Međimurske novine 671

Page 15

RELIGIJA

15. srpnja 2008.

15 BOG mojih detalja

Isus nije perfekcionist

HODO AŠ E akove kih vjernika i župljana u Italiju

Upoznali mjesta svojih župnih zaštitnika Kako bi vjernici bili što bolje upoznati sa snagom duha utemeljitelja Franjeva kog reda, a i veli inom apostola i drugih svetaca, dvije akove ke župe, Svetog Nikole biskupa i ntuna Padovanskog, organizirale su hodo aš e diljem #talije, gdje su obi ena znamenita mjesta svetaca i Katoli ke crkve. Predvo eni duhovnim voditeljima, župnikom i gvardijanom župe fra Stankom Belobrajdi em i župnikom na akove kom &ugu fra ntunom &esenovi em, stru nim voditeljem, vjerou iteljem Tihomirom Qolubom, i u sigurnim rukama voza a Franje Topli anca i Stjepana Varge, nakon dugog puta do ekasmo bu enje novog dana na

poznatom brdu Ya Verna, na mjestu gdje je sveti Franjo dobio rane #susa Krista. Nakon svete mise koju je predvodio fra Stanko, krenusmo putovima kojima je sveti Franjo hodio prihva aju i svoj životni križ, žele i posvjedo iti svim budu im generacijama da je upravo po križu #sus spasio i otkupio ovjeka.

U franjeva kom Betlehemu Sljede a postaja bijaše toliko esto u našem kraju spominjana Porcijunkula, estica na kojoj je u maloj kapelici Qospe od n ela Franjo posebno volio boraviti i moliti i upravo u njoj za sve nas dobio ‘porcijunkulski oprost’.

Drugi dan krenusmo put Qreccia gdje nas je oduševio franjeva ki Betlehem s mnoštvom jaslica u kojem smo na blizu 40 stupnjeva Celzijevih slavili Boži , svetu misu pjevaju i: ‘Radujte se narodi kad ujete glas da se #sus porodi u blaženi as’. Nakon kra e okrjepe i ugodna putovanja uz mnoštvo duhovnih sadržaja naših župnika, kao i mnogih znamenitosti o kojima nam je govorio Tihomir Qolub, eto nas u Vatikanu i Rimu. Tog predve erja obišli smo ona najvažnija: bazilike apostolskih prvaka Petra i Pavla, grobove mnogobrojnih papa, a posebno zastali na grobu dragog nam i nezaboravnog pape #vana Pavla ##.

Sljede i dan nakon doru ka krenusmo prema Montecainu - samostanu koji je osnovao sveti Benedikt, zaštitnik <urope. Nastavak puta prema Pompeima brzo je prošao, a prije razgledavanja tužnih ostataka koji svjedo e o velikoj tragediji nastaloj nakon erupcije Vezuva slavili smo svetu misu u bazilici Kraljice Krunice.

U akovcu je najljepše Posljednji dan hodo aš a po #taliji došli smo na mjesto gdje su pokopani ostaci svetog Nikole biskupa, zaštitnika našeg grada i župe. Predvode i na ovom svetom mjestu svetu misu, župnik p. Stanko izme u ostalog re e: ‘Što ovdje poželjeti? Molimo zaštitnika Crkve i župa da nas poveže s Crkvom svetih koji su živjeli <van elje i preselili se u nebeska prostranstva. Promatrajmo život sv. Nikole Biskupa i ostanimo vjerni Bogu te poput njega pomažimo siromašnima.’ # svemu lijepom do e kraj, a za kraj ljubav. Sveta misa u Yoretu u nazaretskoj ku ici. Ponovo se nalazimo pred tajnom utjelovljenja. Nazaretska ku ica, škola molitve i rada #susa, Marije i &osipa, ku ica obitelji. #z obitelji, iz Nazareta #sus kre e u život. Svaki od nas ima obitelj, molimo snagu da ostvarimo svoje životno poslanje. Duhovno oja ani posjetismo i državicu San Marino, a nedaleko od San Marina u restoranu gospo e Qabrijele, naše Zagorke. Uslijedio je naš put prema akovcu, gdje nam valja re i: ‘Hvala ti, Bože, na svakom daru i danu i svemu lijepom što smo vidjeli i doživjeli.’ ( na Žiškovi , foto: Željko Vidovi )

#sus nam u ovim ljetnim tjednima pri a svoje pri e. #li parabole. Život mu je bio jednostavan. Rekli bi: bez poezije. Me utim on u obi nosti pronalazi beskona no i lijepo. mi esto ne znamo što sa našom svakidašnjicom. Damo se zarobiti obavezama jer se u njima osje amo korisnima, a brige objašnjavamo onim: a tko ih nema. # kompliciramo jer mislimo da je takav život, ispunjen život. Danas je, baš kao što je bilo i ju er, važno prona i vremena i poštovanja za sebe. Vremena za odmor! #sus nam ovaj put pri a pri u o sija u. “Qle, izi e sija sijati. # dok je sijao, nešto zrnja pade uz put, do oše ptice i pozobaše ga. Nešto opet pade na kamenito tlo, gdje nemaše dosta zemlje, i odmah izniknu jer nemaše duboke zemlje. kad sunce ogranu, izgorje i jer nemaše korijena, osuši se. Nešto opet pade u trnje, trnje uzraste i uguši ga. Nešto napokon pade na dobru zemlju i davaše plod: jedno stostruk, drugo šezdesetostruk, tre e tridesetostruk.” Poanta je da budemo dobra zemlja. Uspješni. Zanimljivo da samo dobra zemlja daje razli itu koli inu plodova. Dobro kaže narodna mudrost da dobar konj ima puno mana, a loš samo jednu: da je jednostavno loš! Doga a se npr. da imamo mnogobrojne pozitivnosti, ali si neprestano prigovaramo zašto ih nemamo više. # umjesto da budemo zadovoljni sobom, mi sebi neprestano predbacujemo. Tako nikada ne pronalazimo mir ni odmor, a kamoli snagu za novo i uspješnije. Zašto uvijek želimo biti ono što nismo, a ne poštujemo ono što jesmo? Pritisak za vrhun-

Piše: vl . Antun Štefan skim postignu ima, kojem smo stalno izloženi, a koji naj eš e dolazi od drugih ljudi, name emo i sami sebi. Naša želja da se osje amo ili budemo najbolji esto nam stvara dodatni pritisak, uz onaj kojem smo izloženi zbog brzine suvremenoga na ina života. ak i kada uspijevamo posti i postavljene ciljeve - izostaje zadovoljstvo ostvarenim, a novi je cilj ve pred vratima - ve i i teži nego tek ostvaren. Ne uživamo u plodovima svoga rada. Nezadovoljstvo sa samim sobom iscrpljuje našu dragocjenu energiju i krajnje je vrijeme da promijenimo svoj pogled i svoja o ekivanja prema sebi. Nismo baš tako loši! Biti odmoren zna i, izme u ostaloga, nastojati imati kvalitetan odnos prema sebi. Zna i biti zadovoljan sobom. Ta e nam spoznaja pomo i da svoj život u inimo ljepšim, opuštenijim i kvalitetnijim. # da uživamo u ljetu i praznicima. dobit emo i ‘krila’ jer #sus nije perfekcionist.

DUHOVNI velikan

Gospa Karmelska, 16. srpnja Opatu Šimunu Stocku se 1251. godine na brdu Karmelu ukazala Bogorodica, izru uju i mu škapular, uz obe anje da e svatko tko ga bude pobožno nosio i s njime umro biti pošte en od muka u paklu. To je razlog štovanja Qospe Karmelske ili Majke Božje Škapularske. Na temelju ovih momenata nastaje ikonogra ija Qospe

Karmelske. Njen procvat uvjetuje protureformacija, kada se u suprotnosti s protestantskom doktrinom naglašava katoli ka doktrina o istilištu, a posebno proglašenje Qospe Karmelske op im blagdanom Crkve, 1726. godine. Kod nas postoji kapela Majke Božje Škapularske u Štrukovcu, župa Selnica. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. srpnja Bonaventura, Vladimir srijeda, 16. srpnja Qospa Karmelska, Karmela etvrtak, 17. srpnja Hijacint, &usta, Marcelina petak, 18. srpnja <milija, Yjuba, Bruno subota, 19. srpnja Zlatka, Zora, Zlata nedjelja, 20. srpnja #lija prorok, #lijaš, #linka ponedjeljak, 21. srpnja Yovro, Danijel, Danica

RIJE I mudre “Zaboravite vlastite probitke i skrbite za zajedni ko dobro.” (#van Pavao ##.)


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.