Issuu on Google+

petrinjski puÄ?ki katoliÄ?ki kalendar

2014.


Nakladnik: maNIKA, Petrinja Tekst: Ivan Rizmaul Lektura: Draženka Vuković Računalni unos: Ivana Radečić Dabić Fotografije: Marko Kovačević, Damir Krmpotić, Ivanka Radošević, Tanja Mosler, arhiva FA Petrinjčica Petrinja, Vladimir Krpan, Ivan Rizmaul, arhiva Sisačke biskupije, Gabrijel Lamza Grafičko oblikovanje: MOSLERdizajn, Petrinja Tisak: maNIKA, Petrinja


Siječanj

2014.

S Č P S N P

Crkva Svetog Antuna Padovanskoga, Hrvatski Čuntić

“...Obično su to bili najhladniji dani u godini s velikim snijegom pa su mnogi proštenjari u Čuntić dolazili saonicama. ... Ugodnu vožnju prelijepim zimskim krajobrazima upotpunili bi gošćenjem gdje ih je čekalo kuhano vino, kuhana rakija (krapampula) i prigodna zimska jela: pečene krvavice s kiselim zeljem ili restanim krumpirom, kuhanim češnjovkama, pečenim patkama ili puricama s mlincima. ...”

je no o a ov tv ci sn ruš oni iži o d ti an . s ) na o di vačk go oj K . 23 o r k u g e s b ja nj pj a 50 e 1 tsko etrin etri upc j i G p r a P P rv j“ u ije H vul lina at f aM la „S e Bif lic r sU Đu ana (d

PONEDJELJAK

UTORAK

U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P S N P U S Č P

1 NOVA GODINA; Sv. Marija Bogorodica 2 Bazilije Veliki; Grgur Nazijanski 3 Ime Isusovo; Genoveva; Cvijeta 4 Anđela Folinjska; Dafroza; Borislava 5 2. NED PO BOŽIĆU; Telesfor; Gaudencije; Emilijana 6 BOGOJAVLJENJE (Tri kralja); Gašpar 7 Rajmund Peñ.; Rajko; Lucijan 8 Severin; Teofil 9 Julijan; Živko 10 Agaton; Dobroslav; Grgur X. 11 Honorat; Neven; Higin; Bernard 12 KRŠTENJE ISUSOVO; Ernest; Tatjana 13 Hilarije; Veronika; Radovan 14 Feliks; Srećko: Malahija 15 Sv. Pavao pust.; Stošija 16 Marcel; Oton; Mislav 17 Antun opat; Vojmil 18 Priska; Liberata 19 2. NEDJELJA U GOD.; Mario; Kanut; Ljiljana; Marta 20 Fabijan i Sebastijan 21 Agneza; Janja; Neža 22 Vinko, đakon i muč.; Irena 23 Emerencijana, Ema; Vjera 24 Franjo Saleški; Bogoslav 25 Obraćenje sv. Pavla ap.; Ananija 26 3. NEDJELJA U GOD.; Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir 27 Angela Merici; Pribislav; Anđelka 28 Toma Akvinski; Tomislav 29 Valerije; Konstancije 30 Martina; Gordana; Darinka 31 Ivan Bosco; Marcela; Viktor

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

18

19

20

21

22

23

24

25

26

13

14

15

16

17

27

28

29

30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Siječanj

Pobjedom kršćanske vojske kod Siska počeo je tzv. Dugi rat protiv Osmanlija (1593. -1606.). Zbog iscrpljenosti osmanlijske vojske i novčanih teškoća, Osmanlijsko je Carstvo 1606. godine pristalo na sklapanje mira s Habsburškom Monarhijom. Hrvatskoj su tada priznata prava na tvrđavu Petrinju, Čazmu, Hrastovicu i Moslavinu, a granica je pomaknuta na rijeku Ilovu. Novim ratom, Velikim ratom za oslobođenje od Turaka (1683. – 1699.) i potpisivanjem Mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), oslobođena je cijela Slavonija, Lika, Krbava, te prostor oko rijeke Une. Ovi ratovi imali su katastrofalne posljedice na stanovništvo hrvatskih zemalja jer je primjerice Slavonija izgubila oko 80%, a Lika i Krbava čak 95% stanovništva. Oslobođenjem Banovine od osmanske vlasti nastale su značajne demografske promjene. Kraj između Une i Kupe nastanjuju pravoslavni Vlasi i Hrvati katolici koji iz Bosne dolaze s braćom franjevcima. Dio ih se nastanjuje na biskupskom posjedu u Čuntiću oko 1694. godine kada počinju s izgradnjom drvene crkve i franjevačke rezidencije. Prema kanonskoj vizitaciji iz 1705. godine franjevci Bosne Srebrne vode katoličku župu u Čuntiću, a od 1778. godine čuntički samostan i župa prepuštena je zagrebačkim biskupima. Biskup Josip Galjuf povjerava upravljanje župom dijecezenskim svećenicima. Tako je do 1936. godine kada u Čuntić opet dolaze franjevci i upravljaju župom do 1943. godine. Crkva i samostan Svetog Antua Padovanskog u Čuntiću tijekom Druge svjetske vojne doživljava razaranja i pljačke, a do 1967. godine župom opet upravljaju biskupijski svećenici. od 1969. godine u Čuntić ponovno, treći put u povijesti, nastanjuju se oci franjevci.

Duhovno i kulturno središte Hrvata u selima Dragotinci, Hrvatski Čuntić, Kraljevčani, Prnjavor Čuntićki i Pecki je samostan Svetog Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću. Proglašenjem hrvatske neovisnosti (25. lipnja 1991.) ova su se mjesta našla na udaru velikosrpske pobune. 13. srpnja 1991. godine slijedi pobunjenički napad na hrvatsku enklavu, a potom razbojstva, ubojstva, pljačka, palež i razaranje hrvatskih sela i franjevačkog samostana u Hrvatskom Čuntiću. Pobjedonosnom vojno – redarstvenom akcijom Hrvatske vojske u kolovozu 1995. godine ovaj je kraj oslobođen, a u međuvremenu je obnovljen cijeli samostanski kompleks.

blagdana Sv. Fabijana i Sebastijana, led je prekrio cijelu Kupu. Prvo oni hrabriji, a zatim i proštenjari uputiše se preko zaleđene Kupe do Vurota, do kapele posvećene Sv. Florijanu i Sebastijanu. Dani su prolazili, a i zima je popuštala. Pucketanje leda nije se shvaćalo ozbiljno. O toj opasnosti nije razmišljala ni zaručnička kolona saonica koja je te nedjelje išla na odzivanje u vurotsku kapelicu. Led na sredini nije izdržao i svi potonuše u mrzloj Kupi. Virovi i jauci još i danas odzvanjaju miješajući se s nemirnim sjevercima sredinom zime. Životi posijani u utrobi hladnog korita opominju da je moćna rijeka postala grobnica ljudske nepromišljenosti. Zaručnici nisu stigli na posljednje odzivanje. (Legenda)

Danas župom i samostanom upravlja fra Petar Žagar, župnik i čuvar samostana Sv. Antuna Padovanskog u Čuntiću. Petrinjci su vrlo rado hodočastili za Sv. Antuna pustinjaka u Hrvatski Čuntić. Taj blagdan koji se obilježava 17. siječnja narod je zvao i „Zimsko Antunovo“ da bi se razlikovao od „Ljetnog Antunova“ koji pada 13. lipnja. Obično su to bili najhladniji dani u godini s velikim snijegom pa su mnogi proštenjari u Čuntić dolazili saonicama. Na povratku su se zadržavali kod Jurice Mihalića u Zelenoj dolini ili u gostinjcima kod Panjana i Šimunovića u Hrastovici. Ugodnu vožnju prelijepim zimskim krajobrazima upotpunili bi gošćenjem gdje ih je čekalo kuhano vino, kuhana rakija (krapampula) i prigodna zimska jela: pečene krvavice s kiselim zeljem ili restanim krumpirom, kuhanim češnjovkama, pečenim patkama ili puricama s mlincima. Do kasnih noćnih sati razlijegala se svirka i pjesma da bi se družine zadovoljne razišle svojim domovima u Petrinju i obližnja mjesta. (Zapis) ... Bilo je to davno, jedne hladne zime kako to običava u našem kraju. Zapao je veliki snijeg, a stegnula i hladnoća. I noću i danju vladali su veliki mrazovi, a led je postupno zaleđivao našu Kupu. Sredinom zime, baš oko

Zbor Svete Cecilije, Ćuntic, 1941. god.

Dogodilo se prije:

Naši blagdani i praznici u siječnju:

1. 6. 17. 20. 22.

NOVA GODINA SVETA TRI KRALJA, BOGOJAVLJANJE Sveti Antun opat, proštenje u Hrvatskom Čuntiću, Zimsko Antunovo Sveti Fabijan i Sebastijan, proštenje u Vurotu Sveti Vinko, Vincekovo

320 god. – počela izgrad nja drvene crkve i franjevačke rezidencije u Hrvatskom Čuntiću 170 god. – rođen je u Petrin ji Tomislav Ivkanec, pedagoški djelatnik, pisac za mladež, jedan od velikana hrvatskog učitelj skog pokreta u XIX. st. 150 god. – osnovano je Hr vatsko pjevačko društvo „Slavulj“ Petrinja u gostio nici Đure Bifflina u petrinjskoj Kaniži (danas Ulica Matije Gupca br. 23) .


Veljača

2014.

S N P U S Č P S N P U S Č P S N

Kapela Sv. Ivana i Pavla u Gorama

P U S Č P S N

8. 189 e č lja i je a v .ve nj ka 26 etri a pr rafs P n g a u rž to od ema ava kin dst e pr

P U S Č P

Alojzije Stepinac u

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

10

11

12

13

14

24

25

26

27

28

1 Brigita; Miroslav; Sever 2 4. NEDJELJA U GOD.; PRIKAZANJE GOSPOD. Svijećnica; Marijan 3 Sv. Blaž, Sv. Vlaho; Tripun 4 Andrija Corsini; Veronika Jeruzalemska 5 Agata; Dobrila; Jagoda; Silvan 6 Pavao Miki i dr.; Doroteja, Dorica 7 Bl. Pio IX. papa; Rikard; Držislav 8 Jeronim Emilijani; Jerko; Mladen 9 5. NEDJELJA U GOD.; Skolastika; Apolonija; Sunčana 10 Bl. Alojzije Stepinac; Skolastika 11 Gospa Lurdska; Mirjana 12 Eulalija; Zvonimir; Damjan 13 Katarina Ricci; Kristina 14 Sv. Valentin; Zdravko 15 Klaudije Col; Vitomir; Agapa 16 6. NEDJELJA U GOD.; Julijana; Onezim; Miljenko; Daniel 17 7 utemeljitelja Reda Slugu BDM 18 Šimun; Bernardica; Gizela 19 Konrad; Ratko; Blago 20 Eleuterije; Leon; Lav, Lea 21 Petar Damiani; Eleonora 22 Katedra Sv. Petra; Tvrtko 23 7. NEDJELJA U GOD.; Polikarp; Goran; Romana 24 Montan; Goran; Modest 25 Viktorin; Hrvoje; Berislav 26 Aleksandar; Hrvoje; Berislav 27 Donat Zadarski; Gabriel od Žalosne Gospe 28 Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica

Petrinji 1938. godine

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

15

16

17

18

19

20

21

22

23


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Veljača

Rimokatolička župa Svetog Lovre u Petrinji tijekom vremena mijenjala je obuhvatni prostor. Tako 1991. godine bilježimo ova crkvena zdanja: župna crkva Svetog Lovre u Petrinji, crkva Svete Katarine u petrinjskim Majdancima, kapela Presvetog Trojstva, kapela Svetog Benedikta i kapela Svetog Roka na istoimenim petrinjskim grobljima, kapelica – poklonac Svetog Ilije u petrinjskom vinogorju, drvena kapelica Srca Isusova u Češkom selu, kapela Svetog Jakova u Mošćenici, kapelica Svetog Ivana Nepomuka u petrinjskoj Kaniži i Samostan Družbe Kćeri Božje Ljubavi u Petrinji. No, nije bilo uvijek tako. Sve su područne kapele bile drvene. U vezi s petrinjskom tvrđavom spominju se drvene kapelice Svetog Duha i Svetog Vida. Teritorij župe je proširen 1696. Tada su podignute ili obnovljene kapela Svete Barbare u Brestu koja je kasnije pripojena župi u Maloj Gorici. Zavjetna kapela Svetog Roka iznad izvora Zebinac, a podalje i kapela Presvetog Trojstva. Kapela u Vurotu se spominje 1707., ali je u XVIII. stoljeću pripojena župi u Maloj Gorici.

BILO JE TO GODINE... Sudbina je tako htjela da je naš grad doživio dva oslobođenja; točno nakon četiri stotine godina tijekom vojno – redarstvene akcije Oluja 1995. Petrinja je po drugi put oslobođena:

1903. – započela regulacija toka Petrinjčice u njegovom

srednjem dijelu od mosta prema Kaniži do mosta pokraj stare bolnice

1595. (24.rujna) – Petrinja je trajno oslobođena i nalazi se pod

1911. (8.listopada) – u Petrinji je proradila prva električna

1677. – djeluje stalna katolička župa u Petrinji 1700. – franjevci iz obližnje Hrastovice vode dvorazrednu

1913. – Hrvatska čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo

kršćanskom, odnosno hrvatskom vlašću

školu u Petrinji

1808. – prvi počeci stvaranja gradske glazbe u Petrinji 1809. – 1813. – Petrinja je pod francuskom vlašću u okviru Ilirskih pokrajina

1860. (6.veljače) – otvoren prvi razred dvorazredne male realke, prve gimnazije u Petrinji

1862. (1.listopada) – počinje radom dvogodišnji pedagoški tečaj, osnutak petrinjske učiteljske škole

1873. – ukinuta je slobodno vojno – krajiška općina Petrinja i uspostavlja se petrinjsko Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće

1874. (25., 26. i 27.kolovoza) – održana II. opća hrvatska učiteljska skupština u Petrinji

1883. – donesen prvi Statut grada nakon razvojačenja Vojne krajine (1881.)

1890. (31.svibnja) – gradsko zastupstvo donosi odluku o

detaljnom uređenju prostora pred župnom crkvom Svetog Lovre pa su već 1891. godine započeli užurbani radovi na preuređenju glavnog trga u gradski park.

1898. – izgrađen je stari kupski most pokraj Bresta

Pokupskog; nakon rušenja tog mosta tijekom neprijateljske okupacije Petrinje izgrađen je novi most preko rijeke Kupe točno stotinu godina poslije, 4. svibnja 1998. godine

1898. (26.veljače) – u Petrinji je održana prva kinematografska predstava

Naši blagdani i praznici u veljači:

3. 10. 14.

Sveti Blaž, Blaževo Blaženi Alojzije Stepinac, Stepinčevo Sveti Valentin, Valentinovo

centrala

Slavulj, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Gospodarska bratovština, Obrtno radničko društvo Banovac, Građanska čitaonica, Hrvatski sokol i Ženska udruga za promicanje tekstilne industrije – sva sa sjedištem u Petrinji iznajmljuju prvi kat gradskog svratišta K lavu i osnivaju zajedničku ustanovu Hrvatski dom Petrinja

1913. – pušten u rad petrinjski vodovod 1954. (28.studenoga) – otvorena nova zgrada Doma kulture

Petrinja na mjestu starog srušenog doma 1941. godine; danas zgrada Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja

1971. (20.studenoga) – prigodom Dana Republike (29.

studenoga) predano je na korištenje: Dječji vrtić „Ana Vojnović“ Petrinja, mjesni vodovod u Mošćenici, Salon namještaja trgovačkog poduzeća „Zvijezda“ Zagreb, Poslovna jedinica „Promet“ Petrinja u prizemlju Doma kulture „Moša Pijade“ Petrinja, asfaltirana prometnica Hrastovica – Jabukovac i izgrađena je nova školska zgrada Osnovne škole u Jabukovcu

1990. (28.rujna) – nemiri srpskog stanovništva pred

Stanicom javne sigurnosti Petrinja u Mažuranićevoj ulici (Kolodvorska ulica)

1991. (2.rujna) – tenkovski i pješački napad srpskih

pobunjenika i Jugoslavenske narodne armije na Petrinju

1995. (6.kolovoza) – oružane snage hrvatske vojske

oslobađaju Petrinju nakon četverogodišnje okupacije


Ožujak

2014.

S N

“... Bila je vrlo lijepa i nadilazila je lokalnu vrijednost, a građena je na tradicijski način. Od starog baroknog inventara sačuvana su dva kipa, slika sv. Dolores i dva drvena svijećnjaka. Na oltaru se nalazio jednostavan drveni okvir s drvenim baroknim kipovima sv. Terezije i sv. Lucije. ...”

P U S Č P S N

Kapela Majke Božje od sedam žalosti, Taborište

P U S Č P S N P U S Č P S N

iinaa dičin uddič Bu ja B onja Doonj pella, D Kaape K

P U S Č P S N P

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

1 Albin; Hadrijan; Jadranko; Zoran; David 2 8. NEDJELJA U GOD.; Lucije; Čedomil; Iskra 3 Kunigunda; Marin; Kamilo 4 Kazimir; Eugen 5 ČISTA SRIJEDA – PEPELNICA (post i nemrs) 6 Marcijan; Viktor; Zvjezdana 7 Perpetua i Felicita; Ruža 8 Ivan od Boga; Ivša; Boško 9 1. KORIZ. NEDJELJA (Čista); Franciska Rimska; Franjka; Franika 10 Emil; Makarije; Krunoslav 11 Firmin: Tvrtko; Kandid; Blanka 12 Teofan; Bernard; Maksimilijan kvatre 13 Rozalija; Patricija; Modesta; Ratka 14 Matilda; Miljana; Borka kvatre 15 Longin; Veljko; Vjekoslava kvatre 16 2. KORIZ. NEDJELJA (Pačista); Julijan; Smiljan; Hrvoje 17 Patrik; Domagoj; Hrvatin 18 Ćiril Jeruzalemski; Cvjetan 19 Sv. JOSIP, zaručnik BDM; Josipa 20 Niceta; Dionizije; Vladislav 21 Serapion; Vesna 22 Oktavijan; Jaroslav; Lea 23 3. KORIZ. NEDJELJA (Bezimena); Oton; Pelagije; Turibije; Dražen 24 Latin; Javorka; Katarina Švedska 25 Navještenje Gospodinovo; Maja 26 Montan i Maksima; Emanuel; Goran 27 Lidija; Rupert; Lada 28 Priska; Sonja; Polion 29 Jona: Bertold; Eustazije 30 4. KORIZ. NEDJELJA (Sredoposnaa); Kvirin; Viktor 31 Benjamin; Amos; Ljubomir; Natalija

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

18

19

20

21

22

23

10

11

12

13

14

15

16

17

24

25

26

27

28

9 29

30 30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Ožujak

Vrijedno je spomenuti i ostale kapele u petrinjskom kraju i neposrednom petrinjskom okruženju koje su Petrinjci tijekom godine pohodili kao mjesta hodočašća, duhovne obnove ili zavjetna mjesta kojima su se utjecali. Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu na drugoj strani Kupe isprva se spominje kao podružnica petrinjske župe (1707.). Svetište zidane kapelice podignuto je 1754. godine, a prednji dio je vjerojatno stariji. Oltar je iz zadnjeg desetljeća XVII. stoljeća i u njega je ukomponirana starija gotička Madona sa starog oltara. Kapela je bila na kaptolskom imanju pod patronatom Zagrebačkoga kaptola pa su je opremali zagrebački biskupi i kanonici. Oltar se pripisuje zagrebačkom kiparu Komersteineru. Mala kapelica u Hrvatskom Čuntiću nalazila se na ulazu u selo pa čini jedinstvenu cjelinu s raspelom, pokloncem pred kojim se molio domaći vjernički puk i hodočasnik koji je pohodio crkvu Svetog Ante. Kapelica je uništena tijekom neprijateljske okupacije ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. U obližnjim Dragotincima nalazila se kapelica Svetog Ante štićena drvenom ogradom. Mjesto molitve, skrušenosti i duhovnog mira i spokoja domaćeg vjerničkog puka je razoreno tijekom najnovije pobune domaćeg pravoslavnog življa.

Kapela Svetog Ilije u petrinjskoj vojarni

Kapela Svetog Ivana Glavosijeka u Peckom spominje se u XVIII. stoljeću. Prema popisu Ivana Arhiđakona iz 1334. godine na tom je mjestu bila župna crkva Svetog Križa. Današnja kapela Svetog Ivana Glavosjeka je iz XIX. stoljeća. Poslije jakog potresa koji je naš kraj pogodio 1909. godine kapelu je obnovio župnik Stjepan Ruk, kada se obnavlja i župna crkva. 1911. godine nabavljen je i novi tirolski oltar ukrašen duborezom s likom sveca Ivana Glavosjeka. Kapela je u vremenu od kolovoza do prosinca znatno oštećena, a potom oslobođenjem poslije 1995. godine i obnovljena. U XVIII. stoljeću spominje se u Šimunovoj poljani (Slana) drvena kapelica Svete Katarine. Na mjestu dotrajale drvene kapele mještani Slane grade novu zidanu kapelu 1985. godine. Blagoslovljena je 6. srpnja 1986. godine, a potom znatno stradala tijekom srpske okupacije od 1991. do 1995. godine. Kapela Svetog Ivana i Pavla u Gorama nalazi se poviše gorske župne crkve, a sagrađena je 1761. godine i pretpostavlja se da je podignuta na mjestu jednobrodne starokršćanske crkve. Tijekom XIX. stoljeća kapela je zatečena u zapuštenom, ruševnom stanju, a ostaci cinktora su stradali u potresu 1880. godine. Mještani su kamen razrušenog zida upotrijebili kao građevinski materijal za svoje potrebe. Znatniji popravci na kapeli su obavljeni 1894. godine. Novo razaranje kapela doživljava tijekom Drugoga svjetskog rata, a potom i tijekom kolovoza 1991. godine. Nakon oslobođenja 1995. godine kapela je obnovljena pod kontrolom konzervatora iz Zagreba. Kapela Majke Božje od sedam žalosti u Taborištu sagrađena je na mjestu starije drvene kapelice ponovno je podignuta manja drvena kapelica koja je posvećena 3. rujna 1897. godine. Pročelje je bilo slično kapeli u Donjoj Budičini, a ukrasi pod zabatom rubili su dijelove zabatnog polja. Bila je vrlo lijepa i nadilazila je lokalnu vrijednost, a građena je na tradicijski način. Od starog baroknog inventara sačuvana su dva kipa, slika sv. Dolores i dva drvena svijećnjaka.

Na oltaru se nalazio jednostavan drveni okvir s drvenim baroknim kipovima sv. Terezije i sv. Lucije. Neposredno prije Domovinskog rata je obnovljena, da bi u vremenu od 10. do 20. rujna 1991. godine bila potpuno uništena. U organizaciji Mjesnog i Crkvenog odbora mjesta Taborište na blagdan Žalosne Gospe (15. rujna 1999.) posvećena je novoizgrađena kapelica. Svečanu misu i posvetu, u nazočnosti petrinjskog župnika Ivice Šestaka i malogoričkog župnika, održao je mons. Vladimir Stanković iz Zagreba. Petrinjski vjernički puk dobio je 6. kolovoza 2011. godine novu župu Preobraženja Gospodnjeg. Župi pripadaju: Mošćenica, Nova Drenčina i dijelovi Petrinje – Češko Selo, Slatina do križanja Sisačke ulice s Ulicom gromova. Prema najnovijim podacima koje smo dobili od župnika Josipa Karasa u župi ima 1147 domaćinstava i oko 3740 vjernika. Svete mise se obnašaju u kapeli Svetog Jakova u prigradskom naselju Mošćenica. Kapela Svetog Ilije sagrađena je 2000. godine u prostoru Vojarne Predrag Matanović u Petrinji. Vojna kapelanija ustrojena je 5. kolovoza 20002. godine. Od tada do danas kapelanijom upravlja don Milenko Majić koji ove godine obilježava 25 godina svećeništva i služenja Bogu i puku.

Naši blagdani i praznici u ožujku:

5. 19.

Čista Srijeda, Pepelnica Sveti Josip, zaručnik BDM, Josipovo

Donja Budičina, oltar


2014.

Travanj Kapela K l M Majke jk B Božje žj S Snježne j ž uM Maloj l jG Gorici ii

Kapelica M Snježne za ajke Božje je 1927./28 mijenjena . suvremeno zidanom u kojoj je m kapelicom o oltar iz 17 stao barokni 1 pregrađen 6. godine, ali od majstor i obnovljen Zagreba 1 a J. Gnusa iz 928. godin e.

U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

P U S Č P S N

7 8 9 10 11 12 13

P U S Č

14 15 16 17

P 18 S 19 N 20 P 21 U S Č P S N

P 28 U 29 S 30

kecom (desno)

pnikom Đurom Pu

njskim žu Prvopričesnici s petri

PONEDJELJAK

22 23 24 25 26 27

Hugo; Teodora; Anastazije Franjo Paulski; Dragoljub Rikard; Cvijeta; Ratko Izidor biskup; Strahimir; Žiga Vinko Ferrerski; Berislav 5. KORIZ. NEDJELJA (Gluha); Vilim; Celzo; Rajko; Celestun Ivan de la Salle; Herman Dionizije; Alemka Marija Kleofina; Demetrije Ezekijel; Apolonije; Sunčica Stanislav; Stana; Radmila Julije; Viktor; Davorka CVJETNICA; Martin I. papa; Ida; Justin Valerijan, Tiburcije; Maksim; Zdravko Krescencije; Anastazija; Bosiljka Josip Benedikt Labre; Bernardica VELIKI ČETVRTAK; Rudolf; Robert; Anicet VELIKI PETAK (post i nemrs) VELIKA SUBOTA; Konrad; Ema; Rastislav; Marta USKRS – (Vazam) Marcijan; Teotim; Vilim; Leon; Berta USKRSNI PONEDJELJAK.; Anzelmo; Goran Soter i Kajo; Teodor Sv. Juraj; Đuro; Đurđica; Adalbert Fidelis; Vjera; Vjeran Sv. Marko ev.; Maroje Kleto i Marcelin 2. USKRSNA NEDJELJA; BOŽ. MILOSRĐA; Bl. Ozana Kotorska Petar Chanel; Euzebije; Ljudevit Katarina Sijenska; Kata Pio V. papa; Josip C.; Smaknuće Zrinskih i Frankopana

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20 21

22

23

24

25

26

27

28

29

30


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Travanj

Donedavno je u Maloj Gorici pokraj Petrinje bilo središte župe Svetog Jurja mučenika s područnim kapelama u Brestu Pokupskom, Maloj Gorici i Samostanom redovnica Misionarki u Maloj Gorici. Župna crkva Svetog Jurja mučenika nalazi se u središtu Male Gorice. U srednjem vijeku je u tom mjestu postojala crkva, ali zbog ratova s Turcima selo s crkvom, koja je bila sazidana od hrastovine, preseljeno je bliže Kupi. Česte poplave razlogom su da je nakon povlačenja Turaka ta crkva napuštena, a selo se vraća na bivši lokalitet gdje se nalazila mala drvena kapelica Blažene Djevice Marije koja je korištena za župnu crkvu. 1727. godine spominju se područne kapele Svete Barbare u Brestu Pokupskom i Svetog Roka na brežuljku Cerovac, odnosno Rušinovac u vinogradima. 1736. osnovana je bratovština Majke Božje Snježne, a 1740. odlučeno je da se zida nova župna crkva pod patronatom zagrebačkog biskupa, vlastelina gospoštije i zauzimanjem sisačkog župnika Nikole Srebrića. Nova crkva je do 1746. bila svođena, podignut je zvonik i dovršena sakristija. Uređenje crkve se nastavilo do 1748., a unutrašnja oprema do 1752. Zvonik je sve do druge polovice XX. stoljeća imao lukovice od šindre. Od baroknog inventara sačuvana je prerađena propovjedaonica bez skulptura i nekoliko kipova s fragmentima oltarnog retabla, koji su pronađeni 1967. na tavanu župne kurije. Crkva Svetog Jurja mučenika napadana je 4., 5. i 6. listopada 1991. kada je teško oštećena; uništeno je krovište, oštećen dio tornja, stijena prema Kupi, a bačena je i kazetna bomba u neposrednoj blizini crkve. Dio pokretne vrijednosti je sklonjen kao i

oltari iz kapele u Brestu i Drenčini. U međuvremenu je župna crkva u Maloj Gorici popravljena. Kapelica Majke Božje Snježne zamijenjena je 1927./28. zidanom suvremenom kapelicom u kojoj je ostao barokni oltar iz 1716. godine, ali pregrađen i obnovljen od majstora J. Gnusa iz Zagreba 1928. godine. Župna kurija, nekada drvena, bila je 1735. godine podignuta pokraj kapelice Majke Božje Snježne, ali je preseljena zajedno s gospodarskim zgradama nasuprot župnoj crkvi Svetog Juraja. 1777. godine podignut je kat, a do druge polovice XX. stoljeća bila je pod četveroslivnim krovištem pokrivena šindrom. Župi pripada i kapela Svete Barbare u Brstu Pokupskom. Župom upravlja vlč. Mladen Vidak (upravlja iz župe Žažina). Iz Spomenice škole u Maloj Gorici Dakle, ova škola (u Maloj Gorici) je utemeljena 30. srpnja 1857. Utemeljila ju je školska obćina – koja se i tada sastojala, kao što još i danas iz mjesta Male Gorice, Bresta, Vurota i Drenčine – uz pripomoć patrona škole, zagrebačkoga stožernika i ponukanjem viših oblasti. Školska zgrada sagrađena je na zemljištu nekadašnje seoske zadruge Grdijanić, koja je bila u savezu s podkućnim zemljištem. Ova škola nije nikada bila spojena sa župnim uredom, jer prvi je učitelj bio Josip Meštrović pod kojim je škola otvorena u javnosti i predana. ... 14. veljače 1909. godine otvorena je škola u Drenčini u kući Janka Brlekovića. Učiteljicom je imenovana Zlata Kolak. Tu je školu pohađalo 43 učenika svakdanje škole i 13 opetovničara. Zima je bila dugotrajna i oštra. Snijeg je zapao 22. listopada pa je ležao do 17. ožujka 1909. ... 14. rujna 1911. zabilježen je dan u Maloj Gorici zlatnim slovima jer je taj dan svečano dočekan Presvjetli gospodin dr. Antun Bauer, nadbiskup zagrebački došavši ovamo da dijeli sv. Potvrdu. Kod Majke Božje Snježne bi učinjen vrlo ukusan slavoluk, gdje bi dočekan po doma-

ćem upravitelju župe veleč. g. Jurju Franku sa pozdravom, zatim školskom mladeži i nebrojenim mnoštvom naroda. ... 18. rujna 1913. dođe katastrofalni dan za ovu okolicu. Oko pet sati poslije podne pojaviše se na zapadnom nebu tmasti oblaci. Najednom oko pol 16 sati požuti nebo, silan vihor, a nebo se otvorilo iz kojeg poče padati ledeno kamenje, uništavajući sve čega se dotače. Ljudi, konji, goveda – sve to zadobije ozljeda, koji bijahu vani. Svi pomislismo – sudnji je dan nadošao. ... Okružnica kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 16.rujna 1914. broj 24.321, kojom se upravlja molba ratnog pripomoćnog ureda na sve škole, neka bi djevojčice izrađivale toplu odjeću za vojsku uz rukovođenje učiteljica. Moli se sakupljanje kupinovog lišća za spravljanje čaja potrebnoga za vojsku. Naredbom Visoke kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 3. listopada 1914. broj 25.826 ukida se na javnim nižim pučkim školama učenje ćirilice.

Hrvatski sokol

u Petrinji, 1926

Dogodilo se prije:

Naši blagdani i praznici u travnju:

13. 18. 20. 21. 23. 25.

Cvjetnica, vjernička procesija, Križni put petrinjskom okolicom VELIKI PETAK, nekada godišnji sajam u Petrinji USKRS USKRSNI PONEDJELJAK Sveti Juraj mučenik, crkvena i narodna svetkovina u Maloj Gorici, Jurjevo u Maloj Gorici Sveti Marko evanđelista, zahvalna vjernička procesija od žitnih polja do petrinjskih ograđa

135 godina – na dan 24. tra vnja 1879. slavila je malogorička škola srebrn i pir Njihovih Veličanstava premilostivo g vladara Franje Josipa I. i vladarice Jelisave 20 godina – počela je gra dnja nove pučke škole u Maloj Gorici; od ruj na 2002. godine započela nastava u novoj školskoj zgradi

. godine


Svibanj

2014.

Č P S N

1 2 3 4

P 5 U 6 S 7 Č 8 P 9 S 10

Sveti Josip radnik u Nebojanu

N 11 P U S Č P S N Kapela Svetog Ivana Nepomuka kod mosta na Petrinjčici. Izgrađena 1801. godine a potpuno srušena tijekom srpske okupacije u Domovinskom ratu.

P 19 U 20 S 21

Kip Svetog Iv ana Nepomuka

Petrinjski vatrogasci u Tij

UTORAK

SRIJEDA

Č P S N

22 23 24 25

P U S Č

26 27 28 29

P 30 S 31

elovskoj procesiji, 2004. god

PONEDJELJAK

12 13 14 15 16 17 18

ine

Sv. Josip radnik; Jeremija Atanazije; Eugen; Boris Sv. Filip i Jakov ap.; Mladen 3. USKRSNA NEDJELJA; Florijan; Cvjetko; Cvijeta; Iskra Peregrin; Maksim; Anđelko Dominik Savio; Dinko; Nedjeljko Sv. Dujam, Duje; Duška; Boris Marija Posrednica; Bratoljub; Celestin Pahomije; Mirna Bl. Ivan Merz; Gospa Trsatska; Antonin 4. USKRSNA NEDJELJA; DOBRI PASTIR; Mamerto SV. LEOPOLD MANDIĆ; Pankracije Gospa Fatimska Sv. Matija ap.; Matko; Matiša; Justa Izidor seljak; Sofija; Sonja Ivan Nepomuk; Nenad Paskal; Paško 5. USKRSNA NEDJELJA; Ivan I. papa; Venancije Celestin; Rajko; Ivan; Teofil Bernardin Sijenski Andrija Bobola; Dubravka; Eugen; Kristofor Helena; Jagoda; Milan; Renata Deziderije; Željko; Nadan Marija Pomoćnica; Vinko; Suzana 6. USKRSNA NEDJELJA; Beda Časni; Grgur VII. Papa Filip Neri; Zdenko Augustin Canterburyjski; Bruno German; Vilim UZAŠAŠĆE GOSP. - SPASOVO; Maksim; Ervin; Većeslav Ivana Arška; Ferdinand: Srećko Pohod BDM; Krunoslava; Vladimir; M.B. Kamenitih Vrata

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

18

19

20

21

22

23

24

25

12

13

14

15

16

17

26

27

28

29

30

1 31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Svibanj

1.svibnja svake godine u našem katoličkom puku i vjerovanju obilježava se blagdan Svetog Josipa radnika. Isus je od Josipa naučio tesarski zanat. Tako je kršćanstvo ukinulo sramotu koja je pratila fizički rad; kada je radio Isus, zašto bi radili samo robovi i siromasi, a ne i svi drugi. Na dan Svetog Josipa radnika u istoimenoj kapelici u Nebojanu služi se svečana Sveta misa. Domaći vjernički puk, ali i vjernici iz okolice, pa gosti i ostali sudjeluju u misnom slavlju. Ako je lijep dan, proštenje se obavi na otvorenom uz pučku svetkovinu. Mnogi proštenjari su gosti kod naših Nebojančana. Dio proštenjara iskoristi ovaj dan za ugodnu šetnju obalom Kupe ili vožnju čamcem. 4. svibnja obilježava se blagdan Svetog Florijana koji je zaštitnik vatrogasaca i vatrogastva. Na dan Svetog Florijana petrinjskim je ulicama održavana svečana vjernička procesija u kojoj su sudjelovali brojni vjernici, petrinjska društva i vatrogasci. Petrinjsko Vatrogasno društvo osnovano je 1880. godine i djeluje do danas. O jednoj proslavi vatrogasnog zaštitnika u Petrinji Banovac, petrinjsko glasilo piše (1905. godina) U dobroj raspoloživosti, u kojoj se je osobito isticala mladež, primakla se večer, kad zasja trg i arena prijatnim aectilinskim svjetlom. Pjesma i glazba izmjenjivahu se na svim stranama. Oko deset nastupi ples pod noćnim nebom. Glazbenici nisu mogli odahnuti, tako ih se nutkalo, da sviraju gibanja željnoj mladeži. Vrhunac svega postignut je u onaj čas, kad bude zasvirano glasovito petrinjsko kolo. Cio Žitni trg (danas Gradska tržnica na Preradovićevom trgu) vrtio je se u plesu, a s njim malo ne i cijela arena; staro, mlado, mužko, žensko, sve se hvatalo u okrug i uz podcikivanje vrtjelo. Tu se nije puno pazilo koga hvataš i koga biraš, već ajde, pa vrti i zavrti koliko te noge nose. A kad glazba prestala, burno zaore glasovi: napred! I ne preosta joj, nego nanovo, da se vesele grudi nauživaju plesa do mile volje.

Na temelju članka 12. slovo d pravilah Dobrovoljnoga vatrogasnoga družtva sastavljeni ovaj pogrebni red iliti službenik vatrogasacah prigodom sprovodah odobrava se ovim od strane ovog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo U Petrinji, 23. prosinca 1887. Gradski načelnik; Pejaković (Stjepan) Pogrebni red Članak 1. Ovaj sadržaje ustanove, tičuće se prisustvovanja gasilačkog sbora pri pogrebu članova vatrogasnog družtva, kao i pri pogrebu članova obitelji njegovih. Članak 2. Kod sprovoda utemeljitelja učestvuju svi častnici, te tri do četiri povorke vatrogasaca. Uz lies ide šest podčasnika. Sprovodu supruge utemeljitelja prisustvuju iz počasti – častnici gasilačkog sbora. Članak 3. Pogrebu izvršujućih članova prisustvuje čitav sbor; uz lies ide šest vatrogasaca, a njihovim suprugam jedan odjel vatrogasaca. Članak 4. U sprovodu podupirajućih članova idu dvie povorke (16 vatrogasaca) pod vodstvom jednog častnika. Razumije se da ta počast pripada podupirajućim članovima, koji su točno do svoje smrti uplaćivali prinos propisan im pravilima vatrogasnog društva. Članak 5. Svieće se daju za pratioce iduće uz lies u sprovodu utemeljitelja i izvršujućih članova – iz družtvene blagajne. Članak 6. Kad umre izvršujući član, izvjesi se na družtvenoj spremaonici crni barjak, koji ostaje izvješen dok liešina pokojnika nebude pokopana. (Članak 2-6 ovog pogrebnog reda ustanovljeni su zaključkom odborske sjednice od 30.prosinca 1880.) Članak 7. Suprugam izvršujućih, te podupirajućih članova vatrogasnog družtva prisustvuje u sprovodu šest vatrogasaca iduć uz lies, ali bez svieće (Zaključak glavne skupštine od 4. svibnja 1881.) Članak 8. Izvršujućim članovima vatrogasnog družtva pripada pri pogrebu družtvena glasba besplatno. Članak 9. Glede učestvovanja gasilačkog sbora pri sprovodu osoba, koje su za vatrogasno družtvo stekle osobitih zasluga, može odbor u pojedinih slučajevih stvoriti poseban zaključak. Pregledano i odobreno u odborskoj sjednici od 18. prosinca 1886. J. Slanac Nikola Kos (perovodja) Franjo Vuksan Andrija Pirnath (vojvoda)

Petrinjski hodočasnici na Mariju Bistricu, 1946. godine

Naši blagdani i praznici u svibnju:

1.

PRAZNIK RADA, Sveti Josip radnik, proštenje u Nebojanu

4.

Sveti Florijan, zaštitnik vatrogasaca, nekada u Petrinji vjernička procesija i velika vatrogasna zabava

16.

Sveti Ivan Nepomuk, vjerničko okupljanje kod istoimene kapelice na početku Kaniže kraj mosta na Petrinjčici

29.

Spasovo, Uzašašće Gospodinovo

Petrinjci u Čuntiću, 1941. godine


Lipanj

2014.

od a ke dn ač je eb je gr a ic Za . a ov je p st pi žu ra ku jih is

H

ri ta

js na

db na

Kapela Svetog Josipa u Kraljevčanima

Tijelovska

Petrinji, rocesija u

p

ine

1937. god

N P U S Č P S N P

1 2 3 4 5 6 7 8 9

U S Č P

10 11 12 13

S 14 N 15 P U S Č P S N

16 17 18 19 20 21 22

P U S Č P

23 24 25 26 27

S 28 N 29 P 30

7. USKRSNA NED.; Justin; Mladen Marcelin i Petar; Eugen Karlo Lwanga i drugovi Sv. Kvirin Sisački; Predrag; Optat Bonifacije; Valerija; Darinka Norbert; Neda; Berto; Paulina Robert; Sabinijan; Radoslav DUHOVI; Medard; Žarko; Medardovo MARIJA MAJKA CRKVE; Efrem; Ranko Margareta; Greta; Biserka Barnaba ap.; Borna; Jolanda kvatre Ivan Fakundo; Bosiljko; Ninko Sv. Antun Padovanski; Ante; Anto; Antonija kvatre Rufin; Elizej kvatre PRESVETO TROJSTVO; Sv. Vid; Modest i Krescencija Franjo Regis; Gvido Adolf; Laura; Bratoljub Marko i Marcelijan; Ljubomir TIJELOVO; Romuald; Rajka Naum Ohridski; Silverije; Margareta Alojzije Gonzaga; Vjekoslav; Slavko 12. NEDJELJA U GOD.; Ivan Fisher; Toma M.; Paulin Nol. Josip Cafasso; Sidonija: Zdenka Rođenje Ivana Krstitelja Vilim; Henrik; Adalbert Ivan i Pavao; Vigilije; Zoran PRESVETO SRCE ISUSOVO; Ćiril Aleksandrijski; Ladislav Bezgrešno Srce Marijino; Irenej; Mirko; Smiljan 13. NEDJELJA U GOD.; Sv. Petar i Pavao; Krešimir, Krešo Rimski prvomučenici; Kajo; Emilijana

Crkva Svetog Duha u Hrastovici, prije 1917. godine PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

17

18

19

20

21

22

9

10

11

12

13

14

15

16

23

24

25

26

27

28 8

29 29

30


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Lipanj

Hrastovica je jedna od najstarijih župa Zagrebačke nadbiskupije. Prvi podaci o crkvama i župama u gorskom arhiđakonatu pojavljuje se koncem XII. stoljeća, nešto više u XIII. stoljeću, a potpuni popis svih crkava i župa tadašnje Zagrebačke biskupije potječe iz 1334. godine. Taj popis načinio je gorički arhiđakon Ivan koji navodi da je naslovnik župne crkve bio sv. Kvirin. Tijekom turskih najezdi nestala je ta crkva i pretpostavlja se da se nalazila na mjestu današnje župne crkve Sv. Bartola apostola. Župa mijenja zaštitnika 1526. godine kada je izgrađena crkva Sv. Duha, pa je i župa nosila naslov Svetog Duha. Župa je obnovljena 1697. godine. Stara se crkva spominje 1702. godine i navodi se da je bez krova i u ruševnom stanju jer su je razrušili Turci. Franjevci su se vratili odmah početkom XVIII. stoljeća i upravljali župom sve do dokinuća franjevačkog samostana u Hrastovici 1791. godine kad župu preuzima biskupijski svećenik. Umjesto prijašnje posvećene župne crkve Sv. Duha, za župnu crkvu određena je kapela Sv. Bartola. Kako je bila tijesna i trošna, srušena je u lipnju 1839. godine. Na njenom mjestu sagrađena je nova i veća župna crkva od čvrste građe. Ova vrijedna crkva sagrađena je u doba zagrebačkog biskupa Juraja Haulika između 1840. i 1843. godine. Iz stare župne crkve Svetog Duha, koja se nalazila unutar utvrde Stare Hrastovice, prenesena je u nju slika Došašća Duha Svetoga. Crkva je obnovljena sredstvima domaćeg trgovca Karla Korečića od 1891. do 1894. godine. Unutrašnjost je bila obijeljena, dekorirao ju je zagrebački slikar Marko Antonini. 8. svibnja 1909. godine naš je kraj zadesio snažan potres. Stradale su mnoge stambene, gospodarske i javne zgrade. U Petrinji je bila oštećena župna crkva Svetog

Lovre, a u Hrastovici je napuknuo zvonik župne crkve Svetog Bartola. Novo stradanje crkve i župe zbiva se 1991. godine, u godini kada se trebala obilježiti 150. obljetnica izgradnje crkve. Posljednji tjedan kolovoza 1991. godine protekao je u svakodnevnim napadima na Petrinju i ostala hrvatska sela. Crkva Svetog Bartola pogođena je prvi puta 26. kolovoza 1991. godine. Neprijatelj je srušio i sravnio sa zemljom hrastovičku župnu crkvu, a mržnju produbio putem koji je prelazio preko ruševina crkve. Tijekom progonstva od 1991. do oslobođenja 1995. godine župom je upravljao Vlado Košić. Iznimno svečano bilo je 24. kolovoza 1999. kada je tadašnji pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić blagoslovio temelje župne crkve Svetog Bartola. Bio je to početak gradnje nove hrastovičke crkve koju je biskup Košić blagoslovio na Bartolovo 2001., a nadbiskup zagrebački Josip Bozanić posvetio 21. rujna 2003. godine. Rimokatoličkoj župi Svetog Bartola apostola Hrastovica pripadaju i filjalne kapele u Taborištu, Križu Hrastovičkom, Gornjoj Budičini i Donjoj Budičini. Župom upravlja fra Željko Jurković, OFM, upravitelj župe. Kapela Svetog Petra nalazi se u Taborištu na mjesnom groblju uz cestu Petrinja – Hrvatska Kostajnica. Kapelu je podigao na spomen pobjede nad Turcima vojni zapovjednik grof Auersperg u XVI. stoljeću. Zavjetnu kapelu župljani su temeljito obnovili 1710. godine. Biskup Juraj Branjug je 1740. postavio monumentalni barokni oltar u svetištu. U bijegu s narodom 1991. godine tadašnji župnik Vlado Košić uspio je spasiti, uz dragocjenosti crkve, i nekoliko kipova. Kapela je poslije oslobođenja 1995. godine obnovljena. U središtu Taborišta na mjestu starije drvene kapelice podignuta je nova drvena kapela Majke Božje od sedam žalosti. Posvećena je 3. rujna 1897. godine. Kapela je potpuno uništena od 10. do 20. rujna 1991. godine. Nova kapela od čvrstog materijala izgrađena je i posvećena 1999. godine.

Šnajdera iz slov Fredy-a u Petrinji, o g la b i k ič Mladomisn u crkvi Svetog Lovre godine. a 1961. Zagreba 10. kolovoz

Prva kapela Uzvišenja Svetog Križa u Križu Hrastovičkom bila je drvena i sagrađena je 1884. godine. Srušena je 1887. godine, a na njenom mjestu niknula je zidana novostilska građevina.Kapela je teško oštećena 1991. godine, a 14. rujna 2006. godine na blagdan Uzvišenja Svetog Križa obnovljena i blagoslovljena. Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Donjoj Budičini je uništena 1991. godine. Svjedočila je o izvornom narodnom graditeljstvu neprimjetno stopljena s prirodnim okruženjem. Već 1705. godine na starom groblju u Gornjoj Budičini bila je izgrađena kapela posvećena u čast Poroda Blažene Djevice Marije. Kapela je potpuno uništena 1991. godine. Proštenja u hrastovičkom kraju: Za blagdan Duhova (utorak poslije Duhova) održavano je veliko proštenje u Hrastovici, Duhovsko proštenje u Hrastovici 29. lipnja – blagdan Svetog Petra i Pavla, proštenje u Taborištu

Obitelj Kodrić iz Petrinje. Roditelji s pet kćeri, 1901. godine.

Naši blagdani i praznici u lipnju:

8. 13. 15. 19. 20. 22. 25. 29.

Duhovi, Duhovsko proštenje u Hrastovici Sveti Antun Padovanski, proštenje u Čuntiću Presveto Trojstvo, nekada proštenje na istoimenom groblju i blagoslov grobova, Sveti Vid, proštenje u Strašniku TIJELOVO, Tijelovska procesija Tijelovski petak, nekada godišnji sajam u Petrinji DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE DAN DRŽAVNOSTI Sveti Petar i Pavao, proštenje u Taborištu

Dogodilo se prije: 170 godina – djeluje dvora zredna pučka škola u Hrastovici 110 godina – održana prv a sjednica Glavnog odbora Hrvatske pučke seljačke stranke u Zagrebu 85 godina – vladala velika zima u našem kraju 75 godina – izgrađena ško lska zgrada u Budičini


Srpanj

2014.

Kapela svetog Jakova u Mošćenici

Oltar svete Ane u župnoj ccrkvi u Gorama

U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

P U S

7 8 9

Č P S N

10 11 12 13

P U S Č P S N

14 15 16 17 18 19 20

P U S Č P S N

21 22 23 24 25 26 27

P U S Č

28 29 30 31

Aron; Šimun; Predrag; Estera Oton; Martinijan; Višnja Sv. Toma apostol; Tomo; Tomislav Elizabeta Portugalska; Laura Sv. Ćiril i Metodije; Antun M. Zakarija 14. NEDJELJA U GOD.; Marija Goretti; Bogomila; Agata Klaudije; Vilibald, Vilko; Goran Akvila i Priscila; Hadrijan Bl. Marija Petković; Leticija; Nikola Pik. i drugovi Amalija; Ljubica; Veronika Sv. Benedikt op.; Benko; Dobroslav Mohor; Ivan Gualberti; Mislav 15. NEDJELJA U GOD.; MAJKA BOŽJA BISTRIČKA; Henrik; Hinko Kamilo de Lellis; Gašpar; Angelina Bonaventura; Dobriša Gospa Karmelska; Karmela; Elvira Aleksije; Branko; Marcelina Fridrik; Bruno; Natko Aurelija; Zora; Zlatka; Makrina 16. NEDJELJA U GOD.; Sv. Ilija prorok; Iljko; Margareta Lovro Brindizijski; Danijel; Danica Marija Magdalena; Manda Brigita; Apolinar; Ivan Cassian Kristina; Mirjana; Kunigunda Sv. Jakov st. ap.; Kristofor Joakim i Ana, roditelji BDM 17. NEDJELJA U GOD.; Kliment Ohridski i dr.; Natalija Nazarije i Celzo; Viktor Marta; Flora; Blaženka Petar Krizolog; Rufin; Anđa Sv. Ignacije Lojolski; Vatroslav

ine ici 1931. ggooddin alloojj Goric M u e n žn ž ež je j n je S ke Božžje lagddan Majjkke njjee na bla teen Prrooššštte PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Srpanj

Kapela Svetog Jakova apostola u Mošćenici posvećena je 1752. godine i iste je godine dobila novi oltar. Teško je oštećena tijekom proteklog rata. O stradanju i obnovi kapele u Mošćenici tadašnji hrastovički i petrinjski župnik Vlado Košić je zapisao: Kapela Svetog Jakova bila je od početka agresije meta zločincima, kao uostalom i svi sakralni objekti u Hrvatskoj. Tako je već u rujnu 1991. okupatorski zrakoplov raketirao kapelu, od čega je teško stradalo krovište, probijeni zidovi, gotovo srušen zapadni zid i sakristija koja je izgorjela. Mještani su ugasili vatru. Sljedeće teško stradanje kapele bilo je u studenome 1991. kada je tenkovskim projektilima iz okupirane Petrinje srušen toranj kapele. Uspostavljenim primirjem i dolaskom UNPROFOR-a u Mošćenici je zavladao mir te se pučanstvo vratilo u srpnju i kolovozu 1992. godine. 25.srpnja, na blagdan zaštitnika sv. Jakova i 10. kolovoza 1992., na dan zaštitnika župe sv. Lovre, u takvoj porušenoj i spaljenoj kapeli održane su sv. mise koje je organizirao župnik vlč. Stjepan Levanić, koji se još oporavlja od teškog ranjavanja. 24. kolovoza 1992. uzoriti gospodin Kardinal Franjo Kuharić imenovao je novog župnika za Petrinju mene, Vladu Košića, župnika okupirane Hrastovice. Budući da je Mošćenica jedini slobodni teritorij župe Petrinja, župnik je zajedno s mještanima započeo obnovu porušene kapele i tako zapravo privremeno prenio sjedište župe u Mošćenicu. Na prvu dobrovoljnu akciju skidanja ostataka crijepa s krovišta 27. kolovoza 1992. odazvalo se gotovo čitavo selo. Među mještanima ima i vrsnih majstora koji su se rado prihvatili posla obnove svoje kapele. Svi su neumorno i to neprekinuto svaki dan radili, ukupno tri mjeseca.

Rekao bih da je ova uspješna obnova kapele Svetog Jakova u Mošćenici dobro položen test za mnogo veće i teže obnove porušenih crkava i kapela u Petrinji i Hrastovici. Na prvu nedjelju Došašća 29. studenoga 1992. Mošćenicu je pohodio i uzoriti gospodin Kardinal Franjo Kuharić, koji je u novoobnovljenoj kapeli predvodio sv. misu kojom je veliko mnoštvo naroda zajedno sa svojim župnicima ovoga kraja proslavilo završetak obnove spomenute kapele. Kardinal je u propovijedi čestitao mještanima na postignutom uspjehu te istaknuo kako je to pobjeda dobra nad zlom, jer, rekao je, graditi je dobro kao što je rušiti zlo. Zaželio je prognanicima iz Petrinje i petrinjskog kraja što brži povratak. Svečanosti su osobito pridonijeli mnogi Mošćeničani uredivši ne samo kapelu nego i ulice i svoje kuće, kao i mnogi mladi, djevojke i žene obukavši svoje prekrasne narodne nošnje. Tome je pridonijela i Petrinjska limena glazba. Dao Bog da uskoro budu ovakva slavlja i u sada još okupiranoj Banovini. Tijekom osamdesetih godina XX. stoljeća u petrinjskom Češkom Selu podignuta je drvena kapela Srca Isusova. Kapelu su agresori spalili krajem 1991. godine. Kapela sv. Ilije proroka u petrinjskom vinogorju teško je oštećena tijekom neprijateljske okupacije našega grada. Nakon oslobođenja kapela je obnovljena. Na blagdan Presvetog Trojstva na istoimenom petrinjskom groblju nekada su održavana proštenja, neposredno pri ulazu na groblje, a na groblju je služena Sveta Misa i blagoslov grobova. U Petrinji je utemeljena i treća župa. Posvećena je Blaženiku Ivanu Pavlu II., a svećeničke obveze obnaša fra Anto Barišić.

Naši blagdani i praznici u srpnju:

11.

Sveti Benedikt opat, nekada proštenje na petrinjskom groblju Svetog Benedikta, blagoslov grobova

25.

Sveti Jakov apostol, proštenje u petrinjskom prigradskom naselju Mošćenica

26.

Sveta Ana, proštenje u Gorama, Sveta Jana u Gorama

Kapela Presvetog Trojstva

S blagoslova novoobnovljene kapele Svetog Benedikta na istoimenom petrinjskom groblju, 11. srpnja 2004.


Kolovoz

2014.

P S N

P U S Č P S N Unutrašnjost U š j crkve k S Svetog LLovre u P Petrinji, i ji 1938. 8 godine di

P U S Č P S N P U S Č P S N

viiccii la u Hraastto tola arrtto B g o t to e sv a v rk Crk

P U S Č P S N Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja u crkvi Svetog Lovre PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

1 Alfons Liguori; Vjera; Nada; Justin 2 Gospa od Anđela; Euzebije Vercelski 3 18. NEDJELJA U GOD.; Bl. Augustin Kažotić; Lidija 4 Ivan Vianney 5 Gospa Snježna; Nives; Snježana 6 Preobraženje Gospodnje; Predrag 7 Siksto papa; Kajetan; Donat 8 Dominik; Nedjeljko 9 Sv. Edita Stein; Roman 10 19. NEDJELJA U GOD.; Lovro đakon; Lovorka; Zvjezdan 11 Sv. Klara; Jasna 12 Anicet; Hilarija; Veselka 13 Poncijan i Hipolit; Ivan Berchmans; Kasijan 14 Sv. Maksimilijan Kolbe 15 UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA; Marija 16 Stjepan kralj; Sv. Rok; Krunoslav 17 20. NEDJELJA U GOD.; Hijacint; Liberat; Miron; Natalija 18 Sv. Jelena Križarica; Leonardo 19 Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla 20 Bernard; Samuel; Porfirije; Branko 21 Pio X. papa; Hermogen 22 BDM Kraljica; Vladislava 23 Ruža Limska; Filip Benicije 24 21. NEDJELJA U GOD.; Sv. Bartol apostol; Bartolomej; Bariša 25 Ljudevit kralj; Patricije 26 Rufin; Zefirin; Jadranko 27 Monika; Honorat; Časlav 28 Augustin; Tin; Gustav; Pelagije 29 Glavosijek Ivana Krstitelja 30 Feliks i Adaukt; Gaudencija 31 22. NEDJELJA U GOD.; Rajmund, Rajko; Optat; Željko

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

18

19

20

21

22

23

24

11

12

13

14

15

16

17

25

26

27

28

29

0 30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Kolovoz

Gorički arhiđakon Ivan (gorički arhiđakonat je u okolici Karlovca) načinio je 1334. popis svih župa i crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji. U tom popisu spominje se crkva Svetog Stjepana kralja. Ovaj se podatak odnosi na staru Petrinju koja se nalazila južno, negdje između Kraljevčana i Jabukovca. Župa je u novoj Petrinji osnovana početkom XVII. stoljeća. Crkvu brvnaru od hrastovine dao je 1603. godine podići ljubljanski biskup Hren. Prvi se put spominje u protokolu 1653. kada tom župom upravlja vojni kapelan. Od 1734. je pod patronatom Ratnog vijeća u Beču i Grazu, a od 1771. pod zapovjedništvom hrvatskog bana. Drvena crkva je bila obnovljena 1776. i tom joj je prilikom dodano prostranije svetište. Temeljni kamen za novu zidanu crkvu 20. ožujka 1780. posvetio je kanonik Ivan Skregatić, a gradnja je dovršena u prosincu iste godine. Posvetio ju je 4. lipnja 1781. arhiđakon Baltazar Kocijančić. Crkva Svetog Lovre u Petrinji građena je pod pokroviteljstvom Carice Marije Terezije i pod nadzorom građevinske direkcije generalata u Zagrebu i Dvorskog ratnog vijeća u Beču. Neposredni nadzor bio je povjeren kapetanu Kristoforu Jurgoviću. Crkva je građena prema projektu zajedno s opremom u stilu klasicističkog gesamtkunstwerka. Uz crkvu je 1874. podignut i župni dvor. Unutrašnja oprema, tri oltara, orgulje, sat i zvona naručena su tijekom gradnje crkve. Kvalitetan inventar uglavnom su izveli gradački umjetnici. Akademski slikar Johann Meidinger iz Beča izveo je oltarnu sliku s likom mučenika sv. Lovre i prvog oltara lijevo u lađi s likom sv. Josipa s djetetom Isusom. Glavni oltar u svetištu crkve i pobočni oltar Blažene Djevice Marije i sv. Josipa pripisuju se Janezu Juriju Potočniku. Štukaturske radove izveo je i polikromirao oltare, krstionicu i propovjedaonicu

Joseph Gigl iz Graza, koji je ujedno bio nadzornik radova prilikom dovršavanja unutrašnjosti crkve. Orgulje je gradio majstor Ludwig Gress. Krstionica se spominje 1784., a propovjedaonica je dovršena oko 1785. godine. Oltari sv. Ane i sv. Ivana Nepomuka s oslikanim retabilima na bočnim zidovima lađe dovršeni su poslije posvete crkve, a spominju se u protokolu 1804. Zidne slike oltara u bočnoj kapeli Svetog Križa i na parapetu pjevališta su iz kasnobaroknog vremena. Prilikom obilježavanja 200. godišnjice izgradnje crkve Svetog Lovre obnovljeno je krovište i pokriveno novim biber crijepom, vanjština je prežbukana i bojena. Tom prilikom je dekoracija na atici zanemarena i pojednostavljeni su štukaterski radovi i profilacija zvonika. Nad glavnim ulazom, koji je uokviren baroknim dovratnikom, nalazi se kamena ploča s kronogramom koji glasi: SI QVIS AVTEM TEMPLVUM DEI VIOLAVERIT DISPERDET ILLVMDEVS ( Ako tkogod pak hram Božji obečasti Razorit će njega Bog) Danas župom Svetog Lovre u Petrinji upravlja prečasni Josip Samaržija, upravitelj župe. Crkva Svete Katarine u petrinjskim Majdancima (Ulica Stjepana Radića), prema nekim navodima prvi je puta izgrađena 1710. godine. Na istom mjestu crkva je tijekom 1880. i 1881. godine gradio poznati petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo. Građena je u historicističkom stilu, a posebice se isticalo pročelje koje je nagovještavalo secesijski slog koji se javlja krajem XIX. i početkom XX. stoljeća. Od prvotnog inventara bio je sačuvan glavni oltar iz 1725. godine i oltarna pala s prikazom zaruka Svete Katarine. Srpski pobunjenici i pripadnici zloglasne Jugoslavenske narodne armije sustavno uništavaju ovaj spomenik kulture – A kategorije od rujna 1991. godine do ožujka 1992. godine kada je u potpunosti razorena. Nažalost, do danas crkva nije obnovljena. U Petrinji, točnije petrinjskoj bolnici (stara bolnica u Bolničkoj ulici, danas Ulica dr. Vladka Mačeka) desetljećima djelovale su

časne sestre Družbe Sestara Milosrdnica. O njihovom radu čule su se pohvale od svih: liječnika, pacijenata, Petrinjaca. Nesebično su pomogle unesrećenima, bolesnima pune 83 godine. O njihovom odlasku i oproštaju tadašnji petrinjski župnik dr. Antun Bogdan je u Spomenicu župe Svetog Lovre Petrinja napisao: Oproštaj u crkvi s časnim sestrama Milosrdnicama zbio se 1. rujna 1977. godine oproštajnom misom u crkvi Svete Katarine u Majdancima. U svoje vrijeme uprava bolnice u Petrinji tražila je da se popune mjesta s novim časnim sestrama. Provincijalka časnih sestara Milosrdnica je odgovorila da nema osposobljenih sestara za službu u bolnici. I tako je uprava bolnice dala raspis da se popune radna mjesta medicinskim sestrama. Kod Mise u ½ 11 najprije je župnik zahvalio časnim sestrama Milosrdnicama. Bile su u klupi kod oltara prisutne posljednje dvije č.s. Tonka i č.s. Lina koje odlaze u penziju. Zatim su 3 djevojčice recitirale pjesmice koju je za oproštaj sestrama sastavila časna sestra Ljiljana Abianac. Kapela Svetog Ivana Nepomuka sagrađena je 1801. godine na početku petrinjske Kaniže (Ulica Matije Gupca) tik do mosta na rijeci Petrinjčici. Kapela je sustavno uništavana i razorena tijekom 1991. i 1992. godine. Kratki kronopis razaranja župne crkve Svetog Lovre u Petrinji Siječanj 1991. – na stijeni crkve pojavljuju se grafiti s četničkim znacima 2. rujna 1991. – pogođeno je pročelje u predjelu kora s dvije tenkovske granate Rujan 1991. – srušena je kupola na tornju Ožujak 1992. – nakon miniranja crkva je znatno oštećena, nakon čega su ostaci ruševine temeljito uklonjeni.

Naši blagdani i praznici u kolovozu:

2.

Gospa od Anđela, proštenje u Prnjavoru Čuntićkom

10.

Sveti Lovro, petrinjsko proštenje i nekada godišnji sajam u Petrinji

5.

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA, Majka Božja Snježna, proštenje u Maloj Gorici

15. 16.

VELIKA GOSPA, proštenje u Gorama

Preobraženje Gospodnje, proštenje u Petrinji

24. 29.

Sveti Bartol, proštenje u Hrastovici

6.

Sveti Rok, Rokovo, nekada proštenje na istoimenom groblju u Petrinji, blagoslov grobova

Glavosjek Ivana Krstitelja, proštenje u Peckom

Lovrenčevo 1998. godine.


Rujan

2014.

Crkva Uznesenja BDM u Gorama, marijansko svetište sisačke biskupije

čiji BDM, esenja n z U ljeća, kva XII. sto dna cr z e i j i r u v g slo visoko čkom menik ... Tako u, spo u goti ć i e v j l o d o i lski I. st ovni z vanda . i XVII I e I j V a X su osn k ru au eljska dine. iziran 91. go barok eprijat 9 n 1 , u e j d i a p la gor u listo astoja e kate uzeća bi se s najviš a a z j o n k o k vu ila na i obno poruš crkve. dložil e r p u larske s p i m c e a t j n kciji Struč nstru u reko

P U S Č P S N

1 2 3 4 5 6 7

P

8

U S Č P S N

9 10 11 12 13 14

P 15 U 16 S 17 Č P S N

18 19 20 21

P U S Č P S N

22 23 24 25 26 27 28

P 29 U 30

Egidije; Konstancije; Tamara Kalista; Maksima; Divna Grgur Veliki; Grga; Gordana Ruža Viterpska; Dunja; Ida; Marcel Bl. Majka Terezija; Lovro Zakarija; Boris; Davor 23. NEDJELJA U GOD.; SV. MARKO KRIŽEVČANIN; Blaženko ROĐENJE MARIJINO – MALA GOSPA Petar Klaver; Strahimir Nikola Tolentinski; Pulherija Proto i Hijacint; Cvjetko; Miljenko Ime Marijino; Gvido; Dubravko Ivan Zlatousti; Zlatko; Ljubo 24. NEDJELJA U GOD.; Uzvišenje sv. Križa; Višeslav BDM Gospa Žalosna; Dolores Kornelije i Ciprijan; Eufemija Rane Sv. Franje; Robert Belarmin kvatre Josip Kupertinski; Sonja; Irena Januarije; Suzana; Emilija kvatre Andrija Kim; Svjetlana kvatre 25. NEDJELJA U GOD.; Sv. Matej ap. i ev.; Matko, Matiša Toma Vilanovski; Bl. Ivan Mendez Otac Pio; Lino; Tekla Gospa od Otkupljenja; Rupert Aurelija; Zlata; Rikarda Sv. Kuzma i Damjan; Damir Vinko Paulski; Gaj; Berislav 26. NEDJELJA U GOD.; Vjenceslav; Većeslav; Veco Sv. Mihael, Gabriel, Rafael ark. Sv. Jeronim; Jerko

Glavni oltar crkve Uznesenja BDM u Gorama, 1967. godine PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30


Petrinjski Petrin Pet ri jskki ppučki rin učki učk ki kato kkatolički a liččki at ato k kal kalendar lend ndar a 201 ar 2014. 014. 01 4 4.

Rujan

Naselje Gore, na pola puta između Petrinje i Gline, značajno je srednjovjekovno središte ovoga kraja. Danas se po njemu zove jedan od arhiđakonata Zagrebačke crkve. Tu je već u doba hrvatskih narodnih vladara osnovana župa na čelu sa županom i utvrđenim župskim gradom. Nakon osnutka zagrebačke biskupije (1094.), njezino je područje podijeljeno na arhiđakonate, s tim da je Gorski arhiđakonat prvi na popisu. Na čelu tog arhiđakonata bili su kao arhiđakoni prvaci kanoničkog zbora, veliki prepošti. U Gorama su bili redovnici templari već u XII. stoljeću, a od XIV. stoljeća ivanovci. U srednjem vijeku (1334.) spominju se četiri crkve u Gorama (crkva Sv. Marije, crkva Sv. Klementa, crkva Sv. Petra i crkva redovnika križara), a kasnije (1501.) spominju se samo dvije župne crkve. Stručnjaci tvrde da je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nakon turskog razaranja obnovljena na temeljima i zidovima templarske crkve iz XII. stoljeća i da joj je stoga vrijednost neprocjenjiva. Kvalitetni i brojni nalazi arhitekturske plastike tijekom istraživanja 1997. i 1998. godine govore nam da se niti u jednom drugom mjestu kontinentalne Hrvatske ne susrećemo s takvim nalazima. Turci su krajem XVI. stoljeća porušili sve crkve u Gorama, osim crkve Blažene Djevice Marije koja

je bila samo djelomično oštećena pa ju je bilo moguće obnoviti. Godine 1650. gorski arhiđakoni preuzeli su u Gorama posjede bivših redovnika i počeli obnavljati crkvu, te se već 1687. spominje njezino postojanje. Pošto je u Gorama 1705. obnovljena župa, nastavljena je obnova crkve. Postavljen je drveni oslikani strop. Uskoro je zamijenjen zidanim svodovima i to 1726. iznad svetišta, a 1736. iznad lađe. Ispred glavnog crkvenog ulaza u prvo je vrijeme postojalo drveno predvorje s oltarom za proštenjarske mise. To predvorje s oltarom zvali su „kapić“. Njega su 1863. godine srušili i na tom mjestu produžili crkvu za dva jarma. Od većih zahvata proširena je sakristija, a u gornjem katu uređena je bogomolja (oratorium). Zvonik je dobio barokni završetak pokriven limom, a crkvi je prigrađena kapela Sv. Ane. Tako visoko vrijedna crkva, čiji su osnovni zidovi u gotičkom slogu iz XII. stoljeća, barokizirana u XVII. i XVIII. stoljeću, spomenik najviše kategorije, neprijateljska ruka je vandalski porušila nakon zauzeća Gora u listopadu 1991. godine. Stručnjaci su predložili obnovu koja bi se sastojala u rekonstrukciji templarske crkve. Nedavno su započeli prvi radovi na obnovi i izgradnji gorske crkve. Kapela Sv. Ivana i Pavla u Gorama sagrađena je 1761. godine. Nakon potresa 1880. kapela je bila gotovo u ruševnom stanju. Obnovljena je 1890. godine. Ponovno doživljava oštećenje u Drugom svjetskom ratu da bi nakon oslobođenja ovih krajeva 1995. bila temeljito obnovljena. 26. rujna 1993. godine blagoslovljena je kapela Sv. Josipa u Novom Vratečku. Darom njemačko – austrijskih seljaka iz Stuttgarta 17. siječnja 1993. godine podignuta je i blagoslovljena kapela Sv. Antuna u Srednjoj Mokrici. Kapela Svetog Šimuna i Jude Tadeja u Strašniku

spominje se prvi puta u kanonskim vizitacijama 1721.godine. Sitni popravci na kapeli izvršeni su 1881. godine. Na istom mjestu umjesto dotrajale kapele podignuta je nova 6. kolovoza 1898. godine. Ulaskom neprijateljskih postrojbi 1991. godine ta je kapela razorena. Treća po redu strašnička kapela je podignuta i blagoslovljena 20. lipnja 2004. godine. Danas gorskom župom upravlja don Paško Glasnović, upravitelj župe. Zaboravljena kapela Sv. Vinka paulskog u Gajiću: Uz brojne sakralne spomenike grada Petrinje vrlo je važno opisati i one koji su već zaboravljeni. Tako se ovog puta osvrćem na kapelu Svetog Vinceka, kako su je od milja zvali oni koji su imali vinograde oko nje, a napose Petrinjci iz Duge ulice, Nove ceste, Češkog Sela i Slatine. Kapela je bila zapaljena još u Drugnaom svjetskom ratu. Budući da je Slatina imala nekoliko obitelji kao stalnih stanovnika koji su živjeli u velikim ladanjskim kućama petrinjskih imućnih vlasnika vinograda, gdje su ujedno i radili kao nadničari, oni su bili najvjerniji poklonici Svetog Vinka. Svetog Vinceka su slavili 27. rujna svake godine, a to je i ujedno kada počinje berba. Obično bi se sastali pred vinogradom rano ujutro, gdje je bila ista kapela, te uz tihu molitvu sjetili bi se zaštitnika i počeli s radom da bi na kraju navečer uz vesele petrinjske pjesme završili posao i vratili se svojim kućama. Kapela je bila okrenuta prema putu, tj. sjeveru. Imala je i mali toranj na kojem je visjelo malo zvono. Unutrašnjost kapelice bila je posve jednostavna. Na glavnom i jedinom oltaru visila je slika Svetog Vinka Paulskog. Od pokućstva imala je nekoliko klupa i nekoliko nabožnih slika svetaca, dva velika drvena svjećnjaka i uljanicu u sredini koja je visila obješena na strop kapele. Tko je gradio kapelu nije mi poznato, ali nije bila stara više od 200 godina. Nalazila se na vinogradskoj parceli obitelji Gavrilović. (Zapis Josipa Klobučara iz Češkog Sela.)

Dogodilo se prije:

Velika Gospa u Gorama, 2011.

Naši blagdani i praznici u rujnu:

8.

Rođenje Blažene Djevice Marije, proštenje u Gorama, Mala Gospa u Gorama

14.

Uzvišenje Svetog Križa, proštenje u Križu Hrastovičkom, Križevo

15. 27. 29.

BDM, Gospa Žalosna, proštenje u Taborištu Sveti Vinko Paulski, Sveti Vincek Sveti Mihael i Gabrijel, Miholje (Miolje)

680 godina - spominja arhiđakonata u Statutima nje Gorskog Zagrebačkog kaptola 225 godina - prvi pokop na groblju u Gorama. Prvi po novoosnovanom koj blju bio je Matija Šimunovi nik ukopan na groć iz Glinskog Novog Sela, star 37 godina. 215 godina – rođen je Jos Svračice pokraj Gline. Bio ip Mlađenović iz je je službovao u Gorama od istaknuti učitelj koji 1824. do 1839. god. 210 godina – rođen je Mo rama. Završio vojne škole, jsije Baltić u Gobio je ađutant Druge banske pukovnije u Petrin ji, jedan od osnivača ilirskog pokreta i saborski zastupnik. 145 godina - pohod cara i kralja Franje Josipa u Petrinji. Tom prilikom je Antuna Fetzera vlastoruč gorskog župnika no odlikovao Redom Franje Josipa.


Listopad

2014.

S Č P S N

Kapela svetog Šimuna i Tadeja u Strašniku

P U S Č P S N P U S Č P S N

ne

e grofice Zrinske” Petrinja, 1937. godi

Dobrotvorno društvo Hrvatica “Katarin

P U S Č P S N P U

Kapela Srca Isus

ova u Češkom Se

PONEDJELJAK

UTORAK

lu

S Č P

1 Terezija od Djeteta Isusa; Remigije 2 Anđeli čuvari; Anđelko; Anđelka; Teofil 3 Kandid; Maksimilijan; Gerhard; Svjetlana 4 Sv. Franjo Asiški; Franka; Kajo 5 27. NEDJELJA U GOD.; Sv. Faustina K.; Flavijan; Placid; Miodrag 6 Bruno; Fides; Verica 7 BDM od Krunice; Rozario 8 Demetrije i dr.; Hugo; Šimun 9 Dionizije Areop.; Ivan Leonardi 10 Franjo Borgia; Daniel i dr. 11 Ivan XXIII. papa; Emilijan; Prob 12 28. NEDJELJA U GOD.; Serafin; Maksimilijan; Velibor 13 Eduard, Edo; Hugolin, Hugo 14 Kalist papa; Ljeposlav 15 Sv. Terezija Avilska; Rezika; Valter 16 Hedviga; Marija Margareta Alacoque 17 Ignacije Antiohijski; Vatroslav 18 Sv. Luka ev.; Lukša; Svjetlovid 19 29. NEDJELJA U GOD.; Pavao od Križa; Ivan Breb. i Izak 20 Vendelin; Irena; Miroslava 21 Uršula; Zvjezdan; Hilarija 22 Ivan Pavao II.; Marija Saloma; Dražen 23 Sv. Ivan Kapistran; Borislav; Severin 24 Antun M. Claret; Jaroslav 25 Katarina Kotromanić; Krizant i Darija 26 30. NEDJELJA U GOD.; Demetrije; Dmitar; Zvonimir 27 Sabina; Kontardo; Gordana 28 Sv. Šimun i Juda Tadej; Siniša; Tadija 29 Narcis; Donat; Darko; Ida 30 Marcel; Marojko; German 31 Alfons Rodriguez; Vuk

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

18

19

20

21

22

23

24

25

26

13

14

15

16

17

27

28

29

30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Listopad

Prema protokolima kapela Blažene Djevice Marije u Donjoj Budičini bila je podignuta 1740. godine. Isprva je bila kraća, a hrastove planjke povezane su na „hrvatski vugel“, u zaključku na „lastavičiji rep“. Četvrtasti prozori bili su izvorno zatvarani prilopima, a krov je bio pokriven šindrom. Nad kapelom se nalazio omanji drveni tornjić. Unutrašnjost je imala koritasti svodić samo nad baroknim oltarićem podignutim

1741., koji je dovršen tek 1745. godine kada je bio pozlaćen i polikromiran. Ta je godina bila zapisana na predeli (horizontalni pojas u podnožju oltara na kojem se prikazuju uglavnom biblijske teme ili scene iz života sveca kojem je oltar posvećen). Oltarić je bio naručen za kapelicu tijekom gradnje. Tabulat je bio kasetiran i oslikan. Kapelica je produljena 1909. godine i bila je izniman primjerak drvene arhitekture. Neprijateljska mržnja ju je spalila i temeljito uništila u vremenu od 3. do 30. rujna 1991. godine. Kapela Majke Božje Zaštitnice u Gornjoj Budičini podignuta je 1705. godine. Na njenom mjestu ta drvena zamijenjena je 1740. godine novom kapelom. Oltarić kapele bio je jednostavan, ali vrijedan s baroknim retablom tektonskog tipa s kipom

ar kod nas u Moj pradjed Ivan Kovačević bio je zvon me, kada su oblaci Budičini. Kada se spremalo ružno vrije bi li rastjerao oblake, zaprijetili nad selom, on je zazvonio na su začuli zvona iz da ne bi bilo i grada. Svi su se veselili kad naše Svete Marije. (Zapis iz Budičine) Ladarice prolaze selom na ljetno lja Ivanje (blagdan Svetog Ivana Krstite u ku obu ojke 24. lipnja). Seoske se djev tne svečane bijele haljine, te ispletu cvje pnijih kru još i ca vjenčiće, najviše o tratinči tom ivančica. I košare su im ukrašene sple e do lipanjskog cvijeća. Idu redom od kuć om kuće, pjevaju i dijele cvijeće. Pred kuć zapjevaju: Oj, lado, lado, lijepi lad’ dajte, dajte, kaj morete i ‘oćete Ako se od ukućana nitko ne javi, zapjevaju mu ružnu pjesmu, pjesmu rugalicu: Pred kućom vam žuta tunja, Ubila vas Božja munja. Pred kućom vam borovica, Pomrla vas padavica. (Zapis iz Budičine)

brala Smilje Mara po jezeru la, Smilje Mara po jezeru bra a. nc nabrala je tri zelena vije Prvoga je sama poderala, drugoga je drugarici dala, la trećega je niz Dunav pušća : pa je vijencu govorila ora,, Kad doplivaš do Ivana dv jku pa upitaj Ivanovu ma : Jel’ se Ivan skoro oženio? Ak’ nije, nek’ se i ne ženi, nek’ me čeka do jeseni. (Zapis iz Budičine)

Majke Božje u oltarnoj niši koja je u prvoj polovici XIX. stoljeća dobila novi okvir i zatvorena staklom. Retabl je bio omeđen s dva stupa i uskim volutnim krilima. Nisku atiku također su uokvirile volute, a bila je bogato ukrašena akantusovim listovima, rezbarnim cvjetovima s girlandama koje su visile i na retablu. Cvjetne girlande, vaze i košarice bile su postavljene nad stupovima i završnim profiliranim gređem. Nad nišom s kipom Madone je visio tekstilni motiv, tzv. lambrekena (kitama ukrašen zastor). Ovaj vrijedan spomenik kulture znatno je oštećen tijekom kolovoza 1991. godine. Ovi kratki opisi trebali bi poslužiti stvarnoj procjeni upropaštenih kapela u Budičini, no svjesni smo da se vrijedni inventar ne može obnoviti.

Što su jeli naši stari Cicvara ka, malo soli, dva do Metneš jednu šalicu mlije sve , dvije žlice brašna i to tri jaja, dvije žlice vrhnja za cvara se najčešće radila saliješ na vruću mast. Ci fruštuk. rom Zelena šalata s popa sirketa, dimljeno salo i Prekuva se malo vode, voli zelene šalate. Ako neko to vruće se prelije preko ta onda se može i dva pu da bude skroz mekano, preliti. Dimljeno salo slje koljevine, urola i Friško se salo nasoli po om rsto se obveže sa špag obloži se ručkama. Čv ti. ilo se sve dok ne požu i metne na dim. Dim s jest ko narezan špek il’ Dimljeno salo se moglo poparom u proljeće. Lapsanje se nadrobi s kuruznim Skuva se sirutka i vruća e , zalije se mlijekom i mož kruvom. Jede se olađeno o u vrnja. To se najviše jel se dodati još 2-3 žlice osvježavajuće. ljetno doba, uvečer jer je

Naši blagdani i praznici u listopadu:

8. 22. 28.

DAN NEOVISNOSTI Blaženi Ivan Pavao II, proštenje u Petrinji Sveti Šimun i Juda Tadej, proštenje u Strašniku Kapela blaženog Ivana Pavla II u Petrinji


Studeni

2014.

S N P U S Č P S N P U S Č P S N

Crkva Svete Katarine u Petrinji, 1989. godine

P U S Č P S N P U S Č P S N

1 SVI SVETI; Svetislav, Sveto 2 31. NEDJELJA U GOD.; Dušni dan; Duško; Duška 3 Martin Porres; Hubert; Silvija 4 Sv. Karlo Boromejski: Dragutin; Drago 5 Emerik; Mirko; Imbro; Zakarija 6 Leonard; Vedran; Sever 7 Engelbert; Anđelko 8 Gracija Kotorski; Bogdan 9 32. NEDJELJA U GOD.; Posveta lateranske bazilike; Ivan Lat. 10 Leon Veliki; Lavoslav; Lav 11 Sv. Martin biskup; Davorin 12 Jozafat; Emilijan; Milan 13 Stanislav Kostka; Stanko 14 SV. NIKOLA TAVELIĆ; Ivan Trogirski 15 Albert Veliki; Berto; Leopold 16 33. NEDJELJA U GOD.; Margareta; Gertruda 17 Elizabeta Ugarska; Igor 18 Posveta bazilike sv. Petra i Pavla 19 Krispin; Severin; Elizabeta 20 Feliks Valois; Edmund 21 Prikazanje BDM; Gospa od Zdravlja 22 Cecilija; Cilika; Slavujka 23 KRIST KRALJ; Klement; Milivoj; Blagoje 24 Krizogon; Krševan 25 Sv. Katarina Aleksandrijska; Erazmo 26 Konrad; Leonard; Dubravko 27 Maksim; Severin; Virgilije 28 Sosten; Jakov Markijski 29 Saturnin; Iluminata; Svjetlana; Vlasta 30 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA; Sv. Andrija ap.; Hrvoslav

Glavni oltar crkve svete Katarine u Petrinji PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

17

18

19

20

21

22

23

10

11

12

13

14

15

16

24

25

26

27

28

29 9

30 30


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Studeni

Groblja su posljednja počivališta naših pokojnika. Odnos prema tim mjestima je, na izvjestan način, drugačiji nego prema drugim dijelovima našeg prirodnog okruženja. Obično se ova mjesta poistovjećuju sa smrću, žalom za našim najmilijima. Najveće hodočašće na naša groblja je za Sisvete. Ipak, ne želim ovako nastaviti i progovorio bih o radosnijim trenucima koja su nekadašnje Petrinjce vezala uz naša petrinjska katolička groblja, spomenuo bih da su se nekada odvijala na tim grobljima i proštenja. Presveto Trojstvo u svibnju ili lipnju, Benediktovo u srpnju i Rokovo u kolovozu okupljali su naše pretke na tim svetim mjestima gdje su se prisjetili svojih pokojnika i zahvalili patronima na njihovoj dobroti i milosrđu. Zahvališe i zagovorom se predaše sv. Benediktu opatu kojeg je Crkva proglasila zaštitnikom Europe koji je začeo Europu rada i mira. Drugi se zavjetovaše sv. Roku na čiji se nagovor dešavaju brojna čudesna ozdravljenja od zaraznih bolesti, napose od smrtonosne kuge. Svete mise, blagoslov grobova i pohodi grobnim humkama bili su upotpunjeni i ostalim događanjima bez kojih ne bi bilo proštenja. Na ulazima u groblja bile su postavljene šatre i štandovi s raznom robom. Bili su to medičari (spominjem i posljednjeg petrinjskog medičara Bogomira Mihelića) sa šarenim proizvodima tzv. lencetima; bebe, konjići, licitarska srca, krunice različitih veličina i oblika, raznih boja i ukrasa sa stakalcima i zrcalima. Pored njega je novi štand koji je nudio osvježavajuće piće. Bilo je tu medice, gvirca, krahera, šabese, sve uronjeno u vodu s ledom. Ne smijemo zaboraviti ni slastičara s bijelim kolicima koji je nudio sladoled i ostale slastice. Na drugom kraju bili su prcmani sa svojim štandovima i raznom robom. Tu su se najviše vrzmala djeca zapitkujući trgovce

o cijeni i nagovarajući roditelje da im kupe šarene loptice na gumilastiku, drvene ptice i konjiće na kotačima, mala šarena kola, fućkalice, frulice i mnoga druga čuda. Susreti sa znancima, prijateljima i rodbinom će upotpuniti proštenjarski dan. Žamor i opušteni svečarski ugođaj se prenosi na groblje gdje jedni još jednom pohode grobove najmilijih, drugi će u kapelicu, reći će se kod raspela pomoliti i upaliti svijeću, a neki će potražiti župnika da blagoslovi grob. Zamre dan i sve jače navire tama nad dolinom i okolnim brežuljcima gdje naši stari namjeriše zasnovati mjesto života i smrti, naš voljeni grad, našu Petrinju. Odzvanjaju zvona Svetog Lovre i umilnim i toplim zvukom oglašavaju smiraj još jednog dana. Vrijeme za počinak. Blagi Oče, smiluj nam se. Kapela Presvetog Trojstva podignuta je oko 1710. godine na brdu Zebinac, poludrvena, pod tabulatom, s krovom od šindre a pod je bio pokriven opekom. Oko nje je bilo groblje. Ispred crkve se nalazilo predvorje tzv. kapić, a zvona su visila na drvenim trupcima pokraj crkve. Drveni zvonik se spominje 1711. Imala je tri oltara. Ponovno je zidana 1832., mala, jednoprostorna svođena završena polukružnim zaključkom u postbaroknom slogu. Kapela je spaljena i miniranjem potpuno razorena na Josipovo 1992. godine. 7. lipnja 2009. godine na blagdan Presvetoga Trojstva bila je svečanost blagoslova istoimene novoizgrađene kapele na mjesnom groblju. Misno slavlje i blagoslov vodio je domaći župnik Mario Migles koji je blagoslovio i zvono s automatskim uređajom, dar Petrinjca Vladimira Filipovića, vlasnika tvrtke „Filipović – poslovno savjetovanje“ iz Zagreba. Izgradnja nove kapele započeta je u doba župnika Stjepana Ptičeka (2001.-2005.) na temeljima porušene kapele. Prema zamisli arhitekta Davora Salopeka kapela je izvana faksimil prethodne građevine sa staklenim križem u apsidi, jedinim novim detaljom. Najveća novčana sredstva za obnovu i izgradnju kapele pristigla su iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a snažnu moralnu i financijsku potporu dao je Petrinjac Miroslav Abramović, vlasnik tvrtke „Elgrad“ Zagreb. Velike zasluge da je ova uništena kapela opet na ma i ostalim vjernicima pripada usluzi Petrinjcima

i Petrinjcu Želimiru Novakoviću koji je uspješno koordinirao i organizirao sve radnje i ljudske žive sile. Izvođač radova bila je domaća građevinska tvrtka „Fasadersko – zidarski obrt Ivica Orlovac“ Petrinja uz značajnu potporu Ivičinog oca Ilije Orlovca. (Zapis) Kapela Svetog Benedikta nalazi se na najvećem istoimenom petrinjskom groblju. Sredinom XVIII. stoljeća u crkvenim protokolima spominje se na tom mjestu drvena kapela bez zvonika i tabulata. Trošna drvena kapela zamijenjena je 1805. novom zidanom kapelom sa zvonikom. Drugo rušenje kapela doživljava u ožujku 1992. godine. Zalaganjem domaćeg vjerničkog puka i darovatelja, posebice gospodina Miroslava Abramovića, vlasnika tvrtke „Elgrad“ Zagreb kapela je izgrađena na istom mjestu. Potpuno izgrađenu i obnovljenu kapelu Svetog Benedikta je blagoslovio mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački 11. srpnja 2004. godine u doba petrinjskog župnika Stjepana Ptičeka. Kapela Svetog Roka na istoimenom petrinjskom katoličkom groblju spominje se 1696. godine, a podignuta je na zavjet protiv kuge. Imala je oslikani tabulat i mali „kapić“ pred pročeljem. Nova zidana kapela dovršena je 1823. godine. U kapeli su bili barokni oltar s očuvanim kipovima sv. Roka i Sebastijana te kip sv. Fabijana. Kapela je potpuno srušena u ožujku 1992. godine. Do danas nije obnovljena, a mnogi se nadaju da će izgradnju i obnovu kapele obaviti domaća tvornička obitelj Gavrilović čiji su preci pokopani u obiteljskoj grobnici na tom petrinjskom groblju.

Kapela Svetog Roka na istoimenom groblju

Naši blagdani i praznici u studenom:

1. 2. 11. 25. 30.

SVI SVETI, Sisveti Dušni dan Sveti Martin biskup, Martinje, krštenje mošta u vino Sveta Katarina Aleksandrijska, Sveta Kata Sveti Andrija, Jandraševo, 1. Nedjelja Došašča

jske škole u n Križanić, direktor učitel epa Stj ; nik čel na do gra er, vnik, poznati Dragutin Ruml teljica; Eduard Genner, pra uči , vić no uka ić-Đ žan Kri Petrinji; Anica tricu 1940. godine hodočašće na Mariju Bis javni i kulturni djelatnik,


Prosinac

2014.

Kapela svete Barbare u Brestu Pokupskom

P U S Č

1 2 3 4

P S N

5 6 7

P 8 U 9 S 10 Č 11 P 12 S 13 N 14

hrvatskoga godine 1571. podignu ... Kada je uslijed odredbi sabora e, polj protiv navalama turskim u Turo ta tvrdjavica u Brestu za obranu da se povjeri na čuvanje, odnosno tko nastalo je pitanje, komu da se doviše alo . Kako se za tu čast otim imenuje zapovjednikom njezinim izbor. maćih plemića, imao je odlučiti zapovjednikom i je ao post Uspjehom izbora ke sin – plemić čuvarom tvrdjavice i brestovljans Pavao Brestovski.

P U S Č P S N

15 16 17 18 19 20 21

P U S Č

22 23 24 25

P 26 S 27 N 28

Petrinjski Božić u našoj

P 29 U 30 S 31

crkvi

Eligije; Natalija; Božena Bibijana; Živka; Blanka Sv. Franjo Ksaverski; Klaudije Sv. Barbara; Barica; Ivan Damaščanski Saba; Krispina; Slavka Sv. Nikola biskup; Nikša 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA; Ambrozije; Agaton; Dobroslav BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM Valerija; Zdravka; Abel Gospa Loretska; Julija kvatre Damaz; Damir; Sabin Gospa Guadal.; Ivana Franciska Chantal kvatre Sv. Lucija; Jasna; Svjetlana kvatre 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA; Irenej; Ivan od Križa; Špiro Kristina; Darija Adela; Albina; Zorka Lazar; Florijan; Izak; Jolanda Gacijan; Bosiljko; Dražen Urban; Tea; Vladimir Amon; Eugen i Makarije; Dominik 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA; Petar Kanizije; Snježana Honorat; Časlav; Zenon Ivan Kentijski; Viktorija BADNJAK; Adam i Eva ROĐENJE ISUSOVO - BOŽIĆ; Božidar Sv. Stjepan Prvomučenik; Krunoslav Sv. Ivan ap i ev.; Janko; Fabiola SVETA OBITELJ; Nevina dječica; Mladen; Nevenka Toma Becket; David; Davor Sabin; Liberije; Trpimir Silvestar papa; Silvije; st. godina zahvala

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

ČETVRTAK

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25 26

27

28

29

30

31


Petrinjski pučki katolički kalendar 2014.

Prosinac

Sve područne kapele petrinjske župe bile su prvotno drvene. U vezi s petrinjskom tvrđom spominju se kapelice Svetog Duha i Svetog Vida. Teritorij župe bio je 1696. godine proširen i tada je bila podignuta drvena kapelica Svete Barbare na groblju u Brestu Pokupskom koja je kasnije pripojena župi Svetog Juraja u Maloj Gorici. Kapela je bila primjer tradicionalne pokupske kapele, a posvećena je 1673. godine. Unutrašnjost je bila ukrašena glavnim krilnim oltarom te pobočnim oltarima Svetog Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije. 1929. godine kapela je znatno obnovljena, no nije doslovno rekonstruirana. Kapela Svete Barbare razarana je od 25. rujna do 6. listopada 1991. godine. Zahvaljujući poduzetnosti tadašnjeg župnika spašeni su oltari i kipovi, a 28. ožujka 1998. godine tesari iz nedalekog Letovanića završili su s obnovom kapele. Posavina i Pokuplje, područje na kojima se događa spoj južnog i istočnog krila Hrvatske, i Turopolje koje je između, okrenuli su se hrastu i drvu kao temeljnom građevnom materijalu. To su prostori u kojima iz panonskog blata izranjaju hrvatske korablje, kuće – lađe koje plove stoljećima. Nepregledne šume davale su čovjeku materijal za gradnju, a tradicija obrade drveta živjela je u Hrvata stoljećima, modificirajući tek načine obrade i dekorativne detalje. Nizanje kuća na uskim i dugim parcelama, koje su često smještene uz rijeke Savu ili Kupu okomito se pružajući na tok rijeke, govore o organiziranom korištenju prostora. Kuće su pretežno jednokatnice, jer je opasnost od poplava tražila da se stanovanje odvija na katu u koji se dolazi vanjskim otvorenim stubištem, okrenutim prema jugu ili zapadu, nikada prema sjeveru. Kroz kuću prolazi glavna uzdužna nosiva greda na kojoj je obično urezana godina gradnje kuće. Vanjski trijem povezuje ostale prostorije, kuhinju, malu sobu i vezu s čardacima, koji su se nizali iza kuća

za boravak mladih parova. Gospodarske zgrade su ili u nastavku ili ovisno o širini parcele nasuprot stambenoj kući. U prizemlju su sa strane gospodarski sadržaji, a u sredini kolnica s otvorenim pristupom. Stare kuće s masivnim tesanim gredama ili platicama, oslonjene na veSvatovi na vjen like komade kamenja, počanju Katarine Modrušan iz P etrinje, 1934. go krivene slamom, daščicom dine ili crijepom doimlju se kao da su doplovile iz davnine hrvatske prapovijesti li one povijesti vrijedi ništa.“ Upravo takove vrline pomogle koju pamtimo po imenima ili dokumentima, su, da mu je povjerena tvrđavica Brestu. da su se družile s hrvatskim knezovima u davPosjed Brestovskoga sterao se malo sjevernim stoljećima ranoga srednjega vijeka. no od Brsta. Bilo to oveće za ondašnje prilike U selima Pokuplja, Posavine i Turopolja lijepo uredjeno gospodarstvo, što ga naslijedio drvene su kapelice nositelji duhovnog kontipo ocu. Uz ovaj posjed imao još jedan u Tunuiteta, spoj seoskog majstorstva i umjetničropolju zvan: Lagor, gdje je podržavao najakih dosega vremena. One su više simbolički mnika. Brestovski je bio udovac. Pred kakovih negoli prostorni naglasci, jer su volumenom trinaest godina ostavila ga bračna drugarica i često manje od kuća uokolo. Zbite i skromne preselila se u vječnost. Iza pokojnice, s kojom obavljat će svoju duhovnu funkciju kao grobje sprovadjao najsretniji život, ostala mu jedine kapele ili kapele u središtima sela, čuvajući nica Cvijeta. Akoprem otac imao dosta skrbi sela od kuge, gladi, rata i ostalih tegoba. (Ivo oko gospodarstva i drugih svojih posala, ipak Marović: Rat i baština u prostoru Hrvatske) nije zaboravio jedinice svoje. Čuvao ju kao zjeKada je uslijed odredbi sabora hrvatskoga godine 1571. podignuta tvrdjavica u Brestu za obranu protiv navalama turskim u Turopolje, nastalo je pitanje, komu da se povjeri na čuvanje, odnosno tko da se imenuje zapovjednikom njezinim. Kako se za tu čast otimalo više domaćih plemića, imao je odlučiti izbor. Uspjehom izbora postao je zapovjednikom i čuvarom tvrdjavice i brestovljanske sin – plemić Pavao Brestovski. Brestovskomu moglo biti kakovih pedeset godina. Držanje mu bilo otmjeno, riječ muževna, pogled stalan. Na daleko je važio zbog poštenja svoga i odvažnosti svoje. Pripovjedalo se, da je u nedavnoj bitci sa desetak svojih haramija iznjeo pobjedu nad daleko brojnijim neprijateljem. Uz to je pripadao onoj vrsti ljudi, koji se nisu rado uzvisivali svojom plemenštinom. Često je naglašavao: „Budi u prvom redu pošten, onda bio ne bio plemić, zaslužan si član roda ljudskoga; plemenština bez poštenja ne

nicu oka i nastojao, da mu uzraste na ponos i diku. Ovo nastojanje nije ga iznevjerilo. Cvijeta napredovala kao pitoma biljka pod revnom pazkom vrtlarovom. Uzrasla do jedre djevojke, svagdje se odlikujući i marnošću i brižljivošću; bila je u podpunom smislu prožeta svim dobrim svojstvima. Otac je uživao u jedinici i ponosio se s njome, osobito u onim trenutcima, kada bi zanosno veličala rodnu domovinsku grudu. Kao što je starina Brestovski bio spreman za domovovinu sve žrtvovati, tako isto i njegova Cvijeta ljubila je svetu domovinsku grudu najčišćom, najboljom ljubavi. To joj brižni otac za rana usadio u srce. Bila je izvan sebe, kada se slučajno i kojem, njojzi blizom skupu povela riječ o domovini progovoriti. Bio plemić ili kmet, imućnik ili obićnjak, svejedno joj, odkresala bi mu svoje. (Zvonimir Pužar: Cvijeta Brestovskova ili Krv za krv, izvorna pripovijest iz šesnajstog stoljeća)

Naši blagdani i praznici u prosincu:

4. 6. 8. 13. 21.

Sveta Barbara, proštenje u Brestu Pokupskom Sveti Nikola, biskup, Nikolinje Začeće BDM, Marinje Sveta Lucija Tominje u Petrinji

24. 25. 26. 28. 31.

Badnjak BOŽIĆ SVETI STJEPAN, Štefanje Nevina dječica, Herodešovo, o, Rodešovo (šibanje) Silvestrovo, Stara godina

sjedi učiteljica rinji. U sredini et P u e ol šk e j 1941. godine IV. razred pučk l Razum, lipan ae ih M i sn ča le i ve Josipa Štajcar


Petrinjski kalendar 2014.