Page 1

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1.

r u j n a

2012. CIJENA

prilog ovog broja

Držanje stoke u nepovoljnim uvjetima

16 12 kn


Pioneer sjeme d.o.o., Čulinečka cesta 2b, 10040 Zagreb, Tel.: 01 / 2958-000, Fax: 01 / 2988-746, Internet: www.croatia.pioneer.com Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont. ® TM SM , , Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. © 2012 PHII.


ISSN 0350-3100 Nakladnik „Gospodarski list” Novinsko nakladničko i trgovačko d.d. 10000 Zagreb Trg bana Jelačića 3 telefon 01/48 16 145 telefaks 01/48 16 146 Direktorica Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr Uredništvo Majstora Radonje 12 telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777 telefaks 01/38 43 666 E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr www.gospodarski.hr Glavni urednik Branko Horvat Urednički odbor Vitomir Patko (zamjenik glavnog urednika) Goran Beinrauch (odgovorni urednik) Ilustracije Božidar Špoljarić-Largo List izlazi svakih 15 dana. Tromjesečna pretplata 70 kn Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $ Računovodstvo i pretplata telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725 pretplata@gospodarski-list.hr prodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb Račun broj 2390001-1100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb Devizni račun u Zagrebačkoj banci: IBAN HR12 23600001101284610 Matični broj: 3222195 OIB: 09377481666 Tisak, grafička priprema i lektura VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4 Rukopisi i slike se ne vraćaju. „Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73. Prilozi i savjeti objavljeni u  „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

internet izdanje

www.gospodarski.hr 2 x mjesečno u Vašem domu

Čitajte u ovom broju: 2 3 4 5 6 8 – 9 10 11 12 – 13 14 15 16 – 17 19 – 21

Sumrak dalmatinskog vinogradarstva U pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi Promicanje i uzgoj lipicanaca Ublažavanje posljedica suše S raznih strana Agroekonomika – Špinat – isplativost uzgoja Stanje na tržištu stoke PRAVNI SAVJETI STRUČNI SAVJETI Provođenjem jesenske kalcizacije do uspješne sjetve Primjena mineralnih gnojiva na prirodnim travnjacima Lucerna ili crvena djetelina? (2) Inteligentna tehnologija za učinkovito navodnjavanje koje štedi energiju i novac 23 Otporni plugovi koji štede gorivo 25 – 26 Folijarni "biološki stimulatori" u zaštiti cime krumpira 27 Najčešće bolesti šparoge 29 Duhanski štitasti moljac – štetnik povrća i ukrasnog bilja 31 – 32 Štetni kukci u kući (4.) 32 – 33 Kasno-ljetna i jesenska sjetva špinata 35 Komorač – samoniklo povrće i lijek 36 – 37 Najčešće bolesti vrtnog ukrasnog bilja i lončanica 38 – 39 Cvatnja krajem ljeta 40 Maslinovo lišće za čaj i kao stočna hrana 41 – 46 Mali gospodarski savjetnik: Držanje stoke u nepovoljnim uvjetima 48 Prednosti organskog uzgoja rajčica 49 Pisali smo prije 100 godina 50 – 51 Berba i ukomljavanje šljiva 52 Nove i introducirane sorte šljive 55 – 56 Utjecaj djelomičnog odlistavanja na kakvoću grožđa 57 Spremanje soka od grožđa u kućanstvu 58 Berba grožđa iz mog djetinjstva 59 O vinu uz vino 60 – 61 Pšenica – malo zrno, veliko bogatstvo 63 Ogledalo zelene Hrvatske punih 20 godina 66 Nadam preživača 67 Sezona parenja počinje nevidljivo 68 Naše zdravlje 69 – 71 RECEPTI – Svinjski gulaš s pivom NASLOVNA STRANICA Titulu devete Ružice Vinodola ponijela je Marta PETROVIĆ iz Donjeg Zagona, prva pratilja je Lidija BARIČEVIĆ također iz D. Zagona, a druga pratilja je Manuela VIDOVIĆ iz Novog Vinodolskog foto: Ivan BLAŽEVIĆ, akad. slikar, grafičar

  Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!


aktualne teme

Objavljen 4. natječaj za mjeru 302 IPARD programa Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je četvrti javni natječaj za prikupljanje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“. Javni natječaj je objavljen u Narodnim novinama broj 95/12, a dostupan je i na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr/ mjera-302-109.aspx), gdje se nalazi i Vodič za korisnike za ovu mjeru. Obrasci za prijavu na natječaj te informativni upitnici koji se popunjavaju i šalju zajedno s prijavom i pratećom dokumentacijom su dostupni na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja. Rok za podnošenje prijava počinje teći od 20. kolovoza 2012. i traje zaključno do 24. rujna 2012. godine.  Za dodatne informacije obratite se na info@apprrr.hr 

IZLOŽBE, SAJMOVI, FESTIVALI, DANI...

RUJAN

31. kolovoza – 2. rujna

MEĐUNARODNI VOĆARSKI SAJAM

1. rujna

DANI ŠLJIVA U SIRAČU

1. rujna

AGROEXPO

6. rujna

JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI

7. – 9. rujna

JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM

Gudovac

14. – 15. rujna

SVJETSKO NATJECANJE U ORANJU

Biograd na moru

19. – 23. rujna

JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM

Zagreb

20. – 23. rujna

FLORA ISTRA

23. rujna

ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA POŽEGA 1893. – 2011.

Alilovci

28. rujna – 1. listopada

MEĐUNARODNA IZLOŽBA CVIJEĆA

Varaždin

Sumrak dalmatinskog vinogradarstva Brzo će berba grožđa, sunčano je uz visoke temperature, ali mnogim dalmatinskim vinogradarima budućnost izgleda mračna i hladna, bezizgledna. Ni peronospora ni pepelnica, opasne bolesti donesene iz Amerike, ni katastrofalne štete koje je učinila filoksera, kažu stari, nisu bile toliko teške kao što je sadašnje stanje u dalmatinskom vinogradarstvu. Što će s ovogodišnjim grožđem, da li će ostati na lozi neobrano, ili će ga nekomu morati prodati po simboličnim cijenama koje ne mogu pokriti ni minimalne troškove održavanja vinograda, to još nitko ne zna. Znaju jedino da će svoje mlađe savjetovati, kao što su činili njihovi djedovi ili pradjedovi, da potraže lakši i sigurniji kruh u drugim krajevima kugle zemaljske. Nekad jake i poznate pelješke i korčulanske vinogradarske zadruge propadaju, a bivši zadrugari, prisiljeni na bijeg, upuštaju se u skupe i neizvjesne privatne vinarske poslove. Na tržištu je na stotine plavaca, maraština, plavina... stotine krasnih etiketa. Dovoljno je prošetati boljom vinotekom ili ući u jači supermarket i uvjeriti se kakav košmar vlada na vinskim policama. Kupci više prolaze nego kupuju, a ako nešto i kupe, uzmu nasumice ili privučeni umjerenim cijenama. Vino se slabo prodaje, a još slabije naplaćuje. Donedavni zalet u sadnji vinograda,

2

potaknut dobrim cijenama grožđa, zamijenilo je razočaranje, što se najbolje vidi u drastičnom smanjenju površina novopodignutih vinograda. Dok mnogi mali vinogradari, na kojima počiva dalmatinsko vinogradarstvo, razmišljaju kako napustiti ovu nerentabilnu proizvodnju, po kamenjarima na kojima ni šuma nije mogla rasti i dalje niču novi vinogradarski nasadi upitne budućnosti. Poduzetnicima koji su ranije podigli vinograde na umjetno napravljenim supstratima, vinogradarskim “Obrovcima”, već se najavljuje prolongiranje vraćanja kredita.

gospodarski list 1. rujna 2012.

Donji Kraljevec Sirač Virovitica Jastrebarsko

Pula

I što sad, kako dalje?

Hoće li umjesto vinograda, po poljima i drugim pravim vinogradarskim terenima, zavladati šuma? Hoćemo li sve ono što su naši stari iskrčili vratiti prirodi? A da od dalmatinskog vinogradarstva preostanu samo skupi, nerentabilni, loše održavani vinogradi na mljevenim supstratima? “Vinogradi” koji su itekako utjecali na povećanje državnog duga. Po općem mišljenju upravo je dosadašnja državna politika glavni krivac za trenutačno stanje u dalmatinskom vinogradarstvu. Nekima se pomagalo bez ikakvih kriterija, oslanjajući se na krive ekonomske pokazatelje, precjenjujući vrijednost umjetnih supstrata. Davajući im kredite i poticaje, povratak kapitalnih ulaganja, uz prihvaćanje napuhanih hipotekarnih procjena. Drugima se odmagalo, posebno zadružnim vinogradarima, koji su bez tradicionalnih zadruga ostali jadni, sami, prepušteni budućim vinogradarskim neverama. A sasvim malo truda je trebalo da se sredi stanje u dalmatinskim vinogradarskim zadrugama i očuva plemeniti posao koji su naši stari započeli prije stotinu i više godina. Ivo Kirigjija, dipl. ing. agr.


aktualne teme U HRVATSKOJ SE NATAPA MANJE OD DVA POSTO POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

U pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi Iako smo zemlja bogata vodenim resursom, u Hrvatskoj se natapa manje od dva posto površina. Upravo se natapanje u sušnim godinama kao što je ova pokazuje nužnim za spas poljoprivrednih kultura i višegodišnjih nasada. I dok je, zbog nedostatka sustava za natapanje, većina poljoprivrednika bespomoćna u uvjetima ovogodišnje ekstremne suše, tvrtka Impuls – comerc će zahvaljujući najvećem sustavu za natapanje u Hrvatskoj spasiti od suše urod jabuka i krušaka, o čemu su se za svog posjeta Trnjanima krajem kolovoza osvjedočili predsjednik Vlade Zoran Milanović i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

-11,4 Celzijeva stupnja. Štete od mraza su nam oko 85 posto, a osiguranje ne pokriva štetu od mraza, dok osiguranje od suše uopće nije isplativo – upozorio je na gorući problem voćara Željko Blaškić iz Impuls – comerca.

Pokrivanje štete od svih elementarnih nepogoda Promjene u tom smjeru najavio je ministar Jakovina, kazavši da se kreće u

sustavno rješavanje kompletnog modela osiguranja. – Napravit ćemo vrstu police koja će pokrivati sve elementarne nepogode te sasvim drugi pristup i nas kao države i jedinica lokalne samouprave, ali i nužnost uključivanja što većeg postotka proizvođača, bar onih u sustavu poticaja. Uzor nam treba biti Austrija gdje je osigurano oko 80 posto poljoprivrednih površina i proizvodnje, dok je u sustavu osiguranja u Hrvatskoj jedva četiri posto poljoprivrednih površina – rekao je resorni ministar podsjetivši da je u ovogodišnjem proračunu za sufinanciranje osiguravajuće premije osigurano 27 milijuna kuna.

Spašen najmoderniji nasad

Reprogram kredita

U podizanje novih nasada, suvremeni sustav natapanja i zaštitih mreža na 200 ha tvrtka je investirala 20 milijuna eura. Iako je zahvaljujući natapanju od suše spašen najveći i najmoderniji nasad jabuka i krušaka u Europi, travanjski mraz je prouzrokovao štetu od čak 20 milijuna kuna. – Naša je cijela plantaža po­ krivena sustavom natapanja ‘kap po kap’, kao i antifrost zaštitom, no taj sustav štiti do temperatura -7 Celzijevih stupnjeva, a 10. travnja pred Zahvaljujući natapanju od suše je spašen najveći i jutro je zabilježena temperatura od najmoderniji nasad jabuka i krušaka u Europi

Govoreći o ublažavanju posljedica katastrofalne suše, ministar Jakovina je obećao mogućnost reprograma i odgode HBOR-ovih kredita, oslobađanje od plaćanja zakupnine za poljoprivredno zemljište kao i isplatu preostalog dijela poticaja u iznosu od gotovo 400 milijuna kuna u iduća dva do tri tjedna. Također je u pripremi sustav obrade poticaja tako da svi zahtjevi za 2012. godinu budu obrađeni do kraja godine, kako bi se s isplatom poticaja, u iznosu od gotovo dvije milijarde kuna, krenulo već u siječnju. Anita Benić

Krčani žele podravsku vunu Nakon desetak i više godina kako županijski ovčari ne iskorištavaju vunu u gospodarske svrhe na pomolu je rješenje za organizirani otkup vune, što će znatno uprihoditi djelatnost poljoprivrednika koji se bave ovom djelatnošću sa županijskim “stadom” od 6500 grla. Uzgajivači ovaca godinama su ukazivali na problem bacanja vune u nekorisnost prisjećajući se vremena pristojnih naknada za ovčju vunu. Naime, za županijsku ovčju vunu zanimanje je iskazala tvrtka Kristan nautika s otoka Krka, a Darko Sobota, zamjenik koprivničko-križevačkog župana zadužen za gospodarstvo o prvim kontaktima na tom planu nam je rekao: “Tvrtka Kristan nautika ponudila nam je suradnju u otkupu ovčje vune koju smo mi spremni prihvatiti.

Krčani planiraju osigurati otkupno mjesto za vunu i zaposliti potrebite djelatnike na njemu. Od nas traže da im preporučimo lokaciju na kojoj bi obavljali otkup vune. Također, tražili su i suradnju vezanu uz edukaciju uzgajivača ovaca koji bi i prodavali vunu.” Denis Maksić, pročelnik župa­ nijskog Upravnog odjela za poljo­

privredu, ruralni razvoj i turizam smatra ovaj projekt vrlo korisnim za županijske ovčare, a organizacijom otkupa riješio bi se i problem neodgovarajućeg zbrinjavanja vune i može­bitnog zagađivanja okoliša. S. P.

1. rujna 2012. gospodarski list

3


s raznih strana

Prvi Dani meda otoka Hvara U organizaciji Pčelarske udruge (PU) „Levanda“ u Stari Gradu na otoku Hvaru uspješno su održani „Dani meda otoka Hvara“. Više od 20 izlagača, radionice o vrcanju meda i izradi „starogrojskog paprenjaka“ na Trgu Ploče u kojima su neposredno sudjelovali brojni posjetitelji, predavanja za pčelare, dobra prodaja pčelinjih proizvoda, lavande i maslinovog ulja pokazali su da glavni organizator nije pogriješio kada se upustio u organizaciju prvih Dana meda otoka Hvara.

Pčelinja paša lavande Treba naglasiti da intenzivna proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom na otoku Hvaru počinje početkom 20. stoljeća sadnjom nove biljke lavande (Lavandula officialis cxaix) kada su uspostavljene i prve pčelarske zadruge. Plavetnilo beskrajnih polja lavande uvjetovalo je 60-ih godina prošlog stoljeća procvat pčelarstva na otoku Hvaru. Bilo je paše za domaće pčelare koji su imali oko 6000 košnica kao i za pčelare s kopna koji su za vrijeme paše lavande donosili oko 15000 košnica. Tih se godina na otoku proizvodilo više od 400 tona veoma kvalitetnog meda. Tako je bilo sve do 1980-ih kada su požari opu-

stošili otok pa je prestao organizirani otkup lavandinog ulja, a nasadi lavande se višu nisu obnavljali. Međutim, i danas na otoku ima oko 70-ak registriranih pčelara koji drže oko 5000 košnica, ali ukupna godišnja proizvodnja meda se kreće oko 30 tona. Proizvedene količine nisu velike, ali je med iznimne kvalitete i pčelari su za lavandin i ružmarinov med dobili brojna priznanja na raznim natjecanjima u Hrvatskoj. Zasigurno najveći uspjeh postignut je s ružmarinovim medom za koji je pčelar Boris Buratović na Međunarodnom pčelarskom kongresu „Apimondia“ 2011. g. u Buenos Airesu osvojio visoko 4. mjesto.

Boris Buratović i kćeri predstavili su svoj ružmarinov med

Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. viši stručni savjetnik za pčelarstvo Poljoprivredno savjetodavna služba

ukupne svjetske populacije lipicanaca, Hrvatska o tom biseru žive materijalne baštine mora sustavno skrbiti. Stoga je jedna od zadaća neprofitne organizacije CRR Panonica, čiji su stručnjaci za cilj postavili poboljšanje kvalitete Konjičko natjecanje „Panonica drivig challenge“, koje su na ranču Ra- života u ruralnim područjima i poticanje marin u Garčinu, nedaleko Slavonskog Broda, zajednički organizirali Za- raznolikosti u razvoju gospodarstva prežni klub Slavonac i Centar za ruralni razvoj Panonica izvrstan je način tih krajeva, upravo zaštita i afirmacija lipicanske pasmine konja. promocije lipicanaca. Na ovaj način podupiremo i – Domaći uzgajivači s velikom ljuvišegodišnji uporan rad Zaprežbavlju skrbe za svoja grla, no korištenog kluba kao jedinog sportskog nje lipicanaca u sportske i rekreativne kluba koji promiče konjički sport svrhe jedini je kvalitetan način da se u Slavonskom Brodu – kaže Vrpasmina očuva u rentabilnom uzgoju. kljan. Lipicanci čine 98 posto grla u sustavu U bogatom programu valja vožnji sportskih fijakera – napominje istaknuti i nastup samoborske predsjednik CRR Panonica Marijan Lipicanske barokne raskoši, čiji Vrkljan. su članovi publiku proveli blještavim barokom, dočaravši im Petina svjetske populacije svijet princeza, prinčeva, markiza lipicanaca i baruna, krinolina, veličanstveBudući da Hrvatska ima najveći nanih dvorskih svečanosti, zlatnih cionalni uzgoj lipicanske pasmine u kočija i carskih lipicanaca. To je svijetu, te da 1754 grla ove plemenite priča o lipicancima koji vježbaju pasmine, koliko drže hrvatski uzgajivaplesne korake uz glazbu Mozarči među kojima je čak 87 posto obitelj- Hrvatska ima najveći nacionalni uzgoj lipican- ta, Handla i Straussa. Anita Benić skih gospodarstava, čini gotovo petinu ske pasmine u svijetu

CENTAR ZA RURALNI RAZVOJ PANONICA ZA BOLJI ŽIVOT U RURALNIM KRAJEVIMA

Promicanje i uzgoj lipicanaca

4

gospodarski list 1. rujna 2012.


aktualne teme MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PODUZIMA MJERE RADI SPRJEČAVANJA TEŽIH POREMEĆAJA U VODOOPSKRBI

Ublažavanje posljedica suše Na cijelom području Republike Hrvatske već drugu godinu zaredom hidrološka situacija je vrlo loša, što je rezultiralo dugotrajnom sušom, koja je prouzrokovala probleme s posljedicama koje su najizraženije u području javne vodoopskrbe i drugim oblicima korištenja voda kao što su napajanje stoke, korištenje voda za potrebe natapanja u poljoprivredi i druge tehnološke i slične potrebe kada nije neophodna voda iz javnog vodoopskrbnog sustava. Ministarstvo poljoprivrede nadležno za vode poduzima kontinuirane i interventne mjere u cilju sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja i suzbijanja posljedica elementarne nepogode uzrokovane sušom koja je zahvatila gotovo cijelo područje Republike Hrvatske. Samo je krajnji jug zemlje donekle pošteđen većih problema u javnoj vodoopskrbi. Ministarstvo poljoprivrede surađuje s Hrvatskim vodama, pogođenim županijama, gradovima i općinama te vodno komunalnim društvima, s kojima je u stalnom kontaktu, te je do sada poduzeto nekoliko mjera za ublažavanje posljedica suše. Radi ublažavanja poremećaja u vodoopskrbi, osobito u Istarskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i u drugim županijama u istočnom području Hrvatske te na

otocima, interventno je uloženo oko 220 milijuna kuna u hitno poboljšanje stanja pojedinih vodovoda s posebnim naglaskom na sprječavanje posljedica na turističku sezonu.

Redukcija vode S obzirom na nastalu situaciju, koja je u ovom trenutku najlošija u Istarskoj županiji, župan Istarske županije u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, donio je 23. srpnja 2012. godine Odluku o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodoopskrbnom području u Istarskoj županiji i uveo redukciju vode I. stupnja. Hitno su uključeni svi drugi raspoloživi izvori vode kao što su vodotoci, rezervna izvorišta vode za piće koja se trenutno ne koriste za potrebe javne vodoopskrbe.

Eko med iz ozaljskog kraja Naši eko pčelari kaskaju desetak godina za ekološki osviještenim poljodjelcima. Obitelj Krnić iz Karlovca napravila je među prvima iskorak iz konvencionalnog prema ekološkom načinu pčelarenja, još početkom 2002. godine kada je donesen Zakon o ekološkoj poljoprivredi. Njihov stacionirani pčelinjak, koji broji 50 košnica, nalazi se u selu Ilovac, 3 km uzvodno od Ozlja i uistinu je ogledni primjer ekološkog pčelarstva. Zbog neupućenosti i drugih razloga, u posljednje vrijeme mogu se čuti zajedljive primjedbe konvencionalnih pčelara glede ekološkog načina pčelarenja. Svi oni koji bi htjeli vidjeti kako funkcionira ekološko pčelarstvo, slobodno mogu posjetiti Krnićev pče-

Proglašenje elementarne nepogode Elementarnu nepogodu – sušu proglasile su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Istarska županija (očekuje se da će Brodsko-posavska županija također proglasiti elementarnu nepogodu), a stanje se, zbog nastavka sušnog razdoblja, pogoršava i u drugim županijama, kao i u pojedinim manjim mjestima koja nemaju izgrađen sustav javne vodoopskrbe. U tim mjestima se organizira dovoz vode za piće cisternama ili brodovima vodonoscima na otocima. Ministarstvo poljoprivrede prati razvoj situacije i u dogovoru s pogođenim županijama, gradovima i općinama će, po modelu za Istarsku županiju, poduzimati mjere koje će pomoći u suzbijanju posljedica ove elementarne nepogode. linjak, uz prethodnu najavu na mob. 091-54 66 86 ili e-mail: ekomed@kontkod.com. Uostalom, Lovro Krnić je u svojoj knjizi Ekološko pčelarstvo na najbolji mogući način opisao svoj način rada na ekološkom pčelinjaku. Sva objašnjenja i pokušaji da ekološko pčelarstvo dobije zasluženo mjesto u krovnoj instituciji pčelarstva nisu prihvaćeni. Većina konvencionalnih pčelara, i ne samo oni, nego i veći dio visokoobrazovanih osoba koji se bavi znanstvenim istraživanjima u pčelarstvu, misli da je svatko tko drži pčele „ekološki pčelar“. Međutim, razlike su velike i visoko vrednovane Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. U tom Zakonu donijete su i odrednice o ekološkom pčelarstvu, kaže Lovro Krnić. Tekst i foto: D. Petanjek

1. rujna 2012. gospodarski list

5


s raznih strana 32. tradicionalna turističko-kulinarska manifestacija “Kaj su jeli naši stari”

Okusi i mirisi koji se pamte „Kaj su jeli naši stari” jedinstvena je turističko-kulinarska priredba i degustacijsko-prodajna smotra jela i običaja vrbovečkog kraja. To je atraktivna smotra kulinarskih umijeća ljudi ovoga kraja i svakako jedna od najznačajnijih manifestacija. Manifestaciju je organizirala Turistička zajednica grada Vrbovca pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, a suorganizatori su Pučko otvoreno učilište Vrbovec i Gradska zajednica sportskih udruga Vrbovec. Generalni sponzor manifestacije je PIK Vrbovec – Mesna industrija d.d. Starinska narodna jela dio su narodnog identiteta, a manifestacija omogućuje da se ta tradicija održi i da stara jela i recepti dobiju nove poklonike. Svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu čitav Vrbovec miriše po starinskim jelima, koja se pomno i s puno ljubavi pripremaju, a njihovi okusi posjetiteljima nerijetko zauvijek ostaju u sjećanju. Vrbovčani svojom tradicionalnom gastronomskom ponudom svake godine privuku sve više posjetitelja.

Ove godine ovu manifestaciju pohodilo je oko 80.000 posjetitelja, a štrukle, pile s lipom, cicvare, fanjke te vrbovečka pera samo su neka od “starinskih jela”, koja su posjetitelji mogli kušati. Najrazličitije slasne delicije po receptima svojih baka i prabaka pripravile su vrijedne članice udruga žena vrbovečkog kraja, koje su svake godine srce ove manifestacije. Vrbovčani se i međusobno natječu u pripremi tradicionalnih jela, a udruga žena vrbovečkog kraja organizirala je i štruklijadu pod nazivom „Mamica su štrukle pekli”, dok je Vrbovečka udruga vinara i vinogradara ponudila degustaciju kvalitetnih vina pod nazivom: „Kaj su pili naši stari.“ G. Beinrauch, dipl. ing. agr.

Posjetitelji manifestacije mogli su kušati tradicionalna jela iz vrbovečkog kraja

6

gospodarski list 1. rujna 2012.


uspješna gospodarstva

Kuća meda u Pisarovini

Nagrađeni proizvodi od meda

Zagrebačka tvrtka PIP, koja je specijalizirana za pčelarstvo izrasla je iz obiteljske tradicije bavljenja pčelarstvom još od 1930. godine, i ujedno je najstariji privatni proizvođač pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Med je stoljećima čovjeku hrana, sladilo i lijek. Ima veliku nutritivnu vrijednost, specifičan okus i miris, proizvode ga pčele medarice i ne može se industrijski proizvesti. Preradu i oplemenjivanje pčelinjih proizvoda tvrtka PIP obavlja u odobrenom objektu, dok se za nadzor kakvoće koristi vlastiti laboratorij i u suradnji s ovlaštenim institucijama. Nakon što se uvjerio, konzultirajući i mnoge stručne subjekte i osobe da programi Europske unije (SAPARD, IPARD ….) ne podržavaju projekt izgradnje i opremanja najmodernijeg objekta za obradu pčelinjih proizvoda i proizvoda na njihovoj osnovi, vlasnik tvrtke PIP,

„Europski programi ne financiraju projekte iz pčelarstva, nismo uspjeli ni nakon uvjeravanja da je PIP prehrambena industrija, odnosno zadnjih godina razvija se u smjeru između prehrane i farmaceutike”.

Visoka tehnološka razina

Nova tvornica popularno zvana Kuća meda pred završetkom je gradnje i opremanja. Nalazi se južno od Zagreba, u području od posebne državne skrbi, u Pisarovini i ima ukupno 3100 četvornih metara korisne površine. Kapacitet tvornice bit će 2 tisuće tona proizvoda godišnje u jednoj smjeni odnosno 3 tisuće tona u dvosmjenskom radu. Objekt je projektiran i građen tako da se njegovi dijelovi mogu prilagoditi prema potrebama, dio skladišnog prostora može se prilagoditi proizvodnim potrebama, a skladišta se prihvatljivo i racionalno riješiti kroz aneks  postojećem objektu. U gradnji su primijenjeni najnoviji standardi zaštite okoliša, korištenja energije i uvjeta rada. Proizvodnja u novoj PIP-ovoj tvornici bit će Kuća meda u Pisarovini – tvornica s kapacitetom od na visokoj tehnološkoj 2 tisuće tona proizvoda od meda godišnje razini, najmodernija u Ivan Bračić, ipak je uspio zatvoriti fi- ovom dijelu Europe. nancijsku konstrukciju od 30 milijuna U proizvodnji će se, kako nam je rekao kuna za projekt u Pisarovini, južno od Bračić, provoditi tehnološka sljedivost, Zagreba. norme ISO 9001 i ISO 22000 (HACCP), primijenit će se i novi tehnološki procesi, Upravo najuspješniji PIP-ov projekt a u radu će biti bolja tehnološka discipliFarmakol (spoj znanstvenog istrana i veći proizvodni učinak. živanja farmakologija u apiterapiji) Brži razvoj hrvatskog realiziran je zahvaljujući suradnji sa stručnjacima s Farmaceutsko biokepčelarstva mijskog fakulteta – napomenuo je Nova će tvornica PIP-u omogućiti brži Bračić i nadodao da je PIP uložio čerazvoj novih proizvoda, podizanje razine tvrtinu vlastitih sredstava, a ostatak konkurentnosti i brži razvoj hrvatskog je kredit Hrvatske banke za obnovu pčelarstva. Dodao je kako će se raditi i razvoj operativno proveden preko na intenziviranju marketinških aktivnosti Zagrebačke banke. za što će biti potrebna značajnija ulaga-

U sklopu prošlogodišnjih Dana meda u Hrvatskoj, tvrtka PIP je između više od 240 hrvatskih proizvođača meda i proizvoda od meda najbolje ocijenjena za svoje pakovine meda i proizvoda na bazi meda. S Medom slavonske ravnice i Medom okus Dalmacije uvjerljivo je pobijedila u kategoriji Pakovina meda. Najbolje je ocijenjena i Medona, liker od meda u kategoriji Pakovina pića te linija Farmakol: Dermapip, Imunalpip plus sirup i Royalpip pastile u kategoriji Pakovine proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda. nja. Projekt ima inovativni status, ocijenjen od strane BICRO-a, i vođen je kroz HBOR-ov program pronalasci. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, hrvatskim pčelarima će olakšati tržišnu poziciju s jedne strane jer prema članicama Unije neće biti carina, neće im trebati partner uvoznik za pojedine zemlje, moći će na cijelom tržištu Unije isporučivati i male narudžbe. S druge strane otvorit će se problem izlaska Hrvatske iz CEFTA-e čime će se za njihove proizvode uvesti carina u zemljama jugoistočne Europe. Vlasnik PIP-a kaže kako su to sve manji problemi jer im je daleko veći problem 70 posto ilegalnog tržišta pčelinjim proizvodima, te zbog toga što u Hrvatskoj nema potpunog sustava kontrole kvalitete, na tržištu su i nekvalitetni proizvodi, pa i patvorevine.  Osim priznanja za najbolju ambalažu proizvoda od meda, PIP se može pohvaliti i prestižnom titulom Superbrands. Inovativnost i vrhunsku kvalitetu proizvoda PIP je potvrdio novim stručnim nagradama i priznanjima te činjenicom da svi proizvodi nose oznaku „Hrvatska kvaliteta“. Kako ističu u PIP-u, najveća nagrada ipak im je povjerenje kupaca koje dokazuje činjenica da je PIP danas najjača hrvatska pčelarska tvrtka kojoj je cilj pozicionirati se kao regionalni lider te povećati izvoz na europsko tržište i šire.

1. rujna 2012. gospodarski list

7


agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Špinat – isplativost uzgoja

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30  kg špinata. Ljekovitost Špinat sadrži veliku količinu željeza (ipak znatno manju nego što se vjerovalo u XIX. st.), te utječe na stvaranje i obnavljanje krvnih zrnaca. Također potiče izlučivanje mokraće iz organizma pa je dobar kod bolesti mokraćnih organa, te pomaže radu gušterače i probavi. Sjeme špinata je dobar laksativ. Od vitamina sadrži dosta vitamina C i karotina, gotovo sve vitamine grupe B i nijacin. Špinat sadrži oksalnu kiselinu koja štetno djeluje na organizam, a najviše je ima u peteljkama i rebrima listova, koje prilikom pripreme jela treba odbaciti. Dobro ga je pripremati s mlijekom, jer se oksalna kiselina veže

s kalcijem i izlučuje iz organizma. Osobe koje boluju od gihta, artritisa, reume, te žučnih i bubrežnih kamenaca trebale bi ga izbjegavati zbog sadržaja oksalne, mokraćne i purinske kiseline. Konzumiranje većih količina špinata nije preporučljivo ni zdravim osobama, osobito dojenčadi, jer je sklon gomilanju nitrata, koji stajanjem mogu prijeći u nitrite.

Ljetna i zimska berba Sije se od ranog proljeća do travnja za ljetnu berbu, te u kolovozu i rujnu za proljetnu berbu na međuredni razmak od 20-30 cm, razmak u

Proizvodnja špinata u svijetu Zemlja Svijet Azija Europa EU Austrija Francuska Njemačka Slovenija

Ukupno ha 700.053 635.418 30.468 28.295 500 4.700 3.145 23

Ukupno tona 18.088.363 17.003.462 534.569 507.786 900 104.800 49.470 236

8 gospodarski list 1. rujna 2012.

t/ha 25,8 26,8 17,5 17,9 18,0 22,3 15,7 10,3

redu 2-3 cm, te na dubinu od 1-2 cm. Najbolje raste u svježim uvjetima, uz temperature od 16-18 °C. Može rasti na svijetlom mjestu, ali dobro uspijeva i u sjeni na vlažnim tlima, uz uvjet da je tlo bogato i plodno, jer su na siromašnim tlima listovi mali i gorki. Usjev treba redovito zalijevati i nikada ne dopustiti da se tlo isuši. Ručna berba omogućava branje špinata bez primjesa, što mu povećava vrijednost. U svakom slučaju, berba je usko grlo u proizvodnji špinata, pa se sije višekratno – time se produljuje berba, a špinat ne „pobjegne” u cvjetanje. Mehanizirano se posebnim kosama bere špinat s uspravnim lišcem. Pokosi li se iznad vršnoga pupa, ako ima dovoljno vode, može se regenerirati. Moguće ga je brati i pojedinačnim trganjem listova, ako ima dovoljno radne snage. To poskupljuje berbu, ali produljuje korištenje usjeva. Nakon berbe potrebno je paziti da se špinat ne posprema mokar, jer to može dovesti do truljenja.


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika Prihod Proljetni i ozimi špinat daje prinose od 10-20 t/ha, a jesenski od 15-30 t/ ha. Ako se u izračun uzme prinos od 10 t/ha zelene mase, koji bez ikakvih problema može biti znatno veći, po hektaru se bez problema može ostvariti prihod koji je 2,5 puta veći nego kod proizvodnje pšenice, uz slične materijalne troškove. Špinat u tehnološku zriobu dospijeva 40-50 dana nakon nicanja. Moguće ga je čuvati na temperaturi od -1°C do 30 dana nakon berbe, te tako postići višu cijenu u odnosu na prodaju za preradu. Špinat je moguće smrzavati, pa bi za proizvođače bilo vrlo korisno posjedovati liniju za smrzavanje. Gledajući cijeli svijet najviše špinata se proizvodi u Aziji (94% svjetske pro-

izvodnje), potom slijedi Europa sa 3% proizvodnje. Procijenjeni varijabilni trošak uzgoja špinata u Americi, na površini od 0,4 ha (2.500 m2) iznosi 2.897 $. Najveći dio varijabilnog troška otpada na trošak berbe i obrade tla poslije berbe, jer ona zahtijeva puno skupe radne snage, dok na trošak uzgoja otpada 16% ukupnog troška.

Troškovi

U američkom primjeru je vidljivo da četvrtina varijabilnog troška otpada na trošak ambalaže za prodaju. Kako je u Hrvatskoj još uvijek moguće, pogotovo na tržnicama, prodavati špinat u rasutom stanju, to je vrlo dobra moguća ušteda za naše proizvođače. 21% troška otpada na trošak same berbe i pakiranja u amUdio troškova u ukupnom varijabilnom balažu, dok na trošak trošku,% sjemena otpada 9% varijabilnog troška. Gledajući na prihode od proizvodnje špinata, koji su puno veći nego kod uobičajenih ratarskih kultura, kao npr. pšenice, može ga se svakako preporučiti proizvođačima kao profitabilniju kulturu. Eventualno ograničenje njegovog širenja Trošak berbe i obrada tla nakon berbe može biti potrebna 70% radna snaga za ber-

Domaći špinat, uzgojen u Hrvatskoj, mora biti osjetno više kakvoće od uvoznog smrznutog špinata, jer je uvozni uglavnom iz sjevernijih zemalja koje imaju lošije klimatske uvjete za proizvodnju. Stoga Hrvatska svakako ima značajnu prednost i treba iskoristiti svoje potencijale. Kalkulacija varijabilnih troškova u uzgoju špinata po mjesecima uzgoja, $/acru (1 acre=0,4 ha) – američki primjer Trošak Trošak pripreme za sjetvu Trošak sjetve Trošak uzgoja kulture Trošak berbe i prodaje Trošak obrade tla nakon berbe Ukupni varijabilni trošak

1. mjesec

2. mjesec

3. mjesec

ukupno

139

139

264

264

9

230

Najveći dio troška uzgoja špinata otpada na trošak berbe

bu (ako se bere ručno), te potrebna hladnjača za produživanje vijeka čuvanja. Svakako bi proizvođači koji se odluče na uzgoj špinata trebali imati u vidu moguću preradu u smrznuti špiKalkulacija doprinosa pokrića po acru površine (1 acre=0,4 ha) – američki primjer $/acru Ukupni prihod

3.840

Trošak gnojidbe

108

Trošak sjemena

258

Utrošena voda

77

Gorivo za pumpu

15

Struja za pumpu

26

Suzbijanje korova

63

Suzbijanje bolesti

34

Suzbijanje štetočina

18

Trošak ambalaže

720

Trošak berbe i pakiranja

600

Trošak prijevoza i utovara

390

Trošak prodaje

300

Rad mehanizacije Ostali rad

84 142

Gorivo

32

Podmazivači

5

Popravci Ukupni varijabilni trošak Doprinos pokrića

236

475

2.010

2.010

9

9 2.897

26 2.897 941

nat, što bi bilo moguće udruživanjem proizvođača te zajedničkom nabavom hladnjača i linije za smrzavanje.

Dr. sc. Vesna Očić Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomski fakultet u Zagrebu

1. rujna 2012. gospodarski list

9


tržište i cijene

Stanje na tržištu stoke

10 gospodarski list 1. rujna 2012.

Zadarska

Zagrebačka

Hrvatska (26tj/2012.)

22,00 30,00 25,75 ---------14,00 15,00 14,50 9,00 9,00 9,00 15,00 15,00 15,00 11,00 12,00 11,50 ---------20,00 20,00 20,00

25,00 28,00 26,00 ---------15,00 16,00 15,50 7,00 8,00 7,50 13,00 20,00 16,50 12,00 12,00 12,00 ---------22,00 25,00 23,50

24,00 30,00 27,50 ---------14,00 17,00 15,50 ---------20,00 20,00 20,00 11,00 17,00 14,25 ---------23,00 30,00 25,75

25,00 29,00 27,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 8,00 9,00 8,50 13,00 15,00 14,33 11,00 13,00 11,75 7,00 7,00 7,00 17,00 17,00 17,00

22,00 32,00 25,85 13,00 14,50 13,93 13,00 17,50 15,24 4,00 11,00 8,00 13,00 22,00 15,10 10,40 17,00 11,99 6,00 7,00 6,67 17,00 30,00 22,11

24 tj/2012

Vukovarsko-srijemska

26,00 ---30,00 ---28,86 ---------------------15,00 16,50 17,00 16,50 16,00 16,50 11,00 ---11,00 ---11,00 ---20,00 ---22,00 ---21,00 ---15,00 11,00 17,00 12,00 15,50 11,50 ------------------30,00 ---30,00 ---30,00 ----

Virovitičko-podravska

Sisačko-moslavačka

23,00 28,00 23,00 26,00 24,00 22,00 27,00 28,00 32,00 26,00 28,00 28,00 25,25 28,00 26,50 26,00 26,00 25,50 13,00 ------- 14,00 14,00 13,00 13,00 ------- 14,00 14,00 13,00 13,00 ------- 14,00 14,00 13,00 14,50 ---- 15,00 15,00 14,00 16,00 14,50 ---- 16,00 15,00 16,00 17,50 14,50 ---- 15,50 15,00 15,00 16,50 5,00 ---- 10,00 8,00 6,00 7,00 10,00 ---- 10,00 9,00 10,00 11,00 8,75 ---- 10,00 8,50 8,00 9,00 16,00 20,00 16,00 15,00 15,00 14,00 20,00 20,00 16,00 15,00 15,00 15,00 18,50 20,00 16,00 15,00 15,00 14,50 12,00 16,00 13,00 11,00 10,40 12,00 15,00 17,00 13,00 11,50 12,00 14,00 13,50 16,50 13,00 11,25 11,40 12,33 ------- 6,00 ---------------- 6,00 ---------------- 6,00 ---------24,00 ------- 22,50 19,00 18,00 26,00 ------- 22,50 19,00 20,00 25,00 ------- 22,50 19,00 19,00

Požeško-slavonska

24,00 26,00 25,00 14,00 14,50 14,25 14,00 16,00 15,25 6,00 10,00 7,75 14,00 16,00 15,43 12,00 13,00 12,50 ---------20,00 22,00 21,00

Osječko-baranjska

22,00 ---- 24,00 26,00 ---- 25,00 24,00 ---- 24,50 ------- 13,00 ------- 14,00 ------- 13,50 15,00 ---- 14,50 15,00 ---- 15,50 15,00 ---- 15,00 6,00 ---- 6,00 10,00 ---- 7,00 8,00 ---- 6,50 15,00 ---- 15,00 16,00 ---- 16,00 15,50 ---- 15,50 13,00 14,00 11,00 13,00 14,00 13,00 13,00 14,00 12,00 7,00 ------7,00 ------7,00 ------23,00 ---- 24,00 23,00 ---- 24,00 23,00 ---- 24,00

Međimurska

23,00 29,00 26,00 13,50 14,50 14,00 14,50 16,00 15,25 4,00 10,00 7,00 ---------------------------20,00 22,00 21,00

Karlovačka

Brodsko-posavska

1.Min 2.Max Prosjek 1.Min junica simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min bik simental 2.Max (>450 kg) Prosjek 1.Min krava simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min odojak (25-35 kg) 2.Max Prosjek 1.Min svinja (80-120 kg) 2.Max Prosjek 1.Min krmača (za meso) 2.Max Prosjek 1.Min janjad 2.Max Prosjek

tele simental (80-160 kg)

Istarska

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg u tjednu od 20. do 26. 8. 2012.

Bjelovarsko-bilogorska

Ponuda janjadi u kolovozu je dobra. Prosječna cijena na uobičajenoj je

Varaždinska

Dobra ponuda janjadi

razini i iznosila je 22,11 kn/kg. Na području jadranske Hrvatske cijena janjadi najčešće je bila u rasponu od 23 do 30 kn/kg, a na području sjeverozapadne, središnje i istočne Hrvatske od 17 do 26 kn/kg, ovisno o kilaži i starosti janjadi. Krešimir Jakuš, dipl. ing. Splitsko-dalmatinska

U 34. tjednu bilježimo porast prosječne cijene odojaka na tržištu. Nakon padajućeg trenda, od 18. tjedna, u 34. tjednu zabilježen je porast cijena od 2 posto. Prosječna cijena iznosila je 15,10 kn/ kg, a porast nije rezultat veće potražnje već trenutnog stanja na tržištu, odnosno rasta cijena poljoprivrednih pro­ izvoda.

Ličko-senjska

Tržište teladi Na domaćem tržištu potražnja teladi uobičajeno je veća od ponude. Posebno je dobra potražnja muške simentalske teladi. Prosječna cijena simentalske teladi u tjednu do 26. kolovoza iznosila je 25,85 kn/kg. Muška telad najčešće je tržena po cijenama od 24 do 27 kn/kg dok je

Cijene svinja na tržištu su na rekordnim razinama. Prosječna cijena svinja na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u tjednu do 26. 8. 2012. godine iznosila je 11,78 kn/kg, što je najviša cijena tog tjedna unazad deset godina. U odnosu na prošlu godinu cijene su više za 13,33 posto. Cijena koštanja tova svinja također je viša nego ranijih godina. Inputi u poljoprivrednoj proizvodnji su značajno porasli i potrebna je dobra organizacija poslovanja kako bi na kraju tov svinja bio isplativ. Ponuda svinja na tržištu nije velika te zadovoljava potražnju za svježim svinjskim mesom.

Mala ponuda i potražnja odojaka

Krapinsko-zagorska

Prosječna cijena muške simentalske junadi u tjednu do 26. kolovoza iznosila je 15,24 kn/kg, što je ujedno i najviša prosječna cijena tog tjedna unatrag par godina. U odnosu na početak kolovoza krajem mjeseca cijene su u prosjeku bile više za oko 2 posto, a zbog stanja u poljoprivredi moguće je u narednom razdoblju očekivati nastavak rasta cijena. Na domaćem tržištu u 33. tjednu otkupne cijene junećih trupova R3 klase i dalje su na rekordnim ra­ zinama.

ženska telad bila jeftinija – od 22 do 24 kn/kg. U narednom razdoblju i dalje očekujemo veću potražnju od ponude, koja će prije svega biti rezultat manje ponude. Zbog mogućeg porasta cijena inputa u tovu junadi postoji mogućnost da će određena gospodarstva odustati od tova, što zbog neisplativosti, ali i nedostatka teladi.

Koprivničko-križevačka

Rast cijena junadi i junećeg mesa

Cijene svinja i mesa na rekordnim razinama

22,00 32,00 25,83 13,00 14,50 13,60 13,00 17,50 15,00 4,00 11,00 8,22 12,00 22,00 14,79 10,00 18,00 11,59 6,00 7,00 6,50 17,00 30,00 21,91


pravni savjeti Pravo na besplatne savjete na pravna i stručna pitanja imaju samo pretplatnici koji su podmirili dužnu pretplatu. Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Pitanja se postavljaju isključivo pismenim putem, a odgovori šalju na adresu pretplatnika. Plaćanje komunalne naknade Imam stan u jednom mjestu, a kuću u drugom. Stan se koristi samo jedan mjesec u godini za vrijeme godišnjeg odmora. iako ga koristim samo jedan mjesec, plaćam pristojbu Komunalnom poduzeću. Da li sam dužan plaćati pristojbu ako ne koristim stan?

ODGOVOR Niste precizno napisali koju pristojbu plaćate, da li se radi o naknadi za plaćanje odvoza otpada, naknadi za vodu, komunalnoj naknadi ili nekoj drugoj. Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta na području Grada. Plaća se bez obzira da li nekretninu koristite ili ne. Naknadu za odvoz otpada ili za vodu plaćate temeljem odluke lokalne samouprave. Način naplate određuje pravna osoba koja se bavi tim poslovima pa se za detaljne informacije trebate obratiti u to komunalno poduzeće. U nekim gradovima i općinama ne naplaćuju odvoz otpada i ostale naknade za vrijeme kada vlasnici ne koriste nekretnine, a u nekim se plaća samo određeni paušal. Daniela Sukalić, dipl. iur.

radnik ostvario pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Kuća ili vikendica? Prije dvadeset godina izgradili smo novu kuću, a stara kuća koja ima oko 60 m2 nalazi se oko 1500 metara od nove kuće, u istoj općini. U staroj kući koristimo samo podrum za čuvanje vina i nekih alata. Općina sada želi staru kuću proglasiti vikendicom i odrediti da plaćamo porez na tu staru kuću kao vikendicu. Da li je to moguće?

ODGOVOR Porez na kuće za odmor plaća svaka pravna i fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

ODGOVOR Sina možete zaposliti kao radnika u svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu tako što ćete s njim zaključiti ugovor o radu u kojem će jedan od bitnih elemenata biti plaća. Prema visini plaće plaćat ćete doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali i druge obaveze koje ste kao poslodavac dužni plaćati za radnika. Savjetujem Vam da se javite u područnu službu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje ćete dobiti točne upute što ste kao poslodavac dužni poduzeti da bi

Zabrana korištenja bunara Može li nam teta (mamina sestra) ograničiti ili čak potpuno uskratiti korištenje vode iz bunara koji je na njenom imanju iako je cijevi iz bunara do naše kuće dao postaviti njihov otac prije više od dvadeset godina? Uz parcele im je u nasljedstvo ostavio korištenje bunara (ali to nije napisao). Teta tvrdi da ćemo potrošiti vodu za zalijevanje rasadnika.

ODGOVOR

Sin na OPG-u Vlasnica sam OPG-a na kojem radi i moj sin. kako za njega mogu plaćati doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje? Koliko će iznositi doprinosi?

godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Na temelju tih podataka donosi se rješenje protiv kojeg nezadovoljna stranka može uložiti pravni lijek. Dakle, dvije su pretpostavke za utvrđivanje da li će neka kuća biti kuća za odmor, da je osoba vlasnik kuće i da kuću koristi sezonski ili povremeno. S obzirom na to da je u vašem slučaju ostvarena pretpostavka da ste vlasnik i da kuću koristite samo povremeno, kako biste bili oslobođeni plaćanja poreza na kuće za odmor trebate dokazati općini odnosno poreznoj upravi da se kuća ne može koristiti zbog starosti ili trošnosti, odnosno da se koristi samo kao gospodarska zgrada radi smještaja strojeva, oruđa i drugog pribora. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Visinu poreza određuje svojom odlukom općina ili grad. Visina se određuje ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim bitnim okolnostima za korištenje kuće za odmor. Porez na kuće za odmor se ne plaća na kuće koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja, prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres) te starosti i trošnosti. Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarskih i socijalnih razloga. Obveznici poreza na kuće za odmor trebaju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti te korisnu površinu, podatke treba dostaviti do 31. ožujka

Bunar pripada vlasniku na čijoj se nekretnini nalazi i vlasnik može raspolagati s vodom iz tog bunara kako želi. Pod određenim uvjetima (ako povećanim korištenjem vode za zalijevanje biljaka dođe do nestanka vode ili znatnog smanjivanja količine vode u bunaru), teta Vam može ograničiti pravo korištenja vode. Korištenjem vode iz tog bunara u razdoblju dužem od 20 godina stekli ste pravo služnosti čiju zaštitu, ako je potrebno, možete tražiti i putem suda. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Vađenje vlasničkog lista Mogu li izvaditi vlasnički list za rođaka koji ne stanuje u Zagrebu? Treba li mi njegova punomoć ili nešto slično?

ODGOVOR Ne treba Vam punomoć. Vlasnički list može izvaditi bilo tko za bilo koju česticu. M. D.

1. rujna 2012. gospodarski list 11


stručni savjeti Vrijednost bučinih koštica Koštice buče (poljska tikva, bundeva) imaju navodno veliku prehrambenu vrijednost, a i neka ljekovita svojstva. Kakva je njihova prodaja na tržištu?

ODGOVOR Suhe sjemenke buče sadrže oko 50% masti, 35% bjelančevina, a ostatak čine ugljikohidrati, fosfor, kalij, magnezij, kalcij, cink, selen, vitamini A, B, D i E. Bučine sjemenke se mogu peći u pećnici ili na tavi uz dodatak maslaca. Iz tamnozelenih do crnih sjemenki dobiva se ulje koje je drugačije od ostalog jestivog ulja: tamne je boje, od zelenkaste do tamnosmeđe, gušće, ali prije svega zdravo i odličan dodatak salatama, bijelom kozjem siru, a osobito grah salati. Bučino ulje sadrži zasićene i nezasićene masne kiseline, vitamin E i betakaroten. Ulje se dobiva hladnim postupkom i kao takvo je vrlo probavljivo. Kod upotrebe sjemenki za prehranu, kod guljenja košuljice (ljuske), mora se paziti da se ne skida i sivozelena pokožica jer se upravo u njoj nalaze najhranjiviji sastojci za ljudsko zdravlje. Za upotrebu sjemenki za grickanje služe obične poljske tikve golice. Na tržištu se pojavljuju biopreparati čiji su sastojci cijele ili samljevene sjemenke tikve. Proizvode se na prirodan način bez primjene sredstava za zaštitu bilja. Industrija dječje hrane proizvodi sokove i kašice od bundeve i muškatne tikve. Sok od tikve uspješno koristi i industrija kašastih bezalkoholnih pića, a ulje od tikve koristi se u narodnoj medicini. Sjemenke buče su traženi proizvod i vrlo lako se mogu plasirati bilo na strano ili domaće tržište jer je proizvodnja daleko manja od trenutačnih potreba. Dr. sc. Damir Drvodelić

može dodati i kasnije već gotovom destilatu. Potrebno je dodati količinu od oko 150 g kalcijevog karbonata na 100 litara komine. Postupak Sirovom destilatu doda se potrebna količina kalcijevog karbonata i dobro promiješa. Nakon toga može se sirovi destilat zajedno s dodanim kalcijevim karbonatom podvrgnuti ponovnoj destilaciji. Ako ste kalcijev karbonat dodali već gotovom destilatu, potrebno je pričekati barem dva do tri dana da se destilat iznad taloga potpuno izbistri. Tada se izbistreni destilat dekantira (odvoji) od bijelog taloga i filtrira. Miroslav Banić, dipl. ing.

Naizmjenična rodnost voćaka Voćke mi neredovito rađaju. Smatram da je među ostalim uzrok pojava naizmjenične rodnosti. Zbog čega do nje dolazi i kako je ili čime spriječiti?

ODGOVOR Najčešći razlog za naizmjeničnu rodnost voćaka je izostanak rezidbe i prorjeđivanja plodova. Osim navedenih uzroka, na naizmjeničnu rodnost utječu i genetske predispozicije sorte, vremenski uvjeti i sl.

Rakija mirisa i okusa po octu Kuhao sam rakiju od marelica, no nakon “prvog kotla” ustanovio sam da destilat ima miris i okus po octu. Kako mogu dobiti dobru rakiju?

Odgovor Ako ste utvrdili da je destilat kiselog okusa po octu, znači da je prilikom i procesa vrenja došlo do povećanog stvaranja octene kiseline. To se obično događa ako je zrak imao pristup komini za vrijeme vrenja, tj. došlo je do infekcije komine octeno kiselim bakterijama. Octena kiselina uklanja se dodavanjem destilatu čistog kalcijevog karbonata (CaCO3), tj. vapna. Bolje je ako ste taj nedostatak primijetili već kod destilata nakon prve destilacije (sirovi destilat), tako da se kalcijev karbonat može odmah dodati, ali se

Problem ne bi trebali biti oprašivači s obzirom na to da ovdje problem nije u oplodnji nego u slaboj cvatnji. Mlade voćke (3-4 godine starosti) tek sada ulaze u svoju produktivnu dob, pa bi trebalo pričekati da se vidi imaju li i one takvih problema. Starije voćke su svakako trebale već redovito roditi. Od vremenskih prilika problem može biti pojava mraza u vrijeme bubrenja pupova. U toj fazi pupovi podnose temperature do svega -1 °C. Treba napomenuti da se cvjetni pupovi prvi otvaraju. Također, problem može biti u prethodnoj godini kada se razvijaju pupovi za iduću godinu (lipanj i srpanj). Ako je u ljetnim mjesecima izrazito vlažno i kišno raz-

12 gospodarski list 1. rujna 2012.

doblje (a to se kod nas zna dogoditi), tada je svakako taj razvoj pupova značajno smanjen, te nam pupovi ostaju vegetativni i iz njih se razvija mladica i lišće, dok cvijet izostaje. U vrijeme razvoja pupova i njihova prijelaza iz vegetativnih u generativne, problem može biti i prejaka gnojidba dušikom. Ona potiče vegetativni rast, a usporava generativni rast te tako može i zakočiti razvoj generativnih pupova. U konačnici, problem može biti i prejaka ili nestručna rezidba. To je vrlo teško utvrditi bez vizualnog pregleda. Goran Fruk, dipl. ing. agr.

Mjerenje jačine rakije Kolika treba biti temperatura žestokih alkoholnih pića (konkretno rakije) da se može točno očitati % alkohola običnim alkoholmetrom? Ako postoji temperaturno odstupanje, po kojoj se formuli to može uskladiti? Vjerojatno postoji i neka korektivna tablica za jednostavnu praktičnu primjenu.

Odgovor Jačina jakih alkoholnih pića (rakija i dr.) mjeri se alkoholometrom i to isključivo u čistim destilatima, rakijama, u kojima nisu otopljene druge tvari, primjerice, šećer. Alkoholmetar je areometar (u koji je obično ugrađen termometar) baždaren u vodeno alkoholnoj otopini određene koncentracije alkohola i na određenim temperaturama. obično je ta temperatura 20 oC, a može biti i 15 oC i ona je otisnuta na alkoholometru. Alkoholometar uronjen u cilindar s rakijom koja ima 20 oC, pokazuje točnu vrijednost – jačinu rakije u vol. %, drugim riječima pokazuje nam koliko litara alkohola sadrži 100 lit. destilata ili rakije. Ako je temperatura destilata ili rakije iznad ili ispod 20 odnosno 15 oC, mora se obaviti korekcija vrijednosti jačine s obzirom na temperaturu kod koje je mjerena, prema korekcijskoj tablici. M. Zoričić, dipl. ing.

Ocat od krušaka i dunja Radi suše, a vjerojatno i nekih drugih čimbenika, plodovi krušaka i dunja ostali su sitni. Mogu li od njih napraviti ocat?

Odgovor Kruška i dunja rjeđe se prerađuju u ocat i u nas i u svijetu. Obje voćne vrste teže previjavaju u voćno vino, i to zbog veće količine trijeslovina (tanina). Zbog toga se preporučuje alkoholno vrenje provoditi selekcioniranim kvascima, a voćnoj kaši ili soku treba dodati i hranu za kvasce (40-50 g amonijeva fosfata na 100 kg postupka octavanja). Dr. F. V.


stručni savjeti Domaći sirup od grožđa Želim kod kuće pripraviti sirup od grožđa za vlastite potrebe, ali nigdje ne mogu doznati postupak.

Odgovor Za domaći sirup od grožđa potrebno je 5 – 6 kg crnoga grožđa, 5 – 6 kg šećera i 2 paketića limunskog dodatka. Grožđe dobro operite i ostavite da se malo ocijedi, poberite zdrave bobe i stavite ih u veliku posudu te zalijte vodom tako da budu prekrivene i stavite kuhati. Kad prokuha, smanjite temperaturu i kuhajte oko 60 min. povremeno miješajući. kad se bobe dobro skuhaju, malo ohladite te procijedite sok kroz čistu gazu, gustu cjediljku ili sito. Izlijte u veću posudu i izmjerite koliko ima tekućine, pa ako je potrebno dolijte vode, otprilike na 3 l soka još 1 l vode. Na svaku litru soka dodajte 1 kg šećera. Sve dobro promiješajte s limunskim dodatkom. Ponovno lagano kuhajte 20 – 30 min. povremeno miješajući. U međuvremenu staklenke dobro operite toplom vodom, osušite ih kratko u pećnici na 50 oC. Kad sok ukuha, kušajte slatkoću. Ako se previše zgusne, dodajte još vode i ostavite oko 20 min. da se malo ohladi te ulijte u boce i odmah zatvorite. pripremate li više soka, možete dodati i konzervans kako bi se dulje održao. B. H., dipl. ing.

njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Lišajevi se obično javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene raznim čimbenicima nepovoljne sredine. Lišajevi se javljaju i na nedovoljno prozračenim krošnjama u kojima se dulje vrijeme zadržava vlaga i imaju veoma mali prodor sunčevih zraka u unutrašnjost krošnje; također i zasjenjeno područje uvelike pridonosi razvoju lišaja u krošnji voćaka. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. G. L., dipl. ing.

Uređenje inoks cisterni Kako se bliži berba grožđa, kako i na koji način ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stijenke cisterni, te kako pripremiti cisterne za novo vino?

Lišajevi na voćkama U voćnjacima koji graniče s mojom parcelom neka stabla su velikim dijelom zahvaćena lišajem. Primjećujem da u zadnje vrijeme i voćke u mom voćnjaku sve više obolijevaju. Kako da se riješim lišajeva?

Odgovor Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Stoga, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. međutim,

Odgovor Cisterne prije upotrebe treba isprati blagim neutralnim sredstvima koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Kako se često susrećem s upitima mnogih korisnika inoks cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora, kako njima tako i Vama preporučujem da ne koristite sredstva na osnovi klora jer ona oštećuju površine cisterne. Vinski kamen (sprijež) s površine cisterne skida se pod mlazom

vode, i to ako je moguće korištenjem naizmjenice tople pa hladne vode (korištenjem minivaša) ili da se u cisternu (ako nije velikog volumena) nalije topla/vrela voda, te se potom cisterna zatvori neko vrijeme, a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Ako je potrebno, postupak možete po­ noviti. Josip BRKLJAČA, dipl. ing. agr.

Domaći bermet Bermet bih rado proizvodila za svoje potrebe jer imam nešto vinograda. Nigdje nisam uspjela naći sve sastojke i omjer. Koji sastojci dolaze i kada se stavljaju te koliko dugo ostaju u vinu, tj. sve što je potrebno za jedan fini bermet.

Odgovor Bermet je naziv najčešće za crno aromatizirano vino. U pripremi bermeta koristi se svježe zrelo grožđe, staro kvalitetno vino i razni začini. Začini za bermet: Za proizvesti 100 litara bermeta potrebno je: – 50 kg zdravog zrelog grožđa – 2,5 kg šećera lagano karameliziranog – 0,25 kg suhih smokava – 0,25 kg rogača – 0,25 kg grožđica – 0,5 dag slatkog korijena – 0,5 dag anisa – 0,5 dag oraščića – 0,3 dag pelina suhog – 5 dag hrena – 0,5 paketića vanilije – 1 limun – 3 naranče Postupak: U bačvu ili kacu redom slažemo red grožđa, koji posipamo sa začinom i postupno prelijevamo s otopljenim karameliziranim šećerom. Kad je sve to složeno, zalijemo cijelu masu sa 30 – 40 litara crnog kvalitetnog vina jačine 12 – 13 vol. %. Zatim pokrenemo vrenje s vinskim kvas­cem, i tijekom vrenja svaka 2-3 dana otočimo tekući dio i prelijevamo preko cjelokupne mase grožđa i začina, kako bismo postigli maksimalnu ekstrakciju sastojaka grožđa i vrhunsku aromu posredstvom dodanih začina. Aromatizirano vino BERMET treba sadržati 18% alkohola. Nakon vrenja odredi se postotak alkohola, a za razliku do 18% dodamo vinski alkohol. Ovako pripremljeni bermet je mješavina cdvrelog grožđa, vina i začina. Ostavi se od berbe do Božića, kada se prvi put pretoči i poslužuje. M. Zoričić, dipl. ing.

1. rujna 2012. gospodarski list 13


Provođenjem jesenske kalcizacije do uspješne sjetve

Prednosti kalcizacije

Bliži nam se vrijeme završetka žetve, a time i pripreme za jesensku sjetvu. Važno je napomenuti da je ove godine uz izrazitu sušu i raniji rok žetve, tlo kao medij koji prima hranjive tvari i omogu­ ćuje pravilan rast i razvoj biljke postalo vrlo iscrpljeno i potrebno ga je obogatiti makro i mikro elementima. Kako bismo popravili strukturu tla i polučili više pri­ nose na proljeće nužno je prije same obrade provesti kalcizaciju tla.

odaberemo odgovarajuću granulaciju materijala. To može biti Holcim Agro­ cal® (Ca+Mg) prah, Holcim Agrocal® (Ca+Mg) i (Ca) granule ili Holcim Agro­ cal® mikrogranule, a razlikuju se po vremenskom djelovanju. Holcim Agrocal® (Ca+Mg) prah ima brži učinak na tlo i omogućuje lakše unošenje u tlo uz obradu tla, dok Hol­ cim Agrocal® (Ca+Mg) granule trebaju duže razdoblje od početka djelovanja.

Kako provesti kalcizaciju?

Savjeti za jesensku kalcizaciju

Najvažniji čimbenik provođenja kal­ cizacije je saznanje o pH tla na kojem želimo provoditi zahvat. Tla kojima je potrebna kalcizacija su ona koja imaju pH tla niži od 7 i tako onemogućuju pra­ vilan uzgoj i zadovoljavajuće prinose na zemljištu. Analiza tla nam daje precizan uvid u stanje tla i nakon toga krećemo u biranje materijala za kalcizaciju. Od velikog je značaja da nakon oda­ bira kulture za sjetvu i saznanja o nje­ zinim zahtjevima za hranjiva, pravilno

Izborom materijala za kalcizaci­ ju otvara se pitanje aplikacije u tlo, tj. pravilne preraspodjele po parceli. U tu svrhu postoje aplikatori za unošenje kalcifikata u tlo prilagođeni prema gra­ nulacijama. Nakon što smo izvršili kalcizaciju tla preostaje nam zaorati materijal u tlo ili obaviti podrivanje tla kako bismo dobili kompleksnu strukturu tla obo­ gaćenu kalcijem, magnezijem i mikro­ hranjivima.

14 gospodarski list 1. rujna 2012.

• Pospješuje rahljenje tla. • Povećava sposobnost zadržavanja vode u tlu. • Bolja apsorpcija hranjiva i mikro­ elemenata. • Povećava prinos.

Kontakt: Mihaela Vrbetić Univ. bacc. ing. agr. Holcim (Hrvatska) d.o.o. Karlovačka cesta 2e 10020 Zagreb Hrvatska Mob:099/7564448 e-mail: mihaela.vrbetic@holcim.com Danijela Filipović Voditeljica prodaje Holcim (Hrvatska) d.o.o. Karlovačka cesta 2E, 10000 Zagreb Tel: 01 6591 109 Fax: 01 6554 022 Mob: 098 9822 629 e-mail: danijela.filipovic@holcim.com


ratarstvo

Primjena mineralnih gnojiva na prirodnim travnjacima Površine koje nisu pogodne za ratarsku ili neku drugu proizvodnju koriste se kao travnjaci. To su često napuštene površine koje se ne koriste intenzivno jer su sklone plavljenju, pa je otežana njihova obrada ili se radi o površinama u planinskim predjelima gdje druga proizvodnja uopće nije moguća. Travnjaci na ovim površinama uglavnom se koriste ekstenzivno iako imaju visoke potencijale. Travnjačke površine koje se intenzivno koriste su površine u blizini farmi koje se koriste u pašno-kosnom sustavu.

Različita staništa Travnjaci se nalaze na terenima ra­ zličite konfiguracije, na skeletnim tlima, plitkim, ali i jako dubokim tlima, pokri­ vaju i zamočvarena tla, ali i ona jako suha, nalaze se i na kiselim, ali i zasla­ njenim tlima, te tlima kojima prijeti ero­ zija vjetrom i vodom. Na tako različitim staništima, pod utjecajem različitih klimatskih čimbeni­ ka te djelovanjem čovjeka razvile su se različite travnjačke zajednice s velikim brojem vrsta, različitih osobina, kakvo­ će i prinosa. Onim vrstama koje imaju visoku ka­ kvoću, ali i veliku rodnost prilagođava se agrotehnika proizvodnje i korištenja. Upravo te vrste u tratini treba forsirati gnojidbom kako bi se proširile i zauzele veći udio u ukupnoj masi. Ovo se osobito odnosi na travne vr­ ste, koje su višegodišnje i trajne (visoke i niske trave) te mahunarke (djeteline). Udio visokokvalitetnih i prinosnih vrsta ovisi o klimi, tlu, načinu i vremenu kori­ štenja, intenzitetu korištenja, a osobito o gnojidbi (količina, oblik i vrijeme pri­ mjene gnojiva). Usmjerena gnojidba utječe na smanjenje broja vrsta, ali po­ većava pokrovnost i gustoću tratine. Iako su organska gnojiva (stajski gnoj, gnojnica i gnojovka) potrebna te povoljno djeluju na proizvodnju trav­ njaka, mineralna imaju niz prednosti posebno za gnojidbu prirodnih trav­

njaka. Mineralna gnojiva djeluju brže i potpunije se iskorištavaju, lakše i jefti­ nije transportiraju i rasipaju po površini. Gnojidbom mineralnim gnojivima zna­ mo koliko će se u tlo unijeti određenog hranjiva i to unošenje prilagođavamo stadiju rasta i razvoja kada biljka ima najveće potrebe.

Prihrana dušičnim gnojivima Ako u travnjaku prevladavaju trav­ ne vrste koje nabusavaju u kasno lje­ to stvarajući generativne i vegetativne pupove za porast tijekom naredne ve­ getacije, travnjak treba prihraniti dušič­ nim gnojivima u kasno ljeto kada padnu obilnije kiše. Količina dušika potrebna za ovu namjenu je 30 – 40 kg/ha. Ako se pretjera s količinom dušika ili se pak prihrana obavlja kasno (u listopadu), postoji opasnost da dušik isforsira bu­ jan porast mase i smanji udio šećera, što uvjetuje smanjenje otpornosti na smrzavanje. Ako se ova mjera preskoči, iduće godine je slabiji porast, slabije busa­ nje, a obnavljanje nakon košnje duže traje. Takvi travnjaci imaju nisku po­ krovnost i daju niske prinose. Ukoliko su u travnjaku u značajnom postotku zastupljene djeteline, treba pojačati primjenu fosfora i kalija. Osiguranjem pristupačnog fosfora povećava se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnu količinu tog hranjiva, što se

odražava na zdravstveno stanje živo­ tinja i njihovu proizvodnost. Budući da su fosfor i kalij slabo pokretni i za spuštanje u dublje slojeve tla treba­ ju veliku količinu vode, a sam proces unošenja dugo traje, opravdano je nji­ hovo dodavanje u kasno ljeto na onim staništima gdje ne prijeti opasnost od­ nošenja hranjiva. Ovisno o biljnoj zajednici, te opskr­ bljenosti tla hranjivima, početkom rujna u prihrani treba osigurati sljedeće koli­ čine hranjiva: 30 – 40 kg/ha N (dušika), 80 – 120 kg/ha P2O5 (fosfor) i 80 – 160 kg/ha K2O. Da bi se osigurale navedene količi­ ne hranjiva gnojidbu obavljamo primje­ nom 400 kg/ha NPK 7-20-30 ili 500 kg/ ha NPK 5-15-30. U proljeće iduće godine, tik pred po­ četak vegetacije, treba obaviti prihranu sa 150 kg/ha KAN-a. Nakon svakog ot­ kosa treba dodati 100 kg/ha UREE ili 150 kg/ha KAN-a. Ako su tla plitka i postoji opasnost od odnošenja hranjiva, gnojidba se mora prilagoditi tim uvjetima. Tada se ne ide s primjenom gnojiva u kasno ljeto nego u rano proljeće. Za tu namjenu može se koristiti 300 kg/ha NPK 15-15-15 u ožuj­ ku, a poslije svakog otkosa dodati 150 kg/ha KAN-a ili 100 kg/ha UREE. Za pri­ hranu travnjaka nakon košnje može se koristiti i 80 – 100 l/ha UAN-a. Najbolje je nakon otkosa pustiti tratinu da pora­ ste nekoliko centimetara prije primjene mineralnih gnojiva.

1. rujna 2012. gospodarski list 15


krmno bilje

Lucerna ili crvena djetelina? (2) Lucerna se kod nas smatra, potpuno opravdano, kraljicom krmnih kultura. U narodu je zovu i sedmakinja zbog dugog trajanja (7 godina). Međutim, kod nekih proizvođača lucerna se vrlo brzo prorijedi i ne daje prinose kakve bi očekivali od ove produktivne vrste.

Ekološki uvjeti uspijevanja Tlo Za optimalnu proizvodnju lucerne, tla trebaju biti duboka, rahla i plodna s povoljnim vodno-zračnim odnosom. Po teksturnome sastavu, lucerni najviše odgovaraju glinasto-pjeskovita tla tipa černozema, degradiranoga černozema ili smeđa tla. Ilovasti pijesci i pjeskovito tlo nisu pogodni za lucernu, ali je ona najbolje prilagođena mahunarka za takva tla. Za razvitak lucerne nepogodna su hladna i vlažna, te plitka tla koja zadržavaju površinsku vodu ili kod kojih je razina podzemnih voda visoka. Na takvim se tlima lucerna brzo prorjeđuje ili potpuno ugiba. Razina pH (reakcija tla) ima značajnu ulogu za postizanje dobrih usjeva lucerne. Za svoju maksimalnu iskorištenost i dugotrajnost, lucerna zahtijeva pH tla približno 7,0. Može se uzgajati i na slabo kiselim tlima (pH iznad 6,2), jer u takvim tlima ima dostatno kalcija, koji je nužan za njen razvitak, kao i na slabo alkalnim tlima (pH ispod 7,5). Na kiselim (pH ispod 5,2) i jako alkalnim tlima se teško uzgaja. U novije se vrijeme sve više širi i na tlima s pH 5,2 do 6,2 ako tla nemaju nepropusni sloj sa stajaćom vodom u površinskome sloju. Ta se tla odgovarajućim agromelioracijskim (odvodnja) i agrotehničkim zahvatima (obrada, gnojidba, kalcizacija) mogu prilagoditi za uzgoj lucerne. Širenje lucerne se na tim tlima postiže i prilagođavanjem biljke tlu. Prilagođavanje lucerne manje pogodnim tlima postiže se odabirom plastičnijih sorti, tolerantnih na uvjete uspijevanja. Optimalne uvjete za razvoj crvene djeteline pružaju plodna, dobro drenirana aluvijalna i glinasto-ilovasta tla, relativno dobro opskrbljena humusom. Tla koja nisu dobro

opskrbljena vodom i imaju slab kapacitet za vodu, nisu pogodna za ovu kulturu. Prema reakciji tla crvena djetelina je manje osjetljiva nego lucerna, jer se nalazi i može se uzgajati i na tlima sa pH do 5. Ipak, najbolje rezultate ostvaruje na tlima pH 6,6 do 7,6. Visok nivo podzemne vode ne škodi crvenoj djetelini, pod uvjetom da ne izaziva zamočvarenje, jer močvarna tla, jednako kao ni suviše suha ne pružaju povoljne uvjete za njen razvoj. Lucerna : crvena djetelina 3:2

Temperatura

Razvijene su lucerne otpornije na niske temperature, tako da zimi bez snijega podnose temperaturu od -20 do -25 °C, a pod snježnim pokrivačem (od 20 do 40 cm) podnose temperaturu od -35 do -40 °C. Njenim starenjem (3.-5. godina uzgoja) opada otpornost na izmrzavanje. Mladi izdanci lucerne u proljeće podnose mrazove od -5 do -6 °C. Ako lucerna, sijana u razdoblju kraj kolovoza/početak rujna do kraja jeseni, razvije 5-8 pravih listova, može podnijeti temperaturu od -10 do -15 °C bez snijega, a pod snijegom do -21 °C, dok slabije razvijena, 2-3 lista, može propasti, iako i ona izdrži temperaturu do -8 °C, što ovisi o sorti, tlu i gnojidbi. Velike štete mladoj lucerni mogu nanijeti golomrazice s velikim odstupanjem temperature, jer dolazi do izvlačenja lucerne iz tla (sriježi) i oštećenja korijena.

Lucerna učinkovito uspijeva u krajevima sa srednjom godišnjom temperaturom od 10 do 12 °C i srednjom ljetnom temperaturom od 18 do 20 °C, dajući godišnje četiri do šest otkosa. Može uspijevati i pri nešto nižim srednjim godišnjim temperaturama (8 do 10 °C), ali u tim područjima daje tri do četiri otkosa (srednja Europa). Mirovanje lucerne prestaje u proljeće, kada je temperatura tla 5 °C, a njen rast počinje pri srednje dnevnoj temperaturi od 7 do 9 °C. Međutim, brži porast Suša 2003. g. – jedine zelene oaze u Centru za počinje kod temperatravnjaštvo na Medvednici su površine pod lucernom ture od 13 do 15 °C. U jesen lucerna usporava rast pri temperaturi od 14,5 do 10,5 Razvijena lucerna dobro podnosi viso°C, a kod niže temperature od 10 °C počinje ke temperature. Bilo je slučajeva da izdrži mirovanje, koje nastupa pri temperaturi od i temperaturu od 59 °C, uz veliku sušu. U 5 °C. vrlo sušnim područjima, obično za vrijeme

16 gospodarski list 1. rujna 2012.


krmno bilje

ljeta, njezin rast stagnira te ulazi u razdoblje ljetnoga mirovanja, ali nastupanjem kišnih dana, vegetacija ponovno kreće. Visoke temperature bez dostatne vode u tlu oštećuju lucernu, osobito mlade biljke nakon nicanja. U toplim klimatskim područjima lucerna, uz dostatno vode (navodnjavanje), može dati i više otkosa (7-8) s visokim prinosima. Crvena je djetelina biljka umjerene klime, bez većih temperaturnih odstupanja. Prema zimi i niskim temperaturama je manje otporna nego lucerna. Surove zime dobro podnosi samo pod uvjetom da je dobro razvijena i pokrivena debljim naslagama snijega. Pod snježnim pokrivačem od 25 do 30 cm može izdržati temperature od -25 °C. Mlade biljke su na niske temperature daleko osjetljivije, a stupanj osjetljivosti uvjetovan je razvojem biljaka. Prema toplini crvena djetelina nema velike zahtjeve, jer počinje klijati već pri temperaturi od 2-3 C. U proljeće počinje s porastom rano, također već pri temperaturi od 2-3 C. Ipak, za intenzivan rast i formiranje nadzemne mase treba dosta topline. Optimalne temperature za rast su 20-25 °C. Dakle, sušu i visoke temperature bolje podnosi lucerna, a s obzirom na to da su sve češće sušne godine, prednost dajemo lucerni. Lucerna : crvena djetelina 4:2

Voda Lucerna je kultura koja “voli” vodu i njene su potrebe za vodom puno veće nego u drugih ratarskih kultura. Međutim, ne voli stajaću vodu, jer tada brzo ugiba, a narod kaže „ne pliva“. U vrijeme vegetacije dovoljno je 1-2 dana stajanja vode pa da se lucerna prorijedi. Uspijeva u područjima s 400-800 mm oborina godišnje (optimalno 600-700 mm). Za uspješan razvoj treba

280-380 mm oborina tijekom vegetacije, s pravilnim rasporedom. Izvrsno reagira na navodnjavanje, pri čemu dolazi do povećanja prinosa za 80-110%. Potrošnja vode kod lucerne ovisi o visini prinosa. Za 10 t/ ha ST, potrebno joj je oko šest milijuna litara vode, što odgovara količini od 600 mm oborina. U područjima s manje oborina i vrlo niskom podzemnom vodom, nije moguće bez navodnjavanja osigurati navedeni prinos lucerne. U nedostatku vode, u gornjim slojevima tla lucerna će, zahvaljujući snažnom korijenovom sustavu, uzimati vodu iz donjih slojeva, ali razina podzemnih voda ne smije biti bliža od metar i pol dubine. U slučaju kada uzima rezervnu dubinsku vlagu, trpi od nedostatka hranjivih tvari, koje su, uglavnom, u gornjemu sloju tla, pa slabo napreduje i ne koristi svoje proizvodne mogućnosti. Crvena djetelina ima velike zahtjeve prema vodi. Najbolje uspijeva u područjima sa oko 800 mm oborina. Područja s manjom količinom oborina manje su pogodna, a sasvim nepodobnim za uzgajanje crvene djeteline mogu se smatrati područja sa 450 mm, i manje oborina godišnje. Crvena djetelina nije otporna na sušu. Osobito su osjetljive mlade biljke crvene djeteline, što treba imati u vidu pri izboru roka sjetve i sjetvi. Osjetljivost crvene djeteline prema suši je izražena u još većoj mjeri, ako je suša praćena visokim temperaturama. Dakle, prednost je, svakako, na strani lucerne. Lucerna : crvena djetelina 5:2

Svjetlost Svjetlost utječe na jačinu fotosinteze, grananje, cvatnju, otpornost na hladnoću, izduživanje stabljika i druge procese kod mahunarki. Sunčeva svjetlost pozitivno djeluje na prinos i kakvoću krme jer potiče fotosintezu, povećava prinos i koncentraciju šećera u biomasi i probavljivost vlakana, ali zbog bržeg porasta opada količina sirovih proteina u biljkama. Lucerna je biljka dugoga dana. Potrebna dužina dana za cvatnju varira među sortama. Svjetlost ima i kvantitativni učinak na cvjetanje jer se s povećanjem razine zračenja povećava i broj cvjetova. Otpornost lucerne na hladnoću ovisi o dužini dana. Za početak kaljenja potrebne su duge noći, s niskim temperaturama koje unapređuju kaljenje. Odnos između zračenja i fotosinteze djeluje na broj izdanaka biljke, tako da biljke koje rastu u uvjetima “punog svjetla” imaju veću gustoću izdanaka od onih koje su u sjeni. Potrebe za svjetlom povećavaju se u vrijeme najbržeg rasta. I crvena djetelina je biljka dugog dana. Za svoj razvoj treba dosta svjetlosti, no na nedostatak svjetla znatno je tolerantnija od lucerne. Od svih drugih mahunarki najtolerantnija je na nizak intenzitet osvjetljenja. Može dobro podnijeti oblačnost i zasjenu, a s obzirom na to da ima dosta brz početni razvoj, manje je osjetljiva na zakorovljenost u početnim fenofazama razvoja nego lucerna. Lucerna : crvena djetelina 5:3 Prof. dr. sc. Josip Leto

1. rujna 2012. gospodarski list 17


POSJETITE NAS NA J E S E N S KO M S A J M U U GUDOVCU 07.-09.09. I S VJ E TS KO M P R V E N S T V U U O R A N J U, 1 2 . - 1 4 . 0 9 . U BIOGRADU NA MORU

budi jak, budi KUHN

Č I N I M O VA S J AČ I MA .

NOVO! VRHUNSKI TRAKTORSKI PRIKLJUČCI KERNER. PLUGOVI PREMETNJACI

ROTO DRLJAČE

NOVO: SILOKOMBAJNI KUHN

VELIKI IZBOR PRIKOLICA PRONAR RABLJENA MEHANIZACIJA - U SURADNJI S HYPO-LEASING D.O.O. w w w. p o l j o n o v a. h r

Zagreb: Industrijska 34 Bizovac: Sunčana 2

01 2040287 / 2040280 031 673213 / 099 3145550


mehanizacija

Inteligentna tehnologija za učinkovito navodnjavanje koje štedi energiju i novac Već od osnutka 1930. godine grupacija Bauer-Gruppe sa sjedištem u Voitsbergu (Austrija) usmjerila se na tehnologiju za navodnjavanje i korištenje gnojnice. Počevši s crpkama za odvodnju vode i crpkama za gnojnicu, već 1947. godine tvrtka je s patentiranim priključcima s jednostavnim zatvaranjem pomoću poluge osvojila i međunarodno priznanje na području tehnike za navodnjavanje. Danas se tvrtka vrlo brzo razvija i uz biološku tehnologiju (npr. priprema poljoprivrednih otpadnih voda ili uređaji za bioplin), bavi se uglavnom s tri područja proizvodnje: razvoj navodnjavanja, upravljanje otpadom i energijom. Bauer je svjetski lider na području tehnologije navodnjavanja, a njegovim se sustavima trenutno navodnjava više od 1,5 milijuna hektara širom svijeta, u više od 80 država svijeta. Po zadnjim podacima sa 600 zaposlenika Bauer je ostvario oko 160 milijuna eura prometa. Izvozna kvota iznosi preko 95%, a glavna tržišta su Njemačka, Francuska, CEE države, Kina, SAD, Južna Amerika i Australija. Međunarodno aktivna grupacija Bauer-Gruppe obuhvaća 20 tvrtki širom svijeta. U mreži pogona širom svijeta, na 5 kontinenata, ima podružnice u Brazilu, SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, a prodaju obavlja školovano i stručno osoblje.

Sve iz jedne ruke

Tvrtka Bauer posebnu pozornost posvećuje inovativnom razvoju koji se bazira na dugogodišnjem iskustvu, vlastitoj proizvodnji s najmodernijom proizvodnom tehnologijom uz planiranje i savjetovanje orijentirano na kupce. Kompletna paleta proizvoda kupcima omogućuje optimalan izbor u skladu s njihovim željama; • Strojevi za navodnjavanje, više od 30.000 komada prodanih BAUER RAINSTAR modela • Potpuno automatski pivot i linearni sistemi • Dobro poznati uređaji za navodnjavanje • Inovativna tehnologija za gnojnicu

Modeli RAINSTAR: Pogodni za svaku površinu Model Rainstar pogodan je za svaki oblik i veličinu površine. Postoji 11 različitih modela i 80 različitih duljina cijevi (promjer im seže od ø 65 do ø 140, a duljine cijevi su od 250 do 700 m), čime se postigla kombinacija optimalnog rješenja za specifične zahtjeve kupaca. Što se tiče uštede energije u tehnologiji navodnjavanja, velika prekretnica na tom području su moćne i ujedno štedljive visokoprotočne TVR turbine koje imaju rekordnu učinkovitost, odnosno niski pad pritiska kroz sistem. Navodnjavanje olakšavaju TWIN raspršivači koji se odlično prilagođavaju raznim uvjetima i potrebama kupaca. Raspršivači se montiraju na stabilna kolica pružajući Vam (nastavak na str. 20) 

1. rujna 2012. gospodarski list 19


mehanizacija (nastavak sa str. 19) tako sigurnost i stabilnost, što je posebno bitno kod navodnjavanja kultura s bogatom lisnom masom. Osim raspršivača postoji i mogućnost korištenja kišnih krila radnog zahvata od 26 m – 72 m. Krila su vrlo jednostavna za upotrebu te se lako i brzo sklapaju (sistem je sličan granama prskalice). Bauer osim standardne opreme nudi i paket dodatnih opcija koje će Vaš stroj učiniti profesionalnim i učinkovitim. Visoka kvaliteta Bauer proizvoda temelji se na dugogodišnjem iskustvu na području navodnjavanja: već 80 godina Bauer na temelju dugogodišnjeg iskustva razvija razne koncepte u menadžmentu navodnjavanja i time je uvijek korak ispred konkurencije. Taj tehnički „know-how“, odnosno znanje i iskustvo, kao i vlastita proizvodnja bitnih komponenti čine Rainstar visokokvalitetnim proizvodom čijom su upotrebom korisnici vrlo zadovoljni. Najmlađa zvijezda Bauer razvojnog odjela je Rainstar E55 koji je pomaknuo granicu učinkovitosti. Ovaj model postiže širinu navodnjavanja 115 m kod duljine cijevi od 700 metara. Unatoč velikom promjeru od 3,5 m i svojoj robusnosti, rolomat je vrlo kompaktan: spušta se hidraulički i zaokreće za 360° pri čemu su oštećenja prinosa minimalna.

Način upravljanja Sustavom se upravlja preko upravljačke jedinice (ECOSTAR), što omogućuje najtočniji iznos vode i regulaciju brzine usisa, uslijed konstantne usporedbe zadane i stvarne vrijednosti. Napajanje upravljačke jedinice obavlja se preko solarne ploče. Bauer je vrlo ponosan na visoku kvalitetu obrade svih komponenti: vruće cinčanje metalnih dijelova nudi optimalnu zaštitu od korozije – poseban granulat koji se dodaje prilikom vlastite proizvodnje cijevi jamči dugu postojanost. Mnogobrojni daljnji detalji od preciznog remenskog pogona do posebno fino podesivih dizni uvelike se razlikuju od prosječno kvalitetnih konkurentskih modela. Sve ove odlike karakteriziraju visoku postojanost Bauer sustava za navodnjavanje – tko se ikad poželi rastati od svojeg Rainstar rolomata i prodati ga, može računati s time da će postići vrlo visoku cijenu za njega.

Kvalitetna izrada omogućuje izuzetnu preciznost i jednostavnost korištenja

Nepobjedivi i nakon 50 godina razvitka i poboljšanja tehnologije Osim spomenutih sustava za navodnjavanje, Bauer u svom bogatom prodajnom programu nudi traktorske i motorne pumpe različitih kapaciteta, širok spektar spojnih elemenata, priključnih cijevi i raspršivača za profesionalno navodnjavanje. Ovdje je bitno naglasiti da je Bauer patentirao jedinstvene priključke za HK cijevi, koje se na taj način mogu spajati i odspajati s par pokreta rukom. Spojni zglob je fleksibilan i moguće ga je okretati pod stupnjem od 30° u svim smjerovima. Sustav je izniman pošto na spojnom mjestu ni u jednom trenutku ne dolazi do kapanja, zbog čega ga mnogi bezuspješno pokušavaju kopirati.

Cijevi s priključcima za brzo spajanje

Sustavi za navodnjavanje na najvišoj razini

Upravljačka jedinica Ecostar

20 gospodarski list 1. rujna 2012.

Traktorska pumpa s crijevom

Raspoloživost vode postaje sve važniji faktor za trajno uspješno obrađivanje poljoprivrednih površina. Onaj tko navodnjava, vrlo jednostavno može izjednačiti sve različitiju raspodjelu padalina i time osigurati svoj prinos. Ovo pogotovo uspijeva s Bauer Pivot sustavom 9000. Bauer, koji je na tržištu prisutan već više od 80 godina, na njemu definitivno predvodi ovom tehnologijom, a ujedno je i najstarije poduzeće za proizvodnju sustava za navodnjavanje širom svijeta.


mehanizacija Bauer je na svoje zastave ispisao optimalnu efikasnost uz najveću uštedu za svoje kupce. Iz tog razloga poboljšan je i postojeći Pivot sustav 5000, koji je prilagođen stalno rastućim zahtjevima profesionalnog obrađivača velikih površina.

Veća stabilnost i otpor prema preopterećenju Bauer je za Sustav 9000 odlučio preraditi sve bitne komponente (od glavne jedinice preko voznog sustava, pa sve

„Corner System“: Stupanj navodnjavanja od 98% Ujednačen savijen oblik kišnih krila (oblik luka) nudi visoku stabilnost i ujedno se odlično prilagođava neravnom terenu. Još jedan argument za odlična rješenja iz poduzeća Bauer su velika preciznost upravljanja, preciznost navodnjavanja „u točku“, i to za različite poljoprivredne kulture. „Linestar“ se može koristiti na pravokutnim površinama, tako je i „Centerstar“ pogodan za neravnomjerna polja; i oba stroja su vrlo precizna i efikasna. „Precision Corner System“ oblikuje okruglu površinu za navodnjavanje skoro u kvadratni oblik. Takva efikasnost je vrlina Bauera. Čak i kod pokrivanja bilja vodom koja se prska, Bauer postavlja međunarodne standarde, jer pruža primjer s 98% efikasnosti učinka.

do mehanizacije). Nosač centralnog tornja dobio je dulji držač koji ga čini stabilnijim, a očuvane su i brtve. Veliki razmak između kotača omogućuje stabilnost čak i na brežuljkastom tlu i pri jakom vjetru. U skladu s tim fleksibilno je i priključivanje vodova na pokretni toranj, pri čemu je ipak moguć optimalni protok vode bez gubitka tlaka. Bauer jedini nudi upravljačku ručku direktno iznad točke okretišta fleksibilnog zgloba. Zavrtanja koja nastaju u cijevi zbog toga ne mogu utjecati na puteve kontakta i štite čitav sistem od preopterećenja.

Bauer Pivot 9000 je sustav za navodnjavanje na najvišoj razini koji profesionalnim poljoprivrednicima jamči njihove prinose

www.grapak.com Varaždinska ulica 2, odvojak III Jalkovec, 42000 Varaždin

Tel.: 042/209 236 Gsm: 099/6988 300

Bauer rolomati rainstar t za male i srednje PoVrŠine

PiVot sistemi

rainstar e za Velike PoVrŠine

ke akcijnse! cije

mogućnost financiranja Bez kamata!

(s kiŠnim krilom ili toPom)

1. rujna 2012. gospodarski list 21


GEOTRAC 114 po cijeni 104

vrhunske žitne sijačice po posebnim cijenama!!!

plati 104 i dobiješ 114!

NUDA

O TOP P

0 €*

11.500,0 SF-4 150 - prekretač 4 brazde 12-20" vario sa memorijom greda 150x150x10 mm visina do grede:90 cm radno transportni kotač

mješalica stoćne hrane 10 m³ - mogućnost probnog rada na vašoj farmi* * uvjete za probu možete saznati od osoblja tvrtke Trisa za vrijeme trajanja Bjelovarskog sajma

POSJETITE NAS NA JESENSKOM SAJMU U GUDOVCU OD 07-09. 09. 2012. 9600 €

Pc704 Z/4 profesionalna pila sa elevatorom pogon preko kardana list pile Ø700

30t

SP 30 HZH/S kardanski pogon 30 t snaga cijepanja vlastita hidraulika

7200 €

+ pdv

pdv 8640€ +

UDA

TOP PON

KSA370 /1 Z kombinirani stroj za piljenje i cijepanje kardanski pogon, vlastita hidraulika jednostavne mehaničke komande

V-a

* bez PD

10

godina garancije na šasiju !!!

TK12 * tandem trostrani kiper * netto 10 t nosivosti * sanduk 4550x2280x2350 * stranice 500 + 500 * hidraulične kočnice KSA450 EZ

kombinirani stroj za piljenje i cijepanje kardanski pogon + elektromotor, vlastita hidraulika, za trupce fi do 450 mm

+ pdv

dv

+p 6800€

NUDA

O TOP P

Plitvička 17, Zamlača 42205 Vidovec

www.trisa.hr

tel: 042/500-401 fax: 042/500-402 mail: info@trisa.hr

PRODAJNI PROSTOR M. Schlangera 1/a 42204 Turčin


mehanizacija

Otporni plugovi koji štede gorivo Razvoj plugova se nastavlja, pa se tako pojavio novi plug s grafitom presvučenim lemešima koji prolaze kroz tlo s mnogo manje otpora, a samim time i štede gorivo. Prema saznanjima znanstvenog tima s njemačkog Fraunhofer instituta, postoji i više nego dovoljno trenja prilikom oranja zemlje.

Prema ispitivanjima njemačkih struč­njaka, primjerice, krak na cirkularnoj drljači može izgubiti svake sezone korištenja i do 50% svoje mase.

Gubitak energije u oranju Oni tvrde da se oko 50% energije upotrijebljene za oranje ili drljanje izgubi kao rezultat trenja između lemeša i tla. Uzevši u obzir da samo njemački poljoprivrednici svake godine potroše oko milijardu litara goriva prilikom obrade tla, lako je zaključiti o kolikim se zapravo gubicima u gorivu i novcu radi. U nastojanjima da proizvedu lemeše koji stvaraju manje trenja, a na taj način i zahtije- Uz otporniji plug farmeri mogu koristiti traktore vaju manje snage i goriva za manje snage koji umanjuju zbijanje tla, što renjihovu vuču, znanstvenici s zultira kvalitetnijim tlom koje se lakše obrađuje i navedenog instituta u suradnji bolje usvaja vodu s njemačkom tvrtkom RemBob Ali budući da tlo, kamenje i pijesak u rade na projektu lemeša presvučenih vrlo kratkom vremenu „izraubaju“ kongrafitnim slojem. Tvrde da su već uspjeli reducirati vencionalne slojeve, odnosno obloge trenje za pola, a snagu traktora koji na plužnim tijelima, lemeši se do danas je potreban za vuču istih za otprilike ni nisu njima zaštićivali. Unatoč tome što su grafitni slojevi u 30%. stanju podnijeti ekstremne uvjete i naZaštita od korozije i trošenja prezanja prilikom rada, obloga bi naŠtednja goriva nije jedina prednost puknula i oljuštila se jer se čelik, koji ovih plugova. Budući da za njihovu vuču se nalazi ispod, lakše deformira te čini kroz tlo nije potrebna toliko velika sna- neprikladnu podlogu za znatno krući ga, farmeri mogu koristiti manje traktore grafitni sloj. ili traktore jednake snage i veličine koji Iz tog razloga, istraživači s Frauenbi u tom slučaju bili korišteni pod hofer instituta i njihovi partneri provode manjim opterećenjem što produpoljske testove lemeša načinjenih od ljuje njihove servisne intervale. različitih materijala, poput plekManji i kompaktniji traktori tasiglasom ojačane plastike ili kođer umanjuju zbijanje tla, što nitriranog čelika. Sljedeći rezultira kvalitetnijim tlom koje se cilj projekta je poorati milakše obrađuje i bolje usvaja vodu. nimalno 20 km tla prije Uz to, grafitni slojevi trebali bi osinego što obloga pogurali zaštitu od korozije i trošenja. Na pusti i pitanje je vrevisoko otpornom čeliku koji se mena kad će lemeši danas koristi za proizvodnju otporni na trošenje lemeša nakon duljeg razdoući u široku priblja jasno su vidljive posljedice Lemeš zaštićen mjenu. grafitnim slojem Marin Burić, dipl. ing. agr. uporabe.

AXOS - TRAKTOR ZA SVE VAŠE POTREBE Posebna ponuda CLAAS traktora za iduću sezonu. Posjetite naš štand na jesenskom sajmu u Gudovcu i provjerite koje posebne pogodnosti nudimo.

VAŠI CLAAS PARTNERI Ihr CLAAS Partner vor Ort:

Jerković-Agron konzorcij Alojzije Jerković Laslo Bečkei Telefon: 098252212 ; 0914642266 Fax: 031681345 ; 031673242 http://jerkovic-agron.claas-partner.at

Detaljne informacije o ponudi konzorcija Jerković & Agron potražite na našoj novoj web stranici: www.agron.hr.

1. rujna 2012. gospodarski list 23


zaštita bilja

Folijarni “biološki stimulatori” u zaštiti cime krumpira Hrvatskim proizvođačima konzumnog krumpira sezona 2012. meteorološki nije bila naklonjena, jednako kao ni protekla 2011. godina. Naime, dobro je poznata spoznaja da krumpir u vrijeme intenzivne vegetacije “traži” mjesečno dobro raspoređenih barem 100 do 120 mm oborina. Visoke dnevne temperature iznad +30 °C vrlo stresno djeluju na većinu usjeva koji se uzgajaju sadnjom vlastitog ili dvogodišnjeg sjemena.

Prijevremeno propadanje cime U takvim je uvjetima zabilježeno prijevremeno propadanje cime od jakog sunčevog zračenja većine srednje ranih i(ili) srednje kasnih sorata krumpira u našem proizvodnom području (npr. marabel, artemis, vineta, madeleine, oriana, bellarosa, cambera, labella, red lady i slično).

Prijevremeno sušenje cime u osjetljivih sorata krumpira uzrokovano “sunčevom paleži”

Ipak, cima nekih kasnijih sorata krumpira relativno je dobro podnijela visoke temperaturne uvjete u prvoj polovici srpnja (npr. agria, mozart, roko, kuroda, sylvana, laura, rodeo, aladin, rudolph i slično). Iz iskustva iz ranijih sezona znamo da mnogo oborina nakon dužeg sušnog razdoblja negativno utječe na formiranje gomolja radi njihova sekundarnog rasta, osobito na osjetljivim sortama. Zbog izrazito vrućeg i suhog razdoblja od druge polovice lipnja do sredine srpnja nismo bilježili uvjete za razvoj najopasnije bolesti cime – krumpirove plijesni (Phytophthora), koja se ove sezone pojavila samo početkom lipnja na osjetljivim ranijim sortama (npr. riviera), osobito ako su takva polja tijekom svibnja bila oštećena tučom.

Pojava crne ili koncentrične pjegavosti Vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje koje dominira posljednjih 60ak dana i ove je sezone (kao i protekle 2011.) pogodovalo epidemijskom razvoju crne ili koncentrične pjegavosti lišća i cime krumpira (Alternaria solani). Stoga smo još od prvih zaštita cime od gljivičnih bolesti pripravcima protiv plamenjače uvijek preporučili dodati i manju dozu ili količinu najkvalitetnijih pripravaka protiv crne pjegavosti (npr. Daconil 720 SC, Ortiva SC i Signum DF). U zadnjim pak zaštitama cime krumpira sredinom zadnje dekade srpnja preporučeno je korištenje pripravka na osnovi fluazinama (Shirlan 500 SC, Sheila, Shakal 500 SC), koji također pokazuje vrlo dobru posrednu učinkovitost na crnu ili koncentričnu pjegavost i palež cime krumpira (Alternaria solani). U usjevima dobrog razvoja cime krumpira prskalicama bez dodatne opreme treba utrošiti barem 400-500 litara škropiva/ha. U sezoni 2012. do početka kolovoza zaštita protiv najvažnijih bolesti cime koje se krajem vegetacije prenose “ispiranjem” na gomolje ponovno nije bila posebno zahtjevna. Kroz svibanj i u prvoj polovici ovogodišnjeg lipnja kišni i vrući ljetni dani sa nesnošljivom sparinom više su pogodovali snažnom razvoju crne ili koncentrične pjegavosti i(ili) paleži cime (Alternaria solani). Većina kasnih sorata krumpira koje su zadnjih godina proširene zbog tolerantnosti na cistolike krumpirove nematode pojačane su osjetljivosti na ovu “mediteransku” bolest. Od kraja svibnja do kraja prvog tjedna srpnja preporučili smo 4 usmjerene zaštite cime krumpira, a ove su sezone ponovno opravdanim bile i mjere primjene folijarnih gnojiva istovremeno s preporučenim fun-

Visoke temperature pogoduju razvoju “mediteranske” bolesti cime krumpira – crne ili koncentrične pjegavosti

gicidima. Cima je u prvoj polovici srpnja bila značajno manje oštećena od globalne sunčeve radijacije i visokih temperatura, ako su preventivno već od kraja svibnja u manjim količinama dodavani Amalgerol Premium + PowerPhos i/ili Trainer + Phosphit-One i/ili Rotex + Bioplex.

Biofiziološki stimulatori Prvi put ove smo godine provjeravali i učinkovitost bio-fiziološkog stimulatora tla “Prp-Sol” primijenjenog prije sadnje krumpira u količini 250 kg/ha. Sorta krumpira marabel krajem lipnja je bila značajno manje oštećena od pojačane sunčeve radijacije i visokih temperatura na dijelu pokusne parcele gdje je korišten ovaj pripravak. Zahvaljujući IPA projektu HUHR/0901 koji je protekle godine realizirala Međimurska udruga proizvođača merkantilnog krumpira (MUPMK) proizvođači informacije o visokim dnevnim temperaturama i pojačanoj sunčevoj radijaciji mogu samostalno pratiti preko internetskih stranica sa 6 mjernih lokaliteta u županiji. Na danima polja krumpira koje su organizirale tvrtke “Inter Agrico” i “HZPC” opet su prikazane neke suvremene sorte krumpira. One se pored najvažnijih tehnoloških svojstva koje privlače proizvođače (npr. vrijeme dospijeća, visina uroda, oblik gomolja, boja kožice) razlikuju po kulinarskom tipu, odnosno unutrašnjim svojstvima (sadržaj suhe tvari).

Tamna pjegavost mesa gomolja Jedan od najštetnijih fizioloških poremećaja koji zadnjih godina u našoj ze(nastavak na str. 26) 

1. rujna 2012. gospodarski list 25


zaštita bilja (nastavak sa str. 25) mlji sve više dolazi do izražaja je tamna pjegavost mesa gomolja. Poremećaj se obično prepoznaje 1-2 dana nakon vađenja po unutrašnjim tamnim (plavičastozelenim) promjenama nekoliko mm ispod kožice gomolja. Tamna pjegavost mesa gomolja nastaje kao posljedica aktivacije enzima fenol-oksidaze, pri čemu nastaje plavičasti ili plavičasto-zeleni melanin. Natučenje gomolja kod vađenja uroda pri nižim temperaturama (manjim od 12 oC), a poglavito ako je zemljište prije vađenja bilo zasićeno vlagom, primarno utječe na aktivnost enzima koji oksidiraju fenole, odnosno na štetnost ovog fiziološkog poremećaja. Na razvoj negativnih patoloških i fizioloških poremećaja gomolja krumpira namijenjenih skladištenju tijekom zime od velikog su utjecaja završni meteorološki uvjeti tijekom druge polovice kolovoza i prve polovice rujna. Sorte se razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa (npr. u Međimurju su tijekom previše vlažne 2010. bile jače oštećene sorte roko, carrera i

Na površini se štetne posljedice ne primjećuju, pa takvi gomolji na “inspekcijskom” stolu nisu prepoznatljivi, a krajnji korisnik ih vidi tek nakon rezanja krumpira kao štetne posljedice u mesu. Izgled kružno raspoređenih štetnih promjena u mesu gomolja (plavičaste, zelenkaste ili smeđe boje) ovisi o sorti krumpira, odnosno boji mesa gomolja i sadržaju suhe tvari.

Primjena folijarnih hranjiva (npr. Amalgerol Premium + PowerPhos) značajno štiti cimu od prejakog ljetnog sunčevog zračenja. Izgled cime sorte agria s pokusnog polja koja je više puta tretirana kombinacijom fungicida i folijarnih hranjiva Melody Duo + Amalgerol Premium + PowerPhos (lijevo) u odnosu na cimu koja je tretirana samo fungicidom Antracol Combi bez folijarnih hranjiva (desno)

belarosa). Moguće kiše krajem kolovoza i početkom rujna, ne samo da otežavaju vađenje i gubitak značajnog dijela uroda kasnih sorata, već izravno utječu na fiziološku stabilnost gomolja za čuvanje, pa tržni proizvođači moraju biti upoznati

i poštivati pravila za skladištenje gomolja kako bi gubici uroda bili što manji. Pravilno vađenje i uskladištenje osobito je važno u prohladnim uvjetima s vlažnijim tlom, jer tada bolesnih gomolja ima više. Mr. sc. Milorad Šubić

PSC FERENČAK d.o.o.

Posjetite nas na sajmu u Gudovcu KUPUJTE PROVJERENO

ZA VAS SPAJAMO VRHUNSKE TEHNOLOGIJE KRIŽEVCI

KOPRIVNICA

OSIJEK

BJELOVAR

Nikole tesle 12 Čarda 6 Livana, Omladinska 128 Gudovačka cesta 25 48260 Križevci 48000 Koprivnica 31000 Osijek 43000 Bjelovar tel.: +385 48 681 902 tel.: +385 48 647 902 tel.: +385 31 211 902 tel.: +385 43 235 902 tel.: +385 48 682 903 tel.: +385 48 647 902 tel.: +385 31 211 902 tel.: +385 43 235 902 Radno vrijeme: 07-19 h Radno vrijeme: 07-19:00 Radno vrijeme: 07-15:30 Radno vrijeme: 07-15:30 subotom: 07-14 h subotom: 07-13 h subotom: 07-13 h subotom: 07-13 h


zaštita bilja

Najčešće bolesti šparoge Šparoga ili šparga (Asparagus officinalis) je višegodišnja povrtna kultura, koja je kod nas, a i u svijetu najviše raširena u mediteranskom području. Kao kultura može biti 15-20 godina na jednom mjestu. Zadnjih godina uzgaja se ponegdje i u kontinentalnom dijelu zemlje, ali su površine kod nas još vrlo male. Kultura je podložna napadu raznih bolesti, od kojih se kod nas javljaju: hrđa, fuzarijsko venuće i trulež, crvena trulež korijena i siva plijesan.

Hrđa šparoge Ovu bolest uzrokuje gljivica Puccinia asparagi, a u našim agroekološkim uvjetima česta je na šparogama. Simptomi se javljaju već u proljeće na nadzemnim dijelovima biljke u vidu žućkastih pjega.

provodnom staničju biljke i to na korijenovom sustavu. Na izbojcima se javljaju smeđe pjege, a na korijenu trulež i promjena boje kore koja postaje crvenkasta.

Dijelovi šparoge koje je zahvatila siva plijesan Hrđa na stabljici šparoge Crvena trulež korijena javlja se na korijenu u vidu ulegnutih pjega crvenkaste boje

To su pikindi s piknidiosporama te zatim ecidiji s ecidiosporama gljive. Ljeti se također na stabljikama i granama razvijaju smeđe nakupine ili hrđaste tvorevine, koje predstavljaju uredosoruse s uredosporama. Negdje početkom jeseni javljaju se i crne nakupine ili teliosorusi s teliosporama. Jači napad bolesti može ponekad uzrokovati sušenje biljke. U suzbijanju se mogu provesti neke preventivne mjere kao što je npr. sadnja nekih otpornih kultivara (Golia, Eros, Cipres i dr.). Poželjno je ukloniti iz okolice nasada sve divlje, samonikle i ukrasne vrste iz roda Asparagus, koji su isto domaćini ove bolesti. U slučaju jače zaraze prema iskustvima u svijetu koriste se fungicidi na bazi mankozeba (Dithane M-45 WP, Star 80 WP i dr.), zatim na bazi azoksistrobina (Quadris SC, Ortiva SC,) ili na bazi nekih triazola.

Fuzarijsko venuće i trulež Ovu bolest izaziva više parazitskih gljiva iz roda Fusarium (F. oxysporum f.sp. asparagi, F. moniliforme, F. roseum i dr.), koje se uglavnom razvijaju u

Napadnute biljke zaostaju u razvoju, vene i suše se. Zbog jačeg razvoja bolesti mogu potpuno uginuti, zbog odumiranja korijenova sustava. Važno je provoditi agrotehničke preventivne mjere, kao što je plodored, odnosno treba paziti na pretkulture, koje su osjetljive na Fusarium vrste (kukuruz, žitarice, krumpir i dr.), i ako je moguće, izbjegavati ih. Od kemijskih mjera zaštite prema iskustvima iz svijeta prilikom sadnje korijen se može potapati u otopinu fungicida kao što su benzimidazoli (npr. Bavistin FL KS, Zino KS i dr.).

Kao pretkulture dobre su žitarice. Važna mjera suzbijanja je i dobra drenaža zemljišta, jer gljivi odgovaraju jako vlažna tla.

Siva plijesan Siva plijesan (Botrytis cinerea) se javlja dosta rijetko i to samo u slučaju vlažnijih i dužih kišnih razdoblja. Zahvaćeni dijelovi biljaka se suše i na njima se razvija karakteristična sivkasta micelična masa gljive, po kojima je bolest dobila ime.

Crvena trulež korijena Bolest se javlja uglavnom na korijenovom sustavu u vidu ulegnutih pjega crvenkaste boje, prekrivenih gustim micelijom gljive crvenkasto-ljubičaste boje. Uzročnik bolesti je gljivica Helicobasidium purpureum ili Rhizocotinia violacea, a biljke uslijed napada venu i suše se. Razvoju bolesti pogoduje vlažno i kiselo tlo. Jedina mjera zaštite od ove bolesti je provođenje plodoreda, kojim se izbjegavaju osjetljive pretkulture, kao što su biljke iz porodice štitarki (mrkva, celer, peršin), zatim šećerna repa i djeteline.

Trulež uzrokovana fuzarijskim venućem

Suzbija se prema iskustvima iz svijeta fungicidima na bazi ipordiona (Kidan SC, Lupo SC i dr.), zatim fenheksamida (Teldor SC 500), fludioksonila (Switch 62,5 WG), pirimetanila (Mythos SC i dr. ). Prof. dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu

1. rujna 2012. gospodarski list 27


SE VRATIO

   

DANIJEL d.o.o.  Generalni uvoznik za Hrvatsku

 

Traktori  U R SU S   ponovno na hrvatskom tržištu  ‐ Novi modeli traktora od 50 do 140 KS  ‐ PERKINS EURO III motori  

     

Posjetite nas  na sajmu u  GUDOVCU od  07‐09. rujna 

     

       

Danijel d.o.o. , Smrik 2, Pleternica  tel: 034/311‐087;    fax: 034/311‐086;   e‐mail: djuro.blaskovic@po.t‐com.hr  www.traktori.hoola.hr    


zaštita bilja

Duhanski štitasti moljac – štetnik povrća i ukrasnog bilja Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr. Duhanski štitasti moljac izraziti je polifag. Odrasli oblici iako imaju krila, slabi su letači, ali ih zračna strujanja šire na velike udaljenosti. Najviše je proširen trgovinom sadnim materijalom i rezanim cvijećem. Glavnim krivcem za njegovo širenje smatra se međunarodna trgovina božićnim zvijezdama. Od ukrasnog bilja vrlo je neugodan štetnik božićne zvijezde, gerbera, primula, cineraria, bakopa, surfinija, fuksija, verbena, buvardije i još mnogo drugih lončanica, ljetnica i vrtnog ukrasnog bilja.

Svi razvojni stadiji štetnika nalaze se na naličju listova, gdje su vidljive brojne sićušne bjeličaste ličinke i sitni “leptirići”. Potresemo li takvu biljku, masa sitnih bijelih insekata poleti, koji se odmah nakon toga opet smještaju na listove biljaka. Duhanski štitasti moljac ima veći broj generacija godišnje, koje u zaštićenom prostoru nisu vremenski ograničene, pa tako u svako doba na listovima nalazimo sve razvojne stadije od jaja, ličinki, “kukuljica” i odraslih oblika. Nimfa duhanskog štitastog moljca (gore) i gljive čađavice na plodu rajčice (dolje)

Štete Odrasli oblik je maleni bijeli kukac nalik leptiriću, dug 1 mm. Mužjaci su nešto manji. Tijelo i oba krila pokrivena su bijelim do malo žućkastim voštanim prahom. Odrasli oblik je vrlo sličan cvjetnom štitastom moljcu, iako je dvostruko manji. Ličinke su plosnate, ovalne, nalik ljusci, bijele do limun žute boje. Izravne štete nastaju zbog ishrane odraslih i ličinki koje se hrane sisanjem biljnih sokova. Na listovima nastaju brojne klorotične pjege, s porastom zaraze pjege se spajaju i cijela plojka lista požuti, osim lisne nervature. Kasnije ovi listovi otpadaju. Sekundarne štete nastaju zbog obilatog lučenja medne rose koja kapa listovima i plodovima. Na ljepljivim naslagama s vremenom se razviju gljive čađavice. Zbog čađavih nakupina smanjena je fotosinteza, biljke se slabije razvijaju, zakržljaju, a prinos je kvantitativno i kvalitativno niži. Čađave nakupine nagrđuju plodove, listove i same ukrasne biljke, što im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost. Od sekundarnih šteta važno je spomenuti da je duhanski štitasti moljac prenosilac više od 110 raznih vrsta virusa.

U cilju utvrđivanja početne zaraze u nasad se objesi nekoliko žutih ljepljivih ploča koje treba svakodnevno pregledavati. Žute ploče postavljene u nasadu u pravilnim razmacima koriste se i za mehaničko suzbijanje.

Odrasli oblici duhanskog štitastog moljca i njegove ličinke na naličju lista

Suzbijanje Suzbijanje ovog štetnika na kulturama u zaštićenom prostoru sastoji se od kombinacije mjera kao što su kemijsko suzbijanje, mehaničke i kulturne mjere u cilju sprečavanja ili sniženja zaraza i od biološke borbe. Duhanski štitasti moljac se mora suzbijati kod početne zaraze. Kritičan broj, koji označuje najveći broj insekata po jedinici površine, kada treba provesti suzbijanje, kod duhanskog štitastog moljca iznosi 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Kod zaraze od 10 “leptirića”/100 biljaka već se javljaju nakupine medne rose po listovima i plodovima.

Za kemijsko suzbijanje koristi se veći broj insekticida, od sistemičnih iz grupe neonikotinoida to su Confidor 200 SL, Boxer 200 SL, Actara 25 WG, Calypso SC 480 i Mospilan 20. Confidor je registriran za primjenu protiv cvjetnog štitastog moljca na rajčici u polju i u zaštićenom prostoru gerberama i buvardiji, a Actara i Mospilan za suzbijanje duhanovog štitastog moljca na rajčici, krastavcu i paprici. Od insekticida kontaktnog djelovanja dozvolu za primjenu na povrću i ukrasnom bilju imaju Actellic 50, Fastac 10 SC, Direkt, Karate 2,5 EC i King.

Biološka zaštita Protiv ovog štetnika vrlo se uspješno primjenjuje biološka borba korištenjem prirodnog neprijatelja parazitske osice Encarsia formosa, koja se u prometu nalazi pod trgovačkim imenom En-Strip. U slučaju prejake zaraze s ovim štetnikom, zaraženi nasad pred introdukciju treba poprskati suspenzijom spora entomofagne gljive Verticillium lecanii, koji se u prometu nalazi pod imenom Mycotal. Mr. sc. Chiara Pagliarini

1. rujna 2012. gospodarski list 29


INO BREŽICE D.O.O. Krška vas, 34/B 8262 Krška vas, Slovenija, EU Tel: +386 (0) 7 49 59 233, 49 59 306 Fax: +386 (0) 7 49 59 151 ino@inobrezice.si

In Quality We Trust

www.inobrezice.com

K Kvvaalliitteettaa iizzaa kko ojjee sstto ojjee ssttrru uččn no osstt ii d du ug go og go od diiššn njjee iisskku ussttvvo o..

TRIPLEX800–vučenimalčeri

POLUGI KOMUNALNIMALČERINARUCI

NOVO

NOVO

MALČERI ZA VELIKE POVRŠINE! DUPLEX 800 – nošena nošenavarianta varijanta

RADNI POLOŽAJ +90º do – 65º

Transportni položaj

VINOGRADARSKOVOĆARSKI MALČERI

 ravnomjerno ravnomerno opterećenje opterećenje rotora rotora  potrebna manja snaga traktora  manji troškovi održavanja

MALČERIEUROuradu

 manja potrošnja energije do 24%

RASIPAČIFERTI2sa

dvadiskaod10002000l

ECO

 

Malčer za drobljenje trave i grana u vinogradarstvu i voćarstvu.

VIBRACIJSKI DVOREDNI PODRIVAČ PRECIZNEPNEUMATSKESIJAČICEINO VIBRACIONIDVOREDNIPODRIVAČ Elektronika koja broji zrna

Sjetvena ploča ploča Setvena za soju za soju

ECO

Za voćarstvo i vinogradarstvo s ureñajem za pneumatsko dubinsko gnojidbu.

6K-T+GN+TR+E

* za kukuruz, suncokret, šećernu repu, soju, bundevu * zahvata 4,6,8,12,18 i 24 reda * gumeni kotači * dozator za gnojivo * dozator za pesticide * ureñaj za kontrolu sjetve INO tronic PS 200 * kvalitetna konstrukcija omogučava vrlo preciznu sjetvu i kod radne brzine veče od 10 km/h * transporter za mineralno gnojivo

ZASTUPNICIZAHRVATSKU PANEX Čakovec AM GRUPA Buzet tel: 043 381 333 tel: 040 384 354 tel: 052 663 440 www.pod.hr www.panex-agm.com www.amgrupa.hr

POD Dežanovac

.

LATERAN Vinkovci ME-GA ing Čakovec tel: 032 352 066 tel: 091 781 55 26 www.lateran.hr www.megaing.hr

AGROMENS Sl. Brod tel: 091 500 90 06


zaštita bilja

Štetni kukci u kući (4.) Štetni kukci koji ometaju ljude u kući, a pritom čine i znatne štete su i štetnici pokućstva i drvenih dijelova stanova. Drvene predmete u kućanstvu napadaju kućne strizibube i drvaši kuckari. Strizibube su stanovnici šuma, gdje njihove ličinke buše hodnike u bjelogoričnom i crnogoričnom drveću. Ličinke kućne strizibube u kućanstvu napadaju sve što je napravljeno od crnogoričnog drveta (pokućstvo, daske, stupovi i dr.), dok ličinke drvaša kuckara napadaju predmete od crnogorice i bjelogorice u stanu. Strukturno drvo, parketi, stari namještaj, kao i skulpture, okviri slika ili ogledala, etnografske zbirke i razne druge umjetnine načinjene od drva često su napadnuti crvotočinom – insektima kojima je drvo osnovna hrana.

Prepoznatljive štete Napad crvotočine možemo prepoznati po rupicama i gotovo redovito i po piljevini ispod njih. Po obliku rupice i njenom promjeru, kao i finoći piljevine moguće je najčešće odrediti kojoj porodici pripadaju insekti koji su rupicu koristili, bilo za izlijetanje u doba parenja, bilo za guranje piljevine iz njihovih hodnika u unutrašnjosti drva.

drvu, proizvodeći pritom finu, sitnu piljevinu nalik na puder (kuckari). Udio pojedinih tvari u samom drvu, npr. šećera, bjelančevina i aminokiselina u bjeljiki određuje vrstu štetnih insekata, a lignin i osobito fenolni tanini štite srčiku od napada bakterija i gljivica. Potkornjaci, najčešći štetnici u gredama, građevnoj stolariji, daskama i sl., u stanju su tijekom godina učiniti od grede, letvu. Hodnike buše neposredno ispod kore, ako kore nema, tada se uglavnom nalaze ispod površine greda ili stupova. Vrlo su opasni jer svojim djelovanjem mogu ugroziti statiku dijelova ili cijele građevine, te dovesti do velikih šteta. Najčešće ih nalazimo u tavanskim gredama, rogovima i daskama načinjenim od borovine ili jelovine. Piljevina je nešto grublja, poput krupice.

Ličinka do svoje preobrazbe u odrasli oblik provede u drvu 3 do 4 godine, ali ako je drvo, u kojem živi, jako suho, može u njemu živjeti i do 17 godina. Zaraza se sprječava impregnacijom drveta sredstvima koja sadrže neki dozvoljeni insekticid. Ako iz otvora ispada piljevina, što je znak prisutnosti ličinke u hodniku, u otvor se može uštrcati insekticid namijenjen suzbijanju gamadi u kućanstvu te otvor zatvoriti plastičnom masom.

Drvaši kuckari Drvaši kuckari su mali kornjaši, dužine tijela od 2 do 14 mm, tamnosmeđe boje tijela koji buše različite vrste drva. Posebno su česti u parketu, drvenim pragovima i stepenicama, prozorskoj drvenini, pokućstvu, drvenim umjetninama i sl. Napadnuto drvo prepoznaje se po rupicama na površini, kao i po crvotočini, koja ispada ili se nalazi na rupicama.

Drvaši kuckari (Anobiidae)

Kućna strizibuba

Rupice svjetlije boje siguran su znak aktivne crvotočine, a piljevina ispod njih dokaz je njihova destruktivnog djelovanja

U Europi je poznato oko 1.700 vrsta štetnika koji napadaju drvo. Mnogi od njih “specijalisti” su za određenu vrstu drva, međutim, osnovne dvije skupine napadaju ili živo ili mrtvo drvo. Dok jedni više vole vlažno, drugi vole suho drvo, neki tvrdo, neki meko, pa sve do posebnih “gurmana” koji vole, na primjer, samo bambus. Neke porodice čine štete neposredno ispod površine bušeći široke hodnike pod korom ili obojenom i neobojenom površinom, ispod kojih je lako uočiti grubu piljevinu (potkornjaci). Druge buše uske, duboke hodnike u tvrdom i suhom

Kućna strizibuba (Hylotrupes bajulus L.) najopasniji je štetnik tehničkog drveta u našoj zemlji. Ličinka kućne strizibube napada borovinu, jelovinu, smrekovinu i ariš. Odrasla strizibuba crnosmeđe je boje tijela, s dvije kratke bijele pruge ili pjege na pokrilju. Mužjak je dug 10-15 mm, a ženka 14-20 mm. Ženka odlaže 100 do 300 jaja u pukotine u drvetu. Iz jaja se razvijaju ličinke blijedožute boje tijela i dužine do 30 mm. Cijeli život provode u drvu kojim se hrane. Napadnuto drvo prepoznaje se po otvorima, kroz koje ličinke izbacuju izmetine i jedan dio crvotočine, dok ostatak ostaje sabijen u hodnicima.

Kućna strizibuba (Hylotrupes bajulus L.)

Odrasli drvaši kuckari, nakon što su se se razvili u drvetu, izrade rupicu, kroz koju izlaze van. Ženka drvaša ponovno odlaže u staru rupicu jaja, iz kojih se razviju ličinke, koje nastavljaju uništavanje drva. Mužjaci i ženke nalaze se kucanjem glavom o drvo te se taj zvuk može za noćne tišine čuti u pravilnim razmacima. U mnogim je narodima vladalo mišljenje kako je u kuću došla smrt, pa se kod nas danas još nazivaju smrtna ura. Međutim, taj zvuk ima kudikamo ljepši uzrok – ljubav. U doba parenja na taj način obznanjuju svoju zainteresiranost za razmnožavanjem i održanjem vrste. Kuckari su u stanju izjesti unutrašnjost namještaja, a da to primijetimo tek kad pukne npr. noga stolice, klavira i sl., ili kad neki predmet odmaknemo s njegovog stalnog mjesta (vidljive su hrpice fine piljevine). Nerijetko smo u praksi viđali oltare, skulpture u crkvama ili u muzejima toliko izjedene da samo sloj boje drži piljevinu na okupu, u prvobitnom obliku. Pokušamo li premjestiti takvu skulptu(nastavak na str. 32)

1. rujna 2012. gospodarski list 31


zaštita bilja Suzbijanje

(nastavak sa str. 31)

Gredu zaraženu potkornjacima lako je prepoznati po ovalnom rubu rupe, te po obilju piljevine i tragovima curenja piljevine iz rupica

ru osjetit ćemo kako prsti ulaze u drvo, bolje reći piljevinu. Za razliku od potkornjaka u mogućnosti su nastaniti i meko i suho drvo i u potpunosti ga uništiti, prije nego što ćemo njihovom napadu posvetiti ozbiljnu pozornost. Drvaši kuckari suzbijaju se jednako kao i kućne strizibube. U starim drvenim građevinama zaraze drvotočcima uglavnom nema, ili je vrlo slaba za razliku od novih objekata. Razloga je više; kuće su se gradile od čvršćeg, trajnijeg drva (hrastovina), drvo za gradnju sjeklo se zimi, drvo se sušilo prirodno, a danas intenzivno.

Zanemarivanje preventive dovodi do potrebe suzbijanja uzročnika propadanja drveta. Ako je napad slab, problem je moguće riješiti injektiranjem emulzije insekticida s jačim pritiskom para ili duljim vremenom razgradnje. Međutim, radi li se o tisućama rupica, na taj je način moguće više naškoditi vlastitom zdravlju nego štetnicima.

I knjige mogu biti zaražene i oštećene od djelovanja knjiškog moljca, drvotočaca, žohara, srebrne ribice, a one s kožnim uvezom i slaninarima

Fumigacija je najučinkovitija mjera suzbijanja – primjenom otrovnog plina. O mogućnosti hermetiziranja, blizini nastanjenih objekata, vrsti štetnika i intenzitetu zaraze, ali i financijskim mogućnostima, ovisi hoće li se fumigaciji uopće pristupiti. Zahvaljujući otrovnom plinu, trajanje izloženosti (ekspozicija) ne treba biti dulje od tjedan dana računajući i na najdeblje drvene predmete, ali i na tvrdoću drva.

BUNARI MIHALIĆ POLJOPRIVREDNICI, STOČARI, POVRTLARI, VOĆARI

Za vas vršimo bušenje arteških i klasičnih bunara Sa 40 godina iskustva i rada u tome poslu stojimo Vam na usluzi 10310 Ivanić Grad, S. Gregorka 80 tel/fax: 01-2881-272; mob: 091-571-1550; mob: 091-211-8898

32 gospodarski list 1. rujna 2012.

Ljetni mjeseci su pogodni za fumigaciju s obzirom na toplinu i fizikalne osobine drva i osobito fumiganta. Crvotočina se može suzbiti i bez otrova, postupkom modificirane (anoksične) atmosfere, prilikom čega se drastično smanjuje sadržaj kisika u kontroliranom prostoru, uz održavanje koncentracije inertnog plina tijekom četiri do šest tjedana. Ivana Pajač Živković, dipl. ing. agr.

Kasno-ljetna Špinat (Spinacea oleracea L.) se u Hrvatskoj najviše proizvodi za tržište u svježem stanju, pretežito na obiteljskim gospodarstvima u blizini većih gradova ili za osobne potrebe na okućnicama. Kontinuirana opskrba tržišta svježim špinatom moguća je iz proizvodnje na otvorenom u rokovima uzgoja (proljetni, ljetni, jesenski, zimski i ozimi) primjerenim različitim klimatskim područjima Hrvatske. Razdoblje uzgoja špinata na pojedinom području može se produžiti izravnim prekrivanjem usjeva agrotekstilom ili uzgojem u zaštićenim prostorima, najčešće visokim tunelima i negrijanim plastenicima.

Špinat podnosi hladnoću Kao mezofilna povrtna kultura umjerenih zahtjeva za toplinom, špinat odlično uspijeva u nadolazećem jesensko-zimskom razdoblju, s obzirom na to da je temperatura zraka pogodna za klijanje i nicanje, a u kombinaciji s kratkim danom i za rast listova te ostalih vegetativnih organa. Optimalna temperatura klijanja je između 20 i 25 °C, a za razvoj lisne mase 18 do 20 °C. Pri toj kasno-ljetnoj sjetvi potreban je oprez zbog rizika od zaustavljanja klijanja ako temperatura zraka prelazi 30 ˚C, međutim, kasnije ne postoji rizik od neželjenog izduživanja stabljike na kojoj se razvijaju cvjetovi. Naime, ubrzo nakon kraćeg izlaganja višoj temperaturi tijekom početne faze rasta, nastupa za rast listova duže pogodno razdoblje optimalne, umjerene temperature. U mediteranskom podneblju za jesensku proizvodnju špinat se sije i kasnije (do sredine listopada), a za berbu tijekom zime do sredine studenog, uz odabir na hladnoću otpornijih sorti i zaklonjenih položaja. Zimska berba špinata u mediteranskom, kao i ozima proizvodnja u kontinentalnom podneblju, moguće su jer špinat dobro podnosi temperaturu od -6 do -8 °C, a može izdržati čak i -13 °C. Za ozimu proizvodnju u kontinentalnom podneblju također je potreban odabir sorti otpornih na hladnoću, a sjetva se obavlja sredinom listopada. Pri tome biljke prezimljuju u fazi rozete sa 2 do 4 prava lista, a


zaštita bilja povrćarstvo

i jesenska sjetva špinata u proljeće, nastupom povoljnih temperatura, nastavljaju rastom pa se beru tijekom ožujka i travnja, odnosno, 150 do 180 dana nakon sjetve.

Sjetva na uzdignute gredice Za ozimu proizvodnju špinata preporučuje se sjetva na uzdignute gredice koje tijekom jeseni i zime osiguravaju manje stagniranje vode u slučaju obilnijih oborina, a u proljeće zbog bržeg zagrijavanja, brži rast i raniju berbu. Od sorti namijenjenih za ozimu proizvodnju, pored otpornosti na nisku temperaturu poželjan je i dugi stadij jarovizacije. U slučaju da su mlade biljčice špinata podvrgnute nižoj temperaturi potrebnoj za jarovizaciju (ovisno o sorti, 0 °C ili 5 do 8 °C ili 10 do 12 °C), tijekom mjesec dana u zimskom razdoblju s dužinom dana do 12 sati, ranije će na proljeće procvasti nego ako je u istom razdoblju temperatura bila viša od 15 °C.

Natapanje Špinatu tijekom uzgoja odgovara viša relativna vlaga zraka (80 do 85 %) i vlažnost tla 60 do 70 % poljskog kapaciteta za vodu koja se treba održavati ravnomjernim natapanjem. Pri proizvodnji jesenskog špinata natapanje je potrebno u prva dva tjedna nakon sjetve, kako bi se osiguralo jednolično nicanje usjeva. Preporučuje se natapanje kišenjem, češće, s umjerenom količinom vode (oko 10 l/m2). U proizvodnji špinata za zimsku berbu u mediteranskom podneblju i ozimog u kontinentalnom, najčešće nije potrebno natapanje.

U prva dva tjedna nakon sjetve jesenskog špinata, potrebno je natapati špinat, kako bi se osiguralo jednolično nicanje usjeva

Kakvo tlo odgovara špinatu? Pored povoljne temperature, razvoju lisne mase špinata pogoduju lakša do srednje teška, humusom bogata (3 do 5%) tla, dobrog kapaciteta za vodu i zrak te dobre propusnosti, što je posebice važno u jesen-

sko-zimskom razdoblju s obilnijim oborinama. Najpovoljnija su neutralna i slabo kisela tla (pH 7 do 6) pa treba izbjegavati kisela tla na kojima se postiže mali prinos kao i alkalična tla na kojima lišće postaje izrazito mjehurasto. Također, prednost treba dati ravnim terenima ili nagnutima prema jugoistoku zbog duže izloženosti suncu. Zbog kratke vegetacije, špinat se kao i salata, dobro uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama. Za jesenski i ozimi uzgoj špinata potrebno je biljne ostatke prethodne kulture plitko zaorati, dok se gnojidba mineralnim gnojivima obavlja prije predsjetvene obrade tla. Za prosječan prinos špinata od 250 kg/100 m2 biljkama je potrebno osigurati 1,5 kg dušika, 0,45 kg P2O5 i 2 kg K2O. Kako bi se spriječilo preveliko nakupljanje nitrata u lišću, pri gnojidbi dušikom potrebno je uzeti u obzir zalihe u tlu, pretkulturu koja može ostaviti značajnu količinu hranjiva, rok i namjenu uzgoja špinata. Posebnu pozornost pri gnojidbi zahtijeva uzgoj špinata za dječju hranu. Špinat se ne sije nakon gnojidbe organskim gnojivima radi sprječavanja nakupljanja nitrata u lišću i nepoželjne promjene mirisa lišća. U borbi protiv korova prednost treba dati mehaničkom uništavanju prije sjetve, a prema potrebi moguća je primjena herbicida prije sjetve ili nakon sjetve, a prije nicanja.

Izravna sjetva Špinat pripada u skupinu povrtnih vrsta koje se izravno siju preciznim sijaćicama na razmak 15 do 30 cm između redova i 3 do 5 cm u redu. Poželjna dubina sjetve je oko 3 cm. Također, može se sijati u višeredne trake, najčešće četveroredne i peteroredne, s razmakom između traka oko 50 cm. Potrebna količina sjemena je u velikom rasponu, od 25 do 40 kg/ha, ovisno o apsolutnoj težini (krupnoći) i klijavosti sjemena, a također i načinu berbe prema namjeni proizvodnje. Ako se planira berba cijelih rozeta za svježu potrošnju, poželjan je manji sklop od oko 100 biljaka/m2, a za košnju špinata za preradu, veći sklop od 150 do 250 biljaka/ha. Jednoličnom nicanju pridonosi valjanje tla nakon sjetve. Nejednolično nicanje najčešće je posljedi-

Špinat se bere ujutro nakon rose, ili predvečer, obavezno za suha vremena, jer već mala količina vode na lišću može uzrokovati brzo kvarenje, posebice za toplog vremena i pri dužem transportu. ca slabe klijavosti sjemena, loše pripreme tla ili nepovoljnog režima vlage u tlu.

Berba S berbom se može započeti kad biljke razviju 5 do 8 listova, dok u punoj tehnološkoj zrelosti imaju do 25 listova. Ne preporučuje se berba nepotpuno razvijenih listova, jer mladi, nedozreli listovi imaju više nepoželjnih nitrata i oksalne kiseline. Na trenutak berbe, a time i visinu prinosa, vrlo često utječe potreba tržišta. S obzirom na to da u jesenskoj i zimskoj proizvodnji ne postoji rizik od prorastanja, berba se može odgoditi do dva tjedna. Također, u jesenskoj proizvodnji, ako su uvjeti za rast povoljni, moguće su dvije košnje usjeva. Na većim površinama, špinat za preradu se kosi odgovarajućim kombajnima. Na manjim površinama najčešće se beru cijele rozete za svježu potrošnju ili se lišće ručno kosi, dok se na okućnicama za vlastite potrebe listovi mogu obirati višekratno. Berba špinata zahtijeva mnogo radnog vremena. Radnik tijekom jednog sata može ubrati 25 do 30 kg rozeta, a ručnom košnjom do 150 kg lišća. Kao i većina lisnatog povrća, karakterizira ga kratka održivost nakon berbe pa do potrošača ili pogona za preradu treba biti dopremljen u što kraćem vremenu. To se posebice odnosi na špinat namijenjen dječjoj hrani koji mora biti prerađen u roku dva sata nakon berbe. Ubrani špinat se pere u hladnoj vodi, a nakon cijeđenja se rahlo pakira u duboke letvarice. Skladištenjem na 0 °C uz visoku relativnu vlagu zraka (95%) može se održati najviše do 5 dana. Prof. dr. sc. Nina Toth Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu

1. rujna 2012. gospodarski list 33


povrćarstvo

Komorač – samoniklo povrće i lijek Obični samonikli komorač (koromač, morač, slatki kopar primorski kopar, anison, aniš, rezen) mediteranska je dvogodišnja biljka koja danas ima mnogo kultivara i rasprostranjena je po cijelom svijetu. Komorač pripada porodici štitarki, a kao trajnica naraste uspravno i do 2 metra visine. Ima snažan, dug i vretenast korijen, koji je jestiv samo u prvoj godini starosti, jer kasnije odrveni, stabljika je šuplja, uspravna i jako razgranata. Listovi su višestruko perasti, a sastoje se iz posve uskih niti, cvjeta od srpnja do rujna, a cvjetići su sitni, žućkaste boje, složeni u krunu na vrhu stabljike.

komorač dodaje se salatama i kao začin i dodatak varivima, a posebno se dodaje pri kuhanju graha. Cijeli nadzemni dio biljke dodaje se tropu kod pečenja rakije, a sjeme se dodaje raznim pecivima i kruhu, ali se isto tako koristi i u proizvodnji bombona. Danas se posebno koriste proljetni listići komorača kao dodatak “dalmatinskoj mišanci – divljem zelju”, kojeg se najviše skupi u masliniku i vinogradu, ali mnogi znaju od komorača pripremiti krepku i osvježavajuću juhu, varivo ili rižot.

Berba

Slatki komorač

Plod je kalavac, koji se u zrelom stadiju raspada na dva aromatična poluploda svaki po pet rebara, a stabljika se nakon dozrijevanja ploda odrveni i suši. U našim priobalnim vrtovima i maslinicima komorač raste samoniklo, uz rubove gomila, na kamenjaru, ispod međa i ograda, stoga je to još jedan razlog da ne koristimo herbicide u poljoprivredi.

Ugodnog mirisa i slatkog okusa Cijela je biljka aromatičnog, osvježavajućeg i ugodnog mirisa i slatkog okusa, s prisutnim mirisom anetola. Sitno sjeckani

Zreli plodovi se beru u kolovozu i rujnu, odnosno kad se na njemu pojave sive pruge, plodovi se pažljivo režu škarama izjutra, kako bi se sačuvalo što više sjemenki, a suše se na suncu ili u polusjeni. Listovi komorača sadrže 17 posto suhe tvari, masti do 1 posto, 2,5 posto bjelančevina, 10 posto ugljikohidrata, zatim manje količine pepela, eteričnog ulja, šećera, anetola i drugog. Isto tako listići komorača sadrže vitamin C i karotin, a eterično ulje dobiva se destilacijom pomoću vodene pare. Energetska vrijednost u 100 grama mladog lišća komorača iznosi 65 kalorija ili 276 džula, što ga svrstava u hranjivije vrste samoniklog povrća, ali još uvijek pogodne za niskokaloričnu ishranu. Važno je napomenuti da pojedini kultivari sadrže i cis anetol koji je štetan, jer može izazvati trovanje. Poznato je da komorač potiče apetit, smanjuje neugodan zadah iz ustiju i poboljšava probavu. Pogače od komorača pomiješane s kukuruzom koriste se za tov stoke i povećanje mliječnosti životinja, a ptice također vole sjemenje komorača. Komorač je pučka medicina odavno koristila kao antiseptik zbog sadržaja anetola, ali i kao blagi diuretik. Isto tako poznat je kao sredstvo za jačanje kod slabokrvnih i dojilja (na otekle dojke stavljaju se oblozi od mlakog, sasvim malo kuhanog korijena komorača). Često se koristi protiv kašlja, za iskašljavanje, posebno kod pušačkog bronhitisa, bolova u prsima, loše probave, grčeva u stomaku kod male djece, prehlade, gripe, a najpoznatiji je kao sredstvo protiv nadimanja i plinova.

Sirup od komorača Očistite i operite mlazom hladne vode 1 kilogram mladog svježe ubranog lista koromača, isjeckajte na sitne komadiće i potopite u dvije litre hladne vode u koju ste dodali 2 dag limunske kiseline i ostavite na hladnom i tamnom mjestu da se topi 24 sata. Procijedite tekućinu kroz gazu i dodajte 2 kilograma šećera, dobro promiješajte i ostavite na hladnom mjestu 48 sati. Sok pretočite u boce, začepite prvih mjesec dana gazom, a kasnije plutenim čepom.

Sve veći interes za komoračem U posljednje vrijeme ponovno raste interes za otkup komorača, koji je inače bio jedan od izvora prihoda dalmatinskog težaka sredinom prošlog stoljeća i to ne samo za farmaceutsku, već i za kozmetičku industriju u proizvodnji sapuna i parfema. I dan danas se na srednjodalmatinskim otocima gotovo u svakoj kući mogu naći pripravci od komorača, bilo da se radi o usitnjenim osušenim plodovima za pripravku čajeva, ili alkoholna tinktura i liker, eterično ulje, a najčešće se koristi sirup od komorača.

Komorač u kuhinji • kao začin za kruh, samostalno ili u kombinaciji s anisom, kimom i korijandrom • za peciva i kolače • u juhama i umacima, osobito s ribom • uz ribu i plodove mora • za zimnicu – krastavci i drugo povrće • za kiseli kupus • u talijanskim jelima poput tjestenine, pečene svinjetine i kobasica • u indijskim ribljim curryjima i sa škampima na žaru, kao sastavni dio bengalske mješavine začina panch phoron • u žestokim pićima poput apsinta i pastisa S. B.

1. rujna 2012. gospodarski list 35


vaš vrt

Najčešće bolesti vrtnog ukrasnog bilja i lončanica Pojavu bolesti zapažamo u vidu različitih simptoma na biljnim organima. Najveći broj bolesti uzrokovane su gljivama, a zovu se mikoze, bakterijama bakterioze i virusima viroze. Do zaraza dolazi na svim dijelovima biljaka, podzemnim i nadzemnim.

Truleži podzemnih biljnih dijelova

Uzročnici truleži podzemnih biljnih dijelova su gljivice stalni stanovnici tla, koje izazivaju trulež reznica i polijeganja rasada. Na reznicama se zaraza manifestira u truleži dijela stabljike, koji se nalazi u tlu, a na rasadu dolazi do polijeganja, uslijed truleži vrata korijena ili samog korijena. Nekoliko je uzročnika ovih bolesti poput bijele truleži Sclerotinia sp., sive plijesni Botrytis sp., fuzarioze uzročni-

Venuće posljedica truleži korijena reznica krizantema uslijed fuzarioze Fusarium oxysporum

Suzbijanje Preventivne mjere jedini su načini zaštite. Sastoje se od upotrebe steriliziranog supstrata ili već gotovih supstrata za sjetvu i ukorjenjivanje reznica te jednakomjernog zalijevanja. Ako se ne koriste sterilni supstrati preporučuje se preventivno zalijevanje u razmacima od 7 dana do 10 dana s kombinacijom pripravka dva fungicida Captan ili Merpan + Previcur 607 Sl ili Previcur 607 SL + Bavistin FL. Provodi se od sjetve ili pikiranja reznica sve dok biljke ne ojačaju. Mogu se koristiti i drugi fungicidi Ridomil Gold MZ 68 WP, Ridomil Gold MZ 68 WP, Ridomil Gold MZ, Aliette Flash, Rival, Proplant i još neki.

ci truleži korijena Fusarium sp., trulež korijena s uzročnikom Rhizoctonia sp., smeđenje korijena Thielaviopsis basicola, začepljenje provodnih snopova na vratu korijena s fitoftorom Phythophthora sp. i Pythium sp. Suviše visoka vlaga tla potencira razvoj ovih parazitskih gljivica. Zato pri ukorjenjivanju reznica, kao i kod sjetve, zalijevanje mora biti umjereno. Praktički sve su mlade biljčice u svojoj najranijoj fazi razvoja podjednako osjetljive na zarazu s ovim gljivicama.

Venuće – trulež vrata korijena, trulež korijena i začepljenje provodnih snopova

Uzročnici venuća odraslih biljaka su neke od gljivica stalnih stanovnika tla iz rodova Phythophthora, Verticillium i Fusarium. Na gerberama Phythophthora cryptogea izaziva trulež vrata korijena, a posljedica je venuće i ugibanje biljaka. Pokušamo li izvaditi uvele biljke iz tla, one se lako odvajaju jer su istrunule u po-

Venuće odraslih biljaka krizantema uslijed začepljenja provodnih snopova Verticillium dahliae

36 gospodarski list 1. rujna 2012.

dručju vrata korijena, koji ostaje i trune u tlu. Venuće na karanfilu može izazvati više vrsta gljivica, kao na pr. Verticillium albo atrum ili V. dahliae. Za vrijeme vrućih ljetnih dana biljke uvenu, da bi se preko noći oporavile. To traje izvjesno vrijeme, sušenje listova penje se od tla na gore da bi na kraju uvela cijela biljka. Prerežemo li poprečno tu biljku, na vratu korijena vidljivo je da su provodni snopovi začepljeni, čime je onemogućeno kolanje biljnih sokova u gornje dijelove biljke i njena ishrana. Gljiva u početku začepi provodne snopove samo na jednoj strani, pa se zato biljke noću oporave. Međutim, kad začepljenje obuhvati bazalni dio poput prstena, toj biljci više nema pomoći. Pri tome korijen ostaje zdrav. Na krizantemama se prvi znakovi zaraze javljaju krajem ljeta na donjim listovima. U početku su blijedožuti, zatim požute, pocrvene i na kraju posmeđe. Rubovi tih listova se uvijaju i osuše. Osušeni listovi ostanu neko vrijeme visjeti na biljci, da bi na kraju otpali. Od donjih listova zaraza se širi prema gore, pa inficirani mogu biti i izboji i cvatovi, da bi na kraju bila zaražena čitava biljka. Zaraženi dijelovi biljke zaostaju u razvoju, kao i zaražene biljke. Događa se da samo jedna strana biljke uvene. U posljednjoj fazi dolazi do venuća i na kraju sušenja čitave biljke. Znakovi zaraze su izrazitiji kada zemlja sadrži više vode, jer su zdrave biljke dobro razvijene i čvrste u odnosu na zaražene. Uzročnik gljivica V. albo-atrum razvija se u provodnim snopovima biljke. Razvojem, gljiva ih začepi, pa korijen više ne može dobaviti biljci potrebnu vodu i hranjiva i takve biljke venu. Kako zače-


vaš vrt pljenje postupno napreduje zahvaćajući sve više korijena, tako i dijelovi biljke postupno venu dok ne uvene cijela biljka. Korijen zaražene biljke je zdrav, ali na poprečnom prerezu vrata korijena jasno su vidljivi potamnjeli provodni snopovi u obliku tamnosmeđeg prstena. Na karanfilima i na krizantemama bolest se širi tlom, navodnjavanjem, poljoprivrednim alatom i čovjekom. Neke od gljiva iz roda Fusarium mogu također izazvati začepljenje provodnih snopova na karanfilu, dok kod drugih fuzarioza dolazi do truleži korijena uz popratno venuće i ugibanje biljaka. Kemijske zaštite od fuzarioza i Verticilliuma nema, jer ni jedan od postojećih fungicida ne može zaustaviti zarazu. Zaštita se sastoji od uklanjanja i uništavanja zaraženih biljaka. Protiv fitoftore P. cryptogea na gerberi dobre rezultate daje zalijevanje biljaka kod sadnje i kasnije s jednim od fungicida na bazi fosetila (Aliette Flash, Mikal Flash i dr.) ili propamocarba (Previcur 607 SL). Uzročnici venuća mogu biti bakterije, pa tako na uspravnim pelargonijama P. zonale dolazi do zaraze s Pseudomonas solanacearum pod nazivom “bakterijsko venuće”. U početku dolazi do općeg venuća donjih listova, koji žute i na njima se javljaju nekroze. Na slabijim listovima javljaju se mrtve klorotične zone oblika slova V, vrlo slične pjegama od bakterijske truleži. Ponekad na listovima izblijedi nervatura, a korijen zaraženih biljaka često bude smeđe ili crne boje. Na listovima nema pojave pjega. Oboljele biljke uvenu i uginu. Opisani simptomi se javljaju kod temperatura iznad 25 oC. Bakterijske bolesti se šire zalijevanjem i prskanjem biljaka vodom, a visoka zračna vlaga pogoduje razvoju. Kako protiv njih nema direktne zaštite, najbolje je takve biljke izvaditi iz tla i uništiti.

Pjegavosti i nekroze nadzemnih biljnih dijelova biljaka Znakovi zaraze su manje ili veće nekroze listova i nadzemnih dijelova biljaka, pjege različitog oblika koje više ili manje zahvaćaju površinu listova i u konačnici sušenje listova. Ove simptomi obično su

popraćeni promjenom boje, koja se mijenja od žutosmeđih i ljubičastih zona oko pjega. One potječu od razgradnje klorofila i tvorbe drugih biljnih pigmenata kao što su antocijani i drugi flavonoidi. Simptome ovakvih bolesti može uzrokovati veći broj patogenih gljiva i bakterija. Od gljiva to su vrste iz rodova Septoria, Alternaria, Phylosticta, Cercospora, Ascochyta i Phomopsis, a od patogenih bakterija obično se radi o vrstama iz roda Xanthomonas. Smeđu pjegavost izazivaju gljivice roda Septoria. Zaraza počinje uvijek na donjim listovima na kojima kod nekih biljaka, primjerice, na azalejama, nastaju purpurnosmeđe pjege, ponekad sa žutim rubom. U njima se nalaze sitne crne točkice piknidije. Kod jače zaraze može doći do otpadanja listova. Zaraza na drijenu s uzročnikom S. cornicola također počinje na donjim listovima na kojima nastaju okrugle sive ili sivo smeđe pjege, koje su od ostalog tkiva oivičene s tamnije ili svjetlije purpurnim

donjim listovima, a kod jače zaraze listovi požute i otpadnu. Zaraza se postupno širi prema gore. Na gladiolama pojavu smeđih pjega po listovima izaziva S. gladioli na karanfilu S. dianthi, a na božurima S. paeoniae. Gljivice iz roda Alternaria uzročnici su koncentrične pjegavosti na listovima i na stabljici, najčešće se šire zaraženim sjemenom. Zbog toga često dolazi do propadanja izniklih biljčica. Od biljaka koje se razmnažaju reznicama do zaraze najčešće dolazi na karanfilima s uzročnikom A. dianthi i na pelargonijama crna pjegavost lista s A. alternata. Na listovima karanfila se javljaju koncentrične crvenosmeđe pjege sa sivkastom sredinom, kod nekih lončanica pjege su smeđe s purpurnim rubom, a na stabljici tamnosmeđe izrasline nalik na rak. Na visećoj pelargoniji P. peltatum najčešće se javlja na starim listovima, a širi uvijek odozdo prema gore, od starijih listova prema mladima.

U vegetaciji se ova bolest dosta teško suzbija, pa se folijarno tretiranje Smeđa pjegavost na listovima krizanteme mora obaviti kod S. chrysanthemella prve pojave simptoma, a od fungicida se mogu rabiti fungicidi na bazi propineba Antracol WP 70 ili Chromoneb S-70, mankozeba Dithane M-45 i drugi, klortalonila Daconil 720 SC, azoksistroSušenje listova uslijed zaraze sa smeđom pjegavosti lista na krizanbina Quadris ili Amistar, zoksamida temi lončanici Electis WG, na bazi folpeta Folpan 80 WDG, Folpan 50 WP i Futura 50 WP i drugi. Najbolja mjera zaštite kod osjetljivih biljaka je tretiranje sjemena fungicidom na bazi TMTD-a, tirama Chromotiram 480 ST.

rubom. Na rododendronu S. azaleae izaziva palež listova koji prerano otpadaju, pjege su u početku žućkasto crvene sa smeđom sredinom i purpurnim rubom, a kasnije potamne. Kod krizantema S. chrysanthemella u početku izaziva pojavu okruglih pjega, sivosmeđe boje na

Na naličju lista nastaju male, uzdignute, vodenaste zone, koje se vrlo brzo razviju u jasno ograničene utonule smeđezelene pjege, a na licu lista smeđe boje. Slične su pjegama bakterijske truleži, samo većih dimenzija. Kod visoke vlage razvije se masa pahuljastih tamno smeđih spora koja prekrije površinu pjega. Širenju bolesti pogoduje suviše visoka R.V. zraka, orošavanje biljaka odozgo i preniske temperature. Bolest se javlja za vrijeme hladnog i kišnog vremena. mr. Chiara Pagliarini

1. rujna 2012. gospodarski list 37


vaš vrt Na dva načina možemo povećati broj cvjetova u ovo doba godine. Jedno je održavanje biljaka koje su cvale cijelo ljeto u dobrom stanju, produljenje njihovog razdoblja cvatnje i dobrog izgleda. Drugi je način sadnja biljaka kojima je sezona cvatnje upravo sada, krajem ljeta i ujesen.

Jednogodišnje i dvogodišnje biljke Jednogodišnje biljke su kandidati uglavnom za prvi način – produljenje cvatnje brigom o dobrom stanju biljke. One već cvatu mjesecima i sad zalaze u završno razdoblje. Koliko će dugo cvasti i svojim dobrim izgledom pridonositi vrtu – na to je velikim dijelom utjecalo vrijeme sadnje, položaj, razmak, plijevljenje, zalijevanje, prihranjivanje, uklanjanje ocvalih cvjetova. Redovitim postupcima njege pomažemo da biljka u dobrom zdravlju, zelenog lišća i još brojnih cvjetova ulazi u jesen. Za cvatnju krajem ljeta važne su i biljke sijane krajem proljeća kao rezerva, za popunu praznih mjesta koja se pojave na gredicama. Njih obično presađujemo na stalna mjesta u vrijeme ljetnih vrućina, koje nije povoljno za sadnju, ali uz redovito zalijevanje i dobru njegu one ulaze u jesen u boljem stanju od svojih ranije sijanih istovrsnika. U nedostatku vlastitih sadnica kasne sjetve, možemo posaditi nekoliko kupljenih sadnica jednogodišnjeg bilja koje tek počinju cvasti. Nije potreban velik broj takvih biljaka, dovoljno je skupinu od tri ili pet posaditi negdje blizu staze ili terase, gdje će biti lako vidljive i osvježiti izgled cijele gredice. Neke su jednogodišnje biljke, međutim, upravo sada na vrhuncu cvatnje. Pijetlova krijesta uspravnih rasperjanih cvatova ili s cvjetnim stapkama nalik krijesti, unosi u vrt obilje žarkih boja, žutu, narančastu i Pijetlova krijesta grimiznu. Mačji repak nosi duge ovješene klasove u sličnim toplim bojama. Trobojni trator ima obojeno lišće, kao i ukrasne koprive. Ljetni zvjezdani ili lijepe kate cvijeće su druge polovine ljeta i jeseni, pastelni dodatak cvjetnim gredicama, rado korišten i kao cvijeće za rez.

Cvatnja krajem ljeta Kraj ljeta je ugodno razdoblje, s još dugim toplim danima. Rosne noći donose osvježenje u vrt. Biljke su mahom jedrije nego pred koji tjedan, na vrhuncu ljeta. Prvi se plodovi već rumene i vidljivo je da je sezona cvatnje pri kraju. Ipak još nije vrijeme da se odreknemo cvjetova – vrt ih još može mnogo ponuditi.

Za dvogodišnje biljke sada je doba sadnje na stalno mjesto. Neke će od njih cvasti tek na proljeće, ali druge, a prvenstveno maćuhice, bogato cvatu cijele jeseni.

Trajnice Krajem ljeta još cvatu mnoge trajnice kojima je glavna sezona cvatnje u proljeće ili ljeto. Njihovi su cvjetovi sada rjeđi, ali još uvijek bitni u vrtu: svetolin, stolisnik, koraljni zvončić, sljez, hosta, vrbica, crvena ostrugica. Svojom drugom cvatnjom, iako nešto slabijom od prve, sad pridonose – ako su na vrijeme bili prikraćeni: kokotić, vučjak, čestoslavica i mačja metvica. Neke trajnice počinju cvatnjom u drugoj polovini ljeta i kasnije. Iako ih nema tako mnogo kao vrsta proljetne cvatnje, izbor je dovoljno širok, sa sortama različite visine, boje cvijeta i vremena cvatnje. Jesenski zvjezdani pravi su primjer te raznolikosti sorti, od niskih biljaka za obrube gredica do onih visokih prikladnih za sadnju uz plot, s paletom boja od plave, preko ljubičaste do ružičaste, koje mogu biti nježne i svijetle ili jarke i bogate. Sitni cvjetovi pojavljuju se u velikom broju. Cvatnja cijele skupine traje razmjerno dugo, od početka kolovoza do

38 gospodarski list 1. rujna 2012.

kraja jeseni. Pojedinoj biljci možemo odgoditi cvatnju prikraćivanjem u svibnju. Georgine Dalija ili dalije počinju cvasti sredinom ljeta i neumorno nastavljaju sve do prvih mrazeva. Krupnih cvjetova, baršunastih latica i u širokom rasponu boja, upravo u ovo doba godine najbolje dolaze do izražaja. Pupavica i ehinacea ili grimizna pupavica, prepoznatljive su po ispupčenoj kupolastoj sredini cvjetne glavice. Cvjetovi – zapravo cvatovi pupavice su obično žuti ili narančasti, a grimizne pupavice tamnoružičasti i grimizni, no ima i sorti bijele, zelenkaste i drugih neuobičajenih boja. Helenij također ima izbočenu tamnu sredinu, obično u obliku plitkog valjka. Jezičasti cvjetovi koji okružuju sredinu toplih su boja: riđi, narančasti i žuti. Helenij je biljka jesenske cvatnje koja razvija cvjetove sve do zimskih hladnoća. Krajem ljeta i početkom jeseni na livadama cvate samonikla zlatnica, rasperjenih metličastih cvatova na vrhovima


vaš vrt stabljika. Za vrtove su prikladnije uzgojene sorte, manje sklone neobuzdanom širenju. Ova lijepa biljka dodatno je korisna jer privlači korisne kukce u vrt, a kasnije i sitne ptice, koje vole njene sjemenke. Cvjetovi ceratostigme mogu biti ljubičaste ili za vrt neuobičajene jarke plave boje. Ova niska trajnica lako se širi i ponaša kao pokrivač tla, cvate od sredine ljeta, a zanimljiva je još i zbog listova koji krajem ljeta djelomično postaju narančasti i crveni. Jesenska šumarica ili anemona na razgranatim visokim stabljikama od kolovoza do listopada nosi krupne bijele ili ružičaste cvjetove, žute sredine. Voli polusjenu, izgleda nježno, ali prilično je otporna. Cimicifuga je također biljka za polusjenu, relativno visoka, s klasastim cvatovima iznad listova. Nježni cvjetići bijele, krem ili ružičaste boje ugodnog su mirisa. Jesenski žednjak jedna je od Cimicifuga najzahvalnijih biljaka. Mesnati, ponekad crvenkasti listovi njen su ukras od proljeća, a krajem ljeta na krajevima izboja razvija

ružičaste štitaste cvjetove, privlačne kukcima. Liriopa ima listove nalik travnom busenu, iz čijeg središta tjera klasove gustih ljubičastih cvjetića, koji podsjećaju na cvat presličice. Perovskija još nije toliko uobičajena koliko zaslužuje: srebrnastih listova, rahlih ljubičastoplavih cvjetova koji privlače kukce, otporna na vrućinu i sušne položaje. To je polugrm koji u proljeće orezujemo gotovo do tla.

Kraj ljeta na terasi Upravo sada, za ovih ugodnih kasnoljetnih dana, odmor na terasi je pravi užitak. Ali izgled jednoljetnica i drugog bilja iz ljetne cvjetne kulise nije više na visini. Zato je krajem ljeta vrijeme za pregled i ponovni raspored ukrasnog bilja na terasi. Posude s umornim ljetnicama uklonite, iako još cvatu. Za njih se može u vrtu naći mjesto gdje će njihovi prorijeđeni cvjetovi još biti dobrodošli. S trajnica i višegodišnjih cvatućih grmova uklonite ocvale cvjetove i suhe listove. Vrijeme je da ih prestanete prihranjivati, ali još uvijek traže redovito zalijevanje. Pripremite se za sklanjanje u kuću onih najosjetljivijih, toploljubivih biljaka prije nego što nastupe niske temperature. Jesenska terasa ne mora biti zatrpana cvijećem kao što proljetna često jest. Dovoljno je nekoliko biljaka u dobrom stanju.

Grmovi i penjačice Mnogi grmovi kojima sada nije glavno razdoblje cvatnje ukrašavaju krajem ljeta i početkom jeseni vrt ponekim cvijetom. Takve su vajgelija, kerija, suručice, petoprste i bijeli svib. Budleja ili ljetni jorgovan cvate cijelo ljeto i dalje do listopada, pa u ovo doba godine još plijeni pažnju svojim dugačkim cvatovima. Sirijska sljezolika ili hibiskus također proteže cvatnju još od ljeta. Kariopteris naraste do metra visine, a slično perovskiji treba ga u proljeće nisko podrezati. Cvate krajem ljeta i u jesen ljubičastim ili Kariopteris Budleja plavim cvjetovima skupljenim u štitaste cvatove. Abelija je još jedan nevelik i razmjerno nepoznat grm, slična vajgeliji, ali manja i sitnijih cvjetova. Cvate ljeti i u jesen. Vrijesak i crnjuša su među najnižim grmovima, no jesen je njihovo doba, u kojem se ističu bojama listova i cvjetova. Krajem ljeta ljubičaste cvatove nad pomalo brončanim listovima nose glicinije. Mnoge pavitine još ukrašavaju vrt svojim krupnim cvjetovima. I tekoma još cvate, krupnim narančastim trubicama.

Uklonjeno ljetno cvijeće nadomjestite tek ponekom svježom sadnicom, bilo to jednogodišnje ili dvogodišnje cvijeće, ili trajnica jesenske cvatnje. Sad je vrijeme jesenskog zvjezdana i jesenskog žednjaka, a krizanteme dolaze nešto kasnije. Krajem sezone i lišće izgleda umorno, pa novitet može biti neki zimzeleni grmić ili sukulent koji dobro izgleda. Dobri su kandidati šimšir, kurika, bršljan ili čuvarkuća. Možda ih već imate, ali su ljeti bili zakriveni cvatućim biljem. U tom ih slučaju sad premjestite u prvi plan. Nisu samo biljke prikladni ukrasi terase. Ukrasno kamenje, školjke i suhe grane skupljene kraj mora mogu biti podsjetnik na ljeto i odmor. Buketić suhog cvijeća ili klasova trava povezan ukrasnom vrpcom može visjeti uza zid ili ležati na stolu. Pravi jesenski ukrasi su plodovi: bundeve, kukuruz, mjehurica, grane grmova s ukrasnim plodovima. Vijenac luka ili papričica također dobro izgleda. Mrak pada ranije, pa će fenjer ili svjećica u zaštitnoj posudi dobro doći kad odlučite produljiti boravak na terasi. Vlasta Ljubešić, dipl. ing.

1. rujna 2012. gospodarski list 39


naš Jadran

Maslinovo lišće za čaj i kao stočna hrana Nema ni jednog dijela stabla masline koji nije na osobit način koristan za čovjeka. Tako je maslinovo lišće vrlo dobar lijek u pripravljanju čajeva za snižavanje krvnog tlaka, i dobra stočna hrana, osobito preživača.

Nakon orezivanja Orezivanjem ili pomlađivanjem krošnji maslina, ovisno o veličini krošnji, dobiva se od 5 do 20 kg lišća na tankim grančicama drva do 4 cm promjera. U nas se djelomice te količine koriste u svježem stanju kao hrana stoke ili služe za grijanje, a najvećim dijelom se pale u masliniku. U nekim sredozemnim zemljama, posebice u Španjolskoj, Portugalu i Italiji dio lišća se silira za hranidbu stoke, ili već u masliniku posebnim strojevima skuplja i zajedno s tankim grančicama, melje, drobi, te se izrađuju briketi koji su visoko kalorično gorivo. Svježe maslinovo lišće u tijeku jeseni, zime i proljeća, posebice preživači dobro probave, bez posebnih poremećaja i teškoća. U tijeku ljeta kada je sadržaj vode u lišću zbog suše jako nizak, a gorkaste tvari povećane, preživači manje jedu maslinovo lišće. Probavljivost je znatno veća jer je sma-

zija 1 – 2 g/kg, natrija 0,5 g/kg te željeza 0,1 g/kg. Lišće masline sadrži i oko 40 mg/kg nikla i 5 mg/kg bakra. Čaj od maslinova lišća je izvrsno blago diuretično sredstvo, koje pospješuje čišćenje krvi i smanjuje arterijski tlak krvi, bez da šteti ljudskom organizmu, bez depresivnih posljedica. Čaj od maslinova lišća obogaćuje tkiva vitaminima i oligo- elementima, te olakšava rad bubrega. Isto tako smanjuje postotak urina u krvi i pridonosi uklanjanju kolesterola. Ljudi osjetljivi na optočni sustav krvi, ili oni čiji plućni problemi zamaraju srce, te stare osobe, trebaju u proljeće i jesen provoditi jednu kuru čajem maslinovog lišća, i to dvadeset i jedan dan. Također, taj čaj treba uzimati čim se u krvi poveća postotak kolesterola.

Pripravljanje čaja Čaj se pripravlja tako što se na 30 – 40 grama lišća dolije jedna litra kipuće vode, ili 10 – 15 listova stavi za jednu šalicu. Čaj se ostavi 10 minuta da se ohladi. Pije se dnevno 4 šalice, i to: prvu na tašte, u jutro, drugu pola sata prije ručka, treću pola sata prije večere, a zadnju prije spavanja.

Kemijskim analizama svježeg lišća u Španjolskoj i Italiji utvrđeno je da je maslinovo lišće na tankim grančicama po svojoj hranjivoj vrijednosti slično sijenu, jer sadržava 50 – 58% suhe tvari, 11 – 13% dušičnih materija, 15 – 18% sirove celuloze, 7% masnih tvari i 6 – 7% pepela. Probavljivost organske materije u želucu životinja je oko 60%, a sušenjem ili siliranjem se znatno smanjuje. Probavljivost dušičnih materija je još niža, tek oko 40%, a sušenjem lišća ili siliranjem jako pada. Vrijednost maslinova lišća na tankim grančicama je u prosjeku 0,5 krmnih jedinica po kilogramu suhe tvari. njen udio drva, grančica. Zbog toga se u pripravi stočne hrane već u masliniku lišće odvaja od grančica, pokretnim strojem, čime se štede troškovi prijevoza do staja. Maslinovo lišće rado jedu preživači, osobito ovce, vjerojatno zbog blago gorkastog okusa koji prvenstveno potječe od gorkastih supstanci polifenola i oleouropcina kojih u svježem lišću može biti 1 – 2%. Pojedine sorte maslina sadrže u lišću više ili manje gorkastih tvari, zbog čega

ih s većim ili manjim tekom jedu preživači. Sorta Oblica, kao i sve plemenitije sorte sadrže u lišću manji postotak gorkastih tvari, za razliku od Lastovke i drugih manje plemenitijih sorti. Divlja maslina sadrži u lišću najviše gorkastih tvari, pa ih preživači manje brste. Maslinovo lišće je prilično bogato i mineralnim tvarima. Tako lišće sadržava 5 grama fosfora u organskom obliku na kilogram suhe tvari. Ovisno o starosti lišća, sadržava kalcija 6 – 15 g/kg, kalija 10 g/kg, magne-

40 gospodarski list 1. rujna 2012.

Čaj od maslinova lišća nije neugodna okusa, bilo da je vruć, hladan, sa šećerom ili bez šećera. Prvenstveno treba koristiti svježe lišće jer je ono aktivnije. Poslije godine dana čuvanja, lišće izgubi na kakvoći. Isto tako treba čaj piti dok je svjež, jer stajanjem gubi na kakvoći.


GOSPODARSKI SAVJETNIK

Držanje stoke u nepovoljnim uvjetima

mali

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja. 1. rujna 2012.

gospodarski list

41


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Utjecaj visokih vanjskih temperatura na domaće životinje

42

Ambijentalni uvjeti za optimalni život i proizvodnju različiti su za pojedine vrste, starosne i proizvodne kategorije pojedine vrste stoke. Prema brojnim istraživanjima pokazalo se da temperatura zraka uveliko utječe na životne i proizvodne osobitosti domaćih životinja.

Optimalne temperature Tako se pokazalo da je optimalni raspon temperature za goveda između 0 i +15 oC, iako i temperature do – 15 oC ne utječu značajno na proizvodne rezultate mliječnih krava. Za telad najniža temperatura kod koje nema značajnih promjena u životnim funkcijama je 7 oC uz relativnu vlagu od 85%. Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16-20 oC uz relativnu vlagu od oko 80%. U peradi u uzgojnim uvjetima optimalna temperatura je za piliće 32-35 oC, a za tovnu kategoriju 1821 oC. Ovce relativno dobro podnose temperaturne promjene. Ta podnošljivost ovisi o tome jesu li nestrižene ili ostrižene. Kritična temperatura kod kojih u ovaca dolazi do dišnih poremetnji kao posljedice visokih

gospodarski list

1. rujna 2012.

temperatura, u nestriženih ovaca u hladu je oko 22 oC, a na suncu 1518 oC. Ostrižene ovce podnose nešto veće temperature koje su u hladu 26-30 oC , a na suncu 18-22 oC. Takvi životni uvjeti mogu se osigurati jedino pri farmskom uzgoju, gdje se mogu osigurati optimalni mikroklimatski uvjeti. Pri modernom intenzivnom uzgoju ti se uvjeti kontroliraju i računalima. Iz navedenog vidljivo je da su optimalne životne temperature daleko niže od onih koje su u ljetnim mjesecima, posebice zadnjih godina kada temperatura premašuje i višegodišnje prosječne iznose.

Ekstenzivan način držanja stoke Uzgoj stoke na malim seoskim gospodarstvima još uvijek je prisutan u većini naših ruralnih područja. U tim se područjima domaće životinje uzgajaju na ekstenzivan

način, često u improviziranim nastambama, a ljeti većinu vremena provode na otvorenom. Te jednostavne nastambe, štale i svinjci građeni su na neadekvatan način. Najčešće imaju vrata i povišeno položene prozore relativno malih dimenzija. Povišeni i mali prozori omogućavaju slabo strujanje zraka visoko iznad životinja tako da su one često u području ustajalog i pregrijanog zraka. Takvi uvjeti pri višim temperaturama, uz sudjelovanje raznih plinova, posebice amonijaka, dovode do poremetnji u disanju, životinje slabije uzimaju hranu, a u ekstremnim uvjetima može doći do uginuća. U uvjetima visokih temperatura potrebno je osigurati maksimalno strujanje zraka otvaranjem prozora i vrata. Kratkotrajno izlaganje propuhu neće naškoditi stoci osim konjima koji su osjetljiviji na propuh, ali će osigurati kakvu-takvu izmjenu zraka. Osim toga, važno je da životinje imaju stalno dostupnu svježu vodu koju treba stalno nadolijevati ili mijenjati. Svježa voda je u uvjetima visokih temperatura važnija od hrane jer kod velikih vrućina i uzimanje hrane


Držanje na otvorenom Životinje koje borave na otvorenom izložene su visokim temperaturama posebice ako nemaju adekvatna skloništa. Olakšavajuća okolnost kod boravka na otvorenom je stalna opskrba svježim zrakom što je koliko-toliko osigurano i pri najmanjem strujanju zraka. Za vrijeme boravka na otvorenom životinje traže zaštitu od visokih temperatura u plandištima. Plandišta su pojedinačna velika razgranata stabla ili manji šumski

Kod nas se u nekim krajevima za vrijeme ljeta, na otvorenom drže goveda, konji, ovce, koze i u manjoj mjeri svinje. Goveda, konji i svinje na otvorenom se drže u Slavoniji, Posavini i Turopolju, gdje vani borave od proljeća preko cijelog ljeta sve do prvih mrazova. Ovce se na otvorenom drže uglavnom u Dalmaciji i to gotovo cijele godine, osim u dalmatinskom zaleđu i planinskim predjelima gdje se za vrijeme zime smještaju u obore. otoci na pašnjacima koji stoci pružaju zaštitu od visokih temperatura. Na visoke ljetne temperature posebno su osjetljive krave i konji. Problem postaje još izraženiji ako je uz temperaturu i visoka relativna vlaga, što je često na pašnjacima uz rijeke ili močvare. Kod procjene utjecaja temperature i relativne vlage na životinje važno je uzeti u obzir tzv. temperaturno humidni indeks. Za goveda i konje on je oko 70. No kod temperature od 31 oC i

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

je smanjeno. Hrana koja se daje životinjama u tim uvjetima mora biti svježa, po mogućnosti zelena, svježe pokošena rano ujutro prije visokih temperatura. Kako je apetit stoke za velikih vrućina smanjen, najbolje je stoku hraniti rano ujutro ili kasnije navečer kada su niže temperature. Osim toga važno je po potrebi dodavati vitaminsko-mineralne smjese jer dodatni vitamini i minerali povećavaju otpornost prema stresu koji je često vezan uz visoke temperature. Kod dugih razdoblja s visokim temperaturama važno je da se životinje dodatno hlade tako da se škrope hladnom vodom nekoliko puta na dan. Ako postoji mogućnost, dobro je ugraditi ventilatore kako bi se umjetno potaknulo strujanje zraka.

relativne vlage od 80%, što je često uz veće nizinske vodotoke i močvare, taj indeks doseže i 84, a to je preduvjet za temperaturni stres koji narušava sposobnost termoregulacije. Važno je napomenuti da goveda i konji lakše podnose niske (čak i do -10 oC) nego više temperature pa dulje izlaganje tih životinja temperaturnom stresu može značajno poremetiti njihovo zdravstveno stanje. Da bi se izbjegao temperaturni stres, govedima i kojima treba na plandištima osigurati pojilišta, a ponekad i hranilišta. Ako na pašnjacima nema drveća, važno je sagraditi improvizirane nadstrešnice. Te jednostavne sjenice čine četiri drvena stupa ukopana u zemlju i prekrivena priručnim materijalom kao što su trska ili rogozina. Bitno je da budu adekvatne veličine, otvorene sa sve četiri strane kako bi se osiguralo stalno strujanje zraka. Visoke temperature bez padalina često „sprže“ pašnjake pa je i korištenje prirodne hrane (trave) smanjeno, što uz nestašicu vode još više pogoršava situaciju. Svinje se na otvorenom najčešće drže u šumi, što je često i tradicija u Posavini i Turopolju, gdje se hrane hranom koju nađu u prirodi, a u jesen i žirom. U takvim uvjetima za svinje se grade privremeni svinjci koji se najčešće sklepaju od dasaka i pokriju trstikom ili rogozom.

Vodotoci i bare Bez adekvatne opskrbe svježom vodom stoka često koristi i neadekvatne izvore vode kao što su otvo-

1. rujna 2012.

gospodarski list

43


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 44

reni vodotoci ili bare. Ti izvori su u ljetnim mjesecima posebno opasni jer je izmjena vode slaba, voda je ustajala, često povišene temperature, što stvara idealne uvjete za razvoj raznih probavnih poremetnji. Da bi se to izbjeglo, stoci na otvorenom treba postaviti pojilišta koja se

svakodnevno opskrbljuju svježom vodom. Nekada su se na otvorenim pašnjacima kopali bunari koji su stoci služili kao pojilišta. Danas su ti bunari, nažalost, rijetkost pa se voda stoci dovozi cisternama. Hranilišta koja su uz pojilišta obavezan zootehnički objekt na

Toplinski udar Toplinski udar nastaje uslijed povećanog stvaranja topline u tijelu i smetnji u njenom odavanju. Znači, nije riječ o lokalnom djelovanju uslijed izravnih sunčevih zraka, već o posljedicama jakog zagrijavanja cjelokupnog organizma. Tome pogoduje otežano odavanje topline u sparnom i toplom zraku, koji je prezasićen vodenom parom. Toplinski udar nastaje najčešće ljeti u prenapučenim objektima i nastambama u kojima je preslaba ventilacija, te za vrijeme prijevoza stoke transportnim sredstvima, koja nemaju riješeno pitanje ventilacije (stočni vagoni) ili pak prevoze prekomjeran broj životinja. Osim toga, toplinski udar se može opaziti tijekom sparnog vremena kod radnih konja, osobito onih koji su deblji. Životinje se zbog toplinskog udara počinju zanositi i teturati, a nakon toga obično padaju, kao da su u dubokoj anesteziji. Puls im je povišen, ali se slabo čuje, disanje je površno, a tjelesna temperatura povećana. U takvih životinja srčani tonovi su slabi i nepravilno čujni, a vidljive sluznice poprime plavkastu boju. Ako se takvim životinjama ne pomogne, smrt može nastupiti odmah ili za nekoliko sati. Životinje koje su doživjele toplinski udar treba polijevati i trljati hladnom vodom i na taj način pokušati sniziti povišenu tjelesnu temperaturu. Osim toga, životinjama treba dati vodu za piće jer pojenje pojačava lučenje znoja i uslijed njegovog isparavanja dovodi do površinskog hlađenja tijela. Također, treba što prije pozvati veterinara koji će životinjama dati pripravke za normalan rad srca i krvotoka (analeptici i kardijaci), a prema potrebi i sredstva za sprječavanje dehidracije (intravenske infuzije fiziološke otopine). Sprječavanje toplinskog stresa odnosno toplinskog udara provodi se tako da se pri temperaturama zraka iznad 30 0C i relativnoj vlazi od 80 posto životinje trebaju dodatno rashlađivati (polijevanje ležišta hladnom vodom ili rasprskavanje vode ventilatorima iznad zone boravka životinja). To prvenstveno vrijedi za goveda i svinje, jer navedene vrste životinja najteže podnose visoku temperaturu i relativnu vlagu zraka u objektu. Današnji način gradnje objekta, prvenstveno u govedarskoj proizvodnji (poluotvoreni sustav držanja) znatno poboljšava ugodu životinja od stoke koja se drži u zatvorenim objektima. Prema tome objekte s vanjskom klimom treba više preporučivati u uzgoju goveda od dosadašnjeg tradicionalnog držanja u zatvorenim objektima, jer se poboljšanom ugodom životinja pozitivno utječe i na njihove proizvodne rezultate.

gospodarski list

1. rujna 2012.

plandištima treba po potrebi opskrbljivati svježom hranom, posebice ako je zbog suše prirast prirodne hrane smanjen. Važno je da se životinjama uz lako probavljivu hranu dodaju vitamini i minerali, posebice natrij.

Alge Visoka temperatura i ustajala voda idealni su uvjeti za razvoj pojedinih slatkovodnih algi od kojih su najopasnije modrozelene alge koje su poznate pod nazivom „vodeni cvijet“. Modrozelene alge su velika skupina jednostavnih, jednostaničnih ili višestaničnih nitastih biljaka. Ime su dobile po tome što u sebi sadrže razne biljne boje kao što su klorofil i razni kromoproteini od kojih su najzastupljeniji modri fikocijanin i crveni fikoeritrin. Za razvoj vodenog cvijeta najpogodnije su plitke stajaće vode muljevita dna koje ostaju upravo nakon većih suša i visokih temperatura. Vodeni cvijet koji se razvija na takvim vodama na površini tvori pjenušavi sloj debeo i do nekoliko centimetara. Voda je u takvim barama obično gusta, zelene boje. Modrozelene alge luče vrlo jake neurotoksine koji u životinja koje su prisiljene piti vodu zagađenu tim algama uzrokuje paralizu neuromuskularnog sustava koji dovodi do iznenadnog uginuća zbog zastoja disanja. Nedostatak pitke vode prisiljava stoku da u prirodi koristi takvu vodu za piće pa su trovanja masovna, praćena velikim pomorom.

Otporne korovske biljke Dugotrajne suše često dovode do zastoja rasta trava na pašnjacima. Na sušu su mnogo otpornije korovske biljke od kojih su neke i vrlo otrovne. To se posebice odnosi na razne vrste preslica, paprat i


Ovce se u našem priobalju drže na otvorenom tijekom cijele godine. Te ovce naviknute na buru i visoku temperaturu borave u kamenim zidovima ograđenim pašnjacima ili se slobodno kreću po kamenjaru hraneći se oskudnom, često suhom travom. Kao skloništa od visoke temperature ovce koriste oskudno drveće i grmlje ili jednostavne improvizirane nadstrešnice. Opskrba slatkom pitkom vodom u tim je krajevima najveći problem. Da bi ga riješili, uzgajivači ovaca postavljaju posude za vodu uz nadstrešnice i svakodnevno dovoze svježu vodu. Uz našu obalu često se viđaju i umjetno iskopani bazeni koji se pune oborinskom vodom ili cisternama. Takva voda se često pregrije i nije baš idealna za ovce, ali u uvjetima bez kiše, kao što je slučaj zadnjih godina, nažalost, jedini je izvor kakve-takve vode. Te životinje uglavnom borave u zatvorenim prostorima zajedno s ljudima i postali su jednako osjetljivi na visoke temperature kao i većina ljudi. U vrućim ljetnim danima ljubimce treba izvoditi u šetnju ujutro i kasno navečer kada je vanjska temperatura niža i podnošljivija. Vrlo čest problem kod kućnih ljubimaca, a vezano uz visoke temperature je sunčanica i omarica. Sunčanica i omarica najčešće pogađa pasmine pasa s dugom, gustom i tamnom dlakom, te prekomjerno debele životinje.

Sunčanica i dehidracija

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

bujad. Poljska i močvarna preslica rasprostranjene su po močvarnim livadama, a zbog karakteristične građe podnose i dulja sušna razdoblja. Sadrže soli kremne kiseline, flavonske glikozide, a posebno je važna antitijaminska tvar koja inaktivira vitamin iz B skupine, tijamin. Trovanje zelenom preslicom nastupa kada su životinje u sušnim razdobljima, zbog nestašice druge hrane prisiljene uzimati ono što im je dostupno pa tako mogu pojesti i preslicu. Najčešće se otruju goveda dok ju konji izbjegavaju. Nestašica tiamina koja nastaje djelovanjem antitijaminske tvari dovodi do promjena u funkciji perifernog živčanog sustava koje se manifestiraju trzanjem mišića, teturanjem, rušenjem i grčevima muskulature. Visoke temperature praćene dugom sušom dovode do pada vode u rijekama i potocima. Zadnjih godina vodostaj gotovo svih naših rijeka je tijekom cijele godine ispod prosjeka. Visoki vodostaj, slab protok vode i visoka temperatura, uz smanjenje kisika, nepovoljno utječu na riblju populaciju. Taj problem posebno je izražen na ribogojilištima koja se opskrbljuju vodom iz slobodnih vodotoka. Slab protok vode smanjuje nivo vode u ribnjacima, temperatura vode raste iznad optimalne, što se manifestira slabom opskrbom kisikom i pojavom raznih bolesti. Primjena aeratora na ribnjacima može djelomično riješiti provjetravanje vode, ali ne može osigurati optimalne uzgojne uvjete. Visoka temperatura značajno utječe i na populaciju riba u moru. Visoka temperatura morske vode prisiljava ribu da se spušta u dublje, hladnije vode gdje miruje, što utječe i na količinu ulova. Na kraju da se osvrnemo i na čovjeku najbliže kućne ljubimce, pse i mačke.

Sunčanica se javlja kod životinja koje su duže vrijeme izložene suncu. Omarica, naziva se i toplinski udar nastaje kao posljedica izlaganja životinje visokoj temperaturi praćenoj s visokom vlagom zraka. Psi i mačke tjelesnu temperaturu reguliraju uglavnom dahtanjem, a u manjoj mjeri znojenjem preko njuške i mekuša. Kod visokih vanjskih temperatura, kada temperatura zraka dosiže tjelesnu temperaturu ti mehanizmi rashlađivanja nisu učin-

1. rujna 2012.

gospodarski list

45


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Vrućina i hranidba U vrijeme kad su Ĺživotinje viĹĄe izloĹžene toplinskom stresu poĹželjno ih je hraniti poslije zalaska sunca, jer niĹže temperature tijekom noći ipak pomaĹžu da se stoka donekle oporavi od visokih dnevnih temperatura. Osim toga, ispaĹĄu goveda treba organizirati tako da se krave puĹĄtaju na paĹĄnjak ujutro u 7 sati poslije muĹžnje i ostaju do podneva. Zatim se vraćaju u staju i do 17 sati odnosno do veÄ?ernje muĹžnje hrane kukuruznom silaĹžom po volji. Zatim se ponovno puĹĄtaju na paĹĄnjak, gdje ostaju do 22 sata. Noć provode u staji uz prihranu kukuruznom silaĹžom. Ovakav izmjeniÄ?an naÄ?in hranidbe paĹĄom i kukuruznom silaĹžom moĹže povećati proizvodnju mlijeka za 10 posto od tradicionalnog naÄ?ina ispaĹĄe, koji traje od 7 do 17 sati uz prihranu krava u staji s kukuruznom silaĹžom. IzmjeniÄ?nim naÄ?inom hranidbe, naime, postiĹže se povoljan odnos proteina i energije u obroku, te osigurava bolja sinkronizacija probave u buragu, ĹĄto je vrlo vaĹžno za optimalnu proizvodnju mlijeka. No, pri ovom naÄ?inu uzgoja treba predvidjeti veći utroĹĄak radne snage za Ä?eťći izgon i dogon krava. koviti. U tim okolnostima i najmanja fiziÄ?ka aktivnost (ĹĄetnja) moĹže dovesti do prije spomenutih poremetnji termoregulacije. Posebnu paĹžnju treba obratiti prijevozu Ĺživotinja u automobilima bez klimatizacije ili

ostavljanje Ĺživotinja u zatvorenom automobilu. Kod sunÄ?anice kao i omarice javlja se niz simptoma kao posljedica hi-

pertermije mozga i moĹždanih ovojnica. Uz hipertermiju ide i dehidracija. Hipertermija i dehidracija oÄ?ituju se smirivanjem Ĺživotinje, pojaÄ?anim dahtanjem, Ä?esta je i poviĹĄena tjelesna temperatura praćena povraćanjem. U konaÄ?nici sve to moĹže zavrĹĄiti gubitkom svijesti i uginućem. Kod pojave tih simptoma koji su posljedica izlaganja visokoj vanjskoj temperaturi Ĺživotinje treba smjestiti u hlad, dati im dosta hladne vode, a po mogućnosti rashladiti ih kupanjem u rijeci ili moru. Kako je izlaganje visokoj temperaturi praćeno i gubitkom vode (dehidracija), vaĹžno je u teĹžim stanjima potraĹžiti pomoć veterinara koji će izgubljenu vodu nadomjestiti infuzijama. Uz dovoljno svjeĹže vode, hranjenje u viĹĄe navrata s manjom koliÄ?inom lako probavljive hrane i boravkom u hladu, omogućit ćete vaĹĄim ljubimcima da lakĹĄe podnesu visoke ljetne temperature. Dr. sc. Zvonimir Kozarić

IsporuÄ?ujemo tehnologiju budućnosti.

Kompletna rjeĹĄenja za uzgoj svinja i peradi, od elektroinstalacija i klimatizacije sve do ĹĄtalske opreme.

.JHSBEJNPSKFÇFOKB SCHULZ Systemtechnik GmbH ¡ Glavno sjediĹĄte u NjemaÄ?koj: Schneiderkruger Str. 12 ¡ D-49429 Visbek ¡ Tel.: +49 (0) 4445 / 897-0 Kontakt za lokalno podruÄ?je: Ernest Goldschmidt ¡ Ĺ arengradska 9 ¡ 10000 Zagreb ¡ Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 ¡ Mobile: +385 (0)98525141 zagreb@schulz.st ¡ www.schulz.st

46

gospodarski list

1. rujna 2012.


Samo je jedan MaSSey, sve ostalo su samo traktori!

ORO INTeRNaTIONaL d.o.o. Luka 345, 10340 Vrbovec, tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137 Poslovnica Josipovac, tel: 031 / 355 - 417, fax: 031 / 355 - 409

mjene Mogućnooszta nzoavo! star

- gume: 340/85R24 420/85R34

- 3 para ventila hidraulike

- sjedalo suvozača

- zračno sjedalo vozača

- klimatizirana kabina

- DYNA 4 mjenjač - promjena smjera kretanja bez kvačila

- Perkins motor, 4.4 litre, 4 cilindra

- 92 KS

MF5430

75-107 KS

MF5400 DNA serija


NOVE TEHNOLOGIJE

Prednosti organskog uzgoja rajčica Studija provedena na sveučilištu u Barceloni pokazuje da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fenolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veći sadržaj polifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeni od konvencionalnih rajčica. Tijekom proizvodnje soka i ketchupa, razine polifenola su niže, stoga je bilo potrebno potvrditi da razlike koje su uočene u prethodnim istraživanjima imaju svoj uzrok u samim plodovima rajčice, a ne u tehnologiji njihove prerade.

Pogodnost za zdravlje Polifenoli – prirodni antioksidansi biljnog porijekla – s nutricionističkog gledišta imaju iznimnu važnost budući da sa njihova konzumacija povezuje sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih i degenerativnih bolesti kao i od pojave nekih vrsta raka. Znanstvenici koji su proveli studiju analizirali su varijetet rajčice pod imenom Daniela te utvrdili njen fenolski profil koristeći tehnologiju tekuće kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom mase. Pomoću ove metode, uspjeli su identificirati 34 različita fenolna spoja u rajčicama. Korist uzimanja polifenola u hrani je ta što oni sadržavaju širok spektar takvih molekula. To bi ujedno i bilo pogodnije za zdravlje nego konzumacija suplemenata. Rajčice također sadržavaju likopen i ostale karotenoide te vitamin C.

Istraživanja pokazuju da rajčica iz or­ gan­skog uzgoja sadrži više spojeva koji imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje, od rajčice iz konvencionalnog uzgoja

Znanstvenici su analizirali organske i konvencionalne rajčice koje su bile posušene i čuvane u identičnim uvjetima u razdoblju od 10 godina. Njihovi rezultati pokazuju da su se razine flavonoida u organskim uzorcima s vremenom povećale, dok razine tih spojeva nisu značajnije varirale kod konvencionalnih uzoraka.

Organski ili konvencionalni uzgoj?

Razlike između organskih i konvencionalnih rajčica mogu se objasniti s obzirom na gnojiva koja se koriste u oba slučaja. Organski uzgoj ne obuhvaća primjenu dušičnih gnojiva, stoga biljke reagiraju na način da aktiviraju vlastite obrambene mehanizme, povećanjem razine svih antioksidansa. Što više stresa biljke prolaze, to više polifenola proizvode. Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da konzumacija tih antioksidansa znatno pogoduje zdravlju. Znanstvenici smatraju da je potrebno provesti još nekoliko istraživanja koja bi rezultirala kliničkim dokazima da su organski proizvodi uistinu bolji za naše zdravlje od konvencionalnih.

Zdravi spojevi u rajčicama Razine flavonoida se s vremenom povećavaju u usjevima koji se uzgajaju na organski način, pokazuje dugoročna studija objavljena u časopisu „Journal of Agricultural and Food Chemistry“. Istraživanja ukazuju na to da konzumacija flavonoida iz rajčica može zaštititi organizam od raka, srčanih bolesti kao i ostalih bolesti koje se javljaju s obzirom na starost čovjeka. U novoj studiji, znanstvenici su usporedili razine ključnih flavonoida u rajčicama branima u razdoblju od 10 godina s dva polja – jednom na kojem je provođen organski uzgoj te drugom na kojem je uzgoj bio konvencionalan i uključivao je uporabu komercijalnih gnojiva. Znanstvenici su se usredotočili na rajčicu zato što je ona jedno od povrća koje se najviše konzumira.

48 gospodarski  list 1. rujna 2012.

Povećanja su odgovarala akumulaciji organske tvari u tlu na organskim parcelama i reduciranim količinama gnojiva. Značajne promjene u količini nutrijenata u rajčicama u organskom uzgoju kroz godine prethodno nisu zabilježene.

Pomoć u borbi protiv debljine Znanstvenici redovito izvještavaju o novim saznanjima kako prehrana bogata voćem i povrćem reducira rizik od pojave pretilosti. Njihova se studija fokusira na zdrave prirodne antioksidativne spojeve zvane flavonoidi i fenolnim kiselinama, a takvi se spojevi u velikoj mjeri pojavljuju u voću, povrću, orašastim plodovima te napicima na biljnoj bazi – kavi, čaju i vinu. Znanstvenici su odavno upoznati s činjenicom da flavonoidi i fenolne kiseline imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje u smislu reduciranja rizika od pojave srčanih udara, raka, pretilosti itd., međutim, nisu bili sigurni na koji točno način ti spojevi djeluju npr. na masne stanice. Proučavanjem 15 fenolnih kiselina i šest flavonoida i njihovog djelovanja na masne stanice kod laboratorijskih kultura mišjih stanica, dobiveni su rezultati koji su pokazali da su masne stanice izložene pojedinim antioksidansima imale niže razine enzima koji formira trigliceride te niže akumulirane razine triglicerida – masnoća koje u višim razinama povećavaju rizik od srčanih bolesti. Marin Burić, dipl. ing. agr.


pisali smo nekad

Zagreb, 23. srpnja 1912.

Broj 14. – Godina LXX.

Žalosni izgledi Već odavno predobro znamo, da iseljivanje ne vodi k dobru. Na tisuće najpoduzetnijih i najčilijih muških seljačkih ruku odlazi u Ameriku i ostalo inozemstvo, da tamo radom svojih žuljeva podupre našu konkurenciju, dok kod nas ima još uvijek na stotinu tisuća neobrađenih i slabo obrađenih zemljišta.

Znak gospodarskog napretka Kod nas leži trgovina i industrija, koje bi imale hiljadama naroda davati zarade, u povojima i ne mogu naprijed što s pomanjkanja radnih sila, što opet s pomanjkanja inteligencije i poduzetnosti. Poslovični nekad ženski moral nekih naših krajeva počinje padati, a mjesto starog ženskog poštenja udomljuje se sve više moderni frivolni pojam »Amerikanki«. Kraj svega toga opažamo da taj naš narod, koliko se god i djelomice vraćao iz Amerike, nije tamo mnogo naučio. Naučio se je istina bolje živjeti, pa ga želja za boljim životom neprestano i vuče natrag u »Novi svijet«. No nije tamo naučio bolje gospodariti, kako bi i ovdje mogao steći sredstava za taj bolji život, a nije ni opće kulturno napredovao. Za sve to tješio nas je jedino donekle američki novac, američki dolari, koje su iseljenici kući slali i donosili. S njima su poplatili dugove, popravili i podigli kuće i pokupovali zemljišta. Tako su počele rasti cijene zemljištima, a mi, koji znamo, da su visoke cijene zemljišta znak gospodarskoga napretka, počeli smo se kao veseliti tome tobožnjem umjetno izazvanom gospodarskom napretku. Nalazili smo u tom dizanju blagostanja, koje je došlo do izraza i u boljim nadnicama kod kuće, neku odštetu ili kao zadovoljštinu za iseljivanje najboljih naših ljudi. Tješili smo se time, da usprkos umanjenog rada kod kuće porastom cijena nadnica, zemljišta i kuća raste blagostanje i narodni imetak.

Prištednja krvavih žuljeva Nije li ovo skakanje cijena samo privremeno a blagostanje samo prividno? Kako dugo će ono potrajati? Ne će li ovo umjetno dizanje cijena zemljišta ipak prestati? Ono je nastalo uslijed toga, što je narod svoju američku prištednju ulagao u prvom redu u zemlju. Kako se uslijed pomanjkanja radnih

U broju 14 Gospodarskog lista, 23. srpnja 1912. objavljen je članak pod naslovom „Žalosni izgledi“ u kojem možemo pročitati komentar autora Radoslavova o iseljavanju Hrvata u Ameriku, koje je te godine uzelo veliki mah. sila nijesu u kulturu uzele nove površine, podigli su dakako Amerikanci svojim prištednjama vanredno cijenu zemljišta. No kako će to dugo trajati? Ne će li tim, što presahne američki novac, a osobito, kad privremeno iseljivanje prijeđe u stalno iseljivanje, te se počnu seliti u Ameriku cijele obitelji – ne će li onda iznenada propasti to tobožnje blagostanje, koje nije osnovano na većoj proizvodnji i boljem gospodarstvu. Ova je bojazan znala ne jednom obuzeti moju dušu naročito kod pomisli na neplodnije naše krajeve, a znam, da je i mnoge druge, koji misle na narodni napredak, kod te pomisli nešto stegnulo oko srca. l ova kriza naših zemljišta i zgrada, prirodna reakcija umjetno natjeranih cijena zemljišta, kao da je već u nekim siromašnijim našim krajevima nastupila. Nastupi li ta kriza, nestalo je posljednje naše utjehe, a padanjem cijena zemljišta nestat će dobrim dijelom i te američke prištednje krvavih žuljeva, plaćene često zdravljem i životom najboljih naših ljudi.

Oskudica radnih sila U jednom ovećem mjestu Gorskoga kotara, gdje obitava naš ponajradiniji, štedljivi i pošteni narod, zabijeni su s daskama prozori na 48 kuća. To znači, da su se svi ukućani iselili u Ameriku. U tom istom mjestu, gdje je isprva počela cijena zemljišta baš radi američkog iseljivanja i američkih novaca brzo rasti, izgubila su sada zemljišta gotovo svaku vrijednost, pa je nastao gotov krah cijena zemljišta i kuća, jer za njih nitko više ni ne pita. Oskudica radnih sila razlogom je visokih cijena nadnica te ujedno lošega obrađivanja zemljišta u onim krajevima, gdje se radna sila obično ne može

nadomjestiti s gospodarskim strojevima. Loše a skupo, obrađivanje zemlje, koje su od naravi slabije plodne, te oporo podneblje morali su napokon ljude dovesti k pameti. Oni napokon ipak uvidješe, da te skupe zemlje u takim prilikama ne nose rente i da se ne ispIaćuju. Kad su uslijed slabijih privrednih američkih prilika, počeli presahnjivati američki dolari, a kad su radi stalnog iseljivanja cijelih obitelji došli na prodaju cijeli posjedi morala je napokon nastupiti spomenuta kriza. Doista je užasna slika, koju bi nam mogla pružiti skora budućnost: istočni krajevi naše domovine bit će naseljeni s tuđincima, a zapadni raseljeni i osiromašeni. Zbilja je poljodjelstvo u tim zapadnim krajevima na niskim granama: gospodarsko oruđe primitivno, konjogojstva i svinjogojstva gotovo i nema, marvogojstvo i ovčarstvo slabo je razvijeno, a trgovina i industrija malo ne nikakva. Tu treba velike naširoko s velikim sredstvima zasnovane gospodarske akcije i to ne možda samo na papiru ili u konferencijama. Naročito treba osobitu pomnju posvetiti stočarstvu tih krajeva, koje je toli zaostalo. Posvetiti valja i osobitu pomnju izrabljivanju vodene snage u tim krajevima. S izgradnjom željeznice spojit će se i onako uređenje vodovoda za ličke krajeve. Izgradnja ličke željeznice pružit će za neko vrijeme nešto zaslužbe, ako se bude doista pazilo na to, da se u prvom redu zaposluje domaći živalj. Nada sve pako treba u tim krajevima povesti široku i energičnu prosvjetnu u akciju, koja će narod prosvjetno i gospodarski podići na tako visoki stupanj, da će svoje potrebe i kod kuće moći podmirivati. Razumije se, da tu ne mislim na pučke škole, jer na njihov uspjeh ne možemo čekati, već se tu treba primiti odrasle mladeži. Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Povodom 170. godišnjice izlaženja Gospodarskog lista, objavili smo arhivu svih brojeva Gospodarskog lista, počevši od prvog broja iz 1842., zaključno sa 1910. godinom, na našoj web stranici, http://www.gospodarski.hr/

1. rujna 2012. gospodarski list 49


voćarstvo

Berba i ukomljavanje šljiva

Krajem kolovoza i početkom rujna počinje berba šljiva. Šljiva se kod nas koristi za potrošnju u svježem stanju, sušenje i preradu u slatke prerađevine, no najviše se koristi za proizvodnju rakije. Od sorata za proizvodnju rakije, najvećim dijelom kod nas, preko 50%, sudjeluje sorta Bistrica (Požegača, Mađarica), te Stanley. Od novijih sorata obavljana su osjetilna ispitivanja rakija na sortama Elena, Top i Felsina, od kojih se najbolje pokazala sorta Elena.

Bistrica Bistrica je naša domaća sorta nepoznatog podrijetla i ubraja se u skupinu najboljih šljiva na svijetu. Zbog svoje kvalitete pogodna je za sve oblike prerade. Nedostatak joj je kasni dolazak u rod, sklonost alternativnoj rodnosti i velika osjetljivost na virus šarke šljive. Za berbu dozrijeva od 5. do 10. rujna što ovisi o proizvodnom području gdje se uzgaja. Samooplodna je sorta i ne treba oprašivača i dobar je oprašivač drugim sortama. Oblikuje dobro razgranatu krošnju piramidalnog oblika. Kasno cvate pa uglavnom izbjegne kasne proljetne mrazove. Srednje je osjetljiva prema niskim temperaturama tako da u hladnijim ili vrlo toplim područjima rodi slabije kvalitete.

Stanley Stanley je sorta uzgojena u SAD-u. Selekcionirana je na otpornost spram šarke pa se vjerovalo da će zamijeniti Bistricu. No to se nije dogodilo, stoga Stanley spada u tolerantne sorte šljive spram šarke. Tipična je stolna sorta s nižim sadržajem šećera, nešto slabije kvalitete od Bistrice. U prvim godinama nakon sadnje ova sorta bujno raste, brzo dospijeva u punu rodnost i ostaje umjereno bujna. Cvate srednje kasno, a sama cvatnja traje duže vrijeme. Samooplodna je, ali se ipak preporučuje da ima oprašivača. Dobri oprašivači su sorta Ruth Gerstetter, Kalifornijska Plava. Pokazalo se ipak da po kvaliteti rakije Stanley ne može nikako zamijeniti Bistricu, pa se preporučuje miješati obje sorte u određenom omjeru za postizanje optimalne arome i kvalitete rakije kod Stanleya.

Berba Kod berbe šljiva ne treba čekati da plodovi prezriju pa ih tada brati jer se tada alkoholno vrenje obavlja vrlo spo-

ro. Bistricu za preradu u rakiju treba brati kada dostigne tehnološku zrelost. To se uočava po tamnjenju mesa oko koštice. Kad se plodovi šljive počnu smežurati oko peteljke, to je znak da ih treba brati, jer je šljiva nakupila maksimalnu količinu šećera i aromatičnih tvari, lako otpušta sok i vrenje otpočinje brže. Za manje proizvođače pogodna je ručna berba šljiva trešnjom stabala šljive. Za veće proizvođače postoje posebni strojni tresači koji rade na mehaničkom ili hidrauličnom principu. Postupna i povremena trešnja stabala šljive je pogodan način berbe s obzirom na to da one sazrijevaju u etapama. Ispod stabala šljive postave se cerade ili polietilenske folije na kojima se šljive prikupljaju.

Što s plodovima koji su pali sa stabla? Jedan dio plodova šljiva često padne na tlo prije berbe. Mogu se iskoristiti plodovi pali do petnaestak dana prije berbe i to oni koji su donekle zreli i ako nisu truli. Takvi plodovi se trebaju ukomljavati u posebne posude i odvojeno peći jer daju rakiju slabije kvalitete i manju količinu rakije.

Ukomljavanje Oprane šljive i bez lišća treba ukomljavati po suhom i toplom vremenu (radi bržeg i lakšeg vrenja) samo u čiste, dobro pripremljene i zdrave drvene kace ili plastične posude do zapremnine 80%, da se u punom vrenju komina ne prelijeva. Izmuljani plodovi šljiva brže i temeljitije provriju nego cijeli plodovi, koji vriju usporeno i daju nešto manje rakije, a često i kiselije.

Skupljanje šljiva na foliju

Treba što manje upotrebljavati motku za trešenje šljiva jer se mlaćenjem grana nanosi šteta stablu i smanjuje mu se odbijanjem cvjetnih pupova rodnost za iduću godinu.

50 gospodarski list 1. rujna 2012.

Muljanje šljiva mora se obaviti bez drobljenja koštica, i zato se obavlja ručnim muljačama s razmaknutim i gumom obloženim valjcima. U suprotnom će rakija imati više cijanovodične kiseline koja daje okus i miris na košticu, a u nekim slučajevima čak neugodno gorak okus. Punjenje posuda (kaca, bačava) treba obaviti odjednom i završiti najkasnije u roku od 24 sata. Punjenje u većim vre-


voćarstvo menskim razmacima vrlo je opasno jer može izazvati ukiseljavanje (octikavost) i najbolje ukomljene šljive. Za brže, bolje i konstantnije vrenje dobro je na 100 kg ukomljene šljive dodati 20-40 g selekcioniranog kvasca kao i hranu za kvasce.

Alkoholno vrenje Alkoholnim vrenjem nastaje ugljični dioksid (CO2) koji podiže čvrste dijelove po-

su temperatura, količina šećera u plodu, zatvoreno ili otvoreno vrenje, stupanj usitnjenosti šljive, korištenje selekcioniranih kvasaca i hrane za kvasce. Burno vrenje, ovisno o navedenim uvjetima traje oko 10-14 dana. Nakon toga treba pričekati još desetak dana da završi tiho vrenje prije destilacije komine i odmah zatim je destilirati, jer se brzom destilacijom komine dobije više rakije s manje kiseline. Ukoliko se provrela komina ne može destilirati najdalje 2-3 tjedna, od završetka vrenja, potrebno ju je konzervirati, da se ne bi kvarila.

Mane rakije

Burno vrenje koma traje oko 10-14 dana

kožice, koštice i dijelove mesa uslijed čega se formira tzv. klobuk ili kapa. Pojedini proizvođači šljivovice često nisu u mogućnosti destilirati provrelu kominu šljive odmah poslije završetka vrenja, već je ostave da stoji čak i do proljeća. Po završetku vrenja, kada nestane pritisak CO2 koji se stvara, često dolazi do potapanja formiranog klobuka. Ako se vrenje odvijalo u otvorenim kacama, tada se često klobuk ukiseli i popljesnivi i takav prenosi zaraze na zdravi dio unutar kace. Da do toga ne bi došlo, poslije punjenja kace 80% njezina volumena, postavljaju se specijalna ležišta u kaci – drvena rešetka ispod razine tekućine u posudi. Rešetka pritisne čvrste dijelove koma i ne dozvoljava im da isplivaju na površinu i formiraju klobuk tako da ne dolazi do ukiseljavanja klobuka. Također je moguće kominu zaštititi čvrsto povezanim (najlonskim) pokrivačem. Sama dužina alkoholnog vrenja (fermentacije) ovisi o nekoliko čimbenika. To

Kisela rakija je bez sumnje najčešća i najveća mana rakije, koja nastaje kao posljedica nepravilnog ukomljavanja šljive i pečenja šljivovice. Kapa komine, obično jako ukiseljena, mora se potpuno odstraniti do zdravog sadržaja i baciti. U protivnom sva octena kiselina prilikom pečenja prelazi u rakiju. Višak kiseline može se donekle ublažiti dodavanjem kalcijevog karbonata, koji se prodaje u poljoapotekama. Kako gram kalcijeva karbonata veže 1,2 grama octene kiseline, obično je dovoljno dodati 20 grama karbonata na deset litara kisele rakije. Miris rakije na plijesan javlja se ako se ukomljava jako natrulo voće ili se šljiva ukomljava u pljesnivim kacama. Ovaj vrlo neugodan miris uklanja se dodavanjem od 2-5 grama aktivnog ugljena (pa do 10-15 grama) na 100 litara (ovisno o jačini mirisa pljesnivosti). Određena količina aktivnog ugljena (koji se može nabaviti u poljoapotekama) razmuti se u malo rakije i doda uz dobro miješanje, cijeloj količini. Za dva dana rakija se nekoliko puta promiješa. Kad se ugljen istaloži, rakija se pretoči. Treba napomenuti da enološki ugljen oduzima rakiji i dobar dio njene fine arome i zato s količinom ugljena ne treba pretjerivati. No, to se djelomično može popraviti i spajanjem liječene i zdrave rakije s jače izraženim mirisom.

Dileme oko klobuka Početkom vrenja dolazi do izdizanja klobuka. Ako se vrenje provodi u zatvorenim posudama ili, primjerice, u bačvama od inoksa sa zračnim poklopcem, problem je jednostavno rješiv jer nema kontakta sa zrakom, a stvoreni plin (CO2) izlazi van kroz ugrađenu vrenjaču. No, u kacama, bilo drvenim, bilo plastičnim dolazi do izdizanja klobuka, mogućeg razvoja octenih bakterija na vrhu klobuka komine i eventualnog kvarenja, odnosno ukiseljavanja koma. Također dolazi do određene ishlape stvorenog alkohola i slabije rakije. Da bi se to riješilo, nužno je klobuk držati potopljen u kaci, a samu kacu poklopiti odozgo s poklopcem ili folijom ako nije moguća druga izvedba. Rešetka može biti od inoksa ili od drva, nešto manjeg promjera od gornjeg promjera kace. Ako ne postoji ležište za rešetku, može se složiti tako da se upre komadom drveta za strop ili gredu u prostoriji gdje se obavlja vrenje. Kace treba dobro pokriti, čvrsto povezanom folijom, da bi se vrenje obavilo anaerobno (bez prisutnosti zraka). Prije toga se na vrh komine upikne plastično crijevo za odvođenje ugljičnog dioksida (koji se stvara kod vrenja) i njegov kraj zaroni u posudu s vodom, dakle, vrenjača vlastite izvedbe. Takvim anaerobnim vrenjem dobije se oko 10% više rakije.

Problemi kiselosti komine Kiselost komine se rješava tako da se utječe na pH vrijednosti komine. Treba razlikovati kiselost komine od pojma octikavosti komine. Octikavost komine se teško rješava i nastaje radi zračnih uvjeta prilikom vrenja odnosno neodgovarajućeg čuvanja komine, dok je zakiseljavanje komine proces za bolji tijek vrenja i bolju kvalitetu finalnog proizvoda, dakle, rakije. U slabo kiselim voćnim kominama postoji veća mogućnost razmnožavanja nepoželjnih mikroorganizama koji se sprječavaju dodatkom kiselina (spuštanje pH na otprilike 3,5). Od kiselina se mogu koristiti smjese kiselina (jabučna, mliječna i fosforna kiselina) ili dodavanje čiste koncentrirane sulfatne (sumporne) kiseline koja se razrijedi s vodom u omjeru 1:15. treba pripaziti na mjere opreza prilikom rada sa sulfatnom kiselinom. Nino Ivančan, dipl. ing. agr.

1. rujna 2012. gospodarski list 51


voćarstvo Jojo Prva sorta koja je bila otporna na šarku. Roditelji su joj sorte Ortenauer i Stanley. Srednje je bujna sorta koja rano cvate, a dozrijeva početkom rujna. Samooplodna je, te rađa redovito i obilno. Plod je srednje velik do velik (46 g), ovalan i tamno plave boje. Meso je čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasto-kiseli.

Hanita Srednje bujna do bujna sorta, a kod obilnog roda mogući je lom grana. Dozrijeva sredinom kolovoza (oko blagdana Velike Gospe) i sporo pa je potrebna višekratna berba. Samooplodna je te redovito obilno rađa. Boja ploda je plava (svjetlija nego Jojo). Plod je krupan i duguljast (35 do 40 g) te snažnog mirisa i izvrsnog okusa. Kožica je baršunastog izgleda, a meso zlatno-žuto i lako se odvaja od koštice. Meso ploda je vrlo mekano kada plod dozre. Otporna je na šarku. Izvrsna je desertna sorta, a pogodna je i za pečenje.

Haganta Roditelji su sorte Čačanska najbolja i Valor. Srednje bujna sorta, s položenijim kutovima grananja što olakšava formiranje i održavanje uzgojnog oblika. Dozrijeva obilno krajem kolovoza, početkom rujna. Djelomično je samooplodna, a preporučeni oprašivači su Hanita, katinka i čačanska ljepotica. Plod je krupan do vrlo krupan (67 g), izdužen i teži 50 do 80 g. Kožica je tamno plave boje, a meso čvrsto, sočno, žuto do zlatno žuto te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasti i uravnotežen.

Nove i introducirane sorte šljive

Iako se gotovo 90% proizvodnje šljive u Hrvatskoj odnosi na proizvodnju za destilate, u posljednje vrijeme šljive se sve više uzgajaju i za svježu potrošnju. Jedan od najvećih problema u proizvodnji šljive predstavlja virus šarke šljive (PPV – Plum Pox Virus). On izaziva sušenje vrhova mladica, postupno odumiranje stabla te opadanje plodova prije no što dozru.

Sorte tolerantne na šarku Danas postoje sorte koje su tolerantne na šarku, a od njih su najzastupljenije sorte iz čačanske selekcije (čačanska rana, čačanska ljepotica, čačanska najbolja…). One se osim tolerantnošću na virus šarke odlikuju i svojim okusom i aromom kojom podsjećaju na bistricu, najrašireniju i omiljenu sortu u našim krajevima. Nove sorte koje su pogodne za uzgoj u Hrvatskoj još su uvijek u introdukcijskim pokusima i ne mogu se zasad kupiti u našim rasadnicima. Te nove sorte kao što su Haganta, Hanita, Jojo, Topfirst, Topfive, Toptaste i Katinka također su otporne na virus šarke, a zbog krupnoće i kvalitete ploda zaslužuju svoje mjesto u uzgoju u Hrvatskoj, posebice zato jer su prikladnije za svježu potrošnju. Goran Fruk, dipl. ing. agr.

Topfive Umjereno bujna sorta kojoj se lagano formira uzgojni oblik. Roditelji su čačanska najbolja i Auerbacher. Cvate srednje kasno, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta koja obilno rađa. Plod je tamno plave boje kožice, izduženo okruglast. Meso je čvrsto i sočno, svijetlo žute boje te izvrsnog okusa. Pogodna je za svježu potrošnju i pečenje.

52 gospodarski list 1. rujna 2012.

Katinka Srednje bujna sorta s položenim kutovima grananja. Roditelji su sorte Ortenauer i Ruth Gerstetter. Cvate srednje rano i samooplodna je, a dozrijeva krajem srpnja. Obilno i redovito rađa. Plodovi su srednje veličine te tamno ljubičaste do plave boje kožice. Meso je čvrsto, bijelo-žućkasto, ugodnog okusa te se dobro odvaja od koštice. Dobro podnosi transport, a može i dugo trajati. Pogodna je za svježu potrošnju, kolače.

Topking Sorta je tolerantna na šarku šljive. Roditelji su sorte čačanska najbolja i Italian Prune. Srednje bujna sorta koja srednje kasno cvate, a dozrijeva krajem kolovoza. Samooplodna je, te rađa redovito i obilno. Plod je srednje veličine (38 g), duguljast, tamnoplave boje s maškom na površini. Meso ploda je svijetlo žute boje, čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je izvrstan, a pogodna je za svježu potrošnju i pečenje. Dugo dozrijeva te se dobro se čuva.

Topfirst Sorta otporna na virus šarke šljive. Roditelji su čačanska najbolja i Ruth G e r s t e t t e r. Srednje je bujna sorta koja srednje rano cvate, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta, ali se preporučuje oprašivač. Rađa redovito i obilno. Plod je krupan (45 g), ljubičaste do plave boje, s prisutnim maškom na površini ploda. Meso je žute do crvene boje i sočno te se lako odvaja od koštice. Dobrog je okusa, te je pogodna za svježu potrošnju i pečenje. Prema nekim autorima najbolja stolna sorta šljive u tom vremenu dozrijevanja. Bere se oko 15 dana.


već od 27kn

(PDV uključen u cijenu)

DUŽINA SVIH STUPOVA PREMA ŽELJI KUPCA


u vinogradu

Utjecaj djelomičnog odlistavanja na kakvoću grožđa Djelomična defolijacija je zahvat zelenog reza koji se primjenjuje od samih početaka vinogradarske proizvodnje. Isprva se taj zahvat odnosio uglavnom na stolne sorte, kojima je potrebna bolja obojenost bobica, a time i ljepši izgled grozda kao glavni uvjet boljeg plasmana grožđa na tržištu, no s vremenom se pokazao vrlo učinkovitim i kod vinskih kultivara. To je zahvat kojim se, skidajući 3-4 bazalna lista s mladice, ujedno i najstarijeg lišća s najslabijom fotosintetskom aktivnošću na trsu, zoni grožđa nastoji dati više sunčeve svjetlosti, pa grožđe uslijed viših temperatura i jače insolacije bolje dozrijeva i bolja je obojenost bobica. Osim toga, prostor oko grozdova je prozračniji i manja je mogućnost od zaraze sivom plijesni. Brojna istraživanja ukazuju i na pojačani intenzitet fotosinteze preostalih listova na trsu nakon provedene defolijacije, što pozitivno utječe na ukupnu bilancu ishrane trsa, kao i na bolje dozrijevanje i kakvoću grožđa.

Naprotiv, u južnim i vrlo toplim predjelima defolijacija može izazvati suprotan efekt, posebno na uzgojnim oblicima s nižim stablom kad je grožđe bliže zemlji. Otkrivanjem grozdova, ono se naglo izlaže suncu, te bobice mogu dobiti ožegotine. Zbog toga u južnim predjelima i ekstremno toplim godinama, kakve su u posljednje vrijeme sve češće, u provođenju djelomične defolijacije valja biti vrlo oprezan. U svim uvjetima poželjno je ukloniti lišće iz unutrašnjosti trsa i ono koje se nalazi sa sjeverne strane, dok je potpuno uklanjanje lišća iz zone grožđa uputno samo u hladnijim klimatima i/ili hladnijim i kišovitijim godinama.

Prednosti i koristi defolijacije Osobito korisnom defolijacija se pokazala u sjevernijim krajevima u kojima je manje sunčanih sati i topline, a veća je vlažnost. Također je iznimno potrebna u godinama kada je u fazi dozrijevanja grožđa mnogo oblačnih i kišnih dana.

Siva plijesan (Botrytis cinerea) na grožđu

Defoliran (lijevo) i nedefoliran (desno) trs

Jedan od najočitijih korisnih učinaka defolijacije je smanjenje zaraze gljivičnim bolestima, poglavito sivom plijesni (Botrytis cinerea). Naime, kako se zbog uklanjanja dijela lišća povećava temperatura i prozračnost, a smanjuje vlaga u unutrašnjosti trsa, uvjeti za razvoj bolesti su mnogo nepovoljniji nego kod nedefoliranih trsova. Također je dokazano da defolijacija u praksi olakšava kontrolu napada nekih štetnika, ali i pepelnice,

Rana defolijacija U posljednjih nekoliko godina mnogo pažnje posvetilo se praćenju utjecaja rane defolijacije na prinos i kakvoću grožđa. Rana defolijacija podrazumijeva uklanjanje lišća iz zone grožđa već u fazi cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, te u fazi zametanja bobica. Nedvojbeno je dokazano da defolijacija u vrijeme cvatnje može uzrokovati drastično opadanje cvjetova i reducirati oplodnju, što dovodi do smanjenja rodnosti, manje težine bobice i samog grozda, manjeg broja bobica po grozdu, te manje zbijenosti grozda. Međutim, smanjenje prinosa po trsu dovodi do povećanja šećera i smanjenja ukupne kiselosti, posebice jabučne kiseline, koja je s organoleptičkog stajališta vrlo nepoželjna u vinu. Istovremeno, manja bobica dovodi do povećanog postotka kožice u odnosu na meso, što uzrokuje povećanje sadržaja tvari boje i arome u grožđu dobivenog s rano defoliranih trsova. Zbog svega navedenog, rana defolijacija, a posebno ako se provodi strojno, ima potencijal postati najjeftinija ampelotehnička mjera u svrhu kontrole prinosa i poboljšanja kemijskog sastava grožđa. ljetne truleži i drugih gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Zbog toga se ona, posebno kod bujnih kultivara, preporučuje kao neophodan zahvat za održavanje primjerenog zdravstvenog stanja grožđa.

Veći sadržaj šećera u grožđu Osim povoljnog utjecaja na zaštitu od sive plijesni i drugih bolesti, pozna(nastavak na str. 56)

1. rujna 2012. gospodarski list 55


u vinogradu (nastavak sa str. 55)

cati i na povišenje sadržaja šećera. S obzirom na to da je za sintezu polifenola (tvari boje) u bobici dovoljna količina svjetlosti od presudne važnosti, nakon provođenja defolijacije njihov se sadržaj redovito povećava. Osim toga, dokazano je i da defolijacija izrazito povoljno utječe na sintezu tvari arome u grožđu, poglavito na sadržaj terpenskih spojeva, odgovornih za specifičnu aromu većine mirisnih kultivara.

Kad treba obaviti defolijaciju Defolirani trsovi Graševine

to je da djelomična defolijacija u velikoj mjeri utječe i na kemijski sastav grožđa, poglavito na količinu i sastav organskih kiselina. Intenzivna defolijacija dokazano smanjuje vrijednost pH mošta, te sadržaj organskih kiselina (osobito jabučne) u moštu. Zapravo se pozitivan utjecaj djelomične defolijacije u najvećoj mjeri ogleda u značajnom smanjenju sadržaja jabučne kiseline, koja je s organoleptičkog stajališta izrazito nepoželjna u vinu. Također može utje-

Vrlo je važno pravilno odrediti rokove i intenzitet defolijacije, odnosno količinu lišća koja se smije skinuti, a da ne djelujemo negativno na kondiciju i rodnost trsa. Šara grožđa ili razdoblje neposredno prije šare smatra se najpovoljnijim trenutkom za provođenje defolijacije, i to sve do jedne trećine lisne površine trsa. Ranije ili intenzivnije uklanjanje lišća može imati negativne učinke na prirod i njegovu kakvoću. Mirela Osrečak, dipl. ing. agr. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu

Doručak za berače Domaći žganci sa špekom i čvarcima (za deset osoba)

Grožđe je nenadmašan prirodni izvor antioksidanata i pri samom je vrhu popisa hrane koja pomaže u prevenciji mnogih bolesti. Od davnina se sok od grožđa koristi kao iznimni čistač jetre, a također pomaže izbacivanju urina iz tijela. Izvanredno je poticajan sok kojim se na najprikladniji način pretače sunčeva energija u organizam. Sadrži do 14% glukoze i 15% fruktoze, 1-1,2% jabučne i jantarne kiseline kako bi ispunio važne funkcije ciklusa limunske kiseline u stanicama. U soku nalazimo 0,15 – 0,3% minerala; 0,4 – 1,2% organskih kiselina; 17 – 25% šećera te 75 – 85% vode. U proizvodnji soka od grožđa, kao i u proizvodnji ostalih proizvoda od grožđa, na prvo mjesto se stavlja kakvoća sirovi-

1 kg kukuruzne krupice, 2 dag domaće svinjske masti, 2-3 dag soli, 1,5 l vode ili kokošje juhe, 10 dag svježeg kravljeg sira, 1 vezica vlasca, 1 dag mljevene slatke crvene paprike PRIPREMA: Mast otopiti u slanoj vodi ili juhi. Kada zakuha, umiješati krupicu i smanjiti vatru. Kuhati uz miješanje 20-ak minuta. Skinuti s vatre i umiješati sir, nakosani vlasac i papriku. Ostaviti poklopljeno 3-4 minute prije posluživanja.

Prilog žlica domaće svinjske masti, 20 dag domaćih čvaraka, 35 dag slanine, 15 dag ljubičastog luka PRIPREMA: Na ugrijanoj masti pržiti kolutove luka tek toliko da izgube ljutinu i karakterističan miris s obzirom na to da je u pitanju doručak. Dodati narezanu slaninu, a zatim i čvarke. Pržiti kratko vrijeme uz miješanje te preliti po žgancima.

56 gospodarski list 1. rujna 2012.

Od hibridne vrste grožđa Isabella može se pripraviti sok s posebnom aromom


u vinskom podrumu

Spremanje soka od grožđa u kućanstvu Sorta isabella Isabella spada u direktno rodne hibride. Ne iziskuje veliku pažnju, jer je otporna na sve bolesti vinove loze. Grožđe je specifičnog okusa i mirisa, koji mnogi vole. Ima izrazito debelu i gorku ovojnicu pa kad se jede daje gorkast okus. Inače, meso je slatko i tvrdo. Poznata je i po imenima izabela, isabela blau, captraube, raisin du cap. Vino proizvedeno od “izabele” ne možemo svrstati u kvalitetna vina i ne smije se stavljati u promet jer se ubraja u zabranjene sorte koje nisu navedene kao preporučene. Kod nas se još uvijek koristi, mada sve manje, i to najčešće miješanjem s drugim sortama, jer ljudi koji je proizvode za vlastite potrebe vole njezin miris. Grožđe izabele možete se koristiti za konzumaciju i za preradu u sok. ne. Za razliku od voća namijenjenog za potrošnju u svježem stanju, tj. u stadiju zrelosti za potrošnju, voće namijenjeno preradi može donekle odstupati u kakvoći (u stupnju zrelosti, krupnoći, obliku...).

Prerada grožđa u sok Prerada grožđa u mošt, vino odnosno sok, počinje od same berbe i presudna je za zdravstveno stanje i ostala svojstva završnog proizvoda. Naime, bolesti i mane soka vuku svoje uzroke od početka prerade grožđa i uglavnom su posljedica nepravilnosti i grešaka učinjenih u početku, a odnose se na nekvalitetno grožđe, neadekvatno mjesto prerade (nečist podrum, klijet, drvarnica, garaža i sl.), nečistoću posuđa, nepravilno vrenje itd. Da bismo osigurali osnovne uvjete za dobivanje dobrog i zdravog soka, treba pripremiti: • tehnološki zrelo i zdravo grožđe • odgovarajuću prostoriju • čisto posuđe i pribor. Plodove moramo prati čistom, protočnom i hladnom vodom, a odstranjujemo sve propale i oštećene plodove koji bi poremetili preradu i svojstva konačnog proizvoda. Plodovi se usitnjavaju u masulj

(izmuljano svježe grožđe, s ili bez peteljke) ili pulpu. Ako su plodovi manje zdravi, masulju nakon usitnjavanja dodajemo 30 - 40 g kalijevog-metabisulfita (vinobran) na 100 g masulja.

Tiještenje Tiještenje dolazi nakon muljanja. Čovjek je, otkad je počeo prerađivati grožđe, koristio različite načine istiskivanja soka i različite uređaje. Danas se uglavnom koriste preše koje su u odnosu na nekadašnje mnogo manje, ručne ili strojne (hidraulične). Kod tiještenja je bitno da se pritisak na masulj u košu tijeska postiže polagano, s prekidima, jer pri naglom prešanju brzo se sabija komina pa je otežano otjecanje mošta. Kad se komina više ne može sabiti, prešanje se prekida, komina se vadi iz koša, prorahljuje i opet preša.

Bistrenje i taloženje Za bistrenje se služimo enzimima (npr. Lallzym HC, Rapidase X press – prodaje se u poljoapotekama) koji u soku razgrade koloidno otopljene pektinske tvari u prave topljive spojeve. Razgradnju pektina prati naglo smanjenje viskoziteta i istovremeni nestanak sluzavosti soka. Količina enzimatskog preparata ovisi pektolitičkoj snazi, temperaturi soka i prirodnom sadržaju tvari, koje stabiliziraju pektinske tvari. Na svakih 100 l soka dodaje se 20 g kalijeva metabisulfita (K2S2O5) – “vinobran” ili 1-1,5 dl 5%-tne sumporaste kiseline (H2SO3) – “sumpovina”. Po mogućnosti dodati 5 g C vitamina u prahu (aksorbinska kiselina). Da bismo sok što bolje i brže istaložili i izbistrili potrebno je koristiti led. Led pospješuje taloženje i bistrenje mošta. Led se može pripremiti tako da se plastične boce od mineralne vode ili kupovnih pića napune vodom i stave u zamrzivač da se voda zaledi. Ako uspijete sniziti temperaturu mošta na 5 °C, mošt će se istaložiti za otprilike 4-6 sati. Nakon što se mošt istaložio i izbistrio, bistri dio mošta otočimo, a talog bacimo. Taloženje mošta treba obaviti u plastičnim kacama ili inox bačvama.

Konzerviranje Sokovi se u proizvodnji mogu konzervirati fizikalnim postupcima, tj. bez konzervansa ili uz dodatak konzervansa. Može im se dodavati ugljikov-dioksid (gazirani voćni sokovi), a dopuštena je i korekcija okusa šećerom, ali samo u točno propisanim količinama u odnosu prema suhoj tvari originalne voćne mase. Konzerviranje soka tj. sprječavanje vrenja (fermentacije) uz primjenu kalijevog sorbata obavlja se dodavanjem konzervansa u količini 40-50 g na 100 litara soka ili natrijevog benzoata (100-150 g na 100 litara soka), dok se pasterizacija obavlja nakon pretakanja bistrog soka u čiste sterilizirane boce, tako da u boci bude prazan prostor 3-5 cm. Boce s grožđanim sokom se zatvore plutenim čepom i osiguraju žicom (kao kod pjenušca) kako ne bi došlo do izbacivanja plutenog čepa. U jednoj boci (kontrolnoj) treba držati vodu i u njoj termometar, a kad se u kontrolnoj boci s vodom postigne temperatura 70 °C, treba održavati istu temperaturu oko 15-25 minuta. Nakon toga na bocama sa sokom (moštom) skine se žica s plutenih čepova, a grlo boce parafinira uranjanjem u otopljeni parafin na 70 °C. Boce sa sokom treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu. Konzerviranje pasterizacijom a) veća posuda (lonac) b) boce sa sokom od grožđa c) kontrolna boca s termometrom d) voda e) rešetka

Veću količinu soka nije preporučljivo čuvati duže vremena u većim posudama (npr. inox bačvama), jer je teže održati sterilne uvjete i spriječiti kvarenje, nego čuvanjem u staklenim bocama. Ako se sokovi proizvode za prodaju, u promet se mogu stavljati samo u originalnom pakiranju (bocama, bočicama, tetrapaku i drugim tipovima pakovina te u povratnoj i nepovratnoj ambalaži), propisno deklarirani i opremljeni na uobičajeni način. Nataša Miljan, dipl. ing. agr.

1. rujna 2012. gospodarski list 57


u vinogradu

Berba grožđa iz mog djetinjstva Lijepi predjesenski dani odveli su me poput lahora u mir mog djetinjstva. U njemu je sve bogatstvo: mirisa, okusa, boja i spokoja. Moj križevački kraj i Ferežane zagrljen rumenilom sunca i zelenilom šuma odveo me u kolima djetinjstva u moj rujanski vinograd na bregu Hum. Na njegovim padinama su živjeli i stalni stanovnici kao posljednji mohikanci koji su u selo preko šume silazili tek po cukor, sol i ulje koje nisu imali doma. Miris grožđa vraća me u stari vinograd posađen šarenilom naših starih sorata: Ranine, Plemenke, Izabele, Muškata, Kraljevine, Volovsko grožđe... Mogla bih sa sigurnošću reći da je svaki vinograd imao barem 10-ak starih sorti grožđa.

su se stavljale bačve s vinom na tiho vrenje i sazrijevanje. Cijela je klet bila ovjenčana brajdom i ružama kao kruna isusova. Posao berbe je valjalo obaviti isti dan prije mraka i hladnoće koja je nastupala već oko 16h, kada su već vrhovi prstiju dobrano zebli. Kako odoljeti

Priprema bačve Ondašnje blago sunce napunilo je grožđe blagoslovom „nektara“. Bilo je to vrijeme kada nije bila berba svaki dan po supermarketima već se hranilo diktatom prirode kako je što dolazilo na red. Jake magle i rosa bili su uvertira u slavlje grožđa i vina. Nekoliko tjedana prije berbe vadile su se bačve koje su se namakale da se zapuhnu duge i poprave obruči na njima. Poslije tjedan dana temeljito su se prale toplom vodom i to najmanje tri puta nakon svakog ispiranja. Prethodno su se u bačve stavljali lanci pa su se onda koturale polagano po cijelom dvorištu. U rano jutro, prije polaska, u stara seoska kola sa stranicama stavile bi se bačve i hrana. Hladna jutra oko Miholja, deke preko nogu, čizme na nogama, sunce se jedva probija kroz naslage oblaka koji sipaju blagoslov svakom seljaku na kraju sezone radova u vinogradu. Penjući se kolima koja vuče par kravica hraniteljica; naše Pisave, Cifre, Rože...

Stara klet Sunce se lagano probija i već izranjaju oblici kleti. Stara klet u sebi krije stare vinogradarske i vinarske alate: putu, škare, veliku vinsku prešu, lakomicu, dreckalicu... Klet je bila drvena bajtica s gankom i prostorijom za blagovanje te malim iskopanim podrumom u zemlji u koji

svom tom grožđanom raju od tolikih grozdova, vesele vike susjeda, njihove djece i klopoteca koji se vrti na blagom jesenskom vjetru. Ranina i volovsko grožđe su bile najslasnije, ali svaki lijepi grozd se stavljao u košaru kao najveći ukras beračkog slavlja. Ranina je dolazila u zriobu već krajem srpnja nagovješćujući radost raznih jesenskih berbi. Prije berbe otac i mati su me ozbiljno upozorili da ni jedna boba ne smije pasti i po kvaru projti. Ipak je berba jednom u godini i oko svake bobe se valjalo pomučiti.

Gospodar vinograd Od kraja zime pa do jeseni gospodar vinograd tražio je da mu se služi i ugađa. Tu je radila mnoga kosa i motika, sjekira za izradu i šiljenje kolaca, rasoje za gnojidbu, špaga za vezanje, galica i sumpor za prskanje, čišćenje bočnih grana i vrhova. Sve se to trebalo napraviti da bi se dobilo što više kvalitetnijeg grožđa

58 gospodarski list 1. rujna 2012.

i vina. Krenule su pute po redovima vinograda praćene mnogim osama koje su se lijepile na slatki sok. U kleti se grožđe dreckalo dreckalicom. To je drveno oruđe kojim se grožđe gnječilo u kaci, a bilo je u obliku ipsilona. Pripremljeni trop se ostavljao da vrije 3-7 dana. Duže kod crnih vina da se dobije željena boja. Nakon toga je slijedilo prešanje. Preša je bila velika i imala je na sebi kamen, vijak, ručku za stezanje i „košaru“ u koju se stavljao trop. Prije prešanja se otočila „juha“ koja je jamčila bolje vino. Preša se stezala polagano da se ne istisne previše gorčine iz peteljke. To je bio cjelodnevni posao koji se obavljao s puno radosti jer je to bio vrhunac sezone vinogradarenja. Napokon se vino slijevalo u oprane bačve gdje je nastavilo burno vrenje. Praćenje vrenja je bilo najzanimljivije preko lakomice koja je veselo „groktala“ izbacujući velike mjehure zraka u vodu. Kad bi ona postala tiša i vrenje je prelazilo prema tihoj fazi i bližio se najdraži vinarski svetac Martin. Odahnimo od rada i pojedimo slasni berački ručak. Iz velikih pletenih košara koje su se kod kuće izrađivale od vrbovog šiblja mama je vadila suhi sir, kruh, pečenog piceka, domaći špek od svinja „pikaća“ koje su bile bijele s crnim otocima na sebi. Jelo je bilo po domaći, bez tanjura, s domaćim kruhom u rukama i s redom špeka ili piceka. Jelo se je na panjićima posječenog obližnjeg drveća točno u podne, kako je i red, a prije se kod velikog križa na vrhu Huma dragom bogeku zafalilo. Nije u vinogradu bilo samo grožđa već i breskvi kalanki. One su bile crvenog ili žutog mesa. Kalanke su bile vrlo otporne i dale su se prstima prekalati ili prepoloviti. Miris i okus mladog mošta zatvara svjetlost fenjera na kolima koja se probijaju kroz šumu uz mjesečinu i huk sove. Blagi umor uz zadovoljstvo je sve preplavio i odvodi ih u zasluženi san. Katarina Kurpez Maričević


o vinu uz vino

Ružica Vinodola 2012.

IZ PROŠLOSTI HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Za titulu “Ružica Vinodola” deveti put, od 16. do 18. kolovoza natjecalo se dvanaest kandidatkinja s područja Primorsko-goranske županije kako bi u natjecanju bili zastupljeni gradovi, općine i mjesta s područja negdašnje – stare Vinodolske Knežije.

Titulu devete Ružice ponijela je Marta Petrović iz Donjeg Zagona, prva pratilja je Lidija Baričević, također iz D. Zagona, a druga pratilja je Manuela Vidović iz Novog Vinodolskog. Najsimpatičnija Ružica je Anđelka Dražić iz Bribira, a natjecateljice su izabrale svoju najsimpa Ružicu Ivanu Stilin iz Selaca. Sve natjecateljice primile su prigodne darove, a Ružica 2012., Marta Petrović, i sedmodnevno nagradno krstarenje Jadranom. Prvo predstavljanje Ružica bilo je u Bribiru, jednom od devet Frankopanskih gradova. Tu su djevojke svoju vještinu i umijeće u vinogradarskim i vinarskim poslovima, te poslovima u obiteljskom gospodarstvu pokazale kroz tri večeri u Novom Vinodolskom. Prva večer je održana u sklopu programa “Noć vina u Pavlomiru”, gdje su ponuđena vrhunska vina Žlahtine, Chardonnaya, Cabernet Sauvignona i posebno ružičasto vino “Ružica Vino-

dola”, sva iz podruma Pavlomir – Novi Vinodolski. Te večeri kandidatkinje za “Ružicu Vinodola” brale su grožđe, zatim ga na pozornici pred mnogobrojnom publikom, preradile u mošt. Najatraktivniji dio te prerade je gnječenje (mašćenje) grožđa nogama, kao što su radile njihove bake i prabake. Sve su pratili suci uz vrednovanje u bodovima. “Ružica Vinodola” naših dana, pokrenuta je 2004. godine, a rekonstruirana na temelju drevnih običaja koji sežu u vremena Frankopana. Posljednji se put, kažu zapisi, Ružica birala 1880. godine – bila je to Anka Piškulić iz roda Vujica, i to na trgadbi (berbi) u vinogradima obitelji Ivana Mažuranića. Obnavljanje ove tradicije, pokazalo je veliko zanimanje kod Vinodolaca i njihovih gostiju. U Pavlomiru i na Precrikvi u Novom Vinodolskom gdje su se odvijala finalna natjecanja, Ružica 2012. proglašena je na Frankopanskom trgu. M. Zoričić, dipl. ing.

Šubićev vinograd Crvenica Kad je velikaš i znameniti hrvatski ban Pavao Šubić odabrao sv. Ivana Krstitelja za svoga i patrona svoga roda, obilježio je taj događaj odlukom da mu sagradi crkvu i preda je redu franjevaca malobraćana. Prema njegovoj darovnici od 7. travnja 1299. crkva je sagrađena nasuprot Skradinu, u blizini samostana Klarisa. Na čelu ovog samostana, posvećenog sv. Elizabeti, bila je na čelu banova sestra Stanislava, pa je i to bio jedan od razloga izbora mjesta za crkvu sv. Ivana Krsitelja. Ban Pavao je po običaju obdario crkvu stalnim godišnjim novčanim prilogom i mnogim materijalnim dobrima, među kojima su se nalazila i dva vinograda. Ono što je posebno zanimljivo jest da se jedan od njih zvao Crvenica (Ceruenica, Cervenicha), što je jedno od prvih sačuvanih posebnih imena nekog vinogradara u nas uopće i prvi spomen narodnog naziva za tip tla, međunarodno poznatog kao terra rosa. Vinograd Crvenica od starine je pripadao Šubićima. Nalazio se u većem kompleksu njihovih vinograda. Sjeverno od njega nalazio se onaj drugi, i to obnovljeni, Šubićev vinograd, što ga također poklanja crkvi sv. Ivana Krstitelja. Istočno pak od ovog vinograda bio je još jedan vinograd, koji je i dalje ostao u banovom vlasništvu. Međe poklonjenih vinograda podrobno su opisane i ne bi bilo problema da se ustanovi njihova pobliža lokacija da do danas nije nestala većina naziva okolnih sela (Slamnić, Biljani, Kulišić i dr.). Ipak, kako je vinograd Crvenica na jugu dopirao do puta koji se spušta od Dubravica, a taj se put, kao i današnja cesta, mogao spuštati jedino prema Skradinu, mora se zaključiti da su se Šubićevi vinogradi nalazili na južnom dijelu terasastog istočnog oboda Skradinskog polja. Nije poznato koliko su vrijedili darovani vinogradi, a još manje kolika im je bila površina. Svakako su bili manji od susjednog zemljišta, koje je ban skradinskom građaninu Vladislavu platio 100 maraka, a koje je bilo široko 63 štakice hrvatske mjere. Ne bi pomoglo čak ni kad bismo znali koliko je bila dugačka ta štakica. (S. Lj.)

1. rujna 2012. gospodarski list 59


ljekovito bilje

Pšenica – malo zrno, veliko bogatstvo Pšenica je jedna od najvažnijih i najčešće korištenih žitarica na svijetu koja u obliku kruha i tjestenine prehranjuje više ljudi od bilo koje druge žitarice. Zrno pšenice bogat je izvor vitamina, minerala, vlakana, antioksidansa i drugih fitokemikalija koje čuvaju zdravlje i vitalnost organizma. Pšenica (Triticum vulgare L.) je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Smatra se da se uzgaja više od 10 000 godina, a s obzirom na tako dugu povijest uzgoja podatci o njenom porijeklu su nesigurni, iako većina stručnjaka smatra da je to jugozapadna Azija. Iz posijanog zrna izrastu 1 do 1,5 m visoke vlati na čijem se vrhu nalazi klas koji je kod nekih sorti s osjem (brkulja), a kod drugih bez osja (šišulja). Klas može biti rastresit ili zbijen, a sastoji se od klasića u kojima se nalaze dvije pleve i cvjetovi. Postoji više od 1000 sorti pšenice koje se razlikuju po vremenu sadnje, boji i tvrdoći zrna. S obzirom na vrijeme sadnje razlikujemo ozimu (jesensku) i jaru (proljetnu) pšenicu. Jara se uzgaja u surovijim klimatskim uvjetima. Najtvrđa pšenica je durum, koja

se koristi za proizvodnju tjestenine, dok se manje tvrde sorte koriste za dobivanje krušnog i višenamjenskog brašna. Glavni dijelovi pšeničnog zrna su omotač ili ljuska zrna (mekinje), unutarnji dio zrna (endosperm) i klica. U ljusci zrna nalazi se najveći dio minerala, biljna vlakna i dio vitamina (vitamini B skupine). Unutarnji dio sadrži najviše bjelančevina i ugljikohidrata, a oko 90% ugljikohidrata otpada na škrob. Škrob je netopiv u hladnoj vodi, dok u toploj i vrućoj vodi nabubri i stvara ljepljivu kašu. U obliku sluzi, pšenični škrob se koristi kao hrana kod proljeva, kao topli oblog ili za klistiranje. Poput brašna fini pšenični škrob (Amylum Tritici) koristi se za posipanje na koži kod vlažnih lišajeva i osipa.

Prehrambena vrijednost Biološki posebno vrijedan dio zrna je klica, poznata kao izvor života. U njoj je uskladišten šećer, masti i najveći dio vitamina, osobito E vitamin, i brojni fitonutrijenti. Najveću prehrambenu vrijednost ima cjelovito zrno pšenice i crno brašno jer kod njega nisu, kao kod bijelog brašna, uklonjeni ljuska i klica zrna, a time

i brojni visokovrijedni sastojci brašna. Stručnjaci neprestano upozoravaju da su rafinirane žitarice i hrana proizvedena od njih (bijelo brašno, kruh, tjestenina) povezani s brojnim tegobama suvremenog čovjeka. 100 g cjelovitog zrna pšenice ima energetsku vrijednost 339 kcal (1418 KJ). Sadrži 13,2% vode, 71% ugljikohidrata, 12,5 % proteina, 2,5% masti, 1,8 % minerala. Od minerala zastupljeni su natrij (8 mg), kalij (344 mg), kalcij (44 mg), fosfor (502 mg), magnezij (148 mg), željezo (3,5 mg), bakar (0,6 mg), cink (4,2 mg), jod (0,6 mcg), fluor 90 mcg), krom (3 mcg), selen (9 mcg) itd. Pšenica je dobar izvor vitamina E (1,4 mg), ima nešto provitamina A (20 mcg) i gotovo sve vitamine B skupine: B1 (1,4 mg), B2 (0,5 mg), B5 (1,2 mg), B6 (0,6 mg), B12 (0,4 mg), nikotinske kiseline (6,7 mg), folne kiseline (49 mcg), biotina (6 mcg).

60 gospodarski list 1. rujna 2012.

Cjelovita pšenica kao hrana preporučuje se kod prekomjerne tjelesne težine, zatvora i hemoroida. Pomaže pri smanjenju šećera u krvi, povišenih masnoća u krvi i previsokog krvnog tlaka. Povoljno djeluje na elastičnost krvnih žila, usporava aterosklerozu te štiti od bolesti srca i krvnih žila. Fenoli, selen i E vitamin djeluju kao važni antioksidansi koji štite organizam od negativnog djelovanja slobodnih radikala. Netopiva vlakna poboljšavaju prolaz hrane kroz probavni kanal, smanjuju izlučivanje žučnih kiselina (koje pridonose stvaranju žučnih kamenaca) i snižavaju trigliceride u krvi.

Pšenica u kuhinji U narodnoj medicini čaj od pšenice pije se kod prehlade, gripe, reumatskih tegoba te za čišćenje i jačanje organizma. Poznata je i „terapija pšeničnom kašom“ koja se temelji na spoznaji da se na stijenkama želuca i crijeva neprestano talože štetne tvari koje s vremenom dovode do oboljenja probavnih organa. Kroz nekoliko dana jede se samo pšenična sluz (oko 4 tanjura) dobivena kuhanjem 0,5 - 1 kg pšenice kroz 3-4 sata, uz nadomještanje iskuhane vode. Topli oblozi od cjelovitog brašna kuhanog s vodom i medom dovode do sazrijevanja upaljenih čireva na koži.

Pšenica se sve češće koristi i u svakodnevnoj prehrani. Od nje se pripremaju juhe, variva, prilozi (s gljivama, špinatom


ljekovito bilje

Pšenične klice i ulje Industrijski se iz zrna pšenice prilikom prerade izdvajaju klice u neproklijanom obliku i prodaju pod komercijalnim nazivom klice. Klice žitarica i grahorica ubrajaju se u najbogatiju hranu za stanice ljudskog organizma. Pšenične klice su hrskave i imaju ugodan okus, sličan orahu. Sadrže značajne količine E vitamina, vitamina B grupe, selena, cinka itd. Istraživanjima je ustanovljeno da konzumiranje 20-30 g sirovih pšeničnih klica na dan može značajno sniziti kolesterol i trigliceride u krvi. Mogu se dodati u jogurt, variva, nadjev za palačinke itd. Iz klica se tiještenjem dobiva vrlo vrijedno i hranjivo biljno ulje boitd.), salate (kuhana pšenica uz dodatak luka, kopra, grillanog povrća, tofua i sl.), pa čak i slastice. Poznati talijanski uskrsni kolač pastiera napoletana je pita s nadjevom od pšenice, ricotta sira, žumanjaka i arome naranče i cimeta. Pšenicu kao hranu trebaju izbjegavati osobe koje teško podnose gluten ili boluju od celijakije.

Juha od pšenice Sastojci: 300 g pšenice, 1 glavica luka, 1 češanj bijelog luka, 3 mrkvice, 2 pastrnjaka ili peršina, sol, malo maslinovog ulja, povrtni temeljac (ili mesni temeljac ili voda), nasjeckani list peršina. Priprema: pšenicu močiti u vodi 24 sata uz mijenjanje vode nekoliko puta. Sitno nasjeckani luk lagano propirjati na malo maslinovog ulja, dodati češnjak i na kolutiće narezanu mrkvu i pastrnak. Kratko sve propirjati, dodati pšenicu, posoliti i sve zaliti temeljcem. Kuhati na laganoj vatri dok povrće i pšenica ne omekšaju, a zatim sve izmiksati u homogenu masu. Dodati malo maslinovog ulja i posipati nasjeckanim peršinom prije posluživanja. Pšenične mekinje su ljuskice koje nastaju kao nusprodukt prilikom mljevenja pšenice. Iznimno su bogate biljnim vlaknima, a odlikuje ih visok sadržaj minerala i vitamina B kompleksa. Imaju nisku energetsku vrijednost (177 kcal, 741 KJ

gato nezasićenim masnim kiselinama koje se koristi kao dodatak prehrani ili u kozmetičke svrhe. Posebnim ga čini i vrlo visok udio vitamina E, čak do sedam puta viši nego u ostalim uljima. Ulje pšeničnih klica iznimno je cijenjeno u njezi kože jer stimulira izmjenu tvari u stanicama, smanjuje nastanak bora, dubinski hrani i regenerira kožu. Pomaže i u njezi kože kod upalnih kožnih bolesti poput ekcema i psorijaze te pri tretiranju ožiljaka. Kad se zrno pšenice stavi u određene uvjete (vlaga i toplina), klica proklije i taj se izdanak opet naziva klica. Svježe klice jedu se u salatama, namazima, omletima, kao dodatak povrću i juhama, u mliječnim proizvodima itd. /100 g) i veliku sposobnost bubrenja. Preporučuju se kao dodatak kruhu i pecivu ili se miješaju s jogurtom ili mlijekom kod dijeta za mršavljenje te u ishrani dijabetičara i kardiovaskularnih bolesnika. Povoljno utječu na regulaciju probave i metabolizam te pomažu pri smanjenju povišenog krvnog tlaka i kolesterola. Učinkovite su u smanjenju rizika od raka debelog crijeva. Nisu pogodne za osobe koje pate od iritabilnog sindroma crijeva. U narodnoj medicini mekinje prokuhane s medom i vodom koriste se kao sredstvo za grgljanje protiv bolova u grlu. Oblozi od mekinja kuhanih u vodi s cvjetovima divizme ublažavaju bolne hemoroide. Oblozima od mekinja kuhanih u jakom vinskom octu nekada je liječena šugavost kože. Pšenične pahuljice su parena i omekšana zrna pšenice koja se pod pritiskom rolaju. Najčešće se poslužuju kao doručak, koriste kao dodatak kruhu i pecivima ili pri izradi nekih jela (popećaka, juha itd.). Bulgur je kuhano, a zatim sušeno i izlomljeno pšenično zrno koje zbog načina prerade ne zahtijeva dužu termičku obradu. Koristi se u pripremi raznih složenih mesnih i povrtnih jela. Može

se nabaviti i kod nas. Jedno od najpoznatijih jela s bulgurom je libanonska salata Tabbouleh, koja se konzumira u gotovo cijelom arapskom svijetu. Bulgur se 10-15 minuta kuha na laganoj vatri u dvostrukoj količini zasoljene vode ili temeljca. Ohladi se i izmiješa sa svježim rajčicama i krastavcima narezanim na kockice, mladim lukom izrezanim na kolutiće, dosta nasjeckanih listova peršina i metvice, a sve se začini maslinovim uljem i limunovim sokom. Cous-cous je žitna kaša dobivena miješanjem „ljepka“ od tvrde pšenice (semoline) i vode u pari. Kuha se 3-4 minute u posoljenoj vodi ili temeljcu, a poslužuje se topla ili hladna začinjena raznim mirodijama. Namirnica je porijeklom s Bliskog istoka i Magreba, a proces proizvodnje kaše nekada je trajao dosta dugo. Danas se proizvodi industrijski i servira širom svijeta. Seitan ili „pšenično meso“ je proizvod od pšeničnog glutena koji se u vegetarijanskoj i makrobiotičkoj prehrani koristi kao nadomjestak za meso. Dobiva se ispiranjem škroba iz tijesta od pšeničnog brašna sve dok se ne dobije pomalo gumasta masa, svijetlosmeđe boje, koja se kuha oko sat vremena. Priprema se kao meso. Marija Kranjčević, dipl. ing.

Pšenica u službi ljepote

Korištenjem pšenice ii njenih prerađevina u prehrani znatno pridonosimo zdravlju i ljepoti kože iznutra, no oni se mogu koristiti i izvana. Maska od pšeničnih mekinja Izmiješati 3 žlice pšeničnih mekinja, jedan žumanjak i 1 jušnu žlicu tekućeg meda s malo vruće vode u jednoličnu pastu. Nanijeti ju na lice i vrat i ostaviti da djeluje bar pola sata, a zatim isprati mlakom vodom. Maska čisti, osvježava i njeguje kožu. Kupka od pšeničnog i raženog brašna U vodu za kupanje umiješati šalicu cjelovitog pšeničnog i raženog brašna da bi nahranili kožu i dali joj baršunasti izgled.

1. rujna 2012. gospodarski list 61


20. 7. 9. IX. 2012. Sajamski prostor Gudovac

Tel: +385(0)43/238-840, Fax: +385(0)43/238-841 e-mail: bj-sajam@bj-sajam.hr; marketing@bj-sajam.hr www.bj-sajam.hr


sajmovi, izložbe... NAJVEĆI SAJAM HRVATSKE POLJOPRIVREDE ODRŽAVA SE NA SAJAMSKOM PROSTORU U GUDOVCU OD 7. DO 9. RUJNA

Ogledalo zelene Hrvatske punih 20 godina Na sajamskom prostoru u Gudovcu su iz godine u godinu sve bolji uvjeti izlaganja i boravka, a sadržaji i program bogatiji i primjereni svim generacijama. Bjelovarski sajam koji se održava u kontinuitetu već 20 godina postao je snažna promotorska vertikala hrvatskog agrara, svih onih koji se nalaze na bilo koji način u poljoprivredi ili koji sebe vide u budućnosti u poljoprivredi, neovisno je li riječ o proizvodnji, preradi ili plasmanu.

Sve što vrijedi u agraru Izlagači tvrde da je dolazak na Bjelovarski sajam koristan, jednostavan i najjeftiniji izlazak na tržište, a potencijalni kupci i posjetitelji već su navikli da na jednom mjestu mogu vidjeti sve što vrijedi u agraru. Sajamski prostor Gudovac postao je nezaobilazan za sve koji traže svoje mjesto na hrvatskom tržištu, stoga će biti ispunjen do posljednjeg četvornog metra i na 20. jesenskom sajmu od 7. do 9. rujna.

Sve više izložbeni, a manje prodajni sajam Do sada je prijavljeno 70 posto od lanjskih 400-tinjak izlagača. Ipak su oprezne procjene direktora Bjelovarskog sajma

U znaku obljetnice 20. jesenski međunarodni Bjelovarski sajam u znaku je obilježavanja uspješnog kontinuiteta održavanja sajma od 1993. godine. To su dva desetljeća promocije najvrednije stoke na državnoj stočarskoj izložbi. U čast 20. obljetnice nositelj organizacije stočarskog dijela jesenskog sajma, Hrvatska poljoprivredna agencija, nastojat će prikazati najbolje od najboljeg u, do sada, najvećem broju. Bjelovarski sajam će ususret sajmu okupiti izlagače koji su nastupili na najviše sajmova u proteklih 20 godina i dodijeliti im priznanja, kao i zaslužnim tvrtkama i pojedincima za uspješan razvoj sajma. Isto tako će bogatijim sadržajima i programom pokušati zadovoljiti interes posjetitelja svih profila, od onih poslovnih do zabavnih.

mr. Zlatka Salaja koje govore o mogućem blagom padu broja izlagača i posjetitelja. – Što se tiče prometa roba na sajmu, posljednjih se godina i Bjelovarski sajam kao i drugi sajmovi u svijetu sve više profilira u izložbeni, a manje prodajni sajam. To nije samo odraz stanja u poljoprivredi nego su to sajamski trendovi u svijetu. Vjerujemo našim izlagačima koji tvrde da im je dolazak na Bjelovarski sajam koristan, jednostavan i najjeftiniji izlazak na tržište – kaže direktor Bjelovarskog sajma mr. Zlatko Salaj. Pored pripremljenog većeg broja zanimljivih sadržaja i ponude primjerenih za sve generacije i profile obrazovanja, posjetiteljima je na raspolaganju besplatno parkiralište, sve veći broj uređenih šetnica, odmorišta i sanitarnih objekata, tako da je boravak na sajamskom prostoru Gudovac svake godine sve ugodniji. – Pozivam izlagače koji se još nisu prijavili da što prije osiguraju željeni izložbeni prostor, a posjetiteljima da odvoje više vremena za obilazak sajma jer imat će što vidjeti na sajmu i ove godine – poruka je mr. Zlatka Salaja, dr. vet, med., direktora Bjelovarskog sajma, uz poziv svima da dođu zajednički proslaviti 20. obljetnicu Jesenskog sajma, jer uspjeh sajma je zajednički svih onih koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu oblikovanju, a to su jednako i izlagači i posjetitelji.

Statistika 20-godišnjeg uspjeha Bjelovarski sajam nastavlja tradiciju višestoljetnog sajmovanja u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na Sajamskom prostoru Gudovac ukupne površine 235.000 četvornih metara. Za održavanje sajamskih manifestacija prilagođeno je 70.000 četvornih metara otvorenog prostora, 1600 četvornih metara natkrivenog i 5.500 zatvorenog i opremljenog izložbenog prostora. Za stočarske izložbe uređeno je 5000 četvornih metara staja. Posjetiteljima je na raspolaganju 120.000 četvornih metara parkirališnog prostora.

Od 1993. godine i organiziranja prve sajamske priredbe i državne stočarske izložbe do danas je uloženo u obnovu i izgradnju sajamskih objekata i infrastrukture više od 20 milijuna kuna. Izgrađena je prva aukcijska dvorana u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe uz dvije nove izložbene hale s opremljenim višenamjenskim dvoranama. U izložbenim prostorima Bjelovarskog sajma od 1993. godine do danas bilo je izloženo više od 10.000 grla različite vrste najkvalitetnije hrvatske stoke dok je sajamske priredbe posjetilo od osnivanja sajma do danas gotovo dva milijuna posjetitelja kojima se predstavilo desetak tisuća izlagača, proizvođača i prodavača različite opreme za potrebe poljoprivrede, ali i drugog gospodarstva. Ostvareni promet na dosadašnjim sajamskim priredbama mjeri se desecima milijuna eura. Tugomir Pemper

„Gospodarski list – tri stoljeća u službi poljoprivrede“ Dan uoči početka 20. Međunarodnog jesenskog Bjelovarskog sajma, u četvrtak 6. rujna u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru (Trg Eugena Kvaternika 11) održat će se predavanje o 170 godina povijesti Gospodarskog lista, s početkom u 19 h. Pozivamo sve zainteresirane na ovo predavanje, uz prigodnu izložbu pod nazivom „Gospodarski list – tri stoljeća u službi poljoprivrede“ i predstavljanje knjiga u izdanju Gospodarskog lista.

1. rujna 2012. gospodarski list 63


MO A J L V A T PREDS

9 3 9 T D i traktor na svijetu FEniN ji serijsk

najsnaž

Posjetite nas na našem izložbenom prostoru na 20. jesenskom meðunarodnom bjelovarskom sajmu

BELJE REMONT

PRODAJNO-SERVISNI CENTAR Traktora Fendt

Prikolica Tehnostroj

Prikljuènih strojeva Lemken

Prodaja guma (osobni, teretni i poljoprivredni program)

Prodaja rabljene mehanizacije Servis i remont poljoprivredne mehanizacije Izrada svih vrsta hidrauliènih crijeva

Rad s visokouèinkovitim strojevima (Holmer, Tera Dos, Claas Jaguar, AG Bag 7000) Usluge vaðenja šeæerne repe, siliranja,sjenaže, šrotovanja

BELJE d.d., PC BELJE REMONT, Osjeèka 4, 31300 Beli Manastir, tel. +385 31 790 340, fax. +385 31 790 373 PRODAJA: tel. +385 31 790 346, mob. +385 91 1790 189


stočarstvo BELJE PREDSTAVILO DVIJE NOVOIZGRAĐENE FARME I JEDNU FARMU U IZGRADNJI

Nove investicije beljske farme Sa 315 godina tradicije, Belje je danas najveća poljoprivredna kompanija u Hrvatskoj koja posluje u sastavu Agrokor koncerna. Značajna ulaganja koja su pokrenula proizvodnju u Belju u zadnjih sedam godina, nastavljaju se i tijekom ove godine i to u stočarskom segmentu proizvodnje. S obzirom na rastuće potrebe svinjogojske proizvodnje, Belje je danas predstavilo novoizgrađenu farmu za proizvodnju prasadi za tov koja je smještena na lokaciji Haljevo, u Baranji. U izgradnju farme je uloženo 60 milijuna kuna, a ukupni kapacitet je 1400 krmača.

Nova farma prema svjetskim standardima Sukladno dosadašnjoj uspješnoj poslovnoj praksi i farma Haljevo je izgrađena prema svjetskim standardima, uz korištenje najbolje opreme za svinjogojstvo, s ciljem ostvarivanja uspješne i konkurentne proizvodnje. S obzirom na stroge biosigurnosne mjere, u svim fazama proizvodnog ciklusa, objekti na farmi su povezani u jedinstvenu cjelinu putem zatvorenih koridora.

Veliki pomaci u proizvodnji mlijeka, koji su u Belju započeli otvaranjem potpuno robotizirane farme Topolik, 2008. godine, nastavljaju se investicijom u farmu mliječnih krava u Mitrovcu. Tijekom današnjeg predstavljanja projekta rekonstrukcije farme Mitrovac, Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja, istaknuo je da će farma Mitrovac s kapacitetom od 1800 muznih krava biti najveća farma tog tipa u Belju. Proizvodni ciklus na farmi će biti pokrenut već na jesen, nakon završetka prve faze radova.

Uzgoj teladi Posebnost današnje prezentacije je otvorenje farme za uzgoj teladi u Karancu, koja je prva beljska farma takvog tipa. Farma Karanac ima godišnji kapacitet od 5200 teladi koje se drže u objektima za 200 od-

Novootvorenu farmu posjetio je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

nosno 340 teladi u odvojenim boksovima uz maksimalnu brigu o dobrobiti životinja. Proizvodni proces na farmi se odvija prema principu kompletnog punjenja i kompletnog pražnjenja, što predstavlja najbolje higijensko i tehnološko rješenje u proizvodnji teladi. Na farmi Karanac je zaposleno 18 djelatnika, a ukupna vrijednost investicije je 29 milijuna kuna.

Sljedivost proizvodnje Na svim novim farmama Belja hranidba se odvija po principu kontrolirane sljedivosti, koja započinje na vlastitim oranicama i nastavlja se u Tvornici stočne hrane koja priprema i prilagođava hranu za svaku farmu. Uz sljedivost proizvodnje, najsuvremeniju tehnologiju i domaće stručnjake koji se kontinuirano educiraju i prate svjetske trendove u stočarstvu stvoreni su najvažniji preduvjeti za stvaranje vrhunskog i konkurentnog poljoprivrednog proizvoda Belja. Cjelokupne investicije, u tri nove beljske farme, veće su od 150 milijuna kuna, čime su ukupna ulaganja Agrokora u Belje dosegnula 2,3 milijarde kuna. Upravo zbog kontinuiranih ulaganja Belje je postalo najznačajnija poljoprivredna i prehrambena kompanija cijele regije sa 2031 zaposlenikom i godišnjim prihodom od 1,75 milijardi kuna. Investicijski ciklus u stočarsku proizvodnju Belja važan je i za daljnji razvoj kooperantskih odnosa s našim partnerima. Kooperanti Belja godišnje proizvedu 100.000 tovljenika, 10.000 teladi i 4.500 junadi uz korištenje suvremenih tehnologija i stalnu edukaciju i podršku Belja.

1. rujna 2012. gospodarski list 65


stočarstvo

Nadam preživača Nadam nastaje skupljanjem plinova u buragu, pri čemu dolazi do povećanja obujma buraga, do pritiska na živce buragovih stijenki i usporavanja rada buraga.

Uzroci nadama mogu biti:

• izostanak refleksa podrigivanja i izbacivanja plinova iz buraga, • brza fermentacija (vrenje) ugljikohidrata u hranidbi fino mljevenim brašnom žita, • hranidbom leguminozama koje sadrže saponine, osobito ako se daju svježe, prije cvatnje, s dobro gnojenih livada i pašnjaka, • uparena i pokvarena krma, • alergična stanja. U hranidbi preživača, a i drugih, sve navedeno treba izbjegavati.

Preporuke i zahtjevi u hranidbi: • Ne zapostaviti naviku određenih postupaka na koje je stoka naučena. U suprotnom ona postaje nemirna, što izaziva bitne promjene u probavi (preživanju), jer je ona vezana na živce.

• U smještajnoj prostoriji mora biti mir i omogućen dobar postupak hranitelja i timaritelja. Stoka mora zadobiti njihovo povjerenje. • Stoku treba hraniti uvijek u isto vrijeme krmom punog sastava. • Prijelaz s jedne hrane na drugu mora biti postupan

zbog stvaranja mikroflore u probavnim organima. • Stoku čuvati od različitih mikotoksina i infekcija vodom ili hranom. Voda mora biti bez onečišćenja i patoloških bakterija, a stoka je mora imati na raspolaganju. • Telad valja postupno prilagoditi na suhu hranu i preživanje. • Silaža mora biti ukusna, bez maslačne kiseline. Ni prekisela niti pljesniva, suha i trula. Davati je prema normativima ovisno o vrsti stoke i kategoriji te sastavu. • Izbjegavati krmu koja izaziva nadimanje. • Osigurati najpogodniji oblik krmiva kojim se hrani (cijelo, mljeveno, sasjeckano). Osobito paziti da se voće, repa, krumpir, bundeva i dr. prije uporabe sasjeckaju, da ne dođe do začepa jednjaka, koji spada u probavne organe iz usne šupljine. • Stoku čuvati od otrovnog bilja. Nikako ne hraniti kućnim otpatcima. • Higijena hrane, hranilišta i okoliša mora biti besprijekorna. • Paziti na hranidbu žitaricama s osjem, zbog ozljeda usne šupljine. • Stoci ne dopustiti prežderavanje, ali ni gladovanje. Još je mnogo mjera koje utječu na probavu i preživanje, a njihovo ispunjavanje jamstvo je dobre probave, kao rezultat uspješne stočarske proizvodnje. Kaže se da je stočar zadovoljan kad je i stoka zadovoljna. N. J., dipl. ing.

66 gospodarski list 1. rujna 2012.

HydroMix Kompjuterski kontrolirani ´ hranjenja Sistem tekuceg

MC99NT II je Big Dutchmanov najnoviji hranidbeni kompjuter za HydroMix, kompjuterski kontrolirani sistem tekućeg hranjenja. MC99NT II, nadogradnja postojećeg MC99, ujedinjuje najmoderniju kompjutersku tehnologiju (NT=Nova Tehnologija) za izvršavanje višefaznog hranjenja, ovisno o željenom tipu, na zahtjev ili senzorskog hranjenja. Zovite odmah za više informacija!

STU I ZA SVAKBUJEVKRTA! TIP O

Posjetite nas na Bjelovarskom sajmu od 7. – 9. rujna (hala 8, štand 1)

SISTEMI OBORA SUHO HRANJENJE ´ HRANJENJE TEKUCE KONTROLA UTJECAJA NA OKOLIŠ IZGNOJAVANJE SKLADIŠTENJE HRANE

Big Dutchman International GmbH Big Dutchman Pig Equipment GmbH P.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0 Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . big@bigdutchman.de Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju Program opreme za peradarstvo: DK d.o.o. Frana Supila 50a/IV . HR-42000 Varaždin Tel. 042 321 930 . Fax 042 321 931 GSM 098 284 337 davorin.kralj@vz.t-com.hr Davorin Kralj dr. vet. med.

Program opreme za svinjogojstvo: IMEX-BJELOVAR d.o.o. Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVAR Tel. 043 277 000 . Fax 043 277 001 GSM 098 239 853 imex@imex.hr . www.imex.hr g. Borivoj Vičević


stočarstvo VIDLJIVI VANJSKI ZNAK JE KAO Vrh sante leda

Izostanak spolnog žara i strasti

Sezona parenja počinje nevidljivo Plodnost kod koza i ovaca je neosporno najvažniji ekonomski kriterij, koji na osnovi praktičnih iskustava zaslužuje svekoliku pažnju Spolna aktivnost mliječnih koza i ovaca na našim širinama i na južnoj polukugli je sezonska, dok se to ne može tvrditi i za mesne pasmine. Strast se javlja u drugoj polovini godine, a jarenja i janjenja krajem iste odnosno početkom nadolazeće godine, što tumačimo ritmom prilagođavanja na prirodne uvjete divljih predaka naših malih preživača. U suprotnosti s velikim preživačem (kravom) čiji su divlji predci također bili prilagođeni istim prirodnim uvjetima, koza je zadržala svojstvo prirodnog sezonskog parenja, dok se to svojstvo udomljavanjem krava izgubilo, tj. krave su u svako doba godine spremne za parenje. Vrijeme prve spolne aktivnosti je nasljedno, može se selekcijom utjecati na promjenu, dužina trajanja spolnog žara je različita, postoje i pasminske razlike. Prve znakove spolnih aktivnosti valja očekivati s promjenama u dužini trajanja dana i noći, točnije onda kad noć postaje duža od dana. Sezona parenja počinje bez vidljivih znakova spolnog žara (tjeranja) kod starijih koza, a kod mladih jarica oko 2 mjeseca kasnije. Značajne promjene primijete se na ponašanju, dosadašnji dobar apetit, mirnoću i trpljivost, zamjenjuje nevoljkost pri jelu, nemir i često puta međusobno na-

Kapitalni primjerak burskog jarca

skakanje, mahanje repom i meketanje. Jarčevi nasrću doslovce na sve u svojoj blizini, stoga nije na odmet maksimalan oprez u rukovanju s jarčevima, mnoge zapanji prirodan, ali težak zadah jarčeva, njihovo lupanje nogom o zemlju ili trljanje glave o kozu, koje često bude i obostrano. Iskusni kažu da je jarac putujući laboratorij, da njušenjem mokraće jednostavno želi ustanoviti pravo vrijeme za skok. Strast za parenjem javlja se kod koza u redovitim razmacima, svakih 20 +-2

To je samo vidljivi vanjski znak, kao vrh sante leda koji viri iz mora, koji često susrećemo na malim gospodarstvima. Problem izostanka ili stalno opetovanih tjeranja ukazuje na propuste samog gospodara, koji ukupno čine veliku masu, koju ne vidimo, ali ona je itekako prisutna. ● nepoštivanje zootehničkih normi, nedostatak svjetlosti i kretanja ● nepoštivanje zdravstvenih i higijenskih normi, loše opće zdravstveno stanje, anemija, izostanak ili nesvrhovito suzbijanje vanjskih i unutrašnjih parazita ● bolesti zglobova nogu ● bolesti papaka ● jednolična hranidba, nedostatak bjelančevina, vitamina, minerala ● pretjerana mršavost ili debljina ● stalna hranidba leguminozama. Prije posizanja za vlastitim „čarobiranjima“ izbalansirajte gornjih 7 točaka. Preporučujemo mnogo lisnatih grančica, manje kukuruza, a više zobi i posija. Infekcije i bolesti organa za reprodukciju nedvojbeno spadaju u veterinu. dana. Strast parenja uglavnom traje oko 30 sati. Prerano je početi s parenjem u prvih 12 sati spolnog žara, dobro vrijeme za parenje je između 12 i 16 sati, vrijeme između 16 sati i 24 sata i smatra se uvjetno optimalnim, dok se vrijeme od 24 do 30 sati opet smatra dobrim. Postupite li po ovom planu, parenje će najvjerojatnije uspjeti. Svakako treba voditi evidenciju, a nakon 20 dana brižljivo pratiti ponašanja već parenih koza. Nikola Šneberger

1. rujna 2012. gospodarski list 67


naše zdravlje

Vitamini nestaju u loncu Danas kada se o vitaminima zna sve, a to je u prvom redu njihova važna uloga u svim biokemijskim procesima i odgovornost za optimalnu funkciju svih organa; zna se koliko ih moramo dnevno uzeti hranom, koji su topivi u vodi, a koji u mastima, gdje i koliko ih ima u namirnicama... očekivali bismo da problema s nedostatkom vitamina više nema. No, nije baš tako. Otkrićem vitamina konačno se našao uzrok nekih bolesti. Posvemašnji nedostatak nekog od njih uzrokuje skorbut, beriberi, pelagru... klasične deficitarne bolesti kojih više u razvijenim zemljama nema. No gdje ima gladi – tamo će se naći i njih. Istina, nema prije navedenih bolesti u razvijenim zemljama, ali se pojavila druga teškoća – nedostatak vitamina u hrani, koji se medicinskim rječnikom naziva i subklinički deficit vitamina, a, naravno, mogu biti u pitanju i minerali.

Nedovoljan unos vitamina i minerala U tisućama biokemijskih reakcija organizma sudjeluju i neophodni su vitamini. Nema li ih uopće u hrani, doći će do bolesti. No ako se hranom nešto od svega dobiva, ali nedovoljno za optimalno odvijanje biokemijskih procesa – nastat će njihova usporena aktivnost, a neki će se prestati odvijati dok ne stigne potrebna tvar. To će se odraziti na osjećaj zdravlja i pojavu brojnih smetnji koje se nikako ne daju povezati u sliku neke poznate bolesti. Izgleda paradoksalno da se dobro uhranjena zapadna populacija (gotovo polovica stanovništva je predebela) tako često žali na smetnje kao što su slabost, umor, depresija, nedostatak koncentracije, gubitak apetita, suhu kožu, promjene na noktima... da ne nabrajamo dalje jer tome nema kraja. Ove poteškoće mogu biti posljedica nedovoljnog unosa jednog ili više vitamina i minerala, a otkrivaju se mjerenjem serumskih vrijednosti koje su u tom slučaju snižene. Istraživanja pokazuju da današnji način prehrane itekako nosi rizik subkliničkog deficita.

Razvoj kroničnih bolesti No njegovo značenje za stanovništvo nije u individualnim smetnjama već se radi o većoj opasnosti: dugi nedostatni unos zaštitnih tvari utječe na razvoj kroničnih bolesti – srca i krvnih žila, mozga i drugih orana, pojavi raka te ubrzava proces starenja! Zato sva upozorenja preventivne zdravstvene službe uvijek naglašavaju važnost dobre, uravnotežene prehrane, važnost svježe hrane biljnog porijekla i nerafiniranih žitarica... kako bi se unijelo dovoljno zaštitnih tvari. Jedan je razlog nedovoljna koncentracija zaštitnih tvari u namirnicama koje kupujemo. Drugi je razlog povećane potrebe organizma, a najgora je kombinacija jednog i drugog. Prvi razlog da u namirnicama nema dovoljno zaštitnih tvari su neadekvatne agrotehničke mjere, dugi transporti, loše uskladištenje i sl. Tehnološki procesi pri preradi namirnica mogu još više umanjiti količine važnih nutrijenata, a osobito vitamina. Postupci rafiniranja, konzerviranja, smrzavanja i sl. mogu smanjiti sadržaj vrijednih nutrijenata i do 50 %. Gubitak industrija nastoji kompenzirati tzv. obogaćivanjem. Primjerice, kada se zrno žitarice ogoli – skine joj se ovojnica i klica – nepovratno se gubi oko 20 važnih sastojaka. Zato se – u tom slučaju bijelom brašnu, doda nešto B vitamina, kalcija... to je, naravno, dobro, ali nije dovoljno.

Gubitak vitamina u kuhinji No to nisu sve prilike u kojima se mogu uništiti vitamini ili bar bitno umanjiti njihov prirodni sadržaj. Posljednja prilika za to je kuhinja. Osobito je žalosno vidjeti da oni koji uzgajaju i troše voće i povrće iz vlasti-

Što sve može naškoditi vitaminima upozorit će vas ova tablica o osjetljivosti vitamina na različite utjecaje izvana. Osjetljivost vitamina ph7 <ph7 >ph7 kisik svjetlo temp. Vitamin A + . + . + + Vitamin B1 + + + Vitamin B2 + + + + Vitamin B6 + + + + Vitamin B12 Vitamin C + Vitamin D + Vitamin E + + + Vitamin K + + + Biotin + + + + + Folna kiselina + gospodarski list 1. rujna 2012. 68 Pantotenska k. + + + + stabilan – nestabilan

maks. gubitak (%) 40 80 75 40 10 100 40 55 5 60 100 50

tog domaćinstva ne znaju to iskoristiti na najbolji način. Zato ćemo sve upozoriti na opasnosti koje vrebaju na najvrednije sastojke voća i povrća! Najveći neprijatelji su toplina, svjetlost, zrak, a možemo reći i vrijeme. Povrće i voće gubi na vrijednosti onda kada ga se oguli, izreže (još je gore sasvim ga usitniti na trenici ili mikseru) pa pustiti da stoji na zraku i svjetlu! Vrijeme i zrak uništit će uskoro brojne vitamine, enzime i važne antioksidanse. Ostavimo li ih u vodi – vitamini topivi u vodi jednostavno će u nju iscuriti. Kuhamo li ih – nemojmo vodu u kojoj su se kuhali baciti, već je upotrijebimo! Zato savjet glasi – očistite i pripremite namirnicu tik pred kuhanje! Nastojte povrće kuhati u što manje vode ili, još bolje, na pari! Tako će se koješta sačuvati bolje nego kuhanjem u puno vode. Sljedeći savjet glasi: jedite što više sirovog povrća – dakle, salate se traže! Ako već kuhate povrće, onda nemojte tako da izgubi i dušu i tijelo već samo toliko da omekša! Razlog je opet isti – čuva se najvrednije!

Kako čuvati voće i povrće u domu? Pazite da je voće i povrće na hladnom i mračnom mjestu kao što je hladnjak ili bar u zaštićenom podrumu. Voće i povrće može se spremiti u čvrsto zatvorene kutije da do njih ne može doći zrak ili u kutije sa sustavom za isisavanje zraka. Upozoravamo da pazite i na posuđe u kojem kuhate – držite se emajliranog, staklenog i keramičkog suđa koje je najsigurnije. Ako postoji oštećeno mjesto – bacite posudu jer postaje opasnost za vitamine. Spomenuli smo i mogućnost da unos vitamina i minerala može biti nedovoljan i u prilikama kada su potrebe veće. To je slučaj kod vrhunskih športaša, rekonvalescenata nakon operacija i ranjavanja, nekih kroničnih bolesti te starijih osoba kod kojih nije problem uvijek u hrani nego poteškoćama probavnog sustava da apsorbira dovoljne količine zaštitnih tvari. Za njihove pojačane potrebe brine se farmaceutska industrija jer stavlja na tržište bezbroj prehrambenih dodataka koji sadrže ono što se traži. Za sve druge to uglavnom ne važi ako paze da jedu prema preporukama stručnjaka za prehranu. Dr. med. Vera Duić-Pribičević


i t p e ec R Svinjski gulaš s pivom

Kaneloni

Pripremite ✦ 700 dag svinjskog vrata bez kosti ✦ 1 veću glavicu luka ✦ 1 mrkvu ✦ 1 crvenu papriku ✦ 4 rajčice ✦ 2 režnja češnjaka ✦ 150 g šampinjona ✦ žlicu mljevene slatke paprike ✦ 20 dag pelata ✦ 300 ml povrtnog temeljca ✦ 250 ml piva ✦ sol ✦ papar ✦ svježi timijan ✦ kadulju ✦ suhi mažuran ✦ bosiljak ✦ malo kiselog vrhnja ✦ sitno sjeckani peršinov list Postupak:

L

uk sitno nasjeckajte i pirjajte na malo ulja dok ne postane staklast. Dodajte mu svinjetinu narezanu na male kockice ili tanke rezance i pirjajte dok meso ne pusti sok i porumeni. Dodajte mrkvicu narezanu na kolutiće, papriku i rajčicu narezanu na kockice te narezane šampinjone. Posolite, popaprite, zalijte temeljcem i pivom te kratko pirjajte, a zatim dodajte crvenu papriku, sitno sjeckani češnjak i ostale začine i sve dobro promiješajte. Pokrijte i kuhajte dok meso ne omekša. Na kraju umiješajte vrhnje.

Pripremite   za nadjev ✦ 50 dag miješanog mljevenog mesa ✦ 24 kom. cannellona ✦ 1 srednju glavicu luka ✦ 2 češnja češnjaka ✦ 2 žlice maslinovog ulja ✦ 1 žličicu suhog timijana ✦ 1 žličicu suhog origana ✦ 2 žlice svježe nasjeckanog peršina ✦ sol ✦ papar ✦ 5 dl šalše ✦ 2 žlice brašna ✦ 1 jaje ✦ 1 – 2 žlice krušnih mrvica ✦ 1 žlicu maslaca za umak ✦ 4 dl pileće juhe ✦ 4 dl vrhnja za kuhanje ✦ 2 dl mlijeka ✦ 6 – 8 dag brašna ✦ 6 – 8 dag maslaca ✦ sol ✦ papar ✦ muškatni oraščić ✦ 5 dag gauda sira ✦ 5 dag parmezana Priprema:

L

uk i češnjak očistite i sitno nasjeckajte. U tavici zagrijte 2 žlice maslinovog ulja, dodajte luk, češnjak i staklasto popržite. Meso dodajte luku i nastavite pržiti dok ne promijeni boju. Začinite s peršinom, timijanom, origanom, soli i paprom. Zatim šalšom zalijte i pustite da kuha dok tekućina ne ishlapi. Pospite s brašnom, kratko promiješajte, te maknite s vatre. Ostavite da se malo ohladi. U ohlađenu smjesu dodajte jaje, krušne mrvice i promiješajte. Mješavinom punite cannellone.Za umak zagrijte maslac u loncu, dodajte brašno i kratko (svijetlo) popržite. Postupno dodajte juhu od povrća, vrhnje za kuhanje i mlijeko, neprestano miješajući da se ne stvore grudice. Kuhajte na laganoj vatri oko 15 – 20 minuta. Začinite paprom i muškatnim oraščićem. Dodajte naribani gauda sir i izmiješajte. Pećnicu zagrijte na 180°C. Odgovarajuću posudu za pečenje namažite maslacem, dno posude prekrijte 1/3 bešamel umaka, na to složite cannellone jednu do druge i prelijte ostatkom umaka. Pospite naribanim parmezanom i pecite oko 40 minuta.

Ajvar na drugi način

Potrebno: ✦ 5 kg crvene mesnate paprikel ✦ 2 dl uljal ✦ manja glavica češnjakal ✦ 1 kg kozjeg siral ✦ vezica peršinovog lišća Priprema:

P

aprike ispecite na ploči i stavite u posudu da se upare (lakše se gule). Ogulite ih i očistite od sjemenki pa ostavite preko noći da se ocijede. Sitno nasjeckajte češnjak i papriku, stavite u posudu i dodajte ulje. Papriku pržite dok ne ispari tekućina koju sama ispusti. Na kraju dodajte sitno nasjeckani peršin i zdrobljeni kozji sir. Vruć ajvar stavite u tople staklenke.

1. lipnja 2012. gospodarski list 69


Slatko od dinja

Pripremite: ✦ 1 kg očišćenih dinja ✦ 2 kg šećera Postupak:

D

inju ogulite, očistite od sjemenki i narežite na kockice. Kockice dinje posipajte sa 20 dag šećera i ostavite na hladnom mjestu da stoje dva sata. Ostatak šećera prokuhajte sa 4 dl vode i vrućim sirupom prelijte kockice dinje. Ostavite da odstoji do sljedećeg dana. Procijedite sirup, ponovno prokuhajte i prelijte kockice dinje. Treći dan kockice dinje kuhajte sa sirupom sve dok ne postanu prozirne. U oprane i tople staklenke ulijte vruće slatko.

Kiflice od piva

Pripremite: Za tijesto: ✦2 dl piva ✦2 dl ulja, ✦1 prašak za pecivo ✦brašno po potrebi Priprema:

U

ulje i pivo stavite toliko brašna da dobijete glatko tijesto. Razvaljajte i izrežite na kocke. Na svaku kocku sta-

vite pola oraha, grožđice, pritisnite sa strane, složite u lim i ispecite. Pečene ohladite i prelijte vrućim sirupom. Hladne uvaljajte u kokos pomiješan sa šećerom u prahu.

Za sirup: ✦50 dag šećera ✦1 l vode Priprema: Skuhajte gusti sirup.

Sandrine šnite

PRIPREMITE Za tijesto: ✦ 6 jaja ✦ 15 dag mljevenih oraha

✦ 6 žlica šećera ✦ 22 dag brašna ✦ 12 žlica kuhane kave ✦ 1 prašak za pecivo

Priprema:

P

jenasto umutite žumanjke sa šećerom, dodajte kuhanu kavu, orahe i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Pečeni biskvit prerežite i napunite kremom, odozgo također premažite s malo kreme i prelijte čokoladnom glazurom.

Za kremu: ✦ 3 dl mlijeka ✦ 1 vanilin šećer ✦ 20 dag šećera u prahu ✦ 4 žlice oštrog brašna ✦ 1 žumanjak ✦ 20 dag margarina Priprema:

B

rašno i žumanjke umutite s malo mlijeka, te ukuhajte u preostalom mlijeku. U ohlađeno dodajte margarin pjenasto izrađen sa šećerom i vanilin šećerom. Tijesto premažite kremom i prelijte čokoladnom glazurom.


Žuti polumjeseci

Karamel torta

Pripremite: Za tijesto: ✦ 25 dag brašna ✦ 3 dag šećera u prahu ✦ vrećicu vanilin šećera ✦ malo soli ✦ jaje ✦ 12,5 dag margarina Za kremu: ✦ 12,5 dag badema ✦ 6 žlica šećernog sirupa ✦ 25 dag margarina ✦ 4 dl slatkog vrhnja Za glazuru: ✦ 2 dl slatkog vrhnja ✦ 20 dag čokolade ✦ 5 dag margarina  Priprema: Tijesto:

K

alup torte namažite margarinom i pospite brašnom. Izmiješajte 25 dag brašna, šećer u prahu, vanilin šećer i prstohvat soli. Dodajte jaje, 12,5 dag margarina (izrezanog na komadiće) i žlicu hladne vode. Tijesto izradite prvo mikserom, zatim kratko rukama da postane glatko pa ga razvaljajte na pobrašnjenoj plohi. Tijesto stavite u kalup, tj. obložite dno i utisnite u rubove pa višak odrežite. Dno tijesta izbockajte vilicom i ostavite oko 1 sat u hladnjaku. Pecite 25 min. na 200°C. Pečeno tijesto ostavite da se hladi oko 10 minuta. Tada ga izvadite iz kalupa i potpuno ohladite.

Tijesto: ✦ 14 dag brašna ✦12 dag maslaca ✦ 14 dag šećera u prahu ✦ naribana limunova korica ✦ 14 dag mljevenih ✦ oraha Priprema:

Z

amijesite tijesto od brašna, maslaca, šećera u prahu, mljevenih oraha i limunove korice, razvaljajte i kalupčićem izrežite polumjesece. Ispecite i hladne premažite glazurom. Vratite ih u zagrijanu pećnicu da se glazura osuši. Premažite marmeladom od marelica i slijepite po dva polumjeseca.

Glazura: ✦ 2 žumanjka ✦7 dag šećera u prahu Priprema: Žumanjke i šećer gusto izradite.

Krema: Bademe ogulite (2 žlice ostavite) i grubo nasjeckajte. Cijele i nasjeckane bademe bez masnoće propržite i ohladite. ✦ 25 dkg margarina ✦ 4 dl slatkog vrhnja i šećerni sirup zakuhajte miješajući. Zatim na laganoj vatri uz neprestano miješanje kuhajte oko 25 minuta dok se ne postigne gustoća kreme. Biskvit odmah premažite s 1/3 vruće kreme, pospite nasjeckanim bademima i premažite ostatkom kreme. Ostavite da se hladi oko 3 sata. Glazura: 2 dl slatkog vrhnja zakuhajte i maknite s vatre. Čokoladu grubo narežite i zajedno s margarinom dodajte vrelom slatkom vrhnju i miješajte dok se ne rastopi.

G

lazuru ostavite oko 20 minuta da se ohladi. Kolač zatim premažite glazurom i ukrasite cijelim bademima. Ostavite da se hladi najmanje 2 sata (bolje preko noći).


RC

robnicentar

PRODAJA I MONTAŽA GUMA TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o. N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573 Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE Veliko sniženje cijena svih vrsta guma

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49 Telefon 048 / 682-573 Faks 048 / 682-659 POSLOVNA JEDINICA RIJEKA SLAVKA KRAUTZEKA 93 Telefon 051 / 218-554 Faks 051/ 431-176

GUME ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE 155/70R13 T75 T70 SPORTIVA 175/70R13 T82 T70 SPORTIVA 175/65R14 T82 T65 SPORTIVA 195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 195/65R15 H91 CPC2 CONTINENTAL 205/55R16 V91 CPC2 CONTINENTAL 11,2-28 8PR TR135 BKT 12,4-28 8PR TR135 BKT 6,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 10,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 13,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT

262,00 320,00 349,00 459,00 602,00 816,00 1620,00 1872,00 381,00 661,00 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje. SPORTIVA T65, T70

SPORTIVA SUPER Z

POSLOVNA JEDINICA ZAGREB KOVINSKA b.b. Tel. 01 / 3498-020 Faks 01 / 3498-001 POSLOVNA JEDINICA OSIJEK VUKOVARSKA 221 Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆA NA ZALIHI IMAMO CJELOKUPAN PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE, GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

CONTINENTAL CPC2

web shop Internet prodaja s dodatnim popustom www.robni-centar.hr

ISPORUKA ODMAH PROVJERITE

MI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI, MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI. UGODNU VOŽNJU GUMAMA KUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU” KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIM POSLOVNIM JEDINICAMA.

BKTTF9090

BKTTR-135

BKTTL AW702 IMP.

BKTTL AW909 IMP.


Gospodarski list 16/2012  

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natpro...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you