Page 1

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

15. listopada 2013. CIJENA

PRILOG OVOG BROJA

Dobrodošli u svijet trajnica

19 12 kn


USPJEH NA SVAKOM HEKTARU Novi Pioneer hibridi u 2014. Hibrid

FAO grupa

tip zrna

P8567

250

zuban

P9175

290

zuban

P9241

320

zuban

P9606

380

zuban

P9721

400

zuban

P0105

440

zuban

P9911

450

tvrdi zuban

P0725

570

tvrdi zuban


ISSN 0350-3100 Nakladnik „Gospodarski list” Novinsko nakladničko i trgovačko d.d. 10000 Zagreb Trg bana Jelačića 3 telefon 01/48 16 145 telefaks 01/48 16 146 Direktorica Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr Uredništvo Majstora Radonje 12 telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777 telefaks 01/38 43 666 E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr www.gospodarski.hr Glavni urednik Branko Horvat Urednički odbor Vitomir Patko (zamjenik glavnog urednika) Goran Beinrauch (odgovorni urednik) Ilustracije Božidar Špoljarić-Largo List izlazi svakih 15 dana. Tromjesečna pretplata 70 kn Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $ Računovodstvo i pretplata telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725 pretplata@gospodarski-list.hr prodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb Račun broj 2390001-1100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb Devizni račun u Zagrebačkoj banci: IBAN HR12 23600001101284610 Matični broj: 3222195 OIB: 09377481666 Tisak i grafička priprema VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4 Rukopisi i slike se ne vraćaju. „Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73. Prilozi i savjeti objavljeni u  „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

internet izdanje

www.gospodarski.hr 2 x mjesečno u Vašem domu

Čitajte u ovom broju:

2 Počelo davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup 3 Budućnost je u integriranoj poljoprivredi 4 Dani hrvatskih tržnica 5 – 6 Tamni li naše "suho zlato"? 7 S raznih strana 8 – 9 Marelice – zahtjevne za uzgoj, ali isplative 10 Hrvatska i EU 11 Osrednja ponuda svinja, potražnja lagano raste 12 PRAVNI SAVJETI 13 STRUČNI SAVJETI 15 Djeteline za ekstremnije uvjete uzgoja (2) 16 – 17 Izbor sorte za sjetvu ozimih žitarica 18 Prikaz rada strojeva za obradu tla i sjetvu 21 – 22 Prve brazde suvremenih plugova 23 – 24 Osnovni zahtjevi skladištenja krumpira 25 Zemljišni štetnici 26 Osjetljivost povrća na jesenski mraz 27 Berba slatkog krumpira batata 28 – 29 Jesenska sadnja lukovičastog povrća 30 – 31 Čuvanje povrća za zimu 32 – 33 Štitasti moljac agruma 35 – 47 MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Dobrodošli u svijet trajnica 48 Nove tehnologije 49 Pisali smo prije 100 godina 50 Gusta sadnja jabuka 51 Voćarski dnevnik 52 – 53 Orahova muha umanjuje količinu i kakvoću plodova 55 – 56 Koprivina grinja – "novi" štetnik jabuke 57 Kakva je bila ova vinogradarska godina? 58 – 59 Utjecaj visokih koncentracija šećera i alkohola na kakvoću vina 60 – 61 Švedska grenčica – eliksir za dug život i dobro zdravlje 62 Nakupljanje vlage u košnicama 63 Divljač treba sol 64 Patka lastarka – mirna i dobroćudna 65 Pripust i steonost krava 66 – 67 Korištenje seksiranog sjemena za osjemenjivanje krava 68 Naše zdravlje 69 – 71 RECEPTI – Pureći smotuljci sa sušenim šljivama, Ensaimada... NASLOVNA STRANICA

2. Dani hrvatskih tržnica Članice folklornog ansambla "Turopolje"

Foto: V. P. dipl. ing.

  Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!


aktualne teme PRAVILNIK ZA DODJELU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U ZAKUP

Počelo davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup Nije nepoznata činjenica da je Republika Hrvatska u posjedu velikih količina poljoprivrednog zemljišta koje do danas, iz raznih razloga nije bilo, ili nije na adekvatan način privedeno svrsi. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13) započeto je uređivanje postupanja s poljoprivrednim zemljištem. Nakon donošenja Zakona uslijedilo je donošenje Uredbe Vlade Republike Hrvatske o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 66/13), kojim je oblikovan sadržaj gospodarskog programa koji se prilaže ponudbenoj dokumentaciji za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Javno nadmetanje za državno zemljište Ponudbena dokumentacija podrobno je propisana odredbama sadržanim u Pravilniku o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnog poziva za zakup, zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (objavljen u „Narodnim novinama“ broj 84/13). Pravilnikom o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za zakup i zakup za ribnjake, te naknadi za vodu za ribnjake („Narodne novine“ 107/13), propisan je izračun vrijednosti početne zakupnine. Kao posljednju kariku u postupku za davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u zakup, a bez koje svi navedeni propisi nisu provedivi, Ministarstvo poljoprivrede propisalo je Pravilnik o postupku javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup i zakup za ribnjake. Pravilnik je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 120/13 od 27. rujna 2013. godine, a stupio je na snagu 5. listopada 2013. Ovim Pravilnikom propisuje se u članku 1. postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup i zakup za ribnjake (javni poziv).

2

Odredbama članka 2. propisano je da se postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu provodi, ako je više osoba koje su sudjelovale na javnom pozivu i ostvarile najviši zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova izjednačeno po broju bodova i ponuđenoj zakupnini. Odredbama članka 3. Pravilnika propisano je da Javno nadmetanje organizira Agencija za poljoprivredno zemljište, a provode povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i povjerenstva za dodjelu zakupa napoljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake.

Poziv za dostavu ponude Članak 4. Pravilnika propisuje obavezni sadržaj Poziva za dostavu ponude na javnom nadmetanju koji Agencija dostavlja sudionicima iz članka 2. ovoga Pravilnika. Poziv za dostavu ponude na javnom nadmetanju obavezno mora sadržavati: naznaku javnog poziva i nekretnine koja je predmet javnog nadmetanja, najvišu ponuđenu zakupninu na javnom pozivu za nekretninu koja je predmet javnog nadmetanja, popis sudionika iz članka 2. ovoga Pravilnika, kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja na javnom nadmetanju iz članka 7. ovoga Pravilnika, rok za dostavu ponude, naznaku da se ponuda dostavlja preporučeno poštom Agenciji, napomenu da će se nedostavljanje ponude na javno nadmetanje smatrati odustajanjem od ponude na javnom pozivu, te mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda. Odredbama članka 5. propisano je da Ponuda na javnom nadmetanju sadrži: točne podatke o sjedištu pravne osobe te ime, prezime i adresu za fizičke osobe, OIB za fizičke i OIB i MB za pravne osobe, oznaku

gospodarski list 15. listopada 2013.

javnog poziva i nekretnine koja je predmet javnog nadmetanja, iznos zakupnine koja se nudi na javnom nadmetanju. Članak 6. Pravilnika propisuje da je Početna zakupnina na javnom nadmetanju za nekretninu iz javnog poziva najviša zakupnina koju su ponudile osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika. Odredbama članka 7. ovog Pravilnika propisano je da se najpovoljnijim ponuditeljem na javnom nadmetanju smatra ponuditelj za kojeg povjerenstvo iz članka 3. stavak 2. ovoga Pravilnika utvrdi da je ponudio najvišu zakupninu na javnom nadmetanju, a u slučaju da dva ponuditelja ponude jednaku zakupninu na javnom nadmetanju, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se ponuditelj čija je ponuda na javnom nadmetanju ranije zaprimljena.

Hoće li se ponuditelji snaći u propisima ? Pretplatnicima savjetujemo da prate “Narodne novine”, kao i druga lokalna službena glasila, jer nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika, postupci za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske napokon će moći započeti. Budući da se prečesto administrativnim postupcima otežava i odužuje poslovanje i gospodarenje u poljoprivredi, pitanje je jesu li se zakonodavne aktivnosti mogle razriješiti brže i drugačije, npr. objedinjavanjem triju navedenih pravilnika u sklopu jednog akta, što bi u konačnici pojednostavilo snalaženje u propisima i ponuditeljima i povjerenstvima, te tako ubrzalo i smanjilo troškove postupka. Ovo rješenje potrebno je prihvatiti i po njemu postupati, dok se kroz praksu ne pronađu neka nova i bolja rješenja. Marcel Stipaničić, dipl. iur.


aktualne teme

Budućnost je u integriranoj poljoprivredi Novom poljoprivrednom politikom konvencionalna proizvodnja u potpunosti će se morati prilagoditi integriranoj. Iako je ekološka proizvodnja potencijalni adut za zahtjevno i konkurentno tržište, kod nas je još uvijek u povojima, unatoč višestrukom povećanju površina pod organskom proizvodnjom u posljednjih 10-ak godina - s 50-ak ha više od 32 000 ha, od čega je više od 22 000 pod oranicama. I dok je u Hrvatskoj pod ekološkom proizvodnjom manje od tri posto ukupno obradivih površina, u Austriji koja je vodeća država EU u ekoproizvodnji, u sustavu takve poljoprivrede više je od 20 posto površina.

U porastu zanimanje za organsku proizvodnju Stočarska eko proizvodnja u Hrvatskoj također nije razvijena u skladu s velikim potencijalima. Prema podacima Ministarstva za 2011. godinu, samo je 7646 goveda bilo u sustavu eko proizvodnje. Zanimanje za organsku proizvodnju je u porastu, no tržište ekoloških proizvoda nije organizirano, zbog nedostatnosti proizvoda, ograničenih preradbenih kapaciteta, te nedovoljne informiranosti potrošača. Cijena organskih proizvoda veća je za 20-50% u odnosu na konvencionalne proizvode, a s obzirom da EU 50% ekoloških proizvoda mora uvoziti iz prekomorskih zemalja, potencijali organske proizvodnje su ogromni. „Integrirana proizvodnja je održiva jer je najprihvatljivija kako za proizvođače kada je riječ o tehnološkim zahtjevima i troškovima tako i za potrošače, ali i za okoliš“, kaže voditeljica Poljoprivredno – savjetodavne službe Brodsko – posavske županije Vera Novaković. Svi koji uđu u integriranu proizvodnju dobivaju dodatnih 800 kn poticaja po ha, a obvezuju se prijaviti za stručni nadzor, kako bi ušli u sustav kontrole, voditi evidencije te raditi po pravilima struke. Brodsko-posavska županija se s trećeg mjesta u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji spustila na 4. mjesto, dok po

Integriranom poljoprivrednom proizvodnjom bavi se i OPG Grivičić iz Kujnika pokraj Slavonskog Broda

površinama i broju proizvođača prednjači Osječko – baranjska županija. Pod ekološkom proizvodnjom u Brodsko – posavskoj županiji je oko 3500 ha od čega se najveći dio odnosi na livade i pašnjake. Novi trendovi i poljoprivredna politika Europske unije potenciraju integriranu poljoprivredu, pod kojom je 80 posto površina u EU. Istodobno je pod ekološkom i konvencionalnom proizvodnjom po 10 posto, a intencija je da integrirana proizvodnja postupno u cijelosti zamijeni konvencionalnu. Riječ je o proizvodnji koja je sličnija tradicionalnoj poljoprivredi, jer dozvoljava uporabu zaštitnih sredstava, ali uz ograničenja. 150 ha zemlje pod ratarskim kulturama OPG-a Grivičić iz Kujinika od samog je početka u sustavu integrirane poljoprivrede. „Kompletne površine su u integriranoj proizvodnji, koja nije zahtjevna, jer je to u biti vođenje evidencije koja je potebna i samom poljoprivredniku. Sve mjere koje se zahtijevaju u integriranoj proizvodnji su dobre i korisne. Dobra poljoprivredna praksa je nešto čemu bi svi trebali težiti, jer se vodi briga o okolišu, a tu su i benefiti za poljoprivrednike, odnosno dodatni poticaji“, poručuje Darko Grivičić. No, istodbno upozorava na destimuliranje domaćih proizvođača u sustavu integrirane proizvodnje, jer im je poticaj od dodatnih 800 kuna po ha,

Vinogradi obitelji Zdjelarević iz Brodskog Stupnika odavno su u integriranoj proizvodnji. U ARKODU im je oko 26 ha vinograda. „Mi smo od početka proizvodili na taj način, sada se radi samo o promjeni u papirologiji, jer u početku nismo imali obvezu zbog inspekcijskog nadzora pratiti proizvodnju, ali smo to radili zbog sebe. Nije u pitanju samo kemijska zaštita, nego moramo paziti i na imunitet biljke. To radimo kroz pljevljenje, dobivanje dobre atmosfere u vinogradu, pazeći da se ne razboli“, kaže Višnja Zdjelarević, dodajući da je nužno paziti pri dodavanju novih površina kako bi ih na vrijeme prijavili u sustav integrirane proizvodnje. Podsjeća na obvezu da pet posto imanja treba biti pod nekom drugom kulturom ili ostavljeno u ukrasnim oblicima, cvijeću grmlju, pa su Zdjelarevići napravili vodospremu kao jezerce s ukarsnim biljem, te sadnjom stabala omogućiti da se sačuvaju staništa korisnih insekata i ptica.

Vinogradi obitelji Zdjelarević iz Brodskog Stupnika odavno su u integriranoj proizvodnji

prema posljednjoj isplati smanjen za otprilike polovicu. Grivičić se bavi ratarskom i sjemenarskom proizvodnjom, koja se, kaže, također može obavljati u integriranoj, ali zahtjeva kvalitetno tlo. Anita Benić

15. listopada 2013. gospodarski list

3


s raznih strana DANI HRVATSKIH TRŽNICA

Trg bana Jelačića pretvoren u veliku tržnicu Po drugi put Trg bana Josipa Jelačića bio je pretvoren u veliku hrvatsku tržnicu, a na njemu svoje proizvode izlagalo je više od stotinu izlagača. Riječ je o manifestaciji Dani hrvatskih tržnica, a na glavni zagrebački trg došli su proizvođači iz 20 gradova, od Slavonije, Međimurja do Like i Dalmacije. Nudilo se sve što inače nude tržnice, od voća i povrća do meda i drugih pčelinjih proizvoda, raznih sireva i suhomesnatih proizvoda, do svježe ribe iz Kvarnera koja je ulovljena protekle noći.

Posebnost našeg podneblja Takve posebnosti našeg kraja valja čuvati i očuvati, te ne nasjedati predrasu-

dama o tome kako će se ulaskom u EU sve to bitno mijenjati ili čak zabranjivati. Dapače, postoji cijeli niz razloga zašto će se upravo takvi načini prodaje i trženja tradicionalnih i domaćih poljoprivrednih proizvoda posebno poticati i isticati kao posebnost našeg podneblja. Oni prije svega bitno ne konkuriraju ponudi trgovačkih lanaca, ali potiču održivost ruralnih

Ovo je festival boje, okusa i mirisa, najbolje od hrvatske što možemo vidjeti i kušati - kazao je Niko Pervan, predsjednik Udruge Hrvatskih tržnica. Dodao je kako je cilj manifestacije potaknuti ljude da kupuju na tržnicama, odnosno da se vrate starim dobrim navikama, ali i da se očuva ruralni kraj i jača lokalna ekonomija. Komentirao je fiskalizaciju koja je od nedavno obvezna i na tržnicama. Dobre strane fiskalizacije je da se dio proizvođača koji su bili porezni dužnici maknuo s tržnica, jer su bili nelojalna konkurencija, a carinske inspekcije eliminirale su i svu divlju prodaju oko tržnica. Loše je što se pojavio velik broj lažnih obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava koji kupuju robu na zelenim tržnicama, a prodaju ju pod svoju što je sljedeći korak koji se mora urediti.

Nakon ugostitelja i tržnica, poreznici u kontroli OPG-a

Nema ljepšeg doživljaja od odlaska na tržnicu i izravne kupovine sezonskog svježeg povrća izravno od proizvođača – farmera, od naše kumice, nonice, snaše

područja te njeguju tradicionalne vrijednosti života u seoskom području. Stvaraju kod ljudi pozitivan odnos prema domaćoj proizvodnji, te izravno ukazuju na njezinu vrijednost i posebnu kvalitetu, te značaj za održivost ukupnog krajobraza našeg prostora. Sve to na kraju dobiva svoju opravdanost i putem doprinosa ukupnoj turističkoj ponudi. V. P. dipl. ing.

be trošarinske i netrošarinske robe Ljeto 2013., provedeno je 3.656 nadzora i utvrđeno 486 nepravilnosti, doznaje se iz Ministarstva financija. Najviše nepravilnosti otkriveno je u nadzoru tržnica, sajmova i drugih mjesta Iz Ministarstva financija najavljuju da će pod posebnim nadzorom biti prigodne trgovine, te u nadzoru neregiobiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). strirane djelatnosti. Oduzeto je i podijeljeUočeno je, naime, kako oni koji no Caritasu i raznim drugim se izdaju za OPG-ove i prodaju na ustanovama 33,5 tone voća tržnicama to često uopće nisu ili pak i povrća. oni koji jesu OPG-i, prodaju robu Ministarstvo najavljuje i koju ne proizvode. U Ministarstvu provjeru podataka o imotvrde kako oni koji stvarno imaju vini putem osobnih identiOPG, zbog uklanjanja nelojalne fikacijskih brojeva (OIB), te konkurencije posluju sve bolje jer im usporedbu tih podataka s prihodi rastu, a na dobitku su i graevidencijom socijalnih služđani koji kupuju u pravilu svježiju i bi i Zavoda za zapošljavabolju domaću robu. nje, kako bi se suzbilo neTijekom dvomjesečne akcije po- Nakon uočenih nepravilnosti na tržnicama, porezni in- legalno korištenje socijalnih jačanog nadzora prometa i upora- spektori obavljat će poseban nadzor i na OPG-ima transfera.

4

gospodarski list 15. listopada 2013.


aktualne teme

Tamni li naše „suho zlato“? Danas je kukuruz treća svjetska kultura (nakon pšenice i riže), na kojoj se temelji globalna prehrana i višestruko korisna biljka. Zrno se koristi u hranidbi životinja i za ljudsku hranu, od svježe stabljike se proizvodi stočna hrana, od lišća se izrađuju korisni predmeti, nekad je „komušina“ služila umjesto madraca u krevetima i sl. Ogoljeni klip, oklasak, odlično je gorivo za loženje klasičnih peći. Od kukuruza se proizvode jestivo ulje, bioetanol, lijekovi... Za stočarsku industriju potrebno je sve više kukuruza, zato je on još uvijek „suho zlato“, iako ga uništava sve više štetnika i bolesti izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Kukuruz je prva biljka na kojoj je testirana, usavršena i komercijalizirana biotehnologija (BC) i genetska manipulacija (GMO).

Smartstax - GMO hibrid otporan na herbicide Glasnogovornik europskog povjerenika za zdravlje Toni Borg najavio je skorašnje dopuštenje uvoza SmartStax kukuruza otpornog na herbicide, koji se sam brine o zdravlju svoga zrna, stvarajući otrove koji ubijaju insekte. Robot GMO kukuruz uzgajat će se samo za proizvodnju stočne hrane, najavili su iz Pioneera, odnosno Monstanta. U poljoprivrednom sektoru u europskoj regiji zavladalo je nezadovoljstvo radi unošenja ovakve sorte, koja će definitivno ugroziti proizvodnju „klasičnih“ i hibridnih sorti kukuruza dobivenih biotehnologijom. Iako robota GMO kukuruza nezavisni europski stručnjaci smatraju ozbiljnom prijetnjom potrošačima i okolišu, lobisti GMO-a predviđaju da bi ovo mogla biti zadnja kukuruzna jesen u Europi, u kojoj su pobrane neke „stare“ hibridne sorte kukuruza, neotporne na sušu, poplavu i neke bolesti, ali ipak sigurnije za prehranu ljudi i stoke.

Kukuruzna zlatica uništava i do 15 posto uroda

Problemi, štete i izostanak obeštećenja Obzirom na njegovu korisnost i raširenost, kukuruz je sve češće izložen oštećivanju i manipulacijama. Prošlo je tek nekoliko mjeseci otkako je hrvatsko mljekarstvo uništio aflatoksin, pronađen u mlijeku krava koje su se hranile stočnom hranom od gljivično bolesnog kukuruza, uvezenog iz susjedne zemlje. Posljednih desetak godina napada ga i jede kukuruzni moljac. Još nema sustavne obrane od toga kukca, pa je šteta procjenjena na sjemenskom kukuruzu u 2010.godini iznosila gotovo 10% na ukupni prihod. Kukuruzna zlatica, koja se prvi put u Hrvatskoj pojavila1996.godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, proširila se po cijeloj Hrvatskoj, rušeći stabljike kukurza i uništavajući negdje i do 15 % uroda. Mnogi se sjećaju akcije ministrstva poljoprivrede, u ljeto 2004.godine, kada je uništeno oko 2.000 hektara kukuruzišta u Slavoniji, radi sumnje u GMO sjeme kupljeno na tako zvanom „svjetskom tržištu“. U ova slučajno odabrana četiri primjera šteta vezanih za kukuruz, poljoprivredni proizvođači nisu dobili nikakve odštete, bez obzira na sva izrečena obećanja. U slučaju uništavanja kukurizišta radi sumnje na GMO, tadašnji ministar poljoprivrede obećao je naknadu štete od 7.200 kuna po hektaru. Radi uništavanja kukuruza kukuruznom zlaticom ili moljcem, odštete nisu „predviđene“. A naknade za štete mljekarima koji su kupili krmnu smjesu sa zatrovanim kukuruzom i time slučajno uništili mlijeko, nisu bile predviđene, pa tako ni plaćene. Ministarstvo poljoprivrede im je ponudilo kompenziranje kroz podjelu zdravog krmiva za krave, ali to nimalo nije ublažilo prevelike štete koje su napravljene domaćem mljekarstvu.

Štete od suše

Berba i prodaja Berba kukuruza u cijeloj regiji, tako i kod nas, počela je ranije nego prijašnjih godina. Uzrok tomu su klimatske promjene čije su posljedice prouzročile nagle izmjene vremenskih krajnosti, od srpanjskih katastrofalnih poplava do kolovoških žestokih suša. Kukuruz je uglavnom spaljen tijekom vrućina i suša u kolovozu. U Hrvatskoj je u proljeće ove godine kukuruzom zasijano ukupno 310 tisuća hektara. Koliko će biti ubrano sa tih površina pokazat će se za koji dan, no mnogi očekuju pad prinosa za 20-tak posto. Podaci iz 2012. godine kažu da je na istoj količini hektara proizvedeno 1.348.000 tona kukuruza, po hektaru 4,4 tone. To je 22 posto manje nego u godini prije, kada je iznosio 5,7 tona po hektaru. Kolika će biti cijena otkupa kukuruza u Hrvatskoj, još nije utvrđeno. No, prateći veleprodajne cijene na domaćem tržištu u kolovozu ove godine, trgovci pretpostavljaju da će otkupna cijena biti oko 1,31 kn/kg, odnosno oko 1.300 kuna po toni. Obzirom da država nije popustila pred ljetošnjim prosvjednim zahtjevima poljoprivrednih proizvođača za isplatu subvencija za žitarice, neće više pomagati sa subvencijama za plaćanje skladištenja kukuruza namjenjenom tržištu. Inače, cijena kukuruza na mađarskoj burzi BSE u kolovozu je bila 1,04 kn/kg, dok prognoze za siječanj-veljaču 2014. (nastavak na str. 6)

15. listopada 2013. gospodarski list

5


aktualne teme (nastavak sa str. 5) godinu postavljaju cijenu od 1,14 kuna za kilogram. Na francuskoj burzi EURONEXT prosječna cijena iznosi 1,28 kn/ kg. Prosječna cijena kukuruza u kolovozu ove godine u EU iznosila je 195,75 eura po toni. Poljoprivrednici se moraju okrenuti samostalnom traženju mogućnosti za spremanje i plasman kukuruza. Osim što postoje tradicionalni prekupci i trgovci, otvaraju se i legalnije mogućnosti. Pokazuje to primjer jednog osječkog poduzetnika, koji u jeku jesenskih berbi kukuruza i vađenja šećerne repe, otvara prvu hrvatsku agroburzu. Osnivanje agroburze pomažu brokerska kuća iz Luksemburga i jedna strana banka, a preko nje će seljaci moći plasirati svoj urod, od svih žitarica do kukuruza. Također će za sljedeću sjetvu moći zatražiti i kredite.

skoj. Tržište kukuruzom ove jeseni vrlo burno, jer su prinosi u SAD i centralnoj Americi premašili prošlogodišnji urod za 10%, pa iznose gotovo milijardu tona. To će svakako utjecati na konačnu cijenu na svjetskom tržištu.

Soja u zamjenu za kukuruz

Mađarska, jedna od „kukuruznih sila“ u Europi, koja će od vlastite berbe imati samo 4

Zapadnoeuropska tržišta i i industrija stočne hrane, zahvaćena klimatskim promjenama i uništavanjem poljoprivrede posljedicama istih, zatekla se u kroničnom manjku kukuruza. Globalno ne podržavajući nastojanja za uvođenjem nedovoljno provjerenog SmartStax „robot“ GMO kukuruza, europski poljoprivrednici su skloniji promjenama proizvodnje. Stoljetna vladavina kukuruza kao glavne sirovine, počela je predstavljati ozbiljan problem i prijetnju okolišu, higijenskoj sigurnosti i ispravnosti hrane. Uzroci su raznovrsni, vjerojatno je među njima i nedostana ispitanost djelovanja BC kom-

milijuna tona kukuruza (polovica prošlogodišnjeg uroda), po domaćoj cijeni od od 338,6 dolara za tonu, prisiljena je uvoziti kukuruz iz Argentine i Ukrajine po cijeni od 270,90 dolara za jednu tonu. U Italiji, nakon Francuske i Rumunjske trećoj po proizvodnji kukuruza u EU, urod će jedva dostići prošlogodišnji, oko 8 milijuna tona. Ništa bolje situacija sa kukuruzom nije ni u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunj-

ponenti, ali primarni uzroci su ekološko-higijenski. Radi njih nastali su razni toksini i gljivična oboljenja kukuruznog zrna, koja šire opasnosti u daljem prehrambenom lancu. Jednostavno, ako je kukuruz prerizičan, treba ga zamijeniti s biljkom slične ili bolje prehrambene vrijednosti te bolje prilagodljivosti na klimatske promjene. Za sada je najjači kandidat soja. Ljiljanka Mitoš Svoboda

6

gospodarski list 15. listopada 2013.

6. MEĐUNARODNI KONGRES OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara U suradnji s najznačajnijim institucijama iz poljoprivrede Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede organiziraju 6. Međunarodni kongres Oplemenjianje bilja sjemenarstvo i rasadničarstvo. Kongres će se održati u Spa & Sport Resort Sveti Martin na Muri od 6. do 8. studenog 2013. godine. Dodatne informacije vezano za kongres dostupne su kod organizatora Hrvatsko agronomsko društvo, na tel. 01 4872 493 ili na web stranici: www.agronomsko.hr

Hrvatsko agronomsko društvo Croatian Society of Agronomists i - and

Europsko udruženje sjemenara European Seed Association organiziraju

Od 6. do 8. studenog 2013. godine Spa & sport resort Sveti Martin

6.

MEĐUNARODNI KONGRES

Plant breeding, seed and nursery production

pod pokroviteljstvom

Ministarstva poljoprivrede

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO


s raznih strana

Začinsko bilje sve traženije Brojne televizijske emisije i gastro - časopisi popularizirali su ne samo uživanje u hrani, već i užitak kuhanja. Budući da su začini neizostavni dio većine recepata poznatih i manje poznatih kuhara, porasla je i potražnja za začinskim biljem. Prepoznao je to i Dražen Ereš iz Gornje Vrbe koji se uzgojem presadnica povrća i u manjoj mjeri cvijeća bavi šest godina, a začinskog bilja posljednje tri godine. „Začini se prodaju sve do prosinca, a presadnice do kraja svibnja osim kasnih kupusnjača, jer se začinsko bilje sve više traži. Osobito ga kupuju mlađi ljudi što je vjerojatno rezultat popularizacije kulinarskih emisija i sve većeg broja gastro časopisa s receptima u kojima je začinsko bilje neizostavan dio. Kako se u kojem časopisu ili tv emisiji učestalo preporuča pojedini začin tako on postaje ‘in’, najviše tražen“, kaže Ereš o razlozima uzgoja začinskog bilja.

Bez plastenika nemoguća proizvodnja Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Ereš ima i vanjsku i plasteničku proizvodnju i to sve vrste rasada povrća, dok su među začinima u njegovom asortimanu origano, timijan, menta, mažuran, lavanda, ružmarin, kadulja i bosiljak.

„Začinima valja dodati i peršinov list koji je također tražen“, tvrdi Ereš. Dodaje da se kadulja, lavanda i ružmarin, te menta osim kao dodatak hrani koriste i za pripravu čaja, dok se ostali začini koriste najčešće kao dodatak jelima. „Neke začinske biljke ljudi sade uz povrće jer su učinkovite pri odbijanju štetočina, ali i za dekoraciju cvjetnjaka – najčešće sade lavandu i ružmarin. Učinkovite protiv nametnika su i kadifice koje je najbolje saditi uz rubove cvjetnjaka ili povrtnjaka“, napominje Ereš, dodajući da vanjsku proizvodnju ima na oko 1,5 ha, a robu plasira na brodskoj tržnici i s kućnog praga. Iako proizvodnja presadnica zahtijeva intenzivan svakodnevan rad, te ulaganja, od svakodnevnog zalijevanja, praćenja i tretiranja protiv bolesti i nametnika, ovaj proizvođač ističe da se od toga može živjeti.

8. barbanska fešta smokve i smokvenjaka Mirjana Prgomet pripremila najslasniji smokvenjak i četvrtu godinu za redom osvojila šampionsku titulu. – Na prvoj fešti smokve i smokvenjaka prije osam godina imali smo 15, a ove godine 40-ak izlagača, što dokazuje da

je naša barbanska Fešta nadaleko prepoznatljiva manifestacija, rekao je načelnik općine Barban Denis Kontošić. Posjetitelji Fešte ponovo su svoj glas dali smokvenjaku Mirjane Prgomet, koja je pripremila najslasniji smokvenjak i već četvrtu godinu za redom osvojila šampionsku titulu Fešte posvećene voćnoj delikatesi.

Tradicija se prenosi i na mlađe generacije – Smokvenjak se u mojoj obitelji radi oduvijek i ta se tradicija prenosi s generacije na generaciju. Lijepo je kada se trud prepoMarija Prgomet s pobjedničkim smokvenjakom zna i nagradi, a to je dobar poticaj

Dražen Ereš prodaje začinsko bilje na kućnom pragu i na brodskoj tržnici

„S biljkama morate biti svakodnevno, a uz proizvodnju u zatvorenom prostoru, jedna obitelj može živjeti. No, bit će nam veliko opterećenje plaćanje zdravstvenog i mirovinskog, što će kao i obrtnici morati plaćati OPG-ovi. Sjeme je jako skupo, hibridi sjemena, sadnice, gnojivo, porez i ako nas još opterete mirovinskim i zdravstvenim, upitan je opstanak brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva“, kaže Ereš, dodajući nakon ulaska u EU ne očekuje nikakve promjene jer je, poručuje presudna kvaliteta i cijena te ‘poštena vaga’. Anita Benić i za druge proizvođače, da izlože svoje proizvode na ovoj Fešti u Barbanu, kazala je Mirjana Prgomet, vrlo zadovoljna i sretna. Mirjana je kao i ostali izlagači osim svježih smokava i smokvenjaka posjetiteljima ponudila sušene smokve, slatko od smokve, no na štandovima je bilo puno domaćih proizvoda na bazi smokava, a uz njih i ostalih proizvoda istarskih OPGova. Primjerice Franko Hrelja, koji ima 600 stabala smokve, na svom je štandu izložio sokove i džemove od smokve i raznovrsnog voća. Istodobno s Feštom održao se i 5. obrtnički sajam u Barbanu koji je bio dobra prilika za manje i srednje proizvođače da ih upozna oko 700 gostiju koji borave u ovom dijelu Istre u 140 kuća za odmor. Jubilarni peti obrtnički sajam bio je u znaku teme O PODUZETNIŠTVU ŽENA koje su kao izlagači ponudile raznovrsne proizvode od lavande, prirodnu kozmetiku, uporabne i ukrasne predmete od drva, keramike i stakla i drugo. Asim Čabaravdić

15. listopada 2013. gospodarski list

7


agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Marelice – zahtjevne za uzgoj, ali isplative Marelica je voćna vrsta koja je slabo zastupljena u našim intenzivnim nasadima, zbog teškoća u suvremenoj proizvodnji (proljetno izmrzavanje, apopleksija i nedostatak odgovarajućih podloga), iako su njezini plodovi ugodnog okusa vrlo traženi. Svježi plodovi marelice koriste se kao stolno voće, a zbog ranog dozrijevanja postižu dobru cijenu. Koriste se i za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kompote itd.), a mogu se i sušiti, te prerađivati u rakiju visoke kvalitete, čime uzgoj marelice još više dobiva na ekonomičnosti. Marelica (Prunus armeniaca) je koštuničava voćna vrsta, kod koje je najveća teškoća u uzgoju što kreće vrlo rano u proljeće, pa često u našim krajevima mogu stradati pupovi i cvjetovi od kasnih proljetnih mrazeva. Drugi veliki problem marelice je apopleksija (naglo sušenje stabla) koja se može javiti nekoliko godina nakon sadnje. Apopleksija je skupni naziv za naglo sušenje stabla marelice uslijed napada virusa ili bakterija. U nekim voćnjacima starim oko 10 godina, apopleksija može izazvati gubitak čak 10 – 25% stabala. Ova dva navedena problema, uz nedostatak zadovoljavajućih podloga za marelicu, dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste. Kao podloge marelice u Hrvatskoj više se koriste generativne nego vegetativne podloge. Kod nas se marelica još uvijek najviše cijepi na sjemenjak džanarike (P. myrobalana). Ta podloga nije dovoljno podudarna s marelicom i odlikuje se velikom genetskom raznovrsnošću, zbog čega marelica na džanarici često strada

8

od apopleksije. Džanarika je jako bujna podloga, osjetljiva na niske temperature, te zbog produljene vegetacije marelica na njoj često smrzne. Iz tog razloga se preporučuje cijepiti marelicu na bjelošljivu (P. domestica L.) na većoj visini od tla (80 do 100 cm).

Hranjiva vrijednost Plodovi marelice jedan su od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A,C,B kompleksa, kalija i beta karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećenja tkiva, jačanju kostiju i zuba, te poboljšavaju vid. Marelice su i dobar izvor biljnih vlakana, koja povoljno utječu na probavni trakt, a preporučuju se i anemičnim osobama zbog visokog sadržaja željeza. Koštice marelica najbogatiji su izvor vitamina B17 za koji neki medicinski stručnjaci smatraju da pomaže u

liječenju zloćudnih bolesti. Međutim, potrebno je ne pretjerivati s količinom konzumiranih koštica zbog spoja amigdalina koji zbog razgradnje na cijanovodičnu kiselinu može biti toksičan.

Uzgojni uvjeti Ovoj voćnoj vrsti najbolje odgovara umjereno kontinentalna klima. Ne podnosi uzgoj na većim nadmorskim visinama i oštru klimu. Voli pjeskovito-ilovasta do ilovasta, dobro drenirana i duboka tla s dosta humusa. Berba marelica traje od lipnja do kraja srpnja, a najčešće je ručna jer još ne postoje strojevi za mehaniziranu berbu, što znatno poskupljuje proizvodnju. Marelica se danas uzgaja u preko 55 zemalja svijeta, a godišnja svjetska proizvodnja iznosi oko 3,8 milijuna tona. Vodeće zemlje u proizvodnji marelica su Turska(koja je ujedno i najveći proizvođač

Kalkulacija proizvodnje marelice u kontinentalnim uvjetima, 1 ha Naziv Prinos, 1. klasa (8.500 kg) Prinos, 2. klasa (1.500 kg) Ukupni prihod Trošak gnojidbe Trošak zaštite bilja Sanduci Trošak berbe Trošak rezidbe Trošak vlastite mehanizacije Ostali troškovi Ukupni varijabilni trošak Dobit

gospodarski list 15. listopada 2013.

Mjerna jedinica kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha

Iznos 68.000,00 7.500,00 75.500,00 1.222,76 5.225,00 5.500,00 5.714,29 2.000,00 2.881,43 2.000,00 24.543,48 50.956,52


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika Proizvodnja marelica u Hrvatskoj i svijetu, 2011.godina Površina, ha

Proizvodnja, t

Prinos, t/ha

Svijet

485.747

3.834.475

7,9

EU-27

77.244

694.951

9,0

Turska

59.696

676.138

11,3

Iran

50.177

452.988

9,0

Italija

19.595

263.132

13,4

Španjolska

18.727

86.889

4,6

HRVATSKA

375

1.655

4,4

U godinama investicije najskuplja je prva godina, na koju otpada 39% investicijskog troška. Sadnice čine 19% investicijskog troška nasada marelica. sušenih marelica), Iran te mediteranske zemlje (Španjolska, Italija). Na proizvodnju Europske Unije otpada 18% svjetske proizvodnje marelica. Na žalost, Hrvatska je po prinosima koje ostvaruje po jedinici površine daleko ispod europskog i svjetskog prosjeka. Od ukupne proizvodnje marelica u Hrvatskoj 59% otpada na ekstenzivan uzgoj, tako da postoji veliki potencijal za intenziviranje ove proizvodnje.

moguće ostvariti. U ukupnim troškovima najveći udio imaju troškovi berbe (23%), čemu je razlog nepostojanje mehanizirane berbe, dok na trošak zaštite otpada 21% troška. Na hektaru površine nalazi se 400 stabala, na razmacima sadnje 5×5 m, s uzgojnim oblikom kotlaste krošnje. Pretpostavljeni vijek trajanja ovakvog nasada je 20 godina. Jedan od problema koji se javlja je nedostatak hladnjača u kojima bi bilo moguće skladištiti marelicu do plasmana.

U izračunu dobiti nisu uzeti u obzir fiksni troškovi kao što amortizacija, rate kredita i slično, kao niti poticaji koje je

Braniteljska zadruga Aljmaš fructus najveći dio svoje proizvodnje bazira na proizvodnji marelice, te je trenutačno najveći hrvatski proizvođač marelice s više od 50 hektara obradivih površina pod ovom kulturom.

Troškovi i dobit

Nasad marelice u punom rodu

Po svemu navedenom, može se zaključiti da postoje veliki potencijali za povećanje površina pod marelicama. Kako se radi o voću koje dolazi rano za svježu potrošnju, te samim time postiže i veću prodajnu cijenu, a uz to ga je moguće preraditi u mnoštvo proizvoda i time još više povećati ekonomičnost proizvodnje, za očekivati je veće zanimanje proizvođača za ovom voćnom vrstom. Dr.sc. Vesna Očić Agronomski fakultet u Zagrebu

Trošak podizanja nasada marelica, kontinentalna regija, 1ha GODINA PRIJE SADNJE

kn/ha

Poravnjavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnojiva Dubinsko rahljenje tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Mineralno gnojivo Organsko gnojivo Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva Ukupno nulta godina

1.600,00 400,00 700,00 3.000,00 700,00 1.600,00 5.750,00 3.700,00 900,00 700,00 19.050,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja)

kn/ha

Dovoz i rasipanje mineralnog gnojiva Ravnanje terena Dovoz i razvoženje sadnica Međuredna obrada (4×) Mineralno gnojivo Sadnice Sredstva za zaštitu bilja Iskolčavanje terena Priprema sadnica za sadnju Istovar sadnica Sadnja Okopavanje sadnica PRVA GODINA (priprema i sadnja) Prskanje Ukupno prva godina DRUGA GODINA Međuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosađivanje Žičano pletivo za ogradu Istovar i raznošenje stupova i žica Nadosađivanje sadnica Rezidba Okopavanje Zatravljivanje nasada Ukupno druga godina

220,00 1.200,00 500,00 2.000,00 1.550,00 14.000,00 1.500,00 600,00 400,00 200,00 3.500,00 2.000,00 kn/ha 1.400,00 29.070,00 kn/ha 2.300,00 900,00 4.670,00 1.700,00 500,00 4.800,00 125,00 100,00 720,00 1.050,00 1.550,00 18.415,00

TREĆA GODINA

kn/ha

Međuredna obrada Raspršivanje atomizerom Sadnice za nadosađivanje Sredstva za zaštitu bilja Nadosađivanje sadnica Rezidba Ukupno treća godina UKUPNA INVESTICIJA

2.300,00 1.500,00 500,00 2.100,00 100,00 1.650,00 8.150,00 74.685,00

15. listopada 2013. gospodarski list

9


Hrvatska i EU

Odobren Operativni program za regionalnu konkurentnost

Europska komisija donijela je Odluku o izmjeni Odluke o donošenju višegodišnjeg Operativnog programa „Regionalna konkurentnost” za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Regionalni razvoj” u Hrvatskoj u pogledu njegova usklađivanja s odredbama kohezijske politike nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Republika Hrvatska Komisiji je podnijela prijedlog za reviziju višegodišnjega Operativnog programa „Regionalna konkurentnost” za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) usvojenog 29. studenoga 2007. i izmijenjenog 31. listopada 2012. godine. Revizija se odnosi na ažurirani tekst Operativnog programa i njegov financijski plan, a ključna je novost da Operativnom programu iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR) dodaje iznos od 108,4 milijuna eura. Operativni program 2007.–2013. sadržava sljedeće prioritetne osi: 1. razvoj i unapređenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija 2. jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva 3. tehničku pomoć. Svaka prioritetna os sadržava određeni stupanj sufinanciranja što je vidljivo iz teksta spomenute Odluke, a najviši iznos pomoći iz Europskoga fonda za regionalni razvoj dodijeljen u okviru Operativnog programa, izračunan s obzirom na prihvatljive javne izdatke, iznosi 187,779.595 eura, s time da su plaćeni izdaci u okviru Operativnog programa prihvatljivi od 15. prosinca 2008. U sklopu programa financirat će se sheme dodjele bespovratnih sredstava koje su namijenjene regionalnim i lokalnim jedinicama, malim i srednjim poduzetnicima te akademskoj i istraživačkoj zajednici. Također, financirat će se veliki infrastrukturni projekti koji su navedeni u Prilogu Operativnog programa.

Povećano povlačenje novca iz EU fonda IPARD Tijekom rujna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 15 milijuna kuna za završene IPARD projekte. Kako se bliži kraj godine, zahtjevi za isplatu završenih projekata (refundacija uloženih sredstava) pristižu u sve većem broju. Nakon 18 natječaja provedenih u protekle 3 i pol godine za 6 IPARD mjera, Agencija za plaćanja do sada je ugovorila 330 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,2 milijarde kuna (s ugovorenim iznosom potpore od 674,8 milijuna kuna). Najbrojniji projekti odnose se na sektor ruralnog turizma (Mjera 302 – Diversifikacija razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti), te u sektoru voća i povrća (Mjera 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice). Najviše projekata dolazi iz Istarske i Osječko-baranjske županije, a uspješno ih prate Zagrebačka, Varaždinska, te Sisačko-moslavačka županija. Iskoristivost sredstava IPARD programa značajno je povećana u odnosu na prethodne godine, a pogotovo u odnosu na SAPARD program. Tijekom 2011. godine isplaćeno je samo 12 IPARD projekata, dok je u 2012. godini isplaćeno 58 projekata u iznosu od 125 milijuna kuna. U 2013. godini do sada je isplaćeno 67 milijuna kuna za 49 završenih projekata, a od toga je u rujnu isplaćeno 15 milijuna kuna za 14 projekata. Europski fond za ruralni razvoj, koji slijedi nakon IPARD programa – hrvatskim poljoprivrednicima pružit će puno više mogućnosti od IPARD programa i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja, te općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru.

Priprema temelja za iskorištavanje sredstava iz fondova Europske unije Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj započelo je s provedbom projekta „Priprema temelja za iskorištavanje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske“. Projekt vrijedan 3,48 milijuna kuna provodi se na području triju županija: Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke. Ministarstvo snosi 67 posto ukupne vrijednosti projekta (2,32 milijuna kuna), a UNDP preostalih 33 posto (1,16 milijuna kuna). Predviđeno je trajanje petnaest mjeseci, od kolovoza 2013. do studenoga 2014. godine. Cilj je toga projekta jačati administrativne kapacitete za iskorištavanje sredstava strukturnih i investicijskih fondova

EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini. Namjera je pripremiti projekte koji su usmjereni na rast i razvoj, poboljšanje socijalnoekonomskih uvjeta u sektorima koji su prepoznati kao strateški na razini države i EU-a te koji pridonose ispunjenju nacionalnih razvojnih ciljeva, ali i ciljeva strategije Europa 2020.

Razvojni projekti Lovci na projekte pomoć su države najmanje razvijenim jedinicama lokalne samouprave, primarno na područjima posebne državne skrbi (PPDS) koja nemaju snage razvijati vlastite kapacitete, a istodobno imaju najveće potrebe za razvojnim projektima. Na osnovi suradnje MRRFEU-a i UNDP-a pripremit će se i Katalog projektnih ideja za projekte koji bi se mogli financirati iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, dokumentirati metodologija i standardizirani obrasci za projektne sažetke i projektne ideje koji se mogu primijeniti i na druge dijelove Republike Hrvatske, a bit će poboljšani i kapaciteti javnih aktera na lokalnoj i regionalnoj razini za identificiranje, razvitak i provedbu projektnih prijedloga za iskorištavanje fondova Europske unije.


tržište i cijene

Osrednja ponuda svinja, potražnja lagano raste Tijekom 38. tjedna ove godine, na stočnim sajmovima ponuda svinja bila je osrednja. Potražnja lagano raste što je u navedenom tjednu utjecalo i na cijene. Prosječna cijena svinja na stočnim sajmovima iznosila je 12,42 kn/kg, što je jedna od najviših prosječnih cijena u navedenom razdoblju unatrag desetak godina. Na kontinentalnom dijelu Hrvatske cijene svinja na stočnim sajmovima uglavnom su od 11 do 14 kn/kg, dok su na priobalju cijene više, čak do 18 kn/kg. Što se tiče otkupnih cijena svinjskih trupova E klase, tijekom 2013. godine nije bilo značajnijih promjena, a prosječna cijena tjedno oscilira u rasponu od 13,50 do 14 kn/kg. Na europskom tržištu prosječna cijena otkupnih trupova E klase u tjednu do 29.09.2013. godine iznosila je 186,17 eura/100 kg i viša je u odnosu na hrvatske cijene za oko 1,4%.

Uglavnom slabija potražnja odojaka

U nazad mjesec dana na tržištu bilježimo blagi pad prosječne cijene simentalske teladi. Prosječna cijena u tjednu do 22.09.2013. godine iznosila je 24,82 kn/kg i niža je za 2,5 posto u odnosu na cijene 34. tjedna. Cijene muške teladi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima uglavnom su bile od 24 do 27 kn/ kg, dok je ženska telad jeftinija i tržena je po cijenama od 20 do 23 kn/kg.

Ponuda junad veća od potražnje

Ponuda junadi na tržištu nešto je veća od potražnje. Veća potražnja zabilježena je kod junica za meso i bilježimo nedostatak. Prosječna otkupna cijena muške simentalske junadi u 38. tjednu iznosila je 13,74 kn/kg, dok su junice tržene po prosječnoj cijeni od 12,53 kn/kg. Muška junad ovisno o kvaliteti, ugovorenoj proizvodnji, te trenutnom odnosu ponude i potražnje, tržena je na području kontinentalne Hrvatske po cijenama od 13 do 14,50 kn/kg, dok su junice bile od 11 do 13 kn/kg. Nešto više cijene bilježene su na području priobalne Hrvatske, od 16 do 18 kn/kg. Što se tiče otkupnih cijena junećih trupova, one se nisu značajnije mijenjale unazad mjesec dana. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase tijekom cijele 2013. godine u rasponu je

cijena od 26 do 28 kn/kg. Tako je u 39. tjednu cijena iznosila 26,74 kn/kg što je za 6% niže u odnosu na europski prosjek.

Nedostatak krava za meso

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg u tjednu od 16. do 22. 9. 2013.

Brodsko-posavska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka

Hrvatska (38 tj/2013.)

36 tj/2013.

Već duže vrijeme na tržištu bilježimo nedostatak krava za meso, čija je prosječna cijena na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u 38. tjednu iznosila 7,50 kn/kg. Cijene su u uobičajenim okvirima. Mlađe, kvalitetnije krave trže se po cijeni od 7 do 10 kn/kg, dok su starije krave od 4 do 5 kn/kg. Ponuda mlađih, kvalitetnijih krava za meso sve je manja i osjeća se nedostatak takve vrste roba. Krešimir Jakuš, dipl. ing. agr.

Bjelovarsko-bilogorska

Prosječna cijena odojaka na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u 38. tjednu na domaćem je tržištu iznosila 15,90 kn/kg. Dobru ponudu i slabu potražnju u navedenom tjednu zabilježili smo u

Blagi pad cijena teladi

Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Krapinsko-zagorskoj, te Karlovačkoj županiji. Cijene odojaka najčešće su bile od 14 do 16 kn/kg. U sljedećih mjesec dana ne očekujemo velike promjene na tom dijelu poljoprivrednog tržišta.

1.Min 2.Max Prosjek 1.Min junica simental 2.Max (za klanje) Prosjek 1.Min bik simental 2.Max (>450 kg) Prosjek 1.Min krava simental 2.Max (za klanje) Prosjek 1.Min odojak (25-35 kg) 2.Max Prosjek 1.Min svinja (80-120 kg) 2.Max Prosjek 1.Min krmača 2.Max (za klanje) Prosjek 1.Min janjad 2.Max Prosjek

24,00 28,00 25,75 14,00 15,00 14,50 13,00 14,00 13,50 4,00 7,00 5,50 ---------------------------18,00 18,00 18,00

22,00 25,00 23,50 ---------13,00 13,00 13,00 7,00 8,00 7,50 17,00 17,00 17,00 15,00 15,00 15,00 ---------23,00 23,00 23,00

---------------------------------------------17,00 18,00 17,50 -------------------

24,00 25,00 24,50 13,00 14,00 13,50 14,00 15,00 14,50 5,00 6,00 5,50 13,00 17,00 15,50 10,00 12,50 11,38 ---------25,00 30,00 27,50

22,00 25,00 23,50 11,00 13,00 12,00 13,00 15,00 14,00 7,00 10,00 8,50 14,00 16,00 15,00 12,00 13,00 12,50 ---------20,00 22,00 21,00

21,00 26,00 23,50 13,50 13,50 13,50 14,00 14,00 14,00 5,00 10,00 7,00 14,00 22,00 18,67 10,00 15,00 13,00 9,00 9,00 9,00 24,00 26,00 25,00

23,00 30,00 26,25 13,00 13,00 13,00 14,00 14,00 14,00 10,00 10,00 10,00 15,00 18,00 16,50 13,00 13,00 13,00 -------------------

25,00 25,00 25,00 13,00 13,00 13,00 13,50 14,00 13,75 4,00 6,00 5,00 16,00 16,00 16,00 11,00 11,50 11,25 ---------22,73 22,73 22,73

23,00 26,00 24,50 12,50 13,00 12,75 13,00 14,00 13,38 7,60 10,00 8,80 15,00 15,00 15,00 11,00 11,66 11,33 ---------18,00 19,00 18,50

20,00 26,00 24,13 12,00 14,00 13,00 14,00 14,50 14,25 6,00 10,00 8,00 13,00 16,00 14,33 10,50 14,00 12,40 8,00 9,00 8,75 18,00 24,00 21,50

25,00 27,00 26,75 15,00 16,00 15,50 16,00 18,00 17,00 11,00 11,00 11,00 ---------14,00 18,00 16,50 ---------27,00 28,00 27,50

23,00 27,00 25,50 11,00 12,00 11,25 13,00 14,00 13,50 6,00 10,00 8,75 15,00 20,00 16,75 12,00 14,00 13,25 10,00 10,00 10,00 20,00 23,00 21,50

------------------------------------20,00 22,00 21,00 17,00 17,00 17,00 ---------25,00 26,00 25,50

22,00 27,00 25,50 ---------13,00 13,00 13,00 ---------14,00 16,00 14,75 12,00 12,00 12,00 ---------19,00 19,00 19,00

20,00 30,00 24,82 11,00 16,00 12,53 13,00 18,00 13,74 4,00 11,00 7,50 12,00 22,00 15,90 10,00 18,00 12,42 8,00 10,00 9,13 18,00 30,00 21,31

21,00 30,00 25,28 10,00 17,00 12,25 12,50 16,00 13,73 4,00 10,00 7,74 12,00 22,00 15,82 10,00 18,00 12,08 8,00 9,00 8,63 18,00 30,00 22,04

tele simental (80-160 kg)

15. listopada 2013. gospodarski list 11


pravni savjeti

pitajte – odgovaramo

Pravna i stručna šaljitepravna pismenim putempitanja ili elektroničkom Pozivamo vas dapitanja nam šaljete i stručna pismenim poštom putem ili(redakcija@gospodarskielektroničkom poštom list.hr) Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. (redakcija@gospodarski-list.hr). Molimo obvezno navesti pretplatnički broj Besplatne ili priložiti savjete izrezak dajemo adrese. samo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu. Besplatne savjete dajemo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu. Komunalna naknada

Posječena stabla

Jesam li obavezan plaćati komunalnu naknadu s obzirom na to da sam održavam javne površine ispred svoje trgovine (košnja trave, čišćenje snijega, sadnja cvijeća, čišćenje odvodnih kanala i dr.)?

Pri izgradnji vodovoda počeli su radovi na mojem zemljištu. Posječeno je oko 20 stabala. Kako sam se bunio, uspio sam ih zaustaviti pa su počeli graditi na drugoj parceli. Pokušao sam mirnim putem dobiti naknadu štete, ali nitko sa mnom nije htio razgovarati. Zvao sam i policiju i ona me je uputila da podnesem privatnu tužbu. Zanima me mogu li riješiti spor isključivo privatnom tužbom.

ODGOVOR Na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu vlasnici odnosno korisnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta dužni su plaćati komunalnu naknadu. Komunalna naknada služi za financiranje, građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Dužni ste plaćati komunalnu naknadu jer se sredstva te naknade ne koriste samo za financiranje održavanja ulice ispred vašeg poslovnog prostora već i za niz drugih potreba koje se odnose na komunalne potrebe naselja. Daniela SUKALIĆ, dipl.iur.

Prodaja kuće Prodajem kuću i zanima me mora li u oglasu za nekretninu biti naveden energetski razred.

ODGOVOR Ako se oglas za zgradu koja se prodaje objavljuje u medijima, tada je potrebno u oglasu navesti i energetski razred te zgrade i to je odgovornost vlasnika. Kazne za agencije nisu propisane, ali agencija-posrednik u prometu nekretnina ovlašteni je posrednik nekretninama i kao takav je dužan poznavati važeće propise koji se odnose na područje njezine djelatnosti (u ovom slučaju propise koji se odnose na obvezu posjedovanja energetskog certifikata zgrade) te ih predočiti stranci koja koristi njezine usluge. To ne vrijedi za zgrade koje su izuzete od obveze energetskog certificiranja. To su zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ta površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade, što znači da se, na primjer kod stana, zbrajaju sve ploštine prostorija – soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice tavan, podrum, stubište, lođe i terase, ne ulaze u tu površinu. V. L.

ODGOVOR Privatna tužba smatra se u kaznenom postupku. Znači da biste tužili za kazneno djelo onoga tko je nešto protuzakonito uradio. Takav postupak vam ne preporučujem. Trebali ste u zakonskom roku od dana kada vam je šteta učinjena tražiti naknadu štete. To ne možete na drugi način nego tužbom nadležnom sudu, s opisom štete, subjektom koji je štetu učinio, količinom štete i troškovima postupka. U ovom slučaju, kad dolazi do spora, nema nikoga drugoga osim suda. Vi ste mogli “zaustaviti” radove i na taj način da ste kod općinskog suda utužili za smetanje posjeda, s privremenom mjerom da se poslovi odmah zaustave. U tom slučaju izvođač radova, odnosno investitor trebao bi ili vama naknaditi vašu štetu, ili ovako kako su učinili, otići na drugu parcelu. No, bez obzira na to jesu li smjer vodovoda radili preko drugog zemljišta, svaku

12 gospodarski list 15. listopada 2013.

štetu koju su vam počinili trebaju nadoknaditi. Ž. H.

Osiguranje vlasništva kuće Štovani, zajedno sa majkom vlasnik sam kuće na moru. Imam još dva polubrata iz majčinog prvog braka, a kuća je ostavština moga oca. Što i kako bi trebao dogovoriti sa majkom da mi nakon njene smrti ostane njena polovina bez da polubraća imaju pravo vlasništva. Radio sam određena ulaganja u kuću, imam valjane račune za to i htio bih nastaviti sa ulaganjima, ali da sam siguran da će kuća biti moja.

ODGOVOR Vi možete s majkom sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, u kojem slučaju njezina polovina nekretnine neće ući u ostavinsku masu, odnosno polubraća je neće moći naslijediti. Razlika u ta dva ugovora je u tome da, u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, na vas odmah prelazi vlasništvo nekretnine, a u slučaju ugovora o doživotnom, to vlasništvo prelazi tek nakon smrti vaše majke. Nadalje, u takvim ugovorima potrebno je naznačiti da ćete zauzvrat ulagati i održavati njen dio nekretnine, odnosno druge usluge koje činite za svoju majku (financijska i druga vrsta pomoći). Savjetujemo da se radi sastavljanja tog ugovora obratite stručnoj osobi. U slučaju da ne sastavite takav ugovor, ili da majka sastavi oporuku kojom sve ostavlja vama, vaša polubraća mogu tražiti svoj nužni nasljedni dio. Također, kada bi majka sada darovala vama dio nekretnine, vaša polubraća bi mogla u ostavinskom postupku istaknuti da je povrijeđen njihov nužni nasljedni dio i tražiti povrat tog dara u ostavinsku masu. Nadalje, u svezi ulaganja, vi imate pravo na povrat uloženih sredstava u tuđu nekretninu, što se može tražiti u roku od 5 godina nakon izvršenih ulaganja, nakon čega nastupa zastara tog potraživanja. Takav se povrat može tražiti sudskim putem i to tužbom za isplatu, a za što je naravno potrebno predočiti i odgovarajuće dokaze (račune i sl.). N. T.


pitajte – odgovaramo Marun iz ploda Kakva su svojstva maruna izniklog iz sjemena i mora li ga se cijepiti? Također me zanima može li marun uspijevati u području Valpova?

ODGOVOR Sve voćke razmnožene iz sjemena imaju nešto drugačija svojstva od svojih roditelja. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih se voćke cijepe. Osim toga, voćke iznikle iz sjemena znatno kasnije počinju rađati nego one cijepljene. Stoga će i maruni koje ste uzgojili iz sjemena kasno ući u rod (to može trajati i do desetak godina) i imat će nešto drukčija svojstva od svojih roditelja. Na žalost, cijepljenje kestena je otežano zbog velike količine tanina koji ometa srašćivanje pa se ne može garantirati uspjeh ovog postupka ako se ne raspolaže odgovarajućom opremom i tehnologijom. Kestenu odgovaraju područja s kiselim tlom i klimom s najmanje 125 dana bez mraza. Glavni problem su rani jesenski mrazevi, dok proljetne mrazeve ova voćka uspješno izbjegava zbog kasne cvatnje. Stoga se može pretpostaviti da bi u području Valpova pojedinih godina moglo doći do problema s dozrijevanjem plodova. Ako uzgojite samo jedno stablo, mogli biste imati slab prirod zbog nemogućnosti oprašivanja. No to vas ne bi trebalo spriječiti da ipak pokušate uzgojiti marun kao ukrasnu biljku na svojoj okućnici ako raspolažete s dovoljno mjesta jer kesten izraste u veliko stablo pa nije za male okućnice. prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Otpadanje cvjetova mahuna Zašto je došlo do otpadanja cvjetova mahuna?

ODGOVOR Do otpadanja cvjetova i slabog zametanja mahuna visokog graha, došlo je zbog visoke temperature i niske relativne vlage zraka u vrijeme cvatnje. Naime, za cvatnju i zametanje mahuna optimalne su temperature oko 23 oC. Cvatnja se zaustavlja na 35 oC, a pri višim temperaturama cvjetovi i već zametnute mahune otpadaju. Već temperature od 30 oC uz nisku relativnu vlagu zraka depresivno djeluju na cvatnju, rast i razvoj mahuna. Cvatnja i zametanje mahuna niskog graha nastupa ranije, najčešće prije ekstremnih temperatura u srpnju. Zalijevanjem je osigurano dovoljno vlage u tlu za pravilan razvoj vegetativne mase i pojavu cvjetova, ali na vlagu zraka nije bilo moguće

stručni savjeti utjecati. Postavljeni malč od pokošene trave pomogao je čuvanje vlage u lako propusnom tlu. doc. dr. sc. Božidar Benko

Izmrzavanje kore oraha Radi se o stablu oraha, koji se nalazi u voćnjaku, koji je lociran na brdu iznad mjesta Oriovca (brdsko-posavska županija). Iz priloženog se vidi, da nekakva tekućina izlazi iz debla istog, lišće sa sjeverne strane stabla je požutjelo, kao u kasnu jesen i pokrov ploda je ispucao. Plodovi ispadaju sa istog, (kao kada dođe do zriobe), dok list i plodovi s južne strane su normalni, zeleni. Molio bih Vas za savjet da mi odgovorite, što se to događa s orahom, koji je star oko 25 godina, bujne krošnje, redovito i obilno svake godine daje kvalitetne plodove, i koje mjere da poduzmem shodno navedenom.

onda je tijekom prosinca temperatura zraka naglo pala (na dan 13. 12. 2012. izmjerili smo -15,9oC)! Takav trend izmjene topline je nastavljen kroz čitavu zimu 2012./13., pa bilježimo štete na voćnim vrstama u obliku pucanja kore zbog zimskog smrzavanja. Na takva se mjesta često naseljavaju različite patogene gljivice – uzročnici truleži i propadanja drva. Vi izbjeljujete stabla vapnom, što je preporučena mjera da se smanji negativni utjecaj “toplo-hladno” tijekom zimskog razdoblja. Raspucala je mjesta moguće očistiti voćarskim nožem i premazati posebnom pastom za zacjeljivanje rana u voćarstvu (npr. Biopol V i(ili LAC Basam i dr.). Ako se dio stabla i/ili cijelo stablo počinje sušiti tada već mjere zaštite ne daju željene rezultate. mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Voće u hranidbi kokoši Svake jeseni ostanu na stablu plodovi jabuka i krušaka koje ne mogu pobrati (voćke su cijepljene na sjemenjacima) pa otpadaju i ostaju natučene. Kokoši ih ne jedu, no mislim da bih ih svejedno koristio kao dodatak hrani. Na koji način?

ODGOVOR

ODGOVOR Prema priloženoj fotografiji vidi se da je kora oraha oštećena, te se iz takvih mjesta (pukotina) cijede biljni sokovi koje naseljavaju gljivice čađavice, pa deblo oraha izgleda nagrđeno tamnom tekućinom. Nažalost, ovakvih dojava s terena ima sve više, ne samo na kulturi oraha već i na drugim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama, kupinama i dr.). Razlog tome je značajno odstupanje godišnjih temperatura od višegodišnjih prosjeka, odnosno gube se jasne granice između pojedinih godišnjih doba. Protekla 2012. ostala je u voćarstvu zabilježena po velikim štetama od niskih temperatura početkom prve dekade mjeseca travnja, a naknadno je protekle jeseni mjesec studeni bio iznadprosječno topli (i vlažan) s prosječnom mjesečnom toplinom u našim najsjevernijim područjima (Međimurje) +8,2oC, a

Perad voli i ima potrebe za uzimanjem različitih trava, povrća i ostale zelene hrane. No, u stručnoj literaturi iz peradarstva vrlo se rijetko spominje činjenica da perad voli i voće. Naime, voće sadrži brojne hranjive tvari nužne za pravilno funkcioniranje organizama mnogih životinjskih vrsta, pa tako i peradi. Tako npr. jabuke osim mineralnih tvari i vitamina sadrže određenu količinu pektina, voćnih sokova, aroma i inhibitora te celulozu koja izravno utječe na probavu. Hranidba kokoši jabukama i kruškama razlikuje se od hranidbe vodene peradi. Naime, dok vodenoj peradi nije potrebno raspoloviti voće, to se kod hranidbe kokoši treba učiniti. Na taj način će kokoši lakše i u potpunosti iskljucati plodove voća sve do kore. Preporučljivo je da se prepolovljeno voće ponudi iz korita za hranjenje, i to zbog sprječavanja onečišćenja voća izmetom peradi. To se isto može učiniti i s drugim vrstama neiskorištenog voća (marelica, šljive, jabuke, breskve, i dr.), pri čemu je važno da uzgajivač isproba više vrsta voća jer perad posjeduje djelomično individualne okuse i sklonosti. Na taj način će uzgajivač brzo ustanoviti koje vrste voća najviše gode njegovoj peradi i tim vrstama neiskorištenog voća, već prema mogućnostima, nadopunjavati obroke u hrani peradi. dr. G. K.

15. listopada 2013. gospodarski list 13


Ponuda sjemena Bc sorata ozime pšenice, ječma, tritikala, zobi i pira Rezultati uroda (kg/ha) Bc sorata strnih žitarica u makropokusima u 2013. godini SORTA

Rugvica

Lovas

Bc Anica Bc Lorena Prima Mihelca Bc Renata Sana Bc Mira Dora Bc Irena Bc Lira Bc Irma Bc Darija Bc Tena Adriana

6870 6854 7050 6677 7181 5762 7247 6549 7833 6423 7018 7227 5884 6974

8051 7033 6171 6536 6567 6346 6580 8015 7338 5545 7120 8006 5947 5900

Bc Goran Bc Ranko

8730 8442

7041 6542

Bc Bosut Favorit Bc Vedran Rekorder

6100 6210 6960 5957

5172 5747 5109 5327

Bc Marta

4963

-

Bc Vigor

5239

-

LOKACIJA Staro Topolje Ozima pšenica 9170 8602 7193 8602 7709 7128 7867 6994 9011 7538 9111 8302 7209 7295 Ozimi tritikale 9522 9282 Ozimi ječam 6044 8617 7587 6430 Ozima zob 5749 Ozimi pir 5350

Donja Dubrava

Prosjek

7072 7113 6325 7666 8902 6720 7903 8214 6229 6596 7385 6171 7145 5825

7791 7401 6685 7370 7590 6489 7399 7443 7603 6526 7659 7427 6546 6499

-

8431 8089

-

5772 6858 6552 5905

-

5356

-

5295

Pregled vrijednosti pokazatelja kvalitete Bc sorata ozime pšenice - žetva 2013. godine Indirektni pokazatelji kakvoće

Sedimentacijska vrijednost (ml)

Sadržaj proteina (%)

Vlažni ljepak (%)

Bc Anica

59

14.70

34.2

Bc Darija

55

14.51

33.4

Sorta

Bc Lorena Bc Irma

Bc Renata Bc Tena Bc Lira

47 51 65 53 60

14.65 14.57 14.39 16.05 15.37

32.5 31.9 29.5 40.7 32.3

Farinografski pokazatelji

Upijanje Stupanj Kvalitetni vode omekšanja broj (%) (FJ) Makropokus Donja Dubrava 63.7

0

Grupa kvalitete

Ratezljivost tijesta (mm)

Otpor tijesta (EJ)

Omjer O/R (FJ/mm)

100

A1

102.0

156

335

2.15

100

A1

97.8

163

290

1.78

66.5

50

72.8

68.6

50

75.3

72.7

20

80.4

63.3 61.5 64.0

0

15 0

Ekstenzografski pokazatelji

Energija tijesta (cm2)

81.7 100

Makropokus Staro Topolje

A2 A2

64.8 63.8

A2

137.6

A1

165.4

A2

67.4

152 154 178 196 184

330 205 340 175 400

2.17 1.33 1.91 0.89 2.17

Bc Anica

35

13.51

28.2

62.8

90

56.0

B1

64.6

131

160

1.22

Bc Darija

38

13.59

30.3

62.9

75

59.2

B1

64.2

130

210

1.62

Bc Lorena Bc Irma

Bc Renata Bc Tena Bc Lira

34 40 37 52 53

13.43 14.03 12.88 15.56 14.46

27.5 29.8 28.1 37.7 29.4

65.0 67.0 59.7 72.1 63.6

50 50 90 55 40

70.2 68.8 56.4 71.3 75.3

A2 B1 B1 A2 A2

60.8 57.6 85.6 59.0

106.7

134 140 146 181 183

Komercijala: tel.: +385 1 2781 500, fax: +385 1 4854 080; Maloprodaja: tel.: +385 1 2781 522

bc-uprava@bc-institut.hr

www.bc-institut.hr

155 160 330 120 280

1.16 1.14 2.26 0.66 1.53


krmno bilje (nastavak iz prošlog broja)

Djeteline za ekstremnije uvjete uzgoja (2) Roškasta smiljkita Uvjeti uspijevanja Prema zahtjevima za stanišnim uvjetima, smiljkita pripada grupi vrlo skromnih kultura. U prirodnoj flori pojavljuje se u vrlo različitim uvjetima klime i tla, počevši od plodnih, vlažnih do suhih i siromašnih livada. Njezina vrijednost se osobito očituje na siromašnim tlima i u lošijim klimatskim uvjetima, gdje druge kvalitetne mahunarke zataje. Ovoj vrsti odgovaraju suha staništa, suha i ocjedita tla, ali obitava u područjima od vrlo suhih do močvarnih tala, ukoliko je ostale vrste ne guše. Također, može se naći na vrlo plitkim tlima, na kamenjarima, na vrlo lakim pjeskovitim tlima, kao i na težim glinenim tlima. Pogoduje joj i vapnena podloga. Najčešće se nalazi na travnjacima niže tratine. Izvanredno podnosi sušu, znatno bolje nego lucerna. No, iako dobro podnosi spomenute nepovoljne uvjete, ipak se najbolje razvija na dubokim, plodnim, slabo kiselim do neutralnim tlima reakcije pH 6,4 6,6 dobro opskbljenim vodom. Smiljkita nema velike zahtjeve ni prema toplini, jer klija već kod temperature od 3 - 4 o C, a niče na 5 - 6 oC. U proljeće počinje s porastom kod temperature iznad 5 oC, dok u jesen završava porast kada temperatura padne ispod 7 oC. Vrlo je otporna na zimu. Mlade biljke mogu podnijeti temperaturu od -6 oC, a starije, dobro razvijene i do -25 oC, bez snježnog pokrivača. Za dobar razvoj smiljkita treba dosta svjetlosti. Ne podnosi zasjenu, koja može biti osobito štetna za mlade biljke. Usljed zasjene, ionako spori početni razvoj biva još sporiji, a to može dovesti, naročito u nepovoljnim uvjetima, do propadanja biljaka pa i usjeva.

Agrotehnika uzgoja

i za višegodišnje mahunarke općenito, s dodatnim naglaskom na kvalitetu obrade i vrijeme sjetve s obzirom na to da je sjeme smiljkite vrlo sitno, sporo niče, a biljke imaju spori početni porast. Za sjetvu smiljkite u čistoj kulturi dovoljno je 5-7 kg, budući da ima sitno sjeme i izraženu sposobnost stvaranja velikog broja stabljika. Navedena količina sjemena će biti nedovoljna, ako uvjeti za sjetvu nisu idealni i ako se sjetva ne obavlja preciznim sijaćicama. U takvim, manje povoljnim uvjetima kada postoji opasnost da značajan dio sjemena ili klijanaca propadne, za sjetvu je potrebno 10-14 kg/ha sjemena. U jednostavnim smjesama s neagresivnim travama, kao npr. mačjim repkom, livadnom vlasnjačom, bezosatom stoklasom ili neagresivnim kultivarima klupčaste oštrice smiljkita se sije u količini 3-5 kg/ha, zajedno s 9-10 kg/ha trave. Sijati treba plitko, na dubinu 0,7-1,0, najviše do 1,5 cm, pri čemu važi uobičajeno pravilo - plića sjetva na težim, a dublja na lakšim tlima. Za proizvodnju krme smiljkita se sije uskoredno, na razmak 12-15 cm. Smiljkita se često sije u smjesi s travama. Na svježijim i težim tlima sa smiljkitom se mogu uzgajati livadna vlasulja, mačji repak i trstikasta vlasulja, a na sušnijim stoklasa bezosata, klupčasta oštrica ili francuski ljulj.

Hranidbena vrijednost Hranidbena vrijednost smiljkite je visoka, budući da sadrži visoki postotak sirovih bjelančevina, a u usporedni s crvenom djetelinom i lucernom ima znatno manji sadržaj celuloze čija je probavljivost za 20-ak % veća nego kod crvene djeteline i lucerne. Po sadržaju mineralnih tvari (9-12 %) uglavnom se može usporediti s lucernom.

Produktivnost

Smiljkita je manje produktivna u odnosu na lucernu ili crvenu djetelinu, jer najčešće zauzima one površine Prosječan sadržaj hranjivih tvari u smiljkiti % u suhoj tvari koje su manje pogodne za uzgoj najprodukOtkos Sirove bjelančevine Sirova vlakna NET tivnijih krmnih mahuI 19,68 24,20 40,08 narki. U takvim lošijim II 22,01 21,96 39,47 uvjetima smiljkita se zadovoljavajuće razvija III 25,75 18,38 41,46 i daje zadovoljavajuće IV 24,28 19,27 40,08 prinose (5-7 t/ha sijeŠto se tiče plodoreda, obrade i pripreme tla te vremena sjetve, važe isti principi kao

Korištenje Smiljkita se može koristiti u obliku sijena, silaže, sjenaže ili ispašom. Sijeno smiljkite je nježno, visoke kakvoće, te ga stoka rado jede. Smiljkita ima tanku nježnu stabljiku koja lako poliježe, što predstavlja ili može predstavljati problem pri košnji. Stoga se smiljkita za proizvodnju sijena često sije s travama koje služe kao oslonac. Pri sastavljanju smjesa mora se imati na umu slaba konkurentska sposobnost smiljkite i njena velika potreba za svjetlošću, i zastupljenost trava u ovim smjesama ne bi smjela biti velika. Smjese bi trebalo kositi u početku cvatnje smiljkite, odnosno pred klasanje/metličanje trava. Smiljkita se lakše silira nego lucerna jer ima više ugljikohidrata, a po hranjivoj vrijednosti silaža smiljkite je gotovo jednaka onoj od lucerne. Posebno se lako silira u smjesi s travama, u kojima zastupljenost trava može bili veća nego u smjesama za sijeno. Smiljkita je vrlo pogodna za hranidbu stoke napasivanjem, jer ne izaziva nadam i dugo traje. Lako se samozasijava, ima širok areal rasprostiranja, te dugo zadržava dobru kakvoću, jer joj stabljike manje i sporije odrvenjavaju nego kod većine višegodišnjih mahunarki. Pri korištenju smiljkite, posebnu pozornost treba posvetiti visini reza ili ispaše, jer se naknadne regeneracije u najvećoj mjeri pojavljuju iz bočnih pupova prizemnih dijelova stabljika prvog otkosa. Stoga se ne bi smjelo kositi niti napasivati niže od 5 - 7 cm. Smiljkiti, slično kao i lucerni, treba ostaviti duži vremenski razmak tijekom vegetacijskog razdoblja, da obnovi rezerve u korijenu i na taj način bude spremnija na nepovoljne klimatske i druge uvjete. na). U povoljnim uvjetima, osobito pri uzgajanju odgovarajućih sorata, prinosi mogu biti značajno veći. prof. dr. sc. Josip Leto

15. listopada 2013. gospodarski list 15


ratarstvo

Izbor sorte za sjetvu ozimih žitarica Proizvođač treba birati sortu koja je visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i prilagođena zemljišno-klimatskim uvjetima.

Količine deklariranog sjemena Prema podatcima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, na domaćem tržištu se svake godine nudi oko 40 do 45.000 tona sjemenske pšenice (tablica 1). Unutar preporučenih rokova sjetve za ovu kulturu najčešće se koriste količine sjemena od oko 250-300 kg na hektar. Stoga je jasno da je ta količina deklariranog sjemena dovoljna za sjetvu oko 150.000 hektara. Usporedbom ovih podataka može se zaključiti da se vjerojatno samo jedan mali dio površina u nas zasijava merkantilnom pšenicom, odnosno nedeklariranim sjemenom proizvedenom na vlastitom gospodarstvu (sjeme s tavana odnosno „tavanuša“). Međutim, puno je nepovoljnija situacija za ječam, zob i tritikale. To su kulture koje se uglavnom uzgajaju za potrebe hranidbe stoke na vlastitom gospodarstvu, a ne za tržište kao pšenica i raž. Prema podatcima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo naše sjemenske kuće godišnje u prodaju plasiraju samo oko 6 do 7.000 tona deklariranog sjemena sorata ječma, što je dovoljno za sjetvu oko 20-25.000 hektara. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku ječam se u Hrvatskoj uzgaja na oko 50.000 hektara. Iz toga proizlazi da se značajne površine pod ječmom zasijavaju nedeklariranim sjemenom. Slična situacija je vjerojatno i za zob, budući da količine deklariranog sjemena iznose svega oko tisuću tona, što je dovoljno za

sjetvu oko 6 do 7.000 ha. U nas se još dosta proizvodi i tritikale za potrebe stočarstva, dok su količine deklariranog sjemena za raž vrlo male i to svega oko 40-ak tona (tab. 1).

Svojstva deklariranog sjemena Naši proizvođači dobro znaju da je cijena sjemenske pšenice za oko dva do dva i po puta skuplja od merkantilne pa se s pravom pitaju zbog čega tako velika razlika. Sama proizvodnja sjemena zahtijeva znanstveno-stručnu organizaciju, povoljne agro-ekološke uvjete proizvodnje, visoki tehnički nivo opremljenosti i obučenost proizvođača, te veća ulaganja, pa su posljedično troškovi značajno veći od onih u merkantilnoj proizvodnji. Glavni cilj proizvodnje deklariranog (certificiranog) sjemena jest održavanje genetske čistoće sorte. Najvažnija osobina sjemena je klijavost, odnosno njegova sposobnost da normalno klije i razvije novu biljku. Stoga se deklarirani sjemenski materijal obvezno testira za sposobnost klijanja. Tako primjerice prema Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena žitarica, sjeme pšenice mora imati najmanje 98% čistoće i 85% klijavosti. Nadalje, već u samoj sjemenskoj proizvodnji usjevi se intenzivno zaštićuju od svih štetočinja (bolesti, štetnika i korova). Kemijska zaštita od bolesti je obvezatna agrotehnička mjera u proizvodnji sjemenskih usjeva. Provodi se jedno do dva tretiranja ovisno o stanju usjeva. Do-

Tab.1. Količine deklariranog sjemena strnih žitarica u Hrvatskoj za posljednje tri sezone Strna žitarica

2010/2011

2011/2012

2012/2013

tona 40.999

41.701

45.794

Ozimi ječam

Ozima pšenica

4.101

4.888

6.514

Jari ječam

1.165

1.419

1.225

Ozima raž

50

32

38

Ozima zob

258

298

406

Jara zob

920

741

582

Tritikale

894

467

629

*Prema podatcima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo

16 gospodarski list 15. listopada 2013.

Bc VEDRAN, ozimi ječam bro je poznato da se sjemenom mogu prenijeti mnoge bolesti, a upravo zaraženo sjeme može biti uzrok jakog napada bolesti i smanjenih prinosa u proizvodnji. Tako se primjerice mrežasta pjegavost plojke, koja je najraširenija i najopasnija bolest ječma uglavnom prenosi zaraženim sjemenom. Klijanjem zaraženog sjemena gljiva koja uzrokuje ovu bolest sistemično zarazi cijelu mladu biljčicu pa u pojedinim godinama simptomi u usjevu mogu biti vidljivi već u jesen. Osim intenzivne zaštite od bolesti tijekom vegetacije, deklarirano sjeme se dodatno tijekom dorade na najkvalitetniji način zaštićuje protiv bolesti primjenom odgovarajućeg fungicida. Time se jednostavno i vrlo učinkovito borimo protiv većine bolesti koje se prenose sjemenom. Nakon žetve, sjeme ozimih žitarica se Deklarirano sjeme je dorađuje na si- čisto, zdravo, odgovatima odgovara- rajuće krupnoće i trejućeg promjera tirano fungicidima


ratarstvo čime se odvajaju neželjene primjese (korovi, štura i oštećena zrna, itd.) i osigurava odgovarajuća frakcija sjemena. U doradi pšenice odbacuju se sve sjemenke čiji promjer je manji od 2,2 mm, što znači da se u kupljenoj vreći deklariranog sjemena nalaze samo sjemenke krupnije od 2,2 mm. Dobro je poznato da krupnije sjeme ozimih žitarica klije s većim brojim seminalnih (primarnih) korijenčića i da u pravilu ima bolju klijavost od sitnijeg sjemena. Krupnije sjeme je posebice poželjno, ako se sjetva obavlja u nepovoljnijim uvjetima za klijanje i nicanje. Nadalje, poznavanje frakcije sjemena odnosno mase 1000 zrna potrebno je kako bi se mogla izračunati norma sjetve. Ako je sjeme određene sorte krupnije (teže), norma sjetve je veća nego za sitniju frakciju sjemena te iste sorte. Nadalje, tijekom dorade sjemenski materijal se temeljito očisti od korova i drugih živih i mrtvih primjesa. Tako je primjerice propisano, da u sjemenskom materijalu strnih žitarica nije dozvoljena niti jedna sjemenka divlje zobi koji je u mnogim dijelovima Europe i ostataka svijeta vrlo opasan korov i teško se suzbija.

Svojstva suvremenih sorata

Izbor sorte je veoma važan čimbenik uspješne proizvodnje. Sve moderne sorte ozimih žitarica imaju visoki genetski potencijal rodnosti. Na žalost, takav potencijal ne može se u potpunosti ostvariti u našim agroekoOtpornost na polijeganje je važno svojstvo za loškim uvjetima i to prvenizbor sorte stveno uslijed osjetno viših temperatura u vegetaciji nakon klasanja. Posljedično i datum žetve svaka sorta prije priznavanja bila detalju našim krajevima nastupa i do nekoliko no istražena u višegodišnjim poljskim tjedana ranije od onog u sjeverozapadnoj pokusima. Europi. To je jedan od glavnih razloga Dobro je znati da i danas unutar mozašto se naši prosječni prinosi ne mogu dernih sorata postoje međusobno znamjeriti s onim u državama poput Francu- čajne razlike u prinosima i otpornosti na ske, Nizozemske ili Danske. polijeganje. Slaba otpornost na polijegaNašim proizvođačima je dostupno de- nje najčešće je glavni uzrok podbačaja klarirano (certificirano) sjeme velikog broja u ostvarivanju vrhunskih prinosa zrna u domaćih i stranih modernih sorata ozimih suvremenoj proizvodnji ozimih žitarica. žitarica (tab. 2). Stoga svaki proizvođač mora provjeriti Za pravilan izbor sorte moraju se da li sorta ima zadovoljavajuću otporupoznati s njihovim gospodarskim oso- nost na polijeganje i to posebice u uvjebinama i to prvenstveno tima intenzivne razine agrotehnike, odkapacitetom rodnosti, ali i nosno pri primjeni visokih doza dušičnih drugim važnim agronomska gnojiva. svojstvima koja mogu bili Tijekom vegetacije ozime žitarice nalimitirajući čimbenik učinko- padaju brojni uzročnici bolesti lista i klavite proizvodnje (otpornost sa, koji mogu nanijeti velike štete (i do 30 na polijeganje, bolesti i sl.). i više posto) u usjevu. Na tržištu postoje Stoga svaki proizvođač tre- sorte koje su tolerantnije na napade boba obratiti pažnju da je sorta lesti i ti podatci se također mogu naći u visokog potencijala rodnosti, informativnim materijalima. No, većina visoko otporna na polijega- modernih sorata ne posjeduje zadovoljanje i prilagođena zemljiš- vajuću otpornost na bolesti lista i klasa, Moderne sorte ozimih žitarica međusobno no-klimatskim uvjetima. Ti pa su bez primjene folijarnih fungicida se razlikuju u agronomskim i gospodarskim podatci su dostupni od ma- uglavnom osuđene na podbačaj u prinosvojstvima. tičnih sjemenskih kuća jer je su i kvaliteti zrna. Posljedično je u suvremenoj proizvodTab. 2. Moderne sorte ozimih žitarica u Hrvatskoj nji pravovremena zaštita usjeva (najčešće Vrsta Domaće sorte Introducirane sorte oko cvatnje) odgovarajućim fungicidima Srpanjka, Lucija, Katarina, Renata, Super preduvjet ostvarivanja željenih prinosa i Žitarka, Vulkan, Alka, Kraljica, Felix, Zlakvalitete. Apache, Ludwig, ReOzima pšenica ta, Seka, Golubica, Žitarka, Fiesta, Gabi, Nadalje, usjev pšenice napadaju i bonan, Soissons, itd. Prima, Bc Mira, Mihelca, Bc Renata, lesti za koje ne možemo uvijek osigurati Sana, Zdenka, itd. zadovoljavajuću zaštitu čak i uz primjeBarun, Zlatko, Titan, Rex, Bingo, Favorit, Mombasa, Vanessa, nu kemijskih sredstava. Takva je bolest Ozimi ječam Rekorder, Bc Bosut, Lord, itd. itd. primjerice palež klasa, koja se pojavljuje Jari ječam Jaran, Bc Alarik, Erih Scarlett, Prestige ukoliko su oko cvatnje bile visoke temperature spojene s visokom vlažnošću zraOzima zob Bc Marta, Džoker, Mustang Pewi, Wiland ka. U pojedinim godinama može uzrokoClercal, SW Talentro, vati značajnije štete pa je korisno dobro Ozimi tritikale Bc Goran, Bc Ranko itd. se informirati o tolerantnosti sorata pšeniEho-kurz, Kustro, ce na ovu bolest. Ozima raž _________________ Visello, itd. dr. sc. Zlatko Svećnjak

15. listopada 2013. gospodarski list 17


mehanizacija PREZENTACIJA POTTINGER I INO STROJEVA U ORGANIZACIJI PROIZVODNJE OPRUGA DEŽANOVAC

Prikaz rada strojeva za obradu tla i sjetvu “POD” – proizvodnja opruga d.o.o. Dežanovac u suradnji s Poljoprivredno savjetodavnom službom organizirala je prezentaciju rada strojeva za osnovnu obradu tla, predsjetvenu pripremu i sjetvu strojeva tvrtke ‘’Pöttinger’’, i komunalnih malčera ‘’INO’’ Brežice na poljoprivrednom gospodarstvu Dražena Kunješića u Malom Zdenčacu (Bjelovarsko-bilogorska županija). ‘’Pöttinger’’- austrijska tvrtka sa 140 godišnjom tradicijom, i kvalitetnom ‘’zelenom linijom’’ strojeva, željela je prikazati i inovatvni program strojeva za obradu tla u pitomom selu Bilogore. U idealnim uvjetima za obradu tla u radu su prikazana i dva tipa pluga premetnjaka: Servo 35 Nova (trobrazdni), i Servo 45 Plus (četverobrazdni). Plugovi su opremljeni hidromehaničkom zaštitom koja omogućava okomito i vodoravno kretanje do 400 mm. (zaštita od kamena).

Zaoravanje biljnih ostataka

Servo 35 zahtijeva snagu traktora od 140 KS, a za traktore snage 170 KS

Servo 35 S je idealan plug. Traktori većih snaga – 170 do 270 KS mogu orati s plugovima serije 45/45 S (3–6 plužnih tijela. Greda pluga pojačana je nosačem dužine 1330- 2200 mm, koji je pričvršćen vijcima i smješten je u samoj gredi pluga, te smanjuje deformaciju grede pri velikim opterećenjima i do 25%. Zaoravanje biljnih ostataka na strništu, kao i na kukuruzištu bilo je izvrsno, što je znak kvalitetnog i dobro podešenog pluga. Dobro položene, ujednačene brazde bez šupljina i bez vidljivih biljnih ostataka, osnovni su preduvjet daljnje obrade tla, sjetve... i na kraju žetve, mogli su se uvjeriti mnogobrojni prisutni. Rotodrljače LION pripremaju tlo za sjetvu vrhunski i u najtežim uvjetima, na najtežim tlima. Moguće su brzine rotora od 185–527 o/min. Rotodrljača može biti opremljena s valjcima u pet različitih izvedbi prema zahtjevima i potrebama poljoprivrednika. Radni zahvat rotodrljače kreće se od 2,5–6 metara, sa zahtjevima za traktore snage od 132–270 KS. Mehanička sijaćica Vitasem dobar je primjer inovativne tehnologije. Precizna, ujednačena sjetva, uz jednostavno rukovanje odlikuje ovu sijaćicu. Radna širina se kreće od 2,5–4 m, sa spremnikom za sjeme od 450–850 l. Pričvršćena na rotodrljaču smještena je blizu traktora. Jedinstveni sjetveni uređaj precizno radi sa svim vrstama sjemena sa sjetvenim normama od 0,7– 400 kg/ha.

18 gospodarski list 15. listopada 2013.

Rotodrljače LION

U radu su prikazane i tanjurače Terradisc, idealne za postrnu obradu tla. Osam diskova promjera 580 mm, po metru radnog zahvata jednako je razmaku diskova od 125 mm, i osigurava dobro prodiranje i dobar učinak, i dobro miješanje tla.

Tanjurače Terradisc

Gruber Synkro prikazan je u verziji s dva i tri reda radnih tijela, i mogućnosti agregatiranja s raznim tipovima valjaka, te stvaranje idealnih uvjeta za nicanje usjeva. Idealan je stroj za postrnu obradu tla. Moguć je radni zahvat stroja od 2,6 do 4,7 m, te s potrebama snage traktora od 70–210 KS.

Gruber Synkro

Prezentirani su i komunalni malčeri INO Brežice, za košnju trave i niskog raslinja, te usitnjavanje biljnih ostataka na poljoprivrednim površinama.


P ENICA Koliko bi kvalitetan bio vaš usjev da izostavite nešto u njegovu uzgoju? Samo je jedan način mjerenja učinkovitosti NPK gnojiva, a to su - ostvareni rezultati. Naziv proizvoda

N

P2O5

K2O

MgO

SO3

B

Fe

Mn

Zn

YaraMilaTM 7-20-28

7

20

28

2

8

0,05

0,05

0,1

0,02

YaraMilaTM 13-13-21

13

13

21

2

8

0,1

0,05

0,1

0,02

YaraMilaTM 8-24-24

8

24

24

-

5

0,01

0,1

0,01

0,01

YaraMilaTM 16-27-7

16

27

7

2

6

0,05

0,05

0,1

0,05

0,02

-

-

-

0,02

-

-

-

YaraMilaTM 22-14-7

22

14

7

-

7,5

YaraMilaTM 15-15-15

15

15

15

-

5

YaraMilaTM 7-12-25

7

12

25

2

6,5

YaraMilaTM NPK gnojiva konstantno daju bolji prinos, veću kvalitetu i jamče manje gubitaka. YaraMilaTM je linija granuliranih premium NPK gnojiva s dodanim sekundarnim i mikrohranjivima kojima se ostvaruje uravnotežena prehrana za specifične usjeve. Ujednačena kvaliteta, bez segregacije i predvidljivo otpuštanje hranjiva čine gnojiva YaraMilaTM vašom najboljom investicijom u usjeve. A logo Yara na pakiranju potvrđuje 100 godina iskustva te jamči stručnost u gnojidbi.

Kemijski sastav u postocima (%) Naziv proizvoda

N

P2O5

K2O

MgO

SO3

B

Cu

Fe

Mn

Mo

Zn

YaraMilaTM Complex 12-11-18

12

11

18

3

8

0,015

-

0,2

0,02

-

0,02

YaraMilaTM Cropcare 8-11-23

8

11

23

4,2

29

0,5

0,5

-

0,5

-

-

YaraMilaTM Cropcare 11-11-21

11

11

21

2,6

25

0,05

0,03

0,08

0,25

0,002

0,04

YaraMilaTM Cropcare 23-7-7

23

7

7

1,7

15

0,05

-

-

0,3

-

0,05

Kemijski sastav u postocima (%)

Pa što može YaraMilaTM učiniti za vas? Obratite se našim distributerima za sve dodatne informacije. Distributeri: Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagreb tel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13 http://www.kronion.hr/

CIPRO d.o.o. Lepajci 4a, 49 224 Lepajci Tel.: 049/382-000, Fax: 049/342-242 http://www.cipro.hr/

YaraMila™


MF 7600: ČISTA SNAGA, VELIKA IZDRŽLJIVOST OVLAŠTENI PARTNERI ZA HRVATSKU:

Grapak d.o.o.

Varaždinska ulica 2, odvojak III Jalkovec, 42000 Varaždin Tel: +385 (0)42 209 236 www.grapak.hr

PMT d.o.o.

Skorotinci 4 32252 Otok Tel: +385 (0)32 395 515 www.pmt.hr

www.austrodiesel.at

TEL099/22 98 415 MASSEY FERGUSON je svjetski priznat brend koncerna AGCO.

CIJENA BEZ KONKURENCIJE SCR TEHNOLOGIJA DRUGE GENERACIJE EFIKASAN I ČIST IZUZETNI UVJETI FINANCIRANJA


mehanizacija

Prve brazde suvremenih plugova Brazde i plug nekad su bili simboli blagodati, seljaka, načina života na selu i oblika proizvodnje hrane. Oranje i danas ima istu zadaću kao nekad, iako suvremena tehnika omogućuje i alternativne metode, koje nadomještaju tradicionalni način obrade tla plugom - najstarijim ratarskim oruđem. Drveni plugovi počeli su se primjenjivati s prvim počecima ratarenja, a temeljna načela oranja zadržala su se do današnjih dana. Današnji suvremeni plugovi malo sliče svojim precima i rezultat su primjene najsofisticiranijih znanja i tehnologija proizvodnje. Primarna svrha oranja je preokretanje gornjeg sloja tla plugom, donošenje hranjivih tvari iz dubljih slojeva tla na površinu, istovremeno zakopavajući korove, ostatke prethodnih usjeva, te sjeme korova i prethodnih usjeva. Oranjem se osigurava tlo podobno za sjetvu novog usjeva.

Plugovi “Kverneland” imaju hidraulično prilagođavanje širine Tvrtka „Kverneland“ od sada u ponudi ima i plugove s prilagođavanjem širine i to na modelima plugova preokretača 150B i 150 S. Ti novi modeli imaju nešto veći okvir (150 x 150) a maksimalna snaga traktora ograničena je na 150 KS. Kompanija je na oba navedena tipa pluga ugradila sustav za hidraulično podešavanje širine. Plug pod nazivom „150 Variomat“, omogućava prilagođavanje širina brazdi za 30-50 cm. Jednostavan pomak u ši-

Kvernelandovi plugovi opremljeni su sustavom za hidraulično podešavanje širine

rinama brazdi rezultirati će povećanjem od 30 % u radnom zahvatu. Međutim, potrošnja goriva ne raste proporcionalno s tim, tako da dobivamo veću učinkovitost oranja. Veća širina brazdi generira i veći klirens, za one koji se nose sa skinutom i isjeckanom slamom. „150 Variomat“ dolazi u verzijama s tri, četiri i pet brazdi, s tim da im je zajednički okvir 150 x 150. Unatoč većem okviru od onih na plugovima bez Variomata, ovi plugovi ne traže veliku količinu konjskih snaga da bi se njima upravljalo. Dovoljni su traktori snage do 150 KS. Klirens ispod vratila za model 150 S iznosi 70/75 cm dok je kod modela 150 B on 80 cm. Prilagođavanje širina brazdi može se obaviti pomoću standardne okretne spojnice ili opcionalno hidrauličkim putem.

nudu je dodan novi model s varijabilnom širinom pod nazivom Vari Leader, za traktore snage do 360 KS. Širina brazdi može se prilagođavati od 350 – 550 mm. Ostale značajke obuhvaćaju hidrauličko automatsko resetiranje, te velike kotače. Dva neovisna okvira služe za okretanje pluga.

„Amazone“ želi uzeti dio kolača na tržištu plugova

Dok je prodaja poljoprivrednih oruđa i strojeva u padu, prodaja plugova bilježi U suvremenoj praksi, izorano polje rast. Plan kompanije Amazone je ponuditi se obično ostavlja da se prosuši, te se kupcima kompletnu liniju opreme za kultinakon toga prodrlja prije sjetve. Privaciju i obradu tla, kako bi se upotpunila mjena pluga u nekim se područjima već postojeća ponuda sijaćica, prskalica i smanjila, posebice u onima u kojima rasipača gnojiva. postoji i najveća prijetnja od erozije Prvi u ponudi je 5+1 plug, nosivi plug i narušavanja strukture tla. Umjesto koji će, ako sve prođe prema očekivanjitoga, primjenjuje se pliće oranje, te ma, predstavljati prethodnika čitave paledruge metode održavanja tla. te većih i manjih verzija plugova. „Cayron 200 V“ je model koji će se proizvoditi u poVučeni plugovi “Kuhn” družnici tvrtke u Leipzigu koja je nekada Prije dvije godine „Kuhn“ je predstavio pripadala istočnonjemačkom proizvođaču svoj vučeni plug s jednim kotačem. U po- poljoprivredne mehanizacije „BBG-u“. U dizajnu novog pluga je vidljiva stručnost zaposlenika nekadašnjeg „BBG-a“ iako je na prvi pogled vrlo teško uočiti po čemu se on uopće razlikuje od ostalih 6-brazdnih plugova. Značajke uključuju pr. 83 cm visine ispod vratila što Proizvođač „Kuhn“ na svoje vučene svakako predstavlja izdašplugove dodao je opciju varijabilne nu ponudu prostora, kada je širine (nastavak na str. 22) 

15. listopada 2013. gospodarski list 21


mehanizacija (nastavak sa str. 21)

„Besson“ usavršava svoje plugove Proizvođač „Grégoire-Besson“ predstavio je usavršenu verziju svog modela pluga „R8“. Novi plug, pod nazivom

„Cayron 200 V“ prvi je 5+1 plug nosivi plug koji će predstavljati prethodnika čitave palete većih i manjih verzija plugova tvrtke Amazone

potrebno nositi se s ostacima usjeva koji uzrokuju blokiranje. Postoji i mogućnost hidrauličnog prilagođavanja širine brazdi. Plug koristi i šuplje vratilo promjera 130 mm koje je opremljeno s dva konusna valjkasta ležaja – osim što osigurava dovoljnu snagu, šuplje vratilo je pogodno i za provlačenje hidrauličnih cijevi od traktora do okvira. Amazone još mora finalizirati dizajn tijela pluga, ali uvjereni su da će biti spremni za ovogodišnju „Agritehnicu“. Sljedeće godine na tržište bi trebala biti lansirana probna serija plugova dostupna u limitiranom broju, za tržište zapadne Europe dok se serijska proizvodnja planira za 2015. godinu.

i ne „preskaču“ preko prepreka kao prije – ako ste imali dovoljno sreće. Moderni čelične legure imaju također važnu ulogu, budući da su otpornije na trošenje, te se mogu koristiti u težim uvjetima i pri većim brzinama bez da se slome. Stari lemeši od lijevanog željeza pripadaju prošlosti i zauvijek su nestali.

Vrhunski plugovi s plužnim daskama “Ovlac” je španjolski proizvođač strojeva za obradu tla od 1936. Počevši kao lokalna radionica izrađujući i popravljajući poljoprivrednu mehanizaciju, u više od 70 godina tradicije, “Ovlac” je prepoznat kao vodeća španjolska tvrtka u izradi plugova s plužnim daskama i danas izvozi Besson je predstavio model „RWC6“, opremljen novom „C-nogom“ koja je lakša u od- više od 50 % svojih proizvoda u više nosu na standardni dizajn što je omogućilo od 20 zemalja diljem svijeta. “Ovlac” raspolaže najnovijom tehnologijom povećanje broja brazdi proizvodnje da bio se zadovoljilo i „HRW8“ odlikuje jednostavan sustav najzahtjevnijeg kupca. montaže, dok je broj brazdi povećan sa 6 na 7. Model je opremljen i sustavom za auto resetiranje. Predstavljen je i model „RWC6“, možemo reći nasljednik modela „R6“. Opremljen je novom „C-nogom“ koja je lakša u odnosu na standardni dizajn, što je omogućilo povećanje broja brazdi na maksimalVelik izbor malčera! Plugovi španjolskog proizvođača Ovlac nih 6. Ovakvu dizajn imaju višestruku zaštitu od blokiranja „noge“ u kompaniji univerzalni malčeri U svojem asortimanu nude konvenciosu koristili i prije, a poljoprivredni malčeri nalne, premetne i specijalne plugove, te nije bilo ni potrebe bočni malčeri tanjurače. za modificiranjem malčeri za travnjake Plugovi ravnjaci nošeni od 2 do 6-brazglavne osovine movadilice za krumpir dni i polunošeni od 5 do 8-brazdni, dodela pluga „R6“. Orlovac Zdenački 29 Svi ti novi modeli stupni su sa sigurnosnim zaštitama preko HR-43293 Veliki Zdenci plugova mogu biti loma vijka ili zaštita preko lisnate opruge t/f: +385 43 448 065 opremljeni susta- (auto reset), dok plugovi premetnjaci m: +385 99 801 71 10 tehnos.cro@gmail.com vom za auto rese- nošeni od 2 - 6 brazdi i polu-nošeni od www.tehnos.si/hr tiranje u svrhu za- 5 - 8 brazdi imaju na raspolaganju 4 suštite od kamenja ili stava zaštite: ● lom sigurnosnog vijka drugih prepreka. U ● polu-automatsko s oprugom današnje vrijeme, ● auto reset lisnatom oprugom to je i značajka koja ● hidraulični Auto reset. je obavezna s obDokaz Ovlac-ove predanosti kvaliteti i zirom da se koriste traktori velike snage politici stalnog unapređenja proizvodnje pri većim radnim je dobivanje ISO 9001 certifikata koji pobrzinama. Da ne kriva dizajn, razvoj , proizvodnju i prodajzaboravimo, danas ni proces. Marin Burić, dipl. ing. agr. su plugovi duži i teži

22 gospodarski list 15. listopada 2013.


zaštita bilja

Osnovni zahtjevi skladištenja krumpira Kako se na našem relativno malom području isprepliću mediteranska, planinska i kontinentalna klima, a imamo različitih tipova tla, nije neobično da su prirodni uvjeti za uzgoj krumpira toliko različiti kao malo gdje u Europi. Većinu naših uzgojnih područja krumpira odlikuje nepravilan raspored oborina, pa ova kultura ima iznimne zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlima.

Utjecaj obilnih kiša na stabilnost gomolja Dobro razvijen usjev krumpira u vrijeme aktivnog rasta treba mjesečno 100 do 120 mm vode. Premda su ljetno razdoblje u cijeloj državi obilježile vrlo visoke temperature zraka, u zadnje dvije dekade kolovoza i tijekom rujna na gotovo na svim mjernim lokalitetima bilježimo iznadprosječne količine padalina. Obilne kiše krajem ljeta i početkom jeseni, ne samo da su otežale vađenje značajnog dijela uroda kasnijih sorata krumpira, već izravno utječu na fiziološku stabilnost gomolja za čuvanje, pa tržni proizvođači tijekom naredne zime 2013./2014. moraju poštivati pravila za skladištenje gomolja kako bi gubici uroda bili što manji. Većina kasnih sorata krumpira koje su zadnjih godina proširene zbog tolerantnosti na cistolike krumpirove nematode (Globodera) pojačane su osjetljivosti na bolesti cime i gomolja. Stoga mjere zaštite cime protiv gljivičnih bolesti (Phytophthora, Alternaria) moraju biti pravovremeno obavljene pripravcima visoke učinkovitosti, a mehaničko ili kemijsko uništavanje cime (desikacija) je postala nužna tehnološka mjera pri uzgoju kasnih sorata krumpira čiji urod planiramo skladištiti tijekom jeseni.

Suha trulež gomolja – Fusarium sp

U plodoredu krumpir mora biti uzgajan barem s dvije kulture iz drugih botaničkih porodica (npr. ozima žitarica i krstašica), jer se na taj način smanjuje pojava bolesti gomolja od zemljišnih bolesti (npr. suha trulež – Fusarium spp., i/ili “bijela noga” krumpira – Rhizoctonia).

Drugi fiziološki poremećaj koji zadnjih godina dolazi do izražaja tijekom skladištenja je “šuplje srce” krumpira. Nastaje kao posljedica nepravilnog rasta, najčešće na pjeskovitim ili tresetnim tlima, a jače su oštećeni krupniji gomolji. Prepoznaje se po šupljini u središnjem dijelu mesa gomolja.

Najčešći fiziološki poremećaji pri skladištenju Suvremene sorte krumpira se pored najvažnijih tehnoloških svojstva koje privlače proizvođače (npr. vrijeme dospijeća, visina uroda, oblik gomolja, boja kožice) razlikuju po kulinarskom tipu, odnosno unutrašnjim svojstvima (sadržaj suhe tvari). Jedan od najštetnijih fizioloških poremećaja koji zadnjih godina u našoj zemlji sve više dolazi do izražaja je “tamna pjegavost mesa gomolja”. Poremećaj se obično prepoznaje 1-2 dana nakon vađenja po unutrašnjim tamnim (plavičasto-zelenim) promjenama nekoliko mm ispod kožice gomolja. Na površini se štetne posljedice ne primjećuju, pa takvi gomolji na “inspekcijskom” stolu nisu prepoznatljivi a krajnji korisnik vidi tek nakon rezanja krumpira kao štetne posljedice u mesu. Izgled kružno raspoređenih štetnih promjena u mesu gomolja (plavičaste, zelenkaste ili smeđe boje) ovisi o sorti krumpira, odnosno boji mesa gomolja i sadržaju suhe tvari.

“Šuplje srce” krumpira

Sorte se jako razlikuju prema osjetljivosti na tamnu pjegavost mesa (primjerice u Međimurju su ranijih sezona značajnije oštećene sorte roko i belarosa), a jače su oštećeni gomolji koji sadrže više suhe tvari. Sorte su različito osjetljive na ovaj poremećaj (primjerice u Međimurju je bila oštećena sorta krumpira carrera). Tamna pjegavost mesa gomolja Većinom se na površini kožice gonastaje kao posljedica aktivacije molja ne vide nikakve štetne promjene, ali kod nekih soenzima fenol-oksidaze,, pri čemu nastaje plavičasti ili rata mogu okca biti dublje plavičasto-zeleni melanin. položena. Jedini siguran Natučenje gomolja kod način prepoznavanja vađenja uroda pri nižim šupljeg srca je rezanje temperaturama (manjim gomolja na dvije polovod 12oC), a poglavito ako ice. Do pojave “šupljeg je tlo prije vađenja bilo srca” dolazi zbog dva oszasićeno vlagom, primarno novna razloga: utječe na aktivnost enzi- Zadnjih su godina sve štetu stresnim uvjetima ma koji oksidiraju fenole, niji poremećaji koji se vide rasta (npr. visoke temodnosno na štetnost ovog tek rezanjem gomolja –"ta- perature i jako sunčano mna pjegavost mesa“ (nastavak na str. 24) fiziološkog poremećaja.

15. listopada 2013. gospodarski list 23


zaštita bilja (nastavak sa str. 23) zračenje) središnje staničje mesa gomolja može odumrijeti. Škrob se “izvlači” iz oštećenog tkiva, a središnja šupljina se okružuje smeđom (“plutastom”) prevlakom; ako se gomolji normalno ne razvijaju u dužinu i širinu, nastale tenzije nepravilnog rasta mogu uzrokovati formiranje središnjih zvjezdolikih šupljina. Ponekad se na stjenkama unutrašnje šupljine Gomolji krumpira su živa bića koja disanjem oslobađaju toplinu, pa čuvanjem u hrpama formira tanak plutasti sloj, na kojem neprimjerene visine, bez prozračivanja, postaju podložni negativnim fiziološkim poremećajima i razvoju patološke truleži. Stoga posebnim ventilatorima (slika lijevo) valja se može pojaviti bijela “prevlaka”. Prevencija sprječavanja prozračivati zrak iznad krumpira radi sprječavanja kondenzacije, ali i samu masu krumpira posebnim letvičastim kanalima (slika u sredini – izvor “OmniVent”) ili letvičastim moguće pojave i razvoja “šupljeg sanducima (“box-palate”) (slika desno). srca” gomolja se sastoji od izbora i podrumima, pa zimi često dolazi do manje osjetljivih sorata, sklopom u sadnji Prije dugotrajnijeg čuvanja gomolje prvo treba osušiti i tijekom dvotjed«zaslađivanja» krumpira, a osobito ako se utjecati na formiranje većeg broja gomolnog razdoblja pospješiti zarašćivanje temperatura spušta na vrijednosti ispod ja po biljci (što ovisi o razmacima sadnje rana (idealno bi bilo pri optimalnoj 6oC (pritom gomolji gube vodu, a škrob unutar reda i promjeru ili težini majčinskih temperaturi 15° do18ºC propuhivati se pretvara u šećer, pa tako «zaslađeni» gomolja) i osigurati optimalne uvjete rasoko 14 dana zrak s povišenom vlagomolji mogu izdržati i -2oC). Tek pota (dovoljno vlage i ne previše dušičnih gom). Nakon toga se hrpa stolnog ili sljednjih desetak godina proizvođači hranjiva). jestivog krumpira za višemjesečno stolnog ili jestivog krumpira ugrađuju čuvanje tijekom zime ohlađuje na 6° Čuvanje krumpira u skladište aktivnu ventilaciju za provdo 7ºC (primjerice, sjemenski krumpir Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira jetravanje i ohlađivanje krumpira. Pritom je optimalno ohladiti na 4ºC, a krumpotrebna su specijalna toplinski izolirana vlasnici moraju poznavati zahtjeve kapir za čips na 8 do 9ºC). skladišta s aktivnom ventilacijom, gdje je paciteta ventilatora spram propuhivanja kroz masu uskladištenog krumpira (npr. ohlađivanje krum- 150 kubičnih metara zraka u 1 satu na 1 pira ovisno o tem- tonu gomolja), te posjedovati senzore koji peraturi i sadržaju stalno mjere temperaturu i vlažnost vanvlage vanjskog zra- jskog zraka i temperaturu mase gomolja ka. Gomolji krum- u skladištu (to je vrlo važno jer na temelju pira su «živi orga- tih spoznaja određujemo potrebu za pronizam» i disanjem puhivanjem i doba dana kada se ventilaoslobađaju toplinu, tori uključuju). a čuvanjem na Samo konzumne gomolje krumpira hrpama neprim- moguće je tretirati prilikom punjenja Moguće financiranje jerene visine, bez skladišta sredstvima na osnovi klorproputem sezonskih rata prozračivanja, post- fama (Tuberite-N i/ili Neo-Stop P) radi aju podložniji nega- sprječavanja prijevremena klijanja. fiziološkim Manjim proizvođačima krumpira koji Osigurajte svoj bonus za prednarudžbu. tivnim poremećajima i ga uzgajaju samo za vlastite potrebe razvoju patološke treba preporučiti da nakon vađenja VARIANT serije 300. truleži i gnjiloće (u krumpir odstoji barem 24 sata na hrpi u Inovativna tehnologija, robustan dizajn, veći protok i hrpi temperatura sjenovitom i ne previše vlažnom mjestu. najveća pouzdanost brinu se za: mase gomolja za 4 Nakon toga, dobro je gomolje probrati i • Više bala na sat • Najjače sabijanje dana naraste 1ºC). sortirati ih po veličini u manje drvene (npr. • Više udobnosti pri vožnji sa sustavom spuštajućeg Prije pražnjenja “letvarice”) ili prozračne plastične sanreznog poda PRO skladišta masu duke, pritom odbaciti oboljele i izdvojiti Za sve informacije obratite se Vašem najbližem CLAAS krumpira bi prije tre- mehanički oštećene gomolje. partneru. balo zagrijati na 14° Prostorija za čuvanje gomolja mora do 15oC. biti dovoljno zamračena, s poželjnim rasU praksi se urodi ponom temperature od 4 do 20oC. mr.sc. Milorad Šubić, krumpira čuvaju u Poljoprivredna savjetodavna služba, nedovoljno izoliraČakovec nim prostorijama

Posao se zahuktava.

24 gospodarski list 15. listopada 2013.


ZAŠTITA RATARSKIH KULTURA

Zemljišni štetnici Zemljišni štetnici su vrlo opasni neprijatelji kulturnog bilja, osobito povrtnih i ratarskih kultura. U zemljišne se štetnike ubrajaju žičnjaci, grčice hrušta i gusjenice sovica pozemljuša. Štetnici koji žive u tlu hrane se podzemnim dijelovima kultiviranog bilja i korova, grizu klicu i korjenčiće. Neki štetnici samo prezime u tlu, a štetu čine tek izniklim biljkama, pa mogu za vrlo kratko vrijeme prorijediti ili potpuno uništiti usjev.

Žičnjaci

Žičnjaci najveću štetu pričinjavaju ratarskim kulturama, iako se nerijetko pojavljuju i pri uzgoju povrtnih kultura. Njihova se prisutnost i štetnost vrlo lako uočava na krumpiru, jer buše hodnike u gomoljima krumpira čime znatno umanjuju njegovu vrijednost. Grčice hrušta oštećuju korijenje različitih biljaka, a izuzetne štete čine u krumpiru, povrću i jagodama. Rovac je zasigurno najčešći zemljišni štetnik u vrtovima i okućnicama, živi u hodnicima koje kopa u tlu, a najveće štete čine ličinke ishranom na biljnom korijenu. Komari tj. tipule se rijeđe pojavljuju, ali ako se pojave uglavnom napadaju povrtne kulture. Najvažniji zemljišni štetnici su gusjenice sovica pozemljuša. Gusjenice ovih štetnika ne oštećuju podzemne biljne dijelove nego biljku uz samu površinu tla. Pregrizaju vrat korijena i stabljiku, hrane se prizemnim lišćem i nagrizaju gomolje krumpira. Svi ovi štetnici žive u tlu, ili na samoj površini tla i u vrlo kratkom vremenu oštećuju korijen i podzemne biljne organe, gomolje krumpira i lukovice ukrasnog bilja. Napadnute biljke se lome, propadaju i prorjeđuje im se sklop, što se u konačni-

ci odražava na kvalitetu i obilnost uroda. Mjere zaštite treba planirati i provoditi na vrijeme, jer se ovi štetnici aktiviraju s proljetnim zagrijavanjem tla.Da bismo spriječili navedene probleme, tlo pripremeljno za sjetvu ili sadnju trebamo tretirati zemljišnim insekticidima. Važno je znati da zemljišne štetnike treba suzbijati prije sjetve ili sadnje samih kultura, jer je insekticide potrebno unijeti (inkorporirati) u tlo, pa nakon nicanja biljaka nema mogućnosti adekvatne aplikacije i insekticidi ne mogu doprijeti dovoljno duboko da suzbiju štetnike. Prije sadnje povrća koriste se zemljišni insekticidi koji djeluju na ličinke štetnika, a registrirani su za ovu namjenu.

Zdravo polje krumpira

Za suzbijanje zemljišnih štetnika preporučamo primjenu insekticida NUFOS. NUFOS je kontaktni insekticid, dubinskog djelovanja koji se koristi u količini od 60 do 80 ml na 100 m2, ako se prska cijela površina, a za prskanje u trake koristi se trećina doze. Ovaj je insekticid potrebno unijeti u tlo, a prije njegove primjene sva-

www.agrochem-maks.com

kako treba pročitati priloženu uputu i po poštivati preporučene doze. NUFOS dolazi u tekućem obliku, tj. kao koncentrat za emulziju, a osim navedenih štetnika učin učinkovito suzbija i ličinke lukove i kupusne muhe, koje svake godine pričinjavaju izuzetno velike štete proizvođačima. Upravo visoka učinkovitost i djelovanje na sve najznačajnije zemljišne štetnike, ovaj proizvod čini jedinstvenim rješenjem u borbi protiv zemljišnih štetnika. Osim NUFOSA, od ove godine na tržištu će biti dostupan i potpuno novi zemljišni insekticid, prilagođen intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pod nazivom KENTAUR 5 G. KENTAUR 5 G je insekticid želučanog i respiratornog djelovanja, namijenjen suzbijanju ličinki muha roda Phorbia/Hylemyia, ličinki hrušta i gusjenica sovica pozemljuša na krumpiru, kukuruzu, suncokretu, te povrtnim kulturama kao što su rajčica, paprika, patlidžan, krastavci i tikvice. KENTAUR 5 G se primjenjuje u redove u dozi 0,8 – 1 kg/1000 m2 granula prije ili istovremeno sa sjetvom/sadnjom . Tijekom primjene granule se unose u tlo na minimalnu dubinu od 5 cm, u svim kulturama na kojima je odobrena krumpi primjena osim krumpira, gdje je minimalna dubina 10 cm. Vrlo je primijenje važno da sve primijenjene granule unesemo u osigurava tlo, jer tako osiguravamo najbolje djelovanje sredstva upravo u zoni gdje ga trebamo. Veronika Kolak, dipl.ing.agr. AgroChem MAKS d.o.o.

10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14, tel: +385 (0)1 66 08 633 E-mail: info@agrochem-maks.com


povrćarstvo

Osjetljivost povrća na jesenski mraz Povrtne kulture za svoj razvoj zahtijevaju više ili manje topline, svjetla, vode itd. Zahtjev za toplinom određuje moguće rokove uzgoja (vrijeme sjetve ili sadnje, trajanje berbe, odnosno, vrijeme zadnje berbe ili čak mogućnost prezimljenja). Kako bi se postigao visok i kvalitetan prinos, povrće je potrebno uzgajati u optimalnim uvjetima sredine. Nepovoljni uvjeti sredine uzrokuju stres kod biljaka, što rezultira nižim prinosom. Većina biljaka se optimalno razvija u relativno uskom rasponu temperatura (između 12 i 24 °C). Graničnim vrijednostima mogu se smatrati temperature od 0 °C pri kojoj biljke stradaju od mraza i 40 °C pri kojoj stradaju od vrućine i gubitka vode.

Oštećenja od mraza na listu

Prema temperaturnim zahtjevima, povrtne kulture dijele se na mezofilne vrste koje počinju nicati već pri niskim pozitivnim temperaturama (od 1 do 3 °C), a optimalne temperature za rast i razvoj su niže od 20 °C, dok termofilne vrste za klijanje sjemena zahtijevaju minimalno 10 °C i više, a optimalne temperature za rast i razvoj su između 20 i 30 °C.

Otpornost na niske temperature Navedene skupine se također međusobno razlikuju i prema otpornosti na niske temperature koje se javljaju u jesen pred kraj vegetacije, a pogotovo na rani jesenski mraz. Mezofilne povrtne vrste su manje osjetljive na niske temperature, a neke su dovoljno otporne da mogu prezimiti na otvorenome. Također, razlika u osjetljivosti na niske temperature može postojati i među kultivarima iste vrste, a ovisi i o razvojnoj fazi biljke. Rani jesenski mraz se u kontinentalnom dijelu Hrvatske uglavnom javlja sredinom listopada, a u primorskoj oko dva tjedna kasnije. Nakon pojave mraza može ponovo zatopliti i nastupiti povoljni uvjeti za rast i razvoj uzgajanih jesenskih kultura. Ipak, većinu njih je potrebno primjereno zaštititi tijekom ovog kratkog nepovoljnog razdoblja.

Niske temperature mogu utjecati na biljku na nekoliko načina. Prvo, temperature bliske mininimalnima za rast usporavaju metabolizan i intenzitet rasta biljaka. Ako potraju dulje vrijeme, biljke će početi žutjeti, smanjit će se količina i kvaliteta prinosa, a može doći i do propadanja usjeva. Drugi tip ozljeda se javlja ako temperature padnu ispod 0 °C. Tada dolazi do smrzavanja vode unutar i između stanica, a kristali leda oštećuju stanične membrane. Porastom temperature i otapanjem leda dolazi do izlijevanja staničnog sadržaja, što dovodi do smrti stanica. Smrznuto biljno tkivo u početku ima tamnozelenu boju i vodenasto je (slika 2), a kasnije poprima crnu boju i nekrotizira (propada).

Prekrivanje povrća agrotekstilom

propilena, debljine je od 0,1 do 0,25 mm, a težine 15 do 30 g/m2. Glavna značajka agrotekstila je mikroporoznost, zbog koje ima odličnu propusnost za svjetlost (65 do 90 %), zrak i vodu (10 do 20 %). Istovremeno služi kao toplinska barijera, koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika”, te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Propusnost toplinskog zračenja iznosi od 16 do 30 %.

Postavljanjem agrotekstila dolazi do povišenja temperature u donjem sloju zraka, odnosno u zoni rasta biljaka. Na koji način? U prirodnim uvjetima kratkovalna se sunčeva radijacija (svjetlo) na površini Zemlje transformira u toplinu, te danju zagrijava tlo, biljke i atmosferu, a Zemljina dugovalna radijacija (toplina) noću ih hladi. Postavljanjem agrotekstila između biljaka i atmosfere osigurava se dobra transmisija sunčeve radijacije, a smanjuje gubitak Osjetljivost povrtnih vrsta na pojavu mraza topline radijacijom iz tla. Tijekom noći toplina se usporeno Osjetljive vrste Djelomično Vrste (ne podnose slabi osjetljive vrste otporne gubi zahvaljujući tankom filmu mraz) (podnose slabi mraz) na mraz vode s donje strane agrotekstiRajčica Krumpir Luk la, koji nastaje kondenziranjem Paprika Salata Češnjak vodene pare, te djeluje kao izoPatlidžan Endivija Špinat lator. Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,4 Dinja Cvjetača Matovilac do 4,5 °C viša nego na nepreLubenica Kineski kupus Grašak krivenoj površini, što omoguKrastavac Mrkva Crna ćava kontinuirani rast biljaka rotkva usprkos niskim vanjskim temTikvica Celer Rotkvica peraturama. Tikva Cikla Brokula Agrotekstil je djelotvoran i Grah Blitva Kelj protiv slabih mrazeva, obzirom pupčar da spomenuti tanki film vode s Kukuruz šećerac Kupus donje strane smrzne i štiti usjev Batat Kelj od temperatura nižih od 0 °C. S Bamija Korabica druge strane, za sunčanog je Peršin dana prosječna dnevna tempeVrste osjetljive na pojavu mraza obvezno ratura zraka ispod agrotekstila se uzgajaju u proljetno-ljetnom roku uzgo- za 1,4 °C viša nego na neprekrivenoj povrja ili eventualno u postrnom roku (ljetnom) šini, dok je najveća apsolutna razlika samo ako imaju kratku vegetaciju. 4,3 °C i bilježi se u podnevnim satima. Direktnim prekrivanjem se, dakle, osiguravaju Zaštita agrotekstilom tek umjereno povišene temperature zraka Kako bi se na njima smanjila oštećenja u zoni usjeva, dok je pojava maksimalnih od ranog jesenskog mraza, a na djelomič- temperaturnih ekstrema spriječena zbog no osjetljivim vrstama izbjegla, primjenjuje dobre izmjene zraka koju osigurava poluse direkno prekrivanje agrotekstilom. Agro- propusnost agrotekstila. tekstil se najčešće izrađuje od vlakana polidoc. dr. sc. Božidar Benko

26 gospodarski list 15. listopada 2013.


povrćarstvo

Berba slatkog krumpira batata Batat (Ipomea batatas L.) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, a pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae). Podrijetlom je iz Srednje i Južne Amerike. Masovno se uzgaja i konzumira u Aziji, Americi i Africi, a odnedavna i u Europi. U Hrvatskoj se batat uzgaja kao jednogodišnja kultura. Za jelo se rabe mladi listovi, vršci biljke i sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima.

Energetska namirnica Batat sadrži mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, B, C, E, K) i minerala (K, Ca, Mg, Fe, Zn), a najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena. Kao namirnica, batat je od osobite važnosti za sportaše, dijetalce i dijabetičare. Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti te je visokokvalitetna energetska namirnica. Prerađuje se u čips, pire, brašno. Za hranidbu domaćih životinja koriste se korijen, listovi i vriježe, što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj na malim obiteljskim gospodarstvima. Batat se u našim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom, u vrijeme kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Sadnja presadnica u mediteranskom dijelu Hrvatske može početi nakon 15. travnja, odnosno nakon 15. svibnja u kontinentalnom dijelu, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Za kvalitetan rast i razvoj potrebno mu je 3-4 mjeseci bez mraza, a traži srednje teško tlo i umjerenu gnojidbu.

Uzgoj na PE filmu povećava prinos

Sadi se ručno ili strojno sadilicama na uzdignute gredice uz uporabu PE (polietilenskog) filma: crnog u kontinentalnom dijelu, a bijelog u mediteranskom dijelu Hrvatske. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem. Na uzdignutim gredicama pokrivenim malčom od crnog PE filma brže se postižu povoljni uvjeti za rast, što u konačnici znači povećani prinos.

Batat na polju - jedna biljka daje i do 3 kg korijena

Mjere njege Voda je najpotrebnija nakon sadnje da se sadnice dobro ukorijene. Kasnije treba biti vrlo oprezan s doziranjem natapanja, jer prevelike količine vode u zoni korijena znatno smanjuju prinos. Neki zemljišni štetnici, žičnjaci i grčice mogu napraviti oštećenja koja utječu na kvalitetu korijena. Stoga, pri odabiru parKorijen batata osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida, pa korove treba ukloniti ručno. cele treba obratiti pozornost na brojnost štetnih kukaca u tlu i izbjegavati parcele s prekomjernim brojem ličinki zemljišnih štetnika. Štete na listovima batata mogu napraviti gusjenice slakova ljiljka (Agrius convolvuli L.) dok gljivična oboljenja ne predstavljaju opasnost u uzgoju batata. Puževi, poljski miševi i voluharice također mogu prouzročiti određene štete, osobito ako se odgađa početak vađenja.

Berba Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno, a na većim mehanizacijom (modificiranom vadilicom za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se

Nakon vađenja za bolje zarastanje oštećenja korijeni se drže 4-7 dana na temperaturi od 27-30 °C i pri relativnoj vlazi zraka od 85-90 %. To smanjuje mogućnost sekundarnih infekcija korijena i gubitak vlage. Tamo gdje nema mogućnosti da se to provede, korijeni se slože u veće hrpe i pokriju vriježama i lišćem 7-10 dana. Zbog intenzivnog disanja podigne se temperatura, a pokrov čuva vlagu. Na taj se način postigne cilj, a izgubi oko 5 % mase korijena. oštećenja korijena smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Batat se, ovisno o sorti i roku sadnje, vadi od kolovoza do kraja listopada. Tehnološka zrioba nastupa već 80 dana nakon sadnje, a provjerava se rezanjem vriježa, u kojih se pojavljuje gusti bijeli sok. Korisno je nekoliko dana ranije pokositi nadzemni dio, što pospješuje razvoj čvršće pokožice. U vlažnim uvjetima preporučuje se ranije vađenje da se ne bi pojavile bolesti. Jedna biljka daje i do 3 kg korijena. U komercijalnoj proizvodnji prinos može biti između 20 - 50 t/ha. Tržnim se korijenima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Oštećeni se korijeni odvajaju i rabe za jelo ili preradu. Za neposrednu otpremu na tržište batat se ne pere zbog osjetljive pokožice. Sortira se po veličini i pakira u letvarice ili kartonske kutije. Batat se može skladištiti 6-7 mjeseci na temperaturi od 14-16 °C uz 85-90 % relativne vlage zraka. U takvim uvjetima može izgubiti 2-6 % prvotne mase korijena. Za kraće razdoblje može se čuvati u nadzemnim trapovima uz dobru ventilaciju. Gabrijela Vrbetić, mag.ing.agr.

15. listopada 2013. gospodarski list 27


povrćarstvo

Jesenska sadnja lukovičastog povrća Zahvaljujući velikoj prilagodljivosti i tolerantnosti na niske temperature, lukovičasto povrće se može uspješno saditi u jesen. Osim tradicionalne sadnje lukovičastog povrća na otvorenom polju u proljeće, poljoprivredni proizvođači sve više se odlučuju za proizvodnju u jesen. Luk je povrtna kultura koja u mnogim zemljama, ima velik značaj po proizvodnji i izvozu. Umjerenih je zahtjeva prema toplini, te uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje može postići bolje i veće prinose nego iz proljetne sadnje.

Uzgoj iz presadnica Za jesenski uzgoj luka pogoduju lakša, ilovasta, ili ilovasto pjeskovita tla bogata humusom i neutralne reakcije (pH 6-7). Slabo propusna, zaslanjena i teška tla nisu podobna za uzgoj luka. Sadnju treba provesti u plodoredu, jer luk ne podnosi monokulturu. Zbog brojnih bolesti i štetnika, luk se ne smije saditi na istoj površini najmanje 4 do 5 godina i važno je da predkultura ostavlja što manje korova i rahlo tlo. Dobre pretkulture su ječam, pšenica, uljana repica, djetelina, rajčica, krastavac i dr. Uzgoj luka iz presadnica najviše se koristi za ozimi luk, koji se sadi u jesen za grupu kultivara „srednjeg dana“, srebrenca i drugih tipova luka. Uzgoj luka iz presadnica manje je rizičan u odnosu na uzgoj luka izravnom sjetvom. Za sadnju se koriste presadnice „golog korijena“. koje su pogodne za presađivanje s formiranih 3 do 4 lista.

Osnovna obrada tla se sastoji od oranja na dubini od 30 cm, a nakon skidanja predkulture. Po oranju tlo se pognoji s 9 kg/100m2 NPK mineralnog gnojiva 5:20:30, a prije sadnje sa 1,5 kg/100m2 uree, te se pripremi tlo sjetvospremačem ili tanjuranjem. Sadnja presadnica se može obaviti na gredice ili ravnu površinu u trake (najčešće su trake sa 5 ili 6 redova), s razmakom redova između traka od 30 cm i razmakom biljaka u redu od 10 cm, a dubina sadnje je od 4 do 6 cm. Treba voditi računa da se u kontinentalnim dijelovima Hrvatske sadnja provede dublje u cilju izbjegavanja oštećenja od golomrazice. Tijekom jeseni luk se ukorijeni, a intenzitet rasta ovisi o temperaturi u jeseni i zimi.

Sadnja lučica U proizvodnji luka iz lučica pri jesenjoj sadnji koriste se sorte luka koje se reproduciraju iz lučica. Sadnjom sitnijih lučica može se ostvariti dobar prinos i krupne lukovice, ali se javlja određeni postotak biljaka s cvjetnim stabljikama. Do intenzivnijeg cvjetanja će doći ako se za sadnju koriste krupnije lučice. Lukovice proizvedene iz jesenske sadnje imaju kratko razdoblje mirovanja, te vrlo brzo nakon vađenja iz tla dolazi do buđenja klica i prorastanja zelenih listova. Ovakve lukovice nisu prikladne za duže skladištenje. Jesensku sadnju luka treba koristiti za proizvodnju konzumnog luka za brzu potrošnju nakon vađenja iz tla i proizvodnju mladog zelenog luka.

Presadnica golog korijena luka

Optimalno vrijeme za jesensku sadnju luka iz lučica je druga dekada listopada, i na taj se način osigurava da biljka dobro razvije korijen do ulaska u zimu. Izbjegava se prerana sadnja lučica, jer biljke mogu ući u zimu prerazvi-

28 gospodarski list 15. listopada 2013.

jene čime je smanjena mogućnost prezimljavanja. U jesenskom uzgoju, lučice se sade dublje nego pri proljetnoj sadnji, kako golomrazica ne bi nadigla i oštetila novo korijenje

Na većim proizvodnim površinama sadnja lučica se provodi strojno, a na manjim površinama i vrtovima ručno. U vrtovima se preporučuje sadnja luka u mješovitom vrtu u kombinaciji s mrkvom. Na taj način obje povrtne kulture međusobno odbijaju lukovu, odnosno mrkvinu muhu. U kombinaciji s mrkvom preporučuje se sadnja i ostalog lukovičastog povrća. Prednosti uzgoja luka iz lučice u usporedbi s izravnom sjetvom je brži razvoj luka, snažniji korijenov sustav, te ranija berba i manja podložnost gubitku sadnje kod erozije vjetrom na laganim tlima. Sadnja lučica je na uzdignute gredice ili na ravne površine u trake (4-5 trake u redu ) s razmakom redova 20-30 cm, 40-60 cm između traka, te 10-15 cm između lučica. Jesenskom sadnjom lučice se sade dublje nego pri proljetnoj sadnji, da golomrazica ne nadigne i oštetiti novo korijenje. Nakon sadnje poželjno je povaljati tlo da se što bolje uspostavi kontakt između lučice i tla. Tijekom jeseni može se saditi mladi zeleni luk iz lučica i rasada na otvorenom ili zaštićenom prostoru. Lučice za proizvodnju mladog luka na otvorenim proizvodnim površinama sade se od polovine listopada do polovine studenog. Ovim ro-


povrćarstvo kom sadnje osigurava se da biljka razvije 3 do 4 lista i dobro razvijen korijenski sustav, što olakšava prezimljavanje.

Uzgoj u zaštićenom prostoru U zaštićenom prostoru, za proizvodnju mladog luka koriste se krupnije lučice za sadnju, a najbolje su sorte s većim brojem klica, intenzivnog rasta. Sadnja lučica u zaštićenom prostoru može se obaviti od kraja listopada do kraja siječnja, a najpogodnija je sukcesivna sadnja lučica u razmacima od 15-20 dana čime se osigurava kontinuitet u dospijevanju. Na dobro pripremljenom zemljištu lučice se sade na rastojanju između redova 10 do 20 cm, a u redu gusto, lukovica do lukovice.

Sadnja češnjaka Češnjak se odlikuje velikom prilagodljivosti, te se proizvodi u cijeloj zemlji pretežno na malim površinama za vlastite potrebe i lokalna tržišta. Vrlo je otporan na niske temperature, te u kontinentalnim području može dobro prezimiti. Prije sadnje češnjaka, biraju se zdrave i neoštećene krupnije lukovice, a najbolje je upotrijebiti vanjske češnjeve

Za sadnju češnjaka u jesen koriste se jesenski kultivari (ozimi) koji imaju kraće razdoblje mirovanja. Većina jesenskih kultivara češnjaka formira šire i krupnije listove, krupniju lukovicu s manjim brojem češnjeva. Optimalno je vrijeme za jesensku sadnju češnjaka u kontinentalnim krajevima od početka do sredine listopada, dok je u mediteranskim krajevima vrijeme za sadnju od kraja listopada do sredine studenoga. Također, češnjak se mora uzgajati u plodoredu, te na istoj površini proizvodnja se može ponoviti svakih 4 do 5 godina kao mjera zaštite od nematode, koja može učiniti velike štete u nasadu. Prije sadnje se biraju zdrave i neoštećene krupnije lukovice pravilnih oblika. Ako je to

moguće najbolje je upotrijebiti vanjske češnjeve. Sve do sadnje lukovice se čuvaju u prozračnom skladištu na temperaturi od 15 – 16 °C, što uvjetuje jaku dormantnost, a pred samu sadnju na 5 – 6 °C, čime se dormantnost prekida. Za jesenju sadnju, priprema tla se obavlja početkom jeseni oranjem na dubini od 25 do 30 cm uz osnovnu gnojidbu. Prije sadnje obično se formiraju uzdignute gredice, te se izbjegava stvaranje velike vlage u zoni sadnje do koje može doći uslijed obilnijih oborina. Sadi se na gredice u peteroredne trake s razmak redova od 20 - 30 cm, a u redu ovisi o krupnoći češnjeva za sadnju. Neposredno pred sadnju češnjevi se odvajaju, klasiraju prema veličini i potapaju u pripremljenu otopinu fungicida kao preventivnu mjeru kojom se pokušava spriječiti napad bolesti na podzemni dio češnjaka. Za sadnju je najbolje koristitii krupnije češnjeve od 4-6 g, jer od istih se dobiju veće glavice. Pri ručnoj sadnji, češnjevi se polažu uspravno da začetak stabla bude na 5 do 7 cm dubine. Prije sadnje, pojava niske temperature pozitivno utječe na razvoj listova i produljuju vegetaciju što povećava lukovicu.

Uzgoj poriluka Poriluk je povrtna kultura koja se zbog velike prilagodljivosti može uzgajati tako da bude dostupan tijekom cijele godine. Najbolje je saditi ga na umjereno vlažnim, dubokim, ilovasto-pjeskovitim i humusnim tlima, Suha, siromašna i pjeskovita, kao ni glinovita i prevlažna tla nisu podobna za uzgoj, te vrijedne povrtne kulture. Vrlo dobro podnosi hladnoću, te može uspijevati u planinskim krajevima. Najčešći način uzgoja poriluka je iz presadnica, koje je najbolje saditi u brazde dubine 10 do 15 cm kako bi se dobila što bolja i duža stabljika

Za jesensku sadnju treba koristiti kultivare dulje vegetacije, sivozelenog ili tamnozelenog lišća, kraće lažne stabljike i dobre otpornosti na niske temperature. Najčešći način uzgoja poriluka je iz presadnica. Razmak sadnje između redova je 25 do 30cm, u redu 15 cm, a dubina sadnje je od 5 do 10 cm. Najbolje je saditi u brazde dubine 10 do 15 cm kako bi se dobila što bolja i duža lažna stabljika. Na sadnicama se trebaju skratiti listovi za jednu četvrtinu u cilju smanjena transpiracije te korijen na dužinu 2,5 cm da bi se isti mogao pravilno postaviti pri sadnji. U listopadu ili studenom od lukovičastog povrća može se saditi i luk kozjak ili ljutika, budući da je otporan na niske temperature. U Hrvatskoj je raširen u priobalnom području, gdje se koristi kao mladi luk, lukovice tijekom jeseni i zime, a sitnije lukovice se mariniraju. Uzgoj luka kozjaka, od sadnje lučica do berbe odgovara uzgoju luka iz lučica. U jesen od lukovičastog povrća može se saditi zimski luk i luk vlasac koji se najviše uzgajaju u manjim kućnim vrtovima i nemaju većeg tržišnog značaja.

Suzbijanje korova Pri jesenjoj sadnji lukovičastog povrća, korov u jesen obično nije problem, dok je u proljeće najveći neprijatelj lukovičastog povrća, koje nema veliku lisnu masu koja će natkriti tlo i zasjeniti ostale korove da sprečavaju njihov rast. Prije nicanja korova i lukovičastog povrća u rano proljeće, proizvodna parcela se tretira rezidualnim herbicidima (propaklor). Tijekom blagih zima može doći do rane pojave listova lukovičastog povrća na površini tla, te se uporaba herbicida mora odgoditi dok lukovičasto povrće ne formira tri lista. Proljetnom prihranom i međurednom obradom prije uporabe herbicida, a poslije nicanja, omogućiti će bolji vodozračni režim i nadoknaditi isprani dušik tijekom zime. Danijel Tomić, dipl.ing.agr.

15. listopada 2013. gospodarski list 29


povrćarstvo

Čuvanje povrća za zimu Dobrim planiranjem i kombiniranjem proizvodnje na otvorenom i u zaštićenim prostorima, moguće je ovisno o klimatskim uvjetima regije, osigurati više ili manje kontinuiranu proizvodnju i potrošnju svježeg povrća tijekom godine. Time se smanjuje sezonski karakter proizvodnje i prodaje, posebno izražen tijekom zimskog razdoblja i prisutan kod većine malih proizvođača i u kućnim povrtnjacima. Potrošnjom uskladištenog povrća obogaćuje se skromna ponuda tijekom zimskih mjeseci i otvara mogućnost za uravnoteženu prehranu tijekom cijele godine. Bez obzira na dužinu čuvanja, od izuzetnog je značaja da povrće za tu namjenu bude zrelo, zdravo i neoštećeno u berbi. Povrće je važno očistiti od ostataka tla, te ukloniti bolesne i biljke oštećene štetnicima.

Povrće „diše“ i nakon berbe Biljke i biljni dijelovi i nakon berbe nastavljaju sa metabolizmom (staničnim disanjem), što dovodi do oslobađanja vode, ugljičnog dioksida i topline. Važno je što brže nakon berbe sniziti temperaturu, kako bi se smanjio intenzitet disanja. Produženje vremena između berbe i skladištenja može dovesti do izravnih (gubitak vode, razvoj bolesti) i neizravnih (smanjenje hranjive vrijednosti arome) gubitaka. Poznato je da neke vrste povrća imaju veliku otpornost na hladnoću, pa uz malu zaštitu mogu ostati na polju cijelu ili veći dio zime (peršin, pastrnjak, zimske sorte kelja, kelja pupčara i poriluka i dr.). Za potrebe domaćinstva i manjih proizvođača, neke se vrste uspješno mogu sačuvati i u uvjetima dobro izoliranog podruma, ili sličnih gospodarskih prostorija koje su hladne, čiste, suhe i prozračne. Za čuvanje većih količina povrća mogu se koristiti i nadzemni ili ukopani trapovi. U jednostavnijim spremištima mogu se čuvati značajne vrste povrća kao što su

Podrum za čuvanje povrća

krumpir, mrkva, celer, cikla, postrna repa, podzemna koraba, crna rotkva, kupus, kelj i korabica.

Uvjeti čuvanja Na održanje početne kvalitete, odnosno, dužinu čuvanja najviše utječu temperatura i relativna vlažnost zraka. Najbolji uvjeti za skladištenje mogu se osigurati u hladnjačama s kontroliranom atmosferom (CA), gdje je reguliranjem temperature, vlage i količine CO2 moguće smanjiti intenzitet disanja u tkivu skladištenog povrća. Temperatura mora biti niža, ali ne preniska da povrće ne smrzne, a vlažnost zraka visoka (osim za lukove) tako da se zadrže svježina i rahlost, odnosno, spriječi venuće. U cilju usporavanja fizioloških procesa starenja i sprječavanja razvoja patogenih mikroorganizama, održavanje optimalne temperature čuvanja kritičnije je za povrće nego za neke druge kulture. Optimalna temperatura čuvanja za većinu vrsta povrća iznosi oko 0 ºC. Izuzetak su grah mahunar, krastavac, paprika i rajčica namijenjeni za kratkotrajno čuvanje, a koji su osjetljivi na niske temperature i pokazuju oštećenja uz razvijanje ulegnuća, gubitak okusa i mirisa te raspadanje tkiva. Temperatura čuvanja graha mahunara je između 7 i 8 oC, paprike 8 do 13 oC, krastavca 10 do 12 o C te rajčice 12,5 do 15 oC. Slično je i sa krumpirom čiji se gomolji tijekom dužeg zimskog razdoblja najbolje očuvaju pri temperaturi do 2 do 7 oC. Pri temperaturi nižoj od 2 oC krumpir postaje sladak, na 0,5 oC počinje se smrzavati, dok se na -3 do -4 oC potpuno smrzne. Nekoliko dana prije unosa povrća, prostoriju za čuvanje potrebno je dobro očistiti, zidove obijeliti vapnom, a pod dezinficirati. Nakon prestanka djelovanja dezinfekcijskog sredstva, prostorija se mora dobro prozračiti. Za spremanje većih količina povrća mogu se pripremi-

30 gospodarski list 15. listopada 2013.

ti boksovi od letava. Kako bi se osigurao dobar protok zraka boksovi trebaju biti najmanje 20 cm odignuti od poda i isto toliko odmaknuti od zidova. Druga je mogućnost jednostavnija, ali nešto skuplja: skladištenje u letvaricama koje se mogu složiti i do 2 m visine, a da su pritom stupovi letvarica udaljeni 20 cm.

Korjenasto povrće i krumpir

Krumpir namijenjen za čuvanje mora biti zreo, zdrav, neoštećen, prosušen i sortiran

Korjenasto povrće se najbolje čuva u podrumu u letvaricama s vlažnom smjesom lakog tla i pijeska. Između slojeva povrća stavlja se sloj tla debljine oko 5 cm. Ako se peršinu i celeru želi sačuvati lišće, slažu se ukoso s lišćem prema gore. Optimalna temperatura za čuvanje korjenastog povrća je 0 do 2 °C, a bez štete mogu podnijeti i do -3 °C. Veće količine ovog povrća mogu se sačuvati u spremištima s takvim uvjetima u manjim hrpama, visine do 1 m. Krumpir namijenjen za čuvanje mora biti zreo, zdrav, neoštećen, prosušen i sortiran. Najpovoljnija temperatura za čuvanje je nešto viša nego za korjenasto povrće, od 2 do 7 °C. Može se čuvati u hrpama visine do 1 m ili u specijalno pripremljenim boksovima i do 2,2 m visine.

Lisnato povrće, kupus i kelj Od lisnatog povrća uobičajeno je čuvanje jesenske endivije i lisnatog radiča. Prije početka zime neoštećene biljke vade se s korijenom, očiste se od oštećenog i požutjelog lišća, zatim se presađuju u letvarice s vlažnom smjesom lakog tla i pijeska te smještaju u podrum. Moguće je izvađene i na opisani način pripremljene biljke posaditi na zaklonjeno mjesto u vrtu, gusto, jednu do druge. Gredica se


povrćarstvo Optimalni uvjeti i moguće trajanje čuvanja nekih vrsta povrća prikazani su u tablici Temperatura zraka, oC

Relativna vlaga zraka, %

Trajanje čuvanja

Cikla

0

98-100

4-6 mjeseci

Mrkva

0

98-100

7-9 mjeseci

Peršin

0

95-100

2-2,5 mjeseca

Brokula

0

95-100

10-14 dana

Kelj

0

95-100

2-3 tjedna

Kelj pupčar

0

95-100

3-5 tjedana

Kupus (rani)

0

98-100

3-6 tjedana

Kupus (kasni)

0

98-100

5-6 mjeseci

Salata

0

95-100

2-3 tjedna

Endivija

0

95-100

2-3 tjedna

Radič

0

95-100

2-4 mjeseca

Mladi luk

0

95-100

3-4 tjedna

Luk

0

65-70

1-8 mjeseci

Češnjak

0

65-70

6-7 mjeseci

Grah

4-10

40-50

6-10 mjeseci

Grah mahunar

4-7

95

7-10 dana

Krastavac

10-12

95

10-14 dana

Lubenica

10-15

90

2-3 tjedna

Vrsta povrća

Korjenasto povrće se najbolje čuva u podrumu u letvaricama s vlažnom smjesom lakog tla i pijeska

sa strane nagrne tlom, a odozgo prekrije agrotekstilom ili prozirnom PE-folijom. Zbog ranije spomenutih procesa disanja koji se nastavljaju i nakon berbe, povrće čuvano u neodgovarajućim uvjetima izgleda uvenuto uslijed gubitka vlage, a dolazi i do gubitka težine i kvalitete. U odgovarajućim uvjetima skladištenja ove nepoželjne pojave sporije i manje dolaze do izražaja. Za čuvanje u spremištu, glavice kupusa moraju biti zrele i čvrste. Slažu se pažljivo u hrpe do 1,5 m visine, a mogu se pokriti vanjskim lišćem. Računa se da po četvornom metru spremišta može složiti 300 do 400 kg kupusa ili oko 250 kg kelja.

Lukovičasto povrće Zrele i suhe lukovice luka i češnjaka otporne su na niske temperature, a najbolje se čuvaju na 0 °C. Spremište u kojem se čuva ovo povrće mora biti hladno, prozračno i suho. Za razliku od drugih vrsta povrća, za lukovičasto je visoka vlaga štetna. U domaćinstvu su prostorije s nižom vlagom zraka obično tavani. Ako se luk na tavanu smrzne, ne

Za čuvanje lukovičastog povrća mogu se upotrijebiti mrežaste vreće

Patlidžan

8-12

90-95

7 dana

Paprika

7-13

90-95

2-3 tjedna

Rajčica (zelena)

> 16

90-95

1-3 tjedna

Rajčica (zrela)

8-10

90-95

5-7 dana

Krumpir

4-7

90-95

5-10 mjeseci

13-16

85-90

4-7 mjeseci

Batat

smije se dirati sve dok se postepeno ne odmrzne i u tom slučaju će biti ponovo upotrebljiv. Postoji nekoliko načina čuvanja luka i češnjaka. Za manje količine preporuča se čuvanje u jednorednim ili dvorednim vijencima s 50 do 100 lukovica, obješenim o grede. Kako se lukovice međusobno vrlo malo dodiruju, omogućeno je dobro prozračivanje pa je izbjegnuto stvaranje većih žarišta bolesti. Takav način skladištenja nije prikladan za velike količine lukova jer izrada vijenaca zahtijeva mnogo vremena i radne snage. Luk i češnjak mogu se jednostavno čuvati na policama širine do 2 m, a koje se učvršćuju 80 cm jedna iznad druge. Debljina sloja lukovica na policama je između 25 i 50 cm. Ovaj način čuvanja je

vrlo praktičan zbog lake provjere zdravstvenog stanja lukovica. Za čuvanje lukovičastog povrća mogu se upotrijebiti mrežaste vreće. Slažu se unakrsno, tako da na hrpi ne bude više od šest vreća u visinu. Nedostatak ovog načina čuvanja je otežano pregledavanje i eventualno odstranjivanje bolesnih lukovica. Veće količine luka i češnjaka mogu se čuvati na rešetkastom podu izrađenom od letvi razmaknutih 1 do 1,5 cm i postavljenih na 10-ak cm iznad poda spremišta. Tako je osigurano nesmetano strujanje zraka. Na pripremljene rešetke, lukovice se sipaju na hrpe visine do 0,5, širine do 3, a dužine do 6 metara. doc. dr. sc. B. B. Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu

15. listopada 2013. gospodarski list 31


naš jadran NOVA POTENCIJALNO PRIJETEĆA ŠTETNA VRSTA

Štitasti moljac agruma Narančasti trnoviti štitasti moljac Aleurocanthus spiniferus je polifagan štetnik kojem su najznačajniji domaćini biljke iz rodova Citrus, Pyrus i Vitis. Biljne vrste iz roda Citrus su gospodarski najznačajnije biljke domaćini ove nove invazivne štetne vrste. On je potencijalno značajan štetnik poglavito agruma, uz mogućnost pojave šteta na ostalim drvenastim kulturama u južnom području. Štete na biljkama domaćinima pričinjavaju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova te izlučivanjem obilne medne rose na koju se sekundarno naseljavaju gljivice čađavice. U Europi je štetnik po prvi puta nađen u Italiji 2008. godine, u nasadima agruma, a prvi puta u Hrvatskoj 2012. godine na naličju listova ukrasnih sadnica naranče u jednom vrtnom centru u Splitu.

Ličinka 2. razvojnog stadija nema noge, ovalno je ispupčena, tamno smeđe do crne boje, duljine 0,4 i širine 0,2 mm. Ličinka 3. razvojnog stadija je ovalna, crne boje, duljine 0,74-0,87 mm. Ličinka 4. razvojnog stadija, odnosno puparij ima ovalno tijelo, promjera oko 1,25 mm kod ženki i oko 1 mm kod mužjaka. Na leđnoj strani puparija nalaze se mnogobrojne šiljate poput trna sete. Na vrhu seta puparij izlučuje kapljice želatinoznog voska žute boje. Puparij na rubu ima karakteristične bijele voštane rese.

Obzirom na bioekološke zahtjeve ove vrste, A. spiniferus ima status potencijalno opasnog fitosanitarnog rizika za uzgoj agruma u Hrvatskoj, posebice mandarina u dolini Neretve.

Opis vrste Kao i ostali štitasti moljci, tako i vrsta A. spiniferus tijekom svog razvoja prolazi kroz 6 razvojnih stadija: stadij jaja, 4 stadija ličinke i odrasli razvojni stadij. Svi stadiji prisutni su na listu biljaka domaćina. Prvi stadij ličinke je aktivan, dok su ostali razvojni stadiji ličinke pričvršćeni za list i ne kreću se. Posljednji razvojni stadij ličinke u kojem dolazi do preobrazbe u odraslog kukca naziva se „kukuljica“ ili puparij, a uzdužnim i poprečnim pucanjem puparija dolazi do oslobađanja razvijenog odraslog štitastog moljca. Jaje je izduženo ovalna do bubrežasta oblika, duljine 0,2 mm. Tek odloženo jaje je žućkasto, a kasnije tamnije, smeđe do crne boje. Ličinka 1. razvojnog stadija je izdužena, tamna, ima 3 para nogu, duga 0,3 mm i široka 0,15 mm.

u list i započinju sa sisanjem floemskih sokova. Nakon što se presvuku, ličinke gube noge, postaju manje, okruglaste i više spljoštene te žive pričvršćene za list usnim aparatom. Ličinke obično formiraju na listu vrlo guste kolonije koje se sastoje od nekoliko stotina jedinki. Nakon sljedeća dva presvlačenja ličinki, razvijaju se odrasli razvojni oblici. Odrasli oba spola imaju krila i hrane se sisanjem floemskih sokova. Ovisno o klimatskim uvjetima, životni ciklus u pravilu traje 2-4 mjeseca, odnosno vrsta može razviti 3 do 6 preklapajućih generacija tijekom godine. Štetniku pogoduju umjerene temperature zraka i visoka relativna vlaga zraka. Osnovni način širenja ovog štetnika je sadnim materijalom citrusa ili drugih vrsta biljaka domaćina. Moguće je prenošenje i napadnutim plodovima.

Otkrivanje i identifikacija vrste Puparij (lijevo) i odrasli razvojni stadij (desno) vrste A. spiniferus

Duljina odrasle ženke iznosi 1,7 mm, a mužjaka 1,35 mm. U mirovanju, za razliku od većine ostalih vrsta iz roda Aleurocanthus, odrasli A. spiniferus imaju krila sivo plave metalne boje koja prekrivaju većinu tijela. Na krilima su prisutne bijele mrlje koje na unutarnjem rubu oba krila formiraju prugu. Oči su crvenkasto smeđe boje. Ticala i noge su bijele sa svijetlo žutim mrljama. Nakon parenja, ženka odlaže jaja u krugovima, u skupinama od 35-50 jaja na naličju listova biljaka domaćina. Ovisno o klimatskim uvjetima, iz jaja izlaze ličinke nakon 4 do 12 dana. Ličinka 1. stadija ima spljošteno tijelo crne boje i pokretna je zahvaljujući 3 para nogu. Odmah po izlasku iz jaja, ličinke 1. stadija se rasprše uglavnom po naličju lista, Jaje (lijevo) i ličinka 1. razvojnog stadija (desno) kako bi izbjegle sunčevo vrste A. spiniferus svijetlo te ubadaju svoje rilo

32 gospodarski list 15. listopada 2013.

Prisutnost medne rose i crnih gljivica čađavica na nadzemnim organima biljaka domaćina upućuju na mogući napad štitastog moljca vrste A. spiniferus. Detek-

Kolonije preimaginalnih razvojnih stadija A. spiniferus na naličju lista naranče

cija vrste provodi se vizualnim pregledom naličja listova džepnim povećalom na prisutnost ličinki i odraslih razvojnih stadija. Listovi agruma napadnuti ovim štetnikom obično su grupirani na donjem dijelu stabla. Odraslog razvojnog oblika štitastog moljca vrste A. spiniferus praktički je nemoguće pogrešno detektirati, odnosno zamijeniti s nekom drugom vrstom, budući da niti jedna vrsta koja je član faune štitastih moljaca u Hrvatskoj nema odrasle s


naš jadran krilima tamne boje, već su im krila bjelkaste boje s ili bez tamnijih mrlja.

Suzbijanje Kemijsko suzbijanje A. spiniferus je moguće, ali se u nasadima nije pokazalo učinkovitim, dok se biološko suzbijanje parazitoidima iz reda Hymenoptera pokazalo kao ekonomičnije i učinkovitije. Introducirane populacije parazitskih osica Encarsia smithi učinkovito su držale pod

ŠTETNOST I ZNACI NAPADA

Gospodarski najznačajnije biljke domaćini su biljne vrste iz roda. Ovaj je štetnik također zabilježen i na vinovoj lozi), guavi, kruškama, kakiju i ružama. A. spiniferus izlučuje obilno slatku mednu rosu, koja prekriva površinu lista i ploda. Na mednu rosu se naseljavaju gljive čađavice smanjujući respiraciju i fotosintezu biljke, uslijed čega biljke i plodovi postaju ružni i teško se prodaju. Jako napadnuti listovi mogu otpasti. Razina dušika u napadnutim listovima je reducirana, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen. Zametanje plodova može biti reducirano. A. spiniferus nije zabilježen kao štetnik kultura u zaštićenom prostoru. Vrsta štitastog moljca A. spiniferus predstavlja rizik za agrume u zemljama Mediterana.

krošnje i omogućilo bolje prodiranje insekticida. Na ukrasnom bilju kemijsko suzbijanje može se prema podacima strane literature provoditi čak i u urbanim sredinama mineralnim uljima koja su Žuta ljepljiva ploča na stablu naranče (lijevo) i muž- učinkovita na ličinke. Aktivne jak A. spiniferus uhvaćen na žutoj ljepljivoj ploči tvari koje su učinkovite u suz(desno) bijanju A. spiniferus su prema kontrolom A. spiniferus. Korištenje žutih podacima literature iz svijeta flonikamid, ljepljivih ploča omogućava rano uočava- tiametoksam, acetamiprid i piriproksifen. nje napada i praćenje populacije odraslih U Hrvatskoj do sada nije službeno registrirazvojnih stadija štetnika. Kod rezidbe ran niti jedan insekticidni pripravak u svrhu voćaka, potrebno je odstraniti napadnute suzbijanja vrste A. spiniferus, jer za to za dijelove. Rezidbu je potrebno obaviti kva- sada nema potrebe budući da je nakon litetno kako bi se povećala prozračnost provedene eradikacije 2012. godine na

SLOVENIJA Interexport d.o.o., Potok pri Komendi 12, Komenda Prodaja: 01 834 44 00, rezervni deli: 01 834 44 07 www.interexport.si

SLOVENIJA HRVATSKA Interexport Potok pri Komendi 12, Komenda Interexport d.o.o., d.o.o., Kralja Zvonimira 15/1, Samobor 834 444040 00, rezervni deli: 01 834 44 07 DamirProdaja: Novosel01 091 302 www.interexport.si Ivica Bučanović 091 302 4050

Zadnji plugovi na zalihama – dostupni odmah

mjestu prvog nalaza, štetnik u okviru provođenja programa posebnog nadzora u 2013. nađen samo na mjestu prvog nalaza na jednom listu naranče koji je mehanički uništen. Stoga se može zaključiti kako A. spiniferus trenutno u Hrvatskoj ima fitosanitarni status eradicirane vrste. Međutim, to nikako ne znači da svi proizvođači voća, posebice agruma, rasadničari, uvoznici bilja i fitosanitarni inspektori ne budu na stalnom oprezu, jer je štetnik A. spiniferus i dalje aktualan problem u Europi te predstavlja permanentnu prijetnju Hrvatskoj poljoprivredi. Tekst i foto: dr.sc. Mladen Šimala Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja

SRBIJA HRVATSKA Interexport Kralja Zvonimira Inter Agrar Srb d.o.o.,d.o.o., Međunarodni put 165,15/1, ČenejSamobor Damir Prodaja: 021 714Novosel 366 091 302 4040 Bučanović RezervniIvica delovi: 021 270 091 0880302 4050


aktualne teme

od ove jeseni predstavljamo vam novu tv emisiju!

Svaku nedjelju u novoj specijaliziranoj emisiji, prikazati ćemo najzanimljivije priloge o uspješnoj poljoprivrednoj proizvodnji, uz korisne savjete, novosti i ideje Saznajte što se isplati uzgajati i proizvoditi Kako doći do novaca iz EU fondova za poljoprivredne projekte Oblikujte raskošni vrt, s bujnim zelenilom i puno cvijeća Kako zaštititi usjeve i nasade od bolesti i štetnika Sve o poljoprivrednim strojevima

34 gospodarski list 15. listopada 2013.


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

mali

Dobrodošli u svijet trajnica

Kako im i sam naziv govori, trajnice su, za razliku od jednogodišnjeg bilja, višegodišnje biljke koje svake godine iznova rastu iz korijena. Za razliku od grmlja i drveća, izboji većine trajnica ne odrvene već ostaju zeljasti. Cvijet može biti različitih oblika, veličina i boje, što ovisi o vrsti i sorti koju smo odabrali. Velik broj trajnica u jesen počinje venuti do zime zeljasti će izboji posve uvenuti, a u proljeće iz korijena će izrasti nove biljke. To je godišnji ciklus trajnica koji se ponavlja tako dugo dok biljka ne ostari i prestane rasti. To je i najveća razlika u odnosu na jednogodišnje i dvogodišnje biljke koje rastu samo jednu ili dvije sezone, nakon čega ih ponovno moramo sijati saditi. 15. listopada 2013. iligospodarski 35 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Ponuda trajnica uistinu je velika, čak impozantna jer postoji više tisuća vrsta i još više uzgojenih oblika - sorata. Zbog tako velikog broja trajnica možemo ih uzgajati na svim staništima. Neke vrste mogu se saditi na mnogim mjestima, sjenovitim, suhim ili vlažnim. Veliki broj trajnica nosi mirisne cvjetove, što svakako pridonosi njihovoj atraktivnosti, a neke se koriste kao ljekovite. Divizma

Plamenac

KOMBINACIJA TRAJNICA S TRAJNICAMA

Kukurijek

Sljez

Sadarka

36

Trajnice u pravilu rastu u grupi. Atraktivnu grupu većih trajnica čine najmanje tri iste biljke, dok su kod niskih pokrivača tla skupine sastavljene od desetak i više biljaka. Neke trajnice, one visokog rasta (divizma) mogu se saditi pojedinačno, kao soliterne biljke. S obzirom na velik broj različitih vrsta, cvatnja je u različito vrijeme, a pravilnim odabirom biljaka može se postići da trajnice svojim cvjetovima krase vrt cijele godine. Prvi cvate kukurijek, već u siječnju, a kasnije sve one koje cvatu od proljeća do jeseni.

gospodarski list

Samo nekoliko pažljivo odabranih trajnica koje se međusobno nadopunjuju bojom i oblikom, dovoljno je da se uredi manja cvjetna gredica. Pravilno odabrana kombinacija omogućuje nam kombiniranje biljaka prema visini, a najbolje kombinacije postižu se izborom i sadnjom jedne niske, jedne srednje i jedne visoke trajnice. Za sukladnost možemo reći da je uspjela kada biljke zajedno izgledaju ljepše nego kada rastu samostalno. Samo ako se pridržavamo nekih pravila, bez obzira na iskustvo, uspjet ćemo urediti raznolike i skladne cvjetne gredice. Želimo li kombinirati trajnice srodnih nijansi, potrebno je odabrati vrste čiji se cvjetovi oblikom jasno razlikuju jedni od drugih. Na primjer, želimo li ružičastu gredicu, ta bi se kombinacija sastojala od bijelog sljeza, plamenca i sadarke.

15. listopada 2013.

Nijanse boja su slične, no cvjetovi se razlikuju visinom i oblikom. Sljez svoje cvjetove nosi na visokim stabljikama, plamenac ima velike štitaste cvjetove dok su cvjetovi sadrže sitni. Trajnice sa cvjetovima jednakih oblika bolje dolaze do izražaja ako su im boje različite.

Ljubičasto-plava kombinacija

Kombinacija trajnica s ljubičasto -plavim cvjetovima vrlo su omiljene. Vrlo efektnu kombinaciju dobiti ćemo kombinacijom ukrasnog luka, vučjaka i iglice. S obzirom na visinu biljaka, iglicu sadimo naprijed, a u pozadini ukrasni luk i vučjak. Ove trajnice imaju cvjetove sličnih boja, ali oblik cvijeta im je različit što djeluje vrlo efektno. Ukrasni luk ima velike, okrugle štitaste cvatove, vučjak ima duguljaste grozdaste cvjetove, dok su cvjetovi iglice sitni i pravilni, Osim oblikom, biljke se razlikuju prema visini i gustoći rasta.

Ljetna gredica Želimo li da nam gredica cvate u ljeto, tada će kombinacija sadržavati sikavicu, grimiznu pupavicu


Gredica uz vodenu površinu

Ako u vrtu postoji vodena površina, u njezinoj blizini može se formirati gredica koju čini kozlačica, grančica i hosta. Kako hosta ne podnosi sunce, ova gredica trebala bi biti smještena na polusjenovitom mjestu, ispod krošnje drveta i sl. Kozlačica je divlja trajnica sa sitnim listovima i cvjetićima, a naraste oko 1,2 m visoko. Boja njezinih cvjetova je pastelno ružičasta i uz njih će se posebno isticati žuti cvjetovi grančice. Cvjetovi grančice kratkog su vijeka, traju tek jedan dan, no cvatnja traje nekoliko tjedana jer se svakodnevno otvaraju novi cvjetovi. Hosta također ima cvjetove koji traju samo jedan dan, no oni su različitih oblika. Neki su nalik na bijele cvjetove ljiljana, su drugi nalik na ljubičaste zvončiće, međutim, hosta se uglavnom uzgaja zbog listova.

Proljetna gredica Cvjetna gredica koja cvate u proljeće sastoji se od kombinacije srdašca, modrice i šupaljke. I ovu gredicu treba smjestiti na polusjenovito mjesto, ispod listopadnog stabla ili grma. Modrica cvate u travnju, a mjesec dana kasnije cvate srdašce i šupljika. Cvjetovi srdaš-

ca ružičasto su bijele boje, pomalo nalik na cvjetove fuksije. Šupaljka ima zlatnožute cvjetove koji rastu u gustim grozdovima, a pojavljuju se sve do rujna. Osim toga, šupaljka ima zimzeleno lišće pa će ova gredica i zimi biti atraktivna. Šupaljka se koristi kao pokrivač tla a lako se razmnožava sjemenom. Modrica kako samo ime kaže ima plave cvjetove. Ova se kombinacija može proširiti biljkama poput plučnjaka, pakujca i iglice. Sve ove biljke prikladne su za polusjenovita i sjenovita mjesta i mogu se kombinirati s papratima.

KOMBINACIJE TRAJNICA I DRUGIH BILJAKA Engleski vrtlari vrlo su vješti u kombiniranju miješanih gredica na kojima zajedno rastu trajnice, grmovi, trave, lukovičasto i jednogodišnje biljke. Rezultat je iznimno raznovrsna i bujna gredica koja je atraktivna cijele godine. Upravo je ova atraktivnost najveća prednost ove gredice, za razliku od gredice koja se sastoji samo od trajnica. U rano proljeće, dok trajnice nisu ni počele s rastom cvatu lukovičaste biljke. U jesen, kada većina trajnica ocvate, gredicu krase različite trave, jesensko lišće listopadnih grmova i drveća kao i zimzeleni grmovi. Kod uređenja ovakve gredice najvažnije je voditi računa o visini i bujnosti pojedinih biljaka, kako kasnije biljke nebi smetale jedna drugoj u rastu, a one bujnije potiskivale manje bujne. Na miješanoj gredici prvo se sade grmovi i oni čine kostur budućeg nasada, no i tu treba paziti da se ovi previše ne rašire. Za ovakve miješane gredice, najbolji su patuljasti grmovi poput kineskog patuljastog jorgovana, pajasmina, grmolikih ruža i patuljaste forme zimzelenih grmova. Nakon grmova sade se ukrasne trave. Najčešće se koriste prosenjak, busika i šašuljica. Tu je još i japanska

15. listopada 2013.

Sikavica

Pupavica

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

i dvornik. Grimizna boja pupavice vrlo je atraktivna i sve tri vrste lako se uzgajaju i sade se na sunčanim mjestima. Ove biljke privlače i kukce, a idealne su za prirodni vrt u kojem je zastupljeno poljsko cvijeće, grmovi i drveće. Kombinacija ove tri biljke može se nadopuniti gostankom, indijanskom koprivom i ukrasnim travama.

Šupaljka

Plučnjak

Srdašce

gospodarski list

37


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Proljetni jorgovan

Pajasmin

KOMBINACIJA BOJA

Ukrasna trava

Bergenia

38

trava, beskoljenka, nježno kovilje, kineski šaš i druge. Nakon ukrasnih trava sade se trajnice. Kod izbora biljaka biramo one koje se odlikuju dugotrajnom cvatnjom, ukrasnim plodovima i dekorativnim lišćem. Od trajnica koje dugo cvatu možemo izabrati djevojačko oko, hudoljetnicu i vrtnu kadulju. Dekorativno lišće ima iglica, vrkuta i bergenija. Ukrasni plodovi odlika su indijanske koprive, gostanke i kotrljana. Kako gredica nebi djelovala prazna, pokraj trajnica sade se jednogodišnje cvjetnice. Nakon što jedne ocvatu i uvenu, njihovo mjesto popunjavaju druge. Jednogodišnje cvjetnice nisu samo zahvalne za popunu, već se njihovom kombinacijom u svako godišnje doba može promijeniti izgled miješane gredice i dati joj novi izgled. Kada u jesen završi cvatnja jednogodišnjih biljaka, u manjim skupinama se na njihovo mjesto sade lukovice koje će cvjetati iduće proljeće - narcise, tulipane, šafrane i druge.

gospodarski list

Kod uređenja vrta, osobito cvjetnih gredica, vrlo je važno pravilno kombinirati boje, jer će biljke izgledati znatno ljepše pokraj prikladnih susjeda. Poznavanje kombiniranja boja od velike nam je pomoći kod uređenja gredica s trajnicama. Boje dijelimo na kromatske (šarene) i akromatske (nešarene). Kromatske se boje dijele na primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne ili osnovne boje su žuta, plava i crvena. Miješanjem primarnih boja dobivamo sekundarne boje - narančastu, ljubičastu i zelenu. Tercijarne boje nastaju miješanjem primarnih i sekundarnih boja. Jaki kontrasti boja dobivaju se kombinacijom suprotnih, komplementarnih boja, npr. žute i ljubičaste. Zelena, plava i ljubičasta su hladne, a žuta, narančasta i crvena tople boje. Osnovne ili primarne boje su žuta, crvena i plava, a njihovim se

15. listopada 2013.

miješanjem dobivaju sekundarne boje: narančasta, ljubičasta i zelena. Miješanjem primarnih i sekundarnih boja dobivamo tercijarne boje u raznim nijansama, ovisno o odnosu u kojem se boje miješaju. Zanimljivi kontrasti dobivaju se kombinacijom suprotnih, komplementarnih boja, npr. crvene i zelene, narančaste i plave ili žute i ljubičaste. Bojama i kombinacijama boja mogu se postići fantastični efekti. Na primjer, mali vrt izgledati će veći ako u pozadini posadimo biljke koje cvatu plavim cvjetovima. Plava boja stvara osjećaj udaljenosti i vrt vizualno dobiva na dubini. Za razliku od hladne plave boje, tople boje poput crvene, narančaste i žute izgledaju bliže nego što jesu i prikladne su za dugačke i uske vrtove. Bijela boja priča je za sebe. Čista bijela boja u kombinaciji sa zelenom izgleda elegantno. Kako bi bijelo cvijeće bilo što uočljivije, sadimo ga ispod ukrasnog grma tamnozelene boje, jer bijela će boja na sjenovitim mjestima unijeti svjetlost.

NIJE SVE U CVIJETU Nisu lijepe samo one trajnice koje cvatu, postoje i one koje se uzgajaju isključivo zbog dekorativ-


Napoznatija i najraširenija trajnica s ukrasnim lišćem je funkija (Hosta) koja je idealan izbor za sjenovita i polusjenovita mjesta. Postoji oko 1600 sorata u najrazličitijim nijansama boja, veličina i oblika listova. Hoste se uspješno kombiniraju s trajnicma sitnog lišća kao i sa ukrasnim travama. Hosta je trajnica koja se uzgaja zbog iznimno dekorativnog lišća. Porijeklom je iz Japana, Kine i Koreje, a kod nas se počela uzgajati krajem 18. stoljeća. Postoji preko 70 vrsta ove biljke, a selekcijom i križanjem stvoreni su visokokvalitetni hibridi. Najviše hibrida stvoreno je u SAD, više od 1000 sorata. Listovi hoste raznih su boja, ovalni do srcoliki i rastu u velikim skupinama. Listovi mogu biti čisto zeleni, prošarani po sredini bijelim ili žutim nijansama ili obrubljeni tim bojama. Cvate ljeti, a cvjetovi su skupljeni u jednostavne grozdaste skupine. Cvjetna stapka obično je bez lišća. Boja cvijeta varira od bijele, svijetlo ljubičaste, plavkaste pa sve do ružičastih nijansi. Hostu sadimo u plodnu, humusnu, vlažnu i dobro dreniranu zemlju. Najviše joj odgovaraju sjenovita i polusjenovita mjesta. Neke hoste imaju ljepšu boju ako

rastu na sunčanom položaju, ali često dobiju opekotine od sunca. Niže vrste mogu se uzgajati kao pokrivači tla ispod listopadnog drveća. Niže vrste također se mogu uzgajati na kamenjari. Ne vole velike oscilacije temperature, kada su noći hladne, a dani jako topli. U takvim slučajevima može pomoći sloj malča koji će zadržati temperaturu tla i vlagu. Odrasle biljke imaju jako razgranate podzemne rizome ili vriježe. Razmnožavaju se uglavnom dijeljenjem korijena, a mogu se uzgojiti i iz sjemena. Jedan primjerak biljke može narasti u veoma bujan lisnati grm, širine do 1 m, dok visina ovisi o sorti. Postoje niske sorte visine 20 do 30 cm, a visoke mogu narasti do visine od oko 80 cm. Problem kod uzgoja hoste mogu biti puževi koji jedući lišće prouzroče veliku štetu. Hoste su osjetljive i na viruse. Kada biljka oboli od virusne bolesti, najbolje je da se izvadi. Prilikom kupovine dobro pregledajte biljku – ako postoje nekroze i promjene na lišću, možda je već zaražena. Biljka je dobila ime po austrijskom prirodoslovcu i liječniku Hostu, a rod biljke je prije bio poznat pod nazivom Funkia.

nog lišća, odnosno bujnog zelenila. Trajnice i ovdje pokazuju svoju raskoš pa tako imamo biljke različitih oblika listova - streličastih, srcolikih i perastih. Neke trajnice imaju izraženu strukturu žilica na listovima što svakako pridonosi njihovj dekorativnosti. Trajnice dekorativnih listova služe nam za pokrivanje golih mjesta na gredici, npr. na mjestima gdje su rasle lukovičaste biljke. Uglavnom se koriste biljke nižeg rasta - pokrivači tla poput bergenije, dobričice, puzave ivice i zlatne jagode.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Hosta trajnica dekorativnog lišća

TRAJNICE ZA SJENOVITE POLOŽAJE Iako većem broju trajnica više odgovaraju sunčani položaji, postoje mnoge vrste koje isključivo rastu u sjeni. Trajnice koje rastu na sjenovitim mjestima odlikuju se prvenstveno svojim lišćem, no ima i onih koje cvatu. Ove su biljke pogodne za ukrašavanje problematičnih, sjenovitih mjesta našega vrta ,ali i za sadnju ispod krošanja drveća ili grmova. Pravilnim izborom i kombinacijom trajnica, moguće je i u sjenovitim dijelovima vrta uživati cvijeću i to skoro cijele godine.

15. listopada 2013.

gospodarski list

39


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

vrsta

mjesto

visina u cm

vrijeme cvatnje

biskupska kapica (Epimedum)

sjena, polusjena

20 - 40

travanj - svibnaj

ružičasta. žuta, narančasta, bijela

pakujac (Aquilegia)

polusjena, sunce

20 - 80

svibnaj - lipanj

plava, ljubičasta, crvena, bijela, žuta

habulica (Cimcifuga)

sjena, polusjena

100 - 200

srpanj - listopad

naprstak (Digitalis)

polusjena, sunce

50 - 180

lipanj - kolovoz

jedić (Aconitum) blaženak (Geum) šumarica (Anemona) sradšce (Dicentra) salamunov pečat (Polygonatum)

polusjena, sunce polusjena, sjena sjena, polusjena sjena, polusjena

80 - 150 20 - 60 10 - 20 20 - 80

srpanj - listopad svibanj - kolovoz ožujak - svibanj svibanj - kolovoz

bijela krem ružičasta, crvena, bijela, žuta plava, bijela, ružičasta žuta, crvena, narančasta plava, bijela ružičasto bijela

sjena, polusjena

60 - 110

svibanj - lipanj

bijela

astilba (Astilbe)

sjena. polusjena

40 - 120

svibanj - rujan

ružičasta, crvena, bijela, ljubičasta

Pakujac (Aquilegia)

Pakujac je zeljasta trajnica zanimljivog i privlačnog cvijeta, naraste do 90 cm visine, donji listovi čine rozetu iz koje izlazi cvjetna stapka. Cvate u proljeće do sredine ljeta zvonolikim visećim cvjetovima promjera 3 do 5 cm. Samonikla, u prirodi, plave je boje, ali uzgojene vrste mogu biti bijele, žute, ružičaste, crvene ili ljubičaste boje cvjetova. Vrlo je zahvalna biljka bez posebnih zahtjeva za staništem. Najviše mu odgovara polusjena, vlažno i dobro drenirano tlo bogato humusom. Postoje mnogobrojne sorte pakujca koji se osim po boji cvijeta razlikuju i po visini pa se tako mogu naći sorte od tek 20 cm pa sve do onih od 90 cm visine.

Nakon cvatnje umjesto cvjetova ostaju zelene čahure u kojima dozrijeva sjeme. Kad je sjeme zrelo, mahune se suše i otvaraju na vrhovima, te se rasipaju male crne sjemenke. Ako im uvjeti odgovaraju, zasijavaju se same, a ako imate više vrsta oni se počinju i križati tako da samozasijani pakujci mogu imati drugačije nijanse od onih koje su rasle prošle godine. Tijekom zime nadzemni dio biljke odumire a u proljeće počinje ponovno sa rastom. Napomena: pakujac je vrlo otrovna biljka.

gospodarski list

Habulica uspijeva na humusom bogatom tlu koje uvijek mora biti dovoljno vlažno, stoga je ljeti treba redovito zalijevati. Prihranjuje se dodavanjem komposta, a razmnožava sijanjem sjemena ili dijeljenjem.

Blaženak (Geum)

Habulica (Cimcifuga)

Habulica je trajnica koja uspijeva u polusjeni pa čak i u dubokoj sjeni gustih krošanja drveća ili iza sjenovitog zida kuće. Ovisno od sorte, cvate između srpnja i listopada. Cvijetovi su bijeli, ponekad bijeloružičasti kod Cimcifuga racemosa “Atropurpurea”, a Cimcifuga brunette ima tamnocrveno lišće.

40

boja cvijeta

15. listopada 2013.

Blaženak je zimzelena trajnica za sjenovite položaje, ali se uspješno može uzgajati i na sunčanim mjestima. Cvate u svibnju i lipnju prekrasnim cvjetovima žute, narančaste, crvene ili ružičaste boje. Postoji oko 50 vrsta geuma; Geum coccineum, G. elatum, G. heterocarpum, G. japonicum i druge. Zimsko lišće nešto je sitnije i ponekad ne izdrži cijelu zime. Ako se više puta tijekom zime izmijene razdoblja studeni i toplijeg vremena, lišće će vjerojatno uvenuti, ali u proljeće će potjerati novo. Blaženak uspijeva na humusnom, hranjivom i umjereno vlažnom tlu. Prihranjuje se u proljeće, a


Astilba (Astilbe)

Astilba naraste 60 do 120 cm visoko, listovi su sjajni i nazubljeni. Lisni izboji izbijaju iz mesnate stabljike i čine neparno perasti list. Na uspravnoj cvjetnoj stapci nalazi se metličasti cvijet raznih boja, ovisno o vrsti, boja varira od bijele, ružičaste, ružičastoljubičaste do crvene, cvate od lipnja do rujna. Astilba je jedna od najljepših biljaka za sjenu. Traži vlažno tlo bogato humusom a sadi uz rub vrtnog jezerca ili ispod stabala. Ako je sadimo ispod stabala, važno je da korijenje ne dotiče korijen drveta. Nikako joj ne odgovara sunce i suša pa je ljeti treba

Astilba

obilno zalijevati. Razmnožava se dijeljenjem u jesen ili rano proljeće.

Astilba se može koristiti i kao rezano cvijeće, ali u vazi ne traje dugo.

TRAJNICE ZA SUNČANE POLOŽAJE Iako neke vrste uspješno rastu pa čak i cvatu u sjeni ili polusjeni, najvećem broju trajnica odgovaraju sunčani položaji. Ove se vrste trajnica odlikuju raskošnom cvatnjom. najveći broj vrsta cvate ljeti dok je nešto manji broj vrsta koje cvatu u proljeće. vrsta

Prilikom sadnje ovih trajnica vodite računa o njihovoj visini kako biste pravilno oblikovali gredicu.

Plamenac

(Phlox paniculata)

visina u cm

Plamenac

Postoje visoke, niske i puzave vrste ove biljke, visoke narastu 70 do 80 cm i vrlo su dekorativne. Listovi su joj elipsoidnog oblika, šiljasti prema vrhu, stabljika je uspravna i grmolikog rasta. Plamenac cva-

vrijeme cvatnje

boja cvijeta

kokotić (Delphinum elatum)

100 - 200

lipanj - listopad

plava, ljubičasta, bijela

plamenac (Phlox paniculata)

70 - 120

lipanj - rujan

bijela, ružičasta, crvena, ljubičasta

pupavica (Rudbeckia)

60 - 200

kolovoz - listopad

žuta

jastučasti zvjezdan (Aster dumosus)

15 - 40

kolovoz - listopad

ružičasta, crvena, bijela, plava

mačja metvica (Nepeta)

25 - 80

svibanj - rujan

plava, bijela, ljubičasta

orijentalni mak (Papaver orientale)

40 - 100

svibanj - srpanj

crvena, ružičasta, bijela

sunčana (Heliopsis helianthoides)

80 - 100

lipanj - rujan

žuta

lavanda (Lavandula angustifolia)

30 - 90

srpanj - kolovoz

ljubičasta, ružičasta, bijela

grančica (Hemerocallis)

50 - 110

svibanj - rujan

žuta, narančasta, ružičasta, crvena, bijela, smeđa

gailardija (Gaillardia)

20 - 70

lipanj - rujan

crvena

15. listopada 2013.

gospodarski list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

ponekad se prema potrebi prihrani još jednom u ljeto. Zalijevanje nije potrebno osim u slučaju dugotrajne suše.

41


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

te mirisnim grozdastim cvastima u nijansama ružičaste, bijele a ponekad u boji ciklame. Postoje i šarene vrste. Cvate tijekom ljeta, od lipnja do kolovoza i tada je prekriven bujnim cvjetovima. Biljka voli vlažno tlo, u blizini vode ili izloženo padalinama, ali dobro drenirano i bogato humusom. Voli obilno i redovito zalijevanje kišnicom ili odstajalom vodom. Često oboli od pepelnice, pa ga treba prskati preparatom na bazi bakra. Razmnožava se dijeljenjem korijena, a jastučaste vrste uspješno se uzgajaju sijanjem sjemena. Jastučaste vrste cvatu cvjetovima raznih boja i nešto ranije, od travnja do lipnja. Cvjetovi puzajućih vrsta mogu biti crveni, bijeli, plavi, ružičasti, ljubičasti ili šareni. Neke puzajuće vrste imaju igličasto lišće koje na biljci ostaje cijele zime. Nakon cvatnje treba orezati lišće jastučastog plamenca što će potaknuti gušći rast. Koristi se kao pokrivač tla na kamenjarama, strminama ili u žardinjerama. Traži humusno, dobro drenirano tlo, redovito ga treba zalijevati. Jastučaste vrste plamenca vrlo brzo se šire i za kratko vrijeme popunjavaju prazne prostore.

ni po rubu. Na vrhu jakih stabljika otvaraju se žuti polupuni cvjetovi koji se mogu koristiti i kao rezano cvijeće. Biljka je prije svega dekorativna u pozadini sunčanih gredica trajnicama, ali može se saditi i kao cvatuća živa ograda. Sunčana voli sunce, na što ukazuje latinski i domaći naziv. Čak joj odgovara da je cijeli dan na jakom suncu. Redovito je treba zalijevati jer ako se zemlja presuši mogu je napasti biljne bolseti. Traži tlo bogato humusom i dovoljno vlage. U pogledu temperature nama nikakvih zahtjeva i vrlo je otprona, cvate od lipnja do rujna.

Sunčana

(Heliopsis helianthoides)

uv

eć a

u!

ta

po š

60 no ,0 za 0

rin

kn

To je snažna trajnica koja naraste 80 do 100 cm visoko i 60 do 70 cm široko, grmoliko, čvrstih uspravnih stabljika. Sunčana je dugovječna biljka i ima dugo cvate. Listovi su hrapavi, jajoliki i šiljasti, nazublje-

(Gaillardia)

@elite li saznati sve o sobnom i balkonskom cvije}u, naru~ite ovu prakti~nu knjigu.

SOBNO I BALKONSKO CVIJEĆE www.gospodarski.hr

Trg bana Josipa Jela~i}a 3, 10000 Zagreb Tel. 01/ 38 43 555, 48 16 145 Fax: 01/ 30 77 725, 48 16 146 pretplata�gospodarski-list.hr

42

Gailardija

Postoje jednogodišnje i višegodišnje vrste, sveukupno oko dvadesetak. Kod nas se uglavnom uzgajaju niske i visoke trajnice. Gailardija cvate u raznim kombinacijama crvene i žute boje. Vole dobro drenirano tlo i izvrsno podnose sušu, te najbolje uspijevaju na sunčanom položaju. U slučaju da raste na previše vlažnom tlu može se desiti da joj korijen istrune. Biljka je otporna na štetnike i bolesti. Gailardija je trajnica krakog vijeka, pa je dobro da se rasađuje i dodatno uzgaja iz sjemena. Niska gailardija grmolikog je rasta i visine 20 do 30 cm, idealna je za kamenjare. Cvate cijelo ljeto, a trganjem ocvalih cvjetova produžuje se cvatnja. Visoka gailardija također je grmolikog rasta, ali ima duge cvjetne stapke tako da u vrijeme cvatnje naraste oko 80 cm visoko. Često je bujnog rasta i obilno cvate ,pa je biljku potrebno vezati uz potporanj kako nebi polegla od težina cvjetova. Gailardija se može razmnožavati iz sjemena ili dijeljenjem busena, kod uzgoja iz sjemena treba biti strpljiv. Sjeme se početkom proljeća može sijati u zatvorenmom prostoru, a biljke se kasnije pikiraju i presađuju na otvoreno, ili se u proljeće izravno sije na otvoreno. Jednom kada je uzgojite i akoj joj odgovara mjesto, biljka se jako razraste i uspješno se sama zasijava. Uzgojena iz sjemena cvate iste godine.

gospodarski list

15. listopada 2013.

Format knjige: 14 x 20 cm Opseg: 184 stranice u boji Bro{irani uvez


Osobine tla nisu iste u svim krajevima zemlje. Pjeskovita i šljunčana tla slabo zadržavaju vlagu i ljeti su suha. vrsta

Takva su tla vrlo česta u priobalju i u planinskim krajevima. Na sreću, i za takva mjesta postoji izbor trajnica koje bez uspješno rastu visina u cm

na suhim tlima. Niske vrste ovih trajnica pogodne su za sadnju na kamenjare.

vrijeme cvatnje

boja cvijeta

svetolin (Santolina)

30

srpanj - kolovoz

žuta

perovskija (Perovskia abrotanoides)

80 - 100

kolovoz - rujan

plava

pupoljka, noćurak (Oenothera)

15 - 60

lipanj - rujan

žurta, ružičasta

gromotulja (Alyssum saxatile)

20 - 30

travanj - lipanj

žuta

kotrljan (Eryngium alpinum)

50 - 80

srpanj - kolovoz

plavoljubičasta

babosvilka (Armeria martima)

10 - 15

svibanj - srpanj

bijela, crvena

višegodišnji lan (Linum perenne)

40

lipanj - kolovoz

bijela, svijetloplava

sunčanica (Helianthemum)

10 - 20

lipanj - kolovoz

bijela, žuta, narančasta, crvena, ružičasta

zvjezdan (Aster amellus)

40 - 60

kolovoz - listopad

ružičasta, ljubičasta

čuvarkuća (Sempervivum)

10 - 15

lipanj - srpanj

žuta, crvena, ružičasta

Svetolin (Santolina)

Svetolin je niski grm iz porodice Asteraceae porijeklom iz Španjolske. Grm je niskog rasta ali se prilično raširi, pa nerijetko zauzme četvorni metar i više prostora. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju i vrlo je otporna na sušu. Kako ima male zahtjeve za vodom, zalijevanje nije potrebno. Podjednako dobro raste u vrtu, ali i u većim posudama na terasama i balkonima. Santolinu možemo lako razmnožiti reznicom, cvate u lipnju i srp-

nju sitnim okruglim cvjetićima žute boje. Biljka sama formira loptastu formu, ali se po želji može orezivati. Posebnost santoline je u tome da je cijela biljka mirisna.

teškim i vlažnim tlima često ne uspije preživjeti zimu, razmnožava se dijeljenjem grma ili reznicama.

Gromotulja

(Alyssum saxatile)

Perovskija

(Perovskia abrotanoides)

Perovsija cvate plavkasto sivo ljubičastim cvjetovima, listovi su sivozeleni i duboko urezani, ostaje lijepa čak i zimi. Biljka ima karakterističan ugodan miris pa je još zovu i ruska kadulja. Cvate ljeti i obogaćuje vrt bojom, ali također privlači leptire i pčele. Najbolje joj odgovara slabo tlo i sunčani položaj. Na

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

TRAJNICE ZA SUHO TLO

Gromotulja je grmolika zimzelena trajnica otporna na studen, naraste do 40 cm visoko, isto toliko i široko. Kod nas se nalazi samonikla u prirodi, a u nekim je zemljama zaštićena vrsta. Listovi su tamnozeleni posuti sitnim dlačicama, uski i duguljasti. Na vrhovima uspravnih stabljika pojavljuju se sitni grozdasti cvjetići intenzivne žute boje. Nakon cvatnje stabljike treba odrezati. Vrlo je dekorativna kod uređenja vrta i za kamenjare. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju, odgovara

15. listopada 2013.

gospodarski list

43


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

joj svježe tlo, zalijeva se redovito i umjereno. Cvate u travnju i svibnju.

Babosvilka

(Armeria martima)

Čuvarkuća

(Sempervivum)

Ova biljka samoniklo raste u našim krajevima. Listovi su uski, gotovo trnasti, skupljeni u rozete i tvore zaobljene jastučaste forme koje narastu oko 30 cm u širinu. Iz njih

Vjerojatno ne postoji manje zahtjevna biljka od čuvarkuće. Njezin latinski naziv u prijevodu znači uvijek živući, što označava njezino svojstvo da preživi u nepovoljnim životnim uvjetima - sušu, hladnoću, kamenito tlo. Rozete listova mogu biti različitih boja, svijetlo ili tamnozelene, crvene, sivo smeđe pa čak i crne. Veličina lisne rozete također varira, od 1 do 25 cm u

promjeru. Neke su glatke, neke su prekrivene rijetkim ili gustim dlačicama. Jedino što ovoj biljci smeta je prevelika količina vlage, osobito zimi. Lako se razmnožava rozetama mladih biljčica koje tjeraju iz matične biljke.

TRAJNICE ZA VLAŽNO TLO Imamo li u vrtu vodenu površinu, prirodnu ili umjetnu, tlo uz vodu gotovo je uvijek vlažno. Takva mjesta vrsta

mnogi drže problematičnim jer tu ništa ne raste. To ne mora biti tako, a za to su se opet pobrinule trajnice, visina u cm

dakako, samo neke vrste. Neke od njih rastu na manje ili više vlažnim tlima, a neke čak i u plitkoj vodi.

vrijeme cvatnje

boja cvijeta

vrkuta (Alchemilla mollis)

30 - 50

lipanj - srpanj

svijetložuta

močvarna mlječika (Euphorbia palustris)

100

travanj - lipanj

žuta

prava končara (Filipendula ulmaria)

120 - 150

lipanj - kolovoz

krembijela

livadna perunika (Iris sibirica)

80 - 100

svibanj - lipanj

plava

jezičnjača (Ligularia przewalskii)

120 - 150

srpanj - rujan

zlatnožuta

metiljka (Lysimachia nummularia)

5 - 10

svibanj - srpanj

žuta

purpurna vrbica (Lythrum salicaria)

60 - 120

lipanj - rujan

ružičasta, grimizna

kandelabrasti jaglac (Primula bullesiana)

40 - 60

lipanj - kolovoz

podarka (Tradescantia andersoniana)

40 - 60

lipanj - rujan

planinčica (Trollius europaeus)

50 - 70

svibanj - lipanj

Vrkuta

(Alchemilla mollis)

Ova biljka raste samoniklo na kamenitim i neplodnim mjestima,

44

izviruju oko 20 cm visoke cvjetne stapke na kojima se nalaze cvjetovi skupljeni u kuglaste cvasti bijelo ružičaste ili crveno purpurne boje, promjera oko 2,5 cm. Cvate od kasnog proljeća do ljeta.

gospodarski list

a uzgaja se i u vrtovima. Njezina prava domovina su alpske livade. Vrkuta je zeljasta grmolika biljka visine oko 40 cm, izdanci su plavozelene boje, a kasnije postanu crvenosmeđi i kudravo dlakavi. Listovi su okrugli, krupni sa 7 do 11 režnjeva, također dlakavi. Na listovima se zadržavaju kraljice rose ili kiše. Cvjetići su mali, žućkastozeleni, na kraju stabljike tvore neku vrstu štitca. Cvat se ne oplođuje pa se vrku-

15. listopada 2013.

žuta, narančasta, crvena, ružičasta, ljubičasta plava, bijela, crvena, ružičasta, ljubičasta

žuta, narančasta ta razmnožava dijeljenjem korijena. Biljka je ljekovita

Prava končara

(Filipendula ulmaria)

Končara je dobila ima po svom sladunjavom i dugotrajnom mirisu. Visina joj doseže oko 2 m a širina oko 1,2 m, listovi su tamnozeleni s gornje strane, bjelkasti s donje strane. Sredinom ljeta na visokim razgranatim stabljikama javljaju se


Vrbica je biljka visine preko 1,5 m, grmolikog je rasta, cvate od lipnja do kolovoza cvjetovima ružičasto-ljubičaste boje. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem odrasle biljke. Traži jako puno vode, najbolje je da se posadi uz vrtno jezerce. Odgovara joj sunčani položaj, u našim je krajevima otoprna na smrzavanje. Tijekom ljeta vrbica se može naći uz ceste, uz rubove šuma, na livadama i na napuštenim zemljištima. Vrlo je cijenjena ukrasna biljka, tako da postoje brojne sorte ove vrste. Osim toga, i ljekovita je biljka.

(Lythrum salicaria)

nježnoružičasti cvjetovi. Cvate od lipnja do početka rujna. Biljka ima ugodan miris i aromu te je ljekovita.

UREĐENJE GREDICE S TRAJNICAMA Prije planiranja gredice s trajnicama prvo proučite uvjete koji vladaju u vašem vrtu, jer o tome ovisi izbor biljaka. Treba uzeti u obzir osunčanost, vjetrove koji pušu, vrstu tla i količinu vlage, kako one u tlu tako i zračne. Nakon toga izmjerite planiranu veličinu gredice i njezine dimenzije prenesite na milimetarski papir u mjerilu 1:50 ili manje (2 cm na papiru jednako je 1 m u vrtu). Milimetarski papir nam omogućuje vrlo detaljno planiranje. Prije sadnje raster papira može se icrtati na gredici pomoću pijeska. Kod izbora biljaka uputno je koristiti kakav priručnik u kojem su detaljnije opisane i potrebe pojedinih biljaka. Manje vrste trajnica do punog izražaja dolaze samo kada ih sadimo u većim skupinama. Podjela na dominantne biljke, pratilje i biljke za popunu nije obavezna, već ovisi o obliku gredice. Važno je da se usklade biljke različite visine tako da svaka biljka dođe do izražaja i dobije dovoljno sunca za normalan rast.

PRIPREMA TLA Kako trajnice više godina rastu na jednom mjestu, a neke vrste imaju prilično dubok i razgranat korijen, potrebno je prije sadnje trajnica tlo dobro obraditi. Ta se obra-

da sastoji od prekopavanja (“štihanja”) koje se obavlja u jesen. Kada ste tlo prokopali, po površini ravnomjerno razbacajte kompost i odmah ga umiješajte u prekopano tlo. Uklonite svo korijenje korova prekopanog dijela i ostavite do proljeća. U proljeće, kada vremenske prilike to dozvole, površinu usitnite i poravnajte. Nakon toga sadnja može početi. Ako je tlo u vrtu problematična, bilo da je pjeskovita ili ilovasta, dodavanjem humusa, treseta i komposta popraviti ćemo njegovu strukturu i omogućiti biljkama što bolje životne uvjete.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Vrbica, potočnjak

SADNJA Trajnice je moguće saditi tijekom cijele godine, no ipak je najbolje vrijeme za ovaj posao proljeće i jesen. Kod sadnje u jesen valja paziti da biljke ne posadimo prekasno kako bi se ukorijenile prije mrazeva. Prema planu sadnje biljke u lončićima posložite na zemlji i nemojte se zbuniti naizgled prevelikim razmakom među pojedinim biljkama. Kako će biljke rasti tako će pokrivati prazan prostor i nakon nekog vremena pra-

znine će biti popunjene. Sadnja započinje na stražnjem dijelu gredice i kreće prema prednjem. Kada ste biljke u lončićima rasporedili, jednu po jednu izvadite iz lončića i posadite na gredicu. Gornji rub bale treba biti u ravnini s okolnim tlom. Nakon sadnje tlo između biljaka lagano se okopa i dobro zalije. Darko Kantoci, dipl. ing.

15. listopada 2013.

gospodarski list

45


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

JESENSKA SADNJA LUKOVICA Jesen je vrijeme sadnje lukovica. U trgovinama je moguće naći velik broj vrsta i sorata raznog lukovičastog i gomoljastog bilja. Iz tih neuglednih tvorevina izrastu neke od najljepših biljaka. U pravilu su nezahtjevne i lako se uzgajaju. Iako govorimo o lukovičastom bilju, botanički gledano nisu sve vrste lukovičaste. Neke vrste koje općenito naziPrije same sadnje potrebno je vamo lukovičastima zapravo imaju pripremiti zemlju na kojoj ćemo sagomolj a neke podanak ili rizom. diti lukovice. Zemlja se prekopa na Prema vrsti podzemnog dijela ove dubinu od 30 cm i istovremeno se biljke dijelimo u tri skupine: pognoji. Preporučuje se gnojenje lukovica - to je vrlo skraćen izda- zrelim stajskim gnojem ili komponak okružen odebljalim listovima. stom. Ukoliko nemate ni stajnjak ni Tu spadaju narcisi, tulipani, zumbuli kompost, poslužiti će kompleksno i visibabe mineralno gnojivo. Nakon prekopagomolj - je odebljala podzemna vanja ostavite da se zemlja lagano stabljika koja služi za prikupljenje hranjiva. Gomolji se dijele u tri kategorije: lukovičaste gomolje (šaLukovice možemo saditi na fran, gladiola, mrazovac), stabljični cvjetne gredice po grupama, gomolj (velikocvjetne anemone, cigdje svaku grupu čini jedan hiklame, begonije) i korijenov gomolj brid sa istom bojom cvjetova. (žabnjak, dalija). Možemo ih saditi i tako da dobipodanak ili rizom - trajna je pujemo mješavinu boja. Lukovice zajuća mesnata stabljika. Tu spadamožemo saditi i zajedno sa druju perunike, đurđice i šumarice. gim biljkama koje će istom ili Veličina lukovičastih biljka kreće kontrastnom bojom činiti odrese od nekoliko centimetara do 1,5 đenu kompoziciju. Lukovice m za carsku kockavicu. Ipak, najčemožemo saditi i na travnjaku. šće visina je između 20 i 40 cm. Ako želite već tijekom zime Svim lukovičastim biljkama poimati svoje omiljene lukovičagoduje položaj zaštićen od jakih ste biljke, lukovice posadite u vjetrova, na punom suncu ili u polonce. Pri tome sadite samo najkrupnije lukovice koje možete lusjeni. nabaviti. Nakon sadnje lonce Za većinu vrsta pogodno je lako ostavite u hladnoj i mračnoj i srednje teško tlo. Svakako je poprostoriji. Povremeno zalijevajželjno izbjegavati jako teška glinete kako bi se održala vlažnost na tla u kojima se preko zime zadrzemlje u loncu. Nakon otprilike žava voda. dva mjeseca biljke će započeNo, i takvi vrtovi postaju pogodti rasti i tada lonac preselite u ni za uzgoj lukovičastog bilja ako svijetlu prostoriju. Nakon 2 do se obavi prikladna drenaža i u tlo 3 tjedna povećajte temperaturu se doda određena količina pijeska zbog pospješivanja cvatnje. i organskih tvari, stajskog gnoja ili komposta.

KORISNI SAVJETI

SADNJA Najpovoljnije vrijeme za sadnju lukovica su rujan i listopad. Sadnja početkom jeseni omogućiti će lukovicama da prije zime dobro razviju korijen. U pravilu se vrste koje ranije cvatu i ranije sade.

46

gospodarski list

15. listopada 2013.

prosuši nakon čega se što bolje usitni i poravna. Ako je zemlja u vašem vrtu jako teška, njezinu strukturu možete popraviti i učiniti je pogodnom za sadnju lukovica dodavanjem treset a i pijeska. Uz to dodajte i stajskog gnojiva ako ga imate. Ukoliko stajnjak nemožete nabaviti, poslužiti će kompost. Dubina sadnje ovisi o tlu. Ako je tlo teže sadi se na 2x visinu lukovice, a na lakšim tlima sadi se na 3x visinu lukovice. Općenito se krupnije lukovice sade dublje a sitnije plitko, no postoje izuzeci. Sadnja se obavlja pomoću sadilice. Sadilicom se napravi rupa u zemlji potrebne dubine, na dno se stavi malo komposta i na taj sloj se stavlja lukovica, blago se pritisne i pokrije zemljom. Lukovičaste biljke nikada nemojte saditi pojedinačno jer jedna biljka neće doći do izražaja. Stoga ih uvijek sadite u grupama od najmanje 3 do 5 primjeraka, a poželjno je i više, no ipak nemojte pretjerivati. Na taj način do izražaja će doći njihova boja i oblik. U suprotnom ćete imati gotovo neprimjetne biljke. Prilikom izbora i sadnje lukovica vodite računa o slijedećem: - sadite kvalitetne, zdrave i čvrste lukovice čija je veličina karakteristična za vrstu - lukovice kupujte kod provjerenih trgovaca a pakiranje obavezno mora imati deklaraciju - kod sanje vrh lukovice obavezno krenite prema gore.


Iako postoji velik broj lukovičastog bilja, u našim se vrtovima najčešće sadi tek nekoliko vrsta, onih najpoznatijih i najčešćih.

Tulipan

(Tulipa sp.)

Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je poznato više tisuća sorti. Interval cvatnje je širok, ovisno o vrsti, od prosinca do svibnja. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 do 7,5. Razmnožavaju se generativno iz sjemena i vegetativno dijeljenjem lukovica. Generativno razmnožavanje obavlja se samo u laboratorijima, dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Važno je napomenuti da tlo oko lukovica uvijek treba biti vlažno kako nebi došlo do pucanja ljuske lukovica. Tulipani najveću primjenu imaju u proizvodnji rezanog cvijeća, ali sade se i za dekoraciju vrtova, terasa i balkona.

Narcisa

(Narcisus sp.)

Narcis ili sunovrat je biljka lijepih cvjetova opojnog mirisa. Rašren je na više kontinenata čemu je pridonjela njena sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete, od tropskih do planinskih. Selekcijski se vrlo dobro križaju pa je selkcionirano više od 10.000 različitih sorti. Cvate od veljače do travnja. Narcis ima međupauzu u vegetaciji tako da korijen tijekom ljeta odumira i ponovno se regenerira u jesen iste godine. Najčešće se koristi za proizvodnju rezanog cvijeća, ali se također sadi na cvjetne gredice u vrtovima. Imaju sposobnost da u starijim nasadima daju kvalitetnije i krupnije cvjetove. Na jednom mjestu lukovice ostaju 4 do 5 godina.

Zumbul

(Hyacinthus sp.)

Porijeklom je iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali najviše se udomaćio u Nizozemskoj. Najčešće se sadi na okućnicama za dekoraciju. Može se kombinirati sa drugim cvijećem ili se sadi samostalno jer je cvijet izreženih dekorativnih boja. Cvate od prosin-

ca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina. Korijen je vrlo osjetljiv i slabo se regenerira, pa ako je jače oštećen, dolazi do propadanja biljke. Prilikom izbora lukovica za sadnju važno je voditi računa da ona bude jedra i kompaktna, odnosno, da bude zdrava.

Tulipani

Iris

(Iris sp.)

Iris ili perunika je biljka koja sadržava duginu boju cvjetova, po čemu je dobila ime, što datira iz grčke mitologije. Rasprostranjen je u različitim klimatskim zonama, od mediteranske do planinske. Možemo ih podijeliti na skupinu s lukovicama i s rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati gotovo cijele godine. Vrlo mnogo se koristi u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovara teško glinovito tlo jer mu je korijen osjetljiv na veću koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno, ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne pokaže simptome nedostatka pojedinog hranjiva. Tijekom rasta i cvatnje iris traži mnogo svjetla i obilno zalijevanje.

Narcise

Zumbuli

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

NAJČEŠĆE VRSTE LUKOVIČASTOG CVIJEĆA

Ljiljan

(Liliuma sp.)

Postoje podaci da su ljiljani bili poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su između 10 i 55° sjeverne geografske širine. Koriste se za proizvodnju rezanog cvijeća jer u povoljnim uvjetima, ovisno o sorti, cvatu gotovo cijele godine. Mogu se saditi na otvoreno gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju vrtove. Ako se uzgajaju u stakleniku, tijekom zime traže dosta svjetla, provjetravanje i grijanje. Ljeti, kada temperatura pređe 22° C, potrebno je vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se uzgajaju. Dobro reagira na folijarno prihranjivanje.

15. listopada 2013.

Irisi

Ljiljani

gospodarski list

47


NOVE TEHNOLOGIJE

Biljke koje same proizvode svoje gnojivo Još od početaka poljoprivrede i uzgoja biljaka, ljudi su pronalazili različite načine kako bi svojim usjevima osigurali više hraniva. Sijali su leguminoze, te ih zaoravali u svrhu zelene gnojidbe, razbacivali su stajnjak po njivama, uvozili salitru iz čileanskih rudnika, te naravno zaoravali u tlo granule sintetičkih gnojiva proizvedenih u kemijskim postrojenjima. Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Washingtonu pokrenula je projekt koji bi, ako se pokaže uspješnim, učinkovitije vezao (fiksirao) dušik u biljkama.

Bolja fiksacija dušika Novom metodom, kemijski mehanizam premještao bi se unutar biljke tako da bi dušik bio dostupan samo kada i tamo gdje je potreban. To bi u potpunosti izmijenilo poljoprivredu. Unatoč velikim količinama, atmosferski dušik se ne nalazi u obliku koji je iskoristiv za biljke, i mora se pretvoriti u spojeve koji čine dušik dostupnim biljkama.

Znanstvenici smatraju da bi bilo moguće osmisliti bolji način fiksacije dušika. Ideja je umetnuti mehanizam za fiksaciju dušika u biljne stanice, iste te stanice u kojima se nalazi mehanizam za usvajanje energije iz sunčeve svjetlosti. Znanstvenici namjeravaju razviti alate za sintetičku biologiju koji su potrebni kako bi „oduzeli“ sustav za fiksaciju dušika od jedne vrste cijanobakterije, te ga prenijeli na drugu cijanobakteriju koja nema sposobnost fiksacije dušika. U konačnici, ono što žele napraviti, je uzeti kompletan mehanizam fiksacije dušika – i staviti ga u biljku. Zbog visokih energetskih zahtjeva fiksacije dušika, žele ga umetnuti u kloroplaste, budući da se u njima proizvode molekule ATPa u kojima se pohranjuje energija. Dakle, cilj je konvertirati sve usjeve u fiksatore dušika.

na je dulje od 10 godina i čini to pomoću tempiranja vremena. Cyanothece 51142 ima biološki mehanizam, koji joj omogućava fotosintetiziranje tijekom dana, a fiksiranje dušika noću. Tijekom dana, stanice fotosintetiziraju što je brže moguće, skladišteći molekule ugljika koje proizvode u granule. Nakon toga, tijekom noći, troše tj. razgrađuju te molekule što je brže moguće, čime se potroši sav kisik u stanici. Na taj način stvaraju se anaerobni uvjeti potrebni za fiksaciju dušika. Bakterija Cyanothece 51142 posebno je atraktivna za ovaj projekt zato što od svih cijanobakterija ima najveći klaster gena koji se odnosi na fiksaciju dušika. Otprilike 30 gena pripada istoj funkcionalnoj jedinici pod kontrolom jednog operativnog signala tj. pokretača.

Čudesna kemija cikličkih spojeva Sve cijanobakterije fotosintetiziraju, pohranjujući energiju iz sunčeve svjetlosti, ali samo Cijanobakterija koja ima sposobnost fotoneke od njih fiksiraju dušik. Studije sintetiziranja i fiksacije dušika razdvaja te o evoluciji 49 sojeva cijanobakterija dvije aktivnosti-fotosintetiziranje se odvija tijekom dana, a fiksiranje dušika noću ukazuju na to da je njihov zajednički predak imao sposobnost fiksiranja dušiZnanstvenici se nadaju da je moguće ka, te da se ta sposobnost u više navrata čitav taj klaster gena premjestiti u drugu gubila tijekom evolucije. cijanobakteriju u samo jednom velikom prijenosu. Bakterija koju su odabrali kao Velika prepreka redizajniranju podomaćina, Synechocystis 6803, svakako stupka fiksacije dušika je činjenica da je najviše proučavani soj cijanobakterija. su fotosinteza i fiksacija dušika neOsim što je obavljeno sekvencioniranje kompatibilni procesi. Fotosintezom njezinog genoma, ta bakterija je prirodno se kao nusprodukt stvara kisik koji je promjenjiva, te je u stanju integrirati stratoksičan za nitrogenaze, enzime ponu DNA u svoj genom. trebne za fiksaciju dušika. Iz tog raSvladavanje izazova održive proizvodzloga, većina organizama koja fiksira nje hrane za populaciju od 7 milijardi ljudušik djeluje u anaerobnim uvjetima. di istovremeno smanjujući zagađenost i Cijanobakterija koja ima sposobnost razinu stakleničkih plinova zahtijevat će fotosintetiziranja i fiksacije dušika i raz- više od puke sreće. Za takvo nešto bit će dvaja te dvije aktivnosti ili u prostoru ili potrebna posebna ideja, baš poput ove. vremenski. Cyanothece 51142, proučavaMarin Burić, dipl. ing. agr.

Većina organizama koja fiksira dušik djeluje u anaerobnim uvjetima

Veliki dio suvremene poljoprivrede ovisi o biološki dostupnim dušičnim spojevima koji se proizvode industrijski. Te spojeve razvio je 1909. godine njemački kemičar Fritz Haber. Važnost Haber – Boschovog postupka, kako je u konačnici nazvan, teško se može prenaglasiti; danas, umjetna gnojiva koja proizvodimo zahvaljujući tom postupku, omogućavaju nam da hranimo populaciju približno za trećinu veću, nego što bi to bilo moguće bez primjene tih gnojiva. S druge strane, Haber-Boschov postupak energetski je intenzivan, a reaktivni dušik koji se ispušta u atmosferu, te otječe u vodu s obrađenih površina, uzrok je čitavom nizu teškoća, uključujući respiratorne i srčane bolesti, te rak.

48 gospodarski list 15. listopada 2013.


pisali smo nekad

Zagreb, 8. listopada 1913.

Broj 19 – Godina LXXI.

Neiscrpljena glavnica „Tko pročita ovaj naslov, ne bi nikada pomislio, da u ovome sastavku kanimo govoriti o onoj malenoj, bitnoj i neuglednoj „muha“-pčeli i da bi ona mogla imati i igrati iole važniju ulogu u našem narodno-gospodarskom životu. Da se o tome uvjerimo, od potrebe je samo, da prošećemo u polje, pa da malo pažljivije tamo promatramo cvjetne biline. Opazit ćemo, kako marljiva pčelica neobičnom žurbom obilazi cvjetić za cvjetićem, kako grozničavo zavirkuje iz časke u časku. Na jednome se cvijetu zadrži malo dulje, drugi samo dotakne i ostavi, kod trećeg opet sustane, dok ga ne isprazni. Tako redomice obilazi okolo po cvjetnoj poljani, doklegod nije tovar potpun, a tad se diže i poleti pravcem doma, da u satnu stanicu istovari plodove truda svoga. Mi smo višeput gledali stotine i stotine tih marljivih i sićušnih stvorova božjih, vidjeli smo ih na raznim poljskim bilinama, a vidjeli smo ih i na drveću i grmlju, koje je u to doba cvalo. Dakle na svim stranama pruža majka priroda slađahni sok pčelicama, da ga uberu, pročiste, u stanice spreme, te suviškom nagrade brižljivog pčelara.

Pčelarstvo i voćarstvo – dva su brata Lijetajući od cvijetka do cvijetka, ne samo da marljiva pčelica sabire slađani sok, već prenosi i cvjetni prašak s cvijeta na cvijet, pomažući time oplodnji raznih voćki. Tako nam pruža dvojaku korist. Pčelarstvo i voćarstvo dva su blizanca, dva brata. Jedno potpomaže drugo, a obadvoje onoga, koji se trudi oko njih. U krajevima, gdje su poljoprivrednici voljni okoristiti se s tom blagodati majke prirode, odstranjuje marljiva pčelica mnogu i mnogu gospodarsku oskudicu, zatrpa mnogu škuljicu gospodarevog džepa, te mu pomaže, da laglje sredi svoje novčane prilike. U onim krajevima, gdje se nitko ili rijetki pojedinci bave pčelarstvom, ostane u milijunima i milijunima cvjetova neiscrpljenog slađanog soka, koji propada zauvijek.

Vrelo gospodarske pripomoći Ti milijuni cvjetova predstavljaju mrtvu glavnicu, koju samo sićušna pčelica može koristonosno oživiti. Propustimo li to, tad ta mrtva glavnica postaje

O stanju pčelarstva 1913. godine možemo doznati iz pera autora Ignaca Kolareka iz Peteraca u članku „Neiscrpljena glavnica“, koji je objavljen 8. listopada iste godine u broju 19 Gospodarskog lista. propalom glavnicom zauvijek. Čijom krivnjom? Našom. Trebali smo samo rukom maknuti, pa eto nam vrelo gospodarske pripomoći, jer pčelarstvo je izvor dohotka ne samo za pojedinca, već i za cio narod. »Pa kako bih ja pčelario, kad to nije ni moj otac, a ni moj djed radio. Od koga bih se naučio?« Moj brate seljače! Nitko se nije učen rodio. Koliko toga nisu naši oci ni naši djedovi radili, a mi, njihovi potomci radimo, dapače moramo raditi, želimo li se uzdržati na površini života, te gospodarski napredovati.

Unosno pčelarenje Imade kod nas pojedinaca, koji imadu volju za pčelarstvo, no žacaju se ipak toga prihvatiti. Da ih potaknem na taj posao, navest ću ukratko, što je potrebno za unosno pčelarenje. Za unosno pčelarenje prema našim prilikama potrebno je troje: donekle povoljan cvjetni okoliš, pčelarsko znanje i osobita volja i nagnuće k pčelarskoj struci. Gdje je to troje udruženo, tamo pčelarstvo i korist odbacuje. Razni krajevi imadu voćnjake, koji za cvatnje i za lijepog vremena daju veliku količinu meda, a drugi imadu polja zasijana repicom, koja se računa među najmedonosnije biline pčelarske, šumski krajevi dobivaju med iz drveća lipe, bagrema, javora, kestena itd. Povrh toga imadu malone svi ti prijedjeli oranica zasijanih djetelinom, heljdom, grahoricom. A gdje je još ona ogromna količina raznolikog šarenog cvijeća, koje raste po svim krajevima našim, koje nam godi oku, razblažuje dušu, ukrašuje polja, a uz to pruža slađjani sok marljivoj pčelici našoj. Drugi uvjet »pčelarsko znanje« i treći »osobita volja i nagnuće k pčelarskoj struci« skopčani su

skroz i skroz jedan s drugim. Za umno pčelarenje s pokretnim saćem od bezuvjetne je potrebe stručno znanje, jer pčelar bez znanja nije sposoban udovoljiti onoj svrsi, koju si je postavio, on ševrda i luta neodređenim ciljem, pa ne mogavši ništa polučiti, gubi volju za pčelarstvo, a narod dobiva opet jednoga protivnika naprednoga pčelarstva više. Međutim ratar s osobitom voljom i nagnućem k pčelarstvu prebrodit će sve zapreke. On će si prisvojiti pčelarsko znanje čitanjem praktičnih, a uz to pučkim načinom pisanih pčelarskih knjiga. On ne će žaliti, da si za nekoliko kruna nabavi pčelarske knjižice od Vorkapića, Broza, kasnije od Sitarića itd. – koje će mu u teoretikom pogledu potpuno dostajati, te tako usavršivati pčelarsko znanje svoje. Dat će si truda, pa će pogledati u okolicu, a po mogućnosti i malo dalje od svoga okoliša pčelinjake naprednijih pčelara, te u razgovoru s njima i motreći rad njihov prisvojiti si potrebitu sigurnost i vještinu u pčelarskomu radu.

Strpljen-spašen Svaki početnik treba da je ustrajan i strpljiv, jer strpljen – spašen. Neka ne malakše, ako već prve ili druge godine njegov pčelarski rad ne bude okrunjen ne znam kakvim uspjehom. Neka se ugleda u malenu pčelicu, koja za dobre paše strjelimice odleti iz pčelinjaka, vraća se u nj, pa istovariv breme leti opet žurno na posao. Višeput je obori vjetar na zemlju, ona se diže ponovno i upre sve sile, da dođe do cilja, kao da hoće pokazati pčelaru, da je život pun borbe, samozataje i prijegora, ali da je i spas u radu, marljivosti i ustrajnosti, te da odvažnima i Bog pomaže. Pčelarstvo i namalo uređeno, a vođeno pokraj drugoga gospodarstva kao nuzgredna grana odbacuje priličnu svotu, koja ne može ni ne smije ni jednome poljoprivredniku biti naodmet. Stoga ne dajmo, da nam na našim poljima, livadama, vinogradima, voćnjacima i šumama leži i beskorisno propada ogromna glavnica, već je lativši se pčelarstva iscrpljujmo, koliko je to samo moguće, koristeći tako sebi i drugima. Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

15. listopada 2013. gospodarski list 49


voćarstvo

Gusta sadnja jabuka Jabuka je voćna vrsta koja ima veliku sposobnost prilagođavanja različitim prirodnim uvjetima, lako se razmnožava, ima veliki potencijal rodnosti, u dobrim uvjetima uzgoja i čuvanja postiže visoku kakvoću ploda, a potrošačima su svježi plodovi dostupni tijekom cijele godine. Iz tih razloga zauzima vrlo značajno mjesto u voćarstvu, te povećanje proizvodnje raste iz godine u godinu. Tehnologija uzgoja jabuke je sve više usmjerena na sustav guste sadnje, koja podrazumijeva veći broj stabala po jedinici površine, jer se time osigurava i veći prirod. Kada je riječ o sadnji jabuke danas se već koriste i pojmovi guste, super guste i ultra guste sadnje. Pod gustom sadnjom se podrazumijeva 2500-3500, super gustom 40006500, a ultra gustom sadnjom više od 6 500 pa čak do 20 000 stabala po hektaru. Prilikom odabira nekog od navedenih sustava uzgoja vrlo je važno uskladiti odnos gustoće sklopa, uzgojnog oblika i genotipskih svojstava sorte i podloge.

Slabo bujan rast stabala Ovako velik broj stabala jabuke po hektaru moguć je zahvaljujući slabo bujnim vegetativnim podlogama za jabuku (M9, M26 i M27) koje osiguravaju slabo bujan rast stabala, a time se ide na minimalan razmak sadnje, što je kod nekih drugih voćnih vrsta neizvedivo. Budući razmak sadnje voćaka ovisi o mnogim čimbenicima kao što su: vrsta, bujnost sorte i podloge, uzgojni oblik, plodnost tla, primjeni mehanizacije. Ako se ide u takav sustav uzgoja, posebno je važno znati kakve je bujnosti odabrana sorta, iz razloga što je svakom stablu potrebno osigurati dovolj-

Slabo bujne podloge razvijaju plitki i krhki korijen, te im treba adekvatne armatura da ne bi došlo do izvrtanja stabala

nu količinu svjetla za optimalnu osvjetljenost krošnje, što je jedan od preduvjeta za visoku kakvoću plodova. Za takve sustave sadnje koriste se nekoliko važnih uzgojnih oblika koji predstavljaju modifikaciju vretenastog grma a to su: vitko vreteno, super vreteno, sistem “V” uzgoja, Solaxe, Solen, Tatura trellis (transferzalni “Y”sistem), Mikado, Drilling i dr. Razmak između redova značajno ovisi o načinu obrade tla i primjeni mehanizacije (npr. može biti 2.0-3.5 m), dok je razmak u redu sveden na minimum (40, 60, 80 cm). Nakon sadnje na ovako male razmake važan je i pravilan odabir, formiranje i održavanje uzgojnog oblika.

Neophodna armatura Isto tako treba napomenuti da je kod takvih sustava uzgoja neophodno osigurati armaturu za stabla (u početku kolac, a kasnije je neophodna jača armatura od stupova i žica), budući da se radi o slabo bujnim podlogama koje razvijaju plitki i krhki korijen, te ukoliko nema adekvatne armature dolazi do izvrtanja stabala. Sustav guste sadnje jabuka traži potpunu i intenzivnu primjenu agrotehničkih i pomotehničkih zahvata, a uz to zahtijevaju i obaveznu primjenu nekih specifičnih radova (kao npr. prorjeđivanje plodova, upotrebu retardanata rasta i sl.) radi postizanja ravnoteže između vegetativnog rasta i rodnosti, te postizanje visoke kakvoće plodova. Obzirom na velik broj stabala po jedinici površine, iznimno je važno da je tlo kvalitetno, redovito gnojeno uz postavljen sustav za natapanje. Za osiguravanje sigurne i redovite rodnosti poželjno je osigurati i antifrost sustav, mrežu za zaštitu od tuče, obavljati prevovremenu i redovitu zaštitu i sl. Isto tako ukoliko su ispunjeni svi navedeni zahtjevi, u takvim uvjetima uzgoja, jabuke rode već u prvoj odnosno drugoj

50 gospodarski list 15. listopada 2013.

Gusto posađene jabuke s postavljenom armaturom i žicom

Početna ulaganja su veća zbog nabave znatno većeg broja sadnica po hektaru, te potrebne prateće infrastrukture (kolci, žica, i sl.), a i visoki su troškovi podizanja i njege nasada u investicijskom razdoblju i redovnoj proizvodnji. Međutim značajno se smanjuju troškovi berbe i rezidbe, jer se svi zahvati mogu obavljati s tla - „na dohvat ruke“. godini nakon sadnje, a punu rodnost dostižu već u petoj godini. Ovakvim načinom uzgoja se ostvaruju konstantni i visoki prinosi (50-80 t/ha), po jedinici površine tijekom eksploatacijskog razdoblja, a za to ne zahtijevaju veliku količinu gnojiva zbog toga što se hraniva ne troše toliko za vegetativni rast, već za rast plodova.

Sadnja Što se tiče same sadnje važno da se tlo pravilno pripremi i na vrijeme kako bi bili ispunjeni svi uvjeti za primitak sadnica. Preporučljivo je da se sadnja obavi u jesen, jer je tada vlažnije tlo i povoljniji su uvjeti za ukorjenjivanje i primitak sadnica, a u proljeće sadnice ranije kreću sa vegetacijom od onih kasnije sađenih. Isto tako nije potrebno zalijevanje sadnica ili je ono minimalno, što predstavlja znatnu uštedu kod sadnje većeg broja sadnica. Ono što je iznimno važno, je da su sadnice kvalitetne, dobro razvijenog korijena, i neoštećene, kako bi uz primjenu adekvatnih pomotehničkih i agrotehničkih zahvata rano ušle u rod (u drugoj odnosno trećoj godini nakon sadnje), te redovito i obilno rodile plodovima izvrsne kakvoće. Navedeni sustavi uzgoja mogu se smatrati visoko intenzivnim i visoko profitabilnim samo u uvjetima povoljnih agroklimatskih uvjeta za određenu vrstu, primjene najboljih tehnologija uzgoja, odnosno primjene svih neophodnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata.


voćarstvo

Voćarski dnevnik

10 zlatnih pravila

Općenito prilikom sadnje voćaka važno je pridržavati se nekoliko pravila kako bi se osigurao maksimalan primitak sadnica, njihovo dobro ukorijenjivanje, kretanje vegetacije u proljeće, te što raniji ulazak u rod: 1. Tlo treba biti na vrijeme i dobro pripremljeno, te fine strukture (provedena duboka obrada i meliorativna gnojidba, završna obrada) 2. Sadnju provoditi u optimalnim vremenskim uvjetima – temperatura tla ne bi smjela biti ispod 5- 8°C. 3. Treba osigurati odgovarajuće rukovanje sadnicama (sadnice tijekom transporta i prije sadnje moraju biti dobro zaštićene - ne smiju biti dulje vrijeme izložene izravnom djelovanju niskih ili visokih temperatura, vjetru, suncu i dr.) jer bi u protivnom došlo do sušenja ili smrzavanja korijena odnosno dehidracije sadnica, što smanjuje postotak primitka posađenih sadnica 4. Prije same sadnje sadnice se mogu kraće vrijeme (do 1 sat) umočiti u smjesu ilovače, svježe balege i vode (omjer 1:1:1) rade bolje uspostave kontakta između korijena i tla 5. Sadnju treba obaviti prema obilježenim sadnim mjestima u prethodno pravilno pripremljene sadne jame, vodeći računa da cijepljeno mjesto bude nekoliko centimetra iznad površine tla 6. Ukoliko se dodaje stajski gnoj on ne smije biti u izravnom dodiru s korijenom, nego samo sa tlom koje se oko korijena mora dobro ugaziti, kako bi se u što kraćem vremenu uspostavio dobar kontakt korijena i tla, odnosno kako bi voćka nastavila s rastom 7. Korijen mora biti pokriven sa završnim slojem tla od najmanje 10 cm, da se spriječi površinsko isušivanje 8. Oko posađene sadnice može napraviti udubljenje za vodu tzv. “zdjelica” i sa sjeverne strane postaviti kolac za koji se sadnica priveže 9. Posađene sadnice se dobro zaliju i ukoliko nekoliko dana nakon sadnje nema oborina potrebno je uključiti sustav za navodnjavanje (ukoliko postoji) ili voćke zalijevati sa cca 10 litara vode. 10. U proljeće se izvrši prikraćivanje sadnica ukoliko je potrebno što ovisi o vrsti sadnica (sadnice sa prijevremenim izbojima se ne prikraćuju) te mogućnostima formiranja uzgojnog oblika Doc.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić Agronomski fakultet u Zagrebu

Kome prodati urod?

Kod nas kao i u Europi postoje tri osnovna načina prodaje uroda. Prodaja na kućnom pragu fizičkim i pravnim osobama (za mala i srednja voćarska gospodarstva), otkup kod otkupljivača koji dalje prodaju trgovačkim lancima za svoj interes (za mala, srednja i velika voćarska gospodarstva) i izravno velikom kupcu, trgovačkom lancu (za srednja i velika voćarska gospodarstva) Kod nas voćari najradije prodaju otkupljivaču koji bi trebao dati neku otkupnu cijenu ili na kraju sezone obračunsku cijenu, ukoliko je voljan podijeliti dobit s voćarom, te ako je voćar voljan podijeliti rizik s otkupljivačem.

Što je prva klasa? Neki otkupljivači govore da će obračunska cijena (a ta se cijena uvijek gleda) primjerice za jabuku idared biti od 1,5 kn do 2,2 kn za prvu klasu. Zapravo je „caka“ u izrazu „prva klasa“. Praktično, prvu klasu određuje otkupljivač koji je više-manje pošteno korigira sukladno zahtjevima i spremnošću velikog kupca (redovito trgovačkog lanca) da jabuku određene kvalitete plati. Na stranu pravilnici o kvaliteti jabuka, prvu klasu određuje tržište. Međutim, još je jedan kriterij koji definira prvu klasu, a to je činjenica da je jabuka često sredstvo politike poboljšanja prodaje u trgovačkim lancima, pa se često i prva klasa jabuka na akcijama prodaje za cijenu druge klase. No, za sada se trgovački lanci referiraju isključivo na vanjsku kvalitetu. U drugoj fazi kakvoću će definirati opterećenost fitofarmaceutskim sredstvima (kroz broj pronađenih aktivnih supstanci na plodu, te količinu), a u trećoj fazi i količina suhe tvari i drugi parametri unutrašnje kvalitete ploda. Trenutno je od ranijih sorata u prodaji u punom jeku jabuka gala, (elstara goto-

vo da i nemamo u proizvodnji, što je prava šteta) i pokazuje se da je u kontinuitetu postizala jako dobru cijenu. Zanimljivo je da je zbog loše kvalitete, te sorte u zemljama srednje Europe (Austrija, Njemačka, Švicarska, ali i u zemljama Beneluxa) u smislu male krupnoće plodova, po prvi put velika količina gale izvezena u boks paletama u Austriju, Njemačku, Sloveniju, Italiju. Takav slučaj do sada nije bio zabilježen! Do sada smo izvozili samo industrijsku jabuku, a sada je po prvi puta izvoz konzumne jabuke u značajnim količinama. Voćari koji su imali količinu od 40 i više tona po hektaru i koji su imali dobru krupnoću gale i elstara, ove su godine na veliko mogli zaraditi dobar novac, a tako će biti sigurno u kontinuitetu i sljedećih 5 godina. Uvjet je količina i kvaliteta, dakle sastavnice dobre voćarske proizvodnje za koju većina voćara kaže da dobro vladaju proizvodnjom. U svakom slučaju, jedino istina omogućuje promjene na bolje, a istina je sljedeća: mi u Hrvatskoj imamo puno loše voćarske proizvodnje i nešto dobre. Ona dobra voćarska proizvodnja će postajati sve bolja, efikasnija i konkurentnija, a ona loša će se ili pokrenuti i početi popravljati, ili će zaostajati i kroz godinu, dvije, tri nestati. Više o tome u sljedećem broju Gospodarskog lista. Damir Lučić, dipl. ing. agr.

15. listopada 2013. gospodarski list 51


voćarstvo voćarstvo Ličinke voćnih muha (Trypetidae) su poznati štetnici voćaka. To su maleni ili srednje veliki kukci koji na prozirnim krilima imaju raznobojne šare, a u našoj su zemlji jako štetne u voćarstvu (i maslinarstvu) vrste rodova Rhagoletis, Dacus i Ceratitis. Godinama je jedini predstavnik voćnih muha roda Rhagoletis spp. u Hrvatskoj bila vrsta Rhagoletis cerasi (trešnjina muha ili “muha trešnjarica”), poznatija kao uzročnik crvljivosti plodova trešnje i višnje. Ženka voćnih muha ima na zatku posebnu leglicu, pomoću koje bode plodove i odlaže svoja jaja. Njeno je suzbijanje uvijek bilo problematično jer optimalni rokovi suzbijanja ove gospodarski vrlo štetne muhe padaju u vrijeme početka zriobe plodova trešnje i višnje, kada je zbog karence ograničena primjena mnogih insekticida.

Novi štetnik Orahova muha je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a premda može u određenim uvjetima oštetiti breskvu i nektarinu, prvenstveno napada orah. Orahova muha je veličine kućne muhe (5 mm), svjetlo-smeđe boje i svijetlim (žućkastim) nogama. Krila su prozirna s tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani ima jednu žutu točku ispod mjesta gdje se krila spajaju s prsištem i zelene oči. Ličinke su bez nogu i glave, blijedo-žute boje, veličine 8-12 mm, promjera 1,5-1,6 mm.

Orahova muha umanjuje činke. Ubrzo to mjesto potamni u obliku male crne točkice koja se hranidbom ličinki povećava. Nakon toga u zelenoj lupini, koja traje 3-5 tjedana odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja – iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, a dio kukuljica može ostati u tlu još jednu godinu. Na mjestu uboda zelenih plodova, odnosno gdje je ženka položila jaja, pojavljuje se i smola. Po izlasku iz jaja ličinke se hrane i razvijaju unutar zelene mesnate lupine. Nakon 30-40 dana, Orahova odrasle ličinke napuštaju muha plodove i u stadiju preobrazbe prezimljuju u tlu. Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na stablu. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski, što je danas s trend u trženju lupinastog voća (orah, lijeska), jer se na taj način sačuva plemeniti miris i okus jezgre.

Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze li-

Za voćne muhe roda Rhagoletis spp. nije poznato da mogu letjeti na velike udaljenosti, ali se primjerice ovaj štetnik u razdoblju od 1997. do 2008. proširio na području cijele Republike Slovenije. Smatra se da se ličinke mogu prenositi transportom inficiranih plodova, a kukuljice u zemlji sa sadnicama!

Utvrđivanje pojave štetnika

Ima samo jednu generaciju godišnje i pojavljuje se tijekom ljeta. Najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasle muhe počinju s letom u nekim područjima već tijekom lipnja, ali njihova se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Istraživanja provedena na području Istarske županije potvrđuju let orahove muhe od sredina srpnja do početka rujna Desetak dana nakon prve pojave, muha počinje odlaganje jaja.

Jezgra nije „crvljiva“

Ličinke ne prodiru ispod ljuske, pa se u pravilu ne mijenja okus i boja jezgre (sama jezgra oraha nije “crvljiva”). U godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi (razvijaju se gljivice Fusarium spp.), uzročnici suhe truleži. Ove štete na jezgri oraha nastaju jer ličinke muha koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne, jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske plodova, a jezgra nije oštećena. Orahova muha je samo jedan od uzročnika tamnih promjena vanjske zelene lupine oraha. Slične smo simptome svih ranijih godina pripisivali bakterijskoj i sivoj pjegavosti i paleži oraha (Xanthomonas, Gnomonia).

Protekle godine zabilježene su značajne ekonomske štete od napada orahove muhe

52 gospodarski list 15. listopada 2013.

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) moguće je pomoću žutih ljepljivih ploča. U sunčane dijelove krošnje (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče potrebno je vješati već krajem lipnja ili najkasnije početkom mjeseca srpnja. Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima. Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno, jer na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe, a veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha, pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost.


voćarstvo

količinu i kakvoću plodova

Jezgra iz zaraženih plodova gdje se razvija suha trulež (Fusarium spp.)

Suzbijanje Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo. Plitkom

IM-04

jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika jer kukuljice spravljamo u površinske slojeve, pa je vjerojatnost njihova zimskog smrzavanja veća. Sukladno Naputku o proširenju dozvola za primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja na malim kulturama i/ili malim namjenama od 2011. sezone dopuštenje za primjenu u orahu ima djelatna tvar spinosad: u pripravku Laser KS (0,02-0,03 %) (karenca 7 dana) radi suzbijanja jabučnog savijača (Cydia) (prema iskustvima i registracijama spinosad pored uzročnika “crvljivosti” suzbija i voćne muhe). Od 2012.g. dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima pripravak Calypso 480 SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x, karenca 14 dana). Tretiranjem jednog od ovih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini koje nastaju kao posljedica

RD-03

Tehnologija prskanja pojedinih grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe također je učinkovita i protiv orahove muhe. uboda ženki orahove muhe prilikom odlaganja jaja. Nakon 14 dana obično tretiranje treba ponoviti. Pripravak Success Bait KS (primjena 3-4 %) osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal), pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje osobito je praktičan na visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava. mr. sc. M. Š., Poljoprivredna savjetodavna služba, Čakovec

TD-13

TD-02

Prepoznali poljoprivrednici diljem Europe Dom d.o.o. Kalnička 52 a Križevci tel: 048/714-064 www.dom-krizevci.hr uvoznik i distributer za RH

15. listopada 2013. gospodarski list 53


su

36. međunarodni sajam knjiga i učila

In terliber Interliber 12–17. 11. 2013.

Više na www.zv.hr

educa.hr

U zajedničkom terminu održavaju se educa.hr, Info, Sajam glazbe i multimedije i Inova.

Dođite, uživajte, kupite knjige budite i Vi dio najomiljenijeg sajma – Interlibera !!

INTERLIBER po svom značenju nadilazi nacionalne okvire i dobiva sve veći međunarodni značaj.

Sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

INTERLIBER predstavlja poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu.

Informacije: Zagrebački velesajam tel: +385 1 6503-582, 6503-402 e-mail: interliber@zv.hr

Promocije dječjih knjiga, edukativnih igara, druženje s omiljenim piscima, potpisivanje knjiga, radionice, samo su neka od svakodnevnih događanja koja očekuju djecu na štandovima izlagača.

Nakladnici će predstaviti bogat program svojih novih izdanja s najrazličitijih područja. Očekuje vas svakodnevno predstavljanje novih naslova knjiga, neposredni razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, a to je samo dio bogatog programa koji će se odvijati u intenzivnom ritmu na pozornici u paviljonu 6, te na izložbenim prostorima izlagača.

Od 12. do 17. studenog na Zagrebačkom velesajmu održava se Interliber, 36. međunarodni sajam knjiga i učila.

Knjigoljupci pozor!!!

učenje

Knjiga i


voćarstvo

Koprivina grinja – “novi” štetnik jabuke Jabuku ubrajamo u najzahtjevniju voćnu vrstu zbog većeg broja neželjenih organizama koji u potpunosti mogu uništiti urode suvremenih sorata i klonova u plantažnom uzgoju. Uz različite vrste lisnih uši i uzročnike “crvljivosti” plodova, u takvim se nasadima svake godine pojavljuju i fitofagne (štetne) grinje. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) odstupanja prosječnih mjesečnih temperatura zraka kroz ljetno razdoblje (lipanj, srpanj, kolovoz) u kontinentalnim su regijama tijekom posljednje tri godine (2011., 2012., 2013.) bile +2° do +3°C veće od višegodišnjih prosjeka. U takvim se uvjetima vrlo brzo umnožavaju neke kategorije štetnih organizama koji u svega nekoliko dana neugodno iznenade poljoprivrednike.

Nevidljive golim okom Grinje su vrlo sitne životinje, najčešće manje od 1 mm (neke porodice grinja, npr. šiškarice i mekokožne grinje su manje od 0,2 mm, pa se niti ne mogu vidjeti golim okom). Od kukaca se razlikuju po tome što imaju 4 ili 2 para nogu. Tijelo nema vidljive segmentacije, glava i prsište su srasli u glavopršnjak. Usni ustroj im je podešen za bodenje i sisanje.

Koprivina grinja

U uvjetima visoke tehnologije uzgoja jabuke (posebice gusta sadnja, veliko opterećenje i rodnost, pokrivanje nasada mrežama protiv tuče), fitofagne se grinje bolje i brže razvijaju.

Razvoj je spolni, pri čemu ženke najčešće odlažu zimska i ljetna jaja. No, postoje i korisne porodice grabežljivih grinja (npr. Phytoseiidae). Voćarima su već dobro poznati crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) i hrđasta grinja jabuke (Aculus schlechtendali), ali zadnjih sezona u drugom dijelu vegetacije jabuke sve se više pojavljuje i razvija koprivina grinja (Tetranychus urticae). Ovi nametnici jabuke imaju veći broj generacija, veliki potencijal razmnožavanja, ali su pritom manje pokretne a brojnost im ovisi o kvaliteti prehrane biljkama hraniteljicama.

Osjetljive sorte Nažalost, većina dominantnih sorata u suvremenim nasadima jabuke osjetljive su na napad fitofagnih grinja, pr. zlatni i crveni delišes, braeburn, jonagold, fuji, gala, idared i dr. Između nabrojanih fitofagnih vrsta na jabukama postoje velike razlike. Tako hrđasta grinja jabuke ima mali izbor vrsta domaćina, crveni voćni pauk širi krug hraniteljica, a koprivina grinja izuzetno veliki broj potencijalnih hraniteljica (hrani se velikim brojem korova, te većim brojem drugih poljoprivrednih usjeva - osobito je u našoj zemlji zabilježena štetnost ove vrste grinja u zaštićenoj povrtlarskoj i cvjećarskoj proizvodnji). Zamjenom nekadašnjih DNOC sredstva za zimsko tretiranje voćnjaka mineralnim i parafinskim uljima, prednost sve više dobivaju hrđasta i koprivina grinja, jer prezimljuju kao zimske ženke na skrivenim mjestima, a imaju i veći potencijal razmnožavanja od crvenog voćnog pauka. Koprivina grinja i crveni voćni pauk preferiraju lišće na osnovi mladica (donje ili starije lišće), dok hrđasta grinja jabuke naseljava mlađe lišće na vrhovima

Posebnosti različitih vrsta fitofagnih grinja na jabukama Vrsta grinje

Početni napad koprivine grinje (Tetranychus urtucae)

Prezimljenje Izbor hraniteljica

Vrsta lišća

Tip nasada

vršno/mlado lišće

mladi nasadi

Hrđasta grinja

zimske ženke

mali broj

Crveni voćni pauk

zimsko jaje

veliki broj

starije/bazalno lišće stariji nasadi

Koprivina grinja

zimske ženke

vrlo veliki broj

starije/bazalno lišće stariji nasadi

Hrđasta grinja jabuke napada većinom vršno lišće na mladicama

mladica. Ovo je važno znati, jer su štete na lišću zbog sisanja biljnih sokova vrlo slične – gubitak normalne zelene boje, pri čemu napadnuto lišće postaje žućkaste i/ ili brončano-smeđe boje. Početna zaraza koprivinom grinjom je uvijek sporadična, javlja se mjestimice, u tzv. “žarištima” (štetnik je slabo mobilan, pa se sporije širi). Budući da se fitofagne grinje razvijaju tijekom cijele sezone, potrebno je redovito pregledavati njihovu brojnost, a kemijsko suzbijanje provoditi tek kada njihova brojnost dostigne kritični prag (ovisno o vrsti, od 10 do 50 % naseljenih listova). (nastavak na str. 56)

15. listopada 2013. gospodarski list 55


voćarstvo (nastavak sa str. 55) Značajka ove grinje je oblikovanje paučine na naličju lišća. Odrasla ženka je dugačka samo 0,6-1 mm, a jedna ženka odlaže 100-200 jaja. Jaja su bjeličasta i prozirna, dobro uočljiva priručnim povećalom (6-7 x). Ličinke do odraslih grinja prolaze tri razvojna stadija. Između pojedinih stadija u razvoju miruju (tzv. statični stadij), pa su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Optimalne temperature razvoja ovog štetnika su razmjerno visoke (30° do 32°C), pa uz obilje svjetla razvoj jednog Glavninu šteta pričinjavaju upravo ličinke sisanjem biljnih sokova, pa se napad koprivine grinje na lišću jabuka prepoznaje po specifičnom gubitku boje na naličju. Kod jakog napada lišće se potpuno osuši i otpada, po čemu se razlikuje od šteta koje uzrokuje crveni voćni pauk (mramornožuto lišće ostaje na stablu). pokoljenja traje samo 8-12 dana. Iz iskustva znamo da najveće štete od koprivine grinje očekujemo tijekom vrućeg i suhog ljetnog razdoblja godine, u nasadima jabuke se pojavljuje u drugom dijelu ljeta, kad seli s brojnih zeljastih domaćina. Naime, opće je poznato da korivina grinja napada više od 200 različitih biljnih vrsta, često povrće i cvijeće u zaštićenom prostoru (npr. paprika, salatni krastavci, rajčica, patlidžan, krizantema). Nasadi jabuka pokriveni mrežom protiv tuče jače su ugroženi od ove grinje. Ako širokolisnati korovi rastu u voćnjaku i/ili neposrednoj blizini (posebice višegodišnja kopriva) može se očekivati jači napad koprivine grinje. Pravovremenim suzbijanjem korova, smanjuje se štetnost od ovog nametnika.

Mjere suzbijanja Usmjereno kemijsko suzbijanje koprivine grinje u nasadima jabuke zahtijeva poštivanje određenih specifičnosti. Kako poput crvenog voćnog pauka ne prezimljuje u formi zimskih jaja u krošnji jabuka, tretiranje mineralnim i parafinskim uljima pred početak vegetacije ne umanjuje njihovu prezimljujuću brojnost. Zbog prekomjernog razvoja koprivine grinje, u drugom dijelu ljeta obavezno treba kod izbora specifičnih kemijskih spojeva za suzbijanje grinja (akaricida) i/ili insekto-akaricida voditi računa o propisanim karencama.

Napad koprivine grinje prepoznaje se po specifičnom gubitku boje naličja ili donje strane lišća jabuke u svijetlo-smeđu (osobito je osjetljiva sorta braeburn)

Početkom listopada dovršavale su se berbe kasnijih sorata grožđa, dok su ranije sorte već pobrane u rujnu. U većini vinograda su rezultati dobri. Kiseline su povoljne za sve sorte, šećeri malo niži nego prosjek, ali s obzirom na vrijeme koje je bilo krajem kolovoza i početkom rujna, još uvijek dobri. Količina mošta i masulja je također veća nego lani, no ovisno o sortama to nije svugdje slučaj, ovisno o oplodnji i razvoju bolesti koje su bile prisutne i ove vegetacijske sezone vinove loze. Rano proljeće je bilo snježno i hladnije, te su voćarske kulture i vinova loza krenuli kasnije nego inače.

Većina akaricida koji se koriste za suzbijanje ljetnih populacija crvenog voćnog pauka učinkoviti su i na koprivinu grinju. U našoj zemlji dopuštenje za primjenu u tom razdoblju imaju spirodiklofen (Envidior 24 SC) (K = smanjena sa 42 na 14 dana za jabučaste voćke), etoksazol (Zoom 11 SC) (K = 28 dana), fenazakvin (Demitan SC) (K = 35 dana), fenpiroksimat (Ortus 5 SC) (K = 35 dana) i insekto-akaricidi na osnovi abamektina (Vertimec 018 EC, Kraft EC) (K = 28 dana). Budući da na naličju formira paučinu, uspjeh suzbijanja ovisi o većem utrošku škropiva (barem 800 lit./ha ili više) i primjeni dodatnih sredstva za poboljšanje učinka (adjuvanti ili “okvašivači”). Zbog vrlo brzog razvoja rezistentnih ili otpornih populacija grinja na specifične ovicide (inhibitore razvoja iz odloženih jaja) (npr. klofentezin – Apollo SC, heksatiazoks – Nissorun 10 EC) ne preporučuje se njihova pojedinačna primjena. Osim brojnosti fitofagnih grinja, u nasadima jabuka je zdravstvenim pregledima potrebno pratiti i populaciju njihovih prirodnih neprijatelja (predatora). Primjerice, ključni korisni organizmi u međimurskim voćnjacima su predatorske stjenice iz porodice Anthocoridae i božje ovčice iz porodice Coccinelidae. U regiji su također vrlo značajne predatorske grinje iz porodice Phythodeidae.

56 gospodarski list 15. listopada 2013.

mr.sc. M. Š., PSS, Čakovec

Kasna cvatnja Zimski su uvjeti (susnježica, snijeg i niske temperature) potrajali sve do početka travnja, pa je početak vegetacije vinove loze zabilježen tek u zadnjoj dekadi mjeseca travnja. Nakon što je početak svibnja obilježilo vrlo vruće razdoblje s dnevnim temperaturama zraka koje su u cijeloj zemlji bile veće od 28°C, u zadnjoj je dekadi istog mjeseca došlo prohladno razdoblje s noćnim temperaturama kroz 10 dana između 7° do 9°C. U takvim je uvjetima cvatnja vinograda kasnila u odnosu na ranije dvije sezone kasnila 14, pa i 21 dan. Krajem svibnja i početkom lipnja u većini krajeva je intenzivno kišilo. Došlo je do slabije oplodnje kod nekih sorata i do pojave rehuljavih grozdova neovisno o tretiranju borom. Osim klasičnih bolesti, peronospore i pepelnice vinove loze, uočena je pojava rane sive plijesni na sortama zeleni silvanac, sauvignon, rajnski rizling i rizvanac koji su inače osjetljiviji. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj radi takvih vremenskih prilika uočena je na nekim sortama (muškat žuti i otonel, silvanac zeleni, pinot sivi, traminac, sauvignon i chardonnay ) rijetka, ali ne i nepoznata bolest, sušica cvata ( Phoma glomerata ) koja je dodatno umanjila prinose grožđa navedenih sorata.

Ožegotine, tuča i bablje ljeto Ljeto je bilo suho i ekstremno vruće s temperaturama i višim od 40°C. Prema DHMZ-u postignuti su u većini gradova i županija novi rekordi. U vinogradima je


u vinogradu

Kakva je bila ova vinogradarska godina? došlo do oštećenja boba i grozdova od sunca, a bili su ugroženi i mladi nasadi od suše. U prodorima pojedinih ljetnih ciklona na vruću podlogu mnogi lokaliteti vinove loze su i ove sezone dobili tuču. Kraj kolovoza i većina rujna donijeli su kišno vrijeme i u nekim dijelovima države, ekstremne vrijednosti oborine, uz znatno odstupanje od višegodišnjeg prosjeka. Uz pad šećera na bobama, vinogradarima je donijelo dodatne probleme u vidu pucanja boba i masovnoj pojavi sive plijesni, te probleme prilikom organiziranja berbe. Za razliku od oborine koja je u rujnu imala ekstreme, temperaturno je, prema preliminarnim analizama, ovogodišnji rujan bio većinom prosječan, a topliji tek ponegdje na Jadranu. Potom je uslijedilo nešto hladnije razdoblje, jače izraženo na Jadranu u minimalnoj temperaturi zraka. U zadnjem tjednu rujna imali smo “bablje ljeto” uz obilje sunca i temperaturu malo višu od prosjeka, no u posljednjim je danima u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu osjetno zahladilo uz sjeveroistočni vjetar i obilnu kišu. Vinogradarima koji su uspjeli sačuvati svoje grožđe od spomenutih bolesti i drugih nedaća, sigurno će biti bolja berba nego ona prošle godine, kad su vina patila od manjka aroma, tupog okusa i visokih alkohola. Sadržaj kiselina i šećera je kod mnogih sorata na vinogradarskim područjima bio optimalan i uravnotežen što će svakako doprinijeti kvaliteti vina iduće godine.

Nakon berbe ne završavaju radovi u vinogradu Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao u vinogradu jesenska obrada i gnojidba. U zatravljenim vinogradima još se uvijek obavlja košnja i malčiranje tijekom listopada. Treba svakako obratiti pažnju na štetne glodavce, koji sad pred zimu gomilaju hranu za zimski san i moguće ih je trovati. Potrebno je također mlade nasade zaštititi od divljači, posebno ako je vinograd blizu šume ili lovačkog područja. U starim nasadima, kada padne lišće, moguće je izvršiti tretiranje herbicidom oko trseva radi manjeg rasta korova

Vinogradarima koji su uspjeli sačuvati svoje grožđe od bolesti i drugih nedaća, sigurno će biti bolja berba, nego ona prošle godine kad su vina patila od manjka aroma, tupog okusa i visokih alkohola

u proljeće. Također je moguće krčiti stare nasade i pripremati se za podizanje novih nasada, narudžbe i nabavke sadnog materijala, armature, vršiti rigolanja i meliorativne gnojidbe. U Dalmaciji i Primorskoj Hrvatskoj moguće je krenuti u rezidbu vinove loze dok otpadne list. U kontinentalnim krajevima to se ne preporučuje, no moguće je skinuti ovogodišnji lucanj koji se i tako skida u proljeće s dijelom nepotrebnih izboja, čime se ubrzava rezidba i smanjuje infektivni potencijal crne pjegavosti na godinu. Ipak najvažniji posao je jesenska gnojidba mineralnim gnojivima koji tlo bogate P, K, Mg i ostalim mikro elementima, ali i gnojidba organskim gnojivima, koja je važna za nadolazeću sezonu i za dugoročni razvoj vinograda. Dobra osobina organskih gnojidbi je ta da su hranjiva organski vezana i kao takva nedostupna biljci tijekom zime. Ona

Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao u vinogradu jesenska obrada i gnojidba

praktično miruju u tlu. Naime, u hladnim tlima tijekom zime mikrobiološka je aktivnost, dakle i mineralizacija organske tvari, minimalna ili je nema. Zbog toga se hraniva iz organskog gnojiva (ne gnojnice) tijekom zime minimalno isperu iz tla i nema gubitaka hranjiva niti zagađivanja podzemnih voda. Oslobađanje hraniva i cjelokupno djelovanje organske tvari započinje s rastom temperature tla, nekako istovremeno s buđenjem vinove loze u proljeće. Tada se hraniva počinju oslobađati u manjoj mjeri, a zagrijavanjem tla sve više. Dok je na kontinentu bolje organski gnojiti u jesen, na Mediteranu je bolje ako se za gnojidbu vinograda bogatim visokokvalitetnim organskim gnojivom odlučimo u ožujku. Zbog blaže klime nije poželjno da je tlo bogato organskim gnojivom iz kojeg bi se tijekom toplih dana mogao oslobađati dušik, jer bi dodatno prihranio lozu i ubrzao prijevremenu vegetaciju. Što se tiče mineralnih gnojiva, koriste se kompleksne NPK formulacije sa što manje dušika ( 7-20-30, 7-14-21 i dr.). Fosfor, kalij i magnezij slabe su mobilnosti u tlu, pa ih je jesenskom obradom tla nakon berbe nužno što više približiti zoni korijena vinove loze. U jesen je i bolje vrijeme za takve poslove, jer u proljeće često vrijeme i stanje tla onemogućuju takve poslove. Jesenske i zimske kiše, te polagano otapanje zimskog snijega dodatno ubrzavaju mobilnost tih elemenata u tlu. Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

15. listopada 2013. gospodarski list 57


u vinskom podrumu

Utjecaj visokih koncentracija šećera i alkohola na kakvoću vina Visoka koncentracija šećera i alkohola dovodi do mnoštva mikrobioloških, tehnoloških, ali i financijskih izazova u proizvodnji vina. Povišen šećer može inhibirati rast mikroorganizama, a time smanjiti ili potpuno zaustaviti fermentaciju. Taj problem otežava proizvodnju vina, a javlja se tijekom vrućih godina. Visoka razina šećera uzrokuje i osmotski stres kod mikroorganizama i tako može utjecati na kvalitetu vina. Hiperosmotski stres dobro je proučen kod botritiziranih ili ledenih vina koja su fermentirana iz mošta s razinom šećera većom od 32° Brixa, pa čak i sa 40° Brixa. Stres uzrokovan velikom koncentracijom šećera utječe na povećano stvaranje nusprodukata, uključujući glicerol i octenu kiselinu, čija razina može prelaziti i 1,5 g/L. Malolaktična fermentacija (MLF) je biološki proces pretvorbe jabučne kiseline u mliječnu, a vinari diljem svijeta tradicionalno je koriste u proizvodnji crnih i nekih bijelih vina. MLF je sekundarna fermentacija koja je pod utjecajem bakterija mliječne kiseline, ali može biti potaknuta i povišenim koncentracijama alkohola u vinu. Uobičajeno je da se malolaktična fermentacija inducira nakon završetka alkoholne fermentacije (AF), ali može biti i spontana uz pomoć mikroorganizama koji se u vinu nalaze prirodno. Neki od faktora koji ograničavaju MLF su niski pH, nedostatak hranjiva, visoke koncentracije SO2, te visoke razine etanola. U budućnosti, kombiniranim utjecajem različitih inhibirajućih faktora, proces malolaktične fermentacije neće biti otežan samo u područjima s toplom već i hladnijom klimom. Alkoholna fermentacija (AF) ili vrenje mošta predstavlja jednu od osnovnih faza u procesu proizvodnje vina. Alkoholna fermentacija je egzoterman proces uštede energije u obliku topline i zbog toga zahtjeva adekvatno hlađenje, pogotovo kod bijelih, aromatičnih vina čija se vinifikacija odvija pri nižim temperaturama (10-15°C).

Alkoholna fermentacija

Povećana potreba za hlađenjem smatra se posljedicom klimatskih promjena koja pridonosi sve većoj nestabilnosti u sustavu opskrbe energijom. Budući da se datumi berbe različitih sorti grožđa sve više približavaju jedan drugom, proizvođačima vina će biti potrebno sve više energije, ali i kvalitetnija oprema za hlađenje. Povećanje broja vina s alkoholnim razinama iznad 13, 14, pa čak i 15 vol. % primijećeno je na tržištu, kao i sve češće pritužbe vinskih kritičara na “opojna” ili “vruća” vina. U nekoliko navrata istraživao se utjecaj etanola na hlapivost aromatskih spojeva u vinu. Povećane koncentracije etanola smanjuju koncentracije gotovo svih spojeva vezane uz hlapivost, uključujući više alkohole, estere, monoterpene i pirazine.

Utjecaj klimatskih promjena na hrastovinu Hrast i ostala prikladna drva poput kestena i trešnje, koriste se za vinske bačve. Danas je jedan od glavnih ciljeva vinarske proizvodnje unijeti tipične arome u vina, a brojni hrastovi proizvodi kao što su bačve, strugotine, prah, mogli bi u tome pripomoći. Postoji mogućnost utjecaja povećane koncentracije CO2 na otpornost drva na sušu, koncentraciju elagitanina i kvalitetu drva. Međutim, ta saznanja još uvijek nisu potkrijepljena dokazima.

58 gospodarski list 15. listopada 2013.

Povećane koncentracije etanola i njegovih derivata u vinu treba sagledavati vrlo kritično, s obzirom da dovode do mogućnost povećanja tjelesne težine i pretilosti, pa mogu utjecati na ljudsko zdravlje.

Utjecaj kiselosti, pH i kalija na mikrobiološku stabilnost vina Niski pH je temelj mikrobiološke stabilnosti. Prema tome, ako se trend povišenih pH vrijednosti ne promjeni, postoji rizik povećane mikrobiološke zaraženosti vina. Najriskantnije su predfermentativne faze u proizvodnji vina koje nastupaju prije nego što povišene koncentracije alkohola povećaju mikrobiološku stabilnost. Dok se rast aerobnih bakterija octene kiseline može spriječiti osiguravanjem anaerobnih uvjeta, nekontroliran rast mliječnih bakterija i plijesni, poput Dekkera/Brettanomyces, mogao bi izravno dovesti do brojnih organoleptičkih devijacija, uključujući stvaranje biogenih amina i hlapivih fenola. Održavanje mikrobiološke stabilnosti u gotovim vinima može biti rizik pri tako visokim razinama pH vrijednosti, pogotovo ako se smanje visoke razine alkohola koje inače prate ovaj fenomen ili ako se ostavi rezidualni šećer u vinu da bi se izbjegle visoke koncentracije alkohola. Uobičajene razine molekularnog SO2 koji se koristi da bi se dobila mikrobiološka stabilnost u suhim vinima, nalaze se u rasponu od 0,6 do 0,8 mg/l. Nakon dodatka vezanog SO2, ukupna razina SO2 daleko nadmašuje granice dozvoljenih razina u suhim vinima. Visoke razine kalija dovode do pojave zaustavljanja fermentacije. Po definiciji, “zaglavljena” fermentacija je fermentacija koja je zaustavljena prije nego se sav dostupan šećer u vinu pretvorio u alkohol. Kvasci prisutni u vinu postaju neaktivni prije završetka fermentacije.


o vinu uz vino Utjecaj klimatskih promjena na kemijski sastav vina Klimatske promjene povećavaju vrijednosti temperature, pH i kalija, pa u kombinaciji s povećanom koncentracijom šećera i alkohola imaju izravni utjecaj na kemijski sastav vina. Povišene temperature ubrzavaju kemijske reakcije i time mogu različito utjecati na rezultate proizvodnje, starenja, transporta i čuvanja vina. Temperatura povećava primanje kisika, utječe na posmeđenje vina i smanjuje koncentracije SO2. Povišen pH također pogoduje oksidativnim reakcijama i može utjecati na boju, okus i aromu vina. Visoki pH utječe na boju formiranjem bezbojnog hemiketal antocijanina koji reducira obojenost u mladim crnim vinima, te u kombinaciji s reduciranim stvaranjem antocijana može predstavljati značajan problem vinima iz područja s toplijom klimom. Nadalje, pH može igrati ulogu u formiranju proteinske izmaglice utječući na učinkovitost bentonita, u smislu učinkovitosti “proteinskih pronalazitelja”. Aktivnost enzima u vinu i moštu također je osjetljiva na promjene pH. Dok neki o oksidaciji ovisni enzimi, kao laktaza, pokazuju stabilnost pri uvjetima koji se nalaze u današnjim vinima, optimalni pH za glikozidaze i β-liaze daleko je od onog pH koji je sadržan u vinima. Posljedice klimatskih promjena na stabilnost tartarata očituju se povećanjem razine kalija i alkohola, koji smanjuju topljivost kalijevog tartarata u vinima. Posljedica toga je potreba za dodatnom stabilizacijom da bi se spriječilo taloženje vinskog kamena na stijenkama butelja. Kontaminant koji je pokazao rast zbog klimatskih promjena je etil karbamat, kancerogeni spoj koji nastaje u fermentiranoj hrani na prirodan način. Nastaje kod reakcije etanola i mikrobiološki proizvedenih prekursora pri visokoj temperaturi, niskim koncentracijama etanola i povišenom pH. Iako je ovaj slučaj zanimljiv i trebao bi se i dalje istraživati, valja napomenuti da je 87% vina testirano između 1997. i 2006. godine imalo razinu etil karbamata ispod 10 µg/l, a samo 0,36% prelazilo je legalnu razinu od 30µg/l. dr. sc. Marko Karoglan

S veseljem u berbu su krenuli STJEPAN KOŽIĆ, župan Zagrebačke županije (lijevo), IVAN VELIKANOVIĆ vlasnik vinograda, MARIO VLAHOVIĆ potpredsjednik skupštine Zagrebačke županije te IVA BRAJE, vinska kraljica

ULASKOM NAŠE ZEMLJE U EU, PORTUGIZAC SE, NA ŽALOST, ‘IZGUBIO’ S HRVATSKE SORTNE LISTE

Portugizac prekršten u Purtugizec

Simboličnom rezidbom grozdova purtugizeca, sredinom rujna, simbolično je otpočela ovogodišnja berba grožđa u županiji. U vinogradu obitelji Ivana i Mislava Velikanovića u Vlaškovcu, na vinorodnoj Plešivici, u organizaciji Udruge “Portugizac Plešivica” (koja ime mijenja u “Purtugizec Plešivica”), prvi su škare dohvatili župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i vinska kraljica Iva Braje. Bila je to ujedno i promocija novog imena udomaćene plešivičke sorte (još iz doba Austro-Ugarske!) - portugisca, koji se ulaskom naše zemlje u EU, na žalost (čijom pogreškom, pitaju se njegovi proizvođači!?), nije našao na (hrvatskoj) sortnoj listi. - Nakon gotovo dva desetljeća rada i truda nas vinogradara, a uz svesrdnu pomoć Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskoga, stvorili smo robnu marku mladoga vina, prepoznatljivu u našem okruženju, ali i šire. Na tom putu, a u sveopćoj globalizaciji i težnji da što prije i pod svaku cijenu uđemo u veliku obitelj EU, ‘izgubili’ smo ime jedne vrijedne sorte. Gdje se ono ‘izgubilo’, nije nam jasno! No, ako se ‘izgubilo’ ime, nisu se izgubili ovi naši vinogradi i predivni crni grozdovi, nisu se izgubili ni vinogradari, uzgajivači ovog ‘crnog bisera’ - poručio je Damir Režek, predsjednik Udruge “Portugizac Plešivica”, dodavši da će ljubitelji fine plešivičke kapljice i dalje moći uživati u svim čarima ovoga užitnog vina, samo što će ga

od sada zvati ‘kak su ga zvali i naši stari’ purtugizec. Greška će se, rekao je Režek, pokušati ispraviti 2016., za kada je najavljena revizija vinogradarstva u EU i kada će plešivički vinari tražiti da se portugizac (ponovno) uvrsti na hrvatsku sortnu listu. Vinari će podršku u promociji novoga imena imati i od Zagrebačke županije, koja je i stvorila robnu marku vina “Portugizac (purtugizec) Plešivica”, i koja im je i dosad na razne načine pomagala. - Ulaskom u EU dobili smo šansu, ali prate nas i određene teškoće. Šansu su dobili oni koji će imati kvalitetu, koji će uz pomoć EU fondova unaprijediti proizvodnju... S druge strane, problem je nastao u imenu sorte, no smatram da on nije prevelik, jer i novi naziv sugerira, odaje istu kvalitetu vina. Siguran sam da će oni koji su i dosad rado pili ovo vino, to činiti i ubuduće i da proizvođači neće biti značajnije oštećeni - rekao je župan Stjepan Kožić. (D. Kopač)

15. listopada 2013. gospodarski list 59


ljekovito bilje

Švedska grenčica – eliksir za dug život i dobro zdravlje Švedska grenčica, švedska gorčica , gorke švedske kapi ili Schweden Bitter stoljećima je poznat eliksir za dug život, očuvanje dobrog zdravlja i otklanjanje brojnih zdravstvenih tegoba. U našim krajevima popularizirala ga je austrijska travarka Marija Treben, koja je u knjizi „Zdravlje iz Božje ljekarne“ iznijela niz svjedočanstava ljudi koji su koristili švedsku grenčicu i kojima je dokazano pomogla. Smatra se da originalni recept švedske grenčice potječe iz 16. stoljeća i da ga je osmislio švicarski liječnik i alkemičar Paracelzus. Eliksir se generacijama koristio u obitelji švedskog liječnika dr. Clausa Samsta koji koji ga je počeo proizvoditi s namjerom da otkloni tegobe želuca i crijeva koje su mučile većinu tadašnjeg stanovništva, a osobito švedske vojnike. Tijekom tridetgodišnjeg rata oni su u ratnim pohodima eliksir prenijeli u srednju Europu pa je tako dobio i ime, švedske kapi. Švedska grenčica je mješavina biranih gorkih ljekovitih biljaka, koje je opisivala starija europska farmaceutska literatura i venecijanskog terijaka u alkoholu. Terijak je kuglica načinjena od smjese eteričnih ulja, smole i biljnog praha. Dr Samst je, navodno zahvaljujući eliksiru, bio vitalan i u dubokoj starosti, a stradao je u 104. godini tako što je jašući pao s konja. Recept švedske grenčice pronađen je nakon smrti u njegovim rukopisima. Danas se u našim ljekarnama može kupiti velik broj različih varijanti švedske grenčice, kao bilje ili kao već pripremljeni eliksir, s većim ili manjim brojem biljaka, no smatra se da je najdjelotvornija ona pripremljena prema recepturi dr. Samsta. Iako postoji receptura i za „veliku“ švedsku grenčicu, Marija Treben dala je recepturu samo za „malu“ švedsku grenčicu jer je s njom postigla iznesene rezultate u liječenju.

Švedska grenčica (prema recepturi dr. Samsta) • 10 g korijena anđelike (Angelica archangelica) • 10 g soka listova aloe u prahu (Aloe vera) • 10 g podanka kurkume (Curcuma zedoaria) • 10 g korijena rabarbare (Rheum officinale)

• 10 g listova sene (Cassia angustifolia) • 10 g prirodnog kamfora (Cinnamomum camphora) • 10 g mane ( Fraxinus ornus-smola)) • 10 g venecijanskog terijaka (mješavina eteričnih ulja i praha eromatičnih biljaka) • 5 g korijena vilinog sita (Carlina acaulis) • 5 g smole mire (Commiphora myrrha) • 0,2 g njuški tučka šafrana (Crocus sativus) Sve sastojke staviti u staklenku širokog grla i preliti s 1,5 L kvalitetne domaće rakije ( s oko 40-45 vol. % etilnog alkohola). Dobro zatvorenu staklenku ostaviti 14 dana na toplom mjestu uz svakodnevno protresanje. Nakon toga potrebnu količinu procijediti u manju bočicu, a preostalu tinkturu ostaviti na bilju jer tako postaje jača i djelotvornija. Čuva se na hladnom mjestu, po potrebi i nekoliko godina.

Unutarnja primjena Švedska grenčica se uvijek pije razrijeđena s malo vode ili čaja (približno u omjeru 1:10). Za sprječavanje bolesti (kao preventiva) uzima se prema „Starom rukopisu“ ujutro i navečer po jedna čajna žlica (5 ml) eliksira razblaženog u 0,5 dl vode ili čaja, pola sata prije ili pola sata nakon obroka. Kod različitih zdravstvenih tegoba piju se 3 čajne žlice razblaženog eliksira, a kod teških bolesti do 3 velike, jušne žlice razblaženog eliksira, pola žlice 30 minuta prije jela, a pola 30 minuta poslije jela. Nakon 6 tjedana potrebno je načiniti pauzu od 2 tjedna.

Vanjska primjena Komadić vate ili gaze natopljen švedskom grenčicom stavi se na bolno mjesto prethodno namazano kvalitetnom nevenovom mašću ili neslanom svinjskom mašću, prekrije plastičnom folijom i poveže zavojem. Oblog treba stajati 2-4 sata, a ako bo-

60 gospodarski list 15. listopada 2013.

Prema „Starom rukopisu“ tj. prijepisu o ljekovitim učincima eliksira, u 46 točaka navode se različite tegobe pa i najteže bolesti kod kojih eliksir pomaže. Evo nekih od njih: – grčevi i bolovi u želucu, slab apetit, mučnine, loša probava, nadutost, žgaravica, gastritis, crijevni paraziti; – slabokrvnost, loša cirkulacija, proširene vene i hemoroidi; – predmenstrualn, menstrualne i klimakterijske tegobe,bolesti jajnika i maternice, bijelo pranje; – bolovi i šum u ušima; – prehlada, kašalj, upala grla i ždrijela, bronhitis, astma, upala pluća; – ožiljci, staračke pjege, ekcemi, akne, psorijaza, vitiligo; – bolovi u kostima i zglobovima, rema, giht, artritis, osteoporoza; – bolovi i grčevi u mišićima; – problemi s prostatom, impotencija; – bolesti bubrega i mokraćnog mjehura; – nervoza, nemir, nesanica, stres, depresija; – vrtoglavica, glavobolja, migrena, – opekline, rane, ubodi insekata; – upala desni, krvarenje desni, zubobolja itd. lesnik to podnosi može ostati i preko noći. Ukoliko se osjeti svrbež ili peckanje oblog treba maknuti i ranije. Oblog se može načiniti i tako da se eliksir razblaži s prokuhanom i ohlađenom vodom u omjeru 1:1- 1:3 pa tada mazanje nevenovom mašću nije neophodno. Danas proizvođači švedsku grenčicu najčešće deklariraju kao gorki tonik za bolju funkciju jetre i cjelokupnog probavnog trakta. U švedskoj grenčici se uz nama uobičajene ljekovite biljke nalaze i neki manje poznati sastojci.


ljekovito bilje KAMFOR

MANA

MIRA

Kamfor je sastojak eteričnog ulja kamforovca koji nakon izdvajanja izgleda kao bijeli kristalničan prah masna opipa i karakterističnog prodornog mirisa. Okus mu je oštar i nagorak, na jeziku najprije peče, a zatim hladi.

Kamforovac (Cinnamonum camphora) je vazdazeleno drvo kožastih i aromatičnih listova koje naraste u visinu i do 40 metara. Pripada porodici lovora, a rasprostranjen je kao samonikla biljka na obalama Kine i u nekim dijelovima Japana, ali se uzgaja i izvan tog područja. U Japanu se u blizini hramova nađu stabla stara i do 2000 godina, a jedno stablo dobro uspijeva i u Trstenu kod Dubrovnika. Svi dijelovi biljke sadrže uljenice u kojima se nalazi eterično ulje, a što je biljka starija u ulju ima više kamfora. Najiskoristivija su deblja debla i korijenje 50-60 godina starih biljaka. Kamfor je nekada bio vrlo popularan. U 19. stoljeću je u Europi i Americi bilo je uobičajeno nositi vrećice s kristalima kamfora oko vrata za sprječavanje zaraznih i liječenje dišnih bolesti. Afrička plemena njime liječe groznicu i malariju. U kombinaciji s mentolom i timolom nekada se koristio i kao lijek kod zastoja rada srca. Poznat je i kao repelent tj. sredstvo za odbijanje kukaca. Prirodni je konzervans, pa su se često spremnici za hranu izrađivali od kamforovog drveta. Unutarnja uporaba kamfora danas je napuštena, a izvana se ne preporučuje kod otvorenih ozljeda jer može izazvati iritaciju. Na tržištu postoje mnogi proizvodi kojima se dodaje kamfor. Zbog antiseptičkog djelovanja dodaje se u vode za usta, a koristi se i u mastima kod reumatskih tegoba, neuralgija i ozeblina. Među poznatije proizvode s kamforom pripada i Tigrova mast.

Mana je mirisna smola koja se nastaje sušenjem soka koji curi iz zarezane kore stabla ili grane crnog jasena ili malog jasena (Fraxinus ornus). Naziv mana potječe od hebrejske riječi „man“, što je značilo dar s neba. Manje je poznato da se od 1794. pa sve do 1913. godine jasenova mana skupljala oko Šibenika i Trogira te se svake godine izvezlo oko 140 buradi mane. Danas se u našoj zemlji crni jasen u tu svrhu ne iskorištava. Naziv roda potječe od grčke riječi phaxis, što znači ograda, jer se jasenovo drvo od davnina koristilo za izradu plotova. Danas se to tvrdo, čvrsto, otporno i elastično drvo često koristi u opremanju interijera. Pogodno je i za izradu držaka za alate, palica za bejzbol, glazbala itd. Sadi se i u gradskim parkovima. Crni jasen raste kao grm ili drvo do 8 m visine, najčešće na kršu, no nije rijedak ni u drugim područjima. Ima neparno peraste listove sastavljene od 7 do 9 liski dugih do 10 cm, pilastog ruba, pri vrhu zašiljenih. Bijeli, mirisni cvjetovi razvijaju se početkom svibnja i čine oko 20 cm duge metličaste cvatove na kraju grana. Jasen cvate i lista istodobno, početkom svibnja. Okriljeni plodovi, karakterističnog izgleda, dozrijevaju u rujnu i otpadaju tijekom zime. Kora se zarezuje od kolovoza do rujna jer je u to doba kakvoća mane najbolja. Premda ju sadrži svaki jasen dobiva se samo iz biljaka koje se u tu svrhu uzgajaju. U promet najčešće dolazi u obliku plosnatih, bjelkastih komada slatkog okusa. Zbog sadržaja slatkog alkohola manitola i različitih šećera jako je hranjiva, a u medicini se koristi kao sredstvo za čišćenje (purgativ), protiv kašlja kod djece, pri upali crijeva te za jetrene i žučne tegobe.

Mira ili mirha (Commiphora myrrha syn. C. molmol) je trnoviti grm ili manje drvo porijeklom iz Arabije, Somalije i Etijopije, gdje raste u pustinjskim šikarama. Naraste do 3 m u visinu i ima bodljikave grane s rijetkim trodjelnim listovima koji su sastavljeni od tri male, ovalne liske. Ime biljke potječe od stare hebrejske i arapske riječi mur, što znači gorko. U žlijezdama kore nalazi se mliječni sok koji se i bez zarezivanja kore izlučuje iz drveta kao blijedožuta tekućina koja se brzo stvrdne u crvenkastosmeđu smolu jakog, aromatičnog mirisa i gorkog okusa. Smola se u starom Egiptu upotrebljavala se za balzamiranje, a kroz povijest za izradu parfema i kozmetike. Najpoznatija je kao jedan od darova koji su mudraci darovali Isusu pri

rođenju. U to vrijeme mira (smirna), zlato i tamjan bili su najvrjedniji pokloni. Zajedno s alojom i još nekim biljkama mira se koristila i za pomazivanje Isusovog tijela nakon raspeća. Sve do 15. stoljeća koristila se pri davanju poslijednje pomasti, a njom se liječila i guba. Mira ima jaka antiseptička i protuupalna svojstva. Pomaže pri zacjeljivanju rana i čireva, krvarenju desni te kod infekcija probavnog sustava, kožnih i dišnih bolesti, a od davnina se koristi i u obrednim ritualima za kađenje. Novija istraživanja usmjerena su na pomoć pri smanjenju lošeg kolesterola te u liječenju raka dojke i prostate. Također je potvrđeno da ekstrakt mire sadrži djelatne sastojke koji sprječavaju djelovanje enzima (kolagenaze, hijaluronidaze) koji su odgovorni za razgradnju i degeneraciju hrskavice. Smanjuje pretjeran rad štitnjače pa se ne koristi kod hipotireoze. Marija Kranjčević, dipl. ing.

15. listopada 2013. gospodarski list 61


pčelarstvo

Nakupljanje vlage u košnicama Nakon što smo obavili sve radove u košnicama i oko njih preostalo je još jedino nadzirati tijek mirovanja, povremeno pregledati leta, osluhnuti zbivanja unutar košnice i pripremiti se za zimsko tretiranje varoe. Dolazi sve hladnije vrijeme i pčelinje zajednice intenzivno počinju s pripremama za prezimljavanje. U ovom razdoblju izlazi posljednje leglo pred zimu, a matica prestaje nesti jaja, ili je to nešenje svedeno na najmanju moguću mjeru. Pčele su sve mirnije, a izleti iz košnica vrlo su rijetki. Rezerve hrane raspoređuju tako da im je lako dostupna nakon oblikovanja zimskog klupka. U košnicu unose sve više propolisa kojim zatvaraju nepotrebne otvore, učvršćuju okvire i poklopnu dasku. Hladnije i kraće dane prati i povećana relativna vlažnost zraka što se očituje i kroz dugotrajne, pa čak i cjelodnevne magle. To povećava i vlagu u košnicama gdje se i inače nalazi određena količina vodene pare koja je rezultat životnih funkcija pčela kao jedinki, odnosno pče-

linje zajednice u cjelini. Količina vlage u košnici vrlo je ovisna o godišnjem dobu zbog brzine njezina nastajanja i mogućnosti pčela da je uklone. Tako najveća količina vodene pare nastaje tijekom bogatih nektarnih paša, a ponekad i peludnih. Te velike količine vlage uglavnom ne primjećujemo, jer su obilne paše u proljeće ili rano ljeto kada su temperature zraka relativno visoke i vodena para izađe iz košnice putem ventilacijskih otvora i kroz leto. Uz to, pčele lepezanjem krila taj proces dodatno ubrzavaju. Nasuprot tome u hladnijem razdoblju godine, a osobito tijekom zime, vodena para može stvarati veliki problem u košnici.

Odvođenje vlage iz košnice Kako bi spriječili štetne posljedice viška vlage potrebno je prilikom uto-

Vlaga u košnici Pčele prezimljavaju u zimskom klupku tako da se ovisno o jačini hladnoće gušće ili rjeđe zbijaju jedna uz drugu. U sredini klupka temperatura se u prosjeku kreće oko 20oC. Za proizvodnju i održavanje topline pčele “sagorijevaju” med pri čemu nastaje vodena para i ugljični dioksid, a troši se kisik. Male količine ugljičnog dioksida oko samog klupka djeluju umirujuće na pčele tijekom zimovanja. Računa se da pri utrošku jednog kilograma meda nastaje isti volumen vodene pare. Ta vodena para, kao specifično lakša, diže se u gornje dijelove košnice, tamo kondenzira i postaje vidljiva u obliku kapljica vode. Ako košnica nije toplinski dobro izolirana, nije napravljena od prirodnih materijala (kao što su drvo, slama), ili zimska ventilacija nije odgovarajuće riješena te kapljice se nakupljaju i mogu prouzročiti velike teškoće pčelama, pa i njihovu propast tijekom zime. Tako se nakupljena voda slijeva po stijenkama košnice i veći dio iscijedi se kroz leto. Ako se stvori višak koji ne izađe na ovaj način vlaga se nakuplja u udaljenijim dijelovima košnice i tamo uzrokuje rast plijesni. Može kapati po nepoklo-

Vlaga u uglu košnice

pljenom medu i peludu te prouzročiti njihovo kvarenje. Med može postati tako rijedak da počinje curiti iz stanica saća i cijediti se kao slatka tekućina po podnici i letu. Vlažno saće postaje pogodan medij za rast i razmnožavanje uzročnika različitih bolesti. Ako se kapljice nakupljaju iznad klupka počinju kapati i po samim pčelama. Na taj način pčele se pothlađuju, dodatno uznemiravaju i prisiljavaju na veću potrošnju meda. Posljedica toga je stvaranje još više vodene pare, cijeli se proces ubrzava i ako ne nastupe topliji dani za prosušivanje i pročisne izlete pčelinja zajednica ubrzo stradava.

62 gospodarski list 15. listopada 2013.

pljavanja košnica obratiti pozornost na materijal kojim stvaramo toplinsku izolaciju i način odvođenja suvišne vode i ugljičnog dioksida iz košnice. Učinkovita ventilacija je za uspješno prezimljivanje pčelinjih zajednica bitniji čimbenik i od same toplinske izolacije. Zato prilikom utopljavanja košnica ne smijemo pretjerivati i sve zrakonepropusno zatvoriti. Ne smijemo koristiti najlon ili slične nepropusne umjetne materijale kao što su spužva ili stiropor Uvijek je potrebno naći mjeru do koje zatvaramo otvore i utopljavamo, a da ujedno osiguramo i dovoljnu izmjenu zraka. Načini ventilacije ovise u prvom redu o konstrukciji košnice, zatim o smještaju pčelinjaka te o materijalu od kojega je košnica napravljena. AŽ košnice imaju vratašca za ventilaciju do kojih pčele ne mogu zbog žičane mreže pa ih zbog toga ne mogu oblijepiti propolisom. To napominjemo zbog toga što oko vratašca uvijek može proći malo zraka što je dovoljno za optimalnu ventilaciju tijekom zime. Osim toga pčele u AŽ košnicama u pravilu zimuju u plodištu pa je u medištu dovoljno prostora ispunjenog svježim, a ne i hladnim zrakom. Kod nastavljača je najvažnije obratiti pozornost na materijal od kojeg je načinjena košnica odnosno poklopna daska. Budući da je najčešće napravljena od lesonita koji je nepropustan za vodenu paru i hladan, poklopac prorezujemo i nastale otvore prekrivamo novinskim papirom koji izolira, a ujedno i upija vlagu. Drugi način je da poklopnu dasku okrenemo obrnuto, na njezin okvir od letvica. Pri tome treba voditi računa da je letvica s otvorima postavljena iznad leta, a ne nasuprot kako se ne bi stvarao propuh. Ako pčele zimuju u više nastavaka, a oni imaju gornja leta ponekad je dovoljno samo njih otvoriti i otvor zaštititi mrežom. Pri tome moramo paziti na smjer strujanja hladnih zimskih vjetrova da ne udaraju u čelo košnice i kroz gornje leto ne stvore propuh. Kod pletara je dovoljna izmjena zraka kroz same slamnate stjenke i to cijelom njenom površinom. Kruno Lažec, dr. vet. med.


lov U LOVIŠTIMA

Divljač treba sol Divljim preživačima i zečevima sol je potrebna za dobro zdravstveno stanje cijele godine. Mineralne tvari neophodne su u tijelu divljači i u prehrani imaju važnu ulogu. Primjerice, kalcij, fosfor i magnezij su bitni dijelovi mase kostiju i rogovlja. Zajedno s drugim elementima, odnosno spojevima, sudjeluju u građi raznih tkiva, uključujući i organe, zatim krvi i drugih tjelesnih tekućina. Ujedno, osiguravaju njihovu djelatnost. Temeljni elementi su kalcij, fosfor, magnezij, natrij, kalij, željezo, klor i jod. U tijelu se nalaze u obliku soli, to su spojevi s kiselinama, koji mogu biti anorganski i organski spojevi. Divljači su potrebni i razni mikroelementi. Mineralne tvari najbolje djeluju, ako su u uzajamnom određenom omjeru. Višak mineralnih tvari se u organizmu ne koristi nego se izlučuje. Zastupljenost pojedinih mineralnih tvari u organizmu je neravnomjerna. Primjerice, u jetri ima natrija, u mišičju kalija. Upravljanjem promjena u tijelu sudjeluju natrij i klor. U tkivima mesojeda po pravilu prevladava natrij nad klorom, dok je to u tkivima biljojeda obratno. Zato biljojedi traže natrijev klorid, tj. kuhinjsku sol, dok je mesojedi ne trebaju. Prirodna je to posljedica činjenice da je prehrana biljojeda tri do četiri puta bogatija klorom nego prehrana mesojeda.

Sol se divljači daje u raznim oblicima Između natrija i klora u životinjskom tijelu je određena sveza, koju životinje

Stavljena sol u procjepu panja

samovoljno uređuju nagonskim izborom. Pretpostavka je da u tlu, odnosno u prehrani, ima dovoljan izvor natrija i kalija. Ako nije tako, što po pravilu nije, potrebno je izvršiti nadoknadu davanjem soli u solilima. Posao je to upravljača lovištima. Sol je divljim preživačima i zečevima potrebna za dobro zdravstveno stanje cijele godine, posebno kod smjene dlake, bređosti, dojenja, rasta mladunaca, rasta kostiju i rogovlja, kod prelaska na zelenu pašu i sa zelene na “suhu”... Zajedno sa soli divljači se mogu davati i druge mineralne tvari, kojih nema dovoljno u biljkama, odnosno u tlu, kao i razna ljekovita sredstva protiv nametničkih i drugih bolesti. Sol se divljači daje u raznim oblicima, – kao kamena, u kristalu ili u smjesi s glinom. Za smjesu se koristi čista opekarska glina u omjeru 1 kg soli na 5 kg gline, odnosno u omjeru 2:10. “Stočna” sol se daje u omjeru 2 kg soli na 5 kg gline, odnosno 4:10. Godišnja potreba u soli u kilogramima za pojedine vrste divljači je: obični jelen – 2,5, jelen lopatar – 2,5, muflon – 1,0, divokoza – 1,0, srna – 0,7, zec – 0,8.

Solila se ne postavljaju gdje dolazi stoka Sol se izlaže divljači u solilima, koja se postavljaju uz prirodna i umjetna pojilišta, kaljužišta, hranilišta, uz premete, polja za divljač, u remizama, vjetrobranim pojasevima... Ne postavljaju se u šumama, gdje divlji preživači mogu načiniti štete brstom, ogrizom i guljenjem kore, te tamo gdje dolazi stoka zbog mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti sa stoke na divljač. Solila mogu biti razna: sandučić ukopan u tlo, na panju, u panju, koritance ili izdubljeno u oblici, jaslice... Nadstrešnica nad jaslicama ili drugim solilom smanjuje trošenje soli uslijed padalina. Kod solila kod kojih slana voda natapa tlo, divljač liže i jede zemlju. Solilo na slici je skraćeno stabalce ili stupić, gdje je gore načinjen prostor za sol. Još se mogu izbušiti kanalići odozgo koso prema gore, iz kojih curi slana voda, što vrijedi i za druga slična solila. Za takva solila se koristi meko drvo – vrba, topola ili drugo. U srnećim lovištima se računa s jednim solilom na 50 do 100 ha lovišta, u jelenskim (ako je zastupljena i srna, što obično je) sa 100 do 200 ha i više, za zečeve s jednim solilom na 100 ha. Zoran Timarac

15. listopada 2013. gospodarski list 63


Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

peradarstvo

Patka lastarka – mirna i dobroćudna Jedna od dobro poznatih pripadnica pataka plivarica jest patka lastarka (Anas acuta) koja se razmnožava u sjevernim područjima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Nastanjuje slatke i boćate stajačice, te močvare po čretovima, tundri i crnogoričnim šumama. Selica je i zimuje u sjevernoj Africi, jugoistočnoj Aziji i Srednjoj Americi, sve do ekvatora. U tom razdoblju ju nalazimo na poplavnim livadama, plitkim jezerima, ribnjacima, ušćima rijeka i priobalnim močvarama. To je vitka patka s dugačkim,

Držanje i hranidba Krasi ih mirnoća i dobroćudnost. Primjerci uhvaćeni u divljini teško se razmnožavaju u zatočeništvu, ali su zato oni koji se uzgoje pod okriljem čovjeka sposobni za rasplod već u prvoj godini života. U prirodi se patka lastarka uglavnom prehranjuje vodenim biljkama, vodenim kukcima, manjim vrstama riba, žabama, mekušcima i crvolikim životinjama. Dugačak vrat joj omogućava da dohvati hranu 30 cm ispod površine vode. Tijekom zime glavnina hrane sastoji se od vodenog bilja, ali ponekad skuplja sjemenke u poljima. U razdoblju razmnožavanja više je orijentirana na hranu animalnog podrijetla (beskralješnjaci). U zatočeništvu ih treba hraniti kao patke gluhare, sa smjesom zrnate hrane, raznovrsnim lisnatim povrćem i peletima za ukrasnu vodenu perad.

Jednostavno najbolji amacs

tankim vratom, a patak ima jako produžena središnja repna pera. I kod ove vrste, kao gotovo kod svih pataka, prilično je istaknuto spolno dvoličje u obojenosti perja, osobito od jeseni do proljeća. U patka su cijela glava, brada i grlo čokoladnosmeđi sa zelenkastim odsjajem. Dugačak je 59 do 76 cm i teži 0,68 do 1,15 kg. Kljun je kratak i plavosiv a noge su sive. Ženka je manja od mužjaka, više je smećkasta s tamnijim crticama i šarama, duljine 51 do 64 cm i teži 0,55 do 0,90 kg.

(Agro Management and control system). Sustav konstantnog praćenja managementa i kontrole podataka, u realnom vremenu za farme nesilica, sa svake lokacije na svijetu!

Viper Modularni klima i proizvodni kompjuter za uporabu u peradarskim farmama (tov brojlera, konzumne nesilice i brojlerski roditelji uzgoj i proizvodnja). Može se koristiti za kontrolu temperature, vlažnosti, statičkog pritiska, potrošnje vode i vaganja životinja.

FluxX Hranilica sa mnogo dodatnih prednosti jamči uspješan uzgoj i tov, od jednodnevnog pileta do brojlera spremnih za tržište.

Razmnožavanje Patka lastarka obično se razmnožava u travnju i svibnju. Na suhom tlu, podalje od vode, ženka pravi gnijezdo od bilja, oblaže ga paperjem i u njega polaže 7 do 10 zelenkastih jaja na kojima sjedi oko 24 dana. Gnijezdo je smješteno u grubom busenu visoke trave, pod grmom ili crnogoričnim drvom. U zatočeništvu rado prihvaćaju kućice za gniježđenje položene na tlo. Paperje pačića je s gornje strane tamnosmeđe a odozdo više bjeličasto. U dobi od sedam tjedana mlade ptice su sposobne za let, krajem prve godine života spolno sazrijevaju, premda se najčešće razmnožavaju u drugoj godini. Tekst i foto: D. Petanjek

64 gospodarski list 15. listopada 2013.

EuroVent-EU Baterija sa trakom za izmet prilagođena normama EU-2012, sa ventilacijom za uspješnu proizvodnju konzumnih jaja.

Big Dutchman International GmbH Big Dutchman Pig Equipment GmbH P.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0 Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . big@bigdutchman.de Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju Program opreme za peradarstvo: DK d.o.o. Frana Supila 50a/IV . HR-42000 Varaždin Tel. 042 321 930 . Fax 042 321 931 GSM 098 284 337 davorin.kralj@vz.t-com.hr Davorin Kralj dr. vet. med.

Program opreme za svinjogojstvo: IMEX-BJELOVAR d.o.o. Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVAR Tel. 043 277 000 . Fax 043 277 001 GSM 098 239 853 imex@imex.hr . www.imex.hr g. Borivoj Vičević


stočarstvo

Pripust i steonost krava Pasmina, genetska osnova, zdravlje, hrana, kondicija, klima, smještaj i držanje, važni su čimbenici za rasplod i proizvodnju mlijeka kod krava. Uz nabrojene čimbenike, ispravnost pripusta vrlo je važan čimbenik o kojemu ovisi reprodukcija i proizvodnja mlijeka. Neki stručnjaci navode da bik daje naslijeđe za masnoću, a krava za količinu mlijeka Junice za rasplod ranozrelih pasmina, ako su dobro uzgojene, sposobne su za oplodnju sa 16 - 18 mjeseci s oko 400 - 420 kg težine. Ako je krava zdrava, tjera se gotovo redovito svaka 3 tjedna, a tjeranje, “vodanje”, “gonjenje” traje 30 - 48 sati. Kod nekih grla traje svega 16 - 24 sata, zbog čega treba obaviti pripust pri kraju prvog dana tjeranja.

Govedarima su više manje poznati znakovi tjeranja, kao što su: skakanje na druge krave, nemir, cijeđenje sluzi iz crvene i nabrekle stidnice, gubitak volje za jelom i dr. Postoji i tiho tjeranje bez vidljivih znakova, a otkriva se u velikim zapatima bikovima “probačima”. U stadu koje pase isto se otkrivaju mladi bičići kojih ima uvijek u “čeredi” te je pastir dužan vlasnika krava po dolasku s paše obavijestiti o tjeranju. Ako se junica tjera 2 i više puta, valja na to pripaziti te kao prvo promijeniti hranu koja pomaže i potiče plodnost, kao što su zelena krma, slatke klice, ječam, zob i sl., jer to pretjerivanje može biti uzrokovano nedostatkom vitamina i minerala. Predebele i premršave krave također se često pretjeravaju. Vrlo je važno da pri pripustu krava mirno stoji, što je znak optimalnog momenta za uspjeh oplodnje, a sjeme ide dublje u kanal da se ne iscijedi. Neke se krave nakon pripusta napinju u želji izbaci-

vanja sjemena. Takve krave treba desetak minuta prošetati, štapom je protrljati preko leđa ili joj pokriti bokove vlažnim pokrivačem. Krava je steona ako se poslije pripusta ne t jera 3 - 6 tjedana. Računa se da je steonost vrlo dobra ako je 81%, a kree se od 70 do 90%. Krave se drže u rasplodu 8 - 12 godina, a matične krave između 10 i 16 godina starosti ako se pravilno i redovito tjeraju te ostaju bređe, tele se i daju ispravan plod. Steonost traje oko 9 mjeseci, a po telenju krava traži ponovno bika unutar 40 - 50 dana, i ako ne ostane bređa, to traženje se ponavlja svakih 18 - 21 dan. Steonost može izostati iz više razloga (osim onih koje smo naveli): • Poremetnja i bolest jajnika i stvaranje ciste; • Nije odgovarajuća reakcija sluzi (pH), tj. kiselost odnosno lužnatost; • Pregusta sluz, pa sjeme ne može ući dublje u kanal; • Preopterećenost bika, koji treba dnevno oploditi 2 - 4 puta, ako se dobro hrani, a ne više; • Prerani ili prekasni pripust. Pripust se obavlja sve više umjetnim putem, a prirodni se pripust obavlja samo s čistokrvnim bikom, što je regulirano zakonom. Na koncu se preporučuje, osobito onoma koji imaju veći broj krava, da pripust prilagode tijekom godine tako da nakon telenja imaju mlijeko čitavu godinu, a ne samo periodično, što je neekonomično za radnu snagu u staji i za mljekarsku industriju. N. J., dipl. ing.

15. listopada 2013. gospodarski list 65


stočarstvo

Korištenje seksiranog sjemena za osjemenjivanje krava Proizvođači mlijeka danas su više nego ikada pod ogromnim pritiskom proizvodnje što jeftinijeg mlijeka i prisiljeni su prihvaćati nove strategije, smjerove razvoja i unapređenja u cilju što jeftinije proizvodnje, što veće količine mlijeka. Korištenje seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju, samo je jedna od novih tehnologija, a omogućava proizvodnju teladi željenog spola. Seksirano sjeme dobiveno je postupkom seksiranja uobičajenog ejakulata (sjemena) u cilju dobivanja spermija, odnosno teleta željena spola. Postupak seksiranja započeo je 80-ih godina prošlog stoljeća te rezultirao porodom prvog teleta 1997. nakon umjetnog osjemenjivanja krave takvim sjemenom, a do danas je rođeno više od 25.000 takve teladi.

Kada i zašto koristiti seksirano sjeme Obično je to prvo pitanje koje si postavlja stočar nakon što je upoznat s mogućnošću korištenja seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju krava i junica, a odgovora i razloga ima više. Proizvedena se ženska telad može koristiti za obnovu ili proširenje stada, ili za tov ukoliko je muškog spola, odnosno proizvodnju bikova dobre genetike u cilju prirodnog pripusta u slobodno držanih krava mesnih pasmina. Pored toga, danas su stočari suočeni Korištenjem seksiranog sjemena u uzgoju omogućava se proizvodnja dovoljnog broja ženske teladi od krava poželjnih svojstava i genetike čime se izbjegava (ili svodi na najmanju moguću mjeru), kupnja skupih bređih junica

s problemom kupnje kvalitetnih junica za remont ili proširenje stada, a korištenje seksiranog sjemena omogućuje dobivanje do 95% ženske teladi, umjesto 47% do 52% kako je i normalno u prirodi. Svakako da upotreba seksiranog sjemena za osjemenjivanje svih krava neke farme nije financijski opravdano, budući da nam neke krave, odnosno njihovo potomstvo nisu zanimljive za dalji uzgoj zbog brojnih mana koje želimo iskorijeniti. Nadalje, proizvodnjom dovoljnog broja vlastitog ženskog podmlatka kupnja novih grla postaje nepotrebna, a time se onemogućuje i unos zaraznih bolesti u vlastiti uzgoj, što nikako nije zanemariva činjenica. Upotrebom seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju krava (i junica) omogućeno je dobivanje ženskog teleta od krava vrhunskog genetskog potencijala. Time se značajno umanjuje broj dobivene muške teladi, odnosno “rasipanje” genetskog materijala, jer muška telad (prije ili kasnije) za proširenje i/ili remont stada. Pored toga, postupkom seksiranja pomoću razrjeđivača omogućena je proizvodnja muške teladi, potomaka mesnih bikova ili mesnih pasmina proizvedenih na kravama i junicama mliječnih pasmina poput holštajn frizijske, Jersey isl. U tim se slučajevima preporuča osjemenjivanje krava tih pasmina bikovima pasmine Belgian Blue, koju odlikuje visoka mesnatost, izvrstan prirast, visoki randman, ali i izrazita lakoća teljenja koju zahvaljujemo maloj porođajnoj težini teladi tih križanaca.

66 gospodarski list 15. listopada 2013.

završava u klaonici. Bitno je naglasiti kako su prednosti korištenje seksiranog sjemena u proizvodnji mlijeka veće nego li u proizvodnji mesa ,(sustav “krava-tele”), no i tada može biti financijski opravdano dobivanjem većeg broja muške teladi s boljim prirastom i većim randmanom, odnosno višom otkupnom cijenom.

Plodnost i loše strane Loše strane korištenja seksiranog sjemena su značajno viša cijena tog sjemena u usporedbi s komercijalnim (neseksiranim) sjemenom istog bika kao i niža plodnost seksiranog sjemena. Potrebno je znati kako je seksirano sjeme proizvedeno iz uobičajenog ejakulata bika, ali je “obrađeno” određenim postupcima kako bi se razdvojili X i Y spermiji (muški i ženski spermiji). Pri tom se postupku sjeme “iscrpljuje” te mu je plodnost u odnosu na uobičajeno duboko smrznuto sjeme znatno niža. Baš kao što je i plodnost duboko smrznutog sjemena niža u odnosu na svježe sjeme bika.

Razvoj i metode seksiranja sjemena Od 1910. godine poznato je kako su spolni kromosomi jedinstveni. Napretkom i razvojem znanosti utvrđeno je kako je DNK (deoksiribonukleinska kiselina) glavni sastojak kromosoma. Tako je 1979. godine potvrđeno kako X kromosomi u sisavaca sadrže nešto veći postotak DNK u odnosu na Y kromosome, te ih je stoga moguće razlikovati i po težini. Rečeno je označilo početak mogućnosti seksiranja spermija određivanjem razlika u njihovoj težini i omogućilo tehnike bojanja spermija prema njihovu spolu. Razvojem metode protočne citometrije (Flow cytometry) postalo je moguće odvajati muške od ženskih spermija s visokom vjerojatnošću (oko 95% pouzdanosti), iako su u počeci-


stočarstvo ma tog posla dobiveni spermiji bili mrtvi uslijed oštećenja nastalih njihovim odvajanjem. Razvojem novih tehnologija omogućeno je odvajanje spermija po spolu bez njihova oštećenja i dobivanje vitalnih (živih) seksiranih spermija sposobnih za oplodnju jajne stanice.

Postupak seksiranja spermija metodom protočne citometrije Postupak protočne citometrije započinje odvajanjem živih od mrtvih spermija da bi živi spermiji potom bili obojeni. Muški se spermiji (XY) bojom razlikuju od ženskih (XX) spermija budući da se korištena boja veže za heliks DNK (uzvojnicu). Postupak seksiranja sjemena navedenom metodom temelji se na upotrebi lasera pomoću kojeg se odvajaju spermiji temeljem različite obojenosti i težine, odnosno odvajaju se spermiji različitog spola. Ovaj je postupak seksiranja najlakši i najtočniji kod sjemena bikova zahvaljujući njihovom izduženom obliku koji osigurava najlakše usmjeravanje i kretanje spermija tijekom postupka u uređaju za seksiranje. Sortirani (seksirani) spermiji “padaju” u posude sa pripremljenim razrjeđivačem da bi potom bili duboko zamrznuti u cilju čuvanja.

Optimalna upotreba Korištenje sjemena seksiranog ovom metodom preporučuje se za osjemenjivanje junica, kćeri vrhunskih krava, jer junice imaju višu plodnost u odnosu na krave u proizvodnji. Sjemenom seksiranim postupkom protočne citometrije mogu se osjemeniti i krave, no tada će uspjeh biti nešto niži u odnosu na junice, a pri tome nikako ne treba zanemariti cijenu sjemena, jer je razlika u cijeni seksiranog i neseksiranog sjemena vrhunskih bikova od 200 do 300, pa i više kuna. Pri odabiru bika i njegovog seksiranog sjemena za osjemenjivanje junica, potrebno je obratiti pažnju i na la-

NOVA ERA U UZGOJU BIKOVA Veliki trud i upornost vrsnih uzgajatelja simentalskog goveda počinje donositi konkretne rezultate. Nakon niza godina i desetljeća isključivog uvoza genetskog materijala, datum 13. rujna 2013. ostat će zabilježen kao svojevrsna prekretnica u uzgoju bikova u Hrvatskoj. Toga je dana obavljen prvi konkretan izvoz sjemena hrvatskog bika u Austriju. Po prvi je puta jedan naš bik zbog svoje uzgojne kvalitete zanimljiv uzgajateljima u Austriji. Centar za unaprjeđenje stočarstva Osijek vlasnik je bika Waus-a, kojega je uzgojila obitelj Jurkas iz Harmice u Zagrebačkoj županiji. U suradnji s austrijskim Genostar-om bik je u ranoj fazi genotipiziran i testovi su vrlo dobri pa su Austrijanci zatražili njegovo sjeme za provedbu test-osjemenjivanja na plotkinjama u svojem uzgojnom području (Donja Austrija i Štajerska). To nam garantira da će bik za 3,5-4 godine dobiti pouzdan progeni test u austrijsko-njemačkom „GZW-sustavu“ i biti usporediv sa svim bikovima koji se koriste u najboljim uzgojima Europe. Ovaj važan događaj smatramo prekretnicom u uzgoju bikova simentalske pasmine u Hrvatskoj i učinit ćemo koću teljenja predmetnog bika, a što otežava postupak naručivanja i odabira bika i seksiranog sjemena.

Nove metode seksiranja spermija Do stanovitog napretka u postupku seksiranja sjemena došlo je razvojem gotovih razrjeđivača za seksiranje sjemena unatrag nekoliko godina. Tekući razrjeđivač djeluje tako, da aktivira spermije željenog spola, a inaktivira (umrtvljuje) spermije neželjenog spola. Kod nas na tržištu postoje dva takva razrjeđivača, a njihov odabir ovisi o spolu teleta kojeg želimo dobiti. Razrjeđivač je pakiran u bočicama, čuva se u hladnjaku ili u zamrzivaču, te se upotrebljava neposredno prije

sve da ovakvi naši konkurentni bikovi što prije prevladaju u uzgoju u Hrvatskoj u suradnji s austrijskim i njemačkim partnerima. To je konkretna priča o konkurentnosti u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Damir Pejaković, dipl. ing. agr. umjetnog osjemenjivanja krava ili junica. Postupak seksiranja spermija korištenjem takvih razrjeđivača postao je bitno jednostavniji, jer se izvodi na licu mjesta, a stočar može sam odabrati željeni spol teleta za svaku kravu neposredno prije samog osjemenjivanja. Postupak umjetnog osjemenjivanja je potpuno isti kao i prilikom osjemenjivanja s neseksiranim (konvencionalnim) sjemenom. Korištenjem razrjeđivača za seksiranje rodit će se oko 75% teladi željena spola, odabranog prije postupka. Kako je vidljivo, prednosti ovog načina seksiranja sjemena su znatno niža cijena seksiranog sjemena, no ona sa sobom nosi i znatno nižu sigurnost dobivanja teleta željena spola. dr.sc. Robert Zobel, dr. vet. med.

15. listopada 2013. gospodarski list 67


naše zdravlje

Kako izgledati i osjećati se mlađim?

Što su ključevi dobrog zdravlja? Dobri geni i izbjegavanje rizičnih faktora, kao što je pušenje, alkohol i hrana s puno kolesterola su važni. Međutim, to nije čitava priča. Mnogi znanstvenici smatraju da trebamo oplemenjivati, njegovati osobne značajke i zdrave navike, koje čine da se ljudi osjećaju dobro. Evo, što, primjerice, možete učiniti za svoje tijelo i time mu pomoći da ostane zdravo, da izgledate i da se osjećate mlađe i da živite duže

Vodite ljubav, a ne rat U ispitivanju grupe mladih bračnih parova utvrđeno je da su oni koji su se ljutili i postajali neprijateljski raspoloženi za vrijeme dok su razgovarali o svojim problemima, imali viši krvni tlak i ubrzaniji srčani rad, nego oni koji su rješavali konflikte s razumijevanjem i humorom. Također, ljutnja slabi imunološki sustav oba partnera, čak i do 24 sata nakon svađe.

rak jetre) i drugih bolesti koje općenito mogu biti prevenirane jednostavnim cijepljenjem.

Volite ono što radite - stres zbog nezadovoljstva sa svojim poslom, može učiniti da osoba izgleda iscrpljena i neraspoložena, a takva situacija može biti i pogodno tlo za bilo koje oboljenje

Osigurajte si dovoljno sna Za vrijeme intenzivne rekreacije ili rada lako se zaboravi da i tijelo također treba odmor. Međutim, normalna količina noćnog sna – sedam do devet sati – pomaže i da izgledate i da se osjećate bolje. Istraživanja su pokazala da su oni ljudi koji nedostatno spavaju imaju 70 posto veću smrtnost od onih s normalnim snom.

Sretan brak može zaštititi vaše zdravlje. Osim toga, normalni seksualni odnosi mogu djelovati kao prirodni sedativ i pomoći protiv stresa.

Ne zaboravite na mediteransku prehranu Književnik Bernard Shaw je jednom kazao:„Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani“. Nutricionisti preporučuju da koristite mediteransku prehranu, a to je puno ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća (zeleno lisnato povrće, češnjak itd.), manje količine crvenog mesa itd.

Ne zaboravite ni na svoju dušu

Briga oko kompletnog cijepljenja Osoba koja nije dobila sva cjepiva kao dijete, izložena je riziku obolijevanja od „dječjih“ bolesti. Svake godine velik broj odraslih ljudi umire od gripe, upale pluća i komplikacija od hepatitisa B (ciroza,

se obratiti pažnja. Oni koji tako ne postupaju skloniji su oboljevanjima.

Budite društvena osoba Najustrajniji, vitalni ljudi održavaju čvrsto prijateljstvo i vode brigu o drugima. Imati obitelj i prijatelje koji pružaju podršku, povezuje se s boljom funkcijom imunološkog, obrambenog sustava, rjeđim komplikacijama u trudnoći, lakšim prekidom pušenja, lakšim održavanjem programa tjelovježbe, pa čak i s češćim preživljavanjem od raka. Nedostatak podrške društva je značajan zdravstveni rizik. Ako nemate prijatelje koji će vam pomoći, onda već i pomaganje drugima može biti korisno za zdravlje (bolje raspoloženje, smanjenje stresa itd.)

Osluškujte svoje tijelo Tijelo vam stalno nešto „govori“ kroz različite simptome, a i putem osjećaja kojeg zovemo intuicija. Svemu tome mora

68 gospodarski list 15. listopada 2013.

Sve je više dokaza koji povezuju vjerovanje u Boga s boljim fizičkim zdravljem. Čak u 22 studije, provedene u zadnjih nekoliko godina, pokazalo se da oni koji češće ili redovno odlaze u crkvu, imaju manju učestalost mnogih oboljenja (povišen krvni tlak, srčane bolesti, rak vrata maternice itd.). znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto je to tako. Je li to zato što vjernici uglavnom vode zdraviji stil života, što češće imaju podršku okoline i bolju otpornost prema stresu? Ili je to zato što se zna da nada i optimizam ojačava imunološki, obrambeni sustav? Bilo kako bilo, velika većina znanstvenika smatra da je vjerovanje u Boga zaista povezano s dugim i zdravim životom. Iza svega iznesenog, očito je da je za dobro, krepko zdravlje – što je ključ za izgledati osjećati se dosta godina mlađim – potrebno još i nešto više od samog provođenja niza krutih pravila. Znanstvenici sve više dokazuju da je slavni pijanist Arthur Rubinstein bio u pravu kad je rekao: „Uvjerio sam se da ako volite život, život će voljeti i vas“. Rubinstein je doživio 95 godina. dr. Ivo Belan


i t p e ec R Mesni kolač

PRIPREMA ✦ 1 luk ✦ 50 dag mljevenog mesa ✦ 4 žlice kiselog vrhnja ✦ 1 jaje ✦ sol ✦ papar ✦ 25 dag svježeg sira ✦ 1 žumanjak za premaz POSTUPAK

M

ljeveno meso prodinstajte na luku, zatim ga pomiješajte s vrhnjem i jajem, te dobivenu smjesu začinite solju i paprom. Smjesu stavite u namašćen lim i poravnajte. (Po želji možete prekriti tankim slojem slanine). Svježi sir izmrvite prstima i posložite po mesnoj smjesi. Premažite žumanjkom i pecite 35-40 minuta na 200 º C.

Anuškina juha

Pureći smotuljci sa sušenim šljivama

PRIPREMA ✦ 1 ½ kg purećih prsa ✦ 2 nasjeckana luka ✦ 1 nasjeckana mrkva ✦ ½ celera ✦ 3 tanke šnite đumbira ✦ 1 žlica koncentrata rajčice ✦ 1 žličica mažurana ✦ 2 lovorova lista ✦ 2 klinčića ✦ 250 ml laganog crvenog vina ✦ 500 ml temeljca ✦ sol ✦ papar ✦ 20 dag očišćenih i osušenih šljiva ✦ 2 žlice ulja ✦ nasjeckanog peršina za ukrašavanje POSTUPAK

P

ureća prsa zarežite, začinite, napunite šljivama i spojite čačkalicama. Luk, mrkvu, celer i đumbir dinstajte na ulju dok se ne zarumene. Dodajte koncentrat rajčice, te postupno zalijevajte vinom. Kuhajte dok alkohol potpuno ne ishlapi. Dodajte meso i zalijte s malo temeljca, te ga kuhajte postupno zalijevajući ga temeljcem. (Cijeli postupak traja oko 1 1/2 sat). Kada se temeljac reducira, pustite meso da se još malo zapeče. Nakon toga izvadite pečenje i umak procijedite. Meso narežite, posipajte peršinom i servirajte zajedno s umakom uz knedle, široke rezance ili rižu i miješanu salatu.

PRIPREMA ✦ 30 dag telećih bubrega (ukoliko ne volite teleće bubrege, možete koristiti i pileća srca) ✦ 2 glavice luka ✦ ulje ✦ 1 l vode ✦ ½ l temeljca juhe ✦ 1 kiseli krastavac ✦ 10 dag šampinjona ✦ sol ✦ papar ✦ miješane začine ✦ 1 žumanjak ✦ 2-3 žlice slatkog vrhnja ✦ nasjeckani peršin POSTUPAK

B

ubrege razrežite, odstranite im žilice, operite, prelijte kipućom vodom i ostavite ih u vodi oko 1 sat, potom ocijedite i izrežite na ploške. Luk sitno nasjeckajte i prodinstajte na ulju, dodajte vodu i temeljac. Nakon toga isjeckajte kiseli krastavac i šampinjone, te ih zajedno s bubrezima stavite u juhu kuhati oko 30 minuta. Juhu začinite. Pomiješajte žumanjak i slatko vrhnje i time zgusnite juhu. Na kraju juhu ukrasite peršinom i poslužite.

69


Ensaimada

PRIPREMA ✦ 50 dag brašna ✦ 2 dag kvasca ✦ 8 dag šećera ✦ 250 ml mlijeka ✦ 10 dag rastopljenog maslaca ✦ prstohvat soli ✦ 2 jaja ✦ šećer u prahu za dekoraciju POSTUPAK

U

mijesite tijesto iz svih navedenih sastojaka i ostavite ga 1 sat na toplom mjestu. Nakon toga tijesto razvaljajte da bude jako tanko, te ga razrežite i smotajte u manje pužiće. Stavite ih na namašćen lim i pecite 20 minuta na 175 º C dok ne postanu zlatno žuti. Ukrasite šećerom u prahu.

Latte Macchiato

PRIPREMA ✦ 1 čaša mlijeka ✦ 1 šalica espresso kave ✦ 1 žličica Amaretto – sirupa POSTUPAK

Z

agrijte mlijeko, ali pazite da ne zakipi. Dodajte sirup i zatim s mikserom za cappuccino napravite pjenu. Pjenu ulijte u staklenu čašu te ostavite da odstoji 2 minute. Polako dadajte espresso kavu i šećer po želji.

Kikiriki kolač

PRIPREMA ✦ 1 i pol paket lisnatog tijesta Za žuto tijesto ✦ 4 jaja ✦ 25 dag šećera ✦ 6 žlica vode ✦ 1 žlica ulja ✦ 20 dag brašna ✦ ½ praška za pecivo Krema ✦ 1/2 l mlijeka ✦ 20 dag šećera ✦ 4 jaja ✦ 4 žlice brašna ✦ 20 dag margarina ✦ 8 dag čokolade ✦ 20 da isjeckanog, pečenog kikirikija

L

isnato tijesto razvaljajte, nabodite vilicom i ispecite tri kore na preokrenutoj strani lima. Za žuto tijesto pjenasto izmiješajte žumanjke sa šećerom, dodajući ulje, vodu, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju snijeg od bjelanjaka. Tijesto pecite 20 min na 175 ºC, te prepolovite kada se ohladi. Za kremu pomiješajte šećer, žumanjke i brašno s mlijekom, te skuhajte u gustu kremu dodajući čokoladu. Ostavite da se malo ohladi. Pjenasto umutite margarin i dodajte ga kremi zajedno s kikirikijem. Kore premažite kremom, a na nju položite žuti biskvit koji nanovo namažete kremom i prekrijete drugom polovicom kore. Na nju nanovo nanesite kremu, pa biskvit. Vrh kolača namažite tankim slojem kreme i po želji ukrasite polovicama kikirikija.


Ruska Paška s voćem i medom

PRIPREMA ✦ 50 dag krem sira, npr. Ricotta ✦ 15 dag šećera u prahu ✦ 1 žličica prirodni ekstrakt vanilije ✦ 2 žumanjka ✦ 1,5 dl kiselog vrhnja ✦ 10 dag grožđica ✦ 25 dag miješanog kandiranog voća ✦ Svježe voće po želji i med POSTUPAK

Ž

umanjke, vaniliju i šećer kuhajte uz miješanje na pari sve dok smjesa ne izblijedi i postane gusta. Pazite da vam voda ne kipi. Maknite zdjelu s pare i nastavite još nekoliko minuta miješati dok se smjesa ohladi. Zatim joj postupno dodajte krem-sir i kiselo vrhnje. Na kraju dodajte i kandirano voće. Smjesu istresite u cjedilo obloženo gazom i ostavite da se cijedi, zatim je prekrijte tanjurom i pritisnite čvrstim predmetom. Ostavite preko noći da se ohladi i iscijedi. Kako biste oblikovali sir, smjesu čvrsto utisnite u kalup obložen gazom. (U pravilu se ovaj desert radi u visokim, šupljikavim kalupima, ali umjesto toga pašku možete pripremiti i u novoj i opranoj tegli). Ostavite smjesu u tegli da se po njoj oblikuje, stavite je sat, dva u frižider da se ohladi. Nakon toga kalup prekrijte tanjurićem i okrenite ga. Podignite kalup, a gazu jednostavno uklonite. Pašku možete ukrasiti medom i svježim voćem po želji.

Kocke od naranče i oraha

PRIPREMA Tijesto ✦ 8 žumanjaka ✦ 25 dag šećera ✦ 10 dag čokolade ✦ 1 prašak za pecivo ✦ 2 žlice brašna ✦ 25 dag oraha ✦ snijeg od 8 bjelanjaka ✦ 2 veće mljevene naranče Krema ✦ 2 žumanjka ✦ 7 dag čokolade ✦ 7 dag šećera u prahu ✦ 7 dag maslaca ✦ malo ruma Glazura ✦ 4 dl mlijeka ✦ 15 dag šećera ✦ 1 vanilin šećer ✦ 3 žlice brašna ✦ 25 dag maslaca POSTUPAK

P

jenasto umutite žumanjke sa šećerom, dodajte rastopljenu čokoladu, sitno mljevene naranče, brašno pomiješano s praškom za pecivo i mljevenim orasima. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Ispecite biskvit i kada se ohladi premažite kremom. Za kremu skuhajte žumanjke, čo-

koladu i rum na pari i u ohlađeno dodajte maslac izrađen sa šećerom. Glazuru ćete dobiti tako da brašno i obje vrste šećera umutite s malo mlijeka i ukuhate u ostalo mlijeko. Ohladite i dodajte pjenasto izrađen maslac. Gotove kocke ukrasite komadićima oraha.


RC

robnicentar

PRODAJA I MONTAŽA GUMA TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o. N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573 Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE Veliko sniženje cijena svih vrsta guma

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49 Telefon 048 / 682-573 Faks 048 / 682-659

GUME ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE 155/70R13 T75 COMPACT SPORTIVA 175/70R13 T82 COMPACT SPORTIVA 175/65R14 T82 COMPACT SPORTIVA 195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 195/65R15 H91 CPC5 CONTINENTAL 205/55R16 V91 CPC 5 CONTINENTAL 11,2-28 8PR TR135 BKT 12,4-28 8PR TR135 BKT 6,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 10,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 13,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT

280,00 319,00 339,00 432,00 588,00 817,00 1620,00 1872,00 381,00 661,00 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje. SPORTIVA COMPACT

SPORTIVA SUPER Z

POSLOVNA JEDINICA RIJEKA SLAVKA KRAUTZEKA 93 Telefon 051 / 218-554 Faks 051/ 431-176 POSLOVNA JEDINICA ZAGREB KOVINSKA b.b. Tel. 01 / 3498-020 Faks 01 / 3498-001 POSLOVNA JEDINICA OSIJEK VUKOVARSKA 221 Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆA NA ZALIHI IMAMO CJELOKUPNI PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE, GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

CONTINENTAL CPC5

web shop Internet prodaja s dodatnim popustom www.robni-centar.hr

ISPORUKA ODMAH PROVJERITE

MI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI, MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI. UGODNU VOŽNJU GUMAMA KUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU” KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIM POSLOVNIM JEDINICAMA.

BKTTF9090

BKTTR-135

BKTTL AW702 IMP.

BKTTL AW909 IMP.


Za svaki zadatak - pravi alat! Jesenska prodajna akcija 26. kolovoza - 18. listopada 2013. Zadaci koje sobom donosi jesen uistinu su mnogobrojni: voćnjaci, okućnice, vinogradi i gomile ogrjevnog drva očekuju da im se posvetite i pripremite se na ubiranje plodova cjelogodišnjeg truda. STIHL Vam nudi cijeli spektar uređaja i alata koji Vam mogu olakšati te poslove. Obratite se svom ovlaštenom STIHL trgovcu i informirajte se o novim strojevima u našoj ponudi. Uz to, pokloni koje ćete dobiti uz kupljene strojeve posebno su privlačni: ovisno o uređaju kojeg odaberete, na poklon dobijate praktični kombinirani spremnik za gorivo, štitnik lica i sluha ili STIHL ručne vrtlarske škare. Očekujemo Vas!

www.unikomerc-uvoz.hr Potražite nas na facebooku!


Pađen d.o.o. Poslovna jedinica TOPLICE LEŠĆE; Generalski stol

aza o s s e Welln uz e d o r i pr u srcu Dobru rijeku 345 1 6 8 / 047

www.toplice-lesce.com; info@toplice-lesce.com

Gospodarski list 19/2013