Issuu on Google+

 STR. 3 Iz Hrvatskog sabora NAJAVLJENA MOGUĆNOST IZMJENE "ŠVICARSKE FORMULE"  STR. 4 Osvrt POSTIGNUTA SUGLASNOST O NACIONALNOM VIJEĆU  STR. 6 Tradicionalni susret zagorskih umirovljenika u Mariji Bistrici MATICA KRAPINSKOZAGORSKE ŽUPANIJE ZA PRIMJER DRUGIMA  STR. 8 i 9 Razgovor sa Zvonimirom Žlofom, predsjednikom Zajednice udruga umirovljenika sisačkomoslavačke županije I PUČKE KUHINJE SU NAŠA STVARNOST  u sredini glasila • HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI:

1. Posljednji ispraćaj predsjednika Josipa Vinceka u Koprivnici 2. Sudionici sportskih susreta četiriju županija u Čakovcu 3. Susreti umirovljenika Krapinsko-zagorske županije u Mariji Bistrici 4. Druženje na susretima Matice umirovljenika Virovitičko-podravske županije 5. KUD „Spomenar“ Udruge umirovljenika Sisak 6. Natjecanje u šahu na Sportskim susretima umirovljenika Ličkosenjske županije u Otočcu

KOMENTAR OVOG BROJA

U OVOM BROJU:

UMIROVLJENI»KI REBUSI

Kakva nas sudbina oËekuje? Najava da neće biti zamrzavanja mirovina i da se traži novi model usklađivanja mirovina pobuđuju izvjesnu nadu u bolji položaj umirovljenika. S duge strane, najave ozbiljnih promjena u Mirovinskom sustavu unose određene nedoumice i nespokojstvo u iste te redove. Svi su svjesni da promjena mora biti, ali svatko pritom traži da te promjene ne pogode njega. Očito je s takvim pristupom nemoguće razriješiti krupne dileme u umirovljeničkom rebusu, koje se svakim danom povećavaju. Najava ministra rada i mirovinskog su- milijuna zaposlenih u Hrvatskoj. Sada ih stava u Saboru ohrabrila je umirovljenički je ispod 1,4 milijuna. korpus. Ministar dr. MiSasvim je sigurno da rando Mrsić izjavio je da će se dobna granica za ova Vlada ne razmišlja odlazak u mirovinu moo zamrzavanju mirovina, rati pomaknuti, bz obziusprkos teškoj gospodarra na otpore koji se javskoj i financijskoj situaljaju u široj javnosti. To ciji. Isto tako, obećao je je proces koji se odvija usklađivanje mirovina u u većini zemalja EU i na rujnu ove godine. Istina, svoj način je nezaustavpo staroj, nepovoljnoj ljiv, jer se sve te zemlje formuli usklađivanja. No, susreću s problemima istodobno je najavio da starenja populacije i sve će Vlada i resorno Mininepovoljnijeg odnosa starstvo ozbiljno proučiti aktivnog stanovništva i mogućnost promjena u umirovljenika. Morat će toj čarobnoj formuli, s vese vjerojatno mijenjati i Piπe: Ante GavranoviÊ ćim utjecajem troškova ukupna politika prema života u procesu usklađivanja mirovina. ranijem odlasku u mirovinu. Podatak da No, uz mrkvu dolazi i batina. Najave oz- samo 17 posto umirovljenika ima odrađen biljnih promjena u Mirovinskom sustavu, puni staž i potrebne godine života najbolji zasad poznate samo u povojima, trebale je pokazatelj neodrživosti sustava. Dodabi u cijeli sustav unijeti vrlo drastične pro- mo li tome i nerealan pokazatelj da čak mjene. Nastojanja Vlade su da se Mirovin- 20 posto umirovljeničkog tijela čine invaliski sustav prilagodi novim promjenama u di rada, dolazimo do zaključka da i tu negospodarstvu, ali i demografskim kretanji- što nije u redu i da a tom području treba ma, koja su izrazito nepovoljna. Dovoljno očekivati ozbiljne promjene. Nepotrebno je reći da aktualna istraživanja pokazuju je posebno isticati da predstoji i ozbiljna da Hrvatska svakih deset godina ‘gubi’ revizija povlaštenih mirovina, kojima ne bi grad veličine 80.100 stanovnika s realnim smjelo biti mjesta u novom Mirovinskom šansama da ukupni broj stanovnika Hr- sustavu. vatske oko 2050. godine bude sveden na Promjene u Mirovinskom sustavu sigursamo 3,5 milijuna stanovnika. To znači da no idu u tom pravcu, s pojašnjenjima u nam trajno nedostaje rezerva na radnom pogledu uloge prvog drugog i trećeg stusektoru i da je vrlo nerealno govoriti o 2 (nastavak na 2. stranici)

HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske Za izdavaËa: Josip VINCEK Glavni urednik: Branko CVETKOVIΔ PomoÊnik glavnog urednika: Savan TOMA©EVIΔ Uredniπtvo: Branko CVETKOVIΔ, Savan TOMA©EVIΔ, Ante GAVRANOVIΔ, Jozo PETRI»EVIΔ, Ivica KOVA»EVIΔ ADRESA UREDNI©TVA: 10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I Tel.: 01/45 50 918 www.muh.hr E-mail: hul@muh.hr (za rukopise) E-mail: muh.pretplata@gmail.com

Tajnica uredniπtva: Ljerka SEDAK Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata) Lektorica: Miljenka PROHASKA-KRAGOVIΔ Kompjutorska obrada: Biserka KELKOVIΔ i Lidija HAJDAROVIΔ E-mail: biserka.kelkovic@hznet.hr (za oglase) Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87 Tel./fax: komercijala 01/48 41 382 List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju. Anonimne priloge ne objavljujemo.

Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na adresu: MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Zagreb, PreradovÊeva 33/I, za HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST. Molimo sve pretplatnike koji æele uplatu obaviti putem æiro raËuna da nam obvezno dostave kopiju uplatnice, odnosno da nas obavijeste na tel./fax: 01/45 50 919 od 8-11 sati o datumu plaÊanja.


2 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. Ante GavranoviÊ:

Kakva nas sudbina oËekuje? (nastavak sa 1. stranice)

pa sustava. No, već sada je sigurno da će one biti isprazne ako se ne popravi gospodarsko stanje i ne otvore nova radna mjesta, koja su jedini realni izlaz iz ove krizne situacije u kojoj se država, pa tim i cijeli Mirovinski sustav, nalaze.

Kako prevladati krizu? Gospodarska kretanja ne idu na ruku umirovljenicima. Stanje se ne popravlja, pa raste nezadovoljstvo, osobito zbog naglog porasta troškova života upravo ovoj socijalnoj skupini. Činjenica da je Vlada na svojim web-stranicama smatrala potrebnim objaviti sve pozitivne mjere koje bi trebale popraviti tu opću sliku o radu Vlade u javnosti govori da su i oni svjesni nerazmjera poduzetih mjera i stvarnog njihova dosadašnjeg učinka. To uostalom potvrđuju i učestale kritički intonirane poruke predsjednika Republike, koji je posljednjih dana u više svojih javnih nastupa uputio Vladi ozbiljne zamjerke na nedorečene mjere oporavka i izlaza iz krize.

Nepovoljni trendovi Polovica godine je već za nama. Podvučena crta ispod stvarnih ostvarenja, nažalost, nije pozitivna. Nastavlja se trend smanjivanja proizvodnje i osobne, ali ne i javne potrošnje; smanjuje se nezaposlenost u realnom sektoru, ali raste broj zaposlenih u javnim službama; i dalje je prisutan vidljiv raskorak između uvoza i izvoza. Nakon pada BDP-a u prvom tromjesečju, svi su izgledi da će taj pad u drugom tromjesečju biti još izrazitiji. Najavljeni investicijski bum je, barem zasad, izostao. Usprkos činjenici da je HNB namjeravala otpustiti oko 12 milijardi kuna, poslovne banke nisu pokazale preveliki interes da pod povoljnijim uvjetima servisiraju privredu, pa je za financiranje gospodarstva i kreditnih linija otpušteno samo 6,4 milijardi kuna, što će se odvijati preko HBOR-a. Nezadovoljstvo ekonomskom politikom u ozbiljnom je porastu, a sve veći broj stanovnika smatra da potezi sadašnje Vlade ne osiguravaju promjenu trenda, barem ne u bližoj budućnosti. Hrvatska u ovom trenutku duguje svijetu 45,7 milijardi eura i svako novo zaduživanje predstavljalo bi ozbiljnu opasnost po opstojnost same države. Usprkos oštrim mjerama financijske politike i dalje je otvoreno pitanje nesolventnosti i opće nelikvidnosti privrede, ali i društva u cjelini. To ozbiljno otežava normalne gospodarske tokove. Neusuglašenost ekonomske i fiskalne politike dovodi do sučeljavanja Vlade s poduzetnicima, koji upozoravaju na stvaranje antipoduzetničke klime u društvu. Prisutni su ozbiljni sporovi sa sindikatima.

Previše upitnika u ekonomskoj politici Sve to unosi određenu dozu nesigurnosti u svakodnevicu sviju, pa tako i umirovljenika. Praksa očito govori kako je previše upitnika u našoj privrednoj svakodnevici. Upitno je

hoće li se i kada ostvariti program investicija koji je najavila Vlada; upitna je dinamika ostvarenja tog programa; upitno je u kojoj će se mjeri strani i domaći kapital usmjeravati na te investicije. Međutim, potpuno je jasno da je samo zaokret prema snažnoj investicijskoj politici jedina realna poluga koja bi mogla bitnije promijeniti stanje u hrvatskom gospodarstvu. Samo nova ulaganja u realni sektor mogu popraviti sliku zaposlenosti i ujedno odgovoriti na pitanje gdje se mogu stvarati nova radna mjesta. Jasno, ako se pritom domaća industrija uključi u povećanoj mjeri u realizaciju budućih ulaganja, što bi otvorilo realan prostor za novo zapošljavanje, ali i punjenje određenih državnih fondova i uravnoteženje odnosa zaposlenih i umirovljenika. Svi realni ekonomski analitičari slažu se u ocjeni da bez jačanja industrijske proizvodnje nema realnih mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta ni povećanog prostora za intenzivniju orijentaciju prema izvozu. Investicije su pritom najvažnija karika, pa treba učiniti ozbiljne dodatne napore da se privuku strana ulaganja u domaću proizvodnju. Isto tako, nastojanja su usmjerena na jačanje modela privatnojavnog partnerstva.

Hrvatskoj potreban rast i razvoj Činjenica je da svi ti elementi neizvjesnosti bitno utječu na provođenje ozbiljnih reformi i potrebnih rezova u cijelom društvu. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Teško je očekivati da će se u 2012. slika mijenjati. To konačno pokazuju naglašeno nepovoljni rezultati privrednih kretanja. Hrvatska jednostavno nema dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz, a tehničko-tehnološka struktura izvoza u stalnom je opadanju. Proizvodnja i izvoz su očito dvije glavne postavke na kojima se zasniva naša ukupna gospodarska budućnost. Udio prerađivačke industrije u BDP-u u nas, međutim, stalno se smanjuje. Kako u tim uvjetima mijenjati praksu?

Hrvatski paradoks U praksi stalno doživljavamo svojevrsni paradoks. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. To je pravi put za izlaz iz krize. „Hrvatskoj sada, više nego ikad, treba konsenzus o bitnim pravcima razvoja, zajedništvo na realizaciji tih ciljeva i - optimizam. Optimizam je nešto što nam danas elementarno nedostaje“ – ističe predsjednik Josipović. Dodao bih da je to formula za koju se na ovim stupcima zalažemo već godinama. Hoće li pasti na plodno tlo? Prema prvim reakcijama odgovornih čimbenika velikih šansi nema, jer je ipak u nas sve podređeno politikantstvu, a ne općem dobru.


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

3

IZ HRVATSKOG SABORA Najavljena mogućnost izmjene „Švicarske formule“ Vladin je stav da se odmaknemo od „švicarke“, koja je kupovnu moć umirovljenika smanjila za 10 posto Na posljednjoj lipanjskoj sjednici Hrvatskog sabora zastu- ranja uredi na način, da se omogući objektivno utvrđivanje pnici su usvojili Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenog stanja i stanja radne sposobnosti osoba koje mirovinskom osiguranju (ZOMO). U izmjenama zakona ima se vještače. Shodno tome, prethodna medicinska obrada, niz novih odredbi koje će na pravedniji i bolji način uskladiti koja se sada obavljala samo u sustavu zdravstva, obavljala odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju s odredbama dru- bi se ubuduće i u posebnom dijagnostičkom centru HZMO-a. gih zakona, kao što su Zakon o poticanju zapošljavanja, Za- Time će se osigurati da oni, kod kojih stvarno postoje medikon o doprinosima i Zakon o sustavu državne uprave. Odnosi cinski razlozi, ostvare i odgovarajuće pravo iz mirovinskog se to na neka prava sadašnjih i budućih umirovljenika, koja osiguranja. Izmjenama je predviđeno da se rad Stručnog podosad zakonom nisu bila predviđena. Neke vjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invaumirovljenike sigurno će obradovati uvođenje lidnosti organizira u okviru Ministarstva rada i nove kategorije osiguranika, a to je sezonski mirovinskog sustava. radnik u poljoprivredi, koji može biti nezapoIzmjene zakona donose racionalizaciju rada slena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaUpravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinposlenja. Temeljem ugovora o sezonskom sko osiguranje, gdje se smanjuje broj članova radu sada će se moći obavljati privremene, vijeća s dosadašnjih 13 na devet. Prema doodnosno povremene sezonske poslove u posadašnjoj odredbi Upravno vijeće HZMO-a 13 ljoprivredi, kod kojih se umirovljenicima neće članova imenovala je Vlada RH i to: četiri člana obustavljati isplata mirovine. Ako će se takvim na prijedlog ministra nadležnog za mirovinsko radom ostvariti staž duži od godinu dana, moći osiguranje, tri člana na prijedlog udruga osiće se zatražiti novi izračun mirovine, kao što je guranika, tri člana na prijedlog udruga umirovdosad bila mogućnost radom preko Ugovora o ljenika i tri člana na prijedlog udruga poslodadjelu, odnosno drugi dohodak. vaca. Sada bi Vlada RH predložila četiri člana U ovim izmjenama zakona ubuduće bi se vri- Piše: Željko Šemper, saborski na prijedlog ministra nadležnog ministarstva, zastupnik jednosni bodovi kod izračuna mirovine određidva člana na prijedlog udruga umirovljenika, vali od osnovice koja služi za obračun doprinosa najviše do jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz svote najviše godišnje osnovice, bez obzira na ostvareni staž redova udruge poslodavaca, jednog člana na prijedlog Gososiguranja u toj godini. S toga u slučajevima kada su uz pla- podarsko-socijalnog vijeća iz redova sindikata i jednog člana ću ostvareni i ostali primici po osnovi radnog odnosa za koje predstavnika radnika HZMO-a. su obračunati doprinosi, kao što su isplaćene otpremnine, u Izmjenama zakona propisuje se da ravnatelja HZMO-a, naizračun mirovine uzimat će se i ta svota, što dosad nije bio kon provedenog javnog natječaja na prijedlog ministra nadslučaj. Tako će umirovljenici, koji su svojom voljom napustili ležnog za mirovinski sustav, imenuje Vlada RH na vrijeme od radno mjesto, dobili otpremninu veću od zakonom propisane, četiri godine. Osim toga, definirano je da ravnatelj HZMO-a uplatili doprinose, moći ostvariti i bolju mirovinu. ima i zamjenika, kojeg imenuje Vlada na prijedlog ministra Prema vrsti mirovina u Hrvatskoj najčešće se ukazuje na nadležnog za mirovinski sustav, a čiji će djelokrug rada biti veliki broj korisnika invalidskih mirovina, kojih zajedno s bra- Centar za medicinska vještačenja. niteljskim ima oko 310.000 ili 25,5 posto svih umirovljenika, U završnoj raspravi ministar Mrsić obavijestio je saborske na koje se godišnje utroši 10 milijardi kuna. Prosječno godiš- zastupnike o planovima Ministarstva rada i mirovinskog sunje u Hrvatskoj u invalidsku mirovinu ide oko 12 posto umi- stava: rovljenika, dok u Europi odlazi samo šest posto, dvostruko „Unatoč teškom stanju u državi, mirovine će se isplaćivamanje. Postavlja se pitanje, da li su radnici u Hrvatskoj više ti na vrijeme, a drugo usklađivanje će biti u rujnu, zasad bolesni i više „izraubaniji“ od onih u drugim državama, kad prema „švicarskoj“ formuli. Prvi zadatak nam je da tijekom znamo kako naši „gastarbeiteri“ rade u jednoj Njemačkoj, Au- srpnja formiramo Nacionalno vijeće za umirovljenike, koje će striji….. Da li su uvjeti rada i zaštita na radu u Hrvatskoj na raspravljati o svim zakonima vezanim uz umirovljenike. Jednižoj razini ili je u pitanju nešto drugo? U posljednje vrijeme na od prvih tema će biti formula za usklađivanje mirovina, slučaj dr. Rubale i pomagača, ali i mnogo prije domovinskog prije izrade proračuna za 2013. godinu. Vladin je stav da se rata, ukazuju na zloupotrebu i kriminalne radnje prilikom odmaknemo od „švicarke“, koja je kupovnu moć umirovljeniostvarivanja invalidskih mirovina. U glavnoj ulozi spominju se ka smanjila za 10 posto. Ne razmišljamo o drastičnoj reformi doktori i vještaci HZMO-a, dakle oni, koji mogu izdati ili na mirovinskog osiguranja, ostaju sva tri stupa, gdje planiramo pogrešan način koristiti potrebnu medicinsku dokumentaciju, povećanje postotka s pet na sedam posto za drugi stup, ali dosad bez ikakve naknadne kontrole. ne nauštrb i štetu prvog stupa. Iako se često priča i predlaže Zbog toga je ovim izmjenama predviđeno, da se postupak zamrzavanje mirovina, u 2013. neće biti zamrzavanja mirovještačenja invalidnosti i drugih rizika iz mirovinskog osigu- vina“.


4 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. OSVRT POSTIGNUTA SUGLASNOST O NACIONALNOM VIJEĆU Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo Vlade uskoro će biti konstituirano i počet će djelovati. Sporazum o osnivanju Vijeća, nakon višemjesečnih priprema, je konačno usuglašen i najavljeno je da će ga uskoro potpisati predsjednik Vlade, predsjednik Hrvatskog sabora i predstavnici umirovljeničkih udruga. Valja podsjetiti da je Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije guranje te socijalnu politiku i zaštitu starijih osoba i to u postupku osobe postojalo i za vrijeme prethodne Vlade, da je formirano na izrade nacrta propisa, kako bi mišljenje Vijeća efikasno moglo biti prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske i njenog tadašnjeg pred- ugrađeno već u izradi prve verzije prijedloga. sjednika Josipa Vinceka te da je i u kratkom vreNacionalno vijeće i ima prvenstvenu ulogu da menu djelovanja u potpunosti opravdalo svoje sudjeluje u donošenju zakona i propisa koji se postojanje. odnose na umirovljenike i starije osobe i da štiti Upravo iz tih razloga je Matica zajedno sa njihove interese. I u prethodnom Nacionalnom viSindikatom umirovljenika i ostalim umirovljeničjeću za umirovljenike i starije osobe pokrenuta su kim udrugama inzistirala da se Vijeće ne ugasi, izuzetno važna pitanja za umirovljenike i na temenego da opstane tim više što sličnih vijeća ima i lju toga su donesene i odluke. nekim drugim europskim zemljama. Nova Vlada Prva značajna odluka koju je predložilo Nacioje prihvatila inicijativu da Nacionalno vijeće kao nalno vijeće, donesena je u rujnu 2011. godine. savjetodavno tijelo nastavi rad i da bude mjesto Tada je Vlada usvojila prijedlog da oni koji su dijaloga i savjetovanja o svim bitnim pitanjima u uplaćivali doprinos u drugi stup obvezne indivivezi umirovljenika i starijih osoba, a osobito kada dualne kapitalizirane štednje, mirovine mogu stjeje riječ o donošenju novih zakona i propisa ili drucati po povoljnijoj varijanti na temelju prvog stupa gih akata i strateških dokumenata. međugeneracijske solidarnosti. To se odnosilo na Međutim, nova Vlada je tražila i novi pristup. U oko 95.000 umirovljenika koji su 2002. godine, u Piše: Savan TOMAŠEVIĆ odnosu na prethodno Nacionalno vijeće za umitrenutku uvođenja drugog stupa mirovinskog osirovljenike zatražila je i na kraju postigla dogovor da se sastav Vi- guranja, imali između 40 i 50 godina starosti. Do tada je oko 1200, jeća izmijeni i da u njemu ne budu političke stranke nego samo uglavnom radnica, umirovljeno na temelju drugog stupa pa su dopredstavnici Vlade i umirovljeničkih udruga, a da u njega uđu i bile znatno nižu mirovinu. I njima je upravo na prijedlog iz Naciopredstavnici Hrvatskog sabora te da svi zajedno djeluju na načelu nalnog vijeća, bio omogućen novi izračun mirovine te su dobile od socijalnog partnerstva. 500 do 1500 kuna veća primanja. Prvotni prijedlog je bio da Nacionalno vijeće djeluje pri Saboru što je Matica zajedno sa predstavnicima umirovljenika odbila, a u Moguća rasprava i o ukidanju Švicarske formule dogovorima je postignuta suglasnost da će Vijeće djelovati pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava koje će pružati „organizacijske, Najvažnija odluka koja je donesena na temelju zahtjeva Naciostručne, administrativno-tehničke i materijalne uvjete za potrebe nalnog vijeća za umirovljenike je uključivanje dodatka na miroviVijeća“. ne novih umirovljenika u mirovinsku osnovicu. To je bilo izuzetno značajno i na kraju je takvo rješenje usvojeno. Danas više nitko ne može dovesti u pitanje dodatak na mirovine novim umirovljenicima U Vijeću i dva predstavnika Matice jer on više nije izdvojen nego je postao sastavni dio mirovine bez Nakon dužeg dijaloga postignuta je suglasnost da Vijeće bude posebnog izdvajanja u obračunu. sastavljeno od ukupno trinaest predstavnika i to po tri predstavnika Članovi Vijeća iz umirovljeničkih redova energično su tražili i poVlade i Sabora, pet predstavnika umirovljenika i po jednog pred- vratak usklađivanja rasta mirovina koje je bilo zaustavljeno pune stavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog dvije i pol godine i nanijelo veliku štetu umirovljenicima jer je vrizavoda za zdravstveno osiguranje. Zaključci bi se trebali donositi jednost njihovih primanja realno enormno pala. Kao što je poznato konsenzusom da ne bude preglasavanja, a ako se ne postigne jed- tek nova Vlada je vratila usklađivanje rasta mirovina, iako je to bilo noglasan stav onda se, u skladu sa Sporazumom i Poslovnikom o simboličnih 0,85 posto rasta u ožujku ove godine. radu Nacionalnog vijeća, posebno bilježi izdvojeno mišljenje. Djelovanje u Nacionalnom vijeću će otvoriti i nove mogućnosti da U novom Sporazumu o osnivanju Nacionalnog vijeća stoji da tri se na inicijativu Matice, Sindikata i ostalih udruga na dnevni red posvoja predstavnika imenuje Vlada na prijedlog ministra rada i mi- stave najvažnija pitanja za umirovljenike. Svakako će to biti upravo rovinskog sustava, ministrice socijalne politike i mladih i ministra i izmjena Švicarske formule i traženje novog načina usklađivanja zdravlja, a da tri predstavnika imenuje Sabor iz redova zastupni- rasta mirovina koji bi trebao zaustaviti njihov daljnji realan pad, ka. iako one bilježe čak i nominalni pad što je nedopustivo. U ime umirovljenika i starijih osoba po dva predstavnika imenuVeć je u dosadašnjim razgovorima bilo riječi da bi se konačno na ju Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske dnevnom redu Nacionalnog vijeća trebao naći i Prijedlog Deklarate jednog predstavnika Koordinacija umirovljeničkih udruga Hrvat- cije o osnovnim i neotuđivima pravima umirovljenika i osoba starije ske. dobi. Taj dokument čeka već dvije godine, a do sada su ga podržaPredstavnike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ime- le sve umirovljeničke udruge i usuglasile njegov sadržaj. Podržalo nuje ministar rada i mirovinskog sustava, a predstavnika Hrvatskog ga je i deset županijskih skupština. zavoda za zdravstveno osiguranje ministar zdravlja. Uglavnom umirovljenici očekuju da će Nacionalno vijeće otvoriti Vlada je preuzela obvezu da Vijeće obavijesti o pripremi prijed- bolju mogućnost da i njihovi interesi budu više zastupljeni u donologa svih propisa koji se odnose na mirovinsko i zdravstveno osi- šenju važnih zakona i propisa.


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

5

Virovitica

Druženje umirovljenika prerasta u tradiciju Matica umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije na čelu sa predsjednikom Borisom Dragoševićem organizirala je 26. svibnja druženje umirovljeničkih udruga sa županom Tomislavom Tolušićem u prostorijama VIRO EXPORT-a u Virovitici gdje je nastupilo preko 700 umirovljenika. Na svečanosti je svim gostima i sudionicima srdačne pozdrave i dobrodošlicu, uz želju da ovo druženje prođe u radosti i veselju, uputio je predsjednik Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije Boris Dragošević, a skupu se obratio i potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Stanko Kučan. „ Sa osobitim zadovoljstvom sam prihvatio da dođem kod vas, na radost veselih ljudi koji vjeruju da će živjeti bolje, uz glazbu i ples. Nama i ne treba puno. Želim se još jednom zahvaliti svima vama i vašem predsjedniku na ovakvom skupu jer je jako teško danas okupiti i tako organizirati umirovljenike“ rekao je Kučan i još jednom pozdravio skup u svoje ime i u ime predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Josipa Vinceka. Gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin se ispričao što nije mogao biti prisutan prošli put, izrazio je javnu pohvalu Matici umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravskoj županiji na ovako lijepom i dobro organiziranom skupu. Kirin je ukazao da su umirovljenici važan faktor u gradu Virovitici i u županiji, a posebno je naglasio da ovo može biti svijetli primjer dobre suradnje lokalne vlasti i Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije. Poručio je da mlađi trebaju učiti od starijih i da ih oni mogu, tek na temelju tih bogatih iskustava, sve unapređivati na bolje. Na kraju je gradonačelnik Virovitice rekao „Još jednom velika vam hvala ! “ Na svečanosti druženja umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije obratio se i sam pokrovitelj ovog druženja župan Virovitičko-podravske županije Tomislav

Vodstvo Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije i gosti

Tolušić. Izrazio je zadovoljstvo što se okupio tako veliki broj sudionika i poželio im ugodne trenutke uz preporuku da upravo sada zaborave sve probleme koje imaju umirovljenici te da se prepuste zabavi i plesu uz prigodni kulturno umjetnički program i uz tamburašku glazbu „FANTAZIJA“. Usprkos nedaćama, zdravstvenim i financijskim, umirovljenici se ipak mogu okupiti i u ovakvom lijepom broju i zabavljati se, rekao je Kirin i poželio puno sličnih druženja uz dobro zdravlje i dug život svima. Još jednom se zahvalio predsjedniku Matice Borisu Dragoševiću i dopredsjedniku Josipu Blaževiću te dodao da će se danas cijeli dan družiti sa članovima umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije. Govoreći o ovom druženju, gradonačelnik je naglasio da ova priča ide dalje i da će ta manifestacija trajati. Trudit ćemo se, neovisno o našem položaju, da ovo druženje ostane tradicionalno u Virovitičko-podravskoj županiji. Medijski pokrovitelj druženja umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije sa županom bila je Radio Virovitica i novinari iz Virovitičkog lista. Umirovljenici su se družili do kasnih večernjih sati.

Druženju je prisustvovalo više od 700 umirovljenika u Virovitici

Miroslav TOT


6 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. Tradicionalni susret zagorskih umirovljenika u Mariji Bistrici

Matica Krapinsko-zagorske županije za primjer drugima Pred 3.000 okupljenih Vladimir Nožarić je rekao da je nedopustivo da najstarija generacija nosi najveći teret krize i da odlazak u mirovinu znači odlazak u siromaštvo. To nije u interesu nikome, pa ni sadašnjim radnicima - budućim umirovljenicima. Tradicionalni 19. susret umirovljenika Krapinsko-zagorske županije održan je na Dan državnosti 25. lipnja u Mariji Bistrici. Na središnjem Trgu Ivana Pavla II. okupilo se oko 3.000 umirovljenika i brojnih gostiju među kojima su bili zamjenik predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Nožarić, županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak, predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Stjepan Šimag, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Krapinsko zagorske županije Josip Kovačić, načelnik općine Marija Bistrica Stjepan Muhek. Otvarajući svečani skup član Izvršnog odbora Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Josip Martinac je naglasio da se ovi susreti održavaju u povodu Dana državnosti, da se njima podsjećamo na teške dane Domovinskog rata, da u Svetištu Majke Božje Bistričke prisustvuju svetoj misi, ali i da ukazuju i na težak materijalni položaj velikog broja umirovljenika koji žive u siromaštvu. Ističući podatak da čak 16.000 umirovljenika u ovoj županiji prima mirovine manje od 2.000 kuna, Martinac je rekao da je to 40 posto od ukupnog broja, te da je to zabrinjavajuće stanje koje treba što prije mijenjati. On je posebno upozorio da mirovine u Hrvatskoj svake godine zaostaju za više od jedan posto za plaćama i da su sada spale na svega 39 posto u odnosu na prosječnu plaću. Martinac je spomenuo i problem s izgradnjom doma za umirovljenike i starije osobe u Zaboku. Htjeli smo da to bude dom koji bi mogli koristiti i najsiromašniji, bez obzira na visinu njihove mirovine. No, projekti se mijenjaju, izgradnje još nema, ali mi nastojimo da se to pitanje ipak pokrene s mrtve točke, kazao je Marinac. Skup je potom pozdravio načelnik općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, a županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak uputila je srdačne pozdrave u ime Županije i u svoje osobno čestitala Dan državnosti i zaželjela ugodno druženje svim umirovljenicima koji su se okupili na Susretima. Znamo da umirovljenici teško žive, ali je najvažnije da se pokrene gospodarstvo jer jedino na taj način možemo rješavati materijalne probleme. Mi u Krapinsko-zagorskoj županiji u granicama svojih mogućnosti pomažemo umirovljenicima i izdvajamo onoliko sredstava koliko

možemo. Sudjelujemo i u financiranju ovih Susreta, podsjetila je Borovčak. Pokušat ćemo riješiti i pitanje gradnje Doma umirovljenika u Zaboku i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. No, želimo također nastaviti organizirati i pomoć kući starim i nemoćnima, kazala je Borovčak. Član Predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika i predsjednik HSU-a Krapinsko-zagorske županije Josip Kovačić pozdravio je okupljanje umirovljenika i u ime predsjednika HSU-a Silvana Hrelje. Podsjetio je da je HSU na prošlim izborima osvojila tri zastupnička mjesta u Saboru te da su naknadno dobili još jedno i da sada imaju četiri saborska zastupnika, više nego ikad prije. Podsjetio je da je usklađivanje rasta mirovina bilo ukinuto, ali da je sada vraćeno i da će u rujnu biti novo. Na kraju ove godine bit će isplaćena i zadnja rata duga umirovljenicima, a u programu smo imali i ukidanje zastupničkih mirovina. To je i ukinuto, rekao je Kovačić i naglasio da time ispunjavaju svoja izborna obećanja. Kovačić je naveo i da u Krapinsko-zagorskoj županiji ima 33. 800 umirovljenika te da je prosječna mirovina svega 1.963 kune. To je za oko 200 kuna manje nego što je prosjek u Hrvatskoj. I mi smo time nezadovoljni i očekujemo da će se to stanje poboljšati, zaključio je Kovačić. Na kraju je srdačne pozdrave u ime vodstva Matice umirovljenika Hrvatske, njenog predsjednika Josipa Vinceka i svoje osobno ime uputio zamjenik predsjednik Matice Vladimir Nožarić i čestitao Dan državnosti. S posebnim zadovoljstvom mogu istaknuti da je Matica umirovljenika Krapinsko-zagorske županije, na čelu s predsjednikom Stjepanom Šimagom, među najboljim županijskim organizacijama Matice u cijeloj Hrvatskoj i da služi za primjer mnogim drugima. Ovdje imate dobre programe oko kojih se okupljaju brojni umirovljenici, ali ste poznati i po tome što pomažete svojim članovima da lakše prebrode teškoće i siromaštvo. Uspostavili ste i dobru suradnju sa lokalnom i županijskom vlašću, a posebno i sa Hrvatskom strankom umirovljenika u obostranom interesu. Nedavno ste i promijenili svoj naziv i umjesto Saveza postali Matica umirovljenika Krapinsko-zagorske županije što na svoj način iskazuje i pripadnost Matici umirovljenika Hrvatske, rekao je Nožarić. On je podsjetio na brojne inicijative Matice za rješavanje aktualnih problema umirovljenika koji teško žive jer je prosječna mirovina svedena na svega 39,35 posto prosječne plaće. Tražimo da se mijenja Švicarska formula za usklađivanje rasta mirovina, dogovaramo formiranje Novog vijeća za umirovljenike i starije osobe, a predložili smo i Deklaraciju o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije dobi. Mi ne tražimo ništa drugo za umirovljenike osim onog što postoji u europskim zemljama. Ali ne možemo dopustiti da upravo mi, najstarija generacija nosimo najveći teret krize i da odlazak u mirovinu znači odlazak u siromaštvo. To nije u interesu nikome, pa ni sadašnjim radnicima, budućim umirovljenicima. Poručujemo svima da su naše mirovine ekonomska kategorija i zarađeni prihod, a ne socijalna pomoć na što nas neki žele svesti. Na kraju susreta umirovljenici su prisustvovali zajedničkoj Svetoj misi u Marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke. S. Tomašević


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

7

MATICA UMIROVLJENIKA GRADA ZAGREBA

Svečano obilježena 40. obljetnica osnutka Matica umirovljenika Grada Zagreba svečano je 20. lipnja ove godine obilježila 40. obljetnicu od svog osnutka i uspješnog rada. Svečanoj sjednici u prigodi jubileja prisustvovali su zamjenik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Nožarić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, pročelnica Ureda za socijalnu skrb i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna, gosti iz Slovenije i BiH, iz Crikvenice i brojni drugi. Predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba Marija Ka- umirovljenika Hrvatske bila je dobra kao i sa Sindikatom umirovlebota podsjetila je da je osnivačka skupština bila 31. ožujka ljenika, Crvenim križem, a potom i sa HSU. 1972. godine kada su se 18 udruga umirovljenika, usvajanjem Sudionike svečane sjednice srdačno je u ime MUH, njenog Statuta udružile dragovoljno u Maticu umirovljenika Grada Za- predsjednika Josipa Vinceka i svoje osobno ime pozdravio i greba, kao u svoju zajednicu. čestitao im jubilarnu – 40 obljetnicu formiranja zamjenik predTijekom godina matičini programi bili su uglavnom program sjednika Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Nožarić. pomoći i samopomoći, program rekreacije, oporavka i odmora, Želim istaknuti da je zagrebačka Matica sa svojih 28 udruga program rada klubova i podružnica, program edukacije, kulture značajna snaga Matice umirovljenika Hrvatske i da se i svi mi i zabave. ponosimo obljetnicom koju obilježavate i rezultatima koje u aktivTrenutačno Matica umirovljenika Grada Zagreba ima 28 člani- nostima zajedno postižemo. ca sa oko 15.000 članova. Promjenama u društvu, spomenula je Matica je dala i niz inicijativa za rješavanje aktualnih problema Kalebota, izgubili smo neke povlastice za koje se Matica izborila, umirovljenika koji teško žive jer je prosječna mirovina svedena kao što je besplatni gradski prijevoz nakon navršenih 65 godina na svega 39,35 posto prosječne plaće. To je najniže u Europi i života, jer sada to više nije automatski nego prema prihodima. protiv toga ćemo se nastaviti zajednički boriti. Prema gradskim odlukama sve udruge umirovljenika besplatno Dvije i pol godine mirovine su bile zamrznute i njihova vrijedsu koristile prostor u mjesnim samoupravama, a prostore grada nost je realno padala na najniže grane. Pozitivno je to što su su minimalno plaćale. Međutim, i to nam se pomalo gubi jer sva- odmrznute, ali samo 0,85 posto povećanja su mrvice koje su kodnevno nam s terena stižu uznemirujuća upozorenja, o podi- posljedice primjene nepravedne Švicarske formule za usklađizanju najma, a i otkazivanja prostora. vanje njihovog rasta. Matica je godinama upozoravala da treba Rad Matice u protekle dvije godine otežan je zbog lošeg sta- mijenjati tu formulu koja stvara sve veće i nepodnošljive razlike nja u ekonomiji zemlje. Sredstva za naše programe iz proračuna između prosječne mirovine i prosječne plaće. Grada sve su manja, pa članice već uvelike osjećaju pomanjkaMoram istaći da se Matica, više nego ikad prije, potpuno otvorinje sredstava, a time je ugroženo i ostvarivanje naših programa. la za suradnju sa Vladom i Saborom, sa predstavnicima županijUnatoč razumijevanju, ne možemo da se ne upitamo, da li je skih, gradskih i lokalnih vlasti, ali i svim parlamentarnim strankapravedno da najveći teret recesije podnose upravo umirovljenici. ma iz vlasti i oporbe, samo s jednim ciljem da to bude u interesu Imamo razumijevanja za teško stanje u ekonomiji, za more neza- umirovljenika. U tom okviru smo posebno unaprijedili suradnju i poslenih, ali ne i za loše pretvorbe, za propast nekada uspješnih sa Hrvatskom strankom umirovljenika, rekao je Nožarić i podsjepoduzeća, u kojima smo većinom i sami radili. Predsjednica Mati- tio da je Matica predložila i formiranje Novog Nacionalnog vijeća ce umirovljenika Grada Zagreba napomenula je da je Matica una- za umirovljenike i starije osobe kao i Deklaraciju o osnovnim toč svim teškoćama ostvarila sve ono što su planom zacrtali. i neotuđivima pravima umirovljenika i osoba starije dobi. Još Sve manifestacije što su se tijekom 40 godina održavale, aktu- jednom vam čestitam jubilej i želim da u idućem razdoblju bar alne su i danas osim što smo ih proširili i osuvremenili. Nastavljen dijelom osjetimo drugačiji i pravedniji odnos prema nama umije program računalnog obrazovanja, uvedeni su besplatni pravni rovljenicima koji do sada nose najveći teret gospodarske krize, savjeti za naše članove, sudjelujemo na svim manifestacijama upozorio je na kraju Nožarić. u gradu i šire. Koncert upriličen uz Međunarodni dan starijih Poslije svečane održan je radni dio sjednice na kojem su osoba što je održan pod znakovitim nazivom «Grad umirov- usvojeni novi Statut i novi Poslovnik Matice kao i Program rada ljenicima - umirovljenici voljenom gradu», bio je biser volonter- za ovu godinu. Predviđeno je da će se organizirati brojne sociskog rada pod pokroviteljstvom Grada. Kruna naših uspješnih jalno-humanitarne, kulturno-umjetničke, zabavne i sportsko reprograma, svakako su «Dani kreativne aktivnosti i aktivnosti otvorenih vrata», projekt u kou radionicama. U Programu jem su sudjelovale sve članice rada istaknuto mjesto zauzima Matice. i pružanje pravne pomoći člaUz navedene programe članovima. Matica će surađivati nice Matice imaju 14 kreativnih sa svima tko će ponuditi suradradionica a svoj kreativni rad nju a u cilju promocije i unapreprikazale su upravo na «Daniđenja rada Matice i povećanja ma otvorenih vrata» održanih članstva kao i poboljšanja fiuz visoko pokroviteljstvom nancijske situacije u Matici. predsjednika RH dr. Ive JosipoNa svečanosti u Preradovića. vićevoj ulici izveden je bogat Na kraju je napomenula je da kulturno - umjetnički program je Matica u protekle dvije godine u kojem je sudjelovao pjevački ostvarila niz dobrih kontakata zbor «Prečko «. sa susjednim državama Slovenijom i BiH. Suradnja s Maticom Vladimir Nožarić govori na svečanoj sjednici Matice grada Zagreba Jozo PETRIČEVIĆ


8 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. RAZGOVOR SA ZVONIMIROM ŽLOFOM, PREDSJEDNIKOM ZAJEDNICE UDRUGA UMIROVLJENIKA SISAČKO- MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

I PUČKE KUHINJE SU NAŠA STVARNOST Naš sugovornik Zvonimir Žlof, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije, rođen je 29. ožujka 1940. godine u Ilovi, Kutina, po zanimanju je inženjer elektrotehnike, a školovanje je završio u Kutini i Zagrebu. Radni vijek proveo je od 1957 – 1972 u tvornici «Rade Končar» Rijeka u brodogradnji na mjestu šefa terenskih radilišta (Lošinj, Pula, Zadar, Tivat, Beograd, Sremska Mitrovica.) Godine 1972. zaposlio se u Riječnom brodarstvu Dunavski Lloyd u Sisku i u njemu proveo sve do mirovine 2000. godine. Radio je na poslovima šefa razvoja, direktora radne zajednice, direktora «Brodoremonta» Sisak za vrijeme Domovinskog rata itd. Za vrijeme radnog vijeka od 41 godine, 6 mjeseci i 23 dana primio je brojna priznanja za gospodarsku djelatnost u više navrata u Rijeci i Sisku.

Izvan naše organizacije nalazi se popriličan broj umirovljenika. Zašto je to tako? - Razlog što nisu više članovi kroz udruge do Matice su razne udruge u velikim sistemima, (dobivaju raznu pomoć), nedostatak sredstava za bolje rješavanje pitanja, apatija članova zbog teškoća i poskupljenja osnovnih životnih troškova.

Od kada ste angažirani u umirovljeničkoj organizaciji. I zbog čega? Koje ste sve funkcije obavljali i kakve trenutačno obavljate u umirovljeničkoj organizaciji - pitamo našeg sugovornika? - Član u Udruzi umirovljenika Sisak sam od 2001. gorine radi želje da dam svoj doprinos radu udruge i druženju ljudi treće životne dobi. Godine 2008. sam na mjestu predsjednika Udruge umirovljenika grada Siska, a 11. svibnja 2012. izabran sam treći mandat (mandat je po dvije godine). Na Izbornoj skupštini 17. svibnja 2012. izabran sam za predsjednika Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije.

Čime su vaši članovi posebno zadovoljni - što ih nervira, na što su osjetljivi i preosjetljivi? - Članovi su pretežno zadovoljni druženjima, izletima, aktivnostima kroz sekcije u Udruzi, a nervira ih i osjetljivi su što se sve te aktivnosti ili većina njih odvija samofinanciranjem.

Koliko Vaša županija ima stanovnika, a koliko umirovljenika? Kako ste organizirani, koliko imate udruga, podružnica, klubova, ukratko - Županija u brojkama? - Županija Sisačko-moslavačka prema zadnjem popisu broji 179.087 stanovnika u šest gradova i 13 općina. Umirovljenika je oko 40.000, od toga 4000 je organizirano u Zajednicu udruga.

Imali kod vas gladnih? - Da budem do kraja iskren - ne mogu vam precizno odgovoriti. Mi smo proveli određeno anketiranje po udrugama na nivou županije – ali teško je to reći jer nema nitko, ama baš nitko prave podatke o tome. Jednostavno ta evidencija nam je loša. Kako kao čovjek gledate kada ljudi kopaju po kontejnerima? To mi je najteže - ja to svaki dan na tržnici vidim. To su teške stvari posebno za nas koji smo 40 i više godina svoje pošteno odradili. Što kažete o pučkim kuhinjama? One su danas naša stvarnost. Da li nam one trebaju ili ne trebaju. Dakako da trebaju s obzirom na trenutačnu stanje u nas. Nedavno sam imao susret s našim biskupom pa smo i na tu temu porazgovarali. Kazao sam mu da se moramo malo više povezati i vidjeti kome sve mi pomažemo. Ne smije se desiti da jedan dobije tri pomoći a onaj tko treba ne dobije ništa jer ne zna tražiti.

Zvonimir ŽLOF

U čemu se sve ogleda briga Vaše organizacije za svoje članove. Brinete se za stare i nemoćne, bolesne, i one čije je imovinsko stanje, to jest mirovina ponižavajuća? - Briga se vodi i organizira kroz komisije Udruge. Naša Udruga u Sisku rad organizira kroz 13 podružnica, a na nivou Udruge kroz komisije i to: Komisija za socijalnu skrb, Komisija za sport (kuglanje, pikado, šah, streljaštvo, belot) i Komisija za druženje i izlete. Nastojimo pomoći najugroženijima što je u ovoj situaciji, nedostatka sredstava, vrlo složen problem. No, povremenim obilaskom i kontaktom sa najugroženijima stvari se nastoje poboljšati. Vaša županija prepoznatljiva po svom socijalnom programu, brizi za ljude treće dobi, zar ne? - Županija i grad nastoje u skladu s trenutnom situacijom pomoći ali očekujući bolju situaciju s privredom Grada i Županije bit će i mogućnosti za bolju i konkretniju pomoć.

Socijalni slučajevi Kako rješavate socijalne i materijalne nevolje ljudi treće dobi, Vaša iskustva? - Socijalne slučajeve uz materijalne nevolje nastojimo riješiti obilaskom članova i anketiranjem, te nakon pronalaženja sredstava pomažemo barem za blagdane. Nedaća umirovljeničkih je na pretek. Gdje vidite njihovo rješenje? - Teškoća umirovljenika je mnogo, od materijalnih, zdravstvenih, tako i nedostatka kriterija za pomoć naše populacije. Rješenje vidimo u podizanju gospodarskih aktivnosti, čišćenju fondova umirovljenika od izdvajanja koja opterećuju, a ostaviti samo umirovljenike koji su uplaćivali doprinose za vrijeme svog cjelokupnog radnog staža i tako stekli pravo na mirovine.

Na domove se čeka od pet do sedam godina Bez promjena gospodarske politike, to jest bez poticanja nove proizvodnje i proizvodnog zapošljavanja i jačanja sveukupne poslovne aktivnosti mirovine zacijelo ne mogu biti veće nego što jesu. Stoji li takva ocjena? - Iz prethodnih ocjena nedvojbeno proizlazi da se treba povećati BDP, zaposliti veći broj nezaposlenih i mladih ljudi. Broj domova umirovljenika u Županiji, koliko starijih osoba živi u njima? Koliko se čeka na mjesto u domu? Imaju li umirovljenici dovoljno sredstava da plate smještaj u domu umirovljenika? - U Županiji ima nekoliko domova za starije i nemoćne, a ima i sve više privatnih domova čije su cijene previsoke. U Domu Sisak na čekanju je 1500 kandidata, a čeka se od 5 do 7 godina. Pitanje plaćanja je najveći problem zbog niskih mirovina. - Suradnja s vodstvom gradova, odnosno županije - ima li vlast sluha za vaše nedaće? - Suradnja sa lokalnim vlastima je dobra, ali uvijek može biti bolja. Naša Županija je 2011. godine donijela odluku o proglašavanju 1. prosinca Županijskim danom umirovljenika i osoba starije životne dobi što je prošle godine i prvi put obilježeno. Suradnja bi bila i bolja da se gradovima i žu(nastavak na 9. stranici)


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

9

(nastavak sa 8. stranice)

Krapina

Razgovor s ministrom Mrsićem - Nedavno smo se u Sisku susreli s ministrom rada i mirovinskog sustava prof dr Mirandom Mrsićem. Želio je razgovarati isključivo s nama, umirovljenicima članovima Matice, bez prisutnosti predstavnika stranaka. Nazočila je samo naša županica kao domaćin što je i normalno. Susret je protekao u ležernoj atmosferi - bez protokola, kaže predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije. Bilo je posebno govora o Deklaraciji o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije dobi što ju je prije dvije godine predložila Matica. Ministar je kazao da će Deklaracija biti jedna od prvih točaka dnevnog reda Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje će se formirati uskoro. On je također ponovio da nikakvih teškoća s isplatom mirovina neće biti. One su takve kakve jesu- niske, ali su sigurne. Sisački umirovljenici sugerirali su ministru Mrsiću da je potrebno izmijeniti više odredbi Zakona o udrugama, primjerice onu da tri osobe mogu osnovati Udrugu. Kriteriji su neshvatljivi. Ministar se s tim složio. Najkraće, tijekom susreta mi nismo kukali da odmah kažem - ali moramo zaštititi svoja stečena prava.

panijama odrede kriteriji za sredstva za one koji su svoj doprinos za ovo što danas imamo uložili. Kako surađujete su humanitarnim i drugim nevladinim organizacijama, s Crvenim križem, Karitasom, itd? - Suradnja s humanitarnim organizacijama je dobra, ali uvijek su problem sredstva koja udruge nemaju a slična je stvar i sa humanitarnim organizacijama. Imate li iskustava koja mogu biti korisna nekim drugim našim umirovljeničkim sredinama? - Dva puta godišnje na nivou Županije održavaju se pod pokroviteljstvom Županije susreti kulturno umjetničkog stvaralaštva (ove godine održani su u Jasenovcu 1. svibnja), sportski susreti umirovljenika tijekom listopada 2012. bit će održani u Sisku i to u šahu, kuglanju, streljaštvu, pikadu i belotu. Također se organiziraju i pojedinačni susreti među udrugama i podružnicama.

Suradnja Matice i udruga je dobra Kako ocjenjujete suradnju Matice i njenih udruga. Što je u toj suradnji dobro, a što nije i što bi valjalo uraditi da ona bude bolja? - Suradnja Matice sa udrugama je dobra a bit će i bolja ako svi mi tome damo svoj doprinos, a i kroz Zajednice umirovljenika bolje se informiramo. Matica umirovljenika Hrvatske uvela je jedinstvenu člansku iskaznicu o popustima za kupnju roba i usluge? Kakvo je zanimanje kod vas u županiji za to? S kojim ste sve firmama vi potpisali ugovore? - Jedinstvena članska iskaznica dobro je primljena, zanimanje se svakodnevno povećava, ali držim da tu na nivou udruga nismo dovoljno učinili. Pratite li naše glasilo list HUL - koliko se primjeraka distribuira u županiji? - Hrvatski umirovljenički list se prati sa zanimanjem, a još bi se više pratio da i mi dostavljamo informacije sa terena i da se Matica pojavi na važnim događajima na našem području. Temeljni cilj vaše organizacije umirovljenika u ovoj godini? - Briga i skrb za umirovljenike i poboljšanje njihova standarda, sudjelovanje u raspravama o umirovljeničkoj problematici od Grada, Županije i Republike. Sve učiniti da naš preostali dio života provedemo bolje i snošljivije. Jozo PETRIČEVIĆ

RAZMI©LJAJMO O LIJEPIM STVARIMA Udruga – to je moj život odmah iza moje obitelji. Volim vidjeti zadovoljna lica naših članova, smijeh, pjesmu i ples na izletima i druženjima Ne želim misliti o ružnim stvarima koje su zbilja naše svakodnevnice. Poskupljenja kojima nas obasipaju, vijesti putem naših medija, neprekidne glasine o bolestima poznanika i dragih nam osoba, umiranjima….. Želim misliti samo o lijepim stvarima, o onome što nas čini sretnima u našim obiteljima i članovima naše Udruge. A Udruga – to je moj život odmah iza moje obitelji. Volim vidjeti zadovoljna lica naših članova, smijeh, pjesmu i ples na izletima i druženjima. Mi već zaista imamo prilično muke kod odabiranja odredišta za naše izlete, jer smo sva poznata izletišta i destinacije u Lijepoj našoj, pa i onima bližima u inozemstvu već prošli. Obzirom da nam pristižu novi članovi, neka odredišta smo odlučili ponovno posjetiti ove godine. Naime, naša Komisija za kulturno-prosvjetni rad, šport i rekreaciju, početkom svake godine pa tako i ove, nudi program izleta, druženja i ljetovanja. Tako ove godine imamo u programu deset jednodnevnih i dva dvodnevna izleta, četiri druženja plus druženje u Mariji Bistrici povodom Susreta umirovljenika naše županije, te ljetovanja na moru u predsezoni i posezoni. Našim članovima omogućujemo izlete, ako su skuplji od 200 kuna, platiti na dva obroka, a ljetovanja na deset obroka. Ove godine ćemo proslaviti i 65-godišnjicu osnivanja naše Udruge – najdugovječnije u našoj Županiji. Sada ću pisati o jednom izletu, koji se posebno dojmio članova – izletu u Sarajevo. U organizaciji „Potočki promet“ d.o.o. Poslovnica Krapina, krenuli smo ujutro 20. travnja u četiri sata iz Krapine prema Sarajevu. Osam sati putovanja prošlo je kao tren sa turističkim vodičem koji nam je ukazivao na sve važno putem kojim smo prolazili kroz Bosnu do Sarajeva. Po dolasku u glavni grad B i H smjestili smo se u hotel „Holywood“ i nakon toga smo sa lokalnim vodičem autobusom prošli kroz grad, gledajući usput znamenite građevine. U hotel smo se vratili predvečer, a nakon večere je bio ples. Veselju uz glazbu nije bilo kraja. Domaćini su bili veoma gostoljubivi – počevši od osoblja hotela do glazbenika. Drugo jutro smo nakon doručka otišli do parka prirode Vrelo Bosne na Ilidžu. Dojmila nas se prekrasna priroda, te rijeka Miljacka uz koju smo se šetali te zatim se vratili na Baščaršiju. Tu nisu izostali poznati čevapi i druge delicije. Slobodno vrijeme smo iskoristili za kupnju, nakon koje smo otišli na ručak. U poslijepodnevnim satima krenuli smo kućama, opraštajući se teška srca od ovog prekrasnog grada čije ime se pronijelo svijetom zbog strahota izazvanih ratom. Naš povratak za Krapinu protekao je u posebno veselom raspoloženju zahvaljujući našoj tajnici Nataši. Vicevi, šale, pjesma, smijeh – sve do Krapine. Bilo je nezaboravno. Sve je to dokaz da su nam unatoč godinama srca još mlada. Godine su prohujale, ali ljubav prema dragim ljudima ostala je ista. Zbog toga ne smijemo razmišljati o ružnim stvarima. Uživajmo u svakom trenutku života koji nam preostaje. Naš slijedeći izlet bio je 26. svibnja u Arboretum – Vočji Potok - Ljubljana (Slovenija). Bilo opet lijepo i nezaboravno. Zdenka Grilec – Udruga Krapina


10 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. Međužupanijski sportski susreti

Krapinske Toplice

Ukupni pobjednik Koprivničko-križevačka županija Osamnaesti sportski susreti umirovljenika četiriju županija - Međimurske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke, koji su održani u Gornjoj Dubravi i Čakovcu, bili su izuzetno uspješni za umirovljenike – sportaše iz Koprivničko-križevačke županije. Od četiriju disciplina oni su osvojili tri prva mjesta, što im je donijelo i titulu sveukupnog pobjednika. Prva su mjesta osvojena u šahu, streljaštvu i kuglanju, dok su njihove igračice pikada zauzele četvrto mjesto. U ovoj su disciplini pobijedile natjecateljice iz Varaždinske županije. U ukupnom poretku iza koprivničko-križevačke županije plasirali su se predstavnici varaždinske županije, treći su međimurci, a četvrto mjesto pripalo je umirovljenicima iz bjelovarsko-bilogorske županije, koji su nakon stanke zbog unutarnjih problema, ponovo postali sudionici ovih susreta. Domaćini i organizatori susreta bili su umirovljenici međimurske županije, čiji je predsjednik Franjo Kravarščan na početku zaželio sudionicima uspjeh na igrama, dok se neposredno prije proglašenja rezultata umirovljenicima obratio i župan međimurski Ivica Perhoč, izrazivši zadovoljstvo što je ova županija mogla pružiti domaćinstvo i financijsku pomoć 18. međužupanijskim sportskim susretima umirovljenika. Predsjednik Saveza udruga umirovljenika Koprivničko-križevačke županije Ivan Matušin, primajući pobjednički pokal, zahvalio je svima na sudjelovanju i čestitao sportašima na uspjehu, te ujedno pozvao sve na što kvalitetnije pripreme za slijedeće sportske susrete umirovljenika kojima će 2013. godine domaćin biti upravo ova županija. Na kraju su bile i riječi pohvale za domaćina – osoblju restorana „K Jeleni“ u Gornjoj Dubravi, koja čestu ugošćuje upravo umirovljenike na njihovim proputovanjima. Poretka po disciplinama ekipno i pojedinačno:

Pikado: 1.Varaždinci 2. Međimurci 3. Bjelovarčani 4. Kc-Kž, pojedinačno: 1. Slavica Pintarić Vž, 2.Marija Kunjek Bj, 3.Franciska Kovačić Čk.

Šah: 1.Kc-Kž, 2.Vž, 3.Čk, 4. Bj, pojedinačno: 1.Mladen Lazarević Kc-Kž, 2.Radoslav Jerbić Vž, 3.Ivan Fodor Čk. Streljaštvo: 1. Kc-Kž, 2. VŽ, 3.Čk, 4. Bj, pojedinačno: 1.Miroslav Blažek Kc-Kž, 2.Branko Belani Kc-Kž, 3.Ljubomir Bistrović Čk.

Kuglanje: 1.Kc-Kž, 2.Bj,.3.Vž, 4.Čk, pojedinačno: 1. Antun Bionda Kc-Kž, 2.Nikola Pucarin Bj, 3. Marijan Maljak Kc-Kž. Sveukupno: 1. Kc-Kž, 2.Vž, 3. Čk, 4. Bj.

Svi sudionici sportskih susreta

Stjepan Kramar

Udruga s više od 400 članova Udruga umirovljenika Krapinske Toplice okuplja preko 400 članova i taj broj se iz godine u godinu povećava. U našoj evidenciji ima članova koji ne žive u našoj općini, ali su prepoznali naš rad, zalaganje i uspjehe te su postali naši članovi. To nas jako veseli. Naši umirovljenici su vrlo skromni, vrijedni i rado se odazivaju na naše pozive i druženja koja su skromna, ali vesela i raspjevana. Putovali smo Lijepom našom, a i dalje. Obišli smo niz bisera naše domovine – od Plitvičkih jezera, našeg mora, Međimurja, Podravine te ravne Slavonije. Obišli smo i Vukovar, Ilok, a ove godine namjeravamo posjetiti Đakovo u doba čuvenih „Đakovačkih vezova“. Jasno, obišli smo i naše zeleno Zagorje. Rad svih članova našeg odbora je volonterski. Radimo bez naknade – od našeg predsjednika Josipa Martinca, tajnice Terezije Cvek do svih članova odbora! Kad završi neki izlet svi smo sretni jer sve prolazi u redu i bez problema. Najteže nam je što nemamo dovoljno prostora za rad jer nam je prostor u Domu kulture premali. Zbog toga druženja moramo prebaciti u druga mjesta. Eto, i ove godine smo godišnju skupštinu održali 20. travnja 2012. u Đurmancu, u restoranu „Kod Žarka“. Ipak nadamo se da će se jednom riješiti ili sagraditi prostor u kojem će biti mjesta i za nas. Želimo da se naš broj još poveća, da još dugo budemo složni i da svi zajedno provedemo još mnogo ugodnih trenutaka. Katica Lovrenčić

In memoriam ANTUN ŠMITPETER 1931.- 2012. U Kaptolu je 10. lipnja umro Antun Šmitpeter, jedan od najaktivnijih umirovljeničkih aktivista na području Požeško-slavonske županije. Za aktivna rada u PPK KUTJEVO iz kojeg je umirovljen bio je na različitim funkcijama, što je nastavio i kao umirovljenik. Stizao je biti svugdje, i u vatrogascima, lovcima, sportašima, vinogradarima, vinarima i voćarima i isticao se samoprijegornim radom. Kao Čeh bio je i u Češkoj besedi, a umirovljenike Kaptola vodio je kao višegodišnji predsjednik. I smrt ga je zatekla kao počasnog doživotnog predsjednika Udruge Kaptol. Na pogrebu na groblju Kaptol od njega su se oprostili brojni mještani. I ne samo oni, jer je svojim aktivnim i humanitarnim radom mnoge za života zadužio. Antun Šmitpeter rođen je u Kaptolu 23. rujna 1931. u kojem je neprekidno stvarao bolji život, ne samo za sebe, već i za sve oko sebe. Stoga će svima njegov lik ostati u lijepom sjećanju. Bio je blag i drag čovjek, koji nikada nije iskazivao ljutnju ili bijes, čak ni prema onim malobrojnima koji su mu bili manje skloni. Antun je za svakoga imao lijepu riječ utjehe, pa će njegov odlazak osjetiti svi koji su ga poznavali, a ponajprije obitelj i rođaci. Na groblju se iz mnogih usta čulo: „Hvala ti Antune za sve što si učinio i neka ti je laka ova zemlja“. Milan Griva


HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

CROATIAN INSTITUTE FOR HEALTH INSURANCE

VODI» OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU GODINA VI. - BROJ 55 - SRPANJ 2012.

IZ SADRŽAJA: OSTVARIVANJE PRAVA NA DENTALNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU UVODNI DIO 1. PRIMARNA RAZINA 2. OSNOVNA DENTALNA ZAŠTITA OSIGURANIH OSOBA IZNAD 18. GODINA II. SEKUNDARNA I TERCIJARNA RAZINA

OSTVARIVANJE PRAVA NA DENTALNU ZDRAVSTVENU ZA©TITU Uvodni dio U broju za lipanj 2012. godine obrađena je tema u vezi Ostvarivanja prava na dentalnu zdravstvenu zaštitu u kojem su obrađen prava na dentalna pomagala u skladu sa novim Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima („Narodne novine“ broj 7/2012., 14/2012., 23/2012., 25/2012. i 45/2012.), koji je u primjeni od 1. ožujka 2012. godine. U ovom prilogu za srpanj 2012. godine obrađuju se standard prava u dentalnoj medicini u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno vrstu postupaka iskazanu po dobnim skupinama osiguranih osoba HZZO-a (košarica dentalnih usluga HZZO-a). Pravilnikom o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 43/10., 71/10., 78/10., 88/10., 1/11., 6/11., 48/11., 50/11., 61/11., 126/11., 153/11. i 38/11.) utvrđen je standard prava na dentalnu zdravstvenu zaštitu kojeg osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

1. Primarna razina Dentalna zdravstvena zaštita ostvaruje se na razini primarne zdravstvene zaštite kod izabranog doktora dentalne medicine koji provodi polivalentnu dentalnu zdravstvenu zaštitu koja uključuje preventivu, liječenje (konzervativu) i izradu dentalno protetskih radova. Standardni broj osiguranih osoba HZZO-a po pojedinom timu dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) iznosi 2.200 osiguranih osoba. Tim dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) - (doktor dentalne medicine i medicinska sestra – SSS/stomatološki asistent) provodi dentalnu zdravstvenu zaštitu uključujući i dentalno-protetske postupke i dentalna pomagala, te je obvezan iskazati najmanje 20% bodova za izrađena dentalno-protetska pomagala mjesečno, što znači da se od ukupnog mjesečnog broja bodova za tim

sa standardnim brojem osiguranih osoba, a koji iznosi 2592 boda, najmanje 518 bodova mora odnositi na dentalno-protetske postupke, a 518 bodova na obvezne preventivne postupke. Navedeno izvršenje iskazuje se razmjerno broju i dobnoj strukturi ugovorenih osiguranih osoba HZZO-a po pojedinom timu. Košarica dentalnih usluga HZZO-a Standard postupaka i usluga u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) utvrđen je po dobnim skupinama osiguranih osoba HZZO-a do 18. godine, iznad 18. godine do 65. godine i iznad 65. godine kako slijedi: 1. Osnovna dentalna zaštita djece do 18 godina a - palijativna dentalna zaštita djece do 18 godina ŠIFRA

PALIJATIVNA DENTALNA ZAŠTITA

11031

Prvi dentalni pregled

11032

Kontrolni dentalni pregled

11601

Konzultacija doktora dentalne medicine

45394

Impregnacija ili zaštita zuba

52304

Liječenje rane (alveolitis- kompl. post ex)

52360

Neizravno ili izravno prekrivanje pulpe

52361

Vitalna amputacija

52371

Mortalna amputacija mliječnog zuba

52379

Trajno cementiranje ili skidanje krunice

52401

Incizija parodontalnog apscesa

52402

Trepanacija pulpnog kanala

52421

Konzervativno liječenje teškog nicanja umnjaka

88910

Površinska anestezija

88911

Lokalna inltracijska anestezija odnosno provodna anestezija

88941

Zaustavljanje krvarenja nakon ekstrakcije zuba

91101

Propisivanje lijekova na recept ili izdavanje uputnica

93001

Provizorni ispun iz cementa

93002

Prva pomoć (provizorij+lijek)

1


b - preventivna dentalna zaštita djece do 18. godina

ŠIFRA

POSTUPAK

PZZ70

Preventivni dentalnomedicinski pregled (prvi pregled) djece do 3 godine

PPZZ71

PPZZ72

2

Preventivni dentalnomedicinski pregled (prvi pregled) djece od 3 - 6 godina

Preventivni dentalnomedicinski pregled (prvi pregled) školske djece do 18 godina

OPIS POSTUPKA

Preventivni ponovni dentalnomedicinski pregled (recall) unutar 12 mjeseci za djecu do 18 godina

- Dentalno- medicinska anamneza - Pregled usne šupljine - Dentalno- medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, obojenje - Registracija ustanovljenog (zubni status) - Uklanjanje zubnih naslaga strojno ili ručno (obje čeljusti) - Čišćenje i četkanje zubnih lukova - Topikalna oridacija gelom i tekućinom

117,65

PPZZ74

Pečatni ispun (po zubu)

-Preventivni ispun po zubu (uključuje kompozitni ispun na jednoj plohi trajnih molara i mliječnih zuba, jetkanje i pečaćenje sura)

113,04

Ukupno bodovi (bodovi prema cijeni DTP-a)

- Dentalno-medicinska anamneza - Pregled usne šupljine - Dentalno-medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, obojenje - Registracija ustanovljenog(zubni status) - Savjetovanje roditelja s obzirom na važnost prehrane i oralne higijene, loše navike - Topikalna oridacija gelom i tekućinom

16,32

- Dentalno- medicinska anamneza - Pregled usne šupljine - Dentalno- medicinski pregled zuba s obzirom na karijes,nedostatke zubnog tkiva, obojenje - Registracija ustanovljenog (zubni status) - Savjetovanje roditelja s obzirom na važnost prehrane i oralne higijene, loše navike - Provjera higijene usta, motivacija i instrukcija za održavanje oralne higijene - Topikalna oridacija gelom i tekućinom

16,32

- Dentalno- medicinska anamneza - Pregled usne šupljine - Dentalno- medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, - Registracija ustanovljenog (zubni status) - Kontrola higijene usne šupljine - Kontrola plaka bojanjem i određivanje plak indeksa sa zapisom - Uklanjanje zubnih naslaga strojno ili ručno (obje čeljusti) - Čišćenje i četkanje zubnih lukova - Topikalna oridacija gelom i tekućinom - Upućivanje ortodontu po potrebi

PPZZ73

228,50

c - kurativna dentalna zaštita djece do 18 godina ŠIFRA

KURATIVNA DENTALNA ZAŠTITA

31006

Očitavanje obične intraoralne snimke zuba

31013

Očitavanje ortopantomografske snimke zuba

52301

Ekstrakcija jednokorijenskog zuba

52302

Ekstrakcija višekorijenskog zuba

52323

Ispun jednoplošni kod školske djece

52324

Ispun dvoplošni kod školske djece

52325

Ispun troplošni kod školske djece do 18 god.(ili dograđivanje krune s obručem ili s dentinskim vijkom)

52326

Ispun jednoplošni kod predškolske djece

52327

Ispun dvoplošni kod predškolske djece

52328

Ispun troplošni kod predškolske djece (ili dogradnja traumatizirane krune zuba)

52329

Poliranje ispuna

52356

Jetkanje cakline

52361

Vitalna amputacija pulpe

52370

Vitalna ekstirpacija pulpe i punjenje korijenskog kanala po kanalu kod predškolskog djeteta

52371

Mortalna amputacija mliječnog zuba

52372

Vitalna ekstirpacija pulpe i punjenje korj. kanala po kanalu kod školske djece do 18 god.

52373

Liječenje gangrene i punjenje korj. kanala po kanalu kod predšk. djece

52374

Liječenje gangr. i punjenje korj. kanala po kanalu kod šk. djece do 18 g.

52375

Odstranjivanje starog neodgovar. punjenja i ponovno punjenje po kanalu

91401

Izdavanje liječničke potvrde

91402

Izdavanje liječničke ispričnice

HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 2


Standardni materijal: - amalgamski ispun u području premolara i molara - kompozitni ispuni u interkaninom sektoru 3-3 - fosfatno-cementni ili staklenojonomerni-cementni ispuni djeci do 18 godina

b - preventivna dentalna zaštita osiguranih osoba iznad 18 godina

ŠIFRA

POSTUPAK

OPIS POSTUPKA

ZZ75

Preventivni dentalno -medicinski pregled (prvi pregled) osiguranih osoba starijih od 18 godina života

- Pregled usne šupljine jednom godišnje - Dentalno- medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, bilježenje bezubosti - Registracija ustanovljenog (zubni status) - Kontrola higijene usne šupljine - Uklanjanje zubnih naslaga strojno ili ručno (obje čeljusti) - Čišćenje i četkanje zubnih lukova - Odstranjivanje odstojećih ispuna

116,04

PZZ76

Preventivni ponovni dentalnomedicinski pregled (recall) unutar 12 mjeseci za osigurane osobe starije od 18 godina

- Dentalno- medicinska anamneza - Pregled usne šupljine - Uklanjanje zubnih naslaga strojno ili ručno (obje čeljusti) - Čišćenje i četkanje zubnih lukova - Dentalno- medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, obojenje - Registracija ustanovljenog (zubni status)

110,15

d - dentalno-protetska zaštita djece do 18 godina ŠIFRA

NAZIV POMAGALA*

KOLIČINA (po čeljusti)

52332

Lijevana nadogradnja

2

52344

Krunica metalna jednodjelna lijevana

2

52342

Fasetirana krunica

2

93004

Djelomična zubna proteza s bazom do 10 elem. akrilatna

1

93005

Djelomična zubna proteza s bazom preko 10 elem. akrilatna

1

93080

Reparatura proteze (prijelom i jedan elem.)

1

93081

Reparatura proteze s dva ili više elem.

1

* navedena dentalno-protetska pomagala utvrđena su brojem i rokom uporabe prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima

2. Osnovna dentalna zaštita osiguranih osoba iznad 18 godina a - palijativna dentalna zaštita iznad 18 godina

Ukupno bodovi (bodovi prema cijeni DTP-a)

c - kurativna dentalna zaštita osiguranih osoba iznad 18 godina

ŠIFRA

PALIJATIVNA DENTALNA ZAŠTITA

11031

Prvi dentalni pregled

11032

Kontrolni dentalni pregled

11601

Konzultacija doktora dentalne medicine

45394

Impregnacija ili zaštita zuba

52304

Liječenje rane (alveolitis-komplikacije post ex)

ŠIFRA 11031 11032 31006 31013 52301 52302 52374

52360

Neizravno ili izravno prekrivanje pulpe

52375

52379

Trajno cementiranje ili skidanje stare krunice

52401

Incizija parodontalnog apscesa

52402

Trepanacija pulpnog kanala

52421

Konzervativno liječenje teškog nicanja umnjaka

52484

Mjerenje stupnja klimavosti zuba po luku

88941

Zaustavljanje krvarenja nakon ekstrakcije zuba

52388 52372 88910 88911 52320 52321 52322 52329 52356

91101

Propisivanje lijekova na recept ili izdavanje uputnice

93002

Prva pomoć (provizorij+lijek)

KURATIVNA DENTALNA ZAŠTITA Prvi dentalni pregled Kontrolni dentalni pregled Očitavanje obične intraoralne snimke zuba Očitavanje ortopantomografske snimke zuba Ekstrakcija jednokorijenskog zuba Ekstrakcija višekorijenskog zuba Liječenje gangrene i punjenje kanala po kanalu Odstranjivanje starog neodgovarajućeg punjenja i ponovno punjenje Mortalna ekstirpacija i punjenje kanala po kanalu Vitalna ekstirpacija i punjenje kanala po kanalu Površinsku anesteziju Lokalna inltracijska anestezija odnosno provodna anestezija Ispun jednoplošni Ispun dvoplošni Ispun troplošni Poliranje ispuna Jetkanje cakline

Napomena: Standardni materijal za ispune: - amalgamski ispuni u području premolara i molara - kompozitni ispuni u interkaninom sektoru 3-3 - staklenojonomerni-cementi u interkaninom sektoru

HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

3


d - dentalno-protetska zaštita osiguranih osoba iznad 18. godina (pomagalo participira osigura osoba u skladu sa Zakonom i ostalim općim aktima HZZO-a)

ŠIFRA

NAZIV POMAGALA*

KOLIČINA (po KOLIČINA čeljusti) (po čeljusti) 18 – 65 god. iznad 65 god.

52332

Lijevana nadogradnja

2

2

52344

Krunica metalna jednodjelna lijevana

2

2

52342

Fasetirana krunica

2

2

52359**

Modicirana fasetirana krunica

2

2

52369**

Modicirana krunica jednodijelna lijevana

2

2

93004

Djelomična zubna proteza s bazom do 10 elem. akrilatna

1

1

93005

Djelomična zubna proteza s bazom preko 10 elem. akrilatna

1

1

93006

Metalna lijevana proteza djelomična

1

1

93008

Totalna zubna proteza –akrilatna

1

1

Totalna zubna proteza s metalnom bazom

1

1

93007**

II. SEKUNDARNA I TERCIJARNA RAZINA Dentalna zdravstvena zaštita ostvaruje se i na sekundarnoj i tercijarnoj razini Dentalnu zdravstvenu zaštitu u djelatnostima na sekundarnoj i tercijarnoj razini provode klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike, i poliklinike, ugovorni privatni zdravstveni radnici specijalisti u mreži i iznimno domovi zdravlja, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dentalna zdravstvena zaštita na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe HZZO-a ostvaruju na osnovi uputnice za specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu koju im izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite dentalne medicine. Standard za specijalističko-konzilijarnu dentalnu zdravstvenu zaštitu po specijalističkom timu utvrđuje su prema: - popisu djelatnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i specijalističke dijagnostike i standardnom broju osiguranih osoba po timu - kadrovskim i vremenskim normativima iz Popisa postupaka - općim aktima HZZO-a - popisu ortodontskih anomalija, postupaka i naprava u djelatnosti ortodoncije. Standard se utvrđuje po pojedinim specijalističkim djelatnostima dentalne medicine kako slijedi: Naziv djelatnosti

Standardni broj osiguranih osoba/spec. tim

93014

Podlaganje proteze

1

1

Red. Broj

93080

Reparatura proteze (prijelom i jedan elem.)

1

1

27.

Dentalna protetika

28.

Ortodoncija

93081

Reparatura proteze s dva ili više elem.

1

1

29.

Dentalna patologija i endodoncija***

450.000

30.

Oralna patologija***

450.000

31.

Parodontologija***

450.000

32.

Oralna kirurgija

200.000

150.000 8.0001

* navedena dentalno-protetska pomagala utvrđena su brojem i rokom uporabe prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima ** pravo na izradu navedenih dentalno-protetskih pomagala u primarnoj (polivalentnoj) zdravstvenoj zaštiti ima samo specijalist dentalne protetike, prema medicinskim indikacijama/uvjetima za ostvarivanje prava na pomagalo iz Popisa dentalnih pomagala koji je sastavni dio Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima.

*** ugovara se na regionalnoj razini kao i u ustanovama koje su do sada ugovarale te djelatnosti

BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Direkcija

za informacije obveznog zdravstvenog osiguranja

Margaretska 3, 10000 ZAGREB www.hzzo-net.hr

1

odnosi se na osigurane osobe Zavoda do 18 godina starosti

0800 7979 za informacije dopunskog zdravstvenog osiguranja

0800 7989

Za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent. Urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur. Veronika Laušin, dr. med.


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

15

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE Gajeva 2, 49 217 Krapinske Toplice Tel.: 049 383 100 Fax: 049 232 140 www.sbkt.hr

Spoj tradicije i moderne medicine

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice je suvremena bolnica za rehabilitaciju bolesnika s kardiološkim, neurološkim, reumatskim, ortopedskim oboljenjima te rehabilitaciju djece

POPUST ZA UMIROVLJENIKE Cijena 7-dnevnog programa – 1.540,00 kn Cijena 10-dnevnog programa – 2.200,00 kn

CIJENA PROGRAMA UKLJUČUJE:

smještaj u dvokrevetnoj sobi na bazi punog pansiona (doručak, ručak i večera) pregled liječnika zijatra pri dolasku 2 terapije dnevno (prema liječničkoj preporuci) korištenje bazena od kojih se jedan nalazi na samom izvoru ljekovite vode (jedan od rijetkih primjera u Europi) • mogućnost korištenja dodatnih terapija na uputnicu HZZO-a • • • •

Moguće nadoplate:

• jednokrevetna soba 95,00 kn po danu Napomena: Program vrijedi za hrvatske umirovljenike uz predočenje odreska od mirovine. Rezervaciju izvršiti: tel.: 049 383 373 ili na e-mail: ivana.bakliza@sbkt.hr

PreÆivljavanje najsiroma©nijih U bogatom bijelom svijetu jako su moderne ekspedicije u egzotične krajeve. Takva se putovanja onda snimaju i narodima se prodaju kao tv serije da se naučimo kako se treba snalaziti u divljini i kako preživjeti. Za čudo i kod nas takve emisije rado gledaju, osobito umirovljenici koji nemaju mogućnosti nikud otputovati, a zaista su im prijeko potrebne upute o preživljavanju u teškim prilikama. Neke statistike nam govore o tome da smo u Europi negdje pri dnu po standardu, no i bez tih statističkih podataka to nam je svima jasno. Lijepo smo oderani do gole kože od svih koji su god mogli, a i oni koji nisu uzeli svoje, pripremaju se kako bi nam skratili skute i rukave. Jako dobro će nam doći pouka o tome koje su sve biljke ljekovite i hranjive, a navodno ih kod nas ima sva sila, samo ih treba prepoznati. Sretni smo što je toplo i što živimo ipak u pitomom kraju gdje se mogu zobati i divlje kupine, gloginje, kukinje, a kad dođe jesen bit će još veći izbor. Mogli bi naše probleme zdrave prehrane rješavati i tako da se dio naših umirovljenika preseli na naše otoke, tamo ima sve manje stanovnika i neobrađenih polja, vinograda i šumaraka gdje se smanjio čak i broj koza, a zmije su pobjegle. Zdrava hrana tamo samo pada i propada. Smokve, kurkumi, rogači, bajami i mendule opadaju i nema ih tko brati, a to bi bila nezamjenjiva i zdrava prehrana. Po zapuštenim vinogradima nađe se grožđa, bresaka, a ima tamo i raznih vrste bilja koje uvijek raste i onda kad se ne sadi, komorač, divlja raštika i drugo samoniklo zelje koje se može brati čitavu godinu. Na taj način mogle bi se one niske mirovine još i smanjiti, one velike ne bi bilo dobro dirati zbog statističke ravnoteže. Problematično bi moglo biti jedino to što bi umirovljenici mogli od zdrave hrane postati vitalni i prpošni, pa bi im pale napamet još i kakve druge potrebe. Kad o našoj zemlji govorimo kao o bogatoj i punoj svakakvih raznolikosti i mogućnosti, morali bismo misliti i o tome kako da tu raznolikost i bogatstvo iskoristimo najbolje. Umjesto što gledamo samo što bismo uvozili, morali bismo razmišljati i što bi mogli izvo-

ziti. Možda ste i sami vidjeli kako neki razvijeni uživaju jesti gliste, zmije i druge slične specijalitete, a mi zbog jedne neotrovne zmije dignemo paniku i objavljujemo zmijske slike čak na televiziji , drugi na zmijama lijepo profitiraju. Zašto u našim otmjenim restoranima serviramo samo bečke šnicle, a ne naše domaće divlje svinje koje otočkim ovčarima jedu janjce. To bi bilo preživljavanje koje bi svima donosilo korist i dobrobit, a tu bi se mogli iskoristiti kapaciteti i strukture iz redova umirovljenika jer bi mogli raditi kao savjetnici sve do svoje smrti. Mi još uvijek jedva čekamo kako ćemo koga otpremiti što prije na teret mirovinskog sustava. A nisu iskorištene sve mogućnosti i naš čovjek još uvijek nije dovoljno educiran što bi mu sve bilo potrebno znati, pa nam se nudi informatička pismenost kao veoma potrebna za treću dob. Mislim da se to znanje nije pokazalo osobito korisnim jer nije baš na velikoj cijeni, a mladih informatičara ima i previše i nalaze se na čekanju u Zavodu za zapošljavanje, a kud bi još s informatički obrazovanim umirovljenicima, osim što bi mogli služiti kao doživotni savjetnici za preživljavanje u surovim uvjetima života. Znati dobro informatiku, uopće ne garantira da ćeš znati zdravo živjeti. Grad Zagreb je za svoje umirovljenike organizirao rekreativne i sportske sadržaje, gdje su mogli pod stručnim vodstvom vježbati primjereno našoj dobi. I ta se praksa sad više neće moći financirati iz zajedničke kase koja je sve tanja, pa će naše vremešne mažoretkinje morati same plaćati troškove njihove poduke i prezentacije u javnosti. Kad na sve to gledamo s nešto optimizma, mislim da nemamo nikakvog razloga osjećati se negdje na dnu evropskih kriterija u bogatstvu i siromaštvu, nego vjerovati da smo baš sretni što nismo bogati kao drugi jer se kaže da bogatstvo kvari čovjeka. Možemo mirno spavati i preživljavati bez muke jer spadamo među najsiromašnije. Marija Drobnjak


16 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. OTOČAC

SISAK

ŽUPANIJSKI SPORTSKI SUSRETI Već tradicionalno udruge umirovljenika gradova Crikvenice, Novog Vinodolskog i Senja organiziraju proljetne susrete na kojima se osim druženja održavaju i sportska natjecanja u disciplinama: boćanje, šah, pikado, te kartaške igre: briškula, trešeta i belot. Od prošle godine ovim druženjima priključila se i Udruga umirovljenika grada Otočca koja je ove godine ujedno bila domaćin susreta. Pod pokroviteljstvom župana Ličko-senjske županije i gradonačelnika Otočca, 1. lipnja, u prekrasnom ambijentu Restorana „Ćamar“ u Gornjoj Dubravi, na periferiji grada Otočca susrelo se preko 250 umirovljenika iz Udruge umirovljenika Grada Crikvenice i Općine Vinodolske, Udruge umirovljenika Grada Crikvenice „Sunce“, Udruge umirovljenika Grada Novi Vinodolski, te udruga umirovljenika Otočca i Senja. Prema programu, organiziran je „Okrugli stol“ kojem su prisustvovali predstavnici udruga i lokalnih vlasti, a u nastavku su održana natjecanja. Svim udrugama su uručene zahvalnice za sudjelovanje. Najbolje plasiranim ekipama i pojedincima za osvojena prva tri mjesta dodijeljena su zlatna, srebrena i brončana odličja. Nakon zajedničkog ručka organizirana je zabava uz vokalnoinstrumentalni sastav iz Otočca, a na samom kraju za goste i posjet Vrilu rijeke Gacke i Sirani „Runolist“ Otočac. REZULTATI NATJECANJA BOĆANJE

ŠAH

PIKADO ZA ŽENE

PIKADO ZA MUŠKARCE

BELOT

BRIŠKULA-TREŠETA

1. Novi Vinodolski 2. Crikvenica „Sunce“ 3. Otočac 4. Senj 1. Tribalj 2. Grižane 3. Novi Vinodolski

1. Crikvenica „Sunce 2. Senj I. ekipa 3. Senj II. Ekipa

1. Novi Vinodolski 2. Otočac II. Ekipa 3. Otočac I. ekipa

1. Tribalj 2. Crikvenica 3. Dramalj

1. Novi Vinodolski 2. Senj 3. Crikvenica

Marijan Meter Nikola Mudrovčić

Novo vodstvo umirovljenika Sisačko moslavačke županije Za predsjednika Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije izabran je Zvonimir Žlof, a za zamjenicu Anđelka Vugrin. Skupština Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije na redovitoj godišnjoj sjednici pozitivno je ocijenila lanjski rad, a na izbornom sastanku izabrala novo vodstvo. Predsjednika Krešimira Amića iz Siska i zamjenika Ivana Blažinića iz Lekenika,  s odrađena dva mandata, zamijenili su  Zvonimir  Žlof iz Siska i Anđelka Vugrin iz udruge Petrokemije u Kutini. Produžen je mandat istim članovima Nadzornog odbora i članovima Skupštine, a dogovorena je dorada Statuta zbog usklađivanja s aktima Matice umirovljenika Hrvatske. „Za najaktivnije i najmasovnije  djelatnosti oformit ćemo odbore, javljati se na natječaje EU za  financiranje projekata, jačati udruge i omasoviti članstvo“ kazao je umirovljeni inž. elektrotehnike Zvonimir Žlof, koji je već treći mandat uzastopni predsjednik srodne udruge u Sisku. Od ukupno 47.000 umirovljenika u ovoj županiji, u Zajednicu 14 udruga učlanjeno ih je 4.400 iz Lipovljana, Novske, Kutine, Popovače, Sunje, Lekenika, Siska, Petrinje, Gline i Dvora. Odlukom ove skupštine, zbog neplaćanja članarine iz Zajednice su isključene udruge umirovljenika Topuskog i Topusko-Gvozda. Zajednica redovito organizira željno očekivane i masovne godišnje kulturne i sportske susrete. Kulturno-umjetničko stvaralaštvo za  2012. već je pokazano 1. svibnja kod domaćina u Jasenovcu, a sportska nadmetanja planiraju se održati na jesen u Sisku. Te su priredbe glavni godišnji program Zajednice, koja je 1. prosinca lani prvi put obilježila i Dan umirovljenika Sisačko-moslavačke županije, nakon što ga je proglasila županica Marina Lovrić-Merzel. Županijska vlast platila je svih 50.000 kuna troškova, a županica je tada obećala i potporu još  50.000 kuna. Kad budu doznačena ta sredstva će se raspodijeliti po udrugama. Zadaća novog vodstva, a prema usvojenim prijedlozima s terena je da ta sredstva utroše za pomaganje socijalno najugroženijim članovima. Antun PETRAČIĆ

VELIKA KOPANICA

NOVA UDRUGA UMIROVLJENIKA U MATICI Nakon što su se umirovljenici Općine Velika Kopanica izdvojili iz Matice umirovljenika Slavonski Brod, poslovi oko konstituiranja nove udruge Velika Kopanica, nepredviđeno su se oduljili. Zato je koordinator Marko Borić u zajednici s predsjednicom Matice umirovljenika Brodsko-posavske županije Anom Glivetić, odlučio okončati postupak. Pripremaju se potrebni dokumenti za održavanje skupštine, a potom i registracije u MUH-u. Tako će na području Brodsko-posavske županije niknuti još jedna udruga umirovljenika. Bit će to svakako jedna od većih, jer se već sada prijavilo više od 150 umirovljenika, koji žele biti članovi i zajednički raditi na boljitku položaja umirovljenika. Milan Griva

Na slici: Skupština Zajednice umirovljenika Sisačko moslavačke županije sastavljena je od predsjednika 14 udruga iz gradova i općina Moslavine, Posavine, Pokuplja i Banovine


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. VELIKA

17

Vukovar

Prisutni na svim druženjima Druženje na izletištu Adica Hrvatska udruga umirovljenika i invalida rada grada u županiji Udruga umirovljenika općine Velika održala je 23. lipnja redovnu skupštinu na kojoj je predsjednik udruge Željko Franculić podnio izvješće o uspješnom radu na kraju jedne godine. Tom prigodom je istaknuo da mu je itekako stalo da udruga umirovljenika Velika bude aktivni sudionik u druženjima i sportskim natjecanjima. Bilo je također mnogo putovanja koja su zadovoljila sve članstvo, pa i ovom prigodom, između ostalog, spomenut uspješan posjet tradicionalnoj izložbi cvijeća „Flora Art“ koja se održavala od 30. svibnja do 3. lipnja u Zagrebu. Velički umirovljenici nisu propustili niti jedno druženje ili značajniju manifestaciju na području Požeško-slavonske županije, ali su sa svojim sekcijama nastupali izvan županije, a isto tako primali goste iz drugih udruga. Skrb za nemoćne osobito je bila izražena prilikom blagdana, kada je organiziran obilazak pojedinih članova, a ponekad ne izostaju niti simbolični pokloni. U svim aktivnostima nastojalo se olakšati preživljavanje i lakše podnošenje tegoba. Međutim, ova udruga, kao uostalom i sve druge, ima dosta ograničenja u realizaciji postavljenih zadaća zbog kronične besparice. Istaknuto je da će se protiv toga boriti u narednom periodu, što je i planirano u prihvaćenom programu rada. U radu skupštine uz više od 350 članova udruge sudjelovali su i gosti, među kojima su bili predsjednici udruga umirovljenika s područja Požeško-slavonske županije. Po završetku rada skupštine koji je obuhvatio uspješnu raspravu i mnoštvo prijedloga za daljnje djelovanje, upriličen je zajednički domjenak na „slavonski način“. M. Griva

Vukovara organizirala je 31. svibnja 2012. godine druženje umirovljenika na Adici - novo uređenom izletištu vukovaraca. Odaziv je bio izuzetno dobar jer je došlo 120 umirovljenika. Druženje je započelo okupljanjem oko 9 sati i svaki umirovljenik je ponuđen kruhom i mašću. Taj stari nekadašnji oblik čašćenja očito je dobro prihvaćen jer je potrošeno više od 12 kg kruha. Ručak su imali u 13 sati i to čobanac koji je priredio restoran ”Nada” sa Lušca uz vrlo popularnu cijenu. Cijelo vrijeme svi prisutni su se mogli osvježiti mineralnom vodom, raznim sokovima, a bilo je i domaćeg vina za tradicionalni “gemišt” nakon obilnog ručka. Dan je bio prekrasan i umirovljenici su ga iskoristili za šetnju šumom i obilaskom kapelice na Dobroj vodi. Druženje je privedeno kraju nakon 15 sati jer se većina umorila šetajući i plešući, a rastali su se uz želju da se što prije ponovno okupe na sličnom druženju. Mirko Varga

Zagreb ©toosova 16 Tel. 23 15 561 Pregledi: Pon.-Uto. 15-19 h Uto.-pet. 8-12 h

IRC SKLEROZACIJE OPERACIJE

MINERVA VARAÆDINSKE TOPLICE

Trg slobode 1, 42 223 Varaædinske Toplice Tel 042 630 438 630 831, Fax: 042 630 826 E- mail: prodaja.minerva@varazdinske-toplice.t-com.hr www.minerva.hr VRSTA SMJEŠTAJA STANDARD A

PUNI PANSION ZA PUNI PANSION POLUPANSION UMIROVLJENIKE (minimalno 3 dana) (minimalno 3 dana) (minimalno 7 dana) 234,00 kn

288,00 kn

251,00 kn

NOĆENJE + DORUČAK (min. 3 dana) 182,00 kn

STANDARD B

252,00 kn

306,00 kn

268,00 kn

196,00 kn

SUPERIOR

324,00 kn

378,00 kn

336,00 kn

252,00 kn

CIJENA PUNOG PANSIONA ZA UMIROVLJENIKE VEĆ OD 234,00 KN!

Doplata za 1/1 80,00 kn dnevno. Boravišna pristojba s osiguranjem 7,12 kn dnevno.

NAJPOVOLJNIJI ARANŽMANI: KUPANJE + RUČAK za samo 55,00 kn

MINERVA VARAŽDINSKE TOPLICE - VODA VJEČNE MLADOSTI


18 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. PETRINJA

NOVA GRADIŠKA

Preseka

Priznanje Matice pročelnici Najveći odaziv RADOM STVORILI Izabeli Žilić za odlazak UGLED Proljetni izleti Udruge umirovljenika Petrinje zaredali su po toplicaOpćinska udruga umirovljeniu toplice i na ma i bazenima  Hrvatskog zagorja, Prigorja  i Međimurja. Članovi  vole ka Preseka (nedaleko Vrbovca) kupanje, nakon bazena  i zaplešu, a  povratak  punog autobusa otemore na godišnjoj skupštini prihvatila

gne se do večernjih sati. Redovita izletnička putovanja s kontinentalnih odredišta tijekom srpnja i kolovoza promijenit će smjer do  morskih plaža na sjevernom ili srednjem Jadranu. Između tih ustaljenih, vrlo popularnih izleta, koje sami finaciraju, pa su uvijek poslije isplate mirovina,  članovi udruge održali  su i godišnju izvještajnu skupštinu. – Organiziranje putovanja,  opskrba zimnicom, nabavka ogrijevnog drveta, posjet  bolesnim članovima, sudjelovanje u  gradskim pučkim manifestacijama Lovrenčeva u kolovozu i zimskog sajma za  Tominje u  prosincu, naše su glavne godišnje aktivnosti- nabraja Rezika Krolo, predsjednica udruge.   S gradskom upravom Petrinje uspješna  je suradnja, a tragom takvog dugogodišnjeg zadovoljstva, na prijedlog penzića pročelnica Ureda društvenih djelatnosti grada Petrinje Izabela Žilić dobila je priznanje Matice umirovljenika Hrvatske. Na skupštini  je to visoko priznanje uručio Ivan Blažinić, dopredsjednik Zajednice udruga Sisačko-moslavačke županije, a dobitnica je zahvalila na priznanju i potvrdila kvalitetu rada i dobar  program ove udruge. – Vi ste dragovoljci i volonteri, s minimalnim sredstvima djelujete uspješno, složno, organizirano, primjereno. Ponosim se i zahvaljujem na dobivenom priznanju Matice, ovo je prvo priznanje u mome poslu zaključila je pročelnica Žilić. A. Petračić

Izabela Žilić (u sredini), Ivan Blažinić i Rezika Krolo

NOVA KAPELA

PRIHVAĆAJU CIJELOŽIVOTNO UČENJE Članovi udruga umirovljenika sve više prihvaćaju cijeloživotno učenje i usavršavanje. Naročito ih privlači osposobljavanje i usavršavanje rada na računalu. Cijeneći taj interes Brodsko-posavska županija poklonila je udrugama umirovljenika četiri računala, a obećana su im još četiri, tako da će osam udruga umirovljenika na području Županije raspolagati računalima. Unutar udruga je u tijeku organizacija obuke kao i izrada popisa umirovljenika koji se žele obučiti za otkrivanje tajni rada na kompjutoru. Iz Udruge Nova Kapela već se javilo 12 osoba, a o broju kandidata ovisit će u kojim mjestima će se obavljati edukacija. Sada je već poznato da je Nova Gradiška (obzirom na kadrovske mogućnosti) glavni centar, a vjerojatno će to biti i Nova Kapela. Valja istaknuti da je ovu inicijativu pokrenula predsjednica Matice umirovljenika Brodsko-posavske županije gospođa Ana Glivetić. Milan Griva

Umirovljenici Udruge Nova Gradiška održali su 5. lipnja redovnu skupštinu na kojoj su izvješće o radu podnijeli predsjednik Ivo Varkašević i ostali članovi vodstva Karlo Katarina za financije, Vesna Valenta za Nadzorni odbor i Antun Kovre za stegovni sud. Članovi skupštine, njih 50tak prihvatili su izvješća i u ime ukupno 300 članova donijeli Program rada. U bogatoj rekreaciji dominirala je skrb o zdravlju umirovljenika, pa je relativno veliki broj umirovljenika koristio toplice (Daruvar, Bizovac, Topusko…) i boravak na moru. S takvom praksom će se nastaviti, jer je članstvo baš taj oblik rekreacije dobro prihvatilo. Osiguravan je ogrjev po povoljnijim uvjetima, a korišteni su popusti pri kupnji artikala i korištenje usluga, posebno prijevoza. Od sekcija najatraktivnije su folklor, pjevački zbor i kuglači koji su se tijekom godine sastajali s kuglačima Slavonskog Broda, Vinkovaca, Karlovca i Vrpolja. U kulturno-umjetničkom druženju surađivalo se najviše s udrugama iz Kutine i Slavonskog Broda. Prostorije za dnevni boravak omiljeno su mjesto za zabavu i iskazivanje znanja i vještina u šahu i kartanju. Bilo bi još više posjetitelja kada bi se prostorije nalazile u prizemlju, a ne na 1. katu kao sada, jer je to – vjerovali ili ne - svojevrsna barijera za one „slabijih“ nogu i kondicije. Valja reći da je druženje bilo dobro zastupljeno, pa su novogradišćani bili gosti na mnogim susretima, ali isto tako rado primali i svoje goste. Mada je posebno umijeće snalaziti se s malo novca, istaknuto je da Program aktivnosti za naredno razdoblje ne bi smio biti siromašniji od dosadašnjeg. Ova skupština je prošla bez uobičajenog domjenka, a za to je kriva „recesija“ – kažu čelnici udruge. Milan Griva

je izvješće o radu za prošlu godinu koji je podnio predsjednik Udruge Branko Holjevacpredsjednik. Ocijenjeno je da je Udruga u Preseki radila veoma uspješno. - Mi smo specifična udruga umirovljenika - ističe Branko Holjevac. Naši su članovi većinom poljoprivrednici, a to ujedno znači da imaju veoma male mirovine. U svom programu za prošlu godinu organizirali smo šest druženja u Preseki te nekoliko jednodnevnih izleta: u Daruvarske i Varaždinske toplice, Malinsku, Šilo i Punat na otoku Krku, a bili smo i na hodočašćima u Ludbregu i Međugorju. Svi naši izleti koštaju 100 kuna po članu (prijevoz, hrana i piće). Na hodočašću u Mariju Bistricu sve troškove snosi Općinska udruga umirovljenika Preseka. - Na izlet odlazimo autobusom i činimo sve da se naši članovi što bolje osjećaju. Sve im organiziramo - od prehrane do zabave. Tako je Udruga stekla ugled među članstvom - ističe Stjepan Mušak zadužen za organizaciju rekreacije i izleta. Općinska udruga umirovljenika broji 197 članova, a rukovodstvo je organiziralo svake srijede od 9-12 sati dežurstvo u prostorijama. - Uvijek nekome nešto treba pomoći- ističe Branko Holjevac i dodaje: Mi smo tu radi našeg članstva i stojimo im na raspolaganju. Ova općinska udruga umirovljenika, kako ističu, dobro surađuje s udrugama umirovljenika Vrbovca, Dubrave, Gradeca i Udrugom umirovljenika željezničara-Gradec. Uzajamno jedni drugima dolaze na druženja, te tako razmjenjuju iskustva u radu. I na kraju u Općinskoj udruzi umirovljenika Preseka planiraju ove godine održati 6-7 druženja te 20-ak jednodnevnih izleta. D. Vicković


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. NOVA KAPELA

U kolovozu očekuju useljenje u nove prostorije

Novi Vinodolski

Posjet Sajmu cvijeća u Zagrebu

Jedna od najuspješnijih umirovljeničkih udruga na području Brodsko posavske županije – Nova Kapela, održala je 24. lipnja, uz prisustvovanje više od 120 umirovljenika, redovnu godišnju skupštinu. Predsjednica Udruge Ankica Glivetić podnijela je izvješće o radu. Uz sve postignute rezultate spomenula je i probleme među kojima je jedan od većih – nedostatak prostorija bez kojih su ostali rušenjem stare dotrajale zgrade. U novosagrađenu (zajedničku za više organizacija) nikako da usele, uglavnom zbog administrativnih zapreka. Međutim i kao podstanari jednako su bili aktivni i izvršavali sve što je zadano programom rada. Ali vlastiti kutak osigurao bi im bolji rad i stavio „točku“ na sastajanja bez svog stalnog prostora. Predsjednica Glivetić vjeruje da će Udruga slijedeću skupštinu održati u vlastitom prostoru, jer je useljenje najavljeno tijekom kolovoza. Usprkos velikoj vrućini i neklimatiziranom prostoru na domjenku je uz glazbu bilo veselo. Ipak, prisutni su se složili da za buduću skupštinu treba izabrati manje vruće vrijeme koje bi svi lakše podnijeli. Prihvaćeni program rada udruge za slijedeće razdoblje obuhvaća sve aktivnosti koje su se i do sada provodile. Jedino ograničenje je novac za koji će se čelništvo udruge pobrinuti jer očekuju da će po tom pitanju naići na razumijevanje i Općine i Županije, što svakako ohrabruje.

Umirovljenici udruge Novi Vinodolski posjetili su sajam cvijeća u Zagrebu, na Bundeku. Nakon razgledanja sajma, s velikim brojem kupljenih sadnica različitog cvijeća, produžili su u obilazak Hrvatskog Zagorja. Nakon ručka u Oroslavlju uputili smo se prema Spomeniku „Seljačke bune“ u Stubici u Gupčevom kraju, a potom do najvećeg Marijanskog svetišta u Mariji Bistrici. Razgledali smo zavjetnu crkvu, prisustvovali služenju mise te, nakon odmora, krenuli drugim putem preko Sesveta, zaobilaznom autocestom oko Zagreba, preko Gorskog kotara do Novog Vinodolskog. Kući smo stigli u večernjim satima, autobus pun cvijeća i raznog sadnog materijala, da se kućanstva mogu natjecati za najljepše vrtove i balkone u Novom Vinodolskom. Desetak dana prije ovog izleta bili smo u Rijeci u posjetu kazalištu „Ivana pl. Zajca“ gdje je gostovalo Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba s predstavom opere “Trubadur“ Giusepea Verdija. Ovaj dio godine u proljetnoljetnom dijelu završit ćemo masovnijom posjetom šumi Golubinjak kod Lokava u Gorskom kotaru gdje se svake godine u organizaciji Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije, u suradnji sa Primorsko-goranskom županijom, održavaju Susreti umirovljenika, najveći u Republici Hrvatskoj u koje su uključeni i sportski sadržaji. Time će biti završen prvi dio plana ove godine, nakon kojeg će uslijediti zasluženi odmor i ljetna sezona do jeseni, kada opet krećemo, kao i do sada, s raznim organizacijama izleta i ostalim različitim druženjima u koja su uključene i posjete kazališnim predstavama i drugi kulturni i sportsko-rekreativni sadržaji.

Milan Griva

Nikola Mudrovčić

POŽEGA

19

VRPOLJE

ISKAZNICE DRUŽENJEM POVEĆAVAJU UVELIČALI DAN BROJ ČLANOVA OPĆINE Umirovljenici Požeštine sve teže preživljavaju, jer im se besparica duboko uvukla u džepove – kaže predsjednik Udruge Ivo Berec, inače poznat po optimizmu koji ga napušta. Sve je teže provoditi uobičajene aktivnosti potrebne ljudima treće životne dobi, jer većina traži da im se na neki način pomogne svladati teškoće. Udruga stoga osigurava ogrjev po povoljnijim cijenama i uz otplatu na rate. Dosad je već evidentirano više od 600 prostornih metara drva, a to nije konačna količina. U prošlom razdoblju na izlete na razna zanimljiva putovanja i na kupanje u toplice, kao od šale napunili su 3 autobusa – kaže gospodin Berec, a sada jedva da se skupi interesenata za najviše „pola“ autobusa. U svemu tome su svjetla točka nove članske iskaznice na osnovi kojih umirovljenici mogu koristiti razne popuste. Baš zbog tih iskaznica povećava se članstvo, podsjetio je predsjednik Berec. Da ne bi sasvim zapustili ranije uhodane aktivnosti, uskače Županija svojom materijalnom pomoći. Pa koliko god da je minimalna, puno pomaže da sasvim ne zamre ono što su požeški umirovljenici godinama navikli, a to se posebno odnosi na aktivnost pojedinih sekcija te zanimljiva druženja s umirovljenicima drugih udruga. Kako se uvijek ukaže svjetlo na kraju tunela, tako se i gospodin Berec nada da će doći bolji dani od ovih s kojima se sada nosimo. U to vjeruju i svi oni koji mu u radu pomažu. Milan Griva

Udruga umirovljenika Općine Vrpolje bila je 23. lipnja domaćin sportskom druženju umirovljenika iz Nove Gradiške, Slavonskog Broda i Vinkovaca. Tu su odmjerene snage u kuglanju, streljaštvu, pikadu, šahu i belotu. Više od 100 sudionika istovremeno je time uveličalo i Dan Općine Vrpolje, pa je obilježavanje i svečanost tim povodom bila bogatija. Najbolji u kuglanju bili su Brođani, zatim Vinkovčani, pa Vrpoljčani i Novogradiščani. U pikadu su bili najuspješniji Brođani, a posebno se istaknula Katica Stojanović. U streljaštvu su se istaknuli domaćini sa svojim natjecateljem Ivicom Ančićem. I u belotu su najuspješniji bili kartaši iz Vrpolja, a posebno Ana Majer i Ivica Hrg. I napokon su šahisti Slavonskog Broda pokazali svoje umijeće, a najbolji je bio Slavko Vučetić. Nagrade – plakete i priznanja uručili su predsjednik Udruge Mato Jurić i načelnica Općine Vrpolje Ankica Zmajić. Sportaši – umirovljenici ovim su uzvratili posjet Novoj Gradi��ki gdje su nedavno imali sportsko druženje. U ime domaćina Mato Jurić pobrinuo se za gostoprimstvo i ugodan boravak u Vrpolju. Veselo druženje okončano je ugodnim zajedničkim domjenkom. Ovo sportsko druženje odvijalo se pod pokroviteljstvom Brodsko-posavske županije i Općine Vrpolje. A domaćinima h v a l a. Milan Griva


20 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. Zanimljiv projekt Matice umirovljenika grada Rijeke

DA KRUŽNA NE BUDE TUŽNA Kao dobri susjedi starije osobe (penzići) iz Matice umirovljenika grada Rijeke i mladeži iz Kluba Palach, koji svoja sjedišta i prostorije imaju u pomalo odsječenoj ulici, gotovo nasuprot riječkom Korzu, potrudili su se da njihova ulica Kružna i ove godine u povodu sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke, sadržajno živi. Drugu godinu za redom organizirali su kulturnu, rekreativnu i gastroakciju „ Da nam Kružna ne bude tužna“ radi prikupljanja sredstava za uljepšavanje ulice stručno i umjetnički oslikanim grafitima. Prošle godine je akcija urodila velikim zidnim grafitom koji prikazuje gradsku uru i svjetionik s Mlake, djelo članova skupine grafitera Nevera s Kvarnera. U iščekivanju izrade ovogodišnjeg grafita sudionici manifestacije, riječki umirovljenici, primili su se posla u svojim klubovima i podružnicama pa su i ove godine tradicionalno uz Dane sv. Vida na postavljenim štandovima prodavali svoja umjetnička djela. Do prošle godine oni su to obavljali na nekoliko punktova u gradu, skromnije i manje zapaženo nego prošle godine u svojoj ulici. Osim slikara i keramičara, prodajna mjesta imale su i nonice koje su prodavale svoje suhe domaće kolače po pristupačnoj cijeni od deset kuna za jedno pakiranje. Sredinom dana prodavao se i fažol (grah) s kobasicama, također po pristupačnoj cijeni. Građani su sa

zanimanjem razgledavali izloženo, kupovali proizvode i kušali hranu. Osim toga, mnogi su svoju humanost pokazali doniranjem živežnih namirnica ili novčanih priloga na štandu Socijalne samousluge. Uz sve spomenuto umirovljenici i slučajni prolaznici- radoznalci stigli su se i dobro zabaviti. Za glazbeno - tehničku potporu pobrinula se ekipa iz Kluba Palach. Tome valja pridodati da je organiziran i turnir u briškuli i trešeti u kojem je sudjelovalo osam kartaških parova, a u ženskom pikado turniru nastupile su 32 umirovljenice. I to nije sve. U produkciji Kluba Palach na ovoj manifestaciji su i prvi kadrovi za spot pjesme „Kružna ulica“ objavljene još listopada 2010. u albumu „Apstinencija“ Valtera Kocijančića i Mandrila. Kako i priliči, za mjesto snimanja odabrana je Kružna ulica. Otvarajući ovu zanimljivu, sadržajnu i korisnu manifestaciju, predsjednica riječke Matice umirovljenika Ana Turak zahvalila je gradu Rijeci, Brodokomercu Nova i d.o.o „Sluga“. Ovaj put hvalevrijednu manifestaciju posjetili su i na njoj sudjelovali gradonačelnik mr. Vojko Obersnel i pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat. M.Vujatović

Osijek – Podružnica „Novi grad“

Sve niži standard umirovljenika Podružnica umirovljenika Gradske četvrti „Novi grad“ u Osijeku održala je godišnju skupštinu 18. svibnja ove godine na kojoj je predsjednik Izvršnog odbora Podružnice Antun Jurišić podnio je izviješće o radu za proteklu godinu. Skupštini je nazočio gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo, potpredsjednik Matice umirovljenika hrvatske i predsjednik Udruge umirovljenika Osijek Grgo Nikšić, vijećnik Gradske četvrti Ivan Karalić, predsjednica Hrvatske stranke umirovljenika – Podružnica Stjenjak Mira Rađenović i predsjednici nekoliko Podružnica umirovljenika u Osijeku. Podružnica sada broji 286 članova. Kako umirovljenici prolaze kroz razna događanja i preživljavanja, moramo biti zadovoljni aktivnostima kroz izvještajno razdoblje. Ipak se uspjelo uštedjeti da bi smo na izvjestan način pomogli najugroženijim umirovljenicima. Za Božić smo podijelili bonove po 50 kuna, a za Uskrs po 25 kuna. Kroz godinu smo organizirali nekoliko izleta, a moglo ih je biti i više, koje nismo realizirali zbog premalog odaziva umirovljenika što je rezultat sve nižeg standarda ljudi treće životne dobi. Imali smo nekoliko šoping putovanja, umirovljeničkih zabava i druženja s drugim podružnicama. Značajnija druženja bila su za doček Nove godine, maskenbal i Ples srdaca za Valentinovo. Subotom se organizira druženje s plesom. U podružnici je osnovana šahovska sekcija, koja aktivno nastupa na proljetnom i jesenskom prvenstvu grada. Stalna

aktivnost je mjerenje tlaka i šećera u krvi, a redovito druženje uz tisak od 9 do 13 sati. Program rada za ovu godinu uglavnom je kontinuirano učlanjivanje novih umirovljenika, odlazak u Bizovačke Toplice, briga i pomoć bolesnim članovima Podružnice, organiziranje izleta i odmora po povoljnijim cijenama te sudjelovanje u sportskim natjecanjima. Izvršni odbor vodi brigu o realizaciji programa rada i davanju informacija članovima Podružnice, rekao je Antun Jurišić. Predsjednik Udruge umirovljenika Osijek Grgo Nikšić čestitao je Izvršnom odboru Podružnice na dobrim rezultatima sa željom da i dalje uspješno rade, bez obzira na niske mirovine umirovljenika, jer je činjenica da je Slavonija uvijek bila bogato područje, a danas ide u korak s umirovljenicima. Unatoč tome imamo razumijevanja u okruženju, nemamo za sada koristi pa valja čekati bolja vremena. I ostali gosti Podružnice čestitali su na uspješnom radu, a gradonačelnik Bubalo je uz čestitku obećao i pomoć umirovljenicima, u granicama mogućnosti. Na kraju je predsjednik Izvršnog odbora Jurišić zahvalio svima i poželio bolja umirovljenička vremena. Josipa Biro


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

21

Vrbovec

PRIJATELJSTVO S PRUGE PRENIJELI U UDRUGU UMIROVLJENIKA Prijateljstvo stečeno na željeznici i danas uspješno njeguju tri željezničara umirovljenika: Ivan Prvonožac, Ivo Pavičić i Dragutin Ivanušec. Kada je željeznički kolodvor Vrbovec dobio plaketu i zlatnu značku kao najuređeniji kolodvor u bivšoj državi šef kolodvora bio je Ivo Pavičić Malo je prijateljstva koja neprekidno traju od 1966. godine do danas. Time se mogu podičiti tri bivša željezničara, sada umirovljenici koji su svoje prijateljstvo kovali, kao i danas, istim žarom - Vrbovčani Ivo Pavičić (70), Ivan Prvonožac (71) i Dragutin Ivanušec (68). - I cijelo se to vrijeme svađamo - dodaju u šali na početku razgovora. Škrti su na riječima. Osobno ih znam svu trojicu preko 4o godina. Pavičić se sjeća da mi je baš prije toliko godina i dao prvi intervju kad je bio šef kolodvora. Pavičić iz Galovca kraj Bjelovara, Prvonožac iz Novoseljana također nedaleko Bjelovara, a Ivanušec iz Đurđica nedaleko Križevaca, manje-više radni vijek proveli su zajedno na željezničkom kolodvoru u Vrbovcu. U ovom gradu savili gnijezdo, izrodili rod, stekli ugled. Od 1999. godine su sva trojica u mirovini. Prva dvojica bili prometnici - rukovodioci (s crvenom kapom prometnika na glavi), dok je Dragec bio radnik. Međusobno su se pokumili. - Ustroj željeznice je poluvojnički sistem. Ne radi toga što ste u odorama, već što se mora poštivati red (ne samo vozni) i disciplina. Od dolaska na vrijeme na posao, do dočeka i ispraćaja vlakova govori Pavičić, a Prvonožac dodaje: - Najteže mi je bilo kad vlak kasni. Mi smo prvi na braniku opravdanih optužbi putnika, a nismo krivi. Ipak ta disciplina i danas ostaje u ovim ljudima čijim žilama teku vlakovi i čuju se njihove sirene. Danas je željeznica modernizirana u skladu s vremenom u kojem živimo, a oni su radili kad je bilo malo elektronike. I u još jednom su jedinstveni. Za njihova rada na željeznici nije se dogodila prometna nesreća. Proživjeli su radni vijek bez trauma. Kako se održalo tako dugo prijateljstvo? - To se prijateljstvo kovalo svakodnevno u praksi i u praksi se provjeravalo- ističu sva trojica. Kad je bilo koji od nas gradio kuću, nije se trebalo zvati. Pomagali smo jedan drugom. Sprijateljile su nam se i obitelji. Nekad smo se nalazili na kolodvoru, danas je Gradska udruga umirovljenika svojevrsni kolodvor. Tu smo opet zajedno. Prenijeli su prijateljstvo s pruge u Udrugu umirovljenika. Fali li Vam željeznica? - Ja i danas često sanjam neke situacije na željeznici, iako sam 15 godina u mirovini, kaže Prvonožac.

Na slici: Prvonožac, Pavičić i Ivanušec

Ivanušec: Bilo pa prošlo. Došli su neki drugi ljudi koji rade posao odgovorno koji smo mi radili. Pavičić: Željeznica je ostavila snažan trag u mom životu. - Cijelo vrijeme bili smo u doticaju s ljudima - prisjeća se Ivanušec. To je i razlog što smo danas sva trojica u Gradskoj udruzi umirovljenika grada Vrbovca. Ivanušec je predsjednik Ogranka u Brčevcu i ima 27 članova. Pavičić je član Izvršnog odbora Gradske udruge umirovljenika gradaVrbovca, a Prvonožac: Ja sam trenuto bez funkcija, bilo ih je dosta. Sada se odmaram. Valja reći da su Prvonožac i Ivanušec dopredsjednici Gradske organizacije HSU, a Pavičić je tajnik. Sva trojica bili su i osnivači HSU- grada Vrbovca. Primjer ove trojice bivših željezničara – prijatelja i drugova ističemo jer mnogima koji odu u mirovinu “potonu sve lađe“. Zatvore se u svoja četiri zida, ili pate il ne mogu da shvate: i bez njih život ide svojim tijekom. Ne treba s gorčinom govoriti o svojem bivšem kolektivu.Valja se i u ovoj životnoj dobi radovati i biti aktivan. Raditi ono što vas veseli. Tako rade ova trojica Vrbovčana. - Pa i svaditi se, ako treba, kao što se i mi „svadimo“- dodaju u šali tri sugovornika. Dragan Vicković

Končanica

Matica proširuje svoje aktivnosti Skupština Matice umirovljenika Končanice 17. lipanja započela je himnom „Lijepa naša“ u izvedbi pjevačkoga izbora Češke Besede Končanica. Predsjednik Matice umirovljenika Končanice Jaroslav Bago otvorio je Skupštinu i pozdravio uzvanike: načelnika općine Zlatka Bakunića sa suprugom, zamjenika načelnika Zdenka Tomeka, pročelnička Ota Janda, predstavnika Češke Besede, DVD-a te predstavnike susjednih Matica umirovljenika Daruvara, Dežanovca, Velikog Grđevca i Sirača. Predsjednik je podnio izvješće o radu kao i o financijskom poslovanju te o planovima za narednu godinu. Predočena izvješća pokazuju da je Matica tijekom prošle godine bila aktivna, ostvarila sve predviđeno te da je financijsko poslovanje u prošloj godini bilo je pozitivno. Predložen je i plan rada za naredno razdoblje kojem je navedeno da će Matica još aktivnije raditi uz proširenje novih područja djelovanja. Aktivnost umirovljenika financijski su potpomogli Općina Končanica i osobno načelnik Zlatko Bakunić, DVD i Ribnjačarstvo Končanica. Uslijedili su pozdravi predstavnika susjednih Matica. Ivan Romozi iz Matice umirovljenika Daruvar pohvalio je aktivnost udruge i pozvao umirovljenice Končanica da se pridruže sportskom natjecanju u pikadu. Zdenka Mikeš predstavnica Matice umirovljenika Sirač pozitiv no je ocijenila dosadašnju suradnju sa željom da ona bude još uspješnije nastavljena. Pozdravne riječi uputio je i načelnik Bakunić: „Drago mi je družiti se s vama i želim još više ovakvih susreta, a svima želim dobro zdravlje“. Prisutni su obraćanje načelnika općine popratili pljeskom. Pitanja i prijedloga nije bilo, a uskoro je na stolove stigao ukusni srneći paprikaš uz prikladne priloge. Muzika je bila na svom mjestu i veseli taktovi izvukli su ubrzo umirovljenike na plesni podij ne osvrćući se na dnevnu temperaturu i znoj. Druženje je proteklo u vrlo veselom ozračju. Marija Pika


22 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. NOVE MOGUĆNOSTI KOMUNIKACIJE

Osobno računalo (7)

Mala škola rada na računalu

-

START izbornik

U ovom broju opisati ćemo što su to ikone i kakve ikone susrećemo u Windows-ima te upoznati vas sa osnovnim korištenjem START izbornika. Ikona je prenosiva sličica na radnoj površini koja predstavlja program (aplikaciju), dokument, mapu, uređaj, itd. Pored svake ikone nalazi se naziv ikone. Slika ikone je asocijativna (opisna) da podsjeti korisnika na sadržaj ikone. Izgled slike ikone i naziv ikone moguće je mijenjati, mada se preporučuje da zadržite standardne slike i nazive ikona /DEFAULT/. Ikona se aktivira: Dvostrukim klikom na ikonu ili izborom ikone na DESKTOP-u i pritiskom tipke Enter. Klikom sekundarne tipke miša na ikonu otvara se meni prečice te ikone. WINDOWS ima pet vrsta ikona (ikona aplikacije, ikona dokumenta, ikona foldera, ikona uređaja i SHORTCUT ikona tj. ikona prečice. Ikona aplikacije /APPLICATION ICON/ Svaka aplikacija (WINDOWS EXPLORER, INTERNET EXPLORER, WORD, EXCEL, itd.) u WINDOWS-u ima svoju ikonu aplikacije / APPLICATION ICON/. Ikona aplikacije predstavljena je asocijativnim grafički simbolom za aplikaciju. Ikona dokumenta /DOCUMENT ICON/ Ikona dokumenta /DOCUMENT ICON/ nalazi se uz naziv dokumenta. Naјčešće je slika jedne aplikacije, različita od slike drugih aplikacija te je tako i slika ikone dokumenta različita od dokumenta napravljenih u drugim aplikacijema. Dokumenti napravljeni u istoj aplikaciji imaju iste ikone dokumenta. Ikona urađaja /DEVICE ICON/ Svaki hardverski dio računala (disk, monitor, miš, tipkovnica, DVD itd.) ima svoju ikonu. Na ikoni urađaja je grafički prikaz urađaja koju ikona predstavlja. Ikona mape /FOLDER ICON/ Sve mape u WINDOWS-u imaju istu ikonu mape /FOLDER ICON/ . Ikona mape predstavljena je grafički simbolom mape. Ikona prečice /SHORTCUT ICON/ Za sve četiri vrste ikona (APPLICATION, DOCUMENT, DEVICE, FOLDER) može se kreirati ikona prečice /SHORTCUT ICON/. Ispred imena originalne ikone dodaje se SHORTCUT TO, a u donjem lijevom kutu slike dodaje se strelica u desno (kao na slici) kao oznaka ikone prečice. Dvostrukim klikom na ikonu aktivira se originalna ikona. To može biti prozor ili se pokreće aplikacija, otvara se mapa prema aktivnosti za originalnu ikonu. Ikonu prečice može se smjetiti na DESKTOP ili u bilo koju drugu mapu. Start izbornik /START MENU/ Start izbornik glavno je sučelje za pristup svim programima, mapama i postavkama na računalu. Kao što govori i sam naziv “Start”, iz toga izbornika se najčešće započinje rad i otvaraju programi i dokumenti. Start meni sadrži više opcija. Ispred svake od opcija nalazi se ikona opcije ili grupe opcija. Iza opcije koja ima strelicu u desno  otvara se podmeni. Jedan od podizbornika START izbornika je i izbornik PROGRAMS (sa aplikacijama). Opcija PROGRAMS izbornika je ACCESSORIES. Pri instalaciji WINDOWS-a instaliraju se i pomoćne aplikacije kao što su CALCULATOR, NOTEPAD, PAINT, WORDPAD i druge koje su grupirane u ACCESORIES izbornik.

Klikom na dugme START

otvara se START izbornik.

Otvaranje programa iz „Start“ izbornika „Start“ izbornik najčešće se koristi za otvaranje programa koji su instalirani na računalu. Da biste otvorili program koji je prikazan u lijevom oknu „Start“ izbornika, kliknite na njega. Program se otvara, a „Start“ izbornik zatvara. Ako ne vidite program koji želite, kliknite Svi programi /ALL PROGRAMS/ na dnu lijevog okna. Lijevo će okno prikazati dug popis programa poredanih po abecednom redu, a nakon tog popisa slijedi popis mapa. Okvir za pretraživanje Traži /SEARCH PROGRAMS AND FILES / je najdirektniji način za pronalaženje dokumenta. Koristimo ga ako tražimo uobičajene tipove dokumenata, ako znamo naziv ili dio naziva traženog dokumenta ili mape, ili ako znamo kada smo posljednji put vršili izmjene na dokumentu. Ako znamo samo dio naziva možemo unijeti taj dio kako bismo locirali dokumente koji sadrže taj dio naziva. Otvaranja dijalog prozor traži /SEARCH/, postupak: 1. START dugme. 2. START izbornik. 3. SEARCH polje. 4. Ukucati naziv dokumenta ili mape koji se traži. 5. Pojavljuje se spisak sa unijetim nazivom (aplikacije ili dokumenata). 6. Izabrati željeni podatak. 7. Kraj. U sljedećem broju pisati ćemo o Control Panelu – korisničkom sučelju koje korisnicima omogućuje pregled i manipuliranje osnovnim postavkama sustava. Mirko Lednicki Domidona informacijske tehnologije tvrtka za izradu web stranica i informatičku podršku www.domidona-it.hr


Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012.

23

PRAVNIK SAVJETUJE

MOGUĆNOST PRELASKA S INVALIDSKE NA STAROSNU MIROVINU PITANJE: Predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko- za- 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, odnogorske županije Stjepan Šimag u postavljenom pitanju traži sno ako navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža odgovor o mogućnosti prelaska s invalidske mirovine, koju su (godine života za muškarce). ostvarili korisnici na temelju utvrđene invalidnosti zbog proOsim toga, za korisnike mirovine na temelju utvrđene invafesionalne nesposobnosti za rad, na starosnu mirovinu. lidnosti zbog profesionalne nesposobnosti za rad propisano je Ističe da na području Županije ima dosta umirovljenika da mogu ostvariti pravo na novu invalidsku mirovinu zbog opće koji se nalaze u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nes- nesposobnosti za rad, pravo na starosnu ili prijevremenu staposobnost za rad. S obzirom na to da je ta mirovina jako rosnu mirovinu i nije propisan uvjet od najmanje jedne godine, mala i nedostatna za osnovne životne potrebe, kao što je to propisano za korisnike prava na u ime umirovljenika obraća se Matici umirovstarosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu preljenika Hrvatske radi pružanja pomoći. ma stavku 1. i 2. članka 90. ZOMO-a. Molim odgovor, ako postoji mogućnost ostvaZahtjev za novo određivanje mirovine podrivanja prava na starosnu mirovinu, koje uvjenosi se mjerodavnoj područnoj službi Hrvatte korisnici invalidske mirovine zbog profesiskog zavoda za mirovinsko osiguranje. onalne nesposobnosti za rad moraju ispuniti Uz zahtjev treba priložiti rješenje o priznanju da bi mogli ostvariti starosnu mirovinu, koliko prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalgodina života prema propisima iz mirovinskog ne nesposobnosti za rad. U slučaju ako je u osiguranja trebaju imati, kome podnijeti zahtjev međuvremenu nastala opća nesposobnost za za ponovno određivanje mirovine i koje dorad kod korisnika potrebno je priložiti novu mekumente priložiti? dicinsku dokumentaciju radi utvrđivanja nove Molim da objašnjenje objavite u Hrvatskom invalidnosti. umirovljeničkom listu. U slučaju određivanja prava na starosnu ili Odgovara Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik prijevremenu starosnu mirovinu potrebno je priložiti, osim rješenja o pravu na invalidsku ODGOVOR: Prema članku 90. stavku 1. Zakona o mi- mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i izvarovinskom osiguranju (NN, broj 102/98.,…do 114/2011. “, u dak iz matice rođenih. daljnjem tekstu : ZOMO), koji se primjenjuje od 1.siječnja Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 1999., korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” , broj : 121/10. - u stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu daljnjem tekstu : Zakon o izmjenama iz 2010. godine ), koji staža osiguranja može ostvariti pravo na starosnu, odnosno se primjenjuje od 1. studenoga 2010., izmijenjeni su uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete pro- ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mipisane odredbama ZOMO- a ( godine života i mirovinskog rovinu ( članak 30. i 31. ZOMO-a) za osiguranike-žene na način staža ), a visina mirovine određuje se na temelju ostvarenih da su povoljniji od uvjeta propisanih za osiguranike- muškarce. plaća u obračunskom razdoblju od 1. siječnja 1970. do Prema članku 26. Zakona o izmjenama iz 2010. godine za kalendarske godine koja prethodi godini ostvarivanja prava osiguranike- žene u prijelaznom razdoblju propisani su novi na novu mirovinu. uvjeti u pogledu navršenih godina života za stjecanje praOstvarivanje prava na mirovinu posebno je i na povoljniji va na starosnu mirovinu postupnim povećanjem te su od 1. način omogućeno korisnicima prava na mirovinu koji su studenoga 2010. s 55 godina povećane godine života na 55 ostvarili pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne godina i tri mjeseca i svake sljedeće godine za po tri mjeseca, nesposobnosti za rad. Prema članku 90. stavku 6. ZOMO-a sve do 2030. godine kada je za žene propisan uvjet 65 godina mogu ostvariti pravo na novu invalidsku mirovinu pod uvje- života, a za prijevremenu starosnu mirovinu 60 godina. tom ako je kod korisnika nastala opća nesposobnost za Prema članku 27. Zakona o izmjenama iz 2010. godine za rad, a mogu ostvariti i pravo na starosnu ili prijevremenu osiguranike-žene također se postupno podiže starosna dob starosnu mirovinu. kao i potreban mirovinski staž u odnosu na ranije uvjete Nova mirovina određuje se prema ZOMO-u na temelju mi- ( 55 godina života i 30 godina staža), i to za po tri mjeseca rovinskog staža i ostvarene plaće na dan stjecanja prava na svake sljedeće godine, računajući od 1. studenoga 2010. invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno nadalje do 2030. godine kada je potrebno da osiguranik-žena na dan stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu ima navršenih 60 godina života i navršen mirovinski staž mirovinu. od 35 godina. Dakle, prema navedenom stavku 6. članka 90. samo koriStoga za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne snici invalidske mirovine koji su tu mirovinu ostvarili na temelju nesposobnosti za rad za ostvarivanje prava na starosnu miroviutvrđene invalidnosti zbog profesionalne nesposobnosti za rad nu i prijevremenu starosnu mirovinu, za svaki konkretan slučaj, mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nespo- godine života za starosnu mirovinu ili za prijevremenu starosnu sobnosti za rad ako se kod korisnika utvrdi nova invalidnost mirovinu i navršen mirovinski staž ovisi o godini u kojoj ispunja(opća nesposobnost za rad), odnosno mogu ostvariti pravo na vaju uvjete propisane člankom 26. i 27. Zakona o izmjenama iz starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako imaju navršenih 2010. godine.


24 Hrvatski umirovljenički list - srpanj 2012. ZRINJEVAC - ŠTO ZNAMO O NJEMU? Nema Zagrepčana koji ne bi znao gdje je i što je Zrinjevac u rodnom gradu, pa i čitavoj Lijepoj našoj. Zrinjevac je dušom Zagreb, a Zagreb je neodvojiv od domovine Hrvatske, kao i ona od njega, svoga glavnog grada. Maksimir i Zrinjevac pak dva su srodna, ali i različita zagrebačka pa i hrvatska perivoja i parka. U vrijeme svog osnutka, prije dva stoljeća, Maksimir se smatrao remek-djelom hortikulture, vrtlarske, parkovne i perivojne, osobito vrtlarske umjetnosti u ovom dijelu srednje i južne Europe. Povjesničari i povjesničarke, poput Dubravke Spevec, podsjećaju, prvi javni vrtovi postojali su već u prvom tisućljeću prije Krista u Asiriji. Održava se sjećanje na poznate viseće vrtove babilonske kraljice Semiramide iz osmog stoljeća prije Krista. Tijekom srednjeg vijeka nastali su tzv. tajni i rajski vrtovi, kao izvor zemaljskog zadovoljstva prema viziji i kreaciji pjesnika i prinčeva, postupno i kraljeva, u skladu s planskim uređenjem gradova. Od 19. stoljeća parkovi, perivoji i drugi oblici zelenih površina postaju sastavni dijelovi funkcionalne strukture grada. Javlja se i ideja o tzv. Vrtnim gradovima, poglavito u zapadnoeuropskim zemljama. Prvi zagrebački parkovi nastaju na području Donjeg grada, a razvojem predgrađa započinje njihov planski razvoj. Počeci vrtlarske djelatnosti sežu u srednji vijek, na području Zagreba javljaju se hortulusi, vrtovi miješane namjene, u kojima su purgeri i drugi uzgajali voće, povrće, ljekovito i začinsko bilje te vinovu lozu na širem području . Tijekom 18. stoljeća počinju se uređivati i prvi perivoji. Maksimir, nadaleko najljepši, otvoren je 24. travnja 1794. Zagreb danas ima 30 parkova. Zauzimaju površinu od svojih 402 tisuće četvornih metara. Osim Maksimira, najpoznatiji su parkovi u samom središtu Zagreba, parkovi poznate LENUCIJEVE POTKOVE ili ZELENE POTKOVE. To je zbirno ime za povezani niz od sedam zagrebačkih trgova. Svaki trg ima svoj park i zelenu površinu tako da uokviruje četvrt Donjega grada. Na polasku s Trga bana Jelačića, Praškom ulicom, u smjeru Glavnog kolodvora, prvi je od sedam trgova - Trg Nikole Šubića Zrinskog, sa zacijelo najljepšim zagrebačkim središnjim parkom Zrinjevcem. Slijedi Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Trg Ivana Mažuranića i Trg maršala Tita. Taj mahom perivojski okvir Donjeg grada tvori zelenu potkovu dobivši nakon Drugog svjetskog rata naziv LENUCIJEVA POTKOVA, što se temelji na uvjerenju da je Karlovčanin Milan Lenuci ( 1849-1924 ), najvažniji zagrebački urbanist i arhitekt devetnaestog stoljeća, autor ove prvorazredne perivojske cjeline trgova-parkova. No, uz Milana Lenucija, predstojnika Gradskog građevnog ureda, ima i drugih zaslužnika za istu ideju i njenu realizaciju. Sam perivoj i park Zrinjevac zauzima površinu od 12 540 četvornih metara, s poznatom alejom platana, sadnice kojih potječu iz talijanskog grada Udina. Zrinjevac je najstarije donjogradsko šetalište. Sve do 1873. godine tu je bilo sajmište, livadice, kravice su travu pasle. Osnivanjem parka Zrinjevac u njemu su postavljena poprsja velikana iz hrvatske povijesti, znanosti i kulture, Ivana Mažuranića, Frana Krste Frankopana, Andrije Medulića, Jurja Julija Klovića, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića i Ruđera Boškovića. Istodobno je podignuta neorenesansna palača u kojoj je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prelijepe su zrinjevačke fontane, klupe za sjedenje i suptilno zdanje Glazbenog paviljona iz kojeg parkom odjekuju nedjeljni koncerti i ine priredbe kojima je Zrinjevac žar i žarište. Južni dio Lenucijeve ili Zelene potkove pripada Starčevićevom trgu, preuređenom u novije vrijeme. Na njega je navezan Botanički vrt, s prekrasnom ogradom od kovanog željeza. Vrt su osnovali 1889. profesor botanike dr. Antun Heinz i nadvrtlar Viteslav Durchanek na površini od 4,7 ha. Uzgaja se 10 tisuća različitih biljnih vrsta, uz dva umjetna jezera te arboretum u stilu engleskih perivoja. Josip Vuković

SRPANJ 2012. OVAN: Prvo skoči pa potom reci: hop! To pravilo vrijedi i za sve druge skakutavce iz ove nebeske menažerije! No, uvijek se i svugdje nađe poneki ovnovski gmizavac koji naše lijepe i pozitivne običaje i zakone – ne šljivi! Zvijezde kažu da vi niste takvi. Ili je to zbog vašeg lijepog kućnog odgoja, ili zato što ste – ovan!? BIK: Dokle god vi tako uporno kročite naprijed bez osvrtanja na ostale, ne trebate se brinuti za svoj budući život i zdravlje. Ali, pripazite komu se povjeravate. Mogli biste se naći u čudnoj situaciji da zbog nekakvih lukavih ljudskih lisica budete vrlo bijesni. BLIZANCI: Zašto se tako ponašate?! Nije baš sve kao na tržnici! Daj 200g ljubavi, nek bude sitno isjeckano i stavite mi pola-pola. Pola strasti, pola nježnosti, u stvari ne, ne, stavite samo 70g nježnosti, 130g strasti, ali neka bude svježe, molim vas. I zapakirajte, želim ponijeti. Pa ne ide to tako, čovječe, za Boga miloga! RAK: Jedno je rak u divnom plavom moru, a drugo onaj na velikom modrom nebu. Da ne spominjem neke ostale rakove. Tek, vi ste pomalo – čudni! Ali trebate se suprotstaviti svojoj lošoj navici, ne hodajte natrag, već ubacite – naprijed! I ovaj put mirovina bi vam mogla na neki čudan način kasniti. LAV: Svi ljepši pripadnici ovog znaka imaju vrlo dobru priliku započeti završne stvari tijekom idućeg mjeseca! I to uspješno! Dok, na nesreću, pripadnici jačeg spola, a istog znaka, moraju pričekati prošli tjedan kako bi završili sve ono što nisu ni počeli! Ono, generalno, tu i tamo! DJEVICA: Dobro, to nije pojam oko kojeg bi se danas i ovdje, u trećem tisućljeću, previše lomila koplja! Ako djevica niste, to je u redu. Ako djevica jeste, a vrijeme je da više niste, morate se čim prije udružiti spomenutim neslomljenim – kopljem! Makar samo zbog domoljubno-demografskih razloga. VAGA: Stavite li na jednu stranu vage – 1 euro, s druge strane vage, hop, skočit će čak – 8 kuna! Kazat ćete, to nije po službenom tečaju! Ako i nije, vi koji ste rođeni u ovom znaku, a bez posla ste, možda ćete, kao pod plavim nebom kao stojeća mjenjačnica iza ugla... htjeti mijenjati – baš po ovom tečaju! ŠKORPION: Nije zlato sve što sja, niti je sve crno što je škorpion! S obzirom da je ovo vaš znak, u kojem ima i pomalo otrova, možda je on upućen baš onima koji to i zaslužuju. Jer, možda ste vi – humorist ili satiričar!? Ili još gore: neki desni ili lijevi – oporbenjak!? STRIJELAC: Pažnja! Obratite pozornost na jednu naočitu crnku, u znaku Jarca! Ne zovite je kozom, to nije lijepo! Lijepo negdje prošetajte s njom, a kasnije može i uz svijeće ili tako nešto. Potom joj šapnite da vam se vrlo dopada i smirite se malo, čovječe, dokle više ta nervoza. Zar ne vidite da joj se dopadate kao pravi muškarac! JARAC: Vrlo ste temperamentni. Preživahni ste. Nemirni. Bilo s teme na temu, bilo sebi u usta. Uopće, podsjećate me na mog saborskog zastupnika. No idućeg mjeseca nemate šanse. Čak ni da ste dva jarca! Ona na onom uskom brvnu! VODENJAK: Teški ste i nije vas lako prepoznati. U slikarstvu volite samo akvarele, u enigmatici samo vodoravno. Dok gemišt više shvaćate kao vodu pomiješanu s vinom. Glava vam je puna lijepih planova, koji se uglavnom – razvodne, pa padnu – u vodu. RIBE: U ovom Jadranskom moru stečaja i nekad kraćim, a više duljim rijekama nezaposlenih, vi ćete se i dalje dobro snalaziti i s uspjehom obilaziti grebene Kaznenog zakona i svaku mrežu MUP-a. Ipak ne gutajte baš svaku ribicu, da ne bi neka od njih bila mamac. Umirovljeni astrolog


HUL 7-12