Page 3

Kako zasijati novi pašnjak ili obnoviti stari? Iako Republika Hrvatska obiluje travnjačkim površinama (većinom pašnjaci), to je još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krme i intenziviranja stočarstva. Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, a pod travnjacima su ostale samo one površine koje, zbog nekih otežavajućih čimbenika, nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi, uglavnom poluprirodni travnjaci (nastali i opstali ljudskim djelovanjem) uglavnom su slabo produktivni, a krma je niže hranidbene vrijednosti, pogotovo za mliječnu proizvodnju. Glavni razlog za takvo stanje je nepovoljan botanički sastav. Sve više takvih travnjaka se obnavlja zbog većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji. Prvi znakovi koji proizvođača upozoravaju da je vrijeme za potpunu obnovu postojećeg travnjaka kontinuirani je pad prinosa krme iz godine u godinu, ili kad ga životinje nerado pasu i

ostavljaju velike nepopašene površine. Glavne komponente travnjaka tad postaju trave slabe hranidbene vrijednosti i korovne vrste koje životinje nerado pasu, ili potpuno izbjegavaju (npr. bodljikave vrste, razne mlječike itd.) Glavni razlog pogoršanja botaničkog sastava travnjaka u vlažnijim klimatima je slaba dreniranost (prozračnost) travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlažna tla, povlače i ustupaju mjesto, često puta bezvrijednim, biljnim vrstama kojima takva tla odgovaraju.

procese snižavanja kvalitete travnjaka. Na nastale plješine u travnjaku obično se naseljavaju travne vrste slabije kvalitete (obična vlasnjača-Poa trivialis, jednogodišnja vlasnjača-Poa annua i dr.), kao i razni korovi. Sijanje novog travnjaka nije jeftina aktivnost. Zato se potpunoj obnovi travnjaka pristupa jedino kad je botanički sastav loš ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati. Travnjak osrednje kvalitete može biti poboljšan pravilnim korištenjem (pravilna gnojidba, pravovremena košnja/napasivanje, nadosijavanje kvalitetnih vrsta).

Metode zasnivanja novog travnjaka

Vrste koje signaliziraju prevlažna tla

I nepravilno gospodarenje može biti razlog smanjivanja kvalitete travnjaka. Nedovoljna gnojidba ili potpuni izostanak gnojidbe mineralnim ili organskim gnojivima, prekasna košnja, preveliko/prenisko pašno opterećenje (prevelik ili nedovoljan broj stoke po jedinici površine) ili preteška mehanizacija, pogotovo u vlažnim uvjetima, ubrzavaju

Klasična sjetva travnjaka u obrađeno tlo najčešći je način zasnivanja travnjaka. Obradom tla stvaraju se najpovoljniji uvjeti za sjetvu i nicanje trava i mahunarki te njihov daljnji razvoj. Ovaj način se najčešće koristi za zasnivanje travnjaka na ravnim i manje nagnutim terenima, te na dubljim tlima. Osnovna obrada (oranje), kojoj prethodi 2/3 osnovne gnojidbe, izvodi se na dubinu 25-30 cm traktorskim plugom. Ako je tlo plitko, dubina osnovne obrade se smanjuje na 10-15 cm primjenom plitkog oranja, tanjuranja ili frezanja. Poslije osnovne obrade slijedi predsjetvena priprema tla, kojoj prethodi 1/3 osnovne gnojidbe. Ako je tlo poslije oranja u dobrom stanju dovoljno je drljanje, dok se kod težih tala primjenjuju kombinacije tanjuranja, frezanja, pripreme tla sjetvospremačem i drljanje. Načini obrade tla kod zasnivanja travnjaka moraju se prilagoditi uvjetima terena na kome se primjenjuju. Tlo pripremljeno za sjetvu treba biti dovoljno zbijeno, dobro poravnano, a površinski sloj (maksimalno 2-3 cm) fino pripremljen i rastresit, jer je sjeme trava i sitnozrnih mahunarki (djetelina) sitno, a klica nježna

15. svibnja 2013.

gospodarski list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

mliječne farme zahtijeva veću razinu znanja i angažmana nego što je to u slučaju već uhodane proizvodnje na našim mliječnim farmama.

43

Pašnjačko korištenje krme  

Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja m...

Pašnjačko korištenje krme  

Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja m...

Advertisement