Page 14

Prema postojećim izvorima treba razlikovati više posjeda oko potoka Kutina (superiori i inferiori Kotennya vsque Lonam, Kotennycha i maioris Kotennya), ali u izvorima do 1400. se pojavljuje samo villa Kutina na cijelom prostoru (iako je možda bilo više sela, koja nisu zabilježena u izvorima) pa se ne mogu složiti s Pavičićem. Ne poričem da je sigurno bilo više sela, možda čak i trgovišta, ali nije zabilježeno. Mađarski medievist Pál Engel bilježi samo naselje Kutina, koje je 1498. klasiicirano kao oppidum14, a oppidum Kwthennya zabilježen je također 1495. u popisu dimova Križevačke županije15. Na širem kutinskom prostoru postoji zabilježeno u arheološkoj literaturi više lokaliteta, koji su najvjerojatnije nastali na pojedinim dijelovima Kutine. Zasada nije precizno određeno iz kojeg razdoblja srednjeg vijeka potiču. Na području današnje Kutine zabilježeni su ostaci tri gradine/gradišta: Auševo, Turski stol i Plovdingrad. Arheolozi nisu sigurni kada su pojedine utvrde nastale. Na lokalitetu koji je nazvan Auševo pedesetih godina 20. stoljeća bili su vidljivi ostaci utvrde16. Radilo se o utvrdi građenoj od hrastovih balvana, dok su temelji bili ojačani kamenjem i ciglom. Utvrda je bila okružena bedemom, kulama te opkopima u koje je voda pritjecala iz starog korita potoka Kutinice. Nažalost, regulacijom toka Kutinice te razvojem i urbanizacijom grada Kutine izgubili su se svi tragovi ove utvrde17. Lokalitet Turski stol smješten je sjeveroistočno od današnjeg središta Kutine uz cestu koja vodi prema Garešnici u šumi Gradina. Čini ga središnje uzvišenje okruženo bedemom i sustavom opkopa. Godine 1966. vršeno je pokusno iskapanje. Pretpostavlja se da je građen od drveta i zemlje, ali i opet nije pobliže utvrđen nastanak. Doduše, u Registru arheoloških nalaza kao vrijeme apsolutne datacije navedeno je 16. stoljeće, ali 16. stoljeće je sigurno vrijeme rušenja, a ne nužno i nastanka ovog objekta18. Plovdingrad se ne spominje u pisanim izvorima do 1400., i u literaturi prevladava mišljenje da je nastao u 15. stoljeću19, čak i u 16. stoljeću20, ali neki arheolozi su skloni njegov nastanak staviti i u 13., 14. ili čak u 12. stoljeće21. Prilikom pokusnih istraživanja 1963. zabilježeno je postojanje gradišta močvarnog tipa i obližnjeg naselja. Izgrađeno je od drva, a temelji su pojačani ciglama i kamenjem22. Nažalost ovo nalazište je također uništeno izgradnjom odlagališta fosfor-gipsa pa se ne može utvrditi točnije vrijeme nastanka. U blizini današnje Kutine sjevernije od sela Krajiška Kutinica nalazi se i lokalitet Vilenjak s ostacima Kutinec grada. Sastoji se od dva uzvišenja okružena opkopima i bedemima, a navodno se tu nalazila i staklarska peć što navodi na zaključak da je u okolici bilo i neko naselje23. O nastanku nema nikakvih preciznih podataka, osim u Registru arheoloških nalaza u kojem je Kutinec datiran u 16. stoljeće, no nema dokaza da objekt nije nastao ranije. Ako nema pisanih izvora i većih sustavnih istraživanja, u Registru je kod datacije obično upisano stoljeće iz kojeg su pronađeni pokretni materijalni ostaci24. Međutim isprava iz 1364. svjedoči da je samo Bršljanovac utvrda (cas-

18 A. Bobovec, «Arheološka topograija grada Kutine», 17; «Tragom arheoloških nalazišta Moslavine», 79; Dragica Iveković, «Rezultati sondažnih arheoloških istraživanja na području Moslavine», Zbornik Moslavine 1 (1968), 373; Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Bjelovar: Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske, sekcija arheologa i preparatora 1997., 88 19 Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, 88 20 M. Kruhek, «Srednjovjekovni utvrđeni gradovi i posjedi u Moslavini»,123. 21 Zahvaljujem na usmenoj obavijesti Ani Bobovec, prema kojoj je Plovdin najvjerojatnije nastao već u 13. ili početkom 14. stoljeća 22 A. Bobovec, «Srednjovjekovni arheološki lokaliteti na području Općina Kutina i Garešnica», Muzejski vjesnik 14 (1991) 14, 11; «Pećnjaci moslavačkih srednjovjekovnih gradova», Zbornik Moslavine 3(1994), 36-37; «Arheološka topograija grada Kutine», 16-17; «Tragom arheoloških nalazišta Moslavine», 78; «Sjećanje na arheološke ostatke dijela stare Kutine», 253; 40 godina arheoloških istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Bjelovar : Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske, 1986. 140

15

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Advertisement