Page 1

NASLJEĐE

POVIJESNE, PRIRODNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI MOSLAVINE I ZAPADNE SLAVONIJE


MUZEJ MOSLAVINE KUTINA

CARDS 2003

NASLJEÄ?E

Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

Kutina, 2006.


Nakladnik: Muzej Moslavine Kutina Za nakladnika: Slavica Moslavac Autori tekstova: Ana Bobovec, Mladen Mitar, Slavica Moslavac Urednici: Slavica Moslavac, Andrija Rudić Fotografije: Arhiva Muzeja Moslavine, Dubravko Vidiček, Slavica Moslavac, Andrija Rudić, Iva Andlar, Eduard Bogović, Matija Vizner, Vlado Horvat, Ana Dasović, Ana Bobovec Lektura i korektura: Ana Bobovec, Mladen Mitar, Slavica Moslavac Grafičko oblikovanje: Slavica Moslavac Računalna obrada fotografija: Željko Stublija, Dubravko Vidiček Priprema za tisak: Željko Stublija Tisak: Tiskara Gratis, Batina, Kutina Naklada: 3000

ISBN 953-7135-15-2 CIP - Katalogizacija u publikaciji NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA UDK 908(497.5-3 Moslavina) 908(497.5-3 Slavonija) BOBOVEC, Ana Nasljeđe : povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije / <autori tekstova Ana Bobovec, Mladen Mitar, Slavica Moslavac ; urednici Slavica Moslavac, Andrija Rudić>. - Kutina : Muzej Moslavine, 2006. ISBN 953-7135-15-2 1. Mitar, Mladen 2. Moslavac, Slavica I. Moslavina -- Monografija II. Slavonija - Monografija

“Ovaj dokument napravljen je uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Muzeja Moslavine Kutina i ne može se ni pod kakvim okolnostima smatrati da odražava poziciju Europske unije.”


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

Moslavina zauzima dio središnje Hrvatske na području Lonjsko-Čazmanske zavale. Okružena je rijekama: na sjeveru i sjeverozapadu Česmom, na istoku i sjeveroistoku Ilovom, te na jugu Lonjom i Trebežom. U sastav Sisačkomoslavačke županije ulazi i dio zapadne Slavonije sa središtem u Lipovljanima koji su poznati kao mjesto s najvećim brojem zastupljenih nacionalnih manjina u odnosu na broj stanovnika, njih čak trinaest na tek četiri tisuće i sto jednog stanovnika prema posljednjem popisu. U tipično agrarnom prostoru prevladavaju ušorena sela, čije su kuće čelom, a početkom 20. stoljeća i dužnom stranom okrenute prema ulici. Iza širokih gospodarskih dvorišta i zgrada prostiru se vrtovi, oranice i pašnjaci. Danas je ovo područje ispresijecano putevima. Južnim rubom vodi moderna auto-cesta i željeznička pruga. Veći, industrijski razvijeniji i proizvodno značajniji gradovi i naselja su Kutina, Garešnica, Čazma, Ivanić Grad, Novoselec i Popovača u moslavačkom kraju, a Banova Jaruga i Lipovljani na zapadno slavonskom području. 3


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Danas ovaj moslavačko-slavonski kraj znaju po nafti i zemnom plinu, drvnoj i kemijskoj industriji, dok je u prošlosti bio isključivo poljoprivredni, osobito poznat vinogradarski kraj. Stanovništvo se bavilo obradom zemlje i stočarstvom, te uzgojem cikorije, šumarstvom i ribarstvom.

ARHEOLOŠKA SVJEDOČANSTVA POVIJESTI Najstarija svjedočanstva o manifestacijama života na području današnje Moslavine sežu u protopovijest. O tome svjedoče fosilni ostaci velikih sisavaca praslonova i nosoroga nađeni u rudniku bentonitne gline u Gornjoj Jelenskoj. Njihova starost se procjenjuje na oko 18 milijuna godina. Da se kontinuitet života u tim pradavnim razdobljima nastavio potvrđuju i naslage fosilnih ostataka puževa - paludina, stare oko 15 milijuna godina. Vrlo je poznat nalaz fosila puža ogrca iz Novske (Viviparus Novskaensis Penecke).

Fosilni ostaci praslona, Gornja Jelenska 4


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Od tada pa do neolitika (kamenog doba) čovječanstvo je prošlo golemo vremensko razdoblje i veliki napredak čije su najizrazitije manifestacije bile: stalna naselja, visoka razina materijalne kulture, duhovno izražavanje, a možda i zajednički jezik unutar pojedinih etničkih skupina. Iz pretpovijesnih razdoblja u kojima još ne postoji pismo postoje značajni arheološki ostaci - predmeti materijalne kulture, koji se čuvaju i prezentiraju u Muzeju Moslavine u Kutini. Najbrojniji i najatraktivniji su primjerci keramičkog posuđa iz razdoblja kasne Vučedolske kulture (3. tisućljeće pr. Kr.) sa arheološkog lokaliteta Gradina Marić u Mikleuškoj, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Kutine, na južnim obroncima Moslavačke gore.

Posudica vučedolskog tipa, Gradina Marić, Mikleuška U rimsko doba područje današnje Moslavine bilo je dio provincije Panonije. Već krajem 1. stoljeća n.e., odmah nakon pacificiranja Ilirskih (Panonskih) plemena, građene su ceste uz koje su nastali vojni logori, ruralna i urbana naselja, latifundije (poljoprivredna imanja, veleposjedi) i središnje zgrade (villae rusticae). Na potezu od Kutine do Osekova, na oko 15 kilometra pronađeno je 8 mjesta sa ostacima iz rimskog razdoblja. Neka od tih mjesta danas su arheološka nalazišta s perspektivom da se pretvore u manje arheološke parkove.

5


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Kutina, Kutinska Lipa - Još godine 1873. naš poznati povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski kaže da bi ostatke urbanog naselja Varianis, na trasi rimske ceste koja je svoje ishodište imala u Sisciji, mogli tražiti u Kutini. Rimsko arheološko nalazište u Kutini, na lokalitetu Kutinska Lipa otkriveno je još krajem 19. stoljeća. Među pronađenim arheološkim materijalom ističu se Ukras rimskih kola elementi arhitekture, mozaici, novci i brončani ukras rimskih kola. U međuvremenu je čitavo područje urbanizirano. Nadzemni ostaci građevina iz rimskog doba više ne postoje. Ostali su samo tragovi ispod zemlje, koje je moguće iščitati jedino arheološkim istraživanjima i na osnovu njih barem djelomično rekonstruirati prošlost Kutine prije njenog prvog spomena u pisanim izvorima (u ispravi kralja Bele IV., 10. 11. 1256.) Novac s likom cara Vetrania (350 g.n.e.)

Položaj arheološkog nalazišta Kutinska Lipa u zapadnom dijelu Kutine 6


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

Ciglenice u Osekovu, zračni snimak U Osekovu, na lokalitetu Ciglenice, na samom rubu parka prirode Lonjsko polje, uz auto-cestu Zagreb - Lipovac nalaze se arheološki ostaci rimskog kompleksa unutar kojeg su istraženi temelji jednog objekta, koji je, sudeći prema pronađenim elementima vanjske i unutrašnje arhitekture, bio bolje opremljen stambeni prostor. Imao je 11 prostorija, uključujući dva apsidalna (polukružna) prostora, trijem okrenut jugoistoku, kanalizacijski odvod, zidove ukrašene slikanom žbukom, a podove opločene malim ukrasnim opekama. U okviru drugog objekta pronađenog u ovom kompleksu otkriveni su i tragovi hipokausta - svojevrsnog «centralnog grijanja» toplim zrakom.

Kopča za odjeću omega tipa

Zlatna naušnica 7


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

to vrijeme za prodor osvajača.

Po nekim starim autorima Moslavačka gora nosi naziv Mons Claudius, a podrijetlo toga naziva veže se uz ime rimskoga cara Cludia, koji je vladao u 2. stoljeću poslije Krista, a prema narodnoj predaji prvi je zasadio vinovu lozu na njenim južnim obroncima. Kako povijesni izvori tvrde da su vinograde na ovom području sadili još Tračani, Iliri i Kelti, možda su bliži drugi izvori koji kažu da taj naziv treba vezati uz pojam «zaprta gora» (prema latinskom glagolu claudo, claudere = zatvoriti), što je opet povezano s bogatom srednjevjekovnom poviješću ovoga kraja. U gora je, kao i utvrde na njoj, doživljavana kao glavna prepreka

I uz rimska nalazišta u Kutini i Osekovu vezane su legende o crkvama koje su u svom naletu porušili Turci, a narod je kasnije (u 18. st.) građevinski materijal sa tih ruševina upotrijebio za gradnju novih crkava i to tako da ga je prenosio «živim lancem» iz ruke u ruku. Tako je, kažu sagrađena crkva Sv. Ane u Osekovu i crkva koja se nalazila na mjestu današnje crkve Majke Božje Snježne u Kutini. 8


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE UTVRDE I BURGOVI Na području Moslavine, svoje posjede i dvorce imale su poznate srednjovjekovne plemićke obitelji, a u razdoblju neposredne turske opasnosti u 15. i 16. stoljeću, u Moslavačkoj gori je nastao i niz fortifikacijskih objekata (čiji su arheološki ostaci poznati kao gradišta), među kojima se ističu vrlo atraktivni tvrdi gradovi burgovi. Kutina Spomen imena Kutina u različitim oblicima (Kotena, Kotenja, Kotenna, Kothennya...) provlači se od godine 1256. kroz čitav kasni srednji vijek. Osobito je na važnosti dobila u 15. i 16. stoljeću u vrijeme prodora Turaka. Iz tog razdoblja imamo arheološke ostatke na mjestima zvanim Turski Stol i Plovdin-grad, a «Aušovo» je ostalo sačuvano samo u opisu i crtežu. Moslavina-grad Stari utvrđeni župski i plemićki grad, nastao u 12. stoljeću, stajao je na mjestu današnjeg baroknog dvorca u Popovači (danas dio bolnice). Uz grad razvilo se i trgovište Moslavina (Monoszlo), koje je bilo i crkveno središte. Najpoznatiji vlasnici Moslavina-grada bili su Čupori Moslavački, a od njih je posjede preuzela porodica Erdödy. Godine 1545. Turci su ga osvojili i razorili, pa danas postoje tek arheološki ostaci prvobitnih objekata. Jelen-grad Jelen-grad (Szarwasko), sagrađen u 13. stoljeću, po svemu sudeći je bio sastavni dio srednjovjekovnog moslavačkog vlastelinstva i tijekom svojeg postojanja dijelio je njegovu sudbinu. Danas je to jedan od rijetko sačuvanih tvrdih gradova 9


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE u ovom dijelu Hrvatske, zahvaljujući sretnoj okolnosti da se nalazi na relativno nepristupačnom terenu, ali smješten uz značajnu srednjovjekovnu prometnicu koja je povezivala Moslavinu, Čazmu i Garić.

Košuta grad U blizini Jelen-grada nalazi se i Košuta grad (Košućak), sagrađen na strateškom uzvišenju, sa središnjom kulom i sustavom bedema i jaraka. Od nadzemne arhitekture ovoga objekta ostao je samo jedan manji fragment zida, a nedaleko njega sačuvani su i ostaci Franjevačkog samostana Uznesenja Marijina u Podgradskom jarku. Garić-grad Garić-grad se prvi puta spominje 1163. godine. Bio je središte stare Garićke župe, koja je 1277. godine bila izdvojena iz županije Šomođ i darovana zagrebačkom biskupu Timoteju. Nakon toga često je mijenjao vlasnike, među kojima su bili ban Petar Pakrački i Barbara Celjska, žena kralja Sigismunda Luksemburškog. Važna godina u povijesti Garić-grada je 1448. kada se tu sastaju pristalice hrvatskoga plemića Ivana Hunjadija (Sibinjanin Janka), jedne od strana u borbi za hrvatsko prijestolje. 10


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Do godine 1544. Turci su osvojili sve najvažnije utvrde u Zapadnoj Slavoniji i Moslavini, pa je i Garić-grad bio spaljen, napušten i prepušten propadanju, a s vremenom je obrastao gustom šumom. Budući da su novi doseljenici u 17. stoljeću svoja naselja sagradili nešto dalje u dolinama, materijal s napuštenih objekata nisu koristili za gradnju svojih kuća, pa su se ruševine grada u svoj svojoj impresivnosti uspjele sačuvati do danas. Prilikom arheoloških istraživanja na Garić-gradu je pronađen vrlo bogat i raznolik arheološki materijal, među kojim se izdvajaju pećnjaci - dekorativni elementi kaljevih peći, sa posve izuzetnim ukrasnim motivima u čitavom srednjoeuropskom prostoru. Materijal sa Garićgrada čini značajan dio stalnog arheološkog postava Muzeja Moslavine u Kutini. Nedaleko Garić-grada nalaze se i ostaci pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije, kojima je, kao i nizu drugih zanimljivih mjesta u Moslavačkoj gori pristup otežan, te su sada samo odrednice na planinarskim stazama.

Ostaci Pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije 11


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Do početka 20. stoljeća na ovim prostorima očuvao se stari tradicijski način življenja u velikim kućnim zadrugama, sa strogom podjelom poslova na muške i ženske. Obitelj je čuvala i prenosila stoljećima stečena iskustva s koljena na koljeno. Muškarci su se bavili obradom zemlje i stočarstvom, a žene su obavljale poslove u kući i oko nje. O bogatoj etnografskoj, ali i arheološkoj te kulturno-povijesnoj ostavštini ovoga kraja brine Muzej Moslavine Kutina koji u svojoj zbirci ima preko pet tisuća registriranih predmeta podijeljenih u četiri zbirke i to: arheološka, etnografska, kulturno-povijesna i galerijska.

GRADITELJSKA BAŠTINA Na području Moslavine, još uvijek se mogu naći značajni primjerci narodnog graditeljstva koje se naslanja na graditeljske tradicije u Posavini s jedne strane, te bilogorsko-podravske s druge strane. U Crkvenoj ulici u Kutini zaštićena je cjelina od pet okućnica, nanizanih pravilno uz cestu. Na njima su na tradicionalan način izgrađene stambene (kuća na kat, trem, trijem, čardak) i gospodarske građevine koje predstavljaju jedinstven primjer postojanja seoske cjeline u urbanom okruženju. U građi i konstrukciji ovih objekata zadržane su glavne karakteristike danas već vrlo 12


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

razrijeđene autohtone moslavačke arhitekture. Glavni građevinski materijal bile su planjke duge i do 16 metara, a široke i do 60 cm obrađivane tesanjem ili piljenjem, a na uglovima su vezane švapskim, nemškim (odrezanih krajeva) ili horvatskim, hrvatskim (napuštenim) sjekom. «Družinska hiža» nacionalni restoran u Hotelu Kutina namjenom je potpuno prilagođena suvremenim potrebama i načinu života, ali je istovremeno zadržala i sve elemente vezane za tradicijski izričaj. Njen izgled zapravo je preslika elemenata koji su i nekada, početkom 20. i u 19. stoljeću i ranije bili dijelom ruralnog životnog prostora našega kraja. 13


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE KASNOBAROKNI ITINERER PO MOSLAVINI Koncem 17. i početkom 18. stoljeća nakon poraza Turaka pod zidinama Beča, dolazi do oslobađanja Moslavine i naseljavanja pučanstva. Ponovo se grade crkve, a njihove unutrašnjosti se pune tipičnim crkvenim inventarom: oltarima, propovjedaonicama, ispovjedaonicama, oltarnim slikama. Moslavinu je zapljusnuo val baroknog kiparstva s mnoštvom varijanti. Najsnažniji utjecaji dolaze iz austrijskih pokrajina, ali tu su i tragovi raznih anonimnih majstora. Primjećuje se biljeg srednjoeuropskog kasnobaroknog utjecaja u provincijalnoj varijanti, obojen pučkim tonom. Izdvajaju se osobnosti Franje Antona Strauba i Josipa Weinachta, koje predstavljaju viši umjetnički doseg. Detalj oltara crkve U drugoj polovici 18. stoljeća nastali su oltari Sv. Katarine iz Samarice golemih dimenzija arhitektonskog tipa u Ludini, Kutini, Osekovu. Gradnje oltara upućuju da su projektanti bili arhitekti koji su naglasak dali dekorativnim arhitektonskim elementima. U ono vrijeme te majstore oltara nisu u današnjem smislu nazivali umjetnicima, već „stolarima skulptorima“. Tako kasnobarokna umjetnost u Moslavini daje pečat onovremene srednjoeuropske umjetnosti. Mobilnost narudžbi utjecat će da mnoga djela doputuju iz gradova čak i u najzabitija sela poput Samarice ili u provincijska mjestašca Osekovo, Ludinu ili Kutinu, što je prije svega ovisilo od prosvjećenosti naručitelja, svećenstva. Glavni oltar crkve Sv. Helene u Vrtlinskoj 14


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Danas mnogi turisti, radoznalci i znanstvenici na relativno malom prostoru Moslavine imaju priliku za samo jedan dan upoznati referentne vrijednosti kasnobarokne umjetnosti. Uz ovakav obilazak ne smiju se zaobići i drugi sadržaji kao što su arheološki nalazi, srednjovjekovne utvrde, vinske ceste kao i bogate gastronomske ponude lokalnih specijaliteta.

Donja Gračenica Kasnobarokni itinerer započinjemo s malom crkvicom u Donjoj Gračenici koja predstavlja usamljeni primjer sačuvane pučke graditeljske tradicije u hrastovu drvetu. Skromnih dimenzija utopljena u pitoreskni moslavački krajolik, crkvica sv. Fabijana i Sebastijana iz 1718. godine svjedoči vrijeme izvrsnog pučkog umijeća gradnje, bez i jednog željeznog dijela, sa mudrim načinom povezivanja planjki. Ta je crkvica doslovno u jednom dijelu preseljena na oblicama iz Lonjskog polja i tako spašena od poplava. Velika Ludina U crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Velikoj Ludini nalazi se najmonumentalniji oltar, pravo remek djelo Franje Antona Strauba nastao 1761. godine u isto vrijeme kad i kutinska propovjedaonica. Središnja slika na oltaru posvećena je sv. Mihaelu ali nju zasjenjuju u naravnoj veličini vrlo dojmljivi kipovi svetaca. Sva ta golema arhitektura oltara doimlje se rastvoreno, lagano i prozračno. Na još neviđen način na ovom oltaru F. A. Straub u naš kasni barok uvodi vrlo plastično oblikovan zastor. Zastor i kupolasti baldahin vjerojatno su motivi s reminiscencijama na najstarijeg brata Johana Baptista u Münchenu. 15


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Kloštar Ivanić U ono vrijeme kada je nastao oltar za župnu crkvu u Ludini, A.F. Straub dobio je nove narudžbe za tri oltara u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Kloštar Ivaniću. Ova barokna crkva je sagrađena između 1757. - 1759.godine. Prije par godina, crkva je restauracijom doživjela obnovu te je zasjala starim sjajem. U neposrednoj blizini nalazi se i bogata franjevačka knjižnica sa najstarijim knjigama (inkunabulama) na ovim prostorima, a tu je i bogat pokretni inventar riznice samostana iz prošlih stoljeća. Osekovo Župa Osekovo je jedna od najstarijih i prva obnovljena 1699.godine nakon oslobođenja od Turaka. Današnja crkva sv. Ane je jednostavna jednobrodna građevina dvoranskog tipa, sa visokim zvonikom nad glavnim ulazom, dok je unutrašnjost bogato ukrašena (fresko seco) slikama, oltarima i propovjedaonicom. Oltar posvećen sv. Ani čini kompozicijski sklad prepoznatljive kasnobarokne provenijencije. Današnji oltar crkva je dobila za Josipa II.(1780. - 1790.). Oltar posjeduje bogate skulpturalne sadržaje gdje je primijenjena metoda ikonografske transpozicije biblijskog teksta. Razdoblje rokokoa ovdje se približava klasicizmu, dok dekorativni štih slabi. 16


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Čazma Najstarija i najznačajnija iz 13. stoljeća u Moslavini je crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi. Nakon nedavne obnove i skidanja žbuke sa vanjskih zidova otkriveni su značajni stilski arhitektonski elementi romanike i gotike, kamena rozeta i prozori. Unutrašnjost nudi vrlo bogat inventar u kojem se ističu propovjedaonice i oltari. Običaj je bio u to vrijeme da zagrebačke crkve, pa i Katedrala, poklanjaju siromašnijim crkvama svoj stari inventar (oltare).Tako je došlo do seobe oltara iz Zagreba u Čazmu krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Kutina Kutinska crkva Sv. Marije Snježne po svojoj vanjštini je jednostavna, dok u unutrašnjosti krije prave bisere ugodnog iznenađenja. Bogati oltari i propovjedaonica A.F. Strauba svojom izvedbom zaslužuje najistaknutije mjesto u kasnobaroknoj umjetnosti na sjeverozapadu Hrvatske. Tu je i bogato štafelajno slikarstvo u formatima medaljona. Iznad svega se ističe svojom koncepcijom kasnobaroknog manirizma karakterističnog trenda u slikarstvu 18. stoljeća u tehnici (fresko seco), autor koji se potpisao kao Joseph Gorner pixit 1779. Štukature u poznatim rokoko oblicima „S“ i „C“, te raskošno slikani biblijski sadržaji gotovo da pokrivaju sav prostor i stvaraju

17


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE osjećaj straha od praznog prostora (horor vacui). Kutinski oltar zagrebačkog kipara Josipa Weinachta je jedno od najljepših baroknih ostvarenja u Moslavini, pod utjecajem iz Graza. Ova barokna crkva je posjećena i u vrijeme značajnih koncerata ozbiljne glazbe, gdje se harmonično i vrlo akustično stapaju likovne i glazbene forme.

Detalji iz crkve Sv. Marije Snježne u Kutini 18


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE LONJSKO POLJE

Blago u Lonjskom polju Park prirode Lonjsko polje jedno je od najvećih poplavnih područja u Europi u kojemu je još uvijek sačuvano bogatstvo raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta. Kada se voda iz polja u proljeće povuče, ono se pretvori u nepregledne pašnjake na kojima pasu autohtone pasmine konja hrvatskog posavca i hladnokrvnjaka. Doduše, danas nećemo vidjeti upregnuta konja, plug ili voz sijena, ali Posavci, Slavonci i Moslavci ih ipak drže iz ljubavi, a tek povremeno ih prežu u lak tovar ili za folklorne priredbe poput Voloderska jesen, Repušnički susreti ili Ljeto u Lipovljanima.

Ergela arapskih konja u Voloderu

U Voloderu se nalazi i ergela arapskih konja, vlasnika Željka Pettersa, koji u svojoj aktivnosti isključivo promidžbenog programa organizira i Maraton arapskih konja posvećen Domovinskom ratu pod nazivom «Ljepota prošlosti, potreba budućnosti». 19


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Uz Savu, još uvijek ima obilje hrasta lužnjaka, od kojeg su Posavci i njihovi susjedi Moslavci i Pokupci gradili kuće, staje, štagljeve, crkvice i domove. Taj izdržljivi posavski hrast, ugrađivan u brojne trijemove, čuva i danas bogatstvo narodnog graditeljstva Osekova, Donje Gračenice, Repušnice, Stare Subocke, a i kutinska Radićeva ulica, zvana Kutinsko selo, zadržala je također do današnjih dana svoj seoski izričaj. U mnogim posavskim selima prevladavaju tipične drvene kuće, čija starost seže i preko 200 godina, a zbog ambijentalne očuvanosti, godine 1995. selo Krapje, proglašeno je «Selom graditeljske baštine». Na krovovima starih drvenih kuća u selima uz rub Lonjskog polja nalaze se zaštitna staništa pojedinih u svijetu ugroženih ptica: orla štekavca i zmijara, čaplje žličarke, a u Čigoču su osobito brojne rode, kojih ima više nego stanovnika, što rječito govori o skladnom odnosu čovjeka i prirode na ovim prostorima. Zbog velikog broja gnijezda, selu Čigoč 1994. g. dodijeljen je naslov prvog «Europskog sela roda».

Krapje, selo graditeljske baštine 20


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE NARODNE NOŠNJE Osnovni materijali za izradu odjeće i ostalog ruha u Moslavini bili su lan i konoplja, a koristila se vunena i pamučna nit. Njihov uzgoj sličan je na cijelom području Moslavine i sadržava elemente karakteristične za cijelo panonsko područje Hrvatske.

Horizontalni tkalački stan, tara, krosna, nared Na tkalačkom stanu, zvanom razboj, krosna, nared ili tara izrađivale su se mnoge vrste platna, od finijih niti za svečane prilike, a od debljih lanenih niti radna odjeća. Platno bez ukrasa zvalo se prostina, te platna s jednobojnim ili višebojnim ukrasima. Ukrasi na tekstilu izrađivani su tehnikama naopački starinski prijebor (prebirano, šurcano, z novin, pisanina...) vutlak ili vutlek, u zev ili u zijev, na daščicu ili na paličke. Ženska nošnja južnog dijela Moslavine te poilovlja svrstava se u tip tzv. posavske nošnje. Starijem tipu pripada suknja s poramenicama zvana rubača s pendelom uz koju se nosio oplećak širokih rukava i platnena pregača.Tijekom prošlog stoljeća uvriježilo se ruho sastavljeno od košulje sa širokim, bogato ukrašenim rukavima - (j)opleće, suknja - rubača, ukrašena odostraga okomitim naborima te pregača zvana zaslon, zastor. Rubače su se mogle zadizati, potpregnuti, tako da se vide ukrašeni dijelovi podsuknje - rubačke, podsukljenjke, kurte. 21


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Djevojke su kosu uplitale utroje u jednu ili dvije pletenice, povezujući ih na krajevima svilenim vrpcama-pantlikama. Pred udaju ili na vjenčanju djevojke su na glavu stavljale bogato iskićeno oglavlje, partu (vanjsko obilježje djevojke pred

Djevojke svečano opremljene za blagdane udaju), dok su udate žene obvezatno mijenjale frizuru oblikujući dugu kosu u pundžu - futu i na nju stavljale kapice poculice, halbice ili marame - peče. Žene su prema ukusu sredine i mode određenoga razdoblja, da bi postigle osobitu širinu i izgled, ispod suknje oblačile više raznih podsuknji. Iz istog razloga nošen je i umetak - torba, kušak, šunderci, buragi, u obliku kratke, gusto nabrane suknjice koja se opasivala oko struka. Sredinom XIX. stoljeća počela se nositi bluza uskih rukava, krojena po građanskim uzorima, zvana švabica. Ta je bluza bila prikladnija za nošenje i obavljanje svakodnevnih poslova. U hladnija vremena na gornji dio tijela oblače se zobuni bez 22

Mlada žena u poculici


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE rukava te kraći i duži kaputići: (a)cabajke, rekleci, mandalinke, benke, jaklini, bunde i vunene marame. Uz svečaniju i bogatije ukrašenu odjeću nosili su se dodatni detalji, kao različite brokatne vrpce složene u obliku ruže ili leptira - pantleki, podkraluži, niske različitih perli, u crvenoj i bijeloj boji.

Niti nošnja nije ostala imuna na "građanske" utjecaje, a vrlo važnu su ulogu na njen današnji izgled odigrale i seobe naroda, koje su sa sobom donijele i razne utjecaje. Muška se nošnja do današnjih dana uglavnom sačuvala kakva je bila potkraj XIX. stoljeća. Ta je nošnja u cijelom moslavačkom kraju jedinstvena. Izrađena je od domaćeg platna i sastoji se od hlača širokih nogavica - gaća, košulje dugačkih rukava za koju se upotrebljava i naziv rubina, rubača, te prsluka zvanog i lajbec. Glavu su pokrivali različitim vrstama šešira, a zimi šubarama od janjećeg krzna. Tradicijsku obuću (mušku i žensku), činili su platneni ovoji za noge (j)obojci na koje su se navlačili kožni (j)opanci remenaši. Drugu vrstu obuće, ali novijeg datuma, predstavljaju opanci (s)kipetnjaci, zvani još i ćotoši, žuti, saraši, putranci. Cipele i čarape počele su se nositi dvadesetih godina XX. stoljeća.

23


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE Na pučkoj priredbi Voloderska jesen prigodom izbora «Najoriginalnije snehe», nositeljice folklornog kostima ponosno se vladaju u njima, znalački do detalja objašnjavaju nazive pojedinih dijelova, tehnike izrade tkanja i vezenja, značenje i simbole boja i ornamenata, posebnost oglavlja, prigode u kojima se oblače, te vrijednost ukrasa i nakita.

Najorginalnije snehe na “Voloderskoj jeseni” Zahvaljujući trudu Palme Klun Posavec, ravnateljice Narodnog Sveučilišta u Ivanić Gradu i Lady Jadranke Beresford Peirse iz Londona i njezine zaklade The I n t e r n a t i o n a l Tr u s t f o r Croatian Monuments, kroz projekt «Lan i tkalačka radionica», 1998. godine obnovljena je gotovo zaboravljena tradicija tkanja i vezenja u posavskomoslavačkom području. Osim u našem kraju, ti proizvodi se sada mogu kupiti i u londonskim ekskluzivnim prodavaonicama. Polje lana 24


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE MANIFESTACIJE NARODNOG STVARALAŠTVA U posljednje dvadeset četiri godine moslavački ali i slavonski folklor, kao i pjesme i plesovi drugih krajeva, neprekidno se prikazuju na smotrama u Kutini, Voloderskim jesenima (od 1967.), Repušničkim susretima (od 1984.), te drugim manjim lokalnim priredbama. Kolika je bila želja za očuvanjem tradicije, svjedoči i podatak da su već početkom 20. stoljeća održavane smotre Seljačke sloge. I Lipovljani, mjesto u kojem žive pripadnici čak trinaest nacionalnih manjina su nakon Domovinskog rata, obnovili tradiciju Lipovljanskih susreta (održavali su se od 1975., danas pod nazivom Ljeto u Lipovljanima), kulturno -prosvjetnih, gospodarskih i sportskih priredbi. Ponovno lipovljanci u svom mjestu okupljaju folklorne sastave nacionalnih manjina Hrvatske. Nositelj organizacije je KPD «Karpati». U Kutini se osim smotri folklora za odrasle, priređuju i smotre dječjeg folklornog stvaralaštva, a u organizaciji KUD-a «Ivančice» već četvrtu godinu se organizira i Festival dječjeg folklora Hrvatske. Gradski savez KUD-ova grada Kutine organizira i Smotru pjevačkih skupina Moslavine, na kojoj sudjeluju pjevačke skupine iz Moslavine i cijele županije i ostalih dijelova kontinentalne Hr vatske. Smotre, susreti i druga predstavljanja materijalne i duhovne baštine imaju svrhu njegovanja tradicijske umjetnosti, nacionalne samobitnosti, bogatstva i raznolikosti pučke kulture.

Česi u Lipovljanima

Ukrajinci u Lipovljanima

Slovaci u Lipovljanima

Hrvati u Lipovljanima

25


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE NARODNI OBIČAJI Slavonski, a osobito moslavački kraj obiluje običajima vezanim za gorice i kleti. Ta su mjesta praktično i simbolično središte radnog, društvenog i obrednog života ljudi ovoga kraja. Društveni život u kletima značajan je dio tradicijske i s u v r e m e n e Tradicijska berba grožđa «vikendaške» kulture. Moslavci ih izražavaju tekstovima zdravica, natpisima na tradicijskom suđu, kao i obrednim ponašanjem u različitim životnim prilikama.

Vincekovo 26

Brojni Moslavci uzgajaju vino, nude ga svakodnevno i u p o s e b n i m prigodama. Svaki posao se morao dobro zaliti. Tako se to radilo na završetku berbenog čina, a zadnjem t r s e k u s e nazdravljalo ovim riječima: »Naše drago trsje, lepo smo te pobrali, dobro si


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE nam rodilo, da bi Bog dal k letu još i bole, ne smemo te ostaviti žednoga, ni gladnoga. Zato te bumo napojili, nahranili i na kraju našom pjesmom razveselili». Slijedi Martinje (11. studenog), pradavni pučki običaj prevođenja mošta u mlado vino. Novi razlog da se ljudi nađu i druže u kleti. Krstitelj mošta (ili biškup),tada može zapjevati: Mošte, ja te krstim u vino u ime Bacha, oca vina, u ime Martina, njegova sina i duha od kojeg mošt kuha! Slavi se i u društvu obilježava dan Svetog Vinka (22. siječnja). U goricama se okupe prijatelji, susjedi-mejaši, zakače na trs par dugih kobasica te ga obilno zalijevaju, prizivajući tim činom rodnost i obilje i sljedeće godine. Suvremeni razvoj vinogradarstva i vinarstva vezan je uz rad Udruge vinogradara i voćara «Lujo Miklaužić» koja svake godine krajem svibnja priređuje izložbu vina na kojoj se prikaže preko 200 uzoraka iz cijele Hrvatske, ali i susjedstva. Izložba poseban naglasak daje na izvorne sorte, po čemu je posebna u hrvatskim okvirima. Održava se u Vinskom dvoru u Kutini, koji od 2002. g. sve više postaje novim simbolom vinarstva, a time i dijelom nasljeđa zajedničkog rada moslavačkih vinogradara pored stare drvene kleti i vinskog podruma u Voloderu. Današnji život Moslavine nezamisliv je bez njenih Vinskih cesta koje su 1995. godine nastale na inicijativu Turističke zajednice grada Kutine. Kroz njih se posebno promiču autohtone moslavačke sorte: škrlet, dišeća ranina i moslavac. I ugošćivanja pogačom (kruhom), sirom, solju i rakijom, u raznim prigodama (gradskim i pučkim) zadržala su se na kutinskom i širem

Vinski dvor u Kutini 27


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE moslavačkom i slavonskom kraju sve do današnjih dana. Gostinska pogača, pletenica - svetečna hlebovina, vijenac, priređuje se za blagdane Uskrs i Božić, a neizostavni je obredni dar «kumine košare», koja se nosi novorođenčetu u babinje. Danas meljava, mlinova i vodenica više nema na rijeci Moslavačko-slavonska tradicijska jela Ilovi. Na rijeci Pakri su dva. Još uvijek radi mlin u samom centru Piljenica, gdje se i dalje koristi energija vode, a ne tako davno zatvoren je «Mlin Vaclavek» koji je od 2005. pod zaštitom Ministarstva kulture i potencijalni je muzej pučkog mlinarstva. Tradicija fašnika održana je unatoč informativnim razgovorima koje su prolazili organizatori u Kutinskom selu (Radićeva ulica), a u Kutini se od sredine 90-ih organizira FUK, Fašnik u Kutini. Pokladni običaji u cijeloj Moslavini danas su se sveli na pokladni utorak sa završnicom na Pepelnicu, a obuhvaćaju nekoliko osnovnih segmenata: prerušavanje i ophodnja maskiranih skupina koje istjeruju zlokobnu zimu zastrašujućim maskama i bukom. Mačkare su u prošlosti imale za cilj odbijanje zlih sila, demona i uroka, koji mogu nauditi čovjeku. Uvijek je bilo važno udovoljiti nepoznatim silama i pridobiti njihovo djelovanje u korist čovjeka i njegova rada. Pjevali su i plesali za bolji rast usjeva. Za svoj trud i dobre želje bili su nagrađivani darovima u hrani i novcu. Fašnik u Kutini 28


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE MUZEJ I ZBIRKE KAO ČUVARI TRADICIJE NARODNOG ŽIVOTA Etno-blago, uporabne predmete svakodnevnog života sakupljaju entuzijasti koji svoje zbirke nude za gledanje putnicima namjernicima. Značajnu privatnu zbirku od dvjestotinjak etno-predmeta uspješno je sakupila, dotjerala, a znatiželjnicima i predstavlja, pučka pjesnikinja i čuvarica etno-blaga Ankica Kenfelja iz Donje Gračenice. I u samom središtu Popovače, u obnovljenom malom trijemu čuva se kulturno povijesna i etnografska ostavština slikarice i etnografkinje Zorke Sever, dok mještani sela Gornje Jelenske na Ivanje (24. lipnja) obnavljaju legendu «Natezanja brvi».

“Natezanje brvi” u Gornjoj Jelenskoj Ljepotu i bogatstvo materijalne i duhovne baštine sustavno sakuplja i znatiželjnicima prezentira Muzej Moslavine Kutina. Muzej se smjestio u središtu Kutine, u bivšem ladanjskom dvorcu grofova Erdödy sagrađenom sredinom 18. stoljeća. Barokna je to pravokutna kurija, s malim trijemom iznad ulaza na istočnom pročelju. Izvorni, barokni izgled zgrade izmijenjen je prilikom historicističke obnove 1895. godine, zabilježene na zabatu, kada je kurija dobila izgled koji je neznatno izmijenjen do danas.

29


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

Osnivačica etno zbirke Ankica Kenfelja iz Donje Gračenice

“Mali trijem” u Popovači u kojem je smještena ostavština Zorke Sever 30


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

Muzej Moslavine Kutina

Kao zavičajni muzej osnovan je 1960. godine s arhivom i povijesnom zbirkom, da bi u kasnijem periodu proširio svoju djelatnost na arheologiju i etnologiju 1963., a 1972. otvara se galerijski odjel te ima ukupno 5 768 predmeta.

31


Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

NASLJEĐE

Trgovačko obrtnički pečat iz 1844. godine

Kulturno-povijesna zbirka sadržava predmete i ilustrativni materijal od prvog pisanog spomena imena Kutina, zapisane u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, 10. studenog 1256. godine, pod nazivom Cotynna pa sve do Domovinskog rata i današnjih dana. Najbrojniji dokumenti vezani za prošlost Kutine, ipak su nastali tijekom 19. i 20. stoljeća. Najmoćniji gospodari Kutine bili su Erdödyji i Secheni. Za vrijeme njihove vladavine, točnije 3. ožujka 1837. g. Kutina dobiva status trgovišta i pravo na godišnje sajmove.

32


CARDS 2003

MUZEJ MOSLAVINE KUTINA

ISBN 953-7135-15-2

Nasljedje  

Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

Nasljedje  

Povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije

Advertisement