Issuu on Google+

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1. srpnja 2013. CIJENA

12 12 kn

HRVATSKA – 28. članica EU


USPJEH NA SVAKOM HEKTARU Poštovani poljodjelci, u postrnim rokovima sjetve preporučamo hibride: PR39F58, PR38N86 i P9025.


ISSN 0350-3100 Nakladnik „Gospodarski list” Novinsko nakladničko i trgovačko d.d. 10000 Zagreb Trg bana Jelačića 3 telefon 01/48 16 145 telefaks 01/48 16 146 Direktorica Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr Uredništvo Majstora Radonje 12 telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777 telefaks 01/38 43 666 E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr www.gospodarski.hr Glavni urednik Branko Horvat Urednički odbor Vitomir Patko (zamjenik glavnog urednika) Goran Beinrauch (odgovorni urednik) Ilustracije Božidar Špoljarić-Largo List izlazi svakih 15 dana. Tromjesečna pretplata 70 kn Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $ Računovodstvo i pretplata telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725 pretplata@gospodarski-list.hr prodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb Račun broj 2390001-1100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb Devizni račun u Zagrebačkoj banci: IBAN HR12 23600001101284610 Matični broj: 3222195 OIB: 09377481666 Tisak i grafička priprema VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4 Rukopisi i slike se ne vraćaju. „Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73. Prilozi i savjeti objavljeni u  „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

internet izdanje

www.gospodarski.hr 2 x mjesečno u Vašem domu

Čitajte u ovom broju:

2 S raznih strana 3 – 4 Projekt "Seljačka tržnica" 5 "Hlad" je odavno u Europi 6 Smanjuje li se potrošnja voća u Hrvatskoj? 7 Rastući trend cijena teladi 8 PRAVNI SAVJETI 9 STRUČNI SAVJETI 10 – 11 Isplativost uzgoja krastavaca 12 – 13 Korisne zeljanice na travnjacima 15 Suvremeni sustavi za natapanje 20 Kišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa 21 – 22 Kalifornijska štitasta uš – sve veće štete u nasadima

jabuke

23 24 25 – 26 28 29 30 – 31 33 – 47

Lisne uši u okućnicama Rezidba plasteničkog krastavca Organski malč u povrtnjaku (1) Bakterioza pelargonija Afelandra – privlačna cijele godine Avokado – neobično i hranjivo voće MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj u Europskoj uniji

48 Znanstvenici uzgojili spororastuću travu 49 Pisali smo prije 100 godina 51 Njega nasada marelica 52 – 53 10 godina pokusnog voćnjaka u Donjoj Zelini 55 Viroze vinove loze 57 O vinu uz vino 58 – 59 Biljke s mirisom limuna – za lijepe misli i ukusna jela 60 Američka gnjiloća pčelinjeg legla 61 Patka mandarinka 62 – 64 Prirodni antibiotici za perad 65 Načini ublažavanja toplinskog stresa

u mliječnih krava 66 – 67 Ždrijebljenje i njega ždrebadi

68 Bez duhana svakog dana 69 – 71 RECEPTI – Janjetina u ljutom crvenom

umaku s kus kusom, Punjeni čupavci...

  Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!


s raznih strana

IZLOŽBE, SAJMOVI, FESTIVALI, DANI...

SRPANJ dan povrća koprivničkokriževačke županije

7. srpnja

Ocijenjeno je 12 sorata

11. POTROŠAČKO OCJENJIVANJE KVALITETE JAGODA

Najukusnija je sorta joly Potrošačko ocjenjivanje smjer je proizvođačima u planiranju budućih nasada. Sorta jagode joly, ocjenom potrošača, najukusnija je sorta što se uzgaja u jagodnjacima Zagrebačke županije i grada Zagreba. Na 11. ocjenjivanju plodova jagode, u vinotočju obitelji Sirovica u Prekrižju Plešivičkome, ocijenjena je veličina, oblik i boja, čvrstoća, tekstura i sočnost, odnos šećera i kiselina, punoća okusa i aroma 12 sorata jagode: madeleine, gala, raurica, asia, arosa, clery, joly, alba, albion, tecla, nora i irma.

Domaće jagode kvalitetnije od uvoznih – Potrošačko ocjenjivanje smjer je proizvođačima u planiranju budućih nasada. Jagoda iz Zagreba i njegove okolice na tržište dolazi istoga dana kada je ubrana, stoga je puno kvalitetnija od one iz drugih krajeva, posebno one iz uvoza – komentirao je dr. sc. Boris Duralija, izvanredni profesor zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, voditelj ocjenjivanja. Dodao je da je proizvodnja jagode isplativa samo onima koji su dobro organizirani i u proizvodnju unose višu razinu znanja. – Ona traži dobru tehnologiju, educirane i obučene ljude. Ako se zaštita od bolesti i štetnika prepusti slučaju, proizvodnja je problematična - rekao je Duralija, dodavši da sunce utječe na kvalitetu ploda, no važna je i sorta sa svojom genetskom konstrukcijom. Damir Gregorić, predsjednik Udruge “Jagodni presten”, koja okuplja 26 proizvođača s područja županije, pojašnjava da svaki mikrolokalitet ima svoje specifičnosti, pa ista sorta na dva različita područja može imati, primjerice, različiti okus i boju. Za ovogodišnju jagodu kaže da se ‘dobro punila’, no zrioba i njezin okus nešto su slabije kvalitete. Jagoda proizvedena u Zagrebu i njegovoj okolici uglavnom se proda na zagrebačkim i tržnicama u županijskim gradovima, a proizvođači već imaju i svoje stalne kupce. Proizvođači “Jagodnog prstena” imaju oko 560.000 sadnica i ove će godine tržištu isporučiti oko 300 tona jagoda. Najzastupljenija sorta je clery, koja u županijskim jagodnjacima, zbog svoga izgleda i okusa, čini oko 70 posto ukupne proizvodnje. (D. Kč.)

2

gospodarski list 1. srpnja 2013.

Koprivnica

13. – 14. srpnja konjogojska izložba

Sunja

27. srpnja

eko-etno gacka

Otočac

31. srpnja – 4. kolovoza

porcijunkulovo

Čakovec

Izabran najbolji trogirski rafiol U Trogiru je održana četvrta po redu manifestacija Vridne ruke obale, zagore i škoja u organizaciji Grada Trogira i TZ Trogira. Sajam autohtonih proizvoda i tradicijskih obrta ovu godinu je okupio više od stotinu izlagača koji su svojim proizvodima ispunili cijelu trogirsku rivu. U sklopu 4. festivala održalo se natjecanje u najboljem trogirskom rafiolu, omiljenoj slastici čija je tradicija pripreme duga više od 150 godina, posebice u Dalmaciji. Ručno pripremljeno prhko tijesto ručno puni se bademima i omiljeni je desert svakome tko ga proba.

Zaštićena kulturna baština Prvu nagradu osvojila je Tatjana Papak, dok su drugoplasirana Marija Laura i trećeplasirana Zdenka Stipčić. Svaki je rafiol na svoj način dobar, a nagrađene natjecateljice smatraju kako je za pobjedu najviše zaslužna velika ljubav prema ovoj tradicionalnoj trogirskoj deliciji, koju treba staviti na popis zaštićene nematerijalne kulturne baštine. Osim popularnih rafiola, svoje slastice su na večeri slastica predstavili i gosti iz Budimpešte i Rame. Ivan Marjanica, dipl. ing.

Najbolji trogirski rafiol pripremila je Tatjana Papak


aktualne teme

Projekt „Seljačka tržnica“ Jedan od oblika izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda i prerađevina je i seljačka tržnica. Koncept seljačke tržnice se razlikuje od uobičajenih gradskih (komunalnih) tržnica po tome što se na seljačkim tržnicama povremeno ili stalno prodaju isključivo vlastiti poljoprivredno prehrambeni proizvodi poljoprivrednih gospodarstava. Uz poljoprivredno prehrambene proizvode na ovakvim tržnicama se uobičajeno prodaju primjerice i suveniri, tradicijski nakit, kruh i kolači, itd. Seljačka tržnica sadrži elemente i tržnice i manifestacije, te se uz samu prodaju često organiziraju i popratne svečanosti i priredbe.

Izravan kontakt proizvođača i kupaca Seljačke tržnice se organiziraju u gotovo svim zemljama EU-a, a najraširenije su i najpoznatije u Njemačkoj, Austriji i Engleskoj i dobra su prigoda za kupnju kvalitetnih domaćih proizvoda na kojima se može ostvariti izravan kontakt kupaca i proizvođača/pro­davatelja. Zajednička poljoprivredna politika onemogućuje jedinicama lokalne i regionalne samouprave poticanje poljoprivrede mjerama koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju. Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi programe potpore poljoprivredi isključivo putem mjera koje po svom karakteru spadaju u tzv. mjere ruralnog razvoja. Jedna od prihvatljivih mjera ruralnog razvoja je i potpora projektima kojima se omogućuje izravna prodaja poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Za izravnu prodaju seljačkih proizvo­ da prije svega su zainteresirana obi­ teljska poljoprivredna gospodarstva, jer im izravna prodaja omogućava da svoj proizvod prodaju po nešto većoj cijeni, te preko veće uposlenosti čla­ nova gospodarstva ostvari nešto veći dohodak. Lokalne i regionalne vlasti pokazuju interes za izravnu prodaju, jer na taj način pomažu ostvarenju dohotka na seljačkim gospodarstvima. Uspostava i uspješan rad seljačke tržnice može biti

Svetonedeljska seljačka tržnica radi svake subote na glavnom gradskom trgu u Svetoj Nedelji

još jedan mali doprinos razvoju ukupne gospodarske djelatnosti lokalnih zajednica u ruralnim područjima. Ovakav projekt pridonosi atraktivnosti prostora i u turističkom smislu, stoga i turistički djelatnici na lokalnoj razini mogu participirati u provedbi projekta Optimalno je da u provedbi projekta uspostave seljačke tržnice, partnerski sudjeluju predstavnici lokalne vlasti, predstavnici poljoprivrednika, turističkih djelatnika, LAG-ova, lokalnih medija i svi ostali koji mogu afirmativno raditi na projektu na dobrobit lokalne zajednice.

Smanjen dohodak malih OPG-a Za uspjeh i rad seljačke tržnice nužno je potreban zadovoljan kupac, odnosno potrošač. Današnji potrošač sve je više naklonjen kupovini hrane izravno od proizvođača. Umnogome su tome doprinijeli brojni skandali koji su prate proizvodnju hrane po principima intenzivnosti i masovnosti. Negativno raspoloženje spram moderne proizvodnje je u porastu. Hrana koja se želi kupiti sve se više vezuje uz epitete kao što su: zdravo, prirodno, domaće, svježe, ukusno, kvalitetno i posebno. Dodatni motivi za kupovinu od proizvođača su i tradicionalna proizvodnja, preglednost proizvodnog postupka, osobni kontakt s proizvođačem, međusobno povjerenje i slično. Neke od najvećih prijetnji za stabilnost dohotka ovakvih gospodarstava su sljedeće: ● Cijene poljoprivrednih proizvoda imaju tendenciju pada, dok se istovremeno proizvođačev udio u krajnjoj cijeni proizvoda sve više smanjuje ● Sve veća odvojenost malih proizvođača od sustava distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

Suvremeni postupci u poljoprivredi, odnosno u proizvodnji hrane, sve više utječu na smanjenje dohotka „malih“ obiteljskih poljoprivrednih gospo­ darstava. Posebice se to odnosi na gospodarstva koja zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu u mo­ gućnosti intenzivirati svoju proizvod­ nju odnosno proizvoditi na način da velikom količinom, te niskom cije­ nom koštanja budu konkurentni na tržištu. Upravo ovakva gospodarstva, baveći se poljoprivredom, ostvaruju glavninu ili veći dio dohotka za život svojih obitelji. ● Sve veća ograničenja glede proračunskih potpora poljoprivredi ● Globalizacijskim procesima ukidaju se carinske i druge pristojbe koje su služile zaštiti domaćih proizvodnji Sve to u konačnici rezultira kontinuiranim padom dohotka te životnog standarda poljoprivrednika i njihovih obitelji. Rezultati kontinuiranog trenda pada dohotka malih gospodarstava u proteklih nekoliko desetljeća, vrlo su jasno vidljivi na cijelom ruralnom prostoru Republike Hrvatske.

Ciljevi i razlozi projekta Cilj projekta “Seljačka tržnica“ je organizacija i uspostava održive seljačke tržnice. Ovdje treba naglasiti riječ „održive“, jer je neophodno nakon početka rada tržnice osigurati održivost i konti­ nuitet rada. Razlozi za pokretanje projekta mogu biti višestruki. Uspostavom projekta pomaže se lokalnim poljoprivrednim i ostalim proizvođačima u prodaji i promociji njihovih proizvoda, što u konačnici pozitivno utječe na dohodak njihovih obitelji, a potom i dohodak cijele lokalne za­jednice. (nastavak na str. 4) 

1. srpnja 2013. gospodarski list

3


aktualne teme Najvažniji koraci u provedbi projekta

(nastavak sa str. 3)

Koristi za potrošača od kupnje na se­ ljačkoj tržnici su svježina proizvoda, kvaliteta, osobni kontakt s proizvo­ đačem, ugodno kupovno ozračje, po­ vjerenje, te zadovoljstvo kupnjom. Proizvođačima će biti olakšan dolazak i dostava njihovih proizvoda na tržište. Koristi za županiju, grad ili općinu koja inicira pokretanje ovakvog projekta, ogledaju se u oživljavanju gradskih ili općinskih centara novim i zanimljivim sadržajem, te povećanjem atraktivnosti prostora u društvenom, turističkom i ekonomskom smislu. Vrlo je važno da se već na samom početku strogo utvrdi i shvati razlika između seljačke i uobičajene „gradske komunalne tržnice“. Nikako ne bi bilo dobro postaviti projekt kao nekakvu mješavinu ova dva koncepta. Razlozi tomu su marketinške prirode – na seljačkim tržnicama kupuje „poseban“ segment kupaca te se prema njemu osmišljava marketing plan, osim toga na seljačkim tržnicama proizvođači sudjeluju u organizaciji i radu tržnice, te su i sami čuvari tržnog reda. Kod „miješanih“ tržnica postoji opasnost od pojave čiste trgovine, te šverca poljoprivredno prehrambenih, ali i drugih proizvoda. Razlika između Seljačke tržnice i ostalih kanala prodaje je, što je to ekskluzivni prodajni kanal za proizvođače, što to znači da na njemu ne mogu prodavati trgovci. Isto tako, se izdvojenim prodajnim mjestom, kao što su posebni gradski trgovi, proizvođači se dodatno diferenciraju (razlikuju) u odnosu na sve ostale vrste trgovaca.

4

Analiza tržišta i procjena prodaje – u organizaciji seljačke tržnice presudno je utvrditi i potom pokušati uskladiti ponudu i potražnju. Istraživanje potražnje, stavova i namjera potencijalnih kupaca na tržnici, provodi se anketnim istraživanjem na određenom uzorku. Ankete se potom statistički obrađuju, te služe kao podloga za definiranju marketinškog spleta i daljnje strategije provedbe projekta. Rezultati ankete trebali bi dati odgovor na sljedeća pitanja: ● koliki je tržni potencijal seljačke tržnice odnosno koliki je očekivani volumen prodaje ● gdje potencijalni kupci trenutno nabavljaju poljoprivredno-prehrambene proizvode ? ● na kojoj bi lokaciji bilo optimalno organizirati ovakvu tržnicu ? ● koje je prihvatljivo radno vrijeme ? ● ima li uopće smisla organizirati ovakvu tržnicu s obzirom na postojanje „klasične“ komunalne tržnice ? Istovremeno se uz procjenu potražnje radi i analiza potencijalne ponude na seljačkoj tržnici. U sklopu analize ponude potrebno je pokušati utvrditi vrstu, kakvoću i količine proizvoda za prodaju. Vrlo važno je utvrditi i legalitet proizvodnje potencijalnih prodavača. Posebice se ovo odnosi na proizvode prerade, alkoholnih pića i sl. Nadalje, potrebno je utvrditi i spremnost proizvođača na poštivanje pravila rada na tržnici. Ukoliko se procijeni da postoji značajna ponuda i potražnja za ovakvim načinom prodaje grad ili općina može objaviti javni poziv proizvođačima koji se žele uključiti u projekt. Po javljanju na javni poziv može se napraviti anketa poljoprivrednih gospodarstava (prodavača), koja je služila za izradu jednostavne baze ponude poljoprivrednih gospodarstva.

Analiza i zadovoljenje pravnih okvira Seljačke tržnice nisu točno zakonski definirane. Prema zakonu o trgovini taj se oblik prodaje smatra prodajom na klupama izvan tržnice. U sklopu zadovoljenja zakonskih propisa, potrebno je proučiti zakonsku regulativu koja pokriva područje poljoprivrede, trgovine, hrane, veterinarskih

gospodarski list 1. srpnja 2013.

propisa, prerade na gospodarstvima, deklariranja i označavanja hrane, poreznih propisa itd. Za potrebe pokretanja projekta po­ željno je koristiti pozitivna iskustva i postojeća znanja sličnih projekata, koji su uspješno realizirani u Repu­ blici Hrvatskoj. Pozitivni primjeri su Svetonedeljska seljačka tržnica, Dani jagoda Zagrebačke županije“, „Pro­ izvodi hrvatskog sela“, itd. U sklopu projektnih aktivnosti preporuča se obaviti sastanke s nadležnim odjelima sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja, Veterinarske inspekcije, Ministarstva poljoprivrede i ostalim nadležnim institucijama.

Pravilnik o radu seljačke tržnice U sklopu rada na projektu potrebno je izraditi Pravilnik o radu seljačke tržnice. Pravilnikom o radu seljačke tržnice utvrđuju se uvjeti i način pod kojima se obavlja prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i tradicijskih suvenira na seljačkoj tržnici. Radi održavanja kvalitete i kontinuiteta rada same tržnice Pravilnik mora biti precizan i jasan, provediv i održiv, u skladu s postojećom zakonskom regulativom, u skladu s prostorom i sveukupnim obilježjima područja na kojem se organizira seljačka tržnica. Najvažnija pitanja koja je potrebno definirati i urediti Pravilnikom su: ● Definicija seljačke tržnice ● Mjesto i vrijeme održavanja tržnice ● Što se sve može prodavati na tržnici ● Tko ima pravo prodaje na tržnici ● Definiranje legalnosti proizvođača i proizvoda ● Ponašanje i održavanje reda na seljačkoj tržnici ● Opremu seljačke tržnice ● Nadzor nad radom seljačke tržnice ● Sankcije za kršitelje Pravilnika o radu seljačke tržnice itd. Uz Pravilnik o radu potrebno je kreirati i Ugovor o sudjelovanju na seljačkoj tržnici, koji definira prava i obveze organizatora i prodavača. Ugovor se većim dijelom temelji na usvojenom Pravilniku od strane gradskog ili općinskog vijeća. mr. sc. Robert Črep, Rukovoditelj Odsjeka za ruralni razvoj i EU programe, Poljoprivredna savjetodavna služba


aktualne teme

„Hlad“ je odavno u Europi Tvrtka Hlad iz Slavonskog Broda već je odavno na europskom tržištu, jer 85 posto proizvodnje izvozi u sve europske zemlje, te nešto u Rusiju. „Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju dodatno će nam biti olakšano poslovanje oko carinjenja i operative, ali mi smo odavno već u Europi. Hrvatska je za nas malo tržište jer su naše mogućnosti velike, zahvaljujući i novoj proizvodnoj liniji“, kaže Ruža Rončević, predsjednica Uprave Hlada. U tvrtki prerađuju višnju, šljivu u manjem obujmu, a odnedavno, zahvaljujući sredstvima europskog IPARD programa i jabuku. Uz novu liniju za proizvodnju smrznute jabuke, sredstvima EU je kupljen i novi tunel kapaciteta pet tona na sat, dodatna linija za višnju te linija za pakiranje. Investicija je „teška“ nešto više od 14 milijuna kuna, a uz IPARD- je povučeno nešto više od 6 milijuna kuna.

Razvijena kooperacija Hlad ima 50 ha vlastitih nasada od čega 40 ha pod višnjom, 10 ha jabuke i jedan ha kruške. Ima oko 180 ha višnje u kooperaciji te otkupljuje svu ponuđenu kvalitetnu sirovinu. Osim toga, tvrtka iz Mađarske uvozi oblačinsku višnju koje u Hrvatskoj nema. S novim proizvodnim linijama preradbeni kapaciteti Hlada sada su tisuću tona jabuke te oko 4 tisuće tona višnje. Ukoliko se ne ponovi prošla godina kada je veći dio uroda voća ‘pobrao’ travanjski mraz, sirovine tvrtki Hlad ne nedo-

staje. „Imamo dobro razvijenu kooperaciju, jer naše kooperante pratimo i stručno. Imaju sve veći prinos i sve bolju kvalitetu, pa mnogi razmišljaju o podizanju novih nasada. To znači da su zadovoljni s nama. Nastojimo imati korektan odnos, jer su oni naši partneri. To smo pokazali i pri otkupu višnje prošle godine kada se cijena povećala, pa smo našim dobavljačima sirovinu platili po važećoj tržišnoj cijeni. Bez njih mi ne značimo ništa, kao što ni njihova proizvodnja bez nas ne znači“, ističe Rončević. Dodaje da tvrtka neće širiti mrežu kooperanata, ali svi koji žele sirovinu plasirati u Hlad dobro su došli.

Kvaliteta otvara sva vrata Govoreći o budućnosti, Rončević poručuje da svoj dio kolača na zahtjevnom tržištu možete uzeti samo boljom kvalitetom i konkurentnom cijenom. „Kvaliteta otvara sva vrata. Tehnološki smo se opremili da možemo izaći u Europu, no težnja nam je da se Hlad osposobi za viši stupanj prerade. Sada u ponudi imamo smrznutu višnju te smrznute kockice jabuke, no željeli bi u budućnosti izaći na tržište izaći s visoko finalnim proizvodom, međutim za realizaciju tih planova treba jako puno novca. Da i mi dobijemo ‘pro­ izvod s mašnom’.

Ruža Rončević, predsjednica Uprave Hlada

Međutim žalosno je to što se visoko finalizirani proizvodi u Hrvatskoj ni ne rade i to ne samo u našoj branši, već i u tekstilnoj i drvnoj industriji, poljoprivredi…“, kaže Rončević. Dodatni bod tvrtki su veliki skladišni kapaciteti od 12.000 tona, budući da prerada traje 1,5 mjesec dana, što je ipak sada linijom za jabuku produženo za mjesec – dva za preradu jabuke. „Činjenica da imamo mogućnost skladištenja velikih kapaciteta, radno iskustvo i zadovoljstvo korisnika naših usluga dovodi nas u bolju poziciju, iako smo ’daleko’ od Zagreba, pa moramo biti cijenom konkurentni barem za troškove transporta“, dodaje predsjednica Uprave Hlada. Anita Benić

Shema školskog voća Ministarstvo poljoprivrede nositelj je projekta „Shema školskog voća“ koji će se po principima Europske unije provoditi u Republici Hrvatskoj od školske godine 2013./2014.. Projekt vrijednosti 1.375.000,00 Eura financiran je sredstvima proračuna Europske unije (75 %) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske (25%). U Projekt su aktivno uključeni Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Poljoprivredna savjetodavna služba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. „Shema školskog voća“ namijenjena je učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole kojih je u Republici Hrvatskoj više od 160.000. S ciljem uključivanja što većeg broja osnovnih škola u projekt organiziran je niz radionica namijenjenih ravnateljima škola i dobavljačima voća i povrća koji su izabrani temeljem Natječaja.

„Shema školskog voća“ projekt je Europske unije osmišljen s ciljem: • promoviranja zdravih prehrambenih navika kako bi se povećao udio voća i povrća u svakodnevnoj prehrani te spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi, • oblikovanja prehrambenih navika djece i ograničavanja unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli, te • omogućavanja školskoj djeci dodatnog obroka svježeg voća ili povrća U Projekt je na razini Europske unije uključeno oko 9 milijuna djece predškolskog i školskog uzrasta u 24 države članice. Škole i učenici koji će sudjelovati u Shemi školskog voća  najmanje jednom tjedno besplatno će dobivati mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice ili mrkve. 

1. srpnja 2013. gospodarski list

5


aktualne teme

Smanjuje li se potrošnja voća u Hrvatskoj? Gledajući po tržnicama i dućanima, vidljivo je kako se potrošnja voća smanjuje. Ima sve manje voća u košaricama ili kolicima kupaca. Također se u trgovinama može vidjeti, a i u dnevnim novinama se nedavno moglo pročitati kako ljudi sve više voće kupuju na komad, a ne na kilogram. Takva situacija je zaista porazna, jer voće je ključno za čovjekovu prehranu i zdravlje. Voće je već od davnina poznato po svojem blagotvornom i povoljnom učinku na čovjekovo zdravlje. Po svojem kemijskom sastavu, voće je bogato vitaminima, mineralima, antioksidansima i drugim korisnim spojevima. No istovremeno je voće siromašno ugljikohidratima i tvarima bogatim kalorijama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstava nedostatan unos voća i povrća na osmo mjesto faktora koji pridonose nastanku bolesti. Stoga voće treba biti obavezan dio prehrane. Ono nije zamjena za neki obrok, ali ga može vrlo ukusno i skladno upotpuniti. Upravo zbog tih svojstava zbog kojih je tražena namirnica, voće ima visoku cijenu.

Baca se i do 50% proizvedene hrane

Kad pogledamo statističke podatke o potrošnji voća u Hrvatskoj, djeluje da smanjenja potrošnje nema jer su razlike vrlo male, a često je samo stvar u drugačijoj zastupljenosti vrsta voća u ukupnoj potrošnji. Iako ovi rezultati pokazuju da je potrošnja voća u Hrvatskoj na razini preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, ove podatke treba uzeti s odmakom. Kada se pogleda samo proizvodnja voća i broj stanovnika, dobije se gotovo identičan podatak za potrošnju voća u Hrvatskoj. Dakle postoji vjerojatnost da ovi podaci nisu točni jer Hrvatska još uvijek uvozi velike količine voća, a također i izvozi voće. Treba uzeti u obzir i da se, prema procjenama UN-a, u razvije-

Potrošnja voća u Hrvatskoj (kg/stanovnik) južno voće banane jabuke kruške koštičavo voće bobičasto voće ostalo voće sušeno voće i sjemenke konzervirano i prerađeno voće

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

10,10 9,15 13,39 1,43 3,54 2,15 7,40 1,30 0,60

11,42 9,23 15,53 1,27 4,00 2,85 6,46 1,68 0,47

11,68 10,38 15,34 1,50 5,00 2,82 5,79 1,53 0,45

13,70 10,38 15,17 1,47 4,28 2,67 4,54 1,62 0,54

13,05 10,50 15,73 1,96 4,02 2,81 5,33 1,72 0,36

12,2 9,8 14,1 1,9 3,9 2,6 5,5 1,5 0,4

12,9 10,1 14,6 1,8 5,0 4,4 5,4 1,7 0,3

13,2 9,1 16,0 1,5 3,8 2,3 4,9 1,7 0,0

Izvor: Državni zavod za statistiku

Proizvodnja voća u Hrvatskoj (t) jabuke kruške breskve i nektarine marelice trešnje višnje šljive orasi lješnjaci smokve jagode naranče mandarine

2005. 69 682 7 447 7 110 832 4 970 3 851 35 863 7 893 610 2 380 3 244 601 8 067

2006. 73 700 8 917 6 943 1 390 5 412 4 514 49 868 7 549 912 2 039 3 670 588 42 120

2007. 80 174 9 872 6 135 1 458 7 976 6 614 64 238 8 228 1 240 2 235 3 118 554 43 139

Izvor: Državni zavod za statistiku

6

gospodarski list 1. srpnja 2013.

2008. 80 201 8 849 7 348 1 493 8 009 6 665 48 614 6 828 1 289 2 460 2 385 464 50 138

2009. 93 355 9 950 10 110 1 583 7 148 6 977 38 369 7 226 1 384 2 490 2 548 559 37 500

2010. 106 865 8 715 8 914 1 170 5 283 6 781 40 901 8 651 3 333 2 123 2 572 216 55 486

nim (zapadnim) zemljama baca 20 do 30% proizvedene hrane, a u manje razvijenim zemljama (gdje možemo svrstati Hrvatsku) to se može popesti i do 50%. To podrazumijeva da se samo 50% proizvedenog voća iskoristi. Ostalih 50% propadne zbog loše kvalitete, lošeg skladištenja, predugog stajanja na polici u trgovinama ili propadne kod samog potrošača na stolu ili u hladnjaku.

Socijalni status utječe na potrošnju voća Istraživanja u svijetu pokazuju da se potrošnja voća razlikuje prema dobu i spolu stanovnika. Djevojke i žene jedu više voća od dječaka i muškaraca u svim dobnim skupinama. Gledajući po dobi, najmanje voća jedu adolescenti i mlađi odrasli. Naime, uočljiv je pad potrošnje voća kako djeca odrastaju i osamostaljuju se. Mlađe odrasle osobe, pak zbog brzog načina života, mnogo obaveza i aktivnosti koje imaju, često se ne jedu redovite i pravilne obroke. Tako onda i manje jedu voće. Međutim s godinama, kako im se povećava svijest o pravilnoj i redovitoj prehrani, kao i poboljšanje financijske situacije, tako kod njih raste i potrošnja voća. Prisutnost raznih vrsta voća tijekom cijele godine, kao i veći osobni prihodi u srednjoj dobi, pozitivno utječu na potrošnju voća. Zanimljiva je i činjenica da socijalni status također utječe na potrošnju voća. Tako je uočeno da oženjeni muškarci konzumiraju češće i više voća od samaca. To se povezuje s tradicionalnim ulogama žena koje su u obiteljima bile zadužene za zdravlje, kupovinu i pripremu hrane. Potrošnja voća kod djece uvelike je povezana s roditeljima, odnosno kakav primjer pružaju roditelji. Ako roditelji konzumiraju dosta voća i nude ga djeci, ona će steći naviku konzumacije voća. Goran Fruk, dipl. ing. agr


tržište i cijene

Rastući trend cijena teladi Prosječna cijena teladi u tjednu do 16. lipnja iznosila je 25,45 kn/kg. Cijene su i dalje na višim razinama i u rastućem su trendu. Ponuda teladi na tržištu je dobra, a potražnja u stalnom porastu. Traženija je muška simentalska telad, a cijene su na vrlo visokim razinama. Muška telad tržena je po cijenama 24 do 27 kn/kg dok je ženska telad jeftinija i najčešće se trži po cijenama od 21 do 23 kn/kg. Nastavak rasta prosječne cijene teladi očekujemo i tijekom ljetnih mjeseci.

I dalje bez većih cjenovnih promjena na tržištu junadi

Cijene odojaka U tjednu do 16. lipnja izostao je dalj­ nji pad cijena odojaka, uobičajen za ovo doba godine. Prosječna otkupna cijena odojaka iznosila je 17,73 kn/kg i nije se mijenjala u odnosu na cijene s početka mjeseca, dok je u odnosu na cijene od prije mjesec dana niža za 11,5 posto. Trgovina odojcima još je uvijek aktualna, s tendencijom sma­ njenja potražnje. Cijene kvalitetnih odojaka, ujednačene težine najčešće su bile od 16,00 do 20,00 kn/kg. U narednom razdoblju moguće je oče­ kivati nastavak pada cijena.

Cijena krava za meso

Tijekom proteklih šest mjeseci cijene krava za meso u otkupu i na stočnim sajmovima nisu se značajnije mijenjale. Važno je navesti da je prosječna cijena na višim razinama i da se udio mlađih kvalitetnih krava namijenjenih za meso povećava, što se očituje i na porastu prosječne cijene krava za meso. Prosječna cijena krava za meso u 24. tjednu iznosila je 8,13 kn/kg. Cijene starijih krava za meso su od 4 do 5 kn/kg, dok su cijene kvalitetnijih, mlađih krava najčešće od 8 do 10 kn/kg.

koji je započeo prije mjesec dana nastavljen je i u navedenom tjednu. Na određenim sajmovima ponuda svinja je veća od potražnje no cijene se ne snižavaju. Očekivanja su da će u turističkoj sezoni cijene svinja porasti. Na području kontinentalne Hrvatske cijene svinja na stočnim sajmovima najčešće su bile od 10 do 14 kn/kg dok su na području jadranske Hrvatske cijene više, do 18 kn/kg. Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Visoke cijene svinja na stočnim sajmovima

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg u tjednu od 10. do 16. 6. 2013.

Brodsko-posavska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka

Hrvatska (24 tj/2013.)

22 tj/2013.

Prosječna cijena svinja na stočnim sajmovima u 24. tjednu iznosila je 11,94 kn/ kg i viša je u odnosu na prošlogodišnje cijene za 4,55 posto. Rastući trend cijena

Bjelovarsko-bilogorska

Nakon prošlogodišnjih rekordnih cijena žive junadi, ove godine cijene su umjerenije i promatrajući desetogodišnje razdoblje možemo zaključiti da su neznatno iznad prosječnih cijena za domaće tržište. Već duže vrijeme na tržištu vlada letargija cjenovnih promjena i cijene su najčešće od 13 do 15 kn/kg za mušku simentalsku junad te za junice od 10 do 13 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu cijene su u prosjeku niže za 11,63 %. Ponuda junadi u prvoj polovici lipnja bila je vrlo dobra i

zadovoljava trenutnu potražnju. Na europskom tržištu i dalje bilježimo rekordne razine otkupnih cijena junećih trupova R3 klase, iako su u padajućem trendu. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u tjednu do 16. lipnja o.g. iznosila je 378,33 eura/100 kg što je gotovo identično prošlogodišnjim cijenama.

1.Min 2.Max Prosjek 1.Min junica simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min bik simental 2.Max (>450 kg) Prosjek 1.Min krava simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min odojak (25-35 kg) 2.Max Prosjek 1.Min svinja (80-120 kg) 2.Max Prosjek 1.Min krmača (za meso) 2.Max Prosjek 1.Min janjad 2.Max Prosjek

23,00 28,00 26,00 13,00 14,50 13,75 13,00 14,50 13,75 4,00 7,00 5,50 ---------------------------20,00 20,00 20,00

22,00 25,00 23,50 11,00 11,00 11,00 13,00 13,00 13,00 8,00 8,00 8,00 20,00 20,00 20,00 12,00 13,00 12,50 ---------23,00 23,00 23,00

---------------------------------------------14,00 16,00 15,00 -------------------

24,00 26,00 25,00 13,00 14,00 13,50 14,00 15,00 14,50 6,00 8,00 7,00 16,00 18,00 17,00 10,00 12,00 11,25 ---------25,00 30,00 27,50

24,00 25,00 24,50 ---------13,00 14,50 13,75 7,00 9,00 8,00 16,00 18,00 17,00 11,00 12,00 11,50 ---------22,00 22,00 22,00

21,00 25,00 23,25 14,00 14,00 14,00 14,50 15,00 14,75 5,00 10,00 7,00 14,00 22,00 18,50 12,00 15,00 14,00 9,00 10,00 9,50 24,00 26,00 25,00

24,00 30,00 27,50 ---------14,00 14,00 14,00 10,00 10,00 10,00 18,00 18,00 18,00 11,00 13,00 12,00 6,00 6,00 6,00 ----------

25,00 25,00 25,00 12,00 12,00 12,00 13,50 13,50 13,50 8,50 8,50 8,50 17,00 18,00 17,50 11,00 13,00 12,00 ---------22,44 22,44 22,44

26,00 26,00 26,00 14,50 14,50 14,50 14,00 15,00 14,50 9,00 10,00 9,50 18,00 18,00 18,00 10,60 12,00 11,45 ---------18,00 22,00 19,15

21,00 28,00 25,50 10,00 12,00 11,00 14,00 15,50 15,00 6,00 10,00 8,00 16,00 19,00 17,33 10,00 12,00 11,55 8,00 10,00 8,50 18,00 20,00 19,00

28,00 28,00 28,00 ---------15,00 15,00 15,00 10,00 10,00 10,00 22,00 22,00 22,00 15,00 18,00 16,75 ---------30,00 30,00 30,00

25,00 27,00 26,25 10,00 12,00 11,00 13,00 14,00 13,50 9,00 10,00 9,50 17,00 20,00 18,38 12,00 12,00 12,00 8,00 10,00 9,00 20,00 22,00 21,00

30,00 30,00 30,00 ---------------------------20,00 21,00 20,50 ----------------------------

25,00 26,00 25,50 ---------13,00 13,00 13,00 ---------17,00 19,00 18,00 11,70 13,00 12,10 -------------------

21,00 32,00 25,45 10,00 14,50 12,17 13,00 15,50 13,75 4,00 10,00 8,13 14,00 22,00 17,73 10,00 18,00 11,94 6,00 10,00 8,30 18,00 30,00 21,20

21,00 32,00 25,09 10,00 15,00 12,56 12,50 16,00 13,84 5,00 10,00 8,15 15,00 24,00 17,76 10,00 16,00 11,47 8,00 10,00 8,50 18,00 30,00 21,20

tele simental (80-160 kg)

1. srpnja 2013. gospodarski list

7


pravni savjeti

pitajte – odgovaramo

Pravna i stručna šaljitepravna pismenim putempitanja ili elektroničkom Pozivamo vas dapitanja nam šaljete i stručna pismenim poštom putem ili(redakcija@gospodarskielektroničkom poštom list.hr) Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. (redakcija@gospodarski-list.hr). Molimo obvezno navesti pretplatnički broj Besplatne ili priložiti savjete izrezak dajemo adrese. samo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu. Besplatne savjete dajemo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu. Etažiranje kuće

Poništenje presude

Može li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču? Radi se o staroj kući koja je fizički vodoravno podijeljena na dva stana (gornji nema ni vodu, ni sanitarni čvor) s dva odvojena ulaza, ali je vlasništvo i dalje idealno, jer se moj pokojni otac protivio etažiranju bez betonske ploče. Može li se i bez betonske ploče etažirati, ako je jedan od suvlasnika spreman «komplicirati» stvari?

Radi vraćanja sinovog dugovanja proveden je postupak kod Općinskog suda i donesena je presuda u korist vjerovnika, nakon toga je proveden ovršni postupak te je vjerovnik upisan kao vlasnik na 1/2 dijela kuće umjesto moje supruge. Supruzi je ostalo pravo doživotnog uživanja. Postoji li mogućnost da se poništi pravomoćna presuda i upis vjerovnika u zemljišnim knjigama?

ODGOVOR Jedan od preduvjeta etažiranja je i da tijelo nadležno za graditeljstvo izda potvrdu kako su dijelovi nekretnine koji se žele etažirati samostalne uporabne cjeline - dakle da sadrže sve potrebno kako bi se ti dijelovi (stanovi) mogli koristiti bez upotrebe ostalih dijelova nekretnine. U slučaju da jedan stan nema priključak vode i sanitarni čvor, on ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, radi čega nadležno tijelo vjerojatno neće izdati gore navedenu potvrdu. S tim u vezi, savjetujemo da se obratite stručnoj osobi (npr. vještaku građevinske struke) koji će vas uputili koje je radove potrebno provesti na nekretnini, kako hi se ista mogla etažirati. U postupku etažiranja potrebno je dati izraditi etažni elaborat (može ga izraditi gore navedeni sudski vještak) i taj je elaborat potrebno prvo provesti na katastru. Nakon provedbe elaborata na katastru, isti se predaje na gruntovnicu zajedno s međuvlasničkim ugovorom (kojeg moraju potpisati svi suvlasnici) i potvrdom, da dijelovi nekretnine čine samostalne uporabne cjeline kako je gore navedeno. N. T.

Upis u zemljišne knjige

Što je sa zgradama koje se trebaju upisati u zemljišne knjige? Što vlasnici stanova trebaju poduzeti? Tko je odgovoran?

ODGOVOR Za mogućnost upisa u zemljišne knjige treba se obratiti nadležnom sudu, odnosno Ministarstvu pravosuđa. U interesu je onoga tko se smatra vlasnikom, da takvo stanje uvede u zemljišne knjige. odgovornost za eventualne propuste, pitanje odštete, nepoštivanjua ugovornih obveza i slične situacije rješavaju se sudskim putem. V. L.

8

odrediti odvjetnika koji će vas zastupati bez prava na naknadu tj. besplatno. Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Kako do vlasništva stana Godine 1989. po ugovoru o najmu uselili smo se u stan koji je primopredajom između građevinske tvrtke predan u vlasništvo firme u kojoj je moj suprug tada bio zaposlen. U međuvremenu zbog ratnih događanja tvrtka je registrirana pod drugim vlasnikom i stan nije uknjižen. Trenutno se sređuju ZK i dobili smo poziv da donesemo papire vezano uz taj stan, a mi imamo samo ugovor sklopljen s bivšom firmom. Dobila sam odgovor od sutkinje da se ne možemo uknjižiti na temelju tog ugovora. Pronašli smo Ugovor o primopredaji stana, što možemo dalje poduzeti?

ODGOVOR

ODGOVOR Mogućnost poništenja presude trebali ste pokušati iskoristiti prije nego što je pokrenut ovršni postupak jer su za poništenje presude Zakonom o parničnom postupku određeni strogi rokiovi i razlozi. Kako niste iskoristili te mogućnosti presuda je postala pravomoćna i konačna, proveden je ovršni postupak tokom kojeg je dio vaše nekretnine prenesen na vjerovnika. jedini način da se vjerovnik izbriše iz zemljišnih knjiga je taj da od njega kupite polovicu kuće koja je upisana na njegovo ime ili da tražite razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom. Postupak razvrgnuća pokreće se kod nadležnog općinskog suda tokom kojeg će sud izvršiti procjenu n ekretnine i odrediti rok u kojem ćete isplatiti suvlasnika. Predlažem vam da za takav postupak ovlastite odvjetnika. Ako nemate novčanih sredstava za plaćanje odvjetnika, možete iskoristiti institut pravne pomoći (informacije o tome možete dobiti u općinskom sudu), a možete se obratiti i Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu koja će vam (ako za to imate uvjete)

gospodarski list 1. srpnja 2013.

Iz Vašeg pitanja ne proizlazi da li ste Vi predmetni stan kupili, dobili, ili ste bili samo u najmu istog, te tko je upisan kao vlasnik tog stana (da li je to još uvijek upisano kao društveno vlasništvo ili je u privatnom vlasništvu). U slučaju da ste slan kupili (dakle da niste samo u najmu tog stana), ima više načina kako pokrenuli postupak za uknjižbu Vašeg prava vlasništva. S tim u vezi. u slučaju da posjedujete predmetni stan duže od 10 godina (u slučaju da je kao vlasnik upisana privatna osoba ili trgovačko društvo), odnosno 20 godina (u slučaju da je upisano kao društveno vlasništvo) možete podići tužbu za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti. Rok od kada dosjelost teče je od 1991. g. ukoliko je ta nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo. Također, možete pokrenuti ZK ispravni postupak u kojem ćete dokazivati svoje pravo vlasništva. U slučaju da ste u najmu tog slana, ne možete se uknjižiti kao vlasnici, jer najam ne predstavlja pravni posao na temelju kojega se prenosi pravo vlasništva. Stoga je potrebno provjeriti mogućnost da se isti otkupi od upisanog vlasnika. U svakom slučaju, savjetujemo da se obratite stručnoj osobi koja će provjeriti dokumentaciju i zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine, te vas potom uputiti u odgovarajući postupak. N. T.


pitajte – odgovaramo Suzbijanje korova u krastavcima Da li postoji herbicid protiv korova u krastavcima - ako ima dali se smije prskati barem između redova?

ODGOVOR U Hrvatskoj na žalost nije registriran nijedan herbicidni pripravak za suzbijanje korova u krastavcima. U svijetu ih za tu namjenu ima nekoliko, pa ću se osvrnuti na njihova iskustva. Iz pisma nije razvidno na koji način uzgajate krastavce. Prije sjetve u SAD-u i nekim zemljama izvan Europe rabe se pripravci na osnovi klomazona (u nas su za druge namjene na toj osnovi registrirani pripravci ORION i CLON 480 EC. Mogu se (ali i ne moraju) plitko oruđem unijeti u tlo prije sjetve (ili sadnje) krastavaca. Ostali koji se rabe u svijetu uglavnom nisu (više) na tržištu u Europi (ni u RH). To su pripravci na osnovi klorambena, DCPA, bensulida, etalfluralina i trifluralina. Posljednji je do lani bio registriran i u Hrvatskoj. Znači, ako ste posijali krastavce bilo na golo tlo ili pod foliju, nije ništa propušteno. Bar ne što se tiče primjene po propisu. Naime, proizvođač treba znati da ne smije primijeniti ni jedno sredstvo za zaštitu bilja, ako sredstvo nije registrirano za određenu namjenu u RH. S obzirom da krastavci pripadaju u skupinu malih kultura, rješenje ovog problema (i za druge male kulture) leži u zakonskoj mogućnosti relativno fleksibilnog proširenja primjene sredstva (koje je u RH registrirano za druge namjene) na male kulture i male namjene. O tome se proizvođač može informirati u Savjetodavnoj službi i nadležnoj službi Ministarstva poljoprivrede. Drugi dio upita koji se odnosi na primjenu “između redova” krastavaca nudi više odgovora, odnosno manja je vjerojatnost da bi takova primjena mogla štetiti krastavcima. Za tu namjenu možete međuredno kontaktno „spržiti» iznikle korove pripravkom Basta. Basta ne djeluje rezidualno, pa će ubrzo ponovo ponići novi korovi. Spriječiti ih može jedan od pripravaka na osnovi klomazona (ORION s 10-15 ml/m2). Važno je to učiniti prije nego vriježe krastavca zađu u međuredni prostor. Dođe li škropivo u dodir sa zelenom masom krastavaca spržit će ih. Isto tako je važno da, (ukoliko se uzgaja krastavce pod folijom), da se kapljice škropiva od folije ne odbiju na mlade biljke. Uzrokovat će točkaste nekroze. Sve rečeno odnosi se na borbu protiv jednogodišnjih širokolisnih korova. Korovne trave moguće je suzbiti s brojnim potpuno selektivnim herbicidima čak i u slučaju kad ih prskate po listu krastavaca. Ima ih više na našem tržištu (Fusilade forte, Agil 100, Focus ultra i dr.).

stručni savjeti No, ni oni nisu službeno registrirani u Hrvatskoj, ali jesu u mnogim zemljama u svijetu. Nadamo se da to neće tako dugo potrajati. dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

Sorta grožđa Regent Kakve su osobine (nove?) sorte grožđa Regent s obzirom na otpornosti prema bolestima, najvažnijim bolestima, niskim temperaturama, vremenu dozrijevanja i naravno kvalitete vina?

ODGOVOR Regent pokazuje visoku otpornost na plamenjaču, pa se u većini godina zaštita protiv te bolesti može izostaviti. Otpornost na pepelnicu je dobra, te se u lošijim godinama zaštita može provoditi i manje učinkovitim sredstvima, poput onih dopuštenih u ekološkom uzgoju. Kako ni prema sivoj plijesni nije osobito osjetljiv, praktična iskustva pokazuju da se zaštita protiv bolesti može kvalitetno provesti s maksimalno tri tretiranja. Regent dobro podnosi i niske zimske temperature, pa je sve više interesa za njegovo širenje u hladnija vinogradarska područja.

Regent je sorta rane dobi dozrijevanja, pa je za berbu spreman nešto ranije od Portugisca. Prinosi su joj osrednji, nešto viši od Pinota crnog od kojeg nakuplja i nešto više šećera. Kiselost mu je umjerena, a vrlo dobrom obojenošću nadmašuje sve ostale crne sorte koje se mogu uzgajati u istom području. Od Regenta se mogu dobiti alkoholična vina, intenzivne boje, dobrog tijela i umjerene kiselosti s prepoznatljivim aromama trešnje i crnog ribiza. Iako su već kao mlada meka i pitka, vina Regenta s dobrih položaja i u boljim godinama mogu dozrijevati u barrique bačvicama. Po svojim obilježjima

ta vina često podsjećaju na vina južnijih vinogradarskih područja. Vina Regenta za sada se ne proizvode u Hrvatskoj. Sorta nije preporučena za naša vinogradarska područja i tek je u fazi ispitivanja, no sudeći prema prvim iskustvima iz pokusnih nasada u Zelini i Zagrebu, sorta ima potencijal za širenje i u našim kontinentalnim vinogradima. Za uzgoj Regenta sve više zanimanja pokazuju proizvođači u sustavu ekološke proizvodnje, a ako se uvrštavanjem na listu preporučenih kultivara dopusti proizvodnja vina sa zaštitom zemljopisnog podrijetla, vjerujemo da će naći svoje poklonike i među ostalim proizvođačima. Prof. dr. sc. Jasminka KAROGLAN KONTIĆ

Oboljeli listovi limuna Šaljem list limuna koji je obolio. Pokušala sam dodavati bor, željezo, kalij, ali ništa ne pomaže. Prvi su listovi otpali i niknuli su novi, ali i oni su oboljeli. Što još mogu poduzeti?

Odgovor Poslali ste nam list oboljelog limuna, ali za pravi bismo odgovor morali znati još pojedinosti kao: je li limun u loncu ili u slobodnom uzgoju u vrtu, na kojoj podlozi je cijepljen, koliko i čime ga zalijevate, koliko voćka ima godina, ima li u blizini nekakakv izvor mogućeg onečišćenja, o kakvom tlu je riječ i sl. Iz poslanog uzorka ne možemo zaključiti da je riječ o nedostatku željeza pa stoga mislimo da nema potrebe za dodavanjem željeznih gnojiva. Isto je i s borom. Nekoliko je mogućih uzroka zbog kojih limun propada: – bolest korijenja – tu se malo može pomoći, jedino pokušati poboljšanom ishranom putem tla i preko lišća; – pretjerano zalijevanje – zalijevanje treba svesti na razumnu mjeru jer previše vode u tlu može dovesti do zagušenja žila; – strane kemikalije – blizina septičke jame, voda s većim količinama soli i sl., malo se može pomoći; – virusne bolesti – malo se može učiniti. Dakle, možete pokušati prskati voćku folijarnim gnojivima. Ako se voćka ne popravi, nabavite novi limun na otpornoj podlozi (Poncirus trifoliata), zasadite ga na drugo mjesto ili, ako se radi o lončanici, u drugi lonac. Pazite da limun pretjerano ne zalijevate, osobito ne tik uz samo deblo, da ga zalijevate kvalitetnom vodom, te da nije zasađen u blizini septičke jame. Ivo Kirigjija, dipl. ing.

1. srpnja 2013. gospodarski list

9


agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Isplativost uzgoja krastavaca Krastavci su zanimljiva kultura za proizvodnju u zaštićenom prostoru i na otvorenom, a moguć je i hidroponski uzgoj. Uzgajaju se kao salatni krastavci, te kao industrijski (kornišoni za kiseljenje). Na otvorenom se uzgajaju izravnom sjetvom na predviđeno mjesto ili iz presadnica. Krastavac je jednogodišnja biljka, s plodom koji se uglavnom (95%) sastoji od vode, a uzgajaju se širom svijeta i koriste svježi, kuhani ili ukiseljeni. Krastavac sadrži većinu svakodnevnih potreba vitamina. Sadrži vitamine B1, B2, B3, B5, B6, folnu kiselinu (B9), vitamin C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink. Kako djeluje na izlučivanje vode iz organizma, pomaže kod bolesti srca i bubrega. Ako se uzima svježe iscijeđeni sok od krastavaca, on djeluje na izlučivanje otrovnih tvari iz organizma,te čisti krv od prekomjernih kiselih sastojka.

Uvjeti uzgoja Krastavac je jako osjetljiv, čak i na niske pozitivne temperature, pa se izravna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18 °C. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugi usjev,) ali se time znatno smanjuje trajanje plodonošenja tj. urod, a posljedično i ekonomičnost proizvodnje. Unapređenjem tehnologije uzgoja presadnica u kontejnerima izravna sjetva se sve više napušta. Kornišoni se siju gušće od salatnih krastavaca, a količina sjemena ovisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha. Najbolje ih je uzgajati uz potporanj jer je u tom slučaju berba lakša, olakšana je primjena pesticida, te osigurana bolja prozračnost između biljaka što smanjuje pojavu bolesti. Također, bolje ih je uzgajati na crnoj polietilenskoj foliji, jer se tlo ispod nje brže zagrije, što omogućava brže nicanje i bolji razvoj biljaka, a folija ujedno sprječava rast korova. Odgovaraju mu laka, propusna i prozračna tla s većim postotkom humusa, te pH oko 7, uz razinu podzemne vode ne višu od 70 cm. Kako je to biljka tople klime, osjetljiv je na niske temperature, pa su pri-

kladnija područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Krastavci se na istoj površini mogu uzgajati tek nakon 3-4 godine, a predkultura im mogu biti žitarice, mahunarke, lukovi, salata, špinat, korabica i drugo povrće. Krastavci su kod nas uz rajčicu i papriku, jedno od najčešće uzgajanih vrsta povrća kako na otvorenom, tako i u zaštićenim prostorima. U zaštićenim prostorima prakticira se uzgoj iz presadnica, primjena plastične mreže kao potpore, te crne polietilenske folije ispod koje se postavljaju cijevi za natapanje sustavom „kap po kap“. Prednost uzgoja u zaštićenom prostoru u odnosu na uzgoj na otvorenom je pomicanje rokova sadnje na ranije datume što produžava vrijeme plodonošenja, posljedično povećava prinos i omogućava berbu i izvan glavne sezone, te time povećava ekonomsku isplativost investicije. Ukoliko se krastavci uzgajaju u zaštićenom prostoru hidroponskim uzgojem supstrati mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički.

Berba Krastavci za industrijsku preradu (kornišoni) beru se svaka dva dana što ovisi o klasi. Prvu klasu čine plodovi dužine 3-5 cm, promjera oko 1,5 cm. Drugu

klasu, plodovi dužine 5-7 cm, promjera oko 2 cm. Takva berba se obavlja ručno, samo je na većim površinama mehanizirana, što znatno poskupljuje proizvodnju. Uobičajeno, oko 15 do 20% prinosa čine plodovi prve klase, oko 40 do 45% druge klase i oko 30% treće klase. Manji dio uroda (5 do 10%) čine prerasli plodovi. Salatni krastavac se bere kada plodovi poprime boju, veličinu i oblik karakterističan za sortu. Urodi plodova krastavca za industrijsku preradu su 25-50 t/ha, a salatnog 22-40 t/ha. Plodovi za tržište sortiraju se u kartonske kutije ili plastične sanduke, a čuvaju se na temperaturi 3-7 ºC i relativnoj vlazi zraka 93-95%. Industrijski krastavci beru se u velike plastične kontejnere i poželjno ih je što prije doraditi, jer se plodovi vrlo teško čuvaju.

Tržna proizvodnja krastavaca i kornišona u RH U Republici Hrvatskoj opadaju površine pod ovom kulturom, ali raste prosječan urod. Nažalost, još uvijek smo po urodu

Proizvodnja krastavaca i kornišona u Europi EU-27 Poljska Rumunjska Njemačka Slovenija Hrvatska

10 gospodarski list 1. srpnja 2013.

Površina, ha

Proizvodnja, t

Urod, t/ha

58.930 17.461 13.154 2.931 263 184

2.857.886 510.892 195.855 249.607 6.076 6.414

48,5 29,3 14,9 85,2 23,1 34,9


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika ispod prosjeka Europske Unije. Svjetska proizvodnja krastavaca dramatično se povećala od početka novog tisućljeća, i to

skoro isključivo zbog povećanja kineske proizvodnje, na koju danas otpada 70% svjetske proizvodnje.

Kalkulacija proizvodnje salatnog krastavca u zaštićenom prostoru, 100 m2 Naziv Urod, 1. Klasa (1.350 kg) Urod, 2. Klasa (150 kg) Ukupni prihod Presadnice Crna folija Prozirna folija Organska gnojiva Mineralna gnojiva Sredstva za zaštitu bilja Vezivo Postavljanje veziva Plastične kopče Kartonske kutije Cijevi za natapanje Ručno razbacivanje gnojiva Ručna obrada tla Berba, sortiranje i klasiranje Postavljanje folije i sadnja Rezidba i omatanje Uklanjanje biljnih ostataka Troškovi vlastite mehanizacije Ostali troškovi Ukupni varijabilni trošak Dobit

Mjerna jedinica kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2

Iznos 4.860,00 435,00 5.295,00

kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2 kn/100 m2

330,00 44,00 48,00 45,00 137,00 91,96 40,00 32,00 88,00 600,00 97,50 16,00 48,00 750,00 112,00 240,00 48,00 934,47 650,00 4.351,93 943,07

Troškovi Kao najveći troškovi uzgoja u plasteniku izdvajaju se troškovi vlastite mehanizacije (oranje, frezanje, prskanje) s 22% udjela, te troškovi berbe sa 17% udjela u varijabilnom trošku. U obračun nisu uzeti u obzir poticaji koje je moguće ostvariti, kao ni fiksni troškovi. Regija uzgoja je kontinentalna, uz natapanje kapanjem. Kod uzgoja kornišona daleko najveći trošak je trošak berbe s 19% udjela, a slijedi ga trošak provlačenja vriježa s udjelom od 14%. Kako otkupljivači industrijskog krastavca obično daju proizvođačima na korištenje povratnu ambalažu, taj trošak nije uračunat u kalkulaciju.

Kalkulacija proizvodnje industrijskog krastavca-kornišona na otvorenom, 1 ha Naziv Urod, klasa E i 1 (16.000 kg) Urod, klasa 2 (18.000 kg) Urod, klasa 3 (6.000 kg) Ukupni prihod Sjeme Mineralna gnojiva Sredstva za zaštitu bilja Folija Mreža Cijevi za navodnjavanje Stupovi, drveni Postavljanje armature Troškovi sjetve Provlačenje vriježa Berba, sortiranje i klasiranje Skidanje armature Troškovi unajmljene mehanizacije Troškovi vlastite mehanizacije Ostali troškovi Ukupni varijabilni trošak Dobit

Mjerna jedinica kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha

Iznos 54.400,00 34.200,00 1.800,00 90.400,00 6.550,00 7.971,32 3.714,58 6.192,00 4.669,00 4.468,90

kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha

2.680,00 6.600,00 900,00 10.800,00 14.545,45 2.070,00 1.500,00 4.044,83 1.500,00 78.206,08 12.193,92

U izračun dobiti nisu uzeti u obzir fiksni troškovi kao što su zakup, amortizacija, plaće stalno zaposlenih i slično. Uzgoj se odvija u negrijanom plasteniku s jednom lađom, uz natapanjem kapanjem. U kontinentalnoj regiji RH početak sadnje se predviđa krajem travnja, uz početak berbe od 1.-15. lipnja, te završetak berbe u rujnu.

Proizvodnja krastavca je isplativa, osobito salatnog u zaštićenom prostoru, u kojem je moguće postići veće urode i bolju kvalitetu plodova. Cilj proizvođača treba biti proizvodnja izvan glavnih rokova berbe na otvorenom, čime se postiže veća cijena, ali uz potrebu zadržavanja troškova na čim nižoj razini. Krastavce je moguće uzgajati i hidroponski u zaštićenom prostoru, ali je takva proizvodnja troškovno jako intenzivna, prvenstveno zbog cijena grijanja. Tako istraživanje rađeno u Sjevernoj Americi navodi da na trošak grijanja otpada 71% ukupnog troška proizvodnje krastavaca, na trošak rada 13%, a na sve ostale troškove, uključujući i fiksne 16% troška. Visoki trošak grijanja moguće je smanjiti primjenom dvostrukog polietilenskog pokrova, čime hidroponska proizvodnja postaje isplativa u slučaju prodajne cijene od 2$/kg krastavca i više. Manji trošak grijanja moguće je ostvariti i jesenskom proizvodnjom umjesto proljetne, ali takav krastavac obično postiže nižu cijenu. Dr. sc. Vesna Očić Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomski fakultet u Zagrebu

1. srpnja 2013. gospodarski list 11


krmno bilje

Korisne zeljanice na travnjacima Dugo su se vremena sve biljne vrste u travnjaku koje ne pripadaju porodicama trava i mahunarka smatrale korovima. Međutim, sve se te vrste ne mogu svrstati u nepoželjne, jer neke od njih imaju dobru, pa čak i izvrsnu hranidbenu vrijednost za domaće životinje. Danas za njih koristimo pojam zeljanice. Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium L.) vezan je za suha i ocjedita tla. Visok je 15-70 cm. Izvanredno podnosi sušu i gaženje, a raširen je od nizina do predalpskih staništa. Voli rijetku tratinu. Preživači ga rado pasu, dok je narijetko raspoređen u tratini, zbog aromatičnog lišća. Ako se previše proširi stoka ga izbjegava, a mlijeko može dobiti neugodan miris.

Stolisnik

jenje travnjaka gnojnicom povećava udio ove vrste u travnjaku. Obični kim (Carum carvi L.) oduvijek predstavlja cijenjenu zeljanicu s dijetetskim i ljekovitim djelovanjem (probavni proces, smanjenje grčeva kod dojenčadi i umirenje), naročito ako se radi o sjemenkama. Djeluje i protiv nadma. Jako je aromatičan i u slučaju prevelike zastupljenosti smanjuje ukusnost krme, a i stoka ga izbjegava. Visok je 30-100 cm. DolaKim zi na suhim, ocjeditim ali i vlažnim karbonatnim tlima. Najviše ga ima u brdskim travnjacima. Vrlo je korisna zeljanica ako je slabije zastupljena u tratini.

Obična vrkuta (Alchemilla vulgaris L.) visoka je 15-50 cm, trajnica s vrlo upadljivim lišćem. Koristi se i u medicini. Stoka ju rado konzumira, a ukusnost joj ovisi o staništu. Dolazi na vlažnim i ocjeditim, plodnim tlima, nizinskih i planinskih položaja. Teško se suši, ali joj se listovi ne lome. Bolje se koristi ispašom. Gno-

Dijetetsko i ljekovito djelovanje Po sadržaju bjelančevina nalaze se ispred trava, a iza mahunarka. Po sadržaju sirovih vlakana znatno su bolje od trava, a često puta su nešto bolje čak i od mahunarka. Neke od zeljanica imaju znatno bolji sadržaj mineralnih tvari i od trava i od mahunarka. Mnoge zeljanice također sadržavaju znatno više šećera, organskih kiselina i vitamina, međutim, mnoge od njih sadržavaju i alkaloide, glikozide, saponine i eterična ulja. Stoga imamo kod nekih, za razliku od trava i mahunarka, znatno jače izraženo dijetetsko i ljekovito djelovanje. Velika bedrenika (Pimpinella magna L.) visoka je 14-100 cm, sa šupljom stabljikom izvana uglasto izbrazdanom. Sadrži eterična ulja i pimpinelin, te služi kao ljekovita biljka (bolesti dišnih i probavnih organa). Vezana je za vlažna i mokra, ali ne i zamočvarena tla. Prvenstveno dolazi na visinskim položajima (najproduktivnije livade). Stoka ju rado jede, a kod sušenja u sijeno dolazi do drobljenja lišća.

Lavlji zub

Obična vrkuta

Lavlji zub (Leontodon autumnalis L.) je dugotrajna vrsta na vlažnijim tlima, glinama, ilovastim tlima bogatim dušikom. Visok je 15-50 cm. Podnosi ispašu i tu se najbolje razvija. Domaće životinje ga rado pasu, a kod jakih pašnih opterećenja rozetu posve priljubi uz tlo pa ga mogu popasti samo ovce i konji.

12 gospodarski list 1. srpnja 2013.

Velika bedrenika


krmno bilje Prugasta bedrenika (Pimpinella saxifraga L.) naraste 15-20 cm. Kvalitetna je kao i velika bedrenika. Veći udio ove zeljanice u pašnjaku daje maslacu ugodnu aromu. Vezana je za suha staništa.

ma i mineralima. Ljekovita je biljka za bolesti proljeva i krvarenja (otuda joj i naziv).

Alpski trputac Prugasta bedrenika

Uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) visok je 5-50 cm i od svih zeljanica ima najveću kakvoću, pa ga domaće životinje rado konzumiraju. Dolazi na suhim, ocjeditim i vlažnim tlima, a na kiselim tlima može prevladavati u tratini. Odgovaraju mu i nizinska i gorska staništa. Na siromašnijim travnjacima je nizak i slabog prirasta, ali u gustim, gnojenim tratinama je bujniji i postaje vrijedna komponenta travnjaka. Još je vrijedniji alpski trputac (Plantago alpina) niska, uskolisna biljka, proširena u planinskom pojasu, gdje predstavlja vrijedniju biljku od bilo koje planinske trave.

Mala krvara (Sanguisorba minor Scop.) trajnica je visoka 30-60 cm. Dolazi na suhim, siromašnim livadama vapnene podloge i tu predstavlja dobru komponentu travnjaka, čak i u slučaju da zauzima znatan dio tratine.

Mala krvara

Velika krvara (Sanguisorba officinalis L.) je srednje visoka biljka (60-120 cm). Optimalno stanište joj je mokro do poplavno tlo. Vrlo je dobra zeljanica ukoliko ne prelazi 3-4% udjela u tratini. Intenzivnu ispašu ne podnosi, a kod sušenja gubi gotovo svo lišće, pa joj je uporabna vrijednost ograničena. Bogata je bjelančevina-

Uskolisni trputac

Velika krvara

Muravka (Scorzonera villosa Scop.) niska je zeljanica (35-60 cm), sa žutim mliječnim sokom. Korisna je vrsta našeg submediteranskog i mediteranskog područja, a stoka ju rado jede. Na tim travnjacima često predstavlja jednu Muravka od rijetkih korisnih zeljanica, pa je vrlo poželjna komponenta travnjaka. Maslačak (Taraxacum officinale Web.) ima visoki postotak bjelančevina i minerala, a i ljekovitih je svojstava. Vrlo je čest na travnjacima koji su nastali od napuštenih oranica.

Negativne strane zeljanica Ipak, i dobre (korisne) zeljanice imaju i negativnih strana. Kod sušenja sijena drobi im se i opada lišće, a ostaju slabo probavljive stabljike. Ti gubici su čak veći nego kod djetelina, a neusporedivo veći nego kod trava. Zato ih je bolje koristiti napasivanjem ili siliranjem. Proizvodni potencijal travnjaka znatno se smanjuje kada zeljanice prevladavaju u tratini. Povoljno ljekovito i dijetetsko djelovanje postaje škodljivo ako

odeđene vrste zeljanica prevladavaju u tratini. Osim toga stoka ih rado pase kad ih u tratini ima malo, a kad ih je previše ostavlja ih i one se još više šire. Težinski udio pojedinih korisnih zeljanica u ukupnoj masi ne bi trebao prelaziti 3%. Većinu korisnih zeljanica životinje popasu u mlađim fazama rasta i razvoja biljke, a ostavljaju ih kad ostare, pa se osjemenjuju i jače šire u travnjaku.

Maslačak

Unatoč visokoj hranidbenoj vrijednosti smatramo ga korisnim i poželjnim samo ako na uzme previše maha u tratini. Stoka ga rado konzumira. Gnojenje gnojnicom i gnojovkom može dovesti do dominiranja maslačka, a uslijed njegovog rozetastog rasta i do jakog sniženja produktivnosti travnjaka. Prof. dr. sc. Josip Leto

1. srpnja 2013. gospodarski list 13


mehanizacija

CLAAS-ovi stručnjaci na 1. turneji travnjaka

1. turneja travnjaka Claas-a Regionalni centar Austrija & Adria započeo je svoju 1. „turneju travnjaka“ kroz Austriju i Sloveniju. Prva prezentacija travnjaka bila je kod tvrtke Embacher u Kirchbichlu. Drugu stanicu centar je odradio zajedno s trgovcem u Sloveniji uz velik odaziv posjetitelja. Došlo je oko 700 zaljubljenika u CLAAS-ove strojeve. Sljedeća etapa turneje održana je u subotu, 08.06.2013, u Štajerskoj pokrajini u gradu Trahütten-u s 300 posjetitelja. Daljnja predstavljanja održala je 11. 6. 2013. firma Wölfleder u Gornoj Austriji dok je peta stanica turneje održana u organizaciji tvrtke Pongruber u Salzburgu 14. 6. 2013. Od košnje, okretanja otkosa, prešanja i izrade bala, do utovara na CLAASOVO vozilo prikazan je i cijeli lanac pripreme sjenaže.

Mnoštvo posjetitelja iskoristilo je mogućnost isprobati nove traktore CLAAS ARION 500 i ARION 600 u kombinaciji sa strojem za košnju krmnog bilja, te upoznati visoka obilježja kvalitete i performansi. Na austrijskom tržištu, ovom prilikom prvi put je predstavljen CLAAS sustav satelitske navigacije GPS PILOT FLEX, s volanom od CLAASA, koji može precizno pratiti slijed košnje uz odmak od 2-3 cm.

Bolji rezultati i veći učinak u siliranju Tvrtka Claas proizvela posebnu seriju strojeva pod imenom Volto koji se proizvo-

de u raznim izvedbama od 4,50 do 14,50 m radnog zahvata. Zajednička odlika ovih strojeva je da vrlo brzo i učinkovito mogu ravnomjerno raširiti veliku količini biljne mase, pri čemu ne oštećuju bilje, ne otresaju lišće i stvaraju jedan vrlo ujednačen tepih pri čemu se bilje ravnomjerno suši. Cijeli tim stručnjaka iz CLAAS-a s dugogodišnjim iskustvom u dizajniranju balirki, doveo je do uspješnog razvoja i napretka u radu ovih strojeva. Postoje 4 imena koja danas predstavljaju inovaciju, izvedbu i učinkovitost: MARKANT – konvencionalna visokotlačna balirka ROLLANT – najprodavanija balirka na svijetu opremljena učvršćenom komorom VARIANT – roto preša s varijabilnom komorom QUADRANT – velika balirka za pravokutne bale CLAAS-ove balirke postavljaju trendove u industriji poljoprivrednih strojeva za sjenažu i ove balirke postižu bolje rezultate i veći učinak u siliranju roto bala zahvaljujući brojnim tehnološkim rješenjima. Kad je riječ o siliranju bala, ključni čimbenici za uspjeh su visoka kompaktnost, pouzdanost, fino usitnjavanje i druge odlike koje korisnicima olakšavaju rad.

Bauer rolomati • za manje i srednje površine: Rainstar serija T, raspon cijevi od 220-420 m, ø 65-100 mm • za veće površine: Rainstar serija E, raspon cijevi od 300-700 m, ø 90-140 mm • navodnjavanje preko topa (raspršivača) ili kišnog krila • opremljeni računalom koje vodi brigu o nadzoru rada i posreduje podatke o radu Cogem motorne pumpe • visoko učinkoviti motori Iveco, Deutz, John Deere i Lombardini (11 - 510 KS) • ugrađene pumpe Caprari ili Rovatti • kapacitet: 33 - 1200 m3/h • ELCOS elektronički nadzor svih funkcija pumpe SuStav polietilenSkih Cijevi akplaS S raSpršivačima perrot • jednostavno priključivanje i polaganje • otpornost na kemikalije, mikroorganizme i druge utjecaje • 100% nepropusnost vode • otpornost na rastezanje i trošenje • široki izbor cijevi, ø 50, 63, 75, 90, 110, 125, 140, 160, 200, 225 • dužina cijevi: 5 ili 6 m

MoGućnost fInancIranJa bez kaMata! Varaždinska ulica 2, odvojak III Jalkovec, 42000 Varaždin

Gsm: 099/ 215 -1370 info@grapak.com

www.grapak.com


mehanizacija

Suvremeni sustavi za natapanje Tvrtka Grapak d.o.o. u suradnji s poduzećima PIK Vinkovci d.d. i OPG Franjo Dodlek, organizirala je stručno predavanje i predstavljanje na temu natapanja. Između ostalih, detaljno su predstavljeni sustavi za natapanje proizvođača Akplas, Bauer, Perrot, Caffini i Cogem. Prvi dio prezentacije odvijao se na polju, gdje je u radu prikazan sustav natapanja pomoću cijevi s dodacima Akplas. Riječ je o polietilenskim cijevima na koje se jednostavno priključuju raspršivači. Na taj način poprskano je 18 m površine u radijusu 360° oko središnjeg izvora svakog raspršivača. Praktični, ekonomični, trajni i produktivni Sustavi natapanja s cijevima i raspršivačima Akplas razvijeni su za natapanje u poljoprivredi, imaju dug vijek trajanja, otporni su na šok, svjetlost, jednostavno se sastavljaju i rastavljaju, ekonomični su, te imaju još čitav niz prednosti. Proizvedeni su najviše za one kojima je na prvom mjestu praktičnost, ušteda troškova, trajnost i produktivnost. Cijevi i priključci napravljeni su od polietilena – cijevi imaju hvataljku i pričvrsnicu. Cijevi i dijelovi s pričvrsnicom imaju Akplas patentiranu oprugu koja sprečava razdvajanje zatvorenog spoja i olakšava transport. Duljina cijevi može biti 5 m ili 6 m, a na izbor postoji i šest različitih promjera: 75, 90, 110, 125, 140 i 160 mm, a dizajnirane su u skladu s potrebama poljoprivrednog sektora. Akplas sustavi natapanja mogu se primjeniti na bilo kojem području za njegu usjeva i sadnju, bez obzira na to da li je područje ravno ili neravno. Naš sustav s hvataljkom i pričvrsnicom idealan je za natapanje pogotovo šećerne repe, krumpira, žitarica, djeteline i mrkve, ali i ostalih proizvoda.

Nakon uvodnog govora i prezentacije proizvoda od strane predstavnika poduzeća Cogem i Bauer posjetitelji su se uputili prema poduzeću Pik Vinkovci d.d., Profitni centar Belica gdje je bila izložena mehanizacija poduzeća Grimme (kombajni za vađenje krumpira, transportne trake i usipni bunker), vučene i nošene prskalice Caffini, te prikolice Brantner. Posjetitelji su u radu mogli vidjeti i rolomat s kišnim krilom austrijskog poduzeća Bauer, te moto pumpu talijanskog poduzeća Cogem

Ušteda energije i vode Drugi dio prezentacije započeo je pozdravnim govorom predsjednika Hrvatske udruge za navodnjavanje, g. Vladimira Džaje, te stručnom prezentacijom predstavnika poduzeća Bauer koji je predstavio prednosti i učinkovitosti korištenja njihovih proizvoda, naveo i opisao različite mogućnosti natapanja, te njihovu isplativost. Glavni cilj poduzeća Bauer je unapređenje sustava na način da se postigne čim veća ušteda energije i vode, a troškovi ulaganja svedu na minimum. Slijedilo je predavanje Marka Josipovića, stručnog savjetnika na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, koji je iznio opće podatke o važnosti natapanja, pogotovo u današnja vremena kad su klimatski uvjeti postali iznimno neugodni i nepredvidljivi.

Posjetitelji su u radu mogli vidjeti i rolomat s kišnim krilom austrijskog poduzeća Bauer, te moto pumpu talijanskog poduzeća Cogem

Tijekom cijelog događanja posjetitelji su se mogli informirati o svemu što ih je dodatno zanimalo i međusobno podijeliti iskustva i znanje.  Više informacija o vrhunskim sustavima za natapanje možete naći na internetskoj stranici http://grapak.hr/

Prednosti navodnjavanja pomoću PVC cijevi s raspršivačem • Natapanje pomoću PVC cijevi s raspršivačem ne zahtijeva oblikovanje površine ili niveliranje i može se primijeniti na poljoprivrednom tlu različitog tipa • Ekonomično i ujednačeno visoko efikasno natapanje moguće je na cijelom gospodarstvu - ne dolazi do gubitka vode, ovisno o  protoku  u pjeskovitom tlu, o kapacitetu brze apsorpcije i  zadržavanju vode  •  Tamo gdje je podzemna voda na višoj razini, natapanje je moguće i bez potrebe za povećanjem razine vode • S obzirom na to da se željena količina vode kojom se natapa dovodi na zemlju preciznim mehanizmima, gubitak vode je minimalan • Povrće, voćke i vinogradi visokog ekonomskog troška zaštićeni su od smrzavanja i visokih temperatura • Sol i čestice prašine koja se Odaziv posjetitelja je bio vrlo pozitivan, a nalazi na listovima biljaka kako i ne bi bio, kad je natapanje danas polako se ispiru te se time sprjestalo ključno za dobar i optimalan prinos čava šteta na usjevima

1. srpnja 2013. gospodarski list 15


Pozivamo Vas na prezentaciju najnovijih modela traktora FENDT i VALTRA te priključaka KVERNELAND, gdje ćemo uživo pokazati strojeve u radu.

Pridružite nam se na jednoj od lokacija, s početkom u 9.30 sati:

TSKI A V R H I VELIK 2013 R U O T DEMO

29. 7. OPG Jugoslav Barković, Osijek (Čepinska obilaznica, 3 km od Porta Nove) 30. 7. OG Ostrihon, Račinovci (u smjeru granice prema Srbiji) 31. 7. OG Babojelić, Antunovac / Lipik (na cesti Antunovac - Marino Selo) 01. 8. PG Jurinec Slava, Ivanovec (Čakovec) (na cesti između Ivanovca i Šljunčare "Preloge")

Za više informacija možete se obratiti Damiru Novoselu na mob. 091/302-4040 ili Ivici Bučanoviću - 091/302-4050.

IM-04

Vrhunska tehnologija, učinkovitost i moderan dizajn na jednom mjestu

RD-03

TD-13

TD-02

Prepoznali poljoprivrednici diljem Europe Dom d.o.o. Kalnička 52 a Križevci tel: 048/714-064 www.dom-krizevci.hr uvoznik i distributer za RH


mehanizacija NAJSUVREMENIJA TEHNOLOGIJA U SKLADIŠTENJU I PROIZVODNJI POLJOPRIVREDNIH STROJEVA

Fliegl – broj 1 u Europi za transportnu tehnologiju

Obitelj Fliegl – Josef, Helmut, Martin, Johan i Angelika, vode razne segmente poslovanja kompanije

U organizaciji vinkovačke tvrtke Lateran, posjetili smo bavarski grad Mühldorf u kojem se nalazi novootvoreni, najsuvremeniji pogon kompanije Fliegl - vodećeg europskog proizvođača poljoprivrednih prikolica, cisterni, istovarnih prikolica, razbacivača stajnjaka i gnojnice. Od samih početaka rada tvrtke Lateran, čija je jedna od osnovnih djelatnosti uvoz, distribucija i servis poljoprivredne mehanizacije, oduvijek se težilo suradnji izravno s proizvođačima, čime sve svoje kupce stavljaju u osobito povoljan položaj. Kroz suradnju sa Lateranom, surađuju izravno s proizvođačem, što im omogućuje brojne pogodnosti – od brze isporuke i najpovoljnijih uvjeta kupovine strojeva i originalnih rezervnih dijelova, kvalitetnog i stručno osposobljenog servisa, koji je upravo i obučen od strane samog pro­izvođača. Osim traktora Landini, za koje je Lateran d.o.o. generalni uvoznik, distributer i serviser, vinkovačka tvrtka već dugi niz godina zastupa na hrvatskom tržištu renomirane proizvođače vrhunske poljoprivredne mehanizacije, u koje se svakako ubraja i njemačka kompanija Fliegl. Ova multinacionalna kompanija ima oko 1000 zaposlenih u proizvodnim pogonima u njemačkim gradovima Kastl, Triptis i Töging, kao i u mađarskoj Abdi i španjolskom gradu Vilafranca, u kojima se proizvode kvalitetni strojevi za poljoprivredu, transport, građevinarstvo, kao i za uređenje vrta i krajobraza.

Novotvoreni najsuvremeniji pogon kompanije Fliegl ima 4 proizvodne linije na kojima se sastavljaju traktorske prikolice i ostali poljoprivredni strojevi

Obiteljska tvrtka Tvrtku je osnovao Josef Fliegl, koji je od obične radionice u njemačkom gradu Kastlu, koju je pokrenuo 1974., u razdoblju od nešto više od 30 godina, stvorio uglednu kompaniju svjetskog glasa u kojoj danas posao vode njegova djeca. Josef Fliegl, menadžer tvrtke Fliegel Agrartechnik, koja je i otvorila ovaj novi pogon u Mühldorfu, pozdravio je sve uzvanike na svečanom otvaranju, na kojem je uz povijest i djelatnost kompanije predstavljena i obitelj Fliegl, Helmut, Martin, Johan i Angelika, koji vode razne segmente poslovanja kompanije.

500 vozila mjesečno Osim najsuvremenijeg proizvodnog pogona, u Mühldorf je premješteno i sjedište tvrtke, a na površini od 30 hektara, koja je tri put veća od dosadašnje u gradu Tögingu, povećan je i proizvodni kapacitet od 300 vozila na mjesec, do impozantne brojke od 500 vozila koja će sići s pokretne trake svakog mjeseca. Ovaj najsuvremeniji kompleks u kojem je 280 djelatnika, osim tvrtke Fliegl Agrartechnik, sjedište je i ostalih tvrtki iz grupacije Fliegl. Gradnja je započela u studenom 2009, tijekom koje je prebačeno je 1,5 milijuna kubičnih metara zemlje, a sam kompleks pokriva 85 tisuća „kvadrata“ i ima zapreminu od 900 tisuća m3 zatvorenog prostora. Električne instalacije protežu se na oko 200 km, uz otprlike 6 km vodilica i 1800 svjetala. Prilikom obilaska tvornice predstavljene su sve faze proizvodnje na 4 proizvodne linije na kojima se sastavljaju vučene traktorske prikolice, manjih i većih nosivosti, prikolice za biomasu s mehanizmom za istiskivanje, mješalice-mikseri, tehnologija za proizvodnju bioplina, jednostavnije cisterne za tekuće gnojivo, strojevi za čišćenje cesta

nakon izlaska mehanizacije s polja, pa sve do vrhunske tehnologije za tretman velikih površina tekućim gnojivom cisterne Garant od 25.000 litara.

Inovativno i funkcionalno skladištenje Od vrhunske opreme posebno se izdvaja laserska tehnologija za rezanje, bušenje i glodanje limova svih debljina. Tvrtka Fliegl i sama proizvodi strojeve koji optimiziraju proizvodne procese. Režu materijal brzo i precizno za daljnju obradu, a koriste se kod rezanja limova do 20 mm debljine. Mogu se obavljati i precizni rezovi od 2.000 x 4.000 mm na samim stranicama. Centralizirana visoka skladišta dosežu 27 m, i u njima se nalazi oko 18 tisuća raznih dijelova na zalihama. Tu su dijelovi za hidraulične komponente, amortizeri, osovine za sva vozila i gume, sve za tehnologiju tekućeg gnojiva, pa čak i dijelovi za priključne strojeve za čišćenje cesta i traktorske mješalice za beton.

Skladišta su potpuno automatizirana i logistički vrlo učinkovita, jer je dostupnost raznih dijelova skoro trenutačna. U golemim skladištima pohranjeni su gotovi dijelovi spremni za proizvodnju u sljedeće dvije godine. Više informacija o proizvodnom asortimanu tvrtke Fliegl možete saznati na internetskoj stranici: www.poljoprivredna-mehanizacija.com

1. srpnja 2013. gospodarski list 17


zaštita bilja

Kišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa Na pitanja pretplatnika, koji se žale na veliku najezdu puževa ovog kišnog proljeća, i pita kako se riješiti tih napasnika, odgovara naša stručna suradnica mr. Chiara Pagliarini. Puževe nalazimo u svim krajevima, iako su češći na vapnenjačkim tlima. Danju se skrivaju pod biljnim ostacima, pod korom drveta ili među grudicama zemlje u površinskom sloju tla, tamo gdje je vlažnost veća. Vlaga im je potrebna za održavanje sluzavog pokrova na njihovom tijelu, zbog čega na površinu izlaze i hrane se samo noću.

Puževi nisu izbirljivi Bez obzira radi li se o golaćima ili onima s kućicom, puževi se hrane lisnom masom svih povrtnih biljaka, ali i korovima. Na listovima prave velike kružne grizotine, a najpouzdaniji znak njihova napada su tragovi sluzi na izgriženim listovima. Najčešće se na listu nalazi samo po nekoliko grizotina. Nikada nije izgrižen cijeli list, a da drugi ostanu netaknuti. Puževi su dvospolci, koji se razmnažaju stranoplodnjom i odlažu jaja. Žive prilično dugo, oko 6-12 mjeseci. Za to vrijeme odlože vrlo veliki broj jaja, neke vrste čak i do 800, koja odlažu od ranog proljeća do kasne jeseni. Čim se ispile iz jaja, ličinke započinju s vrlo intenzivnom hranidbom, s dobro poznatim posljedicama. Štetne vrste najčešće nalazimo među golaćima kao što su crveni puž golać (Arion rufus) narančaste boje tijela, veliki puž golać (A. ater) tamnosive do crne boje tijela, sivi vrtni puž( A. hortensis) i još neke druge vrste iz drugih rodova. Štetu izazivaju i puževi s kućicom poput velikog vinogradnjaka (Helix pomatia), koji se i uzgaja, jer je jestiv i od svih jestivih puževa najbolja je delikatesa. U prosjeku dnevno puž pojede i do 50% svoje težine, odnosno godišnja oko 2,5 kg biljnog materijala. Uz grizotine od skoro iste važnosti su štete koje puževi izazivaju onečišćenjem proizvoda svojim sluzavim tragom, svojim izmetom i njima samima, te prenošenjem patogenih gljivica i bakterija. Grizotine su ulazna vrata kroz koja prodiru razni patogeni mikroorganizmi uzrokujući trulež izgriženih biljnih dijelova, plodova i listova.

Puž golać izgriza plod rajčice

Suzbijanje agrotehničkim mjerama Suzbijanje se sastoji od agrotehničkih mjera, kemijskog suzbijanja zatrovanim mamcima i novog načina – biološkom borbom parazitskim nematodama. Agrotehničke mjere obuhvaćaju obradu tla kojom se reducira kretanje puževa od njihova dnevnog skloništa u tlu do biljaka kojima se hrane, zatim sjetvom ili sadnjom kultura podalje od zapuštenih površina, optimalnom gnojidbom i prilagođavanjem sjetve, odnosno sadnje u sušnijem razdoblju kad su puževi manje aktivni. Već pripremljeni zatrovani mamci, koji postoje na tržištu, sadrže hranidbeni atraktant i sredstvo protiv puževa - limacid. Za primjenu u plodovitom. lisnatom, mahunastom i korjenastom povrću, ukrasnom bilju i u jagodama u Hrvatskoj su registrirani limacidi na bazi metaldehida (Pužomor, Luxor, Pužocid, Limax i dr.), na bazi metiokarba (Mesurol granulat i Metiol) s karencom od 14 i 21 dan, ovisno o vrsti povrća i preparatu. Potpuno neotrovan i bez karence je Ferramol na bazi željeznog pirofosfata, koji je registriran za primjenu u jagodama,

Puž golać na listu kupusa

20 gospodarski list 1. srpnja 2013.

povrtlarskim kulturama, ukrasnom bilju, voćkama i u ratarskim usjevima. Parazitske nematode koje se koriste za biološko suzbijanje puževa, njihovi su paraziti. Malobrojne su u zemlji, zbog čega ih proizvođači prirodnih neprijatelja masovno uzgajaju i prodaju. Najveći proizvođač je Koppert iz Nizozemske. Primjenjuju se zalijevanjem u gredice. Ne štete ni biljkama, životinjama, niti čovjeku, a vrlo su učinkovite protiv mnogih vrsta puževa. U Hrvatskoj se mogu nabaviti preko distributera “Zeleni hit” iz Zagreba i “Colić Trade“ iz Biograda n/m.

Alternativni načini suzbijanja Postoje i alternativni načini suzbijanja puževa fizičkim barijerama, kao što su pilovina, vapno, kameno brašno, pijesak, oštri šljunak i sl., sve što skida sluz s puževa tijela. Posipavaju se po tlu oko biljaka. To su i razni hranidbeni trapovi poput pivskih, trapovi načinjenih od ostataka voća, pšeničnih mekinja i sl.

Izgriženi listovi kupusa i uzročnici puževi golaći

Od alternativnih načina koriste se i biljke s repelentnim svojstvima, kao što su lavanda, ružmarin, rajčica. češnjak, kadulja i dr. Za odbijanje puževa koriste se njihova eterična ulja koja se dobiju kuhanjem ili namakanjem dijelova navedenih biljaka. Često se ovim ekstraktima dodaje i neki voćni ocat. Zanimljivo je spomenuti da rajčica, čiji su plodovi vrlo atraktivni puževima i rado se njima hrane, istodobno pripravci od listova i stabljika imaju repelentno djelovanje. Borba protiv ovih napasnika zahtijeva mnogo truda i strpljenja. Uvijek treba kombinirati više načina zajedno, svaka 2-3 dana bez obzira na vrstu, mora se mijenjati mamke (osobito u kišnom razdoblju), a uginule i žive puževe treba sakupiti i uništiti. Uspjeh neće izostati.


zaštita bilja

Kalifornijska štitasta uš – sve veće štete u nasadima jabuke U skladu s Europskom direktivom 2006/91/EC za kontrolu kalifornijske štitaste uši, u našoj je zemlji još 27. siječnja 2009. stupio na snagu “Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadraspidiotus perniciosus Comst.” (NN 17/09), a kako zadnjih sezona imamo iz različitih dijelova naše zemlje sve više upita po kojima možemo posumnjati da se radi o širenju ove štetne vrste u voćarstvu, dajemo stručni osvrt na njeno prepoznavanje i moguće mjere zaštite. aktivne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC, a ranije su vrlo učinkovito suzbijala kalifornijsku štitastu uš (npr. diazinon, endosulfan, uljna organo-fosforna sredstva). ● Prenošenje štetnika zaraženim sadnim materijalom. ● Širenje u proizvodnji nekih vrlo osjetljivih sorti jabuka na zarazu kalifornijskom štitastom uši (npr. braeburn) i pokrivanje nasada mrežom protiv tuče značajno se pogoduje njihovom množenju (zbog povišene vlažnosti zraka). ● Suvremeni uređaji za aplikaciju sredstva za zaštitu bilja s dodatnom opremom radi produktivnosti troše sve manje škropiva Štitaste su uši tipični fiziološki štetnici od kojih je na jedinicu površine, a štiu našoj zemlji već u prošlosti propalo više stotina taste je uši moguće kvalitisuća stabala tetno suzbijati samo poveIstraživanja Zavoda za zaštitu bilja za ćanim utroškom vode (barem 800 lit./ razdoblje 2005.-2009. pokazala su da ka- ha). lifornijska štitasta uš nije više prisutna u Zajednička svojstva Hrvatskoj kao prije, te da se može zamiještitastih uši niti (poistovjetiti) s drugim štitastim ušima Štitaste uši su izvanredno važni na(npr. Diaspidiotus ostreaformis i Epidiaspis leperii), ali zbog više razloga zadnjih metnici voćaka, vinove loze, ukrasnog nekoliko sezona je moguće nenadano cvijeća i grmlja. Zbog slabije mobilnosti ne mogu se uspješno održavati na jedširenje ovog štetnika. Najvažniji razlozi porasta populacije nogodišnjim kulturama, koje stoga vrlo kalifornijske štitaste uši u voćnim nasadi- rijetko napadaju. ma tijekom posljednjih nekoliko sezona ● Globalne klimatske promjene sa To su sitni kukci, veličine najčešće 2-5 mm, a tijelo im je pokriveno voštanim sve toplijim i sparnim ljetnim mjeseciizlučinama ili štitićem od voska, svlama, izravno utječu na moguće povekova ili raznih izlučina (štit ih brani od ćanje broja generacija štitastih uši tijenegativnih vanjskih utjecaja). kom 1 sezone (ovisno o meteorološkim uvjetima kalifornijska štitasta uš tijeUsni ustroj je podešen za bodenje i kom godine ima 2-6 pokoljenja). ● Ukidanje i povlačenje s hrvatskog sisanje biljnih sokova. Većina vrsta izlutržišta kemijskih sredstva, koje sadrže čuje slatkaste, ljepljive tekućine («mednu U Hrvatskoj je kalifornijska štitasta uš poznata još od 1933. godine, a nakon drugog svjetskog rata provodile su se obavezne mjere zimskog prskanja voćaka radikalnim insekticidima jakog djelovanja (npr. “žuta sredstva”) u cilju eradikacije (iskorjenjivanja) štitastih uši.

rosu»), pa se na njih naseljavaju i gljive čađavice. Većina štitastih uši hrani se mnogobrojnim domaćinima, a neke su vrste uvrštene u karantenske štetnike (npr. kalifornijska štitasta uš je u Hrvatskoj do novijeg Pravilnika o mjerama za sprječavanje njezina širenja i suzbijanja bila na A II karantenskoj listi). Suzbijaju se različitim metodama, od kojih su još uvijek najvažnije kemijsko tretiranje.

Prepoznavanje napada Početni se napad kalifornijskom štitastom uši u pravilu teško uočava, budući su štitovi smješteni u pukotinama kore, pazušcima grana, uz pupove ili na osnovi lisnih peteljki. Štit kalifornijske uši je sive boje, promjera oko 2 mm s prepoznatljivim krugovima. Tijelo uši se nalazi ispod štita, žute je boje, okruglog do jajolikog oblika. Kako intenzitet napada sve više jača, to se jedinke prošire na granama, deblu i plodovima. Kod vrlo jakih napada sva su stabla višeslojno pokrivena štitovima starijih ili već odumrlih štitastih uši. U tom slučaju ličinke prvog razvojnog stadija zabadaju rilo kroz te naslage ili traže slobodno mjesto za ishranu ispod već praznih štitova ranije odumrlih jedinki. Tako se stvaraju naslage štitastih uši koje ne samo da iscrpljuju biljku sišući biljne sokove, već je i guše formirajući čitave slojeve poput krasti. Struganjem tih naslaga od više slojeva štitova otkidaju se čitave hrpe poput peruti. Kod takvog napada dolazi do sušenja krošnje od gornjih prema donjim etažama. Ishrana kalifornijske štitaste uši uzrokuje kržljanje izdanaka i pucanje kore, što naknadno uzrokuje i razvoj nekih bolesti (npr. rak kore). Kod jabučastih voćaka zaraza se vrlo lako može uočiti i po crvenoj boji, koja se pojavljuje oko mjesta uboda zbog prekomjerne tvorbe antocijana. Crvene pjege najbolje se vide na plodovima, kori i lisnim peteljkama. Rani napad na plodovima uzrokuje njihovo kržljanje i deformaciju. Kasni napad na već razvijenim plodovima umanjuje njihovu tržnu vrijednost upravo zbog tih crvenih pjega (to su ujedno sanitarno neispravni plodovi). (nastavak na str. 22)

1. srpnja 2013. gospodarski list 21


zaštita bilja kao ličinke drugog razvojnog stadija, a prva ili prezimljujuća generacija se počinje razvijati sredinom svibnja.

U određenim uvjetima i okolnostima kalifornijska štitasta uš spada u jedne od najvažnijih štetnih organizama u voćarstvu. Prvenstveno se širi zaraženim sadnicama, a u vrijeme pojave ženskih ličinki prvog Na mjestu uboda voćka reagira pojačanom tvor- stadija može biti prenesena bom antocijana, pa se javlja crvenilo vjetrom na novog domaćina (u krugu nekoliko km). Iako se prema opisanim znakovima zaraze jabuka vrlo lako može posumnjati Moguće je zabraniti uvoz sadnica biljana napad kalifornijske štitaste uši, jedina pouzdana determinacija ove vrste mogu- ka domaćina iz zemalja u kojima je ova ća je detaljnom mikroskopskom analizom uš prisutna za vrijeme ljeta, kada je suzbimorfoloških karakteristika odrasle ženke janje ove uši otežano. Pravilnikom o mjerama za sprječavanje i po tome razlikovati ovu vrstu od sličnih štitastih uši (npr. Diaspidiotus ostreafor- širenja i suzbijanje kalifornijske štitaste uši (NN 17/09) je propisano da posjednik mis i Epidiaspis leperii). bilja ili bilo koja druga osoba koja uoči Širenje štetnika simptome ili posumnja na pojavu kaliforKalifornijska štitasta uš se vrlo brzo raz- nijske štitaste uši obavezan je o tome odmnožava u toplim i vlažnim područjima. mah izvijestiti fitosanitarnog ili šumarskoj Sušna područja ne pogoduju njezinom inspektora, koji o tome izvješćuje nadrazvoju i razmnažanju, jer veliki postotak ležnu upravu Ministarstva poljoprivrede. jedinki ugiba, ali položaji uz riječne doline Nadležni inspektor uzima uzorak, šalje ga i jezera s povišenom vlagom zraka, ideal- na determinaciju u Zavod za zaštitu bilja ni su za neočekivano brzo širenje. (pri HCPHS), pa ukoliko se potvrdi zaraza inspektor određuje granice zaraženog i Vrlo je osjetljiv ribiz (zbog niskog rasigurnosnog područja! sta i veće vlažnosti tkiva), te je ova Suzbijanje biljka ujedno indikator na prisutnost ove štitaste uši u voćnjaku. U tim su područjima posjednici bilja obvezni provoditi odgovarajuće mjere Osim jabuke i ribiza napada više od 150 radi suzbijanja kalifornijske štitaste uši. domaćina iz skupine jabučastog i košti- Ukoliko je štitasta uš prisutna u većem čavog voća, te ukrasnog grmlja i drveća. broju, potrebno je primijeniti mineralna Istraživanja na području bivše države su ulja prije kretanja vegetacije. Nakon toga pokazala da u ovim krajevima razvija 3 ge- trebalo bi primijeniti neki od folijarnih inneracija godišnje, s pretpostavkom da se sekticida u vrijeme pojave mužjaka i tijeu iznimno povoljnim uvjetima može razviti kom masovnog izlaska ličinki ženki prvog i četvrto pokoljenje. Najčešće prezimljuju razvojnog stadija prezimljujuće (prve) ge-

neracije. Ukoliko ličinke prvog razvojnog stadija masovno izlaze i nakon 10 dana, tretiranje je potrebno ponoviti. Bitno je naglasiti da je suzbijanje u vegetaciji uvijek usmjereno na vrijeme masovnije pojave ličinki ženki prvog razvojnog stadija, s time da uvijek treba paziti na karencu. Nažalost, broj učinkovitih insekticida za tretiranje kalifornijske štitaste uši u našoj zemlji je vrlo ograničen. Kako bi prijemom Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji sredstva za zaštitu bilja bila usklađena sa standardima zajednice, Ministarstvo poljoprivrede još od kraja 2006. godine provodi niz mjera i odluka, od čega je za praksu značajno ukidanje i povlačenje s tržište sredstva što sadrže aktivne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC. Među njima na kalifornijsku štitastu uš su vrlo učinkoviti bili insekticidi diazinon (dozvoljen do 30.6. 2009.) i endosulfan (dozvoljen do 31.12. 2008.), a još su ranije s tržišta povučena uljana organo-fosforna sredstva koja su početkom vegetacije suzbijala “prezimljujuće” oblike ovog nametnika (npr. Folidol Ulje EC dozvoljen do 31.12. 2001., Oleo-Ekalux i Oleoultracid EC dozvoljeni do 31.12. 2003.). Za kemijsko suzbijanje štitastih uši u našoj zemlji registrirane su samo djelatne tvari mineralno ulje (npr. Bijelo ulje, Svijetlo mineralno ulje EC), imidakloprid (npr. Confidor 200 SL) i dimetoat (npr. Rogor EC). Brojna istraživanja pokazuju dobar postrani utjecaj sredstva klorpirifos-etil (Pyrinex 250 ME) i klorpirifos-metil (Reldan) na smanjenje populacije štitastih uši. U zemljama okruženja u novije se vrijeme protiv štitastih uši u voćarstvu preporučuje spirotetramat (Movento SC) (npr. u Austriji, Švicarskoj) i piriproksifen (Admiral 10 EC u količini 0,32 lit./ha samo jednom godišnje prije cvatnje voćaka) (npr. u Sloveniji). mr. sc. Milorad Šubić

Rakije,whisky i likeri Opis sirovina za proizvodnju voćnih i žitnih rakija, rakija od krumpira, whisky-a i likera, opisuje alkoholno vrenje, destilaciju (pečenje) rakija i whisky-a, pripremanje rakija za piće, izradu whisky-a i sve o pripremi, dobivanju komine i pečenju gotovo svih vrsta rakija.

Format: 14 x 20 cm Opseg: 160 stranica u boji

a az av

po

ši

a ljk

se

eć uv

-a HP

em pr

60 jena ,0 knj 0 ige kn ar

www.gospodarski.hr tel: 01/4816-145, 01/3843-555 narudzbe@gospodarski-list.hr

u at

un

ku

i en

j

ac

u

en

cij

t oš

p

Ci

(nastavak sa str. 21)

e

in

o

ač br


ZAŠTITA VRTA

Lisne uši u okućnicama Lisne uši su najbrojnija porodica kukaca i gotovo da nema biljne vrste koju ovi štetnici ne napadaju. Posebne štete nanose voćnim vrstama (jabuka, kruška, breskva, trešnja, višnja itd.) i ukrasnom bilju. Zbog pojave u kolonijama, njihova se prisutnost lako prepoznaje, a osobito ih često nalazimo u okućnicama, pa se zbog intenzivnih napada lisnih uši, vrlo često čini da se uloženi trud u održavanje okućnica nije isplatio. Lisne uši se pojavljuju na različitim biljnim organima, osobito na listovima gdje sisanjem biljnih sokova, biljci oduzimaju potrebna hraniva, usporavaju njezin razvoj, te uzrokuju različite deformacije, oštećenja i sušenje biljnih dijelova. Osim navedenog, lisne uši luče mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice, umanjujući asimilacijsku sposobnost lišća i transpiraciju, a kapljice medne rose skupljaju i mravi, pa je prisutnost mrava jedan od glavnih pokazatelja napada lisnih uši.

Suzbijanje lisnih uši neophodno je provoditi u proizvodnji kulturnog bilja, a nepravilan izbor i primjena insekticida često uzrokuje uništenje prirodnih neprijatelja (božjih ovčica, grabežljivih stjenica i sl.), te prenamnažanje lisnih uši. Danas je ipak postignut velik napredak u mogućnostima suzbijanja lisnih uši koje nisu štetne za okoliš, a pogubne za lisne uši.

TEPPEKI 500 WG –sistemični insekticid (aficid) i apsolutni novitet u suzbijanju lisnih uši. Važan je njegov jedinstven našin djelovanja zbog čega ne pokazuje cross-rezistentnost sa drugim preparatima koji se koriste za istu namjenu. Visoke temperature i sunčeva svjetlost ne utječu na njegovu učinkovitost, a već tri sata nakon primjene otporan je na ispiranje kišom. Za suzbijanje lisnih ušiju danas je na tržištu dostupan insekticid/aficid namijenjen suzbijanju lisnih uši na gotovo svim najznačajnijim kulturama. TEPPEKI 500 WG osigurava učinkovito suzbijanje lisnih uši bez negativnog utjecaja na okoliš i prirodne neprijatelje. Poseban naglasak treba staviti na njegove toksikološke i ekotoksikološke osobine zbog čega je ovaj preparat najprodavaniji europski preparat za suzbijanje lisnih ušiju i bijele mušice. Naime, TEPPEKI 500 WG ne predstavlja opasnost za korisnike, za podzemne vode, ne predstavlja rizik za vodene organizme, pčele, ptice, ribe niti populacije prirodnih neprijatelja lisnih ušiju. Zbog navedenog izvrsno se uklapa u programe integrirane zaštite bilja. U zemljama EU TEPPEKI 500 WG predstavlja nezamjenjivo rješenje u suzbijanju bijele mušice u plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji.

www.agrochem-maks.com

TEPPEKI 500 WG je posebno interesantan za suzbijanje lisnih ušiju na okućnicama, jer se radi o malim površinama na kojima se uzgaja različito kulturno bilje. TEPPEKI 500 WG ima široku primjenu, a dolazi u pakiranjima prilagođenim svim vrstama proizvođača od 1,5 g (za 10 L vode) i 14 g (za 100 l vode). Primjenjuje se u koncentraciji od 0,012 – 0,014 %. Briga o ekologiji, okolišu, zdravlju ljudi i očuvanju korisnih kukaca zauzima sve veći značaj u aspektu zaštite bilja, zbog čega se naglasak stavlja na razvoj novih, naprednih tehnologija, kojima je isključiva namjena suzbijanje štetnih kukaca bez popratnih djelovanja na kulturu, priprodne neprijatelje, primjenitelje i korisnike. Upravo takave osobine čine TEPPEKI 500 WG najboljim i najprodavanjijim insekticidom za suzbijanju lisnih ušiju i bijele mušice na europskom tržištu. Veronika Kolak, dipl.ing.agr. AgroChem MAKS d.o.o.

10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14, tel: +385 (0)1 66 08 633 E-mail: info@agrochem-maks.com


povrćarstvo

Rezidba plasteničkog krastavca Krastavci su zanimljva kultura u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru jer brzo rastu i mogu dati urod za 60-70 dana po sjetvi. Proizvodnja krastavaca ovisno o trajanju berbe može u godini dana biti u 2-3 navrata. Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

Uzgoj uz oslonac Da bi takvoj biljci osigurali dovoljno svjetla za rast, neophodan je okomiti uzgoj krastavca uz oslonac. Krastavci se vode uz špagu ili mrežu koja se pričvršćuje na žicu na željenoj visini (oko 2 m). Krastavac raste neograničeno i stvara cvjetove u pazušcu lista. Ukoliko se pusti da biljka slobodno raste, ona će stvarati previše plodova u isto vrijeme. Oni se neće moći ishraniti, dio plodova će otpasti i bit će puno deformiranih i loše obojenih plodova. Zato se obavlja rezidba, pri čemu vrijedi pravilo “više reži, više i bolje ćeš brati“.

Način rezidbe ovisno o tipu kultivara i stanju biljke Postoje 2 tipa rezidbe koji se razlikuju po načinu vođenja glavne vriježe. Rez sustavom kišobrana i rez sustavom „brajdi“ Za oba načina je zajedničko skidanje bočnih vriježa i cvjetova do visine 5070 cm za ubrzani porast biljke, raniju i uspješniju berbu.

biljke pustimo i prebacimo preko žice da vise. One počinju rasti dolje sa svake strane po jedna i zamjenjuju glavnu vriježu. Na bočnim vriježama I reda ostavljamo prve dvije vriježe II reda. Svaki od vrhova biljke pustimo 50 cm od tla i otkinemo im vrh. Nakon berbe na prvoj vriježi II reda ta se vriježa reže i ostavlja prostora za brži razvoj ostalih. Na svim vriježama se ostavlja 1 list sa 1 plodom.

Rez sustavom „brajde“ Krastavac uzgajamo na mreži pričvršćenoj na žicu i provlačimo vriježe. Glavna vriježa vodi se dok ne preraste žicu i otkida joj se vrh. Tada njezinu ulogu preuzima najbliža bočna vriježa. Ukoliko se na glavnoj vriježi stvara premalo bočnih vriježa, pristupa se ranijem rezanju vrha biljke. Sve bočne vriježe i cvjetove na 50-70 cm visine skidamo. Slijedećih 50-70 cm pustimo bočne vriježe da razviju 1 list sa po 1 plodom i režemo. Do visine žice pustimo bočne grane da razviju 2 lista sa

1 plodom i režemo. Postranu vriježu na vrhu prebacujemo preko žice i režemo je na 3 lista sa po 1 plodom. Daljnji postupak rezidbe bočnih vriježa je isti kao kod glavne vriježe. Kod kultivara ženskog tipa rez je oštriji (kao na crtežu). Ukoliko uzgajate monoecijske kultivare (sa ženskim i muškim cvjetovima u pazušcu lista), biljka se jače opterećuje vriježama i plodovima na višim etažama. Sunčica Dombaj, dipl.ing.agr. PSS, Koprivnica žica

žica

Rez sustavom kišobrana Glavnu vriježu vodimo i omatamo oko konopca. Kad glavna vriježa preraste žicu, vrh joj režemo i pričvrstimo na žicu da težina plodova ne sklizne dolje. Bočne vriježe koje se do tada pojavljuju skidamo. Dvije bočne vriježe blizu vrha

Pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova može se osigurati duga i kvalitetna berba krastavaca

x

x

60 cm Rez sustavom kišobrana

list plod rez

uzgoj na mreži

Većina uzgajivača krastavca u plastenicima koristi bezsjemene kultivare ženskog tipa (partenokarpni i ginoecijski hibridi). Oni su velikih listova, imaju snažan vegetativni porast i visoku rodnost.

list plod rez Rez sustavom brajde

uv eć av az se

Format: 14 x 20 cm Ospeg: 184 stranica u boji

šil jka

tel: 01/4816-145, 01/3843-555 narudzbe@gospodarski-list.hr

po

www.gospodarski.hr srpnja 2013. 24 gospodarski list 1.

ac ije

nu

po

šta

rin

eo

br ač

Cij 60 ena ,00 kn

un

at u

pr em ac je

ni

ku

Hr

va tsk

ep

Osim važnih prehrambenih vrijednosti povrća, knjiga opisuje osnovne značajke obrade tla, topline i svjetlosti, vode i zalijevanja, razmnožavanja, te opsežan prikaz radova po mjesecima.

te

POVRĆE iz vlastita vrta


povrćarstvo

Organski malč u povrtnjaku (1) Nepokriveno tlo bez zaštite izravno je izloženo vremenskim nepogodama. Djelovanje sunčanih zraka zagrijava i isušuje tlo te može uzrokovati stvaranje pokorice i njegovo pucanje sprečavajući tako klijanje sjemenki i njihov snažan rast. Vjetar pak, isušuje površinski sloj tla i biljke. Na posljetku jaka kiša pri padu udara o tlo čime se narušava njegova struktura. Sve te pojave mogu izazvati ekstremne oscilacije u temperaturi, vlažnosti i strukturi tla. Da bi se pritom spriječile te neravnoteže moraju se poduzeti određene mjere. Jedna od mjera je malčiranje, prekrivanje ili zastiranje tla. To je termin koji se koristi za izravno prekrivanje tla različitim materijalima. Prekrivanjem tla, ti materijali dolaze u neposredni kontakt s tlom i na taj način utječu na fizikalna, kemijska, i biološka svojstva tla kao i na mikroklimu u zoni rasta biljke na način da uravnotežuju sve te elemente.

Materijali za prekrivanje tla Za prekrivanje tla koriste se najčešće sintetski dobiveni polimerni materijali kao što su filmovi (folije) različitih debljina, širina i boja. Na kraju vegetacije, upotrijebljeni filmovi se većinom nekontrolirano spaljuju ili deponiraju u tlo čime se izravno onečišćuje okoliš. Kao alternativa, za tu namjenu se mogu koristiti prirodni materijali koji su ekološki prihvatljiviji, a koje nalazimo svuda oko nas. Oni mogu biti anorganskog (mineralnog) i organskog porijekla.

Od prirodnih materijala u praksi se daleko više koriste organski. Organ­ ski materijal za prekrivanje tla mogu biti niske biljne vrste (pokrivači tla) koje rastu u isto vrijeme kada i uzga­ jana povrćarska kultura. Siju se između redova uzgajanih kul­ tura, uglavnom se održavaju košnjom i čine tzv. “živi malč” koji se nakon uz­ goja kultura zaore i na taj način pro­ vede zelena gnojidba. Takav pokrov je pogodan za višegodišnje nasade, osobito one koje se uzgajaju na po­ kosima. U organske materijale za prekrivanje tla ubrajamo i tzv. “mrtvi malč”. Tu spadaju najčešće pokošeni ostaci različitog bilja, najčešće trava (sijeno), žetveni ostaci ratarskih kultura (slama i kukuruzovina), lišće i iglice drveća, drvena kora, piljevina, strugotina, treset, kompost, stajski gnoj, papir i drugi materijali organskog porijekla.

Postavljeni organski i polimerni malčevi neposredno pred sadnju

U posljednje vrijeme, u cilju smanjenja troškova i sprječavanja erozije, u Americi se na pjeskovitim tlima prakticira tzv. konzervacijska obrada tla (minimalna ili reducirana). To je takav sustav obrade tla gdje se nakon žetve strnih žitarica, bez prethodne ili minimalne obrade tla, direktno usijava ili sadi neka druga kultura najčešće povrćarska. Ostaci slame na površini na taj način čine pokrov. Za tu vrstu agrotehnike koriste se specijalno konstruirane sijaćice i sadilice.

Prekrivanje tla u povrtnjaku

Postavljanje papirnatog malča

Materijali anorganskog porijekla koji se mogu koristiti u svrhu prekrivanja tla su najčešće kamene ploče, šljunak, pijesak, perlit, vermikulit, itd. Zbog svoje postojanosti kasnije nakon uzgoja kultura oni mogu postati smetnja kod obrade tla, pa se krupniji materijali iz ove skupine manje koriste u povrćarskoj proizvodnji.

Prekrivanje tla organskim materijalima u uzgoju povrća zanimljiva je osobito mješovitim poljoprivrednim gospodarstvima koja raspolažu odgovarajućim organskim materijalima za prekrivanje tla kao produktima (slama, sijeno) ili kao otpadom (kukuruzovina, kukuruzni oklasci) vlastite proizvodnje. U povrćarskoj proizvodnji, prekrivanje tla, provodi se isključivo kod onih kultura koje se uzgajaju u rjeđem sklopu a to su uglavnom one koje se uzgajaju iz presadnica. Prekrivanje tla organskim materija­ lima najčešće se primjenjuje na ma­ njim površinama obzirom da njegovo postavljanje iziskuje puno radne sna­ ge i veliku količinu organskog ma­ terijala.

Sadilica za sadnju povrća u organski malč bez prethodne obrade tla

Da bi uspostavili organski pokrov nužno je na površinu koja se namjerava prekriti donijeti toliku količinu organskog materijala koja će stvoriti rahli i rastresit sloj debljine 5 do 10 cm. Debljina pokrovnog materijala ne smije spriječiti dotok zraka u tlo i biljku. Stoga ona ovisi o izgledu (habitusu) biljke, klimatskom području i tipu tla, te vrsti materijala za prekrivanje. Pri tankom sloju pokrovnog materijala omogućit će se rast korova, dok će uslijed prevelikog sloja biti otežano prozračivanje tla i isparavanje vode čime se stvaraju nepovoljni uvjeti za rast biljke. (nastavak na str. 26)

1. srpnja 2013. gospodarski list 25


povrćarstvo (nastavak sa str. 25) Za biljke višeg rasta postavlja se de­ blji sloj kao i u sušnijim klimatskim uvjetima, te na tlima lakšeg tekstur­ nog sastava. Rastresiti organski materijali mogu se postavljati u debljem sloju za razliku od kompaktnih i zbijenih materijala. Upotreba “živog malča” ne preporučuje se kod biljaka niskog rasta kao i u uvjetima uzgoja bez navodnjavanja. Prekrivanje tla se provodi dok je tlo još dovoljno vlažno, obično nakon natapanjua ili kiše. Tada je uspjeh u zadržavanju vlage i rastu biljaka u vrtu zajamčen. Važno je

Prekrivanje tla slamom prije sadnje povrća

Koristi od pokrivanja tla u uzgoju povrća ● značajno se smanjuje onečišćenje okoliša uslijed smanjenog spalji­ vanja ili deponiranja nerazgradivih polimernih folija u tlo i izostanka kemijskih metoda suzbijanja ko­ rova; ● tlo se obogaćuje organskom tvari zaoravanjem biljnih ostataka uz­ gajane kulture i organskog ma­ terijala s pozitivnim učinkom na strukturu tla, a istovremeno potiče razvoj korisne mikroflore; ● sprječava se erozija tla; ● reducira se rast korova; ● smanjeno je zbijanje tla i stvaranje pokorice nakon obilnijih pljusko­ va; ● smanjena je isparavanje i ispiranje hraniva što rezultira manjim utroš­ kom vode i hraniva; ● ujednačena je temperatura tla na pokrivenoj površini čime se sma­ njuje stres uslijed naglih tempe­ raturnih promjena što olakšava ukorjenjavanje mladih biljaka i osi­ gurava bolji rast te štiti od sunca.

napomenuti prije stavljanja pokrovnog sloja da nasad treba u potpunosti očistiti od korova, osobito od višegodišnjeg. Organski se pokrov postupno razgrađuju djelovanjem mikroorganizama, a slaba opskrbljenost organske tvari dušikom može rezultirati deficitom dušika u tlu. Kako bi se ova pojava spriječila, potrebno je osigurati dodatnu količinu dušika kada se u uzgoju povrća koriste organski malčevi.

Osnovna svojstva organskih materijala za prekrivanje tla u povrtnjaku Svi organski materijali koji se koriste za prekrivanje tla nemaju jednaka svojstva. Oni se međusobno razlikuju po boji, veličini čestica, strukturi, kemijskom sastavu, sadržaju vode itd., što izravno utječe na njihova fizikalna i kemijska svojstva kao materijala za prekrivanje tla. Upravo te nabrojene razlike uvjetuju različit utjecaj na tlo koje pokrivaju i biljku koja raste na njemu. (nastavlja se) Dr. sc. Dean Ban, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Plamenjača krastavaca Nakon kišnog razdoblja, na krastavcima su se pojavile zaraze s plamenjačom čiji je uzročnik gljiva Pseudoperonospora cubensis. Obilje oborina s temperaturama preko 20° C u proteklom razdoblju, idealni su uvjeti za razvoj ove gljivične bolesti. Od plamenjače na krastavcima najveće štete nastaju na krastavcu za kiseljenjekornišonu i salatnom krastavcu, a od ostalih tikvenjača na dinjama i lubenicama, u zaštićenom prostoru i u polju. Daleko su više ugroženi krastavci kod uzgoja na tlu, od onih na mreži ili uz konopac, a kornišoni su mnogo osjetljiviji od salatnih krastavaca. Najčešće se bolest javlja u doba oblikovanja prvih plodova u vidu pjega po listovima (u sušnim godinama javiti će se kasnije), a redovito nakon čestih oborina i temperatura između 16-22 °C. Zračna vlaga ima vrlo važnu ulogu u širenju parazita. Pjege na listovima su u početku okrugle, svjetlo zelenkaste, te daju mozaičan izgled listu. Postupno rastu i postaju uglate, jer ne prelaze nervaturu lista. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamno sivi mašak. Porastom zaraze raste broj pjega, a stare postanu žuto-smeđe. Zaraženi dijelovi

lista se osuše, lako se lome, pa su iskidani. Plodovi krastavca ostaju sitni i deformirani zbog smanjene asimilacijske površine lista.

Zaštita Zaštita se sastoji od najmanje dvogodišnjeg plodoreda, sjetve otpornijih sorata, uzgoja krastavaca na mreži ili uz konopac. No, i pored toga treba redovno provoditi preventivnu zaštitu folijarnim tretiranjima s fungicidima. S fungicidima površinskog djelovanja prskanja se provode u razmacima od 6-8 dana, a s kurativno-sistemičnim fungicidima, razmaci su malo dulji 8-10 dana. Važno je da se kod prskanja koristi velika količina vode od 600 l/ha u početku, do 900 l/ha za kasnija prskanja. Površinsko i samo preventivno djelovanje imaju fungicidi na bazi bakra kao Champion tekući, Nordox 75 WG, Cuproline, na bazi mankozeba, propineda, klortalonila

26 gospodarski list 1. srpnja 2013.

Izged lista krastavca zaraženog plamenjačom: (lijevo) na naličju i (desno) na licu lista

i također preventivni ciazofamid Ranman 400 SC. Vrlo dobra, kako preventivna tako i kurativna zaštita, postiže se fungicidima na bazi azoksistrobina, koji imaju translaminarno djelovanje, što znači da prodiru u površinski sloj lista štiteći biljku iznutra i izvana. Na tikvenjačama suzbija i pepelnice. Od sistemičnih fungicida koji su kurativnog i preventivnog djelovanja navodimo one na bazi fosetila, metalaksila s mankozebom, propamokarba, benalaksila s mankozebom, dimetomorfa s mankozebom, mandipropamida i mandipropamida s mankozebom. Prilikom primjene fungicida treba se strogo pridržavati propisanih karenci, a tijekom berbe primjenjivati samo fungicide kratke karence. Mr. Chiara Pagliarini


YARA – uvijek prava kombinacija! Znanje o usjevima • asortiman proizvoda • znanje o primjeni

L’obiettivo di Yara è individuare ie zadovoljiti soddisfare lestvarne effettive zahtjeve esigenze nutrizionali delle colture. Yara ima za cilj prepoznati svakog usjeva za hranjivima. Yara fornisce agli agricoltori: Yara osigurava poljoprivrednim L’obiettivo di Yara è individuareproizvođaćima: e soddisfare le effettive esigenze nutrizionali delle colture. •Conoscenza Znanje o potrebama svakognutrizionali usjeva za hranjivima. delle esigenze delle colture. fornisce agli agricoltori: •Yara Agronomsko znanje za primjenu najprikladnijeg gnojiva,più u pravoj dozi optimalnom Competenze agronomiche per applicare il fertilizzante idoneo, allai ugiusta dose e vremenu nei momenti •ottimali. Cijeli asortiman proizvoda najboljeg omjera kvalitete / cijene . Conoscenza delle esigenze nutrizionali delle colture. prodotti completa col miglior rapporto višekratnog qualità/prezzo. •Gamma Praktičnost uagronomiche raspodjeli gnojiva sa strategijom prihranjivanja kako bi povećali Competenze per applicare il fertilizzante più idoneo, alla giusta dose e nei prinose, momentismanjili troškove i utjecaj na okoliš. Praticità nella distribuzione dei fertilizzanti con la strategia della concimazione frazionata in grado di •ottimali. Tehnologiju, s dijagnostičkim alatima kao što su N-Tester™ i N-senzor™ massimizzare le rese, ridurre al minimo i costi e l’impatto ambientale. prodotti completa col miglior rapporto qualità/prezzo. •Gamma laboratorijske . Tecnologia, conanalize strumenti diagnostici come N-Tester™ ed N-Sensor™ e servizio di analisi agronomiche. distribuzione dei fertilizzanti con la strategia della concimazione frazionata in grado di •Praticità Jamstvo nella da nutrijenti i težina deklarirani na etiketi odgovaraju sadržaju pakiranja Garanzia che i nutrienti ed il peso dichiarati in etichetta corrispondono al vero al. 100%. massimizzare le rese, ridurre al minimo i costi e l’impatto ambientale. peru la forma fisica formulatii e la efficienzahranjivih dei nutrienti (solubilità uinvodi, acqua, purezza). •Qualità Kvalitetu fizičkom oblikudei formulacija učinkovitosti tvari (topljivost pH,pH, čistoća). Tecnologia, con strumenti diagnostici come N-Tester™ ed N-Sensor™ e servizio di analisi agronomiche. Garanzia che i nutrienti ed il peso dichiarati in etichetta corrispondono al vero al 100%. Yara Italia S.p.A. - Via Benigno Crespi 57 - 20159 Milano - Tel. 02 754161 www.yara.it Knowledge grows Distributeri: Qualità per la forma fisica dei formulati e la efficienza dei nutrienti (solubilità in acqua, pH, purezza). CIPRO d.o.o. Lepajci 4a, 49 224 Lepajci Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagreb Tel.: 049/382-000, Fax: 049/342-242 tel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13 Yara Italia S.p.A. Via Benigno Crespi 57 20159 Milano - Tel. 02 754161 www.yara.it http://www.kronion.hr/ http://www.cipro.hr/

Knowledge grows


vaš vrt

Bakterioza pelargonija Mnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umjesto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i uspravne pelargonije.

na zdrave listove, prenose je insekti poput cvjetnog ili duhanovog štitastog moljca, lisne uši i drugi, a ulaze i kroz rane na biljci gdje god se pojave. Kada bakterije jednom uđu u biljku šire se provodnim snopovima izazivajući opisane simptome. Interesantno je spomenuti da na zaraženim biljkama, koje se drže na temperaturama nižim od 20 oC i kod niže vlage tla i zraka, nema pojave opisanih simptoma. Zaražene biljke zdravog su izgleda. To su latentne infekcije, koje su redovna pojava kod ove bakterioze. Porastom temperatura i intenzivnijim zalijevanjem, na biljkama će se pojaviti gore opisani simptomi i one će početi propadati. To se u pravilu događa kada naizgled zdrave biljke kupimo i stavimo ih u sandučiće u vrtove, na balkone ili terase i sl.

Ova bakterija napada listove, stabljike donjem dijelu stabljike utaknutom u supreznica, stabljike ukorijenjenih reznica i ma- strat javlja se suha trulež, naboran je i boje tične biljke. Najviše se javlja kasnije, kada tamnosmeđe do crne. Ta se trulež širi prerazvijene biljke iznesemo na otvoreni prostor. ma gore, a na listovima se javlja venuće i Prema dijelu biljke na kojem je došlo do za- pjegavost. raze, znakovi zaraze se razlikuju. To su bakterijska trulež, bakterijska pjegavost listova, trulež stabljike i venuće biljaka. Bakterijsku pjegavost i trulež stabljike Suzbijanje bolesti vrlo često prati naglo venuće biljaka. Širenje bakterioze tijekom uzgoja s Na stabljici bolest se očituje u tamoboljelih na zdrave biljke, može se zanjenju provodnih snopova, koji ubrzo ustaviti fungicidima na bazi bakra kao pocrne. Kako trulež napreduje kroz Champion, Champion WG, Kocide DF stabljiku, zaraženo tkivo postaje suho, crno i naborano. Na biljkama nalazimo Poluprozirne bakterijske pjege, ili Nordox 75 WG, Nordox Super 75, ali Tkivo zaražene nalik mjehurićima na naličju ne i suzbiti. Iako ovi fungicidi nisu reginekoliko pocrnjelih grančica, bez listostabljike se nabora i lista viseće pelargonije zaražestrirani u nas na ukrasnom bilju, koriste va, osim nekoliko deformiranih listića pocrni. ne bakterijom se u zemljama EU. Za suzbijanje se kona samom vršnom dijelu izboja. Sušeriste i antibiotici poput Plantomycin-a nje i tamnjenje se ponekad spušta niz (Streptomycin 17%), Agrimycin-a, stabljiku prema korijenu, no trulež saBacterol Super i Agrept (streptomycin), mog korijena se rijetko javlja. ali ih u Hrvatskoj nema. Na listovima razlikujemo dvije vrste Kako kurativa slabo zadovoljava zaštita znakova. Prvi se nalaze na naličju listose mora sastojati od sprečavanja širenja va u vidu malih, poluprozirnih okruglih zaraze, dakle preventivom. To se postiže pjega, nalik na mjehuriće. Ako pogledakako slijedi: biljke s kojih će se uzimati mo takav list prema svjetlu, na mjestu reznice moraju biti uzgojene iz sjemena pjega, vidljive su polu prozirne, vodeu sterilnom supstratu – poželjan je uzgoj naste točke. Za nekoliko dana pjege se Kvržice na naličju Žućenje lista između žila u iz meristema. Reznice je bolje otkidati s pretvore u velike utonule zone, koje ne- lista - jedan od uzroka obliku slova V na zaraženoj zaraza s bakterijom biljci biljaka, nego odsijecati zbog prenošenja što kasnije potamne, otvrdnu i posuše zaraze noževima. Ako se koriste noževi, se. Rjeđe se pojavljuje spajanje pjega. treba ih dezinficirati u 70% alkoholu. Prije Zaraženi listovi uvenu i osuše se. Ostaju rukovanja s biljkama i reznicama nužno visjeti na stabljici, ali mogu i otpasti neje pranje ruku sapunom. Stolove s matičposredno po uginuću. nim biljkama, od kojih se uzimaju reznice Druga vrsta simptoma na listovima treba periodično dezinficirati s 20% natrije venuće njihovih rubova uz žućenje jevim hipokloritom (“Varikina”). Za ukortkiva između nervature u obliku slova Pjegavost lista viseće Zaraženi listovi uvenu i jenjivanje reznica i sadnju treba koristiti V. Požutjeli dijelovi lista nekrotiziraju i pelargonije zaražene s osuše se sterilni supstrat. Izbjegavati prekomjerno suše se, na njima nastaju velike uglate bakterijom zalijevanje i kvašenje listova, a biljke drnekroze ograničene lisnim žilama, tkivo Načini širenja bolesti žati u dovoljno zračnom prostoru. Izbjegavati između vene, a peteljke ostaju čvrste. Bakterioza se širi ukorjenjivanjem reznica preobilnu gnojidbu, posebno gnojidbu dušiBakterija može ući u stabljiku kroz peteljke zaraženih listova i širiti se u druge di- uzetih sa zaraženih biljaka, zaraženom ze- kom. Gnojivo treba sadržavati manje dušika jelove biljke, na primjer u veći broj listova. mljom, zaraženim biljnim ostacima i zaraže- i fosfora i proporcionalno više kalcija i kalija. Ako se proširi na vršne dijelove biljaka, jav- nim priborom. U sandučićima gdje se ukor- Jedna od mjera sprečavanja zaraze je suzlja se trulež stabljike na mjestima, gdje su jenjuju reznice zaraza se širi sa bolesnih na bijanje insekata prenositelja bakterija i na zaraženi listovi pričvršćeni na stabljiku. Ta- zdrave, ako je vlaga supstrata suviše visoka kraju uklanjanje i uništavanje oboljelih biljakve biljke najčešće ugibaju. Reznice uzete i ako su biljke suviše gusto posađene. Bak- ka i supstrata u kojem su bile posađene.. mr. C. P. s oboljelih biljaka slabo se ukorijenjuju. Na terije se mogu prenijeti dodirom s bolesnih

28 gospodarski list 1. srpnja 2013.


vaš vrt

Afelandra – privlačna cijele godine Svoj egzotični izgled ova privlačna sobna biljka duguje upadljivo obojanim listovima i markantnim čunjastim cvatovima koji se pojavljuju ljeti. Njihova je ukrasna vrijed­nost u pricvjetnim listovima (braktejama) najčešće žute i zlaćane boje s crvenim obrubom. Iz pricvjetnih listova izbijaju žuti cvjetići. Kultivari narančastocrvenih brakteja još su vrlo rijetki. Na krupnim listovima u nijansama zelene boje ističu se srebrnaste ili žućkaste žile, pa je ponegdje nazivaju “biljka - zebra”.

Puno svjetlosti i vlage Afelandri godi puno svjetla, ali bez izravna sunca koje može opržiti listove. Ako ste joj namijenili mjesto u blizini prozora ne zaboravite zasjeniti za najjačeg sunca sredinom dana. Odgovara joj uobičajena sobna temperatura, a u uvjetima visoke vlage zraka može podni­jeti i do 24 °C. Nakon cvatnje treba je premjestiti na hladnije mjesto, a najniža zimska temperatura je 18 °C. Tijekom rasta supstrat mora biti stalno vlažan preporučuje se meka voda sobne temperature. Kratko razdoblje suše može izazvati gubitak lis­tova. Nakon cvatnje biljka treba proći kroz razdoblje mirovanja koje traje 4 - 6 tjeda-

na, a to podrazumijeva oskudnije zalijevanje (jednom u tjedan dana). S pojačanim rastom u započinje se s prihranjivanjem. Jednom u tjedan dana doda se vodi za zalijevanje hranjiva otopina za lisnate sobne biljke. Kad se započnu stvarati cvjetni pupovi, prelazi se na tekuće hranivo za cvjetnice. Za brzi rast i bujanje potrebno je, uz ostale uzgojne mjere osigurati i vlažno okruženje koje godi svim prašumskim biljkama. Zato držite lonac s biljkom na podlošku s mokrim kamenčićima ili ga obložite vlažnim tresetom, a dodatno zamagljivanje iz finog raspršivača neće škoditi. Kad procvate završena je faza visoke vlage i treba ukloniti vodu iz podloška kao i vlažnu mahovinu.

Uspješan uzgoj započinje pravilnim odabirom

Iako je uvriježeno mišljenje da ova privlačna sobna ljepotica blista tek neko­liko mjeseci, uz pravilnu njegu i uzgojne zahvate može se postići cvatnja iduće godine, a kroz potomstvo i niz godina nakon toga.

Uzgoj obično započinje kupnjom cvatuće biljke, a pravilan izbor prvi je korak prema uspjehu. Čvrsti i sjajni lis­tovi bez tragova smeđenja jamstvo su da je biljka zdrava. Mlohavi su znak da je bila izložena hladnoći, suši ili propuhu. Većina vrsta afelandri, a ima ih šezdesetak, potječe iz tropskih kraje­va, ledinu vrstu koja se uzgaja kao sobna biljka Aphelandru squarrosu donijeli su iz Brazila u Europu belgijs­ki uzgajivači i kultivirali. Danas je u uzgoju nekoliko kultivara koji se raz­likuju po boji listova i brakteja. Brzoga je rasta, a reznice posađene u ožujku dosegnut će do konca ljeta visinu od tridesetak centimetara i promjer 18–20 cm. Tada će i prvi put procvjetati. Iduće godine, uz nekoliko novih izdana­ ka, može narasti dvostruko. U loncu promjera 13 cm naraste 60 cm visoka, a u većima i više.

Razmnožavanje reznicama Zdrava biljka u otpimalnim uzgojnim uvjetima brzo se razvija. Od faze reznice do cvatnje trebat će je jednom ili dva guta presaditi, ovisno o tome je li jrijenje preraslo lonac. Odrasle biljke presađuju se na-lon razdoblja mirovanja, u proljeće. Supstrat treba biti hranjiv i dobroga kapaciteta za vodu, pa se preporučuje kombinacija humusa i ilovače. Korijenje se uvijek pažljivo, pomoću štapića očisti l od starog, iscrpljenog supstrata. Svaki put se sadi u jedan broj veći lonac. U proljeće se biljka orezuje. tako da se tjerajući izboji vršno prikrate radi kompaktnijeg i gušćeg rasta. Odstranjeni vršni izboji mogu poslužiti za razmnoža­vanje. Dobro se zakorjenjuju u susptratu sastavljenom od ilovače i oštrog pijeska pri temperaturi od 24 °C. Uspjeh je veći ako se dno reznice umoči u hormonski prah za zakorjenjivanje. Radi vlažnog okruženja lonac s reznicama treba pokri­ti prozirnom plastičnom vrećicom. Antonija Vrdoljak, dipl. ing.

1. srpnja 2013. gospodarski list 29


naš Jadran

Avokado – neobično i hranjivo voće Voće koje stručnjaci drže jednim od najnutritivnijih mnogo je poznatije kao saveznik suhe kože. Naime, kao zaštitu od starenja lica (vitamini A, B, C i E štite epidermu od sunca i isušivanja) avokado su koristili već Asteci: ostavili bi unutrašnjost ploda da se namače u vodi i tako dobivali ljekovito ulje. Stablo avokada može narasti od 6 do 20 m, listovi su dugi do 20 cm, kožasti, ovalnog oblika. Plodovi su krupni od 200 do 600 g, hrapave kore, okruglasog ili kruškolikog oblika. Meso zrelog ploda je kremaste konzistencije s mirisom na orah. Jestivi dio sadrži 22 do 30 % masnoća. Bogat je proteinima, mineralima, posebice željezom. Cvate u našim uvjetima u proljeće. Preporuča se sadnja dviju ili više sorata radi uspješnog oprašivanja.

Uvjeti uzgoja Niske temperature su ograničavajući faktor uspješnog uzgoja avokada – ne podnosi jake vjetrove, posebice za vrijeme cvatnje. Zbog toga su, u zemljama koje imaju plantažne nasade, neophodni vjetrobrani. Avokado traži lagana, dobro drenirana tla, slabo kisele do neutralne reakcije. Kao i sve tropske biljke, traži dosta vode, ali nikako stajaće. Korijenje avokada je površinsko s malo korijenovih dlačica koje upijaju vodu i u njoj otopljene hranjive tvari, i traži redovito natapanje. Osjetljivost na klor varira prema sortama, ali i najotpornije sorte se ne bi smjele navodnjavati vodom koja sadrži više od 0,5 g soli po litri. Rezidba se svodi na rezanje uspravnih grana (vodopija) kao i suhih grana. Da bi dobili razgranato i lijepo oblikovano stablo, potrebno je redovi-

Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji, u Dubrovniku. Avokado (lat. Persea gratissima ili P. americana) je veliko zimzeleno stablo s kožastim listovima, krupnim plodovima tamno-zelene, ponekad ljubičaste boje koje je, u isto vrijeme, ukrasno i korisno zbog iznimne hranjive vrijednosti plodova.

Avokado u cvatnji

to pincirati ( uklanjati ) vršne pupove. Dosad nije zabilježena nijedna bolest ni štetnik koji napadaju avokado. Sorte: Prema porijeklu razlikuju se tri grupe sorata avokada. Karipska grupa je najosjetljivija na niske temperature i uspjeva samo u tropskim uvjetima. Najpoznatija sorta iz ove grupe je Lulu. Gvatemalska grupa je prilagodljivija, iako pati za vrijeme zime pa se mora saditi samo u zaštićenim mjestima. Plodovi su hrapave kore i dobro podnose transport. Sorta Nabal, iz ove grupe, je najraširenija u Izraelu. Meksička grupa je najotpornija na niske temperature i potječe iz meksičkih planina do 3000 m nadmorske visine. Poznata je sorta Mexicola koja može izdržati do –8 °C. Sorte iz ove grupe bi

30 gospodarski list 1. srpnja 2013.

se mogle uspješno uzgajati i u priobalju Dalmacije na mjestima gdje uspješno rastu limun i četrun. Meksički avokado je prepoznatljiv po sitnim plodovima , debeloj kori i listovima koji mirišu na anis. Najpoznatija sorta je Puebla. Sorta Mayapan je poznata po kvaliteti plodova. Od sorata ovih triju grupa su dobiveni hibridi. Tako je dobivena sorta Fuerte koja se najčešće nalazi na policama naših prodavaoni-

Razmno­žavanje Lakše i uspješnije je razmnožavanje sjemenom. Sjemenka zrelog ploda se opere od ostataka mesa, osuši i u nju se zabodu tri čačkalice. Stavi se u čašu koja se napuni vodom. Sjemenka se postavi tako da donji dio bude potopljen u vodu a drugi ( uži ) dio iznad vode. Kroz nekoliko tjedana, sjemenka počinje uzdužno pucati, a na dnu se pojavljuju korijenčići. Vodu u čaši je potrebno redovito mijenjati. Na isti način sjemenka se izravno može posaditi u lonac s vlažnim kompostom.


naš Jadran

ZDRAVLJE U VOĆU tel: 01/4816-145 01/3843-555 fax: 01/4816-146 01/3077-725 e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr web adresa : www.gospodarski.hr

Format: 14 x 20 cm Ospeg: 230 stranica u boji

ak n uv jige po ećan 60, šta o 00 rin za kn u!

ca. Vrlo je rodna i bere se od studenog do svibnja. U Kaliforniji su dobivene, vrlo cijenjene, kasne sorte Hass i Mac Arthur. U Izraelu se uzgajaju i rane sorte kao što su Ettinger koja sazrijeva sredinom rujna i Benik koja daje vrlo kvalitetne plodove. Zbog niske samooplodnosti ( svega 0,1% ) sadnja dvije ili više sorata ima prednost jer osigurava oplodnju. Avokado se razmnožava cijepljenjem na sjemenjake meksičke grupe sorata, a način cijepljenja je okuliranje na proljeće ili u rujnu. Avokado, iako je voće, uglavnom se konzumira kao povrće. Snimke avokada su napravljene u Dubrovniku, krajem ožujka ove godine, u vrtu obitelji Šimleša. Avokado je star 55 godina, uzgojen je iz sjemenke i redovito rađa zahvaljujući drugom stablu koji se nalazi u susjednom vrtu. Zorica Velagić, dipl. ing. agr.

Upravo zbog snažnih hidratantnih, li do izražaja. obnavljajućih i omekšavajućih svoj- Poslužite ga stava avokadovo je ulje danas jedan uz tacose, od najčešćih sastojaka proizvoda za kao prilog tornjegu lica i tijela, a zahvaljujući ne- tiljama ili zasićenim masnim kiselinama hrani u m j e s t o kožu i iznutra, održavajući njenu ela- uobičaje stičnost. Obiluje i mineralima: sadrži nog namaza za sendviče - savjetuje triput više kalija od, primjerice, bana- Berislav Lacković, chef zagrebačkog na pa štiti i srce te krvne žile, no ima restorana Bon Appetit, gdje ovu ’panažalost i metnu naviše kalorija mirnicu’ na (160 kcal na jelovniku 10 dag). imaju svaU svojoj dokodnevno. movini MekIzvrsno se siku avokaslaže s pirjado se zbog nom piletioblika i grunom, ribom be kore zove s roštilja i aligatorska račićima, a kruška. Poodličan je i stoji više u nadjevu za od osamtortilje. Dodeset sorta date li sitno - od izrazito Nožem ga po dužini prerežite napola pa zaokre- n a s j e c k a okruglih do nite polovice kako biste ih lakše odvojili. Košticu nom avokakruškolikih izvadite tako da pod nju lagano podvučete žlicu du limunov te od crnih sok, senf, do zelenih - a u nas se najčešće može sol, maslinovo ulje, kiselo vrhnje i nanabaviti kruškoliki s glatkom zelenom sjeckani peršin, dobit ćete ukusan prekorom te kremastim blijedozelenim ljev za zelenu salatu, rotkvice i šampiusplođem. njone, dok će u kombinaciji s mangom - Avokado se najčešće jede sirov ili ili paprikom te rajčicom i kukuruzom kratko termički obrađen, primjerice dati finu salsu. pirjanjem ili na roštilju. U ljetnim danima avokad je ’tajni’ saNajzastupljeniji je u meksičkoj kuhi- stojak hladnih juha s krastavcima, rajnji, odakle dolazi i najpoznatiji recept čicom ili tikvicama, ali i slastica poput - dip guacamole - za koji mora biti sorbeta, sladoleda, moussea te voćnih optimalno zreo kako bi svi okusi doš- salata.

en

Želite li provjeriti je li avokado zreo, malo ga stisnite. Nezreli je tvrd, zreli blago mekan, dok na prezrelom nakon pritiska ostaju blage udubine. Najbolje je kupiti tvrdi i ostaviti ga na sobnoj temperaturi da omekša. ● Zreli se avokado u hladnjaku može čuvati do tjedan dana. Međutim, nakon što ga načnete, pojedite ga u roku 24 sata. ● Zbog visoke razine željeza mijenja boju, čim se zareže, tj. izloži zraku. Kako biste to spriječili nakapajte meso limunovim sokom.

Ljekovita svojstva

cij

Bolje nezreo nego prezreo

1. srpnja 2013. gospodarski list 31


Plugovi

MM 152 • 4 brazde (3+1) • nosiva greda 150x150 • visina pluga 80 cm • razmak između plužnih tijela 102 cm • zahvat po brazdi: 14”-16”-18” (35-45 cm) • mehanička regulacija zahvata brazde • hidraulična regulacija prve brazde • rešetkasta plužna daska - tip VP • ZRL pretplužnjaci • crtalo Ø 600, nazubljeno • kotač ledinaš, dubinski, gumeni 690x320 sa ublaživačem udara

14.300 € + PDV

11.600 €+ PDV ORO INTERNATIONAL d.o.o. Luka 345, 10340 Vrbovec tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137

Diskosne kosilice

GMD 77

4.500 €+ PDV

5.600,00 € + PDV

• potreban 1 hidraulični izlaz na traktoru

• hidraulično podizanje

• trotočje 1 i 2 kategorije

• stražnje kopčanje

• kardanski izvod sa 6 utora

• potrebna snaga traktora: min. 50 KS

• potreban broj okretaja kardana: 540 o/min

• usmjerivač otkosa

• 7 diskova

• širina otkosa: 2,10 m

• radni zahvat: 2,80 m

SENZACIONALNA RASPRODAJA

ISPORUKA ODMAH!

*ponuda vrijedi do isteka zaliha U ponudi po specijalnoj cijeni dostupni i sljedeći priključci: plug MM 112 3ET plug MM 122 3ET kosilica GMD66 kosilica GMD 2820 F kosilica GMD 3120 F rotodrljača HRB302 D rotodrljača HR3504 D rotodrljača HR404 D balirka FB2135 sijaćica 3 6RGTS sijaćica PL2/12R sijaćica PREMIA300


Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj u Europskoj uniji

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

mali

Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo, te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. José Manuel Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine. 1. srpnja 2013. godine datum je ulaska Republike Hrvatske u članstvo EU, čime će postati 28. članica Europske unije.  1. srpnja 2013. gospodarski 33 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Uspostava čvršćih veza između Hrvatske i Europske unije započela je pokretanjem Procesa stabilizacije i pridruživanja koji je Europska unija razvila za zemlje jugoistočne Europe te im time otvorila perspektivu članstva u Europskoj uniji.

Pregovori u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja Ovim su Sporazumom regulirani odnosi između Hrvatske i Europskih zajednica, a za sektor poljoprivrede najznačajnije su njegove trgovinske odredbe. Njime su potvrđene prethodne jednostrane trgovinske povlastice kojima su, za gotovo sav hrvatski izvoz na tržište Europske unije, ukinute carine. Izuzetak čine proizvodi od mlade govedine, vina, neke vrste riba i ribljih prerađevina, za koje su odobrene preferencijalne kvote (kvote sa sniženom ili nultom stopom carine), a naknadnim je izmjenama Sporazuma utvrđeno i količinsko ograničenje izvoza šećera. S druge strane, Hrvatska se obvezala postupno otvarati svoje tržište poljoprivrednih proizvoda, pri čemu za veliki broj proizvoda nije predviđeno potpuno ukidanje carina sve do dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Nakon sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Pozitivno mišljenje (fran. Avis) prihvaćeno je u travnju 2004. godine, a pristupni pregovori otvoreni su 3. listopada 2005. godine. Nova faza u odnosima Hrvatske i Europske unije započelo je dubinskom usporedbom zakonoPoglavlje poljoprivrede koje je u prethodnim valovima proširenja obuhvaćalo i sigurnost hrane podijeljeno je u dva poglavlja: Poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. Razlog za ovo razdvajanje je iznimna obimnost zakonodavstva u području poljoprivrede, a posebice sigurnosti hrane.

davstva (eng. screening). Pravna stečevina (fran. acquis communautaire) koja obuhvaća ukupno zakonodavstvo Europske unije podijeljena je u 33 poglavlja (odnosno 35 pri čemu se screening za poglavlja Institucije i Ostala pitanja nije provodio). Dubinska usporedba zakonodavstva se odvijala u dvije faze: multilateralni i bilateralni screening. Tijekom multilateralne faze Europska je komisija prezentirala pravnu stečevinu, dok tijekom bilateralnog dijela zemlja kandidat daje prikaz stanja u svojoj zemlji. Po okončanju screening-a Europska kom isija izrađuje izvješće u kojem ocjenjuje spremnost zemlje kandidata za otvaranje poglavlja za pregovore ili utvrđuje mjerila (eng. benchmark) koje je potrebno ispuniti. Po ispunjavanju mjerila poglavlje se može otvoriti, a Hrvatska je obvezna dostaviti svoja Pregovaračka stajališta za odnosno poglavlje. Multilateralni screening za poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj odvijao se od 5. do 8. prosinca 2005. godine, a bilateralni od 30. siječnja do 2. veljače 2006. godine. Za otvaranje ovog poglavlja Europska je komisija utvrdila jedno mjerilo, a to je izrada Strategije unapređenja poljoprivredne statistike što je Hrvatska i učinila.

Mjerila Multilateralni screening za poglavlje Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika odvijao se od 9. do 15. ožujka 2006. godine, a bilateralni od 29. svibnja do 7. lipnja 2006. godine. Izvješće o analitičkom pregledu Europska je komisija usvojila 3. travnja 2007. godine, a utvrđena su četiri mjerila za otvaranje poglavlja: • usvajanje novih okvirnih zakona (Zakon o hrani i Zakon o veterinarstvu) koji su u skladu s prav-

nom stečevinom Europske unije i koji propisuju jasnu podjelu odgovornosti, posebice po pitanju nadzora hrane; • usvajanje strategije za prijenos, provedbu i primjenu pravne stečevine Europske unije za područje sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike, uključujući planove za razvoj administrativnih kapaciteta. Posebnu je pažnju trebalo posvetiti detaljnom akcijskom planu u vezi s nadzorom i iskorjenjivanjem klasične svinjske kuge za domaće i divlje svinje; • započinjanje provedbe sustava za identifikaciju i registraciju goveda, svinja, koza i ovaca; • provedba kategorizacije svih objekata u poslovanju s hranom koja se temelji na pravnoj stečevini Europske unije i koja će služiti kao osnova za budući Nacionalni program za unapređivanje objekata u poslovanju s hranom. Navedena je mjerila Hrvatska ispunila te svoje Pregovaračko stajalište za poglavlje 12. dostavila 24. srpnja 2008. godine, a za poglavlje 11., 8. rujna 2008. godine. • Zajedničko stajalište Vijeće Europske unije za oba poglavlja je

 34 gospodarski 1. srpnja 2013. list


unapređenje objekata za proizvode životinjskog podrijetla, uključujući objekte za nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi. Taj program morao je uključivati precizni plan za nadzor procesa unaprjeđenja objekata od strane hrvatskih nadležnih tijela. U pogledu sektora mlijeka, nacionalni program je trebao također uključiti strategiju korištenja nesukladnog sirovog mlijeka. Hrvatska je morala pokazati dovoljan napredak u provedbi tog nacionalnog programa. Nadalje, Hrvatska je trebala pokazati da je predvidjela dostatne ljudske i financijske resurse za nadzor procesa unapređenja objekata koji su pokriveni nacionalnim programom; • Hrvatska je trebala pružiti Komisiji dovoljno jamstava u pogledu uspostave potpuno EU sukladnog sustava službenih kontrola za životinje i životinjske proizvode, uključujući njegovo financiranje; • Hrvatska je trebala nastaviti s uspostavom i razvojem odgovarajuće administrativne strukture u skladu s pravnom stečevinom

Rezultati pregovora Najznačajniji element u pregovorima odnosio se na financijska sredstva koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon pristupanja u EU, a ona su sljedeća: • financijska omotnica za I stup – izravna plaćanja (Europski poljoprivredni fond za garancije u poljoprivredi – EAGF): 373 milijuna EUR godišnje • financijska omotnica za II stup – mjere ruralnog razvoja (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EAFRD): 333 milijuna EUR godišnje, na raspolaganju od 2014. godine u 100%-tnom iznosu2.

2

do konca 2013. Hrvatskoj su na raspolaganju EU sredstva pretpristupne pomoći za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja – IPARD

Razdoblje prilagodbe za uvođenje izravnih plaćanja traje 10 godina, a znači financiranje EU sredstvima u intenzitetu od (u odnosu na financijsku omotnicu za izravna plaćanja): • 25%, 30%, 35% i 40% u prve četiri godine članstva • 50%, 60%, 70%, 80% i 90% u ostalih pet godina članstva, te • 100% u desetoj godini članstva. RH može nadoknaditi sredstva za izravna plaćanja iz vlastitog proračuna (eng. “top-ups”) do 100% već u prvoj godini članstva. Hrvatska je također tražila i dobila u mogućnost da u razdoblju 2014. - 2016. godina, dio sredstava iz II stupa prebaci u I stup i na taj način u značajnijoj mjeri financira izravna plaćanja iz europskog proračuna, i to najviše do 20% sredsta-

EU, osobito u pogledu kontrole sigurnosti hrane, te nastaviti povećavati svoje administrativne sposobnosti i infrastrukturu. Hrvatska je trebala pokazati da ima dostatnu administrativnu sposobnost za ispravnu provedbu i primjenu cjelokupne pravne stečevine EU koja je pokrivena ovim poglavljem na dan pristupanja. Nakon što su uspješno ispunjena mjerila i okončani pregovori, poglavlje 12. je privremeno zatvoreno 27. srpnja 2010. godine, a poglavlje 11.,19. travnja 2011. godine. Instrument mjerila po prvi put je uspostavljen u procesu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i bez ikakve je sumnje zahtjevao izniman angažman Hrvatske na njihovom ispunjavanju. Vrlo je važno za naglasiti da je 11 mjerila u samo ova dva poglavlja bio veliki test za hrvatsku administraciju koji je ona uspješno ispunila. sustav koji se koristi u administraciji izravnih plaćanja te mjera ruralnog razvoja u kojima se potpora daje po ha ili grlu stoke

1

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

usvojilo 2. listopada 2009. godine te je utvrdilo mjerila za zatvaranje poglavlja. U poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj radilo se o sljedećim mjerilima: izrada plana provedbe za uspostavljanje Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IACS)1 koji će biti u potpunosti u funkciji s datumom pristupanja; izrada plana provedbe za uspostavljanje Agencije za plaćanje koja će biti u potpunosti u funkciji s datumom pristupanja; izrada plana provedbe kako bi se Hrvatska do trenutka pristupanja pripremila za primjenu jedinstvene Uredbe za organizaciju zajedničkoga tržišta u sljedećim područjima: šećer, voće i povrće te mlijeko. Nadalje, Hrvatska je trebala pokazati dovoljan napredak prema postavljanju Jedinstvene organizacije zajedničkog tržišta, koje će postati u potpunosti funkcionalno do trenutka pristupanja. U poglavlju 12. radilo se o sljedećim mjerilima: Hrvatska je trebala predstaviti odobreni nacionalni program za

va EAFRD fonda, ali ne prelazeći razinu od 45% omotnice za izravna plaćanja. Osim navedenog iznosa za izravna plaćanja, RH će, za izravna plaćanja, na raspolaganju biti dodatni iznos od oko 9,6 mln EUR za deminirano poljoprivredno zemljište koje je privedeno kulturi te oko 10,8 mln EUR tzv. „vinske omotnice“. Sredstva iz vinske omotnice mogu biti pridodana izravnim plaćanjima ili korištena za financiranje specifičnih mjera u vinarskom sektoru. Isto tako, EK je za provedbu mjera uređenja tržišta u RH u prve dvije godine članstva osigurala 45 milijuna EUR. Međutim, korištenje ovih sredstava ovisit će o stanju na tržištu. U dinamici uvođenja izravnih plaćanja ostvarena je značajna razlika u rezultatima pregovora u slučaju RH, a u odnosu na nove

 1. srpnja 2013. gospodarski 35 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

zemlje članice. Naime, za razliku od zemalja koje su se EU priključile u petom valu proširenja, RH će biti u prilici da 25% omotnice za I stup – sredstva koja će biti isplaćena iz europskog fonda, nadoknadi sa 75% iznosa izravnih plaćanja iz nacionalnog proračuna već u prvoj godini članstva. Hrvatska također ima mogućnost iz nacionalnog proračuna financirati tzv. “zatečene potpore” (eng. “state aids”) tijekom trogodišnjeg razdoblja od datuma pristupanja. U primjeni višestruke sukladnosti kao uvjeta za ostvarivanje izravnih plaćanja, u dijelu kontrola, postignuta su sljedeća prijelazna razdoblja: A. Zaštita okoliša - od 1. siječnja 2014. godine B. Očuvanje zdravlja ljudi, bilja i životinja - od 1. siječnja 2016. godine C. Dobrobit životinja- od 1. siječnja 2018. Godine.

Dinamika uvođenja izravnih plaćanja u nove zemlje članice i RH (postotak od financijske omotnice)    

Godina članstva I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

Nove zemlje članice EU proračun

25

30

35

40

50

60

70

80

90

100

Nacionalni

30

30

30

30

30

30

30

20

10

0

Ukupno

55

60

65

70

80

90

100

100

100

100

RH

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EU proračun

25

30

35

40

50

60

70

80

90

100

Nacionalni

75

70

65

60

50

40

30

20

10

0

Ukupno

100

100

100

100

100

100

100

100

100

100

Usporede izravna plaćanja po jedinici rasoložive površine pokazuje da se Hrvatska, između 28 država članica, nalazi na šestom mjestu te da je izravno plaćanje po jedinici površine koje će biti ostvareno u Hrvatskoj za 43% veće u odnosu na prosječno izravno plaćanje u EU 27.

Postizanje dogovora oko poljoprivrednog proračuna bilo je prijelomna točka za okončanje pregovora u poglavlju 11. Naime, procjena pregovaračkog tima bila je da gotovo 100 postotno povećanje proračuna za sektor poljoprivrede stvara dobar okvir za daljnji razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj te da je u usporedbi s ostalim državama članicama Hrvatska ostvarila dobar rezultat. Najveću dodanu vrijednost u pregovorima za Hrvatsku predstavlja financijska omotnica za ruralni razvoj koja, kada se uveća za nacionalnu komponentu, iznosi preko 400 milijuna EUR godišnje. S obzirom da se projekti u pravilu sufinanciraju s 50%, a investitor bez obzira je li riječ o poljoprivrednom proizvođaču ili jedinici lokalne samouprave mora osigurati vlastitih u pravilu 50% od vrijednosti projekta, kroz ruralni razvoj otvara se investicijski potencijal od oko 800 milijuna EUR godišnje u poljoprivredu i ruralnu sredinu.

 36 gospodarski 1. srpnja 2013. list


U II stupu, odnosno mjerama ruralnog razvoja, Hrvatska može: • u novom programskom razdoblju 2014. – 2020., s obzirom na strukturne poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi, financirati mjere potpore za pretežno samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva te za uspostavu proizvođačkih grupa do 31. prosinca 2017. godine, • u novom programskom razdoblju 2014. – 2020. planirati za

polovicu manje sredstava za provedbu mjera ruralnog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od važećeg obaveznog minimuma, • u novom programskom razdoblju 2014. – 2020. financirati sredstvima EAFRD većim intenzitetom potpore (do maksimalnih 75%) one projekte koji su povezani s provedbom Nitratne direktive (rukovanje stajskim gnojivom), a s obzirom na

Proizvodne kvote zemalja članica DRŽAVE ČLANICE ILI REGIJE Belgija Bugarska

ŠEĆER

IZOGLUKOZA

676.235,0

114.580,2

0,0

89.198,0

Češka

372.459,3

 

Danska

372.383,0

 

2.898.255,7

56.638,2

Njemačka Irska

0,0

 

Grčka

158.702,0

0,0

Španjolska

498.480,2

53.810,2

3.004.811,2

 

Francuski prekomorski departmani

432.220,1

 

Hrvatska

192.877,0

 

Italija

508.379,0

32.492,5

0,0

 

Francuska (kontinentalna)

Latvija Litva

90.252,0

 

Mađarska

105.420,0

220.265,8

Nizozemska

804.888,0

0,0

Austrija

351.027,4

 

Poljska

1.405.608,1

42.861,4

Portugal (kontinentalni)

0,0

12.500,0

Autonomna regija Azori

9.953,0

 

104.688,8

0,0

Rumunjska Slovenija

0,0

 

Slovačka

112.319,5

68.094,5

80.999,0

0,0

293.186,0

 

Finska Švedska UK Ukupno

1.056.474,0

0,0

13.529.618,2

690.440,8

U financiranju mjera ruralnog razvoja nužno je participiranje od strane RH i to u rasponu od 20 – 75% (u odnosu na dozvoljena javna sredstva), ovisno o vrsti mjera koje ćemo primjenjivati i ruralnim područjima na koje će se te mjere primjenjivati. potrebu ispunjenja europskih standarda u zaštiti okoliša i činjenicu da takvi projekti ne generiraju dobit u ekonomskom pogledu.

Proizvodne kvote

Dva proizvoda kod kojih se primjenjuju proizvodna ograničenja odnosno kvote jesu šećer i mlijeko. Hrvatska je u slučaju šećera osigurala proizvodnu kvotu od 192.877 tona te godišnju kvotu za uvoz 40.000 tona sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje tijekom razdoblja do najviše tri tržišne godine od njezina pristupanja, i to uz plaćanje uvozne carine od 98 EUR po toni. Ukoliko pregovori s drugim članicama Svjetske trgovinske organizacije budu imali za posljedicu otvaranje kompenzacijskih kvota za šećer prije kraja prijelaznog razdoblja, kvota od 40.000 tona odobrena Hrvatskoj ukinut će se djelomično ili u cijelosti prilikom otvaranja kompenzacijskih kvota za šećer. Hrvatska nije tražila kvotu za izoglukozu jer se ona u Hrvatskoj niti ne proizvodi. Također, u slučaju Hrvatske kao “rafinerija” je utvrđena proizvodna jedinica: - čija je jedina djelatnost rafiniranje sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza, ili - koja je tijekom tržišne godine 2004./2005. rafinirala količinu od najmanje 15 000 tona sirovog šećera od šećerne trske iz uvoza. Hrvatskoj je za proizvodnu 2013/2014 te 2014/2015 godinu utvrđena proizvodna kvota za mlijeko od 765.000 tona te posebna kvota za restrukturiranje od 15.000 tona. Referentni sadržaj mlječne masti za Hrvatsku iznosi 40,70 g/kg. Vezano uz mlijeko, Hrvatska je u poglavlju 12 inicijalno postavila zahtjev za prijelaznim razdobljem za dostizanje standarda po pitanju kvalitete mlijeko, ali je ovaj zahtjev naknadno povučen. Naime, već sada je gotovo 95% mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj sukladno zahtjevima EU po pitanju kvalitete, zbog čega prijelazno razdoblje Hrvatskoj više nije potrebno. Važno je za napomenuti da ispregovarana proizvodna kvota za mlijeko nema veće značenje za daljnji razvoj hrvatskog mljekarstva jer će po isteku proizvodne 2014/2015 godine proizvodna kvota za sve zemlje članice biti ukinuta.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Ruralni razvoj

 1. srpnja 2013. gospodarski 37 list


PROIZVODNA KVOTA ZA MLIJEKO

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

DRŽAVE ČLANICE Belgija Bugarska

TONE 3.360.087.000 979.000.000

DRŽAVE ČLANICE Litva Luksemburg

Češka

2.737.931.000

Mađarska

Danska

4.522.176.000

Malta

Njemačka

28.281.784.697

Nizozemska

TONE 1.704.839.000 273.084.000 1.990.060.000 48.698.000 11.240.814.000

Estonija

646.368.000

Austrija

2.791.645.558

Grčka

820.513.000

Poljska

9.380.143.000

Portugal

1.948.550.000

Rumunjska

3.057.000.000

Španjolska

6.116.950.000

Francuska

24.599.335.000

Hrvatska

765.000

Slovenija

576.638.000

Irska

5.395.764.000

Slovačka

1.040.788.000

Italija

10.530.060.000

Finska

2.443.069.324

Cipar

145.200.000

Švedska

3.352.515.000

Latvija

728.648.000

UK

Autohtoni proizvodi U slučaju Hrvatske, nacionalna se zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti koje postoje na datum pristupanja Europskoj uniji može nastaviti dvanaest mjeseci od datuma pristupanja EU. U slučaju vina, Hrvatska je dobila PDO (zaštićena oznaka izvornosti) za sljedeće: • Dalmatinska zagora • Dingač • Hrvatsko primorje • Istočna kontinentalna Hrvatska • Hrvatska Istra • Moslavina • Plešivica • Hrvatsko Podunavlje Također su prihvaćeni tradicionalni izrazi za vino: kvalitetno vino KZP, vrhunsko vino KZP, kvalitetno biser vino, vrhunsko pjenušavo vino te tradicionalni izrazi: opolo, plavac i samoborski bermet. Postignuta je zaštita za sljedeća jaka alkoholna pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Zadarski maraschino.

• Pokuplje • Prigorje-Bilogora • Primorska Hrvatska • Sjeverna Dalmacija • Slavonija • Srednja i Južna Dalmacija • Zagorje - Međimurje • Zapadna kontinentalna Hrvatska. Za objekte u sektorima mesa, mlijeka, ribe i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju strukturne zahtjeve osigurano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2015. Proizvodi podrijetlom iz ovih objekata smiju se stavljati samo na nacionalno tržište Hrvatske ili na tržišta trećih zemalja. Hrana iz ovakvih objekata mora imati na sebi posebnu zdravstvenu ili identifikacijsku oznaku. Komisija će prije pristupanja izraditi popis ovih objekata te ga javno objaviti. Pri tome je važno za napomenuti da je tijekom procesa pregovora hrvatska napravila značajan iskorak u usklađivanju objekata. Naime, broj nesukladnih objekata značajno je smanjen i koncem 2011. godine iznosio je 186. S obzirom da je Neumski koridor teritorij Bosne i Hercegovine koji izlazi na Jadransko more te na

14.828.597.000

taj način razdvaja kopneni teritorij Republike Hrvatske na dva dijela, kako bi se osigurao nesmetan tranzit hrane, predviđen je poseban režim prolaska pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla preko nuemskog koridora. Ovaj poseban režim predviđa da se pošiljkama proizvoda životinjskog podrijetla, podrijetlom iz EU ili neke dozvoljene treće zemlje, dozvoli prolaz preko neumskog koridora, od dana pristupanja Hrvatske EU, bez provođenja veterinarskih kontrola pri ponovnom ulasku na teritorij Republike Hrvatske odnosno EU. Nadalje, osigurano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. vezano uz stavljanje na tržište na svojem državnom području sjemena sorata na popisu u hrvatskim nacionalnim sortnim listama poljoprivrednog bilja i povrća koje nisu službeno prihvaćene u skladu s odredbama pravne stečevine. Tijekom tog razdoblja takvo se sjeme ne smije stavljati na tržište na državnom području ostalih država članica. U području dobrobiti životinja, za kokoši nesilice koje su u fazi proizvodnje na datum pristupanja, predviđeno je da se mogu zadrža-

 38 gospodarski 1. srpnja 2013. list


ti u kavezima koji nisu u skladu sa strukturnim zahtjevima. Hrvatska se obvezala osigurati da upotreba takvih kaveza prestane najkasnije 12 mjeseci nakon pristupanja Europskoj uniji. Jaja iz neobogaćenih kaveza stavljat će se samo na nacionalno tržište Hrvatske. Takva jaja i njihova pakovanja moraju biti jasno obilježeni posebnom oznakom kojom se omogućava potrebna kontrola. Jasan opis te posebne oznake mora se dostaviti Komisiji najkasnije jednu godinu prije datuma pristupanja. Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore

Izravna plaćanja Godišnji transferi – izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima danas su najznačajnija mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, kako u smislu visine rashoda koji se planiraju u proračunu EU, tako i u smislu opsega administracije EU i država članica neophodnih za njezinu provedbu. Kao reakcija na obveze prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potrebu smanjenja razine tržišnocjenovne potpore koja ima iskrivljujući učinak na svjetsko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ZPP kroz povijest postupno prelazi s potpore vezane uz proizvod na potporu vezanu uz proizvođača – tzv. potporu dohotku ili izravna plaćanja. Od početka devedesetih godina kada su izravna plaćanja uvedena, s ciljem kompenzacije nepovoljnijeg položaja poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače u drugim sektorima gospodarstva, izdvajanja iz EU proračuna za njihovu provedbu rastu i danas iznose oko 70% rashoda ZPP-a. U 2012. godini rashodi za izravna plaćanja iznosili su 40,5 milijardi €. Izravna plaćanja spadaju u mjere tzv. I stupa ZPP-a i financiraju

Izravna plaćanja doživjela su brojne promjene u svojih 20 godina primjene – u početku su to bila isključivo plaćanja vezana uz vrstu i obujam proizvodnje (npr. plaćanja po ha žitarica, čija je visina ovisila o prinosu pojedine regije), dok danas preteže oblik koji nije vezan uz vrstu i obujam proizvodnje – tzv. “prava na plaćanje”. Danas, čak 92% rashoda za izravna plaćanja odnosi se na proizvodno nevezana plaćanja. se sredstvima Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF). Sredstva za provedbu izravnih plaćanja u EU proračunu planiraju se za sedmogodišnje razdoblje, a Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) tijelo je nadležno za njihovu provedbu i praćenje učinaka na EU poljoprivredu.

Izravna plaćanja u 2013. godini Važeće programsko i financijsko razdoblje završava u ovoj godini, a novo treba donijeti reformu ZPP-a, uključujući i reformu izravnih pla-

ćanja. Uredbom Vijeća 73/2009 i njezinim provedbenim uredbama utvrđena su važeća pravila igre za primjenu izravnih plaćanja do konca 2013. godine. Postojeći sustav možemo okarakterizirati kao liberalan, u smislu mogućnosti odabira modela izravnih plaćanja, a što za posljedicu ima velike razlike u primicima po gospodarstvima ili po jedinici poljoprivredne površine, kako unutar, tako i između država članica. Upravo ova činjenica jedan je od glavnih razloga prijedloga reformskih promjena. Termin “izravna plaćanja” odnosi se na skup nekoliko shema izravnih plaćanja. Pojednostavljeno, radi se o plaćanjima koja nisu vezana uz vrstu i obujam proizvodnju (eng. decoupled) i plaćanjima vezanim uz proizvodnju (eng. coupled).

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Subjekti u poslovanju hranom životinjskog podrijetla

Proizvodno nevezana plaćanja tvore tzv. Shemu jedinstvenog plaćanja – SPS. U SPS shemi poljoprivrednicima su dodijeljena tzv. “prava na plaćanje” i to određen broj “prava na plaćanje” (u principu vrijedi pravilo: koliko hektara – toliko “prava na plaćanje”). Pojedino “pravo na plaćanje” ima svoju utvrđenu vrijednost, koja ovisi o odabranom modelu SPS sheme u državi članici.

 1. srpnja 2013. gospodarski 39 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

U ponudi su 3 modela – povijesni, regionalni ili hibridni (kombinacija povijesnog i regionalnog): • u povijesnom modelu, vrijednost “prava na plaćanje” ovisi o primicima od izravnih plaćanja pojedinog poljoprivrednog gospodarstva u referentnom razdoblju • u regionalnom modelu, vrijednost “prava na plaćanje” jednaka je za sva poljoprivredna gospodarstva u pojedinog regiji • u hibridnom modelu, vrijednost “prava na plaćanje” utvrđena je dijelom kao povijesno, a dijelom kao regionalno pravo, i to na način da odnos vrijednosti u razdoblju primjene može biti fiksan (tzv. statični model) ili promjenjiv (dinamični model). U prethodna dva vala proširenja EU, nove članice su imale mogućnost primjene pojednostavljene SPS sheme – tzv. SAPS shema, u kojoj sva gospodarstva dobivaju jednak iznos po ha poljoprivredne površine.

Što se tiče proizvodno vezanih plaćanja, ona se danas smiju primjenjivati u određenim sektorima proizvodnje i u vrlo ograničenom obujmu. Pridržavanje pravila tzv. višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji uvjet je za ostvarenje izravnih plaćanja. Tako su svi korisnici izravnih plaćanja u obvezi ispunjavanja standarda u zaštiti okoliša i prirode, zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu. Izravna plaćanja prema EU pravilima u primjeni su u Hrvatskoj već za proizvodnu 2013. godinu (i prije formalnog ulaska RH u EU), a propisana su Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12, 136/12) i pratećim Pravilnikom (NN 145/12, 29/13). Modalitet primjene u RH rezultat je pregovora u Poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj i odabira opcija Mini-

Projekcija ukupne potpore poljoprivredi i ruralnim područjima u razdoblju nakon 2013. godine (zbroj izravnih plaćanja i omotnice za ruralni razvoj po jedinici poljoprivredne površine)

starstva, a odnosi se na sljedeće postavke: • ukupni plafon za izravna plaćanja je 373 milijuna € • visina isplata iz EU proračuna za 2013. godinu iznosi 25% utvrđenog plafona i povećava se do 100% u 10-oj godini primjene • nadoplata iz Državnog proračuna do 100% vrijednosti plafona je moguća, međutim sadašnje projekcije Državnog proračuna za 2014. godinu (NN 139/12) govore o planiranju rashoda za izravna plaćanja do 62% plafona • SPS shema provodi se prema regionalnom modelu, što znači da se poljoprivrednim gospodarstvima dodjeljuju regionalna “prava na plaćanje”, gdje je visina plaćanja po ha proizvodne površine jedinstvena za čitavo područje RH za travnjačke površine i ostalo obradivo poljoprivredno zemljište • poljoprivrednim gospodarstvima dodjeljuju se i “prava na plaćanje” za osjetljive sektore iz tzv. Nacionalne rezerve, u sektorima mlijeka, tova goveda, ovaca i koza i duhana, a prema referentnim primicima u 2011. godini; vrijednost ovakvih “prava na plaćanje” ograničena je u strukturi izravnih plaćanja na 20% • primjenjuju se proizvodno vezana plaćanja u obliku premija po grlu životinje u sektorima krava dojilja, ovaca i koza te specifičnih plaćanja po kravi u sustavu kontrole mliječnosti. Potrebno je također napomenuti da se u 2013. godini (a primjenjivat će se i u 2014. i 2015.) primjenjuju i izravna plaćanja u formi proizvodno vezanih plaćanja (po grlu, hektaru, litri i kilogramu) za tzv. “iznimno osjetljive sektore” (mliječne krave, krmače, šećerna repa, maslinovo ulje i duhan), što spada u kategoriju državnih potpora, a takve se financiraju isključivo sredstvima Državnog proračuna. U administrativnom smislu, programsko tijelo za izravna plaćanja (tijelo koje utvrđuje pravila igre pre-

 40 gospodarski 1. srpnja 2013. list


Prijedlog reforme izravnih plaćanja Reforma izravnih plaćanja, zajedno s reformama ostalih segmenata ZPP-a (mehanizmi uređenja tržišta i mjere ruralnog razvoja) trebala je zaživjeti s početkom 2014. godine. Međutim, radi kašnjenja u proceduri donošenja propisa na EU razini, izvjesna je odgoda reforme za 2015. godinu. U proceduri donošenja propisa, uz Europsku komisiju

i Vijeće EU, sudjeluje i Europski parlament, što dodatno komplicira i produžuje proceduru. EU priprema prijelazne aranžmane i prema prijedlogu propisa za očekivati je nastavak postojećih pravila igre za 2014. godinu. Reforma izravnih plaćanja trebala bi se ogledati u novim općim i strukturnim elementima. Što se tiče općih elemenata, predviđeno je sljedeće: • nova raspodjela “prava na plaćanje” u novom programskom razdoblju između poljoprivrednih gospodarstava • postupno ujednačavanje visine izravnih plaćanja po ha unutar i između država članica • zadržavanje visokog udjela proizvodno nevezanih plaćanja • dobrovoljno ograničavanje plaćanja za velika gospodarstva • mogućnost prebacivanja sredstava između dvaju poljoprivrednih fondova - EAGF i EAFRD u oba pravca.

Što se tiče strukturnih elemenata, predviđeno je sljedeće: • obavezna plaćanja nevezana uz proizvodnju, i to - «osnovno» plaćanje u obliku «prava na plaćanje» po ha te «zeleno» plaćanje, kao dodatak na osnovno plaćanje, a uvjetovano primjenom dodatnih standarda u proizvodnji vezanih uz okoliš, prirodu i biološku raznolikost • dobrovoljna plaćanja nevezana uz proizvodnju, ali limitirana po obujmu – «redistributivno» plaćanje, plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima; plaćanja za mlade poljoprivrednike, plaćanja za mala poljoprivredna gospodarstva • dobrovoljna proizvodno vezana plaćanja, ali limitirana po obujmu. Žaklina Jurišić, zamjenica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

Strukturni fondovi i kohezijski fond EU

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

ma uvjetima iz Uredbe 73/2009) je naravno Ministarstvo poljoprivrede, a provedbeno tijelo je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja je akreditirana za korištenje sredstava EAGF, što znači da su postupci zaprimanja i obrade zahtjeva te isplate poljoprivrednim gospodarstvima u skladu s EU standardima. EU standard za upravljanje izravnim plaćanjima je tzv. Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji obuhvaća i evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD sustav.

Kohezijska (Regionalna) politika EU Kohezijska (Regionalna) politika je investicijska politika EU kojom se promiče i podržava ukupan ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija te se smatra sinonimom regionalnoj politici EU. Ona podupire nastajanje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, unapređenje kvalitete života te održivi razvoj. Dodatno, Kohezijska politika ima za cilj smanjivanje značajnih ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika koje koji postoje u europskim regijama. Zanemarivanje tih različitosti značilo bi potkopavanje temeljnih oslonaca Europske Unije, uključujući zajedničko tržište i jedinstvenu europsku valutu. Stoga je značajan dio EU proračuna usmjeren na Kohezijsku po-

 1. srpnja 2013. gospodarski 41 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

litiku: u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU 2013.2020.g. EU planira investirati 376 mlrd. EUR u europske regije. Investicije će se usmjeravati, u poduzeća u nerazvijenijim područjima, u čišći okoliš te poboljšanje edukacije i vještina ljudi. EU financiranje usmjeravat će se i u inovacije, razvoj novih proizvoda i proizvodnih metoda, energetsku efikasnost i problematiku klimatske promjene. Upravo zbog navedene financijske snage te načina kako funkcionira, Kohezijska politika je i važan iskaz solidarnosti sa slabijim i siromašnijim regijama EU. 27 zemalja članica EU koristi fondove Kohezijske politike, a od 1. srpnja ove godine, Hrvatska postaje 28 zemlja članica EU te će po prvi puta moći koristiti fondove Kohezijske politike.

Kohezijska politika – fondovi Proračun za Kohezijsku politiku u razdoblju 2007.-2013.g. iznosi 347 mlrd. EUR, odnosno 35,7% ukupnog proračuna EU za navedeno razdoblje, pri čemu se Kohezijska politika EU financira iz tri glavna fonda: 1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) (eng. European Regional Development Fund - ERDF) za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u EU te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija. 2. Europski socijalni fond (ESF) (eng. European Social Fund ESF) potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u EU. 3. Kohezijski fond (KF) (eng. Cohesion Fund - CF) sufinancira projekte iz područja prometa i okoliša. Za EFRR i ESF koristi se zajednički naziv – Strukturni fondovi. Strukturni fondovi i Kohezijski fond smatraju se fondovima (instrumentima) Kohezijske politike. Fondovi

Kohezijske politike usmjeravaju se u tri grupe regija temeljeno na razini BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU 27, a na idući način: • „manje razvijene regije“ podrazumijevaju one regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU 27, • “regije u tranziciji” podrazumijevaju one regije čiji je BDP po stanovniku između 75% i 90% prosjeka EU 27, • “razvijene regije” podrazumijevaju one regije čiji je BDP po stanovniku preko 90% prosjeka EU 27. Pojam „regije“ podrazumijeva NUTS II regije, odnosno regije utvrđene prema broju stanovnika. NUTS II regije moraju imati između 800.000 i 3 milijuna stanovnika, a mogu i ne moraju biti administrativne naravi. U EU 27 ukupno je 271 NUTS II regija te se ulaskom Hrvatske u EU taj broj povećava za dodatne dvije.

pomorske prometne mreže, a s ciljem osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba diljem teritorija EU, pri tome osiguravajući međunarodnu prometnu povezanost. • Okoliš, s naglaskom na ulaganja u upravljanje otpadom i vodama. Međutim, kroz Kohezijski fond mogu se financirati projekti koji pozitivno utječu na održivi razvitak, uz uvjet da takvi projekti imaju pozitivan učinak na okoliš. Tako je primjerice, kroz Kohezijski fond moguće ulagati u projekte vezane za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) Pregovori za uspostavu novoga fonda bili su dugotrajni i s velikim podjelama među državama članicama i Europske komisije te je Europski fond za regionalni ra-

NUTS II regije u Hrvatskoj NUTS II regija

Broj stanovnika

BDP po stanovniku

Kontinentalna Hrvatska

2.960.157

64,1% EU 27

Jadranska Hrvatska

1.468.921

62,1% EU 27

Izvor: DZS, MRRFEU

Kohezijski fond Kohezijski je fond najmlađi član obitelji instrumenata Kohezijske politike, uspostavljen u svibnju 1994.g. Kohezijski fond kao instrument gospodarske i socijalne kohezijske politike usmjeren je najvećim dijelom na projekte s područja zaštite okoliša i Trans-europske prometne mreže. Fond svoju namjenu ostvaruje najvećim dijelom kroz ulaganja u dva investicijska područja: • Promet, s naglaskom na investicije u Trans-europsku prometnu mrežu, posebice u njene sastavnice od europskog interesa, koje su definirane od strane Unije. Trans-europska promenta mreža predstavlja jedinstvenu, multimodalnu mrežu koja objedinjuje kopnene, zračne i

zvoj nakon višegodišnjih priprema osnovan 1975.g. ERDF je zamišljen da u potpunosti bude posvećen srednjoročnom i dugoročnom razvoju manje razvijenih regija unutar država članica s ciljem dosezanja samoodrživog rasta. ERDF daje mogućnost sufinanciranja projekata čiji su korisnici mala i srednja poduzeća. Prema prijedlogu ERDF-a za financijsko razdoblje 2014.-2020.g., jasno je naznačeno da ERDF za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. ERDF stoga podupire regionalni i lokalni razvoj postavljanjem podrobnih prioriteta kojima se fokus usmjerava na sljedeće: • istraživanje i razvoj te inovacije, • poboljšani pristup informacij-

 42 gospodarski 1. srpnja 2013. list


• • • • • •

Europski socijalni fond (ESF) ESF je najstariji fond među instrumentima Kohezijske politike te je osnovan 1951.g. s ciljem olakšanja prilagodbe radnika procesu modernizacije u industrijama ugljena i čelika te olakšavanja zapošljavanja u drugim industrijama ili drugim područjima. Već u ranim fazama uspostavljeno je temeljno načelo ESF-a koje se primjenjuje i danas, a to je da sufinanciranje iz europskog fonda mora biti usklađeno s nacionalnim financiranjem. Uloga ESF-a je dati doprinos mogućnosti zapošljavanja, promicanju obrazovanja i cjeloživotnog

obrazovanja, jačanju socijalne inkluzije, doprinositi borbi protiv siromaštva te ojačati administraciju koja služi građanima i onima koji traže zaposlenje. Prioritetima ESF-a za razdoblje 2014.-2020.g, predložene su iduće aktivnosti za koje će se može tražiti sufinanciranje iz ESF-a: • promoviranje zapošlivosti i potpora mobilnosti, • investiranje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno obrazovanje, • promoviranje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, • jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne uprave.

Priprema za korištenje fondova Kohezijske politike u Hrvatskoj Kako bi Hrvatska u okviru financijskog razdoblja Europske Unije 2014.-2020.g. mogla koristiti sredstva iz fondova Kohezijske politike, potrebno je uspostaviti funkcionalan institucionalni okvir te pripremiti strateške dokumente. Hrvatska za trenutno proračunsko razdoblje EU koje traje od 2007.g. do kraja 2013.g. ima 4 operativna programa: OP Promet, OP Okoliš, OP Regionalna konkurentnost te OP Razvoj ljudskih potencijala. Za nadolazeće proračunsko razdoblje EU (2014.-2020.) Hrvatska će imati tri operativna

Alokacije iz fondova EU za Hrvatsku, mil. EUR, po godinama

Proces pripreme strateških dokumenata naziva se programiranje. Programiranjem se odgovara na pitanje koji dijelovi nacionalne strategije će se moći sufinancirati iz fondova EU, odnosno operativnim programima se određuju prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU. Područja koja nisu navedena u operativnim programima, neće se moći sufinancirati sredstvima EU. programa koja će pokrivati slična područja kao i dosadašnji operativni programi, ali uz jednu vidljivu razliku: prije ulaska u EU Hrvatskoj je na raspolaganju oko 150 mil. EUR godišnje iz pretpristupnog fonda IPA, a nakon što Hrvatska postane članica EU, iz fondova kohezijske politike na raspolaganju će biti oko 1 mlrd. EUR godišnje. Stoga je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije (MRRFEU), kao tijelo odgovorno za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme programskih dokumenata u Hrvatskoj za financijsko razdoblje EU 2014.-2020.g., u travnju 2012.g. započelo proces pripreme dokumenata (operativnih programa) koji će predstavljati osnovu korištenja sredstava fondova EU. Taj proces izrade novih operativnih programa trajat će do kraja ove godine, nakon čega se očekuje slanje operativnih programa na odobrenje u Europsku komisiju u Brisel. Nakon odobrenja, u Hrvatskoj će se moći početi provoditi natječaji za prijavu projekata za sufinanciranje iz fondova Kohezijske politike, ali se raspisivanje natječaja na koje će se projekti moći prijaviti ne očekuje prije druge polovice 2014.g.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

skim i komunikacijskim tehnologijama te veću kvalitetu tih tehnologija, klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, poslovnu podršku malim i srednjim poduzećima, usluge od općeg gospodarskog interesa, telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu, povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitu javnu administraciju, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu te održivi urbani razvoj.

Mr.sc. Zvonimir Savić

 1. srpnja 2013. gospodarski 43 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

SAPARD, IPARD i EAFRD fondovi Republika Hrvatska se još od 2006. godine priprema za implementaciju mjera ruralnog razvoja u post-pristupnom razdoblju, tako da će do trenutka početka implementacije mjera EAFRD-a (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj), proći gotovo punih 8 godina,što je vrijeme potrebno za dovršetak osnovne škole. Primjenu SAPARDa i IPARD-a u tom osmogodišnjem razdoblju prate promjenjivi rezultati i dosta poteškoća.

Implementacija SAPARD programa Tijekom provedbe SAPARD programa (Special Assistance for Agriculture and Rural Development) koja je trajala od 2006. do 2009. provedena su 4 natječaja te je odobreno 49 projekata, od toga 26 u Mjeri 1 „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva“ i 23 u Mjeri 2 „Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda“, s vrijednošću odobrene potpore od nešto više od 151 milijun kuna, što daje sveukupnu ugovorenost od oko 62%. Od ugovorenih 49 projekata, isplaćeno je njih 37 s ukupnim iznosom potpore od nešto više od 117 milijuna kuna, odnosno oko 48% raspoloživog iznosa IPARD sredstava. Iskorištenost ispod 50% ne može se smatrati zadovoljavajućim rezultatom, pogotovo ne ako se usporedimo s ostalim zemljama korisnicama (10 zemalja iz prvog kruga proširenja, bez Cipra i Malte), koje su imale gotovo u pravilu stopostotnu iskorištenost, osim Latvije koja je ostala na razini 95%-tne iskorištenosti. Rezultati u Rumunjskoj i Bugarskoj nešto su lošiji i iznose 87%, odnosno 72%. Iz navedenih podataka evidentno je da je iskorištenost SAPARD-a opadala njegovim odmicanjem prema kraju implementacije, te se gotovo u potpunosti slomila na hrvatskom slučaju.

Provedbu SAPARD-a u Hrvatskog dodatno je obilježio negativan trend po pitanju odaziva na natječaj te je, nakon 51 zaprimljenog projekta u prvom natječaju četvrti završen sa svega 19 zaprimljenih prijava. Međutim, da ne bi bilo sve tako loše, implementacija SAPARD programa poslužila je kao dobra škola za administraciju te su se kroz njegovu primjenu počele izgrađivati osnove agencije za plaćanja. Razina znanja provedbenih struktura nemjerljivo je porasla u odnosu na same početke te je dobar broj korisnika SAPARD programa prepoznao pretpristupne fondove kao priliku, nastavljajući s uspješnim prijavama i u IPARD programu. Važna je činjenica da su pretpristupni fondovi u Hrvatskoj, upravo zbog zahtjevnih procedura i višekratnih kontrola, doživljeni kao slobodni od korupcije te da iz dana u dan bivaju sve više prepoznati kao prilika za investiranje u razvoj poduzetništva i ruralnog prostora uopće.

Implementacija IPARD programa IPARD program počeo se provoditi u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010. godine i to kroz dvije mjere: • Mjera 101, Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva; • Mjera 103, Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda; Od početka 2011. počinju se provoditi i sljedeće dvije mjere: • Mjera 301, Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, • Mjera 302, Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Od 2013. godine počinju se provoditi: • Mjera 201, Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja • Mjera 501, Tehnička pomoć

IPARD program, koji obuhvaća financijsku perspektivu od 2007. do 2013. po svojim je mjerama manje, više istovjetan SAPARD programu, s time da je Republika Hrvatska akreditirala dodatne četiri mjere. Unatoč tome, bilo je potrebno nanovo pokrenuti akreditaciju svih struktura iznova. Sam postupak akreditacije operativnih struktura, koje su sada imale svježe i živo iskustvo iz SAPARD-a, trajao je duplo dulje, s očitim ciljem EK da se s implementacijom IPARD-a ne započne prije završetka obrade SAPARD-a, odnosno ne prije ukidanja konkurentskih mjera ruralnog razvoja provođenih od strane RH kroz model kapitalnih ulaganja. Akreditacija je dobivena tek koncem 2009. godine, što je značilo gotovo sigurno gubljenje sredstava raspoloživih za 2007., a i dijelom za 2008. godinu, obzirom na primjenu pravila n+3 koje podrazumijeva utrošak (isplatu) sredstava u roku od tri godine po njihovoj alokaciji. U situaciji gdje od prijave projekta pa do konačne isplate prođe i više od dvije godine, bilo je jasno da će projekti prijavljeni u 2010. biti isplaćivani tek u 2012. što je neminovno dovelo do gubitka sredstava iz 2007. godine i dijelom iz 2008. godine. IPARD plan je u sebi sadržavao proizvodna ograničenja koja su

 44 gospodarski 1. srpnja 2013. list


Evidentno je da interes za pretpristupne fondove raste iz natječaja u natječaj te da već sada premašuje preostala raspoloživa sredstva u IPARD programu, a Hrvatska konačno uspješno koristi raspoloživu godišnju financijsku alokaciju koja se kreće od 25-27,5 milijuna € iz EU proračuna, čemu treba dodati još oko 9 milijuna € godišnje iz Proračuna RH. Jasno je da je priprema struktura i provedba pretpristupnih fondova dugoročan posao i da nema rezultata preko noći. Jednako tako, nezahvalno je o njihovoj provedbi donositi ocjene prije dovršetka. Naime, u javnosti se često donose preuranjene ili neutemeljene ocjene o (ne)uspjehu ili pak o unaprjeđenju koje se dogodilo u roku od mjesec ili dva. Prava slika iskorištenosti IPARD-a moći će se dati tek na koncu 2016. godine, kada će posljednji IPARD projekt biti isplaćen, ali trendovi govore da će rezultati biti znatno bolji nego u SAPARD-u, što je potpuno očekivan razvoj događaja, obzirom na stečena iskustva, ukidanje nacionalnih konkurentskih mjera, razvijenije tržište konzultantskih usluga, bolje kreditne linije te znatno bolju svijest potencijalnih korisnika o važnosti sudjelovanja u primjeni

EU fondova kao uvertiri za implementaciju EAFRD-a. Temeljem dostupnih informacija i činjenice da je pored ugovorenih 635 milijuna kuna potpore u obradi veliki broj prijava „teških“ preko 800 milijuna kuna, možemo zaključiti da će sva raspoloživa sredstva (ne računajući ona koja je RH vratila u EU proračun) biti utrošena, te će ukupna iskorištenost biti na razini od 80%. Za razliku od SAPARD-a, gdje je Hrvatska postigla najlošije rezultate od svih zemalja korisnica, situacija s IPARD-om je znatno drugačija i Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama korisnicama (Makedonija i Turska), bilježi najbolje rezultate te postaje referentna točka u regiji za uspostavljanje najboljih praksi i zemlja u kojoj se sadašnje i buduće zemlje korisnice educiraju po pitanju provedbe pretpristupnih programa u poljoprivredi.

Jesmo li spremni za korištenje EAFRD-a? S novom financijskom perspektivom 2014.-2020. ulazimo u iznimno izazovno razdoblje. Naime, već u 2014. kroz Europski fond za ruralni razvoj na raspolaganje nam stiže 333 milijuna € iz EU proračuna, čemu treba dodati i hrvatski udio od 20-25%, što nas dovodi do brojke od 400 milijuna € za ruralni razvoj godišnje. Naravno, neće sva sredstva biti usmjerena u investicijske oblike potpore kako je to bio slučaj s IPARD-om, ali ipak, možemo slobodno reći da će iznosi namijenjeni za takav tip ulaganja biti višestruko veći. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima 6 prioritetnih područja djelovanja koja imaju za cilj daljnji razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i životnih uvjeta na ruralnom području. 1. Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja 2. Jačanje konkurentnosti poljoprivrede i održivosti gospodarstava

3. Unapređenje organizacije prehrambenog lanca i upravljanja rizicima 4. Obnova, očuvanje i unapređenje eko sustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu 5. Promoviranje efikasnog korištenja resursa i poticanje prelaska na gospodarenje s niskom razinom ugljika te prilagodba na klimatske uvjete u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenom sektoru 6. Poticanje socijalne uključenosti i ekonomskog razvoja ruralnih područja uz smanjenje siromaštva. Tih 6 prioritetnih područja kompatibilno je s područjima koje pokrivaju instrumenti Kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond), a doseći će se kroz implementaciju sljedećih mjera: • prijenos znanja i pružanje savjetodavnih usluga • uspostava proizvođačkih grupa • ulaganja u dugotrajnu imovinu (poljoprivredna gospodarstva i prerađivački sektor) • sudjelovanje u sustavima kvalitete • razvoj poduzetništva (mladi poljoprivrednici, mala Poljoprivredna gospodarstva, diverzifikacija) • ulaganja u infrastrukturu i obnovu sela • ekološka poljoprivreda, poljoprivredno-okolišne mjere, Natura 2000, područja s težim uvjetima gospodarenja, dobrobit životinja • šumarstvo • ublažavanje rizika u poljoprivredi • jačanje suradnje (proizvodnja, prerada, prodaja, istraživanje, inovacije) • LEADER

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

uvelike sužavala potencijalni krug korisnika s nemogućnošću ulaganja u mehanizaciju. Uz prilično negativnu sliku SAPARD-a kao birokratiziranog programa te loše gospodarske prilike, odaziv na natječaje u 2010. i 2011. godini bio je i dalje ispod očekivanja za mjere 101 i 103, ali s daleko većim postotkom prolaznosti koja se kretala cijelo vrijeme oko 70%, što je bilo gotovo dvostruko bolje nego u SAPARD-u. Tome još treba pridodati činjenicu da su IPARD natječaji objavljivani znatno češće nego u SAPARD-u, te je u tri godine odobreno gotovo 500 milijuna kuna potpore na mjerama 101 i 103 te još 135 milijuna kuna na mjerama 301 i 302.

EAFRD će u sebi okupiti sve mjere ruralnog razvoja koje se trenutno financiraju sredstvima nacionalnog proračuna, kao i one koje se financiraju kroz IPARD, uz dodavanje određenih mjera s kojima hrvatska administracija niti nema dosadašnjih iskustava.

 1. srpnja 2013. gospodarski 45 list


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Stoga je iznimno važno stvoriti kvalitetan okvir za provedbu sadržan u Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. koji će biti znatno složeniji od programa ruralnog razvoja razvijanog za razdoblje 2007.-2013. Pogreška koju svakako trebamo izbjeći jest prepisivanje mjera koje propisuje europska uredba bez njihovog prilagođavanja hrvatskoj poljoprivredi. To će od Ministarstva poljoprivrede zahtijevati intenzivnu komunikaciju sa svim dionicima, obzirom na to da svaki propust u Programu izaziva slabiju iskorištenost, a njegovo otklanjanje zahtijeva dodatno vrijeme u kojem nije moguće provoditi ulaganja unutar neke mjere, koliko god ona bila razumna i išla na dobrobit razvitku hrvatske poljoprivrede. Kako Program ruralnog razvoja odobravaju službe Europske komisije, jasno je da će sve mjere koje će biti navedene u njemu morati imati svoje utemeljenje u sektorskim analizama koje je potrebno prethodno izraditi, a koje trebaju ukazati na područja u koja je u Hrvatskoj potrebno ulagati. Ništa manje nije važna ni dobra pripremljenost provedbenih struktura (Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju), koja se sve ove godine pripremala za provedbu mjera ruralnog razvoja na ograničenom broju mjera, administrirajući ih centralizirano. Deseterostruko povećanje raspoloživih sredstava svakako podrazumijeva decentralizaciju provedbe te edukaciju djelatnika Agencije na regionalnoj razini u cilju što bolje provedbe mjera. Hrvatska treba biti i vrlo oprezna kod akreditiranja pojedinih mjera ruralnog razvoja, jer dosadašnja iskustva kazuju da pristup „sve i odmah“ zna izazvati zagušenja u njihovoj pripremi i provedbi. Svakako, Hrvatskoj ne ide na ruku ni činjenica da u EU ulazi na kraju financijske perspektive 2007.-2013. s time da reforma Zajedničke poljoprivredne politike značajno kasni te nova Uredba koja propisuje mjere ruralnog razvoja neće biti gotova do konca ove godine, čime će se Hrvatskoj onemogućiti provedba mjera ruralnog razvoja po EAFRD-u već od početka 2014. godine. Svih ostalih 27 zemalja članica moći će od 1. siječnja 2014. nastaviti s provedbom EAFRD-a po pravilima važećima za razdoblje 2007.-2013., dok Hrvatska niti nema akreditaciju za provedbu mjera EAFRD-a, te je

na nadležnim službama ogromna zadaća ispregovarati sa službama EK najbolji mogući scenarij za korisnike koji bi omogućio provedbu mjera ruralnog razvoja već od početka 2014. te iskorištenje što većeg iznosa od predviđenih 333 milijuna €. Obzirom na tako ogroman skok po pitanju raspoloživih sredstva, kašnjenja u izradi zakonskog okvira od strane EK i Programa ruralnog razvoja te okolnosti koje Hrvatskoj u ovom trenutku doista ne idu na ruku, treba imati na umu da barem u prvih par godina ne možemo očekivati iskorištenost od idealnih 100%. Ulog postaje znatno veći negoli je bio u IPARD-u te je smanjenje iskorištenosti od samo 10% godišnje jednako gubitku jednogodišnje alokacije IPARD-a. Vjerujemo da je i administracija nadležna za programiranje i provedbu EAFRDa svjesna tih okolnosti te očekujemo da će uskoro krenuti aktivnija kampanja predstavljanja EAFRD-a zainteresiranoj javnosti te edukacija potencijalnih korisnika o mogućnostima koje on pruža. Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Centra za EU (HGK)

Jedinstveno tržište i promjene koje nastupaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska postat će dijelom zajedničkog tržišta i Carinske unije. Zajedničko (unutarnje) tržište obilježava sloboda kretanja robe, zajednička trgovinska politika i zajednička poljoprivredna politika, a Carinska unija jedinstveno je carinsko područje zemalja članica EU na kojem se trgovina i promet robama odvija bez bilo kakvih carinskih formalnosti. Ovo, između ostalog podrazumijeva, da se prilikom prometovanja roba, bilo u komercijalne svrhe ili za vlastite potrebe, ne vrši naplata carina niti carinski nadzor.

U praksi to znači da ukoliko svoju robu dovozite ili izvozite iz Hrvatske u bilo koju drugu državu članicu EU, ne naplaćuje se carina i to za neograničene količine proizvoda. Svi podaci o visini carina pri uvozu u EU, a samim tim i u Hrvatsku mogu se naći u informatičkoj bazi podataka koja se naziva TARIC (franc „TARif Intégré de la Communauté”). Informacije o TARIC-u dostupne su na na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/taxatio_ customs/customs/customs_duties/tariff_aspects/customs_tariff/index_en.htm

Još jedan od važnih segmenata pristupanja hrvatske Europskoj uniji jest prestanak mjera carinskog nadzora sa Slovenijom i Mađarskom, odnosno na granicama s njima više neće biti carinske službe, a granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom postat će vanjske granice EU na kojima će se provoditi mjere carinskog nadzora.

 46 gospodarski 1. srpnja 2013. list


VETERINARSKI NADZOR Veterinarski pregeledi pri uvozu u Republiku Hrvatsku do ulaska u EU obavljaju se na graničnim prijelazima na kojima je postavljena veterinarska inspekcija. Danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska će izravno primjenjivati uvjete kao i zaštitne mjere Europske unije za uvoz živih životinja i životinjskih proizvoda iz trećih zemalja. Ovo znači da će se u području živih životinja i životinjskih proizvoda uvoz realizirati samo iz onih zemalja koje su stekle status zemlje izvoznice na tržište EU i objekata odobrenih za izvoz u EU. Lista odobrenih objekata objavljena je na sljedećoj internet stranici: http://ec.europa.eu/food/food/ biosafety/establishments/third_country/index_en.htm Pri uvozu iz trećih zemalja živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje, nusproizvoda životinjskog podrijetla te slame i sjena na graničnim inspekcijskim postajama, granična veterinarska inspekcija izdaje uvoznicima TRACES dokument koji prati pošiljku do mjesta odredišta unutar jedinstvenog tržišta. Vezano uz sustav kontrole na unutrašnjem tržištu nakon pristupanja EU, Hrvatska će u cijelosti koristiti Stručni sustav za kontrolu prometa (TRACES). Ovaj sustav podrazumijeva:

U unutrašnjem prometu unutar jedinstvenog tržišta EU, pošiljke živih životinja, rasplodnog materijala i živih jajnih stanica prati TRACES dokument. Ovaj dokument na zahtjev posjednika izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj dokument prati pošiljku do mjesta odredišta. Sve pošiljke životinjskog podrijetla koje se kreću unutar jedinstvenog tržišta prati samo komercijalni dokument što znači da nakon pristupanja RH u EU u prometu unutar jedinstvenog tržišta neće biti potrebno ishoditi nikakvu dodatnu veterinarsku dokumentaciju. Iznimno, u posebnim slučajevima za nesukladne, neharmonizirane i kanalizirane pošiljke bit će potrebno ishoditi poseban veterinarski dokument kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se takva pošiljka može kretati unutar jedinstvenog tržišta.

FITOSANITARNI NADZOR Uvozne pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta podliježu fitosanitarnom pregledu na mjestu ulaska u Republiku Hrvatsku. Fitosanitarnim pregledom provjerava se identitet pošiljke, isprave i zdravstveno stanje bilja. Pregled obavlja fitosanitarna inspekcija na dopuštenim mjestima ulaska (granični prijelazi).

Biljna putovnica Biljna putovnica je službena etiketa, isprava ili druga službena

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Danom ulaska Hrvatske u EU kod isporuke robe u zemlje članice EU i ulaza iz EU u RH, robu više neće pratiti Jedinstvena carinska deklaracija, već će hrvatske tvrtke izvještavati o svakom izlazu, tj. otpremi robe u drugu zemlju članicu EU odnosno o svakom ulazu, tj. o primitku robe iz druge zemlje članice, a prikupljanje podataka se obavlja kroz Intrastat.

oznaka kojom se potvrđuje da bilje, biljni proizvodi i drugi nadzirani predmeti koji se premještaju, odnosno stavljaju na tržište udovoljavaju propisanim fitosanitarnim zahtjevima. Biljna se putovnica izdaje nakon obavljenoga zdravstvenog pregleda u jednomu vegetacijskom razdoblju, na mjestu proizvodnje. Sustav biljnih putovnica na jedinstvenom tržištu Europske unije primjenjuje se od 1993. godine. Budući da su fitosanitarni pregledi bilja ukinuti na granicama država članica u Uniji, biljna putovnica predstavlja dokaz da su bilje i biljni proizvodi koji napuštaju mjesto proizvodnje ispravni, a u slučaju izbijanja zaraze osigurava sljedivost do izvora zaraze. Republika Hrvatska je već uspostavila sustav biljnih putovnica. Međutim do ulaska u Europsku uniju biljna se putovnica koristi isključivo u unutrašnjem prometu na hrvatskomu nacionalnom tržištu. To znači da pri uvozu bilja i biljnih proizvoda iz država članica EU-a u RH bilje mora pratiti fitosanitarni certifikat (EU se smatra „trećom“ zemljom), a pri izvozu na tržište EU-a ili tržišta trećih zemalja izdaje fitosanitarni certifikat. Biljne se putovnice izdaju samo za određeno bilje i biljne proizvode. Popis bilja i biljnih proizvoda koje mora pratiti biljna putovnica od mjesta proizvodnje odnosno skladištenja sve do krajnjih korisnika, može se naći na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede: www. mps.hr Danom ulaska RH u EU, pri prometovanju navedenih proizvoda na jedinstvenom tržištu EU-a neće biti potrebno ishoditi fitocertifikat, nego će se koristiti biljna putovnica (koja sada vrijedi samo za hrvatsko tržište). Pri izvozu odnosno uvozu s trećih tržišta navedenih proizvoda, svaku će pošiljku morati i dalje pratiti fitocertifikat.

 1. srpnja 2013. gospodarski 47 list


NOVE TEHNOLOGIJE

Znanstvenici uzgojili spororastuću travu Znanstvenici koji se bave istraživanjima na području hortikulture, uzgojili su novi, sporije rastući kultivar trave. Ona raste otprilike dvostruko sporije nego normalna trava, otporna je na livadne stjenice, a njene glatke vlati su intenzivne zelene boje. Trave (Poaceae) su brojna skupina biljaka koja pripada razredu jednosupnica. Poznato je više od 600 rodova trava s više od 10000 vrsta. Samo manji broj ovih vrsta s pripadajućim varijetetima ima povoljna svojstva za osnivanje kvalitetnog i lijepog ukrasnog travnjaka.

mjernom gnojidbom. Uz sve navedeno, Captiva je otporna na stjenice, uobičajenog štetnika na travnjacima.

Manja potreba za košnjom

Košnja jednog travnjaka možda ne zahtjeva trošenje velike količine goriva, ali sveukupna količina goriva koja se na svijetu godišnje troši za ovu svrhu je vrlo velika. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) izvijestila je da se godišnje, samo prilikom točenja goriva u kosilice, prolije oko 70 milijuna litara goriva. EPA je također uvela nove propise po kojima se od proizvođača opreme za održavanje travnjaka i vrtova traži smanjenje emisije plinova od 35 %.

Stručnjaci su razvili novi tip trave koja značajno umanjuje potrebe za košnjom i koja bi trebala olakšati život vlasnicima kuća tj. okućnica diljem svijeta. Novouzgojena trava nazvana je Captiva (Stenotaphrum secundatum „Captiva“). U doba pojačane vegetacije, u jednom tjednu tipična trava naraste 7-12 cm. Captiva pak naraste 4-6 cm. Budući da se značajno reducira potreba za košnjom, smanjena je potrošnja goriva kao i „habanje“ opreme za košnju. Npr. procijenjeno je da, ukoliko se broj košnji smanji za polovicu, ušteda goriva u svijetu, tijekom jedne godine, doseže brojku od 120 milijuna litara. Captiva je također mekša i tamnije je zelene boje nego druge trave. To znači i manje zagađivanje tla koje nastaje preko-

Znanstvenici su razvili novi tip trave koja značajno umanjuje potrebe za košnjom i time smanjenu potrošnju goriva kao i „habanje“ opreme za košnju

Statistike košnje travnjaka

Prekomjerna gnojidba travnjaka Dušična gnojiva koja se koriste na proizvodnim površinama često završe u vodenim ekosustavima, što naravno štetno djeluje na kvalitetu vode. Postoje indicije da i gnojiva koja se koriste na travnjacima pridonose pojavi tog problema. Znanstvenici s američkog Sveučilišta Cornell iskoristili su najnovije tehnologije kako bi izmjerili emisije plinovitog dušika iz travnjaka s okućnica. U prošlosti, provođena su istraživanja na travnjacima vezana uz unošenje i oslobađanje dušika tj. da bi se utvrdile količine dušika koje usvoji vegetacija, koje se deponiraju u tlo, te one količine koje se izgube. Takve studije rijetko su davale nekakve točne podatke a „nestali“ dušik obično je pripisivan denitrifikaciji, procesu pri kojem nitratni i nitritni dušik prelazi u slobodni dušik ili dušične okside. Visoka vlažnost tla, niske razine kisika i suficitarna raspoloživost dušika – sve su to faktori koji dovode do procesa denitrifikacije, koji se većinom javlja na malim područjima i u kratkim vremenskim razmacima. To otežava točno

48 gospodarski  list 1. srpnja 2013.

određivanje maksimuma aktivnosti tog procesa i njegovo mjerenje izvan laboratorijskih uvjeta. Uz to, s obzirom na velike količine dušika u našoj atmosferi, znanstvenicima je teško odrediti i onaj dušik koji se oslobađa procesom denitrifikacije. U ovoj studiji, znanstvenici su nadvladali navedene poteškoće kako bi mogli izmjeriti stopu denitrifikacije na travnjacima u stambenim naseljima. Ustanovili su da je proces denitrifikacije važan način uklanjanja suvišnog dušika s tih površina. Količine dušika uklonjenog denitrifikacijom iz tla bile su ekvivalentne količini od 15 % od ukupne godišnje količine dušika koji se gnojivima unese u travnjake. Najveći dio procesa uklanjanja pojavio se kroz kratko vremensko razdoblje kad su uvjeti u tlu pogodovali visokim stopama denitrifikacije. Dok je mali dio dušika transportiran kroz sustav podzemnih voda, najveći dio dušika iz gnojiva zadržan je u tlu travnjaka. Rezultati ovog istraživanja su ohrabrujući, ali potrebno je uložiti još mnogo truda kako bi se oni mogli primijeniti na širi spektar zemljišnih i klimatskih uvjeta, te uvjeta uzgajanja travnjaka. Rezultati ukazuju i na mogućnost značajnih gubitaka dušika u obliku dušikovog oksida, stakleničkog plina koji je potentniji od ugljičnog dioksida. Nastavak pretjerane primjene dušičnih gnojiva mogao bi uzrokovati zasićenje spremišnog kapaciteta tla, što će u konačnici dovesti do štetnog premještanja dušika u vodu u tlu, kao i u površinske vode. Marin Burić, dipl. ing. agr.


pisali smo nekad

Zagreb, 23. lipnja 1913.

Broj 12 – Godina LXXI.

Kada treba žeti? „Čudnog li mi pitanja!« reći će tkogod. »Ta svaka baba znade, da žitarice treba žeti, kad su zrele!« O tom nema ni najmanje sumnje, da žitarice treba žeti, kad su zrele. Ali se radi i o tome, znade li svaka baba, kad je žitarica zrela. Vidjeli smo sto i sto puta, gdje se sve vrste žitarica prekasno žanju. Da li je to samo iz nemarnosti ili u navali posla ne mogoše prije dospjeti? Nema sumnje, da je kod mnogih to posljednje, naročito kod onih, koji kukuruz okopavaju motikom, a sijeno kose tek, nakon što su kukuruz ogrnuli. Tu se sastaju poslovi oko kukuruza, sijena i žetve, a u vinorodnim prijedjelima i oni u vinogradu. Tko bi sada svladao sav taj posao pravovremeno? Kukuruz bude u pravilu prekasno i loše ogrnut, sijeno je pretvrdo, prezrelo i prazno, u vinogradu zakasnio si s kopanjem, a pojavila ti se u njem i peronospora i plijesan i moljac, a žito na polju prezrelo je, te ga pola ispada kod žetve i spremanja.

Prezerelost klasja No, ima i takvih gospodara, za koje se ne može reći, da je prevelika navala posla kriva, što prekasno žanju. Kod njih je više neka predsuda, da treba čekati, dok žitarice tobož posve sazriju, a ta njihova tobožnja posvemašnja zreloća je zapravo prezrelost. Njima nije dosta, da slama požuti, da se većina zrna tako posuši, da ga možeš noktom prekinuti, ali da time još nije svoje stanovite gipkosti izgubilo. Oni čekaju, dok svaki i najsitniji klas sazrije, a zaboravljaju, da će se onda najljepši klasovi s najljepšim zrnjem već osuti s prezreloće. Upravo s tim čekanjem na sazrelost zahirenog klasja izgube takvi gospodari najljepše klasje već kod žetve na polju. Još nešto. Tko čeka tako dugo, dok mu pšenica, raž, a osobito zob prezrije, mora kod žetve vrlo oprezno postupati, te mora upravo svaku bržu kretnju zatomiti, hoće li da bude gubitak zrnja što manji. Naročito ne smije takav gospodar žeti kosom već baš srpom. Pa ipak možeš kosom prištedjeti po rali bar 4 radne sile, a to u navali posla za žetve. Bogme nije šala. Dakako

Iz pera autora Radoslavova možemo doznati kako se odlazilo u žetvu 1913. godine. Članak je objavljen u broju 12 Gospodarskog lista 23. lipnja iste godine i prenosimo ga u cijelosti. da na kosi treba pričvrstiti zgodnu napravu, koja će slamu odlagati na jednu stranu, kako je to za cijelo vidio svaki naš čovjek, koji je ma kuda iz svoga sela došao.

Stari i skupi običaji Upravo je nevjerojatno, zašto se naši ljudi i u tom tako tvrdokorno drže starih, ali i skupih običaja. To čine najviše upravo oni naši dobroćudni pošteni ljudi, kojima je svaka druga riječ »siromaštvo«. Usprkos tome, što je doista siromašan, rasipava radnu snagu kod sjetve kukuruza nakapanjem, kod okapanja njegovog suvišnim ručnim težacima, te napokon evo i kod žetve žitarica žanjući srpom. Dapače i oni naši imućniji ljudi, koji su si nabavili kosilice za travu, ne kose svuda i žitarice njome, premda je zato samo potrebno, da si za male novce pribave još tako zvanu slogu za košnju žita. Dabome da tu treba dosta težaka, koji će za kosilicom sabirati žito i vezati ga u snopove, kako bi bio put slobodan za slijedeći ophod konja. Taj nedostatak nije međutim tako velik, ako se sjetimo, da kod žetve ne škodi, ako jedan klin tjera drugi. Ta tko zna, kakvo će biti sutra vrijeme! Ima doduše i kosilica, koje same slažu slamu na stranu i podjedno vežu, no takve su i skuplje i zamršenije, te se teže popravljaju, pa ih stoga ne držimo podesnim za maloga posjednika. Da se vratimo na naše pitanje, kada je najzgodnije žeti. Poslije cvatnje, kad se zrno zametnulo, raste ono, razvija se i dozrijeva. Prvi stupanj zreloće nastaje, kad zrno poprimi najveći objam, slama je još bar u gornjim dijelovima zelena, dok je odozdo već požutjela, a i donje se je lišće posušilo. Stisneš li međutim zrno, vidjet

ćeš, da je još mlječikavo. Ono je ispunjeno kao nekom mlječikastom tekućinom. To dakako nije mlijeko, već brašno i voda. U tom stanju nije žitarica dakako još dozrela za srp. Za lijepa vremena međutim nije ona više daleko od one prave zreloće. Za nekoliko dana nabrat će se u zrnu još nešto više brašna, a isušit će se suvišna voda, dok će slama i u gornjim dijelovima požutjeti. Prerezeš li sada zrno nožem, ne smije u njem biti više ni traga zelenilu (klorofilu). Zrno mora da bude još gipko i da se dade noktom prelomiti. Ipak treba dodati, da će manji i kržljaviji klasovi u to vrijeme biti još mlječkasti. Na nju se međutim ne može čekati, jer dok i oni dođu do t. zv. žute zreloće, kako zovemo netom opisani stupanj zreloće, prezret će ljepši klasovi.

Zadnja hora za žetvu Za kratko vrijeme gubi naime zrno svoju elastičnost te sasvim otvrdne. Sada je ono potpuno zrelo, pa se ne da prelamati noktom i počinje već pomalo i poispadati. Sada je zadnja hora za žetvu, jer za 2 do 3 dana prezrije ono konačno te ispada osobito kod zobi kod najmanjeg dodira. Tako prezrelo zrno dade se opet lomiti, no ovajput to ide teže, jer je tvrdje a ne onako mekano i gipko kao za žute zreloće. Kada dakle treba žeti žitarice? Onda, kad prijeđoše u stanje t. zv. žute zreloće, t. j. kad ni u zrnu ni u slami nema više zelenila, kad zrno nije više mlječikasto a još nije žilavo, već je gipko te se većina zrnja dade noktom prelamati. Nije uputno da dulje čekamo, jer nastupi li ne povoljno vrijeme, prezret će zrno do žetve. Požeto će se žito istina i onako morati još na polju sušiti, dok se posve ne posuši, no ni u kojem slučaju ne će se iz njega za nalaganja toliko zrna istrusiti kao da si ga već prezrelog žeo. Konačno da spomenem još nešto. Žito treba, čim se je na polju dovoljno posušilo, suho spremiti te odmah vršiti. Ne činimo li to, otpočet će se ono iza nekoliko dana znojiti, te će uslijed toga postati vlažno, pa ga ne ćemo moći uspješno vršiti nekoliko tjedana, dok taj proces znojenja ne prođe.“ Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

1. srpnja 2013. gospodarski list 49


Ekskluzivni zastupnik japanske marke Koshin za Hrvatsku

Veliki izbor pumpi!

NE CEKAJTE KIŠU IZABERITE KOSHIN PUMPE! ORGINAL JAPANSKE MOTORNE PUMPE s Koshin, Honda i Mitshubishi motorom.Vrhunska kvaliteta i Top vrijednost. KOSHIN motorna pumpa prodaje se u 160 zemalja svijeta. ‹

Udio Koshin pumpi u Japanu je 70 % a udio Koshin motornih pumpi u svjetu je 30%. Pouzdan Koshin brend koji u Svijetu drzi poziciju br. 1 trzišnog udjela.


voćarstvo

Njega nasada marelica Što sve treba uraditi svake godine u voćnjaku od stotinjak stabala marelica starih 8 godina – pita pretplatnik. Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Tomislav Jemrić. Uz pretpostavku da su u voćnjaku 8-godišnja stabla dobro razvijena, njihovom se starošću pomalo mijenjaju i njihove životne aktivnosti. Primjerice, opada dužina jednogodišnjih izboja, a povećava se obamiranje malih i izrođenih ogranaka. Takve promjene se ne mogu spriječiti, ali se boljom i redovitom primjerenom njegom voćaka, njihova dinamika može usporavati i time duže održavati bolja kondicija voćaka uključujući i rodnost. Marelica zahtijeva 700 do 1000 h tem­ peratura nižih od 7 °C tijekom zime. Stoga se ne može uzgajati u previše toplim mediteranskim područjima, jer će tada doći do opadanja cvje­ tova. Ova se voćka odlikuje ranom cvatnjom, pa su proljetni mrazevi jaki ograničavajuči čimbenik za uzgoj marelica. Jake kiše u vrijeme cvatnje smanjuju zametanje plodova i stvara­ ju povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti. Zato za ovu voćku treba bi­ rati najbolje položaje i odgovarajuću klimu uz vođenje računa o zaštiti od mraza, kako bi se osigurala redovita rodnost.

Specifičnosti rezidbe marelice Za kakvoću plodova važno je osigurati dobar prodor svjetla u krošnju, stoga se marelica najčešće uzgaja u obliku vaze. Za oblikovanje i održavanje krošnje bolje je rabiti zelenu rezidbu (pinciranje i uklanjanje suvišnih mladica te povijanje), a rezidbu u početku vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru. Rezidba mare-

lice u mirovanju je rizična zbog opasnosti od infekcije rana gljivom Eutypa lata koja uzrokuje sušenje grana. Stoga se rezidba odgađa sve do početka vegetacije. Tada će rane lakše i brze zarasti pa je rizik od infekcije manji. Neki voćari obavljaju rezidbu u jesen dok još traje vegetacija. Opasnost od sušenja grana se može dodatno smanjiti orijentiramo li se na zelenu ili ljetnu rezidbu, kojom je moguće gotovo potpuno izbjeći potrebu za rezidbom u mirovanju. Ljetna rezidba se obavlja u dva do tri navrata, ovisno o snazi vegetativnog rasta. Prvi se put obavlja u početku rasta mladica kada se sve nepotrebne mladice pinciraju ili potpuno uklanjanju. Pinciranju treba dati prednost posebno kod mladih voćaka, jer se na taj način ne gubi lisna površina i stvaraju se povoljni uvjeti za raniji ulazak voćaka u rod. Drugi se put zelena, (ljetna) rezidba obavlja sredinom ljeta, kad se uklanjaju sve nepotrebne mladice koje smo propustili ukloniti u početku vegetacije ili one koje su u međuvremenu izrasle. Treći put se ljetna rezidba obavlja krajem kolovoza, kad se ponovo prorjeđuju suvišne mladice koje su se razvile u međuvremenu.

Suzbijanje korova U uzgoju marelice, kao i drugih košti­ čavih voćaka važno je suzbijanje ko­ rova koji mogu biti domaćini nekim štetočinama kao što su tripsi. Poznato je da koštičave voćke slabije podnose zatravljivanje, pa se tlo u nasadu ma­ relica najčešće održava u stanju jalo­ vog ugara.

Gnojidba

Marelica se najčešće uzgaja u obliku vaze

Marelica se odlikuje intenzivnim vegetativnim rastom, slično kao i breskva i nektarina. To ne znači da joj treba davati previše hranjiva, posebno ne dušika. Pretjerana gnojidba dušikom ne samo da stvara prejaki vegetativni rast koji dovodi so zasjenjivanja krošnje, nego negativno

djeluje na kakvoću plodova. Istraživanja su pokazala da dušik negativno djeluje na dozrijevanje plodova i ometa stvaranje boje plodova. Potrebne doze gnojiva ovise, prije svega, o stanju ishranjenosti voćke, pa je za točne preporuke najbolje napraviti analizu tla i lišća, i dodavati samo onoliko hranjiva koliko je voćki zaista potrebno. Dodavanje organske tvari pozitivno djeluje ne samo na kakvoću plodova, nego i na otpornost voćaka na bolesti i štetočine, pa je uporaba organskih gnojiva za svaku preporuku. Prorjeđivanje plodova treba provesti što ranije, pazeći da prođe opasnost od mraza, jer su zametnuti plodovi znatno više osjetljivi na pozebu od cvjetova.

Prorjeđivanje plodova Marelica je sklona jakom zametanju plodova koji tada ostaju sitni i imaju slabiji ukus. Veličina plodova je važan pokazatelj kakvoće, o kojem ovisi prodajna cijena kada je marelica namijenjena za potrošnju u svježem stanju. Rane sorte se odlikuju manjim plodovima nego kasne, pa je kod njih posebno važno osi(nastavak na str. 52) 

1. srpnja 2013. gospodarski list 51


voćarstvo

10 godina pokusnog voćnjaka u Donjoj Zelini U jedinstvenom, najsuvremenijem voćnjaku u Hrvatskoj, vrijedni stručnjaci Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, obavljaju razne istraživačke djelatnosti u pokušalištu koje izgleda kao iz knjige, uz pokošenu travu kao na nogometnom terenu, protutučnu mrežu, natapanje i čitav niz najsuvremenijih tehnoloških čimbenika potrebnih za optimalan uzgoj voća. Sredinom 2003. godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobrilo je Zavodu za voćarstvo, pokretanje kapitalnog projekta pod nazivom: ”Osnivanje matičnih nasada i formiranje introdukcijskoga i selekcijskog centra”, (KP568052) koji se provodio do 2012 godine. U cilju ostvarenja djelatnosti utvrđenih osnivačkim aktima, Zavod je krenuo s uređenjem pokušališta u Donjoj Zelini i Kaštelima. Da bi se naša voćarska proizvodnja prilagodila svjetskim trendovima i potrebama treba poboljšati sortiment uvodeći u proizvodnju nove, atraktivnije sorte i klonove. Međutim, za to je potrebno mnogo više znanja i početnih ulaganja nego do sada, jer su te sorte tehnološki zahtjevnije. Osim toga, većina tog sortimenta nije ispitana u našim ekološkim uvjetima, niti se nalazi na sortnoj listi. Zbog toga je zavod započeo projekte u kojima se ispituju najnovije sorte i podloge.

Pokusni nasad Pokušalište u Donjoj Zelini zauzima površinu od 17 ha, koja se, kada je dodijeljena Zavodu, nalazila usred zapu-

štenog voćnjaka bivšeg Poljoprivredno prehrambenog kombinata Zagreb. U pripremi terena iskrčen je stari nasad jabuka, izvršeno je duboko oranje, osnovna gnojidba, kalcifikacija i postavljen je sustav detaljne odvodnje - drenaže. Za potrebe natapanja iskopano je akumulacijsko jezero, a u voćnjaku su postavljeni armatura, mreže protiv tuče i sustav natapanja. Sadnja je počela u proljeće 2006. godine i još uvijek traje; do sada je posađeno 7 ha ukupne površine. Po­ sađene su razne sorte jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje, marelice, lijeske, oraha, borovnice, crvenog, crnog i bi­ jelog ribiza, ogrozda, maline, kupine i aronije. Suradnjom s vodećim europskim oplemenjivačkim kućama, te s institucijama iz područja voćarstva čije su djelatnosti iste ili slične onima Zavoda, radi se na introdukciji novih i zanimljivih sorti s kojima hrvatsko tržište još nije upoznato, a dobro su prihvaćene na tržištu u Europi.

(nastavak sa str. 51) gurati bolju krupnoću plodova. To se postiže prorjeđivanjem plodova. Obzirom da još uvijek nema zadovoljavajućih rješenja za kemijsko prorjeđivanje plodova, ovaj se zahvat još uvijek mora provoditi ručno.

Određivanje vremena berbe Premda je marelica klimakterijski plod, njezina je aroma najbolja kad potpuno dospije na stablu. Na žalost, tada postaje premekana i teško se transportira do tržišta. Stoga je pravo vrijeme berbe, kompromis između postizanja odgovarajuće kakvoće ploda i njegove transportabilnosti. Zrelost se određuje na temelju boje ploda koja, prema američkim pokazateljima, mora prelaziti iz zelene u žutu, a ko-

Zrelost se određuje na temelju boje ploda, koja mora prelaziti iz zelene u žutu

ličina topljive suhe tvari mora biti barem 10 % uz ukupne kiseline od 0,7 do 1 %. U ovoj fazi zrelosti plodovi se lakše transportiraju, ali zaostaju u okusu za onima

52 gospodarski list 1. srpnja 2013.

Cilj ove aktivnosti je istraživanje prikladnosti novih sorti za uzgoj u našim agro-ekološkim uvjetima, što u konačnici rezultira prijedlogom za stavljanje sorte na Preporučenu sortnu listu. Također se razvija i suradnja u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u voćarstvu. Zavod je do sada ostvario suradnju s tvrtkama: ● Artevos (Njemačka) – nove sorte šljive ● Research and Breeding Institute of Pomology Holovousy (Republika Ceška) – nove sorte trešnje i ja­ buke ● Consorzio Italiano Vivaisti (Italija) – nove sorte jabuke otporne na fuzi­ kladij ● Snc Elaris/Davodeau Ligonniere (Francuska) – nove sorte jabuke ot­ porne na fuzikladij ● Better3Fruit (Belgija ) – nove sorte i selekcije jabuke ● DCA Universita di Bologna (Italija) nove sorte i selekcije jabuke, šljive, trešnje i kruške ● Pepinieres du Valois (Francuska) – nove sorte jabuka ● Fresh Forward (Nizozemska)– nove sorte jabuka otporne na fuzikladij ● International Fruit Obtention (Francuska) - nove sorte jabuka

koji se beru s bolje razvijenom bojom i većim sadržajem topljive suhe tvari. Beremo li plodove za blisko tržište, moguće je brati nešto kasnije, ali pazeći da plodovi ne omekšaju previše, jer su tada jako osjetljivi na nagnječenja. Također treba paziti na odgovarajući omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina kako plodovi ne bi imali prazan okus. Odmah nakon berbe treba ih ohladiti na 0 °C kako bi se procesi dospijevanja što više usporili. Marelica dobro reagira na čuvanje u kontroliranoj atmosferi s 2 do 3 % kisika i isto toliko ugljičnog dioksida, pa ovaj način čuvanja treba uporabiti kada god za to postoje mogućnosti. prof. dr. sc. Tomislav Jemrić Zavod za voćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu


voćarstvo đivanje, korištenje sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetnika, metode poboljšanja obojenosti bikolornih (dvobojnih) sorti jabuke, nedestruktivno određivanje roka berbe, te čuvanje plodova nakon berbe.

Pokušalište Zavoda za voćarstvo ‘Donja Zelina’

Poboljšanje proizvodnih tehnologija Introdukcijski nasadi su nasadi raznih sorti i klonova o kojima zasad nema dovoljan broj informacija, a potencijalno bi mogle biti zanimljive za našu proizvodnju. Za sadnju su korištene kvalitetne sadnice s prijevremenim izbojcima na slabo bujnim podlogama, tako da se što prije dobije prvi rod. Sadi se manji broj sadnica, 5-10 komada. Cilj sadnje ovog tipa nasada je što prije dobiti prve informacije o nekoj sorti. Sve one sorte koje budu dobro ocijenjene u introdukcijskim nasadima, sadit će se u sortno pokusne nasade u kojima se nastavljaju daljnja istraživanja. Sortno pokusni nasadi su posađeni prema svim pravilima i metodologijama istraživačkog rada, tako da se podaci mogu pravilno statistički obraditi i prezentirati, te na temelju njih formirati preporučenu sortnu listu. Osim introdukcijskog nasada Zavod ima zasađene i pokusne nasade gdje se istražuje primjenjivost novih tehnologija i znanstvenih dostignuća u voćarstvu s naglaskom na nove uzgojne oblike, rezidbu, sustave natapanja, primjenu regulatora rasta, kemijsko i mehaničko prorje-

U cilju očuvanja vrijednih genetskih resursa odr­ žava se i kolekcija starih sorti jabuka i šljiva, te se intenzivno radi na pro­ širenju ove kolekcije. Zavod istražuje i priklad­ nost tih sorti za različite načine prerade i skladi­ štenje, te se radi na utvr­ đivanju sinonima među starim sortama.

Na Pokušalištu se istražuju otporne i/ili tolerantne sorte voćaka, što podrazumijeva pomo-tehnološka istraživanja sorti jabuka otpornih na fuzikladij, pepelnicu i bakterijsku palež. Cilj je istražiti pomotehnološke značajke ovih sorti za uzgoj u agroekološkim uvjetima RH. Dobiveni rezultati koriste se za edukaciju voćara vezano za mogućnosti integrirane proizvodnje u voćarstvu. Također se istražuju sorte šljive otporne ili toleratne na šarku. Radi zaokruživanja znanstveno-istraživačkih pokusa u voćarstvu počevši od sadnje do skladištenja plodova, krenulo se u osnivanje terenskog laboratorija za istraživanje voćnih vrsta, vezano za primjenu novih tehnologija prije i poslije berbe na Pokušalištu Donja Zelina. Do sada je na Pokušalištu instalirana hladnjača za čuvanje plodova voća veličine 19 m2.

Suradnja s proizvođačima i prerađivačima Zavod intenzivno surađuje s proizvođačima u vidu stručnih obilazaka pokušališta, te organizira i dane otvorenih vrata u tijeku vegetacijske sezone, gdje proizvođači uz obilazak pokušališta imaju mogućnost i degustacije plodova uz održavanje prigodnih predavanja. Zavod surađuje i s tvrtkom Podravka d.d., Koprivnica, na istraživanju pogodnosti za preradu u pekmeze i marmelade introduciranih sorti šljive, jabuke i višnje,

koje su posađene u sortno-pokusnom nasadu. Rezultati ovog projekta do sada su prezentirani na stručnim skupovima voćara. Ovime se dobiva cjelovita informacija o novim sortama, počevši od ponašanja stabla i ploda u vegetaciji, kvalitete ploda u berbi, čuvanja ploda nakon berbe, te mogućnosti za preradu. Iako je od zavoda, koji su sastavnice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo ‘najmlađi’ – u prosincu 2011. godine proslavio je tek deset godina postojanja - i u tom kratkom vremenu svog djelovanja prepoznat je kao institucija koja primjenom znanstvenih dostignuća u voćarstvu pomaže proizvođačima, voćarima u odabiru sorti prikladnih za uzgoj u našim agro-ekološkim uvjetima i primjeni novih tehnologija uzgoja.

Dosadašnje rezultate istraživanja sažeti su u knjizi – ‘Sorte voćnih vrsta – Pokušalište Donja Zelina (jabuka, kruška)’ s opisima sorti jabuke i kruške koje se nalaze u introdukcijskim i proizvodnim pokusima na Pokušalištu Donja Zelina.

Budući da se rad Zavoda za voćarstvo, kao i novčane potrebe za istraživačke djelatnosti na voćarskom pokušalištu financiraju iz državnih sredstava, svakako je uputno naglasiti važnost i svrsishodnost ovakvog suvremenog voćarskog centra, kako se ne bi dogodilo da se uskrate ionako oskudna sredstva, a time i zaustavi razvoj i praćenje svjetskih trendova u voćarstvu. Treba čuvati ono što vrijedi i što daje rezultate, a na pokušalištu se najbolje vide plodovi uspješnog rada. Osnivanjem pokusnih površina u Donoj Zelini, stvoren je najvažniji preduvjet za daljnji razvoj poligona u kojem svi zainteresirani, od istraživača, proizvođača, savjetodavne službe i onih koji tek žele postati dio ‘voćarske obitelji’, imaju mogućnost upoznati se s uzgojem voćnih vrsta u praksi. Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

1. srpnja 2013. gospodarski list 53


Korak naprijed

u zaštiti grozda

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska 147, Zagreb Tel: 01 388 76 70 Fax: 01 388 76 71

www.syngenta.hr


u vinogradu Ograničavajući čimbenik rentabilne vinogradarske proizvodnje

Viroze vinove loze Osim vinogradarima dobro poznatih gljivičnih bolesti kao što su plamenjača, pepelnica, crna pjegavost i siva plijesan, vinova loza može biti zaražena i virusnim bolestima. Do danas je kod vinove loze potvrđena prisutnost 63 virusa, a sretna okolnost je da od spomenutog broja ekonomski značajnima smatra se njih tek nekoliko. Bez obzira na to viroze danas predstavljaju jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika rentabilne proizvodnje, bilo stolnih, bilo vinskih sorata. Navedeni patogeni rasprostranjeni su u svim uzgojnim područjima vinove loze, a zbog same prirode virusnih bolesti tj. činjenice da jednom zaražena biljka ostaje zaražena tijekom čitavog života, negativno djelovanje ovih patogena očituje se od trenutka zaraze, pa sve do kraja eksploatacijskog vijeka.

Zaraženi sadni materijal Iako se virusi vinove loze mogu prenositi putem vektora (nematode, štitaste uši) glavni i najopasniji način prijenosa je korištenjem zaraženog sadnog materijala. Zbog toga se u zemljama s razvijenom vinogradarskom industrijom i vinarskom kulturom vrlo velika pažnja posvećuje proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala (virus-free), kao najučinkovitije mjere borbe. Prema preporukama Međunarodnog vijeća za proučavanje viroza i virozama-sličnih bolesti vinove loze od 2003. god. predlaže se testiranje sadnog materijala najviše kategorije (I klasa) na uzročnike infektivne degeneracije i propadanja vinove loze (virus lepezastog lista i virus mozaika gušarke), viruse iz skupine uvijenosti lista vinove loze (tip 1, 2 i 3) te tri virusa iz kompleksa naboranosti drveta (A-, B- i D-virus vinove loze). Za regionalne certifikacijske standarde (II klasa) preporuka je testiranje prilagoditi lokalnim uvjetima ovisno o stupnju endemskih infekcija, vinogradarskim uvjetima te potrebama vezanima uz očuvanje autohtonih sorata.

Virus lepezastog lista Skupini virusa infektivne degeneracije prijenosnici su uz čovjeka i nematode. Najštetniji virus iz ove skupine je virus lepezastog lista vinove loze koji je naziv dobio prema prepoznatljivim promjenama koje izaziva na listovima zaražene loze, široko otvoreni sinus peteljke te skupljene primarne žile tako da list poprima izgled otvorene lepeze.

Javlja se u svim uzgojnim područjima vinove loze i smatra jednom od najozbiljnijih virusnih bolesti. Uzrokuje deformacije listova koje se očituju kroz asimetričnost, naboranost i pojačanu nazubljenost ruba lista, a može doći i do žućenja koje je najuočljivije u proljeće i može zahvatiti sve zelene dijelove (listove, mladice, vitice i cvatove).

Žućenje lista uzrokovano virusom lepezastog lista vinove loze

(Xiphinema index). Za prijenos na veće udaljenosti odgovoran je čovjek korištenjem zaraženog sadnog materijala. Gotovo sve sorte europske loze osjetljive su na infekciju, premda postoji znatna razlika u osjetljivosti. Od ekonomski značajnijih virusa u ovu skupinu ubraja se i virus mozaika gušarke koji vrlo često dolazi u mješovitim infekcijama s ranije spomenutim virusom, te uzrokuje identične ili vrlo slične simptome. Njegov prijenos unutar vinograda obavlja se uz pomoć europske kopljaste nematode (Xiphinema diversicaudatum).

Virus pjegavosti

Nejednolično dozrijevanje bobica uzrokovano virusom lepezastog lista vinove loze Skraćeni internodiji uslijed zaraze virusom lepezastog lista vinove loze

Simptomi su najuočljiviji u rano proljeće dok tijekom ljeta postaju manje primjetni. Osim na listovima simptomi mogu biti vidljivi i na rozgvi u obliku nenormalnog grananja, bifurkacija, skraćenih inter- nodija, fascijacija i cik-cak rasta. Na zaraženim trsovima razvija se manji broj rehuljavih grozdova smanjene veličine te često s neujednačenim dozrijevanjem bobica. Unutar vinograda virus se prenosi pomoću kalifornijske kopljaste nematode

Patogen čija je prisutnost utvrđena u gotovo svim uzgojnim područjima vinove loze, prenosi se cijepljenjem, a zaraza je kod europske loze te većine američkih podloga i hibrida latentna. Nisu poznati drugi domaćini osim europskih i američkih vrsta roda Vitis. Simptomi su jasno uočljivi kod vrste Vitis rupestris St. George kod koje uzrokuje prosvjetljavanje žila trećeg i četvrtog reda uslijed čega nastaju lokalne, providne pjege, a listovi s izraženim pjegama su naborani, deformirani te se ponekad njihovi rubovi uvijaju prema licu. Nije dokazan prijenos putem vektora, ali opažanja u Italiji, Južnoj Africi, Japanu i Grčkoj upućuju na to da se prenosi ne samo zaraženim sadnim materijalom već i na neki drugi način. Zabilježen je negativan utjecaj na podlogu V. rupestris St. George kroz slabiju kvalitetu drva, smanjenu sposobnost ukorjenjivanja i lošije srašćivanje podloge i plemke. Također, utvrđeno je 51% smanjenje rasta podloge 420 A, 37% kod Kobera 5BB, dok se podloga Teleki 5A pokazala tolerantnom na infekciju. (nastavak u idućem broju) Dr. sc. Darko Vončina Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu

1. srpnja 2013. gospodarski list 55


Acrobat

®

MZ WG

Opet O pet će će biti biti rodna rodna godina! godina!

BASF Croatia d.o.o. I. Lučića 2a, 10000 Zagreb, tel. 01/6000 000, fax. 01/6000 090, www.agro.basf.hr

Plamenjača mi je znala raditi velike probleme i često je uništila gotovo pola uroda. Sve krene dobro, a onda samo jedan dan primijetim “spaljeno” lišće na svojim trsovima. Zato sam iskreno zahvalan BASF-u i njegovom Acrobatu® za učinkovitu zaštitu, a mogu biti siguran da ne štetim svojem okolišu.

Acrobat® MZ WG je preventivni i kurativni fungicide nove generacije koji: sprječava zarazu biljaka zahvaljujući kombinaciji dubinskog i kontaktnog djelovanja, nudi dugo rezidualno djelovanje, otporan je na kišu, siguran je za korisne organizme i okoliš,

BASF Croatia d.o.o. je član CROCPA udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

izvrsno štiti lišće i gomolje krumpira od plamenjače i koncentrične pjegavosti te je odlična zaštita od plamenjače za krastavce, vinovu lozu i duhan.

Sredstva za zaštitu bilja upotrebljavajte pažljivo. Prije uporabe obavezno pročitajte uputu.


o vinu uz vino 5. DANI VINA I TURIZMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Muzej vina i dani turizma U petoj godini održavanja festivala vina i turizma, grad Osijek je dobio jedinstveni prostor: Regionalni muzej vina, kao dio projekta Wine Tour, financiranog sa 1,25 milijuna eura iz EU fondova i uz 25 posto sufinanciranja iz proračuna Osječko-baranjske županije i partnera. Regionalni muzej vina smješten je u dijelu bedema tik do Vodenih vrata u Tvrđi, strogo zaštićenoj osječkoj kulturno povijesnoj jezgri. Osim izložbenog dijela, ovaj jedinstveni muzej ima sve potrebno za prezentaciju, kušanje i kupovinu vina i to iz sva četiri slavonska vinogorja. Otvorenje Muzeja i Dana vina i turizma organizirano je u sklopu glavne manifestacije Petih dana vina i turizma, održane 3. i 4. svibnja 2013.godine, u sklopu s već tradicionalnim osječkim Sajmom antikviteta, na glavnom trgu Sv.Trojstva, u osječkoj Tvrđi. Na Danima vina i turizma Osječko-baranjske županije svake se godine odaje čast vinima koja su na natjecanjima, što domaćim što međunarodnim, zaslužila prestižna priznanja. Tako se na izložbi i degustaciji otvorenoj u petak navečer u Arheološkom muzeju, također u Tvrđi, predstavilo devet osječko-baranjskih vina iz Belja, Đakovačkih i Erdutskih vina, Misnih vina i Feravina, kao i sve uspješnijih malih vinarija koje nose imena svojih vlasnika, poput Josića, Kalazića, Jasne Antunović ili vinarije Juris. Službenu degustaciju vodio je poznati vinski kritičar Rene Bakalović. Osječko-baranjska županija je na glavoj priredbi Petih dana vina i turizma dodjelila nagrade za najbolja vina. Između odličnih slavonsko-baranjskih vina, žiriju bilo je teško odlučiti se između mnogih kandidata. Od 92 vina pristigla na ocjenjivanje, 31 je vino zaslužilo zlato, dok je prvom nagradom nagrađena ledena berba Erdutskih vinograda. Prilikom preuzimanja zlatnog pehara Goran Dumančić, većinski vlasnik Erdutskih vinograda nije mogao sakriti veliko zadovoljstvo: „Erdutski vinogradi su zadnjih godina imali teškoća u poslovanju, što smo uspjeli riješiti. Da su nam došla bolja vremena potvrđuje ova nagrada,

Otvorenje vinskog muzeja

koja je dokaz da su nam vina visoko kvalitetna“. „Ova je priredba značajna i potrebna zbog promocije bogate gastronomske ponude i kulturne baštine, tradicije i svih vrijednosti koje imamo i čuvamo na ovim prostorima, a možemo ih koristiti za zauzimanje važnog mjesta u razvoju kontinentalnog i agroturizma“. U turizmu je posebno zanimljiva slavonsko-baranjska gastronomska ponuda, koja se samo malnjim dijelom može predstaviti građanima i građankama Osijeka, ali i mnogih gostiju iz Mađarske, Slovenije, Italije, Austrije koji stižu na manifestaciju Dana vina i turizma. Trenutno ova županija ima dvadesetak OPG ugostiteljskog tipa, koji svoju ponudu baziraju isključivo na tradicionalnoj hrani. Sirovine za gastro pripravke također moraju biti iz tradicionalnog uzgoja, bilo to povrće, riba ili meso. Ljiljanka Mitoš Svoboda

IZ PROŠLOSTI HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Prvi poznati zadarski vinogradi U zadarskom okružju stanovništvo se bavilo vinogradarstvom već u antičko doba. Kontinuitet nije prekinut ni dolaskom Slavena, pa ga nalazimo i u doba hrvatske države. O tome najbolje svjedoči oporuka zadarskoga gradskog načelnika Andrije, napisana u prosincu 918. To je ujedno i prvi sačuvani spomen zadarskih vinograda u srednjem vijeku. Andrija se dva puta ženio. S prvom ženom Agapom imao je sinove Nicifora, Petra i Dobrosiju i kćer Anu. Kad je obudovio oženio je Mariju, kćer zadarskog tribuna Nicifora, koja mu je rodila sina Andriju i kćer Agapu. Svoje nemalo bogatstvo, koje se sastojalo i od desetak vinograda, nije mu bilo lako pravedno podijeliti među tolike potomke i ženu mu Mariju. Čini se da je među njima bilo i trvenja, jer se Andrija zaprijetio da naslijeđeno mogu uživati ako ne budu, sve će pripasti onima, koji ga sada, dakle još za njegova života, više cijene. Razdijeljujući imovinu, a spominjući vinograde, Andrija navodi gdje se nalaze, kako ih stekao i kome ih ostavlja. Tako je kćeri Ani, koja je s braćom naslijedila kuću u Zadru, dodao još i vinograd što ga je kupio od Aulukove žene. Vinograd pak u Pultagu i drugi na zemljištu, crkve sv. Ivana, ostavio je djeci iz prvog braka, a vinograd u Uculu i drugi u Comaretu ženi Mariji, sinu Andriji i kćeri Agapi. Sve druge pribavljene zemlje i vinograde, koji su pripadali njegovoj ženi Agapi, a ostale vinograde, dijele svi njegovi sinovi, kćeri i supruga mu Marija. Ostalu imovinu namijenio je drugima. Vinograd što ga je kupio od Mezula, kupljene zemlje na području crkve sv. Krševana, i tamošnje robove i sluškinje ostavio je zadarskom biskupu Firminu, svim ostalim robovima darovao je slobodu, a robu Marunu, ženi mu i kćeri dao je još i vinograd, što ga pribavio od magistra Konstantina. Vinograde što ih je pribavio od Zanella, Mezula, Marije Venetice i Barbana de Gresconi ostavio je oslobođenim robovima i njihovim obiteljima. Djakon mu brat Petar morao se zadovoljiti s nešto srebrnog posudja, dok su opat Odolbert i svećenici dobili po bačvu vina. (S. Lj.)

1. srpnja 2013. gospodarski list 57


ljekovito bilje

Biljke s mirisom limuna – za lijepe misli i ukusna jela Miris limuna kod većine ljudi izaziva ugodu, popravlja raspoloženje, otklanja depresiju i djeluje umirujuće na živčani sustav. Takav učinak imaju i biljke koje sadrže eterično ulje u kojem je jedna od sastavnica citral, nositelj limunskog mirisa.

Limunska trava

Pileća prsa s limunskom travom

(Cymbopogon citratus) Limunska trava ili citronela je do 2 m visoka busenasta trajnica iz porodice trava. Ima duge, uske, sivozelene listove oštrih rubova, koji jako mirišu na limun. Stabljike su duge, u donjem dijelu obavijene listovima u lukovičastu bazu. Na vrhovima stabljike pojavljuju se sitni zelenkastocrveni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove. Biljka potječe iz Indije, Šri Lanke i Egipta, a danas samoniklo raste i uzgaja se u svim tropskim i subtropskim područjima. Posljednjih je godina postala popularna i u Europi pa se uzgaja kao ukrasna, začinska i ljekovita biljka. Kako je izrazito osjetljiva na niske temperature u hladnijim područjima se uzgaja kao lončanica,

Sastojci: 800 g pilećih prsa, 1 crveni luk, 4 žlice maslinovog ulja, 3 dl crnog vina, 1 žličica mljevene limunske trave, 1 čili papričica, 2-3 zrna borovice, 1 žlica škrobnog brašna, sol, papar. Priprema: Luk narezati i lagano popržiti na ulju. Dodati mu pileća prsa izrezana na komade i pržiti dok meso ne omekša. Uliti vino, dodati čili i borovice, a kad vino malo ishlapi dodati škrob i limunsku travu. Lagano kuhati a da za se uzgoj na zgusne, otvorenom koriste sepojedumak a kao prilog nogodišnje služiti rižu.biljke. U hladnijim područjima

rijetko cvate, a uzgojene vrste često uopće ne cvatu.

Ljekovitost limunske trave

Čaj od limunske trave koristi se kod kašlja prehlade, lošeg apetita, bolova i grčeva u želucu i crijevima. Potiče rad bubrega i jetre te pospješuje izlučivanje žuči. Pomaže kod nervoze, nemira i nesanice. Hladan čaj od limunske trave osvježavajući je ljetni napitak koji gasi žeđ. Pripravljanje čaja: 1 žlicu suhe ili dvije žlice svježe, usitnjene limunske trave preliti s 2,5 dl kipuće vode i ostaviti poklopljeno 20 minuta. Piti 3 šalice čaja tijekom dana, po želji zaslađenog medom.

Eterično ulje limunske trave Dobiva se destilacijom vodenom parom iz svježe ili djelomično osušene biljke. Koristi se u prehrambenoj industriji za aromatiziranje čajeva, alkoholnih i bezalkoholnohih pića, žvakaćih guma, slastica i pekarskih proizvoda. Uobičajeni je sastojak mirisnih kompozicija u kozmetičkim proizvodima i proizvodima za odbijanje kukaca (repelent). U aromaterapiji se koristi u pripravcima za poboljšanje cirkulacije, ublažavanje reumatskih tegoba, uklanjanje glavobolje, stresa i napetosti. Ima snažno antimikrobno i antifungalno djelovanje pa u obliku kupki ili mješavina

58 gospodarski list 1. srpnja 2013.

Limunska trava kao začin Limunska trava ima osvježavajući, kiselkastolimunski i blago papreni okus, a osobito je važan začin u indijskoj, tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji. Dodaje se slanim i slatkim jelima te im daje karakterističan okus na limun i đumbir. Koristi se u pripremi juha, variva, gulaša, tjestenine, salata od voća ili povrća, mesnih jela, osobito jela od piletine, ribljih jela, kompota itd.. U jela se dodaju cijele ili narezane, svježe ili osušene stabljike. Rijetko se jedu sirove i to samo ako se uklone tvrdi vanjski listovi, a mekana i sočna sredina stabljike nareže na tanke ploške. Ako se kao začin koriste osušene nasjeckane stabljike treba ih prije upotrebe namočiti u mlakoj vodi da omekšaju. Prije posluživanja stabljike se obično vade iz jela jer su vlaknaste i drvenaste. Osušene stabljike mogu se i samljeti te dodati direktno u jelo. za masažu može pomoći kod infekcija kože i urinarnog trakta. U aroma lampicama ili raspršen u prostoriji smanjuje mogućnost zaraze kod respiratornih infekcija.


ljekovito bilje

Matičnjak (Melissa officinalis L.) Matičnjak, pčelinja ljubica, limun-trava ili melisa je višegodišnja biljka porijeklom iz istočnih mediteranskih zamalja i zapadne Azija. Kod nas raste kao samonikla biljka među grmljem, uz rubove šuma, živice i ograde, u blizini naselja, a često se uzgaja u vrtovima ili u teglama kao začinska biljka. Ima uspravnu i razgranjenu četverobridnu stabljiku visine oko 50 cm, na kojoj su nasuprotno smješteni srcoliki listovi nazubljenih rubova i karakteristične jarkozelene boje. Posuti su sitnim bradavičastim žlijezdama u kojima se nalazi eterično ulje snažna mirisa na limun. Neugledni žućkastobijeli cvjetovi pojavljuju se od sredine lipnja do kraja kolovoza kao pršljenasti cvatovi na vrhu grana, u pazušcima listova. Matičnjak se može uzgojiti izravnom sjetvom ili sadnjom rasada. Sjeme zbog tvrde opne vrlo teško i sporo klija, a klijavo je do pet godina. Biljka se upočetku vrlo sporo razvija no životni vijek joj je i do 20 godina. Nadzemni dijelovi starih nasada smrznu se tijekom zime, ali već u travnju zatvaraju redove, a početkom svibnja se prvi put kose. Pripravljanje čaja: Čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova (ili trostruku količinu svježih) preliti s 2,5 dl kipuće vode, po-

Ljekovitost matičnjaka U ljekovite svrhe beru se listovi ili vršni dijelovi biljke prije cvatnje jer je tada sadrže najveću količinu eteričnog ulja. Za kućnu uporabu suhi listovi čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi ( ne plastičnoj) zaštićeni od svjetla i vlage. Eterično ulje matičnjaka izrazito je skupo i pomirisalo ga je malo ljudi jer je za 1 kg ulja potebno 5- 6 tona svježe biljke. Stoga većina proizvođača tijekom procesa destilacije uz matičnjak koristi limun, limunsku travu ili citronelu. Takvo ulje ima sličan miris no ne djeluje u potpunosti kao čisto ulje matičnjaka. Eterično ulje matičnjaka rado je korištena sirovina u u proizvodnji parfema, dodaje se kozmetičkim sredstvima za njegu kože i kose, različitim kupkama te sredstvima za umirenje. Matičnjak su u svrhu liječenja koristili već stari Grci i Rimljani. Brojni poznavaoci bilja ( Paracelzus, Hildegarda) svr-

kriveno ostaviti da odstoji 10-15 minuta i procijediti. Piti 3 puta dnevno šalicu čaja zaslađenog medom. Čaj se pije kod nervoze, nesanice, stresnih stanja, melankolije, depresije, migrene, neurotičnih tegoba srca, nervoze želuca, nadutosti i grčeva u crijevima. Ublažava menstrualne grčeve, depresije u menopauzi i jutarnje mučnine trudnica. U novije vrijeme posebice se ističe njegovo antivirusno djelovanje te se koristi u mastima za herpes, a istražuje se i pozitivno djelovanje kod povećanog rada štitne žlijezde.

Matičnjak u kuhinji Svježi listovi matičnjaka dodaju se u salate, juhe, omlete, svježi sir, jela od krumpira, umake, pečenja i likere.

Liker od melise

Sastojci: 2 velike šake listova matičnjaka, 1 l rakije, 250 g šećera, korica jednog limuna, 1 žličica plodova korijandera, 2-3 klinčića, malo cimeta. Priprema: sve sastojke staviti u staklenku, ostaviti na toplom mjestu 3-4 tjedna da stavali su ga među najvažnije ljekovite biljke i smatrali eliksirom života. Stoljećima se vjerovalo da matičnjak može obnoviti mladost te da oni koji za doručak redovito piju čaj od matičnjaka s medom žive i više od stotinu godina. U srednjem vijeku počeo se uzgajati u samostanskim vrtovima i iz tog vremena potječe poznata “karmelićanska vodica” ili “melisa-špirit” tj. biljna tinktura u kojoj je matičnjak jedan od najvažnijih sastojaka, zajedno s korijenom anđelike, muškatnim oraščićem i koricom limuna, a koristila se kod najrazličitijih tegoba. I danas na tržištu postoji taj tradicionalni srednjovjekovni pripravak (“Klosterfrau - Melissengeist”) kao lijek za sve.

se šećer rastopi i povremeno promiješati. Nakon toga procijediti i ostaviti stajati još par tjedana prije upotrebe.

Limunovac, limunska verbena, limunski grm, citronovac (Lipia citriodora= Aloysia triphylla) Limunovac je listopadna, grmolika trajnica porijeklom iz Južne Amerike, Argentine i Čilea, koja u toplijim krajevima naraste u visinu oko 4,5 m, a u hladnijim tek nešto više od 1,5 m. Listovi su lancetasti, dugi do 10 cm, šiljasti i sjajni. Odlikuju se snažnim mirisom na limun koji se širi svaki put kad se dotaknu, a pojačava kad se listovi protrljaju među prstima. Suhi listovi zadržavaju svoj miris godinama. Sitni, bijeli ili ljubičasti cvjetovi u metličasom cvatu pojavljuju se u kasno proljeće ili u ranu jesen. U Europu je stigla u 18. stoljeću. Osjetljiva je na hladnoću i gubi listove na temperaturi ispod 0 oC pa se uglavnom uzgaja u toplijim područjima ili se sadi kao lončanica i tijekom zime čuva u zatvorenim prostorima.

Ljekovitost limunovca Limunovac ima u svom sastavu eterično ulje koje sadrži i više od 30% citrala, nerol i geraniol te flavonoide i fenolne spojeve koji imaju antioksidativno djelovanje. Čaj od suhih listova koristi se za povećanje energije organizma, otklanjanje depresije, poboljšanje probave, protiv kašlja, upale sinusa i povišene temperature. smatra se da pomaže pri smanjenju celulita i povećane tjelesne težine. Kako je biljka poznata kao jaki alergen s njenom uporabom treba biti veoma oprezan. Pripravljanje čaja: čajnu žlicu suhih listova (ili 2 čajne žlice svježih) preliti s 2 dl kipuće vode i procijediti nakon 5 minuta. Piti jednu šalicu čaja dnevno, ne duže od 10 dana. U vrijeme prehlade i gripe mogu se piti 2-3 šalice, ali ne duže od 3 dana. Oblozi od listova smanjuju natečenost oko očiju. Listovi stavljeni u ormar dat će odjeći svježinu i ugodan miris. Marija Kranjčević, dipl. ing..

1. srpnja 2013. gospodarski list 59


pčelarstvo

Američka gnjiloća pčelinjeg legla Američka gnjiloća pčelinjeg legla tvrdokorna je bakterijska, zarazna bolest poklopljenog pčelinjeg legla. Zaražena ličinka ugiba i pretvara se u smeđu, ljepljivu i rastezljivu masu koja se sušenjem u potpunosti prilijepi uz dno stanice koja na prvi pogled izgleda kao da je prazna. Uzročnik bolesti je Paenibacillus larvae (bacillus larvae). To je pokretna, gram - pozitivna štapićasta bakterija. Dužina joj iznosi od 2 do 5, a širina od 0,6 do 0,8 mikrometara. Uzročnik se u ličinki vrlo brzo razmnožava i dovodi do njenog ugibanja. Kako u propalom tkivu ličinke nema više dovoljno hranjivih tvari za bakterije, one odbacuju vegetativne dijelove i dolazi do oblikovanja njihovih trajnih oblika – spora koje su veličine 1,3x0,6 mikrometara. Spore su vrlo otporne pa u isušenoj uginuloj ličinki, na starom saću, na staroj zaraženoj košnici i pčelarskom priboru ostaju žive i više desetljeća. Na temperaturi od 90 do 100°C ugibaju u vodi za oko dva sata. Za 20 do 30 minuta ugibaju u čistom vosku zagrijanom na temperaturu od 120°C, kao i mješavini jednakih dijelova vode i meda na 100°C. Prve znakove bolesti uočit ćemo na poklopcima legla. Zbog nalijeganja uginule ličinke na njima su vidljive prvo manje, a zatim sve veće tamnosmeđe mrlje. Izvori zaraze su bolesne zajednice, košnice, okviri, med, vosak, te kontaminirani pčelarski pribor i alat. Odrasle pčele ne obolijevaju, ali su značajan čimbenik u širenju bolesti (prenošenjem spora). One nastoje ukloniti uginule ličinke u poklopljenom leglu, a zatim hrane i njeguju starije leglo i na taj način šire zarazu. Između košnica, bolest se širi grabežom. Značajnu ulogu u širenju i izbijanju bolesti ima varoa. Oboljela zajednica jako oslabi i postaje žrtvom jačih zajednica koje osim meda u svoju košnicu odnose i spore. Isto tako, prilikom obavljanja radova pčelar može prenositi zarazu na pčelinjaku. Na veće udaljenosti bolest se širi selidbom pčela i prodajom kontaminiranog pčelarskog inventara. Bolest se može pojaviti u svako godišnje doba kada ima legla bez obzira na način pčelare-

Liječenje se ne provodi nego je svaki pčelar obvezan prema Zakonu o veterinarstvu nadležnom doktoru veterinarske medicine (inspektoru) prijaviti sumnju na ovu bolest,a daljnji postupci određeni su “Pravilnikom o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti” (NN 114/04). Zatim dolazi do postupnog uvlačenja poklopca. Na njima su vidljive i rupice nepravilno izgrizenih rubova. Njih su napravile pčele čistačice nastojeći ukloniti uginule ličinke. Kako bolest napreduje i leglo sve više ugiba, tako i zaostaje sve veći broj poklopljenih stanica. To daje sliku nepravilnog rasporeda legla. To stanje najlakše uočavamo u jesen kada više nema zdravog legla, pa zato u krajevima gdje se javlja ova bolest posebnu pažnju moramo posvetiti upravo jesenskom pre-

Američka gnjiloća pčelinjeg legla

nja, godišnje doba klimu ili vrstu košnice. Iznimno, pri invadiranosti pčelinje zajednice varoom uzročnik može biti unesen i izravno u tijelo ličinke, pa će do njenog uginuća doći i prije poklapanja. Ovo stanje naziva se atipična američka gnjiloća pčelinjeg legla.

60 gospodarski list 1. srpnja 2013.

gledu pčela. Nakon skidanja poklopaca vidjet ćemo promjene na ličinkama. Odmah nakon ugibanja one su sivožućkaste, bez sjaja, mlohave. Kasnije postaju žućkastosmeđe do smeđe, gube oblik i kolutićavost. Pretvaraju se u bezobličnu smeđu, ljepljivu masu koja se tri tjedna nakon ugibanja može rastezati u dugačke niti. Upravo je to karakteristična pojava kod ove bolesti. U početnoj fazi raspadanja ličinke imaju slab miris na stolarsko lijepilo (tutkalo). Masa ličinki polako se suši, tako da četiri do šest tjedana po ugibanju imamo samo ostatak ličinke koji je vidljiv kao tanki sloj na dnu stanice. Osmi tjedan nakon uginuća stanica izgleda kao prazna. Zaražena zajednica sve više slabi i propada. Često postaje žrtva grabeža ili voskovog moljca. Bolest nikada ne prestaje sama od sebe. Sigurna dijagnoza bolesti postavlja se u nadležnim veterinarskim laboratorijima. Na pregled se šalje uzorak legla s vidljivim promjenama (prošarano leglo, promjene na poklopcima, ličinkama ispod poklopaca, prazne poklopljene stanice) veličine 10x20 cm, bez meda umotan u čisti novinski papir i zapakiran u drvenu ili kartonsku kutiju. Uz uzorak šaljemo i popratni dopis u kojem ćemo opisati stanje u oboljeloj zajednici i na pčelinjaku. Vrlo je važno da je saće bez meda kako on ne bi curio i tako se bolest širila. Kruno Lažec, dr. vet. med.


peradarstvo UKRASNA PERAD

Patka mandarinka Patka mandarinka (Aix galericulata) je najpopularnija ukrasna patka uopće. Zbog prekrasne obojenosti perja mužjaka, jednostavnog održavanja i hranidbe, te mogućnosti lakog uzgoja podmlatka, ova je vrsta oduvijek bila zastupljena u zoološkim vrtovima, na vodenim površinama u parkovima i u privatnim kolekcijama.

Stanište Prirodno područje rasprostranjenosti prostire se od jugoistočne Rusije do Japana. Nastanjuju slatkodovne površine obrasle s gustim niskim raslinjem, trskom i šašem, te grmljem i šumom. Šupljine u obližnjim bjelogoričnim stablima služe im za gniježđenje. Prehranjuju se različitim sjemenkama, vodenim biljem, žitaricama, žirom, kukcima, puževima, malim vrstama riba i rakovima. Hrane se uglavnom u zoru ili u sumrak, a tijekom dana odmaraju u krošnjama stabala ili na tlu.

Uzgoj Uzgoj mandarinki je bez teškoća, međutim, njihova vjernost nije pouzdana kao u legendi. Naime, ako držite nekoliko parova ovih pataka, možda ćete opaziti da pojedine ptice mijenjaju partnere skoro svake godine. Ako se radi o miješanim kolekcijama, može se dogoditi da se primjerice jedna ženka karolinka (Aix sponsa) spari s mužja-

kom mandarincem i obrnuto. Ali valja znati da patke mandarinke i karolinke međusobnim križanjem ne daju plodno potomstvo, jer nemaju isti broj kromosoma. Stoga je bolje da vrste budu odvojene, kako nebi dolazilo do stvaranja neprirodnih križanaca. Mandarinke su prilično nervozne dok skrbe o svom podmlatku i dosta su osjetljive na uznemiravanje drugih odraslih pataka u svojoj blizini. U dobi od 14. do 15. dana života pačićima počinje izrastati perje na repu, zatim od 16. do 18. dana slijedi perje na bokovima i ramenima. S približno šest tjedana potpuno operjaju. Treba ih hraniti usitnjenim tvrdo kuhanim jajima, vodenom lećom, raznovrsnim zelenjem i kupovnom smjesom hrane za patke. Učinci pripitomljavanja ponekad su jasno vidljivi, i ogledaju se u nepreciznom crtežu, neodgovarajuće obojenim kljunovima i posebno lošim stopalima u mužjaka. Čak su stvorene bijela, cimetna i plava mutacija boje perja.

Šarenilo boja perja Zauzelo bi nam puno prostora kad bismo potanko opisivali prekrasne boje perja mužjaka ove vrste. Na njegovoj glavi posebno se ističe bakrenosmeđa kukma u obliku kupole, koja je usmjerena prema nazad i prekriva vratno perje. Kad je uzbuđen, za vrijeme udvaranja, on kukmu podiže okomito. Dugo i fino perje Mužjak u svadbenom ruhu gornjeg dijela vrata tvori grivu koja je djelomice prekrivena kukmom. Nažalost, mužjak početkom ljeta gubi svadbeno ruho, koje opet dobiva s jeseni. U jednostavnom ruhu razlikujemo ga od ženke po intenzivno narančastim nogama, tamnijem crvenosmeđem kljunu i smećkastim pjegama na prsima. Ženka je neuglednija, sivkastosmeđe obojena. Dužina odrasle ptice iznosi 43 do 45 cm, a tjelesna masa 500 do 600 g.

Par mandarinki na kućici za gniježđenje

Držanje u volijeri Krajem ožujka, a ponekad i kasnije ženke počinju polagati jaja. Gnijezde u šupljim stablima ili u kućicama veličine 30x30x40 cm s ulaznim otvorom promjera 10 cm, koje treba postaviti na visinu od 60 do 90 cm iznad tla. Ako su patkama podrezana letna pera obavezno im postavite ljestve po kojima će se popeti do gnijezda. Sposobnost letenja u volijeri omogućava im da lakše dođu do duplje za gniježđenje. Nasad se sastoji od 6 do 8, iznimno 15 jaja, koje ženka inkubira 28 do 30 dana. Pačići napuštaju duplju već otprilike nakon jednog dana i skaču na tlo. Kod razmnožavanja treba napraviti strogu selekciju i moramo biti oprezni glede kvalitete svojih ljubimaca. Slaba plodnost pojedinih uzgojnih linija pripisuje se uzgoju u bliskom krvnom srodstvu. Najveći uzgajatelji patke mandarinke: gosp. Mrkša (Virovitica), tel. 033-73 04 60 Kažimir Vujević (Osijek) tel. 031-28 61 69 Andrija Lažnjak (Novo Čiče) tel. 01-62 32 689 Mladen Dokmanović (Zagreb) tel. 01-34 90 477 Tekst i foto: D. Petanjek

1. srpnja 2013. gospodarski list 61


peradarstvo

Prirodni antibiotici za perad Iako smo danas svjesniji različitih mogućih popratnih djelovanja sintetičkih antibiotika, njihova upotreba u humanoj i veterinarskoj medicini sve više raste. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara imunološki sustav i čini organizam osjetljivijim na infekcije bakterijama, virusima i gljivicama. Oni također mogu pridonijeti lošoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, a ako usto izazovu i proljev, gubitak hanjivih tvari može biti vrlo velik.

Otpornost na antibiotike Stalna upotreba antibiotika u uzgoju životinja važan je razlog zašto se razni uzročnici bolesti genetički mijenjaju i postaju otporni na najrazličitije antibiotičke lijekove. Neki znanstvenici već se boje da bi u dogledno vrijeme ponovno moglo doći do zaraza kojih smo se toliko bojali prije otkrića antibiotika. Bakterije se zbog sintetičkih antibiotika prilagođavaju promijenjenim životnim uvjetima, tako da svakih dvadeset minuta nastaje nova generacija. Stoga je vrijeme da se ograniči prekomjerno primjenjivanje antibiotika kako bi se povisila vjerojatnost da će oni djelovati onda kad budu stvarno potrebni u hitnim slučajevima.

Razvojem farmakologije i fitomedicine sve se više otkrivaju sastojci različitih biljaka, pa čak i antibiotički djelotvorne tvari. Antibiotički djelotvorne i obrambeno stimulirajuće ljekovite biljke mogu kod stručne primjene u nekim slučajevima nadomjestiti i sintetičke antibiotike. Takve biljke i njihova eterična ulja ne djeluju samo protiv mikroba, nego istodobno pomažu da se izliječi okruženje u kojem bi bakterije mogle uspijevati.

Dobro je rješenje provedba prevencije bolesti raznovrsnom zelenom hranom s različitim divljim samoniklim biljem koje možete uzgajati u svom vrtu. Spoznaja da je zelena hrana važna u hranidbi peradi stara je kao i sam uzgoj. Suvremenim metodama držanja peradi na farmama, ta je hrana odavno izišla iz upotrebe jer se iz radnotehničkih razloga nije mogla davati životinjama. Ali gotova hrana s umjetno dodanim vitaminima nije odgovarajuća zamjena. Dosad nepoznato dodavanje niže navedenih ljekovitih biljaka hrani vrlo je važno za održavanje zdravlja peradi.

Origano, mravinac ili divlji mažuran (Origanum vulgare) je zeljasta trajnica koja naraste 30 do 60 cm visoko. Nalazimo ga na sunčanim livadama, po šikarama i svjetlijim šumama, naročito na hranjivom i vapnenastom tlu. Na vrhu stabljike i ogranaka razvijaju se brojni crveni ili svijetloružičasti cvjetovi, skupljeni u guste cvatove.

Vaša cijela štala u jednom sistemu. Kao dobavljač opreme, ne isporučujemo samo kompletnu najmoderniju opremu, nego i inteligentno upravljanje. Maksimalna udobnost uz maksimalnu učinkovitost !

Mi gradimo rješenja. SCHULZ Systemtechnik GmbH · Glavno sjedište u Njemačkoj: Schneiderkruger Str. 12 · D-49429 Visbek · Tel.: +49 (0) 4445 897-0 Kontakt za lokalno područje: Ernest Goldschmidt · Šarengradska 9 · 10000 Zagreb · Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 · Mobile: +385 (0)98525141 zagreb@schulz.st · www.schulz-gruppe.st

62 gospodarski list 1. srpnja 2013.


peradarstvo U zemljama s razvijenom avikulturom pojedine tvrtke (Oropharma, RopaFarm, Biller…) proizvode pripravke koji sadrže ulje origana i predstavljaju čisti biljni proizvod. S takvim svojstvima služi ne samo u borbi protiv bakterija i gljivica nego ubija i kokcidije. Origano možete davati peradi kao dodatak zelenoj hrani, od proljeća do jeseni. Bilo da raste u divljini ili se uzgaja u vrtu, ova začinska biljka ima ljekovita svojstva. Slično djelovanje na zdravlje ima i bosiljak (Ocimum basilicum). Biljka cvjeta od srpnja do rujna. Poseban aromatičan miris potječe od eteričnog ulja, a javlja se ako biljku trljamo među prstima. Posebice je važno njegovo eterično ulje kojega biljka sadrži od 2 do 4%, jer je u njemu čak 80% aromatičnog karvanola i oko 50% timola. Ove tvari djeluju u širokom spektru protiv brojnih uzročnika bolesti. Timol već u koncentraciji od 0,007% ubija određene bakterije (stafilokoke, salmonele i listerije). U višim koncentracijama ubija i gljivice (Aspergillus flavus i A. versicolor). Prednost prirodnih antibiotika je u tome što se bakterije od njih ne mogu braniti. To je vjerojatno povezano s time što se protiv bakterije ne bori samo antibiotska tvar nego i cijela smjesa (povezano s prirodnim štavilima, saponidima i gorkim supstancijama) čija se koncentracija mijenja od jedne do druge biljke, a pomalo i sastav.

Gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum) poznata je ljekovita biljka. Ta dugovječna zeljasta biljka raste u gotovo cijeloj Europi. Njeno djelovanje je između ostalog: antibakterijsko i antivirusno, antihelmitsko (djeluje protiv glista), antidepresivno, sprječava i ublažava upale, sprječava krvarenje, štiti krvne žile, potiče izlučivanje, sprječava nastanak deformiranih stanica u organizmu (stanica raka) i štiti stanične opne. Gospina trava je pravi prirodni lijek koji, zahvaljujući svojim raznovrsnim sastojcima, djeluje holistički, time što suzbija uzročnike simptoma bolesti, dakle potiče samoizlječenje.

Peradi ponudite nadzemni dio biljke u vrijeme cvjetanja, kao dodatak zelenoj hrani, tijekom cijelog razdoblja njezine vegetacije od svibnja do konca kolovoza. Listove i cvjetove treba odvojiti od stabljike i umiješati u mekanu hranu, jer ako je ponudimo kao čisto zelenu krmu, perad je neće pojesti. Ona se može sakupljati, vezati u svežnjeve i sušiti na suhom, sjenovitom mjestu, pa ju možete davati zimi. Tako ćete ojačati njihov imuni sustav u hladno godišnje doba.

Neven (Calendula officinalis) je poznata ukrasna i ljekovita biljka podrijetlom iz južne Europe. To je jednogodišnja razgranjena biljka koja izraste do 60 cm visoko. Listovi su produženo lopatasti ili lancetasti, cjelovitog ruba ili samo neznatno nazubljeni. Osobito intenzivno mirišu žuti ili narančasti cvjetovi, skupljeni u glavičasti cvat promjera do 4 cm. Cvjeta od lipnja do kraja listopada. Većinom poznati sastojci nevena su eterična ulja, saponini, flavonoidi, karatinoidi, ksantofili, triterpendioli, sluz, kaučuk, bjelančevine, šećer, enzimi i organske kiseline. Ove sastojke nikad ne bi treEterična ulja napadaju bakterije i gljivice koje uzrokuju određene bolesti. Flavonoidi imaju još širi profil djelovanja. Poput vitamina K1 sudjeluju u regulaciji krvi i tako sprječavaju upale i začepljenja krvnih žila pomoću bjelančevina aktiviranih vitaminom K1. U imunološkom sustavu flavonoidi sprječavaju eskalacije tog sustava, odnosno ne dopuštaju da obrambene stanice počnu napadati vlastite stanice. Dakako da neven sadrži i ukupni arsenal daljih biotvari, u što između ostalog spadaju i vitamini i minerali. Kao dodatak u hranidbi peradi koristi se cijeli nadzemni dio biljke. Neven je omiljena biljka biljnim ušima. Tako, ako ga dajete zajedno s ušima perad će dobivati i dragocjene životinjske bjelančevine.

balo promatrati izolirano već samo u njihovu zajedničkom (sinergičkom) djelovanju. Eterična ulja nevena umirujuće djeluju. Osobito su značajna za inhibiciju rasta različitih bakterija i gljivica. Antibiotski učinak pojačan je djelovanjem flavonoida i saponina. Od svih skupina djelatnih tvari sadržaj saponina zastupljen je u nevenu u natprosječno visokim količinama. Saponin djeluje vrlo agresivno protiv štetnih gljivica u crijevima, jer sprječava funkcijsku izgradnju njihovih membrana.

Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium) je zeljasta trajnica, visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Sadrži gorku tvar ahilein, eterično ulje, tanine, smole, asparagin, kaučuk, te različite kiseline i minerale (kalcij, kalij, željezo, U tradicijskom uzgoju podmlatka peradi stolisnik je uz koprivu često korištena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne listiće, koji se sabiru već od konca veljače sve do lipnja, a ponekad ponovno u rujnu i listopadu. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanjiti sklonost prema raznim bolestima. natrij, fosfor i sumpor). Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. U fitomedicini se koristi kod želučanih tegoba, za poticanje teka i čišćenje krvi, protiv glista, za liječenje rana, malarije, upala i bolesti jetre. Znatna količina kalija (u koleraciji s drugim ljekovitim tvarima) potiče uredan rad bubrega.

Kadulja (Salvia officinalis) je 20 do 70 cm visok višegodišnji polugrm s jako razgranatim drvenastim korijenom. Kao samonikla biljka kadulja raste na području Sredozemnog mora. Izvan tog područja uzgaja se samo u vrtovima sjevernih područja, ali je slabije kakvoće u odnosu na onu koja raste samoniklo uz obalu. Kod nas je rasprostranjena na kamenjaru i plitkom tlu u priobalju i na otocima, a mjestimice zalazi dosta duboko i visoko (do 1000 m) u unutrašnjost krškog područja. Kadulja je od davnina poznata ljekovita biljka indicirana protiv mnogih tegoba. Preporučuje se uporaba listića kadulje i uzga(nastavak na str. 64) 

1. srpnja 2013. gospodarski list 63


Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

peradarstvo (nastavak sa str. 63) Dokazano je da kadulja djeluje na čišćenje krvi, pospješuje rad jetre, želuca i crijeva, te jača nervni sustav. Međutim, s kaduljom se ne smije pretjerivati jer uslijed nadražljivog djelovanja može nastupiti poremećaj rada bubrega ili oštećenje jetre. Njezino eterično ulje sadrži tujon zbog kojeg može prevelika količina djelovati čak kao otrov na središnji nervni sustav. Zato je potrebno napraviti pauzu od desetak dana i naizmjenično davati peradi drugu zelenu hranu. jateljima peradi u svrhu jačanja opće kondicije i održavanja zdravlja životinja. Sitno narezane listiće pomiješajte s ostalom zelenom hranom ili ih dodajte u meku hranu. Već se malim pilićima mogu dati listići kadulje umiješani u meku hranu, posebice slabunjavoj peradi jer djelatne tvari veoma koriste očuvanju dobrog zdravlja. Listiće možete osušiti i davati ih tijekom zime. Kadulja djeluje antibiotski, potiče zacjeljivanje rana, uspješna je u borbi protiv crijevnih infekcija i sprječava upale. Glavni sastojci kadulje su tujon i kamfor. Srednjeveliki listići sadrže mnogo tujona, veliki listovi pokazuju visok sadržaj kamfora. Tujon je ponajprije poznat po svom antibiotskom djelovanju, a kamfor ima protuupalno djelovanje. Usto dolazi i cineol koji djeluje antiseptički (ubija klice na ranama). Bilo bi pogrješno vrijednost kadulje poistovjetiti samo s njenim sadržajem eteričnih ulja. U toj se biljci nalazi cijela paleta djelatnih tvari, a sve su one uzajamno povezane i međuovisne.

Dragoljub (Tropaeolum majus) je omiljena ukrasna i ljekovita biljka.

Potječe iz Perua, a u Europu je unesena u 17. stoljeću. U postojbini samoniklo raste kao trajnica, a kod nas kao jednogodišnja biljka. Susrećemo ju po vrtovima, kao lončanicu po balkonima i prozorima, a ponekad raste i podivljala. Listovi su svijetlozeleni i sočni, gotovo okrugli, na dugim i isprepletenim peteljkama. Dragoljub cvjeta od lipnja do rujna lijepim, velikim, mirišljavim žutim, narančastim ili crvenim cvjetovima. Izgleda da nema biljke, a posebno biljke kojoj se pripisuje toliko ljekovitih svojstava kao luku (Allium cepa). Suvremeni autori navode čak petnaest ljekovitih svojstava luka i dvaput više bolesti za koje se luk može primijeniti kao lijek. Za luk je poznato da u cijelom probavnom traktu potiče besprijekornu iz-

Jednostavno najbolji amacs (Agro Management and control system). Sustav konstantnog praćenja managementa i kontrole podataka, u realnom vremenu za farme nesilica, sa svake lokacije na svijetu!

Viper Modularni klima i proizvodni kompjuter za uporabu u peradarskim farmama (tov brojlera, konzumne nesilice i brojlerski roditelji uzgoj i proizvodnja). Može se koristiti za kontrolu temperature, vlažnosti, statičkog pritiska, potrošnje vode i vaganja životinja.

Peradi možete povremeno davati svježe listove u kojima ima vitamina C, zatim cvjetne pupove i cvjetove. Biljku uvijek treba koristiti u svježem stanju jer se sušenjem gube ljekovite tvari. Djeluje kao prirodni antibiotik, antiseptik i fungicid. Pomaže kod infekcija dišnog trakta i povećava otpornost prema različitim bolestima. Međutim, dragoljub ne treba koristiti često jer može uzrokovati nadražaj probavnog trakta. mjenu tvari. Svojim antibiotičkim djelovanjem jača otpornost životinja na bolesti. Usto potiče tvorbu krvi i rožnate tvari (nokti, kljun, perje, ljuske na nogama). Svojim sastojcima potiče rad srca i utječe na stabilnost krvotoka, pa perad bolje podnosi stres. Zbog značajnog sadržaja vitamina C također djeluje protustresno. Tekst i foto: Darko Petanjek

64 gospodarski list 1. srpnja 2013.

FluxX Hranilica sa mnogo dodatnih prednosti jamči uspješan uzgoj i tov, od jednodnevnog pileta do brojlera spremnih za tržište.

EuroVent-EU Baterija sa trakom za izmet prilagođena normama EU-2012, sa ventilacijom za uspješnu proizvodnju konzumnih jaja.

Big Dutchman International GmbH Big Dutchman Pig Equipment GmbH P.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0 Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . big@bigdutchman.de Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju Program opreme za peradarstvo: DK d.o.o. Frana Supila 50a/IV . HR-42000 Varaždin Tel. 042 321 930 . Fax 042 321 931 GSM 098 284 337 davorin.kralj@vz.t-com.hr Davorin Kralj dr. vet. med.

Program opreme za svinjogojstvo: IMEX-BJELOVAR d.o.o. Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVAR Tel. 043 277 000 . Fax 043 277 001 GSM 098 239 853 imex@imex.hr . www.imex.hr g. Borivoj Vičević


stočarstvo

Načini ublažavanja toplinskog stresa u mliječnih krava Rashladni uređaji Sjenila će pružiti zaštitu od izravnog utjecaja sunca no neće imati utjecaj na temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Svi rashladni uređaji koji su danas u upotrebi predstavljaju kombinaciju vlaženja životinja uz pojačano strujanje zraka u nastambi. Naime, za isparavanje tekućine troši se toplinska energija (jedan od primjera je znojenje u ljudi kao prirodni obrambeni mehanizam od pregrijavanja tijela) i time se smanjuje količina akumulirane topline u tijelu. Kao ovlaživači se koriste mnogobrojni uređaji dostupni na tržištu. Rad im se svodi na povremeno rasprskavanje vode u vidu magle po životinjama u nastambi, uz naknadno uključivanje ventilatora radi pojačavanja strujanja zraka. Krave držane u ovakvim uvjetima proizvodile su 2 kg mlijeka na dan više, i imale nižu tjelesnu temperaturu (ispod 39 °C) u odnosu na krave držane samo ispod sjenila. Pri korištenju prskalica treba voditi računa o potrošnji vode i dodatnim troškovima, ali i proizvodnji dodatnih otpadnih tekućina. To može predstavljati značajan problem u

slučaju njihova skladištenja tijekom sezone zbog nemogućnosti zbrinjavanja. Stoga je raspršivače neophodno podesiti tako da se uključuju samo tijekom najtoplijeg dijela dana (ili ih uključivati ručno prema potrebi), a mlaznice podesiti tako da stvaraju što manje kapljice (aerosol). Ovakvi su sustavi relativno jeftini za postavljanje, održavanje im je jednostavno, a u slučaju ručnog uključivanja izbjegava se postavljanje skupih računalnih sustava iako je tada i učinak nešto slabiji.

Genetska selekcija Održavanje tjelesne temperature u goveda je i nasljedno svojstvo putem mogućnosti pojačanog znojenja te strukture i boje dlake. Poznato je kako su na utjecaj visokih temperatura najotpornija goveda Zebu pasmine no upitno je bi li križanci zadovoljili proizvodnju i omogućili adekvatnu opskrbu mesom i mlijekom. Nadalje, posve je logično kako će krave sa tamnijom dlakom privlačiti više sunčevih zraka i time akumulirati više topline. Krave pasmine holštajn upravo su idealan primjer takvih krava, a vezano za njihovu višu proizvodnju (stoga i znatno brži

Sjenila Postavljanje sjenila jedan je od prvih koraka u zaštiti životinja od izravnog i neizravnog utjecaja sunca i vrućine te predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji oblik zaštite životinja. Procjenjuje se kako se ukupan utjecaj topline i sunca postavljanjem sjenila može umanjiti za 30 do 50%, čime će krave pod sjenilom imati nižu tjelesnu temperaturu u odnosu na krave bez sjenila (38.9 prema 39.4°C), manji broj udisaja (54 prema 82 u minuti) i 10% veću mliječnost. Kao sjenila se navode razni prirodni i umjetni materijali - sadnja drveća širokih i razgranatih krošnji (po mogućnosti brzo rastućih ili već postojećih), zaštitne mreže te razni plastični i metalni materijali. Plastični bi materijali trebali biti posve neprozirni kako bi se izbjegao “efekt staklenika” i time se situacija zapravo pogoršala. S druge strane, kod metalnih materijala postoje također određene nesuglasice zbog njihova zagrijavanja i isijavanja topline unutar natkrivenog prostora. Predlaže se da se u slučaju postavljanja metalnih materijala, ispod njih postave toplinske izolacijske podloge (npr. stiropor), a vanjska povr-

šina da bude što sjajnija kako bi reflektirala (odbijala) što veću količinu sunčevih zraka. Kod postavljanja sjenila neophodno je voditi računa o visini na koju se postavljaju jer ukoliko su postavljena prenisko isijavat će toplinu na životinju i umanjiti prirodno strujanje zraka unutar natkrivenog prostora. Ukoliko su sjenila postavljena previsoko neće pružiti dovoljnu zaštitu od izravnog sunčevog zračenja jer će tada pojedini dijelovi nastambe tijekom dana biti osunčani već ovisno o položaju sunca. U većini se objavljenih radova kao idealna visina sjenila navodi 4.6 do 5.5 metara od tla s jugozapadnim nagibom, kako bi se omogućilo hlađenje s hladnijeg sjevernog dijela i strujanje zraka radi sušenja podloge.

Utjecaj hranidbe na toplinski stres Voda je bez sumnje najvažniji dio “hrane” za mliječne krave u proizvodnji. Potrošnja vode u uskoj je vezi s količinom unijete suhe tvari i proizvodnjom mlijeka, ali i temperaturom same vode i temperaturom okoliša. Uzimanje vode raste za 1.2 kg po svakom porastu temperature okoliša za 1°C iznad 20°C. Pri temperaturama okoliša višim od 26°C događa se “naopaka” situacija jer se smanjuje unos suhe tvari, a povećava se unos vode što je iznimka od pravila. Presudan sastojak hrane tijekom vrućih dana je energija i uobičajeni je pristup da se smanji unos suhe tvari vlaknine uz povećanje količine koncentrata bogatog energijom. Logično je kako će krave u nedostatku vlaknaste hrane povećati unos koncentrata, a veća količina koncentrata povećati unos energije u organizam. S druge strane, poznato je i kako hranidba vlaknastim krmivima tijekom vrućih dana može dodatno povisiti tjelesnu temperaturu krava, upravo zbog metaboličkih procesa potrebnih za probavu sirove vlaknine. No, ovakav način razmišljanja i postupci mogu vrlo brzo dovesti do posve suprotne situacije, kada će krave zbog nedostatka sirove vlaknine smanjiti i unos koncentrata, smanjit će se količina poželjne mikroflore u predželucima i promijeniti njezin sastav. Omogućit će se promjena acido-bazne ravnoteže u organizmu sa vjerojatnim pojavama acidoze i drugim bolesnim stanjima, poremetnjom metabolizma i padmom proizvodnje. Stoga je obrok potrebno vrlo pažljivo odabrati i izbalansirati sa stručnjacima kojima je ova problematika bliska i koji se njome bave kako štete ne bi bile veće od koristi. metabolizam) stvaraju i veću količinu topline u tijelu te su stoga izuzetno podložne toplinskom stresu. U istraživanju se utvrdilo kako je tijekom lipnja do rujna koncepcija (bređost) krava simentalske pasmine bila značajno bolja u odnosu na krave holštajn pasmine. Proizvodnja mlijeka u krava simentalske pasmine umanjila se za 8%, a u krava pasmine holštajn za 16% čime je potvrđena teza o većoj otpornosti krava simentalske pasmine na toplinski stres u odnosu na krave holštajn pasmine. dr. sc. Robert Zobel, dr. med. vet.

1. srpnja 2013. gospodarski list 65


stočarstvo

Ždrijebljenje i njega ždrebadi Nakon pripusta u prvoj polovici zdrijebnosti, kobila se njeguje i hrani kao i ostali konji, uz redoviti uobičajeni posao. U drugoj polovici zdrijebnosti na kobilu se mora više paziti. Desetak dana prije ždrijebljenja korisno je kobilu voditi redovito u šetnju. Čim se približi vrijeme ždrijebljenja, kobila postaje nemirna, pa na nju treba paziti i osigurati joj poseban boks s dosta suhe stelje. Prije ždrijebljenja kobila redovito legne i ležeći se oždrijebi, a tek vrlo rijetko oždrijebi stojeći. Najprije iziđe mjehur napunjen sluzavom tekućinom.

Kobila se obično lako i brzo oždrijebi, a poslije i brzo očisti. Ako se kobila 12 sati nakon ždrijebljenja sama ne očisti, svakako treba zatražiti pomoć veterinara, da se oprezno izvadi posteljica, jer su kobile na to vrlo osjetljive. Kod njih brzo nastupa upala maternice, od čega naglo uginu. Kad se ko-

Prvi sati ždrebeta Kada ždrijebe iziđe na svijet, treba mu čistom krpom obrisati nozdrve, usta i uši od sluzi te ga pustiti da leži uz kobilu koja će ga olizati i osušiti. Nakon 1 - 2 sata kobila se digne, a ždrijebe se pokušava dići što mu obično i uspije. Kad se to opazi, treba ždrebetu pomoći, te ga oprezno dovesti do vimena kobile. Ždrijebe će tada tražiti sisu, pa mu se kod toga pomaže. Redovito se nakon 1 - 2 pokušaja ždrijebe nauči sisati, te dalje i samo bez ikakve pomoći siše kobilu. Kod slabije ždrebadi potrebna je često dulja pomoć, dok ono nauči samostalno stajati i sisati. Vrlo je važno da se ždrijebe u roku 12 -20 sati po oždrebljenju očisti, jer u suprotnom oboli od žestoke kolike (griza), od čega zatim nastaje upala crijeva koja je za ždrijebe vrlo pogibeljna. Ako ždrijebe u prvih 12-20 sati nije počelo balegati, treba pristupiti liječenju, prema veterinarskoj uputi. Prve izmetine ždrebeta sastoje se od tvrdih, crnih kuglica. Poslije izmet postaje žućkastim, pa je to znak da se ždrijebe očistilo. Kad se ždrijebe naučilo sisati i dobro se očistilo, treba na njega paziti da redovito siše, da ima pod sobom suhu stelju, te da ne dolazi na propuh. Ždrijebe vrlo brzo raste, tako da za pola godine dostigne gotovo polovicu težine odrasle životinje. Radi toga, ždrebetu se mora osigurati dobra hranidba. Kako je prva i jedina hrana ždrebeta mlijeko, to se kobila mora dobro hraniti, da može dati dovoljno mlijeka. Već 5 - 6 sati nakon ždrijebljenja kobili se daje napoj od pšeničnih posija i dobro livadno sijeno. Zob se daje tek nakon 2-3 dana, a prvi je obrok manji i postupno se povećava. Potpuni se obrok daje kobili tek 6 - 8 dana nakon ždrijebljenja. Napojiti se može kobilu prvi put 3 - 4 sata nakon ždrijebljenja, ali se ne smije davati voda po volji već 8-10 litara odjednom. Voda mora biti čista i ne smije biti hladna

- mora imati temperaturu od najmanje 12° -15° C. Ako kobila ima premalo mlijeka za ždrijebe, treba joj poboljšati hranu te davati sočna krmiva. U ljetno je vrijeme najbolja hrana zelena paša, gdje kobila pojede 40 -50 kg trave, a što je dovoljno za održavanje života i za stvaranje mlijeka. Kod slabije paše treba kobili davati još sijena i jakog krmiva-zrna. Prvih 10 - 15 dana nakon ždrijebljenja kobila se sa ždrebetom drži u staji, ali se već 4.-5. dan za suhog i mirnog vremena izvodi u početku jedanput, a kasnije više puta dnevno na šetnju. Na šetnju izlazi kobila sa ždrebetom za mirnog vremena čak i zimi, jer zima ne škodi ždrebetu. Za šetnje, osobito u rano proljeće, mora se paziti da ždrijebe ne leži na zemlji već da se stalno giba, jer se na vlažnoj zemlji može lako prehladiti. Između 7. i 10. dana nakon oždrebljenja kobila se obično tjera, pa ju treba u to vrijeme pripustiti pod pastuha. Često u to doba i zbog toga ždrijebe dobiva proljev, koji prođe za dan dva bez ikakvih loših posljedica. Ako je vrijeme povoljno, a kobila i ždrijebe su zdravi, to se 10. -15. dana po oždrebljenju kobila može uprezati, i to prvo vrijeme za lakši, a kasnije za njezin redoviti posao. Kod uprezanja treba paziti da zaprega bude takva da se ne ozlijedi ždrijebe, koje redovito prati kobilu. Tijekom rada kobili se daje i češći odmor, kako bi se ždrijebe moglo nasisati. Ako je kobila bolesna ili se prekomjerno iscrpljuje u radu, neće imati dovoljno mlijeka, pa se to odražava na razvoj ždrebeta. Ždrijebe kojem manjka majčino mlijeko treba napajati mlijekom druge kobile, ili mu se pak daje kravlje mlijeko koje se mora razrijediti vodom, te dodati na svaku litra 2 žlice šećera da bude slično kobiljem. Mlijeko kojim se napaja ždrijebe mora biti potpuno čisto i toplo, a posude se moraju s najvećom pažnjom dobro prati, kao i kod teladi.

66 gospodarski list 1. srpnja 2013.

bila očisti, posteljicu treba odmah spaliti ili ju dobro zakopati. Nakon ždrijebljenja prekine se pupčana žila i to obično sama. Ako se pupkovina sama ne prekine, treba ju čistim škarama odrezati, i to tako da preostali dio pupkovine bude dugačak 8 - 10 cm od trbuha. Zatim se podveže i namaze jodom, ili drugim raskužnim sredstvom, da se prije osuši i da se spriječi gnojenje.

Hranidba sijenom Ždrijebe se mora što prije priučavati na drugu hranu, pa ono uz kobilu počinje grickati sijeno i već se rano priuči na ovu osnovnu konjsku hranu. U dobi između?4 i 5 mjeseci ždrijebe već pojede dnevno 1 2 kg sijena. Počevši od prvog mjeseca do mjesec i pol daje se ždrebetu i jaka krma, a najbolja je za to zob. U početku se daju samo male količine, 150 - 200 g dnevno, a potkraj drugog mjeseca obrok se povisuje do 0,5 kg. Za cijelo vrijeme dok se ždrijebe ne odbije od sise, povećava se obrok zobi tako da potkraj četvrtog mjeseca ždrijebe dobije 1 -1,5 kg dnevno, a uoči odbijanja u 6. - 7. mjesecu i do 4 kg zobi, što dakako ovisi o pasmini, težini i razvoju ždrebeta. Ako ljeti ima dobre paše, ona će ždrebetu nadoknaditi velik dio potrebne hrane, pa će se ono na paši dobro razviti i napredovati. Uz pašu, osobito ako je ona slabija, treba ždrebetu u dobi između 2. i 3. mjeseca davati redovito jakog krmiva i sijena. Ždrijebe u pravilu siše najmanje 5 - 6 mjeseci, ali je poželjno da sisanje traje dulje, pa se nikako ne smije ždrijebe prerano odbijati, jer će ono zbog toga sigurno za-


stočarstvo ostati u razvoju. No, ako se kobila ždrijebi svake godi ne, zdrijebe ne smije sisati dulje od šest mjeseci. Utvrđeno je da je ždrebad lakših pasmina odbijena za 7 - 8 mjeseci redovito jača od one koja se odbije ranije. Ždrijebe se odbija od kobile tako da se odmah odvoji, te se drži nekoliko dana posebno povezano ularom uz svoje stajalište. Najbolje je ako se ždrebad smjesti u posebnu staju, dalje od kobile, jer kad se odbije obično tuguje pa je nemirno i žalosno. Za nekoliko dana kad se odbijeno zdrijebe smiri, pušta se na ograđeni ispust gdje provodi cijeli dan sve do jeseni. Osobito je korisno za odbijenu ždrebad ako se redovito drži na zraku. Pritom se muška ždrebad drži odvojeno od ženske. Zimi se ždrebad drži u zračnim i suhim stajama, te pušta redovito na dulju šetnju, da se razgiba i što više očvrsne. Ždrebad-godišnjaci se već od proljeća drže glavnim dijelom na paši gdje i dalje rastu. Obrok hrane određuje se prema stanju paše i razvoju, te prema pasmini i svrsi za koju će ždrebad poslije služiti. Pravilan uzgoj i hranidba u prvoj godini glavni je temelj njihova razvoja, grješke učinjene u to doba nikada se više ne mogu ispraviti.

Odbijanje ždrebadi Odbijanje uopće, pa i kod ždrebadi, predstavlja važnu zoomjeru, kojoj treba posvetiti osobitu pozornost. Prije svega treba odrediti kad će se zdrijebe odbijati. Neki praktičari savjetuju da zdrijebe treba sisati polovicu od trajanja bremenitosti, tj. pet i pol mjeseci. Međutim, ovo se ne zasniva ni na kakvoj znanstvenoj podlozi. Prije bi mjerilo za odbijanje mogla poslužiti pojava prednjih mliječnih kutnjaka, koji niču između šestog i devetog mjeseca. Njihova pojava pokazuje daje zdrijebe sposobno na nov samostalan način hranidbe. I Umanje prve dlake može poslužiti kao znak da zdrijebe uskoro treba odbiti. Ždrijebe treba sisati najmanje 5 - 6 mjeseci, pa i dulje ako se žele odnjegovati buduća dobra rasplodna grla. Ako zdrijebe dulje siše, utoliko je bolje. Prerano odbijanje može uzrokovati zastoj u razvitku. Međutim, ako postoje opravdani razlozi, kao što je slaba kondicija majke, slabo lučenje mlijeka ili kobila radi teške poslove, a pritom je opet ždri-jebna, zdrijebe se može i ranije odbiti, u dobi između 4 i 5 mjeseci. Slabija ždrebad valja sisati i poslije 6 mjeseci. Odbijanje ždrebadi provodi se postupno. Prve nedjelje u mjesecu kad će se zaručiti

Pobačaj kobile i najčešći uzroci pobačaja Kobila nije izuzeta kao vrsta domaće životinje od pojave pobacivanja ploda. Uzroci pobačaja kod svih domaćih životinja praktično su jednaki ili slični, ali s istom posljedicom - pobacivanje ploda. Vrijedi za kobilu, kravu, krmaču, ovcu, kozu i dr. Više je uzroka koji izazivaju pobačaj – kao držanje i sustav držanja, smještaj, hranidba i vrsta hrane, njezina kakvoća, njega, mehanički udarci čovjeka ili životinje, pretjerani napor u radu, galopiranje po tvrdoj cesti, nazeb, suviše hladna voda, otrovanja, bolesti maternice, naglo tjeranje uz i niz brdo, stresnost ili premalo hrane. Uzroka je mnogo, na sve moramo paziti, štititi kobilu i na vrijeme ih ukloniti. Kobile se najčešće zaraze hranom i vodom kroz probavni trakt, jer je najopasniji završni pobačaj izazvan bacilima i virusima različitih tipova. I pastuh može biti prenostitelj zaraznog pobačaja. Opasivanjem zaražene kobile, prenose zarazu na zdrave kobile. Izlučivanjem klica iz oboljele kobile zaraza se može širiti i zahvatiti sva grla u staji. Loša zdrijebe treba pustiti sisati samo četiri puta, druge triput, treće dvaput, a četvrte samo jedanput dnevno. Za to vrijeme količinu krepke hrane (koncentrata) treba postupno povećavati. Tako se postiže postupno zasušivanje kobile. Ako je kobila jako mliječna, treba joj smanjiti obrok i pomalo je izmuzivati. Kad se ždrijebe još od rane mladosti navikne na prihranjivanje, odbijanje je znatno olakšano. Odbijanje se može provesti i odjednom, bez ikakva prijelaza, ali pri ovakvu postupku ždrijebe više tuguje i zbog slabljenja volje za jelom može oslabjeti. Odbijanje ne smije štetiti ždrebetu. Pri odbijanju se ždrebad u ergelama označava pečatom i odvoji se muška od ženskih. Odmah poslije odbijanja ždrebad treba odvojiti što dalje od kobila. Kad se ždrebad smiri, treba ih tjerati na pašu ili ih držati u ispustu na čistom zraku i suncu.

Stvaranje dobrog konja Praksa je pokazala da se dobar konj stvara u prvoj godini života samo dobrom hranidbom i kretanjem na paši, a grješke učinjene u to doba, nikada se više ne mogu ispraviti. Njegovanje i držanje odbijene ždrebadi do navršene treće›godine sastoji se poglavito u dobroj hranidbi i njezi, čišćenju tijela i kopita. Važno je napomenuti da odbijena ždrebad treba što više vremena provoditi na paši i kretanju, u tijeku cijele godine.

hrana, osobito pljesnivo sijeno s otrovnim biljkama, također mogu dovesti do pobačaja. Ako kobila nosi blizance, najčešće ih pobaci. Prvo ugine jedan zametak, zatim ugine i drugi, a potom dolazi do pobačaja obaju plodova. Grla kod kojih postoji mjestimična promjena u maternici obično pobacuju 6 i 12 tjedna bređosti. Ovakvi pobačaji obično ostaju neprimijećeni, jer su zameci vrlo mali. Zimi trebaju biti također vani, da bi što bolje očvrsnuli. Mnogi naši stočari iz neznanja svoju odbijenu ždrebad odgajaju u stajama, gdje su lišena kretanja, pa su čak i vezana. Zbog toga ostanu uskih prsiju, postanu štrkljasta, nepravilna stava nogu i s različitim nedostatcima. Ima i takvih stočara koji smatraju daje pašnjačka hranidba odbijene ždrebadi bez koncentrata dovoljna, zbog čega ova ždrebad postane slaba i zakržljala. Vrlo se često događa da se od najboljeg ždrebeta zbog takva postupanja dobije loš konj s malim sposobnostima. Ispusti trebaju biti tako ograđeni da se ždrebad ne može ozlijediti. Bodljikava žica za ogradu nije poželjna, kao ni ograde od trnja. Između osmog i devetog mjeseca, potrebno je mušku ždrebad odvojiti od ženske, jer se već u to doba, uz dobru hranidbu pojavljuje spolni nagon. Dođe li do oplodnje, takva ždrebad zaostaje u porastu. Mušku ždrebad, odmah poslije navršene prve godine, ako ne odgovaraju za rasplod treba uštrojiti. Odbijenu ždrebad treba u staji držati slobodnu, a vezati ih samo pri hranjenju. Za sve vrijeme ždrebad treba držati čistim četkanjem oštrom četkom. Glavno čišćenje obave sunce, kiša i vjetar dok su na paši ili ispustu. Kopita treba bar jedanput mjesečno pregledati. N. J., dipl. ing.

1. srpnja 2013. gospodarski list 67


naše zdravlje

Bez duhana svakog dana! O tome kako je pušenje duhana štetno i škodi zdravlju slušali smo i čitali već bezbroj puta, međutim, obilježavajući Svjetski dan nepušenja (World No Tobacco Day) svake godine 31. svibnja, nije naodmet još jednom podsjetiti se zašto pušenje duhana predstavlja rizik za zdravlje. Za početak navedimo podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), prema kojima je pušenje duhana prvi među uzrocima smrti koji se mogu spriječiti, te je izravno ili neizravno odgovorno za smrt svake 10. odrasle osobe u svijetu. Pušenje uzrokuje smrt približno 6 milijuna osoba svake godine, a među njima je čak 600.000 osoba koje nisu bile pušači, ali su umrle, jer su bile izložene tzv. pasivnom pušenju (prislino udisanje duhanskog dima zbog boravka u zadimljenom prostoru). Unatoč svim dosad provedenim naporima u suzbijanju pušenja i promicanju nepušenja kao odrednice zdravog stila života i ostvarivanja potpunog zdravlja, predviđa se kako će do 2030. godine zbog pušenja umirati 8 milijuna osoba godišnje, a najveći broj umrlih bit će iz siromašnijih i srednje razvijenih zemalja.

Pušenjem veći rizik nastanka niza teških i ozbiljnih bolesti Procjenjuje se kako danas u svijetu puši čak milijarda i 300 milijuna osoba, među kojima je najviše odraslih muškaraca, ali zabrinjava činjenica kako se svake godine sve više povećava broj žena i mladih koji puše. U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća odrasla osoba, a prema ESPAD istraživanju iz 2011. godine najmanje 1 cigaretu dnevno u zadnjih mjesec dana uzelo je 41% učenika u dobi 13-14 godina, što je više nego alarmantan podatak.

Važno je znati kako je pušenje jedan od glavnih čimbenika rizika nastanka niza teških i ozbiljnih bolesti koji uzrokuje 87% tumora dišnih putova (rak bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine) kao i da je 30% svih tumora uzrokovano pušenjem (rak bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, maternice, neke vrste leukemije). Duhanu su se u početku pripisivala ljekovita svojstva i s vremenom, pušenje postaje društveno prihvatljiva navika, što je umnogome uzrokovano agresivnim reklamiranjem duhanskih proizvoda od strane sve profitabilnije i moćnije duhanske industrije. 1950. godine u časopisu British Medical Journal objavljen je znanstveni rad u kojem je dokazana povezanost pušenja i raka pluća, te se nakon toga objavljuje sve više medicinskih istraživanja kojima se dokazuje štetnost duhana po zdravlje.

Nikotin stvara ovisnost Duhanski dim djeluje kancerogeno, mutageno, toksično, psihoaktivno i podražajno, oštećuje svaki organ u tijelu, što je uzrokovano djelovanjem više od 4.000 raznih kemijskih tvari, od kojih je 60-tak kancerogeno. Sastojci duhanskog dima - nikotin, katran i ugljični monoksid su najštetniji i ujedno najopasniji za zdravlje. Nikotin stvara ovisnost, u malim količinama potiče, a u većim inhibira živčane impulse. Organizam se na nikotin navikava postupno, a nikotin djeluje tako da povećava frekvenciju srca, stišće male krvne žile i povisuje krvni

Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila (moždani i srčani udar!), oštećuje sustav dišnih (kronični bronhitis, astma, kronična opstruktivna bolest pluća-KOPB) i probavnih organa (ulkusna bolest), smanjuje imunitet, nepovoljno utječe na reproduktivno zdravlje i zdravlje očiju (makularna degeneracija) i predstavlja pravu bolest ovisnosti (pušenje uzrokuje psihičku i tjelesnu ovisnost).

68 gospodarski list 1. srpnja 2013.

tlak, pospješuje aterosklerozu, smatra se aktivatorom pucanja ateroma i sudionikom stvaranja tromba. Katran djeluje kancerogeno, dok se ugljični monoksid veže s kisikom 200 puta brže od hemoglobina, što značajno smanjuje opskrbu organizma kisikom. Ugljični monoksid povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol i time pridonosi nastanku ateroskleroze.

Prednosti prestanka pušenja Svaki pušač narušava zdravlje i kvalitetu života i sebi i svojoj okolini. Neosporna je činjenica da su rizici kao i štetnost pušenja po zdravlje iznimno veliki, međutim značajne su i prednosti prestanka pušenja. Već 12 sati nakon prestanka pušenja razina ugljičnog monoksida pada na normalnu razinu, dok 48 sati nakon prestanka nastaje poboljšanje pokazatelja zgrušavanja krvi, odnosno smanjuje se rizik nastanka tromba. Rizik ateroskleroze smanjuje se tijekom 1-2 godine nakon prestanka pušenja. Važno je zapamtiti da nikad nije kasno za prestanak pušenja! Ako osoba prestane pušiti u dobi 35-44 godine produljit će život za 9 godina, u dobi 45-54 godine za 6 godina, a u dobi iznad 64 godine za 4 godine. Najvažnije je djelovati na stvaranje stava o nepušenju kao odrednici zdravog i kvalitetnog života u što mlađoj životnoj dobi, te osigurati dostatno informiranje i edukaciju kako bi svi mogli izabrati nepušenje kao stil zdravog života. Naše zdravlje je naša odgovornost stoga odaberimo da nam svaki dan bude dan bez duhana! mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva


i t p e ec R Brudet

Janjetina u ljutom crvenom umaku s kus kusom

Priprema ✦ 1 kg razne veće ribe (morske ili riječne) ✦ ½ kg luka (narezan) ✦ 1 žlica pirea od rajčice ✦ 1 žlica vinskog octa ✦ 4 češnja češnjaka ✦ 2 dl bijelog ili crnog vina ✦ 2 dl maslinovog ulja ✦ vezica peršina ✦ sol i papar u zrnu Postupak

R

ibu očistite, operite i narežite na veće komade. Luk popržiti na malo vrućeg ulja, dok ne dobije zlatno - smeđu boju. Dodajte žlicu vinskog octa, preostalo ulje, sol i papar i pustiti da zavrije. Zatim ubacite komade ribe i pustiti da vrije 1 - 2 minute. Dodajte vino, žlicu pirea od rajčice, krupnije nasjeckan češnjak i ostalu polovicu luka i sve sastojke lagano promiješajte. Dodajte vode i kuhajte bez miješanja oko 30 - 45 minuta. Dok brudet lagano krčka, povremeno samo malo protresite lonac. Na kraju dodajte sitno nasjeckan peršin.

Punjeni uštipci

✦ ½ kg nasjeckane janjetine (bez kostiju) ✦ 10 dag crvenog luka ✦ 10 dag patliđana ✦ 10 dag svježe paprike (nasjeckane) ✦ 1 tikvica (nasjeckana) ✦ 20 dag rajčice (nasjeckane) ✦ sol ✦ papar ✦ ljuti feferon ✦ chilli Postupak

N

a ulju popržite janjetinu, pa nakon što se isprži, izvadite je na tanjur i na toj istoj masnoći propirjajte očišćeni crveni luk rezan na sitne kockice; zatim dodajte papriku, tikvicu i patliđane, začinite solju, paprom, chilliem, dodajte ljutu papričicu. Sve podlijete s malo vode ili temeljcem te izmiksajte. Vratite meso na povrće i pirjajte dok se sve ne zgusne. Kada se zgusne, poslužuti s kus kusem, kojeg ćete pripremiti po uputi na pakiranju.

Priprema ✦ 4 šalice brašna ✦ 8 žlica ulja ✦ prstohvat soli ✦ ¼ šalice vode ✦ 5 dag mladog luka (nasjeckanog) ✦ 2 žlice kukuruza ✦ 10 dag piletine sitno nasjeckane ✦ 2 dag kozjeg sira ✦ 3 žlice mlijeka Posutpak

P

iletinu, luk i kukuruz prodinstajte na maslinovom ulju, dodajte mlijeko, kozji sir i stavite sa strane. Od brašna, ulja, soli i vode napraviti tijesto i pustite da odstoji oko 20 minuta. Podijelite tijesto u 12 dijelova i svaki dio zasebno razvaljajte da dobijete tanke pločice. Nanesite napravljenu smjesu na njih te ih dobro zatvorite! Pržite ih na srednoj vatri dok ne postanu zlatno smeđe.

69


ISPRAVAK RECEPTA IZ BROJA 10.

Kolač od trešanja

Priprema Biskvit 1 ✦ 1/3 kutije gotove mješavine za čokoladne kolače (brownies) ✦ 15 dag mljevenih badema Bijela parfe krema ✦ 500 ml mlijeka ✦ 6 žlica šećera ✦ 25 dag bijele čokolade ✦ 200 ml slatkog vrhnja ✦ 2 vrećice želatine Crna parfe krema ✦ 500 ml mlijeka ✦ 6 žlica šećera ✦ 25 dag čokolade za kuhanje ✦ 200 ml slatkog vrhnja ✦ 2 vrećice želatine Biskvit 2 ✦ 8 dag omekšalog maslaca ✦ 15 dag šećera ✦ 30 dag brašna ✦ 2 žličice praška za pecivo ✦ 2 žlice kakaa ✦ 1 vanilin šećer ✦ 12 dag otopljene čokolade ✦ 200 ml mlijeka ✦ 4 jaja ✦ 30dag očišćenih trešanja

P

ripremite 1/3 mješavine za čokoladne kolače prema uputama na kutiji. Dodajte bademe i sve dobro promiješajte. Pecite 30-35 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 oC. Za kreme zagrijte mlijeko i istopite zasebno čokolade uz povremeno miješanje. Kada se ohladi, dodajte šlag od vrhnja i želatinu, koju ste otopili prema uputi na vrećici. Na ohlađeni biskvit sipajte naizmjenično crnu pa bijelu kremu. Ostavite da se stegne. (U kreme možete ako ne želite da ispadnu premekane dodati i više želatine). Za biskvit 2 umutite maslac, šećer te dodajite jedno po jedno jaje, brašno, prašak za pecivo i kakao, mlijeko, te čokoladu. Na kraju dodajte trešnje. Smjesu izlijte u kalup i pecite 45 min na 170 oC. Po želji dekorirajte kolač s trešnjama i prelijte preljevom za torte.

Punjeni čupavci

Priprema Tijesto ✦ 5 jaja ✦ 25 dag šećera ✦ 5 žlica hladne vode ✦ 25 dag glatkog brašna ✦ 1 prašak za pecivo Krema ✦ 20 dag šećera ✦ 20 dag maslaca ✦ 1 žlica kakaa u prahu ✦ 20 dag čokolade za kuhanje ✦ 4 dcl mlijeka ✦ 1 žlica ruma (po želji) ✦ kokosovo brašno ✦ pekmez od višanja ✦ istučena šlag pjena Postupak

J

aja zajedno sa šećerom, mikserom kremasto izradite. Dodajte hladnu vodu i nastaviti kratko miješati. Brašno izmiješajte s praškom za pecivo i lagano dodajte. Tijesto izlijte u lim i pecite oko 25 – 30 minuta na 180ºC. Pečeni kolač ostavite da se ohladi. Za kremu izmiješajte sve sastojke u loncu, i na laganoj vatri otopite. Pustite da se krema malo ohladi. Kocke uvaljajte u kremu, ostaviti ih malo na papiru da se ocijede, pa ih uvaljajte u kokosovo brašno. Zatim prerežite svaku kocku, namažite je pekmezom i šlag pjenom. Poklopite i poslužite.

Pjenasta


Voćne košarice

Priprema ✦ 35 dag glatkog brašna ✦ 2 žlice vrhnja ✦ 10 dag maslaca ✦ 12 dag šećera u prahu ✦ 1 vrećica vanilin šećera ✦ 1 jaje ✦ 1 čep ruma ✦ prstohvat soli ✦ korica 1 limuna ✦ 1/2 praška za pecivo ✦ 20 dag voća po želji ✦ preljev za torte ✦ krokant Postupak

Z

a košarice razmutite jaje sa šećerima, dodajte omekšali maslac i ostale sastojke, te s brašnom i praškom za pecivo zamijesite tijesto. Kidajte komade za kalupe te ih ravnomjerno rasporediti u što tanjem sloju. Izbockajte čačkalicom.. Košarice staviti na lim i pecite ih 20ak minuta u zagrijanoj pećnici na 180°C. Ohladite košarice i napunite voće. Zatim napravite preljev za torte, pomiješajte ga s rumom i svaku košaricu zalijte s jednom žlicom preljeva da se voće učvrsti. Rubove košarica ukrasite krokantom.

Kolač od mente

Biskvit ✦ 5 dag margarina ✦ 3 jaja ✦ 12 dag šećera ✦ 4 dag škroba ✦ 4 dag brašna ✦ 2 žlice praška za pecivo ✦ 5 dag tamne čokolade (otopljene) Krema ✦ 3 lista želatine ✦ 10 dag kremastog sira ✦ 25 dag nemasnog kravljeg sira ✦ 7 dag šećera ✦ 5 ml sirupa od mente (može i liker) ✦ 2,5 dl slatkog vrhnja

Z

a biskvit napravite – zamijesite od navedenih sastojaka tijesto, te ga ostavite pola sata da se odmori. Nakon toga ga razvaljajte i nanesite na namašćeni lim. Pecite oko 25 minuta na 170 oC. Za kremu namočite želatinu u hladnu vodu da nabubri. Dobro promijšajte obje vrste sira i šećera sa sirupom od mente. Želatinu dobro ocijedite i otopite s malo kreme od sira na pari, potom umiješajte u glavninu kreme od sira. Čvrsto istucite slatko vrhnje i lagano umiješajte u kremu. Kremu nanesite na biskvit i stavite kolač u frižider da se stisne i ohladi.

torta s limunom U

POSTUPAK

Priprema ✦ 1 1/2 šalice kristal šećera ✦ 3 žlice kukuruznog škroba ✦ 3 žlice brašna ✦ prstohvat soli ✦ 1 1/2 šalice tople vode ✦ 3 žumanjka, lagano istučena ✦ 2 žlice maslaca ✦ 1 žličica sitno naribane limunove kore ✦ 1/3 šalice svježeg soka od limuna ✦ 1 tijesta za pitu, promjer 23 cm ✦ 3 bjelanjka ✦ 1 žličica limunova soka, izborno ✦ 6 žlica kristal šećera

lonac za pirjanje, pomiješajte 1 1/2 šalicu šećera, kukuruzni škrob, brašno i sol. Postupno dodajte vruću vodu. Stavite na srednje jaku vatru dok ne zakuha, stalno miješajući. Smanjite temperaturu i nastavite kuhati, miješajući, još 8 minuta. Umiješajte oko 1/3 šalice vruće smjese u žumanjke koje ste prethodno lagano istukli, a zatim sve vratite vrućoj smjese u lonac. Pustite da zakuha, stalno miješajući, i kuhajte još 4 minute. Dodajte maslac i koricu limuna. Polako umiješajte 1/3 šalice soka od limuna. Ulijte u kalup u kojeg ćete prije toga razvući tijesto za pite. Istucite bjelanjke s 1 žlicom soka od limuna. Postupno dodajite šećer dok ne dobijete gustu smjesu. Smjesu prelijte preko torta i pecite sve zajedno na 180 stupnjeva, dok torta ne poprimi zlatno smeđu boju (c. 12 do 15 minuta). Stavite u frižider da se ohladi


RC

robnicentar

PRODAJA I MONTAŽA GUMA TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o. N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573 Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE Veliko sniženje cijena svih vrsta guma

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49 Telefon 048 / 682-573 Faks 048 / 682-659

GUME ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE 155/70R13 T75 COMPACT SPORTIVA 175/70R13 T82 COMPACT SPORTIVA 175/65R14 T82 COMPACT SPORTIVA 195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 195/65R15 H91 CPC5 CONTINENTAL 205/55R16 V91 CPC 5 CONTINENTAL 11,2-28 8PR TR135 BKT 12,4-28 8PR TR135 BKT 6,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 10,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 13,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT

280,00 319,00 339,00 432,00 588,00 817,00 1620,00 1872,00 381,00 661,00 1461,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje. SPORTIVA COMPACT

SPORTIVA SUPER Z

POSLOVNA JEDINICA RIJEKA SLAVKA KRAUTZEKA 93 Telefon 051 / 218-554 Faks 051/ 431-176 POSLOVNA JEDINICA ZAGREB KOVINSKA b.b. Tel. 01 / 3498-020 Faks 01 / 3498-001 POSLOVNA JEDINICA OSIJEK VUKOVARSKA 221 Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆA NA ZALIHI IMAMO CJELOKUPNI PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE, GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

CONTINENTAL CPC5

web shop Internet prodaja s dodatnim popustom www.robni-centar.hr

ISPORUKA ODMAH PROVJERITE

MI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI, MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI. UGODNU VOŽNJU GUMAMA KUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU” KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIM POSLOVNIM JEDINICAMA.

BKTTF9090

BKTTR-135

BKTTL AW702 IMP.

BKTTL AW909 IMP.


Elta d.o.o. trgovina i servis poljoprivredne mehanizacije Pušćine , Čakovečka 136 , 40 305 Nedelišće Telefon : 040 895 252 , 091 66 35 485 , 091 63 54 855 Fax : 040 895 334 www.elta.hr , info@elta.hr

Beinlich rolomati i motorni agregati su najbolji i najučinkovitiji strojevi na području navodnjavanja, a prikladni su i za svaki oblik i veličinu površine. Odlikuju se izvanrednom kvalitetom koja je rezultat dugogodišnjeg iskustva proizvodnje mehanizacije za navodnjavanje, a posebno je atraktivan odnos cijene i kvalitete.

Sistemi za navodnjavanje br. 1 na njemačkom tržištu


Gospodarski list 12/2013