__MAIN_TEXT__

Page 22

ratarstvo

Nakon žetve – postrne kulture Svaki dobar gospodar zna da se nakon žetve strnih žitarica parcela ne smije ostaviti neobrađena jer se time omogućuje rast korova koji će se na kraju i osjemeniti. Dovoljno je da se korovi na parceli osjemene samo u jednoj godini pa da u sljedećih 5-10 godina osjećamo posljedice toga. Nadalje, neki korovi služe i kao domaćini biljnim bolestima i štetnicima pa na taj način povoljno utječu na njihovu veću pojavu, a time i štete, na narednim kulturama. Prednost uzgoja postrnih kultura je ekonomičnije korištenje tla budući da na istoj parceli možemo ostvariti dvije berbe (žetve) godišnje. To je od posebne važnosti za gospodarstva koja nemaju dovoljno obradivih površina.

Izbor kultura za postrnu sjetvu U postrnoj sjetvi možemo uzgajati veći broj kultura koje koristimo za različite namjene i to za proizvodnju zrna i silaže, zelene krme ili za zelenu gnojidbu (sideraciju). Pojedine kulture poput heljde i posebice facelije su također i medonosne. Sam izbor kulture za postrni uzgoj prvenstveno ovisi o potrebama i mogućnostima gospodarstva, ali i o vrsti usjeva koji namjeravamo sijati na toj površini kao sljedeću glavnu kulturu. U slučaju da u jesen planiramo sjetvu ozimih žitarica, postrni usjev mora napustiti tlo do početka listopada pa se tada najčešće uzgajaju termofilne kulture koje prekidaju vegetaciju s pojavom prvog mraza (kukuruz, sirak, sudanska trava, heljda) ili usjevi za zelenu gnojidbu (facelija, repice i dr.), koje zaoravamo 2-3 tjedna prije sjetve ozimih žitarica.

Uzgoj i korištenje postrnog usjeva može trajati sve do kasne jeseni (npr. stočni kelj za zelenu krmu) jer se nakon ozimih žitarica kao sljedeća glavna kultura najčešće sije kasna jarina poput kukuruza ili soje. U tom slučaju i siderate zaoravamo što kasnije u jesen kada su temperature zraka odnosno tla dovoljno niske da spriječe brzu razgradnju biljne mase nakon njenog unošenja u tlo. Time se onemogućava potencijalno ispiranje mineralnog dušika u podzemne i površinske vode koje može nastati zbog suviška oborina tijekom kasno jesenskog i rano proljetnog razdoblja. Međutim, treba napomenuti da je sjetva postrnih kultura za zelenu gnojidbu, unatoč njenom povoljnom utjecaju na pedohigijenu tla, rijetko ekonomski opravdana. Samo u slučaju kada se prvi otkos postrne kulture poput krmne repice iskoristi za zelenu krmu, a tek naredni porast unese u tlo, možemo govoriti o ekonomski uspješnoj proizvodnji. Za sjetvu u postrnom roku pogodne su kulture kraće vegetacije zbog relativno kratkog razdoblja u kojem ih uzgajamo. Nadalje, određenu prednost treba

Nezasijana parcela nakon žetve strnih žitarica jako se zarazi korovima

Facelija je dobra pčelinja paša tijekom ljeta

dati vrstama koje dobro rastu i razvijaju se pri višim temperaturama i smanjenoj vlazi tla (sirak, sudanska trava), dok pri uzgoju usjeva za zelenu gnojidbu treba prvenstveno birati kulture koje imaju nisku cijenu sjemena.

Agrotehnika proizvodnje Najvažniji ograničavajući čimbenik za uzgoj postrnih usjeva je nedostatak vode koji je svake vegetacijske godine izražen u većoj ili manjoj mjeri budući da se te kulture uzgajaju u najtoplijem dijelu godine. Posljedično je uzgoj postrnih kultura nešto sigurniji u sjeverozapadnoj usporedbi s istočnom Hrvatskom iako u potonjoj imamo bolje uvjete za proizvodnju s obzirom na mogućnost nakupljanja sume toplinskih jedinica. U proizvodnji postrnih usjeva sve agrotehničke mjere moraju biti u funkciji očuvanja vlage tla. Stoga nakon žetve ozimih žitarica treba u najkraćem mogućem roku provesti obradu tla i pripremu za sjetvu jer inače evaporacijom dolazi do značajnih gubitaka vode iz tla i to brzinom od 0,5-2 mm/dan što odgovara količini od 5000-20000 litara vode po hektaru za jedan dan. Idealno ratilo za obradu tla

Izbor kultivara, norma sjetve i druga svojstva postrnih kultura za različito namjensko korištenje.

Kultura

Kultivar

Norma sjetve, kg/ ha

Dubina sjetve, cm

Namjensko korištenje

Vrijeme korištenja / zaoravanja

Prinosi zelene mase / zrna

Kukuruz

Hibridi FAO grupe 100 i 200

25-35

7-10

Zelena krma, silaža

Po potrebi do prvog mraza

20-30 t/ha

Krmni sirak

Sweet Sioux, Grazer

25-30

3-6

Zelena krma, silaža

Po potrebi do prvog mraza

30-40 t/ha

Sudanska trava

SuSu

25-30

3-5

Zelena krma, silaža

Po potrebi do prvog mraza

20-30 t/ha

2-4

2-3

Zelena krma, silaža

Od rujna do prosinca

30-60 t/ha

2-3

2-3

Korijen, lišće pri vađenju

Studeni

20-40 t/ha

5-10

2-3

Zelena krma, sideracija

Od rujna do studenog

30-40 t/ha

Zrno, zelena gnojidba, medonosna biljka Zelena gnojidba, medonosna biljka Zelena gnojidba

Žetva par dana nakon mraza Zaoravanje u rujnu ili studenom ovisno o narednoj kulturi (ozimina ili jarina)

Stočni kelj Podzemna koraba Krmna repica

Maksimirski visoki, Angeliter Hoffmannova žuta, Ludbreška žuta Perko PVH, Petranova, Starška

Heljda

Siva, Darja

80-100

3-5

Facelija

Balo, Blanca

10-15

2-4

Uljana rotkva

Rauola

25-30

3-4

20 gospodarski list 1. srpnja 2012.

5-10 t/ha / 0.5-1.0 t/ha zrna 5-15 t/ha 20-40 t/ha

Profile for Gospodarski list

Gospodarski list br.12/2012  

Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost neupitna.Tome su osim pozitivnih iskustava koje l...

Gospodarski list br.12/2012  

Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost neupitna.Tome su osim pozitivnih iskustava koje l...

Profile for mreberni
Advertisement