Issuu on Google+

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1. svibnja 2012. CIJENA

prilog ovog broja

Zaštita vinove loze od najvažnijih bolesti i štetnika

8

12 kn


Poštovani poljodjelci,

dolazi vrijeme spremanja sjenaže stoga i ove godine preporučujemo upotrebu inokulanata za sjenažu 11G22, 11GFT te novi proizvod 11AFT za spremanje sjenaže lucerne. Primjenom inokulanata postiže se:

 ubrzana fermentacija travne silaže  brzo snižavanje pH vrijednosti u travnoj silaži  veća energetska vrijednost spremljene sjenaže i silaže  veća stabilnost spremljene travne silaže u silosu ili rolobali  veća probavljivost sirovih vlakana  veći prirast i veća mliječnost

Pioneer sjeme d.o.o., Čulinečka cesta 2b, 10040 Zagreb, Tel.: 01 / 2958-000, Fax: 01 / 2988-746, Internet: www.croatia.pioneer.com ®

Zaštitni znak registriran ili primijenjen u državama svijeta od strane: Pioneer Hi-Bred International, Inc.; Des Moines, Iowa, USA


ISSN 0350-3100 Nakladnik „Gospodarski list” Novinsko nakladničko i trgovačko d.d. 10000 Zagreb Trg bana Jelačića 3 telefon 01/48 16 145 telefaks 01/48 16 146 Direktorica Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr Uredništvo Majstora Radonje 12 telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777 telefaks 01/38 43 666 E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr www.gospodarski.hr Glavni urednik Branko Horvat Urednički odbor Vitomir Patko (zamjenik glavnog urednika) Goran Beinrauch (odgovorni urednik) Ilustracije Božidar Špoljarić-Largo List izlazi svakih 15 dana. Tromjesečna pretplata 70 kn Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $ Računovodstvo i pretplata telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725 pretplata@gospodarski-list.hr prodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr marketing: mario@gospodarski-list.hr Račun broj 2360000-1101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb Račun broj 2390001-1100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb Devizni račun u Zagrebačkoj banci: IBAN HR12 23600001101284610 Matični broj: 3222195 OIB: 09377481666 Tisak, grafička priprema i lektura VJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4 Rukopisi i slike se ne vraćaju. „Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73. Prilozi i savjeti objavljeni u  „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

internet izdanje

www.gospodarski.hr 2 x mjesečno u Vašem domu

Čitajte u ovom broju:

2 Dani cvijeća u Zagrebu 3 – 4 Pravilnik o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava

5 Koje su štete u voćarstvu od mraza? 6 Izložba bučinog ulja 7 Izrada kalkulacije isplativosti proizvodnje trajnih nasada

8 – 9 10 11 12 – 13 15 17 21 25 29 – 31 32 – 33 35 37 39 40 – 41 42 – 43 44 – 46 47 48 49 – 57

Isplativost proizvodnje buče za ulje u 2012.

Stanje na tržištu stoke PRAVNI SAVJETI – Doživotno i dosmrtno uzdržavanje,... STRUČNI SAVJETI – Uporabni rok pesticida,... Preoravanje slabih ozimih usjeva Kositi travnjak na vrijeme Stroj za ubiranje i baliranje biomase Novi štetnik pelargonija u Hrvatskoj Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida (2) Zaštita uljne tikve od štetnih organizama Slanutak – zdrava i ukusna mahunarka Ekopopulacija graha Podravine i Prigorja Izravna sjetva blitve Gustoća sklopa u uzgoju povrća Četinjače za male vrtove Bolesti presada ukrasnog bilja Gnojidba agruma Folijarna prihrana trajnih nasada Mali gospodarski savjetnik:

ZAŠTITA VINOVE LOZE od NAJVAŽNIJIH BOLESTI I ŠTETNIKA

58 Otkriće u suzbijanju bijele i sive plijesni 59 Pisali smo prije 100 godina 60 Asimina – indijanska banana 61 Feijoa – hranjivo i korisno voće 63 Kako pomoći voćkama nakon mraza 65 – 67 Autohtone sorte Dalmacije 69 O vinu uz vino 70 – 71 Dobričica – jestiv i ljekovit korov 74 Proizvodnja kopuna 75 Zaostajanje posteljice u krava 77 – 79 RECEPTI – Istarska maneštra sa slanutkom,...

  Jeste li podmirili pretplatu?

Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje „Gospodarskog lista”!


s raznih strana

IZLOŽBE, SAJMOVI, FESTIVALI, DANI...

SVIBANJ

1. – 2. svibnja 4. – 10. svibnja 3. – 5. svibnja 4. – 6. svibnja 5. – 6. svibnja 8. svibnja

Sajam agroturizma Šibensko-kninske županije “KRKA” 2012. 37. PRAZNIK CVIJEĆA 6. FLORIJA-PULA AGROARCA 2012, 5. međunarodni sajam inovacija novih ideja, proizvoda i tehnolo­gije u poljoprivredi i prehrambe­noj industriji SAJAM SEOSKOG TURIZMA l CVIJEĆA 8. OCJENJIVANJE VINA I IZLOŽBA VINA PODUNAVLJA I SLAVONIJE VINOVITA – 17. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo SAJAM CVIJEĆA

Šibenik Split Pula Slatina Erdut Ilok

Cvijeće je ovih proljetnih dana apsolutni vladar balkona i vrtova, istakli su mnogobrojni posjetitelji prodajne izložbe na Tomislavovu trgu u Zagrebu

9. – 12. svibnja

Dani cvijeća u Zagrebu

11. – 13. svibnja

19. VINISTRA

Poreč

26. svibnja

DANI JAGODA U PRELOGU

Prelog

Šarenilo boja i mirisa sada već osmu godinu zaredom ponudilo je tridesetak uzgajivača cvijeća iz udruga “Ljubičica” i “Maćuhica” na štandovima izloženima na Trgu kralja Tomislava, Črnomercu, Savskom mostu te ispred maksimirskog stadiona u Zagrebu.

26. – 27. svibnja

3. Loreko 4. Skok

Gudovac

26. – 27. svibnja

DANI ŠIBE l RIBE

Kotoriba

25. – 27. svibnja

IZLOŽBA VINA KUTINA

19. svibnja – 1. lipnja

MEĐUNA­RODNI DANI VINA „URBANOVO 2012.”

Kutina Štrigova Mursko Središće

Veliki izbor raznovrsnog balkonskog i vrtnog cvijeća moglo se kupiti po cijeni od 2 do 80 kuna. Prema riječima zadovoljnih uzgajivača cvijeća Zagrebačke županije danas je uzgoj cvijeća sve unosniji dio poljoprivrede pa se i cijele obitelji bave tom pro­ izvodnjom. Ponuda je sve veća, raznovrsnija, može se naći za svakoga ponešto, a interes kupaca je zaista velik.

18. – 20. svibnja

18. – 20. svibnja 26. svibnja

PLODOVI DALMACIJE 7. sajam domaćih autohtonih dalmatinskih proizvoda SAJAM “SLAVONSKI BROD 2012” l XV. MEĐUŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA

Zagreb Sisak

Split Slavonski Brod

„Seljačka pita“ najbolja na 6. babičinim kolačima „Seljačka pita“ Slavice Vlahović iz Klanjca prevagnula je u konkurenciji od 32 slastice i osvojila prvo mjesto na 6. babičinim kolačima, već tradicionalnom županijskom natjecanju u pripremanju kolača po starim recepturama Zagorja. Na drugom je mjestu Slavica Strsoglavec iz Pregrade s „Kolačem od čvaraka“, a na trećem Nevenka Vorih iz Sv. Križa Začretja s „Kolačem zdravlja“. U Đurmancu, gdje se ovogodišnje natje­ canje i manifestacija odigravala, posjetite­ lji su kušali delicije spravljene po starinskim receptima. Vrijedno priznanje ponijela je Mira Smiljanec iz Đurmanca u novouvedenoj kate­ Mira Smiljanec iz goriji „Izvorno zagorsko“ zahvaljujući najbolje Đurmanca dobitprikazanoj nošnji i običaja služenja kolača u tra­ nica za Izvorno zagorski izgled dicionalnom zagorskom duhu.

2

gospodarski list 1. svibnja 2012.

Ministar Siniša Hajdaš Dončić s nagrađenim babicama


aktualne teme

Pravilnik o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava U “Narodnim novinama” broj 33/12 objavljen je Pravilnik o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava. Navedeni pravilnik stupanjem na snagu stavio je izvan snage Pravilnik o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava objavljen u “Narodnim novinama” broj 21/11 i 31/11 (Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava), uz obvezu da se postupci započeti temeljem odredbi starog pravilnika moraju dovršiti primjenom odredbi koje su sadržane u njemu. Pravilnik je sastavljen tako da su odredbe kojima se normiraju značenje izraza, opći i posebni uvjeti za ostvariva­ nje potpore, visina potpore, podnošenje zahtjeva, obrada zahtjeva, izračun ukup­ nog obujma poljoprivredne proizvodnje, odluke, dinamika isplate, gubitak prava na potporu dohotku, odustajanje od za­ htjeva, te inspekcijski nadzor i prijelazne i završne odredbe sadržane u samom pravilniku. Dodatkom I reguliran je postupak izra­ čuna ukupnog obujma poljoprivredne proizvodnje, a Dodatak II sadrži obrasce PD koji se koriste uz zahtjev za potporu dohotku. Navedeni dodaci sastavni su dio ovog Pravilnika. Objava ovog Pravilnika nije podigla veliku buru u stručnim krugovima niti u najširoj javnosti, kao što nije naišla niti na poseban odjek kod ciljane populacije čija su prava regulirana ovim Pravilnikom.

Ovlaštenici prava Pravilnik je odredbama članka 2. defi­ nirao članovima Obiteljskog poljoprivred­ nog gospodarstva punoljetne članove zajedničkog kućanstva koji imaju prebi­ valište na istoj adresi, bave se stalno ili povremeno radom na gospodarstvu te su upisani kao članovi gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Drugim riječima, poljoprivredna gospo­ darstva kod kojih je kao nositelj upisan obrt ili trgovačko društvo isključena su iz kruga ovlaštenika prava na potpore do­ hotku poljoprivrednih gospodarstava. Članak 2. definira poljoprivrednika kao korisnika mirovine kao osobu koja je do umirovljenja bila osiguranik mirovinskog osiguranja poljoprivrednika pri Hrvat­ skom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Unutar članka 3. krug ovlaštenika do­ datno je sužen na korisnike I. i II. skupine. I. skupinu korisnika čine korisnici potpo­ re čija su poljoprivredna gospodarstva bila upisana u Upisniku poljoprivrednih gospo­ darstava do 31. 12. 2011. godine, čiji no­ sitelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva ispunjava istodobno i sljedeće uvjete: ● osoba ima status osiguranika miro­ vinskog osiguranja u svojstvu poljo­ privrednika ● osoba ima najmanje 50 godina (za žene), odnosno 55 godina za muš­ karce. II. skupinu čine obiteljska poljoprivred­ na gospodarstva upisana u Upisniku do 31. 12. 2011. godine čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku pripada jednoj od sljedećih ka­ tegorija: ● osoba je korisnik mirovine kao poljo­ privrednik ● osoba ima status osiguranika miro­ vinskog osiguranja u svojstvu po­ ljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 godina za muškarce ● osoba ima najmanje 65 godina sta­ rosti, a ne ostvaruje dohodak po os­ novi samostalnog ili nesamostalnog rada niti mirovinu.

Dodatni uvjet Osim ovih ograničenja, dodatni uvjet propisan je u stavku 4. kojim je propisano da obiteljska poljoprivredna gospodar­ stva I. i II. skupine koja su korisnici pot­ pore dohotku u obavljanju poljoprivred­ ne proizvodnje koriste najviše 5 hektara zemljišta upisanog u ARKOD sustavu, a ukupni obujam poljoprivredne proizvod­ nje im iznosi najmanje tri proizvodne jedi­

nice, a odredbom članka 5. izričito je pro­ pisano da poljoprivredna gospodarstva I. i II. skupine koja su korisnici potpore do­ hotku ne mogu istovremeno biti korisnici izravnih plaćanja. Isto tako, u jednoj godini korisnici pot­ pore dohotku I. skupine ne mogu ujedno biti korisnici potpore II. skupine i obrnuto.

Podnošenje zahtjeva i izmjena i dopuna zahtjeva Godišnju potporu dohotku mogu ostvariti najviše 2 osobe na gospodarstvu (nositelj i/ili članovi), a potpora iznosi do 12.000,00 kuna po osobi za korisnike I. skupine, odnosno do 5.000,00 kuna po osobi za korisnike II. skupine. Zahtjev za potporu dohotku u 2012. godini podnosi nositelj gospodarstva u vremenskom roku od 15. ožujka do najkasnije 15. svibnja 2012. godi­ ne Regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prema mjestu gdje je poljoprivredno gospodarstvo upi­ sano u Upisnik. Napominjemo da su rokovi fiksni, te da zahtjevi zaprimljeni iza navedenog roka kao nepravovremeni neće niti razmatrati. Zahtjev čine ispunjeni obrasci: obra­ zac prijave za mjeru potpore dohotku (Obrazac PD-prijava), obrazac – korište­ nje zemljišta, koji izdaje Agencija za pla­ ćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Obrazac PD-korištenje zemlji­ šta), te obrazac – stanje stoke (Obrazac PD-stanje stoke). Obrasci su zajedno s pripadajućim uputama za ispunjavanje navedeni u Dodatku II koji je sastavni dio ovog Pravilnika. (nastavak na str. 4) 

1. svibnja 2012. gospodarski list

3


aktualne teme (nastavak sa str. 3) Nositelj gospodarstva može zatražiti izmjenu ili dopunu zahtjeva najkas­ nije do 30. svibnja 2012. godine. Napominjemo da je i ovaj rok fiksan, te skrećemo pozornost korisnicima do­ hodovne potpore na striktno pridržavanje ovih odredbi Pravilnika, kako zbog pro­ puštanja rokova ne bi bili uskraćeni za korištenje dohodovnih potpora.

Obrada zahtjeva Postupak rješavanja zahtjeva za pot­ pore dohotku korisnika I. i II. skupine rješavaju Regionalni uredi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i regio­ nalnom razvoju. Kod korisnika I. skupine Regionalni ured pribavlja po službenoj dužnosti potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osigura­ nika kao individualnog poljoprivrednika za nositelja, odnosno člana poljoprivred­ nog gospodarstva. Kod korisnika II. sku­ pine Regionalni ured Agencije pribavlja po službenoj dužnosti potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o ostva­ renoj mirovini u svojstvu poljoprivrednog osiguranika, ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osi­ guranika individualnog poljoprivrednika ili potvrdu o visini dohotka koju izdaje nadležni područni ured Porezne uprave Ministarstva financija.

Izračun ukupnog obujma poljoprivredne proizvodnje Elementi za izračun ukupnog obuj­ ma poljoprivredne proizvodnje pri­ kazani su u Dodatku I koji je sastav­ ni dio ovog Pravilnika. U mjerenju ukupnog obujma poljoprivredne proizvodnje zbrajaju se obujmi poje­ dinih proizvodnji, a izraženi su u pro­ izvodnim jedinicama. Napominjemo da minimalni obujam pojedine proi­ zvodnje koji se može uključiti u izra­ čun ukupnog obujma poljoprivredne proizvodnje iznosi 0,4 proizvodne jedinice, a minimalna površina poljo­ privredne parcele koja ulazi u obra­ čun ukupnog obujma poslovanja iznosi 0,05 hektara.

Odluke Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ri­ barstvu i ruralnom razvoju putem Regio­ nalnih ureda izdaje podnositelju zahtjeva

4

Odluku o ostvarivanju prava na potporu dohotku, ukoliko su ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Pravilnikom. Ako zahtjev ne udovoljava uvjetima ovog Pravilnika, Agencija izdaje Odluku o odbijanju za­ htjeva. Na odluke podnositelj ima pravo podnošenja prigovora Agenciji u roku od 15 dana od zaprimanja Odluke nadlež­ nom Povjerenstvu za prigovore u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru­ ralnom razvoju. Skrećemo pozornost na odredbu sa­ držanu u članku 9. st. 3. koja navodi da odluke o ostvarivanju, odnosno odbijanju zahtjeva nisu upravni akti.

Dinamika isplate Potpora dohotku za 2012. godinu isplaćuje se nositelju gospodarstva na žiro račun prijavljen u Upisniku poljopri­ vrednih gospodarstava. Potpore dohotku za 2012. godinu za I. skupinu isplaćuju se polugodišnje, a za korisnike II. skupine jednokratno. Krajnji rokovi za isplatu potpora za I. skupinu za prvi obrok su 31. 12. 2012. (za prvo polugodište), odnosno 30. 06. 2013. godine za drugo polugo­ dište. Rok za isplatu korisnicima iz II. skupine je 30. lipnja 2013. godine.

Gubitak prava na potporu dohotka Korisnicima potpore dohotka I. skupi­ ne koji ostvare pravo na mirovinu presta­ je pravo na potporu s danom ostvarenja prava na mirovinu. Korisnicima I. i II. sku­ pine prestaje pravo na potpore dohotku u slučaju smrti, zaposlenja, zatvaranja gospodarstva ili ispisivanja nositelja, od­ nosno člana iz gospodarstva od trenut­ ka kad je nastupila neka od navedenih činjenica (smrt, zaposlenje, zatvaranje gospodarstva). Napominjemo da je za poljoprivredno gospodarstvo propisana obaveza da u roku od 15 dana od na­ stanka promjene izvijesti Regionalni ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ri­ barstvu i ruralnom razvoju o nastaloj pro­ mjeni, i to dostavom Potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz koje je vidljivo da je promijenjen temelj osigu­ ranja, odnosno izvodom iz Matične knjige umrlih u slučaju smrti. Pravilnikom je propisano i da će Agen­ cija obustaviti daljnje isplate potpore do­ hotku te zatražiti povrat isplaćenih potpo­

gospodarski list 1. svibnja 2012.

ra dohotku za razdoblje nakon mjeseca u kome je nastupila promjena neke od na­ vedenih činjenica. U slučaju administra­ tivne pogreške i pogrešne isplate Agen­ cija za plaćanja izdaje obavijest kojom od korisnika zahtijeva povrat neosnovano isplaćenih sredstava u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti. Ukoliko korisnik ne vrati neosnovano isplaćena sredstva, na ista se obraču­ nava zatezna kamata. Napominjemo da nepridržavanje ovih odredbi kao poslje­ dicu ima gubitak prava na potporu po nositelju, odnosno članu gospodarstva za 2012. godinu u iznosu propisanom Za­ konom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (“Narodne novine” broj 92/10, 127/10 i 124/11).

Odustanak od zahtjeva Korisnik može u svakom trenutku odu­ stati od zahtjeva, djelomično ili u cijelosti. U slučaju odustanka, korisnik je dužan u pisanom obliku uputiti Zahtjev za odusta­ janje Regionalnom uredu Agencije za pla­ ćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prema mjestu gdje je poljopri­ vredno gospodarstvo upisano u Upisnik.

Inspekcijski nadzor nad korisnicima potpore dohotku Pravilnikom je propisano da inspekcijski nadzor nad korisnicima potpore u dohotku I. i II. skupine provodi Poljoprivredna in­ spekcija, prije i nakon isplata potpore do­ hotku. Osim odredbe kojom je određena opća nadležnost Poljoprivredne inspekci­ je, pravilnikom nisu propisana druga tijela ovlaštena za obavljanje nadzora, kao niti na koji se način nadzor vrši, što kao posljedicu može imati niz nesnalaženja i nedoumica kako kod korisnika dohodovnih potpora, tako i kod inspektora koji će kontrolu pro­ voditi temeljem ovog Pravilnika. Preciznim određivanjem ovlaštenika na pravo na potpore dohotku poljopri­ vrednim gospodarstvima, kao i preciznim definiranjem ostalih uvjeta umanjene su mogućnosti zlouporabe ovog prava, a ujedno otvorena mogućnost da izuzetno osjetljivi sloj hrvatskih poljoprivrednika ostvari pravo na korištenje dohodovnih potpora koje su propisane Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (“Narodne novine” broj 92/10, 127/10 i 124/11). Marcel Stipaničić, dipl. iur. Stručni savjetnik za pravne poslove, HPK


s raznih strana

Koje su štete u voćarstvu od mraza? Delegacija Hrvatske voćarske zajednice s voćarima iz nekoliko županija na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede koji je održan 16. travnja, razgovarali su s pomoćnicom ministra dr. sc. Vesnom Gantner Kuterovac kojoj su iznijeli zahtjeve za pomoć povodom šteta od mraza nastalih u travnju. Po riječima glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice, mr. sc. Frane Ivkovića, 9. i 10. travnja, temperature su se spustile do minus 8 stupnjeva Celzijevih i to u fazi pune cvatnje voćaka, što je prouzročilo štete koje, prema prvim pro­ cjenama, iznose oko 90 posto, a u nekim voćnjacima i 100 posto.

Mraz „pobrao“ plodove voća “To znači da je mraz na Uskrsni po­ nedjeljak (9. travnja) „pobrao“ hrvatske plodove voća”, ustvrdio je Ivković koji kaže kako je ovo jedinstven slučaj, jer se poklopilo nekoliko uvjeta koji su uzroko­ vali najveću štetu u u povijesti plantaž­ nog voćarstva u Hrvatskoj. Nasadi jabuka, krušaka i šljiva su bili u punoj cvatnji, precvjetavanju i fazi oplodnje cvjetnih zametaka, zapravo u najosjetljivijoj razvojnoj fazi kad je naišao polarni val hladnoće koji je ponegdje spustio temperature čak do -11 °C i po­ godio voćnjake u fenofazi pune cvatnje kad cvjetovi i zametnuti plodovi većine voćnih kultura mogu podnijeti najnižu temperaturu do - 3 °C, pritom je mraz tra­ jao više sati dvije noći zaredom, a nega­ tivne temperature zahvatile su čitav pro­ stor Hrvatske. Pregledom cvjetova teško se može pronaći onaj s neoštećenim

generativnim dijelovima. U pojedinim nasadima uključeni su i  sustavi kišenja (antifrost), ali pri tako niskim temperatu­ rama to nije umanjilo posljedice i štete od izmrzavanja.

Nadoknada štete „Tražimo da se proglasi elementarna nepogoda zbog šteta koje se procjenju­ ju na više od 894 milijuna kuna i da dr­ žava voćarima nadoknadi 30 posto izno­ sa štete, što bi bilo oko 247,3 milijuna kuna“, kazao je glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković. Štete kod jabuka procjenjuju se na 212 milijuna kuna, kruške na 16 miliju­ na kuna, šljive na 95 milijuna, breskve i nektarine 36 milijuna, kod trešnji na 120 milijuna, jagoda 83 milijuna, man­ darina na 105 milijuna kuna... Procjenjuje se kako će, s obzirom na štete, cijene voća porasti za minimalno 50 do 70 posto, a očekuje se i povećanje uvoza koji iznosi godišnje između 150 i 170 milijuna eura, a ove godine uvoz voća mogao bi premašiti i iznos od 300 milijuna eura. Hrvatska poljoprivredna komora i Hr­ vatska voćarska zajednica smatraju da sve županije i općine trebaju proglasiti

Osnovana leader mreža Hrvatske U prostorijama Obrtničke komore u Karlovcu, održana je osnivačka skupština LEADER mreže Hrvatske. Skupštini je nazočilo više od 60 sudionika, predstavnika LAG-ova, ba­ naka, HGK, razvojnih agencija, po­ duzetnika, predstavnika organizacija civilnog društva i jedinica lokalne sa­ mouprave s ruralnih područja, ovla­ šteni predstavnici 20 lokalnih akcijskih grupa iz cijele Hrvatske, te organi­ zacija ruralnog razvoja regionalnog i nacionalnog područja djelovanja, Po­ ljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osi­ jeku, Institut za međunarodne odnose,

Centar za civilne inicijative, Regional­ ni razvojni edukacijski centar „Primus Fortissimus“, te Udruga malih sirara Republike Hrvatske „Sir Cro“.

Lokalna razvojna strategija Tom je prilikom pomoćnik ministra poljoprivrede mr. sc. Luka Čuljak po­ hvalio dosadašnji rad LAG-ova, njihovo strateško umrežavanje, te najavio sko­ ru objavu Pravilnika za provedbu Mjere 202 IPARD programa i akreditaciju tije­ la nadležnog za njegovu provedbu, te time pripremio LAG-ove na objavu na­ tječaja za odobravanje Lokalnih razvoj­ nih strategija i sufinanciranja njihove provedbe. Na radnom dijelu osnivačke

Šteta od mraza na trešnji

elementarnu nepogodu što se tiče vo­ ćarstva, oprostiti zakup plaćanja držav­ ne zemlje za dvije godine onim voćari­ ma koji imaju takav ugovor s državom i oprostiti kreditna zaduženja za podiza­ nje voćnjaka. I voditelj voćarske proizvodnje Agro­ kora Dinko Pavičić potvrdio je kako je mraz prouzročio totalnu štetu na njihovoj plantaži jabuka od 270 hektara u Obreš­ koj kod Kloštra Ivanića. na toj se plan­ taži šteta procjenjuje na oko 20 milijuna kuna, a na temelju procjena nisu sigurni ni hoće li na njoj uopće biti uroda. Voćari traže pomoć države jer sami ne mogu sanirati nastalu štetu, a od Ministarstva očekuju rješavanje i ostalih pitanja koja otežavaju voćarsku proizvodnju, poput korištenja državnog zemljišta u zakupu, hitno donošenje posebnog zakona o sezonskoj radnoj snazi, povećanje korištenja sredstava iz IPARD programa i donošenje pravilnika o osnivanju proizvođačkih grupa i orga­ nizacija, u svrhu povećanja konkuren­ tnosti prema europskim voćarima. Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. skupštine, osnivači su usvojili Statut Mreže te izabrali predstavnike radnih tijela Mreže, s uvažavanjem regionalnih različitosti Republike Hrvatske, te plan djelovanja u 2012. – 2013. Za predsjednika LEADER mreže Hr­ vatske izabran je Milan Medić iz Centra za civilne inicijative, ujedno voditelj ure­ da LAG-a Vallis Colapis. LEADER mreža Hrvatska osnovana je kao krovna udruga koja je do sada okupila 20 od 31 osnovane i registri­ rane Lokalne akcijske grupe zajedno s navedenim institucijama, te će pred­ stavljati važnog partnera Ministarstvu poljoprivrede u promicanju mjera rural­ nog razvoja i LEADER pristupa u IPARD programu te u postpristupnom progra­ mu u sklopu Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD).

1. svibnja 2012. gospodarski list

5


s raznih strana

Izložba bučinog ulja U organizaciji Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije, koja je ujedno bila i domaćin manifestacije, održana je II. izložba bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske. Zamišljeno je da se manifestacija svake godine održava u drugoj županiji, a nakon Varaždinske županije u kojoj je ova mani­ festacija lani održana prvi put, ovogodišnja izložba ponajboljih bučinih ulja sjeveroza­ padnog dijela Hrvatske pokazala je da je proizvodnja ove gastronomske poslastice na ovom području kvalitetna i razvijena.

Bučino ulje – dio identiteta U uvodnom govoru župan Ivan Perhoč je naglasio da je bučino ulje namirnica po kojoj je ovaj kraj prepoznatljiv te treba biti dio našeg identiteta nakon ulaska u Europ­ sku uniju. Velik broj proizvođača, ne samo s međimurskog područja, jamstvo je da će se proizvodnja održati i stalno unapređivati, stvarajući time uvjete za razvoj poljoprivre­ de, ali i otvaranje novih radnih mjesta. Velik broj izlagača, njih 29 sa 34 uzorka koliko ih je bilo na čakovečkoj izložbi, dokaz

su očuvanja tradicije, ali i ulaska buči­ nog ulja “na velika vrata” u suvremenu gastronomiju. Osim pre­ zentiranja najboljeg što sjeverozapadna Hrvatska nudi, izložba je imala i edukacijski, ali i natjecateljski ka­ rakter. Naime, bučina ulja ocjenjivala su se u dvije kategorije, hladnoprešana i nerafini­ rana bučina ulja proizvedena tradicionalnim postupkom uz prženje. Osim domaćina, žu­ pana Međimurske županije Ivana Perhoča i predsjednika Skupštine Međimurske župani­ je Petra Novačkog, na otvaranju su bili i žu­ pan Varaždinske županije Predrag Štromar i njegova zamjenica Blanka Glavica Ječme-

nica, zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek, te po­ moćnik ministra poljoprivrede Luka Čuljak.

Nagrađena ulja U prvoj kategoriji najboljim bučinim uljem u ovoj godini proglašeno je ono Uljare Tkalec iz Šenkovca, srebrnu medalju osvojila je  cargovečka Uslužna uljara Presečki te OPG Miroslav Marđetko iz Goričana, dok je treće mjesto i brončanu medalju osvojilo ulje Uljare Just iz Vularije. U kategoriji nerafiniranih bučinih ulja proizvedenih tradicionalnim po­ stupkom uz prženje, ulje Uslužne uljare Ivanuša iz Gornjeg Hrašćana, ove godine osvojilo je zlatnu medalju, srebro od­ lazi u OPG Zlatko Đura iz Strahoninca, dok su broncu osvojila ulja OPG Krunoslav Balog iz Donjeg Kraljevca, Uljare Just iz Vulari­ je, te OPG Zorica Kostanjevec iz Varaždina. Cilj izložbe je promicanje ove visokovri­ jedne prehrambene namirnice, unapređe­ nje njene proizvodnje, poboljšanje kvalitete bučinog ulja, ali i zdrave konkurencije izme­ đu proizvođača.

VINA AUTOHTONIH DALMATINSKIH SORTI

9. večeri kaštelanskih vina Na tradicionalnoj manifestaciji 9. večerima kaštelanskih vina koje su organizirali Društvo za očuvanje kulturne baštine „Bijaći”, Poljoprivredna zadruga „Kaštelacoop” i Udruga „Crljenak 2001.” dodijeljene su nagrade najboljima u četiri kategorije. Prošlogodišnji trud kaštelanskih vinogradara i vinara došao je na vidjelo. Vino Fabijana Lisičića najbolje je u kategoriji crnih, Jakše Bedalova u kategoriji bijelih, dok je najboljim opolom proglašeno vino Ivana Novaka. Apsolutni šampion 9. večeri kaštelanskih vinara i vinogradara je Neven Vuina sa starim crnim vinom. – Ove smo godine dobili oko 70 uzoraka vina na ocjenjivanje i mogu kazati da crna vina kvalitetom odskaču od drugih. Ocje­ njivačka komisija sastavljena je od struč­ njaka, a kao i svake godine, našim najbo­ ljim vinarima osigurali smo darove – inoks bačvu, kovane škare, pakiranja gnojiva te ambalažu boca za punjenje – kazao je u ime organizatora Milivoj Novak iz društva “Bijaći”. Vinogradarsko-vinarski obrt ‘Vuina’ iz Kaštel Štafilića s dugogodišnjom obitelj­ skom tradicijom vodi Neven Vuina koji se nakon očeve smrti počeo baviti vinogra­ darstvom i vinarstvom. Ima oko 4.500 loza (trsa) crljenka kaštelanskog, oko 1.700

6

loza babice i oko 2.000 loza malog plavca i proizvodi oko 10.000 litara vina godišnje. Vinogradi crljenka su mu relativno mladi i za nekoliko godina se nada proizvodnji od oko 15.000 litara godišnje. S navede­ nom proizvodnjom spada u najveće proi­ zvođače vina na području grada Kaštela koji je nekad bio poznat po svojim vinima.

Uz kvalitetno vino nema straha za prodaju Za sada sve poslove u vinogradu i oko proizvodnje i pakiranja vina obavlja s obi­ telji, a bilo bi mu drago da ga kolege sa Kaštelansko-trogirskog vinogorja prate kako bi se mogli udružiti i biti jači na trži­

gospodarski list 1. svibnja 2012.

Neven Vuina, apsolutni šampion

štu. Što se tiče EU, smatra da samo treba imati kvalitetan proizvod i neće biti straha za prodaju. Neven je na tržište izašao 2008. s autoh­ tonim vinima babica i mali plavac, i dobro su prihvaćena. Sada u svojoj paleti ima pet vina – uz babicu i mali plavac tu su opol, crljenak kaštelanski (zinfandel) i mali pla­ vac barrique. – Vinogradari i vinari moraju se stalno educirati o proizvodnji grožđa i vina jer na tržištu možemo konkurirati jedino po ra­ znolikosti naših autohtonih sorti i visokom kvalitetom, smatra Neven Vuina. Ivan Marjanica, dipl. ing.


agroekonomika

Izrada kalkulacije isplativosti proizvodnje trajnih nasada Budući da smo novom rubrikom u Gospodarskom listu „Agroekonomika – vaš savjetnik u proizvodnji“ potaknuli veliko zanimanje pretplatnika i brojna pitanja na ovu temu, u ovom članku ukratko ćemo objasniti što je potrebno za izradu kalkulacije isplativosti proizvodnje trajnih nasada. U današnje vrijeme kada svi nešto “kal­ kuliraju”, kada se svaka kuna pazi i dobro planira gdje se troši, dobro je detaljnije upoznati kalkulaciju. Naziv je dobila prema latinskoj riječi calculus, što znači kamenčić, jer se nekada zbrajalo pomoću kamenčića.

Zadatak kalkulacije Od tog davnog vremena kalkulacije su se specijalizirale te se koriste za utvrđiva­ nje svih vrsta cijena, a posebno cijene ko­ štanja, nabavne cijene i prodajne cijene u proizvodnji, preradi, nabavi, prodaji i pruža­ nju proizvodnih usluga. Zadatak kalkulacije, osim izračunavanja cijena, je kontrola troš­ kova i uspješnosti poslovanja. Izvršavanjem ovih zadataka kalkulacija treba pomoći u nastojanju da se poslovanje učini što uspješnijim i racionalnijim.

Varijabilni (promjenjivi) troškovi trajnih nasada

Rezultat kalkulacije mogu biti i druge ekonomske veličine, kao što su, primjerice, tržišna vrijednost proizvodnje, ukupni troš­ kovi, pojedine kategorije troškova, financij­ ski rezultat (dobitak ili gubitak) i sl. U širem smislu svrha kalkulacije nije samo obuhvaćanje troškova, prihoda i cijena, nego ona služi kao temelj za donošenje poslovnih odluka, za kon­ trolu troškova, kontrolu ekonomično­ sti, utvrđivanje optimalnog obujma, strukture i intenziteta proizvodnje, određivanje optimalnog vijeka i naj­ povoljnijeg obujma korištenja tehnič­ kih sredstava, te ocjenjivanje veličine i ekonomske opravdanosti trajnih ulaganja (investicija). Dugoročno promatrano, cilj poslovanja je ostvarenim prihodom pokriti svoje troško­ ve, što znači da prodajna cijena mora biti

veća od cijene koštanja. No, ako se radi o kraćem vremenskom razdoblju, a tržišni su uvjeti takvi da nije moguće prodavati svoje proizvode iznad cijene koštanja, postavlja se pitanje proizvoditi ili ne. Odgovor na to pitanje može dati kalkulacija cijene proi­ zvodnje.

Struktura kalkulacije za trajne nasade

varijabilnih troškova (engl. Gross Margin). Ova se vrsta kalkulacije temelji na utvrđi­ vanju prihoda i troškova proizvodnje na razini varijabilnih troškova u jednoj godini, na određenoj proizvodnoj površini (najče­ šće 1 ha). U strukturu prihoda ulaze svi prihodi os­ tvareni prodajom proizvoda ili po drugim osnovama (poticaji), a visina ovisi o količini proizvoda i cijeni.

Vrste troškova Varijabilni troškovi su promjenjivi troškovi koji ovise o količini proizvodnje jer se pove­ ćavanjem intenziteta proizvodnje i oni pove­ ćavaju, a ukoliko nema proizvodnje nema ni ovih troškova. Druga vrsta, nepromjenjivi troškovi, od­ nosi se na cjelokupno gospodarstvo, stalni su i u proizvodnji prisutni dulje razdoblje. To su fiksni troškovi, kojima su osnovna obilježja da ne ovise o vrsti i obujmu proi­ zvodnje, ne mogu se iskazati po pojedinim proizvodnjama te se stoga obračunavaju na razini cijeloga gospodarstva. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova dobar su pokazatelj uspješnosti poslovanja gospodarstva kada se proizvodnja ostva­ ruje punim kapacitetom, odnosno kada je, primjerice, nasad jabuka, vinograda ili neke druge višegodišnje kulture u punoj rodnosti.

Kalkulacija pruža jednostavan pregled troškova i prihoda proizvodnje koja se od­ vija na poljoprivrednom gospodarstvu. U strukturi kalkulacije potrebno je, što je mo­ guće točnije, specificirati proizvodne rezul­ tate (prinose i prihode) i troškove izražene količinski i vrijednosno, stoga podloga za izradu kalkulacije o ostvarenoj proizvodnji mora postojati u obliku evidencije o troško­ vima, prinosima, cijenama i prihodima. Za izradu kalkulacije buduće, planirane proizvodnje potrebno je poznavati osnovne tehnološke zahtjeve i na temelju njih realno procijeniti očekivane troškove proizvodnje (potreban repromaterijal, troškove mehani­ zacije, radne snage i dr.) te moguće rezul­ tate proizvodnje (prinose i prihode). Osim što je temelj za utvrđivanje rezultata pro­ izvodnje, kalkulacija je dobar pokazatelj odnosa pojedinih stavki prihoda i troškova pojedinačne proizvodnje u ukupnoj proizvodnji i poslovanju gospodarstva. Tako se, primjerice, može utvrdi­ Fiksni (nepromjenjivi) troškovi gospodarstva ti udio prihoda od proi­ zvodnje jabuke u ukupnoj Međutim, svakoj proizvodnji prethode voćarskoj proizvodnji ili udio poticaja u ukupnim prihodima. Nadalje, kalkulacija je investicijski troškovi ulaganja (podizanje na­ dobra podloga za donošenje kratkoročnih i sada) raspoređeni kroz određeno razdoblje brzih odluka te planiranje buduće proizvod­ do postizanja pune rodnosti. Stoga investi­ nje i investicija, u slučaju promjene obujma cijski troškovi i neki prihodi investicijskog i vrste proizvodnje, tehnologije i načina uz­ razdoblja ne ulaze u strukturu kalkulacija pokrića varijabilnih troškova, nego kao dio goja i drugoga. Jednostavan, brz i najčešće korišten fiksnih troškova. Branka Šakić Bobić, dipl. ing. agr. način utvrđivanja ekonomskih pokazatelja Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo poljoprivredne proizvodnje pojedinačno Agronomski fakultet u Zagrebu i ukupno jest model kalkulacije pokrića

1. svibnja 2012. gospodarski list

7


agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Isplativost proizvodnje buče za ulje u 2012.

Hranidbene vrijednosti tikve i bundeve prepoznate su davno i nekada su bile neizostavne u hranidbi raznih kategorija stoke, a sjemenari su to također prepoznali i u oplemenjivanju došli do raznih hibrida i sorata za posebne namjene. Jedna od tržišno i ekonomski važnija je tikva za proizvodnju tradicionalnog bučinog ulja. Proizvodnja bundeve za industrijsku preradu bučinog ulja u laganom je porastu. Proizvod – koštica, trži se kao vlažna ili kao suha, najčešće vlažna, a sama agrotehnika nije bauk. Međutim, oscilacije u prinosima kod nas često su prisutne i za njihovo maksimalno anuliranje agrotehniku treba malo bolje prostudirati.

Traženi proizvod

Bučino ulje je danas traženi proizvod, dobar biznis koji iziskuje sirovinu. Sirovina je plod – koštica, a koliko ona može biti potencijalno interesantna kao predmet uzgoja u 2012. pokušat ćemo prikazati kroz jednu od mnoštva mogućih kalkulacija svojstvenu agrotehnici koju će ista obuhvatiti. U ovome prilogu posvetit ćemo se ekonomskoj analizi agrotehnike koja je najčešće prisutna u proizvodnji i uglavnom je preporučena od otkupljivača sirovine, uz minimalnu upotrebu pesticida i konačnoj prodaji sirove koštice.

8

Sve u agrotehnici, uz povoljne klimatske uvjete, trebalo bi biti primjereno ostvarenju prinosa vlažne koštice od oko 1500 kg, uz uvjete da je tlo odgovarajuće kvalitete, na vrijeme riješena konkurencija koju itekako čine korovi, uz dovoljno prirodnih podudarnosti za vrijeme trajanja cvatnje i oprašivanja, i da se tehnološki ostvare dobri preduvjeti za nesmetanu berbu. Iako ni jedan ulazni trošak u proizvodnji ne odskače od standardnih troškova neke klasične ratarske ili industrijske kulture, odnos prinosa i otkupne cijene glavni je čimbenik ekonomičnosti proizvodnje koštice kao sirovine, dok je proizvodnja ulja kao gotovog proizvoda nešto sasvim drugo.

Troškovi

Svi parametri selektirani unutar ove kalkulacije kao zasebni troškovi, izuzimajući troškove mehanizacije, iz ovogodišnjih su tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a, mogućih marži ili rabata), a čine ih:

gospodarski list 1. svibnja 2012.

• Mineralna gnojiva iz ponude zadnjeg cjenika Petrokemije Kutina s odgovarajućim količinama • Trošak pesticida koji u ovoj kalkulaciji čine samo herbicidi, prosjek su nekoliko mogućih varijanata herbicida s dozvolom za uporabu • Trošak sjemena koji je prosjek nekoliko hibrida iz ponude za 2012. godinu. Posebno izraženi su troškovi mehanizacije po operacijama prikazani kao trošak amortizacije iste, obračunate prema modelu iz zadnjeg izdanja Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (danas Hrvatska Poljoprivredna Komora) s istaknutim troškom berbe kao besplatnim, što je praksa u ovoj proizvodnji i ide na trošak organizatora proizvodnje, dakle, prerađivača sirovine i mogući trošak osiguranja usjeva od tuče na procijenjen prinos 1500 kg/ha s obračunom premije osiguranja za povrat (25%).


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika IZRAČUN ISPLATIVOSTI UZGOJA BUČA U OVOJ GODINI (Naglašavamo da je izračun temeljen na površini od 1 ha) ULJNA BUČA – 2012. količina

jedinica jedinična 10 % niža srednja 10 % viša mjere cijena cijena kn/ha cijena kn/ha cijena kn/ha

otkupna cijena prinos sirove koštice potpora – osnovno plaćanje

1500

kg

1

ha

2.100,00

UKUPNI PRIHOD sjeme

5

kg

5,40

6,00

6,60

8.100,00

9.000,00

9.900,00

2.100,00

2.100,00

2.100,00

10.200,00

11.100,00

12.000,00

750,00

750,00

750,00

2.170,00

2.170,00

2.170,00

538,00

538,00

538,00

1.568,81

1.568,81

1.568,81

394,20

394,20

394,20

5.421,01

5.421,01

5.421,01

4.778,99

5.678,99

6.578,99

jedinična cijena 4,34

ukupno kn/ha 2.170,00 2.170,00

150

gnojiva zaštitna sredstva mehanizacija ostali troškovi UKUPNI TROŠKOVI DOBIT Nije obračunat trošak zakupa ili koncesije zemljišta koji je produkt ukupno plaćenog zakupa ili koncesije u tekućoj godini i podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim, zakupljenim ili u koncesiji) koji je kao takav individualan i svatko ga može izračunati za sebe, kao ni učešće rada čovjeka.

Prihodi

Prihode čine prinos pomnožen sa tržnom, ujedno i srednjom otkupnom cijenom, odnosno srednjom otkupnom cijenom sirove koštice iz 2011. godine i maksimalno predviđena potpora za osnovno plaćanje za 2012. proizvodnu godinu. Analizom ovih podataka u samoj kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena moguća dobit ovogodišnje proizvodnje sirove koštice buče (ove varijante kalkulacije) za moguće tri varijante otkupne cijene (srednje, dakle lanjske i dvije pretpostavljene: 10% niže od srednje i 10% više od srednje) te trošak proizvodnje iste u kn/kg.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. Viši savjetnik, HPK

trošak proizvodnje po kg GNOJIVA NPK 7-20-30 Ukupno

3,61

500

jedinica mjere kg

1,00

ha

538,00

538,00 538,00

1 1 0,5

ha ha t/ha

332,92 104,61 78,17

332,92 104,61 39,09

ha

378,87

378,87

ha ha ha t/ha ha

34,39 169,55 150,00 16,23 0,00

34,39 508,65 150,00 20,29 0,00 1.568,81

ha ha

394,20

394,20 0,00 394,20

količina

ZAŠTITNA SREDSTVA herbicidi Ukupno MEHANIČKE OPERACIJE oranje zatvaranje zimske brazde razbacivanje min. gnojiva sjetva (rotodrljača + sijaćica) prskanje međuredna kultivacija uzvrpavanje prije berbe transport kombajniranje (usluga) Ukupno OSTALI TROŠKOVI osiguranje usjeva zakup zemljišta/koncesija Ukupno

1 1 3 1 1,25 1

1 1

1. svibnja 2012. gospodarski list

9


tržište i cijene

10 gospodarski list 1. svibnja 2012.

Očekujemo rast ponude i potražnje janjadi

22,00 26,00 24,00 15,50 15,50 15,50 14,50 16,50 15,75 6,00 8,00 7,00 20,00 20,00 20,00 9,90 11,00 10,63 ---------18,00 19,00 18,50

22,00 28,00 25,38 12,00 13,00 12,50 16,00 17,00 16,63 6,00 9,00 7,50 21,00 25,00 23,13 10,00 12,10 11,36 ---------18,00 21,00 19,75

24,00 ---26,00 ---25,43 ---15,00 ---16,00 ---15,50 ---16,00 16,50 17,00 16,50 16,50 16,50 11,00 8,00 11,00 8,00 11,00 8,00 24,00 ---25,00 ---24,50 ---15,00 11,00 15,00 11,50 15,00 11,25 ------------------30,00 ---30,00 ---30,00 ----

21,00 29,00 25,50 ---------14,00 14,00 14,00 8,00 9,00 8,50 19,00 20,00 19,50 10,00 11,00 10,50 ---------18,00 20,00 19,00

24,00 28,00 26,75 15,00 15,00 15,00 7,00 10,00 8,00 18,00 20,00 19,50 11,00 12,00 11,50 ---------20,00 24,00 22,00

24,00 27,00 25,50 ---------15,00 17,00 16,00 ---------23,00 23,00 23,00 11,00 12,00 11,50 ---------24,00 25,00 24,50

22,00 28,00 24,50 13,00 13,00 13,00 14,00 15,00 14,75 8,00 8,00 8,00 17,00 25,00 20,38 10,00 13,00 11,75 7,00 8,00 7,50 20,00 23,00 21,50

21,00 29,00 25,23 12,00 16,00 13,51 13,00 17,00 15,25 4,00 11,00 7,45 13,00 25,00 22,28 9,90 15,00 10,89 5,00 8,00 6,50 18,00 30,00 22,60

Razlika –2 tj.

25,00 26,00 25,50 12,00 12,50 12,25 14,00 14,50 14,25 5,00 8,00 6,50 23,00 25,00 24,00 10,00 10,80 10,40 ---------22,50 22,50 22,50

Hrvatska

Splitsko-dalmatinska

21,00 29,00 24,50 ---------15,00 16,00 15,50 9,00 9,00 9,00 16,00 21,00 18,50 11,00 11,00 11,00 5,00 6,00 5,50 ----------

Zagrebačka

Sisačko-moslavačka

26,00 27,00 26,25 ---------------------------24,00 25,00 24,50 15,00 15,00 15,00 ---------22,00 23,00 22,75

Zadarska

Požeško-slavonska

Ponuda janjadi u travnju nije bila velika. Očekujemo u narednom razdoblju porast ponude, ali i potražnje. Cijene janjadi na kontinentalnom području Hrvatske najčešće su u travnju bile od 20 do 23 kn/kg ovisno o masi, dok su na području jadranske Hrvatske cijene bile više od 24 do 30 kn/kg. Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Osječko-baranjska

Krapinsko-zagorska

22,00 ---- 24,00 24,00 22,00 26,00 ---- 25,00 26,00 26,00 24,00 ---- 24,50 25,00 23,83 ------- 12,00 13,00 13,00 ------- 13,00 15,00 13,00 ------- 12,50 14,74 13,00 14,00 ---- 13,00 15,00 13,50 14,00 ---- 15,00 17,00 16,00 14,00 ---- 14,00 15,75 14,50 8,00 ---- 6,00 5,00 5,00 8,00 ---- 9,00 9,00 9,00 8,00 ---- 7,50 7,50 6,83 22,00 20,00 13,00 18,00 22,00 22,00 20,00 23,00 20,00 25,00 22,00 20,00 17,75 19,00 23,33 11,00 ---- 11,00 10,00 10,00 11,00 ---- 12,00 11,00 12,00 11,00 ---- 11,75 10,25 11,50 6,00 ------------7,00 ------------6,50 ------------23,00 ---- 27,00 18,00 24,00 23,00 ---- 27,00 22,00 26,00 23,00 ---- 27,00 20,00 25,00

Koprivničko-križevačka

24,00 28,00 26,00 13,50 14,00 13,75 15,00 16,00 15,50 4,00 10,00 7,00 ---------------------------19,00 20,00 19,50

Karlovačka

1.Min 2.Max Prosjek 1.Min junica simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min bik simental 2.Max (>450 kg) Prosjek 1.Min krava simental 2.Max (za meso) Prosjek 1.Min odojak (25-35 kg) 2.Max Prosjek 1.Min svinja (80-120 kg) 2.Max Prosjek 1.Min krmača (za meso) 2.Max Prosjek 1.Min janjad 2.Max Prosjek

tele simental (80-160 kg)

Istarska

Cijene žive stoke na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima po županijama u kn/kg u tjednu od 16. – 22. 4. 2012.

Slaba ponuda krava za meso obilježena je posljednjih dva mjeseca. Potražnja je izraženija za izvoz u BiH pa su cijene krava za meso na domaćem tržištu više nego prošlih godina. Prosječna cijena viša je u odnosu na prošlu godinu za 15 posto. Krave za meso prodavane su iznad 7 kn/kg do najviše 11 kn/kg ovisno o kvaliteti.

Međimurska

Na domaćem tržištu uz više cijene živih svinja ni ponuda ni potražnja nije izražena. Slaba ponuda zadovoljava trenutnu potražnju. Prosječna cijena svinja na stočnim sajmovima u tjednu do 22. 4. 2012. godine iznosila je 10,89 kn/kg i među višim je cijenama ovog razdoblja unatrag par godina. Svinje su najčešće tržene po cijenama od 10 do 11,50 kn/kg.

Uobičajeno dobra potražnja teladi karakterizira i tjedan do 22. 04. Cijene simentalske teladi na najvišim su razinama. Prosječna cijena iznosila je 25,23 kn/ kg, a telad je najčešće tržena po cijenama od 24 do 26 kn/kg. Ženska telad bila je nešto jeftinija od 21 do 23 kn/kg. Tijekom svibnja očekujemo vrlo dobru potražnju uz mogući nastavak rasta cijena.

Dobra potražnja za kravama za meso

Ličko-senjska

Vrlo dobra potražnja teladi, cijene u porastu

Brodsko-posavska

Slaba ponuda i potražnja svinja, cijene visoke

Bjelovarsko-bilogorska

Tijekom travnja gotovo je na cijelom području Hrvatske došlo do snažnog rasta cijena živih odojaka. Cijene odojaka su iznad 20 kn/kg, najčešće od 21 do 24 kn/kg, no često su i više. Iako je interes sve veći zbog visokih cijena tovljači još čekaju s kupnjom ili se odlučuje na uvoz. Zasigurno u kalkulaciji tova, cijene odojaka ove godine predstavljat će vrlo bitan faktor. Trenutno visoke cijene odojaka na domaćem tržištu sve češće dovode do razmišljanja o uvozu odojaka, no i na inozemnom su tržištu ove godine cijene više.

Vukovarsko-srijemska

Visoke cijene junadi Cijene žive junadi na domaćem tržištu i u tjednu do 22. travnja u rastućem su trendu. Slabija ponuda uz relativno dobru potražnju rezultirala je daljnjim rastom prosječne cijene žive simentalske junadi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima. Iznosila je 15,25 kn/kg i jedna je od najviših prosječnih cijena unazad par godina. Junad je najčešće tržena po cijenama od 15 do 16 kn/kg ovisno o kakvoći. Što se tiče otkupnih cijena junećih trupova u posljednjih dvadesetak dana nisu se značajnije mijenjale. Prosječna cijena junećih trupova R3 klase u 15. tjednu iznosila

Varaždinska

Nedostatak odojaka i snažan skok cijena

je 28,22 kn/kg, što je u odnosu na lanjske cijene više za 11 posto. U odnosu na EU prosjek 27 zemalja hrvatske cijene gotovo da su se izjednačile s njima. U narednih mjesec dana ne očekujemo značajnije promjene u cijenama. Na europskom tržištu unatrag mjesec dana bilježimo blagi padajući trend cijena junećih trupova R3 klase.

Virovitičko-podravska

Stanje na tržištu stoke

21,00 29,00 25,13 12,00 16,00 13,23 13,00 17,00 14,86 4,00 11,00 7,27 13,00 24,00 18,16 9,90 15,00 10,79 5,00 7,00 6,50 18,00 30,00 21,80


pravni savjeti Pravo na besplatne savjete na pravna i stručna pitanja imaju samo pretplatnici koji su podmirili dužnu pretplatu. Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Pitanja se postavljaju isključivo pismenim putem, a odgovori šalju na adresu pretplatnika. Susjedove ovce Susjed ima stado ovaca (oko 40 komada), drži ih u blizini našeg polja. Ovce često pobjegnu i budu bez nadzora, pa počine štetu na našem povrću. Kako mogu namiriti štetu koje mi počine susjedove ovce?

ODGOVOR Možete ga tužiti za naknadu štete, ali tijekom tog postupka trebate dokazati da su štetu počinile baš njegove ovce. Bilo bi dobro da u slučaju da zateknete ovce na svojoj nekretnini pozovete još neke osobe koje će na sudu posvjedočiti da su susjedove ovce nanijele štetu, također možete fotografirati štetu, ali i pozvati poljoprivrednog odnosno veterinarskog inspektora. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Kalifornijske gliste i OPG Zanima me da li se mogu kalifornijske gliste upisati u upisnik OPG? Imam ponudu od “Gradskih zelenila” da mi bez naknada ustupaju košenu travu i lišće kao hranu za gliste, ali ne mogu pravno preuzimati. Grad mi je odgovorio da to nije u njihovoj nadležnosti mada bi surađivali s gradskom firmom i šalju me u zaštitu okoliša, a oni kažu da raditi mogu, ali ne daju mi ništa pismeno već me šetaju u gospodarstvo. Tamo ne žele ni čuti da mogu gliste upisati u upisnik pod ostalo.

sjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti. Ministarstvo poljoprivrede

Doživotno i dosmrtno uzdržavanje Sklopio sam s ocem i majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 2003. g. Majka je umrla 2007. g., a otac je protiv mene podnio tužbu radi raskida tog ugovora. U zemljišnim knjigama je kao vlasnik nekretnina u času zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bio upisan samo otac, iako su nekretnine stekli zajedno majka i otac za vrijeme braka. Imam li pravo po majci tražiti polovicu ili neki dio jer sam se u potpunosti brinuo o njoj u skladu s ugovorom, a u kuću sam uložio znatna sredstva? Kolike su šanse da otac raskine ugovor kad je od zaključenja ugovora prošlo sedam godina?

ODGOVOR Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) iz 2007. godine s objašnjenjima koja dodatno opisuju temeljnu strukturu NKD 2007., s preciznim opisima pojedinih kategorija, omogućava se korisnicima NKD 2007. razlikovanje granica i sadržaja svake kategorije i olakšava razvrstavanje djelatnosti prema razredima NKD 2007. Područja A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 01.4 skupina (uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja) Razred 01.49 (uzgoj ostalih životinja uključuje: uzgoj crva, glista, ostalih zemljanih mekušaca, puževa itd.) Nadalje uvjet upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je, sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika o Upisniku Poljoprivrednih gospodarstava (NN br. 76/11), po-

ODGOVOR Prema sadržaju vašeg pisma i godini kada ste sklapali ugovor proizlazi da se radi o ugovoru o doživotnom uzdržavanju, a ne o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja (vaše majke i oca) prelazi na davatelja uzdržavanja (na vas) za vrijeme života primatelja uzdržavanja, a kod ugovora o doživotnom uzdržavanju u trenutku smrti primatelja uzdržavanja. Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze, to znači da vaš otac može nakon sedam

godina tražiti raskid ugovora, ali treba dokazati da niste ispunjavali obveze. U istom tom postupku vi možete tražiti vraćanje sredstava koja ste potrošili za uzdržavanje oca, uređenje kuće i sl. Imate pravo tražiti kao nasljednik i davatelj uzdržavanja imovinu koju je za vrijeme braka stekla majka. Ako nakon smrti vaše majke nije proveden ostavinski postupak, a imovina je stečena za vrijeme trajanja braka, možete pokrenuti tzv. postupak naknadno pronađene imovine. U tom ćete postupku dokazati da su imovinu koja je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju roditelji stekli tijekom braka na jednake dijelove ta da vam pripada kao nasljedniku i davatelju uzdržavanja 1/4 imovine odnosno imovina koja pripada majci. Navedene postupke nećete moći provesti sami već vam savjetujem da odaberete nekog od odvjetnika koji radi na području gdje živite. Daniela Sukalić, dipl. iur.

Ukidanje centralnog grijanja Vlasnik sam stana u kojem živim, ali zbog visoke cijene grijanja koje ne mogu plaćati zanima me da li mogu tražiti da mi iz stana uklone radijatore i izmjeste okomite cijevi?

ODGOVOR Uklanjanje radijatora i vertikalnih cijevi bilo bi moguće samo u slučaju kada se takvom radnjom ne bi nanosila šteta ostalim suvlasnicima zgrade. Obično takav zahvat nije moguć jer su cijevi u vašem stanu dio jednog cjelovitog sustava centralnog grijanja. Možete pokušati tražiti predstavnika zgrade odnosno upravitelja zgrade da razmotri taj vaš prijedlog, ali mislim da neće udovoljiti vašem zahtjevu. Način obračunavanja grijanja reguliran je Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine br. 42/2005.) i Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju. Navedenim zakonom i pravilnikom regulirani su svi detalji o načinu obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju te su se distributeri toplinske energije prvenstveno dužni pridržavati odredbi tih propisa. Tim je propisima određen način obračuna toplinske energije na način kako ga vi sada plaćate, a s vremenom bi svaki stan trebao imati poseban uređaj kojim će se obračunavati utrošena energija u vašem, odnosno svakom stanu. Daniela Sukalić, dipl. iur.

1. svibnja 2012. gospodarski list 11


stručni savjeti Pšenica i ječam u hranidbi kunića Želim obogatiti hranu kunića zrnjem pšenice i ječma. Da li davati čisto zrnje ili pomiješano s ostalom hranom?

Odgovor Pšenica se rjeđe koristi u hranidbi kunića jer je u prvom redu namijenjena za ljudsku prehranu. Za hranidbu životinja koriste se otpaci koji nastaju u mlinarskoj industriji prije prerade u brašno. To su obično lomljena ili na drugi način oštećena zrna i mekinje koje nastaju ljuštenjem prije mljevenja. Pšenica je hranidbeno najbolja žitarica koju možemo ponuditi kunićima, ali ako je dajemo u većim količinama, može izazvati probavne smetnje. Zbog toga je najčešće dajemo pomiješanu s drugom zrnatom hranom ili u manjim količinama. Pri tome moramo voditi računa da postotak pšenice u smjesi bude manji. Ječam je energetsko krmivo koje sadrži oko 68% škroba. Sadržaj probavljivih bjelančevina je nedostatan i iznosi svega 6 – 9%. Od vitamina sadrži aneurin i niacin, a od minerala fosfor i bakar. Na ljusku otpada oko 15% ukupne težine zrna što ga čini znatno boljom žitaricom u odnosu na zob, ali još uvijek zaostaje za pšenicom. Kunićima ga možemo dati u cijelom zrnu ili prekrupljenog, te pomiješanog s drugom hranom (krumpir, repini rezanci). Ima povoljan učinak na dojne kunice, kao i na životinje u tovu. Smatra se da upravo ječam daje čvrstoću masnom tkivu. Dr. Kruno Lažec

Štetne gusjenice u tlu Zemlja u vrtu zagađena mi je raznim sitnim štetočinama, bijele gusjenice (kratke i debele) nekakve duguljaste gusjenice, crvi ili nešto slično, nagrizaju mi mrkvu, krumpir i ostalo korijenasto povrće.

Odgovor Očito su problem zemljišni štetnici (bijele, debele gusjenice su sigurno grčice hrušta), a ostale veće sive gusjenice bi trebale biti gusjenice sovica pozemljuša. Njihova je štetnost na korijenasto-gomoljastom povrću naglašena tijekom suhih i vrućih proizvodnih sezona (npr. protekle 2011.), a manje su štete zabilježene za vlažnijih godina (npr. 2010.). Jedini insekticid u granulama koji je dopušten za primjenu u ovim kulturama je klorpirifos-etil u trgovačkim pripravcima Dursban G-7.5 ili Finish G7.5 (Chromos Agro). Koriste se preventivno prije sadnje ili sjetve krumpira i mrkve u količini 50 grama /10 m2 rasipanjem po cijeloj površini i unošenjem u tlo

ili samo 15 – 20 grama/10 m2 ako se koriste u “trake” (redove). Njihova karenca iznosi 63 dana za luk i ciklu, 91 dan za krumpir, a 120 dana za mrkvu i pastrnjak. Karenca je najmanji broj dana od njihove primjene do vađenja i/ili berbe povrća. Dakle, ovi insekticidi nisu za zaštitu povrća koje se koristi kao mladi usjev! Česta obrada tla po suhom i toplom vremenu smanjuje populaciju štetnih gusjenica u tlu! Mr. sc. Milorad Šubić

Crvljivost jabuka Pred zriobu plodovi počnu trunuti i padati, a ono malo što ostane toliko je zagađeno i crvljivo da nije za upotrebu. Što mogu poduzeti da se to ne ponavlja svake godine?

lišajevi. Za prskanje je najbolje koristiti Crveno ulje kojim treba temeljito okupati stablo. Oba su mineralna ulja s dodatkom bakra, pa služe i kao preventiva nekih gljivičnih bolesti. Zimsko prskanje se provodi samo u stadiju mirovanja vegetacije, jer je bakar fitotoksičan za listove, a naročito za tek probuđene pupove. Kasnije u vegetaciji se provode najmanje 3 – 4 prskanja, ponekad i više, ovisno o letu leptira, s insekticidima poput Mimic ili Match 050 EC, Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Lamdex 5 EC. Prvo prskanje provodi se krajem svibnja ili početkom lipnja, drugo prskanje krajem druge dekade lipnja i treće početkom srpnja. Pridržavanje propisanih karenci je nužno. Mr. Chiara Pagliarini

Suzbijanje jabučnog cvjetojeda Stabla jabuka su u blizini šumarka i svake godine kad krene cvatnja, većina cvjetova posmeđi i smežura se kao da su ofureni od mraza. Kada odvojim suhi i neotvoreni smeđi cvijet, iznutra je sve crno. Neki se cvjetovi čak otvore i razvija se plod na kojem ostanu smeđe latice, međutim, takav plod ubrzo otpadne. Plodova imam jako malo i to od cvjetova koji se kasnije zametnu. Pretpostavljam da bi to moglo biti od jabučnog cvjetara. S kojim preparatima i kada je moguće to izbjeći?

Odgovor Najvjerojatniji uzročnik crvljivosti je posljedica napada jabučnog savijača Carpocapsa pomonella ili kako ga još popularno zovemo, karpokapsa. To je vrlo rasprostranjen štetnik čija gusjenica izaziva crvljivost jabuke, kruške, dunje i oraha, a ponekad budu napadnute breskve, šljive, trešnje i marelice. Njegove gusjenice žive i hrane se u plodu, izgrizajući meso ploda i sjemenke, a kad plodova nema, mogu se hraniti i listovima. Hodnik koji buši gusjenica savijača u plodu ispunjen je njenim izmetom, pa otuda i naziv crvljivost. Odrasli oblik jabučnog savijača je leptir tamno sivih krila sa svijetlim i tamnim poprečnim prugama i tijela dugog 7-9 mm. Odrasla gusjenica naraste najviše do dužine 15-20 mm, najčešće ružičastog tijela, no boja se mijenja prema biljci domaćinu (primjerice, u kruški je blijedo žuta). Prezimljuje kao kukuljica u bijelim zaprecima pod korom debla ili većih grana pa bi trebalo provesti zimsko prskanje. Prije prskanja dobro je metalnom četkom s debla i debljih donjih grana ostrugati koru kojom se skidaju zapreci gusjenica, mahovina i

12 gospodarski list 1. svibnja 2012.

Odgovor Pretplatnik očito ima problema s jabučnim cvjetojedom (Anthonomus pomorum), pogotovo ako je manji nasad jabuka okružen šumom s nekoliko strana. Nažalost, u našoj zemlji nemamo registriranih dovoljno učinkovitih insekticida za suzbijanje ovog štetnika. Ako je nasad jabuka za vlastite potrebe, a pretplatnik ne traži izravna plaćanja niti poticajna sredstva iz ruralnog razvoja, mogu mu preporučiti primjenu insekticida Mospilan SP (0,025%) (postoji pakiranje od 2,5 g, što je dostatno za 10 litara vode). Mospilan je u voćkama (jabukama) registriran za suzbijanje nekih drugih štetnika (lisne uši, moljac kružnih mina, savijači kožice plodova), ali je vrlo učinkovit i na ovog štetnika! Potrebno je jabuke prskati nakon što prvi pupovi dostignu razvoj “mišjih uši”, te ponoviti za 6 – 8 dana (u vrijeme pojave prvih “roza balona”). Mospilan bi se mogao koristiti i u komercijalnim nasadima za koje se traže potpore (poticaji) Ministarstva poljoprivrede, ali bi u “Evidencijskoj listi primjene sredstava za zaštitu bilja” kod rubrike vrsta nametnika trebalo napisati da se suzbijaju lisne uši (za što postoji kod ovog pripravka registracija u RH). Mr. sc. Milorad Šubić


stručni savjeti Jesu li umjetna sladila štetna za zdravlje? Na tržištu je sve više proizvoda (pića, slastice, kreme, kolači) u kojima su uz ostale sastojke i umjetna sladila. Jesu li ona štetna za zdravlje?

ODGOVOR Malo je aditiva na tržištu koji su pod tako dobrom i stalnom kontrolom kao što su umjetna sladila! Razlozi tome su sljedeći: umjetna sladila su vrlo dugo na tržištu i troši ih se u velikim količinama, pa su i podaci o mogućim nuspojavama lako uočljivi. Bolesnici od šećerne bolesti su pod trajnom kontrolom, a njih je u zapadnim zemljama i više od 10% stanovništva, i brzo bi se uočile nuspojave vezane uz korištenje umjetnih sladila. No nuspojave, a najčešće se spominje rak, jednako će pogoditi i bolesne i zdrave stanovnike. Razloga za strah nema i zbog protekle žestoke konkurencije između proizvođača šećera i umjetnih sladila: posljednji su morali i znanstvenim istraživanjima dokazivati da imaju pravo – umjetna sladila nisu štetna za zdravlje. Ali pod određenim uvjetom! A taj uvjet glasi: da se ne prekorači dozvoljena dnevna količina! Na svakom pakiranju piše kolika je ta doza odnosno koliko tableta, kapi, praška se smije pojesti. Prekoračenje doze najčešće se događa kod djece koja popiju prekomjerne količine bezalkoholnih pića zaslađenih umjetnim sladilima. Ništa se osobito neće dogoditi u tom slučaju – najvjerojatnije će biti ubrzana stolica, no trajno prekoračivanje doze trebaju izbjegavati svi, a osobito djeca i trudnice. Dr. med. Vera Duić-Pribičević

Uređenje dudove bačve Dobio sam rabljenu dudovu bačvu pa bih je uredio za držanje ovogodišnje šljivovice. Kakav je postupak?

Odgovor Zaparivanje je najbolji način pripreme bačve za prihvat rakije ili vina. Vodena para iz parnog ili rakijskog kotla uvodi se u bačvu na otvor na dugi, okrenutom prema dolje tako dugo dok kondenzirana mutna voda koja istječe iz bačve ne postane bistra. Vruću bačvu treba ostaviti otvorenu dok se potpuno ne ohladi. Ne smije se zatvoriti vruća jer je moguće iskrivljavanje duga. Hladna bačva se ispire tekućom vodom, osuši, te se u nju ulijeva rakija, uz napomenu da će rakija iz drva duga ekstrahirati manju količinu sastojaka koji zaparivanjem ili bilo kojim drugim postupkom

nisu u potpunosti uklonjeni. Parafiniranje bačve prepustite stručnoj osobi – bačvaru! Milorad Zoričić, dipl. ing.

Uporabni rok pesticida Kupio sam neka sredstva za prskanje vinograda (Tilt, Teldor) na kojima sam našao naljepnicu s tekstom – Uporabni rok produžen do 31. 12. 2012. prema analizi Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH. Tvornički otisnut rok upotrebe na ambalaži bio je obrisan. Budući da to nije prvi slučaj da sam se našao u istoj situaciji proteklih godina (naljepnicu-obavijest o produžetku roka upotrebe primijetio sam neposredno prije pripreme sredstva, odnosno prskanja, a cijena je bila uobičajena). Istina, ovaj put cijena navedenih sredstava (Tilt, Teldor) bila je 30% niža od normalne cijene. Zanima me Vaše stručno mišljenje o sljedećem: • imaju li sredstva nakon što im je prošao tvornički rok trajanja ista svojstva kao i u normalnom roku trajanja? • ako sredstva nemaju ista svojstva je li kod primjene možda potrebno povećati postotak sredstva i za koliko? • što se ustvari događa sa sredstvom nakon što mu je istekao redoviti rok upotrebe?

Odgovor Ukoliko je sredstvu za zaštitu bilja istekao rok trajanja, a na njemu se nalazi naljepnica s tekstom koji navodite “Uporabni rok produžen do 31. 12. 2012. prema analizi Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH”, trgovina u kojoj ste kupili sredstvo odgovorna je za istinitost naljepnice. Kada je “Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” na zahtjev proizvođača i na osnovi analize slučajno uzetih uzoraka sredstava kojima je istekao rok trajanja, utvrdio da se sredstvo može i dalje koristiti, izdaje dopuštenje produženja uporabnog roka. Kada Zavod izda uvjerenje tog sadržaja, znači da sredstvo bez obzira na to što mu je istekao rok trajanja, ima ista svojstva kao i u uobičajenom roku trajanja. Kada je “Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” za neko sredstvo kojem je istekao rok,

izdao tekst naljepnice da mu je uporabni rok produžen, nije potrebno povećavati postotak sredstva. Kod većine sredstava za zaštitu bilja kojima je istekao uporabni rok dolazi do razgradnje komponenata djelatne tvari, no kako to nije uvijek slučaj, proizvođač traži od “Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” ispitivanje je li do razgradnje došlo ili je sredstvo i dalje u redu. Mr. Chiara Pagliarini

Štetnici u batatu Prošle godine smo prvi put uzgajali batat za obiteljske potrebe. Prije batata smo na toj površini uzgajali krumpir, grah, kukuruz i mrkvu. Kod vađenja gomolja u 10. mj. bili smo umjereno zadovoljni veličinom gomolja, ali ne i njihovom kvalitetom. Naime, svi su izbušeni, istunelirani nekim nametnicima pa ih puno otpadne u čišćenju. U jednom gomolju kod vađenja smo našli jednog žičnjaka, ali mislimo da uz njih štetu čine i mali sivo-plavi pužići. Njih smo nalazili i u krumpiru. Čime bismo mogli zaprašiti ili poprskati tlo da gomolji budu zdravi, a da nama ne smeta za zdravlje? Postoje li kakve biljke (mentol čaj, kopriva, hren...) koje bi se mogle saditi između batata, a tjerale bi nametnike iz tla?

ODGOVOR Bušotine na gomoljima batata najvjerojatnije su nastale od ubušivanja žičnjaka. Sami tvrdite da ste jednog žičnjaka našli u gomolju kod vađenja. Malo je čudno da na kulturama koje ste ranije sadili na tu površinu niste ustanovili njihove zaraze, jer su sve osim graha podložne njihovu napadu. Preporučili bismo da pred sadnju gomolja ubuduće napravite pregled tla na prisutnost ovih štetnika, kopanjem jama veličine 25x25 cm (širina lopate) do dubine lopate. Iskopana zemlja stavlja se na plastičnu foliju, mrvi prstima i pregledava ima li u njoj žičnjaka i drugih zemljišnih štetnika poput grčica i rovca. Na manjim parcelama dovoljno je pregledati zemlju iz 3-4 jame. Sakupljeni štetnici se prebroje, a ukupan broj množi sa 16 i podijeli s brojem jama. Tako se dobije broj po m2, a ako taj broj bude veći od jednog žičnjaka, jedne grčice, odnosno 0,5 rovca na toj površini tada se pred sadnju mora tretirati tlo u brazdu ili gomolje s jednim od za tu namjenu registriranih insekticida. Protiv žičnjaka dozvolu za primjenu na krumpiru imaju insekticidi Force 1,5-G za tretiranje u redove prije sadnje, Gaucho FS 600 Rot za tretiranje gomolja ili tretiranje brazde pred sadnju i Prestige FS 220 za tretiranje gomolja. mr. Chiara Pagliarini

1. svibnja 2012. gospodarski list 13


Čisto polje

od sjetve

do žetve

Maximalna učinkovitost Maximalna prilagodljivost

Maximalan Lahkouspešnomaximalno

®

prinos

Lakouspješnomaximalno

®

Za detaljnije informacije obratiti se: Syngenta Agro d.o.o., Samoborska cesta 147 10090 Zagreb, tel.: 01/3887 670, fax: 01/3887 671


ratarstvo

Preoravanje slabih ozimih usjeva Glavno obilježje prošlogodišnje sjetve u kasno ljeto i ranu jesen bilo je suho stanje tla za obradu, a kao posljedica nedostatka oborina. Suša je započela već tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz) kada su temperature zraka bile iznad, a količine oborina ispod višegodišnjeg prosjeka. Sušno vrijeme nastavilo se i tijekom rujna kada je, primjerice, u istočnoj Hrvatskoj oko Osijeka palo svega 15 mm oborina, a višegodišnji prosjek za to područje iznosi oko 60 mm. U istočnoj Hrvatskoj nedostatak oborina bio je izražen i tijekom listopada. Nešto povoljnije vremenske prilike bile su u centralnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje je količina oborina bila oko višegodišnjeg prosjeka. Zbog sušnih uvjeta pojavili su se veliki problemi pri dopunskoj i predsjetvenoj pripremi tla za sjetvu ozimih usjeva.

Loša priprema tla – loš ponik Dobro je poznato da u suhim tlima tanjurače, naše još uvijek najčešće ratilo za dopunsku obradu tla, nemaju praktički nikakav učinak pa je proizvođačima koji su imali na raspolaganju samo tu vrstu oruđa bilo vrlo teško kvalitetno pripremiti tlo za sjetvu. Puno bolji učinak od tanjurača imaju kombinirana oruđa poput rotodrljače i zupčastog valjka koji mogu relativno dobro razbiti suhe grude zemlje i time omogućiti kakvu-takvu pripremu sjetvene posteljice. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom rujna prošle jeseni posebno su se negativno odrazili na klijanje i nicanje uljane repice. Nadalje, uslijed tih sušnih uvjeta mnogi proizvođači ozimih žitarica bili su prinuđeni odgoditi sjetvu do kraja listopada i početka

studenoga. U tim kasnim rokovima sjetve dolazi do pada temperatura zraka pa se posljedičDobro razvijen (lijevo) i rijedak (desno) usjev no usjev iz zakašnjelih rokova ozimih žitarica u proljeće sjetve sporije razvija i raste. Dobro je poznato da pred ulazak u zimu bro kompenziraju slabe gustoće sklopa optimalno razvijen usjev pšenice treba putem pojačanog grananja, pa se i u započeti busanje i imati jedan do dva osjetno rijetkim sklopovima mogu porazvijena izboja, dok kod, primjerice, stići zadovoljavajući prinosi. I ozime žiječma biljka mora imati već dva do tri tarice imaju relativno dobru mogućnost postrana izboja odnosno biti u fazi pu- nadoknade nedovoljne gustoće sklopa nog busanja. putem pojačanog busanja u proljeće, To se ne može očekivati od usjeva a to busanje može se pojačati povećaiz kasnih rokova sjetve koji onda nedo- nim prihranama dušikom na početku voljno razvijen ulazi u zimsko razdoblje proljetne vegetacije. i biva izložen čitavom nizu nepovoljnih Ako se ipak donese odluka o zaoravanjskih čimbenika (niskim tempera- vanju slabog usjeva i zasnivanju novog turama, stajaćim vodama, sriježi i dr.), usjeva poput kukuruza ili soje, tada se a što može izazvati znatna oštećenja i tlo nakon zaoravanja prethodne kulture ugibanje biljaka. Slabo razvijen usjev mora što prije poravnati i pripremiti za neće pretrpjeti nikakva oštećenja samo sjetvu. U protivnom će pri porastu temu slučaju natprosječno toplih zima s perature poorano tlo brzo otvrdnuti pa malo oborina. će ga opet biti teško kvalitetno pripremiti za sjetvu kasnih jarina.

Ostaviti ili zaorati

U slučaju slabih (rijetkih) usjeva proizvođač si opravdano postavlja pitanje da li se isplati ostaviti takav usjev ili ga eventualno preorati i zasnovati novi. Odluku o tome nije lako donijeti jer to ovisi o brojnim čimbenicima poput stanja usjeva, utvrđenoj gustoći sklopa i distribuciji biljaka u usjevu, mogućnostima uzgoja novog usjeva i dr. Pojedine kulture poput uljane repice vrlo do-

Ako se u proljeće ore jako mokro tlo (kada se brazde bljeskaju) ne može se odmah daljnjom obradom poravnati i pripremiti za sjetvu nego tek nakon gubitka vode i isušenja. Površinski sloj tada je tvrd i teško se može dovoljno usitniti, što opet može uzrokovati velike probleme u sjetvi. Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak

jski malčeri

akcija!! BESPLATNA DOSTAva malčera 1. svibnja 2012. gospodarski list 15


krmno bilje

Kositi travnjak na vrijeme Hranjiva vrijednost pokošene mase, bilo da ju spremamo kao sijeno ili silažu/sjenažu, ovisi o hranjivoj vrijednosti zelene mase u trenutku košnje i gubitaka tijekom košnje, spremanja i čuvanja konzervirane biljne mase. Hranjiva vrijednost biljne mase u trenutku košnje ovisi na prvom mjestu o vrstama i sortama biljaka koje čine biljni pokrov travnjaka, stadiju razvoja biljne mase u trenutku košnje i agroekološkim uvjetima uzgoja.

Kakvoća biljne mase Najvažniji činitelj kakvoće biljne mase trava i mahunarka je stadij razvoja biljaka u trenutku košnje. Pad kvalitete krme, uslijed starenja biljne mase, povezan je sa smanjenjem kvalitete i u lišću (sporije) i u stabljikama (brže). Starenjem biljaka nastaju promjene hranidbene vrijednosti povezane s promjenom odnosa lista i stabljike u ukupnoj biljnoj masi u korist stabljike (povećava se udio stabljike, a pada udio lista). Lišće ima veću krmnu vrijednost nego stabljike i kod trava i kod djetelina. Npr., kod trava je: • koncentracija sirovih proteina u lišću 100% veća nego u stabljikama, • probavljivost lišća 10% veća od probavljivosti stabljika, • koncentracija neutralnih kiselih vlakana (NDF), kao neprobavljive komponente, 20% manja u lišću nego u stabljikama. Stabljike i kod trava i kod djeteline trpe znatne promjene tijekom ciklusa vegetacije – sirovih proteina i mineralnih tvari je sve manje, a količina sirove celuloze se povećava za oko 50% od prvobitne količine.

Hranidbene vrijednosti Promjena hranidbene vrijednosti povezana je s povećanjem lignina i stanične stjenke (uglavnom neprobavljivo i slabo probavljivo), a padom udjela minerala, sirovih proteina i probavljivih staničnih topivih tvari, kao npr. škroba. Starenjem biljne mase smanjuje se i količina karotena (najviše ga imaju mlade biljke, a do klasanja mu se udio smanji na 36% od prvobitne količine) i vitamina C (kod djetelina se maks. nagomilava do formiranja cvjetnih pupova, a zatim

slijedi nagli pad, tako da biljke na kraju cvatnje imaju 8-9 puta manju količinu Najvažniji je pravi trenutak košnje od prvobitne). Pored smanjivanja hranidbene vrijedProbavljivost lišća je visoka (oko 80%) nosti biljne mase, zbog promjena količi- i slabo se mijenja tijekom razvoja biljaka, ne hranjivih tvari tijekom razvoja biljaka, dok probavljivost stabljika naglo pada smanjuje se i probavljivost organske tvari, prelaskom biljaka u generativnu fazu koja također ovisi o odnosu list/stabljika. (formiranje sjemena) zbog povećanog udjela lignina u celuloznoj frakciji. Zbog Optimalni rok za košnju trava (najpoznačajnog variranja količine hranjivih voljniji odnos kvalitete i prinosa) je tvari u biljnoj masi, ovisno o stadiju rakad je cvat (metlica, klas) zamotana zvoja trava i mahunarka, trenutak naju rukavcu zadnjeg lista do pojavljivećeg prinosa hranjivih tvari po jedinici vanja cvata na vidjelo, a djeteline u površine (naročito probavljivih proteina), početku cvatnje (10-20% procvalih ne podudara se s trenutkom u kome se biljaka). ostvaruju najveći prinosi suhe tvari. Probavljivost krme je najveća u fazi busanja i vlatanja trava, pada u fazi pojavljivanja cvata i početka cvatnje, dok je najmanja kad trave ocvatu. Slično je i kod mahunarka, gdje je najveća kvaliteta krme u stadijima do pupanja, a kvaliteta pada cvatnjom i formiranjem sjemena. Smanjivanje hranjive vrijednosti starenjem biljaka nije jednako kod svih vrsta, kao ni sorata trava i djetelina. Biljne vrste koje vrlo brzo gube hranidbenu vrijednost prelaskom iz vegetativne u generativnu fazu razvoja su: klupčasta oštrica, trstikasta vlasulja i mačji repak. Starenjem biljaka smanjuje se i količina hrane koju preživači mogu pojesti. Konzumiranje hrane u negativnoj je korelaciji sa sadržajem sirove celuloze i saIdealno držajem stanične stjenke, a u pozitivnoj s probavljivošću organske tvari (što je više sirove celuloze i stanične stjenke u Optimalni rok za košnju trava je kad krmi, preživači će je manje konzumirati). se cvat pojavljuje na vidjelo Prof. dr. sc. Josip Leto

1. svibnja 2012. gospodarski list 17


Uvijek prava kombinacija Yara je vodeći svjetski proizvođač gnojiva, a ujedno i jedan od rijetkih proizvođača gnojiva u svijetu, koji teži postizanju najvišeg ekološkog standarda. Smanjivanje potrošnje energije i smanjivanje emisije štetnih plinova osnovni su prioriteti kompanije. Yara gnojiva u hidroponskom uzgoju U svom programu Yara nudi gnojiva vrhunske kakvoće koja se već dugi niz go­ dina uspješno koriste u svijetu i na hrvat­ skom tržištu. U svom asortimanu Yara nudi sve pojedinačne soli potrebne za hi­ droponski uzgoj; Calcinit (Kalcijev nitrat 15,5+0+0+26 CaO), Krista K (Kalijev ni­ trat 14+0+46), Krista SOP (Kalijev sulfat 0+0+51+46%SO3), Krista Mag (Magne­ zijev nitrat 11+0+0+15 MgO), Krista MgS (Magnezijev sulfat 16 MgO+32 SO3), Krista MKP (0+52+34). Sva pojedinačna gnojiva su napravljena od najkvalitetnijih sirovina, bez nečistoća I kao takva izrazi­ to pogodna za korištenje u hidroponskom uzgoju. Uz pojedinačna gnojiva kojima dodajete makro i mezo elemente, Yara nudi i mi­ kroelemente u obliku kelata pogodne za primjenu u hidroponskom uzgoju,.U po­ nudi mikroelemenata nudimo; Rexolin D12 (Fe­DTPA), Rexolin E13 (Fe­EDTA), Rexolin Q40 (Fe­EDDHA, za korištenje pri višem pH, iznad pH 6,5), Rexolin Mn 13 (Mn­EDTA, 12,8%Mn), Rexolin Zn15 (Zn­EDTA, 14,8%Zn), Rexolin Cu15 (Cu­ EDTA, 14,8%Cu), Rexolin APN kombi­ nacija svih mikroelemenata (Fe/Mn/Zn/ Cu/B/Mo) dizajnirana za hidroponski uz­ goj, te Tensko Cocktail također kombina­ cija svih mikroelemenata za korištenje u hidroponskom uzgoju.

Yara također u ponudi ima jedinstveno te­ kuće polifosfatno gnojivo: SuperFK, koje se dugi niz godina uspješno koristi u uzgo­ ju na supstratima u Nizozemskoj. Mnogi uzgajivači su iskusili prednosti SuperFK: jači korijenov sustav, tamnije zelena boja lišća i veći potencijal rasta. Akreditirani centri za istraživanje u hortikulturi također su dokazali ove prednosti.

SuperFK čisti fertigacijski sustav

Uz rastuću potražnju u zemaljama izvan Benelux­a, razvili smo novi, potpuno vo­ dotopivi oblik SuperFK u kristalnom obli­ ku; SuperFK Crystalline.

Yara organizira dane polja u Nizozemskoj koji će uključivati obilazak staklenika u kojima se već niz godina uspješno primje­ njuje Super FK u hidroponskoj proizvodnji te ovim putem poziva zainteresirane uzga­ jivače koji se bave hidroponskim uzgojem da se jave:

Prednosti korištenja novog fosfornog gnojiva SuperFK u hidroponskom uzgoju (u usporedbi sa korištenjem uobičajenih fosfata MKP): SuperFK ima mnoge pozitivne učinke na biljke • • • •

Poboljšanje prinosa; Zdraviji i jači korijenov sustav; Veći potencijal rasta biljaka; Tamnija zelena boja lišća te time poboljšana fotosinteza. • Biljke su manje osjetljive na štetnike i bolesti. • bolji vegetativni rast.

SuperFK ima jedinstvenu sposobnost vratiti netopive mineralne spojeve koji se stvaraju u sustavu natrag u otopinu.Kori­ štenje Super FK, osobito u novim ili čistim fertigacijskim sustavima će vam uštedjeti troškove održavanja i česte zamjene su­ stava za navodnjavanje.

Tatjani Uljanić na mail: tatjana.uljanic@yara.com ili na tel. 098 352 924.

Distributeri: Agromais d.o.o., Savska cesta 72a, 10 360 Zagreb­Sesvete, tel 01/20 59 496, fax 01/20 59 497 http://www.agromais.hr/ Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagreb tel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13 http://www.kronion.hr/


mehanizacija

Stroj za ubiranje i baliranje biomase Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora predstavlja novo gospodarsko polje koje ostvaruje visoke stope rasta i ima veliki prirodni potencijal. Biomasa je zastupljena s oko 70% u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i predviđa se da će do sredine stoljeća udio biomase u proizvodnji energije iznositi između 30 i 40%. Biomasa obuhvaća široku sirovinsku osnovu kao što su energetske biljke, biorazgradivi ostaci i otpad.

Dobar potencijal za uzgoj energetskih biljaka Države koje imaju veći udio poljoprivrednog zemljišta po stanovniku imaju dobar potencijal za uzgoj energetskih biljaka, u EU-27 je 0.41 ha i u Hrvatskoj 0.67 ha po stanovniku. Prisutan je stav koji ne podržava proizvodnju biogoriva iz bilja koje se koristi u ljudskoj prehrani, osim u državama koje imaju dovoljno poljoprivrednih površina i razvijenu industriju biogoriva, te ne bi trebalo stvarati nove obradive površine krčenjem šuma. Za ubiranje i baliranje samoniklog bilja, te energetskih kultura može se koristiti stroj Biobaler WB-55. Biobaler WB-55

Stroj u jednom prohodu ubire odnosno sječe i balira različite vrste bilja, grmlja i drvenastih kultura čiji je promjer sječe do 15 cm.

traktorskog motora preko stražnjeg izvoda priključnog vratila do dva zglobna vratila koja odvojeno pogone mehanizme za oblikovanje bale i ubiranje biomase. Pedeset noževa – rotoudarača siječe, ubire i usitnjava biljnu masu pri brzini vrtnje rotora od 2000 min-1, visina reza se podešava hidrauličkim podizanjem i spuštanjem osovine kotača. Radna komora za oblikovanje bale je stalnog volumena s mogućnošću podešavanja gustoće bale. Dimenzije bale su standardne (120 x 120 cm) i sustav vezanja je automatski s biorazgradivim ili sintetičkim vezivom.

Proizvodnja energije i goriva Bala sadrži oko 1 MWh energije ovisno o vrsti biomase i može se koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije, kao i u proizvodnji biogoriva, no bitna je i primjena stroja u održavanju zelenih površina,

Učinkovitost stroja Traktor treba imati zaštićeno (oklopljeno) podvozje, zaštitni okvir za kabinu, stražnji prozor zaštićen metalnom mrežom, te kao i Biobaler pneumatike koji su pogodni za rad na šumskim terenima. Učinak stroja u nasadima vrba i topola može biti i do 40 bala/h, a u prirodnim uvjetima u ubiranju niskog šumskog raslinja između 15 i 18 bala/h. Prilikom ubiranja niske šumske vegetacije na plantaži bora u SAD-u utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti: 4.3 minute je trajalo ubiranje, oblikovanje i istovar bale

Biobaler može raditi u nasadima energetskih kultura, na površinama s niskim šumskim raslinjem, na zelenim površinama uz ceste i ispod električnih vodova, na zapuštenim poljoprivrednim površinama kao i u voćnjacima za baliranje ostataka nakon rezidbe.

Biobaler WB-55 u nasadu brzorastućeg drveća

Stroj je preinaka preše za okrugle (valjkaste) bale, a za pogon i vuču je potreban traktor snage od 150 do 187 kW (200 – 250 KS). Zglobno vratilo (kardan) prenosi snagu

55% nakon osam tjedana može iznositi od 20 do 25%.

od 450 kg; učinak je bio 14.7 bala/h, odnosno 0.81 ha/h pri radnoj brzini od 4.18 km/h. Utovar i transport bala se obavlja standardnom opremom koja se koristi i za okrugle (valjkaste) bale sjenaže. Ovisno o vrsti biomase bale se mogu sušiti na polju prirodnim putem, početni sadržaj vode od 50 do

Promjer i širina balesu jednaki, 120 cm

šuma i „čišćenju“ zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Na internetskim stranicama tvrtke Anderson Group co iz Kanade www. grpanderson.com pod Biomass & Forestry, Biobaler WB55 mogu se vidjeti video snimke stroja u radu. Ispitivanje i usporedba troškova rada krmnog kombajna i Biobalera WB 55 u ubiranju brzorastućeg drveća je najavljeno od strane proizvođača. • Biobaler WB 55 • radni zahvat 225 cm • masa bale 500 – 600 kg • snaga traktora 150 – 187 kW (200 – 250 KS) • hidraulika traktora s protokom ulja od 80 l min-1 i pritiskom 130 – 190 bara • masa stroja 6820 kg • dimenzije stroja: širina 2585 mm, duljina 5460 ili 7290 mm (kraća ili dulja ruda za vuču), najmanja visina 2460 mm i najveća visina 2970 mm. Cjeloviti rad je objavljen u Zborniku radova 40. međunarodnog simpozija iz područja mehanizacije poljoprivrede „Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede“, održanom u Opatiji 21. – 24. veljače 2012. Goran Fabijanić, dipl. ing. agr. Zavod za mehanizaciju poljoprivrede Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1. svibnja 2012. gospodarski list 21


Amistar Opti

novi član obitelji

Amistar

Amistar Opti je inovativna kombinacija djelatnih tvari koje osiguravaju izvanredno djelovanje na bolesti žitarica i pozitivan utjecaj na urod koji je još od ranije poznat kod Amistara Extra. Amistar Opti je idealno rješenje za suzbijanje septorioza na pšenici i vrlo štetne ramularije na ječmu. Uz vrhunsko fungicidno djelovanje oba fungicida imaju i specifičan pozitivan utjecaj na urod koji se ostvaruje kroz:

• povećanje zelene lisne površine, • produljenje vegetacije za 3 – 5 dana (tzv. »greening efekt«), • poboljšano gospodarenje vodom i dušikom.

Produljena vegetacija

Kod upotrebe fungicida iz obitelji Amistar usjev ostaje dulje zelen, što ima izravan utjecaj na urod.

Zrioba završena

Zrioba završava ranije kod upotrebe ostalih fungicida.

Za detaljne informacije obratite se na: Syngentu Agro d.o.o. Zagreb, Samoborska cesta 147, tel. 01/3887 670

www.syngenta.hr


100 95 75

25 5 0

1. svibnja 2012. gospodarski list 23


Opet će biti rodna godina! Rad na zemlji me naučio realno gledati na život: možeš sve isplanirati i pokušati se držati tog plana. I stvari se uglavnom odvijaju kako sam zamislio…ali postoje i iznenađenja. Tu mi pomaže BASF. Jer otkad koristim BASF proizvode za zaštitu bilja, mogu biti optimističan oko rezultata svojeg poslovnog plana.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Akris

®

Sistemični, selektivni herbicid čije su glavne prednosti: izuzetno širok spektar djelovanja na jednogodišnje travne i širokolisne korove, potpuna selektivnost na uzgajanu kulturu, povoljne toksikološke i ekotoksikološke osobine, široka mogućnost primjene (pre-em i post-em).

Primjenjuje se tretiranjem zemljišta poslije sjetve, a prije nicanja usjeva i korova ili poslije nicanja do faze 3 lista kukuruza.

BASF Croatia d.o.o. I. Lučića 2a, 10000 Zagreb, tel. 01/6000 000, fax. 01/6000 090, www.agrar.basf.de

Fitofarmaceutsko sredstvo upotrebljavajte pažljivo. Prije uporabe obavezno pročitajte uputu.

BASF Croatia d.o.o. je član CROCPA udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

Iskoristite proljetni popust na prskalice ! U poduzeću Grapak nudimo vam različite modele prskalica poduzeća Caffini

PRSKALICA CAFFINI TIP “STARTER SMALL” – 2200 – 16 m’’

PRSKALICA CAFFINI TIP “STARTER” – 2800 – 21 m’’

NOŠENA PRSKALICA CAFFINI TIP “STANDARD FOX” – 1000 – 12 m’’

NOŠENA PRSKALICA CAFFINI TIP “PRESTIGE – 1200 – 18 m”

Grapak d.o.o. Varaždinska 31, 42209 Sračinec prodaja@grapak.com Tel: 042 209 236, Mob.: 099 69 88 290 Fax: 042 209 237

Jedan od najvažnijih čimbenika za rast zdravih i rodnih biljaka zasigurno je i njihova zaštita. Zračna potpora je u ovom slučaju važan argument za kvalitetan proizvod. To vrijedi posebno za kulture, koje imaju veliku lisnu masu. Zračna potpora omogućuje prskanje za vjetrovita vremena, a ima i mnoge druge prednosti: • bolja pokrivenost biljaka • do 30% manje troškova pri kupovini sredstva za prskanje • 50-90% manje sredstva za prskanje ispari u zrak (čak i pri slabom vjetru) • prskanje je brže • manja je potrošnja vode • veća učinkovitost i niži logistički troškovi


zaštita bilja

Novi štetnik pelargonija u Hrvatskoj

Štetnost gusjenica C. marshalli je prvi put u Hrvatskoj određena 2011. na uspravnim pelargonijama (Pelargonium zonale) izvan sustava zaštite od štetnih organizama, u plasteniku otvorenog tipa u Dalmaciji. Gusjenice pričinjavaju štete na kultiviranim pelargonijama, Pelargonium spp. i Geranium spp. Cacyreus marshalli je mali dnevni leptir iz porodice plavaca, koji je u Europu slučajno introduciran relativno nedavno, vjerojatno sadnicama pelargonije uvezenim iz južne Afrike. Vrsta potječe s juga Afrike i proširena je u Europi te na području Mediterana. Prvi nalaz u Europi datira iz 1988. godine, kada su leptiri ove vrste zabilježeni na Balearima u Španjolskoj.

nice 1. razvojnog stadija iznosi 1-2 mm, drugog 3 mm, trećeg 6 mm i četvrtog 13 mm. Posljednja 2 razvojna stadija gusjenice imaju na leđnoj strani 3 ružičaste uzdužne pruge. Kukuljica je svijetlo žute ili smeđe boje, gusto pokrivena zelenkastim dlakama, duljine 8-10 mm.

Opis štetnika Ženka leptira vrste C. marshalli ima raspon krila 18-27 mm, dok je mužjak manji s rasponom krila 15-23 mm. Krila su s gornje strane tamno smeđa s bijelim pjegama na rubu. Donja površina krila je sivo smeđe boje s bijelim mrljama. Stražnja krila na rubu imaju resice naizmjenično bijele i smeđe boje, a produljena su u repić, na čijoj je bazi smještena karakteristična crna pjega.

Gusjenica Cacyreus marshalli

Razvoj gusjenica od jaja do stadija kukuljice, na temperaturi zraka od 20 °C traje oko 30 dana, dok je za razvoj kukuljice u tim uvjetima potrebno oko 17 dana. Kod nižih temperatura, razvoj je sporiji, a pretpostavlja se da štetnik ne može prezimiti u hladnijim područjima. U klimatskim uvjetima Mediterana, vrsta može razviti 5 do 6 generacija tijekom godine. Gusjenice leptira napadaju cvjetove, izboje i listove pelargonija. Simptomi napada najočitiji su na cvjetovima, koji mogu biti u potpunosti izgriženi od gusjenica. Gusjenice se ubušuju u cvjetne pupove i izboje, uzrokujući na njima pojavu ulaznih rupa. U izbojima gusjenice izgrizaju biljno tkivo, praveći hodnike u kojima se prerezom može naći izmet. Ovakva oštećenja uzrokuju prekid kolanja biljnih sokova, uslijed čega izboji pocrne i propadaju. Gusjenice se rjeđe hrane na listovima, uslijed čega se na njima pojavljuju karakteristični znakovi grizenja. Simptomi napada gusjenica na biljkama su najizraženiji tijekom vrućeg razdoblja godine, kada su i gusjenice najaktivnije. Visoka populacija štetnika i jak napad gusjenica mogu uzrokovati propadanje pelargonija u potpunosti.

Preventiva i suzbijanje (snimio Mladen Šimala)

Suzbijanje ovog novog štetnika pelargonija u Hrvatskoj u proizvodnim uvjetima

Kukuljica Cacyreus marshalli (snimio: Mladen Šimala)

Ženka leptira odlaže jaja pojedinačno, uglavnom na mlade izboje i cvjetne pupove različitih kultivara pelargonija.

Štete na cvjetnim pupovima i lisnim izbojima

Leptir Cacyreus marshalli na pelargoniji (snimio: Mladen Šimala)

Jaje je bijelo žute boje, ornamentirano, promjera 0,6 mm i visine 0,3 mm. Gusjenica je u osnovi zelene boje, ali može biti i žućkasta. Tijelo joj je pokriveno čupercima dugih, bijelih dlaka. Duljina gusje-

Gusjenice se nakon izlaska iz jaja ubušuju u cvjetni pup, unutar kojeg se hrane i razvijaju do trećeg razvojnog stadija. Tada gusjenice izlaze iz pupa i ubušuju se u izboje pelargonije, u kojima prave hodnike koje povremeno napuštaju. Gusjenice kasnijih razvojnih stadija većinom se hrane na mladim listovima, cvjetnim i lisnim izbojima te pri osnovi cvjetova biljaka domaćina.

Ulazne rupe gusjenica u izboju pelargonije

Hodnik od gusjenica u izboju pelargonije

(nastavak na str. 27)

1. svibnja 2012. gospodarski list 25


100 95 75

25 5 0

26 gospodarski list 1. svibnja 2012.


zaštita bilja

Bayer Agro dani Bayer Agro dani predstavljaju novu Bayerovu inicijativu da putem izravnog susreta s kupcima na prodajnom mjestu približi aktualnu problematiku zaštite bilja, informira i educira poljoprivredne proizvođače o prednostima Bayer proizvoda te riješi nedoumice krajnjeg korisnika. Vrijeme je proljetnih radova i donošenja odluka kojim pripravkom zaštititi usjeve od korova, bolesti i štetnika, stoga je prisustvo Bayerovih stručnjaka na maloprodajnim mjestima idealna kombinacija za poljoprivredne proizvođače. Spoj znanja, dobrog raspoloženja i zanimljivih činjenica o proizvodima i njihovoj primjeni dobrodošla je inicijativa za svakog proizvođača koji želi samo najbolje za svoje usjeve. Ovaj vid

promocije je prepoznala većina Bayerovih partnera, stoga zajedno s njima Bayer postavlja nove standarde u promociji i prodaji svojih proizvoda te istovremeno korisnim i interesantnim krajnjem kupcu. Bayer Agro dani su u tijeku i trajat će do 15. 06. 2012. na maloprodajnim lokacijama diljem Hrvatske – dosadašnja posjećenost i komentari krajnjih korisnika potvrđuju uspješnost i korisnost ove akcije.

Promocija u poljotrgovini ABM u Đurđevcu

Stoga pozivamo sve zainteresirane da posjete poljoprivrednu ljekarnu u svojoj blizini i iskoriste besplatne savjete Bayerovih stručnjaka agronoma, akcijske cijene proizvoda te ujedno osvoje i vrijedne nagrade. I ovaj tjedan smo negdje u Vašoj blizini, dijelimo korisne savjete, materijale i zanimljive nagrade! Očekujemo Vas... Vaš Bayer tim!

Raspored održavanja Bayer Agro dana 02.05.2012. srijeda 03.05.2012. četvrtak 04.05.2012. petak 05.05.2012. subota 07.05.2012. ponedjeljak 07.05.-12.05.2012. pon-sub 08.05.2012. utorak 09.05.2012. srijeda 10.05.2012. četvrtak 11.05.2012. petak 12.05.2012. subota

AGRI-VET Kutina, AGRONOM Bizovac, AGRI-VET Banova Jaruga, POLJOCENTAR Orehovec AGROSIMPA Sisak, RURIS Gundinci, ZEA Lukač, RURIS Bošnjaci, POLJOCENTAR Cirkvena AGROSIMPA Glina, BOGUT Vukovar VRT Ždralovi, ABM Đurđevac, AGRICOLA Mala Subotica, DEN SAB Pula NOCIAR Sisak, TONI Donji Kraljevec, TONI Donja Dubrava, TONI Rasinja AGROKUĆA Koprivnica ABM Novigrad Podravski, ABM Veliki Grđevac, TINAL Pazin, POLJOCENTAR Trema MIBIKO Sisak, TINA Vinkovci, GLAVOTA Vukovar TERRA - M Hrastelnica, SEGES Županja, BRAZDA Virovitica, AGROMARTIN Sv. Martin na Muri, COLIĆ Trade Kakma POLJOCENTAR Križevci, prod. br.1, OROZ Pharm Pleternica, POLJOCENTAR Križevci, prod. br. 12 VRT Garešnica, AGROPROJEKT Ilovac, AGROPROJEKT Banija

(snimio Mladen Šimala)

(nastavak sa str. 25)

Simptom napada gusjenice na listu pelargonije

rasadnika, u kojima se provode redovite mjere zaštite nasada od drugih štetnika ne bi trebalo predstavljati teškoću. Zato je vrlo važna preventivna zaštitna mjera zdrav sadni materijal pelargonija, posebice ako se radi o uvozu iz ugroženih država. Kako je napad ovog štetnika jači kada je supstrat u kojem rastu biljke suviše vlažan i kada se biljke zalijevaju

14.05.2012. ponedjeljak 15.05.2012. utorak 16.05.2012. srijeda 17.05.2012. četvrtak 18.05.2012. petak 19.05.2012. subota 21.05.2012. ponedjeljak 22.05.2012. utorak 23.05.2012. srijeda 24.05.2012. četvrtak 28.05.2012. ponedjeljak 29.05.2012. utorak

NOCIAR Sisak, PAPUK Našički Markovac POLJOCENTAR Daruvar, AGRONOM Darda, GRATIS Commerce Kobaš, POLJOCENTAR Varaždin, AGRONOM Mirkovci, AGROVAL Buzet POLJOCENTAR Veliki Zdenci, AGRONOM Bukovlje, JAMATVA Zadar ABM Ivanić Grad, PZ NAPREDAK Županja, AGRONOM Završje, AGROOPREMA Zadar, ABM Koprivnica, BOGUT Vukovar AGROSIM Ivanić Grad, AGROPROJEKT Jastrebarsko NOCIAR Sisak, RURIS Gundinci, KOKOT AGRO Jastrebarsko, RURIS Bošnjaci TERRA - M, Sisak, AGRONOM Našički Markovac, AGRONOM Darda, VENCI Sukošan GLAVOTA Vukovar, BRAZDA Cabuna, AGRO­ OPREMA Zadar, TINA Vinkovci AGRONOM Našice, ZEA Virovitica NOCIAR Sisak, PAPUK Našički Markovac ABM Novigrad Podravski, PZ NAPREDAK Županja, SEGES Vrbanja, JAMATVA Zadar

po lišću i cvjetovima, važno je uspostaviti adekvatan režim zalijevanja sustavom kap po kap. Kad napuste mjesto proizvodnje i dođu na prozore i balkone krajnjih korisnika, pelargonije mogu biti opasno ugrožene napadom vrste C. marshalli. Budući da su leptiri prilično slabi letači i da lete samo na kraće udaljenosti, uz česta slijetanja zbog odmora, osnovni način širenja štetnika je trgovina zaraženim biljnim materijalom. Prema podacima inozemne literature, insekticidi na osnovi diflubenzurona (Dimilin SC 48), flufenoksurona (Cascade 50 SC), lambda-cihalotrina (Karate 2,5 EC, King, Karate Zeon, Karis, Lambda 5 EC, Lamdex 5 EC, Kaiso)

30.05.2012. srijeda 31.05.2012. četvrtak 01.06.2012. petak 02.06.2012. subota 04.06.2012. ponedjeljak 05.06.2012. utorak 06.06.2012. srijeda 08.06.2012. petak 09.06.2012. subota 11.06.2012. ponedjeljak 14.06.2012. četvrtak 15.06.2012. petak

TINA Vinkovci, SLAVONSKA RAVNICA Slatina GLAVOTA Vukovar VRT Garešnica, AGRONOM Našički Markovac, BRAZDA Virovitica, AGRONOM Mirkovci POLJOCENTAR Daruvar ABUNDAN Popovača, DEN SAB Pula, POLJOCENTAR Varaždin NOCIAR Sisak, PAPIGA trgovina Sv. Ivan Zelina POLJOCENTAR Vrbovec, AGRONOM Kutjevo, TINAL Pazin GLAVOTA Vukovar, OROZ Pharm Pleternica, TINA Vinkovci AGROSIM Ivanić Grad ABM Ivanić Grad, COLIĆ Trade Kakma NOCIAR Sisak, AGROPROJEKT Jastrebarsko BRAZDA Virovitica AGROVAL Buzet

Budući da na tržištu postoji veliki broj različitih kultivara pelargonije, prije primjene potrebno je pripravke isprobati na manjem broju biljaka, zbog moguće fitotoksičnosti. S obzirom na to da se radi o novo zabilježenom štetniku pelargonije, u Hrvatskoj za sada ni jedan insekticidni pripravak nije registriran za tu namjenu. i alfacipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt, Alfa 10 SC, Fascon) te pripravci koji sadrže spore i toksine bakterije Bacillus thuringiensis (Baturad WP, Biobit, WP) učinkoviti su u suzbijanju gusjenica C. marshalli. Dr. sc. Mladen Šimala Zavod za zaštitu bilja Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

1. svibnja 2012. gospodarski list 27


zaštita bilja

Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida (2) Početkom 1990-ih godina u svijetu se pojavila nova kemijska skupina insekticida – neonikotinoidi. Kolika je njihova potencijalna otrovnost i opasnost za pčele, te kako zadnjih godina za poljoprivrednika najjednostavnija i ekološki najprihvatljivija mjera zaštite (sjetva zaštićenog sjemena insekticidima, čime se “onečisti” samo 0,6% proizvodne površine) postaje za pčelarstvo toliko opasna? Sredinom travnja 2011. godine u sjevernoistočnoj slovenskoj regiji Prekmurje, u graničnom području s Mađarskom (općine Lendava i Murska Sobota), tijekom svega nekoliko dana zabilježen je pomor više od 2.000 košnica pčela (oko 10% pčelinjih zajednica). Manji pomor su dojavili i pčelari s graničnog područja najsjevernijeg hrvatskog grada Mursko Središće. Kao uzrok pomora posumnjalo se na zanošenje insekticidne prašine s tretiranog sjemena kukuruza u sjetvi na obližnja polja uljane repice u cvatnji, pa je tada u susjednoj državi privremeno zabranjena sjetva kukuruza tretiranog insekticidima iz skupine neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid, tiametoksam)! Otvorenim pismom i Hrvatski pčelarski savez od ministra poljoprivrede sredinom siječnja 2012. g. zatražio je istu mjeru zabrane!

“Insekticid broj 1” Nova kemijska skupina insekticida neonikotinoidi prvo je 1991. godine u Francuskoj registrirana kao djelatna tvar imidakloprid u pripravcima Confidor 200 SL i Gaucho FS. Danas iz kemijske skupine neonikotinoida u svijetu ima 7 djelatnih tvari, u našoj zemlji je registrirano 5 djelatnih tvari na osnovi kojih je u prometu 20 insekticida, a po potrošnji je na prvom mjestu imidakloprid (u svijetu danas “insekticid broj 1” – u Hrvatskoj je registriran 1996. godine)! Neonikotinoidi su po kemijskoj strukturi i načinu djelovanja slični nikotinu. Nikotin je jedan od najjačih biljnih otrova, odnosno to je glavni alkaloid duhana koji štiti ovu biljku od neželjenih kukaca! Duhan za pušenje sadrži 1-3% nikotina, a srednja letalna doza ovog spoja je 50 mg/kg.

U odnosu na nikotin, kemijska skupina neonikotinoida je u prosjeku desetak puta manje otrovna za čovjeka (npr. srednja oralna letalna doza imidakloprida iznosi 450, a tiametoksama je veća od 1.500), pripravci iz ove skupine se prosječno koriste u deset puta manjim dozama ili količinama u odnosu na insekticidne skupine koje su zamijenili (organofosfati, karbamati). Primjerice, umjesto nekad 1-3 lit.(kg) insekticida/ ha danas koristimo samo 0,1-0,3 lit.(kg) insekticida/ha.

Visoka djelotvornost Odlikuju se visokom insekticidnom djelotvornošću i odlični su sistemici

u biljci (u odnosu na nikotin pokazuju nekoliko stotina puta jače insekticidno djelovanje)! Smatraju se sigurnim za okoliš i nisko su otrovni za sisavce (npr. za čovjeka imidakloprid je 900% manje otrovan od nikotina). Ova skupina insekticida u posljednjih je dvadesetak godina istisnula iz primjene mnoge starije djelatne tvari iz skupine kloriranih ugljikovodika, organo-fosfata, karbamata i sintetskih piretroida. Zajednička svojstva nove, danas najraširenije, skupine insekticida su visoka insekticidna djelotvornost, odlična sistemičnost u biljci, smatraju se sigurnim za okoliš (manja opasnost za podzemne vode), niske su otrovnosti za sisavce, pa se danas diljem svijeta koriste u suzbijanju štetnih kukaca s usnim ustrojem za bodenje i sisanje, te griženje i žvakanje.

Najvažnija svojstva djelatnih tvari iz skupine neonikotinoida koji su registrirani u našoj zemlji Djelatna tvar

Svojstva

imidakloprid

Nije postojan u okolišu, u tlu se razgrađuje unutar godine dana. U tlu je relativno imobilan, zadržava se u gornjim slojevima i ne ispire se u podzemne vode. Na površini tla, u tlu i zraku se brzo raspada jer je fotolabilan, ali nakon folijarne primjene na biljkama zadržava dugu rezidualnu aktivnost i nakon 20 dana. Nema akaricidno djelovanje i vrlo malo šteti korisnoj entomofauni. Vrlo je otrovan i opasan za pčele!

tiametoksam

Umjereno je perzistentan u tlu, razgrađuje se unutar godine dana. Slabo se veže na čestice tla, umjereno je mobilan, u vodi se brzo razgrađuje. Malo je do umjereno otrovan na korisne kukce, siguran je za predatorske grinje, a nije štetan za sisavce, ribe i ptice. U biljci brzo metabolizira u klotianidin, djelatnu tvar koja iskazuje insekticidno djelovanje. Vrlo je otrovan i opasan za pčele!

tiakloprid

Fotostabilniji je na površini tla, no kada dospije u tlo brzo se razgrađuje. Čvrsto se veže na čestice tla, pa ne predstavlja opasnost za ispiranje u podzemne vode. Ne predstavlja opasnost za ribe, umjereno je otrovan za sisavce, a otrovan za ptice. Malo je otrovan za pčele, čak i kada se koristi u cvatnji!

klotianidin

Najperzistentniji insekticid iz skupine neonikotinoida (u tlu se razgrađuje unutar 4 godine). Glavni je metabolit razgradnje tiametoksama. U Hrvatskoj se primjenjuje samo tretiranjem tla i sjemena pri suzbijanju žičnjaka i kukuruzne zlatice. Ima potencijal zagađivanja podzemnih voda. Umjereno je otrovan za sisavce, neotrovan za ribe i ptice. Visoko je otrovan za pčele, postoji mogućnost prijenosa njegovih rezidua u nektar i polen, te prijenos u košnicu. Zabranjen je 2008. godine u Njemačkoj.

acetamiprid

U usporedbi s drugim neonikotinoidima predstavlja malu opasnost za okoliš: nije perzistentan u tlu, ispiranje u podzemne vode je zanemarivo, manje je fotolabilan. Ima malen učinak na prirodne neprijatelje, nisko je otrovan za sisavce, ptice i ribe. Nije jače toksičan za odrasle pčele, ali je jako opasan za sve stupnjeve pčelinjeg otvorenog legla!

(nastavak na str. 31) 

1. svibnja 2012. gospodarski list 29


zaštita bilja (nastavak sa str. 29) Ipak, neki od njih su vrlo otrovni na pčele, npr. srednja letalna doza imidakloprida i klotianidina za pčelu je manja od 0,005 mikrograma/pčeli, a tiametoksama vrlo bliska istoj vrijednosti. Tijekom cvatnje i neposredno prije cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena insekticida na osnovi imidakloprida i tiametoksama!

Sjetva tretiranog sjemena Nedugo nakon njihove prve registracije u Europi se pojavio novi štetnik, kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera var. virgifera). Prvo, godine 1992. u Srbiji, a već 1995. godine širi se u Hrvatsku. Nadležno Ministarstvo još iste 1995. godine donosi “Naredbu o podu-

Zbog proširenja i velike štetnosti kukuruzne zlatice većina proizvođača zbog ograničenog posjeda zemljišta ne poštuje preporučeni plodored s ponovljenim uzgojem kukuruza na istoj površini tek svake 3-4 godine, već je osnovna mjera zaštite sjetva tretiranog sjemena insekticidima.

Kod sjetve mehaničke sijaćice ne stvaraju zračno strujanje, a kod nadtlačnih pneumatskih sijaćica strujanje zraka je usmjereno prema tlu. Kod njih otpadne čestice ne predstavljaju nikakav rizik od zagađivanja okoliša. Kod podtlačnih pneumatskih sijaćica strujanje zraka koji stvara ventilator usmjereno je ispuhom u okolinu pod kutom 45° do 100°. Strujanjem nekontrolirano mogu biti ispuhane i potencijalno opasne otpadne čestice. Za vrijeme sjetve kukuruza poneki usjevi (uljana repica, jabuke) ili korovne biljke cvatu, pa pčele i drugi kukci koji ih posjeDjelatne tvari i pripravci iz skupine neonikotinoida s vrstom primjene dopuštene u Republici Hrvatskoj: Osnovnu mjeru zaštite, poštivanje višegodišnjeg plodoreda 3 do 4 godine, većina stočarskih farmi ne može provoditi zbog nedostatka zemljišta, primjena ekološki prihvatljivih insekticida čije je korištenje u integriranoj proizvodnji dopušteno isključivo u trake također je manje zastupljena, jer mnogi poljoprivrednici na sijaćicama za kukuruz nemaju ugrađene potrebne depozitore, pa je u praksi sjetva tretiranog sjemena insekticidima osnovna mjera zaštite.

Djelatna tvar

Pripravci

Primjena

imidakloprid

Confidor 200 SL, Boxer, Rapid, Kohinor, Magnum, Dali, Congo SL

prskanje biljaka i potapanje prijesadnica

imidakloprid

Gaucho FS, Macho WS, Prestige FS (& pencikuron), Chinook FS (& beta-ciflutrin)

tretiranje sjemena i gomolja krumpira

tiametoksam

Actara WG

prskanje biljaka i potapanje prijesadnica

tiametoksam

Cruiser FS, Cruiser WS

tretiranje sjemena

klotianidin

Poncho FS

tretiranje sjemena

tiakloprid

Calypso 480 SC

prskanje biljaka

acetamiprid

Mospilan SP i SG, Acelan, Volley, Wizzzaard SP

prskanje biljaka

Godine 2008. zabranjena je primjena klotianidina u Njemačkoj. U pokrajini Baden-Württemberg pčelari su tijekom nekoliko dana izgubili dvije trećine svojih zajednica. U uginulim pčelama naknadno je dokazana prisutnost klotianidina. Zbog nepravilnog oblaganja sjemena došlo je do zanošenja klotianidina na susjedne kulture u cvatu. Po uzoru na Njemačku iz prodaje je povučeno tretirano sjeme kukuruza u susjednoj Sloveniji nakon slučaja zabilježenog u travnju protekle 2011. godine.

Prilagodba sijaćica

zimanju mjera za sprječavanje širenja kukuruzne zlatice Diabrotica virgifera virgifera LeConte” (NN 96/95.). Godine 2002. bilježimo prve veće ekonomske štete (na području Baranje 80%), a već 2003. sezone ovaj se štetnik proširio prema zapadu do naše najsjevernije Međimurske županije. Jedini dopušteni insekticidi za suzbijanje kukuruzne zlatice tretiranjem sjemena u našoj su zemlji imidakloprid, tiametoksam i klotianidin.

Također, iz tog je razloga prema Direktivi 2010/21/EU propisana obavezna modifikacija podtlačnih pneumatskih sijačica za sjetvu i kontrola prašenja (Heubach test) sjemena tretiranih insekticidima u zemljama Europske unije. Prva nadogradnja podtlačne pneumatske sijačice u Hrvatskoj je napravljena u veljači 2009. (OLT Osijek), a 2010. godine je o istoj problematici od poljoprivredno-savjetodavne službe izdana brošura “Upute za sjetvu tretiranog sjemena kukuruza”. Ipak, u našoj zemlji modifikacija starijih podtlačnih pneumatskih sijaćica za kukuruz još nije zakonska obveza.

Prilikom stavljanja sjemena u sijaćice ne sipati prašinu s dna sjetvenih vreća, a podtlačne bi sijaćice trebale biti opremljene usmjerivačima (deflektorima)

ćuju mogu biti izloženi negativnom djelovanju sitnih insekticidnih čestica “zanesenih” vjetrom. Dorađivači sjemena mogu u našoj zemlji obaviti test na maksimalno dozvoljeno prašenje (Heubach test) u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo pri HCPHS u Osijeku. U Hrvatskoj bi zbog velikih sjetvenih površina kukuruza i raširenosti kukuruzne zlatice, modifikacija podtlačnih pneumatskih sijaćica (npr. OLT-PSK, Gaspardo, Monosem, Amazone) i kontrola tretiranih partija sjemena insekticidima na maksimalno dozvoljeno prašenje trebalo čim prije postati zakonska obveza sukladno Direktivi 2010/21/EU, a ne samo preporuka. Mr. sc. Milorad Šubić HPK, Čakovec

1. svibnja 2012. gospodarski list 31


zaštita bilja

Zaštita uljne tikve od štetnih organizama Zadnjih se godina u našoj zemlji sve više širi uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo) koju zovemo uljna tikva, a uzgaja se zbog sjemena bogatog uljem. Procjenjuje se da danas ovu kulturu u Republici Hrvatskoj uzgajamo na približno 4.500 ha, a zbog trendova zdrave prehrane možemo očekivati porast potražnje za “bučinim” sjemenkama i uljem, kao namirnicama s potvrđenim povoljnim djelovanjem na ljudsko zdravlje. Uljna tikva je zapravo plemenita varijanta stočne tikve, a na osnovi izgleda sjemena razlikujemo uljnu tikvu golicu i uljnu tikvu s ljuskom čije su sjemenke pokrivene čvrstom i bijelom ovojnicom.

Visok sadržaj ulja Najvažniji sastojci sjemena uljne tikve su ulje, bjelančevine i vitamini (osobito vitamin E). Sadržaj ulja u sjemenu golice iznosi 48 do 50%. Zbog niske točke vrelišta tikvino ulje nije pogodno za prženje već njegovu primjenu temeljimo kao salatno ulje, a zbog ljekovitosti se koristi u farmaciji (ublažava zdravstvene tegobe kod oboljenja prostate). U našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi 1.200 do 2.500 kg/ha sirovog (mokrog) sjemena, odnosno 600 do 1.200 kg/ ha suhih sjemenki. Uljna tikva je stranooplodna biljka, a za oprašivanje su uglavnom “odgovorne” pčele. Razmještanje nekoliko košnica uz parcelu u značajnoj će mjeri poboljšati oplodnju, a time i ukupne prinose sjemenki. Posljednjih se sezona pokusima uvode u proizvodnju noviji hibridi uljne tikve golice (GL Maximal, GL Rustikal) koji daju 20 do 25% više uroda suhog zrna/ha u odnosu na opće proširene sorte (npr. Gleisdorfer, Slovenska golica). Poljoprivrednici se pritom moraju pridržavati svih mjera opreza radi dodatne zaštite pčela (NN 135/08). Tikva je “toploljubiva” biljka, vrlo osjetljiva prema niskim temperaturama. Stoga se sjetva obavlja krajem travnja i/ili početkom svibnja (optimalno od 25. 4. do 10. 5.), jer mlade biljčice smrzavaju na -1 °C, a potpuno zreli plodovi podnose prvi jesenski mraz s vrijednostima od -3 °C do -4 °C. Zahtjevi prema svjetlosti nisu posebno izraženi, pa se nekada tikva uzgajala kao međuusjev u kukuruzu, no danas se uzgoj temelji na sjetvi u razmake 1,4 x 0,6-0,7 m, što daje oko 10.000 biljaka/ha, a na tlima bolje plodnosti sije se i gušće – čak 18.00020.000 biljaka/ha (4 do 5 kg sjemena/ha).

Usjeve uljne tikve najviše ugrožavaju neželjene biljke ili korovi

Pravilan plodored Suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljnu tikvu. Javlja se venuće najmlađih i najnježnijih biljnih organa, a tikva često u takvim nepovoljnim uvjetima odbacuje tek oplođene ženske cvjetove! Tikve najbolje uspijevaju na plodnim i humusom bogatim tlima, a uz dovoljnu količinu i dobar raspored oborina dobro rastu i na laganijim, pjeskovitim tlima. Depresije, podvodni, hladni tereni i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj uljnih tikvi. Uljna tikva ne predstavlja posebne zahtjeve spram predusjevu, a također u plodoredu čini zahvalnu kulturu za naknadni uzgoj većine drugih kultura. Zadnjih godina, pojavom kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera) primjećujemo da uljne tikve nisu najbolji predusjev kukuruzu. Tikvu, krastavce, dinje i lubenice ubrajamo u porodicu tikvenjača koje napadaju zajedničke bolesti (npr. plamenjača i pepelnica), koje se mogu održati na zaraženim zaostalim biljnim ostacima. To je razlog da na istu površinu tikvenjače mogu doći najranije tek svake treće godine! Kako uljna tikva u relativno kratkom vremenu razvija veliku nadzemnu masu s prinosima svježih plodova 40 do 50 t/ha, zahtijeva veće količine pristupačnih hranjiva. Dobro podnosi gnojidbu zrelim stajskim gnojem, a potrebne količine mineralnih gnojiva mogu se izračunati na osnovi čistih NPK hranjiva po hektaru u količini 80-120:90-130:120-150. Veće količine su potrebne na pjeskovitim tlima, a barem polovicu potreba za fosforom i kalijem dobro je zaorati pod jesensku brazdu. Dušik je potrebno raspodijeliti u pripremi zemljišta prije sjetve i prihranom za vrijeme međuredne obrade. Prevelike količine dušika potiču jači razvoj lisne mase i mesnatog dijela plodova, nepovoljno utječu na oplodnju i usporavaju sazrijevanje sjemena. Dobre rezultate pred cvatnju daje i folijarna primjena mikro-hranjiva u cilju bolje oplodnje i povećanja prinosa sjemena.

Dopuštena sredstva za zaštitu Uljna tikva spada u tzv. “male kulture” (male u smislu površina na kojima se uzga-

32 gospodarski  list 1. svibnja 2012.

jaju u našoj zemlji), pa kemijska industrija ne vidi opravdanost ulaganja troškova registracije odgovarajućih sredstava za zaštitu bilja koja bi se koristila u tom usjevu. Sve do sredine 2011. godine u našoj zemlji za primjenu u uljnim tikvama nismo imali niti jedno kemijsko sredstvo za zaštitu bilja! No, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo je Rješenjima od 30. lipnja do 29. studenog 2011. godine dopustilo u uljnim tikvama koristiti sredstva za zaštitu bilja (fungicide, insekticide i herbicide) navedene u tablici . Budući da se uljna tikva uzgaja u rijetkom sklopu s razmakom redova 140 cm, kao takav usjev pruža povoljne uvjete za razvoj mnogih širokolisnih i uskolisnih, jednogodišnjih i višegodišnjih toploljubivih korova, među kojima su najvažniji loboda, oštrodlakavi šćir, ambrozija, dvornici, europski mračnjak ili abutilon, obični koštan, muhari, ljubičasta svračica, prosa, slak, osjak, pirika, divlji sirak i drugi. Zbog širokog razmaka redova i sporijeg početnog rasta korovi najviše smetaju u prvom dijelu vegetacije, a kritično razdoblje zakorovljenosti uz prihvatljiv gubitak prinosa 5% je između 18. i 31. dana nakon nicanja. Trajanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti ovisi o uvjetima uzgoja i bit će to kraće što su uvjeti uzgoja povoljniji. Tako će


zaštita bilja Plamenjača

Kemijska sredstva za zaštitu uljnih tikvi od štetnih organizama Pripravak

Štetni organizam

Primjena

Karenca

plamenjača, pepelnica

0,75-1,0 lit./ha

K = 3 dana

pepelnica

0,25 lit./ha

K = 21 dan

plamenjača

0,5 kg/ha

K = 10 dana

0,15-0,2 kg/ha

K = 3 dana

Fungicidi Quadris SC Topas 100 EC Equation PRO WG

Insekticidi Actara WG

lisne uši Herbicidi

Dual Gold 960 EC

uskolisni korovi

1,25 lit./ha

K = OVP

Stomp Aqua*

uskolisni korovi

2,5-3,0 lit./ha

K = OVP

Centium CS

širokolisni korovi

0,15-0,25 lit./ha

K = OVP

Leopard 5 EC

uskolisni korovi

1-1,25 lit./ha

K = 21 dan

Focus ultra EC

uskolisni korovi

1,5 lit./ha

K= 28 dana

*pripravci na osnovi pendimetalina (Stomp i slično) smiju se primjenjivati samo međuredno uz pomoć štitnika, što ukazuje na veliku mogućnost fitotoksičnosti ovih herbicida na uljnu tikvu, a isto vrijedi za s-dimetenamid (Frontier X2)!

u optimalnim uvjetima biti dovoljno jednokratno okopavanje oko trećeg tjedna nakon nicanja uljne tikve. Jača zakorovljenost negativno djeluje na broj, prinos i prosječnu masu plodova, a zakorovljenost tijekom cijele vegetacije smanjuje prinos sjemena za gotovo 50%.

Visoko osjetljiva na herbicide Uljna tikva pripada u kulture visoko osjetljive na herbicide, pa je u svijetu broj herbicida registriranih za ovu kulturu vrlo ograničen. U našoj je zemlji tek odnedavno dozvoljena primjena nekih herbicida u usjevima uljne tikve proširenjem primjene na male kulture i male namjene (navedeno u tablici). Većinom su to pripravci koji suzbijaju uskolisne ili travne korove. U nekim se zemljama (Slovenija, Austrija, Njemačka) koriste još pripravci na osnovi petoksamida (Koban 600), s-dimetenamida (Frontier X2) i izoksabena (Gallery 75 DF). Navedeni pripravci smiju se primjenjivati samo između redova uz pomoć štitnika, što ukazuje na moguću fitotoksičnost ovih herbicida na uljnu tikvu. Tikve su vrlo osjetljive na ostatke herbicida u tlu, osobito na triazine i triazinone u uvjetima suše i niskog sadržaja humusa zbog sporije mikrobiološke razgradnje. Vrlo su opasna i sredstva koja se koriste u kukuruzu za naknadno suzbijanje korova, a budu vjetrom zanesena na usjeve tikvi.

Pepelnica Među gljivičnim bolestima na uljnim tikvama su najčešće pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši! U drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi jače se razvija pepelnica. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice (uz optimalne temperature između 20° i 27 °C, te prosječnu vlažnost zraka barem 50%).

Krajem vegetacije pepelnica redovito “uništava” zelenu masu uljnih tikvi

Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama 20 do 25 °C, uz tople, ali vrlo vlažne noći (15 do 20 °C vlaga zraka barem 6 sati 100%), neophodno za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se prepoznaje na najmlađem lišću gdje se s gornje strane između lisnih žila pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru. Istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida neposredno prije nego što vriježe “zatvaraju” šire razmake između redova povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, ali većina proizvođača ne suzbija ove spomenute bolesti uljnih tikvi. Od 2011. godine u našoj zemlji je u tu namjenu moguće koristiti azoksistrobin (Quadris SC), koji preventivno suzbija obje bolesti ili kombinaciju protiv plamenjače i pepelnice: Equation PRO WG + Topas 100 EC. Zajedno s fungicidima mogu se koristiti i folijarna hranjiva s mikrohranjivima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke. Kako je uz feromone i cvjetni miris cucurbitacin odgovoran za privlačenje odraslih oblika kukuruzne zlatice, često na cvjetovima uljne tikve pronalazimo Cvjetovi uljnih tikva odraslog oblika ovog često su “posjećištetnika, ali pouzda- vani” od odraslih nih rezultata o njegovoj oblika kukuruzne štetnosti na uljnoj tikvi zazlatice sad nema. Uljne tikve mogu također napasti zemljišni štetnici (npr. žičnjaci, sovice pozemljuše) i ptice kljucanjem sjemena ili tek izniklih biljčica. Procjenu populacije zemljišnih štetnika je moguće prije proljetne sjetve provjeriti kopanjem i pregledom zemljišta. Zadnjih godina sve veći problem postaju ptice jer na tržištu više nema učinkovitog repelenta za tretiranje sjemena (Mesurol FS). Mr. sc. M. Š.

1. svibnja 2012. gospodarski list 33


Kad imate traktor Massey Ferguson – imate najpoznatiji traktor na svijetu, s najboljom tehnikom i najmanjom potrošnjom. Kad imate Massey Ferguson traktor, imate jednostavno „više„ traktora.

MASSEY FERGUSON 3645 – 92 KS

CIJENA: 30.760,00 €+ PDV

Massey Ferguson 3645 –92 KS – traktor po mjeri Europskog poljoprivrednika ORO INTERNATIONAL d.o.o. Luka 345, 10340 Vrbovec, tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137 Poslovnica Josipovac, tel: 031 / 355 - 417, fax: 031 / 355 - 409

budi jak, budi KUHN

Plugovi

Diskosne kosilice

ISPORUKA ODMAH – SA SKLADIŠTA

Balirke ORO INTERNATIONAL d.o.o. Luka 345, 10340 Vrbovec, tel: 01 / 2795 – 131, fax: 01 / 2795 - 137 Poslovnica Josipovac, tel: 031 / 355 - 417, fax: 031 / 355 - 409

Rasipači

Sijačice


povrćarstvo

Slanutak – zdrava i ukusna mahunarka Slanutak (Cicer arietinum) je jednogodišnja zeljasta biljka, koju zajedno s grahom, graškom, lećom i bobom ubrajamo u skupinu zrnatih mahunarki. Svoje podrijetlo vuče iz aridnih područja Bliskog istoka i Indije, gdje se uzgaja više od 3 000 godina. S vremenom slanutak se proširio u južnu Europu i Južnu Ameriku te je danas druga najvažnija zrnata mahunarka u svijetu s najviše proizvodnih površina u Indiji (70% ukupnih svjetskih površina). Kod nas slanutak još uvijek nije zastupljen u dovoljnoj mjeri i uglavnom ga se može pronaći u priobalnom području na obiteljskim gospodarstvima, gdje se uzgaja za vlastite potrebe.

Izvor bjelančevina i minerala Sjeme slanutka je dobar izvor bjelančevina, nekih minerala (kalij, fosfor, željezo, mangan, magnezij) i vitamina B kompleksa (B1, B2 i B3). Ima niski glikemijski indeks te uzrokuje mali porast glukoze u krvi, zbog čega se preporučuje u prehrani dijabetičara.

vitaminima i mineralima. Pripremaju se poput špinata te sadrže više kalcija, magnezija i kalija od, primjerice, kupusa ili špinata.

Obogaćuje tlo Slanutak ima zeljastu stabljiku koja naraste od 30 do 80 cm visine, a pri kraju vegetacije odrveni.

atmosferski dušik i na taj način obogaćuje tlo.

Sjetva Razmak sjetve ovisi o mogućnosti mehanizirane berbe te iznosi od 30 do 70 cm između redova i 10 do 30 cm u redu. Kod sjetve na širi razmak, provodi se međuredna obrada kada biljke dostignu visinu od 20 cm. Pri manjem razmaku mogu se između sjetve i nicanja primijeniti herbicidi. Minimalna temperatura potrebna za nicanje iznosi 5 – 6 oC te će u takvim uvjetima slanutak niknuti za oko 3 tjedna. Ukoliko je temperatura viša (od 8 do 10 oC), nicanje je za 10 do 15 dana, a najbrže je (za 5 dana) pri temperaturi od 25 oC. Optimalna temperatura u vegetativnoj fazi iznosi 20 do 24 oC, a u vrijeme cvatnje oko 25 oC. Za pravilnu zriobu mahuna i zrna, biljka treba toplo i suho razdoblje.

Poznato je da poboljšava rad slezene, djeluje kao diuretik, a njegovim redovitim konzumiranjem smanjuje se rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Mlade sjemenke slanutka mogu se jesti sirove, ali se najčešće koristi kuhano zrelo zrno kod pripreme salata ili variva. U susjednim zemljama zrele sjemenke slanutka nakon namakanja prže se i jedu kao kikiriki te predstavljaju pravi specijalitet (leblebija). U mediteranskim zemljama i Indiji, slanutak se melje u brašno koje se potom dodaje pšeničnom brašnu za poboljšanje okusa. Sjemenke se također mogu ispeći i samljeti te koristiti kao nadomjestak za kavu. U Hrvatskoj je moguće kupiti suhi slanutak (na tržnicama u rinfuzi) ili konzervirani (u prodavaonicama). Osim sjemenki mogu se konzumirati i listovi slanutka, koji su bogati

Unutar mahune nalaze se sjemenke slanutka koje su nepravilnog oblika i krem boje, a izgledom podsjećaju na soju ili sušeno zrno graška. Plod je mahuna, kojih po jednoj biljci može biti do stotinjak. Ova vrijedna mahunarka nije zahtjevna povrtna vrsta te dobro uspijeva u hladnijim (8 – 22 oC), suhim i manje pogodnim područjima s visokom temperaturom. Slanutak dobro podnosi sam sebe pa se na istoj površini može uzgajati više godina, što je posebno značajno za sušna područja. Nema velike zahtjeve za plodnim tlom te uspijeva i na blago zaslanjenom tlu. Razgranati korijen koji dopire i do 1 m dubine, omogućuje mu opskrbu vodom i hranjivima iz dubljih slojeva tla. Poput ostalih vrsta iz porodice lepirnjača, u simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium koristi

U slučaju hladnog i vlažnog vremena doći će do osipanja cvjetova. Budući da je u prvim fazama razvoja otporan na niske temperature (-6 do -8 oC), u područjima s blagim zimama kakve odgovaraju našem mediteranskom području, moguće ga je sijati od kasne jeseni do ranog proljeća. U kontinentalnom području sije se od ožujka, čim za to nastupe pogodne vremenske prilike. Kako je slanutak biljka dugog dana, nije ga poželjno sijati kao postrni usjev jer će u uvjetima kratkog dana produžiti vegetativnu fazu i neće na vrijeme dozoriti.

Berba Mlade mahune imaju visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, pa ih se ne preporučuje konzumirati. Cijela biljka je prekrivena dlačicama koje iritiraju kožu, pa je zbog toga kod ručne berbe potrebno nositi rukavice. Prilikom berbe, na manjim površinama biljke se čupaju i žanju, a na većim površinama koriste se kombajni. Sanja Stubljar, mag. ing. hort. Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu

1. svibnja 2012. gospodarski list 35


povrćarstvo OČUVANJE STARIH SORTI POVRĆA

Ekopopulacije graha Podravine i Prigorja Uzgoj graha na području Podravine i Prigorja ima izuzetno dugu tradiciju. U prošlosti je bio osnovni izvor bjelančevina u prehrani lokalnog stanovništva osobito tijekom zimskih mjeseci i značajan tržni poljoprivredni proizvod gotovo svakog obiteljskog gospodarstva. Prvi uzgajani ekotipovi graha bili su visoke stabljike i uzgajali su se uz oslonac. Kako je otkrićem Amerike s grahom u Europu prenesen i kukuruz upravo se on najčešće koristio kao oslonac za uzgoj graha.

Vrijedne lokalne ekopopulacije Iako je grah samooplodna vrsta i nasljedna svojstva u potpunosti prenosi na potomstvo, manjim dijelom i kod njeBumbari su ga je moguća najzaslužniji za prirodna stranooplodnja, križanja graha što je prirodni izvor genetske varijabilnosti unutar uzgajanih populacija. Najčešći oprašivači koji prenose polen i mogu uzrokovati križanja su korisni kukci, a među njima ponajviše bumbari. Prirodnim mutacijama i križanjima nastao je izuzetno velik broj različitih formi graha iz kojih su pomnim odabirom uzgajivača nastale vrlo vrijedne lokalne ekopopulacije. Podravina i Prigorje kao tradicionalno povoljno područje za uzgoj graha osobito je obilovalo različitim ekopopulacijama čiji se uzgoj u manjem dijelu sačuvao i do danas. Iako se danas sve manje obiteljskih gospodarstava bavi uzgojem

graha za tržište dobar dio gospodarstva još uvijek grah uzgaja za vlastite potrebe koristeći vlastito uzgojeno sjeme. Na grahu namijenjenom za proizvodnju suhog zrna, posebice onog visoke stabljike, oplemenjivanje i selekcija se institucionalno u Hrvatskoj gotovo nikada nije radilo tako da nema selekcioniranih sorti ni proizvodnje certificiranog sjemena, već se za reprodukciju gotovo isključivo koristi vlastito uzgojeno sjeme.

Projekt prikupljanja uzoraka sjemena Tijekom 2007. godine u projektu prikupljanja uzoraka sjemena starih domaćih sorti povrća na području Koprivničko-križevačke županije od gotovo 10.000 prikupljenih uzoraka jednu su trećinu činili baš uzorci sjemena graha. Prikupljeni uzorci međusobno su se razlikovali po visini stabljike, boji cvijeta i mahuna te posebice u veličini, obliku i obojenosti sjemena. Najveći broj prikupljenih uzoraka bio je u tipu trešnjevca, zelenčeka, putreka i bijelog graha, no u prikupljenom je materijalu bilo i mnogo drugih u proizvodnji rjeđe prisutnih tipova. Većina prikupljenih uzoraka pripada vrsti običnog graha Phaseolus vulgaris, dok je manji dio sakupljenih uzoraka bio krupnosjemenog, višecvjetnog graha vrste Phaseolus coccineus. Osim po kriteriju tipa rasta stabljike po kojem su prikupljeni uzorci podijeljeni na visoke i niske, te prema namjeni uzgoja za

Uzgoj visokog graha u Prigorju

suho zrno ili mahune, obavljeno je razvrstavanje po osnovnoj boji sjemena u devet jednobojnih skupina i one sa šarenom sjemenom ljuskom. Skupina šarenog sjemena podijeljena je na daljnjih šest skupina po boji i tipu šara, pjega i točkica na sjemenu. Nakon što su eliminirani uzorci istih karakteristika s istog ili obližnjih lokaliteta, 184 ekopopulacije posijane su u kolekcijskom polju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima radi opisa ostalih svojstava tijekom vegetacije. Izabrani materijal na kojem je napravljen opis je regeneriran i održava se u aktivnoj kolekciji Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima te kao sigurnosna kolekcija u Banci biljnih gena pri Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.

Iznimno vrijedan genetski materijal Ovim projektom sačuvano je i od trajnog nestajanja barem privremeno spašeno stotinjak lokalnih ekopopulacija graha kao izuzetno vrijednog genetskog materijala značajnog za očuvanje biološke raznolikosti Podravine i Prigorja. Bilo bi izuzetno korisno ovakve i slične projekte provesti i na drugim područjima Hrvatske i za buduće generacije sačuvati godinama stvarano vrijedno biološko blago koje, ako se jedanput izgubi, nikad se više neće moći vratiti. Dr. sc. Zdravko Matotan


tetu

o kvali

pružim

akcijske cijen

e na sustave z i pumpe do 01 a navodnjavanje .06.2012

Nemojte se prepustiti sudbini!

- traktorske pumpe - vertikalne pumpe - moto pumpe

Trisa d.o.o.

pružimo kvalitetu

Plitvička 17, 42205 Zamlača tel. 042 500 401 fax 042 500 402 gsm 091 22 55 116 mail: info@trisa.hr

TRAKTORI POLJOPRIVREDNA OPREMA SVIJET PRIKOLICA ŠUMARSKA OPREMA

Budite spremni na vrijeme! Filteri, remenje, noževi, lanci, prsti, ležajevi, te ostali rezervni dijelovi i potrošni materijal za sve strojeve marke

VAŠI PARTNERI: Jerković d.o.o.

Koška, J. Kozarca 51 Tel: 098/252 212 alojz.jerkovic@jerkovic.hr

AGRON d.o.o.

Bizovac, K. Tomislava 1g Tel: 091/464 2270 oskar.romer@agron.hr servis@agron.hr

NABAVLJAJTE ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE SAMO KOD OVLAŠTENIH ZASTUPNIKA UZ JAMSTVO I TEHNIČKU PODRŠKU TVRTKE !

PRODAJNI PROSTOR MAVRA SCHLENGERA 1/A 42204 TURČIN www.trisa.hr


povrćarstvo

Izravna sjetva blitve U Hrvatskoj se blitva tradicionalno uzgaja u priobalnom području, a manje u kontinentalnom, iako može dobro uspijevati čak i u planinskoj klimi. U uzgoju blitve uobičajena je izravna sjetva. U kontinentalnom području sije se od ožujka do lipnja. U mediteranskom području najčešći rokovi sjetve su u razdoblju od početka veljače do kraja travnja te od početka kolovoza do početka rujna za kasnojesensku i zimsku potrošnju.

Podnosi ljetne vrućine Vegetativni rast blitve moguć je u velikom temperaturnom rasponu jer podjednako dobro podnosi ljetne vrućine (do 30 C) i umjerenu hladnoću. Stoga se može uzgajati u različitim klimatskim područjima u različitim rokovima uzgoja. Ipak, blitva ima veće zahtjeve za toplinom od špinata. Tako je minimalna temperatura zraka za klijanje i nicanje blitve 5 do 6 C, a optimalna osjetno viša, 16 do 24 C. Također, pri nižoj temperaturi (5 do 10 C) vegetativni je rast usporen, a pri umjerenoj (16 do 20 C) ubrzan. Sposobnost podnošenja blagog mraza (do -3 C) u fazi mlade, ali i potpuno razvijene biljke, svojstvo je koje omogućava prezimljenje blitve u priobalnom području. Iako nema velike zahtjeve prema tlu, najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim tlima neutralne reakcije, dobre propusnosti U optimalnim ekološkim uvjetima blitva može ostvariti čak dvostruko veći prinos u odnosu na lokaciju s manje povoljnim uvjetima. Zadovoljavajući prinos od 30 do 50 t/ha ostvaruje se lisnom masom biljke u rasponu 200 do 350 g.

za vodu i kapaciteta za zrak. Među povrtnim vrstama se ističe dobrim podnošenjem umjerene zaslanjenosti tla. Stoga je prikladna za uzgoj u ograničavajućim uvjetima za osjetljivije vrste povrća, a koji uzrokuju akumuliranje veće količine natrija u listovima. Ipak, ekstremna zaslanjenost uzrokovat će i kod blitve smanjenje prinosa i kvalitete, slično kao i kod većine usjeva.

Gnojidba Blitva i niti jedna kultura iz roda Beta ne smiju se na istom tlu uzgajati najmanje 3 godine. S obzirom na to da blitva ima dubok korijen, preporučuje se duboka obrada tla na 30 do 40 cm, dok kvaliteta predsjetvene pripreme mora omogućiti jednoličnu dubinu sjetve. Preporučuje se uzgoj nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Ako pretkultura nije gnojena organskim gnojem, može se primijeniti 20 do 40 t/ha dobro kompostiranog organskog gnoja, a prije sjetve ili sadnje mineralna gnojidba koja osigurava 0,80 do 1 kg/100 m2 P2O5 i 0,5 do 1 kg K2O. Prihrana ureom ili KAN-om koja osigurava 1 do 1,5 kg dušika/100 m2 provodi se u 3 do 4 navrata nakon berbi listova. Na otvorenom se sije u redove razmaka 30 do 50 cm, uz razmak posijanih sjemenki u redu od 10 cm. Za sjetvu pri navedenim razmacima potrebno je 15 do 20 kg sjemena/ha. Budući da se obično sije naturalno sjeme kod kojeg iz jednog klupka niče više biljaka, neophodno je prorjeđivanje na razmak 20 do 30 cm u redu. U mediteranskom području agrotehnički zahvat prorjeđivanja obično se obavlja kad biljke imaju razvijenih 5 do 6 pravih listova, a iščupane biljke s korjenom vežu se u vezice i prodaju kao mlada blitva.

Natapanje Tijekom uzgoja blitve, a posebice u razdoblju obnavljanja rozete potrebno je natapanje usjeva. U mediteranskom području najvažnije je osigurati dostatnu količinu vode tijekom kolovoza i rujna, odnosno, tijekom razdoblja sjetve i početka vegetacije jesensko-zimske blitve te u proljetnom roku uzgoja tijekom druge polovine vegetacije. U kontinentalnom području kritično je ljetno

razdoblje tijekom kojeg je potrebno provesti minimalno 2 do 3 navodnjavanja, a poželjno je 4 do 6.

Uzgoj iz prijesadnica Jedino se rana blitva uzgaja iz prijesadnica proizvedenih u grijanim zaštićenim prostorima. Za tu proizvodnju primjerena je rebrasta blitva, sorta Srebrnolisna. Uz održavanje temperature iznad 15 ºC prijesadnice sa 3 do 5 pravih listova spremne su za sadnju za oko 5 tjedana. Sadnja prijesadnica na razmak 40 cm × 30 do 40 cm može se obaviti u zaštićenom prostoru u cilju što ranije proizvodnje. Također, uzgojem u zaštićenom prostoru može se produžiti kasnojesenska proizvodnja.

Višekratna berba Blitva razvija kratku stabljiku na kojoj se razvija rozeta sastavljena od spiralno smještenih listova. Berba listova može započeti oko 60 dana nakon sjetve ili oko 30 dana nakon sadnje. Na manjim površinama bere se višekratno, ručnim obiranjem vanjskih, potpuno razvijenih, neoštećenih listova. Pri takvom načinu berbe vegetacijski vrh ostaje neoštećen i omogućava daljnji rast rozete, odnosno, još 3 do 5 berbi. Razdoblje višekratne berbe u proljetnom uzgoju može trajati 2 do 3 mjeseca, a u jesensko-zimskom uzgoju u mediteranskom području čak 4 do 6 mjeseci. Na većim površinama blitva namijenjena preradi kosi se kombajnima za špinat, a uz redovito i dostatno navodnjavanje moguća su 2 do 3 otkosa. Zadovoljavajućim prinosom smatra se 30 do 50 t lišća/ha. Prema potrebi blitva se nakon berbe pere u hladnoj vodi i pakira u letvarice ili kutije u vezicama ili u rasutom stanju. S obzirom na veliku lisnu površinu blitva nakon berbe brzo gubi vlagu i svježinu pa ima kratku održivost. Najbolje se skladišti (7 do 12 dana) u hladnjači na temperaturi od 0 C i 90 do 95% relativne vlage zraka. Boljoj održivosti u domaćinstvu i na prodajnom mjestu pridonosi oblaganje pakirnih jedinica PE-filmom. Doc. dr. sc. Nina Toth

1. svibnja 2012. gospodarski list 39


povrćarstvo

Gustoća sklopa u uzgoju povrća Sklop predstavlja gustoću sjetve ili sadnje, odnosno, broj biljaka po jedinici površine. Koliko će sklop biti gust, ovisi o uzgajanoj kulturi i načinu sjetve. Povrtne kulture koje razvijaju manju biljnu masu i imaju kraću vegetaciju uzgajaju se u gušćem sklopu. Sjetva sjemena može se provoditi omaške (širom) ili u redove, dok se sadnja obavlja u redove ili višeredne trake. Sjetvom širom ne ostvaruje se ujednačeni sklop po cijeloj površini, odnosno, sve biljke nemaju ujednačen vegetacijski prostor, što može dovesti do smanjenja kvalitete (izduživanja biljaka) ili čak propadanja pojedinih biljaka. Sjetvom, odnosno, sadnjom u redove ili trake na određeni razmak između redova ili traka te između biljaka unutar reda, svakoj biljci osigurava se optimalan vegetacijski prostor za rast i razvoj.

Rajčica posađena u redove

Time se postiže ujednačen rast i razvoj te dozrijevanje i berba.

Utjecaji na gustoću sklopa Osim navedenog, na ostvarenje željenog sklopa mogu utjecati kvaliteta sjemena ili sadnog materijala te klimatske prilike u vrijeme sjetve ili sadnje. Od kvalitativnih svojstava sjemena, najbitnija su klijavost i energija klijanja. Klijavost se izražava u postotku isklijanih sjemenki. Ako je klijavost 90%, to znači da će od 100 posijanih sjemenki proklijati 90. Energija klijanja predstavlja podatak o broju normalnih klijanaca, ispitan i utvrđen u laboratorijskim uvjetima prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje. Sadnjom prijesadnica s grudom supstrata osigurava se brži i sigurniji primitak biljaka u odnosu na prijesadnice golog korijena. Za ostvarenje željenog sklopa biljaka u vrijeme berbe potrebno je posijati određenu količinu sjemena.

Nepovoljne klimatske prilike (niske ili visoke temperature, nedostatak ili višak oborina) mogu znatno reducirati sklop, zbog čega je potrebno dosijati (dosaditi) ili čak ponoviti sjetvu, odnosno, sadnju uzgajane kulture.

Uporabna vrijednost sjemena Podaci o klijavosti i čistoći sjemena služe za određivanje njegove upotrebne vrijednosti, na osnovi koje se izračunava potrebna količina. Ako sjeme ima klijavost 85% i čistoću 90%, upotrebna vrijednost (UV) sjemena je: UV = (čistoća x klijavost)/100 = (85% x 90%)/100 =76% Ako je upotrebna vrijednost 76% potrebno je više sjemena, što se računa na sljedeći način. Pri teoretskoj količini sjemena 10 kg/ha sjetvena norma (SN) iznosi: SN = (100% x 10 kg/ha)/76 % = 13,1 kg/ha Pri proizvodnji prijesadnica golog korijena sije se oko 30% veća količina sjemena od očekivanog, odnosno, potrebnog broja biljaka, dok se kod proizvodnje prijesadnica u polistirenskim kontejnerima sije 10% više sjemena.

Sklop plodovitog povrća Plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvice) najčešće se uzgaja iz prijesadnica s grudom supstrata posađenih u redove ili trake. Kod sadnje rajčice u redove, sadi se na razmak 70 cm između redova i 50 cm u redu. Pri sadnji u dvoredne trake razmak između biljaka u redu iznosi 40 do 50 cm, između redova u traci 50 do 60 cm, a između traka 80 do 100 cm. Paprika se pri uzgoju na otvorenome sadi u dvoredne trake na malč od crne polietilenske folije. Ispod folije se

40 gospodarski list 1. svibnja 2012.

između dva reda postavlja cijev za navodnjavanje kapanjem. Razmak između redova je 70 cm, a između biljaka u redu 30 do 40 cm. Sadnja se provodi u trokut. Pri uzgoju uz vezivo u zaštićenom prostoru sadnja se obavlja u redove razmaknute 70 do 80 cm ili u dvoredne trake na razmak 60 cm između redova i 100 cm između traka.

Paprika u dvorednim trakama

Razmak unutar reda može varirati od 30 do 45 cm. Kod patlidžana, razmak sadnje sličan je već navedenima i iznosi 70 do 80 cm između redova i 40 do 50 cm u redu. Sklop rajčice iznosi 2,5 do 3,5, a paprike i patlidžana od 3 do 5 biljaka/m2. Krastavci za preradu se još uvijek najčešće uzgajaju direktnom sjetvom, po 3 do 4 sjemenke u kućice razmaknute 30 do 40 cm. Razmak između dva reda iznosi 100 do 120 cm.

Uzgoj krastavca uz armaturu


povrćarstvo Salatni krastavci se u posljednje vrijeme sve više uzgajaju iz prijesadnica posađenih u redove razmaknute 80 do 100 cm. Razmak između dvije biljke u redu iznosi 35 do 45 cm. Za oba tipa krastavca potrebno je postaviti armaturu tj. mrežu u koju se usmjeravaju biljke ili vezivo uz koje se biljke omataju. Tikvice se također mogu uzgajati direktnom sjetvom ili iz prijesadnica. Pri direktnoj sjetvi primjenjuje se sjetva u kućice razmaknute 50 do 60 cm unutar reda i 100 do 150 cm između redova. Po kućici se siju 2 do 4 sjemenke. Podjednaki se razmaci koriste i pri sadnji prijesadnica. Sklop biljaka krastavca i tikvica može varirati od 1,5 do 3 biljke/m2.

Kupusnjače Kupusnjače se uglavnom uzgajaju iz prijesadnica. Razmaci sadnje su podjednaki za kupus, kelj, kelj pupčar, brokulu i cvjetaču. Oni iznose 40 do 80 cm između redova i 30 do 50 cm u redu, a ovise o duljini vegetacije. Kasni kultivari duge vegetacije, koji razvijaju veću lisnu masu sade se na veći razmak. Sklop uglavnom varira od 5 do 8 biljaka/m2.

Razmak kupusa u uzgoju na otvorenome

Lisnato povrće Salata se najčešće sadi u trake sa 4 do 6 redova u traci. Broj redova u traci često ovisi o širini folije ili drugog materijala koji se koristi za malčiranje. Razmak između redova je najčešće 25 do 30 cm. Ovisno o bujnosti i veličini rozete, razmak između biljaka u redu može varirati od 20 do 35 cm. Endivija se sadi na nešto veći razmak, najčešće 30 do 40 x 30 cm. Sadnja radiča obavlja se u fazi razvijenih 3 do 6 listova, na razmak redova 20

do 30 cm i 15 do 25 cm između biljaka u redu. Ovisno o vrsti i korištenom razmaku sklop iznosi 10 do 20 biljaka/ m 2. Matovilac se u kućnim vrtovima sije širom, dok se u proizvodnji za tržište sije u redove. Razmak redova može biti 7 do 15 cm, a po dužnom metru se sije od 50 do 80 sjemenki na oko 1 cm dubine. Utrošak sjemena može, ovisno o krupnoći, varirati od 2 do 5 g/m2, a sklop od 400 do 800 biljaka/m2. U zaštićenim prostorima često se primjenjuje uzgoj iz prijesadnica. Po lončiću se sije 4 do 6 sjemenki, a sadi se 80 do 100 lončića/m2. Riga se također sije širom ili u redove razmaka 15 do 25 cm, a prorjeđuje se na razmak 5 do 10 cm između biljaka u redu. Špinat se izravno sije na stalno mjesto na razmak redova 15 do 30 cm i 3 do 5 cm u redu. Može se sijati i u četveroredne ili petoredne trake s razmakom među trakama 50 do 60 cm, što omogućava prohode. Kada se bere cijela rozeta, planira se sklop oko 100 biljaka/m2, a za preradu, kada se špinat kosi 150 do 250 biljaka/ m2. Blitva se najčešće sije izravno, ali je za ranu proizvodnju moguć i uzgoj iz prijesadnica. Za prijesadnice je potrebno oko 5 tjedana. Ukoliko se sije direktno, razmak je 30 do 50 cm između redova, a unutar reda se prorjeđuje na 20 do 30 cm. Prijesadnice se u redu sade na razmak 30 do 40 cm, odnosno, 5 do 9 biljaka/m2.

Grašak i grah mahunar Grašak se sije u redove razmaka 15 do 20 cm i 5 do 6 cm unutar reda, na dubinu 3 do 4 cm. Gustoća sklopa iznosi 80 do 120 biljaka/m2. Visoki grašak se može sijati u dvoredne trake s armaturom između dva reda. Za grah mahunar međuredni razmak iznosi 50 cm, dok je razmak unutar reda 5 cm. U kućnim vrtovima česta je sjetva po 3 do 4 sjemenke u kućice na razmak od 30 x 30 do 40 x 40 cm. Dubina sjetve iznosi 5 cm. Ovisno o kultivaru i krupnoći, za 1 ha potrebno je 80 do 100 kg sjemena.

Lukovi Luk se može uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom lučica. Sjetva se provodi na velikim površinama, dok se na obiteljskim gospodarstvima i kućnim vrtovima luk uglavnom uzgaja iz lučica. U oba načina uzgoja formiraju se trake. Broj redova u traci (4 do 6) i razmak između traka (40 do 60 cm) ovisi o postojećoj mehanizaciji. Pri uzgoju iz sjemena po dužnom metru sije se 25 do 35 sjemenki. Razmak između redova u traci je 25 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5 do 2 cm. Lučica se također sadi na oko 2 cm dubine a za 1 ha je potrebno 600 do 800 kg sadnog materijala. Razmak sadnje lučice u redu je od 10 do 15 cm, a između redova u traci 20 do 35 cm, čime se ostvaruje sklop od 20 do 50 biljaka/m2.

Dobar sklop luka

Češnjak se uzgaja iz češnjeva koji se prije sadnje odvajaju od glavice. Bolje je koristiti krupnije češnjeve, mase 4 do 6 g, koji se sade na 4 do 5 cm dubine u jesen ili na 2 do 3 cm u proljeće. Sadi se u redove razmaka 30 cm, a razmak češnjeva u redu treba biti 10 do 12 cm, uz utrošak oko 800 do 1000 kg sadnog materijala po hektaru. Sklop iznosi 25 do 30 biljaka/m2. Sjeme poriluka sporo i neujednačeno niče, pa se zbog toga sve više primjenjuje uzgoj iz prijesadnica. Pri direktnoj sjetvi razmak između biljaka u redu trebao bi biti 10 do 12 cm. Mlade biljke se sade nešto dublje nego što su bile u uzgoju prijesadnica. Sadnja se obavlja na razmak 25 do 30 x 15 do 20 cm, što rezultira sklopom od 15 do 25 biljaka/m2. Dr. sc. Božidar Benko Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet

1. svibnja 2012. gospodarski list 41


vaš vrt

Četinjače za male vrtove Dva su osnovna zahtjeva koje vlasnici vrtova danas postavljaju pred vrtne dizajnere: lijep izgled vrtova i njihovo jednostavno održavanje. Zbog toga mnogi vrtlari primarnu ulogu daju četinjačama koje upotrebljavaju kao kostur vrta; one predstavljaju osnovnu strukturu vrta cijele godine zahvaljujući vrstama višeg i nižeg rasta, različitih oblika rasta od piramidalnog preko okruglog do polegnutog te različite građe i boje igličastih ili ljuskastih listova. Oblici nižeg rasta su izvrsni pokrivači tla koji u dijelovima vrta uspješno zamjenjuju travnjak ne zahtijevajući puno njege. Između četinjača mogu se posaditi ukrasni grmovi, trajnice i ljetnice u količini koja će pridonijeti živosti vrta, a bez potrebe za pretjeranim održavanjem. Većina četinjača lako se uzgaja i zahtijeva minimalnu njegu tijekom godine. Četinjače sitna ili patuljasta rasta neizostavni su dio kamenjara i alpskih vrtova jer svojim uspravnim ili pak, horizontalnim rastom čine nenametljive granice između različitih biljnih skupina.

Obično su spora rasta, a oblici sitna i patuljasta rasta dugo će održavati korak sa svojom isto tako patuljastom okolinom. Ipak, nemojte se iznenaditi kada nakon dvadeset godina prerastu zadane okvire. Tada će ih trebati presaditi na prikladnije mjesto.

Balirane sadnice, kontejnirane sadnice Sadnice četinjača prodaju se s korijenovom balom u posebnoj ovojnici koja drži zemlju oko korijenja na okupu. Ako je ovojnica od razgradivog materijala, tada je prije sadnje ne treba odstranjivati, samo se bala dobro zalije. Kontejnirane sadnice isporučuju se dobro ukorijenjene, najčešće u plastičnim vrećama iz kojih ih je, nakon zalijevanja lako izvaditi, bez opasnosti od oštećenja korijenja. Prikladne su za sadnju tijekom cijele godine.

Chamaecyparis lawsoniana ‘Ellwoodii’

Ukoliko su sadnice uzgojene u kontejnerima, sadnja je moguća cijele godine uz obavezno zalijevanje

Četinjače se sade neposredno prije tjeranja izboja, koncem travnja ili nakon njihova tjeranja, koncem kolovoza. Naravno da treba izbjegavati sadnju za velikih hladnoća, kada je tlo smrznuto ili pak, nakon obilnih kiša kada je gnjecavo od suvišne vode. Posaditi biljku i nije velik problem, ali treba joj omogućiti daljnji nesmetani razvoj. Osim redovitog zalijevanja, potrebno je voditi računa o zaštiti sadnica na vjetrovitim ili jakom suncu izloženim položajima.

42

Jedan je od najomiljenijh kultivara unutar roda pačempresa, idealan za male vrtove i kamenjare. Stupasta je rasta, a uspravne grane nose ljuskaste listove plavozelene boje. Za deset godina naraste do visine od


vaš vrt 2 m i oko 75 cm široko; za dvadeset godina dosegnut će visinu od 3 m. Mladi češeri su zeleni i kako dozrijevaju tako poprimaju smeđu boju. Može se razmnožavati sjemenom, ali neće sve izniknule biljčice sličiti majčinskoj. Stoga uzgajači od mnoštva niknulih biljčica ostavljaju samo one primjerke koji pokazuju karakteristike majčinske biljke. Sigurniji način dobivanja biljaka identičnih majčinskoj jest vegetativno razmnožavanje reznicama. Najbolje uspijeva na osunčanu do polusjenovitu mjestu u vrtnom tlu dobre ocjeditosti. Orezivanjem se postiže gušći rast.

Chamaecyparis pisifera ‘Filifera Aurea’

Većinom se razmnožava stabljičnim reznicama u jesen. Prija mu uobičajeno vrtno tlo na osunčanu ili lagano sjenovitu mjestu.

Juniperus squamata ‘Blue Star’

Prema mišljenju nekih eksperata ovaj je kultivar jedna od najboljih četinjača zlatnih listova. Taj veliki grm spora rasta stožasta je oblika s naglašenim rastom u širinu. Za deset godina naraste 70 cm u visinu i 1,2 m u širinu. S vremenom može doseći 4 m u promjeru. U velikim kamenjarima najbolje su mu društvo vrijesak i crnjuše. Tijekom zime zlatna boja listova potamni u bakrenu. Dobro podnosi orezivanje, pa se mogu izvesti različiti oblici. Češerići su 2,5 cm široki i kako dozrijevaju tako iz zelene prelaze u smeđu boju. Najbolje uspijeva u duboku i vlažnu tlu, na osunčanu mjestu. Razmnožava se reznicama u jesen.

Thuja orientalis ‘Elegantissima’

Ova grmolika četinjača uzgaja se već stotinu godina kraseći vrtove diljem Europe. Iako za deset godina dosegne visinu od 1 m i 1,2 m širinu, kroz dulje razdoblje i u optimalnim uvjetima može narasti 4,5 m visoko. Listovi su osobito zanimljivi i izgledaju kao zlatne niti. Grane obješenih vrhova daju cijeloj biljci žalostan izgled što je posebno efektno u kamenjaru kada se dopusti nižim granama da se objese prema tlu. Da bi se zadržala zlatna boja ljuskastih listića sadi se na osunčano mjesto. Posebno lijepo izgleda u travnjaku kao žarišna točka. Najbolje uspijeva na ocjeditu, ali dovoljno vlažnu tlu. Razmnožava se reznicama stabljke. Za dobivanje patuljasta rasta i obješenih grana reznice se uzimaju sa slabijih postranih grana radije nego vodećih koje su puno snažnije.

Juniperus horizontalis ‘Wiltonii’ Ovaj kultivar borovice formira patuljasti grm dugačkih grana koje se privijaju uz tlo, a u nekim slučajevima formirajući gusti sag što ga čini izvrsnim pokrivačem tla. Tijekom šest uzgojnih godina naraste oko 1 m široko, a za deset godina 1,5 m široko uz visinu od 15 cm. Ljuskasti listići plave su boje pa ovaj kultivar slovi za najljepšu borovicu puzećeg rasta. Zimske temperature utječu na boju koja postane malo zagasitija.

Maleni je niskorastući grm igličastih listova na kratkim izbojima. Srebrnoplava boja čini ga posebnim. Nakon 10 godina rasta njegov kuglasti oblik dosegne promjer od 40 cm. S vremenom može doseći visinu od 1 m i nešto više u širinu. Češeri su poput bobica i dosegnu promjer nešto veći od 6 mm. Odgovara mu osunčano mjesto i vrtno tlo dobre propusnosti. Razmnožava se stabljičnim reznicama u jesen.

Thuja occidentalis ‘Rheingold’ Posebnu privlačnost ovom kultivaru daju zlatni vrhovi na inače zelenim listovima. Zahvaljujući njima cijeli je grm tijekom ljeta zlatne boje. U predjelima s hladnim zimama prelazi u zelenu ili brončanu. Stožasta je oblika i za deset godina naraste 1,5 m visoko i 75 cm u širinu. S vremenom naraste 4 m visoko i 1,8 m u širinu. Ljuskasti listovi stoje uspravno, a što su više izloženi suncu to im je boja svjetlija. Češerići su promjera 1,8 cm. Za optimalan rast i lijep izgled osim osunčana mjesta treba mu duboko i plodno tlo te mjesto zaštićeno od jaka vjetra. Razmnožava se reznicama u jesen. Antonija Vrdoljak, dipl. ing.

1. svibnja 2012. gospodarski list 43


vaš vrt

Bolesti presada ukrasnog bilja Prilikom razmnožavanja ukrasnog bilja koje sijemo, a kasnije rasađujemo u cvjetne lonce ili sandučiće vrlo često dolazi do propadanja tek izniklih biljčica. Isto tako propadaju i reznice koje stavljamo na ukorjenjivanje. Te se bolesti javljaju u samom početku vegetacije, a napadaju podzemne biljne dijelove budućih biljaka – sjemenku, klicu, korijen u razvoju ili njegov vrat ili podzemni dio reznice. Sve su to mikoze, znači da su uzrokovane gljivama. Ove su gljivice stalni stanovnici tla koje kod direktne sjetve izazivaju ugibanje klice prije nicanja ili polijeganje tek izniklih biljčica, zbog čega ih nazivamo gljivične bolesti polijeganja. Na posijanoj površini nastaju plješine. Na reznicama zaraza se javlja kao trulež dijela stabljike, koji se nalazi u tlu, vrata korijena ili samog tek oblikovanog korjenčića. Vrat korijena je onaj dio stabljike koji se nalazi u tlu, a korijen se na njega nastavlja. Dakle uzročnici ovih bolesti gljivice tla izazivaju trulež reznica i polijeganje nasada lončanica i ljetnica, te trulež korijena, gomolja i lukovica. Uzročnici propadanja klice i polijeganja rasada su gljivice iz roda Pythium s najčešćim vrstama P. debaryanum i P. ultimum i Thielaviopsis basicola uzročnici truleži vrata korijena, zatim Rhizoctonia solani uzročnik stisnuća vrata korijena, brojne Fusarium vrste uzročnici truleži korijena i gljivice iz roda Phythophthora s vrstama P. cryptogea, P. parasitica i P. primulae uzročnici začepljenja provodnih snopova. Pythium vrste parazitiraju mlade biljčice u predjelu korjenova vrata. Zaraženo bude

Bazalni dio stabljike pocrni i suzi se uslijed infekcije s Pythium sp. – gore i u sredini; izgled plješine – dolje Izgled bazalnih dijelova stabljika uslijed infekcije s Thielaviopsis basicola – gore i u sredini; izgled biljaka u propadanju – dolje

ono mjesto pri kojem biljčica izlazi iz tla, koje se suzi i poprimi vodenasti izgled. Za kratko vrijeme na tom se mjestu biljčica prelomi i istrune. Prejako zalijevanje pogoduje širenju ovog parazita. Do truleži bazalnog dijela stabljike zbog zaraze s Pythium sp. dolazi na tek izniklim biljčicama karanfila, jaglaca, lobelija, nemezija i još nekih ukrasnih cvjetnica. Dodajemo da gljivice iz roda Pythium izazivaju trulež gomolja ciklama, gladiola, frezija, šumarica i žabnjaka te lukovica narcisa, zumbula, tulipana, šafrana i dr. Kod Thielaviopsis basicola se javlja smeđa ili crna trulež korijena koja napada mlade tek ponikle biljčice maćuhica i jaglaca. Gljiva Rhizoctonia solani uzročnik je crne truleži kori-

44 gospodarski list 1. svibnja 2012.

ove gljive u rasadu mogu biti napadnute sve vrste ukrasnih biljaka kod razmnožavanja sjemenom poput karanfila, nemezije, jaglaca, lobelije. Kod lukovičastih ukrasnih biljaka srodna vrsta R. tuliparum napada irise, ljiljane, narcise, zumbule, tulipane te gomolje gladiola i ostale. Brojne Fusarium vrste s najčešćom F. oxysporum, uzročnici su bolesti truleži korijena, lukovica i gomolja uslijed čega zaražene biljke

jena. Na zaraženoj biljci stabljika pri dnu suzi. Na tom se mjestu prelomi, posmeđi, polegne i na kraju istrune. Od

Izgled bazalnih dijelova stabljika uslijed infekcije s Rhizoctonia solani – gore i u sredini; izgled biljaka u propadanju – dolje

Trulež korijena krizantema – lijevo i venuće biljke – desno, uslijed infekcije s Fusarium sp.

(nastavak na str. 46) 


vaš vrt (nastavak sa str. 44) uvenu i ugibaju. Najčešće su napadnuti irisi, ljiljani, narcise, tulipani, gladiole, karanfili, krizanteme, zvjezdan, ruže i drugo. Gljivice Phythophthora vrste uzročnici začepljenja vrata korijena vrše infekcije na jaglacima, gerberima, ljiljanima i tulipanima. Zbog nemogućnosti kolanja biljnih sokova u nadzemne dijelove biljaka izazivaju njihovo venuće. Pri tome je korijen najčešće zdrav, a uvele biljke se osuše i ugibaju. Još su dvije gljivice uzročnici propadanja tek izniklih biljčica ukrasnog bilja, vrlo česte i na reznicama kod ukorjenjivanja, a koji se u uvjetima suviše visoke relativne vlage tla i zraka javljaju i kasnije na već razvijenim biljkama. To je bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum i svagdje prisutna siva plijesan ili botritis Botrytis cinerea, a gotovo da nema biljne

Suzbija

vrste koju ne napadaju. Na vratu korijena pojavi se vodenasta pjega koja prstenasto obuhvati stabljiku. Stabljika je tu sužena, tkivo mekša i trune, a zaražene biljke venu i propadaju. Kod bijele truleži na zaraženom se mjestu Suviše visoka vlaga tla potencira razvoj svih nabrojenih parazitskih gljivica. Zato pri ukorjenjivanju reznica, ali i kod sjetve, zalijevanje mora biti umjereno. Kod sadnje gomolja i lukovica birati samo potpuno zdrave i neoštećene gomolje i lukovice. Sve sumnjive treba uništiti. Da bi se spriječila moguća infekcija iz tla pred sadnju potrebno je namakati lukovice i gomolje, u trajanju od 20 minuta, u pripravke dva fungicida zajedno, kao na primjer Captan ili Merpan + Previcur 607 Sl ili Previcur 607 SL + Bavistin.

Fungicidi koji se koriste za zalijevanje kod sjetve ili ukorjenjivanja reznica ukrasnog bilja Fungicid Dithane M-45 i dr. Captan 50 i dr. Merpan Bavistin FL

Pythium Rizoctonia Fusarium

Botrytis, Phytophthora Sclerotinia

+

+

+

+

+

+ +

+ +

+

+

Sportak 45 Ridomil Gold MZ

+

Previcur 607 SL Kidan Rektor Lupo

+

+ + +

pojavi snježno bijela prevlaka micelija gljive, a kod botritisa pepeljasto sivi mašak. Simptomi infekcije svih nabrojenih gljivica međusobno su vrlo slični. Vidljive razlike postoje samo za oko stručne osobe, ali ne uvijek. Za točno utvrđivanje uzročnika potrebno je gotovo redovito izvršiti laboratorijsku analizu mikroskopskim pregledom oštećenih biljnih dijelova. Ponekad

+ +

se po izgledu plješine u nasadu može utvrditi uzročnik, što nije dovoljno vjerodostojno. U tabeli su prikazani fungicidi koji pokrivaju nabrojene uzročnike propadanja. Od sjetve i pikiranja, te stavljanja reznica na ukorjenjivanje preporučuje se zalijevanje s jednom od kombinacija fungicida u razmacima od 7 do 10 dana. mr. Chiara Pagliarini


naš Jadran

Gnojidba agruma Najvažniji element za ishranu agruma je dušik, a njegov nedostatak kritičan je kod agruma za vrijeme cvatnje i u doba zriobe plodova. Međutim, višak dušika kod agruma može biti vrlo štetan jer usporava primanje fosfora i kalija, a povećava primanje magnezija i kalcija. Kod viška dušika opada kvaliteta plodova, kora postaje gruba i hrapava, zrioba je kasnija. Fosfor i kalij dva su vrlo važna makroelementa u ishrani agruma. Zbog osobine da se sporo premještaju u niže slojeve tla, treba ih unositi dublje u tlo meliorativnom gnojidbom prije podizanja višegodišnjih nasada, tj. treba ih unositi na zalihu. U redovitoj gnojidbi osiguravaju se biljna hranjiva koja su biljkama godišnje potrebna za rast i razvoj. Dušik je biogeni element koji se brzo ispire u tlu i biljka ga brzo koristi. U gnojidbi agruma dodaje se dva do tri puta u vegetaciji. Prvu prihranu treba provesti u rano proljeće, drugu kad je plod veličine graška, a treću prihranu u prvoj dekadi srpnja. Poželjno bi bilo dušično gnojivo plitkom obradom unijeti u tlo, jer je na taj način bolje iskorištenje dušika.

Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozrijevanje plodova i povećavaju sadržaj mesa u plodovima. Veće količine kalija pospješuju sadržaj mesa u plodovima i stvaranje krupnijih plodova. Agrumi imaju najveće potrebe za kalijem u vrijeme zametanja plodova i njihova rasta.

na fosforom, a osrednje kalijem, pa ne spadaju u bogata i plodna tla. Osim redovite gnojidbe dušikom, treba ih gnojiti i fosforom i kalijem. Fosforna gnojiva slabo utječu na povećanje mesa u plodovima, ali zato utječu na rast korijena. Na osnovi istraživanja i mnogobrojnih iskustava utvrđeno je da bez gnojidbe fosfornim i kalijevim gnojivima na siromašnim i lakim tlima nema obilnih uroda, dok se na bogatim tlima mogu postići dobri prinosi sa zalihama fosfora i kalija.

Mineralna i organska gnojiva Redovita gnojidba provodi se mineralnim i organskim gnojivima. Gnojidbom organskim gnojivima povećava se mikrobiološka aktivnost tla. ova gnojiva sadrže relativno malo osnovnih biljnih hranjiva (N:P:K), te ih treba kombinirati s mineralnim gnojivima. Gnojidba agruma organskim gnojivima obavlja se svake četvrte godine u jesen ili proljeće s količinom od 30 – 35 t/ha. Gnojidba mineralnim gnojivima obavlja se svake godine, uglavnom kombiniranim N:P:K gnojivima visoke koncentracije, koja sadrže dušik u amonijskom obliku i kalij topiv u vodi. Gnojiti je potrebno kasno u jesen ili u rano proljeće, a gnoj se dodaje na dubinu od 25 – 30 cm, u zoni korijena, jer fosfor i kalij su slabo pokretni u tlu. Tla srednje i južne Dalmacije slabo su opskrblje-

Kompleksna ili miješana gnojiva Danas se uglavnom za gnojidbu preporučuju vrste kompleksnih N:P:K gnojiva ili miješanih gnojiva, koja se u tom trenutku nalaze na tržištu. Riječ je o gnojivima koje odabiru sami trgovci, bez savjeta stručnjaka specijalista. S druge pak strane, proizvođači ili uvoznici mineralnih gnojiva nemaju posebne vrste za gnojiva za gnojidbu agruma ili za pojedine tipove tala. No, iako se proizvode takva gnojiva, trgovci ih ne nabavljaju, stručnjaci ne preporučuju, a proizvođači ne primjenjuju u gnojidbi. Zato su najbolji primjer MAP 12:52:0, monoamonijski fosfat, dušičnofosforno gnojivo, te DAP diamonijski fosfat 18:46:0. Te dvije vrste gnojiva gotovo su nepoznate u gnojidbi agruma, iako bi znatno pridonijele dobroj ishrani i povećanoj rodnosti. Najbolje bi i najbrže nadoknadili manjak fosfora u tlima gdje se uzgajaju agrumi. A takvih je tala više od 72% na području Dalmacije. U gnojidbi agruma treba primijeniti ona gnojiva koja će u tlo unijeti potrebne količine fosfora, a ne povećavati količine kalija, jer višak izaziva određene poremetnje u ishrani, a što se čini višegodišnjim jednostranim uporabama visoko koncentriranih N:P:K gnojiva. Mr. sc. Stanislav Štambuk viši stručni savjetnik u HPK

1. svibnja 2012. gospodarski list 47


Folijarna prihrana trajnih nasada

Trajni nasadi, odnosno voćnjaci, maslinici i vinogradi, zahtijevaju dobru opskrbljenost hranjivima tijekom cijelog razvojnog razdoblja. U svojoj paleti Petrokemija nudi hranjive otopine Fertine koje u svom sastavu sadrže makro, sekundarna i mikro hranjiva. Od osnovnih makro hranjiva to su dušik (N), fosfor (P2O5) i kalij (K2O), od sekundarnih kalcij i magnezij, te mikrohranjiva bor (B), željezo (Fe), bakar (Cu), mangan (Mn) i cink (Zn). Ova hranjiva često nedostaju u ishrani biljaka pa su stoga neophodna za postizanje dobre kvalitete te sigurnih i visokih prinosa uzgajanih kultura, ističe mr. sc. Sanja Biškup, djelatnica Primjene kutinske Petrokemije. ● Vaša tvrtka nudi više proizvoda za folijarnu prihranu trajnih nasada? – Za trajne nasade Petrokemija je namijenila Fertinu V, Fertinu B, Fertinu G, Fertinu Ca, Fertinu Fe i Fertinu Zn. Fertina V predstavlja izvor osnovnih i mikro hranjiva. Fertina Ca sadrži kalcij i dušik, Fertina B mikrohranjivo bor, Fertina Fe željezo, te Fertina Zn cink. ● Zbog čega je to važno? – Fosfor iz Fertine V je vrlo bitno hranjivo u održavanju kakvoće ploda jer je razina fosfora u plodovima u pozitivnoj korelaciji sa čvrstoćom mesa. Njegov nedostatak osobito je izražen na kiselim tlima pa se preporučuje prskanje s 2-postotnom otopinom Fertine V kao izvorom fosfora 4 do 6 puta tijekom vegetacije. Isto tako kalij iz Fertine V (Fertine G) utječe na povećanje topive suhe tvari i kiselina (mandarinka), kao i povećanje šećera (voće, vinova loza), te ulja u plodovima (maslina). Kako bi se očuvao plod te postigao pravovaljanu veličinu, neophodno je tijekom intenzivnog rasta prskati s 2-postotnom Fertinom V, svakih 10 do 14 dana. U vinogradima kontinuirano prihranjivanje obavlja se s Fertinom G u 2-postotnoj koncentraciji svakih 10 do 14 dana (u izrazito sušnim uvjetima razmak tretiranja može biti

i kraći). Fertina G za vinovu lozu osim makrohranjiva sadrži bor, željezo i magnezij pa se preporučuje primjena prije cvatnje. Fertina Ca je nezaobilazna u uzgoju trajnih nasada (voćaka, vinograda i maslinika) na kiselom tlu, a posebice kod jabuka krušaka, trešnje, višnje, breskve i marelice. Učestalom primjenom Fertine Ca postiže se čvrst i zdrav plod, a na taj način umanjuje se i sprječava pojava lenticelarnih i gorkih pjega, posmeđenja i staklavost, te kasnije propadanje plodova. Plodovi se prskaju Fertinom Ca odmah nakon zametanja u koncentraciji 1-2-postotne otopine (1 – 2 litre Fertine Ca na 100 litara vode). ● Na što treba posebno obratiti pažnju? – Za vinogradare, voćare i maslinare od osnovne su važnosti prskanja prije cvatnje s mikrohranjivim borom putem Fertine B u koncentraciji 1 posto (1 litra Fertine B na 100 litara vode). Fertina B sadrži 4 posto bora i 3 posto dušika. Njenom primjenom opskrbljuju se kulture s borom zbog pospješivanja oplodnje i zametanja većeg broja plodova, čime se osigurava veći urod. Drugi tjedan nakon oplodnje preporučuje se ponovno prskanje Fertinom B u istoj koncentraciji – 1 posto (1 litra Fertine B na 100 litara vode) radi pravilnog razvoja ploda. Prva prihrana Fertinom B obavezna je prije cvatnje, dok ostale primjene slijede naizmjence s Fertinom V i Fertinom Ca. ● Spomenuli ste u uvodu i prihranu željezom i cinkom? – Na tlima s visokim sadržajem karbonata kao što su Učestalom primjenom Fertine Ca postiže smeđa karbonatna i dolose čvrst i zdrav plod mitna tla vrlo često se javlja

48 gospodarski list 1. svibnja 2012.

Žućenje listova vinove loze zbog nedostatka željeza

kloroza (žućenje lišća), slaba obojenost plodova, slabija tvorba vitamina uvjetovana nedostatkom mikrohranjiva, posebice željeza i cinka. Prihranu željezom i cinkom obavljamo s Fertinom Fe i Fertinom Zn. Fertina Fe sadrži 6 posto željeza, dok Fertina Zn sadrži 5 posto cinka, a primjenjuju se zasebno kod voćaka i vinograda u 0,1-postotnoj otopini (100 ml Fertine Fe ili Fertine Zn na 100 litara vode). U maslinicima se primjenjuje 0,3-0,5-postotna otopina od travnja do rujna svakih 15 do 20 dana. Fertina Fe i Fertina Zn sadrže helate – pristupačne oblike hranjiva kojima se omogućuje najdjelotvornije uklanjanje nedostatka hranjiva odnosno trenutna opskrba potrebnim hranjivom. ● Kad je najbolje vrijeme za primjenu Fertina? – Prskanje Fertinama najbolje je obaviti rano u jutro ili u predvečerje. Optimalnom gnojidbom voćki Fertinama putem lista i ploda omogućit će se neprekidna opskrba biljnim hranjivima čime se osigurava optimalna snaga rasta i kvalitetno zdravo voće, grožđe i masline.


Zaštita vinove loze od najvažnijih bolesti i štetnika

GOSPODARSKI SAVJETNIK

mali

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni. 1. svibnja 2012.

gospodarski list

49


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Radovi kojima održavamo vinograd u smislu rodnog potencijala i dugovječnosti, a ujedno nam pomažu u borbi protiv bolesti su: gnojidba, rezidba, zelena rezidba, plijevljenje, uklanjanje zaperaka, pinciranje vrha mladica, uklanjanje lišća u zoni grožđa, prorjeđivanje grozdova, popravak armature, radovi obrade tla u vinogradu. Vinograd napada niz teških bolesti i opasnih štetočina. U načelu kontroliramo nekoliko njih, od kojih su svakako najopasnije bolesti: plamenjača, pepelnica i u posljednje vrijeme crna pjegavost. Bayerova paleta pripravaka za zaštitu vinove loze je kvalitetan i siguran izbor za svakog vinogradara. Lako se kombiniraju, a ono što je još važnije, pripravci za pepelnicu i sivu plijesan prate intervale pripravaka za suzbijanje plamenjače.

Plamenjača Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola) je najznačajnija bolest hrvatskih vinograda i javlja se za toplog i kišnog razdoblja. Primarne infekcije uzrokuju oospore koje su prezimile na tlu na otpalom lišću. Pravilo “tri desetke” je osnova za utvrđivanje početka primarne infekcije. Kada su mladice duge 10 cm i ako je palo minimalno 10 mm kiše u posljednja 24 do 48 sati, a temperatura je najmanje 10 °C, može doći do zaraze vinove loze. Da bi se oospore mogle premjestiti i doći do puči kroz koje mogu prodrijeti, lisna površina mora biti vlažna nekoliko sati. Nakon infekcije, započinje inkubacijsko doba, koje traje 4 do 15 dana ovisno o temperaturi i relativnoj vlažnosti. Tada se pojavljuju karakteristični simptomi bolesti – uljane pjege, a potom se stvaraju sivobijele spore u obliku prevlake na donjoj strani lista.

Uljne pjege na gornjoj strani lista

U povoljnim vremenskim prilikama zaraza se vrlo brzo prenosi i na ostale zelene dijelove vinove loze. Ove infekcije se nazivaju sekundarne infekcije i aktivne su do jeseni.

50

gospodarski list

1. svibnja 2012.

Velik broj sorti koje se uzgajaju u našoj zemlji su iznimno osjetljive na napad ove bolesti (graševina, rajnski rizling, sauvignon, malvazija, mali plavac...).

Štete koje uzrokuje bolest Ekonomski najveće štete uzrokuju primarne infekcije koje se javljaju u razdoblju pred cvatnju i neposredno nakon cvatnje, kad je vinova loza najviše osjetljiva. U tom razdoblju, plamenjača može uništiti od jedne trećine do gotovo cijelog prinosa grožđa. U ovoj fazi gljivica može zaraziti listove, mladice te odvojene cvatove i grozdiće koji se počinju sušiti te time nanosi neposrednu štetu. Iznimno velike štete nanose i cikličke sekundarne infekcije, osobito ako se nedovoljno kontroliraju. Na infekcije treba pripaziti u fenofazi porasta bobica nakon cvatnje. U takvim okolnostima u zaštitu je potrebno uložiti daleko više vremena i novca. Ako je opasnost od zaraze velika, intervali prskanja se skraćuju, a pripravci koji bi trebali biti korišteni moraju imati i preventivno i kurativno djelovanje. Posljedice jakih infekcija u vinovoj lozi mogu se primijetiti i u sljedećim vegetacijama. Plamenjača vinove loze također negativno utječe i na niz čimbenika važnih za proces vinifikacije i kvalitetu budućeg vina. Zaraženo grožđe slabije dozrijeva, u bobicama je više kiseline, manje šećera, a tanini su izraženiji. Takvo grožđe daje vinu suhi teški okus (vinski kamen) i okus po grožđicama. Različiti autori navo-

de da porast dušičnih tvari rezultira zamućenjem bjelančevinastim tvarima, osobito u bijelim i rose vinima.

Kako spriječiti infekcije Iznimno je važna dobra poljoprivredna praksa koja ujedinjuje cijeli niz preventivnih mjera. Kod sadnje vinograda moramo pokušati izabrati najbolji položaj, sunčan i prozračan, gdje se vlažnost ne zadržava i ne javljaju jaka rosna jutra. Nažalost, trenutni sortiment plemenitih sorti još je jako osjetljiv na ovu bolest. Vrlo važno je spriječiti previsoki rast korova koji može u određenim mikroklimatima pogodovati duljem zadržavanju rose. U zoni grožđa je potrebno odstranjivati nepotrebne mladice čak i prije cvatnje, a kasnije je potrebno ukloniti prebujno lišće.

Razvoj sporonosnih organa – bijela prevlaka na naličju lista

Budući da su uvjeti za razvoj plamenjače u Hrvatskoj i više nego povoljni, za zaštitu moramo koristiti najučinkovitije proizvode. Posebno treba biti oprezan u vrijeme od početka cvatnje do bobica veličine graška. U vlažnim godinama primarne se infekcije javljaju sve do polovice ljeta. Oospore mogu sačuvati klijavost do pet godina. Istraživanja pokazuju da u vinogradima ima do nekoliko stotina tisuća oospora po četvornom metru. Dakle, jake primarne infekcije su također moguće, iako dvije ili tri godine za redom nije bilo većih problema s plamenjačom. Za njenu eksploziju u vinogradu su dovoljni samo povoljni uvjeti.

Zaštita Prskanje bi se trebalo temeljiti na prognozi koju provode prognostičke službe, no zbog njene brzine i


Pepelnica Pepelnica (Uncinula necator) je redovna bolest koja se pojavljuje i čini štete u svim hrvatskim vinogorjima. Zbog klimatskih prilika i sortimenta uzrokuje najveće probleme u primorskoj regiji (Istra i Dalmacija), no zadnjih godina sve je štetnija i u kontinentalnim vinogorjima. Najosjetljivije sorte na pepelnicu su pošip, malvazija dubrovačka bijela, chardonnay, rizvanac, šipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac, muškat... Gljiva prezimljuje kao spora u pupovima ili u obliku spolnih spora u plodnim tvorevinama crne boje – nazivamo ih peritecije. Kod nas je češći prvi način prezimljenja i štetniji jer uzrokuje štete od početka vegetacije. Spore pepelnice vinove loze propadaju na temperaturi od -12 do -14 °C, no zbog sve blažih zima lakše prezimljuju i infektivni potencijal se povećava iz godine u godinu.

Za razliku od drugih bolesti vinove loze, pepelnica ne treba kišu ili pravu kap za početak infekcije. Prva infekcija može se pojaviti odmah s otvaranjem pupova, te se infekcije zadržavaju tijekom cijele godine. Bolest je najopasnija od kraja cvatnje do šare kada može uzrokovati nepopravljive štete ako se ne obavi pravilna preventivna zaštita protiv bolesti.

Štete koje uzrokuje bolest Pepelnica napada sve zelene dijelove biljke (pupove, rozgve, listove, grozdiće i grozdove). U proljeće novoizrasle mladice prekrije bijela prevlaka, mladice izgledaju kao da su posute pepelom te zaostaju u razvoju. U tom vremenu jake infekcije se prvo javljaju u primorskoj regiji, a zatim i u drugim dijelovima Hrvatske, gdje je najopasnije razdoblje nakon cvatnje, kada gljiva dođe na bobice, koje se tada posuše i izgledaju kao crne tvrde kuglice.

Al-fosetil – jedini pravi sistemik Al-fosetil, pored ostalih sistemičnih djelatnih tvari u svijetu zaštite bilja, s ponosom ima pridjev „jedini pravi“. Zašto? Za razliku od drugih sistemika koji se, po pravilu, premještaju po tretiranoj biljci samo prema gore, tj. ksilemom, Al-fosetil se premješta kroz biljku u svim smjerovima, i ksilemom, i floemom, tako da zaštićuje i vegetativne vrhove mladica i novonastalo i rastuće korjenje. U listove, mladice i ostale zelene dijelove ulazi već 30 minuta nakon prskanja, a unutar jednog sata raspoređen je po cijeloj biljci. Premješta se kroz listove, cvjetove, mladice, korjen. Važno je napomenuti da veći dio ide prema vegetativnim vrhovima mladica, a manji prema korjenu. Točno koliko treba. Ovo je samo jedna od posebnosti Al-fosetila.

Dvostruko djelovanje Al-fosetila:­­ direktno i indirektno Osim izravnog djelovanja na uzročnika bolesti Al-fosetil podiže i opću otpornost biljke. U vinovoj lozi pokreće prirodne obrambene mehanizme protiv plamenjače, ali i drugih uzročnika bolesti kao što su bakterioze i viroze. Da bi se otpornost vinove loze podigla na optimalni nivo preporučuje se korištenje 2 – 3 prskanja za redom (tzv. „fosetilni blok“), sredstvima na bazi Al-fosetila. Zbog specifičnog načina djelovanja nije moguća pojava rezistencije. Pripravci za suzbijanje plamenjače loze tvrtke Bayer su: Mikal Flash, Mikal premium F, Profiler i Verita. Važno je napomenuti da pravilno upotrijebljeni nemaju nikakav kemijski i organoleptički utjecaj na mošt i vino.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

štetnosti vrlo važno je i iskustvo vinogradara. Ako nam u vinogradu stvara probleme i crna pjegavost, koristimo pripravke za suzbijanje crne pjegavosti koji također djeluju i na plamenjaču. Za prvo prskanje koristimo pripravak Antracol WP 70, a za drugo Antracol Combi. Intervali između prskanja trebaju biti između 6 i 8 dana. Zatim prskamo tri puta za redom s pripravkom Mikal Premium F, od početka cvatnje pa nadalje. Mikal Premium F je fungicid s preventivnim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem, djeluje i kontaktno i sistemično – svi načini djelovanja su ujedinjeni u jednom pripravku. Intervali između prskanja trebaju biti 12 dana. Po završetku prskanja s Mikal Premium F, zaštitu nastavljamo s pripravkom Profiler koji također koristimo u bloku – dva do tri puta zaredom. Profiler se dobro veže na površinu biljke te odlično štiti lišće i naročito mlade grozdove. Vrlo je važno sistemično djelovanje jer se aktivna tvar prenosi u mlade novoizrasle dijelove loze. Profiler primjenjujemo svakih 12 do 14 dana.

Štete na grozdu, siva prevlaka, raspucane bobe s vidljivom prevlakom

Ako se infekcija javlja tijekom debljanja bobica, na njima je vidljiva karakteristična bijelo siva prevlaka. Zaustavlja se rast i razvoj kožice bobica, kožica prestaje biti elastična dok se unutrašnjost grožđa normalno razvija i raste. Zbog pritiska na neelastičnu kožicu bobica, ona puca, te nastaju pukotine. Unutar bobica meso počinje gubiti vodu i suši se, u bobicama se naseljavaju druge gljivice i bakterije (uzročnici truleži, octeni cik...), što nepovoljno utječe na mošt i, naravno, u konačnici na vino. Pri napadu pepelnice bobice nemaju prirast, crne i venu, uz karakterističnu sivkastu prevlaku. Na kraju, kao indirektnu štetu,

1. svibnja 2012.

gospodarski list

51


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

pepelnica ima posebno negativan utjecaj na čistoću i boju vina. Na zrelim bobicama gljivica se ne razvija. Gljiva se razvija na neodrvenjenim rozgvama. Siva prevlaka se nakon odrvenjavanja rozgve pretvara u crveno-smeđe ili smeđe mrlje vidljive na drvu. Rozgve s pepelnicom obično su oslabljene, a ako ih za sljedeću godinu koristimo kao rodno drvo, infekcija s pepelnicom je na takvim rozgvama u sljedećoj sezoni vrlo opasna jer spore koje prezime u pupovima vrlo lako napadaju mladice već u ranim fazama rasta.

Kako spriječiti infekcije Moramo  procijeniti  rizik od infekcije  prema položaju vinograda i sorti koju uzgajamo u vinogradu. Potencijal za infekciju u tekućoj godini  ovisi o  zarazi  iz prethodne godine. Dakle, ako je prethodne godine bilo u vinogradu više zaraza s pepelnicom, veće  su vjerojatnosti infekcije u tekućoj godini. 

Neuspjeli fungicidni tretman – moguća naknadna zaraza botritisom

U slučaju jakih infekcija, potrebno je obaviti prskanje s  početkom sljedeće  sezone,  kako bi se izbjeglo prenošenje gljivica na zelene dijelove vinove loze. Najviše moramo  biti na oprezu u fazi debljanja bobica, kad je prskanje najviše potrebno.

Zaštita vinove loze U slučaju  manjeg rizika  od  infekcije s  pepelnicom,  prva  prskanja obavimo s pripravcima na bazi sumpora. U najosjetljivijem razdoblju, od početka cvatnje pa sve do mekšanja bobica, koristimo pripravke koji pružaju vrhunsku zaštitu kao što su Falcon i Nativo. 

52

gospodarski list

1. svibnja 2012.

Ako postoji veća vjerojatnost od infekcije,  koristimo  navedene pripravke  u ranijim fazama rasta.  U slučaju da se već  pepelnica razvila  na mladicama, grozdovima ili listovima, koristimo  Falcon ili  Nativo  koji  imaju  preventivno, vrhunsko  kurativno i eradikativno djelovanje.

Siva plijesan Siva plijesan (Botrytis cinerea) je također jedna od redovnih i opasnih bolesti vinove loze. Djeluje na temperaturama između 3 °C i 30 °C. Njene spore su prisutne u zraku, u vinogradima, voćnjacima, skladištima i drugim prostorima. Može zaraziti sve zelene dijelove vinove loze, ali najčešće uzrokuje štetu na grozdovima u razdoblju zriobe grožđa jer su tad dostupne velike količine prihvatljive hrane – šećeri. Posebno osjetljive sorte su s tankom pokožicom i zbijenim grozdovima: bijeli pinot, sivi pinot, kraljevina, chardonnay, rajnski rizling, frankovka, cabernet sauvignon, muškat žuti, graševina. Infekcije grozdića su uobičajene u vlažnim i hladnim proljećima.

Siva plijesan na mladom grozdiću

U vlažnim razdobljima i u prisutnosti tvari koje vinova loza luči u cvatnji se razvijaju povoljni uvjeti za infekciju. Zaraženi grozdići vrlo brzo – preko noći – smeđe, crne i suše se prije nego što se razvije siva prevlaka. Siva prevlaka se razvije kasnije, kada grozdić padne na tlo. U normalnim uvjetima gljivica se naseljava primarno na cvjetnim kapicama i ostacima prašnika jer joj je to jedina dostupna hrana. Ovu fazu nazivamo

“saprofitna”. Odavde se kasnije inficira grožđe. No, najopasnije su štete koje ova gljivica uzrokuje na grožđu. Zaraza dolazi preko rane uzrokovane štetnicima, bolestima, ali i vremenskim neprilikama. Simptomi se na bobici grožđa počinju pojavljivati u obliku sive pljesnive prevlake koja predstavlja micelij patogena. Infekcija se širi s bobice na bobicu i u vlažnoj godini uzrokuje truljenje cijelog grozda.

Grozd zaražen sivom plijesni

U jesen, gljiva se naseli na rozgvama i pupovima. Prezimi u obliku spora i u sljedećoj sezoni u povoljnim uvjetima zarazi mlade zelene dijelove vinove loze.

Štete od sive plijesni Postoje različite vrste truleži, prema vremenu i uvjetima u kojima se pojavljuju. Ako se trulež na bobicama javlja u vrijeme kada grožđe sadrži malo šećera, govorimo o “zelenoj plijesni”. Bobice nakon infekcije postaju smeđkaste ili sivkaste, na njima obično nema spora. Zaražene bobice postaju smeđe, na njima se pojavljuje siva prevlaka. Bobice zbog zaraze ne akumuliraju šećer i ostaju kisele do berbe. ”Octeni cik” je rezultat djelovanja kvasaca i bakterija te se pojavljuje u vrućim godinama u suši na vinovoj lozi. Na zrelim bobicama se javlja siva trulež nakon što siva prevlaka potpuno prekrije bobice. Bobice gube vlagu, prevlaka raste kao da se dime spore iz nje. Siva plijesan ne samo da uzrokuje gubitak količine i kvalitete grožđa, već šteti također i svojstvu mošta. Vino je nestabilno, teško se taloži, može imati neugodan okus i manje je pogodno za starenje.


Jedna od integriranih mjera je izbalansirana gnojidba vinograda. Siva plijesan grožđa se prije pojavljuje u vinogradima koji su pregnojeni sa dušikom, gdje je rast bujan i gdje nisu pravovremeno napravljeni zeleni radovi. Potrebno je smanjiti unos dušika i time usporiti rast – zeleni dio će biti manji, a prozračnost će biti veća. Dobro je sprječavati oštećenja grožđa, osobito ona koje uzrokuju grožđani moljci.

Zaštita Za učinkovitu zaštitu su potrebna sljedeća prskanja: a) Neposredno nakon cvatnje (čišćenje grozdića) b) Prije zatvaranja grozda c) U šaranju ili omekšavanju boba d) Prije berbe (prema potrebi – zavisno od vremena berbe). Obično prskamo samo u najkritičnijem razdoblju – u vrijeme zatvaranja grozdova i u početku mekšanja boba, no zbog biologije bolesti iznimno je važno preventivno prskanje neposredno nakon cvatnje kada se grozdići čiste. Prvo prskanje je vrlo važno – namijenjeno je smanjenju mase spora gljivice. Također je obavezno i drugo preventivno prskanje koje obavljamo prije zatvaranja grozda. S drugim prskanjem smanjujemo sekundarne infekcije na bobicama. Ako preskačemo s ovim prskanjima te prskamo samo u početak šare ili nakon pojave infekcije pred zriobu, učinak će biti znatno smanjen. Pripravak Teldor možemo koristiti za bilo koje prskanje, a osobito je učinkovit u prva dva. No, vrlo lako ga pozicioniramo u drugim terminima jer ga odlikuju kratka karenca i potpuna neutralnost na vinifikaciju i okus vina i mošta. Teldor je na službenim (nezavisnim) pokusima u praksi najučinkovitiji među svim botriticidima koji su prisutni na hrvatskom tržištu.

Osim Teldora, tijekom vegetacije nam odličnu pomoć pružaju pripravci s indirektnim djelovanjem na sivu plijesan (Nativo, Falcon, Mikal Premium F). Oni djeluju na drugim, različitim stupnjevima razvoja gljiva kao botriticidi te tako održavaju svoju botriticidnu učinkovitost (antirezistentna strategija).

Crna pjegavost Crna pjegavost (Phomopsis viticola) je bolest koja se sve više pojavljuje u hrvatskim vinogradima. Bolest uzrokuje veće štete na manje bujnim sortama i onima koje zahtijevaju rez na kratko rodno drvo. Gljivica napada vinovu lozu tijekom cijele sezone rasta, no infekcije tijekom ljeta ili početkom jeseni su rijetke. Najopasnije razdoblje je vrijeme početka razvoja mladica. Gljivica prezimi na drvu, spore se aktiviraju u rano proljeće i zaraze nekoliko centimetara duge mladice. Do infekcije dolazi na mjestu gdje izbojak izrasta iz starog drveta.

Zaražena rozgva, mladice se ne razvijaju ili se razvijaju vrlo slabo

Prvo se razvije crna nekrotizirana rana koja se u rastu proširuje i produbljuje. Crna pjegavost nije bolest koja se pojavljuje u jednoj godini dana već postupno eskalira iz godine u godinu te dobivamo oslabljenu vinovu lozu bez pravog rodnog drveta.

Štete koje uzrokuje bolest Najveća šteta se očituje u slabom ili nikakvom tjeranju baznih pupova na rozgvi, što utječe na prirod i prirast sorti koje se režu na kratko. Bolest uzrokuje i slab rast mladica, oštećenja na jednogodišnjim i dvogodišnjim mladicama, a u vrlo teškim infekcijama šteta prijeti peteljkama, jer grozd se, prije nego što

sazrije, na inficiranim mjestima peteljke odlomi. Gljivica dugoročno smanjuje bujnost vinove loze, zatim količinu zdravog rodnog drva, a s time na kraju i prinos.

Kako spriječiti infekcije Rješenje nije jednostavno niti je brzo. Kod jačih infekcija, kao što smo već spomenuli, gljivica postupno uništava lozu i infekcije se ne mogu brzo riješiti. Konkretno, potrebno je izbjegavati podizanje vinograda u vlažnom mikroklimatu, gdje se sunce pojavljuje kasnije tijekom dana.

prije nego što sazrije grozd se odlomi na inficiranim mjestima peteljke

Ako je infekcija već prisutna u vinogradu, zaražene dijelove biljke treba izrezati, odnijeti ih iz vinograda i spaliti jer se gljivica nesmetano razvija na odrezanom drvu. Stručnjaci vjeruju da malčiranje i ostavljanje rozgve u nasadu potiče razvoj bolesti.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Kako spriječiti sivu plijesan

Zaštita Obavezno krećemo u borbu već od početka vegetacije. U ranim razvojnim fazama tretiranje obavljamo s pripravkom Antracol WP 70, koji također štiti biljku od crne pjegavosti kao i od plamenjače vinove loze. Tretiramo dva puta: prvo kad su izbojci dugi 2 do 5 cm, drugi put također s pripravkom Antracol WP ili Antracol Combi kad su izbojci dugi od 10 do 12 cm. Nastavljamo s pripravcima koji sadrže folpet (Mikal premium F i Mikal Flash). Bolest se ne može izliječiti u jednoj sezoni već je potrebna ustrajna višegodišnja pažnja i djelovanje.

1. svibnja 2012.

gospodarski list

53


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Crvena palež lista Bolest se javlja u svim vinskim regijama Hrvatske, no češće obolijevaju crne sorte. Stupanj zaraze ovisi o svojstvu tla; na težim tlima gdje ne manjka vlage, bolest se javlja rijetko, na lakšim laporastim, pješčanim, flišnim i kamenitim tlima češće. Uzročnik bolesti je gljiva (Pseudopeziza tracheiphila) koja prezimi na otpalom lišću. Primarne infekcije se odvijaju za kišnog vremena krajem travnja i početkom svibnja, kada temperature dosežu 15 °C do 20 °C. Većina infekcija se odvija u toplim kišnim proljetnim danima, no infekcije se u manjoj mjeri smanjuju do jeseni. Prvi znakovi se javljaju na listovima 3-5 tjedana nakon infekcije, u rano ljeto s više sušnih razdoblja uz sušenje lišća.

Budući da u našim klimatskim uvjetima gljiva ne inficira izbojke, ne uzrokuje izravnu štetu. Indirektno su prinosi manji radi smanjenja lisne mase, no više utječe na kvalitetu grožđa jer je sadržaj šećera manji. Drvo slabije zrije, čime se smanjuje zdravo rodno drvo za iduću godinu. Kada opazimo infekciju više ne možemo djelovati kurativno, već idemo u zaštitu zdravih dijelove vinove loze.

Zaštita Prvo prskanje provodimo sa pripravkom Antracol WP 70 ili pripravkom Antracol Combi koji također suzbija i crnu pjegavost vinove loze. Sljedeća prskanja isključivo protiv crvene paleži lista, nisu potrebna jer pripravci Mikal Premium F i Nativo imaju na nju dobro neposredno djelovanje.

Apoplektično venuće – Mal d´esca Prepoznatljive žute pjege i suhe zone na listu vinove loze

Gljiva se također lako naseljava na izbojke, ali to je u našim klimatskim uvjetima rjeđe. Očituje se u smeđenju i sušenju peteljki.

Uzrokovana je kompleksom gljiva koji razgrađuju drvo. Prema opisanim simptomima razlikujemo dva tipa: „klasična eska“ i „mladenačko venuće“. Kod klasičnog tipa, vinova loza propada dugi niz godina. U nekim godinama simptomi se praktički ne vide do jeseni. Napadnuti trsovi životare po niz godina nakon čega iznenadno propadnu. Na listovima oboljele vinove loze se pojavljuju znakovi kao kod nekih nedostataka hranjiva ili znakovi fitotoksičnosti. Između žila se pojavljuju žute (bijele sorte) ili crvene pjege (crvene sorte) koje se brzo šire po žilama.

Simptomi apoplektičnog venuća na listu vinove loze (crna sorta) Trs zaražen crvenom paleži, crvena pjega na listu

54

gospodarski list

1. svibnja 2012.

U nekoliko dana pjege smeđe i suše se. Tkivo oko žila ostaje zele-

no, rub lista se suši. Listovi otpadaju. U vlažnim uvjetima, vinova loza može ponovo ozeleniti, no u suhim vremenskim uvjetima vinova loze se potpuno osuši. Grozdovi se od samog početka normalno razvijaju ali ne dozrijevaju pravilno, bobice pucaju i suše se ili ostanu tvrde. Također vidimo promjene na drvetu, na zaraženom dijelu je na okomitom presjeku rozgve sredina drva omekšana, na starom drvu se pojavljuju odumrli tamno smeđi dijelovi u obliku trokuta.

Štete koje uzrokuje apoplektično venuće Osim direktne štete kada cijeli trs propada te gubimo urod, dolazi do prorjeđivanja vinograda, što nam smanjuje rentabilnost uzgoja. Šteta je odmah vidljiva: u godini kada se pojave simptomi grožđe na lozi ne dozrijeva i mora se ukloniti. Takva loza u jednoj do pet godina propada. Važno je shvatiti da i sami nepažnjom pogodujemo širenju bolesti u vinogradu orezivanjem vinove loze – bolest se prenosi kroz veće rane nastale na lozi.

Simptomi na trsu bijele sorte vinove loze

Kako spriječiti infekcije Važno je da se tijekom vegetacije obavljaju redovite provjere vinograda i da se označi zaražena loza. Zaražene dijelove sljedeće godine režemo posebno, kad smo drugu lozu u vinogradu već orezali. Gljiva napada drvo i u lozu ulazi kroz veće rane. Te je rane dobro namazati voskom na bazi bakra kojem smo dodali vodu. U sprječavanju šire-


Zaštita Vrlo dobar neposredni učinak pokazuju pripravci na bazi Al-fosetila (Mikal Premium F, Profiler), koji djeluju kao pravi sistemici. Ulaze u sve dijelove biljke, pa i u drvene i tako zaustavljaju razvoj gljive. No, u zaštiti od esce još uvijek je najvažnija pravilna obrada vinograda.

različiti tipovi žutica, najpoznatija je zlatna žutica i žutica crnog drveta, ali različite tipove žutica vizualno nije moguće razlikovati.

Širenje bolesti Sigurno je da kod zaražene vinove loze neće biti prinosa ili će

Cvrčci Vinovu lozu napada nekoliko vrsta cvrčaka: lozin zeleni cvrčak (Empoasca vitis), američki cvrčak (Scaphoideus titanus), medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i rogati cvrčak (Stictocephala bisonia) – to su neki od najpoznatijih i najprisutnijih. U posljednjih nekoliko godina, najviše štete uzrokuje američki cvrčak, koji ne uzrokuje izravne štete, ali je zato vrlo opasan vektor fitoplazme zlatne vinove žutice.

Infektivne žutice vinove loze – fitoplazme Pod infektivnom žuticom podrazumijevamo nekoliko uzročnika bo-

Prepoznatljivo uvijanje listova, žućenje i sušenje

lesti koji izazivaju slične simptome i štete na vinovoj lozi. Samo ime opisuje osnovne simptome bolesti – žućenje lišća, kod crvenih sorti smeđenje. Osim toga pojavljuje se značajno uvijanje lišća od ruba prema dolje. Važne su također promjene na drvu, manja dužina internodija, drvo slabo dozrijeva i ostaje mekano, rozgve se objese i loza dobiva oblik vrbe. Na rozgvama se izmjenjuju odrvenjeli i neodrvenjeli dijelovi, neodrvenjeli dijelovi preko zime smrznu te pocrne – crna vinova loza. Najveći poremećaji se javljaju tijekom cvatnje, grozdići se često suše, zatim dolazi do rasipanja nastalih bobica ili sušenje grožđa tijekom debljanja bobica. Grozdovi smeđe kao da su zaraženi plamenjačom. Poznati su

Propadanje trsa nakon zaraze fitoplazmozom

biti jako umanjen. Veća teškoća je širenje bolesti. Bolest se preko posrednika (američki cvrčak) prenosi na druge trsove. Dakle, bolest se u nekoliko godina od jedne zaražene loze prenese na cijeli hektar vinograda te i na susjedne vinograde.

Kako spriječiti širenje bolesti? Preventivna zaštita uključuje niz preventivnih integriranih mjera. Već je pri osnivanju vinograda potrebno saditi zdrave lozne cijepove. Potrebno je promatrati sve promjene na lozi te od pojave bolesti, odstraniti oboljelu vinovu lozu. Važno je ukloniti i biljke domaćine (pavitina) u blizini vinograda. Najvažnije je da pravovremeno suzbijemo američkog cvrčka. Stoga je potrebno slijediti njegov let tijekom cijele vegetacije. Zaražene trsove treba odmah ukloniti. Širenju bolesti pogoduje blizina biljaka domaćina za vektore bolesti, kao što je pavitina, na kojoj se također razvija žutica.

Američki cvrčak

Cvrčci uzrokuju neposrednu štetu sisanjem mladih listova i mladica te na taj način zaustavljaju rast biljke. Neizravno, čine štete izlučivanjem medene rose na zelene dijelove vinove loze, na koju se naseljavaju gljive čađavice što dovodi do smanjenja asimilacijske površine. Redovito treba pregledavati vinograd – tražiti ličinke i nimfe te loviti odrasle primjerke cvrčka na žute ljepljive ploče. Razvoj cvrčaka se ne odvija isto u svim vinogradarskim regijama. Također, prezimljavanje ima veliki utjecaj, jer je nakon blagih zima izlazak ličinki mjesec dana duži, zato je obavezna provjera podataka u savjetodavnoj službi.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

nja esce pripomaže također rezidba u kasno proljeće kad se sokovi u rozgvi kreću uzlazno. Često je potrebno i jedino moguće rješenje – zaraženu lozu izrezati, iskopati i ukloniti iz vinograda.

Zaštita Prskanje obavljamo prema uputama poljoprivredne savjetodavne službe, kako bi se spriječilo širenje cvrčka, a time i infektivne žutice vinove loze. Opća preporuka je da prvo prskanje protiv štetočina obavljamo dva do tri tjedna nakon izlaska ličinki iz jajašca (Primorje– sredinom lipnja, u drugim vinogra-

1. svibnja 2012.

gospodarski list

55


MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

darskim regijama krajem lipnja). Drugo prskanje provodimo protiv kasnijih ličinki i prvih odraslih (Primorje – u prvom tjednu srpnja, ostatak regije – zadnja trećina srpnja). Učinkovitost insekticida je manja na starije razvojne faze američkog cvrčka.

Grožđani moljci Važni štetnici vinove loze su žuti grozdov moljac (Eupoecilia ambiguela) i pepeljasti grožđani moljci (Lobesia botrana).

ca na stabljiku ili na površinu bobica. Let prve generacije se završava sredinom lipnja. Početkom srpnja dolazi do leta druge generacije, koji završava do polovice kolovoza. Žuti grozdov moljac preferira vlažne godine dok sivi grozdov moljac dominira u toplim i sušnim godinama. Gusjenice prve generacije se hrane cvjetovima i novonastalim grozdićima. Svaka gusjenica tijekom razvoja pojede 3 do 20 cvjetova. Veće štete uzrokuju gusjenice druge generacije, koje se hrane bobicama, što posljedično uzrokuju zarazu sivom plijesni.

Suzbijanje grožđanih moljaca

Pepeljasti grožđani moljac

Obje vrste prezimljavaju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima, ispod kore loze, na potpornim drvenim

Let moljaca pratimo sa feromonskim mamcima. Prag štetnosti za prvu generaciju je od 70 moljaca po feromonskom trapu, a za drugu generaciju 150 moljaca. Kada je prag štetnosti premašen, odlučujemo se za primjenu sa insekticidima. U suzbijanju grožđanih moljaca postoji više registriranih insekticida s različitim načinom djelovanja. Preporučujemo upotrebu insekticida Decis 2,5 EC.

Voćni crveni pauk Gusjenica pepeljastog grožđanog moljca

stupovima. Prva generacija moljaca pojavljuje se krajem travnja ili početkom svibnja. Nakon oplodnje, ženke prve generacije odlažu jajašca na cvjetne stabljike, kapice i plodnice, ženke druge generacije odlažu jajaš-

Žuti grozdov moljac

56

gospodarski list

1. svibnja 2012.

Crveni pauk ((Panonychus ulmi) prezimi u obliku crvenih, okruglih jajašaca. Pažljivim pregledom ih možemo vrlo lako zapaziti u predjelu okaca na jednogodišnjim Crveni voćni pauk – jajašca na rozgvi

izbojcima, ponekad na hrpi dolazi i do nekoliko stotina jajašaca, koja daju izgled crvenkastih krpica na kori. Crveni voćni pauk uzrokuje oštećenja sisanjem listića. Na mjestima

sisanja se razvijaju žućkaste pjegice s ljubičasto-crvenkastom sredinom. Lišće zaostaje u rastu, nabire se i žuti od lisnih žila. Listovi postaju kruti i sivi, lisni rub se savija prema dolje. Zelena boja prelazi u sivkastu i ljubičastu. Kod teškog napada lišće se osuši.

Grinje Koprivina grinja (Tetranychus urticae) uzrokuje najveću štetu krajem ljeta i početkom jeseni. Slično kao i crveni voćni pauk, uzrokuje oštećenja sisanjem listića. U početku se opaze svijetle pjegice, dok kasnije lišće žuti.

Štete od koprivne grinje

Napadnuto lišće se osuši. Na donjoj strani vidimo paučinastu prevlaku, u kojoj se mogu naći čahure grinja.

Erinoza Prve ozbiljne štete lozine grinje koja uzrokuje erinozu (Eriophyes vitis) vidimo kao mjehurastu lisnu površinu, koja pocrveni ili požuti. Iz mjehura postupno izlaze karakteristične šiške.

Erinoza na listu vinove loze


Akarinoza Lozina grinja koja uzrokuje akarinozu (Calepitrimerus vitis) prezimi u zimskim pupovima ili u pukotinama u kori starog drveta. Istodobno s pupanjem se počinju hraniti. Većinu grinja nalazimo u pupovima, koji su bliže starom drvetu. Pupovi su različito oštećeni, ovisno o broju grinja koji se nalaze u pupovima.

Zaštita Sumpor kao djelatna tvar djeluje repelentno na ove štetnike te ga preporučujemo za prva prskanja. Kod jačih napada prskamo u vrijeme rasta dva puta sa 2%-tnom koncentracijom pripravka na bazi sumpora ili sa 20%-tnim sumpornovapnenastim škropivom. Također možemo koristiti mineralna ulja u koncentraciji od 3%. U vinogradima gdje grinje i crveni pauk predstavljaju veliki problem moramo ih suzbijati specijalnim akaricidima. Vrlo efikasna su prskanja početkom kolovoza, u vrijeme kad se grinje premještaju pod ljuskice pupova. Kod uzročnika akarinoze učinkovita su i prskanja od početka vegetacije. Kao akaricid za zaštitu od lozinih grinja i crvenog voćnog pauka koristimo pripravak Envidor SC.

Korovi Akarinoza – napadnuti izboj zaostaje u rastu

Ako je u pupu više od 100 grinja, on neće propupati, a ako je u pupu manji broj grinja, mladice više ili manje zakržljaju s kraćim internodijima i manjim grozdićima, gdje se grozdići nakon cvatnje osipaju. Ovo je iznimno opasan štetnik.

Štete od akarinoze Grinje uzročnici akarinoze vinove loze uzrokuju oštećenja uglavnom u fazi pupanja do dužine mladice od 30 cm. Zbog njenog napada istovremeno tjeraju i mladice iz spavajućih pupova, kržljaju što cijelom trsu daje oblik tzv. „vještičje metle“. Ako je broj grinja srednje velik, dolazi do kržljavosti mladica, listovi su manji i naborani, uvinuti, internodiji na grani su kraći. Grozdići su manji, nakon cvatnje se više osipaju. U isto vrijeme vinovu lozu napada crveni voćni pauk. Napada mlade listove i isisava sok oko lisnih žila. Lišće zaostaje u rastu, nabora se i žuti oko lisnih žila. Lozina grinja uzrokuje oštećenja kasnije te razmnožavanjem prelazi na grozdiće.

Zakorovljenost vinograda moramo strogo odvojiti od kontroliranog zatravljivanja na određenim lokalitetima i položajima. Smanjena obrada tla i zatravljivanje inače pridonosi nižoj količini, ali višoj kvaliteti grožđa. U tlu se povećava količina organske tvari i aktivnost mikroorganizama, koji mineraliziraju organsku tvar. Na taj se način mobilizira veća količina mineralnih tvari potrebnih za rast i razvoj vinove loze. Prostor između redova možemo lako pokositi, malčirati ili obraditi, no područje unutar ruda mnogo teže. Ovaj prostor obrađujemo specijalnim priključcima ili herbicidima. No zatravljivanje je opravdano samo u situacijama dovoljne ili suvišne vlage tijekom vegetacije. Na svim ostalim prosto-

Zapušten i zakorovljen vinograd na otoku Visu

rima gdje dolazi do jake kompetencije za vodu i hranjiva između loze i travne smjese to se ne preporučuje, već kompletna obrada tla. Kod neodržavanog i zakorovljenog vinograda situacija je oprečna. Korovi su izrazito nepoželjni jer se s vinovom lozom natječu za vodu i hranjiva, zadržavaju vlagu te na taj način stvaraju povoljne mikroklime za razvoj bolesti. Osim toga, neki korovi su biljke domaćini za neke vektore bolesti (slak, pavitina, ...). Za uništavanje korova u međurednom prostoru i ispod vinove loze koristimo pripravak Basta. Basta je neselektivni herbicid, koji djeluje na zelene dijelove biljaka, ali ne prenosi se u drvenaste dijelove. Zbog toga možemo koristiti pripravak Basta i za uništavanje nepotrebnih mladica s donjeg dijela starog drveta vinove loze. U vinogradima gdje se nekoliko godina uzastopno koristi glifosat kao totalni herbicid, stvara se rezistencija korova koji su otporni na glifosat, kao što su preslice. Basta izvrsno djeluje protiv preslice, pa je stoga idealno rješenje u takvim vinogradima. Kod prskanja moramo biti vrlo oprezni da ne poprskamo mladice na kojima želimo prinos. Kako pripravak Basta ne uništava korijen biljke, smatra se također i kao odlično rješenje u vinogradima na strminama jer smanjuje eroziju.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Na taj način se smanjuje fotosintetska sposobnost lišća. Napadaju mladice i mlade grozdiće. Za vrlo jakog napada, listovi se cijeli posuše, ali vrlo lako unište i cijele mladice ili grozd.

Stipe Đuzel, dipl. ing.agr. www.bayercropscience.hr Šteta uslijed primjene herbicida

1. svibnja 2012.

gospodarski list

57


NOVE TEHNOLOGIJE

Otkriće u suzbijanju bijele i sive plijesni Istraživanje i analiza genoma sive plijesni na vinovoj lozi i bijele plijesni na uljanoj repici olakšat će razumijevanje sposobnosti zaraze brojnih biljaka od ovih gljivica. Proučavanje njihovih genoma u konačnici bi trebalo dovesti do razvoja novih načina integriranog pristupa suzbijanja ta dva značajna patogena. Sekvenciranje i analizu genoma ovih štetnih gljivica dovršio je internacionalni konzorcij znanstvenika pod vodstvom INRE (Francuski nacionalni institut za poljoprivredna istraživanja) u suradnji sa znanstvenim ustanovama poput CNRS (“Centre national de la recherche scientifique”), najvećom znanstveno-istraživačkom agencijom u Francuskoj, te sveučilištima iz Marseillesa i Lyona.

Znatna ekonomska šteta Bijela i siva plijesan (trulež) su dvije bolesti koje utječu na kulturne biljke poput suncokreta, luka, vinove loze, rajčice, uljane repice i dr., tijekom uzgoja i nakon berbe ili žetve. Uzrokuju ih mikroskopske gljivice Sclerotinia sclerotiorum i Botrytis cinerea.

Bijela plijesan (trulež) na grahu

Te dvije srodstveno usko povezane vrste brzo ubijaju biljne stanice nakon zaraze, i uzrokuju nakupljanje mrtvog tkiva, pa su poznate i kao nekrotrofični patogeni. Diljem svijeta, bijela i siva plijesan uzrokuju znatne ekonomske gubitke kao i značajne proizvodne troškove vezane uz primjenu sredstava za njihovo suzbijanje. Nove odredbe i propisi u europskoj poljoprivrednoj praksi teže pronalasku alternative uporabi kemikalija. Stoga je podrobnije razumijevanje načina kako te gljivice šire zarazu od velike važnosti.

Pektin omogućuje razvoj patogena Da bi usporedili bijelu i sivu plijesan i bolje razumjeli njihov životni ciklus i pa-

togenezu, sekvenciranje njihovih genoma, koji su vrlo slični, obavio je francuski „Genoscop“ u suradnji s internacionalnim konzorcijem laboratorija pod vodstvom INRE. Analiza njihovih gena pokazala je da posjeduju enzime pomoću kojih vrlo lako mogu razgraditi pektin od kojeg i žive. Ova je osobina u vezi s činjenicom da se u osnovi razvijaju na organima voća i biljaka koji su bogati pektinom. Oba patogena imaju slične gene koji su odgovorni za degradaciju stanične stijenke biljnih stanica. Postoje također i značajne razlike. Kod sive plijesni postoji dvostruko veći broj gena sekundarnog metabolizma, koji su uključeni u proizvodnju bioaktivnih molekula (toksina, antibiotika i signalnih komponenata) nego kod bijele plijesni. Razlike u reprodukciji imaju značajan utjecaj na epidemiologiju i metode koje bi se mogle razviti i primijeniti za kontroliranje ovih gljivica. Analiza genoma daje vrijedne podatke o tome kako su bijela i siva plijesan evoluirale. Također polaže temelje za funkcionalnu analizu koja bi mogla objasniti nekrotrofičnu prirodu tih gljivica i njihove specifične reproduktivne osobine, a ta svojstva pridonose njihovoj sposobnosti da zaraze biljke. U budućnosti, daljnja istraživanja molekularnih mehanizama uključenih u nekrotrofičnu prirodu tih gljivica trebala bi dovesti do razvoja novih, integriranih načina za održivo upravljanje tim bolestima.

Zaštitni čestični sloj Istraživači koje je financiralo američko ministarstvo poljoprivrede napravili su studiju o učinku folijarnog sloja čestica na vinovoj lozi koja je podvrgnuta različitim razinama stresa uzrokovanim nedostatkom vode. Studija je pratila i učinak tog

58 gospodarski  list 1. svibnja 2012.

Siva plijesan na grožđu uzrokuje znatnu štetu

čestičnog sloja na urod i zrelost grožđa. Grožđe je uzgajano po ustaljenoj poljoprivrednoj i komercijalnoj praksi uz iznimku vezanu uz raspored zalijevanja biljaka i aplikacije sloja čestica. Učinkovitost tog sloja kontrolirana je mjerenjem izmjene plinova na listovima, ali utjecaj čestičnog sloja na ovaj proces razlikovao se ovisno o količini stresa kroz koji je vinova loza prolazila. Čestični sloj nije spriječio ožegotine na izloženim grozdovima u razdoblju kad je vinova loza bila podvrgnuta najstresnijim uzgojnim uvjetima, ali kod vinove loze crnog grožđa povećao je masu za 7%. Također, kod loze bijelog grožđa povećana je koncentracija topive suhe tvari za 11%. Udjel mase loze bijelog grožđa i topiva suha tvar crnog grožđa ostale su nepromijenjene. Na ostale čimbenike koji se odnose na prinos i na zrelost grožđa, čestični sloj nije imao utjecaja. Količina dostupne vlage u tlu utječe na biljku koja sama nije sposobna ograničiti vlastite gubitke vode u sušnim uvjetima, što se još naziva i klasifikacijom „izbjegavanja suše“. Buduća istraživanja trebaju utvrditi isplativost korištenja čestičnog sloja i njegov potencijalni pozitivni utjecaj na prinos, zrelost i veličinu bobica grožđa. Marin Burić, dipl. ing. agr.


pisali smo nekad

Zagreb, 23. travnja 1912.

Broj 8. – Godina LXX.

Suzbijanje plamenjače 1912. godine „Koliko smo si god uobražavali, da je naš dosadanji način suzbijanja peronospore dobar, opet smo morali priznati, da je donekle nesiguran. Tko se ne sjeća godine 1910., kad nam je peronospora već u cvijetu uništila grožđe. Istina, da su baš g. 1910. neprestane kiše, a donekle već i bezbrižnost naših vinogradara olakšale peronospori posao. No ipak treba priznati, da je bilo vinogradara, koji su učinili sve, što je bilo moguće, pa su ipak štetovali.

Nesigurnost u suzbijanju Najnovijim pokusima i otkrićima na polju suzbijanja peronospore, naročito onim Müller-Turgana, Ruhland-Fabera te Faesa, uspjelo je pronaći uzrok toj nesigurnosti kod dosadašnjeg suzbijanja peronospore. Znanost je naime dosle polazila s krivog stanovišta, kao da sitne peronosporne truske ili kako bi se nestručnjački reklo, peronosporino sjeme padne na gornju stranu lista vinove loze, tu proklije i s gornje strane unilazi u unutrašnjost lista. Istraživanjima spomenutih muževa dokazano je, da je ovo dosadašnje mišljenje neispravno, te da peronosporine truske mogu unići u list samo s donje strane lista kroz t. zv. pući. Kad bi sve lišće stajalo posve vodoravno, bio bi dosadašnji način suzbijanja peronospore posve neuspješan, no list je obično okrenut k suncu, a temeljitim osobito prvim štrcanjem, kad smo osobito nastojali, da i grozdiće poštrcamo, poštrcali smo list bar donekle s donje strane, naročito ako smo štrcali neposredno poslije vezanja, dok lišće još nije imalo vremena, da i opet svoje lice okrene prema suncu. Uz to su naši napuci glasili tako, da se trs ima poštrcati sa svih strana, odozgo i odozdo. Na utjehu svojih čitatelja možemo saopćiti, da je već g. 1910. bilo francuskih vinogradara, koji su ovakvim svestranim štrcanjem posve obranili svoj vinograd. Na njihovu utjehu možemo saopćiti, da je zaraženje vinograda s peronosporom upravo nemoguće, ako sve lišće i s donje strane poštrcamo. Ovo poštrcavanje s donje strane ima naročito i tu prednost, da kiša galicu ne ispere tako lako i tako naglo kao s gornje strane.

U broju 8 Gospodarskog lista, 23. travnja 1912. g. objavljena su dva članka o zaštiti vinograda u toj godini. Članak o suzbijanju plamenjače, pod nazivom „Novo iz suzbijanja peronospore“, te „Zaštita protiv proljetnih mrazova“ u kojem se objašnjava kako se može zaštititi vinova loza od niskih temperatura. Pomenutim je muževima pošlo nesumnjivo za rukom ustanoviti, da se trs jedino kroz pući može inficirati (okužiti) s peronosporom, a kako se pući nalaze jedino na donjoj strani lista, može peronospora samo s donje strane lista unići u vinovu lozu. Isto su tako ti muževi nesumnjivo dokazali, da se peronospora samo u tom slučaju dade bezuvjetno sigurno suzbijati, ako donju stranu lista poštrcamo s rastopinom modre galice.

Obrana vinograda Sada nam je jasno, zašto su oni vinogradari imali uspjeha, koji su svoju lozu poštrcali »osobito brižno i sa sviju strana, Oni su poštrcali najvećim dijelom i donju stranu lista, te su tako svoj vinograd i za vlažnih godina očuvali. Naprotiv je posve prirodno, da su oni. koji su samo površno štrcali, slabo uspjeli u obrani vinograda. Isto tako ćemo razumjeti zašto su oni koji su rano počeli sa štrcanjem, imali više sreće u obrani vinograda. Dok su mladice još kratke, možeš doći do svakog lista, te lako poštrcati njegovu donju stranu, kao i grozdiće, što je kod razvitijeg već vinograda znatno teže, a da i ne spominjem, da je obrana uvijek teža i neuspješnija, kad imamo pred sobom djelomično već zaražen vinograd . Sada će nam biti jasnog da će kod drugoga i trećeg štrcanja vezači morati da idu upravo neposredno pred štrcaljkom, te da svakako treba sa štrcanjem početi prije, nego što se lišće opet izravna, jer ćemo ga tada teže s donje strane pogoditi. Samo se po sebi razumije, da ćemo laglje lišće s donje strane poštrcati, ako vežemo lucnje na žicu, kako se to čini kod t. zv. »Kulmerove metode«, nego kad sve mladice zgrnemo skupa oko dva

kolca, da ne možemo ni svaki list ozgo a kamo li još i ozdo poštrcati. Mimogred spominjemo, da neki tvorničari štrcaljki već i računaju sa štrcanjem odozdo, pa konstruiraše takve štrcaljke, koje se i kod našega društva mogu nabaviti. Moramo spomenuti, da pametan težak i sa starim štrcaljkama može uspješno poštrcati vinograd, ako ga valjano uputimo te ako rano štrca.

Zaštita protiv proljetnih mrazova u vinogradu Strah pred proljetnim mrazovima ove je godine zaista posve opravdan. Vegetacija je ne samo u nas već u cijeloj srednjoj Evropi ove godine za čitava 2 do 3 tjedna naprijed, pa je prema tome strah naših vinogradara na žalost više no opravdan. Sigurnoga sredstva protiv mrazova nema, a za zaštitu vinograda još je najpodesnije zaštitno sredstvo dim. Ne radi li se o mrazu, koji nastaje na velikom prostoru iza općeg, ohladjenja atmosfere sjevernim vjetrovima, koji ali srećom nastaje rijetko, mogu se lokalni mrazovi dosta uspješno suzbijati s kurenjem. Dim sprečava poput oblaka ohlađenje površine zemaljske žarenjem. Toplina ne može da se izgubi žarenjem u svemir. Uz to čistice dima t. zv. rus drže u mnogo većoj mjeri toplinu nego obični zrak. Ako kod palenja drača i svježeg drva ima u dimu još i vodenih para, ta je obrana još uspješnija, budući da vodena para absorbuje 15 put više topline nego zrak, a kad se ta para pretvara natrag u vodene kapljice razvija se i opet toplina. Vatre treba tako razmjestiti po cijelom vinogradu, da sav bude zastrt dimom, što je ovaj veo dima gušći to je obrana uspješnija. Osobito treba paziti, da s kurenjem ne zakasnimo. Čim je temperatura pred zoru pala na 2° C iznad ništice, treba započeti sa palenjem. Zateče li nas ishod sunca nepripravne, uzalud nam je kasniji trud. Pripremio: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Povodom 170. godišnjice izlaženja Gospodarskog lista, objavili smo arhivu svih brojeva Gospodarskog lista, počevši od prvog broja iz 1842., zaključno s 1910. godinom, na našoj web stranici, http://www.gospodarski.hr/

1. svibnja 2012. gospodarski list 59


voćarstvo

Asimina – indijanska banana Indijanska banana (Asimina triloba) je listopadno drvo sjevernog umjerenog pojasa, porijeklom iz sjeverne Amerike. Slatki i sočni plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada, a listovi i grančice imaju ljekovita svojstva. Indijanska banana naziva se još i Pawpaw i zanimljiva je kao jedinstvena i neobična voćka piramidalnog oblika ravnog debla s bujnim tamno-zelenim visećim listovima, koji su u jesen zlatno-smeđe boje.

Cvijet indijanske banane

Visoka razina prirodnih spojeva u stablu čine je vrlo otpornom na bolesti, a prirodnih štetnika u našim krajevima nema.

Ljekoviti listovi i grančice

Stablo indijanske banane u jesen

Jednogodišnje biljke je potrebno dobro zalijevati i držati djelomično u hladu. Nakon toga rast ubrzava i drveće u pravilu treba više sunca i za pet do sedam godina naraste 2-3 metara u visinu.

Tlo i uzgoj Asimina raste najbolje na plodnom, dobro dreniranom i kiselom tlu (pH 5,57,0). Treba izbjegavati teška, mokra i luž-

nata tla. Kod sadnje preporučeni razmak stabla od stabla je 3 m, a između redova 2 m. Smjer redova sjever-jug. Voćka cvjeta u travnju tamnocrvenim cvjetovima koji se pojavljuju pojedinačno, a mogu doseći do 5 cm u promjeru. Prirodni oprašivači su razni kukci, a može se oprašivati i ručno četkicama. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada i težine su od 50-500 g, te veličine 7-15 cm. Gnojidba se može obaviti u proljeće granuliranim mineralnim gnojivom, a jedanput mjesečno u svibnju, lipnju i srpnju i za vrijeme aktivne faze rasta prihrana s vodotopivim gnojivom 20N-20P-20K.

Plod indijanske banane najbolje je jesti svjež i kad je potpuno zreo, a tada je tropskog, slatkog, sočnog okusa, te voćnog i cvjetnog mirisa. Kožica ploda je tvrda, zelena, a pri dozrijevanju postaje žuta i crvena. Kada plod prerežemo, u unutrašnjosti se nalazi meso bijelo-žute boje, meko i slatko, koje sadrži puno vitamina, minerala, aminokiselina, posebno kalcija i željeza, te veliku energetsku vrijednost. Unutar ploda nalaze se dva reda smeđih sjemenki koje su duge i do 3 cm. Sjemenke sadrže alkaloid koji je emetik, ako se sjemenke žvaču, utječu na probavu sisavaca, ali ako se progutaju cijele, samo prođu kroz probavni trakt. Listovi i grančice sadrže aktivnu tvar asimicin koji je antikancerogen i koristi se za proizvodnju lijekova protiv raka i prirodnih (botaničkih) pesticida. Za njenog se srodnika graviolu (Annona muricata) u zadnje vrijeme jako puno pisalo kao o biljci čija su antikancerogena svojstva toliko jaka da je 10.000 jača od kemoterapije. No proučavanjem se ustanovilo da su svojstva indijanske banane daleko veća i snažnija od svoga srodnika.

Kontakt: 098 412 632 exotic-king@hi.htnet.hr www.exotic-king.com

60 gospodarski list 1. svibnja 2012.

Kad su potpuno zreli, plodovi mogu stajati na sobnoj temperaturi oko dva dana, dok u hladnjaku mogu stajati tjedan dana. Ako plodovi nisu sasvim zreli, mogu stajati u hladnjaku oko dva tjedna i tada zriju na sobnoj temperaturi nekoliko dana. Primarna namjena plodova je konzumacija u svježem obliku. Može se koristiti kao dodatak u raznim slatkim desertima i receptima s malo topline, tj. kuhanja ili pečenja (voćni napici, sladoled, voćna salata).


voćarstvo

Feijoa – hranjivo i korisno voće Feijoa je tropsko voće koje raste 1-7 m u visinu, sive kore i sivo-zelenog lišća, te ima mirisne bijelo-crvene cvjetove. Osim plodova, jestive su i latice cvijeta koje imaju blago sladak i osvježavajući okus. Feijoa je izvrstan izvor vitamina, niskokalorična i bogata mineralima, vlaknima i antioksidansima, bez zasićenih masnoća i kolesterola. Feijoa (Feijoa sellowiana) je tropska biljka, koje raste 1-7 m u visinu, sive kore i sivo-zelenog lišća, te ima mirisne bijelo-crvene cvjetove. Feijoa ima mekan i sočan plod okruglastog oblika, slatkog i ugodnog mirisa, te aromatičnog kiselo-slatkog okusa koji podsjeća na kombinaciju guave, ananasa, jagode i mente. Plod sazrijeva u jesen, ima zelenu voštanu kožu i mesnatu unutrašnjost i sitne sjemenke kao jagoda. Jede se tako da se razreže na pola, zatim grabi iz unutrašnjosti žlicom. Može se također koristiti u voćnom frapeu, te kao feijoa vino. Feijoa se može kuhati i koristiti se u jelima u kojima se plod pirja.

Uzgojni uvjeti Feijoa raste bolje u organskom tlu. Plod biljke postiže najveću kakvoću i urod u tlu PET SORTI FEIJOA

koje ima pH 6,2. Pravilna drenaža je vrlo važna za feijou. Otporna je na sušu, ali ne može tolerirati stajaću vodu. Feijoa zahtijeva nisku vlažnost, djelomično sunce i djelomičan hlad. Može tolerirati godišnju količinu oborina od 762 mm do 1016 mm. Biljka može podnijeti nižu temperaturu od oko -5 °C kraće vrijeme. Feijou treba orezati odmah nakon berbe voća jer se time ubrzava produktivnost. Suhe i oštećene grane treba redovito ukloniti. U uzgoju ove vrste U Hrvatskoj se preporučuje uzgoj u Dalmaciji i otocima, a nasad Feijoe postoji kod obitelji Ančić u Opuzenu. Sva proizvodnja koja bi se organizirala u Hrvatskoj ima svoje osigurano tržište u EU preko distributera tvrtke Exotic king.

SVOJSTVA PLODA

OPLODNJA

APOLLO

Veliki plod, s prilično grubom kožom, elipsoidna oblika. Nježnog je i aromatičnog slatkog okusa. Srednje je mesnat.

Djelomično je samooplodna, uspravnog oblika rasta, a sezona oplodnje je od ožujka do travnja.

Ima uspravan rast, a sezona oplodnje je od travnja do svibnja.

OPAL STAR

Srednje do velik plod, duguljasta oblika i glatke, tamno zelene pokožice. Plod je sočan, a mesnatost srednja do niska. Mekog je okusa.

GEMINI

Malen do srednje velik plod okruglasta oblika i glatke, svijetlo-zelene pokožice. Plod ima snažan okus i srednju mesnatost.

Sorta je uspravnog rasta uz veliku postojanost plodova. Sezona oplodnje je od veljače do ožujka.

Raste uspravno i ima veliku postojanost plodova. Sezona oplodnje ove sorte je od veljače do ožujka.

POUNAMU

Plod je srednje veličine i okruglasta oblika, glatke kože svijetlo-zelene boje, sočna i ugodna okusa. Pulpa ima sadržaj srednje mesnatosti i blagog je okusa.

KAKAPO

Plod srednje veličine, okruglasta oblika i tamno zelene grube kože, dok je glatko sočno meso punog okusa i srednje mesnatosti sadržaja pulpe.

Stablo je srednje bujnosti i umjerene postojanosti plodova. Sezona oplodnje je od ožujka do travnja.

ne treba primjenjivati zaštitna sredstva ni protiv insekata niti protiv bolesti, jedino što biljka traži je voda radi postizanja optimalne veličine i kakvoće plodova.

Feijoa – hranidbena vrijednost (100 g) Ukupno masti 0,2 g, protein 0,3 g, ugljikohidrati 3 g, natrij 1 mg, kalij 44 mg, kalcij 4,8 g, šećeri 2,7 g, dijetalna vlakna 0,6 g, kalorije 14

Zdravo voće Feijoa je vrlo hranjivo i korisno voće jer potiče bolju funkciju crijeva, uravnotežuje pH tijela, jer je vrlo alkalna u sastavu. Pomaže u održavanju krvnog tlaka, jer je bogata kalijem, kao i vitaminom C, koji pomaže u poboljšanju tjelesnog imuniteta – protiv prehlade i sezonskih alergija. Feijoa ima obilje prehrambenih vlakana, folne kiseline i vitamina B kompleksa, pa jedan plod osigurava oko 10% dnevnih potreba odraslih. Zdravstvene prednosti feijoe su poticanje funkcije crijeva zbog visoke razine vlakana, folne kiseline i vitamina B kompleksa. Feijoa se ubraja u alkalne namirnice, što je čini korisnom u uravnoteženju pH tijela. Znanstvena istraživanja pokazuju da Feijoa može smanjiti učestalost kroničnih bolesti, uključujući rak, bolesti srca i moždanog udara. U posljednjih nekoliko godina istraživački timovi diljem svijeta otkrili su da plod sadrži relativno visoke razine spojeva koji poboljšavaju protuupalne i antioksidativne aktivnosti koje se temelje na relativno visokom sadržaju spojeva poznatih kao proanticijanini i polifenoli. Također je dokazano da proanticijanini smanjuju upalne procese u tijelu. Hrana koja sadrži proanticijanine obično ima gorak i opor okus dok plodu feijoe ne utječe na okus.

www.exotic-king.com 1. svibnja 2012. gospodarski list 61


voćarstvo

Kako pomoći voćkama nakon mraza S obzirom na pojavu niskih zimskih temperatura i kasnih proljetnih mrazeva početkom travnja, većina voćnih vrsta je pretrpjela značajna oštećenja. U različitim dijelovima naše zemlje došlo je do smrzavanja cvjetnih pupova, cvjetova u različitim fenofazama ili tek zametnutih plodova. Kod nekih voćnih vrsta npr. breskve i marelice, cvjetni pupovi su stradali nakon vala niskih zimskih temperatura u veljači, a nakon proljetnih mrazeva je oštećen i ostatak cvjetova. Isto tako ranije sorte nekih voćnih vrsta (npr. trešnje, višnje, jabuke, kruške, oraha), odnosno one koje su u vrijeme pojave mraza bile u punoj cvatnji stradale su od mraza. Ova oštećenja nisu toliko uočljiva dok je cvatnja u tijeku i vidljivi su cvjetovi s normalno razvijenim i obojanim laticama, ali ako se malo bolje promotri cvijet vidljivo je da su generativni organi – prašnici i plodnice tučka smeđi, što znači da su stradali od niskih temperatura, te u većini slučajeva neće doći do oplodnje i zametanja plodova.

kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.

Bujnost Povećana bujnost voćaka javit će se zato što će zametanje plodova biti vrlo slabo ili ga gotovo uopće neće biti, pa će se sva hranjiva usmjeravati na vegetativni rast odnosno na prirast drvne mase. Javit će se vrlo intenzivan rast mladice koji se treba regulirati i usporiti, jer bi u protivnom moglo doći do slabije diferencijacije pupova, a time će prirod sljedeće godine biti smanjen ili bi mogao izostati. Ako je moguće, mogu se primijeniti regulatori rasta – tzv. retardanti kojima se može barem djelomično smanjiti rast mladica.

Diferencijacija generativnih pupova

Zdravi i oštećeni cvijet nakon mraza

Za većinu voćnih vrsta počinje obično nakon završetka intenzivnog vegetativnog rasta (od svibnja do kolovoza ovisno o vrsti), a predstavlja u početku nevidljivu promjenu unutar pupa koji iz vegetativne faze prelazi u generativnu fazu. Upravo iz tih generativnih pupova koji će započeti diferencijaciju ovog ljeta, sljedeće proljeće će se razviti cvjetovi. Važno je prije početka diferencijacije poduzeti neke postupke kojima se može povećati postotak diferencijacije. Tako je poželjno povijanje grana u vodoravan položaj, ne pretjerana gnojidba dušikom i prihrana voćke budući da se tim postupkom pojačava vegetativni rast i produžuje intenzivni vegetativni rast na štetu diferencijacije pupova. Isto tako nije poželjno pretjerano natapanje, kako bi se faza intenzivnog rasta na vrijeme usporila.

Oštećenja od mraza na cvjetovima trešnje

krošnje, a posebno šibe vodopije koje će zbog većeg pritjecanja hranjiva još više rasti a time i dodatno crpiti voćku.

Zametanje plodova

Neki su voćari neposredno nakon niskih temperatura poprskali voćke preparatima na bazi giberelinske kiseline, stoga je veća mogućnost pojave partenokarpnih plodova koji se obično i prirodno razvijaju kada je oplodnja slaba, jer im uz plodove s razvijenim sjemenkama ne pritječe dovoljno hranjiva. U ovom slučaju se sintetskim preparatima moglo pospješiti partenokarpno zametanje plodova (jabuka i kruška) – tzv. stimulativna partenokarpija, što je posebno značajno u godinama kao što je bila ova kad je u cvatnji bilo pozeba. Ukoliko dođe do zametanja partenokarpnih plodova oni se razlikuju po vanjskom izgledu i organoleptičkim svojstvima ploda. Obično zaostaju po veličini, a oblik im je više ili manje deformiran i ne odgovara karakteristikama sorte. Isto tako vidljive bi mogle biti promjene na plodovima koji su već bili zametnuti u vrijeme pojave niskih temperatura. Takvi plodovi mogu biti deformirani i obično imaju prevlaku odnosno svijetlo smeđi prsten koji je jedan od znakova oštećenja cvijeta od niskih temperatura.

Zelena rezidba Iako to na prvu pomisao predstavlja značajnu materijalnu štetu, jer će prirod ove godine negdje gotovo potpuno izostati, ako se pravilno ne postupi s voćkama tijekom nadolazeće vegetacije, posljedice bi mogle biti još veće. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Ne smiju se zanemariti npr. obrada tla i zaštita od bolesti i štetnika. Ako napadi štetnika i zaraze bolesti budu velike javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj

S obzirom na to da se zimskom rezidbom obično ostavlja povoljan omjer generativnih i vegetativnih pupova kako bi se osigurala ravnoteža između rasta i rodnosti, a većina generativnih pupova i cvjetova je smrzla, važno je intervenirati u zeleno odnosno provesti zelenu rezidbu tijekom svibnja, najkasnije lipnja u vidu odstranjivanja – prorjeđivanja dijela mladica ili prikraćivanja kako bi došlo do bolje diferencijacije generativnih pupova, a ujedno će se izbjeći prejaka bujnost voćaka. Isto tako zelenom rezidbom treba obavezno odstraniti mladice koje rastu u unutrašnjost

Posljedica niskih temeperatura na plodu jabuke

Voćke koje su kvalitetno prihranjene, ne previše opterećene prirodom, uravnoteženog vegetativnog i generativnog rasta i kvalitetno pripremljene za zimsko mirovanje, pridonose boljoj reakciji voćaka na niske temperature. Doc. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić

1. svibnja 2012. gospodarski list 63


vinogradu uuvinogradu

Autohtone sorte Dalmacije Početkom prošlog stoljeća uslijed gljivičnih bolesti i štetnika (plamenjača, pepelnica, filoksera), te introdukcijom visokoprinosnih sorti, veliki dio autohtonih sorti Dalmacije je nestao. Neke sorte koje su bile jedne od najvažnijih danas samo postoje kao pojedinačni trsovi u starim vinogradima. Prema povijesnim podacima vinova loza počela se u Dalmaciji uzgajati prije više od dvije tisuće godina. Smatra se da su vinovu lozu u Dalmaciju donijeli Grci kad su naselili naše otoke Vis, Hvar, Korčulu te Trogir.

Zlatno doba vinogradarstva Kroz povijest su se izmijenile brojne vlasti i države na području današnje Dalmacije koje su sa sobom donosile različite biljne vrste, pa tako i različite sorte vinove loze. Ne smijemo zaboraviti ni veliku pomorsku tradiciju Dalmacije, pa je svakako postojala mogućnost da su i naši pomorci donosili iz cijelog svijeta različite sorte vinove loze. Plavac mali

Zlatno doba dalmatinskog pa tako i hrvatskog vinogradarstva i vinarstva je bilo polovicom XIX. st. i početkom XX. st. To je bilo razdoblje prije pojave filoksere. Tada je samo u Dalmaciji bilo 78.000 ha, s prosječnom proizvodnjom od 1,200.000 hl. U to vrijeme površina pod vinogradima dosegnula je 90.000 ha s prosječnom proizvodnjom od 1,700.000 hl. U 2010. god. proizvodnja vina iznosila je od 1,27 milijuna hl.

Smatra se da je u „zlatno doba“ hrvatskog vinogradarstva u Hrvatskoj bilo sveukupno više od 200.000 ha vinograda. Danas imamo prema najnovijim podatcima (ARKOD) „samo“ 27.000 ha.

Velik broj sorata U „zlatno doba“ se u Hrvatskoj uzgajalo preko 400 sorata od čega samo u Dalmaciji 200. Većina od tih 200 sorata su bile autohtone. Razlog ovoj činjenici možemo naći u tome da je Dalmacija geografski izolirana od drugih vinogradarskih područja u Hrvatskoj. Zbog toga se vinova loza prilagodila postojećim uvjetima i kao rezultat imamo mnoštvo autohtonih sorti. Bulić je u svojoj važnoj i poznatoj knjizi Dalmatinska ampelografija opisao u razdoblju od 1887. do 1925. 200 autohtonih sorti Dalmacije. Velik broj sorata koji je postojao u Dalmaciji možemo zahvaliti, osim izuzetnim klimatskim prilikama, i dobrim vezama sa susjednim vinogradarskim zemljama. Možemo pretpostaviti da je jedan dio ovih sorti nastao na području Dalmacije, ali ipak je jedan dio introduciran, te su te sorte nakon određenog vremena prihvaćene kao autohtone. U današnje vrijeme također više od 85% cijelog hrvatskog sortimenta uzgaja se u ovoj regiji. Danas na listi priznatih nacionalnih kultivara vinove loze od ukupnog broja od 200 sorata imamo 70 autohtonih, od kojih je veliki dio prisutan u Dalmaciji.

Očuvanje autohtonih sorti U najnovije vrijeme dosta se radi na očuvanju i revitalizaciji autohtonih sorti. Iako su mnoge od njih gospodarski potpuno nevažne, isplati se tražiti i među njima neku koja je, iako je bila vrlo kvalitetna, nepravedno zapuštena. Najbolji primjer je Crljenak kaštelanski „Dalmatinski feniks“ za koji je dokazano da je genetički istovjetan Zinfandelu (najpopularnija crna sorta SAD-a). Također je otkriveno da su Crljenak kaštelanski i Dobričić „ćaća i mater“ Plavcu malom. To otkriće koje se dogodilo 2001. god. snažno je odjeknulo u SAD-u pa tako da gotovo i nije bilo stručnog ili znanstvenog časopisa, ali i dnevnog tiska koji nije objavio tu vijest.

Crljenak kaštelanski

potječe dokument kojim se određuju cijene vina po ugostiteljskim objektima za sva vina osim za Malvasiju dubrovačku, što svjedoči o važnosti i značaju vina Malvasije dubrovačke u to vrijeme.

O važnosti Plavca malog govori jedna izreka peljeških vinogradara koja glasi “Svaku lozu hvali, a Plavac sadi”. Također, primjenom suvremenih genetičkih metoda otkriveno je da je Malvasija dubrovačka identična grčkoj sorti Greco di Gerace, talijanskim sortama Malvasia delle Lipari, Malvasia di Sadragen te španjolskim sortama Malvasia se stiges, te Malvasia de La Palma. Prvi pisani trag o Malvasiji datira još iz 1383., što je i najstariji spomen neke hrvatske sorte, ali i jedan od najstarijih zapisa o sortama u Europi. Iz 1386. godine datira dokument kojim se potvrđuje da se vinom od Malvasije dubrovačke nije moglo trgovati bez odobrenja vlasti. Također iz 1424. god.

Malvasija dubrovačka

Otkriveno je također da je „naša“ Maraština ili Rukatac sinonim za talijanske Malvasia bianca lunga i Malvasia del Chianti te grčku sortu Pavlos. Također je otkriveno roditeljstvo Pošipa pa smo saznali da su mu roditelji isto kao i on, s Korčule, i to Zlatarica blatska bijela i Bratkovina bijela. Postoji i zanimljiva legenda vezana za Pošip, da ga je pronašao jedan stari Korčulanin, Marin Tomašić Barbaca zvani „Caparin“ iz Smokvice, u drugoj (nastavak na str. 67) 

1.1.svibnja svibnja2012. 2012. gospodarski list 65


www.pavin.hr Posjetite nas u našem izložbenom

salonu u Jastrebarskom

Traktori Antonio Carraro

Ono što svakom ozbiljnom proizvođaču treba. Velike mogućnosti prilagodbe svakom korisniku, široka paleta dodatne opreme, veliki izbor pogonskih motora, besprijekorno svladavanje velikih uspona te bočnih nagiba, reverzibilnost: mogućnost okretanja sjedišta te upravljačkog mehanizma unatrag, oscilirajuća prva osovina. Visokokvalitetni atomizeri Zupan proizvode se u više izvedbi, od 100 do 400 litara u nošenoj izvedbi, te od 600 do 2000 litara u vučenoj izvedbi. Zadovoljavaju najstrože standarde u zaštiti vinograda i voćnjaka kao i u očuvanju okoliša. O kvaliteti proizvoda govore brojni zadovoljni korisnici u Hrvatskoj i diljem Europe. Svaki korisnik će pronaći proizvod koji će u potpunosti zadovoljiti sve veće zahtjeve u zaštiti vinograda i voćnjaka. Odliku ovih atomizera čine dobri ventilatori kod kojih se može prikladno regulirati količina zraka te izlazna brzina vjetra, usmjerivači koji omogućuju velik volumen zraka, ali male brzine te zračne struje podjednake gustoće, ALBUZ-ove keramičke dizne koje izbacuju ujednačene željene količine kapi. Vrhunac tehnologije prskanja: ELEKTROSTATIKA.

Zupan atomizeri

Tvrtka Felco jedna je od najuspješnijih tvrtki u svijetu, a poznata po izradi najkvalitetnijih škara i pila za vinogradarstvo i voćarstvo te ostale namjene uz poznatu švicarsku kvalitetu. U ponudi se nalazi veliki broj modela škara i pila za svaku priliku i potrebu, te FELCOTRONIC baterijske škare kao vrhunac opreme za male, srednje te veće vinogradare i voćare. FELCOTRONIC: najlakši model baterijskih škara u svijetu, svega 870 grama, mala težina baterije, svega 1.1 kilogram. Ergonomska struktura drške idealna za dugotrajan rad smanjuje silu naprezanja ruku i ramena. Alat sa 100%-tnom kontrolom noža pruža maksimalnu sigurnost te preciznost.

V. Holjevca 20, 10450 Jastrebarsko, Tel: 01/6282-660 Fax: 01/6284-592 Info mail: pavin@pavin.hr


u vinogradu (nastavak sa str. 65)

Maraština ili rukatac

polovici 19. stoljeća, u Stinivi. Tamo je pronašao samoniklu lozu čije mu se grožđe svidjelo, te je uzeo pupove s tog trsa i razmnožio ga u svom vinogradu. Po svemu sudeći ova je priča točna, jer su roditelji Pošipa upravo s Korčule. Očuvanje autohtonih sorti kako Dalmacije tako i ostatka Hrvatske znači čuvati našu baštinu, prenijeti ono što su „didovi“ ostavili

Prema trenutačno važećem Pravilniku o označavanju vina oznakom zemljopisnog podrijetla (NN 7/05.) i listi zemljopisnih oznaka (NN 6/04.) te drugih važećih propisa, te Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.), propisan je sortiment dopuštenih kultivara posebno za svaku podregiju. Podregija Sjeverna Dalmacija bez obzira na ujednačenost ekoloških uvjeta najvećeg dijela ove podregije i veliku proizvodnju stolnih bijelih (iz grožđa trbljan i dr. kultivara) i crnih vina (plavina i druge autohtone sorte) na tržištu se pročula po vinima autohtonih sorata s posebnih položaja kao što su primoštenski babić crni i oklajski debit (odnosno oklajska žutina). U tradicionalnom sortimentu podregije Dalmatinska zagora nalaze se ninčuša, pagadebit odnosno debit, plavina, trnjak i dr. koji se „dici“. Autohtonost ujedno znači i izvornost i jedino s takvim pristupom domaći vinari mogu se naći na svjetskoj vinskoj karti. Potraga i očuvanje au-

Pošip

pretežito prerađuju i troše u domaćinstvima (poput na području Sinja poznate svijetle hrvaštine), a najzastupljenija je kujundžuša. Podregija Srednja i južna Dalmacija obuhvaća najveći broj vinogorja Dalmacije. Vodeća i gospodarski najznačajnija sorta ovog područja je plavac mali crni. Ta je sorta osnova proizvodnji vrhunskih hrvatskih crnih vina poput dingača, postupa, zlatan plavca, pharosa i plavca bol. Broj drugih kultivara crnog grožđa izuzev plavine (osobito u neretvanskom vinogorju), te dobričića znatno je manji i služi uglavnom za sljubljivanje s drugim crnim vinima. Udio bijelih kultivara u sortimentu podregije zaostaje u odnosu na crne, ali su zato njihov broj i raznovrsnost vrlo zanimljivi s ampelografskog i enološkog stajališta. Tu spadaju vugava, pošip, grk, malvasija dubrovačka, cetinjka i druge autohtone sorte. tohtonog sortimenta nije uzaludan posao jer možda nam se dogodi još poneki novi Crljenak kaštelanski. Željko Andabaka, dipl. ing. agr. Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu


IsporuÄ?ujemo tehnologiju budućnosti.

Kompletna rjeĹĄenja za uzgoj svinja i peradi, od elektroinstalacija i klimatizacije sve do ĹĄtalske opreme.

.JHSBEJNPSKFÇFOKB SCHULZ Systemtechnik GmbH ¡ Glavno sjediĹĄte u NjemaÄ?koj: Schneiderkruger Str. 12 ¡ D-49429 Visbek ¡ Tel.: +49 (0) 4445 / 897-0 Kontakt za lokalno podruÄ?je: Ernest Goldschmidt ¡ Ĺ arengradska 9 ¡ 10000 Zagreb ¡ Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 ¡ Mobile: +385 (0)98525141 zagreb@schulz.st ¡ www.schulz.st

NAJVEĆI DISTRIBUTER POGONSKOG REMENJA ZA KOMBAJNE (Ä?URO Ä?AKOVIĆ, ZMAJ, FAHR...) I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

REMENJE ZA KOMBAJNE IZVADAK IZ CJENIKA: HL 3165 La (45x20x3040 Li) HL 2175 La (45x20x2050 Li) HK 1816 La (38x18x1816 La) SVX 55x22x2021 Li KB 2 HB 3280 La KB 3 HB 2520 La

VPC MPC 760,00 950,00 kn 650,00 812,50 kn 450,00 562,50 kn 920,00 1.150,00 kn 520,00 650,00 kn 580,00 725,00 kn

PRODAVAONICA: ZAGREB, Horvaćanska 17 Tel.: 01/3690-600 Fax: 01/3690-601 www.auto-safir.hr

68 gospodarski list 1. svibnja 2012.


o vinu uz vino

Zagreb Wine Gourmet Weekend Peti međunarodni festival vina i gastronomije Zagreb Wine Gourmet Weekend održan je u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU i u susjednom mu Centru Kaptol. Zagreb Wine Gourmet Weekend 2012 otvorili su ministar turizma Veljko Ostojić i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Među ostalim uglednicima obišao ga je i Ivan Ergović, predsjednk Hrvatske udruge poslodavaca, i vlasnik vinske tvrtke Feravino. Predstavilo se više od 200 brendova vrhunskih vina i delicija. Osobito su zanimljive bile masterclass radionice, uz sudjelovanje i nekih velikih imena međunarodne vinske i gastronomske scene.

udruga vezanih uz vino i sajmovanje komentirao je riječima da će tek ozbiljnim zajedničkim nastupom na stranim tržištima Hrvatska moći razviti segment vinskog turizma i cjelokupnog turističkog sadržaja.

Na otvorenju i zdravici hrvatskome vinu – ministri Veljko Ostojić i Tihomir Jakovina, direktor festivala Dražen Lazić i članica Uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić-Novak

U okviru ZGWW-a potpisan je važan ugovor o suradnji festivala s nekoliko najznačajnijih udruga vezanih uz vino – Vinistre, Graševine Croatice, Dalmacija Wine Expoa i Vina Dalmacije. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izrazio je zadovoljstvo smjerom u kojem se kreće domaće vinarstvo. Naglasio je da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u toj različitosti tradicija, običaja, ukusa i navika, hrvatska vina moraju isticati svojom posebnom kakvoćom i specifičnim organoleptičkim svojstvima, a daljnji razvoj sektora vidi u povećanju udjela kvalitetnih i vrhunskih vina proizvedenih od naših autohtonih kultivara. Ministar Veljko Ostojić spomenuti dogovor o suradnji festivala s nekoliko

Direktor festivala Dražen Lazić rekao je: Iznimno nam je drago što smo okupili najznačajnije domaće vinare, a isto tako i vrlo značajne strane izlagače i uzvanike, koji će svojim iskustvom i poznavanjem tržišta biti od iznimnog značenja domaćim proizvođačima. Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke, partnera festivala, objasnila je da se Zagrebačka banka priključila Zagreb Wine Gourmet Weekendu jer dobro shvaća potrebu vinara, maslinara i ostalih proizvođača gastro-delicija da dopru do krajnjeg potrošača. Prva smo komercijalna banka koja je još prije nekoliko godina ponudila posebne kreditne linije upravo za ovaj segment poduzetnika. (Ž. S.)

IZ PROŠLOSTI HRVATSKOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Varaždinski gornički suci Grad Varaždin je u srednjem vijeku imao jedinstvenu instituciju u tadašnjoj Slavoniji. Bili su to gornički suci (iudices montani, Richtern von Mantpreisch, Montpreys). Institut gorničkih sudaca vjerojatno je star koliko i gradsko vinogorje u Knegincu, ali se u sačuvanim izvorima prvi put spominje tek 1454., a i tada samo kao funkcija, bez navođenja imena tko ju je obnašao. Gorničke suce postavljao je najviši gradski organ, opća gradska skupština. Njihova zadaća je bila da vode evidenciju o gradskim vinogradima i njihovom najmu, da primaju uplate gornice u novcu i naravi i da skrbe da se gradski vinogradi dobro obrađuju. Ukoliko su najmitelji plaćali gornicu u naravi gornički suci su morali vino uskladištiti u svojim podrumima. Iz toga slijedi da je posjedovanje dovoljno prostranog podruma bio jedan od uvjeta da netko bude kvalificiran za gorničkog suca. U obveze gorničkog suca spadala je i skrb o ispunjavanju uvjeta postavljenih onima koji su od grada uzimali u najam kmetska selišta. Poznato je i nekoliko imena gorničkih sudaca. Godine 1456. bili su to bivši sudac Vrban i Dmitar Glušćević, 1460. g. Pavao, a 1462. g. gradski sudac Andrija Pivarić, Johannes Waldman i Pavao, brat pokojnog Grgura (bit će to onaj Pavao, koji je bio gornički sudac i 1460. g.). Iz navedenih podataka može se zaključiti da je broj gorničkih sudaca diktirala potreba, jer ih je bilo od jednog do tri. Mandat im nije bio ograničen na godinu dana, pa su svoje funkcije mogli obavljati i dulje. Nije, izgleda, bilo pravilo, ali nastojalo se da jedan od gorničkih sudaca bude aktualni ili neki od bivših gradskih sudaca. U pojedinim godinama gorničkim sucima su bili dodavani tzv. pečatitelji (sigillatores), kojima je glavni posao bio da izdaju i pečate namire o plaćenoj gornici. I njih je postavljala opća gradska skupština, a postavljani su iz redova aktualnih prisežnika. (S. Lj.)

1. svibnja 2012. gospodarski list 69


ljekovito bilje

Dobričica – jestiv i ljekovit korov Samo ime biljke najbolje govori o njenoj omiljenosti u narodu. Uvijek se mogla pronaći u blizini kuća i upotrijebiti kao hrana, lijek ili magijska biljka u kojoj živi dobar biljni duh koji tjera zle uroke. I danas se dodaje u čajne mješavine za različite tegobe, a u rano proljeće obogati i poneki obrok. Dobričica (Glechoma hederacea L.) je trajnica visoka 20-35 cm s četverobridastom puzećom stabljikom koja se na koljencima ukorjenjuje. Cvatuće stabljike uzdižu se od tla, a nakon ocvjetavanja ponovno prilegnu. Listovi su srcolikog ili bubrežastog oblika, po rubu nazubljeni, široki od 5 mm do 5 cm, donji na dugim peteljkama, a gornji sjedeći. S gornje strane su sjajni i tamnozelene boje, a s donje svjetlije zeleni ili crvenkasti. U parovima su smješteni nasuprotno na stabljici. Od travnja do lipnja, a obično ponovno i ujesen, u pazušcima listova pojavljuju se karakteristični dvousnati cvjetovi plavoljubičaste boje, dugi 1-2 cm. Smješteni su u skupinama od 2-6 zajedno. Gornja usna vjenčića podijeljena je na dvije, a donja na tri krpe. Donja usna s unutarnje strane ima nekoliko tamnih plavoljubičastih pjega. Četiri prašnika i vrat tučka vire iz cijevi vjenčića. Plod je kalavac koji se raspada na četiri suha plodića, oraščića, duga do 2 mm.

Ljekovitost dobričice Već od srednjeg vijeka dobričica se koristila kao protuotrov i lijek za rane. Hildegard von Bingen u 12 stoljeću preporučivala je često pranje glave u čaju od dobričice kako bi se očuvalo dobro zdravlje, oblog od dobričice koristio se protiv šuma u ušima, a svježa biljka kao dodatak jelima za jačanje organizma i olakšavanje poroda. Otto Brunsfeld, njemački teolog i botaničar iz 16. stoljeća, preporučivao ju je za poboljšanje apetita i regulaciju probave, a liječnik i botaničar Matthiolus kao sredstvo protiv vrtoglavice. U 17. stoljeću koristila se u proizvodnji piva, umjesto

hmelja. Glavobolja se otklanjala tako da se kuglica od svježih listova dobričice stavila u nosnicu, pri čemu bi glavobolja trebala prestati kroz desetak minuta. I danas se zbog lake dostupnosti i prepoBiljka ima slabo aromatičan, protrljana između prstiju i donekle neugodan miris te gorkast i pomalo trpak okus. Voli svježa i vlažna tla u polusjeni. Nalazimo ju po svijetlim šumama i šikarama, u živicama, po rubovima šuma, oko potoka i bara te kao korov po obradivim površinama. Stručan naziv roda potječe od grčke riječi glechon, što znači biljka slična metvici, a naziv vrste od lat. hederaceus, kao bršljan. Kako se pojavljuje kao rano proljetno zelenilo, koristila se za ishranu i dobro zdravlje stoke, a znalo se i da pospješuje stvaranje mlijeka. Stavljala se i u gnijezdo guske koja sjedi na jajima kako bi se izlegli zdravi guščići. Jakim čajem od dobričice liječile su se kraste i druga kožna oboljenja životinja. Ljudi i stoka kitili su se kod proslave proljeća vjenčićima od svježe biljke da bi se zaštitili od zlih sila i sačuvali od bolesti.

znatljivosti ova biljka koristi u čajnim mješavinama.

70 gospodarski list 1. svibnja 2012.

U ljekovite svrhe skuplja se biljka u cvatu ili pojedinačno listovi i cvjetovi. Suši se u tankom sloju na zračnom mjestu zaštićenom od direktnog sunčevog svjetla. Usitnjena droga čuva se u zatvorenim staklenkama ili višeslojnim papirnatim vrećama. Od djelatnih tvari u njoj se nalaze trjeslovine (oko 6%), gorke tvari (marubin), eterično ulje, organske kiseline, kalijev nitrat, kremična kiselina, C vitamin, minerali (kalij), saponini, smole itd. Dobričica se koristi kod različitih tegoba dišnih putova: prehlade, hunjavice, kašlja, promuklosti, bronhitisa, astme, upale sinusa itd. Kod začepljenosti nosa i upale sinusa pomaže ako se svježi sok ušmrće u nos. Pripravci s dobričicom djeluju i na bolji rad bubrega, pospješuju izlučivanje mokraće te pomažu kod bubrežnih i mokraćnih kamenaca. Olakšavaju smetnje koje nastaju uslijed pomanjkanja solne kiseline u želucu (hipoaciditet) te upale crijeva, pospješuju rad jetre i izlučivanje žuči, pomažu kod bolesti slezene. Pomažu kod neuralgije i nesanice. Pobuđuju cjelokupnu izmjenu tvari, smanjuju razinu mokraćne kiseline u krvi, smiruju upalu sluznice usne šupljine i desni. Dobričica blago dezinficira kožu, pospješuje zacjeljivanje rana, pomaže kod gljivičnih oboljenja kože. U homeopatiji se koristi kod upala i drugih bolesti oka. Čaj od dobričice 1 čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti sa 2,5 dl kipu-


ljekovito bilje će vode i ostaviti poklopljeno 10 minuta. kod tegoba dišnih organa, tijekom dana piti 2-3 šalice čaja, zaslađenog medom. Sok od dobričice 2 šake svježe dobričice i malo vode usitniti u električnoj miješalici u kašu i iscijediti sok. 2-3 puta na dan uzimati po 1 čajnu žlicu soka kod prethodno navedenih tegoba. Svježi sok ima gorak i opor okus koji se može ublažiti tako da se pomiješa s istom količinom tople vode, kiselog mlijeka ili jogurta. Med sa sokom dobričice 100 grama soka dobričice izmiješati sa 500 grama meda. Uzimati 1-2 žlice pripravka dnevno kod dišnih tegoba. Kapi od dobričice 100 grama suhe, usitnjene dobričice preliti sa 500 ml 70%-tnog alkohola. Nakon 3 tjedna stajanja, uz povremeno miješanje ili protresanje, tekućinu procijediti u tamnu staklenku. Uzimati 2-3 puta dnevno po 20 kapi u malo vode ili čaja. Ulje od dobričice 2 šake usitnjene svježe dobričice preliti sa 3 dl maslinovog ulja i ostaviti 3 tjedna na toplom i sunčanom mjestu. Nakon toga ulje procijediti i čuvati u tamnoj staklenci. Ulje koristiti za masažu kod neuralgije, reume i išijasa. Kod reume, gihta i bolova u križima mogu se koristiti i oblozi od listova dobričice kuhanih u jabučnom octu. Gnojni čirevi ispiru se čajem od dobričice pomiješane sa stolisnikom u jednakim omjerima.

Vino od dobričice 150 grama svježih listova dobričice preliti s litrom kvalitetnog bijelog vina. Nakon 2-3 tjedna stajanja vino procijeNapomena: neki od sastojaka dobričice u velikim količinama i uslijed dugotrajne uporabe mogu imati toksično djelovanje. Uzimanje pripravka u propisanim količinama ne uzrokuje štetne posljedice. diti. Piti dva puta dnevno po 0,5 dl vina prije jela kod želučanih i crijevnih tegoba, bolesti bubrega i mjehura i za jačanje organizma. Dobričica je bila sastavni dio proljetnih kura čišćenja organizma poznatog njemačkog prirodoslovca i istraživača Alexandera von Humboldta (1769-1859). On je svakog proljeća kroz 2-3 tjedna jeo juhu pripremljenu od dvije-tri šake proljetnog samoniklog bilja: zeleni dobričice, stolisnika, tratinčice, dragušca, krasuljice, koprive i trputca. Dobričica u kozmetici Dobričica se može dodati u kupke kao sredstvo koje omekšava kožu i ima umirujući učinak, od nje se mogu pripremiti losioni i vodice za lice. Losion za masnu kožu: 2 šake svježe, usitnjene dobričice preliti s

BRAVARIJA “KRALJ-KOCIJAN”

Proizvodni program: – cjepači na svrdlo i hidraulični 8 t,15 t, 20 t pritiska – cirkulari obični i s pomičnim stolom te poluge i škare za utovar drveta – svrdla za bušenje zemlje, sjetvospremači, valjci za tanjurače – mješaonice stočne hrane od 100 kg do 3 t zapremnine s mlinom i spremnikom

Dobričica u kuhinji Dobričica ima oštar, aromatičan i pomalo opor okus. Najukusniji su mladi listovi i izdanci ubrani prije cvatnje, bogati C vitaminom. Mogu se upotrijebiti sirovi kao dodatak salatama i namazima, pirjati na maslacu i dodati krumpiru ili drugom povrću, kuhati u varivima ili pripremiti kao špinat. Iskušajte poznati japanski specijalitet, tempuru, s listovima dobričice. Tajna hrskavog tempura je u kombinaciji hladnog tijesta (slično kao za palačinke: brašno, hladna voda, jaje) u koji se listići umaču i vrućeg ulja u kojem se prže. Servira se uz sojin umak. Cvjetovi se mogu koristiti kao jestivi ukras za salate i deserte.

pola litre kipuće vode, kratko prokuhati, poklopiti i ostaviti da se ohladi. Nakon toga u procijeđenu tekućinu dodati pola decilitra jabučnog octa. Čuvati u hladnjaku i koristiti za njegu masne i nečiste kože. Marija Kranjčević, dipl. ing.

42231 MALI BUKOVEC, Dravska 8 Tel./faks 042 843-270, Mob.: 091 252-3614, 091 516-7908 E-mail: bravarija.kralj.kocijan@gmail.com www.kralj-kocijan.hr

– mlinovi raznih veličina s el. motorom i na kardanski pogon – runjilice za kukuruz s uvrećavanjem i za prikolicu – pužni transporteri svih promjera i duljina te pokretni silusi – elevatori za kukuruz i sve vrste trans. traka za povrće, drva, laki tereti – perilice za1. povrće i sortirači svibnja 2012. gospodarski list 71 – remenice, osovine, sita, čekići, noževi sve vrste za mlinove te dr.


stočarstvo

Siliranje za povećanje profitabilnosti proizvodnje mlijeka Kompanija Alltech jedna je od vodećih svjetskih kompanija na području hranidbe i zaštite zdravlja životinja, a koncept marketinga putem obrazovanja i ACE načelo, jamstvo su sigurnosti za životinje, potrošače i okoliš svih Alltechovih proizvoda. Nekoliko novih edukacijskih skupova potvrdili su ovakav pristup. Prof dr. Darko Grbeša, prof. dr. Jud Zagreb je bio jedan od gradova u kojem se održavala 26. Alltechova edukacijska turneja: Put ka profitabilnosti. Predstavljen je Alltechov pristup programirane hranidbe koji podrazumijeva praćenje cijelog životnog vijeka životinje, te korištenje specifičnih hranidbenih strategija i postupaka kako bi postigli rast i poboljšali kvalitetu proizvoda. To nije samo promjena u formulaciji obroka ili uključivanje dodataka; to je strateški zaokret u hranidbi životinja.

Pravilnom hranidbom do veće zarade Najnovija iskustva i drukčiji pogled na odgoj i hranidbu ženskog podmlatka mogli su čuti studenti Agronomskog fakulteta u predavanju s nazivom „Hranidba junica“, američkog profesora sa Sveučilišta iz Pennsylvanije dr. Juda Heinrichsa, u kojem je istaknuo glavni cilj u hranidbi junica – ekonomska isplativost do koje se dolazi poticanjem junica na raniji ulazak u fertilnu dob i raniju laktaciju.

Pravilnom hranidbom odnosno unosom kvalitetnih proteina iz odgovarajuće silaže, osigurava se brži rast i može se utjecati na promjene u težini junica i na razvoj proteinskog tkiva, te omogućiti brži razvoj mliječnih žlijezda i raniju proizvodnju mlijeka steonih junica, a time se smanjuje trošak držanja junica i povećava zarada.

Inokulanti čuvaju suhu tvar O važnosti pravilne pripreme i hranjivosti silaže u sušnim godinama na još jednom edukativnom seminaru u organizaciji tvrtke Alltech, održanom početkom travnja, govorio je prof dr. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U svom predavanju, naglasio je kako je suša najveći ograničavajući čimbenik u postizanju visokog prinosa krmnog bilja. Silirana krma je glavna hrana krava i izvor minerala i vitamina, pa se kvalitetnom pripremom silaže trava i leguminoza treba postići što manji gubitak suhe tvari i izbjeći

Heinrichs i Ivica Matanić, direktor Alltecha u Hrvatskoj

kvarenje silaže. Primjenom inokulanata poboljšava se očuvanje suhe tvari. Veliko zanimanje proizvođača izazvalo je i predavanje suradnika Alltecha iz Velike Britanije, dr. Davea Davisa koji je objasnio kako tri ključna koraka utječu u proizvodnji silaže za ekonomičnu proizvodnju mlijeka. Praktičnim primjerima obrazložio je kako dobiti najveću korist iz silaže izborom prikladnih usjeva za hranidbu stoke, pažljivom kultivacijom od sjetve do pravilno planirane i izvedene košnje, te planiranjem i nadzorom baliranja i siliranja uz primjenu homofermentativnih aditiva. Poljoprivredni proizvođači trebaju biti upoznati s podacima iz istraživanja kako bi im proizvodnja bila isplativija, a putem Alltechovih edukativnih seminara mogu saznati korisne informacije i dobiti prirodna rješenja za proizvodnju stočne hrane i prehrambenih proizvoda. Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Kalendar stočarskih izložbi Hrvatske poljoprivredne agencije za 2012. godinu Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji sa županijama unutar cijele Hrvatske organizira stočarske izložbe i aukcijske prodaje rasplodnih grla. Cilj organiziranja stočarskih izložbi je stočarima, stručnjacima i posjetiteljima prikazati dosege u uzgoju pojedinih pasmina, stimulirati uzgajivače stoke i u konačnici pridonijeti unapređenju stočarstva u Hrvatskoj. Organiziranjem aukcijskih prodaja grla nude se na tržištu visokokvalitetna uzgojno-valjana grla iz domaćeg uzgoja. MJESTO

NAZIV MANIFESTACIJE

Dani travnjaka Koprivnica Kopriv­ničko-križe­va­čke županije 2012.

Pregrada Popovača

Nedelišće

MJESTO

Bambino kup

13. svibnja 2012. nedjelja

Novalja

Izložba paške ovce i paškog sira

Orlec

6. izložba creske ovce

Izložba rapske ovce

Slavonski Brod

Gola

DATUM ODRŽAVANJA

26. svibnja 2012. subota Međužupanijska 27. svibnja 2012. stočarska izložba nedjelja Izložba krapinsko-zagorske 2. lipnja 2012. županije subota 2. lipnja 2012. 7. županijska izložba stoke subota

Rab

NAZIV MANIFESTACIJE

NAZIV IZLOŽBE

Županijska izložba konja i općinska izložba goveda

Stočarska izložba Gola 2012.

MESAP

Stočarska izložba

Sv. Ivan Žabno

Općinska izložba

Sinj

7. županijska izložba stoke Sinj

10. lipnja 2012. nedjelja 16. lipnja 2012. subota 17. lipnja 2012. nedjelja 30. lipnja 2012. subota

NAZIV IZLOŽBE

Višnjan

14. izložba rasplodnih grla istarskog goveda

Gažul

Izložba ovaca Gažul – otok Brač

Alilovci Bizovac

6. srpnja 2012. petak 14. svibnja 2012. subota

9. izložba stoke i 6. izložba tradicionalnog domaćeg sira 19. srpnja 2012. Dubrovačko-neretvanske četvrtak županije

Metković

Gudovac

DATUM ODRŽAVANJA

20. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

22. srpnja 2012. nedjelja

29. srpnja 2012. nedjelja 7. – 9. rujna 2012. Državna stočarska izložba petak, subota nedjelja Županijska stočarska izložba 19. rujna 2012. i smotra svatovskih zaprega srijeda Stočarska izložba

21. listopada 2012. nedjelja


Oprema za peradarstvo za zatvorene hale

peradarstvo

Proizvodnja kopuna (kastriranih pjetlića) Često se pojedini peradari zanimaju za kopuniranje (štrojenje) pjetlića koje je danas gotovo nepoznato. Proizvodnja kopuna tov je kastriranih pjetlića, koji su mirniji i brže se tove. Vratno perje i ono na leđima razvija se jače, glava ostaje sitnija, kosti finije, a noge niže. Kopuni se uspješno koriste i za vođenje pilića, na što se brzo nauče. Kastriranje pjetlića može se obaviti kirurški (vađenjem sjemenika), ili pak hormonalnim tretiranjem.

Kemijska kastracija Hormonalna (kemijska) kastracija je unošenje u organizam sintetičkih spolnih hormona-estrogena. Sintetički estrogeni proizvode se pod različitim nazivima (Stillbestrol, Estromencil i dr.) u obliku otopina koje se pjetlićima daju injektivno, u mišiće ili

podbradnjake, u obliku zrnaca koja se apliciraju ispod kože na zatiljku pomoću injektora, ili rukom u prethodno napravljen rez na koži, kao i davanjem hormonskih preparata u hranu. Za mlađa grla koriste se zrna od 15 mg, a za veća od 30 mg. Djelovanje Stillbestrola traje oko šest tjedana, a kopune ne bi trebalo prodavati dok su pod djelovanjem hormona. Najbolje je vrijeme za kastriranje pjetlića dob između 2. i 5. mjeseca. Sintetički estrogeni u pjetliću uzrokuju depresiju sekundarnih spolnih obilježja (smanjivanje krijeste, prestanak kukurikanja i dr.), atrofiju sjemenika i druge pro-

Jednostavno najbolji EuroVent–EU Baterija sa trakom za izmet prilagođena normama EU-2012, sa ventilacijom za uspješnu proizvodnju konzumnih jaja. Sustav može biti isporučen sa lancem za hranjenje ili kolicima za hranjenje. Na raspolaganju su sustavi sa od 3 – 10 etaža.

mjene. Hormonska je kastracija u praksi zabranjena jer se smatra da se hormoni zadržavaju u mesu u obliku ostataka (rezidua) te negativno utječu na zdravlje ljudi (kancerogeno djelovanje).

Colony 2+ Gnijezdo sa pomičnim podom i trakom za transport jaja u centru za optimalnu kvalitetu rasplodnih i konzumnih jaja kod managementa brojlerskih roditelja i konzumnih nesilica.

Postupak kastriranja Kastriranje pjetlića može se obaviti kirurški – vađenjem sjemenika. Kastriranje pjetlića nije teško naučiti, a najbolje je vježbati sa zaklanim pilićima. Oko 36 sati prije kastriranja pjetlići se ne smiju hraniti kako bi im crijeva bila prazna, a operacija što uspješnija. Postupak kastriranja je sljedeći: pjetlić se postavi na stol, a krila i noge odmaknu da ne smetaju. Između dva posljednja rebra očupa se perje, koža razreže, a rubovi rane razmaknu, kao i potrbušnice koja je vidljiva kao prozirna kožica. Pincetom se uhvati sjemenik, zavrne se nekoliko puta, te odreže tkivo kojim se sjemenik drži za kralježnicu. Na isti način vadi se i drugi sjemenik. Nakon operativnog zahvata, ranu valja zašiti i sanirati. Kastrirane pjetliće treba nakon operacije hraniti lako probavljivom hranom. Nakon toga pjetlići se hrane po volji (ad libitum) ili se kljukaju. Kopuni su teži od nekastriranih pjetlića i do 50 posto. Ukusna su pečenka i u starijoj dobi. Prof. dr. Đuro Senčić

74 gospodarski list 1. svibnja 2012.

Fluxx Hranilica sa mnogo dodatnih prednosti jamči uspješan uzgoj i tov, od jednodnevnog pileta do brojlera spremnih za tržište.

Viper Modularni klima i proizvodni kompjuter za uporabu u peradarskim farmama (tov brojlera, konzumne nesilice i brojlerski roditelji uzgoj i proizvodnja). Može se koristiti za kontrolu temperature, vlažnosti, statičkog pritiska, potrošnje vode i vaganja životinja.

Big Dutchman International GmbH Big Dutchman Pig Equipment GmbH P.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0 Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . big@bigdutchman.de Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju Program opreme za peradarstvo: DK d.o.o. Frana Supila 50a/IV . HR-42000 Varaždin Tel. 042 321 930 . Fax 042 321 931 GSM 098 284 337 davorin.kralj@vz.t-com.hr Davorin Kralj dr. vet. med.

Program opreme za svinjogojstvo: IMEX-BJELOVAR d.o.o. Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVAR Tel. 043 277 000 . Fax 043 277 001 GSM 098 239 853 imex@imex.hr . www.imex.hr g. Borivoj Vičević


stočarstvo

Zaostajanje posteljice u krava Prisutnost posteljice karakteristična je za sisavce budući da plod raste u tijelu majke, a hrani se preko njene krvi tijekom života u maternici (intrauterini dio života). U goveda je posteljica vezana s maternicom preko karakterističnih tvorbi – placentoma, koji se sastoje od karunkula i kotiledona. Izrasline na maternici nazivamo karunkuli, a identične izrasline na posteljici kotiledoni. Karunkuli i kotiledoni odgovaraju jedni drugima poput ključa i brave te putem malenih izdanaka ulaze jedni u druge i djeluju kao da su srasli. Putem karunkula i kotiledona vrši se mijena krvi između majke i ploda te se plodu osigurava dovoljna količina kisika i hrane. Neposredno po porodu (u pravilu unutar 6 sati) nastupa obliteracija (zasušenje) krvnih žila, odumiranje placentoma, a čime je omogućeno odvajanje posteljice i njeno izbacivanje iz maternice majke. Od svih je sisavaca zaostajanje posteljice najučestalije u goveda, a učestalost mu se kreće od 7 do 10%. Definicija ovog stanja različita je među autorima, a očituje se neizlaskom posteljice u vremenu od 6 do 24 sati po porodu.

Uzroci Na učestalost i pojavu ovog stanja utječu brojni uzroci koji se dijele na direktne i indirektne. Od direktnih uzroka navest ćemo nemogućnost kontrakcija (grčenja) mišića maternice, npr. uslijed mliječne groznice (hipokalcemije), prerano zatvaranje negravidnog roga maternice uslijed čega u njemu dio posteljice ostane zarobljen kao i omatanje dijela posteljice oko karunkula maternice. Od indirektnih uzroka najčešći su stres, nedostatak vitamina i minerala, suviše kratak ili suviše dugačak graviditet, otežani porod, carski rez, rođenje nakaza itd. Klinička slika ovog bolesnog stanja očituje se smanjenim apetitom, karakterističnim stavom i položajem tijela (pogrbljena leđa i podignut rep), iscjetkom iz rodnice (tamno crvene boje i neugodna mirisa), smanjenom količinom mlijeka te povišenom tjelesnom temperaturom. Poznati načini liječenja uključuju manualno uklanjanje posteljice (uklanjanje rukom), aplikaciju hormona, antibiotika, pripravaka minerala i vitamina. Poznato je kako će upotreba većine antibiotika u maternicu pomoći kako bi se uklonila opasnost od upale maternice, no nikako neće spriječiti pojavu ovog stanja ili ubrzati izlazak posteljice.

Smatra se kako će antibiotici smanjiti populaciju prisutnih bakterija, ali također usporavaju nekrotizirajući proces na površini karunkula i kotiledona i time onemogućuju njihovo razdvajanje. Također ni upotreba hormona, preparata kalcija ili vitamina neće

pravaka ozona u tijelo maternice, a prvi su je opisali Zobel i Tkalčić 2011. godine. Sastoji se u aplikaciji ozona koji posjeduje dezinficirajuća svojstva te potiče lokalnu imunost, a rezultira znatno smanjenim brojem osjemenjivanja do bređosti, manjim brojem međutelidbenih dana i manjim brojem životinja s povišenom tjelesnom temperaturom unutar 10 dana po porodu, u usporedbi sa životinjama koje su liječene antibioticima i hormonima. Istim je istraživanjem pokazano kako je istodobna upotreba antibiotika u tijelo maternice i u mišić znatno djelotvornija od primjene antibiotika samo u maternicu kao i hipoteza o nasljednosti ovog stanja. Naime, postavljena je hipoteza o nasljednosti stanja budući da su junice porijeklom od krava koje su patile od ovog stanja imale 1.3 puta veću mogućnost da razviju ovo stanje u odnosu na druga grla.

Posljedice

ubrzati izlazak posteljice, a smatra se kako neće ni spriječiti nastanak ovog stanja. Prerano i/ili nasilno uklanjanje posteljice rukom svakako je potrebno izbjegavati jer postoji velika opasnost od nastanka ozljeda na sluznici maternice čime se omogućava ulazak mikroorganizama u dublje dijelove maternice i organizma rodilje. Vezanje raznih predmeta (poput kamenja i cigle) za posteljicu koja viri (u cilju pospješivanja njena izlaska) potrebno je izbjegavati pod svaku cijenu jer se tim postupkom olakšava nastanak izvale maternice, omogućava se ulazak mikroorganizama u maternicu, a ne postiže se nikakav povoljan učinak. Aplikaciju pripravaka joda u maternicu također je potrebno izbjegavati jer ti pripravci uzrokuju nekrozu sluznice maternice te opet otvaraju ulazna vrata mikroorganizmima u dublje slojeve maternice, također bez pozitivnog učinka.

Novosti u liječenju Jedna od novosti u liječenju ovog stanja je aplikacija enzima kolagenaze u arterije pupčanog tračka posteljice čime se znatno ubrzava njeno odvajanje i izlazak, no ova metoda nije našla širu primjenu zbog svoje visoke cijene te posebnih uvjeta i vještina koje iziskuje. Druga je novina aplikacija pri-

U slučaju neliječenja, nepravodobno započetog ili krivo provedenog liječenja, zaostala posteljica može dovesti do nastanka upale sluznice maternice (Endometritis), stijenke maternice (Metritis), vanjskih slojeva maternice (Perimetritis) ili nastanka tvrdokornih priraslica između maternice i okolnih organa (Perimetritis adhaesiva) ili pak priraslica na burzi jajnika (Peribursitis), što će rezultirati trajnom neplodnošću i izlučenjem grla iz uzgoja. Moguće posljedice ovog stanja su i upala vimena, nastanak bolesti papaka (slika) te širenje infekcije u druge organe.

Prevencija Prevencija ovog stanja svodi se na pravilnu hranidbu i držanje tijekom suhostaja u cilju izbjegavanja metaboličkih bolesti koje se najsnažnije očituju unutar prvih dana po porodu, osiguravanje dovoljnih količina minerala i vitamina, osiguravanje dovoljne količine tople vode odmah po porodu, balansirani obrok tijekom suhostaja, osiguravanje dovoljno kretanja, osiguravanja dovoljno velikog i čistog prostora za porod, osiguravanja higijenskih uvjeta za porod, izbjegavanje stresa u najvećoj mogućoj mjeri te ostavljanjem za dalji rasplod grla koja u prethodnim generacijama nisu patila od ovog stanja. Robert Zobel Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

1. svibnja 2012. gospodarski list 75


2.

4.

26.-27. V. 2012. 1. HRVATSKA IZLOŽBA VOĆNIH VINA

Zivjeti s prirodom

SAJAMSKI PROSTOR GUDOVAC • www.bj-sajam.hr Generalni pokrovitelj:

Suorganizatori i pokrovitelji:

Medijski pokrovitelji:

[portsko-ribolovni savez BBŽ

Medijski partneri:


i t p e ec R Torta od ajvara

PRIPREMITE: Za tijesto od špinata: ✦ 4 jaja ✦ 4 žlice brašna ✦ 300 g špinata ✦ 1 dl vrhnja ✦ prašak za pecivo ✦ sol ✦ papar Za kremu: ✦ 500 g kravljeg sira ✦ 3 žlice ajvara ✦ 1 češanj češnjaka Za punjenje u sredini: ✦ 3 palačinke ✦ 150 g šunke ✦ 150 g gaude Priprema Zeleno tijesto

B

jelanjke odvojite od žumanjaka te ih istucite u čvrsti snijeg. Izmiksajte žumanjke i dodajte usitnjeni špinat, brašno, vrhnje i prašak za pecivo. Začinite solju i paprom. Lagano izmiješajte obje smjese. U posudu za pečenje stavite papir i ulijte smjesu. Pecite na 200 C dok ne porumeni.

Priprema kreme:

S

ir izmiješajte s ajvarom i usitnjenim češnjakom. Posložite po palačinkama 3 lista šunke i naribanu gaudu. Zarolajte. Slaganje torte: Pečeno tijesto razrežite na pola. Na pladanj stavite prvo tijesto. Namažite ga polovicom kreme, na kremu složite tri palačinke, jednu do druge s malo praznina, da bi se popunilo kremom. Palačinke premažite preostalom kremom od ajvara i poravnajte. Prekrijte ga drugim tijestom. Blago pritisnite i stavite u hladnjak da se stisne.

Istarska maneštra sa slanutkom

PRIPREMITE: ✦ 15 dag slanutka ✦ 30 dag krumpira ✦ 20 dag dimljenih svinjskih rebara ✦ 2 rajčice ✦ 10 dag dimljene slanine ✦ 3 režnja češnjaka ✦ 1/2 svežnja listova peršina ✦ sol ✦ papar PRIPREMA

S

lanutak namočite i ostavite preko noći. Sutradan ga ocijedite i pristavite. Posolite, popaprite i dodajte rebra. Krumpir ogulite, rajčicu očistite, pa oboje narežite na kockice i umiješajte u napola skuhanu juhu. Peršin, oljušteni češnjak i slaninu nasjeckajte i gnječite nožem da dobijete gustu smjesu, “pesto” (pešt). Njime začinite zgotovljenu juhu. Dio krumpira zgnječite vilicom da maneštra bude gušća.

Pileći savici u sezamu

Pripremite: ✦ 2 pileća kotleta ✦ 50 g sezama ✦ 100 g dimljene slanine ✦ 1 češanj češnjaka ✦ 2 bjelanjka ✦ 150 g majoneze ✦ 1 žlicu mješavine začina ✦ 4 kisela krastavca ✦ ulje ✦ sol ✦ mljeveni crni papar

P

olovicu luka narežite na tanke kriške. Dva kisela krastavca narežite na tanke krugove. Izrežite slaninu na male komadiće. Pileći odrezak režite po dužini na pola. Meso istucite batom da ga istanjite. Pospite meso mješavinom začina. Svaki komad mesa premažite majonezom, a na nju stavite luk. Zatim stavite krastavce i slaninu. Rub svakog odreska savijte i opet svaki odrezak savijte u rolu. U zdjelu za miješanje ulijte bjelanjak te ga izmiksajte. Savitke pričvrstite čačkalicama te ih uvaljajte u bjelanjke, a zatim u sezam. Pecite ih u vrućem ulju. Nakon pečenja maknite čačkalice.

1. svibnja 2012. gospodarski list 77


recepti

Šarene kocke

Pripremite: ✦ 9 jaja ✦ 4 žlice mljevenih keksa ✦ 4 žlice brašna ✦ 10 žlica šećera ✦ 200 g sjeckanih oraha ✦ 250 g smrznutog lisnatog tijesta ✦ 400 g šećera u prahu ✦ 400 g maslaca ✦ 1 žlica ekstrakta maline

Kolačići uz pivo

Z

a biskvit izmiksajte 9 bjelanjaka i 10 žlica šećera. Dodajte orahe, keks i brašno. Promiješajte sastojke i tijesto izlijte u posudu za pečenje obloženu papirom. Pecite 20 minuta na 180 C.

Tijesto: ✦ 30 dag kravljeg sira ✦ 30 dag margarina ✦ 30 dag mekanog brašna ✦ 1 prašak za pecivo ✦ 1 jaje za premazivanje ✦ sol, sezam ili kim Priprema:

Z

amijesite tijesto i je­dan sat ostavite u hladnjaku. RazvaIjajte i razrežite, stavite u namašteni lim. Premažite posoljenim jajetom, posipajte sezamom ili kimom i ispecite.

Kriške od ananasa

Pripremite za tijesto: ✦ 4 jaja ✦ 4 žlice šećera ✦ 2 žlice brašna ✦ žlica krupice ✦ vrećica praška za pecivo ✦ 4 žlice mljevenih oraha Pripremite za kremu: ✦ 100 g šećera ✦ 80 g gustina ✦ 2 dl soka od ananasa ✦ 2 dl slatkog vrhnja ✦ 6 kolutića ananasa ✦ 2 vrećice glazure za tortu (20 g) ✦ čokoladne mrvice za ukrašavanje Priprema tijesta:

I

zmiksajte bjelanjke, dodajte žutanjke i šećer i miksajte još malo. Dodajte brašno, krupicu, pra­šak za pecivo i mljevene orahe pa kuhačom sve dobro promiješajte. Smjesu stavite u veći lim obložen papirom za pečenje. Pecite oko 15 minuta u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva. Ohlađeno tijesto prepolovite.

Priprema kreme:

P

78 gospodarski list 1. svibnja 2012.

omiješajte vodu i šećer, stavite da zavri pa dodajte gustin razmućen u soku od ananasa. Nastavite kuhati dok se ne zgusne. Ostavite kremu da se ohladi. Slatko vrhnje izmiksajte u čvrsti šlag, a ananas narežite na kockice. U ohlađenu kremu umiješajte šlag i kockice ananasa, pa je premažite preko prvog tijesta i poklopite drugim. Pripremite glazuru prema uputama s vrećice i prelijte je preko tijesta. Sve ukrasite mrvicama čokolade.

Od lisnatog tijesta razvucite koru, stavite u pleh i izbockajte vilicom. Pecite 20 minuta na 180  C. Obje pečene kore razdijelite na pola po dužini.

Priprema kreme

I

zmiksajte maslac sa šećerom. Žumanjke s vanilin šećerom kuhajte na pari dok ne dobiju potrebnu gustoću. Izmiksani maslac podijelite na dva dijela, u jedan dio dodajte ekstrakt maline i promiješajte. U drugi dio maslaca dodajte kremu od žumanjaka. Na prvi dio kore od lisnatog tijesta nanesite žutu kremu, pa prvi dio biskvita premažite kremom s ekstraktom maline, nanesite drugi dio biskvita i premažite žutom kremom te pokrijte s drugim lisnatim tijestom. Kolač lagano pritisnite dlanovima da se kreme i tijesta spoje.


Čokoladna torta s jagodama Pripremite za biskvit:

✦ 6 jaja ✦ 15 žlica šećera ✦ 12 žlica brašna ✦ 2 žlice kakaa u prahu ✦ 20 žlica mlijeka ✦ 10 žlica ulja ✦ 10 žlica mljevenih oraha ✦ 1 prašak za pecivo Pripremite za I. kremu: ✦ 1/2 l šlaga ✦ 100 g šećera u prahu ✦ 200 g isjeckanih jagoda Pripremite za II. kremu: ✦ 2 vrećice kreme za torte u prahu ✦ 300 g čokolade Priprema:

J

aja umutite sa šećerom, lagano dodajte ostale sastojke i na kraju brašno s praškom za pecivo, pecite na temperaturi 200 C, 50 min. Biskvit razrežite na tri dijela.

Priprema kreme:

Č

okoladu rastopite na pari i premažite prvi biskvit. Čokoladnu kremu istucite, dodajte isjeckane jagode, polovinu premažite po čokoladi zatim istucite šlag, dodajte šećer i jagode te premažite preko čokoladne kreme. Na isti način premažite drugi i treći biskvit. Da bi biskvit bio sočniji, možete ga preliti sokom od jagoda.

Orahov složenac

Tijesto: ✦ 5 jaja ✦ 15 dag šećera ✦ 5 žlica vode ✦ 3 žlice mrvica ✦ rum ✦ 5 žlica brašna ✦ 15 dag oraha ✦ 1 oblatna

Glazura: ✦ 10 dag čokolade ✦ 5 dag margarina ✦ 2 - 3 žlice ulja Priprema:

Priprema:

Čokoladu, margarin i ulje otopite na laganoj vatri.

B

jelanjke i šećer istucite u čvrsti snijeg, dodajte žumanjke, vodu, mrvi­ce namočene u rumu, brašno i orahe. Oblatnu premažite prvom kremom, položite na nju pečeni biskvit, premažite ga drugom kremom i prelijte čokoladnom glazurom.

I. krema: ✦ 4 žumanjka ✦ 20 dag šećera u prahu ✦ 25 dag margarina Priprema: Žumanjke sa šećerom u prahu gusto ukuhajte na pari. U ohlađeno dodajte pjenasto izrađeni margarin.

II. krema: ✦ 20 dag oraha ✦ 2 vanilin šećera ✦ 15 dag šećera ✦ malo mlijeka Priprema: Mljevene orahe i obje vrste šećera prelijte s malo kipućeg mlijeka, ali da ne bude rijetko.

1. svibnja 2012. gospodarski list 79


RC

robnicentar

PRODAJA I MONTAŽA GUMA TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o. N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573 Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE Veliko sniženje cijena svih vrsta guma

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SE U KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49 Telefon 048 / 682-573 Faks 048 / 682-659 POSLOVNA JEDINICA RIJEKA SLAVKA KRAUTZEKA 93 Telefon 051 / 218-554 Faks 051/ 431-176

GUME ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE 155/70R13 T75 T70 SPORTIVA 175/70R13 T82 T70 SPORTIVA 175/65R14 T82 T65 SPORTIVA 195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 195/65R15 H91 CPC2 CONTINENTAL 205/55R16 V91 CPC2 CONTINENTAL 11,2-28 8PR TR135 BKT 12,4-28 8PR TR135 BKT 6,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 10,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 13,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT

262,00 320,00 349,00 459,00 602,00 816,00 1489,00 1719,00 337,00 613,00 1397,00

Sve cijene su s PDV-om s popustima za gotovinsko plaćanje. SPORTIVA T65, T70

SPORTIVA SUPER Z

POSLOVNA JEDINICA ZAGREB KOVINSKA b.b. Tel. 01 / 3498-020 Faks 01 / 3498-001 POSLOVNA JEDINICA OSIJEK VUKOVARSKA 221 Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆA NA ZALIHI IMAMO CJELOKUPAN PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE, GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

CONTINENTAL CPC2

web shop Internet prodaja s dodatnim popustom www.robni-centar.hr

ISPORUKA ODMAH PROVJERITE

MI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI, MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI. UGODNU VOŽNJU GUMAMA KUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU” KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIM POSLOVNIM JEDINICAMA.

BKTTF9090

BKTTR-135

BKTTL AW702 IMP.

BKTTL AW909 IMP.


44 godine tradicije jamËe vrhunsku kvalitetu

Gnojidba voÊnjaka Osnovna gnojidba: NPK 5-15-30 NPK 7-20-30 NPK (SO3) 7-14-21 (24)

Prihrana: KAN N (MgO) 27 (4,8) UREA N 46

Folijarna prihrana: Fertina V Fertina B Fertina Ca Fertina Fe Fertina Zn

44320 KUTINA, ALEJA VUKOVAR 4, HRVATSKA Tel.: 044/647 122, 647 035; Fax: 044/680 882, 683 432 e-mail: prod@petrokemija hr; www.petrokemija.hr Besplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647


Gospodarski list 8/12