Page 1

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1. lipnja 2014. CIJENA

PRILOG OVOG BROJA

Sezonski rad u poljoprivredi

10 12 kn


Pretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca, 6 brojeva ukljuÄ?eno) tel: 01/3843-555

mail: pretplata@gospodarski-list.hr

ZatraĹžite besplatan primjerak!

www.gospodarski.hr


ISSN 0350-3100 Nakladnik „Gospodarski list” Novinsko nakladničko i trgovačko d.d. 10000 Zagreb Trg bana Jelačića 3 telefon 01/48 16 145 telefaks 01/48 16 146 Direktorica Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr Uredništvo Majstora Radonje 12 telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777 telefaks 01/38 43 666 E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr www.gospodarski.hr Glavni urednik Branko Horvat Urednički odbor Vitomir Patko (zamjenik glavnog urednika) Goran Beinrauch (odgovorni urednik) Ilustracije Božidar Špoljarić-Largo Fotografije Arhiva Gospodarskog lista Shutterstock List izlazi svakih 15 dana. Tromjesečna pretplata 70 kn Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $ Računovodstvo i pretplata telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725 pretplata@gospodarski-list.hr prodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb Račun broj 2390001-1100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb Devizni račun u Zagrebačkoj banci: IBAN HR12 23600001101284610 Matični broj: 3222195 OIB: 09377481666 Tisak i grafička priprema VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4 Rukopisi i slike se ne vraćaju. „Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73. Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo: AKTUALNE TEME 2 3 5–6 7–8

14 15 16 18 – 19

Europski kongres poljoprivrednih savjetodavaca Katastrofalne poplave u Slavoniji Savjetovanje u poljoprivredi daje rezultate Ekološka poljoprivreda kroz poljoprivredno zakonodavstvo (2) Pravni savjeti Stručni savjeti Povećana proizvodnja povrća Isplativost uzgoja cikle

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 20 – 21 23 24 – 25 27 – 28 30 – 31

Polijeganje strnih žitarica Štete na ječmu od ramularijske pjegavosti lista Košnja i spremanje krme s travnjaka Trendovi razvoja kosilica Uspostavljen sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida

VAŠ VRT

33 – 34 Združeni usjev mrkve i nevena 36 – 37 Dva štetnika šimšira

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 47 Sezonski rad u poljoprivredi

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 50 – 51 Perspektivni uzgoj breskve 52 Opasan štetnik golobrsta na šljivi 61 O vinu uz vino

PERADARSTVO, STOČARSTVO 62 Novi uvjeti proizvodnje jaja 63 – 65 Što nakon poplave?

LJEKOVITO BILJE

66 – 67 Paprena metvica – mirisna i zdrava NASLOVNA STRANICA

18. 05. 2014., Gunja, Račinovci, Rajevo Selo - probijeni nasipi preplavili su najistočniji dio Vukovarsko-srijemske županije. Gunja je odsječena, u nju se može ući jedino čamcima i vojnim vozilima. Voda je došla do krovova kuća. Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Pomoć područjima pogođenima poplavama u RH internet izdanje

www.gospodarski.hr 2 x mjesečno u Vašem domu

pozivom na telefon 060 90 11 uplatama na račun IBAN: HR 6923400091511555516


GOSPODARSKI SAVJETNIK

mali

Sezonski rad u poljoprivredi

Svako peto radno mjesto koje se nudi u Hrvatskoj ulazi u skupinu sezonskih poslova. Jedan od razloga zašto sezonskih radnika u poljoprivredi nedostaje, ponajviše je nedostatak mobilnosti, a najbolji način za zapošljavanje kao sezonski radnik u poljoprivredi jest izravno obraćanje tvrtki koja ima potrebu za takvom vrstom radnika. U ovom prilogu donosimo korisne informacije o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi koje se odnose na visinu primanja, definiranje Ugovora, te popis zakona koji reguliraju ovakvu vrstu rada. 1. lipnja 2014.

gospodarski list

39


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Zakonsko normiranje sezonskog rada u poljoprivredi Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja (“Narodne novine” broj 57/12 i 120/12). Propisane su zakonske definicije pojedinih pojmova vezanih za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pa se tako u smislu ovoga Zakona određuje da je tražitelj zaposlenja, osoba koja se želi zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, osim osobe koja: • je zaposlena osoba, odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja, • je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove, • ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, • je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osi-

guranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, Člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Zakona propisano je da je privremeni, odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi, • posao u području bilinogojstva koji obuhvaća pripremu tla, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala, • posao u području stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje, • posao u području ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim voda-

Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju

40

gospodarski list

1. lipnja 2014.

Poslodavac, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan je za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja

ma, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama. Zakonom je propisano da je poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi: • fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, • fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku, • fizička osoba, a sezonski radnik u poljoprivredi, nezaposlena je osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Odredbom sadržanom u članku 2. stavku 1. točci 9.) propisano je da je vrijednosni kupon javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici.


Odredbama je naznačeno i tko su članovi obitelji poslodavca fizičke osobe; supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke, te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati, te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.

Zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi Odredbama sadržanim u članku 9. propisano je da poslodavac iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obračunate na dnevnu osnovicu iz stavka 3. ovoga članka. Pod doprinosima za obvezna osiguranja, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika toga osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje. Dnevna osnovica za obračun doprinosa iz stavka 2. ovoga članka je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30. Ministar nadležan za financije će, prema posebnom propisu, za

svaku kalendarsku godinu objaviti visinu dnevne osnovice iz stavka 3. ovoga članka. Članak 10. propisuje da se Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

Što ugovor o sezonskom radu mora sadržavati ? Ugovor a 1. ovoga članka mora sadržavati: 1) podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoprivredi, 2) podatak o najdužem trajanju redovitog radnog dana, 3) podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u najkraćem trajanju prema općem propisu o radu, 4) podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i 5) evidentiran vrijednosni kupon. Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godi-

ne, odlukom propisati najniži dnevni iznos plaće iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju. Poslodavac ne smije sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, s maloljetnikom, te s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu. Člankom 11. propisano je da se na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu. Na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine. Članovi obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, mogu toj fizičkoj osobi pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Člankom 12. propisano je da vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 9. ovoga Zakona izdaje tijelo državne uprave nadležno za financije, a prilikom njegove kupnje se evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla. Na vrijednosnom kuponu iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa iz članka 9. ovoga Zakona. Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije,

1. lipnja 2014.

gospodarski list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Tko se smatra članom obitelji i može pomagati u radu u poljoprivredi?

41


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije. Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 6. ovoga članka, te na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak, primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka te opći porezni propisi.

Nadzor nad primjenom zakona Fizičkoj osobi iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. alineje 3. ovoga Zakona, koja kao poslodavac zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, u obavljanju tih poslova mogu pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi. pravilnikom propisati sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije, te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka, te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona.

Utvrđivanje staža Odredbama sadržanim u članku 13. propisano je da istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine. Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja, radi evidentiranja upla-

42

gospodarski list

1. lipnja 2014.

ta na osobne račune osiguranika drugog mirovinskog stupa, podatke o utvrđenim osiguranicima, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljat će tijelu nadležnom za vođenje registra osiguranika drugog mirovinskog stupa. Dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak. Predujam poreza na dohodak na primitke iz stavka 4. ovoga članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi za obračun predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, prema propisima koji uređuju oporezivanje dohotka bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje. Poslodavci koji isplaćuju ili daju primitke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primitke i uplaćeni

Odredbama sadržanim u članku 14. propisano je da Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, a Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije.

Prekršajne odredbe Člankom 15. propisane su prekršajne odredbe. Za potrebe ovog članka zadržali smo se samo na odredbama koje se odnose na sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pa je tako odredbama sadržanim u članku 15. stavku 1. propisano: (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: • ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim


sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 2. stavak 1. podstavak 5.), • ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 10. stavak 1.), • ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 10. stavak 4.), • ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (članak 10. stavak 5.).

nje Zakona da je moguće angažirati sezonskog radnika u poljoprivredi i na poslovima vezanim za prodaju robe na tržnicama, ali navedno tumačenje koje je bilo objavljeno na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava povučeno je, tako da savjetujemo čitateljima da se u slučaju potrebe da sezonskog radnika zaposle na ovoj vrsti poslova (maloprodaja krajnjem korisniku na tržnicama) podrobnije informiraju izravno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustavaa, odnosno kod odgovornih službenika u Inspekciji rada.

Sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona Članak 1. propisuje da se ovim Pravilnikom propisuje sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, te postupak izdavanja, zamjene, distribucije, prodaje, evidentiranja podataka i vođenje registra vrijednosnih kupona. Člankom 2. propisano je da Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi) sadrži sljedeće podatke: 1) ime, prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i adresu stanovanja sezonskog radnika u poljoprivredi, 2) dan, mjesec i godinu rada sezonskog radnika u poljoprivredi, 3) naziv, OIB i sjedište poslodavca, 4) dnevni iznos, način i rok isplate plaće sezonskog radnika u poljoprivredi, 5) evidentiran (nalijepljen) vrijednosni kupon,

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Za sve one koji žele raditi u poljoprivredi, ali ih ne zanimaju sezonski poslovi, bit će korisna informacija da se u 43% oglasa u ovoj kategoriji tražilo radnike s visokom stručnom spremom, a u 42% oglasa sa srednjom stručnom spremom. U svega 9% oglasa stručna sprema nije bila bitna. Kvalificirani radnici tražili su se u 17% oglasa, a u jednako toliko oglasa (17%) tražila se viša stručna sprema. Najviše je oglasa za Grad Zagreb (43%), Karlovačku (11%) te Osječko-baranjsku (11%) županiju. Najtraženije zanimanje je ‘poljoprivrednik – agronom’, iza čega slijede šumari (i šumarski tehničari) te veterinari (i veterinarski tehničari). Prema podacima servisa Moja Plaća prosječna neto plaća poljoprivrednika - argonoma iznosi 4718 kuna, dok su šumari i šumarski tehničari u prosjeku plaćeni 5081, a veterinari 5885 kuna. Što se tiče sezonskog rada u poljoprivredi u inozemstvu, korisno je imati na umu da je sezonski rad u inozemstvu zakonom i pravnim propisima reguliran jedino s Njemačkom. Trajanje radne vize ovisi o vrsti zapošljavanja, a na stranicama Zavoda za zapošljavanje možete doznati sve detalje o sezonskom zapošljavanju u Njemačkoj.

Stavkom 2. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zauzelo stanovište te dalo pismeno tumače-

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zauzelo stanovište te dalo pismeno tumačenje Zakona da je moguće angažirati sezonskog radnika u poljoprivredi i na poslovima vezanim za prodaju robe na tržnicama

1. lipnja 2014.

gospodarski list

43


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

6) naznaku o najdužem trajanju redovitoga radnog dana sezonskog radnika u poljoprivredi, 7) naznaku o najkraćem trajanju stanke, dnevnog i tjednog odmora sezonskog radnika u poljoprivredi. Nadalje odredbama članka 2. propisano je da poslodavac može ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi isplatiti u gotovom novcu, a predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem), smatra se da su sezonski radnik u poljoprivredi i poslodavac

OBRAZAC USP-1 Prednja strana korice obrasca ugovora

Unutarnjih 30 stranica obrasca ugovora

44

suglasni sa sadržajem ugovora iz stavka 1. ovoga članka. Nadalje, odredbama članka 2. propisano je da je sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor iz stavka 1. ovoga članka. Članak 3. propisuje da se Ugovor iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika popunjava na papirnatom Obrascu USP-1, koji je pravokutnog oblika, veličine 100 x 135 mm, bijele boje, ukoričen u tvrđe korice u kojima se nalazi šesnaest listova, odnosno trideset

gospodarski list

1. lipnja 2014.

Prva stranica obrasca ugovora

Zadnja stranica obrasca ugovora

i dvije stranice, od kojih je trideset unutarnjih stranica istoga sadržaja. Obrazac USP-1 iz stavka 1. ovoga članka je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a tiska se u »Narodnim novinama«. Odredbama koje sadrži članak 4. propisano je da se podaci u Obrascu USP-1 upisuju se tiskanim slovima odnosno brojevima. Pogrešni upisi u Obrascu USP-1 precrtavaju se tako da se precrtani upisi mogu pročitati, a ako je Obrazac USP-1 izgubljen ili u toj mjeri oštećen da se u njemu upisani podaci više ne mogu čitati, za tekuću kalendarsku godinu može se sklopiti ugovor na drugom takvom Obrascu, a sezonski radnik u poljoprivredi dužan je prilikom dostave podataka o sezonskom radu u poljoprivredi, tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatke iz drugog ugovora. Člankom 5. propisano je da je na prednjoj strani korice Obrasca USP-1 otisnut tekst »UGOVOR O SEZONSKOM RADU U POLJOPRIVREDI«. Na prvoj stranici Obrasca USP-1 otisnut je tekst »Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi za ______ godinu«, a ispod toga teksta otisnute su četiri crte na koje sezonski radnik u poljoprivredi upisuje podatke iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika. Odredbama sadržanim u članku 6. propisano je da na unutarnjih 30 stranica Obrasca USP-1, svaki poslodavac, nakon što je iste dogovorio sa sezonskim radnikom u poljoprivredi, a prije početka rada, za svaki redoviti radni dan upisuje podatke iz članka 2. stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika, a sezonski radnik u poljoprivredi, nakon preuzimanja od poslodavca, evidentira (naljepljuje) vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 5. ovoga Pravilnika. Na zadnjoj stranici Obrasca USP1 otisnuti su podaci iz članka 2. stavka 1. podstavka 6. i 7. ovoga Pravilnika, te podatak o najdužem trajanju rada sezonskog radnika u


snog kupona, njegova jedinična cijena, vrsta papira za tiskanje, količina i način narudžbe, mjesto i način predaje vrijednosnog kupona, te izvješćivanje i način vođenja evidencije u tiskari. Ministarstvo financija distribuira vrijednosne kupone putem Financijske agencije. Postupak distribucije, prodaje, zamjene i povlačenja iz uporabe vrijednosnih kupona te pripadajuća naknada Financijskoj agenciji uređuje se ugovorom kojeg Ministarstvo financija sklapa s Financijskom agencijom.

Gdje se mogu nabaviti vrijednosni kuponi ? Članak 11. propisuje da prodaju vrijednosnih kupona poslodavcima provodi Financijska agencija u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja, po cijeni koja je na kuponu navedena kao njegova vrijednost. Za prodani vrijednosni kupon Financijska agencija je obvezna poslodavcu izdati račun. Financijska agencija će, na temelju evidencije prodanih vrijednosnih kupona, uplaćivati sredstva u korist računa Državnog proračuna sukladno ugovoru iz članka 10. stavka 4. ovoga Pravilnika. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentirat će za osiguranika samo podatak koji se odnosi na razdoblje sezonskog rada u poljoprivredi. Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka ne upisuje se u radnu knjižicu sezonskog radnika u poljoprivredi. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja dostavljat će Središnjem registru osiguranika prijavno-odjavne podatke za sezonskog radnika u poljoprivredi redovitom razmjenom podataka, a najkasnije do 25. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu. Središnji registar osiguranika će, na osnovi podataka iz stavka 6. ovoga članka, izraditi »Specifikaciju po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja« za sezonske radnike u poljoprivredi jednom godišnje, i to najkasnije do 31. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu.

Sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranike sezonske radnike u poljoprivredi koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, Središnji registar osiguranika povlačit će s računa Državnog proračuna radi prosljeđivanja u izabrane obvezne mirovinske fondove i društva, te iste evidentirati na osobnim računima osiguranika najkasnije do 15. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Odredbama sadržanim u članku 12. propisano je da poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi može neupotrijebljene vrijednosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici Financijske agencije u kojoj je iste kupio, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ne mogu se zamjenjivati vrijednosni kuponi koji su već bili upotrijebljeni (nalijepljeni) ili su tako oštećeni da se ne može utvrditi da li su bili upotrijebljeni ili su slučajno oštećeni. Člankom 13. propisano je da je Ministarstvo financija obvezno voditi registar izdanih vrijednosnih kupona u kojemu evidentira njihove serijske brojeve te dan, količinu i serijske brojeve predanih vrijednosnih kupona Financijskoj agenciji. Financijska agencija obvezna je voditi registar prodanih vrijednosnih kupona te u njemu evidentirati podatke o nazivu poslodavca, njegovom sjedištu, OIB-u, vrsti posla koje će prema izjavi poslodavca, sezonski radnici u poljoprivredi temeljem tih kupona za njega obavljati i serijskim brojevima vrijednosnih kupona koje je poslodavac kupio. Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku. Financijska agencija će Ministarstvu financija dostaviti podatke iz registra iz stavka 2. ovoga članka, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

1. lipnja 2014.

gospodarski list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

poljoprivredi tijekom kalendarske godine. Članak 7. propisuje da poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nema obvezu voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu. Odredbama sadržanim u članku 8. propisano je da vrijednosne kupone izdaje Ministarstvo financija. Vrijednosni kupon izdaje se na vrijednost utvrđenu u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja. Dimenzije vrijednosnog kupona zajedno s bijelim rubom su 24,14 x 36,92 mm. Vrijednosni kuponi se tiskaju na zaštićenom bijelom papiru s utisnutom metaliziranom folijom – hologramom, nazupčani zaštitnim alatom sa siluetom grba Republike Hrvatske, s istaknutim elementima zaštitnog tiska u crvenoj UV boji. Sadržaj vrijednosnog kupona propisan je odredbama sadržanim u članku 9. propisano je da Vrijednosni kupon sadrži: 1) u gornjem dijelu, grb Republike Hrvatske i godinu važenja, 2) ispod grba, vrijednost vrijednosnog kupona u kunama, 3) u srednjem dijelu, ispisane riječi: »REPUBLIKA HRVATSKA«, a ispod njih riječi: »VRIJEDNOSNI KUPON ZA SEZONSKI RAD U POLJOPRIVREDI«, 4) u donjem dijelu, zaštitni hologram s motivima grba Republike Hrvatske i slova: »RH« i »MF« te serijski broj vrijednosnog kupona. Vrijednosni kupon se tiska u zelenoj i crnoj boji. Postupak izdavanja, distribucije i zamjene vrijednosnih kupona propisan je odredbama sadržanim u članku 10., kako slijedi: Ministarstvo financija će tiskanje vrijednosnih kupona, u skladu s propisima o javnoj nabavi, ugovorom povjeriti trgovačkom društvu koje osigurava poseban način zaštite kakav se koristi pri tiskanju vrijednosnica. Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka, uredit će se oblik, veličina, sadržaj i druga obilježja vrijedno-

45


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 46

Najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o poticanju zapošljavanja (»Narodne novine« broj 57/12 i 120/12), ministar rada i mirovinskoga sustava, uz suglasnost ministra financija, donio je Odluku o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu. Člankom 1. navedene odluke propisano je da najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2014. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 72,08 kuna. Odredbom sadržanom u članku 2. propisano je da se na iznos plaće odnosno iz iznosa plaće iz članka 1. ove Odluke, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona. Člankom 3. propisano je da će se ova Odluka objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine. Napominjemo da se Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće u pravilu donosi sa rokom važenja za jednu godinu, te se može očekivati da će nova Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće za 2015. godinu biti objavljena krajem ove godine. U svrhu olakšanja oko snalaženja sa izdračunom poreznih obveza, u nastavku donosimo tumačenje izračuna dnevnog dohotka sezonskog radnika u poljoprivredi objavljenog na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u članku pod nazivom: Koliko poreza moram platiti na dnevnicu od 100 kn, uz uvjet da je već kupljen vrijednosni kupon? Dnevni vrijednosni kupon/vaučer iznosi 20,09 kn, što je minimalan

gospodarski list

1. lipnja 2014.

iznos koji se mora uplatiti za doprinose i uvijek je isti bez obzira na visinu dnevnice i na trajanje posla. Na neto iznos dnevnice od primjerice 100,00 kn, vrijednosnim kuponom plaćeni su doprinosi od 20,09 kn. Porezna osnovica se izračunava preračunavanjem neto iznosa dnevne zarade u svotu dohotka, a svota dohotka se pri utvrđivanju ukupnog troška uvećava za obvezne doprinose (100 + porez i prirez + doprinosi = ukupni trošak). Predujam poreza na dohodak od 25% u ovom se slučaju izračunava preračunavanjem neto iznosa u bruto dohodak, primjenom preračunskog koeficijenta za stopu poreza od 25% i možebitnog prireza. Ako fizička osoba (radnik povremeni sezonac) ima prebivalište u općini ili gradu koji nema prireza, koeficijent preračuna iznosi 1,333 (1 : 0,75). Konkretno, ako je neto zarada 100,00 kn, dohodak iznosi 133,33 kn (100 * 1,3333), a ukupni trošak poslodavca iznosi 153,42 kn (133,33 + 20,09). Porez na dohodak se računa iz dohotka, npr. iz dohotka u iznosu 133,33 kn, porez iznosi 33,33 kn (133,33 * 25% = 33,33 kn).Ako radnik sezonac ima prebivalište u općini/gradu koji je propisao obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak, koeficijent se izračunava uvažavajući stopu prireza. Na primjer, ako stopa prireza iznosi 10%, preračunsko koeficijent iznosi 1,3793 (1: 0,725), ako prirez iznosi 5% preračunski koeficijent iznosi 1,3559 (1 : 0,7375), ako prirez iznosi 18% preračunski koeficijent iznosi 1,4184 (1 : 0,705) itd. Npr. uz stopu prireza od 10%, dnevnu zaradu u iznosu 100,00 kn neto treba za svrhe obračuna poreza i prireza preračunati u dohodak (ne bruto plaću, nego dohodak), tako da dohodak iznosi 137,93 kn, iz kojeg iznosa porez iznosi 34,48 kn (137,93 * 25%), a prirez 3,45 kn (34,48 kn * 10%), tj. porez i prirez ukupno 37,93 kn (34,48 + 3,45).

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku u poljoprivredi, za 2014. godinu nakon svih odbitaka, ne može biti niži od 72,08 kuna.

Predujam poreza na dohodak po stopi od 25% na primitke (dnevni iznos plaće i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku) obračunavaju se na kraju mjeseca. Porez i prirez se obračunavaju na razini mjesečnog dohotka. Ispunjava se IDD obrazac na mjesečnoj razini i šalje u ispostavu Porezne uprave. U obrascu IDD se iskazuju samo podaci o dohotku, te o obračunanom i plaćenom porezu na dohodak i prirezu. Doprinosi koje je poslodavac za odnosnog radnika platio kupnjom vrijednosnog kupona, ne iskazuju se u obrascu IDD.Na kraju svakog kalendarskog mjeseca poslodavac ima obvezu na ime sezonskog radnika uplatiti predujam poreza na dohodak od 25% te prirez ako je u obvezi uplate prireza na ukupan iznos rada sezonskog radnika u tom mjesecu. Svaki sezonski radnik dužan je uz sebe imati knjižicu ugovora, a krajem kalendarske godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obračunava uplatu mirovinskog osiguranja. Također, svaki sezonski radnik početkom kalendarske godine može temeljem porezne prijave oostvariti povrat poreza temeljem osobnog odbitka. a detaljniji propisi mogu se pronaći na web stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Za sve upite o obračunu poreza i uplati sredstava, može se obratiti poslovnici Fine. Josip Kovačić dipl. iur.


Koje su mogućnosti ostvarivanja prava na produženo mirovinsko osiguranje tijekom sezonskog rada u poljoprivredi sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13). ? Imajući u vidu činjenicu da je pod• nakon prestanka ugovora o ručje sezonskog rada u poljoprivreradu na određeno vrijeme za di regulirano odredbama Zakona o stalne sezonske poslove poticanju zapošljavanja (Narodne • privremenog ili sezonskog novine, br. 57/12 i 120/12) istim je prekida obavljanja djelatnoomogućeno i ostvarivanje prava na sti, produženo mirovinsko osiguranje i • zaposlenja u inozemstvu u to od strane zaposlenih osoba tijemeđunarodnim i drugim orgakom sezonskog rada u poljoprivredi. nizacijama na osnovi međunarodnih ugovora o socijalnom Produženo mirovinsko osiguraosiguranju, odnosno kod stranje za razliku od obveznog minog poslodavca, ako za to vrirovinskog osiguranja predstavjeme nije obvezno osigurana u lja posebnu vrstu dobrovoljnog Republici Hrvatskoj, odnosno osiguranja koje se dopušta samo ako uredbama Europske unije nakon prestanka obveznog osio koordinaciji sustava socijalne guranja, tj. nakon prestanka bilo sigurnosti ili međunarodnim kojeg zaposlenja ili osiguranja ugovorom o socijalnom osiguna osnovi neke djelatnosti i to ranju nije drukčije određeno, samo ako je zahtjev za pristu• boravka u inozemstvu kao panje produženom osiguranju bračni drug osiguranika - na podnesen u propisanom roku radu u inozemstvu, od 12 mjeseci nakon prestanka • nezaposlenosti osiguranika»obveznog osiguranja« putem mjesno nadležne ispostave Hrčlana posade broda nakon vatskog zavoda za mirovinsko prestanka ugovora o radu na osiguranje prema prebivalištu određeno vrijeme, osiguranika. Mjesečna osnovica • kao osoba koja ima prebivalište za produženo osiguranje za gona državnom području Republidinu 2014 iznosi 2.779,35 kn, ke Hrvatske za vrijeme nezapo(mirovinsko i zdravstveno osiguslenosti nakon prestanka obveranje, zaštita na radu, doprinos znoga mirovinskog osiguranja za zapošljavanje) što predstavu državi članici Europske unije lja ukupan mjesečni iznos od ili u državi s kojom je sklopljen 978,33 kune. međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o Pravo na produženo mirovinsko tome je li prije obveznog osiguosiguranje može ostvariti osoba za ranja u inozemstvu bila osiguravrijeme: na u Republici Hrvatskoj, • neplaćenog dopusta, • kao bračni drug osiguranika• mirovanja radnog odnosa dok profesionalnog ugovornog didijete ne navrši tri godine života, plomata za vrijeme boravka u • stručnog usavršavanja ili speinozemstvu cijalizacije nakon prestanka Međutim, odredba članka 18. Zaugovora o radu, službe, odno- kona o mirovinsko osiguranje koja sno obavljanja djelatnosti, daje mogućnost ostvarivanja prava • nezaposlenosti nakon prestan- na produženo osiguranje je prije ka osiguranja, svega nepravedna i ograničavaju-

ća. Naime, ista propisuje kao uvjet prethodno postojanje obveznog osiguranja što onemogućava stjecanje prava na osiguranje za sve nadolazeće mlade generacije nezaposlenih osoba koje prvi put traže posao, jer one ne mogu ispuniti uvjet »nakon prestanka obveznog osiguranja« jer ga nikada nisu ni imali. Postoji način da se navedeno „zaobiđe“, a to je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s npr. nekim od članova uže obitelji kao kućna pomoćnica i slično) na temelju kojeg će se obaviti prijava na obvezno osiguranje na neodređeno vrijeme. Nakon mjesec dana trajanja takvoga radnog odnosa i uplaćenih doprinosa trebaju dobiti otkaz, te obaviti odjavu od osiguranja kako bih bio ispunjen uvjet prethodnog postojanja obveznog osiguranja. Nakon toga imaju rok od 12 mjeseci za podnošenje prijave za pristupanje produženom osiguranju, koje mogu plaćati dalje tijekom cijelog života, odnosno do ispunjenja uvjeta starosti za starosnu mirovinu. Što se tiče same mogućnosti ostvarivanja na produženo mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje putem mjere za očuvanje radnih mjesta pod nazivom Stalni sezonac provodi sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima. Navedenom mjerom koja traje do 6 mjeseci pruža se podrška osobama koje rade u sezoni te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću niti kontinuitet prijave na mirovinsko osiguranje. Mjera je namijenjena za osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi najmanje 3 sezone, ili su prethodno radile 3 sezone bez obzira jesu li imale status stalnog sezonca gdje visina subvencije poslodavcu iznosi: 100% troška produženog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeći period u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50% produženog osiguranja.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Produženo mirovinsko osiguranje kod sezonskog rada u poljoprivredi

Sandra Vajda, dipl. ing.

1. lipnja 2014.

gospodarski list

47


Grapak d.o.o.

Poljoopskrba MT d.o.o.

Terra Diesel d.o.o.

Luka Topmax d.o.o.

Varaždinska ulica 2, odv. III Jelkovec, 42000 Varaždin Tel: +385 (0)42 209 236 www.grapak.hr Marina držića 2 10370 Dugo Selo Tel: +385 (0)1 2753 751 www.terradiesel.hr

Skorotinci 4 32252 Otok Tel: +385 (0)32 395 515 www.pmt.hr

Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 57 10020 Zagreb Tel: +385 (0)1 6214 244 www.luka-topmax.hr


Gospodarski list 10/2014  

Svako peto radno mjesto koje se nudi u Hrvatskoj ulazi u skupinu sezonskih poslova. Jedan od razloga zašto sezonskih radnika u poljoprivredi...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you