SKLAD NAMJERE I EFEKTA
Bridget Riley
Britanska umjetnica Bridget Riley predstavila se grafičkim opusom iz razdoblja 1962. – 2003. godine u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.184 Četrdeset serigrafija samostalno je izabrala za izložbu, a projekt predstavlja i iznimnu prigodu za publiku, s obzirom se Rileyeva grafičkim izložbama predstavljala vrlo rijetko. Riley je u prvom redu slikarica, premda njezin grafički opus predstavlja izniman doprinos suvremenoj likovnoj umjetnosti. U tom smislu, autorica kataloškog teksta predstavljene izložbe, Lyn MacRitchie, detaljno nas upoznaje sa složenim postupkom rada Bridget Riley, ističući kako se radi o umjetnici koja je ostala posvećena slikarstvu, premda …nema snažnijeg zadovoljstva u suvremenoj grafici od skorašnjih grafika Bridget Riley, u kojima sklad namjere i efekta još jednom otkriva da je serigrafija idealno sredstvo za slikare. Bridget Riley jedna je od najpoznatijih britanskih umjetnica proslavljena svojim op-art slikama i prva žena koja je nagrađena Međunarodnom nagradom za slikarstvo na Venecijanskom bijenalu. Radi se o njezinu nastupu na 34. sazivu Mostre, daleke 1967. godine. Rođena u Londonu 1931., Riley je studirala na Goldsmiths i Royal College of Art, priredivši svoju prvu izložbu 1962. godine. Nakon razdoblja crno-bijelih slika, a potom gradacija u sivom, autorica se okreće slikarstvu boje krajem šezdesetih. Iz visoko razvijene kulture stvaranja u svijetu akromatskih slika, Bridget Riley izvodeći svoja kasnija djela u boji, djeluje s jednakim kreativnim i intelektualnim angažmanom oko postizanja maksimalnih efekata s minimalnim brojem korištenih elemenata. Njezin se kreativni rad prepoznaje po visoko tenzičnoj matematici kromatskih i kompozicijskih odnosa u slici, gdje doista ništa nije prepušteno slučaju i otvara se kao skladna i harmonična lepeza vibrantnih polja, uvijek drugačijih i novih. Na izložbi se može vidjeti njezina najstarija serigrafija (Untiled/Print 1) iz 1962. godine, naručena po slici Movement in squares. Iz 1965. godine predstavljene su nam serigrafije otisnute na pleksiglasu iz serije Fragments, što je u periodu svoga nastanka predstavljalo iznimno težak eksperiment, ali su tada postignuti rezultati do danas zadržali visoki sjaj vizualne senzacije, što je potvrdilo značaj autoričina zanimanja za posve nov materijal i njegovu upotrebu u grafici. 184 MMSU, Rijeka 2005.
206