Nakit
Mlada žena u tjelovskom oglavlju, Husain. Pokrivalo glave – kapa, Čazma, Poculica i svilenjak, Gornji Miklouš. Poculice, Janja Lipa Šlingana marama – peča, Velika Trnovitica. Košarica za nakit i nakit: crveni koraljikraluži i beli sekanci. Srebrna škuda na baršun vrpci
Djevojke i žene kitile su glavu, vrat, prsa i ruke, i sav ukras nazivali su nakit. U svečanim zgodama oko vrata nosile su se ogrlice od nizova crvenih koralja - đunđ(a), struka, čipke, bijelih bisera i sekanca, zlatnih dukata (petaka i sedmaka), petokrune. U sjevernoj Moslavini nošena je crna baršun vrpca, struka ili reglji od trokutastih ili oblih crnih i smeđih perlica. Dukati su mogli biti nanizani ili na baršun vrpci ili učvršćeni na kartonskoj podlozi, uvijeni u glat samt, zvani listovi. Na taj način moglo je biti od 25-30 dukata na prsima. Žene srednje imućnog stanja nosile su ogrlicu zvanu groši ili krajcari koja je bila složena od tri niza srebrnog novca. U sredinu se stavljao veći dukat ili medaljon u pozlaćenom okviru. U Janja Lipi su dukate, petake, groše, opšivavali žutim koncem i učvršćivali na crnom baršunu nošenim tik uz vrat. Mlade djevojke i žene kitile su se cvijećem iza uha, ukosnicama i ukrasnim češljevima. Na ušima su nosile minđuše od lima i zlata, oko vrata nisku od staklenih i koštanih zrna, tzv. struka, široki lančić s križićem ili medaljonom od nehrđajućeg metala, dugački lančić od zlata bio je nošen samo na bluzu, te razne vrste broševa, na prsima pribadaču, a na ruci prsten od mjedi, srebra ili zlata. Muškarci su nosili prsten – burmu tek kad su se oženili i veliki cimer, ukrasnu kiticu na reveru, samo na vjenčanju. 55