Page 1


Sadržaj

Požari i intervencije ......................................................................................................................... 5 Zanimljivosti iz svijeta ..................................................................................................................... 10 Symposium Europe ......................................................................................................................... 15 Znanost u službi vatrogastva ............................................................................................................. 17 Otrovno djelovanje požarnih plinova ................................................................................................. 19 Živjeti s terorizmom ........................................................................................................................21 Rapska dobrovoljna vatrogasna postrojba profesionalaca ........................................................................ 32 Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice ...................................................................................... 41 Komunikacijsko-navigacijski sustav ................................................................................................... 48 Centar za duhovnu obnovu vatrogasaca .............................................................................................. 50 Županijske vijesti ........................................................................................................................... 55 Dodatak: Pravilnik o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa................... I - VIII

30

8

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednica

Nakladnički savjet: mr. Ante Sanader, predsjednik Savjeta Đuro Poldrugač, zamjenik predsjednika Savjeta Mijo Brlečić, dipl. ing. Berislav Hengl, dipl. ing. Mladen Jurin, dipl. ing. mr. sc. Miroslav Kirinčić Stjepan Kovaček, dipl. ing. Miše Miloslavić Đuro Petrić mr. Željko Popović Gabriel Špehar, ing. Nikica Tramontana

Za nakladnika: mr. Željko Popović, načelnik HVZ

Urednik: mr. sc. Miroslav Kirinčić

Vatrogasni vjesnik, Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo Našička 14, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026 Internet adresa: www.hvz.hr e-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com e-mail: vatrogasni.vjesnik@hvz.hr

35

50

Uredništvo: Đulijano Grum, dipl. ing. (požari i intervencije) mr. Željko Popović (struka i praksa) Branko Smrekar, dipl. ing. (obrazovanje u sustavu zaštite i spašavanja) mr. Neven Szabo (vatrogasna operativa) mr. Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu) Gabriel Špehar, ing. (vatrogasne organizacije)

Đuro Gajdek, Sisačko-moslavačka županija Denis Ružić, Grad Zagreb Dragutin Rendić, Koprivničko-križevačka županija Damir Marenić, Zagrebačka županija Josip Levatić, Varaždinska županija Krešimir Jelić, Vukovarsko-srijemska županija

Županijski dopisnici-koordinatori: Asim Čabaravdić, Istarska županija Boris Ožanić, Požeško-slavonska županija Berislav Hengl, Osječko-baranjska županija Nikola Tramontana, Primorsko-goranska županija

Priprema i tisak: Grafika Markulin

Stručni suradnik: Sandra Bodakoš

Omotnica: Vatrogasna vježba Lonjsko polje Požar Milna, Brać (Jakov Zlatar)


Uvod

Dobrovoljno vatrogastvo u fokusu

U

kojoj mjeri se na razini Hrvatske „računa“ na dobrovoljno vatrogastvo ne bi trebalo temeljiti samo na blagonaklonim izjavama vatrogasnih i državnih dužnosnika o neprijepornoj i nezamjenjivoj ulozi dobrovoljnog vatrogastva u Hrvata. Valjalo bi analizirati što se sve čini da se dobrovoljno vatrogastvo utvrdi temeljnom snagom hrvatskoga vatrogastva. A ono to jest, ne samo prema udjelu od 94 posto dobrovoljnih vatrogasaca u ukupnom broju vatrogasaca, već i prema analizama požarnih intervencija u 2007. koje pokazuju da je u velikoj većini županija veći angažman dobrovoljnih vatrogasaca u odnosu na profesionalne. Također se udio angažmana dobrovoljnih vatrogasaca u 2007. u cijeloj Hrvatskoj povećao za 8 postotnih poena u odnosu na 2005., čime je udio sudjelovanja dobrovoljnih vatrogasaca u ukupnim intervencijama postao jednak udjelu profesionalnih vatrogasaca. Dakle, dobrovoljne vatrogasne postrojbe izuzetno su vrijedan nacionalni resurs kojim se poreznim obveznicima štedi u Hrvatskoj na razini države najmanje jedna milijarda kuna godišnje ne računajući smanjenje šteta koje su sanirane intervencijama doborovoljnih vatrogasaca, posebno u onim naseljima u kojima nema profesionalne postrojbe ili u požarima raslinja. Stoga je u tom ozračju vrijedno sagledati prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice da bi izdvajanjem 8 posto poreza na dohodak ( sada se putem Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasni postrojbi izdvaja 5 posto ) Država osigurala dovoljno za financiranje minimalnih potreba ukupnog vatrogastva. Ne treba zaboraviti činjenicu da Država sada s 5 posto poreza na dohodak financira vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini koji obuhvaćaju 60 posto stanovnika i 30 posto površine Hrvatske, dok bi s 8 posto od dohotka Država financirala minimalne standarde za provedbu vatrogasne djelatnosti na cijeom području Hrvatske. I uz izdvajanje tog iznosa Država bi na dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama uštedila barem dvostruko

od onoga što bi za vatrogastvo izdvojila. Razvidno je, dakle, da se valja sustavno baviti problemom zadržavanja i novačenja dobrovoljnih vatrogasaca, jer će i finaciranje minimalnih potreba ukupnog vatrogastva otvoriti mogućnosti sustavne potpore dobrovoljnom vatrogastvu, o kojoj će se potpori morati posebno pozabaviti lokalne zajednice. Zadržavanje i novačenje dobrovoljnih vatrogasaca kompeksan je problem. On se u nas često svodi na raspoloživost dobrovoljnih vatrogasca u radno vrijeme, nedefinirane naknade za njihov izostanak s radnog mjesta, te na nepostojanje oblika potpore lokalne zajednice (oslobađanje plaćanja komunalnih naknada i lokalnih poreza). Problemi zadržavanja dobrovoljnih vatrogasaca svode se na dvije kategorije: * na osobne probleme što se odnose na izgubljeno vrijeme, obiteljske obveze ili promjene posla zbog koje je teško ostati dobrovoljac i * na činitelje što se odnose na pojedinu postrojbu, poput autoritarnog vodstva ili inzistiranju na zahtjevnim programima osposobljavanja i vježbanja, koji nisu individualno prilagođeni. Jedan od osnovnih razloga zašto dobrovoljci ostaju u svojoj postrojbi jeste dobra reputacija i pozitivna slika postrojbe. Za članove postrojbe važno je da je njihovo vrijeme korisno utrošeno i da su time pridonijeli svojoj zajednici. Zadržavanju u dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama mogu pridonijeti neposredne novčane potpore ( za intervencije i vježbe, odlikovanja i priznanja, državni ili lokalni krediti, smanjivanje komunalnih naknada, osobno zdravstveno i životno osiguranje, grupno osiguranje stana) i posredne potpore ( ulaznice za predstave i utakmice, slobodnu tjelovježbu, seminare i konferencije, besplatnu liječnički pregled, popusti u lokalnim tvrtkama i obrtima). Pri novačenju dobrovoljaca valja voditi računa o mogućnosti sudjelovanja u intervencijama tijekom radnog vremena. Bilo bi dobro angažirati mlade vatrogasce zbog fizički zahtjevnog posla

vatrogasaca, ali i zbog entuzijazma i motivacije u postrojbi, naročito ako su u njoj većinom stariji članovi. Važno je voditi računa i o prethodnom profesionalnom angažiranju u javnim i spasilačkim službama te o angažiranju članova koji imaju posebne vještine, poput liječnika, vozača i sl. Vatrogasne postrojbe mogu novačenje organizirati i putem javnih poziva, informacija u lokalnim medijima, inicijativama i informacijama u školama, crkvama, lokalnim izložbama. U svakom slučaju novačenje se mora voditi objektivnim predstavljanjem dobrovoljnog vatrogastva u lokalnoj sredini, nastojeći ukazivati na poseban doprinos vatrogasaca dobrobiti lokalne zajednice i osobnom, obiteljskom i strukovnom ugledu koji se na taj način postiže. Ukoliko se , dakle, nastoji zadržati sadašnji broj dobrovoljnih vatrogasaca u Hrvatskoj te poraditi na novačenju novih, valja na razini Države uraditi analizu angažiranja dobrovoljaca u vatrogasnim postrojbama te predložiti program mjera kojima će se pridonijeti da ta vrijedna kategorija spasilaca bude primjereno vrednovana, kako strukovno tako i pogledu časti i ponosa koju služba dobrovoljnog vatrogastva sobom nosi. Miroslav Kirinčić mkirincic@hvz.hr

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

3


Uvod

Preminuo dr. sc. Jadranko Crnić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa

D

r. Jadranko Crnić rođen je 25. ožujka 1928. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Dugom Selu, a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1952. godine gdje je i obranio i doktorat pravnih znanosti. Pravosudni ispit položio je 1955. godine. Bio je sudački pripravnik od 1952. godine kod Kotarskog suda u Dugom Selu, sudac u Kotarskom sudu Gospić, te sudac i predsjednik Okružnog suda u Gospiću, odvjetnik u Dugom Selu, predsjednik Općinskog suda u Dugom Selu, sudac Vrhovnog suda Hrvatske, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Hrvatske i zamjenik predsjednika. Od 1. listopada 1984. godine bio je sudac Ustavnog suda Hrvatske i Predsjednik istog suda od 1990. godine. Bio je izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske u prosincu 1991. godine, a za predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske 7. prosinca 1991. godine. Ponovo je izabran za predsjednika 11. studenog 1995. godine na četverogodišnji mandat. Bio je član niza grupa za izradu zakona. Glavni i odgovorni urednik časopisa “Zakonitost”, član radne grupe “Pravo i društvo temeljna istraživanja” Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član više redakcija pravnih časopisa. Obavljao je dužnost predsjednika Republičkog odbora za nadzor izbora u prvim višestranačkim izborima u Republici Hrvatskoj. Bio je član Ustavotvorne komisije, a 2000. godine član Radne grupe predsjednika Republike Hrvatske za pripremu stručne osnove za promjenu Ustava. 4

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Objavio je više stotina članaka, te je autor oko 40 knjiga (s ponovljenim izdanjima) iz područja radnog, obiteljskog, građanskog, stambenog i ustavnog prava. Posljednja djela: “Ustav Republike Hrvatske sa objašnjenjima”, “Komentar Zakona o izvlaštenju”, knjiga “Vladavina Ustava”, “Komentar Zakona o naknadi”. Recenzent je niza knjiga. Održao je brojna predavanja iz raznih područja prava, znanstveni je savjetnik Ustavnog suda i stručni savjetnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu iz područja ustavnog prava. Počasni je predsjednik Fužinarske limene glazbe, počasni je građanin Grada Senja, Općine Fužina i Općine Mrkopalj, vitez Vojničkog i bolničkog reda Sv. Lazara Jeruzalemskog, član Družbe “Braća hrvatskog zmaja”, počasni viši vatrogasni časnik, general je bojnik u pravnoj službi Oružanih snaga Republike Hrvatske i dr., nosilac je Spomenice domovinskog rata, dr-

žavnih odlikovanja Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom i Reda kneza Branimira s ogrlicom te niza domaćih i stranih odličja, posebno odličja Grosse goldene Ehrenzeichen am Bande für Verdienste um Republik Österreich i Das Grosse Verdienstkreuz mit Stern des Verdienstkreuzes der BRD. Predsjednik je Društva diplomiranih pravnika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (“Alma mater”), predsjednik uprave Zaklade “Adris”, predsjednik etičkog povjerenstva bolnice “Magdalena” te predstojnik Hrvatskog instituta za ljudska prava u Novom Vinodolskom. Dr. Jadranko Crnić bio je predsjednik Hrvatskog Crvenog križa od 27. veljače 1997. godine. Jadranka ćemo pamtiti kao čovjeka kojemu je dobrobit drugoga bila iznad svega, čovjeka koji je uvijek nalazio snage da pomogne drugome u nevolji, ne načelno već sasvim konkretno, poput primjerice različitih invalidskih pomagala da bi se olakšalo bližnjemu u nevolji. Uvijek spreman pomoći Jadranko se priključio i vatrogascima pronašavši još jedno područje humanitarne aktivnosti u kojem je nastojao pomoći bližnjemu. Hvala Jadranku na njegovom angažmanu u Skupštini Hrvatske vatrogasne zajednice te na konkretnoj pomoći u rješavanju mnogih vatrogasnih i ljudskih potreba i nadanja. S pravom se može izraziti i zahvalnost na Jadrankovom djelu i u ime svih vatrogasaca Hrvatske od kojih su mnogi svjedočili njegovoj iskrenoj i nesebičnoj pomoći.


Požari i intervencije

Požari i intervencije tijekom veljače 2008.

T

ijekom veljače 2008. godine na području Republike Hrvatske nastalo je 1.304 požara, od kojih 258 požara građevina, 40 požara prometnih sredstava i 1.005 požara raslinja u kojima je opožareno 28 tisuća ha površine. Tog mjeseca ukupna materijalna šteta iznosi 49 milijuna i 372 tisuće kuna, od kojih 85,7% u požarima raslinja. U požarima u veljači 2008. godine smrtno je stradalo šest, a ozlijeđeno je trinaest osoba.

Požar ugostiteljskog objekta

U

sitnim satima 1. veljače nepoznati počinitelj izazvao je požar ugostiteljskog objekta u Kupinovcu i vlasnika lokala oštetio za 300 tisuća kuna. Požar su pogasili bjelovarski vatrogasci, a policija traga za počiniteljem.

Požar kamiona

O

sječki vatrogasci intervenirali su 2. veljače u večernjim satima na požaru kamiona koji se dogodio u krugu

osječke tvrtke. Očevidom je utvrđeno da je požar nastao zbog neispravne električne instalacije. Materijalna šteta iznosi 100 tisuća kuna.

Električne instalacije izazvale požar

U

kasnim večernjim satima 2. veljače na području vrbovečke Dubrave električne instalacije izazvale su požar gospodarske zgrade. Do dolaska vatrogasaca iz Dubrave, Zvekovca, Pažurevca i Čazme vatra je zahvatila krovište susjedne obiteljske kuće. Materijalna šteta iznosi 300 tisuća kuna.

U teritorijalnim vodama danima gorio brod

U

ranim jutarnjim satima 6. veljače, iz još uvijek neutvrđenih razloga, nastao je 16 NM zapadno od Brijunskog otočja, požar u teretnom prostoru broda pod turskom zastavom. Brod je prevozio 200 kamiona i drugog tereta. Vatra je brzo zahvatila cijelo plovilo, a posadu i malobrojne putnike spasio je drugi brod.

Gašenje požara svelo se na hlađenje trupa koje je potrajalo pet dana. Postojala je opravdana opasnost od oštećenja trupa ili eksplozije čime bi se izazvalo teže onečišćenje mora. Na intervenciji sudjelovali su rovinjski vatrogasci, a za hlađenje broda korišteno je četiri remorkera i dva protupožarna zrakoplova. Prema zahtjevu vlasnika broda u gašenju sudjelovali su nizozemski vatrogasci, specijalisti za unutarnju navalu u požarima broda. Zbog visoke temperature koja se razvila, navedeni specijalisti pristupili su sanaciji tek nakon hlađenja trupa, sedam dana po nastalom požaru. Po gašenju i sanaciji brod je 20. veljače otegljen u tršćansku luku.

Požar ribarskog broda

U

creskom remontnom brodogradilištu 7. veljače, tijekom zavarivanja, nastao je požar ribarskog broda. Vlasnik ribarice oštećen je za 300 tisuća kuna, a požar su pogasili creski i lošinjski vatrogasci.

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

5


Požari i intervencije

Rasvjetno tijelo izazvalo požar

U požaru smrtno stradala osamdesetogodišnjakinja

U dvorištu obiteljske kuće izgorjelo vozilo

P

T

S

Čađa iz dimnjaka izazvala požar

ijekom noći 15/16. travnja u obiteljskoj kući u mjestu Gojlo kod Kutine osamdesetogodišnja žena nespretno je rukovala s peći na kruta goriva i tom prilikom zapalila joj se odjeća. Nesretnica je pala i ubrzo preminula od trovanja ugljičnim monoksidom. Ujutro je mrtvo tijelo zatekao nećak pokojnice.

U

Dvadesetpetogodišnjak izazvao požar

regrijavanje rasvjetnog tijela izazvalo je požar u noći 7/8. veljače u novomarofskoj glazbenoj školi. Požar su pogasili vatrogasci iz Novog Marofa, a šteta se procjenjuje na 700 tisuća kuna.

žarene čestice čađe koje su padale iz otvora za čišćenje dimnjaka izazvale su požar u riječkoj obiteljskoj kući 13. veljače u kasnim prijepodnevnim satima. Požar su pogasili riječki vatrogasci, a vlasnik kuće oštećen je za 200 tisuća kuna.

Požar terenca

N

a parkiralištu zagrebačke stambene zgrade 13. veljače u kasno prijepodne nastao je požar u terenskom vozilu. Vatra je zahvatila dva susjedna parkirana vozila. Materijalna šteta iznosi 200 tisuća kuna, a veću štetu spriječili su zagrebački vatrogasci.

P

od utjecajem alkohola, dvadesetpetogodišnji duševni bolesnik izazvao je 18. veljače u večernjim satima upaljačem požar trosjeda u kuhinji obiteljske kuće u Batrini na području Nove Gradiške. S trosjeda vatra se proširila objektom. Intervenirali su vatrogasci iz Kapele i Seoca, a vlasnik kuće oštećen je za 150 tisuća kuna.

Poginula paleći korov

O

samdesetogodišnja žena palila je 19. veljače u jutarnjim satima korov na području Tounja. Nesretna žena pokušala je spriječiti širenje vatre prema obližnjem šumarku. Nekoliko sati kasnije tijelo preminule našle su dvije susjede, a vatra su pogasili ogulinski vatrogasci.

Zagrijavao hidrofor, zapalio štalu

N

a području Gračaca pedesetogodišnjak 19. veljače u poslijepodnevnim satima zapalio je vatru oko zaleđenog hidrofora. Zbog neopreza vatra je zahvatila štalu s uskladištene dvije tisuća bale sijena. Požar su pogasili gračački vatrogasci, a materijalna šteta iznosi 150 tisuća kuna.

6

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

totinjak tisuća kuna štete prijavio je vlasnik osobnog vozila koji se zapalio 20. veljače u sitnim satima u dvorištu obiteljske kuće u Sesvetama. Uzrok požara se još istražuje, a požar su pogasili zagrebački vatrogasci.

Izgorjela visoka prizemnica

U

Bistrincima 21. veljače u večernjim satima zapaljena svijeća ostavljena da gori bez nadzora, izazvala je požar u kojem je izgorjelo 15 stanova, a tridesetosam osoba ostalo je bez krova nad glavom. U požaru su lakše ozlijede zadobila dva vatrogasca i jedna stanarka. Materijalna šteta nije utvrđena, a protiv pedesetogodišnjeg počinitelja podnesena je kaznena prijava. Intervenirali su vatrogasci iz Valpova, Bistrince i Belišća.

Neispravne instalacije izazvale požar

U

sitnim satima 24. veljače neispravne električne instalacije izazvale su požar osnovne škole u pulskom naselju Veli Vrh. Požar su pogasili pulski vatrogasci, pri čemu je jedan od njih lakše ozlijeđen. Šteta još nije procijenjena.

Požar skladišta

N

a zagrebačkoj Peščenici 24. veljače u poslijepodnevnim satima preopterećene električne instalacije izazvale su požar skladišta. Materijalna šteta iznosi 330 tisuća kuna, a požar su pogasili zagrebački vatrogasci.

Eksplozija plinske smjese

U

obiteljskoj kući u Donjoj Lomnici podstanar je nestručno 25. veljače u večernjim satima mijenjao plinsku bocu za kućanstvo. Iz boce je počeo istjecati plin, a nedugo za tim, trenutno neutvrđeni izvor aktivirao je ekploziju. Materijalna šteta iznosi 100 tisuća kuna, a požar su pogasili vatrogasci iz Velike Gorice i Donje Lomnice.

Dvije osobe smrtno stradale, vatrogasac ozlijeđen

U

požaru kuće u Čakovcu, vjerojatno izazvan opuškom, dva su muškarca smrtno stradala 25. veljače u večernjim satima. Intervenirali su čakovečki vatrogasci, a vatrogasac Danijel Krznar porezao se na krhotinu prozorskog stakla.


Požari i intervencije

Uzrok smrti je trovanje ugljičnim monoksidom.

Požar vikendice

D

o dolaska vatrogasaca iz Gornjih Stativa i Karlovca 25. veljače u poslijepodnevnim satima izgorjela je drvena vikendica u mjestu Gornje Stative. Požar je nastao nekontroliranim širenjem vatre zbog spaljivanja biljnog otpada. Vlasnica kuće oštećena je za 120 tisuća kuna.

U vozilu eksplodirao acetilen

Č

etrdesetogodišnjak prevozio je u automobilu državnom cestom na području Virja 26. veljače u jutarnjim satima bocu s acetilenom. Boca je počela puštati i ubrzo je smjesa eksplodirala. Vozilo je sletjelo s ceste, a vozač je od zadobivenih ozljeda preminuo. Intervenirali su bjelovarski i đurđevački vatrogasci.

Požar u brodogradilištu

U

vodičkom brodogradilištu Betina 26. veljače u poslijepodnevnim satima na brodu u remontu nastao je požar. Požar su pogasili vatrogasci iz Tisnog i Šibenika, a materijalna šteta procijenjena je na 100 tisuća kuna.

Štićenici izazvali požar

J

oš se istražuju pravi motivi koji su ponukali dvojicu maloljetnih štićenika da 27. veljače u kasnim prijepodnevnim satima izazovu požar sportske dvorane u sklopu zagrebačkog odgojnog doma. Intervenirali su zagrebački vatrogasci, a materijalna šteta iznosi 150 tisuća kuna.

Preminuo od zadobivenih ozljeda

T

ridesetogodišnjak, u alkoholiziranom stanju, izazvao je najvjerojatnije opuškom cigarete, 27. veljače u sitnim satima požar fotelje u dnevnoj sobi obiteljske kuće u Popovači. Požar je ugasio susjed, a teško ozlijeđeni muškarac hitno je prevezen u zagrebačku Traumatološku bolnicu gdje je tjedan dana kasnije preminuo od zadobivenih ozljeda.

Požari raslinja

V

atrogasci iz Šibenika, Grebaštice, Primoštena, Zatona i Brodarice, uz sudjelovanje jednog Canadaira, pogasili su požar koji je 8. veljače u poslijepodnevnim satima opožario petnaestak hektara niskog raslinja.

U večernjim satima 8. veljače na području Naklica nastao je požar koji je do jutarnjih sati opožario 25 ha niskog raslinja. Požar su pogasili vatrogasci omiškog kraja, a tijekom prijepodneva u gašenju je sudjelovao jedan Canadair. Na crikveničkom području 10. veljače u večernjim satima izgorjelo je 14 hektara niske bjelogorice. Požar su tijekom noći gasili vatrogasci iz Crikvenice, Bribira i Novog Vinodolskog. Uz autocestu, na području Gospića 10. veljače nastala su dva požara (jedan prijepodne i jedan navečer) u kojima je opožareno ukupno dvadesetak hektara trave i niskog raslinja. Na području Ribnika u večernjim satima nastao je požar na miniranom terenu koji je tijekom noći opožario 25 ha niskog raslinja. Sva tri požara pogasili su gospićki vatrogasci. Na teško pristupačnom terenu između Radošića i Muća u poslijepodnevnim satima 10. veljače nastala su dva požara. Požare su pogasili vatrogasci iz Muća i Sinja te jedan protupožarni zrakoplov, a ukupno je izgorjelo dvadesetak hektara niskog raslinja. Sedamdesetogodišnjak palio je na području Vrsina suhu travu tijekom prijepodneva 11. veljače. Vatra je izmakla kontroli i opožarila petnaestak hektara niskog raslinja na brdu Jelinjak. Požar su pogasili vatrogasci iz Trogira, Marine, Vranjica i Slatine. Na miniranim predjelima Potravlja i Maljkova kod Hrvaca 11. veljače u poslijepodnevnim satima nastala su dva požara koji su sa sigurnih pristupnih puteva kontrolirali vatrogasci iz Vrlike i Sinja. Ukupno je izgorjelo desetak hektara, a u gašenju požara sudjelovao je i jedan Canadair. U poslijepodnevnim satima 13. veljače u Šibensko-kninskoj županiji nastala su dva požara. Prvog su, na brdu Kosa kod Zatona, na sedam hektara opožarenog raslinja, zaustavili šibenski, vodički i zatonski vatrogasci. Na području Primoštena, između Rupa i Podgrebena, opožareno je šest hektara raslinja, a istog su savladali šibenski, rogoznički, primoštenski i grebaštički vatrogasci. U oba požara djelovao je isti protupožarni zrakoplov. Desetak hektara niskog raslinja i šume izgorjelo je tijekom ranog prijepodneva 14. veljače kod mjesta Kovačevo. Požar su pogasili vatrogasci iz Rijeke, Klane, Čavala, Jelenja i Sušaka. Tijekom jutra 15. veljače nastao je

kod Vrela Zrmanje požar koji je opožario 240 hektara niskog raslinja i šume. Uz jedan Canadair, požar su gasili vatrogasci iz Gračaca. U poslijepodnevnim satima 15. veljače na području Parka prirode Kopački Rit nastao je požar koji je zahvatio šest hektara niskog raslinja. Požar su pogasili vatrogasci iz Vardarca, Osijeka, Bilja te djelatnici parka. Na području Lovranske Drage tijekom poslijepodneva izgorjelo je desetak hektara niskog raslinja i crnogorice. Do večernjih sati požar su savladali vatrogasci iz Opatije, Škalnice, Klane, Rijeke, Sušaka, Kastva te jedan protupožarni zrakoplov. Tijekom poslijepodneva 15. veljače na području Klisa nastao je požar koji je zahvatio dvjestotinjak hektara niskog raslinja. Uz jedan helikopter požar su gasili vatrogasci iz Klisa, Dugopolja, Kaštela, Trogira i Splita. Gotovo u isto vrijeme dojavljen je i požar kod Muća koji je savladan na površini od tridesetak hektara crnogorice. Požar su pogasili vatrogasci iz Šibenika, Makarske, Muća i Sinja. Zadarski, benkovački i obrovački vatrogasci gasili su 16. veljače tijekom poslijepodneva požar koji je na nepristupačnom terenu zaseoka Švonja kod Krupe zahvatio 20 hektara niskog raslinja. Iznad mjesta Matijevići na području Kule Norinske vatrogasci iz Ploča, Dubrovnika, Metkovića, Slanog i Konavla tijekom poslijepodneva 16. veljače gasili su požar koji je do jutarnjih sati slijedećeg dana opožario dvjestotinjak hektara niskog raslinja i borove šume. U požaru je djelovao i jedan protupožarni zrakoplov. Na području mjesta Donji Klasnić 18. veljače u poslijepodnevnim satima izgorjelo je sto hektara niskog raslinja. Požar su pogasili vatrogasci iz Gline. U jutarnjim satima 19. veljače na minski sumnjivom području kod Hrvaca izgorjelo je sedamsto hektara niskog raslinja. Sa sigurnih pristupnih puteva požar su kontrolirali vatrogasci iz Sinja i Vrlike te jedan helikopter. Dežurstvo uz opožareni perimetar potrajalo je četiri dana. Trava i nisko raslinja na površini od 200 ha izgorjelo je tijekom poslijepodneva na obroncima Medvednice iznad Bizeka. Požar su pogasili vatrogasci iz zagrebačkog Vrapča i Kustošije Tijekom poslijepodneva 19. veljače travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

7


Požari i intervencije

na području Luke kod Zaprešića vatrogasci iz Zaprešića, Jakovlja i Luke pogasili su požar koji je zahvatio četiristo hektara trave i niskog raslinja. Vatrogasci iz Gračaca gasili su na teško pristupačnom području PopineLijabijusi požar koji je tijekom 19. veljače zahvatio šezdesetak hektara niskog raslinja. Šesto hektara niskog raslinja izgorjelo je tijekom poslijepodneva 20. veljače na području Pješčanice. Požar su pogasili vatrogasci iz Gvozda. U večernjim satima 22. veljače na predjelu između Bruvna i Mazina izgorjelo je pedeset hektara niskog raslinja. Požar su pogasili gračački vatrogasci. Stotinjak hektara niskog raslinja izgorjelo je 22. veljače u poslijepodnevnim satima na području između Oroslavlja i Andrašeca. Požar su pogasili vatrogasci Zagorske vatrogasne postrojbe. U ranim poslijepodnevnim satima 24. veljače kod mjesta Bruvno nastalo je više požara koji su do večernjih sati gasili gračački i zadarski vatrogasci, djelatnici Šumarije i jedan protupožarni zrakoplov. Ukupno je opožareno 600 ha trave. U Krapinsko-zagorskoj županiji 26. veljače nastalo je više požara od kojih se ističu dva najveća. Vatrogasci iz Gornje Šemnice i Radoboja gasili su tijekom jutarnjih sati požar koji je zahvatio dvjestotinjak hektara niskog raslinja na području Sv. Jakova i Gornje Šemnice. U

poslijepodnevnim satima vatrogasci iz Petrovskog, Đurmanca i Krapine gasili su požar na području Stare Vesi. Izgorjelo je 600 hektara trave i niskog raslinja prizemnog šumskog sloja. Na području Vodene Glave kod Gračaca tijekom poslijepodneva 26. veljače opožareno je 200 ha trave. Požar su do večernjih sati pogasili gračački vatrogasci. Gospički, bjelopoljski i plitvički vatrogasci gasili su 27. veljače tijekom poslijepodneva požar koji je zahvatio 150

ha niskog raslinja na području Bjelopolja i Plitvičkih Jezera. U večernjim satima 29. veljače na području Čreta kod Krapinskih Toplica izgorjelo je stotinjak hektara niskog raslinja. Požar su pogasili vatrogasci iz Čreta, Zaboka i Krapinskih Toplica. Đulijano Grum pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Služba za vatrogastvo-DUZS

Teška prometna nezgoda Metković

D

ana 17. ožujka 2008. na magistralnoj cesti M-17, tzv. bosanskoj transferzali Opuzen-Metković-BiH, na predjelu Krvavac 2, došlo je do teške prometne nezgode u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila marke Renault Kangoo i Alfa Romeo, te traktor marke IMT. Odmah po dojavi u operativno dežurstvo JVP Metković u 18,36 sati upućena je ekipa s tri vatrogasca i malim tehničkim vozilom opremljenim Holmatro hidrauličnim alatom za brzu navalu. No, kako dojave nisu prestajale dolaziti, te kako su informacije govorile da u više vozila ima nekoliko osoba ukliještenih, to je u 18,42 upućeno i drugo vozilo, kratko navalno, opremljeno s Lukas hidrauličnim alatom s još četiri vatrogasca. Po dolasku na mjesto intervencije prvog vozila oko 18,48 zatečene su tri 8

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Požari i intervencije

osobe ukliještene u vozilima, od toga dvije u Renaultu i jedna u Alfi Romeu. Odmah se pristupilo izvlačenju osoba. Kako je na licu mjesta bila i ekipa hitne medicinske pomoći uz konzultaciju s njima odlučeno je da se najprije pristupi oslobađanju dvoje ukliještenih i teško ozlijeđenih u Renaulta, a po dolasku drugog vozila pristupiti će se izvlačenju treće osobe iz Alfa Romea koja je, nažalost, preminula. Nakon kratkog vremena uspješno su oslobođene osobe iz Renaulta, te preba-

čene u vozilo HMP. Po dolasku na lice mjesta navalno vozilo i njegova posada osvijetlili su cijelo mjesto događaja, te osigurali vozila od nastanka požara kao i apsorbensom prekrili proliveno gorivo i ulje. Po oslobađanju osoba iz Renaulta oslobođen je i vozač Alfe koji udes nije preživio. Prilikom te intervencije korišten je hidraulični alat Holmatro koji se pokazao pouzdanim i efikasnim.

Inače to je 7 intervencija takvog tipa u prometu u ovoj godini, te ukupno 70-ta na području koje pokriva Javna vatrogasna postrojba Metković što je, uzimajući u obzir da je tek mjesec ožujak, visoka i zabrinjavajuća brojka. I ta nesreća dokazuje da se vatrogasci konstantno moraju obučavati i pripremati ne samo fizički već i psihički za napore koji ih čekaju na takvim intervencijama. Jure Pilj dipl. inž.

Specifičnost jedne granice

V

iše puta do sada na stranicama Vatrogasnog vjesnika pisano je o graničnim požarima otvorenog prostora na području Dubrovačko-neretvanske županije, te o opasnostima i problemima s kojima se susreću vatrogasci u njihovu gašenju. Poznat je problem da naše vatrogasne snage ne mogu na vrijeme intervenirati na području druge države kako bi spriječile ulazak vatrene fronte u RH. No, ipak se nešto poradilo na tome, te sada postoje SOP za situacije ulaska naših postrojbi u BiH. Bitno je za istaknuti da je potrebno značajno vrijeme dok se ne iskoordinira ulaz naših snaga u BiH. Naime, zašto se sve ovo gore spominje? U sljedećem tekstu želi se skrenuti pozornost na jednu drugu specifičnu situaciju u kojoj se JVP Metković nalazi u odnosu na prelaske državne granice, a koji nisu riješeni standardnim operativnim postupcima. Grad Metković sa svojih 16000 stanovnika drugi je po veličini grad u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, te najveći grad u dolini Neretve kojoj i kojemu gravitira i veliki dio susjedne BiH t.j. Hercegovine od Ljubuškog preko Čapljine do Stoca, te samih naselja uz granicu s Hrvatskom: Doljana i Gabela polja. Za te stanovnike Hercegovine ova granica ne predstavlja ništa doli administrativnu prepreku koju svaki dan prelaze u odlasku na svoja radna mjesta, more ili sl. Za JVP Metković, koja pokriva 40-tak km granice s BiH tih 1,5 km predstavlja najveći problem. Ta granica međutim predstavlja državnu granicu preko koje nema nikakvih ovlasti što je i normalno. Međutim, osvrnimo se na specifič-

nosti. Naime, ulica Marka Marulića u Metkoviću cijelom svojom dužinom od preko 1 km predstavlja državnu granicu između RH (Metković) i BiH (Gabela Polje). (slika 1.- slika 3.) S lijeve strane ulice je Hrvatska, a sa desne strane Bosna i Hercegovima. Pravo

i mogućnost intervencije JVP Metković ostvaruje i obavlja s lijeve strane ulice dok obavljanje vatrogasnih intervencija s desne strane spada u nadležnost BiH u kojoj vatrogasne snage, ako ih uopće i ima, jako kaskaju za našim postrojbama. Konkretno, za navedeno područje nad-

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

9


Požari i intervencije

ležno je 10-tak km udaljeno DVD Čapljina kojemu je, prema dosadašnjem iskustvu, potrebno najmanje 1 sat za dolaska na navedeno područje. S jedne i s druge strane ulice nalaze se obiteljske kuće, te s BiH strane još i veliki trgovački centar kao i objekti koji bi mogli predstavljati opasnost za RH. Primjer je benzinska crpka GAZ koja se nalazi u BiH na samoj granici uz prometnicu (slika. 4) i kao takva ne podliježe sigurnosnim propisima RH, niti inspekcijskim provjerama naših inspekcijskih službi, a odmah je uz obiteljske objekte u Hrvatskoj, te zasigurno predstavlja sigurnosni rizik. U slučaju potrebe JVP Metković ne može reagirati. Naime, prelaskom granice prestaju važiti i svi mehanizmi zaštite vatrogasaca na terenu, te oni nisu osigurani od slučaja nezgode, niti inspektori zaštite na radu mogu izaći na mjesto događaja da izvrše izvid na mjestu nezgode. Logično je da zapovjednik u takvoj situaciji ne želi preuzeti odgovornost za moguće ozljede svojih vatrogasaca, te se stoga na tom djelu ne vrše intervencije. I građani BiH u tom dijelu Hercegovine svim svojim aktivnostima vezani su za grad Metković, te i u slučaju potrebe za intervencijom obraćaju se JVP Metković, a ne DVD-u Čapljina kako bi to trebali. Prilikom dojave požara ili događaja operativno dežurstvo JVP Metković prosljeđuje dojavu DVD-u Čapljina. No time ne prestaje pritisak na Postrojbu da intervenira, pogotovo stoga što je vatrogastvo u BiH loše organizirano i opremljeno, te intervencije redovito jako puno kasne. Bilo je situacija da je čak policija dežurala u Postrojbi zbog prijetnji opravdano razljućenih građana BiH kojima imovina gori, a vatrogasaca nema kako bi intervenirali. Do sada srećom nije bilo puno takvih

intervencija (tek nekoliko posljednjih godina). No da li se u našoj državi uvijek mora čekati da se dogodi neka tragedija ili katastrofa kako bi se reagiralo na pravi način? Činjenica je da bi se u dogovoru s BiH trebalo dogovoriti o brzom prelasku granice jer se ovdje radi o požarima objekata gdje je vrijeme iznimno značajan faktor. Upitno je, međutim, da li sličnih situacija ima još u našoj državi i

da li se samo zbog jednog grada treba raditi SOP? Da li je takvu situaciju moguće riješiti na lokalnoj razini? Mislimo ipak da ne, već bi se DUZS trebala uključiti u rješavanje tog pitanja, jer i jedan život izgubljen zbog administrativnih barijera je tragedija. Zapovjednik JVP Metković Jure Pilj dipl.inž.

Zanimljivosti iz svijeta Više smrtonosnih tornada u SAD-u

O

rkansko nevrijeme pogodilo je početkom veljače, a potom i polovicom ožujka nekoliko američkih država na jugu zemlje: Prvi je nalet, osim značajne materijalne štete, prouzročio smrt 31 osobe u državi Tennessee, 13 u Ar10

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

kansasu, 7 u Kentucky-u i 4 u Alabami. Još se uvijek zbrajaju štete, a ponegdje i provode pretrage terena o mogućim žrtvama, nakon što je južni dio SAD-a u dva navrata gotovo «pometen» izrazito snažnim tornadima. Oglasio se i Ured Predsjednika Busha koji je guvernerima država Alabame, Arkansasa, Kentuckya, Mississippija i

Tennessee-a obećao neposrednu pomoć čim se učine prve bilance stradanja. Prvi nalet zbio se tik uoči famoznog “Super Tuesday”, kada su predsjednički kandidati za buduće američke izbore načas prekinuli kampanju i odali počast žrtvama i stradalnicima. Da stvari postanu još i gore, u Tennessee-u je nahrupjeli tornado prouzročio požar ogro-


Požari i intervencije

2007. – godina ubrzane smrti šuma u porječju Amazone (Brazil)

S

mnih razmjera na jednom nalazištu i stanici za ispumpavanje prirodnog plina, sjeveroistočno od Nashville-a. Ovaj puta, na sreću, bez žrtava. U čitavoj zahvaćenoj regiji događali su se strujni prekidi, nerijetko i duži mrak, krovovi zgrada se urušavali, mnoga vozila su oštećena, stambena naselja poharana, skladišta uništena. Nezapamćeno nevrijeme nastavilo je svoj rušilački pohod sve do država Illinois, Missouri, Oklahoma i Wisconsin, da bi se proširilo s druge strane čak i do juga Kalifornije. Dvije su osobe poginule u Missouriju.

Al Gore smatra da je podcijenjena veličina krize (klimatske promjene)

P

risustvujući na ovogodišnjem Gospodarskom forumu u Davosu (Švicarska) zajedno sa sumišljenikom pjevačem Bonom, bivši potpredsjednik SAD-a i dobitnik Nobelove nagrade za ekologiju predvidio dalekosežnije i brže perturbacije nego što predviđa Grupa međuvladinih eksperata UN za klimu. Određene projekcije, prema njegovom mišljenju, ukazuju da bi već za pet godina ledene sante na Sjevernom polu mogle posve nestati! Topljenje ledenjaka, naime, poprimilo je alarmantne razmjere, ubrzalo se za 75 posto u 10 godina duž obala antarktičkog kontinenta, dosegnuvši 2006. godine 192 milijarde kubnih metara. Istraživanja provedena na 30 ledenjaka otkrila su kako su u periodu od 2004. do 2005. godine udvostručena brzina topljenja. Podupirajući njegove «crne» teze, poznati pjevač Bono je sa svoje strane pokušao ublažiti prilično napetu atmos-

feru, ispričajući eminentnom skupu anegdotu o posjeti prijatelja Al Gora njegovom domu. «To je kao da se ispovijedate pred irskim župnikom», izjavio je pjevač grupe U2, poznat i po svojoj uspješnoj kampanji protiv siromaštva na svjetskoj razini. «Kao da kažete – imam vrlo luksuzni automobil, ali ga vozim na etanol Oče – reći će Al Goreu, ne samo da sam kriv za poluciju preglasnim decibelima moje pjevačke grupe, nego sam i kao rock zvijezda duboko «umočen» i sukriv u zagađivanju atmosfere kerozinom mojim prečestim letovima iznad Atlantika», ironizirao je irski pjevač. «Mogu i obećati da ću se toga odreći, ali kako zaustaviti sve te konvoje supertankera, prijevoznike raznih petro-kemijskih supstanci i mase zagađujućih proizvoda koje od njih dobivamo, a nitko ih se ne želi odreći !?...»

amo između kolovoza i prosinca prošle godine posječeno je približno 7000 četvornih kilometara ove tropske šume, što je nagnalo brazilskog predsjednik Luiz Inacio Lula da Silvu na saziv hitnog sastanka sa svojim ministrima u cilju zaustavljanja deforestacije Amazone. Sve veći pritisak proizvođača soje, kukuruza i stoke prouzročio je u blizini grada Santarem u brazilskoj državi De Para nastavak nečuvene sječe brazilske prašume koju još nazivaju «plućima svijeta». Na ogroman pritisak «zelenih», vlastima je konačno došla do mozga pogubna činjenica da bi se ovako nekontrolirano i nekažnjeno rušenja šume u korist širenja pašnjaka i plodne obradive zemlje u porječju Amazone uskoro moglo podvostručiti, ako se ne poduzmu hitne mjere sprječavanja ove nezajažljive ljudske pošasti. Donijeta je promptna odluka da se u to područje odmah pošalju interventne jedinice federalne policije i agenti zaduženi za zaštitu okoliša. “Činjenica da je deforestacija uzela maha u drugoj polovici prošle godine, i nastavlja se još većom žestinom početkom ove», poziva na uzbunu Paolo Adario, koordinator amazonske kampanje Greenpeace-a. Da se ta divlja akcija nije spriječila intervencijom vlasti, pretpostavlja se da bi se tim ritmom do kolovoza uništilo još daljnjih 15.000 če-

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

11


Požari i intervencije

tvornih kilometara prašume, ili gotovo 34% više u odnosu na 11.200 km2 posječenih u razdoblju od kolovoza 2006. do srpnja 2007. godine. Inače, u svjetskim razmjerima nečuveno i sve do ovih dana nesprječavano krčenje brazilske prašume, koncentrirano je u posljednjih nekoliko godina u područja triju nizvodnih regija Amazone: Mato Grosso, Par i Randonia. Umjesto prirodnih «pluća» svijeta, ispaša za stoku - Mato Grosso je epicentar agro-lobija velikih proizvođača soje, vrlo važne poljodjelne kulture brazilskog gospodarstva. Namjerno uklanjanje šuma njihova je ciljana akcija nedopuštenog osvajanja novih obradivih prostora za uzgoj stoke i neobuzdanu proizvodnju soje i kukuruza u porječju Amazone, koje trenutno pospješuje ogromna svjetska tražnja i povećanje cjenovnih indeksa, vezane na nedavnu odluku američkog predsjednika Georgea W. Busha o znatnijem pospješivanju uvođenja proizvodnje i upotrebe etanola na bazi kukuruza (biogoriva) kao zamjene za krizne i sve skuplje naftne derivate.

40 mrtvih u divovskom požaru južno od Seula (Južna Koreja)

V

iše od 600 vatrogasaca, stotinjak navalnih vozila i više stotina policajaca mobilizirani su u obuzdavaju požara koji je početkom siječnja zahvatio veliko skladište-hladnjaču u okolici grada Icheon Požar je nastao i prohujao pogonima orkanskom brzinom, tako da je, od 57 zatečenih radnika, njih 40 smrtno stradalo, a desetak osoba hospitalizirano je s opasnim opeklinama ili zatrovano oslobođenim dimom, koji je znatno otežavao pristup gasiteljima u utrobu zgrade. Kad su konačno prodrli u podrum hladnjače, dvjestotinjak vatrogasaca naišlo je na pougljenjene leševe, koje je bilo vrlo teško identificirati. Prema korejskoj agenciji Yonhap, u trenutku nesreće u rashladnom skladištu radilo je 57 osoba. Među žrtvama najviše je bilo Korejaca porijeklom iz Kine. Prema svjedočenju preživjelih, požar je nastao u podrumskim prostorijama skladišta, inače dvokatne zgrade, što se još uvijek nalazila u gradnji i trebala je biti svečano puštena u rad slijedeći vikend. Uzrok požara ostao je nepoznat, premda se sumnja da je nastao nepa-

12

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

žnjom pri zavarivanju kad su oslobođene lakozapaljive pare prouzročile eksploziju i potom vrlo brzo širenje vatre na čitavi objekt. Svjedoci divovskog požara sjećaju se podmukle eksplozije u podrumskom prostoru i zatim nekoliko snažnih detonacija, plamenova i … jedne žene zahvaćene vatrom koja je utrčala u susjedni restoran pozivajući u pomoć. Vatrena stihija zaprimila je takove razmjere da je svojom prijetećom silinom prisilila na hitnu evakuaciju stotina osoba koji su se našli, radili ili stanovali u susjednim zgradama. Na sreću, gigantski požar se na njih nije proširio.

Za smrt vatrogasaca šestomjesečna kazna zatvora za vlasnika zgrade (Francuska)

T

užilaštvo okruga Nanterre zatražilo je polovicom veljače na završnoj raspravi pred pariškim sudom 24 mje-

sečnu kaznu zatvora, od čega 18 mjeseci uvjetno za vlasnika jedne derutne sobe za služinčad i njenih neispravnih instalacija u mjestu Neuilly-sur-Seine. Dominique de Galard Terraube osumnjičen je za ubojstvo iz nepažnje nakon pogibije petorice vatrogasaca pri intervenciji na zapuštenom objektu u sjeverom predgrađu Pariza. Istodobno, od optužbe su oslobođena dva stanara – useljenika iz Poljske, osumnjičenih također za homicid iz nehata. Ipak, jedan od njih, dobio je tromjesečnu uvjetnu kaznu zbog ilegalnog boravka u Francuskoj, jer mu je u trenutku udesa upravo istekla tromjesečna turistička viza ! Pri svjedočenju o nesretnom udesu, nekoliko je vatrogasaca-sudionika intervencije podcrtalo, kako se požar, sam po sebi benigne prirode, premetnuo u katastrofu prouzročenu fenomenom “flashover”.


Požari i intervencije

Jedan od učestalih zemljotresa u nizu na Sumatri (Indonezija)

P

Vatrena kugla – Dakle, pri otvaranju ulaznih vrata u opožareni stan, nagli prodor kisika u prostoriju gdje su se u međuvremenu već oslobodile znatnije količine plinova akumuliranih pri izgaranju namještaja, prouzročio je naznačeni učinak, ili pojednostavljeno kazano, pravu vatrenu kuglu od preko 1000° C, fatalnu za petoricu mladih intervenata, od 22 do 27 godina života. Prema iskazu dvaju stručnjaka, požar je izazvan kratkim spojem u televizoru, nastalim bez sumnje njegovim padom ili pak prodorom kapanja vode s rublja koje se sušilo iznad njega. U osiguraču, pak, bakrena žica zamijenjena nestručno i zbog neznanja olovnom (!), što je spriječilo «iskakanje» struje u trenutku povećanog vršnog napona. I na kraju, prvooptuženi vlasnik potvrdio je da električna instalacija nije obnavljana od 1981. godine.

Tko ima koristi od destrukcije šuma? (Kambođa)

P

rema objavljenim podacima organizacije za zaštitu okoliša Global Witness, koja je nadzirala iskorištavanje šumskog fonda u Kambodži prije no što su je 2006. protjerale domicilne vlasti, ukupne površine pod šumama u toj azijskoj zemlji smanjene su između 2000. i 2005. za 29 %. U svom izvještaju na stotinjak stranica, Global Witness opisuje mrežu poduzeća pod okriljem mecena bliskih predsjedniku kambodžanske vlade Hun Senu koji, prema istom izvoru, svake godine pribavi na desetke milijuna dolara dobivenih iz «pravične» naknade ilegalnih izvoznika drvne mase «ispod stola» za previd njihovog nesmiljenog rušenja tropskih kambodžanskih šuma. Iz izvještaja nije vidljivo je li međunarodna zajednica nešto poduzela da se spriječi ta razorna grabež.

ogođen prilično snažnim potresanjem tla tjedan ranije, otok je doživio 25. veljače približno žestok zemljotres magnitude 7.2 stupnjeva prouzročivši zvučno uzbunjivanje na mogući tsunami. Bilanca : na sreću nije bilo žrtava, za razliku od 20. veljače kada je zabilježeno najmanje tri mrtva u pokrajini Aceh. Potres se zbio u 15,36h po lokalnom vremenu i pogodio je jugozapadni dio otoka. Njegov je epicentar bio udaljen 162 km jugoistočno od velikog grada Padanga i 294 km od nešto manjeg Bengkulua, a osjetio se i u Jakarti. Prema američkom geofizičkom institutu (USGS), bio je magnitude 7,3. Iako se ove pojave sve učestalije zbivaju na ovom, možda i najtrusnijem području na svijetu, zavladala je panika. Naime, ovo isto područje bilo je snažno poljuljano i u rujnu 2007., kada su poginule 23 osobe. Treba dodati i činjenicu da je zapadna obala otoka Sumatre doživjela 26. prosinca 2004. i 28. ožujka 2005. dva najsnažnija zemljotresa u čitavom svijetu u proteklih četrdesetak godina. Stalna prijetnja tsunamija – Međunarodni znanstveni krugovi predmnijevaju da zapadna obala Sumatre ostaje i nadalje područje jednog skorašnjeg razornog potresa i tsunamija. Trljanje i nasjed podmorske indo-australske i euro-azijske tektonske ploče, koje se međusobno približavaju brzinom šest centimetara godišnje, temeljni je uzrok učestalog snažnog podrhtavanja tla ove regije. Nakon nezapamćene katastrofe iz prosinca 2006., međunarodna je zajednica uložila oko 60 milijuna dolara za izgradnju Centra za uzbunjivanje od moguće pojave velikog plimnog vala nakon potresanja podmorja velike snage no, kako se čini, uređaj je još daleko od stanja da profunkcionira!

Snažno nevrijeme na obalama zapadnoeuropske atlantske zavale: poplave i iščupana stabla (Francuska, Španjolska)

S

totine intervencija vatrogasaca jednako se odnose na velike količine oborina i snažne vjetrove. U gotovom čitavom zahvaćenom području proglašena uzbuna drugog stupnja. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

13


Požari i intervencije

Ne znamo da li i za ostatak Europe vrijedi izreka «čuvaj se marčanskih bura», ali ona što je zadesila naš Jadran prava le šala s orkanskim vjetrovima što su u ponedjeljak, 10. ožujka, poharali obalu francuske pokrajine Bretagne i španjolskih predjela Biskajskog zaljeva. Zbog velikih valova i jakog mora, a ne toliko snažnog vjetra u samom začetku (65 km/h) nedaleko mjesta Sablesd’Olonne nasukao se nizozemski teretni trgovački brod Artemis. Na brodu dužine 88 m našla se posada od sedmorice ljudi, među kojima i obalni lučki pilot. Momčad je spašena, a nije bilo tragova zagađena okolo broda koji na sreću nije imao tereta. Samo u Bretagni 200 vatrogasnih intervencija – U ribarskom mjestancu Relecq-Kerhuon, nedaleko Bresta u Bretagni, u moru je nestao jedan 26-godišnji ribar koji je zajedno sa svojim rođakom pokušao zbog najave još snažnijeg nevremena osigurati sidro svoje jedrilice. Međutim, snažni nadolazeći val potopio je barku, morska struja ponijela je dvojicu nesretnika, a jedan nije uspio isplivati. Kasnije su ga pronašli vatrogasci. Samo u području okruga Finistère, vatrogasci su intervenirali više od 200 puta, pružajući pomoć osobama blokiranim u vozilima usred nadolazećih bujica vode koje su se premetnule u prave poplave ulica (valja napomenuti da se taj fenomen strelovitog porasta razine mora u području atlantskog priobalja događa i u trenucima rasta plimnog vala s mora i u redovnim «nenevremenskim» okolnostima).

«Bijeg» plina, evakuirano 900 osoba (Francuska)

D

evetsto osoba prisilno je izmješteno polovicom siječnja iz škola, stanova i radnih mjesta u gradiću Baume-lesDames (Doubs), nedaleko Lyona, kada je zamijećeno znatno ispuštanje plina iz sustava za punjenje na jednoj «pumpi» za gorivo, prouzročeno okrznućem jednog automobila pri zaustavljanju na crpki. 460 učenika obližnjeg koleđa i još 250 iz strukovne škole, te stanovnika desetak zgrada moralo se iz preventivnih razloga «iseliti» na dva sata, sve dok specijalizirane interventne vatrogasne i jedinice lokalnog «Plinovoda» nisu otklonile prijeteću opasnost.

14

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

U međuvremenu, petnaestak učenika zatražilo je liječničku pomoć, a trojica od su hospitalizirana, očito iz radoznalosti prekomjerno se «nasnifajući» plinskih para. Incident na sreću nije imao, nikakvih težih posljedica.

Četiri žrtve nakon obrušavanja građevinskog krana (SAD)

G

radilište nebodera na Manhattanu u New Yorku, bilo je polovicom ožujka poprište neobične nesreće: uz veliki prasak iz visine se obrušila građevinska dizalica. U njenom padu nastradala su četvorica radnika, još desetak je ranjeno, a prema navodima gradonačelnika Michaela Bloomberga, izvjesno je da bi se još poneka žrtva mogla naći nakon pretraživanja ruševina. Naime, pri padu kran je zahvatio nekoliko obližnjih stambenih objekata, od kojih je jedna trokatnica doslovno sravnjena sa zemljom, podižući ogroman oblak prašine. Uokrug radijusa

pada dizalice stradalo je i dosta parkiranih vozila Vatrogasci pretražuju hrpu ruševina visoku nekoliko katova ne bi li lokalizirali eventualne žrtve. Više je osoba prevezeno u obližnje bolnice, a smrtno stradali su vjerojatno ljudi s gradilišta. Nesreća je prouzročena padom jedne čelične traverze koja je u prolazu doslovno iščupala dio kraka dizalice pričvršćene na fasadi građevine. Približno 19 od 44 katova nebodera bilo je dovršeno, a u trenucima udesa radnici su premještali dio konstrukcije, da bi započeli s radovima na višim katovima. Susjedno stanovništvo već se nekoliko puta prethodno žalilo općinskom poglavarstvu da radnici naprosto «siluju» gradnju neprekinutim dan-noć radovima, s očitom namjerom da što brže okončaju radove na građevini. Očigledno, izvođači se pri tako zahtjevnim radovima, nisu držale one pametne latinske izreke : «festina lente«- žuri polako! (am)


Struka i praksa

Symposium Europe, Paris, 7. i 8. ožujka 2008. Objedinjeni dobrovoljni vatrogasni korpus za jaču Europu

V

isoki pripadnici vatrogasnih tijela 25 europskih zemalja sastali su se početkom ožujka u Parizu kako bi promislili o projektima djelotvornih zajedničkih snaga zemalja članica Europske unije u slučajevima katastrofa. Simpozij Europa i službe spasilačke pomoći i borbe protiv požara organiziran je na inicijativu Francuske nacionalne vatrogasne federacije i Međunarodnog udruženja protupožarnih i spasilačkih službi (CTIF). Nastao u Parizu 1900., CTIF danas broji 50 zemalja članica, okupljajući približno 5 milijuna pripadnika najrazličitijih profilacija uže specijaliziranih jedinica koju riječju nazivamo vatrogascima ili «vojnicima vatre», a koji svojim humanim i jednako opasnim zanatom dnevno pružaju svekoliku zaštitu, intervencije i spasilačku pomoć prosječno milijardi ljudi dnevno u svijetu ! Cilj održanog skupa bio je da se, prije svega, izmjene i umnogostruče dragocjena stečena iskustva, te kako je u uvodom dijelu simpozija rekao predsjedavajući, Richard Vignon, «bolje upoznaju modeli naših susjeda, od kojih se uvijek može štošta naučiti, te će njima poboljšati naše spoznaje stečevinama

svake od okupljenih zemalja». U tom duhu održan je i okrugli stol posvećen voluntarizmu, sveprisutnom od samih iskona vatrogastva i, općenito, spasilačkog poduhvata. Ako ta riječ, odnoseći se na bilo koju zemlju, simbolizira dobrovoljno uključivanje građanina, ne radi se o samo jednom tipu dobrovoljstva, nego o višeznačnosti dobrovoljstava, jer je u svakoj od njih ponaosob organiziranje dobrovoljačkog korpusa djelotvorno na sebi svojstveni način. No, iznad svih naših različitosti, koje nas ujedno i objedinjuju, postoji zajednička želja da još učinkovitije i kao neka vrste ‘zajedničke europske snage’ služimo u našem djelokrugu nadležnosti i poznavanja struke. U pojedinačnoj raspravi govornika iz šest zemalja (Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Austrija i Češka Republika) iznijeta su neka vlastita iskustva, uključujući i poneke indikativne primjere tog opasnog zanata.

Za Europu dobrovoljaca…

Č

injenično stanje jednodušno je ocijenjeno: Europa se trudi regrutirati i očuvati svojih 4 milijuna gasitelja okupljenih u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, koji igraju esencijalnu ulogu u zaštiti svojih sumještana, počev od ponajmanjih naselja i mjesta lokalne razine sve do gradskih naselja i većih aglomeracija. Zato, dobrovoljni vatrogasci ne smiju biti zaboravljeni ni zaobiđeni u

izgradnji Europe civilne zaštite. Od Portugala, gdje je 99 % gasitelja okupljeno u dobrovoljnim društvima, do Velike Britanije koja broji tek nekih tisuću dobrovoljnih gasitelja, ali i njih 18000 na određeno vrijeme, preko Njemačke koja raspolaže s oko milijun dobrovoljaca, dobrovoljne vatrogasce povezuje jednaka ili slična problematika što proizlazi iz njihovog organiziranja, ekipiranosti i praktičkih teškoća pri izvršavanju kompleksnih zadataka – u pravilu s velikim marom i odanošću. Predsjednik Britanske federacije protupožarnih organizacija Dennis Davis, požalio se da je na Otoku sve teže regrutirati gasitelje na određeno vrijeme, britansku specifičnost koju bi, prema njegovim riječima, i Europa trebala uvažiti. Nižući teškoće službe, glavni tajnik Francuske vatrogasne federacije JeanMarie Lincheneau podcrtao je manjak razumijevanja poslodavaca u pravdanju odsustva s rada svojih zaposlenika koji su ujedno i marni vatrogasci u lokalnim vatrogasnim društvima, kada im savjest i sveta dužnost nalažu da se neodložno odazivaju na pomoć ranjenima pri cestovnim udesima, pri gašenju urbanih požara i zbrinjavanju stradalnika ili pak u borbi protiv sve učestalijih šumskih požara. Predsjednik Švicarske vatrogasne federacije, Kaurent Wehli (115.000 dobrovoljnih i 1.200 profesionalnih vatrogasaca), sugerirao je skupu da se još više poraditi na imageu vatrogastva među mladima, te službenom priznavanju profesionalnih kvaliteta u dobrovoljnih vatrogasaca. Također je predložio da se na ravni europskog zajedništva iznađe jedinstvena naknada za izgubljena primanja, u uvjetima kada dobrovoljne vatrogasce zbog izbivanja s redovnog posla, poslodavci kažnjavaju umanjenjem plaće. Zapažena je bila i rasprava Ernesta Eörya, predsjednika slovenskih vatrogasaca, koji je od Europske unije zatražio neodložnu izradu europske direktive koja bi ujednačila statutarne razlike dobrovoljnog vatrogasnog korpusa u pojedinim zemljama članicama ili onim koje će se uskoro pridružiti.

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

15


Struka i praksa

Koordinacija i suradnja

N

edavne prirodne nepogode i katastrofe velikih razmjera kao što su, primjerice, bili požari raslinja u Grčkoj i Portugalu ili poplave u Istočnoj Europi, zdušno su popraćene pripomoći u ljudstvu i velikoj materijalnoj pomoći od strane pretežnog dijela vatrogasnih organizacija susjednih i ostalih europskih zemalja. No, pomoć, u pravilu kasni zbog proceduralnih pitanja, kao što su razna odobrenja za slanje ili pronalaženje, primjerice, raspoloživih transportnih zrakoplova pri transferima ljudstva i tehnike, posebno na mjesta stradala teškim zemljotresima. Znalo se dogoditi da su žurno mobilizirane jedinice spasilaca – u pravilu za to je bilo potrebo najviše četiri sata – a, potom se uzaludno čekalo i do 72 sata njihovo prebacivanje na mjesta udesa. Nekadašnji europski povjerenik, Michel Barnier i sam je na skupu branio prijedlog o potrebi stvaranja objedinjenih europskih snaga civilne zaštite. «Ne bismo trebali čekati na nove katastrofe, da bismo se uskladiti kako intervenirati, pledirao je, upozoravajući kako su «nepogode kao, primjerice, moguće pandemije velikih razmjera, pred vratima zbog nesmiljenog žrvnja što sa sobom nosi globalizacija ili, pak, drastične klimatske promjene i pregrijavanje atmosfere». Agostino Miozzo, predstavnik 1.200.000 talijanskih dobrovoljnih vatrogasaca i spasilaca, zatražio je da Europska unija odsad koordinira sredstva zemalja članica kako bi se stvorio jedinstveni model pri specijalnim intervencijama. Predstavnici njemačkog i britanskog vatrogastva zatražili su da Europska unija uzme u razmatranje specifičnosti njihovih službi pomoći i spašavanja kao i mehanizme pomoći koje su već donesene od strane Organizacije Ujedinjenih

naroda ili bilateralnim sporazumima europskih zemalja.

Novi impulsi

T

ri dana uoči pariškog skupa, Europska je komisija je uputila u proceduru prijedlog o stvaranju jedinstvenih snaga u krilu Europske unije, što podrazumijeva i poboljšice mjera o pripremama za katastrofe u zemljama članicama, ali i nečlanicama Europske unije, koje čak predmnijevanju neku vrstu europskog umrežavanja u rasponu od izobrazbe i osposobljavanja do praktičnih mjera pružanja hitne pomoći. Kao neka vrsta eha na održani simpozij i glasa podrške domaćina skupa Francuske, odjeknula je poruka ministrice unutrašnjih poslova Michele Alliot-Marie, koja najavljuje kako će u trenutku kad uskoro preuzme predsjedanje Europskom unijom «Francuska poduzeti konkretne akcije koji bi dale odlučne poticaje ‘Europi civilne zaštite’». Taj je čin prihvaćen kao pozitivna ambicija ministrice da ponudi Europi «izba-

lansirani» način učinkovitog reagiranja naspram mogućih stanja prirodnih kriza velikih razmjera, koji u svojim detaljima predviđa i stvaranje europskog instituta za izobrazbu koji će omogućiti «skladno formiranje europskog kadra» i «osnažiti» mogućnosti Informativnog centra podrške civilnoj zaštiti Europske unije (MIC) u Bruxellesu. I na kraju, umjesto bilo kakvog zaključka, valja reći da je skup visokih predstavnika europskih vatrogasaca u Parizu vrlo dobro prihvatio opće izražena volju i raspoloženje o stavljanu na dnevni red Europske komisije natuknice o jedinstvenoj ‘Europi civilne zaštite’. To je na neki način potaknuo u svojoj završnoj riječi i predsjedavajući pukovnik Vignon , naglasivši da je naredno šestomjesečno razdoblje francuskog predsjedanja Europskom unijom dobra prilika da se na instancama Bruxellesa i Strasbourga čuje i glas europskih vatrogasaca. (am)

Znanost u službi vatrogastva

D

anas se požari raslinja ne gase samo mlaznicama i ostalim vatrogasnim armaturama, nego se za taj posao sve više koriste i računala. Kada vatrogasci dođu do vatre, postave liniju obrane i započnu gašenje smatra se da je veliki dio posla, za zapovjednika požarišta, obavljen no naravno ne i završen. Donošenje pravilnih odluka u zapovijedanju može biti olakšano korištenjem računala i spe16

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

cijaliziranih programa za predviđanje širenja požara raslinja. Kupiti program i njemu prilagođena računala nije problem ako se ima dovoljno financijskih sredstava. No to je, matematički rečeno, nužan ali ne i dovoljan uvjet da bi sve to zajedno moglo raditi na zadovoljavajući način. U tom slučaju na scenu, uz vatrogasce, nastupaju znanstvenici s područja fizike i geodezije koji požarnu scenu s

terena prenose na ekran našeg računala. Potrebno je mnogo rada da se program za predviđanje širenja požara raslinja prilagodi našim klimatskim, vegetacijskim i geografskim uvjetima. Zahvaljujući Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pokrenut je tehnologijski projekt TP-06/007-01 pod nazivom Sustav za multisenzorsko zrakoplovno izviđanje i nadzor u izvanrednim situacijama i za-


Struka i praksa

štiti okoliša, a u sklopu kojeg je i radna cjelina 710, pod nazivom Pilotski modul za operativnu predikciju širenja požara raslinja. U okviru modula koristi se program za simulaciju širenja požara Farsite (koji je javno dostupan i besplatan), baze prostornih podataka (digitalni model reljefa, karta vegetacije, karta kritičnih i važnih objekata), dojava o mjestu i vremenu pojave požara, podaci o brzini i smjeru vjetra. Voditelj tehnologijskog projekta je prof. dr. sc. Milan Bajić, s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a voditelj radne cjeline je znanstvena savjetnica dr. sc. Katica Biljaković s Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu.

približna realnost širenja požara raslinja. Modeli iako nepotpuni mogu biti itekako korisni. Nakon prvog pitanja slijedi i drugo pitanje. Kako se taj model može koristiti za potrebe vatrogastva? Odgovor može biti jednostavan, ali i složen. Taj model zamišljen je kao potpora u donošenju odluka vatrogasnom zapovjedniku pri gašenju požara raslinja. Kako bi se bolje shvatilo opisat će se jedan od mnogih primjera. U slučaju izbijanja požara na teško pristupačnom terenu, uslijed npr. udara groma, požar se detektira ka-

uzimajući u obzir unesene parametre i vrijednosti iz baze podataka koje opisuju zadano područje. Na osnovu dobivenih podataka zapovjednik donosi procjenu o načinu gašenja, broja gasitelja, potrebite tehnike i sl. Program izračunava dužinu požarne linije, površinu opožarene površine te ima druge korisne funkcije koje pridonose donošenju odluka na terenu. Isti taj program mogao bi se koristiti za izračunavanje rizika odnosno za izradu procjena i planova, školovanje vatrogasnih časnika i dr. U razvoj modula krenulo se na način da se kritički odabere, ispita, potvrdi i evaluira odgovarajući model, zatim slijedi njegova interpretacija i rezultati modela te njegove pretpostavke korištenja i ograničenja da bi se na kraju dobili odgovarajući izlazni podaci. Nakon što se

merom, dojavom očevica, letjelicom. Lokacija požara unosi se u računalo na topografsku kartu. U računalo se unose podaci kao što su smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost i sl. te se zadaje vremenski period za koji se želi simulirati širenje požara. Računalo nakon toga iscrtava liniju požara

odabrao program Firesite na temelju programa IST 1999, studija iz 2001. kojim su obuhvaćena 8 simulacijskih paketa, a isti su bili analizirani po 23 karakteristike, krenulo se u prikupljanje podataka za „punjenje“ baza podataka. U prikupljanju podataka i sam projekt uključila se Služba za vatrogastvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Miše Miloslavić, bivši županijski vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije. Budući da se raspolagalo grafičkim prikazima širenja požara raslinja, po danima i satima, na otoku Lastovo (požar 2003.) i otoku Korčuli (požar 1998.) napravljeni su prvo modeli za ta područja. Simulacijom stvarnih požara dobilo se prihvatljivo prekrivanje stvarnog i simuliranog područja širenja požara raslinja što je dalo novi poticaj našim istraživačima. “Punjenje” baza podataka vrlo je

Modul za operativnu predikciju širenja požara raslinja

V

eliki dio spomenutog tehnologijskog projekta odnosi se na podršku vatrogastvu. No u ovom članku predstavit će se samo modul za operativnu predikciju (u stvari simulaciju) širenja požara raslinja te njegov razvoj od strane naših stručnjaka, dr. sc. Damira Starešinića s Instituta za fiziku Sveučilištau Zagrebu, Sanje Šamanović dipl. inž. i Ane Kuveždić, dipl. inž., s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i znan. savjetnice dr. sc. Katice Biljaković koji su uložili stotine radnih sati da bi rezultate mogli prikazati nama, vatrogascima. Što je to model? Model je pojednostavljena i neminovno, u našem slučaju, samo

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

17


Struka i praksa

složen i dugotrajan posao budući da će program to bolje simulirati požar što su podaci kvalitetniji (bolje odražavaju stvarno stanje vegetacije, objekata). Za izradu modela u programu FARSITE korištena su tri temeljna skupa prostornih podataka: digitalni model reljefa (DMR), karte staništa, položaji cesta, naselja, objekata od posebne važnosti. Karte staništa dobivene su iz projekta kartiranja staništa RH Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH. Glavni izvor prostornih podataka bili su LandsatETM i satelitske snimke, dopunski izvori podataka, terenski uvid, postojeće vegetacijske karate, topografske i litološke karate te ekspertna iskustva i literatura. Kao logički tijek tog projekta je provedba radionice kako bi se budućim korisnicima prikazale prednosti i nedostaci

tog programa, koji će na temelju prikazanog i sami radeći na tom programu pomoći u donošenju odluke da li ima smisla dalje razvijati program ili prekinuti s tom radnom cjelinom. Radionica je provedena u Učilištu vatrogastva i zaštite i spašavanja 6. ožujka 2008. godine i njoj su bili nazočni predstavnici vatrogasaca iz Primorsko-goranske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnik Službe za civilnu zaštitu i Službe za vatrogastvo te predstavnici Hrvatskih šuma, ukupno s organizatorom 24 sudionika. Izlaganja u pogledu potreba i operativnih zahtjeva održali su voditelj Projekta Milan Bajić, te Mladen Vinković i Miše Miloslavić. Predavanje o izradi i razvoju modula za operativno predviđanje širenja požara raslinja održali su Katica Biljaković, Damir Starešinić i Ana Kuveždić te su prikazali 18

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

rezultate evaluacije programskog sustava Farsite za simulaciju ponašanja požara raslinja na primjeru požara na otoku Lastovu iz 2003. godine. Pokazane su najbitnije funkcionalnosti te je istaknuta

potreba nastavka razvoja uporabe i istraživanje ulaznih parametara kako bi simulacija bila što točnija. Nakon teoretskih izlaganja od strane djelatnika Službe za vatrogastvo, Roberta Rožića i Krešimira

Kordeka, demonstrirana je primjena simulacijskog programskog sustava Farsite polazeći od potreba i načina rada vatrogasnog zapovjednika na primjeru požara raslinja na otoku Lastovo 2003. Posebno su demonstrirani i naglašavani aspekti koji su bitni vatrogasnom zapovjedniku pri donošenju odluka pri zapovjedanju. Pozornost nazočnih je privukla i prezentacija Ane Kuveždić, dipl. inž., s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je prikazala mogućnosti interaktivne 3D računalne vizualizacije na primjeru ortofoto prikaza otoka Lastova. U tom slučaju zapovjednik bi se na računalu kretao i gledao 3D karakteristike terena (nagib, vegetaciju, prometnice, objekte) kao i simulaciju opožarene površine iz perspektive koja je njemu prihvatljiva. Nazočni predstavnici vatrogasnih zajednica su uz pomoć instruktora sami isprobali rad s programom Farsite na spomenutim primjerima i u konstruktivnoj kritičkoj atmosferi podržali nastavak na ispitivanju i uvođenju u operativnu uporabu modula za simulaciju širenja požara raslinja.


Struka i praksa

Zaključak

S

vi nazočni ocjenili su da je prikazani modul za simulaciju požara raslinja temeljen na programu Farsite vrlo koristan i neposredno primjenjiv za potrebe

i potporu odlučivanja na više različitih načina te su dali potporu za nastavak razvoja, ispitivanja i operativne evaluacije simulacijskog modula u okviru tehnologijskog projekta Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa RH, a po mogućnosti i kroz Program aktivnosti Vlade RH u 2008. Tehnologijski projekt će sa zapovjednikom Civilne zaštite (Stjepan Huzjak) i njegovim suradnicima (Andrija Antolović) pokrenuti proces osiguravanja baza prostornih podataka potrebnih za operativno ispitivanje i evaluacija modula za simulaciju požara raslinja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spremni su nastaviti primjenu modula za simulaciju požara raslinja temeljen na programu Farsite na otocima Korčula i Lastovo za koje imaju pripremljene baze prostornih podataka. Na taj način bi se kontinuirano ispitivao, evaluirao i razvijao simulacijski modul. Spremnost za operativno ispitivanje evaluaciju i razvoj operativne primjene modula za simulaciju požara raslinja izrazili su i predstavnici Primorsko-goranske županije budući da raspolažu dobrim kartografskim podacima i vlastitim kadrom za rad u geografskom informacijskom sustavu. Pripremio: Mladen Vinković

Otrovno djelovanje požarnih plinova na čovjekov organizam Smrtonosni požarni plinovi

P

ožari u Švicarskoj odnose godišnje 30 do 40 života. Uzrok smrti je u većini slučajeva otrovanje plinovima, budući da požarni dimovi uvijek sadrže visoko otrovne sastavnice. Postupci otrovanja dimom postaju stoga sve složeniji medicinski problem, čiji domašaj ovisi o različitim činiteljima i, uz istovremeno ozljeđivanje od požara, zahtijeva snažnu međudisciplinarnu suradnju odnosnih stručnjaka. Dim je mješavina plinova, para, vodenih kapljica i čestica čađe u najsitnijem obliku, koja nastaje u procesu izgaranja. U njoj mogu biti sadržane još uljne kapljice i mineralna prašina. Sastav dima uvelike ovisi o materijalu koji gori, o temperaturi vatre i dopremi kisika tijekom procesa gorenja, zbog čega se o točnom sadržaju dima odnosno požarnog dima u pravilu teško mogu iznijeti točni podatci. Štetne tvari koje su sadržane u najrazličitijim koncentracijama u dimu mogu se podi-

jeliti na sljedeće kategorije: • zagušljivi plinovi, • podražajni plinovi, • proizvodi pirolize, nazvani još i Volatile Organic Compounds (VOC), • čestice (čađa), kapljice (voda, ulje, kiseline, lužine i dr.).

Zagušljivi plinovi

M

eđu zagušljive plinove koji se pojavljuju u dimu spada ugljični dioksid (CO2), ugljični monoksid (CO) i također cijanovodična kiselina (HCN). Učinak gušenja ima i opadanje koncentracije kisika tijekom požara (zbog trošenja i istiskivanja). Svi ti plinoviti sastavni dijelovi požarnog dima nemaju nikakvo bitno podražajno djelovanje, tako da žrtvu ne muči nikakav upozoravajući podražaj. Porast koncentracije ugljičnog dioksida u zraku za disanje tijekom požara djeluje osim toga poticajno na disanje i vodi do povišene frekven-

cije udisaja. Kod tinjanja bez plamena može visoka koncentracija ugljičnog monoksida u plinovima gorenja vrlo brzo dovesti do nesvjestice i smrti. Zato nije ništa neobično da osobe koje su pri spavanju bile izložene visokim koncentracijama ugljičnog dioksida odnosno ugljičnog monoksida dožive smrtonosna otrovanja bez buđenja, kao što je primjerice slučaj kod tinjanja vatre bez plamena ili u blizini pogrešno instaliranih sustava grijanja.

Ugljični monoksid

U

gljični monoksid nastaje kod nepotpunog izgaranja organskih tvari kao posljedica nedovoljnog privođenja kisika, kao što se to često može vidjeti kod polaganog izgaranja. Ako ugljični monoksid preko pluća dospije u krvotok, veže se 200 do 300 puta jače nego kisik na hemoglobin (Hb, tvar koja krvi daje crvenilo). Time dolazi do blokiranja prijenosa kisika u krv, a to vodi do smrti travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

19


Struka i praksa

zbog gušenja, budući da proces nije povratan, već i najmanji udjeli ugljičnog monoksida u zraku za disanje pri duljem udisanju vode do jakog opterećenja hemoglobina ugljičnim monoksidom. Udjel hemoglobina sa sadržajem ugljičnog monoksida u krvi označava se u % COHb. Kao postupak liječenja u obzir dolazi samo terapija s čistim kisikom. COHb % 3 do 5

5 do 15 10 do 20 20 do 30 30 do 40 40 do 60 60 do 70 preko 70

Znakovi, značajke Smanjenje tjelesne radne sposobnosti kod većih napora Kod srčanih bolesnika mogu se pojaviti tegobe (angina pektoris, koronalna oboljenja srca) Lagana, ali mjerljiva slabovidnost Lagana glavobolja, umor, slabost, lupanje srca Vrtoglavica, pomućenje svijesti, pospanost, uzetost Ružičasto obojenje kože, gubitak svijesti, nagli zastoj optoka krvi Duboka nesvjestica, uzetost, pad tjelesne temperature Smrtonosno u 10 minuta do 1 sata Smrtonosno u nekoliko minuta Izvornik: Dekant W. i drugi, Važni otrovi i otrovanja, farmakologija i toksikologija, 2001, Urban & Fischer

Podražajni plinovi

K

od podražajnih plinova koji su sadržani u požarnom dimu u prvom je redu izraženo lokalno djelovanje na dišne putove i sluznice, dok se u početku jedva može zamijetiti djelovanje na cjelokupni organizam. Među podražajne plinove ubrajaju se: • • • • • • • •

kloridna (solna) kiselina, bromidna kiselina, fluoridna (fluorovodična) kiselina, fozgen (karbonil-diklorid), klorni plin, dušik-oksidi, fosfor-oksidi, aldehidi, organske kiseline (npr. mravlja kiselina i dr.), amonijak.

Podražajni plinovi mogu na temelju svojih značajki tvorno napasti na različitim mjestima djelovanja. Podražajni plinovi topljivi u vodi (amonijak, kloramini, kiseline, sumporovodik i sl.) djeluju zbog svoje dobre topljivosti u razvodnjenim medijima uglavnom u gornjem dišnom području i odmah su uočljivi zbog snažnog nadražaja na kašalj, dok na primjer u vodi netopljivi fozgen bez izazivanja trenutnih tegoba dospijeva sve do pluća, gdje se pod utjecajem prisutne vlage razlaže u ugljični dioksid i kloridnu kiselinu. Tako stvorena kloridna kiselina izjeda plućno tkivo i s usporenjem od više sati izaziva nadražaj na kašalj i gomilanje vodene tekućine u plućima, većinom sa smrtnim posljedicama. 20

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

U požarnim događanjima u Švicarskoj godišnje smrtno strada 30 do 40 osoba. U većini slučajeva uzrok smrti je otrovanje dimom

Proizvodi pirolize (VOC)

P

od pirolizom podrazumijeva se termičko raspadanje neke tvari uz manjak kisika, pri čemu se oblikuje mnoštvo krutih, tekućih i plinovitih tvari. Ovisno o ishodišnom materijalu i temperaturama koje vladaju može se očekivati mnoštvo niskomolekularnih, kratkotrajnih spojeva. Među gorivim, kratkotrajnim proizvodima pirolize koji mogu izazvati i rijetku pojavu propaljivanja dimnog plina, mogu se naći mnogi visoko otrovni spojevi, posebno kad u požaru nepotpuno izgaraju sredstva za zaštitu bilja i plastične mase. Štetne tvari koje se pritom oblikuju kao primjerice izocijanati, aromati, policiklički aromatski ugljikovodici (PAK) i opasni poliklorirani dibenzop-dioksini i dibenzo furani (PCDD/PCDF) nisu sadržani samo u požarnim plinovima nego se vežu i na čestice čađi te se tako mogu i poslije uspješnog suzbijanja požara unijeti preko kože u tijelo prilikom čišćenja i radova popravka.

Zdravstveno djelovanje požarnih plinova

P

ri prosudbi zdravstvenog djelovanja na organizam treba kod zagušljivih plinova razlikovati dvije skupine. Jednostavni zagušljivi plinovi kao ugljični dioksid (CO2), dušik (N2), metan (CH3OH) i dr. djeluju potiskivanjem kisika iz okoliša, dok ugljični monoksid (CO), cijanovodična kiselina (HCN) i sumporovodik (H2S) utječu negativno na prijenos kisika ili iskorištavanje kisika i na taj način štete organizmu. Ugljični monoksid djeluje otrovno već kod koncentracije od 0,01 volumnih postotaka u zraku za disanje jer se veoma čvrsto i trajno veže na hemoglobin u crvenim krvnim zrncima i time sprječava prijenos kisika. Koncentracija od 0,06 volumnih postotaka CO u zraku za disanje blokira čak polovicu raspoloživih hemoglobina. Sadržaj ugljičnog monoksida u krvi (mjereno u % COHb) ne ovisi samo o sadržaju CO u udisanom zraku, nego i o vre-


Struka i praksa

ćima i upale pluća. Visoko otrovnim proizvodima pirolize kod otrovanja dimom većinom se ne poklanja dovoljna pažnja, iako je jedna laboratorijska studija, u požarnom dimu dokazane neke kemijske spojeve povezala sa smrtnošću žrtava požara od otrovanja dimom.

Točno određenje i postupci liječenja

B

udući da se kod otrovanja dimom uvijek radi o zamršenom djelovanju različitih sastavnica dima, posebno je teško točno određenje i postupci liječenja. Vrsta i točno mjesto oštećenja tkiva, obojenje kože, tegobe u disanju ili u radu srca te različiti posebni rezultati pri raščlambi uzorka krvi mogu uputiti na prikladne postupke liječenja, pri čemu se pokazalo najvažnijim u svim slučajevima pripomoć disanju sa stopostotnim kisikom (po mogućnosti s pretlakom). Izvornik: SFZ 4-2007 Pripremio Željko Medvešek

I najmanji sadržaji ugljičnog monoksida u zraku kroz dulje vrijeme vode do njegove visoke koncentracije u krv

menu njegovog razlaganja i vremenskom volumenu udisanja. Tako npr. kod sadržaja CO u zraku od 0,1 volumnih postotaka životno opasna COHb vrijednost dosegne do preko 65 % tek poslije 3 do 5 sati mirnog disanja, a kod fizičkog rada s trostruko povišenim obujmom udisanog zraka već poslije dva sata. Cijanovodična kiselina i njezini spojevi blokiraju opskrbu organa kisikom i izazivaju glavobolju, vrtoglavicu, teško disanje, lupanje srca, povraćanje i vode do gubitka svijesti, zaustavljanja disanja i optoka krvi, napada grčenja i smrti. Podražajni plinovi, među koje spadaju i dušični oksidi (NOx), mogu izazvati slične znakove oboljenja kao i primjerice cijanovodična kiselina. Kemijsko oštećenje sluznica izazvano podražajnim plinovima veoma je bolno i može voditi do naglog prestanka rada pluća, nakupljanja vodene tekućine u plu-

Osobe pod sumnjom da su otrovanje dimom uvijek treba podvrgnuti liječničkoj obradi. Prekasno prepoznato nakupljanje vodene tekućine u plućima skoro uvijek završava smrću

Živjeti s terorizmom Kontaminirajući kemijski atentat U slučaju NRBK ugroze nepredvidivih razmjera, reaktiviranje profesionalaca, među prvim vatrogasnih službi, i pružanje korisnih informacija stanovništvu dva su fundamentalna stupa mogućeg smanjivanja broja potencijalnih žrtava

P

osljednjih desetak godina Svijet je suočen s prijetnjama desetina atentata na javne ciljeve, od kojih je na sreću njihov najveći broj bio osujećen. Bez obzira na povećanu budnost i najstrože zaštitne mjere, prijetnja biološke, kemijske ili radiološke agresije sveprisutna je. U ne-daj-bože slučaju izbijanja takvog teškog incidenta, vatrogastvo je naprosto, uz službe ci-

vilne zaštite - sa svim stečenim spoznajama i dispozitivima, nezaobilazni akter pružanja prve pomoći napadnutoj populaciji. Među potecijalno najugroženije zapadnoeuropske zemlje Al-Qaidine odmazde pripada svakako Velika Britanija, Njemačka i – Francuska. Radi iniciranja dijaloga s nacijom o povremeno najavljivanim i nepredvidivim prijetnjama «bolesnih umova», francuska je vlada nedavno objavila Bijelu knjigu s naslovom Francuska sučeljena s terorizmom. U slučaju N(uklearno)R(adiološko)B(iloško)K(emijskog) napada na nacionalni teritorij, javne službe protupožane zaštite i spašavanja pozvane su, prema stavu vlasti, ali i najširijeg javnog mnijenja, da se stave na čelo najvažnijih činitelja hitne intervencije i sprtravanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

21


Struka i praksa

ječavanja širenja kontaminacije neprocjenjivih razmjera. U nastavku donosimo izvatke te publicirane studije, u kojoj su, činjenično, vatrogasne postrojbe pozvane kao prvi intervenanti, bez obzira na njihovu razinu kompetencija u toj domeni zaštite od rušilačke opasnosti po ljudski život i njegov okoliš u najširem smislu, o kojima stvarno nemamo prevelika iskustva ni praktičke spoznaje, već sva nagađanja ostaju mutna i teorijska... Neposredne posljedice jednog takvog atentata s kontaminirajućim kemijskim supstancijama, neće biti nužno karakteristične. Malo je vjerojatno da bi na prvi poziv odmah bila označena kemijska uzbuna. Neizbježno je manje više dulje vrijeme kolebanja, poput onog koje se dogodilo za atentata u tokyjskom metrou. Valja ustanoviti da su na-vrat-nanos angažirana prva ljudska sredstva u praksi ekipirana tek klasičnom opremom za intervencije. Čak kad se i potvrdi pojavnost kemijskog atentata, iluzorno je očekivati da će vatrogasna interventna služba na teren poslati samo specijaliste. Uspješnost inrtervencije počiva naročito na nespecijaliziranim posadama, dok su mobilne jedinice za kemijsku intervenciju uključene tek za usko spezijalizirane tehničke zadatke. Konačno, malo je vjerojatno za će zapovijedni lanac, neposredno mobiliziran za sučeljavanje s opasnosti u prvim satima intervencije, biti sastavljen od brigadnih i drugih nižih zapovijednika u nizu vičnih NRBK problematici. Međutim, na njima će ostati golema odgovornost izbora operativnih sredstava koje valja usmjeriti na lokalizaciju tog pogođenog područja izvan svih normi. Najvažnije je da svi nespecijalizirani vatrogasci za takve vrste intervencija, neovisno od njihove razine odgovornosti, ipak poznaju osnovne principe postupanja, te da budu dolično opremljeni uobičajenom protupožarnom zaštitnom ali i na tržištu dostupnom NRBK obućom, odjećom i drugim adekvatnim zaštitnim sredstvima. Kako bi stekli specifična sazanja o takvoj vrsti opasnosti, regionalni se francuski stožeri (u članku ćemo se poslužiti iskustvenim podacima Protupožarnog i spasilačkog okružnog centra pariške regije SDIS-77 Seine-et-Marne) u pravilu obraćaju Centru za istraživanja u Buchetu (CEB) e da bi zajedno prosudili pogodnost postojeće zaštitne odjeće za 22

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

intervenciju u slučaju rizika od nekonvencionalnog kemijskog napada. Za francusko Miistarstvo obrane CEB je referalni centar u području NBRK opasnosti za zaštitu sučeljenih vojnih intervenata od uporabljenog kemijskog, biiološkog ili radiološkog oružja relativno ograničenih razmjera. U tom smislu, za potrebe nacionalne vojske taj Centar osigurava učinkovite sustave testiranja sredstava obrane od NBRK ugroze namijenjene zaštiti, detekciji i dekontaminaciji. Na zahtjev svog klijenta, taj naučni institut preporuča potrebne operativne tehničke elemente, ali ne i doktrinu o načinima i tehnikama intervencije. S tog razloga, a kako bi se poštivale nadležnosti dvaju citiranih tijela, tekst nastavka ovog članka podijeljen je u dva dijela: prvi je, čisto tehničke naravi, sročen od strane stručnjaka CEB-a i odgovara na konkretan zahtjev SDIS-a 77, dok je drugi dio posvećen oprerativnoj interpretaciji polučenih rezultata. U svom pretežnom dijelu odnosi se na opis zaštitne odjeće i opreme na raspolaganju vatrogasnim postrojbama. Prosudba individualne NRBK zaštitne opreme postrojbi SIDS-a 77 Ta je županijska vatrogasna postrojba usvojila dva tipa zaštitnih kombinezona - radnog odijela kad se radi o potrebama intervencija kemijskog karaktera: jedan je nepropustan na zrak s vrlo visokom razinom zaštite, ali je ograničen samo na jednokratnu upotrebu (tehn. ozn. TLD); drugi je propustan na zrak i

omogućuje višekratnu primjenu, ovisno o zahtjevnosti zadataka pri intervenciji (tehn. ozn. C3P). Nepropusno radno odijelo sačinjeno je od pregradnog materijala tipa polimera, vrlo je otporno na ratne otrove, no nedostatak mu je što ne omogućava prozračivanje i evakuaciju znoja, time ni spontanu regulaciju tjelesne temperature, tako da može dovesti do toplotnog udara, pa i sinkope gasitelja u slučaju duljeg vremena korištenja. C3P je razvijen po istom principu, no za razliku od potonjeg, omogućava nositelju transpiraciju tijela, koje je ipak zaštićeno od propuštanja kemijskh otrovnih agensa izvana. Njihov je kroj striktno prilagođen vatrogascima okruga Seine-Et-Marne s posebno ušivenim zatvaračima tipa Eclaire, pirmjerice, kao i samoljepljivim «čičak» - trakama i sustavom «top open» za brzo otvaranje, te izostavljanjem džepova. Svim tim preinakama izbjegava se u najvećoj mogućoj mjeri prijenos/širenje kontaminacije u trenutku skidanja odjeće. Propustan kombinezon na zrak učinjen je od nekoliko funkcionalnih slojeva. Unutrašnji pamuči sloj comfort prijanja uz kožu i omogućava dreniranje znoja prema vanjskoj strani odijela. Srednji međusloj, sastavljen od poliuretanske pjene impregniran aktivnim ugljenom, upija i sprječava prodor para otrovnih kemijskih sastojaka. Konačno, vanjski sloj čija tekstura ultra-tankog polimerskog sloja tretirana hydro i oleo-izolacijskim materijalima daje odjeći svojstva proklizavanja kapljica tekućine, što, dakako, limitira trajanje direktnog izlaganja korisnika na tekuće otrove. Jednako tako, taj kombinezon, za razliku od prvog, pruža u dovoljnim proprocijama evakuaciju znoja, čime omogućuje korisiku produljeno vrijeme služenja tom vrstom zaštitnog odijela, već prema operativnim potrebama. Prosudba razine zaštite – uzimajući u obzir mogući vojni rizik u Centru Buchet su ostvareni slijedeći pokusi: • tekući SD test koji omogućuje izmjeru potrebnog vremena da kapljica iperita, neposredno uštrcana na testirani materijal, prijeđe put niz njegovu plohu. Prijelaz iperita je predočen lakmus papirom natopljenim congo crvenom bojom (Whrigtova metoda, po kojoj se na opitni listak papira nanosi otopina filtiriranog alkalina s 1 % kaustične sode), pridruženom na uzorak


Struka i praksa

chloroimida (CQC) koji ima svojstvo da mijenja crvenu u plavu boju nakon dodira s iperitom. Dakle, taj lakmus papir je smješten na lice materijala izloženog kontaminaciji (radi se samo o nepropusnim materijalima na zrak – kao što je citirani TLD kombinezon, zaštitni vizir ili drugi djelovi zaštite lica na šljemu ili maski ; iperit je uzet jer je osobito agresivan i penetrirajući agens, tako da se pri takvom testu nema potrebe koristiti drugim agensima). • Sanarex test omogućuje kvantificiranje mase iperita što u trenutku opita klizi po sastavnim materijalima zaštitne propusne odjeće i opreme na zrak (rukavice, CP3 odijela) podvrgnute 24-satnom direktnom tekućem kontaminiranju. Elementi opreme što se nakon jednokratne uporabe odbacuju – dekontaminirajuća pregača, mrežice, nazuvci-navlake na čizmama, itd., nepropusni su na protok zraka, i testirani su po tekućoj SD metodi. Na NRBK opremi propusnoj na zrak (C3P kombinezoni i rukavice) učinjeni su Sanatex testovi. Nepropopusni materijal (dijelovi C3P i TLD opreme što se odbacuju nakon uporabe), testom su dokazali dovoljno dugo vrijeme nepropoustljivosti potpuno konformno vojnim NRBK zahtjevima. NRBK oprema što je razvijena za potrebe SDIS-A 77, predstavlja posve zadovoljavajuću razinu sigurnosti zaštite od agensa ratnih otrova. Naprotiv, kemijski testovi obavljeni na klasičnoj ne-NRBK opremi, pokazali su vrlo kratkotrajno vrijeme zaštite (svega nekoliko minuta za standardne protupožarne zaštitne rukavice, 15 minuta za protupožarnu odjeću), što se moglo i očekivati. Prosudbe vezane na ocjenu konfora Usporedno s navedenim testovima o zaštitnoj moći vatrogasnih protupožarnih i NRBK sredstava i opreme, u Institutu su provedene i fizičke izmjere što se odnose na ergonomske značajke navedene zaštitne odjeće, neposredno povezane sa spoznajama o roku trajnosti nošenja. Ta evaluacija sastoji se iz prosudbe termičke izoliranosti na nositelju, kao i dozvoljene propusnosti na vodenu paru po kombinezonu. Ocijenjivane su dvije konfiguracije: • NRBK kombinezoni (C3P), prsluci

ranđerke, nazuvci-nadčizme, APN maske i pregače; • NRBK kombinezoni (C3P), majice, bluze i bazične hlače / pothlače, prsluci ranđerke, nazuvci/nadčizme, pregače i maske. Za prvu konfiguraciju rezulati izmjera su pokazali približne vrijedosti onoj radnoj odjeći kojom je opskrbljena vojna pješadija. Slaba izolacija C3P kombinezona ( u kombinaciji s drugom zaštitnom odjećom protiv kontaminirajućeg kemijskog atentata, čizmicama za intervenciju, bez protupožarnog odijela) udruženih s dobrom moći propusnosti na vodenu paru, čine prihvatljivu odjeću u Francuskoj u uvjetima umjerenog ili toplog vremena. Naprotiv, kod druge konfiguracije, nošenje bazične vatrogasne odjeće ispod NRBK kombinezona znatno povećava psihološku napetost korisnika tijekom zadatka.

Rezultati izolacije i propusnosti na vodenu paru za vrijeme nošenja tog zaštinog kompleta NRBK zajedno s radnom odjećom (bluza+protupožarne hlače) upućuju na moguću lagodnu uporabu za hladnog vremena, ali isto tako na potrebu definiranja ogranićenog vremenskog trajanja njegove uporabe za topla vremena. Treba također naglasiti da ostvarena mjerenja u toj konfiguraciji, dopunjenoj priborom za jednokranu upotrebu, ukazuju na prisutnost diskretnog ali znakovitog pshološkog opterećenja kod njihovih korisnika pri duljem trajanju radnog zadatka. I da zaključimo. Kombinezon propustan na zrak (C3P) zanimljiv je ko zaštitna odjeća, to više šo osigurava zadovoljavajuću razinu zaštite, suprotno od zaštitnog dijela TLD. Prikaz rezultata primjene CEB uputstava od strane SDIS-a 77: kompromis u korištenju odjeće prilagođene svakom zadatku posebno Pridržavajući se iznijetih uputstava,

SDIS 77 je definirao devet velikih razreda naputaka kojih bi se trebali pridržavati njihovi vatrogasci. Za svaki od njih (već prema naravi zadatka i njegovog trajanja) valja biti posve osigurana istovrijednost razina propisane zaštite i izloženoj opasnosti. • Prvi intervenenti Pitanje je jesu li ti najznačajniji sudionici za nastavak operacije zaštite i spašavanja najmanje zaštićeni pri prvom pozivu na intervenciju prigodom kemijskog atentata? Malo je vjerojatno da prve jedinice vatrogastva upućene na teren raspolažu s dovoljno obavještajnih pojedinosti koje bi im omogućile da neposredno reagiraju i hitro presvuku prilagođenu odjeću zahtijevima djelovanja u mediju emaniranh posljedica jedne kriminalne terorističke akcije s namjernom uporabom kontaminirajućih kemijskih supstancija. Prema tome, misija tih prvih vatrogasaca je kapitalna, a sastoji se u: 1. prepoznavanju činjenica (simptoma i mjesta neposredne kontaminacije) ; 2. izvještavanju na činjenični način o inicijalnom stanju i mogućem daljnjem uznapredovanju nastale pogibelji ; 3. okruživanju mjesta događaja i u mogućoj mjeri ograničavanju posljedica atentata osiguravanjem širokog perimetra granica opasne zone ; 4. pripremanju terena za obuhvatno pružanje pomoći nastradalim civilima (utvrđujući, ako je to moguće, krizni prihvatni centar prve pomoći s improviziranom stanicom za prve dekontaminacije); 5. usmjeravanju evakuacije pogođenog stanovništva i poduzimanju najnužnijih mjera za izbjegavanje opće panike. Interpretacija rezultata pokusa obavljenih u Centru za istraživanje u Buchetu pokazuje da posada vozila za pružanje prve pomoći žrtvama, sučeljena s ratnim otrovima, apsolutno ni sama nije zaštićena konvencionalom protupožarnom radnom odjećom. Prema tome, valja voditi računa o (pa makar i minornom) gubitku fizičkog integriteta prvoangažirane posade, što će neminovno psihološki utjecati na ostale jedinice pojačanja. Sve to treba uzeti u obzir da bi se zaštitilo osoblje. Ti elemeni trebali bi dali poticaj SDIS travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

23


Struka i praksa

77 da osnaži, ovisno o određenim specifičnim kriterijima nabavke i za osobito osjetljiva mjesta u stanjima nekonvencionalne javne opasnosti, zalaganje za istodobno uključivanje vozila za prvu pomoći i protupožarna navalna vozila za izvanredne okolnost. Zadatak navalnog vozila je prvotno izviđanje stanja (s momčadi u kompletnoj protupožarnoj spremi i naglavljenim ARI – respiratornim aparatima), prije nego što pristignu vozila za spašavanje i pružanje prve pomoći žrtvama. Naime, prema rezulatatima testova CEB-a, klasična protupožarna odjeća dopunjena ARI aparatima za disanje, neprikladna je za stanja u kojima se evidentiraju ratni otrovi, premda donekle osigurava posadi vozila mininalnu zaštitu u vrlo kratkim intervencijskim rokovima (ne više od desetak minuta), pod uvjetom da ne ulazi u direktni dodir s tekućim kontaminantima. Taj vrlo kratki boravak u opasnoj zoni mora se apsolutno uskladiti s brzim izviđanjem stanja prije nego što se dade znak za kemijsku uzbunu i usmjeravanje protoka izbave žrtva u dobrom zdravstvenom stanju (izbjegavajući ipak fizički kontakt s potonjima). Toj posadi prepušteno je da procijeni situaciju i odobri ulazak u vatru vozila službe spašavanja, pružanja neposredne prve pomoći unesrećenima, i prepoznavanja alarmrajućih kliničkih znakova krize - slabosti i konvulzije (grčenja) žrtava, i sl. U kontekstu nuklearno-biološke krize moraju biti odgođeni uobičajeni djelatni refleksi koji se sastoje u bilanciranju stanja žrtava na tlu. Prvi angažirani sudionici u spašavanju u nastalim uvjetima u stvari trebaju biti samo koncentrirani na zaštitu i evakuaciju što većeg mogućeg broja ciivilnih osoba, pridržavajući se uputa iz pet gore navedenih točaka. Također treba isključiti prijenos unesrećenih na nosilima kako bi se izbjegla kontaminacija vatrogasaca kontaktom. Izbavljanje invalida valja biti prepušteno specijalnim jedinicama odjevenih u TLD odjeću i opremu. Taj princip, što se na neki način sukobljava s uobičajenim krijepostima konvencionalnog vatrogasnog protupožarnog poziva, trebao bi biti primijenjen tek kada je broj žrtava veći od pet. Konačno, zbog sigurnosnih mjera, spasilačko osoblje što je sudjelovalo u raspoznavanju inicijalnih znakova stanja 24

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

na neposrednom mjestu udesa, treba svakako biti pridruženo nesimptnomatičnim žrtavama kontaminacije i zajedno s njima podvgnuto pranju. • Žrtve relatvno dobrog zdravstvenog stanja sigurati prvu dekontaminaciju tijela oprašivanjem i samo-svlačenjem kotaminirane odjeće, limitirajući tako prijenost kotaminirajućih čestica. Nakon njihovog izvlačenja iz ugrožene zone, žrtve (relativno povoljnog zdravstenog stanja) su prebačene i okupljene na zbirnom mjestu za prevenciju, bez obzira da li one pokazuju ili ne bilo kakve simptome trovanja. Dobro bi bilo osigurati njihovu pred-dekontaminaciju, koja ima za cilj preveniranje pogoršanja zdravstvene prognoze inhalacijom otrova upijenog u odjeću kao i

prijenosom potencijalne kontaminacije ručnim ili drugim površinskim dodirom. Ona se sastoji u kratkom oprašivanju popraćenom skidanjem prvog sloja odjeće i obuće, prije no što se žrtva podvrgne temeljitom postupku dekontaminacije. Ta akcija mora biti neposredna, jer opasnost od brze penetracije otrova kroz odjeću je prisutna i trenutna. U tom slučaju svoj ugroženoj populaciji ne bi bilo loše podijeliti zaštitne rukavice iz vozila za spašavanje i pružanje prve pomoći (iako one nisu otporne na kontaminirajuću opasnost više od pet minuta, ali čime se ipak koliko-toliko prevenira rizik kontaminacije kod naloženog samo-svlačenja vanjskih dijelova odjeće žrtava). Nakon kratke uporabe te se rukavice moraju ukloniti pod nadzorom prisutnih vatrogasaca u improviziranom zbirnom mjestu za prevenciju i zbrinjavanje. Valja napomenuti da ta mjera samo-svlačenja ipak predstavlja pogibelj sekundarne kontaminacije. Također otežava mogućnost pobrojavanja u prvom času pojedinačnih efekt pojave kontaminacije kod žrtava. Zato ne bi trebala biti primije-

njena nego u slučaju većeg broja žrtava i to striktno pod provedenim nadzorom specijalista. • Vođe prethodnice Podržavati na permanentni način brigu o zaštiti časničkog kadra zatečenog usred opasne zone djelovanja SDIS 77 je vrlo rano opremio komandno vozilo za vezu TLD zaštitnim odijelima i priborom za intervencije u uvjetima kemijskog napada. No, provedena ispitivanja pokazala su dozapovjednici postrojbe neće moći djelovati za čitavo vrijeme intervencije s tom vrstom zaštite, vodeći računa o njihovom pretrpljenom stresu i fizičkom naporu. Taj negativni učinak se može usporediti s onim koji pretrpe jedinici za skupljanje žrtava po tlu. Zato valja voditi računa o njihovom povremenoj zamjeni. Činjenica je da je teoretski napor zapovjednika postrojbe ipak nešto manji nego što ga trpi onaj zadužen za opću organizaciju te vrste intervencije. Među ostalim, izmjena zapovijednog kadra zahtijeva prilagodbu na zatečeno stanje što uključuje i dodatni vremenski rok za brzo donošenje odluka u izvanrednoj situaciji kemijske uzbune. SDIS 77 potpuno se okrenuo opremanju zapovjednika jedinica C3P odjelima kao dopuni postojećih TLD radnih kobinezona. Ta odluka nije uvedena zbog ukidanja potonjih, jer opće je mišljenje da i oni dobro služe za kratkotrajnu zaštitu ljudstva od neposrednih posljedica kemijskog atentata. Kako smo i ranije naveli, zapovjedni kadar klasičnih vatrogasnih postrojbi pojavljuje se na ugroženom mjestu mnogo ranije nego mobilne specijalne jednice za kemijsku intervenciju. C3P odjeća regulira problem psihološkog trošenja koje inače proživljavaju vatrogasci opremljeni TLD odijelima podvrgnuti snažnim psihološkim opterećenjima, ali ne zaštićuje korisnika, primjerice od produkta industrijske korozije. • Zapovjedna struktura Brzo odašiljanje informacija o kemijskom atentatu prema najvišim državnim autoritetima nije moguće bez uključivanja najmanje jednog od zapovjednika glavnog interevencijskog stožera u kontroliranoj zoni Odgovorna zapovjedna osoba za cjelovitu provedbu intervencije u uvje-


Struka i praksa

tima kemijskog napada, kao i njen stožer smještaju se u zdravu zonu iz logističkig razloga, prema tome ne nose nužno kemijsku zaštitnu odjeću… Istina, zapovjedanja o potrebi povremene zamjene postrojbi na terenu, rukovođenje grupama zaduženih za evakuaciju žrtvava, bilanciranje žrtava, neposredni dodiri i pregled stanja u suradnji sa zapovjednicima postrojbi i neprekidna konkretizacija situacije s osobljem vanjskih službi (specijalnih anti-terorističkih jedinica policije, čistača mina, vojnih i medicinskih specijalista, itd) koje su također angažirane u napadnutoj zoni, može se obavljati radoiotelefonijom. No, preporuča se njihovo neposredno ukljkučivanje i dogovaranje s dispozitima što je moguće bliže ugroženom mjestu atentata. Glavni operativni zapovjednik pritisnut je koordinacijom većeg broja uključenih postrojbi i eksternih službi. Njegova prisutnost olakšava rukovođenje akcijama u kontroliranoj zoni i međudjelovanja više raznorodnih službi u i izvan vatrogasog sektora koje su uključene u aktivnosti zaštite, spašavanja i sanacije u potencijalno kontaminiranoj zoni intervencije. On služi također kao orijentacijska točka za sve angažirane sudionike pružanja prve pomoći unesrećenima, prije nego se okruži i zatvori kontrolirana zona napada redarstvenim službama i omogući prepuštanje mjesta ugroze specijalnim sanitarnim jedinicima. Njegov improvizirani stožer postaje jedinstveno nadzorno mjesto ulaska i izlaska iz zone tijekom svekolike intervencije nuklearno-biološko-kemijskog karaktera. To važi za cjelokupni sastav svekolikog osoblja koje se u zadanom trenutku nalazi unutar opasne zone. Zbog tih refleksija, ali i više obavljenih testiranaja od strane CEB-a na TLD zaštitnoj odjeći, naložili su SDFIS-u 77 potrebu nužnog opremanja, bilo cjelokupnog sastava zapovjednog operativnog stožera i osoblja vozila u pratnji, zaštitnim C3P kombinezonima + priručnim pomagalima zaštite od kemijske kontaminacije, ili samo osoblja zapovjednog vozila u pratnji istim kompletom za pet osoba. To im omogućuje dobru psihološku sigurnost i nesmetano djelovanje usred potencijalno kontaminirane zone kemijskog atentata. Označavanje funkcije osoblja zapovjednog operativng stožera u tako teškim i paničnim stanjima je neophodno, i zato je pred oko godinu dana SDIS 77 uveo obvezno markiranje posebno dizajni-

ranim samoljepljivim trakama pričvršćenim na fosforno-žute prsluke koji se i inače koriste u svakodnevnoj konvencionalnoj vatrogasnoj upotrebi. Taj je sustav usklađen s C3P zaštitnom odjećom koja također ima samoljepljivu traku-naljepnicu pričvršćenu na leđa. • Osoblje postrojbi za evakuaciju žrtava Njihova misija izvlačenja i spašavanja ugroženog stanovništva je kratka i intenzivna Kao djelotvoran odgovor SDIS-a predviđen uobičajenim crvenim planom - najvišim mogućem stupnju reakcije, prikupljanje i izvlačenje žrtvava obavlja se od strane klasičnih protupožarnih postrojbi, ali obvezno odjevenih u TLD zaštitna odijela. Svaki njihov pokret zahtijeva veći fizički napor, što povlači češće zamjene ekipa na terenu pod kontrolom

odgovornog zapovjednika zaduženog za zdravstvenu podršku i brigu o članovima uključenih vatrogasnih postrojbi na zadacima naročito teških uvjeta intervencije. Taj zadatak pripada specijalnom osoblju sanitarnog stožera smještenog na samom izlasku iz zone neposredne ugroze. U pravilu, pripadnici postrojbi za prikupljanje i izbavljanje žrtava pretrpljenog kontaminirajućeg kemijskog udesa nikako ne smiju biti opskrljeni s više vrsta šarolike zaštitne NBK opreme, jer to praktično u stanju opće alarmantne i iznimno teško kontrolirane situacije još više dolijeva pospješivanju konfuzije, koju zapravo to osoblje svojim djelovanjem i samo treba umanjiti u najvećoj mjeri. Tako je SDIS odabrao za jedinstveno opremanje tih postrojbi TLD odjeću koja - mada se pokazala neudobnom i neprikladnom u slučaju duljeg nošenja, predstavlja prednost u prikladnoj zaštiti od industrijskih otrova. Ponavljamo, to pravilo vrijedi samo u uvjetima brze, kratke i intenzivne zadaće spašavanja, u očekivaju smjene od pripadnika uključene specijalne mobilne jedinice za intervenciju u trenucima ograničene kemijske ugroze.

Između ostalog, SDIS razmišlja i o stvaranju posebnih C3P kompleta za izvanredne okolnosti, čime bi se omogućilo svojim, ali i drugim nespecijaliziranim postrojbama pojačanja da raspolažu tom vrstom oprema, koja bi im omogućila relativno duži boravak na ugroženom terenu i dobrano smanjilo broj inače neophodnog uvođenja zamjenskih postrojbi. • Osoblje improvizirang Centra za prihvat i podršku članova postrojbi spasilaca i žrtava kontaminiajućeg kemijskog udara Misija komparirajuća onoj za klasičnog crvenog plana intervencije, ali u zatrovanom i kontaminiranom okružju Broj potrebnih spasitelja i masovno korištenje nespecijaliziranog osoblja, bilo da se radi o inicijalnom uključenju, ili njihovim naknadnim zamjenama, privoljeli su odgovorne u SDIS-u da se u tom slučaju opredijele za jedinstveno korištenje radije TLD nego C3P zaštite odjeće, i to iz razloga jer su provedeni testovi u Centru za istraživanja u Buchetu pokazali da prvotna predstavlja privilegiranu odjeću za prvo-angažirano ljudstvo Centra za prihvat i podršku članova postrojbi spasilaca i žrtava kontaminirajućeg kemijskog udara. Tek njihove zamjenske postrojbe, pa čak i one što nisu striktno profilirane za uže speciajliziranu djelatnost te vrste, imaju vremena prispodobiti se u C3P zaštitnim odjela, pod uvjetom da postoji logistika koja bi bila spremna promptno reagirati u tom smislu i kako ih opremljene uputiti na mjesto spašavaja i evakuacije. • Vozači vozila za osobni transport i osoblje zaduženog za kolektivno tuširanje/ ispiranje kontaminiranih žrtava Rizici kontaminacije tog intervencijskog osoblja su mali i zato mogu uključivati pojedince koji nisu nužno profesionalci u pružanju prve pomoći Nesimptomatične žrtve s kojih je u prihvatnom Centru za dekontaminaciju skinut prvi sloj odjeće tek su neznatno ugrožene obimnijom koncentracijom otrova na sebi (s znimkom iperita, čiji simptomi su uočljvi tek na diferiran način). Za vozače vozila što su zadužena za prijevoz kontaminiranih žrtava prema mjestu kolektivnog tuširanja/ispiranja, mogu biti povrh njihovih uobičajenih radnih odijela jednostavno opskrbljeni zaštitnim kabanicama protiv kontamitravanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

25


Struka i praksa

nirajućeg djelovaja kemijskog udara i parom rukavica od butyl (radikal)-kaučuka. Isto vrijedi za osoblje i redare priručnih objekata gdje je organiziran prihvat ugroženog stanovništva s neposrednog mjesta kemijskog napada. Kako se uglavnom radi o u nuždi prisilno angažiranim anonimnim vozačima osobnih vozila ili rekviriranih privatnih autobusa za tu nesvakidašnju prigodu, dovoljno je opskrbiti ih zaštitnim rukavicama i pružiti im podobnu ohrabrujuću informaciju kako neće samo zato završiti na liječenju ili nedaj-bože u neželjenoj invalidskoj mirovini. • Osoblje službe dekontaminacije Nedovoljno dobro upoznat operativni sektor, u tijeku je vrednovanja od strane SDIS-a i CEB-a Koncept okružne vatrogasne formacije Seine-et-Marne podrazumijeva osposobljavanja specijalista za rad u prljavim zonama (opremljenih C3P zaštitnom odjećom i priručnim sredstvima za jednokratnu uporabu, kojima se sprječava mogućnost njihove intoksikacije pri dodiru sa žrtvama), kao i drugih ne-posebno-specijaliziranih momčadi (odjevenih u TLD zaštitnu odjeću) za rad u tuširaonicama i “čistoj” zoni. U tijeku su istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja i osvajanja te problematike. • Osoblje specijalnih mobilnih jedinica za interveniranje u uvjetima kemijske ili radiološke opasnosti Relativno malobrojno striktno osposobljeno osoblje na raspolaganju za te vrste intervencija raspodijeliti u tehničke službe

Između nekoliko ponuđenih solucija SDIS 77 je odabrao da osoblju mobilnih postrojbi za intervencije u uvjetima kemijske, biološke i radiološke intervencije povjeri tehničke misije, vodeći računa kako ih nema mnogo na svakodnevnom dežurstvu u vatrogasnim domovima. To više, što u lancu rukovođenja i organiziranja sektora sanitarne podrške smještenog na samom graničnom području zone izvlačenja žrtava, zatim prisustva u prljavoj zoni organiziranog niza sredstava dekontaminacije kao i za njenu (vizualnu) kontrolu u prihvatnom centru kontaminiranih žrtava, njihova zadaća prerasta u dominantnu, kad se radi o profesionalnom saniranju posljedica proživljenog terorističkog kemijskog atentata. Sanitarna podrška i adekvatno poduzete procedure na izlazu iz ugrožene zone najznačajniji su činitelji što pripomažu prosudbi o uspješno obavljenoj svekolikoj akciji spašavanja. Zbog toga, to osoblje je opskrbljeno C3P zaštitno odjećom koju moraju imperativno staviti nakon što skinu svoju redovitu radnu odjeću (kad vanjska temperatura prelazi >15 °C), kako bi im se omogućio razmjerno siguran i donekle udobniji dulji ostanak u opasnoj zoni djelovanja. Zbog preventivnih sigurnosnih mjera C3P zaštitno odjelo nema džepova. Dodatni priručni alati i pribor za jednokratnu upotrebu pričvršćeni su na kombinezone čičak - trakama tipa Tarlatane©. Osim toga, specijalisti mobilne postrojbe za kemijske intervencije moraju inicijalno identificirati familiju uporabljenih otrova kako bi drugoj liječničkoj službi dali orijentir za poduzimanje protu-mjera.

Ta prioritetna misija je ujedno i vrlo stresna. C3P ili TLD zaštitna odjeća izabire se u dogovoru s najmanje dvočlanim povjerenstvom zainteresiranih strana. Odgovornost je velika, jer svaka odluka konačno odvodi njihove korisnike u samo srce opasnosti. Premda valja reći da CEB testiranja dokazuju adaptibilnost obaju kombinezona, svaki na svoj (već ranije u članku opisani) način. Ovdje se, dakle, više radi o tehničkoj odluci. ZAKLJUČAK Individualna zaštita sudionika u zahvatima tako visokog praga pogubnosti, kao što je interveniranje u uvjetima doživljenog (terorstičkog) kontaminirajućeg atentata, predstavlja odlučujući parametar uspješnosti takve rizične operacije. Kako bi se ograničile legitimne predrasude aktera o moći realne protekcije dodijeljene im zaštitne odjeće i opreme, SDIS 77 se potrudio naći prave odgovore u sprezi sa znanstvenom podrškom djelatnika francuskog Centra za istraživanja u Buchetu. Polazeći od konvencionalnih, klasičnih djelatnih koncepata i respektivnih tehničkih podataka kojima raspolažemo, SDIS se odlučio za što je manje moguće škodljivu zašitnu odjeću na raspolaganju za potrebe tako zahtjevne specijalne intervencije. Odgovor je pragmatične naravi, premda Bogu hvala, gotovo da dosad u vatrogasnoj spasilačkoj zbilji nije stavljen na kušnju. (am) (korišten izvor FNFSP glasila « Sapeurs-pompiers », VI-2007, Francuske nacionalne vatrogasne federacije)

Nuklearne nesreće „…Doza od 500 rendgena tijekom pet sati fatalna je za čovjeka. U prvim danima Chernobyl katastrofe, reaktor je emitirao 3.000 do čak 30.000 rendgena na sat. Vatrogasci su prvi stigli na mjesto nesreće i mislili su da je to bio običan požar. Nitko ih nije upozorio s čime imaju posla. I oni su, poput radnika nuklearke, pilota i spasilaca doslovno sprženi radijacijom. Vatrogasna vozila se nikad nisu vratila u svoje garaže. Vatrogasci se nikad nisu vratili svojim kućama…“(Avetinjski grad i Zemlja vukova-putopisi 2003-2005; Elena Filatova)

T

emeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o pravodobnoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti održavaju se stručna savjetovanja između izaslanstva dviju država. Hrvatsku stranu zastupa Državni zavod za nuklearnu sigurnost koji je osnovan 2003. godine. 26

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Na tim savjetovanjima predstavljaju se organizacije i nadležnosti tih tijela kao i stanje legislative iz područja nuklearne sigurnosti. Na području nuklearne sigurnosti trenutno su na snazi :  Zakon o potvrđivanju Konvencije o nuklearnoj sigurnosti – 1995. godina,





Uredba o objavi Sporazuma između Vlade Republici Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o razmjeni informacije o slučaju radiološke opasnosti – 1999. godine, Zakon o nuklearnoj sigurnosti – 2003. godine,


Struka i praksa

prilikom kojih dolazi do smanjenja razine sigurnosti. INES je ljestvica od osam stupnjeva (0-7). Stupanj 0 imaju događaji bez utjecaja na razinu nuklearne sigurnosti. Nesreća u nuklearnoj elektrani Chernobyl (Ukrajina, 1986.god) klasificirana je kao stupanj 7, a nesreća u nuklearnoj elektrani na Otoku tri milje (SAD, 1979.god) klasificirana je kao stupanj 4. Klasifi kacija se provodi s obzirom na tri kriterija: •

utjecaj na okoliš,

utjecaj unutar granica postrojenja,

stanje sigurnosnih barijera u postrojenju.

Primjenu mjera zaštite i spašavanja stanovništva treba razmatrati u slučaju pojave takvih događaja koji se klasificiraju kao događaji četvrtog ili višeg stupnja (događaji s utjecajima na okoliš). Sustav pripravnosti 

Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće – 2006. godine,



Konvencija o ranom izvješćivanju o nuklearnoj nesreći – 2006. godine.

Nuklearne elektrane Teritoriju Hrvatske najbliže su locirane NE Krško (Slovenija) (707 MWe) i NE Paks (Mađarska) (1900 MWe). Kapacitet NE Paks skoro je tri puta veći od NE Krško. NE Krško smještena je 11 km od državne granice, dok je NE Paks udaljena 74 km. Samobor je udaljen 22 km, Zaprešić 24 km, a Zagreb 38 km zračne linije od NE Krško u smjeru jugoistoka. Beli Manastir i Osijeka udaljeni su 90, odnosno 120 km zračne linije od NE Paks u smjeru juga.

izradi stručnih podloga neophodnih u postupku donošenja odluka o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja stanovništva,

pripremi podloga neophodnih za točno i pravovremeno informiranje javnosti.

Sadašnji sastav TPC-a čine stručnjaci Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Instituta Ruđer Bošković, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poduzeća Enconet Int. i APO d.o.o. INES

prikupljanju podataka i informacija o nuklearnoj nesreći,

INES ljestvica (International Nuclear Event Scale) predstavlja međunarodno prihvaćeni način klasifi kacije događaja (devijacija, nezgoda i nesreća) u nuklearnim postrojenjima. Razvijena je u suradnji Međunarodne agencije za atomsku energiju iz Beča (IAEA) i Agencije za nuklearnu energiju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-NEA). Uvođenjem INES ljestvice nastoji se olakšati komunikacija između stručnjaka, novinara i javnosti.

analizi i procjeni potencijalnih posljedica,

Ljestvicom se klasificiraju svi događaji u nuklearnim postrojenjima

Ministarstvo gospodarstva je potkraj 1998. godine donijelo Odluku o osnivanju TPC-a (Tehnički potporni centar). TPC predstavlja vodeću tehničku angenciju u slučaju nuklearne nesreće, odnosno moguće radiološke opasnosti iz nuklearnih postrojenja. Osnovne zadaće TPC-a sastoje se u :

Radi mini3miziranja radioloških posljedica od eventualne nuklearne nesreće propisana je međunarodna obveza (Konvencija o nuklearnoj sigurnosti) prema kojoj svaka država mora izgraditi vlastiti sustav pripravnosti za slučaj nuklearne nesreće. Organizacijska shema našeg sustava pripravnosti za slučaj nuklearne nesreće uključuje četiri glavna sudionika. To su : •

Državni centar za obavješčivanje 112 (DCO),

Tehnički potporni centar (TPC),

Krizni stožer civilne zaštite (KSCZ),

Krizni stožer Vlade RH (KSV).

Glavna zadaća DCO-a sastoji se u prikupljanju inicijalnih informacija o nuklearnoj nesreći, hitnom sazivanju članova TPC-a, KSCZ-a i KSV-a i njihovom informiranju o zatečenom stanju. Tijekom odvijanja nuklearne nesreće, DCO je obvezan prosljeđivati u TPC, KSCZ i KSV sve relevantne informacije i podatke o nuklearnoj nesreći koji u međuvremenu pristižu od različitih međunarodnih i domaćih institucija, organizacija i pojedinaca. KSCZ donosi prijedloge odluka o mjerama zaštite i spašavanja stanovništva, te organizira i nadzire njihovu provedbu. Svoje prijedloge odluka KSCZ izrađuje u skladu s već travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

27


Struka i praksa

razrađenim planovima djelovanja, a na temelju stručnih podloga dobivenih od TPC-a kao i informacija prikupljenih iz drugih izvora. KSCZ je također zadužen i za neposredno informiranje javnosti o nuklearnoj nesreći. KSV nadzire rad KSCZ-a te usuglašava i potvrđuje prijedloge odluka dostavljenih od KSCZ-a. KSV također sudjeluje u aktivnostima stalnog informiranja javnosti o uzrocima nuklearne nesreće, radiološkim i drugim posljedicama, te o mjerama zaštite i spašavanja. Mjerenja na terenu Ukoliko dođe do nesreće u nekoj nuklearnoj elektrani, ispuštanja radioaktivnosti u atmosferu i prelaska radioaktivnog oblaka preko područja Republike Hrvatske, od presudne će važnosti biti podaci o radiološkoj kontaminaciji okoliša. Ti će se podaci prikupljati uz pomoć dva neovisna sustava. Prvi je Sustav pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreću (SPUNN), dok drugoga čine pokretni mjerni timovi. SPUNN je on-line sustav za pridobivanje mjernih podataka o brzini doza na različitim mjernim lokacijama u Hrvatskoj. Sastoji se od 15 automatskih radioloških mjernih postaja, centralnog računala s programom za očitanje rezultata radioloških mjerenja te komunikacijske opreme. Na svakoj mjernoj postaji postavljen je uređaj namijenjen mjerenju brzine doze od prirodne radioaktivnosti (mjerene na otvorenom, na visini 1 m od tla) i kreću se od 100-200 nSv/h. Varijacijama najviše pridonose oborine što ispiru radioaktivne čestice iz atmosfere. Osam postaja se nalazi centralnoj Hrvatskoj (Zagreb-IRB, Sljeme, Stojdraga, Sv. Križ, Klanjec, Bilogora, Štrigova, Zagreb Mal), četiri u Istri i Dalmaciji (Učka, Velebit, Marijan, Dubrovnik), a tri postaje u istočnoj Hrvatskoj (Osijek, Batina i Kapovac). Centralno računalo nalazi u sjedištu Tehničkog Potpornog Centra. U sastav pokretnih mjernih timova spadaju Pokretni mjerni laboratorij (PML) i Pokretne mjerne postaje (PMP). Pokretni mjerni laboratorij je organiziran unutar Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada 28

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Sveučilišta u Zagrebu (IMI). Pokretne mjerne postaje (trenutno dvije) trenutno se nalaze u sklopu Civilne zaštite. Zadaće pokretnih radioloških timova u slučaju nuklearne nesreće, i to u ranoj fazi njenog potencijalnog razvoja, sastoje se u izlasku na teren i provedbi mjerenja brzine doze, in-situ gamaspektrometrijske analize i prikupljanju uzoraka zraka, hrane, vode, mlijeka i tla potrebnih za detaljne laboratorijske analize.

(primjenjuju se u kasnim fazama, kada je neposredan utjecaj radioaktivnog oblaka prošao). U najvažnije hitne zaštitne mjere spadaju: •

zaklanjanje (upućivanje stanovništva da se skloni u zatvorene prostore),

evakuacija (hitno preseljenje stanovništva iz ugroženog područja),

jodna profi laksa (zasićenje štitne žlijezde stabilnim jodom da bi se spriječio unos radioaktivnog joda koji u štitnjaču može dospjeti inhalacijom onečišćenog zraka ili ingestijom kontaminirane hrane).

Koordinaciju aktivnosti (vrijeme, lokacija, podaci) PML i PMP provodi TPC. Zone U sklopu našeg Sustava pripravnosti za slučaj nuklearne nesreće razlikuju se tri zone potencijalne ugroženosti. To su : •

zona I ili UPZ – zona poduzimanja preventivnih i hitnih mjera zaštite (područje obuhvaćeno kružnicom 25 km oko nuklearne elektrane),

zona II ili LPZ – zona poduzimanja preventivnih i dugoročnih mjera zaštite (područje obuhvaćeno kružnicom 100 km oko nuklearne elektrane),

zona III ili CPZ – zona poduzimanja preventivnih mjera zaštite (preostali teritorij RH).

Mjere zaštite Štetne učinke nuklearne nesreće moguće je umanjiti pravovremenom primjenom zaštitnih mjera. Te se mjere mogu podijeliti na hitne (primjenjuju se u ranim fazama nesreće) i dugotrajne

U najznačajnije dugotrajne zaštitne mjere ubrajaju se: • privremeno preseljenje (preseljenje stanovništva iz ugroženog područja u trajanju od dvije godine), •

trajno preseljenje,

mjere što se odnose na prehrambene proizvode (mjere za smanjenje razine kontaminacije i mjere ograničenja ili zabrane konzumiranja),

mjere u poljoprivredi.

Postupak donošenja odluka o primjeni zaštitnih mjera vrlo je složen. Naime, svaka od aštitnih mjera, osim korisnih učinaka (reduciranje primljenih radijacijskih doza), uzrokuje veće ili manje štetne učinke. U veljači 2008. godine u Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost održan je tehnički sastanak što se odnosio na provođenje projekta Instalacija RODOS sustava u Republici Hrvatskoj koji u sklopu Phare 2005 programa nuklearne sigurnosti financira Europska unija. RODOS sustav je razvijen zajedničkim istraživačkim snagama zemalja EU, a obuhvaća prikupljanje i provjeru radioloških podataka, procjenu i prognozu moguće radiološke situacije, simuliranje mogućih mjera zaštite s vrednovanjem njihovih pozitivnih i negativnih učinaka. Dražen Hećimović


Reportaža

Klubovi, udruge i ostale aktivnosti unutar JVP Zagreb

K

ao najveća javna vatrogasna postrojba u RH, JVP Grada Zagreba je osim po svojoj veličini zanimljiva i po raznim klubovima i udrugama koja djeluju unutar postrojbe a koju sačinjavaju profesionalni vatrogasci.

Sportske aktivnosti

U

JVP Grada Zagreba odvija se niz sportskih aktivnosti, kako van službe tako i u službi. Kao sastavni dio radnog vremena sportske aktivnosti se svakodnevno izvode u jutarnjim satima nakon pregleda vozila i opreme. Povijest sporta u Vatrogasnoj brigadi Zagreb stara je kao i sama postrojba, a mnogobrojni profesionalni vatrogasci istaknuli su se u mnogim sportovima.

Odbojka

T

radicionalni sport u JVP Zagreb je upravo odbojka. Po ozljede manje opasna od nogometa, a samim time i zapovjednicima, i službi zaštite na radu draža, oduvijek se preferirala kao „vatrogasni sport“. Djelatnici JVP Zagreb oduvijek su bili vodeći sportaši raznih reprezentacija, od one Policijske uprave Zagrebačke do gradskih reprezentacija, a o njihovim odbojkaškim sposobnostima svjedoče i mnogobrojna osvojena prva mjesta na natjecanjima. Popularizacijom odbojke na pijesku, dio djelatnika se priključuje i tom športu te osvaja medalje na amaterskim natjecanjima u Šibeniku, Kupi, Samoboru i na zagrebačkom Jarunu. Svaka od 5 vatrogasnih postaja posjeduje igralište za odbojku a nedavno se izgradnjom igrališta priključilo i izuzetno aktivno dobrovoljno vatrogasno društvo Prečko. Imena najboljih igrača u pojedinim generacijama poput Petković Ivana, Vdovič Josipa, Grdanjski Milana, Gradišćak Stjepana ili Dražena Mihoka

(sa svojom legendarnom ekipom Jankomir IV) postala su legenda. Današnju generaciju predvodi Hudjin Tomislav

koji odbojku igra u Odbojkaškom klubu Čazma te najjači „udarač“ nove generacije Igor Kovačevič.

Biciklizam: Biciklistički klub „93“

B

iciklistički klub zagrebačkih profesionalnih vatrogasaca „93“, nova je osnovana sportska udruga u JVP Zagreb. S obzirom na stalne biciklističke ture koje su djelatnici JVP Zagreb poduzimali vjerujemo da će novoosnovani klub još više poraditi na tom području. Dosad zabilježene ture uključuju one u Zagorju

(Tuhelj 2001-2005), Kupa (2003-2006), Mrežnica (2008), Žumberak (2001-2003) te mnogobrojne ture Sljemenom. Iako je sastav biciklista različit, uglavnom se radi o MTB biciklima srednje klase tako da se poduzimaju cestovne ture, dok se za sada duže ture i downhill nisu poduzimale.

Speleologija-Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva „Željezničar“

S

peleologija je sportsko istraživačka djelatnost koja se bavi istraživanjem špilja i jama. Ta disciplina je sve popularnija a većina djelatnika se njom bavi u Speleološkom odsjeku Hrvatskog planinarskog društva „Željezničar“. Pošto se speleologijom stječu mnoge korisne vještine koje se mogu upotrijebiti i u vatrogastvu i spašavanju pohvalan je porast

zanimanja za tu djelatnost. Malo je poznato da je ta sportsko-znanstvena disciplina bila prakticirana unutar Vatrogasne brigade Zagreb i u 30-im godinama prošlog stoljeća. Zagrebačka špilja Veternica je sa svojih 7128 metara četvrta najduža špilja u Hrvatskoj a jedni od prvih istraživača bili su upravo zagrebački vatrogasci. U

listu “Novosti” od 8. travnja 1934., pod naslovom “Zagrebački vatrogasci otkrivaju sljemensku špilju” zapisano je i tko su bili ti “istraživači”. Bili su to: Marijan Juričić-Zagrepčanima poznat kao penjač po tornjevima katedrale, (op.a. krivo se spominje ime Matije Jurkovića-Katedralca, poznatog zagrebačkog vatrogasca koji se je popeo na vrh katedrale i izveo stoj travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

29


Reportaža

Vatrogasci na stijeni

na rukama da bi dobio posao u zagrebačkoj vatrogasnoj brigadi), zatim Egon Fabrici, Josip Horvat, Feliks Korpar i Josip Barlović. Članak završava riječima: “Konačno, kad su došli na jedno mjesto, koje im se činilo kao zgodno za završetak turneje po sljemenskom podzemlju, oni su se lijepo u stijenu upisali: “Korpar i Juričić - 6.IV.1934. u 13.30 sati”. Osim toga kao dokaz, da su doista tamo bili, ostavili su i jedan zlatni lanac od sata. Izvršili su, kako su uvjereni, velik zadatak, potukli originalan rekord i ostavili zlatni mamac za ostale planinare u samoj špilji, a doni-

Vatrogasci nakon izlaska iz spilje jeli su i nekoliko velikih siga”. To je prvi zapis o ostavljanju potpisa u špilji. Gotovo svaka grupa koja je ušla u špilju potražila je neki ravni komad stijene i tu zapisala (čađom baklje, svijeće ili karbidne lampe) imena sudionika i datum boravka. Mnogo poslije, radi uređenja špilje za turističke posjete oprani su ili isklesani svi natpisi u danas turističkom dijelu špilje, osim jednog u Separeu. Tamo je ostavljen natpis: “28.XI.34. - Fabrici”, kojeg je, u jednom kasnijem dolasku ovamo ostavio vatrogasac Fabrici, za

sjećanje na te prve “istraživače”. Na žalost, prvi „istraživači“ Veternice, pa i navedeni vatrogasci oštetili su samu špilju (potpisima i odnošenjem špiljskih ukrasa) i zato se danas, prema zakonu o zaštiti prirode, speleologijom smiju baviti samo stručno osposobljeni speleolozi. Zato se vatrogasci iz JVP Zagreb uglavnom bave speleologijom unutar Speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog društva „Željezničar“.

Paragliding i ronjenje-DVD Jarun

D

VD Jarun zasigurno je jedno od najzanimljivijih zagrebačkih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Poznato je kao dugogodišnje okupljalište profesionalnih vatrogasaca JVP Zagreb a i danas u njegovom sastavu djeluje 30-ak profesionalnih vatrogasaca. Često

Vatrogasci nakon slijetanja

se u šali govorilo da DVD Jarun ima više profesionalnih vatrogasaca nego pola hrvatskih javnih vatrogasnih postrojbi. Zanimljivost DVD Jarun leži i u činjenici da se kroz njega, i kroz letački klub Bijele strijele, dio pripadnika JVP Zagreb 30

Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]

bavi paraglidingom. Taj atraktivan sport toliko je popularan u DVD Jarun da se stilizirani paraglider nalazi u amblemu postrojbe. Paragliding ima naravno i sportsku stranu a od rezultata pripadnika DVD Jarun posebno se ističu preleti


Reportaža

od 70-ak kilometara, osvojena mjesta na državnim natjecanjima i letovi u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Sloveniji, Bugarskoj i Slovačkoj. Još jedan detalj u amblemu DVD-a odaje posebnost DVD-a Jarun a to je ronilac. S obzirom na posebnosti zagrebačkog mora „Jaruna“ jasno je da se ta aktivnost također održava kao redovita djelatnost DVD Jarun kroz njegovu suradnju s Klubom podvodnih aktivnosti «Modrulj». Naravno i drugi sportovi su popularni u JVP Zagreb. Prije svega tu je nogomet u čemu su mnogi zagrebački vatrogasci važan dio svojih ekipa, od malonogometnih terena do gradskih natjecanja. Od rezultata posebno se ističe osvojeno 5. mjesto na Međunarodnom turniru profesionalnih vatrogasaca održanom u Budimpešti. Najbolji nogome-

Vatrogasac Dražen Pavlić u letu

taš iz redova profesionalnih vatrogasaca JVP Zagreb, nažalost pokojni legendarni Mario Legan-Mok svojevremeno je bio svrstavan uz bok najboljih zagrebačkih nogometaša. Upravo i zbog toga vatro-

gasci JVP Zagreb svake godine sudjeluju na turniri u njegovo ime u rodnome mu Laduču.

Udruga profesionalnih vatrogasca Zagreba (UPVZ)

U

druga profesionalnih vatrogasca Zagreba (UPVZ) nema poput njezine starije „sestre“ Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske (UPVH) nikakvu političku ulogu već služi kao mjesto okupljanja zagrebačkih vatrogasaca. Uloga udruge je promocija vatrogasne struke u Gradu Zagrebu kroz organiziranje vježbi, promocija i suradnji s dru-

gim udrugama i organizacijama. Velika je uloga udruge (zajedno sa sindikatima koji djeluju unutar JVP Zagreb) u organizacijama sportskih aktivnosti u vidu tradicionalnih sportskih igara vatrogasaca JVP Zagreb kojima uvijek prisustvuju i gosti iz raznih profesionalnih vatrogasnih postrojbi poput JVP Petrinja i JVP Vukovar.

Moto-klub „Motogasci

S

kupina profesionalnih vatrogasaca, zaposlenika JVP Grada Zagreba i zaljubljenika u motore početkom ove godine osnovala je Moto klub „Motogasci“. Predsjednik kluba Bruno Bračić naglašava da je cilj njihovog kluba druženje vatrogasaca kroz motociklizam ali i promocija vatrogasne djelatnosti. Planovi uključuju sudjelovanje na moto susretima i raznim humanitarnim akcijama po kojima su bikeri poznati. Vrata kluba otvorena su svim vatrogascima diljem Hrvatske zainteresiranim za bilo koju vrstu suradnje, a mogu se javiti u sjedište Postrojbe u Savsku cestu 1. Osim profesionalnih vatrogasaca JVP Zagreb u radu kluba djeluje i nekolicina pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društva. Naravno, sve te aktivnosti, a posebno one sportske, vrijedne su jer poboljšavaju fizičku kondiciju čime se poboljšava i efikasnost vatrogasca na intervenciji.

Mnogobrojni klubovi i udruge svakako doprinose jačanju timskog duha i zajedništva unutar postrojbe, i njezinog razvoja, od osnivanja prije gotovo 100 godina do današnjeg statusa moderne i efikasne postrojbe. Tekst Siniša Jembrih www.profesionalni-vatrogasci-zagreb.hr

Motogasci pred polazak travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

31


Reportaža

Rapska dobrovoljna vatrogasna postrojba profesionalaca

M

odel rapskog vatrogastva nanovo je aktualan. Više nego ikad prije. Naime, dva su aktualna temelja za ukazivanje na model koji je ponajprije preventivno-operativan, racionalan i djelotvoran. To su, s jedne strane opredjeljenje novog predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanadera na izbornoj Skupštini Zajednice, a s druge strane opredjeljenje koordinacija vatrogasnih zajednica županija da se, između ostaloga, utvrdi pravedan sustav financiranja vatrogastva. Predsjednik Zajednice Ante Sanader ustvrdio je „ da je danas u Hrvatskoj na djelu neravnopravnost jedinica lokalne uprave i samouprave, odnosno općina i gradova, u pogledu financiranja vatrogasne djelatnosti. Država daje financijsku potporu samo onim gradovima i općinama za područja kojih su osnovane javne vatrogasne postrojbe, dok drugim jedinicama, među kojima su i neki veći gradovi, Država takvu potporu ne pruža. Dakle, zalagat ću se za utvrđivanje primjerenog financiranja vatrogastva putem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave na način

da se svim općinama i gradovima osiguraju financijska sredstva za provedbu vatrogasne djelatnosti, a ne, kao što je sada slučaj, da financijska sredstva ostvaruju samo gradovi i općine s javnom vatrogasnom postrojbom“. Temeljem Zakona o vatrogastvu razvidno je da obvezu provedbe vatrogasne djelatnosti i organiziranja vatrogasne službe imaju sve jedinice lokalne samouprave, a ne samo one koje imaju osnovanu javnu vatrogasnu postrojbu. Stoga bi Država morala doznačivati svim gradovima i općinama sredstva temeljem utvrđenih kriterija: broj stanovnika, površina, objekti I. i II. kategorije ugroženosti, što bi se utvrdilo Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje vatrogasne djelatnosti. Valja istaknuti da Država sada s 5% poreza na dohodak financira vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini, čime je obuhvaćeno 59,96% stanovnika i 30,06% površine Hrvatske, dok bi s 8% poreza na dohodak Država financirala minimalne standarde za provedbu vatrogasne djelatnosti na cijelom području Hrvatske.

Na Otoku i od Otoka živimo stoga ga i branimo

P

riličan je broj onih općina i gradova koji sami financiraju vatrogastvo na svom području putem djelotvorne organizacije dobrovoljnih vatrogasnih društava, a mogli bi to činiti na račun Države. I već razmišljaju o takvoj opciji. No, ipak je mali broj onih općina i gradova koji se ne daju pokolebati ni s kakvom argumentacijom da im dobrovoljstvo zamjeni profesionalna vatrogasna postrojba, pa makar to bilo i na račun Države. Nezaobilazan je takav primjer grada Raba i općine Lopar na Otoku Rabu. Naime, zapovjednik Vatrogasne zajednice Otoka Raba Josip Jaška, a u tome ima punu podršku čelnika, ali i stanovnika grada Raba i općine Lopar, tvrdi da autohtono mediteransko raslinje, civilizacijske i druge vrijednosti otoka Raba ne bi mogla braniti profesionalna vatrogasna postrojba, pa makar brojala i dvadesetak vatrogasaca. Otok Rab štiti dobrovoljačka vatrogasna operativa DVD-a Rab i DVD-a Lopar s ukupno 130 kvalitetno obučenih vatrogasaca, uz svekoli-

Predsjednik CTIF-a Jozef Holaubek uručuje priznanje Pjevačkom zboru DVD-a Rab u Beču 1978. 32

Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]


Reportaža

ku suradnju stanovnika Otoka. Kada bi se formirala profesionalna postrojba, pa makar i na račun Države, broj dobrovoljnih vatrogasaca sveo bi se na njih desetak, što ne bi bilo dovoljno za gašenje zahtjevnih požara mediteranskog raslinja. Vatrogasci Otoka i ne pomišljaju da bi im u nedostatku vlastitih vatrogasca i ljudi mogle priskočiti zrakoplovne i druge vatrogasne snage, jer bi to značilo da je požar izmakao kontroli i progutao znatnu površinu mediteranskog raslinja. Stoga vatrogasci, ali i cjelokupno stanovništvo, temelje zaštitu od požara isključivo na vlastitim preventivnim i operativnim snagama. Rapski model zaštite od požara i vatrogastva autohton je proizvod suradnje stanovnika, lokalne samouprave, gospodarskih i drugih subjekata i vatrogasaca utemeljen na održivoj tradiciji, stalnoj i isključivoj orijentaciji na vlastite snage jer je za Rabljane obrana od požarne stihije pitanje egzistencije otočana uz moto: Na otoku i od otoka Raba živimo, stoga ga i branimo. A ima se i što braniti na Otoku. Naime, Rab je jedan od najnaseljenijih naših otoka i jedini koji bilježi kontinuirani porast broja stanovnika. Tome pridonose agrarna produktivnost otoka, zahvaljujući povoljnim prirodnogeografskim obilježjima i rani razvoj turizma. Danas na Otoku živi oko 10 000 stanovnika, a s turistima tijekom ljeta ta se brojka penje na 40.000. Glavno naselje je Rab s 550 stanovnika, koji se spominje još u antici kada je postao rimski municipij. U V. stoljeću postao je biskupsko sjedište (do 1828.) a od XI. Stoljeća do 1409, kada ulazi u sastav Venecije, bio je slobodna gradska komuna. Turistički se jače razvija između dva svjetska rata kad je, zahvaljujući povoljnom prometnom položaju, toploj mediteranskoj klimi, privlačnoj prirodnoj osnovi i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, postao jedno od najvećih turističkih središta kvarnerskog prostora. Valja spomenuti da se na zapadnom dijelu otoka nalazi kalifrontska zona niskih vapnenačkih zaravni s dobro očuvanom šumom hrasta crnike – šuma Dundo rezervat je šumske vegetacije. O modelu rapskog vatro-

gastva urednik Vatrogasnog vjesnika razgovarao je polovicom ožujka ove godine s Josipom Jaškom, zapovjednikom Vatrogasne zajednice Otoka Raba i zapovjednikom DVD-a Rab, te s predsjednikom DVD-a Rab Joškom Vidasom. Dva su to prekaljena,ali samozatajna vatrogasca, koji su svoju dobru volju, stručnost, znanje i slobodno vrijeme u potpunosti posvetili vatrogastvu Otoka Raba. Sve ono što danas znači dobrovoljno vatrogastvo na Otoku uvelike se temelji na angažiranju J. Jaške i J. Vidasa, ali i na odličnoj organizaciji vatrogasne preventive i operative, predanom radu brojnih vatrogasaca Otoka, te na tradiciji zajedništva lokalne zajednice i vatrogasaca. Josip Jaška je već punih 21 godinu zapovjednik DVD-a Rab. Iako po zvanju službenik u pravosuđu i na dužnosti upravitelja sudske kancelarije i voditelja Ureda predsjednika Suda u Rabu sve do donedavnog umirovljenja J. Jaška se predano posvetio služenju lokalnoj zajednici na jednom od najzahtjevnijih zadataka – obrane od požara. I u tom je području postigao maksimum i u strukovnom i u humanom pogledu. Naime, Josip je vatrogasni časnik I. klase, a za svoj predan, humani rad zaslužio je mnogobrojna va-

trogasna priznanja, među kojima i Zlatnu plamenicu, te Medalju za posebne zasluge, a 2007. godine dobio je i Nagradu grada Raba za životno djelo. Predsjednik Društva Joško Vidas član je DVD-a od njegova osnutka 1946., a predsjednik je od 1959. Dakle, gotovo punih pola stoljeća J. Vidas je kao predsjednik utkao u rad rapskog dobrovoljnog vatrogastva. O tom požrtvovnom radu svjedoče mnogobrojna vatrogasna i društvena priznanja,među kojima su i spomenica za 60-godišnji rad u vatrogastvu, Zlatna vatrogasna medalja, Medalja za posebne zasluge, Povelja s plaketom Mirka Kolarića za životno djelo u vatrogastvu, Srebrna plaketa CTIF-a, te Nagrada grada Raba za životno djelo.

Korijeni dobrovoljnog vatrogastva na Rabu

P

okušaj organiziranja Vatrogasnog društva na Rabu seže u 1938. kada je grupa entuzijasta pokušala formirati Dobrovoljno vatrogasno društvo, a kao neposredni povod bio je požar na zgradi Kneževog dvora, kojeg je požar potpuno uništio. Međutim taj pokušaj nije uspio kao ni pokušaj u 1940., u oba slučaja uglavnom zbog nedostatka novaca. Početak II. Svjetskog rata 1941. onemogućio je svaku ideju na tom planu. Godinu dana po oslobođenju, 1946. ista grupa entuzijasta uspijeva formirati Dobrovoljno vatrogasno društvo Rab. Okosnica vatrogasne postrojbe formiranog DVD-a bila je jedna motorna pumpa Bergoni, koja je zarobljena prilikom oslobađanja koncentracijskog logora Kampor 1943., kojom prilikom je navedena pumpa sakrivena, te je po formiranju DVD-a predana u opremu postrojbe. Razvijeni društveni kontakti i osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici oduvijek su se s pažnjom njegovali na otoku Rabu. Tako se, među ostalima, značajna društvena aktivnost DVD-a Rab provodi kroz Sekciju limene glazbe koja broji 35 glazbenika – članova Društva. Sekcija djeluje već 20 godina i svakako pripomaže percepciji vatrogastva, ne samo kao travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

33


Reportaža

spasilačke organizacije, već i kao organizacije koja povezuje članove Društva, ali i stanovništvo Otoka u međusobnoj odgovornosti za svoju sigurnost. Na to ukazuje i činjenica da je Gradsku glazbu Raba, koja je osnovana 1913. i koja je 70-tih prestala s radom, prigrlilo DVD Rab osnovavši 1987. Sekciju limene glazbe koja je ponos cijelom Otoku. DVD Rab imao je, prisjeća se Joško Vidas, i Pjevački zbor, koji je bio poznat po svojoj kvaliteti širom zemlje.Taj je zbor za svoj nastup u Beču 16. studenoga 1978. primio od tadašnjeg predsjednika CTIF-a Jozefa Holaubeka posebno priznanje.

Vatrogasna preventiva

V

atrogasna preventiva organizirana je na razini Grada Raba, a provode je vatrogasne postrojbe DVD-a Rab i DVD-a Lopar, te građani otoka, zaposlenici Hrvatskih šuma – šumarije Rab, zaposlenici NPŠO Sveta Mara (Šumarski fakultet u Zagrebu), ovlaštene osobne Policijske postaje Rab. Preventivne mjere usmjerene su na sprječavanja nastanka požara, rano otkrivanje nastalih požara i brzu dojavu uočenog požara, upozoravanje svih žitelja i gostiju otoka na opasnost od požara u ljetnim mjesecima. Radi pravodobnog otkrivanja požara u ljetnim mjesecima, kada je opasnost od požara najveća, organiziraju se protupožarne ophodnje, koje provode zaposlenici Hrvatskih šuma – šumarije Rab, kao i zaposlenici NPŠO Sveta Mara, kopnom, te osmatranjem sa strane pošumljenih dijelova otoka u što su uključeni svi prijevoznici morem, kako na turističkim brodicama tako i ribari, te otočani koji u svojim čamcima imaju radio uređaje, te brod specijalne namjene Eko Rab. Svrha ophodnje je uočavanje eventualnih nekontroliranih paljenja vatri (roštilji i slično), upozoravanje na zabranu paljenja otvorenih vatri u ljetnim mjesecima na cjelokupnom otvorenom prostoru, brza dojava uočenih požara, te započinjanje gašenja nastalih požara do dolaska vatrogasnih postrojbi na mjesto događaja. 34

Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]

Osmatranje s morske strane naročito je važno, jer se s te strane kontrolira najveći dio otoka, preciznije može se locirati uočeni požar, što je od posebne važnosti za brzo i djelotvorno navođenje vatrogasnih postrojbi na mjesto događaja. Sljedeća razina preventive je organiziranje osmatračkih punktova na otoku, što je organizirano na najvišem vrhu brda Kamenjak, te na terasi restorana Panorama u Palitu. Ovi punktovi imaju zadaću osmatranja zapadnog kompleksa šuma na otoku, a to je najznačajniji dio šuma otoka Raba, te o svakom uočavanju dima ili vatre odmah telefonom ili mobitelom obavijestiti vatrogasce ili policiju. Službene osobe policije dužne su prilikom svojih obilazaka i kontrola pratiti i eventualne požarne opasnosti na terenu i o njima odmah obavijestiti vatrogasce. Radi preveniranja nastajanja požara otvorenog prostora vatrogasna postrojba DVD-a Rab organizirano spaljuje poljoprivredni otpad na poljima Raba, jer upravo spaljivanje poljoprivrednog otpada uzrokuje najveći broj požara otvorenog prostora u proljetnim i jesenskim mjesecima. U normativnom dijelu preventivnih

mjera značajne su odluke Grada Raba i Županije Primorsko-goranske o zabrani paljenja vatre na otvorenom prostoru od 15. svibnja do 30. listopada, kada je opasnost od nastajanja požara najveća. Svako spaljivanje na otvorenom prostoru, ako je nužno, mora se prijaviti vatrogascima radi poduzimanja mjera osiguranja spaljivanja. Mjerama preventive pripada i obavješćivanje pučanstva i turista tijekom ljetne sezone o povećanom oprezu zbog mogućnosti izbijanja požara. Preventivne mjere provode i intervencijska vatrogasna odjeljenja u ljetnim mjesecima radi brze intervencije u slučaju izbijanja požara. Ovaj oblik preventive organiziran je u DVD-u Rab na način da jedno odjeljenja od sedam vatrogasaca, u dane velike i vrlo velike klase opasnosti dežura u vatrogasnom domu od 12 do 20 sati i na prvu dojavu telefonom ili na drugi način odmah, bez upotrebe sirene, izlazi na mjesto požara. Na taj način vrijeme interveniranja svedeno je na nekoliko minuta, što je od velikom značaja u efikasnosti gašenja požara i maksimalnog smanjivanja šteta uzrokovanih požarom. DVD Lopar u istom razdoblju organizira noćno dežurstvo u vremenu od 20 do 6 sati ujutro radi specifičnosti požarne opasnosti na području Lopara. Na ovaj način otok Rab je u ljetnim mjesecima danonoćno “pokriven” protupožarnom zaštitom. Takve mjere na Rabu se provode već desetljećima, što je polučilo značajne rezultate u protupožarnoj zaštiti otoka Raba u ljetnim mjesecima. Pored navedenih mjera i aktivnosti po tri pripadnika DVD-a Rab i DVD-a Lopar ovlašteni su obavljati protupožarnu inspekciju svih prostora, čime se pravovremeno otklanjaju uzorci nastanka požara, uočavanje opasnosti nastanka požara, upozorava se građane na te opasnosti i određuju mjere za uklanjanje uzroka opasnosti. DVD Rab ovlašten je, pored obuke vatrogasaca, obavljati i obuku radnika i službenika u poduzećima i ustanovama u obveznom protupožarnom


Reportaža

minimumu, kojom prilikom se dodatno educiraju polaznici obuke u požarnim opasnostima otvorenog prostora i mjerama zaštite, ako i mogućnosti početnog gašenja požara u začetku. Time se značajan broj građana educira, te u slučaju mobilizacije građana pri velikim požarima, građani su već donekle educirani za intervencije na takvim požarima, čime se efikasnost gašenja znatno povećava. Time se povećava protupožarna kultura građana koja već i sada na visokoj razini. Svaki otočanin, čim uoči požar, odmah o tome obavještava vatrogasce ili policiju i sam se odmah uključuje u gašenje požara. Ta protupožarna kultura našim otočana od neprocijenjene je vrijednosti u protupožarnoj zaštiti našeg otoka.

Vatrogasna operativa

V

atrogasnu operativu sačinjavaju postrojbe DVD-a Rab i DVD-a Lopar u ukupnoj snazi od 130 obučenih vatrogasaca, 90 u DVD-u Rab i 40 u DVD-u Lopar. Sve mjere poduzete u preventivi imaju snažnu potporu u efikasnom vatrogasnom operativom u svim oblicima požarne opasnosti na Otoku. S obzirom na požarne opasnosti otvorenog prostora na otoku Rabu, posebno tip šuma, površinu koju zauzimaju i njihovu zgusnutost, postrojbe moraju djelovati brzo, kako bi se spriječio nastanak požara velikih razmjera. Ta okolnost uvjetovala je organizaciju, obučenost i primijenjene oblike vatrogasne taktike postrojbe DVD-a Rab

Predsjednik DVD-a Joško Vidas i zapovjednik Josip Jaška

kao glavnog nositelja protupožarne zaštite otoka Raba. Postrojba DVD-a Rab organizirana je u tri voda, dva navalna voda i jedan vod za podršku (logistiku). U navalnim vodovima su mlađi vatrogasci, a u vodu za podršku stariji, ponajprije zbog fizičkih napora prilikom intervencije. Navalni su vodovi podijeljeni svaki u tri odjeljenja, a svako odjeljenje je osposobljeno da samostalno ili koordinirano djeluje na požaru u sastavu veće postrojbe. Takvom organizacijom postrojbe maksimalno je povećana njezina ukupna efikasnost, jer je već i najmanja postrojbe (odjeljenje) sposobna za brzu intervenciju samostalno. Svi časnici i dočasnici osposobljeni su u samostalnom zapovijedanju u akciji prvog napada na požar, tako da je u trenutku uzbunjivanja nebit-

no koje je odjeljenje, časnik ili dočasnik prvi došao na mjesto požara. Svaki je sposoban izvesti prvi napad, čime omogućuje da se kvalitetno organizira i izvede napad veće postrojbe u slučaju da se prvim napadom požar ne savlada. Takvom organizacijom nije potrebno organizirati dežurstvo cijele postrojbe. Takva organizacija postrojbe u DVD-u se provodi već dugi niz godina, čime je postignuta zavidna uvježbanost, pa je vrijeme intervencije svedeno na nekoliko minuta, računajući od znaka uzbunjivanja do dolaska prve postrojbe na mjesto požara. Takva organizacija postrojbe uvjetovala je i taktiku gašenja požara otvorenog prostora, posebno požara raslinja. U ljetnim mjesecima izbjegava se uzbunjivanje vatrogasaca sirenom da se ne uznemiruju turisti, već se u pravilu vrši uzbunjivanje digitalnim sustavom postavljenim u DVD-u Rab. U slučaju nastanka požara velikih razmjera na Otoku se formira vatrogasna brigada od svih vatrogasnih postrojbi i građana, koji se i inače masovno odazivaju na znak uzbunjivanja sirenom. Brigadom zapovijeda zapovjednik Vatrogasne zajednice otoka Raba ili zapovjednik vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, ako prispije na otok zajedno sa snagama za pripomoć, što je u praksi malo vjerojatno, s obzirom na udaljenost otoka Raba od većih vatrogasnih centara u Županiji. Prilikom velikih požara formira se zapovjedništvo u stožeru Grada Raba U slučaju aktiviranja vatrogasne brigade od posebne je važnosti visoka travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

35


Reportaža

protupožarna kultura građana, njihova obučenost i spremnost za uključivanje u akciju gašenja. Da bi zapovijedanje civilnim dijelom brigade bilo efikasno, zapovijedanje pojedinim odjeljenjima i vodovima preuzimaju vatrogasni časnici i dočasnici iz postrojbi DVD-a Rab i DVD-a Lopar. Takav način zapovijedanja već je uvježban u dosadašnjim vježbama i pokazao se efikasnim. Da bi se te mjere i aktivnosti može povesti DVD Rab raspolaže i primjerenom vatrogasnom tehnikom, opremom i vozilima. Postrojba DVD-a raspolaže s jednim navalnim vozilom (starim 35 godina), jednom cisternom nosivosti 8000 litara (5 godine), jednim kombi vozilom za početno gašenje šumskih požara (10 godina), trima specijalnim vozilima za gašenje šumskih požara: Unimog 100 (7 godina), Unimog 500 (2 godine), Mercedes (1 godina), jednim terenskim vozilom za vuču visokotlačne pumpe (8 godina), jednim kombi vozilom za prijevoz devet osoba (2 godine) i jednim zapovjednim terenskim vozilom (18 godina). Kako DVD Rab vrši i tehničke intervencije prilikom prometnih nezgoda, raspolaže i s hidrauličnom opremom za rezanje i otvaranje vozila radi spašavanja i izvlačenja unesrećenih osoba iz vozila. DVD Lopar raspolaže s tri vozila za početno gašenje šumskih požara i hidrauličnom opremom za tehničke intervencije. Pored navedene vatrogasne tehnike, DVD Rab raspolaže s dvije veće i četiri manje prijenosne vatrogasne pumpe, koje se koriste za dopremu vode za potrebe gašenja, odnosno za ispumpavanje poplavljenih prostora u zgradama i u drugim slučajevima. Kako bi se povećala efikasnost osmatranja šuma otoka s morske strane, mogućnost gašenja početnih požara uz obalni rub, te gašenja plovnih objekata, a naročito mogućnosti gašenja devet otočića, koji su sastavni dio otoka Raba, Grad Rab je nabavio brod specijalne namjene pod nazivom Eko Rab dužine 12 i širine 3,2 m izgrađen kao trotrupac. Brod može postići brzinu od 24 n/m na 36

Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]

sat, te intervenirati i na valovima visine 1,5 metara. Na brodu je ugrađena pumpa od 110 ks, monitor protoka 2000 l/min, visokotlačna mlaznica te druga vatrogasna oprema. Zapovjednik broda obvezno mora biti i vatrogasni časnik. Zadaća tog broda je, pored ekološke namjene, protupožarno motrenje šuma s morske strane, te mogućnost gašenja manjih požara do dubine od 120 metara od obalnog ruba, te gašenje manjih plovnih objekata, kako u plovu, tako i usidrenih u uvalama i lučicama na otoku, te gašenja objekata uz obalni rub i na plažama koji su u dometu vatrogasne tehnike s broda. Brod ima mogućnost djelovanja i u manjim uljnim akcidentima (prilikom izlijevanja motornih ulja, goriva i sl.) U brod je ugrađena vatrogasne tehnika koja omogućuje djelovanje zasnovano na vatrogasnoj taktici gašenja otvorenog prostora koja je plod iskustva vatrogasne postrojbe DVD-a Rab. Društvo među svojim operativcima ima i dva osposobljena ronioca, premda se u slučaju potrebe mogu angažirati i članovi Ronilačkog društva Amfora. Valja istaknuti da tom posvemašnjom vatrogasnom tehnikom i opremom odgovorno i u skladu sa strukovnim zahtjevima raspolažu dobrovoljni vatrogasci od kojih niti jedan nije profesionalno uposlen u DVD-u Rab. No, o brojnim vatrogasnim vozilima, tehnici i opremi

brine profesionalno uposlen mehaničar, a o Vatrogasnom domu i radu Servisa i punionice vatrogasnih aparata brigu vodi profesionalno uposlen domar. Dakle, umjesto dvadesetak profesionalaca o čitavom pogonu DVD-a Rab brigu vode dva profesionalca logističara, što potvrđuje tezu da se i dobrovoljci mogu odgovorno odnositi prema skupoj tehnici i opremi te djelotvorno i racionalno štititi i spašavati stanovništvo i prirodna bogatstva i civilizacijske tekovine na Otoku. Sav pogon DVD-a Rab financira se iz proračuna grada Raba sa samo 700 000 kuna godišnje, dok neka slična turistička naselja potgroše na zaštitu od požara i do 3 milijuna kuna godišnje iz Državnog proračuna. Koliko je DVD Rab uraslo u tkivo otočkog života i sigurnosti kazuju i plakete Zlatno sunce Vatrogasnog saveza Hrvatske za najbolje doborovoljno vatrogasno društvo u Akciji turistička patrola, koja je akcija, na žalost, prepuštena povijesnom zaboravu. Naime, DVD Rab osvajao je plaketu Zlatno sunce čak 5 puta; 1979, 1980, 1981, 1986. i 1990. godine. „S navedenom vatrogasnom opremom i tehnikom do sada smo uspješno branili naš otok“, ističu Joško Vidas i Josip Jaška, predsjednik i zapovjednik Društva. Međutim, dobri gospodarstvenici i vatrogasci nikada nisu zadovoljni, pa se tako u Društvu pripremaju za gradnju novog vatrogasnog doma kojim bi se omogućila još kvalitetnija aktivnost dobrovoljnog vatrogastva na Rabu. Predsjednik i zapovjednik ističu da je količina i kvaliteta vatrogasne opreme još uvijek nedostatna, pa se stoga članovi Društva maksimalno zalažu u obuci i uvježbavanju vatrogasnih postrojbi i građana, pa se nedostatak opreme nadomješta kvalitetom ljudstva u rukovanju i korištenju postojeće opreme. (U pripremi teksta korišteni su pisani materijali DVD-a Rab i predavanje o zaštiti šuma od požara koje Josip Jaška svake godine izlaže apsolventima Šumarskog fakulteta u Zagrebu). Pripremio Miroslav Kirinčić


Povijest

Domoljubna misija Gjure Stjepana Deželića (2) „Tko svoju domovinu, svoj narod ljubi, taj se veseli svakome njezinu napredku, taj ga po najboljoj mogućnosti podupire te prinosi na oltar domovine osobne svoje žrtve. To je prvi zahtjev patriotizma. A vatrogastvo je divna i upravo zamjerna zadaća: da čuva narodno blagostanje od požara i po tome diže gospodarstvo domovine, pak braneći i život čovječji, vatrogastvo je svojim čovjekoljubljem eto ponajčvršća poluga humanizma.“ Gjuro Stjepan Deželić Pjesma me je odnjihala ošavši u jesen 1850. godine na daljnje školovanje u Zagreb, mladac Gjuro Stjepan Deželić napušta doba romantičarskog i bezbrižnog dječaštva i posvećuje se burnom mladenačkom životu. U Ivanićkim uspomenama, svojevrsnim memoarima djetinjstva i mladosti te samog ivanićkog kraja i ljudi, Gjuro je o tom presudnom danu iz njegova života, 28. rujnu 1850. godine, kada ga je otac doveo u Zagreb, zapisao: „Tog sam ja dana rano, dok je još zvonio cinkuš na tadašnjem krnjem zvoniku prvostolne crkve, dakle u 8 sati ujutro doveden u Zagreb da se upišem u prvi razred gimnazije. I bijah upisan već oko 11 sati prije podne kod profesora Paje Bratelja u grčkom sjemeništu i ravnatelja gimnazije kanonika Mije Novosela na Kaptolu 22. Još isto pred podne vraćajući se u svoj novi dom u Zagrebu gledah ulicama sve vidljivo a meni sve same novote i naučih se dvije do tada još nečuvene riječi kostanjar i fakin. Ovu mi rastumače kao zločesta dečka a onu prvu kao zamusana dečka koji iz sveg glasa ulicama viče: kostanja vrućega i koji prodaje pečen i kuhan kostanj. Popodne oko 4 sata čujem sa ulice takav doglas, požurim se odmah da vidim prvi put kostanjara, otvorim prozor razizmene mog djeda kuće na broju 42 na istočnoj strani Novo Vesi i nagovorim kostanjara. U taj isti čas iz veže kuće na broju 41 na zapadnoj srani istrčalo vesela lica đače i zaustavi se uz kostanjara, upre u mene svoje velike modre oči i reče: Kaj buš ti kostenja jel, ili hočeš biti kostenjar?...“ Bio je to prvi susret, kasnije velikih sudruga: Gjure Stjepana Deželića i Ivana Krstitelja Tkalčića, nezaobilaznih povijesnih osoba i znamenitih Hrvata, književnika, publicista, povjesničara, domoljuba i prosvjetitelja Tako je u kući svog djeda, po majci, Mirka Kranjčića, u Novoj Vesi, đak Gjuro Stjepan Deželić započeo i do smrti nastavio s druženjem i zajedničkim djelovanjem na očuvanju povijesti i hrvatskog narodnog duha, te buđenju nacionalne svijesti s Ivanom Tkalčićem Krstiteljem. U klasičnoj gimnaziji, koju pohađa od

D

Prvo javno predstavljanje ivanićkom pučanstvu takvom društveno-političkom okruženju unutar i izvan Hrvatske, mladi Deželić opredjeljuje se za aktivnu borbu u podizanju nacionalne svijesti i održanju hrvatskog duha, zajedno sa svojom generacijom, koja je živjela u biskupskom domu za siromašne učenike. Iako rijetko, tijekom školskih praznika odlazi kući u Ivanić Grad, gdje se također, kao čovjek s ljubavlju prema zavičaju, kreće stazama svog djetinjstva i novim putovima mladenačke angažiranost. Jedan od dojmljivih javnih susreta sa sumještanima zbio se za vrijeme blagdana, kad se na kraju gimnazijskih dana zaputio iz Zagreba kolima u Ivanić Grad. Naime tih dana učenike sedmog razreda gimnazije u Sjemeništu posjetio je ivanićki župnik Josip Vitković. Nakon kupovine potrepština za predstojeći veliki god Župne crkve svetog Petra i Pavla, posjetio je svog prijatelja profesora Dojkovića, predavača u Sjemeništu i poželio vidjeti svog domoroca mladog Deželića. Tom prigodom zamolio je rektora Sjemeništa da mu odobri asistenciju jednog mladog klerika prigodom župskih misnih svečanosti. O tom događaja, sam Gjuro Stjepan Deželić je zapisao: „Kad nas je ovaj ostavio same meni sune u glavu misao kako bi krasno bilo da se ja već na ovo Petrovo prvi put javnosti mogu pokazati u reverendi kod mise u svojoj župnoj crkvi”. Rektor je prihvatio zamolbu župnika Vitkovića i mladi Gjuro je u pratnji svog ujaka , iz dvorišta vlaškouličanske gostionice „Siget“, sastajališta posavskih i moslavačkih seljaka, uputio seljačkim kolima prema Kloštru. Na putu su kola ostala bez kotača i vozila se na grabovom drvetu. Nakon popravka kod kolara u Dugom Selu i velikog nevremena s tučom koje ih je dočekalo u Kloštru, Gjuro je s ujakom, pješke iz Kloštra stigao u Ivanić Grad. Njegovo prvo predstavljanje svom puku opisala je i kroničarka ivanićkih zbivanja Nevenka Kauzlarić, zabilježivši slijedeće: „Za velike petrovske svečanosti u Ivanić su stigli kolege svećenici iz Dubrave,

U

1850. do 1856. godine, upoznaje prvi krug novih istinskih prijatelja, kasnije poznatih kulturnih i društvenih djelatnika i s njima započinje angažiranim društvenim življenjem obilježenim predanim radom u udruženjima mladih gimnazijalac željnih rada i dokazivanja, posebice u društvenom i kulturnom životu. Njegov dolazak u Zagreb pada u vrijeme Bachova apsolutizma i centralizma iz Beča, kojim se želi ugušiti duh Ilirskog preporoda ponesenog revolucionarnom 1848. godinom u Europi i dolaskom na vlast hrvatskog narodnog bana Josipa Jelačića. Naime, godine 1850. raspušteno je Bansko vijeće i Hrvatski sabor, ukinuta županijska samouprava, zabranjen rad opozicijskom tisku. U Hrvatskoj se pojavila snažna žandarmerija kao čuvar nametnutog Bachova režima. S druge strane, Srbija, kao autonomna kneževina, nije prihvatila ideje Ilirskog preporoda i pokreta koji se obraća svim južnim Slavenima s pozivom na ujedinjenje. U njoj se već kuju planovi o teritorijalnom posezanju za neke hrvatske krajeve, kroz politički program „Načertanija“ Ilije Garašanina i pozive Vuka Stefanovića Karadžića upućenim u programatskom-velikosrpskom napisu „Srbi svi i svuda“.

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

37


Povijest

Dubrovčaka, Lupoglava, Oborova i Posavskih Brega.Od svih srca koja su kucala u župnoj Crkvi sv. Petra i Pavla na svečanoj misi, najglasnije je bilo Deželićevo, a od svih pobožnih žena misi, najsretnija je bila majka Janica. Prvi debut (predstavljanje.op.a.) mladog klerika završi mnogim pohvalama. Sljedećih će praznika Deželić biti gost u župnim dvorovima svih spomenutih župnika. Deželić je posebno cijenio Mihajla Eigla, župnika u Dubravi. On je bio brat majke Đure Kundeka i njezinih sestara koje su živjele u Kundekovoj kući u Ivanić Gradu.“ Tako se nakon odlazaka s ocem, inače krojačem, po okolnim sajmovima, druženjem s generacijom mladih u kući imućnog trgovca Bulata te klobučara Smieha, uljudan, druželjubiv i plemeniti mladac Deželić, javno, s oltara kao vjernik i brat, obratio svojim sumještanima i stekao njihove simpatije. S njim stasala je i njegova školska družina, u kojoj bijahu: Cvjetko Rubetić, Đuro Kundek, Stjepan Hrvojić, Juraj Posilović, sve imena koja su nešto značila u hrvatskoj povijesti, kulturi i duhovnom životu. U mladom Deželiću, na kraju gimnazijskih dana, i uoči priprema za studij teologije, probudila se prosvjetiteljska strast. Ona ga je nagnala da još više posjećuje mjesta okupljanja svoje generacije ali i seljaka i intelektualaca, kako u Zagrebu tako i u Ivanić Gradu, kako bi upoznao svoj narod i osjetio njegov hrvatskih duh. Bit će to još jedna presudna odluka za njegov daljnji život te politička i humana opredjeljenja i djelovanja. O tome odlasku među narod, on je u svojim životopisnim crticama, pod naslovom „Ivanićke uspomene“, zapisao: „Već me prijašnjih godina bila obuzela Kurelčeva želja da idem u puk i upoznam njegov život na selu, da slušam njegove pjesme, poslovice i pripovijetke“ U okolnim selima gdje se pojavljivalo za blagdana na misama u crkvi, još uvijek se živjelo u patrijarhalnim zadrugama. Iz njegovih rukopisa doznajemo da je sveobuhvatno upoznao zadrugare Bertiće u Bešlincu, Čauše u Cagincu, Cimaše u Mostarima, Matijeviće u Derešanima, Mihaljeviće u Krišcima, Šarane u Predavcu i Gasce u Vinarima. To zanimanje za život naroda, običaje i kulturu, posebno usmeno narodno kazivanje i kroz njega prenošenje hrvatskog duha pradjedova, bilo mu je od posebno inspirativnog zna38

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

čaja kada se počeo baviti pisanjem i izdavanjem niza članaka, listova i publikacije s primjerima iz života hrvatskog puka. Omiljeni vođa društva mladih rodoljuba, 1855. aj spisateljski instinkt i probuđena strast za djelovanje u puku bili su povod da se Deželić u najranijoj mladosti zanimao za narodne običaje svog kraja a posebno za prikupljanje i zapisivanje narodnih pjesama. Jedan od kroničara zbivanja u Ivaniću ali i vjernih sudruga rodoljubnih ideja Gjure Stjepana Deželi-

T

ća, u jednoj prigodnoj spomenici, pored ostalog je zapisao: „Deželić je uvijek bio u uskoj vezi s narodnim životom pa je već za mladih dana zavolio i sakupljao narodnu pjesmu. Ljubav prema tom svom mezimčetu sačuvao je i u starosti te je na proslavi 50. godišnjice svog prosvjetnog i književnog rada s pravom mogao kazati ove riječi: Mene je pjesma naša odnjihala, odgojila, otškolala i poslije u daljnjem tečaju posvuda i u svakom društvu razdragala. Kao plod njegova rada oko sakupljanja narodnih pjesama jest Pjesmarica, ili zbirka rado pjevanih pjesama, koja je doživjela šest izdanja (tiskana prvi put 1863. godine,op.a.). Brzo se raširila svuda, po Dalmaciji, Bosni pa i među Hrvatima u Americi, te je snažno pripomogla buđenju nacionalne svijesti. Ta je Pjesmarica, uz raspravu Hrvatska narodnost, gdje se veliča čast hrvatskog imena, najpopularnije Deželićevo djelo.“ Njen posebno općedruštveni značaj jest u činjenici da je kroz, oko 370 pjesama prikupljenih među pučanstvom, spasio ih od zaborava. Istodobno tiskanjem pjesmarice Deželić je počeo otvorenom borbom za hrvatski jezik a time i protiv njegove germanizacije i mađarizacije. O tome Branimir Brusina navodi, a Ivan Tanta posebno ističe, da je Deželić „bio osoba koja se znala oduprijeti germanizaciji u vrijeme kada je željeznim rukama apsolutizam potiskivao svaki narodni po-

let i kada je trebalo junačkog srca da se stupi na trnovito tlo narodne prosvjete. Upravo tada na scenu stupa Gjuro Stjepan Deželić kao književnik, filantrop, javni djelatnik i jedan od najokretnijih propagatora narodne kulture.“ Čvrsta veza s pučanstvom ostvarena je za vrijeme gimnazijskih dana u Zagrebu kroz angažiranje u školskim listovima i udrugama, gdje Deželić prednjači svojim konkretnim promicateljskim djelovanjem. Nakon završenog grkokatoličkog sjemeništa, Gjuro se upisao u nadbiskupsko sirotište. Kao pitomac te ustanove on je, radi očuvanja hrvatske riječi i svijesti, u jeku najcrnje germanizacije utemeljio Društvo mladih rodoljuba nadbiskupskog sirotišta. Već 1855 godine uređivao je u Sirotištu pisani list Zoru, koja je nakon četiri broja ukinuta zbog svoje djelatnosti. Međutim, Gjuro i prijatelji već iduće godine pokrenuli su list Smilje, kojem je Deželić bio idejni začetnik i urednik. Prvi broj izašao je 27. veljače 1856. godine, i isprva je izlazio svaki tjedan dana na jednom arku a kasnije svakih mjesec dana na po četiri arka. Suradnici bijahu, kasnije poznate osobe društvenog života, među kojima i Muzler, Lorković, Tomić, Vukasović i drugi. Posebnost lista je da ga nisu davali tiskati već su svaki broj pisali perom, a zatim ga slali od ruke do ruke među članovima Društva. Na kraju godine uvezani su svi brojevi u posebnu knjigu koja je pohranjena u zavodsku knjižnicu. Kada je završio šesti razred, krajem srpnja 1856. godine, Gjuro je posjetio svog djeda Mirka Kranjčića, koja je obavljao dužnost manipulanta u redakciji Gospodarskog lista u Zagrebu. Dok se unuk hvalio djedu svjedodžbom, tajnik i urednik Gospodarskog lista, Josip pl. Čačković, upitao je mladića da li bi znao prevesti koji napis s njemačkog za potrebe lista. Još istog dana, Gjuro je dostavio u redakciju prevedeni članak o dudovom svilcu u Parizu i o lijeku protiv mrava. Prvi tiskani uradci ugledali su svjetlo dana 16. kolovoza 1856. godine. Bio je to prvi korak velikog, gotovo divovskog publicističkog puta Gjure Stjepana Deželića. Đuro Gajdek U idućem broju: Novinarski trag Gjure Deželića


Intervju

Gabrijela Klarić – uspješna zapovjednica DVD-a Mače

U

Vatrogasnoj zajednici Krapinskozagorske županije sve se više osjeća porast broja djevojaka i žena u društvima. Jedna od neizbježnih pojava u zagorskom vatrogastvu je svakako Gabrijela Klarić iz Mača. U vatrogastvu je od 1975. godine, kada postaje članom DVD-a Zlatar. Tada je imala 14 godina. Već s 15 godina sudjeluje u natjecanjima u sastavu ženske A ekipe istoga društva. U DVD-u Zlatar prošla je sva osposobljavanja, što znači za vatrogasca, vatrogasnog dočasnika, časnika, i kako sama kaže tamo je «doslovce odrastala u domu». Gabrijela Klarić rođena je u okolici Zlatara, u kojem se i danas osjeća veliki utjecaj vatrogasaca na cjelokupno stanovništvo. Ona je nakon udaje i preseljenja u Mače, mjesto nedaleko rođenja, još uvijek vezana uz taj grad i njihovo društvo i pomaže im u radu, posebno s mladeži. G. Klarić po zanimanju je medicinska sestra zaposlena u Domu Loborgrad, majka troje već odrasle djece i obožava klasičnu glazbu. Danas je zapovjednica, članica županijskog Odbora za mladež, predavač na tečajevima i vatrogasni sudac. Bilo je to nekoliko povoda za razgovor s jednom vrlo aktivnom ženom u vatrogastvu u Hrvatskom zagorju.

Red, rad i disciplina Vatrogasni vjesnik: Kako se jedna žena odlučila uključiti u ovo zanimanje koje u ovom kraju pretežno slovi kao muško? Gabrijela Klarić: To meni nije čudno. Ja sam potekla iz obitelji u kojoj je vatrogastvo jedna obiteljska tradicija. Naime, tata, stric i oba brata su aktivno uključeni u vatrogasna društva, a tu su tradiciju prenijeli i na svoju djecu. Godine 1993. učlanjujem se u DVD Mače, gdje živim od 1984. godine, a 1995. počinjem voditi mladež s kojima idem na natjecanja. Tu sam i član Upravnog odbora. Godine 2005. izabrana sam i za zapovjednicu DVD-a Mače i od tada radim sa svim odjeljenjima. U to se vrijeme u tom DVD-u nije radilo na stručnom osposobljavanju i omasovljenju onako kako se trebalo, nije se dovoljno vježbalo s operativom ili za natjecanja. Danas se kod mene zna – red, rad i disciplina. Malo je ispočetka bilo ono znate «došla nam je

posebno na omasovljavanju, a i mi u Odboru za mladež tu imamo veliku zaslugu. Mi smo se podijeli unutar Odbora i obilazimo društva i radimo na tome da ta djeca i ostanu u društvima. Prije desetak, dvanaestak godina bilo je svega par ekipa na natjecanjima i osjećala se određena stagnacija, a prošle godine na Županijskom natjecanju je konkurencija među mladeži bila izuzetno jaka. Samo na tom natjecanju bilo je 20 muških ekipa, a također i dosta ženskih. Samim time, mislim da je budućnost vatrogastva u Zagorju osigurana.

Gabrijela Klarić za vrijeme našeg razgovora

žena», no to se vrlo brzo promijenilo, jer bila sam uporna, a moje znanje i mogućnosti te volja za tim zvanjem uvjerili su i sve muške članove da možemo uspjeti zajednički radom. Vrlo brzo sam krenula u sustavno osposobljavanje mladih ljudi, od kojih je 10 sada u operativnoj postrojbi, svi osposobljeni i liječnički pregledani. 2004. krenula sam s dva tečaja paralelno, za zvanje vatrogasac i vatrogasnog tehničara s posebnim predavačima, jer u DVD-u Mače više od 10 godina nije bilo nikakvog osposobljavanja. Za godinu dana dečki koji su položili za vatrogasca, polagali su i za klasu, a istovremeno i za dočasnike. V.V.: U tri i pol godine Gabrijela Klarić, kako sama kaže, «stesala» je 5 vatrogasaca, 7 vatrogasaca 1. klase, 17 dočasnika i 6 dočasnika 1. klase, također, a tu su i dva vatrogasca koja su svladala tečaj sa dišnim spravama. Njihov prosjek godina je 24, dakle sve mladi ljudi. Gabrijela Klarić također je u Odboru za vatrogasnu mladež Krapinsko-zagorske županije. Zanimalo nas je kako Gabrijela vidi djecu i mladež u odnosu na ono vrijeme kad je ona prvi puta pristupila vatrogastvu i danas. G.K.: Mislim da u našoj vatrogasnoj zajednici u Zagorju situacija što se tiče mladeži zadovoljavajuća, pa čak i više od toga, jer u svim se zagorskim društvima radi s djecom, posebno sa djecom od 6 do 12 godina. Upravo se to vidjelo na Županijskom natjecanju u Mihovljanu,

V.V: Jedno od zanimljivih razmišljanja je svakako usporedba vatrogastva u Zagorju prije ratnih godina i nakon ustrojavanja zagorske zajednice. Što mislite o tome? G.K.: Razlika između ondašnjeg i današnjeg vatrogastva po meni je entuzijazam za to zvanje kojeg smo u to vrijeme mi mladi imali. Također, nekad se našlo puno više vremena za taj posao, a isto tako više nema tolikih druženja kao onda. Tu je danas svakodnevna strka za poslom, obiteljske obaveze, a isto tako primjećujem naše se zvanje više možda poštivalo nego danas. V.V.: Danas ste vrlo uspješna i poštovana zapovjednica DVD-a Mače, koje također bilježi odlične rezultate na natjecanjima, posebno mladež. Rijedak je to primjer kako se u kratkom vremenu, mada 10 ili 12 godina nije malo, uspješno može prikupiti mladež, ženska i muška te ih kvalitetno uvježbati? G.K.: Kad sam ja 1995. godine počela raditi s mladeži, krenula sam u obilazak škole i djeca su sama nakon upoznavanja s vatrogastvom, počela dolaziti k nama. Već za dvije godine generacija od 6 do 12 godina bili su prvaci Županije, dok za dvije godine, moje su cure bile doprvakinje. Hoću reći da ja danas više ne trebam ići u školu upoznavati djecu i razgovarati s njima, oni sama dolaze u Društvo, a i znaju doći do mog doma zanimajući se o radu mojeg društva. Samo prošle 2007. u vatrogasnu mladež od 6 do 12 učlanilo se 20 djece iz škole i njih sada ima 27. Jedini problem sada je u opremi koja je za vježbanje dosta komplicirana, a s klincima polako nadopunjavam i seniorske ekipe. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

39


Intervju

V.V.: S obzirom na zakonsku obvezu svake lokalne samouprave za financiranjem vatrogasnih društava, u Zagorju to u većini slučajeva «štima». Kako je u općini Mače i njezinom odnosu prema Društvu? G.K.: Općina nam pomaže s onih 5 % zakonski propisanih sredstava, ali to s obzirom na općinski proračun i nije velika svota. No, uglavnom novci dolaze, jedan mjesec manje, jedan više, a sve u skladu s mogućnostima. Trenutno smo na oko 70 tisuća kuna godišnje i uspijevamo nabavljati potrebnu opremu. V.V.: Na natjecanjima u Zagorju, ali i u Hrvatskoj, često sudjelujete i kao sudac. Jedina ste žena sutkinja u našoj županiji. Kakva su vaša iskustva na tom polju? G.K.: Uvijek probijam led. Prva sam postala žena zapovjednica, nakon mene i Nadica Sinković-Špoljar iz Krapinskih Toplica, a nakon toga i prva sam i za sada jedina sutkinja u Zagorju. Za suca sam položila 1999. godine i to iz prkosa. Naime, jednom davno dala sam obećanje tadašnjem zapovjedniku u Zlatar Bistrici koji je bio državni sudac. Na jednom natjecanju prema mojoj je ekipi imao posebno rigorozne provjere i mjerenja. Upravo zbog toga obećala sam mu da ću i ja kad-tad položiti za suca, usprkos njegovu mišljenju kako ja to neću moći biti. Sudila sam na državnim natjecanjima u Varaždinu, Puli, Osijeku, Jastrebarskom, a jednako se tako nadam i suđenju u Makarskoj i u Splitu ove godine. V.V.: Čuli smo i za jednu anegdotu vezanu za suđenje. O čemu se radi? G.K.: Moj brat Franjo Pavlek zapovjednik je u Zlataru, a također i sudac. Na Kupu VZ Grada Zaboka moj nećak Robert je napravio banalnu grešku. Kad je ekipa bila gotova s vježbom, voditelj odjeljenja diže ruku u zrak. Međutim, njegova su dva člana ekipe još uvijek vezivala čvorove i ja sam sudila grešku. Nakon toga, moj brat zove ovoga, onoga i žali se kao «viš kaj mi je sestra napravila». Mene u tom trenutku nije zanimalo čija je ekipa, već samo fer suđenje. Ako je bila greška, bila je. I ja sam ju sudila. Brat Franjo je na to ljutito rekao kako ja slijedećih 6 mjeseci ne primam za njegovu ulaznu kvaku na domu, što bi značilo da me neće tol’ko vremena vidjeti. No, nakon tri dana trebala sam majku i pošla prema bratovoj kući. Vrata su bila širom otvorena i ja sam ušla. Moj je brat urli40

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

no. Želim da su prema meni pravedni, a ja isto tako sudim i drugima. Također, za svoju ekipu želim da se nauče raditi vježbe točno prema pravilima. V.V.: Ubrzo se počinje s intenzivnim pripremanjem za državna natjecanja mladeži u Makarskoj i seniora u Splitu ove godine. Kao članica Odbora kakva su očekivanja za plasman mladeži iz Hrvatskog zagorja? G.K.: Pa, imamo mi dobrih ekipa. Samo da prevladamo početnu tremu u kojoj se događaju banalne greške i mislim da ćemo ostvariti odlične rezultate. A za kraj, mogu poručiti i drugim djevojkama i ženama da se uključe u rad svojih vatrogasnih društava, jer i ovaj posao možemo raditi vrlo kvalitetno, a vremena se nađe za sve. Gabrijela Klarić na skupštini VZ KZŽ u Mariji Bistric

knuo: «Kaj sam ti ja rekel»? Na to sam mu samo odgovorila da su vrata bila otvorena i da, poštujući njegovu odluku, za kvaku nisam primila. Sreli smo se opet, ali već za dva tjedna i tad smo već razgovarali kao da se ništa nije dogodilo, dok su se naši kolege u čudu pitali: «Kaj je 6 mjeseci tak’ brzo prošlo»? No, ja sam samo htjela opet dokazati kako želim biti pravedna prema svima i suditi kvalitet-

Znajući kako žena u obitelji ipak ima više obaveza, moramo na kraju čestitati našoj sugovornici na ustrajnosti svih ovih godina, koja je, kako vidimo, urodila plodom i odličnim rezultatima te naravno i dalje zaželjeti uspješan rad u DVD-u Mače, Krapinsko-zagorskoj županiji i da i dalje bude stroga, ali pravedna sutkinja na budućim natjecanjima. Muški, čuvajte se. Dean Stulić

Gabrijela Klarić prima ružu od Zlatka Korena, rektora Svetišta MBB-a


Aktualnosti

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice

U

Varaždinu je 20. ožujka 2008. pod predsjedanjem mr. Ante Sanadera održana je sjednica Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice na kojoj se, između ostaloga, raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave te Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice. Članove Predsjedništva Zajednice u ime Varaždinske županije pozdravio je Radomir Čačić, varaždinski župan, predstavivši Županiju. Vatrogastvo Varaždinske županije uvodno je predstavio predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Zvonko Biškup.

Dino Kozlevac – zamjenik predsjednika Zajednice

N

a temelju prijedloga koordinacija vatrogasnih zajednica priobalja članovi Predsjedništva za zamjenika predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice za priobalje izabrali su Dinu Kozlevca, zapovjednika Vatrogasne zajednice Istarske županije i zastupnika u Hrvatskom saboru.

Dino Kozlevac nastavlja obiteljsku vatrogasnu tradiciju, jer mu je i otac cijeli život bio profesionalni vatrogasac. Kozlevac je karijeru u vatrogastvu započeo 1975. godine kao član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Umag. Godine 1977. završio je zagrebačku Vatrogasnu školu za kvalificiranog vatrogasca, a godinu kasnije peti stupanj obrazovanja za stručnog radnika specijalistu, nakon čega se zapošljava u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi općine Buje. Tih je godina bio tajnik Vatrogasnog saveza općine Buje i zapovjednik smjene (od 1981. do 1984). U to vrijeme osnivanja i djelovanja SIZ-a za zaštitu od požara općine Buje, bio je izabran za prvog tajnika spomenutog SIZ-a. Od 1989. do 1993. bio je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Umag, a nakon toga je do 1998. radio kao poduzetnik u firmi koja se bavi zaštitom od požara. Od 1999. godine je županijski vatrogasni zapovjednik, no ranije je od 1993. do 1997. bio predsjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije, a od 1997. do 1999. zamjenik predsjednika Vatrogasne zajednice Istarske županije.

Diplomirao je na Visokoj školi za sigurnost 2005. godine. Od 1991. godine je član Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice te član Operativnog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice.

Zakon o vatrogastvu

O

brazloženje predloženih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu, koje će se morati uskladiti s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Udrugom profesionalnih vatrogasaca i drugim zainteresiranim činiteljima, članovima predsjedništva podnio je mr. Željko Popović, načelnik Zajednice. Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice, neposredno prije održavanja sjednice Skupštine 30. siječnja 2008., donijelo je odluku da se sačine izmjene i dopune Zakona o vatrogastvu koje neće zadirati u ustroj već će se njima samo poboljšati neke odredbe i ispraviti pogreške. Temeljem prijedloga Radne grupe, koju sačinjavaju predstavnici koordinacija vatrogasnih zajednica žu-

Mijo Brlečić, Ante Sanader i R. Čačić travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

41


Aktualnosti

panija i Hrvatske vatrogasne zajednice, članovi Predsjedništva predložili su sljedeće izmjene Zakona o vatrogastvu: • izmijeniti članak 21. koji utvrđuje kadrovske uvjete za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima (predlaže se neobveznost obnove stručnih ispita, te da se zapovjednicima koji samostalno vode vatrogasne intervencije stručna zvanja propisuju aktom o unutarnjem ustroju vatrogasne postrojbe), • putem lokalne samouprave, utvrditi beneficije za dobrovoljne vatrogasce; • utvrditi institut ovrhe čije rješenje bi inspektori za vatrogastvo mogli izdati, nakon nadzora, temeljem kojeg bi se naplatila neisplaćena sredstva; • poboljšati sustav financiranja putem premija osiguranja i sredstava općekorisnih funkcija šuma, • izmijeniti članak 58.a na način da se Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi odnosi na sve općine i gradove, a ne samo na one koji su osnivači javnih vatrogasnih postrojbi, • slijedom toga korigirati članak 43. i 45. tako da sredstva koja će za vatrogastvo uprihoditi pojedina jedinica lokalne samouprave budu namijenjena za ukupno vatrogastvo.

Zakon o financiranju lokalne i područne samouprave

I

zmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave članovima Predsjedništva obrazložio je Željko Popović. Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, namjerava se osigurati dio sredstava (minimalne potrebe) za financiranje vatrogastva svim jedinicama lokalne samouprave, a ne samo onim gradovima i općinama koji su osnivači ili suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi, kako je to bio slučaj do sada. Ističem minimalne potrebe jer bi svi gradovi i općine, sukladno potre42

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

objekti I. i II. kategorije ugroženosti. Drži se da bi 8% poreza na dohodak (sada se putem Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi izdvaja 5%) bilo dovoljno za financiranje minimalnih potreba ukupnog vatrogastva. Ne treba zaboraviti činjenicu da Država sada s 5% poreza na dohodak financira vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini, što obuhvaća 59,96 % stanovnika i 30,06 % površine Hrvatske, dok bi s 8% poreza na dohodak Država financirala minimalne standarde za provedbu vatrogasne djelatnosti na cijelom području Hrvatske. Dino Podlevac

bama zaštite od požara i svojim mogućnostima, trebali dodatno izdvajati financijska sredstva za financiranje provedbe vatrogasne djelatnosti. Taj prijedlog ima uporište i u drugim propisima. Naime, počevši od odredaba Ustava Republike Hrvatske i članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 33/01., 60/01. i 129/05.) jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja, a između ostalog i poslove protupožarne zaštite. Nadalje, člankom 3. Zakona o vatrogastvu („Narodne novine“ broj: 116/99., 117/01., 96/03., 139/04.- pročišćeni tekst i 174/04.) utvrđena su prava i obveze općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava u pogledu skrbljenja o potrebama građana na svom području, te za organiziranjem djelotvorne vatrogasne službe. Dakle, temeljem navedenih odredaba razvidno je da obvezu provedbe vatrogasne djelatnosti i organiziranja vatrogasne službe imaju sve jedinice lokalne samouprave a ne samo one koje imaju osnovanu javnu vatrogasnu postrojbu. Zbog toga bi valjalo, temeljem toga Zakona i Odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, osigurati minimalna sredstva svim gradovima i općinama za provedbu vatrogasne djelatnosti. Slijedom te odluke Država bi svim gradovima i općinama doznačivala sredstva temeljem utvrđenih kriterija: broj stanovnika i turista, površina,

Minimalni financijski standardi

S

lijedom tih izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predložena je i nova Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, koja bi u sebi sadržavala sve općine i gradove u Hrvatskoj. Dakle temeljem nje bi se financirao minimalni (podvlačim minimalni) standard za provedbu vatrogasne djelatnosti. Samim time i naziv odluke bi se promijenio u Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje vatrogasne djelatnosti iz članka 1. Zakona o vatrogastvu u općinama i gradovima. Prilikom prezentacije tabličnog prikaza raspodjele financijskih sredstava po općinama i gradovima došlo je do nezadovoljstva jednog dijela vatrogasnih zajednica županija jer temeljem tog izračuna (dakle ne konačnom prijedlogu) za pojedine općine i gradove utvrđen je manjak financijskih sredstava u odnosu na sadašnje dotacije. Valja istaknuti da Hrvatska vatrogasna zajednica neće predlagati ništa što bi rezultiralo smanjenjem financijskih sredstava bilo kojoj vatrogasnoj postrojbi, ali će se svakako boriti za ispravljanje nepravednog sustava financiranja vatrogastva što je rezultiralo velikim razlikama u stupnju zaštite od požara pojedinih općina i gradova. Pojednostavljeno rečeno, gradovima s jakim fiskalnim kapacitetima Država putem navedene odluke financira (ili većim dijelom sufinancira) redovito djelovanje javne vatrogasne postrojbe. Uz to ti isti gradovi, koji u pravilu imaju znatna proračunska sredstva,


Aktualnosti

mogu vrlo solidno (što je jako dobro) financirati i dobrovoljno vatrogastvo putem vatrogasnih zajednica. S druge strane ruralne sredine i manji gradovi ne mogu zadovoljiti niti najosnovnije potrebe u pogledu financiranja vatrogastva. Slikovito prikazano u županijskim centrima su dobro opremljene i profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe s vatrogasnim vozilima ne starijim od dvije-tri godine nabavljenim putem državnog programa (još jedan vid pozitivne diskriminacije), dok je u ostalim dijelovima županija opremljenost vatrogasnih postrojba neprimjerena. Zbog toga je i opredjeljenje da određena sredstva Država doznačuje svim općinama i gradovima temeljem određenih kriterija (broj stanovnika, površina,…), dakle da financira minimalne potrebe za provedbu vatrogasne djelatnosti iz sredstava koja bi se akumulirala na državnoj razini. Odstupilo se od prijedloga da Država ustupi svima određeni postotak poreza na dohodak, jer ista stopa poreza na dohodak ne mora značiti niti približno ista financijska sredstava u jednakim gradovima (ovisi o gospodarskim aktivnostima).

Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja

I

zmjene i dopune Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba obrazložio je članovima Predsjedništva tajnik Zajednice Gabriel Špehar. Predsjedništvo je usvojilo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba. U izmjenama Zakona predlaže se da se u Zakonu definiraju i djelatnici vatrogasnih postrojbi na poslovima s posebnim ovlastima i odgovornostima i vatrogasci, čime bi se izjednačili u pravima koja utvrđuje Zakon kod odlaska u prijevremenu mirovinu ili invalidsku mirovinu na način da na temelju rješenja nadležnog ministra (MUP) osiguranik na poslovima vatrogasca i djelatnika u vatrogasnoj postrojbi na poslovima sa posebnim ovlastima i odgovornostima, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim tra-

janjem prema odredbama ovog Zakona ostvariti pravo na mirovinu.

Statut Hrvatske vatrogasne zajednice

P

rijedlog Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice članovima Predsjedništva obrazložio je načelni Zajednice Ž. Popović. Izmjene i dopune Statuta HVZ sačinjene su još 2006. godine. One nisu zadirale u ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice, ali su bile brojne jer je bilo dosta nedorečenosti, preklapanja nadležnosti između pojedinih tijela Hrvatske vatrogasne zajednice. Pojedini sadržaji bili su prenormirani, dok neki nisu bili obuhvaćeni ili su to bili u nedovoljnoj mjeri. Budući da se putem tih izmjena i dopuna zadiralo u više od 50% članaka, Predsjedništvo HVZ se opredijelilo da Radna grupa sačini cjeloviti tekst Statuta, koristeći već sačinjene izmjene i dopune Statuta iz 2006. godine. Izmjene i dopune Statuta HVZ, koje su implementirane u pročišćeni tekst Statuta, ne zadiru u ustroj već utvrđuju, pojašnjavaju i usklađuju: • članstvo u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, • kvorum za donošenje Statuta, • predstavljanje i zastupanje, • izbor dužnosnika HVZ, • verifi kaciju predstavnika VZŽ u tijelima i odborima HVZ, • nadležnosti Predsjedništva i Skupštine HVZ u pogledu izbora i verifi kacija, • struktura Predsjedništva i Operativno-tehničkog stožera, • način razrješenja predstavnika VZŽ u tijelima i odborima HVZ, • struktura, djelokrug rada i nadležnosti Kolegija Predsjedništva i potpredsjednika HVZ, • zastupljenost članica u Skupštini HVZ, te način glasovanja pri izboru dužnosnika HVZ i donošenja Statuta HVZ, • nadležnosti u Stručnoj službi HVZ, • usklađivanje odredaba kojima se utvrđuje financiranje HVZ sa Zakonom o vatrogastvu. Radna grupa u cijelosti je pročistila tekst Statuta i dostavila je Predsjedništvu na usvajanje.

Pravilnik o vatrogasnim priznanjima

P

redsjedništvo je usvojilo izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o vatrogasnim priznanjima, odlikovanjima, znamenjima, poveljama i plaketama, koji će stupiti na snagu danom donošenja na Predsjedništvu HVZ a primjenjivat će se nakon objave u Vatrogasnom vjesniku. U ovom broju Vatrogasnog vjesnika donosimo tekst Pravilnika.

Premija osiguranja od požara

P

redsjedništvo je prihvatilo informaciju o bruto premiji osiguranja od požara i nekih drugih opasnosti što je sačinjena na temelju izvješća HANFE, Agencije za nadzor osiguravajućih društava. Informacija sadrži popis svih osiguravajućih društva koja po Zakonu o osiguranju i Zakonu o vatrogastvu moraju izdvajati sredstva za vatrogastvo. U nastavku donosimo tu informaciju. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) dostavila je Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, na njeno traženje, popis društava za osiguranje, koja su u 2005. i 2006. godini obavljala poslove osiguranja od požara i nekih drugih opasnosti i privremene podatke o iznosima zaračunatih bruto premija, sukladno članku 46. Zakona o vatrogastvu.

Distribucija Vatrogasnog vjesnika

P

redsjedništvo je na sjednici donijelo odluku o pretplati i distribuciji Vatrogasnog vjesnika. Temeljem te odluke sva središnja dobrovoljna vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne zajednice općina, područja i gradova, te vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba primaju besplatno po 3 primjerka Vatrogasnog vjesnika, a sva ostala dobrovoljna vatrogasna društva i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu primaju besplatno po 1 primjerak Vatrogasnog vjesnika. Svi navedeni vatrogasni subjekti obvezni su pretplatiti se putem vatrogasnih zajednica županija na po jedan primjerak Vatrogasnog vjesnika. Na taj način nastoje se rasporediti troškovi distribucije, odnosno poštarine, i na vatrogasne subjekte koji primaju besplatno primjerke Vatrogasnog vjesnika, te se potiče interes vatrogasnih organizacija i na dodatnu pretplatu na časopis. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

43


Aktualnosti

Novinarska iskaznica

T

emeljem znatnog interesa iskazanog za izdavanje novinarskih iskaznica Predsjedništvo je donijelo i formalnu Odluku o ustanovljenju novinarske iskaznice. U Odluci stoji da se: Novinarska iskaznica/Presscard koja se izdaje suradnicima Vatrogasnog vjesnika, Internet stranice Hrvatske vatrogasne zajednice i suradnicima u pripremi drugih izdanja Hrvatske vatrogasne zajednice i informativno-promidžbenih aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice. Novinarska iskaznica izdaje se samo suradnicima iz točke 1. ove odluke kojima je objavljeno najmanje pet tekstova u Vatrogasnom vjesniku ili na Internet stranici Hrvatske vatrogasne zajednice, nakladnički ili informativno-promidžbeni uradak u izdanjima Hrvatske vatrogasne zajednice. Novinarska iskaznica izdaje se na vrijeme od dvije godine. Novinarska iskaznica sadrži na prvoj stranici (licu) sljedeće – naziv: Novinarska iskaznica/Presscard, fotografija suradnika, koju suradnik dostavlja u elektronskom obliku, ime i prezime suradnika, matični broj suradnika, koji dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica, broj osobne iskaznice. Na drugoj stranici (naličju) nalazi se tekst: Molimo tijela vlasti i drugih organizacija da imenovanom na novinarskoj iskaznici pruže punu pomoć i potporu u poslovima informiranja u zaštiti od požara i vatrogastvu; pečat i potpis predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice; tekst: Novinarska iskaznica vlasništvo je Hrvatske vatrogasne zajednice i smije se

koristiti samo radi informiranja; tekst: Ova iskaznica rijedi do 31. prosinca 2010. godine. Radi izdavanja novinarskih iskaznica ustanovljuje se Matica suradnikanovinara Hrvatske vatrogasne zajednice. U slučaju zlouporabe novinarske iskaznice Hrvatska vatrogasna zajednica uskratit će suradniku iskaznicu objavljivanjem o tome informacije u Vatrogasnom vjesniku i na Internet stranici Hrvatske vatrogasne zajednice.

T

emeljem prijedloga Povjerenstva za odlikovanja i priznanja Predsjedništvo je prihvatilo da povelje i plakete s likom Đure deželića i Mirka Kolarića dobiju: 1. Istočna Hrvatska -

Milan Stipanić za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Josip Blanda za povelju i plaketu Mirko Kolarić

2. Zapadna Hrvatska -

Đuro Hrašćanec za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Ivan Svetec za povelju i plaketu Mirko Kolarić

-

Josip Zagorec za povelju i plaketu Mirko Kolarić

3. Jugozapadna Hrvatska -

Josip Burić za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Stjepan Pajdaković za povelju i plaketu Mirko Kolarić

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

-

Josip Gerjević za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Josip Šokec za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Josip Baranašić za Povelju i plaketu Mirko Kolarić

-

Josip Neralić za Povelju i plaketu Mirko Kolarić

5. Južna Hrvatska

Plakete i priznanja

Članovi Predsjedništva nakon sjednice u Varaždinu 44

4. Centralna Hrvatska

-

Miše Miloslavić za povelju i plaketu Đuro Deželić

-

Ivica Batina za povelju i plaketu Mirko Kolarić

Predsjedništvo je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za odlikovanja i priznanja da se zbog izuzetne suradnje sa vatrogasnim organizacijama i nesebičnog i požrtvovnog zalaganja u akcijama gašenja požara na priobalju dodijele odlikovanja i priznanja za hrabrost i požrtvovnost pilotima i tehničkom osoblju 855. Protupožarne eskadrile. Popis u privitku.

Susret vatrogasnih puhačkih orkestara

O

dlukom Predsjedništva 24. Susret vatrogasnih puhačkih orkestara HVZ-a održat će se kao dvodnevna manifestacija 21. i 22. lipnja 2008. godine u Otočcu, u sklopu obilježavanja 140 godina DVD Otočac i vatrogastva u Lici. U sklopu te visoke obljetnice održat će se i Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice.


Dodatak

Na temelju članka 33. Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice, Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice na 17. sjednici održanoj 20. ožujka 2008. godine donijelo je PRAVILNIK O DODJELI VATROGASNIH PRIZNANJA, ODLIKOVANJA, ZNAMENJA, POVELJA I PLAKETA

- isticanje osobnom hrabrošću i požrtvovnošću u akcijama gašenja, spašavanja i otklanjanja ne posrednih opasnosti po život ljudi i imovine, - dugogodišnji aktivan rad u vatrogasnom društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi, vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu i vatrogasnoj zajednici, - dugogodišnji uspješni rad vatrogasnog društva, Zajednice, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, - primjeran rad i zasluge u dobrovoljnoj vatrogasnoj organizaciji, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu.

I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom ustanovljavaju se vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i plakete i utvrđuje njihov izgled, te nositelji i uvjeti za dodjelu i postupak dodjele. Članak 2. Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i plakete dodjeljuju: Hrvatska vatrogasna zajednica, vatrogasne zajednice županija, Vatrogasna zajednica grada Zagreba, vatrogasne zajednice općina, gradova, područja, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne postrojbe u gospodarstvu i dobrovoljna vatrogasna društva.

II. VRSTE PRIZNANJA, ODLIKOVANJA, ZNAMENJA, POVELJA I PLAKETA Članak 5. Vrste priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa temeljem ovog Pravilnika su: 1. vrste priznanja: - pohvala - priznanje - zahvalnica - posebno priznanje za međunarodnu suradnju 2. vrste odlikovanja:

Članak 3. Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i plakete dodjeljuju se vatrogasnim organizacijama i njihovim članovima, te drugim pravnim osobama i zaslužnim građanima. Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i plakete utvrđena ovim Pravilnikom mogu se dodjeljivati i vatrogasnim organizacijama i njihovim članovima, te organizacijama i pojedincima drugih država, pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom.

- vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge - vatrogasna medalja: zlatna, srebrna, brončana - vatrogasna plamenica: zlatna, srebrna, brončana - vatrogasna spomenica: za 10, 20, 30, 40, 50, 60 i 70 godina aktivnosti - vatrogasno spomenica: vatrogasni veteran 3. vrste znamenja: - vatrogasna mladež 4. vrste posebnih povelja i plaketa - Povelja i plaketa s likom Đure Deželića

Članak 4.

- Povelja i plaketa s likom Mirka Kolarića

Uvjeti za dodjelu vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa prema ovom Pravilniku su:

- Povelja počasnog člana i dužnosnika

- opći doprinos razvoju i unapređenju vatrogastva i djelatnosti zaštite od požara, - poseban doprinos unapređivanju vatrogastva i razvoju djelatnosti zaštite od požara u svojoj sredini, - opće zasluge i izvanredni rezultati na organizacijskim, stručno-tehničkim, preventivnim, informativno- promidžbenim i drugim djelatnostima na unapređenju vatrogastva i zaštite od požara,

- Povelja “počasni časnik” - Povelja “počasni viši vatrogasni časnik” - Plaketa Hrvatske vatrogasne zajednice Članak 6. Vrste vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa jedinstveni su za cijelu vatrogasnu organizaciju u Republici Hrvatskoj. Likovna rješenja za vatrogasna priznanja, odliko-

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

I


Dodatak

vanja, znamenja, povelje i plakete predlaže Povjerenstvo za odlikovanja i priznanja Predsjedništvu Hrvatske vatrogasne zajednice. Hrvatska vatrogasna zajednica organizira izradu i vlasnik je idejnih rješenja vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa. Izgled i izradu vatrogasnih priznanja iz čl. 5. stavak 1. točka 1, mogu donositi i dodjeljivati i dobrovoljna vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, odnosno vatrogasne zajednice. Vatrogasna odlikovanja, znamenja, povelje i plakete iz članka 5. točka 2. i 4. imaju zamjenice, osim vatrogasnih spomenica, počasnog časnika i počasnog višeg vatrogasnog časnika te Plakete Hrvatske vatrogasne zajednice ( članak 5., točka 2., alineja 4 i 5. te točke 4. alineja 4., 5. i 6.). Vatrogasna priznanja Članak 7. Vatrogasno priznanje iz čl. 5. stavak1. točka 1. dodjeljuje se kao pisano priznanje na kojem moraju biti vidljivo označeni vatrogasni amblem, naziv vatrogasne organizacije koja dodjeljuje priznanje s čitljivo ispisanim imenom i prezimenom predsjednika vatrogasne organizacije koja dodjeljuje priznanje, naziv onoga kome se dodjeljuje priznanje, datum izdavanja priznanja i mjesto za pečat vatrogasne organizacije. Uz amblem, vatrogasna organizacija može ugraditi i drugi znak u skladu sa svojim statutom, odnosno odlukom nadležnog tijela. Na priznanju se mora tekstom jasno označiti sadržaj, odnosno svrha dodjele priznanja. Pohvale i priznanja vatrogasne organizacije, dodjeljuju se u pisanom obliku organizacijama i pojedincima za poseban doprinos zaštiti i spašavanju ljudi i imovine. Zahvalnice se dodjeljuju u pisanom obliku organizacijama i pojedincima za poseban doprinos i potporu vatrogastvu i zaštiti od požara. Posebno priznanje za međunarodnu suradnju Članak 8. osebno priznanje za međunarodnu suradnju izrađuje i dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica članovima stranih vatrogasnih delegacija. Posebno priznanje za međunarodnu suradnju mogu, uz suglasnost Hrvatske vatrogasne zajednice, dodjeljivati i dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice članovima međunarodne vatrogasne organizacije sa kojima imaju dugogodišnje prijateljske odnose. II

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Vatrogasna odlikovanja Članak 9. Vatrogasna odlikovanja ( članak 5. stavak 1. točka 2.) dodjeljuju se vatrogasnim organizacijama i njihovim članovima te drugim organizacijama i pojedincima za poseban doprinos u gašenju požara, te unapređenju preventivnih, stručno-tehničkih i organizacijskih aktivnosti, odnosno za ukupan doprinos vatrogastvu i zaštiti od požara. Uz vatrogasno odlikovanje dodjeljuje se i pripadajuća diploma, kao dokaz njihove dodjele. Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge Članak 10. Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Odlikovanje je okruglog oblika promjera 40 mm. U središtu odlikovanja postavljen je hrvatski povijesni grb iz kojeg izlaze krakovi križa, na krajevima prošireni. Na gornjoj okomici križa nalazi se vatrogasni znak, na lijevoj vodoravnoj prečki križa slovo H što označava Hrvatska, na desnoj vodoravnoj prečki nalazi se slovo V što označava vatrogasna, a na donjoj okomici nalazi se slovo Z što označava zajednica. Ispod križa krug odlikovanja prati hrvatski troplet zlatne boje reljefno izveden, a između krakova križa prolaze crveno-zlatne zrake. Križ je izveden u bijelom emajlu i i obrubljen zlatnim obrubom. Slova H, V i Z. i vatrogasni znak su reljefni i pozlaćeni. Grb je reljefno izveden, dimenzija 12 x 8 mm. Istostranični trokut, odnosno nosač vatrogasnog odlikovanja je hrvatska trobojnica sa stranicama od 40 mm. Zamjenica vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, podijeljena na tri jednaka polja od kojih su krajnja polja žute, srednje polje crvene boje, a u sredini je minijaturni vatrogasni znak. Vatrogasna medalja Članak 11. Vatrogasna medalja ima u središtu reljefno izveden hrvatski vatrogasni znak. Obrub čini hrvatski pleter na čijem vrhu je hrvatski povijesni grb, a ispod pletera su centralno prema unutarnjem dijelu povučene udubljene zrake. Medalju drži metalna pločica s kopčom i s obojanom hrvatskom trobojnicom u obliku romboida dimenzija 40x25 mm. Vatrogasne medalje izrađuju se zlatne, srebrne i brončane. Zlatnu vatrogasnu medalju dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Srebrnu vatrogasnu medalju dodjeljuje vatrogasna


Dodatak

Brončanu vatrogasnu medalju dodjeljuje vatrogasna zajednica općine, područja i grada te Grada Zagreba.

Zamjenica brončane vatrogasne plamenice pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje polje je bijele boje.

Medalje iz stavka 2, 3. i 4. ovoga članka dodjeljuju vatrogasne zajednice svojim članicama.

Vatrogasna spomenica

zajednica županije i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba.

Zlatnu vatrogasnu medalju dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica i dobrovoljnim vatrogasnim društvima koja obilježavaju 50. obljetnicu rada i djelovanja, o čemu trebaju prethodno, pisanim pozivom, obavijestiti Hrvatsku vatrogasnu zajednicu . Zamjenica zlatne vatrogasne medalje pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, crvene boje sa minijaturom vatrogasnog znaka u sredini. Zamjenica srebrne vatrogasne medalje pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od kojih su dva krajnja polja crvene boje a srednje polje je žute boje. Zamjenica brončane vatrogasne medalje pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od kojih su dva krajnja polja crvene boje a srednje polje je bijele boje.

Članak 13. Vatrogasna spomenica okruglog je oblika, 40 mm promjera. U središtu na crvenoj podlozi je broj godina aktivnosti uokviren stiliziranim hrvatskim pleterom. Na vrhu pletera je državni povijesni grb, dok je pri dnu vatrogasni znak. Površinska obrada: bronca patinirano. •

za 10 i 20 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje se vatrogasna spomenica – bronz patinirana,

za 30 i 40 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje se vatrogasna spomenica – niklovana,

za 50, 60 i 70 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje se vatrogasna spomenica – zlatna,

Vatrogasna plamenica Članak 12. Vatrogasna plamenica promjera 35 mm okruglog je oblika sa dva ureza. Ima reljefno izveden hrvatski povijesni grb, natpis “ZA HRABROST I POŽRTVOVNOST”, vatrogasni znak i slova HVZ. Plamenica je izvedena u dva nivoa. Vatrogasne plamenice izrađuju se zlatne, srebrne i brončane. Zlatnu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Srebrnu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje vatrogasna zajednica županije i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba. Brončanu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje vatrogasna zajednica općine, područja i grada, te Grada Zagreba. Plamenice iz stavka 3, 4. i 5. dodjeljuju vatrogasne zajednice svojim članicama. Zamjenica zlatne vatrogasne plamenice pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje polje žute boje. Zamjenica srebrne vatrogasne plamenice pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje polje je svjetlo žute boje.

Vatrogasne spomenice dodjeljuju: a)

Hrvatska vatrogasna zajednica za 50, 60 i 70 godina

b) Vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba za 30 i 40 godina c)

Vatrogasne zajednice općina, gradova, područja, županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba za 10 i 20 godina. Na svečanoj vatrogasnoj odori nosi se najviša dodijeljena spomenica (posljednja). Vatrogasna spomenica : vatrogasni veteran Članak 14.

Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran dodjeljuje se članovima vatrogasne organizacije koji su navršili 60 godina života i imaju najmanje 30 godina vatrogasnog staža. Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran okruglog je oblika, 40 mm promjera. U središtu, na žutoj podlozi nalaze se uokvirena sjekirica i baklja između kojih su utisnuta slova HVZ. Na vrhu nalazi se povijesni državni grb. Vatrogasnu spomenicu drži metalna pločica s kopčom i travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

III


Dodatak

obojanim trokutom s tri crvene i tri bijele vodoravne crte, dimenzija 40x25 mm. Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran izvedena je u dva nivoa a površinska obrada je bronca patinirano. Zamjenica vatrogasne spomenice vatrogasni veteran pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima dva polja, lijevo je crvene a desno je bijele boje. Vatrogasna znamenja Članak 15. Znamenje vatrogasna mladež dodjeljuje se mladim vatrogascima do 18 godina života. Pravo na dodjelu znamenja stječe se nakon jednogodišnjeg neprekidnog rada u vatrogasnoj organizaciji. Znamenje vatrogasna mladež je u obliku značke veličine 20x15 mm s iglom, te s reljefno izvedenom glavom u kojoj je vatrogasni znak bakrenasto-zlatne boje. Znak vatrogasne mladeži Članak 16. Pripadnici vatrogasne mladeži su članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava u dobi od 6 - 18 godina. Pripadnici vatrogasne mladeži imaju stiliziran vatrogasni znak koji je sastavljen od tri četvrtasta polja, dva crvena i jednog plavog iz kojeg izlazi glava kune pokrivena vatrogasnom kacigom. Pripadnici vatrogasne mladeži imaju i maskotu vatrogasne mladeži koju predstavlja kuna u trku, koja na sebi ima vatrogasnu odoru, čizme i kacigu a u ruci drži vatrogasnu cijev s mlaznicom.

Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića dodjeljivat će Hrvatska vatrogasna zajednica organizacijama, pojedincima zaslužnim za razvoj vatrogastva i zaštite od požara te za naročit doprinos u vatrogasnoj operativi, za životno djelo, nakon navršenih 60 godina života, a da prethodno imaju priznanje za posebne zasluge. Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića dodjeljivat će Hrvatska vatrogasna zajednica dobrovoljnim vatrogasnim društvima, javnim vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu u povodu 100, 110. i 120. obljetnice bez prethodnog postupka. Zamjenica plakete s likom Mirka Kolarića pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, crvene boje sa minijaturnim likom Mirka Kolarića u sredini. Članak 19. Povelju počasnog člana - dužnosnika, dodjeljuju vatrogasne organizacije članovima – dužnosnicima za dugogodišnji izuzetno uspješan rad, te u znak zahvale za naročito značajan i poseban doprinos u razvoju vatrogastva i zaštite od požara. Likovno rješenje Povelje, utvrđuje Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice. Povelju potpisuje predsjednik vatrogasnog društva – zajednice. Članak 20. Osobama koje su značajno pridonijele unapređenju vatrogastva i zaštiti od požara ili koje su se dugogodišnjim radom istakle pomažući vatrogasnoj organizaciji, mogu se dodijeliti počasna zvanja: - počasni vatrogasni časnik i - počasni viši vatrogasni časnik.

Posebne povelje i plakete Članak 17. Povelju i plaketu s likom Đure Deželića dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica organizacijama izuzetno zaslužnim za razvoj vatrogastva i zaštite od požara u Republici Hrvatskoj, a pojedincima za životno djelo, nakon navršenih 60 godina života, a da prethodno imaju priznanje za posebne zasluge.

IV

Prijedlog za priznavanje zvanja počasni časnik i počasni viši vatrogasni časnik daje se u pisanom obliku na posebnom obrascu od strane niže vatrogasne organizacije. Članak 21.

Povelju i plaketu s likom Đure Deželića dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica dobrovoljnim vatrogasnim društvima, javnim vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu povodu 130., 140. i 150. obljetnice bez prethodnog postupka.

Zvanje počasnog vatrogasnog časnika dodjeljuje upravni odbor ili predsjedništvo vatrogasne zajednice županije/Grada Zagreba članovima koji imaju najmanje 5. godina aktivnog staža u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, koji su se istakli na organizacijskim, administrativnim i drugim dužnostima u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi ili tijelima vatrogasne zajednice općine, grada ili područja.

Zamjenica plakete s likom Đure Deželića pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, zlatno-žute boje sa minijaturnim likom Đure Deželića u sredini.

Oznaku zvanja čini jedan vatrogasni znak žute boje, promjera 26 mm, našiven na naramenicu. Naramenica je opšivena ispustom žute boje.

Članak 18.

Članak 22.

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Dodatak

Zvanje počasnog višeg vatrogasnog časnika dodjeljuje Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice na prijedlog nadležnog tijela vatrogasne zajednice županije/Grada Zagreba izuzetno zaslužnim članovima koji su se istakli na aktivnostima od općeg značaja na za unapređenje zaštite od požara i vatrogastva u Republici Hrvatskoj a obnašaju ili su obnašali dužnosti u višim tijelima vatrogasne organizacije. Pri dodijeli zvanja višeg vatrogasnog časnika treba voditi računa o postupnosti dodjeljivanja zvanja tj. osobe s dodijeljenim zvanjem počasnog vatrogasnog časnika imaju pravo kandidiranja za dodjele zvanja počasnog višeg vatrogasnog časnika nakon pet godina provedenih u zvanju počasnog vatrogasnog časnika. Oznaku zvanja čini jedan vatrogasni znak zlatne boje, promjera 26 mm, našiven na naramenicu. Naramenica je opšivena ispustom zlatne boje.

Zajedno s prijedlogom iz st. 1. ovog članka dostavljaju se i podaci o ranije dodijeljenim vatrogasnim priznanjima i datumima tih dodjela. Članak 27. Hrvatska vatrogasna zajednica dodjeljuje sljedeća odlikovanja: 1. Povelju počasnog člana i dužnosnika 2. Povelju “ Počasni viši vatrogasni časnik” 3. Spomenicu za 50, 60 i 70 godina rada u vatrogasnoj organizaciji 4. Vatrogasna spomenica “ Vatrogasni veteran” 5. Posebno priznanje za međunarodnu suradnju 6. Plaketu Hrvatske vatrogasne zajednice 7. Vatrogasnu plamenicu zlatnu

Članak 23. Plaketu Hrvatske vatrogasne zajednice dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica pojedincima, udrugama, zajednicama, ustanovama i drugim pravnim osobama zaslužnim za ostvarivanje ciljeva zaštite od požara i vatrogastva. Izgled Plakete propisuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Uz Plaketu dodjeljuje se i pisano priznanje. III. UPUTSTVO ZA DODJELU VATROGASNIH PRIZNANJA Članak 24. Dodjelu vatrogasnih priznanja predlažu vatrogasci, vatrogasne organizacije, druge organizacije i pojedinci, te organi koji rade na razvoju vatrogastva i unapređivanju zaštite od požara. Članak 25. Prijedlog za dodjelu vatrogasnih priznanja, predviđenih ovim Pravilnikom, podnosi se nadležnom vatrogasnom tijelu za vatrogasna priznanja, pri nositelju dodjele vatrogasnih priznanja, navedenom u članku 2. ovog Pravilnika. Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice utvrđuje kriterij za dodjelu vatrogasnih odlikovanja što ih dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Članak 26. Prijedlog se podnosi pismeno uz obrazloženje s konkretnim podacima o doprinosu, zasluzi ili rezultatima u smislu odredaba iz članka 4. i 9. ovog Pravilnika.

8. Vatrogasnu medalju zlatnu 9. Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge 10.

Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića

11.

Povelju i plaketu s likom Đure Deželića Članak 28.

1. Hrvatska vatrogasna zajednica dodjeljuje godišnje do 80 odlikovanja za posebne zasluge prema sljedećem kriteriju: - do 1000 operativnih članova na području vatrogasne zajednice županije – Grada Zagreba jedno odlikovanje; - do 200 vatrogasnih intervencija na području vatrogasne zajednice županije – Grada Zagreba jedno odlikovanje; - do 400 vatrogasnih intervencija na području vatrogasne zajednice županije – Grada Zagreba dva odlikovanja; - za izuzetne zasluge u razvoju vatrogastva i zaštite od požara može se dodijeliti vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge pojedincu, organizaciji ili instituciji; U pravilu vatrogasno Odlikovanje za posebne zasluge dodjeljuje se članovima dobrovoljnog vatrogasnog društva, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne postrojbe u gospodarstvu uz uvjet da im je prethodno dodijeljena zlatna vatrogasna medalja, odnosno zlatna vatrogasna plamenica. 2. U povodu obilježavanja obljetnice dobrovoljnog vatrogasnog5 društva, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, Hrvatska vatrogasna zajednica dodjeljuje zlatne vatrogasne medalje i zlatne vatrogasne plamenice kako slijedi: travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

V


Dodatak

- do 50 godina, a do 30 operativnih vatrogasaca dodjeljuje se do 3 odlikovanja; - do 100 godina s više od 30 operativnih vatrogasaca dodjeljuje se do 4 odlikovanja; - s više od 100 godina rada i s najmanje 30 operativnih vatrogasaca dodjeljuje se do 5 odlikovanja. Kod predlaganja kandidata za odlikovanja potrebno je poštivati postupnost dodjele tj. zlatno odlikovanje dodjeljuje se onima kojima je prethodno dodijeljeno odlikovanje s brončanim i srebrenim obilježjem, te nakon isteka petogodišnjeg razdoblja. 3. Spomenicu za 50, 60 i 70 godina dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica članovima, fizičkim osobama, u godini stjecanja prava. Članak 29. 1 Prijedloge za dodjelu vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge upućuju Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici vatrogasne zajednice županija – Grada Zagreba. 2. Prijedlozi dobrovoljnih vatrogasnih društava i javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih zajednica općina, gradova, područja i županija te vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, za dodjelu vatrogasnih odlikovanja dostavljaju se Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici na odgovarajućem obrascu, čitko pisani u pravilu tiskanim slovima. Za svaki prijedlog dati što cjelovitije obrazloženje, te navesti koje su vatrogasno odlikovanje članovi vatrogasne organizacije ili vatrogasna organizacija primili i koje godine. Povjerenstvo za odlikovanja i priznanja Hrvatske vatrogasne zajednice nadzirat će postupnost dodjele vatrogasnih priznanja (brončana, srebrena, zlatna).

Članak 30. Po odluci predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice, odlikovanja i priznanja dužnosnicima državnih tijela, odnosno institucija te vatrogasnim organizacijama i pojedincima iz drugih država, dodjeljuju se izvan navedenih kriterija u ovom Pravilniku uz naknadnu verifikaciju Povjerenstva. U evidenciju Hrvatske vatrogasne zajednice upisuje se ime i prezime nositelja priznanja, odlikovanja i plakete, vrsta odlikovanja, tijelo koje je predložilo odlikovanje te broj i datum odluke o dodjeli priznanja, odlikovanja odnosno plakete. Članak 31. Hrvatska vatrogasna zajednica vodi evidenciju o dobitnicima Odlikovanja za posebne zasluge, Zlatne vatrogasne medalje, Zlatne vatrogasne plamenice i Spomenice za 50, 60 i 70 godina te za plakete, povelje i druga priznanja. U evidenciju Hrvatske vatrogasne zajednice upisuje se ime i prezime nositelja priznanja, odlikovanja, plakete i vrsta odlikovanja, tijelo koje je predložilo odlikovanje te broj i datum odluke o dodjeli priznanja, odlikovanja, odnosno plakete. Članak 32. Prijedloge za dodjelu Povelje i plakete s likom Đure Deželića i Mirka Kolarića dostavljaju vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba temeljem slijedećeg kriterija: 1.

Vatrogasne zajednice županija sjeverne Hrvatske ( Međimurska, Koprivničko-križevačka, Krapinskozagorska i Varaždinska sa 446 DVD-a) godišnje dostavljaju do ukupno 4 prijedloga za Deželića Kolarića,

2.

Vatrogasne zajednice županija centralne Hrvatske ( Bjelovarsko-bilogorska, Grada Zagreba, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka sa 744 DVD-a) godišnje dostavljaju do ukupno 7 prijedloga za Deželića - Kolarića,

3.

Vatrogasne zajednice županija istočne Hrvatske ( Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeškoslavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarskosrijemska sa 373 DVD-a) godišnje dostavljaju do ukupno 5 prijedloga za Deželića - Kolarića),

4.

Vatrogasne zajednice županija južne Hrvatske ( Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska sa 121 DVD-om) godišnje dostavljaju do ukupno 4 prijedloga za Deželića - Kolarića,

Svi prijedlozi trebaju sadržavati ovjeru tj. mišljenje odgovarajućih vatrogasnih zajednica županija, gradova, općina, područja, društva i javnih vatrogasnih postrojbi. 3. Pisani prijedlozi upućuju se Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici u sljedećim rokovima: -

do 31. ožujka tekuće godine,

-

do 30. lipnja tekuće godine,

-

do 30. rujna tekuće godine,

-

do 30. studenog tekuće godine, i prema ukazanoj potrebi,

jer će u tim terminima nadležno Povjerenstvo Hrvatske vatrogasne zajednice odlučivati o pristiglim prijedlozima i donositi odluke. Odlikovanja se u pravilu dodjeljuju prilikom jubilarnih obljetnica dobrovoljnih vatrogasnih društava, javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, vatrogasnih zajednica te drugih značajnih skupova.

VI

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Dodatak

5.

Vatrogasne zajednice županija jugozapadne Hrvatske ( Istarska, Ličko-senjska i Primorsko-goranska sa 109 DVD-a) godišnje dostavljaju do ukupno 3 prijedloga za Deželića - Kolarića. Članak 33.

Sukladno članku 32. ovog Pravilnika, godišnje bi se dodjeljivalo do najviše 23 Povelje i plakete s likom Đure Deželića i Mirka Kolarića. Vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba će odrediti, koliko od ukupnog ovog broja će biti prijedloga za Povelju i plaketu Đure Deželića, odnosno Mirka Kolarića. Povelje i plakete s likom Đure Deželića i Mirka Kolarića dodjeljuju se za životno djelo članovima vatrogasnih organizacija koji su navršili 60 godina života i imaju najmanje 30 godina staža u vatrogasnoj organizaciji.

snost predsjednika Povjerenstva za dodjelu vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa s time da se naknadno o tom podnese izvještaj nadležnom tijelu. IV. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 38. Aktivnim radom u vatrogastvu smatra se rad od dana stupanja u članstvo dobrovoljnog vatrogasnog društva, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, uključujući i evidentirano i kontinuirano članstvo u vatrogasnoj mladeži od šeste godine života. Članak 39. Vatrogasac u pravilu nosi vatrogasno odlikovanje na svečanoj odori.

Članak 34. Prijedlog za dodjelu vatrogasnog priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa razmatra nadležno tijelo za dodjelu priznanja i rješava se najkasnije u roku od tri mjeseca po primitku toga prijedloga. Ukoliko dobiveni prijedlog nije potpun, ili nema valjanog obrazloženja, ili na bilo koji način nije pogodan za razmatranje, vraća se predlagaču s uputom za nadopunu, izmjenu, popravak ili za prilaganje odgovarajuće dokumentacije, odnosno za odustajanje od prijedloga.

Zamjenice za vatrogasna i državna odlikovanja nose se na lijevoj strani svečane vatrogasne bluze iznad lijevog džepa. Nošenje zamjenica isključuje nošenje medalja i obrnuto, nošenje medalja isključuje nošenje zamjenica. Zamjenice se mogu nositi pričvršćene iglom ili na letvicama. Izgled i izradu letvice utvrđuje Hrvatska vatrogasna zajednica, a vatrogasne organizacije i pojedinci mogu letvice i zamjenice na letvice nabaviti u Ekonomatu Hrvatske vatrogasne zajednice.

Novi rok za rješavanje prijedloga počinje teći od dana primitka traženih podataka.

Na vatrogasnim se svečanostima mogu nositi vatrogasna odlikovanja i na civilnom odijelu.

Članak 35.

Poslije smrti vatrogasca, kome je dodijeljeno vatrogasno priznanje, njegova ga obitelj zadržava.

Postupak za dodjelu vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa javan je u smislu statuta vatrogasne organizacije koja vrši tu dodjelu, a rezultati dodjele objavljuju se na način predviđen statutom ili drugim aktom organizacije. Članak 36. Kandidat za dodjelu vatrogasnog priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa ne može aktivno sudjelovati pri donošenju odluke u dodjeli vlastitog priznanja. Članak 37. Kad se u hitnim slučajevima ( iznenadna najava posjeta visoke vatrogasne delegacije (izvan rokova zasjedanja Povjerenstva za dodjelu vatrogasnih odlikovanja) dodjeljuje vatrogasno priznanje vatrogasnim organizacijama i njihovim članovima te organizacijama i pojedincima iz inozemstva, postupak se može voditi po skraćenom načinu dogovorom predsjednika, zapovjednika – načelnika i tajnika vatrogasne organizacije, uz sugla-

Članak 40. Kriterij za dodjeljivanje vatrogasnih priznanja, koji je sadržan u uvjetima članka 4. Pravilnika o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa, upućuje na društveno-vatrogasno vrednovanje i isticanje postignutih doista natprosječnih, posebnih, društvenozapaženih, istaknutih, izvanrednih, dugogodišnjih, primjerenih ili sveopćih doprinosa, rezultata rada, zasluga i drugih izuzetnih kvaliteta u zalaganju i uspjehu, čemu se pribraja i niz tradicionalnih vatrogasnih vrlina, kao što su izrazita pokazana hrabrost, požrtvovnost i primjereno zalaganje tijekom duljeg razdoblja. Kriteriji se uvijek primjenjuju na konkretnu organizaciju ili čovjeka, za konkretno djelo, čin, podvig, doprinos ili zasluge. Kriterij za dodjelu vatrogasnih priznanja nije redovna, rutinska ili uobičajena djelatnost, odnosno samo “sudjelovanje” u vatrogastvu i djelatnosti zaštite od požara.

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

VII


Dodatak

Članak 41. Prijedlog za dodjelu vatrogasnih priznanja podnosi se na propisanom obrascu koji sadrži podatke o nositelju priznanja i razlozima dodjele priznanja (općem doprinosu, zasluge, akcije, rezultati, podvizi, vatrogasnom stažu, učenički rad i sl.) Hrvatska vatrogasna zajednica, vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba mogu direktno predlagati svoje dužnosnike za vatrogasna priznanja – odlikovanja i povelje s plaketom. Jedna vrsta odlikovanja se može dodijeliti samo jednom. Članak 42. U dodjeljivanju odgovarajućih vrsta vatrogasnih priznanja primjenjuje se načelo redoslijeda za odgovarajuću zaslugu, djelo, doprinos ili rezultat rada prema nositeljima i uvjetima dodjele iz članka 2., 3. i 4. Pravilnika, poštujući kako razinu samih priznanja, tako i razinu subjekata dodjele priznanja. Za više odlikovanje može se predlagati nakon pet godina uspješnoga rada. Članak 43.

tijelu za vatrogasna priznanja za dodjelu drugog istovjetnog priznanja. Nadležno tijelo uz provjeru podataka izdaje novo priznanje, uz naplatu troška. Članak 47. U glasilu vatrogasaca Hrvatske vatrogasne zajednice “Vatrogasni vjesnik” objavit će se usvojena likovna rješenja za vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i plakete . Članak 48. Ovlašćuje se Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice za davanje autentičnih tumačenja odredaba ovog Pravilnika. Članak 49. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik donijet 26. ožujka 2003. godine. Članak 50. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja na Predsjedništvu Hrvatske vatrogasne zajednice i objavit će se u prilogu glasila “Vatrogasni vjesnik”.

Postupak za dodjelu vatrogasnih priznanja vodi nadležno tijelo za priznanja, kojeg imenuje davatelj vatrogasnih priznanja. Nadležno tijelo vodi trajnu evidenciju o vatrogasnim priznanjima na području djelovanja davatelja vatrogasnih priznanja i to: -

o vatrogasnim priznanjima što ih sama dodjeljuje prema odredbama Pravilnika te

-

o prijedlozima drugim subjektima dodjele vatrogasnih ili državnih priznanja. Članak 44.

Sredstva za izradu vatrogasnih priznanja osigurava nositelj njihove dodjele. Članak 45. Izuzetno, izvan okvira odredaba ovog Pravilnika, prilikom održavanja jubilarnih i drugih značajnih vatrogasnih manifestacija, mogu vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne postrojbe u gospodarstvu i vatrogasne zajednice izdavati i dodjeljivati posebna vatrogasna priznanja i nagrade na temelju odluke svojih nadležnih tijela. Članak 46. Pojedinci ili organizacije, kada izgube dodijeljeno vatrogasno priznanje, mogu podnijeti zahtjev nadležnom VIII

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Ur. broj: 4/2008. Zagreb, 20. ožujak 2008. godine Predsjednik mr. Ante Sanader, dipl. inž.


Aktualnosti

Pripreme za protupožarnu sezonu

G

lavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin izvijestio je na sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog Sabora, što je održan 27. ožujka 2008., o tijeku priprema za protupožarnu sezonu 2008. godine. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, kao temeljni dokument pripreme i provedbe protupožarnih aktivnosti u ljetnoj sezoni, donijela je Vlada RH na sjednici održanoj 29. veljače 2008. godine. Važno je naglasiti da je prijedlog teksta Programa aktivnosti usuglašen sa svim izvršiteljima zadaća. Državnim proračunom za 2008.

godine, za provedbu zadaća Programa aktivnosti osigurano je nešto više od 23 milijuna kuna, što je inicijalno, gotovo četiri puta više nego protekle godine. U novu sezonu cjelokupni sustav ulazi s tri nova izviđačko navalna zrakoplova, a najavljen je najam dva Canadaira i uključivanje novih helikoptera koji su isporučeni Hrvatskoj iz sporazuma o podmirenju klirinškog duga. Gotovo dvije tisuće vatrogasaca pojačat će hrvatsko priobalje na 46 lokacija od 1. lipnja do 30. rujna, a prema potrebi i dulje. Za potrebe čuvanja tromeđe između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske formirat će se sezonska vatrogasna ispostava na poluotoku Prevlaka Kao i prošle godine, u ophodnje i utvr-

đivanje počinitelja uključit će se pripadnici intervencijske policije. U tijeku je provedba plana uvježbavanja i obuke za 420 intervencijskih vatrogasaca iz kontinentalnih JVP, te pedeset časnika i dočasnika Hrvatske vojske. Nadalje, u dogovoru s Ministarstvom obrane provest će se tijekom travnja i svibnja uvježbavanje vatrogasaca iz priobalnih vatrogasnih postrojbi. Predsjednik Odbora Ranko Ostojić najavio je još jedno izvješće glavnog vatrogasnog zapovjednika uoči protupožarne sezone. Đ. Grum

Simpozij CTIF-a o dobrovoljnom vatrogastvu

U

Parizu je od 7. do 9. ožujka 2008. godine održano središnje ovogodišnje savjetovanje Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-a) na temu uloge dobrovoljnog vatrogastva u ukupnom sustavu zaštite i spašavanja. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali su načelnik mr. Žejko Popović, tajnik Gabriel Špehar ing. i tajnik Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara mr. Mario Starčević. U drugom dijelu savjetovanja izviještene su vatrogasne organizacije o inicijativi ustrojavanja europske intervencijske postrojbe civilne zaštite, kao i o financijskim sredstvima i projektima, koji se pripremaju u sklopu Europske Unije za zaštitu od katastrofa. Domaćin i suorganizator savjetovanja bila je Vatrogasna zajednica Francuske, koja je događaj organizirala, sukladno njegovoj važnosti, u Senatu, sjedištu zamjenika Predsjednika Republike Francuske.

Vatrogastvo u Europskoj Uniji

U

uvodnom referatu predsjednika Vatrogasne zajednice Francuske (FNSPF) Richarda Vignona, istaknuto je da se za predstojeće predsjedanje Republike Francuske Europskom Unijom priprema i Vatrogasna zajednica Francuske na način da artikulira i objedini stavove vatrogasnih organizacija, te zajedničkim na-

stupom vatrogasnih organizacija iskristalizira stavove prema Europskom parlamentu i na taj način utječe na procese odlučivanja. Walter Egger, predsjednik CTIF-a, istaknuo je da je dostignuta razina sigurnosti i blagostanja najveće bogatstvo europskog kontinenta, u kojem ključnu ulogu imaju vatrogasci. Posebno je pri tome istaknuo važnost regrutacije odgovornih i društveno angažiranih mladih kroz dobrovoljna vatrogasna društva, kao i još uvijek postojeću svijest mnogih poslodavaca, da u radno vrijeme daju na raspolaganje svoje djelatnike za odlaske na intervencije. Nakon toga su referate i izlaganja podnijeli Jean-Marie Lincheneau, Francuska (generalni tajnik FNSPF-a), Dennis Davis, Velika Britanija (predsjednik Zajednice britanskih hitnih službi), Ralf Ackermann, Njemačka (dopredsjednik VZ Njemačke), Rui Silva, Portugal (generalni direktor Vatrogasne zajednice Portugala), Manfred Seidl, Austrija (Ppredsjednik VZ Austrije), te češki, švicarski i poljski vatrogasni dužnosnici. Tablica 1: pregled članstva i vatrogasnih postrojbi (izneseni na Savjetovanju) Zemlja

Broj dobrovoljnih vatrogasaca

Francuska

201.800

Velika Britanija

18.000

Njemačka

1.300.000

Portugal Češka

Broj dobrovoljnih postrojbi

Broj profesionalnih vatrogasaca

Broj profesionalnih postrojbi

38.100 1.100

39.000

680

27.900 472

6

7.348

237

Austrija

328.000

4.539

3.300

6

Švicarska

115.000

Poljska

700.000

16.000

30.000

500

Hrvatska

53.000

1.800

2.250

65

1.200

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

45


Aktualnosti

Kako unaprijediti dobrovoljno vatrogastvo? U većini europskih zemalja dobrovoljno vatrogastvo definirano je kao komunalna služba, koja je u nadležnost lokalne samouprave. Njegov pravni status je, međutim, vrlo različit, tako da su organizacijski oblici dobrovoljnih vatrogasaca klubovi, udruge, postrojbe civilne zaštite, vatrogasna policija ili javne ustanove. Iz toga proizlazi i različito organiziranje dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u sklopu sustava zaštite i spašavanja (zaštite od katastrofa), gdje je uloga i status različit, ali općenito gledano nacionalne i međunarodne institucije zaštite i spašavanja nedovoljno integriraju i uzimaju u obzir potrebe i stavove vatrogasnih organizacija (tematika drugog dijela savjetovanja). Kao zajednički, manje-više svuda, prisutni problemi dobrovoljnog vatrogastva pojavljuju se raspoloživost dobrovoljnih vatrogasaca u radno vrijeme, nedefinirane naknade za njihov izostanak s radnog mjesta, pravni i socijalni status, pad članstva (dijelom zbog sve starijeg stanovništva), medicinski standardi, razina osposobljenosti i opremljenosti (posebno u malim ruralnim sredinama), manjak iskustva na intervencijama te nedovoljne subvencije s viših razina. Česta je i nedovoljna senzibilnost od strane političkih, ali i viših zapovjednih vatrogasnih struktura, prema delikatnim i sve ozbiljnijim problemima s kojima se suočava dobrovoljno vatrogastvo. Najnoviji primjer predstavljali su propisi doneseni na razini Europske Unije, koji su ograničili “prekovremeni rad”, tako da su npr. u Velikoj Britaniji te odredbe morale biti derogirane, jer bi u suprotnom upitno bilo ukupno funkcioniranje vatrogasne službe. Također su i europske odredbe o jedinstvenom broju 112 donesene bez konzultacije s vatrogascima, čime su uzrokovani značajni problemi u implementaciji smjernica. Istaknuto je da nema odgovarajuće alternative za dobrovoljno vatrogastvo, koje predstavlja široku bazu zaštite od katastrofa, pri čemu se u vrlo kratkom vremenu može mobilizirati velik, skoro neiscrpan broj dobro motiviranih i osposobljenih stručnjaka (jer u svom redovitom radu obnašaju spektar svih mogućih zanimanja), a u odnosu na profesionalno vatrogastvo zahtijevaju neusporedivo manje troškova (ekonomski 46

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

aspekt). Dobrovoljno vatrogastvo uravnotežuje zaštitu urbanih i ruralnih sredina, tako da su vremena odaziva (dolaska na mjesto intervencije) u većini zemalja planirana između 7 i 20 minuta, što je isključivo s profesionalnim vatrogastvom za ravnomjerno pokrivanje ruralnih sredina gotovo neizvedivo. Uz zaštitne i ekonomske funkcije dobrovoljno vatrogastvo ima i socijalnu važnost; tako su u nekim zemljama pokrenute široke akcije integracije žena i svih društvenih struktura u dobrovoljne vatrogasne postrojbe, a široka baza vatrogasne mladeži garantira trajno obnavljanje članstva. Kao problem pojavljuje se i model financiranja vatrogastva u mnogim bivšim socijalističkim zemljama, gdje je profesionalno vatrogastvo financirano s državne ili regionalne, a dobrovoljno vatrogastvo s lokalne razine (kao i u RH), što često dovodi do nesporazuma i razlika u opremljenosti (u korist profesionalnog vatrogastva). Ukoliko se zadovolje osnovna načela poticanja i održavanja sustava dobrovoljnog vatrogastva, između ostaloga i kroz besplatno usavršavanje u vatrogasnim školama, ukupno se ne povećava samo razina sigurnosti, nego se i zbog brzog dolaska na mjesto intervencije smanjuje broj poginulih osoba (u Austriji, zemlji organiziranoj na temeljima dobrovoljnog vatrogastva, broj poginulih na požarima na milijun stanovnika je oko 7, što je među najnižim koeficijentima u Europi). Dobrovoljno vatrogastvo u Austriji i Njemačkoj dodatno osigu-

rava bazu za regionalnu i prekograničnu ispomoć Jedan od primjera je Republika Austrija, koja ima 99 intervencijskih dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za zaštitu od katastrofa, od kojih svaka od njih ima 30 vozila i 177 vatrogasaca, što čini ukupno 2.970 vatrogasnih vozila i 17.523 vatrogasaca, pripravnih da u svakom trenutku mogu biti dislocirani izvan svog područja djelovanja za cjelokupni spektar vatrogasnih intervencija.

Granice djelovanja Međutim, dobrovoljno vatrogastvo ima i svoje granice, t.j. pretjerano opterećenje dovodi do demotivacije i mogućeg ugrožavanja sustava. Stoga je jedan od mogućih kriterija, kada treba prijeći na osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe, broj stanovnika grada (u Austriji i Njemačkoj iznosi 100.000 stanovnika). Vatrogasci Velike Britanije u potpunosti se otklanjaju od odredbi vremena dolaska, nego temeljem procjena i planova utvrđuju razinu rizika, koja onda uvjetuje ustroj vatrogastva. Priznavanje osposobljavanja u vatrogasnoj organizaciji kroz vrednovanje u civilnom društvu dodatno bi moglo potaknuti interes za članstvo u vatrogasnoj organizaciji.

Europska Komisija Europska Komisija nema nadležnosti nad zemljama članicama u pogledu vatrogastva, a niti neke zemlje članice nemaju tu nadležnost (zakonodavstvo je u mnogim slučajevima u nadležnosti


Aktualnosti

regija), dok se s druge strane problemi gomilaju na sve višim razinama. Pionirski posao u tom pogledu pokrenula je njemačka pokrajina Hessen, koja je u Briselu ustrojila ured, kako bi se pratilo i pravovremeno reagiralo na određene inicijative, koje se mogu (pozitivno ili negativno) odraziti na vatrogasnu organizaciju. Iako načelno nema nikakve ingerencije, Europska Komisija se sve više upliće u područje vatrogastva (građevinska preventiva, SEVESO-odredbe, uzbunjivanje / jedinstveni broj za uzbunjivanje 112, potpora žrtvama katastrofa). Tako su i nedavno usvojenim Lisabonskim sporazumom, koji čeka svoju ratifikaciju u zemljama članicama EU, utvrđeni postupci pružanja pomoći na međunarodnoj razini.

Europska intervencijska postrojba civilne zaštite Ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Francuske Michel Barnier izvijestio je o koracima, koji su doveli do donošenja plana osnivanja europske intervencijske postrojbe civilne zaštite. Poslije katastrofalnog potresa u Grčkoj i Turskoj krajem prošlog stoljeća i poplava u središnjoj Europi 2002. i 2003. godine uočeno je da Europska Unija nije bila spremna, kako na pravovremeno slanje

djelotvorne pomoći, tako i na osiguranje financijskih sredstava za potrebe sanacije šteta. Upravo zbog sve veće učestalosti katastrofalnih događaja, uzrokovanih globalizacijom, tehničkim napretkom, globalnim zatopljenjem, urbanizacijom, itd. posljedice nakon katastrofa pogađaju sve više ljudi zbog sve veće koncentracije stanovništva u gradovima i strahovite ekspanzije obujma prometa svih vrsta.

Od nepripremljenosti do Lisabonskog sporazuma Postojećim planom aktivnosti u sklopu Lisabonskog sporazuma pokušava se na europskoj razini umrežiti postojeće sustave kroz ustrojavanje središnjeg nadzornog informativnog centra (MICmonitoring information center) i uz obvezno reagiranje za slučaj regionalne katastrofe. EU se obvezuje poticati projekte osposobljavanja i usavršavanja i druge aktivnosti. Svim aktivnostima upravlja Savjet za civilnu sigurnost sastavljen od vojnih i političkih dužnosnika. U tom operativnom centru u Briselu radit će stručnjaci, koji će unapređivati analizu rizika i primjenu satelitskih tehnologija, a za sve vrste rizika (požari, poplave, tsunamiji, kemijske, biološke i atomske nesreće, epidemije, terorizam) izradit će se operativne procedure i popis intervencijskih postrojbi. Tako će se pomoć upući-

vati u roku nekoliko dana, a financijska sredstva Fonda solidarnosti za sanaciju posljedica katastrofa dostupna će biti već nakon 6 mjeseci.

Umjesto zaključka: kome pripadaju vatrogasne udruge i nevladine organizacije? Problem nejednoliko definiranih nadležnosti pojedinih nacionalnih i regionalnih vatrogasnih organizacija još dugo će tištati vatrogasce. Naime, EU prepoznaje i konzultira u procesima odlučivanja strukture civilne zaštite i zaštite i spašavanja, koje u mnogim slučajevima ne integriraju krovne vatrogasne organizacije, a posebno ne dobrovoljne strukture, koje svoj rad baziraju na humanitarnosti i dosljedno tome, imaju organizacijske oblike udruga i nevladinih organizacija. Financijska sredstva od 32 milijuna EUR-a godišnje nedovoljna su za bilo koje ozbiljnije projekte i značajna unapređenja u području zaštite od katastrofa na području Europe. Većina nazočnih na skupu u Parizu odobrili su inicijativu da je neophodno potrebno ustrojiti Vatrogasnu zajednicu Europe, koja će braniti i artikulirati stavove prema Europskoj Uniji. mr. Mario Starčević

Vježba: Plamen lonjski 2008.

Č

etvrti put za redom, Dan Parka prirode Lonjsko polje obilježen je 16. ožujka 2008. združenom vježbom vatrogasaca i pripadnika Hitne pomoći, Hrvatske gorske službe spašavanja, Policije te djelatnika Parka prirode. Inače na području parka prirode djeluje 36 dobrovoljnih vatrogasnih društava s 1266 vatrogasaca, a u neposrednoj blizini ili na granicama Parka djeluje još 36 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Sudionici vježbe pod nazivom Plamen Lonjski 2008. izveli su Vježbu u skladu sa scenarijem koji je osmislio zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Novske Davor Štimac. Vježbu je komentirao promatračima zapovjednik Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije Mijo Brlečić, a zapovijedao joj je zapovjednik VZG Novska. Scenarij Vježbe može se svesti na sljedeće: „U prometnoj nesreći na dionici državne travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

47


Aktualnosti

ceste D-47 u mjestu Bročice kod Novske, jedno je osobno vozilo pri sudaru s teretnim vozilom za prijevoz opasnih tvari sletjelo u kanal Strug dok je teretno vozilo ostalo na kopnenom dijelu kanala“. I dok su novljanski vatrogasci izvlačili osobni automobil iz kanala i oslobađali pristup liječnicima do ranjenog vozača, a lipovljanski vatrogasci sprječavali širenje opasne tekućine kanalom, članovi GSS –a iz Požege evakuirali su unesrećene. U Vježbi su, pored domaćina i organizatora, Vatrogasne zajednice grada Novske, sudjelovali su i vatrogasci DVD Novska, DVD Lipovljani, DVD Jasenovac, HMP Novska, HGSS – Stanica Požega, djelatnici Parka prirode i Policije.Ukupno je u Vježbi sudjelovalo 44 spasilaca s ukupno 12 vozila. Vježbu su promatrali i potom bili nazočni njenoj analizi saborska zastupnica Marijana Petir, zamjenik županice sisačko-moslavačke Željko Lenart, pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije Anto Raić, pročelnik Područnog ureda zaštite i spašavanja Sisačko-moslavačke županije Željko Prpić, ravnatelj Parka prirode Goran Gugić, načelnica općine Jasenovac Mačković Marija i drugi.

Prema riječima Mije Brlečića, županijskog zapovjednika Sisačko-moslavačke županije, Vježba je besprijekorno odrađena. M.Brlečić je istaknuo potrebu održavanja takvih i sličnih vježbi, zbog opasnosti koje mogu izazvati ekološke nesreće, a i zbog provjere postupanja u

takvim i sličnim situacijama. Zadovoljstvo Vježbom izrazio je i ravnatelj Parka Goran Gugić riječima: „Svima nam je zadaća očuvati ovo izuzetno prirodno bogatstvo. Stoga u tom poslu moramo zajednički djelovati i za takve nesreće pravodobno osposobljavati ljude“.

Komunikacijsko-navigacijski sustav

T

ijekom proteklih nekoliko godina staro i novo rukovodstvo DVD-a Mladost iz Kaštel Sućurca, uz potporu Vatrogasne zajednice matičnog grada, županijskog predsjednika, a sada predsjednika HVZ-a, Ante Sanadera krenulo je punim jedrima u nove izazove. Nove okolnosti koje u skoroj budućnosti očekuju ne samo našu vatrogasnu obitelj već i cijelu našu društvenu zajednicu dijelom proizlaze iz budućih asocijacija a u koje nadamo se ulazi i naša Domovina. Stoga, imajući viziju, DVD Mladost kroz svoju Gradsku vatrogasnu zajednicu ulaže u školovanje, obuku i uvježbavanje svojih članova za nove standardne postupke i zadaće u suradnji sa znanstveno-školskim institucijama, pripadajućim specijalističkim strukturama, s tijelima državne uprave, GSS-a itd. Jednostavno rečeno interdisciplinarno ili višerazinski. Rješavane su taktičke zadaće, radnje i postupci, što je u konačnici doprinijelo razvoju ne samo individualnog već i tim-

48

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

skog pristupa sagledavanju i rješavanju svih oblika događanih i potencijalnih ugroza a na koje će vatrogastvo u cjelini morati dati odgovor. Uži tim Uprave i Zapovjedništva DVD-a, koristeći kako vatrogasno tako i tehničko iskustvo, pristupilo je ideji osmišljavanja razvoja tehničkih i komunikacijskih sustava kao pomoći u sprezi čovjek (vatrogasac) - oruđe (vatrogasna tehnika) s ciljem kako povećati operativnu učinkovitost u temeljnoj funkciji a istovremeno skrbeći o sigurnosti njegova života. U promišljanju i realizaciji ideje uložena su naša višedesetljetna iskustva različitih struka i profesija kojima su se bavili i bave članovi DVD-a Mladost a koji tvore tim Projekta. Iza njih su iskustva vatrogasaca, managera, tehničara, inženjera, časnika dokazanih u Domovinskom ratu, ili pak mladića koji su stasali iz radničkih i ribarskih obitelji. Kao pravi vatrogasci članovi tima Projekta najprije su o svemu upoznali

našeg prvog vatrogasca, a koji je prije sadašnje funkcije bio i „poteštat“ (Gradonačelnik) Kaštela, Antu Sanadera. Upravo njegovo prepoznavanje predloženog projekta te vizija njegova daljnjeg razvoja bila je poticaj ili što Dalmatinci kažu „vitar u idra“.

Prezentacija sustava

R

ezultate tima Projekta komunikacijsko-navigacijskog sustava prezentirani su 15. ožujka 2008. u Branimir centru u Zagrebu uz nazočnost stotinjak vatrogasaca iz cijele Hrvatske. Sustav je na prezentaciji 15. ožujka 2008. u Branimir centru u Zagrebu, pritiskom na gumb, pustio u rad Dražen Slavica. * Sustav ima mogućnosti: • komunikacije, • video komunikacije, • navigacije, • potpora računalne baze podataka.


Aktualnosti

storima DVD-a Mladost predstavljao je vatrogasnu zajednicu županije Splitsko-dalmatinske. Upravo informacijsko, komunikacijsko i navigacijski sustav s mogućnosti video nadzora u realnom vremenu, kao i povratna informacija jesu slaba karika koju se nastoji unaprijediti takvim sustavom. Naime, predstavljeni sustav uz povratnu informaciju kroz zapovjedni hijerarhijski lanac daje ne samo uvid u trenutno stanje već izravno utjecanje kako na taktičko operativni stožer na trenu tako na strategijskoj razini odlučivanja u našem slučaju VaAutor Ž. Ban predstavlja Sustav Ž. Popoviću trogasnog zapovjedSustav je prezentiran u sklopu zaminištva Republike Hrvatske ( vidljivo iz šljenog scenarija. Dio sudionika bio je u uvježbanih supozicija). dvorani Branimir centara a dio pripadnika DVD-a Mladost su predstavljali Opis Sustava operativni tim u Splitu (VZG Kaštela). a tehnički iskusnije kako i na koji U demonstriranju mogućnosti Sunačin je navedena problematika ristava sala Branimir sa sudionicima zaješena koje i kakve mogućnosti nam prumišljena je kao vatrogasno zapovjedni ža sustav vidljivo je iz daljnjeg tehničkog centar Republike Hrvatske, a operativni opisa sustava i opreme. centar s pripadajućim timovima u pro-

Z

U takvom sustavu ne postoji fiksni zapovjedni centar nego svi korisnici koji su za to ovlašteni po hijerarhiji logiranjem na sustav otvaraju teritorij tj. podređene postrojbe i resurse kojim zapovijedaju. U takvom sustavu zapovjedni centar može biti bilo gdje pa i mobilan u zapovjednom vozilu. Sustav se sastoji od: domaćin servera, servera i opreme za navigaciju, video servera i uređaja snimanje, banke podataka sa pripadajućim serverom, Web servera sa ISA serverom, servera za nadzor vatrodojave, Backup server i Cisco Call Managera s pripadajućim serverima. Mogućnosti sustava: Praćenje svih vozila, tehnike i ljudstva na bilo kojoj interaktivnoj karti RH. Vozila na ekranu su vidljiva po oznaci postrojbe, tipu vozila te njegovim resursima a ljudstvo oznakom postrojbe, činom te imenom i prezimenom što zapovjedniku koji zapovijeda postrojbom ili postrojbama uvelike olakšava donošenje operativno taktičkih i logističkih odluka tijekom intervencije. Sva vozila su opremljena video kamerama koje prenose sliku u realnom vremenu u zapovjedni centar da bi zapovjednik imao uvid i procjenu situacije iako nije fizički prisutan na terenu ili s mjesta na kojem se nalazi na terenu ima uvid u kompletnu intervenciju bez obzira na kolikoj se površini rasprostire. Također zapovjedniku stoje na raspolaganju i podaci svih raspoloživih resursa podređenih mu postrojbi.

Donacija - Vatrogasci Gradišća uručili pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca na Kornatu

I

zaslanstvo vatrogasaca Gradišća iz Austrije uručilo je 19. ožujka 2008. u Uredu Hrvatske vatrogasne zajednice novčanu pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca na otoku Kornat u iznosu od 13000 Eura. Pomoć su uručili Manfred Seidl, predsjednik Vatrogasne zajednice Austrije i zapovjednik Vatrogasne zajednice Gradišća te Jochan Bock, dužnosnik Vatrogasne zajednice Gradišća. Uručenju pomoći putem Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije bili su nazočni mr. Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, dožupan Šibensko-kninske županije Ante Tanfara, mr. Željko Popović, na-

Ž.Popović, A. Sanader, M. Seidl i J. Bock travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

49


Aktualnosti

J. Žaja, Ž. Popović, A. Sanader, A. Tanfara, M. Seidl, J. Bock i M. Starčević

čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice i Jordan Žaja, tajnik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Inače Vatrogasna zajednica Austrije i Vatrogasna zajednica Gradišća imaju tradicionalno dobre odnose s Hrvatskom

vatrogasnom zajednicom. Pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca također su, među ostalima, uputili i Vatrogasna zajednica Baden-Württemberg u iznosu od 1100 Eura, Nacionalni odbor vatrogasnih i spasilačkih organi-

zacija Bugarske u iznosu od 3100 Eura i Nacionalni odbor vatrogasnih i spasilačkih organizacija Rumunjske u iznosu od 3000 Eura.

Centar za duhovnu obnovu vatrogasaca

N

a poticaj i uz domaćinstvo Zlatka Korena, rektora Svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, župnika i dekana Stubičkog dekanata, početkom travnja 2008. u Župnom dvoru u Mariji Bistrici u ozračju skorašnjeg 800. rođendana Marije Bistrice i 120. rođendana istoimenoga dobrovoljnog vatrogasnog društva, otvorena srca razgovaralo se o vatrogasnim temama. Uz rektora Svetišta razgovoru su bili nazočni ravnatelj Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja Branko Smrekar, predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije Ivica Glas, načelnik općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, načelnik Vatrogasne škole Stjepan Purgar, predsjednik DVD-a Marija Bistrica Stjepan Kovačić, predsjednik VZO Marija Bistrica Stjepan Skuliber i urednik Vatrogasnog vjesnika Miroslav Kirinčić. Sudionici sastanka otvoreno su i angažirano razgovarali o tri vatrogasne teme: o dogradnji, odnosno izgradnji vatrogasnog doma u Mariji Bistrici, o izradi monografije DVD-a Marija Bistrica u povodu 120. obljetnice Društva, te o projektu utemeljenja centra za duhovnu obnovu vatrogasaca u 50

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Mariji Bistrici. Temeljeći se na riječima rektora Svetišta Zlatka Korena da je danas važno imati viziju, da je važno činiti ono što nije samo za danas, ili samo za pokojeg pojedinca, nego ono što će biti dobro i sutra, ono što će biti dobro za sve, sudionici razgovora u Župnom dvoru u Mariji Bistrici pokrenuli su projekt ustanovljenja

Centra za duhovnu obnovu vatrogasaca u kojem bi se izgrađivale kršćanske vrijednosti u konkretnim okolnostima i za konkretnog čovjeka, vatrogasca, vodeći se načelom traženja zajedničkog dobra i služenja svakom čovjeku koji je u potrebi ili mu treba pomoći kada spašava druge. M. K.

S. Kovačić, S. Muhek, M. Kirinčić, Z. Koren, B. Smreka, I. Glas, S. Skuliber i S. Purgar.


Aktualnosti

Međunarodna konferencija

P

rva međunarodna konferencija o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima bitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području mediterana (First International Conference on Remote Sensing Techniquer in “Disaster Management and Emergency Response in the Mediteranean Region” Europska udruga laboratorija za daljinska istraživanja “EARSeL”, na svojoj je godišnjoj skupštini, održanoj u Boizanu (Italija) u lipnju 2007. godine, našoj zemlji povjerila organizaciju “Međunarodne konferencije o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području Mediterana”. Pri tome se u moguće katastrofe ubrajaju: šumski požari, potresi, poplave, degradacija zemljišta, klizišta, orkanski vjetrovi, onečišćenost mora (naftne mrlje i dr.), katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Konferencija će se održati u Zadru od 22. do 24. rujna 2008.

Organizatori Konferencije su: EARSeL, Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja HVZU, Sveučilište u Zadru i tvrtka GEOSAT d.o.o. iz Zagreba. Očekuje se da se na Konferenciji okupe stručnjaci iz različitih europskih, nacionalnih i drugih institucija, koje se bave svemirskim tehnologijama i geografskim informacijskim sustavom (GIS), te eksperti s područja upravljanja katastrofama, koji će kroz svoja izlaganja i rasprave iznijeti iskustva i stručne osvrte na suzbijanje katastrofa, a uz primjenu novih tehnologija, uključujući i razvojna tehnološka gledišta. U pripremu Konferencije uključena je i Hrvatska vatrogasna zajednica. Na Konferenciji će se razmotriti neka od važnih gledišta u upravljanju i smanjivanju rizika, kao što su znanje, sprječavanje, upozorenja, upravljanje opasnostima, postkrizne analize, sanacija okoliša idr. Hrvatska je posebno zainteresirana za organizaciju ovoga međunarodnog skupa, odnosno za razmjenu novih in-

formacija i prihvaćanje novih metoda od razvijenih zemalja. Dovoljno je samo prisjetiti se katastrofalnih šumskih požara koji su se prošlog ljeta dogodili na području Mediterana. Oni su odnijeli na desetke ljudskih života i prouzročili veliku materijalnu štetu, koja se mjeri milijardama eura. Uz to, kada je riječ o posljedicama prirodnih katastrofa, ne treba zaboraviti da se Hrvatska nalazi u zoni povećano seizmotektonske aktivnosti, što predstavlja potencijalnu opasnost od razornih potresa. Pozivamo stručnjake onih stručnih profila koji tematski obuhvaća ova konferencija, da se u što većem broju odazovu konferenciji i doprinesu njenom uspjehu. Sve potrebne obavijesti o održavanju konferencije pristupačne su na adresi: www.earsel.geosat.hr. Prof. dr. sc. Marinko Oluić, predsjednik Organizacijskog odbora (geo-sat@zg.t-com.hr)

Olimpijci iz Trebarjeva

V

iše od 300 vatrogasaca, od kojih oko 200 gostiju iz 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava i 15 vatrogasnih županija iz cijele Hrvatske, delegacije iz bratskih društava Kaštel Sućurca, Hvara i Vuhred iz Slovenije, te FF Mengena i FF Eichena iz Njemačke, bili su nazočni 29. ožujka 2008., u Društvenom domu braće Stjepana i Antuna Radića, obilježavanju 80. obljetnice rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva Trebarjeva Desna. Tu izuzetnu obljetnicu, uveličali su svojom nazočnošću i brojni vatrogasni čelnici kao i dužnosnici Sisačko-moslavačke županije predvođeni saborskom zastupnicom Marijanom Petir i načelnikom Hrvatske vatrogasne zajednice, mr. Željkom Popovićem, koji su vatrogascima čestitali njihov visoki jubilej. Početak organizirane društvene samozaštite Desna Trebarjeva seže u 1909. godinu, kada se u okviru DVD Martinska Ves Desna, osniva i vatrogasni roj Trebaraca predvođenih Ivanom Radićem Crnim. Uz narasle potrebe sela, ali i punu potporu mještana, godine 1928. osniva

se DVD Trebarjevo Desno. U proteklih 80 godina malo seoskog dobrovoljno vatrogasno društvo izraslo je u europske natjecateljske šampione i tako, nakon narodnih vođa Stjepana i Antuna Radića, po drugi put, širom Europe pronijelo ime Trebarjeva Desna. Najveća zasluga za postignute eu-

ropske rezultate pripada generaciji današnjeg predsjednika Mije Brlečića i njegove vatrogasne braće, koji su se u samostalnoj državi Hrvatskoj tri puta, kao muška ekipa “A” osvajali prva mjesta, a isto toliko puta pratila ih je i šampionska ženska “A” ekipa. Osim osvojenih prvih mjesta, oni su kao predstavnici vatroga-

Franz Strnad na Skupštini DVD-a D. Trebarjevo travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

51


Aktualnosti

stva Hrvatske, zajedno s ostalim najuspješnijim ekipama branili boje Hrvatske i osvajali zlatne i srebrne medalje na vatrogasnim olimpijadama, svojevrsnom prvenstvu vatrogsaca Europe u: Njemačkoj (1993), Danskoj (1997), Finskoj (2001) i Varaždinu (2005), dok je njihova ženska mladež nastupila na Vatrogasnoj olimpijadi u Francuskoj 1999. godine.

Europski mostovi vatrogasne suradnje

O

sim po sportskim rezultatima, koji su postignuti i na dvadesetak međunarodnih kup natjecanja u Austriji i Njemačkoj, vrijednost tih nastupa bilježi se i u stvaranju europskih mostova prijateljstva i suradnje. Tako je zahvaljujući poznanstvima u Austriji, tadašnji zapovjednik FF Steinbacha gospodin Franz Strnad, inače danas počasni član Društva, organizirao humanitarnu pomoć vatrogascima u Trebarjevu i Sunji, tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Svoju odanost vatrogascima dokazao je sponzoriranjem prvih nagrada za Kup Posavine u tom mjestu, koje svaku godinu posjećuje zajedno sa suprugom Traudi. Suradnja je uspješna i s gospodinom Kalfriedom Moerschelom zapovjednikom njemačkog društva FF Eichen. Posebno je značajna pomoć gospodina Gerharda Laia, visokog vatrogasnog dužnosnika iz okruga Breisach-Hochschwarzwald te njemačkoj pokrajini Baden Wuertemberg, koji je tijekom proteklih deset godina, u suradnji s Mijom Brlečićem, kao županijskim zapovjednikom, organizirao donaciji 35 raznih vatrogasnih vozila. Desetljeće suradnje preraslo je u vatrogasna prijateljstva mladih, iz društava okruga Breisacha te Trebarjeva i Siska, koji se posjećuju i druže u svojim vatrogasnim kampovima. Zahvaljujući Gerhardu Laiu i Miji Brlečiću učinjen je korak dalje i uspostavljavljena je suradnja ostalih institucija u te dvije županije, koja bi ovog ljeta trebala rezultirati susretom čelnika, vlasti, županija iz Siska i Breisacha. U takvom okruženju uzajamne povezanosti s mještanima sela, desetke natjecanja na nivou županije te nizom nastupa na međunarodnim kupovima, uz stalno unapređenje obrazovanja kadrova, nabavke tehnike i izgradnje spremišta, dočekana je i 80 obljetnica Društva. Na radnoj sjednici, tajnik Vlado Brlečić, inače i sam natjecatelj na brojnim me52

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Grhard Lai i izaslanstvo njemačkih vatrogasaca na Skupštini DVD-a

đunarodnim i olimpijskim natjecanjima, podsjetio je na značajnu obljetnicu ali i prošlogodišnje rezultate. U izvješću Društva, navodi se da Društvo ima 118 članova od kojih - 20 operativnih, 22 aktivna, 34 pričuvna, 7 začasnih, 1 veterana te 36 članova vatrogasne mladeži, 17 podupirajućih članova. Od tog broja čak je 15 vatrogasnih časnika raznih stupnjeva! Počasnim članovima Društva proglašeni su njegovi veterani: Ivan Brlečić, najstariji, Stjepan Posilović, Stjepan Janeković, velečasni Stjepan Rusan, Stjepan Brlečić i prijatelji društva Franc Strnad i Gerhard Lai. Vrijedno je spomenuti da su Ivan Brlečić i Mijo Brlečić, inače braća i natjecatelji, već niz godina državni i međunarodni suci koji su sudili i na nekoliko europskih vatrogasnih olimpijada. Mijo Brlečić, uz dužnost zamjenika predsjednika HVZ obnaša i dužnost predsjednika i zapovjednika Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačka županije. Teško je u Trebarjevu izdvajati pojedince, ali oni su to zaslužili, kao i članovi nekoliko ekipa mladeži kojima su Mijo Brlečić i zapovjednik Društva Miljenko Mikliš, uručili zaslužena priznanja i diplome. Iza njih osim natjecanja nalaze se i izlazak na brojne vatrogasne zadaće i intervencije. Članovi Društva sudjelovali su u jednoj smjeni na dežurstvu u Parku prirode Telašćica dok su ostali dio ljetne sezone “pokrivali” članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja općine Martinska Ves i županije. Aktivno su sudjelovali u organizaciji raznih svečanosti i događaja: obilježavanju Dana Županije i organizaciji 12.

Malog maratona Sisak – Trebarjevo, obilježavanja Dana sv. Florijana, sudjelovali na Hodočašću u Mariju Bistricu te, tradicionalno, prisustvovali na svetoj Misi u župnoj crkvi. Sudjelovali su i u drugim crkvenim svečanostima za Veliki Petak, Tijelovo, Malu Gospu i Martinje, a dvoje članova sudjelovalo je na Hodočašću hrvatske vojske, policije i vatrogasaca u Lourdesu u Francuskoj. Ipak, najznačajnija je aktivnosti organiziranje međunarodnog Kupa Posavine, na kojem je protekle godine nastupilo 70 ekipa iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Na prošlogodišnjem Kupu Posavine, ponovno je održano i super-kup natjecanje, uz sudjelovanje sljedećih ekipa: Lekenik I, Eichen, Đakovo, Nedelišće i Lekenik II od muških A ekipa, te Donja Gračenica, Mladost Kaštel Sućurac i Zagradci od muških B ekipa. Konačni pobjednik super-kupa bila je prva ekipa iz Lekenika. Kao jedno od pet natjecanja za Kup Hrvatske vatrogasne zajednice, ovogodišnje jubilarno 25. međunarodno natjecanju Kup Posavine, bit će u znaku obilježavanja osam desetljeća uspješnog rada i djelovanja DVD-a Desna Trebarjeva. Tom prigodom, osim raznih društvenih susreta kao i susreta nositelja državne vlasti u spomen domu Trebarjeva održat će se i promocija fotomonografije DVD Desno Trebarjevo 1928. – 2008., autora Đure Gajdeka. Tekst: Đuro Gajdek Snimci: Miroslav Kirinčić


Aktualnosti

Čestitke DIP-u Dubrovnik na godišnjoj nagradi

U

povodu dodjele godišnje nagrade DUZS Državnoj intervencijskoj postrojbi (DIP) Dubrovnik načelnik općine Orebić Tomislav Jurjević upriličio je prijem za dobitnike nagrade u prostorijama Općine. Tomislav Jurjević čestitao je na vrijednom priznanju pročelniku Područnog ureda za zaštitu i spašavanje (PUZS) Dubrovnik Goranu Violiću, zapovjedniku DIP Stjepanu Simoviću te vatrogascima instruktorima DIP Nikoli Klečku i Ivu Kralju . Čestitkama su se pridružili i zapovjednici DVD Orebić Nikša Nogalo i DVD Kuna Niko Meštrović. DIP Dubrovnik dobitnik je godišnje nagrade DUZS za posebne zasluge u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara. Nagrada je dodijeljena DIP-u na prijedlog Povjerenstva za provođenje postupka za dodjele nagrada i priznanja sudionicima zaštite i spašavanja, kojim je predsjedao mr. sig. Damir Trut i odlukom ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Đura Poldrugača. Načelnik općine Orebić Tomislav Jurjević istaknuo je također dobru organiziranost sezonske Intervencijske vatrogasne postrojbe Pelješac, takozvane dislokacije, koja je ustrojena u suradnji s DUZS 2007. i djeluje tijekom požarne sezone a stacionirana je u Orebiću.

Dislokacijom zapovijedaju vatrogasci-instruktori iz DIP-a, koji djeluje u sastavu PUZS Dubrovnik. Vatrogasna dislokacija dobro je pripremljena i organizirana te dobro usklađena u djelovanju s domicilnim vatrogasnim postrojbama, koje također imaju značajnu ulogu. Takva organizacija pomak je unaprijed u odnosu na ranije godine. Dislokaciju su lani činili vatrogasci JVP Slatina, JVP Virovitica, DVD Nova

Gradiška, DVD Sedlarica, DVD Našice, DVD Brodski Stupnik i drugi. G. V. Na fotografiji su: zapovjednik DIP Stjepan Simović, vatrogasci instruktori Nikola Klećak i Ivo Kralj, pročelnik PUZS Goran Violić, načelnik općine Orebić Tomislav Jurjević, zapovjednik DVD Orebić Nikša Nogalo, zapovjednik DVD Kuna Niko Meštrović

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

53


Aktualnosti

„Motogasci“ na blagoslovu

V

eć 14 godina mnogobrojni motoristi iz cijele Hrvatske i inozemstva, početak sezone lijepog vremena obilježavaju na vrlo zanimljiv način. Naime, u Zaboku postoji motoristički klub koji okuplja vlasnike oldtimer motora kojima vozači zajedno odlaze na putovanja Lijepom našom, a početak sezone vožnji započinju misom i blagoslovom kod crkve Svete Barbare u Bedekovčini. Ove godine, za razliku od početka druženja kada ih je bilo tek 66, te se nedjelje okupilo, prema procjeni organizatora, njih više od 2 tisuće. No, ono što je za nas vrlo zanimljivo jest podatak da su ove godine na blagoslovu i misi bili nazočni članovi novoosnovanog kluba Motogasci. Riječ je o klubu koji okuplja pripadnike Javne vatrogasne postrojbe iz Zagreba. Njihov predsjednik Bruno Bručić, operativni dežurni u JVP Zagreb, rekao nam je kako su osnovani ove godine i za sada ih je tek 14, a ovo im je bilo nezaboravno iskustvo. Velečasni Josip Komorčec-Pepek, inače i sam dugogodišnji motorist, posebno je pozdravio članove Kluba i dao im blagoslov, a ujedno zaželio puno

sreće u druženjima sa svojim motorima. Osim Pepeka, sve motoriste pozdravio je i saborski zastupnik Ivan Jarnjak koji je bio u društvu sa svojom kolegicom Marijom Bajt i suprugom, koji su svojim motorima došli čak iz Požege. S prelijepom okolicom Bedekovčine, a zahvaljujući konačno lijepom danu, članove kluba

Motogasci upoznao je njihov domaćin Ivica Pavlek koji je u JVP Zagreb zaposlen kao vozač, a u matičnom DVD-u Orehovica je i zapovjednik. Njegova obitelj ugostila je “motogasce” u njihovom domu te ih počastila ručkom i dobrom kapljicom. Dean Stulić

Novi djelatnici u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici

O

d nedavno u Stručnoj službi Hrvatske vatrogasne zajednice uposlena su dva nova djelatnika: savjetnica za pravne poslove Jelka Lesar, dipl. iur. i voditelj odjela za osposobljavanje Damir Knežević, dipl. ing. Ljubaznošću Damira Kneževića u ovom broju Vatrogasnog vjesnika objavljujemo njegov kratki životopis. Rođen je 21. rujna 1968. godine. Diplomirao je na Studiju kemijske tehnologije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, smjer kemijsko Damir Knežević inženjerstvo. Završio je interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo na istom 54

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

fakultetu. Pohađa znanstveni doktorski studij. Od lipnja 1997. godine uposlen je u Učilištu vatrogastva i zaštite i spašavanja, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, prethodno Ministarstva unutarnjih poslova. Na radnom sam mjestu samostalnog nadzornika za područje kemije. Kao nastavnik, posebno sam se specijalizirao na području rada i nesreća s opasnim tvarima i zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u industriji. Od svog dolaska u Učilištu predaje dva predmeta: Akcidenti s opasnim tvarima i Protupožarna tehnološka preventiva. Završio je dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje za potrebe nastave. Autor je udžbenika Intervencije u nesrećama pri prijevozu opasnih tvari u izdanju Ministarstva unutarnjih poslova 2004. godine i tvrtke Mi Star d.o.o. 2008. godine. Suautor je Priručnika za osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i časnika

u izdanju Hrvatske vatrogasne zajednice 2006. godine. Sudjelovao je na većem broju tečajeva i vježbi na tematiku opasnih tvari, bojnih otrova i djelovanja u uvjetima terorizma i većih nesreća s opasnim tvarima. Kao predavač sudjelovao je na mnogim osposobljavanjima dobrovoljnih vatrogasnih vatrogasaca, posebno za potrebe Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Član je DVD-a Jarun. Uz nastavu, u Učilištu radi i na poslovima ispitivanja tehnike, opreme i sredstava za gašenje požara, prema Zakonu o zaštiti od požara. Položio je ispit za ispitivača stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Predsjednik je tehničkog pododbora u Hrvatskom zavodu za norme, TO 94/ PO6 Zaštitna odjeća. Član je Povjerenstva za opasne kemikalije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.


Županijske vijesti

Brodsko-posavska Ulaganje u ljude je najisplativija investicija

V

ZO Nova Kapela pokrenula je, u suradnji s VGZ Nova Gradiška, ciklus izobrazbe, odnosno osposobljavanja članova dobrovoljnih vatrogasnih društava za zvanje vatrogasac. U narednih mjesec dana polaznici osposobljavanja, njih 50 s područja te vatrogasne zajednice i DVD Lužani, odraditi će teme iz Programa osposobljavanja za zvanje vatrogasac. “Biti vatrogascem nije ni malo lako. Posao za koji se spremate izuzetno je zahtjevan i težak, te traži od vas dobro poznavanje opreme i jedno široko multidisciplinarno znanje. Požar nije samo kako to definicija kaže “nekontrolirano i društveno štetno gorenje”. Požar je jednadžba s puno nepoznanica koja se rješava prije svega preventivnim djelovanjem u svim porama života. Kada ipak nastane, cjelovitom i sveobuhvatnom primjenom taktičkih i operativnih zahvata, valja ga lokalizirati te staviti pod puni nadzor. Timski rad je osnovna odlika vatrogastva i djelatnosti zaštite od požara, u kojemu je svaki pojedinac snažna karika. Kada završite izobrazbu vi će te postati upravo ta snažna i nezaobilazna karika lanca, koji ima stoljetno iskustvo i tradiciju. Višeznačno objedinjujući predanost i požrtvovnost vaših očeva, djedova i pradjedova vi ćete nastavljajući njihovim stopama, dati svoj svekoliki prinos boljitku i još snažnijem napretku hrvatskog vatrogastva, a kroz njega i sigurnijem životu i ukupnom napretku naše Domovine”, kazao je polaznicima u uvodnom izlaganju Ivan Prpić, predsjednik VZ Nova Kapela. Stjepan Maksimović, inž. ZOP-a

Istarska Žminj voli vatrogasce

P

odnoseći izvještaj o radu DVD-a Žminj, njegov predsjednik Fabio Dusman, dipl.ing., rekao je da Društvo djeluje na području općine Žminj, u središtu Istre, površine 72 kvadratna kilometra, što čini 2,54 posto ukupne površine Istarske županije. Ta istarska općina broji 3447 stanovnika (prema popisu iz 2001.) u 112 sela i zaseoka i Žminja, što čini samo 1,7 posto stanovnika Istre. Prosječna gustoća naseljenosti općine Žminj

prema popisu iz 2001. godine bila je 45 stanovnika na 1 km kvadratni. No, DVD Žminj ima 127 članova što je u postotku 3,68 posto stanovnika Općine Žminj, od kojih su 34 žene i 87 muških članova, te 6 djece do 12 godina, 27 članova mladeži do 16 godina, 55 vatrogasaca, 16 dočasnika, 7 časnika i 11 vatrogasnih veterana. Pet članova ima položeni državni stručni ispit za voditelja vatrogasne intervencije, a za taj su ispit prijavljena još dva člana. Šest članova DVD-a uspješno je “odradilo” seminar za vođenje vatrogasne mladeži, dok je 21 član položilo ispit za ronioca u različitim kategorijama. Dvanaest članova bavi se spašavanjem iz dubina i visina. U DVD-u Žminj operativna i preventivna aktivnost, glavna su zadaća društva . Ali, uz to Društvo se bavi i kulturnom djelatnošću, eko akcijama (Ližnjan, Rovinj, Pazin), kondicijskim pripremama vatrogasaca, sudjeluje na vatrogasnim natjecanjima i međunarodnim kros i utrkama terenskih vozila te na raznim obukama, seminarima i vježbama. Tijekom protekle 2007. vatrogasci Žminja intervenirali su 10 puta, što je tri intervencije manje nego prethodne godine. Devet puta intervenirali su u općini Žminj i jedanput na području općine Kanfanar. Također, gasili su požar na jednom automobilu, dva puta požar trave i pet puta sudjelovali na različitim tehničkim intervencijama. Kao i kod ostalih društava evidentno je da preko 50 posto intervencija otpada na tehničke intervencije. Predsjednik DVD-a posebno je naglasio da lani nije bilo većih požara na području općine Žminj, što je svakako i pokazatelj veće svijesti i odgovornijeg odnosa mještana na planu protupožarne zaštite, ali i efikasne preventivne aktivnosti Društva. Tijekom ljetne sezone vodstvo DVD-a bilo je stalno u kontaktu sa zapovjedništvom PVZ Rovinj, a članovi DVD-a su bili nosioci osiguranja na raznim manifestacijama, posebice u organizaciji općine Žminj: Street Race, Čakavski Sabor, Harmonike Zat Kaštela, Bartulja, Maškari. Osim, intervencija, ophodne i dežuranja, DVD Žminj sudjelovao je i na Županijskom natjecanju vatrogasaca i vatrogasne mladeži u Umagu s pet ekipa, od kojih su se 4 plasirale na Državno vatrogasno natjecanje (u Makarskoj za mladež 16.,17. i 18. svibnja 2008., te u Splitu krajem rujna za vatrogasce). Žminjski su

vatrogasci sudjelovali i na vatrogasnim vježbama u spašavanju na moru u Balama, a 19 vatrogasaca na Međunarodnoj utrci vatrogasaca u Fužinama, gdje su osvojili 1. mjesto u kategoriji djece i 1. mjesto u kategoriji mladeži. Također, bili su sudionici Međunarodne utrke teretnih vozila u Medulinu. DVD Žminj bio je organizator više zanimljivih aktivnosti: povodom mjeseca knjiga u žminjskoj Kuli organizirana je izložba slika „Ljepote žminjskog podzemlja“ te izložba slika i eksponata Vatrogasni vremeplov DVD-a Žminj. Kako je Prostornim planom Općine Žminj spomenikom prirode proglašena Jama Feštinsko kraljevstvo, DVD je bio angažiran na uređenju i zaštiti Jame koja će se krajem ožujka otvoriti za posjetitelje. Na Državnom natjecanju prve pomoći u Umagu u organizaciji Crvenog križa Istarske županije, članovi DVD-a sudjelovali su kao tehničko osoblje. Asim Čabaravdić

Skupština DVD-a Svetvinčenat

N

a ovogodišnjoj skupštini Dobrovoljnog vatrogasnog društva Svetvinčenat, zapovjednik DVD-a Dalibor Živolić u svom je izvještaju o radu istaknuo da podaci Javne vatrogasne postrojbe Pula govore da je lani na području Općine Svetvinčenat zabilježeno ukupno sedamnaest vatrogasnih intervencija. Od toga je bilo na otvorenom prostoru 13 požara, dvije tehničke intervencije te dva izvida. Od 13 požara na otvorenom tri su bila na objektima i deset požara otvorenog prostora, pri čemu je bila zahvaćena površina na području općine 7,87 ha. DVD Svetvinčenat sudjelovalo je i pomoglo pri gašenju tri požara na kojima je odrađeno 18 radnih sati, te još sedamnaest sati na tri manja požara. Društvo je lani odradilo ukupno 56 radnih sati s time da je na području općine imalo trideset i pet sati gašenja i saniranja požarišta i još dvadeset i jedan odrađeni sat na velikom požaru između Barbarige i Peroja. Tijekom razdoblja povećane opasnosti od požara članovi Društva organizirali su ophodnju u sklopu programa prevencije i sprječavanja požara. Od 1. lipnja do 1. rujna vršena je ophodnja svake subote i nedjelje s jednim vozilom i dva vatrogasca, te je tijekom tog perioda zabilježena jedna intervencija. U programu rada za ovu godinu predviđena je, uz ostalo, redovita obuka i doškolovanje dijela članova, a obavit će travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

55


Županijske vijesti

se i liječnički pregledi. Isto tako DVD će se angažirati na pripremama za sudjelovanje na Kupu 4. rijeke 2008. godine u Karlovcu, organizirati sportske aktivnosti i raditi na jačoj promociji DVD-a. Velika će se pozornost posvetiti preventivnim aktivnostima (posebice motrenju, dojavi i ophodnji otvorenog prostora tijekom sezone 2008.). A. Čabaravdić

30 godina DVD-a Medulin

D

obrovoljno vatrogasno društvo Medulin svečanom je sjednicom 15. ožujka obilježilo tridesetu obljetnicu svoga rada. Prema nekim saznanjima dokumenti u bečkim arhivima potvrđuju da je još daleke 1900. godine u Medulinu djelovalo dobrovoljno vatrogasno društvo, no vjerodostojni podaci o tome još nisu pribavljeni. U novije je doba grupa entuzijasta osnovala 1. veljače 1978. novo dobrovoljno vatrogasno društvo, a okosnicu su činili profesionalni vatrogasci kojima su se pridružili i drugi mladi ljudi. Nakon uobičajene obuke položili su vatrogasni ispit, a onda je nabavljeno kombi vozilo i tako su medulinski vatrogasci započeli djelovati pod okriljem ondašnje Mjesne zajednice Medulin. Novo je razdoblje u postojanju i djelovanju DVD-a Medulin bez sumnje počelo nakon osnivanja općine Medulin, pa je DVD Medulin prerastao u DVD općine Medulin. U njemu ima i pristupaju mu ljudi iz svih naselja općine Medulin. Sada u Društvu djeluju 42 vatrogasca s položenim vatrogasnim ispitom i liječničkim pregledom. Prosječna je starost članova Društva 41 godina. Trenutno kandidata za članstvo ima 7 ( sve su to mladi ljudi do 30 godina starosti, ali tu je i 13 mladića od 16 do 18 godina, koji su se već istakli na Državnom prvenstvu u Jastrebarskom osvojivši brončanu medalju. Uz redovite članove tu je još 60 podupirućih. DVD Medulin ima solidnu tehniku i opremu: cisternu Steyer, TAM 150 posuđen od JVP Pula, defender, SCAM i kombi VW transporter. Lani su članovi DVD-a sudjelovali na 14 požara i utrošili 488 sati. Tijekom brojnih intervencija spašavali su utopljenike, turiste s otoka zbog olujnog nevremena, sudjelovali u dvije tehničke intervencije, te su čistili šume na Vižuli i Kamenjaku. Medulinski vatrogasci su dovozili vodu za divljač i sudjelovali kao suci na Konjičkom državnom prvenstvu. Samo na izravnom 56

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

djelovanju utrošili su 866 sati. Ekipe DVD-a sudjelovale su na županijskim i državnim natjecanjima. U 2007. godini ispit za zvanje vatrogasac položilo je 12 članova, a nizom aktivnosti realiziran je i preventivni program edukacije stanovništva na zaštiti od požara. U okviru Društva veoma je zapaženo djelovanje članova- ronioca koji već godinama vrlo uspješno sudjeluju u ekološkim akcijama čišćenja podmorja. U Istri i ostalim hrvatskim županijama, ali i izvan Hrvatske, DVD Medulin je već petu godinu poznat kao organizator Međunarodnog natjecanja vatrogasaca s terenskim vozilima. Premda je riječ o vatrogasnom natjecanju, njega izvan svega karakterizira ugodno i prijatno druženje domaćih i stranih vatrogasaca, tako da je to već postala jedna od najpoznatijih međunarodnih vatrogasnih manifestacija. DVD Medulin je u protekla tri desetljeća uspostavio i suradnju s više vatrogasnih društava u Istarskoj županiji te s nekima iz šireg područja Hrvatske i društvima iz Slovenije (Sežana, Postojna, Rakek), zatim Austrije, Njemačke, Italije i Češke. S nekima od njih uspostavljena je suradnja u teškim godinama Domovinskog rata, kada su posebice od austrijskih i njemačkih kolega primili dragocjene donacije. Unatoč vrijednim uspjesima na različitim područjima djelovanja tijekom 30 godina postojanja, DVD Medulin spada u ona rijetka istarska dobrovoljna vatrogasna društva koja još uvijek nemaju svojih prostorija za okupljanje kao ni spremište za vozila i tehniku. Društvo sada raspolaže samo unajmljenom nadstrešnicom u autokampu Medulin, a taj

prostor lociran je neposredno uz more i prokišnjava. Već je odlukom općine Medulin, u medulinskom predjelu Mukalba, određena lokacija za gradnju vatrogasnog doma, no kada će biti realiziran taj projekt još uvijek je samo velika nepoznanica. Članovi DVD-a Medulin ipak se nadaju da će uskoro doći vrijeme, pa će i oni dobiti već godinama željeni vatrogasni dom. Na skupštini DVD-a više je zaslužnih članova dobilo priznanja za uspješan rad. A. Čabaravdić

Pulski vatrogasci darovali kombi

Z

ahvaljujući pulskim vatrogascima pulska stanica Gorske službe spašavanja bogatija je za kombi vozilo marke Fiat Ducato koje im je darovala Javna vatrogasna postrojba Pula. Svečana primopredaja obavljena je u dvorištu pulske Javne vatrogasne postrojbe. Svečanosti su bili nazočni županijski zapovjednik i saborski zastupnik Dino Kozlevac, zapovjednik JVP-a Pula Klaudio Karlović i predstavnici lokalnih vlasti te šestero pripadnika pulske stanice GSS-a. Darovano vozilo itekako će povećat mobilnost dvadesetak pripadnika Pulske stanice GSS-a u raznolikim akcijama traganja i spašavanja ljudi. - Gorska služba spašavanja važan je dio županijskog sustava za zaštitu i spašavanje. Služba se posljednjih godina znatno razvila, ali im je nedostajalo adekvatno vozilo. Za rješavanje problema mobilnosti GSS-a našli smo »vatrogasno« rješenje darovanjem rabljenog


Županijske vijesti

kombi vozila. Iskreno se nadam da će im ono što manje trebati, rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac. Pročelnik Pulske stanice GSS-a Mladen Nikšić (na slici sa zapovjednikom Karlovićem ispred darovanog vozila) pohvalno je govorio o suradnji istarskih vatrogasaca i Gorske službe spašavanja. (ač)

Deseti rođendan DVD-a Ližnjan

N

a izbornoj Skupštini Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ližnjan, održanoj 14. ožujka, obilježen je deseti rođendan Društva koje danas broji 48 članova, od kojih su 6 časnika, 3 dočasnika, 27 ispitanih vatrogasaca, 3 voditelja vatrogasne intervencije, 3 školovana vozača s državnim ispitom i 6 podupirućih članova. U sastavu DVD-a je i 11 članova vatrogasne mladeži od 12 do 16 godina, te 36 djevojčica i dječaka od 6 do 12 godina. DVD Ližnjan lani je zabilježio ukupno 11 intervencija od kojih devet na otvorenom, te dvije tehničke intervencije izvlačenja vozila koja su sletjela s ceste. Ližnjanski vatrogasci sudjelovali su u gašenju borove šume, trave i niskog raslinja na području medulinske općine. Sveukupno na gašenju spomenutih požara provedeno je 548 sati. Osim ophodnje i dežurstva realizirano je niz drugih aktivnosti. U 2008. planira se okupljanje aktivnih članova početkom travnja i uvježbavanje rada s vatrogasnim vozilima, pripremanje za sudjelovanje na vatrogasnim

natjecanjima u Županiji i izvan nje te izrađivanje plana dežurstava i ophodnje u vrijeme pojačane zaštite od požara. Uz već naručene kombinezone, nabavit će se i neophodna vatrogasna oprema, a Društvo će s udrugama iz općine sudjelovati u čišćenju priobalja, obale i naselja. U planu je i rad na povećavanju broja članova Društva, posebice mladeži od 12 do 16 godina. Ukoliko bude organiziran tečaj za zvanje vatrogasca, vatrogasnog dočasnika i časnika, svi članovi koji ispunjavaju tražene uvjete uputit će se na tečaj, a bude li sredstava, jedan član uputit će se u školu za vozača vatrogasnog vozila. Također, obavit će se i liječnički pregled za sve članove. Povodom 10. obljetnice DVD-a više članova društva primilo je zaslužna priznanja. Na fotografiji detalj sa Skupštine A. Čabaravdić

Petnaest godina Vatrogasne zajednice Istarske županije

Z

a 2007. najtežu i najtragičniju godinu za hrvatsko vatrogastvo treba reći ne ponovila se nikad više, ali izvući i pouku da mi u našem budućem radu moramo još više ulagati u sigurnost naših vatrogasaca. Isto tako, moramo nastojati učiniti sve da se Kornatska tragedija nikad ne ponovi, istaknuo je na skupštini Vatrogasne zajednice Istarske županije (održanoj u Pazinu, 17. ožujka 2008.) njen predsjednik Valter Drandić. U izvještaju o radu Zajednice u 2007. godini Drandić je posebno naglasio da

D. Kozlevac

Istra ima 1.100 osposobljenih vatrogasaca (236 profesionalna i 809 dobrovoljna vatrogasca, 70 sezonaca i ročnika te 60 pripadnika Hrvatskih šuma) sa 168 vozila, organiziranih u sedam javnih vatrogasnih postrojbi i 31 dobrovoljno vatrogasno društvo, koji su spremni, zajedno s vatrogasnim službama u gospodarstvu (Uljanik, Nacionalni park Brijuni, Zračna luka Pula i Bina-Istra) za intervenciju u bilo kakvoj nesreći koja. Centralizacija vatrogastva pogubna Stoga u ovoj 2008., kada obilježavamo 15. obljetnicu osnivanja Vatrogasne zajednice Istarske županije, slobodno se može ustvrditi da su tijekom 15 godina učinjeni izuzetno veliki koraci u istarskom vatrogastvu, da je promijenjena slika cjelokupnog sustava koji je bio gotovo pred kolapsom nakon poznate centralizacije na razini MUP-a. Vatrogastvo u Istri je nakon preuzimanja potpune odgovornosti za vatrogastvo od strane općina, gradova i Županije doživjelo pravi procvat upravo onako kako to žele naši građani u regiji, koja je po mnogo čemu na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. Naše je vatrogastvo jedna od djelatnosti koja je sigurno najbolje organizirana, a po nekim smo ocjenama dostigli stupanj koji nemaju i mnoge evropske regije. Vatrogasci nisu odgovorni za tragediju na Kornatu Valja ipak naglasiti da se pravo stanje u vatrogastvu vidi kada se dogode nesreće, pa o njemu čak govore i oni koji nemaju pojma o tome kako sustav funkcionira i koje su mu zadaće ili čak sude za ono što radimo. Stoga s ovog mjesta želim uputiti poruku podrške zapovjedtravanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

57


Županijske vijesti

niku Draženu Slavici da izdrži sve ono što mora izdržati da bi dokazao da je vatrogastvo organiziran sustav te da je i u tragediji koja se zbila na Kornatima, najmanja odgovornost i najmanja greška na vatrogascima. Jer, oni su išli na intervenciju, kao što čine uvijek kada izbije bilo koji požar, i dogodila se nesreća. Umjesto da svi u tome budemo solidarni i izvučemo prave pouke i poruke, mjesecima smo se, prvi put javno o tome govorim, morali boriti protiv vjetrenjača, protiv onih koji su željeli iskoristiti tu priliku da unište hrvatsko vatrogastvo. U tome oni nisu uspjeli, a velika je zasluga i ove naše organizacije u Istri, koja je prva nesebično pružila pomoć svojim kolegama u Šibeniku, potvrđujući i na taj način da smo kao vatrogasni sustav sposobni i kvalitetno organizirani te spremni ispuniti sve teške zadaće koje vatrogasce očekuju. Govoreći o stručnom osposobljavanju istarskih vatrogasaca, Drandić je rekao da je i ove godine uspješno nastavljena izobrazba i upravo se školuje već druga generacija vatrogasaca u Visokoj školi za sigurnost u Pazinu (u veljači su upisali četvrtu godinu studija). Isto tako, uspješno je organizirana i obuka novoprimljenih i sezonskih vatrogasaca. U Istri je u tijeku i nadogradnja instaliranog sustava videonadzora otvorenog prostora, pa je Istarska županija jedina hrvatska regija pokrivena takvim sustavom. Koliko vrijedi pokazalo se i u brzini intervencija istarskih vatrogasaca tijekom prošlogodišnje protupožarne sezone. Služba zaštite od požara u Vatrogasnoj zajednici Pri Vatrogasnoj zajednici ustrojena je učinkovita služba zaštite i spašavanja i ostvareni su kvalitetni pomaci u informiranju kroz list Istarski vatrogasac, web stranice te monografiju o istarskom vatrogastvu koja je u pripremi. Podnoseći Izvještaj o vatrogasnim intervencijama po vatrogasnim područjima Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik, rekao je da su istarski vatrogasci lani intervenirali 2.357 puta, što je 22 posto više nego prethodne godine, međutim protupožarnih je intervencija bilo samo jedan posto više. Istodobno, za tridesetak posto porastao je broj tehničkih intervencija, a čak za 53 posto broj intervencija u prometnim nesrećama (ukupno 177). Opao je broj požara na dimnjacima te na stam58

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

V. Drandić

benim i gospodarskim objektima, dok se broj požara na otvorenom prostoru povećao za desetak posto, ali je izgorjelo manje površine nego godinu ranije. U devet intervencija požara na otvorenom u gašenju su sudjelovale zračne snage i to devet puta kanader i dva puta helikopter. U nekim je intervencijama, točnije akcijama traganja i spašavanja, vrlo aktivno sudjelovala Gorska služba spašavanja. Izgorjela površina pretprošle godine je iznosila 0.98 hektara po jednoj intervenciji, a lani 0.6 hektara, tj. gotovo pola hektara, i ako se ima u vidu da se ocjena uspješnosti sustava EU i Kanade uzima po kriteriju do 3,5 hektara izgorjele površine, onda podaci zorno potvrđuju da su istarski vatrogasci bili učinkoviti. Osvrćući se na slučaj zapovjednika Slavice, Kozlevac je istaknuo ocjenu istarskih vatrogasaca da Slavica nije kriv, jer je zapovijedao onako kako bi to učinile kolege u Istri i na drugim hrvatskim područjima. Posao vatrogasaca izravno je povezan s opasnostima, i ranjavanjem i smrću i to treba imati u vidu, a nema sumnje da treba dalje izgrađivati sustav vatrogastva, kako u taktičkom tako i u tehničkom pogledu te u pogledu opremljenosti opskrbiti gasitelje adekvatnom odjećom i obućom. Kozlevac je podsjetio da su lani ozlijeđena četiri gasitelja od kojih je jedan od njih, Leo Radojković, pretrpio teže ozljede, ali na sreću uspješno se oporavlja. Kao posebno teške Kozlevac je istaknuo tri lanjske intervencije: požar kod Kanegre, kada je bilo ugroženo turističko naselje i moralo se evakuirati 3-4 tisuće ljudi, te dva istodobna požara, također u blizini turističkih naselja kod Peroja i u Rovinju (bivša Monsena). Tada je bio samo jedan Kanader na raspola-

ganju, ali su ti najteži zadaci uspješno obavljeni i nitko u tim velikim požarima nije stradao. I u slučaju s požarom turskog broda istarski su vatrogasci također uspješno obavili svoj dio posla. No, iako se takav požar, kako je primijetio Kozlevac, vjerojatno događa samo jednom u životu vatrogasca, taj je slučaj potaknuo istarske vatrogasce da si postave zadatak opremanja i osposobljavanja za protupožarne intervencije na moru i na vodi, tj. da treba osigurati plovila i adekvatnu organizaciju. Jedan od najvažnijih zadataka za ovu godinu je i nabava osobne zaštitne opreme za svakog vatrogasca. Godišnji izvještaj Službe zaštite i spašavanja koja pri županijskoj Vatrogasnoj zajednici djeluje već treću godinu, podnio je njen voditelj Denis Stipanov. Sporazumi o djelovanju Službe, potpisani su s gotovo svim jedinicama lokalne samouprave i očekuje se da će to ove godine biti realizirano i s preostalim općinama (Žminj i Sveti Lovreč). Po prvi put je za Istarsku županiju, odnosno za jedinice lokalne uprave i samouprave izrađen petogodišnji plan navabe opreme zaštite i spašavanja sukladno preporukama EU. Stipanov je najavio za ovu godinu niz pokaznih vježbi o evakuaciji iz škola, što je potaknuto požarom u pulskoj školi Veli Vrh, te rujanske Dane zaštite i spašavanja u Puli. Nakon već uspostavljene dobre suradnje s Gorskom službom spašavanja te županijskom organizacijom Hrvatskog Crvenog križa, dogovara se suradnja i s Ronilačkim savezom Istarske županije, obznanio je Stipanov. Izvješće Nadzornog odbora podnio je predsjednik Lino Dobrila, a Skupštinu istarskih vatrogasaca pozdravili su pazinski gradonačelnik Neven Rimanić, vatrogasni zapovjednik Primorskogoranske županije Slavko Gauš, predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić, koji je zadovoljno istaknuo da za sve vatrogasce u Istri vrijedi jedinstveni kolektivni ugovor, te načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović. Uz pohvale istarskim vatrogascima na svemu postignutom, Popović je istaknuo da se sve to ne bi postiglo da je vatrogastvo ostalo u ranijem centraliziranom sustavu. I dalje treba poboljšavati sustav financiranja vatrogastva te se zalagati za donošenje Zakona o vatrogastvu, što je već neko vrijeme otežano uslijed nesuglasica oko vatrogasnih nadležnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.


Županijske vijesti

Ž. Popović

Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice naglasio je da su se istarski vatrogasci prvi uključili u pružanju pomoći kolegama Šibensko-Kninske županije, dodavši da i Hrvatska vatrogasna zajednica dijeli stavove koje su istarski vatrogasci iznijeli o Kornatskoj tragediji, posebice o onom lošem što je učinjeno zapovjedniku Slavici kao i svim onim negativnim konotacijama. Popović je izrazio zadovoljstvo da Istra aktivno djeluje i u Kampu Vatrogasne mladeži u Fažani, koji veoma uspješno djeluje i očekuje se da će tako biti i narednog ljeta. Dino Kozlevac je na kraju Skupštine izvijestio da su napokon, nakon što je hrvatska Vlada to odobrila koncesionaru BINA-Istri, sva vatrogasna vozila oslobođena plaćanja tunelarine i cestarine na Istarskom ipsilonu, kao što su oduvijek bila oslobođena plaćanja na svim hrvatskim autocestama, ali na Ipsilonu je to donedavno vrijedilo samo za odlaske na intervencije.

Tijekom 2007. godine članovi Društva sudjelovali su na ukupno 12 intervencija i to na požarima, te 10 puta na osiguranjima. Na požarima otvorenog prostora učestvovalo je 86 članova, a osim aktivnog učešća u gašenju požara, vršili su i dodatno osiguranje požarišta. Najvažnije prošlogodišnje intervencije bile su u Galižani kod benzinske postaje, Pineta, Štinjan i Batvači, a najzahtjevnije kod Autokampa Pinet na području između općine Fažane i grada Vodnjana, te kod Batvači-Dragonere. Prema planu motrenja, ophodnje i dojave, članovi Društva vršili su ophodnje područjem grada Vodnjana, prema Planu dostavljenom Područnoj vatrogasnoj zajednici Pula, i to zajedno s pripadnicima DVD-a Peroj. Ophodnja je realizirana tako da je svako društvo vršilo ophodnju po jedan tjedan. Prosječno svakodnevno u ophodnji su bila 3 vatrogasca u vremenu od 10,00 do 18,00 sati. U razdoblju povećane opasnosti od požara, u periodu od 15. lipnja do 15. rujna 2007. godine u prostorima Društva bila je ostvarena i dislokacija pripadnika JVP Pula, čime se povećala zaštita, a i brzina izlaska na intervenciju, kako na području grada Vodnjana tako i na području djelovanja JVP Pula. Prošle godine članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva vršili su i osiguranja javnih skupova i manifestacija na području grada Vodnjana i to na proslavi Svete Foške u Batvačima, kod proslave Blagdana Svetog Blaža, za maskenbal, na manifestaciji Iskrice, proslave Ivanje, na Smotri maslinovog ulja i vina na Narodnom trgu, na osiguranju Bayker-a, na Bumbarskoj fešti i proslavi Dana Grada,

a sudjelovali su i na čišćenju okoliša. U protekloj je godini Područna vatrogasna zajednica Pula dodijelila novo vozilo tipa SCAM, dok je DVD Pula doniralo kombi vozilo za prijevoz vatrogasaca. Uz ova dva, Društvo raspolaže i s vozilom Lada Niva. (ač)

Društvu neophodan vatrogasni dom

D

obrovoljnom vatrogasnom društvu Pula, koje je utemeljeno daleke 1950. godine, neophodno je potreban Vatrogasni dom, jer sadašnji prostori koje Društvo koristi nalaze se na dvije lokacije što nam otežava rad i nisu adekvatni za provođenje naših aktivnosti niti za sam razvoj društva. Premda smo taj problem više puta isticali, ni do danas ga nismo uspjeli riješiti. Stoga ćemo se u idućem razdoblju morati još više angažirati i u suradnji s Gradom konačno doći do rješenja. Naravno, nećemo prihvatiti nikakvu dislokaciju iz gradske sredine, jer mi u društvu imamo članove svih naraštaja od 7 pa do 77 godina starosti. Nama treba Dom koji će biti lociran u gradu, tj. na dohvatu svima. Podvlačim da smo mi dobrovoljni vatrogasci, da živimo i radimo sukladno s principima poštenja, dobrovoljnosti, odricanja, žrtvovanja i davanja sebe kada je to potrebno, a pri tome ne tražimo plaću pa čak ni riječi zahvale za učinjeno. Poslovi s kojima se bavimo, a riječ je o humanitarnim i preventivno-operativnim aktivnostima, od izuzetne su vrijednosti za cjelokupnu zajednicu. Mi okupljamo odrasle, ali i djecu i vodimo brigu o njihovom stručnom

Asim Čabaravdić

Osigurati zaštitnu odjeću i obuću sukladno s propisima

P

rotekla je godina odrađena kako treba i sukladno s mogućnostima, ali bi ove 2008. trebalo doći do poboljšanje rada. Društvo trenutno ima 43 člana, no ako se ostvare utvrđeni programski zadaci, a to je prije svega uključivanje mladeži u Društvo, onda će to zahtijevati i proširenje Vatrogasnog doma, točnije spremišnog prostora. Također, za novoprimljene članove je potrebno osigurati zaštitnu odjeću i obuću u skladu s postojećim propisima, istaknuo je na redovnoj godišnjoj skupštini Društva predsjednik Roberto Kmet. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

59


Županijske vijesti

osposobljavanju i usavršavanju na planu protupožarne zaštite. Isto tako, brinemo o opremljenosti vatrogasnom tehnikom i opremom i uvježbanosti vatrogasaca u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine. Dakle radimo veoma potreban i koristan društveni posao nastojeći pri tom uključiti što veći broj građana, a posebno mladeži. Nedostatak Doma na itekako otežava kvalitetnu realizaciju naših bogatih programa rada, istaknuo je Petar Znahor, predsjednik DVD-a Pula, na godišnjoj skupštini Društva. DVD Pula danas ima 92 registrirana člana, od kojih je određeni broj novoprimljenih, dok je manji broj članova zbog neaktivnosti izbrisan iz evidencije. Na području preventivne zašite od požara organizirana su predavanja, obuka i školovanje za vatrogasca, dočasnika, KV vozača i vozača C kategorije, za što su mladi pokazali poseban interes. Lani je upućeno devet članova na školovanje za zanimanje vatrogasca i svi su uspješno savladali program. Osim članova DVD-a redovnoj godišnjoj skupštini prisustvovali su predstavnici lokalnih vlasti, Vatrogasne zajednice Istarske županije, JVP Pula, Vatrogasne postrojbe nacionalnog parka Brijuni te DVD-a Ližnjan, Medulin, Vodnjan, Fažana, Svetvinčenat, Bale i Privlaka. Nazočni su minutom šutnje odali počast poginulim vatrogascima u Kornatskoj tragediji. Prema prošlogodišnjem planu ophodnje, motrenja i dojave članovi društva svakodnevno su patrolirali rubnim dijelovima Pule odradivši gotovo pet tisuća sati od sredine lipnja do rujna. Uočili su 18 nedozvoljenih paljenja vatre, na požarima intervenirali 21 put te 37 puta na preventivnim vatrogasnim osiguranjima. Najzahtjevnije intervencije bile su na požarima kod Puntižele, autokampa Pineta kod Peroja te na području između Batvača i Dragonere. U godišnjem programu rada DVD-a Pula planirano je daljnje provođenje aktivnosti preventivne i operativne zaštite od požara na području grada. Operativni članovi društva koji nemaju ili im je isteklo uvjerenje o sposobnosti bit će upućeni na liječničke preglede, a izvan ljetne sezone obavljat će se praktični dio obuke te organizirati natjecanja. DVD Pula i dalje će učlanjivati djecu i mladež u društvo te upućivati starije članove na tečajeve osposobljavanja. Mjesec svibanj, kao i protekle godine, obilježit će 60

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

promotivnim aktivnostima o zaštiti od požara i to kroz dijeljenje letaka, postavljanje plakata, a posebice isticanjem promotivnog materijala s protupožarnim porukama i sa sloganom Društvu neophodan vatrogasni dom. Za istaknuti rad i primjernu aktivnost dobilo je priznanja 50-ak članova DVD-a Pula. (ač)

članove, izmijeniti krovište. Novost je da se DVD Belajske Poljice, zajedno s DVDima Barilović i Siča, izdvaja iz PVZ Duga Resa u novu VZO Barilović. Mladen Žilić

Karlovačka VZO Generalski Stol

Brodsko-posavska Skupština DVD Belajske Poljice

P

red brojnim gostima održana je 52. godišnja izvještajna skupština DVDa Belajske Poljice. DVD broji ukupno 87 članova, od kojih 17 operativnih, 23 pričuvna, 35 podupirajućih, 12 počasnih članova, te 20-ak članova mladeži. Tijekom prošle godine uspješno su obavljane razne aktivnosti, među kojima i pokazna vježba gašenja požara učenicima Osnovne škole, proslava Dana sv. Florijana, sudjelovanje na proslavama DVD-a Siča i Belavići te nastupanje na natjecanjima diljem Hrvatske na kojima je osvojeno 8 prvih mjesta i jedno treće. Prošle godine sudjelovali su na gašenju 12 požara od kojih 2 požara objekata i 10 šumskih požara. Uspješno je provedeno i školovanje članova pa je Društvo bogatije za 8 vatrogasnih časnika 1. klase. U tekućoj godini planirano je odraditi sve preventivne i operativne mjere, sudjelovati na vatrogasnim natjecanjima, provjeriti ispravnost hidrantske mreže, školovati

O

snivačka skupština Vatrogasne zajednice općine Generalski Stol održana je 22. veljače 2008. godine. Njenom utemeljenju bili su nazočni prethodno izabrani zastupnici DVD-a Bukovlje i DVD-a Generalski Stol. Podloga osiguranja zajednice su Zakon o vatrogastvu, jasno izražena želja vatrogasaca i Odluka općinskog Poglavarstva. Do sada su oba društva djelovala u okviru VZ Duga Resa. Prema prihvaćenom Statutu, Zajednica je strukovna i humanitarna organizacija koja obavlja vatrogasnu djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, Karlovačku županiju i općinu Generalski Stol. Osnovana je s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja vatrogastva i zaštite od požara i članica je krovne VZ Županije karlovačke. Zastupnici DVD-a su na Osnivačkoj skupštini izabrali vodstvo svoje Zajednice. Predsjednikom, s četverogodišnjim mandatom, je postao Vlado Radočaj, općinski donačelnik i dugogodišnji vatrogasac, a zamjenici predsjednika su Branko Skukan i Ivan Fudurić. Zapovjedništvo je povjereno Davoru Kriva-


Županijske vijesti

čiću, a njegov je zamjenik Igor Pavletić. Za tajnika je izabran Damir Kolić. U radu Skupštine, sudjelovali su Dragutin Foscio, zapovjednik Županijske VZ, Zdravko Jandrlić, načelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje i Josip Zlatunić, predsjednik VZ Duga Resa. Uz dobre želje za uspjehom, gosti su istakli i odgovornost nove Zajednice prema operativnim i organizacijskim zadacima u nastupajućem mukotrpnom razdoblju za vatrogastvo. Karlovačka županija je zajednički protupožarni prostor za 91 dobrovoljno vatrogasno društvo i 2 javne vatrogasne postrojbe koji u svim narednim iskušenjima moraju funkcionirati usklađeno i solidarno. Prošle godine županijski vatrogasci sudjelovali su u 688 intervencija. Na fotografiji detalj sa Skupštine VZO Generalski stol Ante Jozo Ramić

dine sudjelovali su na gašenju 12 požara od kojih 2 požara objekata i 10 šumskih požara. Uspješno je provedeno i školovanje članova pa je Društvo bogatije za 8 vatrogasnih časnika 1. klase. U tekućoj godini planirano je odraditi sve preventivne i operativne mjere, sudjelovati na vatrogasnim natjecanjima, provjeriti ispravnost hidrantske mreže, školovati članove, izmijeniti krovište. Novost je da se DVD Belajske Poljice, zajedno s DVDima Barilović i Siča, izdvaja iz PVZ Duga Resa u novu VZO Barilović. Mladen Žilić

Koprivničko-križevačka Majstor od financija

B

ez dobro vođenog računovodstva u kojem glavnu ulogu igraju brojke, teško je zamisliti dobro poslovanje

bilo koje firme, ustanove, organizacije. No, iza svekolikog posla s brojkama i gomilom papira, čovjek je koji radi profesionalno i odgovorno. A ako je posao koji se radi dio hobija i ljubavi onda su rezultati više nego dobri. Upravo takva je osoba samozatajni 51-godišnji Josip Krček, voditelj računovodstva u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Koprivnice. Osim tog posla obavlja i dužnost tajnika DVD-a Koprivnica, poslove računovodstva za Vatrogasnu zajednicu Koprivničko-križevačke županije, a blagajnik je i NK Miklinovec. Na poslovima vatrogastva zaposlio se 1984. godine kao mladi ekonomski tehničar, koji je uz svoj profesionalni posao zavolio i vatrogastvo. Ima zvanje vatrogasnog časnika, a i njegova obitelj je vatrogasna. Supruga Nada član je DVD-a Koprivnica, a kćerka Ana i sin Ivan članovi su natjecateljske ekipe. Jožina velika ljubav je nogomet. Nogomet sam počeo igrati od malih nogu i aktivno sam igrao 15 godina u NK Miklinovcu, a danas sam blagajnik kluba koji će ove godine obilježiti 30. godišnjicu osnutka i rada, rekao nam je s ponosom Joža. Kako i ne bi kada je on bio inicijator i jedan od osnivača tog nogometnog kluba, koji se natječe u Drugoj županijskoj ligi i nalazi se na vrhu tablice. Držeći se izreka u zdravom tijelu zdrav duh, Joža se dva puta tjedno rekreira igrajući mali nogomet sa svojim prijateljima, naglašavajući da taj vid rekreacije održava fizičku kondiciju i smiruje napetost svakodnevnog posla. Svoj nutarnji mir nalazi i u svom malom voćnjaku s dvadesetak voćaka u okućnici svog doma u Koprivničkom naselju Miklimove. D. Rendić

Skupština DVD Belajske Poljice

Zajednička skupština udruga žena i vatrogasaca

P

U

red brojnim gostima održana je 52. godišnja izvještajna skupština DVDa Belajske Poljice. DVD broji ukupno 87 članova, od kojih 17 operativnih, 23 pričuvna, 35 podupirajućih, 12 počasnih članova, te 20-ak članova mladeži. Tijekom prošle godine uspješno su obavljane razne aktivnosti, među kojima i pokazna vježba gašenja požara učenicima Osnovne škole, proslava Dana sv. Florijana, sudjelovanje na proslavama DVD-a Siča i Belavići te nastupanje na natjecanjima diljem Hrvatske na kojima je osvojeno 8 prvih mjesta i jedno treće. Prošle go-

brojnim poslovima vezanih za rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bakovčica sudjeluje i Udruga žena, pa stoga nije bilo neobično što su žene i vatrogasci zajednički održali godišnju Skupštinu. koja je okupila veliki broj članova, gostiju i uzvanika. Bila je to 54. Skupština DVD-a Bakovčica, a izvješće o radu podnijela je tajnica Društva Anita Gačan. Istaknula je niz aktivnosti provedene prošle godine, od natjecanja do sudjelovanja na raznim vježbama, Hodočašću u Mariju Bistricu i druge aktivnosti. Zdravko Gašparić, zamjenik travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

61


Županijske vijesti

gradonačelnika Koprivnice pozdravio je vatrogasce i pohvalio rad Društva. Njemu se pridružio i Ivan Golubić, predsjednik VZ Grada Koprivnice pohvalivši povećanje ovogodišnjeg proračuna VZ Grada Koprivnice za rad vatrogasnih društava na području grada. Bila je to i prilika da se uruče spomenice članovima za dugogodišnji rad. Skupština Udruge žena Bakovčica istakla je brojne zajedničke akcije koja spajaju ovu udrugu sa vatrogascima, te donijele plan rada za ovu godinu, koji se u mnogim segmentima veže sa ovogodišnjim planom rada vatrogasaca. Izvještaj je podnijela predsjednica Udruge žena Draženka Gačan. Na fotografiji detalj sa Skupštine u Bakovčicama D. Rendić

Društvo koje prednjači

N

a 29. Skupštini DVD-a Štaglinec osim članova, predstavnika brojnih vatrogasnih društava, udruga koje djeluju u tom prigradskom naselju Koprivnice, bili su i predstavnici Županije i grada Koprivnice, VZ Koprivnice i ostali gosti i drugi. Predsjednik Društva Darko Gačan otvorio je Skupštinu i pozdravio nazočne, a tajnik Tomislav Golubić pročitao je izvješće o radu za 2007. godini. Zapovjednik Društva Dejan Lovrenčić izvijestio je o radu Zapovjedništva. Društvo je jedno od najaktivnijih u VZG Koprivnica. Uređeno je novo spremište i prostorije u potkrovlju, tijekom prošle godine započeli su izgradnju još jedne

garaže i nadstrešnice čiji su radovi pred završetkom. Dogradonačelnica Koprivnice Vesna Želežnjak u svom govoru pohvalila je rad Društva kojeg čini trećina stanovništva Štaglinca te je obećala suradnju. Ivan Golubić upoznao je nazočne i s predstojećim zadacima koji stoje pred vatrogascima VZG-a, a predsjednik Savjeta vatrogasne mladeži HVZ Nikola Sočev zaželio je ekipama DVD Štaglinec što bolji plasman na Državnom natjecanju. U radu Skupštine sudjelovao je i dogradonačelnik Koprivnice Zdravko Gašparić i županijski zapovjednik Slavko Tucaković. Na fotografiji detalj sa Skupštine DVD-a Štaglinec D. Rendić

Novi vatrogasni časnici

U

prostorima DVD-a Koprivnica i Javne vatrogasne postrojbe Koprivnica održani su ispiti za zvanje vatrogasnog časnika. Ispite je uspješno položilo 24 vatrogasaca s protupožarnih područja gradova Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, te iz Pitomače. Na fotografiji novi časnici članovi ispitne Komisije D. Rendić

Prekvalifikacija vatrogasaca

U

prostoru DVD-a Koprivnica započela je nastava za prekvalifikaciju vatrogasaca koji nisu imali potrebnu stručnu spremu. Završetkom nastave osposobit će se za profesionalne vatrogasce. Polaznici su iz Koprivnice, Đurđevca, Križevaca, Grubišnog Polja, Pitomače i Bjelovara. Nastava, koja se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela u trajanju od oko 650 nastavnih sati, održat će se dijelom u Koprivnici i Đurđevcu, te u završnom dijelu u Zagrebu. Na fotografiji nastava za prekvalifikaciju vatrogasaca D. Rendić

Bolje slaviti nego gasiti... ... rekao je na jednom skupu potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić logično obrazlažući kako je više obljetnica, druženja i vježbi, a manje požara najbolje što se može poželjeti svakom društvu. Sa 60 vatrogasaca na tisuću stanovnika u Hrvatskoj predvodi naša žu62

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Županijske vijesti

panija, a slijedi Bjelovarsko-bilogorska s 37, te Zagorska županija sa 24,5, dok su na začelju Zadarska s 3,44, Dubrovačkoneretvanska s 2,95, a posljednji je Grad Zagreb s 2,22 vatrogasca na tisuću stanovnika. U Županiji koja ima 151 dobrovoljno vatrogasno društvo i tri JVP-a ove će se godine obilježiti 13 jubileja dobrovoljnih vatrogasnih društava. Tako će DVD Virje i Novigrad Podravski proslaviti 130 godina rada i postojanja. Vatrogasci Đelekovca obilježit će 120. godišnjicu, a 115 godina rada DVD: Peteranec, Ždala, Gornja Rijeka i Raven. Aktivni 80-godišnji rad slavit će vatrogasci Miholjanca, Lepe Grede i Đurđica, dok će Sveti Petar Čvrstec obilježiti 70-godišnjicu, a Gornja Velika i Ferežani 50. godišnjicu rada i osnutka. - Svako društvo dobit će i potrebitu financijsku pomoć, a neka i novu opremu i vozila nabavljena vlastitim sredstvima i uz pomoć sponzora. Sve obljetnice obilježit će se na svečan način, što će biti ujedno i prilika da se zaslužnim članovima, simpatizerima i sponzorima uruče priznanja, rekao je predsjednik Vatrogasne zajednice Županije Marijan Kicivoj. D. R.

Složnim radom uredili dom

S

ložnim radom, zajedništvom i dobrom i mudrom organizacijom mnogo toga se može uraditi. Takav primjer je malo mjesto nadomak Križevaca Lemeš Križevački a glavni akteri ove priče vatrogasci su predvođeni iskusnim vatrogascem Ivanom Pečarićem čija je inicijativa bila da ponovno aktivira rad vatrogasaca u mjestu u kojem živi i čiji je dugogodišnji član, a profesionalno radi kao pomoćnik zapovjednika JVP Križevci.

- Sakupio sam mlade ljude u akciji obnove Vatrogasnog doma. Radi se o nadogradnji postojećeg, već starog i trošnog objekta i njegovom saniranju krovišta, postavljanju nove fasade, dogradnji prostora za opremu, uređenju i opremanju velike dvorane opremom kao i prostora za rad, gradnji i opremanju novo izgrađene kuhinje, a nabavili smo i nova dvokrilna hrastova vrata za glavni ulaz, ponosno ističe Ivan, organizator i inicijator ovog velikog posla malog mjesta. Zanimljivo je da su se u radove na Vatrogasnom domu, uključili svi mještani, ne samo dobrovoljnim radom kojeg je bilo više od šest tisuća radnih sati, već i logističkom podrškom, odnosno svako domaćinstvo jednom ili više puta uključilo se u pripremanju hrane. - Otvorenjem Doma otvorit će se i vrata za novi već zamrli kulturni i ostali život našeg mjesta i naših vatrogasaca, rekla nam je tajnica Andreja Bukalović. Društvo je osnovao 1954. godine i ima 67 članova. Predsjednik Društva je Zdravko Martinčević, a zapovjednik Mario Martinčević. Društvo ima dvije A ekipe mušku i žensku koja u natjecanjima postiže zapažene rezultate. Na fotografiji s lijeva nadesno: Josip Kovač, Andreja Buklaalović, Mario Martinčević, Ivan Lepčić i Ivan Pečarić D. Rendić

Nove garaže

N

a 98. redovnoj Skupštini DVD-a Sveti Petar Orehovec održanoj 15. ožujka, uz nazočnost članova predstavnika Općine VZ Koprivničko-križevačke županije predstavnika brojnih okolnih

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

63


Županijske vijesti

Dobar i kvalitetan rad dobro se i nagrađuje

V

društava, Vatrogasnih zajednica, udruga i ostalih gostiju i uzvanika otvoreno je i nove vatrogasno spremište u kojem se sada nalazi vatrogasni kombi i dva navalna vozila. Bila je to prilika da s tajnikom društva Dragutinom Hendeljom razgovaramo o Društvu koje u ovom Kalničkom kraju aktivno djeluje s istim brojem članova koliko je staro Društvo. - Posebnu pozornost u radu Društva dajemo na rad natjecateljskih ekipa. Tako trenutno imamo šest ekipa koje su svojim dobrim radom opravdale naše povjerenje, a to su A i B muška ekipa, mladež muška i ženska od 12 do 16 godina kao i dječja muška i ženska ekipa od 6 do 12 godina, ponosno kaže Dragutin i nadodaje kako se muška B ekipa plasirala

64

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

na Državno natjecanje. Vatrogasno spremište koje je građeno u sklopu postojećeg Vatrogasnog doma smještenog u središtu mjesta pomogla je dijelom i Općina građevinskim materijalom, sponzori i posebno prijateljsko vatrogasno društvo iz Glashitena u Njemačkoj s kojima se već desetak godina aktivno surađuju. Ove godine planira se uređenje prostorija iznad vatrogasnog spremišta, te adaptacija starog Vatrogasnog doma, a očekuju veću pomoć Općine koja im do sada nije bila previše darežljiva, pa ni u predviđenim Zakonskim okvirima, informirao nas je Dragutin Hendelja. Na fotografiji spremište DVD-a Sveti Petar Orehovec D. Rendić

atrogasna zajednica grada Koprivnice okuplja slijedeća društva: Bakovčice, Reka, Starigrad, Draganovec, Jagnjedovac, Koprivnica, Štaglinec, DVD Podravaka, DVD Bilokalnik, DVD Željezničar i JVP Koprivnicu i ukupno ima oko 1500 članova, što znači da je svaki 22 stanovnik Koprivnice član jednog od nabrojenih društava. Na ćelu VZ Koprivnice je Ivan Golubić, koji tu zajednicu vodi kao dobar domaćin i organizator nastojeći da svi segmenti rada i djelovanja budu dobri i još bolji. Takav rad nije ostao nezapažen pa je ove godine VZ grada dobila i više sredstava koja će se namijeniti za nabavku potrebne opreme, novog zapovjednog vozila, svečanih vatrogasnih uniformi i ostalo.

- To je svakako priznanje za naš rad, a sredstva će se raspodijeliti društvima ovisno o njihovim programima rada i angažiranju. Kada je riječ o aktivnostima svakako treba izdvojiti rad DVD-a Draganovec i Bakovčice. Posebno moram istaknuti više nego dobru suradnju s gradom a posebno s gradonačelnikom Zvonimirom Mršićem, rekao nam je predsjednik Golubić i nadodaje: “Ove godine očekuju nas brojna natjecanja, a odlukom Predsjedništva svaka natjecateljska ekipa dobiva po natjecanju 500 kuna. Tako ćemo ove, kao i proteklih godina financijski i organizacijski sudjelovati i na održavanju Memorijalnog natjecanja Stjepan Paša, koji je prošle godile okupio više stotina natjecatelja, a tako će biti i ove godine. Bit ćemo angažirani i na Kupu Starigrada koji također okuplja veliki broj natjecatelja, istaknuo je Ivan Golubić. Osim ovih već tradicionalnih


Županijske vijesti

natjecanja ove godine na Državnom natjecanju sudjelovat će devet ekipa iz VZ grada. Planom rada za ovu godinu predviđeno je i održavanje nastave za vatrogasna zvanja od kojih su neki već održani. Posebna pažnja posvećuje se radu s vatrogasnom mladeži koje će predstavnici i ove godine boraviti u Kampu Hrvatske mladeži u Fažani. Na fotografiji Ivan Golubić, predsjednik VZ grada Koprivnice D. Rendić

Novi članovi

U

prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Koprivnica održana 134. Skupština. Osim članova ovog našeg najstarijeg društva prisutni su bili i prijatelji vatrogasci iz Domžale Mesto iz Slovenije, Mirjana Futač predstavnik Vatrogasne zajednice Županije, predsjednik Vatrogasne zajednice grada Koprivnice Ivan Golubić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Koprivnice Slavko Tucaković te uzvanici. Nazočne je pozdravio predsjednik Društva Nikola Sočev, a Izvještaj o radu u protekloj godini podnijela je tajnica Nikolina Sočev. U planu rada posebna će se briga ove godine posvetiti radu s mladeži, natjecanju, akcijama na protupožarnim aktivnostima i stručnom obrazovanju članova posebno mladeži. Nakon pozdravnih riječi i dobrih želja za budući rada uručena su priznanja dugogodišnjim članovima, a primljena su i 24 nova člana. Na fotografiji N. Sočev na Skupštini D. R.

Krapinsko-zagorska Intervencije u Zagorju u veljači

U

mjesecu veljači ove godine zagorski su vatrogasci intervenirali 125 puta. Od toga, 103 intervencije bile su na otvorenim prostorima, što znači da je bilo podosta požara koji se odnose na posljedice nestručnog spaljivanja korova. Dva su puta intervenirali u prometnim nesrećama i na 3 akcidentne situacije, te 14 požara na građevinama. Među njima veće intervencije bile su, primjerice, u Martinišću kod Zaboka, gdje su intervenirali pripadnici ZJVP Zabok te DVD-i Gubaševo i Zabok. U Oroslavju u Parku obitelji Prpić planuo je krov, a na intervenciju su pristigli i požar ugasili zagorski profesionalci zajedno s pripadnicima DVD-a Oroslavje i Slatina. U sanaciji požara kuće u Novoj ulici u Donjoj Stubici sudjelovali su pripadnici DVD-a Donja Stubica i zabočki profesionalci. ZJVP Zabok zajedno sa DVD-ima Čret i Krapinske Toplice zajedno su uspjeli su sanirati požar na gospodarskom objektu u Čretu kod Krapinskih Toplica, dok su profesionalci sami sudjelovali u saniranju prometne nesreće u Krušljevom Selu. Krapinski profesionalci također su imali podosta posla. Osim sanacije požara na otvorenom, u suradnji s pripadnicima DVD-a Đurmanec, sudjelovali su u sanaciji požara gospodarskog objekta u selu Hromec kod Đurmanca. U Žutnici su se u gašenju požara gospodarskog objekta profesionalcima iz Krapine pridružili i pripadnici DVD-a Krapina i Gornje Jesenje. D. Stulić

Intervencije u Zagorju u ožujku

U

mjesecu ožujku zabilježene su 42 intervencije ZJVP Zabok. Od toga broja, 12 se požara dogodilo na građevinama, 12 požara na otvorenom prostoru, 1 požar na prometnici te 14 tehničkih intervencija, od kojih su 2 tehničke intervencije u cestovnom prometu, 6 tehničkih intervencija na građevinama (2 otvaranja stana, 3 ispumpavanja vode i 1 spašavanje osobe iz šahta), 3 tehničke intervencije na otvorenom prostoru (3 uklanjanja drveća s kolnika), te 3 tehničke intervencije – akcidenta (2 ispiranja kolnika, 1 skupljanje prolivene tekućine s kolnika). Uz to, vatrogasci su odradili i

1 dovoz vode, a zabilježili su i dvije lažne dojave. D. Stulić

Skupštine u Zagorju DVD Mače zvješće o radu DVD-a Mače u prošloj godini na Skupštini održanoj u domu u Maču, članovima Društva i gostima podnijela je Gabrijela Klarić, zapovjednica Društva. Velika briga o mladima, česte vježbe i tečajevi osposobljavanja te posebna briga o preventivi, dokaz je da to društvo ispunjava sve svoje ciljeve. Veliki uspjeh DVD Mače postigao je na Županijskom natjecanju u Mihovljanu, na kojem je muško A odjeljenje izborilo pravo nastupa na Državnom natjecanju u Splitu ove godine. Dokaz brige o preventivi su i samo tri požara na području općine Mače. Od prošle godine u sklopu DVD-a Mače djeluju i Mačanske mažoretkinje koje su osnovane prošle godine u veljači. Mačansko društvo ove godine 70 tisuća kuna sredstava, koje primaju od općinskih vlasti, utrošit će na nabavku potrebne opreme za sve veći broj mladih vatrogasaca.

I

DVD Petrovsko ove radne odore, opasači, cipele, izuzetno robustan Mitsubishi Pick Up te rabljeni TAM 125 T10, samo je dio opreme koje je to društvo nabavilo u prošloj godini», istaknuto je na Skupštini DVD-a Petrovsko. Društvo od prošle godine ima u svom sastavu 60 članova, od kojih u operativi aktivno djeluje njih 38, pričuvnih je 7 te 10 mladih članova. Društvo iz Petrovskog posebno je zahvalno svom mještaninu Josipu Puhu koji (radi u Njemačkoj) je Društvu poklonio oko 200 metara novih vatrogasnih cijevi, univerzalne mlaznice, zaštitne rukavice i jakne za intervencije. Skupštinu su pozdravili Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ, Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina, gosti susjednih i prijateljskih društava te načelnik Općine Petrovsko Željko Presečki.

N

DVD Gubaševo ruštvo iz Gubaševog prošle je godine uspješno organiziralo natjecanje veterana i uspješno prikazalo svoju uvježbanost na sličnom natjecanju u Sloveniji. Društvo je bilo zaduženo i za organizaciju Kupa Grada Zaboka na kojem su sudjelovali sa seniorima B, a svoju su spre-

D

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

65


Županijske vijesti

mnost provjerili i na Memorijalu Kolarić u Varaždinu. Na izlučnom natjecanju u Velikom Trgovišću ostvarili su mogućnost nastupa na Županijskom natjecanju u Mihovljanu. Najviše smo ponosni na organizaciju kampa mladeži prošle godine, na kojem su se družila naša i djeca iz slovenskog društva Puconci, izdvojeno je između ostaloga na Skupštini DVD-a Gubaševo. Upravo briga za djecu njihov je veliki zadatak i ovaj kamp za djecu, sudeći po velikom veselju i razigranosti najmlađih, potvrda je da «na mladima svijet ostaje» i da su ovakvi kampovi izuzetno dobro rješenje za povećanje broja podmlatka. Zbog tog kampa DVD Gubaševo zahvaljuje se gradskoj upravi Zaboka i svim vodećim ljudima zagorskog vatrogastva. Osim natjecanja i druženja, članovi Društva obavili su i zadatke kao što su pregledi dimnjaka na području svojeg djelovanja, vodili brigu o spaljivanjima na otvorenim prostorima, održavali vježbe, od kojih ističu onu zimsku u prosincu, gdje su se posebno iskazale ženske članice društva, ne mareći za veliku hladnoću. DVD Zlatar Bistrica VD Zlatar Bistrica ima dvije vatrogasne postrojbe s po 10 članova i svi su opremljeni s pripadajućom opremom za siguran izlazak na intervenciju, a također i 46 članova vatrogasne mladeži, rečeno je na redovitoj Skupštini toga društva. Osim toga, Društvo u svakom trenutku raspolaže s 20 članova u pričuvnom sastavu koje nadopunjava još 5 počasnih. Na svojoj su skupštini posebno pohvalili žensku vatrogasnu mladež, koja je prošle godine na natjecanju u

D

66

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Mariji Bistrici osvojila 2. mjesto. Osim prošlogodišnjih 8 intervencija, Društvo intenzivno radi na edukaciji i uvježbavanju svih odjeljenja za buduća natjecanja, uređenju svojih prostorija, a za najmlađe i ove godine planiraju organizaciju boravka za njih u Kampu u Fažani. Osim mnogih predstavnika susjednih i prijateljskih društava, Skupštinu DVD-a Zlatar Bistrica posebno je pozdravio i Dražen Sinković, županijski zapovjednik. D. Stulić

Mladi nastavljaju tradiciju humanosti

S

kupštini DVD Krapina što je održana 7. ožujka bili su nazočni i članovi vatrogasnih organizacija susjedne Slovenije, gosti iz Grada Krapine na čelu s gradonačelnikom Josipom Horvatom,

predstavnici policijske uprave, poduzeća i ustanova, gospodarstvenici i poduzetnici. Članovima DVD-a lijepe želje uputili su potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak i županica Sonja Borovčak koji zbog svojih obaveza nisu bili nazočni Skupštini. U prošloj godini članovi DVD Krapina sudjelovali su u 10 požarnih intervencija, radili na svom stručnom usavršavanju, uređivali vatrogasno spremište pomagali u kulturnim i sportskim manifestacijama u Gradu prošle godine. Jedna ekipa s vozilom sudjelovala je u gašenju požara na dubrovačkom području. Nakon nekoliko godina DVD Krapina je na Županijskom natjecanju nastupilo sa svojom ekipom Radilo se na čišćenju grada i pranju ulica uoči značajnih događanja. Pružana je pomoć u prijevozu vode i drugim uslugama kazao je u svom izvješću zapovjednik Mato Laginja. DVD Krapina ima 77 članova s 20 pripadnika mladeži. Od odraslih svi su osposobljeni za intervencije, i školuju se za pojedine specijalnosti u vatrogastvu istaknula je tajnica Mirjana Tušek. Ova će godina biti u znaku nastavka stručnog osposobljavanja, rada s mladeži i uređenja vatrogasnog doma rečeno je u usvojenom programu rada i financijskom planu. Čestitke na uspješno obavljenim humanim zadacima za koje je danas osim vatrogasaca sve manje ljudi spremno, uputio je članovima DVD krapinski gradonačelnik Josip Horvat. Uvjeren da će mladi članovi prepoznati lijepu stranu humanosti spomenuo je dobru suradnju sa JVP grada što je garancija uspješnog


Županijske vijesti

preventivnog djelovanja i intervencija u kojima je potreban veći broj uvježbanih gasitelja. Ivica Glas predsjednik VZ KZŽ je istaknuo da niz generacija u ovom gradu vodi vječnu brigu za društvo i pojedinca , njihove živote i imovinu. O dobroj suradnji DVD i JVP grada govorio je zapovjednik Marijan Lovrenčić. Na skupštini su za rad i zalaganje dodijeljena su vatrogasna odličja: Davoru Šimuniću zlatna plamenica, Hinku Strahinecu i Zdravku Bolfeku srebrna plamenica, Miji Tušeku spomenica za 40 godina rada i Marijanu Mužaru srebrna vatrogasna medalja. Mirko Golub, Zoran Gregurović, Goran Horvat i Alen Laginja dobili su diplome o završenom osposobljavanju za rad s izolacijskim aparatima. Na fotografiji detalj sa Skupštine u Krapini B.U.

Ličko-senjska Godišnja skupština DVD-a Brinje

D

VD Brinje može se ponositi svojim postojanjem više od stoljeća. Dana 15. ožujka održana je 113. Skupština kojoj su bili nazočni brojni prijatelji brinjskih dobrovoljaca iz različitih dijelova domovine. DVD Brinje broji ukupno 116 članova različitih dobnih skupina. Brinjaci su ugostili 25 dobrovoljnih društava i JVP Zagreb. Kao član DVD-a Brinje, Skupštini je bio nazočan i načelnik Općine, Ivan Lokmer. Društvo je zadovoljno onim što se učinilo u prethodnoj godini, iako se čitav plan u potpunosti nije ostvario. Valja pohvaliti mušku i žensku ekipu uzrasta 6-8 godina. Te dvije ekipe najmlađih prošlog su proljeća sudjelovali na natjecanju u Kerestincu i pokazali svoju brzinu i spretnost. U mjesecima zaštite od požara Društvo je zaposlilo tri sezonska vatrogasca. U sušnom periodu u suradnji s Općinom, prevozili su pitku vodu i redovito bili u ophodnjama. Društvo je zadovoljno odazivom svojih članova na požare. Tijekom 2007. Društvo je 43 puta interveniralo (od kojih 37 požara) u prosjeku s 12 vatrogasaca na čelu sa zapovjednikom Milom Kušanićem i zamjenikom Stjepanom Perlićem. Van općine Brinje, vatrogasci su sudjelovali

dana i nanijela mnoge materijalne štete. Predstavljen je plan i program rada za 2008. Među najvažnijim točkama je opremanje Mazde, ponovno zapošljavanje sezonskih vatrogasaca, organiziranje tečaja za časnike i dočasnike, održavanje vježbi, vatrogasna preventiva, u suradnji sa školom organiziranije obuke školske djece o protupožarnoj zaštiti. Na fotografiji M. Kušanić, zapovjednik i A. Javor, predsjednik Ante Javor

Međimurska Skupština DVD-a MTČ-Čakovec na mnogim požarima (Velebit, Udbina, Novalja...). U izvještaju zapovjednika izdvojen je požar u Letincu, nedaleko Brinja, koji je prijetio stogodišnjoj jelovoj šumi. Požar je trajao 36 sati, te je uspješno ugašen uz pomoć svih članova GVZ Otočac. Mladež DVD-a već godinama odlazi na kampiranje u Novalju. Kontinuirano se surađuje s OŠ u Brinju kako bi se djeci približio rad Društva i njegovih članova, značaj i odgovornost dobrovoljnih vatrogasaca. Tijekom 2007. godine, osam članova Društva završilo je tečaj za ispitanog vatrogasca u organizaciji GVZ Otočac, a planira se također održati i tečaj za časnike i dočasnike. Četiri člana su na školovanju za profesionalce u Zagreb. DVD Brinje od lani posjeduje novu Mazdu Pick up kao tehničko vozilo, ali trebat će mnogo novaca da bi se opremila potrebnom opremom. Vatrogasci su se susreli s poplavom velikih razmjera koja je zahvatila čitavu Općinu, trajala nekoliko

D

VD MTČ u 2007. maksimalno se preventivno angažiralo. Društvo danas broji 65 članova i članica, 46 člana ima završen tečaj za zvanje vatrogasac, 4 dočasnika, 9 časnika, 3 časnika I. kl, 1 VVČ i 2 VVČ I. klase. Muške „B“ ekipa nastupila je na Županijskom natjecanju i plasirala se na Državnom natjecanju te je nastupila na natjecanjima koja su se bodovala za 2. KUP HVZ-a. Nastupili su na 5. memorijalu bana Josipa Jelačića u Zaprešiću i osvojili 3. mjesto. Za spomenute dobre rezultate zaslužni su svi članovi društva na čelu s predsjednikom DVD-a Mijom Vurušić, a posebno su se istakli na operativnom radu: zapovjednik DVD-a Damir Novak, dozapovjednik DVD-a Zoran Kukolić, Stjepan Bernat, Stjepan Novak, Nenad Grabar, Srećko Mrazović, Ivan Marčec, Robert Ban, Radomir Treska, Mladen Takač, Marjan Crnčec, tajnica DVD-a Jadranka Sermek i blagajnica Nada Halić. Društvo će 80. godišnjicu svečano obilježiti u mjesecu listopadu. Damir Novak

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

67


Županijske vijesti

Osječko-baranjska Vatrogasni Kup DVD-a Oriovac

D

VD Oriovac osnovano je 1891. godine. U radu Društva sudjeluje 70 pripadnika djece i mladeži te 40 operativnih vatrogasaca. To vatrogasno društvo poznato je po tradiciji u vatrogasnim natjecanjima, a naročito u obavljanju operativnih zadataka gašenja i spašavanja. Dana 17. lipnja 2007. godine DVD Oriovac je organizirao svoj prvi vatrogasni Kup, na kojem je bilo nazočno 25 ekipa (djeca muška i ženska od 6 do 12 godina, mladež od 12 do 16 godina, seniori A i B muški i ženski). Poneseni pozitivnim iskustvima s prvog Kupa, i ove godine će se organizirati Kup 15. lipnja 2008. godine svečanim otvorenjem u 10,00 sati na stadionu NK Oriolik. Tijekom natjecanja održat će se prezentacija vatrogasne opreme, vozila, te ostale opreme koje služe za zaštitu i spašavanje pučanstva (sudjeluju: JVP Grada Broda, DUZS-a, službenici PU brodskoposavske, Vatropromet, Control-engeering i dr.).

In memoriam: Ante Jelić

M

eđu vatrogascima Bistrinaca, VZG Belišća i Valpovštine bolno je prostrujala vijest o iznenadnoj smrti Ante Jelića, predsjednika DVD Bistrinci. Do zadnjih trenutaka je bio s vatrogascima budući da je bio prisutan na sjednici Upravnog odbora VZG Belišća kada je saznao da gori Golubinjak stambena zgrada u njegovom susjedstvu. Od velikog uzbuđenja njegovo bolno srce je prestalo kucati ispred svog DVD-a, kojemu je poklonio 14 godina aktivnog umirovljeničkog rada. Predsjednik DVD Bistrinci, aktivno je sudjelovao u razvoju cjelokupne infrastrukture u mjestu i to na uvođenju vodovodne, kanalizacijske, plinofikacijske te elektrifikacijske mreže u Bistrincima. Također je pomogao u izgradnji Svetišta Svete Ane i izgradnji nove crkve. Godine 1994. došla je u pitanje opstojnost vatrogasnog društva, te je zamoljen od strane Mjesnog odbora da prihvati mjesto predsjednika i da Društvo dovede u red. Samo 2 mjeseca pred proslavu 90. obljetnice Društva, uspostavio je normalne odnose u Društvu

68

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

te se uspjelo napraviti slijedeće: urediti fasadu objekta, obojiti ogradu, izbetonirati nogostupe, obaviti limarske radove na tornju, popraviti sirenu, promijeniti rasvjetna tijela, uvesti plin i nabaviti plinske peći, ugraditi stabilnu stanicu, postaviti zidnu i stropnu lamperiju, nabaviti stolove, stolice i police, napraviti nadstrešnicu i urediti muzejska kola. Također mu je bila želja da Društvo dobije kip Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca što je također ostvareno na ponos Društva i cijelog mjesta. Zajedno sa suprugom radio je na uređenju dvorišta Vatrogasnog doma i sportskih sadržaja (nabavio je viseću kuglanu i stol za stolni tenis). Time je privukao mladež na okupljanje i zadržavanje u Društvu. Također, uspjelo mu je obnoviti Društvo novim članovima, a 15 njih je poslao na osposobljavanje za zvanje vatrogasnog dočasnika. Na sjednicama su uvijek bili prisutni i članovi Nadzornog odbora, gdje su se dogovarali o svim akcijama. Kako mjesto Bistrinci ima oko 600 kuća i 2000 mještana te puno podupirajućih članova, bila mu je želja nabaviti kompjutor, u čemu je i uspio. Više od 50% obavljenih radova i akcija obavio je sam, jer je imao volju i ljubav prema vatrogasnoj struci. Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistrinci jedno je od najopremljenijih i najurednijih u sastavu Vatrogasne zajednice Grada Belišća. Kao predsjednik društva i vatrogasac, bio je na svim požarima u mjestu, a izdvajamo aktivno gašenje deponije smeća u Belišću, gdje su sa svojim vozilom odradili više od 310 sati. Marljivo i aktivno djeluje u Upravnom odboru VZG Belišća, gdje svojim prijedlozima i konstruktivnim idejama unapređuje razvoj i djelovanje vatrogastva na području Grada Belišća. Za predan rad u vatrogastvu primio je brončanu i srebrnu medalju, te brončanu plamenicu, a ujedno je dobitnik plakate «Grb grada Belišća». Hvala Ti na svemu od svih vatrogasaca Tvog domicilnog DVD Bistrinaca, VZG Belišća, koje si neizmjernom požrtvovnošću zadužio za buduće generacije. Bila Ti laka hrvatska zemlja, koju si toliko ljubio i volio. S. Milekić

Požeško-slavonska Uspješan Centar 112

P

o ugledu na američki sustav jedinstvenog broja 911 na kojemu se može zatražiti pomoć različitih hitnih službi – vatrogasci, medicinska pomoć, policija – prije nekoliko godina je i u Hrvatskoj započela primjena jedinstvenog europskog broja 112. Utemeljena je Državna uprava za zaštitu i spašavanje s područnim uredima u svim županijama, pa je tako i Požega dobila svoj Područni ured DUZS s posebnim Centrom 112. Od samih početaka se nastojalo u sustav integrirati sve tzv. ‘žurne brojeve’, što baš i nije bilo jednostavno, budući da su u pojedinim službama bili ‘pomalo ljubomorni’ na svoju prethodnu neovisnost i samostalno odvijanje zadaća poslije poziva na njihov broj. No, s vremenom se uvidjelo kako efikasnost djelovanja ovisi upravo o jedinstvenom pozivnom broju, pa je od prošle godine Područni ured DUZS Požega prvi u Hrvatskoj uspio objediniti sve hitne službe na broju 112. Takvo unapređenje dostupnosti hitnih službi građanima, zasigurno je utjecalo i na povećane obveze zaposlenika Centra 112 Požega. Vidljivo je to iz statističkih podataka o znatnom povećanju broja poziva u 2007. godinu u odnosu na godinu dana ranije. Prema informacijama koje je prenio voditelj Centra 112 inž. Antun Širac, tijekom 2007. godine evidentirano je nešto više od 48.000 poziva na jedinstveni broj 112, pri čemu je posebno značenje usmjereno na sve više tzv. namjenskih poziva. Dok je u 2006. godini bilo gotovo 13.000 poziva, protekle godine zabilježeno je povećanje od čak 36 posto. Kao rezultat integracije žurnih brojeva u jedinstveni sustav operativnog dežurstva Centra 112 bilježi se i usmjeravanje poziva prema pojedinim žurnim službama. Prednjače pozivi za hitnu medicinsku pomoć, na koje se odnosi 25 posto ukupno zabilježenih poziva, slijede vatrogasci s 22 posto poziva, te policija s oko 13 posto poziva. Istodobno, zahvaljujući provedenoj edukaciji, osobito među djecom u vrtićima i školama, bitno je smanjen broj zlonamjernih poziva. Dok je u prethodnoj godini čak 28 posto ukupnih poziva bilo ‘iz igre i dosade’, u 2007. godini zabilježeno je smanjenje na samo sedam posto. Uvažavajući da je u odnosu na prethodnu godinu znatno povećan ukupni broj poziva, jasno je kako se u eliminiranju lažnih po-


Županijske vijesti

ziva učinio bitan pomak na bolje. Tijekom prošle godine najvažnije akcije koje je provodio Područni ured DUZS Požega s Centrom 112 bile su potraga za dvije osobe na području Požeštine, organizacija i održavanje združene vježbe svih hitnih službi Babin vir, praćenje problematike toplinskog vala i nestašice vode, zabrani zalijevanja vrtova i pranja automobila, te zabrani paljenja vatre na otvorenom prostoru. Podaci iz analize poziva preko Centra 112 pokazuju da je 2007. godine bilo čak 212 požara otvorenog prostora u mjesecima s nestašicom vode, a događalo se da ima i do 15 požara dnevno. Budući da je u toj županiji mali broj pripadnika profesionalne vatrogasne postrojbe, najveći teret ponijeli su vatrogasni dobrovoljci, kako u gašenju požara, tako i u dopremi vode u domaćinstva diljem Županije. Kako je izrečeno prigodom susreta novinara s čelnim ljudima Područnog ureda DUZS Požega – pročelnikom Cvjetkom Obradovićem, načelnikom Odjela zaštite i spašavanja Mirkom Košturijakom i načelnikom Centra 112 Antunom Šircem – u 2007. godini u prosjeku su dnevno bile četiri liječničke intervencije, tri vatrogasne, dvije intervencije policije, te pet ostalih intervencija. Za sve uspješnije rezultate Područnog ureda DUZS Požega, a time i Centra 112, zaslužna je cjelovita edukacija djece u vrtićima i učenika u osnovnim školama. U protekloj godini, kao jedini u Hrvatskoj, uz integraciju žurnih brojeva, djelatnici te službe su ispunili program edukacije tisuću osnovaca u 14 škola, te 500 djece u deset vrtića. Ostvarena je veoma dobra suradnja i sa svim subjektima sustava zaštite i spašavanja, posebice s dobrovoljnim vatrogasnim društvima, što bi u narednom razdoblju trebalo dati još značajnije rezultate i u tom segmentu dostignuti razinu u europskim razmjerima, kao bitna doprinos stalnom približavanju naže zemlje Europskoj uniji. B.O.

Vatrogasna priznanja novinarima

J

edno od dvanaest DVD-a koja djeluju na području grada Pleternice jeste i DVD Knežci, čiji će vrijedni i agilni članovi uskoro obilježiti četvrt stoljeća aktivnog djelovanja u službi zaštite od požara. I oni su u sklopu uobičajenih aktivnosti održali Skupštinu kojoj su, uz članove Društva bili nazočni gradonačel-

nik Pleternice Franjo Lučić, jedan od čelnika VZŽ Požega Željko Petrović, dužnosnici Područnog ureda DUZS Požega Mirko Košturijak i Franjo Drkulec, kao i gosti iz prijateljskih DVD-a. Za vatrogasce Knežaca, koji su u proteklom razdoblju dosta učinili na unapređenju svoje djelatnosti, izgradili i obnovili postojeći objekt, nabavili neophodnu opremu i potaknuli novo osposobljavanje članova, te učinili dodatne napore okupljanju djece i mladeži, velik je poticaj bila nazočnost gradonačelnika i vatrogasnih dužnosnika, jer su svi u kraćim obraćanjima sudionicima Skupštine iskazali odlučnost da pomognu u daljnjem razvoju tga DVD-a. Upravo iz tih su razloga u planskim dokumentima predviđena daljnja ulaganja u vatrogastvo, u okvirima raspoloživih financijskih sredstava iz gradskog proračuna, ali i uz potporu mnogih donatora i sponzora. Svekoliku pomoć ponudili su i članovi središnjeg DVD Pleternica, jer je i njihov interes da se ukupno vatrogastvo na području grada Pleternice brže, bolje i uspješnije razvija, što će utjecati na veću sigurnost pučanstva i uvjeriti ih da se u vatrogasce uvijek mogu pouzdati. Uz vrijedne članove DVD-a Knežci, koji su najveći dio aktivnosti proveli kroz dobrovoljni rad i vlastito angažiranje, svakako valja istaknuti ulogu čelnih ljudi Društva, koji su dali svoj puni doprinos ostvarivanju zapaženih rezultata jednog od ‘malih’ vatrogasnih društava na području grada Pleternica. To su ponajprije predsjednik Miro Karjaković, tajnik Branko Stanković i zapovjednik Branko Konjarik, ali bez razumijevanja ostalih, uglavnom mlađih članova DVD-a, zasigurno da se u svemu ne bi uspjelo. No, za saznanja o dobrom i vrijednom radu pripadnika DVD-a Knežci zaslužni su i lokalni novinari, pa je održavanje izvještajne skupštine bila prigoda da se i njima uputi zahvalnost. U svečanom dijelu skupštine prigodna društvena priznanja primila su i četvorica novinara: Jelenko Topić i Duško Mirković iz požeškog Dopisništva Večernjeg lista, urednik županijske Požeške kronike Vlado Protić, te suradnik Vatrogasnog vjesnika iz Požeško-slavonske županije Boris Ožanić. B.O.

Vatrogasni centar Pleternica

P

otkraj ožujka okupili su se predstavnici većine od 12 DVD-a, koji zajedno sa središnjim DVD Pleternica čine

jedan od deset vatrogasnih centara na području VZ Požeško-slavonske županije. Uz vođenje predsjednika Radovana Rotara i zapovjednika Dragutina Žnidareca, predstavnici svih nazočnih DVD-a s područja grada Pleternica razmotrili su petnaestak aktualnih aktivnosti i predstojećih zadaća. Odmah je na početku konstatirano da su, uz jedan izuzetak, izvještajne godišnje skupštine održane u svim društvima, uslijedio je dogovor oko raspodjele novca iz gradskog proračuna, a s posebnom pozornošću je razmotren i potom usvojen program podjele odgovornosti pri intervencijama, a u skladu sa standardnim operativnim postupkom. Naime, budući da je područje grada Pleternica prilično veliko, na pojedine intervencije nužno je pozvati jače snage s kojima lokalna DVD-a ne raspolažu. Da bi se učinkovitije moglo djelovati, uz suglasnost vodstva VZŽ i Područnog ureda DUZS Požega, ovisno o lokaciji određenog događaja (požar, tehnička intervencija i slično), treba uzbuniti najbliža DVD-a, bez obzira je li riječ o društvima iz susjednih općina (Čaglin, Jakšić) ili s područja gradova Kutjeva i Požege. Ipak, najveće područje odgovornosti i nadalje leži na DVD Pleternica, kao središnjem gradskom društvu, kao i ostalim lokalnim DVD-ima. Zaključeno je također da se ubrza ispunjavanje obveza prema popunjavanju podataka za informacijski sustav Vatrogasna mreža, zatim da se u Centar 112 dostave podaci o brojevima telefona i mobitela za sve operativce u vatrogasnim postrojbama VC Pleternica, te da se ažuriraju podaci o pripadnicima Intervencijske postrojbe županije, s obzirom da uskoro nastupa razdoblje pojačanih požarnih opasnosti. Upravo da bi se ubuduće još uspješnije, organiziranije i učinkovitije djelovalo, dogovoreno je održavanje vježbe zaštite i spašavanja u suradnji s Područnim uredom DUZS Požega, koja bi se trebala izvesti 17. svibnja 2008. godine. Ujedno je odlučeno da se, iako nije riječ o izlučnim natjecanjima, održi gradsko vatrogasno natjecanje za ekipe svih uzrasta i kategorija. Dogovoren je i okvirni program aktivnosti obilježavanja blagdana sv. Florijana – Dana vatrogastva, Mjeseca zaštite od požara. Pozornost je bila usmjerena i na utvrđivanje potreba za osposobljavanjem za zvanja u vatrogastvu. Pojačana odgovornost nalaže da se što veći broj opetravanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

69


Županijske vijesti

rativnih članova osposobi za temeljno zvanje – ispitani vatrogasac, ali i da se omogući kontinuirano daljnje školovanje i napredovanje. To je osobito važno za pojedina manja društva u kojima se već polako osjeća nedostatak osposobljenih kadrova. Isto tako je potaknuto pitanje organiziranog provođenja obveze o obavljanju liječničkih pregleda za operativne vatrogasce, jer bez liječničke svjedodžbe zapovjednici ne smiju upućivati takve članove na intervencije. U završnom dijelu sadržajnog skupa vatrogasnih djelatnika s područja VC Pleternica preneseno je više aktualnih informacija – o sudjelovanju na hodočašću u Lourdesu, kao i o pripremama za odlazak u Mariju Bistricu, o održanom seminaru za operatere u sustavu Vatrogasna mreža, o dodjeli kombija DVD Pleternica jednom od zainteresiranih lokalnih društava, te o učincima izmjena i dopuna određenih zakonskih dokumenata, kojima bi se za sve gradove i općine u Republici Hrvatskoj osigurao dio ‘proračunskog kolača’. Na taj bi način napokon trebala biti prekinuta praksa da država novce usmjerava samo prema 60-tak gradova i općina u kojima djeluju javne vatrogasne postrojbe. Uz to svakako valja naglasiti da su pripadnici DVD-a s područja grada Pleternica u cijelosti podržali i nastojanja da se pravilnije raspodjeljuju novci iz premije osiguranja i od Hrvatskih šuma i da se povrat PDV-a priznaje za sve utrošeno, kada je riječ o razvoju vatrogastva. Naime, upravo je na području Požeškoslavonske županije u minulim godinama izgrađen veći broj kapitalnih objekata – domova i spremišta – ali bez povrata PDV-a, jer sadašnji propisi podrazumijevaju povrat PDV-a samo za nabavljenu vatrogasnu opremu i vozila. Ukoliko bi se to prihvatilo, i lokalni vatrogasci u petstotinjak gradova i općina imali bi ‘koristi’ od državnog proračuna. VC Pleternica zasigurno spada u jedan od najboljih centara na području cijele VZ Požeško-slavonske županije. B.O.

Četvorica putuju u Lourdes

V

eć dugi niz godina stariji i zaslužni pripadnici mnogih DVD-a s područja VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, dvije područne zajednice u Požeško-slavonskoj županiji, u proljeće sudjeluju u vojno-policijsko-vatrogasnom hodoča70

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

šću u svjetski poznato svetište Lourdes podno Pirineja u Francuskoj. Do sada je tu čast imalo dvadesetak pripadnika vatrogasnih postrojbi s ovoga područja, pa je vrijedna tradicija nastavljena i u 2008. godini. Naime, polovicom svibnja ove godine, zajedno s ostalim vatrogascima, pripadnicima vojske i policije iz cijele Hrvatske, Hodočašću u Lourdes priključit će se četiri vatrogasca. To su Vilim Ivančević iz DVD Gaj s lipičkog područja, te Stjepan Bardač (DVD Čaglin), Radovan Rotar (DVD Pleternica) i Zvonko Gagić (DVD Zakorenje) s područja Požeštine. Zainteresiranih je bilo i više, ali je u skladu s ranijim opredjeljenjem vodstva VZ Požeško-slavonske županije da se odlazak na hodočašće pravilnije raspodijeli na sve centre i društva, a zbog ograničenog broja mjesta ovoga dalekoga puta, odlučeno da putuju spomenuta četvorica vatrogasaca. B.O.

Okončano skupštinsko razdoblje

P

osljednji vikend u ožujku praktički je označio i završetak redovitog skupštinskog razdoblja u VZ Požeškoslavonske županije. Iako je gotovo polovica skupština u vatrogasnim društvima na području Županije održana u drugoj polovici siječnja i tijekom veljače, ipak je ožujak bio ključni mjesec, jer je svoje izvještajne skupštine održala većina središnjih DVD-a. Počelo je sa skupštinom DVD Čaglin, uslijedile su skupštine u DVD Brestovac i DVD Kaptol, zatim DVD Jakšić, te DVD Pleternica, da bi zaključni dio bio 30. ožujka na Skupštini najstarijeg DVD-a Požega. Kao i na početku skupštinskoga razdoblja, posebita pozornost bila je usmjerena na nastavak aktivnosti iz proteklih godina, kada je uz potporu županijske i područnih zajednica, te uz puno angažiranje Područnog ureda DUZS Požega, uspješno pokrenuta velika akcija opremanja središnjih, ali i ostalih DVD-a na tome području. Naime, u minule dvije godine u najvećem broju središnjih DVD-a usvojeni su i u tijelima lokalnih vlasti podržani programi opremanja nedostajućom opremom. Pri tomu se pozornost usmjeravala na zaštitnu opremu operativnih pripadnika svih DVD-a, ali i na bitnu skupnu opremu, bez koje bi učinkovitost postrojbi zasigurno bila nedovoljno efikasna. Upravo je takav

pristup pripomogao da se, unatoč nepovoljnoj klimatskoj godini, učini novi pomak u pružanju cjelovite zaštite ljudima i njihovoj vrijednoj imovini. Isto tako su vatrogasni djelatnici dobili potpunije informacije o aktivnostima koje se provode u županijskoj i krovnoj organizaciji vatrogastva, u HVZ-u, radi rješavanja bitnih financijskih pitanja daljnjeg uspješnog djelovanja dobrovoljnih vatrogasaca. Tako su s potpunom podrškom članovi svih DVD-a, a posebno središnjih, prihvatili inicijative u pogledu povrata PDV-a, naplati i kontroli uplata s osnova osiguranja, raspodjeli novca koji u sustav zaštite od požara uplaćuju Hrvatske šume, te o drugačijem pristupu u raspodjeli proračunskog novca, koji ubuduće ne bi dobivalo samo 60-tak gradskih i općinskih profesionalnih postrojbi, nego će primjenom posebnih kriterija taj novac biti usmjeren i prema ostalih petstotinjak gradova i općina u cijeloj Republici Hrvatskoj. Uostalom, na taj se način napokon svi izjednačavaju u skladu s ustavnim odredbama o jednakoj obvezi i odgovornosti u sustavu zaštite od požara. Održavanje izvještajnih skupština bila je i prilika da se planiraju nove akcije, da se predvide buduća ulaganja u opremanje, ali i da se uručivanjem spomenica, plamenica, odličja i drugih priznanja zahvali najistaknutijim pojedincima u vatrogastvu, iskaže zahvalnost donatorima i sponzorima, te svima onima koji su zaslužni za novi pozitivan pomak u razvoju vatrogasne djelatnosti. Iako je praktički okončana skupštinska aktivnost, tek nekoliko DVD-a će u narednim tjednima održati svoje skupštine, dok su npr. u DVD Lipik Skupštinu planirali održati uz obilježavanje 125. obljetnice, a u DVD Orljavac (općina Brestovac) uz proslavu 80. godišnjice osnutka i rada. B.O.

Za Zakladu Ana Rukavina

P

edesetak vatrogasaca, uglavnom operativaca iz većeg broja DVD-a s područja VZ Požeštine priključilo se svehrvatskoj akciji potpore Zakladi Ana Rukavina. Ta hrabra mlada novinarka pokrenula je ‘lavinu humanosti’ na ustrojavanju registra davatelja koštane srži, pa zasigurno nije mogla ostati nezapažena uloga pripadnika stvarne humane organizacije kao što je vatrogastvo. Organizacijske poslove oko uzimanja uzoraka krvi provela je Policijska uprava Požeš-


Županijske vijesti

ko-slavonska, uputivši poziv na adresu Vatrogasne zajednice županije, čiji su se pripadnici zdušno priključili. Vatrogasci toga područja i na taj su način iskazali svu opredijeljenost za sudjelovanje u humanitarnim akcijama, te pripomogli da se uskoro ostvari konačna zadaća Zaklade «Ana Rukavina» - ustrojavanje registra koštane srži za cijelu Republiku Hrvatsku. Uvažavajući ukupan broj vatrogasaca u Požeško-slavonskoj županiji, možda će biti i malo prijekora na relativno mali broj odazvanih davatelja uzoraka krvi, ali to nije bila samostalna vatrogasna akcija, nego su se vatrogasci priključili humanim policajcima. Kako je akcija bila provedena sredinom tjedna uz relativno kratak rok od obavijesti do provođenja akcije (a u tom su vremenu bili i uskršnji blagdani), odaziv vatrogasaca je ipak zadovoljavajući. Možda bi upravo stoga valjalo potaknuti još jednu sličnu akciju, posebno za vatrogasce, ali pri tomu se mora voditi računa o primjerenom vremenskom terminu, kada su članovi DVD-a slobodni, a ne na svojim redovnim radnim mjestima. Bez ikakvih zadnjih primisli, daleko lakše je bilo pripadnicima policije, jer je akcija bila provedena u njihovo redovno radno vrijeme, dok su vatrogasci zbog sudjelovanja u akciji darivanja uzoraka krvi za registar darivatelja koštane srži ipak morali napustiti svoja radna mjesta. A poznato je kako u tvrtkama reagiraju na napuštanje radnog mjesta, što su upravo vatrogasci iskusili nebrojeno puta kada su se trebali odazvati na akcije gašenja požara. B.O.

Obuka za operatere Vatrogasne mreže

U

ključujući se u ostvarivanje programa rada Hrvatske vatrogasne zajednice, a u dijelu koji se odnosi na uspostavljanje informacijskog sustava pod nazivom Vatrogasna mreža, i na području VZ Požeško-slavonske županije provedena je obuka za operatere, koji će ubuduće izravno s terena ostvarivati postavljene zadaće u pogledu podataka o članstvu DVD-a, VZ-a i HVZ-a, te o raspoloživoj osobnoj i skupnoj opremi vatrogasaca, te vozila i drugim uređajima koji se koriste u zaštiti i spašavanju ljudi i njihove imovine. Za područje VZ Požeško-slavonske županije obuka je provedena polovicom ožujka u prostorima novoga Vatrogasnog doma DVD Požega,

uz stručno vodstvo Ivice Sikre, operativnog voditelja sustava Vatrogasna mreža u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Obuci budućih operatera, koji će po završetku procesa osposobljavanja i njihovog registriranja u DVD-ima, JVP-ima i vatrogasnim zajednicama biti omogućen unos podataka u informacijski sustav Vatrogasna mreža, nazočilo je više od dvadeset polaznika iz svih deset središnjih DVD-a, iz JVP Požega i sve tri zajednice. Na taj će se način u značajnoj mjeri unaprijediti unošenje svih neophodnih podataka za pripadnike ukupnog broja vatrogasaca u svim DVD-ima, bit će cjelovito obrađeni podaci o opremi, vozilima i drugim uređajima s kojima raspolažu brojna društva. Isto tako je bitna zadaća osposobljenih informacijskih operatera u središnjim DVD-ima, JVP Požega i zajednicama u ažuriranju podataka, budući da se neprestano provode brojne obuke, nabavlja sve vrjednija vatrogasna oprema, dodjeljuju priznanja i odličja. A svi su ti podaci o svakom pojedincu i svakom DVD-u, JVP-i ili VZ-i neophodni kako bi se imao ukupni pregled vatrogasne organizacije Hrvatske, jednog od najznačajnijih činitelja u sustavu zaštite i spašavanju na europskoj razini. Valja svima biti jasno kako su podaci šifrirani i tako uneseni u Vatrogasnu mrežu, a uvid u njih imat će samo ovlašteni operateri središnjih DVD-a, JVP-a i VZ-a, kako bi se zaštitila tajnost svakog vatrogasca i svakog vatrogasnog društva. B.O.

Novi predsjednik DVD Brestovac

P

očetkom ožujka 2008. godine održana je Skupština jednog od deset središnjih DVD-a na području Požeškoslavonske županije – DVD Brestovac. Iako će redovita izborna skupština biti tek sljedeće godine, uz standardne izvještaje, bitne točke dnevnog reda bile su izmjene i dopune Statuta, te izbor novog čelnog čovjeka DVD Brestovac. Naime, prije tri godine to je društvo obilježilo stoljeće kontinuiranog rada i djelovanja, izgrađeno je suvremeno vatrogasno spremište za tri vozila, nabavljeno novije navalno vozilo, izdana prigodna publikacija i svečano je obilježena stoljetnica. Prije toga je odlukom članova Skupštine, povećan broj članova Upravnog odbora DVD-a, kako bi se veći broj vatrogasaca aktivno uključio u provođenje planiranih zadaća u sklopu obilježavanja obljetnice.

Sada se pokazalo kako je tada opravdani potez postao kočnica u daljnjem radu, pa je predloženo smanjenje članova UO DVD-a, uz statutarno ustrojavanje Zapovjedništva. Na taj će način u rad Društva biti praktički uključen širi krug aktivista, ali će se odijeliti poslovi i nadležnosti ta dva tijela. Stoga će ubuduće Upravni odbor imati devet članova (umjesto 13), dok je imenovano Zapovjedništvo na čelu sa zapovjednikom, vatrogasnim časnikom Alenom Ugrinom. Naime, uz iskazivanje sve zahvalnosti dosadašnjem predsjedniku Đuri Haku, koji je do konca prošle godine obnašao i funkciju predsjednika VZ Požeštine, nije bilo moguće da se njegova višegodišnja poslovna odsutnost ne odrazi na svakodnevni rad središnjeg općinskog Društva. Stoga je dogovoreno da se godinu dana prije izborne skupštine obavi i zamjena ljudi na čelnoj funkciji DVD-a. To je na izvještajnoj skupštini jednoglasno prihvaćeno, te je novi predsjednik DVD Brestovac postao dosadašnji tajnik i dugogodišnji vatrogasni djelatnik Drago Tus-Sedlar. B.O.

Obljetnica koja se pamti

I

ako je riječ o prigradskom DVD Pekopakra, obilježavanje punih 80 godina od utemeljenja i kontinuiranog djelovanja ove vatrogasne postrojbe, proteklo je u znaku dviju zadaća – održavanju redovite izvještajne skupštine, ali i u obilježavanju značajnog jubileja. Nakon što je Skupštinu otvorio i pozdravio goste, uzvanike i prijateljska DVD-a, predsjednik DVD Prekopakra Drago Irout posebice je naglasio kako se obilježava i značajna jubilarna 80. obljetnica rada DVD-a. Valja naglasiti kako su svečanom skupu bili nazočni gradonačelnik Pakraca i saborski zastupnik mr. Davor Huška, pročelnik Ureda VZŽ i v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Željko Petrović, član Zapovjedništva VZŽ Đuka Đurčević, kao i čelnici VZ Pakrac-Lipik – predsjednik Franjo Krenek i tajnik Zlatko Zerdin, te ostali uzvanici. U izvješćima za 2007. godinu tajnik Drago Skalnik i zapovjednik Franjo Pokorni podsjetili su na brojne aktivnosti provedene u protekloj godini, naglašavajući da su požarne opasnosti, zahvaljujući dobro obavljenoj preventivi, bile izuzetno male. Nastavak obilježavanja obljetnice počeo je čitanjem prigodnog referata travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

71


Županijske vijesti

tajnika DVD-a Prekopakra D. Skalnika, koji je u uvodu spomenuo imena dvadesetak osnivača Društva u Prekopakri, te posebno naglasio kako su zahvaljujući tadašnjem tajniku Bedžihu Krmeli, za povijest ostali sačuvani podaci o početnom djelovanju DVD Prekopakra. Od osnivanja do konca Drugoga svjetskoga rata aktivno se sudjeluje na akcijama gašenja požara, nabavlja oprema i odore, okupljaju novi vatrogasni naraštaji. Dio aktivnosti prekinuo je Drugi svjetski rat, ali se rad nastavlja nakon njega, da bi 1978. godine Društvo vježbom i drugim programom proslavilo pola stoljeća rada. Ponovni kratkotrajni prekid djelovanja uslijedio je s Domovinskim ratom, u koji se uključuju i pripadnici DVD-a, ali uništena i devastirana oprema ne ostavlja dovoljno prostora za nastavak uspješnog djelovanja. S novim snagama rad se nastavlja polovicom devedesetih godina, da bi do danas DVD Prekopakra izraslo u vrsno Društvo s pedesetak članova i obnovljenom opremom i spremištem, što je omogućilo redovito financiranje od strane grada Pakraca i pomoć mnogih sponzora i donatora. U ime HVZ-a i VZ Požeško-slavonske županije spomenice i odličja uručio je pročelnik Ž. Petrović. Za 60 godina rada spomenice su primili Antun Širac, za 40 godina predanoga rada Vinko Majstorović, dok su srebrne medalje uručene Stjepanu Ajmanu, Josipu Huška, Franji Mateku, Franji Pokornom i Antunu Šircu. Odmah potom je u ime Zapovjedništva VZŽ brončane vatrogasne medalje uručio Đuka Đurčević, a primili su ih Drago Skalnik, Slavko Pokorni, Darko Irout, te Vlado i Josip Eck. Boris Ožanić

Skupština DVD Požega

N

a samom kraju ovogodišnjeg skupštinskog razdoblja posljednjeg vikenda ožujka upriličeno je održavanje godišnje izvještajne skupštine u najstarijem središnjem društvu u Požeško-slavonskoj županiji – DVD Požega. Uz članove DVD-a, sumiranju rada i rezultata bili su nazočni gradonačelnik Požege i saborski zastupnik Zdravko Ronko, izaslanik župana Ljuban Čolić i pročelnik Ureda VZŽ i v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Željko Petrović, predstavnici brojnih društava iz susjednih i ostalih županija, s područja VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, kao i brojni pripadnici vatrogasne mladeži. 72

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

O rezultatima u 2007. godini govorio je predsjednik Drago Matošević, naglašavajući da su učinjeni pomaci u boljem djelovanju, osobito nakon preseljenja u prostorije novoga Vatrogasnoga doma, gdje je po prvi puta održana godišnja vatrogasna skupština. Čelnik D. Matošević je podsjetio na otvorenje Doma sa spremištem i garažama, na preseljenje ljudi i tehnike na novu lokaciju, na kvalitetnu suradnju između DVD Požega i JVP Požega. Zajedno s pripadnicima JVP sudjelovalo se na 135 intervencija, na koje su se odazvala 332 vatrogasca, članovi su provodili redovna i izvanredna dežurstva u osiguranju ljudi i imovine u razdoblju žetve i vršidbe, različitih priredbi i događanja na području grada, šest članova sudjelovalo je na dislokaciji na priobalju, redovno su se provodile vježbe i radne akcije, nastupalo se na natjecanjima, gdje je ekipa muške mladeži postigla izuzetan rezultat i plasirala se na ovogodišnje Državno natjecanje u Makarskoj. Pozornost u radu posebno se odnosila na čuvanje, održavanja i nabavku neophodne opreme i uređaja, čemu je temelja prepreka nedostatak novca. Naime, unatoč povećanim izdvajanjima iz proračuna grada Požege, to još nije dostatno za potpuno opremanje DVD-a Požega. Od usluga Servisa vatrogasnih aparata i vlastitih djelatnosti u prošloj godini ostvaren je prihod od preko 850.000 kuna. Taj je novčani iznos i utrošen za različite potrebe djelovanja DVD Požega, za plaće dvoje zaposlenika i druge obveze. Za 2007. godinu planiran je prihod nešto veći od milijun kuna. Gradonačelnik Zdravko Ronko vatrogascima je čestitao na ostvarenjima u 2007. godini, na preseljenju u novi Dom, te naglasio da će grad Požega i nadalje voditi brigu o vatrogasnoj djelatnosti. Pročelnik i v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Željko Petrović podsjetio na najznačajnije akcije koje HVZ vodi radi izjednačavanja statusa profesionalaca i dobrovoljaca, naglasivši poznate četiri točke, bitne za povećanu financijsku potporu hrvatskom dobrovoljnom vatrogastvu. Predsjednik Drago Matošević gradonačelniku Zdravku Ronku predao Plaketu u znak zahvalnosti na dosadašnju uspješnu suradnju i njegovo osobno zalaganje. Statue velikog vatrogasca uručene su za posebne zasluge u radu vatrogasne operative izvršujućim članovima Branku Gojkoviću, Josipu Juriću, Borisu

Mihiću, Slavku Srdiću, Željku Tomljanoviću i Damiru Vestemaru. Za osobito zalaganje, rad i ostvarene rezultate statue malog vatrogasca primili su članovi vatrogasnog podmlatka DVD Požega. To su Ivan Adžić, Karlo Čičak, Toni Čičak, Marko Franekić, Stjepan Gavran, Ivan Gomerčić, Toni Kakuk, Dino Kakuk, Danijel Krstanović, Samanta Krstanović, Marijan Krvarić, Josip Lašak, Antonija Lašak, Dario Lašak, Antonio Matić, Renato Matić, Marko Paprić, Emilio Šimurda, Edi Takač, Danijel Troha, Josip Troha, Dino Vuković i Josip Žmire. B.O.

Primorsko-goranska Riješeno pitanje nadoknade zarade vatrogascima

Z

ašto vatrogasci koji su tijekom noći bili na intervenciji drugi dan ne mogu dobiti slobodan i kako riješiti pitanja kada vatrogasci na intervenciju odlaze sa radnog mjesta. Pitanja su vatrogasaca na području grada Čabra koja su se pojavila i na Skupštini u Gerovu. I dok je nazočnima Ivica Vrtar iz DVD Prezid pokušao pojasniti da je to pitanje riješeno, Vladimir Majetić iz DVD Plešce je to kategorički odbio rekavši kako je jedan njihov vatrogasac na požaru slomio nogu i nije dobio nikakvu naknadu, pa pita što dalje. Došlo je najvjerojatnije do neinformiranosti, kazao je predsjednik VZ Grada Čabra Zvonimir Lipovac, te nastavio: «Kornatska tragedija je samo potakla neke stvari na koje treba posebno obra-


Županijske vijesti

titi pozornost. Mi moramo imati ispitanog vatrogasca, liječnički pregledanog vatrogasca i osiguranog vatrogasca. Bez toga mi ne smijemo vatrogasca uputiti na bilo kakvu intervenciju. Meni je žao što je došlo do greške u međusobnoj komunikaciji ali je važno istaknuti da o nadoknadama za izgubljenu zaradu postoji Odluka VZG Čabra koju je verificiralo i Gradsko poglavarstvo i to se mora ispoštivati. Stav je svih nas da ljudi ne smiju ostati oštećeni. Vatrogasna zajednica će u tim slučajevima nadoknaditi izgubljenu zaradu pojedincu a potom će sama tražiti obeštećenje od poslovnog subjekta koji nije ispoštovao Odluku. Ubuduće sve takve slučajeve treba prijaviti a ni smo obavezni da vatrogascima pomognemo». Na fotografiji Zvonimir Lipovac, predsjednik VZ Grada Čabra M.B.Wolf

Sve se vrti oko izgradnje vatrogasnog spremišta

P

ored obaveznog stručnog usavršavanja i održavanja vježbi te sudjelovanje na natjecanjima gerovski vatrogasci su u svoj program rada za 2008. godinu unijeli i konačno dovršenje vatrogasnog spremišta. Zaključak je to Skupštine DVD Gerovo. Ono što zabrinjava je nemogućnost oformljenja odjeljenja mladeži za što je bilo pokušaja ali kod mladih nema pravog interesa za vatrogastvo. Tijekom godine zabilježena su tri

požara, rekao je zapovjednik Gregor Štimac. Skupštinarima je na rezultatima rada čestitao predsjednik Vatrogasne zajednice grada Čabra Zvonimir Lipovac, pohvalivši napredak u radu koji je svake godine sve vidljiviji. On je upoznao prisutne i o Odluci VZ Grada Čabra koju je potvrdilo i Gradsko poglavarstvo o nadoknadi troškova za vatrogasce koji na intervencije idu tijekom radnog vremena. Na fotografiji detalj sa Skupštine u Gerovu M.B.Wolf

Novi vatrogasci

N

a području koje pokriva DVD Bukov Vrh u 2007. godini ugasili smo četiri požara u začetku i spriječili štetu koja bi nastala da su se požari razbuktali, rekao je predsjednik Anton Dolušić na Skupštini DVD Bukov Vrh. Njegovo izvješće o radu dopunio je zapovjednik Anton Šporčić koji je naveo 12 vježbi prije natjecanja u Rijeci i Delnicama. Zahvaljujući pomoći VZ PGŽ izmjenjen je krov na Vatrogasnom domu uz 9 radnih akcija. Na Skupštini su uručena priznanja. Brončanu plamenicu su primili: Ivica Arbanas i Branko Grgurić, brončanu medalju dobio je Anton Mance, a spomenicu za 20 godina rada primio je Matija Mulc. Ruža Dolušić je dobila posebno priznanje – Zahvalnicu za snalažljivost i pomoć u kriznoj situaciji. Uručene su i diplome Ispitani vatrogasac Ivici Arbanasu, Dariju Podnaru i Željku Bujanu. Na uspjehu u radu vatrogascima Bukov Vrh čestitao je i načelnik Općine Skrad Dubravko Grbac. M. B. Wolf

Priprema za 50. obljetnicu

U

prostorijama Vatrogasnog doma u Hribcu u nazočnosti vatrogasaca te općinskog načelnika Dubravka Grbac održana je Skupština DVD-a Hribac. Društvo broji 32 aktivna i 9 podupirajućih članova, rekao je predsjednik Vinko Crnković, sretan što tijekom 2007. godine nije zabilježen niti jedan požar. Zbog

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

73


Županijske vijesti

toga se marljivo radilo na uređenju Vatrogasnog doma i okoliša sve radi obilježavanja 50. obljetnice vatrogastva 2008. godine u toj maloj skradskoj sredini. Prošle godine im je na raspolaganju bilo 24 tisuće kuna ali su bili štedljivi pa im je u riznici ostalo još 6 tisuća kuna. U novi Upravni odbor izabrani su: Vinko Crnkovič, predsjednik, Saša Žagar, dopredsjednik, Rudolf Štimac, zapovjednik, Boris Crnković, zamjenik zapovjednika, Rajko Štimac, rizničar, Miro Grgurić, tajnik i Mihael Crnković, skladištar. U programu rada uz vježbe u planu je uz održavanje stare nabava nove opreme, održavanje Vatrogasnog doma i okoliša. U naselju će se postaviti jedan vatrogasni ormarić uz već postavljeni hidrant. No glavna preokupacija bit će im svečano obilježavanje 50. obljetnice u čemu će im pomoći i Općina Skrad. f

Ususret 125. obljetnici

D

VD Brod na Kupi jedno od najstarijih vatrogasnih društava u Primorsko goranskoj županiji. Ove će godine obilježiti 125 godina od svog osnivanja. Nakon 15-godišnjeg zastoja u aktivnostima prošle se godine Društvo opet aktiviralo te je održalo svoju godišnju Izbornu Skupštinu. Na Skupštini je za predsjednika izabran Miroslav Ožanić, a za zapovjednika Mladen Muhvić. U programu rada uvrstili su popravak Vatrogasnog spremišta te nabavu opreme i radnih odijela.

Žele vatrogasno vozilo

V

atrogasci iz Stare Sušice održali su Skupštinu u nazočnosti predsjednice Općinskog vijeća Ravna Gora Jasne Škorić, predsjednika i zapovjednika Vatrogasne zajednice Ravna Gora Josipa Burića, ml. i Dražena Krepenca.

Nazočne je pozdravio predsjednik Franjo Herljević. Zadovoljan što na području Društva nije bilo većeg požara zapovjednik B. Pojer je naglasio kako su sve zadaće iz Programa rada za 2007. godinu ispunjene. Društvo je oformilo B-ekipu koja se već natjecala u Rijeci i u Delnicama, a u planu je ove godine ustroj jedne A-ekipe članova i jedne Aekipe članica. Vatrogasci Stare Sušice sudjelovali su u zajedničkim pokaznim vježbama u Staroj Sušici, Starom Lazu i u Kupjaku, te u noćnoj vježbi u Staroj Sušici, pregledani su dimovodni kanali i dva puta mjesečno kontrolirali su trasu naftovoda. Gasili su travu i zapaljeni korov. Zaslužnima je uručeno 10 brončanih medalja i 11 plamenica. Ove godine će vatrogasci Stare Sušice u lipnju za Dan svetog Antuna Padovanskog obilježiti 30. obljetnicu postojanja pa im je želja da do tada nabave vatrogasno vozilo.

U Lokvama nikako do rješenja

B

urnu raspravu na sjednici Općinskog vijeća Lokve ovaj su puta «zapalili» vatrogasci koji traže da se što prije iznađe prostor za garažiranje novog navalnog vozila koje sada stoji pod vedrim nebom ispred Vatrogasnog doma i propada. Općinski načelnik Anton Mihelčić smatra kako inicijativu vatrogasaca u svakom slučaju treba podržati. No, problemu je u lokaciji. Jedan od prijedloga je da se vatrogasci iz Centra presele u zonu Rudnik, te da se još jednom razmotri rekonstrukcija sadašnjeg Vatrogasnog doma. Na fotografiji vatrogasno vozilo u Lokvama pod vedrim nebom M. B. Wolf Na fotografiji Radno predsjedništvo Skupštine u S. Sušici f

Žensko vatrogasno odjeljenje

N

išta ljepšega nego vidjeti radost na licima vatrogaskinja. Dobrovoljna vatrogasna društva u Primorsko goranskoj županiji i nemaju mnogo postrojbi vatrogaskinja, ali na natjecanjima plijene pozornost. Da bi ojačali svoje redove u DVD Stara Sušica su odlučili da ove godine oforme i jednu žensku ekipu. Tako bi uz Delnice, Kupjak i Vrata Gorski Kotar dobio još jedno žensko vatrogasno odjeljenje.

74

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Županijske vijesti

Ususret 50. obljetnici DVD Divjake

V

atrogasci DVD Divjake iako spadaju u najstarije u Primorsko goranskoj županiji s prosjekom starosti od 59 godina i dalje su vrlo aktivni i postižu vrijedne rezultate. Rečeno je to na godišnjoj skupštini kojoj su bili i članovi Općinskog poglavarstva na čelu s načelnikom Dubravkom Grbcem. Sve je pozdravio predsjednik Franjo Smažil, a o radu u proteklo vrijeme više je znao tajnik Grga Štajduhar. Požara na sreću nije bilo pa se više radilo na održavanju opreme i čišćenju okoliša škole u kojoj vatrogasci imaju svoju društvenu prostoriju. Rad vatrogasaca pohvalio je i načelnik Općine Dubravko Grbac ustvrdivši da u malim sredinama vatrogasci imaju posebnu važnost jer ako oni ne odrade u svojoj sredini neki komunalan posao nema tko drugi. Riječi potpore vatrogasci DVD Divjake dobili su i od predsjednika DVD Skrad Damira Grgurića. Zadatak im je da uz vježbe i održavanje opreme i mjesnih hidranata u nekim domaćinstvima postave ormariće s S-aparatima. Jedan od većih zadataka je i priprema i obilježavanje 50. obljetnice Društva.

Na fotografiji radost na licima vatrogaskinja f

Izgradnja vatrogasnog doma

G

lavnu preokupaciju u narednom razdoblju vatrogasci Prezida usmjerit će na izgradnju novog Vatrogasnog doma, te na pripremanje mladeži za državno natjecanje, rekao je Ivica Vrtar predsjednik DVD Prezid na Skupštini Društva. Novi Vatrogasni dom gradit će se na zemljištu koje im je darovao Grad Čabar. Vrtar je pozvao sve vatrogasce, ali i mještane i druge pobornike vatrogastva, da daju svoj doprinos u tome. Sada se užurbano radi na prikupljanju dokumentacije i na izradi projekta u čemu će pomoći i Vatrogasna zajednica PG Županije. Zapovjednik Slavko Žagar je ustvrdio da prošle godine nije bilo požara, pa čak niti požara dimnjaka, te se više radilo na uvježbavanju članova i mladeži. Tijekom godine se osiguravalo auto utrku, pomoglo u demontaži lakirnice Finvestcorpa u Tršću, sudjelovalo na proslavi 200. obljetnice Župe Prezid, a u ljeto se dopremalo pitku vodu za potrebe Šumarije Prezid. Mladež je bila na natjecanju u Popovači, na Memorijalu Marijana Majetića u Plešcima i na Županijskom natjecanju u Omišlju gdje su djevojčice osvajanjem 3. mjesta osigurale sudjelovanje na Državnom natjecanju. Mladi su bili i u Kampu u Fažani. Na Skupštini su uručene spomenice za 50 godina uspješnog rada u vatrogastvu Filipu Ožboltu te za 40 godina rada

M. B. Wolf

Auto u kojemu je cijelo vatrogastvo

J i vjernosti Leonu Ožboltu i našem suradniku Mirku Božidaru Wolfu. Na fotografiji Ivica Vrtar predaje Spomenicu našem suradniku Mirku Božidaru Wolfu f

osip Burić iz poznate obitelji vatrogasnih zanesenjaka u vatrogastvu je punih 57 godina i još uvijek je aktivan član B-ekipe DVD Ravna Gora kako na vježbama tako i na natjecanjima. Prošle je godine bio najstariji natjecatelj i po starosti i po stažu na Županijskom natjecanju koje je održano na stadionu

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

75


Županijske vijesti

Kantrida u Rijeci. Uz ovo što je najstariji Josip je uvijek bio uzorni vatrogasac. O svojim zgodama i nezgodama i o razvoju vatrogastva na Ravnogorskom području Josip bi mogao napisati knjigu. Bili smo zajedno na skupštini DVD Stara Sušica kada se obratio nazočnima rekavši: “Danas biti vatrogasac sigurno je lakše nego nama prije pedeset godina kada smo sve radili na palentu. Sada imamo u Ravnoj Gori jedno kvalitetno vozilo u kojemu je cijelo vatrogastvo. Na njemu je sve što vam treba. Pitanje je sada mladih da se oni okupe oko te tehnike i samo malo dobre volje i sve je opet u redu. Sigurno je da su financije vrlo važne ali i to je preko proračuna osigurano. Za razliku od nekada kada smo kucali na vrata po kućama i tražili potporu. Ovo što je danas to je renesansa u vatrogastvu. Nastojte i vi raznim dopunskim aktivnostima privući mlade pa ako vam se jave njih 10 i 5 ih ostane stalno i to je vaš uspjeh. Vi ćete slaviti 30. obljetnicu, mi u Ravnoj Gori 120. obljetnicu i tu ćemo se naći zajedno samo neka bude volje i zdravlja. Na fotografiji Josip Buric najstariji aktivan natjecatelj u PG županiji M. B. Wolf

Bez požara, ali s mnogo drugih aktivnosti

U

Domu kulture u Tršću održana je Skupština Vatrogasne zajednice Grada Čabra kojoj su, uz članove Skupštine kao gosti bili nazočni Slavko Gauš, zapovjednik VZ PG županije, Zoranin Kuzele, predsjednik Gradskog vijeća Čabar, predstavnici gasilskih zveza iz susjednih slovenskih gradova Cerknice

76

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Zvonko Govedni, Kočevja Toni Fajfar i Loške Doline Jože Gorše, predstavnik Vatroprometa Željko Antić, predstavnici vatrogastva Ravne Gore Rudolf Vančina i Delnica Šime Jaška. Izvješće o radu u 2007. godini nazočnima je iznio predsjednik VZ grada Čabra Zvonimir Lipovac koji je istaknuo činjenicu da je u društvima evidentirano smanjenje broja djece i mladeži te bi trebalo razmišljati o pojačanoj suradnji sa školama te o mogućnostima kombiniranih i nekih drugih oblika natjecanja. Lipovac je čestitao ženskoj mladeži DVD Prezid koje su se plasirale na Državno natjecanje u Makarskoj, a pohvalio je rad s mladeži u Plešcima koji su pak nastupili na natjecanjima u Klani, Kočevju i Popovači. Osvrnuo se na organizaciju međunarodnog Memorijala Marijana Majetića u Plešcima, sudjelovanju na seminarima i kampiranju mladeži u Fažani. Pojačano se radilo na izgradnji Vatrogasnog doma u Plescima, Vatrogasnog spremišta u Gerovu a počele su i pripreme za početak radova na izgradnji novog Vatrogasnog doma u Prezidu. Zahvaljujući sredstvima Zajednice Društva su bogatija za novu opremu a Tršće je od donatora iz Zagreba dobilo nove sprave za natjecanja. Lipovac nije zaboravio spomenuti 100 godina DVD Tršće koja će se obljetnica organizirati 30. kolovoza. Pohvalio je suradnju sa susjednim slovenskim «Gasilskim zvezama» koja traje već stotinu i više godina. Zapovjednik Livio Andlar je predstavio cjelokupni operativni rad Zapovjednice i izrazio zadovoljstvo što na području Čabra nije bilo mnogo inter-

vencija, što je svakako rezultat i preventivnih djelatnosti čabarskih vatrogasaca. Pozitivnim je ocijenio boravak mladih u Kampu u Fažani i na natjecanju u Omišlju. Održani su i seminari radi stručnog usavršavanja voditelja mladeži u Njivicama i Fažani. Vježbe su po Društvima odlično provedene a završetak se vidio u zajedničkoj sveobuhvatnoj vježbi s delničkim vatrogascima u svibnju u naselju Hrvatsko. Predsjednik Nadzornog odbora Anton Štimac je nazočnima preporučio prihvaćanje financijskog poslovanja, jer je ono obavljeno u zakonskim okvirima i nije bilo odstupanja što su skupštinari u paketu i prihvatili. U daljnjem radu skupština je prihvatila planske dokumente a to je Program rada za 2008. godinu i financijski plan za 2008. godinu koje su prezentirali zapovjednik Livio Andlar i tajnica Zajednice Nada Žagar. Uslijedile su čestitke gostiju za uspješan rad i upućivanje želja za nastavak tako uspješnog rada, te zajedničko druženje u susjednom «Petrusu». Na fotografiji detalj sa Skupštine u Tršću M.B.Wolf

Uzorni delnički vatrogasci

S

kupštini DVD Delnice bili su nazočni i delnički gradonačelnik Marijan Pleše, predsjednik Gradskog vijeća Delnica Goran Muvrin, predsjednik Vatrogasne zajednice Primorsko goranske županije Hinko Mance, predsjednik VZ Grada Čabra Zvonimir Lipovac, predstavnici vatrogasaca iz Gornje Jelenske, susjednih DVD-a. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Društva Šime Jaške izvješće o radu podnio je tajnik Igor Tomac koji je prikazao rad delničkih vatrogasaca od organizacije Memorijala Goran Gašparac – Pupin, proslave Svetog Florijana, vježbi operative i natjecateljskih ekipa do intervencija. Društvo, koje broji 78 članova i 38 članova mladeži i djece, u potpunosti je ostvario svoj zacrtani Plan rada, rekao je Tomac, dobro je opremljeno pa je tako jedno vozilo čak i donirano prijateljskom DVD-u Gornja Jelenska. Zapovjednik Marijan Štimac je u izvješću pobrojao aktivnosti što se odnose na natjecanja. Osvrnuo se i na organizaciju i provođenje vježbi u Hrvatskom zajedno s Čabranima, u Crnom Lugu, u


Županijske vijesti

Kupjaku zajedno sa Vatrogasnom zajednicom Ravna Gora te u Vas-Fari zajedno sa Slovencima. Pohvalio je angažiranost njihovog člana ujedno i gradonačelnika Marijana Plešea kao i odlično medijsko praćenje svih aktivnosti. Društvo je lani nabavilo i novu autocisternu kapaciteta 7 tisuća litara vode. Vrlo zanimljivo i zorno preko video zida svoje izvješće podnio je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Delnice Livio Andlar koji je dao podrobnu i temeljitu analizu 121 intervencije tijekom godine. Na fotografiji vježba u Delnicama M.B.Wolf

Vrijedni vatrogasci Kupjaka

T

ijekom 2007. godine DVD Kupjak održalo je više vježbi, rekao je zapovjednik Juraj Pleše. Održane su i vježbe u Šijama, Starom Lazu te zajednička u Kupjaku s Delničanima. Vatrogasci su sudjelovali i na noćnoj vježbi u Staroj Sušici u sklopu zajedničke vježbe svih postrojbi VZ Ravna Gora. Vatrogasci su zajedno s ostalima gasili požar kuće u Dedinu. Odjeljenja mladeži i djece sudjelovala su na županijskom natjecanju u Omišlju, a članovi su sudjelovali na Županijskom natjecanju u Rijeci. U domaćinstvima su pregledavali dimnjake i podijelili vatrogasne kalendare. Vatrogasni ispit je položilo 13 članova i članica.

Na fotografiji Vjenceslav Malvić, predsjednik DVD Kupjak

Tijekom 2007. Društvo je interveniralo 6 puta s 29 vatrogasaca i utrošenih 92 radna sata, rekao je zapovjednik Marko Ribić. Na Memorijalu Gorana GašparcaPupina u Delnicama ekipa DVD-a bila je druga. Predsjednik Damir Grgurić naglasio je da je organiziran tečaj za ispitane vatrogasce tako da je u Društvu zajedno s mladeži čak 95 članova. Radi popularizacije vatrogastva u suradnji sa Školom organiziran je natječaj učeničkih radova na temu vatrogastva. Na fotografiji detalj sa Skupštine u Skradu f

Sisačko-moslavačka Zadatak: osnovati žensku ekipu i ekipu mladeži

U

prepunoj dvorani Doma kulture u Skradu održana je 76. Skupština DVD Skrad kojoj su bili nazočni i član Poglavarstva Boro Tomić, te predsjednik Općinskog vijeća Duško Zatezalo.

Nova oprema za vatrogasce

O

pćina Velika Ludina dala je 100.000 kuna DVD Vidrenjak za nabavku novih osobnih zaštitnih kompleta. «Općina izdvaja novac za osnovnu djelatnost općinske vatrogasne zajednice,a od prošle godine izdvajamo

i za opremanje stožernog vatrogasnog društva DVD Vidrenjak koje općinskom odlukom ima zonu odgovornosti gašenja požara na području cijele Općine Velika Ludina»-kazao je načelnik Općine Velika Ludina Dražen Pavlović. Predsjednik DVD Vidrenjak Drago Zmišlja istaknuo je kako će 20 operativnih članova DVD-a sada biti zaštićeniji od mnogih opasnosti pri obavljanju vatrogasne djelatnosti. Na fotografiji detalj s uručivanja nove opreme u Velikoj Ludini Z. Putar

Vatrogasci prihodovali preko tri milijuna kuna

D

obrovoljno vatrogasno društvo Stružec održalo je 115. redovnu godišnju skupštinu na kojoj je izvješće o radu u prošloj godini iznio predsjednik DVD-a Stjepan Lešković. «Imamo 30 operativnih vatrogasaca kompletno opremljenih s liječničkim pregledima i odlukom Općine Popovača. Jedno smo od tri stožerna društva koja travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

77


Županijske vijesti

DVD Popovača obnovio prostorije

O

brinu o zaštiti od požara na području naše Općine. Prošle godine organizirali smo malu vatrogasnu olimpijadu i uredili prostorije gdje imamo svakodnevna dežurstva od 7 do 21 sati i gdje se građani mogu javiti na tel. 643-705 u slučaju požara. Prošle godine imali smo 10 intervencija na bušotinama zbog nepažljivog paljenja korova naših mještana» - kazao je Stjepan Lešković. DVD Stružec ostvario je prošle godine rekordne prihode od 3.776.000 kuna ponajviše od rada za SINACO. Međutim, kako je velik dio poslova izgubljen ove godine je planirano 1.098.000 kuna prihoda. Novac je utrošen za kupnju opreme te za naknade za rad vatrogascima. Obilježena je deseta godišnjica bratimljenja s DVD Gornja Stubica. Josip Mišković, načelnik Općine Popovača izrazio je zadovoljstvo radom DVD Stružec te zaključio kako je Općina donijela dobru odluku o zaštiti od požara bez javne postrojbe. Zapovjednik VZO Popovača Miroslav Belinić istaknuo je kako

se ne smije dozvoliti gašenje DVD-ova jer javne vatrogasne postrojbe neće moći same pokriti cijelu Hrvatsku bez pomoći dobrovoljaca. Na fotografiji detalj iz DVD-a Stružec Zlatko Putar

sim vatrogasnih tečajeva koji se održavaju u DVD Popovača rade i na obnovi prostorija. Prošle godine je zamijenjena sva stolarija na prostorijama Doma, a sada se uređuju ured, spremište vatrogasne opreme, sanitarni čvor i kuhinja. Nakon završetka kuhinje na redu je obnova velike sale.Sve radove su volonterski odradili članovi DVD-a, a materijal je financiran sredstvima DVD Popovača. «Povećana je i sigurnost zaštite od požara uvođenjem dežurstva jednog vatrogasca - vozača, radnim danom od 6-16 sati kako se ne bi pojavio nedostatak vozača navalnog vozila u slučaju požara. Dežurstvo vatrogasca financira Općina Popovača» - kazao nam je zapovjednik DVD Popovača Željko Ovčar. Na fotografiji detalj iz DVD-a Popovača Z. Putar

Šprica stara tri stoljeća

U

DVD Vidrenjak još se čuva ručna vatrogasna šprica proizvedena 1890. godine u Budimpešti. «Šprica je još upotrebljiva. Međutim, dolaskom suvremene tehnologije prestali smo je koristiti prije dvadesetak godina. DVD Vidrenjak je osnovan 1936. godine i prema kazivanju starijih članova špricu smo dobili kao donaciju od jednog još starijeg DVD-a.Posluživala su je dva vatrogasca,a voda se u nju ulijevala kantama»-kazao nam je predsjednik DVD Vidrenjak Drago Zmišlja. Na fotografiji stara šprica DVD-a Vidrenjak Zlatko Putar 78

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]


Županijske vijesti

vremenu vatrogasnu opremu i nova vozila, uređenje domova i izgradnju novih prostora, kao i obuku mladih te njihovo sudjelovanje u brojnim aktivnostima, naglasio je u svom obraćanju nazočnim predstavnicima dobrovoljnih društava te tri profesionalne postrojbe, gradonačelnik grada Siska Dinko Pintarić, inače član DVD Sisak i Skupštine VZG Siska. Dug pljesak sudionika upućen na kraju njegova obraćanja, u kojem je sasvim konkretno govorio o akcijama, iz mjeseca u mjesec protekle godine te angažiranju Grada Siska, bila je potvrda da je sisački gradonačelnik odavno prihvaćen od vatrogasaca kao njihov istinski vatrogasni brat i prvi vatrogasac Grada Siska. Đuro Gajdek

U znaku mladeži+

N

a području Vatrogasne zajednice grada Sisak tijekom 2007. godine 639 vatrogasaca provelo je 3.325 sati na gašenju 70 požara, od kojih se jedan dogodio na gospodarskom, 3 na stambenom prostoru, a 67 požara zbilo se na otvorenom prostoru. Broj požara, njihovi raznoliki stupnjevi opasnosti te brzina izlaženja članova DVD-a koji su ih gasili najčešće zajedno s pripadnicima vatrogasne postrojbe grada Siska, uvjerljivo govori o aktivnosti ali i značaju djelovanja dobrovoljnog vatrogastva na području grada Siska. Od brojnih podataka koje je na redovnoj skupštini Vatrogasne zajednice grada Siska iznio njen predsjednik Ivica Šolaja, treba spomenuti da je profesionalna postrojba grada Siska tijekom 2007. godine, uz sudjelovanje u spomenutim aktivnostima, imala ukupno 231 intervenciju na održavanju sigurnosti u gradu i zaštiti ljudi i imovine od raznih vrsta opasnosti. Osim te preventivne djelatnosti pripadnici DVD-a iz Siska, „Mladosti“ Sisak, Stare Drenčine, Palanjka, Prelošćice, Velikog Svinjičkog, Grede i Topolovca, te VPG Sisak, sudjelovali su i u aktivnostima protupožarne zaštite priobalnog pojasa na dislokacijama određenim prema programu Vlade Republike Hrvatske, a najviše u Blatu, na Korčuli i u Dubrovniku. Istodobno s ovom osnovnom djelatnošću 1643 člana svrstanih u 18 dobrovoljnih vatrogasnih društava, sudjelovali su i u provođenju ostalih značajnih aktivnosti Zajednice: od osposobljavanja

članstva, nastupanju na niz redovnih i kup natjecanja, provođenju promidžbenih akcija tijekom Florijanova, a sudjelovali su i u brojnim društvenim događanjima, akcijama i hodočašćima. Tako je protekle godine održan tečaj za vatrogasne dočasnike I. klase u Jazveniku, gdje je osposobljeno ukupno 25 polaznika, dok je na tečaju za vatrogasnog dočasnika u Sisku osposobljeno 26 polaznika. Tečaj za vatrogasce I. klase u Prelošćici uspješno je završilo 40 polaznika, a tečaj za vatrogasce12 polaznika. Osim novostečenih zvanja za VZG Siska značajno je da je najveći broj polaznika iz redova vatrogasne mladeži. Mladež iz 18 DVD-a zajednice organizirana je inače u 62 natjecateljske desetine i ostvarila je tijekom prošle godine brojne zapažene rezultate kako na natjecanju VZG Siska tako i na Županijskom natjecanju vatrogasne mladeži na kojem je nastupilo čak 111 desetina, a Vatrogasna zajednica grada Siska, po broju natjecateljskih desetina postala je jednom od najuspješnijih na tom susretu vatrogasne mladeži. Mladi su sve prisutniji i na brojnim kup-natjecanjima te sve aktivniji u promidžbi vatrogastva tijekom Florijanova, u osnovnim školama grada Siska, na Viktorovcu, Galdovu, Sisak-Predgrađu i obližnjem Topolovcu. Na Hodočašću vatrogasaca u Mariju Bistricu, među 104 hodočasnika, gotovo svaki treći bio je pripadnik mlade generacije. - Upravo zato, zbog velikog angažmana i značaja dobrovoljnog vatrogastva te posebno značajnog sudjelovanja mladeži, iz proračuna grada Siska osigurano je tijekom 2007. godine prihod u iznosu od 2.310.520,34 kune za su-

U očekivanju prve opreme

N

abava minimuma osobne opreme za prvu interventnu desetinu, te postupno opremanje Društva, glavni je zadatak članova DVD Mošćenica, mjesta smještenog na pola puta između Siska i Petrinje, u predstojećim mjesecima. To je glavni zaključak Skupštine DVD-a održane 29. ožujka, u prostorijama Hrvatskog doma, koje su odavno u vlasništvu društva. Naime, kako smo doznali od Jurice Milkovića, predsjednika Društva, dobrovoljni vatrogasci, čak njih stotinu, organizirali su se davne 1979. godine kad je u tom prigradskom mjestu od oko 3000 stanovnika, sazrela svijest i uvjeti za osnivanje društva. Tadašnji predsjednik Husein Oreščanin i zapovjednik Milan Prečanica, uspjeli su okupiti 140 mještana od kojih je njih 109 položilo za ispitanog vatrogasca. U tadašnjem društvenom domu vatrogasci su dobili i prostoriju i započeli radom. Međutim, do prekida rada Društva dolazi početkom Domovinskog rata, jer se Mošćenica nalazila na prvoj crti bojišnice i oko 100 članova Društva stupilo je u redove pričuvnog policijskog sastava i prve redove Zbora narodne garde. Nakon završetka rata, uslijedila je obnova razorenih domova zbog čega je i sama obnoviteljska Skupština Društva održana tek travnja 2007. godine. - Opet smo krenuli s ledine, kako bi rekli naši stari, naglašava zapovjednik Društva Davor Mlinarić, inače profesionalni vatrogasaca i član Javne vatrogasne postrojbe grada Petrinje.Već nakon održane obnoviteljske Skupštine u redove Društva prišli su mnogi stari članovi kao

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

79


Županijske vijesti

i deset profesionalaca, svjesni potrebe rada Društva. Nažalost to je potvrdio i ovogodišnji požar na gradilištu nove škole, koji su članovi mogli samo promatrati dok ga je cijelu noć gasila JVP grada Petrinja i neki od profesionalaca z Mošćenice. U sastavu profesionalaca Petrinje nalaze se: Damir Panežić, Ante Pavlović, i ja, dok se u redovima profesionalaca postrojbe koja štiti INA Rafineriju, nalaze. Goran Babok, Željko Prpić, Žarko Crnić, Dragan Matijević, Mario Milković, Davor Dankić i Tihomir Matijević a Igor Zgurić radi kao profesionalni vatrogasac u Zagrebu. Oni čine pokretačku snagu Društva, kad je riječ o struci. Inače u Društvu je danas 80 članova. Očekujemo i odaziv mladih, s kojim radi Goran Babok, koji će uskoro u suradnji s mjesnom školom u Mošćenici održati prigodna predavanja i vježbe, kako bi najmlađe poučili, a zatim i privukli u svoje redove, ističe zapovjednik Mlinarić Svojim radom on i njegovi članovi, među kojima tajnik Erwin Kasumović i jedan od profesionalnih vozača Tihomir Kramarić, potakli su ljude na radne akciji i dali su do sada oko 1250 radnih sati na uređenju okoliša Doma, dvorane za sastajanje, priručnog spremišta te samog vatrogasnog ureda. Uskoro počinju i dežurstva te rad s mladima i obilazak mjesta u ekipama za preventivne preglede domaćinstava. Na samoj Skupštini, Društvo bez ikakve opreme dobilo je i prvi konkretan dar: 3 cijevi koje je uručio predstavnik obližnjeg Tehnoservisa Marko Gajdek, obećavši još veću pomoć direktora tog inače poznatog vatrogasnog donatorskog pouzeća Željka Rupčića. Takav rad, koji se protekle godine odvijao sa samo 4.000 kuna, pohvalili su gradski dužnosnici i vatrogasni čelnici. Tako je predsjednik VZG Petrinje Ljubo Orabović obećao na Skupštini da će se realizirati plan nabave osnovne opreme za intervencijsku postrojbu i ostale konkretne akcije procijenjene na 187.000 kuna. Zapovjednik VZG Petrinje Ivica Šulentić obećao je skrbiti o nabavi odora dok je dogradonačelnik Petrinje Darko Dumbović, i sam vatrogasac, mještanin Mošćenice i branitelj, stao iza svojih momaka s obvezom da što spremniji dočekaju predstojeću proslavu 30. godina osnivanja DVD-a Mošćenice. Đuro Gajdek

80

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Splitsko-dalmatinska Požar obiteljske kuće u Milni ranim jutarnjim satima dana 14. ožujka u požaru koji su najvjerojatnije uzrokovale stare i neispravne električne instalacije izgorjela su dva kata takozvane kuće Babarović, objekta u samom središtu Milne koji je pod zaštitom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

U

Odmah po dojavi ŽC 112 Split, negdje oko 1 sat poslije ponoći, na mjesto požara izišli su vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Milna kojima su ubrzo u pomoć pritekle kolege vatrogasci iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar.

Iako je objekt gasilo 30 vatrogasaca sa sedam vatrogasnih vozila, ponajprije zahvaljujući činjenici da je riječ o starijoj zgradi građenoj na tradicionalan način uz obilno korištenje drvne građe, požar je lokaliziran tek oko 7 sati ujutro a u njemu su u potpunosti izgorjeli krovište i drugi kat zgrade. Materijalna šteta je velika ali najvažnije je da usprkos tome što je u zgradi živjelo čak sedam obitelji

u požaru nije bilo ozlijeđenih jer su pravodobnom intervencijom vatrogasaca svi na vrijeme evakuirani iz objekta. Jakov Zlatar Slike: DVD Supetar/Predrag Mandić


Županijske vijesti

Novo vozilo DVD-u Pučišća

U

z pomoć općine Pučišća, koja je osigurala sredstva, Vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva Pučišća napokon je opremljena primjerenim vatrogasnim vozilima. Riječ je o navalnom vatrogasnom vozilu TAM 130 T10B opremljenom vatrogasnom pumpom, pratećom tehničkom opremom i spremnikom od 5000 litara vode te kombi vozilu marke TAM 80 T35 za prijevoz ljudstva (osam vatrogasaca) opremljenom s visokotlačnom pumpom i tankom za vodu zapremine 500 litara.

Vozila su na uporabu u ime općine Pučišća predali čelnici općine Pučišća Alen Parunov i Tiho Eterović na čemu im se uz napomenu kako je riječ o tek prvom koraku u izgradnji stabilnog, suvremenog i tehnički opremljenog Društva, zahvalio zapovjednik Vatrogasne postrojbe DVD-a Pučišća Marko Mladinić. Vatrogasce je pozdravio i pomoćnik županijskog zapovjednika te ujedno i zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar Ivan Jakšić Žile, istaknuvši kako će osnivanje i tehničko opremanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pučišća zasigurno jamčiti kvalitetniju protupožarnu zaštitu ne samo na području matične općine već i čitavog otoka Brača. Na fotografiji novo vozilo u DVD-u Pučišća Jakov Zlatar

Varaždinska Skupština DVD-a Jalžabet

U

subotu, 26. siječnja održana je u prostoriji Vatrogasnog doma godišnja Skupština kojoj su uz članove DVD-a Jalžabet bili nazočni predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Pavličević, načelnik općine dr. Josip Križanić, predsjednik VZO Jalžabet Josip Levatić te predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Biškup. Dobrodošlicu je gostima uputio predsjednik domaćeg DVD-a Josip Međimurec, a izvješće o jednogodišnjem radu Društva podnio je Stjepan Šalamon. Naglašeno je da je ovo društvo od općeg interesa u općini Jalžabet, da su

vatrogasci tijekom godine izvršavali sve zadatke koji su bili pred njih postavljeni. Nažalost premalo se mladih uključuje u rad vatrogasaca pa je potrebno uspostaviti kontakte s OŠ Petar Zrinski u Jalžabetu i animirati učenike da se uključe u rad Društva. Vatrogasci su uz uobičajene vatrogasne aktivnosti (preventivni pregledi po domaćinstvima, obilježavanje Mjeseca zaštite od požara, održavanje uobičajenih javnih vježbi i sl.) sudjelovali i na Županijskom natjecanju u Varaždinu. Društvo posjeduje adekvatnu vatrogasnu opremu koja je popunjena zahvaljujući Vatrogasnoj zajednici Varaždinske županije koja je za te potrebe izdvojila 50.000,00 kuna. Suradnja s Općinom je

dobra i svake se godine po određenom ključu izdvajaju financijska sredstva za potrbe VZO-a iz kojih se potom sredstva prebacuju za potrebe pojedinih DVD-a. Ta sredstva, međutim, nisu dostatna za normalan rad, pa su vatrogasci sami dužni da se pobrinu za ista putem naplate članarina, održavanja javnih vježbi, priredbi i sličnih akcija. Općina je jedino dužna, naglašeno je u obraćanju načelnika Križanića da brine financijski o centralnom Društvu, a ostala društva na teritoriju općine koja su udružena u VZO Jalžabet mogu opstati ako za to ima volje, sluha i ljubavi za vatrogastvo. Društva koja neće biti sposobna da se na neki način pobrinu za financijska sredstva morat će se ugasiti. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

81


Županijske vijesti

U obraćanju vatrogascima, Zvonko Biškup je spomenuo da više od 30 godina prati rad tog društva te da Vatrogasna zajednica Varaždinske županije prati svako centralno vatrogasno društvo onoliko koliko Varaždinska županija financijski pomaže Vatrogasnu zajednicu Varaždinske županije. Smatra da je taj DVD do sada uvijek bio u dobroj mjeri financijski potpomognut od strane županijske Vatrogasne zajednice te je zaželio vatrogascima dobar rad, a naročito je naglasio potrebu pomlađivanja DVD-a mladim kadrovima koji bi dolazili iz redova učenika ovdašnje osnovne škole. J. Levatić

U Leštakovcu više vatrogasaca nego domaćinstava

G

odišnjoj Skupštini DVD-a Leštakovec, uz stotinjak domaćih vatrogasaca, bili su nazočni načelnik Općine Josip Križanić, predsjednik VZO Jalžabet Josip Levatić, delegacije svih DVD-a s područja VZO Jalžabet te delegacija DVD-a Biškupec i DVD-a „ZET“ iz Zagreba s kojima vatrogasci iz Leštakovca već 30 godina imaju potpisanu Povelju o prijateljstvu. Izvječće o jednogodišnjem radu podnio je predsjednik Vladimir Pavličević. Osvrnuo se na aktivnosti koje su tijekom 2007. godine izvršavali vatrogasci od sudjelovanja na Općinskom natjecanju, preventivnih pregleda po domaćinstvima, javnih vježbi, akcijama tijekom Mjeseca zaštite od požara, školovanju vatrogasnih kadrova i sl. Velika briga posvećivala se radu s najmlađima. Taj DVD slovi kao društvo s najviše članova te kategorije na prostorima VZO Jalžabet. Spomenuo je da ekipe redovito izvršavaju sve zadatke na planu zaštite ljudi i dobara te u potpunosti opravdavaju povjerenje koje uživaju među mještanima Leštakovca. Financijsko izvješće podnio je Josip Vitez i naglasio da se Društvo uz financijsku pomoć VZO Jalžabet i samo brine da svojim aktivnostima dođe do financijskih sredstava potrebnih za uspješan rad. Po prihvaćanju izvješća domaćinima su se pozdravnim riječima obratili predsjednik DVD-a „ZET“ Dragutin Keškić, predsjednik VZO Jalžabet i načelnik Općine. J. Levatić 82

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

Virovitičko-podravska Djeca, najbolji učenici

U

z školski sustav obveznu edukaciju djece preuzima i Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Ona je pokrenula je nacionalnu akciju edukacije osposobljavanja djece za ispravna reagiranja u slučajevima nastanka prirodnih i drugih civilizacijskih nepogoda i nesreća. U Virovitičko-podravskoj županiji tu ulogu preuzeo je Područni ured za zaštitu i spašavanje Virovitica. Akcija je započeta 13. studenoga 2007. u Osnovnoj školi u Novoj Bukovici i Mikleušu. Slijedila su predavanja i praktične vježbe i u drugim osnovnim školama. Do sada je na području Županije održano 41 predavanje s praktičnim vježbama. Obučavanjem je obuhvaćeno 1983 djece prvih i drugih razreda u 16 osnovnih škola s pripadajućim

područnim školama. Obuka se nastavlja za još 600 djece u Specijalnoj osnovnoj školi i dječjim vrtićima, te ostalim do sada neobuhvaćenim školama i ustanovama Virovitičko-podravske županije. Predstavnici Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Virovitica upućivali su djecu kako se trebaju ponašati i što trebaju poduzeti u slučajevima prirodnih i drugih nesreća, kao što su požar, poplava, vijavice, tuče, nepažnja, iznenadne bolesti i svih drugih nesreća i opasnosti po život. Naglašavali su da u svim takvim situacijama u traženju pomoći koriste broj 112. Predstavnici Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Virovitice Dražen Rengel, Željko Poljak i Stjepan Goričanac, na djeci pristupačan i jednostavan način, riječima i slikom na monitoru, objašnjavali su kako će se kvalitetno snalaziti u situacijama opasnim po život. Objasnili su djeci da će na poziv broja 112 u po-


Županijske vijesti

moć im pristupiti nadležne službe spašavanje u koje su uključeni vatrogasci, policija, hitna pomoć, Hrvatska gorska služba, ronioci, civilna zaštita ili crveni križ. Na predavanju slikovno i riječima pojašnjeno je koji su zadaci službi zaštite i spašavanja. Vatrogasci DVD Pitomača Željko Živko i Ivan Ilinčić pod punom vatrogasnom opremom objasnili su djeci što sve rade vatrogasci u slučajevima nesreća, požara, poplava i mnogih drugih nesreća, objasnivši djeci da se vatrogasci bave opasnim i najčešće neugodnim poslom. Oni su potrebni, hrabri, dobri i pomažu ljudima. Vatrogasci su djeci pokazali vatrogasno vozilo i opremu DVD-a Pitomača, parkirano u dvorištu Gračanske škole. Policajac Petar Pošta, vodič službenog psa Fanto - Đambo (školovani belgijski ovčar) praktično je pokazao djeci vježbe poslušnosti psa Đamba, njegova pomagača i tragača protuminske zaštite. Objasnio im je da zovu broj 112 u svim slučajevima pronalaska metaka, bombi, mina, raketa i sl. zaostalih od rata, opasnih po život i zdravlje djece i odraslih. Zaposlenici službe hitne pomoći Marijana i Željko objasnili su djeci na jednostavan i pristupačan način zadatke službe hitne pomoći. Pokazali su im pokretnu opremu, koju voze ili nose sa sobom, vozilo, nosila i dr. Svi prisutni s velikom zainteresiranošću i pažnjom pratili su edukaciju službe za zaštitu i spašavanje 112. Barica Mihoković

Vukovarsko-srijemska Posveta zastave DVD-a Lipovac

U

Crkvi sv. Luke 3. veljače 2008. godine posvećena je nova zastava DVDa Lipovac. Posveti su bili nazočni, osim mještana, mnogobrojni gosti i predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava. Goste ovog hvale vrijednog događaja predstavnici DVD-a Lipovac dočekali su i ugostili u novoobnovljenom Vatrogasnom domu. Prema riječima predsjednika DVD-a Lipovac Vladimira Golubičića Društvo je osnovano 1954 godine. Tijekom Domovinskog rata agresori su u potpunosti uništili i opljačkali selo, srušili su i Crkvu, a nije bio pošteđen ni Vatrogasni dom. Povratkom u Lipovac i

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

83


Županijske vijesti

obnovom ponovo se pokreće inicijativa za obnovom rada Društva i obnove članstva. Uz poteškoće koje su sve ove godine pratile Društvo ipak se uspjelo obnoviti Vatrogasni dom, te je prikupljen jedan dio potrebne vatrogasne opreme. Društvo broji 38 članova. Osim temeljnih članova društvo ima 24 člana vatrogasne mladeži. Društvo je od DVD-a Nijemci dobilo navalno vozilo Magirus, te dobar dio vatrogasne opreme, te vozilo od prijateljskog DVD-a Gračani (VZG Zagreb) s kojima DVD Lipovac ima izvrsnu suradnju. Financijsku potporu u obnovi rada Društva pružila je i Općina Nijemci i HŠ Šumarija Lipovac. Veliku potporu DVD Lipovac dao je direktor Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije Dražen Milinković koji je ujedno bio i kum zastave DVD Lipovac. Predsjednik DVD-a Lipovac Vladimir Golubičić zahvalio je kumu zastave na potpori u radu Društva, te je uručio Draženu Milinoviću prigodan poklon, između ostalog i maketu stare vatrogasne pumpe “rastavljača” i zahvalnicu Općini Nijemci.U ime VZŽ Vukovarsko-srijemske nazočnima se obratio zapovjednik Antun Jelić pohvalivši zalaganje članova na ponovnom aktiviranju rada Društva i najavivši financijsku pomoć u iznosu od 6000 kn. Zahvalnice su dobili članovi koji su svesrdno radili na ponovnom oživljavanju rada DVD-a Lipovac: Jakob Matić, Miroslav Ejzele, Ilija Đalok, Goran Kremer, Stipa Vukovac, Mato Djedović, Nikica Bebić, Ivan Sić, Zlatko Kanc, Iica Jakšić, Martin Jakšić, Željko Grgić, Ivan Lovrić, Petar Džuginović, Jerko Mostarac, Tomislav Unikić, Stipa Slepčević, Stjepan Božić, Tomislav Juric, Drago Češljar, Bartol Jurić, Nikola Kajkić, Mato Novoselac, Tomo Kajkić, Petar Plivelić, Ivan Samaranac, Ivica Grgić. Posebna zahvalnica uručena je osnivaču DVD Lipovac Mati Unukiću. Zapovjednik DVD-a Lipovac Jakob Matić naglasio je da većina članova Društva ima položen ispit za zvanje vatrogasac, a i dalje će voditi računa o osposobljavanju članova i liječničkim pregledima, održavanju vatrogasnih vježbi, pomlađivanju članstva, vatrogasnim natjecanjima, te nabavci vatrogasne opreme koja nedostaje. Posveti zastavi prisutan je bio načelnik Općine Nijemci Ivica Klem, upra84

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

vitelj HŠ Šumarija Lipovac Ilija Aleksić, predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske Marko Dugandžić, predstavnici DVD Nijemci, DVD Đeletovci, DVD Gračani, DVD Otok, DVD Privlaka. Petar Jakovac

Osposobljavanje u DVD Županja

U

organizaciji DVD-a Županja tijekom siječnja i veljače održan je tečaj za zvanje vatrogasac koji su polazili članovi DVD Županja,DVD Gunja, DVD Otok, DVD Privlaka. Voditelj predavanja bio je Marko Dugandžić, predsjednik Komisije Josip Juzbašić, predavači Goran Ivankovac i Zlatko Jemrić Nakon održanog predavanja i praktičnog djela osposobljavanja 17. veljače 2008. ispit za navedeno zvanje uspješno je položilo 17 kandidata iz DVD Županja: Zdenko Bučar, Zdenko Babić, Darko Benaković, Ilija Nikolić, Mario Špljar, Dario Župarić, iz DVD Gunja: Ante Perić, Stjepan Kelava, iz DVD Privlaka: Davor Čopčić, iz DVD Otok: Katarina Krznar, Marina Bakunić, Kruno Jovanovc, Adam Radošević, Marko Tola, Antun Grbavica ml., Kristijan Perković, Alen Božić. U ime domaćina tečaja predsjednik DVD-a Županja Pero Župarić zahvalio se na odazivu i čestitao na položenom ispitu. Tijekom rada praktičnih vježbi temperatura je bila ispod ništice što je otežavalo izvođenje vježbi ali su mladi vatrogasci pokazali da i takvi uvjeti nisu prepreka vatrogascima u obavljanju svojih zadaća. Petar Jakovac

Skupština DVD-a Otok

U

prostorijama Vatrogasnog doma DVD-a Otok 1. ožujka 2008. održana je 112. Skupština, kojoj je bio nazočan i dogradonačelnik Otoka Zvonimir Pućo i predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske inž. Marko Dugandžić. Izvješće o radu podnio je tajnik DVD-a Otok Petar Jakovac u protekloj godini. DVD Otok ima 5 članova bez ispita, 33 vatrogasca, 4 vatrogasca I. klase, 11 vatrogasnih dočasnika, 4 vatrogasna dočasnika I. klase, 3 vatrogasna časnika i 50 pripadnika djece i mladeži.

U protekloj godini bilo je 19 intervencija na području grada Otok a jednom se interveniralo u mjestu Privlaka. Prošlogodišnja tragedija na Kornatima opomena je nadležnim institucijama koje moraju sukladno Zakonu o vatrogastvu osigurati financijska sredstva za nabavku vatrogasne opreme a inspektori Državne uprave za zaštitu i spašavanje da nadgledaju provođenje Zakona o vatrogastvu. Vatrogasnu spomenicu za 10 godina rada primio je Zvonko Šokčević, vatrogasne spomenice za 30 godina primili su Dražen Janeš i Željko Landeka, a spomenicu za 50 godina primio je Ivan Jakovac. Srebrnu medalju primio je Vjekoslav Baliban. Srebrne plamenice primili su: Dražen Janeš, Martin Štivičević, Luka Lišnjić,Marijan Šokčević, Martin (M) Šokčević. Petar Jakovac

Skupština DVD-a Spačva

U

prostorijama DI Spačva d.d. 22. veljače 2008. godine održana Skupština DVD-a Spačva koju je otvorio Zvonimir Perić. Skupštini su bili nazočni predstavnici VZŽ Vukovarsko-srijemske Marko Dugandžić, predsjednik, Antun Jelić, zapovjednik i Krešimir Jelić, tajnik, predsjednik VZG Vinkovci Mirko Rajić, te predstavnici brojnih DVD-a. Zvonimir Perić izvijestio je nazočne o radu Društva u protekloj godini, a zapovjednik DVD-a Spačva Željko Buzov podnio je izvješće o radu Zapovjedništva. Zapovjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske Antun Jelić uručio je članovima DVD Spačva diplome o stjecanju zvanja vatrogasni časnik Dragi Blažević, Mariu Ivančević, Zlatko Frančešević, Davoru Ostatnicki. Predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske Marko Dugandžić uručio je spomenicu za 40 godina Jakovu Mikiću i Srebrne medalje Peji Džijan, Mladenu Ivančeviću, Antunu Nađ i Tomislavu Višek. Predsjednik VZG Vinkovci Mirko Rajić uručio je spomenice za 20 godina rada: Željku Bek, Antunu Nađ i Juri Tenđera, te brončane medalje Mariju Ivančević i Krešimiru Fajdetić, a Srebrnu plamenicu Želju Buzov. Petar Jakovac


Županijske vijesti

Čuvanje Isusova groba

U

Crkvi sv. Antuna Padovanskog 21. ožujka 2008. godine na Veliki petak otočki vatrogasci su bdjeli kod Isusova groba. U prijepodnevnim satima vatrogasci su sudjelovali u Križnom putu, a popodne u prepunoj otočkoj crkvi za vrijeme mise vatrogasci su se smjenjivali u čuvanju Isusovog groba. Mještani Otoka pozdravljaju obnavljanje ovog starog običaja, a vel. Antun Knežević zahvalio se članovima DVD-a Otok na sudjelovanju. U čuvanju Isusova groba sudjelovali su: Matin Štivičević, Antun Grbavica, Ivica Barnjak, Marijan Šokčević, Kruno Jovanovac, Kažimir Hraško, Davor Katičić, Slavko Tomić, Marko I. Tadić, Petar Jakovac, Jakob Mamuzić, Luka Lišnjić, Mato Bošnjak, Marko Peičević, Jozo Grbavica, Dražen Janeš, Antun Grbavica ml., Antun Marković. Petar Jakovac

je pomoglo u gašenju požara te spašavanju ljudi i ljudske imovine na otoku Pagu što je potvrdio i zapovjednik JVP Zadar Željko Šoša. Novootvorene prostorije blagoslovio je don Krešo Ćirak. Tijekom 2007. godine, a osobito tijekom požarne sezone, vatrogasci DVD-a Kolan odradili su 12 požarnih intervencija među kojima su i jedan od većih požara u prošloj požarnoj sezoni, kada su stali uz bok JVP Zadar, DVD Pag, DVD-u Povljana, DUZS Zadar te zajedničkim snagama obranili okolna mjesta Proboj, Košljun, ujedno spriječivši daljnje širenje vatre prema Kampu Šimuni, za što ih je zapovjednik Šoša posebno pohvalio. Uz prigodnu svečanost povodom općine Kolan vrijedni članovi DVD-a Kolan primili su zahvalnice za dosadašnji rad te nesebično pomaganje drugima. Jure Orlić

Zagrebačka Nova generacija dočasnika

Zadarska DVD Kolan u novim prostorijama

P

ovodom obilježavanja dana općine Kolan, mlado Dobrovoljno vatrogasno društvo Kolan dobilo je na poklon od općine Kolan nužno potrebne prostorije. DVD Kolan u svojim redovima broji 37 članova. Iako mlado Društvo uvelike

V

atrogasna zajednica grada Samobora u mjesecu siječnju i veljači 2008. godine organizirala je školovanje za vatrogasne dočasnike. Nastava je organizirana u Vatrogasnom domu Samobor u novo uređenoj dvorani i na poligonu u Samoboru, a predavači su bili prof. dr. Zlatko Ivančić, Jurica Domin, dipl. inž. Stjepan Črnjak, Vladimir Domin i Dubravko Regović.

Za osposobljavanje se prijavilo 35 polaznika, a uspješno je položilo 27 polaznika. U generaciji novih dočasnika su bile i dvije djevojke Mateja Burić iz DVD-a Molvice i Irena Trkeš iz DVD-a Bregana. Svečanost uručenja svjedodžbi i diploma novim dočasnicima održana je u Vatrogasnom domu Samobor 13. ožujka 2008. godine. Diplome i svjedodžbe novim dočasnicima uručio je predsjednik Vatrogasne zajednice grada Samobora Jurica Domin, a zvanja zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Samobora i Zagrebačke županije Vladimir Domin. Na slici novi dočasnici, predavači i članovi Predsjedništva B. Bogolin

Skupština VZG Samobor

S

kupština Vatrogasne zajednice grada Samobora, održana je 28. ožujka 2008. godine u novo uređenoj dvorani Vatrogasnog doma Samobor. Izvještaj o radu Zajednice i financijski izvještaj podnio je tajnik Zajednice Boris Bogolin. Članice Zajednice, 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava i Javna vatrogasna postrojba grada Samobora u 2007. godini sudjelovali su na 273 intervencije. Dobrovoljna vatrogasna društva sudjelovala su na 76 raznih intervencija sa 461 članom i 1513 sati rada, s 95 vozila. Obavljen je pregled hidranata na vodovodnoj mreži u gradu Samoboru,

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

85


Županijske vijesti

selima i naseljima, te je prevezeno 600 cisterni pitke vode. Osim na intervencijama na području grada Samobora odnosno Zagrebačke županije, članovi Zajednice sudjelovali su i na gašenju požara u Zadarskoj županiji. Stručno osposobljavanje za vatrogasno zvanje vatrogasac I. klase uspješno je završilo 26 članova vatrogasnih društava, a planirano osposobljavanje za zvanja vatrogasac i dočasnik održati će se u 2008. godini. Rad s djecom organiziran je kroz edukativna predavanja u suradnji sa osnovnim školama i dječjim ustanovama. Operativno upoznavanje sa opremom organizirano je za djevojčice i dječake i mladež na vatrogasnim natjecanjima. U otoku je održano natjecanja Zajednice djevojčica, dječaka i mladeži, a u Jastrebarskom natjecanje Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije na kojem su sudjelovale desetine dječaka DVD-a Otok, Cerja i Petkovog Brega, koja je u velikoj konkurenciji zauzela 2. mjesto, a kod djevojčica su nastupile desetine DVD-a Cerje, Bobovica i Otok. Na natjecanju istog ranga, ali u kategoriji članova u Ivanić Gradu sudjelovali su DVD Bregana (6.mjesto) i DVD Pavučnjak (12.mjesto), a u kategoriji članica DVD Molvice (12.mjesto). Osim navedenih natjecanja održana su i međudruštvena natjecanja KUP Galgovo, KUP Bregana, KUP Bobovica i memorijali Josip Grom

86

Vatrogasni vjesnik travanj

[ 2008 ]

u Otoku, te Davor Vukas i Franjo Požgaj u Molvicama. Operativna aktivnost i promidžba vatrogastva bila je prikazana na javnoj vježbi u Otoku na kojoj su sudjelovali DVD Samobor, Bregana, Rude, Galgovo, Otok i Javna vatrogasna postrojba grada Samobora. Promidžba je organizirana putem lokalnih sredstava informiranja. Obilježen je Dan vatrogastva 4. svibanj – Sv. Florijan i 80-a obljetnica djelovanja DVD-a Rude i Dan Vatrogasne zajednice grada Samobora. U izvještaju je naglašen problem zastarjelog voznog parka (prosjek 25 godina). Iako se taj problem pokušava riješiti, rješava se vrlo sporo zbog nedostatka financijskih sredstava. Također je upravo u tijeku i uređenje auto-cisterne za vatrogasnu namjenu stare 12 godina. Grad Samobor je na temelju Zakona o vatrogastvu dužan izdvajati 1% od izvornih sredstava Proračuna grada Samobora, što ne osigurava. U raspravi je zatraženo da grad Samobor ispoštuje zakonsku obvezu, odnosno da na neki način osigura dodatna sredstva kako bi se riješili problemi nabave vozila i opreme. U radu Skupštine sudjelovali su i gradonačelnik Antun Dubravko Filipec i pročelnik za gospodarstvo Željko Radovanić, koji su izvijestili da je bilo određenih problema u pogledu osiguravanja financijskih sredstava. Problemi koji su postojali su usuglašeni, te se očekuje po-

zitivno rješenje nabave vatrogasne tehnike i opreme. Osnovni zadatak Grada je nabava vatrogasne tehnike i opreme za Javnu vatrogasnu postrojbu grada Samobora, a zatim za ostala dobrovoljna vatrogasna društva. Gradonačelnik Filipec napomenuo je da izrađena nova Procjena zaštite od požara za grad Samobor, koja je sada na usuglašavanju, a na temelju koje će biti utvrđena kategorizacija dobrovoljnih vatrogasnih društava i obveze prioriteta nabave vatrogasne opreme. Zapovjednik Zajednice Vladimir Domin upozorio je da prema Planu treba osigurati opremu i vozila. Na požar šume odnosno požarišta u Žumberak treba prevesti i do šezdeset dobrovoljnih vatrogasaca i opreme za gašenje otvorenog prostora kao i pomoć 2-4 profesionalna djelatnika. Skupština je donijela odluku da se održi sastanak predstavnika grada Samobora i Vatrogasne zajednice grada Samobora radi usuglašavanja i pronalaženja najboljih rješenja u nabavi vatrogasnih vozila i opreme. U radu Skupštine sudjelovali su i predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Stjepan Ptiček i zapovjednik Gasilske sveze Brežice. Na fotografiji detalj sa skupštine u Samoboru Boris Bogolin


DVD Slatine prodaje šumsko vatrogasno vozilo marke TAM-110 s prijeđenih 50.000 kilometara. Godina proizvodnje 1986. Cijena po dogovoru Kontakt broj: Zapovjednik - Josip 098/1743-979 ili na e-mail marin.pavicin@gmail.com

DVD Udbina prodaje: • vatrogasno vozilo Bedford, 1987., neregistriran, u voznom stanju, 1800 l cisterna, 2 vitla, niskotlačna pumpa, volan na desnoj strani, cijena 10.000,00 kn. Informacije 098/445-470 • vatrogasnu cisternu, FAP, 1974., neregistriran, u voznom stanju, 5500 l cisterna, vodeni top, cijena 10.000,00 kn. Informacije 098/445-470, Dražen Orešković, predsjednik. travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

87

Firefighting News  

News_042008