Gospotske fele

Page 1

deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Posudionica i radionica narodnih nošnji Zagreb

utjecaj gradanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje

Muzej Moslavine Kutina

Muzej grada Pakraca Ulica hrvatskih velikana 2, Pakrac 14. 06. – 30. 06. 2007.

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 2 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Izlo ba Gospocke fele utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje Organizatori:

Posudionica i radionica narodnih no nji Zagreb, Ulica baruna Trenka 1 Muzej Moslavine Kutina Trg kralja Tomislava 13, Kutina

Autori:

Josip Forjan Slavica Moslavac

Autori fotografija:

Dra en Bota Goran Stokiæ Dubravko Vidièek Slavica Moslavac eljko Ga paroviæ

Fotografija na naslovnici: Posavke u sveèanim no njama ukra enim svilovezom gospockih boja, Martinska Ves, Hrvatska Restauratorski radovi i priprema eksponata:

Bo ica Rashid Shahin Jasminka Lugarec Tatjana Grgeèiæ Lidija odec Pekera Jasna Ðurkoviæ Marija Filipoviæ Dubravko Vidièek

Eksponati:

Muzej Moslavine, Kutina Posudionica i radionica narodnih no nji privatne zbirke

Organizacija:

Vlasta Kruhonja Lidija Bo oviæ Dubravko Vidièek

Nakladnici:

Posudionica i radionica narodnih no nji Zagreb, Ulica baruna Trenka 1, Muzej Moslavine Kutina Josip Forjan, prof. Slavica Moslavac, prof

Za nakladnike:

Grafièko oblikovanje: Tisak: Naklada:

Ozana Bla ekoviæ Babiæ, Studio Invisio Denona 500 kom

Projekt je ostvaren uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ureda za kulturu, obrazovanje i port grada Zagreba i Muzeja Moslavine Kutina. Izlo ba Gospocke fele utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje predstavlja suvrste tradicijske odjeæe na kojima je vidljiv utjecaj graðanskih modnih stilova. Originalnim eksponatima i rekonstruiranim replikama no nji, dokumentarnim fotografijama i video-projekcijom na izlo bi se predstavljaju pro imanja graðanskog i seljaèkog, te europski modni utjecaji koji nisu zaobilazili ni puèku odjeæu veæine hrvatskih krajeva. Projekt zajednièki realiziraju Muzej Moslavine Kutina i Posudionica i radionica narodnih no nji.

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 3 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Josip Forjan Posudionica i radionica narodnih no nji

Utjecaj graðanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje Stil odijevanja hrvatskoga selja tva poèetkom 20. stoljeæa razlikovao se od naèina odijevanja ostalih dru tvenih slojeva. Brojna tradicijska obilje ja, prepoznatljiva u kroju, materijalu i naèinu ure avanja, zadr ala su se iz duboke starine. Istovremeno, na njemu uoèavamo brojne promjene, koje su posljedica utjecaja razlièitih europskih povijesnih kulturnih stilova, te opona anja onovremene mode graðanskoga dru tvenoga sloja. Razvoj i promjene narodnoga ruha poèetkom 20. stoljeæa omoguæili su izmijenjeni dru tveni, socijalni i ekonomski uvjeti. Raspadanje velikih obiteljskih zadruga, u kojima je bilo puno enske radne snage pa se odjeæa proizvodila na autarkièan naèin, uvjetovalo je smanjenje kolièine i promjenu naèina proizvodnje odjeæe. Razvojem industrije i trgovine

Sveèane no nje iz splitske Varo i, Dalmacija, Hrvatska

jaèa i kupovna moæ seoskog stanovni tva, kojem tr i te nudi nove sirovine za proizvodnju odjeæe svilu, bar un, til, zlatan konac, kupovnu èipku i razlièitu pozamenteriju. Formira se novi dru tveni sloj bogatijih veleposjednika, trgovaca i obrtnika, koji se iz seoskih sredina preseljavaju u prigradska i manja gradska naselja, stvarajuæi nova materijalna i duhovna kulturna dobra s elementima ruralnog i urbanog, te promovirajuæi posebnu vrstu odjeæe tzv. varo ku no nju. Seoski ju je svijet sve vi e opona ao i postupno preuzimao kao svoju. Brojni etnografski zapisi svjedoèe da su se suvremenici u poèetku kritièki odnosili prema promjenama tradicijske odjeæe i nisu ih odobravali. Tako je istovremeno u jednoj ivotnoj sredini postojao paralelan stil odijevanja konzervativniji tradicijski (uglavnom kod starijeg stanovni tva i u radnim prigodama) i suvremeniji «po novoj modi» (uglavnom kod mlaðe populacije u sveèanim prigodama). Brojni su i primjeri meðusobnog preslojavanja (npr. krzneni enski ko u ak, koji se nekoæ nosio uz starinsko ruho,

ena u svilenoj suknji i kaputiæu rokokou, Torjanci, Baranja, Hrvatska

Composite

u Srijemu se je nosio i uz svilenu suknju i bluzu).


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 4 C

Poèetkom 20. stoljeæa pojedini modni utjecaji europskog ili gradskog podrijetla postupno poèinju

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Slavica Moslavac Muzej Moslavine Kutina

mijenjati seljaèku odjeæu. Promjene su najprije zahvatile mu ku odjeæu. Umjesto platnene ko ulje

Utjecaj graðanske mode na bilogorsku,

i gaæa tradicijskoga kroja, mu ki svijet poèinje nositi

moslavaèku, posavsku i no nju

svilene ili ka mirske ko ulje graðanskog kroja, odnosno suknene ili samtene hlaèe jahaæeg kroja izraðene po uzoru na onodobne uniforme. Sukneni mu ki haljetak surinu, halicu ili pletenu vestu reklju najèe æe zamjenjuje crni kaput graðanskoga kroja. Pokrivalo glave e ir postupno poprima formu polucilindra. Promjene mu ke odjeæe tekle su u pravcu njezina pojednostavnjenja i, konaèno, potpunog napu tanja, koje se desilo mnogo ranije nego kod enske odjeæe.

novljanske Posavine Pod nazivom narodna no nja podrazumijevamo starinsko ensko i mu ko ruho iz ranijih povijesnih razdoblja, koje je do polovice pro log stoljeæa svakodnevno upotrebljavao narod u pojedinim seoskim sredinama. Narodna no nja se u povijesnim etapama stvarala, razvijala i mijenjala. Tijekom vremena na no nju su se dograðivali razni graðanski elementi i postajali

Mije anje i pro imanje graðanskih modnih stilova sa tradicijskim komponentama seljaèke odjeæe mnogo je vidljivije na enskom kostimu. Ukra avanje odjeæe raznobojnim cvjetnim motivima, èipkama, svilenim vrpcama, naborom pliseom, odabir pastelnih gospockih boja veziva, izrada strukiranih haljetaka koji se od struka lepezasto ire, upotreba svilene tkanine, pli a i tila za izradu odjeæe, te stil tzv. irokog odijevanja u duhu je tzv. seljaèkog baroka, rokokoa, bidermajera i historicizma. Po uzoru na graðansku modu i seljanke poèinju nositi visoke cipele s vezicama tifletne ili sandale od ko e ili laka. Strogo propisan oblik tradicijske frizure zamjenjuje nakovrèana brenovana kosa. Iako neki smatraju da je utjecaj graðanske mode negativno utjecao na tradicijsku odjeæu uni tiv i njezinu autohtonost i estetiku, saèuvani eksponati i dokumentarne fotografije svjedoèe o prepoznatljivom, osebujnom modnom stilu i odjeæi zavidnih likovnih i estetskih vrijednosti.

Obitelj Gradinec, 1917. g., Zbjegovaèa, Moslavina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 5 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Kutinèanke u suknjama rokljama i ko uljama vabicama, 1945. g., Kutina, Hrvatska

dio poseljaèenog narodnog kostima. Mnogo je izopaèenog u pro lim vremenima bilo podvrgnuto mjerilu ukusa i umjetnièkog stvaranja, ali se svejedno stopilo u cjelinu ili je bilo odbaèeno. Konaèno, seljaèki je naèin odijevanja ustuknuo pred graðanskom no njom poslije Drugoga svjetskoga rata, te se izgubio u ujednaèavanju izmeðu grada i sela. Vrijeme promjena Moslavaèko, posavsko, bilogorsko i slavonsko blagdansko i radno ruho èesto je dopunjavano odjevnim predmetima razlièitih oblika i ukrasa, koji su bili izraðeni od vunenih, suknenih ili drugih tvornièkih materijala. U seljaèku modu dolaze u 18., a osobito u 19. stoljeæu. No eni su kao gornja odjeæa uz nekrojeno platneno ruho radi za tite od hladnoæe ili kao dekorativni dodaci. To su prsluci bez rukava (kraæi lajbeci ili du i zobuni u zelenoj, plavoj ili crvenoj boji, te bijeli ili smeði prsaki), crni ko unci, kraæi ili du i kaputi s rukavima zvani rekleci, (a)cabajke, mandalinke, ube, benke, èurke, binju i, matlike, surke, surine, janklini, bunde u crnoj, smeðoj, crvenoj i zelenoj boji bogato na arane gajtanima, te duge kabanice s rukavima ili bez njih (samo za ogrtanje) - kalpaci, halje ili aline. Narod ih je uvijek kupovao

bio je maðarski plemenita Sandor Erdödy. Boraveæi

od vje tih specijaliziranih obrtnika krojaèa, krznara

na svom imanju Moslavina u Popovaèi jo 1837. g.

i suknara u manjim gradskim sredinama ili na

naslikao je ene i mu karce u kraæim i du im

sajmovima.

haljecima sa ili bez rukava, u tamno i svijetlo smeðim tonovima, ukra enim na spojevima ili na prednjem Izvori

Najstariji slikovni prikaz moslavaèke narodne

motivima.

no nje s graðanskim elementima nalazimo u sferiènom

Prema Ðuri Stjepanu De eliæu mu karci su

trokutu sveti ta upne crkve Majke Bo je Snje ne u

krajem 19. i poèetkom 20. st. zimi nosili ko ne

Kutini iz 1769. g. Slika sadr ava dvije skupine ljudi.

èizme i hlaèe (h)laèe, pantalone od smeðeg pli a,

Nasuprot moslavaèkom bosonogom puku

samta ili od bijelog pusta, a povrh njih kraæe ili du e

predvoðenom upnikom su dva mu karca i ena, koji

kaputiæe podstavljene ovèjim krznom. Kaput se

predstavljaju bogatiji sloj Kutinèana to se ogleda u

sprijeda zatvarao kopèom, mogao je imati iroki

njihovoj obuæi i odjeæi. Od graðanskih elemenata

ovratnik i biti ukra en raznobojnim ko nim

uoèavaju se kraæi haljeci bez rukava u pastelnim

ukrasima. Kod bogatijih mu karaca neizostavni

ru ièastim i svijetlo plavim bojama, te cipele i visoke

dekorativni, ali i funkcionalni, dodatak bio je sat

èizme.

na lanèiæu. Pokrivali su se e irima, cilindrima,

Prvi likovni stvaralac, koji je precizno i savjesno oslikao moslavaèke, ali i zagorske i maðarske seljake,

Composite

dijelu crnim, bijelim ili plavim geometrijskim

slamnatim krljacima, kapama klakama ili ubarama od janjeæeg krzna.


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 6 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Meðimurci u sveèanim no njama s poèetka 20. st., Gorièan, Meðimurje, Hrvatska

poèelo otuðivati od ba tinjene tradicije, napu tati starinska odijela i oblaèiti lo e, nedotjerane, kompromisne surogate iz jeftine moderne gradske konfekcije. Salomon Berger prihvatio se napornog rada nastojeæi spasiti narodnu umjetnost, ako veæ ne mo e spasiti samu narodnu no nju. Seosku je proizvodnju osnovao na dva naèela - stare uzorke i ornamente izraðene tradicijskim tehnikama prilagodio je novim zahtjevima primjene zadovoljavjuæi potrebe gradskih domaæinstava, te je uspio da «na èas» uvede na e seljaèke narodne motive u pari ku i beèku modu. Obnovitelj moslavaèke narodne no nje bio je Stjepan ajnoviæ, prijatelj i suradnik gospodina Bergera. Uz pomoæ uèitelja, upnika i drugih vrlih pojedinaca iz Osekova, ene su poèetkom 19. st. na neukra ene bijele ili

osnovao je zadrugu tj. Radionicu «Narodnog tkiva

no nje tek rijetko ukra ene toèkastim ili prugastim

i veziva» u kojoj je zaposlio 40-tak ena iz Osekova,

crvenim ukrasom dodavale crvene, smeðe ili tamno

Okola i Vidrenjaka. Proizvode radionice predstavio

plave kratke haljetke bez rukava lajbeke ili do koljena

je na brojnim izlo bama u zemlji i svijetu, a

dugaèke crvene haljetke zobune gusto uz ivice ili o

studentima etnologije prireðivao je praktiène vje be

mèasto na prednjem dijelu op ivene gajtanima. Prema istom izvoru Ðuri Stjepanu De eliæu ene su u drugoj polovici 19. st. zimi oblaèile i graðanski krojene kapute ko uhe, mentene, kami ole, surine, surke, a samo imuænije nosile su bunde od zelenog sukna. elja za obnovom Nakon brojnih godina propadanja narodnog rukotvorstva, godine 1936. Etnografski muzej u Zagrebu priredio je u okviru jesenske izlo be Zagrebaèkog zbora prvu izlo bu primijenjenog puèkog obrta u Zagrebu. To je vrijeme kada umjetnost na selu pred naletom gradske kulture veæ desetljeæima uzmièe, nestaje i izdi e. Rat i ekonomska kriza uni tili su sela, kao i ono to se jo nekako i odr avalo - odijelo i opremu. S jedne strane jagma za modnim i nastojanje da se selo izravna sa gradom, s druge skupoæa sirovina i materijala, a najvi e neracionalnom diobom rasitnjena seoska imanja i slijedom toga pomanjkanje radne snage u domaæinstvu i poljoprivredi, djelovali su da se selo ena u svilenoj suknji i pli anoj bundici, mu karac u laèama i kaputu ðinðuli, Sibinj, Slavonija, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 7 C

M

Y

iz tkanja i vezenja. Svoje proizvode prodavao je

MY

CY CMY

K

Srednjeeuropski utjecaji

brojnim muzejima (pa tako i Muzeju Moslavine

Krajem 19. i poèetkom 20. st. osobit peèat na

Kutina), a u Crikvenici je imao ljetni prodajni tand.

razvoj moslavaèke i posavske narodne no nje ostavili

ajnoviæevi odjevni predmeti svjedoèe sada njim i

su i doseljenici Èesi, Slovaci, Maðari i Talijani, koji

buduæim generacijama o visokom estetskom i

se trajno naseljavaju u ovaj dio sjeverozapadne

umjetnièkom stvarala tvu moslavaèkih starina.

Hrvatske.

ajnoviæ je uspio sakupiti veliki broj starih uzoraka,

Oko 1885. g. dolaze iz Italije trgovci trhono e i

koje je precrtavao, dograðivao, uokviravao u kutije,

donose na leðima ormariæe pune vune, svile, svilenih

kvadrate èulige, ibice, geometrizirao cvjetne motive

rubaca i raznih drugih novotarija. Sa sajmova iz

i mijenjao boje. Tako ispisane uzorke mu tre donosio

Èe ke i Slovaèke stizale su svilene trake, vrpce

je enama da tkaju i vezu. Taj naèin, gotovo stil

pantlike i gumbi. Maðari su najveæe promjene unijeli

ukra avanja ubrzo su prihvatile ene iz Moslavine,

dolaskom tzv. biro a (mað. govedar) i koèija a, èije

Posavine i ireg podruèja Banovine, i on se zadr ao

su ene nosile haljetke s uskim rukavima. Vidjev i

u tim krajevima gotovo do danas. Iako nije u

to, Moslavke su odbacile ko ulje opleæa irokih

potpuno uspio vratiti narodno odijelo, osnovao je

rukava, koji su bili krojeni od cijele irine platna

sabirnice uz koje su se okupljali istinski ljubitelji

(75-80 cm). Buduæi je takav opleæak bio vrlo

narodne umjetnosti.

neprikladan za posao, poèele su upotrebljavati opleæa

Dodu e, bilo je i pojedinaca sa negativnim

uskih rukava ko uljce ili vezom i èipkom ukra ene

viðenjima i razaraèkim tendencijama, koji su uspjeli

vabice. vabica je dobila naziv po vabama, kako su

vrijedne i rijetke primjerke no nje uni titi rezanjem,

seljaci zvali èinovni tvo i vlastelu koji su govorili

prekrajanjem, te ih izbrisati s prijestolja na koje su

njemaèkim jezikom.

u svome izvornome stanju imale bezuvjetno pravo.

Mladenka u sveèanoj no nji vjenèanini, Sela, Posavina, Hrvatska

Composite

CM

vabice zamjenjuju svilene bluze i kratki kaputiæi

Hrvatske okaèke no nje iz Mohaèa, Baranja, Maðarska


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 8 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

ene u sveèanim no njama odjevene u lajbec, cabajku i bundu, Hrastelnica, Banovina, Hrvatska

rekleci, (a)cabajke, mandalinke s rancima (leðnim umecima) izraðeni od crne svile, bar una ili lastina. To je enski gornji haljetak graðanskoga kroja, dugih rukava, koji je sezao do kukova, u pojasu je bio sapet, a na leðima se lepezasto irio jer se nosio povrh rubaèe i zaslona. Lepezastih umetaka ranaca moglo je biti od deset do petnaestak, to je zavisilo od bogatstva osobe. Du ivica tekla je iroka ukra ena vrpca od sitni kralu ov. Prema graðanskom kroju krznari su ivali enske duge bunde mentene od obojene ko e. (A)cabajke, mandalinke, ube ili benke su bile naèinjene od crnog, smeðeg ili bordo tofa, podstavljene prugastim platnom i podebljane vunom ili perjem. Sprijeda su imale dvije nore kojima se sapinjalo, da gumbi prilikom kopèanja ne bi popucali. Na kaputima su bili obvezatni d epovi epi u kojima su se, kao i u torbici na miè, tj. poteznu vrpcu koja se nosila oko vrata, èuvale «tajne» stvari (novac, slika ili rupèiæ). (A)cabajke su znaèajne za jugozapadnu ena u sveèanoj bundi, Hrastelnica, Banovina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 9 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Sveèane varo ke no nje iz Imotskog, Imotska krajina, Hrvatska

Moslavinu i hrvatsku Posavinu, dok su u sjeveroistoènoj Moslavini no eni kratki kaputiæi kalmaki, kepenjki i kabanice, a u novljanskom kraju benke, æuraki, æurke. Za cijelo hrvatsko podruèje bilo je znaèajno no enje crnih, bordocrvenih ili smeðih vunenih marama sa ili bez resa trufecli bojanih prirodnim ili kupovnim bojama. Kabanice su imale duge rukave i ovratnik ogorel na kojem su bili uti ukrasi, a otraga prorez lic. Sprijeda se zakopèavao utim gumbiæima. ene su uz odjeæu graðanskoga kroja nosile i primjerenu obuæu - visoke i niske cipele, sandale, èizme, kaljaèe, te razne vrste torbica i ki obrana. Od putujuæih trgovaca nabavljale su razne sitne potrep tine: svileni konac, marame, gumbiæe, spiralnu ukrasnu icu ik, brokatne vrpce pantlike, podkralu e, raznovrsne perlice potrebne za oblikovanje prsnog i vratnog nakita, te razne dodatke za oblikovanje pokrivala glave (parte, krune, halbice, vijence...). Za dotjerivanje lica kupovale su pomade, a kosu su uvijale bren linima ili brenajzlinima, uèvr æivale harnadlima i drugim ukrasnim ukosnicama, koje su

blagdanskog ruha dolaze i ko ne torbice, koje su

se pohranjivale u kutijama sa ogledalom piglinom.

osim uporabne imale i dekorativnu ulogu, a

Tridesetih godina 20. st. u sastav enskog

predstavljale su i imovinski status nositelja. Mogle su biti sa ili bez ruèke, èesto velièine novèanika. S vremenom im modni dizajneri mijenjaju oblik i koriste druge materijale: hasuru, platno, sukno, perlice... Zakljuèak Narodnu no nju smatramo kulturnom tekovinom pro losti. Da bi je saèuvali za buduænost, moramo je smatrati jednim naèinom seoskog umjetnièkog izra avanja, te dokazom volje i nastojanjem puka za naprednijim i boljim ivotom. Oblikujuæi narodnu no nju, seoski je puk u svoj rad ulagao mnogo truda i umjetnièkog nastojanja. Zbog toga no nju smatramo dokumentom ranijeg razvoja na ega sela, povijesnim dokazom o visokim proizvodnim kvalitetama i umjetnièkim nazorima to ih je selo, usprkos te kim gospodarskim i dru tvenim prilikama, unosilo u ivot pokoljenja. Narodna no nja ne treba, niti ne mo e biti odjeæa suvremenog èovjeka.

Kutinèanke u sveèanim no njama i svilenim bluzama, Moslavina, Hrvatska

Composite


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 10 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Mlada ena u kaputiæu ubi, Posavski Bregi, Posavina, Hrvatska

Starinsko seljaèko ruho treba ostati umjetnièki izraz na ega sela i njegove kulturne ba tine. U naj irem smislu, narodna no nja treba postati opæi umjetnièki i kulturni izraz, jedna od znaèajnih tekovina steèenih kulturnim razvojem. Literatura: Albus, Ljerka; Neki primjeri zimskih odjevnih predmeta iz fundusa etnografskog odjela Gradskog muzeja Vara din, Muzejski vjesnik, glasilo muzeja sjevero-zapadne Hrvatske, Broj 17/1994. god. XVII, Zagreb, 1994. str. 47-50. Bach, Ivan; Dva stoljeæa umjetnosti sjeverne Hrvatske, KAJ 1-2/77, Zagreb, 1977. str. 81-86. Biliæ Prciæ, Marija; Zbirka umjetnina slikarice Zorke SeverPopovaèi na dar, Zbornik Moslavine VII-VIII, 2004/2005. Kutina, 2005. str. 284-296. Brkan, Bo ica; Vetrenica ili obiteljska arheologija, Zagreb, 1990. De eliæ, Ðuro, Stjepan; Odgovor na njeka pitanja Dru tva za povijestnicu i starine jugoslavenske, Ivaniæ Grad, 1860. Forjan, Josip; Narodne no nje Hrvata u svijetu, Zagreb, 2006.

Sveèane no nje iz zagrebaèkog Prigorja, Marku evec, Hrvatska

Composite

Franiæ, Ivo; Prva izlo ba primjenjene puèke umjetnosti na jesenskoj izlo bi Zagrebaèkog Zbora u Zagrebu, Vjesnik etnografskog muzeja u Zagrebu, knjiga II, sv. 3 i 4, Zagreb, 1936. Furdin, Ivan; Sejala sem lanek pred Jo evski danek...: Seljaèki dom, br. 12, Zagreb, 1941. Grupa autora; Mali slikovni rjeènik zavièajnoga govora abna, Odre, Stupna, Sela i Grede, Sela, 2005. Gu iæ, Marijana; Tumaè izlo ene graðe, Zagreb, 1955. Hefele, Ferdo; Tkalèija po Lici i Krbavi, Na i domaæi obrti, Zagreb, 2000. Leèek, Suzana; enske su sve radile, Seljaèka ena izmeðu

Hrvatske okaèke no nje iz okolice Ora ja, Kostrè, Bosanska Posavina, BiH


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 11 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Djevojke u svilenim bluzama i sveèanim zlatom i svilom vezenim no njama, Posavski Bregi, Posavina, Hrvatska

Akvarel Sandora Erdödyja - Marko Èakovec, 1837. g., Osekovo, Moslavina, Hrvatska

tradicije i modernizacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj izmeðu

Petroviæ Le , dr. sc. Tihana; Zlata ufflay istra ivaè

dva svjetska rata: ene u Hrvatskoj, enska i kulturna

lepoglavskog èipkarstva, Hrvatske èipke, Lepoglava 1999.

povijest, Zagreb, 2004. str. 211-234.

Radiæ, dr. sc. Antun; Hoæe li kramari zavladati svijetom;

Maèek, dr. sc. Vladko; Dostojanstvo ne gizda... Mala

Dom 1903. Zagreb, 1903. str. 305-308.

knji ica Seljaèke sloge, Zagreb, 1940. br. 2.

Sever, Vi nja; Stiha zahaja sunce v Popovaèe, Zagreb, 1993.

Maru evski, Olga; Da nam na e krasne prionu uz na

Svirac, dr. sc. Manda; Lepa ti je Moslavina, Moslavaèka

list...:Umjetnièke znamenitosti Zagreba II, KAJ II/78,

narodna no nja i peèki vez na crkvenom ruhu; Iz ostav tine

Zagreb, 1978.

Stjepana ajnoviæa, Zagreb, 1998.

Lukinoviæ, Andrija; Kutina- upa i upna crkva, Zagreb, Br. 2.

ajnoviæ Stjepan-Ivan trokaè: Lepa ti je Moslavina, Kutina,

Moslavac, Slavica; Èipka u Moslavini, Kutina, 2000.

1982. g. (rkg.)

Moslavac, Slavica; Iz albuma Sandora Erdödyja, Narodna

ajnoviæ, Stjepan; Propadanje i obnova na e narodne no nje,

no nja i tradicijski likovni izraz, Kutina, 2003.

Vjesnik etnografskog muzeja u Zagrebu, Knjiga IV, Zagreb,

Moslavac, Slavica; Narodne no nje Novske, Jasenovca,

1938.

Krapja i Lipovljana, Kutina, 2005.

kolska spomenica za Kraljevu Veliku, 1902. godinu.

Moslavac, Slavica; Stjepan ajnoviæ i moslavaèka narodna

Toldi, Zvonimir; Sunèana èipka motivi, Slavonski Brod,

no nja, Osekovo, 1995.

2006.

Moslavac, Slavica; Tradicijsko odijevanje jugozapadne Moslavine, Zbornik Moslavine IV, 1998., str. 4-38. Moslavac, Slavica; Tradicijska oglavlja i nakit (Turopolja, hrvatske Posavine, Moslavine i Novljanskog kraja), Kutina, 2001. Moslavac, Slavica; Etnografska ostav tina Zorke Sever, Kutina, 2005.

Composite

Graðanski suncobran, Kutina, Moslavina, Hrvatska


deplijan.FH10 Mon Jun 11 11:46:59 2007

Page 12 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

utjecaj gradanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje

Composite