Page 1

str. 18 i 19 INTERVJU: HAJIDA BEGANOVI], DIREKTORICA VETERINARSKOG ZAVODA BIHA]

U nama su prepoznali www.noviradiobihac.com

potencijal i snagu

Broj: 916

cijena 1 KM

www. usnkrajina.com.ba / e-mail:usnovine@bih.net.ba

foto: Edin Alagi}

PETAK, 15. novembar / studeni 2013. godine, Biha} Godina XVIII;

MINISTAR HELEZ I PREDSJEDNI[TVO SRVI FBIH POSJETILI USK

Hitno rje{avanje problema Posjetu Unsko-sanskom kantonu Zukan Helez, ministar u Vladi Federacije BiH za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata, zapo~eo je u utorak, 12. novembra, u Cazinu, gdje je prisustvovao sjednici Predsjedni{tva Saveza ratnih vojnih invalida FBiH. Na sjednici se raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnim pravima branilaca, Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzioniranju i problemima koji nastaju oko njegove prim-

jene, te dijelu bud`eta Federacije BiH koji tretira kategoriju RVI-a. Oko revizije se i ovog puta vodila burna rasprava, a istaknuto je da i dalje najvi{e problema ratni vojni invalidi imaju sa Institutom za medicinsko vje{ta~enje. De{ava se da isti ljekari koji su prvobitno davali procjenu invalidnosti od 70 posto u procesu revizije daju samo 30-40 procenata, istakao je u svom obra}anju ministar Helez, dodaju}i da su sporni invalidi koji su se pojavili nakon 2004. godine.

KOLEGIJ SKUP[TINE USK-a ZAKAZAO VANREDNU str. 3 SJEDNICU

Opravdano se postavlja pitanje kako su uop}e stekli status RVI-a, zaklju~io je ministar. Pred sam kraj sjednice ~ula se i jedna dobra vijest: Vlada Federacije BiH }e po~etkom idu}e godine pomo}i izgradnju bora~ke zgrade u Biha}u sa 200.000 KM. Drugi dan boravka u USK-u ministar Helez i ~lanovi delegacije SRVI FBiH na ~elu sa predsjednikom Alom Ho{i}em, su iskoristili za posjetu Vladi USK-a, op}ini Biha} i Kantonalnoj bolnici "dr.

Irfan Ljubijanki}". Sa premijerom Hamdijom Lipova~om, tako|er se razgovaralo o ve} spomenutoj zgradi u Biha}u i problemima koji mu~e bora~ku populaciju. Nakon obilaska po`ari{ta na Kantonalnoj bolnici i razgovora sa Hajrudinom Havi}em, direktorom, ~lanovi delegacije su u ime SRVI FBiH uru~ili nov~anu donaciju za obnovu krova. Predsjedni{tvo Saveza je odlu~ilo da uru~i ovu skromnu donaciju koja je ustvari moralni ~in koji }e poka-

zati solidarnost s ovim narodom i medicinskim osobljem jer mnogi od nas su za vrijeme ratnih doga|anja boravili ovdje, rekao je Ho{i}. U prostorijama UNDP u Sarajevu su u ponedjeljak otvorene ponude za izvo|a~a radova, a od pristigle dvije izabrana je ona s podru~ja Tuzlanskog kantona, istakao je direktor Havi} dodav{i da }e do kraja sedmice biti potpisan ugovor o po~etku radova. Rok zavr{etka obnove krova je 50 dana. Halid Alijagi}

Imamo li novu ve}inu? MINISTARSTVO ZA GRA\ENJE I VLADA USK DODIJELILI str. 4

1.140,000 KM od ekolo{kih naknada


2

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

MASOVNA GROBNICA TOMA[ICA

Kraji{nici uvijek uz Prijedor~ane MINISTRICA GRA\ENJA USK-a U LJUBLJANI POTPISALA DONATORSKI SPORAZUM

Ekoremedijacija u za{titi okoli{a Cilj projekta "Ekoremedijacija u cilju za{tite okoli{a i razvoja USK-a" je pobolj{anje stanja u okoli{u i stvaranje potrebnih uslova za o~uvanje i za{titu prirode pomo}u tzv. zelene tehnologije nazvane ekoremedijacija

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a boravio je u ~etvrtak, 7. novembra, u Prijedoru gdje je obi{ao lokalitet masovne grobnice Toma{ica, do sad najve}e prona|ene masovne grobnice u BiH. Na oko 3.000 kvadratnih metara, koliko je pretra`eno, iz grobnice su ekshumirani posmrtni ostaci oko 400 `rtava, a procjenjuje se da Toma{ica krije tijela jo{ nekoliko stotina `rtava genocida u Prijedoru, civila Bo{njaka i Hrvata.

Bez rije~i Dr. Lipova~a razgovarao je sa Seadom Jakupovi}em, predsjednikom Skup{tine grada Prijedora i ~lanovima tima eksperata koji rade na ekshumaciji, na ~elu sa Mujom Begi}em, {efom Podru~nog ureda Instituta za nestale osobe BiH. - Ovdje ~ovjek ostaje bez rije~i. Ovdje sam da se pok-

lonim nevinim `rtvama, civilima stradalim u genocidu, izrazim suosje}anje familijama. U ovakvim situacijama va`no je biti ~ovjek. Mi, Kraji{nici uvijek }emo biti uz Prijedor~ane, uz familije koje tragaju za istinom o svojim najbli`ima, kazao je premijer USK.

Ovdje ~ovjek ostaje bez rije~i. Tu sam da se poklonim nevinim `rtvama - kazao premijer Lipova~a

Politika nema mjesta Sead Jakupovi} kazao je da Prijedor~anima, povratnicima mnogo zna~i {to znaju da imaju podr{ku iz Krajine. - Koliko nam je va`na ta materijalna pomo} koju dobijemo od Vlade USK, va`nija je jo{ ova ljudska dimenzija da znamo da je Krajina s nama u ovom bolu. Familije `rtava iz Prijedora ~ak pla}aju sami dio tro{kova za rad mehanizacije na Toma{ici. Na Toma{ici, na masovnoj grobnici bilo kojoj - politika nema mjesta. Samo istina. studenata. Naravno da se obzirom na planirana sredstva nije moglo udovoljiti svim zahtjevima ali se radilo, kako je naglasio ministar, po pravilima i kriterijima. Izrazio je nadu da }e u narednoj godini biti vi{e sredstava za ove namjene te kako }e i broj stipendista tada biti ve}i. U tome su uspjeli ve} ove godine kada su osigurali sredstva za 200 stipendija a pro{le godine je dodijeljeno 150.

Sinha Kurbegovi}, ministrica gra|enja, prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Unsko-sanskog kantona, i Ga{par Je`, direktor Centra za me|unarodnu suradnju i razvoj u ime Republike Slovenije, potpisali su 11.novembra u Ljubljani donatorski Sporazum o dodjeli sredstava za implementaciju projekta "Ekoremedijacija u cilju za{tite okoli{a i razvoja Unsko-sanskog kantona" sa kojim je ovo Ministarstvo u septembru 2012. godine apliciralo i ~ija je ukupna vrijednost 200.000 eura.

Zelena tehnologija Cilj projekta "Ekoremedijacija u cilju za{tite okoli{a i razvoja Unsko-sanskog kantona" je pobolj{anje stanja u okoli{u i stvaranje potrebnih uslova za o~uvanje i za{titu prirode pomo}u tzv. zelene tehnologije nazvane ekoremedijacija. Projekat treba doprinijeti ja~anju kapaciteta kantonalnih vlasti u upravljanju okoli{em, ja~anju suradnje izme|u kantonalnih vlasti i drugih partnera na podru~ju za{tite okoli{a uz njihovo poticanje da budu odgovorni prema okoli{u, te ujedno podi}i svijest i odgovornost javnosti o potrebi za{tite okoli{a. Studija stanja okoli{a Rezultat projekta }e biti Studija stanja okoli{a USK-a koja }e se sastojati od pregleda postoje}eg stanja okoli{a, te odrediti klju~na okoli{na pitanja za koja }e se predlo`iti konkretni prijedlozi za po jednu ekoremedijaciju za podru~je svake od osam op}ina USK-a, a na osnovu kojih }e op}ine ili druge zainteresirane strane u budu}nosti mo}i aplicirati kod doma}ih i me|unarodnih donatora ili financijskih institucija. U okviru projekta bi}e izra|en pilot-projekt ekoremedijacije i stavljen u upotrebu kao ogledni primjerak rje{avanja o{te}enih prirodnih podru~ja ekoremedijacijom za BiH i koji se mo`e replicirati na ostala podru~ja zemalja u okru`enju. Iznos doniranih sredstava 120.000 eura. Razliku od 80.000 eura Ministarstvo za gra|enje USK-a osiguralo je u maju 2013. godine potpisivanjem Ugovora sa Fondom za za{titu okoli{a Federacije Bosne i Hercegovine.

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE , KULTURE I SPORTA USK-a

Ugovore o stipendiranju potpisalo 200 studenata

M

inistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a u bud`etu za 2013. godinu osiguralo je sredstva za dodjelu 200 studentskih stipendija. Potpisivanje ugovora sa korisnicima uprili-

~eno je u ponedjeljak, 11. novembra, u dvorani Kulturnog centra u Biha}u. Resorni ministar Dario Juri} studentima je po`elio puno sre}e u daljnjem {kolovanju. Istakao je da je ove godine za stipendije apliciralo oko 600

U pro{loj godini Ministarstvo je osiguralo sredstva za 150 stipendija a u 2013. je pove}an iznos i uvr{teno jo{ 50 korisnika

96 novih stipendista Od 200 stipendija 104 su usmjere na studente koji ve} uspje{no studiraju, a 96 su novi stipendisti. Visina stipendija u ukupnom je iznosu od 1.000 KM, odnosno 100 KM mjese~no. Potpisivanju ugovora s korisnicima stipendija preko Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture USK-a prisustvovao je i premijer USK-a Hamdija Lipova~a. Premijer je pozdravio studente i njihove roditelje istaknuv{i kako je opredjeljenje Vlade da svake godine pove}a iznos sredstava za stipendije a to zna~i i pove}anje broja korisnika stipendija. Vlada daje maksimum - Vlada USK-a svake godine nastoji za nauku, obrazovanje i kulturu izdvojiti {to vi{e


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

AKTUALNOSTI

P

oliti~ka kriza u Unskosanskom kantonu svoj bi epilog mogla dobiti u petak, 15. novembra, kada je zakazana vanredna sjednica na kojoj bi se skup{tinski poslanici trebali izjasniti o razrje{enju sada{njeg i potvr|ivanju kandidata za predsjedavaju}eg Skup{tine USK-a ili njegovog zamjenika, a nakon toga i o povjerenju Vladi Unsko-sanskog kantona. Ovakav dnevni red uz termin odr`avanja skup{tinskog zasjedanja utvrdio je Kolegij Skup{tine Unsko-sanskog kantona koji se sastao u utorak, 12. novembra, kada je prihvatio zahtjev jedne tre}ine poslanika u Skup{tini Unsko-sanskog kantona za hitno sazivanje vanrednog zasjedanja.

Kona~no jasno Admir Had`ipa{i}, predsjedavaju}i Skup{tine Unskosanskog kantona kazao je da o~ekuje da }e do petka za kada je zakazano vanredno zasjedanje biti kona~no jasno da li u Unsko-sanskom kantonu postoji nova parlamentarna ve}ina koju ovaj put, kako je rekao ~ine SDA, "oba" DNZ-a i dva nezavisna poslanika koji su ~lanovi Demokratske fronte BiH.

3

www.usnkrajina.com.ba

KOLEGIJ SKUP[TINE USK-a ZAKAZAO VANREDNU SJEDNICU

Imamo li novu ve}inu?

Admir Had`ipa{i}, predsjedavaju}i Skup{tine Unsko-sanskog kantona kazao je da o~ekuje da }e do petka za kada je zakazano vanredno zasjedanje biti kona~no jasno da li u Unsko-sanskom kantonu postoji nova parlamentarna ve}ina koju ovaj put, kako je rekao ~ine SDA, "oba" DNZ-a i dva nezavisna poslanika koji su ~lanovi Demokratske fronte BiH

Ukoliko se potvrdi da je Unsko-sanski kanton dobio novu ve}inu od nje, kazao je Had`ipa{i}, o~ekuje da sve daljnje procedure uradi u skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu Skup{tine USK-a. Pred zasjedanje Skup{tine Unsko-sanskog kantona u petak, 15. novembra, zasjedat }e i klubovi naroda u kantonalnoj zakonodavnoj vlasti.

Sjednice klubova Had`ipa{i} ka`e da je do sjednice Kolegija, jedino Klub Srba uputio zahtjev za odr`avanje sjednice na kojoj }e, potvrdila je i Mira Ljubijanki}, predsjednica Kluba Srba u Skup{tini Unsko-sanskog kantona, razmotriti ustavne i zakonske mogu}nosti svojih ~lanova. Sjednicu Kluba Bo{njaka prije najavljenog skup{tinskog zasjedanja u petak zakazat }e i [efik Velad`i}, aktualni predsjednik Kluba Bo{njaka. Ljubijanki} nije precizirala kakav }e u kona~nici biti stav ~lanova Kluba Srba, ali je namjeru tre}ine poslanika u Skup{tini USK-a ocijenila nepotrebnom i to u situaciji u kojoj, kako je istakla, nije vrijeme za politi~ke promjene. S. P.

MARTIN PAMMER, AMBASADOR AUSTRIJE U BIH, POSJETIO USK

Unaprje|enje suradnje Biha}a i Austrije Aida Muranovi}

Senada Mehi}

Nije dovoljno, ali }e pomo}i Senada Mehi} i Aida Muranovi}, studentice su ~etvrte godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Biha}u. I ranije su bile korisnice stipendije a sretne su {to su se i ove godine na{le na kona~noj listi. Iako su tro{kovi studiranja visoki, pogotovo ako student dolazi iz druge op}ine, iznos od 1.000 KM nije dovoljan ali }e im pomo}i u redovnom {kolovanju. sredstava i radi sve da na{e studente i op}enito mlade ljude stavi u rang evropskih kadrova. Na{ je stav da moramo dati maksimum i pomo}i roditeljima koji krvavo pla}aju i izdvajaju sredstva da bi njihova djeca studirala. Cilj nam je da dobijemo studente koji }e biti bolji od studenata iz drugih regiona. Biha}ki univerzitet mo`e

proizvesti kvalitetan, obrazovan kadar, spreman da bude na tr`i{tu znanja, - istakao je premijer Lipova~a. Uskoro }e biti organizirano i potpisivanje stipendija preko Ministarstva za pitanje boraca USK-a Kako je ovom prilikom re~eno preko tog ministarstva stipendije }e dobiti 750 studenata u ukupnom iznosu od 750 KM. N. Pirali}

Martin Pammer, ambasador Austrije u BiH, boravio u utorak, 12. novembra, u prvoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. U Biha}u je ambasadora Pammera primio premijer Hamdija Lipova~a s resornim kantonalnim ministrima Amirom Muri}em i Amirom D`aji}em. Na sastanku je bilo rije~i o mogu}nostima unaprje|enja suradnje, prije svega u oblasti privrede, poljoprivrede, kulture i obrazovanja. Ambasador Pammer je istakao da su odnosi izme|u Austrije i BiH, konkretno Biha}a, jako dobri te mu je zadovoljstvo {to }e biti prisutan okon~anju nekih projekata koje je zapo~eo njegov prethodnik ali i da su izgledni novi projekti.

Potencijali USK-a Premijer USK informirao je njegovu ekselenciju o potencijalima op}ina Unsko-san-

Uskoro }e biti nastavljeni konkretni razgovori o mogu}nostima privrednih kontakata, u cilju promocije USK kod austrijskih investitora skog kantona te kazao da }e uskoro biti nastavljeni konkretni razgovori o mogu}nostima uspostavljanja privrednih kontakata, u cilju promocije USK kod austrijskih investitora. Ambasador Pammer posjetio je i biha}kog na~elnika Emd`ada Galija{evi}a koji je istakao da veliki broj Kraji{nika `ivi i radi u Austriji i da je ovo podru~je vi{edeceni-

jski povezano s Austrijom u privrednim i dru{tvenim segmentima. Na podru~ju op}ine Biha} realizirana je uspje{na privredna pri~a kroz firmu Austrotherm, a tu je i uspje{na firma ^. J. koja zapo{ljava 140 radnika i proizvode u vidu metalnih kotlova izvoze u Austriju.

Izvoz i uvoz U prvih deset mjeseci 2013.

godine iz Biha}a u Austriju izvezeno je robe u vrijednosti 6.487.000 KM, dok je istovremeno uvezeno 5.365.000 KM. Iz USK-a je izvezeno robe u vrijednosti 23.956.000 KM, a uvezeno 24.075.000 KM. Ambasadora Pammera na~elnik Galija{evi} je pozvao da posjeti Biha} u prolje}e kako bi povezali privrednike i omogu}ili bolju suradnju.


4

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

DODIJELJENA NAMJENSKA SREDSTVA IZ EKOLO[KIH NAKNADA

1.140,000 KM od ekolo{kih naknada Implementacijom Programa raspodjele namjenskih sredstava iz ekolo{kih naknada za 2013. godinu Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a dodijelilo je sredstva op}inama, javnim komunalnim preduze}ima, nevladinim organizacijama, ostalim javnim preduze}ima, ustanovama i fizi~kim licima. Na osnovu javnog poziva, iz juna 2013. godine, za kandidiranje projekata za{tite okoli{a i odabira liste najuspje{nijih projekata raspore|eno je i dodijeljeno op}inama USK iznos od 390. 000 KM.

Broj motornih vozila Kriterij za raspodjelu sredstava je broj registriranih motornih vozila po op}inama a svrha utro{ka dobivenih sredstava je uglavnom za sanaciju deponija, pro~i}avanje otpadnih voda ili nabavku kamiona za prikupljanje i odvoz sme}a. Prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli namjenskih sredstava prisutni na~elnici op}ina ili njihovi predstavnici izrazili su zahvalnost Vladi i nadle`nom Ministarstvu na ve} ustaljenom i definiranom na~inu prikupljanja i raspodjeli sredstava ekolo{kih naknada. Iako su sredstva ograni~enog iznosa, ovakvim pristupom otvorena je mogu}nost dugoro~nog planiranja u oblasti za{tite `ivotne sredine samim tim {to se sredstva mogu o~ekivati i naredne godine.

Kriterij za raspodjelu sredstava je broj registriranih motornih vozila po op}inama a svrha utro{ka dobivenih sredstava je uglavnom za sanaciju deponija, pro~i}avanje otpadnih voda ili nabavku kamiona za prikupljanje i odvoz sme}a

Iznos od 145.000 KM dodijeljen je javnim komunalnim preduze}ima za projekte iz njihovog djelokruga poslova, te su u ovom slu~aju kriteriji odabira bili kvalitet projekta i va`nost problema kiji se `eli rje{iti u jednoj sredini. Prioritet hitne sanacije gradske deponije u Bosanskom Petrovcu je razlog dodjele 25.000 KM, iznosa za komunalno preduze}e u Petrovcu koji je puno ve}i u odnosu na kriterij broja registriranih motornih vozila.

^estitke op}inama U tre}em predvi|enom terminu za potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava iz ekolo{kih naknada na okupu su bili predstavnici javnih preduze}a, ustanova, nevladinih organizacija i fizi~ka lica. U projektnim aplikacijama koje su se odnosile na za{titu eko sredine izdvajamo odabrani projekt Veterinarskog zavoda USK za nabavku postrojenja za uni{tavanje medicinskog i sli~nog otpada koji }e zadovoljavati potrebe kantona ali i {ire. Ukupna nov~ana sredstva dodijeljena u tre}em terminu potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava iz ekolo{kih naknada su u iznosu od 208.477 KM. Svako pravno i fizi~ko lice koje je dobilo sredstva iz ekolo{kih naknada mora}e dobijena sredstva realizirati u narednih {est mjeseci a ministarstvo }e putem svojih komisija pratiti opravdanost utro{ka sredstava i samu realizaciju odobrenih projekata. Ispravna realizacija apliciranih i odobrenih projekata je uslov za natje~aj u dodjeli sredstava za 2014. godinu. Resorna ministrica u Vladi USK Sinha Kurbegovi} i premijer USK Hamdija Lipova~a prilikom potpisivanja ugovora sa na~elnicima op}ina ~estitali su im na uspje{nim projektima koje su kandidirali te istakli da je uspostavljanje sistema raspodjele sredstava iz ekolo{kih naknada veliki iskorak i olak{anje op}inama da planiraju dugoro~no projekte iz ove oblasti. Ibrahim Zukanovi}

SLIJEDI LI POVE]ANJE NAKNADA VIJE]NICIMA U KLJU^U?

Vije}ni~ka primanja u USK od 200 do 800 KM Op}insko vije}e Klju~ broji 25 vije}nika izabranih na lokalnim op}inskim izborima i u ovom sazivu predstavljeno je sa 10 vije}nika SDA, 9 vije}nika SDP, po dva vije}nika Stranke za BiH i Saveza za bolju budu}nost te jednim vije}nikom ASDA i BPS-Sefer Halilovi}. Odlukom o visini naknada vije}nika u Op}inskom vije}u op}ine Klju~ ("Slu`beni glasnik op}ine Klju~", broj: 2/12) bruto iznos naknade za vije}nika po odr`anoj sjednici Vije}a je 207 KM dok je za predsjedavaju}eg Vije}a utvr|eni iznos 270 KM. Do dono{enja ove Odluke visina naknada u Op}inskom

vije}u Klju~ je bila 280 KM a smanjenje je uslijedilo kao izraz solidarnosti vije}nika prethodnog saziva sa te{kom bud`etskom i op}om situacijom u op}ini Klju~. U dobroj mjeri uporedni pokazatelji podataka o vije}ni~kim naknadama u op}inskim vije}ima op}ina na podru~ju USK rezultirali su inicijativu o pove}anju naknada za vije}nike u Klju~u. Ako uporedimo podatke o visini naknada ili mjese~nih pau{ala u op}inskim vije}ima USK o~igledno je da su mjese~na primanja naknada za vije}nike u Klju~u manja za iznose u rasponu od 150 KM do 600 KM. Razloge za pove}anje

vije}ni~ke naknade u Klju~u, iako }e kona~nu odluku donijeti Vije}e, pojedini ~lanovi Komisije za bud`et i finansije OV Klju~a pravdali su i ~injenicom da op}ina Klju~ nije kreditno prezadu`ena te da su za mnoge vije}nike naknade jedini izvor porodi~nih finansijskih primanja. Ukoliko Op}insko vije}e na narednoj sjednici usvoji novu Odluku o naknadama za rad bitno je naglasiti da }e i ubudu}e naknade biti najni`e u USK-u. Koliko su razlozi za pove}anje naknada opravdani, s prethodnim obrazlo`enjem, ostaje otvoreno pitanje za gra|ane i javnost? Ibrahim Zukanovi}

RAZVOJNA AGENCIJA USK-a

Privode se kraju planovi strate{kog razvoja S

trategija razvoja USK definitivno je najzna~ajniji dokument na ovim prostorima. Razvojna agencija USK ulo`ila je finansijske, ljudske i tehni~ke resu-

rse kako bi op}inama i USKu pomogla pri njegovoj izradi. Pri tome ima pomo} i podr{ku UNDP i za sada prednja~i u odnosu na ostale dijelove zemlje.

^etiri op}ine ve} su usvojile strate{ke planove, a ostale, uporedo sa kantonom, privode kraju aktivnosti, kazao je Haris Komi}, direktor RA USK. Dobar dio aktivnosti usli-

Kandidirano 10 projektnih prijedloga prekograni~ne suradnje Na poziv za dostavljanje projektnih prijedloga u okviru IPA prekograni~ne saradnje RA USK je u suradnji sa projektnim partnerima iz Hrvatske i BiH kandidirala 10 projektnih prijedloga. Prioriteti poziva su bili formiranje zajedni~kog ekonomskog prostora izme|u Hrvatske i BiH, te pove}anje kvaliteta `ivota u pograni~nom podru~ju. RA USK je radila na izradi projektnih prijedloga u suradnji sa partnerima iz Zagreba~ke `upanije, Dubrova~ko-neretvanske, Zadarske, Karlova~ke, Splitsko-dalmatinske, [ibensko-kninske, Li~ko-senjske i Sisa~ko-moslava~ke te sa partnerima iz ~etiri kantona u Federaciji BiH. RA USK je kandidirala projekte za razvoj zajedni~ke turisti~ke ponude, razvoj poduzetni{tva u pograni~nom podru~ju, te za{titu prirode i okoli{a. Prosje~na vrijednost jednog projektnog prijedloga je 400.000 eura, i to po 200.000 eura sa obje strane. Uklju~uju}i 10 navedenih projektnih prijedloga, RA USK ~eka rezultate za 15 kandidiranih projektnih prijedloga prema doma}im i stranim pozivima, a uskoro o~ekujemo prve rezultate za neke od kandidiranih projekata.

jedi}e nakon {to se usvoji dokumentacija, a Razvojna agencija u tom }e pravcu koordinirati izme|u, ne samo op}ina i kantona, ve} i federalnih i dr`avnih instanci. Vrlo je va`no, nagla{ava Komi}, da se doneseni akcioni planovi pove`u sa bud`etima na svim nivoima. To }e olak{ati pristup sredstvima iz eksternih izvora finansiranja, do kojih uobi~ajenim putem ne bi mogli do}i. S obzirom na te{ku finansijsku situaciju i, s druge strane, izda{nost vanjskih izvora finansiranja, svi su ovaj model prepoznali kao kvalitetan i odgovaraju}i. Posao se, dodu{e, ne}e brzo i olako zavr{iti, ali }e rezultati biti od velikog zna~aja za {iru dru{tvenu zajednicu.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

KO M E N TA R

AKTUALNOSTI

Bolja startna pozicija

AKTUALNA POLITI^KA SCENA

(N)ova vlast za preostalu mandatnu ~etvrtinu? Ako je suditi po onome {to se u zadnje vrijeme u~estalo govorilo i pisalo o aktivnostima glavnih takti~ara i stratega Stranke demokratske akcije Unsko-sanskog kantona, sasvim je mogu}e da uskoro do|e do prekompozicije ovda{nje zakonodavne i mo`da i izvr{ne vlasti. Informacije {to su o postignutim me|ustrana~kim dogovorima o novoj parlamentarnoj ve}ini u Skup{tini Unskosanskog kantona objavljene u minulih sedam dana nedvojbeno ukazuju na mogu}nost pravljenja novih kadrovskih kri`aljki i smjena na ~elnim pozicijama u zakonodavnoj, a po logici stvari i u kantonalnoj izvr{noj vlasti. Zahtjev za odr`avanje vanredne sjednice Skup{tine Unsko-sanskog kantona na kojoj bi se glasalo o povjerenju predsjedavaju}em Admiru Had`ipa{i}u i kantonalnom premijeru Hamdiji Lipova~i podnijelo je deset poslanika me|u kojim je devet iz SDA i nezavisna Mine Bahti}, biv{a poslanica Stranke za BiH. Zahtjev za pokretanje novog postupka provjere povjerenja ~elnim ljudima zakonodavne i izvr{ne vlasti podnesen je nakon ~vrstih uvjeravanja da je na razini Unsko-sanskog kantona izme|u zainteresiranih politi~kih stranaka postignut dogovor o novoj natpolovi~noj parlamentarnoj ve}ini. Prema informacijama potvr|enim iz vi{e izvora novu parlamentarnu ve}inu moglo bi ~initi devet poslanika SDA, nezavisna Mine Bahti}, ~etiri poslanika izabrana na pro{lim izborima na listi DNZ-a i dva biv{a SDP-ova poslanika koji su pre{li u Demokratsku frontu @eljka Kom{i}a. Zbog ~injenice {to je i nakon objavljivanja informacija o ovako dogovorenoj parlamentarnoj ve}ini i nakon zakazivanja Sjednice Skup{tine USK-a za petak, 15. novembra, nastavio pregovarati svako sa

svakim niko se ne usu|uje sa stopostotnom sigurno{}u tvrditi da je dogovoreno ve} gotova stvar. Dakle, prije odr`avanja najavljene skup{tinske sjednice sve ostaje onako kako je do sada bilo.

Svake godine nova vlast Ono {to se u posljednjih {est mjeseci na ovda{njoj politi~koj sceni radilo s ciljem da se smijeni sada{nje rukovodstvo zakonodavne i postoje}a garnitura kantonalne izvr{ne vlasti na ~elu sa premijerom Lipova~om nije ni{ta novo i ni{ta {to se u jo{ gorem obliku nije manifestiralo u svih minulih 18 godina postojanja Unsko-sanskog kantona. Zbog nezaja`ljivih apetita mo}nih strana~kih pojedinaca za vla{}u aktualna Vlada na ~elu sa premijerom Hamdijom Lipova~om 12 je po redu. Premijera je ukupno bilo 14 iz razloga {to su se na tom polo`aju kao biv{i ministri dva nalazila u statusu vr{ilaca du`nosti. Od maja 1995. godine do danas u vrhu piramide kantonalne vlasti bila su ~etiri predsjednika Kantona (Mirsad Velad`i}(SDA), Muha-

med Beganovi} (S BiH), Amir Avdi} (SDA) i Mirsad [ahinovi} (SDA). Osim njih na ~elu 12 vlada bilo je 14 premijera (12 iz SDA, jedan iz S BiH i jedan SDP) a status ministara imalo je vi{e od 120 strana~kih kandidata. Premijeri su redom bili: Mersud Ferizovi}, Esad Brkovi}, Sabit Lipovi}, Mustafa Rami}, Amir Avdi}, Nafija [ehi}-Mu{i} (v.d. premijer), Fikret Dervi{evi}, Muhamed Ibrahimpa{i} (v.d. premijer), Atif Hod`i}, Fadil Islamovi}, Ismet Kumali}, Osman ]ehaji}, [emsudin Dedi} i aktualni Hamdija Lipova~a. Prate}i u nepune tri godine sve ono {to je i kako radila kantonalna izvr{na vlast predvo|ena premijerom Hamdijom Lipova~om objektivnom analiti~aru ovda{njih prilika ne preostaje ni{ta drugo nego da konstatira da po svojim radnim u~incima ni ona ni po ~emu, zbog nepovoljnog odnosa politi~kih snaga, nije mogla biti bolja od prethodne. Zajedni~ki u~inci prethodne vlasti i "vladanja" najkra}e re~eno su katastrofalni. Po logici stvari zaklju~iti bi se moglo da me|u njima nije

bilo ni sposobnih ni pametnih.

O(p)stajali samo poslu{ni Istina je, me|utim posve druk~ija i svodi se na tvrdnju da je i me|u biv{im ministrima i premijerima bilo dosta i sposobnih i pametnih. Pa otkuda onda ovi i ovakvi katastrofalni rezultati i u~inci njihove vlasti i vladanja? Ovo je pitanje koje bi prije svih i sebi i drugima trebali postaviti neki novi premijer i ministri. Ne samo iz puke znati`elje ve} i iz ~isto prakti~nih razloga. Ako su ozbiljni u namjerama, a svi tvrde da jesu i da }e u interesu gra|ana u svom mandatu uraditi mnogo vi{e od svojih prethodnika, onda bi se u svojoj radnoj praksi trebali odre}i svega onoga {to su lo{e i krivo radili biv{i premijeri i ministri. A to lo{e u najve}em broju slu~ajeva bila je premijerska i ministarska poslu{nost koju su bespogovorno pokazivali i demonstrirali u strana~kim i otu|enim centrima mo}i i politi~kog utjecaja. [emsudin Dedi} je, kao 13 premijer 11. vlade, znaju}i

BIHA], Ul. 502. redakcija: 228-419; 224-103 tel./fax; tel.: 228-420 vite{ke brigade bb ra~unovodstvo: 226-488 (tel./fax); marketing: 226-485 Izdava~: JP “UNSKO-SANSKE NOVINE� d.o.o. Redakcijski kolegij: direktor: Safet Hrnjica Ibrahim Zukanovi}, Safet Hrnjica, Svjetlana ^elan, Sanela Pa{agi} i Osman Deli} izvr{ni direktor: Ibrahim Zukanovi} novinari : Nermina Pirali}, Sanela Pa{agi}, Edin Alagi}, Niha D`ani} Ninski, Halid Alijagi} i Hilmija Hrnji}

5

DTP: Osman Deli} i Antonija Duri}

Safet HRNJICA U pozadini najnovijih politi~kih dogovora koji s promjenjivim intenzitetom u Unsko-sanskom kantonu traju vi{e od {est mjeseci najmanje je brige za interese gra|ana i za reforme bez kojih ne}e i ne mo`e biti pomaka u oblasti privrede i zapo{ljavanja. Glavni generator i pokreta~ me|ustrana~kog dogovaranja i pregovaranja su strana~ki i interesi njihovih ~elnih ljudi koji najbolje Ako u Vladu znaju {ta u predizborno vrijeme Unsko-sanskog zna~i biti pozicija, a {ta opozicija. kantona u|u na Upravo je to glavni i moglo bi se velika vrata re}i i jedini razlog {to je po svemu {anse za izborni sude}i do{lo do uhrpavanja dosada{nje opozicije do ve}ine koja je strana~ki uspjeh dovoljna za promjenu odnosa mogle bi biti znatno politi~kih snaga u zakonodavnoj, ve}e, a ta i takva a ne bude li blokada i u kantonalspoznaja Rifatu noj izvr{noj vlasti. Prevagu je, ~ini Doli}u, se, napravio Rifat Doli}, predsjednik DNZ-a BiH, koji najbolje predsjedniku zna {ta bi osobno njemu i pogoDNZ-a BiH od tovo stranci na ~ijem je ~elu, velike bi koristi zna~io neuspjeh na izborima koji mogla biti i na bi se trebali odr`ati u oktobru predstoje}em naredne godine. U obilju ponuda strana~kom {to ih je dobivao u vrijeme intenziviranog me|ustrana~kog dokongresu. govaranja i pregovaranja Doli} se opredijelio za nekada nezamislivu i mnogima neprihvatljivu varijantu zvani~nog ulaska Demokratske narodne zajednice u kantonalnu izvr{nu vlast sa SDA. Ako u Vladu Unsko-sanskog kantona u|u na velika vrata {anse za izborni strana~ki uspjeh mogle bi biti znatno ve}e, a ta i takva spoznaja Rifatu Doli}u, predsjedniku DNZ-a BiH od velike bi koristi mogla biti i na predstoje}em strana~kom kongresu. O o~ekivanjima i koristi drugih koji su lobirali i radili da do|e do promjene odnosa politi~kih snaga u ovda{njoj zakonodavnoj i mo`da kantonalnoj izvr{noj vlasti manje i vi{e sve se zna.

“

kad i koga u svojoj stranci treba slu{ati i pored izglasanog nepovjerenja jedini do~ekao kraj ~etverogodi{njeg mandata. I oni prije njega tako|er su znali kada i koga treba slu{ati. Do vremena u kojem je kao deveti premijer USK-a bio Atif Hod`i} svi njegovi prethodnici uglavnom su poslu{nost i podani~ki mentalitet pokazivali prema ~etvorici nekada{njih predsjednika USK-a. U prvih pet godina nakon maja 1995. stvarna i neprikosnovena vlast bio je Mirsad Velad`i} koji se najbolje sje}a servilnosti i poslu{nosti ministara iz vlada na ~elu kojih su premijeri bili u osobama Mersuda Ferizovi}a, Esada Brkovi}a, Sabita Lipovi}a, Mustafe Rami}a i Amira Avdi}a. Nekada i sam poslu{nik i Amir Avdi} je do-

List je registrovan kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta F BiH pod brojem 563/96. Cijena 1 KM, za inostranstvo dvostruko plus PTT tro{kovi.

Registarski broj: 4263024120002 PDV broj: 263024120002

{ao u priliku da bude pitan i slu{an. Slu{an je bio i Muhamed Beganovi} kadar S BiH i na kraju kao posljednji predsjednik Unsko-sanskog kantona Mirsad [ahinovi} kadar SDA. Onaj koji u mandatima ~etiri kantonalna predsjednika nije pamet `elio podrediti poslu{nosti bio je premijer jedine tzv. Vlade eksperata dr. Fikret Dervi{evi}. Zbog toga je od predsjednika USK-a Amira Avdi}a ka`njen ekspresnom smjenom. Me|u biv{e i potro{ene premijere dr. Dervi{evi} je svrstan nakon svega stotinjak dana mandata. Ukidanjem funkcije predsjednika ili samozvanih guvernera stvarna vlast su postali mo}ni lobiji predsjednika kantonalnih odbora stranaka na vlasti. Kako tad tako i danas. S. Hrnjica

[TAMPA: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE d.o.o. Banja Luka Ra~un broj: 3385002200568303 UniCredit Zagreba~ka banka d.d. Ra~un broj: 1610350008520037 Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, filijala Biha} Ra~un broj: 5688621000000425 Balkan Investment Bank AD d.o.o. Biha}


6

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

AKTUALNOSTI

www.usnkrajina.com.ba

Ho}u da ka`em

Veli{, kradu lopate

Najzad pravo vrijeme za ovo doba godine, uskliknu moj kom{ija Red`o i taman kad sam pomislio da ne{to nije u redu s njim, on ru`no opsova sve odrasle ljubitelje hladno}e, ki{e i snijega. U redu je, rekoh u sebi, pa krenem po biha}koj op}ini uzdu` i poprijeko, kao da zabilje`im sivilo koje nahrupi prije bjeline. Odmah da se razumijemo, nema se {ta zabilje`iti. Naravno, osim da je sve totalno mokro. I tako dok se su{im u objektu s lijepim pogledom misli odluta{e. I mo`e{ misliti, naumpade mi lopata za ~i{}enje snijega!? Niti jedna pri~a o snijegu ne mo`e pro}i bez one lopate. To je tako jer niko jo{ nije izmislio puha~e i usisiva~e za tu bijelu po{ast. Da jeste naravno da bi to prvo saznala na{a nekada{nja bra}a iz zajedni~ke nam domovine, Crnogorci. Kad smo ve} kod njih, evo jedne na zadanu temu.

PI[E: Halid Alijagi}

Ko bi rek'o, kobili se nad'o, zaklju~io bi Red`o. Lopata je i neizbje`na tema u~eni~kih pismenih zada}a. Naro~ito zimi. Sje}am se jednog svog druga iz sedmog osnovne koji je znao lijepo pisati. Poslije pismenog, na zimsku temu, iznenada i bez traga je nestao

Pri~a govori o tome kako je poslije rezolucije Informbiroa na crnogorsku obalu stigao brod u kojemu je bila ameri~ka pomo} za Jugoslaviju. Crnogorci su otvorili {tive, brodske hangare, i po~eli vaditi bijelu tehniku, konzerve, su{eno meso i usoljenu ribu, zatim hla~e, jakne, suknje, pa cipele, ~izme‌ Me|utim, kad su stigli do lopata, crnogorski predstavnik je velikodu{no zaklju~io: "A evo i pomo}i za bratske republike!" Ko bi rek'o, kobili se nad'o, zaklju~io bi Red`o. Lopata je i neizbje`na tema u~eni~kih pismenih zada}a. Naro~ito zimi. Sje}am se jednog svog druga iz sedmog osnovne koji je znao lijepo pisati. Poslije pismenog, na zimsku temu, iznenada i bez traga je nestao. Nakon mnogo godina saznao sam da su odselili u Istru. O razlogu preseljenja pri~ala mi je na{a profesorica. Na onom pis-

menom moj drug je svojim krasnopisom nakon idili~nog naslova "Zima u mom kraju", na{arao samo jednu re~enicu u kojoj je doslovno stajalo: "Jebla vas zima!" Jo{ mi je dodala da su se njegovi roditelji odlu~ili za selidbu zbog bruke koja bi pukla da su ostali ovdje. I to da je moj drug prolupao zbog toga {to im je neko ispred ulaznih vrata ukrao {iroku limenu lopatu, a on mislio o~istiti dvori{te i zaraditi za kino!? Mo`e{ misliti! Pri~a k'o iz bajke, samo {to je glavna uloga dodijeljena obi~noj lopati. Ba{ je dirljivo {to neko ho}e i to da ukrade. Na to bi Crnogorci sigurno rekli: "Ma, ~o~e, ne mo`e biti! Veli{, kradu lopate!? Pa {ta rade s tolikijem `eljezom i drvenim ko~evima?" Dirljivo je i to {to se u Biha}u kad padne snijeg vidi koliko smo daleko od njihovog mentaliteta. Ne pitamo {ta }e nam lopata,

samo je ukrademo. Zato volim snijeg. Sve ~ini plaho neobi~nim. Ili obi~nim? Osim toga, snijeg je i atmosferski zajebant, pada uvijek kad pro|u praznici i blagdani. Stoga sa snijegom valja oprezno. Ne treba ga previ{e izazivati jer zna pasti na glavu. Pri tome valja naglasiti da snijeg i led uglavnom mrze ozbiljni ljudi i voza~i. Vole ih djeca i odrasli s dje~jom du{om. Zbog njih sam se sjetio glavne biha}ke ulice u kojoj je svake zime tu`no jer ralice navale ~im prhne nekoliko pahulja, a zimska slu`ba je zasoli kvalitetnije nego {to to Dalmatinci urade srdelicama. No me|utim, kako voli re}i Red`o, hvala Bogu, jo{ nije vrijeme za lopatu. Ili ljafatu, kako ka`u na{e i Crnogorske kom{ije. Ma dobro, Crnogorci i ina~e ne razumiju jer za njih je to obi~na hrpa gvo`|a i drvenih ko~eva. I ta~ka.

VOJNI PENZIONERI U PRAVNOJ BORBI ZA STE^ENA PRAVA

Podneseno 500 `albi Vojni penzioneri u Unskosanskom kantonu upozorili su da se primjenom Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodila~kog rata ugro`ava koncept vladavine prava na teritoriji Federacije BiH, kao temeljnog principa pravne dr`ave, naru{ava pravna sigurnost, diskriminiraju osobe koje imaju status branitelja domovinskog rata, povre|uje njihovo zajam~eno pravo na jednakost pred zakonom i prava na mirno u`ivanje imovine, a na temelju svega toga grubo kr{i Ustav Federacije BiH i evropska konvencija o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda, sa protokolima. U Udru`enju penzionera vojnih osiguranika USK-a potvrdili su da je do sada putem Udru`enja oko 400 njihovih ~lanova podnijelo `albe na privremena rje{enja koja su dobili od Federalnog zavoda PIO/MIO, a individualno je to u~inilo jo{ oko 100 vojnih penzionera.

Repenzioniranje Privremena rje{enja koja u posljednjih nekoliko mje-

“

Vojni penzioneri ka`u da }e koristiti sve pravne mehanizme kako bi za{titili svoja ste~ena prava pravo na penziju koju su ostvarili odlaskom u mirovinu iz radnog odnosa, a {to su, ka`u, tako|er, bili obvezni po sili zakona, na temelju potpisanih sporazuma koje je dr`ava BiH potpisala sa me|unarodnom zajednicom u cilju smanjenja vojnih ljudskih i materijalnih resursa u Vojsci F BiH odnosno Oru`anim snagama BiH

vojnih penzionera kao gra|ana F BiH i BiH, pravila po kojem nije dopu{teno ponovno rje{avati o istoj pravnoj stvari o kojoj je rije{eno pravomo}nim upravnim aktom.

seci sti`u na adrese vojnih penzionera koji se primjenom ovog zakona repenzioniraju, a penzije su im umanjene u pojedina~nim slu~ajevima i do 62 posto, nisu u skladu sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju F BiH i Zakonom o upravnom postupku F BiH. Federalni zavod PIO/MIO posebno grubo kr{i odredbe Zakona o upravnom postupku, koji

prema ~lanu 258. do 267. ne poznaje zamjenu rje{enja i pravomo}na rje{enja kojima su vojni penzioneri stekli pravo na starosnu penziju ne mogu se ukinuti ili izmijeniti bez njihovog pristanka. Privremena rje{enja, tako|er, nisu u skladu sa op}im Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, jer je ~lanom 100. ovog Zakona propisano da "pravosna`no rje{enje o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mo-`e se izmijeniti novim rje{e-njem, ako je

pravosna`nim rje{enjem povrije|en zakon na {tetu korisnika prava". Ovakvim postupanjem Federalnog zavoda PIO/MIO direktno i indirektno se vojnim penzionerima ugro`ava pravo na imovinu, {to ih nominalno kao nositelja prava stavlja u polo`aj osoba kojima nije osigurana primjena najvi{eg nivoa me|unarodno priznatih prava i sloboda. Rje{avanjem dva puta u prvom stupnju o predmetu postupka ~ini se povreda postulata pravne sigurnosti

[teta za bud`et Vojni penzioneri ka`u da }e koristiti sve pravne mehanizme kako bi za{titili svoja ste~ena prava - pravo na penziju koju su ostvarili odlaskom u mirovinu iz radnog odnosa, a {to su, ka`u, tako|er, bili obvezni po sili zakona, na temelju potpisanih sporazuma koje je dr`ava BiH potpisala sa me|unarodnom zajednicom u cilju smanjenja vojnih ljudskih i materijalnih resursa u Vojsci F BiH odnosno Oru`anim snagama BiH. Vjeruju da je pravda ipak dosti`na i da bi u kona~nici najve}u {tetu mogao imati bud`et Federalnog zavoda PIO/MIO od kojeg za sada ~ekaju odgovore na upu}ene `albe da bi mogli u dalju pravnu proceduru, a nadaju se i pozitivnom ishodu javne rasprave koju je po apelaciji na sporni zakon za 26. i 27. novembra zakazao Ustavni sud Federacije BiH. S. P.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

KANTON

7

www.usnkrajina.com.ba

OBLJETNICA GS HVO REGIJE BIHA]

Po~ast poginulim braniteljima

PETO GODI[NJE DOBA

NIHA

D`ani} NINSKI

Odavde do vje~nosti

Povodom obilje`avanja 21. godi{njice osnivanja Glavnog sto`era HVO-a Regije Biha}, u nedjelju 10. novembra, delegacije zakonodnavne i izvr{ne vlasti Unsko-sanskog kantona i braniteljskih udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskog rata, su polaganjem vijenaca, paljenjem svije}a i

molitvom ispred sredi{njeg kri`a na rimokatoli~kom groblju sv. Ante Padovanskog u @egaru, odali po~ast poginulim i nestalim braniteljima HVO-a. O zna~aju i ulozi formiranja Glavnog sto`era HVO-a govorio je biv{i starje{ina, brigadir Ivan Pr{a koji je istaknuo kako su borci s visokim moralom i patriot-

skom svije{}u kompenzirali nedostatak naoru`anja. Predsjednik Organizacionog odbora za obilje`avanje zna~ajnih datuma iz kalendara HVO-a Franjo Grgi} govorio je o va`nosti obilje`avana i sje}anja na ove bitne datume iz na{e bliske pro{losti. U ime Vlade USK, cvije}e je polo`io i

prisutnima se obratio Mirsad Top~agi}, ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida. Nakon polaganja cvije}a i paljenja svije}a, u `upnoj crkvi sv. Ante Padovanskog u Biha}u slu`ena je misa zadu{nica za sve poginule branitelje i civilne `rtve rata. H.A.

OP]INA BIHA] UZ PODR[KU VI[IH NIVOA VLASTI

@eli zavr{iti bora~ku zgradu u Ozimicama I

Kome u ostatku svijeta nije jasno {ta je to vje~nost, a {ta vje~no, bujrum mu kod nas. Mi, recimo, imamo vje~ne predsjednike kojekakvih udru`enja i organizacija. Vje~ne, vje~ite i dovijeka. Nema te epohe ni godi{njeg doba ni vremenske prilike, a bogami, ni neprilike, da njih promijeni. Oni vje{to veslaju kroz sve {to im pod veslo do|e. Nema majci, ja~i su i od ja~ine. A tek kako se snalaze u politi~koj mulja`i, ama iz svake iza|u nepreveslani i sa stolicom zalijepljenom za pozadinu jo{ ja~e. Rekao bi ~ovjek iz ostatka svijeta da ljudi znaju posao ~im ih niko do sada promijenio nije, a sami sebe da }e mijenjati, vala ne}e. [to se ti~e posla kojim se bave, to je uglavnom nepoznanica i njima. Oni su predsjednici i vo|e nekih grupacija i to je to. Kuda koga vode, ni to nije poznato, osim {to puozdano znam da im u

`ivotima nije lo{e. Aktivno se ne moraju baviti politikom, ali su aktivni podr`ava~i svake politike. ^ak su i politi~ki podmeta~i. Sve u svemu, niko ih ne dira, a svakome trebaju. I to je to. To je ovdje tako i te{ko je o~ekivati da }e biti druk~ije. To su ljudi koji }e vam bez srama kazati da ima preko nekoliko godina da “utvrdo� nisu vidjeli sto maraka, eto tako lo{e financijski stoje. A ku}erine im stoje ja~e utemeljene nego Pentagon, reklo bi se. [to se ti~e onih sto maraka, i ja sumnjam da su ih ba{ ono vidjeli, odavno je stotka kao plate`no sredstvo u njih prevazi|ena. Po mnogo ~emu se ne razlikuju od mrskih nam politi~ara, iako tvrde da s njima nemaju dodira. Oni uglavnom prde u pra{inu. Svrha su sami sebi, nikome ne trebaju, a opet trebaju. I tako dovijeka To je kod nas pojam vje~nosti.

RVI KLJU^ ODR@ALI IZBORNU SKUP[TINU

Ramadan Krivi} predsjednik

Op}ina Biha} `eli zavr{iti izgradnju bora~ke zgrade na Ozimicama I. Spremnost je iskazao na~elnik Emd`ad Galija{evi} i Zukanu Helezu, federalnom ministru za bora~ka pitanja tokom njegove posjete op}ini Biha}. U izgradnju ove zgrade do sada je utro{eno 3,3 miliona KM, a za zavr{etak potrebno je jo{ 2,1 milion KM. - Ministar Helez obe}ao

je da }e u 2014. godini Vlada F BiH izdvojiti 200.000 KM za igradnju bora~ke zgrade i uz dugoo~ekivana sredstva Vlade USK-a od 250.000 KM i na{ih 115.000 KM, mo`emo krenuti u daljnju izgradnju zgrade. Planirat }emo i u op}inskom bud`etu za 2014. godinu sredstva za izgradnju i nadam se da }e i ostali nivoi vlasti slijediti na{ primjer. Najte`e

je {to su borci digli kredite za kupovinu stanova a i dalje su podstanari i op}ina Biha} }e u 2014.godini osigurati sredstva da refundiramo kiriju koju pla}aju. Problem smo naslijedili, ali kako je op}ina Biha} investitor mi }emo u~initi maksimum napora da zavr{imo bora~ku zgradu na Ozimicama I, - kazao je na~elnik Galija{evi}.

U prisustvu 48 delegata u Klju~u je odr`ana Izborna skup{tina Organizacije ratnih vojnih invalida op}ine Klju~. Nakon isteka ~etverogodi{njeg mandata ~lanovi Skup{tine, prema usvojenom dnevnom redu, izabrali su predsjednika Skup{tine ORVI, ~lanove Upravnog odbora, predsjednika UO koji je ujedno predsjednik ORVI, ~lanove Nadzornog

odbora te komisije. Po izboru Muje Islamagi}a za predsjednika Skup{tine izabran je i Upravni odbor ORVI Klju~ u sazivu: Mujo Islamagi} po automatizmu, Hamid Had`i}, Eniz Razi}, Vahida Be{lagi}, Ramadan Krivi}, Fikret Hoti}, Elvir Jusi}, Rezik Pra~ali} i Mirzet Pu{kar. Novoizabrani ~lanovi Upravnog odbora sho-

dno Statutu ORVI izabrali su Ramadana Krivi}a za predsjednika ORVI Klju~ koji je ujedno i predsjednik Upravnog odbora. Imenovana su i tri ~lana NO: Zilhad Ad`emovi}, Mehmedalija Avdi} i Islam Kubura{ dok su izabrani predstavnici za Skup{tinu Saveza RVI USK Krivi} Ramadan, Edin Domazet i Fikret [ljivar. / I.Z.


8

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

CAZIN

ZAKUPLJEN PROSTOR

SPORTSKA DVORANA CAZIN

Uvodi se centralno grijanje

U kabinetu na~elnika op}ine Cazin potpisan je ugovor o uspostavi centralnog grijanja u maloj dvorani, kancelarijama i svla~ionicama u sportskoj dvorani. Projekat je vrijedan 13.000 KM, a zajedni~ki ga finansiraju op}ina Cazin i Sportski savez USK. Potpi-sivanje ugovora izme|u JU Sportski centar i izvo|a~a radova prvi

je korak ka rje{avanju vi{egodi{njeg problema zagrijavanja cazinske dvorane. - Izgradnjom sportske dvorane u Cazinu stvorene su realne pretpostavke za br`i razvoj kolektivnih dvoranskih sportova u na{oj op}ini. Me|utim, problem neadekvatnog zagrijavanja dvorane u zna~ajnoj mjeri je, a i dalje utje~e na krajnje rezultate, - izjavio

je Seadin Badi}, direktor JU Sportski centar. Kako su ovom prilikom istakli Nermin Ogre{evi}, na~elnik op}ine Cazin i Emir Dautovi}, predsjednik Sportskog saveza USK, sportska dvorana u Cazinu izgra|ena je prije 15 godina, a u svom sastavu osim velike dvorane, koja ima 2.100 mjesta, ima i prate}e sadr`aje poput tri

svla~ionice, fitnes centra i male dvorane. Rije~ je o presti`nom objektu u kojem na`alost jo{ uvijek nije rije{eno pitanje zagrijavanja tokom zime, no, potpisivanjem ovog ugovora u~injen je prvi korak u tom pravcu, - kazali su Ogre{evi} i Dautovi}. Prema potpisanom ugovoru, projekat bi trebao biti zavr{en za sedam dana.

ZADOVOLJAVAJU]A EPIZOOTIOLO[KA SITUACIJA

Tri `ivotinje zara`ene brucelozom Na podru~ju op}ine Cazin trenutna epizootiolo{ka situacija je na zadovoljavaju}em nivou, {to potvr|uju rezultati dijagnosti~kih ispitivanja koje je u ovoj godini provela Veterinarska stanica Cazin. Otkrivene su samo tri seropozitivne `ivotinje na brucelozu, {to je, u odnosu na ranije godine, kada je bilo oboljelih `ivotinja i od drugih bolesti, puno bolje stanje. Kako bi odr`ala stabilnom epizootiolo{ku situaciju na podru~ju na{e op}ine i doprinjela o~uvanju zdravlja

ljudi i `ivotinja, Veterinarska stanica Cazin je i u ovoj godini provela brojna dijagnosti~ka ispitivanja i preventivna cijepljenja doma}ih `ivotinja. U ovoj godini smo na brucelozu ispitali 2.781 muzno grlo, 238 tovnih junadi i 3.300 janjadi. Po{to je na{a op}ina progla{ena distriktom antraksa, u ovoj godini smo vr{ili i cijepljenje goveda i ovaca protiv ove bolesti. Do kraja oktobra cijepili smo 1.727 goveda i 4.098 ovaca. Tako|er u ovoj godini smo cijepili i 3.300 janjadi protiv bruceloze. Sad

[emsudin @uni}, direktor Veterinarske stanice Cazin

je u toku akcija cijepljenja pasa protiv bjesnila i do sada smo cijepili 572 psa“, naglasio je [emsudin @uni}, direktor Veterinarske stanice Cazin. U Veterinarskoj stanici Cazin nagla{avaju da je, prema njihovim podacima sa terena, trenutna epizootiolo{ka situacija na podru~ju ove op}ine dosta dobra, ali da to nije potpuna informacija jer veterinarske usluge vr{e i mjere provode i privatne stanice, kako s podru~ja ove tako i nekih susjednih op}ina.

U UZVRATNOJ POSJETI CAZINSKIM P^ELARIMA PREDSTAVNICI BO[NJAKA IZ BIGE

Izvoz cazinskog meda u Tursku Nakon {to su ~lanovi cazinskog udru`enja p~elara “Kesten“, zajedno s predstavnicima Kantonalnog saveza i nekoliko op}inskih udru`enja p~elara, nedavno u~estvovali na nekoliko sajmova privrede i trgovine u turskim gradovima Biga i Izmir, u uzvratnoj posjeti cazinskim p~elarima boravili su predstavnici Udru`enja Bo{njaka iz Bige. Ponovo je razgovorano o mogu}nostima izvoza meda iz na{e zemlje u Tursku, a upravo s tim ciljem, gosti iz Bige su uzeli uzorke svih vrsta medova s ovog podru~ja. ^lanovi cazinskog Udru`enja p~elara “Kesten“, koji zbog kvaliteta meda i drugih p~elinjih proizvoda, iza sebe imaju odli~ne rezultate, ovu su posjetu predstavnika Udru`enja Bo{njaka iz turskog grada Biga, iskoristili da ih pobli`e upoznaju s prirodnim okru`enjem u kojem se nalaze ovda{nji p~elinjaci, ali i vrstama meda koje u njima nastaju. Uz dru`enje i nezaobilaznu degustaciju p~elinjih proizvoda, predstavnici bo{nja~kog udru`enja iz Bige uzeli su uzorke svih vrsta medova cazinskih p~elara, koje }e ponijeti u Tursku i analizirati, a o njihovim rezultatima upoznati i tursku javnost.

MEMI]A BRDO

Gradi se ku}a porodici Memi} U naselju Memi}a Brdo, u mjesnoj zajednici Stijena, u toku je akcija izgradnje ku}e Jasminu, Muniru i Denisu Memi}u, ~iji je otac [efik poginuo u proteklom ratu. Akciju je pro{le godine pokrenuo njihov ro|ak Smail, a vremenom su se uklju~ili i brojni drugi mje{tani, te poduzetnici. - Od pogibije njihovog oca [efika, brigu o Jasminu, Muniru i Denisu vodimo moja `ena Razija i ja. S obzirom da

`ivimo godinama u manjoj ku}i, te da pored ova tri unuka, imamo i svoju djecu, `elja da se na{im unucima, ovoj trojici siro~adi napravi ku}a, kod nas dvoje prisutna je odavno. Zahvaljuju}i ro|acima po~ela je da se i ostvaruje. Mi se zahvaljujemo svima koji su pomogli na bilo koji na~in i nadamo se da }e ku}a biti uskoro zavr{ena, - kazao je djed, Hase Memi}. Izgradnju ku}e Memi}ima pokrenuo je pro{le godine

Smail Memi}, a ne{to kasnije uklju~ili su se i drugi mje{tani poput Ilfada i Mustafe Memi}a, te Mehmeda Nadarevi}a, ali i brojni poduzetnici. Do sada je zavr{en jedan dio ku}e, u koji su mladi Memi}i ve} uselili. Razija i Hase Memi}, ali i njihovi unuci Jasmin, Munir i Denis, koji prilikom na{e posjete nisu bili kod ku}e, nadaju se da }e ova akcija biti uspje{na, i da }e uskoro biti zavr{ena i preostala dva sprata ove ku}e. Priredila: Sehija Muminovi}


Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

TEMA

9

www.usnkrajina.com.ba

IZ ARHIVA UNSKO-SANSKOG KANTONA

J

edan od historijskih “usuda” bosansko-hercegova~kog dru{tva i njegove dr`ave jeste njihovo permanentno osporavanje od velikodr`avnih ideologija i projekata, ali istovremeno i bosansko-hercegova~ko samopotvr|ivanje, kako prakti~no, unutar dru{tveno-historijskih sadr`ajnosti isto tako i na nivou nau~nog i politi~kog mi{ljenja. Od ranog srednjeg vijeka, od kad se mo`e pratiti postojanje i razvoj bosanske dr`avnosti, kao zasebne, autonomne i autohtone politi~ki organizirane dru{tvene zajednice, do danas, bosanska dr`avna autonomija permanentno se morala unutar politi~kog i nau~nog mi{ljenja braniti od antibosanskih ideologija i projekata ~ije nositelje mo`emo jednim

Bosansko-hercegova~ka dr`avna autonomija

tokom cijelog 19. i 20. stolje}a ograni~avati, zapre}ivati i sprje~avati slobodno i samostalno konstituisanje bo{nja~ke nacije. Upravo sa narastanjem velikodr`avnih pretenzija i asimilatorskih ideolo{kih zapreka, izrasta i bo{nja~ka socijalna i kulturna, religijska i politi~ka samostalnost o neophodnosti unutra{nje solidarnosti i homogenizacije. Kroz to i Bosna i Hercegovina kao zasebnost i kao dru{tvo i kao dr`ava izra`avana u razli~itim oblicima ustavno-

od bo{nja~ke ideje o autonomiji kao trajnom rje{enju, srpski politi~ki krugovi su je vidjeli kao prelaznu etapu ka njezinom kona~nom pripajanju Srbiji i realizaciji velikosrpske dr`avne ideologije objedinjavanja “svih srpskih zemalja” u jednu dr`avnu zajednicu. U periodu Prvog svjetskog rata intenziviraju se brojni velikodr`avni apetiti prema Bosni: `ele je Austrija, Ma|arska, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. ^ak se i Rusija uklju~uje u crtanje novih

Bosanski Ejalet /Pa{aluk/ krajem 16. vijeka imenom nazvati izgonitelji Bosne iz Bosne i Hercegovine. S tim u uskoj vezi su i bile velikodr`avne pretenzije i idejne zapreke u samorealiziranju bo{nja~ke nacije. Smjenom civilizacija na prostoru Bosne i Hercegovine, koja se dogodila, okupacijom Austrougarske 1878. godine, istovremeno dolazi do promjene ukupnih dru{tveno-politi~kih i historijsko-kulturnih uslova daljnjeg razvoja bo{nja~ke nacije. Bez obzira na to {to je i Austrougarska monarhija kao i Osmanska carevina, predstavljala multinacionalnu i multikonfesionalnu dr`avnu tvorevinu, pokreti za nacionalnu emancipaciju na balkanskom prostoru postaju sve zna~ajnija dru{tvena snaga koja bitno i odre|uju}e uti~e na ukupna politi~ko-pravna, ideolo{ka i kulturno duhovna zbivanja u Bosni i Hercegovini. Iz teorijsko-politi~ke formule nacija-dr`ava, izrasle su i konkretne dru{tvene i ideolo{ke snage koje }e

politi~kih nagodbi istovremeno je bila i podru~je neprestanih pretenzija razli~itih veliko-dr`avnih ideologija. Velikodr`avne pretenzije prema BiH sna`nije po~inju da se ispoljavaju jo{ za vrijeme Austrougarske monarhije, konkretnije oko pitanja unutra{njeg teritorijalnog ustrojstva Monarhije. Poznato je da je ma|arsko politi~ko vodstvo zagovaralo i zalagalo se za dualisti~ko ure|enje, gdje bi BiH i sve zemlje krune sv. Stjepana bile uklju~ene u Ma|arsku. Na drugoj strani velikohrvatska ideologija je zagovarala trijalisti~ko ure|enje Monarhije, zahtijevaju}i pri tome sjedinjenje BiH sa Hrvatskom i Slovenijom. Ujedinjena muslimanska organizacija, kao politi~ki predstavnik Bo{njaka tog vremena, o~ito se suprotstavlja politici prisvajanja Bosne. “Ona preko svoga lista “ZEMAN” jasno iznosi svoja politi~ka na~ela “da je autonomija BiH vazda na{ politi~ki ideal”. Za razliku

granica podjele Bosne. Jedino bo{nja~ki politi~ki vrh poku{ava zadr`ati auto-

Pi{e: mr. sci. Fikret Mid`i}

noman polo`aj i cjelovitu BiH u okviru Austrougarske monarhije. Ideja nacionalnog jugoslovenstva samo je jedan od razvojnih puteva i sredstava uobli~avanja srpske, hrvatske i slovena~ke nacionalne svijesti. Bo{njaci nisu uop{te u~estvovali u konstituiranju prve jugoslovenske dr`ave 1918. godine jer im ona niti je bila bliska, niti su je `eljeli. Politi~ki subjekti koji su stvarali Kraljevinu SHS pona{ali su se prema Bo{njacima jednostavno kao da ih nema. Ne samo da su bili politi~ki diskriminirani ve} su njihovi `ivoti, imetak i ~ast bili ne za{ti}eni. Sve je to imalo jedan jedini cilj: negiranje bo{nja~kog nacionalnog individualiteta ne daju}i mu ni elementarne mogu}nosti da se bar izrazi

Srednjovjekovna bosanska dr`ava

„ Bosna i Hercegovina posjeduje svoj, u historiji verifikovani, individualitet, svoju posebnost koja se, usprkos najrazli~itijim politi~kim i izrabljiva~kim pretenzijama i pritiscima u toku burne historije na{ih naroda, uspjela odr`ati i o~uvati kao etni~ka posebnost ili kao etni~ka grupa. Ostavljeni sami, bez oslonca na bilo koga, nacionalno, politi~ki, kulturno osporavani i diskvalificirani, sa oduzetim pravom na dr`avnost, Bo{njaci su ipak smogli snage da se organiziraju i da politi~ki kroz Jugoslovensku muslimansku organizaciju, prije svega da bi za{titili vlastitu biolo{ku supstancu, a zatim ukazali na sebe kao zasebnost na koju se mora ra~unati i koju treba uva`avati. Bez obzira na to {to JMO nije uspjela oblikovati bo{nja~ki nacionalni program, ona je uspjela o~uvati i iskazati bo{nja~ku nacionalnu zasebnost. I samo njihovo prihvatanje ideje jugoslovenstva je bilo izraz i politi~ke i socijalne nu`de kao takti~ki instru-

ment od agresivne prosrpske i prohrvatske propagande i ideologije. Na suprot ovim prosrpskim i prohrvatskim ideologijama prema Bo{njacima, KPJ uvi|a va`nost nacionalnog pitanja od ~ijeg je rje{enja zavisila fizionomija ukupnosti dru{tvenih odnosa. Nakon 1923. godine i Druge zemaljske konferencije odr`ane u Be~u, KPJ napu{ta svoje gledi{te o “narodnom jedinstvu” i prihvata teoriju o nacionalnom jugoslovenstvu “kao naciji koja se nalazi u procesu stvaranja”. Mnogi tada{nji partijski prvaci spominju bosanske muslimane ali im negiraju nacionalnu posebnost i smatraju ih otu|enim dijelom “na{eg naroda”. Za tu otu|enost se okrivljuje religija, {to je bilo generalni dogmatski stav komunista prema svim religijama. KPJ nije shvatala slo`enost i specifi~nost nacionalnog razvoja Bo{njaka gdje je religija bila jedan od odlu~uju}ih elemenata njihovog nacionalnog samokonstituisanja. Na Petoj zemaljskoj konferenciji 1940. godine, iako je podr`an stav o autonomiji Bosne i Hercegovine i usvojena odredba da se “narodi BiH slobodno opredijele i na|u rje{enje za ure|enje u tim oblastima putem autonomije”, o Bo{njacima je zastupano gledi{te da se oni nalaze u procesu nacionalnog opredjeljivanja u Srbe i Hrvate. Borba za opstanak i o~uvanje vlastitog identiteta traje od samog kraja 17. stolje}a do danas. Upe~atljivi primjer bo{nja~ke samosvijesti iskazani su upravo kroz odbranu zemlje Bosne. Prvi primjer je svakako Boj pod Banjalukom 1737. godine kad su Bo{njaci vlastitim snagama porazili Austrijance i time o~uvali sebe od progona i Bosnu od Austrije. Drugi primjer je borba za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva 1831. godine. Bo{njaci su tada porazili osmansku vojnu silu i potvrdili sebe kao zasebnost u odnosu na Osmansku dr`avu i osmanski narod. Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine sljede}i je primjer i samosvjesni bo{nja~ki odgovor u odbrani svoje zemlje, tradicije i kulture. Masovno uklju~ivanje Bo{njaka u antifa{isti~ku borbu 1941. godine i Muslimanske rezolucije predstavljaju bo{nja~ko definiranje sebe kao zasebnost dokumentima ZAVNOBIH-a. (nastavak u sljede}em broju)


10

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SANSKI MOST

ZAKUPLJEN PROSTOR

OP]A BOLNICA U SANSKOM MOSTU U TE[KOM STANJU

Bolnica opravdala svoje postojanje - Sanskom Mostu i susjednom Klju~u treba Op}a bolnica u Sanskom Mostu. Svi koji misle da Op}u bolnicu treba zatvoriti varaju se i sa takvima ne `elimo na tu temu ne `elimo razgovarati. Za svojih 5,5 godina postojanja Op}a bolnica u Sanskom Mostu u potpunosti je odgovorila svom zadatku i opravdala je svoje postojanje. Javna je tajna da je prema ovoj zdravstvenoj ustanovi ma}ehinski odnos od strane Skup{tine i Vlade USK-a. Op}a bolnica treba svakom Sanjaninu i Klju~aninu s obzirom na udaljenost do Kantonalne bolnice dr. “Irfan Ljubijanki}“ u Biha}u od Sanskog Mosta 250 i Klju~a 200 kilometara u oba pravca. To se naro~ito odnosi na zimski period kada je put do centra USKa Biha}a „zakovan“ velikim snje`nim nanosima. Nama ne treba puno, treba nam podr{ka, kadar, oprema, prostor i sredstva, - ovo su samo neke od konstatacija i diskusija zdravstvenih radnika, zastupnika i ministara u Vladi USK-a i F/BH, ~elnika Op}e bolnice i lokalne zajednice Sanski Most i Klju~ na sastanku koji je odr`an 4. novembra u Op}oj bolnici Sanski Most.

Nedovoljno novca iz fonda ZZO Direktor ove zdravstvene ustanove dr. Enes Karabeg, prisutnima je detaljno pre-

sata dnevno u “pogonu“ priznaju nam tek 0,43 posto u nov~anoj protuvrijednosti. Bez anesteziloga je nemogu}e raditi kirur{ke zahvate. Tako|er nam priznaju 0,65 posto nov~anih sredstava za jednu medicinsku sestru, ka`e Karabeg.

- Najve}i problem je na~in financiranja putem ZZO USK i broj osiguranih lica, kojih je u Sanskom Mostu i Klju~u svega 56 posto, za razliku od ostalih kraji{kih op}ina gdje je taj procent mnogo ve}i. Broj~ano, od 70.000 neosiguranih lica koja imaju pravo na zdravstvenu za{titu u USK-u, 25.000 je s podru~ja klju~ke i sanske op}ine, dok se ostatak od 45.000 dijeli na ostalih {est op}ina zentirao i predstavio sve pote{ko}e u radu Op}e bolnice. Direktor Karabeg je naglasio kako se rad ove ustanove ne financira s prijeko potrebnim nov~anim sredstvima iz fonda Zdravstvenog osiguranja USK-a. Jedan od razloga tome je, kako je rekao dr. Karabeg, mali broj zdravstvenih osiguranika na podru~ju op}ina Sanski Most i Klju~, koji iznosi ne{to preko pedeset posto u odnosu na ukupan broj stanovni{tva, {to je najlo{iji procent od svih op}ina u USK-u. Upravo zbog takvog odnosa Op}a

bolnica u Sanskom Mostu muku mu~i s novcem, a dug dobavlja~ima i radnicima od 350.000 i dalje raste jer mjese~na tran{a od Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a od l89.000 KM nije dovoljna ni za pla}e 96 zaposlenih. Kad ka`emo da su pla}e djelatnika izuzetno niske, iako su zaslugom novog direktora dr. Enesa Karabega koliko-toliko pove}ane pa sada iznose tek 85 posto od zagarantirane po kolektivnom ugovoru, bi se ustabilile potrebno je jo{ samo 30.000 KM mjese~no

dodati na redovnu tran{u za ovu zdravstvenu ustanovu. Najve}i problem je na~in financiranja putem ZZO USK i broj osiguranih lica, kojih je u Sanskom Mostu i Klju~u svega 56 posto, za razliku od ostalih kraji{kih op}ina gdje je taj procent mnogo ve}i. Broj~ano, od 70.000 neosiguranih lica koja imaju pravo na zdravstvenu za{titu u USK-u, 25.000 je s podru~ja klju~ke i sanske op}ine, dok se ostatak od 45.000 dijeli na ostalih {est op}ina. Neobi~na je tajna kako su ostale op}ine prije

svih Biha} i Cazin uspjele osigurati po 95 posto svojih stanovnika. - Kada bismo uspjeli da barem za 20 posto popravimo broj osiguranih lica “prodisali“ bismo izjavio je direktor Karabeg koji je pokrenuo inicijativu da se osiguraju {kolska djeca, lica starija od 65 godina, trudnice jer svi oni imaju pravo na zdravstvenu za{titu. ZZO USK pla}a Op}oj bolnici lije~ni~ke timove, ali i tu postoje bizarne stvari. Primjera radi, za anesteziologa kojeg mi trebamo 365 dana i to po 24

Jo{ dva tima za anesteziju i reanimaciju Zato je dr. Mustafa Avdagi}, koji je subspecijalista abdominalne kirurgije i jedan od najzaslu`nijih za izgradnju Op}e bolnice u Sanskom Mostu, predlo`io da Op}a bolnica iz bud`eta ZZ0 USK osim postoje}ih ljekarskih timova tra`i financiranje dva tima za anesteziju i reanimaciju. To bi koliko toliko sublimiralo financijsko stanje, a za takav zahtjev postoji zakonski osnov izjavio je dr.Avdagi}. U proteklih pet i po godina postojanja Op}a bolnica Sanski Most, kako se je moglo ~uti, potpuno je opravdala svoje postojanje. U tom periodu obavljeno je preko dvije stotine hiljada ljekarskih pregleda oko 5.500 kirur{kih malih i velikih operacija, l6.000 bolesnika je hospitalizirano, 33.000 ultrazvu~no pregledano. - Op}a bolnica u Sanskom Mostu je neophodna i gra|anima klju~ke op}ine, a Klju~ani o~ekuju i adekvatnu zdravstvenu za{titu izjavio je Ned`ad Zukanovi}, na~elnik op}ine Klju~.

TRE]I SASTANAK PARTNERSKE GRUPE O IZRADI STRATEGIJE LOKALNOG RAZVOJA

Predlo`ena lista od 84 projekta Odr`an je tre}i sastanak Partnerske grupe o izradi Strategije lokalnog razvoja op}ine Sanski Most na kojem su prezentirane dosada{nje aktivnosti na izradi razvojnog dokumenta kao i operativni plan njegove implementacije od 2014. do 20l7.godine. Op}ina Sanski Most u septembru 2012. godine, uz podr{ku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i [vicarske agencije za razvoj i suradnju (DSC), a u okviru projekta Integrisanog lokalnog razvoja (ILDP), pokrenula je proces izrade nove Strategije razvoja op}ine Sanski Most. Izradu Stra-

- Do narednog sastanka bit }e izra|ena financijska konstrukcija predlo`enih projekata - Strategija lokalnog razvoja predstavlja putokaz koji }e voditi daljem razvoju lokalne zajednice uzimaju}i u obzir njen dru{tveni i ekonomski aspekt

tegije razvoja vr{i Op}inski razvojni tim u kojem je imenovano trinaest ~lanova, a partnerska grupa predstavlja klju~no savjetodavno tijelo koje omogu}uje {iroko u~e{}e socioekonomskih partnera u ovom procesu.

Socioekonomska analiza Na prethodnim sastancima Partnerske grupe predstavljeni su nalazi socioekonomske analize, vizije razvoja i strate{ki ciljevi op}ine za naredni trogodi{nji period. Nakon ovih sastanaka sektorske radne grupe, u ~iji rad su bili uklju~eni ~lanovi Op}inskog

razvojnog tima i Partnerske grupe, izradile su sektorske razvojne planove koji sadr`i Plan lokalnog ekonomskog razvoja, Plan dru{tvenog razvoja i Plan za{tite `ivotne sredine. Prema rije~ima Amera Mezetovi}a, koordinatora razvojnog tima u ovim planovima, predlo`ena je kona~na lista od 84 projekta, dok }e do narednog sastanka biti izra|ena i njihova financijska konstrukcija. Finalna faza Strategije lokalnog razvoja izra|ena je uz anga`man predstavnika iz dru{tveno-ekonomskog i nevladinog sektora koji su skupa bili uklju~eni u rad Partnerske grupe. Tre}i sas-

tanak Partnerske grupe poslu`io je za dodatne konsultacije i usagla{avanje kona~ne strategije lokalnog razvoja op}ine Sanski Most, koja }e nakon toga u formi nacrta biti dostavljena Op}inskom vije}u na usvajanje. Partnerska grupa ima 51 ~lana a sastavljena je od predstavnika javnog sektora, poduze}a i ustanova, privrednika, op}inske zakonodavne i izvr{ne vlasti kao i predstavnika udru`enja gra|ana, nevladinog sektora.

Putokaz u daljnjem razvoju Strategija lokalnog razvoja

predstavlja putokaz koji }e voditi daljem razvoju lokalne zajednice uzimaju}i u obzir njen dru{tveni i ekonomski aspekt, kao i aspekt za{tite `ivotne sredine i kao takav u odre|enoj mjeri predstavlja i nadogradnju na prethodnu Strategiju socioekonomskog razvoja op}ine Sanski Most usvojenu 2007. godine i ~iji su odre|eni segmenti kao i dio postoje}ih sektorskih strategija inkorporirani u ovaj dokument, ~ime se nastojalo stvoriti siguran razvojni dokument s ciljem razvoja cjelokupne lokalne zajednici. Priredio: Emir Tabakovi}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

KANTON

www.usnkrajina.com.ba

KOMPOSTIRANJE OTPADA U SANSKOM MOSTU

Nagrade za najuspje{nije u~esnike - Prvu nagradu u takmi~arskom dijelu projekta osvojila je mjesna zajednica ^aplje, a drugo mjesto mjesna zajednica Fajtovci. Tre}e mjesto pripalo je Osnovnoj {koli “Peti oktobar“ kojoj su donirani kontejneri za selektiranje otpada Ovih dana zavr{en je projekt “Kompostiranje otpada“, kojeg je pokrenulo Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a. Ovaj projekt proveden je u svim osam op}ina USK-a u suradnji s lokalnim vlastima. Cilj svega bio je ukazati na va`nost selektiranja razli~itih vrsta otpada te razdvajanje od otpada neorganskog porijekla. Sam projekt imao je i takmi~arski karakter i u njemu su mogle sudjelovati mjesne zajednice, institucije i ustanove. U Sanskom Mostu za najuspje{nije u~esnike osigurane su prigodne nagrade. Prvu nagradu u takmi~arskom dijelu projekta osvojila je mjesna zajednica ^aplje, a drugo mjesto mjesna zajed-

nica Fajtovci. One su nov~ano nagra|ene. Tre}e mjesto pripalo je Osnovnoj {koli “Peti oktobar“ kojoj su donirani kontejneri za selektiranje otpada. Istra`ivanjem je potvr|eno da u ukupnoj koli~ini komunalnog otpada oko trideset posto otpada na biootpad koji se pravilnim odvajanjem mo`e iskoristiti za proizvodnju bio energije. Izdvajanjem organskog otpada {tedimo deponijski prostor i ne ugro`avamo stvaranje neugodnih mirisa. Tako|er, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka {teta, uzaludno se tro{i kisik i onemogu}uje povratak hranjivih materija u tlu. E.Tabakovi}

VAKCINISANJE SANJANA PROTIV SEZONSKE GRIPE

550 besplatnih vakcina - Besplatne vakcine namijenjene pacijentima iz takozvanih rizi~nih grupa stanovni{tva tj. osobe starije od 65 godina te kroni~nim bolesnicima Preventivna vakcinacija protiv virusa gripe u sanskom Domu zdravlja zapo~ela je 6. novembra, izjavila je na~elnica Higijensko-epidemiolo{ke slu`be u Doma zdravlja Sanski Most dr. Nada Elija{. Prema njenim rije~ima od Zavoda za zdravstveno osiguranje sanski Dom zdravlja dobio je 550 besplatnih vakcina, od ~ega je dio ve} stigao u sanski Dom zdravlja. Dr. Elija{ je naglasila kako su besplatne vakcine namijenjene pacijentima iz takozvanih rizi~nih grupa stanovni{tva. Tu se prije svega misli na osobe starije od

11

65 godina, kroni~ne bolesnike te pacijente ~iji je imunolo{ki sistem slabiji nego u zdravih ljudi, - izjavila je dr. Elija{. Preventivna vakcinacija protiv sezonske gripe najbolji je na~in za{tite od virusa. Gra|ani koji to `ele u apotekama mogu kupiti komercijalne vakcine protiv gripe. Prema rije~ima na~elnice Elija{ na podru~ju sanske op}ine zabilje`eni su sporadi~ni slu~ajevi oboljenja od gripe, a o~ekuje se da u narednom periodu broj oboljelih od sezonske gripa bude znatno ve}i. E.Tabakovi}

CRVENI KRI@ BIHA]

Sve vi{e Bi{}ana u stanju socijalne potrebe U prostorijama Crvenog kri`a Biha} u subotu, 9. novembra odr`ana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi. U suradnji s op}inom je za vi{estruke darivaoce krvi, njih oko 250, u hotelu «Opal ekskluziv» organizirano dru`enje. Prema rije~ima Selama Mid`i}a, sekretara Crvenog kri`a Biha}, na ovaj na~in im se iole zahvaljuju na njihovoj humanosti.

Solidarnost na djelu Kao i svake godine u ovo vrijeme u velikoj akciji «Solidarnost na djelu» u~estvuju sve biha}ke osnovne i srednje {kole, organizacije i institucije i gra|ani. Akcija po~inje 18. novembra i trajat }e sedam dana. U srijedu 20.

novembra sabirna akcija }e se provesti u {kolama a 23. i 24. u svim ve}im trgova~kim centrima koji rade na podru~ju Op}ine Biha}. - Ovakve akcije su, s obzirom na te{ko ekonomsko stanje i sve ve}i broj gra|ana u stanju socijalne potrebe, neminovnost. Godi{njom sabirnom akcijom uspijevamo prikupiti dosta pomo}i za na{e najugro`enije sugra|ane. Od prikupljene pomo}i formiramo pakete s prehrambenim i higijenskim potrep{tinama koje distribuiramo na{im korisnicima. Kako sam ve} rekao zbog sve ve}eg broja korisnika bili smo na neki na~in primorani tokom ljeta organizirati jednu masovniju akciju prikupljanja prehrambenih i

higijenskih artikala. Akcija je provedena samo u trgova~kim centrima i gra|ani su i tada pokazali veliku humanost i socijalnu osjetljivost. Tada je prikupljeno pomo}i za formiranje 100 prehrambenih paketa za na{e socijalno najugro`enije sugra|ane. U ovoj akciji zna~ajno je u~estvovala i op}ina Biha} na na~in da je osigurala sredstva za jo{ 100 paketa. Akcija je trajala samo dva dana i bila je veoma uspje{na, isti~e Mid`i}.

Anga`iranost mladih za pohvalu Prehrambeni paketi pojedina~no te`e 10 kilograma i isti su u odmah distribuirani korisnicima. U velikoj sabirnoj akciji koja prethodi o~e-

kuje se tako|er dobar odziv svih dosada{njih ali i novih u~esnika. Koli~ine koje se prikupe najugro`enijim kategorijama se distribuiraju odmah dok se dio prikupljene pomo}i planira za korisnike ku}ne njege i njima se svakog mjeseca dostavljaju prehrambeni paketi. To su lica starija od 65 godina. Uglavnom nemaju nikog da brine o njima a nalaze u stanju socijalne potrebe. Akciju «Solidarnost na djelu» najve}im dijelom realiziraju mladi Crvenog kri`a i za svaku je pohvalu njihova anga`iranost na ovom projektu kao i na drugim aktivnostima Crvenog kri`a. N.Pirali}

POSLIJE DVIJE NEUSPJELE PRIVATIZACIJE DI “SANA“

Sindikat tra`i krivi~nu odgovornost turskog kupca - Komisija resornog ministarstva Vlade USK-a je, ka`u u sindikatu, trebala utvrditi nastalu {tetu koju je kupac po~inio u proizvodnim pogonima obzirom da je najve}i dio postrojenja razmontiran i prodan u staro `eljezo Komisija koju je oformilo Ministarstvo privrede USK-a posjetila je i obi{la krug nekada{njeg privrednog giganta sanske op}ine Drvne industrije “Sana“. Posjeta je organizirana kako bi se utvrdilo trenutno stanje u ovom poduze}u koje je do`ivjelo dvije

neuspjele privatizacije. Podsje}amo da je Agencija za privatizaciju USK-a sudskim putem raskinula ugovor o kupovini ve}inskog kapitala s turskom kompanijom “Seha industrial jatirmilar“. Nakon toga kapital je vra}en u vlasni{tvo dr`ave. Komisija je,

ka`u u sindikatu, trebala utvrditi nastalu {tetu koju je kupac po~inio u proizvodnim pogonima obzirom da je najve}i dio postrojenja razmontiran i prodan u staro `eljezo. Turski kupac iz ostvario je vi{emilionsku dobit. Zbog svega nadle`nog Tu`i-

la{tvu USK-a sindikat DI “Sana“ je uputio zahtjev da se pokrene krivi~na odgovornost predstavnika biv{eg kupca ali i Agencije za privatizaciju USK-a zbog propusta da se za{titi imovina Drvne industrije “Sana“ Sanski Most. / E.Tabakovi}

STATISTIKA

U Sanskom Mostu popisano 47.359 osoba Agencija za statistiku BiH saop}ila je prve preliminarne rezultate provedenog popisa stanovni{tva. U op}ini Sanski Most popisano je 47.359 osoba, l2.242 doma-}instva i l6.5l3 stanova. Prvi preliminarni

rezultati Agencije za statistiku pokazuje da su u BiH popisane 3.79l.l62 osobe, u F BiH 2.37l.603, a u RS l,326.99l i u Distriktu Br~ko 93.028 osoba. U Sarajevu su popisane 29l.422 osobe {to je l2,3

posto stanovnika Federacije. Op}ina sa najve}im brojem stanovnika u BiH je Banja Luka sa l99.l9l stanovnikom, a slijedi Novi Grad Sarajevo sa l24.47l stanovnikom. Kanton sa najvi{e stanovnika u F BiH je Tuzlanski, u

kojem `ivi 477.278 osoba, slijedi Kanton Sarajevo sa 438.443 stanovnika, tre}i je Zeni~ko-dobojski s 385.067 popisanih osoba. U F BiH `ivi 62,55 posto popisanih, 35 posto u RS i 2,45 posto u Distriktu Br~ko. / E.T.


12

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

BIHA]

ZAKUPLJEN PROSTOR www.facebook.com/Opcina-Bihac

DELEGACIJA OP]INE BIHA] U POSJETI OP]INAMA IN\IJA I KIKINDA

Biha} ima {to pokazati, ali i nau~iti Biha}, kao i cijela Bosna i Hercegovina, ima veliki problem nezaposlenosti, tako da je posebna tema koja nas interesuje upravo na~in na koji su ljudi koji ovdje uspjeli privu}i strane investitore i pokrenuli razvoj, - kazao na~elnik Galija{evi}

P

redstavnici op}ine Biha}, na ~elu sa na~elnikom Emd`ad Galija{evi}em, boravili su u op}ini In|ija u okviru studijske posjete susjednoj Srbiji. Tom prilikom goste iz Biha}a pozdravili su predsjednik op}ine In|ija Petar Filipovi} i njegov zamjenik Milan Bodiro`a. Direktor Agencije za IT, GIS i komunikacije Mile Bodiro`i} prezentirao je na~in i model funkcioniranja prijemne kancelarije, Sistema 48 , E - uprave, elektroni~ke sjednice , kao i GIS, geografsko - informacijski sustav kao osnove suvremene u~inkovite

lokalne samouprave. O promociji i pomo}i razvoju ruralnim sredinama u op}ini In|ija govorila je direktorica Agencije za ruralni razvoj Biljana Zec dok je unapre|enje rada lokalne administracije u funkciji privla~enja stranih direktnih investicija prezentirao Dragan Jankovi}, direktor Agencije za ekonomski razvoj op}ine In|ija.

Funkcioniranje lokalne samouprave Predsjednik op}ine In|ija Petar Filipovi} zahvalio se na~elniku Emd-

`adu Galija{evi}u i njegovim suradnicima {to su izrazili `elju da posjete op}inu In|ija i da se upoznaju s modelima funkcioniranja lokalne samouprave. Na~elnik Galija{evi} istaknuo je da je op}ina In|ija prepoznatljiva u Bosni i Hercegovini i u {irem okru`enju kao jedna od najuspje{nijih op}ina i izrazio uvjerenje da i op}ina Biha} ima {to nau~iti. - Biha}, kao i cijela Bosna i Hercegovina, ima veliki problem nezaposlenosti, tako da je posebna tema koja nas interesuje upravo na~in na koji su ljudi koji su ovdje radili i

koji rade, uspjeli privu}i strane investitore i pokrenuli razvoj. Op}ina Biha} ima dobre predispozicije, resurse i geostrategijski polo`aj, tako da u tom smislu, moramo vidjeti {to u jednoj " slo`enoj " zemlji, kakva je Bosna i Hercegovina, mo`emo u~initi i na koji to na~in , kako bismo privukli strane partnere jer je to jedini na~in da se u na{oj sredini pobolj{a situacija"naveo je na~elnik Galija{evi}.

Dugogodi{nja suradnja s Kikindom Delegacija Biha}a posjetila je i

Kikindu s kojom je uspostavljena saradnja prije skoro ~etiri desetlje}a, a ponovno uspostavljena tijekom 2011. godine . Predsjednik op}ine Kikinda Pavao Markov i njegov gost ocijenili su da bi postoje}a kulturna i sportska suradnja trebala produbiti i na gospodarskom planu : - Dobri su odnosi bili i nema razloga da ako ne{to imamo zajedni~ko tu suradnju ne razvijamo. Kikindi i Biha}u potrebno je da na{e privrednike pove`emo - rekao je Galija{evi} i pozvao vode}e ljude Kikinde da ih posjete.

BRIGADNI GENERAL SAKIB FORI], ZAMJEDNIK KOMANDANTA ZA OPERACIJE ORU@ANIH SNAGA BIH, U POSJETI OP]INI BIHA]

MJESNE ZAJEDNICE

Brigadni general Sakib Fori}, zamjenik komandanta za operacije Oru`anih snaga BiH zajedno sa majorom Elvirom Be{i}em, komandantom 2. pje{adijskog bataljona smje{tenog u vojnoj bazi Adil Be{i}, razgovarao je sa savjetnikom na~elnika Izudinom Sara~evi}em.

Izbori za ~lanove savjeta mjesnih zajednica i predsjednike mjesnih zajednica zakazani su za 14. i 15. decembar 2013. godine. Do 14. novembra trebalo je dostaviti prijedloge kandidata za ~lanove savjeta mjesne zajednice tj. kandidatske liste u pismenoj formi, putem protokola op}ine Biha}, Slu`bi za op}u upravu, privredne i dru{tvene djelatnosti. Za sve informacije gra|ani se mogu obratiti Slu`bi za op}u upravu, privredne i dru{tvene djelatnosti op}ine Biha}, kancelarija broj 204 ili na telefon broj 229-649 ili na zvani~noj internet stranici op}ine Biha} (www. bihac. org) .

Izbori 14. i 15. Nastavak pomo}i u deminiranju decembra Isti~u}i da su pripadnici Oru`anih snaga BiH u toku ove godine na podru~ju op}ine Biha} uspje{no realizirali niz akcija me|u kojima i ga{enje po`ara u kantonalnoj bolnici, Sara~evi} se zahvalio generalu Fori}u. - U ime gra|ana op}ine Biha} zahvalio sam pripa-

dnicima OS BiH na infrastrukturnim radovima u naseljima Bugar i Srbljani, ~i{}enju kanala za oborinske vode u Pritoci i Jablanskoj ulici te deminiranju podru~ja na{e op}ine koji je pod minama. Ova podr{ka kao i podr{ka prilikom zbrinjavanja bolesnika iz kantonalne bol-

nice, ustupanje helikoptera za prijevoz najte`ih bolesnika i ranjenika, potvrda su da se uvijek mo`emo osloniti na na{e Oru`ane snage BiH, - kazao je Sara~evi}. Dogovoren je nastavak saradnje u oblasti deminiranja, te pomo}i OS BiH kod eventualnih prirodnih nepogoda.


Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

NACIONALNI

Amarildo

Muli} Bli`i se kraj godine i vrijeme je da se podvu~e crta ispod poslovnih rezultata. Turisti~ka sezona na ovom podru~ju je zavr{ena {to je bio povod za razgovor sa Amarildom Muli}em, direktorom Nacionalnog parka Una. Amarildo Muli}: Odmah na po~etku treba re}i da je Nacionalni park Una nakon dvije godine i ~etiri mjeseca uspje{no realizirao projekt uspostave i razvoja. Od juna 2011. godine nastojali smo pribli`iti viziju NP svim sudionicima u ovom procesu, od lokalnog stanovni{tva i lokalne zajednice do nevladinog sektora i privrednih subjekata koji rade na ovom podru~ju. Da bi se sve to uspje{no realiziralo na terenu prvo smo uspostavili nadzorni~ku slu`bu. U tom periodu napravili smo rezultat koji je vrijedan pa`nje. Na{ park }e biti vrhunski turisti~ki proizvod kojeg moramo promovirati i brendirati na doma}em i stranim tr`i{tima, a na ruku nam ide podatak koji govori da od ukupnih turisti~kih posjeta u svijetu vi{e od 30 posto ~ine posjete u za{ti}enim podru~jima. Mi imamo izuzetnu {ansu da razvijemo ovaj sektor i stvorimo ambijent za odr`iv razvoj i da NP kroz proces razvoja postane generator sveukupnog razvoja na{eg

13

PARK UNA - JU^ER, DANAS I SUTRA

Imamo viziju i znamo kako treba raditi

kantona. Ako nastavimo ovim tempom i ako steknemo vi{e prijatelja, odnosno poslovnih partnera u ovom procesu, br`im koracima }emo do}i do na{ih ciljeva. Napravili smo konture NP vlastitim i sredstvima osniva~a, Vlade F BiH. Moram posjetiti da je ovo jedino javno preduze}e na podru~ju USK ~iji je osniva~ Federacija BiH, te da je NP Una prvi na prostoru F BiH, ali i jedini na prostoru na{e dr`ave koji je uspostavljen po me|unarodnim standardima. Krajina:NP Una danas? Amarildo Muli}: Evidentan je rast posjeta na{em parku a posebno na podru~ju [trba~kog buka i Martinbroda gdje smo uveli poseban re`im ulaska i kretanja. Svakako da smo vodili ra~una o posebnim grupama posjetilaca, kada su u pitanju cijene ulaznica, a to se odnosi na penzionere, u~eni~ke i nau~no-istra`iva~ke grupe, ratne vojne invalide, porodice {ehida i poginulih boraca te demobilisane borce. Pro{le godine imali smo oko 11.000 posjeta s pla}enim ulaznicama, dok smo ove, zna~i u deset mjeseci, imali 23.450 posjeta. To je u odnosu s pro{lom godinom pove}anje od preko 100 posto! S obzirom da se veliki dio NP mo`e

posjetiti bez naplate ulaznica, smatramo da je bilo blizu 50.000 posjetitelja, uklju~uju}i sportske i turisti~ke manifestacije. Ove godine zabilje`ili smo i blagi porast u~esnika na raftingu i ribolovu. Dosta smo uradili na podru~ju infrastrukture, postavljena je signalizacija, edukativne table, d`ambo panoi, {etnice, biciklisti~ke staze, a odr`avamo i lokalne puteve. Na{a nadzorni~ka slu`ba u dvije godine postojanja prikupila je preko 350 tona otpada! Radimo na edukaciji stanovni{tva koje `ivi unutar NP uz pomo} zvani~nika mjesnih zajednica. Naravno, ima jo{ uvijek nerazumijevanja, ali tih pojedina~nih ispada je sve manje. Lokalno stanovni{tvo je shvatilo da je park jedina perspektiva za njihovu egzistenciju i garancija za bolje sutra. Sve vi{e me|unarodnih organizacija koje financiraju projekte iz oblasti ekologije se ineresuju za na{ park. Ovih dana imali smo sastanak s predstavnicima Svjetske razvojne agencije o projektu koji }e se implementirati u BiH u narednih pet godina pod nazivom "Gold projekt", a odnosi se na stvaranje ambijenta i poticaj za uklju~enje lokalnog stanovni{tva i javno-privatnog sektora.

Moram se pohvaliti s najvrjednijom investicijom na podru~ju NP u ovoj godini, a to je izgradnja drvene {etnice na [trba~kom buku u du`ini od pola kilometra. Projekt je financiran sredstvima Svjetske banke unutar projekta "Za{ti}ena {umska i planinska podru~ja" koje je realiziralo Federalno ministarstvo okoli{a i turizma. Vrijedno je spomenuti da su zavr{ena jo{ dva projekta: "Razvoj eko zone Una", kojeg je implementirala op}ina Biha} i koji traje ve} tri godine. Prije nekoliko dana projekt je okon~an zavr{etkom radova na rekonstrukciji kule na starom gradu Ostrovica, simbolu vje~nosti Kulenvakufskog kraja. Kulen Vakuf je najurbanije naselje u podru~ju NP i s pravom zaslu`uje da u procesu razvoja postane sredi{te ugostiteljsko-turisti~ke ponude i ribolovnog turizma. U naredno periodu posveti}emo du`nu pa`nju tim ~injenicama kroz ponudu me|unarodnih donatora kroz drugi projekat Me|ugrani~ne suradnje pod nazivom "Una, izvor `ivota". Do sad smo u sklopu tog projekta izgradili vidikovac u Martinbrodu, turisti~ke putokaze i edukativne table. Krajina: NP sutra?

Amarildo Muli}: U narednom periodu u skladu sa vizijom razvoja i planom upravljanja, naravno, ako nas budu pratili osniva~ i drugi subjekti u procesu razvoja gdje bih istaknuo op}inu Biha}, Vladu USK i ostale op}ina s podru~ja na{eg kantona, NP }e kroz turisti~ku ponudu biti glavni pokreta~ razvoja. To }emo br`e i lak{e u~initi uz suradnju op}ina iz susjedne Hrvatske, a naro~ito sa Nacionalnim parkovima Plitvi~ka jezera, Paklenicom i Sjevernim Velebitom. Svakako da }emo raditi na brendiranju na{eg parka u skladu sa na{im kadrovskim i financijskim mogu}nostima, a naro~ito na promociji na{e ponude na doma}em i inostranom turisti~kom tr`i{tu. Veseli nas izuzetna zainteresiranost turisti~kih agencija za grupne posjete ali tu je i prijedlog koji je do{ao iz Vlade USK, a radi se o nau~no-istra`iva~kim i posjetama u~enika i studenata. Ponosni smo na na{ projekat istra`ivanja tri najve}e evropske zvijeri medvjeda, vuka i risa. Mi smo realizirali projekt "Medvjed" u kojem smo humano ulovili jedan primjerak kojeg smo ozna~ili GPS ogrlicom i pratimo njegovo kretanje. U fazi smo hvatanja drugog primjerka. U idu}oj godini o~ekujemo

ve}i broj posjeta. Jo{ vi{e }emo ulo`iti u infrastrukturu i na taj na~in stvoriti jo{ bolji ambijent za razvoj NP i ovog kraja. Jedan od projekata kojeg zagovaram ve} godinama je Turisti~ki vlak/voz koji bi saobra}ao na relaciji Biha} - Martinbrod. Drago mi je da je sve vi{e institucija prihvatilo ideju da se vozom razgleda najljep{i dio NP, a to je Gornji kanjon. Mi se nalazimo u okviru projekta "Parkovi Dinarskog sistema" kojeg na ovom podru~ju provodi Svjetska banka, mi se nalazimo u skupini 16 parkova od 79 za{ti}enih prostora koji su kandidati za dobijanje "Euro-park" certifikata za odr`ivi turizam. Od marta ove godine postali smo ~lanica Asocijacije Europarkova. O~ekujemo da }emo idu}e godine dobiti prostorni plan na{eg podru~ja. Slivovi Unca i Krke se ve} sad nalaze unutar za{ti}enih parkova prirode EU {to je jasna poruka onima koji ne po{tuju zakone i koji ne razumiju da se ovaj kraj opredijelio za odr`iv razvoj kroz za{titu na{eg dragulja Une i njenih pritoka. Jasno nam je da tu ljepotu moramo ~uvati ali i da je moramo staviti u funkciju odr`ivog razvoja. Mi imamo viziju i znamo kako treba raditi. Razgovarao: Halid Alijagi}


14

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

Drenjina naj~udnija biljka na{eg podneblja

Najvoli na ni~iju zemlju P

ri~u o drenjini ne mo`e{ po~eti bez Drvar~ana zato {to misle da ta ~udna biljka raste samo u njihovim selima. Naravno da su u krivu jer drenjine ima u cijelom svijetu. Ali nigdje je ne cijene kao ovdje pa ne daju ni jednom zrnu da propadne. Drenjina ne tra`i ni{ta. Iako joj treba puno vremena da sazri, svu energiju koju upije od sunca poslije vrati. Na ovom podru~ju ni jedna ku}a ne do~eka zimu bez papirne kese ili kartonske kutije pune su{enih drenjina. Kuha se kao kompot ili ~aj, a mo`e zatrebati i kao lijek za stomak. Doma}ice prave himber koji je toliko gust da jedva pro|e kroz grli} fla{e. Pravio se i liker. Cijeli plodovi potope se u rakiju i dr`e na jesenjem suncu sve dok ne provriju. Onda |em, koji se ne kuha kao drugo vo}e, ve} se sa {e}erom mije{a dok se ne istopi. To traje dugo, po nekoliko sati. Crveni |em mo`e stajati mjesecima i ne}e se upljesniviti. Ali i mala djeca u ovom kraju znaju za{to s jeseni svima pucaju le|a i ~emu drenjina u stvari najvi{e slu`i.

Svi kupe sagnuti po cijeli dan za rakiju, drenju, koja i nije rakija, nego lijek. Pije se manje, zato {to je lijek, koji se uzima u malim koli~inama, a bogami i zato {to je manje ima i {to je skuplja.

Idili~na slika Sakrivene po me|ama, u obalama, uz puteve i staze, u proganu i na ni~ijoj zemlji, svaka druk~ija po ukusu, po veli~ini i nijansi, rastu k'o grmovi tanka stabla. Svako od mje{tana ima svoje tajno podru~je koje obilazi ve} od sredine augusta u namjeri da uhvati prve zrele bobice. Misli, ovo drvo je samo moje. A ono rastegne, pa dozrijeva prema svom nekakvom kalendaru sve do oktobra. I ina~e, sve je kod ove biljke neobi~no. Iznenada, jednog jutra, obi~no pred kraj februara kad malo ugrije i krenu poto~i}i niz puteve i tamo gdje ih nikad nije bilo, po`ute drenove grane. Tad poslijepodnevni topli razvigorac donese prve mirise ugrijanog mokrog sijena i ljubi~ica koji se udi{u duboko i `eljno jer su to prvi vjesnici prolje}a. Osjeti se da je zima na izmaku i da }e uskoro neko do}i i da }e{ ti i}i, te da

}e jednoli~no gakanje gavrana zamijeniti veseli cvrkut ptica. Ovo sunce koje topi snijeg prva uhvati drenjina i zarobi u svojim pupovima. Za neku nedjelju, dok okolina jo{ }uti, za`ute se baklje. Drenjina zablista.

Legenda o drenjini A sad je vrijeme za pri~u. Za pri~u o naj~udnijoj biljci na{ih krajeva, a koja se desila plaho davno, u vrijeme kad je Bog stvarao svijet. Po{to je imao puno posla i dobro se umorio, tamo negdje sedmog dana zalegne da se malo odmori. U me|uvremenu stiglo i prolje}e. Drve}e olistalo i napupilo. Svi predstavnici ljudskog roda nagrnu u nebeske vo}njake. "Presvijetli" im re~e: "Uzmite po jedno drvo, ali dobro razmislite prije nego {to odaberete!" Nakon pometnje, jer su se svi bojali da ne}e pogrije{iti, po~e{e uzimati svoje drvo. Jedan uze {ljivu, drugi kru{ku, onaj tre{nju, pa jabuku i tako dalje. U neko doba nai|e i najru`niji me|u njima, ru`an u du{i i izabra drenjinu. Odskakuta on zadovoljno na proplanak kraj potoka i po~e se sam sebi diviti. Kako mu je samo palo

%

Sok, ili himber U lonac sipati tri litre vode i staviti da provri. Drenjine oprati i dodati provreloj vodi. Kuhati 20 minuta pomjeriti s vatre, ostaviti da se ohladi te ih ispasirati (te~nost ne bacati). Masu koja ostane u presi, ili gazi, naliti s ostatkom vode, vratiti na vatru i kuhati jo{ pet minuta. Ostaviti da se ohladi i ponovo ispasirati. Pomije{ati obe te~nosti, dodati {e}er i na smanjenoj temperaturi, uz mije{anje sa~ekati da se {e}er rastopi. Poja~ati temperaturu i kuhati jo{ 10 minuta. Fla{e oprati, sterilisati i u njih, jo{ vru}, sok sipati. Zatvoriti hermeti~kim zatvara~ima i ostavi do upotrebe. Kada se fla{a otvori, dr`ati je u fri`ideru. Sok u otvorenoj fla{i (onaj koji se upotrebljava) mo`e stajati dvije nedjelje a da se ne pokvari. Zato je najbolje puniti manje fla{e. Sok se rastvara obi~nom ili kiselom vodom.

Sastojci: 4,5 litre vode, dva kilograma zrelih drenjina i jedan kilogram {e}era.


Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

“

drenu i pekmezu

Nazivi su jo{: drijenjak, drenjina, dren, dreni~, drnak, drenovina. To je samoniklo razgranato drvo u obliku grma, a mo`e izrasti i visoko. Uspijeva na podru~ju ju`ne Europe. Poznat je u prehrani i lije~enju u staroj Gr~koj, a opisao ga je lije~nik Dioskurit. Kod nas raste u listopadnim {umama umjerene klime. Plodovi drena sitne su duguljaste bobice oporog okusa. Kada sazriju, postanu tamnocrvene i omek{aju, slatko-kiselog okusa su i jedu se kao izuzetno ukusno svje`e vo}e. Plod drena sadr`i 10% {e}era, pektine, 23,5% organske kiseline, glikosalnu kiselinu, sluz, treslovinu i 50-90 mg vitamina C, a u kori sadr`i smolu. Koristi se kao vo}e u svje`em i su{enom stanju i prera|uje se u pekmez, marmeladu, vo}ne sokove, slatko i kompot. U nekim krajevima od drena se prave vino i rakija. Koristi se i kao za~in, za jela od mesa i ribe, u Rusiji za pripremu kiselih juha, a u Njema~koj ukuhan sa {e}erom i

z Na ovom podru~ju ni jedna ku}a ne do~eka zimu bez papirne kese ili kartonske kutije pune su{enih drenjina. Kuha se kao kompot ili ~aj, a mo`e zatrebati i kao lijek za stomak z I tako, nakon izvjesnog vremena do|e jo{ jedno ljeto i vo}e po~e zriti, jedno po jedno, a drenjina stoji zelena, sitna i tvrda z Kad je zapadao prvi snijeg sjete se drenjka, koji se u me|uvremenu ukomio. Ispeko{e prvu rakiju. Bila je jaka k'o drenovo drvo i lijepog okusa kojeg niko drugi nema

15

octom kao dodatak jelima. U ju`nim dijelovima Italije i Francuske nezreli plodovi drena konzerviraju se u slanoj vodi s dodatkom koroma~a, aromatiziraju i koriste kao masline. Od kore i ploda prave se ljekoviti ~ajevi u narodnoj medicini. Su{eni dren, zreli crveni plodovi drena rasprostru se na suhom i toplom mjestu bez direktnog sunca, koristi se za ~aj, koji je neobi~no bogat vitaminom C. Pekmez od drena se pravi od jednog kilograma zrelih plodova i kilogram {e}era tako da se mije{aju lagano u jednom smjeru pet sati, a zatim se stave u posude i dobro zatvore. Pekmez se ne kuha!

\em, ili d`em, pitanje je sada na pamet da uzme to drvo!? Pa naravno, ono cvjeta dok drugo vo}e jo{ i ne misli, pa }e prva i roda dati. A prvo vo}e je uvijek najskuplje. Kad drenjine odnese na pijacu ljudi }e ga zlatom pla}ati! Drenji} je u to doba bio veliko drvo, visoko, jako i granato kao hrast. To mu nije i{lo u prilog pa "ljepotan" svojom nemarno{}u od lijepog drveta napravi neu-

glednog "kr`ljavka". Njegova surovost u~ini da ljeskovo li{}e postane dlakavo, da `ari kao kopriva i da su grane tvrde. Tako ga ni ljudi ni stoka ne}e dirati, a ni djeca kidati. Pro|e par godina i do|e jo{ jedno ljeto i vo}e po~e zriti, jedno po jedno, a drenjina stoji zelena, sitna i tvrda. "Gazda" bijesan sjedi pod njom. Prolaze ljudi pa se ~ude {ta uradi od onakvog

%

%

Nakon {to smo skuhali drenjine odvojimo ih od soka, propasiramo (o~istimo od ko{tica), izmjerimo dobivenu koli~inu i stavimo u ve}i lonac. Ako `elite malo rje|i d`em mo`ete dodati i malo teku}ine soka. Na svaki kilogram drenjina dodajemo 0,8 kilograma {e}era. Kuhati najvi{e oko pola sata da se previ{e ne ukuha. Vru} d`em sipati u vru}e tegle. drveta koje mu je donosilo puno para. Sve zbog straha da sitne bobice niko drugi ne obere. Jednog lijepog jesenjeg dana "gazda" sko~i k'o oparen i dreknu: "Ja ga vi{e ~ekati ne}u, d`aba vam ga!" Sti`e i jesen. Upravo kad je sva ljetina bila pokupljena, crveni plodovi drenjine po~e{e otpadati. Nai|e narod pa po~e kupiti i smi{ljati {ta }e praviti. Jedni |em, drugi

pekmez, tre}i sok, a najvi{e je bilo onih koji su se umorili pa su slatke bobe sasuli u jednu veliku ba~vu. Kad je zapadao prvi snijeg sjete se drenjka, koji se u me|uvremenu ukomio. Ispeko{e prvu rakiju. Bila je jaka k'o drenovo drvo i lijepog okusa kojeg niko drugi nema.

Sad je ba{ vrijeme za drenjinu. Halid Alijagi}


16

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

TOMA[ICA

NAJVE]A MASOVNA GROBNICA

KOD PRIJEDORA

Toma{ica, opasana smrtnim jaucima Niha D`ani} Ninski

N

ad Toma{icom nadomak Prijedora, te{ki, tmurni oblaci. Ledena ki{a brije po obrazima, a hladan zrak i vjetar raznijeli su okolinom miris smrti i jauka koji se sa ove, do sada najve}e masovne grobnice u BiH {ire od 3. septembra od kako je strati{te nesrpskog stanovni{tva prona|eno. Bageri, unato~ lo{em vremenu, kopaju i dalje. Tra`e se tijela nedu`no ubijenih, a koliko ih je jo{ tu ba~eno, te{ko je pretpostaviti. Najgore slutnje da je na ovom mjestu zakopano na stotine Bo{njaka sa podru~ja prijedorske op}ine, ve} su se obistinile. Toma{icu su u utorak obi{li i ~lanovi Udru`enja penzionera i vojnih osiguranika USK-a. Danima prije njihove posjete, ovdje su bili mnogi, da se osvjedo~e o stravi~nom zlo~inu koji je po~injen nad nevinim narodom. Ni djecu nisu po{tedjeli okrutne smrti. Ni `ene, ni stare ni bolesne. Nikoga ko im se u bezumnom kolja~kom pohodu 1992. godine, na{ao na putu. Zlo~in ipak ne}e ostati skriven, ho}e li ostati neka`njen, pokazat }e vrijeme pred nama.

Zemlja nije htjela kriti tajnu Prof. dr. Mujo Begi} tvrdi da je Toma{ica najve}a masovna grobnica u Evropi

nakon Drugog svjetskog rata. Ta stravi~na ~injenica na `alost, nije dovoljan motiv onima koji bi morali, da konkretnije pomognu istra`iva~ki tim Instituta za tra`enje nestalih BiH u namjerama da sve `rtve prona|e u ovoj masovnoj grobnici i osigura im dostojanstvenu sahranu i d`enazu. - Slike stradanja su te{ke, ~ak prete{ke. Ali, one na nijemi na~in svjedo~e o dubini po~injenog zlo~ina nad njima. Iskopavamo saponificirane, neskeletizirane ljudske ostatke zbog uvjeta tla u kojima su se godinama nalazili. Grobnica je vi{e puta otkopavana, u nju su iznova i iznova bacana nova tijela ubijenih pa je opet zatrpavana, tako da smo tijela prona{li na najve}oj dubini od 12 metara, govori dr. Begi}.

Najve}a masovna grobnica u Evropi skrivala tijela ubijenih Bo{njaka. Do sada ekshumirano 430 `rtava. Tijela svjedo~e o brutalnim egzekucijama

Ekshumirano 430 tijela Iz Toma{ice je do sada ekshumirano 430 tijela, 275 kompletnih. Sva su preba~ena u halu [ejkova~a u Sanskom Mostu, koja vi{e nema uvjeta za smje{tanje jo{ posmrtnih ostataka. Nema sistema za rashla|ivanje, a ni prostora, obja{njava dr. Begi}, pa se te`ak miris raspadaju}ih ljudskih tijela {iri daleko izvan hale [ejkova~a. Tijela svjedo~e o na~inu na koji su ubijeni, uz mnoga su prona|eni osobni dokumenti, pro-

pusnice za kretanje po Prijedoru, klju~evi od ku}a, novac, zdravstvene knji`ice i dosta drugih osobnih stvari `rtava. Na jednom ru~nom satu `rtve, kazaljke su stale na 20 minuta do 6. Pletenice `enske osobe svjedo~e da se radi o mla|oj `rtvi, ta~na dob kao i identitet bit }e utvr|ena naknadno. Novac prona|en kod nekih `rtava svjedo~i da egzekutori nisu imali vremena za plja~ku, `urili su pobiti {to vi{e Bo{njaka.


Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE

KRAJINA +

17

www.usnkrajina.com.ba

“ 30.000 ljudi Torturu pro{lo

Samo iz jedne porodice iz sela Zecovi,

ubijeno je 17 djece.

- Samo iz jedne porodice iz sela Zecovi, ubijeno je 17 djece. Da je postojala o~ita namjera agresora da nad Bo{njacima i Hrvatima prijedorske regije izvr{i genocid, brojni su dokazi. Kroz 59 logora stravi~ne torture pro{lo je preko 30.000 ljudi, 49.000 ih je sa ovih prostora protjerano. Toma{ica je 61 masovna grobnica na ovom podru~ju. Egzekucije su vr{ene na razli~ite na~ine u periodu od maja do 15. augusta 1992. godine. Iz

samog Prijedora ali i okolnih naselja, ljudi su neselektivno izvo|eni iz svojih ku}a, ubijani ili na ku}nom pragu ili u logorima ili nad samom grobnicom. Postoje dokazi da su za ukopavanja ljudi u grobnicu zloupotrebljavani mje{tani bo{nja~ke nacionalnosti, a potom su i oni likvidirani. Dovo`eni su na ovo mjesto i danju i no}u u kamionima. Ko je dovezen `iv, ubijen je nad jamom, govori dr. Begi}. Lokalno stanovni{tvo srpske

nacionalnosti sve ove godine nakon zlo~ina, mirno i nesmetano `ivjelo je svoje `ivote. Oni nadomak Toma{ice imali su pogled na najve}u masovnu grobnicu iz koje se {irio miris jezive smrti, i o tome su {utjeli. Sa njihovih prozora, pogled ka smrti. I niko ni rije~i. Sve do dana kada je o ovom mjestu progovorio biv{i pripadnik VRS, i sam u~esnik u dovo`enju i uklanjanju tijela ubijenih. Savjest je bila ja~a od zavjeta {utnje.

Istina izlazi na vidjelo Ogroman posao na iskopavanju ubijenih u Toma{ici iziskuje i velika materijalna izdavanja. Ono {to je Tu`ila{tvo BiH do sada izdvojilo, nije dovoljno. Mahom Kozar~ani, ~lanovi obitelji ubijenih i nestalih, izdvojili su svoja sredstva i financiraju tro{kove za bager koji je upotrijebljen za iskopavanja. Zabrinajva i nedovoljna anga`iranost drugih institucija da se sna`nije anga`iraju kako bi istina iz Toma{ice izi{la na vidjelo, a

`rtvama se dao mir i spokoj. Prof. dr. Mujo Begi} ne `eli iznositi pretpostavke o broju ubijenih koji jo{ le`e na dnu Toma{ice, ali se sumnja da ih ima bar jo{ onoliko koliko ih je do sada na|eno. [utnja i apsolutna medijska blokada od strane medija iz RS-a bolan je dokaz da istina svakog jednako ne interesira. A istina je poku{ana skriti u utrobi Toma{ice, i unato~ poku{ajima zata{kavanja, ona ipak izlazi na vidjelo.


18

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

INTERVJU: HAJIDA BEGANOVI], dr.vet.med. DIREKTORICA VETERINARSKOG

U nama su prepoznali Na ~elu ste renomirane kantonalne ustanove koja iz godine u godinu bilje`i izvanredne poslovne rezultate. U ~emu je tajna Va{eg uspjeha? BEGANOVI]: Prije svega hvala vam na pozitivnom mi{ljenju o na{oj ustanovi, jer upravo pozitivno mi{ljenje ljudi koji nisu na{e struke je i tajna na{eg uspjeha. Pribli`iti djelatnost da bude razumljiva obi~nom ~ovjeku, biti realan, znati svoje mogu}nosti te bazirati rad na osnovu stru~nosti i potrebama tr`i{ta, voljeti svoj poziv, je koncept uspjeha na{e ustanove. Naime, pribli`iti obi~nom ~ovjeku na{u djelatnost je posao koji nije nimalo lak, ako krenete od toga da pojedine poslove ne mo`ete prevesti na maternji jezik, pa do tuma~enja pravilnika i podzakonskih akata koji su nam vodilja kroz posao, a kroz koje i obja{njavamo na{u djelatnost i postupke vidljivo je da je to jedna konstanta kojoj morate biti posve}eni kroz ~itav svoj rad, a i vrijeme koje posvetimo analizi dostavljenog uzorka nije ni{ta vi{e u odnosu na informisanje gra|anstva kako na{eg kantona tako i {ire. Biti realan i znati svoje mogu}nosti je velika stepenica u na{em poslu, a pogotovo u na{oj ustanovi koja se samofinasira, te stoga realnost i usmjeravanje bud`eta mora biti dobro isplanirano potkrijepljeno stru~nim opravdanjem i biti prvi u pru`anju usluge na tr`i{tu ili se pripremiti za nadolaze}u legislativu i na taj na~in doprijeti do svakog proizvo|a~a namirnica animalnog porijekla. Za sve je potrebna dobra vizija te volja za onim {to radite, a zatim tu dolazi do izra`aja timski rad, bez kojeg funkcionisanje Zavoda ne bi uspjelo, a u isto vrijeme ta~no definisani poslovi za ta~no odre|enog ~ovjeka, te stoga pripisivanje uspjeha jednom ~ovjeku ne samo u na{em poslu nego u bilo kojem nije mogu}e niti je nadasve realno, a u isto vrjeme da se sve planirane aktivnosti ispune i da nosite naziv uspje{ni. Veterinarski zavod Biha} prepoznatljiv je ne samo u BiH nego i u zemljama okru`enja. [to je to {to ovda{njem Zavodu daje prednost u odno-

pitanju rad Zavoda na ~ijem ste ~elu, ali i uop}e na tokove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine?

su na ostale u zemljama okru`enja? BEGANOVI]: Na{ rad, ljubaznost, stru~nost pa mogu re}i i cijene na{ih usluga (analiza), transparentnost, uslu`nost, brzina, standardi, razumljivost, samo su neke od indicija za{to bi bili prepoznatljivi i imali prednost u odnosu na neke druge institucije. Nama nikad nije bilo u cilju da se poredimo sa nekim drugim institucijama istog tipa, nadasve smo kroz opis poslova du`ni da kontaktiramo i {irimo saznanja i mogu}nosti i na taj na~in ja~amo laboratorijsku mre`u u BiH. Prepoznatljivi smo zasigurno po Akreditaciji za standard 17025, od strane Hrvatske akreditacijske agencije jer smo prvi imali takvu vrstu akreditacije i bili osposobljeni za izvo|enje takvih analiza. Jedini u BiH imate laboratoriju sa standardom 17025. O kojim se uslugama i metodama za koje ste certificirani konkretno radi? BEGANOVI]: Akreditirani smo za standard 17025 od 2007. godine i tada smo bili jedini iz domena na{e djelatnosti u BiH. Me|utim, kako na{a akreditacijska agencija BATA nije zavr{ila svoju akreditaciju odnosno nije bila potpisnik MLA sporazuma, zajedno sa uposlenicima odlu~ila sam da se prijavimo kod druge akreditacijske agencije i da time u~inimo na{e nalaze o ispitivanju priznatim i van granica BiH. S obzirom da je na{a akreditacija koju smo

Na{ cilj kod akreditiranja bio je i pored konstantnih komitenata i „ njihovih zahtjeva za analize da

budemo spremni za ulazak R Hrvatske u EU odnosno da Grani~ni prijelaz Iza~i} mo`e imati jedini takvu uslugu. Da li to drugi prelazi imaju ili koliko su udaljeni od najbli`e laboratorije ne bih znala re}i, ali ono {to sa sigurno{}u znam, to je da Grani~ni prijelaz Iza~i} to ima posjedovali bila bazirana na starim metodama na osnovu kojih nismo mogli da se prijavimo za akreditaciju kod druge ku}e bilo je potrebno puno truda, znanja, odricanja, materijalnog ulaganja, odnosno trebali smo da stvorimo jednostavno re~eno neku novu laboratoriju, novi zavod te kompletne procese rada zaboravimo i uvedemo nove, a sve to u veoma kratkom roku, kako bi tu uslugu mogli da plasiramo na tr`i{te. S obzirom da smo i jedina laboratorija sa dvojnom akreditacijom, bili smo spremni kada je na{a akreditacijska ku}a postala potpisnik BLA sporazuma da prijavimo i ponovo se akreditiramo i to smo, na zadovoljstvo sviju nas, uspje{no odbranili. Zaista su brojne usluge i metode koje radi Veterinarski zavod Biha}. Podru~ja za koja smo akreditirani su: Fizi~kohemijska ispitivanja: hrana, Rezidue veterinarskih medicinskih proizvoda. Mikrobiolo{ke analize: hrana, veterinarska mikrobiologija i Ispitivanja u veterinarstvu: serolo{ka, bakteriolo{ka, parazitolo{ka.

Veterinarski zavod Biha} uspio je osigurati certifikate koji su, pored ostalog, bili klju~ni faktor da Grani~ni prijelaz Iza~i} dobije status BIPovog prijelaza, {to je, slo`it }ete se, od presudne va`nosti za privredu ovog kraja. Kakve implikacije to ima kada je u

BEGANOVI]: Na{ cilj kod akreditiranja bio je i pored konstantnih komitenata i njihovih zahtjeva za analize da budemo spremni za ulazak R Hrvatske u EU odnosno da Grani~ni prijelaz Iza~i} mo`e imati jedini takvu uslugu. Da li to drugi prelazi imaju ili koliko su udaljeni od najbli`e laboratorije ne bih znala re}i, ali ono {to sa sigurno{}u znam, to je da Grani~ni prijelaz Iza~i} to ima. Sve {to je bilo iz domena struke, usluga koje mi provodimo na terenu, je adekvatno implementirano i primjenjuje se kako na doma}e proizvo|a~e namirnica animalnog porijekla, tako i na uvoznike istih koji tra`e na{e analize, kada je u pitanju Odjel za higijenu i tehnologiju namirnica animalnog porijekla, te isto tako i ni{ta manje spremno je do~ekao i Odjel za epizootiologiju i zarazne bolesti sa pripadaju}im laboratorijama. Bila nam je namjera a i ostala je da Ustanovu profiliramo {to se ti~e domena djelatnosti u pru`anju usluga i na taj na~in najzapadnijem kantonu sa pripadaju}im grani~nim prijelazom damo priliku i po na{em mi{ljenju kao i pridr`avaju}i se propisanog ispunimo u tom momentu nezamislivu misiju da postoji takva laboratorija, {to nama u obimu posla i ne bi ne{to zna~ajno donijelo promjene s obzirom da smo prisutni od 2012. godine apsolutno u svim kantonima F BiH. Zasigurno bi bilo ispravno, po li~nom

mi{ljenju, kao gra|anina ovog kantona da je grani~ni prijelaz uvr{ten kao tre}i BIP, kako zbog na{ih proizvo|a~a tako i zbog onih koji bi to potencijalno postali, jo{ ako se tome doda da je poljoprivreda strate{ka grana razvoja Kantona i da ga njegova geografska pozicija opet svrstava u one koji bi to trebali biti. Ali s obzirom da je to pitanje koje izlazi iz domena direktne djelatnosti Zavoda mi{ljenja sam da nisam kompetentna, te da ima kompetentnijih po ovom pitanju kako u Kantonu tako i na vi{em nivou da sigurnije, podobnije i ta~nije iznesu ~injenice i informi{u sviju nas. U Veterinarskom zavodu ove je godine u okviru CEP-ovog projekta obavljen trening odnosno obuka za veterinarske analiti~are. [ta konkretno donosi ovaj projekt odnosno koji je cilj ove obuke? BEGANOVI]: Prvi put od kada Zavod postoji uspjeli smo se izboriti za donaciju prilikom uvo|enja validiranja i akreditiranja rezidualnih metoda, te na taj na~in osigurali zavodu tri nove metode na {est matriksa (mlijeko, meso, urin, mlije~ni proizvodi, riba i proizvodi od ribe), da se izvode i rade na onaj na~in kako to radi bilo koja laboratorija u EU. Ukupno u ovoj godini smo validirali pet metoda i to je prvi put, kako nas je obavijestila ekspertica iz Slovenije da je jedna laboratorija uspjela u jednoj godini odraditi toliki posao i


Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

ZAVODA BIHA]

potencijal i snagu zaokru`i trenutno najtra`enije rezidualne (skrining) metode. Naime, validacija metode je dugotrajan, zahtjevan i skup proces. Postupak validacije zahtjeva skupljanje svoje banke negativnih uzoraka odre|enih matriksa, tri puta vi{e o~itavanja i samim tim tro{enja repromaterijala, te prora~une koji kasnije i slu`e za sigurno o~itavanje rezultata bilo kojeg matriksa koji je validiran. Nadam se da na ovom ne}emo stati, jer ve} slijede}e godine su nam u pripremi i druge rezidualne materije koje bi validirali i akreditirali, a koje su potvrdne za polje tih rezidua. I ovom prilikom zahvalila bih se ambasadoru Slovenije i njegovom zamjeniku, nadalje UNDP-u koji zajedno implementiraju ovaj projekat u J.U. Veterinarski zavod Biha}, {to su u nama prepoznali potencijal i snagu da ovakav te`ak posao mo`emo dovesti do kraja, s obzirom ako se tome pridoda i ~injenica da je to mlada laboratorija koja je za`ivijela po~etkom 2012. godine i punim kapacitetom po~ela da pru`a usluge iz svog domena. Posebnu pa`nju poklanjate stalnom rastu i razvoju ustanove koju predvodite. Da li ste zadovoljni postoje}im asortimanom usluga i da li planirate uvo|enje novih dijagnosti~kih ispitivanja, a s tim u vezi imate li mogu}nosti za uvo|enje i novih profitabilnih djelatnosti?

19

BEGANOVI]: Ta~na je Va{a konstatacija, me|utim asortiman usluga i dalje dosta zavisi o potrebama tr`i{ta i o provo|enju onog {to je usagla{eno i propisano. Svakako }u nastojati uvesti neke nove metode i dati prostora za uvo|enje drugih profitabilnih djelatnosti, a u okviru struke, koliko to bude mogu}e provesti kroz bud`et ustanove, jer prije svega ne treba ugroziti postoje}a dostignu}a nau{trb ne~eg novog koje bi egzistiralo samo na papiru. Da li je Veterinarski zavod kadrovski i tehni~ki spreman za uvo|enje novih dijagnosti~kih

procedura i da li u tome imate podr{ku osniva~a? BEGANOVI]: J.U. “Veterinarski zavod” Biha} ima dosta stru~an kadar koji se godinama isprofilirao u magistre i doktore nauka, me|utim i dalje permanentno ula`emo u obuke i stru~na usavr{avanja uposlenih svih stru~nih sprema i profila, a kako bi ste~eno znanje mogli implementirati kroz usavr{avanje uvedenih metoda i uvo|enjem novih, a sve u skladu sa financijskim mogu}nostima Zavoda. Nadasve uvedeni standardi nas obavezuju na to. U toku 2013. godine smo adaptirali Odjel za epizootiologiju i zarazne bolesti i doveli ga na

nivo pribli`an evropskom, nabavili smo dosta nove opreme i repromaterijala, ugradili dvojnu komoru za ~uvanje uzoraka za proces analize, opremili laboratorije sa novim inventarom, uveli sigurnosne i za{titne mjere kako u smislu rekonstrukcije tako i kroz sistem okolinskog upravljanja (sistem upravljanja okoli{em) - BAS EN ISO 14001:2009, a sve u svrhu adekvatnijeg, sigurnijeg i stru~nijeg rada i osiguranju uposlenima rada na vi{em nivou pri obavljanju redovnih poslova. Moram naglasiti da smo i prva laboratorija koja je uvela sistem upravljanja okoli{em. Podr{ka osniva~a do sada nije bila upitna, ali s obzirom da

smo Ustanova koja nije na bud`etu te da isklju~ivo svoje poslovanje obavljamo kroz vlastite prihode mo`emo se pohvaliti odnosom osniva~a koji nam daje podr{ku da istrajemo u svojim planovima. U tu svrhu smo u toku 2013. godine o ~emu je javnost i bila informisana imali vi{e posjeta zvani~nika koji su posjetili na{ kanton, te su tom prilikom zahvaljuju}i Vladi USK na ~elu sa premijerom dr. sci. Hamdijom Lipova~om posjetili i na{u Ustanovu i tom su prilikom pojedini zvani~nici izrazili `aljenje kako nisu znali da postoji ovakva ustanova u BiH. S tim u vezi u pripremi je i nekoliko projekata koji bi trebali biti realizirani u toku 2014. godine.

„

Na{ rad, ljubaznost, stru~nost pa mogu re}i i cijene na{ih usluga (analiza), transparentnost, uslu`nost, brzina, standardi, razumljivost, samo su neke od indicija za{to bi bili prepoznatljivi i imali prednost u odnosu na neke druge institucije. Nama nikad nije bilo u cilju da se poredimo sa nekim drugim institucijama istog tipa, nadasve smo kroz opis poslova du`ni da kontaktiramo i {irimo saznanja i mogu}nosti i na taj na~in ja~amo laboratorijsku mre`u u BIH Kako vidite u budu}nosti rad ove ustanove? BEGANOVI]: Veterinarski zavod Biha} ima budu}nost onoliko koliko budemo odr`avali i unapre|ivali ono {to smo do sada postigli, a to su standard koji daje op}e zahtjeve za kompetentnost ispitnih laboratorija - BAS EN ISO /IEC 17025:2006, sistem upravljanja kvalitetom BAS EN ISO 9001:2008, sistem okolinskog upravljanja (sistem upravljanja okoli{em) - BAS EN ISO 14001:2009, ako se provodi propisano i implementira u potpunosti, te u svakom slu~aju bude imao podr{ku svih institucija koji su prirodom posla vezani za na{ rad. Veterinarska struka je usko vezana kako sa hranom u {irem smislu te rije~i tako i sa zdravljem `ivotinja, te tako na{a ustanova kao samo jedna grana veterinarstva ~ini simbiozu i neraskidivi lanac kada je u pitanju dobijanje zdravog konzumnog proizvoda i sirovine za taj isti proizvod. Zahvaljujem se i vama {to ste mi ukazali povjerenje da decidnije porazgovaramo o J.U “Veretinarski zavod” Biha}, te }e i ubudu}e zaposlenici ove Ustanove stajati na raspolaganju kako Vama tako i {irem gra|anstvu koji su potencijalni korisnici na{ih usluga. Razgovarala: Sanela Pa{agi}


20

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

KRAJINA +

www.usnkrajina.com.ba

ODR@ANA SJEDNICA SENATA UNIVERZITETA U BIHA]U

U^ENICI IZ USK-A OSVOJILI VRIJEDNE NAGRADE

D`amiju Alad`a nikada nisu vidjeli, Vladi upu}en pri- a napisali o njoj najljep{e radove jedlog ~lanova UO „ Prvi put, nagrade ove Fondacije dodijeljene su iz reda nastavnika u~enicima iz

„ U Biha}u je pro{le je i Odluka o osnivanju sedmice odr`ana sjedCentra za podr{ku nica Senata Univertre}eg ciklusa studija a ziteta. Osim niza u tom pravcu su imenimenovanja komisija ovani ~lanovi a ~ine ga za ocjenu o odbrani nastavnici i profesori. doktorskih disertacija, Refik Na dnevnom redu Seizbora u zvanja nasta- [ahinovi} nata bilo je i rje{avanje vnika i suradnika na statusa ~lanova Upravnog Biotehni~kom, Pedago{kom odbora iz reda nastavnika. i Pravnom fakultetu Senat Senat je imenovao ~etiri Univerziteta u Biha}u na ~lana i sa~inio prijedlog

Konkurs za izbor rektora „ Usvojena je i Odluka o raspisivanju Konkursa za izbor rektora Univerziteta u Biha}u i dva prorektora, a radi se o izboru prorektora za nastavu i studentska pitanja i prorektora za nau~noistra`iva~ki rad i me|uuniverzitetsku suradnju u zemlji i inozemstvu. S obzirom da se kraj mandata bli`i i dvojici dekana, Pravnog i Pedago{kog fakulteta, konkursnu proceduru morat }e na vrijeme provesti i te dvije organizacione jedinice. pro{losedmi~nom zasjedanju je razmatrao i Izvje{taj o promociji Centra za podr{ku osnivanju tre}eg ciklusa na Univerzitetu u Biha}u u sklopu Tempus projekta “Uvo|enje osiguranja kvaliteta u doktorske studije”. Razmatran je i usvojen Nacrt pravila o III ciklusu studija koji }e biti upu}en svim organizacionim jedinicama na uvid u trajanju 45 dana. Plan je da se do kraja ove godine donesu Pravila o III ciklusu studija na Univerzitetu u Biha}u. Donesena

kandidata koji je uputio Vladi Unsko-sanskog kantona. - Senat se o~itovao o ovoj ta~ki dnevnog reda i zaklju~io da za ~etiri ~lana Upravnog odbora koja su bila u ranijem sazivu ne}emo raspisivati konkurs ve} }emo razrije{iti du`nosti samo jednog ~lana koji sukladno zakonskoj proceduri ide u penziju i Vladi USK-a predlo`iti tri ~lana koja su bila i ranije ~lanovi Upravnog odbora iz reda nastavnika, - istakao je rektor Refik [ahinovi}. N. Pirali}

Unsko-sanskog kantona, jedna u Gimnaziju u Velikoj Kladu{i, druga u O[ “Harmani I” u Biha}u

„ Na Natje~aj za najbolji likovni rad, poetski i prozni sastav o temi Alad`a d`amija - ljepotica Balkana, koji je raspisao Rijaset IZ u BiH za u~enike osnovnih i srednjih {kola, u predvi|enom roku pristiglo je 1.097 radova od ~ega 838 likovnih i 289 poetskih i proznih sastava. Imelda Muzaferovi}, u~enica tre}eg razreda Gimnazije u Velikoj Kladu{i je prema ocjeni komisije osvojila prvo mjesto za najbolji prozni sastav, a Emir Pa{agi}, u~enik devetog razreda O[ “Harmani I” iz Biha}a osvojio je II mjesto u kategoriji najboljih poetskih sastava. Kako su nagra|eni u~enici prona{li inspiraciju da se poetski i prozno izraze o Alad`a d`amiji, a da je nikada nisu posjetili niti vidjeli, osim na slikama u knjigama, najbolje ka`u zapravo oni sami, jer su d`amiju opisivali tra`e}i

emociju duboko u sebi, u sje}anjima onoga {to su o njoj slu{ali i vidjeli na internetu.

Daljina nije bitna - Posebno sam radostan zbog ove nagrade jer sam u pjesmi koju sam pisao uspio do~arati i prenijeti poruku o ljepoti Alad`a d`amije iako je nikada nisam vidio. Od roditelja i vjerou~itelja sam slu{ao da je zaista ova d`amija bila jedna od najljep{ih, a o njoj sam i puno ~itao. Radujemo se svakoj nagradi, ali ova mi je posebno draga s obzirom da su na{i radovi progla{eni najboljima u jako velikoj konkurenciji i bit }e mi motiv da pi{em i ubudu}e, prvenstveno za svoju du{u, - ka`e Emir Pa{agi}, u~enik nagra|en za svoj poetski izra`aj o d`amiji Alad`a. Emir se posebno zahvaljuje na podr{ci razredniku i nastavniku vjeronauke Rijadu Maki}u, te direktorici Belmani Trivuni}.

- Ovo je prvi put da osvojim ovako veliku nagradu, kao {to je prvo mjesto na dr`avnom takmi~enju i naravno mnogo sam se obradovala. Prije ovog, bilo je osvajanja nagrada iz literarnog stvarala{tva na op}inskom i kantonalnom nivou. Velika mi je ~ast {to sam mogla da predstavljam svoju {kolu na jednoj velikoj manifestaciji. Naravno, podr{ku su mi pru`ali moji prijatelji iz razreda i {kole,a ponajvi{e moj profesor vjeronauke i moj mentor na ovom takmi~enju Kasim Mugaji}, s kojim se pripremam za takmi~enje iz vjeronauke i nadamo se dobrim rezultatima. [to se ti~e osvojenog prvog mjesta iznenadilo me to {to je nagrada oti{la na krajnji zapad Bosne, daleko od same d`amije u Fo~i.Smatram da daljina nije ta koja mo`e prekinuti na{e misli i ideje da se napi{e neko dobro djelo. Naravno,nastavit }u da pi{em, kao {to sam ~inila i prije nagrade jer je to na~in da sebi

UDRU@ENJE “@ENE SA UNE” BIHA]

UNIVERZITET U SARAJEVU

Javna rasprava o reformi socijalnog sektora u F BiH

U dvorani “Juan Anto„ nio Samaranch” u Sarajevu u subotu, 9. novem-

„ Cilj kampanje je skrenuti pa`nju na postoje}i socijalni sistem u BiH, koji je, usprkos znatnim izdvajanjima, neefikasan, nepravedan i neodr`iv „ U Hotelu “Opal” u Biha}u, u petak, 15. novembra, u organizaciji Udru`enja “@ene sa Une” odr`at }e se javna diskusija o temi “Reforma socijalnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine”. Kampanju reforme socijalnog sektora u F BiH provodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Cilj kampanje je skrenuti pa`nju na postoje}i socijalni sistem u BiH, koji je, usprkos znatnim izdvajanjima za socijalnu za{titu u F BiH, neefikasan, nepravedan i neodr`iv {to dovodi i do toga da velik dio benefiPriredio: Edin Alagi}

cija odlazi bogatijim dijelovima stanovni{tva F BiH a ne siroma{nim kojima je najpotrebniji. Osnovni problem trenutnog socijalnog sistema je njegova neefikasnost u smanjenju siroma{tva. Preciznije re~eno bud`etske naknade za socijalnu za{titu koje se ne financiraju iz doprinosa ne idu ciljano onima kojima je pomo} najpotrebnija. Shodno tome, u suradnji s BORAM kompanijom, Udru`enje “@ene sa Une” i organizira okrugli sto i radionicu sa predstavnicima resornog ministarstva, vladinim

slu`benicima, korisnicima beneficija i svim drugim zainteresiranim stranama, a obuhva}ene su teme: - efikasnost i odr`ivost trenutnog sistema socijalne za{tite, - kako posti}i metode boljeg sistema za socijalna davanja i pravedniju raspodjelu, - sistem socijalne za{tite i siroma{tvo u F BIH, izdvajanja bruto dru{tvenog proizvoda u F BiH za socijalne naknade i na koncu {ta donosi reforma socijalnog sektora u F BiH. N. Pirali}

bra, uprili~ena je sve~ana promocija i dodjela diploma diplomantima, magistrantima i doktorantima Univerziteta u Sarajevu. Na sve~anosti, koju Univerzitet u Sarajevu organizira deveti put u svojoj historiji promovirano je 7.097 diplomanata, magistranata i doktoranata. Na osnovu odluke Senata Univerziteta u Sarajevu, najuspje{nijim studentima prvog i drugog ciklusa studija sa svakog fakulteta i akademije, kao i pridru`ene ~lanice Univerziteta u Sarajevu, uru~ena su posebna priznanja Univerziteta u Sarajevu “Zlatna zna~ka”, “Srebrena zna~ka” i “Povelja Univerziteta u Sarajevu”. Me|u nagra|enim diplomanata na{le su se i dvije Bi{}anke. Sanita Male{ki} je

pru`im odmor od svih {kolskih i obaveza op}enito, - rekla je Imelda Muzaferovi}, u~enica koja je na ovom takmi~enju osvojila prvu nagradu.

Nadareni u~enici Komisija u sastavu: Mirzet Hamzi}, prof. (predsjednik) i ~lanovi Ibrahim Durakovi}, prof., Nezim Halilovi}, prof., Selim Jarko~, prof. i mr. sci. Nezir Halilovi}, nepodijeljenog je mi{ljenja da je ovogodi{nji natje~aj opravdao svrhu te da su pristigli radovi pokazali da imamo nadarene u~enike s punom svije{}u o vremenu i prostoru u kojem `ivimo i okolnostima koje su pratile na{u historiju. Upravo okon~ano takmi~enje veliki je motiv ostalim u~enicima da se ubudu}e prijave sa svojim radovima, da se poku{aju izraziti u knji`evnom i likovnim smislu i na taj na~in odrediti mo`da i svoj `ivotni put. N.D`.N.

Bi{}anke Sanita Male{ki} i Armina Begi} dobitnice posebnih priznanja dobitnica Povelje Univerziteta u Sarajevu kao najbolji student prvog i drugog ciklusa studija po reformisanom curriculumu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bi{}anki Armini Begi} je dodijeljeno priznanje “Sre-

brena zna~ka”, kao jednom od najboljih studenata prvog ciklusa studija Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sisgurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Armina Begi} trenutno je studentica master studija, smjer Kriminologija. N.Pirali}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

BIHA]

21

ZAKUPLJEN PROSTOR www.facebook.com/Opcina-Bihac

SVE^ANO OTVORENA KULTURNA MANIFESTACIJA

ULICOM BI[]A ostaje kulturni brend Izudin Sara~evi}, savjetnik op}inskog na~elnika, u prisustvu velikog broja gra|ana Biha}a sve~ano je otvorio 16. po redu kulturnu manifestaciju Ulicom Bi{}a. Sve~ano otvaranje manifestacije odr`ano je u centru Biha}a ispred zgrade Op}ine defileom biha}kih ma`oretkinja te nastupom ansambla "Prijatelji sa Une".

- Kulturna manifestacija Ulicom Bi{}a bila je i ostala kulturni brend i tako }e biti i u narednom periodu za {to su najzaslu`niji gra|ani i op}ina Biha}, - kazao je Sara~evi}. Kao i svake godine podr{ku manifestaciji pru`ila je i op}ina Biha} i op}inski na~elnik Emd`ad Galija{evi}. Manifestacija sadr`i 21 kulturni doga|aj. Promocije

TURISTI^KA PONUDA

Biha} ZA turisti~ki voz Nacionalnim parkom

Nakon pro{lotjednog posjeta na~elnika Emd`ada Galija{evi}a Prometno-poslovnom podru~ju Biha} @eljeznica FiH i najave zainteresiranosti op}ine Biha} da zajedno sa hotelijerima sufinancira turisti~ki voz od Biha}a do Martin Broda, delegacija @eljeznica F BiH posjetila je Op}inu Biha}. Tom prilikom Marijo Kozina, izvr{ni direktor za razvoj i investicije @ FBiH i Re{ad Mand`o, pomo}nik izvr{nog direktora, zajedno sa Samirom Alagi}em, direktorom PPP Biha}, upoznali su na~elnika Galija{evi}a sa planovima `eljeznica. - Na~elniku smo prezentirali planove kada je u pitanju teretni saobra}aj Unskom prugom, te pro{irenje i dogradnju radionice za opravku vagona

knjiga, izlo`be, plesni nastupi, predstave, muzi~ki nastupi, i drugi sli~ni doga|aji obilje`it }e ovogodi{nje izdanje manifestacije "Ulicom Bi{}a". Biha}ka publika }e tokom petnaest dana imati priliku, izme|u ostalog, prisustvovati promociji knjige Ned`ada Ibrahimovi}a "Inkapsulirana tijela", ~iji je promotor knji`evnik Faruk [ehi}.

koja radi u Biha}u i koja je opravdala svoj rad i na{a `elja je da pro{irimo kapacitete za opravku vagona kako bismo u dogledno vrijeme bili u mogu}nosti da ukoliko se uka`e potreba i zaposlimo nove radnike. Tako|er, zainteresirani smo da realiziramo i projekt turisti~kog voza - kazao je Kozina. Interes Op}ine Biha} da zajedno sa ovda{njim hotelijerima financira turisti~ki voz Unskom prugom potekla je od na~elnika Galija{evi}a, koji je

kazao da je rije~ je o atraktivnom turisti~kom brendu koji bi turiste vozio na relaciji Biha} - Martin Brod i obogatio turisti~ku ponudu op}ine Biha} i Nacionalnog parka Una. - @eljeznice F BiH za op}inu Biha} je strate{ko poduze}e i Op}ina }e odraditi potrebne dozvole kada je u pitanju pro{irenje radionice za opravku vagona. Na{a inicijativa za sufinanciranje turisti~kog voza nai{la je na podr{ku menad`menta @eljeznica F BiH i trebamo definisati slijed koraka koji bi vrlo brzo u kona~nici doveli do konkretizacije ove ideje, - kazao je na~elnik Galija{evi}, da bez aktivnijeg u~e{}a svih nivoa vlasti ne mo`emo o~ekivati pobolj{anje turisti~ke ponude ovog kraja.


22

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

KANTON KATOLI^KI [KOLSKI CENTAR U BIHA]U, NEDJELJA, 17. STUDENOG

www.usnkrajina.com.ba

LIKOVNA KOLONIJA “ZA DJECU CENTRA DUGA”

Biha} Vukovaru

„ U ponedjeljak, 18. studenog, navr{avaju se 22 godine od vukovarske tragedije, dana kada je izvr{en jedan od najve}ih zlo~ina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U znak sje}anja na sve poginule i ubijene civile i branitelje Vukovara 1991.godine, a sada ve} tradicionalno pod motom “Biha} Vukovaru”, u organizaciji Katoli~kog {kolskog centra “Ivan Pavo II” u Biha}u }e biti obilje`ena ova obljetnica. Obilje`avanje “Dana sje}anja na `rtvu Vukovara 1991.-2013. “ odr`at }e se u nedjelju, 17. studenog u 17.30 sati u amfiteatru K[C “Ivan Pavo II” u Biha}u te paljenjem svije}a ispred {kole i molitvom za sve `rtve Vukovara.

UDRU@ENJE DOBROVOLJNIH DARIVALACA KRVI BIHA]

Humanisti opet na ulici „ Udru`enje darivalaca krvi Biha} odr`alo je svoju ~etvrtu, posljednju akciju darivanja krvi po planu za ovu godinu. Akciji se odazvalo 28 ~lanova, a Mustafa Liha, predsjednik udru`enja je zadovoljan odzivom darivalaca. Biha}kim humanistima je pristupilo pet novih ~lanova, a me|u njima prvi put krv je darovala i Elda Mid`i}, koja nije skrivala svoju radost i zadovoljstvo.

Uspješna inozemna izlo`ba i aukcija „ Projekt Likovne kolonije “Za djecu centra Duga” i nakon dvanaest godina postojanja i dalje je u usponu. Potvrðeno je to proteklog vikenda kada je u poznatoj minhenskoj galeriji “Filser und Gräf” odr`ana druga izlo`ba i aukcija djela s Kolonije u inostranstvu.

godine izlo`bu i aukciju ponovo trebali odr`ati u Berlinu.

Prodajna izlo`ba

Sve više umjetnika Prošle godine domaæin izlo`be bila je Galerija “Subject object” u Berlinu. Zahvaljujuæi konstantnom poveæanju broja umjetnika koji uèestvuju na koloniji uveæao se i broj prijatelja ovog projekta meðu kojima naroèito treba istaæi vlasnike privat-

„ Proteklog vikenda u poznatoj minhenskoj galeriji “Filser und Gräf” odr`ana je druga izlo`ba i aukcija djela s Kolonije u inostranstvu „ Na izuzetno uzbudljivoj aukciji prodano je osamnaest radova, a ukupan prihod premašuje dvadeset hiljada eura „ Nesebiènu medijsku podršku dala je i èuvena njemaèka glumica Senta Berger

nih galerija koji su se pridru`ili ovoj humanitarnoj akciji. Nesebiènu medijsku podršku dala je i èuvena njemaèka glumica Senta Berger. Za postavku u Galeriji Filser und Gräf su odabrana dvadeset i tri umjetnika sa

isto toliko radova. Na izuzetno uzbudljivoj aukciji prodano je osamnaest radova, a ukupan prihod premašuje dvadeset hiljada eura. Pored znaèajnog financijskog uspjeha ostvareni su i novi kontakti tako da bi sljedeæe

Organizatori projekta “Centar za nezbrinutu djecu Duga” iz Kulen Vakufa i Gradska galerija Bihaæ su izrazili zadovoljstvo postignutim rezultatima u Njemaèkoj, a trenutno uveliko rade na pripremi sljedeæe dvije prodajne izlo`be radova sa ovogodišnje likovne kolonije od kojih je prva u Bihaæu u Gradskoj galeriji od 14. do 30. novembra, a od 10. do 25. decembra u Asa Art galeriji u Sarajevu. H.A.

“POVEZIVANJE REGIONALNIH TV STANICA I POKRETANJE SATELITSKOG KANALA”

RTV USK-a donirana tehni~ka oprema vrijedna 50.000 eura

- Drago mi je da sam darovala dragocjenu te~nost, koja }e biti usmjerena prema onima kojima je potrebna. Pristupila sam udru`enju, a plaketa koju sam primila za prvo davanje krvi }e mi ostati zauvijek u sje}anju, kazala je Elda. Usprkos problemima u kojima se nalaze, biha}ko Udru`enje dobrovoljnih davalaca krvi doniralo je ra~unar Srednjoj tehni~koj {koli, {to je za svaku pohvalu. Radi neizmirenih obaveza za “stanovanje” u prostoriji koja se nalazi u zgradi “starog higijenskog” (Krupska bb) udru`enje je, ka`e predsjednik Mustafa Liha, ispraznilo kancelariju i sada svoju humanitarnu du`nost odra|uje iz hodnika stambene zgrade, {to je sramota za op}inske vlasti koje su im obe}ale pomo}.

„ U prostorijama RTV USK-a u utorak je izvr{ena primopredaja tehni~ke opreme koju je ova medijska ku}a dobila u okviru projekta “Povezivanje regionalnih TV-stanica i pokretanje zajedni~kog satelitskog kanala” putem Turske razvojne agencije (TIKA). - U projekt je uklju~eno pet regionalnih tv stanica a radi se o RTV Unsko-sanskog kantona, RTV Tuzlanskog kantona, RTV Gora`de, RTV Zenica i RTV Sarajevskog kantona. Vrijednost opreme koju je dobila RTV USK-a je oko 50.000 eura, to je terenska i studijska oprema, koja }e zna~ajno pobolj{ati kvalitet na{eg rada. Ovo je po~etak realizacije projekta povezivanja regionalnih tv stanica na

prostoru F BiH s obzirom da je krajnji cilj pokretanje zajedni~kog satelitskog kanala ovih pet televizija i to bi se trebalo realizirati najkasnije do kraja ove godine. Putem sate-

litskog kanala }emo emitirati vlastiti televizijski program koji }e prvenstveno biti namijenjen na{oj dijaspori {irom svijeta, a naravno i ostalim gledateljima. Mislimo da }e

satelitski kanal biti dobro prihva}en jer ve}ina dijaspore upravo poti~e s podru~ja Krajine i Podrinja, istakla je Nermina Zuli}, direktorica RTV USK-a. N.Pirali}


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

OGLASI

23

www.usnkrajina.com.ba

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON- OP]INA CAZIN JU OSNOVNA [KOLA “TR@A^KA RA[TELA” U TR@A^KIM RA[TELIMA Na osnovu ~lana 83.Stav j) i ~lana 137. i ~lana.148. Pravila JU Osnovne {kole “Tr`a~ka Ra{tela” u Tr`a~kim Ra{telima,Obavijesti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a broj: 10-49-20-232/13 od 20.08.2013. godine, [kolski odbor na na svojoj Sjednici odr`anoj dana: 04.10.2013. godine donio je Odluku da se raspi{e

KONKURS

za popunu radnih mjesta 1. Nastavnik informatike - 1 izvr{ilac do povratka zaposlenika sa funkcije a najdu`e do kraja nastave u {kolskoj 2013/2014. godini 2. Nastavnik tehni~kog odgoja - 1 izvr{ilac do kraja nastave u {kolskoj 2013/2014. godini 3. Nastavnik razredne nastave u P[ “Tr`ac“ - 2 izvr{ioca do povratka zaposlenica sa porodiljskog bolovanja 4. Nastavnik historije i geografije 1 izvr{ilac puna norma do povratka zaposlenika sa bolovanja 5. Nastavnik historije 4 nastavna sata na odre|eno vrijeme do kraja nasatve u {kolskoj 2013/2014. godini 6. Lo`a~ - kotlovni~ar u centralnoj {koli,

1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme

Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom kandidat pod rednim brojem 1. 2. 3. 4. i 5. treba da ispunjavaju i posebne uvjete predvi|ene Nastavnim planom i programom, Zakonom o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju,Pravilnikom o radu i Pravilima {kole. Prema Pedago{kim standardima za obavljanje poslova lo`a~a potreban je III, IV ili V stepen ma{inskog usmjerenja ili certifikat o osposobljenosti za obavljanje poslova rukovaoca centralnog grijanja-lo`a~a. Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti sljede}u dokumentaciju: 1. Kratku biografiju (navesti broj telefona radi poziva na intervju): 2. Diplomu o zavr{enoj {koli 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu 5. Uvjerenje da kandidat nije osu|ivan /MUP/ 6. Ljekarsko uvjerenje (po prijemu kandidata) Navedeni dokumenti moraju biti original ili ovjerena fotokopija, a dokumenti pod rednim brojem 4. i 5. ne mogu biti stariji od 6 mjeseci. Izbor i prijem kandidata prijavljenih na konkurs izvr{it }e se u skladu sa Kritirijem o na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa u pred{kolskim,osnovnim i srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju USK-a broj:10-34-173-1/12 od 06.01.2012. godine (u daljnjem tekstu: “Kriterij”). Pored naprijed navedenih dokumenata, kandidati su obavezni uz prijavu na konkurs, dostaviti i dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se, prema Kriteriju, izvr{iti bodovanje prijavljenih kandidata: - dokaz o progla{enom tehnolo{kom vi{ku od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - uvjrenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme - uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi - uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica potrebno je dostaviti sljede}e dokumente: - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ratnog vojnog invalida - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva demobilisanog branitelja - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida,poginulog, umrlog, nestalog branioca, - Uvjerenje slu`be za zapo{ljavanje USK-a da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe Za osobe koje dokazuju pripadnost OSRBiH kandidata i ~lanova njihovih porodica du`ne su prilo`iti posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov radni odnos nije prestao njihovom krivicom. Za osobe na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa djecom i Zakonom o socijalnoj za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK potrebno je dostaviti odgovaraju}i dokaz o pripadnosti navedenim kategorijama. Pored bodovanja sa kandidatima }e biti obavljen intervju, a o terminu odr`avanja intervjua kandidati }e biti naknadno obavje{teni. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Prijave slati na adresu: JU O[ “Tr`a~ka Ra{tela” u Tr`a~kim Ra{telima 77225 sa naznakom – Za konkurs za popunu radnog mjesta

DD "KOMBITEKS" Biha} - u ste~aju Ul. Hamze Hume bb. Biha} Na osnovu ~lana 101 i 103. Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. novine F BiH", br. 29/03 i 32/04) i Odluke Odbora povjerilaca u postupku unov~avanja ste~ajne mase ste~ajnog du`nika DD "KOMBITEKS" Biha} - u ste~aju Ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika, objavljuje:

O G L A S ZA 15. JAVNU PRODAJU POKRETNE IMOVINE I 13. PRODAJU NEKRETNINA KOJE SE NALAZE VAN OP]INE BIHA] STE^AJNOG DU@NIKA DD "KOMBITEKS" Biha} U STE^AJU PUTEM JAVNOG NADMETANJA A) POPIS PREDMETA PRODAJE 1. POKRETNA IMOVINA R/B LOT

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

NAZIV

PO^ETNA PRODAJNA CIJENA U KM

Prediona 1-uniflok, kardirani i ~e{ljani Prediona 2-ERM pre~ista~i Prediona 3-transport vlakana Prediona 4-karde C 4 i "U" sistemi za hranjenje kardi Prediona 5-upravlja~ki sistemi Prediona 6-pre~ista~i Prediona 7-UNIMIX, ~e{ljani i kardirani Prediona 8-LTG sistem Prediona 9-dublirka i ~e{ljara Prediona 10-briket presa Oprema za kotlovnicu Proizvodi iz prodavnice Proizvodi iz skladi{ta gotove robe Parovodi, klima-komore i kompresori UKUPNO

18.000,00 10.000,00 23.680,00 175.000,00 4.000,00 3.000,00 3.000,00 35.000,00 25.000,00 24.000,00 211.500,00 6.000,00 6.000,00 40.000,00 573.300,00

Za detaljan sastav pojedinih lotova zainteresirani se trebaju obratiti ste~ajnom du`niku. 2. NEPOKRETNA IMOVINA R/B LOT

15 16

NAZIV Prodavnica Cazin Tvornica Kulen Vakuf UKUPNO

PO^ETNA PRODAJNA CIJENA U KM

98.000,00 333.450,00 431.450,00

B. USLOVI PRODAJE 1. Pokretna imovina svrstana u Lotove prodaje se po Lotovima, u fizi~kom stanju na dan prodaje. Navedene cijene predstavljaju po~etne cijene i imovina se ne mo`e prodavati ispod te cijene. 2. Uz kupljene instalirane ma{ine kupljen je i dovodni kabel koji vodi od ma{ine do najbli`eg elektoormara, pod uslovom da kablovi idu kroz otvorene kanale. Ukoliko se dovodni kablovi nalaze ugra|eni u pod hale oni nisu prodati. Elektroormar ostaje u vlasni{tvu ste~ajnog du`nika. 3. Lot 14. Predmet prodaje nisu zidni nosa~i parovoda koji se nalaze u pogonu , a i van pogona. Kupac je du`an sav otpad koji nastane prilikom demonta`e kupljene robe odvesti van tvornice. 4. Za lot broj 14 zainteresirani }e preuzeti detaljno obja{njenje i upustvo vezano za prodaju ovog lota i du`ni su ga se pridr`avati. 5. Nekretnine (svrstane u Lotove od 15 i 16) se prodaje u fizi~kom i vlasni~kom stanju na dan prodaje. Dokazi o vlasni{tvu mogu se pogledati u sjedi{tu prodavca. 6. Prodaja imovine javnim nadmetanjem }e se odr`ati 29.11.2013. godine (petak) u 11,00 sati u zgradi Op}inskog suda u Biha}u, III sprat. 7. Uslovi prodaje: - usmeno javno nadmetanje odr`at }e se i ako na njemu u~estvuje samo jedan u~esnik koji ispunjava ostale Zakonom propisane uslove, - pravo u~e{}a u nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica, - ponu|ena cijena }e biti po~etna cijena nadmetanja, - pove}anje cijene u toku javnog nadmetanja za Lotove od 1. do 14. (za pokretnu imovinu), }e biti najmanje 500,00 KM, a najvi{e 2.000,00 KM. - pove}anje cijene u toku javnog nadmetanja za Lotove 15. i 16. (za nekretnine), }e biti najmanje 5.000,00 KM, a najvi{e 20.000,00 KM. - na javnom nadmetanju mogu u~estvovati kupci koji izvr{e polog nov~anih sredstava u visini 10% od po~etne cijene Lota, a najvi{e 10.000,00 KM za svaki Lot posebno. - uplatu izvr{iti na transakcijski ra~un DD KOMBITEKS Biha}-u ste~aju broj: 3385002206275492, ostvoren kod UniCredit Bank. - ponu|a~ima koji na javnom nadmetanju nisu stekli status kupca i drugog ili tre}eg najboljeg ponu|a~a, polo`eni novac }e se vratiti u roku od 5 dana od dana okon~anja javnog nadmetanja, - sve tro{kove preuzimanja i otpreme kupljenih predmeta, poreze, tro{kove prenosa vlasni{tva i ostale tro{kove snosi kupac, - u cijenu nije obra~unat PDV od 17%, - Imovina se prodaje po principu "vi|eno - kupljeno" te se naknadne reklamacije po bilo kom osnovu ne}e uva`avati, - najpovoljniji ponu|a~ je du`an uplatiti cjelokupni iznos kupljene imovine u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana prodaje, - ako najpovoljniji ponu|a~ ne uplati ukupnu cijenu iz licitirane imovine u nazna~enom roku (30 dana) smatra se da je odustao, te gubi pravo na povrat garancije - depozita, a kupcem se progla{ava slijede}i najpovoljniji ponu|a~ koji je u~estovao u postupku prodaje. Ako ni drugi po redu najbolji ponu|a~ ne uplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, gubi pravo na povrat u~e{}a - depozita i za kupca se progla{ava tre}i po redu najbolji ponu|a~. - Kupac je du`an je kupljenu pokretnu imovinu o svom to{ku iznijeti iz kruga prodavca u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana uplate ukupne cijene. Ukoliko svoju imovinu ne iznese iz kruga prodavca u gore navedenom roku du`an je pla}ati zakup od 5,00 KM/m2 mjese~no. 8. Uplatnicu sa naznakom broja Lota za ~iju kupnju u~estvuje, ponu|a~ }e dostaviti najkasnije 10 minuta prije po~etka javnog nadmetanja. Imovina koja je predmet prodaje mo`e se pogledati i dobiti sve informacije svakim radnim danom u vremenu do 8 h do 15 h u sjedi{tu prodavca, na web stranici Vanjskotrgovinske komore BiH www.komorabih.ba, i na telefone broj: 063 334413, 037 314922, info@revizijadervi.com i kombiteks.bihac@bih.net,ba Biha}, 08.11.2013. godine Ste~ajni upravnik


24

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SJE]ANJA

www.usnkrajina.com.ba

TU@NO SJE]ANJE Dana 14.11.2013. godine navr{ilo se sedam godina kako je na ahiret preselio na{

SJE]ANJE

ZAHID (Ahmeta) DIZDARI] 1939. – 2006. Prolazi vrijeme ali ne i tuga i bol za tobom. Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoja k}erka Zehira, zet Edin, unuke Edina i Sara Dana 14.11.2013. godine navr{ilo se sedam godina kako je na ahiret preselio na{

ZAHID (Ahmeta) DIZDARI] Uvijek }e{ ostati u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet.

ESAD (Esada) PRA^I] – Braco 16.11.2009. – 16.11.2013.

Supruga Pa{ima, sinovi Enam, Elvir, k}erka Elvira, snahe Mersada i Erna sa porodicama

SJE]ANJE Dana 14.11.2013. godine navr{ilo se sedam godina kako je na ahiret preselio na{

ZAHID (Ahmeta) DIZDARI] 1939. – 2006.

S ljubavlju i po{tovanjem

S ljubavlju i po{tovanjem. Neka ti je vje~ni rahmet.

Porodica

Tvoja k}erka Zirafeta sa porodicom

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

Dana 17.11.2013. godine navr{ava se 10 godina od smrti na{eg dragog supruga, oca, dida i brata

Dana 14.11.2013. godine navr{ilo se sedam godina kako je na ahiret preselio na{

IBRAHIM (Ferid) HRUSTANOVI]

ZAHID (Ahmeta) DIZDARI]

Tu`an je ovaj dan jer podsje}a na trenutak kad si zauvijek oti{ao od nas. Hvala ti za sve {to si nam u `ivotu pru`io. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet.

1939. – 2006.

Ni smrt, ni vrijeme ne mo`e izbrisati sje}anje, na tvoju dobrotu Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet.

Tvoji najmiliji

TU@NO SJE]ANJE na na{u dragu suprugu, majku, sestru i baku

SJE]ANJE na na{eg dragog supruga, oca, dedu

Tvoja k}erka Hava, zet Anel i unuka D`ana

BOLNO SJE]ANJE

SEAD (Ibro) PERVANI] – Seji 20.11.1994. – 20.11.2013. Vrijeme prolazi ali sje}anja, bol, tuga, praznina i dostojanstvo ostaju duboko urezana u na{im bolnim srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet a nama sabur. Tvoj jedini sin Ned`ad i supruga [efika

MARU MA@AR 19.11.2000. – 19.11.2013. S ljubavlju i tugom ~uvamo uspomene na tebe. Tvoji najmiliji

ESADA HAD@IABDI]A 15.11.2006. – 15.11.2013.

PONOSNO SJE]ANJE na svoje roditelje S ljubavlju i po{tovanjem Va{i: Irfan, Muhiba, Elma i Ela

Neka ti je veliki rahmet. Porodica

IFETA (ro|. Alijagi}) SULJI] OSMAN (Salko) SULJI] 19.06.2010. – 17.11.2013.

17.11.1980. – 17.11.2013.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

SJE]ANJA

25

www.usnkrajina.com.ba

Dana 16.11.2013. navr{ava se godina dana od smrti na{e drage supruge i mame

FATIMA (Pe~enkovi}) PEHLIVANOVI] - HALIDA S po{tovanjem i ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima i mislima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji: suprug Adem, sin Samir, k}erka Ilvana, snaha Elvira, unuk Harun, unuka Hana TU@NO SJE]ANJE

Dana 20.11.2013. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e drage mame i majke

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

REZIJA (ro|. Samard`i}) NUHANOVI] – Raza

Va{ dragi lik zauvijek }emo pamtiti.

1946. – 2012.

Postoji ne{to {to nikad umrijeti ne}e, a to su beskrajna ljubav, ponos i sje}anje na tebe. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: sinovi Husnija i Zuhdija i k}erka Zineta sa porodicom

TU@NO SJE]ANJE

Dana 20.11.2013. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e drage mame i majke

REZIJA (ro|. Samard`i}) NUHANOVI] – Raza

Va{a djeca

HASAN PIRALI] 1999. - 2013.

RAZIJA PIRALI] 1993. - 2013.

Dana 12. novembra se navr{ilo punih 21 godina od kada je na ahiret preselio na{ dragi i nikad pre`aljeni

ADNAN (Ibrahima) BAJRI] 1968. – 1992.

1946. – 2012.

Bila si uzor u svemu {to je po{teno, plemenito i dobro. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem Tvoj sin Husnija sa porodicom

TU@NO SJE]ANJE

Dana 20.11.2013. godine navr{ava se godina dana od smrti moje drage majke

REZIJA (ro|. Samard`i}) NUHANOVI] – Raza

Dragi moj sine! Lako te je bilo voljeti, te{ko izgubiti, a najte`e je bez tebe `ivjeti. Tuga i bol su u na{im srcima gdje }e{ zauvijek ostati voljen i nikad zaboravljen. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoja majka Raza Dana 12. 11.2013. navr{ila se 21 godina od pogibije na{eg dragog sina i brata

ADNAN (Ibrahima) BAJRI]

Te{ko je vjerovati da nisi sa nama. Nedostaje mi tvoja dobrota, tvoja plemenita du{a, tvoj dragi lik, tvoja ljubav. Osta}u tvoj vjerni unuk dosljedan onome {to si me nau~ila. Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoji: unuk Armin, snaha Emina i praunuke Almedina i Amna TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

NED@AD (Omera) MUSLI]

1968. – 1992. I nakon 20 godina rado se sje}amo tvog dragog lika. Ponosni smo {to smo te imali, a vje~no tu`ni {to smo te izgubili. Tvoj brat Samir s familijom

Dana 17.11.2013. g. navr{ava se 19 godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

14.11.1994. – 14.11.2013. {ehid

NEDIM (Hasan) RED@EPAGI] – Neno

Uvijek }e{ biti u na{im srcima i sa nama. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i d`enetske ljepote jer si ti to zaslu`io, polo`i svoj `ivot.

U na{im srcima osta}e{ zauvijek voljen, a u na{im mislima nikad zaboravljen.

Oni koji te vole

Tvoji: supruga Muhiba, sin Edin i k}erka Emina


26

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SJE]ANJA

www.usnkrajina.com.ba

Dana 13.11.2013. godine navr{ilo se osam dana od preseljenja na ahiret na{e drage

DERVI[E (ro|. Dupanovi}) BAJKOVI] – Vi{a S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tvoju plemenitost, dobrotu i ljubav. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. K}erke Aj{a, Azra i Ediba sa porodicama Ovim putem izra`avamo najdublju zahvalnost rodbini, kom{ijama, mnogobrojnim prijateljima koji su uz nas u ovim te{kim trenucima

Dana 5.11.2013. navr{ile se tri godine od kada nije sa nama na{ dragi

Dana 15.11.2013. godine navr{it }e se 19 godina od pogibije na{eg dragog

MEHMED ZAHIROVI] – Medo S ljubavlju i ponosom nosimo te u na{im srcima, sretni {to smo te imali. Hvala ti za svu ljubav koju si nam neizmjerno pru`io, jer samo mi koji smo te voljeli znamo kako je bez tebe. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj dobroj du{i.

SMAJIL (Mehmeda) ]EHAJI] S ljubavlju i po{tovanjem Porodica

Tvoji: supruga \ulsuma, k}erke D`enana i Samira, zetovi Suad i Saud, unu~ad Nadija, Amina, Dino i Emir

TU@NO SJE]ANJE Dana 17.11.2013. god. navr{ava se devet godina od prerane smrti na{eg dragog supruga i oca

SJE]ANJE

ALIJA PEHLIVANOVI]

na mog dragog i najiskrenijeg prijatelja

Ni smrt, ni vrijeme ne mo`e izbrisati sje}anje, na tvoju dobrotu. Hvala ti za sve. Neka ti je vje~ni rahmet.

[ERIF ALIJAGI] – EP 08.11.1994. – 08.11.2013.

Tvoji: supruga Fikreta, sin Anel, k}erka Anela i zet Adis

TU@NO SJE]ANJE

Oki – Okanovi} sa porodicom

Dana 17.11.2013. navr{it }e se devet godina od smrti moga brata

ALIJE PEHLIVANOVI]A Sje}anje na tebe zauvijek }e ostati u na{im srcima. S tugom i bolom sje}aju te se

SJE]ANJE

Brat Hajrudin, snaha Jasmina, brati} Jasmin, brati{na Edina, zet Ibro, snaha Marijana, unuka Sarah

na dragog prijatelja

SLOBODAN POPOVI] S ljubavlju i po{tovanjem Porodice: Alagi}, Ivu{i}, Mi{ki}

TU@NO SJE]ANJE Zauvijek }ete ostati u na{im srcima i mislima. Nikad vas ne}emo zaboraviti. Neka vam Allah d`.{. podari lijep d`enet i vje~ni rahmet. Va{i: supruga i snaha Emina – Minka sa djecom

OMER (Ahmet) D@AMBEGOVI]

09.11.2004. – 09.11.2013.

HAFIJA D@AMBEGOVI] – Beba 24.10.2009. – 24.10.2013.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

SJE]ANJA

27

www.usnkrajina.com.ba

TU@NO SJE]ANJE

Dana 17.11.2013. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

OMERA (Muharema) DIZDARI]A Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Zulejha, sin Nermin, snahe Fatima i Mirela, unu~ad Adnan i Emina

SEAD KORI^I]

Dana 15. novembra 2013. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage majke

Pro{la je 21 godina od kako nisi sa nama. Sje}anje na voljenog sina i brata biti }e zauvijek va`an dio na{ih `ivota. Sa neizmjernom ljubavlju

RASEMA (ro|. Jusanovi}) D@ANI]

Majka Emina, sestre Izeta i Edina, bra}a Arif i Senad sa porodicama

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet.

14.11.1992. – 14.11.2013.

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom

Sinovi sa porodicama

ZUHDIJA MAJSTOROVI]

DAVID-Daka (Alojz) @IVKOVI]

15.11.2006. – 15.11.2013.

1943. - 2013.

Sedam godina je od kad si oti{ao. Sa sobom si odnio svu na{u radost i vedrinu. Ti si bio stub porodi~nog okupljanja. Svaki 15. novembar probudi tugu u nama, nikad te ne}emo zaboraviti jer nam nedostaje{. Neka ti Allah d`.{. da lijepi d`ennet. Tvoja porodica: supruga, sinovi, snahe i unu~ad D`enana, Zerina, D`enan, Ned`ad i Faris

Sahrana }e se obaviti 15.11.2013. godine na Rimokatoli~kom groblju sv. Ante Padovanski Kri`-@egar u 15.00 sati. Posljednji ispra}aj kre}e ispred KB “Irfan Ljubijanki} u 14.30. sati. O`alo{}ena porodica

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri i tetki

Dana 15.11.2013. godine navr{ava se 10 godina od smrti na{e drage

Dana 14.11.2013. navr{ilo se punih devet godina otkako nas je napustio na{ dragi

FIKRET (Huseina) HUSKI] S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom uvijek te ~uvamo u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. da lijepi de`nnet i vje~ni rahmet. Tvoji: Asifa, Alen, Jasmina, D`elila

MUNIRE (Dedi}) ^ELEBI] 12.04.1964. – 07.11.2013. S po{tovanjem i ljubavlju ~uva}emo uspomenu na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: Alma, Nihad, Jasmina i Nadja [u{njar

MUNIRE (Klebi}) D@AFI] Praznina je velika, ali sje}anja `ive vje~no u na{im mislima i srcima. Suprug Ibrahim, djeca Sabira, Ramiz i Sabrija, sestra Zekija Alagi} sa porodicom

TU@NO SJE]ANJE na na{u dragu

SAFIJU (Delije) KLIKI] Dana 15.11.2013. godine navr{ava se tu`nih pet godina otkako je prestalo da kuca srce na{e drage majke. Ku}a je prazna, `ivot bez tebe je tu`an, a ljubav prema tebi vje~na. Ponosni smo {to smo te imali i vje~no zahvalni. Neka ti je vje~ni rahmet i da ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet draga majko. Tvoji najmiliji: k}erka Asima i zet Ekrem


28

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

SJE]ANJA•MALI OGLASI Dana, 16.11.2013. godine navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog kolege i prijatelja

ESAD PRA^I] – Braco Ostat }e{ uvijek u na{em sje}anju, Tvoje radne kolege i prijatelji: Vila, Igor, Aida, Adalina, Du{ka i Merima Dana 11.11.2013. godine navr{ilo se 19 godina od kad je na{ sin, brat, suprug, otac izgubio `ivot

FARKO (Ago) BAJRAMOVI] - Daco S ljubavlju, ponosom i neizmjernim po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote. Tvoji: porodica Bajramovi} sa prijateljima

TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

MUHAMED PE^ENKOVI] 20.11.1990. – 20.11.2013. Vrijeme prolazi a tuga i bol ostaju. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: supruga Esma sa djecom, unu~adima i praunu~adima

M a L i PRODAJA STANOVA • Prodaje se stan (68m2) u Biha}u, Ozimice 2, prvi sprat Stan (68m2) se nalazi u stambenom naselju Ozimice II blok 5. Stan je na prvom spratu te sadr`i: dvije spava}e sobe, dnevni boravak, wc, kupatilo, dva hodnika (ugradbeni plakari u oba hodnika), kuhinju. Wc i kupatilo su renovirani, ugra|ena hidromasa`na tu{ kabina, provedene nove cijevi i radijatori za centralno grijanje, te zasebno centralno grijanje na struju. Stan posjeduje i blindirana vrata, {upu, te pomo}nu prostoriju. CIJENA STANA: 103.000 KM. Kontakt za vi{e informacija: Kontakt e-mail: alijagic87@hotmail.com GSM: +387 61 / 149-339 • prodajem stan u strogom centru Biha}a u Ul. HVO-a 1/3, stan ima 42 m2 + terasu 45 m2 i podrum, sve informacije na tel. 223-513 • prodajem stan namje{ten TO 17 Ozimice 1, 60 m2, tel. 061-197260 • prodajem trosoban stan na Ozimicama 2, stan od 74 m2 i terase 24 m2 na visokom prizemlju, cijena po dogovoru, tel. 00386-70744-823 • prodaje se dvosoban stan u centru Biha}a, eta`no grijanje, klima, kablovska. Tel. 061-165-606, 061-137-606 • prodaje se stan Ozimice 1 lamela 3/7, tel. 061-980-337 • prodajem dvosoban stan 56 m2 Ul. biha}kih branilaca ili mijenjam za Sarajevo, tel. 061-780-193, 062-396-413 • prodajem stan 68 m2 I kat trosoban, Luke, mijenjam ~etverosoban stan za jednosoban uz doplatu razlike, tel. 061-415-105 PRODAJA KU]A • prodajem ku}u u Velikoj Kladu{i i oku}nicu sa 1000 m2 zemlje, papiri 1/1, useljiva, ku}a se nalazi kod carine «Ada» promet, cijena po dogovoru, tel. 062-217-454 • prodajem novoizgra|enu ku}u na Kamenici – Biha}, uredna dokumentacija 1/1, cijena povoljna, tel. 061-776-331 • prodajem ku}u P+S+P 5 min od centra, Nova ~etvrt, ku}u P+S kod Unatransa, devast. ku}a uz Unu Pritoka, ku}a P+S a Ozimicama 1, ku}u P+S u centru Nina (Zadar), tel. 061-415-105 • prodajem ku}u u centru grada – Harmani, tel. 062-252-158 PRODAJA ZEMLJI[TA • plac sa zapo~etom ku}om u Lohovu, vo}njak, struja, izvorska voda, 28 ari placa pod vo}em vlasni{tvo 1/1, gra|evinska dozvola, tel. 00381-63-663-179 • prodajem zemlji{te u Mid`i}a mahali u Biha}u pored Une, vrlo atraktivna lokacija sa pogledom na Dom zdravlja, ukupna kvadratura zemlji{ta je 3264 m2, odnosno dijeli se na dvije parcele, jedna 785 m2, druga 2479 m2, na obje parcele je dozvoljena gradnja prema urbanisti~kom planu grada Biha}a, prodajna cijena prema dogovoru, tel. 061-917-553 • prodajem povoljno zemlji{te u Rip~u iza benzinske pumpe Maksima, povr{ine 5.500 m2, veoma povoljno i pogodno za izgradnju vikend naselja kao i za poljoprivredu, ima osnovnu infrastrukturu i nije obuhva}eno komunalijama, tel. 061-174470

O g L a s i IZNAJMLJIVANJE • izdajem jednosoban namje{ten stan (soba, kuhinja, kupatilo) za studentice s centralnim grijanjem i internetom blizu pravog fakulteta. Tel: 063-793-101 • iznajmljujem stan u Biha}u preko puta Poliklinike, 4. sprat, cijena 300 KM, tel. 061-982-858 • izdajem i prodajem dvosoban stan Ozimice I, namje{ten, ~etverosoban stan Ozimice II renoviran, prazan, namje{ten, trosoban stan, Sarajevo – Malta namje{ten, grijanje, kod po{te, poslovni prostor kod Grila, tel. 061-465-584, 062-193-021, 062205-967 • izdajem sobe za studente jako povoljno, ku}a, novogradnja kod Teh. fakulteta, svi sadr`aji, poseban ulaz, i dvosoban stan za studentice u zgradi, tel. 061-465-584, 062-193-021 • izdaje se sprat ku}e sa posebnim ulazom i cen. grijanjem za nepu{a~e, cijena 300 KM + re`ije, Ozimice I, tel. 061-149-620, 070-202-565 • izdajem namje{ten stan (novogradnja) za |ake, studente, studentice, radnike, sa posebnim ulazom, kuhinjom, centralnim grijanjem, internetom, tel. 310-307, 062-816-800 • izdajem stan za familiju Ul. Rasima Deli}a 8, Luke, tel. 062-698820 • izdajem stan za studentice u Mid`i}a mahali, ulaz poseban, centralno grijanje, kablovska, internet, tel. 062-219-467, 311-002 • izdaje se kom. namje{teno potkrovlje ku}e i u prizemlju dvokrevetna soba, zaposlenim samcima, ili studentima, odvojeno el. brojilo, internet, tv na kab. mre`i, kod MUP-a, tel. 037-223-544, 062-514825 • izdajem sobe sa centralnim grijanjem za studentice u centru Biha}a kod MUP-a, tel. 061-459-458 • izdajem dva stana: I stan od 52 m2 nije namje{ten, II stan od 25 m2 potpun i udobno namje{ten, oba se nalaze na adresi Ul. dr. Irfana Ljubijanki}a 116 Biha}, preko puta hotela «Emporium», tel. 037-351-192, 061-753-394 • izdajem renoviran namje{ten stan u zgradi (prizemlje) tel. 223-218 • kod hotela «Emporium» izdajem namje{ten sprat ku}e, sve potpuno novo, cijena 250 KM, tel. 061-971-111 • izdajem stan (namje{ten) dvije sobe, dnevna i kuhinja, odvojen sat za struju, odvojen ulaz, kod bolnice, tel. 061-786-638, 351-125 • izdaje se namje{ten stan u Ul. bosanskih {ehida (u blizini bolnice) stan je sa posebnim ulazom, posebno struja, posjeduje kablovsku i mogu}nost interneta, ujedno izdaju se i sobe za samce isto sa posebnim ulazom, tel. 061-799-181, 037-350-102 • izdajem trosoban stan Ozimice I za mlade bra~ne parove ili familiju (nenamje{ten) zvati poslije 17 ~asova, tel. 061-259-208 • iznajmljujem sobu za studente, centralno grijanje, kablovska, internet, u Mid`i}a mahali, tel. 061-463-330 • izdajem stan za dva studenta ili studentice ili radnike, kompletno namje{ten, internet, tv, centralno grijanje, ve{ ma{ina, kod apoteke Edita i dvokrevetnu sobu sve re`ije su u cijeni kirije, tel. 061-459499

www.usnkrajina.com.ba • izdaje se namje{ten stan za dvije u~enice sa posebnim ulazom, sa 2 prostorije i zasebno za kuhanje, mo`e i bra~ni par bez djece, zaposlene djevojke te samci, tel. 062-987-326 • iznajmljujem stan (tri sobe + kuhinja + kupatilo) za 2 studenta, nepu{a~e, namje{ten sa centralnim grijanjem, Ozimice, tel. 037351-412 • iznajmljujem stan za studentice, Nova ~etvrt, Islamovac, centralno grijanje, kablovska, tel. 061-308-068 • iznajmljujem stan namje{ten, poseban ulaz, struja ima kablovska, internet, Ul. Alije Sirotanovi}a br. 6, tel. 351-923 • izdajem sobu sa kuhinjom i kupatilom, poseban ulaz, internet, centralno grijanje za jednu studenticu ili |aka blizu Turskog koled`a i Medicinske {kole, tel. 061-683-983 • iznajmljujem jednosoban namje{ten stan sa grijanjem, tel. 061697-984 • izdajem dvosoban prazan (ne namje{ten) stan, zgrada, Harmani H2 (preko puta pijace), tel. 227-359, 061-602-644 • izdajem sobu sa odvojenom kuhinjom i kupatilom, namje{ten, odvojen sat za struju, priklju~en internet, odvojen ulaz, kod Fisa i Intereksa, tel. 061-786-638, 351-125 • izdajem jednosoban namje{ten stan sa uslugom centralnog grijanje, kablovska tv, internet i parking za m/v, stan je u u`em dijelu grada Biha}a, atraktivna lokacija, u~enici, studenti i bra~ni parovi bez djece, izvolite useljiv od 22.11.2013., tel. 061-155-265 • izdaje se stan na Lukama, tel. 037-221-642 • izdajem sobe sa kuhinjom i kupatilom, sve je namje{teno, vrlo povoljna cijena, sobe su namijenjene za radnike, radnice, mladi bra~ni par, sobe se iznajmljuju i na kra}i i na du`i period, prodajem novu pe} na drva kao kamin, tel. 037-310-908 • iznajmljujem stan za studente, centralno grijanje, poseban ulaz, tel. 222-962, 061-311-055 • izdaje se namje{ten stan u centru grada, ima parking – gara`a, tel. 061-277-307 • izdajem ~etverosoban namje{ten stan, 1. sprat, centralno grijanje, kablovska, internet, Cerava~ka brda, tel. 061-965-761 • iznajmljujem bra~nim parovima u porodi~noj ku}i jedan polu namje{ten stan i jedan ne namje{ten stan sa po 65 m2, sa odvojenim ulazom, el. brojilom, vodom, novogradnja, sa velikim dvori{tem, tel. 061-748-060 • izdajem stan sa posebnim ulazom, centralnim grijanjem, internetom, pogodno za tri ili ~etiri studenta ili studentice, tel. 061-873329 • iznajmljujem jednosoban stan, nova gradnja, preko puta Fisa, 4. sprat namje{ten za samce ili bra~ni par, cijena 200 KM plus re`ije, tel. 061-445-729, 061-446-012 • izdajem jednokrevetnu sobu za u~enicu ili studenticu, strogi centar, tel. 222-189 • izdajem jednokrevetnu sobu za studenticu u privatnoj ku}i novogradnja, sa zasebnim ulazom na Ozimicama 1, grijanje, kablovska tv, internet i sve ostale re`ije uklju~eni su u cijenu, tel. 061-787333 POSLOVNI PROSTORI • prodaje se poslovni prostor u centru grada 60 m2 kancelarijski namje{taj, kompjuter, telefon, kablovska, protuprovalni sistem, grijanje, klima, tel. 061-137-606, 061-165-606

AKCIJA NOVO NASELJE RIBI] (BEGOVA LUKA)

Prodajem vi{e gra|evinskih parcela za gradnju ku}a. Izgra|ena sva potrebna komunalna infrastruktura: asfalt, struja, voda, kanalizacija, telefon, i internet. Dozvoljena gradnja, udaljeno 2 km od epicentra Biha}. CIJENA: 10.000 E/1 KOM Tel: 061-142-502 e-mail:

zemljiste.bihac@gmail.com

PRODAJA RAZNO: • Prodajem gara`u u Biha}u Prodajem potpuno renoviranu gara`u u Biha}u u Krupskoj ulici iza picerije Nice. Garaza se nalazi 3 minute hoda od d`amije Fethije u centru Biha}a tako da je pogodna za {iri centar Biha}a. Vlasni~ka dokumentacija uredna i odmah prevodiva. Informacije na telefon 061/231-066 • prodajem auto prikolicu 3 m2 du`ine, 125 {irine, 2 osovine, udarna ko~nica, 2 tone ukupne te`ine, 2 pvc prozora 145x125, 250x115, tel. 223-241 • prodajem ogrjevna drva bukova iscijepana u paleti, cijena 150 KM prodajem hrastova drva u metri cijena 60 KM, tel. 061-457-604 • prodajem ugao dobro sa~uvan, ~uvala bih stariju osobu ili dijete ve}e ili vodila u {kolu ili neki drugi posao par sati, zvati tel. 350687 do 16 h, 061-558-183 • prodajem kamin «AMITY» i granitnu plo~u, 330 KM, tel. 062-937549 RAZNO • kre~enje i generalno ~i{}enje stana pranje ugaonih garnitura, redovno odr`avanje boravnog prostora. Tel. 222-845, 063-281250, 061-769-871 obrt «^isto»

Prodajem vrlo povoljno pe} na lo` ulje Buderus LOGANO G 125, 1000 litara rezervoar, tel. 062-751-802 Prodajem MAZDU 626 20i, 1987. godi{te, registrovana do februara 2014, eura kuka, cijena 2.000 KM, tel. 061-765-534 Prodajem gra|evinsko zemlji{te sa urednim papirima u Banja Luci, Obili}evo (Gavrila pr. Pionirska) spaja obje ulice, povr{ine 2.200 m2, po~etna cijena 500 KM/m2, u ra~un se prima 3 stana, tel. 061-472-505

Prodajem poslovni prostor (P+S) = 65 + 65 = 130 m2 Ozimice I, Biha}, tel. 061197-149

Prodajem novu piskaru sa komplet opremom, tel. 061-049-773 Izdajem poslovni prostor sa ve}im parkingom u Jablanskoj ulici 129 A, tel. 061-049-773 Prodajem 2 placa po 500 m2 u Novom naselju Kalina, zemlja ~ista 1/1 dozvoljena gradnja, asfalt, struja, tel. 062-414-182 Iznajmljujem namje{ten dvosoban komforan stan u zgradi, Ozimice II (kod caffe bara Piramida) za studente/studentice. Stan je pogodan za smje{taj dva do tri studenta/studentice, tel. 062-237-755

Prodajem AUDI A4, registriran do marta 2014. godine, 1998. godi{te, tel. 061-621130, 037-220-723 Iznajmljujem stan na Ozimicama 1, TO 2 zgrada, tel. 061-144-090, 070-242-725 Prodajem gra|evinsku parcelu sa ku}om u strogom centru Cazina, trosoban stan u Biha}u na odli~noj lokaciji na Ozimicama I i 3.616 m2 zemlji{te u Pritoci, Golubi}ki put, 60 m od rijeke Une, tel. 061-809-972, 037-226-461

Otkrivam prirodnu i vje{ta~ku negativnu energiju, podzemne vode, dijagnostika, rad na daljinu, Predrag Baji}, tel. 066-470-106 Prodajem ku}i{ta na atraktivnoj lokaciji, Novo naselje u Ribi}u Biha}, i Ceravcima, ima asfaltni put, vodu, kanalizaciju, elektriku i PTT, cijena povoljna, tel. 061-100-737 Asim

Izdaje se jednosobna namje{ten stan za nepu{a~e, sa centralnim grijanjem, kablovska + internet, u blizini supermarketa «\ana» i «Ilma» zvati na tel. 061-166-986 Prodaje se stan od 37 m2 u strogom centru Biha}a, Bosanska 14, pored gradske d`amije Fethije. Ova ekskluzivna lokacija pru`a mogu}nost da stan osim stanovanja mo`ete pretvoriti u poslovni prostor kancelarijskog tipa, ordinacije i sl. Stan je kompletno renoviran, ima vlastiti parking, pje{a~ka zona II sprat. Tel. 061-753-643


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

OGLASI

29

www.usnkrajina.com.ba

ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA BIHA]

JU Mje{ovita srednja {kola Sanski Most

Na osnovu ~lana 29. Statuta ZU Dom zdravlja Biha} (pre~i{}eni tekst), ~lana 153. i 154. Zakona o zdravstvenoj za{titi (Sl. novine Federacije BiH broj: 46/10), te ~lana 12. Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije («Slu`bene novine F BiH» broj: 6/11, 11/11, 17/11, 22/11, 26/11, 41/12), a u vezi Odluke Federalnog ministarstva zdravstva o odobrenju plana specijalizacija i subspecijalizacija zdravstvenih radnika Unsko-sanskog kantona za 2013. godinu broj: 06-34-2627/13 od 22.05.2013. godine, raspisujem

JAVNI OGLAS

o prodaji stalnog sredstva briketare putem javnih ponuda I PODACI O STALNOM SREDSTVU

KONKURS

za dodjelu specijalizacija 1. Urgentna medicina 2. Pulmologija 3. Medicina rada i sporta 4. Pedijatrija 5. Medicinska biohemija

Na osnovu ~lana 138. Zakona o srednjem obrazovanju (Sl. glasnik USK, br. 17/12), ~lana 85. Pravila JU „Mje{ovita srednja {kola u Sanskom Mostu i Odluke o prodaji stalnih sredstava u vlasni{tvu {kole broj: 01-61-609-2 od 25.9.2013. godine, [kolski odbor JU „Mje{ovita srednja {kola“ u Sanskom Mostu r a s p i s u j e

1 1 1 1 1

^lan 1. Stalno sredstvo briketara je marke eco briketara, tip XL – 80 Po~etna cijena je 1.500,00 KM II PRAVO U^E[]A

Za dodjelu specijalizacije kandidat treba da ispunjava slijede}e uslove: - Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - Da ima zavr{en medicinski fakultet, - Da ima polo`en stru~ni ispit, - Da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva nakon polo`enog stru~nog ispita, - Da ima va`e}e odobrenje za samostalni rad izdato od strane nadle`ne komore - Aktivno poznavanje jednog stranog jezika. Kandidati koji se prijavljuju na konkurs za dodjelu specijalizacije trebaju dostaviti: 1. Prijavu na konkurs sa kra}om biografijom, adresom i kontakt telefonom, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 mjeseci, 3. Diplomu o zavr{enom medicinskom fakultetu, 4. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 5. Potvrdu o radnom iskustvu u struci najmanje godinu dana od dana polo`enog stru~nog ispita, 6. Odobrenje za samostalna rad – licencu, 7. Potvrda o poznavanju jednog stranog jezika. Dokumenti kojim se dokazuje ispunjenost uslova trebaju biti u originalu ili ovjerene fotokopije. Prijave na konkurs sa tra`enim dokazima potrebno je dostaviti u roku od 7 dana od dana objavljivanja konkursa na slijede}u adresu: ZU Dom zdravlja Biha} Odjeljenje pravnih, kadrovskih i op{tih poslova, Put V korpusa bb., Biha} Sa naznakom: «Prijava na konkurs za dodjelu specijalizacije» Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje.

^lan 2. Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja svoje pismene ponude blagovremeno dostave u zatvorenoj koverti na adresu: Mje{ovita srednja {kola u Sanskom Mostu, Prijedorska bb, 79 260 Sanski Most, sa naznakom na koverti „Ponuda za licitaciju – NE OTVARAJ“. III ROK ZA PRIJAVU I PREGLED BRIKETARE ^lan 3. Javno otvaranje pristiglih ponuda, uz prisutnost zainteresiranih ponu|a~a, odr`at }e se 29.11.2013.godine u 10, 30 sati u prostorijama Mje{ovite srednje {kole u Sanskom Mostu (zgrada [UP-a), ulica Aleja {ehida bb. Ponude koje pristignu poslije nazna~enog roka i ponude ispod po~etne cijene ne}e se razmatrati. Prodaja se vr{i po na~elu „vi|eno-kupljeno“, bez naknadnih reklamacija i `albi, koje se odnose na predmet prodaje. Briketara se mo`e pogledati svakim radnim danom u prostorijama [UP-a u vremenu od 8,00 do 14,00 sati. IV OBAVEZE KUPCA

^lan 4. Kupac je du`an za kupljeno stalno sredstvo uplatiti puni iznos u roku od pet (5) dana od dana prijema obavijesti da je njegova ponuda prihva}ena. Tro{kove poreza i eventualne ostale tro{kove snosi kupac. Briketara se preuzima u roku od tri dana od dana uplate postignute cijene. V DODATNE INFORMACIJE

^lan 5. Sve informacije, vezane za predmet prodaje, mogu se dobiti na telefon 037/ 686-452 [kolski odbor

Javno Preduze}e "Radio Televizija Unsko-s sanskog kantona" d.o.o. Biha} NAJAVA EMISIJA IZ PROGRAMA TELEVIZIJE USK MOJE DIJETE,

Web sa najviše informacija sa Unsko - sanskog kantona

nedjelja 17.novembar u 12:05

U emisiji „Moje dijete, savjetovali{te za roditelje“ ove nedjelje govorimo o radionicama za roditelje koje se, u okviru UNICEF-ovog projekta „Rastimo zajedno“, provode u nekoliko vrti}a u USK. Tokom radionice roditelji dobijaju upute kako osna`iti svoj odnos sa djecom. Pored toga, govorimo o projektu Federalnog ministarstva zdravstva vezanom za zdravu ishranu pred{kolske djece. Veterinar Samirom Mujagi}em savjetuje na {to treba obratiti pa`nju u odnosu ku}nog ljubimca i djeteta. Emisija je na rasporedu u nedjelju 17.novembra od 12 sati i 5 minuta, reprizno u ponedjeljak od 18 sati i 15 minuta. Urednica emisije je Aldijana Had`ihajdarevi}

VELIKO DRVE]E / THE BIG TREES, igrani film Utorak, 19.11.2013 u 22:40 h

ESTRELLITA, igrani film

Subota, 16.11.2013. u 21:00 h

Film “Estrelita” osvojio je ~etiri nagrade, uklju~uju}i i Amnesty International nagradu na Motovun film festivalu, te nagradu publike na Festroia – Troia International film festivalu u Portugalu. Dora (Silva ^u{in) se nakon smrti svog mu`a, poznatog violinista, suo~ava sa dijelom `ivota koji je krio od nje. Saznav{i za njegovu ljubavnicu, poklanja njegovu skupocjenu violinu Amiru (Marko Kova~evik), bosanskom dje~aku izbjeglici, jedinoj osobi koja je plakala na sahrani njenog mu`a. Izet (Senad Ba{i}) i Sabina (Mediha Musliovi}), Amirovi roditelji, `ive u potpunom siroma{tvu i suo~avaju se s odlukom trebaju li pustiti sina da prati karijeru violinista ili da to sprije~e kako ne bi “`ivio u iluziji”. Godina proizvodnje: 2007. Uloge: Silva ^u{in, Marko Kova~evik, Senad Ba{i}, Mediha Musliovi}, Tadej Troha, Ana Temeljotov. Re`iser: Metod Pevec

DUHOVNI SVIJET, subota 16. novembar od 18:15

Radio-televizija Unsko-sanskoga kantona i ove subote, 16. novembra, emitira religijsku emisiju “Duhovni svijet”. U ovom izdanju , izme|u ostalog, donosimo pri~e o polaganju kamenatemeljca za izgradnju d`amije u novoformiranom d`ematu Kru{nica u Bosanskoj Krupi, s otvorenja novoizgra|ene d`amije u d`ematu Vilenja~a, Med`lisa IZ-e Cazin, te posjeti biskupa banjalu~kog monsinjora Franje Komarice Identifikacionom centru “[ejkova~a” u Sanskom Mostu gdje se pretpostavlja da se me|u `rtvama ekshumiranim iz masovnih i pojedina~nih grobnica sjeverozapadne Bosne, nalaze i posmrtni ostavi katoli~koga sve}enika, `upnika drvarskoga Maksimilijana Valdemara Nestora, likvidiranoga krajem jula 1941. godine. Religijsku emisiju “Duhovni svijet” ure|uje i vodi Samir TULI], a na programu je u subotu u 18:15 sati.

Rimejk filma “Dolina d`inova”, Veliko drve}e prati pri~u o ambicioznom drvosje~i koga tuma~i Kirk Daglas, i o njegovim poku{ajima da stekne bogatstvo tako {to }e protjerati ~lanove religiozne sekte sa njihove zemlje iz {ume Redvud. Izme|u ostalog, on ih organizuje da se odupru svojim neprijateljima i predvodi ih u tom sukobu, a jedna od avantura je i spa{avanje glavne junakinje iz odbjeglog voza. Film je sniman u prelijepim {umama sjeverne Kalifornije. Godina proizvodnje: 1952.. Uloge: Kirk Douglas, Eve Miller, Patrice Wymore, Edgar Buchanan, Harry Cording, John Archer, Alan Hale Jr., Roy Roberts Re`iser: Felix E. Feist @anr: akciona drama, vestern Du`ina trajanja: 58 min minuta

VIJESTI TVUSK

SVAKI DAN U 10 h, 12 h i 14.30 h


30

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

OGLASI

www.usnkrajina.com.ba

Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a u saradnji sa operatorom «DIVEL» d.o.o. Sanski Most, upu}uje

POZIV

Za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za poslovno-proizvodni kompleks za proizvodnju betona i betonske galanterije u naselju Krkojevci, op}ina Sanski Most, na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. broj 12/3 k.o. Krkojevci 1. Predlo`ena aktivnost izdavanje okolinske dozvole za poslovno-proizvodni kompleks za proizvodnju betona i betonske galanterije u naselju Krkojevci, op}ina Sanski Most 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnim za datu aktivnost b) Organ uprave za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a Unsko-sanskog kantona, Alije \erzeleza 6, Biha} c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton JU O[ „5.oktobar“ Sanski Most Broj: 01-61-837/13 Datum: 12. 11. 2013. god. Na osnovu ~lana 137. Pravila JU O[ „5.oktobar“ Sanski Most, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a br. 10-34-8610-2/2013. i 10-34-10450-2/2013, te Odluke [kolskog odbora sa sjednice odr`ane 11. 11. 2013. god. raspisuje se:

KONKURS

ZA PRIJEM U RADNI ODNOS 1. Nastavnik likovne kulture 1 izvr{ilac 11 ~asova na odre|eno radno vrijeme do povratka radnika s nepla}enog odsustva, a najdu`e do kraja {kolske 2013/14. god. 2. Nastavnik bilogije 1 izvr{ilac puna norma na odre|eno radno vrijeme do 30. 06. 2014. god. 3. Asistent u nastavi 1 izvr{ilac na odre|eno radno vrijeme do 15.08.2014. god. Pored op{tih uslova predvi|enih Zakonom, kandidat treba da ispunjava i posebne uvjete predvi|ene Nastavnim planom i programom, Zakonom o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju, Pedago{kim standardima, Parvilnikom o radu i Pravilima {kole. Uz prijavu za konkurs kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju: - kra}u biografiju, adresu i kontakt telefon, - diplomu o zavr{enoj {koli, - rodni list, - uvjerenje o neka`njavanju, - uvjerenje o dr`avljanstvu, (ne starije od 6 mjeseci) - ljekarsko uvjerenje po prijemu kandidata u radni odnos) Asistent u nastavi (pozicija br. 3 konkursa) treba da posjeduje slijede}u stru~nu spremu: 1. Nastavnik/profesor razredne ili predmetne nastave educiran za rad sa djecom s posebnim potrebama. Izbor i prijem kandidata prijavljenih na konkurs izvr{it }e se u skladu sa Kriterijima o na~inu bodovanja kandidata peilikom zasnivanja radnog odnosa u pred{kolskim, osnovnim, srednjim {kolama i |a~kim domovima na podru~ju USK-a br: 10-34-173-1/12. Od 06. 01. 2012.god. (u daljem tekstu : „Kriteriji“).

Pored naprijed navedenih dokumenata, kandidati su oabvezni uz prijavu na konkurs dostaviti i dodatnu dokumentaciju (ukoliko se na njega odnosi): - Dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom od strane nadle`ne Kantonalne komisije za zbrinjavanje tehnolo{kog vi{ka u {kolama na podru~ju USK-a - Uvjerenje o radnom odnosu na neodre|eno radno vrijeme sa nepotpunom normom - Uvjrenje o polo`enom stru~nom ispitu - Uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme - Uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi - Uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme ili kopija radni~ke knji`ice Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica, potrebno je dostaviti slijede}e dokumente: - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva ratnog vojnog invalida - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva demobilisanog branitelja - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branitelja - Uvjrenje slu`be za zapo{ljavanje da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe Za osobe koje dokazuju pripadnost OSR BIH kandidata i ~lanova njihovih porodica du`ne su prilo`iti posljednje Rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao), kao dokaz da njihov radni odnos nije prestao njihovom krivicom. Za osobe na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa djecom i Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK, potrebno je dostaviti odgovaraju}i dokaz o pripadnosti navedenim kategorijama. Pored bodovanja sa kandidatima }e biti obavljen intervju, a o terminu odr`avanja kandidati }e biti naknadno blagovremeno obavije{teni telefonskim putem. Konkurs ostaje otvaren 8 od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave konkursa ne}e se uzimati u razmatranje. Prijave sa dokumentima slati isklju~ivo po{tom sa naznakom „prijava na konkurs“ na adresu: JU O[ „5.OKTOBAR“ Naselje 17.vkbb 79 260 Sanski Most

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA Ferida Karari}

[PD «UNSKO-SANSKE [UME» d.o.o. BOSANSKA KRUPA

JAVNA PONUDA

za ugovaranje prodaje – kupovine: ogrjevnog drveta u dugom, ogrjevnog drveta, celuloznog drveta u dugom i celuloznog drveta u 2014. godini Vlada Federacije BiH je u 2009. godini donijela Odluku o na~inu prodaje {umskih drvnih sortimenata porijeklom iz dr`avnih {uma na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine F BiH» broj 52/09 i 25/10). Op}i uslovi prodaje su utvr|eni ovom Odlukom. Kroz op}e uslove prodaje je odre|eno pravo kupovine {umskih drvnih sortimenata putem ugovora za sukcesivnu isporuku koje imaju sva pravna lica koja ispunjavaju slijede}e uslove. - da posjeduju rje{enje o upisu u sudski registar - da posjeduju rje{enje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti rezanja drveta, polufinalne, finalne ili hemijske prerade drveta i cijepanje drveta radi dalje prodaje - da posjeduju potvrdu Porezne uprave o izmirenim porezima i doprinosima Pozivamo sve zainteresovane kupce da do 30.11.2013. godine dostave svu naprijed navedenu dokumentaciju. Osim navedene dokumentacije kupci zainteresovani za kupovinu ogrjevnog drveta i celuloznog drveta treba da dostave: - zahtjev sa navedenom potrebnom koli~inom za kupovinu, - uvjerenje Porezne uprave o prijavljenom broju zaposlenih, - izjava o broju zaposlenih na preradi drveta - izjavu o na~inu pla}anja sirovine: avansno ili odre|eno uz garanciju banke

DIREKTOR Mr.sci \evad Muslimovi} dipl.ing.{um.

[PD «UNSKO-SANSKE [UME» d.o.o. Bosanska Krupa, Radni~ka bb

POZIV

za dostavljanje dokumentacije radi sklapanja Ugovora za kupovinu ~etinarskih i li{}arskih trupaca u 2014. godini Pozivamo vas da ukoliko ste zainteresirani za kupovinu trupaca dostavite dokumentaciju predvi|enu «Uslovima i kriterijima raspodjele/prodaje oblovine u 2014. godini» i «Odlukom o na~inu prodaje {umskih drvnih sortimenata iz dr`avnih {uma na teritoriji Federacije BiH» (sl. Novine F BIH br. 52/09 i 25/10). Dostaviti slijede}e dokumente: 1. Potvrda o izmirenim PDV obavezama 2. Potvrda o izmirenim obavezama za PIO 3. Potvrda o izmirenim obavezama za zdravstvo 4. Bilans stanja i uspjeha za 2012. godinu i bruto bilans na dan 31.12.2012. godine 5. Bilans stanja i uspjeha sa 30.06.2013. godine i bruto bilans sa istim datumom 6. Posebni podaci o pla}ama i broju zaposlenih uz godi{nji polugodi{nji obra~un (2012. i 30.06.2013. godine) 7. Potvrda Porezne uprave o broju zaposlenih 2012. i 2013. godine 8. Izdvojene podatke kroz prilo`ene preglede za: - godi{nji (2012.) i polugodi{nji (30.06.2013. godine) prihod od prodaje drvnih sortimenata, - godi{nji (2012.) i polugodi{nji (30.06.2013. godine) vrijednost nabavljene sirovine - godi{nji (2012.) i polugodi{nji (30.06.2013. godine) prihod od dokupa sirovine, - broj radnika koji rade na poslovima prerade drveta ukoliko pravno lice obavlja i druge djelatnosti. 9. Podatke o potrebnoj koli~ini trupaca ~etinara i li{}ara koje kupac planira kupiti od [PD «Unsko-sanske {ume» d.o.o Bosanska Krupa u 2014. godini 10. Za kupovinu ostalih sortimenata bi}e dostavljen drugi poziv po kome }ete mo}i ista}i va{e potrebe. Kupci koji su imali odre|ene promjene u 2013. godini u registraciji preduze}a kod Kantonalnog suda (npr. promjene ovla{tenog lica) du`ni su dostaviti «Rje{enje Kantonalnog suda o registraciji preduze}a. Rok za dostavu podataka pod rednim brojem 4-9 je osam dana, a ostali u roku 15 dana po prijemu ovog akta. Ukoliko ne dostavite tra`enu dokumentaciju u predvi|enim rokovima, va{ zahtjev za sklapanje Ugovora ne}e mo}i biti razmatran.

DIREKTOR Mr. sci. Muslimovi} \evad dipl.ing.{um.


UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

OGLASI

Biha}, 15. novembar/studeni 2013. godine www.usnkrajina.com.ba

31


OSNOVANO: 22. XII 1995. GODINE ADRESA: 502. VITE[KE BRIGADE BIHA] (zgrada Kulturnog centra, kod gradskog parka)

PETAK, 15. novembar/studeni 2013.godine - BROJ: 916

PRVA NOGOMETNA LIGA F BiH

Jedinstvo na vode}oj poziciji, Podgrme~u doma}i remi Nogometa{i Jedinstva iz Biha}a nakon 13. odigranih kola i dalje su vode}a ekipa u Prvoj ligi FBiH. Proteklog vikenda u okviru 13. kola Bi{}ani su gostovali u Ora{ju. Nakon neo~ekivanog poraza u susretu 12. kola od ekipe Rudara, {to je Jedinstvu i prvi poraz u ovogodi{njem takmi~enju, ekipa Ivana Katalini}a donijela je kompletan plijen sa gostovanja u Ora-{ju. Jedinstvo je do pogotka stiglo u 20. minuti kada je Nuspahi} savladao doma}eg golmana za slavlje svoje ekipe. U otvorenom susretu i Ora{je i Jedinstvo imali su izglednih prilika za postizanje pogotka, ali rezultat se nije mijenjao do samog kraja susreta te su sva tri veoma va`na boda pripalo prvoplasiranoj ekipi iz Biha}a. U dosada-

{njih 13 kola Bi{}ani su ostvarili devet pobjeda, tri remija i jedan poraz, te su najozbiljniji konkurenti za osvajanje naslova jesenjeg prvaka. Do kraja prvog dijela prvenstva Jedinstvo }e odigrati jo{ doma}i susret sa {estoplasiranim Braniteljem, a u posljednjem 15. kolu putuju u Bugojno uvijek neugodnoj Iskri. Susret sa Braniteljem iz Mostara igra se sutra (subota) na stadionu Jedinstva u 13,30 sati. Bi{}ani su kompletni i obe}avaju dobru igru i nove bodove. Podgrme~ je o~ekivao kompletna plijen u susretu 13. kola u kojem su kao doma}ini u Cazinu do~ekali ekipu GO[K-a iz Gabele. Sanjani su u susret u{li kompletni i motivirani za prekid lo{eg niza. Ipak susret je zavr{en podjelom bodova 0:0, {to je

Sanjane gurnulo stepenicu ni`e na prvenstvenoj tabeli. Sa ostvarene tri pobjede, dva remija i osam poraza na 15. su mjestu prvenstvene tabele. U narednom kolu (sutra) subota Podgrme~ gostuje kod Budu}nosti iz Banovi}a. U 13. kolu postignuti su rezultati: Budu}nost - ^apljina 1:3, Podgrme~ - GO[K 0:0, Rudar Bratstvo 1:0, Ora{je - Jedinstvo 0:1, Igman - Troglav 2:0, Gradina - Mladost 1:0, Iskra - Sloboda 0:1, Branitelj - Radni~ki 2:2. U 14. kolu (sutra ) subota sastaju se: Bratstvo - Ora{je, Jedinstvo - Branitelj, Radni~ki Iskra, Sloboda - Gradina, Mladost - Igman, ^apljina - Troglav, GO[K - Rudar, Budu}nost Podgrme~. Svi susreti po~inju u 13,00 sati.

01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Jedinstvo Rudar Bratstvo Sloboda GO[K Branitelj ^apljina Radni~ki Ora{je Gradina Budu}nost Igman Iskra Mladost Podgrme~ Troglav

T A B E L A 13. K O L O 13 9 3 13 9 0 13 8 2 13 8 1 13 6 5 13 7 2 13 7 1 13 6 2 13 6 1 13 5 3 13 4 1 13 4 1 13 4 0 13 3 2 13 3 2 13 1 2

1 4 3 4 2 4 5 5 6 5 8 8 9 8 8 10

30 27 26 25 23 23 22 20 19 18 13 13 12 11 11 5

ODBOJKA[KI KLUB BIHA] PREMINGER

Dva vezana poraza odbojka{ica Odbojka{ice Biha} Premingera u dva posljednja susreta pred svojom publikom do`ivjele su isto toliko poraza. U prvom susretu pora`ene su u okviru polufinala Kupa F BiH od OK Kula Grada~ac rezultatom 2:3, po setovima 25:22, 13:25, 24:26, 25:22, 10:15. U dosta izjedna~enoj utakmici odbojka{ice Biha}a dobile su prvi set, da bi nakon toga naprav-

01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10.

Jedinstvo Gacko Kula G. Sloboda HE Drina Radnik Biha} Jahorina Slavija Modri~a

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

ile pad u igri {to su iskoristile go{}e iz Grada~ca i sa dva dobivena seta preokrenule rezultat. ^etvrti set Bi{}anke su dobile u svoju korist. Peti odlu~uju}i set bio je neizvjestan do same zavr{nice a pripao je go{}ama koje su odnijele pobjedu. Obzirom da se prema dogovoru klubova ne}e igrati uzvratni susret plasman u finale izborile su odbojka{ice Kule Grada~ac, koje }e 17.

7 7 6 4 3 2 3 2 1 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 1 3 4 5 4 5 6 7

20 20 18 12 10 8 7 6 4 0

novembra u Sarajevu odigrati finalni susret sa ekipom Tuzle koja se voljom `rijeba direktno plasirala u finale KUP-a FBiH. Nakon poraza u Kupu ekipa je proteklog vikenda na svom terenu u 7. kolu pora`ena od prvoplasirane ekipe OK Gacko. Susret su go{}e dobile rezultatom 0:3, po setovima 11:25, 14:25, 19:25. Go{}e iz Gacka opravdale su ulogu favorita te su pobjedom u Biha}u ostale jedina nepora`ena ekipa u dosada{njem dijelu prvenstva. Bi{}anke su u susret u{le s dosta gr~a te nisu uspjele parirati raspolo`enim go{}ama. U 8. kolu ekipa OK Biha} Premingera ide na te{ko gostovanje kod Kule Grada~ac. U 7. kolu postignuti su rezultati: Jedinstvo - Radnik 3:0, Sloboda HE 3:2, Biha} - Gacko 0:3, Jahorina - Slavija 3:0, Kula Modri~a 3:1. U 8. kolu (22. novembra) sastaju se: Modri~a - Slavija, HE - Jahorina, Radnik - Sloboda, Kula Biha}, Gacko - Jedinstvo. Svi susreti po~inju u 19,00 sati.

ME\UNARODNI JUDO TURNIR "ZLATKO PAPAC" ZAGREB

Hana zlato, D`an srebro u Zagrebu Mla|e kategorije Judo kluba Una iz Biha}a proteklog vikenda u~estvovale su na me|unarodnom judo turniru Zlatko Papac u Zagrebu, koji se u susjednoj Hrvatskoj boduje i kao Super kup Hrvatske. Otvoreno takmi~enje koje je ve} prepoznatljivo po kvaliteti u~esnika ove godine privuklo je 353 takmi~ara iz 30 klubova iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Odli~an nastup imali su i mladi juda{i Une iz Biha}a koji su u jakoj konkurenciji uspjeli osvojiti ~etiri medalje i to jednu zlatnu, jednu srebrenu i dvije bron~ane. Odli~an nastup i zlatnu medalju i naslov pobjednice kupa osvojila je Hana Pirali}. Do najsjajnije medalje Hana je ostvarila ~etiri pobjede u isto toliko borbi u kategoriji + 44 kg. Odli~an nastup zabilje`io je i D`an Had`ijusufovi}, koji je u svojoj kategoriji pora`en u finalnoj borbi. Bron~anim odli~jima u svojim kategorijama okitili su se Amar Smailagi} i Mirza Begovi}. Nastup na takmi~enju zabilje`ili su i Emir Bla`evi} i Orhan Reki}, koji su izgubili borbe za medalje. Trener Fikret Be~i}, zadovoljan je nastupom mladih Bi{}ana, koji su i ovog puta pokazali kvalitetu. Pripremio: Edin Alagi}

BROJ: 916  

Unsko-sanske novine Krajina

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you