Page 1

10 Spektar

Slobodna Dalmacija SUBOTA, 15.3.2014.

Intervju Uoči Prve konferencije o dobroj ekonomiji u Zagrebu, razgova

Nije alternativa k Ako ostanemo unutar ovog sustava, bit će nam gore, jer je to u ovom kapitalističkom sustavu normalno. Glavno pitanje je hoćemo li na vrijeme i u nekom obujmu uspjeti kreirati i osigurati solidarne i održive priče koje mogu zamijeniti ovaj sustav PIŠE GORAN KOTUR VIŠI ASISTENT na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar“ u Zagrebu, mladi sociolog dr. Dražen Šimleša dosad je objavio četiri knjige i više znanstvenih radova na temu globalizacije i održivog razvoja, a pisao je i o anarhizmu. Na mirovnim studijima predaje kolegij “Globalizacija“, a na Hrvatskim studijima kolegij “Globalno društvo i održivi razvoj“. Osim znanstvenog angažmana, dr. Šimleša je aktivan na civilnoj sceni, pa tako trenutno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG). Povod za razgovor s dr. Šimlešom je Prva konferencija o dobroj ekonomiji koja će se 20. i 21. ožujka održati u Zagrebu u organizaciji ZMAG-a.

Pametna rješenja » Nedavno ste na portalu H-Alter ustvrdili da se dobrom ekonomijom može do pravednijeg društva. Što smatrate najvećim nepravdama današnjeg društva?

- Nije danas problem što nema konkretnih rješenja poput dobrih ekonomija, već što su nepravde prejake i naša ovisnost o nepravednom sustavu nas koči da mu se ozbiljnije i dugoročnije suprotstavimo. Najveće nepravde današnjeg društva proizlaze iz dva problema, a to su kriza demokracije, odnosno kriza adekvatnog zastupanja interesa građana i otvorenosti sustava da se građane pita o bitnim temama koje ih se tiču, te kriza ekonomije koja više nije u stanju osigurati kvalitetan život za većinu stanovništva, čak i uz uobičajeno niski odnos zaštite prema okolišu.

» Model ‘dobre ekonomije’ bazira se na ekonomskoj samoodrživosti lokalnih zajednica i društvenom poduzetništvu. Možete li objasniti što bi bilo ‘društveno poduzetništvo’?

‘Lokalne valute postoje u cijelom svijetu, i prema opsežnom istraživanju koje je proveo gost konferencije John Rogers sa suradnicima, trenutno ih je u svijetu oko 4000, što nije zanemariv broj’ 

TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX

- Model dobre ekonomije je širok i ne tiče se samo našega lokalnog svijeta, ali od njega počinje jer je pametno svjestan da je to područje gdje se najviše krećemo, djelujemo, trošimo, proizvodimo, živimo, umiremo. Inače, postoje i pametna rješenja kako organizirati održivost globalnog svijeta, ali idemo od manjeg prema većem. Društveno poduzetništvo je jedan od modela dobre ekonomije i glavna ideja koja ovdje cijelu priču gura je spremnost da se pored osiguranja ekonomske održivosti pazi i na socijalnu pravednost u odnosu prema radnicima i zaposlenicima, lokalnoj zajednici i društvu te ekološku održivost u odnosu na iskorištavanje resursa i odnos prema ekosustavima. Društveno poduzetništvo je primjer kakva bi cijela ekonomija trebala biti

da se održivi razvoj zaista prihvaća i živi, a ne samo s njim glupira i poigrava kako nam paše i kako padne koji prigodni datum.

» Uoči Prve konferencije o dobroj

ekonomiji ZMAG je ustvrdio da je dobra ekonomija, između ostaloga, ona koja ‘njeguje solidarnost u zajednici’, a pritom se provodi bez kamata. Zvuči kao spoj socijalizma i islamskog bankarstva? Hoću reći, koja su ishodišta modela ‘dobre ekonomije’?

- Model potječe iz promišljanja o pravednoj i održivoj ekonomiji u našoj udruzi ZMAG. Udruga ZMAG djeluje kao centar znanja za područje održivog življenja i razvoja permakulture, a permakulturna etika počiva na principima brige za ljude, brige za Zemlju i pravedne raspodjele. Od tuda nam je bilo lako doći do dobre ekonomije, a više o njoj ima na www.dobra-ekonomija.hr. Solidarnost u zajednici se iskazuje na razne načine, a novac koji je slobodan od kamate je jedan od načina, ali nije jedini. Odredili smo dobru ekonomiju dovoljno jasno da se tu ne mogu ubaciti neke tipične kvazidobre ili kvazizelene korporativne ideje o tome kako je super što posadimo jedno stablo ili ne printamo naše mailove, mada nam je ukupno poslovanje neodrživo. Ali smo dobru ekonomiju postavili i dovoljno široko da se svi oni koji se iskreno trude očuvati ovaj svijet i u ekološkom i u humanom smislu mogu naći unutra. Zato tu ima mjesta i za ljude koji promoviraju solidarnost i pomaganje, etičke fondove i banke, društveno poduzetništvo, ali i lokalne i regionalne valute kao neki najdublji i najdalekosežniji korak.

Lokalna proizvodnja » S obzirom na to da umjesto profita ističe solidarnost, može li se model ‘dobre ekonomije’ uopće provesti u ovakvu kapitalizmu neoliberalnog tipa?

- On se i provodi, i na konferenciji nećemo pričati o nikakvim teorijama i maštarijama, nego o realnim i praktičnim projektima i programima koji se provode u Europi i Hrvatskoj. Jasno nam je da je ičem pravednom i održivom teško opstajati pa čak se i razvijati u svijetu koji to nije. Zato, kao što sam rekao na početku, niti jedna od ovih priča koje ćemo predstaviti na konferenciji o dobroj ekonomiji nije početak i kraj, nije svrha samoj sebi i nije rješenje raditi samo nešto na lokalnoj razini bez brige ili svijesti što se događa na širem planu. Jedan od glavnih ciljeva konferencije je povezati i umrežiti one koji već nešto rade ili žele raditi u do-


Slobodna Dalmacija SUBOTA, 15.3.2014.

Spektar 11

aramo sa sociologom dr. Draženom Šimlešom

kapitalizmu kaos brom smjeru da im taj put bude lakši i da traje duže.

» Jedna od stavki ‘dobre ekonomije’ je i uvođenje lokalnih i regionalnih valuta. Što bi to konkretno značilo u slučaju Hrvatske: bi li svaka lokalna zajednica imala svoju valutu?

- S našim partnerima i pravnim timom istražujemo mogućnosti i analiziramo trenutno stanje što se tiče regulative za nešto takvo. Dio te potrage i istraživanja ćemo i predstaviti na konferenciji drugi dan. U svakom slučaju mi ćemo nastaviti dalje raditi na tome da to postane stvarnost i u slučaju Hrvatske, jer nema nikakva razloga da ljudi osnivaju lokalne valute u Njemačkoj, Belgiji ili Velikoj Britaniji, a ne i kod nas. Glavni cilj lokalnih valuta je stvoriti sredstvo razmjene koje je oslobođeno od stvaranja duga i za koje nema opasnosti od srozavanja vrijednosti zbog špekuliranja na burzama ili ocjene korumpiranih kreditnih agencija. Lokalne valute postoje u cijelom svijetu, i prema opsežnom istraživanju koje je proveo gost konferencije John Rogers sa suradnicima, trenutno ih je u svijetu oko 4000, što nije zanemariv broj. On će nas u svom izlaganju i upoznati s nekima od njih. Kod lokalnih ili regionalnih valuta je najljepša stvar na koji način jačaju odnose povjerenja u lokalnoj zajednici i jačaju bazu same lokalne ekonomije i poduzetnika koji prihvaćaju takve valute. Jasno, za to je potrebno očuvati i imati lokalnu proizvodnju, i tu će biti najveći izazov za moguće primjere u Hrvatskoj, s obzirom na opće srozavanje i opadanje proizvodnje kod nas.

Nije problem što nema konkretnih rješenja poput dobrih ekonomija, već što su nepravde prejake i naša ovisnost o nepravednom sustavu nas koči da mu se ozbiljnije suprotstavimo

udrugu ‘MoSt’. Što takav primjer točno znači unutar modela ‘dobre ekonomije’?

- Znači upravo onaj dio sa solidarnošću i radom u zajednici. Ako smo zaključili da je stvaranje lokalne ili regionalne valute vrh za bilo koju lokalnu ili regionalnu zajednicu, onda trebamo biti svjesni da je njih nemoguće stvoriti u zajednici ili društvu koje je krajnje egoistično i gdje su svi izolirani jedni od drugih i puni nepovjerenja. Prema nama, posebno Udruga “MoSt”, ali i još neke druge priče u Splitu ako smo sad već kod Splita - od Udruge “Zdravi grad” do solidarnih akcija s radnicima u poduzećima kojima prijeti nestanak - stvaraju temelje za dobru ekonomiju i dobro društvo. Dapače, u “MoStu” to rade neposredno i bez prevelikog filozofiranja, rade to iz duše, iz utrobe. Oni su zato jedna od naših priča na konferenciji koje smo nazvali “Mali svemiri dobre ekonomije“, jer njeguju odgovornost, solidarnost i međusobno pomaganje u svojoj lokalnoj zajednici, bez čega nema ničeg dobroga.

» Zašto taj program ne

pokušavate ‘provući’ kroz neku postojeću ili novu političku stranku?

postoji osjećaj i svijest o vrijednostima za tolerantno i solidarno društvo prema drukčijima i slabijima.

» Premijer Milanović veli da

‘nećemo biti Grčka’. Što vi mislite?

- Ma ne znam, iskreno nemam neke volje baviti se floskulama i kvikigric poštapalicama. Nitko neće biti kao Grčka osim njih samih. Bit ćemo kao Hrvatska. I što sad, što smo sad pametno rekli? Je li Hrvatskoj bolje nego da je kao Grčka? Hoće li za pet godina vrijediti ta rečenica? Hoćemo li za pet godina biti bolji kao Grčka? Nema to nikakva smisla. Ajmo se mi malo baviti sa samima sobom i vidjeti kako možemo postići da Hrvatska bude ljepše mjesto za život svih njenih ljudi, a da zbog krize i političkog i ekonomskog sustava ne odemo u mrak, mržnju i lov na vještice. Zakaj nije rekao da nećemo biti kao Norveška?

Na teret siromašnih » Može li ova globalna kriza rezultirati i nekim dobrim posljedicama, ili će stvari samo postajati sve gore?

- Ako ostanemo unutar ovog sustava, bit će nam gore, jer je to u

Od Grčke do Norveške » ZMAG se zalaže za uvođenje ‘etičke banke’ u Hrvatskoj. Kakva bi to banka morala biti? Što bi je činilo ‘etičnom’?

- Etička banka ostvaruje u jednoj mjeri ono što se inače samo teoretizira - da nam ne treba biti cilj isključivo gomilanje profita, nego i očuvanje socijalne kvalitete u društvu i ekološke održivosti. Znači, etička banka bi po povoljnijim uvjetima podržavala projekte ili programe poduzetnika, udruga, gradova, općina ili bilo kojeg drugog subjekta, a koji može pokazati da će pored osiguranja poslovne održivosti nekog projekta imati značajan doprinos i primjerice u povećanju bioraznolikosti, pomaganju malim poljoprivrednicima ili uključivanja u radni odnos društvenih skupina u težem položaju. Komercijalne ili obične banke inače na to reagiraju kao “hihihi“, ili kao “dobra fora, ajmo od toga napraviti dobar PR“, mada to čini udio od 0,5% njihovih kredita. Etičkoj banci je to dio ukupnog poslovanja i temelj ideja ili poduzetničkih pothvata koje želi financijski poduprijeti. Jasno, tu je onda i vrlo bitan element da se etičke banke, uz neke razlike među njima, uglavnom obavezuju da neće ulagati naša sredstva, koja su pohranjena kod njih, u priče koje na sebe vežu dječji rad, trgovinu oružjem ili uništavanje okoliša. To je vrlo bitno, jer nekada nismo svjesni koliko institucije čiji smo mi članovi uništavaju svijet s našim sredstvima, resursima, glasovima..., a da se nas ništa ne pita o tome.

» U intervjuima kao dobar primjer

solidarnosti unutar lokalne zajednice ističete splitsku humanitarnu

Anarhistička težnja za samoupravljanjem » Kao sociolog, napisali ste ponešto o anarhizmu. Može li se reći da ovakav model “dobre ekonomije“, zasnovan na razgranatoj mreži samoodrživih lokalnih zajednica, zapravo predstavlja sofisticirani izraz anarhističke koncepcije društvenog uređenja? - Može se reći da postoje neki zajednički temelji i polazišne točke, odnosno da su neki momenti dobre ekonomije oživljenje anarhističkih težnji za istinskim samoupravljanjem kako s društvenim životom u lokalnoj zajednici, tako i s ekonomijom. Ali opet, ja se ne opterećujem s etiketama i ladičarenjem. Primjerice, mnogi anarhisti ili radikalni ljevičari ne smatraju nečim dobrim etičke banke, jer su to opet banke i po njima to nije to. Nije to ta revolucija s velikim R. I odu po svoju lovu u banku koja financira iskapanje dijamanata po Africi ili trgovinu oružjem. I sanjaju o nekoj imaginarnoj instant revoluciji. Na Zapadu se previše trkelja i laprda, a premalo radi. U siromašnijim zemljama ljudi žive dobru ekonomiju i svakodnevno eksperimentiraju. Mi ćemo ovdje potrošiti dane i dane na raspravama koliko je nešto u skladu s ideologijama 19. stoljeća ili što je pisao drug Marx ili drug Bakunjin. I tako ćemo raspravljati, a život teče. Meni je to besmisleno i samo sebi svrha. Mi smo zato i odlučili isturiti na konferenciji ljude koji rade, a ne samo teoretiziraju.

Energija s uličnih fajtova

Solidarnost u zajednici se iskazuje na razne načine, a novac koji je slobodan od kamate je jedan od načina, ali nije jedini

- A dajte mi pokažite stranku koja bi to mogla iskreno prigrliti! Nadam se da će se pojaviti u dogledno vrijeme, ali s dobrom ekonomijom nije stvar samo našeg reklamiranja ili pozivanja na neke deklarativne vrijednosti, gdje vam se i mogu prišlepati mnogi, jer svi vole lijepo o sebi misliti. Ako malo obratimo pažnju, vidjet ćemo da sve priče koje spadaju pod dobru ekonomiju imaju jaki demokratski model odlučivanja i participaciju odozdo, znači od samih ljudi, odozdo prema gore, a toga se groze svi vladari svih političkih stranaka u Hrvatskoj, jer iz nekog čudnog razloga misle da su odabrani da vladaju. Tako da pored vrijednosti koje ne smijemo nikada zanemariti i zapostaviti, postoji i način djelovanja i forma, a oko toga je puno teže muljati. Naš je cilj stvoriti modele djelovanja koji su participativni i komunikativni prema ljudima, a da

ovom kapitalističkom sustavu normalno. Nas se od malena uči da gazimo jedni preko drugih i da su oni koji uspiju u tom laktarenju pametniji, bolji i zaslužuju više. Glavno pitanje je hoćemo li na vrijeme i u nekom obujmu uspjeti kreirati i osigurati solidarne i održive priče koje mogu zamijeniti ovaj sustav. Nije alternativa kapitalizmu kaos. Odnosno jest, al onda smo “ćao đaci“. Cilj je da zbog neminovne (auto)destrukcije ovog sustava mi budemo u stanju stvoriti sustav koji je bolji, ali koji isto tako može osigurati svakodnevne potrebe ljudi. Naglašavam potrebe, ne mislim na uobičajeno razmaženo potrošačko rasipanje. Nemam potrebu nikome tepati. Ljudi na Zapadu trebaju se suočiti s bolnom činjenicom da žive na teret siromašnih i neodrživo. Takav način života je isto “ćao đaci“ ako nam je stalo do pravednosti i održivosti.

» Pratite antiglobalistički pokret od njegovih početaka. Kako biste ocijenili njegovu trenutnu i buduću snagu? - Za buduću ne znam, jer nemam tih sposobnosti gledanja u budućnost, a i budućnost se gradi. Trenutna snaga je nejasna i nevidljiva, jer se ogromna energija s prosvjeda i uličnih fajtova nije uspjela sakupiti i pretočiti u svakodnevni život i dugoročne i realno provedive programe. Jasno, to je i teži dio posla, jer je lakše biti protiv nego ponuditi neko rješenje i reći za što točno se zalažeš. Zato je nama na konferenciji i manje bitno baviti se kritikom postojećeg ekonomskog sustava i općenito ukupnog sustava koji guta ljude i prirodu, a više predstaviti realne i praktične alternative za nešto drukčije i bolje.

Nije alternativa kapitalizmu kaos  

Intervju s Draženom Šimlešom uoči Prve konferencije o dobroj ekonomiji u Zagrebu, Slobodna Dalmacija, subota, 15.3.2014.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you