Page 1

mali MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Usklađenost propisa zaštite bilja sa standardima EU

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je počela primjena tih propisa u praksi. U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo, s pravnom stečevinom Europske Unije. Kako bi ubuduće bez sankcija obavljala svoju osnovnu djelatnost, poljoprivredna obiteljska gospodarstva moraju biti upoznata i pridržavati se najvažnijih odredaba dva temeljna propisa: Zakona o biljnom zdravstvu (75/05) i Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), koji s brojnim pratećim Pravilnicima reguliraju mnogobrojne poslove uz premještanje bilja i njihovu zaštitu od štetnih organizama. 20. srpnja 2013. gospodarski 39 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 40

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon stvaranja samostalne Republike Hrvatske (RH), prve institucionalne aktivnosti u području zaštite bilja bile su usmjerene na formiranje inspekcijskih službi nadležnih za zaštitu bilja, na osnivanje i rad Komisije za zaštitu bilja koja značajno sudjeluje u postupku registracije sredstva za zaštitu bilja, te stvaranje institucije za stručno tehničku potporu u zaštiti bilja. Glavne aktivnosti nadležnog Ministarstva poljoprivrede u tom razdoblju usmjerene su na prihvaćanje međunarodnih, a posebice regionalnih fitosanitarnih standarda i njihovu ugradnju u nacionalno zakonodavstvo. Tako 1994. godine Republika Hrvatska postaje članicom Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja, iste godine stupa na snagu novi Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94), a na temelju kojeg se osniva Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu. Godine 1999. prihvaćamo revidirani tekst Međunarodne konvencije o zaštiti bilja.

Pravna stečevina Europske Unije Za zaštitu bilja ili biljno zdravstvo 1990-te godine su bile i vrlo značajne u Europskoj Uniji (EU). Stručna tijela, prvenstveno Vijeće ministara i/ili Komisija donose godišnje desetke novih propisa: direktiva, odluka i uredbi kojima se uređuju jedinstveni fitosanitarni kriteriji za sve zemlje članice. Glavni ciljevi fitosanitarnog acquisa EU usmjereni su na sprječavanje širenja štetnih organizama bilja putem premještanja pošiljka bilja na zajedničkom tržištu, uvođenjem biljnih putovnica i registra sudionika u biljnoj proizvodnji i prometu, na određivanje jedinstvenih kriterija za registraciju sredstva za zaštitu bilja (SZB) na razini EU za aktivne tvari i na nacionalnoj razini država članica za pripravke SZB. U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.-2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo s pravnom stečevinom Europske Unije. U srpnju 2010. godine na Među-

gospodarski list

20. srpnja 2013.

vladinoj konferenciji u Bruxelles-u privremeno je zatvoreno poglavlje o sigurnosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru. Objava i stupanje na snagu novih propisa na razini EU je kontinuirani proces, pa se u budućnosti očekuje daljnja prilagodba, jer se europska regulativa stalno mijenja! Pritom se, za razliku od prethodnih godina, više “ne hvataju” rokovi objave propisa EU objavljeni pred nekoliko ili čak desetak godina, već se nastoji “uhvatiti korak” sa stupanjem na snagu novih propisa u državama članicama uz odgovarajuće izuzetke primjene u praksi. Sve naše nacionalne zakone i provedbene propise iz područja biljnog zdravstva ili zaštite bilja usklađene s pravnom stečevinom EU možemo podijeliti u tri velike grupe: • Štetni organizmi; • Sredstva za zaštitu bilja (SZB) i ostaci pesticida, te • Sadni materijal, sjeme i zaštita sorti! Ovom ćemo prilikom nabrojati najvažnije propise iz područja biljnog zdravstva i pokušati objasniti njihov utjecaj na način poslovanja poljoprivrednih gospodarstva.

ŠTETNI ORGANIZMI Intenziviranjem trgovine bilja i biljnih proizvoda između RH i trećih zemalja povećava se rizik od unošenja i širenja različitih karantenskih štetnih organizama koji mogu ozbiljno ugroziti domaću poljoprivrednu proizvodnju. Uspostava Fito-upisnika i sustava biljne putovnice (NN 54/07) jedna je od mjera u ciljnu poboljšanja fitosanitarnog nadzora

Propisima iz područja biljnog zdravstva uspostavljaju se mjere u cilju sprečavanja unošenja i širenja različitih štetnih organizama

nad onim kategorijama bilja koje su prepoznate kao rizične, a navedeni su u Popisu V. dijelu A i B Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (NN 74/06).

Upis u FITO Upisnik Pri stavljanju na unutarnje tržište RH određeno bilje i biljne proizvode mora pratiti biljna putovnica, koja je službena isprava, etiketa ili druga službena oznaka kojom se potvrđuje da bilje i biljni proizvodi koji se premještaju, odnosno stavljaju na tržište unutar teritorija RH udovoljavaju propisanim fitosanitarnim zahtjevima, a izdaje se nakon obavljenog zdravstvenog pregleda na mjestu proizvodnje. Ovakav se sustav u uvjetima jedinstvenog tržišta EU primjenjuje od 1993. godine. Budući su ukinute kontrole na granicama, a time i zdravstveni pregledi bilja i biljnih proizvoda, povećao se rizik od širenja karantenski štetnih organizama. Biljna putovnica tako postaje dokaz da su bilje i biljni proizvodi koji napuštaju mjesto proizvodnje zdravstveno ispravni, a u slučaju izbijanja zaraze osigurava sljedivost do izvora zaraze. Posjednici bilja mogu sami izdavati biljne putovnice na temelju


Redni broj:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Naziv propisa

NN broj

Zakon o biljnom zdravstvu Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu Pravilnik o razmjeni informacija o zadržavanju pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta ili štetnih organizama u izoliranom stanju, koji se unose iz trećih zemalja Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode – Globodera rostochiensis Woll. i blijedožute krumpirove cistolike nematode – Globodera pallida Stone Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje krumpirova raka, koji prouzrokuje gljiva Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc. Pravilnik o provođenju sustavnog istraživanja i mjera za sprječavanje unošenja i suzbijanje smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice, koji uzrokuje bakterija Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. Pravilnik o provođenju sustavnog istraživanja i mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja prstenaste truleži gomolja krumpira, koju prouzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) davis et al. Pravilnik o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama Pravilnik o unošenju ili premještanju štetnih organizama, bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih za pokuse i znanstvene svrhe ili za potrebe sortne selekcije Pravilnik o minimalnim uvjetima za obavljanje provjera identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose iz trećih zemalja, kad se te provjere obavljaju na mjestima koja nisu mjesta ulaska Pravilnik o mjestima ulaska za pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji podliježu fitosanitarnom pregledu Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja gljive Phytophthora ramorum Werres, de Cock & Man in’t Veld. sp. nov. Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadrispidiotus perniciosus Comst. Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescece doreé MLO

75/05

ovlaštenja koje im izdaje Ministarstvo poljoprivrede, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve propisane Pravilnikom o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama (NN 54/07). Nakon dobivanja ovlaštenja posjednik bilja može izdavati biljne putovnice samo za ono bilje za koje je nadležno tijelo nakon obavljenog fitosanitarnog pregleda izdalo zapisnik, kojim potvrđuje da to bilje udovoljava propisanim zahtjevima! Zbog opasnosti od mogućeg unosa i širenja gospodarski vrlo značajnih štetnih organizama Ministarstvo poljoprivrede je izdalo veći broj Naredbi i/ili Pravilnika kako bi spriječilo unošenja i širenja slijedećih štetnih organizama: kukuruzne zlatice (NN 52/01), bakterijske paleži jabučastog voća (NN 74/01, 129/04, 103/05, 29/08), smrdljive

16/06 73/06 74/06 82/06 72/06 119/06 119/06 54/07 69/07 100/07 i 50/08 111/07 i 99/08 64/08 17/09

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “ŠTETNI ORGANIZMI”:

7/13

Obvezni ste upisati se u FITO-Upisnik ako: Uvozite, proizvodite, distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode navedene u Skupini I.*, bez obzira jesu li namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgoja, ili premještanja, odnosno prodaji sve do krajnjeg korisnika; Uvozite, proizvodite, distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode navedene u Skupini II.* i/ili III*, koji su namijenjeni komercijalnim proizvođačima radi daljnjeg uzgoja; Uvozite pored bilja i biljnih proizvoda iz Skupine I.-III. i ono bilje i biljne proizvode iz Skupine V.*; Uvozite, proizvodite ili prodajete bilje i biljne proizvode namijenjene zaštićenim područjima iz Skupine IV.*; Distribuirate ili prodajete bilje i biljne proizvode koje već prati biljna putovnica i za koje je potrebno izdati novu biljnu putovnicu kad se pošiljka razdjeljuje u više pojedinačnih pošiljaka ili združuje s drugim pošiljkama u jednu; Proizvodite, otkupljujete ili prikupljate u skladišta s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira ili plodove citrusa.

Za upis u FITO-Upisnik morate podnijeti nadležnoj upravi zahtjev za upis na propisanim obrascima. Pritom je potrebno ispunjavati određene uvjete, među kojima je naglašeno da posjednik bilja mora imati osobu odgovornu za zdravstvenu zaštitu bilja (NN 54/07).

20. srpnja 2013.

gospodarski list

41


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

snijeti žitarica (NN 176/03), sredozemne voćne muhe (NN 66/04), zlatne i blijedožute krumpirove cistolike nematode (NN 82/06), krumpirovog raka (NN 72/06), smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice (NN 119/06), prstenaste truleži gomolja krumpira (NN 119/06), venuće i sušenje drvenastog bilja (NN 87/07), kalifornijske štitaste uši (NN 17/09), uzročnika bolesti vretenastog gomolja krumpira (NN 38/09), zlatne žutice vinove loze (NN 7/13), te Naredbu o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije (NN 72/07). Svi poljoprivredni proizvođači (veliki i mali) koji posjeduju biljne vrste a koje su ugrožene od karantenski značajnih štetnih organizama moraju se redovito educirati o njihovom prepoznavanju i poduzimanju svih propisanih mjera za sprječavanje njihova širenja. O prvoj pojavi i/ili jačoj zarazi o sitom su dužni obavijestiti nadležne institucije propisane Pravilnicima i/ili Naredbama!

SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA (SZB) I OSTACI PESTICIDA Najveći dio legislative iz područja sredstva za zaštitu bilja (SZB) i ostaci pesticida odnosi se na pravne osobe (zastupstva, tvrtke, veleprodaja, maloprodaja) koje stavljaju u promet sredstva za zaštitu bilja na području Republike Hrvatske. Do 1. siječnja 2007. godine postupak za izdavanje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u RH bio je reguliran do tada važećim Zakonom o zaštiti bilja (NN 10/94 i 117/03), Pravilnikom o uvjetima i načinu stavljanja u promet SZB (NN 90/04 i 150/04), kao i Zakonom o kemikalijama (NN 150/05). Kako navedeni propisi nisu bili u potpunosti usklađeni s europskim (Direktiva 91/414 EEC), novi postupak registracije sredstva jednak onom koji vrijedi u svim državama članicama EU započinje primjenom

42

gospodarski list

20. srpnja 2013.

Niste obvezni upisati se u FITO-Upisnik ako: Pripadate kategoriji malih proizvođača koji proizvode bilje i biljne proizvode iz Skupine I.-IV.* na zemljištu čija površina ne prelazi 500 m² ako se radi o zaštićenom prostoru, odnosno 1.500 m² na otvorenom prostoru, pod uvjetom da je cjelokupna proizvodnja namijenjena vlastitim potrebama ili prodaji na lokalnom tržištu fizičkim osobama koje nisu komercijalni proizvođači. Skladištite, distribuirate ili prodajete na malo bilje i biljne proizvode koje već prati biljna putovnica i spremni su za prodaju krajnjem korisniku. NAPOMENA: Iznimno, zbog povećane opasnosti od širenja štetnih organizama, upis u FITO-Upisnik obvezan je i za male proizvođače sjemenskog krumpira i sadnog materijala citrusa, vinove loze, koštićavog voća i biljaka domaćina bakterijske paleži. *Skupine I., II., III., IV. I V. nalaze se u Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (NN 74/06).

novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05). Istovremeno s novim zakonom primjenjuju se i tri nova pravilnika: Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari SZB (53/06), Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju SZB (NN 59/06) i Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju SZB (NN 50/07). Objavom Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla u Narodnim novinama br. 80/13 stavljaju se izvan snage Članci 3., 10. stavci 1., 2. i 3., članci 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. stavak 1. točka 3., članci 42. i 48. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 75/05) Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 82/12) Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 53/06) Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 59/06 i 18/10) Pravilnik o označavanju sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine

br. 11/07, 19/10 i 42/12) osim članka 9. Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 116/06 i 80/07) Pravilnik o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 57/07, 119/09 i 142/12) osim članka 14.a Pravilnik o određivanju graničnih prijelaza za promet sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 21/08) Naredba o zabrani prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja koja sadrže određene aktivne tvari (Narodne novine br. 109/07) Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine br. 94/12) Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (Narodne novine br. 148/08, 49/09, 118/09, 36/10, 26/11 i 111/12). Kako bi se postiglo da s danom prijema RH u punopravno članstvo u EU sredstva za zaštitu bilja registrirana u našoj zemlji budu što usklađenija sa standardima EU, Ministarstvo je donijelo niz drugih odluka: npr. produljenje valjanosti dozvola sredstvima s Popisa SZB koja imaju dozvolu za promet i primjenu u RH (NN 84/06), ponovna ocjena odnosno reregistracija sredstva (članak 25. Stavak 4. i 5. Zakona), ukidanje dozvola i povlačenje s tržišta sredstva koja sadrže aktiv-


ne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC i sl. Pravilnikom o ispunjavanju uvjeta dobre istraživačke prakse (NN 107/09) pri istraživanju učinkovitosti SZB nacionalni se sustav uskladio sa zahtjevima EU za postupke istraživanja učinkovitosti SZB. Spomenutim propisom stvoreni su preduvjeti za prihvaćanje rezultata pokusa na međunarodnoj razini, te su određeni uvjeti pod kojima se pokusi planiraju, organiziraju, izvode, nadziru, evidentiraju i arhiviraju. Pravne i fizičke osobe koje žele biti službeno prepoznati subjekti, a koji ispunjavaju propisane uvjete i standarde, trebaju kod nadležnog tijela državne uprave podnijeti zahtjev za dobivanje certifikata o ispunjavanju uvjeta utvrđenih predmetnim propisom.

Vođenje evidencije o uporabi SZB Za sve korisnike sredstva za zaštitu bilja vrlo su značajne odredbe iz Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 i 55/12). Poglavito stoga, jer je vođenje evidencije o uporabi SZB na otvorenom i zaštićenom prostoru, koje su dužni voditi proizvođači bilja i biljnih proizvoda namijenjenih tržištu stupilo na snagu od 1. siječnja 2010. godine. Sva

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA I OSTACI PESTICIDA”: Redni broj:

Naziv propisa

NN broj

1.

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja

70/05

2.

Popis aktivnih tvari dopuštenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj

80/08

3.

Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstva za zaštitu bilja

53/06, 59/06

4.

Pravilnik o označavanju sredstva za zaštitu bilja

11/07

5.

Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju sredstva za zaštitu bilja

116/06 i 80/07

6.

Pravilnik o postupku registracije sredstva za zaštitu bilja

57/07

7.

Naredba o zabrani prometa i primjene sredstva za zaštitu bilja koja sadrže određena aktivne tvari

109/07

8.

Pravilnik o visini naknada i načinu raspodjele sredstva u postupku registracije sredstva za zaštitu bilja, ocjene aktivnih tvari i izdavanja dozvola za sredstva za zaštitu bilja

94/07

9.

Pravilnik o određivanju graničnih prijelaza za promet sredstvima za zaštitu bilja

21/08

10.

Pravilnik o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstva za zaštitu bilja, te uvjetima kojima moraju udovoljavati

135/08 i 55/12

11.

Upisnik registriranih sredstva za zaštitu bilja

12.

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za zaštitu bilja na veliko i malo, te o načinu i postupku osposobljavanja zaposlenika, koji čuvaju i izdaju sredstva za zaštitu bilja

40/96, 96/98, 155/04, 8/06 i 146/08

13.

Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

148/08, 49/09, 118/09, 36/10, 26/11 i 111/12

14.

Pravilnik o metodama uzorkovanja za provedbu službene kontrole ostataka pesticida, u i na proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla

77/08

15.

Pravilnik o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole s ciljem osiguranja sukladnosti, s maksimalno dopuštenim razinama ostataka pesticida i procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla

116/11

16.

Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida

142/12

10/08

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Za poljoprivredna je gospodarstva značajna odluka Ministarstva od listopada 2006. kojim je objavljena lista sredstva prisutnih na tržištu RH koje sadrže djelatne tvari koje nisu dopuštene za uporabu u sredstvima EU (tada je na toj listi bilo 13 zoocidnih djelatnih tvari, 4 fungicidne djelatne tvari, 15 herbicidnih djelatnih tvari i 1 okvašivač). Na taj je način od 28. svibnja 2007. do 12. rujna 2012. godine Rješenjima o zabrani prometa SZB s hrvatskog tržišta povučeno iz prometa 76 pesticidnih djelatnih tvari.

Većina djelatnih tvari kemijskih sredstva je prema opasnosti svrstano u četiri skupine, pa svi korisnici kod tretiranja posebno moraju voditi računa o sljedećim mjerama opreza: (1) pri tretiranju treba spriječiti izloženost ljudi i domaćih životinja sredstvu, te (2) spriječiti da sredstvo dospije u (2a) izvore vode, vodotoka, bunara, jezera, mora i druge površinske i podzemne vode; (2b) u objekte koji služe za opskrbu pitkom vodom; (2c) na susjedne kulture i ostale poljoprivredne površine; (2d) u objekte gdje obitavaju ljudi; (2e) u objekte gdje uzgajamo domaće životinje ili držimo divljač ili (2f) u druge ne ciljane objekte.

20. srpnja 2013.

gospodarski list

43


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

kemijska sredstva za zaštitu bilja (a isto vrijedi za sredstva u ekološkoj proizvodnji) moraju se primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji, odnosno dozvolom Ministarstva poljoprivrede, te u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. Sredstva treba koristiti na način najprihvatljiviji s gledišta dobre poljoprivredne prakse, integrirane zaštite bilja i zaštite okoliša, a korisnici također moraju poštivati odredbe propisa koji uređuju sigurnost i zaštitu na radu. Ako se tretira u noćnim satima blizu naselja, moraju se poštivati odredbe koje uređuju javni red i mir.

Zaštita pčela U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja, kontaktnim sredstvom opasnim za pčele, obavijestiti pčelare. Ako korisniku pčelar nije poznat, mora obavijestiti najbližu udrugu pčelara. Radi dodatne zaštite pčela, cvjetni podrast u višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima), mora u trenutku tretiranja sredstvima koja su opasna za pčele biti pokošen. U cvatnji poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele, a primjena kon-

Zbog proširenja i velike štetnosti kukuruzne zlatice (na slici lijevo štete od ličinki na korijenu i desno štete od odraslih oblika na svili i klipu) u prvih desetak godina novog milenija većina je proizvođača ove kulture provodilo osnovnu mjeru zaštite sjetvu tretiranog sjemena insekticidima iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam, klotianidin). Tek istraživanja iz Njemačke tijekom 2008. godine potvrdila su da ova praksa može imati pogubne posljedice na pčelinje zajednice!

taktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje dopuštena je samo u noćnim satima (i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca). Novom odlukom EU 485/2013 od 24. svibnja 2013. zabranjuje se zbog zaštita pčela sjetva tretiranog sjemena ovim insekticidima sa danom stupanja na snagu 1. studenog 2013. godine!

Rukovanje tretiranim sjemenom Tretirano sjeme ne smije se koristiti za prehranu ljudi ili životinja, niti za preradu i treba ga držati

izvan dohvata djece, stoke i divljači. Prilikom rukovanja sjemenom i čišćenja opreme, izbjegavajte dodir s kožom i dišnim sustavom, te nosite odgovarajuću zaštitnu opremu. Prosuto sjeme zakopajte ili uklonite. Spriječite onečišćenje površinskih voda tretiranim sjemenom. Prije sjetve, kad otvarate vreće sa sjemenom, prilikom punjenja i pražnjenja sijaćice, izbjegavajte izlaganje prašini. Prašinu s dna vreće sa sjemenom nemojte sipati u sijaćicu, a već tretirano sjeme nemojte tretirati dodatnim proizvodima. Tijekom sjetve, tretirano sjeme nemojte sijati po jakom vjetru i pri-

Najveća opasnost od trovanja pčela sredstvima za zaštitu bilja prijeti ako tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje posjećuju oprašivači koristimo sustavne pripravke rezidualnog učinka, poglavito ako su isti otrovni na pčele (npr. insekticidi). Stoga je tijekom cvatnje poljoprivrednih usjeva zabranjena bilo kakva primjena sustavnih insekticida, a ostala se kontaktna sredstva smiju koristiti samo u doba dana kada pčele ne lete (dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo je važno tijekom zaštite višegodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda) cvjetni podrast uvijek prije aplikacije pokositi (NN 135/08 i 142/12).

44

gospodarski list

20. srpnja 2013.


državajte se preporučene gustoće sjetve. Ukoliko koristite pneumatsku sijaćicu, prašinu od tretiranog sjemena treba pomoću deflektora (odzračnika s turbine) usmjeriti prema površini tla ili u tlo. Da bi se zaštitile ptice i sisavci, tretirano sjeme treba utisnuti u tlo na odgovarajuću dubinu sjetve, osobito na krajevima redova i na rubovima njiva. Nakon sjetve prazne vreće ili ostatke sjemena nemojte bacati u okoliš. Zbrinite ih u skladu s propisima o opasnom otpadu. Pobrinite se da ostatke tretiranog sjemena vratite u njihove originalne vreće. Prazne vreće nemojte koristiti ni za kakvu drugu namjenu.

Evidencijski list Zabranjeno je ostatke sredstva izlijevati u vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode. Voda koja se koristila kod pranje uređaja za primjenu sredstva za zaštitu bilja mora se zbrinuti tako da ne postane izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda (najbolje je raspršiti na tim sredstvom tretiranoj površini). Pri tretiranju površina koje

Ugradnjom deflektora (odzračnici s turbine) na pneumatsku sijaćicu, prašina od tretiranog sjemena usmjerava se prema površini tla ili u tlo

su u blizini površinskih i podzemnih voda mora, se poštovati zaštitni pojas u skladu s uputama za uporabu i oznakama na etiketi, te propisima koji uređuju zaštitu voda. Nakon uporabe sredstva, praznu ambalažu valja zbrinuti na propisan način. Od početka kalendarske 2010. godine svi tržni proizvođači bilja i biljnih proizvoda obvezni su voditi već ranije spomenutu evidenciju o uporabi sredstva na otvorenom te u zatvorenom i zaštićenom pro“Evidencijski list” mora za svaku uporabu sredstva za zaštitu bilja sadržavati (NN 55/12): • trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja; • datum, te vrijeme početka i završetka tretiranja; • količina primijenjenog sredstva za zaštitu bilja (doza, koncentracija); • veličina površine i tretirana kultura odnosno biljni proizvod; • objekt; • površina; • neka druga uporaba; te • napomenu (datum berbe i/ili žetve).

storu. Osim općih podataka (ime i prezime korisnika – osoba koja je provela tretiranje, ime vlasnika ili posjednika bilja, MIBPG iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, podaci o tretiranim površinama – naziv ARKOD parcele). Evidencija se vodi po parcelama i kulturama, a ako proizvođač uzgaja istu kulturu na više parcela koje čine jedinstvenu cjelinu, tada se može voditi na istom “Evidencijskom listu”! Za svaki zaštićeni objekt evidencija se vodi zasebno, a tako popunjeni Evidencijski listovi čuvaju se najmanje pet godina. Posebni su uvjeti ovim Pravilnikom također propisani za davatelje usluga u poslovima suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama!

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Primjer uputa za rukovanje sredstvom za tretiranje sjemena

Održiva uporaba pesticida Na razini EU usvojena je Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine o utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida. Sukladnoj tom europskom propisu u službenom je listu od 19. prosinca 2012. godine objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za po-

20. srpnja 2013.

gospodarski list

45


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

stizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12). Ovaj Pravilnik propisuje obvezu izobrazbe svih profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika (prodavača) sa dobivanjem iskaznica do 26. studenog 2015. godine (iskaznica nakon tog datuma omogućuje legalnu kupnju SZB)! Pritom moraju odslušati osnovni modul izobrazbe u trajanju 15 školskih sati i proći polaganje pismenog ispita sa uspjehom više od 60 % pozitivnih odgovora da bi dobili uvjerenje “položio”, temeljem kojeg stječu pravo na izdavanje iskaznice! Iskaznica se obnavlja naknadno svakih 5 godina sa slušanjem 5 školskih sati dopunskog modula i naknadnoj provjeri znanja. Sredstva moraju biti skladištena u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje, izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti. Ako se tijekom ili nakon tretiranja uoči opasnost ili neželjeno djelovanje sredstva ili ostataka sredstva o tome treba odmah obavijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora.

Primjena sredstva za zaštitu bilja jedna je od ljudskih najnesavršenijih djelatnosti, pa će u skoroj budućnosti testiranje uređaja za aplikaciju i njihova tehnička ispravnost postati zakonska obveza (NN 142/12). Zadnjih su godina naši poljoprivrednici (a osobito voćari i vinogradari) kupili mnogo suvremenih uređaja s dodatnom opremom

Zbrinjavanje SZB Svako kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (SZB) ima svoj životni ciklus, koji započinje a) razvojem i proizvodnjom, zatim b) skladištenjem, transportom i distribucijom, c) primjenom u proizvodnji, d) upravljanjem praznom ambalažom i e) zbrinjavanjem starih zaliha.

Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) pravne su osobe (tvrtke, zadruge) od 2009., ali također i sve fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredni obrti) od 2010. godine, dužni uključiti se u pravilan početak gospodarenja otpadnom ambalažom sredstva za zaštitu bilja (SZB).

Korisnici pri tretiranju moraju koristiti uređaje za primjenu koji će se morati redovito pregledavati i nositi znak o pregledu. Do 26. studenog 2014. moraju biti pregledani svi uređaji za aplikaciju pesticida proizvedeni prije 1995. godine. Svi uređaji moraju biti barem jednom pregledani do 26. studenog 2016. godine (novi uređaji ne moraju na pregled 3 godine). Nakon tog datuma mogu se koristiti samo uređaji za aplikaciju koji od ovlaštene stanice imaju znak o redovitom pregledu! Nakon tog datuma učestalost pregleda je jednom u tri godine nakon zadnjeg pregleda.

46

gospodarski list

20. srpnja 2013.

Iz tih razloga tvrtke koje proizvode i/ili uvoze sredstva za zaštitu bilja te ih stavljaju na tržište RH, izvorni su proizvođači otpadne ambalaže, pa ih kroz planiranu mrežu (mjesta sakupljanja) imaju obvezu na vlastiti trošak odvojeno sakupljati (opasni otpad)! Ovakav sustavni model sakupljanja i

zbrinjavanja otpadne ambalaže SZB posljednjih godina organizira Udruga proizvođača i zastupnika sredstva za zaštitu bilja (CROCPA) u suradnji s tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. Pritom nekomercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (poljoprivredna proizvodnja za vlastite potrebe bez korištenja državnih potpora) mogu odložiti propisano ispranu ambalažu u za to posebne kontejnere (pritom ne trebaju ovjeravati prateći list)! Komercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (korisnici novčanih potpora u poljoprivrednoj proizvodnji), uz obrtnike i tvrtke, moraju pritom voditi evidenciju kroz “Očevidnik o tijeku i nastanku otpada” (Obrazac ONTO) i “Prateći list” (Obrazac PL – Oo). Navedeni obrazac “Prateći list” (Obrazac PL – Oo) gospodarstva


Poljoprivredno-savjetodavna služba nastoji poboljšati kvalitetu aplikacije edukacijom i praktičnom provjerom u nasadima

kupuju u knjižarama “Narodnih novina” i/ili ih dobivaju od sakupljača opasnog otpada C.I.A.K. na mjestima prikupljanja . Prvi korak pravilnog gospodarenja otpadnom ambalažom je pravilno ispiranje nakon primjene SZB. Prazna ambalaža koja nije pravilno isprana predstavlja potencijalnu prijetnju za okoliš i čovjeka. Osoba koja rukuje SZB ispire ambalažu odmah nakon pražnjenja, a ispranu tekućinu prebacuje u uređaj za aplikaciju (npr. prskalicu). Studija od strane Stručne skupine o ambalaži Europske udruge za zaštitu bilja (ECPA) provedeno 1992. godine pokazala je da trostruko ispiranje

uklanja 99,99 % prvobitnog sadržaja iz spremnika, uz najbolju mogućnost pranja i otjecanja. Obzirom da za trostruko ispiranje nije potrebna dodatna oprema, da se može provoditi u svim prilikama i ne zahtijeva dodatne troškove, ovom prilikom detaljnije opisujemo postupak. Trostruko ispiranje otpadne ambalaže SZB – za trostruko ispiranje onaj tko rukuje ambalažom trebao bi omogućiti da se sadržaj iscijedi dodatnih 30 sekundi pri pražnjenju. Potom bi trebalo napuniti čistom vodom 25-30 % volumena ambalaže. Zatim bi trebalo sigurno zatvoriti čep, nakon čega ambalažu treba protresati, rotirati, kotrljati ili

SADNI MATERIJAL, SJEME I ZAŠTITA SORTI

Sukladno EU propisima (uredba Vijeća 2100/94 i direktiva 98/44/ EC) i Zakonu o dopunama zakona o zaštiti biljnih sorti u Republici Hrvatskoj (NN 124/11, Članak 2.), od 21. listopada 2011. godine na gospodarstvima se smije sijati tzv. “farmersko sjeme”. To je sjeme poznate i zaštićene sorte samo-oplodne vrste bilja proizvedeno na vlastitom posjedu, a poljoprivredni proizvođač ga smije sijati isključivo na vlastitim površinama. Stoga u nekim zemljama članicama EU, farmersko sjeme mora proći laboratorijsku provjeru kakvoće i zadovoljiti iste standarde kao i certificirano sjeme. Nažalost, u važećim propisima u Hrvatskoj nema

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

preokrenuti tako da voda obuhvati sve unutarnje površine. Tekućinu od ispiranja zatim treba preliti u prskalicu (preporučeno vrijeme cijeđenja je 30 sekundi). Ovaj postupak trebalo bi ponoviti najmanje 3 puta ili sve dok ambalaža nije vidljivo čista. Važno je napomenuti da se ispiranje provodi u slučaju pražnjenja tekuće formulacije SZB iz plastične ambalaže! Ukoliko su SZB krute formulacije pakirane u papirnatu, višeslojnu ili sličnu ambalažu, ispiranje se ne provodi, a u tom je slučaju ambalažu potrebno samo potpuno ispraznili (i/ili najviše jednom isprati).

Samo godinu dana nakon što je na seljačkim gospodarstvima dopuštena sjetva tzv. “farmerskog sjemena” (NN 124/11), već u žetvi 2012. sezone ponovno se na otkupnim mjestima pojavila smrdljiva snijet (Tilletia spp.), koju je potrebno suzbijati sukladno Naredbi (176/03).

20. srpnja 2013.

gospodarski list

47


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

odredbe o zdravstvenom stanju farmerskog sjemena! Ipak, farmersko sjeme nije nedorađeno, naturalno sjeme zvano “tavanuša” (misli se na ozimu pšenicu). Sjetva “farmerskog sjemena” je dopuštena pod posebnim uvjetima, a među važnijima je zahtjev da poljoprivredni proizvođač obvezno mora postupiti u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva, posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima zasnovanim korištenjem tog materijala. Stručno je neopravdano sijati “tavanušu”, jer tada u usjev i tlo unosimo uzročnike bolesti i korove pa možemo imati probleme u proizvodnji. To dokazuje stanje na terenu već prve sezone nakon što je dopuštena sjetva “farmerskog sjemena” u našoj zemlji. Naime, u žetvi ozime pšenice tijekom ljeta 2012. godine na nekoliko je otkupnih mjesta potvrđena zaraza zrna vrlo opasnom smrdljivom snijeti (Tilletia spp.), pa postoji vrlo velika opasnost da se ova opasna bolest ponovno raširi do razmjera kakve smo primjerice imali 2002. g. Obiteljska gospodarstva koja su prijavljena kao komercijalna u Upisnik PG-a dobila su još početkom 2011. godine na kućne adrese knjižicu “Načela dobre poljoprivredne prakse” koja će se pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU primjenjivati kroz brojne propise i na taj način uvjetovati ostvarivanje izravnih plaćanja (novčanih poticaja) iz fonda zajedničke poljoprivredne politike.

Status integrirane proizvodnje Europska Unija će u razdoblju od 2014. do 2020. godine prosječno godišnje za poticanje poljoprivredne proizvodnje izdvajati 55 milijardi eura (ZPP ili zajednička

48

gospodarski list

20. srpnja 2013.

POPIS ZNAČAJNIJIH PROPISA BILJNOG ZDRAVSTVA IZ PODRUČJA “SADNI MATERIJAL, SJEME I ZAŠTITA SORTI”: Redni broj:

Naziv propisa

NN broj

1.

Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja

140/05, 35/08 i 55/11

2.

Pravilnik o priznavanju sorti poljoprivrednoga bilja

99/08

3.

Pravilnik o upisu sorti u sortnu listu, upisu u upisnik održivača sorti poljoprivrednoga bilja i troškovima održavanja sorti

73/06

4.

Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica

92/06

5.

Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća

124/06

6.

Pravilnik o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze

133/06

7.

Zakon o zaštiti sorti poljoprivrednoga bilja

131/97, 62/00 i 124/11

8.

Pravilnik o načinu i uvjetima upisa u upisnike poljoprivrednog sjemena i poljoprivrednog sadnog materijala

40/99, 31/00, 44/01, 91/03

9.

Pravilnik o stručnom nadzoru nad proizvodnjom poljoprivrednog sadnog materijala

51/99, 128/00, 60/01, 53/04 i 71/06

10.

Pravilnik o temeljnim zahtjevima o kakvoći poljoprivrednog sadnog materijala, načinu pakiranja, plombiranja, deklariranja i uvjetima držanja sadnog materijala

56/99, 140/99, 128/00, 2/05 i 133/06

11.

Pravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoće, načinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja

4/05, 49/05, 94/05, 13/06 i 72/06

12.

Pravilnik o stručnom nadzoru nad sjemenskim usjevima poljoprivrednog bilja

04/05

13.

Pravilnik o očuvanju i korištenju biljnih genetskih resursa, te načinu rada i uređenju banke biljnih gena poljoprivrednog bilja

04/05, 42/07

poljoprivredna politika). Republika Hrvatska je u pristupnim pregovorima za naše poljoprivrednike “osigurala” omotnicu u ukupnom iznosu nešto većem od 700 milijuna eura godišnje (373 milijuna za izravna plaćanja i 333 milijuna za ruralni razvoj). Prema nekim temeljnim odrednicama za naredno sedmogodišnje razdoblje (2014.2020.) EU najveći dio poticaja (oko 30 %) planira isplatiti poljoprivrednim gospodarstvima, koja će godišnje proizvoditi barem 3 kulture, dio površina će imati pod pašnjacima, a djelomično će se baviti eko-

loškom poljoprivredom (barem na 7 % površina). Uspješna se biljna proizvodnja dugoročno može održati samo ako odabrane kulture uzgajamo sustavno jednu za drugom u plodoredu. Poticanje integrirane poljoprivredne proizvodnje (NN 32/10, 137/12) i primjena alternativnih (nekemijskih) metoda zaštite postaje nužnost u europskoj poljoprivredi temeljem Direktive o održivoj uporabi pesticida (NN 142/12).


Tehnološke smjernice za ratarsku proizvodnju zahtijevaju tijekom 5 godina na istoj parceli uzgoj barem 3 biljne vrste iz botanički različite porodice. Jedan od značajnih razloga uvođenja plodoreda je snošljivost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i tolerantnost prema korovima, štetnicima i uzročnicima bolesti koji se “nakupljaju” u tlu. Divlje su biljke vrlo snošljive, a vrste koje se ne mogu prilagoditi na uvjete koji vladaju u prirodnim biljnim zajednicama ubrzo bivaju potisnute. Naprotiv, poljoprivredne se kulture ponašaju različito prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i sadnji. Neke to lakše podnose, dok su druge vrlo osjetljive, pa ih dijelimo u dvije osnovne skupine: a) snošljive ili samostabilne kulture (npr. kukuruz, proso, raž, zob, soja, krumpir i slično) i b) nesnošljive ili samolabilne kulture (npr. šećerna repa, mrkva, suncokret, grašak i slično) (Butorac, 1999). Nesnošljivost kultura odavno privlači pozornost znanstvenika, a najčešće proizlazi iz pojma “umornost” tla i sve jače pojave štetnih organizama.

Niti snošljive ili samostabilne poljoprivredne usjeve, ne preporučuje se često uzgajati na istoj parceli ili u monokulturi, a budući plodored sprječava širenje štetnika, bolesti i korova – njegovo je provođenje temeljna mjera u integriranoj zaštiti bilja.

Primjer suvremene proizvodnje krumpira Tipičan primjer takvoj tvrdnji je suvremena proizvodnja krumpira. Premda krumpir ubrajamo u snošljive biljne vrste prema ponovljenom uzgoju na istoj površini, tržni je uzgoj nemoguć bez sadnje zdravstveno ispravnih i aprobiranih majčinskih gomolja. Naime, pravo sjeme koje nastaje u zelenim bobama iz cvjetova cime nema važnost na formiranje gomolja i za njega su zainteresirani samo oplemenjivači radi dobivanja novih sorti krumpira. “Degeneracija” ili izrođivanje krumpira je osnovni razlog prosječno vrlo niskih prinosa krumpira u našoj zemlji, a nastaje kao posljedica virusnih infekcija sjemena krumpira iz vlastite reprodukcije.

OGRANIČENJA* NEKIH VAŽNIJIH KULTURA U PLODOREDU PRI INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI Porodica (kultura)

Ograničenje

Porodica (kultura)

Ograničenje

Mahunarke (npr. soja)

U 3 godine najviše U 3 godine najviše Tikvenjače 1x kao glavni 1x kao glavni (npr.uljna tikva) usjev usjev

Krstašice (npr. uljana repica)

U 3 godine najviše Pomoćnice 1x kao glavni (npr. krumpir) usjev

U 4 godine najviše 1x kao glavni usjev

Trave (npr. kukuruz, strne žitarice)

U 5 godina najviše Glavočike (npr. 2/3 plodoreda (3x) suncokret)

U 4 godina najviše 1x kao glavni usjev

Lukovičaste vrste (npr. luk, češnjak)

U 5 godina najviše 1x kao glavni usjev

U 4 godine najviše 1x kao glavni usjev

Lobodnjače (npr. šećerna repa)

*zabranjena sjetva kukuruza i strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, raž, tritikale) dva puta uzastopno

Sjemenski se krumpir može uspješno uzgajati samo u područjima sa sporim tempom izrođivanja, odnosno u regijama gdje nema uzgoja stolnog ili jestivog krumpira (takvi su usjevi izvori virusnih zaraza koje lisne uši prenose na obližnje sjemenske usjeve) i geografskim širinama bez visokih ljetnih temperatura (gomolji s polja koja tijekom ljeta budu izloženi toplinskom stresu u pravilu budu fiziološki stariji i manje pogodni za novu sadnju). Iz tih se razloga sjemenski krumpir u našoj zemlji proizvodi uglavnom u brdsko-planinskim područjima (Lika, Gorski Kotar, Žumberak), a takva proizvodnja mora biti prijavljena i pod posebnim zdravstvenim nadzorom. Kvaliteta se provjerava laboratorijskim ispitivanjem zdravstvenog stanja, a prema cjelokupnoj dopuštenoj zarazi virusima razlikujemo četiri kategorije sjemenskog krumpira na tržištu (Elita, Original, I. i II. sortna reprodukcija). Ali, osim virusnih infekcija gomoljima krumpira prenosi se još 50-tak drugih nametnika (gljivice, bakterije, nematode), od koji se neki zadržavaju dulje razdoblje u tlu. Svakako su najopasnije gljivične bolesti koje se naknadno brzo šire u vegetaciji (npr. plamenjača, koncentrična pjegavost), pa njih ne bi smjelo biti na sjemenu. Kako naša zemlja nema vlastiti istraživački rad na selekciji sorata krumpira, a domaćom proizvodnjom zadovoljavamo tek 5 % potreba za sjemenskim krumpirom, najveći dio tih potreba podmirujemo uvozom iz zapadnoeuropskih zemalja (npr. Nizozemska, Njemačka, Belgija i sl.). Ali, zbog različitih zemljišno-klimatskih uvjeta i organizacije proizvodnje jestivog i sjemenskog krumpira u tim područjima, degeneracija krumpira zbog virusnih infekcija nije ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje, već puno veće štete pričinjavaju krumpirove nematode (Globodera), bakterijske bolesti (Ralstonia, Clavibacter, Erwinia) i zemljišne gljivične bolesti gomolja (Rhizoctonia, Fusarium, Spongospora, Streptomyces i dr.).

20. srpnja 2013.

gospodarski list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

PLODORED – TEMELJNI PREDUVJET USPJEŠNE INTEGRIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

49


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Budući da gotovo cjelokupnu potrebu za sjemenskim krumpirom podmirujemo uvozom, svi proizvođači i/ili otkupljivači krumpira sa skladištima, radi distribucije gomolja konzumnog krumpira moraju biti prijavljeni u FITO-Upisnik, Usjeve i uskladištene gomolje valja redovito zdravstveno pregledavati na karantenske štetne organizme, pr. cistolike nematode (slika lijevo), bakterijsko venuće (Ralstonia) (slika u sredini), krumpirov rak (slika desno) i druge štetne organizme opisane u Pravilnicima radi sprječavanja njihova unosa i širenja

Uvozom sjemenskog krumpira od osamostaljenja Hrvatske unesene su neke nove kategorije nametnika krumpira (npr. cistolike nematode – Globodera) (NN 82/06), a prijeti nam pojava određenih bolesti s kojima se još nismo sreli u našoj tržnoj proizvodnji stolnog ili jestivog krumpira (npr. dvije karantenske bakterijske bolesti – Clavibacter i Ralstonia) (NN 119/06). Svake godine uvezene sjemenske partije krumpira budu zaražene određenim postotkom uzročnika bakterijske “crne noge” (Erwinia), suhe truleži (Fusarium), gljivične “bijele noge” (Rhizoctonia) ili površinske krastavosti (Streptomyces). Više od 15-tak godina sjemenski krumpir je uvažan u Republiku Hrvatsku prema “Mjerilima za utvrđivanje zdravstvenog stanja usjeva i objekata, sjemena i sad-

nog materijala” (NN 53/91) koji je propisivao dopuštenu zarazu gomolja na tržištu za samo 12 kategorija štetnih organizama (a gomoljima se prenosi 60-tak različitih nametnika)! Stoga je čuvanje biljnih putovnica svake partije kupljenog sjemenskog krumpira obveza svih proizvođača, a kontrola zdravstvenog stanja majčinskih gomolja tijekom naklijavanja i pregleda krumpirišta u vegetaciji redovita uzgojna mjera. Tržni proizvođači krumpira iz tih razloga moraju biti upisani u FITOUpisnik (NN 54/07). Zbog zadržavanja infektivnosti nekih nametnika na zaostalim biljnim organima u tlu, krumpir bi na istu parcelu trebalo saditi tek svake treće ili još bolje tek nakon četvrte godine. Kako zbog ograničenih zemljišnih kapaciteta veliki dio obiteljskih gospodarstva još uvijek ne poštuje ova pravila, važno je u plodored

Sadnja gomolja krumpira iz vlastite reprodukcije nije potencijalno opasna samo zbog mogućeg prijenosa nekih vrlo opasnih štetnih organizama (NN 82/06, 72/06, 119/06, 38/09), već se iz fiziološki nekvalitetnog sjemena (npr. “babičavo” sjeme – slika lijevo) neće razviti usjev očekivanog sklopa (slika desno).

50

gospodarski list

20. srpnja 2013.

s čestim uzgojem krumpira uključiti biljne vrste koje smanjuju štetnost zemljišnih uzročnika bolesti. To značajno smanjuju kakvoću i prinose gomolja krumpira (npr. Rhizoctonia, Streptomyces, Spongospora, Colletotrichum, Helminthosporium i dr.). Novija istraživanja dokazuju da uljana repica u konstantnom plodoredu s krumpirom smanjuje štete na gomoljima od uzročnika “bijele noge” (Rhizoctonia) i obične krstavosti (Streptomyces) za 18 do 38 %. Ako se u taj plodored uključe još ozime žitarice (osobito raž) štete od “rizoktonije” se smanjuju 35-41 %, a intenzitet obične krastavosti je slabiji 2033 %. Također je poznato da kulture pogodne zelenoj gnojidbi (npr. rauola, facelija, repica, uljna rotkva, zatim smjese za zelenu gnojidbu koje sadrže lupinu, stočni grašak, faceliju, aleksandrijsku djetelinu, heljdu i uljnu rotkvu) smanjuju populaciju cistolikih nematoda (Globodera) u tlu, pa bi tržni proizvođači jestivog krumpira ove spoznaje trebali što više koristiti u praksi. Mr.sc. Milorad Šubić, Poljoprivredna savjetodavna služba, Čakovec

Usklađenost propisa zaštite bilja sa standardima eu  

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je p...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you