Uvod Kada je 1455. godine Johannes Gutenberg1 nakon dugog i teškog puta od ideje do realizacije napokon u ruci držao prvu tiskanu Bibliju u povijesti čovječanstva, nije mogao ni sanjati da u ruci drži ključ koji će promijeniti pogled svijeta na pisanu riječ. Činjenica je da tisak nije samo omogućio da knjige poznatih pisaca od antike do današnjeg dana dođu do svakog zainteresiranog čitatelja, već je pokrenuo lavinu skribomanije koja je dovela čovječanstvo u novo doba - doba dostupne riječi. Danas se nalazimo na potencijalnoj povijesnoj raskrsnici koju stručnjaci već sada uspoređuju s onom na kojoj je stajao Gutenberg. Zabilježeno znanje zahvaljujući računalnoj tehnologiji i Internetu dostupnije je nego ikad, no upravo zbog toga pred nas se stavljaju pitanja o vrednovanju građe koja se možda prije nisu činila presudnima. Pitanja poput: „Što je knjiga?“ ili „Što sve podrazumijeva knjigu?“, već se neko vrijeme potežu među bibliografskim krugovima, ali ona do sada nisu nosila potrebu donošenja konačnog odgovora koji će zauvijek formirati pogled svijeta na ovu problematiku. UNESCO, jedan od većih autoriteta koji je dužan pronaći odgovor na ova pitanja, tvrdi da je „knjiga ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica“2 na taj način ograničavajući pojam knjige na medij koji tu konkretnu informaciju nosi i količinu pohranjenih informacija sadržanih na tom mediju (iako količina informacija nije konkretno mjerljiva jer pojedina stranica može sadržavati više ili manje teksta i/ili informacija u drugom obliku). Sličnu definiciju daju i IFLA, ali i zakoni pojedinih država, dok se sve eventualne praktične poteškoće rješavaju uvođenjem pojma 'knjižnična građa' koji podrazumijeva „svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili u elektronički čitljivom obliku informacijskog, umjetničkog, znanstvenog ili stručnog sadržaja proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti“3. Sve do sada navedene definicije knjigu, ali i drugu knjižnu građu pokušavaju ograničiti kroz količinu i vrstu informacija koju sadrže, ali i medij na kojem se te informacije nalaze. S povijesnog stajališta, gledano kroz prizmu nadmetanja između svitka i kodeksa4 bilo bi produktivnije knjigu definirati kroz njezinu namjenu (zabavnu ili poučnu) kao i kroz grupaciju korisnika (stvarnih i potencijalnih) kojima je ona namijenjena te na taj način izbjeći ograničenja koje pojedini mediji nalažu. U našem seminaru pokušati ćemo prikazati povijesni razvoj knjige, prokomentirati nastanak e-knjige i povijesne okolnosti koje su ga uvjetovale. Osim toga ukratko ćemo izložiti tehničke aspekte koji izravno utječe na postojanje i izgled e-knjige. Zatim ćemo pokušati definirati što sve obuhvaća pojam e-knjige i opisati probleme s kojima se susreću e-izdavači i e-knjižničari. Ukratko ćemo se dotaknuti problema vezanih uz digitalizaciju starijih izdanja i probleme vezane uz autorska prava, a također ćemo sažeti dosadašnja psihološka istraživanja vezana uz e-knjige i pismenost novih generacija koje su odrasle uz računalnu tehnologiju. U zaključku ćemo se posvetiti prognozama vezanim uz utjecaj koji će e-knjiga imati na društvo i pokušati ćemo dati svoju viziju svijeta u kojem je e-knjiga normalna pojava, a ne samo prolazni fenomen. 1
Gutenberg. // Hrvatski obiteljski leksikon. Zagreb : EPH : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005- . Sv. 4. norma ISO 9707:1991 3 Zakon o knjižnicama, 1997., čl. 7 4 Stipčević, A. Povijest Knjige. 2. (prerađeno i dopunjeno) izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. 2
5