Page 2

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Razlozi koji idu u prilog pašnjačkom korištenju zelene krme Povoljniji ekonomski efekt proizvodnje mlijeka između ostalog, postiže se i smanjenjem troškova proizvodnje krme i hranidbe, pri čemu napasivanje ima nezaobilaznu ulogu. Sa zootehničkog gledišta pomalo se zaboravlja da pašnjačko držanje ima povoljni utjecaj na organizam životinja: • Trajan utjecaj svjetla pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina u krvi životinja, što povoljno djeluje na živčani sustav i otpornost životinja. Utjecajem ultraljubičastih zraka pospješuje se stvaranje D vitamina, važnog za regulaciju izmjene mineralnih tvari i povoljnog iskorištenja kalcija i fosfora. • Kretanje na svježem zraku i stalno gibanje organa prigodom ispaše vrlo povoljno utječe na pravilni razvoj kostura, mišićja i tetiva, kao i na razvitak unutarnjih organa pogotovo pluća i srca. Stoka uzgajana na paši živahnija je, zdravija i otpornija, dobro razvijenog mišićja i zglobova. U vegetacijskom razdoblju travnjake treba koristiti napasivanjem, gdje je god to moguće, jer je cijena bjelančevina po jedinici površine niža nego u sušenoj ili konzerviranoj krmi. Pašnjaci u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu se koristiti najčešće od druge polovice travnja do sredine listopada, ovisno o vremenskim prilikama u pojedinim područjima. U razdoblju do sredine lipnja, porast travnjaka je dobar, ali kasnije slabi zbog nedostatka oborina. Do početka lipnja regeneracija travnjaka poslije napasivanja za novi turnus napasivanja traje 14-18 dana. Od početka lipnja do kraja srpnja regeneracija travnjaka poslije

42

gospodarski list

15. svibnja 2013.

• Pašnjačko držanje ima vrlo povoljan utjecaj na hranidbu stoke. Zelena mlada paša ima povoljan kemijski sastav, s povoljnim odnosom probavljivih bjelančevina i probavljivih nedušičnih tvari (vrlo blizu fiziološkom optimumu), te s dovoljnom količinom mineralnih tvari i vitamina, što objašnjava razmjerno velike priraste koje postižu osobito mlade kategorije stoke na paši. Neki napasivanja traje oko 30 dana, a od početka kolovoza do kraja pašnog razdoblja za novi ciklus napasivanja potrebno je oko 40 dana, ovisno o uvjetima (prvenstveno oborinama). Korištenjem biljne mase travnjaka košnjom i hranjenjem u štali znatno su veći troškovi nego ispašom, zbog većeg utroška energije (ljudskog rada i strojeva). Ovakav vid hranidbe stoke se ne smije prekidati zbog loših vremenskih uvjeta, nego se mora nastaviti svaki dan. Travnjak se obično kosi u punom vlatanju trava svaki dan, da se dobije kontinuirano obnavljanje tratine i da stoka dobije krmu približno iste kvalitete u svim ciklusima korištenja.

se vrlo važni kemijski sastojci krme djelomično ili potpuno gube prilikom sušenja ili siliranja. Ovisno o stadiju razvoja, florističkom sastavu pašnjaka i primjenjenoj gnojidbi zelena krma za napasivanje može sadržavati 18-24 % suhe tvari, uz 18-25 % sirovih proteina, 40-50 % KDV (kisela detergent vlakna) i 6,4-7,0 MJ NEL (netto energija laktacije) u kilogramu suhe tvari. U našim klimatskim uvjetima, s dugim razdobljem bez vegetacije (studeni-travanj) potrebno je spremiti velike količine voluminozne krme (sijeno, silaža, sjenaža) za zimsku hranidbu stoke. Od ukupnih troškova u stočarstvu na spremanje krme otpada oko 60%. Spremanje krme za hranidbu stoke u razdoblju bez vegetacije, iziskuje troškove utroška radne snage i energije. Stoga se rentabilnost stočarske proizvodnje postiže u prvom redu pojeftinjenjem prehrane. Obzirom da je pašni način hranidbe stoke jeftiniji od sijena ili silaže, a pri tom stoka jede hranjiviju, kvalitetniju krmu jasan je dakle njegov ekonomski učinak. Utvrđeno je da je cijena jedne hranidbene jedinice pri spremanju sijena za 2,6 puta veća nego pri korištenju ispašom, dok su troškovi za jednu hranidbenu jedinicu pri korištenju silaže 2 puta veći. Posljednjih nekoliko godina puno je interesa za nutritivnu ulogu travnjaka u proizvodnji konjugirane linolne kiseline (CLA) i omega (ω) masnih kiselina. Konjugirana linolna kiselina (CLA) moćan je anti-kancerogen. Trave sadrže linolnu kiselinu i više od polovice ukupnih masnih kiselina čini ω-3 linolna kiselina. Dio ove linolne kiseline se pojavljuje i u proizvodima od preživača. Mlijeko i meso proizvedeno na pašnjacima sadrže konjugiranu linolnu kiselinu i imaju u tom pogledu mnogo višu nutritivnu vrijednost. Uvođenje ispaše u postojeći sustav proizvodnje krme i hranidbe na

Pašnjačko korištenje krme  
Pašnjačko korištenje krme  

Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja m...

Advertisement