Issuu on Google+

"UNA CONSULTING" D.O.O. BIHA]

Iskustvom i profesionalizmom do projekata me|unarodnog nivoa

str. 6

REPORTA@A

str. 11

Petrolejska groznica tresla je i Biha} PETAK, 24. januar/sije~anj 2014. godine, Biha}

Godina XVIII;

“

Broj: 926

cijena 1 KM

www. usnkrajina.com.ba / e-mail:usnovine@bih.net.ba

Prito~ani podr`ali projekt deponije

Kru{kova~a je ekolo{ka bomba Gra|ani Pritoke na zboru odr`anom u utorak, 21. januara, ve}inom su glasova podr`ali ponu|enu lokaciju budu}e regionalne sanitarne deponije na lokalitetu Karanovac- Hrgar, a o tome }e, tako|er, odlu~ivati i Rip~ani u subotu, 25. januara. Op}ina Biha} i Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a pokrenuli su pri~u o lokaciji regionalne deponije zbog ~injenice da postoje}a na Kru{kova~i postaje ekolo{ki problem za Biha}, a samim time i mje{tane Rip~a i Pritoke. Ve}inskom podr{kom ponu|enoj lokaciji budu}e deponije Karanovac-Hrgar, mje{tani Rip~a i Pritoke di}i }e svoj glas protiv sada{nje deponije koja u stanju kakvom je trenutno predstavlja ekolo{ku bombu koja prijeti ovim i ostalim biha}kim naseljima.

www.noviradiobihac.com

RIP^ANI U SUBOTU ODLU^UJU O LOKACIJI REGIONALNE SANITARNE DEPONIJE

NE PRESTAJE AGONIJA ZAPOSLENIH U KANTONALNIM MEDIJSKIM KU]AMA

Ne `elimo biti taoci politi~ke krize str. 3

UDRU@ENJE "@ENE SA UNE" BIHA]

Otvoren prihvatni centar za djecu sa ulice

str. 14


2

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM USK-a KONA^NO U SKUP[TINSKIM KLUPAMA

Dokument uskoro u javnoj raspravi P

lan upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona za 2014-2019. godinu koji je zakonom definiran kao strate{ki dokument kojeg moraju donijeti svi kantoni u Federaciji BiH trebao bi se kona~no u formi nacrta na}i pred skup{tinskim poslanicima na narednom zasjedanju u srijedu, 29. januara. Radi se zapravo o provedbenom planskom dokumentu kojim se ure|uju uslovi za planiranje upravljanjem otpadom na podru~ju op}ina i kantona, koje zahtijeva neodlo`ivo rje{avanje, jer je me|u najzna~ajnijim podru~jima u smislu uskla|ivanja sa standardima Europske unije i u kona~nici jedan je od najva`nijih preduslova za ulazak BiH u porodicu evropskih zemalja. Plan je jo{ polovinom pro{le godine u formi nacrta prihvatila Vlada USK-a i uputila ga u skup{tinsku proceduru, ali Unsko-sanski kanton jo{ nema ovaj strate{ki dokument.

Plan Una Consultinga Skup{tina USK-a je po~etkom 2012. godine usvojila Zakon o upravljanju otpadom, a Ministarstvo za gra-

|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a je bilo u obavezi donijeti Plan upravljanja otpadom na kantonalnom nivou. Plan upravljanja otpadom u Unsko-sanskom kantonu izradila je Una Consulting d.o.o. iz Biha}a s kojom je Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a, nakon provedene zakonske procedure, potpisalo ugovor u septembru 2012. godine. Nakon toga uslijedilo je imenovanje Komisije za izradu Plana upravljanja otpadom, brojni sastanci predstavnika Ministarstva, Komisije za izradu Plana upravljanja otpadom USK-a i odabranog konsultanta, prikupljanje osnovne dokumentacije, podataka i upitnika od op}ina za izradu Plana, prikupljanje podataka i upitnika od javnih komunalnih poduze}a i ve}ih proizvo|a~a otpada, te pripremanje upitnika za Unsko-sanski kanton u cjelini. Plan odre|uje i usmjerava ciljeve upravljanja otpadom u skladu sa ukupnim privrednim, dru{tvenim i kulturnim razvojem u Unsko-sanskom kantonu, radi se za period od pet godina i slu`it

www.usnkrajina.com.ba

“

Nakon {to se o Nacrtu Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona o~ituju skup{tinski poslanici, o ovom strate{kom dokumentu razgovarat }e se na javnim raspravama koje }e Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline USK-a organizirati u svim op}inama, kojima }e kantonalni plan biti odli~na polazna osnova za izradu planova na lokalnom nivou

}e kao osnova za dono{enje op}inskih planova upravljanja otpadom. On }e, {to je zapravo i cilj ovog planskog dokumenta, doprinijeti za{titi okoli{a i pobolj{anju kvaliteta `ivljenja gra|ana Unsko-sanskog kantona uz promociju poticanja odr`ivog kori{tenja resursa kroz uspostavu integralnog sistema upravljanja otpadom, te na taj na~in minimizirati rizik po zdravlje stanovnika Unsko - sanskog kantona. Osnovni cilj izrade plana je pregled vrsta (tokova) otpada i opcija tretmana otpada. Osim pregleda vrsta i koli~ina otpada, plan upravljanja otpadom analizira i na~ine za njihovo upravljanje i predvi|a potrebne kapacitete sistema za sakupljanje i tret-

man otpada. Plan upravljanja otpadom na podru~ju Unsko-sanskog kantona implementirat }e se na temelju godi{njih operativnih planova subjekata odgovornih za izvr{enje pojedinih aktivnosti navedenih u planu aktivnosti, mjera i projekata na realizaciji utvr|enih strate{kih i operativnih ciljeva. Za realizaciju pojedinih mjera, aktivnosti i projekata predvi|enih ovim Planom, odgovorni subjekti morat }e osigurati financijska sredstva u okviru svojih godi{njih bud`eta.

Pretpristupni i strukturni fondovi Osim federalnih, kantonalnih i op}inskih izvora za finansiranje djelatnosti upra-

Pomo} od fondova UN-a za za{titu okloli{a vljanja otpadom Kantonu i op}inama stoje na raspolaganju i sredstva drugih institucija. Rije~ je o pretpristupnim i strukturnim fondovima, programima UN-a usmjerenim na za{titu okoli{a i okoli{na pitanja, Svjetskoj banci, kao trenutno najve}em finansijeru u oblasti upravljanja otpadom, me|unarodnoj razvojnoj banci, me|unarodnim razvojnim agencijama, fondovima pojedinih dr`ava i drugim me|unarodnim sredstvima. Subjekti odgovorni za izvr{enje aktivnosti, mjera i projekata definiranih ovim Planom, mogu pojedine aktivnosti, mjere i projekte kandidirati me|unarodnim fondovima koji finanasiraju projekte iz oblasti upravljanja

otpadom, kao i drugim nivoima vlasti. Nakon {to se o Planu upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona za period 2014.-2019. u formi nacrta o~ituju skup{tinski poslanici Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a }e organizirati javnu raspravu u svim op}inama u Unsko-sanskom kantonu, kojima }e kantonalni plan biti dobra polazna osnova za izradu planova na lokalnom nivou. Nakon javne rasprave uslijedit }e izrada prijedloga Plana u kojem }e biti ugra|eni prijedlozi, sugestije i mi{ljenja, koji }e ponovno biti upu}en u proceduru, prvo Vladi USK-a, a u kona~nici }e se o njemu o~itovati Skup{tina USK. S. Pa{agi}

U FEDERALNOM MINISTARSTVU RAZVOJA PODUZETNI[TVA I OBRTA POTPISAN UGOVOR

100.000 KM Bosanskom Petrovcu Na~elnik op}ine Bosanski Petrovac, Zlatko Huji}, potpisao je u ponedeljak, 20. januara u zgradi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ugovor o potica-

jnim financijskim sredstvima jedinicama lokalne uprave za uspostavu i izgradnju poduzetni~kih zona, sa dr. Sanjinom Halimovi}em, federalnim ministrom razvoja po-

duzetni{tva i obrta. Na osnovu javnog poziva resornog federalnog ministarstva op}ina Bosanski Petrovac je konkurisala za podru~je izgradnja poduze-

tni~kih zona, sa projektima izgradnje priklju~ka Poslovne zone Gorin~ani na magistralni put M-5 i zavr{etak izgradnje sekundarne i primarne saobra}ajnice u Po-

Zlatko Huji}, na~elnik Bos. Petrovca

slovnoj zoni. Ukupna vrijednost projekta je 155.000 KM, od ~ega op}ina sufinancira 55.000 KM, a odobrena sredstva federalnog ministarstva su 100.000 KM. Uskoro se o~ekuje i dodjela sredstava ~ime }e se krenuti u realizaciju ovog projekta.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

KOMENTAR

NE PRESTAJE AGONIJA ZAPOSLENIH U KANTONALNIM MEDIJSKIM KU]AMA

Ne `elimo biti taoci politi~ke krize Agonija zaposlenih u kantonalnim medijskim ku}ama RTV Unsko-sanskog kantona i Unsko-sanskih novina "Krajina", kojima su Odlukom o privremenom financiranju USK-a koju je na isteku pro{le godine usvojila Skup{tina Unsko-sanskog kantona, uskra}ena grantovska sredstva kojima se financiraju pla}e zaposlenih u ove dvije medijske ku}e, nastavljena je i nakon razgovora predstavnika sindikata i uprava ovih poduze}a sa kantonalnim zvani~nicima. U ovim poduze}ima neugodno su iznena|eni jer im nisu izmirena planirana sredstva iz pro{le 2013. godine, a drasti~no su im umanjena grantovska sredstva planirana Odlukom o privremenom financiranju USK-a za prva tri mjeseca ove godine, ~ime je ionako te{ka financijska situacija jo{ vi{e uslo`njena i dovodi u pitanje njihovo daljnje funkcioniranje. Zate~eni ovakvom odlukom i uop}e odnosom osniva~a prema kantonalnim medijskim ku}ama, na ~ijim se le|ima, o~ito, i ovaj put, lome politi~ka koplja i koji su jedini primorani ispa{tati tu|e gre{ke, namjerne ili oma{kom, reagirao je Sindikat RTV USK-a upozoriv{i osniva~e da ne}e odustati od svojih zahtjeva i da kona~no moraju preuzeti odgovornost za preduze}a koja su osnovali prije 18 godina.

Rigoroznije mjere U ovim medijskim ku}ama cijene da je krajnje vrijeme da se vlast pozabavi na~inom daljeg financiranja i sudbinom ovih poduze}a, jer je njihovo financiranje putem

grantovskih sredstava ravno utopiji. Sindikat RTV USK-a s tim u vezi zatra`io je od Vlade Unsko-sanskog kantona i Ministarstva financija USK-a isplatu dugovanja iz 2013. godine, a od Skup{tine Unsko-sanskog kantona hitnu izmjenu Odluke o privremenom financiranju te pove}anje sredstava u bud`etu za 2014. godinu kako bi, isti~u, nakon vi{e od deset godina osigurali redovnu isplatu i upristojili primanja zaposlenika. Ukoliko ne budu ispo{tovani ovi zahtjevi u

3

Sindikatu ka`u da su spremni i na poduzimanje rigoroznijih mjera kako bi ostvarili svoja prava. Nastojanja Sindikata RTV USK-a da izbori stabilan radni i profesionalni status svojih uposlenika podr`ao je i Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH, koji upozorava da je nedopustiv ovakav odnos osniva~a. Amer Toski}, predsjednik Sindikata grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH najavio je da }e ukoliko kantonalna vlast ne ispu-

DNZ BIH Neprihvatljivo "izgladnjivanje", "ucjenjivanje" i "discipliniranje" Zbog neizvjesnosti i agonije u kojoj se nakon vi{emjese~nih ka{njenja u isplati pla}a i uskra}ivanja sredstava iz bud`eta za 2013. godinu, te nedostatnih planiranih sredstava u Odluci o privremenom financiranju USK-a, nalaze zaposleni u RTV USK-a i Unsko-sanskim novinama reagirala je DNZ BiH izra`avaju}i razo~arenje i javno protivljenje sa polo`ajem u koji su dovedeni javni mediji i njihovi radnici zbog ma}ehinskog odnosa osniva~a i Vlade USK-a. DNZ BiH stoji na stanovi{tu da su RTV USK-a i Unsko-sanske novine od velikog zna~aja za demokratske procese u USK-u, ali da nisu podvrgnuti procesima tr`i{nog, kadrovskog i tehni~kog restrukturiranja , za {to odgovornost u prvom redu snose Skup{tina i Vlada USK-a, a ne menad`ment i radnici ovih javnih medija koji su du`e vrijeme izlo`eni neizvjesnosti i prepu{teni sami sebi. Sada{nje "izgladnjivanje" i "ucjenjivanje" menad`menta i radnika RTV USK-a i Unsko-sanskih novina u DNZ BiH smatraju neprihvatljivim i poku{ajem njihovog "discipliniranja" i stavljanja u slu`bu strana~kih interesa pred izbornu kampanju i predstoje}e Op}e izbore u BiH, te poku{ajem da se javni mediji i novinari u USK-u pretvore u taoce politi~ke krize i izbornih ciljeva politi~kih stranaka u Krajini. DNZ BiH se solidari{e i javno podr`ava opravdane zahtjeve radnika RTV USK-a i Unsko-sanskih novina za stabilnije regulisanje njihovog radnog i profesionalnog statusa i pozivaju Skup{tinu i Vladu USK-a da ispune svoje obaveze prema ovim javnim medijima i da odgovornije pristupe obavljanju uloge osniva~a, na na~in da pokrenu i provedu proces njihovog restrukturiranja i osposobljavanja za pravovremeno, istinito, profesionalno i nepristrano informisanje javnosti, stoji, pored ostalog, u saop}enju za javnost DNZ BiH.

ni zakonom propisane obaveze, sindikalna organizacija odmah pristupiti hitnim pregovorima sa kantonalnim premijerom.

Neizvjestan bud`et za 2014. Kolegama u zajedni~kim nastojanjima da kona~no vratimo dostojanstvo zaposlenima u ovim medijskim ku}ama koji su godinama prisiljeni moliti za grantove kojima prakti~no namiruju nedostaju}a sredstva za isplatu pla}a, u visini iznosa potrebnih za doprinose i poreze, koje opet vra}aju u bud`ete, pridru`uju se i zaposleni u JP "Unsko-sanske novine" d.o.o. Biha}, koji su kao korisnici grantovskih sredstava u identi~no te{koj situaciji. Ne bude li sluha i razumijevanja prvenstveno osniva~a, jer je i najodgovorniji za ovakvo stanje u kantonalnim medijima koji su godinama na pukom pre`ivljavanju, a kojima je posljednjim potezima kantonalne vlasti, uskra}ena infuziona slam~ica koja ih je godinama odr`avala na `ivotu, u pitanje }e biti dovedeno daljnje funkcioniranje. Kako je dono{enje bud`eta USK-a za 2014. godinu neizvjesno, isplata pla}a u ovim medijskim ku}ama i dalje je otvoreno i nerije{eno pitanje. U ovim medijskim ku}ama `ele vjerovati da nisu predmet politi~kih potkusurivanja i da }e osniva~ prona}i na~ina da rije{i problem i revidira postoje}u odluku, kako ne bi bili primorani poduzimati i rigoroznije mjere sindikalne borbe za ostvarivanje svojih zakonom zagarantiranih prava. S. Pa{agi}

Rogovi u vre}i PI[E: Safet Hrnjica

Nakon izglasanog nepovjerenja Vladi USK-a na ~elu s premijerom Hamdijom Lipova~om politi~ki lideri nove parlamentarne ve}ine jo{ se nisu i ~ini se ni da se ne}e dogovoriti o imenu novog mandatara. Svi do sada odre|eni rokovi su probijeni. I pored toga, me|utim, od pregovora i me|ustrana~kih dogovora se ne odustaje. [to vrijeme vi{e odmi~e optimizma je sve manje. Slaganje rogova u vre}i te`ak je i mukotrpan posao. To najbolje zna Sead Kadi}, predsjednik biha}ke SDA i jedan od tri potencijalna mandatara. Za svoje i nakane nekih od svojih najbli`ih strana~kih suradnika da do kraja dovede smjenu Hamdije Lipova~e i Vlade sastavljene od SDP-ovih i ministara iz A-sda do sada su imali apsolutnu podr{ku samo 14 poslanika. Me|u njima je 10 poslanika SDA, dva Demokratske fronte i dva Abdi}eve Laburisti~ke stranke u osnivanju. S druge strane protiv sebe i dalje imaju 12 poslanika neka-da{nje parlamentarne ve}ine me|u kojima je {est SDP-ovih, ~etiri A-sda i dva S BiH. Na preostala ~etiri po-slanika u Skup{tini Unsko sanskog kantona, od kojih su dva iz Saveza za bolju budu}nost i dva iz Demo-kratske narodne zajednice, ra~unaju i jedni i drugi. Poslanici iz Saveza za bolju budu}nost BiH nastoje biti konzistentni {to zna~i da ni{ta ne}e uraditi mimo onoga {to tra`i i nala`e sarajevska strana~ka centrala. Na kr{enje ustava i zakona nisu i ne `ele pristajati. [to se DNZ-ovih poslanika ti~e njihove "ruke" imaju cijenu. Ni manju ni vi{u od one {to im je obe}ana iz pregovara~kog tima Stranke demokratske akcije. Ako je nisu spremni platiti DNZ }e postupiti na na~in kako im je ve} preporu~io nedavno konstituirani strana~ki Glavni odbor. Imaju njihovu podr{ku da pregovaraju o formiranju stabilne parlamentarne ve}ine i njihovom ulasku u kantonalnu izvr{nu vlast, ali uz maksimalno protivljenje da se pretvore u sredstvo za ostvarivanje bilo ~ijih privatnih i strana~kih interesa u me|usobnim politi~kim obra~unima. U tom smislu i jednima i drugima je jasno dano do znanja da DNZ nema ambiciju ulaska u vlast po svaku cijenu. Poruka da imaju politi~ki, kadrovski i programski kapacitet da budu stabilizator stanja i politi~kih odnosa u Krajini mo`e se i mora dvojako "~itati". Ta DNZ-ova dvozna~nost i ~injenica da su se uloge glavnih SDA-ovih pregovara~a, uz epizodnu ulogu predsjednika KO SDA USK-a Esada Ba{agi}a i nekad nezaobilaznih, a jo{ uvijek politi~ki aktivnih "periferijsih" strana~kih mo}nika, prihvatili najja~i biha}ki kadrovi SDA mali je, ali ipak problem. Uspiju li formirati novu kantonalnu izvr{nu vlast to }e biti vi{e njihov nego li uspjeh SDA. Isto vrijedi i za slu~aj neuspjeha {to bi u izbornoj godini i u unutarstrana~kim me|usobnim odmjeravanjima snaga mnogima moglo biti od presudne va`nosti. Kome i za{to, nije te{ko pogoditi.

FUP PODNIJELA IZVJE[TAJ PROTIV SEDAM OSOBA

[anti}evo tijelo nikad nije prona|eno Federalna uprava policije (FUP), kako je saop}eno, 21. januara ove godine, Tu`ila{tvu USK-a podnijela je izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu protiv sedam osoba zbog pos-

tojanja osnova sumnje da su po~inile krivi~na djela ubojstva i organiziranog kriminala. Nakon {to je pro{le godine ponovo otvorena istraga u predmetu "Ge-

neralbojnik Vlado [anti}" FUP je utvrdio da postoji sumnja da su Hamdija Abdi} Tigar, ratni komandant 502. brigade, Jasmir Topal, Ramiz Ru`ni}, Ramiz Bajramovi},

Indijan Alibegovi}, Enver Keranovi} i Dedo Karabegovi}, svi s podru~ja USK-a, ratne 1995. godine na podru~ju op}ine Cazin u~estvovali u izvr{enju ubojstva Vlade

[anti}a. Tijelo do danas nije prona|eno. Nakon {to je u medijima objavljena informacija iz Tu`ila{tva USK su odgovorili kako nisu zaprimili navedeni izvje{taj.


4

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

IZVJE[TAJNO-IZBORNA KONFERENCIJA OO SDP SANSKI MOST

Almin Hopovac novi predsjednik U Op}inskoj organizaciji SDP BiH Sanski Most 18. januara 2014. godine odr`ana je izvje{tajnoizborna konferencija na kojoj su birani ~lanovi Op}inskog odbora, Nadzornog odbora i predsjednik Op}inske organizacije SDP BiH u Sanskom Mostu. Konferenciji su uz 60 delegata, prisustvovali predstavnici KO SDP BiH USK-a: potpredsjednik KO SDP BiH USK i ministar u Vladi USK Amir Muri}, predsjednik FOM KO SDP BiH USK-a Adnan Habibija, ~lanica GO SDP BiH Azra Pa{ali} i potpredsjednica SDP BiH Mira Ljubijanki}. Prijevremena izvje{tajnoizborna konferencija odr`ana je na zahtjev dosada{njeg predsjednika Op}inske organizacije SDP BIH Zikrije D`afi}a koji je funkciju predsjednika obna{ao od 2003. godine, i koji se odlu~io povu}i, zbog, kako je istakao, prilikom podno{enja izvje{taja o radu,

naru{enog zdravstvenog stanja ali i neophodnih kadrovskih osvje`enja. Prof. D`afi} istakao je i kako je u proteklom periodu u~injen zna~ajan pomak u radu OO SDP BiH Sanski Most, kako u programskom djelovanju ove organizacije, tako i u omasovljenju baze ~lanstva. Nakon usvajanja Izvje{taja o radu, u izbornom dijelu Konferencije za predsjednika OO SDP BiH Sanski Most izabran je Almin Hopovac. Izabrani su i ~lanovi Op}inskog odbora: Denis Nadarevi}, Saudin Bilajbegovi}, Rifet Kamen~i}, Sulejman Burni}, Danijel Utje{anovi}, Ivana Islam~evi}, Jasmina Buri}, Ned`ad Mujagi}, Ivana ^avlovi}, Aiman Sawanda, Ermina Hrn~i}, Ines Tali} Bi{~evi}, Ivanka Hasi}, Meliha D`amastagi}, Rada Krupi}, Ljiljana Dizdarevi}, Nermin Tro`i}, Hajrudin Jakupovi}, Edina Aganovi}, Almin Hopovac, Fajko Malov~i}, Nijaz Halilovi}, Mirzet Kali}, Elvedin Muminovi}, Demir Krupi}, Fuad Koluh, Sanel Halilovi}, Edin [kulj, Hikmet Kurbegovi}, Besim Burni}, Elvir Mehmedagi}, Azemina Heli}, i E{ef Zuki}. Za ~lanove Nadzornog odbora izabrani su: Islam~evi} Besim, Senem [kulj i Ismet Tali}.

NP UNA I O[ "KULEN VAKUF-ORA[AC"

Sporazum koji otvara vrata suradnje Sporazum o suradnji potpisan je u utorak 21. januara izme|u Nacionalnog parka Una i JU O[ "Kulen Vakuf, Ora{ac", {to je za sada prvi vid da se na ovakav na~in ozvani~i ovakva vrsta suradnje. To je zapravo tek po~etak razvijanja dobrih odnosa Nacionalnog parka Una sa lokalnom zajednicom, koji za cilj imaju i prosperitet regije, ali i stvaranje pozitivnog ambijenta za `ivot na ovim prostorima, kazano je pored ostalog, tokom potpisivanja Sporazuma. - Na{ cilj je da se ovakvim

povezivanjem sa {kolskim ustanovama, jo{ intenzivnije pribli`imo lokalnoj zajednici kako bismo zajedno promovirali sve na{e univerzalne vrijednosti i ja~ali na{e kapa-

Amarildo Muli}, direktor Nacionalnog parka Una. Uposlenici O[ "Kulen Vakuf, Ora{ac" s razlogom vide svoju {ansu nakon potpisivanja ovog sporazuma.

Po uzoru na primjere iz Hrvatske citete. Ovo ne}e biti jedina {kola s kojom }emo imati Sporazum o suradnji, na{e ambicije su da ovakvih primjera bude jo{ vi{e, te da lokalnu zajednicu na vi{e na~ina uklju~imo u ideju i pri~u o svemu onome {to je zada}a na{e institucije, - kazao je

- Ovo je za nas idealna prilika koju }emo iskorisititi najbolje {to znamo, jer sada su pred nama projekti koje `elimo realizirati, po~ev od rekonstrukcije {kole pa do apliciranja drugih projekata koje realizira Evropska unija. Sporazum sa Nacionalnim

parkom otvara nam vrata prema osnovnim {kolama u Hrvatskoj, koje se na sli~an na~in uklju~uju u suradnju sa ekolo{kim udru`enjima. S njima }emo nalaziti model kako da vlastite projekte ponudimo pred nadle`ne u Evropskoj uniji, {to bi za nas zna~ilo mnogo jer to je odli~na prilika da se razvijamo, u~imo i educiramo o potrebi o~uvanja zdrave okoline prvenstveno pa do mogu}nosti koje nam daje na{ Nacionalni park, kazao je Enes Zuli}, direktor O[ "Kulen Vakuf-Ora{ac". N.D`. N

JAVNA RASPRAVA O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI BIH ODR@ANA I U BIHA]U

Implementacija Direktive 2006/32/EU Kantonalna privredna komora sa sjedi{tem u Biha}u u suradnji sa Ministarstvom energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine organizirala je i odr`ala 22. januara javnu raspravu o Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prezentaciju Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine obavili su predstavnici Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, Armin

\uliman i Aida Jelini}, a kao doma}in javne rasprave prisutnima se obratio i Ismet Pa{ali} direktor PK USK-a. Uz zainteresirane raspravi su prisustvovali i predstavnici kantonalnih i op}inskih struktura vlasti iz oblasti prostornog ure|enja. Budu}i da su oba doma Parlamenta FBiH utvrdila da je Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti u FBiH dobra osnova za izradu prijedloga zakona tako je u skladu s tim nakon nekoliko regija u F BiH i u USK-a provedena ova

javna rasprava. Kako je istaknuto, osnovni zadatak ovog nacrta zakona je da se kroz isti izvr{i impleme-

ntacija Direktive 2006/32/EU o energetskoj efikasnosti u krajnjoj potro{nji i energetskim uslugama, kao temeljne dire-

ktive ~iji je cilj pobolj{anje efikasnosti krajnje potro{nje energije, Direktive 2010/31/EU o energetskim karakteristikama zgrada, te Direktive 2010/30/EU o ozna~avanju potro{nje energije i drugih izvora, proizvoda vezanih za energiju, pomo}u naljepnica i standardnih podataka o proizvodu. Kao svrha samog nacrta navodi se ostvarenje ciljeva odr`ivog energetskog razvoja, smanjenje negativnih utjecaja za `ivotnu sredinu, pove}anje sigurnosti snabdi-

jevanjem energijom, zadovoljenje energetske potrebe potro{a~a i ispunjenje me|unarodnih obveza koje je Bosne i Hercegovina preuzela u pogledu smanjenja emisije stakleni~kih plinova primjenom mjera energetske efikasnosti u krajnjoj potro{nji. Nakon diskusije dogovoreno je da }e se svi prijedlozi, sugestije i kritike dostaviti Federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije u pisanom obliku do 31. januara 2014. godine. N.D`. N


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

AKTUALNOSTI

5

www.usnkrajina.com.ba

STATUS MEDIJA I MEDIJSKIH SLOBODA

Profesionalnost i financijska ovisnost PI[E: Ibrahim ZUKANOVI]

M

edijska sloboda kao uzvi{eni ~in nikada dostignutog ideala u na{im dr`avotvornim i dru{tvenim okolnostima na samom je po~etku. Ograni~enja ne samo njene slobode nego u dobroj mjeri i objektivnosti, u praksi dru{tvene i politi~ke nedosljednosti za{tite prava i sloboda proklamiranih ustavom ~lanova jedne zajednice, ostavlja slobodan prostor za dru{tvo koje ima istodobno atribute anarhije, strana~kog totalitarizma, liderskog apsolutizma, dinastijskog tradicionalizma, demokratskog formalizma i sli~nog. Iako Ustavom Federacije BiH ~lanom II/A2, stavom 1 imamo pravo na osnovne slobode i slobodu govora i {tampe, dosada{nja iskustva i praksa u medijskoj sferi daju nam za pravo izraziti mi{ljenje ograni~avanja i uslovljavanja, po raznim osnovama, slobode i objektivnosti medijskog izra`avanja. Apsolutna ve}ina medijskih ku}a (televizije, radija, novine) na USKu su vlasni{tvo u 100% obimu dr`ave tj. aktualne vlasti na op}inskom i kantonalnom nivou. Manji broj privatnih medijskih ku}a nisu predmet komentara zbog nedovoljnog poznavanja ~injenica njihovog rada i poslovanja, ali izra`avam svaku pohvalu za gr~evitu borbu ekonomskog i eterskog opstanka.

Direktno ograni~avanje sloboda Poslovanje javnih medija USK-a u direktnoj je vezi sa zakonodavnim i izvr{nim vlastima. Aktima osnivanja, imenovanjima ~lanova skup{tina poduze}a, politi~kim nadzorom nad ~lanstvom NO, imenovanjima urednika i direktora, politi~kim i strana~kim preporukama zapo{ljavanja, iznosima sufinanciranja - grantovskim sredstvima direktno se pretpostavlja ograni~avanje medijske slobode i usmjeravanje medijskog izra`avanja. Ne ulaze}i u razmatranje organizacione strukture medija, sagledavaju}i samo financijski okvir mo`emo konstatirati da je toliko sku~en da ostavlja prostor za razli~ite oblike pritiska i manipulacije na medijski sadr`aj, ali i `ivotnu egzistenciju zaposlenih. Pretpostavimo da se prosjek tr`i{nih i marketin{ki prihoda elek-

“

medijskoj slobodi. Uklanjanjem prakse brojanja tekstova i slika ili koli~ine eterskih sekunda i minuta medijskog sadr`aja danog zakonodavnoj ve}ini ili manjini, izvr{noj vlasti, ovom ili onom na~elniku, ovoj ili onoj politi~koj stranci, a samim tim i uklanjanje straha od posljedica mora postati trend i sigurno }e doprinijeti medijskim slobodama koje su sastavni dio cjeline slobode gra|ana u prostoru i vremenu.

Mediji se nalaze u podani~kom odnosu prema onima koji raspola`u politi~kom mo}i i koji iz te pozicije uvjetuju financijsku dozu potpore za puko pre`ivljavanje medijskih ku}a

tronskih i {tampanih javnih medija USK-a kre}e od 50% do 70%, a ostatak prihoda se namiruje grantovima osniva~a, te se na taj na~in ostavlja dodatna mogu}nost uslovljavanja i usmjeravanja usljed ~ega nam medijska sloboda konstruktivne kritike i istra`iva~kog novinarstva o devijantnim dru{tvenim pojavama sa suu~e{}em vlasti ostaje samo kao hipotetska mogu}nost.

Podani~ki odnos Na~in na koji je postavljena osnova djelovanja i opstanka medijskih ku}a, ne samo na USK-u, uslovljava blisku povezanost sa onima koji su vlast. Mediji se nalaze u podani~kom odnosu prema onima koji raspola`u politi~kom mo}i i koji iz te pozicije uvjetuju financijsku dozu potpore za puko pre`ivljavanje medijskih ku}a. Sloboda izra`avanja i izno{enja kriti~kog mi{ljenja ili stava dozvoljena je samo u okvirima kritike onih koji u datom momentu nisu vlast i onih interesnih grupacija sa politi~kim pedigreom koji u tom vremenu nisu sastavni dio politi~ko-lobisti~kog miljea ve}ine. Na ovakav ili sli~an na~in kupovanja medijskog sadr`aja bud`etskim sredstvima svih gra|ana, u novijoj monetarnoj terminologiji grantom, praksa je koja historijski traje. Mediji su svakako mo}no sredstvo za indoktrinaciju gra|ana i stvaranje pojedina~ne percepcije o realitetu. Prije, sada i poslije mediji su sredstvo (jedno od bitnih) za dolazak i odlazak sa vlasti. Dr`ati medije "u svojim rukama" i pod

kontrolom nastoji svaka vlast. Medijski sadr`aj se definira i usmjerava pritiskom (propisanim aktima, izborom i imenovanjima) ili suptilnije kupovinom medijskog prostora bud`etskim sredstvima gra|ana. Pritisak, direktni ili posredni, ide toliko daleko da su prijetnje vezane za osnovno ljudsko pravo na rad, a pogotovo na obna{anje imenovanih pozicija. U takvim okolnostima popu{tanjem i poltronstvom odgovornih imenovanih medijskih osoba {iri se prostor za manipulaciju svih oblika. Ovakvo postupanje menad`menta medijskih ku}a ima opravdanje ili poku{aj opravdanja jedino u goloj borbi za svoj mandatski opstanak, ~esto puta i `ivotnu egzistenciju ili opstanak medijske ku}e. Lai~ki prevedeno ozbiljena je praksa "igrajte kako mi sviramo ili ...", a sa druge strane "`ivotna borba za opstanak po cijenu medijske podobnosti". Mediji, usljed dosada{nje prakse djelovanja politi~kog i strana~kog sponzorstava onih koji su na vlasti, izgubili su atribut dru{tvenog korektora. Stavljanje javnih medija u slu`bu postoje}e vlasti, usljed prethodno kazanih uslovljavanja ali i podobnosti odgovornih, {irinu za{tite javnih interesa potiskuje u perifernu sferu. Eventualna pomisao objavljivanja slobodnih stavova novinara o zloupotrebama utemeljenim na ~injenicama gotovo da je ravna samoubistvu. Svakako da ovim podrazumijevamo da mediji nemaju i ne bi smjeli imati nadle`nost istra`nih organa, tu`iteljstva ili sudskih organa.

BIHA], Ul. 502. redakcija: 228-419; 224-103 tel./fax; tel.: 228-420 vite{ke brigade bb ra~unovodstvo: 226-488 (tel./fax); marketing: 226-485 Izdava~: JP “UNSKO-SANSKE NOVINE� d.o.o. Redakcijski kolegij: direktor: Safet Hrnjica Ibrahim Zukanovi}, Safet Hrnjica, Svjetlana ^elan, Sanela Pa{agi} i Osman Deli} izvr{ni direktor: Ibrahim Zukanovi} novinari : Nermina Pirali}, Sanela Pa{agi}, Edin Alagi}, Niha D`ani} Ninski, Halid Alijagi} i Hilmija Hrnji}

DTP: Osman Deli} i Antonija Duri}

Uzro~no-posljedi~na veza Oblikovanje i distribucija objektivne informacije o dru{tvenoj zbilji, koja je pro`eta sa pozitivnim ali i negativnim dru{tvenim pojavama, trebao bi biti jedan od glavnih sadr`aja rada medijskih subjekata. Tra`iti ovakav na~in rada medijskih ku}a pretpostavlja i ozbiljenje trodiobe vlasti u potpunoj neovisnosti u radu sudske, zakonodavne i izvr{ne vlasti u jednom dru{tvu. Uzro~no-posljedi~na veza je o~igledna. Ukupan razvoj predispozicija za neovisno ili ekstremno manje ovisno djelovanje ostalih dru{tvenih segmenata od zakonodavne i izvr{ne vlasti i}i }e u prilog i slobodnijeg medijskog izra`avanja. Strana~ka politi~ka obojenost medijskog sadr`aja morat }e izgubiti na intenzitetu. Jedan od uslova za ovakav obrat je zakonom definiran na~in finansiranja javnih medija na kantonalnom nivou. Su`avanjem prostora samovoljnog politi~ko-strana~kog ili ve}insko zakonodavnog odlu~ivanja o visini grantovskih sredstava u sufinanciranju javnih medijskih ku}a uz manje uplitanje u imenovanja radnih i upravnih tijela trebalo bi doprinijeti i ve}oj slobodi medijskog izra`avanja. Iz uloge novinarske profesionalnosti i saznanja ne sno{enja posljedica politi~ki montiranih presuda za objektivno~injeni~no izvje{tavanje otvara se i put za{tite javnosti i javnog. Imati mogu}nost saznanja da se ne}e snositi posljedice za opravdanu kritiku negativnog u datom vremenu doprinijet }e ukupnoj slobodi u jednoj sredini a samim tim i

List je registrovan kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta F BiH pod brojem 563/96. Cijena 1 KM, za inostranstvo dvostruko plus PTT tro{kovi.

Registarski broj: 4263024120002 PDV broj: 263024120002

Dr`ava - to sam ja Kona~no shva}anje, prije svega bira~a, da se pozicija vlasti bira i odre|uje izborom onih ~iji je u~inak obna{anja vlasti mjerljiv definiranjem i za{titom javnog op}edru{tvenog interesa, kvalitetom `ivota, standardom gra|ana, pove}anjem zaposlenosti, ekonomije, bruto nacionalnog dohotka, kvalitetnijim zdravstvenim uslugama, pove}anom socijalnom za{titom, pravnom sigurno{}u, jednako{}u, smanjenjem korupcije, oduzimanjem i procesuiranjem onih koji su na nelegalan na~in stekli enormno veliku imovinu, stvarnom kvalitetom obrazovnog sistema kroz sveop}u kontrolu kao i kontrolu validnosti visokoobrazovanih institucija i op}e poplave diploma, svih onih poduzetih mjera i aktivnosti kojima se stvara bolje sutra. Ovakvim definiranjem osnova po`eljne vlasti i njenog biranja od osvije{tenog i zadovoljnog bira~a dozvoljava i medijski prostor slobodnog i objektivnog sadr`aja koji }e imati ovla{tenja kritike ali i puno ve}eg obima stvarne podr{ke i pohvale dobre vlasti. Na`alost, situacija na ovim prostorima posve je druk~ija te po slobodnoj procjeni autora teksta kra}e obrazlaganje ide uz zaklju~ak da je demokratska praksa uva`avanja mogu}nosti objektivnog i neovisnog novinarstva, koje }e kontrolirati izvr{avanje vlasti, jo{ uvijek na samom po~etku i pravo na rad i objektivno izvje{tavanje Ustavom i zakonom zagarantirani u neposrednoj su vezi sa ozbiljenjem demokratskih postulata i demokratske dru{tvene zbilje i na ovim su prostorima ograni~eni nastojanjem da se vlast i politi~ka dimenzija uzdignu u Svemogu}eg Makijavelijovog Vladara, (dr`ava to sam ja - pojedinac, politi~ka stranka, zakonodavna ve}ina ili izvr{na vlast).

[TAMPA: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE d.o.o. Banja Luka Ra~un broj: 3385002200568303 UniCredit Zagreba~ka banka d.d. Ra~un broj: 1610350008520037 Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, filijala Biha} Ra~un broj: 5688621000000425 Balkan Investment Bank AD d.o.o. Biha}


6

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

Ode k’o namazan

Ho}u da ka`em Neki mi dan Red`o, onako u prolazu, re~e: "Ne mrzim ja one {to su prije proteklog rata oti{li, samo se pitam, gdje bi oni bili da ja nisam ostao? Ima dobrih ljudi, ve}ina je takva, ali mi se ba{ zamjeri{e oni {to u politiku zaglavi{e. Njima je dobro, smeta mi {to zaglavljuju nas. Neki mi dan jedan takav re~e: "Na{ kandidat je spreman". Za {ta, pitam ga, a on }e ti nakon du`e pauze: "On je spreman. Za {to ta~no ne znamo, ali spreman je!" Onda ja njega upitam da nije, gluho bilo, za dom spreman? I to onaj popravni!" "Ode k'o namazan, a ja ga ba{ mislio pitati za one sirotane {to za sebe ka`u da su radnici", nastavi kom{o. "Za one {to im pla}e kasne mjesecima, {to im nikako ne pla}aju prekovremeni rad, {to nemaju godi{nji odmor i koji rade za minimalac. Za one koji o svakodnevnom kr{enju Zakona o radu moraju da {ute kako ne bi ostali i bez tog, kakvog-takvog,

PI[E: Halid Alijagi}

Kada nezaposlenost prelazi 50 posto, a udio sive ekonomije je stopostotni, radnici su prisiljeni {utiti i trpiti, kako i oni ne bi ostali bez posla

posla. Nave{}u ti primjer moje }erke koja svakodnevno {eta izme|u skupih komada namje{taja u jednoj trgovini na dva sprata. Ormari i kreveti ko{taju od nekoliko stotina do isto toliko hiljada KM. Ona ih prodaje. Me|utim, u salonu namje{taja u kojem radi prima pla}u od svega 320 KM mjese~no. I to sa zaka{njenjem. "Imam tri dana odmora godi{nje, a tokom tjedna samo mi je nedjelja slobodna. Radimo i prekovremeno, ali nam to nije pla}eno", pri~a mi ogor~eno prije nekoliko dana. Kada nezaposlenost prelazi 50 posto, a udio sive ekonomije je stopostotni, radnici su prisiljeni {utiti i trpiti, kako i oni ne bi ostali bez posla. S jedne strane, dr`ava poslodavcima tolerira kada ne ispla}uju pla}e i ne upla}uju poreze i doprinose. S druge strane, radniku se ne pra{ta ako kasni na posao ili ne izvr{ava svoje obaveze. Gazde to ka-

`njavaju otkazom! Dr`ava, koje o~igledno nema na ovim prostorima, da bi dobila ono {to joj pripada, mora blokirati ra~un poslodavcu ukoliko izbjegava pla}anje poreza i to je jedini efikasan mehanizam kako za{tititi radnika ako mu kasni pla}a. Osnovno pitanje je ~emu, ili bolje re~eno kome, slu`i Zakon o radu kada se ni njegove najbanalnije odredbe, da netko radi i da za to mora biti adekvatno pla}en, kr{e svakodnevno i masovno! U sindikatima priznaju da u takvim situacijama ne mogu mnogo pomo}i radnicima. Dr`ava gleda poslodavcima kroz prste, ustvari tu se postavlja pitanje ko kome gleda jer privatnici dr`e neke vode}e stranke, zbog velikog broja nezaposlenih. Najbolje bi bilo da dr`ava ugasi te firme, da naplati svoje, jer radnici i onako jedva pre`ivljavaju sa svojim platama. Pa da vidimo ko kosi, a ko vodu nosi. Sto-posto bi

druk~ije bilo da stranke ostanu bez opranih para. S druge strane, ima i zaposlenih koji su previ{e tolerantni prema poslodavcu, {to se opravdava saznanjem da }e te{ko na}i drugi posao. Ako bi kojim slu~ajem tu`ili poslodavca, onda se mo`e pokrenuti ste~ajni postupak, a to zna~i da se gubi radno mjesto, pravdaju se. U slu~aju neispla}enih zarada, radnik mo`e prijaviti poslodavca inspekciji rada ili ga tu`iti, ali ti sporovi obi~no traju godinama, izdiktira moj kom{o. Razgovor sam zaklju~io podatkom iz Rusije gdje se firma automatski zatvara ukoliko radnici ne prime pla}u tri mjeseca. Daleko je to od nas ba{ kao i smisao u jednom zaklju~ku: "Za izdavanje uvjerenja o neposjedovanju nekretnine potrebno je na uvid dostaviti uvjerenje o neposjedovanju nekretnina iz ureda za katastar".

"UNA CONSULTING" D.O.O. BIHA]

Iskustvom, kvalitetom i profesionalizmom do projekata me|unarodnog nivoa Resursni centar za vode i okoli{ "UNA Consulting" d.o.o. Biha} jedna je od rijetkih kompanija koje unapre|enjem vlastitih kapaciteta kroz kontinuirana stru~na usavr{avanja, u~e}i iz prakse najboljih mo`e odgovoriti svim izazovima dana{njeg tr`i{ta prate}i pritom evropske standarde poslovanja i najaktualnije trendove. Dugogodi{njim iskustvom, kvalitetom, profesionalizmom u sektoru voda, okoli{a i komunalne infrastrukture ova je kompanija uspjela osvojiti tr`i{te u i van granica zemlje, i danas uspje{no realizira projekte dr`avnog i me|unarodnog zna~aja. Jedan od njih je i projekt rekonstrukcije postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda na Butilama u kojem }e nadzor nad radovima obavljati kompanija Una Consulting d.o.o. Biha} i {vicarska firma Holinger iz Liestala. Potpisivanjem Ugovora o rekonstrukciji postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda na Butilama polovinom januara ove godine u Sarajevu zvani~no je obilje`en po~etak radova, {to je jedna od komponenti projekta otpadnih

“

Dugogodi{njim iskustvom, kvalitetom, profesionalizmom u sektoru voda, okoli{a i komunalne infrastrukture ova je kompanija uspjela osvojiti tr`i{te u i van granica zemlje, i danas uspje{no realizira projekte dr`avnog i me|unarodnog zna~aja

voda koji se realizira u tom kantonu. Vrijednost ugovorenih radova je 50.116.595,99 KM, od kojih je najve}i dio sredstava osiguran iz kredita Svjetske banke, a 13 miliona eura iz sredstava granta predpristupnog fonda IPA.

Ekonomska korist Obnova postrojenja rezultirat }e ne{kodljivim i nesmetanim kori{tenjem vode za sve kori-

snike nizvodno, i to za razli~ite svrhe, od privrednih do rekreativnih. Direktne ekonomske koristi imat }e doma}e firme, jer se radi o ulaganju velikih iznosa. U rekonstrukciji postrojenja bit }e anga`ovani doma}i kadrovski kapaciteti uz me|unarodnu stru~nu pomo}, a radi se o vrlo zna~ajnom projektu ~ijoj su realizaciji prethodile slo`ene pripreme.

Kada postrojenje bude pu{teno u pogon uspostavit }e tehnolo{ki proces pre~i{}avanja otpadne vode prikupljene kanalizacionom mre`om. Na taj na~in smanjit }e se negativni utjecaj na `ivotnu okolinu i zadr`ati postoje}i kvalitet povr{inskog vodotoka na mjestu ispusta i nizvodno, ali i ispuniti zakonska obaveza o pre~i{}avanju otpadne vode. Ovo su, re~eno je, dru{tveno

odgovorne investicije koje }e u kona~nici doprinijeti o~uvanju ~istih vodenih resursa i zdravlju gra|ana.

Projekti u Ukrajini Sandi Zuli}, direktor kompanije "Una Consulting" d.o.o. Biha}, koja }e sa {vicarskom firmom Holinger iz Liestala obavljati nadzor nad radovima rekonstrukcije postrojenja, govore}i o projektinim

aktivnostima prilikom potpisivanja ugovora u Sarajevu pojasnio je da }e u narednih mjesec dana biti osigurana nedostaju}a tehni~ka dokumentacija. To je, kazao je Zuli}, prva i pripremna faza, a potom }e uslijediti i faza izvo|enja radova u trajanju od 550 dana, te faza pu{tanja u rad i probni rad postrojenja u trajanju od 120 dana. Uz ovaj kompanija Una Consulting d.o.o. Biha} dobila je i jo{ jedan projekt me|unarodnog nivoa. Stru~njaci ovda{nje kompanije u Ukrajini }e raditi projekat snimanja postoje}eg stanja u vezi decentralizovanih kanalizacionih sistema i ure|aja za pre~i{}avanje otpadne vode. Ovaj projekt bi, ka`e direktor Zuli}, trebao biti ra|en u oblasti Sumi, udaljenoj oko 300 kilometara od Kijeva. Rije~ je o vrlo zna~ajnom projektu me|unarodnog nivoa u kojem }e in`enjeri ove kompanije, spojem iskustva, kvalitete i profesionalizma, jo{ jednom potvrditi da je mogu}e izi}i iz lokalnih okvira i postati prepoznatljiv lider i u projektima me|unarodnog zna~aja. S. Pa{agi}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

KANTON

www.usnkrajina.com.ba

IN MEMORIAM

]AHIBU IBRAHIMPA[I]U

NOSIO SI OSMIJEH SUNCA I VEDRINE, KRAJ ZAVI^AJNIH POLJA BIHA]KE DOLINE! BLISTAO SI DOBROTOM, SRCEM OD [IRINE K’O MILJENIK OD GRADA I SVOJE DRU@INE! ]AHIBE, KOMPOZITORE OD ZELENIH SNOVA OD BILJA I CVIJE]A I PLODNIH VRTOVA! ]AHIBE, NEUMORNI TUMA^U OD «EKOLO DOKTRINE» ZA BISERNU RIJEKU, KROZ BURNE GODINE! «POGLAVICO» SJAJNI ZA «UNA-REGATE» ZA FESTIVAL SUNCA I RADOSTI POZNATE! SAD TI ZDRU@ENI «PASTIRI» OD PRIRODE ISKAZUJU ZAHVALNOST ZA KREACIJE TVOJE, ^UVAJU]I PORUKU TVOJU, ZA BA[TINU OD SKLADA: «LJUBAV I RESPEKT @IVOTA, PRIRODOM NEK’ VLADA»! PRATILI TE SNOVI OD JAVORA I RUJA [TO U «KANJONU DU[E» IZRASTA I BUJA! U TVOM ^AROBNOM VRTU, OD MNOGIH LJETA I PROLJE]A, U TRAJNOM UZDAHU OKAMENJENOG CVIJE]A, U SPOMEN TI VJE^NI, SA SEDRANIH STRUNA, PJEVA]E TI TVOJA, ^AROBNICA UNA! Tvoj uro|enik BUDO MODRI

UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA USK-A DOBILA VRIJEDAN PROJEKAT IPA FONDA

BIBLIOBUSOM

pribli`iti knjigu svakome Vo|eni dokazanom ~injenicom da je kultura najskuplja kada je nema, odgovorni u Univerzitetskoj biblioteci u Biha}u, aplicirali su za realizaciju projekta kojeg financira Evorpska unija preko IPA fondova, a koji za cilj ima sna`niju edukaciju stanovni{tva i stvaranje ~itala~ke kategorije u ruralnim krajevima. Projekt simboli~nog naziva „Usluge pokretne biblioteke kao podr{ka cjelo`ivotnom u~enju u ruralnim podru~jima Karlova~ke `upanije i Unsko-sanskog kantona MOBILLL“ u vidu bibliobusa je i odobren Univerzitetskoj

7

biblioteci USK-a, i to je za sada jedina pokretna knji`nica takve vrste u BiH. Tako|er, pokretnu knji`nicu - bibliobus dobila je i Gradska knji`nica “Ivan Goran Kova~i}” iz Karlovca u sklopu istog projekta prekograni~ne suradnje. Tako je i simboli~nim presijecanjem vrpci u ponedjeljak, 20. januara, na grani~nom prijelazu Iza~i}, i ozvani~eno pu{tanje u promet obje pokretne knji`nice. Tom ~inu prisustvovali su sa obje strane predstavnici vlasti, te menad`eri karlova~ke i kantonalne Univerzitetske biblioteke, ali i veleposlanik Republike Hr-

vatske u BiH Ivan del Vechio i ambasadorica BiH u Hrvatskoj Azra Kalajd`isalihovi}. Uz sve re~eno o ovom projektu, bitno je istaknuti i to da ovakvi projekti prekograni~ne suradnje pored ostalog za cilj imaju i pribli`avanje jednih drugima, u~enju o kulturama svojih susjeda, me|usobnog uva`avanja i prihva}anja {to je osnova svakog civiliziranog dru{tva. Tome te`e regije karlova~ke `upanije i Unsko- sanskog kantona, koje i na dosta drugih primjera pokazuju te`nju da jedni drugima budemo prijatelji, dobri susjedi i jo{ bolji doma}ini.

Projekt vrijedan 111.835 eura

Ina~e, projekt pokretne knji`nice vrijedan je 111.835,00 eura, a dijelom od 93.265,00 eura direktno ga financira Evropska unija, {to prema rije~ima sudionika pu{tanja u promet dva bibliobusa ide u prilog tvrdnjama da EU ima ozbiljne namjere prema kulturnom napretku i ovih regija. Bibliobusi }e imati zada}u da obilaze ruralna, tzv. “bijela podru~ja” u kojima ne postoji bibliotekarska djelatnost i na takav na~in da privu~e ~itala~ku publiku, ne samo dje~jeg

Kakva nam je kultura ~itanja? Sa fondom od oko 45.000 knjiga Univerzitetska biblioteka USK-a i ne mo`e se smatrati dobro snabdjevenom knji`nicom, ali od tog podatka vi{e brine ~injenica da je od 6.500 studenata u biblioteci registrirano njih tek nekoliko stotina. Kako je kazao Ratko Kne`evi}, direktor Univerzitetske biblioteke, taj se problem poku{ava rije{iti u dogovoru sa Univerzitetom na na~in da se studenti obave`u na kori{tenje usluga biblioteke, jer je takvo pravilo svugdje u modernim dr`avama. Knji`ni fond }e prema Kne`evi}evim rije~ima biti unaprije|en preko donatorskih sredstava, ali i zakonodavne i izvr{ne kantonalne vlasti. Za potrebe biblioteke Vlada USK-a bud`etom izdvaja 2.000 KM, iako su potrebe znatno ve}e. Ipak, unato~ ovim te{ko}ama, u biblioteci imaju {ire vizije, pa je

Univerzitetska biblioteka u stalnoj suradnji sa Ameri~kom ambasadom (preko Ameri~kog kutka) i drugim me|unarodnim organizacijama koje ba{tine kulturu ~itanja i promocije obrazovanja uop}e. U junu }e Univerzitetska biblioteka biti doma}in 11. me|unarodne konferencije bibliotekara na temu: Informacijska pismenost, i o~ekuje se u~e{}e izme|u 20 i 50 dr`ava. - Niz je aktivnosti koje ovdje provodimo sve sa ciljem pobolj{anja ~itala~kih navika kod na{eg stanovni{tva, a dio toga su svakako razne radionice i predavanja na kojima aktivno u~estvujemo i poma`emo kulturnom prosperitetu prvenstveno u~enika na{ih {kola. Interes u tom dijelu je veliki a na{a zada}a je da se “probijemo” i do onih koje trebamo uvjeriti da je knjiga ~ovjeku najbolji prijatelj, - ka`e Kne`evi}.

PETO GODI[NJE DOBA

NIHA

D`ani} NINSKI

Sevapijada i halalijada Bilo je tih donacija, kako uz rat, tako ~im je stao. Bilo ih je, ne treba se grije{iti, davali prijatelji ove zemlje i {akom i kapom. Sasvim je druga pri~a gdje su pare zavr{ile, ali da su tamo gdje su trebale, nisu. A bilo je tih donacija toliko, tvrde neki koji znaju vi{e o tome, pa da su sjedale pare gdje su bile namijenjene, sada bi ova zemlja, a i mi s njom bili iha-ha od problema svake vrste. Zato danas, osim {to nam je ugled sru{en, nema vi{e ni donacija, ili mi bar ne znamo da ih ima. Ima zato sevapijada, to ti je ono kad ti neko radi sevapa udijeli {togod. Pa i nama, udjeljuju tek toliko da ne izdahnemo lipsaju}i. Ima i halalijada, to je ono kad nam neke dr`ave po{alju otpisani svoj namje{taj i ne ra~unaju nam to kao dug. Halalili nam, a i mi se odmah po prijemu poklona, halalili s njim. I tako evo ve} bruku i kusur godina, sve ovdje po~iva na sevapijadi i halalijadi. Radi sevapa vlastodr{ci ti daju ono pla}e koju si zaradio, a pri tom te educira da vjeruje{ i prenosi{ s koljena na kol-

jeno, da pla}u koju zara|uje{ li~no i personalno daje ti taj i taj, imenom i prezimenom. Mit {irenja vjerovanja da taj i taj imenom i prezimenom radnicima daje pla}e radi sevapa da ne poskapaju, toliko je rasprostranjen, i niko mu se ne opire, {to od straha {to od proste ~injenice da sam protiv armije prestravljenih ne mo`e{. I taman podijele sevape, onda krenu sa dodjelom halalijada. To je ono kad dr`ava digne kredit pa dr`avnik iza|e pred narod i ka`e da u to i to selo dolazi struja, voda, trotoar sa prate}om opremom, asfalt sa nekoliko centimetara u minusu, a dolazi i sva svita da joj narod aplaudira jer eto halal put je otvoren, fali jo{ samo mjesna zadruga da se okre~i, pa da se radi sevapa u njoj zaposli sin [efa stru~ne slu`be za razna pitanja iz sreza i pripadaju}ih mu teritorija. I onda narod sretan, dr`ava zadovoljna pa na dnevniku udarne vijesti kako su sevapijada i halalijada klju~ na{eg svakog uspjeha.

uzrasta, nego i odraslih. Uz to }e biti vr{ena i edukacija informati~ke pismenosti, pa je bibliobus opremljen potrebnom informati~kom opremom za stjecanje osnovnih znanja iz ove oblasti. Za po~etak, bibliobus je opremljen ograni~enim fondom knjiga, {to }e u doglednom vremenu biti pobolj{ano. - Ovaj projekt na najbolji na~in prezentira ono {to mi skupa sa Univerzitetskom bibliotekom USK-a odavno radimo, a to je izvanredna susjedska suradnja i promocija pozitivnih aktivnosti. Uvjerena sam da }e putem ovog projekta sve ono {to nas ve`e biti samo produbljeno, kazala je Frida Bi{}an, ravnateljica `upanijske knji`nice “Ivan Goran Kova~i}” u Karlovcu.

Univerzitetska biblioteka USKa posebno raduje uposlene u ovoj ustanovi, koji su godinu dana prije aplicirali i uspjeli uvjeriti nadle`ne da njima bude i dodijeljen. - Ovo je prvi bibliobus u BiH, raduje nas {to je upravo Univerzitetska biblioteka USKa ta koja }e prva po~eti sa njegovom realizacijom. Stanje u bibliotekarskoj oblasti u na{em kantonu nije dobro, potrebno je u~initi puno da se popravi, stoga je i ovaj bibliobus jedinstvena prilika da iskoristimo svoje mogu}nosti i u ruralnim podru~jima razvijamo kulturu ~itanja i kulturu `ivljenja uop}e. Uvjeren sam da }emo u tome uspjeti jer ve} imamo informacije da bibliobus `eljno o~ekuju u sredinama koje }e on obilaziti, kazao je direktor Univerzitetske biblioteke USK-a Ratko Kne`evi}. / N.D`.N.

Prvi u BiH

To da je ovaj projekt dobila


8

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

CAZIN

ZAKUPLJEN PROSTOR

NASTAVLJENA DISTRIBUCIJA RJE[ENJA O KOMUNALNOJ NAKNADI

U mjesnoj zajednici Pjani}i podijeljeno 480 rje{enja - U Komunalno - stambenom fondu isti~u da su zadovoljni dosada{njom dinamikom uplate sredstava na ime komunalne naknade. Napla}eno je ukupno 86.000 KM Realiziraju}i odluku Op}inskog vije}a Cazin o komunalnim naknadama, Op}inski komunalno-stambeni fond je tokom pro{le godine po~eo sa prikupljanjem podataka, a potom i izradom rje{enja za pravna i fizi~ka lica. U toku 2013- te izdata su rje{enja pravnim licima za zadnjih pet mjeseci, te fizi~kim licima koja se nalaze u nultoj zoni, a dostavljanje rje{enja o komunalnoj naknadi za oko 15 hiljada fizi~kih lica u prvoj, drugoj i tre}oj zoni krenulo je u prvim danima ove godine.

23 mjesne zajednice - Odluka o utvr|ivanju komunalne naknade za financiranje komunalnih djelatnosti zajedni~ke komunalne potro{nje u na{oj op}ini i operativni program utro{ka tih sredstava usvojeni su na 9. sjednici Op}inskog vije}a Cazin. Nakon toga Komunalno stambeni fond po~eo je prikupljati podatke za sva pravna i fizi~ka lica, a zatim i pripremu i izradu rje{enja o komunalnoj naknadi. Aktivnosti su tekle planiranom dinamikom, a Komunalnostambeni fond je u 2013. izdao sva rje{enja pravnim

licima za zadnjih pet mjeseci, te fizi~kim licima koja se nalaze u nultoj zoni. Aktivnosti su nastavljene i po~etkom ove godine, pa smo nedavno zavr{ili rje{enja za mjesnu zajednicu Pjani}i koja ima 480 doma}instava. Kad zavr{imo distribuciju rje{enja u ovoj mjesnoj zajednici nastavljamo s rje{enjima za mjesne zajednice Slatina, Donja i Gornja Koprivna, Stijena itd., uglavnom sve 23 mjesne zajednice op}ine Cazin bi}e u ovoj godini obuhva}ene komunalnom naknadom, - istakao je direktor Fonda Munir Durakovi}.

@albe pravnih lica U Komunalno- stambenom fondu isti~u da su zadovoljni dosada{njom dinamikom uplate sredstava na ime komunalne naknade. Napla}eno je ukupno 86 hiljada maraka a pravna lica su uputila 20-tak `albi na rje{enja koje, nakon obrade drugostepenog organa, nisu prihva}ene. Distribucija rje{enja o naknadi za finansiranje komunalnih djelatnosti zajedni~ke komunalne potro{nje u 23 mjesne zajednice cazinske op}ine trebala bi biti zavr{ena do kraja ove godine.

PREDSTAVLJAMO POLJOPRIVREDNIKA RAZIMA VELI]A IZ GORNJE KOPRIVNE - Razim Veli} ima 25 grla krupne stoke, dvije {tale i brojne poljoprivredne ma{ine

Godi{nje proizvede 40.000 litara mlijeka

Stalno ulagati i osuvremenjavati - Za razliku od ranijih godina kada su mje{tani mog naselja Veli}a u Gornjoj Koprivni

BiH bez entiteta i kantona, sa 143 op}ine - Koalicija K 143 osnovana je nakon utvr|ene potrebe da se vlast pribli`i narodu i da je se u~ini odgovornijom prema gra|anima, naro~ito kroz ja~anje op}inske vlasti U organizaciji Koalicije K 143 u Cazinu je predstavljen Model BiH – dr`ava - op}ina, ~iji je cilj ja~anje dr`ave bez posredni~kih razina, te pojednostavljenje procesa koji se ti~u svih oblasti `ivota i rada gra|ana na{e zemlje. Dosta je rije~i bilo i o ja~anju lokalne uprave koja je gra|anima najbli`a i obi~no prva instanca za rje{avanje mnogih problema.

- Obra|uje 220 dunuma zemlje, pedeset svoje i 170 dunuma zakupljene

Razim Veli} iz Gornje Koprivne jedan je od uspje{nijih cazinskih poljoprivrednika. Trenutno ima 25 grla stoke, obra|uje 220 dunuma svoje i zakupljene zemlje, a posjeduje i brojne poljoprivredne ma{ine. Godi{nje proizvede oko 40 hiljada litara mlijeka, a planovi su mu pove}anje broja muznih grla i nabavka jo{ nekoliko suvremenih strojeva.

KOALICIJA K 143 PREDSTAVILA MODEL BIH – DR@AVA - OP]INA

dr`ali preko 60 muznih krava, danas je ta brojka smanjena na 25, a polovinu od toga imamo moja supruga Sabaheta i ja. U ovu vrstu proizvodnje krenuli smo prije 11 godina, i tada smo imali samo dvije krave i veliku volju za radom. Rezultati u poljoprivredi postali su vidljivi tek nakon {to sam proveo dvije godine na radu u Italiji i od zara|enog novca po~eo kupovati prve poljoprivredne ma{ine i praviti {talu. Danas imamo 25 grla krupne stoke, dvije {tale i brojne poljoprivredne ma{ine. Kod nas se ve} 11 godina nalazi laktofriz mljekare “Meg-

gle“ u koji mlijeko, osim nas isporu~uje i nekoliko na{ih kom{ija. Trenutno obra|ujemo 220 dunuma zemlje, pedeset svoje i 170 dunuma zakupljene od pet vlasnika. Polovinom 2013. zavr{ili smo izgradnju suvremene {tale, koja ima sve prate}e sadr`aje, - pri~a Razim Veli}. Razim nagla{ava da je poljoprivreda isplativa, ali da se stalno mora raditi, ulagati i osuvremenjavati.

Rastu cijene repromaterijala - Na po~etku je zarada u poljoprivredi bila ve}a ali vreme-

nom rastu cijene repromaterijala, goriva, sve ide gore a cijena poljoprivrednih proizvoda ostaje ista, pa je sve te`e ostvariti neku dobit, isti~e Razim. Razim i Sabaheta imaju troje djece i isti~u da }e, ukoliko neko od njih bude zainteresirano za poljoprivredu, u budu}nosti nabaviti jo{ stoke i poljoprivrednih ma{ina. Naravno, veliku }e pa`nju posvetiti i {kolovanju djece, jer su, ka`u, svjesni da bez znanja nema uspjeha ni u jednoj oblasti `ivota, pa ni u poljoprivrednoj proizvodnji.

Odgovor na su{tinske probleme - Nakon Br~kog, Cazin je druga op}ina u BiH u kojoj je predstavljen Model BiH – dr`ava - op}ina. Na{ model je odgovor na sve su{tinske probleme u na{em dru{tvu, a to je vezano i za Ustav i za Dejtonski sporazum. Mi ustvari nudimo model koji to sve pojednostavljuje, a to zna~i ja~u samoupravu i ja~anje same dr`ave bez posredni~kih razina, - istakla je Kata MarijanKr`elj, predstavnica Koalicije K 143 i organizatorica skupa. Enisa Rakovi}, izvr{na direktorica Organizacije “Glas `ene“, istakla je da se kroz saradnju sa lokalnim organizacijama nastoji pokrenuti dijalog, te upoznati gra|ane sa udru`enjem K

143 i modelom municipalizacije. - Danas predstavljamo Model K 143, {to zna~i 143 op}ine u BiH, bez kantona i entiteta. S obzirom da su mnoge nadle`nosti poput obrazovanja i socijalnih davanja na nivou kantona, mi zagovaramo ovakav model jer smatramo da je mnoge probleme gra|ana lak{e rije{iti kad su tako va`ne oblasti `ivota u nadle`nosti op}ine, - istakla je Rakovi}.

Vlast bli`e narodu Emina Sivi}, predsjednica Vije}a mladih Unsko-sanskog kantona govorila je o politici prema mladima na nivou kantona i op}ine, a Senad Bajri}, predstavnik Regionalnog odbora organizatori otpora „Sove Krajine“ predstavio je gra|an-sku inicijativu “UDAR BiH“. Koalicija K 143 osnovana je nakon utvr|ene potrebe da se vlast pribli`i narodu i da je se u~ini odgovornijom prema gra|anima, naro~ito kroz ja~anje op}inske vlasti. Koaliciju su osnovale organizacije Centar za gra|ansku suradnju, Centar za zastupanje gra|anskih interesa i Evropski istra`iva~ki centar. Priredila: Sehija Muminovi}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

KANTON

9

www.usnkrajina.com.ba

FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE U SURADNJI SA KANTONALNIM SLU@BAMA

U 2014. godini u planu zapo{ljavanje vi{e od 10.000 nezaposlenih lica - Za realizaciju nekoliko programa zapo{ljavanja Federalni zavod za zapo{ljavanje u suradnji sa kantonalnim biroima rada planirao vi{e desetima miliona KM Realizacijom nekoliko programa Federalnog zavoda za zapo{ljavanje u ovoj godini posao bi trebalo dobiti oko 10.000 osoba koje se nalaze na biroima rada. Za realizaciju tih programa planirano je desetine miliona maraka. U nekim od planiranih programa zapo{ljavanja kantonalne slu`be }e u~estvovati ili direktno ili }e posredovati u istim. Prema rije~ima Nijaza Deli}a, direktora Slu`be za zapo{ljavanje USK-a, program «Prvo radno iskustvo» koji je Federalni zavod za zapo{ljavanje pokrenuo u pro{loj godini s realizacijom }e krenuti u ovoj godini. Za isti su planirana sredstva u iznosu od 8,5 miliona KM a za Unsko-sanski kanton je predvi|eno 963.000 KM. Ovim programom je planirano za-po{ljavanje 100 osoba s VSS i V[S i 100 sa SSS.

Za «Prvo radno iskustvo» 8,5 miliona KM - Radi se o nezaposlenim oso-

bama koje su na evidenciji Slu`be za zapo{ljavanje USK-a i koje do sada nisu nigdje radile. Lista je gotova i o~ekujemo od Federalnog zavoda potvrdu o ispunjavanju tra`enih uvjeta. Veliki interes za zapo{ljavanje kroz ovaj program iskazale su brojne nezaposlene osobe ali i poslodavci. Projekt }e trajati sve dok bude sredstava, isti~e Deli}. U ovom programu Federalni zavod za zapo{ljavanje obezbje|uje maksimalno 500 KM po kandidatu za doprinose, odnosno 61 posto od prosje~ne pla}e u F BiH plus 50 KM za putne tro{kove za kategorije koje na to imaju pravo dok poslodavac osigurava pla}u. Prema Planu i programu rada Federalnog zavoda za zapo{ljavanje a s kojim je uskla|en Plan i program rada JU «Slu`ba za zapo{ljavanje» USK-a u 2014. godini predvi|ene su mjere aktivnog zapo{ljavanja za {to su planirana

SAOP]ENJE MERHAMETA BIHA]

Regionalni odbor Merhameta ne postoji Problem nelegalnog djelovanja tzv. Regionalnog odbora M.d.d. Merhamet Biha} ve} godinama je nerije{en od strane nadle`nih institucija. Merhamet Biha} se ponovo obratio Ministarstvu pravosu|a i uprave USK u vezi ovog problema i na svoju adresu ovih dana dobio obavijest u kojoj se navodi da je Ministarstvo uvidom u Registar udru`enja na podru~ju USK utvrdilo da Regionalni odbor M.d.d. Merhamet Biha} nije registriran kod ovog organa, te kako ono nije ni nadle`eno za provo|enje provjere nezakonitog rada imenovane organizacije. Tako|er, na zahtjev Osmana Pekari}a, generalnog sekretara Saveza dobrotvornih dru{tava Merhamet BiH, potvr|eno je da udru`enje humanitarnih organizacija Merhamet Muslimansko dobrotvorno dru{tvo Sarajevo, nije registrovano kod Ministarstva pravde BiH, jedina potvrda o registru ove paralelne organizacije, potvr|ena je od strane Federalnog ministarstva pravde u Sarajevu, koje u svojoj obavijesti navodi da je Merhamet Sarajevo upisan u registar udru`enja i fondacija Federa-

cije BiH 2005. godine. Merhamet Biha} ovim putem `eli obavijestiti javnost o nezakonitom i nelegalnom djelovanju organizacije koja u javnosti i medijima koristi naziv Regionalni odbor M.d.d. Merhamet Biha} te skrenuti pa`nju o ~injenici da organizacija u sklopu koje navedena djeluje, a koja nosi naziv udru`enje humanitarnih organizacija Merhamet Muslimansko dobrotvorno dru{tvo Sarajevo, nije krovna organizacija na podru~ju BiH kako se predstavlja jer nije registrirana na nivou BiH ve} Federacije. Merhamet Biha} s ponosom isti~e ~injenicu da je ~lan Saveza dobrotvornih dru{tava Merhamet BiH u sklopu koje djeluje od rata sve do danas, kao legalno registrirana organizacija na podru~ju op}ine i kantona. Merhamet Biha} isti~e `aljenje zbog ~injenice da dr`avne institucije umjesto da {tite Zakon i rade na suzbijanju svih oblika nelegalnog i nezakonitog rada, one rade u sprezi sa istim i na taj na~in oda{ilju negativnu sliku javnosti, pokazuju}i da pravna dr`ava gotovo i ne postoji, - saop}avaju iz biha}kog Merhameta.

sredstva od 28,436.000 KM od ~ega je 10 miliona KM osigurala Vlada Federacije BiH. Aplikacije se podnose direktno Federalnom zavodu za zapo{ljavanje a u cijeloj ovoj pri~i uloga Slu`be za zapo{ljavanje USK-a i op}enito kantonalnih slu`bi je da animira {to ve}i broj poslodavaca da apliciraju za sredstva kroz ovaj program jer su pogodnosti prijema novi fradnika izuzetno dobre za poslodavce. Deli} isti~e da su odre|eni razgovori s poslodavcima ve} obavljeni ali da je u planu obilazak svih op}ina i susreti s poduzetnicima i drugim pravnim subjektima kako bi ih detaljno upoznali s programom «Aktivne mjere zapo{ljavanja». Javni poziv za ovaj program bit }e raspisan do kraja februara ili po~etkom marta i bitno je da {to ve}i broj poslodavaca s ovog podru~ja aplicira za ta sredstva jer to zna~i da imamo ve}e {anse za povla~enje {to ve}eg iznosa iz

ukupno planirane sume a samim tim i ve}e zapo{ljavanje lica s ovog podru~ja.

Velika {ansa mladima Tu je i fond za zapo{ljavanje osoba s invaliditetom i prema rije~ima Deli}a i tu ima potencijala za aplikaciju. Za Program zapo{ljavanja romske populacije je planiran iznos od 896.000 KM, za Program zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja mladih osoba do 30 godina starosti 720.000 KM, za program «Poduzetni{tvo 30 +» 360.000 KM, za program «Aktivno tra`enje posla» 500.000 KM, za sistem integriranih centara za inkubirani razvoj i konsalting 350.000 KM, za Program pripreme za rad – stru~no osposobljavanje i usavr{avanje dva miliona KM, a jedan od zna~ajnijih programa Federalnog zavoda za zapo{ljavanje u kojem }e aktivno u~e{}e uzeti i kantonalne slu`be odnosi se na

Nijaz Deli}, direktor Zavoda za zapo{ljavanje USK-a ste~ajne postupke. Za isti je planiran iznos od 12,5 miliona KM a na nivou Federacije BiH a sredstva su planirana za isplatu radni~kih potra`ivanja u firmama koja su u ste~aju a isti ti radnici su sada na evidenciji nezaposlenih lica. Tu je

jo{ i projekt pomo}i mre`ama za socijalnu sigurnost u vrijednosti 720.000 KM. - Projekti planirani programom rada Zavoda za zapo{ljavanje F BiH su zaista dobri. Na{ Plan i program rada za ovu godinu je uskla|en s Federalnim zavodom i o~ekujemo da }emo zajedni~ki uspjeti iste realizirati ali lokalno gledano na{ je cilj da pomognemo poslodavcima da se {to zna~ajnije uklju~e u ove aktivnosti i apliciraju za iste jer pogodnosti za njih su dobre a slika nezaposlenosti na podru~ju USK-a u tom slu~aju bit }e daleko povoljnija, isti~e Deli}. Javni pozivi za sve ove programe su u pripremi i za sve se aplicira na federalnom nivou. U Slu`bi za zapo{ljavanje USK-a i ovim putem pozivaju zainteresirane poslodavce da im se jave za vi{e informacija jer zajedni~ki mogu uraditi puno vi{e.

N.Pirali}

BOSANSKA KRUPA: POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU

Pomo} `rtvama mina Na~elnik op}ine Bosanska Krupa Armin Halitovi} potpisao je s Elmirom Bojad`i}em, direktorom Njema~ke nevladine organizacije Arbeiter-Samariter-Bund, ugovor o sufinansiranju projekta pomo}i `rtvama mina pod nazivom „Socio-ekonomsko osna`ivanje `rtava mina i njihovih porodica kroz poslovnu obuku i stvaranje mogu}nosti za zapo{ljavanje“. To je jo{ jedan korak u projektu kojeg zajedno s op}inom Bosanska Krupa i pomenutom organizacijom provodi i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Op}ina }e ovaj projekt sufinansirati sa skoro trinaest hiljada KM. Nakon javnog poziva za dodjelu pomo}i u poslovnoj obuci i obezbje|enju grantova za zapo{ljavanje, namijenjenih `rtvama mina i njihovim porodicama te obuke za izradu biznis planova, uslijedilo je potpisivanje ugovora o sufinansiranju projekta kojim se organizacija ASB obavezuje da u naredna tri mjeseca provede proceduru objave, provo|enja,

nabavke i distribucije materijalnih grantova. Projekt se realizuje kroz provo|enje poslovne obuke za odabrane korisnike, `rtve mina ili ~lanove njihovih porodica i kroz obezbje|enje grantova za zapo{ljavanje za dio korisnika koji su prethodno pro{li projektom obezbje|enu poslovnu obuku, a na bazi bodovanja dostavljenih poslovnih planova ~ija je izrada dio poslovne obuke. Obuku u Bosanskoj Krupi pro{la su dvadeset dva lica,

dok je grant za realizaciju biznis plana dobilo dvanaest `rtava mina ili njihovih porodica. Ve}ina njih su poljoprivrednici koji apliciranjem poku{avaju do}i do instrumenata i ma{ina s kojima }e olak{ati i unaprijediti svoj rad. Odabir prijavljenih vr{io se na osnovu op}ih i posebnih kriterija. Op}i uz formular za aplikaciju, izme|u ostalih, podrazumijevao je i dokaz da je osoba `rtva mine, a posebni kriteriji odnosili su se na socijalni sta-

tus prijavljene osobe (radni status, {kolska sprema, bra~ni status, struktura doma}instva, boravi{ni status, vlasni{tvo nad stambenim objektom, stanje stambenog objekta i komunalija, zatim podaci o zaposlenju (zanimanje, radna sredina, `eljena lokacija zapo{ljavanja, sektor zaposlenja, ulaga~ki kapital, znanje stranih jezika, informati~ka pismenost), te kvalitet ukratko opisane poslovne ideje, a u vezi sa jednim ili vi{e, u aplikacionom formularu ponu|enih, ekonomskih nivoa pomo}i za stvaranje mogu}nosti zapo{ljavanja kroz dodjelu poslovnih grantova. Projekt finansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Op}ine i Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland e.V (ASB). Projekt implementiraju Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland e.V (ASB), te doma}i projektni partneri Udru`enje Eco Sportska Grupa (ESG) i Trening i konsalting organizacija Izbor Plus (TKO IP) u saradnji s op}inama.


10

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SANSKI MOST

ZAKUPLJEN PROSTOR

DIREKTOR RAZVOJNE AGENCIJE USK-A HARIS KOMI] POSJETIO SANSKI MOST

DOGOVOR JKP “VODOVOD I KANALIZACIJA“ I LOKALNE ZAJEDNICE

Ni`e cijene za priklju~ak na kanalizacionu mre`u

Me|u planiranim projektima posebno se izdvaja BINOVA koji }e se sufinancirati sredstvima Evropske unije

Prioritet investicije u razvojne projekte Haris Komi}, direktor Razvojne agencije Unskosanskog kantona, l4. januara boravio je u radnoj posjeti op}ini Sanski Most. S na~elnikom op}ine Mustafom Avdagi}em i njegovim suradnicima razgovarao je o planu rada ove institucije u ovoj kalendarskoj godini. U svega trinaest mjeseca postojanja Razvojna agencija USK-a uspjela je uz pomo} me|unarodnih fondova osigurati zna~ajna

sredstva za investicijske projekte na ovim prostorima u visini od oko 2,5 miliona KM. - Razvojna agencija postala je jedan od najve}ih i vode}ih posredni~kih servisa na podru~ju kantona. Ovo je posebno zna~ajno ako se uzme u obzir ~injenica da kantonalni pa i op}inski bud`eti nemaju dovoljno sredstava za razvojne projekte. Sredstva u visini od 2,5 miliona KM bi}e plasirana u razvojne privred-

OP]INSKO VIJE]E

ne projekte u svih osam op}ina USK-a, - izjavio je direktor Komi}. Me|u planiranim projektima posebno se izdvaja BINOVA koji }e se sufinancirati sredstvima Evropske unije. Ovaj projekt ima za cilj promociju razvojnih potencijala op}ina te privla~enje inozemnih investicija. Drugi projekt se odnosi na pove}anje kapaciteta radne snage posebno u oblastima metalske i drvoprera|iva~ke

industrije {to podrazumijeva obuku, kvalifikacije i prekvalifikacije radne snage. Na~elnik Avdagi} izjavio je kako lokalne vlasti potencijalnim investitorima pod vrlo povoljnim uslovima nude atraktivne zemlji{ne parcele i niz olak{ica pri pokretanju biznisa. Na sastanku je dogovoreno da Razvojna agencija aktivno poma`e op}ini Sanski Most u kreiranju razvojnih projekata i privla~enju stranih investicija.

CRVENI KRI@

Zasebna 300 Sanjana Stru~na slu`ba daraovalo krv Op}insko vije}e Sanski Most usvojilo je odluku o osnivanju Stru~ne slu`be. Na taj na~in svi stru~ni poslovi koji su vezani za potrebe i rad Vije}a kao i ostalih radnih tijela, prelaze u nadle`nost ove slu`be. Vije}e je usvojilo i odluku o izmjeni i dopuni odluke o organizaciji djelokrugu rada op}inskog organa uprave. Time je u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, iz sastava Jedinstvenog op}inskog organa izdvojena Op}inska slu`ba za stru~ne poslove Vije}a koja }e od sad biti

zasebna slu`ba. Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji definirano je da Stru~nom slu`bom neposredno rukovodi sekretar Op}inskog vije}a. Sekretar Vije}a je dr`avni slu`benik s posebnim ovla{tenjima i odgovornostima, koji mora imati najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U skladu s tim Op}insko vije}e usvojilo je odluku o raspisivanju javnog konkursa za popunu upra`njenog radnog mjesta sekretara OV, koji }e biti raspisan preko Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine.

Op}inska organizacija Crvenog kri`a Sanski Most u 20l3. godini je uspje{no organizovala sedam akcija dobrovoljnog darivanja krvi kojima se odazvalo preko 300 gra|ana. Kako nas je informisao Hamza Alagi}, sekretar sanskog CK, u ~etiri pro{logodi{nje akcije koje su organizovane prema godi{njem planu ove humanitarne organizacije odazvalo se l50 gra|ana. Alagi} isti~e da je humanost na podru~ju na{e op}ine na visokom nivou, a raduje ~injenica da se sve

ve}i broj mladih ljudi odaziva dobrovoljnim akcijama darivanja krvi. U pro{loj godini ~ak l50 sanskih srednjo{kolaca odazvalo se u dvije akcije koje su sprovedene sa Zavodom za transfuziologiju iz Sarajeva. Tako|er, jedna akcija je ve} tradicionalno organizovana za Dan policije i tad je krv darovalo 25 slu`benika Tre}e policijske uprave. Sekretar Alagi} se zahvalio svim darivaocima krvi nagla{avaju}i da je jedan put darovana krv ujedno i jedan spa{en `ivot.

Javno komunalno preduze}e “Vodovod i kanalizacija“ iz Sanskog Mosta je u dogovoru sa op}inskim organom uprave u ovoj godini smanjilo cijene priklju~ka na kanalizacionu mre`u. U poduze}u smatraju da }e ovakvim dogovorom i odlukom stvoriti povoljan ambijent za zaklju~enje ve}eg broja ugovora i pove}ati broj priklju~aka na lokalni kanalizacioni sistem. Kako bi se gra|ani potakli da izvr{e priklju~ak na kanalizacioni sistem, uva`avaju}i njihovu trenutnu materijalnu i finansijsku situaciju, odlu~eno je da se u 20l4. godini umanje naknade za priklju~ak na kanalizacionu mre`u. Tako }e visina naknade za stambeni prostor umjesto {est, u ovoj godini }e iznositi ~etiri KM po jednom metru korisnog stambenog prostora, naknada za poslovni prostor smanjena je sa devet na {est maraka, objekte koji u proizvodnom procesu koriste tehnolo{ku vodu, visina naknade umjesto 4,20 iznosi dvije KM po jednom metru korisnog stambenog prostora. U posljednjih nekoliko godina na podru~ju op}ine Sanski Most, izgra|eno je nekoliko kilometara kanalizacionog sistema, ~ija se

izgradnja financira najve}im dijelom sredstvima samog preduze}a kroz kreditno zadu`enje, potom sredstvima op}ine, kao i sredstvima prikupljenim od gra|ana putem naplate priklju~enja na kanalizacionu mre`u. Op}insko vije}e Sanski Most je prije nekoliko godina donijelo odluku po kojoj je svako doma}instvo, u dijelu grada gdje postoji kanalizacioni sistem, du`no se priklju~iti, a cijena je odre|ena u skladu s kvadraturom `ivotnog i poslovnog prostora objekta. Zbog ne{to smanjene dinamike prikupljanja ovih sredstava, rukovodstvo preduze}a odlu~ilo je u ovoj godini smanjiti cijene priklju~aka, kako bi se pove}ao broj korisnika i sklopio {to ve}i broj ugovora. Izgradnja kompletnog kanalizacionog sistema jedan je od najve}ih infrastrukturnih projekata u poslijeratnom periodu u op}ini Sanski Most, a nedavno je izgra|ena i pu{tena u upotrebu prepumpna stanica za kanalizacione vode, koja se nalazi u neposrednoj blizini mosta preko rijeke Sane na lokalitetu Kari}i, ~ime je omogu}eno spajanje kanalizacionog sistema na lijevoj i desnoj obali Sanskog Mosta.

PROJEKT PROIZVODNJE KORNI[ONA

Siguran otkup i kvalitetan repromaterijal Za sve zaineteresovane poljoprivredne proizvo|a~e s podru~ja op}ine Sanski Most, l5. januara predstavljen je projekt kooperantske proizvodnje krastavaca korni{ona. Radi se o projektu kojeg Specijalizovana poljoprivredna zadruga “Agrodar“ iz Cazina, u suradnji s op}inskom slu`bom za razvoj poduzetni{tvo i resurse te doma}im poljoprivrednicima ima namjeru realizirati na podru~ju op}ine Sanski Most. Zadruga spada u red vode}ih proizvo|a~a povrtlarskih i drugih kultura me|u kojima posebno prednja~i proizvodnja korni{ona za kojima posljednjih godina vlada velika potra`nja na tr`i{tu. Osim proizvodnje zadruga vr{i i

otkup te poljoprivrednicima pru`a mogu}nost zajedni~ke suradnje na uzgoju pojedinih povrtlarskih kultura. Predavanje je odr`ao Aldin Kuduzovi}, direktor “Agrodara“, koji je upoznao prisutne sa proizvodnjom krastavaca, te naglasio da zadruga garantira siguran otkup, kvalitetan repromaterijal za proizvodnju kao i primjenu suvremene tehnologije uz stru~no savjetovanje njihovih stru~njaka. Partner u realizaciji ovog projekta na podru~ju sanske op}ine je Zemljoradni~ka zadruga “Agrisan“, koja je jedna od vode}ih na podru~ju USK-a po pitanju plasteni~ke proizvodnje i uzgoja razli~itih vrsta povrtlarskih kultura. Priredio: Emir Tabakovi}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

REPORTA@A

11

www.usnkrajina.com.ba

PETROLEJSKA GROZNICA TRESLA JE I BIHA]

Kolomajz iz Slovenije "Groznicom zovemo rastrojeno zdravstveno stanje koje dolazi zbog oboljenja pojedinih organa i skupljenih lo{ih sokova u tijelu, ili usljed velike `elje za ne~im. Po~inje s glavoboljom, klonulo{}u, nejelo{}u, nesanicom ili nemirnim spavanjem i te{kim snovima. ^ovjek oslabi i postane nesposoban za du{evni i tjelesni rad. Kod velike groznice nastupa groznica s velikom temperaturom, bula`njenje, velika `e|, drhtanje udova, strahovanje, zatvor, zijevanje i brzi puls. Spre~avati se ne smije, samo se mora smanjiti, da se srce rastereti, a to se postigne oblozima. Ako koga trese groznica i ne}e ga pustiti mora pripremiti lijek: tri glavice ~e{njaka dobro istu}i i staviti u litru bijelog vina. Neka stoji 12 sati. Kad osjeti{ da }e te groznica uhvatiti kroz krpu procijedi vino i ~e{njak, pa popij vino. To je sigurna ljekarija za starije, za mla|e nije. Koga trese velika `elja ne treba spravljati lijek, treba uzeti samo ~isto vino", izme|u ostalog stoji u jednom starom zapisu. Historija, u~iteljica `ivota, ka`e da su na{u planetu tresle nebrojene groznice, ali da su najdublji trag ostavile one koje su nastale "usljed velike `elje za ne~im". Ka`u da je prvo krenula osvaja~ka, za njom zlatna i petrolejska groznica, a u novije vrijeme vikend-groznica, blagdanska, {oping, nogometna, mi{ja i tako dalje. Ovog puta }emo se pozabaviti onom petrolejskom.

Izlov kitova Do sredine devetnaestog stolje}a velike flote kitolovaca su pretjeranim stoljetnim izlovom prili~no prorijedile populaciju kitova zbog ~ega je ulja, koje se koristilo za rasvjetu i podmazivanje, bivalo sve manje, pa se ukazala hitna potreba za nekim novim sredstvom koje bi ga moglo zamijeniti. Ubrzo se to i desilo, kanadski geolog Abraham Gesner 1846. godine otkrio je da se zagrijavanjem ugljena mo`e dobiti bistra teku}ina koja je ide-

Odmah iza izvora u jarugama pored potoka vidjeli smo masnu teku}inu koju ni ki{a nije mogla saprati

did Idriz

Posve}eno ]ahibu Ibrahimpa{i}u Nemjerljivo mi je `ao {to sam morao naknadno dodati ovih nekoliko rije~i nakon ve} napisanog teksta plaho zanimljive reporta`e. Ta~no u 9,00 sati u petak 17. januara parkirao sam pred ku}om mog starijeg prijatelja ]ahiba Ibrahimpa{i}a zato {to je imao neumoljivu `elju da odemo do gaja njegovog dida Idriza u Kulen Vakufu. Jednostavno, nije dao da odem sam "jer ga ne bi znao na}i". Na putu smo se lijepo ispri~ali, a do gaja me je navodio s rampe kraj asfalta. Odatle se {uma lijepo vidi, a na izvor sam nabasao bez problema. Ni u povratku nije prestajao pri~ati. Ko da je znao. U petak na rampi ispod Havale, u subotu na ahiretu. Iznenada, u 83. godini, umro je na{ prijatelj ]ahib. alna za rasvjetne lampe. Svoj izum je patentirao 1854. a gorivo je nazvao "kerosene", ili petrolej. On petrolej dobiva suhom destilacijom ugljena i uljnog {kriljca. Nekako istovremeno u Evropi je poljski farmaceut Ignacy Lukasiewitz svojim posebnim metodama unaprijedio proces destilacije petroleja, koriste}i zemno ulje koje je u okolici samo izviralo. Svoje izume je patentirao a kasnije je u Poljskoj sagradio rafi-neriju eksploatiraju}i dva izvora zemnog ulja, ili sirove nafte. I tako je krenulo. Dugo je

bilo poznato da se pod stijenama zapadne Pensilvanije kriju le`i{ta nafte koja je izbijala ispod zemlje na vi{e mjesta, a najvi{e uzdu` potoka Oil Creek, pritoke rijeke Allegheny. Skoro preko no}i, ova mirna i relativno sku~ena farmerska dolina pretvorila se u pakao. Tu su se gurali nafta{i i voza~i konjskih zaprega sa svojim strojevima, ba~vama, drvenim bu{a}im tornjevima naguranim jedan do drugog, na brzinu podignutim potleu{icama, kr~mama i radionicama, a sve zajedno se kupa-

lo u blatnoj kalju`i do koljena. Umnogome, sve je to podsje}alo na raniju "zlatnu groznicu" u Kaliforniji i na sklepana naselja podignuta oko nalazi{ta zlata. Peklenica je naselje u Murskom Sredi{}u, R Hrvatska, koje le`i, pardon, le`alo je, na velikim koli~inama sirove nafte. Godine 1856. grof Fe{teti} je kraj potoka Brodec, koji prolazi kroz samo mjesto, imao iskopanu rupu duboku ~etiri metara u kojoj se vadila skupljena nafta. Postupak je bio jednostavan. Po{to je nafta samostalno

[EL ISTRA@UJE Me|unarodna naftna i gasna kompanija "[el eksplorej{en kompani B.V" (Shell Exploration Company B.V), sa sjedi{tem u Holandiji, zavr{ila je sve neophodne analize za istra`ivanje nafte u BiH i dostavila je pismo namjere vlastima u Sarajevu. Ovo je novinarima potvrdio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj nakon sastanka Komiteta za pra}enje realizacije memoranduma koji je Vlada FBiH potpisala sa ovom kompanijom prije dvije godine. Ova firma }e do jeseni otvoriti firmu u Sarajevu i pokrenuti radove na istra`ivanju i eksploataciji. Zainteresirani su za naftne bu{otine na prostoru Dinarida, odnosno od Biha}a, preko Livna, sve do Mostara i Neuma.

izbijala na povr{inu na tom mjestu se u iskopanu rupa nalijevala voda. Kako je nafta lak{a od vode ona se zadr`avala na povr{ini. Radnici bi nekoliko puta dnevno dolazili s posudama koje su na dnu imale manju rupu i grabili vodu s naftom van. Po{to je voda bila na dnu posude, a rupa je omogu}ila njeno istjecanje, ostajala je samo crna, gusta nafta koja se sabirala u ve}e posude. Na dan se znalo sakupiti od 25 do 35 litara. To je prvi zabilje`eni postupak organiziranog va|enja u svijetu, ~ak tri godine prije Pensilvanije, SAD, koja se u literaturi navodi kao prvo bu{enje za naftom. Prvi destilati od Pekleni~ke nafte proizvedeni su 1859. godine u Sloveniji, a radio se petrolej, mazivo ulje, a ono {to je ostalo na kraju prerade slu`ilo je kao "kolomajz".

Kapa s dukatima za izvor u Kulen Vakufu U drugoj dekadi devetnaestog stolje}a petrolejska groznica zatresla je i na{e krajeve. Bi{}anin Idriz Ibrahimpa{i}, poznatiji kao Hafiz beg, {kolovao se u Turskoj. Prvi svjetski rat zatekao ga je kod ku}e pa je mobilisan u

Austrougarsku vojsku koju je slu`io u Lebrincu. Tamo se upoznao s naftom i odmah se sjetio jednog izvora u Kulen Vakufu. Ponekad bi se voda znala zamastiti i tada se nije mogla piti od smrada. Nakon demobilizacije odmah je produ`io do Vakufa gdje je kupio gaj s izvorom ispod Havale. Za njega je dao `eninu kapu s dukatima. Mislio je vaditi naftu ali ga je splet okolnosti sprije~io da to uradi. Nakon njegove smrti sve je palo u zaborav. Gaj Hafiz bega naslijedio je njegov unuk ]ahib Ibrahimpa{i}. Nedavno potpisivanje ugovora s Me|unarodnom naftnom i gasnom kompanijom "[el eksplorej{en kompani B.V", koja treba po~eti s istra`ivanjima na prostoru na{e zemlje, i{~upala je iz zaborava poznatog djeda i njegov san o biha}koj nafti. Krajem protekle sedmice posjetili smo gaj ispod Havale i na licu mjesta se uvjerili o istinitosti pri~e. Odmah iza izvora u jarugama pored potoka vidjeli smo masnu teku}inu koju ni ki{a nije mogla saprati. Definitivno, ima nafte na ovom podru~ju. Halid Alijagi}


12

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

BIHA]

ZAKUPLJEN PROSTOR www.facebook.com/Opcina-Bihac

ZBOR GRA\ANA PRITOKE O REGIONALNOJ SANITARNOJ DEPONIJI

Prito~ani za lokac Karanovac - Hrgar AMBASADOR R. HRVATSKE U BIH DEL VECHIJA U BIHA]U

Hrvatska je razvojna {ansa grada Ovotjedna posjeta nj.e. Ivana Del Vechija, ambasadora Republike Hrvatske u BiH, op}ini Biha} jo{ jednom je potvrdila da Hrvatska u Unsko-sanskom kantonu i op}ini Biha} vidi iskrenog prijatelja i partnera. Istaknuv{i da je za Biha} Hrvatska razvojna {ansa, na~elnik Emd`ad Galija{evi} kazao je da grad Biha} zahvaljuju}i svom geostrate{kom polo`aju ima {ta ponuditi investitorima iz Hrvatske a posebno kada je u pitanju turisti~ka ponuda, drvoprera|iva~ka i metalna industrija, te poljoprivreda. - Hrvatska je na{a prijateljska i susjedna zemlja i spremnost ambasadora Del Vechija da organizira privrednu prezentaciju na{eg grada hrvatskim privrednicima govori da imamo prijatelje u Hrvatskoj koji `ele pomo}i u privrednom razvoju ovog kraja u narednom periodu. Op}ina Biha} pripremit }e na{e potencijale za prezentaciju hrvatskim privrednicima i time }emo napraviti prvi korak ka uspostavi saradnje, - kazao je na~elnik Galija{evi}. Na sastanku je razgovarano o promociji turisti~ke ponude Biha}a i Nacionalnog parka Una, br`em protoku turista preko grani~nog prijelaza Iza~i} za vrijeme turisti~ke sezone i mogu}nosti otvaranja malograni~nih prijelaza u Kulen Vakufu i Martin Brodu.

U prisustvu preko stotinu mje{tana u domu mjesne zajednice Pritoka odr`an je zbor gra|ana na kojem je ve}ina prisutnih glasanjem dala podr{ku ponu|enoj lokaciji budu}e regionalne sanitarne deponije na lokalitetu Karanovac - Hrgar. Od ukupno prisutnih 104 mje{tana Pritoke njih 74 glasalo je za ponu|enu lokaciju, a samom glasanju prethodila su obra}anja na~elnika Emd`ada Galija{evi}a, Mersije Tali}, pomo}nice ministrice gra|enja, prostornog ure|enja i za{tite okoli{a USK-a i Sandre Novak Mujanovi}, iz konsultantske ku}e koja je radila prve analize ponu|ene lokacije.

Kru{kova~a postaje ekolo{ki problem Na~elnik Galija{evi} je kazao da je op}ina Biha} pokrenula pri~u o lokaciji regionalne deponije zbog ~injenice da postoje}a deponija na Kru{kova~i postaje ekolo{ki problem za Biha}, a samim time i mje{tane Rip~a i Pritoke koji su najbli`i sada{njoj deponiji. - Kada slu{amo pojedine du{ebri`nike ovom gradu ne treba ni{ta i zaista je neprihvatljivo da donosimo bilo kakve odluke, a da pri tom ne uva`avamo mi{ljenje struke. Ne mogu vjerovati da je

“

Na podru~ju USK-a godi{nje se proizvede 79.000 tona otpada

pojedincima sada{nja deponija koja je ekolo{ka bomba prihvatljiva, a nije ponu|ena nova lokacija, na kojoj }e se ukoliko bude potvr|ena raditi i studija utjecaja na okoli{. Op}ina Biha} je za ovaj projekat iz vi{e razloga, a prvenstveno zbog ~injenice da rje{avamo postoje}u deponiju i stvaramo mogu}nost da po suvremenim standardima napravimo deponiju koja }e rije{iti problem odlaganja sme}a. Hvala mje{tanima Pritoke na podr{ci i sada idemo na zbor gra|ana u Ripa~, a potom sa ta~kom dnevnog reda na sjednicu OV

Biha}, - kazao je na~elnik Galija{evi}.

79.000 tona otpada godi{nje U svojim obra}anjima predstavnici Ministarstva gra|enja, prostornog ure|enja i za{tite okoli{a i konsultantske ku}e iz Zagreba istakli su da nakon usvajanja Zakona o komunalnoj djelatnosti i Zakona o upravljanju otpadom zbrinjavanje otpada je u isklju~ivoj nadle`nosti op}ina, koje su trenutno sa 95 posto suvlasnici javnog preduze}a REG DEP, te je odgovornost na lokalnoj za-

MALI LUG I VRSTA

Asfaltirane lokalne ceste Na~elnik Galija{evi}, obi{ao je novoasfaltirane ulice Br~anska u mjesnoj zajednici Mali Lug i dionicu lokalne ceste u MZ Vrsta. Za 200 metara

afaltirane dionice u Br~anskoj ulici op}ina Biha} zajedno sa mje{tanima izdvojila je 30.000 KM, dok je za 250 metara asfaltirane ceste u MZ

Vrsta izdvojeno 57.000 KM. - Projekti koji su se pro{le godine pokazali najuspje{niji jesu projekti u kojima sa gra|anima pobolj{avamo uslove za `ivot na{im sugra|anima kroz rje{avanje kanalizacije, asfalta i javne rasvjete. Na{ grad se iz godine u godinu {iri i mi moramo odgovoriti zahtjevima na{ih sugra|ana kada su u pitanju projekti asfaltiranja. U~inili smo pro{le godine makisum napora da asfaltiramo {to vi{e i za to izdvojili vi{e od ~etiri miliona KM, - kazao je na~elnik Galija{evi}.

PODR[KA RADU UDRU@ENJA P^ELARA

Op}ina }e sufinancirati doprinose S ciljem nastavka uspje{ne suradnje, Smail Toromanovi}, savjetnik op}inskog na~elnika, sa suradnicima razgovarao je s predstavnicima Udru`enja p~elara Biha} na ~elu sa predsjednikom Nazifom ]ehaji}em. Udru`enje p~elara Biha} okuplja 165 ~lanova sa

preko 6.500 ko{nica koji godi{nje proizvedu 80 tona meda i jedno je od najbolje organiziranih p~elarskih udru`enja u ovom dijelu BiH. Uspje{an rad ovog udru`enja prepoznala je i op}ina Biha} koja je i ove godine planirala sredstva u iznosu 7.000 KM za

nabavku hrane za p~ele, te su planirana sredstva za sufinanciranje kamatne stope za kredite koje p~elari planiraju podi}i s ciljem pove}anja proizvodnje. - Tako|er i ove godine op}ina Biha} planira sufinancirati u iznosu od 50 posto


[PD “Unsko-sanske {ume”, Bosna i Hercegovina Bosanska Krupa - Radni~ka bb tel.: +387 37 473-670, fax: 473-669, direktor 473-668

Glasilo zaposlenih u [PD “Unsko-sanske {ume” • broj: 134 • Biha} • decembar/prosinac 2013.

[PD «UNSKO-SANSKE [UME» D.O.O. BOSANSKA KRUPA

Neznatan podba~aj proizvodnje u 2013. godini - Zalihe drvnih sortimenata na {umapanju na dan 31.12. 2013. godine na nivou [PD-a, ukupno su iznosile 25.097 m3 Prilog rade i ure|uju: Nermina Pirali} i Jasmin Gro{i}

PODRU@NICA «[UMARIJA» BOSANSKI PETROVAC

Op}ina stopirala izgradnju kamionskog puta na Osje~enici


2

www.ussume.ba

UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

AKTUALNOSTI

ODR@ANA REDOVNA SJEDNICA STRU^NOG KOLEGIJA [PD-A

Uspje{no okon~ana poslovna 2013. godina - Realizacija faze sje~e ostvarena 100 posto, faza izvoza 99 posto i faza otpreme 98 posto - Zbog raznih opstrukcija Op}ine Bosanski Petrovac prema [PD-u, poput neizdavanja dozvole za izgradnju kamionskog puta u Podru`nica “[umarija” Bosanski Petrovac, nije do{lo do potpunog izvr{enja plana proizvodnje ove podru`nice, {to se u kona~nici odrazilo i na sam Plan proizvodnje [PD “Un-sko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa U Prostorijama Podru`nice „[umarija“ u Sanskom Mostu u srijedu 08. januara 2014. godine odr`ana je redovna sjednica Stru~nog kolegija [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa. Raspravljalo se o realizaciji ranije donesenih zaklju~aka kolegija, Izvje{taju o proizvodnji za decembar i period januar-decembar 2013. godine te o Izvje{taju o radu za 2013. godinu i Planu rada za 2014. godinu Odjeljenja interne kontrole. Na dnevnom redu sjednice na{la se jo{ i informacija o certificiranju. Nakon diskusije po svim ta~kama dnevnog reda doneseno je vi{e zaklju~aka. Stru~ni kolegij konstatovao je da, uprkos velikim zaostacima u proizvodnji i brojnim problemima koji su pratili njenu realizaciju tokom 2013. godine, [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa ostvarilo je zadovoljavaju}i rezultat. Faza sje~e drvnih sortimenata ralizovana je sa G L A S I L O

100%, faza izvoza sa 99% i faza otpreme sa 98%.

Op}ina Bosanski Petrovac ometala realizaciju proizvodnje Stru~ni kolegij [PD “Unskosanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa smatra da zbog raznih opstrukcija Op}ine Bosanski Petrovac prema [PD-u, poput neizdavanja dozvole za izgradnju kamionskog puta u Podru`nici “[umarija” Bosanski Petrovac, nije do{lo do potpunog izvr{enja plana proizvodnje ove podru`nice, {to se u kona~nici odrazilo i na sam Plan proizvodnje [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa. Kako je primje}eno pove}anje u~e{}a ~etinarskih, uz istivremeno smanjenje li{}arskih sortimenata Sektor pripreme proizvodnje i Sektor iskori{tavanja {uma zadu`eni su da izvr{e analizu u~e{}a sortimenata u ukupno posje~enoj drvnom masi kako bi se vidjelo da li je pove}ano u~e{}e ~etinarskih sortimenata

Z A P O S L E N I H

[ P D

i smanjeno u~e{}e li{}arskih sortimenata rezultat slabije ura|ene doznake ili primke drvnih sortimenata. Kako bi se odr`ao kontinuitet proizvodnje, upravnicima podru`nica/Pogona i rukovodiocu Sektora uzgoja i za{tite {uma i divlja~i nalo`eno je da do 20.01.2014. godine dostave dinami~ke planove za 2014. godinu. S obzirom da je posljednjih godina izra`ena potreba da [PD pro{iri svoju djelatnost u smislu prikupljanja i proizvodnje sjemenskog materijala, rukovodilac Sektora uzgoja i za{tite {uma i divlja~i i upravnica Podru`nice “Rasadnik” Cazin zadu`eni su da sa~ine prijedlog uvo|enja [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa u Fitosanitarni registar, Registar sjemena i Registar poljoprivrednih proizvoda, te da isti proslijede Upravi [PD-a na razmatranje. Razmatraju}i rad Podru`nice „Gra|enje, mehanizacija i odr`avanje“ iz Bosanskog Petrovca, Stru~ni kolegij

[PD-a slo`io se da je u skorom roku potrebno adekvatno rije{iti problem koji je nastao zbog isklju~enja elektri~ne energije na dvije trafo-stanice u Podru`nici „GMO“ od strane JP „Elektrodistribucija“ Biha} a zbog prelaska sa 10 kv na 20 kv sistem.

Hitna sanacija podru~ja zahva}enog gubarom Na sjednici Stru~nog kolegija ukazano je i na problem pojave gubara u Podru`nici „[umarija“ Cazin. Upravniku ove podru`nice i rukovodiocu Sektora uzgoja i za{tite {uma i divlja~i data je obaveza da u {to skorijem roku, ispitaju mogu}nost sanacije {umske povr{ine zahva}ene gubarom vlastitom radnom snagom anga`uju}i po potrebi i zaposlenike iz ostalih podru`nica. Upravnicima podru`nica/Pogona dat je zadatak da u slu~aju utvr|ivanja bespravnih sje~a u dr`avnim {umama izvr{e uvid u stanje, te da dokumentaciju

“ U N S K O - S A N S K E

[ U M E ”

o tome dostave Sektoru pravnih poslova radi provo|enja daljeg postupka. Razmatraju}i Izvje{taj o radu za 2013. godinu i Plan rada Odjeljenja interne kontrole za 2014. godinu, Stru~ni kolegij je nakon {to je usvojio i proslijedio Upravi [PD-a Izvje{taj o radu za 2013. godinu i Plan rada Odjeljenja interne kontrole za 2014. godinu, izrazio i svoje zadovoljstvo radom Odjeljenja interne kontrole i nivoom saradnje ostvarene sa Upravom [PD-a, kao i podru`nicama i sektorima [PD-a. Na sjednici Stru~nog kolegija, prisutni ~lanovi dotakli su se i certificiranja u [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa. Upravnicima podru`nica kao i ostalim odgovornim rukovodiocima nalo`eno je da konstantno prate principe FSC-a te otklanjaju korektivne mjere i uva`avaju preporuke certifikatora.

B R O J

1 3 4


www.ussume.ba

UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

3

PODRU@NICA «[UMARIJA» BOSANSKI PETROVAC

Op}ina stopirala izgradnju kamionskog puta na Osje~enici Iako je [PD «Unsko-sanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa, Podru`nica «[umarija» Bosanski Petrovac prije nekoliko mjeseci uredno i u skladu s procedurama i zakonskim propisima Op}ini Bosanski Petrovac uredno podnijela zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti za izgradnju {umskog kamionskog puta « Vijina pe}ina», na Osje~enici, na isti je odgovoreno negativno. Obrazlo`enje koje je dano zbog ~ega se zahtjev odbija na kantonalnoj razini, kod nadle`nog ministarstva je odba~eno kao neosnovano i predmet je vra}en Op}ini na ponovno postupanje. Od tada je pro{lo vi{e od dva

mjeseca a prema rije~ima Sabahudina Solakovi}a, upravnika Podru`nice «[umarija» Bosanski Petrovac, od Op}ine Bosanski Petrovac nema nikakvih novih informacija. Op}ini Bosanski Petrovac, naime podnesen je zahtjev za izdavanjem urbanisti~ke saglasnosti za izgradnju {umskog kamionskog puta na Osje~enici u du`ini od dva kilometra. Sredstva za ovu investiciju su osigurana a s obzirom da u sastavu [PD «Unsko-sansko {ume» d.o.o. Bosanska Krupa djeluje Podru`nica «Gra|enje, mehanizacija i odr`avanje» Bosanski Petrovac izgradnja je trebala biti okon~ana za samo mjesec dana.

- Od izgradnje ovog {umskog kamionskog puta nam je ovisila i realizacija pro{logodi{njeg plana rada jer smo na tom podru~ju planirali otvaranje novih odjela. Me|utim zbog neizdavanja dozvole za izgradnju i zabrane bilo kakvih radova po pitanju ove investicije od strane op}inske inspekcije ispunjenje plana je dovedeno u pitanje i u kona~nici smo imali manji pod-ba~aj u proizvodnji. Ono {to `elim re}i je to da je odluka Op-}ine Bosanski Petrovac prese-dan. Koliko je meni poznato nikad i nigdje do sada u BiH niti jedna op}ina nije blokirala ovakvu jednu investiciju a time i sebi direktno nanijela materijalnu {tetu jer joj je to bio

direktan prihod u bud`et, isti~e Solakovi}. Obja{njenja zbog ~ega je ovako postupila Op}ina Bosanski Petrovac jo{ nema ali se mo`e naslutiti da sve to ima veze s nedavno pokrenutom inicijativom o formiranju novog {umsko-privrednog dru{tva u ovoj op}ini a svemu je doprinijela i nedavna raspodjela dobiti [PD «Unsko-sanske {ume» ostvarena u iznosu oko dva miliona KM gdje su ~elnici Bosanskog Petrovca o~ekivali zna~ajniji dio kola~a jer se na podru~ju ove op}ine, prema njihovim izjavama, sije~e vi{e od polovine drvne mase [PD-a, a nisu dobili gotovo ni{ta. Postupak

Vlade USK-a u kona~noj raspodjeli dobiti je izazvao revolt op}inskih ~elnika. Sve to opet nema direktne veze sa [PD «Unsko-sanske {ume» jer ovo dru{tvo, prema svim op}inama Unsko-sanskog kantona, svoju zakonsku obavezu na vrijeme i u cijelosti izmiruje. Ovakav stav Op}ine Bosanski Petrovac ne ide ni u prilog ispunjenja evropskih propisa koji ka`u da na povr{ini od 1.000 ha treba biti izgra|eno u prosjeku 20 kilometara {umskih kamionskih puteva. Prosjek Unsko-sanskog kantona je 12 km na 1.000 ha a na podru~ju Bosanskog Petrovca je samo 10 km, {to je ispod i kantonalnog prosjeka.

“[UMARIJA” BOSANSKI PETROVAC

Skroman dar za gradsku pravoslavnu crkvu, d`amiju i Umjetni~ku galeriju «O{trelj» - Crkvi i d`amiji u samom centru Bosanskog Petrovca uru~ene po dvije drvene klupe a Umjetni~koj galeriji «O{trelj» jedna klupa. Vrijednost dara nije velika ali doprinosi ja~anju suradnje s lokalnom kao i s vjerskim zajednicama U cilju ja~anja suradnje s lokalnom i vjerskim zajednicama «[umarija» Bosanski Petrovac, jedna od podru`nica koje djeluju u sastavu [PD «Unskosanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa, nedavno je uru~ila skroman, ali ipak vrijedan poklon gradskoj pravoslavnoj crkvi i gradskoj d`amiji. Uru~ene su im po dvije drvene klupe a jednu G L A S I L O

drvenu klupu su poklonili Umjetni~koj galeriji «O{trelj». Prema rije~ima upravnika «[umarije» Bosanski Petrovac, Sabahudina Solakovi}a, ovo je skroman dar ali }e korisnicima dobro do}i. - Na{ poklon crkvi i d`amiji u samom centru Bosanskog Petrovca je dokaz da jednako uva`avamo i cijenimo sve vjerske Z A P O S L E N I H

zajednice. Ovo je mali dar vjernicima, da prije ili nakon molitve sjednu ispred svojih bogomolja, odmore, progovore. Jednu drvenu klupu smo uru~ili i vlasnici Umjetni~ke galerije «O{trelj», dr. Jeleni Srni. Ova galerija zvani~no jo{ nije otvorena ali pripreme su u toku i ono {to se sad ve} mo`e vidjeti je zaista zadivljuju}e. Dr. Jelena [ P D

Solakovi}. Bosanski Petrovac je mali grad u Unsko-sanskom kantonu ali je prepoznatljiv po tome {to u njemu `ive sva tri konstitutivna naroda u BiH, kao i iz reda ostalih, i svakim danom brojnim primjerima dokazuju da je su`ivot mogu}. Poklon «[umarije» Bosanski Petrovac }e samo doprinijeti boljem zajedni{tvu.

Srna je `ivjela u Australiji i ima bogat vlastiti umjetni~ki opus ali u galeriji }e se na}i i mnogi drugi eksponati koji }e, siguran sam odu{eviti posjetioce. Suradnja s dr. Srnom je krenula spontano i njena ideja i trud su hvale vrijedni i stoga smo odlu~ili podr`ati njen projekt koliko to bude u na{oj mo}i jer Bosanski Petrovac zaslu`uje takvo ne{to, isti~e

“ U N S K O - S A N S K E

[ U M E ”

B R O J

1 3 4

A K T U A L N O S T I

- Op}ina odbila zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti za izgradnju {umskog kamionskog puta na Osje~enici, a razlog koji je naveden na kantonalnoj razini odba~en kao neosnovan


A K T U A L N O S T I

4

www.ussume.ba

UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

[UMSKO-PRIVREDNO DRU[TVO «UNSKO-S

Neznatan podba~aj proi Nepovoljni vremenski uslovi koji su skoro cijele 2013. godine ometali terensko izvo|enje radova, odrazili su se veoma negativno na odvijanje proizvodnje {umskih drvnih sortimenata u [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa. Kako bi u potpunosti izvr{ili Plan proizvodnje i ispo{tovali svoje obaveze prema kupcima, posljednjih nekoliko mjeseci, u radu [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa stavljen je poseban akcent na sustizanje zaostataka u proizvodnji, {to je na kraju i urodilo plodom. Sje~a drvnih sortimenata u decembru 2013. godine na nivou [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa, realizovana je sa 286 %. Od planiranih 14.582 m3 usje~eno je 41.746 m3 svih drvnih sortimenata. Gledaju}i po podru`nicama, faza sje~e realizovana je ovako: Izvoz drvnih sortimenata u decembru 2013. godine ostvaren sa 236 posto • Podru`nica „[umarija“ Biha} realizovala je sje~u sa 251 %. Od planiranih 1.808 m3 usje~eno je 4.531 m3. • Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa fazu sje~e G L A S I L O

realizovao je sa 415 %. Od planiranih 2.273 m3 realizovano je 9.428 m3. • Podru`nica „[umarija“ Bosanski Petrovac izvr{ila je sje~u sa sa 288 %. Od planiranih 5.455 m3 realizovano je 15.718 m3. • Podru`nica „[umarija“ Cazin fazu sje~e realizovala je sa 523 %. Od planiranih 364 m3 izvr{eno je 1.903 m3. • Podru`nica „[umarija“ Klju~ realizovala je sje~u sa 177 %. Od planiranih 737 m3 realizovano je 1.306 m3. • Podru`nica „[umarija“ Sanski Most sje~u je izvr{ila sa 225 %. Od planiranih 3.945 m3 izvr{eno je 8.860 m3. Izvoz drvnih sortimenata na nivou Preduze}a za decembar 2013. godine ostvaren je sa 236 %. [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa tokom decembra 2013. godine izvezlo je na me|ustovari{ta 34.448 m3 svih drvnih sortimenata {to je vi{e od planiranog za 19.866 m3. Po podru`nicama, ova faza proizvodnje realizovana je u sljede}im procentima: • Podru`nica „[umarija“ Biha} izvoz drvnih sortimenata reali-

Z A P O S L E N I H

[ P D

zovala je sa 232 %. Od planiranih 1.808 m3 izvezeno je 4.203 m3. Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa fazu izvoza realizovao je sa269 %. Od planiranih 2.273 m3 realizovano je 6.119 m3. Podru`nica „[umarija“ Bosanski Petrovac izvoz je realizovala sa 256 %. Od planiranih 5.455 m3 realizovano je 13.940 m3. Podru`nica „[umarija“ Cazin fazu izvoza izvr{ila je sa 493 %. Od planiranih 364 m3 realizovano je 1.769 m3. Podru`nica „[umarija“ Klju~ izvoz je realizovala sa 197 %. Od planiranih 737 m3 realizovano je 1.453 m3. Podru`nica „[umarija“ Sanski Most realizovala je fazu izvoza sa 176 %. Od planiranih 3.945 m3 izvezeno je 6.937 m3.

Od planiranih 14.582 m3 u decembru otpremljeno 32.798 m3 Otprema drvnih sortimenata na nivou [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa za decembar

“ U N S K O - S A N S K E

[ U M E ”

2013. godine realizovana je sa 225 %. Od planiranih 14.582 m3 otpremljeno je 32.798 m3 {to je vi{e od planiranog za 18.216 m3. Po podru`nicama, ova faza realizovana je u sljede}im procentima: • Podru`nica „[umarija“ Biha} fazu otpreme izvr{ila je sa 201 %. Od planiranih 1.808 m3 otpremljeno je 3.640 m3. • Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa otpremu drvnih sortimenata izvr{io je sa 258 %. Od planiranih 2.273 m3 otpremljeno je 5.875 m3. • Podru`nica„[umarija“ Bosanski Petrovac fazu otpreme izvr{ila je sa 250 %. Od planiranih 5.455 m3 izvr{eno je 13.629 m3. • Podru`nica „[umarija“ Cazin fazu otpreme izvr{ila je sa 452 %. Od planiranih 364 m3 otpremljeno je 1.646 m3. • Podru`nica „[umarija“ Klju~ otpremu drvnih sortimenata izvr{ila je sa 174 %. Od planiranih 737 m3 realizovano je 1.285 m3. • Podru`nica „[umarija“ Sanski Most otpremu je realizovala sa 170 %. Od planiranih 3.945 m3 izvr{eno je 6.723 m3. •

B R O J

1 3 4

- Faza sje varena 1 faza izvoz posto a ot sa 98 pos - Zalihe d sortimena {uma-pan dan 31.12 godine na [PD-a, u iznosile 2 m3

Plan sje~e u ci ispunjen

Proizvodnja {ums menata za period 2013. godine na n ko-sanske {ume” Krupa, uspje{no posebno u fazi sje~ Preduze}a izvr{en


UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] •decembar / prosinac • 2013.

5

SANSKE [UME» D.O.O. BOSANSKA KRUPA

izvodnje u 2013. godini

e~e ost00 posto, za sa 99 tpreme to drvnih ata na nju na 2. 2013. a nivou kupno su 25.097

ijelosti

skih drvnih sortid januar-decembar nivou [PD “Unsd.o.o. Bosanska o je realizovano ~e koja je na nivou a sa 100 %. Pre-

ostale dvije faze izvr{ene su sa neznatnim podba~ajem tako da je izvoz drvnih sortimenata realizovan sa 99% i otprema sa 98%. Gledaju}i po podru`nicama, faza sje~e {umskih drvnih sortimenata izvr{ena je u sljede}im procentima: • Podru`nica „[umarija“ Biha} sje~u drvnih sortimenata izvr{ila je sa 102 %. Od planiranih 69.618 m3 realizovano je 71.106 m3. • Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa fazu sje~e realizovao je sa 101 %. Od planiranih 67.819 m3 izvr{eno je 68.211 m3. • Podru`nica „[umarija“ Bosanski Petrovac realizovala je sje~u sa 98 %. Od planiranih 161.360 m3 usje~eno je 158.088 m3. • Podru`nica „[umarija“ Cazin fazu sje~e izvr{ila je sa 130 %. Od planiranih 11.679 m3 usje~eno je 15.203 m3. • Podru`nica „[umarija“ Klju~ sje~u drvnih sortimenata realizovala je sa 88 %. Od planiranih 25.130 m3 izvr{eno je 22.221 m3. • Podru`nica „[umarija“ Sanski G L A S I L O

Most izvr{ila je sje~u sa 103 %. Od planiranih 76.185 m3 usje~eno je 78.631 m3. Izvoz drvnih sortimenata na nivou Preduze}a za period januardecembar 2013. godine ostvaren je sa 99 %. [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa su za ovaj period izvezli na me|ustovari{ta 407.651 m3 svih drvnih sortimenata {to je manje od planiranog za 4.140 m3. Po podru`nicama, ova faza proizvodnje realizovana je u sljede}im procentima: • Podru`nica „[umarija“ Biha} fazu izvoza drvnih sortimenata realizovala je sa 102 %. Od planiranih 69.618 m3 izvezeno je 71.106 m3. • Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa ovu fazu proizvodnje izvr{io je sa 98 %. Od planiranih 67.819 m3 realizovano je 66.580 m3. • Podru`nica „[umarija“ Bosanski Petrovac izvoz je realizovala sa 97 %. Od planiranih 161.360 m3 izvezeno je 156.171 m3. • Podru`nica „[umarija“ Cazin realizovala je fazu izvoza sa 126 %. Od planiranih 11.679 m3 izvr{eno je 14.669 m3.

Z A P O S L E N I H

[ P D

• Podru`nica „[umarija“ Klju~ izvoz drvnih sortimenata realizovala je sa 92 %. Od planiranih 25.130 m3 realizovano je 23.176 m3. • Podru`nica „[umarija“ Sanski Most ovu fazu proizvodnje realizovala je sa 100 %. Od planiranih 76.185 m3 izvr{eno je 75.949 m3.

Decembarske zalihe na me|ustovari{tu ve}e od novembarskih Otprema drvnih sortimenata za period januar-decembar 2013. godine,na nivou [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa, realizovana je sa 98 %. Od planiranih 411.791 m3 otpremljeno je 402.016 m3 svih drvnih sortimenata. Ova faza proizvodnje po podru`nicama realizovana je u sljede}im procentima: • Podru`nica „[umarija“ Biha} izvr{ila je otpremu drvnih sortimenata sa 103 %. Od planiranih 69.618 m3 otpremljeno je 71.611 m3. • Pogon gospodarenja za op}inu Bosanska Krupa ovu fazu proizvodnje izvr{io je sa 96 %. Od planiranih 67.819 m3 real-

“ U N S K O - S A N S K E

izovano je 64.783 m3. • Podru`nica „[umarija“ Bosanski Petrovac otpremu je izvr{ila sa 96 %. Od planiranih 161.360 m3 otpremljeno je 154.655 m3. • Podru`nica „[umarija“ Cazin fazu otpreme realizovala je sa 122 %. Od planiranih 11.679 m3 izvr{eno je 14.269 m3. • Podru`nica „[umarija“ Klju~ realizovala je otpremu drvnih sortimenata sa 90 %. Od planiranih 25.130 m3 izvr{eno je 22.623 m3. • Podru`nica „[umarija“ Sanski Most otpremu je izvr{ila sa 97 %.Od planiranih 76.185 m3 realizovano je 74.075 m3. Zalihe drvnih sortimenata na {uma-panju na dan 31.12.2013. godine na nivou [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o Bosanska Krupa ukupno su iznosile 25.097 m3 i ve}e su za 7.556 m3 u odnosu na mjesec novembar ove godine. Zalihe drvnih sortimenata na me|ustovari{tu na dan 31.12.2013. godine na nivou Preduze}a iznosile su 16.640 m3 i ve}e su za 2.192 m3 u odnosu na mjesec novembar 2013. godine.

[ U M E ”

B R O J

1 3 4

A K T U A L N O S T I

www.ussume.ba


6

www.ussume.ba

UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

NA PODRU^JU PODRU@NICE «[UMARIJA» CAZIN I POGONA ZA GOSPODARENJE BOSANSKA KRUPA

Uo~ena pojava gubara u reonu “Ba{tra-]orkova~a”

A K T U A L N O S T I

- Stru~ni kolegij [PD «Unsko-sanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa nalo`io hitno iznala`enje mogu}nosti sanacije {umskog podru~ja zahva}enog pojavom gubara kako bi se u najskorije vrijeme djelovanje ove {teto~ine stavilo pod kontrolu - Mjere protiv gubara podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti u cilju spre~avanja pove}anja populacionog broja gubara i minimiziranja {teta koje ova vrsta mo`e prouzrokovati, odnosno kori{tenje svih raspolo`ivih sredstava i metoda koje nam omogu}avaju redukciju populacije u slu~ajevima njegovog prenamno`enja Na podru~ju Podru`nice „[umarija“ Cazin i Pogona za gospodarenje za op}inu Bosanska Krupa na reonu „Ba{tra – ]orkova~a», na povr{ini od preko 4.900 ha do{lo je do prenamno`enja gubara (Lymontria dispar), jedne od najve}ih {teto~ina li{}arskih {uma koji se odlikuje velikom reproduktivnom mo}i, izuzetnom ekolo{kom plasti~no{}u i poligafno{}u. Pored svakodnevnog monitoringa radnici Podru`nice „[umarija“ Cazin pristupili su mehani~kim mjerama borbe kako bi {tete u narednom periodu bile {to manje, odnosno da bi se smanjila brojnost istog.

Najve}a {teto~ina li{}arskih {uma i vo}njaka

Gubar (Lymontria dispar L., Lepidoptera), je jedna od najve}ih {teto~ina li{}arskih {uma i vo}njaka. Javlja se periodi~no i u velikom broju (prenamno`enje ili gradacija). Iako prisutan na ~etiri kontinenta (Sjeverna Afrika, Azija, Evropa, Sjeverna Amerika), najve}e {tete pri~injava u {umama Balkanskog poluostrva, gdje su se stekli svi povoljni uslovi za njegov razvoj. Gubar

G L A S I L O

je invazivna vrsta koja u periodu gradacije ozbiljno ugro`ava hiljade hektara {umskih povr{ina i hortikulturnih stabala i vo}ki, te time ima veliki ekolo{ki i ekonomski uticaj na {umarstvo, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim dr`avama. Vitalnost gubara, njegova ekolo{ka plasti~nost i prilagodljivost, omogu}uje ovoj vrsti i periodi~na prenamno`enja – gradacije velikog obima. Ove gradacije se javljaju periodi~no, a u pogledu vremenskih intervala – nepravilno, {to ote`ava prognozu i ta~no predvi|anje „godine gubara“. - [tete od gubara su dvojake: defolijacija ili gubitak lisne mase i indirektne, iskazane kao posljedice. Defolijacije izazvane ishranom gusjenica dovode do gubitka u prirastu, izostanka plodono{enja, fiziolo{kog slabljenja i su{enja stabala, kao i stvaranje povoljnih uslova za napad fitopatogenih mikroorganizama, gljiva i ksilofagih insekata, naru{avanje estetike prostora i drugo. Literarni podaci pokazuju da se pri jednom golobrstu zapreminski prirast smanjuje u zavisnosti od vrste drve}a i tipa {ume, za 40-70%, a pri djelimi~nom brstu 20-25%, isti~e Ibrahim Kapi}, upravnik «[uma-

Z A P O S L E N I H

[ P D

rije» Cazin. Gubar je primarni {tetnik hrastovih {uma, ali se hrani i drugim vrstama: topola, javor, grab, brijest, breza, bagrem i druge parkovske i alejne vrste. Gubar ne napada u jesen. Vrlo ~esto napada i vo}ke. Osim li{}ara mogu izgristi i cvijet i plod. Nerijetka je situacija da gubar napadne i ~etinarske vrste. Neposredne {tete od gubara se manifestuju u gubitku prirasta i izostanka uroda. U slu~aju golobrsta prirast se smanjuje do 30%. Posredne, va`nije {tete se ogledaju pri njihovom ulan~avanju (pepelnica, potkornjaci, stri`ibuba i dr.) Defolijacijom (gubitkom lista) se drasti~no smanjuje prehrambena osnova pojedinih lovno-gazdinskih zna~ajnih vrsta (jelen, divlja svinja, srna). Zbog gubitka ploda drve}a (`ir, bukvov `ir, plodovi vo}karica i `bunja), dolazi do nesta{ice prirodne hrane i migracije divlja~i u druga stani{ta sa evidentiranim posljedicama. Zaklon za divlja~ i ptice koji ~ini zelena masa (kro{nja, sprat `bunja) vi{e ne postoji, tako da za divlja~ u {umi vi{e nema mjesta. Jak napad gubara pored ekonomskih i ekolo{kih {teta uti~u i na estetski izgled podru~ja na kojem je u prenam-

no`enju. Pored ovog gusjeni~ine dla~ice mogu izazvati alergi~ne reakcije kod ljudi (svrabe` ko`e, gu{enje). Gubar ~ini {tete i u lovnom gazdovanju jer se kroz defolijaciju smanjuje prehrambena osnova pojedinih lovno-gazdinski zna~ajnih vrsta, a gubitak ploda izaziva migracije divlja~i u druga stani{ta. Zaklon za divlja~ i ptice u vidu kro{nje i `bunja biva naru{en. Nedostatak novog li{}a dovodi do smanjenja biomase koja ~ini animalnu hranu.

Ibrahim Kapi}, upravnik «[umarije» Cazin

Mehani~ke metode borbe

Mehani~ke metode podrazumijevaju skidanje (struganje) jajnih legala i njihovo uni{tavanje (naj~e{}e spaljivanje). U nekim zemljama se vr{i prstenovanje stabala jutanim krpama ~ime se stvara zasjenjeno skloni{te gusjenicama za odmor tokom dana. Ovako skupljene gusjenice se lako manuelno uni{tavaju. Primjenu pesticida treba predvidjeti pri jakim napadima. Mjere protiv gubara podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti u cilju spre~avanja pove}anja populacionog broj gubara i minimiziranja {teta

“ U N S K O - S A N S K E

[ U M E ”

koje ova vrsta mo`e prouzrokovati, odnosno kori{tenje svih raspolo`ivih sredstava i metoda koje nam omogu}avaju redukciju populacije u slu~ajevima njegovog prenamno`enja. Vrlo va`no je znati da gubar kada naseli jedno podru~je onda tu i ostaje. Zbog toga se mora znati koko ovu {teto~inu kontrolirati. Na sjednici Stru~nog kolegija [PD «Unsko-sanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa je usvojen zaklju~ak da se izna|u mogu}nosti za sanaciju {umskih podru~ja gdje je ova pojava uo~ena i da se u najskorije vrijeme stavi pod kontrolu.

B R O J

1 3 4


www.ussume.ba

UNSKO•SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

7

U 2013. GODINI

Penzionisano osam uposlenika [PD-a [umsko privredno dru{tvo «Unsko-sanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa u minuloj 2013. godini u penziju je ispratilo osam svojih zaposlenika. Sedam ih je oti{lo u starosnu penziju dok je uposlenik Fuad Gredelj zbog zdravstvenih razloga morao oti}i u invalidsku penziju.

U zaslu`enu penziju oti{ao je i Eniz Pobri}, koji je u periodu od 2004. do 2009. godine obavljao du`nost upravnika «[umarije» Sanski Most. Osim Pobri}a u protekloj godini penzionisani su jo{ Ragib Mujagi}, Zaim Tali}, Stevo Kova~evi}, Atif Dru`i}, Rudolf Harlaher i Mehmed ]ehaji}.

SUKLADNO ZAKONSKOJ OBAVEZI

- Samo lica koja budu upisana u Fitoregistar mogu se baviti proizvodnjom, preradom, uvozom i distribucijom bilja, proizvoda od bilja i reguliranih objekata Dono{enjem Zakona o za{titi zdravlja bilja („Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 23/03), Pravilnika o listama {tetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i reguliranih objekata („Slu`beni glasnik BiH” broj 48/13) te Pravilnika o fitosanitarnom registru i o biljnim paso{ima („Slu`beni glasnik BiH” broj 5/13), uvedene se odre|ene promjene u oblasti zdravlja bilja. Te promjene dobrim dijelom se odnose na obaveznu registraciju vlasnika odre|enog bilja koje se proizvodi ili uvozi u BiH i podlije`u fitosanitarnim kontrolama, te na izdavanje biljnih paso{a. Naime, intenziviranjem trgovine biljem i biljnim proizvodima pove}ava se i rizik od uno{enja novih ili od {irenja karantinskih {tetnih organizama ~ije je prisustvo u BiH ve} utvr|eno. Kako bi se rizik umanjio, potrebno je uvesti funkcionalan sistem i obezbijediti potpune podatke o mjestima proizvodnje (po ~esticama i po tipu proizvoG L A S I L O

dnje), vrstama bilja koje se proizvode ili uvoze i stavljaju na tr`i{te, o mjestima i uslovima ~uvanja (skladi{tenja), prerade i trgovine, o vlasnicima takvog bilja i sl.

Sistemsko prikupljanje i ~uvanje podataka o zdravstvenom stanju bilja U svrhu o~uvanja i za{tite zdravlja bilja, vlasnici odre|enog bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata proizvedenih i namijenjenih premje{tanju unutar Bosne i Hercegovine kao i vlasnici odre|enog bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata koje se uvozi u Bosnu i Hercegovinu moraju biti upisani u registar proizvo|a~a, prera|iva~a, uvoznika i distributera bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata (u daljem tekstu: fitoregistar). Cilj uspostave i vo|enja fitoregistra je sistemsko prikupljanje i ~uvanje podataka o zdrZ A P O S L E N I H

avstvenom stanju bilja koje predstavlja poseban fitosanitarni rizik za uno{enje i {irenje {tetnih organizama, o kontrolama izvr{enim na mjestima proizvodnje i ostalim mjestima obavljanja djelatnosti te o poduzetim mjerama za suzbijanje i uni{tavanje {tetnih organizama. Svrha fitoregistra je za{tita zdravlja bilja tj. permanentna dostupnost podataka o zdravstvenom stanju bilja i pra}enje kretanja tog bilja unazad, sve do mjesta njegovog porijekla putem paso{a za bilje. Zakonom o za{titi zdravlja bilja propisano je da ministarstva nadle`na za poslove poljoprivrede u entitetima i u Br~ko distriktu Bosne i Hercegovine uspostavljaju i vode fitoregistar na svojim administrativnim podru~jima djelovanja. Samo lica koja budu upisana u fitoregistar mogu se baviti proizvodnjom, preradom, uvozom ili distribucijom bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata navedenih u listama V. A. i V. B. iz Pravil[ P D

nika o listama {tetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i reguliranih objekata. S obzirom da je posljednjih godina izra`ena potreba da [PD «Unsko-sanske {ume» d.o.o. Bosanska Krupa pro{iri svoju djelatnost u smislu prikupljanja i proizvodnje sjemenskog materijala, Stru~ni kolegij [PD-a je usvojio zaklju~ak da rukovodilac Sektora uzgoja i za{tite {uma i divlja~i i upravnica Podru`nice «Rasadnik» Cazin sa~ine prijedlog uvo|enja [PD-a u Fitosanitarni registar, Registar sjemena i Registar poljoprivrednih proizvoda, te da isti proslijedi Upravi na razmatranje.

procedura kojoj podlije`u proizvo|a~i sadnog materijala. Tako|er, u narednom periodu upisujemo se u Registar proizvo|a~a {umskog i hortikulturnog sjemena s obzirom da ispunjavamo sve uslove za to kao i za upis u Registar poljoprivrednih proizvo|a~a imaju}i u vidu da je ove godine djelatnost «Rasadnika» pro{irena i na poljoprivrednu proizvodnju, odnosno planiramo sjetvu 20 ha zobi, isti~e Tuzlak. Od 2016. godine izdavat }e se biljni paso{, a do tog momenta bilje mora pratiti odgovaraju}i dokument kojim se dokazuje njegovo zdravstveno stanje. Kako bi olak{alo proces upisa, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva je izradilo Vodi~ u svrhu blagovremenog pru`anja informacije o po~etku upisa, djelatnostima koje se registruju, uslovima i proceduri upisa u fitoregistar na podru~ju Federacije BiH.

Od 2016. godine biljni paso{ Prema rije~ima Zlate Tuzlak, upravnice Podru`nice «Rasadnik» Cazin [PD «Unsko-sanske {ume» su ve} upisane u Registar proizvo|a~a {umskog i hortikulturnog sadnog materijala. - To je obavezna zakonska

“ U N S K O - S A N S K E

[ U M E ”

B R O J

1 3 4

A K T U A L N O S T I

Izrada prijedloga uvo|enja [PD «Unsko-sanske {ume» u Fitosanitarni registar, Registar sjemena i Registar poljoprivrednih proizvoda


www.ussume.ba

UNSKO-SANSKE [UME

BIHA] • decembar / prosinac • 2013.

OBILJE@EN 29. DECEMBAR, DAN BIOLO[KE RAZNOLIKOSTI

Za{tita prirode preduvjet za opstanak ~ovjeka na ovom planetu Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta dose`e 10 do 30 miliona, no svake godine i{~ezava 40.000 vrsta, {to uveliko smanjuje cjelokupnu ekolo{ku ravnote`u i stabilnost. Biolozi su izra~unali da }e u idu}ih 30 godina nestati oko 20% poznatih vrsta, a do kraja stolje}a moglo bi uz sada{nji trend nestati oko 50% biolo{ke raznolikosti.

Smanjena biolo{ka raznolikost

Zahvaljuju}i brzini kojom ugro`avamo i uni{tavamo prirodna stani{ta, neke vrste na `alost ne}emo nikada ni opisati ni saznati njihove vrijednosti. Stoga moramo ve} danas zajedni~ki poduzeti sve {to je mogu}e da uskladimo suvremeni `ivot sa ~ovjekovom okolinom, jer smanjivanjem biolo{ke raznolikosti Zemlja i ~ovjek postaju sve ugro`eniji. Novija su istra`ivanja pokazala da se biolo{ka raznolikost smanjila zbog uni{tavanja stani{ta, razbijanja prirodnih biolo{kih sustava, preintenzivna iskori{tavanja zemlje, one~i{}enja vode, zraka i tla brojnim {tetnim tvarima, te drugih neodgovaraju}ih procesa u prirodi. Zato je za{tita prirode imperativni preduvjet za opstanak ~ovjeka na ovom planetu, a raznolikost `ivu}ih sastavnica, ekolo{kih sistema i krajolika istodobno je dio ljudskog naslije|a i vitalan izvor za na{ budu}i razvoj. Na skupu o za{titi Zemlje u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama 1992. godine zapisano je: »Mi smo ljudi od vjere i od znanosti, koji smo stolje}ima ~esto i{li razli~itim putovima. U doba ekolo{ke krize, vidimo da se ti putevi pribli`avaju. Na{e dvije drevne i katkad suprotstavljene tradicije sad j edna drugoj pru`aju ruku u zajedni~kom naporu da o~uvamo svoj zajedni~ki dom, na{u jedinu Zemlju.« [ta mo`e svako od nas u~initi? Pitati i spoznati vrijednosti svake vrste, razmisliti prije svake aktivnosti koje je najmanje mogu}e negativno djelovati na okru`enje, te podr`avati i sudjelovati u aktivnostima koje poti~u o~uvanje biolo{ke raznolikosti. Smanjivanjem vrsta na globalnoj razini cijeli planet postaje sve ugro`enijim i za odr`anje flore i faune i za sama ~ovjeka. U prigodi 29. prosinca, Me|unarodnog dana biolo{ke raznolikosti prisjetimo se dijela pisma indijanskog poglavice Seattle (1800.-1866.) upu}enog 1854. predsjedniku Ameri~kih Dr`ava u Washington koji je u zamjenu za otkup velikih indijanskih podru~ja

- Me|unarodni dan bioraznolikosti u svijetu se obilje`ava 29. decembra. Iako jo{ nije poznat ni pribli`an opseg biolo{ke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 `ivotinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta, te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje ne{to novo ponudio indijanskom narodu rezervat! »... Mi smo samo dio zemlje i ona je dio nas, jer zemlja ne pripada ~ovjeku; ~ovjek pripada zemlji. [to god sna|e Zemlju, sna}i }e i sinove Zemlje...«. Biolo{ka raznolikost u posljednje je vrijeme u sredi{tu pozornosti, ne samo znanstvenika i udruga koje se brinu o za{titi prirode i na{ega okoli{a, nego i vlada najve}eg broja dr`ava. Ta pojava upu}uje na ozbiljnost stanja i stupanj ugro`enosti prirode, pogotovo biolo{ke raznolikosti.

Konferencija Ujedinjenih naroda o okoli{u i razvoju (UNCED) Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoli{u i razvoju (UNCED) odr`anoj u lipnju 1992. godine u Rio de `aneiro-u 157 dr`ava potpisalo je Konvenciju o biolo{koj raznolikosti (biodiversity). Nakon {to ju je ratificirala trideseta zemlja, 29. prosinca 1993. godine, Konvencija je stupila na snagu i od tada se 29. prosinca obilje`ava kao Me|unarodni dan

biolo{ke raznolikosti. Obaveze zemalja ~lanica te konvencije su o~uvanje biolo{ke raznolikosti koja obuhva}a sve `ivotinjske i biljne vrste, uklju~uju}i travnjake, {ume, usijeve, tla, vode na kopnu, mora i druga prirodna bogatstva. [PD “Unsko-sanske {ume” d.o.o. Bosanska Krupa 29. decembar, Dan bioraznolikosti svake godine obilje`ava kako kroz redovne tako i vanredne aktivnosti. Na adekvatan na~in “Unsko-sanske {ume” obilje`avaju i sve ostale datume iz EKO KALENDARA.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

BIHA]

ciju r

jednici da uva`avaju}i struku podr`i ili odbije ponu|enu lokaciju za regionalnu deponiju. - Na podru~ju USK-a godi{nje se proizvede 79.000 tona otpada i zbog ovog podatka ali i ~injenice da postoje}e deponije nisu zadovoljavaju}e, te velikog broja divljih deponija, moramo kona~no donijeti odluku o budu}oj regionalnoj deponiji. To je izuzetno te`ak proces {to je vidiljivo iz svih ovih godina, ali u kona~nici }emo rije{iti problem odlaganja otpada po evropskim standardima, kazala je Mersija Tali}.

ZAKUPLJEN PROSTOR www.facebook.com/Opcina-Bihac

UDRU@ENJE @RTAVA I SVJEDOKA GENOCIDA

“

Namjera je prikupiti podatke o tjelesnim o{te}enjima, obliku i posljedicama izvr{enog zlo~ina, prognanicima i izbjeglicama ratnim migracijama stanovni{tva...

Ljudski i materijalni ratni gubici

U

dru`enje `rtava i svjedoka genocida na podru~ju Op}ine Biha} u toku ove godine planira realizirati jedinstveni pilot projekt pod nazivom Istra`ivanja/utvr|ivanja materijalne i ljudske {tete nastale u periodu 1992-1995. godina na podru~ju op}ine Biha}. Tim povodom pro{log tjedna odr`an je radni sastanak na kojem su predstavnici udru`enja na ~elu sa predsjednikom Muratom Tahirovi}em iznijeli program istra`ivanja i ciljeve koje }e posti}i ovo jedinstveno istra`ivanje u na{oj zemlji. - Cilj ovog istra`ivanja koje bi trebalo trajati do kraja 2014. godine jeste istra`iti i vrije-

donosno utvrditi ratne {tete u oblasti ljudskih gubitaka, materijalnih gubitaka i neizravnih gubitaka koji se prije svega odnose na izgubljene stope privrednog rasta. Naime `elimo izvr{iti komparaciju op}ine Biha} u odnosu na sli~nu op}inu koja je 1992. godine bila pribli`no istom nivou privrednog rasta a koja nije pro{la ratna stradanja, kazao je Tahirovi}. Namjera je prikupiti podatke o tjelesnim o{te}enjima, obliku i posljedicama izvr{enog zlo~ina, prognanicima i izbjeglicama ratnim migracijama stanovni{tva na podru~ju op}ine Biha}. Kada su u pitanju materijani gubici na pokretnoj i nepokretnoj imovini

istra`it }e se na~ini i posljedice izvr{ene {tete kod ~etiri odvojene kategorije: stanovni{tva, javnih institucija, preduze}a i infrastrukture. - Ovo je izuzetno v`ano istra`ivanje za op}inu Biha} jer }emo kona~no u jednom validnom dokumentu dobiti sve podatke o posljedicama ratnih dejstava, a koji }e pokazati koliki su ljudski i materijalni gubitci za vrijeme agresije na Biha}. Svi dokumenti i na{e ustanove bit }e na raspolaganju ~lanovima Udru`enja `rtava i svjedoka genocida tokom ovog izuzetno va`nog istra`ivanja, - kazao je Smail Toromanovi}, savjetnik na~elnika op}ine Biha} Emd`ada Galija{evi}a.

OZIMICE I I LUKE

Asfaltirane ulice ]amila Salihod`i}a i Kunovska

OP]INA BIHA] POTPISALA UGOVORE S AUTOBUSNIM PRIJEVOZNICIMA

200.000 KM za sufinanciranje doprinose za poljoprivredne obrte i to je konkretna pomo} na{im poljoprivrednicima a samim time i p~elarima. Ono {to je vrlo bitno jeste i edukacija na{ih p~elara i tu }e na{e slu`be biti na raspolaganju posebno u svijetlu posljednjih vremenskih prilika, - kazao je Toromanovi}. Izme|u ostalog, prezentirana je i ideja oko po{umljavanja sa drvetom bagrema , a sa ciljem pove}anja proizvodnje bagremovog meda. Razgovarano je i o izradei strategije razvoja p~elarstva .

21

prijevoza srednjo{kolaca Potpisivanjem ugovora sa deset autobusnih prijevoznika s podru~ja op}ine Biha} o sufinanciranju prijevoza biha}kih srednjo{kolaca, na~elnik Emd`ad Galija{evi} potvrdio je da }e i 2014.godine i pored ~injenice da obrazovanje nije u nadle`nosti lokalne zajednice, op}ina Biha} podr`avati biha}ke osnovce i srednjo{kolce. Potpisanim ugovorom u~enicima srednjo{kolcima koji putuju preko 25 kilometara od ku}e do {kole op}ina Biha} }e sufinancirati kartu u 100-postotnom iznosu, a u~enicima koji putuju manje od 25 kilometara 30 posto. Na~elnik Galija{evi} istakao je da je ove godine za sufinanciranje prijevoza biha}kih

srednjo{kolaca osigurano 200.000 KM. - Pove}ali smo za 100.000 KM sufinanciranje na{ih srednjo{kolaca u odnosu na 2013. godinu i ovo je direktna pomo} na{im sugra|anima koji imaju djecu putnike i samo ovakvom iskrenom podr{kom mo`emo o~ekivati da imamo mlade nara{taje koji }e biti obrazovani i nositi razvoj grada Biha}a, -kazao je na~elnik Galija{evi}. Op}ina Biha} shodno financijskoj situaciji planirat }e pove}anje sufinanciranja sa 30 posto na 50 posto, te mogu}nost da se i studentima koji redovno studiraju sufinanciraju karte za prijevoz.

Op}ina Biha} u novoj 2014. godini nastavlja s realizacijom infrastrukturnih projekata zajedno sa gra|anima Biha}a. Povoljne vremenske prilike omogu}ile su tako asfaltiranje ulica ]amila Salihod`i}a u naselju Ozimice I i Kunovske ulice u mjesnoj zajednici Luke. Za asfaltiranje obiju lokalnih cesta ukupne du`ine 225 metara op}ina Biha} zajedno sa mje{tanima izdvojila je 80.000 KM. Asfaltirane dionice obi{ao je i na~elnik Emd`ad Galija{evi} kazav{i da je u toku pro{le godine op}ina Biha} zajedno s gra|anima asfaltirala 11,5 kilometara lokalnih puteva na podru~ju cijele op}ine, {to je obzirom na te{ku ekonomsku krizu i naslije|ene probleme, poduhvat vrijedan pa`nje. - Kada vidimo problem s kojim se susre}u svi nivoi vlasti u na{oj zemlji, mo`emo biti itekako zadovoljni infrastrukturnim projektima koje smo zajedno s gra|anima realizirali tokom 2013. godine. Na`alost, jo{ mnogo lokalnih puteva u na{em gradu nema asfalt i kanalizaciju i to je na{ prioritet u narednom periodu. Nastavljamo i ove godine infrastrukturnim projektima uz podr{ku gra|ana koji su prepoznali u op}ini Biha} partnera na kojeg se mogu osloniti i to povjerenje koje imamo kod sugra|ana na{ je najve}i uspjeh, kazao je na~elnik Galija{evi}.


22

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

“

Centar }e svakim danom biti otvoren od 10 do 14 sati a namijenjen je svoj djeci slabog socijalnog stanja koja }e se ovdje barem na nekoliko sati mo}i maknuti s ulice

UDRU@ENJE "@ENE SA UNE" BIHA]

Otvoren prihvatni centar za djecu sa ulice U Biha}u je utorak, 21. januara ove godine, otvoren "Prihvatni centar za djecu sa ulice". Projekt otvaranja ovakvog jednog centra realiziralo je Udru`enje "@ene sa Une" Biha} a odobrilo ga je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Isti se financira sredstvima ostvarenog od prometa Lutrije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu. Centar je otvorio op}inski na~elnik Emd`ad Galija{evi} i ovom prilikom ~estitao ~lanicama Udru`enja "@ene sa Une" koje su prepoznale

ovaj sve evidentniji problem ne samo na ulicama grada Biha}a ve} se s istim problemom suo~avaju svi gradovi u BiH. Na~elnik Galija{evi} je obe}ao da }e se op}ina Biha} u suradnji sa Socijalno pedago{kom `ivotnom zajednicom i Centrom za socijalni rad zna~ajnije uklju~iti u rje{avanje problema prosja~enja op}enito a posebno ako su u te radnje uklju~ena djeca.

Pohvale na~elnika - Radit }emo na tome da se na|e adekvatan prostor za

otvaranje prihvatili{ta za djecu koja su zbog slabog socijalnog stanja ili drugih razloga "natjerana" na prosja~enje po ulicama. U takvom jednom centru djecu bi barem na neko vrijeme sklonili sa ulice. Ovaj projekt "@ena sa Une" je za svaku pohvalu. Naravno dolazak djece u dnevni centar je na dobrovoljnoj bazi. Ne mo`e se niko natjerati da ovdje do|e , da tu boravi silom ali se mo`e kroz odre|ene razgovore uvjeriti djecu koja su prinu|ena tra`iti milostinju na

ulici, da postoji ljep{i svijet i da prosja~enje nije njihova sudbina, naglasio je na~elnik Galija{evi}. Aida Behrem, izvr{na direktorica Udru`enja "@ene sa Une" Biha} je naglasila da se radi o centru namijenjenom svoj djeci koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, ne samo djeci koja se bave prosja~enjem iz nekih porodi~nih navika. Na `alost, svakodnevni smo svjedoci da se prosja~enjem bave i djeca ~iji roditelji nemaju mogu}nosti da im pru`e ni minimum za

o v z a~ n a

a

D

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA I ZA 57. RO\ENDAN

Na ve} tradicionalan na~in, vo`njom u koloni najprometnijim ulicama, ~lanovi Udru`enja voza~a i automehani~ara Biha}a privukli su pa`nju gra|ana. Veselo i bu~no obilje`en je i 57. ro|endan Udru`enja koje broji vi{e stotina ~lanova. Na obaveznoj zabavi nakon podsje}anje na njihov polo`aj u dru{tvu, dodijeljena su priznanja najstarijim i najboljim voza~ima, te onima koji su pre{li najvi{e kilometara bez udesa. Upozorili su da BiH jo{ ima neure|en saobra}ajni sistem i zatra`ili da se poduzmu neophodne mjere kako bi se stanje u toj oblasti popravilo. H. A.

normalno djetinjstvo.

Uz igru ne{to i nau~iti - Ovo je dnevni centar koji }e svakim danom biti otvoren od 10. do 14 sati. Nije prihvatili{te koje bi radilo 24 sata, ali i tih nekoliko sati bit }e puno za dijete koje je primorano prosja~iti na ulici. Na ovaj na~in im omogu}avamo da barem na nekoliko sati budu djeca. Ovdje }e uz pomo} na{ih volontera i socijalnog radnika mo}i se igrati, ne{to i nau~iti i vjerujem da }e svi oni koji jednom do|u

htjeti do}i ponovo. To i jeste na{ cilj da te mali{ane barem na neko vrijeme maknemo s ulice i da budu samo djeca, istakla je Behrem. Ta~nih podataka o broju djece koja su prisiljena prosja~iti nema. Barata se podatkom da je u na{oj zemlji oko 250.000 djece socijalno ugro`ene, od ~ega u ekstremnom siroma{tvu `ivi oko 170.000. Ovo je ispit na kojem je dr`ava pala. [anse za popravni ispit uvijek ima ali je vremena sve manje. N.Pirali}

GRADSKA GALERIJA BIHA]

"KIKLOPIJA" Thomasa Tournavitisa Jednom je veliki Dimitris Liantinis napisao: "Na ovaj ili onaj na~in, svi te`e da pro`ive svoju sopstvenu Kiklopiju. Ili u ulozi Odiseja ili njegovih drugova". I ciklus Thomasa Tournavitisa, gosta biha}ke Gradske galerije, tuma~i zna~enje Odisejevih drugova koji jesu i ostat }e "Niko" za `ivot. Po djelima ovog slikara Odisejevi kompanjoni su neko ko je `ivio u selima Rembranta,

Pikasa, Van Goga i tako dalje. Umjetnik Tournavitis ro|en je 21. januara 1981. godine u Ateni. U periodu izme|u 1997. i 1999. godine bio je u~enik kipara Nikosa Stefosa. Diplomirao je 2005. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Derbiju, Velika Britanija, a postdiplomske studije nastavlja u Berlinu. U~esnik je samostalnih i grupnih izlo`bi {irom svijeta. H. A.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

OGLASI

www.usnkrajina.com.ba

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO – SANSKI KANTON OP]INA KLJU^ JU OSNOVNA [KOLA «SANICA» SANICA

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]IN BIHA] JU Osnovna {kola ”Kamenica”

Na osnovu ~lana 84. Stav j) i ~lana 137. Pravila JU Osnovne {kole «Sanica» Sanica, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a br. 1034-157-2/14 od 08.01.2014.godine; [kolski odbor na svojoj 9-oj. sjednici odr`anoj dana 22.01.2014. g. d o n i o je Odluku (Br: 36-08/14) o raspisivanju:

Na osnovu ~lana 155. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgovju i obrazovanju (Sl. Glasnik USK-a broj: 5/04), ~lana 84. stav j. Pravila JU O[ “Kamenica” Biha}, te Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sportta USK-a broj:10-34-9034-2/2013 od 19.09.2013. godine, [kolski odbor JU O[ “Kamenica” Biha} na 5 (petoj) re-dovnoj sjednici odr`anoj 14.01.2014. godine donio je Odluku da se raspi{e:

PONOVNI KONKURS za popunu radnog mjesta

1. Nastavnik/ca tehni~kog odgoja 2. Nastavnik/ca muzi~ke kulture 3. Nastavnik/ca bosanskog jezika

23

4. ~asa / od.vr. 5 ~asova / od.vr. 12 ~asa / od.vr.

Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uvjete predvi|ene Nastavnim planom i programom, Zakonom o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju, Pravilnikom o radu i Pravilima {kole.

KONKURS za radno mjesto 1. Asistent u nastavi - 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do kraja nastavne, a najdu`e do kraja {kolske 2013/14. godine

Pored naprijed navedenih dokumenata, kandidati su obavezni uz prijavu na konkurs, dostaviti I dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se, prema Kriteriju, izvr{iti bodovanje prijavljenih kandidata: - dokaz o progla{enom tehnolo{kom vi{ku od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme - uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi, - uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme

Pored op}ih uslova predvi|enim Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uvjete propisane Zakonom o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom, pedago{kim standardima, Pravilnikom o radu i Pravilima {kole. Uz prijavu na KONKURS kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju: - Kra}u biografiju, adresu i kontakt telefon, ta~no navedeno radno mjesto na koje aplicira - Diplomu o zavr{enoj {koli (orginal ili ovjerena kopija) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci) - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak( ne starije od 6 mjeseci) - Ljekarsko uvjerenje (po prijemu u radni odnos) Izbor i prijem kandidata na konkurs izvr{it }e se sa kriterijem i na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa u pred{kolskim, osnovnim i srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju USK-a broj 1034-173-1/12 od 06.01.2012. godine (u daljem tekstu “Kriteriji“). Pored navedenih dokumenata, kandidati su obavezni uz prijavu na Konkurs, dostaviti i dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se, prema Kriteriju izvr{iti bodovanje prijavljenih kandidata (ukoliko se na njega odnosi): - dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom od strane nadle`ne Kantonalne komisije za zbrinjavanje tehnolo{kog vi{ka u {kolama na podru~ju USK-a - uvjerenje o radnom odnosu na neodre|eno vrijeme sa nepotpunom normom - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, - uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi, - uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stu~ne spreme,

Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica potrebno je dostaviti sljede}e dokumente: Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ratnog vojnog invalida Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva demobilisanog branitelja Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, Uvjerenje slu`be za zapo{ljavanje USK-a da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe Za osobe koje dokazuju pripadnost OSRBiH kandidata I ~lanova njihovih porodica du`ne su prilo`iti posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov raniji radni odnos nije prestao njihovom krivicom Za osobe na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa djecom i Zakonom o socijalnoj za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK potrebno je dostaviti odgovaraju}i dokaz o pripadnosti navedenim kategorijama. Pored bodovanja sa kandidatima }e biti obavljen intervju u srijedu, 05.02.2014 godine u 9,00 sati. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Prijave slati isklju~ivo po{tom na adresu: JU O[ «SANICA», Sanica, Oslobodilaca bb, 79285 Sanica sa naznakom – Za konkurs za popunu radnog mjesta

Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica prilo`iti slijede}e dokumente: - rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju ratnog vojnog invalida, - rje{enje nadle`ne op}inske slu`be priznavanju svojstva demobilisanog branitelja, - rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branitelja, - uvjerenje Slu`be za zapo{ljavanje USK-a da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe Osobe iz stava 2. koje dokazuju pripadnost OSRBiH kandidata i ~lanova njihovih porodica du`ne su prilo`iti i posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov raniji odnos nije prestao njihovom krivicom (obavezno dostaviti odgovaraju}i dokaz). Za osobe na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK-a, potrebno je dostaviti odgovaraju}i dokaz o pripadnosti navedenih kategorija. Pored bodovanja sa kandidatima }e biti obavljen intervju, a o terminu odr`avanja intervjua kandidati }e biti naknadno obavije{teni. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpuna i nebalgovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Prijave i dokumentaciju slati na adresu: JU Osnovna {kola “Kamenica” M.M. Ba{eskije Kamenica-Biha} Sa naznakom „Prijava na konkurs“

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti sljede}u dokumentaciju: 1. Kratku biografiju (navesti broj telefona) 2. Diplomu o zavr{enoj {koli 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu 5. Uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (po prijemu kandidata) 6. Ljekarsko uvjerenje (po prijemu kandidata) Navedeni dokumenti moraju biti originali ili ovjerena fotokopija / ne mogu biti stariji od 6 mjeseci. Izbor i prijem kandidata prijavljenih na konkurs izvr{it }e se u skladu sa Kriterijem o na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa u pred{kolskim, osnovnim i srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju USK-a broj10-34-173-1/12 od 06.01.2012. godine (u daljem tekstu: “Kriterij”).

Na osnovu ~lana 135. i ~lana 155. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju („Slu`beni glasnik USK-a“ broj 4/05), ~lana 84. Pravila JU O[ „Otoka“ i saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a broj: 10-34-233-2/2014 od 13.01.2014. godine, [kolski odbor JU O[ „Otoka“ Bosanska Otoka, godine donio je Odluku broj 01-810/2013 o raspisivanju: KONKURSA za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Nastavnik tehni~ke kulture - na odre|eno vrijeme, do kraja {kolske 2013/14. godine - 1 (jedan) nastavni ~as sedmi~no - Centralna {kola - 1 (jedan) nastavni ~as sedmi~no - P[ „Ljusina“ - 1 (jedan) nastavni ~as sedmi~no – P[ „Ba{tra“ 2. Nastavnik njema~kog jezika – na odre|eno vrijeme, do 30.06.2014. godine - 5 (pet) nastavnih sati sedmi~no – P[ „Ba{tra“ Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete propisane Zakonom o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju, Pedago{kim standardima, Pravilnikom o radu i Pravilima {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju: - Kra}a biografiju, adresu i kontakt telefon - Diplomu o zavr{enoj {koli (original ili ovjerena kopija) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci) - Ljekarsko uvjerenje po prijemu u radni odnos Izbor i prijem kandidata izvr{it }e se u skladu sa Kriterijima o na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa u pred{kolskim, osnovnim i srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju USK-a broj: 10-34-1731/12 od 06.01.2012. godine (u daljem tekstu Kriteriji). Pored navedenih dokumenata kandidati su obavezni uz prijavu na konkurs dostaviti i dodatnu dokumentaciju (ukoliko se na njega odnosi): - Dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom od strane nadle`ne kantonalne komisije za zbrinjavanje tehnolo{kog vi{ka u {kolama na podru~ju USK-a. - Uvjerenje o radnom odnosu na neodre|eno vrijeme sa nepotpunom normom. - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - Uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme. - Uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi - Uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme. Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica, potrebno je dostaviti slijede}e dokumente: - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva ratnog vojnog invalida - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva demobilisanog branitelja - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branitelja - Uvjerenje Slu`be za zapo{ljavanje da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe. Za osobe koje dokazuju pripadnost OSRBiH kandidata i ~lanova njihovih porodica du`ne su prilo`iti posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov radni odnos nije prestao njihovom krivicom. Za osobe na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa djecom USK-a potrebno je dostaviti odgovaraju}i dokaz o pripadnosti navedenim kategorijama. Kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e telefonski obavije{teni o terminu odr`avanja intervjua. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijavu sa potpunom dokumentacijom slati na adresu: JU O[ „Otoka“, ul. Oto~kih heroja bb, 77244 Bosanska Otoka, sa naznakom „Prijava na konkurs“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje.


24

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SJE]ANJA

www.usnkrajina.com.ba

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom suprugu, ocu, didi i puncu

radnom kolegi

SEAD DUPANOVI] S ljubavlju i po{tovanjem Tvoji voljeni

SEAD DUPANOVI] Sindikat pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja USK-a

IDRIZ GALI] – Ido

POSLJEDNJI POZDRAV

23.01.2002. – 23.01.2014.

SEAD DUPANOVI] Maida, Andrea, Renata, Dejan i Zlatan

Hvala ti za svu dobrotu i ljubav koju si nam nesebi~no pru`ao. Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima i nedostajati nam. Supruga Safija, sinovi Ahmet i Rasim, snaha Elvira, unu~ad Nail, Ida i Amina

Dana 21.1.2014. navr{ilo se osam godina od smrti na{e najmilije mame

IN MEMORIAM

HAN^E (Hase) HAVI]

FATA KAJTEZOVI] 24.01.2006. – 24.01.2014.

S ljubavlju i po{tovanjem

Godine prolaze a sje}anje na tebe ostaje. Neka ti je vje~ni rahmet.

Tvoji najmiliji: suprug, sinovi, k}erke, snahe, zet i unu~ad

Porodica Demirovi}: k}erka Izeta, zet Mirsad, unuci Adem i Amar

PETAR CIGANOVI] 28.01.2013. – 28.01.2014. U na{im srcima ostaje{ vje~no. Volimo te! Tvoji: Fadila, Dijana, Damir, Biserka, Petar i Anera


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

SJE]ANJA

25

www.usnkrajina.com.ba

- Za ovaj trenutak pripremajte se - (Hadis)

Dana 17.1.2014. godine navr{ilo se 40 dana od kada je na ahiret preselio na{ dragi

]AHIB (Ahmeta) IBAHIMPA[I]

BE[IR (Hasib) DURI] 1948. - 2013. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Tehvid }e se prou~iti u petak, 24.1.2014. godine u Harmanskoj d`amiji poslije D`umma-namaza. Porodica

Dragi tata, Volimo te, neka je rahmet tvojoj plemenitoj du{i koja je preselila na ahiret dana 18.01.2014. uve~e. Beskrajno o`alo{}eni i ponosni Tvoji: Sadeta, Ahmed, Amsal, Azra, Kanita, Lamija, Harun i porodice Ibrahimpa{i}, Toromanovi}, Kulenovi}, Srna, Dedi}, Bi{}evi}, Be}irevi}, Demirovi} te ostala rodbina i prijatelji

TU@NO SJE]ANJE

RAHIMA RELJI] – Hima 28.01.2001. – 28.01.2014. @ivjet }e{ vje~no u na{im srcima S ljubavlju

Isus ka`e: “Ja sam uskrsnu}e i `ivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, `ivjet }e.” (Evan|elje po Ivanu 11:25)

Suprug Branko i k}erke Sanela i Sanja

SJE]ANJE

Dragi na{ brat u Kristu,

ZUHDIJA IM[IROVI] (1958 - 2014)

U subotu, 25. januara 2014. godine navr{it }e se tri godine od kako sa nama nije na{ dragi prijatelj

Dana 29.1.2014. god. navr{ava se sedam godina od smrti moje drage kume

Ti si oti{ao iz prolaznog u vje~ni `ivot. Ostat }e{ u na{im srcima... Evan|eoska Crkva Biha}

IRFAN KARABA[I] – [idin 2011. – 2014.

Uzvi{eni Allahu uve}aj njegova djela, ra{iri mu kabur i osvijetli ga nurom. Lillahi El- Fatiha Praznina i tuga koje su ostale poslije tebe su ogromne. Uspomene na tvoj lik, plemenitost, dobrotu i ljubav su nemjerljive, kao i na{ ponos {to smo te imali. Vje~no }e{ trajati i biti dio na{ih du{a i srca za sve ono lijepo iz tvog `ivota, {to te ~ini velikim prije svega. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Tvoja supruga Zumreta, sestra Rasema, djeca Amir i Emir sa porodicama

IRFAN KARABA[I] Rado te se sjete: Sajo, Zejnil, Mustafa, Edo, Salih, Mladen, \emo, Stipe, Izet i Mirko

SJE]ANJE

SJE]ANJE

2011. – 2014.

2012. – 2014.

IRFAN KARABA[I]

JASMINKA [ABANAC Uvijek si s nama u mislima. Zuhra s porodicom

MELE]A MUHAMEDAGI] Vrijeme prolazi ali ljubav i sje}anje na tvoj lik, tvoj osmijeh i tvoje rije~i nikad ne}e pro}i jer ti si zape~a}ena u na{im srcima, kao {to si i ti nas nosila u svom srcu, koje je kucalo za sve nas velikom ljubavlju. Puno ti hvala. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet a nama ostaje da `ivimo u nadi da }emo se jednog dana opet vidjeti. Tvoji: k}erka Zinaida, sinovi Emir i Edin, zet Muharem, snahe Senija, Fadila, Enisa i Timka, unu~ad i praunuci

Ponosni smo {to smo te imali za pravog i iskrenog prijatelja, a tu`ni {to smo te tako rano izgubili. Jedan treptaj bio je dovoljan da ode{, a ~itavu vje~nost }e{ trajati. Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji Salihagi}i: Muharem, Zinaida, Senad, Senada i Selma

Sje}anje na Vas }e ostati vje~no u na{im srcima. Neka Vam Allah d`.{. podari vje~ni rahmet.

ZUHRET LONI] 25.01.2010. – 25.01.2014. Velikom tugom i bolom prisje}amo se dana 25. januara kada si nas zauvijek napustio ali u na{im srcima `ivjet }e{ vje~no. Tvoja dobrota i ljubav ostaje sa nama. Tvoja porodica koju si neizmjerno volio

Va{a snaha D`ehva, unuke Almira, Dijana, Jasna i praunu~ad

DELVETA [ARI] 1986. – 2014.

RASIM [ARI] 1990. – 2014.


26

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SJE]ANJA

www.usnkrajina.com.ba

TU@NO SJE]ANJE

Dragi na{ sin~i}u pro{lo je tu`nih pet godina otkako te nemamo

na supruga

TU@NO SJE]ANJE na na{u dragu

EDINA RAMI] Po dobru te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcu ~uvamo uspomenu na tebe. Neka je rahmet tvojoj plemenitoj du{i.

HARIS (Safeta) PA^I]

Tvoji: Senad, Nisa, Biba i Me{a

SALIHA ALI]A 24.01.2000. – 24.01.2014.

1996. – 2009. Osje}amo te, i znamo da se nalazi{ tu. Ispod tankog pokriva~a, od trave i cvije}a.

Supruga Sadeta

I ~uo bi na{ glas, kad bi te zvali. Ali zva}emo te sutra.

TU@NO SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

Dana 29.1.2014. navr{avaju se tri godine otkad se na ahiret preselila na{a draga

KATKA (Ro{i}) SULI] 29.01.2011. – 29.01.2014.

Bolna i te{ka istina je da vi{e nisi s nama i da smo zauvijek ostali uskra}eni za dobrotu koju si nam pru`ala.

Kad te ne budemo vidjeli, kada budemo sanjali da si tu do nas.

Porodica Feli}

I kada bude dovoljan samo jedan glas Koji smo danas uskratili. Sutra. Kada bude{ skriven iza tankog zida, vjetra, nebesa i godina. Najdra`e na{e VOLIMO TE Tvoji najmiliji: mama Afija, tata Safet i brat Edin

Dana 29.1.2014. god. navr{it }e se tri godine od smrti na{e drage supruge, mame, punice, svekrve i majke

SALIH ALI] 24.01.2000. – 24.01.2014.

KATKA (Ro{i}) SULI] 1948. – 2014.

Sje}anje na tebe trajno }e `ivjeti u nama.

Pri~ama i sje}anjima na tebe ostaje{ zauvijek s nama u na{im `ivotima, mislima i srcima. Tvoji najmiliji: suprug Ferid, k}erke Zlatka, Ferida, sinovi Ned`ad i Elvis, zet Mirza, snaha Elvira te unu~ad Minela, D`enana i Aladin

K}erka Jasna, zet Enes, unuka Nid`ara i unuk Damir

SJE]ANJE NA NA[U DRAGU BRA]U I SESTRU

Dana 25.1.2014. godine navr{ava se pet godina kako nas je zauvijek napustio na{ dragi

[ERIF ALIJAGI] - [ero SAFET RED@EPAGI] - @aja

23.01.2005. - 2014.

Neizmjerno nam nedostaje{ i uvijek }emo te se sje}ati sa bolom u srcu i tugom u du{i. Neka ti dragi Allah d`.{. podari vje~ni rahmet i sve d`ennetske ljepote.

IZET RED@EPAGI] ZEJNA (ro|. Red`e– Ri|o pagi}) SALIHOVI] 11.05.2007. - 2014.

06.02.2008. - 2014.

Supruga sa djecom, snahom, zetom i unukama

Neka im je vje~ni rahmet. Bra}a Muhamed i Ismet sa porodicama

SABAHUDIN (Hasan) SARA^EVI] – Sabro

TU@NO SJE]ANJE Dragi na{i, Uvijek ste u na{im srcima i mislima.

24.01.2008. – 24.01.2014.

Va{ sin Edvin, snaha Emira, unu~ad Eldar i Elma

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Hvala svima koji te se sje}aju. Supruga Delfija, k}erke Selma i D`enana i brat Sead s porodicom

RASIM MEDI] 2003. – 2014.

RABIJA MEDI] 1996. – 2014.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

SJE]ANJA•MALI OGLASI TU@NO SJE]ANJE Dana 20.1.2014. godine navr{ila se 21 godina od pogibije mog dragog sina

D@EMSUDIN (Amil) PURI] 20.01.1993. – 20.01.2014. Vrijeme prolazi, bol i tuga u na{im srcima za tobom su neizmjerni. Sje}anje na tebe vje~no }e `ivjeti u nama. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: majka D`ehva i sin Aladin

TU@NO SJE]ANJE na mog dragog brata

D@EMSUDIN (Amil) PURI] 20.01.1993. – 20.01.2014. Tuga i bol ne prestaju, a ljubav prema tebi ostaje vje~na. Tvoja sestra Amira s porodicom

SJE]ANJE Godine prolaze ali uspomena i sje}anje na vas ne blijede. Va{i: unuk Nedim, unuka Nejra, sin/zet Nermin i snaha/k}erka D`anela

HA[IM POPR@ENOVI] 29.01.2009. – 29.01.2014.

AHMET KURTAGI] – Grga 28.01.2000. – 28.01.2014.

www.usnkrajina.com.ba

M a L i PRODAJA STANOVA

• Prodaje se stan (68 m2) u Biha}u, Ozimice 2, prvi sprat. Stan (68 m2) se nalazi u stambenom naselju Ozimice II blok 5. Stan je na prvom spratu te sadr`i: dvije spava}e sobe, dnevni boravak, wc, kupatilo, dva hodnika (ugradbeni plakari u oba hodnika), kuhinju. Wc i kupatilo su renovirani, ugra|ena hidromasa`na tu{ kabina, provedene nove cijevi i radijatori za centralno grijanje, te zasebno centralno grijanje na struju. Stan posjeduje i blindirana vrata, {upu, te pomo}nu prostoriju. CIJENA STANA: 103.000 KM. Kontakt za vi{e informacija: Kontakt e-mail: alijagic87@hotmail.com GSM: +387 61 / 149339 • prodajem stan u strogom centru Biha}a u Ul. HVO-a 1/3 stan ima 42 m2 + terasa 45 m2 i podrum, sve informacije na tel. 223-513 • prodajem stan u Biha}u u naselju Ozimice 1 – lamela 2, veli~ine 40 m2, vrlo povoljno i brzo, stan je kompletno renoviran, tel. 061621-235 • prodajem stan na Ozimicama 1, TO-15, 63 m2, (2 balkona + {upa) tel. 061-418-423, 064-424-9813

Dana 29.1.2014. god. navr{ava se pet godina od iznenadne smrti dragog supruga, oca i dida

HA[IM (Ibraga) POPR@ENOVI]

Sje}anje na tebe je bolno, jer vrijeme koje prolazi je tu`no, a `ivot bez tebe te`ak, ali ljubav prema tebi je vje~na. Hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebi~no darivao i nek tvojoj plemenitoj du{i Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Vole te uvijek i zauvijek Tvoji: supruga Suada, sinovi Nermin i Adis, snahe D`anela i Mirela i unu~ad Nedim, Nejra i Ema

SJE]ANJE

AHMET KURTAGI] – Grga 2000. – 2014.

Prodaje se ku}a na Repu{inama. 10x11 Prizemlje / poslovni prostor, sprat i potkrovlje + pomo}ni objekat 5x8 ... Informacije na tel: 063 387-434 i 037 220-256

PRODAJA KU]A

Vrijeme ne utje~e na zaborav onoga ko je bio voljen. Supruga Edita, k}erke [ejla i D`anela, zet Nermin i unuci Nedim i Nejra

IBRAHIM (Atif) ALI] 25.01.1994. – 25.01.2014. @ivot nestane u trenutku, ali ostane sje}anje koje smrt ne mo`e izbrisati. Ne postoji zaborav ni utjeha, samo beskrajna tuga i bol za tobom. Neka ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet i lijepi d`ennet. Tvoji: mama Aj{a, sestra Atifa i Jasminka

27

• prodajem ku}u prizemnica na Kamenici Mre`ni~ka 29 sa oku}nicom od 3.000 m2 papiri 1/1, tel. 065-657-668, 00381-64506-1208 • prodajem ku}u V. Polje Biha} Ul. Antuna Hangija bb P+Pk, gra|evinska dozvola, papri 1/1, zavr{eno useljivo prizemlje, nedovr{eno potkrovlje na placu 530 m2, cijena 150.000 KM, mo`e i zamjena za stan u Biha}u, po`eljna novogradnja ne manji od 65 m2, tel. 061-790-170, 062-194846 • ku}a na sprat sa gara`om, lj. kuhinjom, {upom, mladim

O g L a s i

Prodajem MAZDU 626 20i, 1987. godi{te, registrovana do februara 2014, eura kuka, cijena 1.400 KM, tel. 061-765-534

Prodajem nov stan, 1. sprat, 86 m2, nova gradnja, tel. 061-787-122 Prodajem 40.000 m2 zemlje sa starom ku}u uz glavni i paparski put Jasika – Papari, tel. 037-220-954

Prodajem vo}njak – ba{ta 3.700 m2 na putu Basare Sokolac, tel. 037-220954 Prodajem stan u zgradi blok B kod Poliklinike, 62 m2, cijena 50.000 eura, tel. 062-420-196 Iznajmljujem stan kod picerije Nica, Krupska br. 6, dvosoban sa priklju~enim internetom i kablovskom tv, tel. 061-144-247

Iznajmljujem u strogom centru Biha}a dva poslovna prostora, jedan od 40 m2, a drugi od 80 m2, tel. 061-786-534


28

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

OGLASI

Kupujem lova~ki karabin, tel. 061100-713 Iznajmljuje sobe za studente, kod toplane Ozimice 2, i iz Austrije prodajem namje{taj, tehni~ka roba, bicikla i ostalo, Ozimice 2, objekat poslije toplane, tel. 061695-056 Prodajem stan u Biha}u, naselje Ozimice II (u`i dio grada), stan je izuzetno uslovan, primarna orjentacija jugoistok, sadr`i dnevni boravak, kuhinju, dvije sobe, kupatilo i dva predsoblja. U blizini se nalazi vrti}, osnovne {kole, bolnica, trgova~ki centri i ostali sadr`aji, tel. 061-851-816 Prodaje se stan od 37 m2 u strogom centru Biha}a, Bosanska 14, pored gradske d`amije Fethije. Ova ekskluzivna lokacija pru`a mogu}nost da stan osim stanovanja mo`ete pretvoriti u poslovni prostor kancelarijskog tipa, ordinacije i sl. Stan je kompletno renoviran, ima vlastiti parking, pje{a~ka zona II sprat. Tel. 061-753-643

Prodajem gra|evinsku parcelu sa ku}om u strogom centru Cazina, trosoban stan u Biha}u na odli~noj lokaciji na Ozimicama I i 3.616 m2 zemlji{te u Pritoci, Golubi}ki put, 60 m od rijeke Une, tel. 061-809-972, 037-226-461

Iznajmljujem poslovni prostor Ul. Irfana Ljubijanki}a br. 154, 56 m2, tel. 061-604-672, 061582-763 Prodajem zemlji{te u Lohovu pri izlasku iz Rip~a uz Unu, povr{ine 5212 m2, ogra|eno u `i~anu ogradu sa vo}kama i prilazu na Unu. Cijena 30.00 KM/m2. Tel: 033/220-964; 062/474-874; 062/137-030 velida_veledar@live.com

www.usnkrajina.com.ba

M a L i vo}njakom 900 m2 zemlji{ta u V. Zalo`ju kod {kole prodajem, tel. 061-767-051, 063-338-826

PRODAJA ZEMLJI[TA

• prodajem 4 dunuma zemlje na Zlopoljcu cijena 5 KM/m2 u komadu mo`e i jeftinije, papiri 1/1, tel. 065-657-668 • prodajem devastiranu ku}u i gara`u i 3 dunuma zemlje i 50 dunuma zemlje u Zlopoljcu, tel. 065-489-985 • prodajem 2 placa po 500 m2 u Novom naselju Kalina, zemlja ~ista 1/1 dozvoljena gradnja, asfalt, struja, tel. 062-414-182

IZNAJMLJIVANJE

• izdajem sobe sa centralnim grijanjem za studentice u centru Biha}a kod MUP-a, tel. 061-459-458

AKCIJA NOVO NASELJE RIBI] (BEGOVA LUKA)

Prodajem vi{e gra|evinskih parcela za gradnju ku}a. Izgra|ena sva potrebna komunalna infrastruktura: asfalt, struja, voda, kanalizacija, telefon, i internet. Dozvoljena gradnja, udaljeno 2 km od epicentra Biha}. CIJENA: 10.000 E/1 KOM Tel: 061-142-502 e-mail:

zemljiste.bihac@gmail.com

O g L a s i

• izdajem novosagra|enu, namje{tenu ku}u 70 m2 u blizini centra Biha}a za 2-3 studenta-ce, tel. 062-264-579 • izdajem jednosoban namje{ten komforan stan u u`em centru grada sa centralnim grijanjem, kablovska tv, odvojen strujomjer, slobodan od 1.1.2014. tel. 310-927, 061-138-668 • iznajmljujem garsonjere i sobe za studente i u~enike, Cerava~ka brda 58 Biha}, tel. 061-706-075 • izdajem sobe sa kuhinjom i kupatilom, sobe se izdaju na du`i i kra}i vremenski period, vrlo povoljna cijena, sobe su namje{tene, za radnike, radnice, samce, |ake, studente, mladi bra~ni par, tel. 310-908 • izdajem ili prodajem stan, sastoji se od dvije sobe, wc, kupaona, terasa, kuhinja, Ozimice I preko puta «Neli» 1 sprat, na glavnoj cesti, 1/1, tel. 062-193-021, 226058, 061-465-584 • izdajem jednosoban stan, namje{ten, za studente ili samce, ulaz poseban, i izdajem poslovni prostor 25 m2, kirija gratis prva dva mjeseca, tel. 311-851 • izdajem namje{ten stan u zgradi u u`em dijelu grada, tel. 223-218 • izdajem dvokrevetnu sobu za mu{karce, jedan krevet zauzet a drugi slobodan, ku}a se nalazi u Harmanima preko puta sportskog centra Kova~evi} i blizu kineskog zida, tel. 061-418-127 • izdaje se sprat ku}e komplet namje{ten u Ul. bosanskih {ehida, stan je sa posebnim ulazom, posebno struja, posjeduje kablovsku i mogu}nost interneta, sve dodatne informacije na tel. 061-799-181, 350-102 • izdaje se namje{teno potkrovlje ku}e i u prizemlju sobe zaposlenim osobama ili studentima, sa internetom, tv, u blizini Kan.

Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a u saradnji sa investitorom «IZUDIN» d.o.o. Bosanska Krupa, upu}uje

PO Z I V

Za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za objekat pilane u naselju Jezerski br. 76, op}ina Bosanska Krupa. Objekat se nalazi na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. br. 2445/1, k.o. Jezerski. Kapacitet pilane iznosi 1.500 m3/god. 1. Predlo`ena aktivnost: izdavanje okolinske dozvole za objekat pilane u naselju Jezerski, op}ina Bosanska Krupa. 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnim za datu aktivnost b) Organ uprave za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a Unsko-sanskog kantona, Alije \erzeleza 6, Biha}, i c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva

Vlade ili MUP-a, tel. 037-223-544, 062-514-825 • izdajem sobe i stan kompletno namje{ten, centralno grijanje, internet, kablovska, ve{ ma{ina, za studente, studentice, radnike itd. kod apoteke Edita, tel. 061-459-499 • izdajem sobe za studente, tel. 062808-737 • povoljno izdajem komforan stan za |ake, studente, studentice, radnike, sa posebnim ulazom, kuhinjom, centralnim grijanjem, besplatnim internetom (novogradnja), tel. 310-307, 062-816-800 • izdajem apartman sa grijanjem namje{ten i jednu sobu za studenta nedaleko od Vlade Kantona, tel. 062-926-728, 062433-148 • iznajmljuje se stan, sve informacije na tel. 061-368-288 • izdajem namje{ten jednosoban stan za studenta ili zaposlenu osobu (poseban ulaz), tel. 061486-650, 061-589-119 • povoljno izdajem namje{ten jednosoban stan, stan se nalazi u Ul. M. Omerovi}a 31, stan je opremljen sa centralnim grijanjem, kablovskom televizijom, internet i sl. tel. 061-784-775, 061-737-012 • izdajem namje{ten stan za dvije studentice ili mladi bra~ni par, s centralnim grijanjem, posebnim ulazom, kablovskom tv, internetom, ve{ ma{inom, stan je slobodan od 02.02.2014., tel. 061-591080, 063-505-620 • izdajem stan kod bolnice (grijanje, zaseban ulaz, gara`a za auto), tel. 061-748-026 • iznajmljujem jednosoban namje{ten stan sa grijanjem za studente, tel. 061-697-984 • izdajem sobu za studenta sa posebnim ulazom centralnim grijanjem, internet, blizu Turskog koled`a i Medicinske {kole, tel. 061-683-983 • izdajem sobu za studente ili zaposlene samce 1-2 osobe, centralno grijanje, zaseban ulaz, kablovska antena, internet, parking prostor u blizini dvorane Luke, tel. 220-967, 062-176-975 • iznajmljujem namje{ten stan za studente, poseban ulaz, centralno grijanje, tel. 222-962, 061-311-055 • iznajmljujem namje{ten dvosoban stan, 60 m2, u zgradi kod Poliklinike, tel. 061-787-050 • izdajem namje{ten, jednosoban stan u centru grada, tel. 061-277307 • izdaje se manja namje{tena ku}a Ul. Alije Sirotanovi}a u blizini hotela Emporium, tel. 061-288-


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

OGLASI M a L i 789 • izdajem garsonjeru namje{tenu za jednu ili dvije osobe u sklopu ku}e, poseban ulaz, tel. 062-981729 • izdajem stan u Mid`i}a mahali, za mu{ke, sa centralnim grijanjem, kablovska, net, tel. 061-812-656

POSLOVNI PROSTORI:

• izdajem poslovni prostor do 70 m2, na Repu{inama u Biha}u, tel. 061-163-215 • izdajem poslovni prostor 45 m2 vi{enamjenski sa centralnim grijanjem, vlastiti parking, prostor se nalazi u Ul. M. Omerovi}a 31 (kod sportske dvorane Luke), tel. 061784-775, 061-737-012

PRODAJA RAZNO:

• Prodajem gara`u u Biha}u Prodajem potpuno renoviranu gara`u u Biha}u u Krupskoj ulici iza picerije Nice. Gara`a se nalazi 3 minute hoda od d`amije Fethije u centru Biha}a tako da je pogodna za {iri centar Biha}a. Vlasni~ka dokumentacija uredna i odmah prevodiva. Informacije na telefon 061/231-066 • prodajem auto prikolicu 3 m du-

29

www.usnkrajina.com.ba

O g L a s i `ine 125 {irine, 2 osovine, udarna ko~nica, 2 tone ukupne te`ine, 2 krovna prozora 140x114, 2 krovna prozora 66x100, 65x50, 2 pvc prozora 145x125, 250x115, tel. 223-241 • povoljno prodajem 4 kom. «C» gume sa felgama, nove, dimenzije 195 R 14 C i krovni prozor dimenzije 95x75 cm, tel. 061-613-196 • prodajem dje~iji krevet na sprat, {poret plin-struja, fri`ider mali, ugao kuhinjski, tel. 061-394-390

RAZNO:

• kre~enje i generalno ~i{}enje stana pranje ugaonih garnitura, redovno odr`avanje boravnog prostora. Tel. 222-845, 063-281250, 061-769-871 obrt «^isto» • tra`e se gra|evinski radnici koji imaju hrvatski ili slovenski paso{ za rad u Belgiji, tel. 062-772-116

• BRZO – efikasno, ovjeravam zdravstvene knji`ice, upla}ujem premije zdravstvenog osiguranja. POZOVITE ODMAH g s m : 0 6 2 -55 9 3 -7 700 i stvar je gotova. Hvala svima Aziz – Zizi

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO - SANSKI KANTON JU MJE[OVITA SREDNJA [KOLA “SAFET KRUPI]’’ BOSANSKA KRUPA Na osnovu Osluke [kolskog odbora od 21.01.2014. godine JU MS[ „Safet Krupi}“ Bosanska Krupa odjavljuje:

JAVNI

POZIV

Za prikupljanje i odabir ponuda za dodjelu u zakup prostora za obavljanje djelatnosti – {kolske kuhinje PROSTOR KOJI SE DODJELJUJE U ZAKUP: 1. Predmet dodjele u zakup je prostor za obavljanje djelatnosti {kolske kuhinje, povr{ine 15 m2, opremljen potrebnim inventarom i tehni~kim aparatima u {koli, smje{ten u prizemlju zgrade. VRIJEME TRAJANJA ZAKUPA: 2. Ugovor o zakupu zaklju~uje se na 3 godine. USLOVI U^E[]A U DODJELI U ZAKUP: 3. Na Javnom pozivu pravo u~e}{a imaju sva pravna lica registrovana za obavljanje predmedtne djelatnosti. OSNOVNI KRITERIJ ZA ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE: 4. Osnovni kriterij je cijena ponu|ene zakupnine. SADR@AJ PONUDE: 5. Ponuda treba da sadr`i: ta~an naziv i adresu ponu|a~a, broj telefona, ovjerenu kopiju o registraciji, reference ponu|a~a, iznos zakupnine, cjenovnik proizvoda. OSTVARIVANJE UVIDA I INFORMISANJE O PREDMETU POZIVA: 6. Sve informacije mogu se dobiti svakim radnim danom od 08 – 15 sati na broj telefona 037/ 471-077 i 037/474-003 ROK DOSTAVE I OTVARANJE PONUDA: 7. Rok dostave ponuda je osam (8) dana od dana objavljivanja Javnog poziva. Zatvorene i zape~a}ene ponude sa naznakom “PONUDE – NE OTVARAJ” dostaviti na adresu: JU MS[ “Safet Krupi}” Bosanska Krupa, ul. Radni~ka bb 77240 Bosanska Krupa, preporu~enom po{tom ili li~no. Otvaranje ponuda obavit }e se u prostorijama {kole, a o terminu i satnici ponu|a~i }e biti obavije{teni. PRAVA I OBAVEZE: 8. [kola ne snosi nikakve tro{kove ponuditelja u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo prihvatiti ili odbiti ponudu, poni{titi nadmetanje ili odbaciti sve navode prije sklapanja Ugovora.

Javno Preduze}e "Radio Televizija Unsko-s sanskog kantona" d.o.o. Biha} NAJAVA EMISIJA IZ PROGRAMA TELEVIZIJE USK Web sa najviše informacija sa Unsko - sanskog kantona

ZVJEZDANA PRAŠINA / STARDUST,

KUM 3 / THE GODFATHER: PART III, igrani film Subota, 25.01.2014 u 21:30 h

Pri~a po~inje 1979. u New Yorku, klasi~nim porodi~niom okupljanjem, dvadesetak godina nakon {to je Michael Corleone (A. Pacino) naredio ubistvo svoga brata. Dvoje Michaelove djece -Mary (S. Coppola) i Anthony sada su odrasli. Anthony `eli biti operski pjeva~ i ne upletati se u o porodi~ne”poslove”, dok je Mary odana ocu. On se protivi njezinoj vezi s ro|akom Vincentom Mancinijem (A. Garcia), Sonnyjevim sinom, koji ~eka priliku da postane sljede}i don, sa svim `arom i zaneseno{}u kakvu je nekad posjedovao ne samo njegov otac, ve} i Michael. U me|uvremenu Michael poku{ava legalizovati neke svoje poslove, {to nailazi na otpor nekih drugih “obitelji” koje `ele svoj dio kola~a ... Godina proizvodnje: 1990. Uloge: Mario Puzo, Francis Ford Coppola Re`iser: Francis Ford Coppola @anr: Krimi drama Du`ina trajanja: 162 minuta

SEDAM PSIHOPATA / SEVEN PSYCHOPATHS, igrani film Petak, 31.01.2014 u 22:40 h

Holivudskom scenaristu Martyju (Colin Farrell)uistinu ne cvjetaju ru`e - radi nezahvalan posao kojeg je sve manje i manje, a da stvari budu bolje, uskoro se i njegov `ivot na|e u opasnosti. Naime, Marty se na|e upetljan u opasne konce gangsterskog podzemlja Los Angelesa kada njegovi prijatelji otmu jednog psa. Radi se o malom shi tzuu koji pripada poznatom i opasnom gangsteru Charlieju (Woody Harrelson) koji }e u~initi sve {to je u njegovoj mo}i kako bi vratio svog voljenog ljubimca... Godina proizvodnje: 2012. Uloge: Colin Farrell, Woody Harrelson, Sam Rockwell, Christopher Walken Re`iser: Martin McDonagh @anr: Crna komedija Du`ina trajanja: 110 minuta

igrani film Nedjelja, 26.01.2014 u 22:40 h Mladi Tristan (Charlie Cox) zaljubljen je u lijepu, ali nezainteresiranu Victoriu (Sienna Miller). Kako bi privukao njenu pa`nju i osvojio hladno srce, obe}aje da }e joj donijeti palu zvijezdu. Put ga vodi daleko iz mirnog sela, u za~aranu i misti~nu zemlju. Naposlijetku pronalazi zvijezdu no iznenadi se kad shvati da je ona `ivo bi}e - prekrasna djevojka Yvaine (Claire Danes). No, Tristan nije jedini koji se `eli domo}i njezine ~arolije. ^etiri princa i duhovi njihovo troje mrtve bra}e `ele se uz pomo} zvijezde dokopati o~evog prijestolja. Probleme stvara i zla vje{tica Lamia (Michelle Pfeiffer) koja se nada da }e joj zvijezda vratiti nekada{nju ljepotu. Sre}om, Tristanu u pomo} priska~e nebeski gusar kapetan Shakespeare (Robert De Niro) sa svojim lete}im brodom. Godina proizvodnje: 2007. Uloge: Charlie Cox, Claire Danes, Sienna Miller, Michelle Pfeiffer, Robert De Niro, Ian McKellen, Peter O’Toole, Rupert Everett Re`iser: Matthew Vaughnè @anr: Fantastika, avantura, Du`ina trajanja: 128 minuta

VIJESTI TVUSK

SVAKI DAN U 10 h, 12 h i 14.30 h


30

Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SPORT

www.usnkrajina.com.ba

ASOCIJACIJA KO[ARKE U KOLICIMA

Sanjanin D`evad Smaji} direktor reprezentacije „ Na adresu D`evada Smaji}a, priznatog sportskog radnika iz Sanskog Mosta, ovih dana stiglo je zna~ajno priznanje. Odlukom Upravnog odbora Asocijacije ko{arke u kolicima, imenovan je za direktora reprezentacije BiH ko{arke u kolicima. Vrijedni D`evad Smaji} inicijator je i utemeljitelj razvoja ko{arke u kolicima u Sanskom Mostu, nekada{nji igra~, predsjednik IKK Sane, koja je vi{estruki prvak NLB lige, kao i osniva~ invalidskog sportskog dru{tva RVI op}ine Sanski Most. - Ukazano mi je veliko povjerenje i priznanje, ali istovremeno i obaveza, obzirom da bi reprezentacija BiH trebala sudjelovati na Prvenstvu Evrope divizije B u junu i julu mjesecu. Predstoji nam puno posla i obaveza, a prioritet je pronalazak financijskih sredstava kako bi reprezentacija mogla nastupati na tom takmi~enju. Osim toga po~eli smo pripreme za izbor najboljih pojedinaca i kolektiva Asocijacije ko{arke u kolicima. Ukazano povjerenje }u opravdati, - istakao je Smaji}. E.T/E.A.

SPORTSKI SAVEZ OP]INE BIHA]

Izbor najboljih sporta{a za 2013. godinu

Pro{logodi{nji pobjednik Fikret Bosni}

„ Sportski savez op}ine Biha} pod pokroviteljstvom Emd`ada Galija{evi}a, na~elnika op}ine, u ponedjeljak }e sa po~etkom u 19 sati odr`ati manifestaciju Izbora najboljih sporta{a i sportskih kolektiva na podru~ju op}ine Biha}. Manifestacija }e se odr`ati u Kulturnom centru. Prema pristiglim prijavama iz sportskih klubova, komisija je na osnovu pravilnika izabrala najbolje u mla|im kategorijama, kao i najbolje u lopta~kim, borila~kim i ostalim sportovima.

KO[ARKA A-1 LIGA

Doma}i poraz Biha}a „ Proteklog vikenda odigrano je pet susreta 1. kola A-1 lige za ko{arka{e. Ekipa KK Biha}a u okviru 10. kola na svom terenu do~ekala je ekipu KK Bo{njak. Drugoplasirana ekipa Bo{njaka nije dopustila iznena|enje i susret je dobila u svoju korist rezultatom 70:86, po ~etvrtinama 14:28, 13:22, 21:21, 22:15. KK BIHA]: Tatarevi} 7,

Radanovi} 8, Mahmutovi} 3, S. Gra~anin, Kulenovi} 21, Mi~i} 12, Kapi} 10, Vukali} 3, Musa 6, Selmanovi}, Had`i}, K. Gra~anin. Trener: Bahrija Kosatica. KK BO[NJAK: Omerovi}, Isi}, Begovi}, Hrgi} 3, Dovad`ija 12, Fori} 9, Dragovi} 16, Be{ovi} 24, Demi} 22. Trener: Amir Ra{idovi}. Kako govori i rezultat ekipa Bo{njaka nije dopustila

iznena|enje te je od prvog su~evog zvi`duka bila konkretnija zavr{iv{i prvo poluvrijeme sa 23 pogotka razlike, 27:50. U drugom dijelu Bi{}ani su pru`ili ne{to bolju igru {to ipak nije bilo dovoljno da se sustigne prednost gostiju koji su zaslu`eno odnijeli bodove iz Biha}a. Suci: Pa{ali} (Zenica), Pripoljac (Zenica) i Gasal (Travnik) dobro su

„ Drugoplasirana ekipa Bo{njaka nije dopustila iznena|enje i susret je dobila u svoju korist rezultatom 70:86 „ Ekipa Bo{njaka je od prvog su~evog zvi`duka bila konkretnija i ve} u prvom poluvremenu ostvarila veliku prednost (27:50). U drugom dijelu Bi{}ani su pru`ili ne{to bolju igru {to ipak nije bilo dovoljno da se sustigne prednost gostiju koji su zaslu`eno odnijeli bodove iz Biha}a vodili susret. U ostalim susretima tako|er nije bilo iznena|enja. Vode}i ^elik je te`e od o~ekivanog slomio otpor upornih ko{arka{a Pley off iz Sarajeva, ~ime su zadr`ali vode}u poziciju na tabeli. Sutra (subota) na rasporedu su susreti 11. kola. Ekipa Biha}a gostuje kod lidera na tabeli ^elika iz Zenice. E.Alagi}

29. MALONOGOMETNI TURNIR BIHA] 2013/2014-01-21

BOKS

K-1 turnir u Cazinu „ Jedan od najuspje{nijih bh sportista, legendarni D`evad Poturak bio je gost na~elnika op}ine Cazin Nermina Ogre{evi}a, sa kojim je razgovarao o novim projektima na organizaciji turnira u boksu koji uklju~uju Cazin kao jednu od najva`nijih ta~aka na mapi ovakvih takmi~enja. - Drago mi je da smo imali priliku ugostiti jednog vrhunskog sporta{a kakav je D`evad Poturak, a posebno mi je zadovoljstvo {to nas je ovaj veliki patriota posjetio sa jednom dobrom idejom za koju se nadam da }emo je zajedno uspje{no i realizirati. Samo stavljanje Cazina me|u najva`nije i najzna~ajnije destinacije u odr`avanju turnira koji }e biti pra}eni od naj{ire svjetske javnosti, predstavlja priznanje i jo{ jednu dobru priliku za promociju na{e op}ine. S druge strane, D`evadova spremnost da poma`e mlade i stvara im mogu}nosti, svakako zaslu`uje i pa`nju i podr{ku, kazao je na~elnik Ogre{evi}. D`evad Poturak je naveo da ga sama ~injenica da se nalazi u srcu Cazinske krajine ~ini ponosnim. - Imam ovdje puno prijatelja i nakon okon~anja moje profesionalne karijere, `elim nastaviti raditi na promociji K1 sporta na jednom visokom nivou na podru~ju cijele na{e domovine. Dakle, ne samo u Sarajevu nego i u Cazinu i drugim na{im sredinama. Imamo veliki potencijal i sjajne momke koji odlaze na turnire po Evropi i treba im omogu}iti da se kvalitetno takmi~e i u svojoj zemlji. Vjerujem da }emo uskoro u Cazinu organizirati jedan dobar spektakl i presretan sam sa svime {to sam vidio i ~uo ovdje, istaknuo je Poturak. Priredio: Edin Alagi}

Petak polufinale, subota finale „ Malonogometni turnir Biha} 2013/2014 do{ao je u samu zavr{nicu. Danas (petak) na rasporedu su polufinalni susreti u sve tri kategorije (pioniri, seniori, veterani). Prvo }e u 16 sati na teren iza}i pioniri koji su turnir igrali u dvije grupe. U prvom plufina-

lnom susretu sastat }e se pobjednici grupe A sa drugoplasiranom ekipom grupe B. U drugom polufinalnom susretu pionira u 16,35 sastaju se prvoplasirana ekipa grupe B i drugoplasirana ekipa grupe A. U 17,10 na rasporedu su polufinalni susreti u kon-

kurenciji veterana. U prvom susretu sastaju se prvoplasirani iz grupe A sa drugoplasiranim iz grupe B. Drugi susret veterana na rasporedu je u 17,50, a sastaju se prvoplasirani iz grupe B i drugoplasirani iz grupe A. Prvi polufinalni susret u

konkurenciji seniora na rasporedu je u 18,30, a sastaju se MNK Clio i ekipa Bi{}ani.net. Drugi polufinalni susret seniora igra se u 19,30, a sastaju se ekipe Kul Mix i ekipa Yang Boys. U subotu su na rasporedu finalni susreti i dodjela priznanja.


Biha}, 24. januar/sije~anj 2014. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SPORT

31

www.usnkrajina.com.ba

ODR@ANA GODI[NJA SKUP[TINA KBK FAVORIT BH IZ BIHA]A

RUKOMETNA REPREZENTACIJA BIH U CAZINU

Protiv Gr~ke uz pomo} navija~a Sanja Samard`i}, Samir Had`ijusufovi} i Ajla Voji}

Samir Had`ijusufovi} po~asni predsjednik kluba „ ^lanovi Kickboxing kluba Favorit BH iz Biha}a odr`ali su redovnu godi{nju skup{tinu. Usvojeni su izvje{taj o radu i financijski izvje{taj za 2013 godinu, kao i plan rada sa financijskim izvje{tajem za 2014 godinu. Kraj godine ~lanovi kluba iskoristili su da se zahvalnicama i priznanjima zahvale institucijama, poduze}ima i pojedincima koji su pomogli radu i razvoju kluba. Sukladno Statutu jednoglasno je odlu~eno da se Samir Had`ijusufovi} proglasi po~asnim predsjednikom kluba za nesebi~ni doprinos u razvoju i radu ovog sportskog kolektiva, koji je za kratko vrijeme izrastao u prepoznatljiv i cijenjen kickboxing kolektiv

„ Klub borila~kih sportova Favorit BH u protekloj godini nastupio je na deset takmi~enja „ Zabilje`eni su odli~ni nastupi uz osvojene 47 medalje od ~ega 21 zlatna, 14 srebrenih i 12 bron~anih. Ostvarene 21 zlatne medalje su podijeljene na ~etiri dr`avna prvaka, tri entitetska, tri pobjednika Balkanskog kupa i 11 pobjednika me|unarodnih kupova u BiH i {ire. Svim prisutnim uru~ene su zahvalnice, te su upoznati sa ostvarenim rezultatima u protekloj godini. Klub borila~kih sportova Favorit BH u protekloj godini nastupio je na deset takmi~enja i to na dva dr`avna prvenstva, na prvenstvu Republike Srpske, na Balkanskom kupu, na ~etiri internacionalna kupa u BiH, na dva me|unarodna kupa u HR i sa dva reprezentativca na Svjetskom prve-

nstvu u full contactu u Turskoj. Na svim takmi~enjima zabilje`eni su odli~ni nastupi uz osvojene 47 medalje od ~ega 21 zlatna, 14 srebrenih i 12 bron~anih. Ostvarene 21 zlatne medalje su podijeljene na ~etiri dr`avna prvaka, tri entitetska, tri pobjednika Balkanskog kupa i 11 pobjednika me|unarodnih kupova. Shodno ostvarenim rezultatima o~igledno je da je KBS Favorit BH za kratko vri-

jeme od osnivanja do danas, postao jedan od ja~ih klubova u BiH i regiji {to je isklju~ivo plod ozbiljnog rada i kvalitetnog trena`nog procesa na ~elu sa stru~nim {tabom u sastavu: Sanja Samard`i}, Mujo [u{njar i Rinaldo Pikoloti koji su iskusni takmi~ari i profesori tjelesnog odgoja i sporta. Od takmi~ara se i u ovoj godini o~ekuju dobri rezultati kako na dr`avnim tako i na me|unarodnim takmi~enjima.

SPORTSKI SAVEZ UNSKO-SANSKOG KANTONA „ Delegacija Sportskog saveza USK-a u Sarajevu je protekle sedmice odr`ala radni sastanak sa Denisom Sarajli} Magli}, zamjenicom ministra Civilnih poslova BIH. Delegaciju Sportskog saveza USK predstavljali su Emir Dautovi}, predsjednik Saveza, Elvis Feli}, generalni sekretar Saveza, Husein [istek i Samir Cazinki}, ~lanovi Upravnog odbora, a delegaciji sa USK priklju~io se i Mustafa Demir, ambasador Igara prijateljstva. Povod sastanka je bio razgovor o mogu}nostima da ministarstvo podr`i me|unarodnu sportsku manifestaciju mladih Igre prijateljstva, na kojima ve} 10. godina u~estvuju mladi sporta{i sa USK. Zamjenica

Ministarstvo civilnih poslova BiH podr`ava Igre prijateljstva

ministra Sarajli} Magli} je dala veliku podr{ku ovoj zna~ajnoj sportskoj manifestaciji mladih, koja okuplja

sporta{e iz ~etiri dr`ave (Slovenija, Hrvatska, Austrija i USK), te istaknula da }e ovo ministarstvo dati svo-

„ Plasman rukometne reprezentacije na{e zemlje u bara` evropskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2015. u Kataru, itekako je obradovao bh javnost. Jedna od kvalifikacionih utakmica rukometne reprezentacije BiH (protiv Gr~ke) odigrat }e se u Cazinu u aprilu mjesecu, {to je bio i povod da se odr`i prvi radni sastanak Nermina Ogre{evi}a, na~elnika op}ine Cazin i Smaje Kara~i}a, generalnog sekretara Rukometnog saveza i Enida Tahirovi}a, biv{eg reprezentativca BiH.

Nermin Ogre{evi}

Smajo Kara~i}

Emir Dautovi}

nije odabran slu~ajno i ne postoje gotovo nikakve sumnje u to da }e predstoje}a utakmica biti pravi sportski spektakl. - Ovo je za na{u reprezentaciju veoma va`na utakmica i podr{ka publike je bitna, a nadamo se da }emo je u Cazinu imati. O~ekujemo dobru igru na{ih reprezentativaca i jo{ jednu pobjedu, -

Detalj sa sastanka u Cazinu

- Obradovala nas je ~injenica da }e se jedna od bara`nih utakmica na{e rukometne reprezentacije odigrati u Cazinu. Kako je za ovakve spektakle klju~an element publika, smatramo da Cazin ima sjajne navija~e i iskrene patriote koji uvijek znaju dati puno pozitivne energije svima koji se bore pod zastavom BiH. Zasigurno }emo ulo`iti maksimum da budemo dobri doma}ini, istakao je Nermin Ogre{evi}. Po rije~ima Smaje Kara~i}a, generalnog sekretara Rukometnog saveza BiH, Cazin

istakao je Smajo Kara~i}. Da je Cazin rukometni grad potvrdio je i Emir Dautovi}, predsjednik Sportskog saveza USK. - Najpopularniji sport u Cazinu i dalje je rukomet, a mi nemamo namjeru stati samo na ovoj utakmici. Naime, planiramo u~initi sve da u narednom periodu Cazin bude doma}in nizu ovakvih manifestacija. Na{a sportska dvorana zadovoljava sve uvjete za organizaciju ovakvih susreta, a potvrdu o~ekujemo ovih dana iz Be~a, - kazao je Dautovi}.

ju podr{ku Sportskom savezu Unsko-sanskog kantona i manifestaciji Igre prijateljstva. Priredio: Edin Alagi}


OSNOVANO: 22. XII 1995. GODINE ADRESA: 502. VITE[KE BRIGADE BIHA] (zgrada Kulturnog centra, kod gradskog parka)

PETAK, 24. januar/sije~anj 2014. godine - BROJ: 926 Nogometa{i Jedinsta iza sebe su ostavili i prvu sedmicu priprema za nastavak prvenstva. Lider Prve lige FBiH i jedan od kandidata za osvajanje naslova u miru pod dirigentskom palicom Ervina Smajilagi}a obavlja prvi dio bazi~nih priprema sa akcentom na sticanju {to bolje fizi~ke pripremljenosti. Radi se dva puta dnevno. Trener Smajilagi} na spisku ima 24 igra~a plus 10 iz juniorskog pogona i svi ravnopravno konkuri{u za kona~ni spisak igra~a koji }e u prolje}e braniti boje Jedinstva. - Zadovoljan sam prvom sedmicom treninga. Svi igra~i ispunjavaju postavljene zadatke i daju maksimum, {to posebno raduje. Moj stav je da }e igrati najspremniji igra~i su prihvatili i zalaganjem se bore kako bi osigurali svoje mjesto. Predstoji nam te{ka borba protiv Slobode i Bratstva, koji tako|er imaju ambicije za naslov najboljih. To je i za mene i za igra~e motiv vi{e da {to spremniji u|emo u nastavak prvenstva i da zacrtani cilj sprovedemo u djelo. Mi{ljenja sam da svi zajedno mo`emo ostvariti zacrtani cilj, - istakao je Ervin Smajilagi}, {ef stru~nog {taba NK Jedinstva. Prinove: Stjepanovi}, Malba{i}, Jaranovi} i Smaji} odli~no su se uklopili u rad ekipe. U jesenjem dijelu prvenstva Hamzabegovi} je rekorder po odigranoj minuta`i. U 15 kola golman Bi{}ana bio je isto toliko puta starter, te je na terenu proveo ukupno 1350 minuta. Primio je tri

PRIPREME NK JEDINSTVA

Atmosfera u taboru Bi{}ana odli~na, pripreme teku po planu pogotka i dobio dva `uta kartona. Od igra~kog kadra u jesenjem dijelu najdu`u minuta`u imaju Renail Hu{i} sa 1294 minute. U 15. kola Hu{i} je 13 puta bio starter, dobio je dva `uta kartona i postigao jedan Ervin Smajilagi}

Svi igra~i ispunjavaju zadatke i daju maksimum

pogodak. Slijedi Bojan Burazor koji je u jesenjem dijelu na terenu proveo 1219 minuta. U 12. kola bio je starter, skupio je tri `uta kartona i postigao jedan pogodak. Kapiten Bi{}ana Benjamin Dizdari} od 13 kola u 12 je bio starter. Skupio je ukupno 1124 minute i {est puta je bio kartoniran. Istu minuta`u u 13 kola u kojima je bio u prvoj postavi skupio je i Aldin Kova~evi}. Od poja~anja koja }e u prolje}e nositi dres Jedinstva zna~ajnu minuta`u u klubovima iz kojih su do{li ima Mladen

Stjepanovi}. U svih 14 prijavljenih utakmica bio je starter. Odigrao je za GO[K ukupno 1260 minuta. Postigao je jedan pogodak i dobio ~etiri `uta kartona. Zapa`enu minuta`u ima i Jasmin Jaranovi}, koji je u devet prijavljenih utakmica starter bio u osam. Skupio je 810 minuta, zaradio tri `uta i postigao dva pogotka. Vezista prvoliga{a Republike Srpske Slobode iz Novog Grada Aleksandar Malba{i} na prolje}e }e nositi crveni dres jesenjeg prvaka Prve lige Federacije

BiH Jedinstva iz Biha}a. U proljetnom dijelu Malba{i} je bio starter u svim utakmicama Slobode. Posljednji pristigli Irhan Smaji} u dresu Olimpika iz Sarajeva u jesenjem dijelu prijavljen je bio za sedam utakmica, a u svih sedam je u{ao sa klupe. Uknji`io je ukupno 84 minute i postigao jedan pogodak. Bi{}ani nastavljaju sa pripremama, dok Uprava i dalje radi na stvaranju {to boljeg ambijenta za rad ekipe od koje se u prolje}e o~ekuju dobre igre i osvajanje naslova prvaka.

KARATE KLUB BIHA]

Ervin Gali} pora`en od reprezentativca Gr~ke Po~etak godine odli~nim nastupom obilje`io je Karate klub Biha}, koji je proteklog vikenda nastupao na 23. Grand Prix Croatia u Samoboru, koji je jedan od najja~ih karate turnira u regionu. Osim nastupa klubova iz cijelog regiona kojih je ukupno bilo 165 na takmi~enju u Samoboru nastup je zabilje`ilo i 17 dr`avnih selekcija, {to samo za sebe govori o kvaliteti takmi~enja. Ukupno 1600 takmi~ara u dva dana takmi~ili su se za naslov najboljih u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj ( mla|i seniori U-21) kategoriji. Dok ~lanovi bh. karate reprezentacije nisu imali zapa`ene rezultate, odli~an rezultat ostvario je Ervin Gali}, ~lan Karate kluba Biha}, koji je u kategoriji mla|i seniori (- 68 kg) osvojio odli~no drugo mjesto i srebrenu medalju.

Gali} je u finalnoj borbi pora`en od reprezentativca Gr~ke. Sam turnir reprezentacije su iskoristile za provjeru svojih takmi~ara za predstoje}e Evropsko prvenstvo u Lisabonu za kadete, juniore i seniore, na kojem }e nastupati i tri karatista iz KK Biha} (Ajla Mahmutovi}, Nerman Fatki}, Aldin Mahmutovi}) kao ~lanovi BiH reprezentacije. Aktivnosti u klubu nastavljaju se i sutra (subota) kada }e se u Biha}u odr`ati 5. memorijalni turnir Haris Pa~i}. Karate klub Biha} je odradio sve pripreme za turnir, koji }e se odr`ati u O[ Prekounje. U~e{}e na sutra{njem turniru prijavilo je 16 klubova iz USK-a, a o~ekuje se dolazak ukupno 250 takmi~ara u kategoriji djeca od 8 do 13 godina. Po~etak turnira planiran je za 10 sati.

PRIPREME OK BIHA] PREMINGER

Pripreme u zavr{noj fazi Odbojka{ice Biha}-Premingera iza sebe su ostavile ve} dvije sedmice priprema za nastavak takmi~enja u Premijer ligi BiH. Ekipa pod vodstvom trenera D`evada Feli}a odradila je mini bazi~ne pripreme i narednu sedmicu }e se posebna pa`nja posvetiti radu na takti~ko-tehni~kim pripremama uz odigravanje kontrolnih susreta. Dogovoren je i prvi susret u kojem }e odbojka{ice Biha} Premingera snage odmjeriti sa ekipom @OK Alians Celje, ~lanom prve odbojka{ke lige Slovenije. Za trenere Biha}a to }e biti prilika da se provjeri spremnost ekipe za nas-

tavak takmi~enja u kojem je cilj izboriti play off, odnosno status koji vodi ekipu u doigravanje za prvaka Bosne i Hercegovine. Treneru D`evadu Feli}u na raspolaganju su sve igra~ice koje su igrale i prvi dio sezone, te se o~ekuje da u istom sastavu ekipa mo`e ostvariti zacrtani cilj u ovoj godini. - Zadovoljan sam odra|enim dijelom priprema. Sve igra~ice maksimalno ispunjavaju postavljene zadatke. Radi se o mladoj ekipi. Sve igra~ice imaju motiv za dokazivanjem jer na teren }e samo najspremnije i najbolje, te vjerujem da }e ukazanu priliku

da zaigraju u prvoj postavi sve marljivim radom poku{ati iskoristiti, istakao je D`evad Feli}, trener OK Biha} Preminger. Drugi dio sezone po~inje krajem januara, a na startu Bi{}anke do~ekuju novajliju u Premijer ligi, ekipu OK Slavija iz Isto~nog Sarajeva. U susretu ove dvije ekipe u prvom dijelu sezone u dosta zanimljivom susretu Bi{}anke su slavile gostuju}u pobjedu rezultatom 3:2, te je za o~ekivati da ostvare i doma}u pobjedu na otvoru proljetnog dijela sezone, te uknji`e va`ne bodove koji im otvaraju vrata pley offa, za prvaka. Pripremio: Edin Alagi}


BROJ: 926