Page 106

se više osjećao na još neopredjeljenje haesesovce u Moslavini, osobito nakon uspostave partizanske vlasti u gradu Čazmi, krajem studenog 1943. O tome piše «Glas slobode»: « Ima sela i čitavih krajeva koji su se, na poziv narodne vlasti i naše vojske, u okviru predviđenih godišta listom digli na noge. Mladići u selu Zvekovica npr., pod narodnim barjakom, ustali su svi do jednog protiv neprijatelja. Zabrđe, Žukovec, Korita, Marinkovac, Novaki, Paruževac, Markovac, Brezje, Radulac, Dubrava, Dereza, Grabovnica, Suhaja, Mostari, Lipovčani i mnogi drugi u čitavom čazmanskom kotaru dali su svoje sinove u svetu borbu za oslobođenje “58. Na plenarnoj sjednici Okružnog NOO Čazma, 17. listopada 1943., utvrđeno je da NOB svugdje u narodu nailazi na velike simpatije koje se najizraženije manifestiraju od oslobođenja Čazme do kraja prosinca 1943. jer je u tom razdoblju stupilo u NOV-u preko 1000 ljudi. Navedeni podaci pokazuju da hrvatski narod u Moslavini prihvaća politiku NOP-a i da napušta «politiku čekanja» . Treba spomenuti da je čak i čitava 3. domobranska bojna sa 180 domobrana prešla na stranu NOPa59. 2. zasjedanje ZAVNOH-a, održano u Plaškom (13. i 14. listopada 1943. ), donijelo je više značajnih odluka (povratak u sastav Hrvatske svih hrvatskih krajeva koje je Italija anektirala nakon Prvog svjetskog rata i 1941.). IO ZAVNOH-a, na ovom zasjedanju poprima zapravo funkciju hrvatske vlade. ZAVNOH je na ovom zasjedanju proširen istaknutim članovima HSS-a koji su pristupili NOP-u. Rezolucija ZAVNOH-a na ovom zasjedanju naglašava da se hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj « u zajednici s ostalim narodima Jugoslavije» bore za novu demokratsku Jugoslaviju, slobodnih i ravnopravnih naroda, u kojoj će , na bazi samoodređenja, biti izgrađena slobodna demokratska Hrvatska“60. Članovi HSS-a, koji su bili nazočni na 2. zasjedanju ZAVNOH-a, izjavili su da će svesrdno pomagati NOP i da osuđuju sve one članove HSSa koji su surađivali s okupatorom i ustašama kao i one u izbjegličkoj vladi u inozemstvu. Među njima su bili i vijećnici iz Moslavine (Ivan Bolt, Oskar Kučan, Filip Lakuš, Franjo Antolić i Ljuban urić). U vremenu 2. zasjedanja ZAVNOH-a konstituiran je IO HSS-a u Plaškom, 12. listopada 1943. godine. Prilikom tog konstituiranja nisu bili podijeljene vodeće funkcije zbog neujednačenosti političkih stavova između Božidara Magovca i ostalih članova IO HSS-a prema Mačeku. Vrijedno je zaključiti da se tada već izdvaja IO HSS kao stranka koja će se kasnije nazvati Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) i tako se potpuno odvojiti od vodstva u Zagrebu. Iz Moslavine u tom Izvršnom odboru bili su Filip Lakuš, Aleksandar Koharević, Juraj Drobec i Lovro Kranjčec61. Nazočni na tom konstituiranju zaključili su da sljedbenici HSS-a ne mogu i ne smiju biti izvan NOB-e . Ujedno su istakli da oni «ne čekaju nego se bore» jer su «vjerni nauku neumrle braće Radić»62. Proglasom, koji su uputili s tog konstituiranja pristalicama HSS-a, ističu da od tada HSS predstavlja samo njezin Izvršni odbor.

45. Zdenko Radeljić, «HSS 1941 .- 1945», Zagreb, 1996. str. 134 46. Isto

107

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Zbornik Moslavine IX - X  

Izdanje 2006. / 2007.

Advertisement