGO SELO

ZAGREBAČKA 10800

201

11

274

322

CONSULTANTS GRUPA D.O.O.

ZAGREB

TRAKOŠĆANSKA 4

275

320

MD PROFIL D.O.O.

ĐAKOVO

INDUSTRIJSKA ZONA BB

276

356

LAVČEVIĆ D.D.

SPLIT

BIHAĆKA 2

277

273

TRGONOM D.O.O

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 13

451

278

205

GENERALTURIST D.O.O.

ZAGREB

I PILE 1

269

279

263

ZOVKO-ZAGREB D.O.O.

SESVETE

SLAVONSKA AVENIJA 63

139

280

304

VULKAL D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA 310

131

281

365

GORUP DOO

TOMAŠEVEC

TOMAŠEVEC 2

282

398 AUTO HRVATSKA DIJELOVI D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

283

363

284

281

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

36 231 32

29 221


113

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

356.905.236

0

356.873.274

58.278.045

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

0

2.796.113

286

71.219.737

382

19.391.949

337

0,78

3,93

128

15.784.899

165

277.287.144

233

31.425.281

307

4,42

5,69

355.491.802

257.421.659

57

32.219.271

94

1.245.990.788

75

694.032.080

46

9,06

2,59

346.184.764

266.179.783

55

5.700.486

243

65.706.086

388

22.586.658

329

1,65

8,68

205

10.667.346

194

242.498.778

254

12.079.886

355

3,14

4,40

0

5.121.891

256

198.905.271

286

183.645.360

132

1,51

2,58

661.045

330

110.918.487

354

9.653.344

364

0,20

0,60

339.595.769

10.926.010

338.348.063

0

336.794.509

10.447.403

334.418.168

0

329.685.395

11.169.609

206 0 204

144.885

341

49.753.654

394

33.360.021

303

0,04

0,29

12.298.080

176

227.272.736

263

63.186.460

242

3,73

5,41

328.965.591

0

0

7.899.554

218

273.882.297

234

32.990.459

306

2,40

2,88

327.798.324

0

0

11.735.110

181

223.766.291

265

33.731.627

301

3,58

5,24 16,01

327.468.038

20.849.462

184

23.817.247

126

148.735.348

321

40.041.641

293

7,27

326.770.779

223.533.554

64

7.823.348

222

433.182.120

180

107.733.703

186

2,39

1,81

325.957.993

119.902.120

94

0

0

264.508.336

242

0

0

0,00

0,00

287

6,62

23,26

0

0,00

0,00

325.235.802

11.829.261

200

21.525.307

136

92.529.539

365

40.543.448

322.964.156

126.828.868

90

0

0

119.355.755

346

0

322.452.148

0

0

32.761.228

92

362.795.102

200

122.263.226

171

10,16

9,03

322.331.099

175.098.743

76

18.533.809

149

317.182.761

214

20.513.691

335

5,75

5,84

321.212.219

166.386.706

77

23.276.081

130

400.567.228

186

127.821.640

170

7,25

5,81

315.401.194

48.156.400

139

3.657.990

278

221.721.778

266

92.264.115

200

1,16

1,65

315.347.047

0

0

52.557.056

56

179.777.168

298

66.422.624

234

16,67

29,23

312.139.962

53.323.468

132

6.127.264

236

87.565.158

369

19.258.314

338

1,96

7,00

310.762.292

42.534.285

146

77.605.537

40

267.614.654

240

171.973.914

137

24,97

29,00

310.677.741

289.869.890

50

25.288.531

123

151.608.109

319

23.558.013

324

8,14

16,68

310.433.545

0

0

3.889.323

276

37.066.697

398

8.507.524

370

1,25

10,49

309.042.748

0

0

0

309.030.582

270.379.788

53

19.876.678

143

0 237 0

2.771.675.450

23

468.640.192

69

0,00

0,00

159.016.676

313

114.120.006

180

6,43

12,50

176.916.249

300

15.835.062

346

1,92

3,36

625.181.354

143

0

0

0,00

0,00

308.801.205

27.192.286

167

5.939.494

307.222.062

35.378.964

157

0

305.866.110

1.728.823

249

11.553.767

184

138.633.692

329

50.479.004

264

3,78

8,33

301.962.658

0

0

1.557.336

306

342.799.570

205

8.186.616

371

0,52

0,45

300.515.359

85.283.436

116

4.587.376

263

181.351.777

295

91.311.193

204

1,53

2,53

299.181.863

38.734.439

153

4.655.876

262

379.508.790

192

98.063.677

196

1,56

1,23

297.046.692

232.942.803

61

40.357.533

72

243.135.698

253

105.803.765

187

13,59

16,60

295.426.199

4.138.579

228

0

0

255.960.001

245

91.000.520

205

0,00

0,00

294.830.192

101.298.341

105

30.809.246

99

284.242.595

230

145.609.859

157

10,45

10,84

294.515.785

101.773.753

104

31.232.730

98

931.764.239

100

873.320.851

38

10,60

3,35

290.959.167

11.230.804

203

15.489.685

166

121.690.352

344

15.509.683

347

5,32

12,73

290.841.483

137.885.099

86

0

0

252.216.159

247

0

290.245.929

261.323.583

56

34.193.490

89

214.871.947

270

40.169.400

0

0,00

0,00

290

11,78

15,91 10,09

290.234.559

0

0

27.542.914

115

273.016.366

236

94.472.947

197

9,49

290.122.071

5.333.556

222

3.742.581

277

212.052.876

272

40.221.468

289

1,29

1,76

288.826.855

39.695.073

152

0

0

706.636.910

132

231.607.149

117

0,00

0,00 13,09

288.788.100

23.872.378

175

20.416.111

140

155.950.001

316

67.418.070

233

7,07

288.761.943

53.146

292

2.024.265

299

108.167.311

356

15.935.998

345

0,70

1,87

287.853.966

0

0

25.849.717

119

1.664.636.474

53

64.548.747

237

8,98

1,55 0,33

250

670.223

328

200.654.928

284

35.681.573

298

0,23

0

9.751.261

200

339.246.602

207

206.354.812

127

3,39

2,87

280

2.223.711

295

126.386.312

341

27.027.788

318

0,77

1,76

287.536.339

1.700.001

287.328.861

0

287.072.086

207.248

286.920.098

100.097.514

107

0

285.590.755

1.057.879

253

17.732.956

0

126.565.961

340

0

153

147.320.653

323

18.749.258

0

0,00

0,00

340

6,21

12,04

283.866.062

413.611

268

15.947.855

163

137.018.125

332

63.221.787

241

5,62

11,64

283.644.683

82.938.036

117

7.685.524

225

140.923.939

325

22.616.421

328

2,71

5,45

283.128.743

5.444.521

221

493.827

337

171.727.797

305

20.839.222

333

0,17

0,29


114

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

285

271

RADIN REPRO I ROTO D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 194

286

367

EUROLEASING D.O.O.

SPLIT

REMETINEČKA CESTA 98

287

294

METEOR-GRUPA D.O.O.

VARAŽDIN

OPTUJSKA 12

200 27 255

288

311

SOKOL MARIĆ D.O.O.

ZAGREB

TRG MARŠALA TITA 8/II

289

396

PEVEC TRANSPORT D.O.O.

BJELOVAR

TRG S. RADIĆA 26

387

290

315

GRADNJA D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

RIBARSKA 1

578

291

364

LOCAT LEASING CROATIA D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33

292

284

INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 3

534

293

346

LAVČEVIĆ INŽENJERING D.O.O.

SPLIT

BIHAĆKA 2

190

294

261

DUHAN D.D. ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU

ZAGREB

DRAŠKOVIĆEVA 27

452

295

342

KNAUF D.O.O.

KNIN

KOSOVO BB

127

296

297

METSS D.O.O.

ČAKOVEC

ŽRTAVA FAŽIZMA 2/A

405

297

267

S & T HRVATSKA D.O.O.

BUZIN

BORONGAJSKA CESTA 81A

146

298

270

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

ULICA GARDA VUKOVARA 269D

389

299

278

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

CEBINI BB, BUZIN

301

255

INTRONIC D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA ULICA BB

302

286

FINVEST CORP D. D.

ČABAR

IVANA GORANA KOVAČIĆA 24

303

330

3.226

20

33

300

304

94 635

ELECTROLUX D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 3

30

CE-ZA-R D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 15

93

305

377

ŠKOLSKA KNJIGA D.D.

ZAGREB

MASARYKOVA 28

278

306

317

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

ČAKOVEC

RUDOLFA STEINERA 7

564

307

276

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

CARA HADRIJANA 7

132

308

324

SONIK D.O.O.

ZADAR

BENKOVAČKA 1A

452

309

306

GRANOLIO D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 5

101

310

307

FIBIS D.O.O.

ZAGREB

MEDARSKA 69

311

332

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

OSIJEK

ZELENO POLJE 34

312

248

UNIPHARM D.O.O.

BUZIN

BANI 98

313

357

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

MATIJE GUPCA 130

314

118

SHW/RWE UMWELT AQUA VODOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

ČULINEČKA CESTA 287A

315

265

GAVRANOVIĆ D.O.O.

ZAGREB

MAJSTORSKA 2

316

300

VJESNIK D.D. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

317

390

SELK D.D.

KUTINA

KOLODVORSKA 27

318

34 247 41 303 6 356 546 2.676

MEŠIĆ COM D.O.O.

ZAGREB

RAPSKA 46B

319

285

EUROTRADE D.O.O.

ROVINJ

GOSPODARSKA ZONA GRIPOLE SPINE BB

73

320

290

MAGNA GLOBAL D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62 A

321

383

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

TRG KREŠIMIRA ĆOSIĆA 9

322

319

BIJELIĆ CO D.O.O.

OSIJEK

SVETOG LEOPOLDA MANDIĆA 13A

323

351

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D.

VINKOVCI

DUGA ULICA 181

1.092

324

292

MLINAR D.D. KRIŽEVCI

KRIŽEVCI

GRDENIĆEVA 27

816

325

291

AUTOKUĆA BAOTIĆ D.O.O.

ZAGREB

MAKSIMIRSKA 282

326

IPK TVORNICA ULJA ČEPIN D.O.O.

ČEPIN

ULICA GRADA VUKOVARA 18

327

MUCIĆ & CO D.O.O.

GORNJI MUĆ

RADNA ZONA PRISIKE

108

328

NOVA TV D.D.

ZAGREB

REMETINEČKA CESTA 139

229

329

L OREAL ADRIA D.O.O.

ZAGREB

ZAVRTNICA 17

79

330

TRAST D.D. SPLIT

SPLIT

GAT SV. DUJE 4

408

168 4 473 58

78 217

331

335

BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA D.O.O.

SPLIT

PUT SUPAVLA 21

381

332

313

BAUMAX ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 11

217

333

349

MCCANN ERICKSON D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33A

334

339

TRGOCENTAR DOO

ZABOK

RADNIČKO NASELJE BB

58 311

335

343

KONČAR-KUĆANSKI APARATI D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

543

336

359

GP DUBROVNIK D.D.

DUBROVNIK

Đ. NATALI 7

454

GEOFIZIKA D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 64

246

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

INDUSTRIJSKA 1

243

HS PRODUKT D.O.O.

KARLOVAC

M.BOGOVIĆA 7

837

337 338

334

339 340

BENUSSI D.O.O.

PULA

FAŽANSKA CESTA 86

341

323

SLOBODNA DALMACIJA D.D.

SPLIT

HRVATSKE MORNARICE 4

624

342

345

KIO KERAMIKA D.O.O.

ORAHOVICA

VLADIMIRA NAZORA BB

479

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

62


115

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

282.168.407

15.437

280.111.804

0

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

297

5.710.081

242

91.953.758

367

25.589.664

320

2,02

6,21

0

4.440.795

267

744.301.185

124

10.506.116

361

1,59

0,60

279.907.438

349.318

269

7.199.072

230

141.214.855

324

46.444.732

269

2,57

5,10

279.622.036

258.761

273

20.158.591

141

101.561.689

358

20.280.591

336

7,21

19,85

277.279.843

52.112.269

133

277.189.041

0

276.764.415

0

276.683.994

40.574.019

987.981

322

63.356.827

389

21.121.458

331

0,36

1,56

0

5.197.910

254

173.084.030

303

62.280.213

243

1,88

3,00

0

35.888.445

82

1.178.775.487

77

113.978.224

181

12,97

3,04

149

18.768.693

148

527.931.022

156

285.740.307

106

6,78

3,56

234

88.749.046

368

8.579.642

369

2,37

7,38

0

46.789.540

396

10.876.933

358

0,00

0,00

276.668.115

0

0

6.552.880

276.536.685

0

0

0

275.605.226

151.815.865

80

28.333.325

110

295.844.904

224

154.858.471

150

10,28

9,58

273.417.284

0

0

6.498.925

235

67.257.821

387

15.088.515

351

2,38

9,66

273.077.993

7.585.262

214

7.883.259

220

131.526.278

337

63.445.119

239

2,89

5,99

272.979.982

28.734.773

165

7.896.643

219

566.843.978

150

183.847.825

131

2,89

1,39

272.405.268

36.524.945

154

2.912.199

285

68.409.231

383

9.008.106

366

1,07

4,26

267.446.212

24.958.513

174

10.719.735

192

205.009.011

281

70.719.736

228

4,01

5,23

266.360.108

71.341.018

122

4.165.445

270

751.214.378

123

492.791.362

64

1,56

0,55

265.388.066

36.104.791

155

3.250.316

281

134.845.820

333

22.170.410

330

1,22

2,41

264.467.845

883.660

258

60.778.958

50

170.863.207

306

145.068.633

159

22,98

35,57

264.342.912

8.581.624

211

20.813.969

138

432.580.293

181

268.113.226

108

7,87

4,81

262.990.675

2.934.660

237

7.578.928

228

162.807.232

311

91.337.590

203

2,88

4,66 1,86

262.940.787

0

0

5.056.573

257

272.134.031

237

0

0

1,92

262.705.213

0

0

2.998.280

282

97.067.025

363

25.314.372

322

1,14

3,09

260.685.362

43.294.026

145

2.392.527

291

313.877.003

218

72.870.993

225

0,92

0,76

527.796

336

38.905.778

397

10.994.507

357

0,20

1,36

0

122.555.684

343

33.216.428

304

0,00

0,00

259.839.205

0

259.816.113

25.305.385

259.348.504

0

259.239.393

1.039.698

0 171 0 255

0 0 2.992.622

0

139.057.011

327

0

283

286.074.628

229

148.180.245

0

0,00

0,00

151

1,15

1,05

258.347.098

0

0

7.735.324

224

67.686.233

385

18.441.979

342

2,99

11,43

257.029.068

0

0

10.068.578

197

75.383.487

377

41.732.020

282

3,92

13,36

209

290.776.338

227

116.260.554

177

3,62

3,18

0

93.300.427

364

18.736.205

341

0,00

0,00

255.533.395

4.062.421

230

9.255.434

254.670.921

243.739.855

59

0

254.318.915

0

0

15.287.201

167

165.121.421

310

33.076.241

305

6,01

9,26

254.255.800

49.619.739

136

2.508.320

290

119.304.520

347

28.267.572

314

0,99

2,10

253.509.411

0

244

83.644

346

153.499.361

318

437.039

379

0,03

0,05

251.903.023

0

0

46.894.016

60

770.187.556

121

523.927.405

60

18,62

6,09

251.412.793

0

0

7.805.585

223

49.891.259

393

30.731.838

308

3,10

15,65

250.259.648

156.369.953

79

11.202.094

187

334.410.660

209

119.278.543

174

4,48

3,35

249.841.735

0

0

4.935.533

260

435.134.782

179

231.313.590

118

1,98

1,13

0

2.323.340

293

34.035.550

399

8.623.888

368

0,93

6,83

0

463.511.615

167

280.729.538

107

0,00

0,00

313

4,83

8,75

0

0,00

0,00 25,32

248.760.942

0

243.282.692

32.606.605

160

0

242.677.823

3.032.112

236

11.727.706

242.494.972

10.409.252

207

0

182

134.012.128

335

28.470.574

0

294.223.660

225

0

242.353.772

100.813.167

106

17.240.746

157

68.088.697

384

28.235.829

315

7,11

238.995.149

43.515.392

144

4.059.218

271

183.736.810

293

45.125.423

271

1,70

2,21

238.039.411

13.569.918

195

0

0

76.530.136

375

0

0

0,00

0,00

237.655.572

0

237.351.278

65.949.421

0

2.153.329

297

72.492.933

380

16.612.663

343

0,91

2,97

124

1.668.431

303

80.555.230

373

16.253.118

344

0,70

2,07

237.338.791

1.648.813

251

8.025.636

216

110.411.319

355

43.597.025

278

3,38

7,27

236.592.942

106.399.008

101

604.359

333

236.660.855

259

134.927.893

166

0,26

0,26

236.431.586

0

0

1.064.566

316

232.650.650

261

49.651.221

266

0,45

0,46

236.333.086

226.435.282

63

10.195.521

195

240.956.088

255

51.599.762

261

4,31

4,23 11,06

235.158.024

41.816.177

147

28.180.239

111

254.718.881

246

138.653.735

163

11,98

235.111.625

206.315.356

68

20.093.586

142

204.881.105

282

22.679.818

327

8,55

9,81

234.738.559

5.904.118

219

17.866.507

151

97.771.129

361

54.941.885

253

7,61

18,27

234.556.374

6.515.997

216

2.201.502

296

333.158.001

210

111.047.158

183

0,94

0,66

234.096.085

96.528.400

109

325.611

339

444.690.660

176

55.097.016

252

0,14

0,07


116

RANG-LJESTVICA

2007.

2006.

RANG PREMA UK. PRIHODU

343

288

344 345

337

346 347

321

348

348

349 350

394

351

361

352 353

BROJ RADNIKA

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

DROGA KOLINSKA D.O.O.

ZAGREB

PRILAZ IVANA VISINE 7

HIDROCOMMERCE D.O.O.

DONJI STUPNIK

LEDINSKA BB

210

82

ĐAKOVŠTINA D.D.

ĐAKOVO

EL.CENTRALE 12

513

KECUR D.O.O.

SESVETE

VARAŽDINSKA 16

15

VUPIK D.D.

VUKOVAR

SAJMIŠTE 113 C

894 782

VODOVOD-OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

POLJSKI PUT 1

GUMIIMPEX-GRP D.O.O.

VARAŽDIN

PAVLEKA MIŠKINE 64C

207

PULJANKA D.D.

PULA

ANTICOVA 5

377

ISTRACOMMERCE D.D.

PAZIN

TRG SLOBODE 2

290

KONIKOM D.O.O.

OSIJEK

ULICA JABLANOVA 43

202

VODOTEHNIKA D.D.

ZAGREB

KOTURAŠKA 49

215

360

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O.

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 42 A

408

356

326

UNILEVER CROATIA D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 106

55

357

224

SLOBODNA DALMACIJA TRGOVINA D.O.O.

SPLIT

PARK MLADEŽI B.B.

599

IVERICA D.O.O.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 17

162

ABB D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284

360

ZAGRA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33

361

SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O.

ŽUPANJA

INDUSTRUJSKA 5

181 104

354 355

358 359

376

362

54 2

HEMPEL D.O.O.

UMAG

NOVIGRADSKA ULICA 32

363

354

LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SPLIT

KRAJ SV.MARIJE 1

200

364

314

BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU

RIJEKA-DIO(KOSTRENA)

MARTINŠĆICA BB

646

TVORNICA DUHANA ZAGREB D.D.

ZAGREB

JAGIĆEVA B.B.

338

HYPO-LEASING STEIERMARK D.O.O.

ZAGREB

GARIĆGRADSKA 18

PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT DD

SPLIT

HERCEGOVAČKA 104

144

368

333

TRGOCENTAR DD

VIROVITICA

ZNG 1

529

369

366

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

UL. M. TITA 198

845

370

287

ZAGREBAČKE PEKARNE KLRA D.D.

ZAGREB

NOVA CESTA 93

729

371

368

FEROIMPEX D.O.O

VUKOVAR

DUNAVSKI PRILAZ 3

372

375

ELEKTROCENTAR PETEK

IVANIĆ-GRAD

ETANSKA CESTA 8

373

238

STIPIĆ GRUPA D.O.O.

ZAGREB,LUČKO

VENTILATORSKA 24

216

374

371

MAZIVA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 175

280

375

244

376

108

365 366 367

377

0 17

7 304

STRABAG INTERNATIONAL PODRUŽNICA ZA GRAĐEVINARSTVO ZAGREB GMBH

ZAGREB

ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 49

VALALTA D.O.O.

ROVINJ

CESTA VALALTA-LIM BB

312

4

378

382

AUTOTRANS D.O.O.

RIJEKA

TRG ŽABICA 1

567

379

389

TRGOSTIL D.D.

DONJA STUBICA

TOPLIČKA 16

360

380

374

TONDACH HRVATSKA D.D.

BEDEKOVČINA

MATIJE GUPCA 2

275

381

395

AUTO BAČIĆ D.O.O

ZAGREB

DUBRAVA 256

PROJEKTGRADNJA DD

SLAVONSKI BROD

ISTOČNA VEZNA CESTA BB

382

36 373

383

388

ROBERT BOSCH D.O.O.

ZAGREB

KNEZA BRANIMIRA 22

52

384

344

VELEKEM DD

ZAGREB

KOTURŠKA CESTA 51

152

385

399

MEGATREND D.O.O.

ZAGREB

BANI 75

386

358

ELEKTROMETAL D.D.

BJELOVAR

FERDE RUSANA 21

LUKA RIJEKA D.D.

RIJEKA

RIVA 1

TEAM D.D.

ČAKOVEC

DOBRIŠE CESARIĆA 5

389

PEMO D.O.O.

DUBROVNIK

VUKOVARSKA 26

197

390

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

VINKOVAČKA 1A

378

EKO MEĐIMURJE D.D.

ŠENKOVEC

B.RADIĆ 37

509

RIMC D.O.O.

SVETA NEDELJA

UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6

LONIA DD

KUTINA

VINKOVAČKA 2

190

FERO-TERM MALOPRODAJA D.O.O.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

BANI 73B

141

TRGOMETAL D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 4

165

RENOPROM D.O.O.

SVETA NEDELJA

LJUBLJANSKA CESTA 4

131

METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

FABIJANSKA ULICA 33

740

ISTRA CEMENT D.D.

PULA

REVELANTEOVA 4

160

KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 140

182

FEAL HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

RUDEŠKA 3A

387 388

245

391 392

236

393 394 395

385

396 397

400

398 399 400 Izvor: Fina

386

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

47 456 1.109 321

16

49


117

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

233.652.028

10.383.077

233.179.510

0

232.795.198

4.955.615

231.119.100

0

230.457.131

844.563

208

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

0

117.815.662

348

0

0

0,00

0

9.314.455

208

226.204.555

264

63.373.574

240

3,99

4,12

223

1.033.581

320

694.056.880

137

338.735.012

91

0,44

0,15

0

1.410.630

309

17.900.649

400

5.238.252

374

0,61

7,88

0

801.880.858

116

451.931.952

75

0,00

0,00

259

0

0

0,00

230.415.803

6.528

298

1.268.387

310

936.229.366

98

374.336.343

85

0,55

0,14

230.287.034

23.569.276

176

41.616.265

67

165.340.999

309

93.977.453

199

18,07

25,17

229.296.073

0

0

117.342

343

227.583.918

262

60.123.932

247

0,05

0,05

226.990.524

0

0

1.041.745

318

77.127.791

374

29.232.158

311

0,46

1,35

224.352.137

2.157.637

244

1.717.096

302

195.183.427

290

15.337.313

349

0,77

0,88

223.297.450

0

0

8.132.863

215

140.718.990

326

44.878.882

273

3,64

5,78

222.521.208

0

0

3.931.384

275

112.432.554

353

10.632.932

359

1,77

3,50

221.965.534

22.469.376

221.824.584

0

178 0

0 1.127.809

0

84.121.239

371

10.542.630

360

0,00

0,00

315

61.453.852

390

40.691.139

285

0,51

1,84 14,07

220.990.792

117.886.026

95

21.945.524

134

155.964.877

315

88.829.804

208

9,93

220.483.483

92.521.244

113

11.293.552

185

116.552.170

349

29.650.237

310

5,12

9,69

219.959.937

0

0

724.070.126

130

3.070.568

375

0,00

0,00

219.925.481

204.225.447

69

0

0

217.906.691

268

51.192.692

262

0,00

0,00

219.439.937

61.645.608

126

26.790.282

117

186.539.417

292

156.103.822

148

12,21

14,36

244

0,85

1,64

0

0,00

0,00 11,38

0

0

219.112.272

0

0

1.853.617

301

112.876.920

352

61.843.945

218.956.604

175.302.477

75

0

0

244.495.487

251

0

0

107.106.136

24

941.486.518

96

899.817.702

36

48,96

0

0

447.489.598

174

1.422.264

378

0,00

0,00

139

147.738.353

322

109.116.196

185

9,52

14,04 0,01

218.746.033

0

218.485.155

529.604

217.999.201

0

264 0

20.742.948

217.280.200

0

0

12.582

350

150.165.711

320

50.856.820

263

0,01

216.995.367

132.075.941

88

9.417.517

205

1.074.729.601

83

930.650.548

33

4,34

0,88

216.292.207

218.637

277

0

214.886.251

269

145.507.340

158

0,00

0,00 21,81

0

216.264.624

2.070.965

246

37.239.778

79

170.714.579

307

89.883.916

206

17,22

216.191.791

133.025

282

11.839.305

180

134.247.650

334

27.331.439

317

5,48

8,82

215.230.332

3.760.930

233

5.657.502

244

243.866.208

252

49.253.123

267

2,63

2,32

214.643.371

72.740.502

120

9.383.846

206

281.954.246

231

231.891.047

116

4,37

3,33

213.437.125

0

0

5.212.936

253

304.331.499

220

155.542.281

149

2,44

1,71

212.370.216

62.739.734

125

29.116.673

106

263.016.873

243

158.455.035

147

13,71

11,07

211.409.390

21.414.273

181

210.353.123

0

609.864

332

245.368.762

250

87.155.346

209

0,29

0,25

0

1.958.066

300

98.075.461

360

48.404.807

268

0,93

2,00

210.245.062

13.861.024

194

18.769.430

147

378.166.211

194

140.899.435

160

8,93

4,96

209.863.415

0

0

5.868.094

239

61.031.790

391

15.214.072

350

2,80

9,61

209.850.889

0

0

14.666.437

169

293.778.656

226

39.515.237

295

6,99

4,99

209.724.668

30.150.994

163

2.625.746

289

71.481.245

381

29.877.127

309

1,25

3,67

208.657.949

493.465

265

1.060.069

317

114.595.954

351

33.672.516

302

0,51

0,93

208.147.677

6.697.632

215

612.227

331

67.597.637

386

18.921.780

339

0,29

0,91 2,22

207.621.243

897.437

257

4.182.996

269

188.692.554

291

53.440.910

256

2,01

207.562.661

120.665.972

93

2.647.836

288

550.383.390

155

359.167.375

89

1,28

0,48

207.486.059

0

0

34.703

349

174.207.513

302

40.120.942

292

0,02

0,02 15,59

207.275.819

0

0

9.006.749

210

57.764.281

392

9.106.749

365

4,35

205.646.081

40.000

294

34.636.365

85

390.725.405

189

208.143.867

126

16,84

8,86

205.104.008

159.666.762

78

16.768.108

158

116.371.845

350

74.938.896

223

8,18

14,41 19,00

205.002.425

22.698

296

33.583.530

90

176.768.615

301

71.235.426

227

16,38

204.395.241

0

0

1.205.458

314

92.163.038

366

43.683.673

277

0,59

1,31

203.947.147

0

280

24.675.228

124

206.316.098

280

76.996.626

219

12,10

11,96

203.932.153

48.174.724

138

37.904

348

161.910.206

312

65.024.168

236

0,02

0,02

203.576.438

6.098.361

217

670.957

327

120.043.348

345

23.277.764

325

0,33

0,56

203.008.654

110.203.659

98

104.831

345

178.507.460

299

91.911.867

202

0,05

0,06

202.780.222

195.402.010

71

9.833

351

482.361.953

163

293.015.247

103

0,00

0,00

202.331.672

87.045.450

115

41.977.389

66

195.258.187

289

170.507.136

139

20,75

21,50

202.312.025

11.247.026

202

4.031.817

272

195.912.585

288

34.275.294

300

1,99

2,06


zdrav.stveno osiguran.je

=D”WRVHRVMH½DPVLJXUQR".DGPLMHSRWUHEQDSRPR½]QDP¿LMDVXYUDWD XYLMHNRWYRUHQD=DQMLKVDPSUYLQDUHGX2VMH½DPVHVLJXUQRMHUVDPX UXNDPDQDMEROMLK8LVWLQXEULQXRPRP]GUDYOMX =GUDYVDP,RVLJXUDQX&URDWLD]GUDYVWYHQRPRVLJXUDQMX

&52$7,$]GUDYVWYHQRRVLJXUDQMHGUXJDMHSRORYLFD9D”HJ]GUDYOMD


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

U globaliziranom svijetu sve ovisi o nama U svjetskim razmjerima malo hrvatsko gospodarstvo mora pronaći niše koje će zauzeti IAKO SU HRVATSKI GOSPODARSTVENICI MANJE-VIŠE

zadovoljni prošlom poslovnom godinom svim problemima unatoč, očekivanja od ove koja se lagano bliži kraju donekle su tmurnija, apostrofirajući pritom aktualnu monetarnu politiku koja je, barem tako tvrde, jedna od kočnica povećanja konkurentnosti. Uz to, mnogi upozoravaju i na činjenicu neravnomjernog županijskog razvoja, listom se zalažući za gospodarsko jačanje onih manje razvijenih. To tim više što i Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, što ga je nedavno predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, jasno pokazuje da su najrazvijenije regije istodobno i najkonkurentnije. Ili, drukčije kazano, očito je da naš sektorski i županijski razvoj uvelike ovisi o snazi pojedinih kompanija i njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu. Jer, kako je kazala jedna gospodarstvenica, “tamo gdje su poslovni subjekti uspjeli stvoriti konkurentan proizvod i gdje su primijenjeni svjetski standardi rada i poslovanja, takve kompanije su u stanju potaknuti razvoj cijelog sektora ili pomoći brži županijski razvoj. Nažalost, takvih primjera nema onoliko koliko bi ih moralo

biti, niti su oni ravnomjerno raspoređeni po sektorima i županijama“. Pri tome valja imati na umu i to da boljitka nema bez razvoja posebnosti, ulaganja u ljude, međusektorskog povezivanja i, dakako, ulaganja u nove tehnologije. No isto tako, lokalna (regionalna) vlast ne može sjediti skrštenih ruku i očekivati da država obavi posao za nju inicirajući različite projekte. Uostalom, u županijama postoji i niz poduzetničkih zona s cjelovitom infrastrukturom, no pitanje je koliko pojedini čelnici žele izaći u susret poduzetničkim inicijativama. Hitrorezu unatoč. A da bismo postali konkurentniji, ne samo na europskom, nego i svjetskom tržištu, ne smije se zaboraviti da je, u svjetskim razmjerima, hrvatsko gospodarstvo malo te da treba pronaći niše koje može zauzeti. Jer konkurentnost hrvatskih proizvoda, bez obzira iz koje branše dolazili, krije se u njihovom ekskluzivitetu i ponajviše kvaliteti, čemu svakako treba pribrojiti i poticanje izvoza. Uostalom, biznis je ionako globaliziran, a gdje ćemo mi pronaći svoje mjesto, ovisi isključivo o nama. I nikome drugome.

119


0120

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

DAMIR VRANIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALSTOMA HRVATSKE

Tečaj kune nam postaje problem Za povećanje konkurentnosti potrebno je pojednostaviti zakonsku regulativu, a poduzetnički butici bi trebali biti ispomoć u prilagodbi proizvodnu opremu i usavršavanje ljudskih resursa. Posebice smo ponosni na veliki broj visokoobrazovanih, mladih inženjera koji rade na razvoju i konstrukciji komponenti plinskih i parnih turbina, u suradnji s međunarodnim timovima širom svijeta. Alstom se iznova potvrđuje kao vodeći stručnjak za servisna rješenja u energetici, kako na tržištu Hrvatske, tako i regije.

PROTEKLA JE GODINA ZA ALSTOM HRVATSKU bila jedna u nizu uspješnih, kako prema prihodu, tako i po rastu opsega poslovanja i broja zaposlenih. Najznačajniji pokazatelji u poslovanju rasli su po dvoznamenkastim stopama: prihodi 24 posto, a narudžbe koje smo zaprimili su čak 25 posto veće nego u prethodnoj godini. U 2008. godini krenuli smo u potpunosti s ispunjenim proizvodnim kapacitetima, prije svega svim vrstama strojne obrade te proizvodnje lopatica za turbine i kompresore. Nastavili smo ulaganja u najsuvremeniju

Pojačati aktivnost gospodarskih komora U hrvatskoj sektorskoj i županijskoj ravnomjernosti razvoja, nažalost, prisutna je neravnomjernost jer je glavnina vezana uz Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Oko 600.000 eura godišnje ulažemo za hardver i softver nužne za normalno odvijanje procesa

Za povećanje konkurentnosti potrebno je pojednostaviti zakonsku regulativu, a poduzetnički butici trebali bi biti ispomoć u prilagodbi. Smatram da nam kronično nedostaju domaće ideje te da se nedovoljno pokreće vlastiti biznis. Međutim, tu treba pojačati aktivnost gospodarskih komora. Koliko mi je poznato, u tom smjeru se kreće inicijativom pomoći sastavljanja biznis planova, kao i podrškom u dobivanju kredita. Nama, kao pretežno izvoznoj tvrtki, najveći problem, kao i ostalim izvoznicima, predstavlja sve jači tečaj kune. Alstom je tehnološki napredna i brzorastuća tvrtka, te očekujemo porast prihoda u 2008./ 2009. godini za nešto više od 25 posto. Plan je nastaviti trend izvoza - trenutačno smo na razini od gotovo 90 posto prihoda. U zadnje tri godine uložili smo nešto više od 20 milijuna eura u daljnje proširenje proizvodnih kapaciteta, a pozitivan trend investicija nastavit ćemo u iduće dvije godine. Na godišnjoj razini ulažemo i oko 600.000 eura za hardver i softver nužne za normalno odvijanje procesa.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0121

MIHOVIL PRPIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLASA

Neke mjere smanjile su konkurentnost destinacija Očekivanja od turizma su velika, no potrebno je i dobro koordinirati razvoj i ulaganja, kako ne bi došlo do neravnomjernosti

POSLOVNOM 2007. GODINOM U ATLASU možemo biti više nego zadovoljni. Obilježili su je, s jedne strane, poslovno restrukturiranje te pripreme za integraciju i ostvarenje sinergije unutar adriatica.net Grupe i, s druge, rast prihoda i daljnja ulaganja u razvoj prodaje kao i brojni uspješni poslovi među kojima najčešće ističemo razvoj poslova na dalekoistočnom tržištu i realizaciju prvog direktnog charter leta Japan-Hrvatska u organizaciji našeg partnera JTB Corporation. Ipak, iz perspektive ekonomske politike ostaje nam dojam da se mnogo

više moglo učiniti u korist razvoja turizma kao i da su neke mjere, prije svega ukidanje subvencija i uvođenje PDV-a na turističke usluge, nažalost rezultirale smanjenjem konkurentnosti destinacije. Bavimo se turizmom, koji je u našoj županiji jedna od primarnih djelatnosti, stoga se ne možemo požaliti na koordinaciju. Očekivanja od turizma su velika, no potrebno je i dobro koordinirati razvoj i ulaganja, kako ne bi došlo do neravnomjernosti. Odavno smo postali svjesni prednosti koje imamo u ovom dijelu Europe - prirodne ljepote, čistog mora, kulturne baštine koju priznaje i UNESCO. Kad se tome pridodaju i klimatski uvjeti, što se turizma tiče, zaista imamo sve uvjete za ostvarivanje uspjeha. Treba nam i reguliranje cijena Potrebno nam je uže profiliranje na svjetskom turističkom tržištu i nove investicije koje će pridonijeti tom profiliranju. Pored novih igrača koji se pojavljuju na tržištu (Bugarska, Crna

Gora i neke mediteranske zemlje), reguliranje cijena također će biti potrebno. Poslovna očekivanja u 2008. i planovi za 2009. godinu usmjereni su i dalje u ostvarenje naših ciljeva konsolidacije poslovanja i ostvarenja strateških sinergetskih učinaka unutar adriatica.net Grupe. Navedena konsolidacija donijet će nam određenu diverzifikaciju unutar turističkog sektora, u Atlasu bit će grupirani poslovi DMC agencije kojima smo se do sada

Potrebno nam je uže profiliranje na svjetskom turističkom tržištu i nove investicije bavili, ali i touroperaterstvo, vrhunski servis za business travel klijente, jaka retail mreža... Na taj način svakako postajemo otporniji na utjecaj bilo globalne krize, bilo kriza na pojedinim emitivnim tržištima, pa ih, dapače, možemo koristiti kao priliku za rast i razvoj.


0122

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

Investirati u nove tehnologije i učiti iz iskustava ICT industrija nije pozicionirana kao stožerni čimbenik hrvatske ekonomije, pa stoga ne uživa ni poseban tretman kod odgovornih ministarstava

IZ POZICIJE COMBISA 2007. bila je zahtjevna godina u kojoj smo dokazali snagu i stabilnost tvrtke te ostvarili većinu zacrtanih poslovnih ciljeva. To je godina u kojoj smo svjedočili smanjenju rasta poslovne informatike u Hrvatskoj te se suočili s padom investicija državne uprave u informatiku, posebice u drugoj polovini godine. Unatoč tomu, Combis je ostvario više značajnih strateških pomaka. Uz rast prihoda od pet posto, bitno smo unaprijedili poziciju i na tržištu BiH te u cijeloj susjednoj regiji. Upravo te postavke okosnica su naših pozitivnih planova i za 2008. godinu. Vjerujem kako je svima poznato da su neke županije bitno razvijenije od drugih. Isto tako, površna analiza doprinosa određenih industrijskih grana u ukupnom BDP-u Hrvatske, pokazuje dominaciju određenih industrija u odnosu na druge. Ako pokušamo utvrditi povezanost tih dviju činjenica, glavni industrijski pokretači ICT sektora locirani su u Zagrebu te uglavnom dolaze iz sektora bankarstva, telekomunikacija i državne uprave. Edukacijski sustav nedovoljno kvalitetan Ako, pak, promatramo ICT kao pokazatelj sofisticiranosti neke industrije, mala zastupljenost ICT-ja u izostavljenim industrijama je svakako pokazatelj ili nerazumijevanja modernih poslovnih koncepata ili je riječ o ICT neintenzivnim industrijama. Istodobno, svjedoci smo da je nekoliko indu-

strijskih grana gotovo nestalo sa zemljovida hrvatske ekonomije, što za sobom povlači izostanak specijalističkih ICT znanja za te industrije. To je svakako nešto što bi trebalo promijeniti i bez čega ćemo teško razviti sve postojeće potencijale. Malo je nasljeđenih prednosti koje ima hrvatska ICT industrija. Svjedočimo da su i trendovi hrvatske konkurentnosti u zadnjih pet godina, u tom smislu, negativni. No, na svu sreću, ICT je još uvijek mlada industrija gdje često dolazi do fundamentalnih promjena osnovnih tehnoloških paradigmi, tako da se nove prilike redo-

Ključ uspjeha jest kontinuitet te posvećenost izvrsnosti uz naglasak na napornom radu vito ukazuju. Mišljenja sam da treba nastaviti investirati u nove tehnologije i kontinuirano učiti iz stečenih iskustava. Ključ uspjeha jest kontinuitet te posvećenost izvrsnosti uz naglasak na napornom radu. Povećanje konkurentnosti zahtijeva vrlo širok pristup uz istodobno djelovanje više elemenata. Neupitno je kako nam je edukacijski sustav nedovoljno kvalitetan, što implicira i nedovoljan broj kva-

litetnog kadra. Nadalje, ICT industrija nije pozicionirana kao stožerni čimbenik hrvatske ekonomije, pa stoga ne uživa ni poseban tretman kod odgovornih ministarstava. Nastavak uspješnih godina Promatrajući s pozicije Combisa, 2008. godina u mnogočemu će biti nastavak prošle godine. Očekujemo umjereni rast prometa uz sličnu stopu dobiti. Osim toga, ove godine planiramo i znakovito postignuće regionalnog poslovanja Combisa, što čini najvažniju razliku u odnosu na ukupne rezultate poslovanja 2007. godine. Također, nastavljamo razvijati odjel usluga unutar Combisa, što će rezultirati i znatnim povećanjem broja zaposlenih. Zaključno, 2008. bit će nastavak niza uspješnih godina poslovanja Combisa kao vodećeg sistem integratora u zemlji. U 2009. godini očekujemo daljnji razvoj Combisa sukladno razvoju tržišta i doprinosa ICT-ja većoj konkurentnosti suvremenog poslovanja.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0123

TRPIMIR RENIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE DALMACIJACEMENTA

Treba nam strategija razvoja Predvidi li ta strategija poticanje jačih greenfield investicija u do sada slabije razvijenim gospodarskim područjima, možemo očekivati nešto uravnoteženiji rast

GLAVNI POKRETAČ RAZVOJA Hrvatske u građevinskoj industriji su infrastrukturni projekti koji su ranijih godina bili u usponu. Unatoč usporenju rasta ekonomskih pokazatelja u proteklih godinu dana, koji su uzrokovani globalnim ekonomskim trendovima, u građevinskoj industriji zabilježen je rast od 13 posto u prvom dijelu godine. Kad je riječ o potrošnji cementa, ona je na istoj razini kao i prethodne godine. Međutim, moram napomenuti da je upravo građevinski sektor i najosjetljiviji, odnosno najizloženiji daljnjem povećanju rizika u međunarodnom poslovanju. Naime, Hrvatska narodna banka je limitirala

rast kredita privatnom sektoru na 12 posto, a korporacije se okreću izravnom inozemnom zaduživanju. Postoji velika neravnoteža u razvoju županija, što je dijelom i razumljivo s obzirom na pojačane gospodarske aktivnosti u već razvijenijim područjima, a relativno spori razvoj u onim nerazvijenima. Prema nekim financijskim pokazateljima Grad Zagreb i okolica u 2007. godini ostvarili su 50 posto ukupnih prihoda Hrvatske. Osim Zagreba, kao područja rasta značajnije su zastupljeni Rijeka i Split.

uspjeh vrlo jasna i vrijedi na svim tržištima. Morate imati kvalitetu proizvoda i usluga, primjenjivati EU norme za proizvode i maksimalno optimizirati troškove. Ukupna davanja državi na svim razinama i nefleksibilnost tržišta rada jednako otežavaju položaj izvoznika.

Jasna formula za uspjeh Kad je riječ o industriji cementa, trendovi su nešto drukčiji. Tako se bilježi rast na području Slavonije i Zagreba, a pad potražnje na području Splita i Rijeke. Obveze prema Europskoj uniji uključuju izradu hrvatske strategije razvoja, a slijedom toga i županijske. Predvidi li ta strategija poticanje jačih greenfield investicija u do sada slabije razvijenim gospodarskim područjima, možemo očekivati nešto uravnoteženiji rast. Mogu govoriti o cementnoj industriji gdje je formula za konkurentnost i

S obzirom na stagnaciju u državama članicama Europske unije, naša će pažnja u 2008. i 2009. i dalje biti primarno usmjerena na tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Vjerojatno nas očekuje smanjenje izvoza u države Zapadne Europe i mediteranske zemlje koje su naša tradicionalna tržišta. U potrošnji cementa za 2009. godinu najveći rast se očekuje u Crnoj Gori, 12 posto na godišnjoj razini, dok u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini očekujemo istu potrošnju kao i u prošloj godini.

Morate imati kvalitetu proizvoda i usluga, primjenjivati EU norme za proizvode i maksimalno optimizirati troškove


0124

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

DAVOR PETKOVIĆ, DINAMIK 3

Predstoji teška borba za opstanak Ako želimo biti konkurentni na europskom tržištu, trebamo sniziti cijene naših proizvoda bez obzira na njihovu visoku kvalitetu tvrtkama, trebala dosta izmijeniti. Unatoč tomu, poslovanje mojeg poduzeća u prošloj godini bilo je u laganoj pozitivi, što smo postigli uz velika odricanja, ne ulažući u infrastrukturu. Smatram da razvoj u Hrvatskoj, kako sektorski, tako i županijski, nije ujednačen, odnosno da je previše usmjeren prema zagrebačkoj regiji, bolje reći, centraliziran. Ostale županije i regije u većoj ili manjoj mjeri u podređenom su položaju u odnosu na zagrebačku regiju. S GLEDIŠTA EKONOMSKE POLITIKE poslovnu 2007. godinu ocjenjujem nezadovoljavajućom i posebice teškom za trgovačke tvrtke. S obzirom na veliki pritisak stranih trgovačkih poduzeća, koja imaju mnogo veću podršku svojih banaka a time i svojih država, smatram da bi se ekonomska politika u Hrvatskoj, odnosno prema hrvatskim trgovačkim

Ako ne bude promjena - gubici Hrvatske prednosti i posebnosti za povećanje izvoza i konkurentnosti hrvatskih proizvoda leže u samom položaju naše države u odnosu na druge zemlje te u visokoj kvaliteti naših proizvoda. Bez obzira na visoku kvalitetu, ako želimo biti konkurentni na europskom tržištu,

trebamo sniziti cijene proizvoda, što se postiže racionalizacijom troškova, smanjenjem državnih nameta, pojačanom angažiranošću na poslu te boljom promidžbom.

Ekonomska politika prema hrvatskim trgovačkim tvrtkama treba se promijeniti S obzirom da iz godine u godinu rade u sve težim uvjetima i da su suočene sa sve jačom konkurencijom, trgovačkim tvrtkama predstoji teška borba za opstanak. Zato, nažalost, predviđamo da ćemo ovu poslovnu godinu završiti s gubitkom, a ako se na tržištu nešto bitno ne promijeni, isto nas čeka i u idućoj godini.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0125

DARKO PAPPO, ČLAN UPRAVE DIV-a

Županijski neravnomjerni razvoj prate i metaloprerađivači Posebnost hrvatskog tržišta je nepostojanje ulaznih sirovina, odnosno repromaterijala, kao i nepostojanje, u većini slučajeva, domaćih proizvođača proizvodne opreme i tehnologija

TVORNICA VIJAKA DIV SAMOBOR poslovnu je 2007. završila sukladno planovima - vrlo uspješno. Pred zaposlenike i cijeli sustav stavljeni su zadaci koji su zahtijevali potpunu orijentaciju prema zahtjevima kupaca - kako postojećih tako i novih, zatim, usmjerenost na optimalnu nabavu i upravljanje troškovima,

optimalno korištenje svih raspoloživih resursa i znanja, te nadogradnju i razvoj u ciljanim područjima i za nova tržišta kako bi se plan mogao ostvariti. Tijekom poslovne 2007. DIV je dinamički uspio ostvarivati sve svoje planirane veličine, te s ponosom ustvrđujemo da su rezultati bili rekordni.

tiču tvrtke, iako smatramo da bi se to trebalo realizirati i brže, posebice za one koje su se, kao i DIV, dokazali i gdje taj plasman sredstava jamči brze plodove, ne samo za poduzeće nego i za zajednicu u kojoj poduzeće posluje, i to kroz dodatna zapošljavanja, poreze, i razvoj ostalih nužnih servisnih usluga.

Dulje vrijeme povrata investicija Opće je poznata županijska neravnomjernost razvoja u Hrvatskoj, pa je isti slučaj i u metaloprerađivačkom sektoru. To nije samo posljedica zemljopisnih razloga, nego velikim dijelom i propasti negdašnjih velikih metaloprerađivačkih tvrtki, te nestajanja kako kadra, tako i infrastrukture koja se pretvorila u neke druge oblike poslovanja, kao što su trgovina i zastupstvo. Valja napomenuti i kako je mogućim investitorima vrijeme povrata investicija u metaloprerađivačkom sektoru dulje i neizvjesnije nego u nekim drugim granama kojima su se poduzetnici okrenuli. Nedostatak kvalificiranog kadra dodatno usporava razvoj metaloprerađivačkog sektora u svim dijelovima Hrvatske jer se zbog ograničenog zapošljavanja tijekom godina smanjivao interes za metalska zanimanja.

Koristiti sve resurse u utakmici s jačima Smatram da Hrvatska treba koristiti sve svoje resurse koji su na raspolaganju kako bi kao malo gospodarstvo ozbiljnije ušla u utakmicu sa znatno jačima i razvijenijima. U metaloprerađivačkoj industriji manja i srednja poduzeća većinom izvoze proizvode niže vrijednosne složenosti, što reflektira nižom ukupnom cijenom, te smatramo da se složeniji proizvodi svakako mogu finalizirati unutar hrvatskih metaloprerađivačkih resursa, i to udruživanjem interesa više tvrtki na razvoju i finalizaciji složenijih proizvoda. Mogućnosti su kroz razna udruženja, klastere ili direktnim kontaktom. Svjedoci smo niza slučajeva u kojima se pojedini dijelovi ili sklopovi uvoze u Hrvatsku iako postoje i domaći vrlo kvalitetni proizvođači. Nažalost, posebnost hrvatskog tržišta je i nepostojanje ulaznih sirovina, odnosno repromaterijala, nepostojanje, u većini slučajeva, domaćih proizvođača proizvodne opreme i tehnologija, te je cijelo gospodarstvo orijentirano na uvoz i dobavu sa svjetskog tržišta koje je posebice u 2007. i početkom 2008. bilo nestabilno. Orijentacija kojoj se treba težiti su višegodišnji prodajni ugovori i isporuke s kontinuiranim povećanjem stupnja složenosti i količine, naravno, uz poštivanje očekivanja kupca u smislu kvalitete i rokova. Položaj Hrvatske u Europi i njena povezanost svim oblicima transporta sa svijetom prednost je koja se nikako ne smije zanemarivati, nego, dapače, koristiti u svim oblicima poslovanja s inozemstvom.

Nedostatak kvalificiranog kadra dodatno usporava razvoj metaloprerađivačkog sektora Izgradnja autocesta i infrastrukture sasvim sigurno pridonose uvjetima bržeg razvoja svih grana gospodarstva, pa tako i metaloprerađivačke. No, za ozbiljan rast i položaj na tržištu svakako je potrebno okrenuti se izvozu gdje naše tvrtke imaju velike šanse i mogućnosti. Posebno želimo istaknuti da državne službe i agencije kroz raznorazne fondove i mjere po-


0126

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ZDRAVKO STIPETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HOLDINGA ĐURO ĐAKOVIĆ

Razlike u razvijenosti potiču migracije mladih i obrazovanih ljudi Promjene se mogu učiniti privlačenjem novih velikih ulagača, ali i snažnijom državnom podrškom, potom programima koji imaju veću dodanu vrijednost i onima koji mogu dokazano izvoziti kako bi se osigurali temelji za konkurentnost

ĐURO ĐAKOVIĆ HOLDING LANI JE REALIZIRAO svoje ciljeve te ostvario 894 milijuna kuna konsolidiranih prihoda i 12,3 milijuna kuna neto dobiti. Stoga 2007. ocjenjujemo kao dobru poslovnu godinu. S obzirom na to da su

Morat ćemo uložiti dodatne napore kako bismo osigurali konkurentsku poziciju nam proizvodni programi dobrim dijelom takve naravi da je za njih hrvatsko tržište već sada malo, izvoz se nameće kao jedino moguće rješenje za opstanak naših tvrtki, pa onda i njihov rast i razvoj. Statistički podaci potvrđuju ono što vidimo i osjećamo u svakodnevnom životu - velike razlike u razvijenosti - te smatramo da su one takvih razmjera da će se ti odnosi teško moći promijeniti. Naime, razlike potiču migracije (pogotovo iz Slavonije) mladih školovanih ljudi u razvijene centre. U tim se dijelovima zemlje, kao posljedica toga, neće moći razvijati ekonomija zasnovana na stvaranju veće dodane vrijednosti, što jamči veće plaće i općenito veće bogatstvo okruženja.

Nismo iskoristili svoje prednosti Hrvatska industrija je i u socijalizmu usvojila tehnička i tehnološka znanja, ali su ona, nažalost, više korištena za izvoz u istočne i nesvrstane zemlje, nego na zapad. Propašću tog tržišta do izražaja su došle do tada prikrivene goleme neracionalnosti koje su dovele do propasti mnogih radnih mjesta. Nedolazak većih tvrtki iz branši u kojima smo imali tehnička i tehnološka znanja rezultirao je time da se u Hrvatskoj nisu pojavili veći proizvodni pogoni u vlasništvu velikih inozemnih korporacija. Upravo takvi pogoni u zemljama koje su danas članice Europske unije bitno pridonose ukupnom zapošljavanju i izvozu domicilne zemlje. Smatram da nemamo nikakve posebne prednosti koje već nemaju zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, a čini mi se i da nismo iskoristili prednosti koje su spomenute zemlje ipak iskoristile (blizina velikog tržišta, kako za gotove proizvode, tako i za komponente). Promjene se mogu učiniti privlačenjem no-

vih velikih ulagača, ali i snažnijom državnom podrškom (primjerice, dugoročnim kreditima za nove tehnologije), programima koji imaju veću dodanu vrijednost (minimalno 200.000 kuna po radnom mjestu i primjereni profit), onima koji imaju dokazanu sposobnost izvoza (primjerice metalna ili elektroindustrija), kako bi se uopće osigurali temelji za konkurentnost - različitost, kapacitet i produktivnost. Veći dio naših prihoda vezan je za energetiku, transport i graditeljstvo. Procjenjujemo da će se i u tim branšama osjetiti utjecaj financijske krize. No očekujemo da će loš utjecaj biti mnogo manji nego u drugim branšama. Za sada domete tog utjecaja ne možemo točnije kvantificirati, ali jedno je sigurno, morat ćemo uložiti dodatne napore kako bismo osigurali našu konkurentsku poziciju.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0127

BRANIMIR ŠOPAR, PREDSJEDNIK UPRAVE EKO MEĐIMURJA

Radna snaga nije spremna na migracije Jedina naša prednost je cijena rada koja je niža od cijene rada u razvijenim zemljama EU-a, iako je još uvijek viša nego u, primjerice, Slovačkoj ili Mađarskoj

U 2007. GODINI ZABILJEŽEN JE ZNAČAJAN rast potražnje za komponentama iz programa metalne proizvodnje kojima Eko Međimurje opskrbljuje svoje inozemne kupce, pa je 2007. predstavljala vrhunac aktivnosti u proteklih nekoliko godina. Rezultati su postignuti unatoč nedostatku radne snage, za koji je dijelom odgovorna socijalna politika na razini države. Naime, školstvo ne prati potrebe gospodarstva i ne osposobljava profil kadrova koji je zapošljiv i potreban gospodarstvu. Situacija

se u zadnje vrijeme polako mijenja, ali efekti tih skromnih promjena osjetit će se tek kroz nekoliko godina kada iz škola izađu prve generacije. U Hrvatskoj je svakako prisutan neravnomjeran razvoj pojedinih regija, što dovodi do toga da ne koristimo u potpunosti sve svoje resurse. Djelomično rješenje tog problema bilo bi u većim migracijama radne snage unutar države, iako ni to ne bi dovelo do ujednačenog razvoja svih krajeva. No radna snaga u Hrvatskoj nije spremna na migracije zbog posla u udaljeniju županiju ili grad. Jedina naša prednost je cijena rada koja je niža od cijene rada u razvijenim zemljama EU-a, iako je još uvijek viša nego u, primjerice, Slovačkoj ili Mađarskoj. Očekujemo nastavak negativnog trenda Daljnjim porastom cijene rada izražene u eurima, na što postoji pritisak s jedne strane zbog inflacije kune koja je prisutna a s druge zbog aprecijacije kune prema euru, jedina naša

izvozna prednost polako se topi. Kako bismo postali što konkurentniji, trebamo se više okrenuti proizvodnji i ulagati u opremu koja donosi veću efikasnost proizvodnje.

Kako bismo postali što konkurentniji, trebamo se više okrenuti proizvodnji Ovu godinu svakako karakterizira rast cijena energenata, financijska kriza u svijetu i ciklus recesije koji je doveo do smanjenja aktivnosti u Europi i Hrvatskoj. U takvim uvjetima teško je očekivati izvrsne rezultate, te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. U sljedećoj godini očekujemo nastavak negativnog trenda u gospodarstvu započetog ove godine, te naš značajniji angažman kako bismo minimizirali te negativne utjecaje na naš razvoj.


0128

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA ERICSSON NIKOLE TESLE

Pameti i inovacija ne nedostaje Ono što nam nedostaje su kvalitetni poslovni procesi, prepoznato liderstvo te sposobnost vodstva složenih organizacija koje svojim proizvodima, rješenjima i uslugama mogu konkurirati na svjetskom tržištu

UZEVŠI U OBZIR STANJE I TRENDOVE u informacijsko-komunikacijskoj industriji, naši prošlogodišnji rezultati kao i poslovni rezultati u prvoj polovini 2008. godine pokazuju nastavak uspješnog poslovanja i u skladu su s našim očekivanjima. Ostvarili smo značajan porast prihoda od prodaje i dobiti te uspjeli zadržati stabilnu razinu bruto marža. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti je dobar i predstavlja solidnu podlogu za budući razvoj. Ukratko, naši su rezultati sukladni svjetskim trendovima u našoj industriji samo s većim pozitivnim predznakom, što znači da uspijevamo rasti brže od trendova u našoj industriji. Uz to, svakako treba naglasiti snažan rast u fiksnom i mobilnom širokopojasnom pristupu, puni zamah globalne izgradnje mreža temeljenih na HSPA tehnologiji, te eksponencijalan rast mobilnih korisnika širom svijeta. Dakle, kompanija ima solidne temelje, no kao i svi drugi subjekti na svjetskom tržištu moramo odgovoriti svim izazovima sve zahtjevnijih i težih uvjeta poslovanja, što znači da i dalje moramo slijediti globalne trendove, prilagođavati im se i sukladno tome stvarati svoje nove poslovne prilike. Neiskorištene specifičnosti i konkurentske prednosti Činjenica je da u Hrvatskoj sektorski i županijski razvoj umnogome ovisi o snazi pojedinih kompanija i njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu. Naime, tamo gdje su poslovni subjekti uspjeli stvoriti konkurentan proizvod i gdje su primijenjeni svjetski stan-

dardi rada i poslovanja, takve kompanije su u stanju potaknuti razvoj cijelog sektora ili pomoći brži županijski razvoj. Nažalost, takvih primjera nema onoliko koliko bismo ih morali imati niti su ravnomjerno raspoređeni po sektorima i županijama. Podaci koje je nedavno prezentiralo Nacionalno vijeće za konkurentnosti kroz svoj Regionalni indeks konkurentnost Hrvatske 2007. pokazuje da su najrazvijenije regije ujedno i najkonkurentnije. To znači da nismo u cijelosti uspjeli iskoristiti sve specifičnosti i konkurentske prednosti koje kao zemlja imamo, što bi svakako moglo utjecati na ravnomjerniji razvoj cijelog društva. Pozitivno je da i u Hrvatskoj ima kompanija koje postižu respektabilne rezultate, te se u našem poslovnom okruženju sve više govori o potrebi poticanja inovativne kompanijske kulture kao preduvjeta našoj globalnoj konkurentnosti. Također je pozitivno da imamo kvalitetno obrazovane mlade ljude koji mogu biti naša točka diferencijacije u odnosu na druge zemlje. Tu ponajprije mislim na tehničke fakultete poput zagrebačkog FER-a ili splitskog FESB-a čiji studenti se nakon što diplomiraju zapošljavaju u našoj kompaniji, te uspijevaju bez većih problema konkurirati na svjetskom tržištu radne snage. Potencijale usmjeriti na perspektivne aktivnosti Dakle, pameti i inovacija nam ne nedostaje. Ono što nam nedostaje su kvalitetni poslovni procesi, prepoznato liderstvo te sposobnost vodstva složenih organizacija koje svojim proizvodima, rješenjima i uslugama mogu konkurirati na svjetskom tržištu. Budući da sam optimist, čvrsto vjerujem da su naši pozitivni primjeri i velika energija koju naši ljudi imaju i spremni su je, uz dobru motivaciju, ugraditi u svoje radno mjesto ili svoju kompaniju, dobra polazna točka za novi zamah našem gospodarstvu. U tom kontekstu i mi kao i cijeli svijet moramo sagledati sve naše specifičnosti i kvalitete te sve svoje intelektualne i radne poten-

cijale moramo usmjeriti na područja, aktivnosti i industrije koje su dugoročno perspektivne te koje će nam ubrzano vratiti uloženi kapital uz povećano zapošljavanje. S tim se problemima održivog razvoja i pozitivnog ekonomskog utjecaja na zajednicu bavi cijela svjetska ekonomija pa politički kao i gospodarski lideri ispred sebe imaju slične zadatke o kojima ovisi zajednički globalni cilj - kako uspješno vratiti ekonomski prosperitet i potaknuti daljnji razvoj društva uz novo zapošljavanje. Mislim da bi se stratezi gospodarskog razvoja Hrvatske morali ugledati u najuspješnije primjere brzorastućih ekonomija poput onih iz Kine ili Indije. Pri tom je ključno da u odnosu na naše hrvatske prilike odgovorimo na pitanja gdje su

Sektorski i županijski razvoj umnogome ovisi o snazi pojedinih kompanija i njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu to pravi potencijali, uključujući istraživačkorazvojne aktivnosti, koji u zemlji postoje i kako se oni mogu staviti u funkciju razvoja cijelog društva te otvaranja novih radnih mjesta. Bez imalo dileme smatram da je ishodište cijelog tog procesa u strategiji dugoročnog razvoja Hrvatske koja bi trebala dati taj toliko željeni okvir. Ujedno mislim da treba ujediniti i korisno mobilizirati sve pozitivne snage koje Hrvatska ima, bez obzira na sve naše interne diferencijacije, jer ipak mi smo mala zemlja koja si ne može priuštiti nekorištenje toliko potrebnog kvalitetnog ljudskog potencijala. Stvarati nove poslovne prilike Ericsson Nikola Tesla će nastaviti razvoj i implementaciju svoje strategije te ćemo u idućem razdoblju još intenzivnije nastaviti planirati i analizirati naša najznačajnija tržišta i intenzivno raditi na širenju baze kupaca i novih


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

poslovnih segmenata. I dalje moramo slijediti globalne trendove, prilagođavati im se i sukladno tome stvarati svoje nove poslovne prilike. Ericssonov tehnološki i poslovni brend koji je poznat u svijetu, svakako je jedan od ključnih elemenata našeg lokalnog i regionalnog uspjeha. Drugi jednako važan čimbenik na domaćem tržištu i na našim izvoznim tržištima od Srednje i Istočne Europe, do Srednje Azije, uključujući i naš izvoz znanja na interno Ericssonovo tržište koje obuhvaća cijeli svijet, vezan je uz dodane vrijednosti i inovativnost koju kao kompanija dajemo. Ta kombinacija globalne i lokalne sinergije kod naših kupaca,

kao i kod drugih zainteresiranih strana, podrazumijeva kvalitetu, pouzdanost i povjerenje. Temeljem dosadašnjeg iskustva, mogu reći da se naša fokusiranost na strateški dobro odabrana prioritetna područja i unutarnju sinergiju u teškim uvjetima na tržištu pokazala ključnom za poslovni rast. Konkurentnost temeljena upravo na diferencijaciji najboljih i izvrsnih od dobrih i prosječnih predstavlja najbolji model uspješnosti na domaćem i inozemnim tržištima. Ono što je još do prije neku godinu bilo dovoljno da bismo bili uspješni sada je tek dobar start, a za daljnji uspjeh moramo zadovoljiti sve veće zahtjeve kupaca

0129

te moramo imati motivirane i zadovoljne zaposlenike čija snaga proizlazi iz ukupnosti lokalnog, regionalnog i globalnog intelektualnog potencijala te kumuliranog znanja podržanog tehnološkim liderstvom. To je najbolji odgovor koji u ovim zahtjevnim vremenima kompanija poput naše može ponuditi kako bi zadržala svoje mjesto na poslovnoj mapi svijeta. Samo kvalitetno vođena kompanija koja ima stabilne financijske pokazatelje i profitabilnost može svojim interesnim skupinama osigurati prosperitet i u budućnosti. To je i razlog zašto nam je jako važno zadržati istu razinu profitabilnosti te našu izvoznu orijentaciju.

ALBERT SZABO, PREDSJEDNIK UPRAVE HOLCIMA HRVATSKE

Za povećanje konkurentnosti ne postoji jedna formula Hrvatske su prednosti visokoobrazovani stručnjaci, prirodni resursi i očuvana priroda. Temeljem njih svaka tvrtka treba pronaći svoju formulu za konkurentnost, a to je moguće samo ulaganjem u obrazovanje zaposlenika te prilagodbom brzim promjenama Nadalje, šira okolica Zagreba središte je gospodarstva u Hrvatskoj. Naime, 50 posto svih građevinskih aktivnosti odvija se upravo u Zagrebu i široj okolici, a slična je situacija i u drugim sektorima.

U 2007. GODINI GRAĐEVINSKE SU aktivnosti u Hrvatskoj bile intenzivne, što je Holcimu omogućilo rast prihoda. Međutim, istodobno su troškovi rasli za više od 10 posto. Najveći rast troškova bio je kod goriva, sirovina i troškova održavanja. Iz tog je razloga dobit bila sedam posto manja u odnosu na 2006. godinu. Holcim je u Hrvatskoj prisutan na 13 lokacija u čak sedam županija i vidljivo je da Hrvatska nije ravnomjerno razvijena. Naša tvornica cementa, dva kamenoloma i jedna tvornica betona nalaze se u Istarskoj županiji, gdje se industrija i turizam uspješno nadopunjuju. Ta su dva sektora najveći poslodavci u Istri i zahvaljujući njima Istra je jedna od najrazvijenijih županija u Hrvatskoj.

Varaždin kao primjer Važno je da županije i gradovi odrede na temelju kojih se sektora žele razvijati, što žele poticati i koje tvrtke privući. Nakon toga je potrebno stvoriti povoljne poslovne mogućnosti koje privlače poslodavce. U zadnje vrijeme na primjeru Varaždina možemo vidjeti kako jedan grad povoljnim poslovnim uvjetima privlači nove tvrtke. Baš kao i tvrtkama, i gradovima i županijama treba upravljati. S promjenom načina upravljanja stvorit će se i veća ravnoteža u razvijenosti Hrvatske. Za bolju konkurentnost tvrtki u Hrvatskoj u cjelini potrebno je odlučno poboljšati situaciju na sljedećim područjima: pristupanju Europskoj uniji, eliminiranju svakog oblika korupcije, jednakom primjenjivanju već postojećih zakona i pravila u svim tvrtkama, reformi pravnog sustava te smanjenju doprinosa i poreza tvrtkama i fizičkim osobama (kao što je, primjeri-

ce, pravedniji fiksni porez na dohodak uveden u Slovačkoj i ostalim brzorastućim zemljama Istočne Europe). Međutim, važno je napomenuti da za povećanje konkurentnosti ne postoji jedna formula koja vrijedi za sve. Hrvatske su prednosti visokoobrazovani stručnjaci, prirodni resursi i

Važno je da županije i gradovi odrede na temelju kojih se sektora žele razvijati očuvana priroda. Temeljem njih svaka tvrtka treba pronaći svoju formulu za konkurentnost, a to je moguće samo dugoročnim ulaganjem u obrazovanje zaposlenika te prilagođavanjem brzim promjenama. Količine cementa koje je Holcim u Hrvatskoj prodao u osam mjeseci ove godine niže su od količina prodanih u istom razdoblju lani. Taj pad prodaje zapravo prati općeniti pad u građevini, što se može s jedne strane objasniti dovršenjem brojnih infrastrukturnih projekata, a s druge sporom administracijom pri izdavanju građevinskih dozvola. Očekujemo da će i 2009. godina pratiti ovogodišnji trend.


0130

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE INE

Isključivi imperativ - pitanje konkurentnosti U vremenu koje dolazi svaki će tržišni subjekt morati povećati ulaganja kako bi mogao unaprijediti vlastitu poziciju. Pri tome je gotovo sigurno da za većinu tvrtki prisutnost samo na lokalnom tržištu neće moći garantirati opstanak

NASTAVAK PROCESA PRIVATIZACIJE INE treba omogućiti bolje uključivanje kompanije u tržišne tokove. Očekujem još učinkovitiju implementaciju svih poslovnih odluka te punu realizaciju konkurentskih principa, koji su nužan preduvjet i temelj tržišne ekonomije. Vjerujem da će nastavkom procesa privatizacije i potrebna specifična znanja koja su bitna za budući razvoj pozicije naftnog biznisa biti lakše dostupna. Kad je riječ o smanjenju hrvatske ovisnosti o uvozu nafte i plina, treba imati na umu da, u pravilu, smanjenje ovisnosti o uvoznim energetskim resursima direktno ovisi o povećanju količine domaće proizvodnje nafte i plina što se ne može ostvariti na dulji rok. To praktično znači da Hrvatska optimalizacijom pravaca dobave i diverzifikacijom energetske potrošnje mora postići smanjenje osjetljivosti, odnosno izloženosti u smislu energetskih ili političkih nestabilnosti koje su danas stalno realno prisutne. Veliki - motor za male i srednje Prema do sada obavljenim istraživanjima i studijama, lokacija na otoku Krku, unutar industrijske zone Petrokemije Dina nedaleko od Omišlja, uistinu je najbolji izbor lokacije za budući terminal za ukapljeni prirodni plin. Studije napravljane prije petnaestak godina, a također i najnovija studija o izboru lokacije, pokazale

su i potvrdile tu lokaciju na Krku kao najbolju za LNG terminal, i to u odnosu na čak nekoliko lokacija predloženih i ispitivanih na području istarskog poluotoka i kvarnerskog zaljeva. Svaka velika kompanija predstavlja motor malim i srednjim tvrtkama te sam uvjeren da je bez takvih mogućnosti nemoguće razvijati i jačati njihovu poziciju, bila ona dobra ili loša. Ina je 2007. financijsku godinu završila sa solidnim rezultatom. Dobit iz osnovne djelatnosti Ina Grupe povećana je za pet posto u odnosu na prethodnu godinu, a bolje ostvarenje na razini dobiti iz osnovne djelatnosti rezultat je veće proizvodnje ugljikovodika, i to za 12 posto tako da je proizvedeno 65,3 milijuna barela ekvivalentne nafte dnevno. Ostvareno je povećanje proizvodnje plina na sjevernom Jadranu, a viša proizvodnja nafte ostvarena je na koncesijama izvan Hrvatske. Neto dobit na kraju 2007. godine iznosila je 869 milijuna kuna, što je zbog većeg poreza na dobit za 1,6 posto manje nego 2006. U 2007. godini bili

Nastavak procesa privatizacije Ine treba omogućiti bolje uključivanje kompanije u tržišne tokove smo uspješni u otkrivanju novih rezervi nafte i plina, modernizacija rafinerija dobro napreduje, neka su postrojenja u fazi gradnje, a do kraja ove godine pustit ćemo u rad jedno veliko postrojenje iz projekta modernizacije. Konkurentnost kao imperativ Pravo poduzetništvo moguće je realizirati isključivo ako svaki tržišni subjekt pronađe pravu poziciju u iskorištavanju vlastitih tržišnih atributa. Velike kompanije u manjoj mjeri mogu pomoći ravnomjernijoj distribuciji potencijala razvoja,

ali je u konačnici pravi zamah u rukama poduzetnika, u ispravnosti njihovih odluka i ulaganja, kao i Vlade Republike Hrvatske koja treba stvoriti makroekonomske uvjete da bi ti poduzetnici mogli funkcionirati. U vremenu smo otvaranja tržišta u kojem isključivi imperativ predstavlja pitanje konkurentnosti. U vremenu koje dolazi svaki će tržišni subjekt morati povećati ulaganja kako bi mogao unaprijediti vlastitu poziciju. Pri tome je gotovo sigurno da za većinu tvrtki pri-

Pravo poduzetništvo moguće je realizirati isključivo ako svaki tržišni subjekt pronađe pravu poziciju u iskorištavanju vlastitih tržišnih atributa sutnost samo na lokalnom tržištu neće moći jamčiti opstanak. Kod ulaganja u razvoj postoji veliki rizik jer svaka nemogućnost da se u pravom vremenu na tržište plasira proizvod rezultira gubitkom. To predstavlja “skupu školu” koju će svi morati savladati. Također, svi se subjekti moraju tehnološki obnoviti kako bi ojačali i mogli biti konkurentniji. Prema do sada ostvarenim pokazateljima, odnosno prema objavljenim rezultatima za prvih šest mjeseci ove godine, rezultati poslovanja Ine bit će u skladu s planom. Poslovni plan za 2009. još nije usvojen, ali uvjeren sam da će rezultati istraživanja na inozemnim koncesijama u Siriji početi značajnije utjecati na financijski rezultat Ine. Uz to, već dogovorena djelomična deregulacija domaćeg tržišta prirodnog plina zasigurno će se u pozitivnom smislu odraziti na poslovanje.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0131

JOSIP MIHALIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE JEDINSTVA

Prilagođavanje zahtjevima i potrebama korisnika Hrvatski proizvodi i usluge mogu biti konkurentni na domaćem i inozemnom tržištu iako su ta tržišta sve zahtjevnija ZA TVRTKU JEDINSTVO poslovna 2007. godina bila je povoljnija u odnosu na ranije poslovne godine. Razlog tomu nisu povoljniji uvjeti poslovanja, nego trenutačna situacija na tržištu. Potkraj 2006. godine značajnije je bila povećana potražnja za našim glavnim izvoznim proizvodima, a to su stambeni kontejneri i kontejnerski objekti. Takav porast potražnje povoljno se odrazio na poslovanje tvrtke i rezultate poslovanja. Gospodarski razvoj po žu-

panijama vrlo je neravnomjerno raspoređen, a isto je tako i po sektorima. Metalska prizvodnja kakvom se mi bavimo najrazvijenija je na području Grada Zagreba i okolice. U ostalim županijama veći je broj manjih tvrtki koje se više bave trgovinom, a manje proizvodnjom. Trebaju nam poticajne mjere Hrvatski proizvodi i usluge mogu biti konkurentni na domaćem i inozemnom tržištu iako

su ta tržišta sve zahtjevnija. Upravo zbog sve veće konkurencije važno je da se tvrtka stalno prilagođava zahtjevima i potrebama korisnika proizvoda. Potrebne su i poticajne mjere koje bi svakako išle u korist konkurentnosti domaćeg proizvoda. Predviđamo da će poslovni rezultati u ovoj godini biti na razini prošlogodišnjih. Ako ne dođe do značajnijih promjena u uvjetima poslovanja, za 2009. ne predviđamo znatniji porast.

STJEPAN RAK, DIREKTOR KNAUFA

Policentričnom strategijom do ravnomjernijeg razvitka U Hrvatskoj ima iznimno kvalitetnih proizvoda po kojima smo cijenjeni u svijetu, ali generalnu konkurentsku prednost na razini cijele države tek trebamo pronaći

GODINU 2007. PAMTIT ĆEMO KAO GODINU novog zamaha poslovanja u kojoj smo rasli 30 posto. Zbog dobrih rezultata postali smo dobitnici Zlatne kune za najbolje srednje poduzeće Šibensko-kninske županije u 2007.godini.

Postoje velike socijalne i ekonomske razlike između pojedinih hrvatskih regija i županija. Veća usmjerenost na policentričnu strategiju razvoja dovela bi do ravnomjernijeg razvoja naše zemlje. Tako bi se svaka županija razvijala u skladu s definiranim konkurentskim prednostima. Naglasak stavljam na razvoj prekogranične suradnje, regionalni razvoj te razvoj ljudskih potencijala. Generalno, ne bih mogao izdvojiti neke posebne konkurentske prednosti po kojima smo prepoznati u svijetu. Primjerice, Kina se pozicionirala kao tržište jeftine radne snage, Njemačka kao tržište koje isporučuje visokokvalitetnu robu. Smatram da u našoj zemlji ima

iznimno kvalitetnih proizvoda po kojima smo cijenjeni u svijetu, ali generalnu konkurentsku prednost na razini cijele države tek trebamo pronaći. Kvalitetnom strategijom razvoja, pre-

Volio bih kada bismo se mogli pozicionirati kao zemlja visokokvalitetnih specijaliziranih proizvoda i usluga kograničnom suradnjom iz koje ćemo vidjeti kakva su očekivanja budućih izvoznih tržišta i razvojem vlastitog ljudskog potencijala mogli bismo se pozicionirati kao zemlja visokokvali-


0132

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

tetnih specijaliziranih proizvoda i usluga. Zašto baš tako? Zaustavljanje booma građevinarstva Naime, mi smo mala zemlja, a upravo su specijalizirani proizvodi ti koji imaju visoke marže. Mi jednostavno nemamo toliko ljudstva, kao primjerice Kina, da si možemo priuštiti rad s proizvodima niske marže. Ukupna jednadžba

razvoja za Hrvatsku dakle glasi: mala baza ljudstva x visoke cijene s visokim maržama, a jedino visokospecijalizirani proizvodi opravdavaju takvu cijenu. Ova će godina biti godina zaustavljanja booma građevinarske industrije, nakon ciklusa rasta zadnjih pet godina. Naime, dosadašnji ovogodišnji trendovi pokazuju da se smanjuje vrijednost ugovorenih radova i broj izdanih građe-

vinskih dozvola, u čemu je i dugoročni trend negativan. Unatoč tome, zahvaljući kvaliteti naših proizvoda, partnerskim odnosima s kupcima i lansiranju novih proizvoda, ovu ćemo godinu završiti prema planu. Sljedeća će godina biti godina izazova ostvarivanja pozitivnog trenda rasta u industriji koja stagnira. No, imamo sve razloge za optimizam i smatramo kako ćemo uspješno odgovoriti i na taj izazov.

KRSTE TOMISLAV JARAM, DIREKTOR LONIE KUTINA

Razlike između metropole i ostatka države sve više jačaju Vlada je ta koja bi trebala štititi domaće interese i obraniti tržište od jeftinih i loših inozemnih proizvoda EKONOMSKA POLITIKA NIJE NIMALO IŠLA na ruku trgovačkim poduzećima protekle, ali ni tekuće godine. Čini se da njene smjernice i nisu u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, već su odraz neorganiziranosti i nedostatka razvojne vizije i strategije. Iako je trgovina općenito zabilježila porast u 2007., ipak je očito da poduzetničke aktivnosti nisu bile dostatne da pokrenu gospodarski rast. Naprotiv, sjetimo se zadnjeg prosinca, koji ćemo zapamtiti po pomahnitalim poskupljenjima. Na sreću i neovisno o cjelokupnoj situaciji, Lonia je u 2007. uspjela poboljšati i proširiti poslovanje, značajno povećati broj prodavaonica, povećati poslovne prihode (prvenstveno od maloprodaje koja je i osnovna djelatnost poduzeća), smanjiti troškove financiranja, razviti pekarsku djelatnost, pokrenuti marketinške aktivnosti, učvrstiti poziciju domaćeg trgovačkog maloprodajnog lanca. Dobro promišljenim poslovnim odlukama Uprave te pomalo egzibicionističkim potezima u 2007. uspješno smo okončali poslovnu godinu i s novim idejama zakoračili u tekuću godinu. Poznata je činjenica da od 400 najvećih poduzeća u Hrvatskoj, više od polovine ih ima

sjedište u Zagrebu ili Zagrebačkoj županiji, što izravno ide na štetu primorskih i slavonskih županija. Istih 400 poduzeća ostvaruje oko polovine ukupnog prihoda i ukupne do-

Ekonomska politika nije nimalo išla na ruku trgovačkim poduzećima biti. Grad Zagreb sjedište je oko trećine svih hrvatskih poduzetnika. Pa ako ćemo povećanje BDP-a u 2007. spominjati u ovom kontekstu, situacija nikako nije povoljna, a razlike između metropole i ostatka države sve više jačaju. Novi model ekonomske politike Treba definirati novi, proaktivni model ekonomske, industrijske i izvozne politike! Preuzimanje odgovornosti Vlade za neodogovorno postupanje i namjerno zapostavljanje pojedinih industrijskih grana, primjerice metalske, tekstilne i poljoprivredne, trebalo bi biti ishodište za daljnji razvoj proizvodnog i izvoznog

gospodarstva. Vlada je ta koja bi trebala štititi domaće interese i obraniti tržište od jeftinih i loših inozemnih proizvoda. Hrvatska ima sve prirodne predispozicije za rast proizvodnje i izvoza, prvenstveno jedinstvenih i autohtonih proizvoda, no treba jasno definirati mikroekonomske postavke i postaviti strategiju industrijalizacije. Ono što je najvažnije, Hrvatska ima značajan broj svjetski priznatih stručnjaka na svim područjima znanosti koji bi mogli postaviti temelje gospodarskom napretku kada bi im se samo dala prilika i uklonile institucionalne prepreke. Očekujemo da će se trend poboljšanja poslovanja iz 2007. nastaviti, što pokazuju i dosadašnji rezultati. Napominjemo da je Lonia od 2001. član trgovačkog udruženja Ultra gros, te da je to članstvo u značajnoj mjeri uvjetovalo održivost na tržištu. Druga prednost, koju smo na vrijeme uvidjeli, jest veliki potencijal nepravedno zanemarenih ruralnih područja Hrvatske, u kojima spremno otvaramo nove prehrambene prodavaonice. Do kraja godine planiramo otvoriti šest novih objekata, a nadamo se da će se pozitivni trend nastaviti i u 2009.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0133

GORAN KOTLAREVIĆ, DIREKTOR PRODAJE M SAN GRUPE

Pripremamo se za EU učeći na iskustvima drugih S obzirom na prepreke koje su prepoznate kao kočnice razvoja konkurentnosti, potrebno je prvo riješiti probleme kao što su neučinkovita birokracija, visoki porezi, pristup financiranju, inflacija POSLOVANJE M SAN GRUPE u poslovnoj se 2007. godini odvijalo prema zacrtanom planu, sukladno postavljenim ciljevima zadržavanja stabilne pozicije na domaćem tržištu te nastavka rasta na tržištima regije. Fokus nam je i prošle poslovne godine bio na proširenju partnerske mreže, jačanju odnosa s principalima te proširenju ponude. Kao najznačajnije u 2007. godini izdvojili bismo snažan regionalni rast, pogotovo na tržištu Srbije, 108 posto u odnosu na 2006. S obzirom na rast IT tržišta od 10 do 15 posto, prema analitičkim kućama, što bi se moglo nazvati zadovoljavajućim, naše analize govore da su potrebe i želje krajnjih korisnika zapravo veće te da je taj rast trebao biti brži. Nažalost, postoje brojne zapreke koje su onemogućile rast - od financijske krize, preko rasta kamata, pa sve do povećanja cijena osnovnih sirovina, što sve utječe na potrošnju krajnjih korisnika i pad prodaje. Hrvatska je nerazmjerno razvijena. Sve je izraženiji i problem razlike u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova zemlje, što je vjerojatno i posljedica poreznog sustava koji je na snazi. Dok se u Europi otprilike 25 posto poreznih prihoda ostavlja ondje gdje su uprihođeni tj. u lokalnim samoupravama, lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj ostaje između tri i četiri posto po-

reza. Budući da je većina velikih kompanija i banaka registrirana u Zagrebu, taj je problem dodatno potenciran. Planiramo veći rast S obzirom na prepreke koje su prepoznate kao kočnice razvoja konkurentnosti, potrebno je prvo riješiti probleme kao što su neučinkovita birokracija, visoki porezi, pristup financiranju, inflacija… Vjerujem da će se rješavanjem tih

Nužno je i osvješćivanje potrebe za podizanjem kvalitete problema konkurentnost povećati. Svakako bih dodao i osvješćivanje potrebe za podizanjem kvalitete. Rezultati za 2008. godinu u skladu su nam s planiranim. Za 2009. godinu planiramo malo veći rast u odnosu na predviđeni u IT i CE (potrošačka elektronika) dijelu poslovanja, kao i još veću konsolidaciju i okrupnjavanje tržišta, pri čemu nam je jedan od glavnih ciljeva optimalizacija našeg i poslovanja naših partnera kako bismo svi bili spremni za ulazak u EU. Pripremamo se skupljajući iskustva s EU tržišta, ponajprije s tržišta Slovenije, gdje imamo podružnicu.


0134

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

IVAN ERGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE NEXE GRUPE

Očekujemo pad aktivnosti građevinske industrije Razvoj po županijama je neravnomjeran, razvijenija područja (sjeverna kontinentalna Hrvatska, Istra) još ubiru plodove svojeg jačeg razvoja iz prethodnih razdoblja i u njima se još uvijek više ulaže

PROTEKLA 2007. GODINA ZA NEXE GRUPU bila je izrazito uspješna u svim područjima djelatnosti. Poslovni prihodi iznosili su 1,465 milijardi kuna, što je 11 posto više nego 2006. godine, dok su ukupni prihodi iznosili 1,517 milijardi kuna, što je pet posto više nego godinu ranije. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 121,8 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 1,352 milijarde kuna. Takav rast poslovnih prihoda uvjetovan je većom prodajom svih proizvoda Nexe Grupe i, naravno, kao svake godine, ulaganjem u nove te modernizaciju postojećih kapaciteta i njihovo povećanje.

Visok tečaj kune je velik problem - on samo destimulira izvoz i stimulira uvoz Razvoj po županijama je neravnomjeran, razvijenija područja (sjeverna kontinentalna Hrvatska, Istra) još ubiru plodove svojeg jačeg razvoja iz prethodnih razdoblja i u njima se još uvijek više ulaže. U zadnje je vrijeme posebice pojačan razvoj Zadarske županije. Istočni dijelovi kontinentalne Hrvatske izgradnju koridora 5c trebali bi iskoristiti kao poticaj za rast razvoja. Razvoj po gospodarskim sektorima također je neravnomjeran; najveća su ulaganja bila u građevinarstvo, turizam i poljoprivredu.

Povećanje konkurentnosti u poljoprivredi i turizmu Postoje velike mogućnosti povećanja konkurentnosti u poljoprivredi (povećanje iskoristivosti obradivih površina, ekološka proizvodnja, visoka cijene hrane i potražnja za njom na svjetskom tržištu, povećanje zadovoljenja vlastitih potreba, smanjivanje uvoza) te u turizmu (prednosti su nam prirodna raznovrsnost, očuvanost okoliša, povijesna baština, a potrebno je povećati razinu i vrstu usluga). Visok tečaj kune je velik problem - on samo destimulira izvoz i stimulira uvoz. Trenutačni rezultati pokazuju da je trend rasta iz prošle nastavljen i u ovoj godini, kako u ra-

stu ukupnih prihoda tako i u dobiti. Međutim, važno je napomenuti da je u drugoj polovini godine započeo zastoj i pad aktivnosti u građevinskoj industriji cijele regije. Za očekivati je da će se on nastaviti i do kraja godine, pa s obzirom na trenutačnu situaciju očekujemo da će se dosadašnji rezultati do kraja godine nešto smanjiti, ali da će i dalje biti bolji u odnosu na 2007. godinu. Očekujemo da će se ovaj privremeni pad tržišta do kraja godine smiriti te da ćemo u 2009. godini, uz realizaciju ove godine započetih investicija te nastavkom novih, ostvariti opet nešto bolje rezultate nego lani ali istodobno i stvoriti daljnje preduvjete rasta.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0135

DECEBAL SORIN TUDOR, STRUČNJAK ZA MALOPRODAJU OMV-a HRVATSKA

Državne subvencije i intervencije utječu na zdravu tržišnu utakmicu OMV Hrvatska će nastaviti s kontinuiranim širenjem svoje mreže benzinskih servisa diljem Hrvatske kako bi usluge i proizvodi OMV-a postali dostupni što većem broju građana Hrvatske POSLOVNA 2007. GODINA BILA JE vrlo uspješna za OMV Hrvatsku. Jedan od glavnih razloga je taj što su građani prepoznali kvalitetu naših goriva i usluga te nam ukazali povjerenje povećanom posjećenošću naših benzinskih servisa diljem Hrvatske. Primjerice, mi smo jedina mreža benzinskih servisa u Hrvatskoj koja nudi benzinsko gorivo Euro Super 100 BS, prvo 100-oktansko gorivo bez sumpora Euro V kvalitete. Ove je godine OMV također predstavio paletu OMV BIXXOL maziva nastalih prema najnovijim tehnološkim dostignućima. Mi smo zapravo jedina kompanija koja nudi potpunu paletu motornih ulja za osobna vozila u svakom svom benzinskom servisu. Nadalje, mnogi su naši kupci prepoznali OMV karticu kao vrlo jednostavan i ekonomičan način plaćanja na svim OMV-ovim benzinskim servisima u Hrvatskoj, te u još 35 zemalja. Naposljetku, našoj prodaji pridonio je i konstantan rast broja benzinskih servisa čime su OMV-ovi proizvodi i usluge sve dostupniji hrvatskim građanima, a i to je razlog uspješne poslovne godine za tvrtku OMV Hrvatska.

Nastavak širenja mreže OMV Hrvatska će nastaviti s kontinuiranim širenjem svoje mreže benzinskih servisa diljem Hrvatske kako bi usluge i proizvodi OMVa postali dostupni što većem broju građana Hrvatske. Državne subvencije i intervencije vezane uz cijenu goriva svakako utječu na zdravu tržišnu utakmicu i financijsku situaciju ulagača. OMV će, kao i do sada, prodavati isključivo proizvode vrhunske kvalitete, i to po najboljoj mogu-

Ubrzanje administrativnih procesa potpomoći će bolju konkurentnost Hrvatske u regiji i šire ćoj cijeni, te ne želi nuditi jeftina i nekvalitetna goriva, štetna za automobile i okoliš. Također smatram da će ubrzanje administrativnih procesa potpomoći bolju konkurentnost Hrvatske u regiji i šire. OMV Hrvatska trenutačno ima 56 benzinskih servisa diljem zemlje i tržišni udio od otprilike 13 posto. U sljedećoj godini planiramo otvoriti nekoliko novih benzinskih servisa diljem Hrvatske, te kontinuirano imati visokokvalitetnu i inovativnu ponudu proizvoda i usluga kako bismo našim korisnicima pružili ponudu kakvu očekuju i zaslužuju. Kao kompanija uvrštena na burzu OMV ne komentira poslovne poteze i aktivnosti drugih kompanija, pa tako ni daljnju privatizaciju Ine. OMV uspješno surađuje s lokalnim vlastima. OMV-ova uloga ne uključuju davanje savjeta za poboljšanje sektora prerade i trgovine.


0136

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

PREDRAG ŠEGOVIĆ, DIREKTOR PERUTNINE PTUJ - PIPO

Proizvodnja podređena zahtjevima prodaje i poslovnim planovima Proaktivnom komunikacijom na svim razinama održat ćemo i produbiti partnerske odnose s postojećim kupcima te uvoditi dodatne aktivnosti koje će učvrstiti dugoročne odnose kod kupaca stvorili percepciju modernog proizvođača suvremenih trendova u ponudi hrane. Za čitavu je Skupinu Perutnina Ptuj 2007. godina bila iznimno dinamična. Poslovni, proizvodni i tržišni čimbenici na kraju godine pridonijeli su tome da smo zabilježili najveći indeksni rast relevantnih pokazatelja uspješnosti u zadnjih 10 godina.

U PERUTNINI PTUJ - PIPO ČAKOVEC 2007. godinu pamtit ćemo kao godinu odličnih rezultata i kontinuiranog pozitivnog poslovanja. Ukupno smo realizirali gotovo 36 milijuna eura prometa, što je 14 posto više nego u 2006. godini. Prvo smo poduzeće u Hrvatskoj koje je na natječaju dobilo sredstva iz programa SAPARD. Imamo i certifikate ISO 9001:2000, ISO 14001, HALAL i HACCP - koje smo uveli i u vlastitu maloprodaju. Za ostvarenje planiranih ciljeva u 2007. godini najviše energije usmjerili smo u organizaciju, timski rad, kontinuirani rad na optimiranju troškova, brzinu djelovanja i učinkovitost, praćenje tržišta i cijena te razvoj i ekonomi-

Našu razvojnu strategiju u budućnosti temeljit ćemo na komparativnim prednostima čnost maloprodaje. Cijela proizvodnja bila je podređena zahtjevima prodaje i potvrđenim poslovnim planovima s ciljem proizvodnje potrebne količine mesa i proizvoda, što nam je u cijelosti uspjelo. U 2007. godini redizajnirali smo naše proizvode linijom Prirodno fit čime smo postigli prepoznatljivost proizvoda u odnosu na konkurenciju, a

U tijeku više projekata Uz dobro poslovanje, nismo zaboravili ni na budućnost. Aktivirali smo više projekata u koje će se investirati značajna sredstva. Našu razvojnu strategiju u budućnosti ćemo temeljiti na kom-

parativnim prednostima prema kojima moraju biti usmjereni svi naši prioriteti i investicije. Odlučili smo da se nećemo neposredno natjecati s globalnim igračima, nego naglašavati svoje komparativne prednosti u okviru distribucije, kvalitete, robnih marki, tradicije i drugih čimbenika. Proaktivnom komunikacijom na svim razinama održat ćemo i produbiti partnerske odnose s postojećim kupcima te uvoditi dodatne aktivnosti koje će učvrstiti dugoročne odnose. S tradicijom duljom od 103 godine, te s prvom pilećom kobasicom u Europi - poznatim brendom Poli, želimo i dalje biti na usluzi našim vjernim potrošačima i kupcima.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0137

BORIS MESARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PETROKEMIJE KUTINA

Razvoj ovisi o poduzetničkoj klimi Nemoguće je samo od državne vlasti očekivati inicijativu, a to najbolje pokazuju male sredine kao što je Kutina

POSLOVNA 2007. BILA JE DOBRA GODINA sa solidnim gospodarskim razvojem. Za Petrokemiju to je bila jedna od godina za koju možemo reći da je prekretnica u poslovanju. Imali smo dovoljne količine prirodnog plina, koji nam je osnovna sirovina, dobru poziciju na svim tržištima, a ostvarili smo i dobre poslovne rezultate. Činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji ravnomjeran razvoj, međutim, moje je mišljenje kako razvoj ponajprije ovisi o poduzetničkoj

klimi, posebice u sektoru, ali i u svakoj pojedinoj županiji. Nemoguće je samo od državne vlasti očekivati inicijativu, a to najbolje pokazuju male sredine kao što je Kutina koja se izvrsno razvija i ima mali broj nezaposlenih. Poduzetničke zone, infrastruktura, spremnost lokalne zajednice da izađe u susret poduzetnicima od iznimne su važnosti i daju dobre rezultate. Kako bismo postali konkurentniji prije svega trebalo bi uvažiti činjenicu da je Hrvatska mala država koja ima malo gospodarstvo, pa prema tome mora i pronalaziti one niše na svjetskom tržištu koje objektivno može popuniti. Konkurentnost hrvatskih proizvoda može biti u njihovoj ekskluzivnosti, kvaliteti i posebno kvalitetnoj logistici. Naravno da mnogo toga ovisi i o monetarnoj politici i strategiji kojom se stimulira izvoz. Što se Petrokemije tiče, dokazanom kvalitetom i izvrsnom logistikom naš je proizvod brend na regionalnom i svjetskom tržištu, što je dokaz da se u tom

segmentu može uspjeti. Naši proizvodi prodaju se po cijenama najboljih proizvoda te vrste na svakom tržištu, a cijene su znatno veće u izvozu nego na domaćem tržištu. Očekujemo da će Petrokemijini poslovni rezultati ove godine biti dobri unatoč svim turbulentnim zbivanjima na svjetskom tržištu i u svjetskoj ekonomiji, divljanju cijena sirovina i nemogućnosti cjenovnog praćenja ulaznih

Naš je proizvod brend na regionalnom i svjetskom tržištu troškova na domaćem tržištu. Smatram da će 2009. biti vrlo teška zbog visokih cijena sirovina i mineralnih gnojiva te stagnacije, pa čak i pada cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Zbog toga bi moglo doći do pada potrošnje mineralnih gnojiva te 2009. treba dočekati s velikim oprezom.


0138

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ZDRAVKO PEVEC, PREDSJEDNIK UPRAVE PEVEC GRUPE

Suradnja s konkurencijom je nužna Hrvatska kao mala zemlja ima velike prednosti, mi dobro poslujemo, no manje tvrtke posustaju i najčešće razmišljaju kome se prodati ili s kim se udružiti

GRUPA PEVEC OVE JE GODINE PROSLAVILA 18. rođendan. Trenutačno u našem sastavu posluje 12 poduzeća, od toga šest u Hrvatskoj, a ostalih šest u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Svu amortizaciju, neto dobit i značajna dugoročna bankarska kreditna sredstva Grupa Pevec investira u kupnju građevinskih parcela, izgradnju prodajnih centara, nabavu transportnih sredstava i građevinske mehanizacije. Trenutačno zapošljavamo 3800, a do kraja 2008. godine planiramo imati više od 4000 radnika. Važno je napomenuti da smo ostvarili sve ciljeve koje smo planirali u 2007. poslovnoj godini. Samo u prošloj godini izgradili smo i otvorili dva nova prodajna centra u Kutini i Slavonskome Brodu, te započeli gradnju dvaju novih u Banjoj Luci i Osijeku, koji su otvoreni u 2008. godini. Prodajni centar otvorili smo i u Gostivaru u Makedoniji, ali za početak u unajmljenom prostoru. U prethodnih pet godina ukupni je prihod, računajući do danas, podignut sa 700 milijuna na tri milijarde kuna. U istom razdoblju investirali smo milijardu kuna i zaposlili 2500 radnika. U svako radno mjesto uložili smo 450.000 kuna. Razvoj poslovanja na regionalnim tržištima istočno od Hrvatske u početku se ostvaruje kroz djelatnost maloprodaje, što omogućuje izlazak na ta tržišta svim našim dobavljačima i rast izvoza prema tim tržištima. Za sada smo investicijski aktivni na tržištima Bosne i

Hercegovine, Srbije i Makedonije. Prilika je to za poticanje proizvodnje domaćih proizvođača te kvalitetno plasiranje njihovih proizvoda na strana tržišta. Pogotovu želimo povećati asortiman hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika u svim našim prodajnim centrima. I sami smo u ovoj godini pokrenuli proizvodnju dijelova potrebnih za graditeljstvo - upravo ta aktivnost prati i pomaže brzi razvoj cijele Grupe Pevec u Hrvatskoj i izvan nje. Cijenimo zdravu konkurenciju, naša tvrtka Pevec Transporti se, primjerice, svojom upornošću, radom i kvalitetom trudi zadovoljiti sve kriterije u toj branši. Našim klijentima uvijek

Želimo povećati asortiman hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika u svim našim prodajnim centrima se trudimo ponuditi kvalitetnu ponudu i robu po što nižim cijenama. Suradnja s konkurencijom nužna je iz svih aspekata. Strane su tvrtke financijski jače od bilo koje domaće Hrvatska kao mala zemlja ima velike prednosti, mi dobro poslujemo, no manje tvrtke posustaju i najčešće razmišljaju kome se prodati ili s kim se udružiti. Dolaze goleme tvrtke izvana i svi smo u nepovoljnom položaju kada je riječ o dolasku kapitala stranih tvrtki, jer su one financijski jače od bilo koje domaće tvrtke. Na početku 2009. planiramo otvaranje velikih prodajnih centara u Beogradu i Skopju. Sagradit ćemo prodajne centre u svim gradovima s više od 100.000 stanovnika gdje ih još nemamo, a potom planiramo graditi manje centre u manjim gradovima jer svi dosadašnji novi prodajni centri imaju više od 30.000 četvornih metara. Nakon stavljanja u punu funkciju prvih ma-

loprodajnih punktova kreće ekspanzija svih ostalih djelatnosti, prvenstveno transporta i logistike, a započinjemo i sa stanogradnjom. U 2009. godini planiramo dovršetak gradnje sjedišta Uprave, odnosno glavnog poslovnog kompleksa Pevec u Hrvatskoj. Nakon završetka izgradnje u objektu će biti Uprava Pevec Grupe, centralno skladište, parkiralište za kompletan vozni park te suvremeni trgovački i servisni centar. Uz objekt planiramo otvoriti i benzinsku crpku i autopraonicu.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0139

ZDRAVKO ŠESTAK, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE

Zaboravimo posebnosti, biznis je globaliziran U prehrambenoj i općenito u industriji robe brzog obrtaja rast treba temeljiti na brendovima PROŠLA JE GODINA BILA VRLO IZAZOVNA. Kad je riječ o Podravci, godina je bila obilježena završetkom višegodišnje suradnje s Nestleom, što je značilo znatno smanjivanje prihoda, pa je Podravka sve svoje resurse stavila na organski rast. U tome smo uspjeli te smo postigli najviši organski rast u zadnjih sedam godina. Takav pozitivan trend nastavljen je i ove godine. No, to je bilo i izrazito skupo pa je profitabilnost u 2007. bila prilično loša jer smo mnogo ulagali u tržište kao bismo u kratkom vremenu

uspjeli rasti. Organski rast, i to natprosječno u kratkom vremenu, vrlo je teško postići u prehrambenoj industriji, u kategorijama u kojima Podravka posluje. Podravka u Hrvatskoj ima tvornice u Lipiku, Umagu, Varaždinu i Koprivnici, logističko-distribucijska središta u Umagu, Rijeci, Zagrebu, Koprivnici, Osijeku, Lipiku, Splitu, Zadru i Dubrovniku, a administrativne, prodajne i marketinške funkcije u Koprivnici i Zagrebu. Treba li što dodati Podravkinoj izrazito visokoj regionalnoj zastupljenosti u Hrvatskoj? Iduća godina - prijelomna Ne znam koje bi bile hrvatske prednosti i posebnosti za povećanje izvoza i konkurentnost - u prehrambenoj i općenito u industriji robe brzog obrtaja (Fast moving consumer goods) brendovi su ono na čemu treba temeljiti rast. Podravka ih ima podosta (Vegeta, Podravka, Lino, Čokolino, Kviki, Dolcela...), a razvila je još jedan sjajan brend - Evu. Zaboravimo hrvatske posebnosti jer biznis je globaliziran. Kako bismo postali konkurentniji potrebno je povećati efikasnost, izvrsnost i efikasnost per

Potrebno je povećati efikasnost kako bismo postali konkurentniji capita, a tu su i Hrvatska i Podravka u nezavidnoj poziciji. Ova je godina podosta bolja od 2007. jer je rast dodatno ubrzan. Vjerujem da će iduća godina biti prijelomna zbog približavanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa će sve pripreme za to trebati početi u 2009. kako bi se u 2010. dovršile.


0140

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ZVONIMIR CRNKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PPK KARLOVAČKE MESNE INDUSTRIJE

Proizvodnja hrane može biti konkurentna prednost Hrvatske U proizvodnji hrane trebaju nam jeftiniji inputi i dobra agrarna politika U POSLOVNOJ 2007. GODINI PPK Karlovačka mesna industrija poboljšala je pokazatelje proizvodnje i prodaje, bitno povećala prihode ubilježivši 16 posto rasta prihoda, poslovala pozitivno sa 30-postotnim rastom, osigurala primjerenu likvidnost i solventnost, nastavila realizaciju razvojnih projekata, uredno plaćala zaposlenike i značajno povećala broj zaposlenih te održala tempo uvođenja novih proizvoda, unaprjeđenja prodaje, istraživanja tržišta i promocije.

Ravnomjerni razvoj gospodarskih sektora i županija veoma je važan za Hrvatsku Mislimo da je ravnomjerni razvoj gospodarskih sektora i županija veoma važan za Hrvatsku. Predlažemo da se uravnoteženje takvog pristupa razvoju odredi hrvatskim nacionalnim gospodarskim prioritetom, eliminiranjem bari-

jera ili, u lošijoj varijanti, barem reduciranjem administracije, centralizacije i monopolista, a jačanjem poduzetničkih kapaciteta i podizanjem kvalitete života u regijama. Smatramo da proizvodnja hrane može biti konkurentna prednost Hrvatske, ali se u toj branši mora ostvariti još čitav niz tehničko-tehnoloških, organizacijskih i ostalih poboljšanja koja bi država trebala posebno podržati gospodarskom politikom. U proizvodnji hrane trebaju nam jeftiniji inputi i dobro koncipirana i provedena agrarna politika - od okrupnjavanja i uređenja zemljišta do selekcije, rada i ostalog. Kad je riječ o poslovnim rezultatima i očekivanjima, PPK očekuje fizičku stopu rasta od barem 10 posto, a u 2009. godini završetak investicijskog ciklusa u smislu stvaranja suvremenog prerađivačkog pogona i spremnosti, odnosno stvaranja uvjeta za harmonizaciju sa standardima europske legislative s jedne strane i stvaranja prepoznatljivog proizvoda s druge strane, sve u funkciji otvaranja prostora za daljnji rast i konkuriranja europskim cijenama.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0141

ZDRAVKO JELČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE SPIN VALISA

Poticati tvrtke u nerazvijenijim županijama Drvoprerađivačka djelatnost lokacijski je disperzirana po čitavom teritoriju Hrvatske pa zbog toga ima veliku regionalnu važnost, posebice za nerazvijene dijelove države poput Slavonije, Like i Gorskog kotara

GLEDAJUĆI UKUPNI PRIHOD U 2007. GODINI u odnosu na prethodnu godinu, bilježimo smanjenje od oko dva posto, i to zbog pada prodaje na inotržištu. Razlog tome je jačanje konkurencije, prije svega s Dalekog istoka (Kina, Indija, Indonezija), ali i iz Istočne Europe (Poljska, Srbija, Rumunjska). Zbog toga smo već u prošloj godini počeli razvijati nove proizvode kod kojih nemamo konkurenciju, a riječ je o visokokvalitetnim proizvodima izrađenim od masivnog drveta hrasta i bukve. Osim kvalitete, naša prednost u odnosu na konkurenciju je i atraktivan dizajn i kratki rokovi isporuke. Unatoč smanjenju ukupnog prihoda, u konačnici smo zadovoljni rezultatima poslovanja ostvarenim u prošloj godini. Hrvatsku karakterizira izrazito velika županijska neravnomjernost razvoja, što je vidljivo i u našoj županiji. Kako bi se razlike u razvoju smanjile, nužna je aktivnija uloga Vlade Republike Hrvatske, prije svega putem poticaja i subvencija tvrtkama koje posluju u nerazvijenijim županijama. Drvoprerađivačka industrija je izrazito radno aktivna djelatnost, a u njoj je danas zaposleno oko 26.000 radnika (bez zaposlenih u Hrvatskim šumama, obrtima i kooperaciji). Oko polovine tog broja zaposleno je u proizvodnji namještaja. Treba istaknuti da je 1990. godine broj zaposlenih bio 47.000 te da je četrdesetak tvrtki iz djelatnosti u zadnjih 15 godina za-

vršilo u stečaju. Drvoprerađivačka djelatnost lokacijski je disperzirana po čitavom teritoriju Hrvatske pa zbog toga ima veliku regionalnu važnost, posebice za nerazvijene dijelove države poput Slavonije, Like i Gorskog kotara. Nužno je istaknuti da je prosječna plaća u drvoprerađivačkoj djelatnosti pedesetak posto niža od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj te oko 40 posto niža od prosječne plaće u prerađivačkoj industriji u našoj zemlji. Zbog toga će u budućnosti biti sve izraženiji problem privlačenja i zapošljavanja stručne radne snage, ali i zadržavanja postojeće. Bogata tradicija prerade drva Hrvatska ima bogatu tradiciju prerade drva koja seže još u 19. stoljeće, pozna tehnologiju i ima znanja i iskustvo, a samom činjenicom duge i stalne prisutnosti na globalnom trži-

Zbog tradicionalne izvozne orijentiranosti drvoprerađivačka djelatnost bilježi veliki monetarni gubitak štu potvrđuje svoju kvalitetu i konkurentnost svojih proizvoda. U ukupnom izvozu Republike Hrvatske drvoprerađivačka industrija ima udio od devet posto, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 115 posto. U strukturi cijene koštanja udio domaće komponente iznimno je visok, a drvoprerađivačka djelatnost jedna je od rijetkih djelatnosti koje imaju domaću sirovinsku bazu. U strukturi izvoza prednjače finalni proizvodi (namještaj 40 posto, te parket, vrata i prozori 30 posto) koji imaju visoku dodanu vrijednost, kod namještaja u odnosu na pilanski trupac i do sedam puta. Zbog tradicionalne izvozne orijentiranosti drvoprerađivačka djelatnost bilježi veliki mo-

netarni gubitak koji može rezultirati gubitkom konkurentnosti na globalnom tržištu. Problem tečaja prisutan je još od 1994. godine, u zadnjih nekoliko godina kuna konstantno aprecira u odnosu na euro, ali i varira prema dolaru, britanskoj funti i drugim valutama onako kako euro varira u odnosu na njih. Ako usporedimo trenutačni tečaj s onim od 1. siječnja 2008., možemo slobodno reći da monetarni gubitak izvoznika iznosi tri posto. Realni efektivni tečaj (nominalni tečaj korigiran za razliku u inflaciji) ojačao je više od 15 posto u odnosu na 2000. godinu. Budući da su sve interne rezerve već iskorištene, teško da možemo značajnije utjecati na povećanje konkurentnosti uz sadašnju monetarnu politiku. Kao posljedicu monetarne politike u ovoj godini očekujemo smanjenje prihoda od izvoza za oko četiri posto. Gledajući prihod od izvoza u eurima, možemo konstatirati da će ostati na razini 2007., ali zbog jačanja kune bilježimo pad prihoda.


0142

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

IVICA MUDRINIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE T-HT-a

Razvoj ICT sektora presudan je za daljnji razvoj čitavog društva Konkurentnost neke zemlje danas se ogleda u uspješnosti reformi u razvoju informacijskog društva, liberalizaciji tržišta, poticanju inovacija, istraživanja i razvoja, financijskih usluga, razvoju poduzetništva, društvenoj uključenosti i održivom razvoju

UNATOČ SVE JAČOJ KONKURENCIJI, u 2007. godini T-HT Grupa je zadržala vodeći tržišni položaj u svim glavnim segmentima. Baza pretplatnika T-Mobilea povećala se na 2,4 milijuna korisnika. Nepokretne mreže bilježe tek blagi pad, što nas čini posebno uspješnima u usporedbi s ostalim operatorima u regiji. Hrvatsko tržište i dalje prepoznaje vrijednost usluga T-Coma, uživajući u prednostima ADSL-a ili IPTV-ja. Na T-HT-u leži odgovornost približavanja suvremenih tehnologija svim slojevima društva i taj cilj ostvarujemo u prvom redu daljnjim širenjem širokopojasnog, brzog pristupa internetu. Nastavak razvoja ICT sektora presudno je za daljnji uspješni razvoj čitavog društva. U tom kontekstu T-HT će i dalje investirati u suvremene tehnologije, usluge i rješenja, te

Za očekivati je da će prihodi telekomunikacijskog sektora i dalje rasti time podupirati prijelaz Hrvatske na društvo znanja. Mijenjaju se temelji ekonomskog razvoja Temelji ekonomskog razvoja se mijenjaju i danas uključuju znanje, razvijenu infrastrukturu,

visoku tehnologiju i inovacije. Konkurentnost neke zemlje danas se ogleda u uspješnosti reformi u razvoju informacijskog društva, liberalizaciji tržišta, poticanju inovacija, istraživanja i razvoja, financijskih usluga, razvoju poduzetništva, društvenoj uključenosti i održivom razvoju. Konkurentnost se postiže ulaganjem u edukaciju stanovništva, afirmaciju pozitivnih vrijednosti, posebice u odnosu na rad, poduzetništvo i vladavinu prava. Prva polovina 2008. godine bila je izvrsna za T-Hrvatski Telekom. Provođenje strategije

Na T-HT-u leži odgovornost približavanja suvremenih tehnologija svim slojevima društva i taj cilj ostvarujemo u prvom redu daljnjim širenjem širokopojasnog, brzog pristupa internetu rezultiralo je stabilnim prihodom i zdravim maržama, te snažnim generiranjem gotovine. Usredotočenost na kvalitetu i konkurentne cijene pomogla je Grupi da zadrži vodeći položaj u svim segmentima tržišta. Očekuje se da će prihod Grupe ostati stabilan na razini iz 2007. godine. Pad u prihodu od nepokretne telefonije zbog općih trendova i snažnijeg tržišnog natjecanja nadoknadit će kontinuirani rast prihoda od internetskih usluga i pokretne telefonije. Za unaprjeđenje tržišne utakmice i konkurentnost hrvatskog telekomunikacijskog tržišta izrazito je važno dobro odmjereno reguliranje poslovnog okruženja. Konkurencija će se na tržištu i dalje povećavati, a time i raznovrsnost ponuđenih usluga. Za očekivati je da će prihodi telekomunikacijskog sektora i dalje

rasti, ovisno o tome u kojoj će mjeri operatori kompenzirati snižavanje cijena usluga i zasićenje tržišta. Najveći - pokretači ekonomskog razvoja Ozbiljno razmatramo samo ona udruživanja i stjecanja koja su strateški opravdana i koja mogu dovesti do stvaranja vrijednosti za dioničare. Sukladno toj strategiji, namjeravamo sudjelovati u očekivanom procesu privatizacije HT Mostara, u kojem već imamo 39,1 posto udjela te predstavnike u upravljačkim tijelima. Nastavit ćemo pažljivo pratiti i procjenjivati sve druge prilike za širenje. Najveće kompanije rastom prihoda i dobiti diktiraju stanje na tržištu i ključni su pokretači ekonomskog razvoja, ostvaruju oko polovine ukupnog prihoda gospodarstva, omogućuju zapošljavanje velikog broja ljudi, ulažu u nove tehnologije, te stvaraju pozitivno poduzetničko ozračje. Postižući visoku dodanu vrijednost, njihove investicije pridonose i razvoju njihovih dobavljača, malih i srednjih poduzeća.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0143

IVAN DŽAJA, PREDSJEDNIK UPRAVE TROMONTA

Najveći resurs su ljudi Visoka kvaliteta izvedbe radova, poštivanje rokova kao i dobri poslovni odnosi sa stranim investitorima osnova su našeg razvoja i izlaska na tržište regije TROMONT JE TIJEKOM 2007. GODINE učinio velike i ključne iskorake u poslovanju. Dugoročna strategija fokusiranja na strane investitore te izlazak iz lokalnih dalmatinskih okvira polučili su planirane rezultate. Kompanija je uspjela osigurati stabilne odnose s nekoliko velikih investitora, od kojih prvenstveno ističemo Lesninu, čije sve prodajne centre gradi i oprema Tromont u partnerstvu s Mucić&Co. Tijekom 2007. godine za Lesninu je izgrađen četvrti centar - varaždinski - i potpisan ugovor za gradnju petog i najvećeg poslovnog centra u Zagrebu. Nadalje, tijekom 2007. su započeli, a u 2008. dovršeni radovi na drugim velikim objektima, a među kojima se posebno ističu Hotel Admiral u Slanom - investitor Dubrovačko primorje; Hotel Lapad - Investitor Ingra, te prodajno-servisni centar Autoline u Dugopolju. U poslovnim procesima uveden je ISO standard upravljanja kvalitetom, plansko-kontroling funkcija upravljanja projektima, a kupljena je i poslovna zgrada za naše potrebe, koja će biti otvorena do kraja godine.

Osnovu razvoja trebamo tražiti u sposobnostima i znanjima koje kompanije trebaju osigurati Mi smo svjesni da su najveće investicije vezane uz područje Zagreba jer je tu koncentriran i najveći gospodarski potencijal. Stoga je Tromont ove godine otvorio ured u Zagrebu, koji nam služi kao logistička podrška za projekte što ih planiramo na tom području. Tako je najveći projekt na tom području Arena

Zagreb, u koji smo uključeni kao dio domaćeg konzorcija koji obavlja radove za Trigranit. Bez obzira na to što sektor graditeljstva i dalje bilježi iznadprosječni rast u odnosu na druge grane industrije, procjenjujemo da dolazi vrijeme njegove stagnacije. Iz tog razloga će se razvojne strategije usmjeriti na izlazak na međunarodno tržište. Zato smatramo da su visoka kvaliteta izvedbe radova, poštivanje rokova kao i dobri poslovni odnosi sa stranim investitorima osnova našeg razvoja i izlaska na tržište regije. S našeg aspekta primjetan je i zamah investicija u turizam, i to posebice u hotele više kategorije (četiri i pet zvjezdica), u čemu Tromont također sudjeluje. Udruživanje na pojedinim projektima Osnovu razvoja trebamo tražiti u sposobnostima i znanjima koje kompanije trebaju osigurati. Najveći resursi, a ujedno i jedini koji mogu činiti razliku su ljudi, odnosno ljudski kapital. Zato se na tim osnovama i razvijala naša kompanija shvaćajući da je ulaganje u znanje i vještine jedini generator razvoja. Za izlazak na međunarodno tržište nužno je i udruživanje kompanija u pojedinim granama i za pojedine projekte, a s ciljem povećavanja poslovnog potencijala. Nadalje, komparativne prednosti hrvatske obale i potencijal u turizmu trebao bi služiti kao stvarni generator razvoja gospodarstva. Strateški cilj našeg razvoja je da postanemo tržišni lideri u segmentu instalacija u visokogradnji. Zato je potrebna daljnja fokusiranost na investicije u poslovno-trgovačke i servisne centre te hotele. Uprava kompanije i dalje planira ulaganje u unaprjeđivanje poslovnih procesa, educiranje zaposlenika te uvođenje novih tehnologija i upravljačkih alata. Pojačavamo funkciju planiranja i kontrolinga, što će nam omogućiti skraćivanje rokova i povećavanje efikasnosti kompanije. Zajednički nastupi s našim partnerima na tržištu te fokusiranost na osnovnu djelatnost predstavljaju osnovu za daljnje poslovanje.


0144

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

ZORAN KOŠČEC, PREDSJEDNIK UPRAVE VARTEKSA

Preokret u poslovanju donosi pozitivna očekivanja Domaći modni brendovi, pa tako i Varteksovi, uz kvalitetnu strategiju, unaprjeđenje i neprekidnu nadogradnju te dodanu vrijednost imaju budućnost. Kao takvi mogu se suprotstaviti konkurenciji s Istoka tri godine nažalost nije bilo, dok su se neke druge, manje profitabilne industrije značajno poticale. Ipak, u zadnjih godinu dana učinili smo značajan napredak donošenjem Strategije razvoja hrvatske tekstilne industrije zajedničkim naporima države, sindikata i poslodavaca, a koja donosi niz mjera i operativnih programa za repozicioniranje tekstilne branše.

POSLOVNA 2007. GODINA BILA JE ZA VARTEKS vrlo uspješna. Naime, donijela je Varteksu prve pozitivne poslovne rezultate od kada je započet proces intenzivnog restrukturiranja. Varteks je u 2007. godini ostvario dobit od 3,9 milijuna kuna, što je tri puta bolje od rezultata ostvarenog u 2006. godini, kada je poslovao s gubitkom od 1,9 milijuna kuna. Ukupan prihod iznosi 442,5 milijuna kuna, što je 1,6 posto ili 6,9 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Hrvatskoj je sve prisutnija društveno-gospodarska razvojna nejednakost i neujedna-

Nužno što skorije donošenje strategije regionalnog razvoja Hrvatske čenost uvjeta života u pojedinim županijama. Svjesni smo da je, s ciljem integriranja u tržište EU-a, nužno što skorije donošenje strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske koja će definirati prioritete, pravne okvire i konkretne projekte za smanjenje nejednakosti i razlika među županijama. Kad je riječ o sektorskom razvoju u Hrvatskoj, situacija je do sada bila slična. Državnih poticaja, konkretno u tekstilnoj industriji, do prije

Trendovi u gospodarstvu utječu na potrošnju Što bi trebalo promijeniti da postanemo konkurentniji? Veća ulaganja i poticaji za istraživanje i razvoj, obrazovanje, nove tehnologije, inovacija i kvaliteta, već spomenuti regionalni razvoj, klasterizacija... samo su neke od nužnih mjera za povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga, kako na domaćem tako i na inozemnom planu. Kad je riječ o konkurentnosti u modnom biznisu, mišljenja sam da domaći modni brendovi, pa tako i Varteksovi, uz kvalitetnu strategiju, unaprjeđenje i neprekidnu nadogradnju te dodanu vrijednost imaju

budućnost. Kao takvi mogu se suprotstaviti konkurenciji s Istoka. Strategija hrvatske tekstilne industrije predviđa razvojne programe usmjerene na poticanje tranzicije doradnih u pune poslove te izradu proizvoda visoke dodane vrijednosti. U 2008. godini planiramo daljnji nastavak konsolidacije i revitalizacije kompanije. Trendovi u gospodarstvu u ovoj godini bitno utječu na strukturu potrošnje. Unatoč tome, još uvijek bilježimo rast prodaje od oko 3,5 posto, ali od velike važnosti za poslovanje bit će realizacija prodaje u zadnjem tromjesečju. Očekujemo nastavak pozitivnog trenda. Strateški i dalje unaprjeđujemo sve ključne vidove prodaje, razvijamo vlastite robne marke, planiramo snažnije širenje na strana tržišta, te pripremu za preseljenje Varteksa na novu lokaciju. Za uspješnu realizaciju strateški definiranih projekata iznimno veliku važnost imat će implementacija Strategije tekstilne i odjevne industrije.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0145

DRAGUTIN ŠPILJAK, PREDSJEDNIK UPRAVE VETROPACK STRAŽE

Potrebno ulaganje u tehnologiju Proizvod koji se na tržištu može nositi cijenom i kvalitetom ima i izvozne mogućnosti

TIJEKOM 2007. GODINE PORASLE SU potrebe za staklenom ambalažom Vetropack Straže. U Hrvatskoj je prodano 19 posto više staklene ambalaže nego prethodne godine, dok je prosječno na svim tržištima gdje se prodaju Vetropackovi proizvodi porasla prodaja za sedam posto. Zbog premalog kapaciteta proizvodnje, Vetropack Straža uvezla je 118 milijuna jedinica te istodobno smanjila plasman svojih proizvoda sestrinskim staklanama naše grupe. Ukupno je prodano 961 milijun komada razne staklene ambalaže, a bruto prihod od prodaje stakla iznosio je 670,6 milijuna kuna. S obzirom na uvoz stakla i sirovina (pijesak za bijelo staklo, soda, masti za podmazivanje alata, rezervni dijelovi i oprema), a unatoč izvozu od 57 posto ukupne prodaje, utjecaj tečaja nije imao značajniji učinak na poslovanje tvr-

tke. U 2006., zbog greške ugrađenog materijala u komoru jedne od tri staklarske peći, morali smo napraviti remont komore. Zbog troškova tog remonta tvrtkin je prihod bio manji za 22 milijuna kuna. U 2007. osiguranje je nadoknadilo tu štetu te je stoga i financijski rezultat bio bolji nego što je bilo tvrtkino poslovanje. Intenzivno se radilo na pripremama remonta staklarske peći za obojena stakla. Izgrađena je i useljena nova upravna zgrada, a na mjestu stare zgrade produžena je proizvodna hala. Započela je i gradnja skladišne hale od 5000 četvornih metara, a počele su i pripreme za gradnju skladišta gotove robe preko Sutle, u Sloveniji, veličine 19.000 četvornih metara. Programi s komparativnim prednostima Kad je riječ o regionalnom razvoju, smatram kako na to utječe mnogo čimbenika. Gospodarstvenici i poduzetnici trebali bi razvijati programe koji imaju komparativne prednosti u sredini u kojoj djeluju. U gospodarskoj politici zemlje, proizvodnja bi trebala imati apsolutni prioritet. Sve državne službe trebale bi efikasnošću pogodovati razvoju proizvodnje jer bez ulaganja u tehnologiju nema produktivnosti ni kvalitete kakva se danas traži. Proizvod koji se na tržištu može nositi cijenom i kvalitetom

ima i izvozne mogućnosti. Ove godine, nakon što su poslovi bili ugovoreni, poskupjela je energija koja je nama drugi trošak po veličini.

U gospodarskoj politici proizvodnja bi trebala imati apsolutni prioritet Skuplje su i sirovine, kao i trošak rada, što se sve nije moglo nadoknaditi unutarnjim rezervama i rastom prodajnih cijena. S obzirom na nesigurnost uvjeta privređivanja, vjerojatno će poslovni rezultati i dalje padati.


0146

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

DRAGUTIN DRK, PREDSJEDNIK UPRAVE VINDIJE

Treba nam program za dugoročni razvoj poljoprivredne proizvodnje PS Vindija od 4500 kooperanata - proizvođača mlijeka i 164 proizvođača brojlera otkupljuje proizvode u godišnjoj vrijednosti od više stotina milijuna kuna, što je značajan financijski doprinos razvoju sela i seoskih domaćinstava čiji smo siguran kupac

UNATOČ NEGATIVNIM KRETANJIMA u sferi cjenovnih odnosa energenata i hrane, poslovni sustav Vindija u 2007. godini nastavio je trend dugogodišnje uspješnosti i postigao poslovne rezultate kojima se i dalje svrstava u sam vrh ljestvice uspješnih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Svi ekonomski pokazatelji bilježe rast, što je rezultiralo ukupnim prihodom od 2,6 milijardi kuna, odnosno rastom od 13 posto u odnosu na 2006. godinu. PS Vindija smješten je u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Primorsko-goranskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se komercijalne poslovnice nalaze u svim većim gradovima Republike Hrvatske . Stoga uloženih 280 milijuna kuna u razvoj članica u 2007. smatramo investiranjem u sektorski, ali i županijski razvoj nekoliko županija. Ni jedna županija ne smije biti zapostavljena Hrvatska ne smije zapostaviti ni jednu od 20 županija, pri čemu naglasak treba staviti na razvoj njihovih posebnosti, ljudskih resursa i međusektorsko povezivanje. Primarna hrvatska prednost su zdravo i prirodno okruženje, bogati prirodni resursi i marljivi ljudi. Konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga ne treba pratiti samo kroz cjenike proizvođa-

ča nego i kroz prizmu cijena ulaznih sirovina i trgovačkih marži. Zadnji primjer socijalne osjetljivosti Vindije je nedavno sniženje prodajnih cijena većine naših proizvoda nauštrb dobiti, a u korist potrošača. Tome u prilog govori i činjenica da je Reputation Institute iz New Yorka dodijelio Vindiji titulu najuglednije tvrtke u Hrvatskoj. Poslovni sustav Vindija 13 posto svoje proizvodnje izvozi u zemlje EU-a i regije sa stalnom tendencijom rasta. Odnosi na globalnom tržištu energenata i hrane još su poremećeni, dok postoji i značajan poremećaj u sferi financija koji utječe na domaća i inozemna inflatorna kretanja. Unatoč smanjenju cijene nafte, prema našem mišljenju privremenom, te smanjenju cijena žitarica zbog dobrog uroda, potreban je oprez pri donošenju ocjena za budućnost. Svakako očekujemo pozitivne financijske rezultate ove i iduće godine. PS Vindija je perspektivan sustav koji sa svojim stručnim timovima razmatra sve negativne eksterne utjecaje i promptno rješava eventualna rizična događanja. Bolji uvjeti za povećanje proizvodnje Jedan od prioritetnih zadataka Vlade trebao bi biti poboljšanje uvjeta za povećanje proizvodnje hrane donošenjem programa za dugoročni razvoj poljoprivredne proizvodnje i razvoj poljoprivrednih obiteljskih poduzeća, uz uvođenje niza poticajnih mjera. PS Vindija od 4500 kooperanata - proizvođača mlijeka i 164 proizvođača brojlera otkupljuje proizvode u godišnjoj vrijednosti od više stotina milijuna kuna, što je značajan financijski doprinos razvoju sela i seoskih domaćinstava čiji smo siguran kupac. Brend Kvaliteta Vindija nositelj je niza međunarodnih i domaćih certifikata sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima i norma-

ma “od polja do stola” : ISO 9001:2000, HACCP, SSOP, IFS standard, BRC, HALAL, Superbrands status, Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, dok se za ostale nalazimo pred certificiranjem ili dovršavamo pripreme za certificiranje. Naše je beskompromisno načelo prirodnost i zdravstvena ispravnost jela, njegova nutricionistička vrijednost i gastronomska odlika. Stvarane desetljećima, naše proizvodne marke su vodeće na domaćem i stranom tržištu: ‘Z bregov, Vindi, Cekin, Vindon, Rozeto. Njihova kvaliteta i vrhunski dizajn pakiranja osvajaju niz medalja i priznanja, kako na domaćim tako i na svjetskim natjecanjima. Akvizicije za povećanje proizvodnje PS Vindija ostvaruje akvizicije i okrupnjavanja u regiji u svrhu povećanja proizvodnje i prodaje naših proizvoda u regiji i EU-u. U ciklusu investiranja na području mljekarske i mesne djelatnosti, osim u Hrvatskoj, ističemo početak greenfield investicije u Brčkom u Bosni i Hercegovini te izgradnju kapaciteta u Lajkovcu kod Beograda. Većina tvrtki iz Kluba 400 pokretač je gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, ali postoje i tzv. kočničari, odnosno monopolisti koji diktiraju tržišne uvjete. PS Vindija je veliki prehrambeni sustav svjestan svojeg značenja u hrvatskom gospodarstvu, što je ujedno velika društvena odgovornost prema zaposlenicima, kooperantima i potrošačima. Dobra suradnja s malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj i inozemstvu ogleda se u pažljivom odabiru dobavljača od kojih očekujemo vrhunsku kvalitetu proizvoda i usluga po razumnoj cijeni, kao što i od nas očekuju naši kupci. Veličina zahtijeva i sudjelovanje u kulturnim i sportskim manifestacijama grada, županije i šire, za što PS Vindija uvijek nalazi razumijevanje i financijska sredstva.


GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

0147

MLADEN PEJKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE VIPNETA

Strategija razvoja Hrvatske mora se temeljiti na sinergijama Ključne stvari za uspjeh na telekomunikacijskom tržištu su vrhunska kvaliteta i prilagođavanje korisnicima uz stalno uvođenje inovacija. Ali sve to ne bi bilo moguće bez više od 1000 Vipnetovih zaposlenika koji na tome svaki dan rade i daju najbolje od sebe

POSLOVNA 2007. GODINA je bila vrlo uspješna za Vipnet. Ostvarili smo 514,2 milijuna eura prihoda, što je rast od 8,3 posto u odnosu na godinu ranije. Operativna dobit (EBITDA) porasla je 10,3 posto, na 210,2 milijuna eura, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla za 21,8 posto, na 136,7 milijuna eura. Na kraju 2007. Vipnet je imao 2,2 milijuna korisnika ili 14 posto više nego potkraj 2006. godine. Dakle, možemo reći da smo ostvarili naše poslovne i tržišne ciljeve, prije svega dobrim omjerom vrijednosti za cijenu te ulaganjem u kvalitetu proizvoda i usluga. Potrebno je raditi na gospodarskom jačanju manje razvijenih županija, a to svakako uključuje i davanje poticaja za razvoj širokopojasnog pristupa na područjima posebne državne skrbi, kao i u drugim manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Naravno, to ovisi i o drugim izravnim ulaganjima. Povećanje izravnih ulaganja u manje razvijena područja povećat će i njihovu potrebu za infrastrukturom, za što je širokopojasni pristup jedino održivo rješenje. Nekoliko faktora konkurentnosti Konkurentnost se temelji na nekoliko faktora kao što su mogućnost brzine prilagodbe tržišnim trendovima, stalni i zdravi priljev sredstava za razvoj proizvoda i usluga, vizija menadžmenta i kreativnost plasiranja proizvoda i usluga na inozemnim tržištima. Vipnet

je dokazao kroz aktivnosti na međunarodnim tržištima među ostalim članicama mobilkom austria grupe da u Hrvatskoj imamo potencijale za inovacije, dobar menadžment te dobar osjećaj prilagodbe za druga tržišta. Tvrtke i naše društvo također u tim segmentima mogu tražiti smjer za bolji gospodarski razvoj Hrvatske. Kao dio međunarodne grupe, koja se trudi privući što više investicija u Hrvatsku, objektivan su nam problem prevelika davanja državi u trošku radne snage koja Hrvatsku čine neatraktivnom za investicije ili kao razvojni centar, te nekonkurentnom u odnosu na ostale zemlje u regiji. U prvoj polovini 2008. ostvarili smo operativnu dobit (EBITDA) u iznosu od 91,8 milijuna eura, što predstavlja porast od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni prihodi veći su za 7,9 posto u usporedbi s prihodima ostvarenima u prvih šest mjeseci 2007. i iznose 244,7 milijuna eura, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla za 14,5 posto, na 55,3 milijuna eura. S obzirom na stalan porast broja korisnika i rastuću popularnost naprednih usluga poput prepaid mobilnog broadbanda, VoIP-a i drugih, vjerujemo da ćemo ostvariti očekivanja za 2008. Kao vodeći inovator na telekomunikacijskom tržištu, i sljedeće godine namjeravamo uvoditi nove usluge koje će stvarati nove prihode za Vipnet, posebno kada je riječ o širokopojasnom pristupu internetu. Cijene mobilne telefonije mogu ići samo dolje S obzirom na visoku penetraciju mobilne telefonije, koja je sredinom godine iznosila 122,1 posto, i vrlo konkurentno tržište, cijene u mobilnoj telefoniji mogu samo ići prema dolje. Generatori prihoda za operatore bit će kombinacija pružanja visokokvalitetnih usluga i uvođenje inovacija, u čemu Vipnet prednjači na hrvatskom tržištu. S druge strane, padom

cijena u mobilnoj telefoniji sve se više korisnika odlučuje otkazati fiksnu liniju, što dokazuju i istraživanja koja pokazuju da mobilna telefonija u zadnjih nekoliko godina snažno raste, dok fiksna stalno opada. Ključne stvari za uspjeh na telekomunikacijskom tržištu su vrhunska kvaliteta i prilagođavanje korisnicima uz stalno uvođenje inovacija. Ali sve to ne bi bilo moguće bez više od 1000 Vipnetovih zaposlenika koji na tome svaki dan rade i daju najbolje od sebe. Korisnici to prepoznaju i cijene, a to nam pokazuju svojim povjerenjem. Hrvatska je po kvaliteti usluga i dostupnim mobilnim tehnologijama u samom svjetskom vrhu. Dijelom za to i sami uzimamo zasluge jer smo prvi uveli EDGE, UMTS i HSDPA koji danas našim korisnicima omogućavaju nesmetanu

S obzirom na visoku penetraciju mobilne telefonije i vrlo konkurentno tržište, cijene u mobilnoj telefoniji mogu samo ići prema dolje komunikaciju i prijenos podataka po najvećim brzinama. Činjenica je da razvoj mobilnih tehnologija pridonosi razvoju gospodarstva, odnosno pozitivno utječe na povećanje zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda. Naime, Vipnet je najveća greenfield investicija jer je od početka poslovanja 1999. godine do lipnja 2008. uložio više od 722 milijuna eura ili gotovo 5,8 milijardi kuna. Ujedno, Vipnet je od 1. lipnja 2007. godine do 1. lipnja ove godine ukupno uložio u kapitalne investicije oko 73 milijuna eura ili 533,3 milijuna kuna. Kroz svoje poslovanje Vipnet također ima i velika davanja u državni proračun kroz poreze i naknade kao što su porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, carinska naknada i slično.


0148

GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU

Olakšati postavljanje infrastrukture Agencija za poštu i elektroničke komunikacije otvaranjem javnih rasprava pri izradi novih pravilnika iz područja elektroničkih komunikacija trebala bi poticati što veći odziv zainteresiranih strana, i to tako da pokaže da je spremna prihvaćati sve argumentirane komentare i konkretne prijedloge od strane operatora i davatelja usluga radi donošenja što kvalitetnije zakonske regulative i podzakonskih akata. Ujedno, procedura za rješavanje lokacijskih dozvola za sve tipove baznih stanica također bi trebala biti jednostavnija. Ne možemo govoriti o potrebi razvoja novih tehnologija, u prvom redu broadbanda, ako se operatorima otežava postavljanje potrebne infrastrukture.

Broadband je ključan za razvoj i treba se brže razvijati kako bi se Hrvatska približila najrazvijenijim europskim zemljama, a to onda znači i da procedure za njegov razvoj i dovođenje

Velike industrije i veliki sustavi su pokretači razvoja i izvoza, ali ne mogu opstati bez svojih malih i srednjih partnera u sve krajeve Hrvatske treba pojednostaviti. Potvrda tome je i nedavno objavljena ljestvica Svjetske banke na kojoj je Hrvatska tek na 163. mjestu prema kriteriju dobivanja građe-

vinskih dozvola od ukupno 181 zemlje, dok je po jednostavnosti poslovanja na 106. mjestu. Mala i srednja poduzeća su sigurno važan segment u državi koja svoje gospodarstvo želi razvijati na temelju društva znanja i mogućnostima brze prilagodbe. Velike industrije i veliki sustavi su pokretači razvoja i izvoza, ali ne mogu opstati bez svojih malih i srednjih partnera. Prosječno, velika tvrtka u Hrvatskoj surađuje sa stotinjak malih i srednjih tvrtki u području proizvodnje i usluga. Vipnet ima više od tisuću malih i srednjih partnera i na taj način sekundarno omogućuje održivost velikog broja radnih mjesta. Dakle, ne smijemo dijeliti velike i male. Strategija razvoja Hrvatske mora se temeljiti na sinergijama.

ŽELJKO ZADRO, PREDSJEDNIK UPRAVE VIRA

Ključan razvoj poljoprivrednog sektora Potrebna su stalna ulaganja u kvalitetu, praćenje trendova, razvoj novih proizvoda i njihova promocija, ali i dobri programi energetske učinkovitosti koji će nam osigurati dugoročno održivu proizvodnju u skladu sa zahtjevima tržišta KAMPANJA PRERADE ŠEĆERNE REPE u 2007. godini bila je iznimno teška zbog vrlo nepovoljnih vremenskih prilika, no zadovoljni smo postignutim rezultatima. Ostvarili smo prihode u iznosu od 746,13 milijuna kuna, odnosno 16,69 posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit smanjena za 10,11 posto, na 91,521 milijun kuna. Tijekom protekle godine Viro je proizveo rekordnu količinu od 131.287 tona šećera, odnosno 22,44 posto više nego godinu ranije i povećao prodaju na hrvatskom tržištu za 24,96 posto, na 68.490 tona šećera. Kvalitetnom sirovinom do kvalitetnog proizvoda Za prehrambenu industriju ključan je razvoj poljoprivrednog sektora. Jedino kvalitetnom sirovinom možemo osigurati i kvalitetan krajnji proizvod, odnosno profitabilnost za sve. Zbog toga Viro svojim kooperantima osigurava kompletno financiranje sjemena, gnojiva i mehanizacije, kao i stručne savjete naših inženjera agronomije.

Proizvodi hrvatske prehrambene industrije su vrlo kvalitetni i mogu konkurirati bilo kojem svjetskom proizvođaču. Međutim, potrebna su stalna ulaganja u kvalitetu, praćenje

Proizvodi hrvatske prehrambene industrije mogu konkurirati bilo kojem svjetskom proizvođaču trendova, razvoj novih proizvoda i njihova promocija, ali i dobri programi energetske učinkovitosti koji će nam osigurati dugoročno održivu proizvodnju u skladu sa zahtjevima tržišta. Upravo zbog toga stalno ulažemo u modernizaciju Vira. Od 2002. godine do danas uložili smo 50 milijuna eura, a do ulaska Hrvatske u Europsku uniju planiramo uložiti još 20 milijuna. U našim projekcijama do 2014. godine planiramo godišnju neto dobit od 10 do13 milijuna eura i sigurni smo da ćemo taj plan i ostvariti, kako ove tako i sljedećih godina.


150

ANALIZA

HRVATSKA PODUZEĆA U MEĐUNARODNOM OKRUŽENJU

Zaostajemo!

Morali bismo usvojiti agresivniji razvojni koncept za iduće godine, a koji će osnažiti kompanije koje predstavljaju polove rasta. Njihov razvoj pozitivno će djelovati na okruženje, posebice na mala i srednja poduzeća, koja zajedno s njima čine racionalnu strukturu poduzetničkog sektora i koncepta gopodarskog razvoja U otvorenim gospodarstvima velike kompanije djeluju na svakom prostoru, otvaraju svoje podružnice, konkuriraju domaćim poduzećima i preuzimaju sve veće dijelove lokalnih tržišta

dr. Žarko Primorac

U DANAŠNJEM globaliziranom svijetu nijedna ekonomija, pa ni one najveće, ne može biti samodostatna i zatvorena. Suvremene tehnologije djeluju u pravcu sve veće ekonomske integracije i povezivanja. Koliko to vrijedi za pojedine zemlje, još više je proces povezivanja značajan za pojedine kompanije. Sa stajališta aktivnosti suvremenih kompanija, suvremeno se tržište teško može podijeliti na domaće i inozemno. U otvorenim gospodarstvima velike kompanije djeluju

na svakom prostoru, otvaraju svoje podružnice, konkuriraju domaćim poduzećima i preuzimaju sve veće dijelove lokalnih tržišta. Jedini odgovor koji ostaje domaćim kompanijama na takvu svojevrsnu “ekonomsku agresiju” jest izbor specifične tržišne niše, povećavanje konkurentnosti i efikasnosti, jačanje kapitalne baze i, naravno, izvrsnost ponude proizvoda i usluga u svakom pogledu. Drugi izbor je, naravno, uključivanje u velike, internacionalne korporacije i gubitak identiteta.


151

ANALIZA

Temeljem ovog kratkog uvoda prezentirat ćemo nekoliko najosnovnijih podataka o položaju hrvatskih poduzeća, naravno onih najvećih, u međunarodnom okruženju. Iz usporedbi koje slijede, makar bile vrlo ograničene i svakako subjektivne, može se izvući dosta zaključaka o položaju hrvatskih poduzeća u međunarodnom okruženju. Forbesova ljestvica bez hrvatskih tvrtki Na Forbesovoj rang-ljestvici Global Super Stars, među 2000 najvećih svjetskih kompanija, nema ni jedne hrvatske. Tom se društvu, prema ostvarenom ukupnom prihodu, najviše približila Ina, koja je lani ostvarila prodaju nešto višu od tri milijardi eura. Sve ostale hrvatske tvrtke daleko su ispod kriterija koji bi ih kvalificirali za uključivanje na popis najvećih kompanijskih zvijezda u svijetu.

Pozitivna je činjenica da naše gospodarstvo priprema industrijsku politiku kao jedan od sadržaja pregovora za ulazak u EU Na Forbesovoj listi dominiraju američke kompanije. U rangiranje za prošlu godinu uključena je 701 kompanija iz Sjeverne Amerike, 570 iz pacifičkog kruga - najviše, naravno, iz Japana i Kine, te 516 iz Zapadne Europe. Cijela Istočna Europa, odnosno tranzicijski krug zemalja, predstavljena je sa 50 tvrtki, a Južna Amerika ima samo 49 predstavnika u tom rangiranju svjetskih lidera. Brojčani raspored velikih kompanija prema svjetskim regijama pokazuje i ekonomske odnose snaga među njima. Prema tim pokazateljima još dominira Sjeverna Amerika, koja postupno gubi dosadašnju visoku prednost. Primjera radi, u 2007. godini smanjen je broj sjevernoameričkih kompanija na listi za 67, ali je povećan broj uključenih kompanija iz pacifičkog kruga i tranzicijskih zemalja. U regiji tranzicijskih zemalja dominiraju kompanije iz Rusije, kojih je na toj rangljestvici 29, a daleko iza nje je Poljska s četiri predstavnika, Mađarska s dva i Češka s jednom uvrštenom tvrtkom. Od široke liste najvećih svjetskih kompanija zanimljivija je ona uža, koju čini samo stotinu svjetskih lidera. Prema

50 najvećih kompanija u svijetu prema prodaji Rang

Kompanija

Zemlja

1

Wal-Mart Stores

SAD

378,80

2

ExxonMobil

SAD

358,60

3

Royal Dutch Shell

Nizozemska

355,78

4

BP

Velika Britanija

281,03

5

Chevron

SAD

203,97

6

Toyota Motor

Japan

203,80

7

Total

Francuska

199,74

8

ING Group

Nizozemska

197,93

9

General Motors

SAD

181,12

10

General Electric

SAD

172,74

11

Ford Motor

SAD

172,46

12

ConocoPhillips

SAD

171,50

13

Citigroup

SAD

159,23

14

AXA Group

Francuska

151,70

15

Volkswagen Group

Njemačka

149,00

16

HSBC Holdings

Velika Britanija

146,50

17

Daimler

Njemačka

145,11

18

Dexia

Belgija

140,78

19

Allianz

Njemačka

139,12

20

Sinopec-China Petroleum

Kina

133,79

21

Fortis

Nizozemska

121,19

22

ENI

Italija

119,27

23

Bank of America

SAD

119,19

24

AT&T

SAD

118,93

25

Berkshire Hathaway

SAD

118,25

26

UBS

Švicarska

116,98

27

JPMorgan Chase

SAD

116,35

28

BNP Paribas

Francuska

116,16

29

Carrefour Group

Francuska

112,40

30

American Intl Group

SAD

110,06

31

Royal Bank of Scotland

Velika Britanija

108,45

32

Hewlett-Packard

SAD

107,67

33

ArcelorMittal

Luksemburg

105,22

34

Société Générale Group

Francuska

103,44

35

Siemens

Njemačka

103,20

36

Generali Group

Italija

102,16

37

Crédit Agricole

Francuska

101,59

38

HBOS

Velika Britanija

100,32

39

McKesson

SAD

99,64

40

IBM

SAD

98,79

41

Deutsche

Njemačka

95,50

42

Nestlé

Švicarska

94,76

43

Valero Energy

SAD

94,53

44

Honda Motor

Japan

94,35

45

E.ON

Njemačka

94,04

46

Verizon Communications

SAD

93,47

47

Samsung Electronics

Južna Koreja

92,26

48

Nippon Telegraph & Tel

Japan

91,57

49

Deutsche Telekom

Njemačka

91,26

50

Cardinal Health

SAD

89,39

Izvor: Forbes

mlrd USD


152

ANALIZA

strukturi te grupe dominiraju financijske kompanije. Od 100 najvećih svjetskih kompanija 44 se bave financijama, a slijedi 12 naftnih giganata, potom korporacije iz trgovine, automobilske industrije, elektronike, biotehnologije i farmaceu-

tike, IT tehnologija i telekomunikacija. Prema rasporedu po zemljama i na toj je listi najviše predstavnika iz SAD-a - njih 29, slijede Njemačka i Francuska s po devet, zatim Velika Britanija s osam, Japan sa sedam, Kina s pet... Od tranzicijskih

zemalja na listu je uključen Gazprom iz Rusije. Kao što je vidljivo, na toj ekstra liderskoj listi dominacija američkih kompanija još je izraženija nego u grupi od 2000 svjetskih tvrtki. Sa stajališta veličine, sve su uvrštene

50 najvećih kompanija u svijetu Rang

Kompanija

Zemlja

Djelatnost

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 10. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 38. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 45. 47. 48. 49. 50.

HSBC Holdings General Electric Bank of America JPMorgan Chase ExxonMobil Royal Dutch Shell BP Toyota Motor ING Group Berkshire Hathaway Royal Bank of Scotland AT&T BNP Paribas Allianz Total Wal-Mart Stores Chevron American Intl Group Gazprom AXA Group Banco Santander ConocoPhillips Goldman Sachs Group Citigroup Barclays EDF Group E.ON ENI Petrobras-Petróleo Brasil PetroChina Procter & Gamble Deutsche Bank UniCredit Group Telefónica Mitsubishi UFJ Financial Volkswagen Group IBM ArcelorMittal Daimler BBVA-Banco Bilbao Vizcaya Wells Fargo ICBC Credit Suisse Group HBOS Crédit Agricole Nestlé Fortis Verizon Communications Francuska Telecom Siemens

Velika Britanija SAD SAD SAD SAD Nizozemska Velika Britanija Japan Nizozemska SAD Velika Britanija SAD Francuska Njemačka Francuska SAD SAD SAD Rusija Francuska Španjolska SAD SAD SAD Velika Britanija Francuska Njemačka Italija Brazil Kina SAD Njemačka Italija Španjolska Japan Njemačka SAD Luksemburg Njemačka Španjolska SAD Kina Švicarska Velika Britanija Francuska Švicarska Nizozemska SAD Francuska Njemačka

Bankarstvo Grupa Bankarstvo Bankarstvo Naftna kompanija Naftna kompanija Naftna kompanija Trgovina na veliko Osiguranje Financijsko poslovanje Bankarstvo Telekomunikacije Bankarstvo Osiguranje Naftna kompanija Prodaja Naftna kompanija Osiguranje Naftna kompanija Osiguranje Bankarstvo Naftna kompanija Financijsko poslovanje Bankarstvo Bankarstvo Komunalne usluge Komunalne usluge Naftna kompanija Naftna kompanija Naftna kompanija Higijenske potrepštine Financijsko poslovanje Bankarstvo Telekomunikacije Bankarstvo Trgovina na veliko IT industrija Metalna industrija Trgovina na veliko Bankarstvo Bankarstvo Bankarstvo Financijsko poslovanje Bankarstvo Bankarstvo Prehrambena industrija Financijsko poslovanje Telekomunikacije Telekomunikacije Grupa

Izvor: Forbes

Prodaja (mlrd USD)

Dobit (mlrd USD)

146,5 172,74 119,19 116,35 358,6 355,78 281,03 203,8 197,93 118,25 108,45 118,93 116,16 139,12 199,74 378,8 203,97 110,06 81,76 151,7 72,26 171,5 87,97 159,23 79,7 81,6 94,04 119,27 87,52 88,24 79,74 95,5 63,67 82,4 49,49 149 98,79 105,22 145,11 54,34 53,59 37,48 83,72 100,32 101,59 94,76 121,19 93,47 77,31 103,2

19,13 22,21 14,98 15,37 40,61 31,33 20,6 13,99 12,65 13,21 14,62 11,95 10,71 10,9 19,24 12,73 18,69 6,2 23,3 7,75 10,02 11,89 11,6 3,62 8,76 7,69 9,86 13,7 11,04 18,21 11,13 7,45 7,19 13 7,5 5,64 10,42 10,37 5,82 8,94 8,06 6,31 7,53 8,1 6,49 9,38 5,46 5,65 9,2 5,42


153

ANALIZA

tvrtke svjetski megagiganti, čiji se ukupni prihod izražava stotinama milijardi dolara, a dobit im je često veća od ukupnog godišnjeg bruto proizvoda Hrvatske. Tako je, primjerice, u prošloj godini Exxon ostvario ukupan prihod od 358

milijardi dolara (otprilike 100 puta više nego naša Ina), dok mu je dobit bila viša od 40 milijardi dolara. Budući da je riječ o naftnoj kompaniji, nema sumnje da će njen prihod i dobit u 2008. biti značajno veći.

Hrvatska 12, Slovenija 18 S obzirom na našu pripadnost tranzicijskom krugu zemalja, zanimljivo je usporediti našu poziciju na listi najvećih kompanija u toj grupi. Rang-ljestvicu 500 najvećih kompanija tranzicijskih zemalja i ove je go-

50 najvećih kompanija u Središnjoj Europi Rang 2007.

2006.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

1 2 3 5 7 6 26 9 11 14 8 27 18 12 16 19 20 22 35 17 21 24 34 28 30 33 65 44 29 36 32 15 31 37 169 45 4 25 60 38 53 49 50 40 73

Izvor: Deloitte

Kompanija

Zemlja

Djelatnost

PKN Orlen MOL Škoda Auto PGE CEZ Audi Hungária Volkswagen Slovakia Ukrgaz-Energo Telekomunikacja Polska PGNiG Energorynok Metro Group Polska Nokia ArcelorMittal KGHM Petrom Oil and Gas INA Group Lotos Slovnaft NIS Samsung Electronics Slovakia Unipetrol E.ON Földgázkereskedö U.S. Steel Košice Fiat Foxconn Agrofert Holding Philips Magyarország Lukoil Neftochim MetInvest Holding RWE Transgas Agrokor Magyar Telekom ArcelorMittal Kryvyj Rih GE Mađarska Mažeikiu Nafta Cez Prodej Ilyich Steel & Iron Works MVM Skupina Mercator NJSC Naftogaz Slovensky Plynárensky Priemysel Tauron Jeronimo Martins Dystrybucja PKP BP Azovstal E.On Hungária Telefónica O2 Rompetrol

Poljska Mađarska Češka Republika Poljska Češka Republika Mađarska Slovačka Ukrajina Poljska Poljska Ukrajina Poljska Mađarska Poljska Poljska Rumunjska Hrvatska Poljska Slovačka Srbija Slovačka Češka Republika Mađarska Slovačka Poljska Češka Republika Češka Republika Mađarska Bugarska Ukrajina Češka Republika Hrvatska Mađarska Ukrajina Mađarska Litva Češka Republika Ukrajina Mađarska Slovenija Ukrajina Slovačka Poljska Poljska Poljska Poljska Ukrajina Mađarska Češka Republika Rumunjska

Energija i resursi Energija i resursi Proizvodnja Energija i resursi Energija i resursi Proizvodnja Proizvodnja Energija i resursi Tehnologija, mediji i telekomunikacije Energija i resursi Energija i resursi Uslužna djelatnost i prijevoz Tehnologija, mediji i telekomunikacije Proizvodnja Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Proizvodnja Energija i resursi Energija i resursi Proizvodnja Proizvodnja Tehnologija, mediji i telekomunikacije Proizvodnja Proizvodnja Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Uslužna djelatnost i prijevoz Tehnologija, mediji i telekomunikacije Proizvodnja Proizvodnja Energija i resursi Energija i resursi Proizvodnja Energija i resursi Uslužna djelatnost i prijevoz Energija i resursi Energija i resursi Energija i resursi Uslužna djelatnost i prijevoz Uslužna djelatnost i prijevoz Energija i resursi Proizvodnja Energija i resursi Tehnologija, mediji i telekomunikacije Energija i resursi

Prodaja

Neto dobit

Broj zaposlenih

16,857.22 10,321.67 7,997.83 7,487.03 6,289.78 5,908.26 5,725.11 5,043.03 4,820.95 4,400.31 4,370.16 4,332.89 n.p. 3,868.34 3,565.81 3,537.91 3,523.44 3,468.30 3,392.79 3,357.03 3,286.82 3,198.83 3,119.69 3,072.96 3,061.09 3,043.77 3,004.49 2,975.41 2,877.15 2,871.84 2,830.72 2,821.51 2,692.52 2,652.24 2,557.49 2,552.68 2,524.15 2,523.05 2,498.10 2,445.00 2,436.20 2,381.34 2,378.24 2,378.24 2,363.57 2,324.81 2,309.22 2,291.99 2,277.05 2,267.73

655.45 1,044.14 575.86 534.38 1,540.86 560.74 225.16 132.67 601.17 242.07 129.22 n.p. n.p. 741.58 1,039.96 503.85 118.73 215.14 224.45 79.78 106.75 46.03 201.85 405.91 92.31 1.63 133.76 n.p. 52.93 86.93 461.24 61.92 290.70 535.59 n.p. 28.79 73.70 199.83 144.54 35.00 440.51 563.84 n.p. n.p. -10.54 65.71 299.31 101.86 374.22 -60.31

23.223 14.500 29.141 38.839 6472 5563 8495 n.p. 31.789 30.325 n.p. 26.200 n.p. 23.581 27.692 40.067 25.978 5304 3671 n.p. 4445 6820 72 15.738 4173 3000 172 1565 4776 n.p. 305 28.930 11.723 n.p. 13.835 3344 n.p. n.p. 8968 n.p. n.p. 5438 20.000 19.000 122.589 388 n.p. 5004 8609 n.p.


154

ANALIZA

dine priredio Deloitte. U tu grupu za 2008. godinu uključeno je 12 hrvatskih poduzeća, ili dva manje nego prethodne godine. Međutim, budući da su Konzum (članica Agrokor Grupe) i HEP-Proizvodnja (dio HEP Grupe) iskazani posebno, Hrvatska je u toj grupi praktično zastupljena sa 10 poduzeća. Usporedbe radi, Slovenija koja je dvostruko manja od Hrvatske zastupljena je sa 18 poduzeća, a Srbija sa sedam. Premda Ina dosta visoko kotira - nalazi se na 17 mjestu rang-ljestvice - mora se ista-

knuti da je Hrvatska prilično slabo zastupljena. Drugim riječima, i zastupljenost na

Na Forbesovoj rang-ljestvici Global Super Stars među 2000 najvećih svjetskih kompanija nema ni jedne hrvatske listi najvećih poduzeća u tranzicijskim zemljama pokazuje da Hrvatska nema dovolj-

no velikih poduzeća, čak ni prema tranzicijskim kriterijima. A velika poduzeća, kako smo već ustvrdili, predstavljaju polove rasta i medije oko kojih se okupljaju grozdovi malih i srednjih poduzeća postižući time konkurentnost i iz osnova ekonomije obujma. Što je još lošije, i ova lista, nažalost, pokazuje određenu inferiornost velikih hrvatskih poduzeća u odnosu na konkurenciju iz tranzicijskog kruga zemalja. Zanimljiva je svakako i lista 100 najvećih poduzeća u tranzicijskom krugu zemalja. I ona po-

50 najboljih malih kompanija u svijetu Rang 2007. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 Izvor: Forbes

2006. 2 1 26 4 41 47 132 25 10 19 46 9 37 115 130 7 44 57 59 34 63 33 55 82 83 87 106 128 38 65 79 67 77 -

Kompanija Hansen Natural NutriSystem Under Armour VSE Quality Systems PetMed Express LHC Dynamic Materials Deckers Outdoor Bolt Technology Abaxis Ceradyne Avatar Healthways Middleby Diodes Ventana Medical Systems Cherokee K-Tron International Citi Trends Blackbaud Strayer Education Build-A-Bear Workshop Daktronics Psychemedics United Industrial Buffalo Wild Wings Euronet Worldwide Ambassadors Group Dolby Laboratories Cutera Amedisys Portfolio Recovery Associates Ansoft Synaptics Team Flir Systems Sun Hydraulics DXP Enterprises RPC Stratasys Texas Roadhouse Gulf Island Fabrication Houston Wire & Cable FactSet Research Systems Advisory Board Ultra Clean Natural Gas Services Hibbett Sports Bio-Reference Laboratories

Prinos na kapital (%) 40 39 48 17 27 53 48 28 15 12 20 22 16 17 58 18 12 120 16 30 24 70 21 19 38 63 12 18 36 23 13 17 23 17 15 16 28 16 29 19 11 30 12 177 29 39 13 12 22 16

Rast prodaje (%) 52 90 83 28 29 37 50 26 31 28 23 75 42 40 25 28 23 17 17 32 17 23 32 22 9 20 30 69 18 26 39 40 41 13 23 35 23 19 9 19 24 29 18 11 18 18 33 52 16 28

Prodaja ($ mil) 741 741 508 486 163 171 259 128 332 50 89 738 675 560 420 375 261 75 174 417 211 290 457 462 24 642 308 736 101 455 103 604 206 92 267 318 665 155 316 657 110 660 413 344 451 197 427 68 529 140

Neto dobit ($ mil) 107 114 43 11 34 16 24 21 35 11 11 151 139 48 47 53 44 34 17 20 31 58 28 27 5 38 20 44 28 124 14 50 49 22 27 16 122 19 14 110 13 39 26 33 110 28 21 10 37 13


ANALIZA

155


156

ANALIZA

Podrijetlo 2000 najvećih kompanija u svijetu po regijama Regija Afrika Istočna Europa Srednji Istok Sjeverna Amerika Pacifik Južna Amerika Južna Azija Zapadna Europa UKUPNO

Broj kompanija 25 50 46 701 570 49 50 516 2000

kazuje supremaciju naprednijih tranzicijskih zemalja. Vodeće učešće na listi imaju poljske kompanije kojih je zastupljeno 29, slijedi Češka sa 19 poduzeća, Ukrajina sa 15, Mađarska sa 13, Slovačka s osam, Rumunjska s pet. Hrvatska ima samo dva predstavnika na toj listi - Inu i Agrokor. Još veće razlike između hrvatskog gospodarstva i onoga u naprednijim tranzicijskim zemljama mogu se uočiti iz analize djelatnosti najvećih poduzeća. Dok u grupi 100 najvećih hrvatskih poduzeća dominira trgovina, a industrija i ostali razvojno aktivni sektori mnogo su inferiorniji, na toj rang-ljestvici disperzija djelatnosti veoma je drukčija. Vodeći je sektor nazvan energija i izvori, te je zastupljen sa 35 poduzeća, slijedi industrija (proizvodnja) sa 25 poduzeća, zatim trgovina i transport sa 17 predstavnika, a iza njih dolazi skupina IT, mediji i komunikacije sa 11 poduzeća. Iz prikazane disperzije poduzeća po djelatnostima očito je kako su privrede vodećih tranzicijskih zemalja doživjele duboku strukturnu transformaciju; kako su na prvim pozicijama oni sektori koji i u svijetu predstavljaju vodeće industrije; kako trgovina nije dominantna; te kako se ta gospodarstva razvijaju

Na Deloitteovu rang-ljestvicu 500 najvećih kompanija tranzicijskih zemalja uključeno je 12 hrvatskih poduzeća i oblikuju u skladu sa suvremenim svjetskim trendovima. Nažalost, teško bi se mogao izvući sličan zaključak i za naše gospodarstvo.

Skorovi bi morali biti bolji Svakako bi bila zanimljiva i analiza vlasništva velikih kompanija u tranzicijskim zemljama, kao i geneza njihova nastanka, što bi moglo dati odgovor na pitanje je li riječ o transformiranim poduzećima iz socijalističkog razdoblja ili su u pitanju greenfield operacije. Premda ne raspolažemo takvim podacima, gotovo smo uvjereni da je i u tom pogledu naša situacija sasvim drukčija nego u naprednijim tranzicijskim zemljama. Svjesni smo da se naša poduzeća ne mogu uspoređivati s prvom ligom svjetskih kompanija koje su strukturirane u grupi od 2000 najvećih svjetskih poduzeća. Međutim, kada je riječ o usporedbi s najboljim kompanijama u tranzicijskom krugu zemalja, onda bi naši skorovi morali

loš koncept privatizacije ostavio je za sobom više pustoši; inozemna ulaganja nisu usmjeravana prema industriji i proizvodnji nego više prema trgovini. Na kraju ove kratke analize pozicije naših poduzeća u međunarodnom okruženju, ponajprije u tranzicijskim zemljama, morali bismo izvući neke poruke našoj razvojnoj politici. Ne treba imati komplekse ni zablude te valja priznati da i u tom sektoru zaostajemo. Zato bismo morali usvojiti značajno agresivniji razvojni koncept za iduće godine - koncept koji će osnažiti kompanije, koje predstavljaju polove rasta. Njihov razvoj će svakako pozitivno djelovati na okruženje, posebice na mala i srednja poduzeća, koja zajedno s njima čine racionalnu strukturu poduzetničkog i koncepta gospodarskog razvoja.

biti značajno bolji. Podsjetimo, hrvatsko je gospodarstvo bilo tržišnije, a privredna poduzeća mnogo bolje utemeljena u početku tranzicijskog razdoblja nego je to bio slučaj s bilo kojom tadašnjom socijalističkom zemljom. Ipak, kako se vidi, njihova poduzeća su se brže transformirala, bolje razvijala, inozemna ulaganja u proizvodnju bila su razmjerno veća i bolje ciljno usmjerena. Za razliku od politike naprednijih tranzicijskih zemalja, mi smo više robovali liberalističkim konceptima;

Pozitivna je činjenica da naše gospodarstvo priprema industrijsku politiku kao jedan od sadržaja pregovora za ulazak u Europsku uniju. Taj okvir može biti dobra razvojna platforma i poticaj za ubrzaniji razvoj hrvatskih poduzeća - svih veličina. Europsko poduzeće 2015., koje je definirano u dokumentima Europske unije, trebalo bi biti i hrvatski cilj. Za usvajanje i realizaciju takvog cilja imamo dovoljno vremena a, nadamo se, i znanja i snage!


RANGIRANJA

40NAJVEĆIH SEKTORSKIH I ŽUPANIJSKIH TVRTKI U 2007. GODINI

157


158

SEKTORI

POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

14.870

2,2

62,7

869

2,3

82,6

29.514

3,0

69,7

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

2,2 % 2,3 % 3,0 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

9 tvrtki 5 tvrtki 9 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

2.236.254.217

Prihod

23

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA S P.O.

ČAKOVEC

Prihod

2

KOKA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

1.174.047.545

24

AGRODUHAN D.O.O.

SLATINA

62.152.359

3

AGROKOR D.D.

ZAGREB

1.146.332.475

25

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI

STARI JANKOVCI

61.433.043

4

BELJE D.D.

MECE

832.831.916

26

MERKUR VETERINARSKA AMBULANTA D.O.O.

KLOKOČEVIK

61.375.417

5

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

425.112.889

27

POLJOPRIVREDNO-TRGOVAČKA ZADRUGA BEKETINCI

BEKETINCI

61.360.749

6

PURIS D.D. PAZIN

PAZIN

295.426.199

28

FARMA SENKOVAC D.D.

SLATINA

60.275.255

7

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

259.239.393

29

AGRO-PROMES D.O.O.

POLONJE

60.191.514

8

VUPIK D.D.

VUKOVAR

230.457.131

30

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ĐURĐEVAC

ĐURĐEVAC

59.110.177

9

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

205.646.081

31

BOŽJAKOVINA D.D.

BOŽJAKOVINA

56.112.521

10

PP ORAHOVICA DD

ORAHOVICA

167.946.187

32

VRANA D.O.O.

BIOGRAD

56.057.989

73.672.775

11

AGROPRERADA D.D.

IVANIĆ-GRAD

164.696.246

33

FRAGARIA D.O.O.

ZAGREB

55.953.072

12

PZ OSATINA

SEMELJCI

158.480.166

34

SIZIM D.O.O.

KOPRIVNIČKI IVANEC

55.412.474

13

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PRVČA

PRVČA

133.630.514

35

PAŠKA SIRANA D.D.

PAG

54.382.939

14

VINDON D.O.O.

SLAVONSKI BROD

121.142.226

36

ŠIRJAN D.O.O.

KUSIJEVEC

53.887.006

15

NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

ŽUPANJA

108.975.355

37

ILOČKI PODRUMI D.D. ILOK

ILOK

51.389.524

16

POLJOCENTAR D.O.O.

KRIŽEVCI

108.169.967

38

HANA-BREZNICA D.O.O.

NIZA

50.811.256

17

PIONEER SJEME D.O.O.

ZAGREB

100.898.752

39

AGROVOĆE D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

49.887.877

18

AGROLAGUNA DD

POREČ

96.421.639

40

PODRAVSKO GOSPODARSTVO D.O.O.

KOPRIVNICA

47.823.114

19

ZEA D.O.O.

VIROVITICA

87.145.428

UKUPNO TOP 40

20

AGROMEĐIMURJE D.D.

ČAKOVEC

79.460.842

UKUPNO DJ. U RH (1953 POD.)

14.870.054.407

21

AGRO-TOVARNIK D.O.O.

TOVARNIK

78.104.914

Udio prvih 40 u djelatnosti

62,7

22

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

74.682.582

Udio djelatnosti u RH

2,2

9.316.391.725


159

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

AGROKOR D.D.

ZAGREB

401.689.655

Dobit

23

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA TOPOLJE

TOPOLJE

2.983.736

Dobit

2

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

64.915.112

24

PZ RIT

BILJE

2.860.390

3

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

34.636.365

25

PLODOVI ZEMLJE D.O.O.

HRASTOVAC

2.737.137

4

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

27.597.255

26

PARITER PZ

SUZA

2.696.292

5

KOKA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

25.538.236

27

AGROPRERADA D.D.

IVANIĆ-GRAD

2.666.089

6

PARKOVI PLUS D.O.O.

RIJEKA

18.595.287

28

UŽIVATI U TRENUTKU - CARPE DIEM D.O.O.

KRIŽEVCI

2.608.220

7

BELJE D.D.

MECE

18.036.428

29

MERKUR VETERINARSKA AMBULANTA D.O.O.

KLOKOČEVIK

2.420.749

8

PIONEER SJEME D.O.O.

ZAGREB

13.038.666

30

SIZIM D.O.O.

KOPRIVNIČKI IVANEC

2.407.527

9

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI

STARI JANKOVCI

9.727.777

31

10

AGRO-TOVARNIK D.O.O.

TOVARNIK

8.456.153

32

HANA-BREZNICA D.O.O.

NIZA

2.313.985

11

AUTOMONT-TRANSPORT BELINA, VL. BOŽIDAR BELINA

KRAPINSKE TOPL.

7.328.624

33

AGROMEĐIMURJE D.D.

ČAKOVEC

2.277.699

12

ŠIRJAN D.O.O.

KUSIJEVEC

6.090.360

34

ZELENI PARK D.O.O.

ZADAR

2.272.872

13

CENTAR ZA STOČARSTVO

SLAVONSKI BROD

5.209.359

35

AGROLUDBREG DD

VELIKI BUKOVEC

2.267.924

14

PAŠKA SIRANA D.D.

PAG

4.802.043

36

POLJODAR D.D.

DARUVAR

2.144.350

15

POLJOPRIVREDNO-TRGOVAČKA ZADRUGA BEKETINCI

BEKETINCI

4.731.205

37

SVINJOGOJSKA FARMA ĆULIBRK D.O.O.

OSIJEK

2.140.646

16

PZ OSATINA

SEMELJCI

4.203.062

38

OBRT ZA UZGOJ GOVEDA STOČARSTVO RAIČ,VL.TONI RAIČ

GUDOVAC

2.138.277

17

LOZNI CIJEPOVI KUTJEVO D.O.O.

POŽEGA

3.972.027

39

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA UROD

SRIJEMSKE LAZE

2.106.667

18

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

3.432.861

40

MOSLAVKA D.D.

KUTINA

19

EKO-IMANJE MAVROVIĆ D. O. O.

BRESTOVAC

3.151.414

UKUPNO TOP 40

717.688.067

20

GALA D.O.O.

BJELOVAR

3.099.375

UKUPNO DJ. U RH (1953 POD.)

869.048.686

21

ARATOR D.O.O.

LOVAS

3.080.174

Udio prvih 40 u djelatnosti

82,6

22

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

2.992.622

Udio djelatnosti u RH

2,3

1.980.442

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

1

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

Zaposleni 9.119

23

IPK ERDUTSKI VINOGRADI D.O.O.

ERDUT

137

2

BELJE D.D.

MECE

1.837

24

KAŠTELANSKI STAKLENICI D.D.

KAŠTEL ŠTAFILIĆ

135

3

KOKA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

1.647

25

BLATO 1902 DD

BLATO

134

4

VUPIK D.D.

VUKOVAR

894

26

PARKOVI D.D.

VARAŽDIN

124

5

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

840

27

SERVISI HORTIKULTURA D.O.O.

ROVINJ

116

6

PP ORAHOVICA DD

ORAHOVICA

504

28

NASADI D.O.O.

ZADAR

112

7

PURIS D.D. PAZIN

PAZIN

496

29

AGRO-TOVARNIK D.O.O.

TOVARNIK

102

8

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

378

30

SVETI KRIŽ ZAČRETJE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

100

9

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

303

31

AGROPRERADA D.D.

IVANIĆ-GRAD

100

10

AGROKOR D.D.

ZAGREB

282

32

FARMA SENKOVAC D.D.

SLATINA

11

AGROLAGUNA DD

POREČ

277

33

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA S P.O.

ČAKOVEC

99

12

AGROMEĐIMURJE D.D.

ČAKOVEC

244

34

AGROVOĆE D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

97

13

VINDON D.O.O.

SLAVONSKI BROD

217

35

VRTLAR D.O.O. DUBROVNIK

DUBROVNIK

95

14

VRANA D.O.O.

BIOGRAD

211

36

POLJOCENTAR D.O.O.

KRIŽEVCI

91

15

PARKOVI I NASADI D.O.O.

SPLIT

202

37

PLANTAŽE D.O.O.

PITOMAČA

90

16

VINKA D.D.

VINKOVCI

202

38

DUBRAVICA D. D.

DUBRAVICA

90

17

PZ OSATINA

SEMELJCI

189

39

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

89

18

ILOČKI PODRUMI D.D. ILOK

ILOK

180

40

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ĐURĐEVAC

ĐURĐEVAC

88

19

AGRODUHAN D.O.O.

SLATINA

173

UKUPNO TOP 40

20.560

20

PODRAVSKO GOSPODARSTVO D.O.O.

KOPRIVNICA

170

UKUPNO DJ. U RH (1953 POD.)

29.514

21

VRGORKA VINARIJA PODUZEĆE

VRGORAC

157

Udio prvih 40 u djelatnosti

69,7

22

MOSLAVKA D.D.

KUTINA

140

Udio djelatnosti u RH

3,0

99


160

SEKTORI

RIBARSTVO I PRERADA RIBE Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

1435

0,2

82,8

88

0,2

92,2

3229

0,3

75,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

0,2 % 0,2 % 0,3 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

 tvrtki  tvrtki  tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

SARDINA DOO

POSTIRA

148.850.058

Prihod

23

PETER-PAN D.O.O.

OPATIJA

13.248.423

Prihod

2

ADRIA DD

ZADAR

148.051.913

24

RIBNJAČARSTVO POLJANA D. D.

RIBNJACI

12.967.690

3

JADRAN-TUNA

TURANJ

109.017.751

25

RIBA D.D.

GAREŠNICA

12.363.883

4

DRVENIK TUNA D.O.O.

MARINA

93.545.921

26

MARITUNA D.D.

ZADAR

11.457.540

5

CENMAR D.D.

ZADAR

72.514.800

27

DAJNA D.O.O.

MURTER

9.384.967

6

SMS D.O.O.

SPLIT

60.016.428

28

RIBNJAK 1961 D.O.O. SIŠĆANI

SIŠĆANI

9.241.543

7

OSTREA D.O.O.

BENKOVAC

52.446.901

29

MORE-LOŠINJ D.O.O.

MALI LOŠINJ

8.647.707

8

MIRNA RIBOLOV D.O.O.

ROVINJ

51.589.344

30

RIBARSKA ZADRUGA LANTERNA

PULA

8.281.450

9

IHOR PARK D.D.

JASTREBARSKO

34.916.306

31

ERRI D.O.O.

ZAGREB

7.702.913

10

DALMAR D.O.O.

PAKOŠTANE

32.106.365

32

BLASLOV MILIVOJ RIBARSKI OBRT

KALI

7.629.849

11

ŽUVELA D.O.O.

HVAR

27.511.558

33

ADRIA OCTOPUS D.O.O.

TKON

7.407.151

12

MIRNA D.D.

ROVINJ

21.521.354

34

RIBARSTVO I TRGOVINA GIRA VL.ŽUŽIĆ MILAN

KRK

7.170.442

13

MARDEŠIĆ D.O.O.

SALI

20.720.244

35

AGRIMARE D.O.O.

POREČ

7.081.744

14

UGOR D.O.O.

RIJEKA

20.643.938

36

SILURUS D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

6.866.635

15

MARIMIRNA D.D.

ROVINJ

19.846.824

37

ADRIATIC TUNA, D.O.O.

ZADAR

6.280.020

16

NOCLERIUS D.O.O.

GRACAC

19.349.551

38

MOVRAN D.O.O

GORNJE POSTINJE

6.223.630

17

ZADAR-TUNA D.O.O.

ZADAR

19.251.781

39

RIBARSKA ZADRUGA ISTRA

POREČ

6.027.765

18

CONEX TRADE D.O.O.

SOLIN

18.661.024

40

KALI

ZADAR

5.881.860

19

OBRT ZA UZGOJ SLAT.RIBE RIBNJAK VRNJIKA VL.IVICA LIPOŠĆAK PLAŠKI

17.295.707

UKUPNO TOP 40

20

MAUROS I VL.LICUL MAURICIJO

PULA

17.002.449

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

1.434.664.831

21

IRIDA D.O.O.

DARUVAR

15.072.839

Udio prvih 40 u djelatnosti

82,8

22

KRAJANI D.O.O.

NENADIĆI

13.528.467

Udio djelatnosti u RH

0,2

1.187.326.735


161

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

1

OSTREA D.O.O.

BENKOVAC

15.722.968

Dobit

23

RIBNJAK 1961 D.O.O. SIŠĆANI

SIŠĆANI

514.573

2

IHOR PARK D.D.

JASTREBARSKO

14.593.441

24

KALI

ZADAR

510.084

3

CONEX TRADE D.O.O.

SOLIN

6.656.860

25

MARIMIRNA D.D.

ROVINJ

498.444

4

DRVENIK TUNA D.O.O.

MARINA

5.754.242

26

PETER-PAN D.O.O.

OPATIJA

477.843

5

JADRAN-TUNA

TURANJ

5.540.980

27

ŽUVELA D.O.O.

HVAR

457.560

6

ADRIA DD

ZADAR

4.927.178

28

RIBARSKI OBRT PIPI MALI

SKRBČIĆI

391.378

7

CENMAR D.D.

ZADAR

4.492.005

29

RIBARSKI OBRT SABLJAŠ VL. RENATO DUJMOVIĆ

LABIN

391.321

8

NOCLERIUS D.O.O.

GRACAC

2.694.983

30

TULJAN D.O.O.

KALI

384.643

9

RIBNJAČARSTVO POLJANA D. D.

RIBNJACI

2.576.868

31

VOLO D.O.O.

SAMOBOR

361.705

10

ERRI D.O.O.

ZAGREB

2.084.369

32

PAG TUNA D.O.O.

UBLI

355.105

11

MARDEŠIĆ D.O.O.

SALI

1.417.912

33

OBRT ZA UZGOJ SLAT.RIBE RIBNJAK VRNJIKA VL.IVICA LIPOŠĆAK PLAŠKI

344.334

12

ZADAR-TUNA D.O.O.

ZADAR

1.149.044

34

GOF D.O.O.

DONJA STUBICA

333.771

13

MARTINOVIĆ-FISH D.O.O.

ZADAR

971.727

35

LIMBORA D.O.O.

TKON

321.920

14

ADRIATIC TUNA, D.O.O.

ZADAR

929.895

36

ĆURKOVIKA

POVLJA

290.050

15

MROTINE D.O.O.

KALI

852.437

37

TEŠI TUNOLOV, D.O.O.

ZADAR

274.069

16

STARI RIBNJAK D.O.O.

ORIOVAC

802.064

38

ŽIVA PRIRODA D.O.O.

NOVO ČIČE

258.001

17

MAUROS I VL.LICUL MAURICIJO

PULA

572.271

39

SRDELA D.O.O.

SUPETAR

228.220

18

KURTIN MIRKO RIBARSKI OBRT

KALI

559.323

40

DAJNA D.O.O.

MURTER

19

RIBARSKO-USLUZNI OBRT MAESTRAL

VINIŠĆE

547.974

UKUPNO TOP 40

81.073.482

20

MAPA D.O.O.

KALI

539.004

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

87.924.427

21

MIŠLOV D.O.O.

KALI

538.888

Udio prvih 40 u djelatnosti

92,2

22

SMS D.O.O.

SPLIT

529.627

Udio djelatnosti u RH

0,2

226.401

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

1

ADRIA DD

ZADAR

399

24

OBRT ZA UZGOJ SLAT.RIBE RIBNJAK VRNJIKA VL.IVICA LIPOŠĆAK PLAŠKI

28

2

SARDINA DOO

POSTIRA

278

25

RIBA D.D.

GAREŠNICA

27

3

MIRNA D.D.

ROVINJ

185

26

ADRIA OCTOPUS D.O.O.

TKON

24

4

IRIDA D.O.O.

DARUVAR

185

27

BIGAJ D.O.O.

MOŠĆENIČKA DRAGA

20

5

CENMAR D.D.

ZADAR

131

28

RIBNJAK 1961 D.O.O. SIŠĆANI

SIŠĆANI

19

6

SMS D.O.O.

SPLIT

131

29

STARI RIBNJAK D.O.O.

ORIOVAC

18

7

MARDEŠIĆ D.O.O.

SALI

72

30

TEŠI TUNOLOV, D.O.O.

ZADAR

17

8

MARITUNA D.D.

ZADAR

69

31

PAPALINA D.O.O.

PULA

17

9

JADRAN-TUNA

TURANJ

65

32

DRAGAN GOBIN

KALI

16

10

OSTREA D.O.O.

BENKOVAC

63

33

MORSKA LASTAVICA VL.TOMISLAV VRSALOVIĆ

SUMARTIN

16

11

UGOR D.O.O.

RIJEKA

49

34

IHOR PARK D.D.

JASTREBARSKO

15

12

DALMAR D.O.O.

PAKOŠTANE

49

35

RIBNJAČARSTVO DUBRAVA D.O.O.

KOSTANJ

15

13

NOCLERIUS D.O.O.

GRACAC

49

36

ADRIA-FILETI D.O.O.

RIJEKA

15

14

SILURUS D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

48

37

MORE-LOŠINJ D.O.O.

MALI LOŠINJ

15

15

RIBNJAČARSTVO POLJANA D. D.

RIBNJACI

48

38

VULKANIZERSKO SERVISNO TRGOVAČKI OBRT BUSAK

KARLOVAC

15

16

CONEX TRADE D.O.O.

SOLIN

45

39

BIMAL D.O.O.

KRK

14

17

MAUROS I VL.LICUL MAURICIJO

PULA

40

40

MOVRAN D.O.O

GORNJE POSTINJE

14

18

MARIMIRNA D.D.

ROVINJ

35

PROFESIONALNI RIBAR SILVANO KUČIĆ

MALI LOŠINJ

14

19

KRAJANI D.O.O.

NENADIĆI

33

RIBARSKI OBRT KAPICA

KRK

20

RIBNJAČARSTVO KONČANICA D.D.

KONČANICA

30

UKUPNO TOP 40

2424

21

RIBARSTVO I TRGOVINA GIRA VL.ŽUŽIĆ MILAN

KRK

30

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

3229

22

PETER-PAN D.O.O.

OPATIJA

29

Udio prvih 40 u djelatnosti

75,1

23

KALI

ZADAR

28

Udio djelatnosti u RH

0,3

14


162

SEKTORI

ENERGETIKA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

51.542

7,6

99,4

1911

5,1

99,9

31.051

3,2

99,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

7,6 % 5,1 % 3,2 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

15 tvrtki 10 tvrtki 12 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

24.021.663.765

Prihod

23

MONTCOGIM-PLINARA D.O.O.

SVETA NEDELJA

68.510.327

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

10.276.545.682

24

PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O.

VINKOVCI

68.478.399

3

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

3.572.693.620

25

BROD PLIN D.O.O.

SLAVONSKI BROD

65.659.743

4

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

3.071.785.244

26

PATTING D.O.O.

VARAŽDIN

65.215.728

5

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

1.556.124.980

27

DUKOM D.O.O.

DUGO SELO

52.387.731

28

KONČAR-ENERGETIKA I USLUGE D.O.O.

ZAGREB

51.682.627

984.791.077

29

ZAGORSKI METALAC D.O.O.

ZABOK

48.510.810 46.775.969

6 ZAGREB

Prihod

7

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

8

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

903.798.186

30

KRAKOM, D.O.O.

KRAPINA

9

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

772.519.195

31

TERMO SERVIS D.O.O.

ZAGREB

41.590.643

10

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

713.555.447

32

PLIN-PROJEKT D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

38.316.117

11

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

646.737.938

33

IVAKOP D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

37.730.575

12

PROPLIN

ZAGREB

641.675.822

34

TOPLANA D.O.O.

KARLOVAC

36.263.681

13

HEP-TOPLINARSTVO D.O.O.

ZAGREB

517.936.815

35

PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O.

VUKOVAR

33.881.649

14

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

262.940.787

36

MOSLAVINA PLIN D.O.O.

KUTINA

32.893.484

15

MAZIVA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

214.643.371

37

PAPUK D.O.O. ORAHOVICA

ORAHOVICA

31.055.313

16

MODIBIT D.O.O.

OZALJ

197.902.999

38

KOMUS D.O.O. U STEČAJU

DONJA STUBICA

28.947.512

17

TERMOPLIN D.D.

VARAŽDIN

180.197.381

39

MICOPERI D.O.O.

RIJEKA

28.256.080

18

ENERGO D.O.O.

RIJEKA

147.761.666

40

ENERGO METAN D.O.O.

SAMOBOR

26.884.069

19

GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O.

KOPRIVNICA

104.782.883

UKUPNO TOP 40

20

MEĐIMURJE-PLIN D.O.O.

ČAKOVEC

102.712.586

UKUPNO DJ. U RH (144 POD.)

51.541.703.276

21

GEN-I D.O.O.

ZAGREB

90.646.435

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,4

22

SAIPEM MEDITERAN USLUGE D.O.O.

RIJEKA

89.088.067

Udio djelatnosti u RH

7,6

51.234.254.152


163

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

990.305.326

Dobit

23

PLIN-PROJEKT D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

1.307.773

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

381.427.396

24

MODIBIT D.O.O.

OZALJ

1.031.402

25

PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O.

VINKOVCI

3

Dobit

995.834

4

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

68.657.023

26

KONČAR-ENERGETIKA I USLUGE D.O.O.

ZAGREB

866.059

5

PATTING D.O.O.

VARAŽDIN

24.422.570

27

TEHNOSTAN D.O.O.

VUKOVAR

837.588

6

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

22.192.253

28

MONT-GRADNJA VLASNIK STJEPAN LADIŠIĆ

ANDRAŠEVEC

714.432

7

PROPLIN

ZAGREB

17.460.551

29

CROPLIN D.O.O.

ZAGREB

658.911

8

TERMOPLIN D.D.

VARAŽDIN

14.996.257

30

ĐURO ĐAKOVIĆ ENERGETIKA I INFRASTRUKTURA, D. O. O.

SLAVONSKI BROD

656.464

9

MAZIVA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

9.383.846

31

SOL-INA D.O.O.

SISAK

548.214

10

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

9.321.475

32

POLYBIT

RIJEKA

533.865

11

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

5.056.573

33

KOMUNALIJE D.O.O. ĐURĐEVAC

ĐURĐEVAC

499.825

12

TERMO SERVIS D.O.O.

ZAGREB

5.001.312

34

HEP-OPSKRBA D.O.O.

ZAGREB

495.970

13

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

4.537.048

35

EKO-PROJEKT D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

475.926

14

MONTCOGIM-PLINARA D.O.O.

SVETA NEDELJA

4.479.029

36

JADRANPLIN D.O.O.

DRNIŠ

402.307

15

BROD PLIN D.O.O.

SLAVONSKI BROD

2.994.237

37

GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O.

KOPRIVNICA

393.241

16

MOSLAVINA PLIN D.O.O.

KUTINA

2.899.015

38

GEN-I D.O.O.

ZAGREB

303.156

17

SAIPEM MEDITERAN USLUGE D.O.O.

RIJEKA

2.034.784

39

HEP OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE D.O.O.

ZAGREB

288.368

18

ENERGO D.O.O.

RIJEKA

1.646.019

40

PAPUK D.O.O. ORAHOVICA

ORAHOVICA

19

HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O.

ZAGREB

1.512.782

UKUPNO TOP 40

1.908.733.011

20

MICOPERI D.O.O.

RIJEKA

1.486.288

UKUPNO DJ. U RH (144 POD.)

1.911.094.774

21

ENERGO METAN D.O.O.

SAMOBOR

1.444.286

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,9

22

ZAGORSKI METALAC D.O.O.

ZABOK

1.319.949

Udio djelatnosti u RH

5,1

218.698

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

Zaposleni 9.899

24

IVAKOP D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

Zaposleni 68

2

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

9.360

25

PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O.

VINKOVCI

61

3

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

2.325

26

TERMO SERVIS D.O.O.

ZAGREB

55

4

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

2.320

27

PLINARA D.O.O.

PULA

51

5

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

1.313

28

PAPUK D.O.O. ORAHOVICA

ORAHOVICA

49

6

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

1.189

29

PATTING D.O.O.

VARAŽDIN

47

7

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

550

30

ĐURO ĐAKOVIĆ ENERGETIKA I INFRASTRUKTURA, D. O. O.

SLAVONSKI BROD

47

8

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

410

31

MODIBIT D.O.O.

OZALJ

47

9

HEP-TOPLINARSTVO D.O.O.

ZAGREB

367

32

ZAGORSKI METALAC D.O.O.

ZABOK

45

10

PROPLIN

ZAGREB

360

33

TOPLINA D. O. O.

SLAVONSKI BROD

42

11

MAZIVA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

280

34

ENERGO TERMOENERGETIKA D.O.O.

SISAK

41

12

GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O.

KOPRIVNICA

232

35

ENERGO D.O.O.

SISAK

40

13

SAIPEM MEDITERAN USLUGE D.O.O.

RIJEKA

229

36

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

37

14

KONČAR-ENERGETIKA I USLUGE D.O.O.

ZAGREB

162

37

15

KRAKOM, D.O.O.

KRAPINA

151

38

BROD PLIN D.O.O.

SLAVONSKI BROD

35

16

ENERGO D.O.O.

RIJEKA

143

39

PLIN-PROJEKT D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

30

17

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

132

40

MOSLAVINA PLIN D.O.O.

KUTINA

30

18

TERMOPLIN D.D.

VARAŽDIN

118

KOMUS D.O.O. U STEČAJU

DONJA STUBICA

30

19

KOMUNALIJE D.O.O. ĐURĐEVAC

ĐURĐEVAC

112

20

TOPLANA D.O.O.

KARLOVAC

89

UKUPNO TOP 40

30.761

21

DUKOM D.O.O.

DUGO SELO

87

UKUPNO DJ. U RH (144 POD.)

31.051

22

MEĐIMURJE-PLIN D.O.O.

ČAKOVEC

72

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,1

23

KOMUNALAC D.O.O.

GAREŠNICA

69

Udio djelatnosti u RH

3,2


164

SEKTORI

PROIZVODNJA HRANE I PIĆA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

33.496

4,9

71,0

1435

3,8

83,1

49.301

5,1

56,6

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

4,9 % 3,8 % 5,1 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

31 tvrtka 24 tvrtke 29 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

2.672.887.358

Prihod

23

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

310.762.292

2

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

2.579.102.022

24

CEDEVITA DOO

ZAGREB

294.830.192

3

DUKAT D.D.

ZAGREB

1.701.184.332

25

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

ČAKOVEC

262.990.675

4

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

1.122.990.642

26

GRANOLIO D.O.O.

ZAGREB

260.685.362

5

LEDO D.D.

ZAGREB

1.026.436.755

27

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

OSIJEK

259.816.113

6

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

1.021.153.154

28

MLINAR D.D. KRIŽEVCI

KRIŽEVCI

249.841.735

7

JAMNICA DD

ZAGREB

963.846.355

29

IPK TVORNICA ULJA ČEPIN D.O.O.

ČEPIN

243.282.692

8

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

909.463.079

30

ĐAKOVŠTINA D.D.

ĐAKOVO

232.795.198

9

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

822.833.971

31

ZAGREBAČKE PEKARNE KLRA D.D.

ZAGREB

216.292.207

10

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

818.486.123

32

ZVEČEVO D.D PREHRAMBENA INDUSTRIJA

POŽEGA

193.842.199

11

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

746.132.181

33

MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D.

ČAKOVEC

190.315.267

12

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

722.286.127

34

BAVARIA PIVO D.O.O.

ZAGREB

187.772.562

13

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

605.773.635

35

IPK KANDIT D.D.

OSIJEK

180.999.795

14

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

578.992.142

36

PPK VALPOVO D.D.

VALPOVO

176.103.584

15

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

566.147.707

37

EUROBEV D.O.O.

ZAGREB

169.603.558

16

FRANCK D.D.

ZAGREB

562.186.241

38

TVORNICA STOČNE HRANE D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

167.239.127

39

KVASAC D.O.O.

PRIGORJE BRDOVEČKO

166.304.478

18

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

KARLOVAC

407.615.091

40

PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D.

RIJEKA

165.925.200

19

DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KOPRIVNICA

403.835.839

UKUPNO TOP 40

20

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

400.400.114

UKUPNO DJ. U RH (1459 POD.)

33.496.162.833

21

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

375.053.938

Udio prvih 40 u djelatnosti

71,0

22

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

363.524.886

Udio djelatnosti u RH

4,9

17

Prihod

23.795.726.549


165

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

152.259.513

2

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

3

DUKAT D.D.

4

Dobit

23

VIVERA D.O.O.

GLINA

13.023.044

VIROVITICA

91.520.719

24

SLAVONIJA SLAD D.O.O.

NOVA GRADIŠKA

12.578.145

ZAGREB

91.248.233

25

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

10.089.001

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

77.605.537

26

ANAMARIJA COMPANY D.O.O.

SESVETE

8.980.194

5

HEINEKEN ADRIA D.O.O.

ZAGREB

71.510.131

27

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

8.777.008

6

LEDO D.D.

ZAGREB

69.426.081

28

PAN PEK D.O.O.

ZAGREB

7.613.887

7

FRANCK D.D.

ZAGREB

60.865.841

29

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

ČAKOVEC

7.578.928

8

JAMNICA DD

ZAGREB

51.740.458

30

VINARIJA NOVIGRAD D.O.O.

NOVIGRAD

7.234.525

9

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

51.299.302

31

TVORNICA STOČNE HRANE D.O.O

KOPRIVNICA

6.996.657

10

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

43.191.078

32

AGROPROTEINKA D.D.

SESVETE

5.702.972

33

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

5.413.884

11

Dobit

12

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

32.323.402

34

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

KARLOVAC

5.262.290

13

KVASAC D.O.O.

PRIGORJE BRDOVEČKO

30.898.401

35

ZVEČEVO D.D PREHRAMBENA INDUSTRIJA

POŽEGA

5.032.224

14

CEDEVITA DOO

ZAGREB

30.809.246

36

MLINAR D.D. KRIŽEVCI

KRIŽEVCI

4.935.533

15

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

29.427.938

37

RAVLIĆ UTD, VL. ZLATKO RAVLIĆ

OSIJEK

4.633.857

16

ČAKOVEČKI MLINOVI D.D.

ČAKOVEC

25.121.251

38

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

4.559.724

17

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

24.328.626

39

MANAS D.O.O.

SPLIT

4.387.797

18

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

23.627.031

40

ĐAKOVAČKA VINA D.D.

MANDIĆEVAC

19

MARASKA D.D.

ZADAR

20.242.117

UKUPNO TOP 40

1.192.257.886

20

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

19.710.139

UKUPNO DJ. U RH (1459 POD.)

1.435.066.725

21

TVORNICA STOČNE HRANE D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

13.524.658

Udio prvih 40 u djelatnosti

83,1

22

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

13.109.529

Udio djelatnosti u RH

3,8

4.267.800

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

Zaposleni 3.910

23

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

2

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

1.785

24

DALMACIJAVINO D.D.

SPLIT

468

3

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

1.653

25

PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D.

RIJEKA

468

4

DUKAT D.D.

ZAGREB

1.388

26

ZVEČEVO D.D PREHRAMBENA INDUSTRIJA

POŽEGA

465

5

JAMNICA DD

ZAGREB

1.185

27

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

428

6

LEDO D.D.

ZAGREB

1.022

28

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

418

7

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

994

29

PTO BABIĆ

SPLIT

415

8

MLINAR D.D. KRIŽEVCI

KRIŽEVCI

816

30

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

401

9

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

750

31

MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D.

ČAKOVEC

371

10

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

734

32

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

363

11

ZAGREBAČKE PEKARNE KLRA D.D.

ZAGREB

729

33

ZDENKA DD

VELIKI ZDENCI

345

12

DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KOPRIVNICA

654

34

PULJANKA-BRIONKA D.O.O.

PULA

341

35

TVORNICA KRUHA ZADAR DIONIČKO DRUŠTVO

ZADAR

334

14

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

639

36

PAN PEK D.O.O.

ZAGREB

331

15

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

565

37

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

306

16

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

ČAKOVEC

564

38

KAROLINA D.O.O.

OSIJEK

305

17

PPK VALPOVO D.D.

VALPOVO

521

39

EUROBEV D.O.O.

ZAGREB

280

18

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

518

40

CEDEVITA DOO

ZAGREB

272

19

IPK KANDIT D.D.

OSIJEK

517

UKUPNO TOP 40

27.904

20

ĐAKOVŠTINA D.D.

ĐAKOVO

513

UKUPNO DJ. U RH (1459 POD.)

49.301

21

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

509

Udio prvih 40 u djelatnosti

56,6

22

FRANCK D.D.

ZAGREB

503

Udio djelatnosti u RH

5,1

13

Zaposleni 483


166

SEKTORI

PROIZVODNJA TEKSTILA I ODJEĆE Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

5666

0,8

62,8

347

0,9

84,6

28.308

2,9

54,8

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang ljestvici 400 najvećih nalazi se:

0,8 % 0,9 % 2,9 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

3 tvrtke 2 tvrtke 1 tvrtka

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

496.938.660

Prihod

23

MTČ TVORNICA RUBLJA D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

50.685.923

2

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

442.505.196

24

PAZIN TEXTILES D.O.O.

PAZIN

44.625.682

3

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

309.030.582

25

PREDIONICA KLANJEC D.O.O.

MIHANOVIĆEV DOL

42.010.073

4

PREVENT ZLATAR D.O.O.

ZLATAR

193.110.465

26

PAMUČNA INDUSTRIJA U STEČAJU

DUGA RESA

41.261.186

5

YTRES D.O.O.

DONJI KNEGINEC

170.934.464

27

OROFILUM DOO

OROSLAVJE

40.267.865

28

TVORNICA RUBLJA MODEA D.D.

GAREŠNICA

38.416.287

94.521.083

29

NIRS D.O.O.

SPLIT

38.101.885

6 7

COMPROM PLUS D.O.O.

VARAŽDIN

Prihod

8

MTČ TVORNICA ČARAPA D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

91.175.225

30

TKZ D.O.O.

ZAGREB

37.550.331

9

ČATEKS D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

89.014.341

31

GEROK D.O.O.

ĐAKOVO

34.912.136

10

JADRAN TVORNICA ČARAPA D.D.

ZAGREB

83.280.235

32

VIS KONFEKCIJA D.D.

VARAŽDIN

32.150.732

11

KELTEKS D.O.O.

KARLOVAC

80.934.186

33

ORLJAVA D. O. O.

POŽEGA

32.049.219

12

NIRD D.O.O.

KAŠTEL LUKŠIĆ

78.609.133

34

HEMCO D.O.O.

ĐAKOVO

31.354.137

13

VIS D.O.O.

VARAŽDIN

75.209.495

35

DIOKOM NOVI D.O.O.

TROGIR

29.998.625

14

BETEX D.O.O.

BELICA

73.472.261

36

UNITAS D.D. TVORNICA KONCA

ZAGREB

28.028.071

15

VIS KG D.O.O.

VARAŽDIN

69.550.920

37

RIJEČKA INDUSTRIJA ODJEĆE D.O.O.

RIJEKA

27.390.374

16

REGENERACIJA D.D.

ZABOK

64.177.395

38

BETEX PROIZVODNJA D.O.O.

BELICA

26.566.768

17

KAMENSKO DD

ZAGREB

59.885.710

39

POLA TEXTILE D.O.O.

PULA

26.324.433

18

ESTARE CULTO - MODNA ODJEĆA D.O.O.

ZAGREB

59.015.425

40

MATRA D.O.O.

KLJUČIĆ BRDO

24.942.567

19

KOTKA DD

KRAPINA

58.237.192

UKUPNO TOP 40

20

LOLA RIBAR D.D.

KARLOVAC

58.061.019

UKUPNO DJ. U RH (824 POD.)

5.666.197.925

21

POTOMAC D.O.O.

ZAGREB

57.974.016

Udio prvih 40 u djelatnosti

62,8

22

GALEB D.D. OMIŠ

OMIŠ

55.331.655

Udio djelatnosti u RH

0,8

3.557.316.708


167

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

66.422.616

Dobit

R br.

Naziv

Mjesto

23

MODNA KONFEKCIJA ZAGREB, D.D.

ZAGREB

2.231.782

3

VIS D.O.O.

VARAŽDIN

24.222.856

24

POTOMAC D.O.O.

ZAGREB

1.834.798

25

IVA D.O.O.

KARLOVAC

4

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

19.876.678

26

1.741.851

5

YTRES D.O.O.

DONJI KNEGINEC

17.902.223

27

OPREMA D.O.O.

ZAGREB

1.605.197

6

COMPROM PLUS D.O.O.

VARAŽDIN

7

TIZ D.D. - U STEČAJU

ZADAR

17.223.988

28

ŠEŠIR D.O.O.

ZAGREB

1.556.349

11.259.770

29

MITHOS LINE D.O.O.

LABIN

8

KRZNO D.D.ZA IZR.KOŽNE I KRZNENE KONFEKCIJE

1.513.955

ZAGREB

8.248.285

30

STANKO IVANEK

ILOK

9

1.462.022

DONNA-M D.D. U STEČAJU

JASTREBARSKO

8.152.738

31

KONFEKCIJA ANTONAZZO D.O.O.

OSIJEK

1.386.323

10

BETEX PROIZVODNJA D.O.O.

BELICA

6.751.620

32

TRGO LEPTIR PROIZVODNJA I TRGOVINA D.O.O.

RIJEKA

1.361.062

11

NIRD D.O.O.

KAŠTEL LUKŠIĆ

5.835.801

33

PREVENT ZLATAR D.O.O.

ZLATAR

1.322.461

12

SINTEKS D.O.O.

GORNJE TABORIŠTE

5.278.251

34

NAFTALINA TERMINATOR VL. PETRIČEVIĆ JOSIPA

ZAGREB

1.230.533

13

BROD TEKSTIL DOO

SLAVONSKI BROD

4.409.401

35

OMNIBUS COMMERCIUM D.O.O.

ČAKOVEC

1.194.138

14

KELTEKS D.O.O.

KARLOVAC

4.207.876

36

LATEKS D.O.O.

DONJI LADUČ

1.165.843

15

PREDIONICA KLANJEC D.O.O.

MIHANOVIĆEV DOL

4.051.658

37

NOVA KONFEKCIJA D.O.O.

BELI MANASTIR

1.153.879

16

LINZ TEXTIL KLANJEC D.O.O.

KLANJEC

4.015.322

38

MARĐINO D.O.O.

ZAGREB

1.084.222

17

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

3.939.944

39

BULGARI FILATI D.O.O.

OROSLAVJE

1.072.189

18

MANASTIR D.O.O.

BELI MANASTIR

3.904.674

40

LOLA RIBAR D.D.

KARLOVAC

19

MANASTIR-TEKS D.O.O.

BELI MANASTIR

3.514.593

UKUPNO TOP 40

293.370.458

20

JADRAN TVORNICA ČARAPA D.D.

ZAGREB

3.382.095

UKUPNO DJ. U RH (824 POD.)

346.785.890

21

VIS KG D.O.O.

VARAŽDIN

2.702.602

Udio prvih 40 u djelatnosti

84,6

22

PERL D.O.O.

VARAŽDIN

2.399.884

Udio djelatnosti u RH

0,9

2

Dobit

1.049.951

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

2

KAMENSKO DD

3 4 5

KOTKA DD

6

MTČ TVORNICA RUBLJA D.D. ČAKOVEC

7

COMPROM PLUS D.O.O.

VARAŽDIN

8

YTRES D.O.O.

9

ČATEKS D.D. ČAKOVEC

10

VIS KONFEKCIJA D.D.

VARAŽDIN

11

SLOGA IMK D. D.

12

MTČ TVORNICA ČARAPA D.D. ČAKOVEC

13

PAMUČNA INDUSTRIJA U STEČAJU

14

ORLJAVA D. O. O.

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

3.060

23

KRATEKS, D.D.

ŽUTNICA

245

ZAGREB

824

24

LOLA RIBAR D.D.

KARLOVAC

242

ESTARE CULTO - MODNA ODJEĆA D.O.O.

ZAGREB

641

25

OROKONFEKCIJA D.O.O.

OROSLAVJE

236

PREVENT ZLATAR D.O.O.

ZLATAR

613

26

KONFEKCIJA ANTONAZZO D.O.O.

OSIJEK

235

KRAPINA

601

27

NOVA KONFEKCIJA D.O.O.

BELI MANASTIR

229

ČAKOVEC

442

28

RIJEČKA INDUSTRIJA ODJEĆE D.O.O.

RIJEKA

226

415

29

MTČ TVORNICA DJEČJE TRIKOTAŽE D.D. PRELOG

PRELOG

225

DONJI KNEGINEC

409

30

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

214

ČAKOVEC

406

31

MODEKS D.D.

MURSKO SREDIŠĆE

208

388

32

BROD PAMUK DOO

SLAVONSKI BROD

207

POŽEGA

382

33

IT ITEKS D.O.O.

ILOK

205

ČAKOVEC

378

34

EC COMM D.O.O.

LABIN

196

DUGA RESA

374

35

TRIMOT D.D.

IMOTSKI

191

POŽEGA

350

36

MANASTIR D.O.O.

BELI MANASTIR

185

37

MODNA KONFEKCIJA ZAGREB, D.D.

ZAGREB

184

15

Zaposleni

16

GALEB D.D. OMIŠ

OMIŠ

341

38

POLA TEXTILE D.O.O.

PULA

179

17

TVORNICA RUBLJA MODEA D.D.

GAREŠNICA

311

39

MODNA KONFEKCIJA ZAGREB, D.D.

ZAGREB

177

18

ZELINKA D.D.

SVETI IVAN ZELINA

306

40

MTČ TVORNICA TRIKOTAŽE D.D. ŠTRIGOVA

ŠTRIGOVA

172

19

SLAVONIJAMKD.D.

OSIJEK

302

UKUPNO TOP 40

15.511

20

REGENERACIJA D.D.

ZABOK

291

UKUPNO DJ. U RH (824 POD.)

28.308

21

DALMATINKA NOVA D.D.

SINJ

289

Udio prvih 40 u djelatnosti

54,8

22

JADRAN TVORNICA ČARAPA D.D.

ZAGREB

287

Udio djelatnosti u RH

2,9


168

SEKTORI

PRERADA KOŽE, IZRADA GALANTERIJE I OBUĆE Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

2560

0,4

95,7

139

0,4

99,0

7914

0,8

94,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

0,4 % 0,4 % 0,8 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

1 tvrtka 1 tvrtka 1 tvrtka

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.315.353.595

Prihod

23

MR.JOSEPH D.O.O.

DUGA RESA

17.132.188

Prihod

2

PELLIS D.O.O.

SESVETE

195.552.974

24

MIDAL D.O.O.

VARAŽDIN

17.129.027

3

IVANČICA D.D. TVORNICA OBUĆE IVANEC

IVANEC

75.531.875

25

DR.LUIGI D.O.O.

ŠESTANOVAC

16.484.441

4

INKOP OBUĆA D.O.O.

POZNANOVEC

61.201.411

26

ZONARIUS D.O.O.

VUKOVAR

15.191.094

5

DEVIĆ D.O.O.

ZAGREB

55.671.163

27

CONSORS D.O.O.

DONJE LADANJE

14.694.697

6

SLOGA TVORNICA OBUĆE D.D.

KOPRIVNICA

55.358.885

28

SEKLO D. O. O.

BILI BRIG

14.395.137

7

CALZATURIFICIO ELISA D.O.O.

VODNJAN

46.557.330

29

MOD-DIZ-OBUĆA D.O.O.

VARAŽDIN

13.371.652

8

HAIX OBUĆA D.O.O.

ČAKOVEC

40.798.219

30

ŠIMEDKI DOO

ZAGREB

10.247.230

9

PSUNJ D. D. REŠETARI

REŠETARI

39.971.689

31

FA.IS.A D.O.O.

NOVIGRAD

10

BOROVO GUMITRADE DOO

VUKOVAR

36.283.074

32

WALKER D.O.O.

ZAGREB

9.413.685

11

JELEN D.D. INDUSTRIJA OBUĆE

ČAKOVEC

36.196.718

33

SVETOIVANČANKA D.O.O.

SVETI IVAN ŽABNO

8.899.905

12

SIGA D.O.O.

VARAŽDIN

35.599.153

34

HOGL + LORENZ SHOE D.O.O.

VARAŽDIN

8.461.170

13

VIKO D.O.O.

VARAŽDIN

35.305.912

35

LORA D.O.O.

KRIŽEVCI

8.397.646

14

KROKO-INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

33.647.560

36

PAPUČA D.O.O.

SPLIT

7.634.768

15

BOROVO-KOŽNA OBUĆA D.O.O.

VUKOVAR

32.593.882

37

PROVELD.O.O.

VARAŽDIN

7.630.306

16

BAMBI D.O.O.

JALKOVEC

30.855.614

38

CA D ORO D.O.O.

VODNJAN

6.103.283

17

INKOP D.D.

POZNANOVEC

27.246.789

39

DERMA D.O.O.

BAĆIN DOL

5.811.477

18

MEISO D.D. GORIČAN

GORIČAN

24.720.612

40

PIZZA PRODUKT D.O.O.

ZAGREB

5.785.748

19

RECOM D.O.O.

ZAGREB

20.771.627

UKUPNO TOP 40

20

GALKO D.O.O.

MALI BUKOVEC

18.592.080

UKUPNO DJ. U RH (149 POD.)

2.560.264.391

21

B.M.V. D.O.O.

VARAŽDIN

17.749.151

Udio prvih 40 u djelatnosti

95,7

22

KOGUTEX D.O.O.

JERTOVEC

17.353.594

Udio djelatnosti u RH

0,4

9.415.987

2.449.112.348


169

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

106.801.039

2

PELLIS D.O.O.

3

IVANČICA D.D. TVORNICA OBUĆE IVANEC

4

KROKO-INTERNATIONAL D.O.O.

5

Dobit

23

C-COMPANY D.O.O.

PLOČE

342.786

SESVETE

3.460.117

24

RENCO DOO

DRAGUZETI

342.129

IVANEC

2.459.207

25

BOROVO-KOŽNA OBUĆA D.O.O.

VUKOVAR

331.221

ZAGREB

2.338.609

26

KRALJ VLADO VLADIMIR

ZAGREB

322.241

BAMBI D.O.O.

JALKOVEC

2.179.178

27

G.I.A.L.U.X.D.O.O. LABIN

LABIN

299.945

6

ZONARIUS D.O.O.

VUKOVAR

1.981.624

28

B.M.V. D.O.O.

VARAŽDIN

282.191

7

PSUNJ D. D. REŠETARI

REŠETARI

1.787.256

29

MR.JOSEPH D.O.O.

DUGA RESA

252.430

8

CIPELE VALEK

ZAGREB

1.548.618

30

LORA D.O.O.

KRIŽEVCI

239.028

9

RECOM D.O.O.

ZAGREB

1.325.940

31

PAPUČA D.O.O.

SPLIT

178.735

10

SIGA D.O.O.

VARAŽDIN

1.300.322

32

MARCONATO D.O.O.

DONJE VRATNO

161.110

11

GALKO D.O.O.

MALI BUKOVEC

1.173.643

33

ŠTIT ZAŠTITNA ODJEĆA - VL. PETAR TOMLJENOVIĆ

ZAGREB

152.157

12

DR.LUIGI D.O.O.

ŠESTANOVAC

1.101.266

34

MAIKI D.O.O.

KARLOVAC

135.788

13

FA.IS.A D.O.O.

NOVIGRAD

1.024.768

35

ZGR ŠPORT D.O.O.

ZAGREB

130.064

14

KOGUTEX D.O.O.

JERTOVEC

921.251

36

L-TEX D.O.O

VRGORAC

128.833

15

WALKER D.O.O.

ZAGREB

754.622

37

MATIS-PROMET D.O.O.

ZAGREB

126.030

16

SEKLO D. O. O.

BILI BRIG

589.118

38

PLIMA D.O.O.

VARAŽDIN

124.506

17

ŠIMEDKI DOO

ZAGREB

525.776

39

SHENG D.O.O.

ZAGREB

115.727

18

CONSORS D.O.O.

DONJE LADANJE

458.480

40

DINIS D.O.O.

GRUBIŠ. POLJE

19

GIUSEPPINA D.O.O.

PULA

445.340

UKUPNO TOP 40

137.137.461

20

PELLIS DOO

BUJE

432.173

UKUPNO DJ. U RH (149 POD.)

138.548.130

21

GEMINI

KAŠTEL KAMBELOVAC

412.831

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,0

22

CALZATURIFICIO ELISA D.O.O.

VODNJAN

348.728

Udio djelatnosti u RH

0,4

102.634

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

2

IVANČICA D.D. TVORNICA OBUĆE IVANEC

3

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

1.637

24

PLIMA D.O.O.

VARAŽDIN

Zaposleni 78

IVANEC

662

25

CA D ORO D.O.O.

VODNJAN

76

SLOGA TVORNICA OBUĆE D.D.

KOPRIVNICA

526

26

VIKO D.O.O.

VARAŽDIN

70

4

MEISO D.D. GORIČAN

GORIČAN

453

27

DTM NOVA JUNIOR D.O.O. U STEČAJU

NEDELJANEC

65

5

INKOP OBUĆA D.O.O.

POZNANOVEC

288

28

G.I.A.L.U.X.D.O.O. LABIN

LABIN

60

6

MIDAL D.O.O.

VARAŽDIN

260

29

GALKO D.O.O.

MALI BUKOVEC

60

7

HAIX OBUĆA D.O.O.

ČAKOVEC

257

30

OBUĆARSKI I TRGOVAČKI OBRT B.O.S.

SLOKOVEC

54

8

B.M.V. D.O.O.

VARAŽDIN

250

31

SEKLO D. O. O.

BILI BRIG

49

9

JELEN D.D. INDUSTRIJA OBUĆE

ČAKOVEC

247

32

SIGA D.O.O.

VARAŽDIN

48

10

BOROVO-KOŽNA OBUĆA D.O.O.

VUKOVAR

217

33

GODINA D.O.O.

OSIJEK

44

11

BOROVO GUMITRADE DOO

VUKOVAR

216

34

BEKI DOO

SUHOPOLJE

43

12

SVETOIVANČANKA D.O.O.

SVETI IVAN ŽABNO

179

35

FA.IS.A D.O.O.

NOVIGRAD

39

13

CONSORS D.O.O.

DONJE LADANJE

171

36

RECOM D.O.O.

ZAGREB

38

14

ZONARIUS D.O.O.

VUKOVAR

169

37

KOGUTEX D.O.O.

JERTOVEC

35

15

BAMBI D.O.O.

JALKOVEC

155

38

PROIZVODNO TRGOVAČKI OBRT SAN PETER ALEN

16

HOGL + LORENZ SHOE D.O.O.

VARAŽDIN

143

39

MAIKI D.O.O.

KARLOVAC

34

17

LORA D.O.O.

KRIŽEVCI

136

40

KROKO-INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

25

18

MOD-DIZ-OBUĆA D.O.O.

VARAŽDIN

135

VALENTINO MODA D.O.O.

ZAGREB

25

19

VINER D.O.O. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU

VIROVITICA

103

20

K.P.T. PROIZVODNJA D.O.O.

SESVETE

102

UKUPNO TOP 40

7444

21

MR.JOSEPH D.O.O.

DUGA RESA

93

UKUPNO DJ. U RH (149 POD.)

7914

22

PROVELD.O.O.

VARAŽDIN

86

Udio prvih 40 u djelatnosti

94,1

23

PSUNJ D. D. REŠETARI

REŠETARI

81

Udio djelatnosti u RH

0,8


170

SEKTORI

PRERADA DRVA, PROIZVODI OD DRVA I PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

9032

1,3

46,8

379

1,0

64,3

27.182

2,8

49,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

1,3 % 1,9 % 2,8 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

5 tvrtki 3 tvrtke 4 tvrtke

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Prihod

1

R br.

Naziv

Mjesto

23

A-G DINAS D.O.O.

BELJEVINA

Prihod 72.522.471

2

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

288.788.100

24

DI ČAZMA D.O.O.

ČAZMA

71.058.639

3

FINVEST CORP D. D.

ČABAR

266.360.108

25

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC D.O.O.

HRASTOVLJAN

68.586.115

4

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D.

VINKOVCI

250.259.648

26

KRAGIĆ D.O.O.

SPLIT

67.040.417

5

IVERICA D.O.O.

BJELOVAR

220.990.792

27

CIPRIJANOVIĆ D.O.O.

BIJELJEVINA ORAHOVIČKA

65.836.029

6

HESPO D.O.O.

PRELOG

179.667.386

28

HAAS DOM D.O.O.

ĐURĐEVAC

63.968.345

7

LAURUM OP D.O.O.

RIJEKA

155.055.929

29

PARKETI POŽGAJ D.O.O.

VELIKI BUKOVEC

58.584.260

8

LPT D.O.O.

PRELOG

152.578.059

30

BOR D. D.

NOVI MAROF

58.179.299

9

DI KLANA D.D.

KLANA

140.947.963

31

MIJO VENEERS PROIZVODNJA D.O.O.

OPRISAVCI

57.545.593

10

DIP D.D.

KARLOVAC

120.498.967

32

DECOSPAN MATO FURNIR D.O.O.

SLAVONSKI BROD

56.422.224

11

ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O.

ZAGREB

118.945.055

33

SIŽE KUPRES D.O.O.

MALA RAKOVICA

56.352.164

12

SLAVONIJA DI PROIZVODNJA,TRGOVINA,IZVOZ-UVOZ,D.O.O.

SLAVONSKI BROD

107.889.870

34

INPO GRUPA D.O.O.

SLATINA

56.153.508

13

SPIN VALIS D.D.

POŽEGA

99.177.750

35

BILOKALNIK-DRVO D.O.O.

KOPRIVNICA

56.106.672

14

ORIOLIK D.D.

ORIOVAC

95.455.723

36

PERFECTA D.O.O.

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

52.570.593

15

INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

94.450.442

37

PAVLOS D.O.O.

VARAŽDIN

52.081.319

16

PROMMING D.O.O. ČAKOVEC

ČAKOVEC

84.612.938

38

MOPAR D.O.O.

KRIŽEVCI

51.962.653

17

VIŠEVICA-KOMP D.O.O.

ZAGREB

84.223.661

39

HILDING CROATIA D.O.O.

PRELOG

50.960.547

18

PPS-GALEKOVIĆ, VL.MLADEN GALEKOVIĆ

MRACLIN

80.487.356

40

PERING D.O.O.

ZAGREB

50.680.236

19

DRVODJELAC D.O.O.

IVANEC

77.170.499

UKUPNO TOP 40

4.228.998.147

20

STRIZIVOJNA HRAST D.O.O.

STRIZIVOJNA

76.929.727

UKUPNO DJ. U RH (1581 POD.)

9.032.245.099

21

PM LIGNUM VL. PAVAO MILJAVAC

MALETIĆI

74.940.989

Udio prvih 40 u djelatnosti

46,8

22

BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O.

GAREŠNIČKI BRESTOVAC

72.702.382

Udio djelatnosti u RH

1,3


171

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HESPO D.O.O.

PRELOG

31.009.501

Dobit

23

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC D.O.O.

HRASTOVLJAN

2.533.168

2

IVERICA D.O.O.

BJELOVAR

21.945.524

24

RUBINIĆ IVAN VJEKOSLAV

GORNJA REKA

2.497.186

3

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

20.416.111

25

DECOSPAN MATO FURNIR D.O.O.

SLAVONSKI BROD

2.455.069

4

DIP D.D.

KARLOVAC

16.250.766

26

DRVODJELAC D.O.O.

IVANEC

2.423.429

5

PERFECTA D.O.O.

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

12.422.315

27

PERGAMENT D.O.O.

BJELOPOLJE

2.415.737

6

PPS-MAJUR D.O.O.

MAJUR

12.332.973

28

EUROSPUŽVA D.O.O

KOPRIVNICA

2.356.543

7

LPT D.O.O.

PRELOG

11.451.142

29

CONCEPT-S D.O.O.

ZAGREB

2.354.685

8

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D.

VINKOVCI

11.202.094

30

DI KLANA D.D.

KLANA

2.170.092

9

SIŽE KUPRES D.O.O.

MALA RAKOVICA

9.013.246

31

STOLARIJA-PILANA ANTUN PEČENEC

KAPELA PODRAVSKA

2.137.282

10

PPS-GALEKOVIĆ, VL.MLADEN GALEKOVIĆ

MRACLIN

6.903.572

32

DIL D.O.O.

DONJI VOJNIC

2.093.936

11

PROMMING D.O.O. ČAKOVEC

ČAKOVEC

6.356.148

33

INTERIJER-DRVOPANELI D.O.O.

PRELOG

2.012.272

12

HRVATSKI NOVČARSKI ZAVOD D.O.O.

ZAGREB

5.670.518

34

SOBOČAN INTERIJERI D.O.O.

HLAPIČINA

1.949.584

13

CIPRIJANOVIĆ D.O.O.

BIJELJEVINA ORAHOVIČKA

5.264.624

35

LUČICE D. D. U STEČAJU

LUČICE

1.943.416

36

RITOŠA MARIJAN RUDOLF

POREČ

1.897.281 1.873.371

14 15

PISMORAD D.D.

ZAGREB

4.709.898

37

QUERCUS VL.ANTE MIJIĆ

BROČICE

16

ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O.

ZAGREB

4.495.029

38

PRAKTIKA D.O.O

SPLIT

17

FINVEST CORP D. D.

ČABAR

4.165.445

39

DRVOSTIL IZRADA DRVENE GALANT. I PRED. OD PLASTIKE,VL. MI ZAGREB

18

DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.

NOVOSELEC

3.979.140

40

19

SIGNALGRAD D.O.O.

RAKITJE

3.817.282

21

DRVNI CENTAR GLINA D.O.O

GLINA

2.748.173

22

PALMA D.O.O.

DONJA REKA

2.742.843

20

VIŠEVICA-KOMP D.O.O.

Dobit

1.769.618 1.727.821

ZAGREB

1.726.236

UKUPNO TOP 40

243.291.742

UKUPNO DJ. U RH (1581 POD.)

378.598.923

Udio prvih 40 u djelatnosti

64,3

Udio djelatnosti u RH

1,0

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

23

MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O.

VARAŽDIN

233

1.092

24

VIŠEVICA-KOMP D.O.O.

ZAGREB

225

1

Zaposleni

2

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D.

VINKOVCI

3

INPO GRUPA D.O.O.

SLATINA

665

25

LPT D.O.O.

PRELOG

224

4

FINVEST CORP D. D.

ČABAR

635

26

BILOKALNIK-DRVO D.O.O.

KOPRIVNICA

221

5

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

489

27

DRVODJELAC D.O.O.

IVANEC

212

6

BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O.

GAREŠNIČKI BRESTOVAC

488

28

CALLIGARIS D.O.O.

RAVNA GORA

211

7

DI KLANA D.D.

KLANA

475

29

ČESMA-FURNIR D.D. U STEČAJU

BJELOVAR

180

8

A-G DINAS D.O.O.

BELJEVINA

472

30

MOPAR D.O.O.

KRIŽEVCI

173

9

SLAVONIJA DI PROIZVODNJA,TRGOVINA,IZVOZ-UVOZ,D.O.O.

SLAVONSKI BROD

468

31

LIPA D.O.O

NOVI MAROF

168

10

SPIN VALIS D.D.

POŽEGA

452

32

IVERICA D.O.O.

BJELOVAR

162

11

ORIOLIK D.D.

ORIOVAC

425

33

SLAVONSKA DRVNA INDUSTRIJA D.O.O. LIPOVLJANI

LIPOVLJANI

158

12

INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

398

34

PAVLOS D.O.O.

VARAŽDIN

156

13

D.I. SEKULIĆ D. O. O.

NOVA GRADIŠKA

344

35

LEPA D.O.O. LEPOGLAVA

LEPOGLAVA

154

14

STRIZIVOJNA HRAST D.O.O.

STRIZIVOJNA

343

36

DECOSPAN MATO FURNIR D.O.O.

SLAVONSKI BROD

147

15

HAAS DOM D.O.O.

ĐURĐEVAC

319

37

IZOIND D.O.O.

DONJA LOMNICA

142

16

BOR D. D.

NOVI MAROF

311

38

PARKETI POŽGAJ D.O.O.

VELIKI BUKOVEC

141

17

DIP D.D.

KARLOVAC

281

39

HILDING CROATIA D.O.O.

PRELOG

132

18

MIJO VENEERS PROIZVODNJA D.O.O.

OPRISAVCI

280

40

CIPRIJANOVIĆ D.O.O.

BIJELJEVINA ORAHOVIČKA

131

19

DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.

NOVOSELEC

273

UKUPNO TOP 40

13.351

20

HESPO D.O.O.

PRELOG

271

UKUPNO DJ. U RH (1581 POD.)

27.182

21

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC D.O.O.

HRASTOVLJAN

253

Udio prvih 40 u djelatnosti

49,1

22

DRVNA INDUSTRIJA VRBOVSKO D.D. ZA PROIZV. I PRER. DRVETA

VRBOVSKO

244

Udio djelatnosti u RH

2,8


172

SEKTORI

PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I KARTONA, PROIZVODNJA OD PAPIRA, IZDAVAŠTVO, TISKARSTVO I UMNOŽAVANJE SNIMLJENIH ZAPISA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

11.061

1,6

62,5

610

1,6

61,4

19.546

2,0

54,5

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

1,6 % 1,6 % 2,0 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

9 tvrtki 7 tvrtki 7 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

781.143.619

Prihod

23

MODEL-LOVINČIĆ D.D.

ZAGREB

97.740.598

Prihod

2

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

702.141.866

24

HARTMANN D.O.O.

KOPRIVNICA

91.566.325

3

NARODNE NOVINE D.D.

ZAGREB

426.186.155

25

GRAFIČAR DD

LUDBREG

83.863.917

4

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

DONJI ANDRIJEVCI

396.567.210

26

LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D.

KARLOVAC

83.625.470

5

VEČERNJI LIST D.D.

ZAGREB

374.524.420

27

ZRINSKI DD ČAKOVEC

ČAKOVEC

78.325.141

6

RADIN REPRO I ROTO D.O.O.

ZAGREB

282.168.407

28

OGLASNIK D.O.O.

ZAGREB

69.043.752

7

ŠKOLSKA KNJIGA DD

ZAGREB

264.342.912

29

8

VJESNIK D.D. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

ZAGREB

255.533.395

30

NCL MEDIA GRUPA D.O.O.

ZAGREB

59.158.824

9

SLOBODNA DALMACIJA D.D.

SPLIT

234.556.374

31

LIPA MILL D.D.

ZAGREB

58.324.821

10

MOZAIK KNJIGA D.O.O.

ZAGREB

190.434.796

32

ALFA D.D.

ZAGREB

57.558.586

11

NOVI LIST D.D.

RIJEKA

186.110.392

33

KERSCHOFFSET ZAGREB D.O.O.

LUČKO

57.192.013

12

TISKARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

186.085.153

34

KRATIS D.O.O.

SVETA NEDJELJA

57.078.319

13

24 SATA D.O.O.

ZAGREB

185.569.073

35

BAKROTISAK D.D.

GAREŠNICA

56.318.175

14

AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST D.O.O.

ZAGREB

175.402.894

36

JAŠKAPACK D.O.O.

SESVETE

52.458.442

15

PROFIL INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

170.945.188

37

SPORTSKE NOVOSTI

ZAGREB

51.530.512

16

BILOKALNIK IPA D.D.

KOPRIVNICA

169.164.490

38

GLAS SLAVONIJE DD

OSIJEK

51.211.898

17

ISTRAGRAFIKA D.D.

ROVINJ

154.111.361

39

MABA COM D.O.O.

SVETA NEDELJA

46.683.029

18

VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O.

ZAGREB

141.389.335

40

TISKARA MEIĆ D.O.O.

ZAGREB

44.936.574

19

DRVENJAČA D.D. FUŽINE

FUŽINE

138.748.527

UKUPNO TOP 40

6.911.117.313

20

ADRIA MEDIA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

119.973.898

UKUPNO DJ. U RH (1947 POD.)

11.060.563.567

21

GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, D.O.O.

ZAGREB

117.823.956

Udio prvih 40 u djelatnosti

62,5

22

H.O.N. ING D.O.O.

VRANKOVEC

100.090.123

Udio djelatnosti u RH

1,6


173

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

43.015.443

Dobit

23

KRATIS D.O.O.

SVETA NEDJELJA

4.156.183

2

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

31.281.934

24

NCL MEDIA GRUPA D.O.O.

ZAGREB

4.114.022

3

NOVI LIST D.D.

RIJEKA

25.819.155

25

GIPA D.O.O.

ZAGREB

3.819.200

4

NARODNE NOVINE D.D.

ZAGREB

21.262.068

26

MOZAIK KNJIGA D.O.O.

ZAGREB

3.732.824

5

GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, D.O.O.

ZAGREB

21.130.917

27

DIGIMARK D.O.O.

ZAGREB

3.695.224

6

ŠKOLSKA KNJIGA DD

ZAGREB

20.813.969

28

FORUM D.O.O.

ZADAR

3.483.382

7

VEČERNJI LIST D.D.

ZAGREB

16.513.125

29

TISKARSKI OBRT TISKARA REPRINT VL. TOMISLAV MATIJAŠEVIĆ

ZAGREB

3.335.032

8

OGLASNIK D.O.O.

ZAGREB

15.330.780

30

9

PROFIL INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

13.489.769

31

RIJEČKI LIST D.O.O.

RIJEKA

3.232.052

10

DRVENJAČA D.D. FUŽINE

FUŽINE

13.318.214

32

ELEMENT D.O.O.

ZAGREB

3.193.261

11

TCM ADRIA D.O.O.

ZAGREB

12.882.427

33

REVIJE D.O.O.

ZAGREB

3.116.336

12

AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST D.O.O.

ZAGREB

10.359.515

34

KOPRIVNIČKA TISKARNICA D.O.O.

KOPRIVNICA

3.019.925

13

ISTRAGRAFIKA D.D.

ROVINJ

9.791.587

35

BILOKALNIK IPA D.D.

KOPRIVNICA

2.986.123

14

TISKARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

9.614.990

36

ARENA DD

ZAGREB

2.816.753

15

VJESNIK D.D. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

ZAGREB

9.255.434

37

BAUER-GRUPA D.O.O.

SAMOBOR

2.671.733

16

BIGRAF D.O.O.

ZAGREB

8.364.686

38

HIT RECORDS D.O.O.

ZAGREB

2.613.503

39

VENTURINI INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

2.531.106

H.O.N. ING D.O.O.

VRANKOVEC

17

Dobit

2.398.123

18

OFFSET TISAK NO GTO D.O.O.

ZAGREB

5.976.812

19

HARTMANN D.O.O.

KOPRIVNICA

5.883.149

UKUPNO TOP 40

374.416.496

20

RADIN REPRO I ROTO D.O.O.

ZAGREB

5.710.081

UKUPNO DJ. U RH (1947 POD.)

610.059.367

21

HITRA PRODUKCIJA DOKUMENATA D.O.O.

ZAGREB

4.956.095

Udio prvih 40 u djelatnosti

61,4

22

USTANOVA DES SPLIT

SPLIT

4.905.319

Udio djelatnosti u RH

1,6

40

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

Zaposleni 1.515

23

USTANOVA DES SPLIT

SPLIT

Zaposleni

2

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

DONJI ANDRIJEVCI

1.029

24

LIPA MILL D.D.

ZAGREB

145

3

SLOBODNA DALMACIJA D.D.

SPLIT

624

25

MODEL-LOVINČIĆ D.D.

ZAGREB

143

4

NARODNE NOVINE D.D.

ZAGREB

561

26

VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O.

ZAGREB

142

5

VJESNIK D.D. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

ZAGREB

546

27

H.O.N. ING D.O.O.

VRANKOVEC

141

6

BILOKALNIK IPA D.D.

KOPRIVNICA

453

28

KERSCHOFFSET ZAGREB D.O.O.

LUČKO

135

7

NOVI LIST D.D.

RIJEKA

325

29

VJESNIK - NAKLADA D.O.O.

ZAGREB

135

8

AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST D.O.O.

ZAGREB

308

30

ADRIA MEDIA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

126

9

ŠKOLSKA KNJIGA DD

ZAGREB

278

31

OGLASNIK D.O.O.

ZAGREB

126

10

GRAFIČAR DD

LUDBREG

252

32

LIBRARIA D.O.O.

ZAGREB

121

11

ZRINSKI DD ČAKOVEC

ČAKOVEC

252

33

DUŠEVIĆ & KRŠOVNIK D.O.O.

RIJEKA

115

12

LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D.

KARLOVAC

236

34

JAŠKAPACK D.O.O.

SESVETE

112

13

DRVENJAČA D.D. FUŽINE

FUŽINE

225

35

ZNANJE DD

ZAGREB

108

14

GLAS SLAVONIJE DD

OSIJEK

220

36

24 SATA D.O.O.

ZAGREB

103

15

MOZAIK KNJIGA D.O.O.

ZAGREB

215

37

TISKARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

101

16

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

214

38

BAKROTISAK D.D.

GAREŠNICA

101

17

VEČERNJI LIST D.D.

ZAGREB

212

39

DATAPRESS D.O.O.

OSIJEK

87

18

PROFIL INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

207

40

KRATIS D.O.O.

SVETA NEDJELJA

85

19

GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, D.O.O.

ZAGREB

205

UKUPNO TOP 40

10.654

20

RADIN REPRO I ROTO D.O.O.

ZAGREB

200

UKUPNO DJ. U RH (1947 POD.)

19.546

21

HARTMANN D.O.O.

KOPRIVNICA

189

Udio prvih 40 u djelatnosti

54,5

22

ISTRAGRAFIKA D.D.

ROVINJ

184

Udio djelatnosti u RH

2,0

178


174

SEKTORI

PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

11.718

1,7

94,6

430

1,1

95,9

12.585

1,3

92,2

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

1,7 % 1,1 % 1,3 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

9 tvrtki 9 tvrtki 9 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

Prihod

2

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

2.170.538.880

3

DIOKI D.D.

ZAGREB

1.660.201.957

4

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

5

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA IND. DD

OSIJEK

6

PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

ZAGREB

7

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D.

RIJEKA

R br.

Naziv

Mjesto

Prihod

24

K-PRODUKT D.O.O.

ZAGREB

25

ISKRA D.D.

BLAŽEVDOL

45.687.634

675.242.434

26

WAVIN D.O.O.

SESVETE

42.751.950

535.382.385

27

TOZ PENKALA D.D.

ZAGREB

41.476.741

28

CHROMOS TVORNICA GRAFIČKIH BOJA D.D.

SAMOBOR

41.365.856

321.212.219

29

METEOR D.D. ĐAKOVO

ĐAKOVO

40.659.660

23 47.583.941

8

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

235.158.024

30

CHROMOS PIGMENTI D.D.- U STEČAJU

ZAGREB

40.588.291

9

HEMPEL D.O.O.

UMAG

219.439.937

31

VARPING D.O.O.

ZAGREB

37.750.768

10

CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

ZAGREB

199.151.199

32

11

CHROMOS AGRO D.D.

ZAGREB

195.825.368

33

UNIM D.O.O.

LASINJA

33.911.152

12

VETERINA D.D.

KALINOVICA

194.885.743

34

LINDE PLIN D.O.O.

MAHIĆNO

33.878.535

13

SCOTT BADER D.O.O.

ZAGREB

174.902.615

35

WACHEM D.O.O.

TRNOVEC

29.970.651

14

IREKS AROMA D.O.O.

ZAGREB

147.786.490

36

KISIKANA D.O.O.

SISAK

29.873.561

15

LABUD D.O.O.

ZAGREB

136.538.535

37

UTP D.O.O. PULA

PULA

29.007.388

16

HERBOS D.D.

SISAK

121.134.336

38

LUKAPS D.O.O.

LUDBREG

28.918.172

17

IMUNOLOŠKI ZAVOD D.D.

ZAGREB

92.092.712

39

BIOKOZMETIKA D.O.O.

ZAGREB

26.202.158

18

DINA PETROKEMIJA D.D.

OMIŠALJ

89.648.875

40

MONTKEMIJA,D.O.O

BAKAR

23.367.174

19

KARBON NOVA D.O.O.

ZAPREŠIĆ

88.859.850

UKUPNO TOP 40

20

NEVA D.O.O.

ZAGREB

81.418.086

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

11.718.468.467

21

CHROMOS-SVJETLOST D.O.O.

LUŽANI

78.866.612

Udio prvih 40 u djelatnosti

94,6

22

FIDIFARM D.O.O.

GORNJA PUŠĆA

63.378.567

Udio djelatnosti u RH

1,7

11.080.759.133


175

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

79.367.232

Dobit

23

LINDE PLIN D.O.O.

MAHIĆNO

2

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

78.272.148

24

WACHEM D.O.O.

TRNOVEC

1.920.131

3

DIOKI D.D.

ZAGREB

40.075.096

25

BIOGNOST D.O.O.

ZAGREB

1.828.208

4

PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

ZAGREB

26

METEOR D.D. ĐAKOVO

ĐAKOVO

1.529.434

5

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

28.180.239

27

MAL-KEM D.O.O.

ZAGREB

1.415.083

6

HEMPEL D.O.O.

UMAG

26.790.282

28

NEVA D.O.O.

ZAGREB

1.229.982

7

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D.

RIJEKA

23.276.081

29

SARIĆKEM D.O.O.

SAMOBOR

1.211.989

8

IREKS AROMA D.O.O.

ZAGREB

10.714.878

30

WAVIN D.O.O.

SESVETE

1.211.848

9

NOVA COLOR D.O.O.

SPLIT

10.045.151

31

SITOLOR MEDIUS D. O. O. SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD

1.101.828

10

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA IND. DD

OSIJEK

9.424.829

32

VERTEM D.O.O.

ZAGREB

989.069

11

CHROMOS-SVJETLOST D.O.O.

LUŽANI

8.213.906

33

SITAL D.O.O.

ZAGREB

969.295

12

CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

ZAGREB

8.195.103

34

MALKEM , VL. LJERKA LEKIĆ

ZAGREB

958.298

13

SCOTT BADER D.O.O.

ZAGREB

5.630.276

35

ATIR D.O.O.

ZAGREB

841.043

14

FIDIFARM D.O.O.

GORNJA PUŠĆA

5.457.663

36

CHROMOS TVORNICA GRAFIČKIH BOJA D.D.

SAMOBOR

695.177

15

CHROMOS AGRO D.D.

ZAGREB

5.122.167

37

IVASIM D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

671.822

38

FRAG DOO

ZAGREB

638.593

KARBO ZIM D.O.O.

OBOROVO BISTRANSKO

624.855

BONIPLAST VL. MARIJAN BONIFAČIĆ

RIJEKA

16

Dobit 2.325.671

17

IZOPUR D O O

MEJA GAJ

4.380.584

39

18

VETERINA D.D.

KALINOVICA

3.534.994

40

19

ECI D.O.O.

ZAGREB

3.081.080

UKUPNO TOP 40

412.258.198

20

UNIM D.O.O.

LASINJA

2.911.039

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

430.065.439

21

KISIKANA D.O.O.

SISAK

2.852.837

Udio prvih 40 u djelatnosti

95,9

22

UTP D.O.O. PULA

PULA

2.524.623

Udio djelatnosti u RH

1,2

612.378

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

1

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

2.659

R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

2

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

24

WACHEM D.O.O.

TRNOVEC

89

3

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

841

25

CHROMOS-SVJETLOST D.O.O.

LUŽANI

80

4

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA IND. DD

OSIJEK

825

26

KEMIKA DD

ZAGREB

75

5

DIOKI D.D.

ZAGREB

577

27

KARBON NOVA D.O.O.

ZAPREŠIĆ

71

6

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D.

RIJEKA

343

28

BIOKOZMETIKA D.O.O.

ZAGREB

62

7

IMUNOLOŠKI ZAVOD D.D.

ZAGREB

341

29

PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

ZAGREB

8

DINA PETROKEMIJA D.D.

OMIŠALJ

336

30

SCOTT BADER D.O.O.

ZAGREB

56

9

VETERINA D.D.

KALINOVICA

326

31

FIDIFARM D.O.O.

GORNJA PUŠĆA

51

10

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

243

32

KEMIJSKO GRAĐEVINSKA INDUSTRIJA D.O.O.

KARLOVAC

46

11

LABUD D.O.O.

ZAGREB

233

33

VARPING D.O.O.

ZAGREB

44

12

CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

ZAGREB

232

34

LINDE PLIN D.O.O.

MAHIĆNO

36

13

HERBOS D.D.

SISAK

175

35

KISIKANA D.O.O.

SISAK

36

14

CHROMOS AGRO D.D.

ZAGREB

162

36

A-PROMA D.O.O.

ZAGREB

33

15

TOZ PENKALA D.D.

ZAGREB

138

37

METAKEM D.O.O.

LUDBREG

31

16

IREKS AROMA D.O.O.

ZAGREB

131

38

MONTKEMIJA,D.O.O

BAKAR

31

17

CHROMOS TVORNICA GRAFIČKIH BOJA D.D.

SAMOBOR

124

39

IVASIM D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

30

18

NEVA D.O.O.

ZAGREB

120

40

SITOLOR MEDIUS D. O. O. SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD

29

19

METEOR D.D. ĐAKOVO

ĐAKOVO

109

UKUPNO TOP 40

11.603

20

LUKAPS D.O.O.

LUDBREG

107

UKUPNO DJ. U RH (286 POD.)

12.585

21

HEMPEL D.O.O.

UMAG

104

Udio prvih 40 u djelatnosti

92,2

22

ISKRA D.D.

BLAŽEVDOL

104

Udio djelatnosti u RH

1,3

23


176

SEKTORI

PROIZVODNJA NEMETALA I GRAĐEVINSKOG MATERIJALA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

10.705

1,6

71,8

890

2,4

89,6

14.376

1,5

65,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

1,6 % 2,4 % 1,5 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

10 tvrtki 9 tvrtki 11 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

R br.

Naziv

Mjesto

Prihod

1.160.523.361

2

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

3

NAŠICECEMENT D.D.

4 5

Prihod

23

BETON-LUČKO D.O.O.

LUČKO

102.834.845

HUM NA SUTLI

713.302.243

24

LIGNUM D.O.O.

GRAČAC

99.122.738

ZOLJAN

531.204.316

25

JADRANKAMEN D.D. PUČIŠĆA

PUČIŠĆA

98.943.136

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

492.745.341

26

TBG BETON D.O.O.

ZAGREB

94.804.659

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

449.366.676

27

NEXE BETON D.O.O.

NAŠICE

92.241.938

6

KNAUF D.O.O.

KNIN

275.605.226

28

OPECO D.O.O.

VIROVITICA

90.585.410

7

KIO KERAMIKA D.O.O.

ORAHOVICA

234.096.085

29

ISTARSKA TVORNICA VAPNA D.O.O.

MOST-RAŠA

86.550.746

8

TONDACH HRVATSKA D.D.

BEDEKOVČINA

210.245.062

30

BEGAMONT D.O.O.

ZAGREB

78.963.555

9

EKO MEĐIMURJE D.D.

ŠENKOVEC

205.104.008

31

GRANITI TEHNOMEHANIKA

ZAGREB

78.615.746

10

ISTRA CEMENT D.D.

PULA

202.780.222

32

SCHOTT BORAL DD

PULA

76.790.103

11

KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF

NOVI MAROF

202.331.672

33

LASSELSBERGER-KNAUF D.O.O.

ĐURĐEVAC

76.521.813

12

KAMEN D D

PAZIN

201.399.786

34

MARAŠ D.O.O.

VRSI

74.999.020 73.689.836

13

KAMEN SIRAČ DD

SIRAČ

185.323.304

35

SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA D.O.O.

NOVI GOLUBOVEC

14

VIBROBETON D.D.

VINKOVCI

142.876.387

36

BITUMINA D.O.O.

GORNJI MUĆ

73.011.642

15

DILJ D.O.O.

VINKOVCI

140.253.390

37

ZAGREB BETON D.O.O.

SESVETE

71.412.243

16

WIENERBERGER ILOVAC DD

KARLOVAC

139.977.576

38

PETRO KAMEN D.O.O.

SOLIN

62.467.259

17

INKER D.D., ZAPREŠIĆ

ZAPREŠIĆ

135.312.964

39

GIRK KALUN D.D.

DRNIŠ

61.601.151

18

OPEKA D.O.O.

OSIJEK

135.248.242

40

GRADIP D.D.

VRBOVEC

57.606.096

19

RÖFIX D.O.O.

POJATNO

128.297.959

UKUPNO TOP 40

7.690.874.303

20

LIPIK GLAS D.O.O.

LIPIK

123.762.682

UKUPNO DJ. U RH (624 POD.)

10.704.568.045

21

W&P KAMEN D.O.O.

SIRAČ

120.881.176

Udio prvih 40 u djelatnosti

71,8

22

IGM CIGLANA CERJE TUŽNO D.O.O.

LEPOGLAVA

109.474.689

Udio djelatnosti u RH

1,6


177

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

132.727.880

Dobit

23

ZAGREB BETON D.O.O.

SESVETE

5.437.835

Dobit

2

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

120.220.943

24

CIGLANA BROD, D. D.

SLAVONSKI BROD

5.335.183

3

NAŠICECEMENT D.D.

ZOLJAN

107.296.922

25

ISTRA MARMI D.O.O.

PAZIN

4.627.385

4

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

83.241.938

26

OPEKA D.O.O.

OSIJEK

4.624.384

5

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

44.657.960

27

TBG BETON D.O.O.

ZAGREB

4.237.585

6

KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF

NOVI MAROF

41.977.389

28

PIRAMIDA D.D.

SESVETE

4.024.331

7

KNAUF D.O.O.

KNIN

28.333.325

29

IGM-CIGLANA D.O.O.

PETRINJA

3.893.723

8

TONDACH HRVATSKA D.D.

BEDEKOVČINA

18.769.430

30

ISTARSKA TVORNICA VAPNA D.O.O.

MOST-RAŠA

3.698.320

9

W&P KAMEN D.O.O.

SIRAČ

16.781.015

31

BETONMIX-ZAGREB D.O.O.

SESVETE

3.490.989

10

EKO MEĐIMURJE D.D.

ŠENKOVEC

16.768.108

32

ROMIĆ D.O.O.

SOLIN

3.333.869

11

RÖFIX D.O.O.

POJATNO

13.985.340

33

INKER D.D., ZAPREŠIĆ

ZAPREŠIĆ

3.288.523

12

WIENERBERGER ILOVAC DD

KARLOVAC

12.756.698

34

PETRO KAMEN D.O.O.

SOLIN

3.258.258

13

SCHOTT BORAL DD

PULA

12.252.664

35

NEXE BETON D.O.O.

NAŠICE

3.019.819

14

KAMEN SIRAČ DD

SIRAČ

11.503.840

36

RESNIK BETON D.O.O.

SESVETE

2.984.712

15

INTERCAL D.O.O.

SIRAČ

10.882.900

37

IZO STAKLO, OBRT, VL. ŽIVKO MIKULANDRA

ŠIBENIK

2.905.894

16

SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA D.O.O.

NOVI GOLUBOVEC

10.278.848

38

BERICA D.O.O.

NEREŽIŠĆA

2.647.913

17

BEGAMONT D.O.O.

ZAGREB

9.123.388

39

T.B.S. - TVORNICA BETONSKIH STUPOVA D.O.O.

NOVAKI PETROVINSKI

2.501.845

40

ŽARKOVO D.O.O.

GAREŠNICA

18

LASSELSBERGER-KNAUF D.O.O.

ĐURĐEVAC

8.970.890

19

KAMEN D D

PAZIN

8.783.359

UKUPNO TOP 40

796.697.520

20

JADRANKAMEN - AGAN D.O.O.

KAŠTEL SUĆURAC

7.750.857

UKUPNO DJ. U RH (624 POD.)

889.520.805

21

LIČKA TVORNICA VAPNA D.O.O.

LIČKO LEŠĆE

7.290.741

Udio prvih 40 u djelatnosti

89,6

22

LIGNUM D.O.O.

GRAČAC

6.617.889

Udio djelatnosti u RH

2,4

2.414.628

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

Zaposleni 750

23

SALONIT D.D. U STEČAJU

VRANJIC

Zaposleni 160

2

INKER D.D., ZAPREŠIĆ

ZAPREŠIĆ

665

24

ISTRA CEMENT D.D.

PULA

160

3

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

634

25

FINAG DD

GAREŠNICA

156

4

EKO MEĐIMURJE D.D.

ŠENKOVEC

509

26

SLAVONIJA IGM D.O.O. NAŠICE

NAŠICE

142

5

KIO KERAMIKA D.O.O.

ORAHOVICA

479

27

KNAUF D.O.O.

KNIN

127

6

KAMEN D D

PAZIN

354

28

WIENERBERGER ILOVAC DD

KARLOVAC

123

7

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

347

29

BETON D. D.

PRELOG

120

8

NAŠICECEMENT D.D.

ZOLJAN

345

30

GIRK KALUN D.D.

DRNIŠ

119

9

DILJ D.O.O.

VINKOVCI

345

31

PHOENIX CAPITIS D.O.O.

SESVETE

111

10

JADRANKAMEN D.D. PUČIŠĆA

PUČIŠĆA

318

32

CIGLANE ZAGREB D.D.

ZAGREB

107

11

VIBROBETON D.D.

VINKOVCI

306

33

PIRAMIDA D.D.

SESVETE

98

12

LIPIK GLAS D.O.O.

LIPIK

302

34

LIČKA TVORNICA VAPNA D.O.O.

LIČKO LEŠĆE

81

13

TONDACH HRVATSKA D.D.

BEDEKOVČINA

275

35

IGM CIGLANA CERJE TUŽNO D.O.O.

LEPOGLAVA

78

14

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

245

36

MARAŠ D.O.O.

VRSI

75

15

SCHOTT BORAL DD

PULA

220

37

ISTARSKA TVORNICA VAPNA D.O.O.

MOST-RAŠA

74

16

BETON-LUČKO D.O.O.

LUČKO

215

38

KERBEK D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

72

17

TLOS D.D.

ZAGREB

207

39

GRADIP D.D.

VRBOVEC

68

18

ZAGORKA D.O.O.

BEDEKOVČINA

187

40

BERICA D.O.O.

NEREŽIŠĆA

65

19

KAMEN SIRAČ DD

SIRAČ

187

UKUPNO TOP 40

9352

20

KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF

NOVI MAROF

182

UKUPNO DJ. U RH (624 POD.)

14.376

21

OPECO D.O.O.

VIROVITICA

176

Udio prvih 40 u djelatnosti

65,1

22

OPEKA D.O.O.

OSIJEK

168

Udio djelatnosti u RH

1,5


178

SEKTORI

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

16.259

2,4

50,4

1494

4,0

77,0

34.211

3,5

40,2

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang ljestvici 400 najvećih nalazi se:

2,4 % 4,0 % 3,5 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

9 tvrtki 3 tvrtke 8 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

R br.

Naziv

Mjesto

2.102.383.830

2

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

3

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

4

Prihod

23

TVORNICA OPLEMENJENIH FOLIJA D.D.

DRNIŠ

104.300.583

Prihod

KAŠTEL SUĆURAC

563.655.495

24

FERRO-PREIS D.O.O.

ČAKOVEC

102.806.778

SLAVONSKI BROD

375.526.649

25

ZM-VIKOM D.O.O.

KRAPANJ

101.576.829

LIMEX D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

326.770.779

26

MONTING P I M D.O.O.

ZAGREB

100.097.258

5

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA DD

SLAVONSKI BROD

315.401.194

27

LIPOVICA D.O.O. POPOVAČA

DONJA VLAHINIĆKA

98.802.214

6

JEDINSTVO D.D.

KRAPINA

300.515.359

28

LJEVAONICA BJELOVAR D.O.O.

BJELOVAR

97.607.372

7

HS PRODUKT D.O.O.

KARLOVAC

235.111.625

29

PEVEC PROIZVODNJA D.O.O.

BJELOVAR

96.803.482

8

TRGOMETAL D.O.O.

ZAGREB

203.932.153

30

TERI - CROTEK D. O. O.

RIJEKA

95.881.357

9

METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

203.008.654

31

ĐURO ĐAKOVIĆ-ZAVARENE POSUDE D.D.

SLAVONSKI BROD

93.315.463

10

VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

SISAK

200.107.189

32

KOLOR EMAJL D.O.O.

POŽEGA

92.261.707

11

DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA

BOBOVICA

194.499.959

33

OMIAL NOVI D.O.O.

OMIŠ

91.125.136

12

ARMKO D.D.

PEŠĆENO

179.315.856

34

PK D.O.O.

RIJEKA

89.860.664

13

KFK TEHNIKA D.O.O.

ZAGREB

178.115.182

35

DALEKOVOD-CINČAONICA D.O.O.

DUGO SELO

88.220.931

14

TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA D.O.O.

ŠIBENIK

168.962.145

36

METALIND D.O.O.

BJELOVAR

86.779.615

15

METALNI LIJEV TCG D.O.O.

BENKOVAC

165.593.045

37

BRAMONT D.O.O.

SOLIN

84.966.653

16

KONČAR-METALNE KONSTRUKCIJE D.D.

ZAGREB

139.843.653

38

OMCO D.D.

MALI TABOR

78.578.695

17

PLAMEN INTERNATIONAL D.O.O.

POŽEGA

137.540.265

39

NOVI FEROMONT D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

77.189.726

18

OMCO CROATIA D.O.O.

HUM NA SUTLI

126.476.539

40

ADRIACINK D.D.

SPLIT

70.043.327

19

CENTROMETAL D.O.O.

MACINEC

117.091.418

UKUPNO TOP 40

20

TOFRADO D.O.O.

PLETERNICA

106.448.714

UKUPNO DJ. U RH (1890 POD.)

16.258.894.106

21

LIM-MONT - D.O.O.

VRBANOVEC

105.246.215

Udio prvih 40 u djelatnosti

50,4

22

HISTRIA TUBE DD POTPIĆAN

POTPIĆAN

105.180.779

Udio djelatnosti u RH

2,4

8.200.944.487


179

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

663.322.741

Dobit

23

ĐURO ĐAKOVIĆ ALATNICA D.D.

SLAVONSKI BROD

5.884.966

2

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

137.455.194

24

T.P.M. VRLIKA D.O.O.

VRLIKA

5.847.521

3

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

31.250.913

25

PIREKO D.O.O.

OROSLAVJE

5.773.187

4

DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA

BOBOVICA

27.644.849

26

P.K.S. ,ZA PROIZV.KOL.SKLOP.

ZAGREB

5.617.106

5

HS PRODUKT D.O.O.

KARLOVAC

20.093.586

27

ESCO D.O.O.

BJELOVAR

5.435.741

6

LIM-MONT - D.O.O.

VRBANOVEC

20.043.649

28

MARIN PREDRAG - MARIN UGOSTITELJSKA OPREMA

DUGOPOLJE

5.109.880

7

OMCO CROATIA D.O.O.

HUM NA SUTLI

19.899.357

29

ROSSL I DUSO ISTRA D.O.O.

PULA

4.846.411

8

PEVEC PROIZVODNJA D.O.O.

BJELOVAR

19.664.764

30

JEDINSTVO D.D.

KRAPINA

4.587.376

9

KFK TEHNIKA D.O.O.

ZAGREB

18.003.960

31

SIGMAT D.O.O. GROMAČNIK, SLAVONSKI BROD

GROMAČNIK

4.372.687

10

CENTROMETAL D.O.O.

MACINEC

12.930.975

32

NOVI FEROMONT D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

4.258.190

11

ĐURO ĐAKOVIĆ-ZAVARENE POSUDE D.D.

SLAVONSKI BROD

10.628.237

33

TPK - EPO PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

4.212.347

12

METALIND D.O.O.

BJELOVAR

10.246.639

34

EUROMODUL D.O.O. VIŠKOVO

MARINIĆI

4.209.150

13

BAT D.O.O.

ČAKOVEC

8.987.397

35

KONČAR-METALNE KONSTRUKCIJE D.D.

ZAGREB

4.147.349

14

NORD PRODUKT D.O.O.

DIVUŠA

8.680.548

36

OMEGA D.O.O.

BREZNICA

4.127.364

15

HITTNER D.O.O.

BJELOVAR

8.465.040

37

KOLOR EMAJL D.O.O.

POŽEGA

3.984.028

16

PLAMEN INTERNATIONAL D.O.O.

POŽEGA

7.849.446

38

MGK-PACK D.D.

RIJEKA

3.979.926

17

LIMEX D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

7.823.348

39

METALAC-SEVER OBRT

CERIK

3.951.544

18

METALNI LIJEV TCG D.O.O.

BENKOVAC

7.446.934

40

KOMET D.O.O. PRELOG

PRELOG

19

SAINT JEAN INDUSTRIES D.O.O.

SLAVONSKI BROD

7.227.156

UKUPNO TOP 40

1.151.109.287

20

FERRO-PREIS D.O.O.

ČAKOVEC

6.703.121

UKUPNO DJ. U RH (1890 POD.)

1.494.416.247

Udio prvih 40 u djelatnosti

77,0

Udio djelatnosti u RH

4,0

21 22

ELCON GERETEBAU D.O.O.

RIJEKA

5.925.677

Dobit

3.865.729

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

Zaposleni 1.535

23

LJEVAONICA BJELOVAR D.O.O.

BJELOVAR

Zaposleni 211

2

VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

SISAK

1.134

24

METALING D.O.O.

SISAK

210

3

HS PRODUKT D.O.O.

KARLOVAC

837

25

3.MAJ TIBO D.D.

MATULJI

191

4

METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

740

26

FEROKOTAO D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

179

5

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA DD

SLAVONSKI BROD

695

27

FELIS PRODUKTI D.O.O.

SISAK

176

6

LIMEX D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

670

28

OMCO CROATIA D.O.O.

HUM NA SUTLI

173

7

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

602

29

STROJOSERVIS D.D.

ZAGREB

170

8

PLAMEN INTERNATIONAL D.O.O.

POŽEGA

492

30

FERRO-PREIS D.O.O.

ČAKOVEC

170

9

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

470

31

ĐURO ĐAKOVIĆ-ZAVARENE POSUDE D.D.

SLAVONSKI BROD

165

10

TERI - CROTEK D. O. O.

RIJEKA

386

32

TRGOMETAL D.O.O.

ZAGREB

165

11

JEDINSTVO D.D.

KRAPINA

345

33

MONTMONTAŽA - PLINOVODOVOD D.O.O.

ZAGREB

165

12

METALNI LIJEV TCG D.O.O.

BENKOVAC

314

34

CENTROMETAL D.O.O.

MACINEC

164

13

MONTING P I M D.O.O.

ZAGREB

286

35

BRODOSPLIT - ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA D.O.O.

SPLIT

160

14

KOLOR EMAJL D.O.O.

POŽEGA

276

36

ARTEFERRO DOHOMONT D.O.O.

GORIČAN

159

15

TLM-TVORNICA PREŠANIH PROIZVODA D.O.O.

ŠIBENIK

276

37

KORDUN ALATI D.O.O.

KARLOVAC

158

16

LIPOVICA D.O.O. POPOVAČA

DONJA VLAHINIĆKA

257

38

ADRIACINK D.D.

SPLIT

152

17

OMCO D.D.

MALI TABOR

252

39

ALMOS D.O.O.

KUTINA

148

18

NOVI FEROMONT D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

244

40

BRAMONT D.O.O.

SOLIN

146

19

KONČAR-METALNE KONSTRUKCIJE D.D.

ZAGREB

232

UKUPNO TOP 40

13.759

20

DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA

BOBOVICA

226

UKUPNO DJ. U RH (1890 POD.)

34.211

21

TOFRADO D.O.O.

PLETERNICA

215

Udio prvih 40 u djelatnosti

40,2

22

RS METALI D.D.

NOVAKI

213

Udio djelatnosti u RH

3,5


Korak ispred

ostalih

GRAMAT SVE ZA KUĆU, SVE ZA STAN

Radnička cesta 184-202 Zagreb

KORAK ISPRED OSTALIH Otvaranjem “HRVATSKOG CENTRA ZA PODOVE” u kojem Gramat nudi sve vrste podnih obloga, od parketa i laminata, preko mramora i granita pa sve do tepiha, tapisona, PVC podnih obloga, postao je najvećim centrom takve vrste u zemlji i napravio veliki korak ispred sličnih centara. O tome svjedoči i savjetovanje i prezentacija podnih obloga realizirana u zajednici s “Udruženjem arhitekata Hrvatske” održana 9. i 10. listopada 2008. To savjetovanje je uvršteno u “Program SSU-a, Razred arhitekture” koje je arhitektima i inženjerima građevine za sudjelovanje na tom savjetovanju osiguralo 3 boda. O ozbiljnosti ove manifestacije govori izlaganje g. profesora I. Tomašića, profesora Biluša, doktora Urličića, kao i g. P. Fuzija iz Mađarskog Graboplasta.

dekorativnih elemenata kao što su stupovi, kamini, ograde balkona i stubišta. U ponudi su i svi ostali tipovi kamena. Kvarcit se zbog svoje izuzetne tvrdoće i otpornosti na atmosferilije te ostale vanjske utjecaje, najviše koristi za popločavanje vanjskih, prohodnih i ukrasnih površina. Svakako treba izdvojiti kamen Travertin, odličan toplinski i zvučni izolator koji može imati i do 30% šupljikavosti ukupne mase. Zbog toga se najčešće koristi za oblaganje fasada i unutarnjih zidova. U ponudi su i pješčenjaci, koji se

HRVATSKI CENTAR ZA PODOVE međusobno razlikuju po osnovi stijene koja je porijeklom vapnenasta, dolomitna, kremena, laporasta i glinasta, što ih čini različito otpornim na habanje i utjecaje atmosferilija, pa se, ovisno o tome i koriste samo na određenim mjestima. Ponuda raznih tipova kamena u Gramatu jedna je od najkompletnijih na tržištu u zemlji. Otvoren je i znatno prošireni odjel keramike sanitarija, s kompletnim asortimanom za stambene i poslove objekte, zdravstvene ustanove, javne prostore…. PVC PODOVI, TAPISONI I TEPISI

PONUDA KAMENA Kamen je prirodni materijal koji se odlikuje trajnošću i ljepotom. Najčešće korišteni kamen u graditeljstvu je mramor i granit. Gramat svojim kupcima nudi kompletan asortiman kamena. Granit, cijenjen zbog izuzetnih fizikalnih i mehaničkih svojstava, te ljepote izgleda i široke palete boja, koristi se kako za popločenje podova s velikim prometom ljudi, tako i fasada, stuba, pultova, prozorskih klupčica itd. Kombinirajući boje i strukturu granita moguće je dobiti vrlo efektne uzorke popločenja podova i fasada, koji će objektu dati specifičan, atraktivan izgled. Koristi se i pri izradi masivnih

Ovaj odjel vrlo jednostavno bi mogli nazvati i “Nema što nema”. Tapisoni su posebno zanimljive podne obloge za javne ustanove i urede, gdje uz uniformnost prostora, daju bolju zvučnu izolaciju i jednostavnost održavanja. Uz to su otporni na habanje i gorenje. Na našem odjelu stotinjak je raznih modela što omogućava da svoju podnu oblogu idealno prilagodite ambijentu. Uz bogatu ponudu navedenoga, tu su i tekstilne samoljepive ploče raznih dimenzija idealne za stambene prostore i trgovačke centre. Samoljepivost im daje mogućnost aplikacije na bilo koju podlogu, uz veliku uštedu vremena, a posebno su pogodne za “Uradi sam” postupak. Dur Air tekstilne ploče dimenzije 50 x 50 cm, proizvedene su tako, da djeluju antibakterijski, antialergijski, antistatične su, odlična su zvučna izolacija, te filtriraju nečistoće, neugodne mirise, duhanski dim, a da ih pri tomu ne apsorbiraju.


parket, gazišta, rukohvati te ukrasi za interijere. U ponudi parketnog centra tu su i kutne letvice i profili, gazišta, rukohvati, egzotična građa, te posebne vrste drvenih obloga - decking i pajoli - za primjenu u eksterijeru, na terasama i u vrtovima. Iz ponude izdvajamo gotovi troslojni parket, koji je danas svjetski trend. Ima prirodnu strukturu drvene površine, u prirodnoj boji, lakiran je u 8 slojeva 100% transparentnim lakom koji je viskok elastičan i izuzetno otporan na habanje, što ga čini gotovo

U asortimanu samoljepivih ploča raznih dimenzija nalaze se i plastične - PVC ploče raznih dimenzija, a u ponudi su i homogene PVC role i ploče dimenzije 61 x 61 cm debljine 2 mm u svijetu renomiranog proizvođača Tarkett - Marley, namijenjene za uporabu na vrlo frekventnim mjestima kao što su bolnice, ustanove, uredi i javne zgrade. Uz niz drugih plastičnih i tekstilnih podova svakako treba navesti i kompletan asortiman heterogenih PVC podova renomiranog proizvođača Graboplast s više desetljeća iskustva u proizvodnji podnih obloga. Trebate li bilo kakvu podnu oblogu Gramatov “Hrvatski centar za podove” u Zagrebu Radnička cesta 184, najbolje je mjesto za rješavanje svega vezanog uz podove (i.s.) ODJEL PARKETA I LAMINATA Parketni centar ima iznimno bogatu ponudu kako u izvedbi drvenih podnih obloga tako i u podrijetlu samog drva. Uz domaće vrste drva nudi i egzotične; drvo iz afričkog, azijskog i južnoameričkog podneblja. U ponudi su sve vrste drvenih podova od klasičnog parketa, lamel parketa, kant parketa, masivnih seljačkih podova s raličitim završnim obradama, do gotovih dvoslojnih i troslojnih parketa. Svakako treba spomenuti i Bambus program u kojem se uz klasični parket (“klasični”, “rezani”, “zebra”) nude i panel

vječnim. Spoj između ploča je savršen, a sastavlja se jednostavno s dvostrukim “klik” sustavom. Utori i pera tog klik sustava presvučeni su posebnim voskom, koji sprječava škripu parketa kad se po njemu hoda, te olakšava spajanje pri montaži. Parket je debljine 14 mm, pa je optimalan i za lijepljenje na podlogu. Ti parketi imaju i jedinstvenu karakteristiku, tzv. Pure Air Sistem. Ova korisna tehnologija poboljšava kvalitetu zraka u prostoriji. Uz vosak, spojevi sadrže i organsko proteinsku supstancu ovčje vune koja izaziva fizikalno-kemijsku reakciju privlačenja, neutralizacije i razgradnje štetnih tvari u zraku. Posjetite nas u bogato opskrbljenom parketnom centru u Gramatovom Baumarketu!

AUKCIJA KAMENA PRVI PUT U HRVATSKOJ • Aukcija počinje dana 9.10. 2008. i traje do 9.12.2008. godine • Na aukciji imaju pravo sudjelovati sve pravne i fizičke osobe • Ponude se podnose isključivo putem FAX-a na broj 01 2387-317 ili na e-mail davorin.levkovic@ gramat.hr • GRAMAT se obvezuje početkom svakog mjeseca obavijestiti ponuđače o najvišoj ponudi posljednjeg dana prethodnog mjeseca • Blok će se prodati najboljem ponuđaču za izlicitiranu cijenu uvećanu za PDV • Kupac se obvezuje izlicitiranu cijenu platiti najkasnije u roku 15 dana od primitka obavijesti da je najbolji ponuđač. • Kupac je dužan izvršiti otpremu bloka na svoj trošak, najkasnije 7 dana nakon uplate ukupne izlicitirane cijene • Ukoliko kupac ne izvrši svoju obvezu plaćanja, aukcija se poništava, a GRAMAT zadržava pravo daljnje prodaje, odnosno organizacije nove aukcije istog bloka. • Svi prisutni na završnoj aukciji dužni su prije početka aukcije položiti važeči instrument osiguranja plaćanja. • Na zavšnu aukciju će biti pozvano 50 ponuđača sa najvišim ponudama. Završna licitacija održat će se u prostorijama GRAMATZagreb, Radnička 184.

Kameni blok IMPALA MEDIUM DARK Broj bloka: 119 264 Veličina bloka: 243 x 162 x 120 cm Težina bloka: 18 000 kg INFO:

PODNE OBLOGE Veleprodaja: tel. 01/2387 226, 2387 146, 2387 138 fax. 01/2387 314, natasa.gelineo@gramat.hr; snjezana.novacki@gramat.hr gordana.amancic@gramat.hr Maloprodaja: tel./fax. 01/2387 097 podneobloge@gramat.hr KAMEN, KERAMIKA I SANITARIJE Veleprodaja: tel. 01/2387 162, 01/2387 031, 01/2387 092, fax. 01/2387 317 sanitarije@gramat.hr, vesna.novinc@gramat.hr, davorin.levkovic@gramat.hr Maloprodaja: tel. 01/2387 050, fax. 01/2387141, keramika-baumarket@gramat.hr DRVNI ODJEL Veleprodaja: tel. 01/2387 226, 01/2387 146, fax. 01/2387 314, natasa.gelineo@gramat.hr, snjezana.novacki@gramat.hr Maloprodaja: tel. 01/2387 054, fax. 01/2387 140, drvni-centar@gramat.hr

GRAMAT


182

SEKTORI

PROIZVODNJA STROJEVA, UREĐAJA I PRIJEVOZNIH SREDSTAVA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

10.392

1,5

63,6

364

1,0

64,2

20.987

2,2

63,8

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

1,5 % 1,0 % 2,2 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

10 tvrtki 3 tvrtke 9 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

R br.

Naziv

Mjesto

580.317.958

2

TŽV GREDELJ D.O.O.

3

P.P.C. BUZET D.O.O.

Prihod

23

ETA-TVORNICA ELEKTROTERMIČKIH APARATA D.O.O.

POŽEGA

Prihod

ZAGREB

528.247.553

24

KOSTEL PROMET D.O.O.

PREGRADA

84.361.229

BUZET

521.039.761

25

SAS STROJOGRADNJA D.O.O.

ZADAR

81.878.038

93.602.944

4

KONČAR - ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

425.532.282

26

UNIVERZAL D.O.O.

ZAGREB

80.897.429

5

ETRADEX

SVETA KATARINA

356.905.236

27

EUROHOUSE D.O.O.

LABIN

78.119.849

6

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

290.245.929

28

HIDRAULIKA KURELJA D.O.O.

PUSTODOL

7

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

272.405.268

29

LABINPROGRES-TVORNICA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA D.O.O. ŠTRMAC

8

BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA D.O.O.

SPLIT

238.039.411

30

BHS CORRUGATED STROJEVI D.O.O. TRNOVEC

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

75.385.083

9

KONČAR-KUĆANSKI APARATI D.O.O.

ZAGREB

236.592.942

31

KOSTWEIN-PROIZVODNJA STROJEVA D.O.O

VARAŽDIN

74.374.427

10

SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O.

ŽUPANJA

219.925.481

32

PRO-KLIMA D.O.O.

ZAGREB

72.071.778

11

3. MAJ MOTORI I DIZALICE D.D.

RIJEKA

185.542.225

33

LETINA INOX D.O.O.

MACINEC

71.629.685

12

OVV-ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA D.O.O.

ZAGREB

173.392.789

34

OPREMA-UREĐAJI - D.D.

LUDBREG

69.672.417

13

ULJANIK STROJOGRADNJA D.D.

PULA

166.387.225

35

REMONT ŽELJEZNIČKIH VOZILA D.O.O.

BJELOVAR

68.879.484

14

ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA D.D.

SLAVONSKI BROD

159.714.920

36

PASTOR INŽENJERING D.D.

RAKITJE

62.991.719

15

HARBURG - FREUDENBERGER BELIŠĆE D.O.O.

BELIŠĆE

146.382.670

37

RPV D.O.O.

SLAVONSKI BROD

60.940.225

16

MB FRIGO GRUPA D.O.O.

ZAGREB

137.675.805

38

ULJANIK TESU SZZ D.O.O.

PULA

60.159.613

17

TEHNIX D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

117.906.798

39

LIFT MODUS D.O.O.

ZAGREB

58.610.660

18

MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING I IZGRADNJU

ZAGREB

116.362.666

40

VAGE D.D.

ZAGREB

57.678.100

19

PECON D.O.O.

ZAGREB

109.846.458

UKUPNO TOP 40

6.604.736.489

20

SOLARIS D.O.O.

BUŽINIJA

108.400.382

UKUPNO DJ. U RH (733 POD.)

10.391.726.478

21

TMT D.O.O.

ČAKOVEC

104.745.116

Udio prvih 40 u djelatnosti

63,6

22

ADRIADIESEL DD

KARLOVAC

102.137.634

Udio djelatnosti u RH

1,5

78.028.307 77.708.993


183

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

34.193.490

Dobit

23

KOMOP

ZAGREB

3.433.677

Dobit

2

MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING I IZGRADNJU

ZAGREB

28.813.736

24

FRIGOOPREMA DOO

STOBREČ

3.116.670

3

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

14.057.201

25

METAL-ELEKTRO D.D.

DONJA ZELINA

3.027.778

4

TMT D.O.O.

ČAKOVEC

9.600.713

26

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

2.912.199

5

SOLARIS D.O.O.

BUŽINIJA

8.596.238

27

TURBOTEH D.O.O.

KARLOVAC

2.897.943

6

REGIS D.O.O.

MALA HUBA

7.543.605

28

EUROHOUSE D.O.O.

LABIN

2.836.136

7

OMV-INDOIL D.O.O.

ZAGREB

7.528.985

29

HIDRAULIKA KURELJA D.O.O.

PUSTODOL

2.822.084

8

BHS CORRUGATED STROJEVI D.O.O. TRNOVEC

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

7.508.427

30

ETRADEX

SVETA KATARINA

2.796.113

9

TEHNIX D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

7.091.689

31

PRO-KLIMA D.O.O.

ZAGREB

2.725.543

10

RASCO D.O.O.

KALINOVAC

6.928.797

32

KLIMAOPREMA D.D.

SAMOBOR

2.710.766

11

LIFT MODUS D.O.O.

ZAGREB

6.467.420

33

LUKA FORUM D.O.O.

POREČ

2.589.601

12

KONČAR - ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

5.378.184

34

WAM PRODUCT D.O.O.

BREZNIČKI HUM

2.549.918

13

C.HOEGGER D.O.O.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

5.271.859

35

DOK-ING D.O.O.

ZAGREB

2.411.007

14

MB FRIGO GRUPA D.O.O.

ZAGREB

4.964.610

36

PECON D.O.O.

ZAGREB

2.336.587

15

KOSTEL PROMET D.O.O.

PREGRADA

4.758.926

37

BARETA D.O.O.

TROGIR

2.276.090

16

FREUDENBERG KUĆANSKI PROIZVODI D.O.O.

ZAGREB

4.371.787

38

KARL DIETZ KIJEVO

KIJEVO

2.227.932

17

IM - METAL, D.O.O.

OZALJ

4.037.002

39

DEMATEH D.O.O.

ZAGREB

2.227.228

18

ULJANIK TESU SZZ D.O.O.

PULA

3.940.749

40

PAVUŠIN PROJEKT D.O.O.

STUPNIK

19

FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA D.O.O.

BREGANA

3.851.050

UKUPNO TOP 40

234.079.994

20

VAGE D.D.

ZAGREB

3.792.057

UKUPNO DJ. U RH (733 POD.)

364.443.384

21

ĐURO ĐAKOVIĆ KOMPENZATORI D.O.O. SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD

3.723.186

Udio prvih 40 u djelatnosti

64,2

22

SPIROFLEX D. O. O.

RUŠĆICA

3.649.857

Udio djelatnosti u RH

1,0

2.113.154

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

TŽV GREDELJ D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 1.712

23

ŽELJEZARA SISAK - REMONT CAPRAG D.O.O.

SISAK

Zaposleni 193

2

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

1.185

24

PECON D.O.O.

ZAGREB

193

3

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

691

25

SAS STROJOGRADNJA D.O.O.

ZADAR

185

4

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

683

26

SILA D.O.O.

ZAGREB

185

5

OVV-ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA D.O.O.

ZAGREB

643

27

SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O.

ŽUPANJA

181

6

KONČAR-KUĆANSKI APARATI D.O.O.

ZAGREB

543

28

ITAS-PRVOMAJSKA D.D. IVANEC

IVANEC

172

7

ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA D.D.

SLAVONSKI BROD

487

29

ĐURO ĐAKOVIĆ KOMPENZATORI D.O.O. SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD

170

8

3. MAJ MOTORI I DIZALICE D.D.

RIJEKA

460

30

FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA D.O.O.

BREGANA

169

9

HARBURG - FREUDENBERGER BELIŠĆE D.O.O.

BELIŠĆE

437

31

ĐURO ĐAKOVIĆ PROIZVODNJA OPREME D. O. O.

SLAVONSKI BROD

168

10

BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA D.O.O.

SPLIT

381

32

RPV D.O.O.

SLAVONSKI BROD

162

11

ULJANIK STROJOGRADNJA D.D.

PULA

345

33

ĐURO ĐAKOVIĆ STROJNA OBRADA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

157

12

ETA-TVORNICA ELEKTROTERMIČKIH APARATA D.O.O.

POŽEGA

326

34

OPREMA-UREĐAJI - D.D.

LUDBREG

151

13

LABINPROGRES-TVORNICA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA D.O.O. ŠTRMAC

324

35

UNIMA D.D.

ZAGREB

145

14

KONČAR - ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

323

36

BHS CORRUGATED STROJEVI D.O.O. TRNOVEC

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

142

15

KOSTEL PROMET D.O.O.

PREGRADA

305

37

KOSTWEIN-PROIZVODNJA STROJEVA D.O.O

VARAŽDIN

137

16

ADRIADIESEL DD

KARLOVAC

295

38

GRAMIP-TPS

DUBRAVA

123

17

TEHNIX D.O.O.

DONJI KRALJEVEC

282

39

KLIMAOPREMA D.D.

SAMOBOR

121

18

TMT D.O.O.

ČAKOVEC

267

40

PASTOR INŽENJERING D.D.

RAKITJE

117

19

RADIONICA ŽELJEZNIČKIH VOZILA ČAKOVEC D.O.O.

ČAKOVEC

232

UKUPNO TOP 40

13.400

20

REMONT ŽELJEZNIČKIH VOZILA D.O.O.

BJELOVAR

211

UKUPNO DJ. U RH (733 POD.)

20.987

21

D.E.M. D.O.O.

PAKRAC

199

Udio prvih 40 u djelatnosti

63,9

22

MIO METALSKA INDUSTRIJA D.D.

OSIJEK

198

Udio djelatnosti u RH

2,2


184

SEKTORI

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

16.997

2,5

86,7

1093

2,9

79,3

20.362

2,1

68,6

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

2,5 % 2,9 % 2,1 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

11 tvrtki 10 tvrtki 10 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

1.898.114.901

2

M SAN GRUPA D.D.

3

SIEMENS D.D.

4

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

5

ELKA KABELI D.O.O.

Prihod

23

GHETALDUS OPTIKA DD

ZAGREB

ZAGREB

1.820.340.449

24

RIZ - ODAŠILJAČI D.D.

ZAGREB

97.609.459

ZAGREB

1.596.195.198

25

CS COMPUTER SYSTEMS D.O.O.

ZAGREB

95.695.791

ZAGREB

894.734.503

26

FEROTEHNA D.O.O.

KUKULJANOVO

95.157.272

ZAGREB

651.256.074

27

VOLEX D.O.O.

ZAGREB

91.436.033

ZAGREB

86.021.544

6

Prihod 104.712.485

28

7

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

514.918.400

29

LOST D.O.O.

8

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

491.780.117

30

KODEKS D.O.O.

ZAGREB

84.158.569

9

KING ICT D.O.O.

ZAGREB

482.248.718

31

STORM COMPUTERS D.O.O.

ZAGREB

79.578.327

10

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

473.809.864

32

ITS COMPONENTS D.O.O.

LUDBREG

75.911.003

11

SELK D.D.

KUTINA

254.670.921

33

LAG D.O.O.

ZAGREB

74.937.253

12

COMPUTECH D.O.O.

ZAGREB

190.843.860

34

CROATIA BATERIJE D.D.

ZAGREB

73.861.344

13

TELEGRA D.O.O.

SVETA NEDJELJA

187.881.596

35

KONČAR-MES D.D.

ZAGREB

73.839.650

14

KONČAR - MJERNI TRANSFORMATORI D.D.

ZAGREB

187.325.041

36

ALARM AUTOMATIKA D.O.O.

RIJEKA

70.860.258

15

KONČAR-GENERATORI I MOTORI D.D.

ZAGREB

178.452.602

37

KONČAR - NSP, D.D.

ZAGREB

70.159.804

16

MICROLINE D.O.O.

ZAGREB

160.314.639

38

TEHNOMOBIL D.O.O.

ZAGREB

68.806.737

17

KONČAR-ELEKTRONIKA I INFORMATIKA D.D.

ZAGREB

155.550.914

39

MONTELEKTRO D.O.O.

RIJEKA

65.663.929

18

KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

146.647.836

40

IKOM D.D.

ZAGREB

62.484.191

19

EXOR INFORM. INŽ. D. O.O.

ZAGREB

145.426.290

UKUPNO TOP 40

20

EMERSON NETWORK POWER D.O.O.

ZAGREB

137.000.185

UKUPNO DJ. U RH (1143 POD.)

16.996.881.054

21

KONČAR - ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA D.D.

ZAGREB

113.253.447

Udio prvih 40 u djelatnosti

75,6

22

KONČAR - SKLOPNA POSTROJENJA D.D.

SESVETE

108.368.022

Udio djelatnosti u RH

2,5

12.841.536.771


185

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

1

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

199.794.844

Dobit

23

ALARM AUTOMATIKA D.O.O.

RIJEKA

7.353.840

2

SIEMENS D.D.

ZAGREB

93.475.962

24

INELTEH D.O.O.

RIJEKA

7.281.455

3

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

83.264.070

25

KONČAR - MJERNI TRANSFORMATORI D.D.

ZAGREB

7.260.003

26

KODEKS D.O.O.

ZAGREB

6.195.791

5

TELEGRA D.O.O.

SVETA NEDJELJA

45.929.699

27

ALING-DEKOVIĆ, IVANČIĆ I ŠESNIĆ J.T.D.

ZAGREB

6.106.000

6

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

41.261.645

28

FEROTEHNA D.O.O.

KUKULJANOVO

5.403.468

7

COMPUTECH D.O.O.

ZAGREB

39.294.241

29

RUDAN D.O.O.

RUDANI

5.374.632

8

LAG D.O.O.

ZAGREB

31.122.156

30

GENERAL ELECTRIC INTERNATIONAL, INC GLAVNA PODR. ZAGREB ZAGREB

5.272.614

9

KING ICT D.O.O.

ZAGREB

25.782.010

31

DEKOD - TELEKOM D.O.O.

SAMOBOR

4.950.017

10

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

22.745.357

32

TEHNOMOBIL D.O.O.

ZAGREB

4.842.237

11

CS COMPUTER SYSTEMS D.O.O.

ZAGREB

18.030.703

33

E.K.ELEKTROAGREGATI KONČAR D.O.O.

ŠKRLJEVO

4.693.256

12

KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

17.299.746

34

LOST D.O.O.

ZAGREB

4.556.806

13

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

15.021.869

35

MONTELEKTRO D.O.O.

RIJEKA

4.180.148

14

KONČAR-ELEKTRONIKA I INFORMATIKA D.D.

ZAGREB

13.448.467

36

EMERSON NETWORK POWER D.O.O.

ZAGREB

4.125.234

15

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

13.147.831

37

ELEKTROKEM D.O.O.

VUGROVEC DONJI

4.064.251

16

KONČAR - ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA D.D.

ZAGREB

12.869.726

38

S.K.G. D.O.O.

KUKULJANOVO

3.828.752

17

TEB AUTOMATIKA D.O.O.

ZAGREB

11.915.817

39

TEHNOZAVOD-MARUŠIĆ K.D.

ZAGREB

3.655.775

18

MATO EL-D D.O.O.

DONJI ŠARAMPOV

9.623.653

40

MICRO-LINK D.O.O.

ZAGREB

19

EXOR INFORM. INŽ. D. O.O.

ZAGREB

9.435.266

UKUPNO TOP 40

867.446.291

20

RIZ - ODAŠILJAČI D.D.

ZAGREB

8.657.861

UKUPNO DJ. U RH (1143 POD.)

1.093.428.254

21

VISION D. O. O.

NOVIGRAD

8.603.984

Udio prvih 40 u djelatnosti

79,3

22

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

7.824.084

Udio djelatnosti u RH

2,9

4

3.415.719

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

1

SELK D.D.

KUTINA

2.676

R br. 23

Naziv

Mjesto

Zaposleni

2

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.449

24

KING ICT D.O.O.

ZAGREB

144

3

SIEMENS D.D.

ZAGREB

1.375

25

KONČAR - ELEKTRIČNI VISOKONAPONSKI APARATI D.D.

ZAGREB

140

4

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

1.218

26

IKOM D.D.

ZAGREB

136

5

VOLEX D.O.O.

ZAGREB

578

27

ELEKTROMEHANIKA D. O. O.

RIJEKA

136

6

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

518

28

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

120

7

KONČAR-GENERATORI I MOTORI D.D.

ZAGREB

482

29

TELEGRA D.O.O.

SVETA NEDJELJA

120

8

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

441

30

S.K.G. D.O.O.

KUKULJANOVO

116

9

KONČAR-ELEKTRONIKA I INFORMATIKA D.D.

ZAGREB

337

31

DEKOR D.O.O. TVORNICA RASVJETE

ZABOK

115

10

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

322

32

HEW IVANEC D.O.O. IVANEC

IVANEC

101

11

ELCON D.D.

ZLATAR-BISTRICA

308

33

DESE ELETTRONICA D.O.O.

NOVIGRAD

99

12

KONČAR - NSP, D.D.

ZAGREB

306

34

ITS COMPONENTS D.O.O.

LUDBREG

93

13

RIZ - ODAŠILJAČI D.D.

ZAGREB

262

35

TVORNICA UGLJENOGRAFITNIH I ELEKTROKONTAKTNIH PROIZV. TUP D.D. DUBROVNIK

14

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

248

36

INTRA TEP D.O.O.

ČAZMA

91

15

KONČAR - MJERNI TRANSFORMATORI D.D.

ZAGREB

225

37

INSTRUMENTARIA D.D.

ZAGREB

89

16

TEP-RASVJETA D.O.O.

ZAGREB

199

38

KONČAR - ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA D.D.

ZAGREB

87

17

KONČAR-MES D.D.

ZAGREB

190

39

DUCATI KOMPONENTI D.O.O.

LUDBREG

81

18

KONČAR - ELEKTRIČNI UREDJAJI D.D.

SPLIT

189

40

MARANGONI D.O.O.

ZAGREB

75

19

GHETALDUS OPTIKA DD

ZAGREB

168

UKUPNO TOP 40

13.962

20

ULJANIK TESU D.D.

PULA

168

UKUPNO DJ. U RH (1143 POD.)

20.362

21

EXOR INFORM. INŽ. D. O.O.

ZAGREB

164

Udio prvih 40 u djelatnosti

68,6

22

KONČAR - SKLOPNA POSTROJENJA D.D.

SESVETE

153

Udio djelatnosti u RH

2,1

92


186

SEKTORI

BRODOGRADNJA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

8979

1,3

92,8

163

0,4

81,4

17.303

2,8

86,0

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

1,3 % 0,4 % 1,8 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

7 tvrtki 1 tvrtka 7 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

2.232.280.990

Prihod

23

DALMONT D. O. O.

KRALJEVICA

Prihod

2

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

1.599.184.396

24

MACGREGOR (HRV) D.O.O.

ZAGREB

26.326.459

3

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

1.429.977.004

25

ARISTA NAUTIKA D.O.O.

VRANJIC

25.459.017

4

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

729.148.762

26

PIČULJAN MARINE D.O.O.

RAB

23.481.669

5

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D.

KRALJEVICA

325.957.993

27

BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3. MAJ D.D.

RIJEKA

22.723.151

6

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

315.347.047

28

ELMEUS, D.O.O.

KAŠTEL KAMBELOVAC

21.576.072

7

BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU

RIJEKA-DIO(KOSTRENA)

218.956.604

29

BINS D.O.O.

TROGIR

21.241.483

8

RADEŽ D.D.

BLATO

134.983.246

30

EMO COMMERCE D.O.O.

SPLIT

19.586.846

9

BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA D.O.O.

SPLIT

126.326.522

31

BRODOGRADILIŠTE PUNAT D.O.O. PUNAT

PUNAT

18.866.783

10

NCP-REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK D.O.O.

ŠIBENIK

119.773.242

32

SAS-VEKTOR D.D.

ZADAR

18.591.726

11

R.L.E.-T.P.

DRNIŠ

94.905.605

33

C. E. S. A. R. D. O. O.

RIJEKA

17.710.103

12

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

MALI LOŠINJ

81.706.339

34

TEHNOMONT BMN D. O. O.

PULA

16.981.761

13

ADRIA MAR BRODOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

79.041.314

35

BRODOGRADILIŠTE CRES D.D.

CRES

16.868.817

14

AVANGARD SHIPYARDS D.D.

PULA

74.592.497

36

BRODOGRADILIŠTE I MARINA D.O.O.

BETINA

16.170.537

15

LEDA D.O.O.

KORČULA

73.962.157

37

SUNCE JAHTA D.O.O.

ROGOZNICA

15.687.145

16

ĆOSIĆPROMEX D.O.O. GL. PODRUŽNICA SPLIT

SPLIT

72.867.776

38

VARCO D. O. O.

PULA

17

TEHNOMONT - BRODOGRADILIŠTE PULA D. O. O.

PULA

59.662.231

39

BRODOGRADNJA PICULJAN RAB BORIS,ROMANO I JOŠKO PIČULJAN RAB

14.626.062

18

NAUTA LAMJANA D.D.

KALI

59.133.035

40

BROD-FE D.O.O.

14.296.734

19

MONTMONTAŽA-GREBEN D.O.O.

VELA LUKA

41.415.378

UKUPNO TOP 40

20

AD BRODOVI D.O.O.

SOLIN

39.073.836

UKUPNO DJ. U RH (393 POD.)

8.978.537.673

21

ULJANIK PROIZVODNJA OPREME DD

VODNJAN (DIGNANO)

38.170.749

Udio prvih 40 u djelatnosti

92,8

22

INTERADRIA SC D.O.O.

IČIĆI

32.377.433

Udio djelatnosti u RH

1,3

28.418.908

14.821.835

KAŠTEL NOVI

8.332.279.264


187

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

R br.

Naziv

Mjesto

52.557.056

2

AVANGARD SHIPYARDS D.D.

3

BINS D.O.O.

4

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

5

DALMONT D. O. O.

6 7

Dobit

23

ADRIA MAR BRODOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

1.365.223

Dobit

PULA

6.661.067

24

INDUSTROMONTAŽA SPLIT D.O.O.

ZAGREB

1.297.246

TROGIR

6.592.850

25

UZORITA D.O.O.

SLATINE

1.285.155

MALI LOŠINJ

5.223.698

26

REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK D.O.O. U STEČAJU

ŠIBENIK

1.257.113

KRALJEVICA

4.272.929

27

VARCO D. O. O.

PULA

1.189.018

EMO COMMERCE D.O.O.

SPLIT

3.725.390

28

RUSKOVIĆ BRODARSTVO D.O.O.

DUBROVNIK

1.116.780

R.L.E.-T.P.

DRNIŠ

3.505.822

29

ADRIA ? METAL D.O.O.

RIJEKA

1.105.822

8

ULJANIK PROIZVODNJA OPREME DD

VODNJAN (DIGNANO)

3.402.144

30

JADRAN-MONTAŽA D.O.O.

RIJEKA

1.083.810

9

MACGREGOR (HRV) D.O.O.

ZAGREB

2.866.881

31

ČUDINA SANJA-OBRT SONI

SOLIN

962.473

10

KACIGA D.O.O.ZA GRAĐENJE

TROGIR

2.483.848

32

JADRANSKI DUPIN D.O.O.

ZAGREB

954.447

11

EUROBROD D. O. O.

PULA

2.381.345

33

BRODOREMONT PUNAT D.O.O.

PUNAT

953.736

12

RIMONT D.O.O.

RIJEKA

2.340.150

34

INGRA MAR D.O.O.

ZAGREB

920.811

13

NAVALIS D.O.O.

SPLIT

2.174.322

35

POPRAVAK BRODSKIH MOTORA D.O.O.

RIJEKA

918.920

14

ARHE D.O.O.

RIJEKA

2.127.731

36

KONTRA D. O. O.

PULA

896.860

15

RADEŽ D.D.

BLATO

2.045.827

37

ROTA D.O.O.

BARBAT NA RABU

812.350

16

BRODOGRADILIŠTE PUNAT D.O.O. PUNAT

PUNAT

1.991.537

38

GAMA MARINE D.O.O.

POREČ

802.263

17

BETA MARIN D.O.O.

PJEŠČANA UVALA

1.812.075

39

NAVI-MARIN D.O.O.

RIJEKA

772.136

18

MICO SERVICE D.O.O.

RIJEKA

1.734.414

40

INTERADRIA SC D.O.O.

IČIĆI

19

REL - TIG D. O. O.

VODNJAN

1.710.079

UKUPNO TOP 40

132.868.716

20

SOLDIĆ D.O.O.HRVACE

HRVACE

1.639.533

UKUPNO DJ. U RH (393 POD.)

163.171.923

21

MONTMONTAŽA-GREBEN D.O.O.

VELA LUKA

1.629.037

Udio prvih 40 u djelatnosti

81,4

22

K-MONT D.O.O. (PODRUŽNICA SPLIT)

SPLIT

1.548.229

Udio djelatnosti u RH

0,4

748.589

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

Zaposleni 3.163

23

LEDA D.O.O.

KORČULA

Zaposleni 83

2

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

2.404

24

MAGNUS MONTIS D.O.O.

CRIKVENICA

83

3

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

2.145

25

ELMEUS, D.O.O.

KAŠTEL KAMBELOVAC

75

4

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

1.276

26

TEHNOMONT BMN D. O. O.

PULA

75

5

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

702

27

BRODOGRADILIŠTE CRES D.D.

CRES

72

6

BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU

RIJEKA-DIO(KOSTRENA)

646

28

BRODOGRADILIŠTE I MARINA D.O.O.

BETINA

72

7

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D.

KRALJEVICA

564

29

ČUDINA SANJA-OBRT SONI

SOLIN

60

8

R.L.E.-T.P.

DRNIŠ

422

30

BRODOLIČILAC D. O. O.

PULA

59

9

RADEŽ D.D.

BLATO

421

31

SAS-VEKTOR D.D.

ZADAR

56

10

TEHNOMONT - BRODOGRADILIŠTE PULA D. O. O.

PULA

391

32

SOLDIĆ D.O.O.HRVACE

HRVACE

56

11

NCP-REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK D.O.O.

ŠIBENIK

311

33

UZORITA D.O.O.

SLATINE

54

12

BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA D.O.O.

SPLIT

218

34

BIMES-TRADE D.O.O.

TROGIR

50

13

MONTMONTAŽA-GREBEN D.O.O.

VELA LUKA

145

35

AVANGARD SHIPYARDS D.D.

PULA

49

14

EMO COMMERCE D.O.O.

SPLIT

145

36

KACIGA D.O.O.ZA GRAĐENJE

TROGIR

49

15

ULJANIK PROIZVODNJA OPREME DD

VODNJAN (DIGNANO)

139

37

INDUSTROMONTAŽA SPLIT D.O.O.

ZAGREB

48

16

DALMONT D. O. O.

KRALJEVICA

118

38

CLAVIS, D.O.O.

DRNIŠ

42

17

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

MALI LOŠINJ

115

39

ASJA D.O.O.

PULA

42

18

AD BRODOVI D.O.O.

SOLIN

113

40

BROD-FE D.O.O.

KAŠTEL NOVI

42

19

BINS D.O.O.

TROGIR

105

UKUPNO TOP 40

14.875

20

PROGRES D.O.O.

RIJEKA

91

UKUPNO DJ. U RH (393 POD.)

17.303

21

EUROBROD D. O. O.

PULA

88

Udio prvih 40 u djelatnosti

86,0

22

NAUTA LAMJANA D.D.

KALI

86

Udio djelatnosti u RH

1,8


188

SEKTORI

PRIKUPLJANJE, OBRADA I RECIKLIRANJE SEKUNDARNIH SIROVINA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

2307

0,3

93,2

172

0,5

97,7

2258

0,2

88,4

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

0,3 % 0,5 % 0,2 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang ljestvici 400 najvećih nalazi se:

2 tvrtke 2 tvrtke 2 tvrtke

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

445.566.608

2

CE-ZA-R D.O.O.

3

METIS D.D.

4

UNIVERZAL D.O.O.

5

DRAVA INTERNATIONAL D.O.O.

6

Prihod

23

UNIJA-SABIRAČ D.D.

ŠIBENIK

Prihod

ZAGREB

264.467.845

24

FEROPAPIR D.O.O.

KARLOVAC

19.812.575

RIJEKA

193.697.907

25

SIROVINA-TRGOPRERADA D.O.O.

BJELOVAR

19.669.092

VARAŽDIN

142.869.977

26

TOJER D.O.O.

ZAGREB

16.819.679

OSIJEK

109.209.779

27

JURINAMETAL D.O.O.

ZAGREB

16.673.195

SIROVINA ODLAGALIŠTE D.O.O.

ZADAR

96.305.708

28

EKOLOGIJA MARŽIĆ

ZAGREB

15.262.313

7

UNIJAPAPIR D.D.

ZAGREB

93.889.149

29

UNIJA METALI-PROIZVODNJA D.O.O.

ZAPREŠIĆ

14.289.378

8

RIJEKATANK D. O. O.

RIJEKA

81.737.307

30

UNIJA NOVA, D.O.O.

ZAGREB

13.794.691

9

MELTAL D.O.O.

ZAGREB

64.627.540

31

AL-KA METAL D.O.O.

KARLOVAC

13.745.896

10

BBS D.O.O.

ZAGREB

57.357.929

32

RECIKLAŽA D.O.O.

ŠIBENIK

13.236.497

11

BRKOVIĆ D.O.O.

SVETA NEDELJA

36.701.272

33

FELIS RECIKLAŽA D.O.O.

SISAK

12.993.510

12

JADRAN-METAL D.D.

PULA

34.346.102

34

RECIKLON D.O.O.

VOJNIĆ

11.835.273

13

FENIKS-ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

32.959.076

35

SNABDJEVAČ D.O.O.

ZAGREB

11.689.251

14

KEMIS-TERMOCLEAN D.O.O.

ZAGREB

31.376.452

36

FOTOKEMIKA-NOVA

SAMOBOR

11.528.707

15

IND-EKO D.O.O.

RIJEKA

30.570.723

37

OBNOVA D.D. OSIJEK - U STEČAJU

OSIJEK

11.260.614

16

DOSEG D.O.O. U STEČAJU

OSIJEK

30.516.464

38

MTC SEKUNDARIA D.O.O.

NAŠICE

10.321.530

17

UNIJA-METALI D.D.

ZAPREŠIĆ

28.326.230

39

SEKUNDARAC D.O.O.

KAŠTEL SUĆURAC

8.527.066

18

REMAT D.O.O.

GRABROVEC

26.714.915

40

SPINOT DD

POŽEGA

8.342.343

19

UNIMER D.O.O.

ČAKOVEC

26.186.031

UKUPNO TOP 40

2.149.490.289

20

ADELISA I SAMIR D.O.O.

SESVETE

25.155.616

UKUPNO DJ. U RH (153 POD.)

2.306.922.218

21

DANKOR D.O.O.

OSIJEK

24.723.788

Udio prvih 40 u djelatnosti

93,2

22

CIOS VARAŽDIN D.O.O.

VARAŽDIN

22.498.380

Udio djelatnosti u RH

0,3

19.883.881


189

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

CE-ZA-R D.O.O.

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

60.778.958

2

C.I.O.S. D.O.O.

3

METIS D.D.

4

SIROVINA ODLAGALIŠTE D.O.O.

5

Dobit

23

UNIVERZAL D.O.O.

VARAŽDIN

888.349

Dobit

ZAGREB

27.799.760

24

SIROVINA-TRGOPRERADA D.O.O.

BJELOVAR

714.798

RIJEKA

20.998.674

25

RECIKLAŽA D.O.O.

ŠIBENIK

616.974

ZADAR

11.026.204

26

LAVA D.O.O.

OSIJEK

529.311

RECIKLON D.O.O.

VOJNIĆ

6.829.178

27

LAKMUS D.O.O.

BUZET

519.695

6

EKOLOGIJA MARŽIĆ

ZAGREB

3.198.633

28

FEROSIROVINA D.O.O.

GLINA

516.719

7

BRKOVIĆ D.O.O.

SVETA NEDELJA

3.072.587

29

TOJER D.O.O.

ZAGREB

438.201

8

MELTAL D.O.O.

ZAGREB

2.811.851

30

METALKO D.O.O.

PAKRAC

434.696

9

CIOS VARAŽDIN D.O.O.

VARAŽDIN

2.482.110

31

UNIJAPAPIR D.D.

ZAGREB

421.703

10

UNIJA NOVA, D.O.O.

ZAGREB

2.404.672

32

BBS D.O.O.

ZAGREB

411.469

11

FELIS RECIKLAŽA D.O.O.

SISAK

2.106.122

33

ALMES - EKO D.O.O.

RIJEKA

399.623

12

KEMIS-TERMOCLEAN D.O.O.

ZAGREB

1.904.473

34

AL-KA METAL D.O.O.

KARLOVAC

385.666

13

UNIMER D.O.O.

ČAKOVEC

1.889.602

35

SEKUNDAR D.O.O.

RIJEKA

378.043

14

FOTOKEMIKA-NOVA

SAMOBOR

1.798.504

36

UNIJAMETEOR-EKO D.O.O.

ZAGREB

310.456

15

FEROPAPIR D.O.O.

KARLOVAC

1.768.921

37

OKSID D.O.O.

DARDA

303.557

16

MOLLIER D.O.O.

RIJEKA

1.697.331

38

RIJEKATANK D. O. O.

RIJEKA

252.526

17

FENIKS-ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

1.530.256

39

REMAT D.O.O.

GRABROVEC

252.237

18

ADELISA I SAMIR D.O.O.

SESVETE

1.505.927

40

UNIJA-SABIRAČ D.D.

ŠIBENIK

19

BRKOVIĆ-OGULIN D.O.O.

OGULIN

1.303.373

20

IND-EKO D.O.O.

RIJEKA

21

SNABDJEVAČ D.O.O.

ZAGREB

22

SPINOT DD

POŽEGA

900.257

240.458

UKUPNO TOP 40

167.731.199

980.151

UKUPNO DJ. U RH (153 POD.)

171.598.948

929.174

Udio prvih 40 u djelatnosti

97,7

Udio djelatnosti u RH

0,5

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

UNIJAPAPIR D.D.

ZAGREB

Zaposleni 270

23

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 22

2

DRAVA INTERNATIONAL D.O.O.

OSIJEK

202

24

MTC SEKUNDARIA D.O.O.

NAŠICE

20

3

BBS D.O.O.

ZAGREB

160

25

FEROPAPIR D.O.O.

KARLOVAC

19

4

UNIVERZAL D.O.O.

VARAŽDIN

131

26

FOTOKEMIKA-NOVA

SAMOBOR

18

5

METIS D.D.

RIJEKA

128

27

NOVI OKOLIŠ D.O.O.

SPLIT

17

6

CE-ZA-R D.O.O.

ZAGREB

93

28

JURINAMETAL D.O.O.

ZAGREB

17

7

RIJEKATANK D. O. O.

RIJEKA

92

29

FENIKS-ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

17

8

SIROVINA-TRGOPRERADA D.O.O.

BJELOVAR

64

30

EKORAD DOO

KRAPINSKE TOPLICE

16

9

KEMIS-TERMOCLEAN D.O.O.

ZAGREB

58

31

DANKOR D.O.O.

OSIJEK

15

10

BRKOVIĆ D.O.O.

SVETA NEDELJA

57

32

SEKUNDARNI METALI D.O.O.

KNIN

15

11

TOJER D.O.O.

ZAGREB

55

33

UNIJA-SABIRAČ D.D.

ŠIBENIK

15

12

JADRAN-METAL D.D.

PULA

54

34

BRKOVIĆ-OGULIN D.O.O.

OGULIN

14

13

UNIJA-METALI D.D.

ZAPREŠIĆ

50

35

SPINOT DD

POŽEGA

14

14

UNIMER D.O.O.

ČAKOVEC

45

36

PROTING HORVAT D.O.O.

KRAPINA

12

15

SIROVINA ODLAGALIŠTE D.O.O.

ZADAR

44

37

CIOS VARAŽDIN D.O.O.

VARAŽDIN

12

16

IND-EKO D.O.O.

RIJEKA

42

38

SIROVINA PROMET D.O.O.

GAREŠNICA

11

17

UNIJA NOVA, D.O.O.

ZAGREB

37

39

RECIKLAŽA D.O.O.

ŠIBENIK

11

18

EKOLOGIJA MARŽIĆ

ZAGREB

30

40

RECIKLAŽA D.O.O.

ZADAR

11

19

FELIS RECIKLAŽA D.O.O.

SISAK

29

UKUPNO TOP 40

1995

20

MELTAL D.O.O.

ZAGREB

28

UKUPNO DJ. U RH (153 POD.)

2258

21

EKO MASA

VUKOVAR

27

Udio prvih 40 u djelatnosti

88,4

22

RECIKLON D.O.O.

VOJNIĆ

23

Udio djelatnosti u RH

0,2


190

SEKTORI

GRADITELJSTVO Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

59.996

8,8

34,0

2775

7,4

31,5

106.525

11,0

25,4

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

8,8 % 7,4 % 11,0 %

37 tvrtki 16 tvrtki 19 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

2.242.097.736

Prihod

23

MEŠIĆ COM D.O.O.

ZAGREB

Prihod

2

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.826.916.598

24

MUCIĆ & CO D.O.O.

GORNJI MUĆ

242.677.823

3

VIADUKT D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.416.887.615

25

GP DUBROVNIK D.D.

DUBROVNIK

236.431.586

4

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

ZAGREB

1.278.262.767

26

HIDROCOMMERCE D.O.O.

DONJI STUPNIK

233.179.510

5

TEHNIKA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.253.612.662

27

VODOVOD-OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

230.415.803

6

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

ZAGREB

1.052.981.702

28

VODOTEHNIKA D.D.

ZAGREB

223.297.450

7

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

1.008.768.455

29

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O.

ČAKOVEC

222.521.208

8

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

977.402.560

30

9

ZAGORJE - TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

811.542.834

31

PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT DD

SPLIT

217.999.201

10

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB

579.986.638

32

STIPIĆ GRUPA D.O.O.

ZAGREB,LUČKO

215.230.332

11

CESTA VARAŽDIN D.D.

VARAŽDIN

472.046.042

33

STRABAG INTERNATIONAL PODR. ZA GRAĐEVINARSTVO ZAGREB GMBH

ZAGREB

213.437.125

12

GIP PIONIR D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

459.622.816

34

PROJEKTGRADNJA DD

SLAVONSKI BROD

209.850.889

13

GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK D.D. KRK

KRK

408.829.984

35

ELEKTROMETAL D.D.

BJELOVAR

207.621.243

14

MPROFIL DOO

ZABOK

356.873.274

36

TEAM D.D.

ČAKOVEC

207.486.059

15

ZAGREBGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

328.965.591

37

RIMC D.O.O.

SVETA NEDELJA

205.002.425

16

BINA-ISTRA D.D

PULA

309.042.748

38

GORTAN-ZADAR D.O.O.

ZADAR

194.105.367

17

PROFECTUS DOO

ZAGREB

301.962.658

39

MONTER-STROJARSKE MONTAŽE D.D

ZAGREB

188.630.216

18

INDUSTROGRADNJA DD

ZAGREB

288.826.855

40

TEMPO DIONIČKO DRUŠTVO ZA GRADITELJSTVO

ZAGREB

187.886.873

19

LAVČEVIĆ D.D.

SPLIT

287.328.861

UKUPNO TOP 40

20

GRADNJA D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

277.189.041

UKUPNO DJ. U RH (9679 POD.)

59.995.849.117

21

LAVČEVIĆ INŽENJERING D.O.O.

SPLIT

276.668.115

Udio prvih 40 u djelatnosti

34,0

22

SHW/RWE UMWELT AQUA VODOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

258.347.098

Udio djelatnosti u RH

8,8

254.318.915

20.386.600.101


191

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

1

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

79.198.264

Dobit

23

MPROFIL DOO

ZABOK

15.784.899

2

TEHNIKA D.D. ZAGREB

ZAGREB

56.762.523

24

MEŠIĆ COM D.O.O.

ZAGREB

15.287.201

3

ZAGORJE - TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

40.870.365

25

PROJEKTGRADNJA DD

SLAVONSKI BROD

14.666.437

4

BINA-FINCOM D.D.

ZAGREB

39.665.972

26

MAX BÖGL D.O.O.

ZAGREB

14.538.369

27

GEORAD D.O.O.

ZAGREB

12.911.669

5 6

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

36.408.385

28

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

ZAGREB

12.287.860

7

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

36.204.661

29

SWIETELSKY D.O.O.

ZAGREB

12.216.047

8

RIMC D.O.O.

SVETA NEDELJA

33.583.530

30

MUCIĆ & CO D.O.O.

GORNJI MUĆ

11.727.706

9

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

33.250.783

31

GIP PIONIR D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

11.048.393

10

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB

28.466.668

32

TIGRA D.O.O.

ZAGREB

10.590.465

11

JADRAN-INVEST D.O.O.

ZADAR

28.049.947

33

RADNIK D.D.

KRIŽEVCI

10.468.964

12

MONTER-STROJARSKE MONTAŽE D.D

ZAGREB

25.185.121

34

TEHNO-ELEKTRO D.O.O.

ĐAKOVO

10.304.465

13

VODOINSTALACIJA DOO

ZADAR

21.502.924

35

GEA GRADNJA D.O.O.

ZAGREB

9.919.523

14

METROSTAV A.S. PODRUŽNICA ZAGREB

ZAGREB

21.222.960

36

LAVČEVIĆ D.D.

SPLIT

9.751.261

15

PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT DD

SPLIT

20.742.948

37

HIDROCOMMERCE D.O.O.

DONJI STUPNIK

9.314.455

16

PANTEON D.O.O.

OSIJEK

20.381.260

38

SANEF D.O.O.

ZAGREB

9.242.535

17

MAX BÖGL ? TEHNOBETON D.O.O.

VARAŽDIN

20.120.402

39

WERKOS D.O.O.

OSIJEK

9.222.384

18

EURODOM D.O.O.

SPLIT

19.278.992

40

LOŽA D.O.O.

NOVALJA

19

IMPORTANNE D.O.O.

ZAGREB

17.009.576

UKUPNO TOP 40

874.588.042

20

GORTAN-ZADAR D.O.O.

ZADAR

16.793.649

UKUPNO DJ. U RH (9679 POD.)

2.775.408.964

21

CARIN D.O.O.

ZAGREB

16.455.071

Udio prvih 40 u djelatnosti

31,5

22

TROMONT D.O.O.

SPLIT

16.207.809

Udio djelatnosti u RH

7,4

9.147.120

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 2.484

23

PROJEKTGRADNJA DD

SLAVONSKI BROD

Zaposleni

2

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

2.409

24

VODOPRIVREDA ZAGREB DD

ZAGREB

371

3

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

ZAGREB

1.936

25

MONTER-STROJARSKE MONTAŽE D.D

ZAGREB

361

4

VIADUKT D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.868

26

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB

353

5

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.603

27

ENIKON D.D.

ZAGREB

346

6

TEHNIKA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.430

28

RADNIK D.D.

KRIŽEVCI

344

7

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

925

29

HERES DOO

VIR

339

8

ZAGORJE - TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

916

30

TEAM D.D.

ČAKOVEC

321

9

CESTA VARAŽDIN D.D.

VARAŽDIN

803

31

CARIN D.O.O.

ZAGREB

320

10

VODOVOD-OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

782

32

CESTING D.O.O.

OSIJEK

317

11

REMONT I ODRŽAVANJE PRUGA D.O.O.

ZAGREB

694

33

VUKOVIĆ COMPANY DOO

VUKOVAR

317

12

INDUSTROGRADNJA DD

ZAGREB

633

34

KAMEN-INGRAD D.D. U STEČAJU, VELIKA

VELIKA

317

13

ZAGREBGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

625

35

TEGRA D.D.

ČAKOVEC

309

14

GRADNJA D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

578

36

POSIT D.O.O.

ZAGREB

308

15

TEMPO DIONIČKO DRUŠTVO ZA GRADITELJSTVO

ZAGREB

551

37

CESTE D.O.O.

BJELOVAR

295

16

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

493

38

VODOPRIVREDA VINKOVCI DD

VINKOVCI

283

17

ELEKTROMETAL D.D.

BJELOVAR

456

39

ZM-MONTAG D.O.O.

ZAGREB

280

18

GP DUBROVNIK D.D.

DUBROVNIK

454

40

V.A.M.-ING D.O.O.

SLAVONSKI BROD

278

19

GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK D.D. KRK

KRK

435

UKUPNO TOP 40

27.103

20

HRVATSKE CESTE D.O.O.

ZAGREB

412

UKUPNO DJ. U RH (9679 POD.)

106.525

21

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O.

ČAKOVEC

408

Udio prvih 40 u djelatnosti

25,4

22

CESTA D.O.O. - PULA

PULA

376

Udio djelatnosti u RH

11,0

373


192

SEKTORI

TRGOVINA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

257.717

37,9

29,1

8325

22,2

23,9

265.956

27,4

34,8

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

36,2 % 22,2 % 25,7 %

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

40 tvrtki 26 tvrtki 35 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

KONZUM D.D.

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

10.884.867.947

2

OMV HRVATSKA D.O.O.

3

P.Z. AUTO D.O.O.

4

TISAK TRGOVAČKO D.D.

5

Prihod

23

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

1.233.411.704

ZAGREB

3.318.383.823

24

KTC D.O.O.

KRIŽEVCI

1.197.830.529

VELIKA GORICA

2.642.327.222

25

KERUM D.O.O.

SPLIT

1.184.705.228

ZAGREB

2.418.523.748

26

ŽITO D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

1.184.086.963

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

2.403.249.172

27

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

1.095.972.922

6

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

2.183.522.128

28

ATLANTIC TRADE D.O.O.

ZAGREB

1.046.338.010

7

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

2.152.669.636

29

CROBENZ D.D.

ZAGREB

985.255.775

8

MEDIKA D.D.

ZAGREB

1.959.629.957

30

TOMMY D.O.O.

SPLIT

983.831.504

9

GETRO D.D.

SESVETE

1.925.787.454

31

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

938.287.330

10

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

1.903.123.576

32

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

929.006.807

11

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

1.787.119.148

33

AUTOZUBAK DOO

VELIKA GORICA

928.062.178

12

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

1.770.994.260

34

PETROL TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

890.843.102

13

BILLA D.O.O.

ZAGREB

1.681.869.555

35

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

874.640.479

14

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

1.664.331.693

36

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

843.088.692

15

PLODINE D.D.

RIJEKA

1.622.401.270

37

MAGMA D.D.

ZAGREB

839.159.072

16

ORBICO D.O.O.

ZAGREB

1.602.517.509

38

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

793.909.649

17

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

1.474.320.256

39

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

BUZIN

766.800.380

40

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

765.906.530

18

Prihod

19

TIFON D.O.O.

ZAGREB

1.405.217.256

UKUPNO TOP 40

20

INA-OSIJEK PETROL DD

OSIJEK

1.267.367.126

UKUPNO DJ. U RH (29471 POD.)

67.466.356.175 246.081.353.282

21

EUROLINE DOO

ZAGREB

1.236.530.261

Udio prvih 40 u djelatnosti

27,4

22

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

1.234.847.654

Udio djelatnosti u RH

36,2


193

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

KONZUM D.D.

ZAGREB

224.827.970

Dobit

23

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

35.819.368

2

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

165.293.524

24

3

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

102.623.428

25

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

34.430.193

4

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

97.294.204

26

FIMA GRUPA D.D.

VARAŽDIN

32.510.535

5

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

86.418.493

27

6

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

67.210.076

28

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

29.951.184

7

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

57.658.133

29

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

29.841.206

8

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

54.834.644

30

KTC D.O.O.

KRIŽEVCI

29.664.320

9

MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O.

ZAGREB

53.605.855

31

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

29.293.178

10

WRIGLEY HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

49.399.652

32

EUROLINE DOO

ZAGREB

29.091.615

11

TOMMY D.O.O.

SPLIT

48.983.525

33

LESNINA .D.O.O.

ZAGREB

28.170.616

12

OSIMPEX D.O.O.

OSIJEK

48.444.741

34

13

AUTOZUBAK ZAGREB D.O.O.

SESVETE

47.805.683

35

IDILA D.O.O.

VINKOVCI

25.771.914

14

ŠTED-INVEST D.O.O.

ZAGREB

43.753.313

36

GRAĐA D.D.

SOLIN

25.476.799

15

C.I.O.M. D.O.O.

ZAGREB

41.373.077

37

DOKA ZAGREB OPLATNA TEHNIKA D.O.O.

ZAGREB

25.370.556

38

NEW YORKER D.O.O.

ZAGREB

25.099.445 24.975.076

16

Dobit

17

PORSCHE ZAGREB D.O.O.

VELIKA GORICA

40.350.555

39

PITTARELLO EAST D.O.O.

PULA

18

MAGMA D.D.

ZAGREB

40.144.096

40

FERO-TERM MALOPRODAJA D.O.O.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

19

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

39.651.075

UKUPNO TOP 40

1.985.477.305

20

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

37.596.019

UKUPNO DJ. U RH (29471 POD.)

8.324.622.574

21

FEROIMPEX D.O.O

VUKOVAR

37.239.778

Udio prvih 40 u djelatnosti

23,9

22

GRA-PO D.O.O.

DONJI STUPNIK

35.966.159

Udio djelatnosti u RH

22,2

24.675.228

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

DANA D.O.O.

MURTER

Zaposleni 24.947

23

AMADEUS M.A.J., D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni

2

KONZUM D.D.

ZAGREB

10.313

24

BRODOKOMERC NOVA D.O.O.

RIJEKA

710

3

OAZA KOD IVE D.O.O. ZA UGOSTITELJSTVO, TRGOVINU I USLUGE

VRBJE

8.863

25

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

626

4

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

3.075

26

JOLLY JBS D.O.O.

DRNIŠ

620

5

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

2.401

27

SLOBODNA DALMACIJA TRGOVINA D.O.O.

SPLIT

599

6

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

2.046

28

TIFON D.O.O.

ZAGREB

599

7

PLODINE D.D.

RIJEKA

1.692

29

PRESOFLEX D.O.O.

POŽEGA

567

8

GETRO D.D.

SESVETE

1.657

30

HIPERMARKETI COOP D.O.O.

ZAGREB

550

9

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

1.460

31

ATLANTIC TRADE D.O.O.

ZAGREB

533

10

BILLA D.O.O.

ZAGREB

1.416

32

TRGOCENTAR DD

VIROVITICA

529

11

TOMMY D.O.O.

SPLIT

1.242

33

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

516

12

MAGMA D.D.

ZAGREB

1.163

34

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

511

13

BILJEMERKANT D.O.O.

OSIJEK

1.136

35

BOSO D.O.O.

VINKOVCI

469

14

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

1.103

36

DUHAN D.D. ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU

ZAGREB

452

15

KERUM D.O.O.

SPLIT

1.099

37

SONIK D.O.O.

ZADAR

452

16

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

1.027

38

TRGONOM D.O.O

NOVI MAROF

451

17

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

958

39

OV-ODRŽAVANJE VAGONA D.O.O.

ZAGREB

433

18

LANTEA GRUPA D.D.

ZAGREB

905

40

ŽITO D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

432

19

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

BUZIN

881

UKUPNO TOP 40

79.544

20

KTC D.O.O.

KRIŽEVCI

837

UKUPNO DJ. U RH (29471 POD.)

249.206

21

SPAR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

792

Udio prvih 40 u djelatnosti

31,9

22

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

769

Udio djelatnosti u RH

25,7

713


194

SEKTORI

HOTELI I RESTORANI Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

13.883

2,0

42,6

858

2,3

67,8

44.232

4,6

35,6

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

2,0 % 2,3 % 4,6 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

7 tvrtki 5 tvrtki 6 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Prihod

R br.

Naziv

Mjesto

1

MAISTRA D.D.

ROVINJ

534.278.634

23

MILENIJ HOTELI D.O.O.

OPATIJA

92.879.348

Prihod

2

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

440.886.897

24

REZIDENCIJA SKIPER D. O. O.

CRVENI VRH

92.388.837

3

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

435.010.036

25

CENTAR ŠKOJO D.O.O.

OSIJEK

88.969.171

4

ISTRATURIST D.D.

UMAG

355.491.802

26

ESPLANADE OLEANDER D.O.O.

ZAGREB

85.263.784

5

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

251.903.023

27

H.B.I. D.O.O.

ZAGREB

80.332.894

6

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

216.995.367

28

ZLATNI RAT D.D.

BOL

79.999.356

7

VALALTA D.O.O.

ROVINJ

212.370.216

29

ADRIA SERVIS D.O.O.

ZAGREB

79.595.978

8

ARENATURIST D.D.

PULA

191.395.339

30

HOTELI BRELA D.D.

BRELA

79.488.888

31

ILIRIJA D.D. BIOGRAD NA MORU

BIOGRAD NA MORU

78.425.557 77.618.968

9 10

SOLARIS D.D.

ŠIBENIK

179.448.745

32

HOTELI TUČEPI D.D.

TUČEPI

11

IINDUSTROGRADNJA-STANOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

176.533.286

33

SUNCE KONCERN D.D.

ZAGREB

76.090.338

12

MCDONALD D HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

154.193.899

34

LAGUNA NOVIGRAD D.D.

NOVIGRAD

74.912.185

13

DUBROVNIK BABIN KUK D.D.

DUBROVNIK

153.779.564

35

HOTELI CAVTAT D.D.

CAVTAT

74.112.181

14

TURISTHOTEL D.D. ZADAR

ZADAR

151.579.908

36

MERLINCOMPANY D.O.O.

SPLIT

73.315.617

15

JADRANKA HOTELI DOO

MALI LOŠINJ

126.145.667

37

HOTELI BAŠKA D.D.

BAŠKA

70.425.790

16

GRAND HOTEL LAV D.O.O.

PODSTRANA

121.580.642

38

MASLINICA D. O. O.

RABAC

68.145.432

17

RABAC, D.D. RABAC

RABAC

114.468.927

39

HOTELI MAESTRAL D.D.

DUBROVNIK

67.938.638

18

HOTEL DUBROVNIK PALACE D.O.O.

DUBROVNIK

110.176.543

40

KAŠTELANSKA RIVIJERA D.D.

KAŠTEL STARI

67.848.038

19

BORIK D.D.

ZADAR

106.425.852

20

HOTELI CROATIA D.D.

CAVTAT

98.988.862

UKUPNO DJ. U RH (4486 POD.)

13.882.711.831

21

IMPERIAL D.D.

RAB

96.687.425

Udio prvih 40 u djelatnosti

42,6

22

SUNČANI HVAR DD

HVAR

92.893.413

Udio djelatnosti u RH

2,0

UKUPNO TOP 40

5.910.462.480


195

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

1

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

56.972.004

23

MASLINICA D. O. O.

RABAC

9.098.157

2

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

46.894.016

24

DUBROVNIK BABIN KUK D.D.

DUBROVNIK

8.738.151

3

ISTRATURIST D.D.

UMAG

32.219.271

25

MULINO D.O.O.

PLOVANIJA

7.830.881

4

VALALTA D.O.O.

ROVINJ

29.116.673

26

JADRANKA D.D.

MALI LOŠINJ

7.829.133

5

KAŠTELANSKA RIVIJERA D.D.

KAŠTEL STARI

28.626.528

27

GRAND VILLA ARGENTINA D.D.

DUBROVNIK

7.443.985

6

HOTELI CROATIA D.D.

CAVTAT

28.363.250

28

OLYMPIA VODICE D.D.

VODICE

6.518.525

7

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

25.951.842

29

JOZO JURIĆ

ZAGREB

6.498.759

8

CASTELLUM D.O.O.

ZAGREB

21.544.559

30

AQUAE VIVAE DD

KRAPINA

6.148.135

9

REZIDENCIJA SKIPER D. O. O.

CRVENI VRH

21.245.229

31

LAGUNA NOVIGRAD D.D.

NOVIGRAD

5.921.636

10

TURISTHOTEL D.D. ZADAR

ZADAR

19.441.641

32

HOTELI NOVI D.D.

NOVI VINODOLSKI

5.553.053

11

NEVA KERUM D.O.O.

SPLIT

18.795.559

33

POTESTAS D.O.O.

SPLIT

5.552.213

12

HOTEL DUBROVNIK D.D.

ZAGREB

18.051.908

34

HOTELI BAŠKA D.D.

BAŠKA

5.252.168

13

HOTELI HALUDOVO MALINSKA D.D.

MALINSKA

17.840.655

35

ILIRIJA D.D. BIOGRAD NA MORU

BIOGRAD NA MORU

5.247.926

14

H.B.I. D.O.O.

ZAGREB

16.942.795

36

PRIMOŠTEN D.D.

PRIMOŠTEN

4.779.558

15

PRIMORSKI HOTELI D.O.O.

ZAGREB

15.336.081

37

SPLENDID, D.D.

ZAGREB

4.664.991

16

HOTELI PODGORA D.D.

PODGORA

12.256.087

38

HOTELI CAVTAT D.D.

CAVTAT

4.463.139

17

SOLARIS D.D.

ŠIBENIK

11.647.088

39

SPLENDID D.D. U STEČAJU

RIJEKA

4.400.634

18

GOGS D.O.O.

ZAGREB

11.523.479

40

HOTELI MLINI D.D.

MLINI

19

PLETER-USLUGE D.O.O.

ZAGERB

10.424.444

20

HOTEL HOLIDAY D.D. U STEČAJU

ZAGREB

21

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

22

INDUSTRIAL PROJECTS D.O.O.

FAŽANA

4.242.644

UKUPNO TOP 40

581.985.939

9.979.735

UKUPNO DJ. U RH (4486 POD.)

858.208.435

9.417.517

Udio prvih 40 u djelatnosti

67,8

9.211.890

Udio djelatnosti u RH

2,3

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

1

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

1.189

23

HTP KORČULA D.D.

KORČULA

Zaposleni

2

MAISTRA D.D.

ROVINJ

1.151

24

ŽELJEZNIČKO UGOSTITELJSTVO D.O.O.

ZAGREB

289

3

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

1.046

25

HOTELI CROATIA D.D.

CAVTAT

289

4

ISTRATURIST D.D.

UMAG

856

26

RUBELJ GRILL, ANKA RUBELJ, UGOSTITELJSTVO, T.P.

ZAGREB

271

5

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

845

27

MILENIJ HOTELI D.O.O.

OPATIJA

269

6

SUNČANI HVAR DD

HVAR

635

28

IINDUSTROGRADNJA-STANOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

265

7

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

473

29

ADRIA SERVIS D.O.O.

ZAGREB

254

8

ARENATURIST D.D.

PULA

454

30

HOTEL DUBROVNIK PALACE D.O.O.

DUBROVNIK

243

9

SOLARIS D.D.

ŠIBENIK

423

31

HOTELI CAVTAT D.D.

CAVTAT

225

10

TURISTHOTEL D.D. ZADAR

ZADAR

392

32

HOTELI MAKARSKA DD

MAKARSKA

218

11

RABAC, D.D. RABAC

RABAC

387

33

BORIK D.D.

ZADAR

212

12

MCDONALD D HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

373

34

HOTELI MAESTRAL D.D.

DUBROVNIK

212

13

JADRANKA HOTELI DOO

MALI LOŠINJ

370

35

RIVIJERA D.D.

ŠIBENIK

211

14

GRAND HOTEL LAV D.O.O.

PODSTRANA

363

36

ADRIA GASTRO D.O.O.

ZAGREB

204

15

DUBROVNIK BABIN KUK D.D.

DUBROVNIK

358

37

HOTEL MEDENA

SEGET DONJI

199

16

IMPERIAL D.D.

RAB

328

38

HELIOS FAROS D.D.

STARI GRAD

193

17

CENTAR ŠKOJO D.O.O.

OSIJEK

324

39

SVPETRVS HOTELI D.D.

SUPETAR

191

18

ZLATNI RAT D.D.

BOL

319

40

CRESANKA D.D. CRES

CRES

188

19

VALALTA D.O.O.

ROVINJ

312

UKUPNO TOP 40

15.726

20

ILIRIJA D.D. BIOGRAD NA MORU

BIOGRAD NA MORU

306

UKUPNO DJ. U RH (4486 POD.)

44.232

21

HOTELI BRELA D.D.

BRELA

303

Udio prvih 40 u djelatnosti

35,6

22

HOTELI TUČEPI D.D.

TUČEPI

294

Udio djelatnosti u RH

4,6

292


196

SEKTORI

CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI I ZRAČNI PROMET Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

17.344

2,6

61,8

465

1,2

60,0

28.365

2,9

59,1

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

2,6 % 1,2 % 2,9 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

9 tvrtki 4 tvrtke 9 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

1.994.410.944

Prihod

23

TRADE AIR D.O.O.

VELIKA GORICA

87.104.222

Prihod

2

CROATIA AIRLINES DD

ZAGREB

1.537.274.879

24

PRESEČKI GRUPA D.O.O.

KRAPINA

86.085.571

3

HŽ VUČA VLAKOVA D.O.O.

ZAGREB

1.046.251.901

25

ZAGREBTRANS D.O.O.

ZAGREB

80.617.936

4

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

1.028.310.965

26

ROYAL TRANSPORT D.O.O.

GORIČAN

80.415.510

5

HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

ZAGREB

874.273.124

27

GPP D.O.O.

OSIJEK

71.450.815

6

AGIT D.O.O.

ZAGREB

383.914.668

28

AUTOPROMETNO PODUZEĆE D.D.

POŽEGA

69.318.016

7

DISTRI-PRESS D.O.O.

ZAGREB

325.235.802

29

ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O.

PREGRADA

68.086.094

8

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

310.677.741

30

LIBERTAS - DUBROVNIK D.O.O.

DUBROVNIK

67.623.545

9

PEVEC TRANSPORT D.O.O.

BJELOVAR

277.279.843

31

TRANSPLUS D.O.O.

KOROMAČNO

65.463.478

10

AUTOTRANS D.O.O.

RIJEKA

211.409.390

32

PROMET D.O.O.

MAKARSKA

59.478.326

11

JAKŠINIĆ D.O.O.

SVETI IVAN ŽABNO

183.578.767

33

TL-TOME LUČIĆ D.O.O.

VELIKO TRGOVIŠĆE

59.120.000

12

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ D.O.O.

ČAZMA

168.586.727

34

AUTOPRIJEVOZNIK ROBERT ROMIĆ

VIROVITICA

57.180.522

13

RALU LOGISTIKA D.O.O.

SESVETE

159.001.482

35

AUTOTRANSPORT STJEPAN RADIĆ, D.O.O.

BIKOVEC

56.675.585

14

KD AUTOTROLEJ D.O.O.

RIJEKA

150.418.273

36

VIDOVIĆ PROMET D.O.O.

SLAVONSKI BROD

55.887.248

15

PROMET D.O.O.

SPLIT

140.887.911

37

PANONIJA D.D.

OSIJEK

55.703.646

16

GRADKO D.O.O.

ZAGREB

135.482.825

38

OKTAN ŽAŽINE D.O.O.

ŽAŽINA

55.303.574

17

AUTOBUSNI PROMET D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

127.488.469

39

PROMET DOO

POŽEGA

51.572.841

18

METALIJA-TRANS D. O. O.

POŽEGA

112.061.736

40

GEORAD

MAKARSKA

50.220.689

19

TTI - MESTRA D.O.O.

VARAŽ. TOPLICE

98.265.129

UKUPNO TOP 40

20

KOS TRANSPORTI D.O.O.

VARAŽDIN

95.035.595

UKUPNO DJ. U RH (2432 POD.)

17.344.299.505

21

CROATIA - BUS D.D.

ZAGREB

94.621.529

Udio prvih 40 u djelatnosti

61,8

22

OBALA GRUPA D.O.O.

ZAGREB

92.372.072

Udio djelatnosti u RH

2,6

10.724.147.390


197

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

78.249.370

Dobit

23

HŽ VUČA VLAKOVA D.O.O.

ZAGREB

2.077.184

Dobit

2

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

25.288.531

24

PETRINEC-TRANSPORT D.O.O.

LIPOVLJANI

2.002.288

3

DISTRI-PRESS D.O.O.

ZAGREB

21.525.307

25

FABER D.O.O.

IVANEC BISTRANSKI

1.965.256

4

TRANSCROATIA D.O.O.

ZAGREB

21.144.627

26

OBALA GRUPA D.O.O.

ZAGREB

1.880.563

5

OTPREMNIČKO PODUZEĆA ZAGREB D.D.

ZAGREB

19.939.762

27

GRADITELJSTVO I PRIJEVOZ SIROVICA IVAN

JASTREBARSKO

1.650.599

6

ZAGREBTRANS D.O.O.

ZAGREB

15.971.325

28

RENATO P.P. D.O.O.

ZAGREB

1.650.477

7

DRAVA D.D.

ZAGREB

12.800.578

29

DELIĆ AIR D.O.O.

PULA

1.617.889

8

AUTOPRIJEVOZNIK ROBERT ROMIĆ

VIROVITICA

7.920.045

30

TRUST D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

1.553.532

9

LANA COMMERCE D.O.O.

KARLOVAC

5.981.234

31

VEGA INTERNATIONAL CAR TRANSPORT AND LOGISTIC TRADING D.O.O.

DONJA BISTRA

1.452.682

10

VARJAČIĆ, D.O.O.

KRAPINA

5.442.111

32

PRIJEVOZ I TRGO0VINA TOMISLAV I SLAVKO UREMOVIĆ D.0.0.

NAŠICE

1.426.299

11

ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O.

PREGRADA

5.039.859

33

WISINTIN D.O.O. ROVINJ

ROVINJ

1.356.969

12

GEOCOP D.O.O U LIKVIDACIJI

ZAGREB

4.488.916

34

PADEŽ ŠPED D.O.O.

SAMOBOR

1.337.996

13

RALU LOGISTIKA D.O.O.

SESVETE

3.334.750

35

TTI - MESTRA D.O.O.

VARAŽ. TOPLICE

1.319.028

14

Z.P.O. BRANKO I DARIJA IVOŠEVIĆ

DARUVAR

3.106.430

36

PROMET LTM D.O.O.

ZAGREB

1.318.606

15

METALIJA-TRANS D. O. O.

POŽEGA

2.967.812

37

MARINO TRANS VLASNIK MARINKO ĐULA

OTOK

1.284.755

16

TRANSPORT MRVELJ D.O.O.

VELIKA GORICA

2.858.199

38

MRNJAVAC D.O.O.

JUŠIĆI

1.257.193

17

VELEBIT-PROMET

KOPČEVEC

2.852.931

39

AUTOPRIJEVOZNIK MARIJAN KLJAJIĆ

ZAGREB

1.256.275

40

ZAJEC STROJNI ISKOP-TRANSPORT VLADIMIR ZAJEC

ZABOK

18

KS TRANSPORTI D.O.O.

SIRAČ

2.700.985

19

RO-VA PROMET D.O.O.

ZAGREB

2.499.718

UKUPNO TOP 40

279.138.170

20

GRADKO D.O.O.

ZAGREB

2.471.397

UKUPNO DJ. U RH (2432 POD.)

465.159.360

21

COBRA TRANS D.O.O.

ZAGREB

2.457.335

Udio prvih 40 u djelatnosti

60,0

22

GUTIĆ D.O.O.

GUNJA

2.452.786

Udio djelatnosti u RH

1,2

1.236.571

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 2.522

24

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

Zaposleni 160

2

HŽ VUČA VLAKOVA D.O.O.

ZAGREB

2.324

25

AGIT D.O.O.

ZAGREB

151

3

HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

ZAGREB

1.250

26

JAKŠINIĆ D.O.O.

SVETI IVAN ŽABNO

145

4

CROATIA AIRLINES DD

ZAGREB

1.019

27

PROMET D.O.O.

MAKARSKA

127

5

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

997

28

PROMET DOO

POŽEGA

123

6

ČAZMATRANS-PRIJEVOZ D.O.O.

ČAZMA

916

29

SLAVIJATRANS D.D. PETRINJA

PETRINJA

122

7

PROMET D.O.O.

SPLIT

750

30

LAVČEVIĆ MEHANIZACIJA D.O.O.

SPLIT

120

8

KD AUTOTROLEJ D.O.O.

RIJEKA

725

31

PULAPROMET D.O.O.

PULA

120

9

AUTOTRANS D.O.O.

RIJEKA

567

32

ČAZMATRANS VUKOVAR D.O.O.

VUKOVAR

117

10

AUTOBUSNI PROMET D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

428

33

METALIJA-TRANS D. O. O.

POŽEGA

114

11

PEVEC TRANSPORT D.O.O.

BJELOVAR

387

34

BRIONI D. D.

PULA

110

12

GPP D.O.O.

OSIJEK

376

35

AUTOTURIST SAMOBOR D.O.O.

SAMOBOR

108

13

CROATIA - BUS D.D.

ZAGREB

348

36

ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O.

PREGRADA

106

14

LIBERTAS - DUBROVNIK D.O.O.

DUBROVNIK

308

37

PANONIJA D.D.

OSIJEK

102

15

LIBURNIJA D.O.O.

ZADAR

272

38

STRAGA TRANS D. O. O.

FILIPOVAC

96

16

AUTOTRANSPORT D.D.

ŠIBENIK

219

39

ZAGREBTRANS D.O.O.

ZAGREB

92

17

AUTOPROMETNO PODUZEĆE D.D.

POŽEGA

217

40

AUTOPRIJEVOZ D.D.

OTOČAC

90

18

PRESEČKI GRUPA D.O.O.

KRAPINA

203

TRANSPORT-COMMERCE D.D.

SOLIN

90

19

DISTRI-PRESS D.O.O.

ZAGREB

176

20

AUTO PROMET SISAK D.O.O.

SISAK

174

UKUPNO TOP 40

16.774

21

AUTOTRANSPORT KARLOVAC D.D.

KARLOVAC

173

UKUPNO DJ. U RH (2432 POD.)

28.365

22

RALU LOGISTIKA D.O.O.

SESVETE

167

Udio prvih 40 u djelatnosti

59,1

23

POLET D.O.O.

VINKOVCI

163

Udio djelatnosti u RH

2,9


198

SEKTORI

POMORSKI I RIJEČNI PROMET, CJEVOVODNI TRANSPORT Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

4837

0,7

98,1

690

1,8

99,7

4051

0,4

96,6

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

0,7 % 1,8 % 0,4 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

7 tvrtki 7 tvrtki 7 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Prihod

R br.

Naziv

Mjesto

1

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

1.119.360.305

23

BRODSKI PRIJEVOZ D.O.O.

SPLIT

7.354.488

Prihod

2

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

894.043.319

24

ADRIATIC CRUISES D.O.O.

RIJEKA

7.255.690

3

JADROLINIJA

RIJEKA

854.112.047

25

TANKER D.D.

SPLIT

6.876.092

4

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

421.790.202

26

BLUE YACHTS D.O.O.

TROGIR

6.513.917

5

JADROPLOV D.D.

SPLIT

393.536.594

27

I.G.BRODARSTVO D.O.O.

RIJEKA

6.191.758

6

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

360.107.694

28

KROKI D.O.O.

ZAGREB

5.467.076

7

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

297.046.692

29

HIDROPLAN DOO

ZAGREB

4.537.332

8

SPLITSKA PLOVIDBA D.D.

SPLIT

50.497.053

30

AKTIVNO JEDRENJE D.O.O.

BETINA

4.517.020

9

ULJANIK PLOVIDBA D.D.

PULA

48.036.900

31

PRAZNIK D.O.O.

DUBROVNIK

4.011.231

10

HRB DUNAVSKI LLOYD-SISAK D.O.O.

SISAK

43.297.837

32

MIACO ADRIA D.O.O.

ZADAR

3.675.160

11

MEDITERANSKA PLOVIDBA D.D.

KORČULA

39.150.767

33

SUNČANI ŽIVOT D.O.O.

SPLIT

3.421.469

12

RAPSKA PLOVIDBA D. D.

RAB

38.502.482

34

KORKSHIPPING D.O.O.YRA

KORČULA

3.248.842

13

UGOSTITELJSKO TURISTIČKI OBRT KAPETAN LUKA VL. IVAN TOMIĆ

JESENICE

16.783.096

35

BAMBINI D.O.O.

RIJEKA

3.175.326

14

HOTO GRUPA D.O.O.

ZAGREB

13.238.611

36

CB MARITIME D.O.O.

RIJEKA

2.595.924

15

SARGASO D.O.O.

PULA

13.041.755

37

UGOSTITELJSKO TURISTIČKI OBRT JAVORAK VL ANTE RAKULJIĆ

JESENICE

2.568.431

16

PLAVETNILO D.O.O.

SPLIT

11.245.097

38

OBALNA PLOVIDBA D.O.O.

SPLIT

2.539.013

17

LOŠINJSKA PLOVIDBA HOLDING D.D.

MALI LOŠINJ

9.835.554

39

NOVA EUROSPECTRA D.O.O.

ZAGREB

2.435.923

18

ŠANGULIN D.O.O.

BIOGRAD NA MORU

9.669.237

40

ADRIA SHIP DOO

LOVIŠTE

2.426.942

19

ECKER CHARTER D.O.O.

KOMOLAC

9.045.447

UKUPNO TOP 40

4.746.566.033

20

BAV-ADRIA YACHTING D.O.O.

SPLIT

8.480.256

UKUPNO DJ. U RH (234 POD.)

4.837.174.650

21

MALIBU-PROMET D.O.O. NOVSKA

NOVSKA

8.478.148

Udio prvih 40 u djelatnosti

98,1

22

CMA CGM CROATIA POMORSKA AGENCIJA D.O.O.

RIJEKA

8.455.306

Udio djelatnosti u RH

0,7


199

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

219.559.111

Dobit

23

UGOSTITELJSKO TURIST. OBRT KAPETAN LUKA VL. IVAN TOMIĆ

JESENICE

Dobit

2

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

217.136.304

24

MEDITERANSKA PLOVIDBA D.D.

KORČULA

385.434

3

JADROPLOV D.D.

SPLIT

86.868.044

25

HIDROPLAN DOO

ZAGREB

365.016

4

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

40.357.533

26

KRIJAL D.O.O. U LIKVIDACIJI

ZADAR

256.580

5

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

39.426.779

27

NAŠ SAN D.O.O.

HRV. LESKOVAC

252.982

6

ULJANIK PLOVIDBA D.D.

PULA

29.511.575

28

NOVA EUROSPECTRA D.O.O.

ZAGREB

232.992

7

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

29.300.315

29

ENERGIJA D.O.O.

DUBROVNIK

224.834

8

LOŠINJSKA PLOVIDBA HOLDING D.D.

MALI LOŠINJ

8.540.362

30

MELAINA D.O.O.

NEPOZNATO

189.803

9

JADROLINIJA

RIJEKA

2.333.105

31

CB MARITIME D.O.O.

RIJEKA

182.548

10

I.G.BRODARSTVO D.O.O.

RIJEKA

2.055.400

32

BAV-ADRIA YACHTING D.O.O.

SPLIT

181.182

11

KORKSHIPPING D.O.O.YRA

KORČULA

1.204.586

33

MIACO ADRIA D.O.O.

ZADAR

164.781

12

RAPSKA PLOVIDBA D. D.

RAB

950.676

34

UGOSTITELJSKO TURISTIČKI OBRT JAVORAK VL ANTE RAKULJIĆ

JESENICE

161.400

13

MEDSERVIS D.O.O.

ŠIBENIK

841.994

35

ECKER CHARTER D.O.O.

KOMOLAC

155.345

14

RONILAČKI CENTAR NEPTUN D.O.O.O.

ŠIBENIK

836.982

36

LEONARDO D.O.O.

JESENICE

151.199

15

ŠANGULIN D.O.O.

BIOGRAD NA MORU

799.775

37

CETUS D.O.O.

KAŠTEL GOMILICA

142.373

16

HRB DUNAVSKI LLOYD-SISAK D.O.O.

SISAK

743.857

38

ZELENA PUNTA D.O.O.

VELA LUKA

137.824

17

BELLATORMARINE D.O.O.

SPLIT

675.293

39

NARAPLOV D.O.O.

JESENICE

99.746

18

KROKI D.O.O.

ZAGREB

657.875

40

UGOST. TURIST. OBRT JADRANSKA KRALJICA,VL.ANĐELKA TOMA JESENICE

19

PLAVETNILO D.O.O.

SPLIT

619.952

UKUPNO TOP 40

687.779.047

20

CMA CGM CROATIA POMORSKA AGENCIJA D.O.O.

RIJEKA

580.487

UKUPNO DJ. U RH (234 POD.)

690.185.325

21

MALIBU-PROMET D.O.O. NOVSKA

NOVSKA

516.394

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,7

22

UGOSTITELJSKO TURIST. OBRT ADRIA TOURS VL. JURICA RAKULJIĆ

JESENICE

442.424

Udio djelatnosti u RH

1,8

437.359

98.826

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

1

JADROLINIJA

RIJEKA

2.315

26

ENERGIJA D.O.O.

DUBROVNIK

Zaposleni

2

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

358

27

BAMBINI D.O.O.

RIJEKA

9

3

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

248

28

BLUE YACHTS D.O.O.

TROGIR

8

4

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

203

29

PLAVETNILO D.O.O.

SPLIT

8

5

HRB DUNAVSKI LLOYD-SISAK D.O.O.

SISAK

129

30

RIBARSKA PROIZVODJACKA ZADRUGA

VRGADA

8

6

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

76

31

CB MARITIME D.O.O.

RIJEKA

7

7

MEDITERANSKA PLOVIDBA D.D.

KORČULA

70

32

MELAINA D.O.O.

NEPOZNATO

7

8

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

61

33

SAGENA

KRILOJESENICE

7

9

JADROPLOV D.D.

SPLIT

49

34

G. M. KORPORACIJA D.O.O.

MURINE

6

10

RAPSKA PLOVIDBA D. D.

RAB

47

35

ACADEMIA NAVALIS ADRIATICA D.O.O.

OPATIJA

6

11

ULJANIK PLOVIDBA D.D.

PULA

28

36

KORKSHIPPING D.O.O.YRA

KORČULA

6

12

SPLITSKA PLOVIDBA D.D.

SPLIT

27

37

MAKAUS D.O.O.

SUPETARSKA DRAGA

5

13

MALIBU-PROMET D.O.O. NOVSKA

NOVSKA

21

38

TRI MARE D.O.O.

RIJEKA

5

14

TANKER D.D.

SPLIT

20

39

SUNČANI ŽIVOT D.O.O.

SPLIT

5

15

BRODSKI PRIJEVOZ D.O.O.

SPLIT

19

40

HIDROPLAN DOO

ZAGREB

5

16

ADRIA SHIP DOO

LOVIŠTE

13

LEONARDO D.O.O.

JESENICE

5

17

BAV-ADRIA YACHTING D.O.O.

SPLIT

12

C.S. YACHT SERVIS D.O.O.

FUNTANA

5

18

ECKER CHARTER D.O.O.

KOMOLAC

12

ADRIATIC CRUISES D.O.O.

RIJEKA

5

19

CMA CGM CROATIA POMORSKA AGENCIJA D.O.O.

RIJEKA

12

MORE D.O.O.

PUNAT

5

20

HOTO GRUPA D.O.O.

ZAGREB

12

OBRT ZA UGOSTIT.,TURIZAM I RIBARSTVO OTAC DUJE,VL.JEROLIM

SUMPETAR, JESENICE

5

21

UGOSTITELJSKO TURISTIČKI OBRT KAPETAN LUKA VL. IVAN TOMIĆ

JESENICE

12

UGOSTITELJSKO TURISTIČKI OBRT JAVORAK VL ANTE RAKULJIĆ

JESENICE

22

GOLETA D.O.O.

SUMARTIN

10

UKUPNO TOP 40

3913

23

ŠANGULIN D.O.O.

BIOGRAD NA MORU

10

UKUPNO DJ. U RH (234 POD.)

4051

24

KROKI D.O.O.

ZAGREB

9

Udio prvih 40 u djelatnosti

96,6

25

PRIVEZ - ODVEZ D.O.O.

RIJEKA

9

Udio djelatnosti u RH

0,4

9

5


200

SEKTORI

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

19.010

2,8

99,4

4376

11,7

99,9

21.296

2,2

98,7

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

2,8 % 11,7 % 2,2 %

7 tvrtki 5 tvrtki 7 tvrtki

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

7.212.879.681

Prihod

23

VATEL D.O.O

SPLIT

16.672.440

Prihod

2

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

4.444.333.969

24

DPD CROATIA D.O.O

ZAGREB

15.325.805

3

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

3.669.246.976

25

DID CELERITAS D.O.O.

ZAGREB

10.949.146

4

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

1.678.394.774

26

SINFONIKA D.O.O.

ZAGREB

8.734.212

5

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

424.211.989

27

HELD DOO

ZAGREB

8.073.402

6

OT-OPTIMA TELEKOM DD

ZAGREB

307.222.062

28

KATE-KOM D.O.O.

ZAGREB

7

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

272.979.982

29

VM TELEKOM D.O.O.

RIJEKA

7.722.424

8

METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

109.600.547

30

UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

7.497.514

9

VIPNET USLUGE D.O.O.

ZAGREB

108.914.645

31

VOLJATEL TELEKOMUNIKACIJE D.O.O.

ZAGREB

6.863.480

10

DHL INTERNATIONAL,D.O.O.

ZAGREB

83.651.428

32

GRAD D.O.O. PULA

PULA

5.706.906

11

H1 TELEKOM D.D.

SPLIT

80.598.936

33

KDS D.O.O.

ČAKOVEC

5.571.769

12

PRINTEC CROATIA D.O.O.

ZAGREB

63.496.546

34

AT&T GLOBAL NETWORK SERVICES HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

5.562.311

13

B.NET HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

56.676.646

35

CENTRUS TIM D.O.O.

ZAGREB

5.500.004

14

VODATEL D.O.O.

ZAGREB

35.638.235

36

TENIMIA D.O.O.

ZAGREB

5.295.701

15

CABALLUS NET D.O.O.

LEĆEVICA

30.428.035

37

TANGO KOMUNIKACIJE D.O.O.

ZAGREB

5.266.970

16

ADRIATIC KABEL D.O.O.

ZAGREB

29.699.907

38

N.D.B. D.O.O.

ZAGREB

5.246.966

17

CROATEL,D.O.O.

ZAGREB

28.887.838

39

ZA TEBE D.O.O.

ZAGREB

4.599.755

18

RHEA D.O.O.

BUZIN

25.806.181

40

MOTUS LOGISTIKA D.O.O.

ZAGREB

4.406.504

19

RETEL D.O.O.

ZAGREB

25.258.111

UKUPNO TOP 40

20

AMIS TELEKOM D.O.O.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

24.686.179

UKUPNO DJ. U RH (202 POD.)

19.009.527.463

21

MARKOTTEL D.O.O.

ZAGREB

20.601.459

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,4

22

DIGI SATELITSKA TELEVIZIJA D.O.O.

ZAGREB

18.710.643

Udio djelatnosti u RH

2,8

18.888.652.980


201

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

2.420.651.857

Dobit

23

VIA TEL D.O.O.

ZAGREB

538.266

Dobit

2

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

1.056.998.402

24

KOM SAT D.O.O.

ZAGREB

515.655

3

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

805.883.325

25

DOMIFON D.O.O.

ZAGREB

489.015

4

VIPNET USLUGE D.O.O.

ZAGREB

37.474.149

26

N.D.B. D.O.O.

ZAGREB

385.951

5

PRINTEC CROATIA D.O.O.

ZAGREB

8.157.850

27

AUTOMAT T.N. D.O.O.

ZAGREB

385.139

6

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

7.896.643

28

DATOTEKA DOO

VUKOVAR

382.816

7

CROATEL,D.O.O.

ZAGREB

6.026.691

29

TELLINE - VLASNIK ZORAN CVRKALJ

VARAŽDIN

380.688

8

CABALLUS NET D.O.O.

LEĆEVICA

4.981.876

30

GRAVITACIJA D.O.O.

ZAGREB

366.694

9

DHL INTERNATIONAL,D.O.O.

ZAGREB

3.286.532

31

MEDIA ING D.O.O.

ZAGREB

329.550

10

VATEL D.O.O

SPLIT

2.614.698

32

NET CONCEPT D.O.O.

ZAGREB

328.518

11

HELD DOO

ZAGREB

1.782.415

33

LOQUOR D.O.O.

ZAGREB

306.605

12

DID CELERITAS D.O.O.

ZAGREB

1.657.674

34

KONEKTIRA D.O.O.

ZAGREB

297.908

13

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

1.243.233

35

RETEL D.O.O.

ZAGREB

289.908

14

MARKOTTEL D.O.O.

ZAGREB

1.086.094

36

FORTIS NET D.O.O. ZA TELEKOMUNIKACIJU

ŠAPJANE

276.769

15

PORTA PLEXUS D.O.O.

ZAGREB

918.891

37

TELEMONT D.O.O.

DOMAŠINEC

263.092

16

CENTRUS TIM D.O.O.

ZAGREB

812.456

38

TRANS AGRAM D.O.O.

ZAGREB

254.064

17

RHEA D.O.O.

BUZIN

744.845

39

FENICE TELEKOM D.O.O.

RIJEKA

250.570

18

MODUL MREŽA D.O.O.

ZAGREB

714.390

40

HALO NET D.O.O.

MOKOŠICA

19

GRAD D.O.O. PULA

PULA

702.951

UKUPNO TOP 40

4.371.630.512

20

TANGO KOMUNIKACIJE D.O.O.

ZAGREB

624.240

UKUPNO DJ. U RH (202 POD.)

4.375.922.596

21

T.E.L.E. TIM D.O.O.

LABIN

558.697

Udio prvih 40 u djelatnosti

99,9

22

DENCRO D.O.O.

SPLIT

540.883

Udio djelatnosti u RH

11,7

230.512

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

Zaposleni 11.410

25

DIGI SATELITSKA TELEVIZIJA D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 23

2

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

5.538

26

MOTUS LOGISTIKA D.O.O.

ZAGREB

22

3

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

1.020

27

T.A.GRAĐENJE D.O.O.

ZAGREB

20

4

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

980

28

DPD CROATIA D.O.O

ZAGREB

18

5

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

389

29

N.D.B. D.O.O.

ZAGREB

18

6

OT-OPTIMA TELEKOM DD

ZAGREB

225

30

GRAD D.O.O. PULA

PULA

17

7

METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

194

31

GRAVITACIJA D.O.O.

ZAGREB

15

8

DHL INTERNATIONAL,D.O.O.

ZAGREB

122

32

KOM SAT D.O.O.

ZAGREB

14

9

B.NET HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

115

33

SINFONIKA D.O.O.

ZAGREB

14

10

H1 TELEKOM D.D.

SPLIT

101

34

CENTRUS TIM D.O.O.

ZAGREB

13

11

VIPNET USLUGE D.O.O.

ZAGREB

77

35

INFO GRANĐA D.O.O.

ŠAŠINOVEC

13

12

RHEA D.O.O.

BUZIN

76

36

TELEMONT D.O.O.

DOMAŠINEC

12

13

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

63

37

PORTA PLEXUS D.O.O.

ZAGREB

12

14

DID CELERITAS D.O.O.

ZAGREB

55

38

PANTEL DVA D.O.O.

ZAGREB

11

15

VODATEL D.O.O.

ZAGREB

53

39

KDS D.O.O.

ČAKOVEC

10

16

AMIS TELEKOM D.O.O.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

47

40

CABALLUS NET D.O.O.

LEĆEVICA

9

17

RETEL D.O.O.

ZAGREB

47

VATEL D.O.O

SPLIT

9

18

ADRIATIC KABEL D.O.O.

ZAGREB

40

NET CONCEPT D.O.O.

ZAGREB

9

19

MARKOTTEL D.O.O.

ZAGREB

39

UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

9

20

KATE-KOM D.O.O.

ZAGREB

T.E.L.E. TIM D.O.O.

LABIN

21

PRINTEC CROATIA D.O.O.

ZAGREB

31

UKUPNO TOP 40

21.012

22

TANGO KOMUNIKACIJE D.O.O.

ZAGREB

28

UKUPNO DJ. U RH (202 POD.)

21.296

23

CROATEL,D.O.O.

ZAGREB

27

Udio prvih 40 u djelatnosti

98,7

24

TRANS AGRAM D.O.O.

ZAGREB

23

Udio djelatnosti u RH

2,2

9


202

SEKTORI

POSLOVANJE NEKRETNINAMA Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

11.635

1,7

65,6

824

2,2

56,9

16.750

1,7

77,7

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

1,7 % 2,2 % 1,7 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

3 tvrtke 2 tvrtke 1 tvrtka

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

4.306.435.110

Prihod

23

RARUS PROJEKT D.O.O.

ZAGREB

50.002.275

Prihod

2

POLICENTRO RIJEKA D.O.O.

RIJEKA

595.499.554

24

SIGMA CENTAR D.O.O.

ZAGREB

48.419.323

3

ZAGRA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

219.959.937

25

CENTAR KAPTOL D.O.O.

ZAGREB

48.049.677

4

SYNERGA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

186.714.611

26

ŽNIDARIĆ KONZALTING D.O.O.

ČAKOVEC

47.691.106

5

RL ETA D.O.O.

ZAGREB

167.635.697

27

LEON D.O.O.

ŠIBENIK

46.824.103

6

ZAGREB GSE D.O.O.

ZAGREB

139.025.739

28

GLAVICE PROJEKT D.O.O.

METKOVIĆ

45.139.530

7

NIVONEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

112.220.874

29

BILLA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

44.253.574

8

BACAL ALPHA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

108.171.126

30

9

STANOING D.O.O.

VARAŽDIN

97.487.134

31

PALING D.O.O.

ZAGREB

41.069.920

10

K.I.D ULAGANJA D.O.O.

ZAGREB

96.582.467

32

VOLKSIN D.O.O.

ZAGREB

38.391.822

11

ALPE ADRIA INVESTMENTS D.O.O.

ZAGREB

95.791.351

33

POLICENTRO MANAGEMENT D.O.O.

RIJEKA

38.387.376

12

S IMMORENT ALFA D.O.O.

ZAGREB

93.712.014

34

EUROSTRUCTOR D.O.O.

ZAGREB

36.848.165

13

GRADSKI CENTAR UPRAVLJANJE D.O.O.

ZAGREB

93.306.532

35

RED INTERNATIONAL D.O.O.

VELIKA GORICA

36.485.647

14

EMPORION PLUS D.O.O.

ZAGREB

77.869.138

36

PBZ NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

35.651.508

15

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.

SAMOBORSKI NOVAKI

75.974.242

37

ALIAS D.O.O.

OSIJEK

35.616.517

16

JANUS D.O.O.

ZADAR

67.519.413

38

FRED BOBEK

PRVIĆ ŠEPURINE

35.492.168

17

ELUSAR D.O.O.

ZAGREB

64.547.277

39

ADUT NEKRETNINE D.O.O.

SPLIT

34.323.442

18

SGZ STANOGRAD

ZAGREB

63.799.645

40

ALFA STAN D.O.O.

ZAGREB

34.046.864

19

ALPE ADRIA CENTAR D.O.O.

ZAGREB

63.716.992

UKUPNO TOP 40

20

PETRUS D.O.O.

CAVTAT

59.147.279

UKUPNO DJ. U RH (5709 POD.)

11.635.549.775

21

PB ŽITNJAK D.O.O.

ZAGREB

52.136.692

Udio prvih 40 u djelatnosti

65,6

22

EURO RENT GRUPA D.O.O.

ZAGREB

51.973.025

Udio djelatnosti u RH

1,7

7.629.747.807


203

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

Dobit

R br.

Naziv

Mjesto

1

POLICENTRO RIJEKA D.O.O.

RIJEKA

95.326.078

23

TRIUS D.O.O.

ZAGREB

6.975.985

2

PETRUS D.O.O.

CAVTAT

36.294.318

24

ZAG NEKRETNINE D. O .O

ZAGREB

6.553.940

3

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

23.715.670

25

CONSI D.O.O.

PULA

6.442.477

4

POLICENTRO MANAGEMENT D.O.O.

RIJEKA

23.590.249

26

ADUT NEKRETNINE D.O.O.

SPLIT

6.351.870

27

IZGRADNJA D.O.O.

TENJA

6.093.125

5

Dobit

6

TOMMY NEKRETNINE D.O.O.

SPLIT

16.661.314

28

MINACO D.O.O.

ZAGREB

5.865.821

7

PBZ NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

16.292.432

29

CENTAR KAPTOL D.O.O.

ZAGREB

5.443.783

8

JE-MEH D.O.O.

MARIJA MAGDALENA

13.971.712

30

TRENDPROJEKT D.O.O.

MEDULIN

5.304.894

9

ODOBENUS D.O.O.

ZAGREB

11.921.609

31

TRŽNICE RIJEKA D.O.O. RIJEKA

RIJEKA

5.015.039

10

LEON D.O.O.

ŠIBENIK

10.968.328

32

M SAN NEKRETNINE

ZAGREB

4.924.460

11

ZAGREB GSE D.O.O.

ZAGREB

10.188.877

33

FRED BOBEK

PRVIĆ ŠEPURINE

4.772.737

12

INTERCO UMAG D. O. O.

CRVENI VRH

9.892.209

34

OU R.N. D.O.O.

ZAGREB

4.714.545

13

EGREGIUS D.O.O

RIJEKA

9.321.322

35

TPK POD.D.O.O.

RIJEKA

4.544.722

14

ARA NEKRETNINE D.O.O.

DUBROVNIK

8.968.762

36

GLAVICE PROJEKT D.O.O.

METKOVIĆ

4.532.866

15

STARI GRAD D.O.O.

DUBROVNIK

8.715.993

37

FONTIS D.O.O.

ZADAR

4.524.734

STANOING D.O.O.

VARAŽDIN

4.277.964

SGZ STANOGRAD

ZAGREB

16

38

17

VJEVERICA NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

8.538.416

39

18

DETONO GRAĐENJE D.O.O.

ZAGREB

8.480.280

40

19

GTC NEKRETNINE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

8.186.942

UKUPNO TOP 40

468.907.916

20

EUROCENTER D.O.O.

ZAGREB

7.642.513

UKUPNO DJ. U RH (5709 POD.)

824.213.014

21

PETROVILLA & BILIĆ D.O.O.

SINJ

7.081.826

Udio prvih 40 u djelatnosti

56,9

22

NIVONEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

7.033.747

Udio djelatnosti u RH

2,2

4.204.507

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

Zaposleni 11.600

24

ĐURO ĐAKOVIĆ STAN D.O.O.

SLAVONSKI BROD

Zaposleni

2

GLOBAL RELAX SUSTAVI D.O.O.

ZAGREB

92

25

TRŽNICE RIJEKA D.O.O. RIJEKA

RIJEKA

26

3

TOTIĆ

ZAGREB

55

26

STANO-UPRAVA D.O.O.

SPLIT

25

4

ADRIATICA DEVELOPMENT D.O.O.

ZAGREB

52

27

TRŽNICA ZADAR D.O.O.

ZADAR

25

5

TRŽNICA D.O.O.

OSIJEK

51

28

TRENDPROJEKT D.O.O.

MEDULIN

24

6

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.

SAMOBORSKI NOVAKI

50

29

MARE LIBERUM D.O.O.

POREČ-ČERVAR PORAT

23

7

PEPI D.O.O.

UDBINA

50

30

SISAK STAN D.O.O.

SISAK

23

8

DUNDOVO D. O. O.

RAB

49

31

RUMAT DOO

RIJEKA

22

9

INTERAKTIV STUDIO D.O.O.

ZAGREB

48

32

VMD SERVIS D.O.O.

ZAGREB

22

10

BUSINESS DOCTOR D.O.O.

VIS

44

33

TRŽNICA D.O.O. PULA

PULA

22

11

EMPORION PLUS D.O.O.

ZAGREB

43

34

GRADSKA TRŽNICA SISAK D.O.O.

SISAK

22

12

ALPE ADRIA CENTAR D.O.O.

ZAGREB

42

35

VRTOVI SUNCA ODRŽAVANJE D.O.O.ZA POSLOVA

ORAŠAC

21

13

IZGRADNJA D.O.O.

TENJA

38

36

MAR.RA ISTRA D.O.O. LANIŠĆE

LANIŠĆE

21

14

STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO D.O.O.

OGULIN

38

37

TREZOR INVEST D.O.O.

ZAGREB

21

15

ZAVOD ZA STANOVANJE D.O.O.

OSIJEK

37

38

PBZ NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

20

16

RI-STAN D.O.O.

RIJEKA

35

39

HYPO ALPE-ADRIA-NEKRETNINE D.O.O.

ZAGREB

20

17

ALPE- ADRIA PROJEKT D.O.O.

CRIKVENICA

35

40

AKROPOLIS D.O.O.

SPLIT

20

18

GRADITELJSTVO I UPRAVLJANJE D.O.O.

ZAGREB

31

TRGOVAČKO DRUŠTVO MEĐIMURKA D.D. ČAKOVEC

ČAKOVEC

20

26

19

PETRAL PROJEKTI D.O.O.

ZAGREB

29

20

STANOSERVIS D.O.O. ZA ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE STANOVIMA

VINKOVCI

28

UKUPNO TOP 40

12.929

21

3. MAJ STM D.O.O.

RIJEKA

27

UKUPNO DJ. U RH (5709 POD.)

16.750

22

IMPORTANNE GALLERIA D.O.O.

ZAGREB

26

Udio prvih 40 u djelatnosti

77,2

23

HORTOR D.O.O.

UMAG

26

Udio djelatnosti u RH

1,7


204

SEKTORI

INOVACIJSKO OKRUŽENJE U HRVATSKOJ Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti - prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn)

Udjel djelat. u uk.pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja (mil. kn)

Udjel djelat. u dobiti nakon opor. RH (%)

Prvih 40 u dobiti nakon opor. djelatnosti (%)

Broj zaposlenih

Udjel djelat. u br. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap. djelatnosti

1853

0,3

95,5

143

0,4

97,4

3301

0,3

92,8

Udjel djelatnosti u ukupnom poduzetništvu:

Od prvorangiranih 40 tvrtki u djelatnosti na rang-ljestvici 400 najvećih nalazi se:

0,3 % 0,4 % 0,3 %

prema ukupnom prihodu prema dobiti nakon oporezivanja prema broju zaposlenih

2 tvrtke 2 tvrtke 2 tvrtke

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

R br.

Naziv

Mjesto

1

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

644.009.164

Prihod

23

MEDITERANSKI INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA

SPLIT

Prihod

2

GEOFIZIKA D.D.

ZAGREB

236.333.086

24

PROM CO.SPLIT D.O.O.ZA ZAŠTITU NA RADU,OD POŽARA,T

ZAGREB

7.258.694

3

PLIVA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ D.O.O.

ZAGREB

25

ZAGREBAČKI CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA I ZAŠTITU NA RADU ZAGREB

7.066.721

4

BC INSTITUT ZA OPLEMENJIVANJE I PROIZVODNJU BILJA D.D.

ZAGREB

91.713.282

26

KONČAR PEX D.O.O.

ZAGREB

6.947.849

5

EKONERG INSTITUT ZA ENERGETIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA D.O.O.

ZAGREB

81.051.989

27

ENCONET INTERNACIONAL D.O.O.

ZAGREB

6.109.885

6

KONČAR-INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU DD

ZAGREB

79.697.576

28

PROBIOTIK D.O.O.

ZAGREB

5.881.010

7

INETEC-INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU D.O.O.

ZAGREB

71.629.893

29

ZAST, D.O.O.

SPLIT

5.641.561

8

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

OSIJEK

64.191.001

30

ANT LABAROTORIJA ZA ANALITIKU I TOKSIGOLOGIJU

ZAGREB

5.598.147

9

BRODARSKI INSTITUT D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

47.028.941

31

ĐURO ĐAKOVIĆ CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ D. O. O.

SLAVONSKI BROD

5.492.240

10

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR D.O.O.

ZAGREB

25.115.942

32

CENTAR ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE D.O.O.

ZAGREB

5.289.626

11

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU D.D.

ZAGREB

23.731.740

33

CEI-IETA D.O.O.

ZAGREB

4.616.664

12

AVL-AST D.O.O.

ZAGREB

19.067.691

34

BRKIĆ IZUMI D.O.O.

ZAGREB

4.192.047

13

ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI D.D.

ZAGREB

17.572.600

35

USCS D.O.O.

PULA

3.872.152

14

OIKON D.O.O.

ZAGREB

12.842.565

36

ABC.R.O. D.O.O.

ZAGREB

3.863.680

15

RIJEČKI AKUSTIČKI INŽINJERING D.O.O.

RIJEKA

11.655.732

37

PROTEKTOR D.O.O.

ZAGREB

3.650.210

16

POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTAR HRVATSKE - BICRO D.O.O.

ZAGREB

9.852.643

38

ARHEO PLAN D.O.O.

DUBRAVKA

3.513.346

17

HRID D.O.O.

ZAGREB

9.486.591

39

PROMETIS D.O.O.

ZAGREB

3.303.700

18

TPK-ZAVOD D.D.

ZAGREB

9.127.565

40

CEMTRA D.O.O.

ZAGREB

3.266.493

19

GLAXOSMITHKLINE ISTRAŽIVAČKI CENTAR ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

9.039.525

UKUPNO TOP 40

20

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI D.D. OSIJEK

OSIJEK

8.464.172

UKUPNO DJ. U RH (184 POD.)

1.852.839.725

21

PELSYS D.O.O.

ZAGREB

8.009.976

Udio prvih 40 u djelatnosti

95,5

22

CADCON D.O.O.

PULA

7.644.925

Udio djelatnosti u RH

0,3

7.540.382

1.770.057.384


205

SEKTORI

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

R br.

Naziv

Mjesto

65.597.677

2

INETEC-INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU D.O.O.

3

GEOFIZIKA D.D.

4

EKONERG INSTITUT ZA ENERGETIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA D.O.O.

5

BC INSTITUT ZA OPLEMENJIVANJE I PROIZVODNJU BILJA D.D.

6 7

Dobit

23

ISTRAŽIVANJE I PROJEKTIRANJE U PROMETU D.O.O.

ZAGREB

492.563

Dobit

ZAGREB

20.353.900

24

ZAGREBAČKI CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA I ZAŠTITU NA RADU ZAGREB

443.884

ZAGREB

10.195.521

25

ANT LABAROTORIJA ZA ANALITIKU I TOKSIGOLOGIJU

ZAGREB

433.858

ZAGREB

6.675.325

26

BRKIĆ IZUMI D.O.O.

ZAGREB

418.703

ZAGREB

6.379.350

27

PROMETIS D.O.O.

ZAGREB

396.982

KONČAR-INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU DD

ZAGREB

5.520.056

28

PELSYS D.O.O.

ZAGREB

392.892

OIKON D.O.O.

ZAGREB

2.401.860

29

IPK POLJOPRIVREDNO ZNANSTVENI CENTAR D.O.O.

OSIJEK

376.751

8

CADCON D.O.O.

PULA

2.274.757

30

ISKRA-S POD.ZA ZAŠTITU NA RADU I ZAŠT.OD POŽARA UN

ZAGREB

367.902

9

MEDITERANSKI INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA

SPLIT

1.662.490

31

INSTITUT ZA INFORMATIČKE INOVACIJE, ZNANSTVENI INSTITUT

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

349.086

10

ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI D.D.

ZAGREB

1.536.033

32

PROM CO.SPLIT D.O.O.ZA ZAŠTITU NA RADU,OD POŽARA,T

ZAGREB

315.168

11

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

OSIJEK

1.447.623

33

EKTA D.O.O.

ZAGREB

304.580

12

ARHEO PLAN D.O.O.

DUBRAVKA

1.263.281

34

KOPROJEKT D.O.O.

ZAGREB

304.153

13

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU D.D.

ZAGREB

1.247.954

35

TELESPECIAL D.O.O.

ZAGREB

284.396

14

ŠKORO D.O.O.

ZAGREB

1.116.371

36

TPK-ZAVOD D.D.

ZAGREB

259.779

15

POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTAR HRVATSKE - BICRO D.O.O.

ZAGREB

1.102.492

37

IRI SISAK D.D.

SISAK

232.454

16

HRID D.O.O.

ZAGREB

770.818

38

CEMTRA D.O.O.

ZAGREB

222.385

17

ZAST, D.O.O.

SPLIT

703.131

39

CENTAR ZA RAZVOJ I MARKETING

RIJEKA

221.796

18

RIJEČKI AKUSTIČKI INŽINJERING D.O.O.

RIJEKA

692.602

40

GEOEXPERT GTB D.O.O.

ZAGREB

19

HYDROEXPERT D.O.O.

ZAGREB

647.428

UKUPNO TOP 40

139.201.207

20

PROBIOTIK D.O.O.

ZAGREB

536.844

UKUPNO DJ. U RH (184 POD.)

142.912.745

21

PROTEKTOR D.O.O.

ZAGREB

520.950

Udio prvih 40 u djelatnosti

97,4

22

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR D.O.O.

ZAGREB

518.295

Udio djelatnosti u RH

0,4

219.117

Prvih 40 poduzetnika u zadanim djelatnostima prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini R br.

Naziv

Mjesto

1

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

2

PLIVA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ D.O.O.

ZAGREB

3

GEOFIZIKA D.D.

ZAGREB

4

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

5

Zaposleni

R br.

Naziv

Mjesto

23

BRKIĆ IZUMI D.O.O.

ZAGREB

17

24

ENCONET INTERNACIONAL D.O.O.

ZAGREB

16

246

25

IRI SISAK D.D.

SISAK

16

OSIJEK

203

26

USCS D.O.O.

PULA

15

BRODARSKI INSTITUT D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

169

27

INSTITUT ZA SIGURNOST ZAGREB D.D.

ZAGREB

15

6

GLAXOSMITHKLINE ISTRAŽIVAČKI CENTAR ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

150

28

CADCON D.O.O.

PULA

15

7

KONČAR-INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU DD

ZAGREB

146

29

HRID D.O.O.

ZAGREB

13

8

BC INSTITUT ZA OPLEMENJIVANJE I PROIZVODNJU BILJA D.D.

ZAGREB

126

30

ZAGREBAČKI CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA I ZAŠTITU NA RADU ZAGREB

12

9

EKONERG INSTITUT ZA ENERGETIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA D.O.O.

ZAGREB

95

31

ANT LABAROTORIJA ZA ANALITIKU I TOKSIGOLOGIJU

ZAGREB

12

10

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR D.O.O.

ZAGREB

65

32

PROMETIS D.O.O.

ZAGREB

12

11

AVL-AST D.O.O.

ZAGREB

58

33

ELECTUS LJUDSKI POTENCIJALI D.O.O.

ZAGREB

11

12

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU D.D.

ZAGREB

53

34

SMS - PREHRAMBENO RAZVOJNI CENTAR D.O.O.

KLIS

10

13

INETEC-INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU D.O.O.

ZAGREB

46

35

RIJEČKI AKUSTIČKI INŽINJERING D.O.O.

RIJEKA

10

14

ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI D.D.

ZAGREB

42

36

CENTAR ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA D.O.O.

RIJEKA

10

15

TPK-ZAVOD D.D.

ZAGREB

38

37

CEMTRA D.O.O.

ZAGREB

10

16

OIKON D.O.O.

ZAGREB

31

38

ABC.R.O. D.O.O.

ZAGREB

9

17

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI D.D. OSIJEK

OSIJEK

29

39

DUHANSKI INSTITUT D.D.

ZAGREB

9

18

KONČAR PEX D.O.O.

ZAGREB

23

40

ZAVOD ZA KRUMPIR STARA SUŠICA D.D.

STARA SUŠICA

9

19

CEI-IETA D.O.O.

ZAGREB

20

UKUPNO TOP 40

3062

20

POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTAR HRVATSKE - BICRO D.O.O.

ZAGREB

18

UKUPNO DJ. U RH (184 POD.)

3301

21

ZAST, D.O.O.

SPLIT

18

Udio prvih 40 u djelatnosti

92,8

22

ĐURO ĐAKOVIĆ CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ D. O. O.

SLAVONSKI BROD

18

Udio djelatnosti u RH

0,3

911

Zaposleni


206

RANGIRANJA

100 vodećih dobitaša po djelatnostima (iznosi u kunama) RANG PREMA DOBITI U 2006.

NAZIV

MJESTO

Djelat.

Opis djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja

Udjel (%)

8

AGROKOR D.D.

ZAGREB

01121

Uzgoj povrća, cvijeća, ukras. bilja i rasada

85

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

01300

Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

34.636.365

0,24

48

HRVATSKE ŠUME D.O.O.

ZAGREB

02010

Šumarstvo i sječa drva

64.915.112

0,45

501.241.132

3,47

POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO

401.689.655

Broj poduz. u djelat.

2,78

3

10 44

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

11200

Usluž. djel. u vezi s vađenjem nafte i plina RUDARSTVO I VAĐENJE

68.657.023

0,47

393.583.982

2,72

2

68 31

DUKAT D.D.

ZAGREB

15510

Prerada mlijeka i proizv. sira

91.248.233

0,63

64

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

15510

Prerada mlijeka i proizv. sira

43.191.078

0,30

43

LEDO D.D.

ZAGREB

15520

Proizvodnja sladoleda

69.426.081

0,48

40

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

15820

Proizv. dvopeka, keksa, traj. peciva i kolača

77.605.537

0,54

30

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

15830

Proizvodnja šećera

91.520.719

0,63

49

FRANCK D.D.

ZAGREB

15860

Prerada čaja i kave

60.865.841

0,42

99

CEDEVITA DOO

ZAGREB

15880

Proizvodnja homog. gotove i dijetetske hrane

30.809.246

0,21

18

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

15960

Proizvodnja piva

152.259.513

1,05 0,22

93

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

15960

Proizvodnja piva

32.323.402

57

JAMNICA DD

ZAGREB

15981

Proizvoodnja mineralne vode

51.740.458

0,36

58

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

15982

Proizvodnja osvježavajućih napitaka

51.299.302

0,35

6

TDR D.O.O.

ROVINJ

16002

Proizvodnja ostalih duhanskih proizvoda

549.069.757

3,80

24

TVORNICA DUHANA ZAGREB D.D.

ZAGREB

16002

Proizvodnja ostalih duhanskih proizvoda

107.106.136

0,74

66.422.616

0,46

46

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

18221

Proizv. ostale vanjske odjeće, osim po mjeri

25

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

19100

Štavljenje i obrada kože

96

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

21110

Proizvodnja celuloze

65

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

22130

Izdav. časopisa i periodičnih publikacija

3

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

23200

Proizvodnja naftnih derivata

38

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

24150

Proiz. kem. miner. gnojiva i dušič. spojeva

74

DIOKI D.D.

ZAGREB

24160

Proizv. plastičnih masa, u primarnom obliku

40.075.096

0,28

36

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

24420

Proizvodnja farmaceutskih pripravaka

79.367.232

0,55

106.801.039

0,74

31.281.934

0,22

43.015.443

0,30

990.305.326

6,85

78.272.148

0,54

67

GUMIIMPEX-GRP D.O.O.

VARAŽDIN

25130

Proizvodnja ostalih proizvoda od gume

41.616.265

0,29

20

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

26130

Proizvodnja šupljeg stakla

132.727.880

0,92

22

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

26510

Proizvodnja cementa

120.220.943

0,83

23

NAŠICECEMENT D.D.

ZOLJAN

26510

Proizvodnja cementa

107.296.922

0,74

63

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

26510

Proizvodnja cementa

44.657.960

0,31 0,58

35

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

26640

Proizvodnja žbuke

83.241.938

66

KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF

NOVI MAROF

26820

Proizv. ostalih nemetalnih proizvoda, d. n.

41.977.389

0,29

19

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

27100

Proizvodnja sirovoga željeza, čelika i ferolegura

137.455.194

0,95

663.322.741

4,59

31.250.913

0,22

5

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

27420

Proizvodnja aluminija

97

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

28300

Proizvodnja parnih kotlova

89

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

29110

Proizv. motora, turb. osim za zrakopl. i aut.

34.193.490

0,24

69

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

30020

Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat.

41.261.645

0,29

34

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

31100

Proizv. elektromot. , generatora i transform.

83.264.070

0,58

29

SIEMENS D.D.

ZAGREB

31620

Proizvodnja ostale električne opreme, d. n.

93.475.962

0,65

15

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

32200

Proizv. rtv odašiljača, apar. za telef. i sl.

199.794.844

1,38 0,36

61 56

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

35112

Popravak, preinake brodova

52.557.056

50

CE-ZA-R D.O.O.

ZAGREB

37100

Reciklaža metalnih ostataka i otpadaka

60.778.958

0,42

4.900.838.794

33,90

381.427.396

2,64

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 9

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

40110

Proizvodnja električne energije

16

ZAGREBAČKE OTPADNE VODE D.O.O.

ZAGREB-DUBRAVA

41000

Skupljanje, pročišćav. i distribucija vode

167.588.774

1,16

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

549.016.170

3,80

56.762.523

0,39

53 TEHNIKA D.D. ZAGREB * Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

ZAGREB

45211

Podizanje zgrada (visokogradnja)

40

2


207

RANGIRANJA

RANG PREMA DOBITI U 2006.

70

NAZIV ZAGORJE - TEHNOBETON D.D.

MJESTO

Djelat.

Opis djelatnosti

Dobit nakon oporezivanja

Udjel (%)

VARAŽDIN

45211

Podizanje zgrada (visokogradnja)

40.870.365

0,28

Broj poduz. u djelat.

77 80

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

45211

Podizanje zgrada (visokogradnja)

36.408.385

0,25

90

RIMC D.O.O.

SVETA NEDELJA

45211

Podizanje zgrada (visokogradnja)

33.583.530

0,23

37

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

45212

Izgradnja objekata niskogradnje

79.198.264

0,55

91

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

45212

Izgradnja objekata niskogradnje

33.250.783

0,23

81

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

45231

Izgradnja autocesta i drugih cesta, uzletišta u zračnim lukama

36.204.661

0,25

355.074.990

2,46

33

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

50101

Trgovina na veliko motornim vozilima

86.418.493

0,60

78

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

50101

Trgovina na veliko motornim vozilima

37.596.019

0,26

GRAĐEVINARSTVO

8

84 55

MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O.

ZAGREB

50200

Održavanje i popravak motornih vozila

53.605.855

0,37

45

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

50500

Trgov. na malo motornim gorivima i mazivima

67.210.076

0,46

83

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

51190

Posred. u trgovini raznovrsnim proizvodima

35.819.368

0,25

100

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

51210

Trg. na veliko žitaricama, sjemenjem i sl.

29.951.184

0,21

71 95 79

FEROIMPEX D.O.O

VUKOVAR

51540

Trgovina na veliko željeznom robom i sl.

26

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

51880

Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, priključcima i oruđem, uključujući traktore

37.239.778

0,26

102.623.428

0,71

54

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

51900

Ostala trgovina na veliko

54.834.644

0,38

75

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

51900

Ostala trgovina na veliko

39.651.075

0,27

51

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

52110

Trg. na malo u nespec. prod. živežnim prod.

57.658.133

0,40

59

TOMMY D.O.O.

SPLIT

52110

Trg. na malo u nespec. prod. živežnim prod.

48.983.525

0,34

11

KONZUM D.D.

ZAGREB

52120

Ost. trg. na malo u nespecijaliziranim prod.

224.827.970

1,56

88

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

52120

Ost. trg. na malo u nespecijaliziranim prod.

34.430.193

0,24

27

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

52330

Trg. na malo kozmetičkim i toaletnim proizv.

97.294.204

0,67

40.144.096

0,28

73

MAGMA D.D.

ZAGREB

52420

Trgovina na malo odjećom

17

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

52470

Trgov. na malo knjigama i papirnatom robom TRGOVINA

52

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

55100

Hoteli

165.293.524

1,14

1.320.952.756

9,14

56.972.004

0,39

60

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

55100

Hoteli

46.894.016

0,32

94

ISTRATURIST D.D.

UMAG

55100

Hoteli

32.219.271

0,22

136.085.291

0,94

39

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

60240

Cestovni prijevoz robe

78.249.370

0,54

39.426.779

0,27

HOTELI I RESTORANI 76

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

60300

Cjevovodni transport

12

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

61102

Pomorski i obalni prijevoz robe

219.559.111

1,52

13

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

61102

Pomorski i obalni prijevoz robe

217.136.304

1,50

32

JADROPLOV D.D.

SPLIT

61102

Pomorski i obalni prijevoz robe

86.868.044

0,60

72

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

61102

Pomorski i obalni prijevoz robe

40.357.533

0,28 0,22

98

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB-ZRAČNA LUKA 63231

Usluge u zračnim lukama

31.232.730

41

DINERS CLUB ADRIATIC

ZAGREB

63301

Djel. putn. agencija organizatora i turoper.

74.546.071

0,52

1

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

64200

Telekomunikacije

2.420.651.857

16,74

2

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

64200

Telekomunikacije

1.056.998.402

7,31

4

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

64200

Telekomunikacije

805.883.325

5,57

5.070.909.526

35,07

86

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

ZAGREB

65210

Financijsko davanje u zakup (leasing)

34.600.871

0,24

14

PBZ CARD D.O.O.

ZAGREB

65220

Ostalo kreditno posredovanje

199.913.587

1,38

FINANCIJSKO POSREDOVANJE

234.514.458

1,62

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE

28

POLICENTRO RIJEKA D.O.O.

RIJEKA

70110

Stvaranje novih nekretnina i prod. nekret.

95.326.078

0,66 0,25

82

LOCAT LEASING CROATIA D.O.O.

ZAGREB

71100

Iznajmljivanje automobila

35.888.445

47

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

73102

Istraž. i raz. u prir. , tehn. i tehnol. znan.

65.597.677

0,45

7

ADRIS GRUPA D.D.

ROVINJ

74150

Upravljanje holding-društvima

490.071.574

3,39 0,48

42

INGRA D.D.

ZAGREB

74200

Arhitektonske i inženj. djel. i tehn. savjet.

69.480.375

87

ING-GRAD D.O.O.

ZAGREB

74200

Arhitektonske i inženj. djel. i tehn. savjet.

34.596.019

0,24

92

CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

74300

Tehničko ispitivanje i analiza

32.761.228

0,23

823.721.396

5,70

POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSL. USL.

20

3

11

2

7

21 62

HRVATSKA LUTRIJA D.O.O

ZAGREB

92710

Djelatnost kockarnica i kladionica OSTALE DRUŠTVENE,SOCIJALNE I OSOBNE USL.DJEL. UKUPNO SVE DJELATNOSTI

46.169.887

0,32

172.783.160

1,20

2

14.458.721.655 100,00

100


208

RANGIRANJA

20 najvećih prema ukupnom prihodu u pojedinoj županiji - razina 400 najvećih Županija

01 ZAGREBAČKA

02 KRAPINSKO-ZAGORSKA

03 SISAČKO-MOSLAVAČKA 04 KARLOVAČKA 05 VARAŽDINSKA

06 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

07 BJELOVARSKO-BILOGORSKA

08 PRIMORSKO-GORANSKA

Naziv

Mjesto

Ukupni prihod

P.Z. AUTO D.O.O. MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA VELIKA GORICA

2.642.327.222 2.152.669.636

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. AUTOZUBAK DOO FLIBA D.O.O. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. SAMOBORKA D.D. A.B. PETROL D.O.O. STANIĆ D.O.O. GRIČ PETROL D.O.O. ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. STRIDON-PROMET D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. HIDROCOMMERCE D.O.O. ELEKTROCENTAR PETEK RIMC D.O.O. RENOPROM D.O.O. VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. MPROFIL DOO JEDINSTVO D.D. GORUP DOO TRGOCENTAR DOO TRGOSTIL D.D. TONDACH HRVATSKA D.D. PETROKEMIJA D.D.

VRBOVEC VELIKA GORICA DONJI STUPNIK ŠENKOVEC VELIKA GORICA SAMOBOR SOP SAMOBOR SAMOBOR ZAGREB-ZRAČNA LUKA DUGO SELO ZAPREŠIĆ DONJI STUPNIK IVANIĆ-GRAD SVETA NEDELJA SVETA NEDELJA HUM NA SUTLI ZABOK KRAPINA TOMAŠEVEC ZABOK DONJA STUBICA BEDEKOVČINA KUTINA

1.122.990.642 928.062.178 561.230.099 459.661.081 456.937.484 449.366.676 448.749.286 445.670.061 435.738.433 294.515.785 288.761.943 235.158.024 233.179.510 216.191.791 205.002.425 203.576.438 713.302.243 356.873.274 300.515.359 283.644.683 237.338.791 210.353.123 210.245.062 2.170.538.880

SELK D.D. LONIA DD KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. VINDIJA D.D. BOXMARK D.O.O. KOKA D.D. VARAŽDIN ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. CESTA VARAŽDIN D.D. VARTEKS D. D. TRGONOM D.O.O METEOR-GRUPA D.O.O. GUMIIMPEX-GRP D.O.O. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. KTC D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KUTINA KUTINA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC VARAŽDIN TRNOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA

254.670.921 204.395.241 566.147.707 407.615.091 290.245.929 235.111.625 2.579.102.022 1.315.353.595 1.174.047.545 811.542.834 472.046.042 442.505.196 287.072.086 279.907.438 230.287.034 203.008.654 202.331.672 2.672.887.358 1.197.830.529 675.242.434 403.835.839

MLINAR D.D. KRIŽEVCI PEVEC D.O.O. KOESTLIN D.D. PRIMA COMMERCE D.O.O. PEVEC TRANSPORT D.O.O. IVERICA D.O.O. ELEKTROMETAL D.D. PLODINE D.D. EURO PETROL D.O.O. 3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

KRIŽEVCI BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR RIJEKA RIJEKA RIJEKA

249.841.735 1.233.411.704 310.762.292 288.788.100 277.279.843 220.990.792 207.621.243 1.622.401.270 1.474.320.256 1.429.977.004


RANGIRANJA

Županija

10 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 11 POŽEŠKO-SLAVONSKA 12 BRODSKO-POSAVSKA 13 ZADARSKA 14 OSJEČKO-BARANJSKA

15 ŠIBENSKO-KNINSKA 16 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

17 SPLITSKO-DALMATINSKA

Naziv JADROLINIJA POLICENTRO RIJEKA D.O.O. ELEKTROMATERIJALD.D. BRODOKOMERC NOVA D.O.O. GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK D.D. KRK ISTRAVINO D.D. DUHAN D. D. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D. LOGISTA D.O.O. LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

RIJEKA RIJEKA RIJEKA RIJEKA KRK RIJEKA RIJEKA KRALJEVICA RIJEKA RIJEKA MALI LOŠINJ

Mjesto

FINVEST CORP D. D. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA AUTOTRANS D.O.O. LUKA RIJEKA D.D. VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

ČABAR RIJEKA OPATIJA RIJEKA RIJEKA VIROVITICA

KIO KERAMIKA D.O.O. TRGOCENTAR DD PRESOFLEX D.O.O. KUTJEVO D.D. ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA DD PROJEKTGRADNJA DD TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ALUFLEXPACK D.O.O. SONIK D.O.O. INA-OSIJEK PETROL DD ŽITO D.O.O. OSIJEK OSIJEK-KOTEKS D.D. BELJE D.D. BELIŠĆE D.D. KANDIT PREMIJER D.O.O. BILJEMERKANT D.O.O. SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD NAŠICECEMENT D.D. LIMEX D.O.O. BENETTON CROATIA D.O.O. MD PROFIL D.O.O. GRADNJA D.O.O. OSIJEK HEP PLIN D.O.O. MEGGLE HRVATSKA D.O.O. BIJELIĆ CO D.O.O. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN D.O.O. ĐAKOVŠTINA D.D. VODOVOD-OSIJEK D.O.O. KONIKOM D.O.O. TVORNICA LAKIH METALA DD JOLLY JBS D.O.O. KNAUF D.O.O. SLADORANA D.D. BOSO D.O.O. PIK VINKOVCI D.D. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. VUPIK D.D. SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O. FEROIMPEX D.O.O KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D. BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O. BRODOMERKUR D.D. KERUM D.O.O. DALMACIJACEMENT D.D. TOMMY D.O.O. STUDENAC D.O.O. BRODOTROGIR D.D.

ORAHOVICA VIROVITICA POŽEGA KUTJEVO SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BROD ZADAR ZADAR ZADAR OSIJEK OSIJEK OSIJEK MECE BELIŠĆE OSIJEK OSIJEK OSIJEK ZOLJAN DONJI MIHOLJAC OSIJEK ĐAKOVO OSIJEK OSIJEK OSIJEK OSIJEK ČEPIN ĐAKOVO OSIJEK OSIJEK ŠIBENIK DRNIŠ KNIN ŽUPANJA VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VUKOVAR ŽUPANJA VUKOVAR SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT KAŠTEL SUĆURAC SPLIT DUĆE TROGIR

209

Ukupni prihod 854.112.047 595.499.554 514.979.585 411.508.266 408.829.984 400.400.114 334.418.168 325.957.993 321.212.219 310.433.545 297.046.692 266.360.108 218.956.604 216.995.367 211.409.390 207.562.661 746.132.181 234.096.085 217.280.200 560.448.481 425.112.889 375.526.649 315.401.194 209.850.889 1.119.360.305 661.598.251 262.705.213 1.267.367.126 1.184.086.963 1.008.768.455 832.831.916 781.143.619 605.773.635 573.769.506 535.382.385 531.204.316 326.770.779 309.030.582 287.536.339 277.189.041 262.940.787 259.816.113 251.412.793 243.282.692 232.795.198 230.415.803 224.352.137 2.102.383.830 462.851.892 275.605.226 578.992.142 456.421.616 259.239.393 250.259.648 230.457.131 219.925.481 216.264.624 2.242.097.736 2.232.280.990 1.770.994.260 1.184.705.228 1.160.523.361 983.831.504 938.287.330 729.148.762


210

RANGIRANJA

Županija

18 ISTARSKA

19 DUBROVAČKO-NERETVANSKA

20 MEĐIMURSKA

21 GRAD ZAGREB

Naziv MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O. AD PLASTIK D.D. ŽELJEZARA SPLIT D.D. GRAĐA D.D. JADROPLOV D.D. SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O. LAVČEVIĆ D.D. LAVČEVIĆ INŽENJERING D.O.O. MUCIĆ & CO D.O.O. TRAST D.D. SPLIT BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA D.O.O. SLOBODNA DALMACIJA D.D. TDR D.O.O. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D. ADRIS GRUPA D.D. TE PLOMIN D.O.O. MAISTRA D.D. P.P.C. BUZET D.O.O. BENETTON ISTRIA D.O.O. HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. RIVIERA POREČ D.D. PLAVA LAGUNA DD ETRADEX ISTRATURIST D.D. BINA-ISTRA D.D PURIS D.D. PAZIN EUROTRADE D.O.O. BENUSSI D.O.O. PULJANKA D.D. ISTRACOMMERCE D.D. HEMPEL D.O.O. VALALTA D.O.O. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. COMBIS D.O.O. DUBROVNIK AIRLINE D.O.O. GP DUBROVNIK D.D.

Mjesto VRGORAC SOLIN KAŠTEL SUĆURAC SOLIN SPLIT IMOTSKI SPLIT SPLIT GORNJI MUĆ SPLIT SPLIT SPLIT ROVINJ PULA ROVINJ PLOMIN ROVINJ BUZET LABIN KOROMAČNO POREČ POREČ SVETA KATARINA UMAG PULA PAZIN ROVINJ PULA PULA PAZIN UMAG ROVINJ DUBROVNIK DUBROVNIK ČILIPI DUBROVNIK

Ukupni prihod 722.286.127 580.317.958 563.655.495 551.355.038 393.536.594 315.347.047 287.328.861 276.668.115 242.677.823 238.995.149 238.039.411 234.556.374 2.049.731.367 1.599.184.396 748.567.787 713.555.447 534.278.634 521.039.761 496.938.660 492.745.341 440.886.897 435.010.036 356.905.236 355.491.802 309.042.748 295.426.199 254.255.800 234.738.559 229.296.073 226.990.524 219.439.937 212.370.216 894.043.319 327.468.038 310.677.741 236.431.586

PEMO D.O.O. METSS D.O.O. PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O. MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O. TEAM D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D. KONZUM D.D. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

DUBROVNIK ČAKOVEC ČAKOVEC ČAKOVEC ČAKOVEC ŠENKOVEC ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

4.444.333.969

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

4.306.435.110

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

3.669.246.976

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

3.572.693.620

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

3.318.383.823

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

3.071.785.244

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

2.418.523.748

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

2.403.249.172

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

2.236.254.217

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

2.183.522.128

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

1.994.410.944

MEDIKA D.D.

ZAGREB

1.959.629.957

GETRO D.D.

SESVETE

1.925.787.454

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

1.903.123.576

207.275.819 273.417.284 262.990.675 222.521.208 207.486.059 205.104.008 24.021.663.765 10.884.867.947 10.276.545.682 7.212.879.681 4.520.085.158

PLIVA HRVATSKA D.O.O.


212

ŽUPANIJE

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

5362

6,0

BROJ ZAPOSLENIH

47.276

108,2

4,9

VRIJEDNOST BILANCE

33.771

116,9

3,3

UKUPNI PRIHOD

38.602

113,2

5,7

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

1709

131,6

4,6

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

264

129,7

2,1

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

4059

105,1

100,4

VRIJEDNOST INVESTICIJA

2565

134,3

3,3

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta P.Z. AUTO D.O.O. MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

Pošta 10410 10410

Naselje VELIKA GORICA VELIKA GORICA

Ulica i broj ZAGREBAČKA BB HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

Naziv općine VELIKA GORICA VELIKA GORICA

Prihod 2.642.327.222 2.152.669.636

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. AUTOZUBAK DOO FLIBA D.O.O. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. SAMOBORKA D.D. A.B. PETROL D.O.O. STANIĆ D.O.O. GRIČ PETROL D.O.O. ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. STRIDON-PROMET D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. HIDROCOMMERCE D.O.O. ELEKTROCENTAR PETEK RIMC D.O.O. RENOPROM D.O.O. KMAG D.O.O. VETERINA D.D. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA E PLUS, D.O.O. TELEGRA D.O.O. TERRA JASKA D.O.O KAJZER-PROM D.O.O. KVASAC D.O.O. KSU COMPANY D.O.O. AGROPRERADA D.D. MEDIA PUBLICUM D.O.O. AUTOKUĆA-ŠTARKELJ D.O.O. F.K.T. D.O.O. SCANIA HRVATSKA D.O.O. ALPLA D.O.O. OPIK D.O.O. GRA-PO D.O.O. INKER D.D., ZAPREŠIĆ ROBIĆ D.O.O. RÖFIX D.O.O. BIDD-SAMOBOR D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

10340 10410 10255 10292 10410 10430 10361 10431 10430 10150 10370 10290 10255 10310 10431 10431 10255 10436 10430 10255 10431 10434 10255 10291 10410 10310 10410 10410 10310 10437 10431 10340 10255 10290 10410 10294 10430

VRBOVEC VELIKA GORICA DONJI STUPNIK ŠENKOVEC VELIKA GORICA SAMOBOR SOP SAMOBOR SAMOBOR ZAGREB-ZRAČNA LUKA DUGO SELO ZAPREŠIĆ DONJI STUPNIK IVANIĆ-GRAD SVETA NEDELJA SVETA NEDELJA ZAGREB KALINOVICA BOBOVICA DONJI STUPNIK SVETA NEDJELJA JASTREBARSKO ZAGREB PRIGORJE BRDOVEČKO VELIKA GORICA IVANIĆ-GRAD VELIKA GORICA VELIKA GORICA IVANIĆ-GRAD RAKITJE NOVAKI VRBOVEC DONJI STUPNIK ZAPREŠIĆ VELIKA GORICA POJATNO SAMOBOR

ZAGREBAČKA 148 ZAGREBAČKA BB GOSPODARSKA 5 ZAGREBAČKA 6 PLESO BB ZAGREBAČKA 32A SELSKA 19 KERESTINEČKA CESTA BB MIRKA KLEŠIČIĆA 7 PLESO BB ZAGREBAČKA 10800 INDUSTRIJSKA 1 LEDINSKA BB ETANSKA CESTA 8 UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6 LJUBLJANSKA CESTA 4 GORNJOSTUPNIČKA 18 J SVETONEDELJSKA 2, KALINOVICA BOBOVICA 10 A GOSPODARSKA 16 PLEŠIVIČKA 3 KRALJA TOMISLAVA 20 GORNJISTUPNIČKA 2A PRUDNIČKA CESTA 98 JURJA DOBRILE 50 ŽITNA 1 RAKARSKA 7 ZAGREBAČKA 28 KRALJA TOMISLAVA 40 RADNIČKA 19 VOJVODIĆI 19 ANTUNA MIHANOVIĆA 3 GOSPODARSKA 5B INDUSTRIJSKA 1 KOLODVORSKA BB LUSCI BR.3 M.KORVINA 7

VRBOVEC VELIKA GORICA STUPNIK BRDOVEC VELIKA GORICA SAMOBOR RUGVICA SVETA NEDJELJA SAMOBOR VELIKA GORICA DUGO SELO ZAPREŠIĆ STUPNIK IVANIĆ-GRAD SVETA NEDJELJA SVETA NEDJELJA SAMOBOR SVETA NEDJELJA SAMOBOR STUPNIK SVETA NEDJELJA SVETA NEDJELJA STUPNIK ZAPREŠIĆ VELIKA GORICA IVANIĆ-GRAD VELIKA GORICA VELIKA GORICA IVANIĆ-GRAD SVETA NEDJELJA SVETA NEDJELJA VRBOVEC STUPNIK ZAPREŠIĆ VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ SAMOBOR

1.122.990.642 928.062.178 561.230.099 459.661.081 456.937.484 449.366.676 448.749.286 445.670.061 435.738.433 294.515.785 288.761.943 235.158.024 233.179.510 216.191.791 205.002.425 203.576.438 196.973.275 194.885.743 194.499.959 189.852.183 187.881.596 173.838.130 173.317.069 166.304.478 165.347.936 164.696.246 163.908.651 156.396.460 152.820.889 151.495.851 148.227.694 142.168.241 141.362.235 135.312.964 129.617.006 128.297.959 127.552.489 16.610.164.438 38.602.974.544 43,0


213

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

P.Z. AUTO D.O.O. SAMOBORKA D.D. TELEGRA D.O.O. PORSCHE ZAGREB D.O.O. GRA-PO D.O.O. FLIBA D.O.O. RIMC D.O.O.

Naziv subjekta

Pošta 10410 10430 10431 10410 10255 10255 10431

Naselje VELIKA GORICA SAMOBOR SVETA NEDJELJA VELIKA GORICA DONJI STUPNIK DONJI STUPNIK SVETA NEDELJA

Ulica i broj ZAGREBAČKA BB ZAGREBAČKA 32A PLEŠIVIČKA 3 ZAGREBAČKA BB GOSPODARSKA 5B GOSPODARSKA 5 UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6

Naziv općine VELIKA GORICA SAMOBOR SVETA NEDJELJA VELIKA GORICA STUPNIK STUPNIK SVETA NEDJELJA

Dobit 86.418.493 83.241.938 45.929.699 40.350.555 35.966.159 34.430.193 33.583.530

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. KVASAC D.O.O. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA LAPOR D.O.O. STANIĆ D.O.O. IHOR PARK D.D. RÖFIX D.O.O. PERI OPLATE I SKELE D.O.O. BIDD-SAMOBOR D.O.O. ELEKTROCENTAR PETEK UNDECIM D.O.O. ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA D.O.O.

10150 10291 10292 10290 10430 10410 10431 10450 10294 10255 10430 10310 10431 10150

ZAGREB-ZRAČNA LUKA PRIGORJE BRDOVEČKO ŠENKOVEC ZAPREŠIĆ BOBOVICA VELIKA GORICA SAMOBOR JASTREBARSKO POJATNO DONJI STUPNIK SAMOBOR IVANIĆ-GRAD ZAGREB ZAGREB-ZRAČNA LUKA

PLESO BB PRUDNIČKA CESTA 98 ZAGREBAČKA 6 INDUSTRIJSKA 1 BOBOVICA 10 A KRALJA ZVONIMIRA 5 KERESTINEČKA CESTA BB CRNA MLAKA BB LUSCI BR.3 DOLENICA 20 M.KORVINA 7 ETANSKA CESTA 8 DR.FRANJE TUĐMANA 14 PLESO BB

VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ BRDOVEC ZAPREŠIĆ SAMOBOR VELIKA GORICA SVETA NEDJELJA JASTREBARSKO ZAPREŠIĆ SAMOBOR SAMOBOR IVANIĆ-GRAD SVETA NEDJELJA VELIKA GORICA

31.232.730 30.898.401 29.841.206 28.180.239 27.644.849 19.852.434 16.360.248 14.593.441 13.985.340 13.633.822 12.483.084 11.839.305 11.321.207 10.663.000

BLAŽIĆ RUBNE TRAKE D.O.O. CONSULE D.O.O. MATO EL-D D.O.O. HIDROCOMMERCE D.O.O. SIŽE KUPRES D.O.O. HIDREL D.O.O DONNA-M D.D. U STEČAJU OMV-INDOIL D.O.O. IVERPAN D.O.O. PA-VIN D.O.O. WULF SPORT D.D. AUTOZUBAK DOO PPS-GALEKOVIĆ, VL.MLADEN GALEKOVIĆ GRIČ PETROL D.O.O. ENCIAN D.O.O. TRADEXCO D.O.O. BIRIN D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

10000 10434 10310 10255 10430 10415 10450 10255 10382 10450 10255 10410 10410 10430 10250 10431 10430

SVETA NEDJELJA STRMEC DONJI ŠARAMPOV DONJI STUPNIK MALA RAKOVICA NOVO ČIČE JASTREBARSKO ZAGREB BLAŠKOVEC JASTREBARSKO ZAGREB VELIKA GORICA MRACLIN SAMOBOR LUČKO SVETA NEDELJA BOBOVICA

JAVORSKA 2 NOVAKI SAMOBOR DR. FRANJE TUĐMANA 8 OBILAZNICA BB LEDINSKA BB MIRNOVEČKA 32 NOVO ČIČE BB F.BREZARA 108 GOSPODARSKA 18 GORIČICA, ZAGREBAČKA 23 V.HOLJEVCA 20 POD BREGOM 6 ZAGREBAČKA BB BRAĆE RADIĆA 199A MIRKA KLEŠIČIĆA 7 GOSPODARSKA 16 B OBRTNIČKA 3 BOBOVICA BB

SVETA NEDJELJA SVETA NEDJELJA IVANIĆ-GRAD STUPNIK SAMOBOR VELIKA GORICA JASTREBARSKO STUPNIK SVETI IVAN ZELINA JASTREBARSKO STUPNIK VELIKA GORICA VELIKA GORICA SAMOBOR STUPNIK SVETA NEDJELJA SAMOBOR

9.970.932 9.689.546 9.623.653 9.314.455 9.013.246 8.419.359 8.152.738 7.528.985 7.490.217 7.474.074 7.116.403 6.937.946 6.903.572 6.581.998 6.536.873 6.518.828 6.070.042 807.795.760 1.708.785.935 47,3

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. INKER D.D., ZAPREŠIĆ FLIBA D.O.O. AUTOZUBAK DOO

Pošta 10410 10340 10150 10410 10290 10255 10410

Naselje VELIKA GORICA VRBOVEC ZAGREB-ZRAČNA LUKA VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ DONJI STUPNIK VELIKA GORICA

Ulica i broj HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1 ZAGREBAČKA 148 PLESO BB PLESO BB INDUSTRIJSKA 1 GOSPODARSKA 5 ZAGREBAČKA BB

Naziv općine VELIKA GORICA VRBOVEC VELIKA GORICA VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ STUPNIK VELIKA GORICA

Broj zaposlenih 2.401 1.653 825 713 665 511 421

SAMOBORKA D.D. VETERINA D.D. ZELINKA D.D. ELEKTROCENTAR PETEK STANIĆ D.O.O. DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. EKO-FLOR PLUS D.O.O. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA RS METALI D.D. HIDROCOMMERCE D.O.O. STRIDON-PROMET D.O.O. KOMUNALAC D.O.O. ELMOS-FRIGO D.O.O. VG KOMUNALAC D.O.O. ZAPREŠIĆ D.O.O. ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI OFFERTISSIMA D.O.O. OPIK D.O.O. FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA D.O.O. F.K.T. D.O.O. WULF SPORT D.D. FUNDA D.O.O. NISKOGRADNJA USLUGE D.O.O. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. SAMOBORČEK D.O.O. PROFECTUS GRADNJA DOO CONSULE D.O.O. KVASAC D.O.O. IZOIND D.O.O. GORIČANKA NOVA D.O.O. P.Z. AUTO D.O.O. RENOPROM D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

10430 10436 10380 10310 10431 10315 10290 10452 10430 10431 10255 10370 10430 10410 10410 10290 10431 10340 10432 10310 10255 10290 10310 10292 10430 10000 10434 10291 10412 10410 10410 10431

SAMOBOR KALINOVICA SVETI IVAN ZELINA IVANIĆ-GRAD SAMOBOR NOVOSELEC ZAPREŠIĆ JASTREBARSKO BOBOVICA NOVAKI DONJI STUPNIK DUGO SELO SAMOBOR VELIKA GORICA VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ NOVAKI VRBOVEC BREGANA IVANIĆ-GRAD ZAGREB ZAPREŠIĆ IVANIĆ-GRAD ŠENKOVEC SAMOBOR ZAGREB STRMEC PRIGORJE BRDOVEČKO DONJA LOMNICA VELIKA GORICA VELIKA GORICA SVETA NEDELJA

ZAGREBAČKA 32A SVETONEDELJSKA 2, KALINOVICA ZAGREBAČKA 74 ETANSKA CESTA 8 KERESTINEČKA CESTA BB PARK HRVATSKIH MUČENIKA 4 INDUSTRIJSKA 1 PETRA SVAČIĆA 10 BOBOVICA 10 A VOJVODIĆI 17 LEDINSKA BB ZAGREBAČKA 10800 PERKOVČEVA 59 NIKOLE TESLE 28 KOLODVORSKA 64 PAVLA LONČARA 2 DR. FRANJE TUĐMANA 33 ANTUNA MIHANOVIĆA 3 STRMA UL 11, LUG KRALJA TOMISLAVA 40 POD BREGOM 6 BANA JOSIPA JELAČIĆA 45 VUKOVARSKA 1 ZAGREBAČKA 6 DOBRIŠE CESARIĆA 26 A.MIHANOVIĆA 3 DR. FRANJE TUĐMANA 8 PRUDNIČKA CESTA 98 INDUSTRIJSKA 21 KNEZA LJUDEVITA POSAVSKOG 45 ZAGREBAČKA BB LJUBLJANSKA CESTA 4

SAMOBOR SVETA NEDJELJA SVETI IVAN ZELINA IVANIĆ-GRAD SVETA NEDJELJA KRIŽ ZAPREŠIĆ KLINČA SELA SAMOBOR SVETA NEDJELJA STUPNIK DUGO SELO SAMOBOR VELIKA GORICA VELIKA GORICA ZAPREŠIĆ SVETA NEDJELJA VRBOVEC SAMOBOR IVANIĆ-GRAD STUPNIK ZAPREŠIĆ IVANIĆ-GRAD BRDOVEC SAMOBOR VRBOVEC SVETA NEDJELJA ZAPREŠIĆ VELIKA GORICA VELIKA GORICA VELIKA GORICA SVETA NEDJELJA

347 326 306 304 302 273 243 231 226 213 210 201 199 195 189 183 173 173 169 167 166 165 161 159 154 151 148 142 142 134 131 131 13.976 47.276 29,6


214

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. SAMOBORKA D.D. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. VETERINA D.D. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA HIDROCOMMERCE D.O.O. RIMC D.O.O. OPIK D.O.O. SOLIN MANDIĆ D.O.O. HOTO KUĆE D.O.O. P.Z. AUTO D.O.O. MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

Naselje VRBOVEC SAMOBOR ZAPREŠIĆ KALINOVICA BOBOVICA DONJI STUPNIK SVETA NEDELJA VRBOVEC ZAGREB STRMEC SAMOBORSKI VELIKA GORICA VELIKA GORICA

Ulica i broj ZAGREBAČKA 148 ZAGREBAČKA 32A INDUSTRIJSKA 1 SVETONEDELJSKA 2, KALINOVICA BOBOVICA 10 A LEDINSKA BB UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6 ANTUNA MIHANOVIĆA 3 M.GUPCA 119 BAGREMA 1 ZAGREBAČKA BB HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

AUTOZUBAK DOO FLIBA D.O.O.

VELIKA GORICA DONJI STUPNIK

ZAGREBAČKA BB GOSPODARSKA 5

Prihod 1,122,990,642 449,366,676 235,158,024 194,885,743 194,499,959 233,179,510 205,002,425 142,168,241 91,224,346 78,612,183 2,642,327,222 2,152,669,636 928,062,178 561,230,099

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta SAMOBORKA D.D. TELEGRA D.O.O. KVASAC D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA RIMC D.O.O. HIDROCOMMERCE D.O.O. FUNDA D.O.O. KAPITEL D.O.O. KOM.-ING. D.O.O. P.Z. AUTO D.O.O. PORSCHE ZAGREB D.O.O. GRA-PO D.O.O. FLIBA D.O.O.

Naselje SAMOBOR SVETA NEDJELJA PRIGORJE BRDOVEČKO ZAPREŠIĆ BOBOVICA SVETA NEDELJA DONJI STUPNIK ZAPREŠIĆ IVANIĆ-GRAD DONJI STUPNIK VELIKA GORICA VELIKA GORICA DONJI STUPNIK DONJI STUPNIK

Ulica i broj ZAGREBAČKA 32A PLEŠIVIČKA 3 PRUDNIČKA CESTA 98 INDUSTRIJSKA 1 BOBOVICA 10 A UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6 LEDINSKA BB BANA JOSIPA JELAČIĆA 45 KRALJA TOMISLAVA 47 LEDINSKA BB ZAGREBAČKA BB ZAGREBAČKA BB GOSPODARSKA 5B GOSPODARSKA 5

Dobit 83,241,938 45,929,699 30,898,401 28,180,239 27,644,849 33,583,530 9,314,455 5,236,680 4,697,468 4,642,229 86,418,493 40,350,555 35,966,159 34,430,193

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Samobor

Naziv subjekta PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. INKER D.D., ZAPREŠIĆ SAMOBORKA D.D. VETERINA D.D. ZELINKA D.D. HIDROCOMMERCE D.O.O. KOMUNALAC D.O.O. VG KOMUNALAC D.O.O. OPIK D.O.O. FUNDA D.O.O. MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA FLIBA D.O.O. AUTOZUBAK DOO

Naselje VRBOVEC ZAPREŠIĆ SAMOBOR KALINOVICA SVETI IVAN ZELINA DONJI STUPNIK SAMOBOR VELIKA GORICA VRBOVEC ZAPREŠIĆ VELIKA GORICA DONJI STUPNIK VELIKA GORICA

Ulica i broj ZAGREBAČKA 148 INDUSTRIJSKA 1 ZAGREBAČKA 32A SVETONEDELJSKA 2, KALINOVICA ZAGREBAČKA 74 LEDINSKA BB PERKOVČEVA 59 KOLODVORSKA 64 ANTUNA MIHANOVIĆA 3 BANA JOSIPA JELAČIĆA 45 HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1 GOSPODARSKA 5 ZAGREBAČKA BB

ELEKTROCENTAR PETEK

IVANIĆ-GRAD

ETANSKA CESTA 8

Velika Gorica

Zagreb

Broj zaposlenih 1,653 665 347 326 306 210 199 189 173 165 2,401 511 421 304


215

ŽUPANIJE

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

1473

1,6

BROJ ZAPOSLENIH

19.067

108,7

2,0

VRIJEDNOST BILANCE

12.094

113,9

1,2

UKUPNI PRIHOD

10.100

115,0

1,5

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

515

136,4

1,4

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

159

143,0

1,3

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3420

104,1

84,6

VRIJEDNOST INVESTICIJA

1022

81,2

1,3

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. MPROFIL DOO JEDINSTVO D.D. GORUP DOO TRGOCENTAR DOO TRGOSTIL D.D. TONDACH HRVATSKA D.D. PREVENT ZLATAR D.O.O. AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ D.O.O. ARMKO D.D. KONSTRUKTOR DD GRADITELJSTVA VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O. OMCO CROATIA D.O.O. MAGDALENA SPECIJALNA BOLNICA ZA KARDIO-VASK.KIRURG.I KARDIOLOGIJ H.O.N. ING D.O.O. STRAHINJČICA D.O.O. PRESEČKI GRUPA D.O.O. KOSTEL PROMET D.O.O. KOZINA D.O.O. OMCO D.D. HIDRAULIKA KURELJA D.O.O. VODOPRIVREDA-ZAGORJE D.O.O. SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA D.O.O. EINHELL CROATIA D.O.O. ZAGORSKI VODOVOD D.O.O. ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O. STRAŽAPLASTIKA D.D. REGENERACIJA D.D. INKOP OBUĆA D.O.O. FERO-ERO D.O.O. TL-TOME LUČIĆ D.O.O. KOTKA DD GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI D.O.O. AUTO BIŠĆAN D.O.O. PERFECTA D.O.O. ZAGORKA D.O.O. ZAGORSKI METALAC D.O.O. MRAZ D.O.O. KRAKOM, D.O.O. PREIS-SUPER D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 49231 49210 49000 49290 49210 49240 49221 49250 49224 49282 49250 49210 49231 49217 49223 49218 49000 49218 49000 49231 49244 49290 49255 49224 49210 49218 49231 49210 49222 49214 49214 49000 49255 49214 49223 49221 49210 49294 49000 49250

Naselje HUM NA SUTLI ZABOK KRAPINA TOMAŠEVEC ZABOK DONJA STUBICA BEDEKOVČINA ZLATAR KRAPINA PEŠĆENO ZLATAR ZAGREB HUM NA SUTLI KRAPINSKE TOPLICE VRANKOVEC PREGRADA KRAPINA PREGRADA KRAPINA MALI TABOR PUSTODOL KLANJEC NOVI GOLUBOVEC VELIKA VES ZABOK PREGRADA HUM NA SUTLI ZABOK POZNANOVEC VELIKO TRGOVIŠĆE VELIKO TRGOVIŠĆE KRAPINA NOVI GOLUBOVEC DUBROVČAN SVETI KRIŽ ZAČRETJE BEDEKOVČINA ZABOK KRALJEVEC NA SUTLI KRAPINA ZLATAR

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 MIHALJEKOV JAREK 33 TOMAŠEVEC 2 RADNIČKO NASELJE BB TOPLIČKA 16 MATIJE GUPCA 2 S.S.KRANJČEVIĆA BB VELIKA VES BB PEŠĆENO BB KRALJA PETRA KREŠIMIRA 25 TREBEŽ 2 MALI TABOR 40/1 LJ. GAJA 2 VRANKOVEC BB OBRTNIČKA 4 FRANA GALOVIĆA 15 JANKA LESKOVARA 36/3 ZAGREBAČKA C.35 MALI TABOR 40/1 PUSTODOL 68 MILČIĆEVA 8 GOLUBOVEC 26 VELIKA VES 2 K.Š.ĐALSKOG 3 LJUDEVITA GAJA 13 HUM NA SUTLI 123 PRILAZ DR. F. TUĐMANA 15 ZAGORSKE BRIGADE 1 DR.STANKA PINJUHA 15B DR. STANKA PINJUHA BB G.KRAMBERGERA 1 GOLUBOVEC 26 DUBROVČAN 17 D LABUDOVAC BB M.GUPCA 2 INDUSTRIJSKA CESTA BB KRALJEVEC NA SUTLI 63 GAJA DR. LJUDEVITA 20 TRG SLOBODE 16

Naziv općine HUM NA SUTLI ZABOK KRAPINA KLANJEC ZABOK DONJA STUBICA BEDEKOVČINA ZLATAR KRAPINA KONJŠČINA ZLATAR ZABOK HUM NA SUTLI KRAPINSKE TOPLICE SVETI KRIŽ ZAČRETJE PREGRADA KRAPINA PREGRADA KRAPINA HUM NA SUTLI DONJA STUBICA KLANJEC NOVI GOLUBOVEC KRAPINA ZABOK PREGRADA HUM NA SUTLI ZABOK BEDEKOVČINA VELIKO TRGOVIŠĆE VELIKO TRGOVIŠĆE KRAPINA NOVI GOLUBOVEC VELIKO TRGOVIŠĆE SVETI KRIŽ ZAČRETJE BEDEKOVČINA ZABOK KRALJEVEC NA SUTLI KRAPINA ZLATAR

Prihod 713.302.243 356.873.274 300.515.359 283.644.683 237.338.791 210.353.123 210.245.062 193.110.465 179.909.899 179.315.856 143.409.801 141.389.335 126.476.539 114.317.429 100.090.123 97.269.748 86.085.571 84.361.229 79.197.958 78.578.695 78.028.307 76.845.926 73.689.836 73.055.321 70.383.553 68.086.094 67.249.923 64.177.395 61.201.411 60.968.362 59.120.000 58.237.192 56.134.718 53.068.372 52.570.593 49.981.746 48.510.810 47.631.433 46.775.969 46.703.199 5.128.205.343 10.099.830.444 50,8


216

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. OMCO CROATIA D.O.O. TONDACH HRVATSKA D.D. MPROFIL DOO PERFECTA D.O.O. SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA D.O.O. EINHELL CROATIA D.O.O. TRGOCENTAR DOO GORUP DOO AUTOMONT-TRANSPORT BELINA, VL. BOŽIDAR BELINA

Pošta 49231 49231 49221 49210 49223 49255 49224 49210 49290 49217

Naselje HUM NA SUTLI HUM NA SUTLI BEDEKOVČINA ZABOK SVETI KRIŽ ZAČRETJE NOVI GOLUBOVEC VELIKA VES ZABOK TOMAŠEVEC KRAPINSKE TOPLICE

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 MALI TABOR 40/1 MATIJE GUPCA 2 PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 LABUDOVAC BB GOLUBOVEC 26 VELIKA VES 2 RADNIČKO NASELJE BB TOMAŠEVEC 2 VRTNJAKOVEC 131

Naziv općine HUM NA SUTLI HUM NA SUTLI BEDEKOVČINA ZABOK SVETI KRIŽ ZAČRETJE NOVI GOLUBOVEC KRAPINA ZABOK KLANJEC KRAPINSKE TOPLICE

Dobit 132.727.880 19.899.357 18.769.430 15.784.899 12.422.315 10.278.848 8.398.934 8.025.636 7.685.524 7.328.624

AQUAE VIVAE DD PODUZETNIŠTVO TOMEK D.O.O. PIREKO D.O.O. VARJAČIĆ, D.O.O. MAGDALENA SPECIJALNA BOLNICA ZA KARDIO-VASK.KIRURG.I KARDIOLOGIJ ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O. KOSTEL PROMET D.O.O. JEDINSTVO D.D. PREDIONICA KLANJEC D.O.O. LINZ TEXTIL KLANJEC D.O.O. KAMENOLOM GORJAK D.O.O. GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI D.O.O. ARMKO D.D. OKIROTO D.O.O. STRAHINJČICA D.O.O. TPK OROMETAL D.D. HIDRAULIKA KURELJA D.O.O. CIPRO D.O.O., ZAGORJEGRADNJA D.O.O. H.O.N. ING D.O.O. BELINAMONT D.O.O. BEZAK FAVORY,TOMISLAV ŠUK TRGOSTIL D.D. AMG STUDIO D.O.O. TERMOTEHNIKA INŽINJERING D.O.O. PERFA-BIO DOO LEŠKO D.O.O.

49217 49210 49243 49000 49217 49218 49218 49000 49290 49290 49000 49255 49282 49218 49218 49243 49244 49224 49294 49223 49217 49253 49243 49240 49223 49223 49240 49223

KRAPINA ZABOK OROSLAVJE KRAPINA KRAPINSKE TOPLICE PREGRADA PREGRADA KRAPINA MIHANOVIĆEV DOL KLANJEC KRAPINA NOVI GOLUBOVEC PEŠĆENO PREGRADA PREGRADA OROSLAVJE PUSTODOL LEPAJCI KRALJEVEC NA SUTLI VRANKOVEC VRTNJAKOVEC LOBOR OROSLAVJE DONJA STUBICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE ZAGREB DONJA STUBICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

ANTUNA MIHOVIĆA 2 PRILAZ DR. FRANJE TUĐMANA 6 MILANA PRPIĆA 115A BREGOVITA 13 LJ. GAJA 2 LJUDEVITA GAJA 13 JANKA LESKOVARA 36/3 MIHALJEKOV JAREK 33 NOVODVORSKA 7 NOVODVORSKA 7 GORNJE JESENJE BB GOLUBOVEC 26 PEŠĆENO BB PREGRADA VRHI 124 OBRTNIČKA 4 MILANA PRPIĆA 118 PUSTODOL 68 LEPAJCI 4 A KRALJEVEC NA SUTLI 147 VRANKOVEC BB VRTNJAKOVEC 131 MATIJE GUPCA BR. 2 STUBIČKA SLATINA 47 TOPLIČKA 16 TRG H.KRALJICE JELENE 2 TRG HRVATSKE KRALJICE JELENE 1 GOLUBOVEČKA 44. UL.ĐURKIN PETRA BB

KRAPINSKE TOPLICE ZABOK OROSLAVJE KRAPINA KRAPINSKE TOPLICE PREGRADA PREGRADA KRAPINA KLANJEC KLANJEC KRAPINA NOVI GOLUBOVEC KONJŠČINA PREGRADA PREGRADA OROSLAVJE DONJA STUBICA KRAPINA KRALJEVEC NA SUTLI SVETI KRIŽ ZAČRETJE KRAPINSKE TOPLICE LOBOR OROSLAVJE DONJA STUBICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE SVETI KRIŽ ZAČRETJE DONJA STUBICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

6.148.135 6.051.009 5.773.187 5.442.111 5.367.347 5.039.859 4.758.926 4.587.376 4.051.658 4.015.322 3.618.767 3.524.797 3.503.277 3.501.450 3.102.187 3.031.258 2.822.084 2.725.229 2.496.908 2.398.123 2.380.441 2.158.962 2.069.388 1.958.066 1.832.436 1.774.953 1.762.809 1.749.500 347.277.416 515.431.784 67,4

UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. PREVENT ZLATAR D.O.O. KOTKA DD TRGOSTIL D.D. JEDINSTVO D.D. TRGOCENTAR DOO ELCON D.D. KOSTEL PROMET D.O.O. REGENERACIJA D.D. INKOP OBUĆA D.O.O. TONDACH HRVATSKA D.D. MPROFIL DOO OMCO D.D. KRATEKS, D.D. OROKONFEKCIJA D.O.O. KONSTRUKTOR DD GRADITELJSTVA STRAŽAPLASTIKA D.D. PRESEČKI GRUPA D.O.O. ZAGORKA D.O.O. OMCO CROATIA D.O.O. ZAGORSKI VODOVOD D.O.O. MAGDALENA SPECIJALNA BOLNICA ZA KARDIO-VASK.KIRURG.I KARDIOLOGIJ KRAKOM, D.O.O. VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O. H.O.N. ING D.O.O. EMKA D.D. PREDIONICA KLANJEC D.O.O. TPK OROMETAL D.D. DEKOR D.O.O. TVORNICA RASVJETE HIDRAULIKA KURELJA D.O.O. TERME TUHELJ D.O.O. PREIS-SUPER D.O.O. ŠPOLJAR TRANSPORT D.O.O. BULGARI FILATI D.O.O. VODOPRIVREDA-ZAGORJE D.O.O. ARMKO D.D. SVETI KRIŽ ZAČRETJE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA LIMOVI I KONSTRUKCIJE D.O.O. METALIS D.O.O. STRAHINJČICA D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 49231 49250 49000 49240 49000 49210 49247 49218 49210 49222 49221 49210 49231 49000 49243 49250 49231 49000 49221 49231 49210 49217 49000 49210 49223 49218 49290 49243 49210 49244 49215 49250 49218 49243 49290 49282 49223 49000 49240 49218

Naselje HUM NA SUTLI ZLATAR KRAPINA DONJA STUBICA KRAPINA ZABOK ZLATAR-BISTRICA PREGRADA ZABOK POZNANOVEC BEDEKOVČINA ZABOK MALI TABOR ŽUTNICA OROSLAVJE ZLATAR HUM NA SUTLI KRAPINA BEDEKOVČINA HUM NA SUTLI ZABOK KRAPINSKE TOPLICE KRAPINA ZAGREB VRANKOVEC PREGRADA MIHANOVIĆEV DOL OROSLAVJE ZABOK PUSTODOL TUHELJSKE TOPLICE ZLATAR PREGRADA OROSLAVJE KLANJEC PEŠĆENO SVETI KRIŽ ZAČRETJE KRAPINA DONJA STUBICA PREGRADA

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 S.S.KRANJČEVIĆA BB G.KRAMBERGERA 1 TOPLIČKA 16 MIHALJEKOV JAREK 33 RADNIČKO NASELJE BB JOSIPA KRAŠA 3 JANKA LESKOVARA 36/3 PRILAZ DR. F. TUĐMANA 15 ZAGORSKE BRIGADE 1 MATIJE GUPCA 2 PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 MALI TABOR 40/1 ŽUTNICA BB MILANA PRPIĆA 49 KRALJA PETRA KREŠIMIRA 25 HUM NA SUTLI 123 FRANA GALOVIĆA 15 M.GUPCA 2 MALI TABOR 40/1 K.Š.ĐALSKOG 3 LJ. GAJA 2 GAJA DR. LJUDEVITA 20 TREBEŽ 2 VRANKOVEC BB DRAGUTINA KUNOVIĆA 2 NOVODVORSKA 7 MILANA PRPIĆA 118 RADNIČKO NASELJE 14 PUSTODOL 68 LJUDEVITA GAJA 4 TRG SLOBODE 16 LJUDEVITA GAJA 13 MILANA PRPIĆA 114 MILČIĆEVA 8 PEŠĆENO BB SAKCINSKOG K.IVANA 29 MIHALJEKOV JAREK 33 TOPLIČKA CESTA 54 OBRTNIČKA 4

Naziv općine HUM NA SUTLI ZLATAR KRAPINA DONJA STUBICA KRAPINA ZABOK ZLATAR-BISTRICA PREGRADA ZABOK BEDEKOVČINA BEDEKOVČINA ZABOK HUM NA SUTLI KRAPINA OROSLAVJE ZLATAR HUM NA SUTLI KRAPINA BEDEKOVČINA HUM NA SUTLI ZABOK KRAPINSKE TOPLICE KRAPINA ZABOK SVETI KRIŽ ZAČRETJE PREGRADA KLANJEC OROSLAVJE ZABOK DONJA STUBICA TUHELJ ZLATAR PREGRADA OROSLAVJE KLANJEC KONJŠČINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE KRAPINA DONJA STUBICA PREGRADA

Broj zaposlenih 634 613 601 360 345 311 308 305 291 288 275 274 252 245 236 235 229 203 187 173 166 156 151 142 141 137 127 116 115 114 111 108 106 106 105 103 100 95 92 91 8.747 19.067 45,9


217

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. JEDINSTVO D.D. TONDACH HRVATSKA D.D. PREVENT ZLATAR D.O.O. ARMKO D.D. MPROFIL DOO KONSTRUKTOR DD GRADITELJSTVA VODOPRIVREDA-ZAGORJE D.O.O. GEO-OPREMA CIGLENEČKI D.O.O. ZMAJ D.O.O. GORUP DOO TRGOCENTAR DOO TRGOSTIL D.D. STRAHINJČICA D.O.O. KOZINA D.O.O.

Naselje HUM NA SUTLI KRAPINA BEDEKOVČINA ZLATAR PEŠĆENO ZABOK ZLATAR KLANJEC CIGLENICA ZAGORSKA POZNANOVEC TOMAŠEVEC ZABOK DONJA STUBICA PREGRADA KRAPINA

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 MIHALJEKOV JAREK 33 MATIJE GUPCA 2 S.S.KRANJČEVIĆA BB PEŠĆENO BB PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 KRALJA PETRA KREŠIMIRA 25 MILČIĆEVA 8 CIGLENICA ZAGORSKA 7/B ZAGORSKE BRIGADE 6 TOMAŠEVEC 2 RADNIČKO NASELJE BB TOPLIČKA 16 OBRTNIČKA 4 ZAGREBAČKA C.35

Prihod 713,302,243 300,515,359 210,245,062 193,110,465 179,315,856 356,873,274 143,409,801 76,845,926 30,062,170 29,761,378 283,644,683 237,338,791 210,353,123 97,269,748 79,197,958

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. OMCO CROATIA D.O.O. TONDACH HRVATSKA D.D. PERFECTA D.O.O. SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA D.O.O. MPROFIL DOO PODUZETNIŠTVO TOMEK D.O.O. ZAGORJEGRADNJA D.O.O. CESTA GRAĐENJE D.O.O. NISKOGRADNJA ZAGORJE VL.JURAJ HRGETIĆ, GORNJA STUBICA EINHELL CROATIA D.O.O. TRGOCENTAR DOO GORUP DOO STRAHINJČICA D.O.O. CIPRO D.O.O.,

Naselje HUM NA SUTLI HUM NA SUTLI BEDEKOVČINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE NOVI GOLUBOVEC ZABOK ZABOK KRALJEVEC NA SUTLI KUMROVEC GORNJA STUBICA VELIKA VES ZABOK TOMAŠEVEC PREGRADA LEPAJCI

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 MALI TABOR 40/1 MATIJE GUPCA 2 LABUDOVAC BB GOLUBOVEC 26 PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 PRILAZ DR. FRANJE TUĐMANA 6 KRALJEVEC NA SUTLI 147 CESTA LIJEPE NAŠE 5 HUM STUBIČKI 87A VELIKA VES 2 RADNIČKO NASELJE BB TOMAŠEVEC 2 OBRTNIČKA 4 LEPAJCI 4 A

Dobit 132,727,880 19,899,357 18,769,430 12,422,315 10,278,848 15,784,899 6,051,009 2,496,908 1,603,019 1,444,419 8,398,934 8,025,636 7,685,524 3,102,187 2,725,229

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Bedekovčina

Naziv subjekta VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. PREVENT ZLATAR D.O.O. KOTKA DD JEDINSTVO D.D. ELCON D.D. MPROFIL DOO KONSTRUKTOR DD GRADITELJSTVA VODOPRIVREDA-ZAGORJE D.O.O. GEO-OPREMA CIGLENEČKI D.O.O. VELMAT D.O.O. TRGOSTIL D.D. TRGOCENTAR DOO PREIS-SUPER D.O.O. STRAHINJČICA D.O.O. OROTERRA D.O.O.

Klanjec

Naselje HUM NA SUTLI ZLATAR KRAPINA KRAPINA ZLATAR-BISTRICA ZABOK ZLATAR KLANJEC CIGLENICA ZAGORSKA DONJE VINO DONJA STUBICA ZABOK ZLATAR PREGRADA OROSLAVJE

Ulica i broj HUM NA SUTLI 203 S.S.KRANJČEVIĆA BB G.KRAMBERGERA 1 MIHALJEKOV JAREK 33 JOSIPA KRAŠA 3 PRILAZ DR.FRANJE TUĐMANA 11 KRALJA PETRA KREŠIMIRA 25 MILČIĆEVA 8 CIGLENICA ZAGORSKA 7/B DONJE VINO 1C TOPLIČKA 16 RADNIČKO NASELJE BB TRG SLOBODE 16 OBRTNIČKA 4 MILANA PRPIĆA 112

Marija Bistrica

Broj zaposlenih 634 613 601 345 308 274 235 105 78 69 360 311 108 91 68


218

ŽUPANIJE

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

1464

1,6

BROJ ZAPOSLENIH

19.067

108,7

2,0

VRIJEDNOST BILANCE

9559

111,5

0,9

UKUPNI PRIHOD

9050

110,4

1,3

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

409

157,5

1,1

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

279

99,3

2,2

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3545

104,0

87,7

584

109,7

0,8

VRIJEDNOST INVESTICIJA

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

PETROKEMIJA D.D.

Naziv subjekta

Pošta 44320

KUTINA

Ulica i broj ALEJA VUKOVAR 4

Naziv općine KUTINA

SELK D.D. LONIA DD VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O. SINACO D.O.O. VIVERA D.O.O. IDIS D.O.O. SANO - SUVREMENA HRANIDBA ŽIVOTINJA D.O.O. HERBOS D.D. LIPOVICA D.O.O. POPOVAČA MLIN I PEKARE D.O.O. RUDMAN D.O.O. METALING D.O.O. CESTE SISAK D.O.O. IGM-CIGLANA D.O.O. OKTAN ŽAŽINE D.O.O. PLEPER DOO

44320 44320 44000 44000 44400 44000 44317 44000 44317 44000 44000 44000 44000 44250 44272 44330

KUTINA KUTINA SISAK SISAK GLINA SISAK POPOVAČA SISAK DONJA VLAHINIĆKA SISAK SISAK SISAK SISAK PETRINJA ŽAŽINA BRESTAČA

KOLODVORSKA 27 VINKOVAČKA 2 B.ADŽIJE 19 A.KOVAČIĆA 1 ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB OBRTNIČKA 10 INDUSTRIJSKA CESTA B.B. N.TESLE 17 LIPOVEČKA 22 KRALJA ZVONIMIRA 24 I.FISTROVIĆA 3 BOŽIDARA ADŽIJE 2 LAĐARSKA 28C SISAČKA 116 ŽAŽINA BB BRESTAČA 97

KUTINA KUTINA SISAK SISAK GLINA SISAK POPOVAČA SISAK POPOVAČA SISAK SISAK SISAK SISAK PETRINJA LEKENIK NOVSKA

ALMOS D.O.O. FELIS PRODUKTI D.O.O. FARMA JELAS D.O.O. HRB DUNAVSKI LLOYD-SISAK D.O.O. AUTO IN-VICTA D.O.O. MOSLAVKA D.D. VODOPRIVREDA SISAK DD PPS-MAJUR D.O.O. AUTO KUĆA CINDRIĆ D.O.O. AB BETON, ŠLJUNAK I CEMENT D.O.O.

44320 44000 44450 44000 44273 44320 44000 44430 44000

KUTINA SISAK HRVATSKA DUBICA SISAK SELA KUTINA SISAK MAJUR SISAK

SLAVONSKA 5 B.ADŽIJE 19 PETRA BERISLAVIĆA 39 RIMSKA 28 SELA 213 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 10 RUĐERA BOŠKOVIĆA 11 ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA BB ZAGREBAČKA 49B

KUTINA SISAK HRVATSKA DUBICA SISAK SISAK KUTINA SISAK MAJUR SISAK

46.836.456 46.462.222 44.892.410 43.297.837 43.186.148 41.865.533 41.827.096 41.756.660 40.872.812

44250 44000 44000

PETRINJA SISAK SISAK

GAVRILOVICEV TRG 1 S. I A. RADIĆA 48 OBRTNIČKA 66

PETRINJA SISAK SISAK

40.393.906 39.904.793 39.393.376

44000 44330 44250 44000 44320 44415 44000

SISAK BROČICE PETRINJA SISAK KUTINA TOPUSKO TOPOLOVAC

RUĐERA BOŠKOVIĆA 10 BROČICE BB MAŽURANIĆEVA 31 ZAGREBAČKA 19 TRG KRALJA TOMISLAVA 10 ŠKOLSKA BB 1.SVIBNJA BB

SISAK NOVSKA PETRINJA SISAK KUTINA TOPUSKO SISAK

35.009.975 33.864.760 33.853.216 33.420.203 32.893.484 31.316.550 31.211.215 5.431.998.028 9.050.861.763 60,0

GRADSKE LJEKARNE SISAK EXCO D.O.O. SISAČKI VODOVOD D.O.O. QUERCUS VL.ANTE MIJIĆ SLAVIJATRANS D.D. PETRINJA AUTO PROMET SISAK D.O.O. MOSLAVINA PLIN D.O.O. DALEKOVOD TIM D.D. LAV AUTO POPEC D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Naselje

Prihod 2.170.538.880 254.670.921 204.395.241 200.107.189 157.781.191 148.622.182 135.400.554 131.735.304 121.134.336 98.802.214 87.100.024 78.854.103 58.229.545 58.130.686 56.106.823 55.303.574 51.857.509


219

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

PETROKEMIJA D.D.

Naziv subjekta

Pošta 44320

KUTINA

Naselje

Ulica i broj ALEJA VUKOVAR 4

Naziv općine KUTINA

Dobit 78.272.148

AB BETON, ŠLJUNAK I CEMENT D.O.O. SANO - SUVREMENA HRANIDBA ŽIVOTINJA D.O.O. VIVERA D.O.O. PPS-MAJUR D.O.O. NORD PRODUKT D.O.O. GRAĐEVINARSTVO,TRGOVINA,UGOSTITELJSTVO I TURIZAM KOVAČEVIĆ ,I IGM-CIGLANA D.O.O. MOSLAVINA, D.O.O. CJEVOMONT D.O.O. UTOLICA D.O.O. LJEKARNE RODINIS METAFLEX D.O.O. ZA METALNU INDUSTRIJU MOSLAVINA PLIN D.O.O. KISIKANA D.O.O.

44000 44317 44400 44430 44435 44415 44250 44320 44320 44000 44415 44330 44320 44000

VELIKA GORICA POPOVAČA GLINA MAJUR DIVUŠA TOPUSKO PETRINJA KUTINA KUTINA SISAK TOPUSKO NOVSKA KUTINA SISAK

ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71 INDUSTRIJSKA CESTA B.B. ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA BB DIVUŠA 2B GREĐANI 4 A SISAČKA 116 ZAGREBAČKA 1 POSLOVNA ZONA I BR. 13 UL. K. TOMISLAVA 32 OPATOVINA 1 KOLODVORSKA 45 TRG KRALJA TOMISLAVA 10 S.I A.RADIĆA 17

GLINA POPOVAČA GLINA MAJUR DVOR TOPUSKO PETRINJA KUTINA KUTINA SISAK TOPUSKO NOVSKA KUTINA SISAK

36.257.200 19.249.681 13.023.044 12.332.973 8.680.548 4.593.368 3.893.723 3.437.782 3.168.199 3.145.936 3.084.444 2.944.750 2.899.015 2.852.837

DRVNI CENTAR GLINA D.O.O BARUN PROMET D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE LONJA-STRUG D.D.

44400 44320 44320

GLINA KUTINA KUTINA

ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71 STJEPANA RADIĆA 14 VINKOVAČKA 4

GLINA KUTINA KUTINA

2.748.173 2.564.370 2.563.918

LJEKARNA BARIŠIĆ-USTANOVA ZA LJEKARNICKU DJELATNOS FELIS RECIKLAŽA D.O.O. PETRINEC-TRANSPORT D.O.O. MOSLAVKA D.D. NOVATON QUERCUS VL.ANTE MIJIĆ SISAČKI VODOVOD D.O.O. DADO USLUŽNI OBRT FARMA JELAS D.O.O. TERRA ET AQUA D.O.O. SPONA D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE IDIS D.O.O. TURBOMEHANIKA D.O.O. ZA POPRVAK I ODRZ.STROJEVA I PODGORŠEK D.O.O. TOPLICE D.O.O. TOPUSKO HAJDINJAK D.O.O. EXCO D.O.O.

44320 44000 44322 44320 44000 44330 44000 44000 44450 44000 44440 44000 44320 44000 44415 44000 44000

KUTINA SISAK LIPOVLJANI KUTINA SISAK BROČICE SISAK SISAK HRVATSKA DUBICA SISAK DVOR SISAK KUTINA SISAK TOPUSKO SISAK SISAK

KOLODVORSKA BB BOŽIDARA ADŽIJE 19 SVETE BARBARE 27 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 10 ŽABNO 34B BROČICE BB RUĐERA BOŠKOVIĆA 10 KRATEČKO 38 PETRA BERISLAVIĆA 39 S.S.KRANJČEVIĆA 7 MATICE HRVATSKE BB OBRTNIČKA 10 SLAVONSKA 1A ŠETALIŠTE V.NAZORA 8 A.MIHANOVICA 3. ŽITNA 8 OBRTNIČKA 66

KUTINA SISAK LIPOVLJANI KUTINA SISAK NOVSKA SISAK SISAK HRVATSKA DUBICA SISAK DVOR SISAK KUTINA SISAK TOPUSKO SISAK SISAK

2.200.655 2.106.122 2.002.288 1.980.442 1.963.410 1.873.371 1.762.640 1.716.175 1.689.437 1.688.302 1.683.695 1.672.777 1.601.992 1.566.131 1.545.532 1.514.253 1.464.255

CESTE SISAK D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

44000

SISAK

LAĐARSKA 28C

SISAK

1.417.038 285.330.053 409.379.849 69,7

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta SELK D.D. PETROKEMIJA D.D. VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

Pošta 44320 44320 44000

KUTINA KUTINA SISAK

Naselje

Ulica i broj KOLODVORSKA 27 ALEJA VUKOVAR 4 B.ADŽIJE 19

Naziv općine KUTINA KUTINA SISAK

SINACO D.O.O. LIPOVICA D.O.O. POPOVAČA MLIN I PEKARE D.O.O. METALING D.O.O. CESTE SISAK D.O.O. ŽELJEZARA SISAK - REMONT CAPRAG D.O.O. LONIA DD IDIS D.O.O. FELIS PRODUKTI D.O.O. HERBOS D.D. AUTO PROMET SISAK D.O.O. PLEPER DOO VODOPRIVREDA SISAK DD SLAVONSKA DRVNA INDUSTRIJA D.O.O. LIPOVLJANI TOP-TERME D.O.O. LONJA-STRUG D.D. ALMOS D.O.O. SISAČKI VODOVOD D.O.O. MOSLAVKA D.D. DALEKOVOD TIM D.D. SEGESTICA D.O.O. MOSLAVINA, D.O.O. HRB DUNAVSKI LLOYD-SISAK D.O.O. POUNJE DD SLAVIJATRANS D.D. PETRINJA VIVERA D.O.O.

44000 44317 44000 44000 44000 44010 44320 44000 44000 44000 44000 44330 44000 44322 44415 44320 44320 44000 44320 44415 44000 44320 44000 44430 44250 44400

SISAK DONJA VLAHINIĆKA SISAK SISAK SISAK SISAK KUTINA SISAK SISAK SISAK SISAK BRESTAČA SISAK LIPOVLJANI TOPUSKO KUTINA KUTINA SISAK KUTINA TOPUSKO SISAK KUTINA SISAK HRVATSKA KOSTAJNICA PETRINJA GLINA

A.KOVAČIĆA 1 LIPOVEČKA 22 KRALJA ZVONIMIRA 24 BOŽIDARA ADŽIJE 2 LAĐARSKA 28C BOŽIDARA ADŽIJE 19 VINKOVAČKA 2 OBRTNIČKA 10 B.ADŽIJE 19 N.TESLE 17 ZAGREBAČKA 19 BRESTAČA 97 RUĐERA BOŠKOVIĆA 11 INDUSTRIJSKA B.B. TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA 16 VINKOVAČKA 4 SLAVONSKA 5 RUĐERA BOŠKOVIĆA 10 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 10 ŠKOLSKA BB QUIRINOVA 8 ZAGREBAČKA 1 RIMSKA 28 RATKA DJETELIĆA 70 MAŽURANIĆEVA 31 ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB

SISAK POPOVAČA SISAK SISAK SISAK SISAK KUTINA SISAK SISAK SISAK SISAK NOVSKA SISAK LIPOVLJANI TOPUSKO KUTINA KUTINA SISAK KUTINA TOPUSKO SISAK KUTINA SISAK HRVATSKA KOSTAJNICA PETRINJA GLINA

HAKADESCH D.O.O. NOVSKA NAŠA TRGOVINA D.O.O. ARĐENT D.O.O. ŽITNJAK TRGOVINA D.O.O. QUERCUS VL.ANTE MIJIĆ RADEK GRADNJA D.O.O. PPS-MAJUR D.O.O. CJEVOMONT D.O.O. KOMUNALAC PETRINJA D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

44330 44210 44330 44000 44330 44320 44430 44320 44250

NOVSKA SISAK NOVSKA SISAK BROČICE HUSAIN MAJUR KUTINA PETRINJA

KOLODVORSKA 41 BREZJE BB TRG L.ILIĆA-ORIOVČANINA 21 ZAGREBAČKA 48 BROČICE BB STARO BRDO 81 ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA BB POSLOVNA ZONA I BR. 13 GUNDULIĆEVA 14

NOVSKA SISAK NOVSKA SISAK NOVSKA KUTINA MAJUR KUTINA PETRINJA

Broj zaposlenih 2.676 2.659 1.134 544 257 248 210 199 193 190 182 176 175 174 173 164 158 154 152 148 143 140 139 133 132 129 128 122 121 107 104 95 93 89 83 82 81 80 12.721 21.810 58,3


220

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

PETROKEMIJA D.D.

Naziv subjekta KUTINA

Naselje

Ulica i broj ALEJA VUKOVAR 4

SELK D.D. VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O. VIVERA D.O.O. CESTE SISAK D.O.O. PLEPER DOO VODOPRIVREDA SISAK DD TVIM D.O.O. LONJA-STRUG D.D. LONIA DD IDIS D.O.O. SANO - SUVREMENA HRANIDBA ŽIVOTINJA D.O.O. RUDMAN D.O.O. AUTO IN-VICTA D.O.O.

KUTINA SISAK GLINA SISAK BRESTAČA SISAK SISAK KUTINA KUTINA SISAK POPOVAČA SISAK SELA

KOLODVORSKA 27 B.ADŽIJE 19 ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB LAĐARSKA 28C BRESTAČA 97 RUĐERA BOŠKOVIĆA 11 ZAGREBAČKA 1 VINKOVAČKA 4 VINKOVAČKA 2 OBRTNIČKA 10 INDUSTRIJSKA CESTA B.B. I.FISTROVIĆA 3 SELA 213

Prihod 2,170,538,880 254,670,921 200,107,189 148,622,182 58,130,686 51,857,509 41,827,096 29,546,336 28,254,277 204,395,241 135,400,554 131,735,304 78,854,103 43,186,148

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti RUDARSTVO I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta AB BETON, ŠLJUNAK I CEMENT D.O.O. SOL-INA D.O.O. HIDROKOP D.O.O. KOLLER D.O.O. BETONARA-PETRINJA D.O.O. PETROKEMIJA D.D.

Naselje VELIKA GORICA SISAK SISAK GLINA PETRINJA KUTINA

Ulica i broj ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71 STJEPANA I ANTUNA RADIĆA 17 QUIRINOVA 2 ŽRTAVA DOMOVINSK. RATA 71 ZAGREBAČKA BB ALEJA VUKOVAR 4

Dobit 36,257,200 548,214 87,699 80,280 6,445 78,272,148

VIVERA D.O.O. PPS-MAJUR D.O.O. NORD PRODUKT D.O.O. SANO - SUVREMENA HRANIDBA ŽIVOTINJA D.O.O. UTOLICA D.O.O. LJEKARNE RODINIS BARUN PROMET D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE

GLINA MAJUR DIVUŠA POPOVAČA SISAK TOPUSKO KUTINA

ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB ULICA ŽRTAVA DOMOVINSKOG RATA BB DIVUŠA 2B INDUSTRIJSKA CESTA B.B. UL. K. TOMISLAVA 32 OPATOVINA 1 STJEPANA RADIĆA 14

13,023,044 12,332,973 8,680,548 19,249,681 3,145,936 3,084,444 2,564,370

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Kutina

Naziv subjekta SELK D.D. PETROKEMIJA D.D. VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

KUTINA KUTINA SISAK

Ulica i broj KOLODVORSKA 27 ALEJA VUKOVAR 4 B.ADŽIJE 19

LIPOVICA D.O.O. POPOVAČA CESTE SISAK D.O.O. PLEPER DOO VODOPRIVREDA SISAK DD LONJA-STRUG D.D. ARĐENT D.O.O. LONIA DD IDIS D.O.O. NAŠA TRGOVINA D.O.O. ŽITNJAK TRGOVINA D.O.O. SPUGA-K D.O.O.

DONJA VLAHINIĆKA SISAK BRESTAČA SISAK KUTINA NOVSKA KUTINA SISAK SISAK SISAK ZAGREB

LIPOVEČKA 22 LAĐARSKA 28C BRESTAČA 97 RUĐERA BOŠKOVIĆA 11 VINKOVAČKA 4 TRG L.ILIĆA-ORIOVČANINA 21 VINKOVAČKA 2 OBRTNIČKA 10 BREZJE BB ZAGREBAČKA 48 VINKOVAČKA BR. 2

Novska

Naselje

Sisak

Broj zaposlenih 2,676 2,659 1,134 257 199 173 164 152 95 190 182 104 93 62


221

ŽUPANIJE

KARLOVAČKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

1652

1,8

BROJ ZAPOSLENIH

17.722

106,7

1,8

VRIJEDNOST BILANCE

9856

109,4

1,0

UKUPNI PRIHOD

8551

113,4

1,3

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

489

114,3

1,3

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

232

137,9

1,8

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3623

104,6

89,7

759

150,9

1,0

VRIJEDNOST INVESTICIJA

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. IGM-TOUNJ D.D. MODIBIT D.O.O. CENTROGRADNJA D.O.O. WIENERBERGER ILOVAC DD PIPELIFE HRVATSKA CIJEVNI SUSTAVI D.O.O. KIM MLJEKARA KARLOVAC D.D. DIP D.D. RETA D.O.O. KAPLAST D.D. ADRIADIESEL DD ANATRADE LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. AQUATERM D.O.O. KELTEKS D.O.O. CESTE KARLOVAC D. D. PM LIGNUM VL. PAVAO MILJAVAC AB GRADNJA D.O.O. HEINEKEN ADRIA D.O.O. ZAK D.O.O. RIBNIK KONTEJNER DD LOLA RIBAR D.D. ŽITOPROIZVOD DD DRVO TRGOVINA D.O.O. AQUA-INVEST D.O.O. KARLOVAČKA LJEKARNA KARLOVAC BARTOL D.O.O. LANA COMMERCE D.O.O. AUTOTRANSPORT KARLOVAC D.D. RUDMAN COMMERCE D.O.O. KA- 3 D.O.O. PAMUČNA INDUSTRIJA U STEČAJU KORDUN D.D. KORDUN ALATI D.O.O. VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. SEMMELROCK STEIN+DESIGN D.O.O. TVORNICA TURBINA D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 47000 47000 47000 47000 47264 47280 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47220 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47250 47000 47000 47000 47272 47000 47000 47000 47000 47000 47300 47000 47000 47000 47000 47250 47240 47000 47000 47300 47000

Naselje KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC TOUNJ OZALJ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC MALETIĆI OZALJ ZAGREB BENCETIĆI RIBNIK KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OGULIN KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA SLUNJ KARLOVAC KARLOVAC OGULIN KARLOVAC

Ulica i broj DUBOVAC 22 SELCE 33 MALA ŠVARČA 155 M.BOGOVIĆA 7 TOUNJ 17 KARLOVAČKA CESTA 124 BANIJA 70 DONJE POKUPJE 2 ZAGREBAČKA 19 MEKUŠANSKA CESTA 51 BANIJA 127 ZAGREBAČKA 37 KUPLJENSKO 75 B MALA ŠVARČA 155 LUŠČIĆ 24 BANIJA 127 PRIMORSKA 28 MALA ŠVARČA 155 BANIJA BB MALETIĆ 38 DR.VLADKA MAČEKA 26/A DUBOVAC 22 ZAGREBAČKA 15C RIBNIK BB RIJEČKA 97 BANIJA 69 ANTUNA MIHANOVIĆA 7 PRIMORSKA 28 KRALJA TOMISLAVA 19A BUKOVNIČKA 35 S.RADIĆA 26 GAŽANSKI TRG 8 LJUDEVITA ŠESTIĆA 7 GORNJA GAZA 10 JOSEFA JERUZALEMA 8 ŠKOLSKA 19 MATKA LAGINJE 10 GAŽANSKI TRG 8 OTOK OŠTARIJSKI 4/E VRAZOVA 53

Naziv općine KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC TOUNJ OZALJ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC VOJNIĆ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC NETRETIĆ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC RIBNIK KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OGULIN KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA SLUNJ KARLOVAC KARLOVAC OGULIN KARLOVAC

Prihod 566.147.707 407.615.091 290.245.929 235.111.625 200.571.914 197.902.999 148.826.160 139.977.576 121.755.818 120.875.079 120.498.967 112.943.904 108.538.469 102.137.634 92.889.329 83.625.470 81.845.173 80.934.186 79.174.160 74.940.989 74.137.483 72.054.091 68.663.912 60.601.532 58.061.019 55.748.779 55.432.183 53.113.884 51.416.151 49.598.827 47.607.266 47.170.239 46.100.844 45.817.121 41.261.186 40.780.216 40.551.936 39.447.187 39.420.034 38.205.247 4.391.747.316 8.551.181.770 51,4


222

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta HEINEKEN ADRIA D.O.O. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. DIP D.D. WIENERBERGER ILOVAC DD GALEB D.O.O. AQUATERM D.O.O. ARKADA D.O.O. IGM-TOUNJ D.D. RECIKLON D.O.O. LANA COMMERCE D.O.O. AB GRADNJA D.O.O. SINTEKS D.O.O. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. DRVO TRGOVINA D.O.O. KELTEKS D.O.O. IM - METAL, D.O.O. ČISTOĆA D.O.O. KARLOVAC KAPLAST D.D. STAKLO SPUDIĆ D.O.O. VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. PIPELIFE HRVATSKA CIJEVNI SUSTAVI D.O.O. UNIM D.O.O. TURBOTEH D.O.O. MIVIT PEKARA D.O.O. CENTROGRADNJA D.O.O. BENEFIT PROMET IZGRADNJA MARINKOVIĆ D.O.O. IZGRADNJA POPOVAČKI GRAĐEVINSKI OBRT MIJO POPOVAČKI LINDE PLIN D.O.O. CENTAR ZA RADNU TERAPIJU I REHABILITACIJU NADA CESTE KARLOVAC D. D. GRAĐEVINSKI OBRT ŠPELIĆ VL. NIKOLA ŠPELIĆ DIL D.O.O. ODETA D.O.O. KORDUN LAV D.O.O. TURBO MODELI D.O.O. DID PHARMA RETA D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47240 47000 47250 47264 47220 47000 47000 47240 47000 47000 47000 47280 47000 47220 47250 47000 47000 47206 47000 47300 47000 47000 47000 47250 47000 47000 47000 47240 47220 47000 47280 47000 47000 47000

Naselje ZAGREB KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC SLUNJ KARLOVAC DUGA RESA TOUNJ VOJNIĆ KARLOVAC OZALJ GORNJE TABORIŠTE KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OZALJ KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC LASINJA KARLOVAC TURKOVIĆI OGULINSKI KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA MAHIĆNO KARLOVAC KARLOVAC SLUNJ DONJI VOJNIC KARLOVAC SLAPNO VARAŽDIN KARLOVAC KARLOVAC

Ulica i broj DUBOVAC 22 MALA ŠVARČA 155 DUBOVAC 22 M.BOGOVIĆA 7 BANIJA 127 DONJE POKUPJE 2 PLITVIČKA 1 PRIMORSKA 28 KOLODVORSKA 1 A TOUNJ 17 ANDRIJE HEBRANGA 5 S.RADIĆA 26 DR.VLADKA MAČEKA 26/A LADIHOVIĆEVA 20 SELCE 33 ANTUNA MIHANOVIĆA 7 MALA ŠVARČA 155 KOLODVORSKA CESTA BB GAŽANSKI TRG 8 KUPLJENSKO 75 B TRG HRVATSKIH MUČENIKA 5 OBALA RAČKOG 10 ZAGREBAČKA 19 LASINJSKA 11 MALA ŠVARČA 155 TURKOVIĆI 12 BANIJA 70 DOMOBRANSKA 8A VITEZOVIĆA PAVLA 6 ANTUNA STARČEVIĆA 3 MAHIČNO BB GAZA BB BANIJA BB LUMBARDENIK 95 DONJI VOJINIC 14 A VRHOVCA MAKSIMILIJANA 8 SLAPNO 10 ŠETALIŠTE DR. FRANJE TUĐMANA 6 M. VRHOVCA 3 ZAGREBAČKA 37

Naziv općine KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC SLUNJ KARLOVAC DUGA RESA TOUNJ VOJNIĆ KARLOVAC KARLOVAC SLUNJ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OZALJ KARLOVAC VOJNIĆ DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC LASINJA KARLOVAC OGULIN KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC SLUNJ VOJNIĆ KARLOVAC OZALJ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC

Dobit 71.510.131 34.193.490 32.323.402 20.093.586 16.250.766 12.756.698 11.970.048 8.765.743 7.435.999 7.117.818 6.829.178 5.981.234 5.500.448 5.278.251 5.262.290 4.414.862 4.207.876 4.037.002 3.765.183 3.598.136 3.513.629 3.511.411 2.956.662 2.911.039 2.897.943 2.845.104 2.844.205 2.834.939 2.626.570 2.369.903 2.325.671 2.304.941 2.236.271 2.167.193 2.093.936 2.050.126 2.039.649 2.000.483 1.999.721 1.958.021 321.779.558 489.493.738 65,7

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta HS PRODUKT D.O.O. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. IGM-TOUNJ D.D. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. PAMUČNA INDUSTRIJA U STEČAJU ADRIADIESEL DD DIP D.D. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. CESTE KARLOVAC D. D. LOLA RIBAR D.D. LANA-KARLOVAČKA TISKARA D.D. KIM MLJEKARA KARLOVAC D.D. VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. AUTOTRANSPORT KARLOVAC D.D. KELTEKS D.O.O. HRVATSKI OLIMPIJSKI CENTAR BJELOLASICA KORDUN ALATI D.O.O. ŽITOPROIZVOD DD IVA D.O.O. BETI ŽAKANJE D.O.O. ČISTOĆA D.O.O. KARLOVAC WIENERBERGER ILOVAC DD ZELENILO D.O.O. ŽEČE NOVI D.O.O. KORDUN LAV D.O.O. CROATIA PUMPE NOVA D.O.O. MAIER-TEXTIL D.O.O. CENTAR ZA RADNU TERAPIJU I REHABILITACIJU NADA PLETIX D.O.O. VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. RIBNIK KONTEJNER DD MR.JOSEPH D.O.O. ENERGOREMONT DD TOPLANA D.O.O. LJEVAONICA DUGA RESA D.O.O. TP OGULIN D.D. TVORNICA TURBINA D.O.O. MIVIT PEKARA D.O.O. KORDUN D.D. AB GRADNJA D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 47000 47000 47264 47000 47250 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47314 47000 47000 47000 47276 47000 47000 47000 47000 47280 47000 47251 47000 47282 47000 47272 47250 47000 47000 47250 47300 47000 47300 47240 47000

Naselje KARLOVAC KARLOVAC TOUNJ KARLOVAC DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC JASENAK KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC BUBNJARAČKI BROD KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC SLAPNO KARLOVAC BOSILJEVO KARLOVAC KAMANJE KARLOVAC RIBNIK DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA OGULIN KARLOVAC TURKOVIĆI OGULINSKI SLUNJ OZALJ

Ulica i broj M.BOGOVIĆA 7 MALA ŠVARČA 155 TOUNJ 17 DUBOVAC 22 JOSEFA JERUZALEMA 8 MALA ŠVARČA 155 BANIJA 127 SELCE 33 BANIJA BB RIJEČKA 97 BANIJA 127 MEKUŠANSKA CESTA 51 GAŽANSKI TRG 8 GAŽANSKI TRG 8 MALA ŠVARČA 155 VRELO BB MATKA LAGINJE 10 BANIJA 69 ILOVAC 29 BUBNJARAČKI BROD 34 GAŽANSKI TRG 8 DONJE POKUPJE 2 PUT DAVORINA TRSTENJAKA 6 MALA ŠVARČA 155 SLAPNO 10 MALA ŠVARČA 155 BOSILJEVO BB GAZA BB KAMANJE 102 OBALA RAČKOG 10 RIBNIK BB NASELJE ROGANAC 29 MALA ŠVARČA 155 UJEVIĆA TINA 7 MREŽNIČKA OBALA 1 LJUDEVITA GAJA 6 VRAZOVA 53 TURKOVIĆI 12 ŠKOLSKA 19 DR.VLADKA MAČEKA 26/A

Naziv općine KARLOVAC KARLOVAC TOUNJ KARLOVAC DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OGULIN KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC ŽAKANJE KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OZALJ KARLOVAC BOSILJEVO KARLOVAC KAMANJE KARLOVAC RIBNIK DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA OGULIN KARLOVAC OGULIN SLUNJ KARLOVAC

Broj zaposlenih 837 691 431 418 374 295 281 268 266 242 236 219 176 173 162 160 158 157 145 143 139 123 122 114 113 110 108 105 104 99 95 93 91 89 88 87 86 84 84 84 7.850 17.722 44,3


223

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. MODIBIT D.O.O. CENTROGRADNJA D.O.O. CESTE KARLOVAC D. D. AB GRADNJA D.O.O. ASFALTI KARLOVAC D.O.O. VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. RETA D.O.O. ANATRADE ZAK D.O.O. DRVO TRGOVINA D.O.O. AQUA-INVEST D.O.O.

Naselje KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OZALJ KARLOVAC KARLOVAC OZALJ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC BENCETIĆI KARLOVAC KARLOVAC

Ulica i broj DUBOVAC 22 SELCE 33 MALA ŠVARČA 155 M.BOGOVIĆA 7 KARLOVAČKA CESTA 124 BANIJA 70 BANIJA BB DR.VLADKA MAČEKA 26/A PUT D. TRSTENJAKA 1BB OBALA RAČKOG 10 ZAGREBAČKA 37 LUŠČIĆ 24 ZAGREBAČKA 15C ANTUNA MIHANOVIĆA 7 PRIMORSKA 28

Prihod 566,147,707 407,615,091 290,245,929 235,111,625 197,902,999 148,826,160 79,174,160 74,137,483 38,002,646 33,494,686 112,943,904 92,889,329 68,663,912 55,432,183 53,113,884

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta HEINEKEN ADRIA D.O.O. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. DIP D.D. ARKADA D.O.O. AB GRADNJA D.O.O. STAKLO SPUDIĆ D.O.O. VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. CENTROGRADNJA D.O.O. DRVO TRGOVINA D.O.O. BENEFIT PROMET ODETA D.O.O. TURBO MODELI D.O.O. DID PHARMA

Naselje ZAGREB KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA OZALJ DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC VARAŽDIN KARLOVAC

Ulica i broj DUBOVAC 22 MALA ŠVARČA 155 DUBOVAC 22 M.BOGOVIĆA 7 BANIJA 127 KOLODVORSKA 1 A DR.VLADKA MAČEKA 26/A TRG HRVATSKIH MUČENIKA 5 OBALA RAČKOG 10 BANIJA 70 ANTUNA MIHANOVIĆA 7 DOMOBRANSKA 8A VRHOVCA MAKSIMILIJANA 8 ŠETALIŠTE DR. FRANJE TUĐMANA 6 M. VRHOVCA 3

Dobit 71,510,131 34,193,490 32,323,402 20,093,586 16,250,766 7,435,999 5,500,448 3,513,629 3,511,411 2,844,205 4,414,862 2,834,939 2,050,126 2,000,483 1,999,721

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Karlovac

Naziv subjekta HS PRODUKT D.O.O. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. PAMUČNA INDUSTRIJA U STEČAJU ADRIADIESEL DD CESTE KARLOVAC D. D. VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. AB GRADNJA D.O.O. GRAĐEVINSKI OBRT HB VL.HAJRUDIN BEĆIREVIĆ ASFALTI KARLOVAC D.O.O. BETI ŽAKANJE D.O.O. TP OGULIN D.D. KORDUN D.D. GUŠTIN D.O.O. AUTOBUSNI KOLODVOR D.D.

Ogulin

Naselje KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC DUGA RESA KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OZALJ DRAGANIĆ KARLOVAC BUBNJARAČKI BROD OGULIN SLUNJ VRŠKOVAC KARLOVAC

Ulica i broj M.BOGOVIĆA 7 MALA ŠVARČA 155 DUBOVAC 22 JOSEFA JERUZALEMA 8 MALA ŠVARČA 155 BANIJA BB OBALA RAČKOG 10 DR.VLADKA MAČEKA 26/A BARKOVIĆI 25 PUT D. TRSTENJAKA 1BB BUBNJARAČKI BROD 34 LJUDEVITA GAJA 6 ŠKOLSKA 19 VRŠKOVAC BR.16 PRILAZ V.HOLJEVCA BR.2

Slunj

Broj zaposlenih 837 691 418 374 295 266 99 84 79 77 143 87 84 57 56


224

ŽUPANIJE

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

2524

2,8

BROJ ZAPOSLENIH

38.944

104,6

4,0

VRIJEDNOST BILANCE

22.455

114,0

2,2

UKUPNI PRIHOD

22.095

109,0

3,3

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

1049

116,8

2,8

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

158

94,7

1,2

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3379

107,7

83,6

VRIJEDNOST INVESTICIJA

1708

118,8

2,2

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta VINDIJA D.D. BOXMARK D.O.O. KOKA D.D. VARAŽDIN ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. CESTA VARAŽDIN D.D. VARTEKS D. D. TRGONOM D.O.O METEOR-GRUPA D.O.O. GUMIIMPEX-GRP D.O.O. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF TERMOPLIN D.D. YTRES D.O.O. VETING VOESTALPINE D.O.O. CONING INŽENJERING DD TP VARAŽDIN D.O.O. MAGMA D.O.O. JALKOVEC VARKOM D.D. MAX BÖGL ? TEHNOBETON D.O.O. UNIVERZAL D.O.O. AUTOBUSNI PROMET D.D. VARAŽDIN NECKERMANN KATALOŠKA PRODAJA D.O.O. COTRA D.O.O. IGM CIGLANA CERJE TUŽNO D.O.O. LIM-MONT - D.O.O. VINDIJA TRGOVINA D.O.O. IMI D.O.O. COMET D.O.O. PZC VARAŽDIN D.D. HOLCIM MINERALNI AGREGATI D.O.O. ELKOM D.O.O. TTI - MESTRA D.O.O. STANOING D.O.O. FRIGO&CO D.O.O. KOS TRANSPORTI D.O.O. COMPROM PLUS D.O.O. INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR D.D. VARAŽDIN KAMIX D.O.O. BRANKA D.O.O. AUTO KNEZ D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 42000 42202 42000 42000 42000 42000 42220 42000 42000 42000 42220 42000 42204 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42243 42232 42000 42240 42000 42000 42250 42240 42223 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000

Naselje VARAŽDIN TRNOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN DONJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN LEPOGLAVA VRBANOVEC VARAŽDIN IVANEC NOVI MAROF VARAŽDIN LEPOGLAVA IVANEC VARAŽDINSKE TOPLICE VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN

Ulica i broj MEĐIMURSKA 6 GOSPODARSKA 12 JALKOVEČKA BB P. MIŠKINE 49 MEĐIMURSKA 26 ZAGREBAČKA ULICA 94 VARAŽDINSKA 13 OPTUJSKA 12 PAVLEKA MIŠKINE 64C FABIJANSKA ULICA 33 VARAŽDINSKA 140 VJEKOSLAVA ŠPINČIĆA 78 ULICA GRADA VERONE 3 NOVAKA VILKA 48 K AUGUSTA ŠENOE 4-6 OPTUJSKA 26 VARAŽDINSKA ULICA, ODVOJAK I, BR. 14 KUKULJEVIĆEVA 9 ANKICE OPOLSKI 2 CEHOVSKA 10 KOPRIVNIČKA 2 VILKA NOVAKA 50/2 IVANA SEVERA 17 CERJE NEBOJSE 2 BRIGADA BRAĆE RADIĆA 8 MEĐIMURSKA 6 VARAŽDINSKA 35 VARAŽDINSKA 40C KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV,25 OČURA BB IVANEČKO NASELJE 1 D ULICA KRALJA TOMISLAVA 54 J. HABDELIĆA 4 CEHOVSKA 4 CEKOVSKA 13 CEHOVSKA 100 PAVLEKA MIŠKINE 59/A CEHOVSKA 46 ZRINSKI I FRANKOPANA 2 OPTUJSKA 155

Naziv općine VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN GORNJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN MARUŠEVEC DONJI MARTIJANEC VARAŽDIN IVANEC NOVI MAROF VARAŽDIN LEPOGLAVA IVANEC VARAŽDINSKE TOPLICE VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN

Prihod 2.579.102.022 1.315.353.595 1.174.047.545 811.542.834 472.046.042 442.505.196 287.072.086 279.907.438 230.287.034 203.008.654 202.331.672 180.197.381 170.934.464 164.686.514 164.286.188 157.841.141 150.869.060 149.857.118 142.922.919 142.869.977 127.488.469 118.277.172 115.466.991 109.474.689 105.246.215 104.659.381 103.951.793 101.692.986 101.449.418 101.176.437 100.646.822 98.265.129 97.487.134 95.270.868 95.035.595 94.521.083 94.450.442 89.576.172 89.499.635 89.304.375 11.454.609.686 22.094.725.876 51,8


225

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta BOXMARK D.O.O. VINDIJA D.D. KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF GUMIIMPEX-GRP D.O.O. ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. FIMA GRUPA D.D. ZIF BREZA D.D. KOKA D.D. VARAŽDIN PATTING D.O.O. VIS D.O.O. MAX BÖGL ? TEHNOBETON D.O.O. LIM-MONT - D.O.O. YTRES D.O.O. COMPROM PLUS D.O.O. TERMOPLIN D.D. FIMA VALIDUS D.D. KAMING D.D. COMET D.O.O. FIMA VRIJEDNOSNICE D.O.O. BHS CORRUGATED STROJEVI D.O.O. TRNOVEC METEOR-GRUPA D.O.O. MIPCRO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GRADITELJSKE, PROIZ FIMA GLOBAL INVEST D.O.O. BRANKA D.O.O. COTRA D.O.O. BIOVIT D.O.O. GT INŽENJERING D.O.O. VARKOM D.D. C.HOEGGER D.O.O. ŠLJUNČARA TRANSPORTI SMONTARA STANOING D.O.O. OMEGA D.O.O. FIMA FAS D.O.O. CONING TURIZAM D.D. VARTEKS D. D. GEOBIM D.O.O. VODOGRADNJA D.D. VARAŽDIN ELKOM D.O.O. NIGRAD D.O.O. TEMING D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 42202 42000 42220 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42232 42204 42000 42000 42000 42222 42000 42000 42202 42000 42240 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42202 42231 42000 42225 42000 42000 42000 42214 42000 42240 42000 42000

Naselje TRNOVEC VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VRBANOVEC DONJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN LJUBEŠĆICA NOVI MAROF VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VELIKI BUKOVEC VARAŽDIN BREZNICA VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN BELETINEC VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN KUĆAN MAROF

Ulica i broj GOSPODARSKA 12 MEĐIMURSKA 6 VARAŽDINSKA 140 PAVLEKA MIŠKINE 64C P. MIŠKINE 49 ANINA ULICA 2 ANINA 2 JALKOVEČKA BB SVILARSKA 2 SVILARSKA 2 ANKICE OPOLSKI 2 BRIGADA BRAĆE RADIĆA 8 ULICA GRADA VERONE 3 CEHOVSKA 100 VJEKOSLAVA ŠPINČIĆA 78 ANINA ULICA 2 ZAGORSKA 1 VARAŽDINSKA 40C ANINA 2 GOSPODARSKA 11 OPTUJSKA 12 DR. ADALBERTA GEORGIJEVIĆA 3 ANINA 2 ZRINSKI I FRANKOPANA 2 IVANA SEVERA 17 MATKA LAGINJE 13 ĐURE KUHARA 2 KUKULJEVIĆEVA 9 GOSPODARSKA 5 VELIKI BUKOVEC,SOVIĆEVA 90 J. HABDELIĆA 4 BREZNICA 3A ANINA 2 AUGUSTA ŠENOE 4-6 ZAGREBAČKA ULICA 94 RADIĆA STJEPANA 27 MEĐIMURSKA 26B IVANEČKO NASELJE 1 D TRENKOVA 37A VARAŽDINSKA 20

Naziv općine TRNOVEC BARTOLOVEČKI VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN DONJI MARTIJANEC GORNJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN LJUBEŠĆICA NOVI MAROF VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VELIKI BUKOVEC VARAŽDIN BREZNICA VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN SVETI ILIJA VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN

Dobit 106.801.039 43.191.078 41.977.389 41.616.265 40.870.365 32.510.535 25.710.437 25.538.236 24.422.570 24.222.856 20.120.402 20.043.649 17.902.223 17.223.988 14.996.257 14.909.256 11.302.444 10.605.950 9.007.683 7.508.427 7.199.072 7.095.695 6.764.553 6.588.993 6.586.682 6.354.191 5.776.223 5.633.651 5.271.859 5.118.032 4.277.964 4.127.364 4.053.874 4.020.301 3.939.944 3.922.064 3.816.051 3.763.971 3.734.907 3.605.801 652.132.241 1.048.827.720 62,2

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta VARTEKS D. D. KOKA D.D. VARAŽDIN BOXMARK D.O.O. VINDIJA D.D. ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. CESTA VARAŽDIN D.D. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN IVANČICA D.D. TVORNICA OBUĆE IVANEC TRGONOM D.O.O AUTOBUSNI PROMET D.D. VARAŽDIN VARKOM D.D. COMPROM PLUS D.O.O. YTRES D.O.O. INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR D.D. VARAŽDIN VIS KONFEKCIJA D.D. BOR D. D. MIDAL D.O.O. METEOR-GRUPA D.O.O. HRAST-EXPORT-PUKLAVEC D.O.O. GRAFIČAR DD B.M.V. D.O.O. ARSENAL- IVEZIĆ K.D. TP VARAŽDIN D.O.O. MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O. PZC VARAŽDIN D.D. HIDROING D.D. DRVODJELAC D.O.O. GUMIIMPEX-GRP D.O.O. DERMA DD. VINDIJA TRGOVINA D.O.O. CENTAR ZA REHABILITACIJU VARAŽDIN KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF ITAS-PRVOMAJSKA D.D. IVANEC CONSORS D.O.O. IMI D.O.O. VIS KG D.O.O. LIPA D.O.O PAVLOS D.O.O. BAMBI D.O.O. LEPA D.O.O. LEPOGLAVA UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 42000 42000 42202 42000 42000 42000 42000 42240 42220 42000 42000 42000 42204 42000 42000 42220 42000 42000 42232 42230 42000 42000 42000 42000 42000 42000 42240 42000 42000 42000 42000 42220 42240 42243 42240 42000 42220 42000 42000 42250

Naselje VARAŽDIN VARAŽDIN TRNOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN DONJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN HRASTOVLJAN LUDBREG VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF IVANEC DONJE LADANJE IVANEC VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN JALKOVEC LEPOGLAVA

Ulica i broj ZAGREBAČKA ULICA 94 JALKOVEČKA BB GOSPODARSKA 12 MEĐIMURSKA 6 P. MIŠKINE 49 MEĐIMURSKA 26 FABIJANSKA ULICA 33 PETRA PRERADOVIĆA 12 VARAŽDINSKA 13 KOPRIVNIČKA 2 KUKULJEVIĆEVA 9 CEHOVSKA 100 ULICA GRADA VERONE 3 PAVLEKA MIŠKINE 59/A SVILARSKA 2 VARAŽDINSKA 70 KUĆANSKA 12 OPTUJSKA 12 HRASTOVLJAN 1C FRANKOPANSKA 89 ZAGREBAČKA ULICA 94 PAVLINSKA 5 OPTUJSKA 26 PAVLEKA MIŠKINE 59 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV,25 OPTUJSKA 161 PRERADOVIĆA PETRA 14 PAVLEKA MIŠKINE 64C MIŠKININA 55 MEĐIMURSKA 6 KUNC ZINKE 47 VARAŽDINSKA 140 I.G.KOVAČIĆA TESLE NIKOLE 6 VARAŽDINSKA 35 SVILARSKA 2 VARAŽDINSKA 90 IVANA SEVERA 2 BRAĆE RADIĆA 108 HRVATSKIH PAVLINA 44

Naziv općine VARAŽDIN VARAŽDIN TRNOVEC BARTOLOVEČKI VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN GORNJI KNEGINEC VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN DONJI MARTIJANEC LUDBREG VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF IVANEC MARUŠEVEC IVANEC VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN LEPOGLAVA

Broj zaposlenih 3.060 1.647 1.637 994 916 803 740 662 451 428 422 415 409 398 388 311 260 255 253 252 250 244 241 233 232 214 212 207 200 196 187 182 172 171 169 168 168 156 155 154 18.612 38.944 47,8


226

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta VINDIJA D.D. BOXMARK D.O.O. VARTEKS D. D. GUMIIMPEX-GRP D.O.O. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. CESTA VARAŽDIN D.D. MAX BÖGL ? TEHNOBETON D.O.O. PZC VARAŽDIN D.D. ELKOM D.O.O. TRGONOM D.O.O METEOR-GRUPA D.O.O. VETING VOESTALPINE D.O.O. TP VARAŽDIN D.O.O. MAGMA D.O.O. JALKOVEC

Naselje VARAŽDIN TRNOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN

Ulica i broj MEĐIMURSKA 6 GOSPODARSKA 12 ZAGREBAČKA ULICA 94 PAVLEKA MIŠKINE 64C FABIJANSKA ULICA 33 P. MIŠKINE 49 MEĐIMURSKA 26 ANKICE OPOLSKI 2 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV,25 IVANEČKO NASELJE 1 D VARAŽDINSKA 13 OPTUJSKA 12 NOVAKA VILKA 48 K OPTUJSKA 26 VARAŽDINSKA ULICA, ODVOJAK I, KBR. 14

Prihod 2,579,102,022 1,315,353,595 442,505,196 230,287,034 203,008,654 811,542,834 472,046,042 142,922,919 101,449,418 100,646,822 287,072,086 279,907,438 164,686,514 157,841,141 150,869,060

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta BOXMARK D.O.O. VINDIJA D.D. KNAUF INSULATION D.O.O. NOVI MAROF GUMIIMPEX-GRP D.O.O. PATTING D.O.O. ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. MAX BÖGL ? TEHNOBETON D.O.O. MIPCRO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GRADITELJSKE, PROIZ GT INŽENJERING D.O.O. GEOBIM D.O.O. FIMA GRUPA D.D. COMET D.O.O. METEOR-GRUPA D.O.O. BRANKA D.O.O. COTRA D.O.O.

Naselje TRNOVEC VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN BELETINEC VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN

Ulica i broj GOSPODARSKA 12 MEĐIMURSKA 6 VARAŽDINSKA 140 PAVLEKA MIŠKINE 64C SVILARSKA 2 P. MIŠKINE 49 ANKICE OPOLSKI 2 DR. ADALBERTA GEORGIJEVIĆA 3 ĐURE KUHARA 2 RADIĆA STJEPANA 27 ANINA ULICA 2 VARAŽDINSKA 40C OPTUJSKA 12 ZRINSKI I FRANKOPANA 2 IVANA SEVERA 17

Dobit 106,801,039 43,191,078 41,977,389 41,616,265 24,422,570 40,870,365 20,120,402 7,095,695 5,776,223 3,922,064 32,510,535 10,605,950 7,199,072 6,588,993 6,586,682

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Novi Marof

Naziv subjekta VARTEKS D. D. BOXMARK D.O.O. VINDIJA D.D. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN IVANČICA D.D. TVORNICA OBUĆE IVANEC ZAGORJE - TEHNOBETON D.D. CESTA VARAŽDIN D.D. PZC VARAŽDIN D.D. HIDROING D.D. ZAKMARDY D.O.O. TRGONOM D.O.O METEOR-GRUPA D.O.O. TP VARAŽDIN D.O.O. VINDIJA TRGOVINA D.O.O. NECKERMANN KATALOŠKA PRODAJA D.O.O.

Varaždin

Naselje VARAŽDIN TRNOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN IVANEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN NOVI MAROF VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN

Ulica i broj ZAGREBAČKA ULICA 94 GOSPODARSKA 12 MEĐIMURSKA 6 FABIJANSKA ULICA 33 PETRA PRERADOVIĆA 12 P. MIŠKINE 49 MEĐIMURSKA 26 KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV,25 OPTUJSKA 161 H. HABDELIĆA 4 VARAŽDINSKA 13 OPTUJSKA 12 OPTUJSKA 26 MEĐIMURSKA 6 VILKA NOVAKA 50/2

Vrbanovec

Broj zaposlenih 3,060 1,637 994 740 662 916 803 232 214 131 451 255 241 196 113


227

ŽUPANIJE

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

1327

1,5

BROJ ZAPOSLENIH

19.680

104,4

2,0

VRIJEDNOST BILANCE

11.644

112,8

1,1

UKUPNI PRIHOD

11.043

112,3

1,6

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

318

107,5

0,8

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

105

94,8

0,8

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3998

105,0

98,9

960

154,8

1,2

VRIJEDNOST INVESTICIJA

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. KTC D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

Pošta 48000 48260 48000 48000

Naselje KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA

Ulica i broj ANTE STARČEVIĆA 32 NIKOLE TESLE 18 ULICA DANICA 5 ĐELEKOVEČKA CESTA 21

Naziv općine KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA

MLINAR D.D. KRIŽEVCI JAKŠINIĆ D.O.O. BILOKALNIK IPA D.D. NATURA AGRO D.O.O. RADNIK D.D. SLOGA D.O.O. ĐURĐEVAC POLJOCENTAR D.O.O. GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O. ABM D.O.O. GRATIT D.O.O. HARTMANN D.O.O. IGMA D.O.O. LASSELSBERGER-KNAUF D.O.O. AUTO ŠATRAK D.O.O. ROBNI CENTAR D.O.O. HAAS DOM D.O.O. IMPROM PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA D.O.O. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ĐURĐEVAC BROKO D.O.O. BILOKALNIK-DRVO D.O.O. SIZIM D.O.O. SLOGA TVORNICA OBUĆE D.D. ŠIRJAN D.O.O. MOPAR D.O.O. PODRAVSKO GOSPODARSTVO D.O.O. KOMING D.O.O. RASCO D.O.O. PODRAVINA-PROGRAMAT D.D. KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. PONI TRGOVINA D.O.O. ITS D.O.O. ELIN D.O.O. KALNIČKE VODE BIO NATURA D.D. SEGRAD D.D. AUTO CENTAR KRIVAK D.O.O. REKA UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

48260 48214 48000 48350 48260 48350 48260 48000 48000 48326 48000 48000 48350 48000 48260 48350 48260 48350 48260 48000 48317 48000 48268 48260 48000 48000 48361 48350 48260 48000 48260 48000 48260 48350 48305

KRIŽEVCI SVETI IVAN ŽABNO KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC CUBINEC ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNIČKI IVANEC KOPRIVNICA KUSIJEVEC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KALINOVAC ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC REKA

GRDENIĆEVA 27 TRG KARLA LUKAŠA 20 DRAVSKA BB BASARIČEKOVA 16 KRALJA TOMISLAVA 45 TRG SVETOG JURJA 6 OBRTNIČKA 12 MOSNA 15 FLORIJANSKI TRG 8 NOVIGRADSKA 67 DRAVSKA BB CIGLANA10 PETRA PRERADOVIĆA 64 BJELOVARSKA CESTA 18 ZAGREBAČKA 34 KOLODVORSKA 32 CUBINEC 28 BASARIČEKOVA 16 ULICA FRANA GUNDRUMA 29 PAVELINSKA BB VELIKI OTOK MIHOVILA PAVLEKA MIŠKINE 5 KUSIJEVEC 29 NIKOLE TESLE 28 ĐELEKOVEČKA CESTA 25 MOSNA ULICA 15 KOLODVORSKA 120B STJEPANA RADIĆA 16 GRDENIĆEVA 7 JOSIPA VARGOVIĆA BB NIKOLE TESLE 38 ZAGREBAČKA ULICA 82 BJELOVARSKA 4 RADNIČKA CESTA 63 STJEPANA RADIĆA 28C

KRIŽEVCI SVETI IVAN ŽABNO KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA LEGRAD KOPRIVNICA SVETI PETAR OREHOVEC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KALINOVAC ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA

Prihod 2.672.887.358 1.197.830.529 675.242.434 403.835.839 249.841.735 183.578.767 169.164.490 148.614.747 148.342.919 141.586.584 108.169.967 104.782.883 101.510.486 96.193.269 91.566.325 80.399.706 76.521.813 75.820.070 64.082.585 63.968.345 59.741.931 59.110.177 58.573.329 56.106.672 55.412.474 55.358.885 53.887.006 51.962.653 47.823.114 46.528.475 42.565.505 42.525.822 37.242.208 36.492.565 34.147.405 33.100.533 30.299.784 28.844.745 27.850.537 8.075.039.557 11.042.908.641 73,1


228

ŽUPANIJE

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. KTC D.O.O.

Pošta 48000 48260

Naselje KOPRIVNICA KRIŽEVCI

Ulica i broj ULICA DANICA 5 NIKOLE TESLE 18

Naziv općine KOPRIVNICA KRIŽEVCI

RADNIK D.D. LASSELSBERGER-KNAUF D.O.O. TVORNICA STOČNE HRANE D.O.O RASCO D.O.O. ŠIRJAN D.O.O. HARTMANN D.O.O. MLINAR D.D. KRIŽEVCI PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. KOPRIVNIČKA TISKARNICA D.O.O. BILOKALNIK IPA D.D. MATVEJ MARINA UŽIVATI U TRENUTKU - CARPE DIEM D.O.O. SIZIM D.O.O. EUROSPUŽVA D.O.O GROŠIĆ DARKO-POSLOVANJE NEKRETNINAMA HANJES D.O.O. VETERINARSKA STANICA KRIŽEVCI D.O.O. GRATIT D.O.O. BENETEKS D.O.O. BINEKO D.O.O. LJEKARNA BARICA PRETKOVIĆ-SMONTARA MR.PHARM. I BOŽENA HREŠĆ MR.P FORMA-BIRO D.O.O. PLANMEDIA D.O.O. KOMING D.O.O. HUBZIN PROMET D.O.O. ZANATLIJSKO ŠTEDNA I KREDITNA ZADRUGA EKOKEM D.O.O. LJEKARNA VERA GOLUBIĆ MR.PHARM.I MARIJA HAJDINJAK MR.PHARM. R V D.O.O. LABOR D.O.O. BALTAZAR D.O.O. DIVNA D.O.O. RENOTEX D.O.O. MLIN D.O.O. ŠIMUNIĆ PROMET D.O.O. ITS D.O.O. G.C.HAHN & CO. D.O.O. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

48260 48350 48000 48361 48268 48000 48260 48000 48000 48000 48326 48260 48317 48000 48000 48317 48260 48326 48260 48000 48000 48000 48000 48000 48260 48260 48000 48000 48260 48000 48000 48260 48000 48363 48322 48260 48000

KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KALINOVAC KUSIJEVEC KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE KRIŽEVCI KOPRIVNIČKI IVANEC KOPRIVNICA KOPRIVNICA LEGRAD KRIŽEVCI VIRJE KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA IVANEC KRIŽEVAČKI KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA PODRAVSKE SESVETE BOTOVO KRIŽEVCI KOPRIVNICA

KRALJA TOMISLAVA 45 PETRA PRERADOVIĆA 64 KOLODVORSKA 14 KOLODVORSKA 120B KUSIJEVEC 29 DRAVSKA BB GRDENIĆEVA 27 ANTE STARČEVIĆA 32 ĐURE ESTERA 1 DRAVSKA BB TRNOVAC 6 P.PRERADOVIĆA 8 VELIKI OTOK DRAVSKA BB DONJI BANOVEC 4 TRG SVETOG TROJSTVA 41 POTOČKA 35 NOVIGRADSKA 67 ZAGREBAČKA 25 J.VARGOVIĆA 1 BRAĆE RADIĆA 2 ANTE STARČEVIĆA 5 FLORIJANSKI TRG 15/I MOSNA ULICA 15 IVANEC KRIŽEVAČKI 80 IVANA Z.DIJANKOVEČKOG 7 STAROGRADSKA 26 FRANKOPANSKA 2 ZAGREBAČKA 24 OBRTNIČKA 2 OBRTNIČKA 6 KRALJA TOMISLAVA 3 BJELOVARSKA 18 TRG BANA JELAČIĆA 6A PRVOMAJSKA 11 NIKOLE TESLE 38 MIHANOVIĆEVA 9C

KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KALINOVAC SVETI PETAR OREHOVEC KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE KRIŽEVCI LEGRAD KOPRIVNICA KOPRIVNICA LEGRAD KRIŽEVCI VIRJE KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA PODRAVSKE SESVETE DRNJE KRIŽEVCI KOPRIVNICA

Dobit 79.367.232 29.664.320 10.468.964 8.970.890 6.996.657 6.928.797 6.090.360 5.883.149 4.935.533 3.628.469 3.019.925 2.986.123 2.777.936 2.608.220 2.407.527 2.356.543 2.248.760 2.188.246 2.040.448 1.905.542 1.896.210 1.701.882 1.649.093 1.628.328 1.553.160 1.348.676 1.331.075 1.301.093 1.265.200 1.221.149 1.182.076 1.124.834 1.103.883 1.057.182 1.038.163 1.033.835 993.627 988.551 972.210 236.192.494 317.785.403 74,3

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema prosječnom broju zaposlenih u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. KTC D.O.O. MLINAR D.D. KRIŽEVCI DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O. SLOGA TVORNICA OBUĆE D.D. BILOKALNIK IPA D.D. RADNIK D.D. HAAS DOM D.O.O.

Pošta 48000 48000 48260 48260 48000 48000 48000 48260 48350

Naselje KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC

Ulica i broj ANTE STARČEVIĆA 32 ULICA DANICA 5 NIKOLE TESLE 18 GRDENIĆEVA 27 ĐELEKOVEČKA CESTA 21 MIHOVILA PAVLEKA MIŠKINE 5 DRAVSKA BB KRALJA TOMISLAVA 45 KOLODVORSKA 32

Naziv općine KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI ĐURĐEVAC

Broj zaposlenih 3.910 841 837 816 654 526 453 344 319

GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O. BILOKALNIK-DRVO D.O.O. SLOGA D.O.O. ĐURĐEVAC IGMA D.O.O. KOMING D.O.O. HARTMANN D.O.O. GRATIT D.O.O. NATURA AGRO D.O.O. SVETOIVANČANKA D.O.O. MOPAR D.O.O. PODRAVSKO GOSPODARSTVO D.O.O. JAKŠINIĆ D.O.O. KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. LORA D.O.O. ABM D.O.O. TRGOPROM-SERVIS D.O.O. KOMUNALIJE D.O.O. ĐURĐEVAC IMPROM PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA D.O.O. JAVOR D.O.O. POLJOCENTAR D.O.O. MULTI-STAR D.O.O. EKOKEM D.O.O. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ĐURĐEVAC RENOTEX D.O.O. INŽENJER BRANKO MEĐUREČAN D.O.O. RASCO D.O.O. ČELIK D.D. BISTRA D.O.O. ĐURĐEVAC KOPRIVNIČKA TISKARNICA D.O.O. KALNIČKE VODE BIO NATURA D.D. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

48000 48000 48350 48000 48000 48000 48326 48350 48214 48260 48000 48214 48260 48260 48000 48214 48350 48260 48214 48260 48000 48000 48350 48000 48361 48361 48260 48350 48000 48260

KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE ĐURĐEVAC SVETI IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KOPRIVNICA SVETI IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA SVETI IVAN ŽABNO ĐURĐEVAC CUBINEC SV. IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KALINOVAC KALINOVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KRIŽEVCI

MOSNA 15 PAVELINSKA BB TRG SVETOG JURJA 6 CIGLANA10 MOSNA ULICA 15 DRAVSKA BB NOVIGRADSKA 67 BASARIČEKOVA 16 KOLODVORSKA BB NIKOLE TESLE 28 ĐELEKOVEČKA CESTA 25 TRG KARLA LUKAŠA 20 GRDENIĆEVA 7 N.TESLE 43 FLORIJANSKI TRG 8 KOLODVORSKA BB RADNIČKA CESTA 61 CUBINEC 28 KOLODVORSKA BB OBRTNIČKA 12 ZRINSKI TRG 4 STAROGRADSKA 26 BASARIČEKOVA 16 BJELOVARSKA 18 DRAVSKA KOLODVORSKA 120B KRALJA TOMISLAVA 49 ANTUNA RADIĆA 8C ĐURE ESTERA 1 BJELOVARSKA 4

KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA VIRJE ĐURĐEVAC SVETI IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KOPRIVNICA SVETI IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA SVETI IVAN ŽABNO ĐURĐEVAC KRIŽEVCI SVETI IVAN ŽABNO KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KALINOVAC KALINOVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KRIŽEVCI

232 221 217 198 193 189 189 186 179 173 170 145 144 136 123 117 112 110 101 91 89 89 88 86 83 81 81 76 71 67 13.043 19.680 66,3


229

ŽUPANIJE

Prvih 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

Naselje KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA

Ulica i broj ANTE STARČEVIĆA 32 ULICA DANICA 5 ĐELEKOVEČKA CESTA 21

Prihod 2,672,887,358 675,242,434 403,835,839

MLINAR D.D. KRIŽEVCI RADNIK D.D. GRATIT D.O.O. KOMING D.O.O. ELIN D.O.O. SEGRAD D.D. KTC D.O.O. SLOGA D.O.O. ĐURĐEVAC ABM D.O.O. AUTO ŠATRAK D.O.O. ROBNI CENTAR D.O.O.

KRIŽEVCI KRIŽEVCI VIRJE KOPRIVNICA KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI

GRDENIĆEVA 27 KRALJA TOMISLAVA 45 NOVIGRADSKA 67 MOSNA ULICA 15 ZAGREBAČKA ULICA 82 RADNIČKA CESTA 63 NIKOLE TESLE 18 TRG SVETOG JURJA 6 FLORIJANSKI TRG 8 BJELOVARSKA CESTA 18 ZAGREBAČKA 34

249,841,735 148,342,919 96,193,269 46,528,475 33,100,533 28,844,745 1,197,830,529 141,586,584 101,510,486 75,820,070 64,082,585

Prvih 5 poduzetnika po dobiti nakon oporezivanja u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Naziv subjekta BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

Naselje KOPRIVNICA

Ulica i broj ULICA DANICA 5

Dobit 79,367,232

LASSELSBERGER-KNAUF D.O.O. TVORNICA STOČNE HRANE D.O.O RASCO D.O.O. RADNIK D.D. MATVEJ MARINA GRATIT D.O.O. KOMING D.O.O. ZIDAR D.O.O. KTC D.O.O. BENETEKS D.O.O. BINEKO D.O.O. LJEKARNA BARICA PRETKOVIĆ-SMONTARA MR.PHARM. I BOŽENA HREŠĆ MR.P HUBZIN PROMET D.O.O.

ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KALINOVAC KRIŽEVCI VIRJE VIRJE KOPRIVNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA IVANEC KRIŽEVAČKI

PETRA PRERADOVIĆA 64 KOLODVORSKA 14 KOLODVORSKA 120B KRALJA TOMISLAVA 45 TRNOVAC 6 NOVIGRADSKA 67 MOSNA ULICA 15 GRGURA KARLOVČANA 1 NIKOLE TESLE 18 ZAGREBAČKA 25 J.VARGOVIĆA 1 BRAĆE RADIĆA 2 IVANEC KRIŽEVAČKI 80

8,970,890 6,996,657 6,928,797 10,468,964 2,777,936 1,905,542 1,348,676 949,512 29,664,320 1,896,210 1,701,882 1,649,093 1,331,075

Prvih 5 poduzetnika po broju zaposlenih u tri najmarkantnije djelatnosti u županiji 2007. godine Područje djelatnosti PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

Đurđevac

Naziv subjekta PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. MLINAR D.D. KRIŽEVCI DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O. SLOGA TVORNICA OBUĆE D.D. RADNIK D.D. KOMING D.O.O. GRATIT D.O.O. INŽENJER BRANKO MEĐUREČAN D.O.O. BISTRA D.O.O. ĐURĐEVAC KTC D.O.O. SLOGA D.O.O. ĐURĐEVAC ABM D.O.O. MULTI-STAR D.O.O. ORION D.O.O.

Koprivnica

Naselje KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA KOPRIVNICA KRIŽEVCI KOPRIVNICA VIRJE KALINOVAC ĐURĐEVAC KRIŽEVCI ĐURĐEVAC KOPRIVNICA KOPRIVNICA BAKOVČICA

Ulica i broj ANTE STARČEVIĆA 32 ULICA DANICA 5 GRDENIĆEVA 27 ĐELEKOVEČKA CESTA 21 MIHOVILA PAVLEKA MIŠKINE 5 KRALJA TOMISLAVA 45 MOSNA ULICA 15 NOVIGRADSKA 67 DRAVSKA ANTUNA RADIĆA 8C NIKOLE TESLE 18 TRG SVETOG JURJA 6 FLORIJANSKI TRG 8 ZRINSKI TRG 4 KOPRIVNIČKA 48

Križevci

Broj zaposlenih 3,910 841 816 654 526 344 193 189 83 76 837 217 123 89 48


230

ŽUPANIJE

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA (Iznosi u milijunima kuna)

BROJ PODUZETNIKA

2007.

Indeks Udjel u 2006. gospodarstvu =100 RH u %

1358

1,5

BROJ ZAPOSLENIH

18.011

107,0

1,9

VRIJEDNOST BILANCE

9358

112,3

0,9

UKUPNI PRIHOD

8745

114,3

1,3

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

486

136,9

1,3

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

137

114,8

1,1

PROSJEČNA NETO PLAĆA (U KN)

3193

103,9

79,0

444

118,2

0,6

VRIJEDNOST INVESTICIJA

Prvih 40 poduzetnika u županiji prema ukupnom prihodu u 2007. godini Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Naziv subjekta PEVEC D.O.O. KOESTLIN D.D. PRIMA COMMERCE D.O.O. PEVEC TRANSPORT D.O.O. IVERICA D.O.O. ELEKTROMETAL D.D. KAMEN SIRAČ DD EURODUHAN D.D. ČAZMATRANS-PRIJEVOZ D.O.O. W&P KAMEN D.O.O. PPK-BJELOVAR D.D. ZDENKA DD ŠPAR D.O.O. JATA D.O.O. KUMAL D.O.O. LJEVAONICA BJELOVAR D.O.O. PEVEC PROIZVODNJA D.O.O. CESTE D.O.O. METALIND D.O.O. ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNA CONER BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O. DI ČAZMA D.O.O. REMONT ŽELJEZNIČKIH VOZILA D.O.O. TROHA-DIL D.O.O. IVETA D.O.O. BAKROTISAK D.D. OBRT KROKO NAFTA VL. STANIČIĆ ZVONIMIR INTRA TEP D.O.O. AUTOCENTAR RAJKOVIĆ D.O.O. FINAG DD AQUA TRGOVINA D.O.O. DRVOGRAĐENJE D.O.O. VODOTEHNA D.O.O. NACIONAL D.O.O. KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR HITTNER D.O.O. POD PROIZVODNJA OPRUGA D.O.O. DEŽANOVAC HODAK D.O.O. TVORNICA RUBLJA MODEA D.D. HIDROREGULACIJA D.D. UKUPNO TOP 40 UKUPNO ŽUPANIJA UDJEL PRVIH 40 U ŽUPANIJI

Pošta 43000 43000 43000 43000 43000 43000 43541 43000 43240 43541 43000 43293 43000 43000 43541 43000 43000 43000 43000 43000 43280 43240 43000 43000 43000 43280 43270 43240 43000 43280 43000 43000 43000 43000 43000 43000 43506 43000 43280 43000

Naselje BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR SIRAČ BJELOVAR ČAZMA SIRAČ BJELOVAR VELIKI ZDENCI BJELOVAR BJELOVAR SIRAČ BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR GAREŠNIČKI BRESTOVAC ČAZMA BJELOVAR STARE PLAVNICE BJELOVAR GAREŠNICA VELIKI GRDJEVAC ČAZMA BJELOVAR GAREŠNICA BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR DEŽANOVAC ZVIJERCI GAREŠNICA BJELOVAR

Ulica i broj TRG S. RADIĆA 26 SLAVONSKA CESTA 1A SLAVONSKA CESTA 6 TRG S. RADIĆA 26 SLAVONSKA CESTA 17 FERDE RUSANA 21 STJEPANA RADIĆA 122 ZAGREBAČKA 51 MILANA NOVAČIĆA 10 RUĐERA BOŠKOVIĆA 54 ĐURĐEVAČKA CESTA 138 TRG KRALJA TOMISLAVA 1 BRAĆE DIVIŠ 14A TRG KR.TOMISLAVA 3 R. BOŠKOVIĆA 25/A SLAVONSKA CESTA 15