BOSANSKI BAROMETAR U Velikoj Britaniji uhapšen Ejup Ganić: britanski sud u srpnju odlučuje o ekstradiciji
Hapšenje na Dan nezavisnosti BiH Ganić je uhapšen 1. ožujka 2010. zbog tjeralice koju je raspisalo Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije početkom 2009. za 19 osoba iz BiH. No, uprkos istrajavanju na proceduri ima naznaka da je i Srbija svjesna da neće moći dobiti Ganića. Edis Felić
48
J O U R N A L
Ejup Ganić, član predsjedništva Republike BiH od prvih višestranačkih izbora u BiH u studenom 1990. do kraja rata, prisilno će stanovati u Londonu barem do 5. srpnja 2010. kada će tamošnji nadležni Sud u cjelosti razmatrati zahtjev Srbije za Ganićevim izručenjem. On će do tada u Londonu ostati u kućnom pritvoru. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije raspisalo je početkom 2009. tjeralicu za 19 osoba iz BiH, među kojima su ratni članovi Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine kada su u koloni JNA, koja se po dogovoru povlačila iz grada, ubijena 42 vojnika, ranjeno 73, a zarobljeno 215 vojnika. Ganića je britanska policija privela već krajem veljače 2010. prilikom poslovnog dolaska u London, ali ga je i pustila nakon date izjave, da bi ga već 1. ožujka uhapsila i sprovela u Osnovni sud, gdje se očitovao o navodima koji mu se stavljaju na teret. Inače, uz Ganića je na sudu bila ambasadorica Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Jadranka Negodić, koja se angažirala na pronalaženju advokata koji će Ganića zastupati. Nakon saslušanja, Ejup Ganić je zadržan u pritvoru, a britanski sud će do 29. marta donijeti odluku po zahtjevu Srbije. Ganićevi advokati su već sutradan zatražili njegovo uvjetno puštanje uz kauciju, a Damir Arnaut, pravni savjetnik Harisa Silajdžića, kazao je kako je u Londonu uložio zahtjev da Ejup Ganić bude pušten uz kauciju te dodao kako imaju vjeru u engleske sudove, jer nisu politički kao oni u Srbiji. “Mi smo već osigurali novac koji će biti položen”, rekao je Arnaut.
Nema Interpolove tjeralice Ganićevo hapšenje desilo se 1. ožujka 2010., baš na Dan nezavisnosti BiH. Na prijemu održanom povodom Dana neza-
Ejup Ganić visnosti, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je rekao kako žali što svečanosti ne prisustvuje i Ejup Ganić. “On je uhapšen. Sudi se našoj odbrani”, kazao je Silajdžić najavivši da će država BiH učiniti sve da zaštiti svoje građane. No, sat vremena prije svečanosti u zgradi Predsjedništva BiH počeo je izvanredni sastanak kojem su prisustvovali članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić, te ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. Savjetnik člana Predsjedništva BiH Damir Arnaut kazao je kako će se učiniti sve da Ganić bude oslobođen i vraćen u BiH. “Djelovat ćemo prema njima s ciljem što skorijeg oslobađanja Ganića”, kazao je Arnaut, dok je Ahmetović tvrdio da Ganić nije uhapšen na osnovu Interpolove potjernice. “To nam je potvrđeno i iz Lyona i iz Londona. Vjerovatno se radi o pozivanju na Europsku konvenciju o ekstradiciji potpisanu u Parizu 1957. koju je naša zemlja, kao i Srbija, ratificirala”, kazao je Ahmetović, te dodao da u prilog Ganićevog neizručenja u Beograd govori i Sporazum koji su samo nekoliko dana ranije potpisali ministri pravde BiH i Srbije, Bariša Čolak i Snežana Malović. “Po tom sporazumu, četiri stavke - mjesto prebivališta, mjesto gdje se nalazi većina dokaznog materijala, mjesto izvršenog zločina i državljanstvo
osumnjičenog govori u prilog tome da profesor Ejup Ganić treba biti izručen vlastima Bosne i Hercegovine”, kazao je Ahmetović. Da Ganić nije uhapšen po Interpolovoj potjernici, potvrdio je i sam Interpol, no ovdje treba spomenuti riječi odvjetnika Ante Nobila koji, kad je u pitanju država izručenja, za razliku od Ahmetovića, upozorava na činjenicu da uprkos sporazumu da će svaka zemlja suditi svojim državljanima, Srbija traži izručenje Ejupa Ganića jer je on rođen u Sebečevu, općina Novi Pazar. “Postoji mogućnost da Ejup Ganić ima srpsko državljanstvo, iako ga nije tražio, jer ga je dobio automatizmom po rođenju”, rekao je Nobilo. Glavni tužitelj Suda za ratne zločine u Srbiji Vladimir Vukčević direktno je tražio od svojih kolega u Velikoj Britaniji da Ganić, na osnovu Europske konvencije o ekstradiciji, bude izručen Srbiji, pri čemu je u potpunosti zanemaren sporazum koji su Čolak i Malovićeva potpisali. Također, Vukčević je zanemario i da su se organi Bosne i Hercegovine više puta javno očitovali da vode istragu za slučaj Dobrovoljačka u Bosni i Hercegovini i da su u tom smjeru i poduzete određene istražne radnje. Upravo je glavni tužitelj BiH Milorad Barašin u Haagu tjedan dana prije ovog hapšenja također govorio o ovoj istrazi. Povodom informacija o Ganićevom zadržavanju na teritoriju Velike Britanije, oglasio se i SDP BiH, koji je najoštrije osudio “političku, policijsku i obavještajnu provokaciju BiH od strane Srbije”. U nastavku priopćenja SDP je podsjetio da nakon hapšenja i pritvaranja Ilije Jurišića, hapšenje Ejupa Ganića samo pokazuje i dokazuje da susjedna Srbija ne prihvata pravo i diplomatsko rješavanje sporova koji postoje između dvije zemlje. Ovo hapšenje je ujedno udar na državu Bosnu i Hercegovinu i na svakog čovjeka koji živi u njoj. Krajnje je vrijeme da državni