Page 318

Đurđa Vukelić-Rožić

HAIKU U MOSLAVINI Kulture ‘Istoka’ i ‘Zapada’ više ne obitavaju isključivo i samo na Istoku i Zapadu. Nije svijet postao malim, već su se udaljene kulture zbližile, prepoznale onaj dio bitka drugih koji mogu razumjeti, te ga i prihvatiti u određenoj mjeri i nadograditi. S dalekog istoka, osim ikebane, budizma, borilačkih vještina, a mogli bismo nabrajati i nadalje, i japanski haiku se uselio u svakodnevicu zapadne kulture pa tako i hrvatske. I moslavačke. Haiku je kratka japanska pjesma s tradicijom duljom od 400 godina. Klasični japanski haiku zapisuje se se u tri stiha sa po 5-7-5 onji-ja (slično našim slogovima), sadrži ‘kigo’ riječ - pojam koji naglašava godišnje doba u kojemu se dogodio zabilježeni haiku trenutak. Haiku je poezija jednostavnog, skromnog i iskrenog čovjeka te se bez takva načina života ne može zamisliti zapisivanje dobrog haikua koji traje. Haiku pjesnik živi s dubokim poštovanjem prema prirodi čijim se smatra dijelom. Haiku je trenutak, bljesak koji pjesnika na trenutak ukrade i u novom svjetlu i s novom spoznajom donese mu novo razumijevanje već dugo poznatih i naoko, znanih odnosa i pojava u prirodi. Potom, taj isti haiku, ukoliko je iskreni događaj na najjednostavniji mogući način zabilježen i popraćen većini ljudi razumljivim jezikom, donosi novo razumijevanje haiku događaja svom čitatelju. Čitatelj zapisanoga haiku trenutka doživljava svoju vlastitu spoznaju zapisane pjesme, obogaćuje je svojim otprije doživljenim i pohranjenim iskustvima i vlasitim osjećajima. Haiku koji u današnje vrijeme zapisujemo mi ‘zapadnjaci’, sadrži ne manje od 12 i ne više od 20 slogova te nije obvezatno vezan na godišnje doba mada se preferira makar i njegovo posredno naznačavanje. Sa haiku zapisima kao uostalom i s mnogim drugim izričajima eksperimentira se i dolazi do pomaka i novih pristupa, razumijevanja i tumačenja. Uz haiku poeziju, povećana svjesnost i duboko poštovanje prema prirodi mogu pjesniku-haikuistu donijeti novu jasnoću prema svemu oko sebe. Kako nova učenja i iskustva donose i promjene na mnogim planovima pojedinca, lako ćemo uočiti da je mnogi haiku pjesnik podizanjem svoje svjesnosti na mnoge načine pridonosio te obogativši svoj život djelovao i na život oko sebe. U Hrvatskoj, prvi objavljeni haikui bili su oni Tončija Petrasova Marovića i Dubravka Ivančana šezdesetih godina prošlog stoljeća a danas se smatra da u Hrvatskoj haiku objavljuje oko 350 pjesnika. Prof. dr. sci., akademik Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i haiku pjesnik, približio je haiku hrvatskoj javnosti objavivši dvadese-

Dragica Derifaj, Ivanić Grad uletio kroz prozor udario o zid preživio vrabac mladi mjesec osvijetlio pločnik stradao puž olujni se oblak primakao i progutao večernje svjetlo

Marina Jeleč, Ivanić Grad grane drveća škakljaju oblake po obrazima. pod nogama škripi pod stare kuće. suza u bakinu oku. oči uklesane u mramor tužno gledaju.

Ante Juretić, Kutina zaljuljan vjetrom maslačak izbjegava noge leptira. na pustoj plaži plima rastui briše stope djeteta. jesenska kiša. beskućniku je šešir cijela kuća. u vrši mrtva vidi se plavetnilo u oku ribe. ispod raspela starica s krunicom kisne moleći.

319

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Advertisement