Page 1

Dravska biciklistička staza biciklistička karta i opis puta Podravje Varaždinska županija Međimurska županija 1:75000 www.mura-drava.eu


Dravska biciklistička staza Vožnja biciklom uz rijeku Dravu uistinu je nešto posebno. Dravska biciklistička staza, koja ima međunarodnu oznaku R1, po prirodnim ljepotama i kulturnoj raznolikosti jedna je od najljepših biciklističkih staza u Europi. Neka vas rijeka Drava prati u biciklističkim užicima i naporima u većini svojih staza od izvora u Italiji, preko austrijske Koruške kroz Sloveniju i Hrvatsku. Ona spaja vožnju kroz netaknutu prirodu i urbano okruženje. Štoviše, na toj važnoj rijeci nastao je najstariji slovenski grad Ptuj, njena obala predstavlja jedno od najživahnijih mjesta u Mariboru, a poseban pečat daju Varaždin sa svojom bogatom poviješću i očuvanim baroknim zgradama te Čakovec - grad po mjeri čovjeka. S brojnim zanimljivostima ne zaostaju ni manja mjesta, kroz koje Drava prolazi na svom zavojitom putu. Staza završava u mjestu Legrad. Na stazi ćete moći posjetiti različite muzeje, crkve i gradove te doživjeti brojne tradicionalne manifestacije; koje nas podsjećaju na stare običaje koje ne namjeravamo zaboraviti. Zbog bogate biološke raznolikosti uz Dravu su svoje mjesto našli brojni parkovi prirode, koji svoje biljno i životinjsko bogatstvo nude svima koji ih žele vidjeti i osobno iskusiti. Biciklom se možete zaustaviti na obroncima šuma, šumskim čistinama i na nasipima koji svjedoče čarobnom osjećaju mira i spokoja. Razgledajte brojne kulturne i prirodne znamenitosti u blizini biciklističkih staza te se okrijepite tradicionalnim lokalnim specijalitetima uz koje ne smije izostati čaša dobrog vina iz vinograda koje ste promatrali prilikom vožnje biciklom. Možete se zaustaviti uz neke od toplica i priuštiti si dan uživanja. Staza prolazi po uređenim biciklističkim stazama i manje prometnim lokalnim cestama, te je primjerena za sve rekreativne bicikliste. Zbog različitih vrsta podloga preporučljiva je upotreba trekking ili brdskih bicikla.


Mura-Drava.bike • biciklistička staza Mura-Drava.bike • neasfaltirana biciklistička staza

Početak biciklističke staze po neravnom terenu Završetak biciklističke staze po neravnom terenu Turistički informativni centar Kulturne znamenitosti Prirodne znamenitosti Sportske znamenitosti Smještaj Ugostiteljski objekt Servis za bicikle Odmaralište Upozorenje, vrlo prometna cesta

Autocesta

Granični prijelaz za međunarodni promet

Državna cesta

Granični prijelaz za međudržavni promet

Lokalna cesta Sporedna cesta, poljski ili šumski put


A

A

E 59 E 57

1

Lenart Dravograd

2

E 653

3 4

Maribor

E 59

E 57

Ptuj

6 5

1 Vič – Lovrenc na Pohorju  6 2 Lovrenc na Pohorju – Mariborski otok  12

3 Mariborski otok – Malečnik  14 4 Malečnik – Orešje (Ptuj)  18

5 Orešje (Ptuj) – Markovci  20 6 Markovci – Velika Nedelja  26


H

E 653

Lendava

Ljutomer

Ormož

E 653

7

E 65

8

Čakovec

E 71

7 8 9 10

Velika Nedelja – Središče ob Dravi  30 Središče ob Dravi – Vularija  34 Vularija - Donja Dubrava – Legrad  42 Zavrč – Varaždin – Gornji Kuršanec  48

10 9 Varaždin

0

E 65

E 71

1

2

3

4

5

10 km


1. Vič – Lovrenc na Pohorju (45 km - asfalt)

Drauradweg

Biciklistička staza počinje kod graničnog prijelaza Vič, gdje vozite uz lijevi brijeg Drave, dok dalje nastavljate samostalnom stazom odvojenom od ceste sigurnosnom ogradom. Biciklistička je staza sagrađena pretežito na nasipima koji se naslanjaju uz glavnu cestu, dok se na nekim mjestima staza na samo nekoliko metara približava rijeci Dravi. Put Vas dalje vodi kroz gradić Dravograd gdje je biciklistička staza označena na kolniku glavne ceste s jedne i druge strane te preko dravskog mosta prelazi na desni brijeg rijeke Drave. Put nastavite dalje prema Trbonjama.

Dravograd leži na ušću Drave s Mežom i Mislinjom, odnosno na raskrižju njihovih dolina. Naseljen je već u starom vijeku i vjerojatno se tu nalazilo raskrižje starih rimskih cesta iz Ptuja (Poetovie) i Celja (Celeia) prema Virunumu (Gosposvetsko polje). Put do Trbonja vodi kroz ravnicu te je manje zahtjevan i dobro označen, dok se slikoviti krajolik brzo se mijenja. Staza se nastavlja po strmom i stjenovitom području Bokovja gdje se sjeverozapadni obronci

6

TIC Dravograd Trg 4. julija 50 SI-2370 Dravograd T: +386 2 871 02 85 E: info.dravograd@kanet.si I: www.dravograd.si


Pohorja spuštaju sve do Drave. Cjelokupno područje je zbog svojih prirodnih ljepota zaštićeno kao šumski rezervat. Biciklom se dalje vozite kroz ugodan i smirujući šumski krajolik. Pretežiti dio zadnjeg dijela staze od Dravograda do Trbonja je makadamska cesta. U Trbonjama možete posjetiti crkvu. Vozite se po desnoj strani i na kraju Trbonja skrenite lijevo prema Dravčama. Poslije 14 km vožnje biciklom iz Dravograda stići ćete u Vuzenicu.

TIC Vuzenica Mladinska ul. 1 SI-2367 Vuzenica T: +386 2 8791220 F: +386 2 8791221 E: tic@vuzenica.si I: www.vuzenica.si

Vuzenica se prvi put spominje 1238. godine, a kasnije 1288. godine i to kao trg. Iznad Gornjeg trga se nalazi Novi grad ili kao što ga Vuzeničani nazivaju »Štok«. Iznad njega se od ruševina Starog grada sačuvala preuređena renesansna ulazna kula sa streljačkim nišama i sa tragovima visećeg mosta. Kroz naselje prolazi i željeznička pruga koja od 1863. godine povezuje Maribor i Graz. Pruga je prepoznatljiva po kamenim vijaduktima koje možemo vidjeti u još nekoliko krajeva Dravske doline. Uz lokalnu cestu Vuzenica-Vuhred nalazi se crkva Djevice Marije na Kamenu. U starom starom gradskom centru nalazi se župni dvor i

crkva Sv. Nikole gdje se nalaze srednjovjekovne nadgrobne ploče i ploča s imenima svećenika sve od 1045. godine. U župnom dvoru je stalna izložba posvećena nekadašnjem župniku Antonu Martinu Slomšku.

7


U Vuzenici možemo vidjeti i različite zgrade od tesanog kamena s brojnim ukrasnim detaljima koji su još i danas spomenik nacionalne gradnje i same kulture življenja, kao što su Poberska bajta (Poberska kuća), Levkova domačija i dimnica kod Sabodina koje još i danas stoje na ponos stanovnicima Vuzenice i cijele vuzeničke povijesti Vozite se kraj rijeke Drave u smjeru naselja Sv. Vid i doći ćete do naselja Vuhred, koje je poznato po splavarenju.

VUHRED je poznat uglavnom po splavarenju i splavarima, zvanima flosarji. U prošlosti su izrađivali plitke četverouglate lađe, zvane »šajke« s kojima su prevozili robu po Dravi. Prirodna znamenitost je potok Vuhreščica koji se slijeva u Dravu u dva usporedna vodopada, gornji je visok 8 m. Poslije 1958. godine vodenu energiju iskorištava Hidroelektrana Vuhred. Na drugom brijegu rijeke Drave nalazi se od Vuhreda 4 km udaljen gradić Radlje ob Dravi, a između ta dva naselja povezana su mostom.

RADLJE OB DRAVI

U središtu Dravske doline između Dravograda i Maribora, točno uz granicu s Austrijom nalazi se gradić Radlje s odličnim geografskim položajem na nadmorskoj visini od 371 m. Radlje okružuje na jednoj strani brdo Kozjak, a na drugoj planinski lanac Pohorje koji je prekriven

8


najljepšim šumama u Sloveniji. Radlje ob Dravi u službenim zapisima spominje se već prije više od 850 godina. Zbog doline koja se ovdje nalazi bolji su uvjeti za razvoj industrije. Samo naselje je unatoć mnogim promjenama zadržalo svoj prvobitni izgled, te iako je modernizirano, sretno je ubaćeno u okoliš. Iz Vuhreda do naselja Podvelka vodi 10 km vrlo dinamičnog puta. U naselju Podvelka skrenite desno prema naselju Lehen na Pohorju te ćete se tako udaljiti od rijeke Drave. Poslije 6 km stići ćete do naselja Lehen na Pohorju. Tu se vozite na nadmorskoj visini više od 500 m, na najvišoj točki ove biciklističke staze. Staza vodi uz rijeku Velku prema Lovrencu na Pohorju.

9


TuristiÄ?no druĹĄtvo Lovrenc na Pohorju Cesta vstaje 1 2344 Lovrenc na Pohorju Email: turizem@lovrenc.si

10


LOVRENC NA POHORJU

Između župne crkve Sv. Lovre i groblja nalazi se »pohorska pajštva«- sušionica za voće i lan. Objekt je djelomice zazidan, djelomice drven, te je pokriven s kosim krovom. Voće se ovdje sušilo u unutrašnjosti na posebnih stalcima, dok se vatra ložila izvana. Pajštva je etnološki spomenik. Sjeverozapadno od trga nalazi se naselje Puša koje je jedno od najstarijih naselja u Lovrencu. Ovdje se nalazi autohtono seosko domaćinstvo- Ladejenkovo. Zgrada koja je u 15.st. bila u potpunosti drvena, izgrađena je od »bruna«, kvadratnih prozora zaštićenih baroknim kovanim mrežama. Kuću pokriva strmi „šintlasti“ krov. Pušnica je u svom izvornom obliku bila očuvana sve do prvog svjetskog rata kad su zidove pobijelili vapnom. Pod je još uvijek drven. Povodom 75. godišnjice pčelarske organizacije, 1996. godine, izgrađen je pčelarski dom s šumarskom i pčelarskom poučnom stazom. Šumarska poučna staza prikazuje autohtone biljne vrste Pohorja. Predstavljena je staza medovitih biljaka, te poučna staza koja prikazuje povijesni razvoj sustava košnica (Kranjić, Kirarjeva košnica, AŽ košnica, LR košnica). Pogled u unutrašnjost košnica omogućava njihova staklena struktura.

Iz Lovrenca na Pohorju možete nastaviti put prema Lovrenškim jezerima, prekrasnoj prirodnoj i turističkoj znamenitosti Pohorja.

Lovrenška jezera su jezerca i »božji prozori« na Pohorskoj udolini. Jezerca leže na površini od oko 16 ha između Planinke (1392 metra nadmorske visine) i Mulejevog vrha (1533 metara nadmorske visine) u gornjem toku potoka Radolnje, Mislinje i Velke. Jezerca predstavljaju udubine s površinom od nekoliko kvadratnih metara i dubine do 1,2 m. Zbog prestanka ispaše grmlje i šikara s obje strane udoline prelazi u smrekovu šumu. Jezeraca ima od 11-22, ovisno od opsega i duljina trajanja poplavnog područja. Najviše jezerce leži na visini od 1529 metara, a najniže na visini od 1517 metara iznad mora. Pokraj najvišeg jezerca postavljen je drveni vidikovac. Lovrenška jezera su prirodna i turistička znamenitost Pohorja. Od hotela Rogla uređena je i označena nezahtjevna pješačka staza. Iz Lovrenca na Pohorju se po regionalnoj cesti spustite prema Puščavi, gdje je uz crkvicu Sv. Marije zanimljivo groblje. Prvobitno se je tjesnac prema Sv. Lovri imenovao »Puščava«, danas se Puščava naziva samo dio na kojem stoji Marijina crkva.

11


2. Lovrenc na Pohorju – Mariborski otok (23 km – asfalt) Iz Lovrenca na Pohorju put nastavljate u smjeru Ruša. Poslije 5,6 km čeka vas posljednji uspon te dolazite u naselje Činžat s čijeg vrha puca prekrasan pogled. Za vrijeme spusta, malo prije Falske pećine, dolazite do Falskog dvorca. Ovdje možete skrenuti s puta prema Dravi te doći do Hidroelektrane Fala. Staza inače prolazi mimo Falskog dvorca te se nastavlja prema naselju Ruše.

RUŠE

Naselja u općini Ruše imaju iznimno bogatu kulturnu, povijesnu i političku ostavštinu. Već u brončano doba ovi su kraji privukli svoje prve stanovnike. O dugoj i bogatoj povijesti svjedoče i arheološki nalazi koji govore o prapovijesnoj kulturi spaljivanja mrtvih, o antičkim rimskim grobljima te o tragovima zgrada iz prapovijesnog i rimskog doba, o mitreju iz trećeg stoljeća. Hodočasnička crkva Marijinog imena u Rušama sagrađena je 1387. godine. U župnom dvoru pored crkve bila je latinska gimnazija Ruše u kojoj su kao predmet podučavali i slovenski jezik. Gimnazija je djelovala između 1645. i 1760. godine. Kod kraja Smolnik se u Dravu slijeva potok Lobnica koji je jedan od vodom bogatijih i tokom silovitijih potoka Pohorja koji blizu svog izvora stvara poznate vodopade Veliki i Mali Šumik. Uz

12


potok Lobnica se po klizištima drvo spuštalo u dolinu. Potok je premošten sa slikovitim viaduktom.

Hidroelektrana Fala je prva elektrana izgrađena na Dravi s čijom su izgradnjom započeli već prije početka prvog svjetskog rata i koja je počela s radom daleke 1918. godine. Iz Ruša nastavite prema naselju Bezena i naseljima Bistrica ob Dravi, Laznica i Limbuš.

LIMBUŠ i njegovo šire područje imaju bogatu povijest koja seže u ilirsko-keltsko razdoblje kada je naseljeno područje pokraj Drave - u starom zaljevu pronađena su ognjišta i posuđe. Iz rimskog doba, poznato je, da se naselje u vrijeme Isusovog rođenja imenovalo Olimacium. Do danas je sačuvano sedam rimskih nasipa u kojima je pronađen Trajanov novčić. I ovi su nasipi neposredno uz Dravu, između starog i novog zaljeva. U Limbušu se nalazi Centar Drava koji iznajmljuje čamce. Na raspolaganju Vam je i zelena površina s nekoliko igrališta za ekipne sportove. Odavde vas vodi nova biciklistička staza do starog dijela Maribora.

13


3. Mariborski otok – Malečnik (7 km – asfalt) Biciklom dolazite u stari dio grada, prođete rijeku Dravu te se po mariborskim ulicama dovezete u središte drugog najvećeg grada u Sloveniji, u grad Maribor.

MARIBOR je drugi najveći grad u Sloveniji i središte općine Maribor te

je sveučilišni i metropolitski grad, ali i gospodarsko, financijsko, upravno, obrazovno, kulturno, trgovačko i turističko središte sjeveroistočne Slovenije. Područje današnjeg Maribora je u početku 12. st. bilo dio granične grofovije franačke države. Kako bi kontrolirali ulaz u Dravsku dolinu pred mađarskim upadima, na današnjoj su piramidi sagradili utvrdu, grad koji se u dokumentima prvi puta spominje 20. listopada 1164. godine kao castrum Marchburch. Naziv potječe od termina »grad u marki«, odnosnood njemačkog Burg in der Mark ili Markpurg, Markburg i kasnije Marburg. Najvjerojatnije je grad stajao već i prije tog datuma, jer se Bernard Mariborski, pogranični grof Podravske krajine iz obitelji Spanheim, s predikatom Mariborski, spominje već 1124. godine.

Stara loza, najstarija loza na svijetu i Kuća Stare loze

Vinska loza zapisana u Guinnessovoj knjizi rekorda, jedna je od najvećih i najstarijih klasičnih vinskih podruma u Europi, nadvojvoda Janez na Meranovom, organizirao je tako gradski praznik »Staroj lozi u čast«. Degustacije vina u muzeju vinogradarstva ili u suvremenoj vinoteci impresionirati će vas i uvjeriti o iznimno bogatoj vinskoj tradiciji koja je usporediva sa onima na svjetskoj razini

14


TIC Maribor Partizanska c. 6a, 2000 Maribor Telefon: + 386 (0)2 23 46 611 Fax: + 386 (0)2 23 46 613 E: tic@maribor.si I: www.maribor-pohorje.si/

MaleÄ?nik

1:25000

15


Stara gradska jezgra – Lent (Vodotoranj, Minoritska crkva sa samostanom i lutkarskim kazalištem, sudski toranj), gradske zidine i splavarenje. Brojnim znamenitostima privlačnog dijela grada svoj čar dodaju i splavari. Najstarija loza na svetu s Kućom Stare loze, obrambena kula, židovska četvrt sa sinagogom, Židovskim trgom i Židovskom kulom te ostale znamenitosti na Lentu vas pozdravljaju na obali rijeke Drave sve do Vodotornja i Sudskog tornja.

Katedrala s vidikovcem

Nastanak i daljnji razvoj donio je gradu dodatni kulturni razvoj i prepoznatljivost. U 12. st. izgrađena je romanička crkva, koja je i danas prepoznatljiva sa svojim gotičkim oblikom sa dugim korom iz 14. st. i o središnjom lađom iz 15. st.

Sinagoga i Židovska kula

Sinagoga se prvi put spominje 1429. godine ali je sigurno izgrađena i prije. Uz ostale dokaze koji dokazuju i svjedoče o postojanju židovske zajednice u Mariboru je i nestalno sjedište židovskog vrhovnog rabinata za Štajersku. 1501. godine preuređena je katoličku crkvu Svih svetih, a poslije 1785. godine preuređena je i korištena kao skladište. Mariborska sinagoga danas ima kulturnu namjenu, a tamo možete otići ako želite posjetiti razne priredbe kao što su koncerti, izložbe, literarne večeri i okrugli stolovi.

16


Mariborski dvorac s Provincijskim muzejom Mariborskim dvorcem, kojeg krase različita stilska i građevinska razdoblja, dao je između 1478. i 1483. godine izgraditi car Friderik III. s namjenom utvrđivanja sjeveroistočnog djela gradskih zidina. Grad je s vremenom preuređen u bogati feudalni prostor za stanovanje.

Umjetnička galerija Maribor

Izložbeni prostori – Umjetnička galerija Maribor, Izložbeni salon Rotovž na Trgu Borisa Kraigherja i Izložbeni salon Rotovž na Rotovškom trgu svjedoče o uspješnoj istraživačkoj, dokumentacijskoj, pedagoškoj i izložbenoj djelatnosti muzeja suvremene umjetnosti osnovanog 1954. godine, a koji ima u svojoj stalnoj zbirci otprilike 2200 slikarskih, kiparskih i grafičkih radova.

Franjevačka crkva s samostanom koja se ponosno uzdiže uz važne prometnice u središtu grada, Partizanskoj cesti i Svetozarskoj ulici. Rotovški trg (Spomenik kuge, Rotovž)

1515. godine na današnjem Glavnom trgu izgrađena je kasnogotička gradska kuća, koju su talijanski majstori između 1563. i 1565. godine preuredili u renesansnom stilu. Iz tog razdoblja potječe i balkon (loggia), ukrašen s reljefom na kojem se nalazi gradski grb okružen s dva lava i s 1565. godinom. Fasada je podijeljena s pilastrima (stupovima). Kuga, zbog koje je umrla trećina stanovništva, u Mariboru se prvi puta pojavila u 17. stoljeću. Kao zahvalu za prestanak kuge su stanovnici Maribora 1681 postavili su spomenik kugi – stup s likom Marije.

Alojzova crkva

Prekrasna zgrada kasnobarokne arhitekture nalazi se u starom gradskom središtu gdje krasi Korošku cestu i zaokružuje kulturnoumjetnički izgled Glavnog trga. Građevinu je osmislio domaći arhitekt Johannes Fuchs, a opremu je izradio Jožef Holzinger. Crkva koji privlači pozornost s izrazito lijepo izrađenom ogradom iz razdoblja rokokoa izgrađena je 1769. godine.

Gradski park s tri ribnjaka i akvarij-terarijem

Prošećite sjeverno od gradskog središta te se opustite u lijepo uređenom parku koji zajedno s tri ribnjaka, piramidom i kalvarijom sačinjava 5 ha površine parka. Staza je okružena različitim drvećem, uređenim cvjetnim gredicama, Cvjetnim brdom i s fontanama, trima prelijepima ribnjacima koji su dom brojnim pticama. Posjetiti možete i akvarij-terarij koji je vrlo popularan kako među djecom tako i među odraslima. U manjem dijelu parka uređeno je dječje igralište koja oduševljvaju djecu. Uz malo sreće nedjeljama možete slušati koncerte u paviljonu usred parka.

Pohorje sačinjava nekoliko planina te se nalazi u sjeveroistočnoj Sloveniji gdje raste pretežno crnogorično drveće, Pohorje obuhvaća rijeku Dravu na sjeveru i Dravsko-Ptujsko polje na jugu, dok na zapadu doseže Dravograd, a na istoku Maribora i Slovenske Konjice na jugu. Za brdske bicikliste ovo je idealno mjesto gdje se na vrh Pohorja mogu dovesti Pohorskom uspinjačom te se u 17


dolinu vratiti biciklom, a mogu posjetiti i biciklistički park. Na Pohorju se održavaju brojne biciklističke priredbe. U neposrednoj blizini nalaze se i prenoćišta namijenjena biciklistima

Mariborski otok je prirodna znamenitost – otok na rijeci Dravi - sa sportskim igralištima za odbojku na pijesku, igralištima za djecu te trim i stazama za šetnje u prirodnom i s drvećem obraslim okolišem. U ljetnim mjesecima radi i otvoreni ljetni bazen s istim imenom – Mariborski otok. Prođete dvoetažni most preko Drave te kraći dio puta nastavite desnom stranom rijeke Drave u smjeru prema naselju Malečnik. Poslije dva kilometra prođete na lijevi nasip rijeke Drave te put nastavite kroz Malečnik.

4. Malečnik – Orešje (Ptuj) (24 km – asfalt) Staza Vas vodi kroz naselja Malečnik, Celestrina, Zgornji i Spodnji Duplek te pokraj naselja Dvorjane. Od Malečnika do Dvorjana vozite više od 12 km po ravnoj cesti na kojoj nema uspona. Iznad naselja Malečnik stoji crkva Sv. Marije na Gorci koja je vidljiva i izdaleka, a do koje vodi i križni put. Na vrhu brda otvara se pogled na Dravsko polje, sve od obronaka Pohorja do Haloza. Biciklom vozite po Krajinskom parku Drava koji obuhvaća staro korito rijeke Drave i pokrajinu kraj nje, između Maribora i Ptuja te područje gradske općine Maribor, općine Duplek, općine Miklavž na Dravskem polju i općine Starše,

18

Malečnik


a i područje od Malečniškega mosta do granice s općinom Ptuj. Uz to uključuje i staro korito rijeke Drave s najvrednijim biotopima koji su se sačuvali na tom području, velikom 2337 ha.

Vurberk

Od naselja Dvorjane do naselja Vurberk je veći uspon. Uz vožnju biciklom možete primijetiti znameniti grad Vurberk u naselju Vurberk. Ostaci prvog grada potječu iz 12. st. Iz Vurberka se rasprostire lijepi pogled na krajolik sve do Pohorja i Dravskog polja.

VURBERK

Ostaci prvog grada na Vurberškom brdu potječu iz 12. stoljeća. Grad je bio u vlasništvu grofova Hullenburg ili gospode Vurberških koji su mu nadjenuli ime i dali mu prepoznatljiv grb s zmajem. 1493. godine napali su ga Turci. U 16. st. grad je preuređen i utvrđen renesansnim zidinama i obrambenom kulom. Poslije 1. sv. rata je Ruski crveni križ u gradu je uredio sanatorij za plućne bolesti koji je djelovao sve do 2. sv. rata, kada su ga zauzeli Nijemci i preuredili ga u centar za osposobljavanje njemačkih vojnika i političnih komesara. Poslije bombardiranja jedan od najljepših slovenskih gradova postao je samo izvor građevinskog materijala za okolno stanovništvo. Kasnije je unutarnje dvorište preuređeno u ljetno kazalište.

19


Poslije spusta iz grada Vurberk vozite se 8 km pokraj rijeke Drave prema naselju Orešje koje je 2,5 km udaljeno od Ptuja, najstarijeg slovenskog grada. Put prolazi po lijepoj lokalnoj cesti dok cijelim putem na njegovoj desnoj strani biciklista prati staro korito rijeke Drave. Kod Orešja za bicikliste je uređeno odmorište na kojem se možete odmoriti i na velikoj informativnoj ploči vidjeti gdje se nalazite.

Hincejeva sekvoja

Uz lijevi brijeg rijeke Drave, 2 km prije centra Ptuja,u naselju Orešje, stoji Hincijeva sekvoja. U 19. st. ova vrsta je donesena u Europu gdje je sađena u parkovima. Sekvoja u Orešju najveća je među drvećem ove vrste u Sloveniji. Opseg drveta je 743 cm dok u visinu doseže 43,5 metra.

5. Orešje (Ptuj) – Markovci (8 km – asfalt) Put se nastavlja uz rijeku Dravu prema Ptuju koji je najstariji grad u Sloveniji. Ptuj je nastao uz rijeku Dravu na sjecištu Slovenskih gorica i Haloza te Dravskog i Ptujskog polja. U gradu prolazite preko mosta za bicikliste i manji dio puta nastavite po desnom brijegu rijeke Drave te se po Puhovom mostu vratite natrag na lijevu stranu Drave gdje nastavljate put uz Ptujsko jezero sve do brodarskog društva Ranca Ptuj, od kuda se pruža prekrasan pogled na Ptuj i njegovo jezero.

PTUJ ima bogatu povijesnu i kulturnu baštinu. Iz grada pruža se pogled na cijeli Ptuj. Zgrada gradskog poglavarstva je najfascinantnija zgrada na Gradskom trgu. Usred trga nalazi se Florjanov spomenik kojeg su stanovnici postavili 1745. godine. Isplati se posjetiti Dominikanski i Minoritski samostan, crkvu Sv. Jurija, Mitrej.... Odmoriti se možete u termalnom kompleksu s unutarnjim i vanjskim bazenom, hotelom, wellnessom, a možete kušati i odlična lokalna vina u vinskom podrumu koji se nalazi u središtu grada. Područje grada naseljeno je već u mlađem kamenom dobu, a pravi procvat Ptuj doživljava u vremenu kad su njime vladali Rimljani, kada se Ptuj iz vojnog kampa razvio u utvrdu Poetovia. Naziv potječe iz vremena vladanja cara Trajana koji je naselju odobrio gradska prava. Ptuj se svrstava u najveća središta mitraizma u Europi s pet mitreja. Ispred gradskog stupa

20


TIC Ptuj Slovenski trg 5 2250 Ptuj Telefon: 02 779 60 11 e-mail: info@ptuj.info www.ptuj.info

1:25000

21


nalazi se mramorni nadgrobni spomenik, Orfejev spomenik koji pripada grobnici uz Prešernovu ulicu. Rimsku Poetoviu predstavljaju mnoge sačuvane peći na Rimskoj ulici i Rimskoj platformi, uzidani rimski kameni blokovi na Prešernovoj i Cankarjevoj ulici. U ranom srednjem vijeku u južnom dijelu najvjerojatnije je stajala slavenska naseobina. Prema pisanim izvorima u 9. st. na području proštijske crkve i južno od Prešernove ulice stajale su dvije crkve. Srednjevjekovni Ptuj razvio se između rijeke Drave na jugu i Gradskim brdom na sjeveru. Prepoznatljiv trokutni oblik ograničavaju na sjeveru grad, na zapadu dominikanski samostan i na istoku minoritski samostan. Grad je u 14. st okružen zidom s obrambenim kulama kojeg su u 16. st. renovirali talijanski građevinarci zbog opasnosti od turskog osvajanja. Od brojnih kula sačuvala se samo Dravska kula u kojoj se danas nalazi Miheličeva galerija.

22


Grad Ptuj lociran je u starom gradskom središtu na brdu koje je bilo naseljeno već u prapovijesti i u antici. Zbog svojeg strateškog položaja bio je zanimljiv i za srednjevjekovne feudalce, koji su tu već u 9. ili 10. st. uredili svoju postojbinu od koje se do današnjih dana sačuvala kula. Kako je postojanka propala zbog zuba vremena, salzburška nadbiskupija je, kao feudalni gospodar Ptuja u prvoj polovici 12. st., sagradila novi grad od kojeg se sačuvao palacij – današnji Leslijev trakt. Snažan pečat gradskoj zgradi dale su daljnje gradnje i dogradnje u vrijeme renesanse i baroka. U ptujskom gradu danas se nalazi muzej. U prizemlju posjetitelji mogu vidjeti instrumente na koje su prije nekoliko stoljeća svirali plemićima i građanima. Na prvom katu nalaze se najljepši gradski prostori, ambientalni postav namještaja, tapiserije, slike i sitni inventar koji predstavlja feudalnu kulturu življenja od druge polovine 16. do druge polovine 19. st. na drugom katu predstavljene su tradicijske maske i fašnički likovi s Ptujskog i Dravskog polja, Haloza i iz Slovenskih gorica, kao što su poznati koranti, orači, plohari i ostali. U gradskoj galeriji muzej čuva neke od iznimnih primjeraka gotičkih i baroknih umjetnina u Sloveniji. Pokrajinski muzej Ptuj-Ormož

Posjetitelji mogu vidjeti stalne postave na Ptujskom gradu (zbirka feudalne kulture življenja, zbirka oružja, zbirka glazbala, zbirka fašničkih maski, etnološka zbirka, zbirka slika napravljenih na staklu, grafički kabinet Franceta Miheliča i novu prikupljena zbirka Sluga), u dominikanskom samostanu (numizmatička zbirka, lapidarij, zbirka sitne arheološke građe), u velikonedeljskom gradu i u gradu Ormož i povremenih izložba koje priređuje. Pod

23


okriljem Pokrajinskog muzeja Ptuj spadaju i I. mitrej na Spodnji Hajdini i III. mitrej na Zgornjem Bregu. Galerijskoj djelatnosti namijenjena je Miheličeva galerija u kuli na Dravi.

Gradski stup je najimpozantnija gradska zgrada koja snažno oblikuje vedutu grada već od razdoblja gotike nadalje. 1830. godine je ptujski kurat Simon Povoden dao u njega zazidati prikupljene antičke spomenike iz Ptuja i okolice te je tako nastao najstariji muzej na otvorenom – Povodnov muzej. Orfejev spomenik je najstariji javni spomenik u Sloveniji, sačuvan na svom originalnom mjestu. Stoji ispred gradske kule nasred Slovenskog trga u Ptuju. Pet metara uzak monolit iz pohorskog mramora simbol je grada Ptuja, a postavljen je u spomen na Marka Valerija Vera, gradonačelnika Poetovie u drugom stoljeću. U srednjem vijeku služio je kao stup za sramoćenje. Brojni rimski spomenici su od 1830. godine zazidani u zidove gradske kule koji je postao prvim slovenskim muzejem na otvorenom. Mitreji

U gradu Ptuju i u okolici otkriveno je pet svetišta boga Mitre. Tri svetišta nalaze se u Dominikanskom samostanu, a dva su izložena na mjestu nalazišta (Spodnja Hajdina i Zgornji Breg, Ptuj). Prvi mitrej postavljen je sredinom 2. st., otkriven je 1898.-1899. godine te je najstarije Mitrovo središte u podunavskim provincijama. 1901. godine otkriven je drugi mitrej, spomenici kojeg su u kripti dominikanske crkve u Ptuju. Na zgornjem Bregu kraj potoka Studenčnica stoji treći mitrej, izgrađen sredinom 3. st. U mitreju se nalazi više žrtvenika s reljefima.

24

Prvi arhivski spomen minoritskog samostana potječe iz 13. st. Samostan su osnovali gospoda Ptujska. U početku to je bila duga, uska, jednobrodna i jednostavna propovjednikova crkva s naglašenim prezbiterijskim dijelom, tzv. »dugim korom«. U 13. st., prve samostanske zgrade bile su skromne te su obuhvaćale samo istočni dio današnje zgrade samostana. U zadnjoj četvrtini 17. st. samostan, kojeg je vodio gvardijan Gašper Dietl, barokiziran je. Barokno pročelje crkve prvo je na prostoru današnje Slovenije s razgranatošću zidova. Do 1696. godine renoviran je križni hodnik te sva tri trakta samostana. Najimpresivniji prostor u samostanu je ljetni refektorij i prostor gdje se danas nalazi minoritska knjižnica.

Ptujsko jezero nalazi se na rijeci Dravi istočno od Ptuja. 1978. godine kada je postavljena brana na Dravi kod Markovca nastalo je najveće umjetno jezero u Sloveniji, dužine 7 km i površine 4,1 km2. Jezero ima obujam 17,1 milijun m3 vode. Jezero služi akumulaciji vode za hidroelektranu Formin, a i rekreaciji za veslače, jedriličare, bordere i za ribiče. Jezero je i važno utočište za ptice selice, posebice za rijetke i ugrožene vrste koje su ovdje pronašle svoj nadomjesni prostor za življenje. U neposrednoj blizini grada nalazi se termalni park u kojem možete prenoćiti, uživati u aktivnostima na vodi, najvećem toboganu, golfu ili se pak samo opustiti u wellnessu.


Nakon kratkog odmora staza se za otprilike 100 m priključuje na regionalnu cestu te se nastavlja kroz naselje Spuhlja do naselja Zabovci. Zabovci su selo s bogatim građevinskim nasljedstvom. Staza tu prolazi po uređenom makadamskom putu. Put nastavljate kroz Markovce sve do brane, odakle vam se otvara pogled na cijelo Ptujsko jezero i početak krajinskog parka Šturmovec. Markovci sa širom okolicom poznato su središte čuvanja bogatih tradicionalnih fašničkih zbivanja te ovaj kraj nazivaju »Korantova dežela« (Korantova zemlja). Za vrijeme fašnika vrlo je živahno i u okolnim selima.

MARKOVCI

Među najpoznatije fašničke likove ubrajamo kurente koje u Markovcima nazivaju koranti. Demonski lik, koji svojom pojavom i kretanjem tjera zimu obučen je u ovčje krzno i opasan je s teškim kravljim zvoncima, na glavi ima masku s guščjim perjem, šarenim papirnatim trakama, dugim crvenim jezikom te zubima od graha, na nogama crvene ili zelene gamaše, a u ruci štap zvan „ježevka“. Takav izgled kurent je dobio u zadnjim desetljećima prošlog stoljeća, dok su Markovčani u život vratili kurenta s zečjom kožom i maskom kućne izrade.

Pokrajinski park Šturmovec nalazi se na jugoistočnom dijelu Ptujskog jezera. U trokutu između starog korita Drave, Dravinje s haloškim rubom i videmskom ježom. Ispod nasipa Ptujskog jezera nalazi se 125 hektara velik ostatak pokrajine uz rijeku koji je od 1979. godine zaštićen kao krajinski park Šturmovec. Područje odlikuje raznolikost životinjskih okoliša, sve od šljunčanih područja, plitvina, rukavaca i studenčnica, do košenih i nekošenih poplavnih šuma i travnjaka. Prirodni uvjeti i utjecaj čovjeka kumovali su tome da na malom području možemo pronaći pravo skupljalište životinjskih i biljnih vrsta koje su ugrožene i zapostavljene. Tu možemo vidjeti preko 230 vrsta ptica. Zanimljive i ujedno ugrožene su vrste koje su vezane uz riječnu dinamiku Drave i Dravinje, kao na primjer mali martinec, kulik sljepčić i obični ili europski vodomar. U parku je uređena 3 km duga prirodoslovna poučna staza. Pristup do parka je s ceste Markovci – Videm pri Ptuju. 25


6. Markovci – Muretinci – Velika Nedelja (20 km – asfalt, manji dio makadam) Put nastavljamo mirnom lokalnom cestom između polja kroz naselja Nova vas pri Markovcih i Stojnci. Na tom mirnom dijelu puta nalaze se dva uređena odmorišta. Prvo se nalazi pokraj starog riječnog korita kod uređenog sportskog igrališta, dok se drugo odmaralište nalazi pokraj lokalne ceste okružene poljima. Selo Stojnci graniči s Muretincima, gdje dolazite do glavne ceste na kojoj skrenete desno te se vozite pokraj doma za starije (na vašoj desnoj strani). Put nastavljate u smjeru Ormoža, vozite se kroz naselja Mala Vas, Gajevci i Placerovci koja svojom smirenošću zovu na odmor. Iza sela Placerovci na svojoj lijevoj strani ugledat ćete most koji će vas odvesti na lijevu stranu rijeke Drave. Nadalje se vozite među poljima te prođete potok Pesnica i dođete u kraj Osluševci, slijedi naselje Cvetkovci. Na vašoj lijevoj nalazi se ravnica koja je naseljena već oko 2100 godina prije nove ere, dok Vas na desnoj prati rijeka Drava. Na rubu vodazaštitnog crpilišta nalazi se odmorište za bicikliste gdje možete u miru netaknute prirode predahnuti uz užinu. Polako se Vam otvara pogled na grad Velika Nedelja. Kad dospijete do manjeg mosta skrenete lijevo te pređete preko nezaštićenog pružnog prijelaza i nastavite do glavne ceste u naselju Velika Nedelja.

26

6

6a


Naselje Velika Nedelja i dvorac dobili su ime po važnoj bitci

na Uskrs 1199. godine u kojoj je navodno Friderik Ptujski još nenaseljenu zemlju na tom području oteo od Mađara te je kasnije podijelio križarima. Važniji spomenici su crkva Sv. Trojstva i grad u kojem možete vidjeti kapelicu, etnološku zbirku i povijesnu izložbu Velika Nedelja kroz stoljeća. U etnološkoj zbirci izloženo je 900 eksponata koji svjedoče o životu ovdašnjih stanovnika.

Tu trebate obratiti pozornost jer se put priključuje na vrlo prometnu regionalnu cestu prema Ormožu. Ukoliko želite posjetiti stari grad na glavnoj ćete cesti skrenuti lijevo te ćete nakon nekoliko stotina metara doći do predivnog grada s kojeg se Vam preko polja otvara pogled na predivne haloške vrhove. Ukoliko pak želite nastaviti putem Ormoža, tada ćete na glavnoj cesti skrenuti desno u smjeru Ormoža.

27


6 a. Markovci – Muretinci – Zavrč varianta po desnoj obali Drave prema Varaždinu (9 km - asfalt) Ukoliko odlučite nastaviti put prema Varaždinu , u Muretincima se usmjerite desno i poslije 2 km vožnje dolazite do križanja s regionalnom cestom gdje skrenete lijevo prema Zavrču. Na mostu se Vam otvara lijep pogled na staro korito rijeke Drave i grad Borl na stijeni.

6

6a

10 (strana 48)

Grad Borl uzdiže se nad rijekom Dravom kod sela Dolane. Dravska biciklistička staza vodi ispod stijene. Grad Borl je radi svojeg strateškog položaja uz ugarsko-hrvatsku granicu od davnina imao važnu ulogu. Prvobitno je bio granično stajalište i vjerojatno je stajao već u prvoj trećini 12. stoljeća ili čak i prije. Mađarsko ime grada je Borlyn (što označava riječni prijelaz), a poznat je i po njemačkom nazivu Ankenstein. Prvi konkretniji datum njegovog spominjanja je 1255. godina kada ga je ugarski kralj i tadašnji štajerski vojvoda Bela IV. podijelio Frideriku Ptujskom u feud. U vlasništvu gospode Ptujske ostao je do njihovog izumiranja 1438. godine. Slijedećih 7 km prema Zavrču i međunarodnom graničnom prijelazu s Republikom Hrvatskom vozite se po regionalnoj cesti.

28


29


7. Velika Nedelja – Središče ob Dravi (17 km – asfalt, manji dio makadam) Iz naselja Velika Nedelja vozite se biciklom prema Ormožu gdje možete uz kulturne zanimljivosti posjetiti vinski podrum te kušati nekoliko različitih sorti vina. U centru Ormoža kod starog grada i prelijepog gradskog parka skrenete desno prema rijeci Dravi te se vozite pokraj pruge i većeg industrijskog objekta na lijevoj i Ormoškog akumulacijkog jezera na desnoj strani.

ORMOŽ je grad pod obroncima Slovenskih gorica, izrastao na prirodnoj

terasi iznad rijeke Drave. Grad je bogate povijesti, kojeg su presijecali važni prometni pravci. Ravnica iznad rijeke Drave bila je naseljena već oko 2100 godina prije nove ere. U vrijeme brončanog doba Ormož je po važnosti nadmašio sve okolne krajeve te ga zbog veličine i stupnja urbanizacije svrstavamo među najveća naselja toga tipa na području istočnih Alpa. Dokaze o građevinskoj, stambenoj pa čak i o eno-gastronomskoj kulturi tadašnjih stanovnika arheolozi su otkrili tijekom svojih istraživanja. Naselje je iz nepoznatih razloga propalo , a grad je doživio ponovni oporavak tek u srednjem vijeku.

Stari dvorac u Ormožu spominje se prvi put 1278. godine kada je Rudolf Habsburški Frideriku Ptujskom za njegovu pomoć u borbama protiv češkog kralja Otokara II. dozvolio izgraditi dvorac. Dvorac su imenovali po njegovom prvom gospodaru Frideriku koji ga je i 30

TIC Ormož Kolodvorska 9 2270 Ormož Tel: 02 741 53 56 Mail: tic.ormoz.grad@siol.net www.slovenia.info/ormoz


dao izgraditi – Friedau. Ormoški dvorac je okružen lijepim parkom u kojem možete pronaći jasenove, lipe i hrastove, a i nekoliko egzotičnih vrsta drveća (tulipanovac, maklura, ginko i dr.). Usred parka nalazi se grobnica s početka 20. stoljeća u kojoj su pokopani plemići iz obitelji Wurmbrand–Stuppach, Pongratz i Georgevits. Dio nekadašnjeg veličanstvenog prirodnog procesa rijeke Drave koji je dinamično preoblikovao dravsku nizinu je danas preoblikovan u Ormoško akumulacijsko jezero koje predstavlja sekundarni vodni biotop. Uz jezero se nalaze veća trstišta i močvarna šuma. Ormoško jezero je stanica i mjesto zimovanja za mnoge vodene ptice-patke, guske, pršljivce, galebove i čigre. U vrijeme zimovanja populacije europskih i sibirskih vodenih ptica, rijeka Drava je jedna od najvažnijih mjesta zimovanja u Sloveniji, posebice njezin predpanonski dio između Maribora i Središća ob Dravi. Polovicu od 40.000 vodenih ptica koje zimuju u Sloveniji nalazimo upravo ovdje.

31


Vozite se kraj željezničke pruge i put nastavljate između njiva prema mjestu Frankovci, vozeći s desne strane na rubu prostranih polja. Potrebno je biti pažljiv jer je put djelomice asfaltiran, djelomice makadam. Tokom same vožnje biciklist uživa u pogledima na široka polja koja okružuju stazu. Slijede krajevi Obrež i Grabe. Put nastavljate nekoliko vremena po glavnoj cesti kroz Središće ob Dravi. U samom centru naselja cesta lagano skrene te Vas vodi pokraj trga gdje se možete odmoriti i osjetiti opuštajući ritam naselja. U naselju slijedite biciklističke table koje će Vas najprije po sporednim, a kasnije i po glavnoj cesti dovesti do državne granice Slovenija-Hrvatska. Pisani izvori o mjestu SREDIŠČE OB DRAVI spominju se prvi put 1255. godine kad su ga gospoda Ptujska primila kao mađarski feud. Arheološki nalazi otkrivaju prapovijesno naselje iz mlađeg kamenog doba, rimski novac i ostatke zgrada s tragovima iz prijašnjih i ranih slavenskih naseobina. U srednjem vijeku naselje se razvilo oko kule koju su Turci kasnije u svojim napadima porušili. 1433. godine naselje je po odluci grofice Barbare dobilo prava na trgovanje. Preporučamo da svakako posjetite župnu crkvu u Grabama , muzej, uljaru i kapelicu u Središču.

32


Pokrajinski park Središče ob Dravi Kod Središča ob Dravi nestaje dravska dolina i počinje ravnina Panonske nizine. Drava teče na 9 kilometara dugom putu između brane Ormoškog jezera i Središča ob Dravi, gdje konačno izađe iz Slovenije, 7 metara pada, stvara brojne brzake i zavoje, riječne rukavce i otoke. Taj netaknut svijet očuvao se radi sigurne udaljenosti naselja od rijeke i tako gotovo 2 km široka poplavna luka predstavlja iznimni krajolik. Najveće bogatstvo rijeke je njezin slobodni tok i razigranost kao i stalna dinamika rijeke koja neprestano mijenja svoj oblik. U parku prirode nalazi se veliki broj različitih habitatnih tipova životinja koji omogućavaju iznimno veliku biološku raznolikost područja. Dosada je prebrojeno 105 različitih vrsta ptica, 15 vrsta vodozemaca, 9 vrsta reptila i brojne vrste sisavaca među kojima je najvažnija vidra.

33


8. Središče ob Dravi – Vularija (glavna staza: 23 km – asfalt) Odmah nakon prelaska granice stići ćete u Trnovec, skrenite lijevo u smjeru pruge prema naselju Macinec gdje možete posjetiti crkvu.

MACINEC Crkvu Bl. Djevice Marije o kojoj prvi podaci izviru

iz početka 14. st u gotičkom stilu izgradili su redovnici templari.

ČREČAN

Na ulazu u naselje nalazi se lijepo uređeni ribnjak gdje se možete odmoriti i pojesti svježu ribu. U mjestu se može vidjeti niz starih tradicijskih kuća koje su izgrađene u 19. st. što je rijetko očuvana ruralna arhitektonska baština. Nakon 7 km vožnje od granice došli ste u Gornji Hraščan koji je poznat po Horvatovoj kovačnici.

8 8a 8b GORNJI HRAŠČAN Horvatova kovačnica

nalazi se u zgradi u kojoj se već 100 godina nalazi kovački obrt. Kovačnice su u prošlosti imale iznimno važnu ulogu u životu sela. U njima su izrađivani ili popravljani različiti alati i potkivani konji. U Gornjem Hraščanu put možete nastaviti po glavnoj stazi ili se odlučiti za sporednu stazu koja će vas odvesti u grad Čakovec.

34

8b 8


Ukoliko put nastavljate po glavnoj stazi doći ćete do naselja Pušćine.

Kad izađete iz Pušćina, put nastavljate prema naselju Gornji Kuršanec i ovdje skrenete lijevo u smjeru Orehovice. Ako kroz G. Kuršanec produžite ravno do mosta preko Drave možete posjetiti prekrasni barokni Varaždin.

PUŠĆINE

Na samoj stazi nalazi se pansion „Mamica“ s odličnim jelima i sobama za noćenje. Cikloturisti su kod njih posebno rado viđeni gosti. Tu se možete informirati i o lokalnim biciklističkim stazama koje su označene i uređene kroz slikoviti krajolik. Ako želite upoznati mnogobrojne divlje i domaće životinje pitajte domaćina za safari park Lovište Zrinskih koji je od glavne staze udaljen 3 km po makadamskom putu.

GORNJI KURŠANEC Obelisk grofu Nikoli Zrinskom

Zrinski je jedna od najznačajnijih osoba hrvatske u 17. stoljeću. Ostao je zabilježen kao veliki ratnik, političar i pjesnik. 1664. godine poginuo je u lovu na veprove.

Varaždinsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero izgrađeno

za potrebe hidroelektrane. Jezero je zanimljiva destinacija za kupanje, vožnju čamcima i ribolov, a kod Kuršanca je i restoran Vrbi sa ribljim specijalitetima.

8

8b

Put možete nastaviti prema Dravi te stići do Varaždinskog jezera. Ukoliko se ne odlučite za razgled jezera u Gornjem Kuršancu, skrenete lijevo prema Kuršancu u smjeru Šandorovec,Totovec, Vularija. Ukupno 10 km biciklističkih staza Vas vodi između polja, travnjaka i manjih sela.

35


8 a. Gornji Hrašćan – Čakovec – Totovec (sporedna staza: 15 km – asfalt)

TIC Čakovec Kralja Tomislava 1 40000 Čakovec Telefon +385 (0)40 313 319 Fax +385 (0)40 310 991 Email:tzg-cakovca@ck.t-com.hr www.tourism-cakovec.hr

U Gornjem Hraščanu vožnju možete nastaviti po glavnoj stazi ili se odlučite za sporednu stazu prema naseljima Pretetinec, Nedelišće i Čakovec. Do Čakovca ima 8 km vožnje između obrađenih polja, a po Nedelišću po uređenim biciklističkim stazama.

ČAKOVEC je grad europskog duha i ugodnih ljudi. Smješten je u središtu

Međimurja, a ponosi se svojom uređenošću te je tri puta zaredom proglašavan najuređenijim hrvatskim kontinentalnim gradom. Za vrijeme Rimskog carstva tu se nalazio legionarski kamp Aquama. U 13. st na malom otoku grof Čak je izgradio drveni toranj, koji je prethodnik današnjeg grada te izvor njegovog imena. Slavna hrvatska plemićka obitelj Zrinski u 16. st izgradila je nepobjediv i raskošan wasserburg u čijoj okolici se razvio slobodni kraljevski grad. Krajem 19. st. grad se industrijalizira, a trgovački ceh početkom 20 st. izgradio je jednu od najljepših palača u gradu. Danas je Čakovec živahan i moderan grad po mjeri čovjeka. Nedaleko gradskog centra su zatvoreni bazeni sa wellnesom i mnogobrojnim sportskim terenima, a u samom centru mnoštvo odličnih restorana (Lovački dvori, Pilka, Rustica, Kristal, Barok), hoteli Park i Royal te nekoliko pansiona.

8a

8

8a 36


1:25000

37


Stari grad Zrinskih

Najvažniji spomenik Čakovca je stari grad obitelji Zrinski. Utvrda se prvi put spominje u 13. st., a unutar palače nalazi se Muzej Međimurja. Muzej kroz svoju arheološku, povijesnu, kulturnu i etnografsku zbirku te likovnu galeriju prikazuje bogatu povijest grada i regije. U samom centru grada je barokizirani franjevački samostan i crkva Sv. Nikole.

38


39


8 b. Trnovec – Gornji Kuršanec – Vularija (sporedna staza: 28 km – makadam – asfalt) Ukoliko vas privlači vožnja kroz prirodu morate se uputiti na ovu stazu. Odmah nakon što prođete granicu, jedan kilometar poslije Trnovca skrenete desno. Slijedi vožnja makadamskom stazom. Prvi dio puta vodit će vas između polja i šumaraka, u drugom dijelu se kroz šumu približite Dravi te vozite neposredno uz obalu rijeke sa prekrasnim šljunčanim sprudovima. Potom se kroz šumu i polja vozite 10 km. Stići ćete u Gornji Kuršanec. Tu skrenete desno prema Varaždinskom jezeru te se narednih 10 km možete voziti po makadamskom putu pokraj kanala ili se popnite na nasip i vozite uz samo jezero.

Trnovec

8a

8b

8

10 a (strana 58)

40

8


Varaždinsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero izgrađeno početkom 80-ih godina 20. st. Zanimljiva je destinacija za kupanje i ribolov, a kod Kuršanca je i restoran s ribljim jelima. Na kraju Varaždinskog jezera skrenete lijevo te se vozite 3 km prema naselju Vularija.

8b 41


9. Vularija – Donja Dubrava – Legrad (glavna staza: 37,5 km – asfalt) U naselju Vularija vožnju nastavljate prema Orehovici i Podbrestu. U Podbrestu se možete osvježiti i prespavati u kavani Grin. Slijede 3 km vožnje do naselja Otok. Ovdje se nalazi Prepelica, još jedan odličan restoran sa tradicijskom kuhinjom i sobama za noćenje. Kroz Otok možete nastaviti po glavnoj stazi ili skrenete desno prema jezeru Dubrava. TIC Prelog Glavna 33, Prelog T: +385 (0)40 63 80 85 www.prelog.hr

8 9 8b

42

9a


9

43


Ukoliko nastavljate po glavnoj stazi, slijedi vožnja između polja do grada Preloga. Vozite se do centra Preloga te skrenete desno u smjeru jezera.

PRELOG je maleni gradić sa bogatom obrt-

ničkom poviješću ,a danas jakom industrijom. U centru grada kraj barokne crkve Sv. Jakoba iz 18. st. nalaze se obiteljski Hotel Prelog i nekoliko restorana.

Jezero HE Donja Dubrava dugo je 11

km te je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj. Uz jezero je uređena lučica za čamce, kamp prostor te mali restoran.

44


Vozite se do kanala-nasipa jezera Dubrava gdje skrenete desno te se vozite uz kanal-po nasipu jezera Dubrava 7,5 km (vozite se između kanala i nasipa ili po nasipu gdje je staza dovoljno široka i ide sporedno uz glavnu cestu koja

45


je dosta prometna). S vaše lijeve strane na nekoliko stotina metara od staze je niz naselja sa zanimljivom ponudom.

Ispiranje zlata na rijeci Dravi

SVETA MARIJA

U Donjem Vidovcu žive posljednji europski ispirači zlata. Prema legendi križ na vrhu lokalne crkve Sv. Vida pozlaćen je čistim dravskim zlatom kojeg su darovali seoski ispirači zlata. Dravsko zlato je najčišće nederivirano zlato na svijetu. Ovaj u Europi jedinstven tradicijski obrt možete doživjeti ako posjetite etnografsku zbirku u centru sela ili zastanete u Hotelu Golf te dogovorite prezentaciju ili višednevni program.

DONJI VIDOVEC

U toj su kovačnici u centru Donje Dubrave od polovice 19. st. i sve do kraja 70-ih godina 20. st svakodnevno potkivali nekoliko konja, izrađivali dijelove za zaprege i poljoprivrednu mehanizaciju. Posjetitelji se mogu i sami iskušati u kovačkoj vještini.

U OPOROVCU možete posjetiti farmu koza obitelji Zadravec te kušati njihove odlične sireve, poigrati se malim kozama, s domaćinima krenuti na rad u prirodu ili jednostavno prespavati u svježem sijenu. 1 km od glavne staze u centru mjesta nalazi se Zbirka svetomarske čipke. Vještina izrade svetomarske čipka zaslugom ovdašnjih žena još nije zaboravljena. Zbog svoje ljepote ušla je u svjetsku enciklopediju čipke. Izložba o njoj je u etnografskoj zbirci, a uz najavu možete se uključiti u njezinu izradu. Ako sa glavne rute skrenete nekoliko stotina metara na lijevo možete doživjeti jedinstvenu atrakciju.

46

DONJA DUBRAVA Dobravska kovačnica

U Dubravi skrenete desno (smjer Koprivnica) po glavnoj cesti. Vozite se preko mosta te kroz 3 km dospijete u Koprivničku križevačku županiju i naselja Legrad u čijoj blizini je ušće Mure u Dravu.


Ako želite posjetiti ušće Mure u Dravu sa međimurske strane morate se uputiti kroz centar Donje Dubrave prema sjeveroistoku i voziti 2 km po makadamskom putu do izletišta Muškatljin. Tu se možete priključiti na Mursku rutu i uz rijeku Muru voziti se prema sjevero-zapadu odnosno u pravcu Sv. Martina na Muri i Slovenije.

Muškatljin

Ova konjanička farma nalazi se u okviru posebnog Zoološkog rezervata Veliki Pažut neposredno u blizini ušća Mure u Dravu. Tu možete uz vodstvo domaćina, biciklom, pješice, konjem ili čamcem stići do ušće dviju rijeka i vidjeti ga sa pozicije koja je jedinstvena, ali za neupućene nedostupna. Uz riblje ili lovačke gastronomske specijalitete domaćini će vam ponuditi i mogućnost noćenja, organizaciju ribolova ili nezaboravnog foto safarija.

9 a. Otok – Prelog (sporedna staza: 3 km – makadam) U Otoku možete skrenuti desno u šumu prema Dravi gdje ćete se 2,5 km voziti uz rijeku Dravu i početak jezera Dubrava. Vožnju dalje nastavljate po glavnoj cesti ili po nasipu HE Donja Dubrava.

9 9a

9

47


10. Zavrč – Varaždin – Gornji Kuršanec (glavna staza: 27 km – asfalt) Po prelasku međunarodnog graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom slijedi vožnja biciklom prema gradu Varaždinu. Vozite se po glavnoj cesti kroz naselja Dubrava Križovljanska i Veliki Lovrečan gdje možete posjetiti kapelicu te se dovesti u Brezje Dravsko. Putovanje nastavite po glavnoj stazi ili se možete odlučiti za sporednu stazu i u naselju Brezje Dravsko skrenete desno prema rijeci Dravi. Glavna biciklistička staza nastavlja se uz glavnu cestu kroz naselje Cestica gdje možete posjetiti dvorac Križovljan.

CESTICA Dvorac Križovljangrad je izgrađen u vrijeme renesanse. Iznimno je

zanimljiv renesansni portal s reljefnim likovima sirena, maskerona i vinovom lozom. Portal vodi u glavnu dvoranu na katu. Dvorac je najsjeverniji dvorac u Hrvatskom Zagorju. 1949. godine dvorac je obuhvatio požar te otad propada. Između naselja Gornje Vratno i Donje Vratno pazite da se držite lijeve strane staze.

48

10 a


VINICA (5 km od staze) Arboretum Opeka je nasad različitih domaćih i stranih vrsta

drveća i grmlja koji služe u znanstvene, poučne i dekorativne namjene. U arboretumu proučavaju biološka svojstva i ekološku namjenu drveća i grmova. Najvažniji je arboretum u hrvatskoj i nalazi se na 64 ha u ravninskom i brdovitom području te je klasičan primjer engleskog vrta. U njemu ćete pronaći više od 800 različitih vrsta drveća, grmova, cvijeća i drugih biljaka.

Vozite u smjeru naselja Petrijanec gdje možete posjetiti jednu od najstarijih lovišta u Hrvatskoj.

PETRIJANEC Lovišče Zelendvor jedno je

10

od najstarijih lovišta u Hrvatskoj (iz 1870. godine) i rasprostire se na 8.500 hektara. Poznato je po individualnom i grupnom lovu na jarebice, fazane, prepelice, kljunaše, zečeve i kuniće. U šumskom parku u centru kompleksa nalazi se lovačka kuća i restoran.

49


Put nastavljate u smjeru Varaždina kroz slijedeća mjesta: Majerje, Sračinec i Hrašćica. Dolazite u grad Varaždin.

10 a

10

Turistički ured Varaždinske županije Uska 4, 42000 Varaždin Tel:+385 (0)42 210 096 Fax +385 (0)42 210 073 Email: tz.var.zupanije@vz.t-com.hr www.turizam-vzz.hr TIC Varaždin Ivana Padovca 3, 42000 Varaždin Tel:+385 (0)42 210 987 Fax +385 (0)42 210 985 Email: info@tourism-varazdin.com www.tourism-varazdin.hr

50

VARAŽDIN

Ovaj rijetki urbani biser i prva hrvatska prijestolnica kulturno je, gospodarsko i upravno središte sjeverne Hrvatske. Najočuvanija i najbogatija barokna jezgra hrvatskog kontinenta skladno se sljubljuje sa srednjeeuropskim načinom življenja samih Varaždinaca. Varaždin se spominje već 1181, godine, a status slobodnog kraljevskog grada građanima je svojom uredbom 1209. godine dodijelio hrvatskougarski kralj Andrija II. Plemstvo, obrtnici i trgovci, umjetnici i znanstvenici stvarali su povijest grada, ostavljajući mu u naslijeđe raskoš plemenitaških kuća i palača, svoja djela i zbirke, svoju glazbu. Generacije su jedna za drugom ponosno čuvale bogatu ostavštinu koja se danas posjetiteljima otkriva u muzejskim zbirkama, balustradama samostana i skrivenim dvorištima. Varaždin još i danas krasi glas grada glazbe čija se ostavština brižno njeguje kroz nadaleko poznate Varaždinske barokne večeri. Svatko će u Varaždinu osjetiti duh prijašnjih stoljeća, gostoljubivosti Varaždinaca i ljepotu življenja u tom malom ali toplom gradu. Varaždinci cijene svoju kulturu, nadograđujući je cvijećem, zelenilom i uređenim drvoredima. Tako možete prošetati po gradskom parku promatrajući pritom bogatu kulturnu baštinu, sačuvane palače i stare gradske kuće. Šetnja kroz grad odvesti će Vas daleko u prošlost.


Špancirfest kao specifičan multikulturalni festival izgrađen na interakciji izvođača i posjetitelja brand je cijelog grada. Na svoje ulice on priziva majstore starih zanata i performere iz cijelog svijeta. Glumci, pjevači i klaunovi donose tako živost na ulice stare gradske jezgre.

51


52

1:25000


Stari grad i Gradski muzej

Varaždinska feudalna utvrda, još od nekad imenovana stari grad, najvažnija je povijesna zgrada u Varaždinu. Današnja utvrda građena je od 13. do 19. st. Njezin najstariji dio je središnja kula. Utvrda je u prošlosti bila vlasništvom važnih plemićkih obitelji, primjerice obitelji Erdödy, grofova Celjskih, Ivana Ungnada, Jurja Brandenburga, hrvatskog grofa Tome Erdödyja i njegovih nasljednika. 1925. godine prešla je u vlasništvo grada Varaždina. Na ovom mjestu naći ćete Gradski muzej koji je otvoren 1925. godine i ima četiri stalne postave.

Hrvatsko narodno kazalište (HNK)

djeluje u gradu u kojem postoji vrlo duga kazališna tradicija. Dokumentirano je djelovalo od 1637. godine, te su se od tada do 1771. godine konstantno održavale predstave u Isusovačkom kazalištu u gimnaziji. Prvo javno kazalište u Varaždinu počelo je sa svojim radom 1788. godine. U 19. st. predstave su izvođene na hrvatskom i njemačkom jeziku. Njemačko kazalište je djelovalo do kraja stoljeća te je odigralo važnu ulogu u širenju kazališne kulture i u samom nastajanju hrvatskih kazališta.

53


Entomološki muzej

»Čudesni svijet kukaca« jedna je od najljepših izložbi u Europi. Muzej možete posjetiti u Palači Herzer.

Palače i stare gradske kuće

naći ćete u starom gradskom središtu. Najviše ih je izgrađeno u 16. st.

54

Muzej vatrogasaca jedini je muzej u Hrvatskoj u kojem se prikazuje povijest hrvatskog vatrogastva. U prikupljanju eksponata sudjelovala su brojna društva iz okolice te stanovnici Varaždina. Važniji sakralni objekti su crkva Blažene Djevice Marije – Varaždinska katedrala, crkva Sv. Nikole,

Franjevačka crkva Sv. Ivana Krstitelja, Uršulinska crkva Isusovog rođenja, crkva Sv. Florijana.


Dravska park - šuma

Na sjevernom dijelu Varaždina u neposrednoj blizini rijeke Drave pretežito je šumsko područje koje obuhvaća 87 ha te je zaštićeno kao park-šuma. Područje je iznimno privlačno radi svoje biološke raznolikosti (evidentirano je 185 biljnih i 109 životinjskih vrsta). Također, u Varaždinu se možete okupati u gradskim otvorenim i zatvorenim bazenima.

55


10 a. Brezje Podravsko – Varaždinski most (sporedna staza: 34 km, veći dio makadam) U naselju Brezje Dravsko možete odabrati sporednu stazu te se vozite po makadamskoj stazi između polja gdje možete nenadano vidjeti i pokoju životinju. Poslije 2,5 km stići ćete do dvorca Križovljangrad, koji je najsjeverniji dvorac u Hrvatskom Zagorju. Dvorac je 1949 godine zahvatio požar te od tada propada. Vožnju nastavite prema naselju Virje Križovljansko gdje dolazite bliže Dravi do naselja Otok Virje od kuda možete vidjeti Ormož. Put nastavljate uz desnu stranu brijega rijeke Drave blizu

Vožnju nastavljate mostom preko rijeke Drave gdje će Vam se otvoriti krasan pogled na Varaždinsko jezero prema naselju Gornji Kuršanec. Kad dođete preko mosta možete nastaviti glavnom cestom ili iza mosta skrenuti desno te put nastaviti uz Varaždinsko jezero

56

10 a 10 a 10


8 10 a

akumulacijskog jezera. Uz jezeru su veća trstišta i močvarna šuma. Ormoško jezero postaje mjesto zimovanja brojnih vodenih ptica – patki, gusaka, galebova i čigri. Tu zimuje i rijedak patuljasti kormoran. Vožnju nastavljate kroz Donje Vratno do naselja Strmec Podravski gdje se možete vratiti na glavnu stazu ili nastaviti sporednom stazom. Ovdje Vas samo 2 km dijele od prelaska preko rijeke Drave, a kod prelaska preko rijeke moći ćete se diviti prelijepom Ormoškom jezeru. Putovanje nastavljate, na Vašoj lijevoj prati Vas šuma, a na desnoj kanal. Slijedi 15 km vožnje u čistoj prirodi gdje se možete bezbrižno voziti biciklom, zaboraviti na promet te se odmoriti promatrajući netaknutu prirodu, sve dok ne stignete do Varaždinskog mosta.

57


10 b. Varaždinski most – Vularija (sporedna staza: 11 km – makadam) Kad prijeđete Varaždinski most skrenite desno te nastavite uz Varaždinsko jezero. To je umjetno akumulacijsko jezero koje je izgrađeno početkom osamdesetih godine 20. st. Jezero je već dugi niz godina zanimljiva destinacija za kupanje i ribolov, posebice obale na sjeverozapadu u blizini Gornjeg Kuršanca. Na kraju jezera ćete poslije dobrih 10 km skrenuti lijevo prema naselju Vularija.

8a 8 8 8b 10 b

58


59


Zanima Vas biciklizam po različitim tematskim stazama? Moguća vožnja biciklom u dvoje, istraživanje prirodne i kulturne baštine s vašom djecom, istraživanje kulinarskih užitaka, otkrivanje ljekovite vode...izaberite jedan od tematskih proizvoda, koji su podijeljeni na različite etape i krenite na stazu vaših želja. Više o pojedinačnim tematskim izletima pronađite na www.mura-drava.eu.

Zdravo za prirodu

Voda i zrak

Sunce i vino

Zajedno u nove pobjede

Tijekom vožnje netaknutim riječnim okruženjem uz Muru i Dravu život u harmoniji s prirodom učinit će vam se najnormalnijom stvari na svijetu. Imat ćete priliku iskusiti ekološki način života, uživati u dobroj domaćoj kuhinji, opustiti se uz kupicu domaćeg vina i povesti razgovor u ugodnom društvu domaćina. Osim čistog zraka moći ćete uživati i u mnogim prirodnim znamenitostima poput izvora prirodne mineralne vode i bogatim kulturnim događajima kao što je tradicionalni fašnik u Ptuju. A možda će vam se uskoro učiniti da tu blizinu prirode želite iskusiti još koji put.

Još u rimsko doba bili su poznati ljekoviti učinci termalne vode na ovom području. Danas voda iz termalnih izvora ublažava mnoge zdravstvene tegobe, a istovremeno povoljno djeluje na opće stanje organizma. Biciklističke staze u njihovoj neposrednoj blizini nude vam odličnu priliku da skrenete u jedne od toplica i iskoristite te darove prirode. Više ili manje napornu vožnju po obližnjim vinorodnim brdima možete dovršiti posjetom bazenu, saunom ili masažom te tako zaključiti dan potpuno opušteni. Odabir je na vama, a bez dvojbe ćete u bogatoj ponudi pronaći nešto za sebe.

Lagana vožnja biciklom po bregovima obraslim vinogradima, među kletima i poljoprivrednim turističkim gospodarstvima bez dvojbe će vas očarati. Novu snagu moći ćete sakupiti na prekrasnim sunčanim terasama s kojih će vaš pogled sezati u beskraj koji zna izmamiti samo pomurska ravnica u zagrljaju vinograda. Moći ćete posjetiti mjesta u kojima se proizvodi vrhunsko vino, cijenjeno kod kuće i u inozemstvu. Pri kušanju domaće kuhinje od lokalnih proizvođača možda ćete saznati neku od tajni pripreme. Vrijedi je zapamtiti!

Teambuilding u obliku grupne vožnje biciklom odličan je način za ugodno i aktivno provođenje slobodnog vremena s pozitivnim učincima druženja kolega i suradnika u drugačijem okruženju. S kolegama ćete moći isprobati različite aktivnosti koje nudi krajolik uz rijeke Muru i Dravu. Grupne igre, hodanje po Pohorju, veslanje u čamcima, vožnja na splavi… U opuštenoj atmosferi, koja će nastati uz tradicionalne specijalitete i prvoklasna vina, svoje kolege i suradnike upoznat ćete i u drugačijem svjetlu. S njima ćete stvoriti nove veze koje ćete prenijeti u svoje uobičajeno radno okruženje, što će bez dvojbe dobro utjecati na vaš budući zajednički rad.

60


U povijest

U dvoje

Za radoznale

Blizu i daleko

Nekada davno voda je predstavljala ključan element za naseljavanje. Mjesta i manja naselja uvijek su nastajala u blizini izvora vode i tek kasnije se selila u unutrašnjost. O tome svjedoče brojna arheološka nalazišta u blizini biciklističkih staza uz Muru i Dravu, ali i postojeći objekti poput dvoraca, utvrda, zidina i crkava. A povijest, davnu i noviju, na ovom području cijene i domaćini, budući da postoje, ali i stalno ponovno nastaju mnogi tematski muzeji koji s mnogo energije i zanosa svojih vlasnika i voditelja osiguravaju da ni novija povijest neće potonuti i zaborav.

Romantična vožnja biciklom kroz netaknutu prirodu uz rijeku Muru i istraživanje starih gradskih središta uz Dravu ponovno će probuditi vašu povezanost i donijeti vam osjećaj sklada. Biciklom možete krenuti na dulju ili kraću vožnju po vinorodnim brdima, provesti intimniji dan uz kulinarske užitke u restoranima ili se opustiti u nekom od prirodnih lječilišta. Uvjereni smo da će vrijeme provedeno uz rijeke potaknuti vašu maštu i dočarati čaroban odmor u dvoje.

Opuštena obiteljska vožnja biciklom netaknutom prirodom uz rijeke Muru i Dravu osim kretanja po svježem zraku i upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, značit će i mnogo zajednički provedenog vremena. Vožnja, uglavnom po ravnim dijelovima, neće biti prezahtjevna za male sudionike, a istovremeno će, zbog mnogih prirodnih i kulturnih znamenitosti, za njih biti iznimno zanimljiva i poučna. Zacijelo će vas obasuti pitanjima na koja ćete zajedno potražiti prave odgovore uz pomoć ljubaznih domaćina.

Cijela trasa biciklističkih puteva uz Muru i Dravu može se podijeliti na više kraćih i duljih segmenata. Ljudi su različiti; neki će možda, umjesto istraživanja lokalnih znamenitosti, odlučiti više vremena provesti u prekrasnoj prirodi uz rijeke. Na raspolaganju su vam različite ture: više ili manje zahtjevne, kraće ili dulje, a svima je zajedničko to da će vas odvesti na panoramsku vožnju sela uz rijeke i predstaviti mjesta za koja do tada niste ni čuli. Ako vas ipak obuzme radoznalost, u svakom se trenutku možete zaustaviti kod neke od zanimljivih prirodnih ili kulturnih znamenitosti uz put. A možete je i samo zabilježiti i posjetiti nekom drugom zgodom.

61


Projekt MURA-DRAVA.BIKE Biciklistička karta s detaljnim opisom dravske biciklističke staze, koja vas vodi u bajkovita mjesta i netaknutu prirodu, nastala je u okviru projekta Mura-Drava.bike, sufinanciranog iz programa IPA SI-HR 2007-2013. Namjena projekta Mura-Drava. bike, u koji su uključene Slovenija (Pomurska i Podravska regija) i Hrvatska (Međimurska i Varaždinska županija), je oblikovanje zajedničkog turističkog proizvoda na području prekogranične regije. Projekt, čija je osnovna namjena razvoj biciklističkog turizma u regijama te istovremeno i razvoj pratećih uslužnih djelatnosti. Staze nastale u okviru projekta bit će povezane s postojećim austrijskim biciklističkim stazama uz Muru i Dravu te će na europsku turističku kartu unijeti novo i zanimljivo prekogranično turističko odredište.

62

Partneri projekta: Partnerstvo se sastoji od deset institucija i organizacija, koje djeluju na području četiri projektnih regija. Njihova dosadašnja iskustva na području razvoja turizma i turističkih proizvoda, prekogranične suradnje i angažiranosti u smislu lokalnog okruženja jamče projektu odgovarajuću stručnu podlogu za uspješnu izvedbu. Osim spomenutog partnerstva u projekt su uključene i općine i županije koje sudjeluju kao pridruženi dionici i prepoznavši ga kao jednog od najvažnijih za razvoj održivog turizma u uključenim regijama i pojedinačnim općinama.

• Regionalna razvojna agencija Mura, d.o.o. • Center za zdravje in razvoj Murska Sobota • Prleška razvojna agencija, giz • Znanstveno-raziskovalno središče Bistra Ptuj • Turistička zajednica Međimurske županije • Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA d.o.o. • Razvojna agencija Grada Čakovca – Čakra d.o.o. • Turistička zajednica Varaždinske županije • Varaždinska županija • Mariborska razvojna agencija


Izvođači partneri projekta Mura-Drava.bike Tekstovi Mariborska razvojna agencija, Znanstveno-raziskovalno središče Bistra Ptuj, Turistička zajednica Varaždinske županije, Turistička zajednica Međimurske županije Fotografije arhiv Mariborske razvojne agencije, arhiv ZRS Bistra Ptuj, arhiv MO Ptuj, arhiv občine Ormož (Ciril Ambrož), arhiv občine Središče ob Dravi, arhiv Turističke zajednice Varaždinske županije, arhiv Javne Ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, arhiv Turističke zajednice grada Varaždina (Darko Gorenak, Hrvoje Hegedušić, Krešimir Geci, Siniša Sović, Teodor Goričanec), arhiv Turističke zajednice Međimurske županije, arhiv Multimedia, arhiv Turističke zajednice grada Čakovca, Milivoj Kuhar Mimi, arhiv Turističke zajednice Koprivničko-Križevačke županije (Mirko Hanžeković), Damir Gobec, arhiv Regionalne razvojne agencije Mura (Aljoša Videtič). Priprema kartografskih podloga Geofoto, Multimedija, s.kolibri Oblikovanje publikacije s.kolibri Tisak Tiskarna Ekart Godina izdanja 2011

63


Dravska biciklisticka staza  
Dravska biciklisticka staza  

Dravska biciklistička staza biciklistička karta i opis puta

Advertisement