Issuu on Google+

RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH ZA 2007. GODINU RAST PRIHODA NAJUSPJEŠNIJIH

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

PODUZETNIČKA SNAGA SEKTORA I ŽUPANIJA VIDLJIVA NERAVNOMJERNOST

ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA U 2007. GODINI U GLOBALIZIRANOM SVIJETU SVE OVISI O NAMA

LV 3553 BROJ

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

LISTOPAD 2008.

GODINA

www.privredni.hr


Kako danas možemo isporučiti čišću energiju?


Siemens odgovara: Učinkovit lanac pretvorbe energije s najučinkovitijom plinskom turbinom kombiniranog ciklusa na svijetu smanjuje do 40.000 tona CO₂. Isporučivati energiju koja štiti okoliš znači učinkovitije proizvoditi i prenositi energiju te osigurati njezinu pouzdanu distribuciju. Kao jedina kompanija na svijetu koja nudi rješenja za cijeli lanac pretvorbe energije, razvijamo inovativne načine za smanjenje emisije plinova. Primjerice, naša će najnovija plinska turbina omogućiti elektrani kombiniranog ciklusa u Irschingu u Njemačkoj smanjenje emisije CO₂ za 40.000 tona na godinu i istodobno napajanje električnom energijom grada od tri milijuna stanovnika. www.siemens.com/answers

Answers for the environment.


Potpisujte sigurnije!


07

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVOD Buković: Ne postoji kriza iz koje se ne može nešto naučiti

9

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: dr. Žarko Primorac Centar za makroekonomske analize HGK Suradnice na analizi: Veronika Lozić, Dragica Kušen Novinari: Andrea Marić, Adriano Milovan, Boris Odorčić, Jasminka Filipas, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Drago Živković

02 ANALIZE Primorac: Relativno dobra kontroverzna godina

10-20

Primorac: Osrednji potencijal za dinamičniji gospodarski razvoj

24-29

Lozić: Ipak smanjenje

31-48

Centar za makroekonomske analize HGK-a: Hrvatsko gospodarstvo u 2007. godini Primorac: Hrvatska poduzeća u međunarodnom okruženju

50-98 150-156

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr Oblikovanje i ilustracije: Mladen Grubišić, www.therapeia.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Christian David Gadler grafika@privredni.hr Marketing, pretplata i promocija: Faks: +385 1 4923 168

03 RANGIRANJA I REZULTATI 10 najvećih u 12 rangiranja

21

Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2007.

30

Rang 20 poduzetnika po raznim kriterijima

47-48

Vodeći hrvatski uvoznici u 2007.

100

Vodeći hrvatski izvoznici u 2007.

101

100 vodećih dobitaša po djelatnostima

206-207

20 najvećih prema ukupnom prihodu u pojedinoj županiji-razina 400 najvećih 208-210

Voditeljica marketinga: Dea Olup Tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

04 RANG-LJESTVICA

Tisak:

400 najvećih u 2007.

104-117

40 najvećih po sektorima

158-205

40 najvećih po županijama

212-276

KRATIS d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A 10431 Sveta Nedelja

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr

05 GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU U globaliziranom svijetu sve ovisi o nama

119-148


9

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Ne postoji kriza iz koje se ne može nešto naučiti Postoji li uopće dvojba - pripremati se ili samo reagirati na krizu?

Tko ne zna, a ne zna da ne zna -

opasan je, izbjegavajte ga. Tko ne zna, a zna da ne zna - dijete je, naučite ga. Tko

zna, a zna da zna - mudar je, slijedite ga.

OVE KONFUCIJEVE MUDRE IZREKE i danas su

više nego aktualne. Posebno u vremenu kriza, današnjem vremenu u kojem krize mogu nastati na svim područjima ljudske komunikacije. Svi živimo krizu. Doslovno svaki dan. Samo je pitanje kako globalne krize utječu na naše lokalne. I kako se s time nosimo. Upravo krizno komuniciranje zadnjih nekoliko godina ima strateško mjesto u životu poduzeća i institucija. Stručnjaci upozoravaju da kriza može nastupiti u raznim oblicima. Danas, više nego ikad, teško je izdvojiti koje su to najosjetljivije grane ili područja, poduzeća ili institucije za koje možemo ustvrditi da su najosjetljivije za izbijanje kriza znamo li da financijska kriza, kriza uprava, rezultata i posredno i neposredno utječu na svakoga od nas. U vremenu učestalih vanjskih kriza, kao što su političke i društvene promjene, gospodarske krize, recesije, promjene na tržištu, sigurnosno okruženje... svaka organizacija (gospodarska, politička, društvena, interesna) mora jasno utvrditi i pripremiti se i za unutarnje krize, krize koje često nisu vidljive i preko kojih se dosad jednostavno prelazilo. Jer one su zapravo nezaobilazan faktor i njihovom prevencijom, odnosno predviđanjem različitih rješenja, osiguravamo opstojnost. I budućnost. Zato, kao što to dr. Zoran Tomić, zasigurno

jedan od najnačitanijih ljudi u nas kad je riječ o odnosima s javnošću, zna reći - zapitajte se koju poruku imate, što i kako poručujete javnosti. Upravo to je bit trenutka, trenutka u kojem se iz krize pronalaze pravci izlaza. Pravci u kojima se usmjereno odašilju poruke. Teoretičari odnosa s javnošću, bez obzira na to što svaki od njih krize sortira i rangira po vrstama prema nastanku, trajanju, uzroku, složit će se u jednom - da svaka kriza predstavlja opasnost, ali istodobno i izazov za novi iskorak. Za svojevrsnu katarzu. Vodstva tvrtki, institucija i organizacija moraju biti svjesna mogućih kriza u svojem sustavu. S tim u vezi ona moraju pristupiti planiranju za izvanredne situacije. To uključuje organizaciju i donošenje što više odluka prije nego što se kriza pojavi. Planiranje prije krize pruža ljudima dovoljno vremena za razmatranje svih mogućnosti, za promišljanje o svemu, razmatranje prednosti različitih postupaka i testiranje spremnosti na djelovanje. Svaku od tih važnih zadaća jednostavnije je dobro obaviti u normalnom vremenu, a vrlo teško i stresno kada izbije kriza. Zato u vremenu u kojem jesmo, ako već niste - a uvjeren sam da velika većina nije - utvrdite i osmislite svoj učinkovit plan. Nazovimo ga kriznim priručnikom. Pritom je definiranje javnosti u mogućoj krizi još jedna od bitnih zadaća (poslo)vodstva. I ne zaboravite, ne dopiru sve krize u javnost, ali vrijede ista načela - otvoreno raspravljajte o situaciji, iznesite svoj stav, objasnite zbog čega se pojavio problem i imajte prijedlog kako ga namjeravate riješiti. Iz kriza izvlačite pouke i ne propuštajte nijednu priliku da svoja iskustva prenesete drugima.

Darko Buković


10

ANALIZA

HRVATSKA PODUZEĆA U 2007.

Relativno dobra kontroverzna godina Prošla je godina bila relativno dobra godina za poslovanje gospodarskih subjekata. Dinamičan rast BDP-a, visoke investicije i bujajuća potrošnja pozitivno su se odražavali i na poslovanje poduzeća. Istina, i ukupno je okruženje bilo značajno bolje nego u ovoj i nego što će, vrlo vjerojatno, biti u idućoj godini dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

PROŠLA GODINA JE, prema većini ekonomskih parametara, bila dosta kontroverzna. Kratkoročni pokazatelji upućivali su na dobro tekuće poslovanje i zdravlje gospodarstva u cjelini. Bruto domaći proizvod rastao je po visokoj stopi od 5,6 posto godišnje, što je najviša godišnja stopa ekonomskog rasta od 2002. godine. Izvori rasta bruto domaćeg proizvoda bili su osobna potrošnja i investicije. Industrijska proizvodnja je također porasla za 5,6 posto, turizam za oko šest posto, a rasla je poslovna aktivnost i u trgo-

vini, građevinarstvu i drugim djelatnostima. Broj zaposlenih se povećao, porasle su prosječne plaće, vraćen je dio duga umirovljenicima, cijene vrijednosnih papira na burzi rasle su po rekordnim stopama, poboljšavao se životni standard stanovništva. Sve se to odvijalo u uvjetima niske inflacije, koja je, mjerena potrošačkim cijenama, porasla za samo 2,9 posto na godišnjoj razini. U tako pozitivnoj poslovnoj atmosferi i sektor poduzeća je poboljšao svoje poslovne performanse.


11

ANALIZA

2004.

2005.

2006.

2007.

Bruto domaći proizvod, stope rasta u %

3,8

4,3

4,8

5,6

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u %

3,7

5,1

4,5

5,6

Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u %

2,6

2,8

2,1

5,3

Građevinski radovi - fizički opseg, stopa rasta u %

2,0

-0,8

9,3

2,4

Noćenja turista, stopa rasta u %

2,5

8,0

3,0

5,4

Cijene na malo, prosjek, u %

2,1

3,3

3,2

2,9

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u %

3,5

3,0

2,9

3,4

Izvoz robe, milijuni eura

6453,8

7097,1

8251,0

9004,1

Uvoz robe, milijuni eura

13.354,4

14.937,9

17.094,0

18.833,0

-6900,6

-7840,8

-8843,0

-9.828,8

22.933,0

25.747,7

29.258,1

32.929,2

Saldo robne razmjene s inozemstvom, milijuni eura Vanjski dug, milijuni eura

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a / Pokrivenost deficita trgovinske bilance prihodima od turizma, u % 3

76 74

2,7

2,5

72 70

2

68 1,5

66

1,2

1

1,2

1,1

1,1

62

0,7

0,5

64

60 58

0

2002.

2003.

Pokrivenost

2004.

2005.

2006.

2007.

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Nastavlja se rast broja novih poduzeća 89.384*

90.000

82.412*

80.000 70.000

63.561

68.084

68.891

2003.

2004.

71.803

60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0 2002.

* na temelju broja podnijetih financijskih izvješća do srpnja 2008. Izvor: Fina

2005.

2006.

2007.

Pokrivenost deficita trgovinske bilance prihodima od turizma, u %

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Odnos rasta vanjskog duga i BDP-a, u %

Visoka energetska ovisnost Sve navedeno ne predstavlja kompletnu listu naših strukturnih problema. Zbog dugogodišnjeg zaostajanja industrije i malog ulaganja u proizvodne kapacitete, razvila se visoka energetska ovisnost zemlje. U čitavom poslijeratnom razdoblju gotovo da nisu građeni novi energetski objekti, postojeći su dosta amortizirani pa se stvorio jaz između proizvodnje i potrošnje električne energije koji se rješava povećanim uvozom. Tako smo sada, uz uvoz sirove nafte i plina, dosta ovisni i o uvozu električne energije. Slično je i s proizvodnjom hrane. I pored izrazito dobrih prirodnih uvjeta za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, naša zemlja je veliki uvoznik hrane i poljoprivrednih sirovina. Nadalje, iako turizam kao glavni izvor nerobnog deviznog priljeva postupno napreduje, ipak je to ispod zadovoljavajuće dinamike, a uz to, sektor turizma je vrlo ranjiv na vanjske poremećaje. Svemu tome treba dodati i opasnosti od porasta kamata u svijetu i troškova financiranja inozemnog duga u cjelini, što je sada vrlo izvjesno. Sve to pojedinačno i kumulativno - značajno otežava hrvatski vanjskoekonomski položaj. Opasnosti od vanjskih šokova, na koje se upozorava dugo vremena, pa i uvodnim tekstovima naših ranijih analiza poslova-

Opća gospodarska kretanja 2004.-2007.

Broj poduzeća (u tisućama)

Međutim, oprezniji ekonomisti su upozoravali da takvi, na prvi pogled dosta pozitivni ekonomski pokazatelji, ne bi smjeli zamagliti horizont i prikriti teškoće kojima smo išli u susret. Upozoravano je da je naš ekonomski sustav dosta ranjiv na vanjske šokove jer su se u njemu formirale ozbiljne strukturne neusklađenosti. Prije svega, riječ je o sve većem raskoraku između izvoza i uvoza, koji je kroničan još od početka devedesetih godina prošloga stoljeća. I protekle je godine uvoz bio dvostruko veći od izvoza, pa je i negativni saldo prekoračio 9,8 milijardi eura. Zato prihodi od turizma sve teže pokrivaju negativni saldo robne razmjene. Tako je pokrivenost deficita trgovačke razmjene prihodima od turizma u prošloj godini pala na samo 64 posto. Otuda i rekordan deficit tekuće bilance od gotovo devet posto BDP-a. Razumljivo da je velika neravnoteža naše vanjskoekonomske pozicije rezultirala novim rastom vanjskog duga koji je, potkraj prošle godine, dosegnuo čitavih 32,9 milijardi eura.


12

ANALIZA

OSJETI SNAG


ANALIZA

U.

13


14

ANALIZA

Imovina poduzetnika

(iznosi u milijunima kn)

Imovina

2007.

Dugotrajna imovina

Stanje na dan 31.12. 2007.

Struktura u % Indeks

2007.

2007.

551.992

629.839

114,1

63,4

62,1

Nematerijalna imovina

17.238

21.453

124,4

2,0

2,1

Prirodna bogatstva

51.598

63.243

122,6

5,9

6,2

Materijalna imovina

376.527

415.504

110,3

43,2

41,0

Financijska imovina

106.629

129.639

121,6

12,2

12,8

Kratkotrajna imovina

288.788

347.884

120,5

33,1

34,3

75.249

92.542

123,0

8,6

9,1

188.402

223.987

118,9

21,6

22,1

Zalihe Financijska imovina Vremenska razgraničenja

6.610

7.461

112,9

0,8

0,7

23.944

29.611

123,7

2,7

2,9

UKUPNA AKTIVA

871.334

1014.794

116,5

100,0

100,0

Imovina (aktiva manje gubitak iznad visine kapitala)

847.390

985.183

116,3

97,3

97,1

Gubitak iznad kapitala

Izvor: Fina

Kapital i obveze poduzetnika na kraju 2007. godine Kapital i obveze

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgraničenja Ukupno

(iznosi u milijunima kn)

2007.

Stanje na dan 31.12. 2007.

390.386 207.984 244.205 28.759 871.334

429.635 258.636 294.520 32.003 1,014.794

Struktura u % Indeks

2007.

110,1 124,4 120,6 111,3 116,5

44,8 23,9 28,0 3,3 100,0

2007.

42,3 25,5 29,0 3,2 100,0

Izvor: Fina

Struktura imovine i izvora sredstava u poduzećima Imovina

34,3%

će nas zapljusnuti porast kamata i uopće zaoštravanje uvjeta financiranja u svijetu. To bi mogao biti novi pritisak na unutarnju ekonomsku ravnotežu i, naravno, na poslovanje poduzeća te standard stanovništva.

Izvori sredstava

3,6%

3,2%

62,1%

42,3%

29,0%

Potrošnja se još ne smanjuje Naša ekonomska politika i dalje neadekvatno reagira na nepovoljne vanjske signale. I dalje se držimo starog koncepta da je inflacija uvezena, da se može spri-

25,5% Dugotrajna

Kratkotrajna

Ostalo (gubici, razgraničenja)

Kapital i rezerve

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

Razgraničenja

Izvor: Fina

nja privrede, počele su se, nažalost, ostvarivati potkraj prošle godine. Na svjetskom tržištu značajno su poskupjele nafta i hrana, pa se preko golemog uvoza “probudila” inflacija u zemlji. Potrošačke su cijene

u prosincu prošle godine porasle za 5,8 posto na godišnjoj razini, a sredinom ove godine inflacija je već dosegnula 8,4 posto na istoj osnovici. Uporedo s time, svjetska financijska kriza se produbljuje i vrlo brzo

Opasnosti od vanjskih šokova, na koje se već dugo upozorava, počele su se ostvarivati potkraj prošle godine ječiti pritiscima na trgovce da snize cijene i drugim palijativnim mjerama. I dalje ne smanjujemo potrošnju koja je glavni uzrok svih naših neravnoteža. Nadalje, ne prestajemo planirati nove megalomanske


ANALIZA

Udjeli poduzeća prema vlasništvu 2007., u % 100% 90%

0,1

0,7 1,1

0,3

16,4

0,2

17,3

19,4

0,4 19,9

80% 70% 60% 50%

97,2

67,9

73,8

40%

70,3

77,4

30% 20% 10%

1,0

0%

Broj poduzeća

13,6

8,7

Broj zaposlenih

Ukupan prihod Državno

Izvor: Fina

3,0 Dobit Privatno

Mješovito

9,4 Gubitak Zadružno

Broj poduzetnika prema veličini Veliki

2005. 1074

2006. 450

2007. 489

Srednje veliki

2969

1518

1649

Mali

67.760

80.444

87.246

Ukupno

71.803

82.412

89.384

projekte u infrastrukturi, državni proračun i dalje raste, potrošnja buja po svim osnovama. Očito, približavaju se novi izbori, ovoga puta lokalni. No, vratimo se užem predmetu naše analize - poslovanju hrvatskih poduzeća u 2007. godini. Pored svega što je već rečeno, prošla godina je bila relativno dobra godina za poslovanje gospodarskih subjekata. Dinamičan rast BDP-a, visoke investicije i bujajuća potrošnja pozitivno su se odražavali i na poslovanje poduzeća, što potvrđuje i nekoliko najosnovnijih pokazatelja. Nastavljen je trend osnivanja novih poduzeća pa je njihov broj porastao u odnosu na prethodnu godinu. Prema Fininim podacima, ukupan broj poduzeća koja su (u produljenom roku) podnijela financijska izvješća iznosio je 89.384, što je za 8,2 posto više nego za 2006. godinu. Ipak, valja naglasiti da je porast broja tvrtki nešto usporeniji u prošloj u odnosu na 2006. godinu. Uz to, stopa porasta novih poduzeća u Hrvatskoj je niža nego u dina-

mičnijim tranzicijskim zemljama kao što su Slovačka ili Baltičke zemlje, a u zadnje vrijeme zaostajemo u tom pogledu i za Rumunjskom. Taj podatak ne ohrabruje, pa bi bilo dobro napraviti analizu ne samo o tome koliko se osniva novih poduzeća nego i koliko njih izlazi s tržišta ili je poslovno neaktivno. Tada bi se mogla steći prava slika o vitalnosti poduzetničkog sektora te procijeniti treba li u postojećem sustavu uvoditi neke stimulativne mjere za njegov brži rast i revitalizaciju. Nadalje, struktura novoosnovanih poduzeća se ne poboljšava. I dalje dominiraju nova poduzeća u oblasti posredovanja u prometu nekretnina i iznajmljivanja. Od ukupnog broja novoosnovanih poduzeća, njih oko 3030 registrirano je upravo u toj djelatnosti. Industrija je, i u tom pogledu, inferiorna. U toj oblasti osnovano je samo 613 tvrtki, što je ispod 10 posto od ukupnog broja novih poduzeća. Takva tendencija pokazuje da se produbljuju nerazmjeri u formiranju skladne strukture nacionalne ekonomije. Zato bi i ovi podaci mogli biti

15

poticaj nositeljima ekonomske politike za poduzimanje mjera za jačanje proizvodnog sektora. Dominiraju mala poduzeća U našoj privredi, prema veličini, dominiraju mala poduzeća - njih je oko 97,5 posto od ukupnog broja, dok srednja poduzeća čine 1,9 posto, a samo 0,6 posto otpada na velika poduzeća. I naša velika poduzeća ustvari su vrlo mala u europskim razmjerima. Naše najveće poduzeće, Ina, ostvaruje ukupan prihod nešto viši od tri milijarde eura, a prvo poduzeće iza nje gotovo upola manje. Iz ovih podataka očito je da mala poduzeća čine glavninu hrvatskog gospodarstva. To je vjerojatno karakteristika svih malih tranzicijskih zemalja. Ipak, treba upozoriti na relativno malu snagu velikih poduzeća. Velika poduzeća značajna su u svakom gospodarstvu jer ona čine “noseću” infrastrukturu privrednog sustava. Putem njih se ostvaruje viši tržišni udio na regionalnom tržištu, povezuju mala poduzeća u klastere i tako osigurava podjela rada i ekonomija obujma u izvozu te, uopće, viša konkurentnost na inozemnom tržištu. Da Hrvatska praktično nema velikih poduzeća može se zaključiti i na osnovi

Premda prema broju poduzeća visoko dominira privatni sektor, ipak je u kapitalu i imovini značajno visok udio državnog vlasništva nedavno publicirane rang-ljestvice 500 najvećih poduzeća u tranzicijskim zemljama. U to rangiranje uključeno je samo 10 hrvatskih tvrtki, dok u Sloveniji koja je, napomenimo, dvostruko manja od Hrvatske, čak 19 poduzeća ispunjava performanse potrebne za uključivanje na tu rang-ljestvicu. Struktura naših poduzeća u pogledu veličine teško se može brzo promijeniti. U tranzicijskom razdoblju, odnosno poslije državnog osamostaljenja više naših poduzeća imalo je potencijale razviti se u regionalne lidere (Ina, Pliva, Klaster brodogradnje, možda Podravka, Končar, i neki drugi), ali su te prilike propuštene. Ipak, i danas bi trebalo razmisliti o dugoročni-


16

ANALIZA

Ne poboljšava se struktura novoosnovanih poduzeća Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

3030 1105

Građevinarstvo

482

Hoteli i restorani Ostale uslužne djelatnosti

987

Prerađivačka industrija Izvor: Fina

joj politici stvaranja regionalnih lidera u nekim sektorima (energetika, trgovina, građevinarstvo, brodogradnja, turizam kao i neke brzorastuće tvrtke). To su procesi koji se moraju smišljeno voditi, jer za spontano izrastanje nekog od sadašnjih tzv. velikih poduzeća u regionalne lidere nema velikih šansi. Nisu se bitnije promijenile ni druge karakteristike poduzetni-

(Trgovina: 637; Prijevoz, skladištenje i veze: 350)

613 0

1000

čkog sektora, pa niti vlasnička struktura. Premda prema broju poduzeća visoko dominira privatni sektor (97,2 posto), ipak je u kapitalu i imovini i dalje značajno visok udio državnog vlasništva. Nadalje, državna poduzeća, čiji udio u ukupnom broju poduzeća iznosi samo 1,1 posto, sudjeluju u zaposlenosti sa 13,6 posto, ukupnom prihodu sa 8,7 posto, dobiti tri

2000

3000

4000

posto i gubitku sa 9,4 posto. Državna poduzeća posebno nerazmjerno sudjeluju u ukupnom kapitalu privrede, jer uključuju grupu kapitalno visoko intenzivnih djelatnosti, kao što su energetika, željeznice, brodogradnja, vode, šume, putevi. Zanimljivo je da grupacija državnih poduzeća ostvaruje razmjerno najviše gubitke - gotovo 10 posto od ukupnih gubitaka


18

ANALIZA

poduzetničkog sektora. Taj podatak ne iznenađuje jer su u toj grupaciji neki kronični gubitaši kao što su brodogradnja, željeznice... Brodogradnja je zanimljiv slučaj, jer godinama negativno posluje, ne modernizira se i ne unaprjeđuje svoj proizvodni program. Sve dosadašnje vlade, premda svjesne velikog problema, ili baš zbog toga, odlagale su “dubinsko zadiranje” u taj sektor. Socijalni mir se plaćao subvencijama i pokrićima gubitaka, a tijekom vremena problem se dalje usložnjavao. Tek sada, dakle, nakon više od 10 godina i stotina milijuna kuna uloženih u subvencije i sanacije, počinje se tražiti ozbiljnije rješenje. Opet ne našom autonomnom incijativom, nego pod pritiskom Europske unije. Ali sada je mnogo teže jer su se problemi akumulirali i svakako će se platiti daleko viša cijena nego da se stvar rješavala na vrijeme. Premda ovo nije najvažniji problem za ekonomsku politiku, ipak je i ovaj primjer još jedan dokaz da se ekonomska politika ne vodi strategijski nego po principu političkih oportuniteta. Dominantan privatni sektor Vlasnička struktura u poduzećima nije se bitnije promijenila. Dominantan je privatni sektor koji sudjeluje sa 97,2 posto u broju poduzeća, 74,6 posto u ukupnom prihodu, 67,9 posto u broju zaposlenih, 78,1 posto u ostvarenoj dobiti poslije oporezivanja i 70,3 posto u ostvarenim gubicima. Isto-

dobno državni sektor prilično usporeno smanjuje svoj udjel u hrvatskom gospodarstvu. I sada država ima u vlasništvu značajan dio kapitala poduzetničkog sektora iako je prošlo čak 17 godina od početka privatizacije. Kako je već spomenuto, u državnom vlasništvu su ostali veliki infrastrukturni sustavi čija je privatizacija nešto kompleksniji problem. Najčešće je riječ o prirodnim monopolima, ili drugim monopolističkim strukturama čija je pri-

vatizacija složeno političko pitanje. Zato još ne postoji strategija kako i što privatizirati, primjerice, u energetskom sektoru, vodama, šumama ili željeznicama. Međutim, zabrinjava vrlo spora privatizacija državnog vlasništva u takozvanom mješovitom sektoru, u kojem se u zadnjih godinu-dvije ništa ne događa. Čini se da je privatizacijski proces jako usporen i zato što još nije ni institucionalno riješeno tko treba okončati hrvatsku privatizacijsku sagu. Ukupan prihod poduzeća rastao je prošle godine po stopi od 13,8 posto, a ukupni rashodi nešto sporijom dinamikom od 13,2

posto godišnje. Pozitivna razlika u dinamici rasta prihoda i rashoda rezultirala je povećanom dobiti, odnosno poboljšanjem rentabilnosti. Najveći dio ukupnog prihoda poduzeća su ostvarila na domaćem tržištu - 81,1 posto, u izvozu 14,7 posto, a od kompenzacija, subvencija i ostalih prihoda oko 4,2 posto. I bez dublje analize uočljivo je da se ne povećava ukupan prihod od izvoza, što je zasigurno najveći problem hrvatskog gospodarstva danas. Izvoz nije samo izvor deviza nego je, prije svega, kanal putem kojeg se prenosi pozitivan pritisak razvijenijeg svjetskog tržišta na naša poduzeća da budu efikasnija i konkurentnija. Sporiji rast troškova od ukupnog prihoda donio je bolje financijske rezultate. Dobit prije oporezivanja porasla je za 19,7 posto, a dobit nakon oporezivanja za 20,7 posto. Istodobno su gubici nakon oporezivanja porasli za 11,1 posto, tako da je konsolidirani financijski rezultat, odnosno neto dobit bila veća za čitavih 24,5 posto. Na prvi pogled financijski rezultati poslovanja privrede izgledaju dobro. Međutim, i ovdje treba istaknuti neke važne stvari koji relativiziraju krajnju ocjenu. Ponajprije, profitabilnost ukupne imovine poduzetničkog sektora, kao sintetički izraz efikasnosti i rentabilnosti poslovanja poduzeća, vrlo je niska. Stavljanjem u odnos ostvarene konsolidirane dobiti s ukupnom angažiranom imovinom poduzeća pokazuje se da je rentabilnost angažiranih sredstava

Ukupan prihod

Kapital i rezerve

Da bi se mijenjala privredna struktura, jačao poduzetnički sektor, modernizirala proizvodnja i povećavao izvoz mora se više ulagati u investicije

Udio industrije u % Zaposlenost

38,4%

45,9%

Trgovina

64,7%

13,3%

36,2%

25,7%

Industrija

22,0%

25,4%

28,4%

Ostalo

Izvor: Fina


19

ANALIZA

Financijski rezultati prema glavnim djelatnostima 2007. Područje i potpodručje djelatnosti

u 000 kn

Dobit Broj poduzeća

Poljoprivreda i šumarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina

Gubitak Broj poduzeća

Iznos

Konsolidirani rezultati Iznos

1297

869.048

656

260.071

166

595.418

81

71.942

608.977 520.476

8832

9.507.816

3062

3.760.978

5.746.838

136

665.017

85

471.999

193.018

6902

2.775.408

2777

1.102.434

1.672.974 6.328.913

20.979

8.324.622

8492

1.995.709

Hoteli i restorani

2482

858.208

2004

1.084.824

-226.616

Prijevoz, skladištenje i veze

3411

6.098.386

1501

1.138.345

4.860.031

Financijsko posredovanje

494

1.019.915

204

304.157

705.758

Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

13.335

5.707.120

7656

2.047.966

3.659.162

UKUPNO

61.197

37.416.774

28.187

12.720.752

24.696.022

Izvor: Fina

Financijski rezultati prema glavnim djelatnostima 2007., u 000 kn Poljoprivreda i šumarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje Dobit

0

Gubitak Konsolidirani rezultati

Veliki financijski gubici Drugi krupan problem su veliki financijski gubici. I prošle je godine 28.187 poduzeća, ili 31,5 posto od ukupnog broja, ostvarilo negativne financijske rezultate. Kumulativni gubici tih tvrtki iznosili su 12,7 milijardi kuna. Najveći gubici ostvareni su u sektoru industrije, zatim građevinarstva, trgovine, prijevoza i skladištenja. Sektor turizma, odnosno hoteli i restorani, negativno su poslovali kao cjelina. Ti pokazatelji profitabilnosti sektora poduzeća trebali bi alarmirati nositelje ekonomske politike, komorski sustav, udrugu poslodavaca, sindikate i druge subjekte.

40.000

60.000

80.000

10.000.000

UKUPNO 0

samo oko 2,5 posto. Istodobno rentabilnost angažiranog kapitala kreće se oko 5,9 posto. Iako se situacija postupno poboljšava, mora se primijetiti da pokazatelji profitabilnosti nisu ohrabrujući.

20.000

10.000.000

20.000.000

Bilo bi zaista dobro napraviti detaljniju analizu uzroka i posljedica visokih gubitaka u poduzećima. Poduzetnici često ističu da su uzroci gubitaka u brzom rastu domaćih troškova, posebice energije i komunalnih usluga, zatim u velikim neporeznim plaćanjima lokalnim državnim organima i paradržavnim institucijama, nerealnom deviznom tečaju, visokim troškovima financiranja... Nema sumnje da svaki od tih faktora pridonosi porastu troškova poduzeća, a time i gubitaka, ali sigurno dio problema leži i u slabom upravljanju poduzećima, njihovim funkcijama i sredstvima. Seriozna analiza mogla bi detektirati uzroke gubitaka i predložiti mjere za njihovo otklanjanje. Još jedan skup podataka o poslovanju poduzeća u prošloj, ali i ranijim godinama, ne izgleda ohrabrujuće. Riječ je o financijskoj poziciji poduzeća, uvjetima financiranja i

30.000.000

40.000.000

likvidnosti. Prema prošlogodišnjim podacima i dalje se pogoršavaju neki agregatni financijski pokazatelji. Tako je stupanj samofinanciranja poduzeća snižen sa 49 posto u 2002. godini na 42,9 posto u 2007. godini. Taj podatak upozorava da se poduzeća moraju više orijentirati na eksterne izvore financiranja, tj. kreditiranje, koje postaje sve skuplje. I u prošloj godini poduzeća su povećala obveze prema inozemnim financijašima za čak 47 posto, a prema domaćim bankama za oko 23 posto. Visoko zaduživanje u inozemstvu rezultat je, među ostalim, i ograničavanja rasta kredita u domaćim bankama koje provodi Hrvatska narodna banka. Pokazatelj financijske stabilnosti poduzeća smanjen je u istom razdoblju sa 94,9 posto na skromnih 68,5 posto, a faktor zaduženosti - mjeren brojem godina - povećan je sa 6,9 na osam godina. I pored povećanja


20

ANALIZA

vanjskih izvora, likvidnost u poduzećima je pogoršana što se izražava i brojem dana za naplatu kratkoročnih potraživanja, koji je u prošloj godini iznosio 101 dan u usporedbi sa 91 danom u 2003. godini. Povećao se i broj insolventnih poduzeća kao i iznos nenaplaćenih potraživanja. Svi ti pokazatelji upućuju na prilično uzdrmanu financijsku poziciju ukupnog sektora poduzeća, što je još jedan od razloga za seriozniju analizu i, naravno, oprez. Vitalnost i efikasnost sektora hrvatskih poduzeća najbolje se izražava kroz dinamiku izvoza. Naime, izvoz je najbolji pokazatelj konkurentnosti naših poduzeća i njihovih proizvoda na inozemnom tržištu, koje je, svakako, objektivniji kriterij od malog i još nedovoljno konkurentnog domaćeg tržišta. Premda izvoz svake godine postupno raste (u prošloj godini je izvoz izražen u kunama rastao po stopi od 14,8 posto), ipak je raskorak između izvoza i uvoza svake godine sve veći. Gdje su investicije u dugotrajnu imovinu? Nedovoljan izvoz i rastući uvoz, slaba struktura izvoza i nekonkurentnost indikatori su još uvijek slabašnog poduzetničkog sektora. To je posljedica više različitih procesa koje u ovom prilogu ne možemo elaborirati. Skrenut ćemo pozornost na samo jedan pokazatelj, a to su investicije u dugotrajnu imovinu. Sigurno su investicije u dugotrajnu imovinu, posebice one u opremu, tehnologiju, kadrove, osnovna pretpostavka za modernizaciju postojećih proizvodnji i drugih poslovnih sadržaja, podizanje novih proizvodnih kapaciteta, razvoj

proizvoda, uvođenje suvremene opreme i metoda za upravljanje procesima, školovanje modernih menadžera... Investicije u dugotrajnu imovinu pokazuju trend skromnog rasta. Tako su poduzetnici u prošloj godini povećali ulaganja u dugotrajnu imovinu za 17,2 posto u odnosu na 2006. godinu, što se na prvi pogled čini zadovoljavajućim. Ali treba dodati da se prošlogodišnje investicije kreću samo oko 11 posto vrijednosti dugotrajne imovine, što opet upozorava na nešto drugo. Naime, takvom dinamikom ulaganja dugotrajna imovina može se amortizirati i obnoviti u roku od desetak godina. Imajući na umu da su današnji procesi amortizacije značajno kraći, posebice u suvremenim proizvodnjama kao što je elektronika, komunikacije, informatika, farmaceutika te da naša industrija mora držati korak s konkurencijom i ulagati u nove objekte, investicije u dugotrajnu opremu čine nam se zaista nedovoljnima. Nadalje, iz strukture ulaganja je očito da su nove investicije više usmjerne u građevine, nego u ulaganja u opremu, tehnologije, uvođenje suvremenih procesa te razvoj i usvajanje novih proizvoda što je, naravno, nepovoljno, posebice s obzirom na nisku tehnološku razinu proizvodnje i industrije u cjelini. Ipak se kreće Sektor hrvatskih poduzeća mora se vitalizirati. Bez toga neće biti dinamičnijeg razvoja. Poduzeća su ta koja ostvaruju rast i napredak svake zemlje. Posebno industrijska poduzeća, jer ona razvijaju ili usvajaju nove proizvode, tehnologije, moderne procese upravljanja i ostvaruju izvoz. Ovim ne

želimo umanjiti važnost ostalih poslovnih sektora, ali industrija je kralježnica ekonomskih sustava svih razvijenih zemalja. Budimo malo slikoviti - kao što je atletika kraljica sportova, tako je industrija kraljica gospodarskih djelatnosti. Tako bi, sigurno, trebalo biti i u Hrvatskoj. Da bi se postupno mijenjala privredna struktura, jačao poduzetnički sektor, modernizirala proizvodnja uopće i povećavao izvoz, mora se više ulagati u investicije, posebno one proizvodne. Taj pravac ulaganja bi morala biti jedna od strateških odrednica naše razvojne strategije.

Iako izvoz iz godine u godinu raste, raskorak između izvoza i uvoza svake je godine sve veći Zaključujući ovaj prikaz poslovanja hrvatskih poduzeća u prošloj godini treba još jednom istaknuti da je to bila relativno dobra godina. U njoj su poduzeća dalje rasla i ostvarila određen napredak, posebice u sektoru financijskih rezultata. Istina, i ukupno okruženje u prošloj je godini bilo značajno bolje nego u ovoj i nego što će, vrlo vjerojatno, biti u idućoj godini. Zato s malom zebnjom očekujemo rezultate poslovanja poduzeća u 2008. Ali ipak, ovaj napis ćemo završiti u pozitivnom tonu naglašavajući još jednom da su ostvareni rezultati u prošloj godini bilo dobri, uz, naravno, naglašene strukturne probleme. Zato bismo ovogodišnji prikaz poslovanja privrede mogli zaključiti izrekom: Ipak se kreće. Na bolje, nadajmo se!


RANGIRANJA

10 najvećih u 12 rangiranja 1996.

2000.

2004.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

RONHILL, BURIĆI

6

HEP-DISTRIBUCIJA

7

INA-POLIMERI, ZAGREB

7

ULJANIK, PULA

7

T-MOBILE HRVATSKA

8

TISAK, ZAGREB

8

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

8

VIPNET

9

INA-PETROKEMIJA, KUTINA

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

PLIVA HRVATSKA

10

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

10

PODRAVKA, KOPRIVNICA

10

HEP-PROIZVODNJA

1997.

2001.

2005.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HEP

2

HEP

3

HPT

3

HT

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

TISAK, ZAGREB

7

VINDIJA, VARAŽDIN

6

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

8

ERICSSON NIKOLA TESLA, ZAGREB

8

P. Z. AUTO, VELIKA GORICA

8

VIPNET

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

PLIVA HRVATSKA

10

CROATIA LINE, RIJEKA

10

VIPNET, ZAGREB

10

HEP-PROIZVODNJA

1998.

2006.

2002.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

T-MOBILE HRVATSKA

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

BRODOSPLIT, SPLIT

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE

7

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

6

VIPNET

8

VINDIJA, VARAŽDIN

8

VIPNET, ZAGREB

8

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

9

DIONA, ZAGREB

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

HEP-PROIZVODNJA

10

PETROKEMIJA, KUTINA

10

TVORNICA DUHANA ROVINJ, ROVINJ

10

PLIVA HRVATSKA

1999.

2003.

2007.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

KONZUM, ZAGREB

3

HT

3

HEP

3

HEP

4

PLIVA, ZAGREB

4

KONZUM, ZAGREB

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HYPO LEASING KROATIEN

6

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

6

HT - MOBILNE KOMUNIKACIJE, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

PODRAVKA, KOPRIVNICA

7

HEP - PROIZVODNJA, ZAGREB

6

ZAGREBAČKI HOLDING

8

LURA, ZAGREB

8

HEP - DISTRIBUCIJA, ZAGREB

8

VIPNET

9

HRVATSKA POŠTA, ZAGREB

9

PLIVA, ZAGREB

9

HEP - PROIZVODNJA

10

KONZUM, ZAGREB

10

VIPNET, ZAGREB

10

OMV HRVATSKA

Izvor: Fina

021


22

PV PROMO

BONPLUS- budućnost bonitetnih informacija Zastoji u priljevu novčanih sredstava i podmirivanju dospjelih obveza kod poslovnih subjekata reflektiraju se na financijsku stabilnost cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva, a posebice na njegovu solventnost i likvidnost. Pojave insolventnosti prate se na temelju podataka o prijavljenim dospjelim nepodmirenim obvezama pravnih i fizičkih osoba na čijim računima nema sredstava za njihovo izvršenje, koje evidentiraju i prate banke te ih dostavljaju Financijskoj agenciji, koja ih je temeljem zakonskih ovlasti dužna prikupiti, objediniti i distribuirati. Kao lijek protiv insolventnosti, a samim time i povećanja zaduženosti, bilo bi poželjno preuzeti iskustva skandinavskih zemalja gdje je zbog strogog zakona disciplina plaćanja na visokom nivou. Kao preventivne mjere, preporuča se koristiti podatke o poslovnoj i financijskoj sposobnosti poslovnih partnera s kojima se namjerava ući u poslovne odnose. Za te potrebe, koriste se informacije o bonitetu koje izrađuju bonitetne kuće, kojih u Hrvatskoj ima 6, a među kojima je najprisutnija Financijska agencija s informacijom o bonitetu BON-1 i BONPLUS.

Sve informacije o informaciji BONPLUS saznajte na web stranici www.fina.hr, adresi e-pošte info@fina.hr ili besplatnom broju telefona 0800 0080.

Informacija BONPLUS, koja je odnedavno na tržištu, naročito je interesantna i kvalitetna po svom sadržaju, s obzirom da daje ocjenu financijskog rejtinga, odnosno procjenu buduće sposobnosti poduzetnika da svoje obveze ispunjava u preuzetim rokovima. Za ocjenu pojedinog poduzetnika koristi se ukupno osam modela, a temelj razvrstavanja je veličina ukupne imovine. Modelom se daju ocjene - kategorije financijskog rejtinga od 1 najboljeg, do 8 najslabijeg. Pri tome je najlošija ocjena ona kada se uopće ne može izračunati financijski rejting jer poduzetnik nema zaposlenih, nema vlastitog kapitala, kada je ostvario gubitak veći od jedne trećine vlastitog kapitala, kada je na dan sastavljanja izvještaja insolventan, kada

je u proteklih šest mjeseci bio insolventan dulje od 30 dana i kada je u stečaju ili u likvidaciji. Dakle, iz ocjene financijskog rejtinga može se vidjeti kolika je vjerojatnost zastoja u plaćanju, odnosno koliki je postotak rizičnosti u poslovanju kod poslovnog partnera kojega se procjenjuje, odnosno hoće li u narednih 12 mjeseci (do predaje novog godišnjeg financijskog izvješća) doći do problema u plaćanju i u kojem postotku se to može očekivati. BONPLUS se temelji na skupu podataka i informacija iz više različitih izvora, odnosno iz Registra godišnjih financijskih izvješća (podaci iz financijskih izvještaja za tri poslovne godine), Jedinstvenog registra računa (dnevno ažurni podaci o računima poduzetnika) i Registra trgovačkog suda. Osim osnovnih podataka o poduzetniku, BONPLUS sadrži i podatke i informacije o registraciji društva (mjesto i datum osnivanja), o obliku vlasništva te članovima Uprave i većinskim vlasnicima, o iznosu temeljnog kapitala te popis djelatnosti za čije je obavljanje poduzetnik registriran. Jednako tako, u BONPLUS-u su izražene financijske informacije tijekom posljednje tri godine, i to o imovini i izvorima sredstava, o rezultatima poslovanja i o pokazateljima poslovanja s objašnjenjima. U našim uvjetima poslovanja svakom je poduzetniku veoma važna informacija o tome kako smanjiti rizik naplate potraživanja, odnosno procijeniti rizičnost ulaska u poslovne odnose. Stoga informacije o bonitetu i solventnosti mogu biti nezamjenjiva pomoć u poslovnom odlučivanju koje smanjuju potencijalni poslovni rizik i omogućuju procjenu poslovanja i kreditne sposobnosti poslovnih partnera. One su nužne za procjenu financijske sposobnosti pri prijavama na natječaje, dobivanju kredita i bankovnih garancija, pri emisiji vrijednosnih papira te za procjenu poslovnih partnera, koju treba obaviti prije ulaska u poslovne odnose.


PV PROMO

23

info.BIZ - izvor pouzdanih informacija U Hrvatskoj djeluje na desetine tisuća novih poduzeća o kojima ne postoji dovoljan broj informacija, što povećava neizvjesnost i rizik u poslovanju za svakog pojedinog sudionika na tržištu. Menadžeri sve više postaju svjesni činjenice da se poslovni odnosi ne mogu zasnivati isključivo na povjerenju te da im za donošenje ispravnih poslovnih odluka treba puno više od dobre intuicije i iskustva. Fina je, na osnovu zahtjeva i potreba svojih klijenata za određenim poslovnim informacijama i analizama podataka, prije godinu dana razvila info.BIZ, internetski servis koji omogućuje brz i jednostavan pristup informacijama o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju poduzetnika te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju. To je prvi i još uvijek jedini servis koji sadrži sve poslovne informacije na jednom mjestu te omogućuje usporedbu podataka poduzeća i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Jednostavnim klikom miša na Fininoj web stranici www.fina.hr može se doći do međusobno usporedivih podataka za oko 80.000 poslovnih subjekata koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvješća. Podaci su prikazani jasno, razumljivo i jednostavno, kroz tablice i grafove. info.BIZ daje informacije o adresnim i financijskim podacima poduzetnika za posljednjih pet godina; rang liste najuspješnijih poduzetnika; agregirane podatke i pokazatelje u odnosu na županiju, općinu/grad, djelatnost, veličinu i vlasništvo; usporedbe rezultata poslovanja te trendove u djelatnosti; agregirane podatke o nepodmirenim obvezama poslovnih subjekata te agregirane podatke o isplati plaća i naknada vezanih za radni odnos. Servis je moguće besplatno testirati 30 dana. Kako bi se ostvarilo to pravo, dovoljno se prija-

viti na web stranici www.fina.hr. Također, svi oni koji odluče postati korisnici servisa besplatno dobivaju niz dodatnih pogodnosti iz Fininih web servisa koje, zajedno s podacima iz servisa info. BIZ, mogu zadovoljiti njihove potrebe za informacijama o tome s kim stupaju u poslovni odnos i uz kakav rizik. Objedinjavanjem podataka iz registara koje vodi, te duga tradicija u njihovoj obradi, Finu s pravom profiliraju kao mjesto provjerenih i točnih informacija koje trebaju biti osnova za donošenje poslovnih odluka. Najveća je prednost što su te informacije dostupne na dovoljno jednostavan način te ih se, putem interneta, može dobiti u bilo koje vrijeme.

Sve informacije o internetskom servisu info.BIZ saznajte na web stranici www.fina.hr, adresi e-pošte info@fina.hr ili besplatnom broju telefona 0800 0080.


24

ANALIZA

HRVATSKA VELIKA PODUZEĆA

Osrednji potencijal za dinamičniji gospodarski razvoj

Poduzeća koja pripadaju grupi 400 najvećih čine više od 50 posto ukupne privrede, posebice u izvozu. Zbog tako koncentrirane snage i značaja grupe normalno je očekivati da bi ta poduzeća morala davati više u smislu “nositeljstva” razvoja ukupnog poduzetničkog sektora Velike kompanije danas dominiraju svijetom i nameću specifične vrste monopola

dr. Žarko Primorac

SUVREMENIM GOSPODARSTVIMA dominiraju velike korporacije. Globalizacija, nove informatičke i komunikacijske tehnologije omogućile su visoku koncentraciju kapitala i stvaranje gospodarskih divova. Koncentracija se nije zadržala na području pojedinih zemalja, ma koliko bile velike, nego je praktički obuhvatila čitav svijet. Na temelju globalnih strategija razvijene su vertikalno organizirane kompanije, konglomerati, razni holdinzi i drugi formacijski oblici čiji prihod i profit nadilaze ukupan domaći bruto proizvod malih, pa i srednje velikih zemalja.

Koncentracija je posebice izražena u nekim područjima kao što su proizvodnja nafte i plina, automobilska industrija, elektronika, telekomunikacije, metalurgija, kemijska industrija, financije, farmaceutika... Veliki dominiraju svijetom Velike kompanije danas dominiraju svijetom i nameću specifične vrste monopola. One nisu samo značajna ekonomska snaga, nego sve više utječu i na političke procese. Ma koliko se manje zemlje borile i usavršavale svoju antimonopolsku legislativu, velike


25

ANALIZA

internacionalne korporacije, temeljem svoje kapitalne snage i tržišnog udjela, jednostavno nameću svoje interese i pravila igre na svjetskom i lokalnim tržištima. Mega internacionalne korporacije, na bazi zakona o ekonomiji obujma, uživaju velike prednosti, posebice u sustavu nabave, financijama, preuzimanju velikih projekata (ali i razmjerno visokih rizika) i u drugim aktivnostima. Domaćim poduzećima preostaje da se uključuju u velike sustave i time, u pravilu, gube svoju autonomiju.

Udjeli poduzeća prema veličini 2007., u % 100% 90%

32,3

80%

49,7

70% 60%

19,4

17,4

97,5

50%

19,6

40%

18,1

30%

48,3

20%

U grupi 400 najvećih najzastupljenija su trgovačka poduzeća – njih je 143 ili 35,7 posto

35,5

44,6

10%

47,1

35,8 1,9

32,3

0,6

0%

Broj poduzeća

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit Veliki

Izvor: Fina

Istina, postoji dosta primjera da se lokalna poduzeća mogu održati i uspješno konkurirati svjetskim korporacijama u slučajevima kada se specijaliziraju u jednom tržišnom segmentu, dakle izaberu svoju nišu u kojoj su konkurentnija. Takva mogu biti jer su elastičnija, lakše se prilagođavaju tržišnim promjenama, dobro poznaju lokalna tržišta i troškovno su efikasnija. Opravdano se postavlja pitanje kakva je sudbina ekonomija malih zemalja u globaliziranom svijetu koje, po prirodi stvari, nemaju uvjete za formiranje velikih poduzeća? Kako se te ekonomije bore za osvajanje i održavanje tržišnih udjela na globaliziranom svjetskom tržištu?

Srednji

Mali

Struktura poslovnih prihoda poduzeća 100% 90%

15,4

14,1

13,0

13,5

14,5

14,5

14,7

79,7

81,5

82,7

82,0

81,1

81,5

81,1

4,9

4,4

4,2

4,4

4,5

3,9

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

2001. 2002. 2003. 2004. Kompenzacije, subvencije i ostali prihodi

Izvor: Fina

2005. 2006. Domaća prodaja Izvoz

4,2

2007.

Financijski rezultati poslovanja poduzeća 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 milijuni kuna

Malo velikih u Hrvatskoj Uspješne male zemlje razvijaju različite strategije za očuvanje tržišnih pozicija svojih kompanija. Jedna od uspješnijih tehnologija je tzv. klasterizacija. Klasteri su elastične organizacijske forme u koje se udružuju srodna ili proizvodno komplementarna poduzeća kako bi postigla odgovarajuću podjelu rada, organizirala proizvodnju u većim serijama, a posebno da bi osigurala određenu ekonomiju obujma pri nastupanju na svjetskom tržištu. Klasterizacija je posebno razvijena u Finskoj, ali je kao metoda okrupnjavanja ponude prihvaćena i u drugim, malim zemljama. Imajući u vidu nekoliko općih, uvodnih napomena zanimljivo je pogledati našu poduzetničku strukturu i iz tog kuta, dakle ekonomije veličine. I površan pogled na poduzetnički sektor u nas pokazu-

Gubitak

10.000 5000 0 2001.

2002.

2003.

2004. Dobit

Konsolidiran rezultat = razlika između ukupnih gubitaka i dobitaka Izvor: Fina

2005. Gubitak

2006. 2007. Konsolidirani rezultat


26

ANALIZA

je da je riječ o vrlo raspršenoj strukturi Investicije u dugotrajnu imovinu (stupanj modernizacije) poduzeća sa stajališta njihove veličine. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Od ukupno oko 90.000 aktivnih posloInvesticije u dugotrajnu imovinu, u mln. eura 49.327 50.019 53.043 64.426 75.481 vnih subjekata koji su poslovali u 2007. % od dugotrajne imovine 11,9 12,2 godini, samo njih 0,6 posto čine tzv. veBroj investitora 25.401 26.669 25.340 28.758 30.003 lika poduzeća. Pritom se držimo naše 37,3 38,7 35,3 36,6 36,3 zakonske definicije velikih poduzeća, % od broja poduzeća Izvor: Fina temeljene na veličini ukupnog prihoda, broju zaposlenih i nekim drugim pokaza- Nelikvidnost se produbljuje teljima. Naša definicija velikih poduzeća 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. V/2008. postavlja prilično niske kriterije, pa su Broj nelikvidnih pravnih osoba 21.829 19.720 20.446 22.349 24.992 25.134 tako velika poduzeća zapravo i prilično Dospjela plaćanja, u mln. kn 12.805 11.108 10.979 12.117 14.316 15.646 skromnih dimenzija u europskim, a da ne Dugovi za doprinose i poreze, u mln. kn 3134 3313 3929 4825 6101 6952 spominjemo svjetske razmjere. Zato se Broj zaposlenih 30.731 30.848 36.230 29.853 30.120 29.773 može reći da Hrvatska ima vrlo malo, ako Broj nelikvidnih obrtnika - 38.957 41.857 42.602 uopće, velikih poduzeća. Ako kao mjeri* na dan 31.12. odnosne godine i 31.5.2008. godine lo uzmemo broj zaposlenih, u Hrvatskoj Izvor: Hrvatska gospodarska komora samo tri kompanije zapošljavaju više od 10.000 djelatnika, a dvadesetak je po- Pogoršava se financijska stabilnost poduzeća duzeća koja zapošljavaju više od 2000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. radnika. Nadalje, samo jedno poduzeće Stupanj samofinanciranja u % 49,0 47,9 47,0 45,3 42,9 ostvaruje ukupan prihod od 3,1 milijarStupanj financijske stabilnosti, u % 94,9 95,4 72,6 71,2 68,5 de eura, dva poduzeća po 1,5 milijardi Koeficijent tekuće likvidnosti 1,11 1,14 1,15 1,18 1,18 eura, jedno prihodi milijardu eura, dok Faktor zaduženosti (broj godina) 7,1 6,9 7,5 7,6 8,0 su sva ostala ispod te granične veličine. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja u danima 91 95 96 95 101 Sa stajališta izvoznog potencijala samo Izvor: Fina jedna hrvatska kompanija izvozi oko miu% lijardu eura godišnje, nekoliko njih od 200 Vlasnička struktura 400 najvećih do 300 milijuna eura, a sve ostale velike Broj Imovina Ukupan Dobit nakon Broj poduzeća prihod oporezivanja zaposlenih kompanije ostvaruju vrlo skromne izvo38 35,1 13,7 4,3 27,1 zne rezultate. Nekoliko domaćih ambici- Državno vlasništvo Privatno vlasništvo 290 40,4 57,4 59,8 40,7 oznijih poduzetnika, kao što su Agrokor Mješovito vlasništvo 72 24,5 29,0 35,9 32,3 ili Nexe, ipak pokušavaju izgraditi svoju UKUPNO 400 100,0 100,0 100,0 100,0 poziciju regionalnog igrača i u tome imaju Izvor: Fina određenog uspjeha. Ali takva poduzeća se mogu izbrojati na prste jedne ruke. U 44,8 posto u vrijednosti imovine, 44,7 po- Kad je riječ o vlasništvu, u grupi 400 najvespecijalnom izdanju 400 najvećih, Privre- sto u kapitalu i rezervama, 52,6 posto u ćih brojčano dominiraju privatna poduzeća dni vjesnik svake godine analizira grupu investicijama, 55,8 posto u izvozu i 55,9 (290), zatim ona iz mješovitog vlasništva vodećih hrvatskih poduzeća, njihovu posto u uvozu ukupnog hrvatskog podu- (72) i, na kraju, državna poduzeća - njih strukturu i snagu, poslovnu orijentaciju i zetnog sektora. Tih nekoliko podataka po- 38. Udjeli pojedinih oblika vlasništva u drustrategiju, kao i ostale karakteristike. Već kazuje da grupa 400 najvećih praktično gim pokazateljima ponešto se razlikuju od petnaestak godina to izdanje predstavlja predstavlja više od polovine našeg uku- brojčane strukture. Tako državna poduzepravi arsenal informacija i podataka o naj- pnog poduzetničkog sektora. ća sudjeluju sa 35,1 posto u imovini grupe, vitalnijem dijelu hrvatskog gospodarstva. ali samo sa 13,7 posto u ukupnom prihodu te sa 4,3 posto u dobiti u grupi 400. Daleko najveći broj poduzetnika Zanimljivo je da velika državna poduzeNajznačajniji dio gospodarstva ća izrazito skromno sudjeluju u dobiti te Kad spominjemo grupu poduzeća koja su su oni mali, zatim srednje veliki, grupacije - samo nešto više od četiri pouključena u 400 najvećih, s pravom go- dok je velikih lani evidentirano vorimo o najznačajnijem dijelu hrvatskog samo 489 (prethodne godine 450) sto, ali zato rekordno sudjeluju u njenim gospodarstva. Premda ta grupa poduzeća, gubicima. To je posljedica činjenice da potkraj 2007. godine, sudjeluje sa samo većinu velikih državnih poduzeća koja su 0,4 posto u ukupnom broju poduzeća, ona Zbog njene snage i brojnosti zanimljivo sastavni dio grupe čine neprivatizirana zapošljava 30,1 posto od ukupnog broja je analizirati kako je ta grupacija kompo- poduzeća iz područja infrastrukture. A ta zaposlenih u privredi, sudjeluje sa 47,1 nirana, kakve poslovne strategije razvija su poduzeća, posebice željeznice i brodoposto u ukupnom prihodu, sa 55,2 posto i koliko se brzo prilagođava suvremenim gradnja, istodobno i najveći gubitaši ukuu konsolidiranom financijskom rezultatu, trendovima. pnog hrvatskog gospodarstva.


ANALIZA

27

Odaberite Croatia Airlines za svoja putovanja!

L_š[eZkZeXdWb[jW 

Suvremena flota, pažljivo sastavljen red letenja i kvalitetna usluga jamstvo su vašeg zadovoljstva.

NOVO! Web check-in Prijavite se za let na našoj web stranici i izbjegnite gužvu u zračnoj luci.

DASH 8G*&& Del_phWaefbelkdWe`\bej_

Dominiraju privatna poduzeća Privatna poduzeća dominiraju u svim analiziranim kategorijama grupe - 40,4 posto udjela u imovini, 57,4 posto u ukupnom prihodu, 59,1 posto u dobiti nakon oporezivanja i 40,4 posto u broju zaposlenih. Za procjenu potencijala grupe 400 najvećih bitna je djelatna struktura. Od ukupnog broja poduzeća najzastupljenija su trgovačka poduzeća - njih je 143 ili 35,7 posto, slijedi prerađivačka industrija sa 115 poduzeća ili 28,7 posto, zatim građevinarstvo sa 37, financijsko poslovanje sa 34, poslovanje s nekretninama i iznajmljivanje sa devet poduzeća... Očito je da i u grupi 400 najvećih dominira trgovina, što je karakteristika cijelog hrvatskog gospodarstva, zahvaljujući ponajprije modelu ekonomskog razvoja i ekonomske politike koji realiziramo nakon državnog osamostaljenja. Zanimljivo je da je u toj grupi, gledano prema broju poduzeća, prerađivačka industrija razmjerno više zastupljena nego u ukupnoj hrvatskoj privredi. Ako se promatra grupa od 100 najvećih poduzeća, zastupljenost industrije pada na samo 20 posto, a trgovina povećava svoj stru-

kturni udjel na čitavih 40 posto. Zanimljivo je vlasništvo nad kapitalom u grupi od 100 najvećih hrvatskih poduzeća, posebice odnos između državnog, privatnog i inozemnog kapitala. Prema nedovoljno preciznoj ali ipak dosta pouzdanoj analizi, u 24 poduzeća iz ove grupe vlasnik je država, u 41 domaći privatni kapital, a u 35 poduzeća vlasništvo je inozemno. Kako bi se ta slika nešto više osvijetlila, treba istaknuti da inozemni kapital dominira u telekomunikacijama, farmaceutici, financijskoj djelatnosti i dijelom u trgovini, državni u infrastrukturi, prometu i nekim proizvodnjama, a domaći privatni kapital najvećim dijelom u trgovini. Vjerojatno je takva shema podjele vlasništva tipična za najveće kompanije u tranzicijskim zemljama uopće. Inozemni se kapital, u pravilu, ulagao u najlukrativnije oblasti - telekomunikaciju, elektroniku, ponegdje energetiku, financije, farmaceutiku. Riječ je, dakle, o područjima u kojima je u početnoj fazi trebalo više investirati za preuzimanje kompanija, a inozemni investitori su, uz to, raspolagali specifičnim znanjima i tehnologijama iz tih područja. Državno vlasništvo je ostalo tamo gdje je

mmm$YheWj_WW_hb_d[i$Yec

bilo i prije tranzicije i privatizacije, a domaći privatni poduzetnici ulagali su u ona područja gdje je obrt sredstava najbrži, organizacija biznisa najjednostavnija i gdje su i rizici najmanje izraženi. Kralježnica sektora poduzeća Nakon predstavljanja strukture najvećih hrvatskih kompanija zanimljivo bi bilo napraviti makar i površnu procjenu koliki je stvarni potencijal grupe 400 najvećih poduzeća za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva, a posebno za povećavanje izvoza i značajnije uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Kako je već rečeno, ta grupacija predstavlja kralježnicu našeg sektora poduzeća. Po prirodi stvari ta bi grupa trebala biti nositelj razvoja i rasta hrvatske ekonomije kao cjeline. I ne samo to. Ona bi trebala biti i nositelj svih suvremenih procesa modernizacije, sredstava i upravljanja poslovnim funkcijama, kao i povećanja efikasnosti i konkurentnosti. Kako bi se dobio odgovor je li tome tako, trebalo bi napraviti produbljeniju analizu ove grupe poduzeća. Budući da takva


28

ANALIZA

Pokazatelj veličine hrvatskih poduzeća Ukupan prihod • više od 3 mlrd. €. . . . . . . . . . . . . 1 poduzeće • između 1,5 - 2 mlrd. € . . . . . . . . 2 poduzeća • između 1 - 1,5 mlrd. € . . . . . . . . 1 poduzeće • od 500 mil. do 1 mlrd. € . . . . . . . 5 poduzeća

35 poduzeća • od 100 do 200 mil. € . . . . . . 62 poduzeća • ispod 100 mil. € . . . . . . . . . 294 poduzeća • od 200 do 500 mil. € . . . . . .

Izvoz • više od 1 mlrd. €. . . . . . . . . . . . . 1 poduzeće • od 200 do 300 mil. € . . . . . . . . 2 poduzeća

12 poduzeća • od 50 do 100 mil. € . . . . . . . 21 poduzeće • ispod 50 mil. € . . . . . . . . . . 364 poduzeća • od 100 do 200 mil. € . . . . . .

Broj zaposlenih • više od 10.000 zaposlenih . . . . . 3 poduzeća • od 5000 do 10.000 zaposlenih . 5 poduzeća

19 poduzeća • od 1000 do 2000 zaposlenih . 63 poduzeća • od 500 do 1000 zaposlenih . 76 poduzeća • manje od 500 zaposlenih . . . 254 poduzeća • od 2000 do 5000 zaposlenih .

analiza ne postoji, morat ćemo se zadovoljiti nekim indicijama i općim opservacijama te poći od djelatne strukture poduzeća. Kao što je već spomenuto, u grupaciji dominiraju trgovačka poduzeća. Ona su većim dijelom u inozemnom vlasništvu, osim nekoliko relativno uspješnih domaćih trgovačkih poduzeća (Agrokor, Pevec, Kerum...). Trgovačka poduzeća u inozemnom vlasništvu ponajprije su orijentirana prema što većim stopama prinosa na uložena sredstva i što bržem povratu sredstava. To je logika inozemnog kapitala u tranzicijskim zemljama. Inozemni vlasnici trgovačkih lanaca nisu, po prirodi stvari, zainteresirani za razvijanje domaće proizvodnje jer to pretpostavlja velika ulaganja, visoke rizike i mnogo vremena za relativno male proizvodne serije. Ona su stoga upućena na organizaciju opskrbe iz inozemstva, ponajprije iz matičnih zemalja. Nerealan devizni tečaj je premirao uvoz i bio u funkciji takvih strategija. Budući da su i naše banke u inozemnom vlasništvu, a njihovi vlasnici najčešće dolaze iz istih zemalja kao i vlasnici trgovačkih lanaca, zajednički interesi su očiti. Domaća trgovačka poduzeća, barem neka od njih, ulažu i u proizvodnju, posebice u agraru, te u mo-

dernizaciju postojećih poljoprivrednih kombinata, koje su u postupku privatizacije preuzeli. Grupu industrijskih poduzeća u grupi 400 najvećih čine industrije s područja farmaceutike, telekomunikacija, elektronike... To su uglavnom poduzeća koja su i ranije postojala. Inozemni vlasnici nastoje mo-

Sa stajališta izvoznog potencijala samo jedna hrvatska kompanija izvozi oko milijardu eura godišnje dernizirati proizvodnju, ali značajnijih investicija u takve proizvodnje ili neke druge industrijske grane ne treba očekivati. Nadalje, u području industrije uključene su i brodogradnja, petrokemija, rafinerije, proizvodnja elektroopreme i metaloprerada, proizvodnja građevinskih materijala, prerada poljoprivrednih proizvoda i druge. Neke od tih industrija u vrlo su teškoj situaciji (brodogradnja, petrokemija...) i u tim područjima se ne mogu očekivati značajniji razvojni prodori. U području drugih industrija postoje određeni razvojni potencijali kao što su tradicija, tržište, sirovine, tehnologije i znanja. Ubrzan razvoj i

Udio 400 najvećih u rezultatima poslovanja poduzeća 2007. 60

55,2 47,1

50

55,8

55,9

Uvoz

Izvoz

52,6 44,8

44,7

Vrijednost imovine

Kapital i rezerve

40

31,2 30

20

Udio u %

10

0,4 0

Izvor: Fina

Broj poduzeća

Broj zaposlenih radnika

Ukupan prihod

Konsolidirani fin. rezultati

Investicije


ANALIZA

29

tih proizvodnji teško je očekivati u idućim Brojčana struktura 400 najvećih po djelatnostima godinama zbog poznatih ograničenja na9 4 29 šeg sustava (malo tržište, nedostatak Poljoprivreda i šumarstvo 13 kapitala, komplicirana administracija, neRudarstvo i vađenje dostatak strategija...). 34 Prerađivačka industrija 115 Strategija razvoja velikih tvrtki Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Zadnjih se godina u grupi 400 najvećih 7 može uočiti dosta izražena fluktuacija poGrađevinarstvo duzeća koja se uključuju ili izlaze iz grupe. Trgovina Taj proces bi vodio zaključku da se neka poPrijevoz i skladištenje duzeća razvijaju brže a neka sporije, što je prirodno. Iz takve fluktuacije bilo bi logično Financijsko poslovanje očekivati da će neka poduzeća dinamično 9 Poslovanje nekretninama rasti, osvajati liderske pozicije u zemlji i Ostali 143 regiji te time povlačiti brži razvoj ukupnog 37 poduzetničkog sektora. Za sada, nažalost, takvih tendencija, osim časnih iznimaka Izvor: Fina koje smo spomenuli, uglavnom nema. Što se na kraju može zaključiti iz ove kra- tako koncentrirane snage i značaja grupe bi jedini zaključak trebao biti da je ekotke analize grupacije 400 najvećih hrvat- normalno je očekivati da bi ta poduzeća nomska politika morala razviti strategiju skih poduzeća? morala davati više u smislu, da tako ka- razvoja velikih poduzeća i radi stvaranja Nema sumnje da ta grupa predstavlja žemo, „nositeljstva“ razvoja ukupnog jedne „nosive“ konstrukcije za povećaglavni dio hrvatske poduzetničke stru- poduzetničkog sektora. Za sada se takav nje učešća naših tvrtki na regionalnom kture. Poduzeća koja joj pripadaju, prema doprinos, koji je, istina, vrlo teško izmje- tržištu, povećanje izvoza i izgradnje ravećini pokazatelja, čine više od 50 posto riti bez dubinske intersektorske analize, cionalne strukture nacionalne ekonomije ukupne privrede, posebice u izvozu. Zbog još ne može ocijeniti dostatnim. Zato kao cjeline.


030

RANGIRANJA

Korporacijska ljestvica za 2007. UKUPNI PRIHOD

(u 000 kn)

DOBIT

8x10 (u 000 kn)

1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

24.021.663

1 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

2.420.651

2 KONZUM D.D.

10.884.867

2 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

1.056.998

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

10.276.545

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

990.305

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

7.212.879

4 VIPNET D.O.O.

805.883

5 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

4.520.085

5 TVORNICA LAKIH METALA DD

663.322

6 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

4.444.333

6 TDR D.O.O.

549.069

7 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

4.306.435

7 ADRIS GRUPA D.D.

490.071

8 VIPNET D.O.O.

3.669.246

8 AGROKOR D.D.

401.689

9 HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

3.572.693

10 OMV HRVATSKA D.O.O.

3.318.383

9 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. 10 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

324.926

IMOVINA

(u 000 kn)

KAPITAL I REZERVE

381.427

(u 000 kn)

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

40.613.616

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

24.643.916

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

25.562.944

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

18.654.507

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

22.984.206

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

12.591.678

4 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

17.771.502

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

11.391.204

5 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

13.796.448

5 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

6 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

13.222.935

6 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

6.863.384

10.334.220

7 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

5.518.979 4.442.813

7 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O. 8 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

9.628.964

8 ADRIS GRUPA D.D.

9 HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

8.908.558

9 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 10 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

10 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

IZVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

(u 000 kn)

16.028.248

UVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

2.710.235 (u 000 kn)

7.675.427

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.692.291

2 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

3 P.Z. AUTO D.O.O.

2.068.545

3 DIOKI D.D.

1.411.846

4 OMV HRVATSKA D.O.O.

1.657.252

4 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

1.310.942

5 M SAN GRUPA D.D.

1.573.333

5 PETROKEMIJA D.D.

1.305.785

6 RENAULT NISSAN HRVATSKA

1.431.820

6 BOXMARK D.O.O.

1.251.430

7 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1.221.145

7 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 8 BOXMARK D.O.O.

1.262.273

8 BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

1.202.079

9 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1.198.893

9 CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

1.005.036

10 DIOKI D.D.

1.115.039

10 3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

966.059

INVESTICIJE

(u 000 kn)

BROJ ZAPOSLENIH

1 INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.

4.201.531

1 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

11.600

2 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

3.822.622

2 HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

11.410

3 AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB D.D.

2.830.448

3 KONZUM D.D.

10.313

4 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

1.824.234

4 INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.

5 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

1.468.243

5 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

9.360

6 UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O.

1.461.248

6 HRVATSKE ŠUME D.O.O.

9.113

7 HYPO LEASING CROATIA D.O.O.

1.357.294

7 HŽ-INFRASTRUKTURA

7.455

8 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

1.112.490

8 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

5.538

9 ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING

914.573

9 FINANCIJSKA AGENCIJA

4.755

10 HEP PROIZVODNJA D.O.O.

791.176

10 PODRAVKA D.D.

3.910

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

9.899

Izvor: Fina


031

ANALIZA

ZNAČENJE 400 NAJVEĆIH

Ipak smanjenje

Dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 10,3 posto, hrvatski poduzetnici su kao cjelina u financijskim izvješćima za 2007. iskazali rast od 13,8 posto. Ili, skupina 400 ostvarila je veći konačni financijski rezultat, odnosno neto dobit za 21 posto, a svi poduzetnici zajedno za 23,8 posto. Sporiji rast osnovnih financijskih rezultata pratilo je i relativno sporije povećanje broja zaposlenih Veronika Lozić RAZLIČITA RANGIRANJA, kao svojevrsni oblik natjecanja ali i način informiranja o postignućima, sve je popularniji u mnogim područjima ljudskog života i rada, pa tako i u gospodarstvu. Jedno od takvih rangiranja s dugom tradicijom jest i ono 400 najvećih hrvatskih poduzetnika, koje se provodi kontinuirano punih 14 godina kao jedan od značajnijih projekata Privrednog vjesnika i Financijske agencije (Fine). Temelji se na podacima Registra godišnjih financijskih izvješća koji vodi Fina, te određenim podacima Državnog zavoda za statistiku... U cijelom razdoblju, kao osnovni kriterij tog rangiranja zadržan je ostvareni ukupni prihod,

iako se rangiranje najvećih 400 provodi i prema drugim ekonomskim kategorijama, kao što su dobit, vrijednost imovine, kapital i rezerve, broj zaposlenih, izvoz i uvoz... Rangiranje je započelo 1994. godine, dakle, nakon što je Stabilizacijskim programom u listopadu 1993. zaustavljena enormna inflacija i stabiliziran tečaj kune, te je unatoč posljedica nametnutog nam rata, kao i tranzicijskih procesa koji su se paralelno odvijali, ostvareno relativno stabilno razdoblje, s konstantnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). Zahvaljujući stabilnosti cijena i tečaja, ali i ostalih makroekonomskih uvjeta poslovanja (tržišno gospodarstvo, privatno vlasništvo,

Veronika Lozić


032

ANALIZA

otvorenost zemlje u ekonomskim odnosima s inozemstvom...), financijski podaci ne zahtijevaju nikakve dodatne korekcije i mogu se koristiti kao pouzdana baza za sva analitička sagledavanja u ovoj relativno dugoj vremenskoj seriji. Tek potkraj ovog razdoblja, a posebice početkom 2008. javljaju se ozbiljni znaci globalne ekonomske krize, ponajprije zbog rasta cijena nafte i hrane, koji se zbog velike otvorenosti hrvatskog gospodarstva i njegove visoke izloženosti međunarodnom tržištu prenose i na domaće gospodarstvo, gdje dovode do ubrzanja inflacije i usporavanja gospodarskog rasta. Godišnja financijska izvješća za 2007. Fini je do redovnog roka za podnošenje (31. ožujka tekuće za prethodnu godinu) predalo 83.532 poduzetnika - obveznika poreza za dobit (bez banaka i osiguravateljskih društava). Kako je do srpnja ove godine još 5852 poduzetnika podnijelo svoja godišnja financijska izvješća za proteklu godinu, što nije zanemariv dio poduzetništva, analiza 400 najvećih napravljena je kao i lani temeljem obrađenih podataka svih zaprimljenih izvješća, kako bi se što potpunije prikazala financijska ostvarenja hrvatskog poduzetništva u toj godini. U 2007. godini broj aktivnih poduzetnika, tj. onih koji su podnijeli svoja godišnja financijska izvješća za 2007. povećan je za 6972 ili za 8,5 posto u odnosu na 2006. godinu, što je bez sumnje također jedan od pokazatelja dinamike gospodarstva u toj godini. Daleko najveći broj poduzetnika su oni mali, zatim srednje veliki, dok je velikih lani evidentirano samo 489 (prethodne godine 450). Velikima se, u smislu Zakona o računovodstvu,

Dominacija privatnog vlasništva mnogo je izraženija u gospodarstvu kao cjelini (97,2 posto u broju) nego u samoj skupini 400 najvećih (72,5 posto)

smatraju oni poduzetnici čija ostvarenja prelaze dva od sljedeća tri kriterija: ukupna aktiva 108 milijuna kuna, prihodi 216 milijuna kuna i 250 zaposlenih. Kriteriji glede ukupnog prihoda i aktive su u 2006. i 2007. višestruko povećani u odnosu na klasifikaciju iz prijašnjeg zakona o računovodstvu, zbog čega su mnoge velike i srednje velike tvrtke nakon 2005. izgubile taj status i svrstane u nižu kategoriju prema veličini, pa je tako doslovno prepolovljen broj velikih poduzetnika u usporedbi sa 2005. godinom.

Udjel 400 najvećih u ukupnim ostvarenjima hrvatskih poduzetnika u 2007. (Iznosi u milijunima kuna) OPIS

400 Najvećih

Broj poduzetnika

Svi hrvatski poduzetnici

Udjel 400 u ukupnom (u %)

400

89.384

0,4

Broj zaposlenih

291.753

935.790

31,2

UKUPNI PRIHOD

320.369

679.484

47,1

DOBIT prije oporezivanja

20.010

44.754

44,7

DOBIT nakon oporezivanja

16.940

37.417

45,3

3.298

12.721

25,9

13.642

24.696

55,2

VRIJEDNOST IMOVINE

441.017

985.183

44,8

Kapital i rezerve

192.245

429.635

44,7

Investicije u dugotrajnu imovinu

40.617

77.156

52,6

IZVOZ

51.904

93.047

55,8

UVOZ

97.394

138.570

55,9

GUBITAK nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

Izvor: Fina

Financijski rezultati 400 najvećih u 2006. i 2007. (Iznosi u milijunima kuna) 2006.

2007.

Indeks (2006.=100)

Broj zaposlenih

279.269

291.753

104,5

UKUPNI PRIHODI

OPIS

290.336

320.369

110,3

Dobit prije oporezivanja

16.902

20.010

118,4

DOBIT nakon oporezivanja

14.126

16.940

119,9

2.851

3.298

115,7

11.275

13.642

121,0

VRIJEDNOST IMOVINE

394.212

441.017

111,9

Kapital i rezerve

178.746

192.245

107,6

Investicije u dugotrajnu imovinu

34.671

40.617

117,1

IZVOZ

47.749

51.904

108,7

UVOZ

84.889

77.394

91,2

GUBITAK nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

Izvor: Fina

Napomena: Podaci za 2006. godinu su podaci 400 prvorangiranih u toj godini, a ne podaci za prethodnu godinu (pretkolona) 400 prvorangiranih iz 2007.

Zadnje dvije godine su u tom pogledu usporedive i pokazuju ponovno određeni rast broja velikih poduzetnika prema novim kriterijima, iako se većina porasta broja odnosi na male poduzetnike. (Od početka 2008. primjenjuju se novi, još nešto stroži kriteriji glede visine aktive i ostvarenih prihoda pri određivanju veličine poduzetnika radi usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU-a, ali to još nema utjecaja na ovu analizu). Već je naglašeno da se cjelokupno rangiranje provodi temeljem podataka godišnjih financijskih izvješća, koje su pravne i fizičke osobe - obveznici poreza na dobit - dužni predati temeljem posebnog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja iz 2003. godine. Registar je javan, što znači da svatko može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti pohranjene podatke. Međutim, za objavu pojedinačnih podataka poslovnih subjekata potrebna je njihova suglasnost. Iako gledajući cijelo

analizirano razdoblje postoji trend smanjivanja broja poduzetnika koji nisu spremni izložiti javnosti svoje podatke u sklopu ovog rangiranja, u 2007. još je uvijek takvih bilo 12 (prema osam u prethodnoj godini). Njihovo mjesto na rangljestvicama ostalo je prazno ili samo s imenom i ne komentira se u ovoj publikaciji. Značenje 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu u 2006. Kao što je već istaknuto, najvećih 400 hrvatskih poduzetnika čini samo 0,4 posto ukupnog broja poduzetnika, ali je u njima zaposleno 31,2 posto svih radnika koji rade u gospodarstvu, raspolažu sa 44,8 posto imovine, i ostvaruju 47,1 posto ukupnog prihoda, 45,3 posto dobiti nakon oporezivanja i 25,9 posto gubitka nakon oporezivanja, odnosno 55,2 posto neto dobiti (dobici umanjeni za gubitke). Njihov udjel u izvozu je također visok (55,8 posto), ali i u uvo-


033

ANALIZA

zu (55,9 posto). I njihova investicijska aktivnost je življa nego u ukupnom poduzetništvu jer od ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu veliki ulažu više od polovine (52,6 posto). U usporedbi s prethodnom 2006. godinom značenje 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu donekle se smanjilo prema gotovo svim osnovnim pokazateljima poslovanja. Naime, dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 10,3 posto, hrvatski poduzetnici su kao cjelina u financijskim izvješćima za 2007. iskazali rast od 13,8 posto, odnosno ako usporedimo izvorne podatke za svaku od tih godina - 11,7 posto. Ili, skupina 400 najvećih ostvarila je veći konačni financijski rezultat, odnosno neto dobit za 21 posto, a svi poduzetnici zajedno za 23,8 posto. Relativno sporiji rast osnovnih financijskih rezultata pratilo je i relativno sporije povećanje broja zaposlenih u skupini 400 najvećih u odnosu na cijelo gospodarstvo (4,5 posto prema 6,4 posto). Jedino je rast investicija bio veći jer je u skupini 400 iznosio 17,1 posto u usporedbi s prethodnom godinom prema 16,8 posto rasta zabilježenom u ukupnom poduzetništvu. Unatoč određenom smanjenju udjela 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu prema većini financijskih i drugih pokazatelja, te činjenice da malo i srednje poduzetništvo u gotovo svim zemljama postaje važan čimbenik rasta i razvoja, najveći ostaju nezaobilazan dio i temelj cijelog gospodarstva, između ostalog i zbog vezivanja na sebe brojnih malih i srednjih poduzetnika. Rang-ljestvice nikad nisu statične, jer ni gospodarstvo nije i ne može biti statično, nego je odraz dinamičnih ekonomskih zbivanja i promjena. Pri tome, jedni uspiju prijeći granicu koja ih dijeli od skupine 400 najvećih, dok drugi ne uspijevaju držati korak i ispadaju s rangljestvice najvećih. Ipak, zanimljivo je da su iz godine u godinu te oscilacije sve manje, što ukazuje da su tranzicijski procesi dobrim dijelom završeni. Naime, u usporedbi s godinom ranije na ovoj ljestvici se promijenilo 48 poduzetnika (u istoj usporedbi lani njih 54), dok je u razdoblju od pet godina, od 2002. do 2007., mjesto 400 najvećih napustilo, odnosno uspjelo dostići 145 poduzetnika (lani 159). Ipak promjenjivost tih listi nije tako velika kao što se čini na prvi pogled, pogotovu ne kada se gleda u duljem vremenskom razdoblju, primjerice od 2002. godine. Naime, mnoge su tvrtke u tom razdoblju prošle proces pretvorbe i privatizacije ili drugi oblik transformacije i restrukturiranja, pri čemu su djelomično ili u cijelosti promijenile naziv, pravni status..., a slijedom toga i matični broj koji služi u obradi podataka u Fini za prepoznavanje tvrtke.

Financijski rezultati ukupnog poduzetništva u 2007. na bazi podataka godišnjih financijskih izvješća za 2007. (iznosi u milijunima kuna) 2006. (podaci iz GFI za 2007.)

2007.

Indeks (2006.=100)

Broj poduzetnika

89.384

89.384

100,0

Broj zaposlenih

879.173

935.79

106,4

UKUPNI PRIHODI

597.310

679.484

113,8

Dobit prije oporezivanja

37.375

44.754

119,7

DOBIT nakon oporezivanja

31.003

37.417

120,7

GUBITAK nakon oporezivanja

11.048

12.721

111,1

Konsolidirani financijski rezultat - neto dobit

19.955

24.696

123,8

VRIJEDNOST IMOVINE

847.391

985.183

116,3

Kapital i rezerve

390.386

429.635

110,0

Investicije u dugotrajnu imovinu

66.079

77.156

116,8

IZVOZ

81.013

93.047

114,8

UVOZ

127.636

138.570

108,6

Izvor: Fina Napomena: Obuhvaćena godišnja financijska izvjšća za 2007. predana u registar do srpnja 2008.

Najnoviji primjer su Hrvatske željeznice, od kojih su nastale četiri tvrtke, ili lani Zagrebački holding, koji je obuhvatio oko 25 zagrebačkih stambeno-komunalnih i drugih gradskih poduzeća, od kojih su neka godinama bila na listi 400 najvećih (primjerice ZET, Čistoća, Zagrebački velesajam, Vodovod i odvodnja). Na listu su se vratili i neki od prijašnjih lidera, koji su svojedobno izgubili to mjesto, ali ima i novih tvrtki. To su, sudeći prema njihovim djelatnostima, u većini slučajeva tvrtke kćeri ili podružnice stranih tvrtki i to uglavnom u djelatnosti trgovine i posredovanja u trgovini, djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) te poslovnim uslugama, telekomunikacijama i graditeljstvu.

prihoda, a u skupini 400 najvećih sa 13,7 posto. Naime, u toj se skupini nalaze najveća infrastrukturna i druga velika javna poduzeća kod kojih ovi procesi još nisu završeni. Za razliku od državnog vlasništva privatno je postalo temeljni oblik vlasništva. Dominacija

Oblici vlasništva U poduzetništvu kao cjelinI nastavljen je proces pretvorbe i privatizacije. U državnom vlasništvu ostalo je registrirano još samo 1,1 posto hrvatskih poduzetnika sa 13 posto zaposlenih, uz stalnu tendenciju smanjenja. Državno vlasništvo je ipak znatno više zastupljeno u skupini 400, budući da je u ovoj skupini 38 državnih tvrtki ili 9,5 posto, sa 27,1 posto zaposlenih. Tvrtke u državnom vlasništvu u ukupnom gospodarstvu sudjeluju sa 8,4 posto u stvaranju ukupnog

privatnog vlasništva izraženija je u gospodarstvu kao cjelini (97,2 posto u broju) nego u samoj skupini 400 najvećih (72,5 posto). U privatnom sektoru ostvaruje se oko tri četvrtine ukupnog prihoda i dobiti gospodarstva kao cjeline, dok je to u skupini 400 između 57 i 60 posto. Za razliku od toga, mješovito je vlasništvo više zastuljeno u skupini 400 nego u gospodarstvu kao cjelini i to posebno ono s pretežno privatnim kapitalom. Promjene su još vidljivije, ako se usporedi početna i krajnja godina ovog rangiranja. Naime, u 1994.

U odnosu na ukupno gospodarstvo 400 najvećih poduzetnika ostvaruje 55,8 posto ukupnog izvoza i 55,9 posto ukupnog uvoza


034

ANALIZA

godini čak su 102 tvrtke od 400 najvećih bile u državnom vlasništvu, dok je takvih u 2007. još samo 38. Broj onih u mješovitom vlasništvu smanjen je također sa 181 u 1994. na 72 u 2007. S druge strane, broj tvrtki u privatnom vlasništvu povećan je u tom razdoblju od 113 u 1994. na 290 u 2007. godini. Podaci također pokazuju da je privatni sektor za razliku od državnog i dalje efikasniji, jer sa 40,7 posto zaposlenih ostvaruje 57,3 posto ukupnog prihoda i 59,8 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja cijele skupine 400, pri čemu koristi samo 40,4 posto ukupne imovine te skupine. Mješovito vlasništvo je prema svojim udjelima u osnovnim financijskim rezultatima prilično izjednačeno, iako ga karakterizira manja produktivnost rada i niža rentabilnost. Istodobno je u tvrtkama u državnom vlasništvu iz skupine 400 najvećih zaposleno 27,1 posto radnika, koriste 35,1 posto imovine cjelokupne skupine, a ostvaruju samo 13,7 posto ukupnog prihoda i 4,3 posto dobiti nakon oporezivanja, pri čemu je evidentna tendencija smanjenja u usporedbi s prethodnom 2006. godinom. Niz godina robnu razmjenu s inozemstvom karakterizira brži rast uvoza od izvoza i povećanje vanjskotrgovinskog deficita. U 2007. izvezeno je za 66 milijardi kuna ili preračunato, devet milijardi eura, a uvezeno za 138 milijardi kuna ili 18,8 milijardi eura. U usporedbi sa 2006. izvoz je povećan za 9,2 posto, a uvoz za 10,3 posto, zbog čega je povećan i deficit vanjskotrgovinske razmjene za 11,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 48,3 posto u 2006. godini na 47,9 posto u 2007. Te podatke Državnog zavoda za statistiku potkrjepljuju i podaci godišnjih financijskih izvješća poduzetnika koji, uz ostalo, sadrže i podatke o prihodima od prodaje proizvoda, usluga i robe u inozemstvu i plaćanja za uvoz. Pritom valja imati na umu da se podaci o izvozu i uvozu kao i svi ostali podaci godišnjih financijskih izvješća obrađuju prema osnovnoj djelatnosti poduzetnika za koju su registrirani, neovisno o vrsti ili namjeni proizvoda ili usluge koje su predmet vanjskotrgovinske razmjene. Vanjskotrgovinska razmjena Dakle, unatoč svim željama, nastojanjima i konkretnim mjerama i aktivnostima za povećanje izvoza, u 2007. godini došlo je do daljnjeg produbljavanja jaza između izvoza i uvoza te povećanja vanjskotrgovinskog deficita, koji ima za posljedicu sve veću zaduženost ali i ranjivost hrvatskog gospodarstva i cijele zemlje. Prema podacima godišnjih financijskih izvješća poduzetnika, prihodi od izvoza činili su u 2007. godini, jednako kao i u prethodnoj 2006.

godini, 13,7 posto ukupnog prihoda hrvatskih poduzetnika, dok je za uvoz bilo angažirano čak 20,4 posto tog ukupnog prihoda. Poduzetnici iz skupine 400 najvećih više su od ostalih poduzetnika upućeni na vanjska tržišta, kako u nabavi, tako i prodaji, pa je relativno značenje njihovih prihoda i rashoda od vanjskotrgovinske razmjene veće nego u ukupnom gospodarstvu. Tako su prihodi od izvoza u skupini 400 najvećih u 2007. dostigli 16,2 posto svih prihoda, a plaćanja za uvoz 24,3 posto njihovog ukupnog prihoda. U odnosu na ukupno gospodarstvo 400 najvećih poduzetnika ostvaruje 55,8 posto ukupnog izvoza i 55,9 posto ukupnog uvoza, što je iznad udjela ostalih relevatnih pokazatelja poslovnih ostvarenja ove skupine. Iako cijela skupina 400 ostvaruje relativno veći izvoz a posebno uvoz u odnosu na ukupno poduzetništvo, i u ovoj skupini, što je i razumljivo s obzirom na različite djelatnosti koje obavljaju, uključenost u međunarodnu razmjenu jako varira. Relativno najveći izvoz u odnosu na uvoz ostvaruju veliki iz djelatnosti hoteli i restorani, iako je riječ o skromnom udjelu te djelatnosti. Zatim slijedi djelatnost prijevoza, skladištenja i veza te vađenje nafte i plina i uslužne djelatnosti u svezi s time. Ostala područja djelatnosti, kada se gleda skupina 400, svojim izvozom ne pokrivaju uvoz, što je posebno izraženo u trgovini (izvozom je pokriveno samo 13 posto uvoza), opskrbi električnom energijom (13,3 posto), financijskom posredovanju (5,6 posto) i ostalim uslužnim djelatnostima (12,3 posto), ali i graditeljstvu (56,5 posto) i prerađivačkoj industriji (87,4 posto). Prema vrijednosti najveći izvoznik ali i uvoznik u skupini 400 najvećih je prerađivačka industrija, koja je uvezla za 4978 milijuna

kuna ili za 14,4 posto više nego je izvezla. Unutar nje, najveći je negativni saldo u vanjskotrgovinskoj razmjeni imala Ina (8353 milijuna kuna), Tvornica lakih metala Šibenik (623 milijuna kuna), M SAN Grupa (925 milijuna kuna), Uljanik Brodogradilište Pula (650 milijuna)..., dok su u području trgovine to PZ Auto (2065 milijuna), OMV Hrvatska (1300 milijuna), Konzum (804 milijuna), Euroline (796 milijuna)... U skupini 400, na koju otpada više od polovine ukupnog izvoza i uvoza po vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu, također je vrlo različita uključenost u vanjskotrgovinsku razmjenu. Tako je prvih 100 najvećih izvoznika izvezlo u 2007. robe i usluga za 46.970 milijuna kuna, što je 90,5 posto ukupnog izvoza 400 najvećih. Slično i kod uvoza, na 100 najvećih uvoznika otpada 83,1 posto cjelokupnog uvoza 400 najvećih. Na listama 100 najvećih izvoznika i najvećih uvoznika nema značajnijih promjena u usporedbi s prethodnom 2006. godinom. Na prvom mjestu izvoznika je i dalje naša vodeća kompanija Ina, zatim slijede Pliva Hrvatska, Dioki, Brodogradilište Uljanik, Petrokemija, Boxmark, Ericsson Nikola Tesla, Brodogradilište Brodosplit i Crosko naftni servisi, čija pojedinačna vrijednost izvoza prelazi milijardu kuna u 2007. Nešto ispod milijarde izvoza ostvarili su Brodogradilište 3. maj, Tankerska plovidba, Atlanska plovidba, Croatia Airlines, Končar Energetski transformatori, HŽ Cargo, M SAN Grupa, Podravka, TDR... Među prvih 100 po veličini ostvarenih prihoda od izvoza je 57 industrijskih proizvođača, tri tvrtke iz poljoprivrede, lova i šumarstva, dvije iz djelatnosti vađenja nafte, zemnog plina i uslužnih djelatnosti povezanih s time,

Izvoz i uvoz skupine 400 najvećih u 2007. po djelatnostima (Iznosi u milijunima kuna) Broj tvrtki

IZVOZ

Udjel u %

UVOZ

Udjel u %

Stupanj pokrića uvoza

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

9

428

0,8

296

0,4

144,6

Rudarstvo i vađenje

4

1.914

3,7

883

1,2

216,8

115

34.573

66,6

39.551

51,1

87,4

9

425

0,8

3.197

4,1

13,3

37

587

1,1

1.039

1,4

56,5

143

3.603

6,9

27.757

35,9

13,0

7

1.425

2,7

76

0,1

1875,0

Prijevoz, skladištenje i veze

34

7.665

14,8

2.422

3,1

316,5

Financijsko posredovanje

13

32

0,1

567

0,7

5,6

Poslovanje nekretninama

24

1.211

2,5

1.273

1,6

95,1

Ostale uslužne djelatnosti

5

41

0,0

333

0,4

12,3

400

51.904

100,0

77.394

100,0

67,1

Područje djelatnosti

Prerađivačka industrija Opskrba el. energijom Graditeljstvo Trgovina Hoteli i restorani

Ukupno: Izvor: Fina


ANALIZA

115 “prerađivača” na listi 400 Djelatnost

PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA

Broj tvrtki

Broj zaposlenih

Ukupan prihod Udio u uku(u milijunima kuna) pnom prihodu RH ( u %)

33

24.276

24.466

67,0

PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

3

3386

1.248

22,0

PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE

1

1.637

1.315

51,4

PRERADA DRVA I PROIZVODA OD DRVA

2

1.254

471

10,3

PROIZVODNJA CELULOZE,PAPIRA I PROIZV.OD PAPIR

9

5.179

3.717

33,6

PROIZVODNJA KOKSA,NAFT.DERIVATA I NUKL.GORIVA

3

10.539

24.878

98,9

PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA

9

8.072

8.753

74,7

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

2

656

892

16,5

PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PRO

11

4.053

4.677

43,7

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA

9

6.059

4.626

28,5

PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA, D.N.

6

1.926

1.614

22,8

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME

11

8.578

9.672

56,9

PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

11

14.803

8.906

72,5

5

2.442

1.585

23,5

115

92.860

96.822

62,2

OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Izvor: Fina

samo 11 je iz područja trgovine, pet su hoteli i restorani, 17 iz područja prijevoza, skladištenja i veza... Među prvih 100 najvećih izvoznika u 2007. više se ne nalaze neki prošlogodišnji veliki izvoznici, kao što su Zračna luka Zagreb, Montmontaža za inženjering i izgradnju, Valjaonica cijevi Sisak, Kamen Pazin, Karlovačka pivovara, Končar-Električna vozila, Atlas..., ali se istodobno na listu najvećih izvoznika uvrstilo novih 17 poduzetnika, među kojima su HSE Adria Zagreb u djelatnosti savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, Končar-D&ST, Alstom Hrvatska (nastala od negdašnje Jugoturbine Karlovac), SELK Kutina, Geofizika, Žito Osijek, Istra cement, Eko Međimurje Šenkovec, Knauf, adriatica.net, Jamnica, Kutjevo, Luka Rijeka, Brodomerkur... Neke od tih tvrtki su povratnici, poznati od ranije, a neki su novi koji su uspjeli ostvariti zapaženi izvoz. Jednako kao i lista najvećih izvoznika, tako je dosta statična i rang-ljestvica najvećih uvoznika. Tu je također Ina na prvom mjestu. Hrvatske šume, koje su lani bile na drugom mjestu po veličini uvoza, ove godine nisu među prvih stotinu. Otpalo je još 12 prošlogodišnjih velikih uvoznika s liste 100 najvećih (Kerum, Euroline, Procter&Gamble, Peugeot Hrvatska, Hrvatske željeznice, Istravino, Montmontaža za inženjering i izgradnju, Valjaonica cijevi Sisak...), a kao novi veliki uvoznik pojavili su se HSE Adria, Mercator Hrvatska, PIK Vrbovec, Saponia, Vindija, Electrolux, Končar-D&ST, Vetropack Straža tvornica stakla, Metro Cash&Carry.... Od prvih 100 najvećih uvoznika 50 su iz područja trgovine, 38 iz područja prerađivačke industrije, dvije iz područja proizvodnje električne energije, dvije iz djelatnosti vađenja nafte, ze-

mnog plina i uslužnih djelatnosti povezanih s njima, jedna iz građevinarstva... Izvoznici i uvoznici Mnogi od velikih izvoznika su ujedno i veliki uvoznici. Dok Ina svojim izvozom pokriva 47,9 posto uvoza, Brodogradilišta Uljanik 98,3 posto (prošle godine 161,9 posto)... Odnosno, ako gledamo odnos izvoza i uvoza 400 najvećih po djelatnostima, onda vidimo da se više od 80 posto izvoza i uvoza odnosi na samo tri djelatnosti: prerađivačku industriju, trgovinu na veliko i malo te prijevoz, skladištenje i veze. Od tih djelatnosti u cjelini samo djelatnost prijevoza, skladištenja i veza

Odnos prihoda od izvoza i plaćanja za uvoz prema ukupnom prihodu (u %) Opis

Izvoz

Uvoz

400 najvećih poduzetnika

16,2%

24,2%

Svi poduzetnici

13,7%

20,4%

Izvor: Fina

ostvaruje veći izvoz od uvoza, dok u ostalima uvoz premašuje izvoz. Unutar prerađivačke industrije, na koju se odnosi 68,2 posto ukupnog izvoza (prethodne godine 67,6 posto) i 48,9 posto ukupnog uvoza skupine 400 (godinu dana ranije 54,4 posto) velike su razlike po djelatnostima. Spomenuli smo već Inu, Plivu i Uljanik kao glavne predstavnike svojih djelatnosti (proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja prijevoznih sredstava) koje su izraziti uvoznici odnosno izvoznici. Ostala prerađivačka industrija, uključujući i proizvo-

035

dnju hrane, pića i duhanskih proizvoda, također ne uspijeva izvozom pokriti vrijednost uvoza, a u usporedbi sa 2006. godinom zabilježeno je i osjetno smanjenja stupnja pokrića uvoza izvozom (83,6 posto prema 96,4 posto u 2006. godini) u tim djelatnostima. Poslovanje 400 najvećih hrvatskih poduzetnika uglavnom je profitabilno. U 2007., gotovo isto kao i u prethodnoj 2006. godini, 353 tvrtke poslovale su s dobiti, a 47 s gubitkom, dok je taj omjer u poduzetništvu kao cjelini znatno nepovoljniji, jer je od 89.384 tvrtke koje su predale godišnje financijsko izvješće za 2007. njih 28.187 ili skoro trećina ostvarila negativan financijski rezultat. Dobici i gubici Dobici nakon oporezivanja u skupini 400 najvećih ostvareni su u iznosu od 16.940 milijuna i peterostruko su veći od gubitaka poslije oporezivanja (3298 milijuna kuna), što znači da je skupina kao cjelina pozitivno poslovala. I na razini pojedinih osnovnih područja djelatnosti dobici su veći od gubitaka. U prerađivačkoj industriji najvećih, koja u cjelini pozitivno posluje, još uvijek nastaju i znatni gubici koji čine više od trećine svih gubitaka 400 najvećih. U usporedbi sa 2006. godinom, stanje je ipak povoljnije, jer su samo dvije djelatnosti u prerađivačkoj industriji iz skupine 400 iskazale veće gubitke od dobiti, odnosno negativan konačni financijski rezultat (neto gubitak), i to proizvodnja proizvoda od gume i plastike (osam milijuna kuna) i proizvodnja prijevoznih sredstava, zapravo brodogradnja (982 milijuna kuna), dok su se raniji veliki gubitaši - djelatnost proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja metala i proizvoda od metala izvukli “iz crvene zone”. Kolika je zapravo profitabilnost 400 najvećih, pokazuje podatak da je stopa dobiti nakon oporezivanja u odnosu na ukupni prihod te skupine u 2007. bila 5,3 posto, odnosno neto dobiti (dobici nakon oporezivanja minus gubici nakon oporezivanja) 4,3 posto, a stopa rentabilnosti u odnosu na ukupnu imovinu 3,8 posto, odnosno 3,1 posto kada se uzme u obzir neto dobit. Ovi su pokazatelji znatno bolji od ostvarenih u 2006. i povoljniji od onih ostvarenih u ukupnom gospodarstvu. Najveći doprinos ostvarivanju dobiti prvih 100 najvećih dobitaša daje prerađivačka industrija s gotovo jednom trećinom, što je više nego prošle godine (26,6 posto) te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (35,1 posto prema 40,2 posto u prošloj godini), u kojoj prednjače telekomunikacije. Na trgovačke tvrtke otpada 9,1 posto te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 5,7 posto dobiti prvih 100


036

ANALIZA

Udjel pojedinih djelatnosti prema broju zaposlenih i ukupnom prihodu u 2007.

Usporedba odnosa između prerađivačke industrije i trgovine u gospodarstvu Hrvatske i skupini 400 u 2006. i 2007.

(u %)

(u %) Broj zaposlenih u RH

400 najvećih

Ukupni prihodi u RH

400 najvećih

Prerađivačka industrija

28,4

31,8

25,4

30,2

Građevinarstvo

11,0

7,5

8,8

6,2

Trgovina na veliko i malo

Djelatnosti

25,7

21,4

36,2

32,5

Hoteli i restorani

4,6

2,0

2,0

0,8

Prijevoz, skladištenje i veze

8,2

15,2

7,9

10,9

Poslovanje nekretninama i dr.

10,3

6,3

8,1

4,2

Sve ostale djelatnosti

11,8

15,8

11,6

15,2

100,0

100,0

100,0

100,0

Ukupno: Izvor: Fina

najvećih. Kod dobitaka je također vidljiva jaka koncentracija u manjem broju poduzetnika. Tako je u prvorangiranih 100 tvrtki prema visini ostvarene dobiti nakon oporezivanja u 2007. ostvareno 14.458 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što predstavlja 85,3 posto dobiti 400 najvećih i 38,6 posto ukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu. Očito je da je dobit mnogo osjetljivija kategorija od primjerice ukupnog prihoda i posebno broja zaposlenih. Prvo i drugo mjesto na ljestvici najvećih dobitaša i dalje drži T-HT i T-Mobile. Ina se vratila na treću poziciju. Četvrto mjesto zauzima kao i lani Vipnet, a zatim kao novi veliki dobitaš Tvornica lakih metala Šibenik, koja u 2006. nije iskazivala dobit. Svoja mjesta među prvom desetoricom zadržali su još TDR i Adris Grupa, Agrokor i Hrvatska elektroprivreda. Zatim slijede Konzum, Atlanska plovidba Dubrovnik, Tankerska plovidba Zadar, PBZ Card, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačke otpadne vode, Tisak, Zagrebačka pivovara, Željezara Split i Vetropack Straža tvornica stakla. Kao novi dobitaš pojavila se Željezara Split koja 2006. kao ni TLM nije imala dobiti. Negdašnji veliki dobitaš Pliva nakon prodaje i restrukturiranja nije više među 100 najvećih dobitaša. Iako se u cjelini gledano popravlja profitabilnost ukupnog hrvatskog poduzetništva, kao i onog njegovog dijela koji čini prvorangiranih 400 najvećih poduzetnika, jedna od naših najvažnijih izvoznih grana - brodogradnja, i dalje bilježi obrnuti trend. Porazni su podaci godišnjih financijskih izvješća za 2007. godinu, da je svih šest najvećih brodogradilišta iz skupine 400 (Brodosplit, Uljanik Pula, 3. maj Rijeka, Brodotrogir, Kraljevica i Viktor Lenac) poslovalo u toj godini s gubicima, koji su dosegli 1056 milijuna kuna i bili skoro dvostruko veći nego godinu dana ranije. Međutim, stvar-

Elementi

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA

2006.

2007.

2006.

2007.

BROJ ZAPOSLENIH - svi poduzetnici - 400 najvećih

29,9 32,7

28,4 31,8

22,9 19,7

25,7 21,4

UKUPNI PRIHODI - svi poduzetnici - 400 najvećih

25,9 31,1

25,4 30,2

36,9 32,9

36,2 32,5

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA - svi poduzetnici - 400 najvećih

22,6 26,6

25,4 33,1

22,9 13,1

22,5 13,7

Izvor: podaci Fine iz godišnjih financijskih izvješća za konkretnu godinu

na financijska situacija ovih brodogradilišta je zapravo mnogo teža, s izuzetkom Uljanika, budući da su gubici preostalih pet brodogra-

Najveći doprinos ostvarivanju dobiti prvih 100 najvećih dobitaša daje prerađivačka industrija s gotovo jednom trećinom, što je više nego prošle godine (26,6 posto), te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (35,1 posto prema 40,2 posto u prošloj godini)

dilišta premašili vrijednost njihova kapitala za čak 6697 milijuna kuna. Ne ulazeći u uzroke takvog stanja, koji su vjerojatno najmanje na strani samih brodogradilišta, jasno je zašto se rješavanje problema brodograđevne industrije nameće kao jedan od prioritetnih zadataka, pa čak postavlja od strane Europske unije i kao jedan od uvjeta za primanje Hrvatske u punopravno članstvo. Je li jedino rješenje privatizacija, odnosno prodaja za jednu kunu, teško je reći, ali je očito da se s ovim rješenjima i predugo čekalo. Od velikih javnih poduzeća među prvih 100 po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja ostale su samo Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume i Hrvatska lutrija. Broj zaposlenih U 2007. godini u 400 najvećih tvrtki bila su zaposlena 291.753 radnika, što je 30,1 posto svih zaposlenih u gospodarstvu (prošle go-

dine 32,4 posto). U usporedbi sa 2006. godinom, broj zaposlenih u skupini 400 povećan je za 4,5 posto, dok je taj porast u gospodarstvu kao cjelini iznosio 10,3 posto (ili 12,5 posto u usporedbi podataka financijskih izvješća za pojedinu godinu). Smanjenje udjela 400 najvećih u broju zaposlenih karakteristično je za cijelo razdoblje od kada se provodi ovo rangiranje. Dok je u 1994. godini u skupini 400 najvećih bilo zaposleno 355.489 radnika ili 44,7 posto svih zaposlenih, u 2007. godini taj je broj smanjen za 63.736 radnika ili 17,9 posto. U istoj usporedbi broj zaposlenih u poduzetništu kao cjelini povećan je čak 22 posto. Osnovni razlog tome su velike racionalizacije koje su provedene u proteklom razdoblju u velikim javnim tvrtkama kako bi se broj zaposlenih uskladio sa smanjenim opsegom rada, tehnološkim unaprjeđenjima i drugim mjerama za podizanje proizvodnosti rada. U dijelu tvrtki tome je pridonijela i provedena privatizacija. I ovdje je prisutna velika koncentracija zaposlenih u manjem broju velikih tvrtki. U samo 20 prvih na ljestvici prema broju zaposlenih radi 112.179 radnika ili 38,4 posto cijele skupine 400 najvećih, odnosno 11,6 posto svih zaposlenih u gospodarstvu. Na prvo mjesto u 2007. dospio je Zagrebački holding sa 11.600 zaposlenih, dok je 20. po brojnosti zaposlenih Pliva Hrvatska sa 2424 zaposlena. Unutar prvih 20 najvećih poslodavaca u usporedbi s prethodnom godinom nema osjetnih promjena. Promjene su samo utoliko što se među prvih 20 nalaze dvije, umjesto ranije jedne tvrtke bivšeg jedinstvenog HŽ-a (HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo), što se kao 16. po broju zaposlenih pojavila tvrka SELK iz Kutine, koja se bavi proizvodnjom elektroničkih komponenata i 20. Pliva Hrvatska, te su se Konstruktor-Inženjering Split,


037

ANALIZA

Brodogradilište 3. maj Rijeka i Mercator Hrvatska ove godine našli ispod crte koja dijeli prvih 20 najvećih poslodavaca od ostalih iz skupine 400. Oscilacije u broju zaposlenih među prvih 20 velikih poslodavaca su u usporedbi s prethodnom godinom male i kreću se u veličini nekoliko postotaka gore ili dolje. Iznimka je Zagrebački holding (porast broja zaposlenih 16,9 posto) i Sokol Marić (14,7 posto), dok je istodobno u HEP-Operatoru distribucijskog sustava ili T-HT-u došlo do smanjenja broja zaposlenih (za 5,8 posto, odnosno za 12,3 posto). Zanimljiva je i struktura 400 najvećih prema broju zaposlenih. Manje od 50 zaposlenih iskazao je u svojim godišnjim financijskim izvješćima za 2007. čak 51 poduzetnik iz skupine 400 najvećih, 37 poduzetnika su iskazala između 51 i 100 zaposlenih, 164 između 101 i 500 zaposlenih, a samo 148 njih imalo je više od 500 zaposlenih radnika. To dovoljno govori samo za sebe o veličini velikih hrvatskih tvrtki. Upada u oči da četiri tvrtke (prošle godine čak devet) od 400 najvećih nisu iskazale ni jednog zaposlenog radnika. To je kao i lani TE Plomin u proizvodnji električne energije, zatim Policentro za gradnju i promet nekretnina Rijeka, S Immorent Leasing Jota Zagreb i Tvornica duhana Zagreb. Prema tome, više od četvrtine najvećih hrvatskih poduzetnika zapošljava manje od 100 radnika, iako je prosjek po tvrtki za cijelu skupinu znatno veći (698 zaposlenika), i to zahvaljujući utjecaju broja zaposlenih u nekoliko najvećih infrastrukturnih i drugih velikih javnih poduzeća. Značenje pojedinih djelatnosti Ostvarenja ukupnog gospodarstva i unutar toga posebno 400 najvećih hrvatskih poduzetnika te dinamika tih ostvarenja u usporedbi s prethodnom godinom ili razdobljem, sigurno su važan, ali ne i jedini aspekt ove analize. Naime, jednako tako su važne i analize po djelatnostima i teritoriju jer upravo o tome u velikoj mjeri ovisi sposobnost i mogućnost daljnjeg ukupnog razvitka hrvatskog gospodarstva. Podaci godišnjih financijskih izvješća za 2007. pokazuju da hrvatsko gospodarstvo poprima karakter uslužnog gospodarstva. Naime, više od 70 posto ukupnog prihoda stvara se izvan primarne i sekundarne proizvodnje, koju čine poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo i industrija. Samo na nositelje uslužnog sektora (trgovina, prijevoz, skladištenje i veze te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje) otpada 52,2 posto ukupnog prihoda cijelog gospodarstva. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge postale su četvrta po veličini djelatnost i skoro dostigli udjel djelatnosti građevinarstva. Prerađivačka industrija i trgovina

Udjel 40 najvećih poduzetnika u njihovoj djelatnosti na razini Hrvatske u 2007. (u %) Prema ukupnom prihodu

Prema dobiti nakon poreza

Prema broju zaposlenih

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

62,7

82,6

69,7

Ribarstvo i prerada ribe

82,8

92,2

75,1

Energetika

99,4

99,9

99,1

Proizvodnja hrane i pića

71,0

83,1

56,6

Proizvodnja tekstila i odjeće

62,8

84,6

54,8

Prerada kože, izrada galanterije i obuće

95,7

99,0

94,1

Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namještaja

46,8

64,3

49,1

Proizvodnja celuloze, papira, proizvoda od papira, izdavaštvo, tiskarstvo

62,5

61,4

54,5

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

94,6

95,9

92,2

Proizvodnja nemetala i građevinskog materijala

71,8

89,6

65,1

Proizvodnja metala i proizvoda od metala

50,4

77,0

40,2

Proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava

63,6

64,2

63,8

Proizvodnja električne i optičke opreme

86,7

79,3

68,6

Brodogradnja

92,8

81,4

86,0

Prikupljanje, obrada i recikliranje sekundarnih sirovina

93,2

97,7

88,4

Građevinarstvo

34,0

31,5

25,4

Trgovina

27,4

23,9

31,9

Hoteli i restorani

42,6

67,8

35,6

Cestovni, željeznički i zračni promet

61,8

60,0

59,1

Djelatnosti

Pomorski, riječni i cjevovodni transport

98,1

99,7

96,6

Pošta i telekomunikacije

99,4

99,9

98,7

Poslovanje nekretninama

65,6

56,9

77,2

Inovacijsko okruženje u Hrvatskoj

95,5

97,4

92,8

Izvor: Fina

su vodeće djelatnosti hrvatskog gospodarstva kao cjeline, a isto tako i u skupini 400 najvećih. Od ukupno 89.384 aktivnih tvrtki, koje su predale godišnje financijsko izvješće za 2007., za

Godinama narušeni odnosi između prerađivačke industrije i trgovine sporo se mijenjaju kako u ukupnom gospodarstvu tako i u skupini 400 najvećih

obavljanje prerađivačke industrije registrirano je njih 11.894 ili 13,3 posto, a za trgovinu 29.471 ili 33 posto. U skupini 400 trgovinom se bavi njih 35,7 posto, što je malo više nego u ukupnom gospodarstvu, dok je prerađivačka industrija upravo u skupini najvećih više zastupljena. Naime, 115 poduzetnika ili 28,7 posto iz skupine 400 najvećih bavi se prerađivačkom djelatnošću. Promatrano prema broju zaposlenih, prerađivačka industrija je još naj-

značajnija djelatnost i to kako u gospodarstvu kao cjelini, tako i u skupini 400 najvećih. Međutim, ako kao mjerilo uzmemo ostvareni ukupni prihod, onda se relativno najveći prihodi ostvaruju u trgovini u obje promatrane grupe, što je dijelom posljedica načina iskazivanja nabavne vrijednosti prodane trgovačke robe u računu dobiti i gubitka, odnosno znatno niže dodane vrijednosti u trgovini u odnosu na industriju. U 2007. smanjio se udio prerađivačke industrije u odnosu na 2006. prema broju zaposlenih i prema ukupnim prihodima, i to kako u ukupnom gospodarstvu, tako i u skupini 400 najvećih, pa u tome valja tražiti odgovor i na pitanja zašto robni izvoz nema potrebnu snagu. Pored toga industrija veže i druge gospodarske djelatnosti, posebno uslužne, pa u krajnjoj liniji od razvoja industrije zavisi i daljnji razvoj uslužnog sektora. Povoljniji omjer ima samo udjel dobiti nakon oporezivanja. Suprotno tome, udjel trgovine u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu kao cjelini i u skupini 400 najvećih se povećao, ali uz smanjenje udjela u ukupnom prihodu, slično kao i kod prerađivačke industrije, mada u manjoj mjeri.


038

ANALIZA

U skupini 400 najvećih “prerađivača” je 115 ili 2 manje nego 2006. Istodobno povećan je broj zaposlenih u njima za 1,7 posto i ostvareni ukupni prihod za 7,3 posto, čime je udjel ove djelatnosti u skupini najvećih povećan sa 57,2 posto u 2006. na 62,2 posto u 2007.

Za razliku od prerađivačke industrije, dobit trgovine, kada se gleda ukupno gospodarstvo, ima nešto niži udjel nego prethodne godine. U cijelom razdoblju od 1994. do 2007. otkako se provodi ovo rangiranje, odnos između industrije i trgovine mijenjao se na štetu industrije. Tako je od 168 velikih industrijskih poduzeća u 1994. godini njihov broj smanjen na 117 u

2006. i samo 115 u 2007., dok je broj trgovačkih tvrtki istodobno povećan od 97 u 1994. godini na 143 u 2006. i 2007. godini. 40 najvećih u pojedinoj djelatnosti Osim uobičajene analize 400 najvećih hrvatskih tvrtki i za 2007. godinu napravljena je posebna analiza po djelatnostima prema sektorima, na način kako to prati Hrvatska gospodarska komora i unutar toga provedeno rangiranje prvih 40 tvrtki u pojedinoj djelatnosti prema kriteriju ukupnog prihoda, dobiti nakon oporezivanja i broja zaposlenih, ovaj puta nezavisno od toga nalaze li se te tvrtke na rangljestvici 400 najvećih prema ukupnom prihodu. U djelatnostima, primjerice, energetici, pošti i telekomunikaciji, pomorskom, riječnom i cjevovodnom transportu, ali i preradi kože, brodogradnji, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, prikupljanju, obradi i recikliranju sekundarnih sirovina..., 40 najvećih tvrtki zapravo su one koje ostvaruju gotovo cjelokupni

ukupni prihod i dobit tih djelatnosti, odnosno zapošljavaju gotovo sve radnike tih djelatnosti. Za razliku od toga u trgovini, građevinarstvu ili turističkoj djelatnosti ta je koncentracija znatno manje izražena. Sektorska struktura se unekoliko razlikuje od uobičajene strukture djelatnosti, pa se u zasebnoj tablici prikazuje sektorski raspored, udio pojedinog sektora odnosno djelatnosti u gospodarstvu kao cjelini, te značenje prvorangiranih 40 prema ostvarenom ukupnom prihodu i broju zaposlenih u pojedinoj djelatnosti. U sektoru za poljoprivredu, u koji su uz šumarstvo i ribarstvo uključene i drvna i prehrambena industrija, zaposleno je ukupno 11,2 posto radnika cijelog gospodarstva, a ostvaruje se 8,6 posto ukupnih prihoda. U usporedbi sa 2006. udjel cijelog sektora je smanjen, što je posebno nepovoljno zbog poznate svjetske krize hrane i enormnog rasta cijena, koje se zbog naše velike uvozne ovisnosti prelijevaju u domaće gospodarstvo, potičući inflatorna

Sektorski raspored ukupnog poduzetništva u 2007. te značenje prvorangiranih 40 poduzetnika u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih Ukupni prihod (mil. kn) RH

Udjel djelat. uuk. pr. RH (%)

Prvih 40 u uk. prih. djelatnosti

Broj zaposlenih RH

Udjel djelat. ubr. zaposl. RH (%)

Prvih 40 u broju zap.djelatnosti

SEKTOR ZA POLJOPRIVREDU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU I ŠUMARSTVO

58.833

8,6

65,5

109.226

11,2

58,8

Poljoprivreda, lov i šumarst.

14.870

2,2

62,7

29.514

3,0

69,7

Ribarstvo i prerada ribe

1.435

0,2

82,8

3.229

0,3

75,1

Prerada drva, proizvodi od drva i proizv. namještaja

9.032

1,3

46,8

27.182

2,8

49,1

Proizvodnja hrane i pića

33.496

4,9

71,0

49.301

5,1

56,6

SEKTOR ZA INDUSTRIJU

150.039

22,0

81,9

212.210

24,8

68,6

Djelatnosti

Brodogradnja

8.979

1,3

92,8

17.303

2,8

86,0

51.542

7,6

99,4

31.051

3,2

99,1

Inovacijsko okruženje

1.853

0,3

95,5

3.301

0,3

92,8

Prerada kože, galanterija i obuća

2.560

0,4

95,7

7.914

0,8

94,1

Prikupljanje, obrada i recikl.sekund.sirovina

2.307

0,3

93,2

2.258

0,2

88,4

Proizv. celuloze, papira, izdavaštvo i tiskarstvo

11.061

1,6

62,5

19.546

2,0

54,5

Proizv. električne i optičke opreme

16.997

2,5

86,7

20.362

2,1

68,6

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

11.718

1,7

94,6

12.585

1,3

92,2

Proizvodnja metala i proizvoda od metala

16.259

2,4

50,4

34.211

3,5

40,2

Proizvodnja nemetala i građevinskog materijala

10.705

1,6

71,8

14.376

1,5

65,1

Proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoz. sredstava

10.392

1,5

63,6

20.987

2,2

63,8

5.666

0,8

62,8

28.308

2,9

54,8

Energetika

Proizvodnja tekstila i odjeće SEKTOR ZA GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

59.996

8,8

34,0

106.525

11,0

25,4

SEKTOR ZA TRGOVINU

257.717

37,9

29,1

265.956

27,4

34,8

Distributivna trgovina

31,9

246.081

36,2

27,4

249.206

25,7

Poslovanje nekretninama

11.635

1,7

65,6

16.750

1,7

77,7

SEKTOR ZA TURIZAM

13.883

2,0

42,6

44.232

4,6

35,6

SEKTOR ZA PROMET I VEZE

41.191

6,1

83,4

53.712

5,5

77,6

Pošta i telekomunikacije

19.010

2,8

99,4

21.296

2,2

98,7

4.837

0,7

98,1

4.051

0,4

96,6

17.344

2,6

61,8

28.365

2,9

59,1

Pomorski i riječni promet te cjevovodni transport Cestovni, željeznički i zračni promet Izvor: Fina

Napomena: Na ostale djelatnosti koje nisu obuhvaćene ovim sektorskim rasporedom otpada 14,4 posto ukupnih prihoda i 15,5 posto zaposlenih radnika


040

ANALIZA

kretanja. Prvih 40 poduzetnika tog sektora ostvarilo je 65,5 posto ukupnog prihoda sektora, što ukazuje na prilično veliku koncentraciju na manji broj većih poduzetnika, posebno u proizvodnji hrane i pića. Od 40 najvećih u djelatnosti proizvodnje hrane i pića, 31 tvrtka je istodobno svrstana i među 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu, dok je u ostalim obuhvaćenim djelatnostima riječ o nekoliko tvrtki s takvim ostvarenjima, što znači da se u poljoprivredi i drvnoj industriji pretežno, a kod ribarstva u cijelosti, radi o srednjim i malim tvrtkama. Sektor industrije je također zabilježio smanjenje udjela u stvaranju ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva kao cjeline u usporedbi s prethodnom godinom, što je suprotno svim razvojnim ciljevima, mjerama i poticajima koji se daju upravo za brže dostizanje barem prijeratne razine industrijske proizvodnje. Naime, udjel cijelog sektora industrije u ukupnom prihodu hrvatskog gospodarstva od 23 posto u 2006. smanjen je na 22 posto u 2007. godini, ali uz povećanje udjela u broju zaposlenih. Posebno je nepovoljno što je smanjenje zabilježeno u našim tradicionalno najjačim granama, kao što su brodogradnja, energetika, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava te tekstilnoj industriji. Energetika odskače Jedina djelatnost koja odskače u sektoru za industriju je energetika, koja ovdje obuhvaća djelatnosti vađenja energetskih sirovina, proizvodnju nafte i naftnih prerađevina te opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Ovdje su, naime, svrstane naše najveće tvrtke, kao što su Ina, društva u sastavu HEP-a, Crosco naftni servisi, TE Plomin, INAGIP, plinare...). Udjel energetike u stvaranju ukupnog prihoda cijelog gospodarstva u 2007. bio je 7,6 posto, ali također manje nego godinu dana ranije (8,1 posto), pri čemu je bilo angažirano 3,2 posto svih radnika gospodarstva (2006. godine 3,5 posto). U cijelom industrijskom sektoru prvorangiranih 40 tvrtki po djelatnostima ostvaruje visokih 81,9 posto ukupnog gospodarstva, ali je zanimljivo da je relativno mali broj tvrtki s tih popisa uspio ispuniti kriterij ukupnog prihoda za svrstavanja na rang-ljestvicu 400 najvećih. Najveći broj takvih je u djelatnosti energetike (njih 15 od 40 prema visini ukupnog prihoda), dok je u ostalim tradicionalnim industrijskim granama uglavnom ispod 10. Iznimka je proizvodnja električne i optičke opreme gdje je 11 poduzetnika s aspekta ostvarenog ukupnog prihoda i po 10 s aspekta broja zaposlenih

i dobiti nakon oporezivanja steklo uvjete za skupinu 400 najvećih. U sektoru prometa i veza također visokih 83,4 posto ukupnog prihoda i 77,6 posto broja zaposlenih otpada na prvorangiranih 40 tvrtki, među kojima su tvrtke nastale preustrojem Hrvatskih željeznica, zatim veliki prijevoznici u cestovnom, pomorskom, riječnom, zračnom i cjevovodnom transportu, fiksni i mobilni operatori, Hrvatske pošte... Iznenađuje, međutim, da se udjel ovog sektora u ukupnom gospodarstvu također smanjio u usporedbi s prethodnom 2006. godinom (prema ukupnom prihodu od 6,4 posto na 6,1 posto i prema broju zaposlenih od 6,9 posto na 5,5 posto). I u ovim granama manje od 10 prvorangiranih 40 poduzetnika ispunjava kriterije za svrstavanje u skupinu 400 najvećih. Za razliku od ovih djelatnosti, u sektoru trgovine udjel 40 najvećih u ukupnom prihodu iznosi samo 27,4 posto ili broju zaposlenih 34,8 posto, što je rezultat znatno veće disperziranosti te djelatnosti. Inače u sektoru trgovine, koji obuhvaća i poslovanje nekretninama, zaposleno je 24,5 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva (od toga u poslovanju nekretninama 1,7 posto), pa je sudeći prema broju zaposlenih sektor trgovine nešto jači od sektora industrije. Prema ukupnom prihodu trgovina vodi znatno više, ali prvenstveno zbog različite strukture prihoda i rashoda u odnosu na proizvodne tvrtke. Koliko je trgovina jaka u našim uvjetima pokazuje i podatak da se svih 40 najvećih tvrtki iz te djelatnosti nalazi i na rang-ljestvici 400 najvećih. U djelatnosti poslovanja nekretninama takve su samo tri tvrtke. Sektor za graditeljstvo je četvrti sektor po veličini udjela u ukupnom prihodu i broju zaposlenih gospodarstva kao cjeline (8,8 odnosno 11 posto), što je također manje nego godinu dana ranije. Koncentracija ove djelatnosti na prvih 40 tvrtki pokazuje da se u njima ostvaruje također samo 34 posto ukupnog prihoda i zapošljava 25,4 posto radnika hrvatskog gospodarstva, što znači da je velik broj srednjih i malih poduzetnika koji obavljaju ovu djelatnost. Međutim, čak 37 od prvih 40 su istodobno i u skupini 400 najvećih, što potvrđuje da osim brojnih manjih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj postoji i određeni broj zaista respektabilnih. Djelatnosti hotela i restorana, odnosno turizam, koji se u svim strategijama ističe kao jedan od temeljnih pravaca razvoja, u ukupnom gospodarstvu sudjeluje sa samo dva posto kada se gledaju ostvareni ukupni prihodi, odnosno 4,6 posto kada se gleda broj zaposlenih, što je na razini udjela koji su ostvareni i u prethodnoj 2006. godini. Ovdje je u prvorangi-

ranih 40 tvrtki skoncentrirano nešto više od trećine svih ostvarenja ove djelatnosti, a u skupinu 400 najvećih uspjelo se popeti samo njih sedam, što sve potvrđuje da se i najveći dio turističke djelatnosti odvija u manjim tvrtkama. Poduzetnička snaga županija Osiguranje ravnomjernog regionalnog razvoja cilj je svake nacionalne ekonomije, jer od toga u velikoj mjeri ovisi i daljnji ukupan razvoj zemlje. Činjenica je da u Hrvatskoj postoje veliki razvojni dispariteti, koji su dijelom naslijeđeni iz bivše države, ali i dodatno produbljeni kao posljedica okupacije, ratnih razaranja, gubitka stanovništva... Neravnomjeran regionalni razvoj nije specifičnost samo hrvatskog gospodarstva. S tim se problemom susreću i mnoge druge pa i visoko razvijene zemlje svijeta, što naravno, ne može biti alibi za učinkovitost ili, bolje rečeno, neučinkovitost naše regionalne politike.

Broj županija ovisno o ostvarenom udjelu prema pojedinim kategorijama u ukupnom gospodarstvu u 2007. (u %) Udjel u %

do 1,0

Broj županija Ukupni prihod

Broj zaposlenih

Dobit Vrijenakon dnost poreza bilance

3

3

5

od 1,1 do 2,0

11

4

6

7 6

od 2,1 do 3,0

-

5

5

2

od 3,1 do 5,0

3

5

2

2

od 5,1 do 10,0

3

3

2

3

od 30,1 do 50,0

-

1

-

-

od 50,1 do 60,0

1

-

1

1

Nažalost, podaci godišnjih financijskih izvješća poduzetnika za 2007. potvrđuju reproduciranje neravnomjernog rasporeda gospodarstva i izostanak ozbiljnijih znakova koji bi ukazivali na promjenu postojećih odnosa. Očito je da mjere i aktivnosti koje se poduzimaju, posebno razni poticaji u područjima posebne državne skrbi, otvaranje poduzetničkih zona... ne daju još zadovoljavajuće rezultate i da će u sklopu strategije regionalnog razvoja biti nužni ozbiljniji zahvati. U 2007. godini u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dakle, Zagrebu i prstenu oko njega koncentrirano je i dalje 39,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, a od prvorangiranih 400 čak njih 244 (dva manje nego prethodne godine) ili 60,9 posto tu ima svoje sjedište.


ANALIZA

Ili, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zaposleno je 42,7 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva i ostvaruje se 57,8 posto ukupnih prihoda, odnosno kada se gleda samo skupina 400 najvećih, onda je u onima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije zaposleno 65,3 posto svih radnika u skupini 400 najvećih, a ostvaruju 73,3 posto ukupnog prihoda cijele skupine. Sigurno da je to dijelom posljedica i postojećeg načina statističkog praćenja prema sjedištu u kojem je tvrtka registrirana, a ne prema stvarnom teritoriju na kojem se obavlja djelatnost, ali ostaje činjenica da teritorijalni raspored nije ravnomjeran i da nije mnogo postignuto ni u 2007. godini u promjeni naslijeđenog stanja. Koliko se međusobno razlikuju pojedine županije po svojoj ekonomskoj snazi pokazuju i sljedeći podaci. Broj zaposlenih radnika u poduzetništvu županija kreće se od samo 4606 u Ličko-senjskoj županiji do 366.757 u Gradu Zagrebu, odnosno gledano kroz postotni udjel od 0,5 posto ukupnog broja zaposlenih hrvatskog poduzetništva u Ličko-senjskoj županiji do 37,8 posto u Gradu Zagrebu (prethodne godine 39,2 posto). Druga najveća županija po broju zaposlenih je Splitsko-dalmatinska sa 78.544 radnika ili udjelom od 8,1 posto u ukupnom broju zaposlenih cijelog gospodarstva, zatim Primorsko-goranska županija sa 66.990 zaposlenih i udjelom od 6,9 posto, nakon čega slijede Osječko-baranjska, Istarska i Zagrebačka županija s oko pet posto udjela, Međimurska sa 2,7 posto, a sve ostale županije zastupljene su između jedan i dva posto. Slični su odnosi između županija i prema drugom promatranom pokazatelju, tj. ukupnom prihodu. Više od polovine ostvareno je u Gradu Zagrebu. Slijede također Splitsko-dalmatinska županija sa 7,1 posto, Primorsko-goranska i Zagrebačka s udjelom nešto ispod šest posto, Istarska 4,7 posto, dok su sve ostale županije daleko ispod tih udjela. U usporedbi s prethodnom godinom udjel Grada Zagreba u ostvarenim ukupnim prihodima cijelog gospodarstva je još nešto povećan (od 51,8 posto u 2006. na 52,2 posto u 2007. godini), ali uz relativno smanjenje broja zaposlenih. Smanjenje udjela prema ukupnom prihodu iskazale su još Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska te Međimurska županija, dok je udjel ostalih županija ostao isti ili se neznatno smanjio u usporedbi sa 2006. godinom. U 2007. godini ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika bili su u usporedbi sa 2006. veći za 13,8 posto, dok se taj rast po županijama kretao od 7,9

041

posto u Primorsko-goranskoj, 10,3 posto u Osječko-baranjskoj, do najviše 31,1 posto u Šibensko-kninskoj županiji. U Gradu Zagrebu rast je bio 15,1 posto, a u Zagrebačkoj županiji nešto ispod prosjeka cijelog gospodarstva. Visok iznadprosječni rast u 2007. nisu ostvarile ni prošlogodišnje najbrže rastuće županije

nih u 2007. posebno odskače Šibensko-kninska županija, čiji je udjel povećan sa 1,4 posto u 2006. na gotovo četiri posto u 2007. (porast broja zaposlenih iznosio je 180,9 posto), te Brodsko-posavska, čiji je udjel sa 1,9 povećan na 2,8 posto (porast od 63,4 posto). U svim županijama brojčano prevladavaju po-

(Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Krapinsko-zagorska), dok su ispodprosječni rast imale Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija. Već je spomenuto da je udjel zaposlenih Grada Zagreba u ukupnom gospodarstvu, za razliku od ostvarenja prema ukupnom prihodu, smanjen (od 39,2 posto na 37,8 posto u 2007.). Relativno smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je i u Primorsko-goranskoj županiji (od 7,2 posto na 6,9 posto), Osječko-baranjskoj (od 5,2 posto na 4,9 posto) i Splitsko-dalmatinskoj (od 8,4 posto na 8,1 posto), dok je u ostalima zabilježeno neznatno povećanje udjela ili je on ostao nepromijenjen u usporedbi s prethodnom godinom. Prema udjelu u broju zaposle-

duzetnici s dobiti nad onima koji su poslovali s gubitkom. Samo u jednoj županiji (Požeškoslavonskoj) gubici manjeg broja poduzetnika premašili su dobit poduzetnika koji su poslovali pozitivno, što je dovelo do iskazivanja negativnog konačnog financijskog rezultata u poduzetništvu te županije. Prosječne isplaćene neto plaće, iako u sebi kriju različitu djelatnu strukturu gospodarstva i različitu kvalifikacijsku strukturu zaposlenih, zasigurno su jedan od važnijih pokazatelja ekonomske snage pojedinog županijskog gospodarstva. Na razini hrvatskog gospodarstva prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2007. bila je 4041 kunu, što je 3,2 posto više nego prethodne 2006. godine. Iznad republičkog


042

ANALIZA

prosjeka su prosječne plaće u gospodarstvu Grada Zagreba, koje su veće za 23,1 posto, u Istarskoj županiji za 5,5 posto, u Dubrovačkoneretvanskoj za 1,6 posto i Zagrebačkoj za 0,4 posto, dok su u svim ostalim županijama plaće bile ispod republičkog prosjeka. Razlike u ekonomskoj snazi županija ogledaju se i u udjelu njihove imovine u ukupnoj imovini hrvatskog poduzetništa. Taj se udjel kreće od samo 0,4 posto kod Ličko-senjske županije do 58,6 posto u najvećoj županiji, Gradu Zagrebu. Udjel imovine Grada Zagreba veći je od njegovog udjela prema ukupnom prihodu ili drugim relevatnim pokazateljima, što je uz ostalo i posljedica činjenice da se ovdje iskazuje imovina svih velikih javnih i drugih poduzeća sa sjedištem u Zagrebu, dakle, i osnovna infrastruktura koja se inače nalazi diljem Hrvatske. Kod ostalih županija je zbog istog razloga situacija obratna. Jedino još Zadarska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju relativno veći udjel imovine nego što je njihov udjel prema ostvarenom ukupnom prihodu u gospodarstvu kao cjelini. Važan pokazatelj županijskog gospodarstva su i investicije, kao pretpostavka budućeg razvoja. I ovdje prednjači Grad Zagreb sa čak 60 posto udjela u ukupnim investicijama, zatim Splitsko-dalmatinska županija sa 6,2 posto, Primorsko-goranska sa 5,4 posto, Zagrebačka 3,3 posto..., dok osam županija ima udjel od samo jedan posto ili manje. Osim iznimke koju čini Grad Zagreb, ostale županije imaju u pravilu manji udjel investicija od udjela prema drugim pokazateljima. Prema tome, investicije u 2007. također nisu jamstvo da će se brzo promijeniti odnosi u gospodarskoj snazi slabije razvijenih županija i osigurati ravnomjerniji razvoj. Najbrži porast investicija u 2007. u odnosu na prethodnu godinu imale su Dubrovačko-neretvanska (69,4 posto), Koprivničko-križevačka (54,8 posto) i Karlovačka županija (50,9 posto), dok je u većini ostalih županija taj rast bio umjereniji i kretao se koji poen iznad ili ispod 20 posto. Međutim, u četiri županije (Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska i Istarska županija) u 2007. godini investirano je u dugotrajnu imovinu i u apsolutnom iznosu manje nego prethodne 2006. godine. Nerealno je očekivati da će tržište pomoći uspostavljanju razvojne ravnoteže jer tržište nije takav mehanizam, nego zapravo djeluje suprotno, privlačeći kapital i ljude u razvijenija područja, čemu smo svjedoci, povećavajući na taj način razlike. Dosadašnje mjere za poticanje malog i srednjeg podzetništva i smanjenje regionalnih razvojnih dispariteta ipak nisu bile dovoljno učinkovite, pa je nužno transformirati cjelokupnu regionalnu politiku i prilagoditi je suvremenim načelima EU-a.

Županijski raspored 400 najvećih Raspored 400 najvećih hrvatskih tvrtki po županijama ne odudara bitno od distribucije ukupnog poduzetništa po županijama, s time što je koncentracija najvećih tvrtki u Gradu Zagrebu još izraženija (69,2 posto prema ukupnom prihodu i 62,2 posto prema broju zaposlenih) zbog već spomenute lociranosti svih velikih infrastrukturnih i drugih velikih javnih poduzeća u republičkom središtu. Nakon Grada Zagreba slijedi po veličini udjela prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih u skupini 400 najvećih Splitsko-dalmatinska županija (između pet i šest posto), zatim Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Istarska te Zagrebačka županija (između tri i četiri posto). Jedina županija u kojoj nema ni jedne od velikih tvrtki iz skupine

U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koncentrirano je 39,5 posto ukupnog broja poduzetnika a od prvorangiranih 400 njih 244 ili 61 posto 400 najvećih je Ličko-senjska. Najveća tvrtka te županije Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, koja se nekoliko ranijih godina nalazila na listi 400 najvećih, u 2007. je iskazala ukupni prihod od 193 milijuna kuna, dakle, manji od ostvarenja posljednje 400. tvrtke s rang-ljestvice (202 milijuna kuna). U gospodarstvu pojedinih županija doprinos 400 najvećih je vrlo različit. Kreće se od spomenute nule u Ličko-senjskoj županiji do 49,5 posto prema broju zaposlenih i 62,5 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu u Gradu Zagrebu. S visokih 37,4 posto u broju zaposlenih i 50,4 posto u ostvarenom ukupnom prihodu županije poduzetnici iz skupine 400 najvećih sudjeluju u ukupnim ostvarenjima i Koprivničkokriževačke županije, čemu najviše pridonosi Podravka. U Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj udjel 400 u županiji prema kriteriju ostvarenog ukupnog prihoda je između 30 i 40 posto, a prema broju zaposlenih on je svuda niži, budući da je i na razini cijele zemlje udjel 400 u ukupnom gospodarstvu prema ukupnom prihodu 47,1 posto, a prema broju zaposlenih samo 30,1 posto. Koje su najveće tvrtke iz skupine 400 u pojedinoj županiji prikazano je u posebnoj tablici, i to prema uobičajenim temeljnim kriterijima: ukupnom prihodu, dobiti nakon oprezivanja i broju zaposlenih, s time što je njihov broj u pojedi-

noj županiji ograničen na najviše 20. Ovo zbog toga što se, primjerice, samo u Gradu Zagrebu nalazi 225 tvrtki iz skupine 400, što je desetorostruko više nego, primjerice, u sljedećih pet najjačih županija. U usporedbi sa 2006. godinom, na tim su popisima gotovo isti poduzetnici, mada su neki međusobno zamijenili mjesta na rang- ljestvici. Ipak, skoro je zanemariv broj onih iz skupine prvih 20 lidera koji nisu uspjeli sačuvati svoje visoke pozicije i prepustili mjesto nekom drugome. Zanimljivo je isto tako da je struktura tih 20 najvećih u županiji gotovo identična, neovisno o tomu je li kriterij za rangiranje ukupni prihod, dobit ili broj zaposlenih, što inače nije slučaj. To je zbog toga što su to zaista oni naj-naj. Ipak to nije u potpunosti ostvareno u Primorsko-goranskoj županiji gdje, gledajući prema dobiti, nema Viktora Lenca u stečaju niti Brodogradilišta Kraljevica, ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje također neke od prvorangiranih 20 tvrtki prema ukupnom prihodu i to također u djelatnosti brodogradnje nisu istodobno i među najvećim dobitašima (Brodogradilište Brodosplit, Brodogradilište Uljanik, Tvornica dizel motora i Brodotrogir). Ostale su razlike neznatne. One su velike još jedino kod Grada Zagreba, ali zbog činjenice da je tu riječ o velikom broju tvrtki gdje je i veća vjerojatnost pomaka u redoslijedu. 40 najvećih u pojedinoj županiji Vidjeli smo da je značenje 400 najvećih u poduzetništvu pojedine županije vrlo različito. U nekim su županijama velike tvrtke glavni nositelji gospodarske aktivnosti i o njihovim rezultatima praktički ovisi stanje cijelog gospodarstva, dok je u drugima disperziranost gospodarstva mnogo veća i manje ovisi o tome kakve će rezultate polučiti oni iz skupine 400 najvećih. Međutim, i neovisno o 400 najvećih, vidljivo je da gospodarstvo pojedine županije “vuče” manji broj velikih. Zbog toga ćemo u daljnjoj analizi obuhvatiti prvih 40 najvećih poduzetnika prema ukupnom prihodu, broju zaposlenih i dobiti nakon oporezivanja u svakoj županiji, neovisno o tome jesu li ili nisu uspjeli doći na rang-ljestvicu 400 najvećih hrvatskih poduzetnika. Naime, među prvih 40 prema odabranim kriterijima u pojedinoj županiji, posebno onim manjima, su i poduzetnici koji nisu svrstani kao veliki prema Zakonu o računovodstvu, nego kao srednje veliki i mali, ili koji s obzirom na razinu svojih ostvarenja nisu mogli doći među prvih 400 na republičkoj ljestvici, a od krucijalne su važnosti za pojedinu županiju. Udjel najvećih 40 po županijama također jako varira. Najmanji je udjel prvorangiranih 40 gledano prema broju zaposlenih u Zagrebačkoj


043

županiji (29,6 posto), zatim slijede ostale veće županije, uključujući i Grad Zagreb (sa 37,5 posto), do čak 74,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji. Prema ostvarenom ukupnom prihodu doprinos 40 najvećih kreće se od 37 posto u Primorsko-goranskoj do više od 70 posto u Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, te dobiti nakon oporezivanja od 35,7 posto u Primorsko-goranskoj do više od 80 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Od prvorangiranih 40 poduzetnika prema ostvarenom ukupnom prihodu u županijama na listi 400 najvećih je samo njih 209, što znači svaki četvrti. Pritom su dvije županije ekstremne, i to Ličko-senjska u kojoj ni jedna od prvorangiranih 40 tvrtki u županiji nije uspjela doći na listu 400 najvećih u zemlji, te Grad Zagreb, u kojem su svih 40 prvorangiranih poduzetnika istodobno i na republičkoj ljestvici 400 najvećih. U nekoliko županija taj je omjer približno pola-pola (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska), dok se kod ostalih broj onih koji su na rang-ljestvici 400 najvećih kreće od dva u Požeško-slavonskoj i Zadarskoj županiji, tri u Brodsko-posavskoj do 11 u Varaždinskoj županiji. Prema dobiti nakon oporezivanja od 40 najvećih poduzetnika u svakoj županiji (ukupno njih 840) samo je 127 istodobno i na listi 400 najvećih hrvatskih poduzetnika iz 2007., koja je napravljena prema visini ukupnog prihoda, dok je to prema broju zaposlenijh 145. I to je jedan od pokazatelja neravnomjernog regionalnog razvoja. Vidjeli smo da hrvatsko poduzetništvo karakterizira velika polarizacija. Međutim, ona nije karakteristična samo za Grad Zagreb kao republičko središte, nego i za županijska središta unutar pojedinih županija. Iznimka su Zagrebačka županija, zatim Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Istarska, gdje je disperziranost poduzetnika izvan županijskog središta ipak znatno veća. Primjerice, od prvorangiranih 40 poduzetnika prema visini ukupnog prihoda u 2007. u Zagrebačkoj županiji njih četiri je locirano u Velikoj Gorici, pet u Svetoj Nedelji, po tri u Donjem Stupniku, Samoboru, i Jastrebarskom... U Krapinsko-zagorskoj županiji u središtu Krapini i Krapinskim Toplicama od prvorangiranih 40 sjedište ima pet tvrtki, četiri su u Pregradi, tri u Zaboku, a po jedna u više od dvadesetak drugih različitih mjesta. I u Ličko-senjskoj županiji koncentracija nije samo u središtu županije Gospiću, gdje je registrirano 10 tvrtki, nego i u mnogim mjestima izvan središta. U Istarskoj županiji gospodarska je aktivnost

www.dalekovod.com

ANALIZA

U vrijeme globalnog povezivanja, i geografskog i tržišnog, tvrtka koja povezuje postaje most između gradova, regija i zemalja. Dalekovod u pravom smislu riječi povezuje: dalekovodima, kabelima, konstrukcijama, kontaktnim mrežama, telekomunikacijskom infrastrukturom, stupovima - i to u više od 80 zemalja svijeta.

povezuje svjetove

također raspršena po cijeloj županji. Od prvorangiranih 40 u Pazinu kao središtu županije locirane su samo dvije tvrtke, ali zato u Puli njih 11, Rovinju šest, Buzetu četiri, Poreču tri... U Vukovarsko-srijemskoj županiji gospodarska se aktivnost najviše odvija u dva grada i to Vinkovcima (18 od 40 najvećih županijskih tvrtki), Vukovaru (njih devet), Županji

(pet)..., dok su ostale tvrtke u drugim manjim mjestima. Snažna koncentracija poduzetništva županija, koja je evidentna kad se promatraju ostvarenja prvih 40 u odnosu na ukupno županijsko gospodarstvo, zamjetna je zapravo već i u prve petorice. Zbog toga je kao novina u ovogodišnjoj publikaciji napravljena i analiza tzv. TOP


044

ANALIZA

400 najvećih u gospodarstvu Hrvatske od 1994. do 2007. Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Kapital i rezerve

Vrijednost imovine

U milijunima kuna 1994.

400 ukupno RH udjel(%)

1995.

400 ukupno RH udjel(%)

1996.

400 ukupno RH udjel(%)

1997.

400 ukupno RH udjel(%)

1998.

400 ukupno RH udjel(%)

1999.

400 ukupno RH udjel(%)

2000.

400 ukupno RH udjel(%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2003.

400 ukupno RH udjel (%)

2004.

400 ukupno RH udjel (%)

2005.

400 ukupno RH udjel (%)

2007.

400 ukupno RH udjel (%)

2007.

400 ukupno RH udjel (%)

400

355.489

88.324

2.093

174.836

216.474

51.063

794.879

191.243

4.251

257.673

343.987

0,8

44,7

46,2

49,2

67,9

62,9

400

325.334

102.054

2.122

136.053

191.146

61.597

756.671

211.238

4.476

209.362

320.131

0,6

43,0

48,3

47,4

65,0

59,7

400

308.945

109.706

2.919

125.505

183.014

63.925

755.689

238.061

6.469

201.000

329.137

0,6

40,9

46,1

45,1

62,4

55,6

400

288.150

125.275

4.308

122.379

193.842

64.789

742.395

279.900

8.290

202.759

375.492

0,6

38,8

44,8

52,0

60,4

51,6

400

275.578

122.692

3.170

125.278

202.708

62.050

735.921

267.555

6.824

205.376

400.899

0,6

37,4

45,9

46,5

61,0

50,6

400

271.567

128.642

4.186

124.308

209.554

59.972

716.195

279.853

8.146

200.331

413.157

0,7

37,9

46,0

51,4

62,1

50,7

400

262.371

149.807

6.826

127.250

220.369

58.773

741.856

305.150

12.046

204.058

427.036

0,7

35,4

49,1

56,7

62,4

51,6

400

266.316

169.415

7.974

219.059

321.010

56.987

727.233

343.231

14.771

298.974

536.396

0,7

36,6

49,4

54,0

73,3

59,8

400

268.134

194.789

14.682

206.801

337.548

63.561

754.186

392.243

22.422

296.873

564.160

0,6

35,6

49,7

65,5

69,7

59,8

400

270.830

217.794

10.306

215.822

368.731

68.084

796.896

451.948

19.994

321.698

633.825

0,6

34,0

48,2

51,5

67,1

58,2

400

276.073

236.666

12.842

227.008

399.260

68.981

811.776

484.079

22.801

339.771

684.896

0,6

34,0

48,9

56,3

66,8

58,3

400

272.009

260.308

14.260

169.370

358.843

71.803

813.762

523.712

27.683

366.276

753.613

0,6

33,4

49,7

51,5

46,2

47,6

400

279.269

290.336

14.126

178.746

394.212

82.412

861.873

608.443

31.257

397.675

861.732

0,5

32,4

47,7

45,2

44,9

45,7

400

291.753

320.369

16.940

192.245

441.017

83.384

935.790

679.484

37.417

492.635

985.183

0,4

31,2

47,1

45,3

44,7

44,8

Izvor: Fina

5 poduzetnika u tri najmarkantnije djelatnosti u pojedinoj županiji, također prema kriteriju ukupnog prihoda, dobiti nakon oporezivanja i broja zaposlenih. Glavne djelatnosti u većini županija u kontinentalnom dijelu Hrvatske su prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina. U tri županije (Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj) građevinarstvo smjenjuje poljoprivreda, lov i šumarstvo, a u priobalnim županijama prijevoz, skladištenje i veze (Primorsko-goranska) ili djelatnost hotela i restorana (Istarska). U Dubro-

vačko-neretvanskoj županiji najmarkantnije djelatnosti su trgovina, prijevoz, skladištenje i veze te građevinarstvo, a u Gradu Zagrebu uz prerađivačku industriju i trgovinu to postaje i djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Slično kao prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih, prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina predstavljaju u većini županija “najmarkantnije djelatnosti” i kad je u pitanju ostvarena dobit nakon oporezivanja. Iznimka je djelatnost rudarstva i vađenja u Sisačkomoslavačkoj županiji, poslovanje nekretni-

nama, iznajmljivanje i poslovne usluge u Primorsko-goranskoj županiji, ostale društvene djelatnosti (Nacionalni park Plitvička jezera) u Ličko-senjskoj, prijevoz, skladištenje i veze u Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Gradu Zagrebu, a poljoprivreda, lov i šumarstvo u Požeško-slavonskoj županiji. I među prvom petoricom najvećih u najvažnijim djelatnostima u županiji nisu samo oni s rang ljestvice 400 najvećih u Hrvatskoj nego i brojne srednje velike pa i male tvrtke, što je jače izraženo kada se rangiranje provodi pre-


045

ANALIZA

ma dobiti i broju zaposlenih nego prema ukupnom prihodu. S gledišta vlasništva dominantan je privatni sektor, zatim dolazi mješoviti, dok je najmanje poduzetnika u skupini TOP 5 iz državnog sektora. Na rang-ljestvici prema dobiti u državnom vlasništvu su samo tri tvrtke (komunalne i ljekarna), prema ukupnom prihodu 14, a prema broju zaposlenih 21 (od ukupno 315 obuhvaćenih ovom analizom). Usporedba 400 najvećih tijekom zadnjeg petogodišnjeg razdoblja od 2002. do 2007. U promatranom razdoblju u hrvatskom je poduzetništvu ostvaren dinamičan rast gospodarske aktivnosti. Osnovan je velik broj novih tvrtki. Samo u razdoblju od 2002. do 2007. godine broj poduzetnika povećan je za 25.823 ili 40,6 posto, a zaposleno je 214.814 više radnika ili 28,5 posto. Rezultat toga je i ostvarenje većeg ukupnog prihoda za 287.241 milijun kuna ili 73,2 posto u usporedbi sa 2002. godinom i veće dobiti nakon oporezivanja za 14.995 milijuna kuna ili 66,9 posto više. Uz relativnu stabilnost cijena i tečajeva stranih valuta takva su ostvarenja omogućila prosječni rast domaćeg bruto proizvoda od blizu pet posto tijekom ovog razdoblja. U skupini 400 najvećih hrvatskih poduzetnika u usporedbi sa 2002. godinom tendencije su nešto drukčije. Broj zaposlenih je također povećan, ali manjim intenzitetom nego u gospodarstvu kao cjelini (za 23.619 ili 8,8 posto), ostvaren je veći ukupni prihod za 64,5 posto, ali samo za 15,4 posto veća dobit nakon oporezivanja (zbog visoke baze usporedbe u 2002., kada je dobit udvostručena u odnosu na godinu dana ranije).

Usporedba nekih pokazatelja za 400 najvećih u 2002. i 2007. godini (Iznosi u milijunima kuna) Na rang- ljestvici 2002. i 2007. (podaci 2007.)

Novi na rang-ljestvici 2007.

255

145

400

145

Broj zaposlenih

218.930

72.823

291.753

66.224

Ukupni prihod (u milijunima kuna)

252.279

68.090

320.369

34.199

12.782

4.158

16.940

1.240

Elementi Broj tvrtki

Dobit nakon oporezivanja (u milijunima kuna)

Zapažen rast ukupnog prihoda, koji pokazuje usporedba 2002. i 2007. godine, nije podržan odgovarajućim porastom vrijednosti imovine, a posebno kapitala i rezervi. Naime, u tom razdoblju vrijednost imovine na razini cijelog gospodarstva povećana je 74,6 posto, a kapitala i rezervi samo 44,7 posto, što upućuje na sve veću zaduženost, dok je u skupini 400 najvećih taj rast još manji (samo 30,6 posto kod ukupne imovine, pri čemu se iznos kapitala i rezervi u usporedbi tih dviju godina čak i apsolutno smanjio za 17 posto). Ovi odnosi, koji doduše ukazuju na povećanje proizvodnosti rada i rentabilnosti, ipak su najvećim dijelom posljedica precijenjene vrijednosti imovine i velikih gubitaka u ranijem razdoblju, koji su imali za posljedicu često smanjivanje knjigovodstvenih vrijednosti, posebno temeljnog kapitala. Usporedba dviju krajnjih godina promatranog razdoblja pokazuje, da su na ljestvici 400 najvećih ostala 255 poduzetnika koji su se na toj ljestvici nalazili i 2002. godine, a da je 145 promijenjeno. Fluktuacija je u ovom petogodišnjem razdoblju bila ipak znatno manja nego u prethodnim razdobljima, što je posljedica uglavnom završenih procesa pretvorbe i

Ukupno 2007.

Nisu na rangljestvici 2007. (podaci 2002.)

privatizacije. Kada se pojedinačno pogledaju tvrtke koje su nove na rang-ljestvici u 2007., već se na prvi pogled vidi da su “pridošlice” uglavnom veliki trgovci i posrednici u trgovini (njih 48) te tvrtke koje se bave financijskim posredovanjem, iznajmljivanjem i drugim poslovnim uslugama (20), prijevozom, skladištenjem i vezama (15), graditeljstvom (17), ali i 32 nova industrijska proizvođača u raznim djelatnostima... Među tvrtkama koje su bile na rang-ljestvici 400 najvećih u 2002, ali ih više nema na ljestvici u 2007. godini, tvrtke su iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (6), iz raznih prerađivačkih djelatnosti (39), iz djelatnosti hotela i restorana (2), iz djelatnosti trgovine (65), iz djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (6), graditeljstva (8), iz djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga (3) itd. Promjene zbog pretvorbe i restrukturiranja Iako bi se u tržišnim uvjetima gospodarenja takve fluktuacije smatrale normalnima, kod nas su mnoge od nastalih promjena u rang-ljestvicama posljedica raznih spajanja, podjela ili restrukturiranja, nastalih u proce-


046

ANALIZA

su tranzicije. Tako se, primjerice, kao nove tvrtke na listi u 2007. javljaju HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Vuča vlakova i HŽ Putnički prijevoz, koji su nastali preustrojem bivše jedinstvene tvrtke Hrvatskih željeznica u holding. S druge strane, na listi najvećih iz 2002. nema Hrvatskih željeznica kao tadašnje jedinstvene tvrtke. Ili, osnivanjem Zagrebačkog holdinga, kao nove velike tvrtke, koja je uz stambeno-komunalne djelatnosti Grada Zagreba obuhvatila i nekadašnje lidere s rang-ljestvice 400 najvećih u 2002., kao što su ZET, Zagrebački velesajam, Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebačke ceste... dobiva se nerealna slika velikih promjena na rang-ljestvicama, koje to u biti nisu. A samo Zagrebački holding i HŽ ostvaruju 5,1 posto ukupnog prihoda skupine 400 i angažiraju 3,8 posto ukupnog broja zaposlenih. Takvih slučajeva u kojima su se prilikom pretvorbe, privatizacije i restrukturiranja promijenili naziv i obilježja poduzetnika, a njihova djelatnost zapravo nije prestala, odnosno nije nastala nova, ima još mnogo. Primjerice, Pliva d.d. iz 2002. više ne postoji, ali je tu Pliva Hrvatska d.d. u 2007., zatim Elka Kabeli umjesto nekadašnje Elke, HEP-Operator prijenosnog sustava umjesto HEP-Prijenosa, Dinova-Diona umjesto prijašnje Dione d.d. u stečaju, Maistra koja je obuhvatila najveći dio turističke privrede Rovinja, od koje se u 2002. na listi 400 najvećih nalazio Jadran-turist Rovinj, zatim Viro Tvornica šećera u 2007., a 2002. Tvornica šećera Virovitica u stečaju, Ljekarna Splitskodalmatinske županije umjesto nekadašnje Ljekarne Split, Phoenix Farmacija Zagreb umjesto Farmacije Zagreb, Strabag International Podružnica za građenje Zagreb umjesto Strabag Podružnica d.d., a dosta promjena doživjela su i društva iz koncerna Končar, Đuro Đaković..., Atlas je preuzela adriatica.net.... Prema tome, dobrim dijelom promjene na rang-ljestvicama odraz su statusnih i drugih promjena, a ne potpunog nestanka ili započinjanja aktivnosti kojih nije bilo. Kada uspoređujemo 400 najvećih u 2002. i 2007. godini, onda je posebno interesantno pogledati tko su hrvatske “gazele” tj. kojih je 20 tvrtki ostvarilo najveći apsolutni i relativni rast prema ukupnom prihodu, broju zaposlenih, dobiti nakon oporezivanja te izvozu. Najveći apsolutni rast ukupnog prihoda u 2007. u odnosu na 2002. ostvarila je Ina (za 9919 milijuna kuna ili 70,3 posto), zatim tvrtka Konzum (za 6780 milijuna kuna ili 165,7 posto), Hypo Leasing Kroatien (za 3657 milijuna kuna ili pet puta)... Među prvih 20 s najvećim iznosom povećanja ukupnog prihoda su još tri tvrtke koje se bave vađenjem, proizvodnjom

i trgovinom naftom i naftnim prerađevinama, zatim Hrvatska elektroprivreda, HEP-Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava, Konstruktor-Inženjering, Vipnet, Tvornica lakih metala Šibenik, pet velikih trgovačkih lanaca i M SAN Grupa. Samo šest tvrtki od prvih 20 s najvećim iznosom povećanja ukupnog prihoda (Hypo Leasing Kroatien, Metro Cash&Carry, Tifon, Plodine, Kaufland i Erste&Steiermärkische S-leasing) ostvarilo je ujedno i najviši relativni rast izražen postotkom (indeksi između 379 i 523,4), koji ih svrstava među tzv. gazele. Najbrži rast među “gazelama” imala je tvrtka Ina-Osijek Petrol (indeks 782,4), ali se ona zbog relativno niske razine prihoda nalazi tek na 18. mjestu od 20 onih koji su ostvarili najveće apsolutno povećanje ukupnog prihoda. Od prvorangiranih 20 tvrtki koje su ostvarile najveći apsolutni ili relativni rast ukupnog

Usporedba 2007. sa 2002. godinom pokazuje da su među 400 najvećih ostala 255 poduzetnika koja su bila na takvoj rang-ljestvici i u 2002., a da je njih 145 promijenjeno prihoda, njih 13 je to postiglo uz istodobno povećanje broja zaposlenih, te se nalaze i na ljestvicama prvih 20 prema rastu zaposlenosti. Na obje ljestvice, dakle, i prema najvećem apsolutnom i prema najvećem relativnom porastu broja zaposlenih, nalazi se sedam poduzetnika (Tifon, Mercator, Kaufland, Tisak, Plodine, Studenac i Tommy). Porast zaposlenosti prema broju radnika kretao se od 5898 radnika ili više nego dvostruko prema 2002. kod Konzuma, do 385 radnika kod Viadukta, kao posljednjeg na ljestvici, što je povećanje od samo 26 posto. S druge strane, prema stopi rasta najbrži rast zaposlenih imala je tvrtka Tifon, koja je u promatranom petogodišnjem razdoblju povećala broj zaposlenih od 35 na 599 ili preko sedam puta, a najsporiji rast tvrtka Orbico, 20. po redu, koja je povećala broj zaposlenih sa 148 na 368 ili za 144,6 posto. Osim prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih, napravljena je i rang-ljestvica prvih 20 poduzetnika s najvećim i prvih 20 s najbržim porastom dobiti nakon oporezivanja. Manji dio ovih tvrtki (njih 11) su one iste koje se nalaze i među 20 najbrže rastućih tvrtki prema ukupnom prihodu i zapošljavanju (Tvornica lakih

metala Šibenik, Vipnet, HEP, Hypo Leasing Kroatien, Eni Croatia B.V. - Hrvatska podružnica, Konzum, Ina - Industrija nafte, Tisak, Studenac, Tommy i Orbico. Glavni protagonist apsolutnog i relativnog rasta dobiti nakon oporezivanja, u usporedbi sa 2002. godinom, je u 2007. Tvornica lakih metala Šibenik, koja je dobit od 0,5 milijuna kuna u 2002. povećala na 663 milijuna kuna u 2007. Drugo po veličini povećanje dobiti u iznosu od 557 milijuna kuna ostvario je T-HT, mada je taj porast zbog zadovoljavajuće profitabilnosti i u 2002. iznosio samo 29,9 posto. Veliki apsolutni rast dobiti ostvarila je još jedna telekomunikacijska tvrtka - Vipnet, zatim slijede Agrokor, HEP, Eni Croatia B.V.-Hrvatska podružnica, Konzum, Ina, PBZ Card (prije prodaje Privrednoj banci American Express), Pevec, Vetropack Straža, Končar-Energetski transformatori, Ericsson Nikola Tesla, dm Drogerie Markt, Samoborka, Siemens, Crosco Naftni servisi, Ingra, Tisak i Studenac. Samo četiri poduzetnika od prvih 20, koji su ostvarili najveće povećanje dobiti izraženo u vrijednosti, ostvarili su istodobno i takav relativni rast koji ih svrstava među prvih 20 s najbržim rastom (Tvornica lakih metala Šibenik, Konzum, Crosco Naftni servisi i Studenac). Potreba povećanja izvoza je bez sumnje jedan od osnovnih razvojnih ciljeva hrvatskog gospodarstva. Stoga je itekako zanimljivo vidjeti koje su tvrtke ostvarile najveće povećanje prihoda od izvoza u 2007. u odnosu na 2002. godinu. Najveće povećanje u apsolutnom iznosu ostvarila je Ina (4488 milijuna kuna ili dvostruko više nego 2002.), dok je najveći skok u izvozu postigla tvrtka Autocommerce Hrvatska (izvoz je povećan sa 49.000 kuna na 25 milijuna kuna). Samo tri tvrtke postigle su istodobno apsolutni i relativni porast izvoza koji ih svrstava među prvu dvadesetoricu (HEP, M SAN Grupa i OMV Hrvatska). Ostali koji su ostvarili veliku vrijednost u izvozu su “stari”, dobro poznati izvoznici (Petrokemija, Dioki, Končar-Energetski transformatori, Eni Croatia B.V., Brodogradilište 3. maj i Uljanik, Brodotrogir, Crosco, Renault Nissan Hrvatska, P.P.C. Buzet, Dalekovod, Sladorana, Agit, Siemens i Eurocable Group), ali bez enormnih stopa rasta u odnosu na 2002. S druge strane, takav porast zabilježile su tvrtke čija je vrijednost izvoza niža od one koju ostvaruje posljednja iz skupine 20 prema veličini ostvarenog povećanja izvoza. Spomenut ćemo samo one tvrtke iz ove skupine koje ipak više izvoze, kao što su Brodotrogir, Konzum, Hyundai Auto Zagreb, Henkel Croatia, Magma... Njihov je izvoz u 2007. bio desetak i više puta veći nego 2002.


047

ANALIZA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast izvoza

Rbr, 1.

Naziv AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

2.

HENKEL CROATIA D.O.O.

3.

BRODOTROGIR D.D.

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast izvoza

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002.

2007.

Index (2002. = 100)

49.023

25.006.249

51.009,2

3.123.481

108.575.750

3.476,1

14.173.196

455.923.831

3.216,8

Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002. 2007.

Apsolutni rast izvoza

1.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

3.187.569.203

7.675.427.398

4.487.858.195

2.

PETROKEMIJA D.D.

575.506.282

1.305.785.281

730.278.999

3.

DIOKI D.D.

778.518.506

1.411.845.544

633.327.038

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

235.551.738

843.397.924

607.846.186

M SAN GRUPA D.D.

76.835.677

648.449.785

571.614.108

3.708.801

94.702.763

2.553,5

4.

TRGONOM D.O.O

8.624

207.248

2.403,2

5.

6.

EUROPA-MIL, D.O.O.

6.513

125.904

1.933,1

6.

7.

KONZUM D.D.

9.656.301

176.355.985

1.826,3

7.

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

420.189.062

966.059.341

545.870.279

1.805,1

8.

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

381.837.737

870.275.515

488.437.778

4.

MAGMA D.D.

5.

8.

PIK VINKOVCI D.D.

9.

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

57.599

10. HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. 11. KAUFLAND HRVATSKA K.D. 12. PROPLIN

2.420.550

39.865.722

1.647,0

9.

BRODOTROGIR D.D.

14.173.196

455.923.831

441.750.635

6.919.914

110.029.399

1.590,0

10.

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

652.287.912

1.005.035.520

352.747.608

121.822

1.771.855

1.454,5

11.

RENAULT NISSAN HRVATSKA

133.953.324

462.766.175

328.812.851

1.231,1

12.

P.P.C. BUZET D.O.O.

170.127.667

471.774.015

301.646.348

32.926.445

332.294.648

299.368.203

57.964.267

356.898.392

298.934.125

2.029.643

13. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. 14. MEGGLE HRVATSKA D.O.O. 15. MEDICAL INTERTRADE D.O.O. 16. M SAN GRUPA D.D.

1.039.698

24.987.769

32.926.445

332.294.648

1.009,2

13.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.628.374

25.305.385

962,8

14.

OMV HRVATSKA D.O.O.

231.011

2.161.374

935,6

15.

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

142.554.699

380.521.903

237.967.204

76.835.677

648.449.785

843,9

16.

SLADORANA D.D.

142.564.988

378.265.599

235.700.611

17.

AGIT D.O.O.

75.466.710

291.982.817

216.516.107

209.329.876

416.545.238

207.215.362

1.112.049.525

1.310.942.045

198.892.520

73.864.039

269.928.902

196.064.863

17. 18. BRODOKOMERC NOVA D.O.O. 19. BAUHAUS-ZAGREB K.D. 20. OMV HRVATSKA D.O.O.

59.777

679,8

18.

SIEMENS D.D.

685.771

4.569.802

666,4

19.

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

57.964.267

356.898.392

615,7

20.

EUROCABLE GROUP D.D.

8.793

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast dobiti

Rbr,

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast dobiti

2002.

2007.

Index (2002. = 100)

Rbr. 1.

TVORNICA LAKIH METALA DD

2.

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

3.

VIPNET D.O.O.

1.

TVORNICA LAKIH METALA DD

505.087

663.322.741

131.328,4

2.

TOMMY D.O.O.

169.246

48.983.525

28.942,2

3.

MAGMA D.D.

147.693

40.144.096

27.180,8

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

Apsolutni rast izvoza

2002.

2007.

505.087

663.322.741

1.863.966.149

2.420.651.857

556.685.708

267.800.467

805.883.325

538.082.858

662.817.654

4.

ORBICO D.O.O.

111.305

13.261.495

11.914,6

4.

AGROKOR D.D.

61.319.339

401.689.655

340.370.316

5.

ZOVKO-ZAGREB D.O.O.

186.625

17.732.956

9.501,9

5.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

82.187.241

381.427.396

299.240.155

6.

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

54.518

4.537.048

8.322,1

6.

148.443

12.287.860

8.277,8

7.

KONZUM D.D.

81.942

4.485.761

5.474,3

8.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

777.710

34.193.490

4.396,7

9.

PBZ CARD D.O.O.

10. LIMEX D.O.O.

182.865

7.823.348

4.278,2

11. PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

191.407

7.578.928

3.959,6

VETROPACK STRAŽA TVORNICA 11. STAKLA D.D. 12.

7.

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

8.

KRKA-FARMA D.O.O.

9.

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

12. HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

99.088

3.462.931

3.494,8

13. CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

2.219.745

68.657.023

3.093,0

14. STRABAG D.O.O.

1.294.617

36.408.385

15. KAMGRAD D.O.O.

1.108.062

16. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. 17. STUDENAC D.O.O. 18. MAZIVA ZAGREB D.O.O. 19. OSIJEK-KOTEKS D.D. 20. KONZUM D.D.

10. PEVEC D.O.O.

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

16.522.850

224.827.970

208.305.120

854.105.771

990.305.326

136.199.555

64.417.907

199.913.587

135.495.680

7.893.962

102.623.428

94.729.466

41.471.967

132.727.880

91.255.913

9.886.192

83.264.070

73.377.878

13. DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

24.084.114

97.294.204

73.210.090

2.812,3

14. SAMOBORKA D.D.

11.101.483

83.241.938

72.140.455

28.466.668

2.569,1

1.314.706

29.841.206

2.269,8

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. 15. ZAGREB

130.031.766

199.794.844

69.763.078

2.640.752

57.658.133

2.183,4

590.450

9.383.846

1.589,3

2.621.969

36.204.661

1.380,8

16.522.850

224.827.970

1.360,7

16. SIEMENS D.D. 17. CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O. 18. INGRA D.D. 19. TISAK TRGOVAČKO D.D. 20. STUDENAC D.O.O.

24.769.586

93.475.962

68.706.376

2.219.745

68.657.023

66.437.278 57.479.401

12.000.974

69.480.375

108.381.687

165.293.524

56.911.837

2.640.752

57.658.133

55.017.381


048

ANALIZA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast ukupnih prihoda

Rbr, 1.

Izvoz (AOP 098 + 100) 2002.

2007.

Index (2002. = 100)

161.983.052

1.267.367.126

782,4

Naziv INA-OSIJEK PETROL DD

2.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

863.599.734

4.520.085.158

523,4

3.

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING

284.612.443

1.431.540.411

503,0

4.

INAGIP D.O.O.

138.981.905

646.737.938

465,3

5.

PETROL TRGOVINA D.O.O.

210.548.935

890.843.102

423,1

6.

TIFON D.O.O.

334.494.673

1.405.217.256

420,1

8.

VB LEASING D.O.O.

268.142.008

1.071.076.844

399,4

9.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

7.

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast ukupnih prihoda Rbr.

Naziv

14.101.740.694

24.021.663.765

4.104.997.814

10.884.867.947

6.779.870.133

863.599.734

4.520.085.158

3.656.485.424

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D. KONZUM D.D.

3.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

4.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

7.328.552.797

10.276.545.682

2.947.992.885

5.

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

1.350.324.037

3.572.693.620

2.222.369.583

6.

OMV HRVATSKA D.O.O.

1.365.102.881

3.318.383.823

1.953.280.942

7.

METRO CASH & CARRY D.O.O.

604.311.997

2.403.249.172

1.798.937.175

8.

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

1.406.473.652

3.071.785.244

1.665.311.592

9.

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

805.819.151

2.242.097.736

1.436.278.585 1.426.275.946

1.903.123.576

399,1

604.311.997

2.403.249.172

397,7

10.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

11. GRAĐA D.D.

139.589.005

551.355.038

395,0

11.

VIPNET D.O.O.

12. PLODINE D.D.

428.082.762

1.622.401.270

379,0

12.

13. EUROCABLE GROUP D.D.

125.797.239

473.809.864

376,6

14. OSIJEK-KOTEKS D.D.

268.291.849

1.008.768.455

376,0

15. PBZ-LEASING D.O.O.

163.306.290

607.982.925

372,3

16. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

300.051.548

1.052.981.702

350,9

17. EUROPATRADE D.O.O.

154.247.116

534.219.163

346,3

18. AUTOZUBAK DOO

268.151.871

928.062.178

346,1

19. A.B. PETROL D.O.O.

134.256.879

448.749.286

20. RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

432.993.951

1.446.583.337

9.919.923.071

476.847.630

1.903.123.576

2.310.432.186

3.669.246.976

1.358.814.790

TVORNICA LAKIH METALA DD

793.959.910

2.102.383.830

1.308.423.920

13.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

888.959.522

2.152.669.636

1.263.710.114

14.

M SAN GRUPA D.D.

595.246.898

1.820.340.449

1.225.093.551

15.

PLODINE D.D.

428.082.762

1.622.401.270

1.194.318.508

16.

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

284.612.443

1.431.540.411

1.146.927.968

17.

TISAK TRGOVAČKO D.D.

1.291.979.683

2.418.523.748

1.126.544.065

18.

INA-OSIJEK PETROL DD

161.983.052

1.267.367.126

1.105.384.074

334,2

19.

TIFON D.O.O.

334.494.673

1.405.217.256

1.070.722.583

334,1

20.

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

1.126.547.255

2.183.522.128

1.056.974.873

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najbrži rast zaposlenosti Izvoz (AOP 098 + 100)

2007.

2.

476.847.630

Naziv

Apsolutni rast izvoza

2002.

1.

10. METRO CASH & CARRY D.O.O.

Rbr.

Izvoz (AOP 098 + 100)

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast broja zaposlenih

2002.

2007.

Index (2002. = 100)

Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100)

Apsolutni rast izvoza

2002.

2007.

4.415

10.313

5.898 1.533

1.

TIFON D.O.O.

35

599

1.711,4

1.

KONZUM D.D.

2.

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

20

247

1.235,0

2.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

513

2.046

1.190,0

3.

PLODINE D.D.

342

1.692

1.350

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

1.176

2.484

1.308

3.

PETROL TRGOVINA D.O.O.

10

119

4.

GRAĐA D.D.

71

407

573,2

4.

5.

VEMIL D.O.O.

37

205

554,1

5.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

1.102

2.401

1.299

494,7

6.

METRO CASH & CARRY D.O.O.

624

1.460

836 809

6.

PLODINE D.D.

342

1.692

7.

STUDENAC D.O.O.

218

1.027

471,1

7.

STUDENAC D.O.O.

218

1.027

8.

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

513

2.046

398,8

8.

TOMMY D.O.O.

464

1.242

778

BILLA D.O.O.

742

1.416

674

9.

AUTOZUBAK DOO

10. GAVRANOVIĆ D.O.O. 11. M SAN GRUPA D.D.

106

421

397,2

9.

96

356

370,8

10. KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

1.836

2.409

573

344,4

11. TIFON D.O.O.

35

599

564

72

248

12. PORSCHE LEASING D.O.O.

15

46

306,7

12. KERUM D.O.O.

537

1.099

562

13. ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

25

73

292,0

13. SIEMENS D.D.

912

1.375

463

14. HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

91

262

287,9

14. HRVATSKA LUTRIJA D.O.O

938

1.381

443

2.643

3.075

432

782

1.185

403

15. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

140

401

286,4

15. TISAK TRGOVAČKO D.D.

16. SONIK D.O.O.

162

452

279,0

16. JAMNICA DD

17. TOMMY D.O.O.

464

1.242

267,7

17. PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

55

146

265,5

18. GETRO D.D.

18. S & T HRVATSKA D.O.O. 19. RAIFFEISEN LEASING D.O.O. 20. ORBICO D.O.O.

34

88

258,8

19. LEDO D.D.

148

362

244,6

20. VIADUKT D.D. ZAGREB

629

1.029

400

1.267

1.657

390

633

1.022

389

1.483

1.868

385


50

ANALIZA

Hrvatsko gospodarstvo u 2007. godini

Autor: Centar za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore

RELATIVNO POVOLJNA EKONOMSKA KRETANJA na

međunarodnom tržištu, naročito u prvoj polovini 2007. godine nakon čega se situacija počinje vidno mijenjati, primarno pod utjecajem dinamičnijeg rasta cijena nafte i ostalih sirovina kao i financijske krize započete u SAD-u drugorazrednim hipotekarnim kreditima, rezultirala su realnim godišnjim rastom svjetskog gospodarstva od 4,9 posto. Promjene u kretanjima pojedinih ekonomskih varijabli tijekom godine lagano su usporile međugodišnju dinamiku rasta i to prije svega u najrazvijenijim zemljama, dok se u brzorastućim ekonomijama ubrzani rast nastavio. Tako eurozona kao i Sjedinjene Američke Države, bilježi u 2007. godini usporeniju dinamiku rasta koja je posljedica sporijeg rasta osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital, dok je istodobno državna potrošnja u tim ekonomijama rasla bržom dinamikom. U većini zemalja Europske unije iz Srednje i Istočne Europe ostvareno je proširenje deficita tekućeg računa platne bilance. Unatoč snažnom rastu cijena spomenutih sirovina na svjetskom

tržištu, prosječna inflacija je u eurozoni, na godišnjoj razini, ostala gotovo ista. Učinci inflacije bili su manji i zbog niže razine nezaposlenosti u odnosu na 2006. godinu. U takvim okolnostima na svjetskom tržištu uz nastavak pozitivnih tendencija kretanja na domaćem tržištu, ostvaren je u 2007. godini snažan realan rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto. Uz visoku stabilnost tečaja, prosječna godišnja inflacija bila je niska unatoč snažnom rastu cijena krajem godine. U uvjetima gotovo neizmijenjene fiskalne i nešto restriktivnije monetarne politike, u realnom sektoru hrvatskoga gospodarstva ostvareni su, uglavnom, pozitivni trendovi. Štoviše, prerađivačka industrija pa onda i ukupna industrijska proizvodnja bilježe najveće godišnje stope rasta unatrag 10 odnosno, pet godina. Sve grupacije industrijske proizvodnje bilježe rast, a najbrži prosječan rast u zadnjih pet godina bilježe kapitalni proizvodi. Trend daljnjeg rasta zabilježen je i u trgovini, turizmu, prijevozu, te uz usporeniju dinamiku rasta, i u graditeljstvu.


ANALIZA

Brži gospodarski rast rezultirao je povoljnijom situacijom na tržištu rada tako da je nastavljen trend pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti. Odnosno, rekordno je, na međugodišnjoj razini, smanjen broj nezaposlenih te je stopa nezaposlenosti bila najniža od 1995. godine. Zaposlenost je rasla brže od pada nezaposlenosti pa se tako povećalo i aktivno stanovništvo. Nastavljen je i brži trend rasta produktivnosti od plaća, što se pozitivno odrazilo na smanjenje cjenovnih pritisaka i konkurentnost gospodarstva.

U odnosu na 2006. godinu povećan je utjecaj izvoza usluga na rast BDP-a, a smanjen utjecaj izvoza roba Produktivnost rada je sada na razini od oko 68 posto prosjeka EU27 što je za desetak strukturnih bodova više nego

2002. godine. Prošle godine je nastavljena i fiskalna konsolidacija pa je deficit proračuna spušten na 2,3 posto BDP-a, ali zahvaljujući prije svega visokom rastu na prihodnoj strani proračuna dok je, i ovaj put, izostala reforma rashodne strane proračuna. Monetarna politika i dalje je primarno održavala stabilnost cijena i tečaja, ali su mjere monetarne politike isto tako bile usmjerene na usporavanje rasta inozemnog duga i deficita platne bilance. S jedne strane su te mjere pozitivno utjecale na usporavanje rasta inoduga, ali su s druge strane inducirale neka nepovoljna kretanja u financijskom i realnom sektoru gospodarstva (rast kamatnih stopa, sporiji rast kredita korporativnom sektoru primarno malim i srednjim poduzećima). Međutim, nastavljeni su dosadašnji nepovoljni trendovi u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni. Odnosno, uvoz je rastao brže od izvoza pa je i nadalje bio preko

51

dva puta, u nominalnom iznosu, veći od izvoza, temeljem čega je porastao i robni deficit. Tako pogoršana vanjska neravnoteža gospodarstva odrazila se na daljnji rast inozemnog duga (iako je njegova

Rast BDP-a se u nedostatku kapitala odnosno štednje u znatnoj mjeri temeljio na zaduživanju dinamika rasta bila nešto sporija nego u 2006.) i povećanje manjka na tekućem računu platne bilance. Naime, iako je zabilježen nastavak pozitivnih kretanja u međunarodnoj razmjeni usluga, to nije uspjelo ublažiti rast godišnjeg manjka na tekućem računu platne bilance. Tako je ostvaren rekordan deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 milijarde eura, a bruto inozemni dug je potkraj 2007. godine, prema recentnim podacima, iznosio 33,4


52

ANALIZA

BDP per capita PO PPS-u za 2007. godinu

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.*

SVIJET

3,6

4,9

4,4

5,0

4,9

3,7

SAD

2,5

3,6

3,1

2,9

2,2

0,5

EUROZONA

0,8

2,1

1,6

2,8

2,6

1,4

JAPAN

1,4

2,7

1,9

2,4

2,1

1,4

KINA

10,0

10,1

10,4

11,1

11,4

9,3

INDIJA

6,9

7,9

9,1

9,7

9,2

7,9

RUSIJA

7,3

7,2

6,4

7,4

8,1

6,8

Izvor: IMF (WEO april 2008), HGK *prognoza

indeksi, EU27 = 100 300

200

100

0

Luksemburg Irska Nizozemska Austrija Švedska Danska Belgija Finska V.Britanija Njemačka Francuska Španjolska Italija EU27 Grčka Cipar Slovenija Češka Malta Portugal Estonija Slovačka Mađarska Litva Letonija Hrvatska Poljska Rumunjska Bugarska

Realni rast BDP-a, %

Izvor: Eurostat, HGK

milijarde eura, što znači da je njegov udio u BDP-u bio nešto viši od 89 posto. Hrvatska i nadalje redovito otplaćuje svoje inozemne obveze, ali je činjenica da smo visoko zadužena zemlja, a uz to su se pokazatelji zaduženosti tijekom 2007. dodatno pogoršali. Pored toga, rastu rizici vezani za inozemni dug koji mogu ugroziti dosadašnje trendove gospodarskog rasta. Zbog toga, visoka razina i brzina rasta, stavlja problematiku inozemnog zaduživanja u središte pozornosti makroekonomske politike. Osnovni problem je u tome što se nastavlja dosadašnji obrazac razvoja hrvatskoga gospodarstva. Nesporna je, naime, činjenica da je prošle godine ostvaren relativno visok gospodarski rast čemu je najviše pridonijela osobna potrošnja, dok je doprinos investicija bio nešto manji. Utjecaj neto inozemne potražnje opet je bio nepovoljan. Dakle, gospodarski rast je i nadalje uglavnom generiran domaćom finalnom potrošnjom koja se temelji na inozemnom zaduživanju.

MEĐUNARODNO OKRUŽENJE Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), svjetski bruto domaći proizvod u 2007. godini bilježi usporeniju dinamiku rasta u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 4,9%. Iako je rast BDP-a na svjetskoj razini usporen samo za 0,1 postotni bod, analiza po zemljama tj. skupinama zemalja pokazuje ipak veće promjene. Odnosno, trend usporavanja gospodarskog rasta uglavnom je zabilježen u razvijenim zemaljama kao što su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD i Velika Britanija, dok su značajan doprinos rastu svjetskog gospodarstva dale ekonomije Kine, Indije i Rusije. Kao jedna od glavnih polazišnih točaka usporavanja rasta svakako je i SAD, točnije sekundarno tržište hipotekarnih kredita. Naime, kriza hipotekarnih kredita u SAD-u počela je još u drugoj polovini 2006., a tijekom cijele 2007. godine proširila se više-manje na ostatak svijeta. Gla-

Promjena u odnosu BDP-a per capita po PPS-u u odnosu na prosjek EU27 između 2000. i 2007. godine

vni uzrok krize spomenutog tržišta jest izdavanje hipotekarnih kredita od strane financijskih institucija, i to slabije kreditno sposobnim klijentima. Glavno jamstvo podmirivanja eventualno neotplaćenih kredita temeljila se na pretpostavci da će cijene nekretnina nastaviti svoj dotadašnji rast te da će se prodajom nekretnine na tržištu uspjeti nadoknaditi gubici proizašli iz nepravovremene otplate kredita. Kako su se padom cijena nekretnina počeli javljati gubici, davatelji kredita izdali su vrijednosne papire u vidu prava na buduće otplaćene kredite. U očekivanju skorijeg oporavka cijena nekretnina, tada zadovoljavajuće likvidnosti i općenito visoko globaliziranog poslovanja takvi su vrijednosni papiri brzo našli kupce. No, kriza se i dalje nije zaustavljala uzrokujući problem nedostatka likvidnih sredstava te znatno pooštrene uvjete davanja svih vrsta kredita, kako stanovništvu, tako i poduzetnicima, što pak uzrokuje pad ili usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija. Tako je tijekom 2007. godine osobna potrošnja u SAD-u usporila svoj rast

Prosječne stope rasta BDP-a u razdoblju od 2001. do 2007. godine

postotni bodovi 40

10 %

30

8

20

6 4

10

-20

Izvor: Eurostat, HGK

0

Letonija Estonija Litva Rumunjska Slovačka Irska Bugarska Hrvatska Grčka Češka Luksemburg Slovenija Poljska Mađarska Španjolska Cipar Finska Švedska V. Britanija EU27 Austrija Belgija Nizozemska Francuska Danska Malta Njemačka Portugal Italija

-10

2 Luksemburg Estonija Letonija Litva Slovačka Irska Rumunjska Grčka Češka Hrvatska Bugarska Slovenija Španjolska Mađarska Poljska Cipar Švedska V. Britanija Finska Portugal Nizozemska Francuska Austrija Njemačka Malta Belgija Danska Italija

0

Izvor: Eurostat, HGK


53

ANALIZA

Realni rast BDP-a po godinama

Realni rast BDP-a u 2007. godini

8,0 %

12 % 10

6,0

8

5,6

5,3

4,4

4,3

4,3

4,8

4 2

2,9

2,0

6

0

0,0

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

Slovačka Letonija Litva Estonija Poljska Češka Bugarska Slovenija Rumunjska Hrvatska Luksemburg Irska Cipar Finska Grčka Malta Španjolska Nizozemska Austrija V. Britanija EU27 Švedska Belgija Njemačka Francuska Portugal Danska Italija Mađarska

4,0

5,6

Izvor: Eurostat, HGK

(unatoč velikoj financijskoj pomoći same vlade SAD-a), dok su investicije u fiksni kapital nakon četiri godine zabilježile pad. Istodobno je državna potrošnja u SAD-u zabilježila najvišu stopu rasta unazad četiri godine. Eurozona također u 2007. godini bilježi usporavanje dinamike gospodarskog rasta u odnosu na 2006. godinu. Slično kao i u SAD-u, i u eurozoni bilježi se usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital, dok državna potrošnja raste bržom dinamikom. Takva kretanja osobne potrošnje prije svega su rezultat pada zabilježenog u Njemačkoj te usporavanja dinamike rasta u Austriji i Sloveniji, dok su kretanja investicija u fiksni kapital najvećim dijelom određena usporavanjem dinamike rasta u Španjolskoj i Irskoj. S druge strane, zemlje u razvoju kao što su Češka, Litva, Poljska i Slovačka bilježe ubrzanje dinamike rasta gospodarstva. Uporedo s usporavanjem dinamike gospodarskog rasta eurozone, inflacija je u prosjeku na međugodišnjoj razini ostala gotovo ista unatoč snažnom rastu cijena nafte i hra-

ne koji je započeo potkraj godine. Učinci inflacije manje su se osjetili i zbog niže razine nezaposlenosti u odnosu na 2006. godinu.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD Prošle godine je u Hrvatskoj ostvaren BDP u visini od 275,1 milijardu kuna odnosno 37,5 milijardi eura, dok je stopa realnog rasta iznosila 5,6%. Ostvareni BDP je i dalje pokazivao relativno malu snagu hrvatskog gospodarstva u međunarodnim razmjerima jer je primjerice iznosio tek 0,3% procijenjenog BDP-a EU27. Da je Hrvatska u 2007. godini bila 28. članica EU-a zauzimala bi 20. mjesto po veličini BDP-a i našla bi se ispred Luksemburga, Slovenije, Bugarske, Litve, Letonije, Estonije, Cipra i Malte. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ponderiran razinom cijena, odnosno BDP per capita po paritetu kupovne moći, istodobno pokazuje da je Hrvatska

u 2007. godini sa ostvarenih 13.900 eura bila na 56% prosjeka EU27 što ju je po realnoj razini razvijenosti smjestilo tek ispred Poljske, Rumunjske i Bugarske. Hrvatska se u zadnjih 10 godina približila europskom prosjeku za petnaestak postotnih bodova, ali to nije bitno izmjenilo njen položaj na ljestvici razvijenosti. Zapravo je zabilježen mali pad na toj ljestvici kao posljedica znatno bržeg rasta BDP-a u Estoniji i Litvi. Kada se promatra razdoblje od 2000. godine na ovamo, u kojem je Hrvatska ostvarila relativno visok i stabilan rast, vidi se da se Hrvatska nalazila u grupi zemalja koje su popravile svoj položaj u odnosu na prosjek Europske unije, ali i da se, u tom kontekstu, nije svrstala u grupu tranzicijskih zemalja koje su ostvarile veći pomak. Takva su kretanja razine razvijenosti gotovo u cijelosti bila posljedica razlike u dinamici rasta BDP-a. Odnosno, prosječna je stopa rasta u razdoblju od 2001. do 2007. godine za EU27 iznosila 2,1%, najviša prosječna stopa rasta je zabilježena u Letoniji 9,1%, Estoniji 8,6% i Litvi 7,9%, a najniža

Godišnji rast osobne potrošnje u stalnim cijenama 1997.

Godišnji rast državne potrošnje u stalnim cijenama 1997.

7000 mil. kuna

2000 mil. kuna

6000

1500

5000 4000

1000

3000

500

2000 0

1000 0

2002. 2002.

Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-500 Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


54

ANALIZA

Godišnji rast investicija u fiksni kapital u stalnim cijenama 1997.

Godišnji rast izvoza roba i usluga u stalnim cijenama 1997.

9000 mil. kuna

8000 mil. kuna 7000 6000

6000

5000 4000 3000

3000

2000 1000 0

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

0

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

u Njemačkoj 1,2%, Portugalu 1% i Italiji 1%. Istodobno je u Hrvatskoj prosječna stopa rasta iznosila 4,9%. Rast BDP-a je u Hrvatskoj u 2007. godini lagano ubrzan u odnosu na prethodno razdoblje. Točnije, realan rast od 5,6% bio je 0,8 postotnih bodova veći nego u prethodnoj godini, odnosno 0,7 postotnih bodova veći od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Međutim, u usporedbi s desetak zemalja koje su u zadnje tri godine ušle u EU iza Hrvatske je po dinamici rasta BDP-a bila samo Mađarska čije je gospodarstvo zadnjih godina pogođeno fiskalnom konsolidacijom. Općenito je rast BDP-a definiran porastom agregatne potražnje koju prati rast domaće proizvodnje. Pritom se ukupna potražnja povećava uslijed rasta domaće potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije u fiksni kapital te promjena zaliha) i/ili uslijed rasta inozemne potražnje (rast izvoza roba i usluga). U prošloj je godini na realni rast BDP-a najviše utjecao realan rast osobne potrošnje,

zatim rast izvoza roba i usluga, što prošlu godinu nije posebno izdvajalo od prethodnih. Naime, u zadnjih desetak godina rast BDP-a se prvenstveno temeljio upravo na tim komponentama, dok je u 1999. to prvenstveno bila državna potrošnja, a u 2003. godini investicije u fiksni kapital. Ipak, zbog bržeg rasta vrijednosti izvoza roba i usluga u odnosu na osobnu potrošnju, u zadnjih je 10 godina, upravo izvoz imao najveći utjecaj na rast BDP-a. Odnosno, kumulativni porast vrijednosti izvoza roba i usluga između 1997. i 2007. godine bio je približno 25% veći od kumulativnog porasta osobne potrošnje. Prošlogodišnje kretanje osobne potrošnje bilo je determinirano kretanjima realnih plaća i kredita stanovništvu te, specifično za prošlu godinu, povratom duga umirovljenicima i znatnim prinosima na tržištu kapitala. Tako je realni rast neto plaća od 2,2% bio nešto veći nego u prethodnoj godini, a neto iznos kredita stanovništvu je i pored manjeg usporavanja dinamike rasta u odnosu na prethodnu godinu bio najveći u proteklih 10 godina (17,2 milijarde

Odnos rasta BDP-a i vanjskog duga

kuna). Povrat duga umirovljenicima je utjecao na znatno povećanje ukupnih socijalnih transfera, jer je samo po toj osnovi toj kategoriji stanovništva isplaćeno oko 3,4 milijarde kuna. Pored toga, ostvareni su visoki prinosi na tržištu kapitala i to kao rezultat najviše vrijednosti Crobexa u zadnjih 10 godina te najvećeg prometa na tržištu kapitala od osamostaljenja Republike Hrvatske (35,5% veći nego godinu dana ranije). Državna potrošnja se rjeđe spominje u kontekstu rasta BDP-a jer je u zadnjih 10 godina ostvarila najmanji rast u odnosu na ostale kategorije potrošnje, a njen je udio u BDP-u ujedno i najmanji (20%). Naime, riječ je o državnoj potrošnji koja ne obuhvaća proračunske izdatke na plaće, socijalne transfere ni investicije u fiksni kapital. No ta kategorija zadnjih godina bilježi stalan rast, a u 2007. je sudjelovala u povećanju ukupne domaće i inozemne potražnje sa 7,3%. Rast investicija u fiksni kapital je zadnjih godina bio pod značajnim utjecajem javnih investicija u infrastrukturu (najviše cesto-

Realne stope rasta u 2007. godini i prosječne u razdoblju od 2002. do 2006. godine

rast vanjskog duga na jedan euro rasta BDP-a 3,0 EUR

Hoteli i restorani Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

2,7

Trgovina na veliko i na malo

2,0

Prijevoz, skladištenje i veze

1,2

1,0

1,1

1,2

1,1

0,7 0,0

2002.

Izvor: DZS, HNB, HGK

Prerađivačka industrija i opskrba energentima Građevinarstvo Javne djelatnosti; ostale uslužne djelatnosi

2003.

2004.

2005.

2006.

2007. od 2002. - 2006.

Primarne djelatnosti

2007. Izvor: DZS, HGK

% 0,0

3,0

6,0

9,0

12,0


55

ANALIZA

gradnju) koje su u 2003. godini ostvarile rekord. Međutim, unatrag nekoliko godina bilježi se postupna promjena u strukturi ukupnih investicijskih aktivnosti u smislu da se povećava udio stanogradnje i privatnih investicija. Investicije u fiksni kapital bilježe u 2007. godini međugodišnju stopu rasta od 6,5%, ali je time njihov rast usporen u odnosu na prethodnu godinu. Tu je ipak zabilježena najviša međugodišnja stopa rasta u odnosu na ostale kategorije potrošnje,pa su investicije i nadalje bitan faktor rasta ukupne potrošnje, u kojoj su sudjelovale sa oko 22%. Realni rast izvoza roba i usluga od 5,7% također je usporen u odnosu na prethodnu godinu i u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje na što je prvenstveno utjecalo usporavanje robnog izvoza. Odnosno, robni je izvoz prema podacima iz platne bilance u 2006. povećan za 16,7%, a u 2007. za znatno manjih 9,1%, dok je istodobno rast usluga ubrzan sa 6% na 7,6%. Ukupan gospodarski rast i prošle se godine uglavnom temeljio na rastu domaće potražnje. U nedostatku vlastitog kapitala došlo je do rasta unutarnjeg i vanjskog duga karakterističnog za razdoblje nakon 2000. godine. Iako je i prošle godine zabilježen rast vanjskog duga, odnos vanjskog duga i rasta BDP-a ipak je bio među nižima u usporedbi s prethodnih pet godina. U usporedbi s uspješnijim tranzicijskim zemljama, rast BDP-a se u Hrvatskoj u cijelom razdoblju nakon 2000. godine više temeljio na rastu osobne potrošnje i javnih investicija, a manje na rast izvoza roba i usluga te privatnih investicija. Pritom su neke od tih zemalja, poput Slovačke i Češke, uspjele povećati izvoz roba i usluga te investicije uz pomoć visokih direktnih

stranih ulaganja u nove proizvodnje pa su ostvarile visok rast gospodarstva uz umjeren rast vanjskog duga. Proizvodna metoda obračuna BDP-a pokazuje da su najveće stope realnog rasta u 2007. godini ostvarili hoteli i restorani te financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama. Međutim, na rast BDP-a, zbog većeg udjela u strukturi, najviše je utjecala industrijska proizvodnja, a zatim slijedi financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama te trgovina na veliko i malo. Te tri djelatnosti su najviše utjecale na rast BDP-a i u prethodnom petogodišnjem razdoblju odnosno, između 2002. i 2007. godine njihov doprinos je iznosio 70% ukupnog rasta BDP-a. No najviše prosječne stope rasta u tom petogodišnjem razdoblju ostvarene su u građevinarstvu te u prijevozu, skladištenju i vezama i to zahvaljujući prije svega cestogradnji i dinamičnom razvoju telekomunikacija. U 2007. godini ostvarena je stopa rasta industrijske proizvodnje od 6,5%, najviša u zadnjih 10 godina, a rast trgovine, hotela i restorana te javnih djelatnosti je dinamiziran u odnosu na prethodne tri godine. Pritom se posebno izdvaja trgovina čija je bruto dodana vrijednost u 2007. godini realno povećana 1,6 milijardi kuna, a u prethodnoj godini povećana je za znatno manjih 707 milijuna kuna, pa je trgovina kao djelatnost najviše utjecala na ubrzavanje dinamike rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, rast BDP-a se i u 2007. godini prvenstveno temeljio na rastu domaće potrošnje, što pokazuje da još nisu postavljeni temelji za održivi i dinamičniji rast BDP-a. U kontekstu tih kretanja važna je činjenica da je dinamičniji rast industrij-

ske proizvodnje omogućio održavanje pokrivenosti ukupne domaće i inozemne potražnje domaćom proizvodnjom roba i usluga na oko 64%.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Bez obzira na stupanj razvijenosti neke zemlje, industrija koja u pravilu obuhvaća djelatnosti rudarstva i vađenja, prerađivačku industriju te opskrbu električnom energijom, plinom i vodom, najznačajnija je grana gospodarstva bilo koje zemlje. Tako industrijska proizvodnja čini nešto manje od petine gospodarstva EU27. Iako u zadnje tri godine stagnira, danas je udio industrije neznatno manji nego što je bio prije pet godina i to najviše zbog porasta zajedničkog udjela djelatnosti financijskog posredovanja te poslovanja nekretninama i poslovnim uslugama. Najveća vrijednost tj. oko 65% bruto dodane vrijednosti (BDV) industrije EU27 i dalje se ostvaruje u samo četiri zemlje, a to su Njemačka, Velika Britanija, Italija i Francuska. Ipak, većina novopridruženih članica EU27 kao što su Slovačka, Poljska i Bugarska, u prošloj godini iznova bilježe izniman rast industrijske proizvodnje te se uporedo s time smanjuje udio četiriju najrazvijenijih zemalja EU27. Iako trošak rada u istočnoeuropskim zemljama raste, njegova je “težina” još uvijek manja u odnosu na zapadnoeuropske zemlje te se i zbog toga proizvodnja premješta na Istok. Tako je prošle godine najveći međugodišnji rast industrijske proizvodnje u EU27 zabilježen u Slovačkoj (13,2%), Poljskoj (9,6%) i Bugarskoj (9,2%). Općenito,

Udio industrije u BDP-u

Realne stope rasta vrijednosti industrije i BDP-a

22 %

7%

21

6

Industrija

20

5

19

4

18

3

17 16

2

15

1

14

BDP

2001.

Izvor: Eurostat, HGK

2002.

2003.

2004. Hrvatska

2005. EU-27

2006. 2007. EU-15

0

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


56

ANALIZA

većina bivših tranzicijskih zemalja ostvarila je rast industrijske proizvodnje iznad prosjeka EU27 (3,2%). Takva kretanja, kao i obično, najvećim su dijelom rezultat porasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Slično stanje i trendovi bilježe se i u Hrvatskoj. Odnosno, vrijednost industrijske proizvodnje kao udio u BDP-u bilježi stagnaciju, a bilježi se i lagani pad udjela u ukupno zaposlenima. Unatoč tomu, industrija i dalje čini oko petine BDP-a , četvrtinu zaposlenih u pravnim osobama te oko 97% vanjskotrgovinske robne razmjene i kao takva ostaje najvažnija djelatnost hrvatskog gospodarstva. Isto tako, industrijska proizvodnja već osam godina bilježi kontinuirani trend rasta i to po prosječnoj stopi od 4,9%. Prošle godine zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 5,6% u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tomu što je to najbrža dinamika rasta od 2002. godine, prošlogodišnja razina proizvodnje još je uvijek za 10% niža od one iz 1990. godine. Na snažan rast industrijske proizvodnje, prvenstveno je utjecao dinamičan rast u prerađivačkoj industriji, koja čini oko 80% ukupne industrijske proizvodnje. Naime, prerađivačka industrija u prošloj godini bilježi rast od 6,6%, što je najveći rast u zadnjih petnaestak godina. Najveći utjecaj na takva kretanja prerađivačke industrije ima osmogodišnji trend rasta u tri najznačajnije grane te industrije, a to su proizvodnja hrane i pića, izdavačka i tiskarska djelatnost te proizvodnja proizvoda od metala. Pored toga, u zadnje dvije grane bilježi se i brži rast u odnosu na 2006. godinu, a slijedom toga povećao se i njihov udio u industrijskoj proizvodnji. U strukturi industrijske proizvodnje nije

došlo do značajnijih promjena s iznimkom kemijske industrije kojoj je udio smanjen uslijed prošlogodišnjeg niskog rasta koji je zabilježen nakon dvogodišnjeg trenda pada proizvodnje. Tako proizvodnja hrane i pića ostaje najznačajnija grana industrije, proizvodnja proizvoda od metala i dalje bilježi najdulji trend rasta proizvodnje, dok proizvodnja tekstila i proizvodnja odjeće bilježe najdulji trend pada proizvodnje. U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, proizvodnja ostalih prometnih sredstava (brodovi) ostaje najjača izvozna grana, proizvodnja kemikalija nakon dvije godine ponovno bilježi najveću uvoznu vrijednost, a proizvodnja proizvoda od drva i dalje bilježi suficit. Proizvodnja hrane i pića u 2007. godine bilježi međugodišnji porast od 5%, što znači istu dinamku rasta kao i prethodne godine. Porast proizvodnje bilježi se u gotovo svim grupama proizvoda osim proizvodnje ostalih prehrambenih proizvoda (između ostalih pad proizvodnje šećera i začina), gdje se bilježi pad od 1%. No, u prošloj su godini i zalihe gotovih proizvoda u toj grani prosječno porasle za 7,9%. Takva kretanja djelomično su rezultat smanjene inozemne potražnje za tim proizvodima (izvoz je pao za 4,4%), dok se domaća potražnja za njima velikim dijelom pokrivala iz uvoza, koji je povećan za 6,2% u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja proizvoda od metala već 11. godinu za redom (s iznimkom 1999. godine kada je zabilježena stagnacija) bilježi trend rasta. Općenito kod metalne se industrije bilježi znatan uvoz, što je svakako jednim dijelom povezano s velikom potražnjom iz sektora graditeljstva i brodogradnje kao i nepostojanjem domaće proi-

zvodnje određenih metala. Proizvodnja tekstila već pet godina bilježi trend pada proizvodnje. Uporedo s time bilježi se i povećanje deficita robne razmjene, što je većim dijelom i dalje rezultat povećanja ponude tekstilne robe s Istoka. Negativni trendovi kao i u EU27 bilježe se i kod broja zaposlenih u tekstilnoj industriji. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (između ostalih i brodova) već drugu godinu za redom bilježi pad proizvodnje. U prošloj su godini takva kretanja rezultat smanjene gradnje i popravka brodova. I kretanja robne razmjene u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava nešto su nepovoljnija u odnosu na prethodnu godinu i to kao rezultat bržeg rasta uvoza od izvoza. Iako Hrvatska i dalje kotira visoko u Svjetskoj knjizi narudžbi, u prošloj je godini pala sa šestog na 10. mjesto po kriteriju nosivosti brodova. Hrvatskoj su brodogradnji i prošle godine odobrene nove državne potpore, od čega je većina ukupnog iznosa odobrena za premoštenje financiranja proizvodnje. Kod proizvodnje kemikalija, nakon dvije godine pada, u 2007. godini bilježi se lagani međugodišnji porast proizvodnje za 1,2%. U gotovo svim grupama proizvoda bilježi se porast proizvodnje, osim kod pesticida i farmaceutskih proizvoda (gdje se bilježi dvogodišnji trend pada proizvodnje). Prošlogodišnja povećana potražnja za tim proizvodima velikim se dijelom pokrivala iz zaliha, koje su lani bile, u prosjeku, manje za gotovo 20% u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz u toj grani raste već pet godina, no uvoz ima dulji trend kao i bržu dinamiku rasta, što je rezultiralo ponovnim povećanjem robnog deficita u toj grani industrije.

Industrijska proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda u industriji (2000=100)

Proizvodnost rada i zaposleni u industriji

160,0 indeksi

170,0 indeksi

(2000=100) 160,0

150,0

150,0

140,0

140,0

130,0

130,0

120,0

120,0 110,0

110,0

100,0

100,0 90,0

90,0 I

III

Izvor: DZS, HGK

V

VII

2005

IX

XI

I

III

V

VII

2006

Industrijska proizvodnja

IX

XI

I

III

V

VII

2007

IX

XI

Zalihe gotovih proizvoda u industriji

80,0

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

Proizvodnost

2004.

2005. Zaposleni

2006.

2007.


ANALIZA

Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva (osim namještaja) bilježi četverogodišnji trend rasta te je u prošloj godini veća za 6,9% u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj i dalje postoji veliki potencijal u preradi drva (gotovo polovinu površine Hrvatske čine šume), no i dalje je nedovoljno konkurentna na stranim tržištima, što se iščitava iz podatka da se u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni proizvodnje namještaja bilježi trend rasta deficita. Ipak, i dalje se nastavlja s poboljšanjem konkurentnosti te je tako prošle godine pokrenuta promotivna kampanja Drvo je prvo koja za cilj ima povećanu uporabu drva u graditeljstvu i kućanstvima. Pored prerađivačke industrije, na rast ukupne industrijske proizvodnje u 2007. godini, pozitivno je utjecalo i povećanje proizvodnje kod rudarstva i vađenja. Iako raste sporijom dinamikom u odnosu na prethodnu godinu, ovo je druga godina za redom kada je zabilježeno povećanje proizvodnje u toj djelatnosti (u 2007. godini 2,8%, a u 2006. godini 10,3%). Takva kretanja proizašla su iz dvogodišnjeg trenda rasta kod vađenja sirove nafte i zemnog plina te vađenja kamena. Unatoč takvim kretanjima, veliki dio potražnje za proizvodima te djelatnosti i dalje se pokriva iz uvoza koji raste već četvrtu godinu za redom. Dvogodišnji trend rasta bilježi se i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. Naime, u prošloj je godini zabilježeno povećanje te proizvodnje za 1,3% u odnosu na 2006., na što je kao i prethodne godine, najviše utjecalo povećanje proizvodnje električne energije. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG 2001) industrijska proizvodnja bilježi međugodišnji porast proizvodnje u svim grupacijama. Iako se prošle godine najveći rast proizvodnje bilježi kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (14,5%), unazad pet godina najveći rast u prosjeku bilježi se kod kapitalnih proizvoda (proizvodnja metalnih konstrukcija, strojeva i uređaja, elektromotora, generatora i transformatora, karoserija, prikolica i poluprikolica). Najsporiji rast zabilježen je kod energije i to najvećim dijelom kao rezultat smanjene proizvodnje naftnih derivata. Zalihe gotovih proizvoda u industriji su prošle godine u prosjeku bile veće za 0,6%

u odnosu na razinu iz 2006. godine, što je djelomice rezultat i baznog efekta. Naime, u 2006. godini zabilježen je pad zaliha i to nakon petogodišnjeg trenda rasta. Iako prošlogodišnja razina ukupnih zaliha sugerira da je situacija ostala nepromijenjena, iz detaljnijeg prikaza zaliha iščitavaju se znatne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Zalihe, naime, u proizvodnji hrane i pića (čine više od trećine ukupnih zaliha), bilježe visoki međugodišnji rast od 7,9%, što je djelomice rezultat smanjene inozemne potražnje. Taj je rast većim dijelom ublažen padom zaliha u proizvodnji kemikalija, čija je razina manja za 18,8%. U 2007. zabilježen je blagi porast broja zaposlenih u industriji (u industrijskim djelatnostima poduzeća) od 0,4% u odnosu na prethodnu godinu. Takva kretanja upućuju na pozitivne tendencije u pogledu zaposlenosti u industriji u zadnje tri godine. Tako je danas u industriji broj zaposlenih (u pravnim osobama) na razini od oko 89% iz 2000. godine, ali i oko 40% iz 1990. godine. Iako njihov udio u ukupno zaposlenima nastavlja trend pada, industrijski sektor još uvijek čini oko četvtine ukupno zaposlenih u pravnim osobama. S druge strane, proizvodnost rada u industriji već petnaestak godina bilježi trend rasta te se tako nalazi daleko iznad razine iz 1990. i 2000. godine. Taj rast proizvodnosti temljen je prvenstveno na padu broja zaposlenih s iznimkom prošle godine kada i broj zaposlenih i proizvodnost rada bilježe rast. Lani je proizvodnost rada za 5,2% veća od one iz 2006. godine. Ipak, divergentnost kretanja proizvodnosti rada i zaposlenih u industriji i nadalje se bilježi u većini grana prerađivačke industrije. Najočitiji primjeri iz prošle godine bilježe se u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme te reciklaži. Naime, u te dvije grane prerađivačke djelatnosti bilježi se izraziti rast broja zaposlenih (25,1% odnosno 17,9%), a proizvodnost bilježi gotovo najveći pad u odnosu na ostale grane. Uz petogodišnji trend realnog rasta u sve tri industrijske djelatnosti, prosječna neto plaća u industriji i dalje je iznad prosjeka Hrvatske. Pritom se iznadprosječne plaće bilježe kod rudarstva i vađenja te opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, dok su plaće u prerađivačkoj industriji

57

ispod prosjeka Hrvatske. Štoviše, plaće u prerađivačkoj industriji, unatoč nižoj bazi, rastu sporije u odnosu na ostale dvije djelatnosti. U prerađivačkoj se industriji isplaćuju i najviša i najniža neto plaća u cijeloj industriji. U principu, najniže se prosječne neto plaće u prerađivačkoj industriji ostvaruju u tekstilnoj, odjevnoj i kožarskoj industriji (2510 kuna), dok su najveće isplaćene u naftnoj i duhanskoj industriji (7119 kuna).

TRGOVINA

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnom gospodarstvu Hrvatske jer u toj djelatnosti posluje oko 36,1% gospodarskih subjekata, zapošljava oko 18% ukupnog broja zaposlenih dok je udio distributivne trgovine u BDP-u u 2007. godini iznosio 10,8%. U distributivnoj trgovini je prošle godine ostvaren promet od 286,2 milijarde kuna, pri čemu su trgovačka društva realizirala 94,7% prometa, što je 17,4% više nego prethodne godine, a obrtnici 5,3% prometa odnosno 7,5% više nego u 2006. Time je zabilježena snažnija dinamika rasta u odnosu na 2006. i to čak za 10 postotnih bodova. U prošloj godini bilo je aktivno 39.504 poslovnih subjekata, pri čemu trgovačka društva čine 46,5%, a obrtnici 53,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Potkraj prosinca prošle godine distributivna trgovina je zapošljavala 257.521 osobu, pri čemu je 82,3% bilo zaposleno u trgovačkim društvima, a 17,7% kod obrtnika. U okviru djelatnosti najveći je broj zaposlenih u trgovini na malo koja je potkraj prošle godine zapošljavala 48,1% zaposlenih, slijedi trgovina na veliko sa 31% , trgovina motornim vozilima i motociklima sa 5,6% te netrgovinske djelatnosti 12,8%. Hrvatsko maloprodajno tržište je jedno od dinamičnijih sektora gospodarstva. Osim što je bitan sektor u stvaranju BDP-a, trgovina na malo je u razdoblju od 2001. do 2007. ostvarila najveći rast, i prihoda i prometa, čime je dospjela na poziciju vodeće djelatnosti gospodarstva. Naime, u tom je razdoblju promet je nominalno povećavan za 10,3% prosječno godišnje. U 2007. promet od trgovine na malo zabilježio je nominalni rast od 8,4%, odnosno realno od 5,3%. Pritom je na međugodišnjoj razini ostvaren dvostruko brži realni rast


58

ANALIZA

Broj poslovnih subjekata, prodavaonica, zaposlenih i ostvareni promet od 2001. do 2007. Broj poslovnih subjekata

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

34 402

40 896

39 505

36 531

34 682

33 214

39 504

Pravne osobe

19 061

20 367

19 530

16 507

15 173

14 123

18 389

Obrtnici

15 341

20 529

19 975

20 024

19 509

19 091

21 115

Broj prodavaonica

40 498

46 429

46 557

44 835

44 038

43 011

49 717

Pravne osobe

23 714

24 406

24 389

22 290

22 278

22 284

28 148

Obrtnici

16 784

22 023

22 168

21 915

21 760

20 727

21 569

Broj zaposlenih

178 587

207 371

215 147

208 533

211 594

216 682

257 521

Pravne osobe

145 988

163 879

170 076

164 515

166 407

171 333

211 840

32 599

43 492

45 071

44 018

45 187

45 349

45 681

Ostvareni promet u mil. kuna s PDV-om

153 438

180 890

205 645

209 937

227 980

244 947

286 203

Obrtnici

141 910

169 217

193 010

197 242

214 911

230 843

271 039

Obrtnici

11 529

11 673

12 635

12 695

13 069

14 104

15 163

Obrtnici

Izvor: DZS, HGK

prometa i najbrži unatrag pet godina. Promatrano po trgovačkim strukama, udjelom najznačajnije struke kao nespecijalizirane trgovine živežnim namirnicama (udio od 27,5%), motorna goriva i maziva (15,4%) bilježe visoke nominalne stope rasta od oko 12%. Ostale nespecijalizirane prodavaonice, čiji je udio 13,3% u ukupnoj trgovini na malo, zabilježile su porast od 3,1%. Trgovine motornim vozilima zabilježile su nominalno smanjenje prometa od 1,1%. Najveća nominalna stopa porasta prometa u trgovini na malo zabilježena je kod voća i povrća (127,1%) te medicinskih i ortopedskih proizvoda (45,7), no riječ je o udjelom manje značajnim trgovačkim strukama. Najveće smanjenje nominalnoga prometa u prošloj godini zabilježeno je u trgovinama na štandovima i tržnicama (-34%), te prodaji ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim trgovinama (-19,1%). Takva kretanja u trgovini na malo posljedica su pozitivnih tendencija kretanja ne-

kih varijabli koje bitno utječu na trgovački promet poput realnog rasta neto plaća te rasta zaposlenosti. Naime, prosječna neto plaća u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine iznosila je 4841 kunu, odnosno realno 2,2% više nego u istom razdoblju 2006. Pored takvih tendencija kretanja plaća, zabilježena su i povoljnija kretanja na tržištu rada, uz kontinuirano smanjenje broja nezaposlenih osoba. Naime, u prosincu su bile evidentirane 254.484 nezaposlene osobe, što je za 13,2% manje nezaposlenih u odnosu na isti mjesec 2006. Povećani su i državni transferi sektoru stanovništva (povrat duga umirovljenicima). Pozitivni trendovi na domaćem tržištu kapitala također su (rast cijena dionica) povoljno utjecali na rast osobne potrošnje. Istodobno je i promet u maloprodaji eurozone povećan u odnosu na 2006. godinu, ali za mnogo manjih 0,7%, a u EU27 za 2,2% što su znatno niže stope rasta nego godinu dana ranije. Niži rast prometa u

Promet u trgovini na malo

trgovini na malo ukazuje na usporavanje osobne potrošnje najjačih gospodarstava EU-a, što je posebice vidljivo u Njemačkoj gdje je promet u trgovini na malo u prosincu prošle godine bio niži za 6,7% na godišnjoj razini. Pod utjecajem svjetskih trendova domaća maloprodaja bilježi konsolidaciju i rast vodećih trgovačkih lanaca. Iako segment malih trgovina čini još uvijek visokih 30% maloprodaje, snaga mu opada iz godine u godinu. Naime, stanje u tom segmentu gospodarstva govori o nastavku dosadašnjih tendencija. To znači da koncentracija maloprodaje dovodi do toga da veliki formati trgovina profitiraju sve više na štetu malih. Osim toga, pojedini trgovački lanci postaju sve snažniji. Iako je u 2007. godini broj obrtničkih subjekata i broj prodavaonica značajno povećan u odnosu na 2001., njihov se udio u ukupnom prometu trgovine smanjio na 5,3%. Istodobno je kod pravnih osoba smanjen broj poslovnih subjekata, dok je promet povećan. Maloprodaja u tzv. tranzicijskim zemljama postaje sve sličnija onoj u Zapadnoj Europi; dolazi do brzog rasta i okrupnjavanja. Najveća koncentracija zabilježena je u Sloveniji gdje pet vodećih trgovaca čini čak 96% tog tržišta (dominira Mercator); u Slovačkoj pet vodećih drži 75% tržišta; u Mađarskoj 67%. Češka je negdje u sredini - pet vodećih trgovaca pokriva oko 50% tržišta. Koncentracija je najmanja u Rumunjskoj i Bugarskoj gdje pet vodećih ima tek oko 25% tržišta. U Slovačkoj (Jednota) i Hrvatskoj (Konzum) ističe se po jedan lanac (oko 30%). U EU27 postoji oko 67 milijuna četvornih metara trgovačkih centara. Tako se na 1000 stanovnika odnosi prosječno oko

Trgovina na malo, stope rasta, u %

realne stope rasta u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

25 %

31 %

21,5

20

26

EU

21

Euro zona

RH

15 16 11

10 6,8

6 5

-4

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

1

2000 Izvor: DZS, HGK

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

0

2,7

1,8

2001

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

5,8 2,3

1,1

2002

1,7

5,3 2,9

0,8

2003

1,6

2,5

2004

2,0

3,0 1,2

2005

3,0

2,12,2

2006

2,2 0,7

2007


59

ANALIZA

Struktura prometa, zaposlenih i prodavaonica u trgovini u 2001. godini u % 44,6

55,4

Poslovni subjekti

18,3

92,5

Promet 0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

Pravne osobe

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Građevinarstvo je djelatnost koja također bitno pridonosi gospodarskom razvitku Hrvatske. Odnosno, udio građevinarstva je u BDP-u Hrvatske u 2007. godini iznosio 6,0% i od 2001. bilježi pozitivan trend rasta. Građevinskom djelatnošću se u 2007. godini bavilo 23.510 poslovnih subjekata od čega je 10.806 pravnih osoba, a 12.704 iz obrta i slobodnih zanimanja. Od 2002. bilježi se pozitivan trend rasta u tom kontekstu pa je udio građevinske djelatnosti u ukupnom broju pravnih osoba u 2007. iznosio 9% što građevinarstvo svrstava na peto mjesto od 15 djelatnosti. Potkraj 2007. godine građevinarstvo je zapošljavalo 96.041 radnika što je činilo

101,0

105,1 104,0

105,0

40 mlrd kuna

30 25

23,3

15

99,0

5

Izvor: FINA, HGK

100,0

Obrtnici

I. - XII. 2002.

I. - XII. 2003.

I. - XII. 2004.

I. - XII. 2005.

I. - XII. 2006.

I. - XII. 2007.

22,8

20

10

2001

33,5

35

100,0

98,0

80,0

Predviđena vrijednost radova prema izdanim dozvolama 104,7

104,3

104,0

103,3

102,9

102,7

102,5

103,7 102,6

101,7

102,0

60,0

8,1% ukupno zaposlenih u pravnim osobama i nalazilo se na petom mjestu u ukupnoj zaposlenosti. U proteklih pet godina građevinarstvo je zabilježilo pozitivan trend rasta zaposlenih (zaposleno je oko 20.200 novih djelatnika) s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,7% dok je istodobno ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao po stopi od 2,7%. Financijski rezultati građevinske djelatnosti lošiji su u odnosu na iste u 2006. Naime, ukupni prihodi, neto plaće i dobit ostvarena u građevinarstvu bilježe niže stope rasta od prosjeka gospodarstva, a konsolidirani financijski rezultat je manji nego u 2006. godini. Jedino investicije bilježe veću stopu rasta od ukupnih investicija u gospodarstvu. Ovakvi rezultati su posljedica niskog rasta fizičkog obujma građevinskih radova u prošloj godini (2,4%) koji su čak za 6,9 postotnih bodova niži negu 2006. Građevinarstvo je u 2007. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 57,95 milijardi kuna i 55,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, pa je na 100 kuna rashoda ostvarena

GRAĐEVINARSTVO

100,5

103,0

40,0

Pravne osobe

Ostvareni prihodi na 100 kuna rashoda

104,0

20,0

imaju podružnice u samo četiri zemlje izvan SAD-a. Najviše maloprodajnih lanaca specijaliziralo se za prodaju prehrambenih proizvoda, a povećava se broj “kombiniranih” trgovačkih lanaca - hipermarketa i univerzalnih diskontnih centara.

106,0 HRK 105,0

0,0

Obrtnici

200 “kvadrata”, dok je u SAD-u taj odnos bitno drukčiji, odnosno na 1000 stanovnika odnosi se oko 2000 četvornih metara. U Norveškoj, primjerice, ta brojka doseže više od 700 kvadrata, dok je prosjek Srednje Europe oko 224 četvorna metra na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj je sada oko 117 četvornih metara na 1000 stanovnika. Najveći broj trgovačkih centara nalazi se u velikim gradovima. Ukupni promet 250 najvećih maloprodajnih tvrtki u svijetu prošle je godine porastao za osam posto u odnosu na 2006. te iznosi 3,25 bilijuna dolara. Pritom je najjači američki trgovački lanac Wal-Mart koji je ostvario godišnji promet od 345 milijardi dolara. Europski maloprodajni lanci zbog sve oštrije konkurencije kao i zasićenja na matičnim tržištima potiču daljnje širenje u inozemstvo, uglavnom na Istok. Najviše podružnica u drugim zemljama zasad imaju francuske maloprodajne tvrtke (u 15 zemalja), a slijede ih njemački lanci koji su u prosjeku proširili svoje poslovanje u 13 zemalja. To je znatno više od američkih kompanija, koje prosječno

5,3

94,7

Promet

100,0

17,7

82,3

Zaposleni

7,5

43,4

56,6

Prodavaonice

81,7

Zaposleni

53,5

46,5

Poslovni subjekti

41,4

58,6

Prodavaonice

Struktura prometa, zaposlenih i prodavaonica u trgovini u 2007. godini u %

2002

2003

2004

2005

Ukupno RH

2006

2007

Građevinarstvo

0

11,9

11,4

Ukupna vrijednost predviđenih radova

Izvor: DZS, HGK

Zgrade

10,7

Ostale građevine


60

ANALIZA

Vrijednost obavljenih radova (pravne osobe s pet i više zaposlenih prema vrsti građevina s vlastitim radnicima) 25 mlrd kuna

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

Završene zgrade i stanovi 25.000

2005.

završene zgrade

2006.

zavšeni stanovi

20.000

21,4 20

15.000 15

5

4,1

3,0 Vrijednost obavljenih radova

Zgrade

5.000

Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

U 2006. godini je završen 22.121 stan ili 10,6% više nego godinu dana ranije. Istodobno je povećana korisna površina stanova za 8,7%, odnosno izgrađeno je 1,8 milijuna m2, ali je prosječna veličina stana smanjena za 1,5 m2 i iznosi 83,6 m2. Od 2002. godine broj završenih stanova bilježi pozitivan trend rasta, a do 2006. godine ukupno ih je izgrađeno 97.386. Kod završenih zgrada je trend istodobno bio negativan pa je broj zgrada smanjen sa 14.197 na 10.800 da bi u 2006. godini trend poprimio pozitivan predznak i završeno je 10.897 zgrada. Unatoč padu broja završenih zgrada, izgrađene površine u četvornim metrima povećavale su se iz godine u godinu (sa 3,1 na 4,5 milijuna m2) pa se u 2006. godini na stambene zgrade odnosilo 58,8%, a na nestambene zgrade 42,2% tih površina. Najveći broj izgrađenih zgrada i stanova su novogradnje (86,9% i 93,1%). Najveći investitori kod izgradnje zgrada (74,3%) i stanova (55,8%) su fizičke osobe. U 2007. godini u Hrvatskoj je prodano 3110 novih stanova što je manje u odnosu

kretanje građevinske aktivnosti, a u 2007. izdana je 12.801 dozvola, što je manje za 5,7% u odnosu na prethodnu godinu od čega na zgradama smanjenje iznosi 6,3%, a na ostalim građevinama 1,2%. Istodobno je bio predviđen rast vrijednosti radova na međugodišnjoj razini za 25,5%, odnosno radovi su bili procjenjeni na 33,5 milijardi kuna (za zgrade 22,8, a za ostale građevine 10,7 milijardi kuna). U proteklih pet godina vrijednost predviđenih radova na zgradama zabilježila je pozitivan trend rasta uz prosječnu godišnju stopu od 14,7% dok su kod ostalih građevina prisutne oscilacije iz godine u godinu uz negativnu prosječnu stopu rasta od -2%. Vrijednost građevinskih radova s vlastitim radnicima u pravnim osobama s pet i više zaposlenih iznosila je u 2006. godini 21,4 milijarde kuna što je rast u odnosu na prethodnu godinu za 20,3%. Pri tome se na zgrade odnosilo 44,7% radova, a na ostale građevine 55,3%. Radovi na zgradama bilježe u zadnjih nekoliko godina pozitivan trend rasta dok su kod ostalih građevina radovi bili manji u 2004. i 2005. godini.

Prodani novi stanovi

Udio građevinarstva u BDP-u

4000

2002.

10 %

3.389

3500

3.110

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

9 8

3000

7

2500

2.166

6

2.145

5

2000

4

1.436 1.036

1.028

1000

3

957

2 1

500

a

čk a va Slo

nij ve

ka ljs

ka

ia

šk a

Izvor: Eurostat, HGK

Po

2007.

ostala naselja

rs

2006.

Slo

Zagreb

đa

2005.

Ma

2004.

UKUPNO

Lit va

2003.

La tv

2002.

Es to n

2001.

Če

2000.

Izvor: DZS, HGK

ija

0 ka

0

2002.

Izvor: DZS, HGK

104,0 kune prihoda, dok je u gospodarstvu istodobno ostvareno 105,1 kuna prihoda. Prema Fininim podacima u građevinarstvu je prosječna mjesečna neto plaća u 2007. godini iznosila 3694 kune i bila je veća za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je prosječna neto plaća u gospodarstvu iznosila 4228 kuna s rastom od 7,2%, tako da je nastavljena tendencija zaostajanja neto plaće u građevinarstvu prema gospodarstvu (sa -11,5% u 2006. godini na -12,6% u prošloj godini). Dobit je u građevinarstvu minimalno porasla (1,6%) te je iznosila 2,7 milijardi kuna, dok je u gospodarstvu dobit porasla za 21%. Istodobno je gubitak u građevinarstvu porastao za čak 74,4% i iznosi 1,1 milijardu kuna. To se negativno odrazilo na konsolidirani financijski rezultat koji je manji u odnosu na 2006. godinu i koji je iznosio 1,6 milijardi kuna, pa njegov udio u strukturi konsolidiranog financijskog rezultata gospodarstva pada sa 9,7% na 6,5%. Broj izdanih građevinskih dozvola s vrijednošću predviđenih radova najavljuje

1500

0

Ostale građevine

at s

0

10.000

7,1

Hr v

10

11,8 9,6


ANALIZA

61


62

ANALIZA

na prethodnu godinu za -8,2% ili 279 stanova. Takva kretanja su manje izražena u Zagrebu gdje je prodano 1767 stanova (-4,7%) dok je u ostalim naseljima prodano 1343 stana (-12,5%). Trgovačka društva i druge pravne osobe prodale su 2580 novih stanova, a APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) 530 stanova. Ukupna korisna površina prodanih stanova iznosila je 194.961 m2 i manja je za 14,1% nego u 2006. godini. Istodobno je smanjena i prosječna veličina prodanih stanova sa 67,0 m2 na 62,7 m2. Potkraj 2007. stambeni su krediti iznosili 45,2 milijarde kuna, a na međugodišnjoj razini porasli su za 22,5%, odnosno za 8,3 milijarde kuna. U odnosu na 2006. godinu dinamika rasta kredita stanovništvu i stambenih kredita je usporena, ali je ipak udio stambenih kredita u kreditima stanovništvu porastao sa 38,7% potkraj 2006. godine na 40,2% potkraj 2007. godine. Kontinuirani trend rasta stambenih kredita u zadnjih nekoliko godina bio je značajan poticaj stambenoj izgradnji, a o njihovoj “veličini” govori udio u BDP-u od 16,4% u 2007. godini. Prema preliminarnim podacima za 2007. godinu građevinarstvo u šest zemalja (Hrvatskoj, Litvi, Poljskoj, Estoniji, Latviji i Sloveniji) bilježi rast udjela u BDP-u, dok se u Mađarskoj i Slovačkoj bilježi pad. U razdoblju od 2002. do 2007. godine kretanja građevinske aktivnosti su bila diskontinuirana odnosno stope rasta na međugodišnjoj razini kretale su se u rasponu od -0,8% do 9,3%. Slična kretanja prisutna su i u tranzicijskim zemljama gdje stope rasta osciliraju od -14% u Mađarskoj do 27,8% u Litvi.

U 2007. godini Hrvatska sa skromnom stopom rasta građevinske aktivnosti od 2,4% zauzima osmo mjesto među devet tranzicijskih zemalja. Na vrhu liste nalazi se Litva (21,6%), slijedi je Slovenija (18,4%), zatim Poljska (16,1%), Latvija (13,6%) i druge, a zadnja je Mađarska s već spomenutom negativnom stopom rasta od -14,0%.

TURIZAM

Svjetski turistički promet, mjeren međunarodnim dolascima turista, četvrtu godinu za redom bilježi trend rasta. Tako je, prema preliminarnim podacima WTO-a (World Tourism Organization), u 2007. godini s gotovo 900 milijuna dolazaka turista ostvaren međugodišnji porast od 6,1%, što je ujedno i najbrža dinamika rasta u zadnje tri godine. Nastavi li se dosadašnja dinamika rasta, 2010. godine bit će zabilježena brojka od jedne milijarde. Za razliku od prethodne dvije godine, kada je najbrži rast bio zabilježen u Africi, prošle je godine najbrži rast zabilježen na Bliskom istoku (13,2%), pri čemu su se isticali Saudijska Arabija i Egipat. Ipak, najznačajnija turistička destinacija svijeta još uvijek ostaje Europa, gdje se bilježi nešto više od polovine ukupnih međunarodnih dolazaka turista. U okruženju turistički gotovo najjače svjetske konkurencije, hrvatski je turizam, osmu godinu za redom, zabilježio porast fizičkog obujma. Odnosno, u 2007. povećan je broj dolazaka turista za 7,5%, a noćenja za 5,7%. Kad je riječ o dolascima turista to je rekordna razina (11,1 milijun), dok su noćenja dostigla najvišu razinu u zadnjih petnaestak godina

Fizički obujam građevinskih radova

Struktura međunarodnih dolazaka turista po regijama svijeta

stope rasta na godišnjoj razini (u %) 2002.

30 %

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

70

15

Afrika

60

10

Sjeverna i Južna Amerika

50

5

40

-15 Izvor: Eurostat, HGK

a

a

va čk Slo

nij

ka

ve Slo

ljs Po

va

ka rs Ma đa

Lit

La

tv ij

a

a nij to Es

šk Če

Hr

va ts

ka

a

0

-20

Srednji istok

80

20

-10

100 % 90

25

-5

(56 milijuna) odnosno oko 80% noćenja iz rekordne 1986. godine. Takav omjer dolazaka i noćenja turista, rezultat je sedmogodišnjeg trenda (s iznimkom 2005. godine) bržeg rasta dolazaka turista. Pritom se u zadnje dvije godine bilježi brži rast broja dolazaka i noćenja domaćih u odnosu na strane turiste. Na takva kretanja dijelom je utjecala i politika smanjenja stope PDV-a početkom 2006. Naime, od 2001. godine za domaće turiste iznosila je 22%, a za organizirane dolaske stranih turista 0%, da bi se u 2006. godini stopa izjednačila na 10%. Unatoč tomu, strani turisti još uvijek prosječno ostvaruju 85% ukupnih turističkih dolazaka i noćenja. Na taj način ne dolazi ni do promjene u prosječnoj duljini boravka turista koji i dalje iznosi pet do šest dana. Struktura noćenja stranih turista nije se bitnije promijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Naime, 10 naznačajnijih emitivnih tržišta i dalje ostvaruje oko 80% noćenja stranih turista. Najveći dio ostalih 20% noćenja stranih turista čine turisti iz Rusije, Ukrajine, Litve, Letonije i Estonije koji i dalje ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta broja noćenja. Najviše noćenja u prošloj godini ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije i Italije. Turisti iz Njemačke već pet godina ostvaruju gotovo istu razinu noćenja (oko 11 milijuna) s neznatnim oscilacijama od oko 1,5%. U zadnje dvije godine turisti iz Slovenije bilježe trend rasta broja noćenja, a turisti iz Italije u prosjeku bilježe blagi pad. Zajednički udio noćenja turista iz prije navedenih triju zemalja već se četvrtu godinu za redom smanjuje, a lani je to najvećim dijelom rezultat povećanja broja noćenja turista iz Češke i Austrije.

Azija i Pacifik

30 20

Europa

10 0

2004.

Izvor: WTO, HGK

2005.

2006.

2007.


63

ANALIZA

Noćenja stranih turista u 2007. godini

Struktura smještajnih kapaciteta prema vrsti objekta

stope rasta

100 %

90 %

Ostalo

80

80

70

Hoteli

60

60

50

Kampovi

40

40

30 20

Privatni smještaj

20

10

Najviše noćenja ostvareno je, već uobičajeno, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Unatoč trendu rasta broja noćenja u te dvije županije, njihov zajednički udio u ukupnim noćenjima već osmu godinu uzastopce pada. Tako je, od 2000. godine njihov udio pao za oko 10 strukturnih bodova i danas iznosi 51,3% ukupnih noćenja. Do promjena u strukturi ostvarenih noćenja ponajprije dolazi zbog bržeg rasta broja noćenja u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. I u ostale dvije primorske županije lani je zabilježen porast broja noćenja i to u Šibensko-kninskoj za 4,6%, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu. U zadnje dvije godine najviše noćenja ostvareno je u privatnom smještaju (31,6% ukupnih noćenja), hotelima (26,9%) te kampovima (23,1%). Ovakav redoslijed u strukturi noćenja po objektima prisutan je tek dvije godine. Odnosno, privatni smještaj u zadnjih osam godina bilježi bržu dinamiku rasta u odnosu na hotele i kampove te je 2005. godine premašio broj noćenja u kampovima, a 2006. godine u hotelima.

Ma k

Izvor: DZS, HGK

ed on ija Šp an jol sk a

Ru sij a

a Lit v

un jsk a

a

Ru m

Gr čk

Fin sk a

Uk ra jin a

on ija Le t

Tu

rs ka

0 0

2005.

2006.

2007.

Usporedo sa ostvarenim noćenjima, u prvom i četvrtom kvartalu ostvaruje se oko 10% godišnjeg deviznog prihoda od turizma. U prošloj godini nastavljen je, sada već trogodišnji, trend njegovog rasta odnosno, ostvaren je devizni prihod u iznosu od 6,7 milijardi eura, što je 7,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Pored porasta fizičkog obujma, na rast deviznog prihoda od turizma utjecao je u određenoj mjeri i porast cijena u ugostiteljstvu. U zadnje tri godine bilježi se brži trend rasta deviznog prihoda od turizma u odnosu na broj noćenja, na što utječe i porast broja noćenja u smještajnim objektima više kategorije (prvenstveno hoteli s četiri i pet zvjezdica). Ministarstvo turizma je i prošle godine osiguralo sredstva za kreditiranje u sklopu programa Poticaj za uspjeh kojim se kreditiraju mali i srednji poduzetnici u turizmu. Tako je od 2002. godine do početka 2008. godine odobreno 402 zahtjeva u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Pritom je najviše kredita odobreno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a zatim u Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji.

Prijevoz, skladištenje i veze udio u BDP-u

74 %

16 %

72

14

68

12

66

10

64

8

62

6

60

Izvor: HNB, HGK

2004.

Jedan od razloga povećanog broja registriranih noćenja u privatnom smještaju jest i sve efikasnije provođenje mjera protiv sive ekonomije u turizmu, koja je posebno izražena upravo u privatnom smještaju. Uzevši u obzir sivu ekonomiju i vrlo nisku iskorištenost kapaciteta, u privatnom smještaju postoji najviše prostora za rast broja noćenja. Smještajni kapaciteti (stalne postelje) u prošloj godini bilježe porast od 1,9% te se od ukupno 875.969 stalnih postelja 44,9% odnosi na privatni smještaj, 24,1% na kampove te 11,6% na hotele. Unutar hotela bilježi se znatno poboljšanje kvalitete smještaja u vidu povećanja smještajnih kapaciteta s četiri i pet zvjezdica uz istodobno smanjenje kapaciteta u hotelima s dvije i tri zvjezdice. Ipak, turistička je sezona još uvijek kratka tj. u prvom i četvrtom tromjesečju ostvaruje se samo oko 6% noćenja cijele godine. Tako je puna iskorištenost kapaciteta i prošle godine ostala na razini od oko 60 dana na što je prvenstveno utjecala iskorištenost kapaciteta u privatnom smještaju gdje iznosi samo 45 dana.

Pokrivenost deficita vanjskotrgovinske robne razmjene neto deviznim prihodom od turizma

58

2003.

Izvor: DZS, HGK

4 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2002.

Turska Izvor: Eurostat, DZS, HGK

2003.

Hrvatska

2004.

2005.

EU27

2006.

Njemačka


64

ANALIZA

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE Prijevoz, skladištenje i veze kao djelatnost i dalje čini nešto više od šest posto gospodarstva EU27 te isto toliko zaposlenih. Oko 62% BDV-a te djelatnosti ostvaruje se u četiri zemlje: Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Francuskoj, dok prema granama te djelatnosti, najveću vrijednost stvaraju telekomunikacije i kopneni prijevoz. U Hrvatskoj ta djelatnost ima neznatno veći značaj u odnosu na EU27, odnosno čini gotovo 9% BDP-a, dok zaposleni čine isto kao u EU27 nešto više od 6% ukupno zaposlenih. Pritom najveći BDV te djelatnosti stvaraju pošta i telekomunikacije te kopneni prijevoz, a najviše zaposlenih nalazi se u kopnenom prijevozu i cjevovodnom transportu (oko 35%). U 2007. godini bilježi se nastavak kontinuiranog petogodišnjeg trenda rasta broja prevezenih putnika. Tako je u 2007. godini prevezeno 140,1 milijun putnika, što predstavlja rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Iako se još uvijek najviše putnika preveze cestom, na rast ukupno prevezenih putnika u zadnje dvije godine daleko najveći utjecaj ima željeznički prijevoz putnika. Naime, pored toga što je u strukturi drugi po zastupljenosti, u zadnje dvije godine željeznički prijevoz bilježi najveće stope rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza putnika. Konkretno, prošle je godine zabilježen najbrži rast tog vida prijevoza u zadnjih desetak godina. Takva kretanja u željezničkom prijevozu te dvogodišnji trend pada broja prevezenih putnika u cestovnom prijevozu dovela su do toga da se željeznički pri-

jevoz, svojom razinom znatno približio razini cestovnog prijevoza putnika. Slijedom toga je u prošloj godini, prvi put, cestom prevezeno manje od polovine ukupno prevezenih putnika. Glavnina željezničkog prijevoza putnika obavlja se u unutrašnjem gradskom prijevozu (oko 68%) koji bilježi međugodišnji rast od 55,8% (subvencionirani prijevoz učenika i studenata kao i povećanje kapaciteta vlakova). Također raste i broj prevezenih putnika u unutrašnjem međugradskom prijevozu, ali znatno sporijom dinamikom (3,1%). Zemljopisno gledano takva su kretanja prije svega rezultat povećanog prijevoza na području Zagreba i Splita. Prošla je godina bila prva godina poslovanja restrukturiranih Hrvatskih željeznica, gdje su četiri društva (od ukupno pet) poslovala s dobiti (izuzevši HŽ-Infrastrukturu). Zračni prijevoz putnika već petnaestak godina bilježi trend rasta, a do prije dvije godine u tom su se segmentu prijevoza bilježile i najveće stope rasta. Unatoč tomu što se u zadnje dvije godine bilježi usporenija dinamika rasta broja prevezenih putnika u odnosu na prijašnje godine, promet putnika u zračnim lukama (prispjeli i otpremljeni putnici domaćim i stranim zrakoplovima) i dalje raste dvoznamenkastima stopama rasta. Određeni utjecaj na takva kretanja zasigurno ima i dolazak niskotarifnih zračnih kompanija koje bilježe uzlazni trend broja prevezenih putnika, a ne ulaze u statističke podatke. Kao i kod putnika, cesta je dominantni vid prijevoza i roba jer se tim putem još uvijek obavlja više od polovine ukupnog prijevoza roba. Cestovni prijevoz roba već šestu godinu za redom bilježi trend rasta, što

Struktura prijevoza putnika

je ujedno i najdulji trend rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza roba. Drugi po redu u strukturi prijevoza roba jest pomorski i obalni prijevoz, koji već dvije godine za redom bilježi trend rasta. Tržište telekomunikacija u Hrvatskoj i u prošloj godini nastavlja proces liberalizacije. Kao rezultat toga dolazi do daljnjeg jačanja konkurencije i smanjivanja cijena usluga u tom segmentu gospodarstva. Kretanja u segmentu pokretnih mreža i dalje su u snažnom uzlaznom trendu. Tako se broj utrošenih minuta u 2007. povećao za 23,5%, broj odaslanih SMS poruka za 10,9% te MMS poruka za 44,6% u odnosu na prethodnu godinu. Podaci triju mobilnih operatora u Hrvatskoj pokazuju da je potkraj 2007. godine stupanj penetracije mobilnih korisnika povećan sa 100% (u 2006. godini) na 114% stanovništva Hrvatske. Uporedo s time, segment nepokretnih mreža (fiksna telefonija) i dalje bilježi silazni trend, što se vidi iz podatka da je broj utrošenih minuta u tim mrežama manji za 11,5% u odnosu na prethodnu godinu. Karakteristike mobilnog tržišta u smislu jačanja konkurencije i snižavanja cijena, slične su i na tržištu interneta. Tako je prošla godina završila snažnim rastom broja korisnika širokopojasnog interneta, gdje je zabilježeno 51,4% više korisnika u odnosu na kraj 2006. godine.

TRŽIŠTE RADA

Osnovne determinante na tržištu rada su u 2007. godini zadržale pozitivan smjer kretanja. Naime, opadajući trend broja nezaposlenih formiran u prethodne četiri godine, ne samo da je održan, već je i ubrzan, a broj zaposlenih je ostao na putanji

Broj korisnika širokopojasnog interneta na 100 stanovnika

100 % Zračni 80

18 korisnici 16

Pomorski i obalni

60

Željeznički 40

Cestovni

20

Češka

14 12

Grčka

10 Hrvatska

8 6

Mađarska

4 2

0

2004.

Izvor: DZS, HGK

2005.

2006.

2007.

0

Slovenija 2004.

Izvor: DZS, MMPI, Eurostat, HGK

2005.

2006.

2007.


65

ANALIZA

Prosječni broj nezaposlenih osoba

Registrirana stopa nezaposlenosti

apsolutna godišnja promjena

23,0 %

40.000 9546

20,0 -1,136

-30.000 -40.000 -50.000

15,0

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

100 %

20,3

22,8

24,8

80

23,5

60

23,2

28,0

50 i više 80

22,3

22,0

35,5

34,8

33,7

32,8

32,0

21,6

21,4

20,3

20,1

17,9

20

2003.

2004.

2005.

3,9

2,7

3,9

2,9

4,0

3,2

4,0

23,6

24,6

25,5

25,9

40,1

39,2

36,8

35,0

22,9

23,1

23,9

24,8

6,8

6,4

6,6

7,0

2004.

2005.

2006.

2007.

60

do 24

40 20

Izvor: HZZO, HGK

Istodobno je iz registra nezaposlenih brisano zbog drugih razloga osim zaposlenja oko 98.000 osoba što je na razini prethodne godine, a zaposleno je s evidencije oko 2.800 manje osoba nego prethodne godine. Najveći pad broja nezaposlenih je tijekom promatrane godine zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije (-5.700) i trgovine (-3.900). Istodobno je u obje djelatnosti povećan broj zaposlenih iznad pada broja nezaposlenih. Tako je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih povećan za 9.500, što je rekordan godišnji rast. U trgovini, u kojoj je zapošljavanje zadnjih godina daleko dinamičnije, broj zaposlenih je povećan za 12.800. Dinamika zapošljavanja u prerađivačkoj industriji zadnjih godina se zapravo može opisati stagnantnom, dok ukupan broj zaposlenih raste na temelju zapošljavanja u uslužnim djelatnostima i graditeljstvu. Tako je u posljednje četiri godine broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji povećan za 13.900, dok je u istom razdoblju u trgovini broj zaposlenih povećan za oko 37.100, u

40 - 49 25 - 39

0

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Struktura nezaposlenih prema stupnju obrazovanja

100 %

40

14,8

14,5

odnosno aktivnog stanovništva, posebno za razdoblje prije 1998. godine). Međutim, strukturne nepovoljnosti kontingenta nezaposlenih se ne mijenjaju nabolje. Odnosno, udio niže obrazovanih, dugotrajno nezaposlenih i starijih osoba u ukupnom broju nezaposlenih se povećava jer se takvi ljudi daleko najteže zapošljavaju. Tako je u 2007. godini povećan udio nezaposlenih osoba starijih od 40 godina na rekordnih 50%, dok je udio nižeobrazovanih odnosno nezaposlenih bez škole i sa završenom osnovnom školom iznosio rekordnih 31,8% Nepovoljnost strukture nezaposlenih također pokazuje visok i rastući udio dugotrajno nezaposlenih. U 2007. godini je 92.600 osoba tražilo posao dulje od tri godine, što je iznosilo rekordno visokih 36,4% ukupnog broja nezaposlenih. Na pad ukupne nezaposlenosti je utjecao i manji broj onih koji su tražili posao prvi puta (njih je bilo gotovo 10.000 manje nego prethodne godine) kao i manji broj novoprijavljenih (oko 27.000 manje).

Struktura nezaposlenih prema dobi

24,2

16,6

Izvor: DZS, HGK

rasta. No, struktura i dinamika kretanja na tržištu rada ne mogu se ocijeniti sasvim povoljnima, odnosno strukturni problemi se teško i sporo rješavaju. Tako je samo kretanje ukupnog broja nezaposlenih vrlo povoljno: od 2003. godine se kontinuirano smanjuje njihov broj, u prosjeku za oko 25.000 osoba godišnje, kada se uzme u obzir i 2003. godina kada je smanjenje bilo rekordno kao izravna posljedica administrativnih promjena u definiranju nezaposlene osobe. Ako se izuzme ta netipična godina, prosječno godišnje smanjenje broja nezaposlenih je u zadnje četiri godine iznosilo 16.300, te se 2007. godina u tom kontekstu pokazuje rekordnom. Naime, u 2007. godini je broj nezaposlenih smanjen za 27.200 tisuće, 49% više nego u prethodne dvije godine zajedno. Stoga je i prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u 2007. pala značajnije (za 1,8 postotna boda), do najniže razine (14,8%) u zadnjih 13 godina (iako kod te konstatacije treba uzeti u obzir metodološke razlike u praćenju broja zaposlenih

18,7

18,0 17,9 17,2

16,4

16,0

14,0 2000.

17,5

17,0 -27.168

-17.123

18,0

-19.924

-20.000

19,2

19,1

19,0

-10.000

-60.000

21,1

21,0

-59.942

0

22.323

10.000

36.006

20.000

22,0 22,3

22,0

30.000

2006.

2007.

0

Izvor: HZZO, HGK

3,2

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike Osnovna škola Bez škole i nezavršena osnovna škola


66

ANALIZA

Struktura nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti Struktura zaposlenih prema djelatnostima 100 %

100 %

30,5

80

32,2

33,5

36,4

preko 3 godine 1-3 godine

60

25,1

25,8

23,0

22,2

Uslužne djelatnosti

80

57,4

61,8

Nepoljoprivredne djelatnosti (industrija i graditeljsvo)

63,4

60

do 1 godine

40

Poljoprivredne djelatnosti

40

20 0

44,4

42,0

43,5

41,4

2004.

2005.

2006.

2007.

31,5

0

Izvor: HZZO, HGK

7,1

5,0

2003.

2007.

60.000 Zaposleni

Nezaposleni

47.302

49.033

20.000

60 % 50

33.499 17.120

je aktivno stanovništvo ostalo na istoj razini, budući da je pad nezaposlenih i rast zaposlenih bio gotovo identičan. Porazna je činjenica da je u usporedbi sa zemljama EU-a, Hrvatska 2007. godine imala najnižu stopu aktivnosti koja je ujedno bila gotovo 10 postotnih bodova niža od prosjeka EU-a. Kada gledamo aktivnost stanovništva starosti samo od 15 do 64 godine, slika je nešto povoljnija: stopa aktivnosti se u 2007. godini povećala sa 62,6% na 63,2%. Hrvatska se, međutim, i prema tom pokazatelju nalazi na samom začelju u usporedbi sa zemljama EU-a, odnosno manju stopu imaju samo Italija (62,5%), Malta (59,5%), Rumunjska (63,0%) i Mađarska (59,5%). Aktiviranje neaktivnog stanovništva je vrlo bitno u okolnostima starenja stanovništva jer ponuda rada postaje nedovoljna u uvjetima bržeg gospodarskog razvoja. Da bi se u Hrvatskoj postigla viša razina aktivnosti, zaposlenost bi trebala rasti znatno više od pada nezaposlenosti. Kod stope zaposlenosti (od 15 do 64 godine) bilježe se pozitivne tendencije

Anketne stope zaposlenosti (15-64 godine), nezaposlenosti i aktivnosti (podaci iz LFS)

apsolutne godišnje promjene

51,6

53,1

53,2

54,5

54,9

55,4

57,0

51,4 50,8

49,7

50,9

50,3

50,5

49,6

49,1

48,8

16,1

15,8

14,8

14,3

13,8

12,7

11,2

9,6

2004.

2005.

2006.

2007.

40

10.940

30

0 -1136 -20.000

20 -17.123

-19.924

-27.168

-40.000

Izvor: DZS, HGK

10,8 1998.

Kako je domaće zakonodavstvo samo djelomično prihvatilo međunarodne standarde u praćenju zaposlenosti i nezaposlenosti, stope zaposlenosti i aktivnosti se izračunavaju samo prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) temeljene na anketi o radnoj snazi (LFS). Razlika je sljedeća: podaci o zaposlenima iz administrativnih izvora prebrojavaju samo osobe koje imaju ugovor o radu, a podaci iz ankete o radnoj snazi među zaposlenima broje i samozaposlene i vlasnike poduzeća te osobe koje rade na crno i sve one koji bar jedan sat provode stječući sredstva za život. Biti nezaposlen prema međunarodnim standardima znači da osoba ne radi ni jedan sat u razdoblju promatranja, da aktivno traži posao najmanje mjesec dana te da je spremna prihvatiti posao u sljedeća dva tjedna. Stopa aktivnosti je u Hrvatskoj u 2007. iznosila 48,8% čime je ostvarila pad treću uzastopnu godinu, što je vrlo nepovoljna naznaka na tržištu rada i trebala bi zabrinjavati. Naime, broj radno sposobnog stanovništva je porastao za 19.000, dok

Prosječni broj zaposlenih i nezaposlenih osoba

-60.000

31,3

Izvor: DZS, HGK

građevinarstvu za 29.900, a u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnih usluga za 31.200. Istodobno je u poljoprivrednim djelatnostima (poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo) značajno smanjen broj zaposlenih, za ukupno 22.500. Kvalitetu pada nezaposlenosti određuje i činjenica koliko taj pad slijedi rast zaposlenosti, odnosno smanjuje li se nezaposlenost radi zapošljavanja ili iz drugih razloga. U 2007. godini je prirast zaposlenosti bio 1,8 puta veći od smanjenja broja nezaposlenih, što je svakako pozitivna naznaka. Time se povećalo i aktivno stanovništvo na godišnjoj razini za 21.900. To je treća uzastopna godina rasta aktivnog stanovništva što je vrlo pozitivna karakteristika na tržištu rada, no pitanje je jesu li te pozitivne karakteristike dovoljno dinamične. Naime, kada se uspoređujemo s ostalim europskim tranzicijskim zemljama, vidljivo je kako su odnosi na hrvatskom tržištu rada pri samom europskom dnu (stopa aktivnosti, zaposlenosti, nezaposlenosti).

40.000

30,9

20

10 0

-59.942 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2000.

2001.

2002.

stopa nezaposlenosti Izvor: DZS, HGK

2003.

stopa zaposlenosti

stopa aktivnosti


67

ANALIZA

Anketne stope nezaposlenosti u 2007. godini

Stope nezaposlenosti mladih u 2007. godini

12 %

25 %

10 PROSJEK EU27 (7,1%)

8,5

9,3

Slovenija

2

22,7

14,7 15,4

14,7

10

4

21,0 22,7

17,9

15

6

10,7 11,1 11,3

- ona je u 2007. godini bila 1,6 postotnih bodova viša nego godinu dana ranije te je iznosila 57%. Međutim, to nije pridonijelo pomaku Hrvatske sa samog začelja među zemljama EU-a: samo Malta ima manju stopu (55,7%). Kako stopa zaposlenosti određuje mjeru standarda, odnosno blagostanja neke zemlje, jedan od osnovnih ciljeva razvoja Europske unije do 2010. je dosegnuti stopu zaposlenosti od 70% među radno sposobnim stanovništvom u dobi od 15 do 64 godine (trenutačno iznosi 65,4%). Stopa anketne nezaposlenosti je pokazatelj koji se najznačajnije mijenja u pozitivnom smislu: u 2007. godini je smanjena za 1,6 postotnih bodova te prvi puta pala ispod 10%. No, opet smo u usporedbi sa zemljama EU-a na začelju: samo Slovačka i Poljska imaju veću stopu. U Hrvatskoj je najviša i stopa nezaposlenosti mladih, gotovo dvostruko viša od prosjeka zemalja EU-a.

PLAĆE I PRODUKTIVNOST RADA Iako je dinamika gospodarske aktivnosti u 2007. značajnije povećana, rast nominalnih plaća nije u cijelosti to pratio nego je ostao identičan kao u prethodnoj godini. Naime, nominalni godišnji rast prosječnih bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama je i u 2006. i u 2007. iznosio 6,2%, a neto plaća 5,2%. No, zbog nižeg rasta potrošačkih cijena, realni je rast bruto i neto plaća ipak u 2007. godini bio za 0,3 postotna boda viši nego u prethodnoj godini i iznosio je 3,2% za bruto odnosno 2,2% za neto plaće. Istodobno je produktivnost rada povećana za 2,1% što je 0,8 postotnih bodova brži rast nego prethodne godine. U razdoblju od 2000. do 2007. godine kontinuiranim je rastom produktivnost rada u Hrvatskoj povećana za 23,5%. Pritom je prosječan godišnji rast iznosio 3,1%, ali se u zadnje dvije godine bilježi nešto niži rast od navedenog prosjeka (1,4% u 2006. odnosno 2,1% u

Plaće i produktivnost rada

EU 27

EU 15

Hrvatska

Poljska

Slovačka

Mađarska

Bugarska

Latvija

Češka

Izvor: Eurostat, HGK

Rumunjska

Izvor: Eurostat, HGK

0

Estonija

5 Norveška Nizozemska Danska Cipar Japan Litva Austrija Irska SAD Estonija Luksemburg Slovenija Velika Britanija Češka Latvija Italija Švedska Malta Rumunjska Bugarska Finska Mađarska Belgija Portugal Grčka Španjolska Francuska Njemačka Turska Hrvatska Poljska Slovačka

0

20,1

Litva

8

20

2007.) prvenstveno zbog porasta ukupnog broja zaposlenih. Takav rast produktivnosti bio je znatno viši od prosječnog u EU27 pa je, prema procjenama Eurostata, razina produktivnosti rada u Hrvatskoj povećana sa 53% prosjeka EU u 2000. na 68,4% u 2007., odnosno za 15,4 postotnih bodova u zadnjih sedam godina. Usklađeni rast plaća i produktivnosti pozitivno je djelovao na makroekonomsku stabilnost kroz slabije izražene cjenovne pritiske koji dolaze s tržišta rada kao i na konkurentnost gospodarstva kroz smanjenje jediničnog troška rada. Radi se o dugoročnijem pozitivnom trendu bržeg rasta produktivnosti od plaća pri čemu su u razdoblju od 2001. do 2007. realne bruto plaće rasle po prosječnoj stopi od 2,5% godišnje, dok je istodobno prosječni godišnji porast produktivnosti iznosio 3,1%. Međutim, u zadnje dvije godine, zbog djelovanja porezne progresije, bruto plaće rastu brže od neto plaća što istodobno uvećava troškove poduzetništva i umanjuje efekte povećanja plaća na osobna primanja zaposlenika. Posljedično je

Najniža, najviša i prosječna neto plaća prosjek odjeljaka NKD 2002

125 (indeksi 2000=100)

9000 HRK

120 115

7000

110 5000 105 3000

100 95

2000.

Izvor: DZS, HGK

2001.

2002.

2003.

Neto plaće

2004.

Bruto plaće

2005.

2006.

2007.

Produktivnost rada

1000

2001.

Izvor: DZS, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


68

ANALIZA

Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima (2007. godina)

A B C D E F G H I J K L M N O

7000 u kunama 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

poljoprivreda, lov i šumarstvo ribarstvo rudarstvo i vađenje prerađivačka industrija opskrba električnom energijom, plinom i vodom građevinarstvo trgovina, popravak mot. vozila i pred. za kuć. hoteli i restorani prijevoz, skladištenje i veze financijsko posredovanje poslovanje nekretninama, iznajmlj. i posl. usl. javna uprava, obrana; obvezno socijalno osiguranje obrazovanje zdravstvena zaštita i socijalna skrb ostale društvene, socijalne i druge usluž. djelat.

Izvor: Eurostat, HGK

udio neto plaće u bruto plaći smanjen sa 70,1% u 2003. na 68,7% u 2007. godini. U konačnici ovakva je politika plaća povoljna za državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne uprave i samouprave jer povećava njihove prihode, ali se time preferira državna potrošnja nad osobnom uz negativne efekte na kretanje konkurentnosti zbog nerazmjernog povećanja ukupnih troškova rada. Rast realnih neto plaća u 2007. od 2,2%, iako viši nego u prethodnoj godini, nije ostvaren u svim djelatnostima kao što je to bio slučaj u 2006. godini. Pad od 1% zabilježen je u djelatnosti financijskog posredovanja unutar koje je najveće smanjenje realne neto plaće zabilježeno u grupaciji osiguranja i mirovinskih fodova bez obveznog osiguranja. Istodobno zabrinjava skroman porast realnih neto plaća u prerađivačkoj industriji (1,6%) s obzirom na to da je njihova visina još uvijek gotovo 10% ispod državnog prosjeka kao i činjenice da ova djelatnost zbog najvećeg udjela u broju zaposlenih (oko 21%) značajno utječe na visinu prosječne plaće u uku-

pnom gospodarstvu. Realne neto plaće u trgovini, koja je druga djelatnost po udjelu u broju zaposlenih (oko 18% zaposlenih u pravnim osobama), rasle su tek 0,1 postotni bod iznad državnog prosjeka. Najbrže su rasle neto plaće u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, građevinarstvu, javnoj upravi i ribarstvu pri čemu je razina neto plaće po zaposlenom u tim djelatnostima, izuzevši javnu upravu, i nadalje značajno ispod prosječne. Prosječna mjesečna neto plaća u 2007. godini iznosila je 4841 kunu što je 238 kuna više nego prethodne godine. Pritom se raspon neto plaća po djelatnostima kretao od 3895 kuna u ribarstvu do 6849 kuna u financijskom posredovanju. Odnosno, ukoliko se djelatnosti dalje dezagregiraju po NKD 2002 klasifikaciji do razine odjeljka, tada se raspon neto plaća kretao od 2510 kuna koliko su prosječno mjesečno primali zaposleni u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće, do 8915 kn koliko su u 2007. prosječno primali zaposlenici u

zračnom prijevozu. Tako je omjer između najniže i najviše prosječne neto plaće po djelatnostima blago povećan sa 1:3,4 u 2006. na 1:3,6 u 2007. godini. Od ukupno 55 odjeljaka djelatnosti NKD-a kod 27 u 2007. zabilježena je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom viša od prosjeka, dok je u 28 djelatnosti u kojima je ukupno radilo nešto više od 60% zaposlenih zabilježena ispodprosječna plaća. U zadnje tri godine najveće neto plaće bilježe zaposleni u zračnom prijevozu te istraživanju i razvoju. Nasuprot tome, u zadnje dvije godine identičan je redoslijed posljednjih devet djelatnosti s najnižom neto plaćom. U tih devet djelatnosti radi 15,7% zaposlenih s prosječnim primanjima u rasponu od 51,8% do 78,6% hrvatskog prosjeka. Riječ je o djelatnostima vezanim uz poljoprivredu, proizvodnju gume i plastike, ostale uslužne djelatnosti, trgovinu na malo, proizvodnju namještaja i preradu drva, proizvodnju tekstila i odjeće te proizvodnju obuće, štavljenje i obradu kože. Očita je potreba što hitnijeg i kvalitetnijeg restrukturiranja dijela tih dje-

Struktura zaposlenih prema visini neto plaće

Prosječna bruto plaća (u EUR)

15 %

1200 EUR

2006

2007

2000

900

2006

2007

10 600 5

300

Izvor: WIIW, HGK

a nij ve Slo

ts ka va Hr

ka Če š

đa

rs

ka

ka Ma

ljs Po

čk a va Slo

jsk a m un Ru

rs ga Bu

do 1901- 2201- 2501- 2801- 3101- 3401- 3701- 4001- 4501- 5001- 6001- 8001 i 1900 2200 2500 2800 3100 3400 3700 4000 4500 5000 6000 8000 više kn kn Izvor: DZS, HGK

ka

0 0


69

ANALIZA

latnosti kako bi se zadržala i unaprijedila proizvodnja koja bi omogućila konkurentnost na svjetskom tržištu uz prihvatljivu razinu plaća. Distribucija plaća po visini prema podacima na kraju ožujka 2007. pokazuje da najveći broj zaposlenih prima plaću nižu od 4000 kuna (50,1% zaposlenih). Neto plaću između 4001 i 8000 kuna ostvarilo je 42,7% zaposlenih pri čemu najviše u grupi od 5001-6000 kuna (njih 13,7%) te između 6001-8000 kuna (10% onih koji su primili plaću). Najnižu razinu neto plaće (ispod 1900 kuna) ostvarilo je 5% zaposlenih, a najvišu razinu (iznad 8001 kuna) ostvarilo je 7,2% zaposlenih. U odnosu na prethodnu godinu, u skladu s rastom prosječne plaće, smanjio se udio zaposlenih koji primaju neto plaću nižu od 2800 kuna. Stagnira udio onih koji primaju plaću između 2801 i 5000 kuna, a rast je zabilježen samo kod zaposlenih s plaćom iznad 5001 kune. Unatoč realnom rastu neto plaća njihova je razina još uvijek nedovoljna za održavanje željenog životnog standarda stanovništva. Tako je u prosincu 2007. prosječna neto plaća pokrivala 80,66% tzv. sindikalne košarice, s tim da je na godišnjoj razini došlo do manjeg poboljšanja u tom kontekstu (u prosincu 2006. je ta pokrivenost iznosila 77,66% košarice). U odnosu na prosjek Europske unije plaće u Hrvatskoj su na razini tek oko 30% europske, ali je realna situacija još nepovoljnija s obzirom na to da su razlike u razini cijena između Hrvatske i EU-a znatno manje. Naime, prema podacimaEurostata1 razina

cijena ukupne osobne potrošnje u Hrvatskoj je oko 65% prosjeka EU27 pri čemu je razina nekih cijena i viša od europskog prosjeka (bezalkoholna pića, odjeća i obuća). Unatoč tome, pritisak na rast plaća tijekom 2007. nije bio jako izražen s obzirom na to da su porasle mogućnosti korištenja drugih izvora sredstava za osobnu potrošnju, što se prvenstveno odnosi na rast kreditnog i ostalog zaduživanja, porast vrijednosti imovine (nekretnina), veću uključenost stanovništva i relativno visoku zaradu na tržištu kapitala (dionice) te i nadalje visok udio prihoda iz sive ekonomije. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama je u Hrvatskoj lani iznosila 7047 kuna, što je za 413 kuna više nego u prethodnoj godini. Bruto plaće su najznačajniji dio ukupnog troška rada za poslodavca pa njihova razina ima utjecaj na profitabilnost proizvodnje te razvojne i investicijske odluke. U odnosu na druge zemlje, posebno slične tranzicijske zemlje, Hrvatska ima relativno visoku razinu bruto plaća. Od tranzicijskih zemalja višu razinu bruto plaća bilježi samo Slovenija. Međutim, uočljiva je tendencija konvergencije plaća, odnosno težnja za njihovim regionalnim izravnavanjem. Tako bruto plaće izražene u eurima u zemljama s niskom razinom plaće bilježe visok godišnji rast u 2007. (Rumunjska 29,8%, Bugarska 21,5%, Slovačka 18,5%), dok je istodobno rast u Hrvatskoj (6,4%) i Sloveniji (5,9%) znantno sporiji.

1 “Comparative price levels for the Western Balkan region for 2006-actual individual consumption”, Eurostat Statistic in focus, 36/2008

Cijene sirove nafte tipa WTI na NYMEX-u u 2007. godini dnevne cijene na zatvaranju, godišnje stope promjene 80,0 % 60,0

CIJENE Cijene sirovina na svjetskom tržištu su i u 2007. godini nastavile rasti te činiti pritisak na rast opće razine cijena. Njihov rast je, s jedne strane, bio podržan stalnom visokom globalnom potražnjom koju primarno održavaju brzorastuća azijska gospodarstva (Kina i Indija). S druge strane, pritisci na rast cijena su dolazili i sa strane ponude koja je bila neizvjesna ili poremećena, posebno u posljednjem dijelu godine. To se prije svega odnosi na sirovu naftu i poljoprivredne sirovine. Na cijene nafte značajno su utjecala i spekulativna ulaganja u kontekstu slabljenja dolara i krize na financijskim tržištima. Iako su se cijene sirove nafte tijekom 2007. godine kretale u većem dijelu godine (točnije, u prvih osam mjeseci) na nižim godišnjim razinama, njihov nagli visoki rast koji je započeo u rujnu i trajao do kraja godine rezultirao je i rastom prosječne godišnje cijene. Visok rast cijena u posljednjem dijelu godine potencirali su slabljenje dolara i špekulativna ulaganja u naftu, kao i stalna zabrinutost o dostatnosti opskrbe zbog geopolitičkih napetosti (napetosti između Turske i Iraka zbog kurdskih militanata, iranski nuklearni program) te strahovanja od nestašice loživog ulja tijekom zime. Tako je na razini cijele godine prosječna nominalna cijena sirove nafte od 72,39 USD po barelu bila 9,2% viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No, kako je u 2007. godini dolar deprecirao znatno prema euru odnosno kuni (za 8,1%), velik dio rasta cijene izražene u dolarima je pokriven rastom tečajeva tih valuta. Tako je rast prosječne godišnje

Terminske cijene sirove nafte tipa WTI na njujorškoj robnoj burzi (NYMEX) 80,0 USD/barel 60,0

40,0

66,2

Prosječna cijena u USD/barel (lijevo) Godišnja stopa promjene (desno)

72,4 % 80,0

56,7

60,0

41,5

40,0 20,0

25,9

26,3

20,0

0,0

31,0

33,6

40,0

36,7

18,2

20,0

16,8 9,2

-20,0

0,0

-14,6 2.1. 19.1. 7.2. 26.2. 12.3. 25.3. 8.4. 21.4. 4.5. 17.5. 30.5. 18.6. 5.7. 24.7. 10.8. 29.8. 11.9. 24.9. 8.10. 21.10. 3.11. 16.11. 29.11. 12.12. 25.12.

-40,0

1,3

0,0

Izvor: RBA, HGK

-20,0

2001.

Izvor: RBA, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-20,0


70

ANALIZA

Godišnje stope promjene cijene sirove nafte

HWWI indeks cijena na svjetskom tržištu (USD baza)

40,0

godišnje stope promjene

Godišnja stopa promjene cijene u USD

30,0

60,0 % 56,0

2006.

Godišnja stopa promjene cijene u kunama

20,0

2007.

50,0 40,0

10,0 30,0 20,0

-10,0 -20,0

16,0

13,4

12,3

10,4

10,0 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: RBA, HNB, izračun HGK

0,0

obojeni metali

crni metali

sirova nafta

2007.

70,0 %

105,0

hrana

Naftni derivati

50,0

104,0

22,5

20,0 102,0

10,0

101,0

-10,0

0,0 -20,0

Izvor: DZS, HGK

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

-30,0

56,2

51,6

36,3

30,0

103,0

54,5

52,3

40,0

II

UKUPNO

poljoprivredne sirovine

Prehrana

60,0

I

13,3

Postotni utjecaj cijena prehrane na godišnji indeks potrošačkih cijena u 2007. godini

106,0

2006.

21,0

2007. godini ostvarena rekordna vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kako je količinski uvezeno čak nešto manje tih roba (oko osam posto manje), a vrijednosno oko sedam posto više (u eurima), može se zaključiti kako je dio inflacije cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj bio uvezen. Vrijednosno, najveći porast uvoza je ostvaren kod žitarica (za oko 120%), no uz znatno povećanje uvezenih količina (za oko 103%). Kada bismo sveli vrijednosti na jedinične tone, okvirno je porast cijena uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio oko 16% s najvećim rastom cijena proizvoda mlinske industrije (CT 11), uljanog sjemenja (CT 12), pića (CT 22) te biljnih masti i ulja (CT 15) s rastom višim od 20%. U Hrvatskoj je, kao i u većem dijelu svijeta, 2007. godina bila sušna i klimatski nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju. To se odmah odrazilo na cijene domaćih proizvođača poljoprivrednih proizvoda čiji je rast značajno ubrzan u drugom dijelu godine. Tako je u zadnjih pet mjeseci pro-

Rast cijena poljoprivrednih i industrijskih prehrambenih proizvoda je postao globalni trend zabilježen u velikom broju zemalja svijeta te je bio osnovni činitelj rasta inflacije koja je dosegla višegodišnje maksimume potkraj godine. Uvozno ovisno hrvatsko tržište, u potpunosti je slijedilo takve globalne trendove. Snažniji rast inflacije započinje u rujnu i traje sve do kraja godine, kada indeks potrošačkih cijena u prosjeku raste gotovo jedan posto mjesečno. Tako je razina godišnje inflacije u zadnjem tromjesečju iznosila visokih 4,9%, pri čemu je samo u prosincu dosegla 5,8%, najvišu stopu unatrag sedam godina. No, zbog niže razine u većem dijelu godine, rast prosječne godišnje inflacije je iznosio 2,9%, najmanje u zadnje tri godine. Više od polovine rasta godišnje inflacije u zadnja četiri mjeseca bila je izravna posljedica samo rasta cijena prehrane, zbog vanjskih i unutrašnjih šokova na strani ponude. Tako statistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske pokazuju da je u

Godišnji indeks potrošačkih cijena

21,0 11,9

10,8

Izvor: HWWI, HGK

cijene nafte u kunama bio značajno niži i iznosio je samo 0,4%. Uporedo s naglim porastom cijena sirove nafte u nekoliko zadnjih mjeseci, ostvaren je i porast cijena hrane odnosno poljoprivrednih sirovina na svjetskom tržištu. Opet je, s jedne strane, riječ o visokoj svjetskoj potražnji koja stalno raste s rastom azijskih mnogoljudnih gospodarstava. S druge strane pak, došlo je do poremećaja u ponudi zbog nepovoljnih klimatskih prilika (suše) koje su možda bile jednokratne, ali mogu biti povezane i s dugoročnim poremećajima svjetske klime (globalno zatopljenje). Uz to, postoji sve veći interes svjetskih sila za biogorivima kako bi što manje ovisile o nafti i nestabilnom Bliskom istoku. Kako se biogoriva (etanol, biodizel) kao nadomjestak nafti proizvode najčešće iz kukuruza, a ponegdje i iz pšenice, ječma ili šećerne repe, to bi moglo imati dugotrajan efekt na cijenu svih žitarica zbog njihova pojačanog uzgoja u energetske svrhe na uštrb uzgoja u prehrambene svrhe. Ujedno to utječe i na cijenu mesa kroz više cijene stočne hrane.

100,0

24,8

21,0

0,0

20,3 13,8

12,8

3,4

1,7

3,2 -5,1

-4,0

I

-1,5

2,7

9,1

7,7

14,3

10,3

0,6

-1,8

-17,4 -25,4

II

Izvor: DZS, izračun HGK

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII


71

ANALIZA

Indeksi cijena proizvoda poljoprivrede i ribarstva kod proizvođača i maloprodajne cijene prehrane u 2007. godini (godišnji indeks) 135

Proizvodi poljoprivrede PROIZVOĐAČI

130 125

Cijene hrane i bezalkoholnih pića (COICOP 01) u 2007. prosječna godišnja stopa promjene 16%

Maloprodajne cijene prehrane i bezalkoholnih pića

12%

Proizvodi ribarstva PROIZVOĐAČI

120 115

8% 4%

110 105

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Isto je i s kretanjem cijena kruha i žitarica. U Hrvatskoj su cijene povrća imale gotovo najviši međugodišnji rast u posljednjem tromjesečju, no na razini prosjeka godine, rast od 5% je bio među najnižima. Rast cijena voća je u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju, kao i u prosjeku godine bio među nižima u usporedbi s novim članicama, ali opet i viši nego u većini starih članica. Iako je, dakle, rast cijena prehrane u Hrvatskoj bio među nižima u usporedbi sa zemljama sličnih značajki, on ima veći utjecaj na kretanje ukupne razine cijena zbog većeg pondera u indeksu potrošačkih cijena. Hrvatska, naime, ima najveći udio prehrane (30,5%) u indeksu potrošačkih cijena od svih “novih” zemalja EU-a, osim Rumunjske. To znači da prosječno hrvatsko kućanstvo troši gotovo trećinu izdataka za hranu, dok je prosjek EU10 oko 21%, s najmanjim udjelom u Slovačkoj i Sloveniji (oko 17%). Jedan od razloga tome je i visoka apsolutna razina cijena ovih roba u Hrvatskoj u usporedbi s osta-

sječan međugodišnji rast tih cijena iznosio 15,2% za poljoprivredne proizvode, odnosno 25,3% za proizvode ribarstva. Na razini prosjeka cijele godine, međugodišnji rast je iznosio 6,9% (poljoprivredni proizvodi) odnosno 13,8% (proizvodi ribarstva). Dakle, maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda su nedvojbeno bile pod pritiskom rasta cijena proizvođača odnosno povećanih uvoznih cijena. Koliko su rasle, ovisilo je o stanju konkurencije na tržištu i prostoru u trgovačkim maržama. U usporedbi kretanja cijena hrane tijekom 2007. godine u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, vidljivo je kako su trendovi kretanja slični (nagli rast potkraj godine), s razlikama u razinama. Vidljivo je viši rast zabilježen u novijim nego u starijim članicama EU-a. Hrvatska se nalazila negdje u sredini. U godišnjem prosjeku, rast cijena hrane i bezalkoholnih pića je u Hrvatskoj s razinom od 3,3%, bio najniži u usporedbi sa skupinom zemalja EU10, ali je bio među najvišim u usporedbi sa starim članicama EU.

Cijene povrća (COICOP 01.1.7.)

godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska

godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska

40 %

30 %

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

RUMUNJSKA

HRVATSKA

MAĐARSKA

BUGARSKA

TURSKA

MALTA

LITVA

LATVIJA

SLOVENIJA

Q4 2007.

ESTONIJA

CIPAR

EUROZONA

BUGARSKA

LATVIJA

LITVA

MAĐARSKA

ESTONIJA

SLOVAČKA

-10 ČEŠKA

0 SLOVENIJA

0

TURSKA

10

RUMUNJSKA

10

CIPAR

20

POLJSKA

20

SLOVAČKA

PROSJEK 2007.

30

ČEŠKA

Q4 2007.

POLJSKA

PROSJEK 2007.

HRVATSKA

BUGARSKA

lim zemljama sličnih značajki. Prema posljednjem podatku za 2006. godinu, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u Hrvatskoj bile na razini 88,4% prosjeka EU-a, što je daleko najviše od svih 10 zemalja koje su pristupile EU-a u predzadnjem i zadnjem krugu proširenja, s iznimkom Cipra. S druge strane, cijene stanovanja (električne energije, plina, komunalnih usluga) su znatno ispod prosjeka EU-a i među najnižim u odnosu na usporedive zemlje zbog toga što su u velikom mjeri pod kontrolom države. Dakle, značajni rast inflacije je u posljednjem dijelu godine bio primarno uvjetovan šokovima na strani ponude, a nije bio rezultat inflacije potražnje odnosno ekspanzivne monetarne ili fiskalne politike. Stoga takva troškovna inflacija, koncentrirana u malom broju sektora, može biti kratkog daha, uz primjerenu politiku plaća, fiskalne štednje i monetarnom kontrolom potražnje.

Cijene kruha i žitarica (COICOP 01.1.1.)

MALTA

LATVIJA

MAĐARSKA

LITVA

ESTONIJA

SLOVENIJA

POLJSKA

ČEŠKA

SLOVAČKA

Izvor: Eurostat, DZS, izračun HGK

EUROZONA

I

Izvor: DZS, HGK

RUMUNJSKA

90

HRVATSKA

95

EUROZONA

EU 27

0%

100


ANALIZA

Cijene voća (COICOP 01.1.6.) godišnje stope rasta / Hrvatska i “novije” članice EU-a + Turska 30 %

PROSJEK 2007.

Q4 2007.

20

10

EUROZONA

LATVIJA

MAĐARSKA

POLJSKA

LITVA

TURSKA

BUGARSKA

ČEŠKA

SLOVENIJA

ESTONIJA

HRAVTSKA

SLOVAČKA

RUMUNJSKA

MALTA

0 CIPAR

72

Izvor: Eurostat, DZS, HGK

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH godišnje stope promjene (%) Carinska tarifa 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

UVOZ 2007./2006. Postotna promVrijednost jena vrijednosti Količina u EUR jedinične tone -7,9 6,7 15,8 -6,6 -9,5 -3,0 7,4 4,7 -2,5 -7,7 6,4 15,3 26,7 33,1 5,1 12,5 34,5 19,6 12,2 18,6 5,6 -3,6 13,1 17,4 2,8 12,8 9,7 2,9 13,4 10,2 102,9 119,6 8,3 -1,4 35,3 37,3 -38,0 -18,2 31,9 11,3 2,3 -8,1 -8,7 2,7 12,5 -6,1 13,7 21,0 -3,0 2,6 5,8 -36,1 -39,9 -6,0 9,5 17,5 7,3 7,7 16,5 8,2 1,5 10,3 8,7 8,2 18,0 9,1 -6,2 21,2 29,2 7,9 19,4 10,6 -7,5 -0,4 7,7

PROIZVOD UKUPNO POLJ. I PREHRAMBENA INDUSTRIJA ŽIVE ŽIVOTINJE MESO I KLAONIČKI PROIZVODI RIBE, LJUSKARl, MEKUŠCI I OSTALI BESKRALJEŽNJACI MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI, JAJA, MED PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PORlJ. NESPOM. DRVEĆE, LUKOVICE, CVIJEĆE... POVRĆE, KORIJENJE I GOMOLJI ZA JELO VOĆE ZA JELO, KORE DINJA I AGRUMA KAVA, ČAJ I ZAČINI ŽITARICE PROIZVODI MLINSKE IND., SLAD, ŠKROB... ULJANO SJEMENJE I PLODOVI, LJEKOVITO BILJE... ŠELAK, GUME, SMOLE..... BILJNI MATERIJAL ZA PLETARIJU BILJNE MASTI I ULJA PRERAĐEVINE OD MESA ŠEĆER I PROIZVODI OD ŠEĆERA KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA PROIZVODI NA BAZI ŽITARICA I ŠKROBA PROIZVODI OD VOĆA I POVRĆA PROIZVODI ZA HRANU RAZNI PIĆA, ALKOHOLI l OCAT HRANA PRIPREMLJENA ZA ŽIVOTINJE DUHAN I PRERAĐENI NADOMJESCI DUHANA

Izvor: DZS, izračun HGK

Komparativna razina cijena, EU27=100 u 2006. godini PREHRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA (CO/COP 01)

EU 27 HRVATSKA CIPAR SLOVENIJA TURSKA MALTA ESTONIJA MAĐARSKA RUMUNJSKA LATVIJA ČEŠKA SLOVAČKA POLJSKA LITVA BUGARSKA Izvor: Eurostat, HGK

100,0 88,4 106,9 87,5 83,7 83,5 75,6 70,7 70,6 69,5 68,9 66,7 66,2 64,2 56,2

KRUH I ŽITARICE

MLIJEKO, SIR I JAJA

MESO

(CO/COP 01.1.1) (CO/COP 01.1.4) (CO/COP 01.1.2)

100,0 87,6 108,3 93,5 70,0 76,6 69,9 61,0 56,7 59,4 61,4 56,2 59,9 61,6 42,1

100,0 89,0 139,8 83,6 117,5 111,7 79,6 83,7 95,8 75,5 80,5 75,6 67,5 75,6 83,7

100,0 85,5 80,4 82,9 78,3 69,1 64,4 65,2 60,3 57,7 60,0 58,1 52,5 50,3 47,7

ODJEĆA I OBUĆA

VOĆE I POVRĆE

STANOVANJE

(CO/COP 03)

(CO/COP 01.1.6 + 01.1.7 )

(CO/COP 04)

100,0 105,6 100,3 100,6 74,4 100,7 99,8 86,5 82,2 97,3 96,1 82,1 101,7 94,3 66,4

100,0 77,8 89,1 85,6 70,6 70,0 82,2 64,4 69,7 73,0 63,7 62,0 69,4 67,7 49,1

100,0 39,8 68,8 62,3 44,5 43,4 56,3 39,5 44,0 45,8 46,1 41,3 41,9 36,8 28,0


73

ANALIZA

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/EUR

Najniži i najviši dnevni srednji tečaj HRK/EUR po godinama

8,0 kuna

7,0

8,0 kuna

7,56

7,50

7,40

Najniži tečaj

7,32

7,34

6,0

Najviši tečaj

7,5

5,0

4,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

7,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

TEČAJ I MEĐUVALUTARNI ODNOSI Kada se govori o kretanju tečaja kune u 2007. godini misli se na kretanje vrijednosti kune u odnosu na zajedničku europsku valutu. Naime, odnos kune prema ostalim značajnijim svjetskim valutama se i u prošloj godini formirao u skladu s kretanjem vrijednosti tih valuta prema euru pa se tečaj kune prema tim valutama mora gledati u kontekstu njihovog odnosa s eurom. S obzirom na tu činjenicu može se ocijeniti da je u prošloj godini nastavljena stabilnost tečaja iz proteklih godina, odnosno, da je čak i nešto povećana. Tu tvrdnju dokazuje mala promjena vrijednosti prosječnog godišnjeg tečaja kune prema euru u odnosu na prethodnu godinu odnosno manji raspon između najnižeg i najvišeg ostvarenog dnevnog tečaja. Prošlu godinu je ipak obilježila blaga nominalna deprecijacija kune za 0,2% uslijed koje je prekinut trend jačanja kune iz prethodne tri godine. Iznos te nominalne

deprecijacije slikovito pokazuje podatak da se u prošloj godini za jedan euro prosječno moglo dobiti samo dvije lipe više nego u 2006. godini. To nije bilo dovoljno da se nadoknadi razlika u porastu cijena između Europske monetarne unije (2,1%) i Hrvatske (2,9%) pa je i u prošloj godini zabilježena realna aprecijacija kune prema euru. Premda ne postoji službeni podatak o njenoj visini, može se izračunati da je iznosila približno 0,6%, odnosno da je bila nešto manja nego u prethodne tri godine u kojima je zabilježen neprekinut trend realne aprecijacije. Za praćenje realnog kretanja tečaja kune koristi se i realni efektivni tečaj koji je službeni pokazatelj realnog kretanja vrijednosti kune prema košarici valuta s obzirom na njihovo sudjelovanje u strukturi deviznog dijela platnog prometa s inozemstvom. U tom kontekstu bilježi se izraženija realna aprecijacija kune od nominalne tijekom prethodnih godina i nešto dulje trajanje neprekinutog trenda njenog realnog jačanja, točnije od 2001. godine. Prošle godine je realna aprecijacija prema

Realna aprecijacija ili deprecijacija kune prema euru* 3,0 %

košarici valuta bila izraženija nego u prethodnoj godini, ali istodobno nije znatnije odstupala od prosjeka razdoblja nakon 2000. godine. Pritom je i na nominalnu i na realnu aprecijaciju kune najviše utjecao znatan pad vrijednosti američkog dolara koji u spomenutoj košarici valuta sudjeluje s približno 27%. Takva kretanja tečaja ukazuju na činjenicu da je i u prošloj godini realno povećana vrijednost kune u odnosu na druge valute odnosno da je uvoz generalno postao jeftiniji dok su robe i usluge u Hrvatskoj za strance bili još skuplji. Tako se u prošloj godini, kao i u većini prethodnih, pokazalo da ponuda i potražnja za devizama i kunama na tržištu u redovnim uvjetima uglavnom potiču jačanje kune što HNB, unatoč aktivnoj monetarnoj politici usmjerenoj održavanju stabilnosti tečaja, nije zaustavio. Ponuda i potražnja za kunama u prošloj godini nije obilježena značajnijim poremećajima osim u slučaju upisa dionica HT-a koji je potkraj rujna povećao potražnju i time povećao pritisak na rast njihove vrijednosti. Stoga je

Indeksi realnih efektivnih tečajeva kune* (prema košarici valuta) 100

2,0 1,0

95,8

2,4

0,0

95,0

-0,6

-0,9

-1,0

-2,4

-2,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004.

2005.

2006.

90,6

90,0

89,0

86,6

85,0

-2,0 -3,0

92,7

(+) predstavlja deprecijaciju kune, (-) realnu aprecijaciju

2007.

80,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004. Indeksi 2001.=100

2005.

2006.

* pad indeksa označava realnu aprecijaciju kune

2007.


74

ANALIZA

Iznos ponuđenih i prihvaćenih ponuda u obratnim repo aukcijama HNB-a u 2007. godini 8000 mil. kn

Ponuđeno

7000

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/USD 7,0 kuna

Prihvaćeno

6,70

6000

6,0

6,03

5000

5,95

4000 3000

5,84 5,37

5,0

2000 1000 0

03.01. 31.01. 28.02. 28.03. 25.04. 23.05. 20.06. 18.07. 16.08. 12.09. 10.10. 28.11. 27.12.

4,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

ta vrijednost početkom listopada gotovo dostigla najvišu prošlogodišnju razinu koja se uobičajeno bilježi tijekom glavne turističke sezone, ali je ipak bila neznatno manja. Tako je i tijekom prošle godine pod utjecajem deviznog priljeva od turizma najviša vrijednost kune zabilježena sredinom srpnja. Pored deviznog priljeva na ponudu deviza je tijekom cijele godine,

Kretanje tečaja kune vezano je uz kretanje tečaja zajedničke europske valute kao i u prethodnim godinama, utjecalo zaduživanje svih sektora u inozemstvu, a specifično za prošlu godinu bilo je samo povećano zaduživanje poduzeća u inozemstvu potaknuto mjerama HNBa za ograničavanje rasta duga banaka. Zbog toga je HNB umjereno djelovao na kretanje tečaja, točnije proveo je samo četiri devizne intervencije u drugoj polovini godine u kojima je od poslovnih banaka

otkupio ukupno 662 milijuna eura. Pritom treba napomenuti da je broj intervecija bio znatno manji nego prethodnih godina, ali i da je otkupljeni iznos deviza, iako manji nego u prethodnoj godini, bio znatno veći od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Glavno sredstvo upravljanja kunskom likvidnošću bile su obratne repo aukcije kojima se povećavala ili ograničavala količina kuna u optjecaju. Iznosi tih aukcija pokazuju povećanu potražnju za kunama tijekom turističke sezone i potkraj rujna (HT), a pokazuju i kako je tijekom listopada i studenog HNB ograničio ponudu kuna u odnosu na potražnju i time potpomogao održavanju stabilnosti tečaja. I dok je tečaj kune prema euru ostao gotovo neizmijenjen, prema američkom dolaru je kuna i u prošloj godini nastavila jačati tako da je prosječni srednji tečaj dolara u odnosu na prethodnu godinu smanjen za 8,1%. Takvo kretanje dolara uzrokovano je padom vrijednosti američke valute prema euru na svjetskom tržištu uzrokovanim pretežno zbivanjima u američkom gospo-

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/USD i EUR/USD HRK 9,0

1,4 EUR

8,0

1,2

7,0

1,0

6,0

0,8

5,0 4,0

0,6 0,4

HRK/USD

3,0

EUR/USD (ECB)

2,0

0,2 0,0

1,0 2000.

2001.

Izvor: HNB, ECB, HGK

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

0,0

darstvu. Odnosno, usporavanje gospodarstva SAD-a i kriza hipotekarnih kredita potakli su snižavanje referalne kamatne stope Središnje banke što je smanjilo privlačnost dolarskih ulaganja, a time i potražnju za dolarima. Zbog takvog kretanja tečaja dolara treba još jednom napomenuti da je aprecijacija realnog efektivnog tečaja eura prema svjetskim valutama vezanim uz dolar imala znatan utjecaj na realnu aprecijacuju efektivnog tečaja kune na što monetarna politika HNB-a nije mogla značajnije utjecati. Stoga se može zaključiti da je 2007. godinu uz nešto stabilniji tečaj nego prethodnih godina karakterizirala blaga nominalna deprecijacija kune prema euru, što je rezultiralo nešto manjom realnom aprecijacijom kune prema zajedničkoj europskoj valuti nego u prethodne tri godine. Drugim rječima, u prošloj godini je usporeno negativno djelovanje tečaja na konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga barem prema najvećem tržištu tih proizvoda i usluga, ali je ono ipak nastavljeno.


75

ANALIZA

Unatoč krizi koja je prošle godine protresla razvijena tržišta kapitala, domaće tržište na kojem su se ujedinile Zagrebačka i Varaždinska burza, nadmašilo je sva očekivanja. Na Zagrebačkoj burzi je lani zabilježen ukupni promet od 66,5 milijardi kuna što je 35,5% više nego godinu dana ranije. Iako su burzovni rekordi zadnjih godina postali uobičajeni u svim segmentima, ipak će 2007. ostati zapamćena kao godina javnih ponuda dionica koje su tržište kapitala otvorile novim investitorima kao i velikom broju hrvatskih građana. Tako su proteklu godinu obilježile javne ponude dionica Magme, zatim HT-a, te Veterine i Atlantic Grupe. Javne ponude dionica pozitivno su utjecale na tržište kapitala pa je prošla godina završila s rekordnim prometom dionicama koji je prema 2006. povećan za 57,1% na 22 milijarde kuna. Najveća aktivnost zabilježena je u listopadu što je posljedica početka trgovanja dionicama Hrvatskih telekomunikacija. Naime, u samo 56 dana ta je dionica trgovanja do sredine prosinca uspjela je ostvariti promet od 1,4 milijarde kuna i postati druga najlikvidnija dionica, odmah iza Ine sa 1,5 milijardi kuna prometa. Visoke burzovne promete na godišnjoj razini ostvarile su i dionice Adris grupe (1,3 milijarde), Ericssona Nikole Tesle (9,4 milijuna), Atlantske plovidbe (8,5 milijuna) te Dalekovoda (8,3 milijuna). Procijenjeni udjel prometa dionica u BDP-u 2007. godini kreće se oko 8% dok je u 2006 iznosio 5,6%, a u 2005 3% BDP-a. Tržišna kapitalizacija dionica na Zagrebačkoj burzi iznosila je krajem prosinca 352,2 milijarde kuna, odnosno 128,1% BDP-a,

što znači 49 postotnih bodova više nego potkraj 2006. godine. Intenzivnije trgovanje popraćeno je rastom dioničkog indeksa Crobex za gotovo 63,2% u odnosu na 2006. godinu, a većina tog porasta dogodila se do sredine svibnja do kada je Crobex porastao za 60,1%. Nakon letargije u ljetnim mjesecima, sredinom rujna nastupilo je kratko razdoblje izrazito snažnog rasta kada je Crobex u samo mjesec dana porastao za 17,8%. To je bio jedan od uzroka korekcije koja se dogodila u studenom prošle godine, kada je Crobex izgubio na vrijednosti onoliko koliko je dobio od sredine rujna. Razloge te korekcije treba tražiti u neizvjesnosti uzrokovanoj predizbornom kampanjom, relativnoj precijenjenosti domaćeg tržišta u odnosu na tržište regije, te razvojem događaja na regionalnim i svjetskim tržištima. Istodobno treba napomenuti veliki utjecaj institucionalnih investitora na tržištu kapitala. Tako su u razdoblju od početka listopada 2007. do kraja siječnja ove godine mirovinski fondovi povećali ulaganja u domaće dionice dva i pol puta i time pojačali svoju ulogu u kreiranju ponude i potražnje naBurzi. Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima donesenim potkraj lipnja 2007. omogućeno im je da osim u dionice koje kotiraju na službenom tržištu mogu ulagati i u dionice u kotaciji javnih dioničkih društava. Ukupni promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi je tijekom 2007. godine iznosio 43,9 milijardi kuna, a obveznički indeks Crobis pao je za 4,5% na 96,48 bodova (101,1 bod krajem 2006. godine). Razlog takvih kretanja je u pomanjkanju potražnje institucionalnih ulagača za domaćim obveznicama. U sniženom

Ostvareni promet na hrvatskom tržištu kapitala u razdoblju 1994.-2007. ZSE

VB

50.000

0

7242,6

2410,0

996,6

1052,2

2348,5

1326,0

91,1

10.000

54,7

20.000

2741,9

30.000

13.035,1

40.000

25.118,9

Ukupno

36.453,4

60.000

49.055,8

70.000 mil. kn

70.000 mil. kn

Dionice

60.000

Obveznice

Ukupno 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: Zagrebačka burza i Varaždinska burza, HGK

prometu svoj su utjecaj posebno izgubile kunske obveznice na što je prvenstveno veliki utjecaj imala narušena kunska likvidnost domaćeg novčanog tržišta (rast kamatnih stopa, porast inflacije) uz veću orijentiranost ulaganja u dioničko tržište. Ipak, institucionalni promet bio je krajem godine pojačan izdanjem druge tranše obveznice RHMF19 (300 milijuna eura), kao i s tri nova izdanja korporativnih i isto toliko municipalnih obveznica. Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi na kraju prosinca 2007. iznosila je 41,7 milijardi kuna, odnosno 15,2% BDP-a pa je ostala na istoj razini kao i u 2006. godini. Pored toga, u 2007. godini Zagrebačka burza završila je tri velika infrastrukturna projekta: pripajanje Varaždinske burze i uvođenje novog trgovinskog sustava OMX, koji će omogućiti znatno veći broj transakcija i trgovinu složenijim financijskim instrumentima, te preseljenje u nove prostore. Time je dodatno ojačala poziciju najvećeg tržišta kapitala u regiji s udjelom od 40% prometa na tržištu dionica i tržišnom kapitalizacijom od 54%. Planovi razvoja hrvatskog tržišta kapitala u 2008. godini idu u smjeru daljnjih kvalitativnih pomaka pa Zagrebačka burza najavljuje; uvođenje “market markera” koji bi trebali pripomoći održavanju likvidnosti, lakši i brži pristup burzovnoj trgovini putem interneta, te početak rada na uvođenju novih financijskih instrumenata (izvedenica). Tijekom posljednje dvije godine bilježimo ubrzani razvoj domaćeg tržišta kapitala, posebno dioničkog tržišta. Potrebito je istaknuti da snažan rast cijena dionica uglavnom nije pratilo jednako snažno poboljšanje financijskih pokazatelja poslo-

Promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi 66.487,9

TRŽIŠTE KAPITALA

2001.

2002.

Izvor: Zagrebačka burza, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


76

ANALIZA

Ukupni promet na burzama u 2007. godini UKUPNI PROMET DIONICAMA 2.530,23 1.330,05 375,43 654,59 887,22 411,10 4.088,16

Beograd Ljubljana Crna Gora Makedonija Sarajevo Banja Luka Zagreb

Kretanja vrijednosti indeksa Crobex i Crobis

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA DIONICA 24.056,44 29.059,40 3.698,75 2.703,68 11.686,37 6.196,83 70.653,20

Izvor: FEAS, LJSE, ZSE, HGK

102,00

6000

101,00 100,00

5000

99,00 98,00

4000

97,00 96,00

3000

95,00

Crobis

Crobex

2000

2.1.2007. 15.1.2007. 26.1.2007. 8.2.2007. 21.2.2007. 6.3.2007. 19.3.2007. 30.3.2007. 16.4.2007. 27.4.2007. 11.5.2007. 24.5.2007. 6.6.2007. 20.6.2007. 5.7.2007. 18.7.2007. 31.7.2007. 13.8.2007. 27.8.2007. 7.9.2007. 20.9.2007. 3.10.2007. 17.10.2007. 30.10.2007. 14.11.2007. 27.11.2007. 10.12.2007. 21.12.2007.

94,00

Izvor: Zagrebačka burza, HGK

sparentnosti poslovanja poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi, kao i investicijskih fondova kao važnih sudionika tržišta kapitala. Osim toga relevantne institucije treba poticati u sprječavanju svakog oblika tržišnih manipulacija kako se ne bi narušilo povjerenje u tržište kapitala.

Investicije su osnovna pokretačka snaga gospodarstva i temelj razvoja svake nacionalne ekonomije pa je njihova dinamika kretanja i efikasnost ulaganja od presudnog značaja za ekonomski napredak svake zemlje. U 2007. godini nastavljen je trend rasta bruto investicija u kapital (investicije u kapital + promjene zaliha), započet u 2001., te su potkraj godine dosegle 89,98 milijardi kuna. Prema istom razdoblju prethodne godine vrijednost bruto investicija u kapital povećana je za 7,8 milijardi kuna ili 9,5%.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: DZS, HGK

B Ribarstvo

M Obrazovanje

C Rudarstvo

N Zdravstvena zaštita

2001.

O Ostale društ., soc., ...

Izvor: DZS, HGK

A Poljoprivreda, ...

0

H Hoteli i restorani

50.000

E Opskrba el. energijom

100.000

J Financijsko poslovanje

150.000

K Posl. s nekretninama

200.000

I Prijevoz, skladištenje

16 % 14 12 10 8 6 4 2 0

Bruto domaći proizvod Bruto investicije u kapital

L Javna uprava ...

300.000 mil. kn

Investicije u dugotrajnu imovinu u razdoblju 2002.-2006. (u %)

F Građevinarstvo

tekuće cijene

D Prerađivačka ind.

Bruto domaći proizvod i bruto investicije u kapital

250.000

U razdoblju od 2002. do 2007. godine bruto investicije su rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 14,63%, a bruto domaći proizvod po nominalnoj stopi od 8,83%. To je rezultiralo povećanjem udjela bruto investicija u strukturi bruto domaćeg proizvoda sa 29,1% u 2002. godini na 32,78% u 2006. godini da bi u 2007. godini došlo do stagnacije, odnosno minimalnog pada bruto investicija u strukturi BDP (32,71%). Uz usporeniju dinamiku rasta investicija u dugotrajnu imovinu, poduzetnici (obveznici poreza na dobit) su u 2007. godini ostvarili vrijednost investicija od 75,5 milijardi kuna što je 17,2% više nego prethodne godine. Prema oblicima vlasništva privatnici su uložili 59,1% sredstava uz stopu rasta od 10,7%, a država je investirala 25% sredstava i zabilježila rast od 47,3% čime je udio države u strukturi investicija povećan za 4,3 postotna boda uz istodobni pad udjela privatnika za 2,9 postotnih bodova. U 2006. godini prerađivačka industrija je bila najveći investitor i njen je udio iznosio

INVESTICIJE I INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA

G Trgovina

vanja dioničkih društava čije dionice kotiraju na burzi. Naime, odnos cijena dionica i zarade po dionicama koje čine dionički indeks Crobex bio je značajno viši nego u zemljama u regiji, što je značilo da su dionice u zemlji relativno skuplje u odnosu na druge usporedive zemlje, što nije imalo potporu u realnom rastu domaćeg gospodarstva. Takav snažan rast omjera cijena dionica i zarada po dionici upućuje na vrlo velika očekivanja ulagača od budućih poslovnih rezultata većine dioničkih društava čijim se dionicama trguje na Burzi. Stoga se i moglo pretpostaviti da ako tako visoka očekivanja ne budu opravdana povećanjem zarada po dionici ona mogu dovesti do smanjenja cijena dionica na domaćem tržištu. U tom smislu ovogodišnju korekciju tržišta kapitala treba promatrati u kontekstu uobičajenih pojava na dioničkim tržištima širom svijeta, iako domaća kriza ima podlogu u neinformiranosti domaćih ulagača kao i u nerealnim očekivanjima u smislu dugoročnog ostvarivanja natprosječnih prinosa. Daljnji razvoj tržišta kapitala treba ići u smjeru veće tran-


77

ANALIZA

Investicije u dugotrajnu imovinu u razdoblju 2002.-2006. (stope rasta)

Struktura ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu 2001. do 2006.

40,0 % 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0

80.000 mlrd.kn

Građevinski radovi

70.000

Oprema

60.000

Obveznice

50.000

19,2% sredstava da bi u 2007. godini to bilo poslovanje nekretninama i iznajmljivanje s investiranih 13,9 milijardi kuna (udio 18,5%), slijedi prerađivačka industrija sa 13,7 milijardi kuna (18,2%), trgovina sa 10,2 milijarde kuna (13,5%), građevinarstvo sa 9,6 milijardi kuna (12,7%), prijevoz, skladištenje i veze sa 7,8 milijardi kuna (10,4%) i financijsko poslovanje sa 6,6 milijardi kuna (8,8%). Od 15 djelatnosti samo je sedam zabilježilo natprosječan rast investicija dok su četiri djelatnosti manje investirale nego u 2006. godini. Kod najvećeg investitora, poslovanju nekretninama i iznajmljivanju, investicije su porasle za 41,9%, a u prerađivačkoj industriji za skromnih 6,3%. Najviše su i nadalje investirali tzv. veliki poduzetnici (58,3%), što više njihov se udio u ukupnim investicijama povećao u godinu dana za 1,8 strukturnih bodova. Srednje veliki poduzetnici, istodobno, bilježe smanjenje svog udjela za 1,7 strukturnih bodova na 13,2%, dok su mali poduzetnici zadržali udio od 28,6%. Državni zavod za statistiku još nije objavio podatke za 2007. godinu s tog naslova pa se trendovi investicijske aktivnosti analiziraju zaključno sa 2006. godinom. No i podaci DZS-a pokazuju istu tendenciju kretanja investicija pravnih osoba iako se nominalne visine vrijednosti razlikuju od Fine zbog različitog obuhvata gospodarskih subjekata. Tako je vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu pravnih osoba u 2006. godini iznosila 71,0 milijardu kuna što je 20% više nego u 2005. godini, a natprosječan rast zabilježen je u djelatnostima: ribarstvo (103,4%), hoteli i restorani (70,7%), obra-

B Ribarstvo

D Prerađivačka ind.

L Javna uprava ...

A Poljoprivreda, ...

O Ostale društ., soc., ...

G Trgovina

I Prijevoz, skladištenje

E Opskrba el. energijom

M Obrazovanje

N Zdravstvena zaštita

F Građevinarstvo

K Posl. s nekretninama

J Financijsko poslovanje

Izvor: DZS, HGK

C Rudarstvo

H Hoteli i restorani

UKUPNO

40.000 30.000 20.000 10.000 0

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Izvor: DZS, HGK

zovanje (67,5%), financijsko posredovanje (66,8%) i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (34%). U osam djelatnosti je zabilježen rast ispod prosjeka, a u preostale dvije djelatnosti (zdravstvena zaštita i socijalna skrb te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti) investirano je manje nego u 2005. godini. Najveći udio u investicijama imale su djelatnosti: poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (12,6%), zatim trgovina (12,6%) i prerađivačka industrija (12,5%). U odnosu na 2005. godinu došlo je do promjene u strukturi djelatnosti kada su najveće udjele u investicijama imale trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo. U razdoblju od 2002. do 2006. godine bilježi se pozitivan trend rasta investicija s time da je u prve dvije godine dinamika rasta bila brža. U tih se pet godina investiralo 282,4 milijarde kuna u dugotrajnu imovinu od čega se na trgovinu odnosi 14,2%, prerađivačku industriju 14,1%, građevinarstvo 13,2%, javnu upravu i obranu 11,3%, prijevoz, skladištenje i veze 10,1%, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 9,9%, financijsko posredovanje 7,6% i opskrbu električnom energijom, plinom i vodom 7%. U te djelatnosti je investirano 87,5% sredstava ili 247 milijardi kuna. U promatranom razdoblju su ukupne investicije u dugotrajnu imovinu rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 16,4% pri čemu je natprosječan rast zabilježen kod šest djelatnosti, a ostalih devet djelatnosti ostvarilo je stope rasta u rasponu od 7% do 14,8%, a u toj grupi nalazi se i prerađivačka industrija sa 8,1%. Analiza tehničke strukture investicija u dugotrajnu imovinu u razdoblju od 2002.

do 2006. godine pokazuje da su najbrže rasle investicije u segmentu ostalo (ulaganja u osnovno stado, pošumljavanje, dugogodišnji nasadi, rudarska istraživanja, softveri, patentna prava i licencije, veća poboljšanja poljoprivrednog zemljišta i drugo) pa je tu zabilježena prosječna godišnja stopa rasta od 31,4%, a njihov je udio u ukupnim investicijama iznosio 9,4%. Građevinski radovi su ostvarili prosječnu stopu rasta od 17,9% s udjelom od 51,7%, a najsporije su rasle investicije u opremu 11,7% s udjelom od 38,9%. Inozemna izravna ulaganja Inozemna izravna ulaganja (FDI) za zemlju primatelja mogu biti stabilan izvor kapitala i pozitivno djelovati na brži rast, razvoj i izvoz gospodarstva kroz prijenos tehnologije i znanja te širenja pozitivnih efekata na ukupno gospodarstvo. Prema svojim karakteristikama strana ulaganja mogu biti uložena u potpuno novu proizvodnju (greenfield investicije) ili u postojeću proizvodnju radi preuzimanja, povećanja učinkovitosti, povećanja kapaciteta, izvoza i slično (brownfield investicije). U Hrvatskoj je prevladao drugi oblik ulaganja, a cilj je bio preuzimanje financijskih institucija, farmaceutske industrije, telekomunikacija, cementne industrije i drugih. Nažalost premalo je bilo ulaganja u potpuno nove proizvodnje pa je izostao efekt većeg zapošljavanja i rasta izvoza. Ukupna izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2007. godine iznose 17,6 milijardi eura od čega je u 2007. godini uloženo rekordnih 3,6 milijardi eura. U odnosu na 2006. godinu ulaganja su veća za 888 milijuna eura ili 32,4%. U zadnje dvije godine u Hrvatsku je uloženo


78

ANALIZA

Inozemna izravna ulaganja u RH

Struktura inozemnih izravnih ulaganja u RH

4000,0 mil. eura

2500 mil. eura

3625,9

3500,0

2737,9

3000,0 2500,0

0,0

2001.

2002.

2003.

1500

1467,9

500,0

2000

2004.

2005.

500

2006.

0

2007.

Izvor: HNB, HGK

1506

1657

659

1316 RUMUNJSKA

500

1318

1.000

POLJSKA

2297 BUGARSKA

2035

2374 HRVATSKA

2.500

2609

3.000 EUR

SLOVENIJA

SLOVAČKA

RUSIJA

MAĐARSKA

ČEŠKA

0

Izvor: WIIW, HNB, HGK

2002.

navedenih pet zemalja odnosilo se 70,9 % ukupnih izravnih ulaganja. U 2007. godini Austrija je zadržala lidersku poziciju po visini uloženih sredstava i rekorder je s gotovo 2,2 milijarde eura, a slijedi Belgija sa 344 milijuna eura i Nizozemska sa 258 milijuna eura čime je zabilježeno odstupanje u strukturi ulagača iz prethodnih godina. Isto tako kod nekoliko zemalja zabilježen je odljev sredstava kroz povlačenje zarade ili prodaje i to kod Švicarske (-176,6 milijuna eura), Danske (-28,9 milijuna eura) i Italije (-27,5 milijuna eura). Analiziramo li ukupna ulaganja po djelatnostima od 1993. godine naovamo, proizlazi da je najviše sredstava uloženo u financijsko poslovanje (osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova) i to gotovo pet milijardi eura ili 35,5%, zatim u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 1,7 milijardi eura (12,0%) i poštu i telekomunikacije 1,4 milijardi eura (10%). Na ove tri djelatnosti odnosi se 57,5% ukupnih ulaganja, a u ostale djelatnosti pojedinačno je investirano manje od 750 milijuna eura,

Izravna strana ulaganja per capita od 2003. do 2007.

1.500

2001.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

36,1% od ukupnih izravnih stranih ulaganja, ostvarenih u posljednjih petnaestak godina. U razdoblju od 2001. do 2007. godine u Hrvatsku je uloženo 13,1 milijardu eura što čini 74,6% svih uloženih sredstava od 1993. godine, a iz njihove strukture vidljivo je da se najveći dio odnosi na vlasnička ulaganja (55,8%), zatim na zadržane zarade (22,8%) i ostala ulaganja koja obuhvaćaju kredite, trgovinske kredite, gotovinu i depozite (21,4%). U 2007. godini ostala ulaganja su po vrijednosti nadmašila zadržane zarade i promijenila strukturu inozemnih ulaganja iz prethodne dvije godine. Prema podrijetlu stranih ulaganja najveći ulagač u Hrvatsku od 1993. do 2007. godine je Austrija s uloženih gotovo pet milijardi eura (udio od 28,2%), a slijede je Nizozemska sa 2,8 milijardi eura (16%), zatim Njemačka sa 2,3 milijarde eura (12,9%), Francuska sa 1,3 milijarde eura (7,4%) i Mađarska sa 1,1 milijardom eura (6,3%). Ostale zemlje uložile su pojedinačno manje od jedne milijarde eura. Na

2.000

Zadržane zarade

1000

949,6

1000,0

1137,9

1467,5

1500,0

1762,4

2000,0

Vlasnička ulaganja Ostala ulaganja

odnosno manje od 5,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja. U prošloj godini je u financijsko posredovanje uloženo blizu 1,6 milijardi eura što je do sada najveće godišnje ulaganje u pojedinu djelatnost (s udjelom od 61,1%), a u analiziranih 15 godina baš je ta djelatnost zabilježila rekordna ulaganja u posljednjih šest godina. Istodobno povučeno je iz Hrvatske 157,9 milijuna eura od čega najviše iz djelatnosti pošta i telekomunikacije (-116,8 milijuna eura). Rekordna izravna strana ulaganja u RH u posljednje dvije godine pozitivno su se odrazila na kriterij per capita, jer u razdoblju od 2003. do 2007. godine od devet tranzicijskih zemalja Hrvatska s 2.374 eura ulaganja po glavi stanovnika zauzima drugo mjesto iza Češke (2609 eura), a ispred Bugarske (2297 eura), Mađarske (2035 eura), Slovačke (1657 eura), Slovenije (1506 eura), Poljske (1318 eura), Rumunjske (1316 eura) i Rusije (659 eura). Ukupna izravna ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo od 1993. do 2007. godine izno-


80

ANALIZA

se 2,1 milijardu eura s time da je najviše investirano 2002. godine (607 milijuna eura), a najmanje u 2000. godini (5 milijuna eura). Tijekom 2007. godine u inozemstvo je uloženo 206,5 milijuna eura. U strukturi ukupnih ulaganja u inozemstvo prevladavaju vlasnička ulaganja (71,9%), a slijede ih zadržane zarade (23,1%) te ostala ulaganja (5%). Pritom je oko 80% sredstava uloženo u pet zemalja, i to: Mađarsku (20,1%), Nizozemsku (18,9%), Bosnu i Hercegovinu (18%), Srbiju (17,8%) i Poljsku (5,3%). Oko 71% uloženih sredstava uloženo je u četiri djelatnosti, i to: proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (44,2%), poljoprivredu, lov i usluge povezane s njima (9,5%), proizvodnju hrane i pića (9,3%) i vodeni prijevoz (7,9%). U ostale djelatnosti uloženo je pojedinačno manje od 5%. Dobivanjem pozivnice za pristupanje NATO-u i ubrzavanjem procesa pridruživanja EU-u realno je očekivati nastavak rasta izravnih investicija u i iz Republike Hrvatske.

MONETARNA KRETANJA Koncept monetarne politike u 2007. godini je, kao i ranije, počivao na osnovnom cilju održanja stabilnosti cijena s tečajem kao nominalnim sidrom. Pritom je bila, kao i prethodne dvije godine, istaknuta važnost usporavanja rasta eksternih neravnoteža: inozemnog duga i deficita platne bilance. S tim je ciljem HNB u 2007. godini pooštrenim mjerama nastojalo destimulirati zaduživanje banaka u inozemstvu kao osnovu za povećanje plasmana na domaćem tržištu privatnom sektoru iznad

12% godišnje (uvođenje odvojenog praćenja osnovice za obračun upisa obveznih blagajničkih zapisa, proširenje osnovice za obračun u slučaju prekoračenja dopuštenih stopa rasta plasmana odobrenih korisnicima u zemlji). Krajnja svrha tih mjera bila je zapravo usporavanje domaće agregatne potražnje (jer se velik dio pokriva uvozom) čiji je ekspanzivni rast producirao makroekonomske neravnoteže i ugrožavao stabilnost sustava. Rezultat mjera je sa završetkom godine bio konkretan i vidljiv: inozemna pasiva poslovnih banaka je na godišnjoj razini znatno smanjena, a rast kredita privatnom sektoru je značajno usporen. Tako je inozemna pasiva poslovnih banaka potkraj prosinca bila manja za 10,9 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je prvi takav pad od 1996. godine. Kako je istodobno inozemna aktiva ostvarila godišnji rast najvišom stopom unatrag nekoliko godina, devizna pozicija poslovnih banaka je znatno poboljšana. Naime, neto inozemna aktiva je potkraj prosinca iznosila -18,7 milijardi kuna te bila znatno povoljnija nego potkraj istog mjeseca godine ranije (-36,5 milijardi kuna). Uz smanjenje inozemne pasive i kreditna je aktivnost poslovnih banaka bila znatno usporena, s gotovo prepolovljenom stopom godišnjeg rasta (sa 22,7% na 13,4%). Pritom je rast znatno usporen kod korporativnog sektora (sa 26,1% na 10%), kod sektora stanovništva je smanjen daleko manje (za 3,8 postotnih bodova), a kod države, koja i inače sudjeluje najmanje, zabilježen je pad. U apsolutnim iznosima, stanovništvu je plasirano novih 17,2 milijarde kuna (od čega 8,3

milijarde stambenih kredita), gotovo isto kao i prethodne godine. Korporativnom sektoru je kreditna zaduženost porasla za daleko manjih osam milijardi kuna, što je ujedno i dvostruko manje nego prethodne godine. U kontekstu rasta nominalnog BDP-a od oko 8%, udio vrijednosti ukupnih kredita privatnom sektoru u BDP-u je povećan do rekordnih 73,1%, od čega je udio kredita stanovništvu prvi puta prešao 40%. Po takvim pokazateljima, Hrvatska je na vrhu zemalja Srednje i Istočne Europe (čiji se prosjek kreće na razini od oko 40% za ukupne te oko 20% za kredite stanovništvu), ali je i najbliža prosjeku najrazvijenijih zemalja EU-a (gdje vrijednost ukupnih kredita premašuje BDP za dvadesetak posto, a udio kredita stanovništvu u BDP-u iznosi oko 55%). Istodobno se vidi da je u Hrvatskoj razina udjela kredita stanovništvu gotovo dostigla razinu u zemljama eurozone, dok je razina ukupnih kredita još daleko niža. To znači da u razvijenim europskim zemljama banke značajno više financiraju korporativni sektor nego u Hrvatskoj. Zbog tih kretanja inozemne pasive i kredita, struktura pasive banaka se promijenila u odnosu na prethodnu godinu. Naime, u strukturi ukupne pasive bilance poslovnih banaka, udio inozemne pasive je značajno smanjen (za 6,9 postotnih bodova) na najnižu razinu u posljednje tri godine. Nakon snažnog rasta u prethodnoj godini (60,2%), štedni i oročeni kunski depoziti su tijekom 2007. godine ostvarili manje dinamičan, no još uvijek znatan porast od 19,6%, povećavši svoj udio u ukupnoj pasivi za jedan postotni bod do rekordnih 16%. Sporije nego prethodne godine, rastao je

Poslovne banke: inozemna pasiva i krediti privatnom sektoru - godišnje stope promjene

Kreditna zaduženost stanovništva i trgovačkih društava kod poslovnih banaka - godišnje stope promjene

30,0 %

28,0 % 26,0 24,0 22,0 20,0 18,0 16,0 14,0 12,0 10,0 8,0

20,0 10,0

20,0

23,7

17,3

12,8

14,5

0,0 Inozemna pasiva -10,0 -20,0

-14,4

Krediti privatnom sektoru I

III

V

VII 2006.

Izvor: HNB, HGK

IX

XI

I

III

V

VII

IX

XI

Stanovništvo Trgovačka društva I

2007.

III

V

VII 2006.

Izvor: HNB, HGK

IX

XI

I

III

V

VII 2007.

IX

XI


81

ANALIZA

Udio kredita u BDP-u STANOVNIŠTVO TRGOVAČKA DRUŠTVA UKUPNO PRIVATNI SEKTOR UKUPNO SVI

Struktura pasive poslovnih banaka (glavne komponente)

2001. 18,2 23,1

2002. 23,8 25,9

2003. 27,7 24,9

2004. 30,4 24,8

2005. 34,0 26,8

2006. 38,2 31,2

2007. 41,1 31,4

2001. Devizni depoziti Kapitalski računi

2005. 50,4 Devizni depoziti 17,9 Inozemna pasiva

41,3

49,7

52,6

55,2

56,1

69,4

72,5

Inozemna pasiva

44,0

53,8

57,4

59,9

67,0

75,9

79,1

Depozitni novac

Izvor: HNB, DZS, HGK

Štedni i oročeni depoziti Depoziti središnje države Krediti primljeni od središnje banke

15,3 Kapitalski računi

2007. 34,0 Devizni depoziti 26,3 Inozemna pasiva i oročeni 12,8 Štedni depoziti

16,0

i oročeni 10,6 Štedni depoziti

11,0 Kapitalski računi

15,8

7,2 Depozitni novac

10,4 Depozitni novac

12,5

središnje 4,0 Depoziti države primljeni od 0,0 Krediti središnje banke

30,7 19,4

središnje 3,6 Depoziti države primljeni od 1,7 Krediti središnje banke

4,0 1,2

Izvor: HNB, HGK

i depozitni novac, ali dovoljno da se njegov udio u ukupnoj pasivi također poveća. Najveća promjena u dinamici je ostvarena kod kretanja deviznih depozita čija se vrijednost uvećala na godišnjoj razini za 16,8% što je najveći godišnji rast unatrag šest godina. Uzevši u obzir čiste devizne komponente pasive (devizni depoziti i inozemna pasiva), vidljivo je kako se njihov udio i dalje smanjuje: sa 54% iz 2006. godine, pao je na 50% u 2007. godini. S druge strane, udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi poslovnih banaka, koji se značajno smanjivao posljednjih godina, u 2007. godini je neznatno porastao sa 13,2% na 13,8%. Najznačajnije stavke u strukturi aktive poslovnih banaka i dalje ostaju potraživanja od privatnog sektora, čiji je udio krajem 2007. godine dosegao rekordnih 61,1% ukupne aktive. Pritom je udio potraživanja od stanovništva povećan za 1,6 strukturnih bodova, dok je udio potraživanja od sektora trgovačkih društava neznatno smanjen (za 0,4 strukturna boda). Popratni efekt mjera monetarnih ograni-

čenja se reflektirao kroz znatno povećanje potražnje za kunama (odnosno veći nerazmjer ponude i potražnje za kunama) što je rezultiralo rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu. Kratkoročno je na manju ponudu kuna na tržištu utjecala i javna ponuda dionica T-HT-a u drugoj polovini rujna. HNB je u znatnoj mjeri u najvećem dijelu godine udovoljavao pojačanoj potražnji za kunama izdašnim tjednim redovitim repo obrnutim aukcijama koje su bile glavni tok kreiranja likvidnosti. Ukupno je održano njih 49 na kojima je emitirano 164,4 milijarde kuna, znači prosječno oko 3,4 milijarde kuna po održanoj aukciji, što je čak 3,2 puta više nego prethodne godine. Pritom je repo stopa bila stabilna na 3,5% sve do zadnja dva mjeseca. Tada je, uz izostanak nekoliko aukcija i znatni iznos neprihvaćenih ponuda na aukcijama koje su održane, repo stopa varirala od 3,6% do 4,1%. Naime, središnja banka je, u okolnostima rasta inflacije, odlučila prekinuti dotad siguran, obilan i sa stalnom kamatom izvor kratkoročne likvi-

Struktura aktive poslovnih banaka (glavne komponente)

Inozemna aktiva Potraživanja od stanovništva Potraživanja od središnje i lokalne države Pričuve kod HNB-a Izvor: HNB, HGK

Obrnute repo aukcije HNB-a

2005. od 30,1 Potraživanja stanovništva od trgo23,0 Potraživanja vačkih društava

2007. od 30,8 Potraživanja stanovništva od trgo26,2 Potraživanja vačkih društava

33,6

4,8

27,5

4,6

21,1 Pričuve kod HNB-a

16,4 Pričuve kod HNB-a

14,9

15,0 Inozemna aktiva

13,9 Inozemna aktiva

13,8

Potraživanja od 10,5 središnje i lokalne države

Potraživanja od 12,0 središnje i lokalne države

5,0 %

Repo stopa (desno)

Prihvaćeno

mil. HRK 7000,00

Ponude

4000,00

4,2

3000,00

4,0

2000,00

3,8 9,1

6000,00 5000,00

4,4

3,6

1000,00

3,4

0,00 4.1.2006. 25.1. 15.2. 8.3. 29.3. 19.4 10.5. 31.5. 21.6. 12.7. 2.8. 23.8. 13.9. 11.10. 2.11. 22.11. 13.12. 3.1. 24.1.2007. 14.2. 7.3. 28.3. 18.4. 9.5. 30.4. 20.6. 11.7. 1.8. 22.8. 12.9. 3.10. 14.11. 5.12. 27.12.

2001. Potraživanja od trgovačkih društava

dnosti kojeg su banke, računajući upravo na tu sigurnost, koristile za dugoročne plasmane. Suprotno tome, središnja banka je bila vrlo malo aktivna na deviznom tržištu održavši tek četiri devizne aukcije pri čemu je bila isključivo na strani kupca deviza, u cilju ublažavanja trenutačnih aprecijacijskih pritisaka na tečaj domaće valute. Tijekom održane četiri devizne aukcije, HNB je otkupivši 662 milijuna eura, emitirao 4,8 milijardi kuna u financijski sustav (gotovo dvostruko manje nego u prethodnoj godini). Devizne aukcije nisu češće održavane jer je tečaj kune bio izrazito stabilan na što je utjecalo znatno povećanje odobrenih kredita u kunama bez valutne klauzule te financijsko tržište na kojem forward transakcije imaju sve značajnije mjesto, a koje bolje raspoređuju sezonske pritiske na tečaj kune kroz cijelu godinu. Prosječan godišnji tečaj kune prema euru je, naime, promijenjen tek 0,2% (deprecirao) prema prethodnoj godini, što je najmanja međugodišnja promjena od kad je kuna uvedena kao nacionalna valuta.

Izvor: HNB, HGK


82

ANALIZA

Ponuda i potražnja na tržištu novca Zagreb

Kamatne stope na tržištu novca Zagreb

prosjek godine

mjesečni prosjeci

120.000 milijuni HRK

9%

Potražnja

Ponuda

8

100.000

7 6

80.000

5 60.000

4 3

40.000

2 0

0 Izvor: TNZ, HGK

2004.

2005.

2006.

Unatoč znatno većoj izdašnosti repo aukcija, pritisci na potražnju za kunama su bili znatni, što je rezultiralo većom kolebljivošću i rastom kamatnih stopa na novčanom i međubankarskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu kada su kamate bile niske i stabilne. Tako je na Tržištu novca Zagreb potražnja premašila ponudu za više od dva puta, koliko je porasla i prosječna kamatna stopa (sa 2,1% iz 2006. na 4,3% u 2007. godini). Isto pokazuje i kretanje stopa na međubankarskom tržištu: ZIBOR je, uz veću volatilnost u drugom dijelu godine, bio znatno viši nego prethodne godine, varirajući po nekim dospijećima u rasponu i do 10 postotnih bodova. Mjesečni prosjeci su dosegli i najviše vrijednosti u zadnje tri godine.

2007.

I/2004. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2005. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2006. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I/2007. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

1

20.000

Izvor: TNZ, HGK

na prethodno razdoblje. Rast izvoza je naime, izražen u kunama, iznosio 9,2%, a uvoza 10,3% te robnog deficita 11,2%. Takva dinamika rasta bila je gotovo jednaka prosjeku prethodnog petogodišnjeg razdoblja. Kako je, za razliku od prethodne godine, rast uvoza bio za 0,9 postotnih bodova brži od dinamike rasta izvoza, došlo je do blagog međugodišnjeg smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom. Udio izvoza u BDP-u i izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj je među najnižima u odnosu na članice EU-a. Odnosno, u 2007. godini je samo sedam članica EU27 zabilježilo niži udio izvoza u BDP-u od 24% ostvarenih u Hrvatskoj (Grčka, Francuska, Španjolska, Italija, Cipar, Portugal, Velika Britanija), dok niži izvoz po glavi stanovnika bilježi samo njih četiri. Pritom je niži udio izvoza u BDP-u karakterističan za turističke zemlje, među koje se ubraja i Hrvatska, odnosno za zemlje u kojima turizam prema satelitskoj bilanci čini više od 15% BDP-a, (Grčka, Španjolska, Cipar i Portugal). Za te četiri članice EU-a, kao i za Hrvatsku, Svjetsko vijeće za putovanja

VANJSKOTRGOVINSKA ROBNA RAZMJENA U uvjetima gotovo neizmijenjene fiskalne i nešto restriktivnije monetarne politike i u 2007. godini su nastavljeni nepovoljni rezultati robne razmjene s inozemstvom. Točnije, robnu razmjenu je obilježavala relativno niska vrijednost ostvarenog robnog izvoza (9 milijardi eura), relativno visoka vrijednost robnog uvoza (18,8 milijardi eura) u odnosu na ostvareni izvoz, te visoka razina robnog deficita (9,8 milijardi eura) kao posljedica takvih kretanja. Udio izvoza u BDP-u bio je među najvišima od osamostaljenja Hrvatske, ali je i udio uvoza nastavljajući dugogodišnji trend rasta, bio najviši, što je rezultiralo visokim udjelom robnog deficita u BDP-u. Istodobno je pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prosjek posljednjih desetak godina lagano smanjena, odnosno, bila je nešto veća od prosjeka prethodnih pet godina. Ni dinamika rasta pojedinih varijabli robne razmjene nije promijenjena u odnosu

ZIBOR (Zagreb Interbank Offered Rate)

Robna razmjena s inozemstvom

12,0 %

160,00 mlrd. HRK

2005

10,0

2006

2007

Izvoz

140,00

Deficit

Uvoz

120,00

8,0

100,00

6,0

80,00 4,0 60,00 2,0

O/N

1 MJ

3.9.2007

3.11.2007

3.7.2007

3.5.2007

3.3.2007

3.1.2007

3.9.2006

1 TJ

3.11.2006

3.7.2006

3.5.2006

3.3.2006

3.1.2006

3.9.2005

Izvor: www.bankamagazine.hr, HGK

3.11.2005

3.7.2005

3.5.2005

3.3.2005

40,00 3.1.2005

0,0

20,00 0,00 Izvor: DZS, HGK

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.


ANALIZA

Pokrivenost uvoza izvozom

Robni izvoz po glavi stanovnika

50,0 %

30.000

48,4

47,3

48,3

47,8

45,0

83

EUR

25.000 20.000

43,6

15.000

40,0

35,0

30,0

0

2003.

2004.

2005.

Izvor: DZS, HGK

i turizam udio unutarnjeg robnog izvoza (kroz turističku potrošnju) procjenjuje na više od 20% ukupnog izvoza roba i usluga. U razdoblju od 1994. do 2006. godine prosječan je udio izvoza u BDP-u iznosio 23%. Premda je u posljednjih pet godina zabilježen blagi trend bržeg rasta izvoza u odnosu na BDP, ipak nije došlo do značajnih promjena u tom kontekstu pa je udio izvoza u BDP-u u 2007. godini iznosio 24%. S obzirom da je vrijednost izvoza u posljednjih pet godina povećana za oko 60%, znatno je povećana i vrijednost izvoza po glavi stanovnika (na 2028 eura), ali ni to nije bitno promijenilo položaj Hrvatske u međunarodnoj usporedbi. Tendencija rasta uvoza je bila nešto dinamičnija, ali uvoz treba prvenstveno promatrati u kontekstu tendencija kretanja rasta i visine vrijednosti izvoza. Naime, većina zemalja za potrebe izvoza ostvaruje znatan uvoz intermedijarnih roba, sirovina i energije. Kao primjer može poslužiti i domaća brodogradnja čija se direktna uvozna komponenta procjenjuje na 35% vrijednosti broda plus uvozne komponente ostalih domaćih proizvoda koji se koriste u izgradnji broda. Tako ukupna uvozna komponenta može dosegnuti i do 60% vrijednosti broda. Slijedom toga, udio uvoza u BDP-u (50%) se, i pored snažne dinamike rasta uvoza, nalazi na približno polovini ranga zemalja EU-a, znatno niže od belgijskih 90,8% i znatno više od britanskih 22,3% te blizu prosjeka EU27 koji je iznosio 48,3%. Tako ni uvoz po glavi stanovnika nije među najvišima, štoviše samo su Rumunjska, Bugarska i Poljska imale manji uvoz per capita od 4240 eura zabilježenih u Hrvatskoj. Najveći uvoz per capita, čak deset puta veći nego u Hrvat-

2006.

2007.

Luksemburg Belgija Nizozemska Irska Danska Austrija Švedska Finska Njemačka Slovenija Češka Slovačka Francuska Mađarska Velika Britanija Estonija Italija Malta Španjolska Litva Portugal Poljska Latvija Hrvatska Bugarska Grčka Cipar Rumunjska

10.000

Izvor: Eurostat, HGK

skoj, zabilježen je u Luksemburgu, dok je prosjek EU27 iznosio 10.412 eura. Primjerice, Mađarski je uvoz per capita iznosio 6885 eura, Slovenski 11.440 eura, a Irski 13.884 eura. Ti podaci o kretanju uvoza i izvoza pokazuju da osnovni problem naše robne razmjene s inozemstvom nije visoka vrijednost uvoza nego nerazmjer i dinamika rasta vrijednosti izvoza i uvoza, odnosno niska vrijednost izvoza s obzirom na ostvareni uvoz. To prije svega potvrđuje stanje deficita vanjskotrgovinske razmjene koji je, uz dugogodišnji trend rasta, u 2007. godini dosegnuo 9,8 milijardi eura ili 2,2 puta veću vrijednost nego deset godina ranije. Udio tog deficita u BDP-u (26,2%) je među najvišima u EU-u odnosno samo je kod Bugarske i Cipra zabilježen veći, dok je prosjek za EU27 iznosio daleko manjih 7%. Pored toga, i pokrivenost uvoza izvozom koja je u prošloj godini iznosila 47,8% je također bila među najnižima u usporedbi s članicama EU-a. Tako su samo Grčka i Cipar imale manju pokrivenost, a prosjek za EU je ponovno bio daleko viši i iznosio je 85%. Naime, vrijednost uvoza je u 2007. godini bila 2,1 puta veća od vrijednosti izvoza, a takav negativan odnos bilježi se već godinama. Ni prošle godine nije došlo do bitnijih promjena u pogledu restrukturiranja hrvatskog gospodarstva pa se ne može očekivati ni bitna promjena trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Odnosno, početkom godine započela je primjena projekta Hrvatska izvozna ofenziva (HIO), ali je očito da taj projekt ne ostvaruje željene rezultate. Tijekom godine nisu provedene značajnije mjere za poticanje izvoza, a glavne aktivnosti su se i dalje

odvijale preko HBOR-a. Pritom se najveći dio tih aktivnosti odnosio na osiguranje izvoza i kredite za pripremu izvoza. S druge strane, restriktivnija je monetarna politika utjecala na usporavanje rasta kredita prema trgovačkim društvima te je utjecala na blagu nominalnu deprecijaciju kune prema zajedničkoj europskoj valuti (za 0,2%). Isto kao i u većini prethodnih godina, zabilježena je manja realna aprecijacija kune prema euru (oko 0,6%) kao i prema košarici valuta najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera tako da je tečaj i dalje imao negativan utjecaj na kretanje vanjskotrgovinske razmjene. Ni struktura robne razmjene po djelatnostima nije se bitno izmijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Odnosno, kod izvoza je najveći udio i dalje imala prerađivačka industrija (93,6%), a unutar nje proizvodnja ostalih prometnih sredstava (najvećim dijelom brodovi, tračnička vozila i autodijelovi, sve zajedno oko 12% ukupnog izvoza), proizvodnja koksa i naftnih derivata (10%), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (9,1%), proizvodnja strojeva i uređaja (7,8%) te proizvodnja hrane i pića (7,6%). Primjerice, u odnosu na 2002. godinu, dakle prije pet godina, najviše je povećan udio izvoza naftnih derivata, strojeva i uređaja, metala, električnih strojeva i aparata te proizvoda od metala, dok je s druge strane najviše smanjen značaj izvoza tekstila i odjeće. Najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza bilježi se kod strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, ostalih prometnih sredstava te električnih strojeva i aparata. Istodobno je bitno smanjen izvoz plina, električne energije te hrane i pića. Prema carinskoj tarifi najveći rast vrije-


84

ANALIZA

Najznačajniji izvozni proizvodi po carinskoj tarifi u 2007. godini PUTNIČKI, IZLETNIČKI, TERETNI BRODOVI, TRAJEKTI NAFTNA ULJA I ULJA, DOBIVENA OD BITU. MINERALA NAFTNI PLINOVI I OSTALI PLINOVITI UGLJIKOVODICI ELEKTRIČNI TRANSFORMATORI, STATIČKI PRETVARAČI LIJEKOVI SJEDALA DRVO OBRAĐENO PO DUŽINI PILJENJEM ILI GLODANJEM ŠEĆER OD ŠEĆERNE TRSKE ILI ŠEĆERNE REPE POLIMERI ETILENA U PRIMARNIM OBLICIMA IZOLIRANA ŽICA

USD 1.297.847.541 1.091.260.915 359.594.002 297.197.870 272.089.600 239.866.319 233.096.609 203.909.881 166.874.974 157.283.518

Udio u izvozu, % 10,50 8,83 2,91 2,40 2,20 1,94 1,89 1,65 1,35 1,27

Izvor: DZS, HGK

Djelatnosti s najvećim međugodišnjim rastom izvoza u 2007. godini

664,9

Proizvodnja ostalih prometnih sredstava

642,7

Proizv. električnih strojeva i apar., d.n.

617,3

Pr. koksa, naftnih derivata i nukl. gor. Pr. proizvoda od metala, osim str. i opr.

542,8

Proizvodnja metala

521,8 498,1

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

dnosti izvoza u 2007. godini zabilježen je unutar izvoza strojeva i uređaja odnosno kod izvoza slavina, ventila i ostale opreme za cjevovode, kotlova za proizvodnju vodene i druge pare, strojeva za tiskanje te turbomlaznih i turbopropelernih motora. Rast izvoza strojeva i uređaja značajno je potaknut prvenstveno stranim investicijama u tu granu industrije (npr. proizvodnja kombajna u Županji, proizvodnja preša za gume u Belišću i proizvodnja plinskih turbina i ostale opreme u Karlovcu). Struktura robnog uvoza se u zadnjih nekoliko godina lagano mijenja i to tako da prerađivačka industrija bilježi trend opadanja udjela u ukupnom uvozu, a povećava se udio rudarstva i vađenja. No prerađivačka industrija i nadalje sudjeluje u ukupnom uvozu s oko 85%. Slijedi rudarstvo i vađenje, koje u posljednje tri godine sudjeluje u ukupnom uvozu s oko 11%. Naime, udio te djelatnosti se, uglavnom pod utjecajem brzorastućih cijena sirove nafte i zemnog plina na svjetskom tržištu, povećao s 8% koliko je iznosio 2003. na 10,6% u 2007. godini. Unutar prerađivačke industrije naj-

milijuni HRK 0

veći dio uvoza se u 2007. odnosio na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja, motornih vozila, metala te prozvodnju hrane i pića. Uz tek nešto drugačiji redoslijed, iste su grane industrije bile u prvih pet po visini vrijednosti uvoza i prije pet godina. Najveći utjecaj na međugodišnji rast ukupnog robnog uvoza u 2007. godini imao je uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, strojeva i uređaja te motornih vozila, dok je smanjenje vrijednosti uvoza zabilježeno jedino kod uvoza naftnih derivata. Kad se analizira kretanje izvoza i uvoza pojedinih proizvoda, posebno energenata i metala čije cijene posljednjih godina znatno rastu, treba uzeti u obzir i promjenu izvoznih i uvoznih cijena. Odnosno, treba razlučiti raste/pada li uvoz/izvoz pod utjecajem promjena cijena ili zbog promjena u količini. Izvozne su cijene, u kunama, u 2007. porasle za 6,1% pri čemu su najviše povećane izvozne cijene poljoprivrednih proizvoda, električnih strojeva i aparata te drva i proizvoda od drva osim namje-

Najzastupljeniji proizvodi u uvozu po carinskoj tarifi u 2007. godini

Izvor: DZS, HGK

724,5

Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda

Izvor: DZS, HGK

NAFTA I ULJA OSOBNI AUTOMOBILI I DRUGA MOTORNA VOZILA NAFTNA ULJA I ULJA LIJEKOVI PUTNIČKI, IZLETNIČKI, TERETNI BRODOVI, TRAJEKTI ELEKTRIČNA ENERGIJA EL. APARATI ZA ŽIČNU TELEFONIJU I TELEGRAFIJU MOTORNA VOZILA ZA PRIJEVOZ ROBE STROJEVI ZA AUTOMATSKU OBRADU PODATAKA NAFTNI PLINOVI I OSTALI PLINOVITI UGLJIKOVODICI

929,6

Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n.

USD 2.187.542.101 1.477.467.546 770.704.586 566.604.726 547.255.587 436.878.341 434.274.333 547.255.587 353.603.634 347.625.866

Udio u uvozu, % 8,47 5,72 2,98 2,19 2,12 1,69 1,68 1,39 1,37 1,35

250

500

750

1.000

štaja, dok su najviše smanjene izvozne cijene kod ostalih prijevoznih sredstava. Uvozne cijene (u kunama) su prosječno u prošloj godini porasle 1,6%. Pritom je najveći rast zabilježen kod duhanskih proizvoda (17,3%). No zbog velikog udjela u ukupnom uvozu, bitnija je činjenica da su uvozne cijene u rudarstvu i vađenju povećane za 4,8%, cijene hrane i pića za 4,8%, cijene metala za 5,8% te cijene motornih vozila za 5%. Struktura uvoza proizvoda prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), pokazuje tek manje promjene u odnosu na prethodnu godinu. Odnosno, bilježi se blagi trend rasta uvoza intermedijarnih i interkapitalnih dobara uz istodobni lagani pad energije te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Kod energije se, naime, nakon tri godine uzastopnog rasta bilježi smanjeni udio u ukupnom uvozu. Promatrano po zemljama u koje se izvozi ili iz kojih se uvozi, u 2007. godini također nije bilo većih promjena u odnosu na prethodne godine. Glavni vanjskotrgovinski partneri su i nadalje: Italija, Njemačka,

Djelatnosti s najvećim međugodišnjim rastom uvoza u 2007. godini Proizv. kemikalija i kem proizvoda

1.450,6

Proizvodnja metala

1.430,9 1.392,5

Proizv. strojeva i uređaja, d.n.

1.344,6

Proizv. motornih vozila, prik. i poluprik.

1.062,4

Proizv. ostalih prometnih sredstava

889,5

Vađenje sirove nafte i zemnog plina

656,6

Pr. proizvoda od metala, osim str. i opr.

496,1

Proizv. odjeće; dorada i bojenje krzna Izvor: DZS, HGK

milijuni HRK 0

250

500

750

1.000 1.250 1.500 1.750


85

ANALIZA

29,2

19,4

11,0

3,2

0,8

0,8

Italija

Mađarska

Njemačka

Francuska

SAD

Rusija

64,9 Srbija

Crna Gora

BiH

0

Slovenija

100

66,4

200

Austrija

191,0

300

370,2

400 EUR

337,5

Robni izvoz RH po glavi stanovnika zemlje uvoznika za najveće uvoznice, 2007. godina

Izvor: DZS, Eurostat, Statistike Srbije, Rusije i Crne Gore, HGK

Rusija, Slovenija i BiH pri čemu je najveći izvoz ostvaren u Italiju, BiH i Njemačku. Istodobno je najveći uvoz zabilježen iz Italije, Njemačke, Rusije i Kine. Ako se promatra prethodno petogodišnje razdoblje, odnosno 2007. usporedi sa 2002. godinom, najveći relativni porast vrijednosti izvoza je zabilježen kod izvoza u Rumunjsku, zemlje OPEC-a, Tursku, Kinu i Ukrajinu. Pored ostalog, ovakva kretanja dovela su do osjetnog smanjenja izvoza u EU27 (sa 70% ukupne vanjskotrgovinske razmjene u 2002. godini, na 63,3% u 2007. godini). Prošla je godina bila specifična po rastu izvoza u zemlje bivše Jugoslavije odnosno zemlje nove Cefte. Tako je rast izvoza u BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju činio 38,8% rasta ukupnog izvoza, rast izvoza u EU27 39,4%, a rast izvoza u sve ostale zemlje samo 21,8%. Kada bi se Slovenija priključila zemljama bivše Jugoslavije i izuzela iz EU-a tada bi rast izvoza u te zemlje iznosio 47,4% rasta ukupnog izvoza, a udio rasta izvoza u EU pao na 30,8%. Prema tomu, može se zaključiti da je tržište zemalja bivše Jugoslavije u 2007. godini bilo vrlo značajno za kretanje ukupnog robnog izvoza Hrvatske. Značenje tih tržišta proizlazi i iz podataka o visini izvoza Hrvatske po stanovniku zemlje uvoznice. Tako je, među 10 najvećih stalnih uvoznica u 2007. godini (u pojedinim godinama se zbog izvoza brodova pojave i neke druge zemlje), najveći izvoz ostvaren u Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu te, zahvaljujući dinamičnijem rastu posljednjih godina, u Crnu Goru. Isto tako se može kazati da prema udjelu hrvatskog izvoza u BDP-u zemlje uvoznice, najviše hrvatskih proizvoda uvozi BiH. Ukratko se može zaključiti da su višegodi-

Deficit tekućeg računa platne bilance, % BDP-a 2006. ČEŠKA POLJSKA SLOVENIJA SLOVAČKA MAĐARSKA HRVATSKA LITVA RUMUNJSKA ESTONIJA BUGARSKA LATVIJA

2007.

-3,1 -3,2 -2,5 -7,1 -6, 5 -7,9 -10,8 -10,4 -15,5 -15,6 -22,3

-2,5 -3,7 -4,8 -5,3 -5, 6 -8,6 -13,0 -13,9 -16,0 -21,4 -23,3

PROMJENA UDJELA DEFICITA U BDP-u 2007/2006., u postotnim bodovima -0,6 0,5 2,3 -1 ,8 -0, 9 0,7 2,2 3,5 0,5 5,8 1,0

Izvor: IMF (WEO, travanj 2008.), HGK

šnji trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom nastavljeni i u 2007. godini. Ipak, prošla je godina karakteristična po tome što se povećao udio izvoza u zemlje nove CEFTA-e na račun smanjena udjela izvoza u EU27. Mnogo je važnija činjenica da su, prošle godine, neke djelatnosti čije proizvode unatrag par godina obilježava veća dodana vrijednost, ostvarile značajan rast izvoza. Tako je najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza u posljednjih šest godina zabilježen kod proizvodnje strojeva i uređaja, proizvodnje uredskih strojeva i uređaja, električnih strojeva i aparata, motornih vozila te proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda. S obzirom na znatnu uvoznu ovisnost, visoku cijenu radne snage u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju te neadekvatan tečaj, izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti je najbolji način promjene dugogodišnjih nepovoljnih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. No u prošloj godini otvarene su tek naznake takvih kretanja.

PLATNA BILANCA

U 2007. godini je u većini zemalja Europske unije iz regije Srednje i Istočne Europe ostvareno proširenje deficita tekućeg računa platne bilance, najviše na osnovi proširenja deficita u robnoj razmjeni. Pad je zabilježen samo u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Dok je deficit ostao najniži u Češkoj, Poljskoj i Sloveniji, najviši je ostvaren u Baltičkim zemljama i Bugarskoj. Pritom je kod Bugarske zabilježeno najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu: za više od dvije milijarde eura, što je u udjelu u BDP-u bio pomak za čak 5,8

postotnih bodova na razinu iznad 20%. Snažan rast deficita tekućeg računa je bio generiran s podračuna roba, kao i u većini ostalih zemalja. U usporedbi s ovim zemljama, prema odnosu deficita tekućeg računa i BDP-a, Hrvatska se nalazi negdje u sredini, a u 2007. godini je, kao i u većini, ostvaren rast deficita. Tako je treću uzastopnu godinu deficit na godišnjoj razini povećan (19,1%) do vrijednosti od rekordnih 3,2 milijarde eura. Značajno nadmašivši rast BDP-a, udio deficita tekućeg računa u BDP-u povećan je za 0,7 strukturnih bodova, na najvišu razinu od 2002. godine (8,6%). Pogoršanje vanjske ravnoteže bilo je, kao i uvijek, primarno određeno nastavkom nepovoljnih kretanja na podračunu roba, koja se sve manje neutraliziraju ostvarenjima u razmjeni usluga Hrvatske sa svijetom. Naime, u kontekstu usporenja dinamike rasta ukupne međunarodne razmjene roba, znatnije je usporio rast izvoza (za 8,6 postotnih bodova) nego što je usporio rast uvoza roba (za 3,2 postotna boda) te je njihov odnos dinamike rasta ponovno bio u korist uvoza (za 2,2 postotna boda). Tako je izvezeno roba u vrijednosti od 9,2 milijarde eura, dok je vrijednost uvezene robe bila dvostruko viša (18,6 milijardi eura) što je povećalo robni deficit za 13,1% na rekordnu razinu od 9,4 milijarde eura (preko milijardu eura više nego prethodne godine). Odnos vrijednosti izvoza i uvoza se gotovo ne mijenja tijekom godina: on neprestano varira oko omjera 1:2 u korist uvoza čime se, u kontekstu rasta, stalno povećava deficit. Da bi se, primjerice, deficit samo zadržao na razini iz prethodne godine, pri ostvarenoj dinamici


86

ANALIZA

Podračun roba: prihodi, rashodi i saldo (deficiti)

udio u BDP-u

godišnje stope rasta

-2,0

-8,6 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

-8,6 2007.

Izvor: HNB, HGK

0 -5

2002.

11,5

11,8 9,3 10,6

17,0

-3,5

-7,9

Rashodi

5,3

5

-7,2

-9,0 -10,0

10

-6,3

-7,0 -8,0

13,4

15

-5,0

-6,0

-0,6

-5,0

20

-3,7

Prihodi

18,5

25

-3,0 -4,0

Saldo

13,1 8,6 10,8

30

17,2 14,0

35 %

-1,0

11,0

0,0 %

29,7

Deficit tekućeg računa platne bilance

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

rasta uvoza od 10,8%, izvoz je trebao rasti po stopi od 21%, dakle 2,5 puta brže nego što je stvarno rastao odnosno dvostruko većom stopom od uvoza. Visokom robnom deficitu pridodao se manjak drugog uvijek deficitarnog podračuna, podračuna dohotka, u iznosu od 1,1 milijarde eura, koji je ostao na gotovo istoj razini kao i prethodne godine (-2,4%). Glavnina deficita na tom podračunu stvara se temeljem rashoda od izravnih i ostalih ulaganja. Rashodi od izravnih ulaganja u odnosu na prethodnu godinu nisu bili značajno promijenjeni (-4%), no njihova struktura bila je nepovoljnija nego prethodne dvije godine. Naime, strani vlasnici tvrtki u Hrvatskoj su povukli na osnovi dividendi rekordnu vrijednost od 611 milijuna eura (67% više nego prethodne godine). Istodobno je vrijednost dobiti stranih vlasnika koja je ostala u Hrvatskoj kao reinvestirana dobit (496 milijuna eura) bila najniža od 2004. godine. Premda je na podračunu usluga ostvaren rast suficita (10,7%) koji je čak bio i dinamičniji nego prethodne godine, njegovo

zaostajanje za dinamikom rasta robnog deficita rezultiralo je činjenicom da je suficit s podračuna usluga uspio pokriti tek 67% robnog deficita, najmanje od 2002. godine. Naime, bržem rastu suficita na podračunu usluga je najviše pomoglo smanjenje deficita u razmjeni takozvanih ostalih usluga (-61,3%), dok je porast suficita kod glavnih uslužnih djelatnosti (turizam i prijevoz) bio manje dinamičan nego prethodne godine. Tako je kod prijevoza ostvarena gotovo dvostruko niža stopa rasta (5,9% prema 12,9%) i najniža unatrag pet godina, dok je kod usluga vezanih uz turizam stopa rasta stagnirala (5,7% prema 5,8%). Očito je da dinamika rasta suficita u razmjeni usluga s inozemstvom ne može pratiti tempo rasta manjka u robnoj razmjeni, što se sve više očituje. Naime, u posljednje tri godine robni deficit se uvećavao prosječno godišnje za oko 900 milijuna eura, a suficit na podračunu usluga za oko 500 milijuna eura, dakle gotovo dvostruko manje. Prema tome, ravnoteža tekućeg raču-

na se u velikoj mjeri i nadalje oslanja na inozemni turizam, djelatnost koja je vrlo osjetljiva na nepredvidive činitelje na vanjskom tržištu. A istodobno je jasno da se, zbog ograničenog rasta prihoda od turizma, saldo roba i usluga i ne može uravnotežiti bez značajnijeg smanjenja negativnog robnog salda. To znači da je za vanjsku ravnotežu nužno jačanje izvoza roba vezanog uz domaću proizvodnju i s većom dodanom vrijednošću, te jačanje turizma vezanog uz domaću proizvodnju (poljoprivreda, industrija). Deficit tekućeg računa je u potpunosti bio pokriven neto priljevom sredstava na osnovi izravnih ulaganja (3,4 milijarde eura), što se vrlo rijetko bilježilo u hrvatskoj platnoj bilanci, a posljednji put se dogodilo 2001. godine. To je sama po sebi iznimno povoljna činjenica, no tu sliku potpuno ruši vrlo nepovoljna struktura izravnih ulaganja. Naime, iz strukture izravnih ulaganja proizlazi da je takva rekordna vrijednost ostvarena pod pritiskom monetarnih ograničenja koja se odnose na kredite odnosno inozemni dug. Naime, od

200

281,3

217,5

300

160,9

400

291,7

302,0

500

611,0

495,6

600

4000,0 milijuni EUR

365,1

700

570,5

587,9

697,9

Podračun dohotka: dividende stranih vlasnika tvrtki u RH Struktura financiranja deficita tekućeg računa platne 800 milijuni EUR bilance

2000,0 1000,0 0,0

100 0

3000,0

-1000,0 2002.

2003.*

* uključen transfer Plive d.d. Izvor: HNB, HGK

2004.

2005.

2006.

2007.

Isplaćene dividende stranim vlasnicima Reinvestirana dobit

-2000,0

2002.

Izvor: HNB, HGK

2003.

2004.

Izravna ulaganja (neto)

2005.

2006.

Portfeljna ulaganja (neto)

2007.

Ostala ulaganja (neto)


ANALIZA

ukupno rekordnih 3,6 milijardi eura izravnih ulaganja, 61% se odnosi na ulaganja u financijski sektor odnosno u dokapitalizaciju banaka (primarno Zagrebačka banka i Hypo banka koju je dokapitalizirao njihov austrijski vlasnik). Inozemni vlasnici su koristili dokapitalizacije banaka u Hrvatskoj 2007. godine vrlo obilno uslijed mjera monetarne vlasti o ograničavanju inozemnog zaduživanja. Uz to, snažno je povećan dio izravnih ulaganja koja se odnose na kreditne odnose vlasnički povezanih tvrtki u iznosu od 1,054 milijarde eura (29% ukupnih izravnih ulaganja), što je dio inozemnog duga. Osim toga, stoji još i nepovoljna činjenica o smanjenju zadržanih zarada koje su u 2007. godini iznosile 495 milijuna eura, najmanje u posljednje dvije godine. Realno je za očekivati kako će strani vlasnici i u sljedećim godinama znatnije povlačiti dio svoje dobiti nego što su to činili u početku. Već je za 2008. godinu najavljena dividendna politika Plive, prema kojoj će američki Barr (preko europske podružnice) povući oko 1,4 milijarde kuna, a tek nešto manji iznos dividende (oko 1,2 milijarde kuna) trebao bi povući i Deutsche Telekom po svom većinskom udjelu u Hrvatskom Telekomu. Uz značajan rast izravnih ulaganja, neto priljev na osnovi tzv. ostalih ulaganja (izravno inozemno zaduživanje) bio je značajno manji nego prethodne tri godine i iznosio je 1,5 milijardi eura. Tome je pridonijelo i smanjenje sredstava na osnovi obveza odnosno novih zaduživanja (830 milijuna eura manje), ali i znatno povećanje sredstava odnosno ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemstvo po toj osnovi (839 milijuna eura više). Na osnovi portfeljnih ulaganja je, treću uzastopnu godinu, zabilježen neto odljev, primarno kao rezultat politike novih zaduživanja države na domaćem umjesto na inozemnom tržištu. Neto odljev je iznosio neznatnih 34,8 milijuna eura, što je značajno manje nego prethodnih godina. Tome je primarni uzrok to što je ostvaren priljev na osnovi obveza (370 milijuna eura), odnosno inozemnih ulaganja u domaće vrijednosne papire, čega nije bilo prethodne dvije godine. Riječ je o dužničkim vrijednosnim papirima (obveznicama) tzv. ostalog sektora, odnosno Zagreb holdinga koji je emitirao 300 milijuna eura obveznica na inozemnom tržištu. Kako

su ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemne vrijednosne papire bila ipak nešto viša (iako manja nego prethodne godine), na tom je podračunu ponovno ostvaren neto odljev, iako, beznačajno nizak.

INOZEMNI DUG

Problem bruto inozemnog duga je već niz godina u središtu pozornosti, kako zbog njegove relativne veličine (udjela duga u BDP-u), tako i zbog njegova snažnog rasta koji je kontinuirano brži od rasta ukupne gospodarske aktivnosti. Iako je Hrvatska narodna banka dosta rano ukazivala na problem pretjerano visokog rasta inozemnog zaduživanja, gospodarska se politika i znanstvena javnost tim problemom ozbiljnije počela baviti tek nakon što je na traženje predsjednika države Hrvatska narodna banka u travnju 2006. godine izradila Analizu inozemne zaduženosti Republike Hrvatske. Analiza je ukazala na dugoročnu neodrživost takvog trenda zaduživanja koji u nepromijenjenim okolnostima neminovno vodi u dužničku krizu. Međutim, mjere i aktivnosti koje su nakon toga tijekom 2007. godine poduzimane uglavnom su se bavile pojavnim oblikom problema, dakle destimuliranjem inozemnog zaduživanja, a nedovoljno su bile orijentirane na realne uzroke takvog stanja i njihovo ublažavanje i uklanjanje. Riječ je o dubokim strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva koji rezultiraju nedovoljnom konkurentnošću na svjetskom tržištu i time nedovoljnom izvoznom orijentiranošću. U tim uvjetima predimenzionirana potrošnja (i državna i osobna) mogu se pokriti jedino inozemnim zaduživanjem i/ili prodajom imovine (“obiteljskog srebra”) pri čemu su se oba izvora približila svojim krajnjim granicama. Rješavanje prekomjerne inozemne zaduženosti moguće je samo usklađenom i konzistentnom provedbom svih dijelova ekonomske politike, posebno monetarne, fiskalne, strukturne (industrijske) i razvojne politike kojima bi se postupno promijenila gospodarska struktura bez ugrožavanja dinamike gospodarskog rasta. Vezano uz metodologiju praćenja bruto inozemnog duga potrebno je upozoriti da je u srpnju 2007. Hrvatska narodna banka napravila metodološke promjene u izračunu inozemnog duga. Podaci su usklađe-

87

ni unatrag od 1999. godine. Promjene se odnose na dva segmenta: ažuriranje baze podataka unatrag i primjenu nove metode obračuna nedospjelih kamata (ONK). Prva je promjena kod metode ONK-a da su razdvojene transakcije s osnova ONK-a i transakcije s osnove kašnjenja od redovitih otplata. U formuli za izračun ONK-a sada se primjenjuju stvarni datumi i točan broj dana od posljednjeg plaćanja kamata do datuma izvješća (gdje se god može dobiti takav podatak). Druga je promjena da se u stanje inozemnog duga sada uključuju i kašnjenja kamata za sve instrumente duga (prije se nije procjenjivao ONK za hibridne i podređene instrumente banaka, gotovinu i depozite te repo poslove), a isključuju se ONK i kašnjenja kamata za obveznice, koje su, iako izdane na inozemnom tržištu, u vlasništvu rezidenata (stanje duga već se prije umanjivalo za dio vrijednosti inozemnog izdanja obveznica koje su kupili rezidenti, a sada se taj dio isključuje i pri izračunu prometnih transakcija). Od početka 2008. godine HNB prati kretanje bruto inozemnog duga prema novom sustavu izvještavanja koji je nešto obuhvatniji od prethodnog. Prelaskom na novi sustav izvještavanja stanje inozemnoga duga krajem 2007. godine jednokratno je korigirano naviše za 473,2 milijuna eura, odnosno s dotad objavljenih 32,9 milijuna eura na 33,4 milijuna eura. Posljedično je i udio bruto inozemnog duga u BDP-u za 2007. godinu nešto viši i iznosi 89,1%. U ovoj analizi se, zbog usporedivosti s prethodnim godinama, koristi podatak po staroj metodologiji. Tijekom 2007. godine obuzdavanjem rasta inozemnog zaduživanja uglavnom se bavila monetarna politika, dok se doprinos fiskalne politike sveo na smanjivanje fiskalnog deficita i time umanjenje potrebe za zaduživanjem države. Iako je smanjenje proračunskog deficita i preorijentacija države na zaduživanje na domaćem tržištu kapitala pozitivno djelovalo na kretanje veličine inozemnog duga zadržavajući dug države praktički na razini iz prethodne godine, ipak je, zbog rasta državne potrošnje, izostalo fiskalno rasterećenje gospodarstva koje bi mu omogućilo povećanje konkurentnosti, a time i izvoza. Nasuprot tome, proračunski je deficit smanjen zahvaljujući natprosječnom


88

ANALIZA

Međugodišnje stope rasta bruto inozemnog duga

Struktura godišnjeg prirasta bruto inozemnog duga

20 %

6000 milijuni EUR

18

5000

Izravna ulaganja

4000

Ostali domaći sektori

3000

Banke

10

2000

8

1000

Središnja banka (HNB)

16 14 12

6

2006

2 0

Država

0

4

I.

II.

2007 III.

IV.

Ø 2006 V.

VI.

VII.

Ø 2007 VIII.

Izvor: HNB, HGK

rastu proračunskih prihoda, posebice poreznih prihoda temeljenih upravo na oporezivanju uvezene robe. Procjenjuje se da je oko 70% prihoda od PDV-a ubrano na uvoznim artiklima. U takvim je okolnostima monetarna politika bila primorana na dodatno zaoštravanje svojih mjera te proširenje njihova djelovanja osim na pasivu (poskupljenje inozemnih izvora) i na aktivu (utvrđivanje limita plasmana) poslovnih banaka. Istina, postojala je i druga mogućnost u korištenju aktivnije tečajne politike što je uobičajeno u zemljama s neravnotežom na tekućem računu platne bilance, ali se Hrvatska već ranije odrekla suvereniteta na tom području koristeći tečajno sidro kao element održavanja stabilnosti cijena u uvjetima twin deficita. Stoga je u 2007., pored zadržavanja granične obvezne pričuve u visini od 55% iz prethodne godine, Hrvatska narodna banka donijela i odluku prema kojoj se na brži prirast kredita od limitiranih 12% godišnje obračunava upis obveznih blagajničkih zapisa u visini 50 posto prekoračenja rasta, na rok od godinu dana i uz kamatu na razini tzv. stope remuneracije od 0,75 posto koja se obračunava na obveznu pričuvu. Tijekom godine ova je odluka prilagođavana po obuhvatu (bilančne i vanbilančne stavke) i po načinu obračunavanja (od veljače fleksibilnije raspoređivanje rasta plasmana tijekom godine, od srpnja 0,5% mjesečno) da bi do kraja godine HNB zbog porasta inflacije uvažio “nekažnjivi” nominalni rast kreditnih plasmana od 15,1%. Ovakve su monetarne mjere rezultirale smanjivanjem dinamike rasta bruto inozemnog duga, ali s određenom posljedicama po financijski i realni sektor

IX.

Ø 2003-2007 X.

XI.

XII.

-1.000 -2.000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: HNB, HGK

gospodarstva. To se prvenstveno odnosi na poskupljenje financijskih sredstava (pritisak na rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa) te na smanjene mogućnosti kreditiranja u kojima banke preferiraju manje rizične plasmane. To podržava situaciju u kojoj je veći dio kredita usmjeren u stanovništvo nego u poslovne subjekte te otežava financiranje malih i srednjih poduzeća s obzirom da se veća poduzeća lakše mogu neposredno zaduživati u inozemstvu. U takvim je okolnostima bruto inozemni dug u 2007. godini povećan za 12,5% što je za 1,2 postotna boda manje nego u 2006. godini, odnosno 5,4 postotnih bodova niže od prosječnog rasta u posljednjih pet godina. Usporavanje dinamike rasta inozemnog zaduživanja očito je od srpnja i kolovoza 2007. godine kada se značajnije osjetilo djelovanje poduzetih mjera HNB-a. Kako nisu riješeni strukturni problemi hrvatskog gospodarstva koji generiraju platno-bilančnu neravnotežu, normalno je da će po principu spojenih posuda parcijalna ograničavanja inozemnog zaduživanja na jednom području pratiti povećan pritisak za zaduživanjem na drugom području. To se i dogodilo: tijekom 2007. pod djelovanjem restriktivnih poteza centralne banke značajno je smanjen inozemni dug bankarskog sektora (za -1,3 milijarde eura), ali je istodobno dug ostalih sektora (poduzeća) povećan čak za 3,9 milijardi eura. Pritom je ukupan bruto inozemni dug u 2007. ipak rastao sporije nego u prethodnoj godini zahvaljujući činjenici da su sada po prvi put dva sektora simultano ograničavala inozemno zaduživanje - državi se pridružio i bankarski sektor.

Zahvaljujući tome, kao i činjenici da je u 2007. godini ostvaren visok rast BDP-a, zabilježena je i tendencija stabiliziranja udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razini od oko 88%. Nakon što se u 2003. i 2004. godini godišnji prirast bruto inozemnog duga države stabilizirao na 386 milijuna eura, od 2005. država kontinuirano smanjuje svoj inozemni dug. U 2005. bruto inozemni dug države smanjen je za 210 milijuna eura, u 2006. za 380 milijuna eura da bi u 2007. godini smanjenje bilo znatno manje i iznosilo 4,7 milijuna eura. Takva su kretanja inozemnog duga države jednim dijelom posljedica fiskalne konsolidacije koja se uspješno provodi od 2004. godine i koja smanjuje potrebu za njenim zaduživanjem, a drugim su dijelom rezultat opredijeljenja države da se gotovo u cijelosti zadužuje na domaćem tržištu kapitala. To se odnosi kako na novo zaduživanje države, tako i na refinanciranje postojećih obveza. Na taj je način država značajno pridonijela razvoju domaćeg tržišta kapitala što je bilo nužno za funkcioniranje fondovske industrije, a posebice mirovinskih fondova za čija ulaganja nije postojalo dovoljno odgovarajućih vrijednosnih papira. Također, time je potaknuto kreiranje benchmarka za dugoročne vrijednosne papire na domaćem tržištu, a istodobno su umanjeni rizici državnog duga, posebice valutni rizik vezan uz obveznice plasirane na inozemnom tržištu. S druge strane, orijentacija na domaće tržište kapitala zbog viših kamatnih stopa u nas nosi sa sobom i više troškove servisiranja duga, utjecaj na inozemni dug nije potpun jer se banke za kupovinu državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu često zadužu-


89

ANALIZA

ju u inozemstvu, a pojačanim prisustvom države na domaćem tržištu kapitala jača i opasnost od efekta istiskivanja, odnosno da država kao sigurniji dužnik apsorbira dio sredstava potreban razvitku privatnog sektora i time umanji mogućnosti njegova razvoja. Relativno skromno smanjenje inozemnog državnog duga u 2007. g. unatoč neočekivano dobrim rezultatima u smanjenju proračunskog deficita dijelom je posljedica porasta inozemnog duga HBOR-a koji se, s obzirom da je u cijelosti u vlasništvu države, statistički prati u sektoru države. HBOR je sredinom 2007. godine na inozemnom tržištu izdao obveznice u iznosu od 250 milijuna eura. Nakon stagnacije prirasta bruto inozemnog duga banaka u 2005. i 2006. na godišnjoj razini od oko 1,2 milijarde eura, u 2007. je inozemni dug banaka u apsolutnom iznosu smanjen za 1,3 milijarde eura. Riječ je o značajnoj prelomnici pri kojoj je godišnji rast inozemnog duga od 13,9% u 2006. preokrenut na pad od 13,1% u 2007. godini. Pad je bio posebno izražen od srpnja kada su se početni efekti djelovanja restriktivnih mjera Hrvatske narodne banke kumulirali s normalnim sezonskim smanjenjem inozemnog duga bankarskog sektora. Naime, uobičajeno je da tijekom ljetnih mjeseci banke koriste pojačan devizni priljev od turizma za otplatu svojih inozemnih obveza, posebno kratkoročnih. Takav preokret u trendu zaduživanja usmjerio je banke na pojačano privlačenje depozita domaćih komitenata te, često, na dokapitalizaciju (ukupno u 2007. godini 1,2 milijarde eura) kako bi kompenzirale poskupljenje inozemnih izvora zbog restrikcija HNB-a. Pritom se

pritisak na rast kamatnih stopa pojavljuje kao popratni efekt mjera za privlačenje depozita. Navedeno je, uz ograničenje kreditnih plasmana, omogućilo već u 2006. prisutan trend upućivanja domaćih komitenata na zaduživanje u inozemstvo kod svojih matica, čime je smanjeno zaduživanje bankarskog sektora djelomično kompenzirano inozemnim zaduživanjem ostalih sektora (poduzeća). Dakle, neselektivne restriktivne mjere HNB-a usmjerene na ograničenja u aktivi i pasivi banaka uspjele su zaustaviti inozemno zaduživanje bankarskog sektora, ali stvaraju pritisak na rast troškova kapitala, otežavaju dostupnost sredstava poduzetničkom sektoru, posebno malim i srednjim poduzećima te usmjeravaju poduzeća na direktno zaduživanje u inozemstvu. S obzirom na to da je direktno zaduživanje u inozemstvu dostupno uglavnom velikim i najsolidnijim poduzećima, ovakva orijentacija posredno slabi kvalitetu bilančne pozicije domaćih banaka. Ipak, u nedostatku potpore ostalih politika u obuzdavanju snažnog pritiska na inozemno zaduživanje, ovakva je restriktivna politika središnje banke bila nužna s tim da ostaje otvoreno pitanje mogućnosti selektivnijeg pristupa u idućem razdoblju. U situaciji kada sektori države i banaka smanjuju svoje zaduživanje snažno je poraslo zaduživanje tzv. ostalih domaćih sektora. U 2007. godini je dug ostalih sektora povećan za 3,9 milijardi kuna ili za čak 41,6%. Od listopada 2006. rast inozemnog duga ostalih sektora kontinuirano se kretao po godišnjoj stopi većoj od 30%. U strukturi inozemnog duga ostalih domaćih sektora dominira inozemi dug trgovačkih društava sa 79,2% (javna

Bruto inozemni dug

POKAZATELJI ZADUŽENOSTI 35 %

30

30

milijarde EUR

25

25

20

20

15

15

10

10

5

5

0

XII. XII. XII. XII. XII. XII. XII. XII. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: HNB, HGK

14,8%, mješovita 4,4% i ostala trgovačka društva 59,9%), a slijede ih nebankarske financijske institucije (većinom leasing kompanije) sa 19,6%, kućanstva sa 1% i obrtnici i trgovci sa 0,2%. Dakle, veličinu i kretanje duga tzv. ostalih domaćih sektora zapravo određuje kretanje inozemnog zaduživanja poduzeća. U 2007. godini najbrži rast inozemnog duga zabilježen je kod javnih trgovačkih društava (70,9%), kućanstava (65,9%), mješovitih trgovačkih društava (42,8%) i ostalih trgovačkih društava (36%). Sam rast bruto inozemnog duga poduzeća, iako je predimenzioniran s obzirom na naše mogućnosti, ne bi bio toliko problematičan ukoliko bi se radilo o financiranju profitabilnih privatnih investicija koje mijenjaju gospodarsku strukturu prema tehnološki naprednijim izvozno orijentiranim proizvodnjama. Međutim, zabrinjava činjenica da izrazit porast inozemnog duga bilježe poduzeća vezana uz državni sektor (javna i mješovita trgovačka društva), a ne privatni. Po visini inozemnog zaduživanja u 2007. godini unutar javnih i mješovitih trgovačkih društava izdvajaju se Autocesta RijekaZagreb, Zagrebački holding i Ina koji su se zajedno zadužili za ukupno 0,9 milijardi eura. Stoga, iako je dug sektora države stagnirao, dug javnog sektora (koji osim sektora država obuhvaća HNB te javna i mješovita trgovačka društva) povećan je tijekom 2007. čak milijardu eura kao rezultat povećanja duga javnih i mješovitih trgovačkih društava. Odnosno, na javni sektor otpada gotovo 30% ukupnog prirasta vanjskog duga u 2007. godini. Od travnja 2007. godine iznos inozemnog duga ostalih domaćih sektora nadmašio je dug sektora banaka čime su poduzeća

0

Izravna ulaganja Ostali domaći sektori Banke Država Godišnja stopa promjene ukupnog duga (desno)

Udio duga u BDP-u u % Udio duga u izvozu roba i usluga u % Udio kratkoročnog ino duga u ukupnom u % Otplaćeni inozemni dug u izvozu roba i usluga u % Omjer pričuva i duga u % Pokrivenost duga pričuvama (broj mjeseci) Pokrivenost uvoza pričuvama (broj mjeseci) Izvor: HNB, DZS, HGK

2000. 61,4% 130,2%

2005. 82,4% 168,6%

2006. 85,5% 272,2%

2007. 87,8% 179,2%

8,0%

13,2%

14,7%

13,3%

26,3%

25,0%

35,8%

33,2%

30,8%

28,9%

29,8%

28,3%

3,7

3,5

3,6

3,4

4,3

5,1

5,3

5,2


90

ANALIZA

postala najzaduženiji sektor. U principu, poduzeća su najveći inozemni dužnik postala već godinu dana ranije, ako se dugu ostalih domaćih sektora pribroje dužnička izravna ulaganja u poduzeća. Takva dinamika kretanja bruto inozemnog duga pojedinih sektora u 2007. godini dovela je do značajne promjene u strukturi inozemnog duga. U odnosu na kraj 2006. godine potkraj 2007. snažno je povećan udio ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu (sa 32,5% na 40,9%) pri čemu je povećan i udio izravnih ulaganja vlasnički povezanih poduzeća sa 9,8% na 11,9%. Istodobno je značajno smanjen udio banaka, i to sa 34,9% ukupnog bruto inozemnog duga na 27%. Također je smanjen i udio države sa 22,8% na 20,8%. Odnosno, ako inozemni dug poduzeća promatramo kao zbroj inozemnog duga ostalih domaćih sektora i dužničkih izravnih ulaganja u poduzeća, tada je inozemni dug poduzeća činio više od polovine (52,8%) ukupnog bruto inozemnog duga. Hrvatska je visoko zadužena zemlja. Prema kriterijima Svjetske banke zemlja se smatra visoko zaduženom ako udjel inozemnog duga u bruto nacionalnom dohotku prijeđe granicu od 80% (što je slučaj u Hrvatskoj) i ako inozemni dug prelazi razinu od 220% njena izvoza roba i usluga (Hrvatska je još uvijek ispod tog kriterija). Tijekom 2007. kod oba je pokazatelja zabilježeno daljnje pogoršanje situacije s time da je od kraja 2006. i omjer između otplata inozemnog duga i izvoza roba i usluga prešao granicu od 30% što se smatra visokim opterećenjem otplatama inozemnog duga. Situacija je tim nepovoljnija jer su u Hrvatskoj prihodi od izvoza roba

i usluga pod neuobičajeno visokim utjecajem ostvarivanja prihoda od turizma koji je izuzetno osjetljiv na eventualne poremećaje. Istodobno su se pogoršali i pokazatelji zaduženosti stanovništva Hrvatske. Prema podacima Makrobonitetne analize HNB-a u prvih šest mjeseci 2007. g. prosječna zaduženost po zaposlenom porasla je za više od 5000 kuna pri čemu je ukupna zaduženost stanovništva porasla sa 40,3% BDP-a na kraju 2006. na 43,2% potkraj lipnja 2007. godine. Prema toj analizi procijenjena ukupna zaduženost stanovništva potkraj lipnja 2007. porasla je za 22,4% u odnosu na kraj lipnja prethodne godine, što je ipak nešto sporija dinamika rasta nego tijekom 2006. godine kad je on iznosio 22,7%. Visok apsolutni iznos bruto inozemnog duga od 32,9 milijardi eura i negov visoki udio u BDP-u (87,8%) ipak još nije ugrozio likvidnost i solventnost sustava. Odnosno, Hrvatska i nadalje sigurno, bez problema i na vrijeme servisira svoje inozemne obveze, a njihova pokrivenost izvoznim prihodima i deviznim rezervama je zadovoljavajuća pa nema naznaka potencijalnih problema u kraćem roku. Razlog tomu se ponajprije krije u činjenici da je Hrvatska glavninu svog inozemnog duga kreirala u vrijeme kad su na svjetskom tržištu kapitala vladali povoljni uvjeti zaduživanja s niskim kamatnim stopama. Dodatno su tome pogodovala i kretanja tečajeva, posebice slabljenje američkog dolara. Međutim, uvjeti zaduživanja na svjetskom su tržištu pogoršani, a prognozira se porast kamatnih stopa u idućem razdoblju. Takav scenarij povećava rizike vezane uz inozemni dug, kako zbog rasta troškova refinanciranja postojećeg duga, tako i zbog troškova

Udio bruto inozemnog duga u BDP-u u 2007. godini

novog zaduživanja. S takvom visinom bruto inozemnog duga Hrvatska je suočena s visokim rizicima vezanima kako uz moguće usporavanje gospodarske aktivnosti u zemlji, tako i uz valutne i kamatne rizike kretanja na svjetskom tržištu kapitala. Daljnji značajniji rast inozemnog zaduživanja i/ili značajnije povećanje troškova servisiranja duga prijete situacijom da otplate obveza “pojedu” prirast bruto društvenog proizvoda što neminovno vodi do ugrožavanja gospodarskog rasta. Uporedni pokazatelji bruto inozemnog duga u BDP-u pokazuju da je Hrvatska među zaduženijim zemljama. Odnosno, Hrvatska je u odnosu na dio sličnih zemalja i u odnosu na prosjek zemalja EU-a u vrhu po inozemnoj zaduženosti. Bliska je grupi zemalja regije koji odskaču od EU prosjeka, tj. Bugarskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Posebice zabrinjava činjenica da se Hrvatska nalazi u vrhu tranzicijskih zemalja koje su zbog veličine svog inozemnog duga najsnažnije izložene potencijalnim šokovima. Tako je po istraživanju MMF-a (Regional Economic Outlook, travanj 2008. g.) Hrvatska uz Mađarsku najranjivija na eventualnu snažniju promjenu tečaja, a istodobno pripada i grupi zemalja (Latvija, Bugarska, Mađarska, Estonija) koje bi bile najsnažnije pogođene usporavanjem gospodarskog rasta i/ili povećanjem kamatnih stopa. Dakle, za zaključiti je da je inozemni dug Hrvatske visok s rastućim rizicima koji mogu ugroziti gospodarski rast. Dinamičan rast inozemnog zaduživanja pa i dostignuta razina duga nisu isključiva specifičnost našeg gospodarstva, već se slične tendencije bilježe i u tranzicijskim zemljama u okruženju. Sve te države,

Kretanje i struktura javnog duga 10 %

140.000

100 %

9

120.000

8

80 100.000 mil. HRK

60 40 20

7 6

80.000

5 60.000

4

40.000

3 2

20.000

1

a

ka

nij ve Slo

rs ga Bu

ka

ka Ma đa rs

ts va

va Slo

Izvor: HNB, DZS, web stranice središnjih banaka, HGK

Hr

čk a

a sk Po lj

a Ru

m

un

jsk

ka Če š

Tu

rs

ka

0

0

2003

2004

Dug opće države Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2005

Državna jamstva

2006

2007

0

Godišnja stopa rasta (desno)


91

ANALIZA

korištenjem inozemne akumulacije, nastoje što brže uhvatiti korak s razvijenim gospodarstvima, a njihovo stanovništvo teži uspostavi standarda i potrošnje razvijenih zemalja. Stoga je, osim same dinamike zaduživanja, iznimno bitna uporaba pozajmljenih sredstava koja moraju biti tako usmjerena i korištena da stvore novododanu vrijednost koja će nadmašiti pozajmljena sredstva, odnosno omogućiti povrat tih sredstava. Na žalost, dosadašnja situacija u Hrvatskoj pokazuje da pozajmljena sredstva nisu usmjeravana na način da kreiraju izvozno orijentiranu proizvodnju koja će ta sredstva moći i vratiti. To je vidljivo iz vrlo skromnog broja greenfield investicija te slabog razvoja izvozno orijentiranih proizvodnji. Umjesto toga, pozajmljena se sredstva pretežito koriste za financiranje državnog deficita i povećanje osobne potrošnje uglavnom na robu uvoznog podrijetla. Ipak, usporavanje dinamike rasta zaduživanja u 2007. uz nastavak fiskalne konsolidacije daju nadu da bi takav trend i takva politika mogli biti zaustavljeni.

JAVNI DUG

Potkraj 2007. godine dug opće države iznosio je 104 milijarde kuna što je 1,8% više nego godinu dana ranije. S obzirom da je istodobno rast BDP-a bio znatno brži, smanjen je udio duga opće države u BDPu sa 40,8% krajem 2006. na 37,8% potkraj 2007. godine. Time se drugu godinu zaredom smanjuje udio duga opće države u BDP-u, što je dijelom posljedica ubrzanja gospodarstkog rasta, a dijelom posljedica usporavanja rasta duga središnje države zbog smanjenih potreba za zaduživanjem

pri nastavku uspješne fiskalne konsolidacije. Relativnom smanjivanju duga pridonijela je i aprecijacija tečaja kune prema euru, američkom dolaru i jenu, valutama u kojima je nominiran najveći dio duga opće države. Potkraj 2007. je javni dug (dug opće države uvećan za državna jamstva) iznosio 121,3 milijarde kuna ili 4,2% više nego krajem 2006. U godinu dana javni je dug povećan za 4,9 milijardi kuna na što je u značajnoj mjeri utjecao snažan rast državnih jamstava u 2007. koja su povećana za 3,1 milijardu kuna ili 21,9%. Posebno su dinamično rasla inozemna državna jamstva koja bilježe međugodišnji rast od 35,9%. Rezultat takvog kretanja je povećavanje udjela jamstava Republike Hrvatske u BDP-u sa 5,4% u 2005. preko 5,7% u 2006. na 6,3% na kraju 2007. godine. No, zahvaljujući umjerenom rastu duga opće države na razini ispod rasta BDP-a, udio javnog duga u BDP-u se u posljednje dvije godine smanjuje i to sa 49,1% BDP-a u 2005. na 46,5% u 2006., odnosno na 44,1% u 2007. godini. Kada se javnom dugu pribroji i dug HBOR-a tada ukupni dug iznosi 130,97 milijardi kuna ili 47,6% BDP-a. Tako definiran ukupan dug povećan je u godinu dana za 6,9 milijardi kuna ili za 5,6% unutar čega je dug HBOR-a povećan za dvije milijarde kuna. Oko 98% duga HBOR-a odnosi se na inozemni dug. Tijekom prošle godine država se uglavnom i nadalje zaduživala gotovo isključivo na domaćem tržištu kapitala, dok su se izvanproračunski fondovi zaduživali i u inozemstvu kao i HBOR koji je u inozemstvu plasirao obveznice u vrijednosti 250 milijuna eura. Država je u inozemstvu ot-

platila dospjele obveze po samurajskim obveznicama u iznosu od 40 milijardi jena, kao i dospjele obveze prema Londonskom i Pariškom klubu. Paralelno je na domaćem tržištu izašla s tri izdanja obveznica: u veljači sa 2,5 milijardi kuna desetogodišnje kunske obveznice, u srpnju sa 3 milijarde kuna druge tranše iste obveznice te u listopadu s obveznicom od 300 milijuna eura. Međutim, ta izdanja obveznica nisu bila u cijelosti usklađena s potrebama otplate i refinanciranja obveza na inozemnom tržištu pa je i ove godine nastavljeno s korištenjem mostnih kredita kojima su podmirivane obveze do realizacije izdanja obveznica. Tako je u srpnju država uzela sindicirani kratkoročni devizni kredit od domaćih banaka od 244,5 milijuna eura koji je korišten za financiranje otplate dospjelih samurajskih obveznica s time da je taj kredit refinanciran listopadskim izdanjem obveznice. U skladu s opredjeljenjima iz Strategije upravljanja javnim dugom zamjenjivani su kratkoročni instrumenati dugoročnima pa je u strukturi duga smanjen udio trezorskih zapisa i bankovnih kredita. Zahvaljujući takvoj politici zaduživanja udio inozemnog duga u ukupnom dugu opće države smanjen je sa 56,2% u 2003. na 38,1% u 2007. pri čemu je u posljednjih godinu dana smanjen za 2,7 postotnih bodova. Pritom su u 2007. godini inozemnu komponentu duga smanjile središnja država (za 3,2 milijarde kuna) i lokalna država (za 0,1 milijardu kuna), ali su istodobno izvanproračunski fondovi povećali svoje inozemno zaduženje za 1,2 milijarde kuna. Unutarnji je dug opće države povećan za 3,9 milijardi kuna od čega 2,3 milijarde otpada na središnju državu, 1,2

Struktura duga opće države

Struktura duga opće države

100

100 %

Dug lokalne države

90 80

80

Dug izvanproračunskih fondova

70 60

60

50 40

Dug središnje države

40 30

20

20 10

0

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2004.

2005.

2006.

Unutarnji

Inozemni

2007.

0

2003.

2004.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

2005.

2006.

2007.


92

ANALIZA

milijarde na izvanproračunske fondove, a 0,4 milijarde kuna na lokalnu državu. Takva su kretanja dovela do toga da je krajem godine 65,8% duga središnje države nastalo zaduživanjem na domaćem tržištu, ali je istodobno 61,6% duga izvanproračunskih fondova nastalo inozemnim zaduživanjem. Dug lokalne države je u principu (97,1%) generiran na domaćem financijskom tržištu. Za umjeren rast ukupnog duga opće države u posljednje je dvije godine (1% u 2006., odnosno 1,8% u 2007.) ponajprije zaslužna središnja država koja je u obje godine i u aposolutnom iznosu smanjila svoju zaduženost. U 2006. ukupna zaduženost središnje države smanjena je za 200,8 milijuna kuna, a u 2007. za 869,6 milijuna kuna. Nasuprot tome, u 2007. g. je zaduženost izvanproračunskih fondova povećana za 2,4 milijarde kuna, a lokalne države za 0,3 milijarde kuna. Očito je da nastavak investiranja u infrastrukturne projekte i potreba njihova inozemnog financiranja utječe na alokaciju nositelja duga. U međunarodnim okvirima dug opće države nije visok, ali u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja u okruženju, Hrvatska još uvijek ima visok udio duga opće države u BDP-u. Dakle, razina (ispod maastrichtskog kriterija od 60%) i kretanje duga opće države kao i javnog duga u Hrvatskoj su zadovoljavajući. Povoljno je što se u posljednje dvije godine smanjuje udio duga u BDP-u. Pritom je upozoravajuće visok porast izdanih jamstava Republike Hrvatske koja su potencijalna opasnost za državne financije, ali istodobno ukazuju i na nedovoljne napore u restrukturiranju gospodarstva,

posebno djelatnosti u poteškoćama koje su i najveći korisnici garancija.

DRŽAVNI PRORAČUN

Brži gospodarski rast od predviđenog u 2007. godini praćen rastom zaposlenosti i plaća, uspješnom turističkom sezonom i visokim robnim uvozom stvorio je uvjete za vrlo visok rast proračunskih prihoda. Međutim, fiskalna politika nije bila spremna na radikalnije zahvate koji bi reformom u sustavu poreza i doprinosa “normalizirali” rast proračunskih prihoda i istodobno vodili prema poreznom rasterećenju gospodarstva. Nasuprot tome, ponovljen je relativno uspješan model iz prethodne godine kojim se višak prihoda jednim dijelom usmjeravao u povećanu državnu potrošnju, a drugim u smanjenje proračunskog deficita. Time je nastavljen proces fiskalne prilagodbe koji se kontinuirano provodi od 2004. godine zahvaljujući čemu je deficit proračuna konsolidirane opće države smanjen s razine od 6,2% BDP-a u 2003. godini na razinu maastrichtskog kriterija u 2006. godini, da bi u 2007. godini bio dodatno smanjen za 0,7 postotnih bodova na razinu od 2,3% BDP-a. Očito je da je proces fiskalne prilagodbe jedan od najuspješnijih poteza makroekonomske politike u posljednjih nekoliko godina, ali bi za njegovu održivost bilo povoljnije da se temeljio na reformi proračunskih rashoda, a ne na visokom rastu proračunskih prihoda, kao što je to do sada bio slučaj. Relativno visok gospodarski rast prošle godine jasno je ukazao da se proračunski problemi lakše rješavaju u takvim okolnostima. Nažalost, dobro ostvarivanje državnih financija umanjilo je sklonost poduzimanju po-

Udio duga opće države u BDP-u krajem 2007. godine

trebnih reformi koje su se upravo u prošloj godini mogle relativno bezbolno provesti. Nisu učinjeni značajniji pomaci u provedbi strukturnih reformi bez čega je nemoguće umanjiti proračunske rashode, a bez čega je opet teško i opasno reformirati visinu i sustav proračunskih prihoda. Naime, Plan proračuna za 2007. godinu donesen je uz pretpostavku ekonomskog rasta od 4,6% pri čemu je rast proračunskih prihoda planiran 8,7% u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini uz porast poslovnih rashoda od 8,2%. S obzirom na znatno brži rast prihoda od planiranih, sredinom godine donesen je rebalans proračuna kojim je planirani rast prihoda poslovanja u odnosu na ostvarene u 2006. povećan na 13,9%, a rast rashoda poslovanja na 13%. Od ukupno pet milijardi kuna rebalansom povećanih prihoda, najveći dio (3,9 milijardi kuna) usmjeren je u povećanje proračunskih rashoda, a ostatak u smanjenje proračunskog deficita s prvotno planiranih 2,8% na rebalansom planiranih 2,6% BDP-a. Glavnina povećanih rashoda usmjerena je u zdravstvo: 1,2 milijarde za podmirenje dospjelih obveza i 500 milijuna kuna za sprječavanje nastajanja novih obveza. Značajnije povećanje rashoda predviđeno je još za ovrhe po sudskim sporovima zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora, za znanost i obrazovanje, za poljoprivredu, za povećanje regresa, božićnica i darova za djecu, za demografsku politiku, za ravnomjerniji regionalni razvoj te za provedbu Zaštićenog ekološko-ribolovnog područja. Visoko ostvarivanje proračunskih prihoda otvorilo je mogućnost i dodatnih intervencija u gospodarstvu, bez ugrožavanja planiranih proporcija fiskalne prilagodbe. Tako

Prihodi i rashodi proračuna opće države u % od BDP-a

70 %

52 %

60

50

50 48

40

46

30 20

44

Ukupni rashodi Ukupni prihodi

10 42 ka rs đa

ač ka

Ma

em

ka

ka

tri ja

Nj

Au s

ljs Po

va ts

čk a

Hr

a

a šk

va Slo

Če

nij ve

sk a ar

Izvor: Eurostat, HNB, HGK

Slo

a jsk

Bu g

un

Ru m

Tu

rs

ka

0

40

2003.

2004.

Izvor: Ministarstvo financija, DZS, HGK

2005.

2006.

2007.


93

ANALIZA

50 %

Socijalni doprinosi

45

Ostali porezi

40

Porezi na mađunar. trgovinu i trans.

35

Trošarine

25

80

Porez na dodanu vrijednost

20

60

Porezi na imovinu

10 5

se država odrekla dijela svojih prihoda od trošarina radi stabiliziranja cijene bezolovnog benzina (tzv. plivajuće trošarine), a također se odrekla dijela prihoda od PDV-a smanjenjem stope na 10% za novine i časopise (ukupno oko 470 milijuna kuna smanjenih prihoda). Uz to, dodatna sredstva (oko 450 milijuna kuna) usmjerena su u poljoprivredu radi ublažavanja posljedica suše. U konačnici, u 2007. ostvaren je rast ukupnih prihoda od 12,8%, ukupnih rashoda 11%, poslovnih rashoda od 10,3%, dok je deficit konsolidirane opće države smanjen na 2,3% BDP-a. Očito je da je nastavak fiskalne konsolidacije ostvaren u uvjetima znatno bržeg rasta državnih prihoda od rasta BDP-a kao i bržeg rasta državne potrošnje od BDP-a. Time je udio proračunskih prihoda u BDP-u povećan s 44,8% u 2006. na 46,1% u 2007. uz istodobno povećanje udjela ukupnih rashoda sa 47,6% na 48,1% BDP-a. U cjelovitoj ocjeni uspješnosti fiskalne politike u 2007. g. treba uzeti u obzir i činjenicu da se značajan dio državnih rashoda (oko 1,2% BDP-a) vezan uz isplatu duga umirovljenicima odvijao mimo državnog proračuna te da je uzlet na tržištu kapitala omogućio državi ostvarivanje viših prihoda od planiranih prilikom prodaje dionica Ine i HT-a kao i višeg iznosa isplaćene dividende HT-a od plana. Povoljnim rezultatima u fiskalnoj konsolidaciji pridonio je i nastavak organizacijskih pomaka u sustavu javnih financija. Početkom godine ostvaren je napredak u uspostavi potpune operativnosti jedinstvenog računa Državne riznice na način da su u jedinstven račun uključeni Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

ts ka

en ija

rs ka ga

Če šk a

Po

Hr va

2007.

Ma đa rs ka

2006.

Slo v

2005.

Bu

2004.

Ru m

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

ljs ka

0 EU

20

Porez na dohodak

15

ka

Porez na dobit

40

30

100

Slo v

120

27

140

milijarde HRK

Udio prihoda proračuna opće države u BDP-u (u %) Ostali prihodi

un jsk a

Struktura prihoda proračuna opće države

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, DZS, HGK

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od početka 2007. godine primjenjuju se izmjene iz Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je, kao začetak fiskalne decentralizacije, utvrđeno da gotovo cjelokupni prihodi od poreza na dohodak pripadaju jedinicama lokalne i regionalne samouprave, dok prihodi od poreza na dobit sada u cijelosti pripadaju državnom proračunu. Ta je mjera trebala djelovati kao potpora opredjeljenju za ravnomjerniji regionalni razvoj koje je iskazano i kroz podnaslov državnog proračuna za 2007.koji je glasio: “Za ravnomjerniji regionalni razvoj.” Stvarni efekt Te izmjene ostao je upitan s obzirom na ostvarenu različitu dinamiku rasta poreza na dobit i dohodak - prihodi od poreza na dobit povećani su za 23,3%, a od poreza na dohodak tek za 12,8%. Prihodi U 2007. godini prihodi konsolidirane opće države iznosili su 126,7 milijardi kuna što je 12,8% više nego u 2006. godini. Ostvarivanje proračunskih prihoda pod dominantnim je utjecajem poreznih prihoda i socijalnih doprinosa od kojih je zajedno ostvareno 87,3% ukupnih prihoda. Porezni su prihodi povećani za 9,9% pri čemu su najviše porasli prihodi od poreza na dobit (23,3%) pod utjecajem dobrih poslovnih rezultata poduzeća u prethodnoj godini. Visok je rast ostvaren i kod poreza na imovinu (20,1%) kao rezultat povećanog prometa i porasta cijena nekretnina. Prihodi od PDV-a povećani su za 8,1% u odnosu na prethodnu godinu i velikim su dijelom oslonjeni na rast potrošnje uvezene robe. Rast prihoda od PDV-a bio bi

i viši da država nije početkom kolovoza uvela umanjenu stopu od 10% za novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji uglavnom ili u cijelosti sadrže oglase i služe oglašavanju. Prihodi od trošarina povećani su za 5,2% pri čemu su najviši rast zabilježile trošarine na luksuzne proizvode (za 16,4%) i na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (za 12,8%). Zbog rastuće prodaje osobnih automobila, trošarine na motorna vozila se već treću godinu zaredom nalaze među najbrže rastućim trošarinama. Međutim, i nadalje se daleko najviše prihoda ubire od trošarina na naftne derivate (53,3% prihoda od trošarina, odnosno 5,1% proračunskih prihoda). U 2007. prihodi od trošarina na naftne derivate povećani su za 2,7% na što je dijelom utjecalo i uvođenje plivajućih trošarina na motorne benzine početkom svibnja. U tim trošarinama je, od 2006. godine, sadržana i naknada za ceste čiji se prihodi počinju divergentno ponašati u odnosu na trend ukupnih trošarina i to kao posljedica sve većeg korištenja plina kao pogonskog goriva na koje se ne plaća trošarina. Zahvaljujući rastu broja zaposlenih i porastu plaća prihodi od socijalnih doprinosa u 2007. povećani su za 9,8%. Pritom su doprinosi poslodavaca ostvarili međugodišnji rast od 9,9%, doprinosi zaposlenika 9,6%, a doprinosi samozaposlenih ili nezaposlenih 11,5%. Prihodi od imovine povećani su za dva puta u odnosu na prethodnu godinu čime je njihov udjel u ukupnim prihodima poslovanja povećan sa 2,1% u 2006. na 3,9% u 2007. godini. Ovako značajan porast najvećim je dijelom rezultat isplaćene dividende HT-a u iznosu od 1,2 milijarde


94

ANALIZA

kuna. Proračunski prihodi u Hrvatskoj su visoki s obzirom na snagu gospodarstva. Udio prihoda opće države u BDP-u od 46,1% nešto je viši od prosjeka EU27 gdje iznosi 44,9%, a odstupanja su još veća usporedimo li se s nama sličnim zemljama. Rashodi Poslovni rashodi proračuna konsolidirane opće države u 2007. iznosili su 118,8 milijardi kuna što je 10,3% više nego prethodne godine. Iako je na kraju ostvareni rast rashoda bio 2,7 postotnih bodova niži od rebalansom planiranog, ipak je on bio nešto viši od porasta BDP-a. Time je zaustavljen trend opadanja udjela državne potrošnje u BDP-u što predstavlja upozoravajući signal, posebno imajući u vidu da je godinu dana ranije zaustavljen i trend opadanja udjela proračunskih prihoda u BDP-u. Na ostvareni rast poslovnih rashoda najviše je utjecao rast naknada zaposlenima (10,3%) i socijalnih naknada (8,7%) s obzirom da na ove dvije stavke otpada 67,2% ukupnih poslovnih rashoda. Znatno viši rast ostvarili su troškovi korištenja dobara i usluga (14,2%) kao i subvencije koje su povećane za 14,4%. Najveći dio subvencija odnosi se na trgovačka društva u javnom sektoru, posebno Hrvatskim željeznicama. Međutim, u 2007. značajno su porasle subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora (za 17,9%) kao rezultat Vladine politike ulaganja u poljoprivredu, obrt, malo i srednje poduzetništvo, ali dijelom i kao posljedica isplate poticaja zbog šteta od suše. Poseban je problem visina (6,3% poslovnih rashoda) i struktura (visok udio vertikalnih) sub-

vencija koju će trebati uskladiti u postupku pristupanju EU-a. Rashodi za kamate povećani su za 1,6% zahvaljujući smanjenoj potrebi države za novim zaduživanjem. Pritom su, zbog nastavka orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu kapitala, tuzemne kamate porasle za 7,8%, dok su istodobno izdaci za inozemne kamate smanjeni za 6,5%. Na kamate je utrošeno 4,7% poslovnih rashoda što je za 0,4 postotna boda manje nego prethodne godine. U usporedbi s drugim zemljama udio ukupnih rashoda opće države u BDP-u u Hrvatskoj je relativno visok. S udjelom od 48,1% BDP-a rashodi su u nas za 2,3 postotna boda viši nego u EU 27, a od nama sličnih zemalja jedino je Mađarska u nepovoljnijem položaju s udjelom proračunskih rahoda u BDP-u od 50,1%. Transakcije u nefinancijskoj imovini Neto financijska imovina u 2007. godini ostvarena je na razini od 11 milijardi kuna pri čemu se 12,3 milijarde kuna odnosi na nabavu, a 1,3 milijarde kuna na prodaju nefinancijske imovine. Najveći dio nabave nefinancijske imovine (93,6%) odnosi se na nabavu dugotrajne imovine posebno za nabavu zgrada i građevina (uključuju stambene zgrade, uredske zgrade, škole, bolnice, autoceste, ceste, mostove, tunele, željezničke pruge itd.). U odnosu na prethodnu godinu nabava dugotrajne nefinancijske imovine povećana je za 20,1% što ukazuje na nastavak jake investicijske aktivnosti države. Neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u 2007. godini iznosilo je -2,4 milijarde kuna i rezultat je smanjenja domaće financijske imovi-

Struktura rashoda proračuna opće države 140

Socijalne naknade

Subvencije Kamate

60 % 50 40 30

80

Korištenje dobara i usluga

20

60

Naknade zaposlenima

10

40

ka đa rs Ma

ts ka va

a nij ve

a šk Če

ka ljs Po

ka ar s

va čk a

un

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, DZS, HGK

Hr

2007.

Slo

2006.

Bu g

2005.

m

2004.

Ru

2003.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

jsk

27

a

0 EU

20

Slo

milijarde HRK

Pomoći

100

Proračunski deficit Od 2004. godine proračunski se deficit kontinuirano smanjuje što doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti u zemlji. U posljednje dvije godine tome su, uz viši gospodarski rast od planiranog, pridonijeli i pomaci u efikasnosti ubiranja poreznih prihoda (smanjena porezna evazija), unaprjeđenje u radu porezne administracije uz poboljšanu kontrolu proračunskih rashoda te sve funkcionalniji sustav državne riznice. Dodatni utjecaj u 2007. imali su i jednokratni prihodi od prodaje dionica i udjela u glavnici (HT i Ina - zaposlenici) kojima je uprihodovano 2,9 milijardi kuna ili 1,3 milijarde kuna više nego je bilo planirano. Potkraj 2007. godine deficit proračuna konsolidirane opće države po modificiranom obračunskom načelu iznosio je 6,3 milijarde kuna što je 1,1 milijarda kuna manje nego prethodne godine. Udio tako obračunatog deficita u BDP-u smanjen je na 2,3% što je 0,7 postotnih bodova manje nego prethodne godine. Pritom je u 2007. deficit državnog proračuna iznosio 3,2 milijarde kuna (1,2% BDP-a), deficit izvanproračunskih fondova i agencija 2,4 milijarde kuna (0,9% BDP-a), a deficit lokalne

Udio rashoda proračuna opće države u BDP-u (u %) Ostali prihodi

120

ne za -2,42 milijarde kuna uz povećanje inozemne financijske imovine za 18 milijuna kuna. Najveći dio domaće financijske imovine nastao je temeljem transakcija u novcu i depozitima (-619,4 milijuna kuna), zajmovima (949,9 milijuna kuna) te dionicama i udjelima (-2,8 milijardi kuna), dok je cjelokupna inozemna financijska imovina rezultat povećanih izdataka državnog proračuna po osnovi dionica i ostalih udjela.


95

ANALIZA

Kretanje zaduživanja i otplata proračuna opće države 20

Zaduživanje tuzemno

18

Otplate tuzemne

milijarde HRK

16 14 12 10 8

Deficit proračuna u % od BDP-a 0,0 % -1,0 -2,0

Zaduživanje tuzemno

-3,0

Otplate inozemne

-4,0

6

-5,0

4

-6,0

2

Modificirano obračunsko načelo

0

2003.

2004.

2005.

2006.

-7,0

2007.

Izvor: Ministarstvo financija, HGK

zabilježile veće proračunske manjkove od Hrvatske (Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Poljska). Kontinuirano smanjivanje proračunskog deficita ima značajne pozitivne učinke za cjelokupnu makroekonomsku situaciju, a posebno jer se time smanjuje potreba države za zaduživanjem što onda pozitivno utječe na razinu javnog i bruto inozemnog duga. Pritom ipak treba imati u vidu činjenicu da se fiskalna prilagodba ostvaruje prvenstveno bržim rastom prihoda od rashoda, a da se sama razina rashoda ni apsolutno, ni relativno (u odnosu na BDP) ne smanjuje. Stoga će u narednom razdoblju, radi dugoročne održivosti javnih financija, trebati usmjeriti napore na postizanje trajnih ušteda na rashodnoj strani proračuna što bi u konačnici omogućilo usporavanje rasta prihoda i rashoda ispod razine rasta BDP-a, a time smanjivanje relativno visokog fiskalnog opterećenja gospodarstva. Pred fiskalnom je politikom težak zadatak istodobnog nastavka fiskalne konsolidacije i smanjivanja fiskalnog opterećenja gospodarstva što

Deficit/suficit proračuna u % od BDP-a u 2007. godini (ESA 95)

ka ga rs

nij

a sk

a Bu

ve Slo

Tu r

ka at s

šk

a Hr v

Če

ka ljs Po

a

čk a va Slo

jsk un m

rs đa Ma

Ru

7

ka

4% 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6 EU 2

2004.

2005.

2006.

ESA 95 2007.

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija, HGK

države 0,7 milijardi kuna (0,3% BDP-a). Najveći relativni i apsolutni doprinos smanjenju ukupnog deficita opće države ostvario je državni proračun čiji je deficit smanjen sa 1,7% BDP-a u 2006. na 1,2% BDP-a u 2007. godini. Međutim, izračunavanje proračunskog deficita po modificiranom obračunskom načelu specifičnost je aranžmana između Međunarodnog monetarnog fonda i Hrvatske pa tako izračunati podaci nisu međunarodno usporedivi. Prestankom stand-by aranžmana s MMF-om u 2006. godini praktički se gubi važnost tako izračunatog podatka. Prema tzv. ESA 95 metodi Eurostata proračunski deficit u 2007. definiran pokazateljem neto pozajmljivanja/zaduživanja bio je na razini od -1,6% BDP-a. U odnosu na 2006. godinu, kada je iznosio 2,4% BDP-a, smanjen je za 0,8 postotnih bodova. U odnosu na druge zemlje to je relativno povoljan rezultat s obzirom da je proračunski manjak EU27 u 2007. godini iznosio nešto nižih -0,9% BDP-a, ali je bilo više nama sličnih zemalja koje su

Izvor: Eurostat, HGK

2003.

je nemoguće provesti bez intervecija u proračunskim rashodima, odnosno bez provedbi strukturnih reformi. Uz to, potrebno je paralelno vršiti prilagodbe sustavu EU-a, prvenstveno kod PDV-a, trošarina i subvencija.


96

ANALIZA

8

15.000

6

10.000

4

5.000

2

0

XII 2003.

Izvor: FINA, HGK

XII 2004.

XII 2005.

XII 2006.

XII 2007.

Broj nelikvidnih pravnih osoba (lijevo) Broj zaposlenih u nelikvidnim pravnim osobama (lijevo) Nepodmireni nalozi (desno)

0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Izvor: HNB, HGK

17,4 14,3 12,8 11,1 11,0 12,1 14,3

-13,9 -17,8 -10,5 -13,3 -0,9 10,0 18,2

9,0 12,3 12,9 12,0 13,3 16,7 19,6

26,8 36,7 4,9 -7,0 10,8 25,6 17,4

23,7 30,9 33,9 34,6 38,8 48,5 57,9

31,7 30,4 9,7 2,1 12,1 25,0 19,4

38,3 47,0 49,4 53,3 62,1 78,3 86,3

Stopa rasta u%

10

20.000

Krediti poslovnih banaka trgovačkim društvima

25.000

Stopa rasta u%

12

Nepodmireni nalozi

14

30.000

Razdoblje

35.000

Stopa rasta u %

Nepodmireni nalozi, depozitni novac, M1 i krediti

mlrd. HRK 16

Depozitni i gotov novac M1

Stanje likvidnosti u prosincu od 2003. do 2007. 40.000 HRK

U ukupno nepodmirenim obvezama pravnih osoba dominantnu ulogu potkraj 2007. godine ima djelatnost trgovine s udjelom od 43,7% ili 6,3 milijarde kuna, a zatim slijedi prerađivačka industrija s 20,9% ili tri milijarde kuna. Uz te dvije djelatnosti ističu se još građevinarstvo s udjelom od 9,8% ili 1,4 milijarde kuna i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom od 8% ili 1,1 milijardom kuna. Na te četiri djelatnosti odnosi se ukupno 82,4% svih nepodmirenih obveza, a slični situacija je bila i krajem 2006. godine kada je njihov udio iznosio 81,9%. Ostale djelatnosti pojedinačno sudjeluju s manje od 4,9%. Prema dinamici kretanja nepodmirenih obveza, najveći rast, na međugodišnjoj razini, zabilježen je kod djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom i vodom (267,9%) iako je njen udio u strukturi ukupno nepodmirenih obveza minimalan i porastao je sa 0,1% na 0,2%. Na drugom mjestu je djelatnost poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, sa stopom rasta od 42,4% (udio povećan sa 6,6% na 8,0%), zatim slijede hoteli i restorani sa 27,3% (udio povećan sa 4,6% na 4,9%), prerađivačka industrija sa 24,3% (udio porastao sa 19,8% na 20,9%) i prijevoz, skladištenje i veze sa 20,5% (udio porastao sa 4,8% na 4,9%). Istodobno je građevinarstvo zabilježilo prosječnu stopu rasta od 18,2% i zadržalo svoj udio u strukturi od 9,8%. Kod nepodmirenih obveza trgovine bilježe se sporija dinamika rasta u odnosu na ostale djelatnosti pa je njen udio u ukupno nepodmirenim obvezama na kraju godine smanjen za dva postotna boda na 43,7%. Iz strukture ukupno nepodmirenih obve-

Stopa rasta u%

Tijekom 2007. godine kontinuirano se povećavao broj insolventnih subjekata hrvatskog gospodarstva, kako pravnih osoba tako i fizičkih (obrtnici) uz isto tako kontinuirani rast njihovih nepodmirenih obveza. Pritom je dinamika rasta i subjekata i obveza nešto brža kod pravnih nego kod fizičkih osoba. Najveći se dio nepodmirenih obveza pravnih osoba, u principu, odnosi na pet djelatnosti: trgovinu, građevinarstvo, prerađivačku industriju, hotele i restorane te na poslovanje nekretninama. Redoslijed tih djelatnosti s obzirom na visinu nepodmirenih obveza mijenja se prema razdoblju neplaćanja. Odnosno, u roku do 60 dana neplaćanja na prvom je mjestu prerađivačka industrija, pa zatim trgovina, građevinarstvo, poslovanje nekretninama i hoteli i restorani, na koje se ukupno odnosi oko 80% svih nepodmirenih obveza. Situacija se mijenja kada se gledaju neplaćene obveze na rok dulji od 60 dana. U tom je slučaju (od 61 do preko 360 dana) trgovina na prvom mjestu sa 35 do 45% udjela u ukupnim nepodmirenim obvezama, a zatim slijedi prerađivačka industrija pa građevinarstvo. Broj insolventnih pravnih osoba povećan je u roku godine dana za 11,5% odnosno za 2573 tvrtke pa je krajem prosinca prošle godine ukupno registrirano 24.922 insolventna poduzeća. Istodobno je ukupan iznos njihovih nepodmirenih obveza porastao za 2,2 milijarde kuna (18,1%) te

potkraj prosinca 2007. iznosio 15,3 milijarde kuna. Gotovo iste tendencije kretanja bilježe se i kod fizičkih osoba (obrtnika), s time da je dinamika rasta tu nešto sporija pa se u istom razdoblju bilježi porast insolventnih fizičkih osoba za 8,4% dok su njihove nepodmirene obveze porasle za 11%. Tako je krajem godine registrirano 41.857 insolventnih fizičkih osoba koje su zapošljavale 18.508 djelatnika, a njihove nepodmirene obveze iznosile su pet milijardi kuna. Kod pravnih osoba kao i kod fizičkih najveći dio nepodmirenih obveza se i nadalje odnosi na neplaćanja dulja od 360 dana (kod pravnih osoba je to oko 86%, a kod fizičkih čak oko 92%). Kod insolventnih pravnih osoba broj zaposlenih bilježi blagi trend rasta (0,9%) u odnosu na prethodnu godinu, a ukupno je krajem godine bilo zaposleno 30.120 djelatnika. U posljednjih pet godina se broj zaposlenih smanjio za 10,7%, s time da je u 2005. godini zabilježen njihov rast. Najveći generator rasta ukupno prijavljenih nepodmirenih obveza kod pravnih osoba su nepodmirene obveze za poreze i rješenja nadležnih organa o prisilnoj naplati, koje bilježe neprekidan trend rasta od srpnja 2006. godine. Te su obveze na godišnjoj razini povećane za 1,2 milijarde kuna ili 30,1% pa krajem prošle godine iznose 5,4 milijardi kuna, a njihov udio u ukupno prijavljenim nepodmirenim obvezama iznosi 37,7%. Istodobno, nepodmirene obveze za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće iznose 0,7 milijardi kuna i čine 5% ukupnog iznosa nepodmirenih obveza. Odnosno, neplaćene obveze po osnovi tih doprinosa povećane su u godinu dana za 26,8 milijuna kuna ili 3,9%.

Depozitni novac trgovačkih društava

LIKVIDNOST I SOLVENTNOST PODUZETNIKA

21,2 22,6 5,1 7,9 16,5 26,1 10,2


97

ANALIZA

za moglo bi se zaključiti da je u kontekstu likvidnosti situacija za prerađivačku industriju nešto povoljnija nego godinu dana ranije. Naime, prerađivačka industrija je krajem 2007. godine imala i nadalje najveći udio u nepodmirenim obvezama do 60 dana (32,8%), ali je taj udio u godinu dana smanjen za oko 12 postotnih bodova. Slični trendovi se kod te djelatnosti bilježe i kad se radi o neplaćenim obavezama na dulji rok. Odnosno, u preostala tri razdoblja neplaćanja na prvom je mjestu trgovina čiji udjeli rastu od 34,9% do 45,4%, a u prerađivačkoj industriji padaju od 24,9% do 20,1%. Trgovina je sa 18,1% udjela na drugom mjestu po nepodmirenim obvezama do 60 dana s time da je i njen udio u tim obvezama u godinu dana smanjen za sedam postotnih bodova. Slijedi građevinarstvo sa 12,6% te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge sa 12,4%. Od ukupno nepodmirenih obveza pravnih osoba na kraju prošle godine, na Grad Zagreb se odnosilo 43,1% (6,2 milijarde kuna), na Splitsko-dalmatinsku županiju 7,7% (1,1 milijarda kuna), Osječkobaranjsku županiju 7,6% (1,1 milijarda kuna), Primorsko-goransku županiju 6,2% (0,9 milijardi kuna) i Zagrebačku županiju 5,2% (0,7 milijardi kuna). U odnosu na kraj 2006. godine sedam županija je zabilježilo bržu dinamiku rasta nepodmirenih obveza u odnosu na prosjek Hrvatske, dok je kod 12 županija rast obveza bio sporiji od prosjeka. Dvije županije (Virovitičkopodravska i Dubrovačko-neretvanska) bilježe smanjenje nepodmirenih obveza u odnosu na kraj 2006. godine i to za 10,9%, odnosno 16,%. Nepodmireni nalozi su 2007. rasli brže

od kredita poslovnih banaka trgovačkim društvima i depozitnog novca trgovačkih društava (u predhodnoj godini situacija je bila obrnuta). Međutim, depozitni i gotov novac (M1) bilježi brži trend rasta od nepodmirenih naloga pa odnos ukupnih dospjelih prijavljenih naloga za plaćanje pravnih i fizičkih osoba i novčane mase M1 ostaje tijekom godine de facto isti, ali je na godišnjoj razini taj odnos čak nešto povoljniji. Iz podataka također proizlazi da je u posljednjih šest godina depozitni novac trgovačkih društava porastao za 7,3 milijarde kuna, novčana masa M1 porasla je za 27 milijardi kuna, a krediti poslovnih banaka trgovačkim društvima porasli su za 39,3 milijarde kuna. Istodobno se bilježila opadajuća tendecija nepodmirenih naloga do 2006. da bi 2007. te obveze ponovo bile na razini od prije pet godina. Uzroci takvih kretanja su višestruki pa se može kazati da nedovoljnost kapitala nije jedini uzrok nepodmirivanja obveza i njihov rast.

FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA Poduzetnici, obveznici poreza na dobit ostvarili su u 2007. godini pozitivne rezultate u poslovanju odnosno, zabilježen je nešto brži rast prihoda (13,6%) od rashoda (13,2%) što je rezultiralo nastavkom rasta dobiti (21,0%) i konsolidiranog financijskog rezultata (24,5%). Financijska izvješća za 2007. godinu predalo je 83.532 poduzetnika što je u usporedbi s prethodnom godinom više za 5023 izvje-

Ostvareni prihodi na 100 kuna rashoda

Konsolidirani financijski rezultati poduzetnika

106 HRK

30.000 milijuni HRK

104

104,3

103,7 102,5

102

104,7

105,1

20.000

102,9

16.822

5.000

101,7

98

24.764

25.000 20.526

10.765

100,7

100

10.000 3.219 -1.477

0 -5.000 1999.

Izvor: FINA, HGK

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

-10.000

9.762 7.658

5.000

98,5

96 94

šća, odnosno 6,4%. Od ukupnog broja poduzetnika najveći dio odnosi se na male poduzetnike (81.468), zatim na srednje velike (1.589) te na velike poduzetnike (475). Pritom najveći udio u strukturi ima trgovina (32,8%), slijedi djelatnost poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (23,7%) te prerađivačka industrija (13,2%). Ti su poduzetnici u 2007. godini zapošljavali 896.013 osoba, odnosno 6,1% više nego godinu dana ranije. Najveći broj zaposlenih bilježi se u prerađivačkoj industriji (29,5%) uz rast od 3,8%, slijedi trgovina (22,6%) s rastom od 8,5%, pa građevinarstvo (11,4%) s rastom od 9%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (10,4%) s rastom od 11,4% te prijevoz, skladištenje i veze (8,8%) s rastom od 1,9%. Ostvareno je 655,6 milijardi kuna ukupnih prihoda dok su ukupni rashodi iznosili 623,6 milijardi kuna. Nominalno su prihodi bili veći od rashoda u svim djelatnostima, ali je pritom kod osam djelatnosti zabilježen nešto brži rast rashoda od prihoda. Odnos prihoda i rashoda, odnosno pokrivenost rashoda prihodima povećana je sa 104,7 kuna u 2006. godini na 105,1 kunu u 2007. godini. Struktura ukupnih prihoda je lagano promijenjena u odnosu na 2006. godinu. Odnosno, smanjen je udio prihoda od prodaje proizvoda, usluga i roba sa 95% u 2006. godini na 94,7% uz istodobno povećanje udjela financijskih prihoda sa 2,7% na 2,8% i izvanrednih prihoda sa 2,2% na 2,5%. Na domaćem tržištu je ostvareno 81,1% prihoda uz rast od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, a na stranom tržištu 14,7% uz rast od 14,9%. U strukturi ukupnih pri-

-5.135 -5.261

-838

-5.440 -6.721 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Izvor: FINA, HGK


98

ANALIZA

Imovina poduzetnika

Kapital i obveze poduzetnika

(kraj 2000. i 2007. godine)

2000.

2007.

(kraj 2000. i 2007. godine)

Gubitak iznad visine kapitala

Vremenska razgraničenja

Vremenska razgraničenja

Kratkoročne obveze

Kratkotrajna imovina

Dugoročne obveze

Dugotrajna imovina

Kapital i rezerve

%

0

10

20

30

Izvor: FINA, HGK

hoda dominantne su dvije djelatnosti i to trgovina s udjelom od 35,6% i prerađivačka industrija s udjelom od 25,6% dok ostale djelatnosti pojedinačno sudjeluju s manje od 9%. Na rashode poslovanja odnosi se najveći dio (94,4%) ukupnih rashoda, a u godini dana ti su rashodi veći za 13,1%. Financijski rashodi istodobno ostvaruju bržu dinamiku rasta (23,8%) te se njihov udio u ukupnim rashodima povećao sa 2,9% u 2006. godini na 3,2% u prošloj godini. Troškovi osoblja su u strukturi ukupnih rashoda, zadnje dvije godine, iznosili 12,1% i bilježe tek lagani pad u odnosu na prethodno razdoblje. U 2007. godini su troškovi za osoblje ostvarili bržu dinamiku rasta u odnosu na ukupne rashode (14,6% prema 13,2%) što u prethodnim godinama nije bio slučaj. Taj brži rast troškova za osoblje posljedica je prvenstveno porasta bruto plaća (veće porezno opterećenje), dok je prosječna mjesečna neto plaća koja je u 2007. godini iznosila 4228 kuna, na godišnjoj razini nominalno veća za 7,2%, a realno za 4,2%. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u financijskom poslovanju (6125 kuna), a najniža u privatnim kućanstvima sa zaposlenim osobljem (2316 kuna). Najviše neto plaće isplatili su veliki poduzetnici (5163 kune), zatim srednje veliki poduzetnici (4263 kune), a mali poduzetnici samo 3461 kunu. Pravne osobe su ostvarile dobit nakon oporezivanja u vrijednosti od 36,7 milijardi kuna, odnosno 21% više nego u 2006. godini. Istodobno je gubitak nakon oporezivanja iznosio 11,9 milijardi kuna i porastao je za 14,2% što je brži rast od rasta ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.

40

50

60

70

%

2000.

0

10

20

30

40

50

2007.

60

70

Izvor: FINA, HGK

U 2007. godini nastavljen je trend rasta konsolidiranog financijskog rezultata i ostvarena je rekordna vrijednost u iznosu od 24,8 milijardi kuna što je porast od 24,5% prema prethodnoj godini. Analiza konsolidiranog financijskog rezultata po djelatnostima pokazuje da u njemu najveći udio imaju četiri djelatnosti (82,9%) i to: trgovina 26,3%, zatim prerađivačka industrija 22,4%, prijevoz, skladištenje i veze 19,9% i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 14,3%, dok jedino djelatnost hoteli i restorani bilježi negativan rezultat od 92 milijuna kuna. Tijekom 2007. godine pravne su osobe investirale 75,5 milijardi kuna, odnosno 17,2% više nego prethodne godine. Ipak dinamika rasta investicija je značajnije smanjena s obzirom da je u prethodnoj godini zabilježen rast od 24,8%. Najveći dio ukupnih investicija (82,1%) odnosi se na šest djelatnosti: poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 18,5%, prerađivačka industrija 18,2%, trgovina 13,5%, građevinarstvo 12,7%, prijevoz, skladištenje i veze 10,4% i financijsko poslovanje 8,8%. Dinamika rasta investicija bilježi velike raspone po djelatnostima pa su tako kod javne uprave i obrane i obveznog osiguranja investicije porasle za 148,2% dok je s druge strane u rudarstvu i vađenju zabilježen pad od 65,6%. U 2007. godini samo je 36,3% poduzetnika investiralo u imovinu, a slična situacija zabilježena je i u prethodnim godinama. Vrijednost ukupne aktive je potkraj 2007. godine iznosila 984,3 milijarde kuna. U strukturi aktive najveći udio ima dugotrajna imovina (62,6%), slijedi kratkotrajna

imovina (33,9%), gubitak iznad visine kapitala (2,9%) i vremenska razgraničenja (0,7%). U odnosu na kraj 2006. godine smanjen je udio dugotrajne imovine, porastao udio kratkotrajne imovine, dok su vremenska razgraničenja zadržala isti udio. Gubitak iznad visine kapitala istodobno je u strukturi zabilježio minimalan rast. Ako usporedimo strukturu aktive krajem 2007. godine sa stanjem iste krajem 2000. godine vidimo da je struktura gotovo identična pa možemo zaključiti da je problem nezadovoljavajuće strukture aktive (prevelik udio dugotrajne imovine) i dalje prisutan u gospodarstvu Hrvatske. Imovina je pokrivena izvorima koje čine kapital i rezerve (421,8 milijardi kuna), dugoročne obveze (250,1 milijarda kuna), kratkoročne obveze (281,4 milijarde kuna) i vremenska razgraničenja (31 milijarda kuna). U strukturi izvora je tijekom 2007. godine došlo do negativnog pomaka u odnosu na kraj 2006. godine, jer je došlo do pada udjela kapitala i rezervi (vlastitih sredstava) sa 45,3% na 42,9% uz istovremeni rast udjela dugoročnih i kratkoročnih obveza, odnosno do većeg korištenja tuđih sredstava u poslovanju. Budući da vrijednost kapitala i rezervi ne pokriva vrijednost dugotrajne imovine, pri čemu se pokrivenost još i smanjuje, očito je da u gospodarstvu Hrvatske i dalje ostaje prisutan nesklad između imovine i izvora.


100

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski uvoznici u 2007. (prvih 100 od 400 najvećih) Svote: u 000 kn R. br.

Naziv

Mjesto

Uvoz

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

16.028.248

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

3

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

4

OMV HRVATSKA D.O.O.

5

Naziv

Mjesto

52

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

344.246

2.692.291

53

LEDO D.D.

ZAGREB

336.891

2.068.545

54

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

336.799

ZAGREB

1.657.252

55

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D.

BUZIN

334.224

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

1.573.333

56

TDR D.O.O.

ROVINJ

326.732

6

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

1.431.820

57

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

325.360

7

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

58

LESNINA .D.O.O.

ZAGREB

325.096

8

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.262.273

59

KRKA-FARMA D.O.O.

ZAGREB

322.949

9

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.198.893

60

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

314.100

10

DIOKI D.D.

ZAGREB

1.115.039

61

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

313.538

11

KONZUM D.D.

ZAGREB

980.407

62

FERRERO D.O.O.

ZAGREB

311.576

12

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

859.546

63

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

307.734

13

EUROLINE DOO

ZAGREB

816.433

64

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

303.179

14

SIEMENS D.D.

ZAGREB

800.396

65

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

296.562

15

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

686.221

66

STANIĆ D.O.O.

SAMOBOR

288.357

16

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

660.995

67

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

287.245

17

MEDIKA D.D.

ZAGREB

657.241

68

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

279.952

18

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

628.890

69

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

279.525

19

TIFON D.O.O.

ZAGREB

623.433

70

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

277.386

20

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

622.405

71

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

274.993

21

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

590.389

72

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

272.442

22

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

562.877

73

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

269.257

23

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

539.151

74

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

262.362

24

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

507.705

75

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

261.926

25

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

506.679

76

HOREX TRADE D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

260.728

26

MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

ZAGREB

498.060

77

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D.

VRBOVEC

260.573

27

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

495.455

78

OSIJEK

259.103

28

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

493.714

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD

29

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

490.330

79

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

249.467

80

FERO-TERM D.O.O.

ZAGREB

248.655

30

R. br.

Uvoz

31

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

474.364

81

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

247.581

32

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

471.718

82

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

239.706

33

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

456.863

83

34

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

456.724

84

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

234.853

35

AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

454.924

85

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR 1

226.291

36

MAGMA D.D.

ZAGREB

452.150

86

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

225.176

37

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

448.122

87

ELECTROLUX D.O.O.

ZAGREB

220.818

38

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

443.453

88

GETRO D.D.

SESVETE

220.331

424.552

89

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

214.459

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

212.697

39

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

40

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

411.504

90

41

ROCHE D.O.O.

ZAGREB

410.655

91

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

206.188

42

RADIN-GRAFIKA D.O.O.

ZAGREB

398.751

92

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

205.825

43

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

397.406

93

DUKAT D.D.

ZAGREB

202.156

44

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

383.592

94

45

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

380.559

95

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

196.723

46

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

376.104

96

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

196.168

47

TOMIĆ & CO. D.O.O.

ZAGREB

375.923

97

VULKAL D.O.O.

ZAGREB

193.827

48

MAN IMPORTER HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

375.263

98

LAGER BAŠIĆ D.O.O

ZAGREB

193.533

49

RECRO D.D.

ZAGREB

373.839

99

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

185.615

50

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

356.600

100

INTRONIC D.O.O.

ZAGREB

184.867

51

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

349.336

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

UKUPNO Izvor: Fina

64.288.637


101

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski izvoznici u 2007. (prvih 100 od 400 najvećih) R. br. Naziv 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

Izvoz 2007. (u 000 kn) 7.675.427

Mjesto ZAGREB

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

31,95

2

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

3

DIOKI D.D.

ZAGREB

1.411.846

85,04

4

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

1.310.942

81,98

5

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

1.305.785

60,16

6

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.251.430

95,14

7

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.221.145

64,33

8

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

1.202.079

53,85

9

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

1.005.036

64,59

10

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

966.059

67,56

11

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

932.858

83,34

13

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

870.276

97,34

14

CROATIA AIRLINES DD

ZAGREB

853.322

55,51

15

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI ZAGREB D.O.O.

843.398

94,26

16

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

692.494

67,34

17

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

648.450

35,62

18

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

630.793

23,60

19

TDR D.O.O.

ROVINJ

567.416

27,68

20

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

508.846

99,63

21

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

499.692

13,62

22

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

497.796

85,78

23

BENETTON ISTRIA D.O.O.

LABIN

489.088

98,42

24

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

471.774

90,54

25

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

462.766

25,89

26

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

455.924

62,53

27

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O.

VELIKA GORICA

452.546

99,04

28

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

452.295

57,90

29

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

423.778

9,54

30

SIEMENS D.D.

ZAGREB

416.545

26,01

31

ELEKTRO-KONTAKT DD

ZAGREB

405.287

78,71

32

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

398.295

34,32

33

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

385.845

63,69

34

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

380.522

20,83

35

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

378.266

65,33

36

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

356.898

10,76

37

JADROPLOV D.D.

SPLIT

350.973

89,18

38

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. ZAGREB

346.746

4,81

39

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. HUM NA SUTLI

344.822

48,34

40

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

340.145

77,15

41

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

332.295

3,23

42

PLAVA LAGUNA DD

POREČ

323.778

74,43

43

MAISTRA D.D.

ROVINJ

309.237

57,88

44

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR 1

307.058

46,41

45

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

304.232

68,28

46

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

299.979

40,20

47

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

299.182

60,84

48

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

298.337

45,81

49

AGIT D.O.O.

ZAGREB

291.983

76,05

50

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

289.870

93,30

51

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

276.974

30,45

12

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

R. br. Naziv 52 ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. 53 BENETTON CROATIA D.O.O. 54 EUROCABLE GROUP D.D. 55 CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD 56 ALSTOM HRVATSKA D.O.O. 57 ISTRATURIST D.D. 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 Izvor: Fina

Mjesto SLAVONSKI BROD OSIJEK ZAGREB ZAGREB

Izvoz 2007. (u 000 kn) 275.325

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

73,32

270.380 269.929 266.180

87,49 56,97 76,89

KARLOVAC UMAG

261.324 257.422

90,04 72,41

SELK D.D. TVORNICA LAKIH METALA DD LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

KUTINA ŠIBENIK MALI LOŠINJ

243.740 236.721 232.943

95,71 11,26 78,42

GEOFIZIKA D.D. LIMEX D.O.O.

ZAGREB DONJI MIHOLJAC ZAGREB ZAGREB OSIJEK

226.435 223.534

95,81 68,41

222.176 219.077 212.490

61,70 39,28 39,69

JADRANSKI NAFTOVOD D.D. RADIN-GRAFIKA D.O.O. SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD HS PRODUKT D.O.O. SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICED.O.O. ŽITO D.O.O. OSIJEK ISTRA CEMENT D.D. DUKAT D.D. VARTEKS D. D. KONZUM D.D. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU SPECTATOR SOLIS D.O.O. JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. KNAUF D.O.O. ZVIJEZDA D.D. INGRA D.D. HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. JADROLINIJA ADRIATICA.NET D.O.O. LEDO D.D. LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA JAMNICA DD NESTLE ADRIATIC D.O.O. KUTJEVO D.D. LUKA RIJEKA D.D. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. IVERICA D.O.O. KOKA D.D. VARAŽDIN BRODOMERKUR D.D. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN D.D. VARAŽDIN HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. HENKEL CROATIA D.O.O. UKUPNO:

KARLOVAC ŽUPANJA OSIJEK PULA ZAGREB VARAŽDIN ZAGREB RIJEKA-DIO (KOSTRENA) ZAGREB RIJEKA ŠENKOVEC VINKOVCI KNIN ZAGREB ZAGREB ZAGREB

206.315 204.225 201.177 195.402 194.727 181.738 176.356 175.303

87,75 92,86 16,99 96,36 11,45 41,07 1,62 80,06

175.099 166.387 159.667 156.370 151.816 151.640 150.185 147.369

54,32 51,80 77,85 62,48 55,08 18,53 20,80 6,59

KOPRIVNICA RIJEKA ZAGREB ZAGREB OPATIJA ZAGREB ZAGREB KUTJEVO

142.630 141.806 137.885 132.657 132.076 129.441 126.829 126.042

21,12 16,60 47,41 12,92 60,87 13,43 39,27 29,65

RIJEKA KRALJEVICA BJELOVAR VARAŽDIN SPLIT VARAŽDIN

120.666 119.902 117.886 114.909 111.688 110.204

58,13 36,78 53,34 9,79 6,31 54,29

110.029 108.576 46.970.132

21,29 23,18 33,54

ZAGREB ZAGREB


102

PV PROMO

Diners kartica jedna i kod velikih i kod ma

Brojne pogodnosti financiranja te nagrađ povećanje prometa u 2007. godini za dev Primarna usmjerenost na članove te inovativnost proizvoda i usluga, a među kojima su mnogi sasvim jedinstveni na tržištu, temelji su uspješnog poslovanja kartičarske kuće Diners Club. Tvrtka na našem tržištu posluje već dulje od 39 godina, a od svojeg osnutka do danas korisnicima nastoji ponuditi proizvode usluge kojima će im olakšati podmirivanje svakodnevne potrošnje. Bez obzira podmiruju li sasvim male ili velike iznose, korisnicima se nude raznovrsni modeli financiranja potrošnje. Tako im se omogućuje obročna kupnja do 36 rata, na brojnim prodajnim mjestima diljem Hrvatske. Tu je i kupnja na rate bez kamata, zahvaljujući kojoj, svakog mjeseca na drugim prodajnim mjestima, mogu ostvariti i prigodne popuste i to do 30 posto. Pored toga, kupnja na 12 rata moguća je i Diners Plus karticom, a koja je jedinstvena na tržištu po tome što korisniku omogućuje obročnu kupnju na svim prodajnim mjestima Diners Cluba u zemlji i inozemstvu. Članovi mogu zatražiti i revolving što im donosi veću fleksibilnost prilikom plaćanja mjesečnog računa. Kako se revolving aktivira na već postojeću karticu, to članu omogućuje da plati ili cjelokupan iznos računa ili da koristiti revolving i platiti samo četiri posto od iznosa, a minimalno 100 kuna. Isto tako, tu je i potrošački zajam s počekom od četiri mjeseca i s rokom otplate do pet godina.

Osim što je pogodna za velike kupnje, Diners kartica je najisplativija i kad su u pitanju sasvim mali iznosi (primjerice do 50 kuna). Naime, Diners već godinama nagrađuje svoje članove, a od ove je

Željko Menalo, predsjednik Uprave


PV PROMO

103

ko isplativa lih kupnji

ivanje lojalnosti članova donijeli su Diners Clubu vet posto godine pokrenuo novi nagradni program “dinersirano za vas”. Uvođenjem ovog programa uveo je novitete jedinstvene na tržištu. Prije svega, tu je Loyalty kartica putem koje se članovima omogućuje da svoje skupljene nagradne bodove pretvore u loyalty bodove, te ih po principu jedna kuna = jedan loyaty bod iskoriste za kupnju na svim prodajnim mjestima Diners Cluba u zemlji i inozemstvu. Tu su još i voucheri koje članovi mogu iskoristiti za kupnju na nekom od 130 prodajnih mjesta širom Hrvatske, popusti na prodajnim mjestima i do 30 posto, atraktivni darovi s logom “dinersirano za vas”. Isto tako, članovi svoje skupljene bodove mogu donirati i humanitarnoj udruzi po vlastitom izboru. Osim što je unaprijedio dosadašnji Standardni nagradni program, Diners je ove godine u suradnji s Erste bankom plasirao i prvu štedno-kreditnu karticu na tržištu - Diners Medo Štedo, a koja povezuje pogodnosti Diners kreditne kartice i dječje štednje u Erste banci. Inače, Diners Club svojim članovima omogućuje odabir između 15 privatnih i 10 poslovnih kartica. Među njima posebno mjesto zauzimaju zajedničke kartice s partnerima Diners Cluba, koje jedine na tržištu mogu biti i privatne i poslovne. Među tim karticama posebno se ističu zajedničke kartice s Croatia Airlinesom i Hrvatskim autoklubom, jer privatnim i

poslovnim korisnicima donose brojne pogodnosti poput besplatnih zrakoplovnih karata i smještaja u hotelu, te pomoći na cesti tijekom 24 sata. Zahvaljujući brojnim načinima financiranja te nagrađivanju lojalnosti, Diners Club je tijekom 2007. godine ostvario i povećanje ukupnog prometa po karticama za devet posto, s ukupno ostvarenim prometom od oko 6,5 milijardi kuna. Isto tako, povećao je i broj ukupno izdanih kartica. Tako je do kraja 2007. godine izdao više od 443.000 kartica, od čega je čak 66.000 bilo izdano samo tijekom te godine. Osim toga, iako su Diners kartice opće prihvaćeno sredstvo plaćanja, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji s prodajnim mjestima, tvrtka je tijekom 2007. godine povećala njihov broj za 10 posto, na 85.000. Kvalitetu poslovanja potvrđuju i postignuti rezultati. Tako je Diners je do kraja 2007. godine zabilježio porast neto dobiti za čak 49 posto na 74,5 milijuna kuna. Bruto dobit je narasla za 46 posto, sa 67,2 na 98,1 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi porasli za 11 posto i do kraja godine su iznosili 394,7 milijuna kuna. Isto tako, povećana je i aktiva društva za čak 125 posto, sa 1219,1 milijuna kuna na 2738,0 milijuna kuna. Otkako je tijekom 2007. godine Diners Club ušao u grupaciju Erste banke, između ostalog, uveo je nove procedure rizika poslovanja, promijenio vizualni identitet i

otvorio novi kanal akvizicije kartica. Naime, zahvaljujući razgranatoj mreži od 118 poslovnica Erste banke diljem Hrvatske, članovi mogu plaćati račune bez provizije, te zatražiti Dinersove proizvode i usluge. Kvalitetu poslovanja Diners Cluba prepoznali su i principali koji su ga više puta nagrađivali priznanjem za najbolju franšizu Best Franchise, a njegove proizvode priznanjem Best New Initiative. Početkom ove godine, tvrtka je od principala dobila još jedno priznanje. Naime, zbog ostvarenog rasta broja u segmentu poslovnih kartica, prometa po njima, te poštovanja svih zadanih protokola poslovanja, Dinersu je principal dodijelio priznanje Best Corporate Performance, a koje je dobio u konkurenciji 59 svjetskih franšiza Diners Cluba International. Isto tako, temeljem dobrih rezultata poslovanja, Diners Clubu je omogućeno da svoj know-how prenese i na mađarsko tržište te je u prosincu 2007. potpisan Ugovor o ekskluzivnom pravu Diners Cluba na područje Mađarske.

Diners Club Adriatic d.d. Praška 5, 10 000 Zagreb Tel.: 01 4929 000, Fax: 01 4920 400 e-mail: info@diners.hr, www.diners.hr


104

RANG-LJESTVICA

Rang-ljestvica 400 najvećih RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2007.

2006.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

1

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 10

2

3

KONZUM D.D.

ZAGREB

M.ČAVIĆA 1A

3

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

4

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 32

5

13

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 6A

6

5

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 23

7

33

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 1

8

7

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

VRTNI PUT 1

9

9

HEP - PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.899 10.313 410 5.538 262 1.020 11.600 980 2.320

10

11

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MAROHNIĆA 1

11

8

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.360

12

22

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

ANTE STARČEVIĆA 32

3.910

13

12

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

131

14

16

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 6

994

15

10

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

16

19

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 2

17

17

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

JANKOMIR 31

1.460

18

25

KONSTRUKOTR-INŽENJERING D.D.

SPLIT

SVAČIĆEVA 4

2.409

63

3.075

19

14

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

LJUDEVITA FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2

9.119

20

15

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.

SPLIT

PUT SUPAVLA 19

3.163

21

54

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284 A

22

27

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

ALEJA VUKOVAR 4

2.659

23

20

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

2.401

24

72

TVORNICA LAKIH METALA D.D.

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

1.535

25

23

TDR D.O.O.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

700

26

29

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 26

997

27

21

MEDIKA D.D.

ZAGREB

CAPRAŠKA 1

28

18

GETRO D.D.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

1.657

29

34

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

VILE VELEBITA 6

2.046

30

24

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRAPINSKA 45

1.449

31

39

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 4

1.603

32

44

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

33

31

RENAULT NISSAN HRVATSKA

ZAGREB

KRAPINSKA 45

34

36

BRODOMERKUR D.D.

SPLIT

POLJIČKA CESTA 35

769

35

26

36

59

355

248 87

DUKAT D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

1.388

HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

7.455

37

28

BILLA D.O.O.

ZAGREB

JADRANSKA AVENIJA 2

38

35

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

JURIŠIĆEVA 13

39

42

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

OZALJSKA 95

270

40

41

DIOKI D.D.

ZAGREB

ŽITNJAK B.B.

577

41

55

PLODINE D.D.

RIJEKA

RUŽIĆEVA 29

1.692

42

47

ORBICO D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

43

30

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

FLACIUSOVA 1

2.145

44

32

SIEMENS D.D.

ZAGREB

HEINZELOVA 70A

1.375

45

49

CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 18

2.325

46

38

CROATIA AIRLINES D.D.

ZAGREB

SAVSKA 41

1.019

47

40

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

PRISAVLJE 3

3.531

48

45

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

MARTINKOVAC 143B

49

59

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 43

50

50

51

63

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

ZELINSKA 3

52

43

3. MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

*podaci koje je dostavila tvrtka

1.416 11.410

362

293 88 73 2.404


105

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

24.021.663.765

7.675.427.398

1

990.305.326

3

22.984.206.426

3

12.591.678.262

3

4,12

4,31

10.884.867.947

176.355.985

74

224.827.970

11

5.308.203.212

13

905.548.619

35

2,07

4,24

10.276.545.682

332.294.648

41

381.427.396

9

25.562.944.092

2

18.654.507.064

2

3,71

1,49

7.212.879.681

346.746.047

38

2.420.651.857

1

13.222.935.587

6

11.391.204.372

4

33,56

18,31

4.520.085.158

293.358

272

3.462.931

280

10.334.220.795

7

40.149.288

291

0,08

0,03

4.444.333.969

423.778.180

29

1.056.998.402

2

3.730.413.983

17

2.710.235.188

10

23,78

28,33

4.306.435.110

14.276.625

192

23.715.670

127

17.771.502.526

4

6.863.384.622

6

0,55

0,13

3.669.246.976

499.692.167

21

805.883.325

4

2.997.729.750

21

1.957.711.349

15

21,96

26,88

3.572.693.620

0

0

0

0

8.908.558.534

9

0

0

0,00

0,00

3.318.383.823

356.898.392

36

67.210.076

45

1.315.659.075

68

836.884.148

39

2,03

5,11 0,00

3.071.785.244

0

0

0

0

13.796.448.815

5

0

0

0,00

2.672.887.358

630.792.779

18

3.628.469

279

3.168.062.313

18

1.700.188.019

19

0,14

0,11

2.642.327.222

3.519.014

234

86.418.493

33

695.861.215

136

165.028.492

145

3,27

12,42

2.579.102.022

94.836.348

110

43.191.078

64

1.841.251.259

40

580.082.452

54

1,67

2,35 22,66

2.418.523.748

682.697

261

165.293.524

17

729.460.618

128

378.538.581

84

6,83

2.403.249.172

797.376

260

54.834.644

54

1.053.661.546

85

610.891.653

51

2,28

5,20

2.242.097.736

26.115.236

169

33.250.783

91

1.772.516.900

44

325.071.056

94

1,48

1,88

2.236.254.217

147.368.497

83

64.915.112

48

2.110.134.647

32

1.484.043.233

22

2,90

3,08

2.232.280.990

1.202.079.398

8

0

0

1.676.467.339

52

0

0

0,00

0,00

2.183.522.128

80.729.888

2.170.538.880

1.305.785.281

118

29.951.184

100

975.493.944

92

43.435.858

279

1,37

3,07

5

78.272.148

38

1.526.267.877

59

1.004.667.628

31

3,61

5,13

268

2.944.733.600

22

1.465.830.362

23

0,20

0,15

5

1.043.129.737

87

528.280.462

58

31,55

63,59 23,77

2.152.669.636

6.061.538

218

4.396.848

2.102.383.830

236.721.192

60

663.322.741

2.049.731.367

567.416.235

19

549.069.757

6

2.309.943.507

31

1.422.655.489

24

26,79

1.994.410.944

0

259

78.249.370

39

1.881.271.940

39

478.249.370

67

3,92

4,16

1.959.629.957

3.976.661

231

3.954.165

273

1.411.911.691

61

298.264.653

102

0,20

0,28

258

1.925.787.454

478.377

266

5.033.876

1.903.123.576

1.771.855

248

0

0

949.059.846

95

165.334.744

144

0,26

0,53

1.581.463.281

57

797.594.726

42

0,00

0,00 11,52

1.898.114.901

1.221.144.948

7

199.794.844

15

1.734.118.045

48

1.315.634.415

26

10,53

1.826.916.598

380.521.903

34

79.198.264

37

1.788.966.599

42

530.731.502

57

4,34

4,43

1.820.340.449

648.449.785

17

41.261.645

69

924.294.855

101

188.751.718

130

2,27

4,46

1.787.119.148

462.766.175

25

37.596.019

78

384.824.980

191

86.997.721

210

2,10

9,77

1.770.994.260

111.688.353

97

11.625.676

183

1.088.980.253

81

246.721.109

113

0,66

1,07

1.701.184.332

194.727.202

72

91.248.233

31

1.044.105.710

86

511.919.920

62

5,36

8,74

1.698.744.217

0

0

17.731.440

154

9.628.964.415

8

5.518.979.197

7

1,04

0,18

0

1.681.869.555

0

1.678.394.774

28.352.344

166

1.664.331.693

43.591

1.660.201.957

1.411.845.544

0

0

505.140.624

158

140.651.330

161

0,00

0,00

1.389.897.728

63

996.091.512

32

0,07

0,09

72

147.864.548

152

0,97

1,28

51

1.041.445.008

30

2,41

2,39