14
Kroz Međimurje
6. prosinca 2013.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PISMA, REAKCIJE, PRIOP ENJA OSVRT na tekst u Me imurskim novinama pod naslovom: “Europa financira, ali i diktira kako e se zbrinjavati mulj na proširenom pro ista u u akovcu”
SAVJETI STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.
Zar se unaprijed pogoduje stranom izvo a u, kojeg ne emo mo i kontrolirati? POSLJEDICA KONDENZACIJE Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com
Ekološko-edukativna udruga op ine Pribislavec odgovara na lanak zamjenika gradona elnika Grada akovca Marija Medveda u Me imurskim novinama 22. studenoga 2013. godine. - Najosjetljivije pitanje: modernizacija pro ista a, to je konstatacija zamjenika gradona elnika Grada akovca Marija Medveda. Složili bismo se s tom konstatacijom samo u onom segmentu da su lagune neprihvatljive, ali ne i zašto su neprihvatljive. Uvjereni smo da gospodin Medved, uz dužno poštovanje, ne zna problematiku projekta dogradnje pro ista a. Stoga se ‘PONOVNO JAVLJAMO ZA RIJE ’. U napisu Me imurskih novina od 22. studenoga 2013. godine navodi: ‘EUROPA FINANCIRA, ali i diktira kako e se zbrinjavati otpadni mulj na proširenom pro ista u u akovcu’. Mislimo da to nema veze s istinom. Mi moramo napraviti dobar projekt prema kojem emo dobiti ili ne dobiti sredstva za realizaciju istog, tako je barem do sada to funkcioniralo. Ili se ve sada pogoduje nekoj stranoj tvrtki koju po takvom mi ne emo mo i kontrolirati. Pitamo se kako e netko dobiti izvo enje radova, a nemamo izvedbeni projekt ni gra evinsku dozvolu? Svoje mišljenje o modernizaciji pro ista a opširno smo pisali u Me imurskim novinama 24. velja e 2012. godine. U našem osvrtu detaljno smo opisali sve nedostatke takvog pristupanja proširenju pre ista a. Prošlu javnu raspravu, kao i ovo obra anje dogradona elnika Grada akovca, igrom slu aja servirali su nam po etkom mjeseca prosinca, pred sam kraj godine, kad smo svi ve polako u nekom predprazni nom raspoloženju, tako da nam takve stvari jednostavno promaknu, kad poslije uvidimo
POJAVA GLJIVICA I PLIJESNI
Potencijalni izgled pro ista a s lagunama što se doga a, ve je kasno. Isti slu aj i ISTO NA ZAOBILAZNICA GRADA AKOVCA, nazovimo je tako, ali ne znamo što ona to zaobilazi?! Još samo jedna napomena vezana na sam pro ista : u prilogu dajemo skicu sadašnjeg i budu eg izgleda pro pista a, koju je izvela tvrtka ‘DVOKUT ECRO’ d.o.o.,Trnjanska 37, Zagreb, gdje se na skicama vidi sadašnje stanje, kao i stanje nakon završenih radova na pro ista u. Vidljivo je da su planirana 25 bazena za isušivanje mulja, što bi iznosilo 16.000 tisu a etvornih metara površine, što nikako nije dostatno za ekvivalent od 100.000 stanovnika. Tim više što je ve svima poznato da je po ekvivalentu stanovniku potrebno 0.50 metara etvornih, zna i to bi iznosilo 50.000 etvornih metara ili 5 hektara laguna troduplo, a ne nešto manje od 2 hektara, kako je izjavio g. Mario Medved. Tako er želimo ista i injenice: biljni su ure aji veoma kompleksni biološki sistemi koji oponašaju procese u prirodi, stare koliko i svijet, ali iziskuju pažljivo projektiranje i pra enje u radu, jer oponašaju procese u prirodi. Ne zaboravimo da se gradnjom be-
Sadašnji izgled pro ista a bez laguna
tonskih bazena gotovo tri metra dubine i debljine 40 cm na površini od 5 hektara i te kako zadire u prirodu. U cijeloj Europi izgra eno je preko 500 biljnih ure aja, ali u pravilu svugdje manjih dimenzija. Prakticiraju se za naselja od 1.000 do 10.000 stanovnika. Najbitnija je optimalizacija projekta u kojem je potrebno smanjiti koli inu mulja, pripremiti mulj za korištenje poljoprivrednog zemljišta i voditi ra una o zaštiti vodnog sustava. Proširenjem kapaciteta suvremenog i tržištu dostupnog ure aja za kvalitetno ispuštanje fekalnih voda novijom tehnologijom smanjuje se koli ina mulja 30% do 50%. Entrifugom se smanjuje koli ina mulja (30 % do 50%) i priprema za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Mala elektrana e koristiti izvla enje plina iz koli ine mulja, no iz koli ine koja e biti dostupna ne bi zadovoljavala kapacitete rada iste. Nužno je potrebno dovoženje mulja iz ostalih pro ista a s podru ja Me imurja na pro ista akovec za dostatnu koli inu sirovine za rad male elektrane. Tako er je u realizaciji projekta obvezna suradnja i dogovor s jedinicama JLS-a, koje e sudjelovati u su inanciranju izvedbe. Važno ih je kontaktirati i u izboru i inanciranju izvo a a. Suvremenija izvedba tehnološkog procesa je kvalitetna i mogu a je investicija puno ekonomi nija. Gospodine dona elni e, govorite da su Slovenci pretjerali u megalomanskim projektima što se ti e bioelektrana, pa Vas lijepo molimo da nam pojasnite na koji na in i s ime emo mi hraniti tu našu elektranu pa da ona bude isplativa i funkcionalna? Velite da e sanacija kanalizacije u Gradu akovcu i i bez iskapanja, koliko smo upoznati, sam Grad ima jednocijevni sistem kanalizacije, što zna i da oborinska i fekalna zajedno dolaze na pre ista . Sam pre ista i sada ima problema s radom zbog prerijetkog dotoka otpadnih voda, pa Vas molim da nam objasnite kako e taj nazovimo nekvalitetni materijal proizvoditi bioplin? Pitamo se kako se gradi nepovjerenje?! Srda an pozdrav, EKO-ZONA Ekološko edukativna udruga op ine Pribislavec
- Živimo u starijoj ku i koja ima staru žbukanu fasadu, sastoji se od prizemlja i kata iznad kojeg je tavan koji se ne koristi i nema nikakvu izolaciju. Zbog velikih troškova za grijanje, prisiljeni smo štedjeti na grijanju pa smo odlu ili i nešto poduzeti. Prije dvije godine promijenili smo stare drvene prozore novom PVC stolarijom . Idu e zime pojavio se problem koji nas je šokirao... pojavili su se crni zidovi i gljivice, a u kupaonici i špajzi na katu doslovno su kapljice vode na plafonu. U dnevnom boravku na vanjski zid je naslonjena kutna garnitura, a iza nje su se pojavile crne to kice i nekakve pau ine. To smo u ljeto uspjeli skinuti i ponovno obojiti zidove, ali ve opet izbija. O ajni smo, bojimo se za zdravlje jer imamo malo dijete. Zašto se to pojavilo sada, a nikada ranije, i što možemo poduzeti? - Iz opisanog jasno je da se ovdje radi o pojavi površinske kondenzacije na hladnim dijelovima konstrukcija i na mjestima slabije cirkulacije zraka, kao što su uglovi prostorija, neizolirani dijelovi ili betonski dijelovi u konstrukcijama i zidovi iza namještaja (takva mjesta zovemo ‘toplinski mostovi’). Kondenzacija je izikalna pojava, gdje se vodena para koja je u plinovitom stanju sastavni dio zraka pretvara u rosu, dakle mijenja agregatno stanje. Kao rosa nastaje na hladnim površinama na temperaturi rosišta, ime dolazi do zasi enja vodenom parom u odnosu na temperaturu. Prolaz vodene pare kroz konstrukciju zovemo difuzija i ona se, kao sastavni dio toplog zraka, stalno kre e od više temperature k nižoj, od višeg tlaka prema nižem i teži izjedna enju, a što je najizraženije zimi. Na tom putu pojedini slojevi materijala pružaju manji ili ve i otpor tom prolazu, ovisno o svojoj gusto i. Ispravno je da materijali s tople, unutarnje strane, budu takvi da imaju ve i otpor difuziji, a prema van da budu što više paropropusni. Popularno velimo da konstrukcija “diše“. Na taj na in sprje avamo da do kondenzacije dolazi unutar zidova, u zoni smrzavanja, jer to uzrokuje znatne štete. Iako danas svi uglavnom i prenaglašeno govorimo samo o toplinskim izolacijama, gra evinska izika obuhva a i difuziju, i akumulaciju topline i vlagu i to nije jednostavna znanost. Kod toga problem difuzije vodene pare ima daleko neugodnije i dugoro nije posljedice od samih toplinskih gubitaka i štednje energije. Pogotovo ako se izvode samo parcijalna rješenja - kao u primjeru koji je opisan u uvodu, a ne sagledava se zgrada kao cjelina. Za navedene probleme nema jednostavnog rješenja, uzrok nije jednostavno otkriti, a sanacija esto nije ni trajna ni jeftina.Upravo navedeni problemi pojavljuju se u zadnjih 10-ak godina, od kada se koristi nova stolarija, i to i u starim i u novim zgradama. Obi no su to mali stanovi i ku e manjih površina prostorija, s relativno niskim prostorijama. Uzroci površinske kondenzacije mogu biti razli iti, a naj eš e su: - neizolirani zidovi i stropovi uzrok su niskim površinskim temperaturama na unutarnjoj
strani ( esto su manje od temperature rosišta) - slabo grijanje i slabo provjetravanje - aktivnosti u prostoru koje doprinose pove anju relativne vlage (kuhanje, sušenje rublja, tuširanje, biljke u prostoru, a nije zanemariva ni koli ina vodene pare koja nastaje normalnim znojenjem i disanjem npr. u spava im sobama no u - vlaga u zidovima uslijed greške u izvedbi ili zbog dotrajalosti nekih dijelova - zadržana vlaga u novim zgradama zbog brze gradnje koja se pokazuje prve 2-3 godine
- paronepropusnost vanjske obloge fasade koja ne dopušta da zid normalno “diše“, tj. koja sprje ava normalni tok difuzije vodene pare prema van (u kriti nim situacijama s nepovoljnom difuzijom ili vlagom, izolacija fasade umjesto “stiroporom“ trebala bi se izvesti kamenom vunom koja je izuzetno dobro paropropusna). Zašto je pojava gljivica i plijesni eskalirala nakon ugradnje PVC stolarije? Stari prozori propuštali su puno zraka i zapravo se stalno odvijala ventilacija prostora, tako da ih nije ni bilo potrebno otvarati pa, iako su istovremeno propuštali puno hladnog zraka, s ventilacijom nije bilo problema. Novi prozori vrlo dobro brtve, gubi se manje topline, ali se koli ina vodene pare iz zraka boravkom ljudi i njihovom aktivnoš u pove ava, a vlažni zrak ne izlazi iz prostora. Ako se višak vodene pare (koji se pojavljuje ohla ivanjem toplog vlažnog zraka jer se s padom temperature relativna vlaga pove ava) ne može odvesti van , taloži se na hladnim dijelovima. Tu se vrlo brzo nasele gljivice i plijesni, zrak je neugodnog mirisa, vlaga razara namještaj... Poznato je da topliji zrak može sadržavati više vodene pare nego hladan. Zato zimi otvaramo prozore da topli vlažni zrak izlazi, a vanjski hladan zrak, koji sadrži to manje vlage što je niže temeprature, miješa s toplim i oduzima mu vlagu. To je klasi ni na in na koji isušujemo vlagu na novogradnjama zimi... Zagrijati, otvoriti, provjetriti, zatim zatvoriti i dalje grijati pa opet ponavljati. I to onda kad je vani vrlo hladno jer je onda zrak suh. Za potpunu eliminaciju toplinskih mostova i sprje avanje
kondenzacije trebalo bi izvesti potpunu izolaciju ovojnice, i to tako da fasada bude od paropropusne izolacije, npr. od plo a ili lamela kamene vune. Ako to nije za sada izvedivo, na eliminaciju ili barem smanjenje mogu nosti pojave gljivica i plijesni možemo utjecati prvenstveno promjenom svojih navika. Dakle, u navedenom slu aju stanari vjerojatno nisu promijenili svoje navike u odnosu na staro stanje kad je bila prisutna stalna i nekontrolirana ventilacija kroz prozore i vrata. Potrebno je: - održavati unutarnju temperaturu kriti nih prostorija na 20-21 stupnjeva - provjetravati zimi što eš e širom otvorenih prozora, ali samo na 2-3 minute, po mogu nosti izazivanjem brzog propuha - ne ostavljati nikako prozore zimi otvorene na ventus (kip) jer se time samo ohla uju dijelovi uz prozor(tzv. špalete) pa e se i ovdje pojaviti gljivice, a ni takva ventilacija nije temeljita - maknuti namještaj s vanjskih zidova (naro ito ormare s odje om), a od ostalih zidova odmaknuti barem 10 cm -nabaviti digitalni termometar+higrometar kojim ete o itavati unutarnju temperaturu i relativnu vlažnost u stanu (ima ih u trgovinama i nisu skupi) - planirajte što prije izolaciju vanjskih zidova i, što je daleko jeftinije, izolaciju stropa prema tavanu. S obzirom na to da se topli zrak (koji sadrži i više vlage), diže u vis, a ispod neizoliranog stropa se naglo ohla uje, jer je iznad toga hladni tavanski zrak - dolazi odmah do kondenzacije. I stvaraju se odli ni uvjeti za gljivice i pljesni. - u svaku od kriti nih prostorija postaviti mobilne plasti ne kutije s upija ima vlage (ima ih u našim trgovinama po dostupnim cijenama, provjereno funkcioniraju!). U njih se postavljaju velike “tablete“ koje upijaju vlagu iz prostora i pretvaraju u teku inu bez mirisa koja se baca a tableta zamijeni novom. Za njih ne treba nikakav energija jer funkcioniraju kemijski. - nastale gljivice i plijesni treba pažljivo ukloniti i tretirati fungicidnim sredstvima, kojih se nudi velik broj na tržištu, te izvršiti bojenje bojama koje ne poti u nastanak gljivica. Ali bez otklanjanja uzroka provedbe ostalih mjera i stalne ventilacije zimi, to ne e biti dugog vijeka. I na kraju: problemi nastaju upravo zbog selektivnog pristupa kod obnove i radova koji ne obuhva aju zgradu u cjelini, ve samo neke dijelove. To se odnosi kako na stolariju, tako i na fasadu i stropove. Potrebna je i dobra analiza i rješenje detalja jer površna i pojednostavljena izvedba može donijeti nove probleme. Problem s ugradnjom nove, odli no zrakonepropusne stolarije jest upravo dovod svježeg zraka i ventilacija prostora. Jedan na in kojim smo riješili toplinske gubitke kod stolarije stvorio je novi problem. Zato se u zadnje vrijeme pronalaze i proizvode novi na ini kontrolirane ventilacije, ak i u obliku dodataka na prozore. I o tome e biti rije i uskoro.