Međimurske novine 746

Page 1

Toplice Sveti Martin i Međimurske novine preporučuju

Blagdanski božićni stol

Pismo želja bez adrese našlo put do primatelja str. 20

www.mnovine.hr

str. 21

KAKO JE Djed Božićnjak poslao poklon malom Niki Šafariću iz Peklenice

Godina XIV.

Broj 746.

Sretan Božić!

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 22. prosinca 2009.

ESKALACIJA VRŠNJAČKOG NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI ŠENKOVEC

U sljedećem broju poklon čitateljima:

SUROVI PLJAČKAŠKI DVOJAC IZ IVANOVCA

Razbojnik stavio nož

Obitelj Krička i pod grlo djelatnice, vodstvo Čateksa a drugi opljačkao ponovno otkopali kladionicu "ratne sjekire"

str. 8

POPRIŠTE vlasničkih razračunavanja

str. 3

str. 9

Sedmi razred protiv šestog vodi "rat", a djelatnici se preko djece prepucavaju

ZIDNI KALENDAR "Svetkovina ruža" za 2010. godinu

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 79


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POSKUPLJUJE PLIN

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Boži dolazi! Sretno!

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

U tijeku su dani istinske histerije. Boži ni šoping, pokloni, tra-lala, a kao še er na kraju tjedna stižu predsjedni ki izbori. Dani koje e u mnogome promijeniti naš život. No, dobro, nemojte odmah misliti da pretjerujem. Ne e sudbonosno (barem se nadam) - ali kratkoro no (stanje na teku em) i srednjoro no (barem na pet godina) - sigurno. Najprije u o onome što e se dogoditi “tek“ u nedjelju. Predsjedni ki izbori. Navodno, mogli bi biti nikad neizvjesniji. Barem (po anketama) borba za drugo mjesto u drugom krugu. Onda pak je sve mogu e. Kad bolje pogledate - svi se kandidati (neki više, neki manje) - ponašaju vrlo krš anski ... barem prema nekim medijima. Posebice onima kojima uredno upla uju milijune kuna za oglašavanje, reklamiranje i dokazivanje da su baš oni ti kojima morate pokloniti svoj glas na predstoje im izborima (na žalost, tu smo mi lokalci bili slabe sre e). Uglavnom, najvažniji elektronski mediji i te kako mogu re i da su im predsjedni ki izbori baš “u boži nom duhu“. injenica je da najve im oglašiva ima ova godina i nije ona koje e se sje ati sa sjetom, posebice onima koji su navikli na “lagane” desetke i stotine milijuna kuna, ali su ih ipak na kraju godine obradovali predsjedni ki kandidati. Eto televiziji predsjedni kog cirkusa koji im je napunio kasu, ali svejedno e izgleda ostati bez boži nice. S obzirom na to da na HTV-u ima stotine onih koji primaju pla u, a cijelu godinu ništa ne rade, udno je da još dobivaju pla e. No, dobro, smislit e oni ve nešto, a TV pretplata se uvijek može pove ati. Za razliku od TV sadržaja koji ionako nikad (ili možda jest) bio važan. Reklamni prostor, i ne samo on, ovaj put je više nego popunjen. Stoga u TV ku ama sigurno ne pla u, ve kli u: Da je barem takav svaki Boži ! Prije predsjedni ke – šoping groznica. Ne znam kakva bi to

t

22. prosinca 2009.

gadna recesija morala pogoditi svijet (ne samo Hrvatsku), pa da ipak svi skupa budemo malo razumniji u trošenju novca (koji ionako nemamo). Izgleda da je ovogodišnja bila neka recesijica, jer trgovci o ekuju tek nešto manji promet nego prošle godine. Iako, kad budu u sije nju zbrajali rezultati, možda im ra unica ne e biti najavljenih blagdanskih 9 - 10 milijardi kuna (!?) jer izgleda da su ipak malo precijenili stvarnu kupovnu mo naših gra ana. Me utim, ak i milijardu potrošenih eura je impresivna brojka, a kamoli milijardu i pol. Navodno se ni touroperatori nešto ne bune u pogledu bukinga za skijanje. Ne treba biti nobelovac, pa da zaklju ite sljede e: ili je bivši premijer bio u pravu kad je po etku ove godine govorio da e Hrvatsku kriza zaobi i, odnosno da mi ne emo osje ati neke katastrofalne posljedice iste, ili pak mi opet trošimo više nego nam nekoliko mjese nih primanja isto može pokriti. Prije nego odgovorite sami sebi na ovo pitanje, uzmite u obzir da je op epoznato kako je Ivo bio ipak u krivu i da je zbrisao kad je zagustilo, a mi se usprkos svemu ponašamo kao da je zaista govorio istinu. Stoga oprez i “kupujmo pod ru nom”. I da, ako ste možda zaboravili - tu se negdje ugurao i Boži . Blagdan koji se u cijelom svijetu slavi kao blagdan obitelji, ljubavi i mira. Pitam se ho emo li u cijelom ovom hrvatskom cirkusu to uop e i zamijetiti?

Vladimir Ivkovi procjenjuje: Cijena viša najmanje 14 posto Od Vlade emo kao estitku za novu godinu dobiti poskupljenje plina. Plin e poskupjeti ve u sije nju, a koliko e to no biti iznos poskupljenja, vidjet emo tek u velja i kada na naše ku ne adrese stignu ra uni za sije anj. Prvi e za poskupljenje doznati potroša i koji pla aju po potrošnji. Akontacijski potroša i razliku u cijeni osjetit e kasnije. Za sada je sigurno samo to da u cijeni plina poskupljuje dobava za 33 lipe po kubnom metru i raste s 1,32 kune na 1,65 kuna po kubiku, te kada na krajnje korisnike pada i cijena skladištenja plina (5 lipa po kubiku), a na to treba dodati i PDV i druge troškove. U petak je u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak s distributerima plina na kojem je bio i Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina. Kada smo ga kontaktirali prije sastanka kako bi doznali kakva

nas cijena o ekuje, Vladimir Ivkovi nije mogao re i. Naime, na sastanak su pozvani jer su u Ministarstvu gospodarstva pokušali utjecati na distributere da snize svoje marže. Oni žive u uvjerenju da imamo velike marže, a imamo maržu od 10 posto, tako da nemamo za im posegnuti, kako ne bi u budu nosti ugrozili poslovanje po pitanju amortizacije, kazao je Vladimir Ivkovi . Nakon sastanka i drugi distributeri bili su jedinstvenog mišljenja. Stav je svih distributera i opskrbljiva a plinom kako nema prostora za ikakvo smanjenje distributivne razlike, marže, odnosno da koliko rastu ulazni parametri toliko bi morala rasti i cijena za krajnje korisnike, izjavio je novinarima predsjednik Hrvatske stru ne udruge za plin Miljenko Šuni . Cijene plina za krajnje korisnike razli ite su od distributera do distributera. Krajnju odluku

o visini cijene donosi Vlada, a ona je do okon anja ovog broja novina još nije donijela. Vladimir Ivkovi je kazao da još nije poznato ni ho e li biti ista cijena za gra ane kao i za gospodarstvo.

Procjene poskupljenja od 14 do 18 posto I dok neki distributeri u Hrvatskoj najavljuju da e prema grubim ra unicama plin poskupiti od 20 do 22 posto, Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, nešto je umjereniji u tim procjenama. Prije sastanka u Vladi kazao nam je da gruba ra unica može izazvati poskupljenje plina od 18 posto, nakon sastanka bio je nešto umjereniji u procjeni te govorio o mogu em poskupljenju od 14 posto. No, kakva e biti cijena, ovisi o odluci Vlade koja u Narodnim novima objavljuje cijene za sve distributere. (BMO)

Kakve e biti posljedice Dvoznamenkasto poskupljenje cijene plina svakako e se negativno odraziti na standard gra ana, ali i na stanje u gospodarstvu. Rast cijena u situaciji visoke nelikvidnosti može izazvati dvojako ponašanje kod potroša a, nesmanjenu potrošnju plina, ali s nepla anjem ra una prema distributeru. Druga krajnost koja se može pojaviti kod potroša a, naro ito ku anstava, jest smanjenje potrošnje, i uslijed prisilnog iskap anja zbog nepla anja ra una, ili svojevoljno okretanjem drugim gorivima i odustajanja od grijanja na plin. Onima koji e ostati u mreži to e još više poskupljivati troškove grijanja na plin, jer održavanje hladnog pogona više košta podijeli li se na manji broj korisnika, a još više ako manji broj korisnika mora snositi troškove potrošenog plina i za neuredne platiše. (BMO)

ŽIVIO ŠOPING u inozemstvu - novom odredbom još povoljnije preko granice

Bez carine od sada do tisu u kuna Vlada je pove ala limit za carinjenje robe. Od 1. sije nja svi gra ani koji odlaze u šoping u susjedne zemlje bez carine mogu u zemlju unijeti robu u vrijednosti do 1.000 kuna. Do sada se preko granice moglo bez carine unijeti robu vrijednosti do 300 kuna. Carine e biti oslobo ena i roba tzv. zanemarive vrijednosti koja se iz inozemstva šalje primateljima u Hrvatskoj. Njezina vrijednost po pošiljci ne smije prelaziti 160 kuna.

Zbog poskupljenja plina Me imurci e morati štedjeti na drugim stvarima

Anketa “Pod vurom”

Nakon Nove godine gra anima Hrvatske stiže nova estitka. Naime, 1. sije nja cijena kubika plina u ku anstvima bit e za 33 lipe viša nego što je bila do sada.

Ivanka Virgej, Kotoriba - Nikakva poskupljenja, pa tako ni ovo poskupljenje plina, nisu dobro došla, ali grijati se moramo, prema tome, moramo to prihvatiti. Nemamo drugog izbora. Na drugim stvarima emo štedjeti. Što se ti e samih blagdana, ja ina e nisam prerastrošna u to vrijeme, pa tu ni nemam što previše uštedjeti.

Poskupljenje plina rezultat je dogovora Vlade i MOL-a, to nije, potpisanoga prvog dodatka glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim se odga a otkup

plinskog biznisa na godinu dana. Ova poskupljenja Me imurci smatraju nenormalnim i nepotrebnim. I dok e jedni pokušati prišparati koju kunu na drugim

Dragutin Mesari , akovec Mislim da ova nova poskupljenja nisu potrebna. Ljudi su ionako bez novca, bez posla, tako da to nije baš lijepa novogodišnja estitka. Mišljenja sam da Vlada misli samo na sebe, a na radnike i seljake ništa. Mislim da e se nekako izgurati ova zima, ali u svakom slu aju nije trebalo sada dizati cijene. Ana Antolaši , Križovec - Mislim da je ovo novo poskupljenje plina nenormalno. Morat emo štedjeti na drugim stvarima kako bi mogli pokriti ra une. S obzirom na to da imamo male mirovine, pokušat emo prištedjeti na svemu pomalo. Uglavnom, nije u redu da se u ovo vrijeme krize dižu cijene.

stvarima, drugi kažu da nemaju više na emu štedjeti jer su svoj “remen” stisnuli do kraja. Izme u ostalog, štedjet e se i na dolaze im blagdanima.

U nekim obiteljima blagdani e biti skromnije nego prijašnjih godina, dok drugi nikada nisu bili rastrošni u to vrijeme pa ne planiraju ni sada. (hz)

Josip Igrec, akovec - Mislim da e sada sve poskupjeti. Nakon poskupljenja plina ili benzina svi s cijenama idu gore. Smatram da e se dogoditi lan ana reakcija i da e sve poskupjeti. Nekako emo preživjeti ovu zimu s tim novim poskupljenjima. Što se ti e blagdana, oni e biti jednako skromni kao svake godine. Niti je ikad bilo pretjerivanja, niti e biti. Alen Varga, Ivanovec - Smatram da nije vrijeme za nova poskupljenja. Teška je situacija za sve zbog ekonomske krize pa ne vidim emu sada to. Ne znam kako emo preživjeti zimu jer nemamo više na emu šparati. Iako nikada ne trošimo previše za blagdane, ove e godine blagdani biti još skromniji.

Bojan Hunjadi, Savska Ves Dok je najbolje hladno, onda nam pošalju poskupljenje plina. To što su s MOL-om napravili to mi ne znamo i ne emo znati. Ja sam u vojnoj penziji pa u ovo poskupljenje ‘zdurati’, ali ima ljudi koji imaju brojnu obitelj i bez novca su, tako da e to na njih najviše utjecati. U svakom slu aju, nije u redu. (foto: Vrzan)


22. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ATEKS OPET poprište vlasni kih razra unavanja

Politika je zakuhala, pa e morati i ohladiti uzavrele strasti! Gospodarstvo i politika oduvijek idu ruku od ruku, i što je ve a firma to je i ve a politika oko nje. No, politika može biti dobra i loša. Kao i medalja, i ona ima dvije strane. Da se ne vra amo u nekakvu dublju prošlost, u novijoj povijesti privatizaciju koju je odredila politika bila je pogubna, zbog ega su politi ari došli na loš glas, a potom zbog grižnje savjesti izgubili kompas kako voditi efikasnu gospodarsku politiku. ateks je na neki na in primjer tvrtke koja je postala talac politike. Tim više što država ima podjednak vlasni ki udio kao zaposlenici okupljeni oko Udruge malih dioni ara s jedne strane, tako i najve i pojedina ni vlasnik MT Tvornica arapa s druge strane. Tako je ateks zastao u nekakvom privatizacijskom limbu izme u radni kog samoupravljanja i nikad dovršene privatizacije. A kako politika ima na duši isto ni grijeh privatizacije kroz svoj vlasni ki udio, nastoji se ne zamjeriti zaposlenicima koji ateks unato tre inskom vlasni kom udjelu smatraju u potpunosti svojim, a manje što se zapravo doga a s jednom od najve ih tvrtki u Me imurju. Koristi li ona racionalno i efikasno sve svoje potencijale i resurse, što bi bila zapravo jedina zada a vlasnika, posebice zato što se ne radi smo o egzistenciji tristotinjak zaposlenih i njihovih obitelji ve i utjecaj kakav takve tvrtke imaju na cjelokupnu zajednicu s obzirom na to razvijaju li se, stagniraju ili ne daj Bože propadaju. Tako da smo ponovno svjedoci razra unavanja me u vlasnicima. Na Internet portalu www.index.hr u utorak 15. prosinca osvanuo je tekst pod naslovom “Kako je prvi ovjek HEP-a “rješavao” stvari u Me imurju: “Ne budu Srbi vodili ateks” autora I. imi a.

Vodstvo ateksa oštro demantira Špiru Kri ku na lanak Indexa.hr Tri dana kasnije nazvao nas je Damir Vitez, direktor ateksa, i zamolio možemo

li objaviti njihovo priop enje zbog, kako se izrazio, objektivnog in ormiranja javnosti te zaštite prava, interesa i ugleda tvrtke ateks. Kako se radi o firmi s našeg podru ja, prihvatili smo priop enje koje su zajedni ki dali Mladen Vidovi , predsjednik Udruge malih dioni ara ateksa, i Damir Vitez, direktor. - Dajemo oštre demantije na navedeni lanak, stoji u njihovu zajedni kom priop enju. - Samim naslovom lanka gdje se po nacionalnoj osnovi stavlja naša tvrtka u negativan kontekst isti emo da naša tvrtka nije nikog osu ivala po nacionalnoj osnovi, a takvim senzacionalisti kim naslovom samo se ruši ugled naše tvrtke koja posluje i u zemljama bivše Jugoslavije. Nadalje, u lanku je napisano niz neistinitih izjava od Špire Kri ke, predstavnika tvrtke MT Tvornica arapa, koje izri ito demantiramo uz sljede a obrazloženja. Izjava da ne mogu ostvariti nikakva vlasni ka prava u našoj tvrtki potpuno je neistinita, jer na redovnoj sjednici Glavne skupštine održanoj 19. svibnja 2008. godine gdje se birao novi Nadzorni odbor tvrtke, prema prijedlogu Hrvatskog onda za privatizaciju gdje bi MT Tvornica arapa imala 2 lana, HEP 2 lana, mali dioni ari ateksa 2 lana, te još jedan lan - predstavnik radnika za kojeg se ne glasuje na skupštini, predstavnici tvrtke MT Tvornica arapa

nisu prihvatili takav prijedlog i odustali su od lanstva u Nadzornom odboru tvrtke. Stoga je potrebno pitati njih zbog ega ne žele sudjelovati u radu naše tvrtke, a ne postavljati teze da im je to zabranjeno ili, kako sam Špiro Kri ka spominje, da mu je to zbog nacionalnosti zabranjeno. Tako er ovdje demantiramo navod Špire Kri ke da oni kao dioni ari ateksa nisu dobili nikakva izvješ a o poslovanju tvrtke, što je potpuna laž jer su ista dobili prije svake Godišnje skupštine sukladno svim zakonskim propisima, a za što postoje i dokazi, tj. potvr ena povratnica o dostavljenim (primljenim) izvještajima. Tvrdnja Špire Kri ke kako se ateksom godinama loše gospodari i nezakonito potpuna je laž i ruši ugled naše tvrtke. Za prvu tvrdnju o lošem gospodarenju upu ujemo na analizu godišnjih financijskih izvještaja naše tvrtke u protekle 4 godine te analizu godišnjih financijskih izvještaja tvrtke MT Tvornica arapa d.d. i tvrtke MT Dje ja trikotaža Prelog koju je 2006. godine preuzela tvrtka MT Tvornica arapa pa e se vidjeti tko loše gospodari. Na tvrdnju o nezakonitom poslovanju dajemo argument da je naša tvrtka obveznik redovne godišnje revizije koja nikad nije utvrdila da postoje nepravilnosti ili nezakonitosti u našem poslovanju, tako er imali smo i izvanredne

Špiro Kri ka: Razumljiva mi je Vitezova nervoza MT Tvornica arapa najve i je pojedina ni suvlasnik ateksa, zamolili smo da se o prije izre enim optužbama o ituje i druga strana. Špiro Kri ka, predsjednik NO-a MT -a Tvornice arapa, bio je vrlo kratak ... - Meni je razumljiva nervoza g. Viteza, no, to mu ne daje za pravo da iznosi neistine. No, s osobom kao što je g. Vitez ne želim komunicirati, pa ni putem merevizije, od kojih je jedan bila i na zahtjev dioni ara tvrtke MT Tvornica arapa za ispitivanju zakonitosti poslovanja ateksa s glavnim poslovnim partnerima, a koja je tako er utvrdila da nije bilo nikakvih nepravilnosti i da se posluje po zakonu, nadalje, imali smo i inspekcije od strane Porezne uprave koja tako er nije našla nepravilnosti u našem radu, i na kraju emo spomenuti i istragu od strane Državnog odvjetništva RH koje tako er nije našlo nepravilnosti ili nezakonitosti u našem poslovanju. S druge strane, bivša Uprava MT -a Tvornice arapa (Darinka Kri ka i Ksenija Preininger), iji je predstavnik Špiro Kri ka, kažnjena je pravomo nom presudom zbog malverzacija i gospodarskog krimina-

Župan dobio signale da problemi postoje injenica je da je župan Ivica Perho , me imurski župan, i na sastanku s premijerkom Kosor za njezina nedavna posjeta u Me imurju, ali i u okviru pregovora s MORH-om vezano uz obvezu Me imurske županije za objekte na Vojarni, razgovarao o tome kako naše firme uklju iti što više u poslove MOHR-a. Potvrdio nam je da je zagovarao naše firme ne samo da skladišta koja je potrebno izgraditi za MORH

grade naše graditeljske tvrtke, ve i da se doma i tekstilci i obu ari što više uklju e u posao obla enja i obuvanja naše vojske. U tim razgovorima neslužbeno mu je dano do znanja da ima odre enih problema s ateksom u izvršenju obveza za MORH, da li na razini kvalitete tkanina ili materijala, ne bih precizno znao, kazao je Perho . - injenica je da medalja ima dvije strane, a ima signala da odre eni pro-

blemi u ateksu postoje. Ne bih želio ispasti nein ormiran, posebice u situaciji kada se zalažemo da svoje obveze prema MORH-u riješimo na taj na in da sredstva koja su obveza županije za dobivenu Vojarnu usmjerimo u naše firme koje bi odradile svoje poslove za MORH. S direktorom ateksa još nisam razgovarao, ali potrebno je raš istiti neke stvari, kazao je župan Perho . (BMO)

dija. Ja mogu samo zamoliti da ne vrije a dioni are i zaposlenike naše tvrtke jer na to nema nikakvo pravo. Što se ti e stanja u ateksu, mogu Vas uputiti da in ormacije potražite u HFP-u kod g. Duvnjaka, g. Begovi a, bivšega državnog tajnika, u MORH-u, u kompaniji KROKO INTERNACIONAL, Državnom odvjetništvu i kod našeg župana g. Perho a, poru io je Špiro Kri ka. (BMO) la, što samo govori u kojoj se tvrtki provode nezakonite radnje.

ateks podiže tužbu zbog klevete Zbog vrlo teških optužbi na ra un naše tvrtke vezano uz poslovanje i navodne reklamacije, nama je narušen ugled na tržištu, dolaze nam u pitanje ugovori za idu u poslovnu godinu, te emo protiv Špire Kri ke podignuti tužbu za klevetu te tražiti visoku odštetu zbog narušenoga poslovnog ugleda i eventualnog gubitka poslova, ija su posljedica objavljene negativne i neistinite izjave Špire Kri ke. Vezano uz izjavu da ne dozvoljavamo upravljanje Špiri Kri ki u našoj tvrtki, ovdje napominjemo par injenica. Društvom upravlja Uprava koju postavlja Nadzorni odbor tvrtke (onaj isti u kojem nisu željeli sudjelovati predstavnici MT -a Tvornice arapa). Me utim, zaposlenici tvrtke ne žele da njima upravlja netko ija tvrtka (MT Tvornica arapa) ne pla a poreze i doprinose prema državi, ne ispla uje pla e na vrijeme te ispla uje dio primanja u bonovima, što je protuzakonito (a o tome je pisano u medijima), te krši osnovna radni ka prava, za što su podignute kaznene prijave od strane Sindikata TOKG-a. To su injenice za koje postoje dokazi kod nadležnih državnih institucija. (BMO)

3

ŠTO JE DONIO Index.hr

Prepucavanja oko ateksa u aferaškom stilu?! Na žalost, opet je jedna me imur sk a tvrtka stigla na naslovnice hrvatskih medija u a eraškom stilu, ovaj put Index.hr. Rije je o tvrtki ateks koja je ina e kao i svi tekstilci u velikim problemima, odnosno politi ko - gospodarskim prepucavanjima oko iste. Me utim, upitno je mogu li sukobi na koji se ovih dana “pale” svi nacionalni dnevnici, tjednici i portali, kako bi imali što “ekskluzivniju negativnu pri u”, donijeti nešto dobro akove koj tekstilnoj industriji u problemima, odnosno izroditi kvalitetna rješenja za budu nost. Vrlo teško da se preko naslovnica i osobnih obra una tako nešto može dogoditi, ali ...

Kri ka optužio Begovi a za nacionalnu mržnju Index.hr tako prenosi teške optužbe na ra un Lea Begovi a, bivšega državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, a danas na unkciji koja je i te kako izložena javnosti - predsjednika Uprave HEP-a. U pitanju je navodna nacionalna nesnošljivost, pa i više od toga ako je u pitanju istinita in ormacija, koju je navodno Begovi pokazao kao državni tajnik u gospodarstvu prema akove koj obitelji Kri ka, što je u razgovoru iznio za taj portal Špiro Kri ka (Indeks. hr krivo navodi prezime Kri ka kao Kri ko). Ina e, u cijeloj pozadini su igre oko preuzimanja upravljanja tekstilnom tvornicom ateks akovec, o emu smo ve u nekoliko navrata pisale Me imurske novine. Begov i je, kako donosi Index.hr a tvrdi Kri ka, dao navodnu izjavu o obitelji Kri ka kao Srbima koji “ne mogu u tvornicu”, rekao ispred više svjedoka u raspravi sa saborskim zastupnikom Vladimirom Ivkov em i lanom Nadzornog odbora ateksa Brankom Krnjakom. Index donosi i sljede e: “O toj izjavi obavijestio sam tadašnjeg ministra gospodarstva Damira Polan eca koji je organizirao sastanak s Begovi em. Na tom sastanku Begovi je otklonio bilo kakvu mogu nost da je on dao

takvu izjavu, otklonio je bilo kakvu umiješanost u malverzacije u ateksu te je ustvrdio da su naša zakonska prava prekršena te da e se on osobno pobrinuti da u najkra em roku naša neupitna prava koja imamo kao dioni ar imamo i ostvarimo”, prepri ava danas Kri ko, dodaju i kako se od tih Begovi evih obe anja nije dogodilo ama baš ništa. Kri ko kaže kako nikada nije bio prisutan lu em sastanku od onog s Polan ecom i Begovi em, koji je bio rezultat njegova pisma u kojem je stajalo da je Begovi u vrijeme mandata ministra gospodarstva Vukeli a osobno zaustavio isplatu poticaja za njegovu tvrtku rije ima: “Ne emo valjda Srbima dati tolike novce”.

Begovi : Nikad nisam vodio razgovor s predstavnicima ateksa Leo Begovi je sve Kri kine navode odlu no demantirao: “Za vrijeme mandata Polan eca nikada nisam vodio nikakav razgovor s predstavnicima tvrtke ateks d.d. osim kada su predstavnici sindikata tražili razgovor sa mnom na koji sam pristao. Tema je bila vlasni ka struktura u tvrtki ateks. Prema mom dubokom uvjerenju, struktura lanova NO-a ne odražava vlasni ku strukturu, a zalagao sam se da u NO-u budu dva lana malih dioni ara ateksa, dva predstavnika Hrvatskog onda za privatizaciju i dva lana predstavnika najve eg dioni ara MT plus jedan lan predstavnika radnika”, izjavio je Begovi , dodaju i da nikada i nije sudjelovao u raspodjeli sredstava za tekstilnu industriju u vrijeme mandata ministra Vukeli a, ve je tada bio državni tajnik Vladimir Vrankovi pa ne stoji ni da je zaustavio državne poticaje za ateks. U vrijeme g. Vukeli a nadležni tajnik za industriju je bio Vrankovi , isti e Begovi , dodaju i da je nadležni pomo nik ministra bio Toli te su oni bili jedino odgovorni za projekte tekstilne industrije”, kazao je za Index.hr. Leo Begovi .


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

22. prosinca 2009.

U nedjelju predsjedni ki izbori Peti izbori za predsjednika Republike Hrvatske održat e se predstoje e nedjelje 27. prosinca. Bude li potrebno, a sve ankete upu uju na to da e biti, drugi krug održat e se 10. sije nja. U

predsjedni koj utrci je 12 kandidata, a me u njima ak polovica prema anketama ima izgleda da u e u drugi krug. U tijeku su posljednji dani izborne kampanje koja zavr-

šava 25. prosinca. Dan kasnije, 26. prosinca po inje izborna šutnja koja traje do 27. prosinca u pono . Birališta se otvaraju u 7 sati ujutro, a zatvaraju u 19 sati.

Tko su kandidati za novog predsjednika RH i kako stoje po anketama? 1

4

7

2

5

8

3

6

9

Na nikad neizvjesnijim izborima za predsjednika RH kandidira se 12 kandidata. Oni e na glasa kom listi u kad u nedjelju iza ete na izbore (svi punoljetni gra ani RH koji su navršili 18 godina) biti poredani na sljede i na in: 1. Milan Bandi - nezavisni kandidat; 2. prof. dr. sc. Andrija Hebrang - Hrvatska demokratska zajednica - HDZ; 3. prof. dr. sc. Ivo Josipovi - Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP; 4. Josip Jur evi - nezavisni kandidat; 5. Damir Kajin - Istarski demokratski sabor - IDS; 6. Boris Mikši nezavisni kandidat; prof. dr. sc. Dragan Primorac - nezavisni kandidat; 8. prof. dr. sc. Vesna Pusi Hrvatska narodna stranka - HNS; 9. Vesna Škare Ožbolt - nezavisni kandidat; 10. prof. dr. sc. Miroslav Tu man - nezavisni kandidat; 11. Nadan Vidoševi - nezavisni kandidat; Slavko Vukši , ing. Demokratska stranka slavonske ravnice - slavonska ravnica.

Pet - šest ozbiljnih kandidata za drugi krug

10

11

12

Pred sami rasplet prvoga kruga neizvjesnih izbora za pred-

- Gotovo tre ina ispitanika u anketi TotusOpiniometra nije se još odlu ila za koga e glasovati

Kako dobivamo pobjednika i kako se glasuje? Pobjednik izbora i novi predsjednik RH je onaj kandidat koji dobije ve inu glasova bira a koji su glasovali, tj. 50,01 posto. Ako ni jedan od kandidata ne dobije ve inu glasova, dva kandidata koja su dobila najviše glasova imaju pravo sudjelovanja na ponovljenim izborima 10. sije nja 2010. sjednika RH TotusOpiniometar i dalje kontinuirano prati javno mnijenje gra ana o predsjedni kim kandidatima. Najnovije istraživanje agencije, provedeno 15. i 16. prosinca CATI metodom na uzorku od 1.500 gra ana, otkriva zna ajne pomake kod nekih kandidata u odnosu na rezultate istraživanja provedenog 8. i 9. prosinca. Ispitani gra ani i ovaj put odgovaraju na otvoreno pitanje za koga bi glasovali da su sutra predsjedni ki izbori. Bez obzira što se kampanja primi e kraju, zna ajan broj gra-

Glasuje se samo za kandidate navedene na glasa kom listi u. Glasa ki listi popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. Važe im se smatra i onaj glasa ki listi iz kojeg se na siguran i nedvojben na in može utvrditi za kojeg kandidata je bira glasovao. ana (30,6 posto) ne zna za koga e glasovati, a 9,4 posto je onih koji sigurno ne e iza i na prvi krug izbora. Ivo Josipovi (SDP) u odnosu na tjedan ranije (17,8 posto) blago je pove ao vodstvo na 19,2 posto. Stabilnu drugu poziciju drži Nadan Vidoševi (nezavisni kandidat) s 13,5 posto. Nakon mjesec i pol dana tre e mjesto je ponovno zauzeo Andrija Hebrang (HDZ) koji osvaja 6,8 posto glasova ispitanika, a na etvrtom mjestu je Milan Bandi (nezavisni kandidat) koji ima podršku kod 6,3 posto ispitanika. Time ujedno bilježi i pad

u odnosu na istraživanje prije 7 dana (9,5%), što objašnjava pad s tre eg na etvrto mjesto. Peto mjesto s 5,5 posto glasova ispitanika zauzima Vesna Pusi (HNS). Na šestom mjestu je Dragan Primorac (nezavisni kandidat) s 3,3 posto. Na sedmom mjestu slijedi Damir Kajin (IDS) s 2,2 posto, a zatim na osmom Vesna Škare Ožbolt s 1,2 posto. Ostali kandidati dobivaju podršku od ukupno 2 posto gra ana: Josip Jur evi 0,7 posto, Miroslav Tu man 0,7 posto, Boris Mikši 0,4 posto i Slavko Vukši 0,2 posto glasova. Naravno, to je samo jedna u niz anketa koje se provode, me utim, treba naglasiti da je posve vidljivo da je 5 - 6 kandidata u vrlo ozbiljnoj utrci za drugi krug, što govori o nikad zanimljivijoj situaciji uo i glasovanja. Naravno da ve ina onih koji se nadaju drugom krugu vjeruje da e me u tre inom gra ana koji se još uvijek ne izjašnjavaju za koga e glasovati prona i dovoljno glasova koji e zna iti ulazak u drugi krug, kada se situacija može, kako gotovo svi analiti ari kažu, posve promijeniti. (dz)

VESNA PUSI na završnom skupu predsjedni ke kampanje u akovcu

Kao nova predsjednica RH želim da se ulazak u EU obilježi u Me imurju Drage moje Me imurke i Me imurci!Svako vrijeme nosi svoje zada e i nijedna osoba nije dobra za svako vrijeme. Hrvatska je na prekretnici - razdoblje pred nama donosi ulazak u Europsku uniju, a mi moramo nastojati zadržati lidersku poziciju u regiji. Tu e uloga predsjednika države biti izuzetno važna, a smatram da su moje iskustvo i znanje primjerena za tu situaciju te da od svih kandidata tome najviše mogu pridonijeti. Tako er, šef države ne smije biti upleten u korupciju, ne možete biti pretvorbeni bogataš i boriti se protiv korupcije - korupcija u Hrvatskoj mora se rješavati od vrha, po evši od Vlade, to je jedini pravi put. Hrvatska e samnom kao predsjednicom postati utjecajna zemlja u novoj obitelji država EU. Postat e predvodnik reformi u regiji. Projicirat e takvu sliku u svijet, koja je tako er istina o nama, a to je da je Hrvatska samosvjesna, civilizirana europska zemlja koja ima potencijala da kreativno i aktivno pridonese, a ne da parazitira u novoj Uniji.Na dnu svake krize

je malodušnost, a po etak oporavka je povratak vjere u sebe. Hrvatska je potresena svakodnevnim aferama i problemima koji rezultiraju nevjericom ljudi u vlastite sposobnosti, odnosno u mogu nost da se uistinu nešto bitno promijeni. ak i ako se dogodi pozitivni pomak, poklope ga tri nova koraka unazad. Svakodnevno se otkrivaju novi detalji koji dokazuju korupciju. Ali, slika o nemo noj Hrvatskoj je lažna, budu i da za stanje nisu odgovorni svi, nego oni koji neuspješno vode zemlju i koji od toga imaju koristi. Hrvatska je sposobna riješiti nagomilane probleme, ali s ljudima koji su hrabri, pošteni i sposobni. Ljudima treba vratiti vjeru u to da se može živjeti pošteno u svojoj državi i uživati ugled u svijetu. I zato vjerujem da Hrvatska zna i može, ali mora odabrati prave ljude, te najavila da e se ukoliko postane predsjednica ulazak Hrvatske u EU obilježiti u Me imurju. S vjerom u bolje sutra želim Vam svima sretne i mirne boži ne blagdane Vaša Vesna Pusi


22. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SKUP me imurskih doktora znanosti

Spoj znanosti i obrazovanja s potrebama me imurskog gospodarstva Na inicijativu me imurskog župana Ivice Perho a, prošle je subote u velikoj vije nici Me imurske županije organiziran skup me imurskih doktora znanosti. Osnovni cilj ovog skupa bio je pokretanje inicijative za osnivanjem udruge civilnog društva koja e okupljati me imurske znanstvenike. - Naša je zamisao bila da sjednemo ovdje u prostorima Županije i da vidimo kako možemo spojiti znanost i obrazovanje s potrebama

našega gospodarstva te s projektima od zna aja za Me imurje. Danas imamo 53 adresa i kontakata koji se žele uklju iti u rad i dati doprinos sa stanovišta djelatnosti kojom se bave i strukom koju su završili. Mi predlažemo da se oformi udruga koja bi imala svoj status udruge, društva ili akademije znanstvenika. Oformljeni kao udruga, me imurski doktori znanosti mogli bi iskazivati svoje stavove, zahtjeve i prijedloge. Sigurno je da i oni imaju

svoje inicijative i ideje koje bi bile dobre za jedan zaokret u gospodarstvu Me imurske županije, koje je posebno zna ajno u ovoj situaciji krize kada se moramo vratiti korak natrag da bi se posložili i napravili taj razvoj što kvalitetnije. Što je više razli itih pristupa odre enom problemu, sigurni smo da emo imati bolje i kvalitetnije rješenje, kazao je župan Ivica Perho . Od 53 me imurskih doktora znanosti, koliko ih je bilo pozvano,

skupu se, što zbog snježnog nevremena, što zbog sprije enosti, odazvalo 10-ak znanstvenika koji su prihvatili prijedlog o formiranju udruge. - Vjerujem da emo ovu listu od 53 doktora znanosti još pove ati s obzirom na to da smo sada obuhvatili Zagreba ko sveu ilište, me utim, postoje i ostala sveu ilišta, a sigurno imamo i doktore znanosti koji su doktorirali izvan Hrvatske, dodao je zamjenik župana Matija Posavec. (hz)

Dijana Posavec u Vladinoj radnoj skupini za suzbijanje nasilja me u mladima Dijana Posavec iz Nedeliš a ušla je u radnu skupinu pri Vladi Republike Hrvatske koja se bavi suzbijanjem nasilja me u mladima. Tu je radnu skupinu prije nego što je postala premijerka vodila Jadranka Kosor, a nakon preuzimanja

premijerske dužnosti predsjedavanje radnom skupinom preuzima ur a Adleši , potpredsjednica Vlade, koja je oformila novu radnu skupinu. Me u pet lanova te radne skupine je i Dijana Posavec iz Nedeliš a,

kao predsjednica udruge “Umije e življenja Hrvatska” koja je prepoznata kao udruga koja se ve 15-ak godina ak vno bavi tom problema kom i za koju se može re i da ima najviše iskustva upravo kad je rije o prevenciji nasilja me u mladima.

Jedan od glavnih ciljeva radne skupine jest izradi strategiju usmjerenu na prevenciju nasilja me u mladima, a u koju e bi uklju eno više sektora: Vlada, ministarstva, nevladini sektor, roditelji, obrazovni sustav, stru njaci, a najviše sami mladi. (BMO)

5

Preživjeti zimu U ovo boži no vrijeme obi no se odašilju es tke i lijepe želje, širi se nada u bolje sutra i sretniji život. ini se da nama baš to treba više nego ikada do sad. “Shopping Boži “ je podbacio, ne troši se više kao prethodnih godina, mislim da su trgovci prvi put zaista osje li pravi strah, jer je ovo vrlo loš znak. A to je tek po etak. Sije anj je obi no najgori po bilo kakvim prome ma, a ta letargija traje negdje tamo do polovice velja e. Još jedan loš znak je taj što je Vlada, koja je najve i hrvatski generator nelikvidnos zbog nepla anja dugovanja tvrtkama, napravila i restrikcije boži nica zaposlenima po svojim ministarstvima. To zna i da je državna kasa prazna i da od države ne možemo o ekivati podmirivanje svojih dugovanja, kriznom porezu unato . Najavljena poskupljenja energenata još više prizivaju dolazak prave krize, jer poskupljenje plina i drugih energenata udara tamo gdje najviše boli. To zna i da se sprema duga nancijska zima, nakon koje e s prolje em valjda napokon granu sunce. Ono što možda još najviše zabrinjava jest injenica da svi ekaju da kriza pro e sama od sebe, kao što je i došla, pa da onda mogu svi nastavi po starom. A ništa ne e bi po starom. Ova se kriza pripremala 20 godina nerealnim odnosima na tržištu. Previsoke cijene proizvoda, rada i usluga napuhale su lažni balon prosperiteta, koji je toliko sagnjilio da nije ni puknuo, ve se onako podlo ispuhao i naborao. Neki bi još uvijek, poput zadnjih pripi h gos ju na do eku Nove godine,

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

napuhavali taj balon. Na sre u, sve ih je manje. Kako smo tako debelo zaglibili? Najve i grijeh koji je u Hrvatskoj dozvoljen nije privatizacija, ve kriminalno visoka cijena kapitala. To nas je u inilo pravom “banana državom” i dovelo “u bananu“. Naime, do kapitala se kod nas u po ecima dolazilo nevjerojatno teško, kao da smo zemlja s vojnom huntom na elu. Samo su izabrani mogli do kredita. A kasnije, kad se dijelilo šakom i kapom, kamatne stope su bile toliko nerealno visoke da je dovelo do prave spirale poskupljenja cijena robe i rada. Visoke kamatne stope objašnjavane su nesigurnoš u hrvatskog tržišta. Ovakav nonsens godinama je izlazio iz nikad sitih bankarskih usta, unato tome što je povrat inves cija viši nego u ma nim zemljama h banaka. Banke su klju ne za dolazak novog prolje a u Hrvatsku ili, bolje re eno, prvog prolje a. Ni najdužu zimu ne e nam bi teško preživje , ako smo sigurni da prolje e dolazi … Sretan Boži !

MILAN BANDI , KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik države je vo a nacije Milan Bandi kao predsjedni ki kandidat sebe predstavlja kao radoholi ara. Zbog toga nije slu ajno da glavnim ciljem državne politike drži poticanje doma e proizvodnje, pa ak ako je ona i nešto skuplja nego istovjetni proizvodi iz inozemstva, ipak je to jeftinije i korisnije za Hrvatsku i njezine gra ane, jer osigurava na dugi rok zaposlenost, radna mjesta, napredak i neovisnost naše države. Uloga predsjednika države mora biti u povezivanju svih naših prijatelja, ali i naših uspješnih ljudi diljem svijeta, u cilju što bržeg ostvarenja potrebnog razvoja i napretka. • Gospodine Bandi u, Me imurcima je raditi od jutra do mraka dio njihova mentaliteta i oni u tom smislu dijele s Vama taj svjetonazor. Ali u proteklim godinama, oni koji su bili vrijedni radnici na neki na in ispadali su naivci, jer su druge vrijednosti bile važnije u društvu. Kako preokrenuti taj trend? - Bez priznavanja rada i znanja nema napretka. Ja u preokrenuti taj trend i posti i da se rad i znanje cijene, poštuju i adekvatno inancijski vrednuju. Pri tome u dati svoj osobni primjer i doprinos, ali i isticati one sredine koje su ve tako organizirane i tako rade. Me imurci mogu biti u tom smislu pozitivan

primjer cijeloj državi. Nema ni jednog razloga da Hrvati, koji su u organiziranoj sredini negdje drugdje predvodnici i izuzetno uspješni, to ne budu i u vlastitoj državi. Tako i mi svoj dom moramo urediti na na in na koji su ure ene napredne i razvijene države svijeta. • Na koji na in biste Vi kao predsjednik utjecali na Vladu da od potroša kog društva postanemo proizvo a ko društvo, kako bi izašli iz dužni kog ropstva u kojem se nalazi ne samo država ve i velik broj gra ana? - Potrebno je pokrenuti itav niz inicijativa i prijedloga prema izvršnoj vlasti, koja je zadužena kako za promjene zakonske regulative, tako i za operativnu realizaciju pojedinih programa, projekata i strategija. Na prvom mjestu i prva obveza bit e mi izrada strategije dugoro nog razvoja hrvatskog gospodarstva. Mnoge stvari ne mogu se na tom podru ju promijeniti u kratkom roku ili preko no i, ali je nužno što prije krenuti s promjenama koje e osigurati nova radna mjesta, izvozno orijentirana poduze a, smanjenje bankarske kamate, uvo enje zakonskog roka pla anja ra una, poticanje doma e proizvodnje, kako poljoprivredne tako i industrijske, odre ivanje gospodarskih i tržišnih niša u kojima znamo

raditi i možemo biti konkurentni, novi tehnološki razvoj i nove industrijske grane, ali paralelno i stvaranja društvenog konsenzusa o temeljnim razvojnim pitanjima i pravcima budu eg razvoja države. Pri tome glavni cilj državne politike na podru ju gospodarstva mora biti takav da osigura punu zaposlenost radno sposobnog stanovništva u roku od narednih deset godina. To se može ostvariti samo onda ako emo donijeti odluku i onda se je striktno pridržavati, da je sve što je proizvedeno i stvoreno kao nova vrijednost od strane naših ljudi i našeg gospodarstva, iako možda u nekim slu ajevima i nešto skuplje nego istovjetni proizvodi iz inozemstva, ipak jeftinije i korisnije za Hrvatsku i njezine gra ane, jer osigurava na dugi rok zaposlenost, radna mjesta, napredak i neovisnost naše države. Moramo naše gospodarstvo bazirati na novim tehnologijama i novim industrijama, zasnovanim na znanju i okrenutim budu nosti. Uloga predsjednika države mora biti u povezivanju svih naših prijatelja, ali i naših uspješnih ljudi diljem svijeta, u cilju što bržeg ostvarenja potrebnog razvoja i napretka. • Može li predsjednik države, ije ovlasti nisu velike, i koliko utjecati na promjene u društvu?

- Predsjednik države je vo a nacije. Njegov utjecaj na unutarnju i vanjsku politiku i ostvarenje nužnih pozitivnih promjena u društvu može biti golem, ukoliko se tako sam postavi i stalno spremno inicira potrebne pozitivne promjene i prilagodbe naše zajednice. Utjecaj, uloga i zna aj predsjednika države može više proizlaziti iz njegove osobnosti, vizije razvoja Hrvatske i uloženog rada i znanja, nego iz ustavnih ovlasti. Predsjednik države mora biti i stalni kontrolor izvršenja posla za koji je zadužena vlada, ali i druge institucije države. Ukoliko

ocijeni da se nešto ne odvija kako treba ili se presporo realizira, a važno je za gra ane i budu nost države, odmah mora intervenirati kako svojim autoritetom, tako i konkretnim prijedlozima, zahtjevima ili inicijativama. • Hrvatska je raznolika zemlja ne samo u geografskom smislu, ve su njezine regije vrlo neravnomjerno razvijene, što se vidi i po stopama nezaposlenosti. Velika je razlika izme u razvijenosti Zagreba i drugih regija, kako smanjiti jaz izme u razvijenih i nerazvijenih unutar države?

- Politika ravnomjernog i ujedna enog razvoja izvrsno se vidi upravo u Me imurju! Ta e mi iskustva biti dragocjena u dijelu programa koji se odnosi na smanjenje jaza izme u razvijenih i manje razvijenih regija. Primjer Me imurja pokazuje da je ujedna eni razvoj mogu e ost variti. Fiskalna i upravna decentralizacija je neminovnost, a onda emo ubrzo vidjeti kakva je i kolika e ikasnost upravljanja u pojedinim sredinama. • Imate li u svom programu nešto posebno ime mislite iznenaditi Me imurce ukoliko postanete predsjednik? - Me i mu r c i mor aju imati daleko ve i utjecaj na hrvatsku državnu politiku nego što je to bilo do sada. Najkonkurentnija hrvatska županija, iza Grada Zagreba, to svakako zaslužuje, a Hrvatska to treba! To se mora posti i uklju ivanjem stru njaka i politi ara, dakle, konkretnih pojedinaca, iz Me imurja u najve i broj institucija Republike Hrvatske. Na tome u svakako inzistirati kod drugih, ali uklju iti i nekog Me imurca u svoj najuži predsjedni ki tim. Božena Malekoci - Oleti


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

STANJE nezaposlenosti u studenom

Me imurje jedina regija s padom nezaposlenih Me imurska županija jedina je regija u Hrvatskoj koja je u studenom i statisti ki zabilježila pad broja nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec. Pad nezaposlenosti je u studenom bio simboli ki, za svega šest osoba. U listopadu je na Zavodu bilo 6.216 osoba, a u studenom 6.210 osoba. No, te pozitivne brojke ne treba pripisivati samo strožim kontrolama nezaposlenih u evidenciji i brisanju onih koji se ne javljaju redovito na Zavod, ve je uo eno i poja ano zapošljavanje u odnosu na listopad. Zbog zapošljavanja u studenom je brisano 330 osoba iz evidencije nezaposlenih. Novi radnici najviše su se tražili u prera iva koj industriji, gra evini i trgovini. Na državnoj razini evidentiran je rast nezaposlenosti od 3,5

posto u odnosu na listopad. Što se ti e strukture nezaposlenih osoba, nastavlja se trend smanjenja u eš a skupina koje se smatraju otežano zapošljivim. Krajem studenog u eš e žena bilo je 57,8 naspram 58,6 u listopadu, odnosno 65,6 posto u studenom 2008. godine. S obzirom na obrazovnu razinu, udio osoba bez ili sa svega završenom osnovnom školom u odnosu na listopad, smanjenje je za 0,8 posto, ali razlog nije pove ano zapošljavanje te kategorije nezaposlenih ve pove ani priljev školovanijih kadrova me u nezaposlene. Tijekom studenoga u evidenciju se prijavilo 589 osoba, dok je istovremeno evidenciju napustilo 595 osoba. Od 589 novoprijavljenih, što je smanjenje od 14,6

posto u odnosu na taj broj u listopadu, njih 500 je bilo prethodno zaposleno. Najviše njih radilo je u prera iva koj industriji, gra evinarstvu, trgovini. Razlozi prestanka radnog odnosa uglavnom su istek ugovora na odre eno vrijeme, smanjeni opseg poslovanja, sporazumni otkaz i otkaz zbog ste ajnog postupka. (BMO)

Za naknade 3,2 milijuna kuna

Udio žena pada zbog sve više otpuštenih muškaraca Što se ti e zapošljavanja prema vrsti ugovora o radu, najviše je osoba zaposleno na odre eno vrijeme, 262 ugovora ili 79,4 posto, a preostali na neodre eno vrijeme. Statisti ki udio žena i starijih od pedeset godina me u nezapo-

slenima u postotku pada, ali ne zato što su poslodavci po eli poja ano zapošljavati te kategorije nezaposlenih, ve upravo suprotno, što na Zavod dolazi sve ve i broj mla ih

muškaraca. Krajem studenoga u Podru noj službi akovec bila je evidentirana 3.591 nezaposlena žena. (BMO)

AGENTI u prometu nekretnina Me imurja

AKOVE KA TVRTKA BRID nastavlja tradiciju darivanja potrebitih

Kriza ih potaknula na osnivanje udruge

Brid umjesto estitki petnaest tisu a kuna u humanitarne svrhe

Svako zlo za neko dobro, tako je i kriza u padu prometa nekretnina potaknula agente koji se bave prometom nekretnina u Me imurju da stave glave skupa i osnuju udrugu kako bi zajedni kim snagama i uz dogovor po pitanjima od zajedni kog interesa ublažili

pad prometa nekretninama. Osniva ku skupštinu zakazali su za utorak 22. prosinca u 17 sati u restoranu “Zlatna ruža” u kolodvorskoj 13 u akovcu. Na osniva koj skupštini e izabrati tijela upravljanja udrugom te donijeti statut i pravilnik o radu. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR - IZUMI I INOVACIJE:

Tajne uspješnih poduzetnika Spremnost na donošenje odluka prva je važna karakteristika svakog budu eg i sadašnjeg poduzetnika. Za sam ulazak u poduzetništvo potrebna je vrsta i nepokolebljiva odluka. To je prva velika i jedna od klju nih odluka u poduzetni kom životu. Ta odluka donesena je na osnovi dobre ideje, poslovne prilike i procjene svojih znanja i sposobnosti, ali i priznavanja svojih nedostataka. Mnogi imaju dobre ideje, ali moraju ih filtrirati i iskreno se zapitati: “sa svojim resursima, znanjima i mogu nostima, novcem kojim raspolažem ili ga mogu priskrbiti, što trebam napraviti, koje su to stvari koje e dati rezultate, omogu iti ostvarenje ciljeva i najbrži povrat uloženog?“ Na taj se na in može dobro zapo eti poduzetni ki pothvat. Me utim, za uspjeh je potrebno mnogo više. Tajna uspjeha ne može se izre i u obliku upute ili recepta, ali studije i stvarnost pokazuju da svaki uspješni poduzetnik posjeduje odre ene karakteristike. Prema tome, poduzetnici imaju jasne ciljeve i okusirani su, usmjereni na ostvarivanje svojih ciljeva (ali sam uspjeh ne smije postati cilj, ve je on posljedica ostvarivanja zacrtanih ciljeva!). Poduzetnici moraju biti predvodnici i znati usmjeravati druge, prodorni su, izdržljivi i znaju se nametnuti. Poduzetnik zna što kada treba u initi i ne smije gubiti entuzijazam, jer on vjeruje u sebe i vjeruje u uspjeh. Uporan je i traži nove mogu nosti, izazove i iskustva. Mora biti discipliniran i otporan na stres, jer mora se nositi s velikom odgovornoš u i malo slobodnog vremena. Obi no ima mnogo zakazanih termina, nedostatak vremena, puno obaveza, zatrpan je dokumentacijom i literaturom, i esto je pod pritiskom partnera, poslova ili obaveza.

akove ka tvrtka “Brid” ve nekoliko godina unazad umjesto poklona i estitki

poslovnim partnerima donira novac u humanitarne svrhe. Tako su postupili i

ove godine. - Premda je kriza, bolesni i potrebiti nisu krivi za nju i pomo im je

Budu i da je u studenom i dalje evidentiran zna ajan broj osoba koje su došle u evidenciju direktno iz radnog odnosa, nastavljen je rast korisnika nov ane naknade, i to s 2.148 korisnika u listopadu na 2.227 u studenom, što je skoro 40 posto od ukupnog borja nezaposlenih. Korisnicima je ispla eno 3,2 milijuna na ime nov ane naknade. (BMO)

upravo sada potrebnija nego ikada, kazao je uro Bel, direktor tvrtke. Ove godine pet tisu a kuna usmjerili su Me imurskoj zakladi Katruža za nabavu lijekova koji nisu na listi oboljelima od teških bolesti, drugih pet tisu a kuna dali su Udruzi oboljelih od leukemije i lim oma tako er za nabavu lijekova oboljelima od zlo udnih bolesti, a ve ranije donirali su elektropodnicu i madrac oboljelom glazbeniku Zdravku Ciglari u Cobri, tako er u vrijednosti od pet tisu a kuna. ekove s donacijama Zakladi Katruža i UOLL-u uru ili su u srijedu 16. prosinca u Domu sindikata Darinka Lopari i uro Bel, lanovi uprave tvrtke “Brid”. (BMO)

POGLED ODOZDO Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr Poduzetnik mora biti spreman u iti – ne mora nužno imati diplomu, ali mora znati postavljati pitanja, tražiti i razumjeti odgovore, ostati znatiželjan i stalno tražiti nova saznanja. Prije pokretanja poduzetni kog pothvata, dobro je provjeriti nabrojene karakteristike, jer ak i ako nekih nema, na njima se može raditi i posti i poboljšanje. Biti poduzetnik (dakle, voditi vlastiti posao) kreativan je, fleksibilan i izazovan na in da se postane samostalan, a je li to najbolji na in, svatko treba utvrditi sam, i odlu iti je li mu bolje raditi u poduze u (kao zaposlenik, radnik, majstor ili stru njak) ili na poduze u i za poduze e (kao poduzetnik). Samo kombinacija nabrojenih karakteristika cijela je tajna uspješnih poduzetnika. Tko ne vjeruje, neka pokuša ... I za kraj, uz estitku od Boži a za Boži , želim podijeliti sa svima jednu misao Martina Luthera Kinga: “Više težimo tome da uspjeh mjerimo visinom naših pla a ili veli inom naših automobila umjesto prema stupnju naše spremnosti da pomognemo i prema mjeri naše ovje nosti“.

uda se doga aju - postali smo imuni na katastrofe uda se doga aju, i to svaki dan. Postoje dobri ljudi koji su druge spremni u initi sretnima, a postoji i ljudi koji iz svake i najbeznadežnije situacije izvla e dobro. O tome razmišljajte kad kao pješ ana oluja na vas budu padale negativne in ormacije i prijete e katastro e. Po evši od toga da je poskupio plin, struja, sme e. Da vam radno mjesto može biti ukinuto, da vas banka gleda prijekim okom ne budete li kredite podmirili na vrijeme. Koliko god šokovi, koji do nas stižu, budu strašni i imaju deprimiraju i u inak na ljude, oni su unato svemu ograni eni. Naime, nakon nekog vremena ljudi postanu imuni na njihov u inak i šok više nema prvobitno zna enje. Tako je i sa svim ovim katastrofi nim stvarima koje nam se dešavaju. Zamislite najgoru od svih mogu ih katastro a, ono što zovu crna rupa koja bi nas

usisala zbog egzistencijalnog i gospodarskog sloma. Pa što. Biste li samo zbog te injenice da sutra ne morate i i na posao jer ste ga izgubili propali? Ne biste, vjerujte, ma kako se ini groznim, vi biste živjeli, jeli i kretali se i drugi dan. I ve ina bi našla drugi posao i riješila najve u no nu moru svih onih koji moraju imati redovita mjese na primanja kako bi mogli servisirati svoju egzistenciju. Je li rije slom unato tome tako strašna? Ne, nije, pa da vam se i dogodi. Nakon što bi se dogodio taj trenutak, on bi prošao, a vi biste se probudili drugi dan i shvatili da ste to preživjeli. Vjerujte na rije , preživjela sam to iskustvo pred petnaestak godina i sada kada se sjetim toga unatrag jest sje anje na iš ekivanje straha što e se dogoditi, a ne ono što se trenutno doga a. Preživjeli smo krizu devedesetih upravo kao što emo i ovu dan po dan. Nije to kao

na filmu kada se ekran zacrni i piše THE END. Možemo samo ostati bez brojnih drangulija koje skupljamo kao svrake, a koje nas više optere uju nego usre uju. Me imurci su stolje ima i desetlje ima znali brinuti za sebe kako ne bi bili gladni, sve te vještine nisu zaboravljene. Mlade samo treba na njih podsjetiti. Kad smo sami stvarali za sebe, bili smo i puno sretniji. Sada kada to ne inimo jer je jednostavnije provla iti plasti ne kartice i tako dolaziti do predmeta, za kojima su o i, a ne želudac gladni, manje smo zadovoljni. I, vjerujte, kad niste toliko ovisni o o ekivanju katastro a uz pomo kojih nas ine svojim ustrašenim robovima postajete ja i, otporniji i više gospodarite svojim životom. Neka pohlepne banke jedu svoje novce, ako vjeruju da su jestivi i neka uživaju u lihvarskim kamatama za desert. Salata koju ete uzgojiti

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

na svojoj maloj gredici i koka koju ete uzgojiti u svom kokošinjcu sto puta je slasnija od svežnja nov anica. U tome je tajna da svijet para vrti, a da bi se mogla vrtjeti potrebno je ponovno stvoriti kreditno sposobne ljude i tvrtke. Novac sam sebi ne može biti svrha i u tome je tajna izlaza iz crne rupe. Zbog toga e se po eti doga ati uda svaki dan i ne ete vjerovati svojim o ima kako svijet izgleda druga ije ne dopustite li da vas u ine ovisnikom o ekivanja novih katastro a.


22. prosinca 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

MLIN NA RIJECI Muri kod Žabnika sve zna ajnije turisti ko odredište

Do sada preko trideset tisu a posjetitelja Otkako je s 2005. na 2006. godinu izra en i na rijeku Muru kod Žabnika u op ini Sveti Martin na Muri postavljen drveni mlin koji se u turisti koj ponudi i mapi ozna uje kao Mlin na Muri, posjetilo ga je 30-ak tisu a posjetitelja iz Hrvatske i Europe. Tako je u samo tri - etiri godine ovaj mlin postao jedna od najposje enijih turisti kih destinacija u Me imurskoj županiji, koju turisti obilaze u svako doba godine. Naravno, upravo zbog turisti kog potencijala, o ekuje se da ova turisti ka to ka na rijeci Muri dobije i još poneku “kvalitetu više”. Zbog ega i zašto je Mlin, koji po svemu osim po “starosnim” godinama podsje a na negdašnje mlinove, kojih je na Muri od Lapšine do Podturna bilo 90-ak, a danas su samo tri, i to od Austrije, preko Slovenije do Hrvatske, danas jedini? Osnovno je što je podru je itave op ine i župe Sveti Martin

na Muri u posljednjih desetak godina postalo turisti ko odredište brojnih turista, koji proširenjem i izgradnjom bungalova i hotela u Toplicama Sveti Martin u Grkaveš aku imaju gdje preno iti ili boraviti više dana. U takvom okruženju Mlin na Muri zbog svojega atraktivnog izgleda i funkcionalnosti (kada je u pogonu) te posebno zbog “mlinarske pri e” koju na bajkovit na in oživljava Stanko Trstenjak, etnolog i kuhar iz Marofa, postaje zanimljiv i nezaobilazan svakom turistu.

sti ke zajednice Me imurske županije Rudiju Gruli. I upravo ovo etvero ljudi te njihovi suradnici zaslužni su što se ideja pretvorila u stvarnost. Naravno, ideju je u stvarnost preto ila tesarsko - majstorska ekipa Ivana Strnada iz Svetog Martina na Muri. Osim mlina, ure en je i Mlinarski put, a oba projekta su inancirana su iz Europskih fondova. Mlinarska pri a tako postaje sve zanimljivija, a do sada su je obišle mnoge poznate osobe iz javnog i politi kog života, pa tako nedavno i europarlamentarka Doris Pack s lanovima njema kog parlamenta. (Stjepan Mesari )

Do ekali Hrvate, pa propali zbog industrijalizacije Povijest mlinova i mlinarenja na rijeci Muri seže u davnu prošlost, ak u 4. stolje e prije Krista, a kako piše u sa uvanim zapisima, istina na ma arskom jeziku, nomadska ma arska plemena u 9. su stolje u prilikom naseljavanja ovih krajeva preuzela upora-

Europejci su pohvalili Mlin na Muri kao izvrstan projekt

bu na enih mlinova (melina) na vodeni pogon, od ve naseljenih Slavena. Kao i postoje i mlin kod Žabnika, u ono vrijeme mlinovi su bili namješteni na deblima ili trupcima nazvanim kompima koje povezuju dvije grede. Komp je u stvari kopano hrastovo stablo ili deblo, duga ko preko dvanaest metara i široko oko dva metra. itavi sustav pokre e ogromno kolo koje tjera voda, a mlin je napravljen tako da se podiže i spušta kako pada ili raste vodostaj Mure. Prolazili su vjekovi u mlinarenju, koje je tek u prvoj polovici 20. stolje a postalo djelatnost od koje su živjele mnoge obitelji. Razvojem tehnologije i industrijalizacije svega i sva ega, mlinovi su jedan za drugim prestajali raditi i nestajali su u najviše navrata u dijelovima te se koristili kao ukrasi u ku ama i vikendicama, ali i kao drvo za ogrjev. Posljednji mlin zatvoren

je po etkom 80-ih godina prošlog stolje a, s njime je nestalo i mlinarstvo, ali i mnogi obrti vezani uz mlinove i mlinare.

Spas donijeli EOL i Turisti ka zajednica Po etkom 2000. godine op inskom na elniku Franji Ma-

kovcu u razgovorima s ljudima sinula je ideja o oživljavanju mlinarenja na Muri, pa makar kao turisti ke atrakcije. Zamisao je prenio predsjedniku Turisti ke zajednice Branku Polancu, a potom i Me imurskoj županiji, ondašnjem županu Josipu Posavcu i tajniku Turi-

Europejci zadovoljni Ovih dana u Me imurskoj su županiji boravili visoki predstavnici EU Dirk Lange, šef Odjela za Hrvatsku u Glavnoj upravi za proširenje Europske komisije iz Bruxellesa, i David Hudson, šef Odjela za politi ka, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje u Delegaciji EU u Zagrebu. Oni su razgledali projekte, odnosno objekte koji su dijelom inancirani novcem iz EU fondova. Razgledali su i obišli Stari mlin na rijeci Muri kod Žabnika te Vinsku ku u Lovrec u Svetom

Urbanu. Europejci su se vrlo pozitivno izjasnili o na inu kako i u što je utrošen novac, a o emu su ih podrobnije izvijestili zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, te posebno, opširno i vrlo sadržajno Rudi Grula, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije. Nisi skrivali oduševljenje Trstenjakovom ponudom od mele (brašna) mljevenog u Mlinu na Muri. (Stjepan Mesari )

WENDY VOS IZ NIZOZEMSKE, promotorica hrvatskog turizma, za sebe kaže da je hrvatska duša

Nizozemci bi svoj boravak u Hrvatskoj mogli zapo eti u Me imurju - Oduševljena lijepim ure enjem i hranom u našem kraju Wendy Vos iz Nizozemske velika je promotorica hrvatskog turizma te ima turisti ku agenciju “Moja Croatia” preko koje dovodi turiste u Hrvatsku. Prošli vikend boravila je u Toplicama Sveti Martin kao bazi iz koje je razgledala turisti ke potencijale Me imurja. Na kraju svog boravka u Me imurju svoje dojmove podijelila je s nama u pomo Drage Ov ara mla eg, koji je bio njezin doma in i prevoditelj ovog razgovora. Wendy Vos dolazi u Hrvatsku otkad zna za sebe, oko etrdeset godina, i zna jako puno o Hrvatskoj, a poznaje i velik dio Hrvatske. Od prije dvije godine ima i turisti ku agenciju koja se bavi isklju ivo bukingom u Hrvatsku. Toliko je oduševljena Hrvatskom da za sebe kaže da je hrvatska duša. Zbog te ljubavi i promocije Hrvatske, Toplice Sveti Martin pozvale su je da bude njihov gost jedan vikend kako bi vidjela njihov novi hotel i cijeli resort, jer žele suradnju s njom da bukira Holan ane koji bi posje ivali Toplice i Me imurje.

U tom kratkom vremenu, prošli vikend, Wendy Vos je obišla Vinsku cestu, bila na Muri, kod Gori anca, u Terbotzu, u Stridonu. Vidjela je Sveti Urban, Mursko Središ e, Cimper, pri emu joj se jako dopao spomen - dom rudarstvu i rudarima. I na kraju posjeta otišli su kod obitelji Haži .

- Hrvatska nije velika zemlja, ali ona ima više lica i onaj tko posje uje Hrvatsku može ste i puno dojmova. Ono što je u ovoj zemlji najljepše je lijepa obala, ali i vrlo lijepa unutrašnjost. Prošle godine po eli smo s bukingom hrvatske unutrašnjosti. Radi se o turisti kim kružnim turama autobusom

Osvojili je trganci Trganci kao jednostavno jelo toliko su se svidjeli Wendy da je tu rije potpuno ispravno izgovorila na hrvatskom jeziku. Me imurci nisu dovoljno svjesni da sva ona doma a jela koja smo stolje ima po receptima koji se prenose s mame na k er, ili s bake na unuku, jesu ono najvrjednije što možemo ponuditi turistima. Wendy je trgance kušala prvi dan kad je došla u Me imurje i bila oduševljena. Kazala je da ne može vjerovati koliko je to dobro. Wendy Vos, kamo god putuje, jede lokalnu hranu. Tako je i u Me imurju kušala trgance, hajdinsku kašu, paštetu od cvirki, meso z tiblice, slanine,

turuš i crno ulje, koje nikad prije nije probala. Jako joj se dopalo i vino pušipel, graševina te vino od jabuke obitelji Haži . Od svih mjesta koje je posjetila, najviše joj se dopalo upravo kod te obitelji i zbog vina i zbog ambijenta, zbog toga što uzgajaju jabuke, znaju puno o jabukama i prera uju ih u vino, sok i ocat. Dolazi iz mjesta koje je po jabukama u Nizozemska poznato kao Belica po krumpiru. Wendy Vos nikad prije nije ula za Me imurje, ali ju je osvojilo lijepo ure enje našeg kraja, posebno stare hiže, crkve, autenti na hrana, a napose osje aj da je dobila puno više nego što je o ekivala. (BMO, foto Z.V.)

u trajanju od dva do tri tjedna. To su tzv. ly - drive ture. Primjerice, turisti stignu avionom do Zagreba i rent a carom krenu onda u Liku, Plitvice i potom na Jadransku obalu na unaprijed rezervirana mjesta.

Me imurje kao novi turisti ki adut u ponudi za Nizozemce Wendy smatra kako bi bilo jako dobro da nizozemski turisti kružno putovanje po Hrvatskoj po nu od Me imurja, kako bi odmah na po etku stekli jako dobre utiske o Hrvatskoj, jer, prema njezinu mišljenju, Me imurje jako lijepo izgleda. Prema tom planu, naravno, ako Holan ani pokažu želju za takvim turama, u Me imurju bi proveli tri dana na izletima, nakon ega bi nastavljali put po Hrvatskoj i završili na našoj obali. Ve ina agencija u Nizozemskoj bavi se dovo enjem turista na poznate destinacije kao što su Opatija, Pore , Plitvice, Dubrovnik, a agencija Weny Vos specijalizirala se za druga iju vrstu ponude, onu koja bi turistima iz te zemlje omogu avala da upoznaju pravu Hrvatsku, destinacije koje nisu tako razvikane, gdje mogu upoznati lokalno stanovništvo, njihovu po-

Wendy Vos i Drago Ov ar ml.: Krenula je promocija Me imurja u Nizozemskoj vijest i kulturu, jer na taj na in najbolje mogu stvoriti svoju sliku što su Hrvati i Hrvatska. To je moderniji pristup turizmu kakav traže današnji turisti. A agencija Wendy Vos bavi se pronalaženjem upravo turista željnih takve ponude. • Što Vas je privuklo u Hrvatsku? — Priroda je jako, jako lijepa, svugdje gdje sam bila, i u Slavoniji

Stanko Trstenjak daje Mlinu živost

i ovdje i na obali. Hrvatska ima zanimljivu povijest i kulturu i sve to nadopunjeno vrlo, vrlo dobrim kulinarstvom. • Što bi, prema Vašim dojmovima, trebali više pri ati turistima? — Imala sam sre u da sam imala prijatelja u Hrvatskoj koji jako dobro poznaje hrvatsku povijest, stolje ima unatrag, i koji mi je puno pri ao o tome. On mi je pokazao da Hrvatska ima bogatu povijest, što se onda u kulturnom smislu vidi na arhitekturi i zgradama kako je to kroz povijest išlo i da bi se to moglo malo više isticati. (BMO)

Me imurje na promociji sajma turizma u Utrechtu Od 12. do 17. prosinca održan je u Utrechtu najve i sajam turizma u Nizozemskoj, kamo su otišla i me imurska vina, crno ulje i sušeni ips od jabuke iz Cimpera i na kojem je Wendy Vos predstvaljala hrvatske destincije obu ena u me imursku narodnu nošnju. Nadajmo se da e to privu i i prve turiste iz Nizozemske i u obilazak Me imurja. (BMO)


8

Crna kronika

UKRATKO

Ozlijedio ga vlastiti auto _ Q > = & Q ' ' '/ ' † q 'Q ' _ Q > ' ] Q / = \^ ] Q ] ^ < / ' / / "*= ] > < ^ ] '/ = ^ Q ] / <  +++=“_ < ' ' Q / '/ ^ Q ] / = <  $ =ˆ† / ` <^ ] ` < ' / +‰=] > < _ Q > = } '< / ^ ] < ' / Q '/ = ^ Q ' / '] < Q / ] ' Q Q ` / ^ `

]Q ] {& '

& Q ' ^ '/ ^ Q ] / <  $ =ˆ† ^ / Q / +‰=] > / > <Q ` Q ^'Q / ^ '>/ '= { / "*=] > < = ^ / / <

Nesre a na pjeĹĄa kom _ Q > = & 'Q ÂŒ > Q Š / ' _ Q > ' ' '/ $+

' $" " / ] Q / ' / > <Q |"=] >

> < _ Q > _ ' ` <^ ] Q ] ^ < / ` '/ ^ Q = ] / Q / Q +=] > < † _ ] Q ^ Q q > = Q <' ] >

Q < Q /'

& / < ' ƒ' ' ^ Q ' ' = ' ] ' < Q

` ' / < ^ / > / Q <Q ` '>/ ' = ' ]' { / < ^ / / < }“}=' ' '

Ostao bez ljetne kuhinje { ^ / ‹ Œ'> ' / + ] ' '/ $+ ' { ^ /' ' 'Q †Q _ < <] Q Q / '=

= & q ' ' / ' / <= ] Q ' '/ > / / ` / >/ / Q >/ ‡<] Q ' ' / ” Q / Q >/ ` Q '= ^Q ` / Q < ` ` “†“` >/ '/ ] ` Q /` '

/ ‡ ]'= ` < / ]Q ] = {& '

{ q ' '] Q ~†{= “†“= { = ^ / & q ' ^ Q <Q = ^ ` / / Q / > q '] ^ /

" #$ ###

Policija uhitila razbojnike koji su noĹžem oplja kali djelatnicu kladionice }^ Q = / < < >/ /' q { = Q ' ' Q ' / '<

' ' ]' '< q / '/ '< q '< / Q ' = Π/ Q >/ / < / / ' '

Šetao selom s automatskom puťkom { > ‹  $ #+ / >Q

Q Q'q^ < / Q ' 'Q ' { > ' '> ' ' '/ / '

'> ' / ' ' Q' ' Q '` < q ' < /' '> ' { Q = ' / < / Q '> 'q ` >/ ' &/ '> ' X < / [` Q XŒ=‰ [` Q ‰`| { / / / '/ "+=] = > '> ' < { > = _ ] Q ' / Q

Q ' {& ' '` ] < q / q ` ^' ' ^ < < / '/ Q Q } Q Q ` q ^ Q / / { Q / q < "+=] > ] '/ / ' '> ' ' ' { >= ' < / ^ ` < ' / ' \ ] ^ \ ' / ' ' ' { / "+=] > ' ' Q >/ '

' 'q ^ / = / <

Umrla nakon pada sa stepenica “ ] Q Q = & Q ' $# >/ < $‰ / / / Q |+=] > † { / < “ ] Q = Q 'Q ' < ] ^ ^ Q ` ' ' <^ ] Q } ` ` < ^ Q / > / Q <Q q = / Q / Q ' ' '` ' < >/ / ' ] '  < / Q Q ` / = Q / ^ / / '

' ' Š > <Q = q Q 'q ` ] / " / = } q Q ' '] ^ Q ' Q >/ / ^ ^ >

]Q Q }^ / Q / >= Q ` Q ' '] ` ' Q < / = ^ ` < Q / ' `

]Q ]

Q ƒ ` '/ Q = ]Q ` < ^ Q

Q Q'^ ` <^ Q ' <]' < '] / > <Q

Uhi eni priznali kazneno djelo & ' $* $+ / < / = '>Q ' ' Q ' XY [ ' \ ] ^ 'Q ' ' _ Q' ' / Q / ] / Q / Q ` ^ = / < ' q / ] / =] >= Q / ` / ' = / ] q & Q > `

< Q ' Q ' 'Q/ ' '] '> / < '< $ +" ' / = ' ' / ' _ / ] / Q ' ^ ]Q < Q

{ ' Q / Q ` '> ' ^ Q > $| } ' ^ / Q ] ~ <^ = ` < / Q ` Q ' Q / ' / ^' Q ' / = ] ' Q Q ' '/ ^ = Q X 'Q/ Q [ ] = / <  *=‚Â

{ Q ^ < ] Q / > / / = Q Q ] / q ] ' ƒ' ] ' ' † q = ' ^ Q / ]' / '] / ' ‡ '` ' 'Q ~ ˆ < _ / $=] > $ =] = > ` ^ < ‡

Š / q < Q ' / Q ' Q Q / ] Š Q

Q >Q / < > ' ÂŒQ ' ' ~ Q = / {& '

' }^ ' = / q ' ' ƒ' = ] ' † q ' ' '

/ ' / < Q <^ >/ = { Q ' ' < Q ' ] = < < >/ /=

> '` / ' ' 'q Q Q / Q

Q < / ] / > ] < ] Q ` < = Q ' ' Q Â ' Q Y ` ]Q ] {& '

Lani nije evidentiran ni jedan slu aj stradavanja u blagdansko vrijeme zbog petardi

Policija priŞeljkuje miran BoŞi i Novu godinu { Q ` ' ' > q' / = ‰ ] <^ ] >/

/ / < ^ Q = q ' " Q' Q > ] <Q = ` Q Q / Š ] < Q 'q ` ++ / Q ` " Q < / ` $ Q ] Q < ` / | " / ] Q / = ] ' ` Q ` Q ` < ^ Q q < < /

Q / / = <Q ^ ` '< 'q ` / Q ` Q < / Q = / ] Q / \ ` / ' ' {& ' ` < Q'q ^ < ]'Q / / = Q ' ' / ^'

/ / ` < < > / ^ ` / ^ ' '>/ '^ / ‹ ^ < ' / ` Q Q Q ' < Q'] < Q'q' /

Q XΠ^ [ ] / = ` < Q '

]' / ] ' ' Œ ' ‡ ] Q / '` / Q ' ] Œ ' q' ^ q ] > ^Q ]

Q ` / / / ' / = ^Q ' ' Q <

{ ^ ' < /

/ ^ / / > ' Q Q / ` / < {& ' = ' ' ' /

/ / ^ < '/= / / ' Q / ^

GodiĹĄnje pet teĹĄko stradalih Y > / ' = < > ' ] _ ` / = ^ '/ ' <^ ' Q

` “ < Q ` / Q < <= ^ Q /

_ ' ^Q / ‡‡ / ] ]' '< = / '^ <Q Q / / > <Q / Q > ` q = / / &/ / Q Q = < Q < < ' / = ‘ ' ' <] < Q ' / ' / Q >/ ` / < Q >/ / `

Q ]' ^ / ^Q

/Q > ' / '` '/ = Q Q Q / ' Q Q > ` < ‘ ^ / Y '= ` ` ' ] ’ / Q ' < ]Q ` Q ]' / / Q / / ` = ]' Q Q / ' ]'^ / Q'

= ‡ ' Q' ' <Q ]Q '= ' ^ / / / ` Q Q ^ Q Q Q ` Y '

Kazne \ < Q ' ' ^' '` ' Q' / ] ' ' Q > < '` Q / = ' ^ < < / /' ' < = / < '` < < " ' <

' ^'` < ]

" * ' &< < ` =

< < ^ ^ = Q Q / / ' / ' |  < / ` ` ^ / / ‡‡ ‡‡‡ < / < < Q = ] ] < ^Q Q / / / ' < / = / / / ] ' Q ^ ^ _ ' < $ + '


22. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ŠTO SE TO DOGA A U OŠ ŠENKOVEC: dok u školi eskalira nasilje me u u enicima, djelatnici se me usobno optužuju

Na djelu žestoki fajt me u u enicima, ali tako er i u školskom kolektivu - Grudanje izme u u enika sedmog i šestog razreda preraslo je u tu njavu s izbijenim zubima, dok se (za sad) žestoko verbalno prepucavaju profesor povijesti Hajdarovi i ravnateljica Treksa, a ostali šute jer se boje za posao Iako predboži no vrijeme nikako nije vrijeme za ove teme, nasilje je izgleda dio svakodnevnice u koje god doba godine. No, ono ega se zasigurno cijela nacija grozi jest nasilje me u mladima, a to je ujedno tema koja je i te kako uvijek aktualna, osobito unatrag dvije godine i incidenta s Lukom Ritzom. Sve eš e slušamo o primjerima brutalnog nasilja u našoj zemlji, no, nekako je druga ije kad se to doga a pred tvojim pragom. Zato nikako nismo mogli ostati hladnokrvni na mail koji je anonimno upu en na našu redakciju u kojem stoji: - Boži na priredba u OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec u etvrtak 17. prosinca s po etkom u 17 sati bila je jedina svijetla to ka tog dana. Trud i napor svih zaista se isplatio. No, s druge strane, u enici šestog razreda zbog fizi kog nasilja zapo etog grudanjem preba eni su na hitnu ... razbijeni nos, izudaran po cijelom tijelu s ošte enjem bubrega zadržan u bolnici, s izbijenim zubom ... Djeca se ve neko vrijeme žale na maltretiranje od strane sedmih razreda i zašto ništa nije bilo preventivno poduzeto? Zar je moralo do i do toga? Škola tolikih godina bez pedagoga!!! Naša djeca pate, došle su na naplatu sve one godine zanemarivanja, kada se protiv takvih ekscesa nisu NIKADA poduzimale nikakve mjere! Zbog ega, pitam ja Vas? Zar zbog ugleda škole? Jer, po mom mišljenju, škola bi uživala ve i ugled da se takve stvari ne skrivaju pod tepih! Kako ravnateljica to odlu uje?! Djeca osje aju neograni enu slobodu, a to nije dobro za njih. Tko je u toj školi kompetentan da postavi granice? Tko odgaja našu djecu kad su u školi ili kad imaju slobodnih 90 minuta u rasporedu nakon prvog sata ne dolaze ku i ve borave vani bez nadzora? Kako je to mogu e?! Pomognite nam da zaštitimo našu djecu!

Osim Hajdarovi a, ostali zaposlenici škole ne žele govoriti jer se boje za svoj posao? Kako reagirati na ovakav mail koji je na redakciju došao u petak u kasnim ve ernjim satima, kada ve polako dovršavamo novine? Naravno, trebalo je ispitati što se to no dogodilo. Prvo smo kontaktirali Vije e roditelja, iji nam je lan, koji je želio ostati anoniman, potvrdio da se incident doista zbio i izrazio svoju zabrinutost oko cijelog slu aja. Službeno se o slu aju o itovao Miljenko Hajdarovi , pro . povijesti na šenkove koj školi, koji smatra kako je žalosno i sramotno što su ovakvi nasilni doga aji bili potrebni da kona no pokrenu javnost da se postave pitanja ima li problema u šenkove koj školi. - Problema svakako ima, ali ih je teško izvu i na površinu zbog prisutnog straha. Roditelji se boje otvoreno govoriti o problemima jer se neopravdano boje

za djecu da im se u itelji nekako ne osvete. Zaposlenici škole ne žele govoriti jer se boje za svoj posao, pro esionalni dignitet i osobni mir. Na žalost, tu nema demokratske atmos ere u kojoj se može otvoreno razgovarati ili, ne daj Bože, kritizirati. Ne u dodatno sam sebi kopati jamu, ali zapitajte se samo kako to da su prakti ki sve škole naše županije pronašle pedagoga, a u našoj ga školi nema ve desetak godina, kazao je Hajdarovi . On je istaknuo kako bi stru ni suradnik pedagog prije svega pomogao djeci kojoj je pomo potrebna, zatim roditeljima i u iteljima kako pomo i djeci kod u enja i drugih problema. - Sigurno bi se uz pedagoga moglo raditi na projektu u kojem bi i naša škola poput drugih postala mjesto nulte tolerancije prema nasilju. Kao lan Školskog odbora pridržavao sam se državnih zakona, statuta škole i pravilnika, te sam otvoreno progovarao o problemima, što nekima izgleda ne odgovara. Saznanja o nepravilnostima proslijedio sam na nadležne institucije i slijepo vjerujem da e

U šenkove koj osnovnoj školi došlo je do brutalnog obra una sedmaša i šestaša prepoznati probleme i reagirati kako bi trebalo. Nadam se da to ne e postati još jedna hrvatska ‘javna tajna’ o kojoj svi sve znaju, ali se ništa ne rješava, izrazio je svoju zabrinutost mladi pro esor povijesti.

Pedagoga nema jer ravnateljica uva mjesto za sebe Ipak sve ove mjere koje se poduzimaju ne e toliko školi i u enicima pomo i koliko bi to u inio pedagog kojeg šenkove ka škola nema. Upravo je pedagog klju an kako bi se u školi riješio problem nasilja, smatra Hajdarovi . Ravnateljica pak odgovara kako je škola do lipnja imala zaposlenog pedagoga, a sada ga nema jer se trenutno vodi spor o tome mogu li ga imati zaposleno na odre eno ili neodre eno vrijeme. Kako smo doznali od izvora koji želi ostati anoniman, škola nema pedagoga jer ravnateljica koja je diplomirana pedagoginja to radno mjesto uva za sebe, doznali smo. Zvjezdana Treska ovo nije opovrgnula. Meni to nije tajna re i, niti se

toga libim. Ja sam diplomirana pedagoginja po struci, a nakon isteka mog mandata i ja nešto moram raditi, kazala je Treska. Koliko je to moralno, uvati radno mjesto za sebe, ostavit emo samim itateljima da prosude. Svaka škola mora biti mjesto nulte tolerancije prema nasilju kako bi se sprije ilo eskaliranje nasilja, koje je u svijetu, a sve više i kod nas, velik problem. No, sude i po svemu, na kraju ispada da je ovaj incident samo bio povod kako bi se odre ene osobe u školi koje se ne podnose obra unale. Ja se iskreno nadam da to nije tako jer je nasilje me u mladima velik problem i ne bi ga se trebalo koristiti u me usobnim prepucavanjima. (mn)

Treska optužuje Hajdarovi a za osobne interese i medijski lin Nakon ovakve izjave ovjek se stvarno zapita što se u toj školi doga a. To smo pitanje mi postavili i ravnateljici škole Zvezdani Treski, no, ona je otkrila cijelu pozadinu slike koja otkriva sasvim druga iju pri u. Za po etak nam je razjasnila što se to no dogodilo tog etvrtka u Šenkovcu. Naime, nakon školske priredbe šestaši su se grudali, u cijelu su se pri u uklju ili i sedmaši, nakon ega su zrakom po ele letjeti “ledene grude”, a to pak je eskaliralo i do fizi kog nasilja. U trenutku našeg razgovora ravnateljica o doga aju još nije ispitala šeste razrede, no sedme jest, te je utvrdila koji su u enici odgovorni za incident. - Što se sankcija ti e, to e uslijediti nakon što sve uklju ene u pri u, dakle, šeste razrede, ispitamo o incidentu. U sukobu su uvijek prisutne dvije strane i prije nego saznamo što se dogodilo ništa ne možemo poduzimati. Moram napomenuti kako nitko od nas u školi nije vidio tu tu u. Škola je završila i dežurni u itelji su završili svoju smjenu, a uostalom to se ni nije dogodilo u školskoj zgradi ve vani na dvorištu. Mi ne možemo znati što se sve vani doga a kad oni idu ku ama i ne možemo ih pratiti do ku nog praga. Ja ne bježim ni od ega, tako ni od odgovornosti, niti se zbog ni eg ne opravdavam, ali tako stvari stoje. Poduzeli smo sve što smo trebali, ispitujemo situaciju i roditelji su pozvani na razgovor, kao i svi sudionici u tu i, a na sjednici izre i emo odre ene pedagoške mjere prema za to predvi enom pravilniku, ispri ala je Treska. Prema pravilniku o pedagoškim mjerama, po novom u ovakvom slu aju primjenjuje se Zakon o op em upravnom postupku. Zna i, škola e izre i mjeru, na što roditelj ima pravo žalbe prvostupanjskom tijelu, a ako je ona odbijena, onda se može podnijeti drugostupanjskom.

Tada slu aj ide na Upravni sud gdje se poteže kompletni sudski postupak. - Postupak vodi onaj tko je izrekao pedagošku mjeru. Dakle, ako je to razrednik, onda on vodi postupak. Ravnateljev supotpis nije potreban ni na jednom dokumentu za poticanje tih pedagoških mjera ni za njihovo izricanje, jer se to no zna tko vodi postupak i tko sve sudjeluje u tome, objasnila je ravnateljica. U prije spomenutom anonimnom mailu, a potvr uje i Miljenko Hajdarovi , stoji kako ovo nije prvi slu aj nasilja u šenkove koj školi, no nikada se nisu poduzimale nikakve mjere protiv po initelja. Ravnateljica pak ovo kategori ki opovrgava. - To što gospodin Hajdarovi iznosi

njemu je u interesu kako bi se prikazalo kako je ova škola puna nasilja jer on u tome vodi osobni interes koji ima u obra unu sa mnom i njemu je u interesu da se prikaže kako je ovo škola nasilja. U svakoj školi ima problema, ima i izricanja pedagoških mjera, ali ako se nešto može riješiti na normalan na in, tako se kod nas rješava. Uop e nije to no da ništa ne poduzimamo. I prije smo izricali pedagoške mjere u enicima u skladu s pravilnikom, a samo ovaj tjedan izdali smo dvije kaznene mjere za u enike koji su napravili nekakve druge probleme. Mi svi jako dobro unkcioniramo, osim s Hajdarovi em s kojim nikako ne unkcioniramo. Jedan od problema, isti e Treska, je i to što se danas roditelji s djecom sve manje bave te su samo prepuštena školi i odgoju u školi. Drugi su problem mladi i neiskusni u itelji. - Imamo u školi velik broj mladih kolega kojima je stupanj tolerancije vrlo visok, koji se poistovje uju s djecom kao da su im prijatelji i tu si onda djeca dozvoljavaju više nego što bi smjela, jer im oni to dozvoljavaju. Dok stariji kolege vrlo savjesno obavljaju svoje dužnosti, pa tako i one kad su dežurni, mladi kolege imaju ‘kružoke’, a to je moj problem koji ja moram riješiti u školi. A kolega Hajdarovi pak to sve vješto koristi kako bi to sve mogao upotrijebiti protiv mene i kako bi pokrenuo medijski lin nada mnom, zaklju uje ravnateljica. (Maja Novosel, oto: Zlatko Vrzan)

Treska: Pojedini u itelji tako er poti u nasilje! Ravnateljica je iskoristila priliku i kako bi kazala poneki detalj o osobi koja nju optužuje za nemar i nepoduzimanje mjera, a koja to ini zbog toga jer su ga isklju ili iz Školskog odbora. - To smo u inili jer je svaka sjednica bila eksces. Bilo da se to radilo o pitanjima vezanim za djecu ili o me uljudskim odnosima. Osim što poti e sukobe, Hajdarovi se ponašao mimo odluka Školskog odbora, tako je djecu odveo u Jasenovac daju i suglasnost na potpis roditeljima bez odobrenja škole. Osim toga, on na svojim predavanjima esto poti e nasilje, tako su njegovi u enici izra ivali giljotine, a on je na svom blogu objavio i crtež jednog od njegovih u enika na kojem je, za vrijeme u enja o rancuskoj revoluciji, nacrtana Jadranka Kosor odrubljene glave. To dovoljno govori o njemu i što on u i djecu. Spomenimo još i vrije anje škole na blogu, manipulaciju djecom na Facebooku prošle godine, što je sada izbrisano , ali mi

Ravnateljica Zvezdana Treska tvrdi kako se incident u školi u Šenkovcu koristi kako bi se neki njeni zaposlenici obra unali s njom imamo snimljeno, objavljivanje ocjena osmaša na Internetu ... Ne želim da Hajdarovi misli da u ovoj školi ravnateljica ništa ne zna i da žmiri. Ja ne žmirim i nikad nisam žmirila, ni na njegove istupe, a pogotovo ne na nasilje me u djecom. Sve institucije su obaviještene o svemu i sve e se sve znati, ogor ena je Treska. (mn)


10

Kroz Međimurje

NA VIJE U GRADA AKOVCA najviše rasprave o prora unskom novcu

Slavi ek: Ulupali ste novac u asni ki dom, da bi nekome uredili kafi ! akove ko Gradsko vije e u zadnjoj ovogodišnjoj radnoj sjednici, održanoj u etvrtak 17. prosinca, imalo je dnevni red koji bi nepristrani promatra ocijenio tehni kim, jer je bilo potrebno usvojiti projekcije prora una za naredne godine do 2012. godine i izvješ e o radu gradona elnika za proteklih šest mjeseci. No, i takav dnevni red vije nicima je bio izazovan za raspravu. Što se ti e projekcija prora una za naredne godine, oporbeni vije nici najviše zamjeraju razvla enje investicija kroz godine na na in da se napuhava vrijednost investicija koje se onda realno ne ostvare nego se u papirima razvla e kroz godine. - Kakvog smisla ima rasipati se milijunima kuna investicija kroz papire i vu i neke investicije kroz deset godina, pitala je vije nica Marija Ruži , osim da se ljudima maše s devedeset milijuna kuna investicija, a nemamo ni pet milijuna kuna investicija u stvarnoj gradnji. Vedran Mikuli pak je kazao da bi trebalo više uložiti u

Jakopec zamjerio na Nedi Ukraden HDZ-ov vije nik Željko Jakopec predbacio je na koncertu srpske estradne zvijezde Nede Ukraden koji je bio planiran “na Šte anje” u centru akovca u organizaciji Turisti ke zajednice. Kritika je prihva ena, pa je program za 26. prosinca u centru grada izmijenjen. (BMO)

Nema boži nice Vije nike je osim toga zanimalo ho e li biti ispla ena boži nica Gradskoj upravi. Gradona elnik Šalamon je kazao da boži nice biti ne e, a u gradskih ustanovama i poduze ima trebaju pripaziti na korištenje sredstava jer se ne može dogoditi da se gradska sredstva koriste za tu namjenu. (BMO) Centar za kulturu u akovcu, a manje u društvene domove. No, teško da bi ta filozofija dobro prošla u mjesnim odborima koji imaju bogat društveni život. Josip Varga, vije nik iz Ma kovca, kazao je da je društveni dom u Ma kovcu jedan od najure enijih, a gra en je sredstvima mještana, predložio je stoga da se praksa malo okrene i da se i za Centar za kulturu i društvene domove traže sredstva iz državnog prora una. Što se ti e izvješ a o radu gradona elnika u proteklih šest mjeseci, koje je izuzetno obimno na šezdeset stranica, oporbeni su vije nici kazali da je takva opsežnost bila nepotrebna. Renato Slavi ek kazao je da su vije nici od izvješ a o ekivali osvrt na probleme i financijsko stanje u Gradu. - Rije niste rekli o asni kom domu, o tome u ijem je on sada vlasništvu. Lupate novac, a u tu u investiciju, kazao je gradona elniku, aludiraju i na ure enje asni kog doma u prizemlju gdje je ure en kafi . (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SKUPŠTINA Turisti ke zajednice Grada akovca

Ugostiteljska razmišljanja o danima Adventa kao u “kameno doba”!? - Šator u centru grada smanjuje ugostiteljima promet (!?), žali se Dubravko Pusti , iako je pravo pitanje je li takvo nešto zapravo prikladno za središte grada i nije li za pravi boži no novogodišnji ugo aj potrebna puno kvalitetnija turisti ko-ugostiteljska ponuda koju imaju svi ve i ili manji europski gradovi, za razliku od akovca, dok akove ki i me imurski ugostitelji za tako nešto o ito nisu zainteresirani, niti su poduzetni U idu u godinu Turisti ka zajednica Grada akovca, za razliku od prošle, trebala bi u i s pozitivnim stanjem na bankovnom ra unu. Racionalnim trošenjem novca kroz cijelu godinu uspjeli su popla ati sve ra une, uklju uju i otpremninu bivšoj direktorici Turisti kog ureda ur i Somo i, kazao je na sjednici novokonstituirane Skupštine TZG -a gradona elnik Branko Šalamon, koji je po novom ujedno i predsjednik Skupštine. Osim njega, Skupštinu ini još trinaest lanova: Arsen Hanžekovi , Ivan Zrna, Nedeljko Vrbani , Nataša Leva i , Ivan Gregorec, Dejan Kova , Karmen Matotek, Dražen Jambriško, Dubravko Pusti , Biserka Mr en, Branimir Tomaši , Mladen Cvek i Augustin Jesenovi . Oni su usvojili novi Statut Zajednice koji je dobio zeleno svjetlo nadležnog Ministarstva, te Poslovnik o radu Skupštine. Ovom prilikom izabrano je i osam lanova Vije a Turisti ke zajednice Grada koje e initi Miodrag Novosel, Ivan Zrna, Snježana Petrovi - Tkal ec, Arsen Hanžekovi , Ivan Štefi ar, Nataša Želežnjak, Pero Vidovi i Gordan Vrbanec koji je izabran i za zamjenika predsjednika TZG -a.

Pusti : Ovim šatorom radite protiv nas Skupštinari su na sjednici raspravljali o koje emu, kako privu i što više posjetitelja u grad, kako poboljšati me usobnu komunikaciju, a rije i je bilo i o ovogodišnjem programu Adventa za koji su pojedini skupštinari izrazili svoje nezadovoljstvo. Tako je Dubravka Pusti a, vlasnika ugostiteljskog objekta “Lino”, zasmetao šator

postavljen na Trgu Republike. - Svi ugostitelji u centru grada trpe jer je Turisti ki ured doveo ugostitelja izvan akovca i još su mu postavili šator, a sve što se ove godine dešavalo od programa bilo je upravo pod tim šatorom. U vrijeme kad bi mi mogli najviše zaraditi vi dovedete šatoraše koji nama odvla e goste. Tako vi, odnosno Turisti ki ured na elu s direktoricom, radite protiv nas, htjeli vi to priznati ili ne. I još ste za to potrošili 120.000 kuna, kazao je Pusti . Šalamon je na to objasnio kako je novac potrošen za cijeli program, izvo a e, logistiku, vatromet i, naravno, za šator koji je ove godine postavljen kako bi se posjetitelje zaštitilo od hladno e i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Isto tako je naglasio i kako e novogodišnji do ek biti na bini na otvorenom. - Taj smo šator stavili kao nužno zlo za sve ove adventske sve anosti. Osim toga, prijašnjih godina djeca su esto bila pomalo zakinuta jer zbog hladno e nisu mogla imati svoje programe. Ovim šatorom taj je program

riješen, tako da je u odre enim elementima šator postigao svoju svrhu. Iako šator možda nije najbolje rješenje, u trenutnoj situaciji to je bilo najbolja opcija.

Ugostitelji bi trebali sudjelovati u planiranju turisti kih programa!? Što se ti e ponude u šatoru, Šalamon je istaknuo kako su oni službeno raspisali natje aj za dodjelu koncesije, ali se nitko nije odazvao. - Ovo se ubudu e mora promijeniti, kazao je, te dodao kako ubudu e o ekuje ve i angažman od strane ugostitelja. - Slažem se da Grad troši novac kako bi doveo ljude u Grad organiziraju i mani estaciju u toku godine. No, ne inimo to samo zato da bi zaradili ugostitelji ve kako bi i gra ani mogli doživjeti ugo aj odre enog doba godine i mani estacije. Ubudu e ponudite nekakve sadržaje. Predložite ono što mislite da je najbolje i za gra ane i vas. Aktivno sudjelujte predlaganjem, sudjelovanjem i

AKOM na kraju godine koja nije bila nimalo jednostavna za poslovanje

Ne e biti otpuštanja 180 stalno zaposlenih Otpuštanja radnika u akomu, gdje radi 180 ljudi, u 2010. godini ne e biti, ali je zato najavljen mogu rast pla a od 2,5 posto nakon što budu vidljivi rezultati poslovanja sredinom godine. - Tvrtka u ovoj godini nije produljivala ugovore o radu koji su bili sklopljeni na odre eno vrijeme pa je iz akoma otišlo desetak ljudi. Time su stvoreni uvjeti da zadržimo sve stalno zaposlene. U idu oj godini planiramo rast pla a, no, dogovorili smo sa

sindikatom da emo definitivnu odluku o tome donijeti nakon usvajanja financijskog izvještaja u lipnju, rekla nam je Snježana Tkal ec Avirovi , direktorica akoma, na tradicionalnom godišnjem susretu koji akom uprili uje za svoje poslovne partnere. Komentirala je i optužbe akove ke oporbe vezane uz nepotizam, a koje idu na ra un zaposlenih u akomu koji su u obiteljskim i rodbinskim odnosima. I ona sama u jednom je takvom. Naime, njen

22. prosinca 2009.

suprug Saša Avirovi voditelj je službe isto e. - Svi zaposleni u akomu s takvim posebnim odnosom zaposleni su temeljem natje aja kao najbolji kandidati po provedenom postupku. Svi su oni vrijedni radnici. Osobno nemam ništa protiv takvog odnosa. U tome ne vidim ništa loše. Ti se ljudi upravo zbog toga jer jedna firma hrani obitelj dvostruko trude da bi ona bila što uspješnija. Takav odnos nije tipi an samo za akom, rekla je.

Direktorica akoma najavila: - Nema otpuštanja, pla e e nakon lipnja možda rasti 2,5 posto

sufinanciranjem. Ne možete vi brinuti samo za sebe i re i ‘Baš nas briga ima li ljudi u gradu, jer je moj lokal pun’, rekao je Šalamon. Pusti se s tim nije složio te je kazao kako bi programe trebali planirati oni koju su za to i pla eni, odnosno zaposlenici Turisti kog ureda. Raspravu je Šalamon završio rije ima: - Vi ste ovdje zbog toga da budete aktivni suu esnici u svemu tome. Ovim ljudima nije posao samo planiranje Adventa. Uostalom, nije na njima da sami odlu e ho e li tu biti šator ili ne e, a da ti onda na to kažeš kako se s time ne slažeš. Upravo zato postoji ova Skupština. Skupštinari su potom raspravljali i o tome kako bi se svi trebali aktivnije uklju iti u rad Turisti ke zajednice, jer je to ipak u interesu svih. Dogovoreno je da se Skupština eš e održava i uspostave eš i i bolji kontakti. Sude i po prvoj sjednici nove Skupštine, ini se da bi se kona no stvari u turizmu mogle pokrenuti u pravom smjeru. Entuzijazam definitivno postoji, sad to samo još treba realizirati ... (mn)

Pitali smo je i o poskupljenju cijena zbrinjavanja komunalnog otpada ... - Poskupljenje smo argumentirali. Dogodio se slom burze otpada, uvjeti poslovanja potpuno su se promijenili, bitno su otežali, sve se to reflektiralo na cijenu. Rasle su i cijene energenata, a naše cijene nisu rasle posljednje tri godine. Morali smo stoga reagirati koliko god to bilo nezahvalno i nepopularno, rekla je Tkal ec Avirovi , dodaju i kako je ova godina za akom bila osobito teška. Na pitanje o planovima kazala je: - Teško ih je predvi ati jer ne znamo kakva e godina biti, ali planiramo ispunjavati sve naše obaveze u svim djelatnostima, razvijati ih i dati im nove vrijednosti. (D.Mihoci)


22. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAKON ŠEST GODINA dovršen projekt ure enja Doma kulture u Maloj Subotici vrijedan 3,4 milijuna kuna

Najmodernije opremljena dvorana u Me imurju Od ideje do realizacije adaptacije Doma kulture u Maloj Subotici prošlo je šest dugih godina. U tom razdoblju ak se i vlast promijenila pa oni koji su zapo eli nisu imali prilike i dovršiti ovaj vrijedan poduhvat i njime se pohvaliti. Ipak, ova sadašnja vlast na elu s na elnikom Vladimirom Domjani em na sve anosti otvorenja obnovljenog Doma kulture nije propustila ovjen ati lovorikama one koji su ih u ve oj mjeri i zaslužili. - Zamjenik bivšeg župana Mladen Križai uvelike nas je zadužio svojom pomo i oko ure enja dvorane Doma kulture, a hvalu dugujemo i saborskom zastupniku Vladimiru Ivkovi u i bivšoj op inskoj vlasti, nije se ustru avao kazati na elnik Domjani , koji je pritom zahvalio i sve anosti prisutnom aktualnom županu Ivici Perho u, dodavši kako o ekuje od županijske vlasti pomo oko namirivanja troškova ovoga zahtjevnog projekta vrijednog 3,4 milijuna kuna. U adaptaciju Doma kulture Ministarstvo regionalnog razvoja uložilo je 1,6 milijuna kuna, dok ostali trošak pada na ra un op ine koja, dakako, o ekuje pomo Županije.

Franjo Mesari Frenki, pjesnik – Ovo je veliko veselje za sve nas. Mala Subotica napokon dobiva Dom kulture u pravom smislu te rije i. Ve sam uo da ima puno onih koji bi željeli održa koncerte u ovoj našoj novoure enoj dvorani. Ona je ne samo nova, ve i funkcionalna i vrhunski opremljena, te se sada akovec može posrami svojim Centrom za kulturu. Bilo je govora što ovo treba nama u Maloj Subo ci? Ja kažem, a zašto ne?

Dvorana Doma kulture opremljena je udobnim sjedalicama, a njome dominira drvo i tople boje

Na sve anosti je pohvaljen rad izvo a a, tvrtke “ urkin” i njenih kooperanata.

Dom kulture u Maloj Subotici preure en je u planiranom roku, u skladu s projekti-

ma akove ke projektantske ku e “Diabolo”, kojih je autor Dragutin Senjanin. Prema njegovim projektima, podsje amo, ure en je i Dom kulture u Prelogu, pa dvorana Doma kulture u Maloj Subotici podsje a na onu prelošku.

Reprezentativna “ku a kulture”

Folklorašima je pozornica premala, ali ipak su jako zadovoljni

Upravljanje suvremenom opremom tek valja usvojiti

Autor je u svakom slu aju ostavio svoj karakteristi an potpis. Koja je dvorana ljepša, subjektivna je ocjena, pa ete se za sud morati pobrinuti sami. - Znao sam što želim, ali sve je ovisilo o novcu, pa smo se puno morali prilago avati. Dvorana je zaista bila u lošem stanju i derutna, pa se u po etku razmišljalo ima li uop e smisla upuštati se u njenu adaptaciju. Sada je sasvim jasno da je vrijedilo. Radilo se u nekoliko faza. Htjeli smo posti i da ova sredina dobije dvoranu koja e biti za svaku priliku, za sve izvo a e, od amatera do profesionalaca. I zato se puno pozornosti posvetilo opremi koja je sada najbolja koju Me imurje ima. Postavljena je vrhunska rasvjeta i ozvu enje. Sjeverno od Zagreba nema ovako kvalitetno opremljene dvorane i nadam se da e to u Maloj Subotici znati iskoristiti.

Ovo je zaista moderna i suvremena, reprezentativna ku a kulture, komentirao je Senjanin, koji nas uvjerava da moderna oprema nije poskupjela, ve , dapa e, pojeftinila investiciju. Uštedjelo se na hla enju koje ova suvremena rasvjeta ne treba u toj mjeri kao ranija, i tako redom, isti e on. Nova dvorana Doma kulture može primiti 256 osoba koje se mogu smjestiti u sjedalicama savršene udobnosti pa e biti pravo zadovoljstvo u Maloj Subotici pratiti predstave, koncerte, razne druge priredbe, ilmske i videoprojekcije. U ure enju interijera korištene su tople boje u kombinaciji s drvom koje utje e ne samo na estetiku, ve i na akusti nost prostora. - Ovaj novoobnovljeni Dom kulture Maloj Subotici ponovno vra a mjesto kulturnog centra ovog dijela Me imurja, što je i nekad bila. Razmišljamo o osnivanju Turisti ke zajednice kako bi osoba kojoj e biti povjereno njeno vo enje vodila i Dom kulture. Sada imamo reprezentativni i vrhunski opremljen prostor za koji želimo osmisliti sadržaje koji e mu dati život i pove ati vrijednost, komentirao je na elnik Domjani . (Danijela Mihoci; Z.Vrzan)

OTKRIVENA spomen - plo a Vladimiru Rojku

Život je dao za Domovinu Na elnik op ine Podturen Josip Lepen i na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka otkrili su u subotu u Novakovcu spomen - plo u hrvatskom branitelju i vitezu Vladimiru Rojku, koji je 1991. godine poginuo u Vukovaru. Spomen - plo a nalazi se ispred Društvenog doma u središtu Novakovca, koje je ure eno kao spomen - park. Otkrivanju su nazo ili brojni policajci, mještani i op inski elnici koji su položili

Rekli su o Domu kulture

vijence i zapalili svije e. Spomen plo u je blagoslovio vele asni Ivan Mikulan, župnik u Dekanovcu, koji je za Rojka služio svetu misu. Vladimr Rojko bio je pripadnik policije, a poginuo je u Vukovaru od srbo etni kih mitraljeza na predjelu zvanom Petrova Gora s još nekoliko branitelja. Kolege i prijatelji nisu ga uspjeli izvu i iz neprijateljskog obru a, pak su mu posmrtni ostaci ekshumirani nakon mirne reintegracije Podunavlja.

Mnogo lijepih rije i o Rojku izgovorili su na elnik policije Ivan Soka , op inski na elnik Josip Lepen i vele asni Ivan Mikulan, zahvalivši mu na najve em daru za Domovinu, a to je vlastiti život. Stoga je i op ina Podturen podignula spomen - plo u kako bi generacije podsje ala na ovog viteza Domovinskog rata i bila podsje anje kako se nova Hrvatska branila krvlju njezinih najboljih sinova. (S. Mesari )

Otkrivanje spomen - plo e Vladimiru Rojku

Davor Požgaj, voditelj Puha kog orkestra – Ovo je sjajna stvar za Malu Subo cu. Ova zgrada zasjala je novim sjajem. Održali smo probu pred nastup na sve anos otvorenja i moram prizna da je akus ka sjajna, lijepo je ovdje svira i to sluša . Dvorana je svjetska! I po opremi. Ovime smo dobili i mogu nost za nastupe zimi za ve i broj koncerata.

Marija Jeleni , KUD “Zvon” Ovo je sjajno, jako smo zadovoljni. Mislim da e se ovaj dan pam . Ova dvorana je ono što smo ekali. Sve je sjajno, samo, ako emo gleda dlaku u jajetu, onda je možda pozornica mogla bi malo ve a jer naši nastupi, nastupi folklora, to zah jevaju. Ma, presretni smo što smo ovo do ekali. Dom je vrhunski ure en i mislim da e publika sada s ve im užitkom navra a na sve programe koji e se ovdje nuditi. Sve je vrhunski.


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IPAK SE KRE E: Gra evinska dozvola za toplice u Draškovcu još ove godine

Zajedni ko vježbanje, u prvom planu muški lanovi obitelji

DONJI KRALJEVEC

Kamen temeljac ve u prolje e!?

Žene natjerale muževe na vježbanje Žene u op ini Donji Kraljevec natjerale su svoje muževe u sportsku dvoranu zadnju subotu u studenom da vježbaju zajedno s njima. Rije je o Udruzi sportske rekreacije “Sport za sve” koja okuplja tridesetak aktivnih lanica zbog zajedni kih vježbi. No, te subote organizirane su sportske igre, druge po redu, uz ples i veselo druženje. Nije poznato koje su sve akcije poduzele žene da bi dovele svoje muževe u sportsku dvoranu, no uspjele su u svojoj nakani, pokazati muževima da je vježbanje zdravo i korisno. Za tu prigodu svaka je lanica udruge ispekla kola e, tako da je sve nazo ne do ekala prava gozba, a posebno je pomogla i tvrtka “Betaplast”. Supruga vlasnika Betaplasta Anica aktivna je lanica udruge, a ovom prigodom zaplesao je i suprug. No, zaplesao je još jedan poznati gra anin, Leo Begovi , glavni direktor HEP-a, kojeg je tako er dovela supruga. Predsjednica Katica Blagus i voditeljica treninga Nevia Strahija nagovorile su sve na ples, na kraju su nakon ne kanja svi zaplesali, muževi, žene i djeca. Nekim muškim lanovima novoformirane plesne skupine bio je ubrzo po-

treban odmor, osjetilo se da nisu vježbali duže vremena. Potom su se vježba i razdijelili u više skupina te je druženje nastavljeno natjecanjem u šest disciplina, pikadom, vise om kuglanom, ga anju loptom na više na ina i plesom. Kao posebnu zanimljivost te ve eri donosimo i vijest da su u sportsku dvoranu Donji Kraljevec pristigli i gosti iz - Zagreba, koji se druže prijateljima iz Donjeg Kraljevca i na zajedni kim izletima. Predsjednica udruge “Sport za sve” Katica Blagus kaže: - Djelujemo ve sedam godina, a vježbamo dvaput tjedno. Ve imamo 35 aktivnih lanica, a rje e se na našem treningu pojavi i pokoji suprug. Zato smo sada dovele sve supruge i djecu na ove igre. Cilj nam je o uvanje zdravlja obitelji i rekreacija. Vježba se uz glazbu, pojedine elemente plesa, nešto joge i sve ono što se dogovorimo i što koristi zdravlju. Uz vježbanje dva puta tjedno, organiziramo i godišnji izlet, te sportske igre za cijele obitelji. Zahvalne smo Op ini Donji Kraljevec što nam omogu uje vježbanje u sportskoj dvorani. Pozivamo sve koji se žele neobavezno družiti i vježbati s nama da nam se pridruže, kaže ona. (J. Šimunko)

Druženje nakon vježbanja

Peter Vesenjak, Dragutin Glavina i Josip Kobal, klju ni trojac koji pokre e turisti ki zamašnjak u Prelogu Peter Vesenjak, direktor grupe Hosting iz Ljubljane, tvrdi da e zdravlje biti generator sljede ega gospodarskog ciklusa te da zdravstvo postaje sve više ekonomska kategorija, što dokazuju i kretanja na turisti kom tržištu. Vesenjak ide i dalje te zaklju uje kako medicinski turizam doživljava najmanje oscilacije za vrijeme gospodarske krize i bilježi daljnji rast. Zato, kaže on, ulaganje u turisti ko - lje ilišni kompleks u Draškovcu nije upitno, dapa e. On o ekuje da e do kraja godine biti izdana gra evinska dozvola za prvu fazu radova na izgradnji vodenog parka s lje ilišnim dijelom, u što tvrtka kani uložiti preko 20 milijuna eura. U prvoj fazi uredilo bi se i oko 6 hektara parkovnih površina, jer po tome toplice u Draškovcu kane biti prepoznatljive. Bude li se sve odvijalo u skladu s o ekivanjima i planovima, kamen temeljac za turisti ko - lje ilišni kompleks, toplice Hortus Croatiae, mogao bi biti postavljen ve u prolje e idu e godine.

Time se otvaraju nova radna mjesta, najprije za gra evinare, a potom i za 120 djelatnika koje e u prvi mah zaposliti u draškove kim toplicama. Što medicinske, što ugostiteljske i turisti ke struke. Vesenjak ozbiljno ra una na stru ni kadar koji producira Srednja škola Prelog, s kojom se ve razgovaralo o suradnji, ali i na kadar koji e za tri godine iza i s Me imurskog veleu ilišta koje je upravo ove zime pokrenulo stru ni studij Menadžment u turizmu i sportu. Potencijal budu ih toplica je ogroman, drži Vesenjak, otkrivaju i nam da kod HBOR-a ovih dana rješava dobivanje kredita. Ne bude li ga ishodio, sve oko ove investicije može se odužiti, bez obzira što postoji investitor na kojega se ozbiljno može ra unati. To, me utim, nikome nije u interesu, ni investitorima, ni žiteljima donjome imurskog kraja koji velike nade polažu u toplice. - Svjesni današnje teške situacije u našem gospodarstvu, osobito u nekim našim tvrtkama, raduje nas i dat emo i ubudu e

svu potrebnu podršku da ovaj projekt što prije zaživi. Na žalost, Grad nema novac da bi se u ovoj cijeloj pri i pojavio kao jedan od ulaga a. Prelog je do sada puno ulagao u svoje gospodarstvo, velike napore uložili smo u ure enje gospodarskih zona, a sada je vrijeme za zaokret k turizmu u kojemu vidimo i te kakvu perspektivu. Naša budu a ulaganja bit e ulaganja u turisti ku infrastrukturu, koliko to bude bilo mogu e, kako bismo bili potpora ovoj inicijativi oko toplica u Draškovcu, kao što je to op ina Sveti Martin na Muri bila u slu aju tamošnjih toplica, naglašava preloški gradona elnik Dragutin Glavina. Preseljenje dalekovoda, što je jedan od klju nih problema koji valja riješiti, uvjerava nas Vesenjak, nije presudno za po etak prve faze radova, no, postoje obe anja u HEP-u da bi se izmještanje dalekovoda, za što HEP traži milijunski iznos, moglo dogoditi upravo tijekom gradnje vodenog parka. Premda to ne žele javno izre i, HEP uvjetima koje

22. prosinca 2009.

Hrvatskoj treba više lje ilišta Toplice u Hrvatskoj nisu više samo lje ilišta, ve centri za brigu za zdravlje i prevenciju bolesti. U Hrvatskoj postoji 14 lje ilišta koja nisu na zavidnoj razini i nužna su im golema ulaganja, a u me uvremenu se ure uje i priprema gradnja novih. Hrvatska se želi povesti za primjerom susjeda Slovenaca, koji imaju odli nu strategiju razvoja zdravstvenog turizma. Slovenci imaju 87 termalnih izvora, a kod njih se devedesetih godina dogodio snažan val investicija u lje ilišta, koja su prethodno pretvorena u dioni arska društva. Renovirani su smještajni kapaciteti na 4 i 5 zvjezdica, otvorene su nove ambulante. U lje ilišta se po elo uvoditi elemente wellnessa pa su medicinske usluge upotpunjene i onim estetskim, a sve to se pak kombinira i s kongresnim turizmom, otkriva nam Vesenjak. Neka slovenska iskustva on planira primijeniti na projektu toplica u Draškovcu. postavlja u neku ruku ocjenjuje investitore. To, dakako, ljuti ne samo njih, ve i lokalnu upravu i samoupravu i zapravo cijelo donje Me imurje koje je oja eno jer im je taj isti HEP uništio zavi aj izgradnjom hidroelektrane, od koje osim bezna ajne rente koju dobivaju tek pojedina mjesta nemaju apsolutno nikakve koristi. I zato u donjem Me imurju smatraju da bi HEP tu trebao pokazati fer play igru. Osim toga, smatraju da bi im taj isti HEP trebao inancijski pomo i oko ulaganja u kanalizacijski sustav. On je to dužan, smatraju donjome imurske op ine koje e pokušati izboriti se za odre eni povlašteni položaj, makar sumnjaju da e ovaj monopolist popustiti i udovoljiti njihovim zahtjevima. (Danijela Mihoci)

DONJA DUBRAVA

Oporba nezadovoljna kona nim obra unima vrti a i parka U aktualnom satu prošlog zasjedanja Op inskog vije a Donja Dubrava vije nik Darko Horvat ponovno je pokrenuo pitanje kona nog obra una izgradnje novog vr a. Spomenuo je razliku izme u ugovorenih i izvedenih radova koja je 121 su u kuna. Zanimalo ga je zašto je došlo do pove anja troškova na betoniranju temelja i pokrivanju krovišta. Potpisana su dva dokumenta vezana uz završetak radova i kona ni obra un u kojima nisu š male sve brojke. elnici op ine ponovno naglašavaju da se radi o pogreškama prilikom zbrajanja i nenamjerna greška je ispravljena. Na elnik Marijan Varga je rekao da su nadzor pla li 50 su a kuna te predložio da se is pozove na sjednicu kako bi se napravilo završno izvješ e i pri a oko vr a privela kraju. Marinko Lisjak (HSS) osvrnuo se na okon anu cijenu ure enja parka Nikole Zrinskog. Ure enje je koštalo 289.142 kune, a posebno ga je zasmetala stavka za hor kulturno ure enje, za što je potrošeno 79 su a kuna. Lisjak smatra da su se biljke mogle kupi barem duplo je inije. Zahtjev Prekoma za davanje suglasnos o pove anju cijene usluge skupljanja, odvo-

za i odlaganja otpada skinut je s dnevnog reda. Radi se o pove anju za doma instva s 50,73 na 59,60 kuna. Na elnik Marijan Varga i vije nici svjesni su da je ovo nepopularna mjera i nisu zadovoljni zahtjevom o pove anju. Poduzet e sve korake i radnje kako bi pronašli najpovoljniji na in za mještane. Nakon što se obave razgovori i prikupe podaci, to ka e se ponovno na i na dnevnom redu. Odlukom vije nika kre e se u donošenje novog programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na podru ju op ine. Sa zainteresiranima za kupnju ili zakup bit e održan sastanak na kojem e se uti želje i potrebe. Nakon sastanka krenut e se u izradu novog programa. Op ina Donja Dubrava ina e ima kompletirane sve odbore. Na sjednici su potvr eni lanovi odbora za socijalna pitanja, odbora za informiranje i odbora za op insko poslovanje. Raspravljalo se o pomo i studen ma i u enicima kroz studentske kredite. Krenut e se u prikupljanje papirologije, pa bi u budu nos s pendije mogli zamijeni kredi . (af)

Vinom se nazdravio sklopljeni posao

GORI AN nova turisti ka meka za paintball

Nizozemci u kraju uz Muru vide idealno mjesto za rekreaciju Nizozemska tvrtka “Survival zero” i op ina Gori an prošli su tjedan potpisali ugovor o korištenju javnih površina i nerazvrstanih cesta u svrhu turisti ke aktivnosti. Spomenuta tvrtka bavi se organizacijom paintballa. - Gori an je odabran iz razloga što u blizini rijeke Mure postoji jedinstveni teren kao stvoren da bude korišten kao paintball teren

u Hrvatskoj, veliki šumski teren s mnoštvom prirodnih prepreka, idealan za paintball sport. S obzirom na to da se radi o renomiranoj nizozemskoj tvrtki koja se bavi organizacijom dolazaka turista iz cijele Europske unije ve duži niz godina na više lokacija, op ina Gori an tu vidi kao dobru priliku za razvoj niza turisti kih aktivnosti, pojasnio je na elnik op ine Ma-

rio Mohari koji je s direktorom tvrtke “Survival zero” Paulusom Hubertusom Johannesom van der Wielenom potpisao ugovor o suradnji. Gori an tako postaje nova turisti ka meka. Direktor nizozemske tvrtke za sad nije htio puno govoriti o planovima i detaljima, no, naglasio je da bi prvi nizozemski gosti mogli do i na

paintball u Gori an ve u prolje e. Prema potpisanom ugovoru, nizozemska tvrtka e op ini Gori an pla ati 8 tisu a kuna za korištenje javnih površina i nerazvrstanih cesta. Pored toga pla at e i 500 eura mjese no kao nadoknadu za sanaciju eventualnih šteta vlasnicima poljoprivrednih površina, a koje e utvr ivati op inska komisija. Ugovor o suradnji nizozemska tvrtka potpisala je i s lova kim društvom Srnjak Donji Kraljevec – Gori an, iji bi dom koristila kao mjesto u kojem e držati i davati u najam potrebnu opremu. (D.Mihoci)


22. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD MURSKO SREDIŠ E donio prora un za sljede u godinu

DRUŠTVO ŽENA Peklenica organiziralo predavanje

Realnost je petnaest Rano otkrivanje raka milijuna kuna Upravi dojke boži nica od 1.250 kuna

Prora un Grada Mursko Središ e za idu u godinu planiran je u iznosu nešto malo ve em od 15 milijuna kuna, me utim, realni prihodi na koje Grad može ra unati bez kreditnog zaduženja i o ekivanih dotacija iz državnog i županijskog prora una je svega 9 milijuna kuna. Marija Kralji , pro elnica za financija, kazala je da se u planiranom prora unu od 15 milijuna kuna 3 milijuna kuna odnosi na dotacije koje u svoj prora un o ekuje Grad Mursko Središ e iz drugih izvora, a 2,6 milijuna kuna prihoda na ime kreditnog zaduženja, od ega 1,5 milijuna kuna novog zaduženja i 1,008 milijuna kuna iz ve odobrenog a dijelom još nepovu enog prethodno odobrenoga kreditnog zaduženja. Iz visine prora una realno devet milijuna kuna, a s dotacijama i kreditima od 15 milijuna kuna vidljivo je da idu e godine na podru ju Grada Mursko Središ e nekih ve ih investicija ne e biti.

Sufinanciranje prijevoza u enika ostaje Izdvajamo da Grad i u narednoj godini planira sufinancirati prijevoz u enika u osnovne i srednje škole, za što e utrošiti 1,2 milijuna

kuna. Gradsko vije e je prihvatilo ve inom glasova ovaj prora un. Na sjednici Gradskog vije a, održanoj u srijedu 16. prosinca, donesena je odluka o novom zaduženju Grada Mursko Središ e za iznos od 1,5 milijuna kuna. Od tog iznosa, 900.000 kuna utrošilo bi se na ure enje Poljske ulice u Murskom Središ u, a 600.000 kuna uložilo bi se u izgradnju vodovoda u Hlapi ini. Kao najpovoljnija izabrat e se ona banka koja ponudi najmanji iznos ukupnog troška kredita u otplatnom razdoblju do deset godina, a da bi se uop e ušlo u kreditno zaduženje, potrebno je dobiti suglasnost Ministarstva financija. Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, na sjednicu Gradskog vije a donio je i jednu radosnu vijest. U IPA programu prošao je projekt Ekomuzej Mura koji je kandidiran zajedno sa susjednom Slovenijom. Ukupna vrijednost odobrenih sredstava nešto je viša od 519 tisu a eura, od ega na našu stranu otpada 200 tisu a eura. Pri tom bi se uz ure enje nastavka šetnice uz Muru postavila i replika tornja za va enje na te u Peklenici, kao kulturna i povijesna znamenitost kao sje anje na nekadašnju djelatnost u tom mjestu. (BMO)

Odlazi pro elnik Igor Dvanajš ak U Povjerenstvu za ravnopravnost spolova Me imurske županije Grad Mursko Središ e predstavljat e Katarina Belovi iz Hlapi ine. Odluka je to središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a. Isto tako gradona elnik je prihvatio zahtjev za sporazu-

mni otkaz radnog odnosa Igora Dvanajš aka, pro elnika Odjela za komunalne djelatnosti u Gradskoj upravi. Dvanajš ak navodno odlazi zbog neslaganja s radom u Gradskoj upravi, ali i iz obiteljskih razloga. (sm)

Djelatnici Gradske uprave mogu biti zadovoljni jer je Gradsko vije e unato burnoj raspravi prihvatilo isplatu boži nice prema kolektivnom ugovoru u iznosu od 1.250 kuna. (BMO)

Zbrinjavanje otpada tri kune skuplje Gra ane na podru ju Murskog Središ a u idu oj godini o ekuju i skuplji odvoz otpada za devet posto, odnosno za tri kune. Nova cijena za korisnike koji imaju kante od 120 litara je 44,50 kuna, a za one s kantama od 240 litara 69 kuna. Do poskupljenja je došlo zbor rasta ulaznih troškova Murs - Ekomu i gubitka prihoda u visini od 60.000 kuna zbog sloma tržišta sekundarnih sirovina: papira, metalne ambalaže i plastike te pove anja PDV-a koji se u pove anom iznosu nije obra unavao korisnicima. Kako ne bi došlo do poreme aja u poslovanju ove tvrtke, pa posljedi no i problema oko zbrinjavanja otpada, odluka o pove anju cijena odvoza otpada donesena je na Vije u jednoglasno. (BMO)

Društvo žena iz Peklenice u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i Županijskom ligom protiv raka organiziralo je u utorak 15. prosinca u 18 sati predavanje o važnosti ranog otkrivanja raka dojke. Otkrivanje u toj ranoj azi omogu ava uspješno lije enje. Od 2006. godine u Me imurju je zapo elo sustavno pozivanje žena na mamogra ske preglede, a pozivima su obuhva ene žene izme u 50. i 70. godine starosti. Ovaj pregled omogu ava otkrivanje raka kada je njegova veli ina svega tri milimetra i dvije godine prije pojave klini ke slike ove bolesti. Tada ga je mogu e u potpunosti

izlije iti i zato je važno da žene znaju za tu metodu, uspješnost lije enja i mogu nost da koriste tu besplatnu pretragu kada dobiju poziv za pregled. Me imurske su žene po tom pitanju vrlo odgovorne te je dosadaš-

Stil života doprinosi pojavi bolesti Na sprje avanje ove bolesti možemo utjecati i stilom života kojim živimo. Potrebno je znati da na pojavu raka dojke mogu utjecati nedovoljno kretanje, nezdrava prehrana, pušenje i pijenje alkohola, izloženost stresu. Ve i rizik je i debljina u menopauzi, rano uzimanje kontracepcijskih tableta, prije 20. godine života, te dugotrajno uzimanje nadomjesne hormonske tera-

pije u menopauzi. Pod ve im rizikom da obole jesu i žene koje su menstruaciju dobile prije 12. godine života i nisu je izgubile poslije 55. godine života. Rizik od obolijevanja nosi i kasnije ro enje prvog djeteta, nakon 30. godine života, kratko dojenje ili nedojenje djeteta. Ve i rizik imaju i žene ija je majka ili sestra oboljela prije 40. godine života. (BMO)

nji odaziv na preglede bio 81 posto i najviši je u državi. Rezultat je to i dugogodišnjeg rada zdravstvenih službi sa ženama i putem ovakvih radionica kakva je održana u Peklenici. Na radionici su se s kratkim predavanjima svim zainteresiranim ženama, a bilo ih je tridesetak, obratili dr. Renata Kutnjak - Kiš i dr. Hussein Saghir, koji je ženama prikazao kako izgleda rak dojke, zatim opisao metode kojima se otkriva i lije i. Na lutkama su žene na radionici nau ile kako obaviti samopregled dojke kako bi prepoznale znakove bolesti. No, samopregledi nisu dovoljni da bi se ta bolest mogla uspješno lije iti, potrebno ga je otkriti u što ranijoj azi, da bi se lije io u azi kada se još ne napipa, potrebno je pristupiti preventivnim pregledima. (BMO)

GRADONA ELNIK MURSKOG SREDIŠ A Josip Dobrani odgovara Roberti Barat, predsjednici GO-a SDP-a Mursko Središ e

Napadate osobno bez osnova i argumenata, evo Vam injenica! U vašim novinama od 15.12.2009. godine objavili ste lanak „Odgovor SDP Mursko Središ e gradona elniku Grada Mursko Središ e“, te vas molim da temeljem Zakona o medijima objavite moj odgovor na navedeni lanak. Poštovana predsjednice GO SDP Mursko Središ e, gospo o Barat Roberta. Zahvaljujem Vam na i takvoj neistinitoj reklami u novinama, jer ipak su Vama i neistinite reklame dobrodošle. Kao odgovorna osoba u Gradu Mursko Središ e, moram reagirati zbog istinitog in ormiranja gra ana, i zbog ispravljanja Vaših neistina. Prvo ipak trebate nau iti itati i pro itati lanke u novinama, tj. itati ih otpo etka do kraja, jer u tom slu aju bi vidjeli i razumjeli da su autori lanka na koji se osvr ete tri osobe, i to ja kao gradona elnik, g. Srpak Dražen – zamjenik gradona elnika i g. Le ek Ivan, predsjednik Gradskog vije a. Me utim, Vama je jedino važno i bitno što bolje i kvalitetnije vrije ati i omalovažavati mene kao gradona elnika, jer kao

ja to nisam znao napisati, to je Vaša tvrdnja – jadna djeca koja imaju takvu u iteljicu, jer napadate bez osnova i bez argumenata. Ovim injenicama i istinama uvjerit u Vas da nešto znam napisati. Draga moja kolegice, pokušat u Vam objasniti da kona no saznate pravu i cijelu istinu, pa u Vas prvo podsjetiti da sam dužnost gradona elnika preuzeo 01.05.2008. godine, i to od gradona elnika iz redova Vaše stranke, koji je sam podnio ostavku na tu dužnost. U to vrijeme u Gradu sam zatekao samo 2 gra evinske dozvole, i to za parkiralište kod groblja u Murskom Središ u i za Zavrtnu ulicu u Peklenici. Gra evinska dozvola za ulice Poljska i Maksima Gorkog u Murskom Središ u dobivena je 21.07.2008. godine. Gra evinska dozvola za upravnu zgradu za poreznu upravu, HZZO, HZMO, županijske urede i mati ni ured dobivena je 17.06.2008. godine. Gra evinska dozvola za in rastrukturu romskog naselja Sitnice dobivena je 20.05.2009. godine. Gra evinska dozvola za novi dje ji

vrti dobivena je 09.03.2009. godine. Gra evinska dozvola za nadstrešnicu na groblju Mursko Središ e dobivena je 21.11.2009. godine. Recenzija za II azu ure enja obale uz Muru (šetnice) dobivena je 23.06.2009. godine. Dozvola za nastavak ure enja obaloutvrde i šetnice dobivena je 18.12.2009. godine. Gra evinska dozvola za ure enje deponije Hrastinka je u izradi, tj. eka se potvrda Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. To su injenice i to ni datumi, ostalo su Vaše želje i neistine koje iznosite. Moram poštovanu kolegicu Robertu Barat podsjetiti da u ulicama Poljska i Maksima Gorkog kod izgradnje kanalizacije nismo oštetili Grad za 20% sredstava kako to ona lažno navodi, ve smo uštedjeli oko 600.000,00 kn, jer preko poduze a „Me imurske vode“ akovec nismo trebali platiti PDV jer su oni raspisali javni natje aj, i to transparentno i po Zakonu o javnoj nabavi roba i usluga. Od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure e-

nja i graditeljstva dobili smo novi ugovor u svezi sanacije odlagališta Hrastinka kod Murskog Središ a, a ugovorni omjer 60-40% sada je izmijenjen na 55-45% u korist Grada Mursko Središ e, te se nadamo da emo pregovorima uspjeti izboriti još koji postotak više, i tako financijski doprinijeti Gradu. U svezi obnove upravne zgrade u Martinskoj ulici u Murskom Središ u želim poštovanoj kolegici Barat skrenuti pažnju da smo sa bivšim županom Me imurske županije g. Posavec Josipom, i sa budu im korisnicima (mirovinsko osiguranje, porezna uprava, zdravstveno osiguranje, županijski uredi) održali 3 sastanka, i to 30.05.2008., 01.07.2008. i 01.09.2008. godine, o emu postoje i službeni zapisnici i sheme oko sufinanciranja troškova obnove zgrade. Kolegica Barat dakle i u svezi toga širi lažne in ormacije i nema pojma što govori a što piše, jer je injenica da je Grad taj projekt kandidirao za financijsku pomo prema EIB II. Grad je uzeo kreditno zaduženje kod Hy-

po alpe adria banke akovec u iznosu od 2.800.000,00 kn za te namjene, a trenuta na kamate je 5,5%, no injenica je da nismo prezadužili Grad kako ste vi to htjeli i naumili za ak 13.000.000,00 kn. injenica je da su HSLS i SDP u Gradu Mursko Središ e raskinuli koaliciju, i to zbog Vaše samovolje i krivo vo ene politike u Gradu, i hvala Bogu što su i sami lanovi Vašeg SDP-a uvidjeli da je politika vo ena od strane Vašeg tadašnjeg gradona elnika bila pogrešna i loša. To su gra ani prepoznali i na izborima, kada niti Vaš kandidat za gradona elnika nije pobijedio, a niti ste Vi iz SDP-a u Gradskom vije u osvojili ve inu, bez obzira da li samostalno ili predizbornim ili poslijeizbornim koalicijama. Temeljem svega navedenog, molim Vas, draga gospo o Barat, draga u iteljice, da djecu ubudu e u ite dobro, ali da ih ne u ite da nekoga vrije aju lažima kao što to Vi radite u svojim istupima prema meni kao gradona elniku. Od lijepog pri anja i slatkih laži ništa se ne da napraviti

Josip Dobrani , gradona elnik M. Središ a, tvrdi da predsjednica GO-a SDP-a M. Središ e zna, kad je on u pitanju, samo vrije ati i omalovažavati bez argumenata

a pogotovo ne za naš prekrasni Grad, koji ine marljivi i vrijedni ljudi koji taj Grad i stvaraju. GRADONA ELNIK: Josip Dobrani , ing. NAPOMENA: S ovom objavom prekidamo daljnje objavljivanje “reakcija na reakciju” na ovu temu ®


14

Kroz Međimurje

GORNJI MIHALJEVEC

Ispla ene naknade za tu u Op ina Gornji Mihaljevec me u prvima je u Me imurskoj županiji obavila isplatu nov ane pomo i za ublažavanje posljedica elementarne nepogode od tu e u 2009. godini. Hrvatska Vlada je op ini dozna ila 47.450

kuna, koja pak je na osnovu procjene Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda i odluke Op inskog vije a ošte enima novac nazna ila na bankovne ra une. (sm)

Mnogi su kupili knjigu vele asnog Blaža Tote

PLANINARSKO DRUŠTVO Bundek Mursko Središ e

S vele asnim Totom obilježili Svjetski dan planina Na Svjetski dan planina, koji je obilježen 11. prosinca, PD Bundek organizirao je druženje s vrsnim hrvatskim planinarom i sve enikom vele asnim Blažom Totom, dugogodišnjim župnikom u Svetom Martinu na Muri. Povod druženju bio je nedavno izlaženje njegove knjige “Ljubim, dakle jesam” (“Amo, ergo sum”) koju je ovom prilikom predstavio kolegama planinarima i školskoj djeci. Knjiga se sastoji od dva dijela: Filozofsko teološke misli i Teološko planinarske misli. Teme su vrlo neobi ne, prožete iskustvom života, citatima iz Biblije, ali i planinarskim zgodama Totinog planinarenja u proteklih 60-ak godina njegovog bavljenja planinarstvom i alpinizmom. Kako u knjizi, tako i na održanom predavanju,

vele asni Tota je teološko - ilozofske teme stopio s planinarskima u jednu nerazdvojnu cjelinu, iz ega se jasno razabralo što zna i sam na in knjige. Posebno je bio dojmljiv Totin opis planinarenja na Triglav s nekadašnjim zagreba kim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuhari em. - ovjek je društveno bi e i samo u iskrenom druženju u prirodi uistinu postaje ovjek koji po ljubavi i jest ovjek, rije i su kojima je druženje s planinarima zaklju io vele asni Tota. Njegovo predavanje je toplim pljeskom pozdravilo pedesetak planinara, te profesorica Sonja Vrši , predsjednica PD-a Bundek, koja je tjedan dana djecu pripremala za ovaj susret te održala niz planinarskih radionica. (Stjepan Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AUGUSTIN POŽGAN, zamjenik na elnika op ine Štrigova, ogor en hrvatskom Vladom na kaznu od 10.000 kn zbog neispunjavanja imovinske dužnosni ke kartice

Ne u platiti, ako treba, idem u zatvor! - Ja sam svjestan da sam pogriješio, ali to nikako ne daje za pravo ovoj državi da me kažnjava, i to u iznosu za koji nije dovoljno mojih osam penzija (prima 1.160 kuna mirovine mjese no). Da su me opomenuli, što bi bilo ljudski i državni ki, ne bih se bunio i sigurno pogrešku ne bih ponovio - Nije u mojoj osobnosti i vjeri biti osoran i osvetoljubiv, pa to ne u biti ni kada je u pitanju hrvatska Vlada i Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa. Me utim, jesam ogor en, ma, više tužan postupkom protiv mene. Ako je Hrvatskoj stalo da me kazni, a nov anu kaznu ne kanim platiti, onda me mogu zamijeniti s Hrvojem Petra em. Njega ‘nedužnoga’ neka puste van, a mene ‘neprijatelja države’ neka stave na njegovo mjesto, ironi no govori Augustin Požgan, kojeg je Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa kaznilo nov anom kaznom od deset tisu a kuna. Podsje amo naše itatelje da je Požgan kažnjen jer nije ispunio obvezu podnošenja Povjerenstvu izvješ a o imovnom stanju dužnosnika (imovinske kartice), o emu

smo ve pisali u ME IMURSKIM NOVINAMA, u roku od 30 dana od stupanja na dužnost zamjenika na elnika op ine Štrigova. Premda je od dobivanja odluke o kažnjavanju prošlo mjesec i pol dana, Požgan je i dalje ogor en postupkom Povjerenstva i Vlade koja je po njemu za sve i kriva, te kaže da mu ni na kraj pameti ne pada pla anje ove “nebuloze”, koja je po njemu kao i “hara ” samo iscrpljivanje radnih i poštenih ljudi.

Do Strasbourga ako treba - Ja sam svjestan da sam pogriješio, ali to nikako ne daje za pravo ovoj državi da me kažnjava, i to u iznosu za koji nije dovoljno mojih osam penzija (1.160 kuna mirovine mjese no prima Augustin Požgan, op.a.).

Kažnjena ukupno 22 dužnosnika iz me imurskih op ina i gradova, ali... Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa donijelo je odluku kojom se utvr uje da su ak 22 me imurska dužnosnika koji obnašaju dužnosni ke funkcije u gradovima i op inama prekršili odredbe l. 7. i 7. a. Zakona, budu i da nisu ispunili obvezu podnošenja Povjerenstvu izvješ a o imovnom

stanju dužnosnika u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost. Uglavnom su to novi ljudi na dužnosni kim pozicijama koji o ito nisu bili svjesni da e ih tako brzo susti i “pravna država”, za razliku od nekih drugih situacija. Dužnosniku iz l. 1. ove odluke izri e se sankcija obustave pla e

Vinogradari i njihovi prijatelji, lanovi Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae i djelatnici Policijske uprave me imurske te postaja policije u Murskom Sediš u i Štrigovi, održali su tradicionalno druženje pred boži no novogodišnje blagdane. Susret je zapo eo odigravanjem malonogometne utakmice

u štrigovskoj sportskoj dvorani u kojoj su policajci nemilosrdno “restepli” vinare rezultatom 12:7, ali im nisu pokvarili raspoloženje. To se vidjelo “na tre em poluvremenu” u Kavani Kult gdje su vinari bili dominantniji, pak se može re i da je na kraju bilo 1:1 na zadovoljstvo jednih i drugih. (sm,jm)

- Sigurno kaznu ne u platiti, pa makar morao u zatvor, kaže Požgan Da su me opomenuli, što bi bilo ljudski i državni ki, ne bih se bunio i sigurno pogrešku ne bih ponovio. Ali, ovako za prvi prekršaj i maksimalna kazna previše je, razmišlja Požgan, uvjeren da nije ovo zaslužio s obzirom na to koliko je u inio i ini za svoj kraj i Hrvatsku. - Da je ovo sve maslo hrvatske Vlade i vlasti, vidi se iz toga što mi nije odgovoreno na pismo koje sam u iznosu od 10.000 kuna, stoji u obavijesti koju su dobili svi jer im je izre ena jedinstvena kazna u prije spomenutom iznosu. Iz ovoga je vidljivo da je Zakon prekršen, me utim, prije donošenja odluke Povjerenstvo ini nam se da je ipak trebalo izre i nekakvo upozorenje, a ne odmah kažnjavati kao što se to dogodilo, budu i da me u njima ima veliki broj onih koji volonterski, a ne profesionalno obavljaju dužnosni ke funkcije. (sm)

poslao predsjedniku države Stipi Mesi u, premijerki Jadranki Kosor, predsjedniku Sabora Luki Bebi u, pa i me imurskom županu Ivanu Perho u. vrsto sam odlu io da ne u platiti i ako treba idem u zatvor. Da sam nešto petljao ili muljao, još bih razumio, ali zbog neznanja i zbog toga što rješavam životna pitanja svojih sugra ana da se ovako postupa prema meni, to je bezobrazluk. - No, prije u o svemu izvijestiti Me unarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu, pa neka to i bude još jedna bruka hrvatskoj vlasti koja kažnjava radne i poštene ljude, tu ne mislim samo na sebe, a s druge strane žmiri ili iz zatvora pušta provjerene lopove, energi an je u svojem protestu Augustin Požgan, koji svoju humanost i ovje nost dokazuje i time što se odrekao naknade za dona elni ku funkciju u korist stipendiranja mladih svoga kraja. (Stjepan Mesari )

DESET NOVIH stipendista op ine Sveti Juraj na Bregu

Da bude novih Muraia, Bajuka, Peteka ...

ŠTRIGOVA

Druženje vinara i policajaca

22. prosinca 2009.

Povijesno potpisivanje prvih štrigovskih stipendija

OP INA ŠTRIGOVA

Potpisano dvanaest stipendijskih ugovora U nazo nosti op inskog na elnika Stanislava Rebernika, njegovog zamjenika Augustina Požgana te roditelja, dvanaest studenata s podru ja op ine Štrigova potpisalo je stipendijske ugovore s op inom za akademsku 2009./2010. godinu. Studenti koji studiraju u Me imurju dobivaju 500, u Varaždinu 600, a oni koji studiraju u drugim hrvatskim gradovima te inozemstvu (Slovenija) dobivaju 700 kuna mjese no. Novac za stipendije, oko 120 tisu a kuna godišnje, op ina osigurava odricanjem op inskog na elnika, njegovog zamjenika te vije nika SDP-a i HSS-a svojih naknada za obavljanje funkcija u op ini i vije u. Prvi stipendisti op ine Štrigova jesu brat i sestra Silvija i Tomislav Glažar iz Grabrovnika, zatim Sinja Fortner iz Štrigove, Denis Jelen i

iz Grabrovnika, Anamaria Sever iz Ban ija, Katarina Golub iz Prekope, Ines Krznar iz Grabrovnika, Nikola Brežnjak iz Štrigove, Bruno Židov iz Železne Gore, Anja Knezi iz Štrigove, Rok Mikec iz Štrigove i Jasmina Sedmak iz Ban ija. Ovom prigodom su na elnik Rebernik i njegov zamjenik Požgan naglasili kako se stipendijama želi mladima pomo i u obrazovanju u kojemu bi zbog ekonomskog stanja u obiteljima sami vrlo teško uspjeli. Smatramo da naša djeca imaju znanja kao i mnogi drugi, no, zbog nov anih prilika mnogi su završili samo osnovno i srednje obrazovanje, premda su bili dobri u enici. Jednostavno, ova djeca sa štrigovskih brjegova i udolina zaslužuju bolji odnos društva prema njima, smatraju op inski elnici. (S. Mesari )

Op ina Sveti Juraj na Bregu u vrijeme op inske na elnice Dragice Vugrinec zapo ela je sa stipendiranjem studenata s podru ja svoje op ine. Njezina želja, ali i želja i nastojanja ondašnjeg Poglavarstva i Vije a, jest da se mladima pomogne u školovanju i tako stru no i znanstveno obogate ljudi koji trebaju postati kvalitativna budu nost ove op ine. Želi se nadopuniti jedna praznina u visokom obrazovanju mladih kako bi op ina ponovno imala nove talente, stru njake i majstore poput maestra Jurice Muraia, profesora Josipa Bajuka i Josipa Peteka, doktorice Jasne Mun ar - Palašek, mnogih sve enika i kapucina i drugih cijenjenih visoko obrazovanih ljudi. U ove predblagdanske dane u Op inskoj vije nici u Svetom Jurju na Bregu potpisani su ugovori o studentskim stipendijama izme u op ine i deset novih studenata - stipendista.

U nazo nosti op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a i roditelja ugovore za akademsku godinu 2009./2010. potpisali su studenti koji su izme u dvadeset kandidata skupili dovoljan broj bodova, a na osnovu rang liste koju je sa inilo Povjerenstvo za dodjelu stipendija. Novi stipendisti jesu: Marina Krnjak iz Okruglog Vrha, Amela Mesari iz Vu etinca, Bruno Kruši iz Lopatinca, David Vrtari iz Frkanovca, Martina Novak iz Okruglog Vrha, Maja alopek iz Lopatinca, Neven Medved iz Dragoslavca, Boris Angel iz Okruglog Vrha, Tihomir Karni nik iz Vu etinca i Nikola Krikovi iz Lopatinca. Za studij u akovcu i Varaždinu stipendija iznosi 300 kuna, a za studij u Zagrebu i drugim gradovima 500 kuna mjese no. Ukupno u op ini stipendije sada dobiva 32 studenata. (S. Mesari )


22. prosinca 2009.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAJEDNI KO DRUŽENJE zaposlenika HAIXA

Darovi za najmla e Tvrtka Haix koja se bavi proizvodnjom specijalne obu e, ove godine preselila iz iznajmljenih prostora u akovcu u nove proizvodno-poslovne prostore u Malu Suboticu.

U Haixu radi 480 zaposlenih. Kraj godine obilježili na najbolji mogu i na in; zajedni kim druženjem i proslavom. Boži na proslava za zaposlenike i upravu održana je u restoranu Kristal u

akovcu, kojem se odazvalo 340 djelatnika. Uz dobru papicu i finu kapljicu, te ugodnu svirku grupe Sax prošle subote, plesalo se do dva sata ujutro.

VARAŽDINSKA TVRTKA nastavlja širenje asortimana pile ih proizvoda:

Od sada na tržištu i nadjeveni Gavelino Najve a hrvatska prehrambena industrija predblagdansko razdoblje obilježava širenjem palete svojih proizvoda i plasmanom još jednog ukusnog jela jednostavne pripreme. Uz novi nadjeveni Gavelino priznate marke Cekin Vindija svojim potroša ima na cjenovno pristupa an na in olakšava pripremu zahtjevne blagdanske trpeze. Punjen tradicionalnim nadjevom od kruha i ukusnog Vindijnog sira, novi Gavelino predstavlja potpun obiteljski obrok. Fina piletina oplemenjena mješavinom za ina koja se pe e u vlastitom soku nadopunjena je ukusnim nadjevom koji ini izvrsni prilog zdravom pile em mesu. Prakti no pakiranje u aluminijskoj posudi i vre ici za pe enje uva gastronomske kvalitete pileta i ini njegovu pripremu krajnje jednostavnom. Ovaj vrhunski specijalitet za iju je pripremu potreban minimalan trud i oko 90 minuta pe enja dostupan je u

trgovinama diljem Hrvatske od 16. prosinca. Ina e, novim nadjevenim Gavelinom Vindija zaklju uje ovogodišnje intenzivno širenje svoje linije inovativnih i kvalitetnih peradskih proizvoda jednostavne pripreme. Naime, u jubilarnoj godini u kojoj slavi pola stolje a dugu tradiciju uspješnog poslovanja, Vindija je u sklopu snažnog investicijskog ciklusa zna ajna sredstva uložila i u širenje Mesne industrije Koka otvorenjem nove tvornice gdje se od travnja proizvodi i devet novih Cekin gotovih pile ih proizvoda, prethodno pe enih i paniranih, koje je potrebno samo prigrijati i poslužiti. Takvi proizvodi predstavljaju do sada najzna ajniji korak u pripreme brze i zdrave hrane – o rastu oj potražnji za upravo takvim premium segmentom i na europskom tržištu svjedo i podatak da je ak 90% novih Cekin proizvoda namijenjeno izvozu, najve im dijelom na zahtjevna tržišta EU.

Veselje nije zaobišlo ni djecu zaposlenika Haixa. Oni su pozvani u subotu, 12. prosinca prije podne na priredbu Bajka o labudu u izvedbu dje jeg vrti a Cvr ak, grupe trina-

esti i, nakon koje su dobili poklone. Darove je primilo 250 djece djelatnika Haixa. Franz Xaver Haimerl, direktor i Tatjana Gorenc, tehni ka direkto-

rica Haixa, zadovoljno su govorili o svojimzaposlenicima,koji suiovom prilikom pokazali da ne samo da znaju vrhunski raditi, nego se znaju isto tako dobro i zabavljati. (SZ)


Središte sela s Kapelicom Srca Isusova i Marijina na mjestu gdje je nekad bila baruština

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Ima nešto u Gardinov anima što ih ini posebnima i druga ijima. Nitko od njih ne želi biti negdje pokraj. Svi žele biti vi eni i u središtu. Stoga su i svoje ku e napravili oko glavne ceste prema Dekanovcu i Domašincu. Ispružilo se u dužini od neka dva kilometra. Grunti su im bili uski, ali bi se uvijek našlo mjesta za neki kipi ili križno drvo. Bez toga u Gardinovcu ne bi išlo. Ali to su znali postaviti na takvom mjestu da bi u potpunosti razbili dosadu arhitekture. “Pravo umije e neukih seljaka,“ zapisali su neki znanstvenici. A Gardinov ani pak tvrde da nije tako, nego su se ra ali s “malom maturom“. Jer, kako ina e od malo zemlje što su je imali prehraniti obitelji. Pa je tako bilo i onda kada su formirali selja ku radnu zadrugu. Kako vele, bila je to udruga bokcov koja nije mogla preživjeti. Pa su onda preorali sve selske gmajne. Oni pak koji nisu imali što ni udružiti krenuli su put Baranje. Pa tako sada mogu re i da to nije cijelo selo, ve da je dio u Baranji. A do toga vremena o njima se govorilo s poštovanjem. U stara vremena imali su u selu mati ni ured i žandarmerijsku postaju. A poslije pak milicijsku stanicu. Tako veliku da su milicajci imali i svoju kuharicu. Kako je kuhala, to nije sa uvano. Ali da danas Gardinov anke peku odli ne kola e pokazale su esto. Na brojnim izložbama, ali i na selskim feštama. A što o e jesti prave zlevanjke, nek dojde tu. Tako oni tvrde. No, da su milicajci ipak nešto ostavili u selu, dokaz je nogometni klub. On s ponosom isti e godinu 1946. kao godinu osnivanja. Kad drugdje nisu još ni vidjeli loptu. Samo nikome nije jasno zašto su onda klub nazvali Radni ki. Oni ipak znaju.

Fletno po nemo, ali fletno i završimo Kažu oni da puno toga letno zapo nu, ali i letno završe. Dva su

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/11.

V Gardinovcu su od prelepog cvetja lepše samo Gardinov anke

Ivan Prekupec. Nogomet je po eo igrati u Radni kom, a onda je prešao u “Me imurje“. Na slici s brojnim medaljama s natjecanja. - Najdraža mi je ona iz Francuske kad smo s trenerom Darkom Okrešom osvojili jak turnir puta gradili ku u žalosti na groblju. Danas je groblje u selu, a nekada je bilo izvan. Prvo su staru srušili, onda su izgradili novu, pa su još jednom izgradili noviju. Fletno su napravili i svoju prekrasnu kapelicu. Zdušno su pomagali svi. Onda su se pred sam završetak gradnje i malo posvadili. Po dobrom starom gardinovskom obi aju. Ina e bi im bilo dosadno. A i o emu bi razgovarali na klupama. No, zvuk prvih zvona ipak je sve smirio. A onda su napravili i crkveni zbor. Da ne bi netko pomislio da ne znaju pjevati. A ono što danas malo njih zna, to je da je na tom mjestu nekada bila voda. A tu gdje je danas zadružni dom bila je duboka ak dva metra. A i šarani su se lovili, pravi kapitalci. Nestalo je i vode i šarana. Makar neki kažu, kad pogledaju u kakvom je stanju zadružni dom, da bi bilo bolje da je voda. Bar bi lovili šarane. No, ipak su na jednom dijelu izgradili i ure-

Kristijan Strahija trenira bacanje kladiva i diska u AK “Me imurje“. Do sada je osvojio 46 medalja, od ega je 11 s državnih natjecanja, a 3 s nastupa za reprezentaciju Hrvatske

dili krasni parki . Dobili su za njega i nagradu. Ponose se njome. Samo prolaznicima nije jasno što li zna e oni cvjetni stupovi koji se pružaju prema nebu. Valjda podsjetnik kad se u selu tražilo tko ima najve ega. Naravno, kalampera. Jer toga je nekad tu bilo u izobilju.

Bogu fala kaj imamo takše ženske Ne mogu Gardinov ani nahvaliti svoje žene. Samo vele da su žene dosti trde na rije ima. Sve zbog povijesti kada su muški odlazili na posao, a one vodile brigu o svemu. A onda kad se to promijenilo sve se promijenilo. Nestalo je u selu mjesnog odbora. Zašto je to, vele oni, “povijesni su razlozi“. Prepustili su se sami sebi. Mislili su da je sve izgubljeno. Sve ih je manje. I tako su gotovo ve desetak godina bez mjesnog odbora. Ali sve se mijenja pa e ga i oni izabrati. A njihove žene

pokazuju što sve mogu. Organiziraju fašni ku povorku. Pa su ak iznenadile i župnika u narodnim nošnjama u procesiji na Tijelovo. I tako sada i na sportskom polju kao rekreativke osvajaju nagrade. I po gardinovskom obi aju jedni ih falijo, a drugi baš i nej tak. Kak bi bilo da ne bi u Gardinovcu bilo jala. Makar vele da ga svugdje ima.

Kraj Trnave, hladne vode Sportski centar Radni kog nalazi se kraj Trnave. I to je peta lokacija na kojoj je Radni ki igrao. Kažu da je valjda kona na. Tako vele u šali da tu Božek peti put pomaže. Bude li tako, vidjet e se tek idu e godine. Ho e li se roditi više djece. Jer ova je godina totalno podbacila. ak nema ni nikakve brojke. Ravnatelj beli ke škole Žuli , ina e i sam Gardinov anin, to samo skriva. Zato jako žale za onim starim vremenima.Kadajedeš curel,bogati

Ekipa sportske sekcije “Gardruže“ u društvu Filipa Udea

su brojili novce. A siromaki su delali decu, vele oni. Izgleda da su sad svi v selupostalibogati.Samoneznajukak su oni koji su pobegli na Belicu. I tam napravili cijelu ulicu. A drugo nisu ni mogli kad u Gardinovcu nema gradilišta. Ali zato Gardinov ani proširuju grunte. Svaki koji postane prazan odmah susjed kupi. Kaj se ne bi saznalo da ima praznih grunti. Tako polako nestaje stare gardinove ke vizure. Kažu u šali samo da se još promijeni u glavama. “Trnava bojsi“ su pokazali kako se to radi. Oni su kao pravi mužikaši koji s navija ima putuju na utakmice. Kažu da je to ono pravo. Gardinof ani po selima pokazuju kakosepoštujusvoji.Gardinov ani,tako tvrde, buju pak visoko zdigli glave.

ura i Mara uvlejo selo Kada su napravili u parki u ujesen dvije lutke s plodovima jeseni, odmah su dobili imena. ura

i Mara. Kažu da sada ura i Mara uvaju selo. Makovicu, Donji kraj, Gornji, Srednji, Takermajoš, Marof … A posebno “Hojsovu ulicu“. Samo je pet ku a, a ima najviše djece u selu. Oni su osigurali ekipu za “me uvuli ni turnir“. A njihovi penzi i sve ine da bi djece bilo što više. Pa tako organiziraju izlet u toplice zajedno s unucima. Za sada još nije jasno kako to djeluje na mlade. Kažu da na stare jako dobro. Makar se ne vidi. Da to nije sve po emu su posebni, govori i ovo. U selu imaju informati ku u ionicu gdje su u enici svi u godinama. Gardinovski zet Andrija dosada je podu io preko trideset u enika. U enice pak veselo kažu: - Negda smo štrikale, ve pak emajleramo. Sigurno da je i to bolje nego plesti košare od šibe, što su radili prije pedesetak godina. Bio je to pravi košara ki pogon u kojem je zaposlenje našlo pol Gardinovca. A šibu su pak uzgajali u predjelu zvanom Berek. Bilo je to vlasništvo sela. Pleli su svega šest godina, a onda su neki otišli u svijet. I što li e biti sutra. Nema toga kaj je v Gardinovcu, vele Gardinov ani. Pak onda do ite ljeti. Vrijedi uživati u cvije u. Na klupama ne ete sjediti. Jer ostale su samo dvije. Sve je druga ije.

Dragutin Lovrek: - Sve još pamtim kak smo sve napravili i zavažali grabu gdje je sada dom (na fotografiji lijevo) Najmla i stanovnik je Gabrijel Puškari , sin Ljiljane i Roberta, ro en 28. 11. 2009.

Terezija Hliš r. Kanižaj, još tri godine pa stotka

Stjepan Toplek, unuk najstarije stanovnice sela. Baka je ro ena 1912. Imala je dvije k eri, tri su unuka, pet praunuka i dva prapraunuka

Stjepan Jankovi , pu ki pjesnik, Marija Vranovi , predsjedizdao je osam knjiga. - Gardinovec nica Udruge uzgajiva a mi je u duši, na srcu, a onda u holstein goveda i dobitmojim knjigama nica nagrade “Zlatni rog“ za najviše proizvedenog mlijeka po kravi na štalski na in. Ponosim se nagradom jer nekada je Gardinovec živio samo od poljoprivrede i bilo je puno krava


Izme u Domašinca i Belice nalazi se Gardinovec. Staro me imursko selo. Kada biste još prije dvadeset godina prolazili kroz selo, mislili biste da je seoski miting. Pred svakom je ku om bila klupa koja gotovo nikad nije bila prazna. Sjedilo bi se i razgovaralo. Seoske vijesti brzo su se širile, kako vele “na klupski na in“. No, ispred svake ku e bio je i ostao cvijetnjak s ružama. I onda jedni tvrde da je Gardinovec dobio ime od rije i “garden“ (ruža), drugi po plemi u Gardinu. Oni okorjeli Gardinov ani tvrde da je ime dobio po gardinovskim ženama. Da su lijepe kao ruže. Neka svaki misli što ho e, jedino je to no da su u op ini Belica i beli koj župi. I da su nekad imali puno više stanovnika. To no je i to da su jako pobožni ljudi. Ali ako žele da ih bude više morali budu se pobrigati sami, bez Božeka.

Seoske zanimljivosti

Ovako izgleda park za koji su Gardinov ani nagra eni Zelenim cvijetom TZ-a

Fašnik uvijek zna biti veseli u Gardinovcu, posebno s “gardinovskom mornaricom“

lanovi crkvenog zbora Kapelice Srca Isusova

Ženska udarna snaga sela. Ekipe cura i žena na “Me uvuli nom turniru“

Ženska mladež DVD-a koja tako er osvaja nagrade, 1. mjesto u županiji

Gardinovec spada u op inu i župu Belica. Spominje se u povijesti pod imenom Kardoucz, Gardinoucz i Gardinovec. Godine 1857. bio je u selu 951 žitelj, 1921. bio je 1491, dok je 1948. godine zabilježen 1691 stanovnik. Godine 1991. u selu je živjelo 1287 stanovnika, dok ih je, prema zadnjem popisu, bilo to no tisu u, a sada ih je prema njihovim podacima 982 u 268 ku anstava i 286 stanova. Gardinovec je svojevremeno bio i upravno središte jer je 1897. godine u selu ustrojen mati ni ured. Prema njihovim podacima (M. Prekupec), u selu živi 110 udovica i 7 udovaca, u podru noj školi je 27 u enika, 48 je srednjoškolaca i 8 studenata. Najzna ajniji objekti u selu jesu društveni dom, Kapelica Srca Isusova i Marijina, vatrogasni dom, škola i ku a žalosti. Selo se pruža u duljini od dva kilometra uz glavnu prometnicu akovec Dekanovec (Domašinec).

O ljudima …

lanovi DVD-a Gardinovec. Predsjednik je Davor Krznar, tajnik Mišel Poto njak, zapovjednik Hrvoje Novakovi , te lanovi Nikola Strahija, Dejvid Lovren i , Matija Horvat, Matija Kolari , Denis Špoljar, Siniša Peharda, Nino Fažon i Stjepan Horvat. Ekipa mladeži koja je sudjelovala na Me unarodnoj vatrogasnoj olimpijadi u eškoj. (Nedostaju još Denis Orehovec i Tomislav Hajdarovi .) - Trudimo se da se uje za Gardinovec

Melkior Fažon, Ana Fažon, Andrija Roman uk i Slavi Vranovi u informati koj u ionici koju vodi i donirao je ra unala gardinovski zet, Slavonac, dipl. ing. A. Roman uk. – Zadovoljan sam sa svojim u enicima, a najstariji ima 72 godine, dok su ostali koju godinu mla i

“Stara garda“ elnika koji su vodili selo. Melkior Fažon, Stjepan Jankovi , Dragutin Lovrek, Slavko Novak i Josip Kodba koji je me u ostalim bio i predsjednik Odbora za izgradnju kapelice Ekipa Radni kog koja ima veliku podršku svojih navija a koji idu s njima kamo god treba i bodre ih glazbom tzv. “Trnava bojsi“

Marija Prekupec sa suprugom Josipom te sinovima Markom, Ivanom i Juricom. Ona je zamjenica na elnika op ine Belica, predsjednica “Gardruže“, lan Školskog odbora, Upravnog vije a DV-a Belica, lan je Socijalnog vije a, Tima za zdravlje MŽ … i završava visoki studij javnog zdravstva. - ovjek ako si dobro isplanira sve stigne

Stari i mladi politi ari sela: Zvonimir Peharda, bivši zamjenik na elnika, Josip Horvat Joco, predsjednik NK Radni kog, Marija Prekupec, sadašnja zamjenica na elnika op ine. te Lovrek i Novak

U selu ne djeluje Vije e Mjesnog odbora. No, Marija Prekupec zamjenica je na elnika op ine Belica, dok su vije nici Zvonko Peharda, Josip Horvat i Boris Novakovi . U prijašnjim mandatima zamjenik na elnika bio je Zvonko Peharda, a Marija Prekupec je bila predsjednica te potom potpredsjednica Op inskog vije a. Najstarija udruga u selu je DVD osnovan 1925. godine. Osniva i su bili Ivan Hruška, Martin Novak, uro Žganec i Stjepan Hajdarovi . Sadašnji predsjednik je Davor Krznar, tajnik Mišel Poto njak, zapovjednik Hrvoje Novakovi , zamjenik predsjednika Nenad Kolari i blagajnik Ivana Fažon. NK Radni ki osnovan je 1946. godine na poticaj milicionera na službovanju u selu Ivana Ili a koji je bio i prvi tajnik, dok je predsjednik bio August Hruška - Gustek. Dosadašnji predsjednici kluba bili su: August Baksa, Vlado avar, Stjepan Perši , Ivan Baksa, Drago Sabol, Josip Pfeifer, Drago Lovrek,

Stjepan Kolari , Stjepan Ha ek, Ivan Miri, Marijan Sabol, Antun Hruška, Vlado Baksa - Latek, Mladen Novakovi , Stjepan Kolari imi, Stjepan Horvat, Stjepan Bacinger, Boris Novakovi . Sada je predsjednik JOSIP HORVAT - JOCO, tajnik Mladen Maruši , potpredsjednici Melkior Fažon, Zlatko Baksa i blagajnik Stjepan Toplek. Udruga gra ana “Gardruža“ osnovana je 2001. godine i djeluje kroz dvije sekcije, sportsko - rekreativnu i kulturno - umjetni ku. Organizatori su brojnih doga anja, a puno truda ulažu u ure enje sela pa su ove i prošle godine dobitnici Zelenog cvijeta TZ s bron anim znakom za ure enje parka. Prvi predsjednik je bio Stjepan Jankovi , dok ja sada predsjednica Marija Prekupec, potpredsjednica je Ljiljana Novakovi , tajnica Snježana Teža ki i blagajnica Biserka Hudak. Gardinovec je i sjedište Udruge me imurskih uzgajiva a holstein goveda. Predsjednica Udruge je Marija Vranovi ije je gospodarstvo dobilo nagradu “Zlatni rog“ 2004. za najbolji štalni prosjek od 8650 litara mlijeka na godinu po kravi. Na nivou op ine djeluje Udruga dragovoljaca Domovinskog rata, me u ijim je lanovima i njih dvadeset iz Gardinovca. Aktivni su u pomo i organizaciji svih priredbi u op ini, a kao zanimljivost organiziraju novogodišnji turnir u igri ovje e, ne ljuti se, za djecu i odrasle. Predsjednik je Drago Horvat. Umirovljenici su udruženi u Udrugu umirovljenika op ine Belica, a u Gardinovcu je 156 lanova, od kojih je njih nekoliko s 40 godina lanstva. Dopredsjednik Dragutin Paler, kojega lanovi hvale zbog velikog zalaganja. U selu djeluje i ŠRD “Šaran“, iji je predsjednik Antun Maruši . Najbolji sportaši u selu jesu atleti ar Kristijan Strahija, nogometaš i rukometaš Ivan Prekupec te strijelac Božo Kolari .

Dopredsjednik Udruge umirovljenika Dragutin Paler s lanicama udruge, ekipe pikada. Rozina Novakovi , Štefanija Lovren i , Marija Blaži , Marija Lovren i , Ana Lisjak, Marija Novak, Verona Kolari i Marija Hajdarovi


18

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 19


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

KAKO JE DJED BOŽI NJAK poslao poklon malom Niki Šafari u

Pismo želja bez adrese našlo put do primatelja Nakon podjele poklon paketa koji su razveselili i one nešto mla e i one starije nastavljeno je druženje

BOŽI NI SUSRET Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom

Boži ni darovi razveselili lanove Udruge Povodom nadolaze ih blagdana Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije prošli je tjedan darivala svoje lanove. Podjela poklon paketa i druženje održano je u Dnevnom centru gdje su prigodan program pripremili lanovi Udruge koji su uklju eni u organizirano stanovanje u sklopu programa “Županija jednakih mogu nosti – stanovanje uz podršku za osobe s intelektualnim teško ama”. Nakon podjele poklon paketa koji su razveselili i one nešto mla e i one starije druženje je nastavljeno uz zakusku. Ova godina koja je završila podjelom darova veoma je uspješna i zna ajna za Udrugu

i njezine lanove. Uz proslavu 20. godišnjice djelovanja Kluba Mura, obilježeno je 40 godina uspješnog rada same Udruge, iji je glavni cilj pove anje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teško ama. Do ove godine je formirano šest stambenih zajednica, u kojima uz 24-satnu podršku doma ica dvadesetak korisnika postaju samostalniji u svakodnevnim aktivnostima. U idu oj godini Udruga nastavlja s radom u istom smjeru, a to je promicanje i zaštita ljudskih prava, normalizacija života osoba s intelektualnim teško ama, kao i organizacija aktivnog provo enja slobodnog vremena. (hz)

Prigodan program pripremili su lanovi Udruge koji su uklju eni u organizirano stanovanje

Nek’ živi susjedova krava Iako se prvotno nad ideju o izgradnji toplica u Draškovcu nadvio tipi ni me imurski jal koji bi se dalo opisati onom iz naroda “Dao Bog da susjedu crkne krava, jer ja od nje ionako nemam nikakve koristi”, žitelji donjome imurskog kraja sada su o igledno shvatili da e im izgradnja toplica donijeti višestruke koristi. Jal je zamijenio veliki entuzijazam i vjera da je upravo ovaj projekt spasonosan u ovo današnje vrijeme kada gospodarstvo ima poteško a u poslovanju, kada je borba za radno mjesto svakodnevnica, a otpuštanja uobi ajena. Ako je suditi po analizama i tvrdnjama da medicinski turizam doživljava najmanje oscilacije za vrijeme gospodarske krize i da bilježi daljnji rast, onda su žitelji donjome imurskog kraja u pravu što su odlu ili okrenuti plo u. Napokon su shvatili da ovom kraju ne treba novi MT ili novi MEISO, da ovom kraju ne treba posrnula industrija sa slabo pla enim radnim mjestima. Turizam je za Me imurje novi unosni

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

potencijal kojemu se treba okrenuti i koji valja razvijati. Možda oni koji e dobiti prilike za rad u turizmu ne e imati ništa ve a primanja, jer to je naravno cilj svakog poslodavca, platiti što manje mogu e, a dobiti što više, ali e svakako dobiti, po mom sudu, poslove koji su u svakom slu aju bolji i stimulativniji od rada za trakom. Uz to, dobit e priliku da prošire svoje obzore. I zato, mudro je željeti da susjedova krava opstane, jer od nje e imati koristi ne samo pojedinci, ve i društvo.

Niko Šafari iz Peklenice ima etiri godine i, kao sva djeca te dobi, vjeruje da Djed Boži njak ili Djed Mraz donosi djeci poklone. Po etkom prosinca taj bistri veseli dje ak odlu io je Djedici poslati pismo kako bi ga upoznao sa svojim željama što da mu donese za poklon. Niko ve zna crtati i bojati pa je on je svoju želju nacrtao. Zaželio je auti na daljinsko upravljanje i slatkiše. No, kako je on pametan dje ak, nije želio da se njegov crtež sa željama samo negdje odložili, ve je zatražio od mame i tate da kupe kuvertu i pismo odnesu u poštu kako bi pismo doista stiglo do Djeda Boži njaka ili Djeda Mraza. Zbog njegove upornosti, roditelji su doista kupili kuvertu i nju stavili pismo u kojem je Niko svojom rukom napisao ime i prezime, a mama se ne sje a to ko jesu li dodali i mjesto Peklenica. No, kad su pismo stavili u kuvertu, Niko je znao da posao time nije završen, ve je inzistirao da se pismo stavi u poštanski sandu i . Tata Darko je odvezao malog Niku autom do

pošte kako bi ubacio kuvertu s pismom u sandu i . No, mali Niko nije znao da roditelji nisu na poštansku kuvertu stavili nikakvu adresu, ona je bila samo u pismu. Njihova vjera da e se Nikina želja ispuniti bila je ravna nuli. Shvatili su to tek kao dje ju igru. No, Nikina vjera je bila neograni ena i vrsta. Mama Tatjana kazala nam je da je mislila kako e u pošti prilikom razvrstavanja pošiljaka omotnicu bez ikakve adrese naprosto baciti u koš. Me utim, u stvarnosti se po tko zna koji put pokazalo da su vrsta vjera i nada važna i da tada naše želje mogu i te kako na in put za svoje ispunjenje. Naime, za dva - tri dana na Šafari eva vrata pozvonio je poštar. Kad su mama i Niko otvorili vrata, poštar je kazao: - Niko Šafari , Djed Boži njak poslao ti je poklon. Niko je bio beskrajno sretan, a mama je u udu prevrtala veliku omotnicu na koja nije bilo adrese pošiljatelja, osim velike “marke” Djeda Boži njaka. Od radosnog iznena enja nije mogla do i sebi,

Niko Šafari ponosno pokazuje poklone koje mu je poslao Djed Boži njak

poštaru je govorila “hvala, hvala”, a on je njoj ipak šapnuo da je Djedici pomogla Tomislava koja radi u pošti u Murskom Središ u. Niko je tako puno napravio i na tome da i mami vrati vjeru u dobro i dobre ljude, jer ju je prije kratkog vremena zadesio gubitak posla u MT Tvornici rublja. Ovakav radostan doga aj i nju je usre io zbog njezinog djeteta. Kazala nam je da je neopisivo sretna zbog toga što ju je ovaj doga aj uvjerio da ima dobrih ljudi. Niko Šafari presretno pokazuje svoj poklon svima koji do u u njihovu ku u pa smo tako i mi saznali za njegovu sre u. Poklon je takva relikvija da ni jedan slatkiš iz poklona još nije ni odmotao. Ponosno je s dragocjenim darom pozirao za naše novine. Za sre u je potrebno malo, a Tomislava Šari , koja to o ito dobro zna, jednom malom bi u na pragu život ispunila je ne samo malu dje ju želju ve mu dala veliku životu lekciju da vjera i nada uvijek na u put u ostvarenje. I na tome joj hvala. Božena Malekoci - Oleti

UHDVDR OP INE Štrigova

Podijelili dje je darove

Povodom blagdana Svetog Nikole biskupa, Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (UHDVDR) op ine Štrigova podijelila je djeci svojih lanova 52 prigodna poklona. Štrigovske mažoretkinje pod vodstvom Aleksandre Rebernik priredile su lijep prigodan program koji je, kao i sam Nikola, obradovao djecu, ali i njihove roditelje i goste. Štrigovski branitelji zahvalni su školskom ravnatelju Stanislavu Reberniku i Josipu Mikecu na pomo i oko priredbe održane u štrigovskoj sportskoj dvorani. (sm, jm)

Balada za djecu i unuke “Svi mi ovdje prisutni sudjelovat emo u povijesnoj pustolovini kako bismo osigurali bolji život našoj djeci i unucima”, rekao je Barack Obama na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu, nakon što je SAD vratio u krug svjetskih pregovara a o klimi. SAD e do 2020. godine smanjiti one iš enja za 4 posto u odnosu na 1990. godinu, što je za Europu daleko premalo, no prakti ni Amerikanci ve su rekli da je bilo kakav sporazum bolji no nikakav. U ulozi Amerike kojoj je Bush uskratio pravo da raspravlja o klimi sad se našla Kina, koja je na meti zelenih zbog odbijanja kontrole zaga enja. Kopenhagen je ipak doživio znatan neuspjeh i mali uspjeh. To pak zna i da e svijet s velikom sigurnoš u iskusiti dva stupnja Celzijevih zatopljenja Zemlje zbog uglji nog dioksida. To e se dogoditi, govore ekološki stru njaci, ak i s nultim emisijama uglji nog dioksida nakon 2030. godine. Ljeta na

Arktiku mogu biti bez snijega i leda, a razina mora porasti najmanje jedan metar, a do kraja stolje a i dva metra, narednih stolje a još i više. Porast razine mora mogu e je zaustaviti ako od 2015. godine znatno smanjimo zaga enja, a kako se vidi, to se ne e dogoditi. Oluje, jaki vjetrovi, komarci, razne tropske bolesti, sve nas to eka i ovdje u Me imurju. Prera unato, svaki Me imurac doprinosi zaga enju planeta Zemlje s najmanje jednom metri kom tonom uglji nog dioksida, što bi trebalo smanjiti daleko ispod tone. No, kako to posti i? Smatra se uspjehom ako današnji automobil ispusti 99 grama CO2 po kilometru, što zna i svaki dan ako automobilom idete na posao i s posla, recimo, 40 kilometara, to je oko 4.000 grama ili oko etiri kilograma uglji nog dioksida dnevno. Godišnje je to jedna tona uglji nog dioksida samo od vašeg automobila.

ak i najbolja pasivna ku a, dobro izolirana, ispušta godišnje oko 600 kilograma uglji nog dioksida, a naše današnje i nekoliko puta više. Kako zadržati isti standard uz smanjenje uglji nog dioksida? Nije rješenje u odricanju od života, a to nitko i ne želi, ve u promjeni životne matrice. O ito je da bi društvo bi trebalo stimulirati što manje putovanja automobilima koji zaga uju, uvo enje tramvaja, a ponajviše rad kod ku e, bez velike potrebe za putovanjima. Elektri ni automobil tek je u povojima i stiže polako. Zatim, solarno grijanje i dobivanje elektri ne energije putem sunca i samodostatnost ku a trebalo bi biti nešto uobi ajeno, i tako redom. Usprkos stalnoj opomeni ljubitelja prirode i ekologa, mi još nismo spremni na ustupke. Ne želimo smanjiti ve pove ati standard, a automobil je dio standarda. Odre i se auta nitko ne želi, i to s pravom. Mali ovjek ne može se stalno odricati, ia-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ko nije ni sasvim nemo an. Što nam je initi? Ništa jako pametno za po etak, samo uzeti stvari u svoje ruke. Birati takvu vladu koja e pomo i da se proizvodi narodni elektri ni automobil, zašto bi ekali druge ako je tehnologija dostupna. Može i obratno, zabraniti uvoz automobila zaga iva a u zemlju. Omogu iti velike poticaje svima onima koji grade samodostatne ku e koje same proizvode energiju za svoje grijanje te graditi pasivne ku e ili stanove. uvati prirodu na sve na ine, izbjegavaju i otrovne tehnologije. No, za takvu baladu za djecu i unuke treba biti dovoljno pametan.


22. prosinca 2009.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Naš božićni blagdanski stol RESTORAN VU KOVEC Toplica Sveti Martin

Boži je blagdan kada se hrvatske obitelji okupljaju u svom domu kako bi zajedno proslavile najradosniji krš anski blagdan. Obiteljski stol, bez obzira na materijalni status i položaj u društvu, na Boži je sve aniji i bogatiji nego u druge dane i blagdane. U novije i modernije vrijeme, kada su ljudi poslom razasuti po državi i u svijetu, ovi su susreti sve kra i, ali doma ice pritisnute silnim obvezama ne mogu se prepustiti spremanju tradicionalnog objeda za svoje obitelji. Kako je obiteljska želja na Boži biti zajedno i k tome se još dobro i sve ano pogostiti, a u vlastitom domu to jednostavno nije mogu e, rješenje donosi Restoran Vu kovec u

Toplicama Sveti Martin u Grkaveš aku. NaBoži eosobljeovogveli Na Boži e osoblje ovog velikom broju najomiljenijeg restorana, koji se nalazi u kompleksu Toplica Sveti Martin, pripremiti sve ani boži ni blagdanski stol. Kuharice i kuhari, predvo eni svojom šeficom Aleksandrom Belši, pripremat e jelo koje e svakoga starijeg gosta vratiti u dane njegove mladosti, a mla ima pak približiti boži na jela njihovih roditelja.

Užitak uz tradiciju i kvalitetu Ukusno, vrhunsko i bajkovito prire eno jelo na stol e donijeti mladi i spretni konobari predvo eni svojom šeficom Katarinom

Hladno predjelo, buncek s jajima i hrenom

Pretepena međimurska juha s kiselim vrhnjem i suhim mesom

Košak, a oni e preporu iti vina koja najbolje pristaju uz odabrajelo. no jelo Jela za boži ni blagdanski stol koje Restoran Vu kovec predlaže svojim gostima i itateljima ME IMURSKIH NOVINA odabrala je kuharica svih kuharica Anika Kocijan, prva dama topli ke nadaleko poznate, a po mnogima ovog trenutka i najbolje, me imurske kuhinje. Na Boži e se pored drugih jela na stolu Restorana Vu kovec na i kao glavno jelo odrezak Sveti Martin, uz kojeg osoblje predlaže popiti pinot sivi, rizling rajnski i silvanac zeleni, ovisno o ukusu i pre eriranju gosta. Za desert e biti poslužena doma a trepa, kukuruzna zle-

Toplo predjelo, šiškrli na prezli i maslacu

Glavno jelo, teleći odrezak Sveti Martin

vanka s jabukama i vrhnjem, nakon koje obvezatno treba popiti najmanje ašicu muškata žutog ili vino izborne berbe. Za hladno predjelo poslužit e se buncek s jajima i hrenom, zatim pretepena me imurska juha te kao toplo predjelo šiškrli na prezli i maslacu. Uz odrezak Sveti Martin ide salata od kiselog zelja s bu inim uljem. Mi smo kušali ostali zadivljeni kvalitetom, poslugom i izgledom jela, a Restoran Vu kovec ambijentalno zamjenjuje svaki me imurski, hrvatski ali i svjetski dom ili ku u. U slast i s Božjim blagoslovom! Sretan Boži svima želi osoblje Restorana Vu kovec, uz poziv na obiteljski objed, ali i cjelodnevno druženje. (Stjepan Mesari )

Salata, kiselo zelje s bučinim uljem

Desert, trepa - kukuruzna zlevanka

Božićni blagdanski stol u Restoranu Vučkovec

Odrezak Sveti Martin Sastojci

Postupak

- 20 dag tele eg buta - 3 dag svježeg sira - 3 dag šampinjona - 10 dag više vrsta sira - sol - Vegeta - papar - mlijeko

Od tele eg buta odrezati odrezak, potu i ga i napuniti svježim sirom i šampinjonima, te ga zatvoriti a kalicama. Zape i ga s obje strane. U posudu staviti mlijeko i dodati više vrsta sireva te zakuhati i za initi. Na umak od sira servirati pe eni odrezak.

Trepa Sastojci

Postupak

- 20 dag kukuruznog brašna

Namastiti tepsiju, na dno staviti kukuruzno brašno po prst debljine. Na brašno dodati jabuke pomiješane sa še erom i cimetom. Na jabuke staviti istu koli inu brašna kao i na dno. Bogato zalijati kiselim vrhnjem i pe i oko pola sata.

- 20 dag naribanih jabuka - 2 dcl kiselog vrhnja - še er - cimet


22

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 23


24

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


Dobro je znati 25

/ ] " #$ ###

OBAVIJEST POTROŠA IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaťtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke – opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec. Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniťtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viťa od cijene plina koja je vaŞila do 01.10.2009. godine. Sa ťtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.


26

Poljodjelstvo

22. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG sajma

Stigli su cmreki Boži na drvca, ili po me imurskom cmreki, stigla su u akovec, i prodaju se na sajmišnom prostoru, ali i na isto nom ulazu u grad, nasuprot sjedištu tvrtke TEAM. Upravo zbog toga što su iz me imurskog uzgoja, odgovara im naziv cmreki jer su tako nekada Me imurci govorili za boži no drvce, jelku ...

Zima je, a kupaca ni od kud

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - boži na drvca 40 - 150 kn/kom - drva za ogrjev 220 - 250 kn/m - krumpir 2 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - sto na repa 30 kn/vre a - kukuruz 1,00 kn/kg - je am 1,50 kn/kg - lopata za snijeg 40 kn/kom - sirkova metla 20 kn/kom - kuhano vino 5 kn/ aša

Zaista lijepi i kvalitetni primjerci svih veli ina i visina. Rije je o rezanim stabalcima, ali ima ih i u posudama (rastu i) i oni su nešto skuplji, ne i visoki. U ponudi je bilo dosta drva za ogrjev, ali kupaca baš i nije bilo. Premda je padao snijeg, ljudi se nisu previše zadržavali oko drvenih lopata za snijeg, ali su se zato družili kod pe enjara. (S. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Butelje su prekrivene prašinom koja ih uva

Vitamini za snagu i zdravlje

JEDINA ARHIVA vina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pred 20. ro endanom

akove ki plac i dalje je u boži no novogodišnjem ambijentu, što e re i u cvije u i cvjetnim aranžmanima te drugim ukrasima. Naravno, tako je na dijelu gdje se prodaje cvije e. Za boži no novogodišnje blagdane pobrinuli su se i vo ari i povr ari te je plac odli no opskrbljen vo em i povr em. Osobito vitaminskim,

U 35 tisu a boca uvaju predikate i vrhunska vina

- Mrkvica bu vas okrijepila ...

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mrkva 7 kn/kg - luk 6 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - hren 15 kn/kg - smokve 35 kn/kg - grož e 20 kn/kg - naran e 10 kn/kg - mandarine 12 kn/kg - orasi 50 kn/kg - med 30 kn/bo ica što e biti potrebno za okrjepu nakon burnih i ludih provoda. Smokve, naran e, mandarine, jabuke, kruške, mrkva, peršin, blitva, kiselo zelje i drugi artikli koji okrjepljuju doma i su i kvalitetni. Kao i šampinjoni, bukova e, jaja i sir. (S. Mesari )

Najve i ponos svake vinarije, vinske ku e, svakog vinogradara i vinara je imati vlastitu arhivu vina, koja svjedo i i dugo e godina svjedo iti i na osebujan na in, dakle, kroz kapljicu o vinogradaru i njegovom vinu. U Republici Hrvatskoj, na žalost, a sve zbog donedavno nikakvog odnosa prema vinu, ovom, uz ljudsko zdravlje i razum, najljepšem i najboljem Božjem daru, ne postoji mnogo arhiva vina, kao u zemljama koje nas okružuju. Tek etiri - pet u Slavoniji i samo jedna u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. O toj jedinoj na prostorima od zapadne Slavonije do Istre i Me imurja nalazi se u Štrigovi, po vinima najpoznatijem me imurskom kraju. Arhiva vina u vlasništvu je poduze a Agrome imurje iz akovca, nalazi se u Radnoj jedinici Podrum Štrigova ispod brijega na kojemu rastu ponajbolja grož a iz kojih vrijedni i iskusni vinogradari proizvode vina po kojima je Me imurje i najpoznatije u Hrvatskoj, ali i u zapadnoj i srednjoj Europi, gdje vino ima tradiciju, mo i obožavatelje.

- akove ko Agrome imurje u Podrumu Štrigova ima arhivu vina, od kojih najstarije seže u 1990. godinu, i izvanredne je kakvo e

Otvaranje arhivskih vina Arhivskom vinu koje je godinama bilo u butelji bez zraka, kada se butelja otvori, treba dopustiti da udahne i do e k sebi. Za bijela vina dovoljno je pri ekati 15 minuta u otvorenoj butelji i nekoliko minuta u aši. Za crna arhivska vina potrebno je od 1 do 3 sata ekanja nakon otvaranja i dekantiranja butelje. Tom

prilikom treba paziti da se otvoreno vino ugrije iznad temperatura koje su predvi ene za najbolje izražavanje mirisa, okusa i ostalih osobina identiteta vina. ep se mora lagano vaditi jer je stari i mogao bi puknuti. Zatim se pomiriše na otvara u, a ne skida ga se rukama punim mirisa od cigareta, hrane, kreme za ruke ...

Predikatna i vrhunska vina Arhiva vina u Štrigovi izgra ena je 1990. godine na poticaj tada mladog agronoma, a danas cijenjenoga vinskog stru njaka dipl. ing. agr. Adriana Horvata, koji je danas voditelj vinogradarsko - vinarske proizvodnje u Agrome imurju. - S izgradnjom arhive vina u podrumu Štrigova zapo eli smo 1990. godine i ve iste godine u nju smo pohranili prve butelje vina. Od tada se najkvalitetnije berbe, vrhunska vina te predikatna vina pomno pripremaju za sta-

Najstarije butelje u arhivi renje i pohranjuju u arhivu naše vinarije, odnosno vinske ku e. Danas u arhivi, koju ine dvije prostorije s boksovima,

Horvat je kao pravi vinar ponosan na arhivu vina držimo 35 tisu a butelja fantasti nog vina. U buteljama od 0,50 litara držimo vina iz kasne berbe, u 0,75 litara držimo vina

redovne berbe, ali vrhunske kakvo e, te u buteljama 0,375 litara držimo vina iz prosušenih bobica, kaže Adrian Horvat, koji se u Agrome imurju i štrigovskom podrumu zaposlio 1983. godine, kada zapo inje i njegov put prema vrhunskom vinarskom stru njaku s ijim se predikatima malo tko može mjeriti na ovim prostorima.

Vino meditira i oplemenjuje svoju svijest Mnogi pitaju živi li vino dalje u arhivi ili samo leži u boci ekaju i da ga netko jednog dana popije ili, ne daj Bože, prolije, onako ne htiju i, ali ... - Vino u boci u arhivi, recimo to tako, drijema zimskim snom. U arhivskoj boci vino polako meditira i oplemenjuju svoju svijest. U tami i za njega najljepšim temperaturama zrije iza staklene ovojnice boca. Nakon nekoliko godina stajanja u takvim uvjetima predikatno vino postaje najbolje za konzumiranje. Prate i vino kako ono u arhivi sazrijeva, vidimo da ono postaje sve bolje i bolje i jednog dana poprimi speci i nu arhivsku notu. Tako buke, arome i plemenite plijesni predikata polako zamjenjuju osobine arhivskog vina, nazna uje Horvat, dodaju i kako se tada više ne govori o predikatnom vinu, ve o arhivskom vinu. Horvat smatra važnim re i da arhivska vina nisu suvremena tekovina, jer su ljudi oduvijek ostavljali dio svojih vina da starenjem zriju i razviju nove degustativne osobine. Sve to štrigovska arhivska vina posjeduju. (Stjepan Mesari )


22. prosinca 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 27

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Boži oko nas

Mikrobiološki standardi vode za pi e Voda je osnova svih životnih oblika, ekosustava, ljudskog društva i njegovih aktivnosti. Ona je jedna od osnovnih karakteristika našeg planeta bilo da je u teku em, plinovitom ili krutom obliku. Poznate je izreka «Voda je sve i u vodu se sve vra a» (Aristotel). Voda ini 2/3 Zemljine mase. Nije jednoliko raspore ena na Zemlji , niti je uvijek pristupa na za ljudsku uporabu. 97% ukupne koli ine na Zemlji je slana voda (nepitka), a samo 3% otpada na slatku vodu od kojih je 2/3 zarobljeno u ledu. Znanstvenici klasi iciraju vodu u dvije velike kategorije: podzemna i površinska voda. Podzemna voda potje e iz dubokih izvora i podzemnih vrela, a budu i da se u tlu iltrira preko stijenja i slojeva pijeska, u takvoj vodi gotovo da nema mikroorganizama. Ako voda protje e površinom kroz korito, u nju mogu u i kontaminanti i promijeniti joj kakvo u. Površinska se

voda nalazi u jezerima, rijekama i plitkim bušotinama. Pitka voda mora biti bistra, hladna, bez neugodnog okusa i mirisa i ne smije sadržavati za ljudsko zdravlje škodljive kemikalije, odnosno mikroorganizme. One iš enje vode štetnim sastojcima može biti: - prirodnog podrijetla kao posljedica geološkog sastava tla kroz koji voda prolazi ili mogu poticati od mikro lore, mikrofaune i njihove razgradnje - posljedica ljudske djelatnosti (dotok otpadne vode iz naselja, industrijskih pogona, poljoprivrednih površina i sl.) - od vodovodnih instalacija Voda može postati sredstvo za prijenos velikog broja razli itih mikrobnih bolesti. Kao uzrok velike epidemije kolere u Londonu ve davne 1845. dokazana je upravo voda. Kako bi se zaštitilo od pojave bolesti iji se uzro nici prenose vodom potrebno je provoditi ru-

tinska testiranja uzoraka vode na prisutnost mikroorganizama. Nemogu e je vodu testirati na sve patogene pa se koristi nekoliko bakterija kao indikatore koji signaliziraju mikrobiološko one iš enje vode. U smislu zaštite zdravlja prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e (Narodne novine 47/08) zdravstveno ispravnom vodom za pi e smatra se voda koja ne sadrži mikroorganizme u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. U tablici se nalaze osnovni zahtjevi za vodu za pi e.

Mikrobiološki pokazatelj Maksimalno dopuštene vrijednosti Aerobne mezofilne bakterije pri 37oC/ml........20 Aerobne mezofilne bakterije pri 220C/ml ....100 Escherichia coli/100 ml............................................0 Ukupni koliformi/100 ml.........................................0 Enterococcus vrste/100 ml ....................................0

Imati zdravstveno ispravnu vodu na slavini u svakom

ku anstvu je zahtjevan i odgovoran posao. Zakonska obveza zaštite kakvo e prirodne podzemne i površinske vode namijenjene vodoopskrbi stanovništva je u proglašavanju vodozaštitnih podru ja i njihovo obilježavanje, Odgovornost komunalnog poduze a je do dovesti do priklju ka pojedinih korisnika vodu odre ene kakvo e. Daljnji problem kak vo e vode na slavini potroša a je isklju iva odgovornost ku ne instalacije potroša a. mr. sc. Bojana Božovi , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Boži no drvce je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Boži a. To je obi no zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko Boži a ukrašava se kuglicama, slasticama te boži nim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije eš e ukrašavala svije ama. Na vrh drvca esto se postavljaju an eo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz pri e o ro enju Isusa Krista. Rod jela (Abies) pokazao se najboljim za korištenje i to zato što im iglice ne otpadaju pretjerano nakon što se stablo osuši, a usto ugodno mirišu i imaju lijepu boju; ali koriste se i drugi rodovi borovki. Vrste koje se koriste u Europi su: • Kavkaska jela (Abies nordmanniana) • Koloradska jela (Abies concolor) • Obi na jela (Abies alba) • Obi ni bor (Pinus sylvestris) • Pan i eva omorika (Picea omorika) • Plemenita jela (Abies procera) • Smreka (Picea abies) = Cmrek po me imurski Životni ciklus boži nog drvca od sjemenke do dvometarskog stabla traje, ovisno o vrsti i na inu kultivacije, izme u 8 i 12 godina. Prvo se uzima sjeme iz ešera skupljenih sa starijih stabala. To se sje-

me obi no uzgaja u rasadnicima i zatim prodaje farmama boži nih drvaca u starosti od 3 do 4 godine. Preostali dio razvoja stabla ovisi prvenstveno o klimi, kvaliteti tla te kultivaciji i brizi za stablo. Kao boži na drvca u manjoj se mjeri ponegdje koriste i neke druge, ne toliko tradicionalne vrste, kao što su, na primjer, divovska sekvoja (lat. Sequioadendron giganteum), lejlandski empres (Cupressocypars leylandii) i virginijska borovica (Juniperus virginiana). Mnoge vrste smreke tako er se koriste kao boži na drvca, a neki ih smatraju i najljepšom vrstom stabala, koja se koristi u tu svrhu. No, smrekama (za razliku od jela) iglice po inju brzo otpadati nakon sje e, a mnoge vrste smreke, kao što je na primjer bodljikava smreka, imaju veoma oštre iglice što ukrašavanje ini neugodnim. Neka se stabla prodaju u teglama s korijenjem i zemljom, esto iz rasadnika, da bi se kasnije posadila i kako bi se u njima uživalo još godinama ili desetlje ima. Me utim, zdravlju stabla uvelike štete visoka temperatura i niska vlažnost zraka prostora u kojem se neko vrijeme nalazi pa je stopa stabala koja prežive presa ivanje niska. Ta se stabla u zatvorenom prostoru smiju držati samo nekoliko dana, zato što toplina prekida dormanciju pa slabi zaštitni mehanizam kod stabala koja se zatim kod prenošenja na otvoreno izlažu hladno i.


28

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

USUSRET BOŽI U

Sretan Boži Tri su scene oko Boži a vrlo dojmljive: Marijin i Josipov put prema Betlehemu, zatim Isusovo ro enje u štalici, i napokon poklon pastira. Zaustavimo se na trenutak na tre em. Isus je cijeli svoj život imao posebnu pažnju prema pastirima, makar je on sam bio stolar. Volio se uspore ivati s dobrim pastirom koji se nježno i brižno brine za svoje ovce. Danas u našim krajevima samo ljudi srednje dobi i stariji znaju kako su izgledali pastiri. Život pastira nije bio romanti an (je li ikad i mogao biti?!), ta, trebalo je uvati ili biti uz stado dan i no . No je trebala biti manje stresna, i istina, donosila je duge sate mira i razmišljanja, ali bome i mnogo opasnosti: pastiri su svoja stada morali braniti esto od vukova i od lupeža. Ti jednostavni ljudi, pastiri, puni životne mudrosti, imali su ‘obje noge’ na zemlji, bili su zdrave pameti i prirodnog poštenja, zato je njima prvima bila upu ena poruka o ro enju Spasitelja. An eo im je navijestio Radosnu vijest, koja e postati izvor velike radosti, ne samo za njih nego i za sav narod. Razlog te radosti: u Betlehemu se rodio Spasitelj svijeta! Svaki zahvat Božji u ljudsku povijest je cjelovit, ucijepljen u sve što se ti e svakog ovjeka. Re i emo: radi se o ‘inkulturiranom Bogu’, Bogu koji ulazi u naš svijet, u našu kulturu, u sve što se ti e ovjeka i uzima ga za ozbiljno, voli ga sve do mjere dara vlastitog života. »Bog je tako ljubio svijet da je dao svog vlastitog Sina.« Bog se ne utjelovljuje apstraktno – ta On je Emanuel – ‘S Nama Bog’! Isus e se roditi u vrijeme kad je njegova domovina bila podjarmljena od Rimljana. Oni su propisali da treba i i dati svoje ime. Popis stanovništva (vježbanje u demokraciji?). Marija i Josip su otišli u kraj njihovih predaka, i tamo se prijavili.

Boži , najljepši i najradosniji blagdan

Piše: vl . Antun Štefan Tako e Marija roditi Isusa u Betlehemu, u zemlji Judinoj, u zemlji njihovih predaka. Spasitelj je ro en u siromaštvu i u tišini štale iskopane u stijeni, jer nije bilo mjesta u svratištu. U ovo Boži no vrijeme ne zaboravimo da se i danas u Isusovoj domovini i njegovom Betlehemu, kao i u drugim dijelovima svijeta, djeca ra aju u sli noj situaciji (ako ne i goroj). Svijetom haraju ratovi, glad i bolesti, i mnogi narodi još uvijek hodaju u tami (jer ih guraju i ostavljaju u tami!). Naš Bog (i oni koji mu vjeruju), dijeli sudbinu ljudi. Ra a se u skromnosti i tišini štale, a pobje uje raspet na križu. On je naše spasenje! On nije nedodirljivi bog, bog stoika, filozo a i mudroslovaca. Isus je Bog koji dijeli sudbinu sviju, i velikih i malih, i bogatih i siromašnih, i hoda s nama cestom naših života. Hoda kao angažirani Bog, Bog koji traži i ima rješenja za sve situacije koje nas se ti u, Bog koji ne ostavlja nikog na cjedilu. Boži nas podsje a da je naš mali život prepun kompliciranosti i isprepletenosti na strani velikog i istinskog Života ! Budimo i mi poput pastira: jednostavni ljudi, ljudi s ‘obje noge’ na zemlji, zdrave pameti i prirodnog poštenja, jer emo samo tada uti: »Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj, Krist Gospodin.« SRETAN VAM BOŽI !

DUHOVNI VELIKAN

Ivan apostol, 27. prosinca Najmla i je od dvanaest Kristovih apostola i brat Jakova Starijega. Nazivaju ga u enikom kojega je Isusu ljubio, a evan elje koje je došlo do nas pod njegovim imenom govori kako se on na Posljednjoj ve eri naslonio Isusu na grudi. Zajedno s trima Marijama Ivan je bio nazo an kod Isusovog razapinjanja. Nakon Marijine smrti Ivan je sa svetim Petrom putovao Judejom propovijedaju i Evan elje. Vjeruje se da je umro prirodnom smr u u E ezu, u od-

22. prosinca 2009.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 22. prosinca Flavijan, Honorat, aslav srijeda, 23. prosinca Viktorija, Vikica, Ivan etvrtak, 24. prosinca BADNJAK, Adam i Eva petak, 25. prosinca BOŽI , Božidar, Božica subota, 26. prosinca Stjepan, Krunoslav, Štefica nedjelja, 27. prosinca Ivan apostol, Janko, Ivana ponedjeljak, 28. prosinca Nevina Dje ica, Nevenka makloj dobi. Glavna mu je oznaka orao, znak uzvišena nadahnu a i knjiga. Nekada ga slikaju kao evan elista, a nekada kao apostola. (sm)

RIJE I MUDRE “Savjest poslije djela je kiša poslije berbe.” (MKLI,sm)

Slavljenje Boži a po inje odmah iza polno ke, estitanjem onima koji su bili na polno noj svetoj misi, a po mogu nosti i susjedima. Kada se do e s mise, obavezno se pomoli kod stola, za tu prigodu sve ano ure enoga. Na stolu se nalazi molitvenik, Sveto pismo ili Biblija, te plodovi zemlje. Ispod stola se nalazi slama u kojoj prespavaju djeca ili mladi. Ujutro se prvo ide na svetu misu, a na povratku se estita svakome tko je blizak i drag.

Boži ni stol, koji su postavile lanice Društva žena Gornji Kraljevec

Kada se obitelj okupi, zapo inje sve ani objed koji je bogatiji nego ina e. Uglavnom su na stolu govedina s hrenom, bistra ili pretepena juha, pe eno svinjsko ili pile e meso, krumpir ili rezanci, te salata od kiselog zelja ili cikle. Tu su neizostavni kola i s orasima i makom, te pala inke, aj sa žganicom i doma e vino. Nakon objeda se odlazi estitati znancima i rodbini. Najljepši i najradosniji blagdan završava ve erom cijele obitelji i eventualnih gostiju. (S. Mesari )

HUMANITARNA PRIREDBA župnog Caritasa Vratišinec

ŽUPA ŠENKOVEC

Skupljali za darove da nitko ne ostane zanemaren

Nova i moderna zvona za Boži

Samo a i odba enost najve e su siromaštvo današnjice, ve e od materijalne oskudice. Upravo vo eni tim motivom, da nitko barem u vrijeme došaš a ne bi trebao biti odba en niti se osje ati potpuno osamljenim, lanovi župnog Caritasa župe Vratišinec odlu ili su uz pomo župljana posjetiti im više osoba u župi kojima e pokazati da je drugima do njih stalo. A lijep je narodni obi aj da se u posjet ne ide praznih ruku. Tako su lanice župnog Caritasa priredile humanitarnu priredbu u kojoj su sudjelovali u esnici iz svih mjesta župe Vratišinec na zajedni koj priredbi u nedjelju 12. prosinca, koja je ujedno i nedjelja Caritasa. Ve inu programa izvela su školska djeca iz OŠ Vratišinec i Podru ne škole Gornji Kraljevec, ali i djeca iz PŠ Peklenica koja pripada OŠ Mursko Središ e i PŠ Krištanovec koja pripada I. OŠ akovec. U glazbenom djelu program pjevala je Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec i mladi župni zbor župe Vratišinec. Priredba je bila završnica brojnih ovogodišnjih aktivnosti usmjerenih na pomo najpotrebnijima. lanice Caritasa skupljale su lijekove za Caritasovu ljekarnu, izra ivale i prodavale prigodne ukrase za Valentinovo,

Na toranj župne crkve Svete Jelene Križarice u Šenkovcu djelatnici Medije iz Ivanovca postavili su novi i moderni zvonik. U najmodernijoj tehnici izra eni su zvonik i križ koji ve sjaji tijekom no i. S križem je zvonik visok 44 metra i spada me u najviše u Me imurju. Uskoro e u njega biti stavljena klasi na zvona koja e, prema rije ima župnika vele asnog Vladimira Kolari a, za ovogodišnji Boži zazvoniti i pozvati vjernike na slavljenje ro enja maloga Isusa. (sm, zv)

I najmanji su svojim nastupom pomogli da Caritas prikupi što više Uskrs, advent i Boži . Za brojnih sve anosti ukrašavale su i aranžirale crkvu, pripremale agape za sudionike križnog puta, posje ivale bolesne uz prigodne poklone u korizmi, organizirale misu i ve eru za osamdesetak osamdesetogodišnjaka u župi, skupljale sredstva za popra-

vak crkve nakon udara groma, sakupljale hranu za Caritasovu kuhinju Varaždinske biskupije, organizirale hodo aš a u marijanska svetišta, sudjelovale na dvije duhovne obnove, tako er na pripremama duhovne obnove ra Ive Pavi a u Vratišincu. (BMO)

ŽUPA OREHOVICA

Slikama platili obnovu crkve Nakon što su po etkom prosinca uprili ili izložbu slika nastalih na ljetnoj Likovnoj koloniji, odbornici i župnik vele asni Damir Slamek iz župe Orehovica uo i 3. nedjelje došaš a organizirali su aukciju h slika. Na aukciju su ponu ene sve slike koje su župi besplatno dali likovnjaci, ijom se prodajom prikupilo dovoljno novca za podmirenje troškova temeljite obnove župne crkve Majke Božje Fa mske. Najvišu izlicitiranu cijenu od 4.200 kuna postigla je slika, odnosno originalna skica slikoreljefa majstora Stjepana uki a Pište, koji je ina e oslikao itavi zid u sve štu župne crkve.

Izme u ostalih na aukciji su bile slike vele asnog Zlatka Sudca, vele asnog Slavka Vranjkovi a te Branka Budimira i Dragutina i Božene Hajdarovi . Sveukupno je na prodaju ponu eno 38

likovnih radova, a prodano ih je 32, pak e preostalih 6 biti prodano drugom prilikom ili pak krasiti župne prostore. Voditelj aukcije je bio Miljenko Ov ar s Radija 1 i posao je obavio besprijekor-

no. Župnik vele asni Damir Slamek zadovoljan je aukcijom, te zahvaljuje svima koji su slike podarili i kupili te tako pomogli župi u kojoj je on u službi od prošlog ljeta. (S. Mesari )


za velike i male

Boži ni obi aji • Boži ni obi aji Boži na estitka Zovem se Krsto. Tek mi je tri i pol mjeseca. Ovo je moj prvi Boži . Ja još ne znam što je Boži . Ipak vam od srca estitam i svima želim da vas paze i maze kao mene. Svima puno pusa.

PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC

Stari obi aji slavljenja Boži a Još samo nekoliko dana, nekoliko sati dijeli nas od Boži a, blagdana kojeg svi željno iš ekujemo. Pripremamo svoje darove, boži ne ukrase, pjevamo boži ne pjesme… Svi se katkad pitamo kako su naše bake i djedovi davno prije slavili Boži . I ja sam se to zapitala pa sam odgovor odlu ila doznati iz “prve ruke“, tj. od moje bake Marije i djeda Franje. Sve je zapo elo po etkom adventa kada su po injale zornice. Bilo je tu ranih bu enja kako bi se stiglo na vrijeme. Pšenicu je tako er trebalo posijati najkasnije do sv. Lucije. Do Boži a pšenica lijepo naraste, te ukrašava boži ni stol, dok tijekom boži nog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom, a ponekad su pored pšenice stavili jabuke i svije e. Nakon Boži a pšenica se davala pticama jer se ništa nije smjelo baciti. Tu su bile i ispovijedi koje su se održavale zadnji tjedan u adventu. Na Badnjak je po cijeli dan bio post, nije se jela ak ni riba kao u današnje vrijeme. Jela su se posna jela za injena sa maslom. Kuhao se pretepeni grah ili krumpir. Preko dana su se vršile pripreme. U ku u se unosila slama koja se prostirala po cijeloj sobi, posebice ispod stola. Doma in bi je

Što niste znali o Boži u? Boži je blagdan mira. U mnogim našim krajevima je obi aj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polno ka, druga je rana jutarnja, zornica ili pas rica, a tre a je poldanica ili vela misa. • Boži se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posje telj koji na Boži u e u ku u. On treba biti zdrav i snažan jer to donosi sre u. Da se ne bi dogodila „nesre a“ uku ani se obi no dogovore s nekim kršnim mladi em koji onda „slu ajno“ prvi u e u ku u. • Boži no es tanje prvo je me u lanovima obitelji. estitanje od ku e do ku e tzv. Koledanje obavljalo se uz pjevanje boži nih pjesama, a koledari ili betlehemari kako su ih zvali, primali su darove. • Na Štefanje je bio obi aj da grupe

unio i potom molio: „Daj Vam Bog konji e, voli e, praš i e…“ A nakon toga bi se moli „O e naš“. Na slami se i spavalo. Zatim se ukrašavala jelka, ali ne kao danas. Kitila se naj eš e ukrašenim jabukama i raznim vo em. Kukuruzovina se umatala u zlatni papir i to se vješalo na jelku. Odlazilo se i na polno ku. Poslije polno ke, nakon što se došlo ku ama ve erali su prave me imurske „ urke“. Po cijelu no je obavezno morala biti upaljena svije a i uklju eno svijetlo u ku i. Na sam dan Boži a rano se ustajalo. Darova pod jelkom nije bilo jer su vremena bila teška. Slijedio je doru ak i poslije toga bi se odlazilo na misu. Na sam Boži se kuhalo zelje sa malo mesa, a kao pravi poslastica prosta poga a za kraj. Poslijepodne se provodilo s

obitelji u blagdanskom raspoloženju i okruženju. Na drugi dan Boži a tako er se išlo na misu. „E onda se Boži zaista slavio, a ne kao danas.“ Danas su obi aji sli ni, gotovo isti, no pravi smisao je zapravo u tim njenim zadnjim rije ima. Zaista kada pogledamo realno, danas ve ina nas Boži jedva eka zbog darova, tj. zbog materijalnih stvari, onoga što emo dobiti, a malo nas obra a pažnju na onu duhovnu stranu, onaj pravi ar i pravu ljepotu Boži a i Kristova ro enja.

Franjo i Marija Škvorc o starim obi ajima

mladi a obilaze selo i pjesmom es taju Stjepanima i Šte cama imendan. • Na Svetog Ivana, drugi dan poslije Boži a, iznosila se slama iz ku e i stavljala na vo ke da bolje rode. • Na Herodešovo, Nevinu dje icu ili Mladence, dan iza Svetog Ivana, nekad je bio obi aj da se ljudi lagano udaraju vrbovim šibama da bi bili bolji, a stari hrvatski obi aj na taj dan je bilo „biranje kralja“ te drugih narodnih dužnosnika. • Najpoznatija crkvena pjesma u našim krajevima je „Narodi nam se“ Narodu nam se kralj nebeski Od Marije, iste Djevice. Na tom mladom ljetu Veselimo se, Mladoga Kralja mi molimo. …Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje Na tom mladom ljetu svega obilja Na tom mladom ljetu Veselimo se, Mladoga Kralja mi molimo. (HIC)

Sanjam svijet Sanjam svijet o ima sre e, Svijet ljubavi i prijateljstva Svijet u kojem šaka, rije je nepoznata. Sanjam svijet mira i poštovanja Svijet u kojem nema krvi i boli Svijet bez ratova. Sanjam svijet mira i poštovanja Svijet u kojem sloga vlada Svijet ljubavi i zajedništva U kojem svako dijete spava u toplom krevetu. Zrinka Jankovi , akovec

Edukacijske radionice u Varaždinskim Toplicama mladih osoba s invaliditetom Hvratski Savez udruga cerebralne i dje je paralize organizirao je radionice uz nancijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti na temu: «KLUBOVI SAMOZASTUPANJA MLADIH OSOBA S INVALIDITETOM» u Varaždskim Toplicama u hotelu «Minerva» u periodu od 27. - 29.11.2009.. Petak 27.11.2009. dolazak sudionika radionica «Klubova samozastupanja mladih osoba s invaliditetom» odvijao se u popodvenim sa ma. Susre kao i uvijek su srda ni, sretnu se stari prijatelji, znanci i upozna se netko novi. Na susretu i upoznavanju sudionika i voditelja radionica pozdravio nas je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog saveza cerebralne i dje je paralize prim. dr. sc. Miroslav Pospiš. Ukratko je iznio o zna aju rada HSUCDP-e i o važnos samozastupanja osoba s cerebralnom paralizom kao i op enito osoba s invaliditetom. Naglasio je koliko je važno da osobe s cerebralnom paralizom govore o sebi ne dozvoli i o ekiva da to umjesto njih ini netko drugi. Izjavio je da ga veseli što se mladi ljudi osvješ uju i osnažuju i da projekt samozastpanje ide dalje. Predstavio nam je voditelje radionica: Dario Kara i , Koraljka Krajnovi i Vedrana Vitez te im prepus o vo enje susreta. Voditelji su se predstavili i ukratko je svatko iznio o svojoj temi. Za m je sljedila ve era. Poslije ve ere bilo je druženje uz karaoke. Bilo je zabavno, svi smo sudjelovali u izvo enju melodija. Subota 28.11.2009. sa radom se krenulo u 10 sa . Na po etku nam se obra o dr. Miroslav Pospiš. Zaželio je svima dobrodošlicu te pozdravio goste predsjednika SOIH-a dr. Zorislava Bobuš i predsjednicu saveza društva distro ara i lanicu Europske svjetske organizacije osoba s invaliditetom g u Maricu Miri . Dr. Miroslav Pospiš iznio je važnost klubova samozastupanja mladih osoba s invaliditetom. Samozastupanje zna i da osoba zastupa sebe. Samozastupa sebe zna i ima priliku upozna svoja prava odgovornos , zauzima se za njih, provodi ih te ini izbore vezane uz vlas život. Samozastupanje omogu uje osobama s invaliditetom otvoreno govoriti u svoje ime. Zauzimaju i ovako pozi van stav osobe s invaliditetom u velikoj mjeri poboljšavaju kvalitetu svojeg života. U klubovima osobe s invaliditetom zajedno e dijeliti ideje, potporu, organizirati treninge za ostale lanove udruge i drugim skupinama govori o samozastupanju. To e bi snažan glas za promjene koje žele u init u lokalnoj zajednici. Klub može osnova registrirana udruga. Klubovi kao oblik izvanins tucionalne podrške osoba s invaliditetom pridonose lakšem uklju ivanju u lokalnu zajednicu i u cjelosti poboljšavaju kvalitetu življenja osoba s invaliditetom. lanovi kluba primarno e razvija komunikacijske vješ ne samozastupanja. Klubovi udruga HSUCDP prerast e u FORUM SAMOZASTUPANJA HRVATSKOG SAVEZA UDRUGA CEREBRALNE I DJE JE PARALIZE. Djelovanje foruma bit e na podru ju cijele RH-a. Osnaženi lokalni klubovi bit e snažna podrška HSUCDP da kroz partnerski odnos djeluju u kreiranju i provo enju konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, Akcijskog vije a plana Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliiditetom, Nacionalne strategije izjedna avanja mogu nos za osobe s invaliditetom. Za m nam se obra o dr. Zorislav Bobuš, uputio pozdrave svim sudionicima kao i dr. Pospišu te mu poželio dobro zdravlje. Pohvalio je stru ni rad dr. Miroslava Pospiš te naglasio kako su skupovi realitetni na elu s dr. Pospišom i imaju stru ni nivo. Prim. dr. sc. Miroslav Pospiš cijeli svoj život posve o je istraživanju cerebralne paralize i mozga, te ima veliki doprinos u poboljšanju kvalitete življenja osoba s cerebralnom paralizom i op enito osoba s invaliditetom. Ukratko se osvrnuo na konvenciju te stavio naglasak da trebamo prou i konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. To je naše

snažno oružje u rukama za pos zanje cilja. Te je važno da osobe s invaliditetom zajedno sura uju da se ne odvajaju. G a Marica Miri ukratko je izlagala novi pristup definiciji invaliditeta, kako rješava problem integracije osoba s invaliditetom. Veliku važnost ima Univerzalni dizajn. Razvoj nove tehnologije koja u veliko poboljšava kvalitetu življenja osoba s invaliditetom. Radi se na razvijanju svijes o osobama s invaliditetom, te se pridaje važnos glasovnoj komunikaciji. . Rachela Sindi i pravnica iz udruge cerebralne i dje je paralize Rijeka prenjela je svoje iskustvo Strasbourg Freedom Drive. Strasbourg Freedom Drive je kampanja ija je misija za promicanje prava svih osoba s invaliditetom u Europi, a organizirali su je Europska mreža za neovisno življenje (engl. ENIL) i Centar za neovisno življenje, (engl. CIL), Carmichhael House iz Dublina. Vidjeli smo kratak prikaz kako osobe s invaliditetom marširaju ulicama do parlamenta izražavaju i nezadovoljstvo i zah jevaju i svoja prava. Strasbourg Freedom Drive ima cilj podignut razinu svijes o pravima i socijalnoj pravdi koja se ti e osoba s invaliditetom. To je prilika da se osobe s invaliditetom iz cijele Europe zajedno okupe u mimohodu kroz ulice Strasbourga sve do Europskog parlamenta gdje se sastaju sa zastupnicima njihovih zemalja. Republika Hrvatska nema svoje zastupnike u parlamentu jer nije lanica Europske Unije. Ak vnos Freedom Drive Kampanja odvija se svake dvije godine. Sljede i Freedom Drive održava se 2011. god. no još se ne zna da li e bi u Strasbourgu ili u Bruxellesu. Dr. Pospiš se nadovezao na Rachelino izlaganje, kako je ovaj prikaz dobar primjer koji bi i mi trebali slijedi . Da iskažemo nezadovoljstvo i zah jevamo svoja prava. Potom se zahvalio izlaga ima i prepus o voditeljima radionice. Nakon kratke pauze krenule su radionice. Bili smo podijeljeni u tri skupine. Svaka skupina je prošla sve tri radionice Na temu: - Forum teatar - samozastupanje u životnim situacijama – Dario Kara i - voditelj - U enje vještina samozastupanja – zna što želite – dobro oblikovan cilj/ishod – Kroljaka Krajnovi - voditelj - Glasom do samozastupanja – Vedrana Vitez - voditelj Forum teatar – samozastupanje u životnim situacijama – u ovoj radionici bila je mogu nost da se prikaže stvarna životna situacija kroz glumu, a sudjeluju sudionici i voditelj. Prikaz je bio kako osoba s invaliditetom može sama sebe samozastupati kao i ostvari svoje pravo. U e se vješ ne koje se mogu primijeni i prilagodi svakom sudioniku u odnosu na njegove mogu nos , okoline u kojoj djeluje i osoba s kojim se susre e u ostvarivanju svojih prava. Bio mi je odli an na in izvedbe. Na lijepi na in dobrim dijalogom i kompromisom možemo ostvari svoja prava. Ova radionica mi se posebno svidjela jer sam imala priliku i sama u estvova kao glumac i bit pozi vno prihva ena od okoline kao i voditelja. To mi daje dodatnu snagu, samopouzdanje te po caj borbe za moja, naša prava. Poslije ru ka smo odradili još dvije radionice. Radionica U enje vješ ne samozastupanja – zna što želite – dobro oblikovan cilj / ishod – cilj ove radionice je potaknu sudionike, osobe s invaliditetom na pozi van na in kako pos i ono što žele unaprijedi vješ nu samozastupanja, kako razvi plan i proves ga. Osoba je samosvjesna što želi i s me želi pos i svoj željeni cilj, a do cilja dolazi prema svojim mogu nos ma. Radionica razvija saznanje da se može puno pos i i ostvari cilj ako imamo dobru podlogu, mo vaciju te pozi vno mišljenje

o sebi. To govori o našem samopouzdanju bit emo prihva eni i lakše emo se uklju i u bilo kojem podru ju života svakodnevnice. Glasom do samozastupanja radionica vrlo je pou na, opuštaju a. Zapo eli smo predstavljanjem sebe imenom i prezimenom. Izgovorom dolazimo do osvještavanja i verbalizacije vlas h problema glasa i govora, kojeg se ne trebamo s dje . Zatim smo imali stvaranje grupne melodije, pomo u sviranja Or ovih instrumenata. Podijeljeni smo u e ri podgrupe – ( e ri elementa – vatra, voda, zemlja, zrak). Svaki lan ima svoj instrument. Svaka podgrupa stvara glazbu, ostale miruju, te na kraju sva e ri elementa se udruže i stvaraju grupnu melodiju koju sam osje ala kao svježinu istog zraka, valove, šum mora, izvor vode, pucketanje vatre u zimskim no ima, grmljavinu iz utrobe zemlje, vjetar pred oluju i hi povjetarac. Poticanjem kreativnosti i mašte, sposobnoš u oponašanja zvukova iz prirode vježbamo glas. Zadatak je lanova grupe izvo enje oponašaju i zvukove s ulice izgradi prepoznatljivu zvu nu sliku. Primjena ove tehnike pridonosi smirenju tjelesnih ak vnos i buke (jer stvaranje zvu nih slika otpo inje iz šine), jasnijem de niranju prostora, ja em do aravanju atmosfere, boljem uživljavanju. Vježbom disanja opuštaju se miši i smanjuje se ritam srca te se disanje produbljuje. To pos žemo dubokim udahom kroz nos i izdahom na usta nekoliko puta. Vježbu je dobro ponovi nekoliko puta. Glasnim i jako naglašenim zijevanjem ja amo govorni sustav za što slobodniji glas. Ovo je vježba za opuštanje mimi nih miši a lica. Igra povezuje grupu i dosta je zabavna. Opuštanje miši a jezika i eljus koji ko e glas pos žemo plaženjem jezika. Izgovorom rije i minge, mongen, vinge, vongen, pove ava se pokretljivost govornog sustava. Završetak radionice bio je opušten što smo iskazali glasom. Po canjem mašte i dobre komunikacije kod sudionika završetak radionica završio je pozi vnom atmosferom opušteno i s puno smijeha Došli smo do spoznaje da možemo bez straha upotrijebi svoj glas. Bilo bi jako dobro da ovakvih radionica bude više. Može se puno nau i kako radi na sebi, te pomo i sebi i drugima. Veliku ulogu ima voditelj kako prihva a osobe s cerebralnom paralizom osobito s poteško om govora. Da li e bi radionica dobro provedena kod svake osobe ovisi o voditelju. Slijedila je ve era , a poslije druženje uz glazbu. Nedjelja 29.11.2009. iza doru ka zapo eli smo radom. Obra o nam se predsjednik HSUCDP prim. dr. sc. Miroslav Pospiš. Osvrnuo se na rad ovih eduka vnih radionica, iznio je svoje zadovoljstvo na odazivu i zainteresiranos osoba s cerebralnom paralizom i osoba s invaliditetom jer to daje uvid koliko osobe s cerebralnom paralizom i osobe s invaliditetom postaju samosvjesne o samozastupanju, ostvarivanju i traženju svojih prava do pune provedbe. Veseli ga razmišljanje mladih osoba s invalliditetom te predlaganje za ovakve eduka vne radionice, te se nada da e bi ovakvih radionica još ako e bi nancijske potpore. Slijedio je dogovor sudionika i voditelja radionica kako prezen ra nau eno. Sudionici svake radne skupine prezen rali su što su nau ili. Potom je slijedilo sve ano uru enje cer kata polaznicima edukacijskog skupa. Ru ak i odlazak ku ama sa ste enim znanjem kojeg nikada dosta. Zahvaljujem Hrvatskom Savezu Udruga cerebralne i dje je paralize što mi je omogu io sudjelovanje na ovim edukacijskim radionicama samozastupanja mladih osoba s invaliditetom. Andrea Beli


30

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

MT “Leptiri ” vas daruje Velimir (27) i Vlatka (25) Golubi iz Celina dobili su sina Lovru, ro enog 13. prosinca u 17.15 sati.

Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Oliver Cmre njak (31) i Klaudija Posavec Cmre njak (27) iz Dunjkovca dobili su Augustinu, ro enu 10. prosinca u 12.55 sati.

Damir (26) i Danijela (21) Leskovec iz Vrhovljana dobili su k er Kelly, ro enu 13. prosinca u 22.45 sati.

Antun (26) i Zdenka (24) Oršuš iz Piškorovca dobili su Antoniju, ro enu 13. prosinca u 23 sata. Imaju i Antonija (3), Ljubicu (6) i Lauru (2).

NAJAVLJUJEMO ŠTRIGOVA

Igor (28) i Ana (24) Balaban iz Preloga dobili su Filipa, ro enog 10. prosinca u 17.45 sati.

Nagra uju sve ro ene u ovoj godini Op ina Štrigova i op inska Turisti ka zajednica i ove godine prire uju prijem i nagra ivanje djece ro ene u 2009. godini, te prire uju kulturno - umjetni ki program. Priredba e se održati u nedjelju 27. prosinca u sportskoj dvorani Osnovne škole Štrigova s po etkom u 15 sati. (sm)

MURSKO SREDIŠ E

Boži ni koncert Grad Mursko Središ e organizira boži ni koncert u župnoj crkvi u Murskom Središ u. Koncert e biti u subotu 26. prosinca u 16 sati. Nastupit e prof. Vladimir Mihaljevi , Ivan Mihaljevi i KUD “Mura” Mursko Središ e. Oni e izvesti prigodne me imurske boži ne pjesme. (sm)

www.mnovine.hr uskoro u novom ruhu


Odli an boži ni koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a održao je još jedan koncert za pam enje na kojem se tražilo mjesto više. Uz dirigiranje voditelja zbora Branimira Magdaleni a, 50-ak zboraša, 35 svira a te 20 tamburaša izvelo je me imurske i hrvatske boži ne skladbe te internacionalne boži no novogodišnje pjesme. (foto: Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

AKOVE KI AMATERI održali tradicionalni boži ni koncert

Odli an koncert za pravi boži ni ugo aj Blagdansko ozra je i ove godine, kao i mnogih prethodnih, posebnim je u inio sve ani boži ni koncert akove kih amatera. Ovim boži nim koncertom mnogobrojni svira i i pjeva i ve više od deset godina nastoje pridonijeti stvaranju blagdanske atmosfere u akovcu te pokušavaju glazbom uljepšati iš ekivanje nadolaze ih blagdana. Tako je publika uživala u interpretacijama najljepših boži nih pjesama, a njima su akove ki amateri uspješno do arali toplinu boži nog ugo aja. Ovaj put program su otvorili Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi ” pod vodstvom Borisa Novaka, zajedno s najboljim hr-

Ve er je završila s Gradskim puha kim orkestrom

vatskim pjeva kim zborom “Josip Štolcer Slavenski” pod vodstvom Senke Bašek Šamec. Uz zbor i tamburaše nastupili su i solisti Blanka Tkal i Breglec, Ena Pongrac i novope ena pjeva ka zvijezda Bojan Jambroši . Na pozornicu je zatim stupio Big band akovec pod vodstvom Marija Jageca, koji uvijek naprave odli an štimung svojim zanimljivim obradama boži nih pjesama. I ovaj put uz njih je nastupio Alen Horvat – Zibe. Ve er je iniširao Gradski puha ki orkestar s voditeljem Ivanom Belovarijem. Ujedno najbrojniji akove ki orkestar uvijek publiku oraspoloži svojim vedrim marševima.

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH Me imurske županije akovec

Uz izložbu radova predstavljena i prva “Fijolica” Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec iskoristila je blagdansko vrijeme kako bi organizirali dvodnevnu prodajnu izložbu umjetni kih radova s prve likovne kolonije “Dobro je initi dobro”. Likovna kolonija ina e je održana u listopadu, a organizirala ju je Nada Igrec, stru na suradnica koja vodi likovnu radionicu “Hobica - Jurica Varga” pri Društvu distro i ara Varaždin. Osnovni cilj manifestacije bio je druženje i aktivno provo enje vremena i ujedno pokretanje kreativnih mogu nosti kroz likovne radionice. U tome su u potpunosti uspjeli, tako je likovna kolonija protekla u ugodnoj atmosferi i pomogla popularizirati likovno stvaralaštvo

Izložba Udruge gluhih i nagluhih Me imurske županije predstavila je radove s prve likovne kolonije “Dobro je initi dobro” me u osobama s posebnim potrebama. Kako je kolonija bila humanitarnog karaktera, za Udrugu je prikupljeno dvadeset umjetni kih djela koja su bila izložena u akove koj zgradi “Scheier”. Svoja djela za ovu

prigodu darovali su: Dražen Pavlovi , Silvija Benkovi , Elvira Vidovi , Mihailo Mihajlov, Ivan Šebestijan, Slavko Duki , Mladen Pali , Stanko Padari , Pavao Ružman, Julija Pongrac, Marija Bašnec, ur a Mar etko, Mirela Igrec, Dubravka Novak,

ROGOZ, HNK Varaždin, srijeda, 23. prosinca, 22 sata

Koncertna promocija albuma prvijenca benda Kom3dija akove ki etnobend Kom3dija održat e u srijedu 23. prosinca u 22 sata u Rogozu u Varaždinu koncertnu promociju novog albuma prvijenca “Indijancu je bilo smešno” u izdanju Dallas Recordsa. Do ite i pogledajte zašto je Kom3dija bend koji preporu uje Djed Mraz glavom i bradom! Osjetite atmosferu blagdanske groznice na velikom world ethno

rockabilly blues punk spektaklu za koji e se ovaj put Kom3diji pridružiti i ponajbolji etnovokal kontinentalne Hrvatske - Anet! Karte u pretprodaji – 20 kn! Pretprodajna mjesta: Varaždin blagajna HNK-a, caffe bar “Rogoz”; akovec - caffe bar “Zrinski”. Na koncertu možete i kupiti CD Kom3dije “Indijancu je bilo smešno”, po promotivnoj blagdanskoj cije-

ni! Album po promotivnoj cijeni možete kupiti i na blagajni Centra za kulturu. Darujte svoje najbliže originalnim me imurskim etnom, zapjevajte i zaplešite pored boži ne jelke u ritmu world ethno benda Kom3dija. U idu em broju Me imurskih novina donosimo “vru u” naslovnicu i intervju s de kima iz Kom3dije.

BOŽI NA sve anost U iteljskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek u akovcu

Nit vodilja u budu em radu jesu vjera i ljubav Nizu prigodnih boži nih programa pridružio se onaj U iteljskog fakulteta u Zagrebu - Odsjeka u akovcu. Ondje su posebnu boži nu sve anost za studente, profesore i uzvanike pripremili ženski akademski zbor U iteljskog fakulteta te recitatorska grupa i tamburaški sastav. Program je bio ispunjen poznatim pu kim adventskim i boži nim pjesmama. U glazbenim verzijama, osim zbora i tamburaša, izvedbama su se istaknuli solisti Marinko Šego, Anita Hegeduš i Anita Fu ko - Magdaleni , dok su se za itanje stihova pobrinuli Tamara Vibovec, Bojan Savi , Nataša Slamnik, Biljana Bagari , Jelena Ho urš ak i Nina Plantak. Studentima su pripremiti pro-

Karmela Vitlai , Gabrijela Binder i Nada Gorupi . Otvorenje izložbe bilo je prilika da se predstavi i prvi broj “Fijolice”, asopisa Udruge gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec, za ije je izdavanje me u najzaslužnijima tajnica udruge i urednica asopisa Mirela Igrec koja je sve zainteresirane pozvala na itanje Fijolice i na izložbi, ali i uvodniku asopisa. - Pune 52 godine postoji naša udruga, osobe smo ošte ena sluha za koje bi pisana rije trebala biti zakon, ali, eto, tek sada je imamo pred sobom. Ne treba se osvrtati na to zašto se ovo nije dogodilo puno prije, nego se u ovo blagdansko vrijeme radujte zajedno s nama listaju i i itaju i našu Fijolicu, napisala je Igrec.

CENTAR za kulturu akovec, 29. prosinca u 20 sati

Novogodišnji koncert simfoni ara HRT-a Tradicija koju je Simfonijski orkestar HRT-a po eo u akovcu prije devet godina nastavlja se i ove godine, tako e novogodišnji koncert održati u utorak 29. prosinca u 20 sati. Valceri, kora nice i polke iz skladateljske radionice obitelji Strauss bit e okosnica programa kroz koji e nas voditi Vlado Štefan i , dramski glumac te autor, redatelj i voditelj brojnih kulturnih i zabavnih doga anja u Zagrebu (izme u ostalih i programa “Advent u srcu Zagreba”). Dirigent e biti Alan Bjelinski.

PROMJENA u programu Adventa u akovcu

Umjesto Nede Ukraden, nastupaju Bojan i Žiga

gram pomogli Spomenka Dragovi , prof., Senka Bašek Šamec, mr., i Branimir Magdaleni , prof. Sve anost je protekla u porukama vjere i ljubavi, a upravo bi to, poru ili su profesori, trebala

biti jedina nit vodilja sadašnjim i budu im u iteljima i profesorima u obrazovanju novih kadrova, odnosno svojih kolega na jedinom visokoškolskom u ilištu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Program za Advent u akovcu doživio je promjenu. Umjesto najavljenog koncerta Nede Ukraden u subotu 26. prosinca, u šatoru na Trgu Republike održat e se koncert Bojana Jambroši a, Žige i Bandista i grupe Flash. Koncert po inje u 20 sati.


22. prosinca 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VBZ knjižara ugostila pisca duhovne literature Brunu Šimlešu koji je otkrio nekoliko zanimljivih životnih tajni

Kako kreirati vlastitu sre u? U akove koj VBZ knjižari održana je zanimljiva promocija knjige “Škola života – kako kreirati istinsku sre u” Brune Šimleše. Pratite li duhovnu literaturu, ime Brune Šimleše dobro vam je poznato. Za one koji ne znaju tko je on – Bruno je veoma uspješan tridesetogodišnji pisac koji je do sad napisao pet knjiga - zbirku pjesama “Osluškuju i podne”, te etiri duhovne knjige: “Savršenstvo kreacije”, “Hvala ti, ljubavi”, “Škola života” i “Sudbina duše”. On je i urednik za duhovnu literaturu u VBZ-u te je zaslužan za objavljivanje nekih od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj, kao što su “Tajna”, “Koji k.… uop e znamo”, “Mo sadašnjeg trenutka” ... Prije svega Bruno je veoma zanimljiva li nost koja ima puno toga za re i. Omiljena izreka mu je “Bolje sprije iti nego lije iti“, a za sebe kaže da je doista sretna osoba. Kako kreirati tu sre u, opisuje u svojoj posljednjoj knjizi “Škola života“. Nakon neuobi ajeno posje ene promocije u Zagrebu, na kojoj je bilo tristotinjak ljudi, nastavio je s promocijama po Hrvatskoj. Nakon Rijeke došao je na red akovec, gdje smo imali priliku popri ati s njim. • Kako si po eo pisati? — Pa, zapravo, kada sam po eo pisati svoju prvu knjigu 2000. godine, to je bilo, ini mi se, jako davno, kao u nekom prošlom životu, ja sam pisao za sebe samog. Razmišljam o tome kako život funkcionira od vrti ke dobi, doslovce. Znam da je to neuobi ajeno, ali dok su se druga djeca igrala i zabavljala, ja sam razmišljao koji je smisao života i kako dosegnuti maksimum koji možemo i kako biti maksimalno mudriji, hrabriji, svoji u nekim trenucima. I tako s etiri, osam i šesnaest godina, i onda sam s dvadeset sakupio odre enu kolekciju tih ideja. Htio sam ih staviti na papir, isto da vidim kako to izgleda, odnosno koja su moja mišljenja o granicama ljudske svijesti ili uop e smislu našeg postojanja. I tako sam pisao, pisao, pisao i u nekom trenutku shvatio da bi to mogla biti prva knjiga. Ponudio sam je izdava ima, svi su me odbili, uz jako puno vrije anja, optuživanja da sam to prepisivao ili da je toliko dosadna da oni to ne mogu ni itati. Knjiga je postala jako dobro prodavana, jako lijepo do ekana, tre e izdanje je dosegnula unutar pola godine, što je fenomenalno za hrvatske uvjete, i onda su drugu knjigu htjeli svi objaviti jer su skužili da ipak nije tako dosadno, da nisam to prepisivao i da ima u tome nešto. Tako da sam po eo jako rano, i zapravo sam.

Može li dvadesetogodišnjak pisati o duhovnosti? • Ne dešava se esto da ovjek od dvadeset godina po ne pisati o duhovnim stvarima. — Kada razmišlja o tome od svoje etvrte godine, onda ima ve dobrih šesnaest godina iskustva. Dakle, ja stvarno nisam razmišljao kao druga djeca, nije mi to bilo dovoljno zanimljivo, uvijek sam tražio odgovore na neka pitanja na koja ona nisu, i na koja možda naši roditelji nisu tražili, jer me to vuklo. U jednom trenutku sam razvio jedan osje aj u sebi da kada do em do ne ega što mi se ini istinitim, da mi nešto u meni zazvoni i onda je to tako kad razmišljam što se doga a s nama poslije smrti. Razmišljam, razmišljam, do em do ne ega što mi se ini istinitim, i uvijek se to kasnije pokaže istinitim. Tako da sam nau io vjerovati tom osje aju i došao do nekih odgovora koji se meni ine de initivnima, kona nima i ispravnima. Sad se sigurno nekim ljudima ne ine, ali lijepo je iskustvo kad je ve tisu e i tisu e ljudi i u Hrvatskoj i u svijetu nekako uživaju i u tim knjigama pokazalo da je to i njihovo iskustvo, drago mi je da knjige nailaze na tako lijep odjek. • S obzirom na to da radite kao urednik za duhovnu literaturu u VBZ-u, koga biste izdvojili od autora i koje knjige preporu ujete? — Najbolje poznam zapravo knjige koje sam ja sam uredio i koje je onda VBZ objavio. Dakle, prvenstveni posao urednika je da on odabere knjige koje e se objaviti u Hrvatskoj, tako da ja, zamislite, doma listam kataloge, ali ne s odje om ili tako nešto, nego s hrpom knjiga i onda odabirete ono što mislite da ima smisla da se objavi u Hrvatskoj. Jedan od meni najdražih je Eckhart Tolle, sve njegove knjige su odli ne.

Stav prema religiji • Kakav je tvoj stav prema religiji, kosi li se s poimanjem duhovnos , ili se isprepli e? — Neki dijelovi se kose, neki isprepli u. Obi no se u krš anskoj religiji priznaje samo jedan oblik prak ciranja duhovnos . Dakle, ako se ne spominje sveto trojstvo, sve ostalo je krivo pogrešno, sotonis ko ... Ja to ne držim, mislim da je prak ciranje duhovnos puno raznovrsnije od isto jednog pristupa, mislim da odre enim ljudima odgovara i moj pristup, odgovara im i katoli ki, odgovara im budis ki ili hinduis ki pristup duhovnos . Mislim da se trebaju svi pristupi jednako priznavati, mislim da nitko nema monopol na duhovnost. Odre ene prakse unutar krš anske ideologije u smislu oprosta grijeha, u smislu toga da imamo posrednika izme u sebe i Boga, i to posrednika od kojih mnogi ne zaslužuje tu ulogu,

Bruno Šimleša iza sebe ima pet vlastitih knjiga, a kao urednik u VBZ-u objavio je neke od naj itanijih knjiga u Hrvatskoj

Treba ciljati dugoro no

Njegova ‘Nova zemlja’ jedna je od novijih i nekako najsveobuhvatnija. Jako mi se svi a knjiga ‘Koji k…. uop e znamo’, knjiga koja spaja znanost i duhovnost. Uredio sam i ‘Tajnu’, koja dobro objašnjava Zakon privla nosti. Meni se ini da previše pojednostavljuje neke stvari, ali i ima svoju korist, pogotovo za ljude koji nisu najskloniji, odnosno ne izu avaju duhovnost dvadeset godina nego su recimo relativno novi u tome. Tako da, eto, to bih možda izdvojio.

• Ti si sretan ovjek. Koja je tvoja tajna? Kako pomo i ljudima koji su nesretni? — Prvo trebaju znati da nije jednostavno, ne smiju ciljati na kratkoro an uspjeh, nego dugoro an. Dakle, da se ne zadovoljavaju kratkoro nim pobjedama i malim pomacima, nego da ozbiljnim, predanim angažmanom oko toga da

Ljubavnost i Savršenizacija • U Vašim sam knjigama vidjela dva nova pojma – Ljubavnost i Savršenizacija. Što je to? — Jako puno knjiga govori o tome da je u esenciji nas ljubav. Meni se onda ini sasvim prikladnim da sebe onda nazovemo ljubavnim osobama, odnosno ljubavnim bi ima, jer doista mislim da smo satkani od ljubavi. Mi imamo neku materiju i mislim da se i u toj materiji nalazi ljubavna nit ili ljubavna iskra, dakle, to je ono što nas sve spaja i kada otkrijemo ljubav prema sebi i prema svima ostalima da zapravo živimo svoju svrhu. Savršenizacija,

odnosno cijela ideja paradigme pojma savršenos je nešto što je meni osobno jako, jako drago. Mislim da je to teorija koja e preplavi svijet duhovnos , za jedno tri, e ri, pet godina, i zapravo polako briše onu staru paradigmu da trebamo radi na sebi, da smo kvarljiva, ili grješna ili kriva stvorenja i trebamo raditi na sebi, da bismo u krš anskoj ideologiji zaslužili blagoslov Božji, ili u nekakvoj klasi noj duhovnoj, da bismo kona no bili zadovoljni sami sa sobom. Meni se ini da jesmo savršeni ovakvi kakvi jesmo, da ako polazimo od toga da emo shva zašto

smo savršeni i onda ono što nam se ne svi a u vezi s nama, da emo ima maksimalno mnogo poleta da to promijenimo. Ono što nam se svi a je da emo ima maksimalno mogu nost da to proslavimo. Dakle, savršena je samim m i neka moja mana, jer mi pokazuje gdje sam i pokazuje mi kako mogu bi ljepši, bolji, zanosniji, sretniji. Ako polazimo od te ideje savršenos , ini mi se da taj rad na sebi prestaje bi tako težak i zahtjevan i da si zapravo jako olakšavamo te da to po injemo sve više doživljava kao doista otkrivanje vlas te ljubavnos .

shvate tko oni jesu, da shvate što ih ispunjava, i da onda budu dovoljno uporni da razviju ljubav prema sebi i prihva anju sebe takvima kakvi jesu i sve ostale takvima kakvi jesu. To je nekad dosta kratak put, a nekada dosta duga ak. U principu ovisi o tome koliko smo si do sada zakomplicirali život, toliko e nam ga biti lakše vratiti na neku stazu gdje se stvarno osje amo ugodno u svome tijelu i u svojoj okolini, i da onda nakon što se osje amo ugodno i razvijemo neki blagonaklon odnos prema sebi. Nakon što razvijemo ljubav prema sebi, tek onda kre emo stvarati stvarnost i unutar sebe i oko sebe kako želimo. Dakle, svakako nije jednostavno, svakako nije kratko, ali ono što je fenomenalno jest da je i te kako mogu e razviti sretan, ljubavni, zanesen, strastven život. Ve ina ljudi koja je nezadovoljna svojim izgledom, iskreno, to polazi iznutra. Dakle, postoji ogromna vjerojatnost da su zapravo nezadovoljne nekim svojim karakteristikama, nekim njihovim manama koje ne mogu dokinuti i onda to projiciraju na svoj izgled. Ja doista držim da ve ina ljudi nije toliko površna, da e ih više brinuti celulit nego injenica da ne znaju osje ati zahvalnost, da e ih brinuti predebeli gležnjevi nego injenica da nisu iskreni prema nikome u svom životu. Mislim da po inje od toga, a onda oni to ne prihva aju, pa to prebacuju na celulit i gležnjeve ili lošu frizuru, ili bilo što sli no, po inje od unutrašnjeg nezadovoljstva, prebacuje se na nezadovoljstvo oko tijela, ali da, to je realnost.

IZLOŽBA umjetnice Koraljke Kova u Centru za kulturu

“Varijacije u zelenom” za hladne zimske dane Mlada apstraktna umjetnica Koraljka Kova u akove kom Centru za kulturu predstavlja se slikama iz ciklusa “Varijacija u zelenom“ s motivima šume. Rije je o novijim radovima koji se nadovezuju na ciklus “Dodir papira”, a u njima prevladava zelena boja unutar koje se, u miješanoj tehnici, mogu nazrijeti uzorci preuzeti iz nedavno objavljena zbornika dizajnerskih i arhitektonskih matrica. Interveniraju i slikarskim sredstvima, autorica dekorativnost vješto veže s estetskim, likovnim i osobnim izri ajem. Variraju i na temu, njezine slike postaju složene, tvarne strukture na polju meditativnog prostora u kojima ništa nije višak, niti što manjka.

Umjetnica Koraljka Kova s likovnim kriti arom Željkom Marciušem - Koraljka Kova ovim slikama tiho i nježno svjedo i o svojoj nutrini, o delikatnim i dubljim uvidima u nesvjesno bivanje. Nenametljivo,

autorica otkriva senzibiliziranom promatra u ono što se ne vidi na površini papira, slojevito sugeriranu jezgru vlastitog bi a ... Nakon melan-

koli nih varijacija u plavom, varijacije u zelenom dodir su autorice s vegetacijom i religioznim, gotovo panteisti kim osje anjem prirode. Zeleno, nakon dugih zimskih no i snijega i leda, poput spone izme u zemlje, htonske vatre i nebeskog plavetnila simbolizira svjetlost, bu enje, novi život u proljetno doba kada se sve, kao i na Koraljkinim slikama, zeleni: klija, raste, ponovno obnavlja u vje nom, periodi nom ritmu stalne mijene, kazao je o autori inim slikama likovni kriti ar Željko Marciuš, koji je i otvorio izložbu u akovcu. Izložba je, ina e, posve ena nedavno preminulom likovnom kriti aru Darku Glavanu, a ostaje otvorena do 20. sije nja.

jer je to, ako je ve netko u direktnom kontaktu s Bogom, onda ne bi trebao bi u direktnom kontaktu s dje acima i djevoj icama, a ni sa župljankama. Takvih primjera, na žalost, ima previše. I sad, meni je to degutantno jer ne samo sve enici, nego i biskupi koji pokrivaju takve ljude, i nadbiskupi koji pokrivaju te biskupe, a i pape koji su znali za takve primjere, a nisu to htjeli procesuirati, nego su ih, zamislite perverzije, preselili u drugu župu da imaju novih trideset žrtava. To je skandalozno i stvarno perverzno, takve mi se stvari nikako ne svi aju. Prekrasne krš anske vrijednosti, oprosta, samilos , braka, ljubavi me u ljudima, obe anja ljepšeg života, odnosno ideje da se Bog brine za nas, odnosno da nas Bog voli – to su prekrasne krš anske vrijednos . Nekad se one ne provode u praksi tako lijepo kako u teoriji zvu e.

Sve ovisi o nama samima • U Hrvatskoj je moral prili no nizak s tendencijom daljnjeg pada. Imaš li kakvu pozitivnu poruku, poruku ljubavi za sve nas? — Izvanredno je da sve ovisi o nama samima. To je izvanredna vijest. Ono što treba napraviti jest nau iti alate kojima mi možemo stvarnost okrenuti u svoju korist, nau iti alate kojima možemo kontrolirati stvari u nama i oko nas. Dakle, to je fenomenalna vijest. Svjestan sam da situacija nije lijepa, izvanredno je da to doista ovisi o nama i da to možemo okrenuti u svoju korist. Meni je predrago što ima jako puno ljudi koji su odlu ili meni dati tu ast da odre eni alati ili savjeti koje predlažem da ih prakticiraju i vide da funkcioniraju. Poniznost nije rije koju obožavam, ali i dalje jako ponizno shva am svoju ulogu da mogu nekome pružiti bilo kakav oblik pomo i u trenutku kad im je to potrebno, tako da sve ovisi o njima. Bio sam naivan da u prvu knjigu stavim svoju mail adresu jer sam iskreno mislio, kako su me svi popljuvali, svi izdava i u Hrvatskoj, da je pre ilozofska, predosadna, prenaporna, to je bila jedna polovica, druga je govorila da sam to sve prepisao, ja sam stavio mail za one koji ipak pro itaju da mi se jave pa da malo prodiskutiramo. Prva tri mjeseca ništa – javile su mi se tri osobe, i onda je nakon toga po elo stizati doista stotine mailova tjedno i sada više ne stavljam mail nigdje. Ali javljaju se svejedno. Od nedavno imam Facebook stranicu za knjigu “Škola života” pa mi se mogu tamo javiti. (MN)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

VE ER poezije i izložbe u Prelogu

Slike i pjesme Marije Rumek U pizzeriji “Ro-Sa” u Prelogu u srijedu 16. prosinca otvorena je izložba slika Marije Rumek iz Novigrada Podravskog, ujedno voditeljice likovno - kreativne sekcije KUD-a “Ivan vitez Trnski”, te pjesnikinje, a upravo joj je iz tiska izašla tre a knjiga pjesama, koja je tako er predstavljena. Goste iz Podravine

pozdravio je Franjo Ružman - Brko, predsjednik LUDM-a Prelog, a u ime pizzerije koja ove godine slavi 20. obljetnicu vlasnica Sandra Švenda. Marija Rumek izložila je petnaestak svojih slika u više tehnika, najviše ulja na platu i akrilike, te u olovci i ugljenu. Tematski, njezine su slike vezane za Podravinu,

a posebno voli slikati cvjetne motive i motive prirode. Gosti iz Podravine predstavili su i pjesme Marije Rumek, koje su dijelom uglazbljene, a izveo ih je glazbeni sastav KUD-a iz Novigrada Podravskog, dok su njezinu poeziju itale i recitirale lanice i lanovi skupine “Aurora” iz Novigrada Podravskog. Svoju

pjesmu posve enu Gradu Prelogu izrecitirao je u znak dobrodošlice Franjo Žeželj - Mustak. Poezija Marije Rumek spada u takozvanu pu ku književnu naivu, a posebna joj je vrijednost to što piše na mjesnom kajkavskom izri aju Novigrada Podravskog, oboga uju i time kajkavsko narje je nekim zaboravljenim rije i-

Marija Rumek, pjesnikinja i autorica izložbe slika

Cijelu godinu u Ro-Si Prelog održavaju se izložbe, radionice za djecu i ve eri poezije, za što je najzaslužnija vlasnica Sandra (na slici lijevo)

Nastup recitatorica iz Podravine, skupina “Aurora”

BOŽI NI koncert Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”

Dar malenih velikima Sedmu godinu za redom Umjetni ka škola “Miroslav Magdaleni ” akovec održala je svoj tradicionalni boži ni koncert, ovaj put nazvan “Plavi Boži ”. Pred prepunom dvoranom Centra za kulturu akovec svira i, pjeva i i plesa i pokazali su najljepše od hrvatskih boži nih pjesama, kao i tradicionalnih adventskih pjesama drugih naroda. Ovaj koncert poznat je po odli noj atmosferi, ali i gostima, uvijek rado vi enim pjeva ima. Ovaj put to su bile sopranistica Evelin Novak, Meri Šeparovi , Jelena Žnidari i Bojan Jambroši . Ipak, najvažnija su na ovom koncertu djeca koja, iako mlada, pokazuju veliki talent koji se usavršava pod paskom vrhunskih u itelja akove ke Umjetni ke škole. Ono što znaju dobili su priliku pokazati: zbor UŠ “Miroslav

Virtuoznost malenih baletnih plesa a uvijek izmami glasan pljesak Magdaleni ”, Harmonikaški orkestar UŠ, Melani Milijan i , Sara Hunjak, Viktorija Gori anec, Vilim Poljanec, Vanesa Križani , Bruna Mo nik, Izabela Škamo,

Debora Lovren i , Karla Jambrovi , Josipa Šupljika, Patricija Jura i , Ema Bošnjakovi , Antonia Jurinec, David Boži , Ana Tarandek, Rahela Ko ila, Jasmi-

na Hranjec, Barbara Turk, Greta Lajtman, Paula Šercer, Martina Roža, Matilda Beriša, David Vukovi , Judita Jeleni , Ena Sanjkovi , Ines Lisjak, Lucija Mavrin, Maja Kova , Nina Bo kaj, Evald Vinko, Vedran Hrasti , Marija Novak, Marko Küpper, Dario Cmre njak, Matko Buva , Karlo Poljanec, Zrinka Jurini , Ivan Varga, Filip ulinovi , Marko ulinovi , Iva Tkal ec i Mišel Vidovi . Voditelji koncerta bili su Snježana Tkal ec i Dejan Buva , a program su uvježbali Senka Bašek Šamec, Marijana Hunjak, Dragica Stojko i Marijan Stojko, a pomogli su i Dorotea Boži , Vedrana Fabac i Franjo Kežman. Blagdan Boži a je blagdan uzajamnog darivanja, opraštanja i mirenja te ima posebno mjesto u srcima vjernika. Toj boži noj aroliji Umjetni ka škola “Miroslav Magdaleni ” pridonijela je ovim koncertom koji uz izvo enje prigodnih boži nih pjesama ujedinjuje poruke vjere, ljubavi, mira i prijateljstva. (mn)

ma i tipi nim izri ajima mjesnog govora. Najviše je predstavljenih pjesama iz njezine knjige “Moj kutak Zemlje”. Na kraju, podravski glazbeni sastav izveo je pregršt pjesama iz Podravine. Posebno je zanimljiva ljubav Podravaca prema Dravi, što se

o itovalo u gotovo svakoj pjesmi, a kako i likovni stvaratelji iz Me imurja jako vole Dravu, u zraku je lebdjelo pitanje tko je više voli. Druženje je završeno uz glazbu i pjesmu. Cijeli je susret organizirao Zvonimir Dolenec. (JŠ)

UMJETNI KA škola “Miroslav Magdaleni “, Podru ni odjel Donji Kraljevec

Koncert za klarinet i saksofon U prostorijama OŠ Donji Kraljevec održan je u petak 11. prosinca koncert u enika Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”, Podru ni odjel Donji Kraljevec. Predstavilo se dvadesetak u enika škole na klarinetu i saksofonu, od pedesetak, koliko ih poha a školu. Nakon što za šest godina završe Umjetni ku školu, u enici mogu birati ho e li nastaviti baviti se glazbom u srednjoj glazbenoj školi ili e se odlu iti da im glazba u životu bude samo lijep hobi. Male glazbenike u Donjem Kraljevcu vode profesor i pu ha kog odjela Umjetni ke škole u akovcu Vesna Siladi (tromblon), Igor Hrustek (truba), Mario Jagec (saksofon) i Antun Horvat (klarinet).

Nastupili su: Dominik Haramija, Patrik Majer, Stela Saboli , Dominik Režek, Vinko Obadi , Simona Židov, Ivona Dominik, Ana Sinkovi , Ozana Matoš, Ivana Lajtman, Eugen Klari , Leonarda Hegeduš, Filip Novak, Gabi Špoljari , David Vadas, Paula Perca , Luka Habuš, Diana Cvek, Kristina Lajtman, Josip Bengez i Melko Lajtman. Recimo i to da mladi glazbenici dolaze iz cijeloga donjeg Me imurja. Ravnatelj Umjetni ke škole u akovcu Božidar Bogdan posebno zahvaljuje roditeljima u enika koji ulažu puno truda, ali i pomažu, a kao jedan od problema isti e mogu i nedostatak prostora. Za sada je nastava protekla bez problema zbog velike pomo i OŠ Donji Kraljevec. (JŠ)

KUD op ine Donji Kraljevec

Mladi folkloraši u Budimpešti Na poziv predsjednika hrvatske nacionalne manjine u Ma arskoj Stjepana Kuzme i gradona elnika Lasla Hajdu, mla a folklorna i tamburaška skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec gostovala je na boži nom koncertu u Budimpeštanskoj glazbenoj školi. Program se održao u novoj koncertnoj dvorani na kojoj su uz doma ina nastupili mali KUD-ovci te oduševili prisutne. Put u prekrasni velegrad Budimpeštu iskorišten je eduUmjetni ka škola “Miroslav Magdaleni ” održala je tradicionalni boži ni koncert po sedmi put

kativno i turisti ki, u pratnji turisti kog vodi a, a posje ena je i hrvatska osnovna škola i gimnazija. Ovakva putovanja nisu uobi ajena, jer djeca vrlo rijetko imaju priliku nastupiti izvan domovine kao predstavnici društva i op ine iz koje dolaze. Djecu su pratili lanovi društva te na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat i predsjednik op inskog vije a Josip Mlinari . (Tamara Recek)


22. prosinca 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETOMARTINSKI KULTURNJACI u talijanskoj Specchiji

Predstavili umjetni ka djela i etnobaštinu Stanko Trstenjak, Mladen Pali , Dejan Kraja i , Milena Petkovi , Marijana Ivan ov, Alen Baljak, etnolog, i likovni umjetnici, te Ivana Živ ec, tajnica Turisti ke zajednice Svetog Martin na Muri, boravili su u talijanskom gradu Specchia gdje je održana izložba pod nazivom

“Identitet umjetnosti i kulture”. Na izložbi su sudjelovali predstavnici pobratimljenih gradova Specchia, Szigetsentmiklos, Busko Zdroj, Steeinheim i Sveti Martin na Muri, koji su lanovi udruge gradova i provoditelji projekta Town twinning S-S-BS-S, koji se provodi na više tema

Svetomartinska ekipa u Specchiji

Mladen Pali slika motiv martinske idile

i naizmjeni no u ovom gradovima. Svetomartinski likovnjaci predstavili su se vlastitim umjetni kim djelima kojima su predstavili svoju op inu i sebe kao umjetnike. Posebno je

atraktivan bio i vrlo dobar dojam ostavio Stanko Trstenjak koji je predstavio etnozbirku i stare zanate, odnosno rukotvorine. Posjetitelje je zadivio na in i brzina kojom je Trstenjak izra ivao stolnjake, kao i

prekrasna slika Mladena Pali a koju je naslikao na ovom skupu i na kraju je podario gradona elniku Specchije. Ipak, slika Mlina na Muri kod Žabnika bila je hit cijelog skupa. (S. Mesari , Ivana Živ ec)

Trstenjak izra uje stolnjake

SPORTSKO plesno natjecanje “CROATIA OPEN Varaždin”

Mirni Zeli i Danielu Hercegu zlato Sportsko plesno natjecanje “CROATIA OPEN Varaždin” tradicionalno je i organizira se svake godine u sklopu proslave Dana Grada Varaždina, s ciljem širenja sportskog plesa i plesne

kulture. Kao jedinstveno natjecanje ovog ranga u Hrvatskoj se organizira pod okriljem IDSF-a (International Dance Sport Federation), krovne udruge sportskog plesa u svijetu i predstav-

estitki za knjigu bilo je najviše iz zdravstvenih redova

NOVI POGLED na zdravlje tijela Daniel i Mirna s Patrikom Majcenom, viceprvakom Hrvatske

Marta i David na slici s Anom Herceg

lja jedan od zna ajnijih plesnih doga aja u jugoisto nom dijelu Europe. Na turniru, koji je održan 4. prosinca, bili su prisutni natjecatelji iz velikog broja europskih zemalja, kao i znatan broj parova iz ostalih dijelova svijeta. Boje Hrvatske branilo je preko dvadeset parova dokazanih kroz brojne priznate turnire. Mirna Zeli (13 god.) iz akovca i Daniel Herceg (14 god.) iz Nedeliš a natjecali su se u D3 kategoriji za mladež. Plesali su u dvije kategorije, i to standardne plesove (engleski valcer, tango i quick step) gdje su osvojili 3. mjesto, a u D2 kategoriji za mladež u latinsko - ameri kim ple-

sovima (cha-cha i give) osvojili su zlato. Na turniru su sudjelovali i Marta Furdi iz Domašinca i David Herceg iz Nedeliš a, oboje desetogodišnjaci, u kategoriji osnovnoškolaca i osvojili 7. mjesto kako u standardnim, tako i u latinsko - ameri kim plesovima. Oba para lanovi su ŠPK-a “Harmony” iz Varaždina, a treneri su im Tanja Baksa i Ismet amdži . Ove hvale vrijedne rezultate nadaju se i ponoviti, i to ve po etkom 2010. godine, kada se Mirna i Daniel spremaju na državno prvenstvo. (sz)

Priru nik za lije nike i specijaliste U Knjižnici “Nikola Zrinski” u akovcu u petak je održana promocija knjige dr. Vere Mareš Bratko “Doktorice, ne mogu se sagnuti i ne mogu rukama dotaknuti pod”. Knjigu je uz autoricu predstavila prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegtovi , ujedno recenzentica, a prigodan program pripremio je i Dejan Buva . Knjiga je koristan priru nik za sve lije nike, za sve specijaliste koji se bave tegobama do-

njeg dijela le a i tegobama kretanja, jer donosi nove spoznaje o zdravstvenim posljedicama neprepoznavanja podru ja statike tijela u medicinskoj praksi, a prikazan je i inovatorski rad dr. Vere Mareš Bratko. Stav je autorice da je znanje o nepravilnoj statici tijela nepravedno zapostavljeno u medicini. ak 20 posto gra ana ima jednu nogu kra u, što u životu i starosti uzrokuje itav niz problema. (JŠ)

LIKOVNE RADIONICE u Gradskoj knjižnici Mursko Središ e

Svemir u knjižnici Povodom Me unarodne godine astronomije, Gradska knjižnica Mursko Središ e organizirala je prigodnu radionicu za osnovnoškolce pod nazivom “Svemir - na vama je da ga otkrijete”. Kroz tri likovne radionice mališani su nau ili izraditi sun ani sat i njime se koristiti, saznali koliko zvijezda ima na nebu te neke od

njih, zajedno s planetima i svemircima, prikazali na svojim raketnim razglednicama i svemirskim ozna iva ima. Na kraju kreativne radionice ugašeno je svjetlo u knjižnici te je stvoreno svemirsko ozra je, odnosno napravljena je mala kinoprojekcija. Na radionici je sudjelovalo dvadesetak

djece, a radionicu su pripremili i realizirali volonteri Gradske knjižnice Natalija Rob i Hrvoje Hrasti . Najavljeno je i sljede e druženje s Gradskom knjižnicom na boži nom sajmu gdje e na vlastitom štandu ponuditi bogat izbor knjiga po vrlo povoljnim cijenama. Sav prihod namijenjen je za kupnju novog fotoaparata.

Na radionici je sudjelovalo dvadesetak djece, a realizirali su je volonteri Natalija Rob i Hrvoje Hrasti


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju!

KNJGA TJEDNA: “Otok” - Victoria Hislop

Hrvoje Šalkovi – “Kombinacija d.o.o.”

Potresna pri a o ljubavi i nesre i, koja je osvojila svijet

V.B.Z. knjižara dvojici najbržih itatelja koji se pojave u redakciji Me imurskih novina s novim primjerkom novina poklanja knjigu Hrvoja Šalkovi a “Kombinacija d.o.o.” Ovom prilikom, žeš e no ikad do sad, primarijus Šalkovi (uz pomo plave kuverte i omamljuju eg mor ija dirljive ljubavne pri e) ne samo da postavlja dijagnozu, ve odlu no zasijeca u kancerogeno tkivo kombinacije naše svagdašnje precizno i britko poput kirurškog skalpela. Na stolu pred nama leže pod anestezijom kao od majke ro eni ama baš svi - od državne uprave, preko kvartovskih reketara do gra evinske ma ije i odvjetni kih lobija: razobli eni, prozvani i raskrinkani! Ho e li pacijent preživjeti? Saznajte pravu istinu samo u Kombinaciji d.o.o.! Koliko god mozgali što je to trulo u našoj maloj pretpristupnoj republici, to an je odgovor uvijek onaj najjednostavniji. Ta nesretna kombinacija zlo je koje izvire iz novina, prosipa se televizijom i vreba iz kuta svakoga ve eg gra evinskog poduhvata. Hrvoje Šalkovi se svojim novim romanom uhvatio ukoštac s hobotnicom korupcije, hrabro kao rijetko koji mainstream Hrvat.

Nakon nekoliko dobro primljenih književnih uspješnica, Šalkovi je u novom romanu bitno crnji, znatno ozbiljniji i odrasliji; pri om o ljubavi u doba recesije dokazuje da nije samo lijepo lice iz ženskih asopisa, novinar koji putuje svijetom, cosmo - muškarac i gonzo - playboy. Skriva se tu puno više - opora društvena kritika, uo avanje spornih detalja na koje smo toliko navikli da ih ni ne primje ujemo i osuda vladaju e dekadencije u našoj metropoli. Uglavnom, poruka je jasna: radi se o Šalkovi u kakvog još niste sreli. Onda, jeste li za kombinaciju?

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade

Knjige za odrasle

Helen Cooper: “Juha od bundeve” Zvonimir Balog: “Dijete koje se nije htjelo roditi” Hrvoje Kova evi : “Ljubav Gagule Petog”

Muriel Barbery: “Otmjenost ježa” Davor Rostuhar: “Džungla” Fritjof Capra: “Leonardova znanost”

STUDENTI Me imurskog veleu ilišta u akovcu osmislili novi Internet portal

Sve o ra unalnim tehnologijama i više na ite na PCSvijet.com Studenti Me imurskog veleu ilišta u akovcu predstavili su novi Internet portal PCSvijet.com kojega su autori Mihael Kova i , Nikola Horvat, Denis Ružman, Mario Dvanajš ak i Matija uran. Ovaj novi portal donosi širok spektar informacija iz podru ja ra unalnih tehnologija, vijesti vezane uz svijet audio i videotehnologija, raznih programa i drugog. Autori portala hvale se da dnevno objavljuju 20 novih vijesti i u tome vide garanciju dobre posje enosti portala. Prednost portala PCSvijet.com u odnosu na ostale, prema rije ima Mihaela Kova i a, jest ta da ostali specijalizirani portali objavljuju premalo vijesti bez dobrog rasporeda. Vijesti koje se esto ažuriraju nalaze se na dnu, a reklame na vrhu. Isto tako, njima je cilj ujediniti vijesti iz svijeta softwarea, hardwarea, HD TV-a i ostalih podru -

ja na jednom portalu. Trenutno Pcsvijet.com izbjegava bannere i pro it im nije primarni interes. U daljnjoj viziji razvoja imaju cilj pokrenuti tjednu TV emisiju i tiskani sadržaj svojih vijesti. Inicijativu studenata ra unarstva zdušno je podržalo vodstvo fakulteta na elu s privremenom dekanicom dr. sc. Nevenkom Breslauer. - Ovakva inicijativa služi na ast Me imurskom veleu ilištu, tim više što su studenti u kratkom vremenu postojanja veleu ilišta iznjedrili jedan ovakav vrijedan projekt. Ovo je ujedno dobra promidžba za Me imursko veleu ilište, te vam na tome estitam, naglasila je Breslauer obra aju i se autorima portala PCSvijet.com. Zainteresirani za suradnju pozvani su da potraže autore portala. (Danijela Mihoci)

esto uspore ivan s de Bernieresovom “Mandolinom kapetana Corellija“, ovaj roman o ljubavi, nesre i i strasti donosi još jednu privla nu sliku Mediterana. Na raskrižju važnih životnih odluka, dvadesetogodišnja Alexis Fielding poželi saznati više o brižno skrivanoj prošlosti svoje majke. Sve što zna jest da je So ija odrasla u malom ribarskom selu na Kreti, pa kad napokon odlu i posjetiti taj gr ki otok majka joj daje pismo za staru prijateljicu Fotini – pismo koje bi trebalo ponuditi odgovore na sva njezina pitanja. Ali prvo što Alexis otkriva je otok. Nasuprot maj ina rodnog sela Plake, odvojena tek tankim pojasom mora, do ekat e je Spinalonga, nekadašnja kolonija gubavaca. Kad Alexis prona e Fotini, napokon e otkriti i pri u koju je So ija tajila cijeloga života: pri u o njezinoj prabaki Eleni,

njezinim dvjema k erima, potresnu sagu o obitelji razaranoj nesre ama, ratom i strastima. Pri a o obitelji postat e tako pri a o otoku, a Alexis e preko nje otkriti tajnu obiteljske prošlosti, ali i vlastite budu nosti. S obzirom na to da se velik dio radnje odvija na koloniji gubavaca, otoku Spinalongi, autorica se ozbiljno uhvatila posla istraživanja povijesnih injenica. Me utim, nemojte da vas ovo odvrati od itanja romana - ovo nije suhoparna pripovijest o smrtonosnoj bolesti, ve potresna pri a o samo i, ljubavi i gubitku. Teška je. Nije vesela, nema kula u zraku. itat ete stranicu za stranicom nezaslužene patnje, nepodnošljive izolacije i nemo i. Ima neuzvra ene ljubavi. Surovih životnih uvjeta. Uništenih života. Ali vrijedi, jer unato svim udarcima sudbine koje doživljavaju likovi kako se pri a razmotava, autorica je

uspjela u pri u utkati jedan pozitivan ton koji se provla i kroz cijeli roman i pokazuje da ljudi uvijek mogu pokazati nevjerojatnu hrabrost i psihi ku snagu. I da ljubav ima ve u mo od svih neda a koje mogu zadesiti ovjeka. Što se, koliko god pateti no zvu alo, uvijek iznova pokaže istinitim. Iz knjige: - Napokon nije vidjela poniženje, nego junaštvo, nije vidjela podmuklost nego strast, nije vidjela lepru, nego ljubav. Sve je sad izašlo na svjetlost dana, rane su razotkrivene i barem je postojala mogu nost da e zarasti. Nije bilo ni eg sramotnog u svemu tome. Više nije imala što skrivati i prvi put u dvadeset i pet godina suze su joj nezaustavljivo tekle. Potresna pri a o ljubavi i nesre i, koja je osvojila svijet, i za koju je Victoria Hislop osvojila nagradu za najbolji književni debi, British Book Awards 2007.!

Iz kritika: Sunday Express: - Uzbudljiv roman koji nas podsje a da ljubav i život opstaju i u najnevjerojatnijim okolnos ma. The Scotsman: - Dirljiva i dojmljiva pri a. Evening Standard: - Pomno istraživanje, mašta i bjelodana ljubav prema Kre u ovom romanu ura aju dojmljivom slikom otoka kroz povijest. Autorica uspijeva izvu i dramatski potencijal iz svakoga nenadanog obrata, iz svakog od svojih likova, koji se na toj pozornici padaju i dižu. The Sunday Times : - Strasan pristup temi. Observer: - Napokon – knjiga za plažu s dušom! Bri sh Book Awards 2007: - Fascinantna ljepota Krete, brižno uvane obiteljske tajne, rat, strast i želja da se preživi ... Svjetski hit, jedan od najprodavanijih naslova 2006. godine, de ni vno zasluženo osvaja nagradu za najbolji književni debi.

O autorici Britanska autorica Victoria Hislop radila je u izdavaštvu i kao free-lance novinarka specijalizirana za putopise. Putovanja su je vodila po svim kontinentima, od jahanja valova na rijeci Colorado do jahanja slonova u Indiji, a ljubav prema Gr koj – zemlji koju je višeput posjetila – urodila je svjetskim bestselerom “Otok“, kojim je osvojila publiku, ali i dobila nagradu za najbolji književni debi na British Book Awards 2007. Victoria Hislop s mužem i dvoje djece živi u Kentu.

ALBUM TJEDNA: Creed – “Full Circle”

Bespotreban, ali dobar povratak Creed, ljudi koje su nazivali krš anskim rockom, izme u ostalih i kopijama Pearl Jama, uspjeli su se prije nekih sedam godina razi i, i to s podosta nekrš anskim posljedicama - snimanje grupnjaka u društvu Kid Rocka, alkoholizam, ovisnosti, pokušaj samoubojstva s jedne i stvaranje benda Alter Bridge s druge strane. Scott Stapp opet se udružio sa starim kolegama i vratili su se s albumom koji je nešto relativno neo ekivano. Ve pred desetak godina nikako nije bilo cool slušati Creed. Bili su nekakvi macho rockerski šminkeri koji su svoje postgrunge riffove dugovali mnogim bendovima i imali sre e što Mark Tremonti na gitari zna oblikovati svašta. Kako li je tek danas ne cool slušati ih. To je valjda jedini reunion na svijetu koji nitko nije previše tražio (dobro, uz Parni valjak), ali, ruku na srce, ako su pucali na zara ivanje neke dodatne pinke, mirne duše mogli su odraditi samo obilnu turneju. No, nisu. I svaka im ast jer su možda ak snimili najbolji svoj album. Iako je vrijeme malo zgazilo cijelu pri u. No, dobro. Alter Bridge su snimili svoja dva albuma, Scott je snimio svoj smiješni solo album, a

da ne budemo baš potpuno bezobrazni, treba spomenuti još jedan povratak - Brian Marshalla, originalnog basista koji se tako er vratio! “Full Circle” de initivno nisu ostaci riffova koji nisu prošli u tom razdoblju, ve nekoliko apsolutnih favorita i nositelja nadolaze ih best of izdanja. “Overcome”, prvi bombasti ni singl, najbolji je primjer toga, jer je to vjerojatno njihova najzrelija i mo nija stvar, napokon liše-

na sveprisutne patetike. Odmah pored takvih glasnih ide i pokoja laganica. Ovaj put de initivno je najbolja “A Thousand Faces” koja je unato injenici da je kitica totalni 3 Doors Down izbalansirana stvar polako raste i rasplamsava se odli nim gitarama. Još nekoliko sporijih su “On My Sleeve” i epska “Time” koje pokazuju da više nema onakvih laganica kakva je bila “With Arms Wide Open”, jer se Creed o ito

malo razljutio. Pjesme su ozbiljnije i mo nije, a teme napokon koliko - toliko zrelije. Naravno, ima i onih skroz prosje nih i zaboravljivih (“Away In Silence” i “Good Fight”). Naslovna stvar vjerojatno je najspeci i nija, ali, na žalost, na loš na in. Nekakva ispovijed njihovog povratka preko južnja kih prizvuka na vokalu i gitari. De initivno se nije znalo što o ekivati od novog Creeda. Sedam ih godina nije bilo, a konstantno pljuvanje od strane kritike i rock fanova, pa i zadnjih nekoliko izdanja, ovom bendu nisu davale previše šansi. No, to je ista situacija kao kada po cesti prolazite pored neke odvratne prometne nesre e - svejedno usporite i pogledate, jer vas brutalno zanima. Kad s takvim stavom poslušate novi Creed i ujete da Tremonti i dalje zna s riffovima - album ispadne zbilja dobar. (preuzeto s muzika.hr)

Popis pjesama Overcome :: Bread Of Shame :: A Thousand Faces :: Suddenly :: Rain :: Away In Silence :: Fear :: On My Sleeve :: Full Circle :: Time :: Good Fight :: The Song You Sing


22. prosinca 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Avatar akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

Više od deset godina nakon svoga posljednjeg ilma Titanic, koji je postao najve i hit u povijesti ilmske industrije, James Cameron vra a se redateljskoj stolici i donosi nam ilm Avatar. Pri a je to o bivšem marincu koji se kao avatar ljudskog uma u vanzemaljskom tijelu na e rastrgan izme u dva svijeta u o ajni koj borbi za vlastito preživljavanje te za opstanak lokalnog stanovništva ...

Koriste i potpuno novu, revolucionarnu tehnologiju kompjutorske animacije, okoliš i likovi se pretvaraju u otorealisti ne trodimenzionalne prikaze koji e gledatelje prenijeti u nezaboravan vanzemaljski svijet bogat nevjerojatnim prizorima, stvorenjima i likovima ... Trajanje: 166 minuta. Preporu ujemo starijima od 15 godina.

Niko - boži na potraga

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene. Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla. Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....

LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

Film “12 rundi” je: 1. akcijski triler 2. horor 3. ratni film

Niko - Lentäjän poika animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI! Režija: Michael Hegner Uloge/glasovi: Olga Pakalovi , Franjo Kuhar, Hana Hegeduši , Goran Malus, Robert Ugrina, Jacques Houndek, Aleksandar Cvjetkovi Niko je mali sob koji sanja da nau i letjeti i da jednog dana upozna svog pravog tatu. Njegov tata je pripadnik legendarnih Lete ih snaga Djeda Mraza. Me utim, prava istina je da on nikada nije sreo svog oca i da, ustvari, nitko ni ne vjeruje u njegove pri e o takozvanom slavnom tati. I da ... svi se smiju njegovim pokušajima da leti jer on cijelo vrijeme samo pada (premda to radi super). Niko svima mora dokazati da nisu u pravu. Samo HRABRI le-

te!!! Nakon što zbog Nikine nepromišljenosti vukovi napadnu njegov mirni dom u Dolini sobova, Niko osje a užasnu krivnju što je ugrozio sigurnost svoje zajednice. Nesretan i o ajan, odvažno krene tražiti Mrzlu ledinu gdje obitava Djed Mraz kako bi napokon pronašao svoga tatu. Njegovo putovanje pretvara se u opasnu pustolovinu kroz divlje i nepoznate predjele, samotne šume i ledene oluje ... Trajanje: 80 minuta. Preporu ujemo starijima od 6 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 22.12. 17.00 i 20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

srijeda, 23.12. DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Me imurec, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

17.30 i 20.30 AVATAR akcijski SF spektakl

etvrtak, 24.12. nema programa

petak, 25.12. Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

18.00 NIKO – BOŽI NA

POTRAGA Niko - Lentäjän poika animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik Režija: Michael Hegner Uloge/glasovi: Olga Pakalovi , Franjo Kuhar, Hana Hegeduši , Goran Malus, Robert Ugrina, Jacques Houndek, Aleksandar Cvjetkovi

20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

subota, 26.12. 18.00 NIKO – BOŽI NA

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin. Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka. Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

PTRAGA

1.

MU EN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHA I NA VALOVIMA

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

nedjelja, 27.12. 16.00 NIKO – BOŽI NA

POTRAGA animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

17.30 i 20.30 AVATAR

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

akcijski SF spektakl

ponedjeljak, 28.12. 17.00 i 20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

utorak, 29.12. nema filmskog programa

srijeda, 30.12. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG Nema filmske predstave

10. SIRO E

US BOX OFFICE

Radno vrijeme blagajne!

1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

Radno vrijeme blagajne:

10. ZOMBIELAND

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OVE SE GODINE opustite i uživajte u blagdanima

Sretni za Boži Ako vam je prva misao nakon ove re enice “Možeš misliti”, i niste pretjerano oduševljeni svime što vas eka, niste jedini. Ve ina roditelja osje a stres tijekom blagdana, uz svu gužvu koja vam se name e uz ionako stresan na in života. Ove godine preuzmite kontrolu u svoje ruke. Uživajte u Boži u! Prije svega evo nekoliko savjeta o tome što raditi, a što izbjegavati za vrijeme praznika. Za po etak, nemojte pokušavati nemogu e prilikom kupovine darova za djecu. Možda je neka igra ka na prvom mjestu njihovih želja, ali to nije ono što e im Boži u initi ljepšim ili ružnijim. Nema ni eg lošeg u ispunjavanju dje jih želja, sve dok ne morate prije i stotinjak kilometara kako bi pronašli dar, a kad ga kona no na ete, nemojte potrošiti cijelu boži nicu na igra ku. Umjesto vozikanja po gradu i okolici, iskoristite to vrijeme da se proše ete zajedno po kvartu i pogledate boži ne žaruljice koje krase dvorišta i prozore, a novac potrošite pametnije. Zajedni ko vrijeme djeca e pamtiti mnogo duže nego igra ku koju e polomiti, izgubiti ili e mu dosaditi za koji tjedan. Niste li još napisali estitke, zamolite djecu da vam pomognu. Rukopis na estitkama ne treba biti savršen, a vašoj e djeci biti drago što vam mogu pomo i. Dobivate li pozive na razne domjenke ili druga druženja, ne morate sve obi i. Jednostavno odbijte neke pozive. Posjetite jedno ili dva koja su vam najvažnija, ili kojima se radujete, a ostale diplomatski odbijte. Bez obzira koliko ste zabavni, ne ete svima upropastiti zabavu ako se ne pojavite tamo. Imate li umjetno boži no drvce, postavite ga par dana ranije. Mnogo e vam zna iti jedna briga manje na Badnjak, a duže ete i uživati u drvcu. Uz sve ostavite nešto vremena samo za sebe. Ne smijete zaboraviti na sebe me u svim tim obavezama. Priuštite si mirisnu kupku, uz koju ete se opustiti ili uz dobru knjigu uživajte u šalici vru e okolade. Boži no vrijeme je predivno doba godine i može biti veselo za vas i vašu obitelj. Samo ne zaboravite ono što je stvarno bitno - ljubav i zajedništvo.

ZA NJU: Blagdansku atmosferu ove godine za inite ne im druga ijim

Ovog Boži a organizirajte tematsku zabavu Postoji li bolji na in da obilježite i proslavite Boži od toga da organizirate boži nu zabavu za prijatelje i obitelj? Postoji - organizirajte tematsku boži nu zabavu! Ne samo da e se gosti odli no zabaviti, ve e se o njoj godinama još pri ati. Ovog Boži a za inite blagdansku atmosferu ne im druga ijim!

Boži na zabava s ki enjem drvca Ove godine neka ki enje drvca ne ostane samo u krugu obitelji. Pozovite i ostale prijatelje da vam pomognu ukrasiti vaše drvce. Bez obzira je li prirodno ili umjetno, što više ljudi, ve a e biti zabava (iako bi vam drvce moglo izgledati ... jedinstveno, pa ete se u svakom slu aju nasmijati svaki put kad pro ete kraj njega). Svim prijateljima podijelite ukrase i dajte im slobodne ruke u ukrašavanju. Neka svatko da svoj doprinos vašem ovogodišnjem drvcu. Obavezno pripremite puno grickalica, kola i a i ukusnih pi a, jer ete nakon napornog ki enja imati gomilu

gladnih i žednih radnika. Nakon što se bor ukrasi, zajedni kom fotogra ijom ovjekovje ite prekrasan zajedni ki Boži .

Boži na zabava s filmovima Mnogo je ilmova s godinama prešlo u boži ne klasike. Ove godine nekoliko omiljenih posudite u videoteci, pa uz obilje hrane, pi a i najdražih prijatelja zajedno provedite Boži . Možete se odlu iti samo za jedan od ilmova (“Grinch”, “Predboži na no na mora” ...) pa se kostimirati i ku u dekorirati u tom stilu. Obavezno goste obavijestite da se radi o tematskoj zabavi. Nabavite glazbu iz ilma, ilm neka se vrti i po nekoliko puta, a pripremite i sli nu hranu. Ako se, recimo, odlu ite za ilm “Sam kod ku e”, ne treba vam nešto komplicirano - pizza i Coca - cola (zadnja zajedni ka ve era prije nego što cijela obitelj odleti za Pariz bez Kevina), a za svoje goste možete pripremiti i neko od bezopasnijih iznena enja iz ilma (zna i, ne baš strujni udar ili nešto sli no) ili smisliti

Havajska boži na zabava Boži je, zima u punom jeku, a vi sanjate o toplijim krajevima? Onda je havajska boži na zabava prava stvar za vas! Nabavite glazbu koja odgovara ugo aju na nekom dalekom oto ju (ne moraju biti Havaji, mogu to biti i Karibi, Sejšeli ... što god želite), pripremite hranu i pi e koje odgovaraju željenom podneblju ... Isprintajte slike pješ anih plaža, ukrasite dom cvije em (može i umjetnim) koje baš i ne prili i trenutnom godišnjem dobu. Napravite vijence od cvije a (havajski lei), poslužite vo nu salatu, koktele ... Lokaciju na kojoj organizirate zabavu dobro zagrijte, a gosti neka se razgolite u skladu sa zadanom temom. I da vidite, užarene atmosfere evo za as!

Tema bijelog Boži a Ovisno o tome gdje živite, nije mogu e svake godine imati Boži zameten snijegom, iako to mno-

gi od nas priželjkuju. Zato bijeli Boži možete imati ako svoj dom okitite u potpunosti u bijelo. Nabavite bijele ukrase, bijela svjetla, bijele dekoracije po ku i i za goste pripremite samo bijelu hranu i pi a. Isto tako zamolite goste da se odjenu u potpunosti u bijelo.

Boži na kostimirana zabava Uvijek je zabavno kostimirati se, i ne samo u vri-

jeme karnevala i maškara. Iznimka ne mora biti ni boži na zabava. Zamolite goste da se zamaskiraju, ako želite, to može biti boži na tema, pa nek i od kost ima mogu biti - djede Mrazovi i bake Mraz, snjegovi i, vilenjaci, boži na drvca, boži ne kuglice ... Ali kostimi ni ne moraju biti vezani uz Boži , glavno je da se odli no zabavite.

Djed Boži njak star je samo dva stolje a Djed Boži njak pojavio se tek 1821. godine, u bajci ameri kog pastora nazvanoj “A Visit from St. Nicolas”. Nadahnut europskim svecem, jako brzo se osuvremenio i dobio današnji izgled. Ali trebalo je ekati 1860. godinu da Djed Boži njak, predstavljen u zelenom, obu e svoj crveni kostim, zahvaljuju i ameri kom karikaturistu Thomasu Nastu. Da bi privukao mase i pove ao konzumaciju Coca - Cole, crta Haddon Sundblom je 1931. napravio maskotu koju svi poznaju, koja je simbolizirala hladni period. Tako je Djed Boži njak postao simpati niji, velikog trbuha, nasmijanog lica, u zabavnim pozama. Sundblom je slavnu li nost prikazao u bijelom i crvenom, bojama uvenog napitka koji mu je

davao snagu za vrijeme duge no i podjele dje jih darova. Ovako ure en i pomla en, Djed Boži njak je bio ambasador marke tri desetlje a, kako u reklamnim kampanjama, na stranicama pisanog tiska, ali i na televiziji. Stanovnici cijele planete rado su gledali i uvali njegove slike i fotogra ije. Danas je dio kolektivne mašte i ne silazi s reklamnih panoa.

O ekivanje Boži a potje e iz antike Me utim, o ekivanje Boži a koji se slavi u cijelom svijetu potje e iz antike, jer je po etak zime bio obilato i dugotrajno obilježavan. I Kelti su imali Djeda Boži njaka u iguri boga Gargana, koji

Bakalar na gulaš s krumpirom - 400 g bakalara - 1000 g krumpira - 100 ml maslinova ulja - 100 g luka - 150 ml bijelog vina - 2 ešnja ešnjaka - 40 g peršina - 30 g koncentrata paradajza - 1 lovorov list - sol - papar

neku svoju smicalicu. Vaši e gosti biti oduševljeni ovakvom zabavom!

NAJPOZNATIJI “DJED” na svijetu pojavio se tek 1821. godine

RECEPT tjedna

Sastojci za 4 osobe:

22. prosinca 2009.

Priprema jela: Bakalar namo ite u hladnoj vodi i ostavite ga u njoj najmanje 24 sata, uz postepeno mijenjanje vode. Stavite ga kuhati pa promijenite vodu poslije kratkog kuhanja. Kada po ne mekšati, o istite ga od kostiju. Na maslinovu ulju pirjajte sitno narezani luk. Kad luk zažuti, dodajte isto meso bakalara, pirjajte pa dodajte ešnjak, lovorov list, sol, papar, koncentrat paradajza, peršin i bijelo vino te malo podlijte.

Krumpir o istite, narežite na ploške i stavite kuhati u blago posoljenu vodu. Nakon 10 minuta kuhanja krumpiru malo odlijte vodu i spojite s bakalarom u umaku i kuhajte dok krumpir ne omekša. Za inite po želji. Poslužite toplo, posipano svježe nasjeckanim peršinom.

je nosio poklone najmla ima. Ali pravo porijeklo boži ne sve anosti treba tražiti u 12. stolje u. U toj epohi je sveti Nikola, fratar koji je spasio djecu u 4. stolje u, taj koji dijeli darove poslušnim mališanima, u no i izme u 5. i 6. prosinca, dok su ostali kažnjeni i posebno zastrašivani strašnim Krampusom. Dje je slavlje je polako, s vremenom, povezano sa sve anosti Kristovog ro enja i pomaknuto u no izme u 24. i 25. prosinca. Tako te no i katolici prisustvuju pono noj misi, koja obilježava ro enje Isusa u Betlehemu (koji se sada nalazi u Palestini). Razli iti rituali povezani s Boži em jako se brzo granaju i razmnožavaju. Prva “staja” poznata je još od 1223. godine. Elaborirao je

St. François d’Assise, koji je želio prikazati ro enje Isusa u talijanskom Grecciu. U tom periodu radilo se o pravim osobama koje su interpretirale biblijske doga aje. Od 18. stolje a tradicija je postala javna, pa su u katoli kim zemljama “santoni” tuma ili doživljaje, najprije u mediteranskim podru jima. Navodno, prvo boži no drvo pojavilo se u Alsaceu, još 1521. godine. Korijeni su mu u teatarskim postavkama, koje su se organizirale na prostorima ispred crkava i nazivale se Misterije. U ovima je bilo rije i o biblijskim stihovima o postanku svijeta. Drvo Života je bilo prikazano kao bor oki en jabukama, simbolima grijeha.

Savjeti za miran Boži Najljepše boži no drvce, najbolja boži na ve era, uživanje u zajedni kom druženju obitelji – sve su to prevelika o ekivanja koja su povezana uz Boži . Ako se ne ispune, javljaju se tenzije, napetost i na kraju izbijaju sva e. No, kako bi svi proveli miran Boži , evo nekoliko savjeta: 1. Smanjite o ekivanja na realnu razinu i ne dozvolite da vam sje anja iz djetinjstva diktiraju Boži . Nemogu e je da vam Boži bude tako aroban kao što je bio kad ste imali šest godina, i niste imali nikakve odgovornosti. Napomena: savršeni

Boži postoji samo na ilmu ili u asopisu. 2. Pravovremeno planirajte kako bi sve trebalo pripremiti do Boži a. Ho ete li ete pjevati? Ho ete li i i u crkvu? Na Boži se esto dvije tradicije suo avaju, pa ne znate koju ete pratiti (npr. pe i ete gusku ili puricu?). Pla-

niranje je upravo zato bitno, kako se na sam Boži ne bi neugodno iznenadili (osobito ako je šira obitelj na okupu). 3. Podijelite zadatke: tko kuha? Tko pe e kola e? Tko kiti bor? Utvrdite li to no, smanjit ete stres. 4. Budite iskreni. Slavite ve deset godina Boži kod tete Ane? Pri ate li o tradicijama koje vam se ne dopadaju, samo ete je uzrujati, pa ih prema potrebi zaboravite i izbjegnite sukobe. 5. Radujte se lijepim trenucima. Ponekad je i sitnica dovoljna da nas usre i.


TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Gar eld, crtana serija

06.30 06.45 06.50 07.10

03.55 04.05 04.35 05.05

03.10

01.35 02.20

00.50

21.45 22.25 23.25 23.40 23.45 23.55

20.15 20.50

17.33 18.15 18.35 19.30 19.56 20.00 20.02 20.05

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32

11.10

10.00 10.09 10.10 10.20

09.10 09.55

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Fotogra ja u Hrvatskoj Na vodenome putu 3: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod Muškarci u opasnos , dok. lm (12) Proces Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos : Daniel Estulin - Družba Bilderberg Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) Muškarci u opasnos , dok. lm (12) Na vodenome putu: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija Skica za portret Potroša ki kod Proces Oprezno s an elom, telenovela

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV vr : Zauvijek prijatelji: Sva a Vitaminix: Mlijeko Luckaste pa je pustolovine: Pono ni prigrizak arobna plo a 2 Platno, boje, kist Kratki spoj Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Linz: Svjetski ski kup (Ž) veleslalom, 1. program Virtualna mama, (Uloge: Lauren Collins, Sumela Kay, Sheila McCarthy, Debbie Reynolds, Trevor Blumas; Scenaris : Brendan Howley, Sheilla McCarthy; Redatelj: Laurie Lynd) Zovem se Earl, hum. serija Linz: Svjetski ski kup (Ž) veleslalom, 2. program Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Zauvijek prijatelji Vitaminix: Mlijeko Luckaste pa je pustolovine: Pono ni prigrizak arobna plo a 2 Na rubu znanos : Daniel Estulin - Družba Bilderberg Mali nogomet, Ku ja šibica prijenos polu nala Vijes na Drugom Mali nogomet, Ku ja šibica prijenos polu nala Crtani lm VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Što je muškarac bez brkova, (Uloge: Leon Lu ev, Zrinka Cviteši , Ivo Gregurevi , Bojan Navojec, Jelena Lopa , Marija Škari i , Ivica Vidovi , Jelena Miholjevi ; Scenarist i redatelj: Hrvoje Hribar) Porotnici, serija Kraj programa

Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Exkluziv, magazin Astro show, emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 13.25 Dadilja, hum. serija 13.55 Malcolm u sredini, hum. serija 14.20 Rat u ku i, hum. serija 14.50 Život s klincima, (komedija, 1982.; Redatelj: Daniel Petrie; Uloge: Kenny Rogers, Diane Lane, Erin Gray, Barry Corbin, Terry Kiser) 16.40 Dutch, igrani lm, komedija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Neprijateljska linija, (akcijski, 1997.; Redatelj: Mark

07.20 07.35 07.55 08.50 10.55 11.50

00.35 01.25

21.40 21.52 21.55 22.45

19.20 19.30 20.05 21.00

18.00 18.05

17.00

15.40 16.00

15.00 15.15 ----------------------

14.20

12.45 13.10

11.15

09.30 10.05

09.05

08.00 08.15 08.25 08.40

07.35 ----------------------

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 50 CENT 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Nova lova, TV igra 09:45 Lude 70-e, serija 10:45 Naši najbolji dani, serija 11:45 IN magazin 12:35 Naša mala klinika, serija 13:35 Najbolje godine, serija 14:35 Karate Kid, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Od štrebera do frajera, (SAD, 2000. roman na komedija; Redatelj: Amy Heckerling; Glume: Jason Biggs, Mena Suvari, Dan Akroyd, Greg Kinnear, Zak Orth) 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija 02:10 Nova lova, TV igra 03:10 Kockar, (Francuska, VB, Irska, Kanada, 2002., drama; Redatelj: Neil Jordan; Glume: Nick Nolte, Tchéky Karyo, Emir Kusturica, Nutsa Kukhianidze, Ouassini Embarek, Said Taghmaoui) 04:55 Zakon brojeva, serija 05:45 Lude 70-e, serija 06:10 IN magazin 06:55 Kraj programa

Gri ths; Uloge: Thomas Ian Gri th, Chris Mulkey, Mark Carlton, Mushond Lee, Hillary Ma hews) 21.30 Mornari ki tuljani, (akcijski, 1990.; Redatelj: Lewis Teague; Uloge: Charlie Sheen, Michael Biehn, Joanne Whalley, Rick Rossovich, Cyril O’Reilly) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Život s klincima, igrani lm, komedija 01.30 Astro show, emisija

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Super policajci, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Tvrtka, lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Ubojica za volanom, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija11.20 Rije i mora 2, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Velika o ekivanja, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Laži s ljubavlju, serija 0.10 Šest modela, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 28. prosinca 2009.

22:00 23:00 23:20 ----------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

10.15 Skijanje, prijenos 13.15 Slalom, prijenos 16.15 Skispringen, prijenos 18.00 Biathlon, prijenos 20.00 Skispringen 20.45 Hrvanje 22.15 Kampfsport

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.00 Darts 18.30 Nogomet 19.05 Darts, prijenos 0.00 Sport Clips

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Kremenko, lm 22.05 Grendel 23.50 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ljubav i ostalo, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Iluzionist, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(26.12. u 20.00 h, Nova TV)

Diane Lane

od 22.12.2009. do 28.12.2009.

PREGLED

TV


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.00 20.02 20.05 20.06 20.20 23.20 23.30 23.45 23.55 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 03.10 04.30 04.35 05.05

06.35 06.50 06.55 07.15

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dok. serija Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Nebeska vojska, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. bonusi PREDSJEDNI KI IZBORI 2009. - su eljavanje Živje zdravije Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Na vodenome putu: Shetlandski otoci (3) Danny na moru, dok. serija Skica za portret Nebeska vojska, emisija pu ke i predajne kulture(3 Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV ku e imaju pravo promjene programa

07.40 ----------------------------08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

12.25 13.00 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 ----------------------------15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 22.10 22.22 22.30 23.20 00.10

06.10 06.30 06.55 07.20 07.50 08.20 08.50 09.45 11.50 12.15 12.45 12.55 13.30 14.25 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

20.00 Kolo sre e, (komedija, 1983.; Redatelj: John Landis; Uloge: Dan Aykroyd, Eddie Murphy, Ralph Bellamy, Jamie Lee Cur s, Bo Diddley, Frank Oz, James Belushi) 22.05 Kakvi frajeri! 2, (komedija, 1993.; Redatelj: Jim Abrahams; Uloge: Charlie Sheen, Lloyd Bridges, Valeria Golino, Rowan Atkinson, Richard Crenna) 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Dragulj s Nila, igrani lm, avanturis ki Astro show, emisija

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Grad Djeda Mraza, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Princezini dnevnici 2: kraljevske zaruke, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Garry Marshall; Glume: Anne Hathaway, Julie Andrews, Hector Elizondo, John Rhys-Davies, Heather Matarazzo) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla, serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Zajedništvo, (SAD,1989., SF drama; Redatelj: Philippe Mora; Glume: Christopher Walken, Lindsay Crouse, Frances Sternhagen, Andreas Katsulas,Terri Hanauer) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: QUEEN 01.00 NO NI PROGRAM

05:10 05:35 06:20 06:55

23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:25

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

08:05 08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

06:55 07:35 07:55

01.45

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20

18:25

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Sve za ljubav, lm 22.20 ZiB Flash 22.30 Der Bulle von Tölz, lm 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo, poli ki talk show Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.35 Eurogoals 10.00 Motorsport 12.30 Biathlon 13.30 Plivanje 14.45 Nogomet 17.45 Rallye 18.00 Nogomet 20.00 Plivanje 21.00 Boks 23.00 MotosportSkispringen 12.00 Rukomet, prijenos 16.30 Nogomet 19.00 Eurogoals 19.30 Hokej, prijenos 21.45 Boks 23.00 Rallye

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 Nogomet 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 Darts, prijenos 0.15 Sport Clips

Videospotovi 3.20 Videostranice 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alex6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro ander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, 20:00 Vijes 20:15 Polar express, lm 22:20 serija11.20 Rije i mora 2, lm 13.00 Medicina AKTE 09, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 No ni program Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena serija 22.00 Zakon i red, serija 22.55 24 UR 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 23.15 Laži s ljubavlju, serija 0.10 Šest modela, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. serija 0.45 No na panorama Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadil- Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena ja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna lin- 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, ija 13.25 Njegovo kraljevstvo, lm 15.05 Hannah serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch Živa vatra, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 23.20 Konan Barbar, lm 1.30 Seinfeld, hum. 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon serija 2.00 Love Tv Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 22. prosinca 2009. TV vr : Danica Spektakl na livadi Crtani lm Profesor Baltazar Navrh jezika Izazovi: Oliver i planina, danski dok. lm za mlade Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukro va ljepota, serija Prošlu zimu, (Uloge: Joshua Murray, Gerard Parkes, David Ferry, Wanda Cannon, Katharine Isabelle; Scenarist i redatelj: Aaron Kim Johnston) reprizni program Dokuteka - Branko Len : I bit eš velik, dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Danica Spektakl na livadi Crtani lm Profesor Baltazar Koga briga? Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club Ciklus an fašis kog lma Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Porotnici, serija Kraj programa

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Mi y, animirana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Astro show, emisija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin: “Tina” ide na sjever, dok. reportaža 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Koncer za bis - najbolje iz 2009. 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 09.57 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Monk, serija 11.05 Monk, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Gar eld, (Uloge: Breckin Meyer, Jennifer Love Hewi , Stephen Tobolowsky, Evan Arnold, Mark Christopher Lawrence, Vanessa Christelle; Scenaris : Joel Cohen i Alec Sokolow (prema stripu Jima Davisa); Redatelj: Peter Hewi ) 17.15 Lijepom našom: Sv. Mar n na Muri 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.50 IZBORNA NO - 1. dio (Togonal) 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.15 IZBORNA NO 2009. - 2. dio 00.25 Vijes 00.45 Monk, serija 01.30 Monk, serija 02.15 Garaža: Cubismo 02.45 Lijepom našom: Sv. Mar n na Muri 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

06.10 TEST 06.25 Najava programa 06.30 Dje ak i vjeverica, crtana serija 06.55 San o slavi, serija za djecu 07.20 Željezni div, ameri ki animirani lm 08.45 Prijatelji 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu TV ku e imaju pravo promjene programa

08:00 Bumba, crtana serija 08:15 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:40 Graditelj Bob, crtana serija 08:55 Winx, crtana serija 09:20 Dora istražuje, crtana serija 09:45 Lude 70-e, serija 10:15 Ulica sje anja, serija 11:15 Automo v, auto-moto magazin 11:45 Novac, business magazin 12:15 Kevin Hill, serija 13:00 Izborne vijes 13:05 Kevin Hill - nastavak 14:20 Boži na arolija, igrani lm 15:00 Izborne vijes 15:05 Boži na arolija, igrani lm - nastavak 16:05 Karate Kid, igrani lm 17:00 Izborne vijes 17:10 Karate Kid, (SAD, 1984., obiteljski lm; Redatelj: John G. Avildsen; Glume: Ralph Macchio, Elisabeth Shue, Pat Morita, Mar n Kove, Randee Heller, William Zabka) 18:25 Intervju -S pe Mesi 19:00 Izbori 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Slijepa pravda, igrani lm 22:00 Izborne vijes 22:10 Slijepa pravda, (SAD, 1989., akcija; Redatelj: Phillip Noyce; Glume: Rutger Hauer, Terry O’Quinn, Nick Cassavetes, Brandon Call, Paul James Vasquez) 22:50 Red Carpet, showbiz magazin (15) 23:50 Izborne vijes 00:30 Red Carpet, showbiz magazin (15)- nastavak 00:50 Osu eni, igrani lm (12) 02:45 Sretan kraj, drama 04:55 Red Carpet , showbiz magazin (15) 06:05 Kraj programa

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:10

14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Troja, lm 22.15

21:30 23:10 23:40 23:43

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Isporuka, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------

8.30 Wa s 10.00 Skijanje 11.30 Biathlon 14.00 Skispringen 15.00 Biathlon 16.00 Nogomet 20.00 Skispringen 21.00 Kampfsport 0.00 Snooker

6.00 Poker 8.45 DSF Reportaža 8.45 Sportquiz 11.00 Poker 14.00 Tischtennis, prijenos 15.15 Darts, prijenos 17.15 Rukomet, prijenos 19.30 Tischtennis, prijenos 20.00 Darts, prijenos 0.00 Sport Clips

ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineVidespotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 12:20 Taxi 2, lm 13.50 Taxi 3, lm 16.00 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija No ni program 19:10 Galileo 20:15 Next, lm 22.15 S.W.A.T., lm 0.25 No ni program 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna TV 23.15 Videostranice ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 0.30 No ni program 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 Provjereno 12.50 Smijeh nije grijeh 13.25 Dragocjena zemlja, lm 15.55 Život, serija 16.50 Sam u ku i 4, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 UR 20.00 Vulkan, lm 21.50 Život nije Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež šala, serija 22.45 Dragulj z Mississipija, 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme lm 0.55 No na panorama 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 X-Men, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Vojnik, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kam- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack era! 19.15 TV Tuba 20.00 Kri na to ka, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt lm 21.45 Privatna praksa, serija 22.40 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize Zaš ena pri a, lm 0.30 Pomo , serija serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 1.55 Love Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Bra a Grimm, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za 10.00 TV vodi + turis ka središta žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- 0.10 No ni program bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NEDJELJA 27. prosinca 2009. 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.00 Izbor Sportaša godine 13.05 Kako je Grinch ukrao Boži , ameri ko-njema ki lm 14.45 Popuna 15.00 Škirnja: Plavi Boži 16.00 Olimp - sportska emisija 19.35 Garaža: Cubismo 20.10 Pira s Kariba: Prokletstvo Crnoga bisera, (Uloge: Johnny Depp, Geo rey Rush, Orlando Bloom, Keira Knightley, Jack Davenport; Scenaris : Stuart Bea e, Ted Ellio , Jay Wolpert, Terry Rossio; Redatelj: Gore Verbinski) 22.30 Za one koji misle unaprijed - CO 22.35 Dobre namjere, TV serija (12) 23.25 Sportske vijes 23.35 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 23.55 Vrijeme je za jazz: Monty Alexander Trio, Me unarodni dani jazza (1. dio) 00.55 TV raspored

07.35 08.05 08.25 09.05 10.05 10.30 11.10 11.55 12.25

14.15 14.20

15.50

17.55

17.00 17.05

18.30 19.25 20.00

21.45 22.15 23.10 00.55 02.30

Grupna terapija, hum. serija Astro Boy, crtana serija Mi y, animirana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Preživje divljinu: Sibir, dok. lm Jedna od de kiju, hum. serija Po etnik godine, (komedija, 1993.; Redatelj: Daniel Stern; Uloge: Thomas Ian Nicholas, Gary Busey, Albert Hall, Amy Morton, Dan Hedaya, Bruce Altman) Vijes , informa vna emisija 3 ninje u borbi za pravdu, (akcijska komedija, 1995.; Redatelj: Simon S. Sheen; Uloge: Victor Wong, Max Ellio Slade, Michael Treanor, Chad Power, Crystle Lightning, Charles Napier) Najbrži i najžeš i, igrani lm, akcijska drama (1. dio) Vijes , informa vna emisija Najbrži i najžeš i, igrani lm, akcijska drama (2. dio) Odred za isto u, dok. emisija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Sam u ku i 3, (komedija, 1997.; Redatelj: Raja Gosnell; Uloge: Alex D. Linz, Olek Krupa, Rya Kihlstedt, Lenny Von Dohlen, David Thornton) No odluke, informa vna emisija CSI: Miami, krimi serija No odluke, informa vna emisija Na me ubojice, igrani lm, akcijski 3 ninje u borbi za pravdu, igrani lm, akcijska komedija

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LADY GAGA 01.00 NO NI PROGRAM


03.35

01.45

23.50 00.05 00.15

19.15 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10

18.35

17.30 18.30

17.25

16.40 16.49 16.55

14.55 16.05

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.50

09.40 09.55

05.15 07.45 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Hatari, ameri ki lm TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Nezakonita vrsta, (Uloge: Rock Hudson, Julie Adams, Mary Castle, John McIn re, Hugh O’Brian, Dennis Weaver, Lee Van Cleef; Scenarist: Bernard Gordon; Redatelj: Raoul Walsh) Kulturna baš na Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: Ameri ki san Euromagazin: “Tina” ide na sjever, dok. lm Vijes Vrijeme sutra Soba s pogledom na zvonik, dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Škrinja: Ruke HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme Zameo ih vjetar, (Uloge: Vivien Leigh, Clark Gable, Leslie Howard, Olivia de Havilland, Ha e McDaniel, Bu er y McQueen; Scenarist: Sidney Howard (prema romanu Margaret Mitchell); Redatelj: Victor Fleming) Vijes Vijes iz kulture Filmski maraton bra e Coen: Arizona Junior, (Uloge: Nicolas Cage, Holly Hunter,Trey Wilson, John Goodman, William Forsythe, T. J. Kuhn; Scenaris : Ethan i Joel Coen; Redatelj: Joel Coen) Filmski maraton bra e Coen: Millerovo raskrižje, (Uloge: Gabriel Byrne, Marcia Gay Harden, John Turturro, Jon Polito, J. E. Freeman, Albert Finney, Danny Aiello, Al Mancini, Mike Starr, Richard Woods; Scenaris : Joel i Ethan Coen; Redatelj: Joel Coen) Soba s pogledom na zvonik, dok. lm

06.50 Astro Boy, crtana serija 07.15 Mi y, animirana serija 07.55 Ulica Sezame, animirana serija 08.55 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.20 Ben 10, crtana serija 10.00 Jedna od de kiju, hum. serija 10.25 Vilenjak, igrani lm, fantas na komedija 12.05 Veliki, komedija 13.55 Premier liga: Fulham To enham, prijenos 16.00 Sam u ku i 2: Izgubljen u New Yorku, igrani lm, komedija 18.10 Shrekov prvi Boži , animirani lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Discovery: Preživje divljinu - Sibir, dok. lm 20.00 Na me ubojice, (akcijski, 2006.; Redatelj: Daniel Millican; Uloge: Lou Diamond Phillips, Yancy Butler, Tom Wright, Glenn Morshower, Scarle McAlister) 21.40 Zmajevi, (akcijski, 1998.;

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.25 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.50 Pripovjeda : Gr ki mitovi 08.15 Kralj Džungle, crtani lm 09.05 Bembo 09.10 Tinkerbell, ameri ki animirani lm 10.40 Hrvatski pisci na TV ekranu - A.Kova i : U registraturi 11.55 KS automagazin 12.25 4 zida 13.00 Biblija: Abraham, serija 14.30 Donovanov greben, (Uloge: John Wayne, Lee Marvin, Elizabeth Allen, Jack Warden, Cesar Romero, Dorothy Lamour; Scenarist: James Edward Grant, Frank S. Nugent (prema pri i Edmunda Beloina); Redatelj: John Ford) 16.15 102 dalma nca, (Uloge: Glenn Close, Ioan Gru udd, Eric Idle, Gérard Depardieu, Alice Evans, Tim McInnery; Scenaris ca: Kristen Buckley (prema pri i Dodie Smith); Redatelj: Kevin Lima) 17.55 Košarka All Star, prijenos 19.45 Janko Striži , crtani lm 20.00 Boži u Ciboni, prijenos koncerta 21.50 Jacob, mini-serija 23.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 23.25 Sportske vijes 23.35 No u kazalištu - Johann Strauss ml.: Šišmiš 01.15 Kraj programa

04.05 Škrinja: Ruke 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: ONE REPUBLIC 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Ezo TV, tarot show 08:25 Bumba, crtana serija 08:40 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:05 Graditelj Bob, crtana serija 09:20 Winx, crtana serija 09:45 Dora istražuje, crtana serija 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Izgubljeni praznici, igrani lm 12:55 Blizanci, igrani lm 14:55 Kako presko i Boži , igrani lm 16:50 Vijes 17:00 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Staklena ku a, (SAD, 2001., triler; Redatelj: Daniel Sackheim; Glume: Leelee Sobieski, Diane Lane, Stellan Skarsgrd, Bruce Dern, Kathy Baker) 21:55 Osu eni, (SAD,2007., akcija; Redatelj: Sco Wiper; Glume: Steve Aus n, Vinnie Jones, Robert Mammone, Tory Musse , Manu Benne , Madeline West) 23:55 Skandal, (SAD, Njema ka, 2002., kriminalis ki lm; Redatelj: Daniel Algrant; Glume: Al Pacino, Kim Basinger, Ryan O’Neal, Téa Leoni, Richard Schi ) 01:35 Staklena ku a, igrani lm 03:25 Vidocq, kriminalis ki lm 05:00 Skandal, igrani lm (15) 06:30 Lude 70-e, serija 07:20 IN magazin 07:55 Kraj programa

Redatelj: Ralph Hemecker ; Uloge: Michael Biehn, Joong-Hoon Park, Don Stark, Cary-Hiroyuki Tagawa) 23.20 Najbrži i najžeš i, (akcijska drama, 2003.; Redatelj: Reggie Rock Bythewood; Uloge: Laurence Fishburne, Derek Luke, Vanessa Bell Calloway, Orlando Jones, Djimon Hounsou, Lisa Bonet, Brendan Fehr, Larenz Tate, Kid Rock, Eriq La Salle) 01.15 Veliki, igrani lm, komedija die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.50 Entgleist, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45

15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------

17:45 18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25

MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Road to Nashwille, igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Wa s 10.00 Motorsport 12.00 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za Skispringen 14.00 Biathlon 18.00 djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Nogomet 20.00 Leichtathle k 21.00 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- Kampfsport 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.00 Poker 10.55 Normal 11.55 Motorrad 12.55 Poker 14.55 Rukomet, prijenos 18.45 Košarka, prijenos 21.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Kampfsport

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 talk talk talk 20:15 Mrak lm 4, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 21.50 Mrak lm 3, lm 23.25 No ni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film program za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara stranice Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 11.05 Angie, serija 11.40 Tajnovit dino- 20.15 Sissi, lm 22.30 S rb langsam, saur, dok. serija 12.35 Mo oluje, dok. lm 0.55 No ni program serija 13.40 Smijeh nije grijeh 14.10 Ljubav kroz želudac 14.45 Boži Georga Lopeza, lm 16.20 Život, serija 17.15 Nancherrow, lm 18.55 24 UR 20.00 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 okolada, lm 22.15 Vražji odvjetnik, Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lm 0.50 Konan, lm 2.45 No na pan- lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! orama 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 King Kong, lm 23.30 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- No ni program gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Aljaska, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 18.40 7.40 Dje ji lmovi 12.50 Gremlini, lm Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 14.30 Gremilini 2, lm 16.05 Partner, lm Obiteljski praznici, lm 21.40 Privatna 18.00 Kovr ava Sue, lm 20.00 Vijes praksa, serija 22.40 Kralj, lm 0.25 20.15 Lucac, lm 21.55 Skeniranje, lm Pomo na vrijeme, serija 1.45 No na 23.50 No ni program p ca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 26. prosinca 2009.

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr :

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. bonusi A sad u Europu! Luda ku a, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu! Alpe-Dunav-Jadran Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45

02.30 03.15 03.20 03.50 04.35 05.05

01.45

23.50 23.55 00.05 00.40 01.00

20.20 21.10 21.50 22.30 23.25 23.40

20.06

19.30 19.56 20.00 20.02 20.05

17.30 18.10 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Ninin kutak: Ukrasi za bor Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a 2 Glazbeceda Pro itani Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukro va ljepota, serija Grk Zorba, (Uloge: Anthony Quinn, Alan Bates, Irene Papas, Lila Kedrova, George Foundas, Eleni Anousaki; Redatelj: Michael Cacoyannis) Joss Stone - specijal Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a 2 Koga briga? Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Happy Hour, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club Gospodar prstenova: Dvije kule, (Uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Liv Tyler, Viggo Mortensen, Sean As n, Cate Blanche , John Rhys-Davies; Scenaris : Fran Walsh, Philippa Boyens, Stephen Sinclair, Peter Jackson (prema istoimenom romanu J. R. R. Tolkiena); Redatelj: Peter Jackson) Vijes na Drugom Vrijeme Velemajstor, serija Porotnici, serija Joss Stone - specijal Kraj programa

06.10 Pink Panther, crtana serija 06.30 SpužvaBob Skockani, crtana serija 06.55 Mi y, animirana serija 07.20 Punom parom, kulinarski izazov 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.20 Pod is m krovom, hum. serija 08.50 Dadilja, hum. serija 09.45 Astro show, emisija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.15 Rat u ku i, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija

23.05 23.17 23.20 00.10 01.00 01.25

17.05 17.40 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05

14.55 15.10 ---------------------15.30 15.45 16.20

13.00 13.30 13.50 14.15

09.30 10.00 10.45

09.05

---------------------08.05 08.20 08.30 08.40

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE KILLERS LIVE 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:55 Nova lova, TV igra 10:25 Lude 70-e, serija 11:25 Naši najbolji dani, serija 12:25 IN magazin 13:15 Naša mala klinika, serija 14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Sve što želim za Boži , obiteljski 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:50 Predsjedni ka utrka 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija 02:10 Ezo TV, tarot show 03:10 Ne žuri s ljubavlju, komedija 04:45 Seinfeld, serija 05:10 IN magazin 05:45 Lude 70-e, serija 06:05 Kraj programa

Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 TV event: Udar - put uništenja (2. dio), (znanstveno-fantas na mini serija, 2008.; Redatelj: Mike Rohl; Uloge: David James Ellio , Natasha Henstridge, Benjamin Sadler, Floren ne Lahme, James Cromwell) 21.45 Muška stvar, (roman na komedija, 2003.; Redatelj: Chris Koch; Uloge: Jason Lee, Julia S les, Selma Blair, James Brolin, Shawn Hatosy) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kolo sre e, igrani lm, komedija 01.45 Astro show, emisija

18.55 19.05 19.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die große Comedy 2009 23.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Sissi, lm 22.30 S rb langsam, lm 1.00 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Lips ck Jungle 23.10 Starship Troopers, lm 1.15 No ni program

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Babynator, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Shrek, crtani lm 23.15 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30

18:10 19:00

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Predsjedni ki izbori 2009. emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Predsjedni ki izbori 2009. emisija pod pokroviteljstvom Me imurje danas Sport Vrijeme Bar za lijen ine, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.45 Rallye 11.00 Eurogoals 13.00 Leichtathle k 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 15.00 Biathlon 16.00 Skispringen 18.00 Nogom14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly et 20.00 Tenis 23.00 Tanzen

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni pro10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske gram 14.30 Sportquiz 17.15 Poker 18.45 Ruko15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 met, prijenos 22.30 Darts, prijenos Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Vjen ajmo se, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Posljednji skaut, lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Poštar, lm 1.15 Seinfeld, hum. serija 1.45 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija11.20 Rije i mora 2, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Moje ime je Sam, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Laži s ljubavlju, serija 0.30 Šest modela, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 23. prosinca 2009.


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.00 20.02 20.05 20.10 20.25 21.25 23.00 23.20 23.55 01.30 03.00 04.35 05.05

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ---------------------07.58 08.10 08.25 08.40

Najava programa Rije i Şivot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija Ansambla LADO - 60 godina s nama Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom BoŞi na es tka kardinala Bozani a Tko Şeli bi milijunať?, kviz Abraham, serija Vijes Kordunski boŞ’ njaci, emisija pu ke i predajne kulture Gospi : Misa polno ka prijenos Karollova boŞi na pri a, ameri ki lm Koncert Kordunski boŞ’ njaci, emisija pu ke i predajne kulture Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica Profesor Baltazar Crtani lm Serija za djecu Mogu ja! Iznad crte Slu aj za ekipu BARZ, serija TV ku e imaju pravo promjene programa

09.05 09.30 10.00 11.30

13.05

14.45 15.00 15.55 17.30 17.47 17.50 19.30 20.05 21.40 21.52 21.55 23.30

01.35 03.35

05.50 06.15 06.40 08.50 10.30 12.25 14.00 15.30 15.35 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI Ĺ KOLA Ĺ AHA KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Predsjedni ki izbori 2009. emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport 18:10 19:00

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 BoĹži na romanca, lm 22.30 BoĹži na pomo , lm 0.05 Sfera, lm 2.25 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija11.20 Rije i mora 2, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 ImaĹĄ poĹĄtu, lm 22.10 Grad an ela, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 0.35 Kad muĹĄkarac voli Ĺženu, lm 2.50 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 24. prosinca 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: BOŽI NI MIX 01.00 NO NI PROGRAM

za djecu 21.45 PreŞivje BoŞi , (komedija, Gem, set, me - serija za 2004.; Redatelj: Mike djecu Mitchell; Uloge: Ben Vip Music Club A eck, Chris na Tarzan, ameri ki animirani Applegate, James lm Gandol ni, Catherine Karollova boŞi na pri a, O’Hara, Bill Macy, Josh (Uloge: Tom Evere Sco , Zuckerman, Jennifer Wallace Shawn, Alanna Morrison, Udo Kier) Ubach, Deanna Milligan, 23.40 Vijes , informa vna Verne Troyer, Larry emisija Miller; Scenaris : David 23.20 Fletch Şivi, (komedija, Schneider, Drew Daywalt 1989.; Redatelj: Michael (prema mo vima romana Ritchie; Uloge: Chevy A Christmas Carol Charlesa Chase, Hal Holbrook, Dickensa); Redatelj: Dennis Julianne Phillips, R. Lee Dugan) Ermey, Richard Liber ni) Ledena princeza, (Uloge: 01.00 Voza ka dozvola, komedija Joan Cusack, Michelle Trachtenberg, Amy Stewart, Steve Ross, Kim Ca rall, Trevor Blumas, Kirsten Olson, Jocelyn 06:05 Lude 70-e, serija Lai, Hayden Pane re; 07:05 Jackie Chan, crtana serija Scenarist: Hadley Davis 07:30 Pocoyo, crtana serija (prema pri i Meg Cabot i 07:50 Tomica i prijatelji, crtana Hadleyja Davisa); Redatelj: serija Tim Fywell) 07:55 Bumba, crtana serija Kod Ane 08:05 Asterix Gal, igrani lm Crtani lm 09:25 Bingo, obiteljski lm BoŞi na pri a, ameri ki 11:10 Stuart mali 2, obiteljska lm komedija- sinkronizirano Vijes na Drugom na hrvatski jezik Vrijeme 12:30 Kremenkovi u Viva Polar Ekspres, ameri ki Rock Vegasu, obiteljska lm komedija VIP Music Club 14:10 Najbolje godine, serija Pinocchio, ameri ki 15:10 BoŞi ni duh, obiteljska animirani lm komedija Vijes na Drugom 17:00 Vijes Nove TV Vrijeme 17:25 Ne zaboravi s hove, Tiha no u Vukovaru, specijal snimka 18:25 IN magazin Divan Şivot, (Uloge: 19:15 Dnevnik Nove TV James Stewart, Donna 20:00 Najbolje godine, serija Reed, Lionel Barrymore, 21:00 Redovnice nastupaju, (SAD, Henry Travers, H. B. 1992., komedija, ; ReŞija: Warner, Gloria Grahame; Emile Ardolino; Glume: Scenaris : Frances Whoopi Goldberg, Harvey Goodrich, Albert Hacke , Keitel, Maggie Smith, Frank Capra i Jo Swerling; Wendy Makkena, Kathy Redatelj: Frank Capra) Najimy, Bill Nunn, Robert Vip Music Club LP Miranda) Kraj programa 22:50 Vijes 23:05 Ja ťpijun, (SAD, 2002., akcija; Redatelj: Be y Thomas; Glume: Eddie Murphy, Owen Wilson, Famke Janssen, Malcolm McDowell, Gary Cole) 00:45 BoŞi ni duh, igrani lm 02:25 Najlu i BoŞi , komedija 04:05 Sve ťto Şelim za BoŞi , igrani lm 05:30 Lude 70-e, serija 06:00 Kraj programa SpuŞvaBob Skockani, crtana serija Mi y, crtana serija Sabrina, komedija SnjeŞno udo, obiteljska drama Aljaska, avanturis ki, Voza ka dozvola, komedija Ljubimac iz svemira, komedija Vijes , informa vna emisija Harry Po er i Odaja tajni, akcijski/obiteljski/ avanturis k Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski show Sam u ku i, (komedija, 1990.; Redatelj: Chris Columbus; Uloge: Macaulay Culkin, Joe Pesci, Daniel Stern, John Heard, Catherine O’Hara)

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 StaĹžis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Ein Zwilling kommt selten allein, lm 22.15 Redovnice nastupaju, lm 23.50 No ni program

8.30 Dje ji lmovi 11.40 Der verlorene Schatz der Tempelri er, lmovi 16.05 Congo, lm 17.50 Vijes 18.00 Simpsoni 19.45 Shrek 20.15 Wild wild west, lm 22.10 Constan ne, lm 0.20 No ni program

6.00 Dje ji lmovi 11.15 Dennis, lm 12.45 Sve Nikola, lm 14.20 Srcelomci, lm 16.15 Ljubav u Sea le, lm 18.00 Sretan BoŞi , lm 20.00 Vijes 20.15 Die Geister, die ich rief‌, lm 22.05 Specijalist, lm 0.00 No ni program

6.20 Dje ji filmovi 10.15 Fame, film 13.00 So ein Satansbraten, film 14.20 102 dalmatinca, film 16.05 Die groĂ&#x;e Comedy 2009 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Die Jahrhundertlawine, film 21.45 Apokalipsa, film 23.30 No ni program

8.15 Dje ji lmovi 12.40 Charlie, lm 14.15 Die Arche Norman, lm 15.50 Weihnachten in Handschellen, lm 17.20 Bi e lachen! 19.15 Tierische Weihnachten 20.15 Das letzte Einhorn, lm 22.00 Francuski poljubac, lm 23.50 No ni program

6.00 Poker 10.30 Reklamni program 12.30 DSF Motor 13.30 Bundesliga aktuell 15.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF ReportaĹža 20.00 Bundesliga Hits 22.00 Superstars 0.00 Sport Clips

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA BOŽI UZ VTV prigodna emisija VIJESTI VTV-A BOŽI UZ VTV prigodna emisija PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar POLNO KA IZ VARAŽDINSKE KATEDRALE izravni prijenos ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje Pri e iz Ĺživota Me imurje danas Sport Vrijeme Gubitak, igrani lm (12) Snimka koncerta Prijenos polno ke iz akove ke Ĺžupne crkve Sv. Nikole BoĹži ne es ke Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.30 Rallye 10.00 Motorsport 12.00 Skispringen 14.00 Biathlon 16.00 Skispringen 18.00 Nogomet 20.00 Rad 21.15 Kampfsport 22.45 Hrvanje

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 00:00 ------------------------------------------18:35 18:40 18:55 19:00 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------23:55 ---------------

06.05 06.10 07.00 07.15

08.55 09.00 09.50 09.59 10.00 11.35 11.46 11.48 11.55 12.30 12.45 13.40 14.00 14.09 14.15 14.30

16.00 16.35 16.37 16.50 19.20 19.30 19.56 20.00 20.02 20.05 20.10 22.05 23.40 00.00

03.15

01.25

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar BoĹži na pjesma, (Uloge: George C. Sco , Frank Finlay, David Warner, Susannah York, Lucy Gu eridge, Roger Rees; Scenarist: Roger O. Hirson (prema Dickensovoj pripovijes ); Redatelj: Clive Donner) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Doma i dok. lm Vijes Vrijeme danas Zagreb: BoĹži na misa, prijenos Dnevnik Sport Vrijeme Rim: Urbi et orbi, prijenos TV kalendar BoĹži na TrĹĄkom Vrhu Kulturna baĹĄ na Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar PraĹĄ i Babe, (Uloge: James Cromwell, Magda Szubanski, Zoe Burton; Glasovi: Chris ne Cavanaugh (Babe), Miriam Margolyes (Fly), Danny Mann (Ferdinand), Hugo Weaving (Rex), Myriam Flynn (Maa); Scenaris : George Miller, Chris Noonan; Redatelj: Chris Noonan) Doma i dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Kod Ane Hatari, ameri ki lm HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Najlu i BoĹži , ameri ki lm Abraham, serija Vijes Brza promjena, (Uloge: Bill Murray, Geena Davis, Randy Quaid, Jason Robards, Bob Ellio , Brian McConnachie, Phil Hartman, Tony Shalhoub, Stanley Tucci, Kurtwood Smith, Philip Bosco, Jack Gilpin, Jordan Cael, Rhe DeVille; Scenarist: Howard Franklin (prema romanu Jaya Cronleya); Redatelji: Howard Franklin i Bill Murray) Najlu i BoĹži , ameri ki lm Vip Music Club LP

00.10

01.40

06:05 07:05 07:30 07:50

08:15 08:25 10:10 11:30

13:15 14:15 15:15

17:00 17:25 19:15 20:00

21:50

23:40

01:35

Lude 70-e, serija Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Bingo, igrani lm Stuart mali 2, igrani lm BoĹži na arolija, roman na komedija Ne zaboravi s hove, specijal Najbolje godine, serija Kremenkovi u Viva Rock Vegasu, igrani lm Vijes Nove TV Ja ĹĄpijun, igrani lm Dnevnik Nove TV Redovnice nastupaju 2, (SAD,1993., komedija; Redatelj: Bill Duke; Glume: Whoopi Goldberg, Kathy Najimy, Barnard Hughes, Mary Wickes, James Coburn) Kako presko i BoĹži , (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Joe Roth; Glume: Tim Allen, Jamie Lee Cur s, Dan Akroyd, M. Emmet Walsh, Elizabeth Franz) Blizanci, (SAD, 1988., komedija; Redatelj: Ivan Reitman; Glume: Arnold Schwarzenegger, Danny DeVito, Kelly Preston, Chloe Webb, Bonnie Bartle ) Izgubljeni praznici, (SAD, 2007., obiteljska drama; Redatelj: Gregory Goodell; Glume: Dylan Walsh, Jami Gertz, Aaron Pearl, Julia Maxwell, Alex Arsenault) Najlu i BoĹži , igrani lm Asterix Gal, igrani lm Lude 70-e, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: BOŽI NI MIX 01.00 NO NI PROGRAM

03:10 04:45 05:55 06:20

Zooey Deschanel, Mary Steenburgen, Edward Asner, Bob Newhart) Smokey i bandit 3, (akcijska komedija, 1983.; Redatelj: Dick Lowry; Uloge: Burt Reynolds, Jackie Gleason, Jerry Reed, Paul Williams, Pat McCormick) Luda boĹži na zvona, komedija

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 7 Zwerge, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Iznena enje, lm 23.30 No ni program

7.50 Dje ji lmovi 11.10 Posljednja des nacija, lm 12.45 Super, lm 14.20 Eins und eins macht vier, lm 16.05 Ein verrĂźckter Tag in New York, lm 17.40 Vijes 17.50 Wild wild west, lm 19.45 Zlo es djedica, crtani lm 20.15 Nemogu a misija 3, lm 22.50 Motel, lm 0.25 No ni program

7.40 Dje ji lmovi 12.40 Romanca u Seatllu, lm 14.35 Buddy, lm 16.15 Die Geister, die ich rief‌, lm 18.00 Sissi, lm 20.00 Vijes 20.15 Sissi, die junge Kaiserin, lm 22.15 S rb langsam 2, lm 0.25 No ni program

5.50 Dje ji lmovi 10.20 Wild Kreaturen, lm 12.00 Svemirac, lm 13.33 MilijunaĹĄ, lm 15.30 Ein Concierge zum Verlieben, lm 18.45 Vijes 20.15 7 Zwerge, lm 22.10 Smrtonosno oruĹžje 4, lm 0.25 No ni program

6.00 Dje ji lmovi 12.35 Princeza, lm 14.20 Heidi, lm 17.55 Die Hexen von Eastwick, lm 20.00 Vijes 20.15 Der weiĂ&#x;e Hai, lm 22.30 Alien 3, lm 0.45 No ni program

21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A REZERVIRANO VRIJEME POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Snimka boĹži nog koncerta Me imurje danas Sport Vrijeme Tri mudraca, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 9.15 Sportquiz 11.30 Bundesliga aktuell 13.30 Poker 15.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.00 Bundesliga aktuell specijal 20.00 DSF ReportaŞa 21.00 Männer Tv 22.00 Supertars 0.00 Spor Clips

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Ekran zdravstva, ponavljanje Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pri e iz Ĺživota, ponavljanje TV Jukebox

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 SnjeĹžno udo, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 16.10 Obalna straĹžan, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Princeza i marinac, lm 21.35 Privatna praksa, serija 22.25 Intervju s vampirom, lm 0.35 Spasonosna kapsula, lm 2.10 No na p ca

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A MALI OGLASI PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM BOŽI U VARAŽDINU dokumentarni lm Petra Ve eka

8.35 Motorsport 9.00 Rallye 10.00 Motorsport 11.15 Wa s 12.00 Skispringen 14.00 Biathlon 16.00 Skispringen 18.00 Nogomet 21.00 Wa s 22.00 Kra sport 23.00 Kuglanje

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija11.20 Rije i mora 2, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Spider-Man 2, lm 22.15 24 UR 22.35 Bez traga, serija 23.30 Najbolji nacr , lm 2.10 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 25. prosinca 2009.

SpuŞvaBob Skockani, crtana serija Mi y, crtana serija Moj tjelohranitelj, drama Aljaska, igrani lm Miťolovka, obiteljska komedija Sam u ku i, igrani lm, komedija Harriet, mali veliki ťpijun, obiteljska komedija PreŞivje BoŞi , igrani lm, komedija Vijes , informa vna emisija Agent Cody Banks 2, obiteljski Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski show Shrekov prvi BoŞi , (animirani, 2007.; Redatelj: Gary Trousdale; Glasovi: Vedran Mlikota, Kreťimir Miki , Renata Sabljak) Sam u ku i 2: Izgubljen u New Yorku, (obiteljski/ komedija, 1992.; Redatelj: Chris Columbus; Uloge: Macaulay Culkin, Joe Pesci, Daniel Stern, Catherine O’Hara, John Heard) Vilenjak, (fantas na komedija, 2003.; Redatelj: Jon Favreau; Uloge: Will Ferrell, James Caan,

08.15 Žuta minuta, ameri ki crtani lm 09.45 Duh u mo vari, (Uloge: Ivo Gregurevi , Dejan A imovi , Mladen Vuli , Vlatko Duli , Robert Våss, Marko Pavlov, Ena Ikica, Luka Buljan, Buga Marija Šimi , Radoslav Spitzmßller, Radoslava Mrkťi , Nandor Szilagyi, Nada Ga eťi Livakovi , Kornelija Ko iť, Ana Vilenica, Predrag Vuťovi ; Redatelj: Branko Iťtvan i ; Scenaris : Anto Gardať, Edi MuŞina, Silvio Miroťni enko) 11.20 Legenda o medvjedu, animirani lm 12.50 101 dalma nac, (Uloge: Je Daniels, Joely Richardson, Glenn Close, Hugh Laurie, Mark Williams, John Shrapnel; Redatelj: Stephen Herek) 14.30 Kod Ane 14.45 Biblija: Abraham, serija 16.20 Tiha no u Vukovaru, snimka 17.55 Vijes na Drugom 18.12 Vrijeme 18.15 U potrazi za Nemom, ameri ki animirani lm 19.45 Crtani lm 20.05 VIP-NET BOŽI NI KONCERT U HNK 21.45 Vijes na Drugom 21.57 Vrijeme 22.00 Ledena staza, (Uloge: Leon, Rawle D. Lewis, John Candy, Doug E. Doug, Malik Yoba; Scenaris : Lynn Siefert, Tommy Swerdlow i Michael Goldberg; Redatelj: John Turteltaub) 23.35 Gregorijan, snimka koncerta 00.50 VIP Music Club 01.22 Kraj programa

05.20 05.50 06.15 07.55 09.50 11.30 13.15 15.00 16.40 16.45 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

20.20

07.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 22.25 Najava programa Delta - stanje, crtana serija crtana serija TV ku e imaju pravo promjene programa

07.25 07.30 07.50


22. prosinca 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Kako blagdane ispuniti straš u?

PARFEM ZA NJU

Boži ni poklon može biti idealan za privu i partnerovu pažnju

Omnia Crystalline

Sve što želim za Boži si ti...i romanti ni boži ni poklon Ima ne eg veoma romanti nog u Boži u. Možda je to hladno vrijeme zbog kojeg se želimo stisnuti u topli zagrljaj sa svojom drugom polovicom ispred kamina u kojem pucketa vatra... Možda je to zato što je Boži arobniji od ostatka godine sa silnim svjetlima i svjetlucavim ukrastima svuda oko nas... Možda je to zato što

svatko od nas u ovo blagdansko vrijeme nekako malo više otvori srce prema drugim ljudima... Kakav romanti an poklon želite kupiti svojoj dragoj ovisit e o tome u kojoj fazi romanti ne veze nalazite. Planirate li ovog Boži a tek osvojiti predmet svoje žudnje, koji vas do sad nije baš primje ivao? Boži ni poklon može biti idealan da joj privu ete pažnju. Ako radite zajedno ili imate zajedni ke prijatelje pokušajte saznati njezine interese. Ja em spolu preporu ujemo da odabranicu svog srca iznenade

lijepo upakiranim mirisnim solima za kupanje. Ako ima smisao za humor, probajte biti originalni i komi ni. Poklonite joj ljute chilly papri ice u tegli, i tako joj dajte do da smatrate kako je ona “hot stuff”.

I malo truda može puno zna iti Planirate li prosidbu ovog Boži a? Nakon što razmjenite poklone na romanti noj ve eri koju ste sami pripremili za svoju bolju polovicu, nakon toga iznesite desert u koji ste sakrili prsten. Pripazite da to izvedete tako da prsten ipak bude vidljiv, kako vašu romanti nu ve er ne biste proveli na Hitnoj. Ili prsten sakrijte negdje na boži no drvce i kažite budu oj /budu em

MODNI DODATAK

Mali, veliki, jednobojni i šareni nov anici Nov anici su odavno prestali biti samo prakti ne torbice u kojima uvamo novac. Veliki, mali, jednobojni i šareni postali su pravi mali modni dodatak kako žena, tako i muškaraca.

Dok su kod muškaraca prvi izbor naj eš e klasi ni kožnati modeli u tamnijim bojama, žene, po obi aju, uzimaju u obzir brojne detalje - poput boje, uzorka, kombinacije materijala, veli ine,

preglednosti pretinca, na ina zatvaranja ... Isto tako, žene se eš e po aste novim ponosom svoje torbice, dok muškarci taj šoping odga aju sve dok nije krajnje vrijeme za promjenu nov anika.

TECHNO zona

Ugradbena pe nica iz AEG-Electroluxa U ovo blagdansko vrijeme, kada mnoštvo doma ica najviše vremena provodi u kuhinji prave i kola e i ukusna boži na jela, odlu ili smo vam predstaviti pe nicu najnovije tehnologije i vrhunskog dizajna B99597-5-m s pirolizom i bo nim otvaranjem vrata. Rije je o adutu švedskog proizvo a a ku anskih ure aja. AEG-Electrolux B995975-m višefunkcijska pe nica s bo nim otvara-

njem vrata opremljena je mnoštvom funkcija za savršenu izvedbu pe enja. Ova pe nica opremljena je PYROLUXE© funkcijom samo iš enja u energetskom razredu A. Tijekom PYROLUXE© funkcije, ostaci od pe enja pretvaraju se u pepeo pri temperaturi od 500°C, nakon ega je dovoljno ostatke obrisati samo vlažnom krpom. To je najjednostavniji na in iš enja pe nice.

kako se pravo iznena enje krije negdje me u ukrasima. Ako ste neko vrijeme u vezi, ali je ovo vaš prvi zajedni ki Boži , malo truda oko poklona moglo bi pretvoriti ve er u onu koju ete pamtiti cijeli život. Sada ve znate okvirnoštosevašojpartnericisvi a ili ne svi a i možete izabrati neki poklon zbog kojeg e joj biti drago što ste baš vi njezin seksi Djed Boži njak.AkoBoži provoditesami, ujutro pripremite romanti an doru ak u krevetu. Pustite glazbu koju volite i uz pripremljene delicije otvorite šampanjac...

Blagdani su savršeni za romantiku Što se poklona ti e, pripremite nekoliko kutija razli itih veli ina u koje stvar ice, od simpati nih do smiješnih. Za

kraj ostavite ono najvrednije – nakit ili sat, mobitel, CD omiljenog izvo a a, poklon bon u kozmeti kom salonu za masažu, omiljeni parfem... Želite li nešto posve osobno, ako još uvijek uvate ulaznice od vašeg prvog zajedni kog odlaska u kino ili na koncert, uokvirite ih i njih poklonite. Boži je savršeno vrijeme da u dugotrajnu vezu ili brak unesete novu dozu romantike. Pokažite svojoj drugoj polovici da je još uvijek ljubav vašeg života i nakon svih ovih zajedno provedenih godina sa pomno i i pažljivo odabranim poklonom. Iznenadite je zajedni kim vikendom na skijanju, izletom u inozemstvo ili u toplice... Boži može biti posebno napeto vrijeme ako ste okruženi mnogobrojnom familijom, bra om, sestrama, njihovim supružnicima i gomilom djece. Ako osjetite kako vam partnerica baš nije sretna, dan ili dva nakon Boži a djecu na jedan dan ostavite kod rodbine, a vi oti ite u vikendicu (svoju ili neka vam netko od prijatelja posudi) i zajedno provedite vrijeme. Možete i na jednu ve er unajmiti hotelsku sobu i ve er posvetiti jedno drugom.

Omnia Crystalline nadahnuta je savršenoš u kristala. Delikatna i nježna kao dodir cvjetnih latica, ova blistava toaletna voda miriše na rosno cvije e. U visokim notama je prozra ni bambus i egzoti no azijsko vo e nashi, koje posjeduje veoma originalan svježi miris s notom jabuke i kruške. U srcu mirisa je rascvjetao nježan i ženstven lotus. U bazi su elegantne drvene note. Kreator parfema je Alberto Morillas. Parfem je napravljen 2005.

PARFEM ZA NJEGA

Emporio Armani

White For Him Svježi i elegantni miris za mlade muškarce budi asocijaciju na “pamuk koji klizi po istoj i svježoj koži”. U visokim notama je izobilje citrusa: bergamot, limun, naran a i mandarina. U srcu je ružmarin, maj ina dušica i kardamon; u bazi je bijeli komotni mošus koji stvara utisak iste i tople ljudske kože. Kreator mirisa je Carlos Benaim, a parfem je napravljen 2001. godine.

PITAJ za zdravlje

Zašto živjeti s boli? Objašnjena neobjašnjiva bol! Kod neuropatske boli ozljeda samog živca po e proizvodnju signala boli, iako nije došlo do ošte enja tkiva. Uzroci ošte enja živca mogu bi ozljede (presjecanje živca, dugodjeluju i, stalan pritisak), metaboli ki poreme aj (pr. še erna bolest), virusne infekcije (postherpe ka bol u podru ju zahva enog živca) I drugo. Može se javi i nakon moždane kapi ili nakon ozljede le ne moždine. Bol u le ima, kada su korjenovi živaca ošte eni pri skom pomaknutog diska tako er može bi neuropatska. Neuropatska se bol obi no opisuje kao žare a ili pale a, ili pak oštra poput uboda nožem. U bolnom podru ju mogu postojati bolni napadaji nalik udaru struje ili sijevanju. Primjena topline ili hladno e (voda prilikom kupanja primjerice) može bi bolna. Tako er se može javi u obliku peckanja i bockanja, ili trnaca u podru ju boli. Može postojati i osje aj umrtvljenos . Ve i lagani pritisak ovog podru ja, primjerice prstom ili pak lagani dodir odje e

ili pokriva a može izazva jaku bol. Bol može bi trgaju a, kratka i poput napadaja, ili se javlja kao dosadna, stalna bol. Neuropatska bol esto ostane neprepoznata. Lije enje takve boli uobi ajenim lijekovima za bol u pravilu nije uspješno. Postoje, me u m, drugi lijekovi koji ciljano djeluju upravo na takvu, neuropatsku bol. Danas više ne treba u tišini trpje takvu bol. Treba se javi svom lije niku ili o i u specijaliziranu ambulantu za bol u kojoj mski djeluju specijalisti koji se bave lije enjem takve boli (obi no neurolog, anesteziolog i psihijatar). Nelije ena neuropatska bol loše utje e na kvalitetu života bolesnika i uzrok je nesposobnos . Takvi bolesnici esto loše spavaju, ustaju više puta jekom no i, jer za razliku od drugih vrsta boli, kretanje esto puta olakšava neuropatsku bol. Zbog ustajanja jekom no i danju su pospani, i s vremenom mogu razviti i druge pridružene poreme aje.Naj eš e je to depresija i anksiozni poreme aji.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar Oni dodatno poja avaju patnju takvih bolesnika. Danas je ova neobjašnjiva bol objašnjena. Nije više potrebno živje s boli. Literatura: 1. Baron. Clin J Pain. 2000;16:S12-S20. 2. Merskey H et al. (Eds) In: Classi ca on of Chronic Pain: Descriptions of Chronic Pain Syndromes and De ni ons of Pain Terms. 1994:209-212


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

Komentari Sre a je u darivanju “Jedan je ovjek imao v inograd. Ubrao je lijep grozd pa mu je bilo žao da ga on sam pojede. Htio je to s nekim podijeliti. Zapravo, htio ga je pokloniti nekom i tako nekog obradovati. Pao mu je na pamet port ir jednog samost ana. Portir je bio sav radostan ... ali sjeti se jednog svetog sve enika pa htjede njega obradovati. Dade mu grozd. Sve enik se razveseli pa gledaju i grozd sjeti se kuhara u samostanu. Kuhar sav radostan primi poklon. No, kuhar se sjeti da ima jedan sve enik u bolesni kom krevetu. Odnese mu grozd. Sve enik se razveseli, ali ne htjede taj lijepi grozd pojesti. Imao je na umu nekog tko ga je redovito posje ivao. Pri ekao je ponovno tog ovjeka. Kad je ovaj došao - kakvog li iznena enja - dobio je na poklon grozd koji je nedavno poklonio portiru ...!!!“ Volim ovo razdoblje u godini. Veseli me vidjeti oki ene ulice, trgove i sav taj sjaj. Netko bi rekao ki . No, manje bitno. Veseli me me usobno darivanje koje je odavno prisutno u vrijeme boži nih i novogodišnjih blagdana. Ono nas povezuje, raduje, ispunjava zadovoljstvom i još više zbližava. Lijepo je davati i primati darove. Lijepo je dobiti sitnicu i znati da je netko mislio na vas. Darivanje simbolizira

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

povezanost, pridonosi posebnom ozra ju koje vlada u tom razdoblju i ljude ini sretnima. Važno je pritom se sjetiti i pravog pokreta a ovih veselih aktivnosti – želje da nekome uljepšamo dan. Namjera je ta koja se ra una, a ne materijalna vrijednost poklona. Darivanjem u pravom smislu rije i mnogi shva aju da je sre a upravo u pomaganju drugima. No, na žalost, u ljudskoj je prirodi da se naj eš e tog sjetimo samo u vrijeme blagdana. Onih koji nemaju i kojima je naša pomo potrebna vrijedni su naše pažnje u svakom trenutku. Kada je rije o našoj osjetljivosti na potrebe drugih, najbolje bi bilo kada bi ozra je blagdana i duh darivanja bili prisutni kroz cijelu godinu.

Europski varci i odojci za hrvatski Boži Boži je za nas krš ane najljepši blagdan u godini. I u vjerskom i u svjetovnom dijelu. Zagreba ki nadbiskup kardinal Josip Bozani s opominje nas da smo od Boži a napravili neukusna slavljenja raznorodnih sadržaja, suprotno od onoga što zna i blagdan ro enja Spasitelja svega svijeta. Nije se teško složiti s kardinalom, jer su zaista europeizacija i amerikanizacija Hrvatske smisao blagdana, u ijem središtu treba biti mali Isusek, gurnuli u stranu. Ali, ali ... Hrvati, a posebice Me imurci, osobito oni na selu, uvijek su Boži do ekivali i kao dan kada se bolje jelo i pilo, i to im (nam) nitko ne smije uzeti za zlo. Upravo u ovo predblagdansko vrijeme, htjeli priznati ili ne, razmišljamo o bogatoj ili barem razli itoj hrani na blagdanskom stolu. I upravo sada nam trgovci nude “muda pod bubrege” jer znaju da emo opijeni “boži nim svetkima” lakše i dublje segnuti u džep ili lisnicu. I to u lisnicu u hrvatskom džepu. No, trgovci nam nude stranu, dakle, uvoznu robu, skupu, da bi je teško i Herod (u Isusovo vrijeme) mogao platiti. Tako varci ili po me imurskom cvirki danas koštaju i do vrtoglavih 140 kuna za kilogram. U ono vrijeme varci ili cvirki su bili škart hrana, koja se jela usput, no kao i mnoge druge stvari danas su gotovo delicija. Odojci ili mali pajceki. U ovo vrijeme uvozni se prodaju po astronomskim cijenama, a po

Ovog Boži a darujmo svoju zahvalnost Ovog tjedna radila sam intervju sa zanimljivom osobom, (eno tamo nekoliko stranica prije ove), i on mi je u toku razgovora kazao kako sve polazi od nas. Zapravo, to na re enica bi bila: - Vi ste jedini koji imate glavnu ulogu u svom životu i zato zahvalnost trebate vezati prvenstveno za sebe. Ja pak mislim da je ovo boži no vrijeme savršeno da zahvalimo svima oko sebe, osobito onima zbog kojih e naši blagdani biti lakši, ljepši i bolji. Bit e tu stotine i stotine Me imuraca koji e se morati odre i neradnih blagdana kako bi naš mali svijet mogao funkcionirati. Od voza a autobusa, doktora, taksista, konobara, komunalnih radnika, zaposlenika u domovima umirovljenika, kuhara... Mnogo ljudi, koji ne rade za Boži ili Novu godinu, rad ovih osoba uzima zdravo za gotovo, no, istina je da u ve ini slu ajeva oni nemaju baš previše izbora. Iako mislite da e oni biti jako dobro pla eni za to, u ve ini slu ajeva to baš i nije tako i, vjerujte, oni bi radije te dane proveli u krugu svojih najdražih. Zato evo jedne malene blagdanske misli koju vam šaljem – zašto ove godine ne biste pokazali malo volje i pokazali svoju zahvalnost ovim

ljudima, trik je samo u tome da to napravite bez da zvu ite kao da im se obra ate s visoka. Evo kako im je možete pokazati: Sme e u koš za komunalce. Ve ina komunalnih radnika ne radi za Boži i mogu do ekati Novu godinu s obitelji, ali oni su ti koji e za nama kupiti brda i brda sme a dan kasnije kad emo se mi ostali izležavati i lije iti mamurluk. Napojnica taksistima. Ovih nekoliko taksista koje imamo do eke e provesti u automobilu ekaju i poziv i ovo su im u pravilu najzaposleniji dani u godini. Kako su ovo “najveseliji” dani u godini, ponekad im mušterije znaju biti hirovite, pa im stvarno nije lako. Zato, ako ete biti jedni od onih koji e koristiti njihove usluge, na cijenu nadodajte dvadesetak kuna i poželite im blagoslovljen Boži i sretnu Novu. Ako koristite javni prijevoz ... Putujete li nekud na Badnjak, Boži ili Novu godinu, imajte uz sebe nekakve bombone ili okoladice i dajte ih kondukteru, voza u autobusa ili osobi koja vam je prodala kartu. Zbilja nije zabavno raditi u ove dane, pa to nemojte uzimati zdravo za gotovo. I sitnica e njima puno zna iti. Stisnite ruku policajcu. Koliko god ih neki ne voljeli, policijski posao, osobito onaj na ulici, de initivno nije lagan. Osim što

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

je zima, oni uvaju sve nas i moraju se nositi s osobama koje su popile ašicu previše, s nasilnicima ili ne im još gorim. Kad ih vidite na Boži , nasmiješite im se i poželite ugodne blagdane. ak i ako su vas možda zaustavili zbog prebrze vožnje - sigurno ne e škoditi. Tu su, ve smo rekli, i konobari koji e vas posluživati, doktori i medicinsko osoblje iji posao nikad ne staje, a tu smo i mi novinari (u kojoj god vrsti medija) - koji e slikati za novine fešte, koji e prenositi uživo pono ke i raditi vijesti za vas i na Boži . I mala gesta puno e zna iti svim ovim ljudima, zato ovog Boži a darujmo prije svega svoju zahvalnost.

AKOVE KI espresso by Bibi

Kako je sponzoruša ukrala Boži ?

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Pri a se ... Zna se ... udi se ... Zgraža se ... Sponzoruša je jednoj obitelji ukrala Boži ! Zanimanje koje na per idan na in potkopava sva dosadašnja sli na zanimanja. Ciljana skupina: materijalno potkovana naivna muška glava. Poput kompjutorskog virusa briše mu memoriju i on zaboravlja ne samo na svoj sudbonosni “da“ kojim je dao svoju asnu rije i koji sad poput opuška cigarete biva bez problema pregažen, ve i na svoju djecu, svoju krv za koju se trenutno ne mari jer najvažniji sam ja i moji trenutni hirovi koji bi trebali mirovati u ga ama. Sponzoruša kao institucija novijeg doba nije zaobišla ni naš grad. Svoje je mjesto pronašla u akove kim no nim barovima gdje kao lisica vreba na svoj plijen. Gospodin srednje dobi kojemu je, kako izgleda, ružama posut život postao dosada, pa iz dosade traži probleme i suze u o ima svojih najbližih, dozvoljava si da se poput pubertetlije bezglavo zaljubljuje. Ali u što? U glavu koja izgleda poput ikebane, koja ima cilj ugnijezditi se i živjeti poput parazita. Koja ne zna da je uobi ajeno da ru ak bude topao i kuhan, a ne hladan suh narezak ili namaz iz frižidera, a kada kuha - da se tjestenina priprema “al dente“, a ne tako dugo dok ponestane vode pa postane pe ena. Ona ima dijete pa mu traži novog oca tako da ga otrgne drugom djetetu. O ito su je mamine i tatine ruke gladile po obrazu

kvaliteti su ništica u odnosu na doma e. Što želim re i? Naši trgovci - uvoznici uz ogromnu pomo hrvatske Vlade u danima sre e i mira ubijaju nas visokim cijenama. Isto tako kao što su ubijali i ubili hrvatsko i me imursko selo u kojem je bilo odojaka i varaka do mile volje. Ukusnih i jeftinih. Kao što su ubili pitomo selo, tako ubijaju i seoski Boži u nama. Njih Bozani treba ukoriti. Obi an ovjek je istinski vjernik, koji se niti pretrpava hranom niti u ove dane ne kupuje velike poklone. Njemu je jedini veliki mali Isus. Pa makar na stolu morao imati europske varke i odojke. Oni drugi imat e bakalare, pršute, kavijare ... I njihov Boži e biti druga iji. Europski, ameri ki i po volji Vlade koja e sve u initi da ostane Vlada, uz bilo kakav Boži , jer njima do seoskog vjernika i ovjeka nije ni stalo. Da nije tako, ne bi dozvoljavala uvoz svinjetine samo ove godine u vrijednosti od 30 milijuna eura.

poslije svake spa ke koju je u inila drugima nakon neuspjeha u svom braku. O ito je s kažiprstom usmjerenim prema gore nisu na vrijeme nau ili osnovnim na elima etike ili devetoj Božjoj zapovijedi: ne poželi tu eg ženidbenog druga! O ito su negdje pogriješili. Jer ona plovi tu im morima! Nedavno sam se uvjerila da su se sponzoruše modernizirale pa svoje žrtvene janjce traže i preko Interneta. Ordiniraju putem “www“ i “rufen sie an“ modela i iznenadili biste se kada biste vidjeli kako su slatkorje ive i lažno skromne. Njihova taktika nama ženama je kristalno jasna, no muškarci kao da ih promatraju preko satena kojim su se dosjetljivo obavile. Pa izgledaju tako slatko! Dragi moji, ljepota je veliki dar, ali ako nije kompatibilna s razumom i umom, uvijek biva predmet ismijavanja. Sponzoruša je ukrala Boži sama sebi, a ne dragim i nevinim ljudima, jer ra un na naplatu dolazi na samom kraju.

POGLED ISPOD OBRVA

Sestra svoje sestre! Sje ate se svih onih školskih zada a u kojima morate opisati svoju mamu, ili tatu ili nekoga iz obitelji? Pa onda shema ide da kreneš od izi kog izgleda, pa osobine i sli no? E, ovaj tekst e biti sve samo ne to. Ovo je pokušaj da opišem obi nim rije ima osobu koja mi neobi no mnogo zna i. Otkad se sje am same sebe, a moje sje anje seže u prili no rano djetinjstvo: najviše na svijetu sam htjela brata ili sestru. To je bila moja naj eš a molba roditeljima. Stalno sam ih podsje ala. Svi su ve imali bra u, ali ne i ja. Znala sam plakati kad me nitko ne bi vidio, moliti Boga da mi pošalje. Završila sam ve i prvi razred, ali i dalje ništa. Kad sam ve mislila da ništa od toga, saznala sam da u dobiti sestru! Nitko sretniji nego ja… Nedavno mi je prijatelj iz razreda, iz osnovne škole, rekao da nikad ne e zaboraviti kako sam ponosno došla u razred, u drugom osnovne, i svima objavila da sam dobila sestru. Ni ja nikada ne u zaboraviti kako smo išli po nju u bolnicu, kako su je složili na bra ni krevet mojih roditelja, u onom dje jem jastuku, kako je imala minijaturnu glavu, i duga ke prsti e na ruci. Gledala sam je i nikako mi to bi e nije išlo u glavu, kao da nije stvarno. To su one neke situacije u životu kad imaš osje aj da e ti mozak eksplodirati od uda.

U me uvremenu je rasla u vrlo živo dijete. Mali divljak. Svima je sipala sve u lice, s godinu-dvije ve je imala izjave poput. „Idi rit mama“ i sli no. Mislim da je jasno bez da prevodim na jezik odraslih. Usred grada je u novoj haljinici u nula u fontanu i rekla da se ona sad kupa. Nestala je u du anu i na ena je u du anu na kraju ulice. Potrgala mi je sve lutke, pobojala sve knjige. Znala je odglumiti da je tu em jer joj je bilo zabavno to što roditelji vi u na mene. Rasla je, rasla. Imala je trinaest godina kad sam bila strašno žalosna zbog ne eg. Ležala sam u krevetu, bilo je ljeto, 40 stupnjeva u hladu, a ja pokrivena poplunom. Došla je i legla sa mnom, držala me za ruku, „kuhala“ se satima sa mnom pod tim poplunom. Rekla sam joj da nestane, to nam je tada bila uobi ajena komunikacija. Rekla je da me ne e ostaviti samu. Bila je jedini razlog zbog kojeg sam taj dan ustala. Stvari su se okrenule s godinama. Ja tiha sam postala otvorena, ona glasna postala je mirnija. Mene dosta ljudi zna u gradu, ona je povu enija. Zato je vrlo esto nazivaju Tihanina sestra. Ona se zove Manuela. Manuela je njezino ime. Ona nije moj nastavak, ona je osoba za sebe. Njene o i su ocean. Da sam je trebala izmisliti, nikada je tako posebnu ne bih izmislila. Imam je u svom životu dvadeset godina. Ne mogu ni zamisliti

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

tužan život u kojem nje nema. Da imam pravo na samo još jedan poziv u životu, zvala bih nju. Svatko ima svoju slatku „tajnu“. Manuela je moja najsla a tajna. „As iz rukava.“ Zašto tajna? Zato jer ljudi kojima se ja svi am ne znaju da se ponekad ne svi am sama sebi. Ali uvijek uz mene, iza mene, stoji moja sestra. Osim zbog sebe, zbog nje najviše želim biti bolji ovjek. Gledam je ponekad tužnu jer je ljudi ne doživljavaju, osim kao moju sestru. Znamo se šaliti da emo joj naštampati majicu na kojoj e s prednje strane pisati: Tihanina sestra, a na stražnjoj: to nije moje ime!, haha. Želim joj estitati ro endan tako da riješimo tu dilemu. Manuela nije iz moje obitelji, ona je iz moje duše. Manuela nije Tihanina sestra. Ja, Tihana sam Manuelina sestra! Manuelina nježnost je izmijenila moju sudbinu.


15

" #$ ###

ZRINSKA GARDA AKOVEC

Ĺ TOVATELJIMA HRVATSKE POVIJESTI I KULTURE, TE OSTAVĹ TINE OBITELJI ZRINSKI, PODUPIRATELJIMA I LANOVIMA ZRINSKE GARDE AKOVEC

ZAHVALA na povjerenju, radu, svesrdnoj pomo i i potpori

= ' Q ' \ ] < >/ / 'Q <

` 'Q/' / >/ / Q ^ ^ / Q \ ` / / / ' = < / '` = ' ' Q ' / ^ \ ] Q |# /' ` Uz dirigiranje voditelja zbora Branimira Magdaleni a nastupilo je 50-ak zboraĹĄa, 35 svira a te 20 tamburaĹĄa

BOŽI NI koncert Pjeva kog zbora gJosip Vrhovski h iz Nedeliť a

= ' / Q ' _ Q \ ] / ' = '` / Q ] / Q ' ] < =] ' Q < > < ' Œ ' q' ‹ _ ] \ `

JoĹĄ jedan koncert za pam enje

= ' / ' / < \ / ' } >/ ' >/' \ ] ] ' '` Q '/ ] '/ 'Q /' ` { ' ^ < ^ < ^ ] > ` Œ'< Œ ' & < < >/ /' 'Q/'  < / = ] Q ' † q '` <]Q / / ' /' ' < '/ ' / > '  = < / ] Q ' † q '`

{ <^ ]~ † = < _ Q > q > / < '^Q '` ' Q < = / ` / ^ < Œ ' / ^ q Q ^ / / = Q ^ q ] >

` '< ] / Q <^ ˆ Œ ]= Q < Q + = <^ > ` #+ / / ^' > ` / ^ q ']

“ / ' / / Q 'q = Q ' /' ' Q / <^ _ ˆ / ` ‡ Š Q ` Y ¢  / Š Q ` ^ ' /' Q /' ] / $ '^ Q ] ^ q = ] / ~ ÂŞ' ÂŁ ' ¤ = ÂŒ ÂŒ ] Q < Q ' Q '` ^ Q / ' / ' < Q ^ Q ^ Q / > Q \ ] ^ _ / ' < / Q ` <^ ' Q / ‡ Š Q '

]}

ÂŹ ÂŹ 'q ~ ÂŞ' ÂŁ ' < <^ > < Q = Â /` ` >/

Q ` ] / = '> ` < > < = Q / ^ ] ] / ' / / Q < q Q Q / ˆ q ' $ ] ' & 'Q < / Q Q ] = ] >Q q ]Q'=

ˆ ^ ‘ ` = / Q < ' = Q / ' ^ ] '] † ' ' ] ' ' † Q { ` < < Q'q ¤ Š Q

= { / / Q { / ' Q =

= ' ' Q ' / / < '< \ ] ' ' \ ^ Q / ^ q Q ` ` Q '^ / q <

> '` Q ^ > ' ^' / ^ >/ ' Q '] ' ' / Q 'Q/' / / /` '>/ ` Q < `

' Q ÂŁ Q >/ / ]' Q ' ' Q '^ Q Â’ Q '^ Q = >/ > >` > >` < ' ] <^ † Q / _ ­£ \ ` / ” † < ÂŻ

Dvije tisu e posjetitelja uĹživalo je i u nastupu solista zbora, me u kojima je i Nadia Bistrovi

Lana i Maja Magdaleni zasvirale su na klaviru

Baletnu to ku izvela je balerina Srednje baletne ĹĄkole Zagreb

= >/ \ ] ' / Q < ^Q ' /' Q # ] / ` / ' ' / #*` ^ < ^ Q /' ' ' ] / = Q ] Q '< ' '= / < ] ^ ' / Q ' ' / >/ ' \ ` = >/ ' \ ] ` < Q / / < ^ >/ / ] ` Q Q = ' >Q < ^Q ' /' Q ^ ' ~ ÂŒ <Q ` ‡ Y ` / ˆ Q ^ ` ÂŒ / ˆ Q ` ~ ‘'q ` Q ÂŒ { Q ` Q Â’ /' ¢/ ` Q ÂŒ Q  >` ÂŒ ˆ ] ` ‘ ^ / Y ' ` “ Q ‘ q ` / ~' ` ÂŁ _ ` Q ' ` ~ = ˆ >= ` ¤ Q \ ÂŒ ` _ / Â’ ^ '>` Q / \ ` ~ ‘ ` ÂĽ ˆ Q ` ÂŒ  `  >  ` ÂŒ Q ÂŒ / ' ` \ † ` Š Q Š > ` “ ÂŒ ` ‡ ÂŚ /` / Y ^ ` † }^ ` ˆ ÂŁ > = ' ` ¢ =ÂŁ > ` Â’Q ÂŒ ` ˆ \ >Q ` ÂŒ { ` ƒ Q ˆ ] ` ƒ Q ÂŁ /  /` \ ˆ ] ` _ ` †Q ~' ` “ ]'/ YQ ` Â’ / † ` “ ] ÂŁ /` “  Q ` { / Q ` ` ‡ ` ÂŒ Y ]' ` “ ]'/ ˆ '>` Š Q { / > ` ÂŒ Q { / ` \Q / ÂŒ ' ` ~  ` ~' ¤ ÂŒQ ¤ / ` / & '] ^ $#| Q ` < / Q Q ]' ' ' / / / < \ ] = ' ' ' ' / \ ] ' '/ { Q \ ' '

{ ^ ' < Q' < ' ' ' ' ' Y ' '` Y ' { Q ]'` } “ “'^ ` } _ Q > ` ÂŒ ' q' `  / Q ‚ ` ÂŁ / ' Q >/' §{ / \ ¨` / Q 'q ] } / ` ÂŒ / = / }] ` “ 'q^ §Âˆ / ] < ¨ \ / Q' ` ÂŒ'< ' ÂŒ ' ` <'

/ ^ ` Y ' < ] / '` / ] = ` / Q ]Q Q ^ / = '` / / Q < ]' ' \ ] _ ` Q / = Q ' / Q Q ' \ ] < ] '/ { 'q / † \ ] ` ^' / < = / ^ Q Q Q ` ' < >/ ' / Q / ] Q NAVIK ON ŽIVI – KI ZGINE POŠTENO!

Sretan BoĹži i mirom, zdravljem, radoĹĄ u, uspjehom i zajedniĹĄtvom blagoslovljena nova 2010. godina! ZRINSKA GARDA AKOVEC Zboru i solistici Ivani Tkalec u pjesmi “O happy dayâ€? pridruĹžio se Jacques Houdek


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Škoda Yeti je Auto godine u eškoj

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. - 30.11.2009. Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

111

11,00%

2

Opel

100

9,91%

3

Honda

83

8,23%

4

Chevrolet

80

7,93%

5

Peugeot

73

7,23%

6

Ford

72

7,14%

7

Renault

70

6,94%

8

Hyundai

51

5,05%

9

Toyota

48

4,76%

10

Mazda

47

4,66%

11

Citroen

37

3,67%

12

Škoda

37

3,67%

13

Suzuki

35

3,47%

14

Kia

33

3,27%

15

Seat

26

2,58%

16

Fiat

20

1,98%

17

Dacia

19

1,88%

18

BMW

16

1,59%

19

Nissan

14

1,39%

20 Audi

10

0,99%

21

8

0,79%

Mercedes

22 Volvo

6

0,59%

23

3

0,30%

24 Alfa Romeo

2

0,20%

25

2

0,20%

Mitsubishi

Land Rover

26

Lexus

2

0,20%

27

Jeep

1

0,10%

28

Lada

1

0,10%

29

Lancia

1

0,10%

30 Porsche

1

0,10%

UKUPNO

1009

100%

Pogodnosti iz Honde do kraja godine Honda je za sve svoje kupce za kraj godine pripremila niz atraktivnih pogodnosti, a uštede iznose i do 40.000 kn. Hondine pogodnosti su sljede e: Honda Jazz 1.2 Trend ve od 110.022 kn (popust 17.000 kn), Honda Civic 4V 1.8 ES AT ve od 131.704 kn (popust 30.000 kn), Honda Civic 5 V 1.8 Sport ve od 166.400 kn (popust 24.590 kn), Accord Tourer 2.0 Com ort ve od 192.792 kn (popust 40.000 kn), Honda FR-V 1.8 Com ort ve od 169.900 kn (popust 21.647 kn). Uz navedene pogodnosti, Honda je omogu ila i financiranje nabavke vozila putem leasinga bez u eš a s rokom otplate do 6 godina! Kupci su pozvani da se upoznaju s cjelokupnom gamom Honda vozila te da isprobaju atraktivne Honda modele koji na tržištu predstavljaju izvrstan omjer uloženog i dobivenog. Honda vas poziva da iskoristite ove izvanredne pogodnosti koje traju samo do kraja prosinca.

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,68

Super plus 98

7,75

Super 100 BS Eurodizel

8,06 7,12

Eurodizel BS LPG auto plin

7,75

7,12 7,19

4,42

4,42

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 18. prosinca 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Pregršt zvjezdica za Peugeot i Citroën Krajem studenog 2009. godine, 6 modela Grupacije Peugeot Citroën osvojilo je maksimalnu ocjenu od 5 zvjezdica u Euro NCAP testovima tijekom objave “Ukupnog poretka u 2009. godini” i novih rezultata. Najnoviji modeli Peugeot 5008 i Citroën DS3 testirani su i objavljeni po prvi puta. Za ostale modele, Citroën C5, C4 Picasso, Peugeot 308 i 308CC, Euro NCAP je izvršio ocjenjivanje na temelju rezultata objavljenih prethodnih godina i dodao ocjene za opremljenost ESP-om i tempomatom, koje se danas uzimaju u obzir prema novom sustavu ocjenjivanja. Euro NCAP potvr uje visoke per ormanse vozila Peugeot i Citroën, jer unato strožem sustavu ocjenjivanja koji je uveden tijekom 2009. godine, navedena 4 modela i dalje osvajaju maksimalnu ocjenu od 5 zvjezdica. Ovi vrhunski rezultati opravdavaju sav uloženi trud Grupacije Peugeot Citroën na podru ju odgovorne mobilnosti s ciljem ve e zaštite okoliša i pove ane sigurnosti.

HR Auto 2010. je Volkswagen Polo Žiri zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva proglasio je dobitnika prestižne titule HR Auto 2010. Sljede u godinu krunu e nositi najnovija generacija Volkswagen Pola. Osim priznanja HR Auto, zlatni volan, dodijeljeni su srebrni i bron ani volan kao i 15 posebnih priznanja. Na sve anosti održanoj u Vertigo baru hotela Antunovi u okupila se krema automobilskog businessa u Hrvatskoj, a dinami ni program koji je vodio Nenad Hervatin zapo eo je dodjelom posebnih priznanja u 15 kategorija. Nakon podjele novodizajniranih priznanja krenulo se na brojanje glasova lanova žirija. Po prvi puta su se omotnice s glasovima devetero lanog žirija otvarale upravo na završnoj sve anosti, tako da se pobjednik nije znao sve do samoga kraja. Nakon napetog finala, s ukupno 66 bodova, Volkswagen Polo je osvojio prvo mjesto ispred Mazde 3, koja je dobila 57 bodova. Tre eplasirana je Škoda Yeti, kojoj je žiri dao ukupno 41 bod. Zlatni volan za HR Auto 2010., Volkswagen Polo, preuzeo je direktor marke Volkswagen P.Z. Auta Ivo Ivan evi , Srebrni volan preuzeo je direktor Poredak i zbroj bodova: 1. Volkswagen Polo

66

2. Mazda3

57

3. Škoda Yeti

41

4. Peugeot 3008

40

5. Citroen C3

35

6. Mercedes E klasa

31

Mazda Motor Croatije Branko Marani , a Bron ani volan za Škodu Yeti uru en je direktorici marke Škoda P.Z. Auta Elizabeth Bruder. Dobitnici posebnih priznanja: Coupe

Mercedes E klase Coupe

Dizajn

Citroen DS3

Ekologija

Toyota Prius

Gradski automobil

Volkswagen Polo

Kabriolet/CC/ roadster

Audi R8 Spyder

Lako gospodarsko vozilo

Dacia Logan Van/Pickup

Najpovoljnija kupnja

Kia Ceed

Najprodavaniji model

Opel Astra

Obiteljski automobil

Peugeot 5008

Poslovna limuzina

Mercedes E klase

Promocija/nastup/PR

Dijana oso – Peugeot Hrvatska

Sigurnost

Udruga obitelji osoba stradalih u prometu

SUV/Crossover

Škoda Yeti

Tehni ke inovacije

Toyota Hybrid System

Terenac/4x4

Subaru Outback

Škoda Yeti osvojila je uglednu nagradu “2010 Czech Motoring Journalists Club (KMN) Car o the Year”. Neovisni žiri, sastavljen od 37 odabranih KMN lanova, objavio je rezultat ovogodišnje ankete na ju erašnjoj sve anosti dodjele nagrade u Pragu. S ukupno osvojenih 223 boda, Škoda Yeti je uvjerljivo pobijedio Opel Astru (164 bodova), Mercedes-Benz E (143 bodova), BMW X1 (136 bodova) te Volkswagen Polo (134 bodova). Prvi krug ankete obuhva ao je 34 vozila, lansirana na eškom tržištu u razdoblju izme u 21. listopada 2008. do 31. prosinca 2009.s

Boži na Rasfordaja Ford Ka dostupan je u širokoj paleti suvremenih živih boja uskla enih s mladena kim interijerom, podvozje, ovjes i upravljanje podešeni su kako bi pružili onu prepoznatljivu i proslavljenu Fordovu dinamiku, a cijena od 78.400 kn za novi Ford Ka s bogatom opremom je pravi boži ni dar. Do kraja prosinca traje zimska servisna akcija koja uklju uje besplatni pregled u 40 to aka i akcijsku ponudu ak 8 paketa kako bi vožnja u novoj sezoni bila spokojna i ugodna. Akcijska ponuda paketa uklju uje zimski komplet kota a, akumulatore, metlice brisa a, gumene tepihe i prostirke, set ratkapa, osnovne krovne nosa e i nosa e za skije plus Thule box, teku inu za pranje i Garmin navigacijski ure aj. Primjerice, zimski komplet kota a koji uklju uje zimsku gumu montiranu na naplatak može se nabaviti ve od 752 kn, a originalni akumulator s 3 godine jamstva po cijeni umanjenoj za ak 20%. Uz posebne pogodnosti koje ove zime nude Fordovi servisi, svaki kupac za potrošeni iznos iznad 500 kn dobiva na poklon toplu kapu i rukavice. Iz ove RasFordaje izdvajamo: Ford C-MAX Trend 1.6 100 KS uz koji dolazi klima, ABS, el.paket, 4 zra na jastuka, CD radio, maglenke i super atraktivna cijena od 116.900 kn, Ford Focus Ambiente 1.4 16V 80 KS, 3 vrata uz koji dolazi klima, ABS, elektri ni paket, 4 zra na jastuka, CD radio, i 3 godine jamstva za 89.900 kn, Ford Fusion Ebony II1.4 80 KS, 5 vrata s klimom, ABSom, elektri nim paketom, CD radijom i putnim ra unalom ve za 89.900 kn.


22. prosinca 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Seat Exeo ST od sada dostupan u Hrvatskoj sli an verziji limuzine sa etvora vrata. Jedina razlika je u dužini karoserije i kapacitetu prtljažnika s pove anom nosivosti kod preklopljenih stražnjih sjedala, a tu su i krovni nosa i koji su prakti ni za prijevoz ve ih predmeta. Novi Seat Exeo ST bit e dostupan s tri benzinska motora – 102 KS 1,6, 150 KS 1,8 iIi 200 KS 2,0 TSI motori i s tri dizelska motora – 120, 143 i 170 KS 2,0 jedinice opremljene DPF iltrom estica i common rail tehnologijom. Kombinirani su sa 6-stupanjskim ru nim mjenja em koji potpuno zadovoljava odredbe EU5 standarda koji e na snagu stupiti 2011. godine. Sve kupce o ekuje iznimno bogat popis osnovne serijske opreme, a prilikom kupnje mo i e odabrati izme u tri razine opreme – Reference, Style i Sport.

Playstation 2 + chip + 2 joy. + poklon

XBOX 360 Elite 120GB + igra +chip

Nintendo WII + chip

2.499,- kn

1.099,- kn

2.199,- kn

DIJAGNOSTIKA I SERVIS MOBITELA I RAČUNALA § UGRADNJA HR IZBORNIKA § DEKODIRANJE PS. Portable 3004 + igra

Nintendo DSi

1.499,- kn

Playstation 3 SLIM 250GB + 2 igre

1.499,- kn

2.699,- kn

PS3 IGRE

119,- kn

od 249,- kn www.qwest.hr

Poslovnica Tehnogrupa Kalnička 10, Čakovec 040 384 840

Poslovnica Atrium K. Zrinski 2, Čakovec 040 311 400 Poslovnica Varaždin, A. Kačića 5a // Tel: 042 313 666

Videoklub Atrium, K. Zrinski 1, Domašinec // 040 863 727

2.999,- kn

Obiteljsko pakiranje aDSL interneta i telefona uz 500 minuta poziva, 5 međunarodnih Friend brojeva i 10 GB prometa samo 140kn/mj.! Sams. Omnia HD

Asus Special edition, 15.6’’ HD, Intel Celeron C220 (1.2 Ghz/512KB L2), 2GB DDR2, 250 GB SATA,Vga SiS, DVD+/-RW DL, 10/100 Ethernet, 802.11 b/g, 2xUSB 2.0, 3-u-1 čitač kartica, Free DOS, 12mj garancija

ISKON broadband službeni partner i prodajno mjesto. Telefonirajte i surfajte 30-40% jeftinije!

2.999,- kn

3.399,- kn

LG 32LH3000 32”, FullHD 1920x1080, MPEG4 DVB-T tuner, 500 cd/m2, Kontrast 50.000:1, Vidljivi kut 178°/ 178°, 5ms odaziv

3.599,- kn

LG 42LH3000 42”, Full HD

4.999,- kn

2.119,- kn

LG BL40 Choco.

3.399,- kn

Sams. 8300

PUNJENJE TINTI I TONERA - UŠTEDA NA TROŠKOVIMA ISPISA I DO 80%

3.299,- kn

iPhone 3GS

PC KONF ORION N4101 MBO Gigabyte GA-G31M-ES2C, CPU Intel Celeron E3200 2.4 GHz, HDD 3.5" 500 GB WD, DVD RW LG DVDR 22x, tipkovnica, miš MONITOR LCD 19" LG W1943SB, Poklon: MP4 Player takeMS CineWallker

S.E. Satio 12Mpx

teljskom karoserijom i novim stražnjim poklopcem, znatno je pove an kapacitet prtljažnog prostora i sam utovar je mnogo lakši. Nadalje, s lansiranjem ST verzije ponuda modela Exeo sadrži još više opreme i novih sustava koji poboljšavaju sigurnost i udobnost u vozilu, što dodatno u vrš uje položaj novog modela Seat-a unutar segmenta limuzina srednje klase. Novi Exeo ST izgledom je vrlo

NOKIA N97

Ponuda sportske limuzine španjolskog branda Seat Exeo-a proširena je dolaskom karavana ST verzije i na hrvatsko tržište, iznimno funkcionalnog automobila koji kombinira luksuz, udobnost i prostranost s tradicionalnom ilozo ijom koja je karakteristi na za sve modele Seat-a. Novi Exeo ST ide korak dalje u smislu prakti nosti i funkcionalnosti unutrašnjosti. S obi-

3.499,- kn

NOKIA N97 N mini

3.499,- kn

2.899,- kn

12 MP, 4x širokokutni optički zoom, 6.9cm/2.7" LCD , Digitalna stabilizacija slike + 4GB microSD kartica + bijela kožna torbica

1.299,- kn


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Seat i Shakira ponovno zajedno Seat i Shakira potpisali su novi ugovor o suradnji pri emu e proizvo a automobila postati glavni sponzor nadolaze e europske turneje ove me unarodne pop zvijezde. Ovaj ugovor spojit e mladena ki, sportski imidž marke Seats glazbenim talentom Shakire, koja trenuta no uživa velik uspjeh sa svojim najnovijim albumom “She Wolf”. Kolumbijska pjeva ica tako e postati poznati ambasador za Seat tijekom svoje europske turneje. Još jedan drugi aspekt koji je pokriven ugovorom izme u SEAT-a i Shakire je podrška op eg obrazovanja. Španjolska marka u i e u usku suradnju sa zakladom Barefoot, koju je osnovala Shakira u dobi od samo 18 godina kako bi podržala i pokušala osigurati školovanje za djecu koja žive u ekstremnom siromaštvu.

Velika zimska akcija u TRCZ-u Tehni ko remontni centar Zagreb je za svoje kupce pripremio veliku zimsku akciju. Velik

broj rabljenih automobila, njih ak 140, možete kupiti po sniženim cijenama do ak 15.000 ku-

na. Široku ponudu vozila po najatraktivnijim cijenama pogledajte na www.trcz.hr.

22. prosinca 2009.

LED stražnja svjetla za Golf Po prvi put u kompaktnoj klasi odsada su LED stražnja svjetla dostupna za kompaktno Volkswagen vozilo: u Golfu R dojmljivi no ni dizajn spada u serijsku opremu, a za Golf GTI i GTD mogu se naru iti kao opcija po cijeni od 2.931 kn. Svako zatamnjeno stražnje svjetlo sastoji se od dva svjetlosna kuta s jedanaest dioda koji ozna avaju vanjski rub LED središta. S ovakvim karakteristi nim razmještajem svjetala je Golf R sa svojih ukupno 48 LED-dioda jasno prepoznatljiv i u najmra nijim uvjetima. Danju je odmah vidljiva dodatna posebna karakteristika: niska bijela pruga s kojom završava donji dio stražnjeg svjetla ini vizualno vrlo ravnomjernu površinu. Na taj na in se postiže harmoni an i visokovrijedan ukupni dojam. LED-stražnja svjetla su više nego jasan signal za sportski Golf: gotovo ih uop e nije potrebno održavati

i s 0,2 sekunde bržom reakcijom uvjerljivija su u odnosu na konvencionalne žaruljice. Ta razlika u reakciji može spasiti život: na brzini od 100 km/h to iznosi ak 5,6 metara. Dodatnu sigurnost i komfor predstavljaju bi-xenonska glavna svjetla s dinami nim svjetlom za vožnju zavojima koje je ovisno o kutu upravlja a i dinami noj regulaciji visine svjetlosnog snopa.

Osim toga prilikom vožnje na gradskim cestama, magistralama i autoputom, ovisno o brzini, raspršivanje svjetla prilago avaju okolini. Tako se primjerice u gradskom prometu – do 35 km/h – znatno ja e osvjetljava lijeva strana kolnika. Ta glavna svjetla u Golfu R spadaju tako er u serijsku opremu, a za ostale izvedbe Golfa dostupne su po cijeni od 12.404 kn.


22. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vito na dar Klinici za dje je bolesti u Klai evoj Svoj humanitarni rad EUROline zaklada ove je godine zaokružila darovavši Mercedes-Benzovo prakti no i funkcionalno vozilo Vito 111 CDI zagreba koj Klinici za dje ju kirurgiju, odnosno Klinici za dje je bolesti u Klai evoj. Vozilo vrijedno 254.048 kuna predala je ravnateljica EUROline zaklade Ivana Vrdoljak Vanna koja u ime Zaklade kontinuirano provodi i prati humanitarne akcije važne za podizanje kvalitete života, a vozilo je preuzeo Prof. dr. sc. Božidar Župan i . Mercedes-Benzov

Vito služit e mališanima za svakodnevni prijevoz na preglede i pretrage. Vito je brzo, udobno i sigurno vozilo jednako snalažljivo u terenskom

zadacima kao i u gužvama na gradskim ulicama. Na taj e na in dar EUROline zaklade pridonijeti brizi za zdravlje naših najmla ih.

19


U SRIJEDU 23. prosinca Megaplesnjak Radija 1

Aerodrom, Bojan JambroĹĄi , Ivan Zak ... i gost iznena enja! Pri a zvana “Plesnjakâ€? koja je krenula prije pet godina u prosincu 2004. nakon razgovora i dogovora izme u direktora Radija 1 Envera Muminovi a ›eve i de ki iz jednog od najpoznatijih me imurskih bendova “Globusâ€?, koju je uglavnom na svojim le ima uz pomo brojne ekipe radija preto io u stvarnost “alfa i omegaâ€? projekta - Miljenko Ov ar, nastavlja se ove srijede 23. prosinca kad e emisija doĹživjeti ovogodiĹĄnju kulminaciju Megaplesnjakom u dvorani Graditeljske ĹĄkole. Po etak je zakazan za 19 sati, a kraj za 4 sata u etvrtak.

Grupa Aerodrom nedavno je izdala novi album, ali najpoznatija je po velikim starim hitovima

Osim ku nog benda Globus, s kojim je sve zapo elo, nastupit e Aerodrom, Bojan JambroĹĄi , Ivan Zak, joĹĄ neka imena s hrvatske estrade, a, kako doznajemo, sprema se i gost iznena enja. Navodno je u pitanju politi ko - estradno iznena enje, a to bi trebao biti nitko drugi negoli Halid BeĹĄli koji bi uz predsjedni kog kandidata Milana Bandi a tijekom ve eri trebao zapjevati: ... “dobro doť’o precedni eâ€?!? Ulaznice za Megaplesnjak moĹžete nabaviti po cijeni od 25 kn, u ĹĄto su uklju ena dva pi a u dvorani. (dz)

TOP 20 01. NEMIRNE NO I - T. Cetinski & K. Lesendri 02. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI 03. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

04. SAVRĹ EN SVIJET - DOG KANTINA

DraĹžen Ze i

05. LJUBAV NIJE OVIH DANA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

BORIS NOVKOVI

TOP LISTA 03. Vjerujem u an eleDOMA IH - Oliver Dragojevi

06. ODMA MI JE ZAPELA ZA OKO

04. Danijela as - Danijela Mar novi

Jurica Pa en & AERODROM

05. Tvoj sam - Armin

07. SVE Ĺ TO OSTAJE - FEMINNEM

06. Uzalud sunce sja - Op a opasnost

08. MILJAMA DALEKO - LANA . P’eggy

07. Kad Ĺžena zavoli - Toni Ce nski

09. PREKO RUBA VREMENA - B. JAMBROĹ I

08. Nemam pojma

10. IMANJE - Songkillers . M. Markovina

Bojan JambroĹĄi 09. Ne dam te nikom

FORMULA 13

BOŽI NO NOVOGODIŠNJI KONCERT Radija 105 u subotu u Murskom Srediť u

najpopularnijih pjeva a zabavne glazbe u Me imurju - DraĹžen Ze i . Osim vrhunskog koncertnog doĹživljaja i zabave, ĹĄto se, kad je u pitanju Ze i , podrazumijeva,

10. Za loĹĄe vijes nemamo vremena

02. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

Luka NiĹže

03. DOESN’ T MEAN ANYTHING - A. KEYS

“U ast svim dobrim ljudimaâ€? - DraĹžen Ze i Radio 105 u subotu 26. prosinca u sportskoj dvorani u Murskom SrediĹĄ u organizira boĹži no novogodiĹĄnji koncert “U ast svim dobrim ljudimaâ€? na kojem e nastupiti jedan od

Nina Badri

01. RAIN - MIKA

04. HAPPY - LEONA LEWIS

Radio 105 podijelit e sretnim posjetiteljima vrijedne poklone, a bit e predana i humanitarni poklon donacija. Po etak je zakazan za 19 sati. (dz)

TOP LISTA STRANIH

05. MEET ME HALFWAY

01. RIHANA

BLACK EYED PEAS

RUSSIAN ROULETTE

06. CHASING PIRATES - NORAH JONES

02. MILOW

07. CORNERSTONE - ARCTIC MONKEYS

TOP LISTA DOMA IH AYO TECHOLOGY

08. WHEN YOU WERE YOUNG

03. SHAKIRA DID IT AGAIN

NOISSETES

04. AGNES RELIESEE ME

09. WHEELS - FOO FIGHTERS

05. BEYONCE SWEET DREAMS0

10. TIK TOK - KESHA

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE

Tony Cetinski 6. velja e u akovcu Aktualno najpopularniji hrvatski pjeva Tony Cetinski u sklopu velike turneje koja je zapo ela joĹĄ u prolje e gostovat e i u akovcu. Nakon ĹĄto je ve ina koncertnih doga anja izgradnjom nove, velike dvorane preselila u VaraĹždin, lijepa je vijest da organizatori nastavljaju s odrĹžavanjem velikih “(pred) valentinovskih koncerataâ€? u akovcu. Nakon ĹĄto je dvije godine uzastopce gostovao Oliver Dra-

gojevi , 2010. godine e veliki koncert nakon duĹžeg vremena u akovcu i Me imurju odrĹžati - Tony Cetinski. Koncert je dogovoren za subotu 6. velja e u dvorani Graditeljske ĹĄkole akovec. Koncert se odrĹžava pod pokroviteljstvom Me imurske Ĺžupanije, a glavni medijski promotor kad su u pitanju pisani mediji jesu Me imurske novine. (DZ)

08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. DAVID GUETTA - One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA Did It Again 07. ALICIA KEYS

Kona no Metallica u Hrvatskoj

Doesn’ t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy

5.000 ulaznica prvi dan prodaje do 11 sati, od ega ak 2.700 za FAN PIT. Prema danaĹĄnjim rezultatima, koncert Metallice dolazi na 2. mjesto najbrĹže prodavanih koncerata u Hrvatskoj nakon rekordno rasprodanih koncerata U2. Ulaznice se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima sistema Ticketpro. U prodaju je puĹĄteno samo 20.000 ulaznica i zato svoju ulaznicu nabavite na vrijeme. Cijene su 300, 360 i 450 kuna. (N. Ĺ ardi)

09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. 50 CENT - Baby By Me

Nakon ĹĄto je Severina napustila studio RTL-a usred intervjuatijekomkojegseirasplakala krenula su naga anja da u njezinoj vezi sa Slavkom Ĺ ainovi em neĹĄto ne ĹĄtima, ali njezin je menadĹžer demantirao te navode. “Severina nije plakala i nije prekinula intervju zbog pitanja o ljubavnom Ĺživotu. Intervju je duhovit i treba ga gledati u tom smisluâ€?, izjavio je Petrovi .

Ina e, pred neki dan na jednom otvaranju butika Severina se pojavila s novom frizurom u punk stilu, sa sli nom furkom na duplo mla u Rihannu, te s velikim prstenom na ruci. Naravno, gdje god se pojavi, a posebice s nekim novim “out itomâ€?, Seve je joĹĄ uvijek u prvom planu i glavna tema komentara i tra eva.

TJEDNI KALORIFER

Stefano

Sevka nije raskinula sa Slavkom!

Giuliana

U sklopu turneje “World Magnetic tour 2010â€? na kojoj promoviraju album “Death Magneticâ€?, Metallica e 16. svibnja 2010. u Zagrebu zasvirati i svoje najve e hitove, te su obe ali minimalno dva sata vrhunske svirke. Naravno, de ki iz L.A.-a e sa sobom dovesti i dvije predgrupe koje su za sada iznena enje, ali nas sigurno ne e ostaviti ravnoduĹĄnima. Metallica moĹže biti ponosna na hrvatske fanove – u samo nekoliko sati prodano je viĹĄe od 5.000 ulaznica. Prodano je


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 51


52

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 53


54

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 55


56

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 57


58

Dobro je znati

/ ] " #$ ###

#0

Ç*Ā

/*

10

16

45

Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hr t trgoprom@ck.t-com.hr

QMJOTLF JOTUBMBDJKF t HSJKBOKF t IMBÄ FOKF WPEPWPEOF JOTUBMBDJKF t JOTUBMBDJKF LBOBMJ[BDJKF QPTUBWB LFSBNJLF t BEBQUBDJKB LVQBPOJDB www.ginstal.hr t ginstal@ck.t-com.hr

130%"+" /&,3&5/*/"

#BOB +PTJQB +FMBýJÿB t ÞBLPWFD t 5FM t 'BY


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 59


60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

EUROHERC OSIGURANJE

Osiguranje imovine Posjedovanje imovine sa sobom nosi odgovornost, pa sigurno razmišljate i kako je zaštititi. Neke od odgovora potražili smo u osiguranju Euroherc u akovcu, gdje je naš sugovornik bio Rudi Lesinger, direktor Euroherca u akovcu.

Kako osigurati imovinu? Najjednostavniji na in da se zaštitite od niza rizika je sklapanje police osiguranja za vaš dom. Samo jedna ugovorena polica nadokna uje vam štete do kojih može do i uslijed požara, udara groma, eksplozije, tu e, oluje, vode, civilnih nemira, manifestacija i demonstracija, loma stakla na

prozorima i vratima ili provale i kra e.

ranje od potresa, te ona od rizika požara i sl.

Koje troškove pokriva takva polica?

Mogu li se osigurati stvari ku anstva?

Polica poriva i troškove nastale pri poduzimanju radnji za smanjenje ili spre avanje štete, raš iš avanje i uklanjanje ostataka nakon štete, zamjene brava i razbijenog stakla uslijed provale, izdavanja ukradenih ili uništenih osobnih dokumenata, popravka ošte ene vanjske antene, popravka i zamjene puknute vodovodne cijevi, kao i zidarskih radova kod popravka. Napominjem da se posebno može ugovoriti polica za osigu-

Osim nekretnina mogu e je osigurati i pokretnine od svih rizika kao i nekretnine. Tu su mogu a i dopunska pokri a za npr. boju na zidovima, staklene površine, djelovanje el. energije za ku anske ure aje….

Je li mogu e osigurati gra evinski objekt u izgradnji ili rekonstrukciji? Narav no, ugovaranjem ovakve police osiguravate se

Rudi Lesinger, direktor Euroherc osiguranja akovec od rizika požara i udara groma, eksplozije, oluje, tu e, udara motornog vozila ili pokretnog radnog stroja, pada i udara zra ne letjelice, manifestacija i demonstracija, izlijevanja vode, mraza, leda i snijega, kiše, odrona i urušavanja tla, kra e, nepredvi ene gra evinske nezgode…

Što je s osiguranjem objekata za odmor? Da bi vaš odmor uistinu bio odmor od svakodnevnih problema i stresa, a vaša vikendica ili apartman osigurani i u vrijeme kad u njoj ne boravite, možete ugovoriti vikend paket osiguranja imovine, kako gra evinskog dijela, tako i pokretnina. A uz to nudimo i paket Navigator, koji obuhva a obvezno i kasko osiguranje plovila.

poli pate medim_284x190.indd 1

Gospodarstvenicima je interesantno osiguranje od rizika loma strojeva, pa što tu nudite? Osiguranjem se pruža osiguravaju a zaštita od ošte enja ili uništenja osigurane stvari zbog nezgode u pogonu, nespretnosti, nehata ili zle namjere radnika ili neke druge osobe, te pada i udara stranog predmeta. Pod nezgodom u pogonu podrazumijevaju se doga aji koji nastaju nepred-

vi eno vezano s uporabom osigurane stvari. Kontaktirajte naše osigurateljne savjetnike i samo odaberite Vašu policu osiguranja, koju ete kreirati prema svojim potrebama, direktno na nekom od naših prodajnih ureda ili pozivom na naš broj, te e Vas naš zastupnik posjetiti u Vašem prostoru, prema Vašoj želji. Sve daljnje informacije možete dobiti pozivom na naš broj telefona 040/492-999 ili preko naše web stranice www. euroherc.hr (SZ)

BESPLATNI INFO TELEFON: 0800-00-22

12/17/09 3:07:01 PM


21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

A 2 KOŠARKAŠKA LIGA SJEVER - završen jesenski dio sezone

S 11-0 Me imurju naslov polusezone! Velike estitke mom adi Me imurja koja, iako bez nominalno najboljeg igra a Maria Novaka Medija završava polusezonu s više nego uvjerljivih 11 pobjeda, nula poraza! U posljednjem, nekompletnom kolu igrao se gradski derbi izme u Me imurja i akovca koji je proteklih godina (u vrijeme vladavine bivšega predsjednika i njegovih «klimavaca») znao biti više nego vru zbog poznatih razloga (u Me imurju su igrali «doj-

deki», a u akovcu doma i de ki koji su pristigli upravo iz Me imurja). U subotu je to bila baš fina, prijateljska utakmica starih sportskih prijatelja. U takvom je, sporom ritmu i odigrana, bez puno šprinta i špirita. Lagano vodstvo Me imurja od po etka, otprilike 5 koševa razlike, koje se onda u drugom poluvremenu diglo na 10 razlike, pa u posljednjoj dionici i na skoro 20! Najstariji – Vugrinec u najboljoj ormi.

Nedeliš e je gostovalo u Ivancu i poraženo nedostatkom snage u drugom poluvremenu, ve vi eno! Dvije utakmice ovoga kola nisu odigrane zbog vremenskih nepogoda, moraju se odigrati do po etka drugoga dijela prvenstva, a ono je na rasporedu 16.sije nja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Križevci – Petar Zrinski 92:66

Mladost – ŠK Vindija 80:88 Me imurje – akovec 82:64 (23:18, 15:15, 19:17, 25:14)

ME IMURJE: Turk, Terek, Novak Marek 11, Vugrinec 23, Hrka A. 16, Zaspan 12, Hrka N. 4, Vuruši , Martinovi , aji , Novak Man. 7, Golubi A. 9. AKOVEC: Horvat, Vehtersbah, Prprovi L. 8, Megla 6, Prprovi M. 12, Golubi N. 14, Juras 11, Lon ari , Biševac, Prošev 6, Ostoja 5, Wrana 2.

Kapetan kapetanski - Vugrinec

TABLICA

Trener Me imurja Sre ko Šopar crta na tabli zonu 2-3

Mom ad Me imurja sa istih 11-0 osvojila polusezonu

1. ME IMURJE

11

11 0 22/+253

2. ŠK Vindija

11

9 2 20/+161

3. Križevci

11

7 4 18/+186

4. Podravac

10

7 3 17/+129

5. Petar Zrinski

11

6 5 17/+70

6. AKOVEC

11

6 5 17/-5

7. Ivan ica

11

5 6 16/-8

8. NEDELIŠ E

11

5 6 14/-46

9. Bjelovar

10

4 6 14/-46

10. Mladost ( )

11

2 9 13/-271

11. Radnik

10

1

9 11/-150

12. Gra ar

10

1

9 11/-224

PREMIER HRL - neo ekivani poraz akove kog rukometnog prvoligaša

Kompletni “black-out” u Splitu U najslabijoj utakmici sezone, o ito s mislima na boži nim i novogodišnjim blagdanima, igra i akove kog rukometnog prvoligaša pružili su najslabiju partiju sezone i uvjerljivo su poraženi na gostovanju u Splitu u sklopu 15. kola Premier lige. Pretposljednji sastav s prvenstvene ljestvice, mom ad EMC Splita je s vrlo uvjerljivih 34-27 svladala tre eplasirani MKA*IPC. Doma inu se samo može estitati. Uzeli su objeru ke ono što su im akove ki igra i ponudili. Ponudli su im puno. Zapravo sve.

Previše “žutih minuta” Pr v i udarac igra i MKA*IPC-a uputili su na suparni ka vrata tek po etkom šeste minute. Do tada je Split ve vodio sa 4-0. Trener Var-

ga nakon 4.52 minute uzeo je minutu odmora i nastojao je probuditi svoje igra e. To mu je i uspjelo. U 13. minuti bilo je 6-6, a malo kasnije MKA*IPC je ima dva jedina vodstva na utakmici. Prvo 8-6, a potom i 9-7. Nakon toga dolazi novi ‘black-out’ i Split radi 6-1. S 13-10 u zale u Spli ani su igrali kao na krilima, To se može i doslovno shvatiti, jer je Jerko Matuli samo u prvom poluvremenu zabio sedam pogodaka. Uop e ne treba govoriti koliko je Split igrao dobro. Treba ‘dijete nazvati pravim imenom’ i re i da su za ovu sramotu akove ki igra i krivi sami. Zakazala je cijela mom ad. Od vratara koji su u prvom poluvremenu imali samo dvije obrane, pa do igra a u polju koji su obranu odigrali, povremeno, diletantski.

O ekivali smo u drugom poluvremenu preokret. O ekivali smo da e igra i MKA*IPC-a pokazati ve e iskustvo, ve e rukometno znanje ili barem bolju fizi ku pripremu. Ništa od toga!

U drugom dijelu ista pri a Letargija iz prvog dijela nastavila se i u drugom, Bilo je povremenih pokušaja ne ega što bi trebalo biti nalik lovu na zaostatak, ali sve je ostalo samo na pokušaju. Nakon 60 minuta Spli ani su se s pravom veselili. Pa, ostvarili su tek etvrtu prvenstvenu pobjedu. Za akove ku ekspediciju ostalo je samo jedno veliko razo aranje i nevjerica u kona an rezultat. Slijedi blagdanska stanka.

Ostali rezultati: Siscia 29 (17) – Zamet 18 (7); Moslavina 28 (13) – Osijek 25 (13); Bjelovar 35 (18) – Varteks DC 35 (18). TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. MKA IPC 4. Siscia 5. Pore 6. Varteks DC 7. Buzet 8. Karlovac 9. Bjelovar 10. Zamet 11. Metkovi 12. Medveš ak 13. Osijek 14. EMC Split 15. Dubrava 16. Moslavina

15 14 15 15 15 15 15 15 15 15 14 15 15 15 15 15

15 12 9 8 8 6 6 6 6 5 5 6 5 4 4 2

0 0 1 2 2 3 3 2 1 3 2 0 0 2 1 2

0 591:379 2 489:397 5 434:402 5 438:403 5 453:422 6 455:453 6 391:401 7 399:424 8 429:447 7 383:408 7 368:388 9 412:452 10 447:464 9 387:464 10 404:481 11 389:484

30 24 19 18 18 15 15 14 13 13 12 12 10 10 9 6

Parovi 16. kola: CO Zagreb – Osijek; Moslavina – Zamet; Siscia – Karlovac; Pore – Nexe; Metkovi – Buzet; Medveš ak NFD – Varteks DC; Bjelovar – MKA IPC akovec; EMC Split – Dubrava.

EMC SPLIT - MKA*IPC 34:27 (17:14) Mala dvorana SC Gripe. Gledatelja 200. Suci: Dalibor Jurinovi (Zadar) - Marko Mrvica (Biograd n/m). Nadzornik: Josip Peri (Split). EMC SPLIT: Gali , Krak, Kova i , Javor i 1, Sliškovi 3, Korjeni , Mandalini 6, Žeravica, Varvodi 2, Vukas, Matuli 12, M.Bužan i 2, Jerkovi 7(4), Domljan 1, Mileti . Trener: Ekrem Jaganjac.

MKA*IPC: Lon ar, Pažin 1, Bari , Balog, Kara i 1, Crni 8(3), Zadravec 1, Sladoljev, Rodik 1, Petek, Turk 3, Krajner, Pašali 1, Herman 1, avar 4, Jelini 6. Trener: Davor Varga. ISKLJU ENJA: EMC Split - 4 min., MKA*IPC - 4 min. SEDMERCI: EMC Split 4(4), MKA*IPC 3(3).


22. prosinca 2009.

ODRŽAN ŽENSKI rukometni turnir

Zelina pobjednik, akov anke druge Pobjednik 14. memorijalnog rukometnog turnira Franjo Ladicki - Popaj kojeg je u subotu vrlo dobro organizirao ŽRK akovecje ŽRK Zelina iz Svetog Ivana Zelina. U pretkolu je Zelina sa 36:15 pobijedila Goricu iz Velike Gorice, a u nalu je sa 30:17 bila bolja od akovca koji je u pretkolu bio sa 35:22 bolji od ŽRK Prelo-

ga. U utakmici za 3. mjesto Prelog je sa 20:18 pobijedio Goricu. - Najboljom igra icom turnira proglašena je Tanja Hadžarac iz Zeline, a najbolja vratarka je akov anka Viktorija Šatvar, dok je najbolji strijelac Ivana Deži iz akovca sa 14 pos gnu h pogodaka. Sve utakmice su solidno odsudili akove ki suci Bel i , Maroševi i Zelko.

U ime pokrovitelja gradona elnika akovca Branka Šalamona, tuirniru je nazo io i nagrade uru io Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a. Pred po etak turnira su predstavnici kluba predvo eni direktorom urom Belom i Popajevim k erkama na na njegov grob položili vijenac i zapalili svije e. Turnir je pra lo 100 - njak gledatelja. (sm) Najuspješnije sudionice turnira

akov anke su druge i imaju najboljeg strijelca i golmanicu

Kapetanice triju prvoplasiranih ekipa

Pobjeni ka ekipa Zeline


22. prosinca 2009. ANALIZA U INKA me imurskih predstavnika u III. HNL-istok: NK MLADOST Prelog

Predsjednik Ivan Radikovi : Ako želimo pravi klub, vrijeme je da se uklju e oni koji mogu pomo i Iza NK Mladost još jedna je godina koja se može nazvati vrlo dobrom. Posebice ako se na vidjelo stave rezultati koji se ne ti u samo seniorskog pogona, koji je zasigurno mogao puno bolje završiti prvi dio sezone u III. HNListok. Ali, kad se sve skupa zbroji i oduzme 15. mjesto, 18 bodova i borba za opstanak u prolje e je preloška realnost. Svjestan je toga i predsjednik kluba Ivan Radikovi koji na po etku razgovora kaže: - Jednostavno radimo u okviru mogu nosti, prvenstveno inancijskih. Na okupu imamo igra ki kadar koji možemo is i-

nancirati. Nismo htjeli igra ima obe avati ono što ne možemo ispuniti. To je politika kluba koja je prihva ena i ne odustajemo od iste. Stoga nismo imali sastav koji je bio kvalitete iz prošlog prvenstva, ali to je donijelo u inak koji je slabije nego u prošloj sezoni. Bez pravog napada a nije išlo, a to nam je mana i zbog toga nemamo šest-sedam bodova više s kojima bi bili “u zlatnoj sredini”. Ljetos su iz kluba otišli neki klju ni igra i poput napada a Andreja Vuka i Stjepana Krznara koji su prihvatili puno unosnije ponude, s kojima se Preložani nisu mogli nositi...

Da imamo njih dvojicu bili bi sigurno u vrhu, pomalo nostalgi no govori Radikovi . Ali koga nema bez njega se mora, tako smo morali i mi. Nisu nas htjeli golovi, vani smo na nekoliko utakmica zakinuti od sudaca. Moram ista i da je su enje u Slavoniji po nas bilo katastrofalno. I nitko nas nažalost ne može zaštititi. Ako više kukamo ispada da je gore, ogor en je Radikovi . Radikovi a bilo i ispadanje iz Hrvatskog nogometnog kupa, jer se Lipik koji je vrlo jak što je potvrdilo prvenstvo mogao svladati, ali ostaje samo žal, jer se moglo igrati s Hajdukom.

Sre en nogometni teren, odli an turnir... Me utim, bilo je i dosta svijetlih trenutaka... Zahvaljuju i samo nekolicini lanova Uprave uspjeli smo pripremi teren nakon odlaska spidvejaša, tako da on sada ima sve što treba za normalno odigravanje utakmica, što su oduvijek bili primjedbe. Naravno, ima još puno toga za odraditi, ali tu bi se trebao uklju iti Grad Prelog, jer ne možemo sami napraviti pomo no igralište, kao i još neke zahvate. Zadovoljan sam i s ovogodišnjim izdanjem malonogometnog tur-

nira. Bio je vrlo uspješan isti e Radikovi . Što i kako dalje... - Vjerojatno emo imati Izvnarednu skupštinu u sije nju. Odmah na po etku. Ne možemo nas nekolicina raditi sami. O ekujem podršku preloškog gospodarstva, jer Grad pomaže zaista puno. Me utim, bez pravih sponzora ne e i i. Tu su velike tvrtke poput LPT-a, Hespa, Šestan Buscha i drugih koje rade odli no i o ekujem njihovu pomo . Znam da su vremena teška, ali bez pomo i “velikih” ne e više i i rekao nam je na kraju razgovora Radikovi . (D. Zrna)

27. ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja u malom nogometu

Prva faza u etiri dvorane, prijave još danas (utorak) - Do ponedjeljka prema informacijama Me murskog nogometnog saveza prijavljeno gotovo sto ekipa Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Prva faza igra se u športskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Murskom Središ u i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u

akovcu. Prvenstvo po inje 26. prosinca 2009. Pismene prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, akovec osob-

no ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 700 kuna, za veterane (ro eni 1974. i stariji) 500 kuna i za pionire (ro eni 1994. i mla i) 200 kuna. Prijave se primaju još danas (utorak 22. 12.) do 12 sati.

Sve dodatne informacije možete dobiti u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na telefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

NAGRADE SENIORI

VETERANI

1. mjesto

18.000,00 kuna

5.000,00 kuna

2.000,00 kuna

2. mjesto

9.000,00 kuna

2.000,00 kuna

1.000,00 kuna

3. mjesto

4.000,00 kuna

1.000,00 kuna

500,00 kuna

4. mjesto

1.000,00 kuna

500,00 kuna

pehar

Uz nov ane nagrade svakoj mom adi pripada i pehar. U sva-

PIONIRI

koj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.


22. prosinca 2009.

KOŠARKA

B LIGA SJEVER

Prelog – Mladost Ivanovec 103:50(26:13, 22:18, 29:9, 26:10)

Stotka Globetke! Negdje na po etku lige mom ad Me imurja Globetke je igrala na svom terenu protiv Donjega Kraljevca i katastrofalno izgubila. Niti su što obranili, ali su zato – sve fulali, skoro sve što su bacili prema košu. Na tribinama dvorane Druge osnovne škole u akovcu su se tada bacale oklade – ho e li Globetka zabiti 30 koševa(?!). Sada su ve nakon prve etvrtine utakmice protiv Kotoribe zabili – 35! Do kraja 100! estitamo! Nekoliko se utakmica nije odigralo zbog nevremena, pa vrijedi isto kao i za A 2 ligu- moraju se odigrati prije po etka drugoga dijela. Koje je na rasporedu 16.sije nja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Vinica – Cestica 2000 102:71 Me imurje Globetka – Kotoriba 100:91(35:20, 21:23, 8:12, 26:36)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 4, Capek 5, Cimerman 4, Serdarevi 11, Gomzi 8, Leva i 15, Franji 9, Podvezanec 22, Dolovski 9, Šantl, Vuruši 6, Jaluši 7. KOTORIBA: Zvošec B., Igrec, Zvošec V., Zvošec A., Sušec 2, Fuš Hr., Munka 1, Fuš Hi., Zlatar 38, Podgorelec 8, Seli anec 2, Ujlaki 13.

PRELOG: Pusti 25, Blažeka 19, Jankovi 8, Podvezanec 2, Pongrac 4, Ciglar 6, Jambroši 4, Poredoš 16, Blažona 12, Šari 7. MLADOST IVANOVEC: Vuruši 5, Gašparlin 3, Vu aj 21, Mihoci, Kranj ec R., Car, Drk 6, Vugrinec 4, Fe keš 3, Kresinger 8.

TABLICA 1. PRELOG 2. DUBRAV AN 3. MURSKO SREDIŠ E 4. KOTORIBA

9 8 8 9 5. ME IMURJE GLOBETKA 9 6. Gra ar 8 7. Lepoglava 8 8. MLADOST IVANOVEC 9 9. DONJI KRALJEVEC 8 10. Koprivnica 8 11. Vinica 9 12. Ces ca 2000 9

8 7 7 6 5 5 4 3 3 2 1 0

1 1 1 3 4 3 4 6 5 6 8 9

17/+136 15/+220 15/+213 15/+36 14/+16 13/+35 12/-21 12/-134 11/-23 10/-50 10/-183 9/-245

A 2 SJEVEROISTOK – žene

Propuštena velika prilika! Iako to krajnji rezultat možda ne pokazuje, ekipa Mladosti Ivanovec je propustila veliku priliku vratiti se neporažena s gostovanja iz Virja protiv favorizirane ekipe Podravca. Nakon što su loše ušle u utakmicu i prvu etvrtinu izgubile sa 10:22, u nastavku su pokazale potpuno drugo lice i odli nom i požrtvovnom igrom do poluvremena rezultat dovele u egal 28:27! Još bolja i e ikasnija igra u tre oj dionici donijela

je prednost od 7-8 poena, te još nekoliko sjajnih prilika da se rezultat i pove a, te da se ode na nedostižnu prednost. No, promašilo se par zicera, pa je prilika otišla u nepovrat, jer u posljednjoj dionici doma in kre e na sve ili ništa, zabija 7 trica (?!), te radi pravi break. Ponovo se po našu mom ad pokazala kobnom zadnja etvrtina, nedostatak koncentracije, ili...nije prvi puta da su izgubile bodove upravo na kraju.

Slijedi pauza u prvenstvu, nastavak je 16. sije nja, a do tada imaju priliku ispraviti uo ene nedostatke i popraviti igru i koncentraciju svih 40 minuta trajanja utakmice. (žd) ŽKK Podravac – ŽKK Mladost Ivanovec 79:61 ŽKK MLADOST IVANOVEC: Hlebec 2, Balog 21, Šmitran, Hozjan 2, Šardi 11, Živkovi V. 8, Bogdan, Leva i 11, Sabol, Tkalec 6, Živkovi A. Trener Leva i Ž.

Spa & Golf Resort Sveti Martin ...jer mi mislimo na vas OBITELJSKA ULAZNICA ZA KUPANJE samo 100,00 kuna za cijelu obitelj! Za Vas i Vašu djecu užitak u vodenim čarolijama po specijalanoj cijeni u prosincu i siječnju! Veća obitelj, veća ušteda! Radno vrijeme bazena 8 - 20h

Čestit Božić i Sretna nova 2010!

NEDJELJNI OBITELJSKI RUČAK u restoranu Regina za 80,00 kuna, a za djecu 50% popusta! Počastite se u ovo blagdansko vrijeme! Rezervacije na 371 123 ili 371 120

info@toplicesvetimartin.hr www.spa-golf.com.hr

i užitka t ote mmiaarurttiižnn.i.hhtrrktt a t ep iiccepessovveetattueiity and pleasure t pplle e

t izv t itzwvw wor lj t fo or.to un tai l j n o

tel: +385 40 371 111 fax: +385 40 371 172

i M ar tin n a M Svet maarrtt u r i t 3 t ttoopplliicceessvveettiim @ @ iinn..hh 31 4 0 tt iinnffoo rr tt . b 22 . 7 7 b 11 11

t To p l i c e S v e t iM t tel: +385 40 a r t i n d. d 371 1 11 t . t G r k fa x: a +3 v e š 85 č a 40 k 37

Toplice Sveti Martin d.d. Grkaveščak b.b. 40313 Sveti Martin na Muri

fb

ZAVRŠIO prvi dio prvenstva I. hrvatske kugla ke lige

Za kraj gostuju i i doma i poraz Želje nije uspio okon ati prvi dio sezone barem s jednom pobjedom. Ona protiv Poštara nije bila nemogu a misija, za razliku od subotnjeg gostovanja kod Zapreši a. Protiv Poštara na akove koj kuglani u svakom bloku su poeni iz pojedina nih duela ravnopravno podijeljeni me u klubovima, a presudni trenutak zbio se u srednjem dijelu utakmice u kojem je Željezni ar imao veliku rezultatsku rupu. I to je presudilo. Predrag Turk je odli no zapo eo susret s 593 unja, ali je zbog slabog nastupa Bojana Košaka (553) uz 1-1 u poenima prednost od 33 drva bila na strani gostiju. Kod Bojana Plevnjaka uo ljiv je pad forme posljednjih tjedana, ali je usprkos tome u izjedna enoj borbi priskrbio svojoj ekipi i drugi poen srušivši 585 unjeva. Tragi ari utakmice su Mladen Vresk (267) i posebice njegova zamjena Ivan Pigac (252) koji su igrali daleko ispod prvoligaškog nivoa. (bacite pogled na izvještaj 3.lige i njihove cifre op.a.), a što je najgore u svemu, dopustili neraspoloženom ubeli u (558) da ih unato malom u inku uvjerljivo pobjedi. U tom trenutku na plo i je stajalo 2-2, a razlika se pove ala na 66 drva. Pošto je za zadnji par Željezni ar sa uvao ponajbolje igra e, Ivicu Pun ikara i Rajmonda Pokriva a, postojala je nada da se izvu e barem remi. Tokom prvog seta Pun ikar i Pokriva su doveli atmosferu do vrhunca budu i da su u samo 30 hitaca nadoknadili ak 48 unjeva, ali dalje nije išlo. Ivica Pun ikar zavrijedio je sa fantasti nih 632 unja epitet igra a utakmice, ali pobjeda je 3:5 pripala

gostima. Bila je to najslabija doma a partija Željezni ara. Na subotnjem gostovanju kod Zapreši a koji je u samom vrhu nije išlo. Nije se osvojio ni po asni bod. 10. kolo:

ŽELJEZNI AR 3 (3465) - POŠTAR 5 (3504) P. Turk – Grubar 1:0 (2:2, 593:581); Košak – ota 0:1 (0:4, 553:598); Vresk + Pigac – ubeli 0:1 (0:4, 267+252:558); Plevnjak – T. Lasi 1:0 (2:2, 585:579); Pun ikar – Dragi evi 1:0 (3:1, 632:572); Pokriva – Klari 0:1 (2:2, 583:616). 11. kolo:

ZAPREŠI 8 (3765) – ŽELEZNI AR 0 (3516) Špiljar – Pigac 1:0 (4:0, 632:554); D. Funda – Plevnjak 1:0 (3:1, 596:585); Filipan i – Pokriva 1:0 (2:2, 630:622); A. Kova – Pun ikar 1:0 (4:0, 653:574); Fun ka – Vresk 1:0 (4:0, 638:582); M. Kova – P. Turk 1:0 (3:1, 616:599). Ostali rezultati: Novska 7 (3507) – Zanatlija 1 (3356); Konikom Osijek 7 (3633) – Bjelovar 1 (3423); Trilj 0 (3175) – Zadar 8 (3529); Poštar 6 (3668) – Kandit Premijer 2 (3540).

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreši 3. Novska 4. Poštar 5. Konikom 6. Grmoš ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar

11 11 11 11 11 10 11 11

10 8 8 7 7 5 5 5

0 0 0 1 0 1 0 0

1 3 3 3 4 4 6 6

70:18 59:29 55:33 50:38 52:36 50:30 46:42 38:50

20 16 16 15 14 11 10 10

9. Kandit

11 4 0 7 36:52

10. Bjelovar 11. Adrianeon 12. Trilj

11 3 0 8 29,5:58,5 6 10 2 0 8 28,5:51,5 4 11 0 0 11 6:82 0

8

BADMINTON

Dvije sjajne pobjede Me imurja u me udržavnoj ligi U Medvodama, Slovenija u organizaciji BK”Medvode” održan je 2. turnir me unarodne slovensko-hrvatske lige MBL-a 2009/10 za seniore. Na turniru je nastupilo 6 ekipa sudionica ovogodišnje MBL-a, a me u njima i seniorska ekipa akove kog kluba. Odigrani su susreti 3. i 4. kola, a ekipa BK Me imurje ostvarila je dvije vrlo važne pobjede. Najprije je svladan prvaka hrvatske i branitelja naslova MBL-a ekipe Medvedgrada 1998 Zagreb sa 4:3 gdje odlu ivao posljednji me muških parova koji su naši Vlahek/Hranilovi dobili i donijeli kona nu pobjedu. Nakon toga uslijedila je uvjerljiva pobjeda protiv slovenske ekipe Branika iz Maribora sa 7:0. akove ka ekipa je sa ove dvije pobjede i 5 osvojenih bodova sko ila na trenutno 3.mjesto poretka. Me imurje je nastupilo u sastavu: kapetan i glavni trener Danijel Zadravec, Luka Vlahek, Petar Žini , Matija Hranilovi , Emilija Vadlja, Željka Drmi i Kristina Dovydaityte. Rezultati: 3. i 4. kola: Kungota - TOM 1:6, Medvedgrad Me imurje 3:4, Medvode - Branik 7:0, Medevedgrad - Kungota 3:4, Medvode - TOM 3:4 i Me imurje - Branik 7:0. Tablica MBL-a 2009/10 nakon 4. kola ( 2. turnira ): 1.TOM 11 b, 2. Medvode 9, 3. Me imurje 5, 4. Kungota 3, 5. Medvedgrad 3, 6. Branik 2. Sljede i turnir igra se 30.1.2010. u Sloveniji.

Odli an Matija Hranilovi U Ljubljani u organizaciji doma ina BK”BIT” održan je 2. B-turnir zajedni ke lige SBLHBL slovenskog i hrvatskog saveza. Na turniru je nastupilo 19 igra a 5 igra ica iz 5 slovenskih i 3 hrvatska kluba, a me u njima i seniorska ekipa akove kog kluba. U konkurenciji seniora pobjedio je mla i junior Matija Hranilovi pobjedivši u inalu Nejc eplaka (Branik) sa 2:1 po setovima (24:26, 21:17, 21:17) i ostvario svoju prvu pobjedu na B-turnirima. Luka Vlahek zauzeo je 6. mjesto, a Petar Žini 9. mjesto i sva tri naša igra a plasirala su se na A-turnir.


22. prosinca 2009. KVALIFIKACIJSKI TURNIRI za 2. pozivne turnire 2. grupe po regijama za seniore

Pobjednik Nino Bujan Minuli vikend u organizaciji STK Mihovljan odigran je drugi kvalifikacijski turnir regije Sjeverna Hrvatska, za plasman na drugi pozivni turnir 2. grupe seniora Hrvatske. Slabim odazivom, u konkurenciji seniora nastupilo je samo devet predstavnika. Plasman na pozivni turnir 2. grupe seniora Hrvatske izborili su Nino Bujan (STK Mihovljan) prvim mjestom, i Franjo Josip Marelja (STK Ljubeš ica) osvojenim drugim mjestom. Tre a pozicija pripala je Rinaldu Jurincu (STK Šenkovec). Rezultati: polufinale: Bari – Marelja 1:3, Bujan – Jurinec 3:2, finale: Bujan – Marelja 3:1, za tre e mjesto: Bari – Jurinec 0:3. (Igor Tkalec)

KVALIFIKACIJSKI TURNIR sjeverne regije Hrvatske za pozivni turnir 2. grupe juniorki Hrvatske

KVALIFIKACIJSKI TURNIR sjeverne regije za pozivni turnir 2. grupe - juniori

Pobjedu odnio Bruno Damjan Najbolja Paula Markati U Hodošanu je u nedjelju održan kvalifikacijski turnir za pozivni turnir 2. Grupe juniora sjeverne regije Hrvatske. Na turnir se prijavilo 10 igra a iz regije sjeverna Hrvatska. Nastupilo je 9 juniora, zbog bolesti je sprije en bio prvi nositelj turnira Nikola Horvat iz STK IGEA Željezni ar iz Vž. Nastupili su: Bruno Damjan IGEA Željezni ar Vž, Michell eh STK k, Dominik Filipaši STK D.Kraljevec, Marin Korent STK Šenkovec, Kristijan Lipi STK Šenkovec, Davor Vidovi , Filip Bergovec i Denis Domini , trojac iz STK Hodošan. Pobjednik turnira je akov anin Bruno Damjan(još kadet) koji nastupa za STK IGEA Željezni ar Vž, drugi je bio Martin Vida ek iz STK IGEA Željezni ar Vž dok je odli no tre e mjesto osvojio Davor Vidovi iz STK Hodošan. Rezultati: Polufinale: Damjan

Najbolja trojka s turnira u Hodošanu – Korent 3:0, Vidovi – Vida ek 1:3. Finale: Damjan – Vida ek 3:2. Za tre e mjesto: Vidovi – Korent 3:1 Prva dvojica plasiranih kva-

lificirala se na pozivni turnir 2. Grupe juniora Hrvatske. Odli an organizator pokazao se doma in turnira STK Hodošan.

U Žabniku je u nedjelju održan kvalifikacijski turnir za pozivni turnir 2. Grupe juniorki Hrvatske za regiju sjeverna Hrvatska. Bilo je prijavljeno osam ponajboljih juniorki(me u njima bile su 2 kadetkinje) i bile su podjeljene u dvije grupe. Grupa 1- prvi nositelj turnira Anja Ivanuša iz STK Varaždin, Martina Mar ec iz MGK Drava Žabnik, Maja Pavlekovi iz STK Šenkovec i Mia Stipan iz IGEA Željezni ar iz Varaždina. Nakon igre svaka sa svakom, prva u grupi 1 je bila Anja Ivanuša, druga Maja Pavlekovi . U grupi 2 našle su se Anja Novak iz STK Šenkovec drugi nositelj turnira, Martina Juki iz MGK Drava Žabnik, Anja Vru ina iz MGK Drava Žabnik te Pa-

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

ula Markati iz STK Varaždin. Za neke možda i neo ekivano, prva u grupi 2 je Paula Markati(kadetkinja), druga Anja Novak. Rezultati: Polufinale: Anja Ivanuša – Anja Novak 1:3, Paula Markati – Maja Pavlekovi 3:1. Finale : Paula Markati – Anja Novak 3:1. Za tre e mjesto : Anja Ivanuša – Maja Pavlekovi 3:1. Daleko najmla a, još kadetkinja Paula Markati iz Hodošana nakon niza odli nih rezultata u zadnje vrijeme, pridodala je još jedan vrijedan uspjeh. Na pozivni turnir 2. Grupe juniorki Hrvatske plasirale su se 3 prvoplasirane igra ice. estitamo i želimo im dobar plasman na pozivnom turniru. Pripremio: Igor Tkalec

I. ŽL

III. ŽL

Katex- u prvi bod

Hodošan 2 uvjerljivo u derbiju

STK-u 3 maksimalan broj bodova

Posljednje kolo prvog djela prvenstva 1. ŽL najviše sre e donijelo je ekipi Katex-a koji se domogao svog prvog osvojenog boda ove sezone, što je pomalo neo ekivano i razo aravaju e s obzirom na njihove plasmane i rezultate prošlih sezona. Bod su odnijeli sa gostovanja u Hodošanu, ekipe koja im je izravna konkurencija u teškoj borbi za opstanak, i trenutno ima samo bod više od njih. Nostro Team zaklju io je 2009. godinu na najbolji mogu i na in, te po prvi puta ove sezone slavio s maksimalnih 10:0 pro v novajlija u ligi – HE-DRA-e iz Draškovca. Prvaci prvog djela prvenstva ru nski su svladali ekipu Putjane Brid-a koja je na solidnoj petoj poziciji.

Deveto kolo 3., ŽL obilježio je derbi izme u do prošlog kola lidera lige- Mihovljana 4 i ekipe Hodošana 2, u kojem je Hodošan 2 iznena uju e lagano pobijedio, izgubivši samo jednu pojedina nu par ju. Pomalo razo arana ekipa Mihovljana 4, ovim je porazom sa vode e pozicije pala na etvrto mjesto, dok su pobjednici derbija zauzeli vode u poziciju, ali s jednakim brojem bodova kao i ak tri ekipe koje su im za petama. Posljednji Lopatinec 3 upisao je novi teški poraz, i jako ugrozio svoj status u ligi koji sad ve opasno visi o tankoj ni . Rezulta 9. kola: Draškovec Putjane 4 6:4, Hodošan 2 - Mihov-

Sjajan niz od devet pobjeda STK 3 ini nezaustavljivog pothodnika na viši rang natjecanja. Ovo kolo žrtve su bili igra i Putjana 7 koji su s obzirom na njihovu poziciju na tablici odigrali dobar susret, iako su uspjeli dobi samo jednu pojedina nu partiju. Napomenimo derbi ovog kola koji se odigrao u Mihovljanu, gdje su ravnopravno podijelili bodove ekipe Mihovljan Primabiro-a koja je trenutno na etvrtoj poziciji i ekipa Zasadbrega koja je na odli noj tre oj poziciji. U proljetnom djelu prvenstva zasigurno e se nastavit žilava borba za drugu poziciju za koju konkuriraju ak tri ekipe.

Rezultati 9.kola: Hodošan 1 - Katex 5:5, Damtex 1 - Kos-Kotoriba 2 9:1, Kos-Kotoriba 3 - Šenkovec 2 7:3, Šenkovec 3 - Putjane Brid 9:1, MSTC-Nostro-Team - HE-DRA 1 10:0

TABLICA 1. Šenkovec 3

9 9 0 0 75:15

18

2. MSTC-NT

9 8 0 1 70:20 16

3. Damtex 1

9 6 1 2 65:25 13

4. Kos Kotoriba 3

9 6 0 3 54:36 12

5. Putjane Brid

9 4 1 4 53:37

9

6. Šenkovec 2

9 4 1 4 46:44

9

7. Kos Kotoriba 2

9 3 0 9 27:63

6

8. HE-DRA 1

9 2 0 9 33:57

4

9. Hodošan 1

9 0 2 7 20:70

2

10. Katex

9 0 1 8 19:71

1

II. ŽL

V. A ŽL ljan 4 9:1, Kos-Kotoriba 4 - Lopa nec 3 10:0, Lopa nec 2 - Šenkovec 5 5:5, Donji Kraljevec 1 - Putjane 6 6:4

TABLICA 1. Hodošan 2

9 6 1 2 64:26 13

2. Donji Kraljevec 1 9 6 1 2 55:35 13 3. Šenkovec 5

9 5 3 1 53:37 13

4. Mihovljan 4

9 6 1 2 50:40 13

5. Putjane 6

9 5 1 3 52:38 11

6. Kos Kotoriba 4

9 3 1 5 45:45

7. Lopa nec 2

9 2 3 4 42:48

7

8. Draškovec

9 3 1 5 31:59

7

9. Putjane 4

9 1 3 5 39:51

5

10. Lopa nec 3

9 0 1 8 19:71

1

7

IV. ŽL

Rezulta 9. kola: Mihovljan 5 Primabiro - Zasadbreg 5:5, Putjane 7 - STK 3 1:9, Putjane 8 - Šenkovec 7 6:4, Šenkovec 8 - Mladost 6:4, Šandorovec - Dragoslavec Breg 7:3

TABLICA 1. STK 3 2. Šandorovec 3. Zasadbreg 4. Mihovljan Prima 5. Putjane 8 6. Šenkovec 7 7. Putjane 7 8. Šenkovec 8 9. Dragoslavec Breg 10. Mladost

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 6 6 6 4 4 3 1 1 0

0 2 2 2 1 0 0 2 1 0

0 1 1 1 4 5 6 6 7 9

77:13 65:25 63:27 61:29 36:54 42:48 31:59 26:64 29:61 20:70

V. B ŽL

Nedeliš e 1 jesenski prvak

Damtex 2 bolji od Kos Kotoribe 5

Donji Kraljevec 2 usamljen na vrhu

Unato vrlo jesnoj situaciji na vrhu, mom ad Nedeliš a 1 uspjela je zasja na vrhu, iako još tri ekipe iza njih imaju jednak broj bodova, što najavljuje još uzdubljiviji proljetni dio prvenstva. Vode e mom adi lige opet su upisale nove pobjede, a najlakši posao imala je ekipa Male Subo ce 1 koja je ne prepus vši im ni jednu pojedina nu par ju slavila nad mladom ekipom MSTC- Nostro Š kma-e. Najteži posao imali su upravo jesenski prvaci koji su na gostovanju kod Lopa nca 1 minimalnom pobjedom trenutno osigurali prvo mjesto. Rezulta 9. kola: Lopa nec 1 - Nedeliš e 1 4:6, Mala Subo ca 1 - MSTC-No-

Kobno po do sad briljantnu Kos Kotoribu 5 bilo je deveto kolo 4. ŽL, u kojem su Kotorip ani upisali svoj prvi poraz ove sezone koji je narušio sjajan niz Kotorip ana. Bolja je bila ekipa Damtex-a 2 koji je me pokazao svoju snagu i najavio svoju borbu za naslov prvaka 4. ŽL. Lijep napredak se vidi u ekipi MSTC Nostro Žiškovca koji posljednjih kola upisuje dobre rezultate, što pokazuje njihova odli na tre a pozivija na kojoj su završili jesenski dio sezone. Rezultati 9. kola: Orehovica 1 Klima-montaža 1 5:5, Mala Subo ca 2 - MSTC-Nostro Žiškovec 2:8, Nedeliš e

S osvojenih maksimalnih osamnaest bodova, ekipa Donjeg Kraljevca 2 ostala je na poziciji lidera 5. B ŽL gdje je potpuno usamljena jer prvi pra telj zaostaje ogromnih pet bodova. U ovom kolu su gostovali kod vrlo neugodne ekipe Preloga, koja je pokazala da se zna nosi s najboljima, ali je ipak s minimalnih 4:6 poražena od trenutno najkvalitetnije ekipe lige. Ekipa Orehovice 2 još uvijek traži svoj prvi osvojeni bod, jer su i u ovom kolu poraženi s maksimalnih 10:0, i time upisali deveti uzastopni poraz ove sezone. Rezulta 9. kola: Prelog - Donji Kraljevec 2 4:6, Mala Subo ca 3 - Klima-montaža 2 6:4, Klima-montaža 3 - Donji Kraljevec

stro-Š kma 10:0, Putjane 3 - Cirkovljan Zabat 1 10:0, Šenkovec 4 - Mihovljan 3 7:3, STK 2 - Hodošan Elektro team 2:8

TABLICA 1. Nedeliš e 1 2. Mala Subo ca 1 3. Hodošan ET 4. LopTINEC 1 5. Putjane 3 6. STK 2 7. Mihovljan 3 8. Šenkovec 4 9. MSTC-NŠ

9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 7 6 6 3 4 2 3 0

0 0 2 2 3 0 3 1 2

2 2 1 1 3 5 4 5 7

66:24 64:26 63:27 54:36 44:46 47:43 43:47 40:50 15:75

14 14 14 14 9 8 7 7 2

10. Cirkovljan Zabat 9 0 1 9 14:76

1

2 - Šenkovec 6 2:8, Damtex 2 - Kos-Kotoriba 5 6:4, HE-DRA 2 - Hodošan 3 7:3

TABLICA 1. Kos Kotoriba 5 2. Damtex 2 3. MSTC Nostro Žiš 4. Šenkovec 6 5. Klima –montaža 1 6. Orehovica 1 7. Nedeliš e 2 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2

9 9 9 9 9

9 9 9 9

7 6 5 5 4 3 4 3 2

Pobjednici: OŠ Šenkovec i OŠ Hodošan konkurenciji djevoj ica natjecale su se tri ekpie. Prošlogodišnji naslov obranila je OŠ Hodošan koja je ujedno prošle godine bila i državni prvak, te nije imala ve ih problema u ovom natjecanju. Napomenimo da je OŠ Hodošan nastupila u sastavu koji je pošle sezone postao državni prvak, a ine ga: Paula Markati, Marija Šavora i Julija Švec. Nadamo se da e i ove godine biti uspješne na poluzavršnom i završnom natjecanju. Drugo mjesto pripalo je OŠ Šenkovec, a posljednje. Tre e mjesto I. OŠ akovec. (Igor Tkalec)

1 1 2 1 3 3 1 0 0

1 2 2 3 2 3 4 6 7

61:29 55:35 49:41 58:32 51:39 47:43 43:47 35:55 38:52

15 13 12 11 11 9 9 6 4

10. Mala Subo ca 2 9 0 0 9 10:60 0

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO osnovnih škola za dje ake i djevoj ice

Prošli petak u dvorani III. OŠ akovec pod vodstvom nastavnice tjelesno zdravstvene kulture u istoimenoj školi Zlate Zorko i tehni ku potporu MSTC Nostra odigrano je županijsko prvenstvo osnovnoškolaca. U muškoj konkurenciji natjecalo se devet ekipa. Prvo mjesto osvojila je ekipa OŠ Šenkovec koja je svim svojim pobjedama osigurana nastup na poluzavršnici koja e se održati 29.3. 2010. u Varaždinu. Drugo i tre e mjesto pripalo je akove kim školama, I. OŠ koja je zauzela drugo mjesto, i III. OŠ koja je zauzela tre u poziciju. U

18 14 14 14 9 8 6 4 3 0

3 1:9, Cirkovljan Zabat 2 - Kos-Kotoriba 6 9:1, Orehovica 2 - Putjane 9 0:10

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2

9 9 0 0 69:21 18

2. Klima-montaža 2 9 6 1 2 60:30 13 3. Putjane 9

9 6 1 2 58:32 13

4. Mala Subo ca 3

9 5 1 3 47:43 11

5. Cirkovljan Zabat 2 9 5 0 4 55:35 10 6. Doni Kraljevec 3

9 5 0 4 52:38 10

7. Prelog

9 4 1 4 53:37

8. Kos Kotoriba 6

9 2 0 7 26:64 4

9

9. Klima-montaža 3 9 1 0 8 24:66 2 10. Orehovica 2

9 0 0 9 6:84

0


22. prosinca 2009.

BOŽI NI streli arski turnir u Varaždinu

Šest medalja za me imurske streli arske nade Protekle nedjelje u velikoj gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu održan je tradicionalni „Boži ni turnir“na kojem je nastupilo stotinu streli ara iz 19 Hrvatskih te po dva kluba iz Slovenije i BiH. Streli ari „Katarina Zrinska“ iz akovca nastupili su sa 12 na-

tjecatelja i osvojili 7 medalja. Najuspješniji su bili u mla im kategorijama. U stilu složeni luk nastupio je junior Nikoli Vanja i osvojio drugo mjesto. Svi ostali pucali su u konkurenciji olimpijski luk te ostvarili sljede e rezultate: me u djevoj-

icama do 12 godina Ana Štrukelj osvojila je drugo mjesto. U kategoriji dje aci do 12 godina Mateo Pikl osvojio je tre e mjesto. Me u djevoj icama do 14 godina Marija Rojko osvojila je prvo mjesto a Mija Mance drugo mjesto. U kategoriji dje aka do 14 godina Jura Cmre ak osvojio je

Me imurski streli ari u mla im kategorijama bili su izvrsni u Varaždinu

ODRŽAN jedanaesti Boži ni miting

PK osvojio 31 medalju akove ki pliva ki klub pretprošli je vikend bio organizator jedanaesti Boži nog mitinga po prvi put u elektronskom obliku. Na natjecanju je sudjelovalo 14 klubova s oko 300 pliva a i pliva ica iz Hrvatske, Ma arske i Slovenije.

Plivalo se u 3 kategorije, u muškoj i ženskoj kategoriji. Pliva i KPa osvojili su ukupno 31 medalju. U kategoriji “B” Nelly Lisjak osvojila je 2 zlata i 2 srebra, Jakov Rojko 6 zlata, Luka Dodlek 3 srebra i 1 broncu, Lovro Tkal ec 1 broncu te

ŠRD KLEN SVETA MARIJA

Ispali iz prve lige, ali najavljuju povratak lanovi SRD Klen iz Svete Marije organizirali su druženje sponzora i lanova. Bila je ovo prilika da tajnik društva Antun Kedmenec prezentira rezultate društva u 2009. godini. Sve ekipe su u vremenu od travnja do listopada sudjelovale na 87 natjecanja, što u prosjeku iznosi 13 natjecanja svakog mjeseca. Ekipa Klena ove godine bila je u društvu prve hrvatske ribolovne lige. Na kraju su osvojili deseto mjesto od dvanaest ekipa i nisu uspjeli zadržati prvoligaški sta-

tus jer iz lige ispadaju etiri ekipe. No, vrlo su optimisti ni i najavljuju brzi povratak u prvu ligu. Njihov lan i lan reprezentacije Hrvatske Hrvoje Kuzmi osvojio je prvo mjesto u ligi u disciplini ribolov pastrva leptirom. Dobre rezultate ostvarile su i mla e kategorije. Društvo ve nekoliko godine organizira Kup Me imurske pastrve, a u sklopu manifestacije Ljeto ribe uz Dravu Natjecanje prijateljstva, Veliku nagradu Svete Marije i Dravski iš paprikaš. (af)

Karlo Baranaši tako er 1 broncu. U “C” kategoriji Kaja Sabol osvojila je 1 zlato i 1 srebro, Filipu Turku pripalo je 6 zlata i 1 srebro, Martinu Dodleku 2 srebra i 1 bronca, Jurici Horvatu 2 bronce, dok je Vlatko Dolenec osvojio 1 broncu.

drugo mjesto, Vinko Kova osvaja etvrto mjesto, Nikola Geršak peto mjesto a Stefan Šalamon na svom prvom službenom natjecanju osvaja sedmo mjesto.

U konkurenciji seniora Goran Cmre ak osvojio je 10. a Božo Vuruši 15. mjesto. Me u veteranima Mihael Štebih osvojio je prvo mjesto.

Slijedi streli arska liga „Katarina Zrinska“ koja e se održati u vrijeme školskih praznika u dvorani Graditeljske škole.


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 67


68

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 69


70

Informacije DJE JI VRTI ÂŤMASLA AKÂť MURSKO SREDIĹ E UPRAVNO VIJE E Mursko SrediĹĄ e, Trg bra e Radi a 4

OBAVIJEST

SJE ANJE

HORVAT MARIJAN

raspisuje

+ $ +" = + $ +

NATJE AJ za radno mjesto ODGAJATELJ – na odre eno vrijeme rad u M. Srediť u na puno radno vrijeme do 30.06.2010. Uvje prema Zakonu o predťkolskom odgoju i naobrazbi. Prijave se podnose na adresu: Dje ji vr MASLA AK Mursko Srediť e, Trg bra e Radi a 4, 40315 Mursko Srediť e, uz naznaku za natje aj u roku od 8 dana nakon objave natje aja. UPRAVNO VIJE E

]Q " #$ ###

PRESELIO na adresu Gajeva 1 Radno vrijeme: Ponedjeljak-petak: od 8 do 18 sa Tel: 040 390 590 www.odvjetnik-gk.hr

“ ] >` ‡ ' / ' Q / '< ^ ] ^ < ' > Q / ^

Supruga Milica, k i Vlatka, unuka Luna i tvoji David, Roberta i BlanĹĄa

SJE ANJE ] ] < ^ ] '

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI ÂŚ_Â’ £¤Â‡¢Â›` ÂŒ / ˆ = ´ ÂŁÂ’_Â’ †‘¢Â‡Â›` ˆ _ Q ´ ’‘’ }¤ŒÂŠÂ‡Â›` Â’ / “ Q ´ ˆ‘&_} ÂŁ}‘†’Š`  / ÂŁ = /´ _Œ†’ _}†’ ` “ “ ´ _‡ Â’ ‘}¢Â’_‡›` ÂŒ \ ´ Œ’‘‚Œ¤ ¢&= {¤Â‡ Â’` † ‡ ´ †‡Š} ‡†’_ ‡›` _ / Q ‡] ´ _Œ¤Â’ {Â’_‚Œ‘` _ = Q Â’Q ´ ŠŒ¤¤Â’ “}= †Œ Œ‘` > ´ _‡= _Â’  Â‘ÂŚ ‡_YŒ‘` ~ “ ´  Œ¤¤¾ ¤Œ  }†Œ‚` “ Q “ ´ Š’Œ’‘’ ‡Y_’‚` ÂŒ  / = ´ _‡ }¤Â’  Â‘\_’‘` Â’ / Â’ Q ´ “’_‡~Œ¤Â’ ~&‘’ ` Š Š Q ´ Â’&Y& Š‡_Â’ Â‚ÂŒÂ‘ÂŚ _~Â’ `  Q ' }Q ´ ¤}†‘} Y}¤&ˆ‡›` †Q / † Q = ´ Y’ˆ‘‡~Œ¤ {&¢ Â’‘‡›` ¤ Q ‘ ^ / ­ ÂŻ VJEN ANI ÂŒ Š' Š Q ÂŒ = 'Q ` Â’Q ÂŒ Q =

Q †  ` ‡  ~'  q ` ¤ Q ÂŒ \Q / ˆ q ­ = ¯´ UMRLI ÂŒ { Q ÂŁ > $ |$ ` ÂŒ { ‘ $ #| ` ÂŒ ˆ ~ '> $ ` Â’ ÂŒ' $ #‰ ` ‘ ÂŁ / $ ‰ ` ‡]  $ #| ` ~ ˆ Q ÂĽ' $ #$ ` ‡  $ " ` ‡ ‘ $ +# ` †Q { / $ |" ` ÂĽ ÂŒ Q ^ $ # ` ~ Q ¢ = < Q $ # ` ~ = Š' $ "# ­ ¯´ ˆ ÂŒ Q $ "‰ ` _ = Q  / $ + ­ / ^ ¯´ ÂŒ { $ +$ ` “ ] =  _ $ #$ ­ÂŒ > ¯´ ‘ < †' Y Q'^ $ #$ ` Â’] / _ †' > $ # ­_ Q > ¯´ Â’Q ˆ Q / $ ‰ ­{ Q ]¯´  Q { = Š / $ | ­¢/ ] ÂŻ

IVANA FRICA

$ " =

Kumi Stjepan Mesari s obitelji

ZAHVALA \ ' ' / > ]

KANIŽAJ VIKTOR < “ q '

' $" $ ] / > ^ Q / ' | ] q / & ' ] /'q ] / ` q Q '/ / Q < Q / ` ' ` / Q ' ' < < Q ' '/` / / Q / Q > ] = ] ]

{ ^ Q Q ' †' Q ' / Q

{ ' ' ˆ q Âł Tuguju a supruga Terezija i djeca s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV ] ' ']'

KANIŽAJ VIKTORU £ Q / < Q / '/

Q <

Supruga Terezija

POSLJEDNJI POZDRAV ] ' / /'

KANIŽAJ VIKTORU Q '^ Q '` ' / Q < ` / / < ' '

Sin Romeo i supruga Sanja, k er Aleksandra i suprug Vlado te sin Kristijan i supruga Bojana

POSLJEDNJI POZDRAV ] '

KANIŽAJ VIKTORU “ ] ` / / ` Q / Q '^ ^ / q / < ' '

_ / ' ' Q ^ Âł Tvoji Leon, Lucija, Neven, Marcel, Filip i Michelle


Informacije 71

]Q " #$ ###

ZAHVALA _ < /'] ^ Q / ] Q / /

MIROSLAVE DRINI < ‡¤} Â’

'Q ‰ ] ' * ] q / ` < ' < Q ] ' Q ' _Â’~‡  Â‘ÂŚ_‡~ÂŚ \’£†’¤~&~ÂŚÂŒ} Q ” Œ‡¤Â‡Â‚‡ Y’ˆ}‘ Q / / ‹ Q ]` ~Â’ _‡ {Â’¤Â’¢Œ =ÂŒ&_ ’‘ Q / ' Q ] ` ‘}ÂˆÂŚÂ‘ÂŠ& Y‘&“‡›& Q / ' ] ` Œ‡‘ & {Œ‘ }†‡›& Q / ' Q ] ` _~ÂŚÂƒÂ’_‡ †&~Œ‚ Q / / ‹ '^ Q ] ´ ^Q ' Q ” ' Q ] ` ' ] ` ' Q ] ` / ‹ Q ] ´ Q ' ^Q ' £‡Š_ÂŚ ÂŒÂŚÂ“ ¤&ÂƒÂˆÂŚ ƒ' ^ Q  &›_}~ _~ÂŚ\‡ ƒ‡† }†‡›

‡ Q ' ` / Q ^ ' ]Q / ^ Q / ] / / ' / q / ' ` < < Q ' '/` / / / / Q

“ ] / / ` Q £†’¤Â’ < ' Š ' Q '^ ^ /' ' 'q Q

]' ” ^ Q ` ^

{ /'q ` Q / >/ Š Q / > < ' ' >

{} ‡†’¤Â’ & Œ‡‘& ˆ}ƒ~ÂŚÂŒÂł Tuguju a i zahvalna obitelj DĹ˝OJA

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

SJE ANJE

] 'Q / ^ / Q '

/ ] ^ / Q

BRANIMIRU VRTARI U

BRANIMIRU VRTARI U

$ $ $ = $

ZADRAVEC IGNACA

$ $ $ = $

< ¢/ '

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

+ $ * ‹ + $

Supruga Ana i k erka Franciska

TUŽNO SJE ANJE

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

] 'Q / ^ / Q '

MARIJU Ĺ TAJEREC

DRAŽENU GRABARU

] 'Q / ^ / Q '

+ $ $ $ = + $

DRAGUTINU BARI U

< / " $ $ ‹ " $

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

 ÂˆQ q ^ / Q

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 POM. KUHAR, 1 KUHAR-PIZZA PEKAR, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 31.12.2009. 2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 3. Ordinacija op e medicine dr. Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odre eno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098-846-101. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 4. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19,traĹži1PEKARA,mjestoradaPuĹĄ ine,D.Kraljevec, radni odnos na odre eno vrijeme uz mogu nost zaposlenja,javi sena091/456-0008.Natje ajotvoren do 31.12. 5. MISTEX D.O.O. Ĺ˝IĹ KOVEC 31, traĹži 5 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 865-155 , 098242-058. Natje aj je otvoren do 31.12.2009. 6. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.384-285. Natje aj je otvoren do 31.12.2009 7. LECTORĹ MITRANPribislavec,N.Tesle25A,traĹži TRGOVA KI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit “Bâ€? kat., vlas automobil, radnaterenu,komunika vnost,javi sena099/5430597. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 8. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR-na odre eno vrijeme, javiti se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 9. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRA A, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 0992151869. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 10. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, rad na terenu Njema ka, Ĺ vedska, javi se osobno ili 040-

856-060. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 11. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traĹži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo obavezno, javi se osobno ili 098-9382175. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 12. Ca e bar RIVER Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 1c, traĹži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandida ma iz bliĹže okolice, javi se osobno ili 343-196, 098/988-6365. Natje aj otvoren do 25.12.2009.g. 13. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6945-494. Natje aj otvoren do 22.12.2009.g. 14. Soboslikarski i li ila ki obrt “PIKNJA â€? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LI ILAC na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 26.12.2009. 15. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži KV ZIDARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se na 364-699. Natje aj otvoren do 26.12.2009.g. 16. POLJODISKONTAGROTIMd.o.o.GORI AN,traĹži1SSSPOLJOPRIVREDNITEHNI AR,prodava upoljoapoteci, na odre eno vrijeme - 2 godine, javi se na 098-1804881. Natje aj otvoren do 30.12.2009 17. DINA TRADE d.o.o. PEKLENICA, KrniĹĄ e 23, traĹži 1 SOBOSLIKAR i KNAUFER (Ĺ PAHTLER) na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-9103919. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 18. Ugos teljski obrt IGNIS Mihovljan, Prvomajska 117, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno bliĹža okolica ili vlas prijevoz, javi se 0989482681. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 19. URKIN d.o.o. AKOVEC, B. Graner 1, traĹži 1 DIPL. ING/ING. GRA EVINARSTVA; 1 GRA EVINSKI TEHNI AR VSS/VĹ S/SSS gra evinskog smjera, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poznavanje rada na PC-u (MS o ce paket i AutoCAD), odgovornost, komunika vnost, savjesnost i osobni profesionalizam, organizacijske vjeĹĄ ne i sposobnost planiranja, sklonost mskom radu,voza ku“Bâ€?kat.,uzpismenuprijavunanatje aj kandida trebaju priloĹži : diplomu o stru noj spremi,dokazioispunjavanjuuvjeta,kratakĹživotopis,prijave se podnose u zatvorenoj omotnici, s naznakom “Za natje ajâ€? na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

20. KTC d.d. 48260 KRIĹ˝EVCI, Nikole Tesle 18, traĹži 1 PRODAVA NA ODJELU TEHNI KE ROBE na odre enovrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, mjesto rada akovec,. Natje aj otvoren do 15.12.2009. 21. MT Tvornica rublja d.d. u ste aju AKOVEC, M. Hrvatske 10, traĹži 2 SSS, VĹ S, VSS KOMERCIJALISTA na odre eno vrijeme, radno iskustvo u prodaji teks la, znanje stranog jezika, informa ka znanja, voza ki ispit “Bâ€? kat. Dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 23.12.2009. 22. Ca ebarLAVERNAMA KOVEC,B.J.Jela i a 11, traĹži1KONOBARICAnaneodre enovrijeme,javi se na 098-777-084. Natje aj otvoren do 07.01.2010. 23. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group zaosiguranje d.d. akovec,KraljaTomislava2/1,traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a. Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g. 24. HAIX obu a d.o.o. M. SUBOTICA, Gospodarska 1, traĹži 1 DIPL. INĹ˝ENJER KEMIJE; 1 KEMIJSKI INĹ˝ENJERILIKEMIJSKITEHNI ARnaneodre enovrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo u obu arstvu, znanje njema kog jezika, komunika vnost, sposobnost organizacije, javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 25. EUROHERC OSIGURANJE D.D. AKOVEC, K. Tomislava 30, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja s iskustvom u prodaji osiguranja, vjeĹĄte u pregovaranju, dobre organizacijske sposobnos , poslodavac nudi rad u s mula vnoj okolini, stalno stru no usavrĹĄavanje, mogu nost napredovanja, zamolbe dostaviti na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 26. Ugos teljski obrt ARCUS AKOVEC, Strosmajerova 8, traĹži KONOBARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-310-5725. Natje aj otvoren do 31.12.2009. 27. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traĹži Ĺ IVA TEKSTILA, PAKIRER viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 865-230. Natje aj otvoren

do 08.01.2010.g. 28. Ordinacija op e medicine vl. Lidija Vidovi ZvonarPRELOG,K.P.KreĹĄimiraIV7,traĹži1DOKTOROP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g 29. Kroja ki obrt “ZANOSâ€? Ĺ ENKOVEC, V. Bajkovca 14, traĹži 1 Ĺ IVA TEKSTILA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, prednost kandida ma iz okolice Ĺ enkovca, javi se na 343-581, 091-5202576. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 30. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku i Ĺ˝ivkovi AKOVEC, ZAVNOH-a 45 traĹži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, voza ki ispit “Bâ€? kat. Stru ni ispit poloĹžen, javi se na 098463525. Natje aj otvoren do 31.12.2009 31. Ugos teljski obrt “ZDENKAâ€? AKOVEC, I. Gunduli abb,traĹži1KONOBARICAsamogu noĹĄ usmjeĹĄtaja na neodre eno vrijeme, javi se na 337-407, 091-9567425. Natje aj otvoren do 17.01.2010. 32. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, do i osobno na adresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g a Kralji Marija. Natje aj otvoren do 15.01.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄiva a ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 31.12.

$ $ $ $ = $ $

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM

] 'Q / ^ / Q '

IVANU SOKA U * $ $ $ = * $

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM / ] ^ / Q

BRANKU BAJKOVCU " $ $ $ = " $

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM

] 'Q / ^ / Q '

BRANKU BAJKOVCU " $ $ $ = " $

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije


72

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob. 098/241-800

VW CADDY 1.9SDI 1997.g., reg. do 5/10. i FORD ESCORT 1.8D 1997.g., zatvoreni, dostavni, ure ena limarija, u super stanju, hitno i je ino, mob. 098/389-969 PRODAJE SE PASSAT 1.9 tdi 1998. god., moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu i HONDA CIVIC 1.6, 16 ventila, 130 konja, 1991. god., tel 098/807-843 PRODAJE SE vu na sluŞba zastava 640, gen. ure ena za 15.000 kn, moŞe u zamjenu osobno ili teretno vozilo, tel 095/901-9429 PRODAJE SE KOMBI Sprinter 1998. god., registriran, tel 095/901-9429 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 OPEL COR SA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, moŞe odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atrak vna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garaŞirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 PRODA JEM FIAT STILO 1.4 16V 20 05 . g ., r e g . d o 4 /1 0., s r e b r n i , 6 5 t k m – H I T N O. m o b . 098/240-135 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 9.500 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER Freelander 2.0 TD4 2005.god., full oprema, servisna knj., tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI, 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9 tdi, 105 ks, 2005. god., komplet, tel 095/90-77-062 PRODAJE SE ZASTAVA 101 Mediteran 1980.g., 43tkm, prva boja, 1.vlasnik, tel. 343-451 PRODAJEM PEUGEOT 406 benz 1997.g., jako sa uvan, reg. godinu dana, 1.vl., tel. 099/696-9907 POVOLJNO PRODAJEM Polo Classic 1.9SDI 1999.g., bijela boja, reg. do 8/10, 110tkm, 1.vl., 5 vrata. mob. 091/6300-693 PRODAJEM BMW 320D, 61tkm, koŞa, drvo crni metalik, garaŞiran, cijena 25.900 eura. mob. 091/510-7255 PRODAJEM OPEL KADETT 1.3 1986. god., neregistriran, te Ford Orion 1.6 GLX, nereg. i Ford Escort 1.3 reg do 11./10. mob 098/491-636 ALU FELGE S GUMAMA za toyotu avensis ili auris, mob. 098/463-583

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 10.500 eur, mob. 091/976-3367 OPEL COMBO Van 1.7 CDTI 2006.g., 30tkm, reg. godinu dana, srebrni metalik, klima, centralno, zra ni, ABS, 55.000 kn sa PDV-om. mob. 098/273-510 OPEL VECTRA 1.6 1993.g., reg. godinu dana, odli no stanje 1.750 Eur. mob. 091/733-9888 PRODAJE SE AUTO PRIKOLICA, neregistrirana, cijena 2.200 kn. Tel. 091/2177-558. PRODAJE SE OPEL VECTRA 20iCDX 1995.g., reg. do 3/10., dodatna oprema: abs, servo, centralno, el. ĹĄiber, maglenke, zra ni jastuci, alu felge 15 cola, el podiza i stakla, napravljen veliki servis, mob: 098/764-870 RENAULT TWINGO 1997.g., reg. do 5/10., 4 nove zimske gume, CD, 2.200 eura, mogu a zamjena za ve i (zamjena 2.700 eura), mob. 099/4158-452 PRODAJEM BMW 320d, 163ks, 1.vl., 62tkm, garaĹžiran, crni metalik, drvo, koĹža, cijena 23.900 eura. mob. 091/510-7255. RENO 5 CAMPUS 1.0 1989.god., reg. do 7/10, garaĹžiran, servisiran, bijeli, povoljno, mob: 098/482-038 FIAT PUNTO 1.1 1996.g., 3 vrata, crni, zimske i ljetne gume s felgama, sony radio, 8.000 kn, tel: 098/995-1568 CITROEN AX ili visa benzin, moĹže neispravan, kupujem, tel. 098 473 556 F I AT M A R E A 1 .9 D k a r a v a n 1997.g., reg. do 5./10., bijeli, mob. 091/595-3755 PRODAJEM ZIMSKE AUTO GUME Sava Eskimo S3, 4kom, 195/65 R15, voĹžene 1 sezonu, cca 3000km, cijena 200kn/kom, mob. 098/260-062 PRODAJEM DIJELOVE mehanike i limarije za renault campus 5, volvo 360GLE, honda civic 1.5 ‘91.g. i hondu crx ‘89.g. Mob. 098/976-5331 TOYOTA YARIS 1.3 luna 2000.g., mob. 098/98-303-63

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE Honda kul vator, priklju ci, rezervni dijelovi, Gorenje muta, Lamburdini 14KS mjeťalica za beton, mob. 099/828-2171 PRODAJEM sijeno i slamu u balama, mob. 091 528 6137 KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE, bakreni, malo koriťten, cijena 2.000 kuna. mob. 099/784-1989 PRODAJE SE HONDA kultivator, priklju ci, rezervni dijelovi Gorenje, Muta Lambor ini 14KS, mob. 099/828-2171 PRODAJEM PLASTENIK 18x4.2m, dvobrazni plug Olt i kukuruz u zrnu. tel: 098/9211-929 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, 1977.g., 3200 KS, mob. 091/9770-584 PRODAJEM TRAKTOR Gßldner. Molim samo ozbiljne ponude na mob. 099/742-5797

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

KERAMI AR s dugogodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 ZDRAVSTVENI DJELATNIK s viťeg. iskustvom traŞi honorarni posao u popodnevnim sa ma od 16h nadalje (ku na njega bolesnika i pomo starijim i nemo nim osobama). mob. 099/2090-449

POZNANSTVA MUĹ KARAC srednjih godina, situiran, traĹži djevojku ili slobodnu Ĺžensku osobu radi druĹženja, a zauzvrat daje stan i materijalnu sigurnost, mob. 099/824-2070 SLOBODAN DE KO (35g) traĹži djevojku do 32g., moĹže i razvedena, mob. 095/595-8160

NEKRETNINE - PRODAJA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMI AR KVALITETNO IZVODI RADOVE, manji objek , ku e i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088

NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ťupa i malo dvoriťte – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

OBAVLJAMO KOMPLETNE ADAPTACIJE I SANACIJE stanova, ku a, vikendica i poslovnih prostora, mob 099/6866-174 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 PE AR d.o.o. Zasadbreg OBAVLJA ZIDANJE KALIJEVIH PE I i kamina, te prodajem elemente za kalijeve pe i, tel. 865-308 ili 091/540-8223 DA JEM INS TRUKCIJE iz mate matike i njema kog jezika, mob. 098/562-957 DAJEM INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82 INS T RUKCI JE iz MAT EMAT IKE za osnovnu i srednju ťkolu daje profesorica matematike. mob. 098/723-135. DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG za osnovnu i srednju ťkolu te prevodim tekstove s njema kog i obrnuto. Mob: 098/905-8031. PRIMAM I ODVOZIM NA DEPONIJU staru ciglu i crijep te sve lomove. mob. 091/541-8810 UVANJE DJETETA u svojoj ku i u Prelogu, mob. 091/188-7727 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU FASADNU brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332

NAMJEŠTENJA TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A, tel 099/828-2171 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO. mob. 092/230-7629

AKOVEC, Uska bb (kod trĹžnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2. kat, u akovcu, Vukovarska - etverokatnica, cijena 1.050 eura/m2, tel 098/426-021 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namjeĹĄten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garaĹžom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, visoko prizemlje, brojila etaĹžirana, mob. 091/572-4557 PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO VIĹ E URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507

PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Selnici, blizina ťkole, mob. 099/317-3372 PRODAJE SE 4-SOBNI STAN u prizemlju od 88.32m2, urbana vila Jug akovec, tel. 040/633-256 PODTUREN – prodajem stariju ku u sa gospodarskim objek ma i dvoriťtem od 1233 m2, povoljno. tel. 00 386 1 7210 158 PRODAJE SE KU A u Murskom Srediť u, sa svim priklju cima, garaŞama, vrt, vo njak, odmah useljiva. Mob: 098/632-235 PRODAJE SE atrak vno gra evinsko zemljiťte kod toplica Sve Mar n na gl. prometnici u blizini bazena i golf terena, mog. kredi ranja te se prodaje stara ku a u Dunjkovcu na gl. prometnici, tel: 099 673 7919 PRODA JE SE NOVOIZGR A ENA KU A u Savskoj Vesi. Tel. 091/364-3607 PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzove ka ulica, povrťine 811 m2. mob. 098 183 21 38 ATRAKTIVNA PARCELA - Mihovljan Šafran, 1130 m2, panoramski pogled na akovec, komunalije pla ene, 67.000 eur, mob. 091/1395-244 PRODAJE SE STAN od 56m2 namjeťten u centru akovca, mob. 098/426-580 PRODA JEM NOVE STANOVE u urbanoj vili Jug akovec, mob. 098/241-232 PRODAJE SU KU A KATNICA u Nedeliť u, odmah useljiva, atrak vna lokacija za poslovni prostor. Tel: 099-5166-780 PRODAJE SE ŠUMA Omek 360 hv kraj Puť ina, oranica Jarať ice (Nedeliť e) 1300 hv. Tel: 822-362 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu od 172m2, povoljno, dvojna ku a, mob. 098/749-131 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u centru akovca od 200m2, tel. 390-134 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru akovca od 52m2, mob. 098/552-880 STAN od 83m2 na Bra u, mirna lokacija, uz more, mijenja se za stan u Zagrebu. tel. 395-012 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u akovcu, Martane, spremno za gradnju, mob. 095/9033-541 PRODAJEM GRUNT U HODOŠANU. Molim samo ozbiljne ponude na mob. 099/742-5797 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260m2, cijena po dogovoru, lokacija atraktivna. BoŞi ni popust 10%. mob. 098/260-062 PRODAJEM TROSOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k, 74m2, etaŞirano, podrum, parking, za 82.000 eur, mob. 098/315-880 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu od 300 hv, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE BISTRO-PIZZERIA komplet opremljena, u Sv. Martinu na Muri, mob. 095/9028-238 ili 095/9028-237

IZNAJMLJUJEM KU U Ĺženskoj osobi besplatno u zamjenu za iĹĄ enje iste, mogu e nasljedstvo za skrb/ suĹživot u istoj. Samo ozbiljne ponude na tel. 095/519-7555 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reĹžije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865

22. prosinca 2009. IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob. 091/353-1010 TRAŽIM namjeťteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, traŞim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE KANCELARIJSKI PROSTOR od 95 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 091/2177-558. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Srediť u, pla anje samo reŞija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namjeťteni stan u k preko puta Gimnazije, na duŞe vrijeme samcima ili studen ma, mob. 098/553-270 NENAMJEŠTENA GARSONIJERA se iznajmljuje na duŞe vrijeme u akovcu + ugovor na duŞe vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJE SE DVOSOBAN STAN u obiteljskoj ku i. odvojen ulaz. Zvati iza 20 sati na mob. 092/204-1026 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u akovcu vel. 240m2 koji se sastoji od 3 dijela (90, 60 i 90 m2), na gl. ces prema srediťtu grada, blizina gl. Şelj. kolodvor, tri srednje ťkole i benzinska postaja, vlas asfal rani parking, tel: 040/328-093, 091/1234-091 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan za no enja 12km od akovca, mob. 095/807-2340 MLADI BRA NI PAR s djetetom TRAŽI U NAJAM KU U do 80m2, sa dvoriťtem, u okolici k, mob. 099/703-1623 IZNAJMLJUJEM NOVI namjeťten 1.5-soban stan na Jugu akovca! mob. 098/553-305 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru Murskog Srediť a, J.B. Tita 5, te se prodaje banzek, tel. 543-882 STARIJA KU A u Šenkovcu od 77 m2 na zemljiťtu od 899 m2, voda i struja u ku i, plin uz objekt, spojeno na gradsku kanalizaciju, tereta nema, is papiri. Ku a je za ruťenje ili kompletnu adaptaciju, cijena 30.000,00 Eura - NIJE FIKSNA!! tel: 098/1644-483

ŽIVOTINJE

Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE Ĺživi ili oÄ?iťćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

PRODAJU SE Ĺ TENCI NJEM. OV ARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 PRODA JU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna. Tel.098/944-3339 Ĺ PRINGEL Ĺ PANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izloĹžbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODA JU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445


22. prosinca 2009.

PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJE SE SVINJA teŞ. oko 140kg, tel. 360-569 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel. 363-445 PRODAJU SE BERNSKI PLANINSKI PSI, istokrvni bez rodovnika, prisutna oba roditelja o iť eni od parazita i SHI-TZU ŠTENCI, istokrvni bez pedigrea , vlas uzgoj, prisutna oba roditelja, mob. 098/1659-572 PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI njema kog ov ara, staros 6 tj., roditelji prisutni. tel: 092/212-4056 PRODA JEMO SVJEŽU SVINJSKU MAST I ODOJKE, cijena po dogovoru. tel: 040/830 281 PRODAJEM ŠTENCE ZLATNIH RETRIVERA - bijeli, bez papira, o iť eni od parazita, jedu svu hranu, cijena 400 kn, Josip 099/8038-004 PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZE EVE - Şive po 22kn/kg ili o iť ene po 40kn/kg, mob. 098/199-2171 PRODAJU SE PILI I DOMA I, o iť eni, mob. 098/943-2085 NJEMA KI LOVNI TERIJER Şenka stara 6mj., cijena 200kn, mob. 098/190-3753 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE i o iť ene odojke, mogu a zamjena za Şitarice, doma a ishrana, dostava, mob. 098/976-5331 PATKE JAPANSKE za rasplod, crno bijele po 150kn/par i sto ni je am cca 3.5T i merkan lna pťenica 4.5T. mob. 098/173-8429

Oglasnik 73

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ELEKTRONIKA T-MOBILE VAIRY TOUCH Simpa paket novi sa 2GB kar com i brojem, garancija 2g., mob. 098/546-080 AMD Athlon 64x2 2.8Ghz, ATI Radeon Saphire 512DDR3, 250Gb HDD, 2Gb-ram, DVD-RW, napajanje Linkword 460W, Samsung LCD SyncMaster 2032BW 20�, garancija, mob. 098/1849-742 DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT marke Samsung digimax 530, 5 megapixels - hitno i povoljno, mob. 091/574-0699 PRODA JEM kompjuter sa novo ugra enim dijelovima, kao nov, hitno i povoljno, za 700 kn. mob. 091/541-8810 KUPUJE SE RABLJENO ILI NEISPRAVNO POJA ALO 2x200w, 8ohm ili ja e. mob. 095/1888-888 PRODAJE SE RECEIVER SONY cd player Pioneer te zvu nici samostoje i 180W ili se mijenja za drugu tehni ku robu. mob. 098/192-7929 SAMSUNG OMNIA i900, star 4mj., cijena 2.200 kn, prodajem ili mijenjam za ra unalo te vrijednos , tel: 098/491-636

RAZNO PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424

PRODAJEM ksni masaŞno-kozme ki leŞaj (novi, nekoriťteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaťevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ťiva a maťina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODAJU SE KALIJEVE PE I uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekoriťteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJEMO BRAVARSKE STROJEVE, razne alate i materijal, tel. 645-354 PRODAJE SE SJEDE A GARNITURA: 3-sjed na razvla enje i 2-sjed, rabljeno, mob. 098/9830-373 PIŠTOLJ CZ 7.62mm sa neťto streljiva, prodajem imaocu dozvole, tel. 091/538-4947 KUPUJEM BOJLER na kruto gorivo za kupaonicu. mob. 098/802-234 PRODA JEM PROZORSK A KRIL A sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija, povoljno, tel 091/559-4332 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM BOJLER plinski proto ni Junkers Euroline 18kW, koriťten 4 mj., mob. 099/2133-582 PRODAJEM DIONICE Me imurje betona, mob. 091/764-4764 PRODAJEM novu pe za centralno PoŞega HC-23 za centralno i nove radijatore, tel 099/828-2171 PRODAJEM OVALNI STOLI u boji treťnje sa staklom, nov, u pola cijene i jogi za jednokrevetni krevet, tel. 040/337-579 TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

PRONA EN JE SET KLJU EVA na privjesku Metalika – Nissan u domu NK Sloga k, zovite na mob. 098/137-5388 PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, ĹĄmarnica, cijena 6 kn/lit. mob: 098/467-942 TRAJNOĹ˝ARE U PE “KAMIN TOBI 6â€? prodajem povoljno. tel: 098 946 7470 PRODAJE SE cigla stara puna 30x15, kukuruĹžnjak metalni i dvoja gumena kola. Mob. 098/95-65-200. PRODAJEM DRVA ZA OGRIJEV (bukva, grab, hrast i agacija) - dostava besplatna. mob. 098/565-454 PRODAJU SE NOVA BALKONSKA VRATA drvena, izoind, te srebrni medaljon SKJ 1937.-1977.g sa likom Tita. Molim zva poslije 17 sa na tel. 095/8841-965 PRODA JEM BOĹ˝I NA DRVC A – obi ne i srebrne smreke te nordijske jele, povoljno, mob. 098/902-1080 SUĹ ARA ZA KOĹ TICE golice kapac. 1000 kg u turnusu cca 5-6 sati, ispravna, povoljno, moĹže suĹĄiti i manje koli ine, mob. 098/170-5267 PRODAJE SE BOJLER za centralno grijanje Vailant, 24kW, star 5.5g, plinski plamenik, ruĹž arĹĄrota kukuruza na struju, mob. 098/180-7122 PRODAJU SE koriĹĄtene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preĹĄa i kveĹĄtra za groĹž e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. RuĹži ke 3, tel. 390-301, 099/6742-919 KOMPLETNA SPAVA A SOBA sa francuskim krevetom, bijele boje, sa zrcalima, uĹĄ uvano, kao novo, i kompl. akvarij od 14 lit. s ribicama i biljkama, sve vrlo povoljno, tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODAJEM MIJEĹ ANO VINO, jako kvalitetno, cijena po dogovoru, te malu autoprikolicu nosiv. 500kg, a kupujem kola gumenjak ali cijeli metalni, mob. 098/1868-111 PRODAJEM MJEĹ ALICU za beton i kotao za kuhanje – sve za 500kn, mob. 099/7488-409 KUPUJEM KOĹ TICE GOLICE po cijeni od 20kn/kg, isplata odmah, mob. 091/7276-721

AKCIJA – sjemenski kukuruz PIONEER 1. grupa – 285,00 kn/vre ica 2. grupa – 279,00 kn/vre ica Mineralno gnojivo, za koli ine ve e od 1000 kg, NPK 15:15:15 – cijena 159,50 kn/vre a od 50kg, UREA – cijena 105,00 kn/vre a od 40kg ili 65,50 kn/vre a od 25kg.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JALŽABET brojevi telefona prodavaonica: JalŞabet (042) 647-344, Kelemen (042) 647-270, Zbelava (042) 207-254, Trnovec (042) 683-040 i Šemovec (042) 657-135 Zajedno moŞemo bolje!

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAÄŒKE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ‘u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod ÄŒateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Saki je veseli ĹĄareni pas neobi nih boja. Lutao je danima u Savskoj Vesi kraj akovca dok nisu dojavili da do emo po njega. Bio je neobi no ist i izgleda dobro hranjen iz ega moĹžemo zaklju i da ga je netko izbacio iz ku e jer ga viĹĄe nije Ĺželio. Saki ima prekrasne tople o i koje joĹĄ uvijek tuĹžno gledaju u nevjerici da je ostao sam i da ga njegovi dosadaĹĄnji ljudski prijatelji viĹĄe ne Ĺžele. Bit e pas srednjeg rasta s duĹžim nogama, a ro en je otprilike u lipnju 2008. godine. Visok je 36 cm.

Tami je ostavljen kraj rije nog kanala u Prelogu kraj akovca. Danima je lutao, nakupio punu dlaku krpelja dok ga nisu naĹĄli dobri ljudi i dovezli na azil. Od ugriza krpelja dobio je krpeljnu bolest, ali je na vrijeme tre rana pa je izlije en. Ro en je otprilike u srpnju ove godine, ima dlaku prekrasne sme e boje, joĹĄ je uvijek preplaĹĄen, ali miran i dobre naravi. Visok je 38 cm.

Mimi je ostala u jednom selu 15km od akovca sama sa svojih ĹĄest terijera u drvenoj ĹĄupi u jednom dvoriĹĄtu nakon ĹĄto je njihov vlasnik umro. Tamo su bili mjesec dana bez hrane i vode, bez sun evog svjetla dok ih slu ajno nisu pronaĹĄli. Ona je ve starija, ro ena otprilike 2005. godine, ini nam se da slabije vidi i visoka je 37 cm. Kad smo ih pronaĹĄli, bili su potpuno pothranjeni, slabi, prestraĹĄeni i joĹĄ uvijek su, pogotovo ĹĄtenci, jako prestraĹĄeni. MoĹže ih se uhva , ali se odmah od straha popiĹĄke. Na svu sre u, brzo dobivaju na teĹžini i nemaju nekih ve im zdravstvenih poteĹĄko a zbog pothranjenos .

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

746


74

Dobro je znati

/ ] " #$ ###


22. prosinca 2009.

Vaš dom 75

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Minimalizam na skandinavski na in

ure uje: Bruno Kontrec

Spava a soba - najosobniji prostor u domu Spava a soba je najosobniji prostor u svakom stambenom prostoru. U njega zasigurno ne puštate goste, u njemu ne vršite druženja, nema pušenja, a nema ni buke. Ili barem ne bi trebalo biti. Ta je soba vaše osobno uto ište (i, naravno, vašeg partnera) i rezervirana je isklju ivo za mir, spokoj, opuštanje i miran san. Kao takva, de initivno bi trebala biti lišena svih nepotrebnih elemenata kao što su cijevi koje se uju po cijele no i, buka izvana ili pak iz nekih drugih izvora, propuha, škripe vrata ili nekih drugih elemenata te raznih šumova. Isto tako, bilo bi poželjno da se u spava u sobu ne postavlja televizor, ra unalo ili bilo koja druga elektronika pošto njihova prisutnost direktno utje u na zdrav san.

Zdravo spavanje Tako er, jedna od najbitnijih stvari za zdravo spavanje jeste pravilan krevetni sustav. U krevetni sustav (a ve sam o tome i pisao) spada okvir kreveta, podnica i madrac. Oni moraju biti uskla eni me usobno, ali i svaki od njih zasebno mora biti zadovoljavaju e kvalitete. Najvažniji od

injenica. Spava a soba trebala bi biti okrenuta k zapadu ili pak istoku. Soba koja je okrenuta k zapadu više odgovara osobama koja teže smirenijem, laganijem i sporijem na inu života, a generalno su to starije osobe (nije uvjet!), dok soba na isto noj strani više odgovara osobama koji teže vitalnijem, življem na inu života i kojima je potrebna motivacija u svakom trenutku.

Boje za spava u sobu

njih je ipak sam madrac. Danas se na tržištu može na i više vrsta madraca s raznim ispunama, ali ipak, najzdravije spavanje je ono na vodenom krevetu. No, budu i da je to ve i inancijski zalogaj za ve inu od nas, ipak se možemo zadovoljiti nekim jeftinijim rješenjima, kao što su latex, razne sinteti ke pjene, spužve, džepi aste jezgre ili pak bonell jezgre. Bilo kako bilo, ne nasjedajte pri ama da je za bolje spavanje potreban tvrd madrac;

svakoj osobi pomaže druga ija tvrdo a, a za to je potrebno savjetovati se s lije nikom.

Rasvjeta spava e sobe Prije projektiranja (ili odabira) rasvjete spava e sobe potrebno je de inirati funkcije same sobe. Ho e li ona biti korištena isklju ivo za spavanje ili e se u njoj dešavati i neke druge stvari, kao npr. itanje (ukoliko u sklopu imate i biblioteku), ili pak obla enje, tuširanje i šminkanje? Tako možemo rasvjetu spava e sobe podijeliti na tri velike skupine, a to su glavno svjetlo, ambijentalno svjetlo i, naravno, dnevna rasvjeta. Na prirodno svjetlo možemo utjecati samo položajem spava e sobe prema stranama svijeta i odabirom pokrivala za prozore, a na umjetno svjetlo utjecaj imaju mnoge druge stvari. Me utim, ta je tema prevelika da bi je sada obra ivali.

Što se ti e te teme, za spava u sobu odgovara cijeli spektar boja, što opet ovisi o osobama koje e je koristiti. Naju estalije boje u spava im sobama (vjerojatno stoga jer su i najsigurnije) jesu boje zemljanih tonova – sme a u svim kombinacijama i tonovima, oker, boja kapu ina, zagasito žute nijanse itd., a te su boje koje smiruju, opuštaju i usporavaju. Suprotno od njih jesu življe boje koje možete na i na ¶hladnijoj¶ strani spektra i koje podižu atmosferu od trenutka kad otvorite o i. To su plava, zelena, ruži asta, lila ili pak ljubi asta. S njima je potrebno biti oprezan jer se teže kombiniraju s drugim elementima.

Namještaj i elementi opremanja Namještaj i elementi opremanja spava e sobe nikada ne smiju biti volumenom neodgovaraju i naspram volumenu cijele sobe. Ni u kom slu aju ne natrpavajte spava u sobu nepotrebnim elementima. Krevet s no nim ormari ima, garderobni ormar i eventualno komoda sasvim su dovoljni za svaku spava u sobu. No, svaka soba ima svoje zakonitosti, tako da je i svaka soba entitet za sebe. Ukoliko koristite zidove u bojama, razmislite o namještaju u neutralnom dekoru kako bi s eventualnom promjenom a initeta mogli promijeniti sam izgled, ali i identitet cijele spava e sobe uz minimalne troškove.

Oko te teme postoji bezbroj debata i napisano je bezbroj lanaka i eseja, ali svi se slažu u nekoliko

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

LIFESTYLE

LED rukohvat

Osobni prijatelj i kolega, jedan od neotkrivenih bisera dizajna u Hrvatskoj, ovjek s iznimnom vizijom i talentom, ali bez lobija, Zoran Šunji , tvorac je ovoga genijalnog produkta. Znate kako, nekad vidite proizvod i jedino što vam padne napamet je ¶Kako se ja nisam toga sjetio, toliko je jednostavno¶. Pa ovo je meni jedan od takvih proizvo-

Položaj spava e sobe

Trebate li besplatan savjet, javite se!

A r h i t e k t ic a A nou s k a Hempel nanovo je oživila ovaj stari stan u Copenhagenu, Danska, i kao produkt njenog rada izašao je minimalisti ki interijer de iniran istim linijama i jednostavnim oblicima. No, iako je on minimalisti ki, nije nimalo hladan, a razlog tome leži u masivnom parketu prekrasnog dekora i u indirektnoj rasvjeti koji ine cijeli interijer punim mira, spokoja i komfora.

Dizajnom protiv recesije Studio ¶estetikheretik¶ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

da. Jednostavan, decentan, ist, funkcionalan i moderan, ovaj LED rukohvat je zaista pravo malo remekdjelo. Uza sve to, ono što je šlag na torti jest injenica da uz sve epitete koji ga krase još je i ekološki svjestan jer štedi energiju u prostorima u kojima nije potrebno jako osvjetljenje.


76

Savjeti

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Iskrenost u ljubavnim vezama

Kako prepoznati epilepti ki napad? Imam 28 godina. Lije im se od epilepsije. Želim zna je li se epilpeti ki napad može predvidje odnosno kako se može njegov po etak prepozna ? Bolesnici od epilepsije esto puta mogu predosjetiti napade a osobito oni koji dobivaju napade u isto vrijeme, primjerice u snu, nakon bu enja, u odre enom dobu dana ili tjedna. Važno je pratiti kada se napadi pojavljuju, što im je prethodilo i je li se to može poveza s po etkom napada. Veoma esto epilepti kom napadu prethode simptomi koji su jedna vrsta upozorenja da je napad po eo. Ove simptome nazivamo aura. Zna i, aura je prethodni subjek vni doživljaj, koji upozorava na prijete u konvulziju, dakle po etni stadij epilep kog napada. Priroda ovog doživljaja ovisi o dijelu mozga u kojem napad zapo inje. Za sve aure vrijedi da ih bolesnik esto može samo nejasno opisa , iako je osjetljivost na nju tako pi na da se po njoj prepoznaje blizina epilep kog napada. Vrlo je esta epigastri na Piše Katarina Flajpan

aura koja se manifes ra kao neobi an osje aj u jelu koji se diže od želuca do glave. Me u m aura se može manifes ra kao iznenadni nastup probadanja u predjelu srca ili lupanje srca, trnci u rukama, glavobolja, promjena apetita. Rje e su halucinatorna doživljavanja neugodna mirisa ili okusa. Psihi ki se doživljaji tako er mogu o itova kao aura: osje aj neprepoznavanja, stranos , ili neshvatljiva prisnost s okolinom, poneakd osje aj produženja ili skra enja vremenskih doživljavaja ili promjena raspoloženja: razdražljivost, strah ili uzbu enje uzrokovano strahom. Može nastupi i promjena osje lnog opažanja: okolina može djelova udaljena, smanjena, pove ana. Šumovi se mogu doživljava preglasnima, hima ili kvalitativno izmjenjenima. Ipak, najvažnija je prevencija napada a to zna i ima dovoljno sna i odmora, rekreirati se, izbegavati psihi ke i ke stresove, izbjegava alkoholna pi a, pušenje, bljeskaju u svjetlost televizije i disko klubova i redovito uzima lijekove.

BIOTERAPIJA

Križobolja naša svagdašnja (2) Bolest civilizacije, ili populisti ki re eno križobolja, sve je prisutnije oboljenje današnjice. Gotovo da je nemogu e prona i osobu koja se nije našla u situaciji kad se opravdano požalila na bolove u le ima. Medicinska struka još uvijek nema objašnjenje i odgovor na pitanje zbog ega je taj problem sve prisutniji u našem okruženju. Bol u križima, koja se javlja u gotovo 80% populacije, naravno eš e u starijoj životnoj dobi, može

22. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

biti povremena, umjerena ili žestoka. S vremenskim odmakom javlja se sve eš e, tako da se pojedini pacijenti osje aju izdvojeni iz društva i padaju na skrb svojoj porodici. Rizik od ozljeda postaje pove an, gomilanjem godina on postaje sve teži, a izi ki napori, oslabjeli le ni miši i, pretilost, neke priro ene bolesti, osteoporoza i sli no pozivaju na opravdani oprez. Kad do e do pada barometarskog tlaka, poja ane vlažnosti

Znam da vam je jasno da iskrenost trebamo u odnosima sa svim bliskim osobama, a ne samo u ljubavnim vezama. Iskrenost trebamo zapravo u ve ini me uljudskih odnosa i situacija jer nam ona daje uvjerljivost i povezuje nas sa drugima. Ali tko se nije zbog iskrenos bar jednom opekao i zaklju io da ona ipak nije savršeno oru e za ostvarivanje bliskos sa drugima? Naravno, to se svakom dogodilo, barem privremeno mu je iskrenost stvorila probleme, iako su se puno eš e otvorila vrata za traženje rješenja nekih problema. Kaže se da su djeca najiskreniji ljudi koji postoje, prije nego što po nu uo ava kako stoje stvari na ovome svijetu. I zato sa iskrenoš u, kao uostalom sa svime u životu, nau imo tak zira još kao djeca. Kalkuliramo s dozom is ne koju dijelimo s nekim, najprije manipuliramo roditelje, a to se kasnije proteže i na druge ljude. Iz iskrenos ili neiskrenos proizilaze neki naši najsvjetliji ili najtužniji trenuci u životu. I zato je ona doista važna. Iako nedos žna. Prak ki je nemogu e ostvari potpunu iskrenost jer bi nam više vremena trebalo za prepri avanje stvari iz života nego što imamo vremena za život sam. Sve se ne može dijeli s nikim drugim, ne bismo s gli ni sami sa sobom. I zato je uvjerenje da emo u pravoj ljubavi bi apsolutno iskreni dje njarija koja nam može zada puno bola ako je na dobar na in ne raskrinkamo. Fantazma o potpunoj iskrenos pretpostav-

lja da se partneri potpuno spoznaju i izbrišu vlastite ego-granice, što rezultira ljubavnom simbiozom u kojoj postojimo samo mi. To je u prvi mah opojno stanje, ali ne i mentalno zdravo. No dobro, nije to baš prava psihopatologija, uglavnom se ve ina nas pribere i shva da u stvarnom ljubavnom odnosu postoji granica izme u potrebne iskrenos i gr evitog zahtjeva za potpunom iskrenoš u. Ve ina shva da volje nekog zna i poštova njegovo pravo da on pored mi bude i ja, da volje nekog zna i ima povjerenja i poštova njegovu privatnost. Bliskost nije isto što i stapanje s partnerom, ne trebamo zna sve jedno o drugom. Lijepo je dijeli puno toga, a još je ljepše ima osje aj da te druge strana s pojerenjem prepušta životnim izazovima bez potrebe da te kontrolira. Da, injenica je da ljudi koji previše inzis raju na iskrenos u ljubavi esto samo pokušavaju kontrolira odnos jer su ljubomorni. Iskrenost ne može nikad biti potpuna i zbog još jednog razloga koji je temelj svake ljubavne veze, a to je suosje ajnost. Šutnja zaista može bi zlato. Ne treba uvijek bi iskren, ako e to povrijedi ne ije osje aje. Jedina je iznimka od ovoga pravila situacija kad bi neiskrenost o toj istoj stvari još više povrijedila osje aje druge osobe i izazvala ve e posljedice od same iskrenos . Ponekad je tako teško odlu i kako postupi da je dobrodošla stru na pomo .

zraka ili hladno e, broj oboljelih ili intenzitet bolova drasti no se pove ava. Problem nastaje upravo u takvom trenutku. Oboljeli trpi žestoke bolove, svako kretanje mu je otežano pa ga nerijetko izbjegava, koristi svaki trenutak da se prepusti mirovanju a takvo stanje mu je najve i neprijatelj. Mirovanje, osobito u položaju koje pacijentu najviše odgovara, oslabljuje le ne miši e i neminovno dovodi do pogoršanja op eg zdravstvenog stanja. Kako smanjiti bol i olakšati stanje oboljelih? Toplinska terapija de initivno pomaže ali

jednako tako ne dovodi do trajnog rješenja. Kratkotrajno djelovanje antireumatika i analgetika nikako nisu trajno rješenje problema, toplice i masaže samo su djelomi na i parcijalna rješenja, dok se bolest podmuklo i bez kontrole nezaustavljivo pogoršava odnosno odlazi u progresiju. Organizam je neosporno u disbalansu i jedino ga dobar bio terapeut može dovesti u stanje balansa, što u kona nici zna i iscjeljenje. Poboljšanje cirkulacije i poja ano dovo enje kisika u tkivo može biti od neprocjenjive koristi. U velikom

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Dojenje i svinjska gripa Iako kroz medije naveliko najavljivana svinjska gripa, mislim da možemo konsta ra da nas je ta mogu a pandemija sre om zaobišla. Ipak je problem svinjske gripe još aktualan, posebno za rizi ne grupe populacije kao što su na primjer trudnice i dojilje. Treba istaknu da unato ev.postoje oj zarazi s virusom H1N1,dakle svinjskom gripom, ne treba prekinu dojenje, dapa e treba ga nastavi . Dojen e preko mlijeka ne e dobi virus, ali e maj inim mlijekom dobi puno an jela i ostalih korisnih tvari, koje e ga š od infekcije. Majka dojilja ukoliko

ima akutne simptome kao kihanje i kašljanje treba stavi maramicu na lice ili još bolje masku, te okrenu glavu na stranu. Prije i poslije dojenja treba opra ruke. Najnovija istraživanja potvr uju staro pravilo da je dojenje korisno za dijete ali i za majku. Dokazano je da žene koje doje dulje, imaju rijetko kasnije u životu diabetes p 2 te krvnožilne i sr ane boles . Nažalost žene u Hrvatskoj u prosjeku doje kratko. Prvi mjesec dojenja odustaje ve 30 % žena, a nakon tri mjeseca 60 % više ne doji.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška broju slu ajeva to u kona nici zna i trajno rješenje problema, odnosno eliminacija bolesti. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe jedina sa sigurnoš u mogu otkloniti takve tegobe potpuno neinvazivno i bez neželjenih posljedica po druge organe. Ve za vrijeme trajanja etiri terapije pacijent je u stanju normalnog funkcioniranja, zadovoljan i spreman na sve uobi ajene izazove koje pred njega stavlja zdrav i uredan život. Osim svega vrlo je važno eliminirati stres. On bitno umanjuje

izi ku spremnost oboljele osobe i usporava dovo enje organizma u stanje balansa. Svi ti problemi mogu nestati u etiri dana ako donesete ispravnu odluku, dakle dogovorite tretman za kona no ozdravljenje. Ne odga ajte problem, nazovite 098/1347-031, bez SMS-a, i s punim povjerenjem pobijedite bolest jer vi imate pravo biti zdravi. Ne dopustite da vas bolovi izdvoje iz društva i postanu teret vašim najbližima a vama neopisiva patnja. Budite prijatelj sami sebi i nazovite me bez odga anja. Ja vam želim i obe ajem dobro zdravlje.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


22. prosinca 2009.

Razbibriga 77

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Predboži no premišlavanje… P

red nami so veliki svetki: Boži , Štefanje, Ivanje, staro i novo leto i nav eni smo za te dneve nekaj vej potrošiti, kak se i šika. No, ovo leto sam jeden drugoga zbo ki gledimo (kak la na krava) i vugiblemo se štacunov kaj nas nebi nekši vrag nutri odvlekev, jerbo penez ga nej. Kuliko znam naša Vlada, naši komunalci, gracki oci i op inari so se pobrigali kaj nam žepi ostanejo prazni, tak gda nemamo zakaj iti vu štacune. Ovo leto bode, po tom pitanjo, kuliko penez tuliko mužike. Kak je lejpo živeti vu državi štera se ne briga kaj bi težaki dobili pla e za to kaj delajo, ali se zato pobriga kaj nam zeme vum žepov i vej nek nutri imamo.

P

o elo je prebiranje med onima šteri bi šteli biti županovi novi pro elniki. Vse moljbe so prvipot presejane i ve se aka testeranje. Najme kaj, župan o e kaj bodo vsi pisali testove i kaj tak zazvedi kak je što spameten. Gruntam si, gruntam i nikak nebrem zazvediti jeli bode unda župan zaposliv nejbolše i nejspametneše ili pak one šteri bodo napisali nejbolše testove?

N

ebreš nigdi biti, a niti pak bilokaj delati, a kaj te nebi

gledav ili pak zalukavav nešterni novi precednik Lejpe naše. Nekak si gruntam gda smo mi premala zemlja, a kaj tuliko teh politi arov o ejo biti precedniki. Isto tak vam nebi znav re i jeli je to tak le ko biti, tak lejpo ili pak se nikaj ne dela, a služijo se veliki penezi? Ili pak je vsakomo kandidato lejpo kaj bode jempot precednik, zanavek precednik. Dok si pre stolo i ješ na oku te drži nešterni novi precednik, dok spiš po glavi ti se motajo novi precedniki i unda je istam nekak normalno gda senjaš bolše zutra vu državi gde vsi delajo, a nejga niti mita, korupcije…, dok si z ženom vu posteli, novi precedniki drukajo za tebe i pomažejo ti vu tem poslo i dok se nejmeje nadjaš oni su navek tu. Dohajajo prek televizije, radija, novin, poštari jiv nosijo, a dok nažgeš kompjutora ve so nutri kak kakši virusi. Kaj re i, vsi uda obe uvlejo, a ja sam vam jako najgerek kak bodo to naprajli, jerbo nemajo, ruom, preve vlasti vu rokaj. No, ipak, nejleži od vsega je obe ati, to bar nikaj ne košta, a more vam donesti i glasa na izboraj vu nedelo.

V

sako leto je tak: im dohaja vreme Boži a težaki, a još so glasneši službeniki, se po -

nejo spominati za boži nice. To bi trebali biti nekši penezi šteri bi pomogli kajbi stol za Boži bil malo kredneše popujeni i kaj bi se na njemo našle dobrote i inote štere se ne trošijo vu obi ne nedele. Pak je to nej nikaj hudoga, pak bi tak i moralo biti, jerbo je Boži nejvekši svetek nas krš anov i katolikov. istam je nekak normalno gda se težake brigajo za sebe i svoj želodec, ali nejglasneši so i nejbole kri ijo za boži nice oni šteri ne hodajo vu cirkvo i ne verjejo vu Božeka i Boži . Neje op e važno štere vjere so penezi.

K

aj bode, itak, z toga vremena? Nejpredi je toplo do po etka decembra, a unda za jeden den zapadne, nekaj meje, od pol metra snega i stegne zima tak kaj drevje poka, ceste so zametane, avijoni ne vozijo, a sneg škriple pod nogaj tak kaj ga je dostik dauko uti. A unda pak nam naši metereologi (a nej politi ari) prognozeraju kak ve zutra dohaja k nam južni veter šteri bode toga sega snega otopil i meli bodemo problema z poplavaj. Dok se vreme tak naglo meja unda, nejve pot, i veliki vetri pušejo. Nebrem to nikak razmeti, brz as je ovek zeuv Božeko

z rok cugle za komanderanje z vremenom, jerbo te nagle promjene so nigdar nej bile dok je to bilo Božeko vu rokaj. Pak što bode to vse zdržav, to nebremo mi tobož zdravi, a nej kajbi mogli betežni.

Z

ovim letom bode minulo i Fratarsko leto vu akovco i Me imorjo. Tak so ovo 2009. leto nazvali akoski gracki oci. Z tem so šteli zafaliti fra-patrima kaj ve 350 let delajo i navu avlejo naše akov ance gda tre veruvati vu Božeka i vse drugo kaj je vezano za Božeka, cirkvo i pošteno živleje. Brz as vam je poznato gda je Mikloš Zrinski akoski 1659. leta dopelav fratre vu akovec i gda so oni tu ostali do dneva denešnjega i ne kanijo z akovca niti oditi. Isto tak fratri, ve 220 let, vodijo akosko župo Svetoga Mikloša biškupa, a pred 10 let so zazidali novo cirkvo na akoskomo jugo i tam ve imajo i župo Svetoga Ton eka Padovanskoga. Za vse to kaj so naprajli za akov ance i na Me imorce akoski gracki oci so jim deli spomen plo o na klošter, tak gda ve vsi šteri dojdejo vu akovec morejo videti kak se akov anci štimajo z svojimi vele asniki.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Kao što možete primije rezulta vaših odluka po inju se vidje . Ali i dalje se radije bavite svojim problemima nego onima drugih ljudi. Imate dovoljno hrane na svome tanjuru pa nema potrebe da gledate u tu i. To se tako er odnosi i na ovnove koji su u vezi. Lako bi vas mogla privu i jedna osoba, pa pripazite da se brzopleto ne upuštate u neke avanture. Bit ete iznena eni, pomalo i zbunjeni onim što vam izlazi iz usta ovog tjedna. ak ako su i is nite pokušajte neke stvari zadrža za sebe.

Imate neke udne ideje o tome što trebate zadržati za sebe, a što povjeri drugima. Vaše misli lutaju, pa nemojte o ekiva kako e vas najbliži shva jer vjerojatno ovih dana ne ete shva a ni sami sebe. Najbolje bi bilo ve na po etku tjedna krenu s ras iš ivanjem starih problema i odnosa, jer tek kada se opteretite prtljage koja vas optere uje mo i ete bistrih misli krenu naprijed. Vaš ovotjedni cilj bi trebao bi da ne postanete labavi u tu im o ima, te zadržite image osobe koja vrsto stoji na zemlji. Stoga si nemojte dopus emo vne ispade i pokušajte se što primjerenije ponaša .

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Novootkriveni društveni život odražava se i na drugim aspek ma. Uživate u novim stavovima, a to e u velikoj mjeri utjeca na to kako mislite i što osje ate u životu. Ovaj tjedan e se pojavi brojne prilike, na vama je da ih uo ite i odlu ite kako ete ih iskoris . Ako želite da vaš odnos s partnerom uspije morate razmišljati kao da ete osta cijeli život zajedno. samo tako možete se potpuno prepus i poklanja svoje osje aje. Vaš duhovni život e procvjeta , a intuicija oja ati. Shvatit ete kako se samo srcem može vidje ispravno. Ono bitno je oku nevidljivo.

Ovaj tjedan ete bi intelektualno slabiji nego ina e. Dosta ste rastreseni pa bi bilo dobro ako biste uspjeli svoje misli zadrža za sebe. Nema potrebe da drugima otkrivate ovu svoju stranu, kada ona i tako nije pi na za vas. Ne ete se mo i usredoto i na važne poslove, pa su možda ljubav i prijateljstvo ono im se najbolje možete bavi ovaj tjedan. Pokušajte održava korak i kontakt s dragim osobama kako biste ih zadržali u svome životu. Najvažnije je da ne pravite nagle skokove ili donosite neke nepromišljene odluke.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

esto odluke ne donosite ni glavom ni srcem, nego dopuštate da presudnu rije ima vaše jelo. Roman ka i strast se i ovog tjedna ra aju kroz dodir pa ga se nemojte boja ili izbjegava . Osje t ete kao da ste pretrpjeli veliki gubitak, bilo osobe do koje vam je stalo ili ne ega materijalnog, ali puštanje nije jedino rješenje, postoji i opcija da malo popus te u svome stavu. Morate zna kako ve i užitak u životu dolazi s boljim i zdravijim na inom života. Zabavlja se, bi sretna i ponosna osoba najbolje možete ako ste zdravi i puni energije.

Ovaj tjedan e uslijediti jedna financijska nagrada ili poslovno priznanje. To ne samo da e vam vratiti optimizam, nego može i pove ati vašu ljubavnu strast ili vjeru u ljude. Shvatit ete kako se uloženi trud na kraju uvijek isplati. Nemojte riskirati ulaze i u nesigurne poslove jer ovo nije vrijeme za takve postupke. Isto vrijedi i za ljubav. Nemojte insistirati na romantici tamo gdje ne dobivate povratnu informaciju. Vaša upornost bi mogla samo još više otjerati nekoga od vas. Budite dobri prema drugima i pokažite malo više povjerenja. Istina, na taj na in e profitirati drugi, ali to e i vas uzdignuti na ljestvici društvene popularnosti.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ljubav e biti za vas borba ovaj tjedan. Osje aji i emocije e vas razvla iti u svim smjerovima, a osje aj ljubavi e bi podjednak u intenzitetu kao i osje aj mržnje. Uzmite to u obzir prilikom donošenja odluka. Ako je mogu e potrudite se da one ne budu kona ne i ostavite si rezervni izlaz otvoren. Ravnotežu i potporu potražite u bližnjima. Pokušajte malo progutati svoj ponos, te ispri ajte nekome situaciju. Možda vam pomognu druga iji argumen ili neutralan stav. Ako prolazite kroz krizno razdoblje u odnosu s partnerom pokušajte promijeni svoj pristup.

Odli an je tjedan za izlaske ako ste slobodni, a ako ste zaljubljeni da se potrudite oko onoga koga ili što želite. Ovo je vrlo strastveno razdoblje za sve jarce, emocije vam su izražene, pa je idealan trenutak da se posve te ljubavi i malo odmorite od posla. Ipak, osje aji vam malo lutaju u prošlost, pa više nego ste svjesni govorite o njoj. Možda postoji šansa da ponovno osje te kemiju s onim koga ste nekad voljeli, ali ovoga puta pokažite spremnost prebaci se na višu razinu ili se nemojte upušta u takvo nešto. Bit ete vrlo srda ni i emo vni, što nije pi no za vas, ali to okrenite u svoju korist i pokažite svoju nježniju stranu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Imat ete priliku izbrusiti svoje vještine, ali ete i osje ati veliku potrebu za napredovanjem i priznanjem. To nije ništa loše, jer takvim stavom ete pove ati svoju u inkovitost, što u kona nici može i dovesti do željenog priznanja. Bit ete pomalo anksiozni vezano uz odnos s partnerom. Vaš osje aj za odgovornost je pohvalan, ali ne po tu cijenu da vam on odnosi mir. Gledajte u budu nost, a ne u prošlost. Stvari nikada ne mogu biti onakve kakve su nekad bile. Budite pažljivi kako biste izbjegli nepotreban stres. Nema potrebe za žurbom, jer propuštanje samo jednog sitnog detalja može dovesti do toga da cijeli proces morate ponoviti.

Idealno je vrijeme za ljubav. Budite što krea vniji i nagrada ne e izosta . Najvažnije je nadi i osje aj usamljenos , konsolidira svoje misli i pokaza volju za novim pothva ma. Najvažnije je da se ne osamljujete i ne razmišljate o smislu života ili sli nim temama. Ako se pojavi neka takva misao odmah se potrudite izbaci je iz glave druženjem s prijateljima ili zi kom ak vnoš u. Ovo nije tjedan u kojem ete riješi svoje probleme, pa nemojte ni pokušava . Bavite se onim stvarima koje imate ili koje su vam na dohvat ruke.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ovaj tjedan ete imati dosta uspjeha u ljubavnom životu. Primije t ete kako sve dolazi na svoje mjesto. Bilo da ste na spoju, poslovnoj ve eri ili prijateljskom druženju s ljubaznoš u ne možete pogriješi . Ako ne možete spontano, tada se prisilite bi blagi. Trebate ima svoje mišljenje, ali ga ne morate is ca svakom prilikom. Imate bogat duhovni i intelektualni život što vas ini privla nijima drugima, jer vam nikada ne nedostaje tema za razgovor. Znanje je vrlo privla no.

RIBE (20.2.-20.3.) Pogledajte izvan sebe i tražite na ine kako da proširite svoje horizonte. Donošenje dugoro nih odluka dobro e vam do i, bilo da se radi o karijeri ili ljubavi, ali ipak ne smijete sve stvari uzima zdravo za gotovo. Strast koju osje ate duboko u sebi ne biste smjeli sputava . Slobodno je izvucite vani. Obnovite stara prijateljstva, ponovno zapalite stari ljubavni plamen. Ako ste u vezi ovo je vaša prilika da oja ate odnose. Morate radi na odnosima svih vrsta. Znate što je potrebno da biste ih gradili, samo ste uglavnom previše lijeni da biste reagirali. Nemojte bi ovih dana.

VIC tjedna

Snaha - uo sam da se tvoj sin oženio. Kakva ti je snaha? - pita prijatelj. - Dobra. Samo mi nije jasno zašto se zanima za moga frizera jer stalno govori: “Stari, tko te šiša.”


78

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. prosinca 2009.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Stiže zatopljenje VREMENSKA SLIKA: Jaka zima koja nas je stisla prošlih dana pra ena snijegom i vrlo niskim temperaturama završila je. Iako je kalendarska zima po ela tek ju er nave er, s pravom hladno om je gotovo. Ve sutra bi temperatura mogla porasti i do 12 Celzijevaca! Potpuni preokret u sinopti koj situaciji ovih dana nad Europom. Ovih je dana cijeli kontinent bio okovan snijegom i ledom, ali tome dolazi kraj. Nagla i jaka južina zahvatit e ve i dio Europe ovog tjedna. Jaki jugozapadni vjetrovi donosit e topliji i vlažan zrak pa e se idu ih dana postoje i snijeg uglavnom otopiti. VREMENSKA PROGNOZA: Danas nam stiže izražena južina! Jutro e biti osjetno toplije nego u ponedjeljak, možda ak i nekoliko stupnjeva iznad nule što e u odnosu na prethodna jutra biti velika razlika! Danju e biti pretežno obla no. Povremeno su mogu e slabe oborine, u po etku još slab snijeg ili ledena kiša, ali uz daljnje zatopljenje tijekom dana to e biti obi na kiša, ali u manjim koli inama. Dakle, mogu e su samo slabe oborine, ništa obilno. Postoje ni snijeg e se lagano topiti. Zapuhat e umjeren, mjestimice i poja an vjetar južnih smjerova što e uzrokovati dnevnu temperaturu možda i oko +7 Celzijevaca. Povremene, ali uglavnom slabe kiše može biti i tijekom srijede kad e se nastaviti ve inom obla no vrijeme. I dalje južina, vjerojatno još izraženija nego

Idili na slika uo i predstoje ih blagdana središta akovca no u, iako tako baš i nije izgledalo na licu mjesta

REKORDNO NISKE temperature i snježno nevrijeme u Me imurju sre om su iza nas

u utorak. Uz povremeno jak, na udare i vrlo jak južni vjetar temperatura zraka mogla bi posko iti i do 10 Celzijevih stupnjeva! Naravno da ovakvo vrijeme ne e pogodovati osobama koje su na južinu osjetljive jer e biometeorološke prilike biti nepovoljne. Badnjak nam ne e donijeti filmski ugo aj ni snijeg. Šteta jer je snijeg koji je pao proteklih dana bio prava zimska idila. Danas e vrijeme ipak biti ve inom obla no, povremeno uz mogu u slabu kišu. Ali ponegdje se može pokazati i sunce. Uz i dalje povremeno umjeren jugozapadni i južni vjetar eka nas iznadprosje no toplo vrijeme za prosinac – temperatura bi mogla porasti na vrijednosti iznad 10 Celzijevih stupnjeva tako da o bijelom Badnjaku, nažalost, ove godine nema govora. Za one koji idu na polno ku recimo da e vrijeme vjerojatno biti obla no, ali suho i relativno blago.

U meteorologiji postoji pojam „boži na ciklona“. Ona našem podru ju u dane prije Boži a obi no donosi južinu i zatopljenje, a nakon njenog prelaska poslije Boži a obi no zahladi uz mogu nost za snijeg. Nešto sli no bi se moglo dogoditi i ove godine. Boži no jutro vjerojatno e po eti obla no, a sredinom dana i popodne po et e kiša. U po etku jugozapadnjak kojeg e popodne zamijeniti umjeren sjeveroisto ni vjetar uz pad temperature. Do kraja dana ili u no i na subotu kiša e u gorju prije i u snijeg, a malo susnježice ili snijega može pasti i u nekim dijelovima Me imurja. Mogu nost za snijeg krajem Boži a i na blagdan sv. Stjepana ovisit e o temperaturi koja e u Me imurju biti malo iznad nule, ali i o koli ini oborina. Ako oborine budu jake, onda bi nas moglo i zabijeliti, ili

u no i ili tijekom subote kad još uvijek o ekujemo obla no vrijeme uz mogu nost oborina na granici kiše i snijega. Vrijeme bi se u nedjelju i ponedjeljak trebalo smiriti uz prestanak oborina, djelomi no razvedravanje, ali i zahla enje. Budu i da je ova prognoza manje pouzdana nego ina e preporu amo da pratite naša sljede a meteorološka izvješ a ili nas nazovete na 060 444 444 uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min. Ukoliko putujete izradit emo vam prognozu za željeno podru je. Ujedno, udruga Crometeo svim itateljima želi sretne i ugodne blagdane. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR - 21. prosinca 1998. god. na Masleni kom mostu izmjeren udar bure oko 250 km/h - 25. prosinca 1289. god. u Europi ne uveno topla zima – na Boži su djevojke dolazile sa svježim cvije em u crkvu, a mladi i se kupali u potocima - 28. prosinca 1890. god. po eo ledostaj Save kod Slav. Broda koji je trajao do 8. ožujka sljede e godine

U akovcu prošle nedjelje najhladnije u Hrvatskoj: “sibirskih“ -22 C° Ve se dugo ne pamti da je jedan grad u Hrvatskoj izmjerio tako nisku temperaturu, kao što je to bio slu aj u nedjelju ujutro u akovcu. Temperatura se protekle nedjelje 20. prosinca u 7 sati spustila na “sibirskih“ -22 Celzijusa, što je bio najniži izmjereni minus u cijeloj Hrvatskoj. Proteklih godina, koje su prošle u znaku blagih zima, ne pamti se tako niska temperatura kako u našem kraju, tako i u ve em dijelu Hrvatske. Me imurje je za vikend bilo okovano snijegom koji je napadao tijekom subote, a nakon toga i ledom, ali prohodnost svih cesta u Me imurju, usprkos snježnom nevremenu i niskim temperaturama, nije došla u pitanje. ŽUC je ovaj put dobro odradio posao, a petnaestak njihovih vozila i dalje odra uje svoj posao kako bi po istili prometnice do as alta. U tome bi im trebala pomo i znatno viša temperatura ovih dana. Znatno teža situacija još uvijek je po mjesnim ulicama,

U prometu je tijekom subote vladao kaos, ali, sre om, voza i su bili oprezni pa nije bilo težih nesre a posebice jer zimska služba minulih godina nije bila toliko potrebna, pa nije morao dežurati velik broj strojeva za raš iš avanje. Stoga je uglavnom osigurana prohodnost za vozila, ali gotovo svugdje ima ugaženog snijega koji se smrznuo, me utim, i taj bi se problem višim temperaturama trebao riješiti. Meteorolozi najavljuju da e od danas (utorak) u našem kraju nastupiti pravi temperaturni šok, jer se o ekuje tridesetak stupnjeva viša temperatura i +10 Celzijusa. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Doga aji

Policija djeci OŠ Ivanovec poklonila reflektiraju e predmete

OŠ DONJI KRALJEVEC

U enici priredili boži ni sajam U školskoj dvorani u Donjem Kraljevcu održan je u subotu boži ni sajam koji ve tradicionalno prire uju u enici osnovne škole uz pomo u itelja te mama i baka. Sajam je potrajao cijelo poslijepodne, uz boži nu priredbu, pjesme, recitacije i igrokaze. Ipak, najbolje su prošli štandovi s kola ima, koji su i najviše zaradili, no mnogo se kupovalo i ukrase, te boži nu pšenicu. Prihod od prodaje na boži nom sajmu u enici isko-

riste za ono što im je potrebno, ili pak se ode na izlet i sli no. Visok snijeg i jaka zima ove su godine bili neprijatelji sajma, posjeta je zbog toga bila malo manje, neki roditelji i mještani, kako se ulo, nisu uspjeli upaliti svoje automobile ili pak nisu mogli krenuti zbog snijega i leda. Zbog toga su kuhano vino i topli aj bili najtraženija pi a na sajmu, što ipak nije umanjilo radost druženja i predblagdanskog ugo aja. (JŠ)

Dje ji orum Ivan ica OŠ Ivanovec obratio se me imurskoj policiji s molbom da ih opskrbe reflektiraju im predmetima kako bi bili sigurniji na putu do škole. - U našoj školi ima i u enika koji pješice dolaze na nastavu, a prelaze željezni ku prugu u Šte ancu. Po mrklome mraku hodaju po neosvijetljenoj cesti, objasnili su u enici tre eg razreda u pismu upu enom policiji. Policijske službenice zadužene za prometnu preventivu istom

su reagirale i poklonile djeci koju su ugostile u prostorima PU me imurske svu silu reflektiraju ih prsluka, krijesnica i svjetala za bicikle. Ipak, nedovoljno za sve u enike škole. I zato pozivaju sve koji imaju veze s prometom, od Županijske uprave za ceste, do HAK-a i autoprijevoznika, da izdvoje odre ena sredstva za nabavu reflektiraju ih materijala kojima je, pokazala su i ova djeca, potrebno opremiti školarce zbog njihove ve e sigurnosti u prometu. (D.M.)


/ ] " #$ ###

Dobro je znati 79


15. KOLO PREMIER HRVATSKE RUKOMETNE LIGE

AKOVE KI KOŠARKAŠKI DERBI U “JEDNOM SMJERU”

POSLJEDNJI DAN ZA PRIJAVE ZA MALI NOGOMET

akove ki “blackout” u Splitu

Maksimalni u inak Me imurja

Na MNS-u još danas (utorak) do 12 sati

BOŽI NA PORUKA varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka

Potrebno je otvoriti o i vjere! Evan eoskim rije ima “Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakoga ovjeka do e na svijet” varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak zapo inje boži nu poruku vjernicima i svim ljudima Varaždinske biskupije. - To svjetlo dolazi i u ovo pomalo turobno i mra no vrijeme koje se odražava u mnogim pojedincima i obiteljima, a nastalo je kao posljedica materijalne krize: mnogi u našoj domovini ovih dana ostaju bez zaposlenja, mnogi ne dobivaju redovne pla e ili su im do krajnjih granica umanjene. Neki prolaze kroz osobne životne patnje, razne nevolje i bolesti. Da bismo vidjeli evan eosku svjetlost, potrebno je otvoriti ‘o i vjere’ kojima se promatra to svjetlo upaljeno u Betlehemu prije 2010 godina. Kad je ovjek u mraku, spoti e se na razne prepreke koje život stavlja pred njega. Postoji opasnost pada. Te iste prepreke, koje se ponekad ne mogu ukloniti, svjetlost ini vidljivima i ovjek sa sigurnoš u prelazi preko njih, poru uje biskup Mrzljak, dodaju i kako se na taj na in i sam postaje svjetlost drugima.

USUSRET BOŽI U

Žive jaslice u Maloj Subotici Novi Dom kulture u Maloj Subotici postao je odredište ne samo kulturnih nego i vjerskih sadržaja i doga anja ovih dana. Tako su u ovo predboži no vrijeme postavljene žive jaslice (žive životinje, ljudi ...), koje vjerno pri-

kazuju doga aj u Betlehemskoj štalici prije 2010 godina. Župne i op inske udruge udružile su snage, umije e i volju te su svojom sumještanima iš ekivanje Boži a u inile zanimljivim i lijepim. (sm, zv)

DRUŠTVO ŽENA i mjesni poduzetnici u Peklenici pomogli Djedu Mrazu

Osigurali poklone za pekleni ku djecu

Biskup Mrzljak estita svima uz želju da naše noge rasvijetljene boži nim svjetlom idu putem mira i ljubavi i u idu oj 2010. godini.

U nedjelju poslijepodne 20. prosinca u društvenom domu u Peklenici Djeda Mraza do ekala su djeca iz Peklenice. Pravi zimski ugo aj za njegov dolazak. A on je prenesen i na binu, za što se pobrinula Darinka Zadravec koja je složila cijeli Betlehem i štalicu u kojoj se rodio Isus. Uz to, za veselje djeci složila je velikog snješka kojeg prve tople zrake ne e otopiti. Prigodan program priredila su djeca iz pekleni kog vrti a te prvi i tre i razred Podru ne škole Peklenica pod vodstvom Lidije Škvorc, u iteljice prvog razreda, i u itelja Petra Novaka, u itelja tre eg razreda. Djeca su pjevala i recitirala prigodne boži ne i novogodišnje pjesmice, pokazala mali scenski igrokaz o iz-

Dolazak Djeda Mraza izazvao je veliku radost djece gubljenom zvon i u sa saonica Djeda Mraza, ali i priredila malu igru s lutkama. Malima su u programu pomogli i veliki. Spletom narodnih plesova uz tamburašku pratnju nastupile su folklorna i

tamburaška sekcija KUD-a “Mura” iz Murskog Središ a Kada je u dvoranu ušao Djed Mraz s punom vre om darova, nastalo je neopisivo veselje. Djeca su na molbu Djeda Mraza zdušno

Zabundani špiceri prkosili hladno i Prošlotjedni minusi i snijeg natjerali su naše špicere da posegnu za najdebljim komadom odje e koji imaju u ormaru. Tako su zabundani špiceri prkosili prošlotjednoj hladno i.

I dok su me u starijom populacijom još uvijek moderne poznate šubare i bunde, oni nešto mla i posegnuli su za kra im kaputima i jaknama koje su upotpunili kapama i ša-

lovima u boji razli itoj od svojih kaputi a. No, onim najmla ima hladno a i snijeg nisu smetali, ve su svaki slobodan trenutak iskoristili za igre na snijegu i zimske radosti.

pjevala, tako da se sva dvorana orila. Za veselje pekleni koj djeci, uz Društvo žena koje je organiziralo podjelu darova, pobrinuli su se: Ljekarna Be irovi , Romeo Hozjan, Gordana Mati , Siniša Novak, Franjo Varga - soboslikar, ZO-GRAD d.o.o. Križovec, Blanka Škvorc, Graditeljstvo Ter d.o.o. Peklenica, Dani d.o.o, Danijel Flac, Andrej Mutvar - vo arstvo, Ivan Škvorc - zidar i fasader, i Rudolf Gori anec s novcem koji je ostao od sportskog susreta u Brezju održanog u lipnju ove godine, te Društvo žena Peklenica. Svima njima njihov trud i odricanje višestruko su se isplatili. (BMO)