Page 8

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Metode napasivanja

48

Za osiguravanje visoke produktivnosti grla na ispaši nužno je stoci osigurati potrebne hranjive tvari, zbog čega je travni pokrov neophodno iskoristiti u vegetativnoj fazi razvoja biljaka, kada je kvaliteta i hranidbena vrijednost biljne mase najveća. Pri napasivanju međutim dolazi do uklanjanja asimilacijskog aparata biljke (lišće), a nastaju i štete uslijed gaženja izmeta i urina. Da bi se ublažio štetan utjecaj napasivanja potrebno je turnus napasivanja skratiti na što kraće vrijeme, a travnjaku omogućiti što je moguće duže vrijeme za oporavak, tj. regeneraciju biljnog pokrova. Suština je dakle da se stoka što kraće zadržava na pašnjaku, poslije čega se pruža odmor pašnjaku za obnovu tratine između dva turnusa napasivanja na istoj površini. Glavni problemi u korištenju travnjaka (pogotovo prirodnih i poluprirodnih) u Republici Hrvatskoj su kasna košnja, neadekvatna gnojidba i nekontrolirano napasivanje, jednom rječju ne postoji sustavna organizacija korištenja travnjaka, što rezultira niskim prinosima, slabom kakvoćom krme i degradacijom travnjaka. U mnogim područjima RH, a pogotovo u jadranskom dijelu, ispaša je nekontrolirana, pri čemu se ne vodi računa ni o opterećenju pašnjaka, ni o optimalnom početku i završetku ispaše. Tijekom vegetacijske sezone životinje slobodno pasu, pri čemu dolazi do selektivnog napasivanja, jer stoka bira najkvalitetnije vrste koje izumiru i nestaju s travnjaka, a šire se manje kvalitetne i nepoželjne vrste, jer ih stoka ne dira i omogućava im donošenje sjemena i daljnje širenje. Tako nepoželjne biljne vrste postaju dominantne na travnjaku (npr. zečiji trn, razne mlječike itd). Umjesto ovakvog nepoželjnog korištenja travnjaka trebalo bi, tamo gdje je god to moguće, uvesti jed-

gospodarski list

15. svibnja 2013.

Nekontrolirana ispaša

nu od metoda sustavnog korištenja travnjaka. Općenito, dvije su osnovne metode napasivanja: • kontinuirana ili neprekidna ispaša • rotacijska ili naizmjenična ispaša

Pitanje je kako održati tratinu na istoj visini kad pašnjak ne raste istim intenzitetom tijekom vegetacijske sezone? U proljeće kad je rast biljne mase travnjaka intenzivan povećavamo broj životinja po jedinici površine ili ostavljamo jedan dio travnjaka za košnju. U ljetnom razdoblju i u vrijeme sporijeg porasta tratine smanjujemo broj životinja po jedinici površine. Prednost kontinuiranog napasivanja u odnosu na rotacijsko ogleda se u smanjenim troškovima ograđivanja, vode i fizičkog rada kod pretjerivanja stoke. Glavni nedostatak je potreba za većom umješnošću i znanjima u nadgledanju rasta tratine i određivanju pravilnog pašnog opterećenja (broj životinja : biljna masa) u svrhu smanjivanja: nepopašenih dijelova travnjaka tijekom proljeća i ranog ljeta kad je jak porast biljne mase, odnosno prepasivanja tijekom ljetnog sušnog razdoblja

Kontinuirana ispaša je najjednostavniji sustav ispaše, gdje je stoka stalno prisutna na pašnjaku veći dio ili kroz čitavu pašnu sezonu. Pri tomu je važno da se tratina stalno održava na određenoj visini, ovisno o vrsti domaćih životinja ili o sustavu proizvodnje (tablica 1). Tablica 1. Optimalne visine tratine za kontinuirano napasivanje Vrsta i kategorija stoke Ovce (proljeće i ljeto) Zasušene ovce Ovce s janjcima Ovce (jesen) Goveda Zasušene krave Krava+tele Mliječna goveda

Visina tratine za napasivanje (cm) 3-4 4-6 6-8 6-8 7-9 7-10

Pašnjačko korištenje krme  
Pašnjačko korištenje krme  

Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja m...

Advertisement