Issuu on Google+

Blanka Žakula

Tradicijske frizure Hrvatske 1 UdĹžbenik o izradi tradicijskih frizura Hrvatske

Vinkovci, 2008

1


Izdavač Kulturni centar Gatalinka, Vinkovci

Naslovnica Rahela Pavušin

Suizdavač Pauk, Cerna

Grafička priprema Pauk, Cerna

Urednica Blanka Žakula

Tisak Pauk, Cerna

Priprema za tisak Blanka Žakula

Recenzija Mr. sc. Ljubica Gligorević Slavica Moslavac Vesna Murtić Dr. sc. Zorica Vitez

Lektorica Ivana Petričević Glavni fotograf Rahela Pavušin Ostali fotografi Vido Bagur, Željko Vidović, Ante Stojan, Vladimir Sušanj, Renco Kosinožić, Željko Karavida, Darko Dilber, Ivica Galović, Ilinka Knežević, Marijan Kratki, Vinko Sesar, Vlasta Šabić, Krešimir Pribisalić, Slavica Moslavac, Vladimir Šimunić, Ljiljana Stanko, Mirjana Rataić, Dražen Bota, Stjepan Vidović, Mira Čičko, Željka Tomaš, Sebastian Govorčin, Igor Turčinov, Željko Radulović, Boris Vehar, Miro Brozović, Zvonimir Varošanec, Vlado Gašparović, Sava Nikolin, Augustin Juriga, Joszef Savai, Antonio Koran, Ljubica Gligorević

2

ISBN CIP


Blanka Žakula Tradicijske frizure Hrvatske 1 Tradicijske frizure Hrvatske od pletenica s trima pramenovima kose

.

3


Narodne frizure, kao i narodna nošnja, pjesme, plesovi i običaji, nisu nastali racionalnim putem, one nisu plod mozganja i djelo razuma. One su taman cvijet seljačke krvi, one su porod nedokučivih unutarnjih zbivanja, trzaja, grčeva, potresa. One su nastale duboko u čovjeku i njih se, bez prodora u te dubine čovječjeg, ljudskog, narodnog ne može oćutjeti, a još manje shvatiti. Njih ne tumače u cijelosti ni klima, ni povijest, ni ekonomija, ni sociologija, ni najoštroumnija analiza. Tim putem dolazi se do samo ispod kože, možda i do mesa narodnog tijela, ali nikako do srca, gdje je to sve nastalo…

4


Predgovor Udžbenici Tradicijske frizure Hrvatske 1, Tradicijske frizure Hrvatske 2 i Tradicijske frizure Hrvatske 3, zaokružuju moje dugogodišnje istraživanje vezano za tradicijske frizure. Tradicijske frizure iz ovih knjiga odnose se na 19. i 20. stoljeće. U prvom udžbeniku obrađuju se frizure izvedene od pletenica pletenih od triju pramenova kose. Drugi i treći udžbenik prikazuju frizure Slavonije i Baranje. U drugoj i trećoj knjizi obrađuju se oblici i tehnike. U udžbenicima nije bilo moguće navesti sve nazive za istu frizuru, dio frizure, alat kojim se radi, urese za kosu, jer su oni mnogobrojni i vezani za jedno selo ili jako malo područje. Zato bi njihovo nabrajanje i definicija lokaliteta uzrokovalo previše podataka za udžbenik. Udžbenici su namijenjeni prosvjetnim djelatnicima i učenicima u strukovnim frizerskim školama, kao i svim zainteresiranim za ovu neponovljivu svjetsku baštinu. Poticaj za pokretanje projekta Etno frizure Hrvatske bila je priprema za predavanje dr. Jelke Radauš Ribarić pod nazivom Posebnost djevojačkog šokačkog češljanja u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Predavanje je održano u organizaciji Kulturnog centra Gatalinka u rujnu 1996. godine na Seminaru folklora Slavonije i Baranje (danas Seminar folklora panonske zone). Za revitalizaciju ove fascinantne teme u tradicijskoj baštini pokrenuto je istraživanje, dokumentiranje i edukacija na Seminaru o izradi tradicijskih frizura. Kako bi tradicijske frizure i tehnike dobile i značaj u suvremenom životu, organizira se natjecanje u izradi tradicijskih frizura i suvremenih frizura njima inspiriranih, te dvije Etno revije godišnje, kada se frizure prezentiraju publici. Izdan je set razglednica, fotomonografija Etno frizure Hrvatske, te suvenir. Uveden je predmet o izradi tradicijskih frizura u strukovne frizerske škole. Zahvaljujem se svim etnolozima, folkloristima i frizerima koji su pomogli u ovom projektu, a posebno onima koji su pomogli u izlaženju ovih udžbenika etnolozima: prof. Slavici Moslavac, prof. Vlasti Šabić, prof. Zvonimiru Toldiju, prof. Jasenki Lulić, prof. Dragici Šuvak i folkloristima prof. Vidi Baguru i Gordani Kolarić; frizerkama Jasni Mak, Jeli Kalinić, Kati Šarčević i Ani Krolo; recenzentima dr. sc. Zorici Vitez, mr. sc. Ljubici Gligorević, prof. Slavici Moslavac i frizerki Vesni Murtić. Posebnu zahvalnost dugujem Josipi Džaja iz Vinkovaca, koja je izvela polovinu svih frizura i fotografkinji Raheli Pavušin također iz Vinkovaca, koja je fotografirala najveći broj frizura. Bez financijske i svake druge pomoći moje obitelji, ovi udžbenici ne bi izašli. Autorica

5


Sadržaj 1. UVOD .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. Osnovne značajke tradicijskih frizura Hrvatske .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Tehnike izvedbe tradicijskih frizura su: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3. Njega kose .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.4. Vjerovanja vezana za kosu .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.5. Osnovni pribor za izvedbu frizura .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.6. Tradicijsko češljanje u tri pramena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tehnika izvedbe pletenice od triju pramenova .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

10 10 10 11 11 11 12 13

2. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U ISTOČNOJ HRVATSKOJ .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

6

2.1. ČEŠLJANJE DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kikice .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Na repove .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ilirska pletenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vitice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vrapčići ili golupčići .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Korpica .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ćiro ili pijana voravica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Lastavica .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

14 15 15 15 16 16 17 19 21

2.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.1. Prednji dio frizure može biti: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.2. Stražnji dio frizure može biti: .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.3. Alat (pomagala) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.4. Kićenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.2.1. PLETENICE SLOŽENE U VIJENAC .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Krastavac (Vrbanja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2.2.2. PLETENICE MOTANE OKO GLAVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Grehten (njem.) (Cerna) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kolo (Drenovci) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vitice (Prekopakra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Spletnik (Sopje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Žaba (Špišić Bukovica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

22 22 23 23 24 25 25 25 25 27 27 29 31


2.2.2.3. PLETENICE SLOŽENE U OKRUGLU ILI OVALNU PUNĐU .. . . . . . . . . . . . . . Počešljana na redove i turban . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kikaš (Donji Miholjac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Reganica (Šljivoševci) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ćutuk (Vukojevci) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kumbica (Nard) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nec (Nard) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Cop (Donja Motičina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Velne (Bošnjaci, Županja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PITANJA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

32 32 35 35 38 41 41 42 44 47

3. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U CENTRALNOJ HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 3.1. ČEŠLJANJE DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 3.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1. Prednji dio frizure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.2. Stražnji dio frizure .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.3. Alat (pomagala) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.3. Kićenje .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.2.1.JEDNA KIKA (KITA, PERČIN) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Glatko zaglađen, priglađen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Frke (Kloštar Ivanić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zubica (Kupljenovo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rudanci (Dekanovec, Međimurje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Velne, caklini (Moslavina, Međimurje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.2.2. DVIJE KIKE, KITE, VITICE, FUTE .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Glatko zaglađen, priglađen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Frke, miši (Moslavina, Podravina) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Velne, valovnice, cakline (Posavina, Moslavina, Međimurje) . . . . . . . . . . . . . Lokne .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

49 49 50 50 51 51 51 52 53 54 55 56 56 60 61 62

7


3.3. ČEŠLJANJE UDANIH ŽENA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Frizura ispod glavnog rupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ciklini, caklini (Međimurje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Počipkani lasi sa sitnom čipkom (Međimurje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Počipkani lasi sa zaglađenom kosom i čipkom (Međimurje) .. . . . . . . . . . . Frke, zafrčki (Podravina) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rudanci, ruganci, (Dekanovec, Međimurje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zapleten krpicama (Žiškovec, Međimurje) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PITANJA: .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

63 63 64 64 65 66 67 69 71

4. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U JUŽNOJ HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. ČEŠLJANJE DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rogice, rogljice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kin-kin .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

72 73 73 73

4.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.1. Prednji dio frizure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.2. Stražnji dio frizure može biti: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.3. Alat .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.4. Kićenje .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.5. Tehnika uplitanja kurdele ili fjoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.2.1. JEDNA PLETENICA (PERČIN). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.2.2. DVIJE PLETENICE.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a) Dvije pletenice motane oko glave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Dvije pletenice od triju pramenova kose bez kurdele . . . . . . . . . . . . . . . 2. Dvije pletenice od triju pramenova kose s kurdelama .. . . . . . . . . . . . . . 3. Dvije pletenice od triju pramenova kose omotane kurdelom .. . . . . . 4. Dvije pletenice od dvaju pramenova kose a treći je kurdela .. . . . . . . b) Dvije pletenice složene u vinčić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c) Dvije pletenice složene na bokule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . d) Dvije pletenice složene u capeto, kiku, ćuf, kokun, kinkin, kunkin. . .

75 75 75 75 75 77 77 80 81 81 84 88 90 91 91 92

8


4.2.2.3. ČETIRI PLETENICE (Zlarin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a) Frizure po zlarinsku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) Frizura ponovljena prema portretnom predlošku sa Šibenske katedrale . . . 4.2.2.4. NA RODUL (Donje Jelenje) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PITANJA: .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

98 98 99 100 101

5. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE IZVAN HRVATSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.1. SRBIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.1.1. Srijemske frizure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kika .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Buć ili ljuljačka .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Potkovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.1.2. Bunjevačke frizure .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kurđup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Konđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.1.3. Djevojačko češljanje u Bačkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

102 102 102 102 103 103 104 104 105 107

5.2. MAĐARSKA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 5.3. BOSNA I HERCEGOVINA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 5.3.1. Frizura Bosanske Posavine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Cjepački pletena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

9


1. UVOD Tradicijske frizure Hrvatske proizvod su seljačkih ruku i duha te predstavljaju dio hrvatske kulturne baštine. Iako su se tijekom proteklih stoljeća mijenjale ovisno o povijesnim, društvenim i ekonomskim promjenama, uvijek su zauzimale posebno mjesto u životu žene. One svjedoče o kraju, klimi, gospodarstvu, blagostanju područja na kojemu se nalaze. One su slika vještine i stvaralačkog dometa naroda. Djevojke i žene njegovale su izrazito dugačku kosu kojoj su pridavale magijsko značenje. 1.1. Osnovne značajke tradicijskih frizura Hrvatske Osnovne značajke tradicijskih frizura na području cijele Hrvatske su sljedeće: 1. dugačka kosa do struka 2. sastavni dio frizure je pletenica 3. otkrivena glava kod djevojaka, a pokrivena kod udanih žena 4. česta primjena crvene boje u izvedbi frizura (vuna, svilene trake, cvijeće) Razlike u češljanju frizura vezane su: 1. za vremensko razdoblje (18., 19., 20 st., između dvaju rata itd.) 2. za regionalnu pripadnost (npr. frizure Slavonije, Dalmacije) 3. za nacionalnu pripadnost (frizure Hrvatica, talijanske nacionalne manjine) 4. za lokalnu pripadnost (npr. frizure sela Otok, sela Biškupci) 5. za status žene u zajednici (frizure djevojčice, djevojke, djevojke za udaju, udane žene, mladenke, starije žene) 6. za blagdane u godini (korizma, Božić) 7. za načine obaveznog urešavanja (pamučne vrpce, svilene vrpce, vuna, cvijeće, novac (npr. dukati) 8. za tehniku izvedbe 9. za oblik (u obliku ravne ploče, okrugle, trapezaste, uske pruge, ovalne ili kruškolike košare itd.). 1.2. Tehnike izvedbe tradicijskih frizura su: 1. frizure od triju pramenova – frizure su zastupljene na cijelom području Hrvatske 2. frizure počešljane sa četirima pramenovima pa sve do preko 100 (120, 140 itd.) pramenova – frizure su vezane za sjeveroistočnu Hrvatsku, prvenstveno za Slavoniju 3. frizure rađene ostalim tehnikama.

10


1.3. Njega kose Kosu su žene prale u “lugu”, “lukšiji”, vodi u kojoj se prokuhavao pepeo, kišnici u kojoj je razmućen žumanjak, te u kišnici sa sapunom. Sapun se pravio od domaće masti. Kosa se ispirala u čistoj vodi, vodi iskuhanog divljeg kestena ili mirisnog bilja. Za njegu kose koristila se svinjska mast, mast od guske, čičkovo, orahovo ili maslinovo ulje. Na taj način se kosa njeguje, lakše oblikuje, a konačna frizura ima veliki sjaj. Sjaj se postizao i premazivanjem pletenica sa sluzi koja se dobije kuhanjem lanenog sjemena. Za učvršćivanje uglavnom prednjeg dijela frizure žene su koristile razmućeni bjelanjak, zasićenu otopinu šećera i vode. Kosa koja se izvukla pri češljanju nije se bacala. S njom su se učvršćivali krajevi ispletene kose, ili su se od nje pravile posebne tvorevine koje su se dodavale frizurama kako bi bile bujnije. Također su ih djevojke skupljale i čuvale za starost kada se kosa prorjeđuje. Svaka se frizura radi točno određenom procedurom, koja je uglavnom usklađena s težinom izrade pojedine partije na glavi. Najprije se radi teži dio frizure a potom lakši. 1.4. Vjerovanja vezana za kosu Kao u mnogim starim kulturama, tako i u Hrvatskoj, kosi se stoljećima pridavalo magijsko značenje. Kada govorimo o tradicijskim frizurama, govorimo o frizurama djevojčica i djevojaka. Udane žene kosu su pokrivale raznim pokrivalima da ih tko ne urekne, a oblikovale su samo mali dio kose s čela. Vrlo često su dio kose na potiljku šišale i ustupale djevojkama koje su imale malo kose. Kosa se nije smjela često češljati, jer se vjerovalo da na taj način tijelo gubi snagu. Nikada se nije bacala kosa izvučena češljanjem. S njom su se učvršćivali krajevi pletenica, a male i velike nakupine kose oblikovale su se u različite oblike i koristile za izvedbu frizura. Već u najranijem djetinjstvu u kosu se uplitala crvena vunica ili vrpca. Također se u kasnijim uzrastima upotrebljavala crvena vuna, cvijeće, ukrasi i vrpce. Crvena boja ima apotropejsko značenje zaštite od uroka i znači život i ljubav. 1.5. Osnovni pribor za izvedbu frizura Da bi se kosa priredila za izradu frizure, potrebno ju je namazati svinjskom, guščjom ili kokošjom mašću, orahovim ili maslinovim uljem. Danas frizeri koriste različite gelove koji imaju isti učinak. Kosa se češlja gustim koštanim ili željeznim, a danas plastičnim češljem. Pri češljanju stalno se moči vodom. Gotova frizura pričvršćuje se metalnim ukosnicama koje imaju nazive ovisno o lokalitetu (harnadla, ornodla, ornoljica, omolj, iglica, špinodla). Krajevi se povezuju kosom koja je ispala češljanjem, vunom, a danas gumicama. U krajeve pletenica upliću se pamučne vrpce, kojima se

11


kosa lakše povezuje oko glave. Vrlo često se koristi i pamučna vrpca za učvršćivanje dijela kose koji se trenutno ne radi. Za izvedbu najstarijih frizura ovo je sav potreban pribor. Ostali specifični pribor koji se koristio za izvedbu novijih frizura bit će prezentiran uz svaku frizuru.

Češalj, voda, svinjska mast (gel), talne ukosnice (harnadle, ornodle, omolj, ornoljica, igica, špinodle), vuna ili gumice za učvršćivanje krajeva pletenice

Potrebna dužina kose je najmanje do struka i prirodnih vrhova

1.6. Tradicijsko češljanje u tri pramena Najjednostavnije frizure na cijelom području Hrvatske su pletenice napravljene od triju pramenova. Ovisno o području gdje se češljaju, imaju različite nazive: pletenica, kika, kita, vlasi, perčin, vitice, fute, copaši, pletenica utroj, u troje. Gotove frizure dobivale su nazive: kika, kita, perčin, najčešće u centralnoj i južnoj Hrvatskoj, dok se u istočnoj Hrvatskoj na taj način zvao samo dio frizure (prednji ili stražnji). Tehnikom pletenja u tri pramena izvode se gotovo sve frizure na području centralne i južne Hrvatske. Na području Slavonije i Baranje tehnika od triju pramenova vezana je za frizure djece, te noviji sloj djevojačkih frizura, uglavnom s kraja 19. stoljeća pa do današnjih dana. Na području Slavonije karakteristične su djevojačke frizure koje se rade od četiriju pa do preko stotinu pramenova.

12


Tehnika izvedbe pletenice od triju pramenova Pletenica, kika, kita, vlasi, perčin, vitice, fute, copaši, pletenica utroj, u troje – pletenica ispletena od triju pramenova.

1. Tri pramena

2. žuti preko crvenog

3. plavi preko žutog.

Na kraju svake pletenice uplete se gajtan, čiji krajevi posluže za povezivanje pletenice. Važno pravilo kod oblikovanja tradicijskih frizura na području cijele Hrvatske je da se razdjeljci ne vide osim centralnog razdjeljka od čela do tjemena. U ovim knjigama oni su vidljivi zbog jasnije prezentacije same izvedbe.

4. Crveni preko plavog i postupak se nastavlja

Gotova pletenice

Mekano pletene pletenice u potrebnoj dužini

13


2. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U ISTOČNOJ HRVATSKOJ Pletenice pletene od triju pramenova najčešće su vezane za dječji uzrast do škole, a djevojke su ih počele praviti krajem 19. stoljeća pa do danas. Frizure se izvode od jedne, dviju, triju ili pet pletenica pletenih u troje, različito oblikovanih i s različito počešljanim čeonim partijama. Vrlo rijetko frizura ima jedan naziv (žaba – Špišić Bukovica, kikaš – Donji Miholjac). Obično se posebno imenuje prednji dio, a posebno dio frizure na potiljku. Pritom, kada žele reći koju će frizuru napraviti, kažu jedan od naziva. Naziv cjelovite frizure po prednjem dijelu je npr. počešljana u velne (prednji dio su velne, a na potiljku kukmica), a naziv po stražnjem dijelu frizure, npr. počešljana u kolo (naprijed je brenovana, a na potiljku je kolo). Kako se radi o jednostavnim frizurama, djevojke su ih mogle praviti nedjeljom ili po potrebi, ovisno o svečarskim danima. Nikada se nisu češljale same. Svaka životna dob žene obilježena je drukčijom frizurom. Osnovni pojmovi kod češljana kose su sljedeći: Pletenice, vitice, kike, fute, copaši, copovi počešljana utroj, u troje – međusobno spletena tri pramena kose Bić, struka, stručak, kala, štrika – pramen od kojega je ispletena pletenica Stazica, putić, prutić, prutak – razdjeljak kojim se kosa dijeli na pojedine partije na glavi Harnadla, ornodla, ornadla, omolj, ornoljica, iglic, špinodla – ukosnica povijena u slovo U kojom se kosa učvršćuje Kopnica – mala ukosnica Zolufi, zulufi, salufi, šiške – pramen kose kraj ušiju, ravno odsječen ili uvijen, brenovan. 2.1. ČEŠLJANJE DJECE Djevojčice su kosu šišale do treće godine kako bi bila gušća. Poslije treće godine puštale su dugačku kosu, ali je nikada nisu ostavljale raspuštenu. Kosu su plele u pletenice odmah s čela, dodajući crvenu pređicu ili vrpce. Kosu najčešće nisu kitile ni prirodnim, živim, ni umjetnim cvijećem. Na krajevima su je vezali vunom u boji kose, crvenom pređicom (vunom), pamučnim ili svilenim vrpcama pantličicama. Frizure djece pokazat će se na nekoliko primjera iz vinkovačkog, đakovačkog, valpovačkog i požeškog područja.

14


Kikice – dvije pletenice od tri pramena; tri pletenice triju pramenova, dvije na čeonom dijelu koje se na potiljku skupljaju s ostatkom kose u jednu pletenicu od triju pramenova, poveže pantljičicom ili crvenom vunicom. Frizure se nose na cijelom području Istočne Hrvatske. U repove (selo Gorjani) ili u četiri pletenice (selo Rakitovica) – četiri pletenice od triju pramenova, dvije pletenice na čeonom dijelu glave, koje se pletu u dvije pletenice na potiljku. Frizura se nosila gotovo na cijelom području Istočne Hrvatske.

Kikice,repovi; dvije pletenice 1. Dvije kikice na tjemenu 2. Kikice; tri pletenice od triju upliću se u jednu na potiljku od tri pramena pramenova

Repovi ili u četiri pletenice

Ilirska pletenica (vinkovački kraj), bili luk (požeški kraj), košarica (slatinski kraj) – dvije pletenice u tri pramena na stražnjem dijelu glave, koje se prekriže na potiljku i zakače kraj uha.

Ilirska pletenica

15


Vitice – starije djevojčice u Selu Drenovcima nosile su dvije pletenice pletene u visini uha i složene jedna oko druge na tjemenu.

1. Vežu se dvije kike u visini ušiju

2. ispletu dvije pletenice, lijeva se povija na desnu stranu,

3. desna se povija iznad lijeve.

Vrapčići ili golupčići (SeloBrođanci) ili počešljana brđanski (selo Gorjani). Kosa se podijeli od čela do potiljka. Na prednjem dijelu glave plete se pletenica u troje stalnim dodavanjem pramena, te se spaja s dvama dijelovima kose na potiljku i plete u jednu pletenicu u troje. To isto se učini na drugoj strani 1. Tri puta se plete pletenica 2. dodaje se tanki pramen s u troje, gornje strane, glave.

16

4. Vitice.

3.


3. kada se splete do uha, pletenica se malo nagura prema čelu, kako bi se zaoblila preko uha. Potom se nastavlja plesti pletenica u troje bez dodavanja pramenova.

4. Polovina kose na potiljku se podijeli na dva dijela, te se zajedno s pletenicom sa čeonog dijela plete u troje.

5. Vrapčić, golupčić ili počešljana brđanski

6. Na potiljku su repovi ili copoci

Drugi način češljanja; naprijed počešljana brđanski, a na potiljku u košaricu; izrada košarice bit će objašnjena uz frizuru ćiro

Korpica – frizura koju su nosile starije djevojčice i djevojke. Radi se tehnikom dodavanja pramena samo s jedne strane kao u prednjem dijelu frizure vrapčić. Razlika je u tome što se dodavanje pramenova nastavlja i na potiljku i ide oko glave. Osim toga, kada se dodaje pramen, najprije se tri puta pramenovi međusobno ispletu, pa se tek potom dodaje novi pramen.

1. Razdjeljak do tjemena; s desne strane početi plesti pletenicu,

17


2. pramen dodavati s donje stane;

3. tri puta pletu se međusobno pramenovi bez dodavanja novog pramena;

4. ponovno se dodaje pramen i postupak se ponavlja do uha na lijevoj strani

5. od lijevog uha sva kosa se plete u troje bez dodavanja pramenova;

6. položi se preko tjemena;

7. oblikuje se korpica;

8. korpica se kiti špinerom;

9. i muškatlom.

18


Ćiro – na prednjem dijelu glave pravi se povorana pletenica u troje (povučena po srednjem pramenu), a na potiljku repovi (copovi) ili košarica. Kada je na potiljku košarica, kosa je podijeljena na četiri partije sa dvama razdjeljcima: po sredini glave od čela do zatiljka i drugim od uha do uha. Partije na prednjem dijelu glave dijele se na tri pramena, a otraga u dva pramena.

1. jedna čeona prednja partija je ponovno podijeljena na tri dijela;

2. jedna na potiljku na dva dijela;

3. od dva dijela na čeonom dijelu se spletu pletenice;

4. pletenica na čelu se povora po srednjem pramenu;

5. ćiro ili pijana voravica;

6. ćiro, pletenica i napust (kosa s čeonog dijela) pletu se u troje;

7. pletenica se plete do kraja;

8. dvije pletenice i kosa s potiljka pletu se u troje

19


9. pred kraj se uplete vuna ili pertli, a postupak se ponovi na drugoj strani glave;

10. Pletenica se provuče ispod one s tjemena;

11. druga pletenica na isti način;

12. provučene pletenice

16. Počešljana u ćiru i košaricu

13. vratiti na potiljak

20

14. i učvrstiti u košaricu.

15. Počešljana u ćiru i košaricu


Lastavica – frizura koju su češljale starije djevojčice u selu Brođancima, a izvodi se od četiriju pletenica oko glave. Kiti se srmicom oko glave, malim pupoljkom tzv. ruža s čeone lijeve strane, a nuz uši se stavlja ružmarin. 1. Na čeonoj partiji plesti dvije pletenice;

2. svaku uhvatiti s polovinom 3. ispletu se dvije pletenice kose na potiljku i prebaci na u troje; drugu stranu;

4. ispletu se dvije pletenice;

7. Srmica

5. slože oko glave.

6. Lastavice

21


2.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE Djevojačke frizure izvedene su od jedne, dviju, triju ili pet pletenica u troje. Najčešće su vezane za frizure koje su se nosile krajem 19. stoljeća pa do danas. Razvojem industrije i trgovine, te sve većim prihvaćanjem gradske mode, tradicijske frizure se tehnički pojednostavljuju. Jednostavnije frizure šire se na sve većim područjima, a gube se desetine različitih tipova frizura i njihovih varijanti, koje su bile vezane za jedno selo ili malo područje. Iako su se krajem 19. stoljeća počele nositi na cijelom području Istočne Hrvatske, prikazat će se na onim područjima gdje se i danas najčešće nose. Ovisno o težini izrade pojedinog dijela frizure, nekada se počinje raditi frizura od čeone partije, a nekada od partije na potiljku. Posebno su važne male razlike po kojima se razlikovao jedan tip frizure od mjesta do mjesta. 2.2.1. Prednji dio frizure može biti: a) glatko začešljan, zaglađen, u prosto b) frkan (uvijan) c) na redove počešljan d) počešljan krpicama (reganica) e) brenovan f) velne. Glatko začešljan, zaglađen, u prosto – stariji način češljanja je razdjeljak po sredini, a noviji bez razdjeljka ili razdjeljak sa strane. Frke – kosa je podijeljena po sredini glave, povezana pamučnom vrpcom, a potom se prednji pramen cijelom dužinom uvija (usukava) od uha. Redovi – čeoni dio kose dijeli se vodoravnim razdjeljcima i češljem vodoravno povlači prema dolje, praveći redove široke oko 2 centimetra. Reganica, počešljan krpicama – vodoravno odijeljeni pramenovi čeonog dijela kose uvijaju se u krpice ili cjevčice, i slažu u vodoravne spiralne nabore. Brenovanje – kod brenovanja razlikuju se dva načina pripreme kose: – s razdjeljkom po sredini ili sa strane – kod ovog načina na potiljku su najčešće napravljene dvije pletenice koje se motaju u punđu okruglo ili ovalno ili dvije pletenice motane oko glave kao vijenac; – bez razdjeljka – kod ovog načina češljanja prednjeg dijela frizure na potiljku se pravila jedna, tri ili pet pletenica, najčešće motane u punđu samo ovalno.

22


Velne – češljanje prednje partije u velne predstavlja noviji način češljanja tradicijskih frizura. Počele su se nositi sredinom 20. stoljeća Izvode se pomoću žaba ili klamera. Klameri su metalne kopče kojima se oblikuju pramenovi s čeonog dijela glave. Iako ih danas nalazimo uglavnom na županjskom području, prema kazivanjima nosile su se i u drugim dijelovima Slavonije. Na potiljku se pravila punđa od dviju pletenica smotanih okruglo ili ovalno. 2.2.2. Stražnji dio frizure može biti: a) pletenice složene u vijenac b) pletenice motane oko glave c) pletenice složene u okruglu ili ovalnu punđu. 2.2.3. Alat (pomagala) Kako se radi o novijem sloju tradicijskih frizura, često se prednji dio frizure izvodi uz pomagala. Starije pomagalo je brener ili brenajzli, a može imati jedan, dva ili više utora. No, brenovat se može i harnadlom (Ilača) ili pomoću dviju igala za pletenje između kojih se zahvati pramen kose, a potom se igle prekriže. Zatim pomoću dviju pletaćih igala zabodenih u dva klipa kukuruza bez zrnja. Da bi se frizura oblikovala, brener i igle se zagrijavaju. Nešto novije pomagalo su žabe ili klameri, metalne kopčice pomoću kojih se dobivaju velne. Obje tehnike koriste se za izvedbu prednjeg dijela frizure. Prije upotrebe brenera ili klamera, prednji dio kose premaže se zasićenom otopinom šećera i vode.

Voda, bjelanjak, bumbarice

Pređica (vuna)

Žabe ili klameri Velike harnadle Breneri, češljevi, špangice, šnala, harnadle i sredstvo za zagrijavanje brenera

23


2.2.4. Kićenje Ove frizure najčešće su zakićene pupoljcima i cvijetom muškatla, asparagusom (špinerom, asparadom), šumicom, ružmarinom, rascvjetalim bršljanom, žutim smiljem, patkovim kovrčama ili škovrcima, raznim cifranim češljevima i ukrasnim špangama. Nekada su češljevi i špange bili koštani, a danas su plastični.

Asparagus, asparadus, špiner

Šumica

Pupoljci i cvijet muškatla, muškatlina

24

Ružmarin, ruzmarin

Bršljan

Žuto smilje

Patkove kovrče, škovrci


2.2.2.1. PLETENICE SLOŽENE U VIJENAC Krastavac (selo Vrbanja) Prednji dio frizure Kosa je zaglađena otraga s razdjeljkom po sredini. Stražnji dio frizure Dvije pletenice složene u polukrug ili poput duplog vijenca.

Krastavac (Vrbanja)

2.2.2.2. PLETENICE MOTANE OKO GLAVE Prednji dio frizure može biti: a) zaglađen b) frkan (uvrtan) c) brenovan. Grehten (njem.) (selo Cerna) Priprema kose Cijela kosa jako se moči vodom, a prednji dio zasićenom otopinom šećera i vode. Alat – za izvedbu frizure koristi se brener ili brenajzli. Prednji dio frizure Brenovan. Djevojke su mogle prednji dio frizure praviti bez razdjeljka ili je on mogao biti po sredini ili sa strane. Ako nema razdjeljka, kosa se pogura naprijed. Preko navučene kose veže se pamučna vezica (pertli). Ako se pravio razdjeljak sa strane ili po sredini, kosa se također mogla pogurati prema naprijed ili se uvrtala. Na taj se način dizala od tjemena, kako bi se kroz gornji sloj kose mogao lagano provući brener. Stražnji dio frizure Grehten. Dvije pletenice pletene na potiljku prekriže se i motaju oko glave u vijenac.

1. Priprema za brenovanje, razdjeljak na stranu;

25


2. kosa se začešlja u natrag i uvijanja;

3. uvrnuti pramen učvršćuje se špangom, postupak se ponavlja i na drugoj strani glave;

4. brener se zagrijava;

5. na novinskom papiru se provjerava koliko je zagrijan brener. Treba postići srednje smeđu boju otiska. Ako je crn otisak znači da je brener prevruć.

6. Način brenovanja kada je kosa bez razdjeljka;

7. brenuju se tri ili četiri paralelna kruga oko glave;

8. pletenice se slažu oko glave;

9. grehten.

26


Kolo (selo Drenovci) Prednji dio frizure Brenovan. Prednji dio brenovao se bez razdjeljka ili razdjeljkom sa strane. Stražnji dio frizure Kolo. Desna pletenica plete se do kraja, a lijeva do dvije trećine dužine. Kićenje – asparagus oko kola, a rascvjetali muškatli samo s jedne strane.

1. Prednji dio frizure je 2. isplete se pletenica na brenovan bez razdjeljka, a lijevoj strani, a na desnoj na potiljku se prekriže lijeva samo do polovine; omota se kika preko desne; lijeva pa desna oko glave;

3. kolo;

4. kolo okićeno asparagusom i muškatlom sa lijeve strane.

Vitice (selo Prekopakra) Alat Nebo plava (Prekopakra), crvena ili raznobojna vuna (Badljevina). Prednji dio frizure Zaglađen. Kosa je glatko zaglađena prema natrag i razdjeljkom podijeljena po sredini glave do potiljka. Stražnji dio frizure Vitice. Dvije pletenice, vitice u koje se upliće vuna. Pletenice se prekriže na potiljku i motaju oko glave. Na prednjem dijelu obje se pletenice polože jedna uz drugu, te omotaju vunom u širini čela. Kićenje

27


Svježe cvijeće, žuto smilje i patkovo perje, škovrčci.

1. Stavlja se plava vuna preko bočnih pramenova;

5. vitice se motaju oko glave i tada je donja strana pletenica gore pa se vidi upletena vuna;

28

2. pletenica se plete u troje 3. vuna se na kraju pletenice 4. gotove vitice; vuna se ne tako da bočni pramenovi idu vidi s gornje strane; sveže u čvor; prema dolje;

6. vitice se naprijed spoje, omotavaju zajedno do uha na jednu i drugu stranu;

7. vitice;

8. vitice.


Spletnik (selo Sopje) Priprema kose Prednji dio kose namaže se sapunom ili šećernom vodom. Alat Nebo plava vuna. Prednji dio frizure Glatko začešljan ili lincgeran. Kosa s razdjeljkom u sredini, zagladi se unatrag prosto (glatko) ili lin(c) gerano (na redove). Stražnji dio frizure Spletnik se izvodi jednakom tehnikom kao i vitice. Razlika je što se plava vuna ne upliće odmah na početku pletenja pletenice nego pred kraj. Na taj je način dio pletenice koji nije omotan vunom, obična pletenica u troje. Također je vijenac od dviju pletenica omotan vunom nešto više nego u Prekopakri. Kićenje Svježe cvijeće, plastične ružice, ili ukras zvan visilice (staklene kuglice, metalne pločice, lančići, voštani cvjetići nanizani na metalnu žicu).

1. Napravi se razdjeljak po sredini, a zatim se kosa začešlja natrag i poveže vezicom;

2. češljem se izvlači dio kose iznad uha i oblikuje kružno;

3. drugi red;

4. treći red;

29


5. kosa se iza vezice začešlja prema dolje;

6. glava poveže širokom trakom ili vezicom;

7. spletu se dvije pletenice, a pred kraj pletenja u srednji pramen se stavlja plava vuna;

9. skinu se vrpce, a pletenice omotaju oko glave;

10. na tjemenu se spoje i omotaju vunom do potiljka;

11. prednji dio lincgeran i okićen visilicama;

30

8. zavežu se čvorovi na kraju pletenica;

12. prednji dio lincgeran.


Žaba (selo Špišić Bukovica) Prednji dio frizure Frke. Kosa se podijeli po sredini i načešlja prema čelu. Poveže se pamučnom vrpcom. S jedne i druge strane uvijaju se frke prema gore. Pamučna se vezica ne uvija. Kraj uha reže se jedan pramen kose u zulufe. Stražnji dio frizure Fute. Kosa je podijeljena razdjeljkom po sredini. Svaka strana podijeli se u tri pramena. Krajevi frka uhvate se s jednim od pramena na potiljku te se spletu fute. Fute se puste visjeti niz leđa, prekriže se i slože u dva vijenca ili se motaju oko glave. Kada je frizura gotova, makne se pamučna vrpca. Za ovako počešljanu djevojku kaže se počešljana u žabe. Kićenje Žaba se zakiti cvijetom muškatla iznad uha. 1. Kosa se češlja prema naprijed i poveže vrpcom;

2. kosa se uvija oko vrpce prema van;

3. frke;

4. frke;

5. na potiljku se spletu dvije pletenice, fute, izvuče se vrpca, a pletenice se omotaju oko glave Ili se oblikuju u dva vijenca (poput žabljih usta).

31


2.2.2.3. PLETENICE SLOŽENE U OKRUGLU ILI OVALNU PUNĐU Kad je na potiljku počešljana punđa, prednji dio frizure može se oblikovati na nekoliko načina. Starije varijante izvode se samo pomoću češlja, a novije raznim pomagalima. Prednji dio frizure može biti: a) počešljan na redove (Rakitovica), koksne (Donji Miholjac) b) počešljan u reganicu (Šljivoševci) b) brenovan (novija tehnika i raširena po cijelom području) c) velne (još mlađa tehnika i raširena po cijelom području). Stražnji dio frizure Na potiljku kosa može biti počešljana u jednu, dvije, tri ili pet pletenica, te složena u ovalnu ili okruglu punđu. Ovisno o lokalitetu ona ima nekoliko naziva: kika, kolačić, kukma, kukmica, korpica, košarica, knedla, škuda, cup, turban, ćutuk, tutuk, kotur. Počešljana na redove i turban (Rakitovica) Priprema kose Cijela kosa moči se šećerom i vodom. Prednji dio frizure Počešljana na redove. Kosa se začešlja unatrag, češljem se oblikuju 3 ili 4 reda, a na sredini nema razdjeljka, već je gladak i bez redova. Stariji način je brenovano pletaćim iglama. Stražnji dio frizure Turban. Kosa se na potiljku plete u jednu pletenicu od tri struke i mota kružno. Kada ima puno kose, pletu se dvije pletenice koje se motaju ovalno u široki turban. Poželjno je da se razdjeljak na potiljku vidi što manje, a to se postiže mekanim pletenjem pletenica. Kićenje Redovi se kite pupovima muškatla samo s jedne strane glave, a turban koštanom ili plastičnom španglom, šparglom i cvijetom muškatla na gornjoj strani turbana. Udana žena je na turban stavljala češalj, mašnu i špinodlu (veću koštanu ili plastičnu harnadlu).

32


1. Kosa se začešlja prema natrag, a potom pravi prvi red;

2. drugi red;

5. redovi na desnoj strani glave;

6. postupak se ponavlja na lijevoj strani glave;

3. treći red;

7. na potiljku se napravi jedna pletenica;

4. središnji dio glave bez razdjeljka;

8. turban; pletenica se uvije okruglo u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.

33


1. Naprave se dvije pletenice i slažu desna u lijevu stranu;

2. lijeva oko desne;

3. kraj lijeve ispod punđe;

4. desna pletenica koja je na lijevoj strani ponovno u desno ispod punđe;

7. Široki turban okićen šparglom i muškatlom

5. široki turban.

34

6. Redovi okićeni manjim cvjetićima muškatlom

Turban, mašna, češalj i velika harnadla, frizura za udanu ženu


Kikaš (Donji Miholjac) Priprema kose Zašećerenom vodom moči se cijela kosa. Prednji dio frizure Koksne. Kosa se podijeli po sredini. Koksne se izvode jednakom tehnikom kao redovi, samo ih ima pet, tj. rade se po cijeloj glavi. Stražnji dio frizure Knedla ili škuda. Ako se na potiljku napravi jedna pletenica i umota okruglo dobivena punđa se naziva škuda, a kada se naprave dvije pletenice koje zovu copaši i motaju ovalno, dobivena punđa se naziva knedla. Kićenje Kikaš se kiti na potiljku oko knedle ili 2. Knedla okićena 3. Koksne s voštanim 1. Koksne; razdjeljak po škude asparagusom i sredini, a sa svake strane pet asparagusom i muškatlom vencem muškatlom. Na glavu su koksni djevojke mogle stavljati voštani venac. Reganica (selo Šljivoševci) Priprema kose Kosa se namoči vodom. Alat Za izvedbu prednjeg dijela frizure koriste se dugačke trakice platna, krpice. Zamjena za krpice danas mogu biti plastične cjevčice za sok. Prednji dio frizure Reganica. Kosa se namata na krpice, a svaki umotani pramen učvrsti se ukosnicom. Kad se kosa

35


osuši, krpice se skidaju, a spiralno uvijeni pramenovi polažu se po prednjem dijelu glave u vodoravnim redovima. Stražnji dio frizure Knedla. Kosa na potiljku isplete se u dvije pletenice, te smota ovalno u knedlu. Kićenje Između dvaju uvijenih redova na jednoj strani glave stavlja se grančica špargla, a knedla se okiti na jednoj strani također šparglom i cvijetom muškatla.

1. Razdjeljkom se kosa podijeli od uha do uha;

5. cijelom dužinom;

36

2. vodoravnim razdjeljkom se odvaja tanki pramen na prednjem dijelu glave;

3. krpicom se obuhvati pramen;

6. učvrsti se za glavu ukosnicom; postupak se ponavlja;

4. pramen se uvija oko krpice

7. na potiljku se pletu dvije pletenice i motaju u punđu, knedlu.


1. Zamjena za krpice mogu biti cjevčice, veliki češalj

4. postupak se ponavlja na prednjem dijelu glave bez razdjeljka

2. isti je postupak kada se pramen uvija oko cjevčice

5. reganica prednji dio, knedla stražnji dio frizure

3. kada je uvijen, cjevčica se učvršćuje ukosnicom

6. reganica prednji dio, knedla stražnji dio frizure

7. reganica prednji dio, knedla stražnji dio frizure

37


Ćutuk (selo Vukojevci) Priprema kose Prednji dio kose močio se zašećerenom vodom, a stražnji se mazao mašću. Alat Brener (brenajzl). Stariji način uvijanja kose bio je pomoću igala za pletenje. Prednji dio frizure Brenovan. Kad je na potiljku jedna ili tri pletenice, naprijed nema razdjeljka. Uhvati se gornja pletenica spletena od prednjeg dijela kose i nagura (nadigne) prema naprijed, zatim brenuje. Ako se na potiljku pletu dvije pletenice, kosa se podijeli po sredini i začešlja prema dolje. Zatim se jedan dio kose od naprijed začešlja otraga. Tako se dobije tanji sloj za brenovanje. Pramen se učvrsti češljem i brenuje kružno oko glave. Obično se brenuju tri reda. Stražnji dio frizure Ćutuk. Stariji je način da se naprave dvije pletenice (copa) jedna ispod druge i svinu okruglo u punđu. Noviji način je da su copovi na potiljku paralelni i svinu se ovalno u punđu, koja se u Vukojevcima zove ćutuk. Ako djevojka ima više kose, na potiljku se mogu splesti i tri copa. Kićenje Stavljaju se dva mala češljića koji drže prednji dio kose, a u treći red brenovanja poput vijenca guraju se pupoljci muškatlina i mali izdanci asparade. Na potiljku je jedan ve��i ukrasni češalj iznad ćutuka, dvije ili četiri velike koštane ornojle na donje i gornje krajeve ćutuka, a sa strane se kiti muškatlinom i asparadom. Potpuno identičnu frizura ćutuku od dviju pletenica nalazimo u drugim selima pod drugim nazivom: Prednji dio brenovan, na potiljku ćutuk kukmica (Štitar), kolačić (Vrbanja).

38


1. Prednji dio glave se počešlja na razdjeljak po sredini ili sa strane, a kosa se začešlja prema uhu;

2. tanji pramen sa čeonog dijela se odvoji i začešlja otraga;

3. učvrsti češljićem;

4. postupak se ponavlja na drugoj strani;

5. tako podignuta kosa brenuje se tri ili četiri puta oko glave;

6. na potiljku se naprave dva copa jedan iznad drugog, ako je prednji dio glave bez razdjeljka,

7. smota se donji cop

8. i oko njega gornji, okruglo.

39


1. Novi način češljanja; dva copa paralelno;

3. a donji lijevi cop oko njega;

40

2. smotaju se u ćutuk, a gore se stavlja ukrasni češalj.

4. zatim treći cop; ćutuk.

1. Još jedan način češljanja; tri copa;

1. Prednji dio glave brenovan razdjeljkom sa strane

2. omota se gornji cop,

2. Brenovanje i kukmica, Županja


Kumbica (selo Nard) Alat Kolma (brener), ornoljice (harnadle). Prednji dio frizure Kolman. Prednji dio je kolman, nakolman (brenovan) bez razdjeljka. Stražnji dio frizure Kumbica. Jedna pletenica koja se umota u smjeru kazaljke na satu. Kićenje S desne strane kumbice stavlja se cvjetić muškatljina.

Nec (selo Nard)

Nakolman (brenovan) prednji dio, a na potiljku kumbica

Alat Kolma, odnoljice (harnadle), kopnice (male harnadle), turban. Turban je nakupina kose koja je opala češljanjem, a oblikovana u mali svitak stavlja se između triju pletenica kod pravljenja punđe. Prednji dio frizure Nakolman. Prednji dio je nakolman (brenovan) bez razdjeljka. Stražnji dio frizure Punđa od triju pletenica. Frizuru se nosile udane žene. 1. Nec, turban, bumbače s glavićima, kopnice, mašlija Pokrivalo za frizuru Nec, kapice od tankog konca. Stavljaju se dva neca, stariji a povrh njega noviji. Mašlija je dupla mašna. Gornja je dugačka 6 cm, a donja 8 cm. 3. Nec, mašlija, cvetići 2. Nec, frizura za udanu Na sredini su obje spojene užom mašnom, ženu, naprijed nakolmana koja je široka 3 cm, a dugačka 4 cm. Mašlija se učvršćivala dvje bumbačama s glavićima

41


Cop (selo Donja Motičina) Priprema kose Prednji dio kose močio se zašećerenom vodom, a na potiljku svinjskom mašću. Alat Brener. Prednji dio frizure Brenovan. Kosa se začešlja bez razdjeljka te brenuje u tri paralelna reda od uha do uha. Stražnji dio frizure Cop. Na potiljku se napravi pet pletenica koje se motaju okruglo u cop. Kićenje Ukrasni češljevi sa strane copa. Na Badnjak se cop kitio bršljanom.

1. Kosa se začešlja unatrag 2. rukom se nagura naprijed i poveže vrpcom; da se digne kosa od tjemena;

42


3. dignuta kosa se brenuje u tri ili Ä?etiri paralelna reda oko glave;

4. na potiljku se isplete pet pletenica;

7. lijeva na desno;

8. postupak se ponavlja;

5. mota se pletenica na tjemenu;

9. posljednja pletenica;

6. desna na lijevo i oko prve;

10. cop.

43


Velne (selo Bošnjaci, Županja) Priprema kose Kosa se obilno moči samo vodom. Alat Klameri. Prednji dio frizure Velne (Bošnjaci). Stavi se klamer na prvi pogurani pramen na čelu. Kosa se potom dijeli po sredini, a zatim se odvajaju pramenovi sa svake strane glave i učvršćuju klamerima. Kada je prednji dio frizure gotov, ne smije se vidjeti razdjeljak. Velne (Županja). Razdjeljak je sa strane. Postupak stavljanja klamera je isti, samo se razdjeljak vidi kada je frizura gotova. Stražnji dio frizure Kukma ili korpica (Bošnjaci), cup (Županja) napravljena od dviju pletenica. Kićenje Asparagusom i muškatlom sa strane kukme, odnosno cupa. Cup se naziva i odrezana pletenica (umetak) koja se koristi kao umetak za pojačavanje frizure.

Velne i kukmica, Bošnjaci

44


1. kosa se zaÄ?eĹĄlja unatrag i rukom nagura prema Ä?elu;

2. stavi se klamer;

6. na podignuti dio kose 5. rukom pogura malo prema stavlja se klamer ili Ĺžabica; naprijed;

3. kosa se tada podijeli po sredini, a razdjeljkom se odvaja jedan dio s prednje polovice glave;

4. kosa se odvoji;

7. postupak se nastavlja;

8. postupak se ponavlja;

45


46

9. drugi red;

10. postupak se ponavlja na drugoj strani glave;

11. kosa sa žabicama;

12. kosa sa žabicama; tri ili četiri reda oko glave;

13. na potiljku dvije pletenice;

14. pletenice se slažu u kukmicu.

1. Velne s razdjeljkom sa strane, Županja

2. Velne s razdjeljkom sa strane, Županja


PITANJA 1. Nabrojite osnovne zajedničke karakteristike frizura na području cijele Hrvatske. 2. Nabrojite karakteristike po kojima se frizure razlikuju. 3. Koje tehnike u izvedbi tradicijskih frizura razlikujemo na području Hrvatske? 4. Opišite kako se njegovala kosa. 5. Koja su vjerovanja vezana za kosu? 6. Nabrojite pribor potreban za izvedbu najstarijih frizura. 7. Nabrojite nekoliko naziva za pletenicu od triju pramenova na području Hrvatske. 8. Kada su se počele nositi frizure od pletenica u troje u Slavoniji? 9. Tko je uvijek nosio frizure od pletenica u troje u Slavoniji? 10. Nabrojite nekoliko naziva za pletenicu u troje na području Istočne Hrvatske. 11. Nabrojite nekoliko naziva za razdjeljak. 12. Nabrojite nazive za pramen kose. 13. Nabrojite nazive za frizure djece. 14. Što se koristi za kićenje dječjih frizura? 15. Nabrojite nazive prednjeg dijela frizura. 16. Koji se alat koristi za oblikovanje prednjeg dijela frizure? 17. Nabrojite nazive stražnjeg dijela frizura. 18. Što je to Grehten? 19. Koje nazive može imati punđa na potiljku? 20. Od koliko pletenica može biti napravljena punđa? 21. Kako se naziva frizura za udanu ženu u selu Nard? 22. Kako se češljaju redovi? 23. Čime su se kitile djevojačke frizure? 24. Koja je boja najčešće zastupljena u urešavanju frizura i zašto? 25. Što je to žaba?

47


3. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U CENTRALNOJ HRVATSKOJ Za tradicijske frizure na području centralne Hrvatske karakteristična je pletenica od triju pramenova. Može ih biti jedna ili dvije, a na potiljku su složene u različite oblike. Za izvedbu najstarijih frizura bila je dovoljna mast, sapun i češalj. Krajem 19. i u 20. stoljeća počeo se upotrebljavati pribor za uvijanje kose. Kosa se njegovala svinjskom ili guščjom mašću i prala u lugu i domaćem sapu. Za ovo područje karakteristične su jednostavne frizure, ali zato su jedinstvena oglavlja koja ih nadopunjuju. Osnovni pojmovi kod češljanja kose su sljedeći: Kika, kita, kečke, vitice, fute, perčin, kose – ispletena pletenica od triju pramenova kose Steza, putić, šajtl – razdjeljak Špoljaš, šrhaklin (željezna šipka), igla za pletenje, brener, brenajzlin ili brenšlin (drveni ili željezni), klameri, krpice, kukuruz bez zrnja, suha stabljika kukuruza, ukosnice Patljini, mašljini, mašleki, prevezači, prevezivači, uplitači, splitači, pantleki, pantljeki, panklini, rože – svilene vrpce karakteristične za frizure ovog područja. Vrpce su mogle biti jednobojne, raznobojne ili s biljnim uzorkom, a njima su se kike povezivale na krajevima, povezivale same za sebe, ili za drugu kiku. Najčešće su bile crvene, nešto rjeđe ružičaste, bijele ili svjetlo plave, zelene. Od njih su se kružno oblikovale rože, koje su se vezale pri kraju, na sredini ili pri korijenu kose. Češki privezač – široka ukrasna svilena ili pamučna vrpca s višebojnim biljnim uzorkom Konfica, miš, cop – nakupina kose koja ostaje pri češljanju oblikovana u punđicu Harnadle, puntne igle – ukosnice Jedino na ovom području društveno je prihvatljiva raspuštena kosa. Dva su obreda kada su djevojčice i djevojke mogle raspustiti svoju dugu njegovanu kosu. Jedan je Ivanje, 24. lipnja. Drugi običaj je prilikom udaje u selima zagrebačkog Prigorja, kada su djevojke pod svadbenim vencem išle raspuštene kose. 3.1. ČEŠLJANJE DJECE Djeca su počešljana do školske dobi u čet’ri kite, kečke, repić i na košaricu, kao i djevojčice u Istočnoj Hrvatskoj. Na Ivanje djevojčice nose raspuštenu kosu.

48


1. Vijenac od ivančica

2. Djevojčiva na Ivanje, s raspuštenom kosom i vencem, Moslavina

3.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE 3. 2.1. Prednji dio frizure može biti: a) glatko zaglađen, priglađen b) frke, uvijan prema van ili miši uvijen prema unutra c) zubica d) velne, valovnice, caklini d) caklini (dvije ili tri veće čipke) e) načipkani lasi (5-7 manjih čipki) f) načipkani lasi (zaglađen uz sljepoočnice, a na rubu ukrasna čipka od triju pramenova) g) narudan, uvijan na željeznu šipku (špoljaš, šrhaklin) h) zapleten krpicama i) brenovan (uvijen željeznim ili drvenim brenerom) j) uvijen na kukuruzovinu k) uvijan metalnim kopčama, klamerima.

49


3. 2. 2. Stražnji dio frizure može biti: a) jedna kika, kita, perčin b) dvije kike različito složene na potiljku – slobodno vise niz leđa ili prsa – složene u vijenac, jaram na vrat, cokaljka, košara – omotane oko glave – prekrižene na potiljku, prekrižene kose – povijena sama za sebe, krvavice – slobodne kose omotane oko podloška, kobasice – uvrnuta dva pramena, ponovno uvrnuta jedan oko drugog – dvije pletenice namotane u punđu, punat, puntek, kolač, kovrtanj, kovrk, kolombar, ćutuk. 3.2.3. Alat (pomagala) Za izradu prednjeg dijela frizura koriste se sljedeća pomogala: špoljaš, šrhaklin (željezna šipka), igla za pletenje, brener, brenajzlin ili brenšlin (drveni ili željezni), klameri, krpice, kukuruz bez zrnja, suha stabljika kukuruza, ukosnice. Za oblikovanje prednjeg dijela

Brenajzlin, brenalica, brenalka - drveni

50

Špoljaš, šrhaklin (željezna šipka za uvijanje kose), žnora, otopina vode i šećera

Lasno igla i žnora

Brenšlin, brenazlin - željezni

Klameri


frizure koristilo se sve što je omogućilo oblikovanje i učvršćivanje frizure: mast, sapun, otopina šećera i vode, bjelanjak. 3.2.3. Kićenje Najčešće se na području centralne Hrvatske urešava frizura raznim ukrasnim svilenim ili pamučnim vrpcama, koje nazivaju patljini, mašljini, mašleki, prevezači, prevezivači, uplitači, splitači, pantleki, pantljeki, panklini, rože, češki privezač (vrpca s višebojnim biljnim uzorkom). Stavljaju se ukrasni (koštani) češljevi, svježi ili suhi cvijet, ukrasne ukosnice, razna oglavlja (pokrivala) te vijenac od ivančica.

Privezači, češki privezači i pređa (vuna)

Rože i mašljin

3.2.2.1. JEDNA KIKA (KITA, PERČIN) Glatko zaglađen, priglađen Prednji dio frizure Najstarija frizura na velikom području centralne Hrvatske je kosa naprijed zaglađena. Stražnji dio frizure Kika, kita, perčin. Na potiljku je jedna pletenica od triju pramenova (Podravina, Međimurje, Hrvatsko zagorje, Moslavina, Posavina). Kićenje Na krajevima se vezala crvena ili ružičasta svilena vrpca bez uzorka ili raznobojna s cvjetnim motivom. Mogla je biti svezana u mašnu ili se kružno oblikovala u rože i povezivala na kraju u sredini ili pri korijenu kike, a nekada istovremeno na sva tri mjesta.

51


Naprijed zaglađena, a na potiljku kika Naprijed zaglađena, a na potiljku Perčin s upletenim crvenim pantlekom i s mašlinom, Zagorje perčin s rožama i mašlinom, Posavina mašlinom i oglavljem partom, Posavina

Frke (Kloštar Ivanić) Priprema kose Kosu je potrebno dobro namočiti vodom, zagladiti mašću ili sapunom. Alat Pamučna vrpca kojom se povezuje prednji dio kose oko koje se kosa umotava. Prednji dio frizure Frke predstavljaju prednji dio frizure koji ovisno o području na potiljku može imati nekoliko varijanti. Mogu se frkati od čela i tada se zovu frke ili prema čelu pa se nazivaju miši. Prednji dio kose se načešlja na čelo, poveže pamučnom vrpcom oko koje se uvrću (frkaju) frke. Kada se uvrnu do uha, spajaju se s kosom na potiljku. Stražnji dio frizure Kika, kita. Kosa na potiljku je podijeljena u tri dijela. Kako se bočnim dijelovima dodaju frke, pri dijeljenju kose na potiljku bočni dijelovi su tanji. Kićenje. Na kraju kike je mašna, a u korijenu roža.

52


1. Frke, kosa se načešlja na čelo, poveže vrpcom i uvija oko vrpce

2. Frke, Moslavina

3. Kika s rožom i mašlinom, Moslavina

Kika s partom, Moslavina

Zubica (Kupljenovo) Priprema kose Kosa je namočena otopinom vode i šećera. Alat Ukosnice, špange. Prednji dio frizure Zubica. Kosa je podijeljena po sredini i okomito začešljana prema uhu. Češljem se izvlače zubice prema čelu, na način da se prave valovi. Kada je prva zubica izvučena, stavlja se ukosnica. Postupak se ponavlja. Na taj se način može napraviti 4 ili 5 zubica, ovisno o obliku glave i gustoći kose. Kod uha se pramen zavrne prema nazad i spaja sa bočnim pramenovima kose na potiljku, koja je podijeljena u tri dijela. Stražnji dio frizure Kita. Pletenica od triju pramenova. Kićenje Ukrasne ukosnice i crvena ili brokatna vrpca za mašnu na kraju kite.

Zubica i kita s mašlinom, Kupljenovo

53


Rudanci (Dekanovec, Međimurje) Priprema kose Kosa se dobro namoči otopinom šećera i vode. Alat Špoljaš, željezna šipka. Prednji dio frizure Rudanci. Prednji dio kose je podijeljen razdjeljkom po sredini. Sa svake strane se kosa podijeli u tri pramena. Svaki pramen se uvrne, a zatim namotava na zagrijanu željeznu šipku špoljaš. Prije namatanja na šipku, provjerava se njena zagrijanost uvijanjem na novinski papir. Ako papir dobije svijetlo smeđu boju, zagrijavanje špoljaša je optimalno. No, uvijek upotrebi zagrijanog špoljaša treba pristupiti oprezno. Stražnji dio frizure Kita. Jedna kita ili dvije kite spletene do pola. Na kraju se zaveže crvena ili roza mašna. Kićenje Crveni ili ružičasti mašlek.

1. Razdjeljak po sredini, sa svake strane se uzmu tri pramena;

54

2. svaki pramen se uvrne;

Rudanci

3. uvrnut se namata na zagrijani špoljaš;


4. špoljaš se drži kratko i potom izvlači;

7. uvijeni pramenovi se polože paralelno;

5. uviju se tri pramena na obje strane glave;

6. na potiljku se splete kita i zaveže mašlin;

8. na udaljenosti od 1 cm stavljaju se ukosnice;

9. rudanci i kika, Međimurje.

Velne, caklini (Moslavina, Međimurje) Priprema kose Kosa je namočena otopinom vode i šećera ili sapunom. Alat Metalne kopče, klameri. Prednji dio frizure Velne, caklini. Kosa se glatko zagladi. Prednji dio se podijeli na razdjeljak po sredini ili sa strane. Kosa se nagurava prema razdjeljku, a na svaku velnu se stavlja klamer. Stražnji dio frizure Kika, kita.

55


1. Razdjeljak po sredini, kosa začešljana prema uhu, dlanom se gura prema razdjeljku;

2. Stavlja se klamer;

3. broj klamera ovisi o količini kose (4-5 klamera);

4. kita na potiljku.

3.2.2.2. DVIJE KIKE, KITE, VITICE, FUTE Kosa se dijeli glatko po sredini glave i plete u dvije pletenice od triju pramenova. U svaku pletenicu pred kraj pletenja se uplete malo domaće pređe ili tvorničke pamučne vrpce koje zovu prevezači, prevezivač, uplitači, splitači. S njima su se pletenice lakše slagale u željeni oblik. Jednostavnost ovih frizura najčešće su dopunjavale manufakturne svilene ili pamučne vrpce, a na karlovačkom području vuna. U kasnijim varijantama prednji dio frizure se oblikovao na različite načine. Glatko zaglađen, priglađen Dvije pletenice na potiljku i glatko zaglađen prednji dio frizure također je najstarija i najčešća varijanta djevojačkih frizura na području centralne Hrvatske. Priprema kose Kosa namazana mašću i podijeljena na razdjeljak po sredini.

56


Prednji dio frizure Zaglađen. Kosa namočena samo vodom, vodom i sapunom, ili vodom i šećerom. Stražnji dio frizure Dvije kike, kite složene na nekoliko načina: a) slobodno vise niz leđa b) slobodno vise niz grudi s upletenim crvenim privezačima ili bez njih. Crveni privezač se položi na jedan od triju pramenova (obično srednji) pri korijenu kose i plete u troje. c) krvavice, kike povezane u korijenu d) prekrižene kose, kike povezane u korijenu druge kike e) kružno oko glave f) košarica, dva vijenca od pletenica visoko na zatiljku, niže na vratu ili u obliku srca g) kite s upletačima – u pletenice su se uplitali uplitači, kupovne trake u različitim bojama (najčešće crvena, zatim plava, zelena, žuta i roza) ili vuna (zelena). Uplitači su služili za vezanje, pojačavanje pletenica i kao ukras. U pletenicu se mogao uplesti jedan uplitač, tako da se položi po jednom pramenu ili po dva pramena. Kike s uplitačima pokazuju se na frizurama Sunje (Posavina) jedna kika, Gornji Stenjevec dvije kike i okolina Karlovca kite s uplitačima. To su kike motane oko glave s vunom po jednom pramenu ili vuna po dva bočna pramena.

Kike i mašne s biljnim uzorkom, Posavina

Kike s crvenim mašnama i vencem, Potok, Moslavina

Kite s privezačima i rožama, Gornji Stenjevec

Kite i ingliški rubac

57


Kite sa svil’nim mašlinom, Prigorje

Vijenac od dviju pletenica, Pokuplje

1. Pletenice se vežu na drugu stranu

58

2. Prekrižene kose

1. Pletenice se vežu same za sebe

3. Prekrižene kose, Prigorje, Žumberak

2. Krvavice, Prigorje, Žumberak

Košarica, Vrbovec


Košarica, Posavina

3. pletenica se na kraju zaveže vunom;

Kite s zeleni uplitači (uplitači 1. Vuna preko dva pramena; 2. bočni pramenovi se pletu prema dolje; po srednjem pramenu)

4. vuna se po završetku vidi s donje strane;

5. pletenice se motaju oko glave;

6. kite s zeleni uplitači (uplitači po dva pramena).

59


Frke, miši (Moslavina, Podravina) Prednji dio frizure Frke, miši ( Moslavina) Frke se motaju van od čela, a miši unutra prema čelu. Frču se do uha, a ostali dio kose s prednjeg dijela začešljava se na potiljak. Kobasica (Podravina). Kosa s prednjeg dijela glave se počne frkati bliže razdjeljku i uvije se gotovo cijelom dužinom. U visini uha od frke oblikuje se petlja, kobasica. Ostali dio kose se začešljava na potiljak. Stražnji dio frizure Kike (Moslavina). Dvije kike slobodno niz leđa ili na prsa. Cokaljka, jaram na vrat (Moslavina). Kike složene u vijenac na potiljku.

Frke i kike

1. Kosa se uvija do uha;

60

2. frke.

2. Naprijed frke, na potiljku jaram na vrat ili cokaljka, Mosalvina

Kike sa žutim mašlinima, Moslavina


Velne, valovnice, cakline (Posavina, Moslavina, Međimurje) Priprema kose Za ovaj način oblikovanja frizure najbolje je cijelu kosu namočiti otopinom vode i šećera. Alat Drveni brenajzlin, ukosnice, špange. Prednji dio frizure Kosa se podijeli po sredini, sa strane ili se začešlja unatrag. Ukoliko je razdjeljak sa strane, kosa se lagano nagurava prema razdjeljku, a kada se postigne jedna velna, stavlja se ukosnica. Istom tehnikom se naprave još dva ili tri vala, ovisno o količini kose. Drugi način je da se velne oblikuju pomoću drvenog brenajzla i potom stavlja ukosnica. Stražnji dio frizure a) jedna ili dvije kike, kite na potiljku (Posavina, Moslavina, Međimurje) b) dvije uvijene pletenice (Zasadbreg, Međimurje) Kosa je na potiljku podijeljena po sredini na dvije partije, lijevu i desnu. Obje partije prebace se na grudi. Lijeva partija ponovno se dijeli na dva dijela. Svaki dio se spiralno umotava (frče) oko svoje osi. Kada su umotana oba dijela, uvijaju se spiralno jedan oko drugoga. Krajevi se uvijaju zagrijanom željeznom šipkom šrhaklin, (u Moslavini zvan i fraklin) da se kosa ne bi odmotala.

1. Prednji dio kose se začešlja prema uhu, nagura rukom ili se kosa oblikuje drvenom brenalicom;

2. jedna velna se učvrsti ukosnicom; postupak se ponavlja do uha;

3. kosa s polovine glave na 4. svaki dio se uvrće sam za potiljku dijeli se u dva dijela, sebe; a jednom se doda kosa s prednjeg dijela glave;

61


5. potom jedan oko drugoga; 6. vrh se uvrne na šrhaklin;

7. velne;

8. Velne.

Lokne Priprema kose Kosu namočiti vodom. Alat Suha stabljika kukuruza. Cop, kružna nakupina kose u obliku punđe, koja otpadne pri češljanju. Prednji dio frizure Kosa se namata na kukuruzovinu i ostavi sušiti. Najčešće se namatalo pet rolnica sa svake strane. No, broj uvojaka je ovisio o količini kose i obliku glave. Kada je osušena, vadi se kukuruzovina, a pramenovi se učvrste ukosnicama. Stražnji dio frizure Kolombar. Kosa se isplete u dvije kike. Između kika se stavi cop (tehnika je objašnjena u Istočnoj Hrvatskoj kod frizure nec). Kike se omotaju oko copa u kolombar.

62

Lokne, Podravina


3.3. ČEŠLJANJE UDANIH ŽENA

Češalj, oko kojega se motaju pletenice

Samo zbog osnovnih podataka o frizurama udanih žena na ovom području, pokazat ćemo nekoliko frizura iz Međimurja i okoline Karlovca. Frizura ispod glavnog rupca Udane žene u okolici Karlovca ovijale su dvije pletenice na potiljku oko velikog češlja u obliku osmice i kružno. Isti je postupak kada se umjesto češlja koristi drveni štapić. Preko napravljene frizure stavlja se oglavlje glavni rubac.

4. pletenica se oko češlja uvija u osmicu;

1. Pletenice se prekriže na potiljku;

2. stavlja se češalj;

3. prekrižene pletenice se polože na češalj;

5. isti postupak se ponavlja s dugom pletenicom;

6 gotova frizura.

7. Veliki rubac na napravljenoj frizuri

63


Ciklini, caklini (Međimurje) Priprema kose Kosa se dobro namoči vodom, a prednji dio i sapunom kako bi se kose držale zajedno. Prednji dio frizure Caklini. Kosa je podijeljena po sredini, namazana vodom i sapunom. Kosa se mora posložiti tako da se razdjeljak ne vidi, a češljem se oblikuju dva ili tri caklina. Stražnji dio frizure Kofrtalo. Punđa napravljena od dviju pletenica, oko nje se omota ostatak kose s prednjeg dijela glave koji nije načipkan. Izrada kofrtala bit će objašnjena kod frizure rudanje. Frizuru nose udane žene.

Češljevima se oblikuju dva ili tri caklina

Počipkani lasi sa sitnom čipkom (Međimurje) Priprema kose Kosa se dobro namoči vodom, a prednji dio i sapunom kako bi se kose držale zajedno. Prednji dio frizure Počipkani lasi. Kosa je podijeljena po sredini, začešljana prema uhu, namazana vodom i sapunom. Kosa se mora posložiti tako da se razdjeljak ne vidi, a češljem i prstima se oblikuje od 5 do 7 čipki, ovisno o količini kose i veličini čela. Stražnji dio frizure Kofrtalo. Punđa napravljena od dviju pletenica, oko nje se omota ostatak kose s prednjeg dijela glave koji nije načipkan. Izrada kofrtala bit će objašnjena Počipkani lasi, Međimurje kod frizure rudanje. Frizuru nose udane žene.

Počipkani lasi, Međimurje

64

Počipkani lasi (sitna čipka)


Počipkani lasi sa zaglađenom kosom i čipkom (Međimurje) Prednji dio frizure Počipkani lasi. Kosa namočena vodom i sapunom oblikuje se polukružno na čelu, ali se ostavi jedan pramen kraj početka razdjeljka. Od njega se uplete pletenica u troje i zatim povuče po srednjem pramenu. Tehnika je objašnjena u području Istočne Hrvatske kod dječje frizure ćiro. Tako ispletena i navorana pletenica slaže se kraj zaglađenog prednjeg dijela kose. Stražnji dio kose Kofrtalo. Izrada kofrtala bit će objašnjena kod frizure rudanje. Frizuru nose udane žene.

Oblik prednjeg dijela frizure

Čipka oko začešljanog dijela; pletenica u troje; po srednjem pramenu se vuku druga dva prema gore

65


Frke, zafrčki (Podravina) Prednji dio frizure Frke. Frke se motaju van od čela, a miši unutra prema čelu. Frču se do uha, a ostali dio kose s prednjeg dijela začešljava se na potiljak. Kobasica (Podravina). Kosa s prednjeg dijela glave počne se frkati bliže razdjeljku i uvije se gotovo cijelom dužinom. U visini uha od frke se oblikuje petlja, osmica. Ostali dio kose se začešljava na potiljak. Stražnji dio frizure Kobasica (Podravina). Kosa je na potiljku podijeljena razdjeljkom od tjemena do potiljka. Kosa se ne upliće nego se namata na obruč od vinove loze oko kojega se namota tkanina. Frizuru nose mlade udane žene, a starije na nju stavljaju oglavlja, poculice. Kobasica se kiti cvijetom muškatla kraj uha.

Obruč od vinove loze omotan tkaninom

66

1. Kosa se mota oko obruča;

2. frke i uvrnuta petlja kod uha;

3. na potiljku se stavlja obruč.


4. Počešljana kosa na razdjeljak po sredini i prema čelu

5. Frke

6. Kobasica

7. Frke i kobasica

Rudanci, ruganci (Dekanovec, Međimurje) Priprema kose Kosa se dobro namoči otopinom šećera i vode. Alat Špoljaš, željezna šipka kod djevojačke frizure, a kod udane žene još i lasno igla i žnora. Prednji dio frizure Rudanci. Tehnika je ista kao u već objašnjenom postupku kod jedne kike. Stražnji dio frizure Kofrtalo. Dvije kike se slažu u krug koji predstavlja podlogu za stavljanje poculice, oglavlja od čipke koje su nosile udane žene. Poželjna je bila što tamnija kosa da se poculica više ističe.

67


Poculica, granik, nokliček, mašlin

4. veže se početak i kraj žnore, dobili smo kofrtalo;

68

1. Sva tri pramena s jedne 2. na potiljku se ispletu dvije i druge strane se prebace pletenice; na suprotnu stranu; tako se pokrije razdjeljak

5. na kofrtalo se stavlja poculica;

6. veže se oko kofrtala;

3. pletenice se učvrste šivanjem s lasno iglom;

7. stavlja se granik,


8. nokliček,

9. mašlin,

10. poculica,

11. poculica.

Zapletena krpicama (Žiškovec, Međimurje) Priprema kose Kosu je potrebno namočiti vodom i premazati bjelanjkom. Alat Tanke pamučne trake. Prednji dio frizure Zapleten krpicama. Razdjeljak je na stranu. Uzimaju se dva pramena kose i jedna pamučna traka te se pletu u troje. Kad je pletenica ispletena do kraja, kosa se po traci gura prema tjemenu. Krajevi trake se zavežu. Isti postupak ponavlja se na cijelom prednjem dijelu glave, a potom se suši. Kad se kosa osuši, trake se izvlače van, a uvrnuti pramenovi se slažu po čelu. Stražnji dio frizure Punta. Dvije pletenice zamotane u punt.

69


1. Plete se pletenica od dva pramena kose i krpice;

4. uvijena kosa se suši, a krpica izvlači, Međimurje.

70

2. kada je upletena, po krpici se povlače dva pramena kose;

3. krajevi krpice se zavežu;


PITANJA: 1. Nabrojite nekoliko naziva za razdjeljak na području centralne Hrvatske. 2. Kako se nazivaju sprave za uvijanje kose? 3. Nabrojite nekoliko naziva za ukrasne vrpce? 4. Čemu su služile ukrasne vrpce kod izrade frizura? 5. Koje boje ukrasnih vrpca su zastupljene na ovom području? 6. Kako su počešljana djeca u centralnoj Hrvatskoj? 7. Dali je moguće da djkeca i djevojke u nekoj prigodi imaju raspuštenu kosu? 8. Nabrojite načine češljanja prednjeg dijela frizure. 9. Nabrojite načine češljanja stražnjeg dijela frizure. 10. Kako se naziva pletenica pletena od triju pramenova. 11. Objasnite tehniku češljanja kojom se rade frke! 12. Što su to miši? 13. Objasnite kako se radi prednji dio frizure zubica. 14. Nabrojite načine slaganja frizura od dvije kike, kite. 15. Što je to jaram na vrat? 16. Koji su nazivi za punđu na potiljku na ovom području? 17. Koji su načini češljanja stražnjeg dijela frizure kada su naprijed rudanci? 18. Objasnite tehniku izrade frizure velne. 19. Od koliko pramenova kose se izvodi prednji dio frizure s krpicama? 20. Kako se zove oglavlje udane žene u Međimurju? 21. Što su to počipkani lasi? 22. Objasnite jednu tehniku kojom se izvode počipkani lasi. 23. Za koju starosnu dob žene su vezani počipkani lasi? 24. Što su to rozače? 25. Što je to konfica, cop ili miš?

71


4. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE U JUŽNOJ HRVATSKOJ Temeljna frizura na prostoru Južne Hrvatske izrađuje se od dviju pletenica (kose, kite) omotanih oko glave poput vijenca. Lokalne varijante su brojne i razlikuju se po nizu detalja. Na dinarskom dijelu ovoga područja, nalazimo frizuru izrađenu od jedne pletenice. U pletenice se često upliću jednobojne ili raznobojne svilene ili pamučne vrpce. Do druge polovice 19. stoljeća pokrivala raznih oblika bila su obavezni dio oglavlja. Pokrivala su izrađena od lanenog, pamučnog platna, svile ili čipke. Starija pokrivala duguljastog su oblika (pokrovača i drugi slični nazivi, ovisno o lokalitetu), a novija u obliku četvrtaste marame (facol i drugi slični nazivi). Kosa se prala u vodi (kišnici) i domaćem sapunu, a ispirala u čistoj vodi, kišnici i vinskom octu (za dezinfekciju i sjaj) ili vodi u kojoj je prokuhano ljekovito bilje; bršćen s dubovine (bršljan s hrasta), metvica, kopriva, kamilica. Domaći sapun radio se u Konavlima na sljedeći način: stavi se 7 litara čiste vode, 3 litre maslinova ulja, 1 kilogram sode kaustike, i kuha se tako dugo dok se na površini ne pojavi pjena. Gornji sloj izgleda kao želatina. Po njemu se pospe malo soli da se odvoji gornji želatinozni sloj od vode. U škrabice (ladice od stola) stavlja se mokra lincuna (plahta) od botane ili bumbačina (grube tkanine). Katicom (grabilica za juhu) grabi se masa po vrhu i izlijeva u škrabice četiri prsta debelo. Drži se par dana da se stisne, a zatim reže na kocke sapluna. Kovrčava kosa se mazala maslinovim uljem i otopinom šećera i vode. Osnovni pojmovi kod češljanja kose su sljedeći: Kose, kite – pletenice Razvor, razdiok, na rigu, razred, razduljak, prudelj, škrima, staza – razdjeljak Kordela, kurdela, kurdelica, kurdelja, kordun, fjok, fijok, fjoka, hijok, cendal, pošte, štrike – svilene ili pamučne vrpce koje se upliću u kosu. Najčešće su crvene, a rjeđe žute, zelene, plave i bijele. Uplitnjaci, ukošnjaci, kitnjaci – pamučna vrpca, obično u boji sličnoj kosi koje služe za ojačavanje pletenica i pamučna vrpca ili koža na koju su našivene kružne metalne aplikacije. Šoldini, fermaić, šnale, gabrl, kosnice – ukosnice Špjoda, špioda, špijoda, špjoda trepetljika, badača, batotka, bačenka – zlatna ili srebrna igla kojom se pričvršćuju pletenice La banda – srebrni nakit za kosu Pokrivača, pokrivačica, pokrivaca, pokrvača, pokrovača, pokravača – uže i duže laneno ili pamučno pokrivalo za glavu za djevojke i udane žene Facol, faco, hacol, haco, vacol, vaco, jačmak, jašmak, šudar – kvadratne pamučne marame za djevojke i udane žene.

72


4.1. ČEŠLJANJE DJECE Rogice, rogljice. Djeca su počešljana kao i na ostalom području Hrvatske u dvije, tri ili četiri pletenice. Češljanje djece pokazat će se na primjerima iz okoline Zadra. Na dinarskom dijelu ovoga područja djevojčice su počešljane u rogice, a u pletenice se upliće crvena kurdela. Na jadranskom području ista se frizura naziva rogljice. Kako bi se pokupila kraća kosa, naprijed se pletu dvije pletenice. Svaka od njih upliće se s odgovarajućom kosom na zatiljku također u jednu pletenicu. Pletenice se potom na potiljku povežu u jednu. Kin-kin. Noviji način češljanja je kin-kin. Naprijed je počešljana jedna pletenica, na potiljku jedna i međusobno su povezane na sredini glave crvenom kurdelom ili fjokom. Fojok ili kurdela mogli su biti crvene, plave, roza ili bijele boje. U Konavlima su se stavljale tamnije fjoke kada je netko umro. Ako je netko umro u kući stavljala se crna fjoka. Ako je umro netko s majčine strane, tamno modra (tamno plava), a ako je umro rođak perlin plava (boja neba).

73


Sl. 1, 2, 3 ÄŒeĹĄljanje za djevojÄ?ice, okolina Zadra

1. Kin-kin, naprijed jedna pletenica i jedna na potiljku

74

2. povezane crvenom kurdelom.


4.2. DJEVOJAČKO ČEŠLJANJE Najstariji način djevojačkog češljanja, ali i češljanja starijih osoba, je prednji dio kose podijeljen na razdjeljak po sredini, a na potiljku dvije pletenice omotane poput vijenca oko glave. Na pletenice su starije osobe stavljale tamniju plavu (modru) ili smeđu maramu. Razlikujemo još nekoliko načina udešavanja prednjeg i stražnjeg dijela glave: 4.2.1. Prednji dio frizure može biti: a) glatko začešljan b) cape (redovi) c) brklići, rude, prpine (tanki uvojci na čelu) d) permamenti (uvojci). 4.2.2. Stražnji dio frizure može biti: a) u jednu pletenicu, u ravno, perčin b) u dvije pletenice, na konistru, u kolač c) u četiri pletenice d) na vinčić e) na rodul f ) na bokule g) kika, ćuf, kokun , konkun, kunkin, konkin, capeto. 4.2.3. Alat Na ovom području koristila se samo voda i češalj. 4.2.4. Kićenje Frizura se kiti svilenim ili pamučnim vrpcama koje se upliću u kosu, pletenice se omataju ili se vrpce pletu u pletenicu i polažu oko pletenica od kose (noviji način). Najčešće su crvene, a rjeđe žute, zelene, plave i bijele. Nazivaju se kordela, kurdela, kurdelica, kurdelja, kordun, fjok, fijok, fjoka, hijok, cendal, pošte, štrike. U pletenice se stavljaju uplitnjaci, ukošnjaci, kitnjaci, pamučne vrpce obično u boji sličnoj kosi, koje služe za ojačavanje pletenica. Zatim uplitnjaci, pamučna vrpca ili koža na koju su našivene kružne metalne aplikacije. Na pletenice se stavljaju igle s glavicom u obliku pupoljka, cvijeta, pjetlića, kojom se pokrivalo učvršćuje na pletenice. Rađene su od srebra, zlata,

75


pozlaćenog srebra ili stakla, tehnikom lijevanja, filigrana ili granulacije, a nazivaju se špjode, špiode, špijode, špjode trepetljike, badače. Srebrni nakit za kosu koji na frizuru stavljaju djevojke iz Vodnjana naziva se la banda, a čini ga: spada, spadein (igla oblikovana poput mača), pianeta, pianola (igla s okruglom filigranski izrađenom glavom), tremoli, tremuli (filigranski izrađeni cvjetovi koji vise na opruzi i trepere pri svakom pokretu glave), chiodi (srebrne igle s okruglom glatkom glavom), curarice (igla s ovalnim završetkom, koja služi za higijenu uha).

Kurdela, fjok, pošta

Špjoda trepetljika, žica, zlato i biseri

76

Kurdela, fjok

Upletnjak, nakit za kosu

Trak, cijev od pamučne tkanine napunjena vunom

La banda, srebrni nakit za kosu

Špijode, badače, srebrne ili zlatne igle

La banda, srebrni nakit za kosu


4. 2. 5. Tehnika uplitanja kurdele ili fjoka Kad se radi frizura od jedne ili dviju pletenica tehnike su sljedeće: 1. Crvena kurdela po jednom parmenu a) jedna pletenica – kosa se zajedno s kurdelom poveže u korijenu ili se samo položi na srednji pramen s donje strane. Plete se u troje na način da se bočni pramenovi pletu prema gore. Na taj se način ne vidi početak rada pletenice. b) dvije pletenice – kurdela se može staviti s gornje ili donje strane srednjeg pramena. Drugi način je da neprekinuti trak kurdele ide s jedne na drugu pletenicu. Pramenovi se pletu u troje prema dolje. Na taj način je kurdela kod pletenja na donjoj strani, ali kada se pletenice polože na glavu, donja strana postaje gornja. 2. Crvena kurdela po dva bočna pramena a) jedna pletenica – neprekinuti trak kurdele ide po bočnim pramenovima, a na početku se polažu s donje strane b) dvije pletenice – postupak je identičan, samo je početak na način da se kurdela stavlja s gornje strane. 3. Crvena, žuta, plava (modra) ili zelena kurdela po tri pramena Kada se radi frizura od dviju pletenica, moguća su još dva načina: 4. Dvije kose i kurdela tj. dva dijela čini kosa, a treći kurdela, kordun, fjok ili cijev od pamučnog materijala ispunjena vunom. 5. Kurdela se omotava oko pletenice 4. 2.2.1. JEDNA PLETENICA, PERČIN Frizura s jednom pletenicom karakteristična je za dinarsko područje. Prednji dio frizure Zaglađen. Kosa je podijeljena na razdjeljak po sredini. Stražnji dio frizure Perčin. Na potiljku se kosa podijeli u tri pramena te se plete u pletenicu, koja pada niz leđa. Perčin može biti izveden na nekoliko načina:

77


–  u ravno, a pred kraj zataknut uplitnjak –  najčešće je po jednom pramenu upletena samo crvena kurdela (vrpca široka 2-3 cm) –  kurdele i uplitnjak –  crvena, plava, zelena i žuta kurdela upletena po tri pramena kose –  pošte (svilene široke vrpce) u istim bojama, koje slobodno vise niz perčin –  upletene kurdele i pošte koje vise –  kurdele, pošte i uplitnjak Na perčin se stavlja oglavlje crvenkapa.

1. Prednji dio frizure, Polača

2. Perčin s uplitnjakom

78

Kurdela po jednom pramenu

17. Perčin s kurdelom po jednom pramenu

18. Perčin s kurdelom i uplitnjakom


1. Kurdela po dva pramena; stavlja se s donje strane;

2. bočni pramenovi se pletu prema gore.

Crvena, plava i žuta kurdela po tri Perčin s kurdelom po tri pramena pramena

3. Perčin s crljenom kurdelom po dva pramena

Perčin s crvenom, žutom i zelenom kurdelom

79


Perčin s uplitnjakom i tri kurdele

Perčin s kurdelom, poštama, rekonstrukcija po slici Zoe Borelli Vranski-Alačević

Perčin s poštama, kurdelom i uplitnjakom, rekonstrukcija po slici Zoe Borelli Vranski-Alačević

4.2.2.2. DVIJE PLETENICE Prednji dio frizure može biti: a) glatko zaglađen – na prudelj, razdiok od babine vale do čela (razdjeljak po sredini) – na bandu (razdjeljak na stranu) – na val (bez razdjeljka) b) cape (redovi) c) brklići, rude, prpine (tanki uvojci na čelu) d) permamenti (deblji uvojci na čelu) Stražnji dio frizure može biti: a) motane oko glave b) na vinčić c) na bokule d) capeto, kika, ćuf, kokun, konkun, kinkin, kunkin, konkin.

80


a) Dvije pletenice motane oko glave, kose oko glave Kosa se podijeli razdjeljkom po sredini od čela do zatiljka, te se pletu dvije pletenice u visini uha. U krajeve se upliću uplitnjaci, pamučne vrpce kojim se kosa učvršćuje na krajevima pletenice i povezuje na tjemenu ili potiljku, ovisno o dužini pletenica, odnosno slažu li se oko glave jednom ili dva puta. Pletenice mogu biti složene nisko na tjemenu ili više na prednjem dijelu glave. Djevojke su mogle biti gologlave, a mogla je glavu pokriti pokrivalom. Pokrivala mogu biti od lanene, pamučne ili vunene tkanine, čipke ili svile, izduženog (pokrivača i slični nazivi, ovisno o lokalitetu) ili kvadratnog oblika (facol i slični nazivi, ovisno o lokalitetu). 1. dvije pletenice od triju pramenova kose bez kurdele –  prekrižene jednom na potiljku, a naprijed složene jedna kraj druge. Ako je djevojka imala prirodnu kosu, znala je praviti na čelu brkliće, rude, prpine, tanke pramenove valovito uvinute ili prirodne kovrče učvrstiti šećernom vodom. –  kose oko glave, prekrižene dva puta na potiljku, krajevi podignuti na tjeme. Pletenica se plete tako da uvijek pramen iz sredine ide prema van. Kad se kosa položi oko glave, na gornjoj je strani ona strana koja je kod pletenja bila donja. Na pletenice se stavlja oglavlje bareta (Konavle).

Starija žena počešljana u dvije pletenice, Pirovac

Pletenice prije motanja oko glave

81


Pletenice jednom prekrižene na potiljku

Frizura s kraja 19. stoljeća, Split

Naprijed počešljana na val, otraga u dvije pletenice, Murter

82

Počešljana na konistru; na pletenicama špjoda trepetljika, Kaštel Kambelovac

Počešljana u kolač, Polača

Udana žena s pokrivalom blondom, Kaštel Kambelovac

1. Počešljana u kose

2. Kose s oglavljem facol


Pletenice učvršćene špijodom, a preko njih pokrivača

Pletenice s oglavljem pokrivača, Olib

Pletenice s pokrivačom, Pag

Pletenice s oglavljem, pokrivača, Jurandvor

3. krajevi se učvršćuju na tjemenu.

4. Pletenice s baretom, Konavle

Pletenice dva puta prekrižene na potiljku, Konavle

1. Dvije pletenice se prekriže jedanput;

2. drugi put;

83


2. Dvije pletenice od triju pramenova kose s kurdelama Kurdele mogu biti upletene na jedan, dva ili tri pramena od kojih se pravi pletenica. Broj kurdela je ovisio i o imovnom stanju djevojke jer su se kupovale od trgovaca.

1. Crvena kurdela po jednom pramenu

2. Pletenice s kurdelom po jednom pramenu

84

1. ili neprekinuti trak po jednom 2. pletenice s trakom s jedne 3. di탑u se za krajeve ili pramenu na obje pletenice; na drugu uplitnjake i sla탑u oko glave.


Pletenice s kurdelom po jednom pramenu, Pag

Kurdela po jednom pramenu i fjok, Korčula

Kose sa zelenim fijokom, Ćićarija, Istra

Kose sa zelenim fijokom, Ćićarija, Istra

Kose s plavim fijokom, Ćićarija, Istra

Pletenice s crnom kordelom, Boljun, Istra

85


1. Kose s dvjema kurdele

1. kurdela po dva pramena na drugi naÄ?in

86

2. Kurdela po dva pramena

2. plete se prema dolje;

3. crvena kurdela se ne vidi s gornje strane;


4. kada se pletenica slaže, vidi se kurdela;

5. kurdela se veže na potiljku;

6. pletenice s kurdelom po dva pramena, Pag.

Pletenica s kurdelom i fjokom, Korčula.

Djevojke u Korčuli

87


3. Dvije pletenice od triju pramenova kose omotane kurdelom; kurdela ispod ili iznad pletenica Noviji način na Lastovu su dvije pletenice od triju pramenova pletenih stalnim dodavanjem kose naizmjenično s čeonog dijela i potiljka. Od potiljka se pletenice pletu samo u tri pramena bez dodavanja novih i slože se s jedne na drugu stranu iznad potiljka. Od korduna (vrpce) isplete se pletenica i položi oko napravljene frizure.

Kurdela i fjok oko pletenica,Vela Luka

Trak žameta ispod pletenica, udane žene, Ćićarija, Istra

Pletenice omotane bijelim trakom

88

Pletenice omotane bijelim Trak se omotava koso s vanjske pamučnim trakom, Južna Istra strane pletenice prema unutra

motaju se dva puta oko glave.

kose s bijelim trakom, Južna Istra.


Pletenica od korduna oko pletenica od kose, Lastovo

Grupa djevojaka na Lastovu

89


4. Dvije pletenice od dvaju pramenova kose, a treći je kurdela (kordun) ili crveni trak Dvije su varijante kod izvedbe ove tehnike. Jedna je da treći pramen umjesto kose čini krvavi trak (crveni trak, Labinština) ili višebojna šira vrpca kordun, a drugi da se umjesto trećeg pramena stavlja crvena ili modra cijev od kambrika (pamučnog ili lanenog platna) ispunjena vunom. Trak se može zavezati u korijenu kose od koje se pravi pletenica ili se može voditi s jedne na drugu pletenicu.

1. Stariji način; dvije kose i kordun;

2. plete se pletenica u troje;

Krvavi trak; dvije kose i krvavi trak, kraj uha se veže u fjok, Labinština, Istra

90

3. pletenice s upletenim kordunom

Trak (cijev) od crvenog kambrika, Zapadna Istra

4. omotaju se oko glave, Lastovo.

Trak od modrog kambrika, za starije žene, Zapadna Istra


b) Dvije pletenice složene u vinčić Pletenice se spletu u visini uha, slože u vinčić motanjem s jedne na drugu stranu iznad potiljka i učvrste gabrlama, ukosnicama.

Počešljana na vinčić, Donje Jelenje

c) Dvije pletenice složene kružno na ušima, na bokule Dvije pletenice spletu se u visini ušiju. Ova frizura se može izvesti od čistih pletenica (bez kurdele) ili pletenica s kurdelom. Svaka se pletenica kružno zamota. Frizura s kurdelom sa zapadnog dijela poluotoka Pelješca rekonstruirana je prema crtežu iz rukopisne ostavštine Marteccini. Frizura na bokule bez kurdele nosila se u Kaštel Kambelovcu.

Počešljana na bokule, Kaštel Kambelovac

Frizura rekonstruirana prema crtežu iz rukopisne ostavštine Marteccini, Pelješac

91


d) Dvije pletenice složene u capeto, kiku, ćuf, kokun, konkun, kinkin, kunkin, konkin Svi nazivi predstavljaju jednu ili dvije pletenice, kose, kike na potiljku, složene u punđu. Na području Zadra se u pletenice upliću kurdele. Prednji dio frizure može biti: a)  glatko zaglađen –  bez razdjeljka, Donje Jelenje; na potiljku se napravi jedna pletenica i složi kružno u ćuf i učvrsti gabrlama (ukosnicama). Frizuru su nosile mlade žene. –  razdjeljak sa strane; s desne strane se od većeg pramena kose oblikuje oko prsta rolica i učvrsti šnalom; na potiljku se isplete kika i složi kružno. –  razdjeljak sa strane, Hvar, na potiljku je konkun (punđa od dviju pletenica) s cendolom (vrpca s naborima) koja se stavlja na donji dio konkuna. Cendola može biti crvena i žuta. –  razdjeljak po sredini; na potiljku kunkin, punđa od dviju pletenica s kurdelama. b)  cape i capeto – prednji dio kose češlja se na redove. Ovo je način češljanja Talijana u Vodnjanu u Istri, a razlikuje se od češljanja Hrvata u Istri. No, frizura je identična nekim frizurama na području Slavonije. c)  Salonitanka – rekonstrukcija frizure Salonitanke iz 3. stoljeća Postupak u izvedbi prednjeg dijela frizure jednak je kao kod cape, samo što se pramenovi uvrću; na potiljku je postupak identičan izvedbi capeta. d)  brklići se namoče zašećerenom vodom te oblikuju na čelu i ušima. e)  permamenti – prednji dio kose uvija se u uvojke permamente, a na potiljku je kokun od dvaju pletenica (Susak). Oko kokuna se veže prhalo (crvena vrpca), kitice. Na kokun se može staviti facuol.

1. Kosa je podijeljen s dvama razdjeljcima u križ;

92

2. na potiljku se svežu dvije kike kordelom i ispletu pletenice;

3. kordele se međusobno povežu, a oko njih se motaju pletenice


4. Dvije kose na potiljku

5. složene u capeto (punđa);

6. kosa se začešlja unazad, odvaja se dio kose i češlja prema dolje, cape;

7. treći cape;

8. četvrti cape;

9. na isti način se počešlja lijeva strana;

93


10. ostatak kose s prednje strane se mota oko capeta;

13. cape;

94

11. na capeto se stavlja nakit la banda;

12. capeto s nakitom la banda.


1. Pramenovi se odvajaju razdjeljkom i uvrću prema dolje;

3. rekonstrukcija frizure Salonitanke iz 3. stoljća;

2. svaki uvrnuti pramen se pričvrsti na potiljku;

4. Na potiljku se naprave dvije pletenice i motaju u punđu;

5. Rekonstrukcija frizure Salonitanke iz 3. stoljeća.

95


1. Permamenti (uvojci), Susak

2. Kokun s prhalom (mašnom

1. Permamenti, Susak

2. Kokun s kiticama

Kokun

1. Permamenti, Susak

2. Kokun, Susak

Kokun s facuolom

96


Naprijed kosa bez razdjeljka, 1. Razdjeljak sa strane, na na potiljku jedna pletenica lijevoj strani zaglađen složena u ćuf, Donje Jelenje

Konkun s cendolom, Hvar

2. na desnoj rolica;

1. Kunkin, okolica Zadra

3. na potiljku kika od jedne pletenice složena kružno, Salopeki, Ogulinski kraj

2. Kunkin, okolica Zadra

97


4. 2. 2.3. ČETIRI PLETENICE (Zlarin) a) Frizura po zlarinsku. Stariji način pletenja na četiri pletenice s otoka Zlarina nije se pravio od II. svjetskog rata, od kada se češljaju u dvi kose (pletenice). Na četiri pletenice se stavljalo oglavlje šudar i šudar na tri leta. Kosa se podijeli razdjeljcima na četiri partije. Dvije na čeonom dijelu, dvije na potiljku. Jedna partija s čeonog dijela poveže se u korijenu kafenom (svijetlosmeđom ili drugom bojom, ovisno o boji kose) kurdelom dugačkom 1,5 metar. Kurdelom se omota kosa tako da poslije učvršćivanja (vezanja) vise dva kraja. Jedan kraj se upliće u pletenicu, a drugi drži djevojka kojoj se češlja kosa. Gornja pletenica plete se do kraja. Zatim se uzme donja partija i podijeli na dva dijela. Također se plete pletenica u troje, samo što je sada treći dio gornja pletenica. Plete se do kraja, a na kraju se poveže čvor kurdelom. Sada je završena lijeva strana glave i dobila se jedna pletenica. Isti postupak ponovi se na drugoj strani, a u pletenicu se upliće drugi kraj kurdele koju je držala djevojka. Na taj se način dobije po jedna pletenica na lijevoj i jedna na desnoj strani glave. Pletenice se prekriže na potiljku i pričvrste za korijen gornje pletenice na suprotnoj strani. Desna pletenica za gornju lijevu i obrnuto. Na frizuru se stavlja pokrivalo šudar ili šudar na tri leta.

1. razdjeljak na križ, kose s tjemena pletu se u troje; dobivena pletenica upliće se s dvama dijelovima kose s donjeg dijela glave na istoj strani; isti postupak napravi se na drugoj strani; dobijemo dvije kose (pletenice);

98

2. prekriže se na potiljku i učvrste za korijen pletenice s druge strane glave; četiri pletenice;

3. na četiri pletenice se stavlja šudar, Zlarin

4. i šudar na tri leta, Zlarin.


b) Rekonstrukcija frizure prema portretnom predlošku sa Šibenske katedrale

1. Četiri pletenice na potiljku 2. dvije pletenice se omotaju omotaju se cendolom; oko glave;

5. Cendola omotana oko pletenica i slobodno prebačena po složenoj frizuri;

6. Frizura ponovljena portretnom predlošku sa Šibenske katedrale, građanska moda druge polovice 15. stoljeća;

3. dvije se slažu preko njih.

4. Frizura ponovljena portretnom predlošku sa Šibenske katedrale (pletenice s cendalom)

7. Frizura ponovljena portretnom predlošku sa Šibenske katedrale, građanska moda druge polovice 15. stoljeća;

8. Frizura ponovljena portretnom predlošku sa Šibenske katedrale, građanska moda druge polovice 15. stoljeća.

99


4. 2. 2. 4. NA RODUL (Donje Jelenje) Kosa se glatko začešlja. Donji dio kose stavi se između dviju žica. Žice se malo zakrenu da se kosa učvrsti između njih, a potom se uvija do visine vrata. Krajevi žice podviju se pod uvijenu kosu da se ne vide, i učvrste gabrlama (ukosnicama).

1. Uhvati se kosa između povijene žice;

2. žica se uvrne kako bi se kosa učvrstila;

5. krajevi žice se povijaju prema dolje;

100

3. pri uvijanju žica se drži vodoravno;

6. rodul, Donje Jelenje;

4. uvija se do uha;

7. rodul, Donje Jelenje.


PITANJA: 1. Nabrojite nazive za razdjeljak na ovom području. 2. Što je to kurdela? 3. Nabrojite nekoliko naziva za kurdelu. 4. Od kojih materijala su kurdele? 5. Od kojih boja su najčešće kurdele? 6. Što je to fjok? 7. Koja je najčešća boja koja se koristi za kurdele i fjok? 8. Što su to uplitnjaci? 9. Kako se nazivaju ukrasne igle kojima se pričvršćuju pletenice? 10. Od čega su izrađene? 11. Kako se nazivaju ukosnice na ovom području? 12. Koja je temeljna frizura u Južnoj Hrvatskoj? 13. Opišite dječju frizuru kin-kin? 14. Nabrojite načine češljanja prednjeg dijela frizure. 15. Nabrojite načine češljanja stražnjeg dijela frizure. 16. Opišite načine uplitanja kurdele ili fjoka. 17. Koji je još naziv za jednu pletenicu? 18. Objasnite način slaganja pletenica u Konavlima. 19. Opišite frizuru na bokule. 20. Nabrojite nazive za punđu od dviju pletenica na ovom području. 21. Kako se naziva nakit na frizuri capeto? 22. Što je to cendola? 23. Što su to brklići, rude, prpine? 24. Što su po permamenti? 25. Što je to krvavi trak? 26. Koje oglavlje se stavlja na frizuru četiri pletenice? 27. Kako se nazivaju duguljasta oglavlja? 28. Kako se nazivaju četvrtasta oglavlja?

101


5. TRADICIJSKO ČEŠLJANJE IZVAN HRVATSKE 5.1. SRBIJA 5.1.1. Srijemske frizure Kika Djevojke u Srijemu nose više vrsta frizura što zavisi o uzrastu. Tako djevojke do petnaest godina nose frizuru kika. Naprijed je razdjeljak sa strane. Kika ima četiri pletenice koje su pletene mekano. Dvije se naprave od čeonog dijela kose, prebace na suprotnu stranu, a kada se učvrste na tjemenu, oblikuje se vijenac poput krune, podizanjem pletenice prema naprijed. Kike na potiljku spojene su mašnom, ili je kosa raspuštena, a na njoj su povezane kike. Djevojke koje su nosile ovakve frizure nazivale su se Švigaricama.

1. Kika, dvije pletenice na prednjem dijelu glave, prebačene na suprotnu stranu i podignute prema naprijed, Golubinci

102

2. Dvije kike na potiljku povezane vrpcom

3. ili dvije tanje kike po spuštenoj kosi


Buć ili ljuljačka Djevojke koje su prošle dječju dob, a nisu bile za udaju, nose frizure koje se nazivaju buć ili ljuljačka, kike prikačene u obliku ljuljačke. Kosa je podijeljena po sredini. Prednji dio kose se lagano povija do uha. Na potiljku se sa svake strane isplete pletenica i učvrsti u korijenu pletenice na drugoj strani glave.

1. Buć ili ljuljačka, prednji dio visoko uvijen, Golubinci

2. Na potiljku su dvije pletenice zakačene za korijen druge pletenice

3. do uha.

Potkovica Djevojke koje su se spremale za udaju nosile su frizure u obliku potkovice. Razdjeljak je sa strane. Jedna se strana visoko podiže uvijanjem, a druga je zaglađena. Na potiljku se pletu dvije pletenice koje se prekriže i zatim učvrste u korijenu pletenice na drugoj strani.

1. Desna strana visoko 2. Potkovica, razdjeljak sa uvijena, a lijeva zaglađena, strane, Golubinci

3. Na potiljku dvije pletenice prekrižene i zakačene za suprotnu pletenicu

103


5.1. 2. Bunjevačke frizure Kurđup Stariji način je češljanje u kurđup. Prednji je dio kose zaglađen bez razdjeljka, a na potiljku se oblikuje kurđup od dviju pletenica.

1. Naprijed zaglađena bez razdjeljka, Tavankut

104

2. Kurđup; na potiljku punđa od dviju pletenica


Konđa Noviji način češljanja frizure na potiljku je oblikovanje punđe od uvijenih pramenova i pokrivanje končanom mrežicom.

1. Kosa je naprijed začešljana;

2. otraga povezana u kiku; uzimaju se tanki pramenovi, uvijaju oko prsta;

5. oblikovan je donji sloj uvojaka;

3. zakače ukosnicama za tjeme;

6. oblikuju se uvojci od pramena iz sredine;

4. postupak se ponavlja;

7. na punđu se stavlja mrežica.

105


8. Konđa zakićena cvijećem od slame, Tavankut

106


5.1.3. Djevojačko češljanje u Bačkoj Punđa U Bačkom Bregu frizura punđa pripada novijem sloju frizura, koje su se nosile polovicom 20. stoljeća Tehnika izvedbe frizure je identična onoj kod slaganja konđe u Tavankutu. Razlika je u tome što je konačna frizura u Tavankutu složena više okruglo, a u Bačkom Bregu taj je oblik više izdužen.

1. Punđa Bački Breg

2. Punđa Bački Breg

3. Punđa Bački Breg

107


5. 2. MAĐARSKA Prednji dio djevojačkog češljanja identičan je načinu češljanja frizure velne koje su obrađene u Istočnoj Hrvatskoj. Na potiljku je kika povezana vrpcom u korijenu.

1. Kosa je naprijed podijeljena po sredini;

108

2. metalne kopče se stavljaju paralelno s razdjeljkom;

3. djevojačko češljanje u Podravini, Lukovišće, Mađarska


5.3. BOSNA I HERCEGOVINA 5.3. 1. Frizura Bosanske Posavine Pletenica Iako je frizura napravljena na ovim fotografijama izvedena od dviju pletenica sa četirima pramenovima, stavljena je u ovu knjigu kao prijelazna frizura. Naime, prednji dio frizure mogao se počešljati s jednom ili dvjema pletenicama od triju pramenova. Kosa se podijeli od uha do uha na dva dijela. Poveže se pletenica na tjemenu i zatiljku. Pletenica na tjemenu ponovno se podijeli na dva dijela. Od njih se plete lijeva i desna čeona pletenica. Ona može biti od triju ili četiriju pramenova, što ovisi o količini i kvaliteti kose. Na potiljku se plete pletenica cjepački na sljedeći način: pletenica se podijeli na dva dijela, a kod uplitanja svaki put se s one strane s koje se upliće odvaja tanki pramen i prebaci u sredinu. Na neki način to je tehnika pletenja u troje. Dobivena pletenica se polaže pored desne gornje pletenice. Ako djevojka nema puno kose, na čeonom dijelu može isplesti samo jednu pletenicu, tada je polaže na desno, a na lijevoj strani nema pletenicu. Tada je frizura asimetrična. Na gotovu frizuru se obavezno polaže pokrivalo svila.

1. razdjeljak od uha do uha;

2. kika od kose sa čeone partije dijeli se na dva dijela, a svaki dio se plete od triju ili četiriju pramenova;

3. na fotografiji je pletenica od četiriju pramenova, a mi ćemo napraviti od triju pramenova;

4. na kraju pletenice se upliće vrpca i veže u čvor;

109


5. drugi dio čeone partije se dijeli na tri ili četiri pramena;

6. plete se pletenica do kraja;

7. pletenice s lijeve strane veže se na potiljku;

8. pletenica s desne strane veže se na potiljku;

9. pletenice s čeone partije povezane na potiljku;

10. pletenica na potiljku plete se cjepački;

11. prilikom pletenja dodaje se samo dio bočnog pramena s jedne i

12. isto tako s druge strane;

110


13. cjepački pletena pletenica dodaje se s desne strane gornje pletenice

14. dukat kojim se kiti cjepački pletena pletenica;

15. okićena pletenica dukatima

16.

1. Na čeonoj partiji može biti samo jedna pletenica što ovisi o količini kose;

2. desna strana glave

3. lijeva strana glave;

4. djevojka u oglavlju svili;

111


5. djevojka u oglavlju svili

112


PITANJA: 1. Nabrojite načine češljanja u selu Golubinci. 2. Koju frizuru nose dijevojke prije udaje u selu Golubinci? 3. Što je to kurđup? 4. Što je to konđa? 5. Nabrojite načine češljanja u Bačkom Bregu. 6. Koji alatg se koristi za izvedbu frizure u selu Lukovišće u Mađarskoj? 7. Od koliko pletenica može biti izveden prednji dio frizure u Bosanskoj Posavini? 8. Od koliko pletenica je izveden stražnji dio frizure u Bosanskoj Posavini? 9. Objasni način cjepački pletene pletenice.

113


Stalni sudionici u projektu

114

Dr. sc. Jelka Radauš Ribarić Etnologinja, Zagreb

Emica Kuzmanović, kazivačica Rokovci Andrijaševci

Jasna Mak, frizerka, Osijek

Kata Šarčević, frizerka, Đakovo

Jela Kalinić, frizerka, Split

Josipa Džaja, frizerka, Vinkovci


Povremeni sudionici u projektu Frizeri

Tomisla Keljar, frizer, Sveta Katalena

Marija Pavlačić, frizerka, Karlovac

Branka Travica, frizerka, Zadar

Natalija Česal, frizerka, Viškovo

Ostali sudionici u projektu Frizeri: Dubravko Pfajfer, Danica Čargonja, Goran Cvetanović, Kazivači koji su izradili frizure: Cvija Grčević, Mara Grgić, Slavica Moslavac, Kata Matešković, Rozalija Kocijan, Mihaela Šarić, Ivica Ivanković, Ljiljana Stanko, Ana Rak, Bernardica Petrušić, Nikolina Luketić, Mirella Dorliguzzo, Milka Žilić, Dragan Gutija, Darko Smontra, Jugoslava Bjažić, Jovanka Štropin, Marica Tadin, Mirjana Kolumbić, Magda Mladina, Julija Kaleb, Marko Janjiš, Ružica Borčić, Marija Dokoza, Marija Tonković, Aleksandra Lipozenčić, Anuška Dudaš, Marija Zavodnik, Eva Đurašević, Mara Grgić, Vera Marčeta, Janica Ferčak, Mia Žakula, Katarina Ilić.

115


Literatura Grupa autora, Etno frizure Hrvatske , Ethno hairstyles of Croatia, Kulturni centar Gatalinka, Vinkovci, 2006. Ivanka Vrtovec, Narodni nakit Hrvatske, GrafiÄ?ki zavod Hrvatske, Zagreb, 1985. Slavica Moslavac, Tradicijska oglavlja i nakit, Muzej Moslavine Kutina, Kutina 2001.

116


117


118


119


120


121


122


Tradicijske frizure Hrvatske br. 1