Page 1

deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Posudionica i radionica narodnih nošnji Zagreb

utjecaj gradanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje

Muzej Moslavine Kutina

Muzej grada Pakraca Ulica hrvatskih velikana 2, Pakrac 14. 06. – 30. 06. 2007.

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 2 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Izložba Gospocke fele utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje Organizatori:

Posudionica i radionica narodnih nošnji Zagreb, Ulica baruna Trenka 1 Muzej Moslavine Kutina Trg kralja Tomislava 13, Kutina

Autori:

Josip Forjan Slavica Moslavac

Autori fotografija:

Dražen Bota Goran Stokiæ Dubravko Vidièek Slavica Moslavac Željko Gašparoviæ

Fotografija na naslovnici: Posavke u sveèanim nošnjama ukrašenim svilovezom gospockih boja, Martinska Ves, Hrvatska Restauratorski radovi i priprema eksponata:

Božica Rashid Shahin Jasminka Lugarec Tatjana Grgeèiæ Lidija Šodec Pekera Jasna Ðurkoviæ Marija Filipoviæ Dubravko Vidièek

Eksponati:

Muzej Moslavine, Kutina Posudionica i radionica narodnih nošnji privatne zbirke

Organizacija:

Vlasta Kruhonja Lidija Božoviæ Dubravko Vidièek

Nakladnici:

Posudionica i radionica narodnih nošnji Zagreb, Ulica baruna Trenka 1, Muzej Moslavine Kutina Josip Forjan, prof. Slavica Moslavac, prof

Za nakladnike:

Grafièko oblikovanje: Tisak: Naklada:

Ozana Blažekoviæ Babiæ, Studio Invisio Denona 500 kom

Projekt je ostvaren uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ureda za kulturu, obrazovanje i šport grada Zagreba i Muzeja Moslavine Kutina. Izložba „Gospocke fele – utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje“ predstavlja suvrste tradicijske odjeæe na kojima je vidljiv utjecaj graðanskih modnih stilova. Originalnim eksponatima i rekonstruiranim replikama nošnji, dokumentarnim fotografijama i video-projekcijom na izložbi se predstavljaju prožimanja graðanskog i seljaèkog, te europski modni utjecaji koji nisu zaobilazili ni puèku odjeæu veæine hrvatskih krajeva. Projekt zajednièki realiziraju Muzej Moslavine Kutina i Posudionica i radionica narodnih nošnji.

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 3 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Josip Forjan Posudionica i radionica narodnih nošnji

Utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje Stil odijevanja hrvatskoga seljaštva poèetkom 20. stoljeæa razlikovao se od naèina odijevanja ostalih društvenih slojeva. Brojna tradicijska obilježja, prepoznatljiva u kroju, materijalu i naèinu urešavanja, zadržala su se iz duboke starine. Istovremeno, na njemu uoèavamo brojne promjene, koje su posljedica utjecaja razlièitih europskih povijesnih kulturnih stilova, te oponašanja onovremene mode graðanskoga društvenoga sloja. Razvoj i promjene narodnoga ruha poèetkom 20. stoljeæa omoguæili su izmijenjeni društveni, socijalni i ekonomski uvjeti. Raspadanje velikih obiteljskih zadruga, u kojima je bilo puno ženske radne snage pa se odjeæa proizvodila na autarkièan naèin, uvjetovalo je smanjenje kolièine i promjenu naèina proizvodnje odjeæe. Razvojem industrije i trgovine

Sveèane nošnje iz splitske Varoši, Dalmacija, Hrvatska

jaèa i kupovna moæ seoskog stanovništva, kojem tržište nudi nove sirovine za proizvodnju odjeæe – svilu, baršun, til, zlatan konac, kupovnu èipku i razlièitu pozamenteriju. Formira se novi društveni sloj bogatijih veleposjednika, trgovaca i obrtnika, koji se iz seoskih sredina preseljavaju u prigradska i manja gradska naselja, stvarajuæi nova materijalna i duhovna kulturna dobra s elementima ruralnog i urbanog, te promovirajuæi posebnu vrstu odjeæe tzv. varošku nošnju. Seoski ju je svijet sve više oponašao i postupno preuzimao kao svoju. Brojni etnografski zapisi svjedoèe da su se suvremenici u poèetku kritièki odnosili prema promjenama tradicijske odjeæe i nisu ih odobravali. Tako je istovremeno u jednoj životnoj sredini postojao paralelan stil odijevanja – konzervativniji tradicijski (uglavnom kod starijeg stanovništva i u radnim prigodama) i suvremeniji «po novoj modi» (uglavnom kod mlaðe populacije u sveèanim prigodama). Brojni su i primjeri meðusobnog preslojavanja (npr. krzneni ženski kožušak, koji se nekoæ nosio uz starinsko ruho,

Žena u svilenoj suknji i kaputiæu rokokou, Torjanci, Baranja, Hrvatska

Composite

u Srijemu se je nosio i uz svilenu suknju i bluzu).


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 4 C

Poèetkom 20. stoljeæa pojedini modni utjecaji europskog ili gradskog podrijetla postupno poèinju

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Slavica Moslavac Muzej Moslavine Kutina

mijenjati seljaèku odjeæu. Promjene su najprije zahvatile mušku odjeæu. Umjesto platnene košulje

Utjecaj graðanske mode na bilogorsku,

i gaæa tradicijskoga kroja, muški svijet poèinje nositi

moslavaèku, posavsku i nošnju

svilene ili kašmirske košulje graðanskog kroja, odnosno suknene ili samtene hlaèe jahaæeg kroja izraðene po uzoru na onodobne uniforme. Sukneni muški haljetak surinu, halicu ili pletenu vestu reklju najèešæe zamjenjuje crni kaput graðanskoga kroja. Pokrivalo glave šešir postupno poprima formu polucilindra. Promjene muške odjeæe tekle su u pravcu njezina pojednostavnjenja i, konaèno, potpunog napuštanja, koje se desilo mnogo ranije nego kod ženske odjeæe.

novljanske Posavine Pod nazivom narodna nošnja podrazumijevamo starinsko žensko i muško ruho iz ranijih povijesnih razdoblja, koje je do polovice prošlog stoljeæa svakodnevno upotrebljavao narod u pojedinim seoskim sredinama. Narodna nošnja se u povijesnim etapama stvarala, razvijala i mijenjala. Tijekom vremena na nošnju su se dograðivali razni graðanski elementi i postajali

Miješanje i prožimanje graðanskih modnih stilova sa tradicijskim komponentama seljaèke odjeæe mnogo je vidljivije na ženskom kostimu. Ukrašavanje odjeæe raznobojnim cvjetnim motivima, èipkama, svilenim vrpcama, naborom pliseom, odabir pastelnih gospockih boja veziva, izrada strukiranih haljetaka koji se od struka lepezasto šire, upotreba svilene tkanine, pliša i tila za izradu odjeæe, te stil tzv. širokog odijevanja u duhu je tzv. seljaèkog baroka, rokokoa, bidermajera i historicizma. Po uzoru na graðansku modu i seljanke poèinju nositi visoke cipele s vezicama štifletne ili sandale od kože ili laka. Strogo propisan oblik tradicijske frizure zamjenjuje nakovrèana brenovana kosa. Iako neki smatraju da je utjecaj graðanske mode negativno utjecao na tradicijsku odjeæu uništivši njezinu autohtonost i estetiku, saèuvani eksponati i dokumentarne fotografije svjedoèe o prepoznatljivom, osebujnom modnom stilu i odjeæi zavidnih likovnih i estetskih vrijednosti.

Obitelj Gradinec, 1917. g., Zbjegovaèa, Moslavina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 5 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Kutinèanke u suknjama rokljama i košuljama švabicama, 1945. g., Kutina, Hrvatska

dio poseljaèenog narodnog kostima. Mnogo je izopaèenog u prošlim vremenima bilo podvrgnuto mjerilu ukusa i umjetnièkog stvaranja, ali se svejedno stopilo u cjelinu ili je bilo odbaèeno. Konaèno, seljaèki je naèin odijevanja ustuknuo pred graðanskom nošnjom poslije Drugoga svjetskoga rata, te se izgubio u ujednaèavanju izmeðu grada i sela. Vrijeme promjena Moslavaèko, posavsko, bilogorsko i slavonsko blagdansko i radno ruho èesto je dopunjavano odjevnim predmetima razlièitih oblika i ukrasa, koji su bili izraðeni od vunenih, suknenih ili drugih tvornièkih materijala. U seljaèku modu dolaze u 18., a osobito u 19. stoljeæu. Nošeni su kao gornja odjeæa uz nekrojeno platneno ruho radi zaštite od hladnoæe ili kao dekorativni dodaci. To su prsluci bez rukava (kraæi lajbeci ili duži zobuni u zelenoj, plavoj ili crvenoj boji, te bijeli ili smeði prsaki), crni kožunci, kraæi ili duži kaputi s rukavima zvani rekleci, (a)cabajke, mandalinke, šube, benke, èurke, binjuši, matlike, surke, surine, janklini, bunde u crnoj, smeðoj, crvenoj i zelenoj boji bogato našarane gajtanima, te duge kabanice s rukavima ili bez njih (samo za ogrtanje) - kalpaci, halje ili aline. Narod ih je uvijek kupovao

bio je maðarski plemenitaš Sandor Erdödy. Boraveæi

od vještih specijaliziranih obrtnika krojaèa, krznara

na svom imanju Moslavina u Popovaèi još 1837. g.

i suknara u manjim gradskim sredinama ili na

naslikao je žene i muškarce u kraæim i dužim

sajmovima.

haljecima sa ili bez rukava, u tamno i svijetlo smeðim tonovima, ukrašenim na spojevima ili na prednjem Izvori

Najstariji slikovni prikaz moslavaèke narodne

motivima.

nošnje s graðanskim elementima nalazimo u sferiènom

Prema Ðuri Stjepanu Deželiæu muškarci su

trokutu svetišta Župne crkve Majke Božje Snježne u

krajem 19. i poèetkom 20. st. zimi nosili kožne

Kutini iz 1769. g. Slika sadržava dvije skupine ljudi.

èizme i hlaèe (h)laèe, pantalone od smeðeg pliša,

Nasuprot moslavaèkom bosonogom puku

samta ili od bijelog pusta, a povrh njih kraæe ili duže

predvoðenom župnikom su dva muškarca i žena, koji

kaputiæe podstavljene ovèjim krznom. Kaput se

predstavljaju bogatiji sloj Kutinèana što se ogleda u

sprijeda zatvarao kopèom, mogao je imati široki

njihovoj obuæi i odjeæi. Od graðanskih elemenata

ovratnik i biti ukrašen raznobojnim kožnim

uoèavaju se kraæi haljeci bez rukava u pastelnim

ukrasima. Kod bogatijih muškaraca neizostavni

ružièastim i svijetlo plavim bojama, te cipele i visoke

dekorativni, ali i funkcionalni, dodatak bio je sat

èizme.

na lanèiæu. Pokrivali su se šeširima, cilindrima,

Prvi likovni stvaralac, koji je precizno i savjesno oslikao moslavaèke, ali i zagorske i maðarske seljake,

Composite

dijelu crnim, bijelim ili plavim geometrijskim

slamnatim škrljacima, kapama šklakama ili šubarama od janjeæeg krzna.


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 6 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Meðimurci u sveèanim nošnjama s poèetka 20. st., Gorièan, Meðimurje, Hrvatska

poèelo otuðivati od baštinjene tradicije, napuštati starinska odijela i oblaèiti loše, nedotjerane, kompromisne surogate iz jeftine moderne gradske konfekcije. Salomon Berger prihvatio se napornog rada nastojeæi spasiti narodnu umjetnost, ako veæ ne može spasiti samu narodnu nošnju. Seosku je proizvodnju osnovao na dva naèela - stare uzorke i ornamente izraðene tradicijskim tehnikama prilagodio je novim zahtjevima primjene zadovoljavjuæi potrebe gradskih domaæinstava, te je uspio da «na èas» uvede naše seljaèke narodne motive u parišku i beèku modu. Obnovitelj moslavaèke narodne nošnje bio je Stjepan Šajnoviæ, prijatelj i suradnik gospodina Bergera. Uz pomoæ uèitelja, župnika i drugih vrlih pojedinaca iz Osekova, Žene su poèetkom 19. st. na neukrašene bijele ili

osnovao je zadrugu tj. Radionicu «Narodnog tkiva

nošnje tek rijetko ukrašene toèkastim ili prugastim

i veziva» u kojoj je zaposlio 40-tak žena iz Osekova,

crvenim ukrasom dodavale crvene, smeðe ili tamno

Okola i Vidrenjaka. Proizvode radionice predstavio

plave kratke haljetke bez rukava lajbeke ili do koljena

je na brojnim izložbama u zemlji i svijetu, a

dugaèke crvene haljetke zobune gusto uz ivice ili o

studentima etnologije prireðivao je praktiène vježbe

mèasto na prednjem dijelu opšivene gajtanima. Prema istom izvoru Ðuri Stjepanu Deželiæu žene su u drugoj polovici 19. st. zimi oblaèile i graðanski krojene kapute kožuhe, mentene, kamižole, surine, surke, a samo imuænije nosile su bunde od zelenog sukna. Želja za obnovom Nakon brojnih godina propadanja narodnog rukotvorstva, godine 1936. Etnografski muzej u Zagrebu priredio je u okviru jesenske izložbe Zagrebaèkog zbora prvu izložbu primijenjenog puèkog obrta u Zagrebu. To je vrijeme kada umjetnost na selu pred naletom gradske kulture veæ desetljeæima uzmièe, nestaje i izdiše. Rat i ekonomska kriza uništili su sela, kao i ono što se još nekako i održavalo - odijelo i opremu. S jedne strane jagma za modnim i nastojanje da se selo izravna sa gradom, s druge skupoæa sirovina i materijala, a najviše neracionalnom diobom rasitnjena seoska imanja i slijedom toga pomanjkanje radne snage u domaæinstvu i poljoprivredi, djelovali su da se selo Žena u svilenoj suknji i plišanoj bundici, muškarac u laèama i kaputu ðinðuli, Sibinj, Slavonija, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 7 C

M

Y

iz tkanja i vezenja. Svoje proizvode prodavao je

MY

CY CMY

K

Srednjeeuropski utjecaji

brojnim muzejima (pa tako i Muzeju Moslavine

Krajem 19. i poèetkom 20. st. osobit peèat na

Kutina), a u Crikvenici je imao ljetni prodajni štand.

razvoj moslavaèke i posavske narodne nošnje ostavili

Šajnoviæevi odjevni predmeti svjedoèe sadašnjim i

su i doseljenici Èesi, Slovaci, Maðari i Talijani, koji

buduæim generacijama o visokom estetskom i

se trajno naseljavaju u ovaj dio sjeverozapadne

umjetnièkom stvaralaštvu moslavaèkih starina.

Hrvatske.

Šajnoviæ je uspio sakupiti veliki broj starih uzoraka,

Oko 1885. g. dolaze iz Italije trgovci trhonoše i

koje je precrtavao, dograðivao, uokviravao u kutije,

donose na leðima ormariæe pune vune, svile, svilenih

kvadrate èulige, šibice, geometrizirao cvjetne motive

rubaca i raznih drugih novotarija. Sa sajmova iz

i mijenjao boje. Tako ispisane uzorke muštre donosio

Èeške i Slovaèke stizale su svilene trake, vrpce

je ženama da tkaju i vezu. Taj naèin, gotovo stil

pantlike i gumbi. Maðari su najveæe promjene unijeli

ukrašavanja ubrzo su prihvatile žene iz Moslavine,

dolaskom tzv. biroša (mað. govedar) i koèijaša, èije

Posavine i šireg podruèja Banovine, i on se zadržao

su žene nosile haljetke s uskim rukavima. Vidjevši

u tim krajevima gotovo do danas. Iako nije u

to, Moslavke su odbacile košulje opleæa širokih

potpuno uspio vratiti narodno odijelo, osnovao je

rukava, koji su bili krojeni od cijele širine platna

sabirnice uz koje su se okupljali istinski ljubitelji

(75-80 cm). Buduæi je takav opleæak bio vrlo

narodne umjetnosti.

neprikladan za posao, poèele su upotrebljavati opleæa

Doduše, bilo je i pojedinaca sa negativnim

uskih rukava košuljce ili vezom i èipkom ukrašene

viðenjima i razaraèkim tendencijama, koji su uspjeli

švabice. Švabica je dobila naziv po Švabama, kako su

vrijedne i rijetke primjerke nošnje uništiti rezanjem,

seljaci zvali èinovništvo i vlastelu koji su govorili

prekrajanjem, te ih izbrisati s prijestolja na koje su

njemaèkim jezikom.

u svome izvornome stanju imale bezuvjetno pravo.

Mladenka u sveèanoj nošnji vjenèanini, Sela, Posavina, Hrvatska

Composite

CM

Švabice zamjenjuju svilene bluze i kratki kaputiæi

Hrvatske šokaèke nošnje iz Mohaèa, Baranja, Maðarska


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 8 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Žene u sveèanim nošnjama odjevene u lajbec, cabajku i bundu, Hrastelnica, Banovina, Hrvatska

rekleci, (a)cabajke, mandalinke s rancima (leðnim umecima) izraðeni od crne svile, baršuna ili lastina. To je ženski gornji haljetak graðanskoga kroja, dugih rukava, koji je sezao do kukova, u pojasu je bio sapet, a na leðima se lepezasto širio jer se nosio povrh rubaèe i zaslona. Lepezastih umetaka ranaca moglo je biti od deset do petnaestak, što je zavisilo od bogatstva osobe. Duž ivica tekla je široka ukrašena vrpca od sitni kralužov. Prema graðanskom kroju krznari su šivali ženske duge bunde mentene od obojene kože. (A)cabajke, mandalinke, šube ili benke su bile naèinjene od crnog, smeðeg ili bordo štofa, podstavljene prugastim platnom i podebljane vunom ili perjem. Sprijeda su imale dvije žnore kojima se sapinjalo, da gumbi prilikom kopèanja ne bi popucali. Na kaputima su bili obvezatni džepovi žepi u kojima su se, kao i u torbici na žmiè, tj. poteznu vrpcu koja se nosila oko vrata, èuvale «tajne» stvari (novac, slika ili rupèiæ). (A)cabajke su znaèajne za jugozapadnu Žena u sveèanoj bundi, Hrastelnica, Banovina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 9 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Sveèane varoške nošnje iz Imotskog, Imotska krajina, Hrvatska

Moslavinu i hrvatsku Posavinu, dok su u sjeveroistoènoj Moslavini nošeni kratki kaputiæi kalmaki, kepenjki i kabanice, a u novljanskom kraju benke, æuraki, æurke. Za cijelo hrvatsko podruèje bilo je znaèajno nošenje crnih, bordocrvenih ili smeðih vunenih marama sa ili bez resa štrufecli bojanih prirodnim ili kupovnim bojama. Kabanice su imale duge rukave i ovratnik ogorel na kojem su bili žuti ukrasi, a otraga prorez šlic. Sprijeda se zakopèavao žutim gumbiæima. Žene su uz odjeæu graðanskoga kroja nosile i primjerenu obuæu - visoke i niske cipele, sandale, èizme, kaljaèe, te razne vrste torbica i kišobrana. Od putujuæih trgovaca nabavljale su razne sitne potrepštine: svileni konac, marame, gumbiæe, spiralnu ukrasnu žicu šik, brokatne vrpce pantlike, podkraluže, raznovrsne perlice potrebne za oblikovanje prsnog i vratnog nakita, te razne dodatke za oblikovanje pokrivala glave (parte, krune, halbice, vijence...). Za dotjerivanje lica kupovale su pomade, a kosu su uvijale brenšlinima ili brenajzlinima, uèvršæivale harnadlima i drugim ukrasnim ukosnicama, koje su

blagdanskog ruha dolaze i kožne torbice, koje su

se pohranjivale u kutijama sa ogledalom špiglinom.

osim uporabne imale i dekorativnu ulogu, a

Tridesetih godina 20. st. u sastav ženskog

predstavljale su i imovinski status nositelja. Mogle su biti sa ili bez ruèke, èesto velièine novèanika. S vremenom im modni dizajneri mijenjaju oblik i koriste druge materijale: hasuru, platno, sukno, perlice... Zakljuèak Narodnu nošnju smatramo kulturnom tekovinom prošlosti. Da bi je saèuvali za buduænost, moramo je smatrati jednim naèinom seoskog umjetnièkog izražavanja, te dokazom volje i nastojanjem puka za naprednijim i boljim životom. Oblikujuæi narodnu nošnju, seoski je puk u svoj rad ulagao mnogo truda i umjetnièkog nastojanja. Zbog toga nošnju smatramo dokumentom ranijeg razvoja našega sela, povijesnim dokazom o visokim proizvodnim kvalitetama i umjetnièkim nazorima što ih je selo, usprkos teškim gospodarskim i društvenim prilikama, unosilo u život pokoljenja. Narodna nošnja ne treba, niti ne može biti odjeæa suvremenog èovjeka.

Kutinèanke u sveèanim nošnjama i svilenim bluzama, Moslavina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 10 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Mlada žena u kaputiæu šubi, Posavski Bregi, Posavina, Hrvatska

Starinsko seljaèko ruho treba ostati umjetnièki izraz našega sela i njegove kulturne baštine. U najširem smislu, narodna nošnja treba postati opæi umjetnièki i kulturni izraz, jedna od znaèajnih tekovina steèenih kulturnim razvojem. Literatura: Albus, Ljerka; Neki primjeri zimskih odjevnih predmeta iz fundusa etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, Muzejski vjesnik, glasilo muzeja sjevero-zapadne Hrvatske, Broj 17/1994. god. XVII, Zagreb, 1994. str. 47-50. Bach, Ivan; Dva stoljeæa umjetnosti sjeverne Hrvatske, KAJ 1-2/77, Zagreb, 1977. str. 81-86. Biliæ Prciæ, Marija; Zbirka umjetnina slikarice Zorke SeverPopovaèi na dar, Zbornik Moslavine VII-VIII, 2004/2005. Kutina, 2005. str. 284-296. Brkan, Božica; Vetrenica ili obiteljska arheologija, Zagreb, 1990. Deželiæ, Ðuro, Stjepan; Odgovor na njeka pitanja Društva za povijestnicu i starine jugoslavenske, Ivaniæ Grad, 1860. Forjan, Josip; Narodne nošnje Hrvata u svijetu, Zagreb, 2006.

Sveèane nošnje iz zagrebaèkog Prigorja, Markuševec, Hrvatska

Composite

Franiæ, Ivo; Prva izložba primjenjene puèke umjetnosti na jesenskoj izložbi Zagrebaèkog Zbora u Zagrebu, Vjesnik etnografskog muzeja u Zagrebu, knjiga II, sv. 3 i 4, Zagreb, 1936. Furdin, Ivan; Sejala sem lanek pred Joževski danek...: Seljaèki dom, br. 12, Zagreb, 1941. Grupa autora; Mali slikovni rjeènik zavièajnoga govora Žabna, Odre, Stupna, Sela i Grede, Sela, 2005. Gušiæ, Marijana; Tumaè izložene graðe, Zagreb, 1955. Hefele, Ferdo; Tkalèija po Lici i Krbavi, Naši domaæi obrti, Zagreb, 2000. Leèek, Suzana; Ženske su sve radile, Seljaèka žena izmeðu

Hrvatske šokaèke nošnje iz okolice Orašja, Kostrè, Bosanska Posavina, BiH


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 11 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Djevojke u svilenim bluzama i sveèanim zlatom i svilom vezenim nošnjama, Posavski Bregi, Posavina, Hrvatska

Akvarel Sandora Erdödyja - Marko Èakovec, 1837. g., Osekovo, Moslavina, Hrvatska

tradicije i modernizacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj izmeðu

Petroviæ Leš, dr. sc. Tihana; Zlata Šufflay – istraživaè

dva svjetska rata: Žene u Hrvatskoj, Ženska i kulturna

lepoglavskog èipkarstva, Hrvatske èipke, Lepoglava 1999.

povijest, Zagreb, 2004. str. 211-234.

Radiæ, dr. sc. Antun; Hoæe li kramari zavladati svijetom;

Maèek, dr. sc. Vladko; Dostojanstvo – ne gizda... Mala

Dom 1903. Zagreb, 1903. str. 305-308.

knjižica Seljaèke sloge, Zagreb, 1940. br. 2.

Sever, Višnja; Stiha zahaja sunce v Popovaèe, Zagreb, 1993.

Maruševski, Olga; Da nam naše krasne prionu uz naš

Svirac, dr. sc. Manda; Lepa ti je Moslavina, Moslavaèka

list...:Umjetnièke znamenitosti Zagreba II, KAJ II/78,

narodna nošnja i peèki vez na crkvenom ruhu; Iz ostavštine

Zagreb, 1978.

Stjepana Šajnoviæa, Zagreb, 1998.

Lukinoviæ, Andrija; Kutina-župa i župna crkva, Zagreb, Br. 2.

Šajnoviæ Stjepan-Ivan Štrokaè: Lepa ti je Moslavina, Kutina,

Moslavac, Slavica; Èipka u Moslavini, Kutina, 2000.

1982. g. (rkg.)

Moslavac, Slavica; Iz albuma Sandora Erdödyja, Narodna

Šajnoviæ, Stjepan; Propadanje i obnova naše narodne nošnje,

nošnja i tradicijski likovni izraz, Kutina, 2003.

Vjesnik etnografskog muzeja u Zagrebu, Knjiga IV, Zagreb,

Moslavac, Slavica; Narodne nošnje Novske, Jasenovca,

1938.

Krapja i Lipovljana, Kutina, 2005.

Školska spomenica za Kraljevu Veliku, 1902. godinu.

Moslavac, Slavica; Stjepan Šajnoviæ i moslavaèka narodna

Toldi, Zvonimir; Sunèana èipka – motivi, Slavonski Brod,

nošnja, Osekovo, 1995.

2006.

Moslavac, Slavica; Tradicijsko odijevanje jugozapadne Moslavine, Zbornik Moslavine IV, 1998., str. 4-38. Moslavac, Slavica; Tradicijska oglavlja i nakit (Turopolja, hrvatske Posavine, Moslavine i Novljanskog kraja), Kutina, 2001. Moslavac, Slavica; Etnografska ostavština Zorke Sever, Kutina, 2005.

Composite

Graðanski suncobran, Kutina, Moslavina, Hrvatska


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 12 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

utjecaj gradanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje

Composite

Gospotske fele  

Katalog za izlozbu

Gospotske fele  

Katalog za izlozbu

Advertisement