Issuu on Google+

RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH ZA 2006. GODINU GENERATOR RAZVITKA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

PRIVREDNI VJESNIK u t e m e l j e n

1 9 5 3.

ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA U 2006. UNATOČ SVEMU, VIDLJIVI ZNAKOVI OPORAVKA I POSTUPNOG RASTA

PODUZETNIČKA SNAGA ŽUPANIJA

TERITORIJALNA NEJEDNAKOMJERNOST

GODINA

LIV 3500 BROJ

400 NAJVEĆIH

HRVATSKIH TVRTKI U 2006. GODINI

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

LISTOPAD 2007.

SURADNIK

40 NAJ SEKTORSKIH I ŽUPANIJSKIH

www.privredni-vjesnik.hr


FINA kompenzacija

Nula dugovanja. Brzo. · napredni sustav multilateralnih kompenzacija · olakšava i ubrzava poslovanje · omogućuje plaćanje bez uporabe novca · omogućuje plaćanje dospjelih dugovanja u kraćem roku

Zamislite da ste podmirili sva svoja dugovanja i naplatili potraživanja. Bilo bi to sjajno, jer kada vam netko duguje nekoliko tisuća kuna, to se može činiti sitnicom. No, ti se dugovi gomilaju i usporavaju vam protok novca te imaju negativan učinak na vaše poslovanje. FINA je za vas razvila novi servis dizajniran kako bi vam pomogao da na najbrži i najsigurniji način zatvorite svoja nepodmirena dugovanja i potraživanja.

Sudjelujte u prva dva ciklusa FINA kompenzacije, koja su za vas potpuno besplatna jer ne naplaćujemo naknadu za iskompenzirana dugovanja. www.fina.hr · besplatni telefon: 0800 0080


07

Sadržaj: IMPRESSUM

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: Dr. Žarko Primorac Suradnice na analizi: Veronika Lozić, Dragica Kušen Novinari: Robert Gelo, Andrea Marić, Adriano Milovan, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Goran Šikić, Drago Živković Lektura: Igor Mukić Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni-vjesnik.hr Oblikovanje i ilustracije: Mladen Grubišić, www.therapeia.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian David Gadler, Tihomir Turčinović grafika@privredni-vjesnik.hr Marketing, pretplata i promocija Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 4923 198, +385 1 5600 020 Faks: +385 1 4923 168 marketing@privredni-vjesnik.hr pretplata@privredni-vjesnik.hr

01 UVOD Buković: Nužnost a ne nametanje Maksić: Dokaz napretka hrvatskog gospodarstva

9 11

02 ANALIZE Primorac: Unatoč svemu, vidljivi znakovi oporavka i postupnog rasta Lozić: Generator razvitka hrvatskog gospodarstva Lozić: Prerađivači i trgovci na čelu kolone Lozić: Teritorijalna nejednakomjernost

14-22 25-34 69-71 141-144

03 INTERVJU Mesić: Poduzetnicima aktivnija uloga u oblikovanju gospodarskih mjera Vidošević: Uzdanice su i veliki i mali, ali uspješni Marinac: Treba nam primjeren okvir za regionalnu politiku Kuštrak: Malima je znatno teže uspjeti na tržištu

41-43 46-47 48-49 50-51

04 RANGIRANJA I REZULTATI Deset najvećih u 12 rangiranja Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2006 Rang 20 poduzetnika po raznim kriterijima Vodeći hrvatski uvoznici u 2006. Vodeći hrvatski izvoznici u 2006. 100 vodećih dobitaša po djelatnostima Neki rezultati grupa-koncerna 20 najvećih prema ukupnom prihodu u pojedinoj županiji-razina 400 najvećih

8 13 35-36 38 39 122-123 125 145-147

Tisak: Radin Repro i Roto, Zagrebačka 194, 10000 Zagreb Posebno izdanje Privrednog vjesnika tiskano je na ekološkom recikliranom papiru Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni-vjesnik.hr

05 RANG-LJESTVICA 400 najvećih u 2006. 40 najvećih po sektorima 40 najvećih po županijama

54-67 74-119 148-189

06 GOSPODARSTVENICI O GOSPODARSTVU Presudna suradnja s malima

128-139


08

RANGIRANJA

10 najvećih u 12 rangiranja 1995.

1999.

2003.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HEP

2

HT

3

HPT

3

HT

3

HEP

4

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

KONZUM, ZAGREB

5

PLIVA, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

6

HT - MOBILNE KOMUNIKACIJE, ZAGREB

7

INA POLIMERI, ZAGREB

7

PODRAVKA, KOPRIVNICA

7

HEP - PROIZVODNJA, ZAGREB

8

TISAK, ZAGREB

8

LURA, ZAGREB

8

HEP - DISTRIBUCIJA, ZAGREB

9

CROATIA LINE, RIJEKA

9

HRVATSKA POŠTA, ZAGREB

9

PLIVA, ZAGREB

10

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

10

KONZUM, ZAGREB

10

VIPNET, ZAGREB

1996.

2000.

2004.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

RONHILL, BURIĆI

6

HEP-DISTRIBUCIJA

7

INA-POLIMERI, ZAGREB

7

ULJANIK, PULA

7

T-MOBILE HRVATSKA

8

TISAK, ZAGREB

8

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

8

VIPNET

9

INA-PETROKEMIJA, KUTINA

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

PLIVA HRVATSKA

10

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

10

PODRAVKA, KOPRIVNICA

10

HEP-PROIZVODNJA

1997.

2001.

2005.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HEP

2

HEP

3

HPT

3

HT

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

TISAK, ZAGREB

7

VINDIJA, VARAŽDIN

6

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

8

ERICSSON NIKOLA TESLA, ZAGREB

8

P. Z. AUTO, VELIKA GORICA

8

VIPNET

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

9

PLIVA HRVATSKA

10

CROATIA LINE, RIJEKA

10

VIPNET, ZAGREB

10

HEP-PROIZVODNJA

1998.

2002.

2006.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HPT

3

HEP

3

KONZUM, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

HT

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

5

T-MOBILE HRVATSKA

6

PODRAVKA, KOPRIVNICA

6

BRODOSPLIT, SPLIT

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE

7

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

6

VIPNET

8

VINDIJA, VARAŽDIN

8

VIPNET, ZAGREB

8

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

9

DIONA, ZAGREB

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

HEP-PROIZVODNJA

10

PETROKEMIJA, KUTINA

10

TVORNICA DUHANA ROVINJ, ROVINJ

10

PLIVA HRVATSKA

Izvor: Fina


09

UVOD

Nužnost a ne nametanje Communicare - latinski izvor za riječ komunikacija: učiniti općim, priopćenje, izlaganje, predavanje, biti u vezi, spajati, posavjetovati se, raspravljati, razgovarati, pitati za savjet... Darko Buković / bukovic@privredni-vjesnik.hr UTVRĐUJEMO LI DEFINICIJOM komuniciranja sami sebi previsok ili premali cilj? Nismo li zapravo zatvoreni u vlastito poimanje o sebi izgubili iz vida kako komuniciramo s drugima i kako nas drugi vide? Istina je kako postavljena ili nepostavljena komunikacijska strategija izravno veže i dio priče o načinu poslovanja. Da, upravo o načinu poslovanja kao temeljnoj premisi za funkcioniranje na sve zahtjevnijem integriranom tržištu. Postavit ću poveznicu korporativnog komuniciranja, s naglaskom na krizu i etiku u poslovanju. Komunikativnom ćemo nazvati osobu koja je snalažljiva u odnosima s ljudima, pristupačna i razgovorljiva. Takva osoba zna da su slušanje, govorenje, pisanje i čitanje oblici komunikacije. Zna i da (pre)živimo sve krize koje nastaju, žive i umiru. Krizno komuniciranje u posljednjih nekoliko godina, stoga, postaje sve više strateškim mjestom u životu poduzeća i institucija. I dok će s jedne strane neki gledati na krizu kao neplanirani proces, drugi će reći kako je to prilika za novi iskorak. Suvremena literatura uzroke općenito definira kao vanjske i(li) unutarnje. Vanjski uzroci, kako to i sama riječ razvidno sugerira, nastaju u okolini i na njih se gotovo i ne može utjecati - prirodne katastrofe, političke i društvene promjene, gospodarske krize, recesije, promjene na tržištu, sigurnosno okruženje... Krize često nastaju i unutar jedne organizacije i nisu svima vidljive. To su, primjerice, loša organizacija rada, narušeni međuljudski odnosi, nestručnost i nemoral uprave, korupcija, bolestan rivalitet... Zadržimo se na poveznici komuniciranja i etike. Ta poveznica je SVJESNOST. Svaki menadžment ili vodstvo korporacija, institucija i organizacija mora biti svjesno mogućih kriza u svojem sustavu, što ih, pak, mora motivirati da pripreme krizni plan koji se sastoji od nekoliko stepenica. Sam Black u knjizi Odnosi s javnošću, primjerice, navodi da tih stepenica ima šest: analiziranje mogućih uzroka kriza; pripremanje plana komunikacije prije, za vrijeme i nakon krize; izbor osoba koje bi bile na raspolaganju u trenutku nastupanja krize;

komunikacijski kapaciteti; obuka i edukacija te simulacija krizne situacije. Jednom kada se postavi krizni plan potrebno je nekoliko puta, u različitim vremenskim intervalima, nenajavljeno simulirati krizu. Simulacija će odgovoriti na pitanje kako se djelatnici ponašaju tijekom krize te poštuju li plan. Dakako, to je prigoda i da se otklone svi mogući nedostaci. Svaka je kriza priča za sebe, a zbog specifičnosti svake od njih teško je uspostaviti zajednička pravila njihova rješavanja. No sigurno je kako su interna i vanjska komunikacija te promicanje kulture ugleda poduzeća načini sprječavanja kriza. Samo mali broj tvrtki potpisnice su Kodeksa etike u poslovanju, koji preporuča HGK. Zašto je tomu tako? Konkurentnost se ne gradi parolama i deklarativnim zauzimanjem za nešto, nego aktivnim pristupom. Načela suvremenog korporacijskog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etičkog ponašanja u organizaciji, odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju te vlastitim zaposlenicima. Potpis na taj kodeks daje zapravo dodatnu sigurnost da se poslovni partner(i) strogo pridržava(ju) preuzetih obveza, da se proizvodi i usluge trebaju proizvesti i ponuditi kupcima društveno i ekološki odgovorno, da imaju deklariranu kvalitetu te da su zdravstveno sigurni i prihvatljivi. Razvoj, proizvodnja, distribucija te potrošnja proizvoda i usluga ne smiju imati nedopušten utjecaj, poštuju se načela slobodne i fair konkurencije. Posebice nisu dozvoljeni damping, suradnja s konkurentima na štetu trećih, bojkot kupaca ili dobavljača... Pa i naše izdanje koje je pred vama upravo je serviranje svih informacija o svima, na isti način, na jednom mjestu, a na vama je čitatelji da ‘uzmete’ koliko vam treba. Tamo gdje vidite rupu znajte da ta tvrtka, bez obzira koliko velika bila, nije dopustila objavu podataka o poslovanju. Iz samo njima znanih razloga tako korporativno komuniciraju.

Darko Buković Konkurentnost se ne gradi parolama i deklarativnim zauzimanjem za nešto, nego aktivnim pristupom


IT m anag emen t

sk

me nt

Service de

uri c e S

na g a ty m

e

...DOSTUPNA NA [dan otvorenih integracija]2007 14. studeni 2007. | 10:00 - 17:00 h | kino CineStar, Avenue Mall, Av. Dubrovnik 16, 10020 Novi Zagreb

www.king-ict.hr/registracija

Project management

Vrhunska tehnologija viĹĄe nije privilegija ďŹ lmskih junaka...


011

UVOD

Dokaz napretka hrvatskog gospodarstva Financijska agencija razvija proizvode i usluge iz “business inteligence” područja, analitike, intelektualnog kapitala i rejtinga, za koje vjerujemo kako će poduzetnicima biti od izuzetne pomoći Zoran Maksić, predsjednik Uprave Fine HRVATSKO GOSPODARSTVO, I TVRTKE koje su nositelji njegovog razvoja, iz godine u godinu rastu i razvijaju se u dobrom smjeru. Tome svjedoči i ovogodišnja lista 400 najvećih, koju već tradicionalno objavljujemo u suradnji s Privrednim vjesnikom. U svjetlu najnovijih pozitivnih gospodarskih vijesti, naša lista 400 najvećih još je jedan dokaz da hrvatsko gospodarstvo napreduje, te da su njegovi najvažniji predstavnici postali ili postaju respektabilni igrači na regionalnoj, ali i globalnoj razini. Zajedno s njima rastemo i mi, pružajući im cijeli niz usluga potrebnih za njihovo uspješno poslovanje. Lijepo je vidjeti kako je i sve veći broj domaćih kompanija, u najmanju ruku, ravnopravan svojim konkurentima. To je vidljivo i prema sve većem broju tvrtki koje konkuriraju u pronalasku svoga mjesta u elitnom društvu 400 najvećih u Hrvatskoj. Porast broja snažnih domaćih kompanija i pred Financijsku agenciju postavlja nove izazove. U skladu s poslovnom politikom, kojoj je klijent uvijek na prvom mjestu, razvili smo niz najrazličitijih proizvoda i usluga kako bismo zadovoljili sve zahtjevnije hrvatsko tržište. Finu smo u potpunosti otvorili i potrebama naših klijenata i s pravom slovimo za jednu od najboljih institucija tog tipa u ovom dijelu svijeta. Od niza novih proizvoda koje smo predstavili javnosti, istaknuo bih ovom prilikom proizvode usko vezane uz naš Centar za registre, rezultat čijeg rada je i ovogodišnja lista 400 najvećih. Duga tradicija u prikupljanju i obradi različitih financijskih podataka i vođenja različitih oblika registara usmjerila je Financijsku agenciju u jednom sasvim novom smjeru - k razvijanju proizvoda i usluga iz “business inteligence” područja, analitike, intelektualnog kapitala i rejtinga, za koje vjerujemo kako će poduzetnicima biti od izuzetne pomoći. Pokrenuli smo mnogo različitih aktivnosti upravo u tom segmentu. U pripremi je natječaj za nabavu vlastite metodologije za izračun rejtinga kako bismo mogli razvijati postojeće i kreirati nove proizvode. Surađujemo s domaćim i stranim tvrtkama koje se bave tematikom intelektualnog kapitala, kao i sa stručnjacima s Ekonomskog fakulteta u

Zagrebu i Splitu. Dodatno ćemo pojačati promociju postojećih proizvoda kako bismo u razdoblju do ulaska u Europsku uniju postali vodeća rejting agencija ne samo u Hrvatskoj, nego i regiji. Pojačali smo i naše dosadašnje bonitetne informacije i javnosti već ranije predstavili BONPLUS novu, proširenu verziju bonitetne informacije koja sadrži još kvalitetnije, jasnije, preglednije te lako razumljive podatke i informacije koje pomažu poduzetnicima u poslovnom odlučivanju. Prvi put u Hrvatskoj, jedna bonitetna informacija, naš BONPLUS, sadrži i ocjenu financijskog rejtinga, odnosno procjenu buduće sposobnosti poduzetnika da svoje obveze ispunjava u preuzetim rokovima. Uz to, od početka rujna svim poduzetnicima omogućujemo i dobivanje bonitetnih izvješća inozemnih poduzetnika te, osiguravajući im dostupnost informacija iz inozemstva, osnažujemo njihovu tržišnu poziciju. Pokrenuli smo i servis FINA kompenzacija - napredni sustav multilateralnih kompenzacija namijenjen svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, registrirane su u Republici Hrvatskoj, a imaju obveze prema drugim poslovnim subjektima. Pomoću tog servisa hrvatski će poduzetnici moći “zatvoriti” međusobna dugovanja i potraživanja te na taj način povećati vlastitu likvidnost i poboljšati uvjete poslovanja. Uvođenje novog servisa rezultat je niza različitih istraživanja tržišta koja su pokazala kako postoji vrlo velika potreba tržišta za jednim takvim servisom. Uskoro namjeravamo predstaviti i nove usluge iz područja intelektualnog kapitala. Ono što sam želio pokazati ovim primjerima jest da se Fina ne samo raduje uspjehu i napretku domaćih poduzetnika, nego u njemu aktivno sudjeluje te ga potiče svojim proizvodima i uslugama. Uspjeh domaćih poduzetnika također nas motivira da i mi budemo još bolja, kvalitetnija i prema klijentima usmjerena institucija. Uspjeh i rast 400 najvećih najbolji nam je pokazatelj kako i u kojem smjeru ići dalje - rame uz rame s najboljima, ne samo na hrvatskoj, već i na svjetskoj pozornici.

Zoran Maksić Lijepo je vidjeti kako je i sve veći broj domaćih kompanija, u najmanju ruku, ravnopravan svojim konkurentima


m S Vegeto de je e lj se bo

Uvijek sa srcem.


RANGIRANJA

013

Korporacijska ljestvica uspješnosti za 2006. UKUPNI PRIHOD 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

(u 000 kn)

22.353.099

DOBIT

8x10

1 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

(u 000 kn)

2.076.284

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

9.987.724

2 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

972.426

3 KONZUM D.D.

9.734.658

3 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

889.781

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

6.954.822

4 VIPNET D.O.O.

691.288

5 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

4.181.796

5 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

669.483

6 HRVATSKE ŽELJEZNICE

3.871.104

6 TDR D.O.O.

510.783

7 VIPNET D.O.O.

3.508.139

7 ADRIS GRUPA D.D.

460.443

8 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

3.324.135

8 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

233.772

9 HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

3.209.430

9 TANKERSKA PLOVIDBA D.D. 10

231.978

10 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

IZVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

(u 000 kn)

6.973.837

2 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

IMOVINA

(u 000 kn)

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

37.729.551

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

24.737.661

3 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

1.346.788

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

20.293.353

4 BRODOSPLIT- BRODOGRADILIŠTE D.O.O

1.335.850

4 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

15.180.246

5 DIOKI D.D.

1.255.877

5 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

13.875.244

6 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

1.210.283

6 HRVATSKE ŽELJEZNICE

13.146.246

7 BOXMARK D.O.O.

1.178.651

7 HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

12.963.581

8 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1.151.550

8 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

9 PETROKEMIJA D.D.

1.027.577

9 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

8.699.427

10 HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

8.657.689

10 TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

KAPITAL I REZERVE

976.788 (u 000 kn)

UKUPAN PRIHOD (apsolutni rast)

(u 000 kn)

1 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

23.439.952

1 KONZUM D.D.

7.133.590

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

18.277.228

2 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

6.998.627

3 HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

12.781.992

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.087.122

4 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

11.569.326

4 HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

1.971.233

5 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

7.858.110

5 MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

1.769.208

6 PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

6 OMV HRVATSKA D.O.O.

1.751.363

7 HRVATSKE ŽELJEZNICE

4.155.713

7 VIPNET D.O.O.

1.741.148

8 ADRIS GRUPA D.D.

4.042.942

8 KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

1.408.484

9 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 10 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

UVOZ 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

2.572.101

9 HRVATSKE ŽELJEZNICE

1.317.728

10 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

1.241.358

(u 000 kn)

IZVOZ (apsolutni rast)

(u 000 kn)

17.180.647

1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

3.460.269

2 HRVATSKE ŠUME D.O.O.

7.520.604

2 ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

3 M SAN GRUPA D.O.O.

4.004.048

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

844.290

4 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.251.222

4 CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

529.084

5 KERUM D.O.O.

1.874.003

5 DIOKI D.D.

469.287

6 P.Z.AUTO D.O.O.

1.694.203

6 BRODOTROGIR D.D.

377.275

7 RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

360.813

7 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

946.345

8 OMV HRVATSKA D.O.O.

1.202.070

8 PETROKEMIJA D.D.

353.341

9 RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

1.172.689

9 BENETTON CROATIA D.O.O.

329.199

10 BOXMARK D.O.O.

1.080.793

10 M SAN GRUPA D.O.O.

317.305

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

Izvor: Fina


014

ANALIZA

HRVATSKO PODUZETNIŠTVO: IPAK SE KREĆE

Unatoč svemu, vidljivi znakovi oporavka i postupnog rasta

Bez bržeg i skladnijeg razvoja našeg poduzetničkog sektora, posebice poboljšanja njegovih vanjskih performansi, naše društvo neće brže napredovati. Zato strateškim razvojem toga sektora treba mudro i planski upravljati kao što rade sve ozbiljne zemlje na svijetu dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

PRIVREDNI VJESNIK, TRADICIONALNO, jednom godišnje predstavlja svoj dobro poznati brend - 400 najvećih hrvatskih poduzeća. U tom prilogu se, uobičajeno, prikazuje poslovanje grupe vodećih poduzeća, ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Ovogodišnje predstavljanje ima nešto drukčiju formu, jer Privredni vjesnik proslavlja svoj veliki jubilej - 3500 brojeva. I specijalni prilog - 400 najvećih - obilježava značajan datum. Naime, u listopadu daleke 1996. godine, Privredni je vjesnik, pod tim naslovom, izdao

prvu poslijeratnu i cjelovitu analizu hrvatskog gospodarstva, neposredno nakon što su se mogli prikupiti podaci o poslovanju poduzeća na reintegriranom, državnom prostoru. Nadamo se da nismo neskromni ako ustvrdimo da su rijetki slični medijski proizvodi, koji žive toliko dugo i još su uvijek traženi. PV-ov brend je kao dobro vino: što je stariji, to je cjenjeniji! Posljednjih godina, konkretnije od 2001. godine, hrvatski poduzetnički sektor pokazuje znakove oporavka i postupnog rasta.


015

ANALIZA

Različit stupanj pokrivenosti uvoza izvozom u grupi 400 najvećih STUPANJ POKRIĆA UVOZA IZVOZOM 7740

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

3,4%

266 17.205

Nafta i naftni derivati

40,9%

7040 3356 4950

Kemikalije i kemijski proizvodi Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda

4173 3907

Proizvodnja prijevoznih sredstava

2702 5319

147,5% 93,6% 196,9%

7603 3780

Proizvodnja električne i optičke opreme

49,7%

6442 7546

Ostala prerađivačka industrija Trgovina na veliko i malo

117,1% 26.341

2897

11,0%

Prijevoz, skladištenje i veze

2535 6770

267,1%

Ostale djelatnosti

6792 5274

77,6% 84.889

Ukupno 400 najvećih

47.749 0

20.000

Pregled općih gospodarskih kretanja, kretanja cijena i robne razmjene sa svijetom

40.000

Taj trend pokazuje više pozitivnih karakteristika kao što su: porast broja novih poduzeća, potom poboljšanja, makar i slabašna, njihove strukture, relativno pozitivnih financijskih rezultata poslovanja, povećanja broja zaposlenih i, pomalo skromnog, poboljšanja efikasnosti čitavog sektora. Istina, na drugoj strani postoji i dosta, ne tako povoljnih, znakova o zdravlju i napretku poduzetničkog sektora. U prošloj godini broj novih poduzeća je povećan za oko 14,8 posto u odnosu na prethodnu. Premda brojke nisu sasvim usporedive, nesumnjivo je prošle godine ostvaren značajan porast broja poduzeća. Ipak, prema stopi osnivanja poduzeća znatno zaostajemo za novim članicama Europske unije. Tako je prosječna godišnja stopa osnivanja novih poduzeća u Hrvatskoj, u razdoblju od 2000. do 2005., iznosila oko dva posto, a u Sloveniji oko šest posto, dok je u Mađarskoj, Slovačkoj ili Estoniji prelazila 10 posto godišnje. Ubrzanje dinamike osnivanja novih poduzeća u prošloj je godini, vjerojatno, rezultat zaživljavanja poslovnih zona i uklanjanja administrativnih ograničenja za osnivanje poduzeća (HITRO). Veoma je važno održati pozitivni proces u osnivanju novih poduzeća u narednim godinama. Djelatna struktura nije poboljšana Nasuprot poboljšanoj dinamici osnivanja poduzeća nije se bitnije promijenila njihova djelatna struktura. Od ukupnog broja poduzeća, osnovanih u prošloj godini, oko 30 posto je s

60.000

80.000

56,2% 100.000

područja iznajmljivanja i poslovanja nekretninama, oko 15 posto iz građevinarstva, oko 28 posto pripada području usluga, bolje rečeno trgovine, a samo oko 13 posto novih tvrtki registriralo je svoju djelatnost u području proizvodnih djelatnosti. Takva disperzija novih poduzeća upozorava na činjenicu kako nema

Poduzetnička je struktura vrlo usitnjena. Od ukupnog broja tvrtki čak 97,6 posto čine mala poduzeća, 1,8 posto srednja, a samo oko 0,6 posto pripada grupi velikih značajnijih pomaka u promjeni nepovoljne strukture našega gospodarstva. Sa stajališta veličine poduzeća, poduzetnička je struktura vrlo usitnjena. Od ukupnog broja tvrtki čak 97,6 posto čine mala poduzeća, 1,8 posto srednja, a samo oko 0,6 posto, odnosno njih 450 pripada grupi velikih poduzeća. Kategorija veliko poduzeće u hrvatskim okvirima je vrlo relativna. Naime, ako se stave u europski kontekst i ona su prilično mala. U procesu formiranja nove poduzetničke strukture u Hrvatskoj, zanimljivo je zapaziti jedan, relativno nov, fenomen. Riječ je o pojavi tzv. brzorastućih kompanija, fenomena koji se pojavljuje i u drugim tranzicijskim zemljama, ali i u razvijenijim poslovnim okruženjima. Vrlo pojednostavljeno rečeno, brzorastuće kompa-

2004.

2005.

2006.

Bruto domaći proizvod, stope rasta u %

3,8

4,3

4,8

Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u %

3,7

5,1

4,5

Promet od trgovine na malo, realna stopa rasta u %

2,6

2,8

2,1

Građevinski radovi - fizički opseg, stopa rasta u %

2,0

-0,8

9,3

Noćenja turista, stopa rasta u %

2,5

8,0

3,0

Cijene na malo, prosjek, u %

2,1

3,3

3,2

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prosjek, u %

3,5

3,0

2,9

6453,8

7097,1

8251

13.354,4 14.937,9

17.094

Izvoz robe, milijuni eura Uvoz robe, milijuni eura Saldo robne razmjene, milijuni eura

-6900,6

-7840,8

-8.843

Izvor: Fina

nije su one koje bilježe godišnje stope rasta od preko 50 posto. Brzi rast novih poduzeća je, vjerojatno, povezan s pojavom novih tehnologija i poslovanja na tzv. novim tržištima (emerging markets). I jedna grupa naših novih poduzeća ostvaruje veoma brz rast. Ilustracije radi recimo da je ukupan poduzetnički sektor porastao u prošloj godini za 15,8 posto, a pojedina su poduzeća rasla po izrazito visokim, godišnjim stopama. Tako je iz grupe 1000 najvećih hrvatskih poduzeća, njih 116, odnosno 11,6 posto raslo po stopama u rasponu od 50 do 475 posto na godišnjoj osnovici. Važno je naglasiti kako nije riječ o malim poduzećima, jer im je prosječni ukupan prihod oko 260 milijuna kuna, prosječna dobit preko 20 milijuna kuna, a prosječan broj zaposlenih 169 po poduzeću. Za razliku od razvijenih gospodarstava u kojima ekstremno brzo rastu nove tehnološke kompanije, u domaćoj brzorastućoj skupini dominiraju tvrtke iz građevinarstva, trgovine, prometa nekretnina. Brz rast je svakako dobra karakteristika, ali je važnije dugoročno održati stabilan i uravnotežen razvoj poduzeća. Dominantan privatni sektor Vlasnička struktura hrvatskih tvrtki se postupno formira i postaje komparabilna sa srednjoeuropskim vlasničkim modelom. Privatni sektor je dominantan u svim značajnim kategorijama: broju poduzeća, zaposlenosti, ukupnom prihodu i financijskom rezultatu. Ipak, ako se vlasnička struktura analizira pre-


016

ANALIZA

1990.

6,1

1993.

6,5

1995.

17,2

1998.

18,8

1999.

16,6

2000.

17,4

2001.

21,0

2002.

23,5

2003.

27,5

2004.

25,7

2005.

26,2

Izvor: Fina

ma udjelima u equitiju poduzeća, pokazuje se kako državno vlasništvo i dalje predstavlja 40 do 45 posto ukupnog kapitala poduzetničkog sektora. Taj pokazatelj može i zavarati i stvoriti iluziju kako je još ostalo dosta neprivatiziranih poduzeća. Naime, visok državni udjel u kapitalu poduzeća je posljedica činjenice da veliki infrastrukturni sustavi - željeznice, šume, putovi, vode, energetika, komunalna djelatnost - još nisu privatizirani, dok je nominalna vrijednost njihova kapitala, zbog organske strukture imovine i naslijeđenog vlasničkog modela, vrlo visoka. Brojčano gledano u potpunom državnom vlasništvu je ostalo još 970 poduzeća, koja zapošljavaju 123.676 radnika i sudjeluju u ukupnom prihodu sa 8,6 posto, ali u imovini s tridesetak postotaka. Istodobno je u mješovitom vlasništvu 907 tvrtki čiji je udio u imovini poduzetničkog sektora oko 17,5 posto. Prema tim podacima, koncentracija državnog vlasništva se zadržava u infrastrukturnom sektoru koji se neće tako brzo privatizirati. Riječ je, najvećim dijelom, o monopolističkim sektorima, odnosno prirodnim monopolima, koji još nisu pripremljeni za privatizaciju. Rentabilnost poslovanja poduzeća zaslužuje poseban osvrt. Ukupan poduzetnički sektor od 2001. godine posluje u zoni pozitivnih financijskih rezultata. Do tada je sektor, kao cjelina, iskazivao negativno poslovanje. U prošloj godini, poduzeća su čak nešto poboljšala ukupnu rentabilnost. Naime, konsolidirani financijski rezultat porastao je za 9,8 posto u odnosu na godinu dana ranije. Dakle, prema trendu poboljšanja financijskih rezultata u posljednjih pet-šest godina moglo bi se zaključiti

Produbljuje se negativan saldo između izvoza i uvoza 25.000

Izvoz

Uvoz

Saldo trgovinske razmjene

20.000

15.000

10.000

5000 u mil. USD

Deficit trgovinske bilance u % BDP-a

0

-5000

4,5

5,8 8,0

-10.000

8,6

9,7

Stupanj pokrivenosti izvoza uvozom 2006.= 48,3% -15.000

2001.

2002.

2003.

kako je rentabilnost poduzeća zadovoljavajuća. Međutim, ako se u analizu uključi nekoliko drugih pokazatelja, onda se neminovno dolazi do drukčijih zaključaka. Ponajprije treba ukazati na gubitke koje ostvaruje veliki broj poduzeća i koji se ponavljaju iz godine u godinu. Tako je tijekom prošle godine od ukupnog broja analiziranih poduzeća, njih 24.377 ili 31,6 posto poslovalo negativno, ostvarivši ukupan gubitak od 11,8 milijardi kuna. Zabrinjavajuće je to da se broj poduzeća-gubitaša ne smanjuje. Brojčano gledano, glavni gubitaši dolaze iz sektora prerađivačke industrije (oko 28 posto), zatim iz građevinarstva (oko 25 posto), a sli-

Od ukupnog broja analiziranih poduzeća, njih 25.674 ili 31,2 posto lani je poslovalo negativno, ostvarivši ukupan gubitak od 11,8 milijardi kuna jede ih trgovina, poslovanje s nekretninama i drugi. Među gubitašima je velik broj novih poduzeća koja još nisu dosegnula točku pokrića (break even point), ali i značajan broj ranije etabliranih poduzeća, posebice iz državnog sektora, kao što su brodogradnja, kemijska industrija, poljoprivreda, neki turistički kompleksi... Niska rentabilnost poduzetničkog sektora Tomu treba dodati kako je prilično niska rentabilnost ukupnog poduzetničkog sektora. Tako se rentabilnost ukupnog prometa izražava

11,1 2004.

2005.

2006.

s vrlo slabih tri posto, rentabilnost ukupno angažiranih sredstava, odnosno imovine, je samo 2,4 posto, dok je rentabilnost vlastitog kapitala nešto iznad 5,1 posto. Sve u svemu, to su prilično mršavi pokazatelji uspješnosti poslovanja hrvatskih poduzeća. Kako se iz prednjih pokazatelja može zaključiti, poduzetnički sektor nije posebno efikasan, ni konkurentan. Nakon neuspješne privatizacije njegova je struktura dosta narušena. Još postoje velike državne tvrtke u infrastrukturi, brodogradnji, kemijskoj industriji i nekim drugim područjima od kojih je većina neefikasna, dok je istodobno osnovan velik broj malih poduzeća kojima treba više vremena, ali i znanja kako bi porasla i konsolidirala svoju tržišnu poziciju te osigurala dugoročno profitabilno poslovanje. Osim toga, i postojeća, rekli bismo uspješna, poduzeća, trebaju mnogo ulagati u kadrove, sustave upravljanja, corporate governance, informatičku infrastrukturu, agresivniji pristup inozemnom tržištu kako bi podigli prag rentabilnosti. O rentabilnosti hrvatskih tvrtki može se govoriti i iz jednog drugog kuta. A to je poslovno okruženje i sistemski uvjeti poslovanja o kojima uspješnost poduzeća poprilično ovisi. U tom sklopu pitanja treba svakako spomenuti visoko zahvaćanje u dohotke poduzeća - u obliku poreza, doprinosa i drugih neposrednih plaćanja. Previsoka javna potrošnja napaja se iz dohotka poduzeća, a još nisu vidljivi znakovi njenog smanjenja i pored velikih vladinih obećanja u tom pravcu. I to ne samo ove vlade. Nadalje, glomazna i neefikasna državna administracija je velika zapreka izgradnji efikasnog poduzetničkog sektora. Svakako treba spo-


ANALIZA

menuti i neadekvatan režim deviznog tečaja koji proizvodi direktne, nepovoljne posljedice. Zbog precijenjenog deviznog tečaja domaće valute ponajprije trpe direktni izvoznici (brodogradnja, turizam, prerađivačka industrija), ali i ukupan poduzetnički sektor jer se njegova struktura trajnije deformira: brže raste trgovina, promet nekretninama, neki uslužni sektori

- ponajviše one djelatnosti koje profitiraju na jeftinom i brzom uvozu - a značajno zaostaje proizvodni dio domaćeg gospodarstva. Stoga se u ovom prilogu treba još malo pozabaviti domaćim poslovnim okruženjem u kojem poduzeća posluju, jer ono bitno utječe na njihov rast i konkurentnost, a time i na ukupan gospodarski rast. Prema mnogim, respektabil-

Sektorski lideri GRANA

TVRTKA

POLJOPRIVREDA

HRVATSKE ŠUME, Zagreb

INDUSTRIJA HRANE I PIĆA

VINDIJA, Varaždin

INDUSTRIJA ODJEĆE

BENETTON CROATIA, Osijek

INDUSTRIJA PAPIRA I KARTONA

BELIŠĆE, Belišće

IZDAVAŠTVO

EUROPAPRESS HOLDING, Zagreb

KEMIJA I FARMACEUTIKA

PLIVA HRVATSKA, Zagreb

NEMETALNI PROIZVODI

DALMACIJACEMENT, Split

METALNA INDUSTRIJA

TVORNICA LAKIH METALA, Šibenik

STROJEVI I UREĐAJI

MONTMONTAŽA, Zagreb

ELEKTRIČNI STROJEVI I APARATI

SIEMENS, Zagreb

PROIZVODNJA RTV I KOMUNIKACIJSKE OPREME

ERICSSON NIKOLA TESLA, Zagreb

BRODOGRADNJA

BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE, Split

PROIZVODNJA STROJEVA, UREĐAJA I PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA, Zagreb

INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA

TVIN, Virovitica

GRAĐEVINARSTVO

KONSTRUKTOR-INŽENJERING, Split

TRGOVINA MOTORNIM VOZILIMA

OMV HRVATSKA, Zagreb

TRGOVINA NA VELIKO

GETRO, Sesvete

TRGOVINA NA MALO

KONZUM, Zagreb

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

ZAGREBAČKI HOLDING, Zagreb

HOTELIJERI

MAISTRA, Rovinj

POMORSKI PRIJEVOZ

TANKERSKA PLOVIDBA, Zadar

KOPNENI PRIJEVOZ

HRVATSKE ŽELJEZNICE, Zagreb

TELEKOMUNIKACIJE

HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE, Zagreb

FINANCIJSKO POSREDOVANJE

FINA, Zagreb

Izvor: Fina

017 17

nim istraživanjima poduzetničko okruženje u Hrvatskoj još je znatno slabije nego u konkurentskim zemljama. Zaostajemo u kvaliteti regulativnog okvira, utjecaju protekcionizma, učinkovitosti konkurencije. Naše je tržište više monopolizirano, intenzitet lokalne konkurencije je slabiji. Kao najbitnije pretpostavke za uspješno poslovanje poduzeća, državne institucije trebaju osigurati stabilnost i poštivanje ugovora, neutralnost i zdravu konkurenciju u poslovanju. Te pretpostavke osiguravaju svima jednak start na tržištu i poštenu konkurentsku utakmicu. Nepovoljno i nestimulativno okruženje U posljednjem godišnjem izvješću Svjetske banke, Doing Business, naše je poslovno okruženje povoljnije rangirano u odnosu na ranije godine. I pored toga, Hrvatska zauzima 97. mjesto na ljestvici od 188 zemalja i nalazi se čak iza Srbije, Crne Gore, Makedonije. Još smo, nažalost, slabi u nekim vitalnim segmentima uvjeta poslovanja, kao što su pouzdanost i funkcioniranje pravosudnog sustava, kvaliteta javne uprave, rasprostranjenost korupcije... Postigli smo napredak u kategorijama upisa i zatvaranja poduzeća, brzine dobivanja dozvola za gradnju, dostupnosti financiranja... Ukupno uzevši, naše se poslovno okruženje još ne ocjenjuje povoljnim i stimulativnim. Prema dosta parametara, ono je teže za poslovanje, nego u naprednijim tranzicijskim zemljama. Možda je suvišno, ali je svakako poučno, još jednom naglasiti da nestimulativno sistemsko okruženje proizvodi i nepovoljnu poduzetničku klimu, koja, po prirodi stvari, utječe na dinamiku razvoja poduzetničkog se-


018

ANALIZA

400 najvećih predstavlja glavninu hrvatske privrede 80,0

2005.

70,0

IZVOZ

UVOZ

2006.

60,0

49,7

50,0 40,0

47,6

47,7

51,5 46,2

45,7

59,6

45,0

44,9

61,2 57,2

57,2

2006.

2005.

33,4 32,4

30,0 20,0 10,0 % 0,0

0,6 0,5 Broj poduzeća

Broj zaposlenih radnika

Ukupan prihod

ktora i njegovu kvalitetu. Zato treba ohrabriti napore na poboljšanju poslovnog okruženja koji su intenzivirani u procesu pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Premda je zabilježen napredak u ocjeni kategorije dostupnost financiranja, naše tvrtke još imaju teškoća u tom segmentu. To pomalo začuđuje jer su ukupne ocjene financijskog sustava naše zemlje veoma dobre. Prije no što analiziramo dostupnost financiranju, treba osvijetliti opću financijsku poziciju poduzetničkog sektora koja, nažalost, nije povoljna. To se može ilustrirati sljedećim podacima: u razdoblju od 2001. do 2006. godine stupanj samofinanciranja poduzeća je smanjen sa 51,1 posto na 45,3 posto, stupanj financijske stabilnosti se, također, smanjio sa 93,1 posto na 71,2 posto, faktor zaduženosti, mjeren brojem godina, povećan je sa 6,2 na 7,6 godina, dok se vrijeme naplate kratkoročnih potraživanja produljilo. Broj nelikvidnih poduzeća se povećava. Premda je riječ o fenomenu, koji oscilira oko brojke od

Aktiva

Kapital i rezerve

Dobit prije oporezivanja

2005.

Stupanj zaduživanja kod banaka je vjerojatno usporeniji, nego što bi realno bio kad bi banke imale dovoljno prostora za kreditiranje svih potreba poduzeća. Relativno usporeniji tijek rasta domaćeg bankarskog kreditiranja rezultat je poznatih ograničenja Hrvatske narodne banke, pa se sve više poduzeća orijentira prema inozemnom zaduživanju. Na taj se način, praktično, anuliraju efekti mjera HNB-a, a po-

dvadesetak tisuća poduzeća koja neredovito plaćaju svoje račune, ipak se primjećuje ponovno oživljavanje starog problema. Ukupno gospodarstvo ima debt/equity ratio negdje oko 65 naprama 35, što također nije najpovoljniji odnos. Zaduženost poduzeća raste Drugi dio tog pitanja odnosi se na dostupnost i kvalitetu financiranja poduzetničkog sektora. Ni taj sistemski segment nije, kako je već rečeno, najpovoljnije ocijenjen. Vjerojatno i stoga zaduženost poduzeća raste. Kratkoročne obveze se povećavaju uočljivo brže od rasta ukupnog prihoda (oko 25 posto prema 15,6 posto rasta ukupnog prihoda u 2006. godini), porast bankarskih kredita je, također, brži od rasta ukupnog prihoda, povećava se inozemna zaduženost, posebice u posljednje vrijeme. Prema svemu sudeći, čini se kako poduzeća, kao i sama država i stanovništvo, padaju u čvrst kreditni zagrljaj koji će ih sve više stezati.

2006.

U prošloj godini broj novih poduzeća je povećan za oko 17,5 posto u odnosu na prethodnu, no njihova djelatna struktura nije se bitnije promijenila većava vanjska izloženost poduzetničkog sektora, ali i cijele države. I sama poduzeća nisu dovoljno spremna za korištenje suvremenijih oblika financiranja svojih aktivnosti putem tržišta kapitala. Na

Ubrzani rast broja novih poduzeća Broj poduzeća

Promjena obuhvatnosti (registar)

90.000 80.000 70.000 60.000

58.773 56.987

63.561

68.084 68.891

Porast broja poduzetnika 2006. 82.412

71.803

Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje

3153 1526

Građevinarstvo

50.000

744

Hoteli i restorani

40.000 30.000

Ostale uslužne djelatnosti

20.000

2816 (Trgovina: 2151; Prijevoz, skladištenje i veze: 665)

Prerađivačka industrija

10.000 0 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

1396 0

1000

2000

3000

4000


019

ANALIZA

Zagrebačku burzu, u njenu službenu kotaciju, uključeno je samo desetak dionica poduzeća. Izvjestan napredak u tom pogledu očituje se ovogodišnjim uključivanjem Magme, dijelom HT-a, a očekuje se Atlantic Trade i još neki. Moramo istaknuti da u Hrvatskoj postoji barem koja stotina poduzeća koja ispunjava uvjete za uvrštenje u burzovnu službenu kotaciju. Zašto je tako slab interes za uvrštenje na burzu ne može se jednostavno objasniti. Svakako bi bilo dobro dublje analizirati otkud taj animozitet: je li riječ o nepovjerenju prema modernim modelima financiranja, nedovoljnom znanju ili nečem drugom? Sigurni smo kako bi poduzeća ostvarila značajne koristi ako bi brže usvajala modernije, sigurnije i jeftinije modele financiranja. Inferiorna industrija Ni u ovoj analizi ne može se prešutjeti inferioran položaj industrijskog dijela poduzetničkog sektora i, u vezi s tim, daljnje zaostajanje izvoza za uvozom što rezultira produbljivanjem deficita trgovinske i platne bilance zemlje. Premda su to kronični problemi hrvatskog gospodarstva, potrebno ih je ponovno osvijetliti. Ali najprije nekoliko ilustracija: prerađivačka industrija još nije dosegnula predratnu razinu proizvodnje - zapravo je negdje na razini od oko 80 posto iz 1989. godine. Udio ukupne industrije u BDP-u je negdje između 23 i 24 posto, a prerađivačke oko 17 i 18 posto, što je značajno ispod usporedivih konkurentskih zemalja. Zahvaljujući tom neskladu, hrvatski izvoz i dalje predstavlja najozbiljniji strukturni problem. Premda izvoz skromno raste, njegov udio u ukupnom prihodu poduzeća je negdje oko 13,7 posto (relevantna istraživanja upućuju kako bi optimalan udio trebao biti oko 25 do 30 posto), a udio uvoza je oko 22,8 posto. Taj nerazmjer dovodi do sve manjeg stupnja pokrivenosti uvoza izvozom (oko 48,3 posto potkraj 2006. godine, a sada je to čak i niže), i sve većeg trgovinskog deficita (lani je iznosio preko 11,5 milijardi dolara). Deficit trgovinske bilance uzrokuje deficit tekuće platne bilance i glavni je uzrok visokog rasta inozemnog zaduženja. Naša poduzeća - izvoznici ne predstavljaju relevantnu snagu ni brojem, niti ostvarenim izvozom. Samo jedno hrvatsko poduzeće izvozi preko 500 milijuna eura godišnje (Ina - goriva i maziva), jedno poduzeće izvozi oko 250 milijuna eura, 11 poduzeća preko 100 milijuna eura. U usporedbi s, primjerice, Slovenijom zaostajemo po svim elementima uključenosti gospodarstva u međunarodnu ekonomsku stvarnost: veličini izvoza, broju izvoznih poduzeća, izvozu po jednom poduzeću, izvozu po

Svako treće poduzeće posluje s gubitkom Posluju s

Ukupan broj poduzeća

dobit

%

gubitkom

%

1730

1162

67,2

568

32,8

11.281

8242

73,1

3039

26,9

8574

6193

72,2

2381

27,8

28.834

20.368

70,6

8466

29,4

Hoteli i restorani

4004

2189

54,7

1815

45,3

Prijevoz, skladištenje i veze

4562

3089

67,7

1473

32,3

Ostali

23.427

15.495

66,1

7932

33,9

UKUPNO

82.412

56.738

68,8

25.674

31,2

Poljoprivreda i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo

Izvor: Fina

Povećavanje dobiti uz smanjivanje gubitaka Promjena obuhvatnosti (registar) 20.000

19.409

Konsolidirani financijski rezultati

15.000

16.822

- Ukupna dobit: 31.257 mil. kn - Ukupni gubici: 11.848 mil. kn

10.765

9762

10.000

7657

5.000

3219

0 -838

-1477 -5.000

-5135

-5261

-5440

-6721

-10.000 1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Privatna poduzeća zapošljavaju najveći broj radnika i stvaraju najviši udio u ukupnom prihodu Broj poduzeća 100%

0,6

2,1

0,7

Broj zaposlenih 1,1

0,4

0,4

Ukupan prihod 0,4

0,3

19,0

16,7

17,8

17,5

60,8

69,0

67,8

73,6

Konsolidirani financijski rezultati

0,1 38,8

14,4

54,0

83,9

80%

60% 96,1

97,0

1,2

1,2

2002.

2006.

40%

20% 19,8 0%

Zadružno

Mješovito

2002.

14,0

13,9 2006.

Privatno

2002.

Državno

8,6 2006.

7,1 2002.

1,7 2006.


020

ANALIZA

Slabiji rezultati poslovanja 400 najvećih u odnosu na ukupnu privredu

120

111,5

400 najvećih

115,8

102,7 109,5

Ukupna privreda 109,0

111,9 105,5

115,0

110,0

110,7

117,5

99,1

100 80

Indeks 2005.=100

140

60 40 20 0

Ukupan prihod

Broj zaposlenih

Vrijednost imovine

Kapital i rezerve

Dobit poslije oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

u mil.

12.117,2

10.279

12.805,6

14.255,3

17.388,3

20.249,2

nepodmirene obveze broj poduzeća broj zaposlenih

2001.

2002.

22.349 29.853

20.446 36.230

2000.

21.829 33.731

32.717

1999.

27.331 48.364

30.278

1998.

33.853 100.277

26.502

128.346

164.975

182.301

14.433,7

26.582,7

Nužno je “čistiti” portfelj kronično blokiranih poduzeća

31.12.2003. 31.12.2005. 31.12.2006.

stanovniku kao i svim drugim pokazateljima. Najgore je što nema izgleda da će se to stanje poboljšati i pored nekih, rekli bismo kozmetičkih, akcija u pravcu povećanja izvoza (Hrvatska izvozna inicijativa). Suština je u tome da nema povećanja izvoza bez novih i konkurentnih izvoznih proizvoda, a njih neće biti bez novih proizvođača, novih poduzeća, odnosno većih investicija u suvremene proizvodnje, modernu opremu, istraživanje i razvoj, kadrove. U prilog toj tvrdnji ponovimo podatak kako se od svih novih poduzeća u 2006. godini njih samo oko 13 posto registriralo za proizvodno područje. S druge strane, ulaganja u investicije, kao najbitnija pretpostavka za promjenu postojeće strukture i povećanja konkurentnosti, nešto rastu, ali i dalje su više orijentirana prema fiksnim objektima, nego prema modernoj opremi. Imajući u vidu da se sistemske pretpostavke bitnije ne mijenjanju, nažalost ne možemo očekivati ni brži rast industrije niti povećanje izvoza, odnosno smanjenje jaza između izvoza i uvoza. Najave orijentacije prema reindustrijalizaciji i izvozu, koje se mogu naći u predizbornim programima nekih političkih stranaka, nisu dovoljno uvjerljive. Riječ je samo o naznakama, a od te točke do novih proizvodnji i izvoznih proizvoda je vrlo dalek put. Zaostajanje u izvozu Na temelju svega iznesenog može se postaviti jedno sveobuhvatno pitanje: gdje je hrvatsko poduzetništvo danas i kakve su njegove perspektive? Na njega je uistinu teško jednoznačno odgovoriti. Nema sumnje da je hrvatsko gospodarstvo napravilo pozitivne pomake u usporedbi s devedesetim godinama. Ponovno bismo ista-

Udjel industrije u ukupnoj privredi i dalje uočljivo nizak Broj zaposlenih

Ukupni prihod

29,9%

47,2%

37,2%

Kapital i rezerve

22,1%

25,9% 67,3%

22,9% Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i malo

36,9% Ostalo

10,6%


021

ANALIZA

Dobit i gubitak u 2006. godini - po područjima i potpodručjima djelatnosti - razina RH Područje i potpodručje djelatnosti

POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO

Ukupan broj poduzetnika

Dobit nakon oporezivanja Br. poduzetnika Svota

Gubitak nakon oporezivanja Br. poduzetnika Svota

Konačni financijski rezultat

1.730

1.162

409.916.704

568

492.607.791

RIBARSTVO

245

168

81.736.401

77

32.395.176

49.341.225

RUDARSTVO I VAĐENJE

231

150

1.094.495.312

81

79.710.332

1.014.784.980 938.522.022

VAĐENJE ENERGETSKIH SIROVINA VAĐENJE RUDA I KAMENA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA

-82.691.087

24

16

976.417.190

8

37.895.168

207

134

118.078.122

73

41.815.164

76.262.958

11.281

8.242

7.071.301.096

3.039

4.262.745.005

2.808.556.091 1.425.100.378

1.400

977

1.992.128.445

423

567.028.067

PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

816

543

292.558.229

273

197.527.763

95.030.466

PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE

146

99

134.957.816

47

32.875.881

102.081.935 -33.796.986

PRERADA DRVA I PROIZVODA OD DRVA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA PROIZVODNJA KOKSA, NAFT.DERIVATA I NUKL. GORIVA

802

579

112.265.682

223

146.062.668

1.887

1.383

370.040.042

504

293.550.962

76.489.080

11

6

689.465.004

5

298.630

689.166.374 -498.311.468

PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA

270

199

351.671.892

71

849.983.360

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

616

455

168.337.525

161

166.123.031

2.214.494

PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PRO

561

403

593.141.008

158

96.213.584

496.927.424

1.783

1.380

609.059.257

403

767.047.548

-157.988.291

596

454

253.781.032

142

220.732.704

33.048.328

1.138

897

948.402.005

241

175.878.518

772.523.487

PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

443

302

209.066.052

141

620.084.642

-411.018.590

OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

812

565

346.427.107

247

129.337.647

217.089.460

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

192

124

634.410.784

68

144.811.774

489.599.010

8.574

6.193

2.812.788.319

2.381

801.080.430

2.011.707.889 4.970.640.220

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME

GRAĐEVINARSTVO TRGOVINA NA VELIKO I MALO

28.834

20.368

7.171.060.114

8.466

2.200.419.894

HOTELI I RESTORANI

4.004

2.189

707.242.238

1.815

869.764.533

-162.522.295

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE

4.562

3.089

5.339.641.348

1.473

959.758.918

4.379.882.430

FINANCIJSKO POSLOVANJE POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE JAVNA UPRAVA I OBRANA;OBVEZNO SOC. OSIGURANJE

767

522

625.341.321

245

167.824.216

457.517.105

17.961

11.810

4.406.782.609

6.151

1.331.943.913

3.074.838.696 107.071.916

20

17

107.414.159

3

342.243

OBRAZOVANJE

765

603

45.021.212

162

11.002.477

34.018.735

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB

845

661

125.326.345

184

27.787.951

97.538.394

OSTALE DRUŠTVENE,SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO

2.401

1.440

624.142.204

961

466.127.184

158.015.020

82.412

56.738

31.256.620.166

25.674

11.848.321.837

19.408.298.329

Izvor: Fina

knuli pozitivan rast broja poduzeća, porast ukupnog prihoda, poslovanje u zoni pozitivnih financijskih rezultata, poboljšanje nekih elemenata produktivnosti i konkurentnosti. Ukupno uzevši, dobro je da se održava jedan pozitivan trend, koji je započeo nakon 2001. godine. Međutim, kako bismo došli do potpunije ocjene gospodarskog sektora trebamo ga staviti u međunarodni kontekst. Jednostavno stoga jer danas u globaliziranom svijetu, a i u svjetlu naših priprema za ulazak u Europsku uniju, izolirane ocjene ne daju pravu sliku o razvijenosti i perspektivama nekog ekonomskog sustava. Kvaliteta našeg poduzetničkog sektora je prema mnogim elementima slabija od konkurentskih zemalja. To ponajprije pokazuje dinamika našeg izvoza koja je mnogo usporenija nego u svim tranzicijskim zemljama, bez izuzetka. Izvoz je kanal putem kojeg se mjeri internacionalna konkurentnost nekog sustava. A ona

je jedino mjerilo uspješnosti nekog gospodarstva. Naše zaostajanje u izvozu najbolje govori o našoj konkurentskoj inferiornosti. Na

Prema mnogim, respektabilnim istraživanjima poduzetničko okruženje u Hrvatskoj znatno je slabije nego u konkurentskim zemljama stranu što je pravi uzrok tomu - opći rezultat nije dobar! Pogledajmo još jednu statistiku: nedavno je objavljena lista od 500 najvećih kompanija u Srednjoj Europi. Na tu rang-ljestvicu uvršteno je 14 naših tvrtki, od Ine koja je na 16. mjestu do OMV-a Hrvatska koji zauzima 496. mjesto. Taj pokazatelj govori kako mi, u stvari, nemamo regionalnih kompanija. A mogli smo ih

imati, da smo bili malo mudriji i organiziraniji u devedesetim godinama, ali i poslije njih. Za izgubljenim regionalnim liderima, ili onima koji su se tako mogli razviti, ne treba sada žaliti, ali treba izvući pouke za budućnost. Po mnogo čemu zanimljiva je i analiza naših 100. vodećih kompanija. U toj grupi dominiraju “stara”, predratna poduzeća, njih čak 58. Nije bitno što je dosta njih promijenilo ime, malo ih je promijenilo djelatnost. Možda ni jedno. Doduše, nešto su modernizirali svoje kapacitete, proizvode i metode upravljanja. Zato se ne možemo oteti dojmu kako je dinamika modernizacije našeg poduzetničkog sustava u smislu uvođenja modernih proizvodnji, tehnologija i novih proizvoda opasno spora. Tom zaključku ide u prilog i podatak kako su 42 nove kompanije, koje su uključene na listu od 100 vodećih, uglavnom s područja trgovine, a samo nekoliko njih s područja brzo rastućih, novih proizvodnji i usluga. Ukupno uzevši, na


022

ANALIZA

listi stotinu domaćih najvećih kompanija dominira trgovina - 46 poduzeća je s tog područja. U svijetu i Srednjoj Europi je situacija sasvim drukčija. Među stotinu najvećih svjetskih kompanija dominiraju financije, energetika i moderne usluge. U 100 najvećih u Srednjoj Europi dominiraju proizvodne tvrtke, uglavnom podružnice velikih svjetskih kompanija ili transformirana domaća velika proizvođačka poduzeća, tipa ČEZ-a, Škode i slično. Koji se

Vlasnička struktura hrvatskih tvrtki se postupno formira i postaje komparabilna sa srednjoeuropskim vlasničkim modelom zaključci mogu izvući iz nekoliko navedenih podataka? Opet, uz opasnost kako pojednostavljujemo stvari, može se reći da ni te usporedbe nisu povoljne za Hrvatsku. Konkurencija je brža, efikasnija, bolje strukturirana, a time i uspješnija. Premda bismo možda mogli biti i zado-

voljni s dinamikom rasta naših poduzeća, s njihovom strukturom ne možemo nikako. Jednostavno treba ponoviti kako opasno kasnimo za modernim, svjetskim trendovima. Realna je opasnost da nastavimo gubiti korak u pogledu izvoza, konkurentnosti, tehnološke razine, stupnja modernosti, metoda upravljanja. Velike korporacije kao politički faktor Zaključit ćemo ovaj naš prilog s jednom, vrlo kratkom opservacijom i jednom preporukom. Opservacija se odnosi na važnost poduzetničkog sektora za neku zemlju. Sektor poduzeća je kralježnica svakog ekonomskog, pa i društvenog sustava. O njemu ovisi i dinamika rasta, i životni standard i školstvo i zdravstvo i sve ostalo. Štoviše, u suvremenom svijetu velike korporacije postaju značajni politički akteri. One bitno utječu na svjetske ekonomske i političke procese. Velike američke kompanije uvelike utječu na Bushove strateške odluke, kako zbog osiguranja energetskih potencijala, tako i zbog strateškog zauzimanja pozicija za uvijek neizvjesnu budućnost. Ni kad je riječ o drugim državama, primjerice Rusiji, stanje nije

bitno drukčije. Treba se samo prisjetiti Putinove strategije preuzimanja ruskih ekonomskih potencijala u državne ruke i podrške prodorima njihovih kompanija u području energije, nuklearne tehnologije i drugog. Stoga bi se ovo doba moglo, uvjetno rečeno, nazvati vrijeme korporacija. Gornje opservacije nam služe samo kako bismo skrenuli pozornost na značaj našeg poduzetničkog sektora. Možda je usporedba malo pretenciozna, ali bitno je strateški razmišljati. Bez bržeg i skladnijeg razvoja našeg poduzetničkog sektora, posebice poboljšanja njegovih vanjskih performansi, naše društvo neće brže napredovati. Zato sa strateškim razvojem toga sektora treba mudro i planski upravljati. To rade sve ozbiljne zemlje na svijetu. Dobro bi bilo da nešto od njih naučimo. Na kraju, a povodom našeg jubilarnog predstavljanja rang-ljestvice 400 najvećih, možemo zaključiti opravdanost naslova kako se u našem gospodarstvu, ipak, osjećaju pozitivni pomaci. Premda nismo sasvim zadovoljni aktualnim procesima, njihovom dinamikom i kvalitetom, što bi se moglo i brže i bolje, ponavljamo: IPAK SE KREĆE!

Imovina poduzetnika

(iznosi u milijunima kn)

Imovina

Stanje na dan 31.12. 2006.

2005.

Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Prirodna bogatstva Materijalna imovina Financijska imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Financijska imovina Novac Vremenska razgraničenja Gubitak iznad visine kapitala Ukupna aktiva Imovina (aktiva manje gubitak iznad visine kapitala)

493.147 15.769 39.699 337.460 100.219 241.759 64.793 155.189 21.777 6070 22.328 763.304 740.976

Indeks

561.041 17.434 51.987 380.926 110.694 293.978 76.187 192.058 25.732 6713 26.518 888.250 861.732

113,8 110,6 130,9 112,9 110,5 121,6 117,6 123,7 118,2 110,6 118,8 116,4 116,3

Struktura u % 31.12.2005. 31.12.2006.

64,6 2,1 5,2 44,2 13,1 31,7 8,5 20,3 2,9 0,8 2,9 100,0 -

63,2 2,0 5,8 42,9 12,5 33,1 8,6 21,6 2,9 0,8 3,0 100,0 -

Izvor: Fina

Kapital i obveze poduzetnika na kraju 2006. godine Kapital i obveze

Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgraničenja Ukupno Izvor: Fina

2005.

Stanje 31.12. 2006.

361.514 173.714 206.936 21.140 763.304

397.675 210.289 251.029 29.257 888.250

Indeks

110,0 121,1 121,3 138,4 116,4

(iznosi u milijunima kn)

Struktura u % 31.12.2005. 31.12.2006.

47,4 22,7 27,1 2,8 100,0

44,8 23,7 28,2 3,3 100,0


025

ANALIZA

ZNAČENJE 400 NAJVEĆIH

Generator razvitka hrvatskog gospodarstva Podaci pokazuju kako je privatni sektor, za razliku od državnog, i dalje efikasniji, jer sa 37 posto zaposlenih ostvaruje 55,6 posto ukupnog prihoda i 64,2 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja cijele skupine 400. Dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 11,5 posto, hrvatski poduzetnici kao cjelina iskazali su rast od 15,8 posto. U toj skupini, 352 tvrtke su poslovale s dobiti, a samo 48 s gubitkom

Veronika Lozić RANGIRANJE 400 NAJVEĆIH hrvatskih poduzetnika provodi se u kontinuitetu već punih 13 godina kao jedan od najznačajnijih projekata Privrednog vjesnika i Financijske agencije (Fine). Temelji se na podacima Registra godišnjih financijskih izvješća koji vodi Fina, a koriste se i određeni podaci Državnog zavoda za statistiku kao i neki drugi. Za 2006. godinu do redovnog roka za podnošenje (31. ožujka tekuće za prethodnu godinu) svoja je godišnja financijska izvješća Fini predalo 78.509 poduzetnika - obveznika poreza za dobit (bez banaka i osiguravateljskih društava). U međuvremenu, do 24. srpnja 2007. kada je započeo rad

na ovoj analizi, zaprimljeno je još 3903 izvješća, a provedene su i ispravke koje su dojavili sami poduzetnici temeljem nalaza revizije ili odluka svojih upravljačkih tijela. Budući da je riječ o relativno značajnom dijelu poduzetništva koje ranije nije bilo obuhvaćeno, cijela analiza 400 najvećih napravljena je na temelju tih aktualnih podataka. Prema klasifikaciji novog Zakona o računovodstvu samo 450 poduzetnika svrstani su u velike, što znači da su ovim rangiranjem obuhvaćene gotovo sve velike tvrtke. Velikima se u smislu Zakona o računovodstvu smatraju oni poduzetnici čija ostvarenja prelaze dva od sljedeća

Veronika Lozić Dobici 400 najvećih nakon oporezivanja dosegli su 14,1 milijardi kuna i višestruko su veći od gubitaka poslije oporezivanja (2,9 milijardi kuna)


026

ANALIZA

400 NAJVEĆIH U 2006. u odnosu na ukupno hrvatsko gospodarstvo (sve poduzetnike)

Veliki, srednji i mali poduzetnici na listi 400 najvećih*

iznosi u milijunima kuna OPIS

400 najvećih

Svi hrvatski poduzetnici

Udjel u %

400

82.412

0,5

2. Broj zaposlenih radnika

279.269

861.873

32,4

3. Ukupni prihod

290.336

608.443

47,7

16.902

37.577

45,0

1. Broj poduzetnika

4. Dobit prije oporezivanja 5. Dobit nakon oporezivanja

14.126

31.257

45,2

6. Kapital i rezerve

178.746

397.675

44,9

7. Vrijednost imovine*

394.212

861.732

45,7

2851

11.848

24,1

47.749

83.451

57,2

8. Gubitak nakon oporezivanja 9. Prihodi od izvoza

Veliki (iznad 500 zaposlenih)

Mali (do 50 zaposlenih)

16,7% 35,0%

48,3%

Srednji (od 51 do 500 zaposlenih) * Izračunato prema broju zaposlenika

Izvor: Fina

tri kriterija: ukupna aktiva 108 milijuna kuna, prihodi 216 milijuna kuna i 250 zaposlenih. Kriterij ukupnog prihoda i aktive su višestruko povećani u odnosu na klasifikaciju iz prijašnjeg Zakona o računovodstvu, zbog čega su mnoge velike i srednje velike tvrtke iz 2005. izgubile taj status u 2006. i svrstane su u nižu kategoriju prema veličini, pa je tako doslovno prepolovljen i broj velikih poduzetnika u usporedbi sa 2005. godinom. Od početne 1994. godine do danas, ukupni prihod je zadržan kao osnovni kriterij za rangiranje hrvatskih poduzetnika, iako se ono provodi i prema drugim ekonomskim kategorijama, kao što su dobit, vrijednost imovine, broj zaposlenih, izvoz i uvoz.... Cijelo razdoblje od 1994. godine bilo je razdoblje relativno stabilnog makroekonomskog okruženja, što daje veliku vrijednost obavljenom rangiranju i svim drugim komparacijama u ovoj dugoj vremenskoj seriji. Najvećih 400 hrvatskih poduzetnika čini samo 0,5 posto ukupnog broja poduzetnika. Prema svim ostalim relevantnim pokazate-

ljima poslovanja, udio 400 najvećih je daleko značajniji. U njima je zaposleno 32,4 posto svih radnika koji rade u gospodarstvu, raspolažu sa 45,7 posto imovine, a ostvaruju 47,7 posto ukupnog prihoda, 45,2 posto dobiti nakon oporezivanja i 24,1 posto gubitka nakon oporezivanja, odnosno 58,1 posto neto dobiti. Njihov udio u izvozu je također visok (57,2 posto), ali i u uvozu (61,2 posto). I njihova investicijska aktivnost je življa nego u ukupnom poduzetništvu, jer od ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu veliki ulažu više od polovine. U usporedbi s prethodnom, 2005. godinom značenje 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu se donekle smanjilo prema gotovo svim osnovnim pokazateljima poslovanja. Naime, dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 11,5 posto, hrvatski poduzetnici kao cjelina iskazali su rast od 15,8 posto. Ili, skupina 400 najvećih ostvarila je čak i u apsolutnom iznosu nešto manji konsolidirani konačni financijski rezultat, odnosno neto dobit u usporedbi sa 2005. godinom, dok je u gospodarstvu kao cjelini zabilježeno

Osnovni financijski rezultati poslovanja svih hrvatskih poduzetnika u 2006. godini (ukupno 82.412)

povećanje od 9,8 posto. Relativno sporiji rast osnovnih financijskih rezultata pratilo je i relativno sporije povećanje broja zaposlenih u toj skupini u odnosu na cijelo gospodarstvo (2,7 posto u odnosu na 9,5 posto). Usporen je i rast investicija, koji je u skupini 400 iznosio 17,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom prema 26,2 posto rasta koji je zabilježen u ukupnom poduzetništvu. Međutim, udio 400 i dalje je izuzetno visok i realno je očekivati da oni budu generator razvitka cijelog gospodarstva, kao što je to svugdje u razvijenom svijetu. Neki otpadaju, neki dolaze Činjenica da rang-ljestvice nikad nisu statične, jer su odraz dinamičnih ekonomskih zbivanja i promjena potvrđuje i usporedba 400 najvećih u dvjema uzastopnim godinama. Naime, u tom dvogodišnjem razdoblju promijenilo se čak 54 tvrtki s tih ljestvica - ili su otpale ili su došle nove. Da nije lako o(p)stati na toj elitnoj listi pokazuje i podatak kako je u usporedbi s, primjerice, 2001. godinom otpalo čak 159 tvrtki iz skupine 400 najvećih ili skoro svaka

400 najvećih u 2005.* i 2006. godini Iznosi u milijunima kuna

Iznosi u milijunima kuna 2005.

2006.

Indeks (2005.=100)

Ukupni prihod

260.308

290.336

111,5

Broj zaposlenih

272.009

279.269

102,7

Vrijednost imovine

358.843

394.212

109,0

169.370

178.746

105,5

2005.

2006.

UKUPNI PRIHOD

525.211

608.443

115,8

UKUPNI RASHODI

502.552

582.656

115,9

Dobit prije oporezivanja

32.689

37.577

115,0

Gubitak prije oporezivanja

10.030

11.790

117,5

Kapital i rezerve

4966

6379

128,5

Dobit prije oporezivanja

16.641

16.902

101,6

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

27.742

31.257

112,7

Dobit poslije oporezivanja

14.260

14.126

99,1

GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

10.050

11.848

117,9

814.491

891.873

109,5

17.672

19.409

109,8

Porez na dobit

Broj zaposlenih Konsolidirani financijski rezultat Izvor: Fina

Indeks (2005.=100)

Izvor: Fina

* Podaci za 2005. godinu su podaci 400 prvorangiranih u toj godini, a ne podaci za prethodnu godinu 400 prvorangiranih iz 2006.


027

ANALIZA

treća. Ipak fluidnost liste nije tako velika kao što se to čini na prvi pogled, pogotovu ne kada se promatra od 2001. godine. Naime, mnoge su tvrtke u tom razdoblju prošle kroz pretvorbu i privatizaciju ili drugi oblik transformacije, pri čemu su djelomično ili u cijelosti promijenile naziv, pravni status..., a i slijedom toga i matični broj koji služi u obradi podataka u Fini za prepoznavanje tvrtke. Najnoviji primjer je Zagrebački holding. Na listu 400 najvećih vratili su se neki raniji lideri koji su svojedobno izgubili svoje mjesto na njoj, ali ima i novih tvrtki. To su, sudeći prema njihovim nazivima, većinom tvrtke-kćeri ili podružnice stranih tvrtki, ponajviše u djelatnosti posredovanja u trgovini, potom iznajmljivanja i davanja u za-

poduzetnika - obveznika poreza na dobit, iako dio njih posluje u okviru grupa ili koncerna, kao matica i podružnice. Budući da ne postoji obveza predaje konsolidiranih financijskih izvješća u Registar, u dogovoru s nekim od poznatih grupa nastojali smo odvojeno prikazati njihove osnovne konsolidirane podatke, kako bi čitatelji dobili što jasniju slika ukupnih resursa takvih složenih poslovnih subjekata. Nastavak pretvorbe i privatizacije U poduzetništvu kao cjelini, kao i u skupini 400 najvećih nastavljen je proces pretvorbe i privatizacije. U državnom vlasništvu ostalo je registrirano još samo 1,2 posto hrvatskih poduzetnika sa 13,9 posto zaposlenih. Državno

Prihodi od izvoza i plaćanja za uvoz Izvoz u 2006.

Indeks 2005.=100

Uvoz u 2006.

Indeks 2005.=100

Udjel izvoza u ukupnom prihodu

Udjel uvoza u ukupnom prihodu

UKUPNO GOSPODARSTVO

83.451

114,7

138.722

125,9

13,7%

22,8%

400 NAJVEĆIH

47.749

112,7

84.889

138,6

16,4%

29,2%

57,2

U ukupnom prihodu

47,7%

U dobiti nakon oporezivanja

45,2%

Iznosi u milijunima kuna

Opis

Udjel 400 u ukupnom gospodarstvu, %

Udio 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu

U broju zaposlenih

61,2

Izvor: Fina

32,4% kup (leasing) te poslovnim uslugama, telekomunikacijama i graditeljstvu. Već je rečeno kako se cjelokupno rangiranje provodi temeljem podataka godišnjih financijskih izvješća koje su pravne i fizičke osobe - obveznici poreza na dobit - dužni predati temeljem posebnog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja iz 2003. godine. Registar je javan, što znači da svatko može, bez dokazivanja pravnog interesa, dobiti pohranjene

U državnom vlasništvu ostalo je registrirano još samo 1,2 posto hrvatskih poduzetnika sa 13,9 posto zaposlenih. Državno vlasništvo je, ipak, znatno više zastupljeno u skupini 400, među kojima je 37 državnih tvrtki podatke. Međutim, za objavljivanje pojedinačnih podataka poslovnih subjekata potrebna je njihova suglasnost. Valja napomenuti kako postoji trend smanjenja broja poduzetnika koji nisu htjeli javnosti izložiti svoje podatke, pa ih je tako u 2006. godini bilo osam (prema 10 u prethodnoj godini). Njihovo mjesto na našim rang-ljestvicama ostalo je prazno... Agregirani podaci godišnjih financijskih izvješća predstavljaju običan zbroj podataka o financijskom stanju i rezultatima poslovanja

vlasništvo je, ipak, znatno više zastupljeno u skupini 400, među kojima je 37 državnih tvrtki ili 9,2 posto, sa 28,8 posto zaposlenih. Tvrtke u državnom vlasništvu u ukupnom gospodarstvu sudjeluju sa 8,6 posto u stvaranju ukupnog prihoda, a u skupini 400 najvećih sa 14,8 posto. Naime, u toj se skupini nalaze najveća infrastrukturna i druga velika javna poduzeća u kojima privatizacija još nije završena. U usporedbi s 2005. godinom nastavljeno je izrazito smanjenje udjela poduzetnika u državnom vlasništvu prema svim uzetim elementima, i to kako u gospodarstvu kao cjelini, tako i skupini 400 najvećih. Za razliku od državnog vlasništva privatno je i dalje u zamahu i temeljni je oblik vlasništva, nakon kojeg, prema veličini udjela, dolazi mješovito. Ipak dominacija privatnog vlasništva mnogo je izraženija u gospodarstvu kao cjelini nego u samoj skupini 400 najvećih, u kojoj je mješovito vlasništvo gotovo dostiglo udio onog čisto privatnog (34,3 posto u broju zaposlenih, 30,6 posto u ostvarenim ukupnim prihodima i dobiti nakon oporezivanja te 26,4 posto u vrijednosti imovine, a samo 20,3 posto u broju tvrtki), dok su ti udjeli u gospodarstvu kao cjelini skoro upola manji. Promjene su još vidljivije ako se usporedi početna i krajnja godina ovog rangiranja. Naime, u 1994. godini čak su 102 tvrtke od 400 najvećih bile u državnom vlasništvu, dok je takvih u 2006. još samo 37, ili onih u mješovitom vla-

U izvozu

57,2%

U vrijednosti imovine

45,7%

U vrijednosti kapitala

44,9%


028

ANALIZA

400 najvećih prema oblicima vlasništva u 2006. Oblik vlasništva

Iznosi u milijunima kuna

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupan prihod

Vrijednost imovine

Dobit nakon poreza

- apsolutni broj

37

80.352

40.026

143.327

738

- udjel u %

9,2

28,7

14,8

36,4

5,2

- apsolutni broj

282

103.110

161.502

146.833

9072

- udjel u %

70,5

37,0

55,6

37,2

64,2

U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u %

81

95.807

88.808

104.053

4316

20,3

34,3

30,6

26,4

30,6

400

279.269

290.336

394.212

14.126

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

Ukupno 400 najvećih - apsolutni broj - ukupno u % Izvor: Fina

Gospodarstvo prema oblicima vlasništva Hrvatska ukupno 2006. Oblik vlasništva

Iznosi u milijunima kuna Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupan prihod

Vrijednost imovine

Dobit nakon poreza

970

123.676

52.299

246.179

1072

1,2

13,9

8,6

28,6

3,4

79.972

615.789

447.562

463.465

25.042

97,0

69,0

73,6

53,8

80,1

907

149.301

106.664

148.432

5103

1,1

16,7

17,5

17,2

16,3

563

3107

1918

3656

39

0,7

0,4

0,3

0,4

0,1

82.412

891.873

608.443

861.732

31.257

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U PRIVATNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % U ZADRUŽNOM VLASNIŠTVU - apsolutni broj - udjel u % Ukupno RH - apsolutni broj -% Izvor: Fina

sništvu čiji je broj smanjen od 181 u 1994. na 81 u 2006. S druge strane, broj tvrtki u privatnom vlasništvu povećan je u tom razdoblju sa 113 u 1994. na 282 u 2006. godini. Podaci također pokazuju kako je privatni sektor, za razliku od državnog, i dalje efikasniji, jer sa 37 posto zaposlenih ostvaruje 55,6 posto ukupnog prihoda i 64,2 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja cijele skupine 400, pri čemu koristi samo 37,2 posto ukupne imovine te skupine. Mješovito vlasništvo je po svojim udjelima u osnovnim financijskim rezultatima prilično izjednačeno, iako ga karakterizira manja produktivnost rada i niža rentabilnost. Istodobno, u tvrtkama u državnom vlasništvu iz skupine 400 najvećih zaposleno je 28,7 posto radnika, one koriste 36,4 posto imovine cjelokupne skupine, a ostvaruju samo 14,8 posto ukupnog prihoda i 5,2 posto dobiti nakon oporezivanja. Nepovoljna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni, karakteristična za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, potvrđuju i podaci o prihodima od prodaje proizvoda, usluga i robe u inozemstvu te plaćanja za uvoz, koje sadrže godišnja financijska izvješća poduzetnika. Pritom uvijek valja imati na umu kako se podaci o izvozu i uvozu kao i svi ostali podaci godišnjih financijskih izvješća obrađuju prema osnovnoj djelatnosti za koju su tvrtke registrirane, neovisno o vrsti ili namjeni proizvoda ili usluge koje su predmet vanjskotrgovinske razmjene. Unatoč svim željama, nastojanjima i konkretnim mjerama i aktivnostima usmjerenima na povećanje izvoza, u 2006. godini došlo je do daljnjeg produbljivanja jaza između izvoza i uvoza te povećanja vanjskotrgovinskog deficita i to, za razliku od prethodnih godina, prvi puta više u skupini 400 najvećih nego u ukupnom poduzetništvu. To je dodatni razlog za zabrinutost, jer upravo te velike tvrtke sudjeluju u ukupnom izvozu, a posebice u uvozu znatno iznad udjela prema drugim relevantnim financijskim pokazateljima. Prihodi od izvoza porasli za 12,7 posto U skupini 400 najvećih prihodi od izvoza porasli su u usporedbi sa 2005. godinom za 12,7 posto (u ukupnom gospodarstvu ipak više - 14,7 posto), a plaćanja za uvoz čak za 38,6 posto (prema 25,9 posto u cijelom poduzetništvu). U odnosu na ukupne prihode, prihodi od prodaje u inozemstvu u skupini 400 još su više zastupljeni nego u gospodarstvu kao cjelini, ali je nepovoljna okolnost što je to još izraženije kod uvoza. Na plaćanja za uvoz odlazi gotovo 30 posto ukupnog prihoda 400 najvećih, a u ukupnom poduzetništvu 22,8 posto.


029

ANALIZA

Promjene u udjelu poduzetnika pojedinih oblika vlasništva u skupini 400 (u %) 1994. Oblik vlasništva

2006.

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupni prihod

Vrijednost bilance

Dobit nakon oporezivanja

Broj poduzetnika

Broj radnika

Ukupni prihod

Vrijednost bilance

Dobit nakon oporezivanja

25,5

41,8

44,2

68,9

55,3

9,2

28,7

13,8

36,4

5,2

8,5

31,0

33,9

62,5

48,0

6,8

24,2

11,7

34,7

4,1

13,8

8,0

5,5

4,4

6,3

0,7

0,7

0,4

0,4

0,2

U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU Registrirano kao javno, komunalno i sl. Proces pretvorbe u tijeku Nije započela pretvorba U PRIVATNOM VLASNIŠTVU Privatno od osnivanja

3,2

2,8

4,8

2,0

1,0

1,7

3,8

1,7

1,3

0,9

28,2

17,9

18,4

9,0

15,9

70,5

37,0

55,6

37,2

64,2

2,7

1,3

1,3

0,6

0,7

53,3

23,4

42,2

26,0

47,5

Privatno nakon pretvorbe

25,5

16,6

17,1

8,4

15,2

17,2

13,6

13,4

11,2

16,7

U MJEŠOVITOM VLASNIŠTVU

45,3

39,1

36,3

21,6

28,0

20,3

34,3

30,6

26,4

30,6

S više od 50% privatnog kapitala

22,8

16,4

17,4

8,0

11,2

14,3

20,4

16,4

15,9

24,2

S više od 50% državnog kapitala

22,5

22,7

18,9

13,6

16,8

6,0

13,9

14,2

10,5

6,4

1,0

1,2

1,1

0,5

0,8

-

-

-

-

-

U ZADRUŽNOM VLASNIŠTVU Izvor: Fina

Iako cijela skupina 400 ostvaruje relativno veći izvoz, a posebice uvoz u odnosu na ukupno poduzetništvo, i u toj skupini, što je i razumljivo s obzirom na različite djelatnosti kojima se bave, uključenost u međunarodnu razmjenu jako varira. Tako je samo prvih stotinu najvećih izvoznika izvezlo u 2006. robe i usluga za 44,047 milijardi kuna, što je 92,2 posto ukupnog izvoza 400 najvećih. Kad je riječ o uvozu, na stotinu najvećih uvoznika otpada 84,4 posto cjelokupnog uvoza 400 najvećih. Inače, na listama najvećih izvoznika i najvećih uvoznika nema značajnijih promjena u usporedbi s prethodnom 2005. godinom. Izvoznike i dalje prevodi naša vodeća kompanija Ina, koju slijede Pliva, Uljanik, Brodosplit, Dioki, ENI Croatia B.V.- Hrvatska podružnica, Boxmark za štavljenje i obradu kože, Ericsson Nikola Tesla, Petrokemija Kutina, Tankerska i Atlantska plovidba, Hrvatska elektroprivreda, Brodogradilište 3.maj, Crosco Naftni servisi, TLM Šibenik, Croatia Airlines, Benetton, TDR, Podravka... Među prvih stotinu po ostvarenim prihodima od izvoza u 2006. našle su se i Hrvatske željeznice, zatim Valjaonica cijevi Sisak, koja već treći puta mijenja stranog vlasnika, pa OMV Hrvatska, Karlovačka pivovara... te Konzum (na 99. mjestu). Istodobno, neki od stotinu prvorangiranih izvoznika u 2005. izgubili su svoje mjesto među 100 najvećih u 2006. godini, da spomenemo samo poznatije: Vindija, Drvenik Tuna, Bechtel International, Generalturist, Jamnica, IPK Tvornica šećera Osijek. Jednako kao i lista najvećih izvoznika, dosta je statična i rang-ljestvica najvećih uvoznika. Tu je također Ina na prvom mjestu, a kao novi veliki uvoznik pojavile su se i Hrvatske šume, zatim Kerum, Phoenix Farmacija, DM-Drogerie Markt... No, među najvećima više nema Toyote Croatije, Neckermanna, Našicecementa, Vetropack Straže, Belupo lijekova i kozmetike...

Mnogi od velikih izvoznika su ujedno i veliki uvoznici. Dok Ina svojim izvozom pokriva 40,6 posto uvoza, Plivin je izvoz veći od uvoza za 60,9 posto, a brodogradilišta Uljanik 2,5 puta veći. Ako gledamo odnos izvoza i uvoza 400 najvećih po djelatnostima, onda vidimo da se preko 80 posto izvoza i uvoza odnosi na samo tri djelatnosti - prerađivačku industriju, trgovinu na veliko i malo te prijevoz, skladištenje i veze. Od tih djelatnosti u cjelini samo prijevoz, skladištenje i veze ostvaruje veći izvoz od uvoza, dok u ostalima uvoz premašuje izvoz. Unutar prerađivačke industrije, na

Upada u oči da čak devet tvrtki od 400 najvećih nije iskazalo ni jednog zaposlenog radnika; riječ je većinom o podružnicama stranih poduzeća koju se odnosi čak 68,2 posto ukupnog izvoza (prethodne godine 67,6 posto) i 48,9 posto ukupnog uvoza skupine 400 (godinu dana ranije 54,4 posto) velike su razlike po djelatnostima. Spomenuli smo već Inu, Plivu i Uljanik kao glavne predstavnike svojih djelatnosti (proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja prijevoznih sredstava) koje su izraziti uvoznici, odnosno izvoznici. Ostala prerađivačka industrija, uključujući i proizvodnju hrane, pića i duhanskih proizvoda također ne uspijeva izvozom pokriti vrijednost uvoza, a u usporedbi sa 2005. godinom zabilježeno je i osjetno smanjenje pokrića uvoza izvozom (83,6 posto prema 96,4 posto u 2005. godini) u tim djelatnostima. U skupini 400 najvećih, 352 tvrtke su poslovale s dobiti, a samo 48 s gubitkom, dok je taj

omjer u poduzetništvu kao cjelini znatno nepovoljniji, jer je od 82.412 tvrtki koje su predale godišnje financijsko izvješće njih 25.674 ili skoro trećina ostvarila negativan financijski rezultat. Najviše gubitaka u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda Dobici nakon oporezivanja u skupini 400 najvećih ostvareni su u iznosu od 14,126 milijardi kuna i višestruko su veći od gubitaka poslije oporezivanja (2,851 milijardi kuna), što znači da je skupina kao cjelina pozitivno poslovala. I na razini pojedinih osnovnih područja djelatnosti dobici su veći od gubitaka. Iako u cjelini gledano veliki u prerađivačkoj industriji pozitivno posluju, njihovi gubici nisu zanemarivi, jer se upravo u tom području stvara dvije trećine svih gubitaka 400 najvećih. Prema ostvarenim gubicima prednjače proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, potom proizvodnja prijevoznih sredstava (brodogradnja) te proizvodnja metala i proizvoda od metala, gdje su gubici onih iz skupine 400 koji negativno posluju veći od dobitaka onih s pozitivnim poslovnim rezultatom. Ima, međutim, i djelatnosti u okviru područja prerađivačke industrije koje nemaju ni jedne tvrtke iz skupine 400 koja bi poslovala s gubitkom, kao primjerice proizvodnja hrane i pića te duhanskih proizvoda, proizvodnja kože i proizvoda od kože, drva i proizvoda od drva, proizvodnja naftnih derivata, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, električne i optičke opreme te ostala prerađivačka industrija. Kolika je zapravo profitabilnost 400 najvećih, pokazuje podatak da je stopa dobiti nakon oporezivanja, u odnosu na ukupni prihod ove skupine u 2006., bila 4,9 posto, odnosno neto dobiti (dobici nakon oporezivanja minus gubici nakon oporezivanja) 3,9 posto, a stopa


030

ANALIZA

rentabilnosti u odnosu na ukupnu imovinu 3,6 posto, odnosno 2,9 posto kada se uzme u obzir neto dobit. Ti su pokazatelji lošiji od onih u 2005., ali bolji od onih u gospodarstvu kao cjelini ali samo s aspekta neto dobiti, što potvrđuje da su gubici u poslovanju u većoj mjeri prisutni u ostalom gospodarstvu nego u skupini 400 najvećih. Kao i kod izvoza i uvoza, tako je i većina ostvarenih dobitaka koncentrirana u manjem broju poduzeća. Prvorangiranih stotinu tvrtki prema visini ostvarene dobiti nakon oporezivanja u 2006. ostvarile su 12,255 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 86,8 posto dobiti 400 najvećih i 39,2 posto ukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu. Prvo i drugo mjesto na ljestvici najvećih dobi-

taša i dalje drži HT - Hrvatski Telekom i T-Mobile. Inu je s trećeg mjesta u 2005. potisnula tvrtka ENI Croatia B.V - Hrvatska podružnica u djelatnosti vađenja sirove nafte i zemnog plina, na četvrtom mjestu je Vipnet, peto i šesto dijele TDR i Adris Grupa, zatim slijede Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba... Negdašnji veliki dobitaš Pliva, nakon reorganizacije i prodaje Barru nije više na čelu ljestvice, ali se neke Plivine tvrtke i dalje nalaze među prvih stotinu (38. i 83. mjesto). Na listi 100 najvećih dobitaša, u usporedbi s prethodnom 2005. godinom, promijenilo se 27 tvrtki, koliko ih je otpalo ili su se nove probile među te najuspješnije. Međutim, i među njima ima onih koji zapravo nisu novi, nego su doživjeli određene statusne i druge promjene,

kao što su primjerice Zagrebački holding, koji je kao nova tvrtka zauzeo visoko 33. mjesto u 2006., potom PBZ Card koji je novo ime za PBZ American Express ili Lura koja je vratila svoje negdašnje ime Dukat. Od velikih javnih poduzeća na rang-ljestvici 100 najvećih dobitaša nalaze se i dalje Hrvat-

Prvorangiranih stotinu tvrtki ostvarile su 12,3 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 86,8 posto dobiti 400 najvećih i 39,2 posto ukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu ska elektroprivreda i neke članice njene grupe, potom Hrvatska lutrija i Hrvatske šume, dok su to mjesto izgubile Hrvatske željeznice koje prije 2005. godine, uglavnom, i nisu bile među dobitašima, posebice ne onim velikima. Trećina zaposlenih radi u 400 najvećih Oko trećine svih zaposlenih u hrvatskom poduzetništvu radi u 400 najvećih tvrtki rangiranih prema visini ostvarenog ukupnog prihoda. Tijekom razdoblja u kojem je provedeno ovo rangiranje njihov se udio bitno smanjio. Tako je u 1994. godini u skupini 400 najvećih bilo zaposleno 355.489 radnika ili 44,7 posto svih zaposlenih, da bi se u 2006. godini taj broj smanjio na 279.269, što je manje za 76.220 radnika ili 21,4 posto, no u gospodarstvu kao cjelini broj zaposlenih je povećan za 8,4 posto. Osnovni razlog tomu su velike racionalizacije provedene u proteklom razdoblju u velikim javnim tvrtkama kako bi se broj zaposlenih uskladio sa smanjenim opsegom rada, tehnološkim unaprjeđenjima i drugim mjerama za podizanje proizvodnosti rada. U dijelu tvrtki tome je pridonijela i provedena privatizacija. Može se uočiti kako je koncentracija zaposlenih u manjem broju velikih tvrtki. U samo 20 prvih na ljestvici prema broju uposleno je 117.106 radnika ili više od 40 posto cijele skupine 400 najvećih. A kakva je struktura 400 najvećih prema broju zaposlenih? Čak 67 velikih poduzetnika iz skupine 400 imalo je u 2006. do 50 zaposlenih, 42 poduzetnika od 51 do 100 zaposlenih, 151 od 101 do 500 zaposlenih, a samo 140 njih imalo je više od 500 zaposlenih radnika. To dovoljno govori samo za sebe o veličini velikih hrvatskih tvrtki. U usporedbi s prethodnom godinom, lista najvećih hrvatskih poslodavaca gotovo se i nije promijenila. Otpao je Zagrebački električni


031

ANALIZA

400 najvećih u gospodarstvu Hrvatske od 1994. do 2006. Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Kapital i rezerve

Vrijednost imovine

U milijunima kuna 1994.

400 ukupno RH udjel(%)

1995.

400 ukupno RH udjel(%)

1996.

400 ukupno RH udjel(%)

1997.

400 ukupno RH udjel(%)

1998.

400 ukupno RH udjel(%)

1999.

400 ukupno RH udjel(%)

2000.

400 ukupno RH udjel(%)

2001.

400 ukupno RH udjel (%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2003.

400 ukupno RH udjel (%)

2004.

400 ukupno RH udjel (%)

2005.

400 ukupno RH udjel (%)

2006.

400 ukupno RH udjel (%)

Izvor: Fina

400

355.489

88.324

2.093

174.836

216.474

51.063

794.879

191.243

4.251

257.673

343.987

0,8

44,7

46,2

49,2

67,9

62,9

400

325.334

102.054

2.122

136.053

191.146

61.597

756.671

211.238

4.476

209.362

320.131

0,6

43,0

48,3

47,4

65,0

59,7

400

308.945

109.706

2.919

125.505

183.014

63.925

755.689

238.061

6.469

201.000

329.137

0,6

40,9

46,1

45,1

62,4

55,6

400

288.150

125.275

4.308

122.379

193.842

64.789

742.395

279.900

8.290

202.759

375.492

0,6

38,8

44,8

52,0

60,4

51,6

400

275.578

122.692

3.170

125.278

202.708

62.050

735.921

267.555

6.824

205.376

400.899

0,6

37,4

45,9

46,5

61,0

50,6

400

271.567

128.642

4.186

124.308

209.554

59.972

716.195

279.853

8.146

200.331

413.157

0,7

37,9

46,0

51,4

62,1

50,7

400

262.371

149.807

6.826

127.250

220.369

58.773

741.856

305.150

12.046

204.058

427.036

0,7

35,4

49,1

56,7

62,4

51,6

400

266.316

169.415

7.974

219.059

321.010

56.987

727.233

343.231

14.771

298.974

536.396

0,7

36,6

49,4

54,0

73,3

59,8

400

268.134

194.789

14.682

206.801

337.548

63.561

754.186

392.243

22.422

296.873

564.160

0,6

35,6

49,7

65,5

69,7

59,8

400

270.830

217.794

10.306

215.822

368.731

68.084

796.896

451.948

19.994

321.698

633.825

0,6

34,0

48,2

51,5

67,1

58,2

400

276.073

236.666

12.842

227.008

399.260

68.981

811.776

484.079

22.801

339.771

684.896

0,6

34,0

48,9

56,3

66,8

58,3

400

272.009

260.308

14.260

169.370

358.843

71.803

813.762

523.712

27.683

366.276

753.613

0,6

33,4

49,7

51,5

46,2

47,6

400

279.269

290.336

14.126

178.746

394.212

82.412

861.873

608.443

31.257

397.675

861.732

0,5

32,4

47,7

45,2

44,9

45,7


032

ANALIZA

tramvaj sa 4275 zaposlenih, umjesto kojeg je tu dospio Zagrebački holding kao nova tvrtka, koja uz nekadašnji ZET obuhvaća još dvadesetak drugih gradskih stambenih i komunalnih poduzeća i zapošljava 9927 radnika. Na listi 20 najvećih poslodavaca u 2006. izostala je HEP-Proizvodnja, a na listu prvih 20 izbila je trgovačka kuća Mercator-Hrvatska. Upada u oči da čak devet tvrtki od 400 najvećih nije iskazalo ni jednog zaposlenog radnika. To su u pravilu neke podružnice stranih poduzeća koje se bave graditeljstvom, nekretninama, pružanjem arhitektonskih i inženjerskih usluga, trgovinom na veliko i leasingom, ali i tvrtka TE Plomin u proizvodnji električne energije i Tetra Pak u proizvodnji strojeva za prehrambenu industriju. Daljnjih 15 od 400 najvećih zapošljava od jednog do 20 radnika, 43 njih 21 do 50 radnika, 42 između 51 i 100... Znači, više od četvrtine najvećih hrvatskih poduzetnika zapošljava manje od 100 radnika, iako je prosjek po tvrtki za cijelu skupinu znatno veći (698 zaposlenika) i to zahvaljujući utjecaju broja zaposlenih u nekoliko najvećih infrastrukturnih i drugih velikih javnih poduzaća. I prihod i dobit kreću se uzlazno Od 2001. do 2006. godine hrvatsko poduzetništvo bilježi dinamičan rast gospodarske aktivnosti, dok su pozitivne promjene očite kako u cijelom gospodarstvu, tako i u skupini 400 najvećih tvrtki rangiranih prema ostvarenom ukupnom prihodu. Osnovan je velik broj novih poduzeća. Samo u razdoblju od 2001. do 2006. godine broj poduzetnika povećan je za 25.425 ili 44,6 posto, a zaposleno je 134.640 više radnika ili 18,5 posto. Rezultat toga je i ostvarenje većeg ukupnog prihoda za 265,2 milijardi kuna ili 73,3 posto u

20 najvećih hrvatskih poslodavaca prema broju zaposlenih u 2006. godini Br. radnika u 2005.

Br. radnika u 2006.

1.

Tvrtka HRVATSKE ŽELJEZNICE

14.687

14.204

6

2.

HP - HRVATSKA POŠTA

11.280

11.392

35 8

3.

HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

4.

INA-INDUSTRIJA NAFTE

5.

Rang po UP

9875

9939

10.057

9932

1

ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ

4275

9927

33

6.

HRVATSKE ŠUME

9788

9282

14

7.

KONZUM

8412

9152

3

8.

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

6735

6317

4

9.

FINANCIJSKA AGENCIJA

4918

4861

71

10.

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA

4005

3966

22 40

11.

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

3593

3483

12.

BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE

3769

3304

15

13.

VARTEKS

3381

3105

166

14.

TISAK

2800

2924

19

15.

SOKOL MARIĆ

2343

2812

311 27

16.

PETROKEMIJA

2695

2713

17.

BRODOGRADILIŠTE 3. MAJ

2532

2530

43

18.

HRVATSKE AUTOCESTE

2327

2466

58

19.

KONSTRUKTOR - INŽENJERING

2386

2454

25

20.

MERCATOR-H

1532

2343

58

*Broj zaposlenih utvrđen kao prosječan broj radnika na bazi sati rada

Prerađivačka industrija i trgovina u 2006. Udjel prerađivačke industrije i trgovine u ukupnim iznosima na razini Hrvatske i posebno 400 najvećih (u %) Prerađivačka industrija 2005.

Prerađivačka industrija 2006.

Trgovina 2005.

Trgovina 2006.

svi poduzetnici

30,5

29,9

22,1

22,9

400 najvećih

31,8

32,7

17,9

19,7

svi poduzetnici

26,5

25,9

36,0

36,9

400 najvećih

31,6

31,1

30,4

32,9

svi poduzetnici

26,2

22,6

20,6

29,9

400 najvećih

32,8

26,6

10,3

13,1

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit (nakon oporezivanja)


033

ANALIZA

usporedbi sa 2001. godinom i veće dobiti nakon oporezivanja za 16,5 milijardi kuna, što je više nego dvostruko povećanje. Uz stabilnost cijena (prosječni rast od 2,6 posto) i tečajeva stranih valuta ta su kretanja, tijekom ovog razdoblja, omogućila prosječni rast bruto domaćeg proizvoda od 4,6 posto. I u skupini 400 najvećih hrvatskih poduzetnika u usporedbi sa 2001. godinom slične su tendencije. Broj zaposlenih je također povećan, ali manjim intenzitetom nego u gospodarstvu kao cjelini (za 12.953 ili 4,9 posto), ostvaren je veći ukupni prihod za 71,4 posto i veća dobit nakon oporezivanja za 77,1 posto. Dinamika ostvarivanja dobiti u skupini 400 najvećih u skladu je s ostalim financijskim kretanjima u toj skupini i nije tako velika kao u cijelom poduzetništvu. Zapažen rast ukupnog prihoda i dobiti, koji pokazuje usporedba 2001. i 2006. godine, nije podržan odgovarajućim porastom vrijednosti imovine te posebice kapitala i rezervi. Naime, u tom razdoblju vrijednost imovine na razini cijelog gospodarstva povećana je 60,6 posto, a kapitala i rezervi samo 33 posto, što upućuje na sve veću zaduženost. U skupini 400 najvećih taj je rast još manji (samo 22,8 posto kod ukupne imovine, dok se iznos kapitala i rezervi u usporedbi ovih dviju godina čak i apsolutno smanjio za 18,4 posto). Ti odnosi, koji doduše ukazuju na povećanje proizvodnosti rada i rentabilnosti, ipak su najvećim dijelom posljedica precijenjene vrijednosti imovine i velikih gubitaka u ranijem razdoblju, koji su imali za posljedicu često smanjenje knjigovodstvenih vrijednosti, posebice temeljnog kapitala. Usporedba dviju krajnjih godina promatranog razdoblja pokazuje kako je na listi 400 najvećih ostala 241 tvrtka koja se na njoj nalazila i 2001. godine, a da su 159 promijenjene. Tvrtke koje su se u 2006. uspele na tu elitnu listu ostvarile su, razumljivo, bolje rezultate od onih koje su ispale, dok su one koje se nalaze na listi 400 najvećih u obje godine ostvarile u 2006. u usporedbi sa 2001. povećanje ukupnog prihoda za 55,1 posto i dobiti nakon oporezivanja za 44,1 posto, uz istodobno smanjenje broja zaposlenih za 3500 radnika ili 1,7 posto. Kada se pojedinačno pogledaju nove tvrtke na rang-ljestvici u 2006. već je na prvi pogled očito kako su “pridošlice” uglavnom veliki trgovci i posrednici u trgovini (njih 54) te tvrtke koje se bave financijskim posredovanjem i drugim poslovnim uslugama, posebno leasingom (26), prijevozom, skladištenjem i vezama (11), ali i 36 novih poljoprivrednih i industrijskih proizvođača. Međutim, mnoge promjene rezultat su i raznih preuzimanja, spajanja ili podjela (HT, Hrvatska elektroprivreda, Pliva,

Hrvatske gazele grabe naprijed Kada uspoređujemo 400 najvećih u 2001. i 2006. godini, onda je posebno zanimljivo pogledati tko su hrvatske “gazele” tj. kojih je, primjerice, 20 tvrtki ostvarilo najveći apsolutni i relativni rast prema ukupnom prihodu, broju zaposlenika, dobiti nakon oporezivanja te izvozu. Najveći apsolutni rast ukupnog prihoda ostvario je Konzum (od 2,6 milijardi kuna u 2001. godini na 9,7 milijardi u 2006.), zatim slijede Ina, HEP, Hypo Leasing Kroatien, Mercator - Hrvatska..., dok su najveći relativni rast izražen indeksom ostvarili Inagip, Ina Osijek Petrol, te opet Mercator, Hypo Leasing i Eni Croatia B.V. - Hrvatska podružnica. Izuzetno visok rast ukupnog prihoda u tvrtkama na vrhu ljestvice bio je praćen povećanjem broja zaposlenika (za 5803 radnika u Konzumu i za 2056 radnika u Mercatoru).

Tvornica duhana Rovinj, Maistra, Zagrebački holding....), promjene statusa obveznika (Financijska agencija, Hrvatske ceste, Kapitalni i Dom fond), nastavka poslovanja nekadašnjih tvrtki ili njihovih dijelova pod novim nazivima (Valjaonica cijevi Sisak, VIRO tvornica šećera, Čazmatrans-prijevoz, Brodokomerc nova, Elka kabeli, Tvornica duhana Zagreb, Phoenix farmacija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije...). Među tvrtkama koje su bile na rang-ljestvici 400 najvećih, ali ih više nema, je šest poljoprivrednih proizvođača, 18 proizvođača hrane, pića i duhana, pet proizvođača drva, proizvoda od drva i celuloze, šest hotela i restorana, ali i 59 trgovaca. Među njima je i Zagrebački velesajam, ali i tvrtke koje su ušle u Zagrebački holding ili su doživjele razne transformacije i nastavile poslovati pod novim imenima.

117 “prerađivača” na listi 400 Djelatnost

Broj tvrtki

Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda

Broj Ukupan prihod Udio u ukuzaposlenih ( u milijunima pnom prihodu kuna) RH ( u %)

34

24.454

22.246

66,4

Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda

2

3318

1183

21,1

Proizvodnja kože i proizvoda od kože

2

1519

1552

61,3

Prerada drva i proizvoda od drva

1

1049

210

5,6

10

5606

3628

36,9

3

10.609

23.159

99,5

Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdavačka i tiskarska djelatnost Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana

10

8064

8945

78,1

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

1

415

523

12,0

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

9

3465

3750

39,3

10

5719

4033

28,6

8

2584

2151

23,6

Proizvodnja električne i optičke opreme

12

7509

8536

55,3

Proizvodnja prijevoznih sredstava

11

14.718

9144

76,2

4

2255

1166

20,7

117

91.284

90.229

57,2

Proizvodnja metala i proizvoda od metala Proizvodnja strojeva i uređaja

Ostala prerađivačka industrija Prerađivačka industrija Izvor: Fina

Udjel poduzetnika iz grupe 400 u njihovoj djelatnosti u 2006. Djelatnost

Poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija

Poduzetnici iz grupe 400 najvećih

Udjel 400 u ukupnoj djelatnosti (u %)

Broj tvrtki

Ukupan prihod (u mil. kn)

Broj radnika

Prema uku- Prema bropnom prihodu ju radnika

11

6520

16.221

45,1

50,8

4

4844

3623

67,9

51,3

117

90.229

91.284

57,2

34,2

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

10

20.332

15.400

84,8

59,7

Građevinarstvo

39

20.076

21.217

35,0

21,2

143

95.411

55.036

42,5

26,9

6

1932

5484

16,2

13,2

Promet, skladištenje i veze

30

31.730

44.051

65,1

54,9

Financijsko posredovanje

13

7359

5664

73,4

66,9

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

23

9271

15.992

21,6

18,5

4

2633

5297

31,0

19,5

Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti


034

ANALIZA

Redoslijed najbrže rastućih tvrtki unekoliko se razlikuje kada je riječ o rangiranju prema dobiti. U apsolutnom iznosu najveći rast dobiti ostvarili su HT - Hrvatski Telekom (sa 310 milijuna kuna u 2001. na 2,076 milijardi u 2006.), zatim ENI Croatia B.V. - Hrvatska podružnica, Vipnet, Tankerska plovidba i Pevec. S druge strane, izraženo relativnim odnosom, najbrži rast dobiti bilježe Krka Farma, Generalturist, Perutnina Ptuj Pipo, Roto promet, Hypo Leasing Kroatien... No ovdje se radi o relativno malom iznosu dobiti (u 2006. godini 6,3 milijuna kuna kod prvorangirane) što znači da je baza usporedbe niska. Povećanje izvoza je bez sumnje jedan od osnovnih razvojnih postulata hrvatskog gospodarstva. Stoga je itekako zanimljivo vidjeti koje su tvrtke ostvarile najveće povećanje prihoda od izvoza u 2006. u odnosu na 2001. godinu. Na čelu ljestvice je Ina (sa 3,514 milijarde kuna u 2001. na 6,974 milijardi u 2006.), zatim ENI Croatia B.V. - Hrvatska podružnica, Hrvatska elektroprivreda, Crosco Naftni servisi, Dioki..., dok su najbrži rast ostvarile tvrtke Magma (ali valja imati na umu da je njen ukupni izvoz 51 milijun kuna), zatim Pevec, Neckermann, Alca, Henkel Croatia... Među prvih 20 poduzetnika s najvećim iznosom povećanja ukupnog prihoda u odnosu na 2001. godinu je čak šest tvrtki koje se bave vađenjem, proizvodnjom i trgovinom naftom i naftnim prerađevinama, zatim Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske željeznice od velikih javnih poduzeća, četiri građevinske tvrtke, tri leasing društva i trgovaca na veliko automobilima, četiri velika maloprodajna trgovačka lanca (Konzum, Mercator, Billa i Tisak) te jedan proizvođač računala (M San grupa). Iznos za koji je povećan ukupni prihod kretao se od 7,1 milijardi kuna u Konzumu, što je 274,3 posto više nego 2001. godine, do 906 milijuna kuna u Inagipu, kao zadnjem na rang-ljestvici 20 poduzetnika s najvećim povećanjem ukupnog prihoda, ali istodobno i prvim na ljestvici prema stopi rasta (801,4 posto). Polovina od prvih 20 s najvećim apsolutnim povećanjem ukupnog prihoda ostvarila je istodobno i najbrži rast izražen u postotcima u usporedbi sa 2001. godinom, dok druga polovina nije među prvih 20 ekonomskih gazela. Naime, njihovo apsolutno povećanje iznosa ukupnog prihoda ne znači i najveći relativni porast u odnosu na baznu 2001. godinu. Umjesto njih na listu prvih 20 ekonomskih gazela dospjele su neke tvrtke s manjim iznosom ostvarenog ukupnog prihoda, ali koje bilježe visoke stope rasta (od 260,9 do 790,7

posto). To su dva leasing društva, četiri građevinske tvrtke, Mobis-Electronic u proizvodnji televizijskih i radijskih odašiljača, telefonskih aparata i slično, potom Aluflexpack u proizvodnji plastike i Istravino u proizvodnji vina. Čak 13 od prvorangiranih 20 tvrtki koje su ostvarile najveći apsolutni ili relativni rast ukupnog prihoda ostvarilo je to uz istodobno povećanje broja zaposlenih te se nalaze i na ljestvicama prvih 20 prema rastu broja zaposlenih. Na obje ljestvice - i prema najvećem apsolutnom i prema najvećem relativnom rastu broja zaposlenih - nalazi se sedam poduzetnika (Konzum, Mercator, Hrvatske autoceste, Studenac, Plodine, Pan Papirna industrija i Tommy). Porast zaposlenosti promatran prema broju radnika kretao se od 5803 radnika ili skoro tri puta više nego 2001. kod Konzuma,

Čak 67 velikih poduzetnika iz skupine 400 imalo je do 50 zaposlenih, 42 poduzetnika od 51 do 100 zaposlenih, 151 od 101 do 500 zaposlenih, a samo 140 njih imalo je više od 500 zaposlenih radnika do 395 više zaposlenih ili 20,5 posto kod Jadrolinije kao posljednje na toj ljestvici. S druge strane, prema stopi rasta najbrži rast zaposlenosti imala je tvrtka Meggle Hrvatska (sa 16 na 246 radnika ili za više od 15 puta), a najmanji Hrvatske autoceste (koje su povećale broj zaposlenih sa 942 na 2466 ili za 161,8 posto). Osim prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih, napravljena je i rang-ljestvica prvih 20 poduzetnika s najvećim i prvih 20 s najbržim rastom dobiti nakon oporezivanja. Manji dio tih tvrtki su one iste koje se nalaze i među 20 najbrže rastućih tvrtki prema ukupnom prihodu i zaposlenosti (Eni Croatia B.V. - Hrvatska podružnica, Konzum, HEP, Studenac, Dalekovod, Konstruktor Inženjering, Raiffeisen i Hypo leasing Kroatien te Plodine). Dobitaši postali i oni koji 2001. to nisu bili Na prvom mjestu po rastu dobiti nakon oporezivanja u nominalnom izrazu ali ne i relativnom u usporedbi sa 2001. godinom je HT-Hrvatski Telekom, čija je dobit povećana skoro sedam puta ili za 1,766 milijardi kuna. Na posljednjem mjestu ljestvice je tvrtka Našicecement, koja je povećala dobit u usporedbi sa 2001. za 45,2 milijuna kuna ili 85 posto. Za-

nimljivo je da od prvorangiranih 20 s najvećim nominalnim rastom dobiti četiri tvrtke nisu uopće u 2001. godini ostvarile nikakvu dobit (HEP, Atlanska plovidba, Crosco Naftni servisi i Sladorana Županja), što njihove rezultate u 2006. čini još vrijednijima. Velik apsolutni rast dobiti ostvarila je još jedna telekomunikacijska tvrtka (Vipnet) i jedan brodar (Tankerska plovidba), zatim Pevec, PBZ Card (bivši American Express), Agrokor, DM - Drogerie Markt, Siemens, Ericsson Nikola Tesla, Belupo Lijekovi i kozmetika... Samo tri tvrtke od prvih 20 koje su ostvarile najveće povećanje dobiti izraženo u vrijednosti, ostvarile su istodobno i relativni rast koji se nalazi među prvih 20 s najbržim rastom (Konzum, Pevec i DM). Ostale gazele, dakle tvrtke s najbržim rastom dobiti, nisu ostvarile u apsolutnom iznosu značajnu dobit. Primjerice, na prvom mjestu rang ljestvice najbrže rastućih po dobiti je Krka Farma (porast dobiti preko 600 puta, ali je ostvaren iznos u 2006. samo 6,4 milijuna kuna), a na posljednjem 20. mjestu PPK Karlovačka mesna industrija s rastom dobiti od 868,4 posto koje je dosegnula sa četiri milijuna kuna. Radi stjecanja uvida u red veličina, 20. po redu tvrtka na rang-ljestvici poduzetnika s najvećim povećanjem dobiti u nominalnom iznosu Našicecement ostvarila je povećanje dobiti za 45,2 milijuna kuna. Izvoz je bez sumnje također jedan od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka, posebno za male zemlje kao što je naša, pa je stoga zanimljivo rangiranje prema tom pokazatelju. Najveće apsolutno povećanje izvoza ostvarila je Ina (za 3,460 milijardi kuna ili gotovo dva puta više nego 2001. godine), dok je najveći skok u izvozu ostvarila Magma (sa 0,2 milijuna kuna na 51 milijun ili za skoro 275 puta). Izvoz Magme, iako vrijednosno relativno skroman, posebno je značajan jer je riječ o dosadašnjem izrazitom uvozniku. Okretanje izvozu očito je dio Magmine poslovne politike, a tvrtka je uspješno uvrstila svoje dionice i na svjetske burze. Ostale tvrtke s velikim povećanjem vrijednosti izvoza su one vezane uz proizvodnju i preradu nafte i naftnih derivata, elektroprivredu, brodogradnju, pomorski i željeznički prijevoz, telekomunikacije, ali i proizvodnju strojeva, plastike, odjeće, šećera i vina. Od prvorangiranih 20 tvrtki s najbržim rastom izvoza samo su HEP, M San grupa i Sladorana ostvarile u 2006. vrijednost izvoza iznad razine koju je ostvarila 20. po redu tvrtka prema nominalnom povećanju izvoza.


035

RANGIRANJA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast izvoza

Rbr,

Naziv

1,

MAGMA D,D,

2.

PEVEC D.O.O.

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast izvoza

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001,

2006,

Index (2001, = 100)

185,684

51,011,199

27.472,1

5510

770.184

Rbr.

Naziv

1.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

13.977,9

2.

ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001. 2006.

Apsolutni rast izvoza

3.513.568.578

6.973.837.986

3.460.269.408

263.938.860

1.210.283.917

946.345.057

3.

NECKERMANN D.O.O.

1.725.260

104.339.424

6047,8

3.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

64.884.612

909.174.993

844.290.381

4.

ALCA ZAGREB D.O.O.

99.351

5.429.901

5465,4

4.

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

353.870.207

882.954.590

529.084.383

5.

HENKEL CROATIA D.O.O.

2.553.107

127.206.153

4982,4

5.

DIOKI D.D.

786.590.923

1.255.877.494

469.286.571

BRODOTROGIR D.D.

128.998.285

506.273.143

377.274.858

6.

OSIJEK-KOTEKS D.D.

7.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

8.

INDUSTROGRADNJA D.D.

9.

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

10. MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA 11. ISTRAVINO D.D. 12. ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

17.761

719.826

4052,8

6.

64.884.612

909.174.993

1401,2

7.

RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

97.096.293

457.908.981

360.812.688

8.

PETROKEMIJA D.D.

674.236.534

1.027.577.475

353.340.941

BENETTON CROATIA D.O.O.

400.187.828

729.386.735

329.198.907

56.096.387

373.401.831

317.305.444

9.039.662

124.118.240

1373,0

404.250

5.531.084

1368,2

9.

517.743

6.985.168

1349,2

10. M SAN GRUPA D.O.O.

23.086.973

235.824.448

1021,5

2.265.338

20.976.057

13. HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

11.584.033

106.661.020

14. MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

11. RIVIERA HOLDING D.D.

0

306.993.814

306.993.814

12. SLADORANA D.D.

42.002.849

288.828.161

246.825.312

920,8

MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING I 13. IZGRADNJU

60.138.767

306.130.584

245.991.817

926,0

12.127.479

110.514.174

911,3

14. VIPNET D.O.O.

213.036.979

439.409.623

226.372.644

15. DISTRI-PRESS D.O.O.

1.459.865

10.948.431

750,0

15. AD PLASTIK D.D.

241.554.768

465.174.163

223.619.395

16. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

3.183.676

23.442.803

736,3

16. ISTRAVINO D.D.

23.086.973

235.824.448

212.737.475

17. VE-MIL D.O.O.

1.245.506

8.889.006

713,7

17. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

1.135.735.472

1.346.788.354

211.052.882

18. SLADORANA D.D.

42.002.849

288.828.161

687,6

18. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

471.155.351

673.799.731

202.644.380

19. M SAN GRUPA D.O.O.

56.096.387

373.401.831

665,6

19. HRVATSKE ŽELJEZNICE

471.946.045

670.098.266

198.152.221

881.448

5.168.847

586,4

20. ALUFLEXPACK D.O.O.

59.635.807

255.883.345

196.247.538

20. BAUHAUS-ZAGREB K.D.

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast dobiti

Rbr, 1, 2.

Naziv KRKA FARMA D,O,O, GENERALTURIST D.O.O.

20 poduzetnika koji su imali najveći apsolutni rast dobiti

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001, 10,362 10.237

2006, 6,364,469 2.404.655

Index (2001, = 100) 61.421,2 23.489,8

Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001. 2006.

Apsolutni rast izvoza

1.

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

309.920.959

2.076.284.385

1.766.363.426

2.

ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

194.320.597

889.781.529

695.460.932

211.728.363

691.288.138

479.559.775

82.443.328

231.978.503

149.535.175

3.

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

40.160

6.538.288

16.280,6

3.

VIPNET D.O.O.

4.

ROTO-PROMET D.O.O.

53.467

8.386.934

15.686,2

4.

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

5.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

462.072

44.364.995

9601,3

5.

PEVEC D.O.O.

6.892.614

138.660.315

131.767.701

6.

STUDENAC D.O.O.

774.400

52.229.552

6744,5

6.

KONZUM D.D.

2.529.160

132.192.918

129.663.758

7.

LIMEX D.O.O.

162.583

10.697.805

6579,9

7.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

0

111.603.268

111.603.268

8.

KONZUM D.D.

2.529.160

132.192.918

5226,8

8.

PBZ CARD D.O.O.

46.160.406

153.835.074

107.674.668

9.

IPK KANDIT D.D.

1.065.560

51.565.730

4839,3

9.

AGROKOR D.D.

16.055.087

112.388.390

96.333.303

684.685

18.565.729

2711,6

10. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

0

95.814.572

95.814.572

6.892.614

138.660.315

2011,7

11. DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

7.535.961

88.110.687

80.574.726

983.508

19.674.804

2000,5

12. SIEMENS D.D.

29.896.470

101.215.944

71.319.474

1.648.415

24.431.059

1482,1

13. CROSCO, NAFTNI SERVISI D.O.O.

0

66.866.889

66.866.889

175.909.306

233.772.790

57.863.484

45.446.127

100.323.217

54.877.090

774.400

52.229.552

51.455.152 50.500.170

10. GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O. 11. PEVEC D.O.O. 12. ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O 13. KAMGRAD D.O.O. 14. PLODINE D.O.O.

842.350

12.423.030

1474,8

14. ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

15. RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

2.435.801

28.512.111

1170,5

15. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

16. DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

7.535.961

88.110.687

1169,2

16. STUDENAC D.O.O.

17. KTC D.O.O.

2.767.830

32.087.906

1159,3

17. IPK KANDIT D.D.

18. KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

2.441.664

25.165.474

1030,7

18. DALEKOVOD D.D. ZAGREB

19. TOMIĆ & CO. D.O.O. 20. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

2.133.868

20.670.891

968,7

19. SLADORANA D.D.

417.810

4.046.124

968,4

20. NAŠICECEMENT D.D.

1.065.560

51.565.730

25.899.532

74.866.563

48.967.031

0

47.766.381

47.766.381

53.202.747

98.420.018

45.217.271


036

RANGIRANJA

20 poduzetnika koji su imali najbrži rast ukupnih prihoda

Rbr,

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001,

2006,

Index (2001, = 100)

1,

INAGIP D,O,O,

113,110,344 1,019,596,475

901,4

2.

INA-OSIJEK PETROL DD

154.923.297 1.379.921.862

890,7

3.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

228.415.692 1.997.623.732

874,6

4.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

432.084.825 2.403.317.823

556,2

5.

ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

273.248.510 1.514.606.627

554,3

6.

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

207.131.466 1.054.105.254

508,9

7.

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

208.571.443 1.029.286.034

493,5

8.

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

239.464.144 1.160.655.483

484,7

9.

STUDENAC D.O.O.

178.141.712

831.218.748

466,6

10. KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

388.388.982 1.796.873.303

11. ALUFLEXPACK D.O.O.

113.628.702

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast ukupnih prihoda Rbr. 1.

Naziv KONZUM D.D.

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001. 2.601.068.457

2.

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

3.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

4.

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

2006.

Apsolutni rast izvoza

9.734.658.498

7.133.590.041

15.354.472.567 22.353.099.683

6.998.627.116

7.900.602.982

9.987.724.683

2.087.121.701

432.084.825

2.403.317.823

1.971.232.998

5.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

228.415.692

1.997.623.732

1.769.208.040

6.

OMV HRVATSKA D.O.O.

851.454.924

2.602.817.891

1.751.362.967

1.766.991.799

3.508.139.333

1.741.147.534

388.388.982

1.796.873.303

1.408.484.321

7.

VIPNET D.O.O.

8.

KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

9.

HRVATSKE ŽELJEZNICE

2.553.377.013

3.871.104.582

1.317.727.569

462,6

ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA 10. PODRUŽNICA

273.248.510

1.514.606.627

1.241.358.117

523.180.368

460,4

11. INA-OSIJEK PETROL DD

154.923.297

1.379.921.862

1.224.998.565

12. EURO PETROL D.O.O.

332.192.801 1.414.873.148

425,9

12. EURO PETROL D.O.O.

332.192.801

1.414.873.148

1.082.680.347

13. ZAGORJE-TEHNOBETON D.D.

202.567.860

841.363.607

415,4

13. BILLA D.O.O.

651.013.914

1.723.426.946

1.072.413.032

14. CESTA VARAŽDIN D.D.

132.623.708

537.730.925

405,5

14. M SAN GRUPA D.O.O.

398.020.398

1.443.094.269

1.045.073.871

15. MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

132.127.596

530.608.852

401,6

15. TISAK TRGOVAČKO D.D.

1.000.504.722

2.010.921.702

1.010.416.980

16. AUTOZUBAK DOO

221.523.593

857.493.694

387,1

16. DALEKOVOD D.D. ZAGREB

514.105.565

1.507.947.334

993.841.769

17. ISTRAVINO D.D.

134.240.217

515.216.845

383,8

17. RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

732.809.321

1.713.665.079

980.855.758

2.601.068.457 9.734.658.498

374,3

18. VIADUKT D.D. ZAGREB

435.908.582

1.403.629.219

967.720.637

19. M SAN GRUPA D.O.O.

398.020.398 1.443.094.269

362,6

19. RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

239.464.144

1.160.655.483

921.191.339

20. STRABAG D.O.O.

265.207.296

360,9

20. INAGIP D.O.O.

113.110.344

1.019.596.475

906.486.131

18. KONZUM D.D.

957.191.284

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najbrži rast zaposlenosti Rbr.

Naziv

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001.

2006.

20 poduzetnika s obje liste koji su imali najveći apsolutni rast broja zaposlenih Index (2001. = 100)

1.

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

16

246

1537,5

2.

ALUFLEXPACK D.O.O.

32

415

1296,9

3.

VE-MIL D.O.O.

4.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

5.

STUDENAC D.O.O.

Rbr. 1.

Naziv KONZUM D.D.

Izvoz (AOP 098 + 100) 2001. 3349

2006. 9152

Apsolutni rast izvoza 5803

2.

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

287

2343

2056

3.

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

942

2466

1524 1194

18

155

861,1

287

2343

816,4

4.

KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

1260

2454

667,4

5.

GETRO D.D.

791

1662

871

144

961

817

144

961

6.

SONIK D.O.O.

81

384

474,1

6.

STUDENAC D.O.O.

7.

GAVRAVNOVIĆ D.O.O.

64

302

471,9

7.

PLODINE D.O.O.

310

1074

764

433,3

8.

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

356

1105

749

419,5

9.

BILLA D.O.O.

619

1321

702

415,0

10. TOMMY D.O.O.

291

962

671

406,3

11. KERUM D.O.O.

414

1017

603

8. 9.

STRABAG D.O.O. M SAN GRUPA D.O.O.

10. RAIFFEISEN LEASING D.O.O. 11. AUTOZUBAK DOO

117 41 20 96

507 172 83 390

19

68

357,9

12. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

13. PLODINE D.O.O.

310

1074

346,5

13. MAGMA D.D.

14. JOLLY JBS D.O.O.

150

506

337,3

14. PEVEC D.O.O.

330,6

15. VIADUKT D.D. ZAGREB

12. ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

15. TOMMY D.O.O. 16. EURO PETROL D.O.O. 17. PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O. 18. ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA 19. KONZUM D.D. 20. HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

291

962

1377

1940

563

625

1168

543

427

937

510

1339

1843

504

312,8

16. SIEMENS D.D.

894

1378

484

86

269

356

1105

310,4

17. ZAGORJE-TEHNOBETON D.D.

397

879

482

1

3

300,0

18. JAMNICA DD

711

1123

412

927

1332

405

1923

2318

395

3.349

9152

273,3

19. HRVATSKA LUTRIJA D.O.O.

942

2466

261,8

20. JADROLINIJA


038

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski uvoznici u 2006. (prvih 100 od 400 najvećih) Svote: u 000 kn Naziv

Mjesto

Uvoz

52

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

316.661

53

HRVATSKE ŽELJEZNICE

ZAGREB

307.845

54

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

306.766

4.004.048

55

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

302.023

ZAGREB

2.251.222

56

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

288.533

KERUM D.O.O.

SPLIT

1.874.003

57

PELIS D.O.O.

SESVETE

288.352

6

P.Z.AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

1.694.203

58

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

288.074

7

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

59

KRKA FARMA D.O.O.

ZAGREB

284.965

8

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

1.202.070

60

GETRO D.D.

SESVETE

277.339

61

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

276.977

62

HOREX TRADE D.O.O.

ZAGREB

266.156

63

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

262.004

64

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

261.204

65

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

258.387

66

ELEKTRO-KONTAKT D.D.

ZAGREB

253.846

67

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

253.316

68

MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING I IZGRADNJU

ZAGREB

252.201 249.512

R. br.

Naziv

Mjesto

Uvoz

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

17.180.647

2

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

7.520.604

3

M SAN GRUPA D.O.O.

ZAGREB

4

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

5

R. br.

9

RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

1.172.689

10

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

1.080.793

11

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

1.018.821

12

DIOKI D.D.

ZAGREB

978.079

13

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

812.059

14

KONZUM D.D.

ZAGREB

764.435

15

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

715.204

16

BRODOSPLIT- BRODOGRADILIŠTE D.O.O

SPLIT

713.755

17

MEDIKA D.D.

ZAGREB

684.509

18

EUROLINE DOO

ZAGREB

675.514

69

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.*

ZAGREB

19

PROCTER & GAMBLE D.O.O.

ZAGREB

652.527

70

MAN IMPORTER HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

244.395

20

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

610.822

71

LESNINA D.O.O.

ZAGREB

242.104

21

TIFON D.O.O.

ZAGREB

605.344

72

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

ZAGREB

241.526

22

SIEMENS D.D.

ZAGREB

587.927

73

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

234.014

23

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

569.635

74

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

232.038

24

PEUGEOT HRVATSKA D.O.O.

BUZIN

546.818

75

25

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

532.960

76

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

228.784

26

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

515.694

77

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

227.870

27

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

513.559

78

ALUFLEXPACK D.O.O.

MURVICA

226.298

28

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

505.822

29

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

SVETA NEDELJA

491.739

79

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD

OSIJEK

224.007

30

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

470.908

80

INTRONIC D.O.O.

ZAGREB

223.222

31

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

456.042

81

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

223.042

32

MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

ZAGREB

445.512

82

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

216.947

33

TDR D.O.O.

ROVINJ

412.394

83

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

216.396

34

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

411.011

84

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

212.929

35

RECRO D.D.

ZAGREB

408.547

85

FERO-TERM D.O.O.

ZAGREB

211.707

VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

SISAK

210.445

36

AUTOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

404.838

86

37

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

395.077

87

PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

ZAGREB

38

BRODOMERKUR DD

SPLIT

391.250

88

DUKAT D.D.

ZAGREB

209.273

39

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

385.912

89

40

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

382.381

90

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

207.671

41

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

373.411

91

STANIĆ D.O.O.

SAMOBOR

206.892

42

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

367.818

92

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

202.626

43

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

358.485

93

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

199.878

44

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

357.556

94

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

195.856

45

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

355.078

95

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

193.213

46

MAGMA D.D.

ZAGREB

348.186

96

S & T HERMES PLUS D.O.O.

BUZIN

191.785

47

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

341.983

97

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

191.091

48

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

333.022

98

KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

187.094

49

LEDO D.D.

ZAGREB

331.848

99

EUROTRADE D.O.O.

ROVINJ

186.617

50

TOMIĆ & CO. D.O.O.

ZAGREB

324.930

100

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

51

RADIN-GRAFIKA D.O.O.

ZAGREB

317.181

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

UKUPNO Izvor: Fina

183.331 71.668.799


039

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski izvoznici u 2006. (prvih 100 od 400 najvećih) R. br. Naziv Mjesto 1 INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D. ZAGREB 2 PLIVA HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 3 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D. PULA 4 BRODOSPLIT- BRODOGRADILIŠTE D.O.O SPLIT 5 DIOKI D.D. ZAGREB ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA 6 ZAGREB PODRUŽNICA 7 BOXMARK D.O.O. TRNOVEC 8 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ZAGREB 9 PETROKEMIJA D.D. KUTINA 10 TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ZADAR 11 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 12 3.MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D. RIJEKA 13 CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O. ZAGREB 14 CROATIA AIRLINES D.D. ZAGREB 15 TLM - TVP D.O.O. ŠIBENIK 16 BENETTON CROATIA D.O.O. OSIJEK 17 ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. DUBROVNIK 18 HRVATSKE ŽELJEZNICE ZAGREB 19 TDR D.O.O. ROVINJ PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA 20 KOPRIVNICA D.D. 21 BRODOTROGIR D.D. TROGIR 22 T-MOBILE HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 23 AD PLASTIK D.D. SOLIN 24 RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O. ZAGREB 25 KANDIT PREMIJER D.O.O. OSIJEK 26 VIPNET D.O.O. ZAGREB HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE VELIKA 27 PLOVIDBE D.O.O. GORICA 28 ELEKTRO-KONTAKT D.D. ZAGREB 29 BELIŠĆE D.D. BELIŠĆE KONČAR ENERGETSKI 30 ZAGREB TRANSFORMATORI D.O.O.* 31 SIEMENS D.D. ZAGREB KAŠTEL 32 DALMACIJACEMENT D.D. SUĆURAC 33 M SAN GRUPA D.O.O. ZAGREB HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE 34 ZAGREB D.D. 35 P.P.C. BUZET D.O.O. BUZET VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA 36 HUM NA SUTLI D.D. 37 PELIS D.O.O. SESVETE 38 VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D. VIROVITICA 39 RIVIERA HOLDING D.D. POREČ MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING 40 ZAGREB I IZGRADNJU 41 PLAVA LAGUNA D.D. POREČ 42 SLADORANA D.D. ŽUPANJA 43 MAISTRA D.D. ROVINJ 44 KONČAR D&ST D.D. ZAGREB 45 AGIT D.O.O. ZAGREB 46 JADROPLOV D.D. SPLIT 47 ELKA KABELI D.O.O. ZAGREB 48 ALUFLEXPACK D.O.O. MURVICA 49 PETROL TRGOVINA D.O.O. ZAGREB 50 VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O. SISAK 51 KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D. ZAGREB tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

Izvoz 2006. (u 000 kn) 6.973.838

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

31,20

R. br. Naziv CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT 52 ZAGREB DD 53 DUBROVNIK AIRLINE D.O.O. 54 C.I.O.S. D.O.O. 55 ISTRAVINO D.D. 56 ISTRATURIST D.D. 57 EUROCABLE GROUP D.D. 58 59 TVIN D.O.O. 60 INGRA D.D. LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO 61 D.O.O.

1.346.788 1.335.850 1.255.878

78,48 56,92 84,77

1.210.284

79,91

1.178.651 1.151.550 1.027.578 976.788 909.175 883.279 882.955 773.526 752.202 729.387 673.800 670.098 594.983

96,44 63,60 57,30 91,70 9,10 60,90 65,57 51,21 78,15 97,90 96,79 17,31 31,53

588.017

30,96

506.273 473.353 465.174 457.909 446.907 439.410

58,76 11,32 86,82 26,72 71,71 12,53

432.040

98,91

75

414.639 414.506

80,30 57,64

389.783

94,43

374.204

21,96

76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88

373.941

37,57

373.402

25,88

336.681

4,84

332.501

89,38

329.338

54,86

325.466 324.556 306.994

98,42 50,76 80,38

306.131

60,62

300.858 288.828 288.063 270.519 264.053 263.961 257.624 255.883 252.428 248.408 243.495

74,77 64,08 67,27 69,71 74,37 89,94 43,70 48,91 28,65 68,83 27,56

* Podaci za prvih devet mjeseci 2006.

62 63 64 65

LIMEX D.O.O.

99

JADRANSKI NAFTOVOD D.D. VARTEKS D. D. SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD ULJANIK STROJOGRADNJA D.D. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. PLIVA FARMACEUTIKA D.D. SELK D.D. KAMEN D. D. OMV HRVATSKA D.O.O. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU JADROLINIJA RADIN-GRAFIKA D.O.O. DUKAT D.D. DALEKOVOD D.D. ZAGREB LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA HENKEL CROATIA D.O.O. INDUSTROGRADNJA D.D. NESTLE ADRIATIC D.O.O. 3.MAJ MOTORI I DIZALICE D.D. JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. ZVIJEZDA D.D. KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA D.D. HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU MOBIS-ELECTRONIC D.O.O. LEDO D.D. HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. NECKERMANN D.O.O. SPECTATOR SOLIS D.O.O. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA D.D. KOKA DD VARAŽDIN METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN DD VARAŽDIN KONZUM D.D.

100

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O

66 67 68 69 70 71 72 73 74

89 90 91 92 93 94 95 96 97 98

UKUPNO: Izvor: Fina

Izvoz 2006. (u 000 kn)

Udjel izvoza u uk. prihodu (u%)

ZAGREB

240.322

84,12

ČILIPI ZAGREB RIJEKA UMAG ZAGREB

239.734 239.168 235.824 233.853 226.062

91,96 60,68 45,77 72,30 56,01

VIROVITICA ZAGREB

203.110 194.373

72,71 50,77

MALI LOŠINJ

194.087

67,00

DONJI MIHOLJAC

194.021

70,97

ZAGREB VARAŽDIN

192.717 186.392

56,31 42,53

OSIJEK

184.804

39,66

PULA KRALJEVICA ZAGREB KUTINA PAZIN ZAGREB VINKOVCI SLAVONSKI BROD RIJEKA-DIO (KOSTRENA) RIJEKA ZAGREB ZAGREB ZAGREB OPATIJA ZAGREB ZAGREB ZAGREB RIJEKA RIJEKA KOPRIVNICA ZAGREB ZAGREB

174.364 171.792

82,28 45,80

166.493 157.877 149.231 147.216

87,57 75,73 5,73 69,95

144.985

62,60

144.606

62,22

135.524 134.100 133.163 130.819 127.958 127.206 124.118 123.034 122.585 122.509 121.542 120.585 117.135

17,15 30,64 7,42 8,68 62,53 33,65 22,29 39,49 58,40 49,45 17,27 15,73 19,89

Mjesto

ZAGREB

111.361

4,68

ZAGREB ZAGREB ZAGREB VARAŽDIN ZAGREB KARLOVAC DUBROVNIK VARAŽDIN

110.514 109.192 106.661 104.339 102.354 100.245 98.489 90.757

20,83 12,29 23,60 44,17 43,28 17,62 50,91 8,66

89.812

47,77

VARAŽDIN ZAGREB VELIKA GORICA

89.362

0,92

88.271

31,67

44.047.058


INTERVJU

041

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE STJEPAN MESIĆ

Poduzetnicima aktivnija uloga u oblikovanju gospodarskih mjera Potreban je stalni dijalog i otvorena rasprava o tome što je najbolje za hrvatsko gospodarstvo. Vi, gospodarstvenici, morate pokrenuti raspravu o svim ključnim problemima hrvatske privrede

Darko Buković / bukovic@privredni-vjesnik.hr TREBA LI HRVATSKOJ nacionalna strategija razvoja, kako poboljšati konkurentnost, povećati proizvodnju i kako smanjiti nezaposlenost, što učiniti s vanjskim dugom i zaduživanjem te što poručuje hrvatskim gospodarstvenicima za 2008., pitanja su o kojima smo razgovarali s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem.

Često se govori o tome da nam je potrebna jasna strategija gospodarskog razvitka. Kakva bi ta strategija trebala biti i koje bi prema Vama trebale biti hrvatske strateške gospodarske grane? - U sklopu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, moramo usvojiti nacionalnu strategiju razvoja, a u skladu s metodologijom programiranja

U hrvatskoj strategiji treba primijeniti kriterije Lisabonske strategije, kao prioritetne ciljeve razvoja


042

INTERVJU

gospodarskog razvitka u EU. O tome sam govorio i na Zagrebačkom velesajmu. Međutim, najvažnijim se čini odnos strategije prema ostvarivanju politike tzv. pune zaposlenosti. Hrvatska mora, također, u izradi vlastite strategije razvoja primijeniti ciljeve i instrumente Lisabonske strategije Europske unije. Lisabonska strategija sadrži skupinu mjera za poboljšanje međunarodne konkurentnosti europskih nacionalnih gospodarstava, a ostvarivanje ciljeva te strategije nadzire se praćenjem određenog broja indikatora. Ovdje su najvažniji indikatori porasta udjela zaposlenih u aktivnom radnom stanovništvu. Europska strategija zapošljavanja ključni je temelj Lisabonske strategije i sadrži tri cilja: ostvarivanje pune zaposlenosti, rast produktivnosti zaposlenih te socijalna i teritorijalna kohezija. U hrvatskoj strategiji treba primijeniti te kri-

terije Lisabonske strategije, kao prioritetne ciljeve razvoja, s obzirom da glavni društveni problem predstavlja visoka i dugotrajna nezaposlenost. Upravo rješavanje tog problema, nezaposlenosti, ono je što hrvatski građani očekuju od odgovornih političara. Ovdje nemamo alternative. A očekujem upravo ovih dana da Vlada završi prvu radnu verziju tzv. industrijske politike Hrvatske, koja će se morati poslati na ocjenu stručnjacima EU-a. Gospodine Predsjedniče, kako gledate na hrvatski vanjski dug i općenito zaduživanje? - Često sam govorio o problemu javnog duga, pa i nedavno upravo gospodarstvenicima u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, pa ću ponoviti. Podaci Hrvatske narodne banke su jasni - u proteklih se sedam godina hrvatski inozemni dug povećavao

svakog mjeseca za prosječno 230 milijuna eura. Toliko nam je, dakle, svakog mjeseca nedostajalo kako bismo mogli živjeti ovako kako živimo danas - i kao zemlja, i kao pojedinci. Samo lani dug se prosječno svakoga mjeseca povećavao za 288 milijuna eura, pa je to

Nova vlada morat će provoditi vrlo strogu politiku fiskalne konsolidacije 9,6 milijuna eura svakoga dana, uključujući vikende i praznike. Govorim to stoga jer je činjenica da smo suočeni s problemom koji se nije smanjio ni nakon što se Hrvatska vratila među “normalne” europske zemlje. Mada su se na vlasti mijenjale stranke i stranačke koalicije, mada su


INTERVJU

043

Mi se ne možemo stalno hvaliti ekonomskom stabilnošću, a živjeti kao obitelj u kojoj otac svakoga mjeseca uzima nove kredite, dok majka prodaje ostatke bakinog nakita. Tako dalje ne ide! No, kako prekinuti takvu praksu? Onaj tko to želi, mora prije svega imati dobru strategiju koja će odgovoriti na pitanje: kako povećati proizvodnju i kako smanjiti nezaposlenost se mijenjale političke opcije koje su davale ton državnoj politici, nešto je ostalo našom konstantom. To je život na dug i trošenje novca dobivenog prodajom imovine koju su stvarale prethodne generacije. Ima onih koji tvrde kako je zaduživanje dobro, jer se tako financira razvoj. U nekim drugačijim prilikama to je možda i točno, ali kod nas se kreditima, dakle zaduživanjem, uglavnom financira potrošnja, a ne razvoj. Onaj tko želi voditi ovu zemlju mora znati da je takva politika definitivno potrošena. Mi se ne možemo stalno hvaliti ekonomskom stabilnošću, a živjeti kao obitelj u kojoj otac svakoga mjeseca uzima nove kredite, dok majka prodaje ostatke bakinog nakita. Tako dalje ne ide! No, kako prekinuti takvu praksu? Onaj tko to želi, mora prije svega imati dobru strategiju koja će odgovoriti na pitanje: kako povećati proizvodnju i kako smanjiti nezaposlenost. I to naravno na programima koji će biti konkurentni na globaliziranom i nemilosrdnom svjetskom tržištu. Govorim o strategiji koja će raspoloživi kapital, u prvome redu domaću štednju, usmjeriti u proizvodne investicije, u industrije koje se zasnivaju na znanju i ostvaruju što je moguće veću dodanu vrijednost. Govorim, napokon, o strategiji koja će postupno, ali u razumnom roku, povećati i bruto domaći proizvod do razine što će biti dovoljna da pokrije troškove normalnog života i funkcioniranja zemlje. Privatizacija se mora nastaviti, ali na osnovi nacionalne strategije Nakon Ine, prodaja dionica Hrvatskih telekomunikacija izazvala je snažno zanimanje građana. Što slijedi i kako bi se trebale odvijati buduće privatizacije tvrtki iz državnog portfelja? Rasprodajemo li obiteljsko srebro i kako ocjenjujete dosadašnju privatizaciju? - Dosadašnja privatizacija bila je neuspješna, s izuzetkom Ine i sada, Hrvatskog Telekoma. Izvješće Državne revizije o tome detaljno govori. Ali, kod Ine i Telekoma riječ je o vrlo profi-

tabilnim kompanijama, pa je privatizacija bila osuđena na uspjeh. Javna ponuda dionica, IPO uz cijene ispod fer tržišnih cijena, naravno, potaknulo je veliku potražnju, ali uz smanjenje prihoda za državni proračun. To nije dobro. Država ima povećane potrebe za financiranjem javnih rashoda koje očekujemo zbog nepovoljnih demografskih kretanja (starenja stanovništva), rashoda koje možemo očekivati u procesu druge faze tranzicije i ulaska u EU i NATO, te restrukturiranja privrede prema

Hrvatski građani očekuju od odgovornih političara rješavanje problema nezaposlenosti zahtjevima EU-a. Tako je potrebna velika odgovornost u vođenju fiskalne politike. Nova vlada morat će provoditi vrlo strogu politiku fiskalne konsolidacije, kako bi osigurala održivost javnih financija, u uvjetima postojećih deficita i očekivanog rasta potreba za financiranje javnih usluga. Stalno sam govorio, pa to sada ponavljam, moramo živjeti u skladu sa svojim realnim materijalnim mogućnostima, moramo potaknuti nacionalnu štednju, a ne potrošnju, baziranu na povećanom zaduživanju u inozemstvu, te moramo povećati raspoloživi bruto domaći proizvod na osnovi vlastite proizvodnje i izvoza. Moramo biti odgovorni prema budućim generacijama! Privatizacija se mora nastaviti, ali na osnovi nacionalne strategije privatizacije, u kojoj će se vrlo precizno odrediti što i kako ćemo privatizirati, u kojim vremenskim fazama, a tom strategijom treba odrediti i što ostaje u strateškom državnom portfelju Republike Hrvatske, što nećemo privatizirati. Prihodi od privatizacije su jednokratni priljevi, pa se privatizacija tzv. obiteljskog srebra mora provoditi vrlo odgovorno i uvijek u funkciji ubrzanog gospodarskog razvoja zemlje, a nikako ne, kao do sada u brojnim slučajevima, zbog financiranja potrošnje. Takvu strategiju, primjerice, upravo je donijela Bosna i Hercegovina.

Mi često i s razlogom spominjemo Irsku kao primjer uspješnog razvoja. Ne spominjemo, međutim, a možda i ne znamo, da ta ista Irska ima šestogodišnji plan, koji utvrđuje u što će se ulagati, pa i koji su izvori potrebnog novca. Stalan rad na povećavanju konkurentnosti Što biste poručili poduzetnicima za 2008? - Hrvatskim poduzetnicima bih poručio kako je jako važno da se sa svojim zahtjevima aktivnije uključe u formuliranje mjera ekonomske i monetarne politike u 2008. godini. Moraju biti aktivniji u Hrvatskom saboru, ali i kod Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke. Potreban je stalni dijalog i otvorena rasprava o tome što je najbolje za hrvatsko gospodarstvo. Vi morate pokrenuti raspravu o svim ključnim problemima hrvatske privrede: o poreznoj reformi i javnim financijama, o reformi tržišta rada, o monetarnoj i tečajnoj politici središnje hrvatske banke, o problemima konkurentnosti našeg gospodarstva, o deregulaciji, smanjenju administrativnih propisa koji koče vašu aktivnost... U tom smislu, posebno bih podržao aktivnosti Hrvatske udruge

Naša konstanta je život na dug i trošenje novca dobivenog prodajom imovine koju su stvarale prethodne generacije poslodavaca (HUP), koji su ove godine pokrenuli raspravu o reindustrijalizaciji Hrvatske, te monetarnoj politici HNB-a. Ali, znatno veći angažman očekujem i od drugih gospodarskih udruga: Hrvatske gospodarske komore (HGK), Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) i Hrvatskih izvoznika (HIZ). Mi, jednostavno, moramo stalno raditi na povećavanju međunarodne konkurentnosti hrvatske privrede i jačanju poduzetništva. Zbog toga se moraju stvoriti, rekao bih, partnerski odnosi u 2008. godini između hrvatskih poduzetnika i hrvatskih političara.


046

INTERVJU

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Uzdanice su i veliki i mali, ali uspješni Ukupni društveni napredak, a posebno sve veća otvorenost Hrvatske i napredak u izgradnji infrastrukture, utječu na povoljnu poslovnu klimu. Na žalost, ono čega još uvijek nema su greenfield investicije, koje bi Hrvatsku koristile kao točku ekspanzije u regiji

Adriano Milovan / milovan@privredni-vjesnik.hr Kada govorimo o bilo kojem gospodarstvu u svijetu, velike tvrtke su uvijek one koje po svojoj prirodi moraju biti nositelji kooperacije sa srednjim i malim poduzećima

NADAN VIDOŠEVIĆ NEDAVNO JE ponovno izabran za predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK). U intervjuu za poseban prilog Privrednog vjesnika o 400 najvećih, on daje ocjenu poslovne klime u nas, ali i smjer u kojem bi se trebalo razvijati hrvatsko gospodarstvo u godinama što slijede, a koje će obilježiti još jača integracija naše zemlje u euroatlantske strukture. Kakva je Vaša ocjena poslovnog okruženja u Hrvatskoj? - Nesporno je da je poslovna klima u Hrvatskoj posljednjih godina sve pozitivnija. O tome

najbolje govore tri godine uzastopnog ekonomskog rasta, što možemo smatrati početkom razvojnog ciklusa. Ukupni društveni napredak, a posebno sve veća otvorenost Hrvatske i napredak u izgradnji infrastrukture, utječu na povoljnu poslovnu klimu. Na žalost, ono čega još uvijek nema su greenfield investicije, koje bi Hrvatsku koristile kao točku ekspanzije u regiji. To bi pomoglo da postojeću konjunkturu iskoristimo za nastavak dugoročnog rasta i razvoja zasnovanog na međunarodnoj potražnji, dakle izvozu.


INTERVJU

Jesu li velike tvrtke uzdanice hrvatskoga gospodarstva ili budućnost leži u malim i srednjim poduzećima? Kako gledate na odnos velikih i malih poduzeća u Hrvatskoj, te u kojem bi se on pravcu trebao razvijati? - Kada govorimo o bilo kojem gospodarstvu u svijetu, velike tvrtke su uvijek one koje po svojoj prirodi moraju biti nositelji kooperacije sa srednjim i malim poduzećima. Supstitut tako velikih suvremenoj praksi ponekad se pojavljuje kroz klastere. Jedni bez drugih ne mogu. Najveća svjetska gospodarstva i njihove najveće kompanije u ukupnom bruto domaćem proizvodu tih zemalja u pravilu ne sudjeluju s više od 50 posto, ali ih mi prepoznajemo preko njihovih brendova na globalnom tržištu. Drugi, veći dio, čine njihove kooperacije, dakle mali i

odnosi na to da je ona sposobna povećavati ukupnu društvenu efikasnost i preko toga podizati globalnu konkurentnost države u cjelini. Dakle, međunarodni uspjeh se prije svega mjeri kroz gospodarski uspjeh. Kada govorimo o HGK-u, njegova aktivnost u posljednjih desetak godina postizala je najbolje rezultate upra-

047

vati veći angažman hrvatskih tvrtki u dobavljačkom lancu NATO-a nakon što naša zemlja pristupi tom vojno-političkom savezu? - Prije svega, to će značiti ulazak u uređene sustave zadanih društvenih vrijednosti, a što je jednako važno, značit će i viši stupanj sigurnosti i stabilnosti, što je temeljna pretpostavka

Hrvatska se mora ubrzano pripremati za očuvanje svoje regionalne pozicije i nakon, nadam se, skorog ulaska u EU srednji. Drugim riječima, uzdanice su i veliki i srednji i mali, ali uspješni. Međunarodni uspjeh se mjeri kroz gospodarski uspjeh Kako gledate na gospodarsku suradnju s novim članicama Cefte? Predstavlja li nova i modernizirana Cefta dobar okvir za razvoj te suradnje, te u kojoj ga mjeri Hrvatska može iskoristiti? - Posljednjih nekoliko godina, istina zbog niske početne osnovice, najviši porast u unutar-regionalnoj suradnji postignut je upravo u ovom dijelu Europe. Dakle, to je dobar okvir, ali Hrvatska se mora ubrzano pripremati za očuvanje svoje regionalne pozicije i nakon, nadam se, skorog ulaska u Europsku uniju. Kakva je sektorska i regionalna ravnomjernost u razvoju i ulaganjima u Hrvatskoj? Kojim bi mjerama trebalo poticati ravnomjerniji gospodarski razvitak hrvatskih regija? - Izgradnja infrastrukture - u što spada dovršetak izgradnje cestovne mreže, modernizacija željeznica, pomorskih i zračnih luka, elektroenergetski sustav, sustav naftovoda, plinofikacija, kanalska mreža i sustavi za navodnjavanje - pretpostavka su, ali i najbolji poticaj ravnomjernom razvoju zemlje. Kakvu bi ulogu u gospodarskom razvitku trebala imati gospodarska diplomacija? Kakva je uloga HGK-a u tom segmentu? - Kad govorimo o uspješnosti jedne države u suvremenom smislu, onda se to prije svega

vo na planu otvaranja novih tržišta, prije svega u regiji, ali ne samo u regiji. Naše djelovanje je često bilo ispred službene politike, ali nikad nasuprot nje. Sinergija svih koji se bavimo tim poslom je temeljna pretpostavka uspjeha. Očekuje se više razina investicija Hoće li i u Hrvatskoj u trenutku ulaska u EU doći do vala spajanja tvrtki, kako bi se one mogle nositi s vrlo jakom konkurencijom na jedinstvenom EU-tržištu? - Vjerojatno da, ali ne nužno samo na nacionalnoj razini. Što će ulazak u EU i NATO donijeti hrvatskom gospodarstvu? Je li, primjerice, realno očeki-

Izgradnja infrastrukture pretpostavka su, ali i najbolji poticaj ravnomjernom razvoju zemlje gospodarskog napretka. Praksa je da članice sudjeluju preko svojih tvrtki u opskrbi NATO-a, prema tome, realno je to očekivati i u slučaju Hrvatske. Pored ostalog, za očekivati je pad kamatnih stopa i višu razinu investicija, kao i lakši pristup i veću okrenutost novim tehnologijama. Na mikroekonomskoj razini očekujem novu, još veću prilagodbu globalnoj konkurenciji, ali u tržišnim nišama više dodane vrijednosti.


048

INTERVJU

DARKO MARINAC, PREDSJEDNIK NACIONALNOG VIJEĆA ZA KONKURENTNOST

Treba nam primjeren okvir za regionalnu politiku Trebamo povećati konkurentnost i apsorpcijski kapacitet samih regija za privlačenje sredstava iz fondova Europske unije te omogućiti jačanje institucionalnog kapaciteta regija da vode proaktivnu razvojnu politiku na svom području, što je bitno za poticanje ulaganja

Adriano Milovan / milovan@privredni-vjesnik.hr Najmanji je napredak u pogledu administrativnih opterećenja pri izgradnji poslovnih objekata, za dozvolu za izgradnju skladišta u Hrvatskoj treba savladati 22 procedure za 255 dana, dok u zemljama OECD-a za to treba 14 procedura u 153 dana, i to uz relativni trošak 10 puta manji nego u Hrvatskoj

S DARKOM MARINCEM, predsjednikom Nacionalnog vijeća za konkurentnost, razgovarali smo o dosad postignutom napretku na jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, kao i o zadacima koji nas na tom planu tek očekuju. Na hrvatsku konkurentnost u predstojećem razdoblju u velikoj će mjeri utjecati skori ulazak u NATO i Europsku

uniju, ali i suradnja sa zemljama europskog jugoistoka, koje do daljnjega ostaju izvan granica euroatlantskih organizacija. Kakva je Vaša ocjena kvalitete poslovnog okruženja u Hrvatskoj? Može li se naše poslovno okruženje usporediti sa zemljama u regiji?


INTERVJU

- Blagostanje u gospodarstvu se zapravo stvara na mikroekonomskoj razini i konkurentnost poduzeća u konačnici određuje konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Mikroekonomske osnove produktivnosti leže u dva povezana područja: poslovanju i strategiji poduzeća, te kvaliteti poslovnog okruženja. Kvaliteta poslovnog okruženja Hrvatske se u posljednjim godinama promijenila nabolje. To potvrđuju i nalazi rangiranja i mjerenja poslovne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. No, u usporedbi s novim članicama EU-a, kao što su Slovenija i Mađarska, zaostajemo. Stoga je ocjena jasna - potrebno je uložiti dodatne napore kako bi kvaliteta našeg poslovnog okruženja bila konkurentnija. U usporedbi sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, pozicija Hrvatske je značajno bolja. Poziciju Hrvatske u odnosu na zemlje regije potvrđuju i najnovija izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske komisije, koji komparativno ocjenjuju poziciju zemalja Zapadnog Balkana i Kosova u implementaciji Europske povelje malog poduzetništva. Prema izvješću SME Policy Index 2007, Hrvatska je u području stvaranja okruženja pogodnog za poslovanje malih i srednjih poduzeća regionalni predvodnik. Ipak, ne smije se smetnuti s uma njihova ocjena, prema kojoj Srbija, Crna Gora i Makedonija poduzimaju korake kojima mogu vrlo brzo sustići Hrvatsku. Reforme u ključnim područjima su otpočele Koje bi promjene u zakonskom okviru, ali i u praksi, trebalo provesti u predstojećem razdoblju kako bi hrvatsko gospodarstvo ostvarilo dodatni napredak u konkurentnosti? - Reforme su otpočele u svim ključnim područjima važnim za poslovanje te je napredak znatan i prepoznat kroz većinu pokazatelja koje redovito prati i analizira Vijeće. Ipak, naj-

Ulaskom u EU najviše bi mogle dobiti gospodarske grane koje su već danas izvozno orijentirane manji je napredak u pogledu administrativnih opterećenja pri izgradnji poslovnih objekata, po čemu je Hrvatska na 162. mjestu među 178 zemalja prema istraživanju o lakoći poslovanja Svjetske banke. Za dozvolu za izgradnju skladišta u Hrvatskoj treba savladati 22 procedure za 255 dana, dok u zemljama OECD-a za to treba 14 procedura u 153 dana, i to uz relativni trošak 10 puta manji nego u Hrvatskoj.

049

ske u EU, a koje će biti na gubitničkoj strani? - Ulaskom u EU najviše bi mogle dobiti gospodarske grane koje su već danas izvozno orijentirane. Dakle, one tvrtke koje posluju na europskom i svjetskom tržištu, jer će im biti još otvorenija vrata i kanali koji omogućuju lakše međunarodno poslovanje i trgovanje. Velike razvojne šanse postoje za djelatnosti intenzivnije znanjem i tehnologijom, poput elektroindustrije, strojogradnje i proizvodnje vozila, uz uvjet novih ulaganja i povezivanja s vodećim svjetskim proizvođačima. S druge strane, općenito gledano, u problemima bi se mogle naći djelatnosti orijentirane na domaće tržište koje će biti znatno više izložene konkurenciji. Što će za hrvatsko gospodarstvo značiti skori ulazak u NATO? Hoće li članstvo u tom savezu, primjerice, značiti i veću mogućnost uključenja hrvatskih tvrtki u njegov dobavljački lanac? Drugo ključno područje je mogućnost da dioničari kontroliraju poslovanje trgovačkih društava, prema čemu je Hrvatska rangirana na 122. mjesto u navedenom istraživanju. To je problem kako zakonskog okvira, tako i opće razvijenosti sustava korporativnog upravljanja. Je li realno očekivati da će se i u Hrvatskoj dogoditi val spajanja tvrtki nakon što naša zemlja uđe u EU, a radi jačanja konkurentnosti na jedinstvenom EU-tržištu? - Taj proces je već prilično dinamičan. Najveće hrvatske privatne tvrtke već su u znatnoj mjeri vlasnički umrežene sa svijetom, a to će se zacijelo i ubrzati. Kako gledate na sektorsku i županijsku ravnopravnost u razvoju i ulaganjima? Što bi trebalo poduzeti u svrhu ravnomjernijeg razvoja svih hrvatskih regija? - Uravnotežena regionalna politika važan je čimbenik gospodarskog rasta Hrvatske, a time i njene konkurentnosti. Razmatrajući to pitanje, Vijeće ocjenjuje kako u Hrvatskoj treba što prije stvoriti primjeren okvir za provedbu integralne regionalne politike koja će, s jedne strane, povećati konkurentnost i apsorpcijski kapacitet samih regija za privlačenje sredstava iz fondova Europske unije, a s druge strane, omogućiti jačanje institucionalnog kapaciteta regija da vode proaktivnu razvojnu politiku na svom području. Posebno je to bitno u sferi poticanja ulaganja. Ulaskom u EU najviše dobivaju izvoznici Koje bi gospodarske grane, prema Vašem mišljenju, mogle najviše dobiti ulaskom Hrvat-

Uravnotežena regionalna politika važan je čimbenik gospodarskog rasta Hrvatske - Ulazak u NATO trebao bi imati pozitivne učinke na hrvatske tvrtke, jer će se otvoriti mogućnosti za uključenje u dobavljački lanac. Zadovoljavanje uvjeta javnih natječaja na koje će se javljati hrvatske tvrtke proizvest će i promjene u poslovanju hrvatskih tvrtki, i to kako na povećanju njihove produktivnosti, tako i na područjima kvalitete isporuke roba, kvalitete samih proizvoda i slično. Sve su to pozitivni utjecaji i promjene koji vode k povećanju konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Kako ocjenjujete dosadašnji angažman hrvatskih tvrtki na tržištu nedavno proširene i modernizirane Cefte, te kakve nam mogućnosti pružaju ta tržišta? - Mogućnosti koje otvara povlašteni pristup tim tržištima su velike i naša poduzeća to dobro koriste. Udjel zemalja Cefte u ukupnom hrvatskom izvozu 2005. godine bio je znatnih 20 posto. Međutim, otvaranjem tržišta tih zemalja uvozu iz ostalih zemalja svijeta dolazi do jačanja konkurencije našim izvoznicima pa je taj udio smanjen na 19 posto u 2006. godini, zbog stagnacije izvoza u BiH i Makedoniju. Treba znati da će u razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU naši izvoznici izgubiti povlašteni pristup tim tržištima, pa je vrlo bitno uspostaviti dugotrajne poslovne i vlasničke veze kojima će se umanjiti taj rizik.


050

INTERVJU

DAMIR KUŠTRAK, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Malima je znatno teže uspjeti na tržištu Među 10 najvećih tvrtki po prihodu samo su dvije koje su i među 10 najvećih izvoznika. To govori o strukturi našeg gospodarstva, ali i o problemima malih i srednjih tvrtki, koje nemaju pristup velikim tržištima u suradnji s velikima, nego moraju same

Adriano Milovan / milovan@privredni-vjesnik.hr Teoretski su svi ravnopravni, a stvarno će to biti kada budemo imali industrijsku politiku

PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE poslodavaca Damir Kuštrak jedan je od zanimljivijih sugovornika kad je riječ o aktualnom stanju hrvatskoga gospodarstva, kao i o njegovim perspektivama. Naime, iza Kuštraka je, među ostalim, staž na mjestu zamjenika ministra financija u bivšoj

koalicijskoj vladi Ivice Račana, ali i izravan angažman u gospodarstvu, trenutačno na čelu Medike. Stoga njegov pogled na hrvatski gospodarski trenutak ima posebnu težinu. Dojam pojačavaju i njegovi kratki, ali izravni odgovori na naša pitanja.


INTERVJU

Kakva je Vaša ocjena poslovnog okruženja u Hrvatskoj? Što bi, posebno na zakonodavnom planu, ali i u praksi, trebalo mijenjati? - Poslovno okruženje u Hrvatskoj je opterećeno velikim udjelom javnog sektora i negativnom percepcijom prema poduzetnicima, što je po-

Nacionalni interes je da razvoj Hrvatske bude ujednačen koliko je to moguće sljedica frustracije čitavog društva zbog pretvorbe. Za takvu situaciju odgovorna je vlast jer većina poduzetnika nije sudjelovala u pretvorbi, a i oni koji jesu nisu automatski krivi. Kako ocjenjujete značaj najvećih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo, a kako malih i srednje velikih poduzeća? - Činjenica je da su među 10 najvećih tvrtki po prihodu samo dvije koje su ujedno i među 10 najvećih izvoznika. To govori o strukturi našeg gospodarstva, ali i o problemima malih i srednjih tvrtki, koje nemaju pristup velikim

tržištima u suradnji s velikim tvrtkama, nego moraju same, što je znatno teže. Hoće li se i u Hrvatskoj, nakon ulaska u EU, ponoviti situacija iz, primjerice, Slovenije, u kojoj se dogodio val spajanja domaćih tvrtki, radi mogućnosti konkuriranja na jedinstvenom europskom tržištu? - Logika tržišta će prevladati kao i u Sloveniji. Bilo bi dobro da i strategija vlade bude jasna u tom smislu. Državne intervencije su potrebne Zbog čega hrvatske tvrtke, u usporedbi s onima iz EU-a, malo ulažu u istraživanje i razvoj? Je li problem u nedostatku novca, nedovoljno atraktivnoj zakonskoj regulativi ili, jednostavno, u mentalitetu? - Odgovor na jedno od prethodnih pitanja sve govori. Velika je razlika biti konkurentan na domaćem tržištu u odnosu na vanjska tržišta. Osim toga, strani investitori koji ulažu u domaće monopoliste donose tehnologiju. Dakle, netko je već negdje drugdje uložio u razvoj.

051

Kako gledate na sektorsku i županijsku ravnopravnost u razvoju i ulaganjima? Što bi država na tom planu trebala učiniti, te što može uraditi uzimajući u obzir pravnu stečevinu EU-a? - Teoretski su svi ravnopravni, a stvarno će to biti kada budemo imali industrijsku politiku. Onda će država indirektno pokazati koga smatra perspektivnim, a koga ne. Kad je o županijama riječ, nacionalni interes je da razvoj bude ujednačen koliko je to moguće. Iz toga slijedi da su potrebne državne intervencije. Što će hrvatskom gospodarstvu donijeti skori ulazak u NATO? Može li se, primjerice, očekivati veći angažman hrvatskih tvrtki u NATOovu opskrbljivačkom lancu? - Ulazak u NATO donijet će indirektne koristi hrvatskom gospodarstvu utoliko što će se poboljšati percepcija kod dijela investitora. NATO je skup nacionalnih vojski, pa vrijede pravila za izvoz na zahtjevna tržišta. Još u socijalizmu su neke naše tvrtke opskrbljivale NATO.

Our Competitive Edge

B.Petranovića 4, 23000 Zadar, Croatia • Phone: +385 23 202 202 • TLX: 27127 Fax: +385 (0)23 202 375, +385 (0)23 211 133 • E-mail: info@tankerska.hr

www.tankerska.hr

TANKERSKA PLOVIDBA d.d.


054

RANG-LJESTVICA

Rang-ljestvica 400 najvećih RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

1

1

INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 10

2

2

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

3

3

KONZUM D.D.

ZAGREB

M.ČAVIĆA 1A

9.152 6.317

4

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 32

5

6

T-MOBILE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 23

6

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

9.932 413

1.013 14.204

7

8

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

VRTNI PUT 1 ŽITNJAK

8

7

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.939

9

10

HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

2.330

10

9

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 49

11

15

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MAROHNIĆA 1

12

123

P.Z.AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

13

16

HYPO LEASING KROATIEN D.O.O.

ZAGREB

KORANSKA 16

14

12

HRVATSKE ŠUME DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

LJUDEVITA FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2

9.282

15

17

BRODOSPLIT- BRODOGRADILIŠTE D.O.O

SPLIT

PUT SUPAVLA 19

3.304

16

11

VINDIJA D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 6

17

23

18

13

GETRO D.D.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

1.662

19

22

TISAK TRGOVAČKO D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 2

2.924

20

42

MERCATOR-H D.O.O. VELIKA GORICA

VELIKA GORICA

HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 1

2.343

21

19

MEDIKA D.D.

ZAGREB

CAPRAŠKA 1

22

21

PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

KOPRIVNICA

ANTE STARČEVIĆA 32

23

18

TDR D.O.O.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

24

20

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRAPINSKA 45

1.344

25

40

KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

SPLIT

SVAČIĆEVA 4

2.454

26

14

DUKAT D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

1.497

27

25

PETROKEMIJA D.D.

KUTINA

KOLODVORSKA 45

2.713

28

27

BILLA D.O.O.

ZAGREB

JADRANSKA AVENIJA 2

1.321

29

58

PEVEC ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 26

30

29

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

PULA

FLACIUSOVA 1

31

28

RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

KRAPINSKA 45

32

26

SIEMENS D.D.

ZAGREB

HEINZELOVA 70A

1.378 9.927

33

986

59 125 178

954

373 3.966 809

816 2.110 87

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 1

34

34

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

VILE VELEBITA 6

35

30

HP - HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

JURIŠIĆEVA 13

36

36

BRODOMERKUR DD

SPLIT

POLJIČKA CESTA 35

37

96

ENI CROATIA B.V.- HRVATSKA PODRUŽNICA

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

38

32

CROATIA AIRLINES D.D.

ZAGREB

SAVSKA 41

1.002

1.069 11.392 746 3

39

38

DALEKOVOD D.D. ZAGREB

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 4

1.546

40

33

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

PRISAVLJE 3

3.483

41

37

DIOKI D.D.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

577

42

24

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

OZALJSKA 95

280

43

35

3.MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

44

51

M SAN GRUPA D.O.O.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

172

45

43

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

MARTINKOVAC 143 B

269

46

31

VIADUKT D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRANJČEVIČEVA 2

47

74

ORBICO D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

48

62

INA-OSIJEK PETROL DD

OSIJEK

GUNDULIĆEVA 5

49

41

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 18

2.530

1.843 264 73 2.250

50

49

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

SVETA NEDELJA

DR.FRANJE TUĐMANA 3

332

51

60

TIFON D.O.O.

ZAGREB

MARTIĆEVA 65

508

52

47

PEVEC D.O.O.

BJELOVAR

TRG S. RADIĆA 26

937

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

*podaci koje je dostavila tvrtka


055

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

22.353.099.683

6.973.837.986

1

669.483.770

5

20.293.353.735

3

11.569.326.282

4

3,00

3,30

9.987.724.683

909.174.993

11

111.603.268

20

24.737.661.614

2

18.277.228.216

2

1,12

0,45

9.734.658.498

89.362.097

99

132.192.918

15

4.439.344.564

14

661.943.425

44

1,36

2,98

6.954.822.176

336.680.844

34

2.076.284.385

1

15.180.246.936

4

12.781.992.313

3

29,85

13,68 27,73

4.181.796.314

473.353.310

22

972.426.398

2

3.506.313.221

17

2.572.101.626

10

23,25

3.871.104.582

670.098.266

18

15.267.268

143

13.146.246.296

6

4.155.713.637

7

0,39

0,12

3.508.139.333

439.409.623

26

691.288.138

4

2.886.373.911

18

1.996.743.475

13

19,71

23,95

3.324.135.068

0

-

21.852.518

107

12.963.581.967

7

0

-

0,66

0,17

3.209.430.324

0

-

103.925.028

22

8.657.689.729

10

0

-

3,24

1,20

2.602.817.891

149.231.045

72

14.253.999

148

990.972.171

77

769.674.072

36

0,55

1,44

2.429.490.186

2.314.440

233

85.398.844

32

538.005.261

139

164.008.844

134

3,52

15,87

2.403.317.823

437.818

262

44.364.995

57

8.699.427.982

9

89.867.441

186

1,85

0,51

2.381.486.212

111.360.887

89

29.364.481

86

1.880.068.140

33

1.308.294.419

23

1,23

1,56

2.346.741.891

1.335.850.239

2.278.570.140

77.616.431

4 109

0

350

1.820.947.807

36

0

44.086.672

59

1.629.822.616

40

543.546.537

-

0,00

0,00

52

1,93

2,71

2.073.492.414

395.004

264

5.023.092

236

995.132.390

76

167.400.492

128

0,24

0,50

2.010.921.702

724.663

254

29.256.562

87

489.582.469

146

143.118.530

147

1,45

5,98

1.997.623.732

6.985.168

202

4.405.476

244

2.313.991.774

25

1.233.816.839

26

0,22

0,19

1.900.523.938

4.778.462

215

9.046.419

182

1.397.935.688

53

294.310.488

89

0,48

0,65

220

2.841.950.319

19

1.484.107.857

21

0,31

0,21

6

2.296.337.827

26

1.273.585.732

24

27,07

22,24 12,03

1.899.075.125

588.016.492

20

5.929.693

1.886.857.994

594.983.322

19

510.783.992

1.810.586.439

1.151.550.296

8

233.772.790

8

1.942.830.366

32

1.572.492.865

20

12,91

1.796.873.303

7.630.115

199

25.165.474

96

1.499.905.755

45

101.289.862

171

1,40

1,68

1.794.553.408

133.163.425

78

92.527.782

30

1.048.809.569

73

453.671.687

66

5,16

8,82 0,00

1.793.186.604

1.027.577.475

9

0

352

1.451.208.621

48

926.395.480

30

0,00

1.723.426.946

0

-

16.290.373

138

458.797.869

155

172.767.873

123

0,95

3,55

1.716.283.186

543.508

260

131.321.802

16

1.398.031.721

52

531.321.802

53

7,65

9,39

1.716.063.333

1.346.788.354

3

4.776.092

239

1.374.552.129

54

217.450.736

106

0,28

0,35

1.713.665.079

457.908.981

24

47.439.289

52

376.905.890

175

72.840.991

206

2,77

12,59

130

210.032.676

16,35

1.704.285.146

374.203.702

31

101.215.944

24

619.214.039

109

5,94

1.643.773.733

92.238

280

54.065.966

43

13.875.244.325

5

7.858.110.257

5

3,29

0,39

1.580.972.689

2.465.725

232

56.350.565

40

1.202.787.235

62

474.794.875

62

3,56

4,69 0,13

1.573.816.507

16.073.887

175

1.669.200

293

1.319.367.611

56

982.564.012

29

0,11

1.521.326.253

33.278.571

145

11.123.241

166

932.000.957

82

248.105.162

98

0,73

1,19

1.514.606.627

1.210.283.917

6

889.781.529

3

2.081.771.344

29

1.757.766.101

16

58,75

42,74

1.510.382.516

773.526.169

14

31.521.579

78

2.129.724.934

28

710.232.771

40

2,09

1,48

1.507.947.334

130.818.792

79

74.866.563

33

1.229.757.843

58

482.759.181

61

4,96

6,09

1.505.699.089

7.340.577

200

589.544

328

1.056.087.480

71

445.704.516

69

0,04

0,06

1.481.496.894

1.255.877.494

0

351

1.581.593.434

41

1.006.993.029

28

0,00

0,00

1.210.386.090

60

131.657.085

153

0,00

0,00

736.493.532

110

0

-

0,00

0,00

5 -

0

-

12

0

353

373.401.831

33

22.209.515

104

887.095.842

87

322.016.654

83

1,54

2,50

61.279

283

2.777.683

272

389.812.845

171

23.716.293

312

0,20

0,71

1.480.383.436

0

1.450.354.694

883.278.605

1.443.094.269 1.414.873.148 1.403.629.219

134.574

275

2.472.602

277

776.902.753

105

162.509.670

135

0,18

0,32

1.399.412.720

631.524

258

6.678.564

203

260.334.360

225

32.528.579

288

0,48

2,57

1.379.921.862

0

-

3.122.678

268

174.216.387

269

29.093.999

295

0,23

1,79

1.346.679.857

882.954.590

13

66.866.889

36

1.425.342.311

50

727.095.495

39

4,97

4,69

1.320.596.321

1.666.820

238

30.843.926

81

851.014.550

90

63.856.869

221

2,34

3,62

1.317.708.514

41.192.691

137

6.095.325

217

781.379.042

104

66.778.236

217

0,46

0,78

1.296.868.862

770.184

252

138.660.315

14

1.336.546.366

55

381.597.375

73

10,69

10,37


056

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

53

64

TEHNIKA D.D. ZAGREB

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 274

54

48

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

55

66

PLODINE D.O.O.

RIJEKA

RUŽIĆEVA 29

1.074

56

53

BOXMARK D.O.O.

TRNOVEC

GOSPODARSKA 12

1.405

57

46

KTC D.O.O.

KRIŽEVCI

NIKOLE TESLE 18

58

57

HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

ZAGREB

ŠIROLINA 4

1.398 36

818 2.466

59

70

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 43

60

59

KERUM D.O.O.

SPLIT

ZRINJSKO-FRANKOPANSKA 68

61

55

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

UTINJSKA 40

230

62

39

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

BOŽIDARA PETRANOVIĆA 4

210

63

91

ERSTE & STEIERMAERKISCHE S-LEASING D.O.O.

ZAGREB

ZELINSKA 3

64

56

KOKA DD VARAŽDIN

VARAŽDIN

JALKOVEČKA BB

1.632

65

94

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

ZAGREB

ZELENI TRG 6 A

1.940

66

65

ŽITO D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

ĐAKOVŠTINA 3 P.P. 36

67

45

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

33

68

80

EUROLINE DOO

ZAGREB

KOVINSKA 5

210

69

50

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, D.D.

VRBOVEC

ZAGREBAČKA 148

70

68

DALMACIJACEMENT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DOKTORA FRANJE TUĐMANA BB

71

61

FINANCIJSKA AGENCIJA

ZAGREB

KOTURAŠKA 43

72

78

TVORNICA LAKIH METALA DD

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

73

79

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

LOVINČIĆEVA BB

74

75

TLM - TVP D.O.O.

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

704

75

63

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 2

507

76

71

COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D.

ZAGREB

MILANA SACHSA 1

735

77

81

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5A

541

78

106

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

KUPSKA 4

79

73

ATLANTIC TRADE D.O.O.

ZAGREB

RAKITNICA BB

80

69

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 1

557

81

87

LEDO D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

892

82

72

KRAŠ,PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

RAVNICE 48

83

100

PETROL TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 3D

84

102

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

PUT BRODOGRADITELJA 16

85

98

AUTOZUBAK DOO

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA BB

86

132

ZAGORJE-TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

MIŠKININA 49

879

87

101

TOMMY D.O.O.

SPLIT

NINSKA 38

962

88

95

STUDENAC D.O.O.

DUĆE

ČETVRT RIBNJAK 17.

961

89

86

VB LEASING D.O.O.

ZAGREB

HORVATOVA 82

80

90

84

JAMNICA DD

ZAGREB

GETALDIĆEVA 3

1.123

91

105

CROBENZ D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 228

114

92

118

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

TRG A. STARČEVIĆA 7/II

764

93

83

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

ILICA 224

94

92

JADROLINIJA

RIJEKA

RIVA 16

95

82

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA BB

331

96

88

AGROKOR D.D.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

267

97

93

CITROEN HRVATSKA

ZAGREB

TURININA 5

98

77

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 1

99

83 1.017

68

417

1.500 717 4.861 628 1.337

1.193 513

1.799 58 1.349 390

501 2.318

51 712

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 23

100

54

BENETTON CROATIA D.O.O.

OSIJEK

VUKOVARSKA 219 A

101

89

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

TRG ANTE STARČEVIĆA 1

102

99

PEUGEOT HRVATSKA D.O.O.

BUZIN

BANI 75, BUZIN

39

103

103

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

ULICA DANICA 5

825

104

104

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 26/4

154

105

52

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

OD SVETOG MIHAJLA 1

106

111

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA GOSPIĆA 1A

360

107

135

MERKUR INTERNATIONAL D.O.O.

SESVETE

ULICA IVANA KELEKA 18A

423

108

44

PYHRN MOTORWAY GMBH

ZAGREB

ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 49

109

76

BELJE D.D.

DARDA

INDUSTRIJSKA ZONA 1 MECE

1.861

110

122

MAGMA D.D.

ZAGREB

BAŠTIJANOVA 52A

1.168

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

69 213 1.558

68

22


057

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

1.263.854.768

72.912.853

112

55.641.405

42

938.586.253

81

345.734.261

80

4,40

5,93

1.257.625.472

81.760.826

105

1.300.606

305

801.189.556

100

13.484.674

335

0,10

0,16

1.237.408.206

0

-

12.423.030

157

1.202.972.132

61

197.356.333

114

1,00

1,03

1.222.106.706

1.178.651.082

7

96.134.928

28

681.074.838

121

179.010.397

119

7,87

14,12

1.214.504.935

1.647.057

239

32.087.906

77

438.099.899

159

158.598.705

136

2,64

7,32

1.199.359.279

0

-

0

1

0,00

0,00

1.160.655.483

0

-

1.105.327.191

0

-

1.089.239.309

19.865.618

1.065.194.945

-

37.729.551.488

1

23.439.952.319

28.512.111

90

1.838.379.213

34

121.085.374

158

2,46

1,55

23.295.493

103

815.719.264

96

42.469.688

264

2,11

2,86

165

18.259.860

129

786.716.653

103

109.521.502

163

1,68

2,32

976.788.199

10

231.978.503

9

2.703.377.536

21

1.604.438.542

19

21,78

8,58

1.054.105.254

4.644.170

217

10.737.536

169

2.245.247.633

27

152.283.999

140

1,02

0,48

1.048.493.312

90.756.949

97

32.196.236

76

919.533.083

83

445.727.973

68

3,07

3,50

1.029.286.034

66.481

282

4.985.012

237

857.516.061

89

169.812.525

126

0,48

0,58

1.025.732.828

80.754.946

107

16.524.080

136

1.092.286.539

68

458.181.273

64

1,61

1,51

1.019.596.475

0

-

269.229.587

218

54.000

375

0,00

0,00

1.001.088.414

32.053.535

149

15.807.322

141

353.920.097

180

72.583.104

207

1,58

4,47

996.774.049

33.464.572

144

6.634.618

206

524.130.784

142

165.427.830

131

0,67

1,27 0,88

-

0

995.254.927

373.941.443

32

17.503.061

130

1.982.762.359

30

1.684.376.406

17

1,76

977.924.804

628.365

259

24.845.335

98

1.834.461.995

35

1.609.032.436

18

2,54

1,35

966.761.064

3.373.732

226

0

378

1.127.798.145

65

91.278.936

183

0,00

0,00

963.030.431

12.026.010

185

6.462.000

209

800.478.620

101

244.419.787

100

0,67

0,81

962.489.664

752.201.607

15

0

354

583.880.216

136

197.634.805

113

0,00

0,00

957.191.284

6.820.956

203

0

375

905.707.306

84

98.054.018

176

0,00

0,00

950.271.659

33.831.505

142

45.922.548

53

589.698.662

135

451.666.997

67

4,83

7,79 42,99

950.212.312

0

-

88.110.687

31

204.935.454

249

93.007.707

180

9,27

926.880.812

1.572.281

240

49.264.001

47

3.912.415.549

15

49.324.001

251

5,32

1,26

920.743.335

3.261.271

227

19.538.144

116

347.394.180

183

62.366.238

222

2,12

5,62

908.811.145

0

888.604.636

109.192.124

-

18.565.729

125

1.739.718.443

37

466.995.754

63

2,04

1,07

91

44.170.359

58

736.070.921

111

405.785.028

70

4,97

6,00

883.609.274

243.495.141

51

39.058.481

68

1.106.296.695

67

685.285.164

42

4,42

3,53

880.927.819

252.428.258

49

258.612

339

410.234.757

166

245.364.325

99

0,03

0,06

21

0

355

465.413.815

152

0

-

7.555.060

196

525.927.585

141

325.326.629

851.690

250

40.228.896

66

467.793.860

151

109.018.612

164

4,78

8,60

2.250

294

41.563.617

63

385.434.226

172

56.804.840

234

4,96

10,78

-

17,24

861.621.768

506.273.143

857.493.694

0

841.363.607 837.951.016

-

0,00

0,00

82

0,88

1,44

831.218.748

0

52.229.552

44

302.904.514

199

70.944.820

212

6,28

827.628.593

41.969

284

0

386

1.460.308.724

46

90.236.777

184

0,00

0,00

820.002.013

81.425.874

106

35.534.839

73

807.823.099

99

500.771.692

56

4,33

4,40

-

806.638.818

0

14.143.308

149

191.143.801

257

36.372.962

277

1,75

7,40

798.547.540

719.826

255

515.994

330

478.510.335

147

62.008.296

224

0,06

0,11 23,96

794.842.695

20.976.057

161

147.988.112

13

617.637.395

132

355.865.629

76

18,62

790.188.499

135.523.772

76

3.484.460

260

974.775.724

78

575.080.688

50

0,44

0,36

773.032.314

0

-

13.526.080

153

237.579.343

237

82.596.080

197

1,75

5,69

772.500.322

12.145.138

184

112.388.390

19

5.891.147.677

11

1.815.233.927

14

14,55

1,91

769.706.648

26.303

286

5.781.363

225

259.694.160

226

45.689.495

257

0,75

2,23

766.484.338

120.585.182

87

17.496.955

131

971.455.216

79

808.248.315

35

2,28

1,80

751.473.196

47.646.506

128

4.631.588

241

254.600.882

232

11.968.360

340

0,62

1,82

745.053.199

729.386.735

16

68.752.862

35

270.228.312

216

123.607.327

156

9,23

25,44

719.082.519

414.505.893

29

14.483.421

147

1.118.256.459

66

498.796.189

57

2,01

1,30

718.575.591

1.807.088

236

9.926.323

177

163.601.935

277

52.418.714

240

1,38

6,07 11,97

703.901.892

121.542.044

86

100.323.217

25

838.005.424

93

376.850.181

74

14,25

698.457.159

17.955.115

172

3.286.681

263

445.707.801

157

112.850.548

161

0,47

0,74

696.123.282

673.799.731

17

95.814.572

29

1.150.856.739

63

868.544.992

33

13,76

8,33

680.587.008

18.886.275

168

4.226.325

247

623.026.144

129

249.984.171

96

0,62

0,68

675.597.764

17.384.875

173

1.536.284

300

463.817.113

153

56.255.904

235

0,23

0,33 10,86

666.861.364

0

-

43.224.066

60

397.981.409

169

150.329.346

142

6,48

661.540.285

6.340.089

207

9.611.666

179

1.521.492.795

44

1.055.677.497

27

1,45

0,63

658.992.764

51.011.199

122

31.278.930

79

398.526.121

168

89.208.284

188

4,75

7,85


058

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

111

107

PLIVA FARMACEUTIKA D.D.

ZAGREB

112

151

PBZ CARD D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 44

378

113

131

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

MATIJE GUPCA 254

383

114

373

ADRIS GRUPA D.D.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 1

25

115

113

PBZ-LEASING D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 44

43

116

97

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

PLOMIN LUKA BB

117

260

KANDIT PREMIJER D.O.O.

OSIJEK

FRANKOPANSKA 99

ULICA GRADA VUKOVARA 49

0 624

118

184

SHW/RWE UMWELT AQUA VODOGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

ČULINEČKA CESTA 287A

119

125

PROPLIN

ZAGREB

SAVSKA 41/42

385

120

108

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

HUM NA SUTLI 203

641

121

112

PROCTER & GAMBLE D.O.O.

ZAGREB

BANI 75

122

154

ELKA KABELI D.O.O.

ZAGREB

KOLEDOVČINA 1

123

7

37 501

KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 7

368

124

143

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

JANKA RAKUŠE 1

861

125

146

KONČAR - KET, D.D.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

196

126

129

PRESOFLEX D. O. O.

POŽEGA

OSJEČKA 19

520

127

110

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.

ZAGREB

KORANSKA 2

214

128

124

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

DUBOVAC 22

484

129

168

AUTOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

JABLANSKA 80

147

130

134

ELEKTROMATERIJALD.D.

RIJEKA

CAMBIERIEVA 13

355

131

109

HIPERMARKETI COOP D.O.O.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 34/2

591

132

130

INDUSTROGRADNJA D.D.

ZAGREB

SAVSKA C. 66

304

133

133

ROTO-PROMET D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA C.102

312

134

119

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

GOSPODARSKA 5

498

135

120

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

DONJE SVETICE 127

920

136

115

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

TEŽAČKA 13

317

137

164

UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33

63

138

138

CESTA VARAŽDIN D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 26

740

139

114

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

MATOŠEVA 8

140

117

FRANCK D.D.

ZAGREB

VODOVODNA 20

515

141

139

MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 96

57

142

150

A.B. PETROL PROMET D.O.O.

SOP

SELSKA 19

55

143

165

ALUFLEXPACK D.O.O.

MURVICA

MURVICA BB

415

1.054

144

137

ELEKTRO-KONTAKT D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA BB

145

155

ISTRAVINO D.D.

RIJEKA

TOME STRIŽIĆA 8

146

187

MONTMONTAŽA D.D. ZA INŽENJERING I IZGRADNJU

ZAGREB

RAKITNICA 2

93

147

136

NAŠICECEMENT D.D.

ZOLJAN

TAJNOVAC 1

345

148

157

RECRO D.D.

ZAGREB

AV. V. HOLJEVCA 40

149

121

HEP-TOPLINARSTVO D.O.O.

ZAGREB

MIŠEVEČKA 15A

369

150

153

BILJEMERKANT D.O.O.

OSIJEK

KNEZA TRPIMIRA 12

925

151

156

PORSCHE LEASING D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 21

46

152

116

ELEKTROPROMET D.D.

ZAGREB

AVENIJA DUBROVNIK 6

318

153

253

MONTER-STROJARSKE MONTAŽE DD

ZAGREB

GJURE SZABA 4

393

154

126

155

127

NARODNE NOVINE

ZAGREB

IVANA ŠIBLA 1

156

167

TŽV GREDELJ D.O.O.

ZAGREB

TRNJANSKA CESTA 1

157

203

GRAĐA D.D.

VRANJIC

VRANJIČKI PUT 2

357

158

140

SAPONIA KEMIJSKA,PREHRAMBENA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA DD

OSIJEK

MATIJE GUPCA 2

820 227

1.298 399

99

600 1.588

159

149

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

KOROMAČNO BB

160

175

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 11B

161

152

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

NASELJE ŠEĆERANA 63

162

145

DAIMLERCHRYSLER LEASING HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5

POLICENTRO RIJEKA D.O.O.

RIJEKA

STROSSMAYEROVA 16

0 100

163 164

220

MAN PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

165

141

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 54

166

147

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

ZAGREBAČKA ULICA 94

167

142

RADIN-GRAFIKA D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 194

168

161

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O.

VELIKA GORICA

PLESO BB

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

45 471 26

562 3.105 69 703


059

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

647.340.299

18.579.054

169

153.835.074

12

1.730.228.684

38

347.935.936

78

23,76

8,89

639.400.477

324.555.792

38

101.814.759

23

638.817.552

125

405.255.973

71

15,92

15,94

8

72,55

9,01

274

1,37

0,80

634.683.676

14.863

290

460.443.395

631.487.122

1.990.615

235

8.679.352

626.902.710

0

623.244.332

446.907.183

614.159.347

0

604.706.451

14.421.614

7

5.061.925.742

13

4.042.942.344

184

1.079.200.615

69

37.623.211

-

25.008.142

97

1.445.854.500

49

316.807.624

84

3,99

1,73

25

21.500.450

108

473.308.379

150

89.562.272

187

3,45

4,54

-

10.677.651

171

131.205.841

312

10.671.763

344

1,74

8,14

179

16.838.492

135

476.626.229

149

198.099.656

112

2,78

3,53 10,21

600.363.837

329.338.275

36

64.665.222

37

633.653.804

127

457.143.464

65

10,77

593.701.440

1.184.643

244

0

381

145.619.920

298

23.178.304

314

0,00

0,00

589.464.841

257.624.438

47

4.780.138

238

507.053.798

144

217.193.156

107

0,81

0,94

588.777.199

117.134.921

88

972.148

317

362.824.158

178

49.491.895

250

0,17

0,27

580.997.923

23.442.803

160

41.127.250

64

708.340.232

115

286.147.160

91

7,08

5,81

573.984.772

83.605.009

103

4.174.259

249

258.958.305

227

25.475.471

306

0,73

1,61

573.611.238

20.609

288

18.556.210

126

272.491.029

215

100.601.990

174

3,24

6,81 0,00

572.126.816

20.491.286

163

0

369

537.328.147

140

93.037.839

179

0,00

568.974.219

100.244.888

95

71.768.572

34

772.940.019

106

637.367.317

46

12,61

9,29

568.549.360

5.721.489

210

1.636.553

296

324.595.486

193

56.843.490

233

0,29

0,50

208

1.291.684

306

295.795.019

202

59.612.631

230

0,23

0,44

-

637.602.058

126

74.425.359

204

0,00

0,00

558.868.540

6.095.274

557.364.372

0

-

0

556.790.956

124.118.240

82

0

364

720.057.600

113

152.624.500

139

0,00

0,00

555.896.578

988.302

249

8.386.934

187

287.504.075

206

30.666.310

290

1,51

2,92

554.844.620

252.053

268

18.972.057

123

495.886.283

145

136.717.635

150

3,42

3,83

553.421.090

0

-

14.831.658

145

281.691.894

211

137.078.355

149

2,68

5,27

211

19.444.561

119

335.949.655

187

192.157.762

115

3,53

5,79

671.243

327

1.054.993.187

72

0

-

0,12

0,06

6.095.259

218

451.764.553

156

151.389.104

141

1,13

1,35

550.537.197

5.531.084

549.789.314

0

537.730.925

43.529.787

131

535.769.715

465.174.163

23

11.788.594

163

811.219.355

97

347.056.768

79

2,20

1,45

530.957.875

52.382.303

120

61.144.387

39

842.857.560

92

743.466.755

37

11,52

7,25

90

41.842.272

62

102.278.152

338

87.986.324

191

7,89

40,91

-

1.179.398

309

87.755.483

356

12.166.053

338

0,22

1,34

-

0,00

0,00

77

2,45

2,91

530.608.852

110.514.174

528.131.905

0

523.180.368

255.883.345

48

0

357

595.465.651

134

0

516.340.010

414.638.466

28

12.630.069

156

434.384.397

162

348.173.491

515.216.845

235.824.448

55

2.217.287

284

326.572.779

192

73.463.781

205

0,43

0,68

504.978.946

306.130.584

40

6.893.709

201

328.036.082

190

145.202.440

145

1,37

2,10

501.106.460

64.759.842

115

98.420.018

26

1.299.907.834

57

739.988.138

38

19,64

7,57

500.205.765

32.401.806

148

12.187.538

160

155.271.634

286

40.807.998

268

2,44

7,85

499.958.162

0

494.028.795

1.076.571

489.140.960

0

485.845.389

276.076

484.471.005

0

-

-

794.523.078

102

0

229

332.784.446

188

84.141.860

1.469.115

301

1.457.228.604

47

43.713.469

262

0,30

0,10

0

384

462.564.985

154

210.367.684

108

0,00

0,00

-

40.227.001

67

292.950.699

204

132.602.840

152

8,30

13,73

0

245

5.582.962

267

-

0,00

0,00

195

1,13

1,68

482.786.562

128.208

276

16.205.112

139

414.832.276

164

335.996.682

81

3,36

3,91

471.542.924

15.505.827

177

1.536.763

299

768.153.672

108

492.673.888

58

0,33

0,20

466.100.296

174.849

272

14.621.815

146

297.861.989

201

71.547.438

210

3,14

4,91

465.993.495

184.803.465

66

12.074.475

161

706.129.154

117

316.801.197

85

2,59

1,71

454.556.494

65.307.811

114

48.035.329

50

828.297.963

94

307.942.264

87

10,57

5,80

452.040.791

106.661.020

92

6.730.758

202

186.674.925

261

56.049.578

236

1,49

3,61

450.710.565

288.828.161

42

47.766.381

51

631.305.362

128

288.376.248

90

10,60

7,57

445.800.156

0

-

17.172.082

133

899.651.877

86

70.250.275

214

3,85

1,91

445.759.338

0

-

122.356.601

17

548.373.167

138

190.825.029

116

27,45

22,31

230

34.573.360

75

159.269.664

281

60.208.503

227

7,77

21,71

-

6.342.991

213

5.810.928.301

12

2.085.689.078

12

1,43

0,11

65

0

359

719.210.941

114

297.619.715

88

0,00

0,00

445.019.076

2.595.802

443.184.098

0

438.219.160

186.391.613

437.709.308

134.100.014

77

13.647.377

151

168.597.288

272

49.639.722

249

3,12

8,09

436.812.421

432.039.885

27

103.045

344

728.591.078

112

395.877.060

72

0,02

0,01


060

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

169

170

TOMIĆ & CO. D.O.O.

ZAGREB

FOLNEGOVIĆEVA 12

119

170

169

GRAMAT D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 198

346

171

197

LANTEA D.D.

ZAGREB

DUBRAVA 45

172

172

MAISTRA D.D.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 6

173

174

ALCA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

304

174

196

LESNINA D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 106

227

175

208

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

LJUBLJANSKA AVENIJA 114

176

193

JOLLY JBS D.O.O.

DRNIŠ

KRALJA TOMISLAVA 2

177

205

BOSO D.O.O.

VINKOVCI

H.D.GENSCHER 22 D

442

178

159

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.**

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 6

381

179

171

HRVATSKA LUTRIJA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 72

180

178

BRODOKOMERC NOVA D.O.O.

RIJEKA

JELAČIĆEV TRG 4

181

231

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

OGRIZOVIĆEVA 36A

110

182

181

PLAVA LAGUNA D.D.

POREČ

RADE KONČARA 12

1.029

183

182

184

794 1.200

79 506

1.332 711

EUROPA-MIL, D.O.O.

ZAGREB

FORTISOVA 8

114

PORSCHE INTER AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

VELIMIRA ŠKORPIKA 21

141 224

185

162

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA C.88.A

186

229

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 15

74

187

261

KONČAR D&ST D.D.

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 8

295

188

204

189

218

INGRA D.D.

ZAGREB

ALEXANDERA VON HUMBOLDTA 4B

190

177

RIVIERA HOLDING D.D.

POREČ

V. NAZORA 9

191

183

STANIĆ D.O.O.

SAMOBOR

KERESTINEČKA CESTA BB

253

192

224

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

ZAGREBAČKA 6

142

193

189

DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KOPRIVNICA

ĐELEKOVEČKA CESTA 21

705

194

188

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 1

195

194

PAN PAPIRNA INDUSTRIJA D.O.O.

DONJI ANDRIJEVCI

RADNIČKA CESTA 173

GEOPROJEKT D.O.O.

ZAGREB

MESNIČKA 1

197

202

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D.

KRALJEVICA

OBALA KRALJA TOMISLAVA 8

198

179

PLIVA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ D.O.O.

ZAGREB

PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 29

199

201

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

MOST 24

583

OPERATIVNA KOMPANIJA D.O.O.

RIJEKA

NIKOLE TESLE 2

176

196

200

125 1.134

90 1.105 62 517

201

225

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

RIMSKI PUT BB

202

213

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

ILICA 149

252

203

144

IREDAL D.O.O.

SPLIT

KOPILICA 5

71

204

214

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

CAPRAŠKA BB

205

191

GENERALTURIST D.O.O.

ZAGREB

I PILE 1

206

349

207

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA DD

SLAVONSKI BROD

DR. MILE BUDAKA 1

VALJAONICA CIJEVI SISAK D.O.O.

SISAK

B.ADŽIJE 19

30

78 251 599 1.109

208

206

SAMOBORKA D.D.

SAMOBOR

ZAGREBAČKA 32A

209

263

KING ICT D.O.O

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

210

237

BOUYGUES TRAVAUX PUBLICS - PODRUŽNICA U HRVATSKOJ

ZAGREB

ZELINSKA 5

211

186

DINERSCLUB ADRIATIC D.D.

ZAGREB

PRAŠKA 5

184

212

207

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

VLAŠKA 116

499

213

241

AGIT D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 51

151

214

185

VEČERNJI LIST D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

241

215

242

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

KARLOVAC

SELCE 33

248

216

217

217

219

218

337 86 77

FERO-TERM D.O.O.

ZAGREB

ILIRSKA 3

150

SPAR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

365

219

227

RTL HRVATSKA D.O.O. ZA USLUGE

ZAGREB

KRAPINSKA 45

306

220

199

JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 14

354

221

128

GIP PIONIR D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 145B

92

222

223

HG SPOT D.D.

ZAGREB

AV.DUBROVNIK 46

223

210

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

V. ŠKORPIKA 27

184

224

192

SLOBODNA DALMACIJA TRGOVINA D.O.O.

SPLIT

PARK MLADEŽI BB

602

225

288

DUHAN D. D.

RIJEKA

VAJNERA ČIČE S. 12

295

226

248

PELIS D.O.O.

SESVETE

INDUSTRIJSKA CESTA BB

114

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

**podaci za prvih devet mjeseci 2006.

98


061

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

436.699.435

26.693.644

431.387.454

0

428.720.215

451.090

428.223.476

288.062.717

424.712.087

5.429.901

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

155

20.670.891

110

115.809.295

327

66.284.084

218

4,73

-

1.267.399

308

437.505.706

160

170.627.915

124

0,29

0,29

261

5.519.533

230

238.748.696

235

101.175.321

172

1,29

2,31

43

0

356

1.536.366.214

43

925.374.118

31

0,00

0,00

212

29.893.533

84

282.690.897

209

119.431.468

160

7,04

10,57 18,11

17,85

420.486.389

313.261

266

20.173.698

111

111.388.455

332

44.835.798

261

4,80

419.672.631

4.192.409

219

5.077.847

234

193.734.940

255

9.523.681

347

1,21

2,62

414.009.595

0

-

9.761.526

178

322.321.197

194

72.465.147

208

2,36

3,03

413.931.681

0

412.774.351

389.782.772

-

13.544.908

152

158.578.069

282

51.022.121

244

3,27

8,54

30

27.965.448

92

417.784.399

163

166.174.021

130

6,78

6,69 16,81

411.995.693

0

-

44.904.200

56

267.178.206

219

155.862.472

138

10,90

409.513.361

84.241

281

2.124.786

285

153.997.052

287

5.824.786

360

0,52

1,38

403.630.455

226.062.273

57

12.374.321

159

257.430.374

229

23.560.262

313

3,07

4,81

402.378.853

300.857.726

41

48.556.601

49

1.418.139.260

51

1.334.307.735

22

12,07

3,42

399.808.794

127.063

277

4.163.829

250

145.965.101

297

26.727.019

302

1,04

2,85 0,00

397.096.262

0

-

0

105.068.547

336

31.691.503

289

0,00

395.080.857

0

-

117.299.780

18

-

2.507.035.827

22

1.764.053.910

15

29,69

4,68

394.177.409

239.167.793

54

97.933.818

27

292.345.901

205

164.832.059

133

24,85

33,50

388.081.030

270.519.379

44

16.199.311

140

257.070.063

230

86.459.882

192

4,17

6,30

382.843.124

194.373.286

60

39.004.946

69

823.150.184

95

174.106.487

122

10,19

4,74

381.921.046

306.993.814

39

8.139.415

188

1.639.565.083

39

1.238.768.884

25

2,13

0,50 5,58

379.422.403

13.616

291

10.627.924

172

190.382.831

258

70.771.730

213

2,80

378.332.355

32.722.298

147

7.302.109

199

161.900.643

280

30.007.765

291

1,93

4,51

378.088.972

50.660.645

123

341.253

336

306.756.991

198

102.557.254

170

0,09

0,11 12,69

378.031.021

127.206.153

81

12.961.978

155

102.127.710

339

57.679.321

231

3,43

377.833.052

31.963.064

150

822.841

322

698.969.369

119

169.669.117

127

0,22

0,12

376.902.352

0

8.057.329

189

331.921.735

189

12.887.928

337

2,14

2,43

375.104.160

171.791.831

0

361

236.701.638

239

0

-

0,00

0,00

68

371.999.696

332.500.524

35

197.538

341

384.503.421

174

78.424.730

371.763.518

8.279.754

195

178.068.877

11

41.462.512

393

0

200

0,05

0,05

-

47,90

429,47

368.952.052

23.537.263

159

7.923.645

190

131.393.153

311

51.257.920

243

2,15

6,03

368.861.877

7.837.620

198

10.282.541

175

317.891.809

196

98.729.860

175

2,79

3,23

367.070.775

803.163

251

0

383

59.507.413

380

6.080.135

356

0,00

0,00

364.461.904

3.788.568

223

7.691.161

194

46.783.454

388

12.894.978

336

2,11

16,44

364.444.636

72.278.517

113

2.404.655

278

169.190.441

271

28.917.839

296

0,66

1,42

363.580.212

38.905.685

139

6.225.917

214

247.519.929

234

92.745.717

181

1,71

2,52

360.912.096

248.407.694

50

0

358

478.314.161

148

206.636.472

110

0,00

0,00

360.781.354

8.793.546

194

38.295.517

70

353.000.689

181

175.208.913

121

10,61

10,85

359.315.451

33.704.797

143

19.099.725

122

140.915.950

300

50.378.727

248

5,32

13,55

358.006.794

0

-

104.433.986

21

134.846.142

307

101.170.257

173

29,17

77,45

356.676.471

13.227.451

181

50.160.613

46

1.226.433.219

59

236.612.325

102

14,06

4,09

355.603.254

50.495.094

124

5.853.156

223

768.292.874

107

309.585.530

86

1,65

0,76

355.063.957

264.053.031

45

735.581

324

80.468.746

363

11.699.183

341

0,21

0,91

352.536.226

20.016.730

164

0

370

174.559.883

268

110.011.304

162

0,00

0,00

350.884.996

7.322.192

201

4.046.124

253

147.017.615

294

79.764.959

199

1,15

2,75

346.546.835

432.717

263

5.901.941

343.619.390

0

-

221

167.318.148

274

65.953.907

219

1,70

3,53

0

-

412.578.764

165

61.246.191

225

0,00

0,00

343.470.282

9.507.278

190

0

373

264.811.875

220

36.939.070

276

0,00

0,00

342.252.590

192.716.955

64

36.642.480

71

2.423.989.913

23

2.151.348.086

11

10,71

1,51

338.838.949

0

-

10.026.341

176

230.105.833

242

36.118.782

278

2,96

4,36

337.640.830

8.056.742

196

6.173.601

215

197.263.246

254

65.903.495

220

1,83

3,13 21,17

337.043.478

5.168.847

214

21.424.399

109

101.212.860

341

21.780.378

318

6,36

335.769.930

0

-

1.289.077

307

54.087.822

385

38.268.509

271

0,38

2,38

331.225.865

0

-

3.234.836

265

50.652.851

386

33.215.136

284

0,98

6,39

330.695.735

325.465.491

37

8.802.011

183

165.198.436

276

128.940.998

154

2,66

5,33


062

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

227

176

KRKA FARMA D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA 41/8

111

228

272

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 1H

325 164

229

308

COMBIS D.O.O.

DUBROVNIK

MARKA MARULIČA 6

230

212

GRADSKA LJEKARNA ZAGREB

ZAGREB

KRALJA DRŽISLAVA 6

317

231

216

ISTRATURIST D.D.

UMAG

JADRANSKA 66

820

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269D

233

215

PONI TRGOVINA D.O.O.

KOPRIVNICA

JOSIPA VARGOVIĆA BB

234

245

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 40

235

249

GP KRK D.D.

KRK

STJEPANA RADIĆA 31

RIMC D.O.O.

SVETA NEDELJA

UL.DR.FRANJE TUĐMANA 6

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

ULICA DANICA 3

232

236 237

234

238

47 9 81 497 15 297

STIPIĆ-INTERART D.O.O.

ZAGREB,LUČKO

VENTILATORSKA 24

192

226

CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

ILICA 15/I

670

PB PROJEKT D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA C.43

241

198

BINA-ISTRA D.D.

PULA

GIARDINI 2

242

190

DISTRI-PRESS D.O.O.

ZAGREB

MAJSTORSKA 6

243

271

DIGITEL MEDIJSKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62 A

244

374

239 240

10 9 168 22

245

287

TEAM D.D.

ČAKOVEC

PRELOŠKA 44

329

246

240

ORVAS PLUS D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

145

247

195

JADROPLOV D.D.

SPLIT

OBALA KNEZA BRANIMIRA 16

50

248

259

UNIPHARM D.O.O.

BUZIN

BUZIN,BANI 98

43

249

275

ETRADEX

SVETA KATARINA

BENAZIĆI 99

84

250

235

TARLE I KRNIĆ D.O.O.

RIJEKA

MILUTINA BARAČA 5

37

251

209

MAN IMPORTER HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

35

252

230

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

PRIVLAKA B.B.

75

253

325

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

KRALJA TOMISLAVA 1

872

254

344

MPROFIL DOO

ZABOK

PRILAZ DR FRANJE TUĐMANA 11

206

255

243

INTRONIC D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA ULICA BB

63

256

256

HOREX TRADE D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 6

16

257

252

CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD

ZAGREB

TRG SENJSKIH USKOKA 7 - 8

258

228

TVIN D.O.O.

VIROVITICA

ZBORA NAR.GARDE 2

259

257

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O

VELIKA GORICA

PLESO BB

260

246

JEDINSTVO D.D.

MIHALJEKOV JAREK

MIHALJEKOV JAREK 33

302

261

239

DUHAN D.D. ZA UNUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU

ZAGREB

DRAŠKOVIĆEVA 27

461

262

298

LIMEX D.O.O.

DONJI MIHOLJAC

VUKOVARSKA 77A

561

263

296

ZOVKO-ZAGREB D.O.O.

SESVETE

SLAVONSKA AVENIJA 63

170

HABAU HOCH UND TIEFBAUGESELLSCHAFT G.M.B.H. - PODRUŽNICA

ZAGREB

DRAŠKOVIĆEVA 23

265

255

GAVRAVNOVIĆ D.O.O.

ZAGREB

MAJSTORSKA 2

266

233

ALPINE BAU ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

ZAVRTNICA 17

267

371

S & T HERMES PLUS D.O.O.

BUZIN

BORONGAJSKA CESTA 81A

268

289

GRIČ PETROL D.O.O.

SAMOBOR

MIRKA KLEŠIČIĆA 7

DUBROVNIK AIRLINE D.O.O.

ČILIPI

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

137

264

269

34 1.203 847

0 302 75 106 36

270

274

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

VLAŠKA 106

412

271

254

RADIN REPRO I ROTO D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA CESTA 194

196

272

306

CEDEVITA DOO

ZAGREB

PLANINSKA BB

261

273

282

TRGONOM D.O.O

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 13

406

274

269

PETROKOV D.O.O.

ZAGREB

MRKŠINA 52D

127

275

258

PURIS D.D. PAZIN

PAZIN

HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA 2

526

276

247

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

CARA HADRIJANA 7

130

277

AUTO KUĆA GAŠPEROV D.O.O.

VRPOLJE

KRALJA STJEPANA DRŽISLAVA 7

278

277

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

BUZIN, CEBINI BB

279

309

STRIDON-PROMET D.O.O.

DUGO SELO

ZAGREBAČKA 10800

EURO-DOM-A.G.JUG DOO

VARAŽDIN

ZAGREBAČKA 47

280

50 0 189 0

281

278

282

284

CHROMOS AGRO D.D.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

283

238

ECOS TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 22

109

284

280

INTEREUROPA D.O.O.

ZAGREB

LONČAREVA 3

503

Izvor: Fina

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

167


063

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

330.467.266

18.515.835

330.077.191

0

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

170

6.364.469

211

385.359.982

173

156.317.860

137

1,93

1,65

-

24.431.059

99

263.717.679

222

42.631.977

263

7,40

9,26

189

19.370.247

120

123.198.899

317

27.398.467

299

5,87

15,72

-

6.948.326

200

201.120.746

253

170.273.319

125

2,13

3,45

42.669.814

61

1.131.393.995

64

682.762.556

43

13,19

3,77

329.860.674

10.175.837

326.077.884

0

323.458.658

233.852.480

56

317.400.868

1.075.332

246

0

382

659.621.682

122

0

315.866.403

42.524.042

132

7.625.930

195

97.075.495

346

792.111

311.566.923

123.034.414

83

0

365

117.987.732

323

0

311.422.324

11.085

293

3.302.059

262

222.042.646

243

55.851.007

-

0,00

0,00

370

2,41

7,86

-

0,00

0,00

238

1,06

1,49

311.214.655

0

-

19.102.822

121

231.191.205

240

41.735.438

265

6,14

8,26

309.980.947

36.710.659

140

11.729.626

164

338.715.941

186

243.669.137

101

3,78

3,46

308.922.953

24.198

287

10.615.798

173

95.561.660

350

46.755.048

256

3,44

11,11

308.186.314

0

-

29.707.567

85

287.043.088

207

103.690.300

169

9,64

10,35 26,39

305.852.355

0

-

44.931.303

55

170.239.722

270

46.852.070

255

14,69

302.666.151

0

-

18.536.132

127

2.790.631.212

20

708.719.298

41

6,12

0,66

302.041.227

10.948.431

188

13.953.472

150

83.796.205

359

33.191.847

285

4,62

16,65

299.784.289

4.690.924

216

5.618.756

227

111.985.950

331

5.907.544

359

1,87

5,02

296.804.284

0

17.618

349

122.921.943

318

40.387.026

270

0,01

0,01

295.701.131

1.282.086

242

-

9.250.097

180

121.025.800

320

45.552.937

258

3,13

7,64

293.490.370

263.960.563

46

14.864.665

144

291.568.249

0

-

0

1.009.808.517

74

658.069.013

45

5,06

1,47

-

162.749.844

279

538.664

371

0,00

0,00 3,49

291.458.749

0

-

2.330.640

280

66.738.483

376

17.546.733

326

0,80

291.068.623

0

-

3.733.134

257

39.436.479

394

6.618.201

352

1,28

9,47

290.930.979

3.960.474

222

10.908.531

167

121.716.818

319

25.512.009

305

3,75

8,96 14,40

289.676.842

194.087.252

61

29.049.708

89

201.772.829

252

91.623.423

182

10,03

287.951.849

41.973.981

135

23.500.130

101

566.918.413

137

266.082.620

93

8,16

4,15

287.265.843

49.990.285

125

19.469.712

118

230.539.744

241

37.704.392

273

6,78

8,45

286.770.550

47.751.834

127

17.480.621

132

189.376.053

259

77.480.621

202

6,01

9,23

286.342.832

16.500.049

174

4.398.142

245

166.516.992

275

9.895.568

345

1,54

2,64

285.674.788

240.322.081

52

5.260.934

232

56.342.610

383

19.436.172

324

1,84

9,34

279.352.482

203.109.704

59

4.418.249

243

294.632.307

203

257.358.580

95

1,58

1,50

278.749.932

88.271.193

100

19.674.804

115

902.482.052

85

842.088.121

34

7,06

2,18

274.695.139

60.749.871

118

3.138.470

267

153.358.764

288

86.396.054

193

1,14

2,05

274.147.488

0

-

1.712.998

292

65.065.942

377

20.356.251

320

0,62

2,63

273.377.985

194.020.913

62

10.697.805

170

346.209.862

185

76.011.356

203

3,91

3,09

237

0,00

268.423.771

1.741.832

0

380

105.697.821

335

1.016.303

369

0,00

266.664.324

0

-

108.717

343

63.314.634

378

108.717

374

0,04

0,17

264.865.307

0

-

12.417.374

158

73.095.359

370

32.696.400

286

4,69

16,99 19,28

264.297.841

1.422.040

241

20.145.795

112

104.480.678

337

50.986.268

245

7,62

263.732.804

7.894.828

197

7.455.085

197

133.457.168

308

45.320.229

259

2,83

5,59

261.679.471

1.045.083

247

1.588.153

298

116.672.152

325

8.170.305

350

0,61

1,36

260.690.650

239.734.271

53

7.755.349

191

135.683.141

306

0

260.618.837

29.551.990

152

2.952.377

270

437.307.116

161

175.526.096

-

2,98

5,72

120

1,13

0,68

260.504.427

13.092

292

6.647.240

205

135.963.185

304

29.797.440

293

2,55

4,89

260.447.780

85.203.595

102

31.220.145

80

203.630.055

251

120.844.637

159

11,99

15,33

259.265.698

190.808

271

2.005.047

289

130.660.031

314

24.804.142

308

0,77

1,53

258.818.923

4.065.611

220

3.688.919

258

149.975.669

293

34.705.680

280

1,43

2,46

257.608.596

3.149.301

228

0

379

255.608.971

231

97.768.170

177

0,00

0,00

257.063.270

0

-

0

-

261.747.212

224

0

-

0,00

0,00 24,06

256.550.797

0

-

8.612.591

185

35.799.844

396

18.281.356

325

3,36

256.415.073

26.305.159

156

1.396.506

304

78.196.804

364

6.095.908

355

0,54

1,79

255.216.191

99.691

279

1.659.404

294

106.886.837

333

13.911.733

334

0,65

1,55

254.180.874

0

0

400

0

-

0,00

-

252.074.985

12.575.732

251.869.740

0

251.807.449

42.258.933

-

0

-

183

2.758.529

274

320.698.995

195

228.264.260

103

1,09

0,86

-

7.404.443

198

208.965.287

246

23.996.517

311

2,94

3,54

133

22.101.777

105

444.258.550

158

266.971.614

92

8,78

4,98


064

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

285

267

EUROTRADE D.O.O.

ROVINJ

GOSPODARSKA ZONA GRIPOLE SPINE BB

169

286

266

FINVEST CORP D. D.

ČABAR

IVANA GORANA KOVAČIĆA 24

605

287

328

ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D.

ZAGREB

NOVA CESTA 93

756

288

319

DROGA KOLINSKA D.O.O.

ZAGREB

PRILAZ I. VISINE 7

289

356

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D.

RIJEKA

PULAC BB

MAGNA GLOBAL D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62 A

3

AUTOKUĆA BAOTIĆ D.O.O.

ZAGREB

MAKSIMIRSKA 282

78

290 291

317

84 276

292

265

MLINAR D.D. KRIŽEVCI

KRIŽEVCI

GRDENIĆEVA 27

831

293

283

IPK KANDIT D.D.

OSIJEK

KRSTE FRANKOPANA 99

485

METEOR GRUPA D.O.O.

VARAŽDIN

OPTUJSKA 12

203

342

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 6

373

HABAU - GHIZZONI D.O.O.

ZAGREB

DRAŠKOVIĆEVA 23

396

METSS D.O.O.

ČAKOVEC

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A

294 295 296 297 298

0 367

VMD PROMET D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269 D

299

326

VE-MIL D.O.O.

ZAGREB

RUDEŠKA CESTA 140

155

300

232

VJESNIK D.D. TISKARSKO IZDAVAČKE DJELATNOSTI

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

580

301

324

302

11

SPECTATOR SOLIS D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

303

158

NECKERMANN D.O.O.

VARAŽDIN

VILKA NOVAKA 50/2

200

304

327

VULKAL D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA 310

115

305

388

IRIS D.D.

ZAGREB

KNEZA BRANIMIRA 22

236

306

221

GRANOLIO D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 5

307

307

FIBIS D.O.O.

ZAGREB

MEDARSKA 69

308

332

ŽITNJAK D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 210

309

36

88 34 348

ALPHA BAUMANAGEMENT D.O.O.

ZAGREB

TURININA 4

310

345

PORR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 40-5

311

337

SOKOL MARIĆ I DR. K.D.

ZAGREB

TRG MARŠALA TITA 8II

OPTIMA LEASING D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 41/XVI

BAUMAX ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 11

181

312 313

276

314

320

1 37 2.812 5

BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. U STEČAJU

RIJEKA-DIO(KOSTRENA)

MARTINŠĆICA BB

650

315

GRADNJA D.O.O.

OSIJEK

RIBARSKA 1

507

316

ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

DOKTORA MILE BUDAKA 1

384

PERUTNINA PTUJ PIPO D.O.O.

ČAKOVEC

RUDOLFA STEINERA 7

515

BAVARIA PIVO D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA BB

86

SVETOG LEOPOLDA MANDIĆA 13A

55

317

291

318 319

301

BIJELIĆ CO D.O.O.

OSIJEK

320

286

MD PROFIL D.O.O.

ĐAKOVO

INDUSTRIJSKA ZONA BB

195

321

244

V U P I K D.D.

VUKOVAR

SAJMIŠTE 113 C

928

322

262

HYPO ALPE-ADRIA CONSULTANTS D.O.O.

ZAGREB

TRAKOŠĆANSKA 4

323

300

SLOBODNA DALMACIJA D.D.

SPLIT

HRVATSKE MORNARICE 4

45 660

324

236

SONIK D.O.O.

ZADAR

BENKOVAČKA 1A

384

325

385

NAMA, D.D. - U STEČAJU

ZAGREB

NEMČIĆEVA 1

432

326

314

UNILEVER CROATIA D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 106

ZAGREBGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

VESLAČKA BB

DAL-KON ING D.O.O.

SPLIT

VUKOVARSKA 148

SWIETELSKY BAUGESELLSCHAFT M.B.H. PODRUŽNICA ZAGREB

ZAGREB

NOVA CESTA 192

315

ELECTROLUX D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 3

ENERGOPLAN D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 48

332

290

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

OSIJEK

ZELENO POLJE 34

246

333

285

TRGOCENTAR DD

VIROVITICA

ZNG 1

501

334

302

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

INDUSTRIJSKA 1

244

335

304

BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA D.O.O.

SPLIT

PUT SUPAVLA 21

382

327 328

329

329 330 331

336

61 512 36 0 31 23

BELJE KOOPERACIJA D.O.O.

DARDA

PRIJELAZNA PUSTARA 7

337

350

ĐAKOVŠTINA D.D.

ĐAKOVO

EL.CENTRALE 12

338

173

HYPO LEASING STEIERMARK D.O.O.

ZAGREB

GAJEVA 57

339

305

TRGOCENTAR DOO

ZABOK

RADNKIČKO NASELJE BB

312

340

312

483

341 342 Izvor: Fina

399

ŽELJEZARA SPLIT D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DR. F. TUĐMANA BB

LAGER BAŠIĆ D.O.O

ZAGREB

I.B.MAŽURANIĆ 8

KNAUF D.O.O.

MARKOVAC

KOSOVO BB

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

24 521 12

50 102


065

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

251.064.163

44.468.281

130

2.325.131

282

120.100.242

321

26.713.374

303

0,93

1,94

250.772.522

57.203.707

119

3.572.296

259

691.321.868

120

488.658.426

59

1,42

0,52

250.537.056

141.866

274

29.118.399

88

203.990.644

250

148.058.047

143

11,62

14,27

249.243.913

15.438.853

178

0

371

90.931.981

353

0

-

0,00

0,00

247.728.872

122.509.137

85

23.337.322

102

310.376.310

197

108.370.753

166

9,42

7,52

247.156.513

1.214.065

243

233.052

340

97.332.845

344

353.395

372

0,09

0,24

247.108.947

0

-

366.878

333

37.029.207

395

6.300.548

353

0,15

0,99

-

3.982.881

254

364.789.892

177

167.253.113

129

1,62

1,09

116

51.565.730

45

348.195.149

182

182.620.561

118

21,26

14,81

246.483.610

0

242.581.350

62.574.849

242.377.216

3.987.121

221

1.596.637

297

137.946.490

303

37.791.450

272

0,66

1,16

241.915.609

18.502.671

171

19.524.019

117

131.085.350

313

56.906.176

232

8,07

14,89

241.040.363

0

-

2.080.251

286

42.639.393

392

2.100.534

367

0,86

4,88

240.544.294

0

-

6.359.196

212

57.364.573

382

9.850.661

346

2,64

11,09

239.494.731

0

-

25.271.702

95

258.889.015

228

68.930.034

216

10,55

9,76

237.901.477

8.889.006

192

1.050.863

312

131.432.264

310

14.266.983

332

0,44

0,80

236.918.627

3.534.424

225

0

377

238.134.846

236

107.005.120

168

0,00

0,00

327

6,48

10,47

-

0,00

0,00

246

5,71

10,46

236.467.418

102.353.863

94

15.333.126

142

146.398.977

296

16.002.061

236.215.344

104.339.424

93

0

367

72.962.751

371

0

235.986.433

206.820

270

13.476.235

154

128.868.541

316

50.853.388

235.268.859

3.678.883

224

7.732.678

192

150.212.450

292

29.502.553

294

3,29

5,15

234.752.900

19.338.167

167

80.742

345

301.784.225

200

71.070.807

211

0,03

0,03 2,24

234.696.800

0

-

710.860

325

31.675.782

397

10.821.163

343

0,30

234.430.001

0

-

186.796

342

184.362.411

263

145.260.476

144

0,08

0,10

234.418.248

0

-

40.841.399

65

50.436.055

387

34.333.548

282

17,42

80,98

234.313.678

0

233.794.249

147.838

273

0 19.680.611

-

75.712.073

366

0

114

86.593.901

358

19.802.611

-

0,00

0,00

322

8,42

22,73

233.608.164

0

-

31.503

348

519.608.514

143

1.124.813

368

0,01

0,01

233.193.776

0

-

1.091.306

310

74.758.989

368

14.459.333

331

0,47

1,46

232.412.062

144.605.472

231.823.232

0

75

0

363

285.760.623

208

0

-

5.026.287

235

183.280.244

264

60.865.193

-

0,00

0,00

226

2,17

2,74

231.617.836

144.985.379

74

18.661.641

124

247.921.288

233

55.964.768

237

8,06

7,53

231.432.530

2.037.119

234

6.538.288

208

146.926.323

295

81.656.860

198

2,83

4,45

191

4.680.367

240

82.774.635

361

2.920.055

365

2,03

5,65

-

5.187.551

233

46.678.347

389

23.054.674

316

2,25

11,11 3,24

231.087.076

8.891.788

230.817.138

0

230.673.777

643.487

257

5.789.826

224

178.880.464

267

41.367.879

266

2,51

229.682.003

0

-

2.597.304

275

808.654.881

98

524.563.377

55

1,13

0,32

229.581.531

0

-

28.259.575

91

1.000.522.738

75

85.931.977

194

12,31

2,82

228.307.834

6.613.767

0

376

207.970.360

248

108.901.043

165

0,00

0,00

228.275.986

0

977.222

315

94.756.888

351

27.392.276

300

0,43

1,03

-

327.246.462

191

47.571.662

254

0,00

0,00

246

74.467.193

369

23.116.534

315

1,88

5,73

227.810.509

0

227.339.756

27.535.114

205 154

0 4.266.498

226.646.510

0

-

6.628.038

207

181.302.677

265

19.958.504

321

2,92

3,66

226.469.727

0

-

10.532.588

174

101.736.228

340

11.390.988

342

4,65

10,35 0,71

226.387.646

0

926.656

319

129.667.821

315

2.480.633

366

0,41

225.485.796

28.924.809

153

-

2.905.095

271

116.221.727

326

24.937.007

307

1,29

2,50

224.381.482

2.751.703

229

2.484.851

276

156.573.447

285

8.241.015

349

1,11

1,59

223.742.430

6.692.980

204

56.016

347

117.609.345

324

37.436.688

275

0,03

0,05

223.534.717

0

-

409.316

331

150.559.836

290

50.844.237

247

0,18

0,27 9,19

223.474.660

49.443.715

126

25.313.795

94

275.580.381

213

165.331.819

132

11,33

223.321.179

13.103.915

182

0

372

72.552.686

372

174.063

373

0,00

0,00

223.313.428

0

4.174.852

248

139.619.162

302

4.180.920

362

1,87

2,99

223.180.571

4.376.536

218

681.058

326

618.262.951

131

259.538.831

94

0,31

0,11

220.786.541

236.583

269

0

385

641.156.487

124

0

-

0,00

0,00

-

220.394.090

1.001.954

248

5.476.007

231

99.401.944

342

36.104.258

219.862.946

8.803.803

193

0

374

394.444.217

170

0

217.977.421

30.371.684

151

6.112.778

216

70.892.548

373

14.655.584

217.416.801

74.741.878

110

21.953.603

106

282.549.084

210

126.525.146

279

2,48

5,51

-

0,00

0,00

329

2,80

8,62

155

10,01

7,77


066

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2006.

2005.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

343

292

KONČAR-KUĆANSKI APARATI D.O.O.

ZAGREB

ŽITNJAK BB

344

318

VELEKEM DD

ZAGREB

KOTURAŠKA CESTA 51

148

KIO KERAMIKA D.O.O.

ORAHOVICA

VLADIMIRA NAZORA BB

476 152

345

518

346

313

LAVČEVIĆ INŽENJERING D.O.O.

SPLIT

BIHAĆKA 2

347

200

AGROPRERADA D.D.

IVANIĆ-GRAD

ŽITNA 1

127

VODOVOD-OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

POLJSKI PUT 1

762

348 349

382

350 351

MCCANN ERICKSON D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33A

ULJANIK STROJOGRADNJA D.D.

PULA

FLACIUSOVA 1

59 365

DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D.

VINKOVCI

DUGA ULICA 181

352

3.MAJ MOTORI I DIZALICE D.D.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

353

CROATIA LEASING D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 22

25

LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SPLIT

KRAJ SV.MARIJE 1

191 360

375

354

311

355

348

356

KAMEN D. D.

PAZIN

TRG SLOBODE 2

LAVČEVIĆ D.D.

SPLIT

BIHAĆKA 2 MATIJE GUPCA 130

1.049 501

32

357

281

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

358

381

ELEKTROMETAL D.D.

BJELOVAR

FERDE RUSANA 21

455

359

378

GP DUBROVNIK D.D.

DUBROVNIK

Đ.NATALI 7

487

360 361

370

362

358

354

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO D.O.O.

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 42A

385

ISTRACOMMERCE D.D.

PAZIN

TRG SLOBODE 2

260 463

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.

SPLIT

BIOKOVSKA 3

363

AUTO HRVATSKA DIJELOVI D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

364

LOCAT LEASING CROATIA D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33

46 29

88

365

294

GORUP DOO

TOMAŠEVEC

TOMAŠEVEC 2

366

336

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

ULICA M.TITA 198

367

366

EUROLEASING D.O.O.

SPLIT

REMETINEČKA CESTA 98

368

365

FEROIMPEX D.O.O.

VUKOVAR

DUNAVSKI PRILAZ 3

7

VA TECH ELIN EBG GMBH & CO PODRUŽNICA ZAGREB

ZAGREB

ŽITNJAK BB

0

369

855 20

370

359

MOZAIK KNJIGA D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 66

183

371

394

MAZIVA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 175

292

372

398

ZM-INŽENJERING D.O.O.

ZAGREB

VESLAČKA 2-6

26

373

310

DIK D.O.O.

SPLIT

PUT ORIŠCA 9

23

374

TONDACH HRVATSKA DD

BEDEKOVČINA

MATIJE GUPCA 2

260

375

ELEKTROCENTAR PETEK D.O.O.

IVANIĆ-GRAD

ETANSKA CESTA 8

238

376

395

ABB D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284

377

322

ŠKOLSKA KNJIGA DD

ZAGREB

MASARYKOVA 28

378

45 269

S IMMORENT LEASING JOTA D.O.O.

ZAGREB

ZELINSKA 3

331

MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D.

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 4

362

SKLADGRADNJA-GRUP D.O.O.

IMOTSKI

ŠET. S. RADIĆA 2

665

381

273

ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA D.D.

DUBROVNIK

BRSALJE 17

509

382

380

AUTOTRANS D.O.O. RIJEKA

RIJEKA

TRG ŽABICA 1

553

HUP-ZAGREB DD

ZAGREB

TRG KREŠIMIRA ĆOSIĆA 9

446

379 380

383

0

384

341

REMONT I ODRŽAVANJE PRUGA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

ZAGREB

TRG FRANCUSKE REPUBLIKE 13

781

385

357

TRGOMETAL D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 4

149

386

FEAL HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

REUDEŠKA 3A

387

HRVATSKI DUHANI D.D.

VIROVITICA

OSJEČKA 2

388

391

ROBERT BOSCH D.O.O.

ZAGREB

KNEZA BRANIMIRA 22

389

346

TRGOSTIL DD

DONJA STUBICA

TOPLIČKA CESTA 16

390

SELK D.D.

KUTINA

KOLODVORSKA 27

391

OT OPTIMA TELEKOM

ZAGREB

BANI 75 A

VETERINA D.O.O.

KALINOVICA

KALINOVICA, SVETONEDELJSKA 2

MAGMA D.O.O. JALKOVEC

VARAŽDIN

VARAŽDINSKA UL., ODVOJAK I, KBR. 14

PULJANKA D.D.

PULA

ANTICOVA 5

392

316

393

355

394 395

389

396 397

AUTO BAČIĆ D.O.O

ZAGREB

DUBRAVA 256K

PEVEC TRANSPORT D.O.O.

BJELOVAR

TRG S. RADIĆA 26

47 366 1.839 263 85 348 32 250

361

398

RUTING .D.O.O.

RUBEŠI

RUBEŠI 19

399

323

MEGATREND D.O.O.

ZAGREB

BANI 75

400

360

METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN DD VARAŽDIN

VARAŽDIN

FABIJANSKA ULICA 33

Izvor: Fina

47 247

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

tvrtke koje ne dozvoljavaju objavljivanje podataka

38 48 800


067

RANG-LJESTVICA

svote: u kn POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U % UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDJEL DOBITI U UKUPNOM PRIHODU

DOBIT U ODNOSU NA IMOVINU

215.868.675

85.824.980

101

2.002.963

290

216.941.994

244

134.323.535

151

0,93

0,92

214.775.715

653.383

256

1.659.333

295

118.610.063

322

33.292.449

283

0,77

1,40

108

0,08

214.713.663

79.888.539

311.318

338

404.455.587

167

55.077.302

239

0,15

214.592.996

0

-

3.903.721

255

83.419.019

360

5.930.482

358

1,82

4,68

214.581.001

0

-

381.113

332

212.106.838

245

121.221.192

157

0,18

0,18

214.369.606

17.459

289

1.447.804

303

864.512.189

88

373.067.956

75

0,68

0,17

214.227.178

81.864.864

104

2.765.747

273

68.610.869

375

14.584.687

330

1,29

4,03

211.920.680

174.363.795

67

0

360

186.169.993

262

40.640.174

269

0,00

0,00

210.465.534

147.215.938

73

7.714.530

193

264.499.540

221

108.076.449

167

3,67

2,92

209.900.522

122.584.780

84

0

366

70.639.213

374

0

-

0,00

0,00

209.126.061

0

-

0

-

612.407.002

133

83.936.430

196

0,00

0,00

208.783.165

0

-

1.054.998

311

133.102.507

309

59.936.603

229

0,51

0,79

208.476.492

157.876.940

71

11.193.206

165

144.564.634

299

72.150.061

209

5,37

7,74

-

208.308.526

0

6.674.866

204

278.831.108

212

202.520.413

111

3,20

2,39

208.297.306

36.635

285

345.134

335

237.447.440

238

145.187.623

146

0,17

0,15

207.938.260

100.285

278

206.772.743

0

5.653.618

226

158.507.447

283

52.272.574

241

2,72

3,57

-

973.148

316

186.746.699

260

48.586.655

252

0,47

0,52

206.154.050

0

-

3.255.965

264

90.272.518

354

7.451.548

351

1,58

3,61

205.997.185

0

-

784.656

323

81.269.711

362

28.190.413

297

0,38

0,97

205.689.108

0

205.424.314

2.473.256

569.466

329

2.401.906.099

24

607.086.499

48

0,28

0,02

231

-

6.396.776

210

167.792.372

273

24.078.642

310

3,11

3,81 1,25

205.395.709

0

-

19.762.414

113

1.580.480.532

42

78.089.778

201

9,62

204.769.423

13.540.927

180

4.140.335

251

106.388.786

334

15.050.111

328

2,02

3,89

204.638.212

127.958.206

80

11.837.873

162