Page 1

DRUŠTVENI CENTAR

POGLED U BUDUĆNOST

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

1


mješovita ustanova Rojc strategija razvoja dc Rojc

kriterij za prostore sudioničko upravljanje STR. 41

tematski odbori

dnevni boravak

dvorana koncerti prostori susreta STR. 23

coworking

primjeri iz prakse

unutarnje dvorište

STR. 59

info point razvoj zajednice STR. 9

va ig 2

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


produkcijski prostori

umrežavanje i suradnje

artist in residence

STR. 17

volonterstva

međunarodno povezivanje

kafić restoran hostel zeleni krov fasada ekološka i ekonomska održivost

zajedničke akcije urbani vrt

STR. 29

vanjsko igralište održivost

dc rojc – pogled u budućnost

3


4

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


održivost

dc rojc – pogled u budućnost

5


6

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


Ova publikacija nastala je unutar projekta Otvorena platforma Rojc, u kojoj sudjeluje 10 organizacija civilnog društva iz Rojca. U platformi sudjeluju: Savez udruga Rojca, udruga Merlin, Kontakt, Armazonex, Suncokret-Pula, Gradska radionica, Čarobnjakov šešir, Jadranska animacija, Odred izviđača pomoraca “Uljanik” i udruga Metamedij. Platforma zagovara društvene inovacije za održiv razvoj Društvenog centra Rojc s posebnim naglaskom na uključivanje zajednice u kreiranje sadržaja i suupravljanje, razvoj radija zajednice i postizanje većeg stupnja inkluzivnosti unapređenjem boljeg pristupa za osobe s invaliditetom ili osobe smanjene pokretljivosti. U budućem razvoju dc-a Rojc nužne su inovacije unutar polja civilnog društva te otvorenost za djelovanje unutar šireg društvenog konteksta što je usmjerilo aktere u Rojcu na promišljanje i zagovaranje novog modela upravljanja zgradom, ali i razvoja čitavog niza aktivnosti kojima se želi široj javnosti omogućiti korištenje sadržaja te upravljanje zgradom. Upravo je proces transformacije tih promišljanja u konkretnu stvarnost jedno od područja djelovanja Saveza udruga Rojca i raznih udruga i pojedinaca koji djeluju u Rojcu. Tako je do danas proveden čitav niz aktivnosti koje su dale odgovore na pitanja kakve su potrebe udruga iz Rojca, koje su mogućnosti su za razvoj društvenog poduzetništva u dc-u Rojc te na koji način je moguće efikasnije i svrsishodnije koristiti prostor. Da bi sve te ideje bilo moguće realizirati predlaže se model javno civilnog partnerstva kao primjer demokratizacije upravljanja zajedničkim dobrima.

Na taj bi način Rojc u budućnosti trebao odgovoriti na potrebe udruga smještenih u zgradi, ali i raznih aktera izvan zgrade, s područja Pule i čitave Istre. Društveni centar Rojc može postati važno mjesto okupljanja građana i aktivnog uključivanja lokalne zajednice, kroz pristup kulturnim, sportskim, edukacijskim, socijalnim i drugim sadržajima. On otvara prostor u kojima se ostvaruje i interkulturalni dijalog radi bogatog programa raznih nacionalnih manjina. Jedna od poluga razvoja je i dosad nedovoljno razvijeno društveno poduzetništvo, čime se doprinosi socijalnom uključivanju i zapošljavanju te društveno-ekonomskom razvoju. Stoga ova publikacija pruža uvid u zajedničku viziju udruga okupljenih u ovaj projekt. Jasno je da je ovo samo jedna od vizija razvoja, a kako u zgradi djeluje 111 udruga koji okupljaju iznimno velik broj korisnika, dobrih ideja ima sigurno mnogo. Različitost je najveće bogatstvo, ali i najveći izazov Društvenog centra Rojc. Izazovi su ono što nas tjera naprijed, a kroz otvorenost, zajedništvo, suradnju i komunikaciju, sve ideje su ostvarive. –

uvod

Marino Jurcan, član uredničkog tima

dc rojc – pogled u budućnost

7


8

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


RAZVOJ ZAJEDNICE

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

9


Čovjek je kapital, a svaki pojedinac ima nešto za dati. Za održivi razvoj zajednice nužno je da su ljudi povezani jer međusobni odnosi izgrađuju zajednicu. Građane treba promatrati kao aktivne subjekte u kojima leži potencijal promjene – oni su u središtu razvoja zajednice. Zato su pravi lideri oni koji su sposobni prepoznati vrijednosti i koji uključuju druge. Razvoj zajednice je najjači kada uključuje široku bazu djelovanja. Ljudima je stalo, stoga je pravi izazov s apatije usmjeriti fokus na slušanje o interesima drugih. Odluke trebaju proizići iz razgovora u kojima ljudi čuju jedni druge. Pitati za ideje je često održivije nego davati unaprijed spremna rješenja. Zajednica se ne može uspješno organizirati “odozgo” već samo iznutra. Na ovaj način članovi lokalne zajednice ostvaruju kontrolu. Posao institucionalnih čelnika zapravo je u stvaranju uvjeta za uključivanje članova u zajednici. Naizgled polazeći od malih koraka, “community development” projekti i inicijative stvaraju čvrste temelje otpornih i održivih društava.

Bitne pretpostavke za razvoj zajednice Rojc: Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί Ί Ί

Zajednica Rojc Iako Društveni centar Rojc ima epitet centra civilnog društva, zbog same veličine i zatvorene arhitektonske strukture zgrade s puno izdvojenih ćelija, komunikacija među korisnicima nije naročito dobro razvijena. Malo je prostora susreta, stoga su aktivnosti razvoja zajednice izuzetno važne za Rojc. U to je neophodno uključiti i građane, ne samo korisnike prostora u Rojcu.

10

razvoj zajednice

Ί

Ί Ί Ί Ί

Uključiti “community developere” (profesionalno angažirani ljudi čiji je posao razvoj zajednice). Mapirati potencijale: pojedinci, udruge, ustanove, fizička/ materijalna imovina, znanja, vještine i kontakti (odnosi). Uključiti širi krug građana, organizacija i ustanova, a ne samo korisnike prostora u Rojcu. Učiti iz dobrih primjera (zajednice koje nas mogu motivirati). Isključiti bilo koji oblik barijera koje blokiraju ili otežavaju komunikaciju, bilo da se radi o fizičkim barijerama u prostoru ili o onim psihološkim. Dostupni, ugodni i funkcionalni prostori. Osvjetljenje koje stvara osjećaj pristupačnosti i sigurnosti. Umjesto unaprijed planiranih aktivnosti koje će nas dovesti do unaprijed planiranih rezultata, važnije je stvoriti preduvjete za spontanu samoorganizaciju ljudi – kad znaju da su na pravom mjestu u pravom trenutku. Spremnost na dijeljenje (znanja, vještina, prostora, imovine, informacija…). Mjesta susreta. Neformalna događanja. Zajedničke akcije. Inovativni oblici razmjene (banka vremena, lokalna valuta).

dc rojc – pogled u budućnost


Trebaju nam “community developeri”! Riječ je o vrlo specifičnom zanimanju. Community developer nije ni socijalni radnik ni aktivist, nije lider, niti se bavi provođenjem projekata. Njegov posao je da bude prisutan u zajednici, razgovara s ljudima, uočava potrebe i prepoznaje potencijale. On je pokretač i motivator – katalizator sinergije. Oni koji baziraju razvoj na društvenom kapitalu znaju da su upravo ove djelatnosti ključne. Svaka inkluzivna zajednica smatra da je svaki njen član bitan i da zaslužuje poštovanje. Razvoj zajednice je ozbiljan posao koji zahtjeva predanost i posvećenost ljudi koji su u stanju prepoznati potencijale koji se u njoj kriju, ali i načine na koje ih je moguće povezati i pokrenuti. Community developere krasi neizlječiv optimizam, otvorenost i dobronamjernost.

Mapiranje resursa i potencijala – abcd metoda “Možemo imati ono što trebamo ako počnemo koristiti ono što imamo.” –

Edgar Cahn

Asset-based community development (abcd) je metoda održivog razvoja zajednica koja se temelji na njihovim prednostima i potencijalima. To uključuje procjenu resursa, sposobnosti i iskustava koji su na raspolaganju u zajednici; organiziranje zajednice oko pitanja koja pokreću njene članove na akciju; a zatim utvrđivanje i poduzimanje odgovarajuće akcije.

razvoj zajednice

Dok razvoj zajednice utemeljen na potrebama naglašava lokalne deficite i gleda prema vanjskim agencijama kao izvorima rješenja problema, razvoj zajednice baziran na potencijalima zajednice fokusira se na poticanje i iskorištavanjem postojećih snaga u zajednici. Glavna pretpostavka je da rješenja za probleme u zajednici već postoje u onome što zajednica ima, samo to treba otkriti i pokrenuti. Mapiranje potencijala početna je točka za razvoj zajednice. abcd prepoznaje pet ključnih potencijala koje treba uzeti u obzir: pojedinci, udruge, ustanove, fizička/ materijalna imovina i kontakti (odnosi).

Koprodukcija Koprodukcija je zajednički rad na osnaživanju zajednice, baziran na sudjelovanju, partnerstvu i uzajamnosti. Trebamo jedni druge. Kao ljudska bića, rođeni smo za suradnju. Koprodukcija istražuje mogućnosti za oslobađanje pretjerane ovisnosti o državi i financijskim sredstvima za naše potrebe. U srcu tog pristupa je povratak dobrog susjedstva i društvene razmjene bazirane na jednostavnoj pretpostavci da svatko od nas ima vještine i znanja koje možemo koristiti da bi pomagali jedni drugima. To prenosi važnu viziju moguće buduće suradnje društva i javnih službi. Viziju koja se ne temelji na ugovorima i tržištu, već na međuljudskim odnosima.

dc rojc – pogled u budućnost

11


Ekonomija dijeljenja Obilježje tzv. novih ekonomija je da imaju fokus na društvenom kapitalu tj. na zajednici. Umjesto konkurencije promiče se suradnja. Inovativne prakse koje se sve više pojavljuju diljem svijeta kao alternativa tržišnoj ekonomiji, baziraju se na dijeljenju. Unajmljivanje nasuprot kupnji te razmjena usluga i proizvoda p2p (peer to peer) potiču održivo upravljanje resursima. Razne su varijante dijeljenja koje se mogu primijeniti u svakodnevnom životu i radu, od dijeljenja opreme, prostora, znanja i vještina do zajedničkog življenja, transporta i suradničkih produkcija. Jedan od tih oblika je banka vremena. “Mi ne razmjenjujemo znanja i vještine, mi razmjenjujemo odnose.” – Philippe Granger, Rushey Green Time Bank

Banka vremena (jedina banka u kojoj je vrijeme zaista novac) “Možda nemamo novaca, ali imamo jedni druge.” –

Edgar Chan

Banka vremena je iskušan način za izgradnju zajednice, podršku dobrosusjedskih odnosa i poticanje ljudi da postanu aktivniji građani. Radi se o zajednici u kojoj ljudi razmjenjuju svoje vrijeme pomažući jedni drugima. Umjesto novca, koriste vrijeme kao “valutu”. Jedinica mjere je jedan sat. Dok se u sad-u naziva Time Dollar, a u Velikoj Britaniji Time Credit, mi smo izabrali jednostavan naziv: Ura.

12

razvoj zajednice

Za svaki sat koji uložite čineći nešto za nekoga u svojoj zajednici, dobivate jednu Uru koju možete potrošiti za pomoć nekog drugog. U dc-u Rojc, banka vremena je odličan način za prepoznavanje i vrednovanje snage zajednice. Može se koristiti kao način uključivanja ljudi. Ure koje se evidentiraju nisu samo garancija usluga koje će se recipročno uzvratiti, već su i izraz poštovanja onima koji ulažu svoje vrijeme za dobrobit drugih. To je također izvrstan način za mjerenje društvenog učinka, što je vrlo važno za organizacije civilnoga društva koje svoju društvenu ulogu trebaju opravdati. Alternativne valute koje se obično koriste u mikro sredinama, također koriste vrijeme kao osnovu. U tom smislu je banka vremena dobar početak za mogući razvoj valute Rojca kao posebnog instrumenta plaćanja unutar Centra. Razmjena je među ljudima oduvijek postojala. U suvremeno doba, banka vremena ponovo revitalizira razmjenu i tako obnavlja međuljudske odnose. Posebna vrijednost sustava banke vremena je u tome što daje transparentan pregled nastalih razmjena. Na taj način, ona je ujedno odličan instrument za mjerenje društvenog kapitala zajednice. Što više ljudi dijeli svoje vrijeme i vještine, zajednica je zdravija i sretnija.

Mjesta susreta Otvorena, prijateljska mjesta za neformalna druženja i susrete, u kojima će se ljudi osjećati nesputano i slobodno, važna su za život zajednice. Međutim, to nije dovoljno za mjesto kakvo je Rojc, gdje u labirintu dugih hodnika, još ima mnogo onih koje je teško upoznati i pronaći. Potrebno je mnogo više raznolikih mjesta

dc rojc – pogled u budućnost

Info otv


interakcije. Osim poželjnih kafića i restorana, u tu svrhu mogu poslužiti i vanjski prostori: unutarnje dvorište, zelena površina, igralište, skate park i krov.

Info point – centar za posjetitelje Prvi susret s Rojcem, svaki gost doživi na ulazu u zgradu. Pristupačnost i otvorenost, odraz su gostoljubivosti. Iako ulazite u širok hodnik sa stepeništem, portirnica s malim prozorčićem možda je bila prikladna za vojnu svrhu za koju je zgrada građena, ali to danas nije dovoljno. Društveni centar, s tako velikim brojem korisnika, zainteresiranih gostiju i javnosti, zahtjeva veću otvorenost. Bilo bi mnogo ljepše da je na ulazu umjesto porte, otvoreni, ostakljeni info centar gdje iz prve ruke možete dobiti sve informacije o prostoru u koji ste došli. To je idealno mjesto i za malu trgovinu s proizvodima i rukotvorinama iz Rojca. Veliki zaslon s vodičem kroz prostor i programe bio bi više nego koristan. Info point omogućio bi veću otvorenost Rojca prema javnosti.

Unutarnje dvorište Rojca Unutarnje dvorište Rojca podsjeća na svojevrstan trg – forum, u kojem bi se, ukoliko bi se uredio i napravio pristupačnim, mogla odvijati vrlo živa dinamika međuljudskih susreta i kreativnih aktivnosti. Zamislite mjesta za sjedenje, kavu s prijateljima, čitanje u hladovini, intiman razgovor, predstave i koncerte, buvljak ili sajmište, popravak bicikla… sami nastavite niz – što bi sve mogli imati na ovom trgu?

razvoj zajednice

Vanjska igrališta Gledamo li prema glavnom ulazu u Rojc, s desne strane nalazi se velika zelena neiskorištena površina – savršeno mjesto za moguću zonu rekreacije i druženja. U suglasju sa zelenim principima, na toj bi površini moglo biti: Ί Ί

Ί Ί

inovativno dječje igralište multifunkcionalno igralište koje uključuje kružnu atletsku i trim stazu. U sredini je mekana čista ploha na kojoj se može vježbati joga, tai chi, capoeira i druge slične aktivnosti, a na njoj mogu vježbati i mažoretkinje. penjačka stijena ograđena zona za šetnju i istrčavanje pasa

Zajedničke akcije Ništa bolje ne povezuje ljude od zajednički osmišljenih i provedenih aktivnosti. Zajedničke akcije razvijaju povjerenje i osjećaj pripadnosti zajednici. Nije naročito produktivno ljudima govoriti što da rade, ali je važno stvoriti mjesta susreta koja će im omogućiti da sami kreiraju ono do čega im je stalo. Zajednica nije spektakl. Ona se gradi malim koracima. Identitet zajednice ne stvarju projekt menadžeri, već ljudi koji su se samoorganizirali oko malih stvari. Učestalost zajedničkih akcija stvara snažnu mrežu ljudi koji vjeruju jedni drugima.

dc rojc – pogled u budućnost

13


Radio zajednice Radio zajednice ili community radio naziv je za neprofitni radijski program lokalnog značaja1. Definirati ga možemo kao radio kojeg pokreće, uređuje i realizira zajednica za zajednicu. Takav radio može biti vezan uz lokalnu zajednicu, ali i uz drugačije, tematske zajednice, poput nezavisne kulturne scene, civilnoga društva, ljubitelja glazbe i alternativne glazbene scene, zaljubljenika u sport, književnih ili filmskih entuzijasta… Neovisno o temi, glavne značajke radija zajednice su visok stupanj sudjelovanja građana, edukativan karakter i poticanje kreativnosti u lokalnoj zajednici. Koncept radija zajednice mijenja se kroz vrijeme i biva definiran od strane slušatelja kao i od strane pokretača radija u zajednici koji neprestano osluškuju i propituju njegove funkcije i potrebe u društvu danas.

Program radija zajednice stvaraju njegovi slušatelji i u usporedbi s internetom najsličniji je društvenim mrežama ili blogovima. On je otvorena platforma u kojoj svaki član zajednice može doprinijeti, ali i tražiti ono što želi, te platforma koja daje prostora sadržaju koji prolazi mimo (komercijalnog) nacionalnog etera. U današnje vrijeme on je tehnički nezahtjevan i relativno jednostavan i jeftin za pokretanje i održavanje, baš kao i web stranica ili stranica na društvenim mrežama. Budući da community radio nema komercijalne pretenzije i već je samom svojom definicijom ograničen na određenu skupinu, on ne pada pod utjecaje

14

razvoj zajednice

na koje nisu imuni masovni mediji. Velike korporacije, krupni kapital, politika i trendovi ne predstavljaju opasnost za ovakav medij, budući da on nije komercijalan i njegova egzistencija ne ovisi o prodaji vlastitog etera, odnosno prodaji i podređivanju vlastite uređivačke politike. Radio zajednice može se financirati iz svih dozvoljenih izvora (državne potpore, reklame, sponzorstva, donacije), ali i vlastitim aktivnostima (primjerice organizacije radionica, koncerata, itd.). Razlog postojanja ovakvog radija – radija Rojc, radija u zajednici – i ono što bi takav radio trebao ponuditi, prema riječima jednog člana zajednice jest: “alternativa u glazbenom, političkom, antropološkom i svakodnevnom smislu.” Radio Rojc za sada ima svoju web stranicu http://radio.rojc.eu/ na kojoj se nalaze tekstualni, audio i video sadržaji. To je radio u zajednici i za zajednicu. Zamišljen je kao internet portal kroz koji bi se plasirao i radijski sadržaj s ciljem podizanja svijesti građana o mogućnostima utjecaja građana na lokalnu zajednicu u medijskom prostoru2.

1

Mučalo, Marina: Community radio: razvoj i perspektive neprofitnih medija https://bib.irb.hr/datoteka/841573. mualo_marina_2016_Community_radio_razvoj_i_ perspektive_neprofitnih_medija.pdf

2

Radio Rojc – http://radio.rojc.eu/rr-info/

dc rojc – pogled u budućnost


održivost

dc rojc – pogled u budućnost

15


16

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


UMREŽAVANJA I SURADNJE

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

17


Umrežavanje je jedan od oblika organizacije društvenih odnosa, a temelji se na dijeljenju zajedničke vizije koja počiva na određenim vrijednostima, idejama, poslovnim interesima itd. Umrežavanje se u slučaju Društvenog centra Rojca odnosi na suradnju aktera uglavnom iz civilnog društva, ali i iz najrazličitijih polja djelovanja poput sporta, kulture, socijalne pomoći, nacionalnih manjina itd. Iako vrlo različiti, svi navedeni akteri mogu stvaranjem mrežnih organizacijskih oblika imati višestruke koristi. Putem umrežavanja i suradnje oni osnažuju svoje članove i korisnike, prenose znanja, upoznaju primjere dobrih praksi i razvijaju društvene inovacije. Također, mogu lakše pristupiti različitim sadržajima i dijeliti ih, mogu zajednički organizirati programske djelatnosti, osnažiti pregovaračku poziciju prema drugim sektorima, prema sponzorima i medijima, političkim strukturama i donositeljima odluka. Umrežavanje svakako uključuje i međunarodnu suradnju u razvoj eu projekata.

18

umrežavanja i suradnje

Međunarodna suradnja Umrežavanjem, kulturni centri osnažuju svoj utjecaj, a poticanjem međunarodnih suradnji stvara se platforma koja pruža mogućnosti za učenje i dijeljenje te promicanje dobrih praksi i vrijednosti umjetnosti i kulture u društvu. U proteklih nekoliko godina Savez udruga Rojca sve se više okreće međunarodnoj suradnji, posebno otkako se 2013. pridružio europskoj mreži sličnih centara, Trans Europe Halles (teh). Trans Europe Halles nastao je 1983. godine na inicijativu građana i umjetnika s ciljem oživljavanja napuštenih industrijskih zgrada i njihovog stavljanja u novu funkciju uz pomoć kulture, umjetnosti i civilnih inicijativa. Mreža danas okuplja gotovo 90 multidisciplinarnih kulturnih centara i drugih kulturnih organizacija diljem Europe. U fokusu teh mreže je jačanje održivog razvoja nezavisnih kulturnih centara i poticanje novih inicijativa povezivanja. Osim dobrobiti koje međunarodna suradnja donosi za Rojc u vidu zajedničkih projekata s raznim organizacijama diljem Europe ili svijeta, prijenosa znanja i iskustava s obzirom na bitne teme poput upravljanja, ekološke održivosti ili razvoja zajednice, prilika je to i za ostvarenje suradnje među korisnicima prostora u Rojcu i dodatni impuls za njihov aktivni angažman. Sudjelovanje u međunarodnim mrežama dovodi do susreta i upoznavanja koji potenciraju iskustveno učenje iz praktičnih primjera.

dc rojc – pogled u budućnost


Sektorsko i međusektorsko povezivanje i suradnja Sektorsko i međusektorsko povezivanje i suradnja vrlo je značajno jer praksa pokazuje da pristup razvoju, u kojem se svaki sektor razvija zasebno, bez interakcije s drugim, često ne daje poželjne rezultate. Zajedno se brže i učinkovitije ostvaruju planirani ciljevi, ne udvostručuju se nastojanja, ni zahtjevi za financijska sredstva i druge resurse. Međusektorsko partnerstvo odnosi se na proces u kojemu su sve strane ravnopravno uključene u svim fazama – od inicijative, planiranja i odlučivanja sve do provedbe. Pristupi razvoju temeljeni na partnerstvu prvenstveno donose javnu (opću) korist, a područje je široko, od pružanja socijalnih usluga, kulture i obrazovanja do ulaganja u infrastrukturu. U tom smislu Rojc ima veliki potencijal postati centar znanja koji potiče društveni razvoj provodeći razne aktivnosti, od istraživanja i analize javnih politika iz područja djelovanja, prijenosa specifičnih znanja, do razvoja društvenih potencijala te zagovaranja pozitivnih društvenih promjena. Osim toga vrlo je važno da Rojc nastavi razvijati aktivnosti i strateška partnerstva s organizacijama i institucijama u Puli izvan samog Društvenog centra, ali i iz drugih gradova i županija Hrvatske te na taj način omogućava transfer znanja i jača društveni utjecaj. Povezivanje sa srodnim Europskim mrežama i stvaranje šire eu agende i europske pozicije Rojca može otvoriti nove razvojne perspektive u međunarodnom kontekstu. Također, povezivanje sa

umrežavanja i suradnje

znanstvenoistraživačkim institucijama i razvojnim centrima može ojačati kapacitet za integriranje modela Rojca u širi europski kontekst (građenje kapaciteta za centre izvrsnosti, innovation labs…). izvor: http://rojcnet.pula.org/images/ plan%20odrzivosti%20dcrojc%202015/ 02%20rojc-plan%20odrzivosti.pdf

Volonterstvo Volonterstvo je dobrovoljan rad za društvenu korist na osobno zadovoljstvo uz pomoć, skrb i prihvaćanje različitosti; besplatna aktivnost koja će volonterima kroz empatiju, vrijeme i umrežavanje dati odnos, druženje i učenje, koji će rezultirati razvijanjem solidarnosti i podrške između mladih i starih; pružanje i ispunjavanje osobnih, ali i tuđih potreba; iskustvo koje stječemo kroz slobodno vrijeme i dobru volju, a rezultat tog volontiranja je ispunjenost i sreća te stvaranje novih poznanstava. Volontiranje je jedna od ključnih odrednica civilnog društva, odnosno građanska vrlina koja doprinosi razvoju zajednice, izgrađuje osjećaj solidarnosti, pridonosi izgradnji socijalnog i ljudskog potencijala te inicira promjene u društvu. izvor: http://www.vcz .hr/userfiles/ Menadzment %20volontera-vcz.pdf Europski programi mobilnosti kao što je Erasmus+ potiču mobilnost u svrhu učenja. Jedan od njih je i program Europske volonterske službe (evs) koji omogućava međunarodnu mobilnost za mlade te učenje i stjecanje određenih kompetencija kroz međunarodnu volontersku praksu.

dc rojc – pogled u budućnost

19


Savez udruga Rojca je u ovaj program uključen od 2014. godine. Osim za primanje volontera, Savez je akreditiran i za slanje volontera na praksu u druge zemlje. Svi mladi ljudi koji žele stjecati iskustva kroz međunarodnu volontersku praksu pozvani su da se obrate Savezu udruga Rojca za pomoć. Volonteri svojim boravkom i pomaganjem obogaćuju Društveni centar Rojc i tako ostvaruju utjecaj na zajednicu koja njihov otisak čuva i dugo nakon njihova odlaska.

Rezidencijalni programi Rezidencijalni program (artist in residence) jedan je od modela mobilnosti umjetnika pomoću kojeg oni odlaze u drugu sredinu u kojoj razvijaju svoj umjetnički rad. Prilikom tog procesa događa se niz promjena koje utječu na umjetnike i zajednicu u kojoj borave. Izmještanjem iz svog uobičajenog okružja umjetnici uranjaju u drukčiji kulturni krajolik te se povezuju s akterima iz zajednice u kojoj borave čime neposredno stječu iskustvo i inspiraciju za umjetnički rad. Odmak iz vlastite svakodnevice postaje polazište za kreativnost i daje prostora za osobno istraživanje pri čemu se naglasak stavlja na proces stvaranja (work-in-progress), a ne na gotovo umjetničko djelo kao rezultat rezidencije.

20

umrežavanja i suradnje

Rezidencijalni programi osnažuju veze u lokalnoj zajednici što dovodi do pozitivnih promjena u društvu.

Iz tog se razloga vrijednosti rezidencijalnih programa nalaze u pokazateljima koji se većinom ne mogu kvantificirati (učenju, razmjeni iskustava, upoznavanju, osobnom istraživanju), vezama koje se uspostavljaju izvan polja umjetničkog djelovanja ili pak učincima na društveno-kulturnu realnost zajednice kroz umjetnički rad. Osim promjena koje se događaju na osobnom nivou, rezidencije uvelike utječu na lokalnu zajednicu u kojoj umjetnici borave. Kroz interakciju s lokalnim umjetnicima, kulturnim djelatnicima, publikom ili relevantnim akterima / stručnjacima za teme kojima se umjetnici bave, uspostavlja se ili jača društvena kohezija zajednice; stvaraju se nove veze ili se osnažuju one postojeće što naposljetku dovodi do pozitivnih promjena u društvu.

dc rojc – pogled u budućnost

Bliz raz cen glaz eks bi s


Kod sve više prisutnih interdisciplinarnih umjetničkih praksi, zbog brzih promjena u polju novih medija i tehnologija ili pluraliteta perspektiva, naglašena je potreba za međusektorskim povezivanjem (npr. s obrazovnim institucijama, inženjerskim ili obrtničkim tvrtkama, raznim ustanovama, turizmom, kreativnim industrijama…) gdje suradnja između dvije ili više organizacija na umjetničkom projektu može rezultirati dugoročnom suradnjom u produkciji. Velika raznolikost u modelima rezidencijalnih programa dopušta umjetnicima da za sebe pronađu optimalan model koji će za potrebe njihovog rada ili ideje za rad pružati odgovarajući kontekst, podršku i izazove. Važna pretpostavka za razvoj rezidencijalnih programa u dc-u Rojc je osiguravanje infrastrukture za njihovo održavanje. Hostel s apartmanom za rezidencije omogućio bi boravak umjetnika u samom centru.

Druga važna pretpostavka za umjetničku proizvodnju u Rojcu od strane umjetnika koji bi tamo dolazili boraviti je nacionalna i međunarodna povezanost i vidljivost Rojca. Kroz inovativne projekte te uključenost u međunarodne mreže za rezidencijalne boravke i razvoj talenata, Rojc bi se pozicionirao na europskoj sceni društvenih centara kao mjesto koje umjetnicima pruža produktivnu atmosferu, kvalitetnu produkciju, stručni feedback i spoj s lokalnom zajednicom, dakle centar koji u potpunosti zadovoljava zahtjevima suvremenih rezidencijalnih programa te svojim utjecajem oblikuje umjetnike na način koji je karakterističan samo Rojcu.

Blizu hostela bili bi dostupni različiti tematski produkcijski centri (makerspace, otvoreni ateljei, glazbeni studio, prostori za testiranje, eksperimentiranje i prezentaciju) kojima bi se umjetnici i javnost mogli služiti.

Susret umjetnika s lokalnom zajednicom mogao bi se ostvariti spontano i to u prostorima susreta u Rojcu (kafić ili restoran zajednice, unutrašnje dvorište, Dnevni boravak i drugi). S obzirom da Rojc svakodnevno prima velik broj posjetitelja svih dobnih skupina, koji sudjeluju u različitim aktivnostima; kulturnim, umjetničkim, sportskim, obrazovnim, itd. smještanje umjetnika unutar Rojca doprinio bi i povezivanju samih korisnika zgrade.

umrežavanja i suradnje

dc rojc – pogled u budućnost

21


22

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


PROSTORI SUSRETA I SURADNJI

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

23


Nadovezujući se na prethodno poglavlje o umrežavanju i suradnji u kojem smo opisali dobrobiti zajedničkog djelovanja te važnost umrežavanja za postizanje boljih i kvalitetnijih rezultata, u ovom poglavlju objasniti ćemo kako prostorni resurs može pripomoći u nadogradnji umrežavanja te jačanju suradnji. Pod pojmom prostori susreta i suradnji podrazumijevamo da se radi o fizičkom prostoru kojeg obilježava paralelni proces rada i komunikacije. Prostorom može upravljati jedna ili više udruga, ali treba biti otvoren za korištenje i drugim udrugama i pojedincima. S društvenog aspekta takav prostor je prostor suživota, suradnje i kulturnog dijaloga koji nastoji zadovoljiti potrebe svih korisnika svoje zajednice, a ujedno i zadovoljava kreativne i društvene potrebe u smislu kvalitetnog kulturnog druženja. Korisnici prostora su ti koji kreiraju sadržaj i program prostora (koprodukcija). Prostori kojima se upravlja i koristi na opisani način imaju dodanu vrijednost koja doprinosi razvoju kreativnog i umjetničkog stvaralaštva, a sam fizički prostor je bolje iskorišten, dinamičan, otvoren i inovativan.

Dnevni boravak Rojca Dnevni boravak prvi je prostor ovakvog tipa otvoren u Društvenom centru Rojc. Radi se o zajedničkom prostoru udruga iz Rojca koje ga mogu koristiti za svoje potrebe. Multifunkcionalan je, tako da se u njemu održavaju različiti programi: radionice, predavanja, konferencije, izložbe, književne i filmske večeri. Manji prostor Dnevnog boravka često koriste razni posjetitelji Rojca za druženje, čitanje knjiga i časopisa te razgovor uz kavu. Iako njime upravlja Savez udruga Rojca, prostor mogu koristiti sve udruge iz Rojca, ali i druge i to na vrlo jednostavna način, rezerviranjem prostora on-line. Opremljen je sa 60 stolica, računalom, projektorom, zvučnicima te mikrofonima koje korisnici prostora imaju na raspolaganju prilikom korištenja Dnevnog boravka. Otvoren je 2014. godine i od tada ga je koristilo preko 250 udruga i pojedinaca što potvrđuje da postoji potreba za ovakvim načinom korištenja prostora.

Obilježja takvog prostora mogu biti: Ί Ί Ί

Ί Ί

24

zajedničko korištenje od strane više korisnika multifunkcionalnost (može biti korišten za različite namjene) njegova funkcija nije uvijek stalna, već ju oblikuje potreba korisnika (vibrirajuće mjesto) nastoji zadovoljiti potrebe svih korisnika svoje zajednice diskurzivnost

prostori susreta i suradnji

dc rojc – pogled u budućnost


Coworking prostori Coworking je temeljen na umrežavanju i obavljanju djelatnosti različitih profesionalaca u zajedničkom radnom prostoru. Coworking ne podrazumijeva samo fizički prostor već zajednicu profesionalaca sličnog modusa rada te predstavlja zdravu socijalnu okolinu važnu nezavisnim profesionalcima koji pri radu kod kuće često osjećaju izoliranost, nefokusiranost i neproduktivnost. Takva pojava izazvana je ukalupljenom radnom rutinom (fizičkom i mentalnom) te nedostatkom socijalizacije – razmjene mišljenja, konstruktivne kritike ili jednostavne mentalne stimulacije koju nameće društveni kontekst. Iako coworking okuplja grupu ljudi koji neovisno rade, pretpostavka je da dijele zajednički set vrijednosti i teže sinergijskom učinku koji nastaje uslijed boravka i rada grupe talentiranih pojedinaca u istom prostoru. Za coworkere se otvara cijeli niz mogućnosti, ovisno o njihovoj želji za interakcijom – od spontanog upoznavanja, razmjene ili prenošenja znanja i iskustava, do umrežavanja, suradnje i pronalaska novih klijenata ili angažmana. Jedan od istaknutih problema nezavisnih profesionalaca je neekonomičnost organiziranja vlastite uredske infrastrukture (tehnička oprema i uredski pribor) i najam uredskog prostora, pogo-

prostori susreta i suradnji

tovo u slučaju kada se ne koriste na dnevnoj bazi. Radni sastanci sa suradnicima ili klijentima, briefinzi, brainstorminzi i prezentacije, realne su situacije u kojima postoji stvarna potreba za uredskom infrastrukturom. Coworking prostor rješava taj problem uz prihvatljiv trošak – na stalnoj ili povremenoj bazi, uz fiksnu ili fleksibilnu radnu poziciju, o čemu odlučuje sam korisnik prema svom afinitetu, potrebi ili raspoloženju. Osim što služi kao radno mjesto, coworking prostor je mjesto za sastanke, prezentacije i druženje. U njemu se mogu organizirati razna događanja poput izložbi, javnih predstavljanja, radionica, predavanja, diskusija i slično. Svaki korisnik potaknut je na komunikaciju i socijalizaciju. preuzeto s web stranice Coworking Croatia Coworking prostor u Rojcu mogli bi koristiti kreativci i profesionalci iz grada koji nemaju prostor za rad (a nisu im potrebni samostalni uredski prostori) i vanjski suradnici udruga iz Rojca koji često na duže vrijeme posjećuju Rojc. Realizacijom hostela u Rojcu i otvaranjem coworking prostora, omogućilo bi se putnicima-radnicima da u Rojcu borave i stvaraju (tzv. digital nomads). *

*

Digital nomads su osobe koje putuju, a paralelno i dalje rade s klijentima ili poslodavcima. Obično koriste telekomunikacijske tehnologije kako bi zaradili (npr. dizajneri, prevoditelji, web developeri, social media workers itd.)

dc rojc – pogled u budućnost

25


Tematski produkcijski prostori Tematski produkcijski prostori ili zajednička mjesta stvaranja, zamišljeni su kao otvoreni prostori koji podrazumijevaju multidisciplinarnost, spajaju profesionalce i amatere, edukaciju, zajednički se koriste, usmjereni su na potrebe zajednice i nude određeni umjetnički diskurs. Umjetničku produkciju gotovo je nemoguće sagledavati odvojeno od razvoja publike, stoga ovi prostori istovremeno nude edukacijske aktivnosti koje su usmjerene na stvaranje interpretativnog okvira i edukaciju publike. Kada se govori o umjetničkim područjima koje bi takvi prostori u Rojcu mogli obuhvaćati, to su prije svega glazbene, novomedijske, izvedbene, tehničke, galerijske i likovno vizualne aktivnosti i sadržaji. Produkcijski prostori mogli bi servisirati postojeću kulturnu scenu u Rojcu i druge projekte koji se razvijaju u Puli i Istri. Osim povezivanja s kulturnom scenom, produkcijski aspekt vezan je i uz međusektorsku suradnju, kao što je znanstveni, industrijski i turistički sektor. Za normalno funkcioniranje produkcijskih prostora u Rojcu potrebna je fluktuacija znanja i vještina koja se postiže kroz mobilnost i razvoj rezidencijalnih programa. Stoga se kroz ove aktivnosti mogu razviti artist in residence programi za stvaratelje, umjetnike i znanstvenike iz Europe i svijeta. Kako bi se realizirao program mobilnosti, Rojc će se uključiti u europske i svjetske mreže i projekte koje razvijaju slične produkcijske centre.

26

prostori susreta i suradnji

Koncertni i izvedbeni prostor Koncertni i izvedbeni prostori služe kreiranju i predstavljanju vlastite i gostujuće kazališne i glazbene produkcije. Razvijaju scensku i glazbeno-scensku djelatnost u području izvaninstitucionalne kulture odnosno daju osnovne uvjete za izvođenje dramskih, glazbenih, plesnih i novocirkuskih formi. Omogućuju edukaciju amaterima i profesionalcima te razvijaju publiku. Ovi prostori omogućuju umrežavanje, odnosno povezivanje na fleksibilan i otvoren način, a to je osobito važno kada se radi o specifičnim aspektima glazbeno-scenskih djelatnosti, odnosno povezivanju kazališnih i glazbenih udruga, njihovih djelatnika i umjetnika.

dc rojc – pogled u budućnost


U Rojcu postoji potreba za tri ovakva prostora: Klupski prostor Manji prostor koji bi služio predstavljanju glazbene produkcije. Klupski prostor obično je definiran “pričom” svojih korisnika, svojevrsno je okupljalište i omogućava neformalna druženja. Članovi kluba sudjeluju u kreiranju programa. Obuhvaća i ugostiteljsku djelatnost. U dc-u Rojc takav prostor već postoji, ali više nije u upotrebi. Uz vrlo malo ulaganja, mogao bi odmah započeti s radom, a njegova je prednost i što ima vlastiti izlaz iz Rojca. Kazalište

Dvorana za koncerte i izvedbene umjetnosti Veća multifunkcionalna dvorana bila bi pogodna za različite oblike događanja. Bila bi namijenjena većem broju publike i zahtjevnijim produkcijskim izvedbama. Radilo bi se o svojevrsnoj “crnoj kutiji” opremljenoj pozornicom, razglasnom i rasvjetnom tehnikom te montažnim tribinama. Jedna udruga upravljala bi prostorom dvorane, a mogli bi ju koristiti razni akteri. Korištenje dvorane bilo bi moguće samo za jednokratna događanja. Sadržavala bi i info pult s blagajnom i šank (ugostiteljska djelatnost).

Kazalište je namijenjeno izvedbi scenskih formi. U nezavisnim kulturnim centrima kazališni sadržaji odnose se na tzv. alternativne forme koje svoje mjesto ne nalaze u klasičnim kazališnim institucijama (neverbalni i eksperimentalni teatar, plesne predstave, suvremeni cirkus i sl.). Osim prezentiranja domaćih i stranih predstava, ovaj je prostor važan za provedbu edukacija i razvoj kazališne amaterske i profesionalne scene i publike kojeg u Puli i Istarskoj županiji nedostaje. U Rojcu već postoji kazališna dvorana s pripadajućim prostorijama kazališta Dr. Inat koja zahtjeva rekonstrukciju i uređenje kako bi se prilagodila zahtjevnijim tehničkim izvedbama. Prostor je manjeg formata i upravo je zato pogodan za nezavisnu kazališnu produkciju koja nema veliku posjećenost, a time su i troškovi održavanja manji u odnosu na velike kazališne dvorane. Upravljanje kazalištem trebalo bi prilagoditi kako bi se prostor mogao zajednički koristiti.

prostori susreta i suradnji

dc rojc – pogled u budućnost

27


28

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


EKOLOŠKA I EKONOMSKA ODRŽIVOST

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

29


Održivost možemo promatrati iz različitih perspektiva: kao društvenu održivost, ekonomsku ili financijsku održivost, organizacijsku održivost, ekološku održivost i slično. Princip održivog razvoja podrazumijeva razvoj koji respektira dobrobiti za čovjeka, društvo i planetu. U odnosu na princip 4E, možemo razlučiti etiku, ekonomiju, ekologiju i energetiku kao važne elemente održivog razvoja. Balans ovih principa pretpostavka je dobrog i kvalitetnog života. Premda se kao temeljne postavke održivog razvoja često navode samo tri principa: ekonomija-ekologija-energetika, ipak bez komponente etike sam održivi razvoj nema puno smisla. Etični princip temelj je humanog i društveno odgovornog razvoja. Ti principi su ujedno ugrađeni i u temelje društvenog poduzetništva. Temeljem rezultata mapiranja resursa i potencijala razvoja dc-a Rojc izrađena je Analiza održivosti dc-a Rojc. Ona obuhvaća pet osnovnih aspekata održivosti, koji se međusobno isprepliću i nadopunjuju: 1. 2. 3. 4. 5.

Organizacijska održivost Programska održivost Energetska održivost Društvena održivost Financijska održivost

Programima energetske učinkovitosti direktno se potiču i gospodarski rast i zapošljavanje te se mogu stvoriti dodatni pozitivni učinci. Također, plan održivosti sur-a za razdoblje 2014.-2017. prepoznaje potencijale samofinancirajućih djelatnosti te se intenziviraju aktivnosti na pronalaženju optimalnih rješenja za pokretanje društvenog poduzeća. U prethodnim poglavljima govorili smo o elementima društvene održivosti (Razvoj zajednice, Prostori susreta i suradnji), dok ćemo u ovom poglavlju govoriti o ekonomskoj i ekološkoj održivosti koje su u kontekstu razvoja Društvenog centra Rojc vrlo često isprepletene.

izvor: http://rojcnet.pula.org/images/ plan%20odrzivosti%20dcrojc%202015/ 02%20rojc-plan%20odrzivosti.pdf

30

ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost


Ekološka održivost Održivost malih zajednica postaje pitanje budućnosti. “Misli globalno, djeluj lokalno” nameće se kao alternativa megalomanskoj globalizaciji. “Malo i štedljivo” postaje važnije od “velikog i razmetljivog”. Ekološka održivost temelji se na racionalnom korištenju prirodnih resursa, smanjenju otpada i zagađenja, recikliranju i energiji iz obnovljivih izvora. Bitni elementi ekološke održivosti: Ί Ί Ί

Ί Ί Ί Ί

Energetska učinkovitost Upravljanje efikasnom potrošnjom vode i sirovina Zelena nabava (izbor proizvoda i usluga koji minimiziraju štetan utjecaj na okoliš: energetski učinkoviti, biološki razgradivi, niskotoksični, eko-certificirani, ponovo upotrebljivi, reciklirani, lokalni.) Racionalizacija transporta Zeleno it poslovanje (održivo korištenje elektroničke opreme) Oblikovanje ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga Reduciranje otpada i recikliranje

ekološka i ekonomska održivost

Ekonomska (financijska) održivost Financiranje programa bazirano na periodičnim donacijama i potporama iz proračuna, dugoročno je neodrživo jer ovisi o dinamici raspisivanja natječaja, donatorskim prioritetima i njihovim financijskim mogućnostima. Stoga su dohodovne djelatnosti koje bi omogućile dodatno financiranje poželjne. Međutim, kako bi se izbjegla komercijalizacija i kako se ne bi izgubila osnovna društvena misija Centra, jedini prihvatljiv oblik gospodarskih djelatnosti u dc-u Rojc je društveno poduzetništvo. Društveno poduzetništvo poslovni je pothvat koji se temelji na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Iako, kao i drugi poduzetnici, obavlja djelatnost proizvodnje i prometa robe ili pružanja usluga ostvarujući dobit na tržištu, društveni poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu, odnosno na društvo u cjelini. Razvoj društveno-poduzetničkih inicijativa u dc-u Rojc prepoznaje se kao značajan instrument ostvarenja financijske održivosti, čime se osigurava veći stupanj neovisnosti i autonomnosti. To je ujedno bitan izvor sredstava za investiranje u prostor i programe razvoja Centra.

dc rojc – pogled u budućnost

31


Postoje brojni dobri preduvjeti za samofinancirajuće djelatnosti u Rojcu: Ί Ί

Ί Ί

Ί

Ί

znatni neiskorišteni prostorni kapaciteti dobra volja i strateško usmjerenje na programe društvenog poduzetništva veliki tržišni potencijal u broju dnevnih posjetitelja dc-a Rojc potencijalno raspoloživi eu fondovi namijenjeni razvoju društvenog poduzetništva, poboljšanju energetske učinkovitosti zgrade, društvenim inovacijama te razvoju poduzetništva u kulturi dobra pozicija društveno-kulturnog centra kao jedinstvenog modela upravljanja i potencijalno prenosivog modela na druge regije eu pozicija Pule kao grada filma, kulture i turizma

Savez udruga Rojca profilira se kao centar podrške za razvoj društvenog poduzetništva. Unutar projekta Društveno-poduzetnički generator postavljena je on-line platforma dostupna na linku: www.dp -generator.org. dc Rojc ima značajan gospodarski potencijal, kojeg samo treba pokrenuti. Razvoj kulturnog turizma samo je jedna od mogućnosti. Zamislite kulturne rute u Rojcu, konferencije, seminare, kampove, centar za posjetitelje s galerijom i suvenirnicom, sportsko-rekreacijski centar, vidikovac na krovu s umjetničkim paviljonom, kafić, restoran, hostel… Do zelenog krova vas vozi ostakljeni lift, a odatle vam pogled pada na čitav grad.

32

ekološka i ekonomska održivost

Hostel Rojc Hostel Rojc bio bi smješten na trećem katu zgrade u prostoru kojim upravlja Savez udruga Rojca. Imao bi kapacitet od 60 ležajeva, a koristio bi se i kao rezidencijalni prostor za umjetnike. Na ovaj način bi se mogao oblikovati kao co-design hostel, gdje je svaki prostor oblikovan od strane gosta – umjetnika. Dodane vrijednosti, koje umjetnik stvara u mjestu u kojem privremeno boravi, reflektiraju se na kvalitetu života u zajednici. Budući da hostel, radi potreba korisnika, treba biti pristupačan i slabo pokretljivim osobama, nužno je izgraditi lift. Zamišljamo ga kao vanjski, ostakljeni lift, koji vodi do krova zgrade. Na ovaj način znatno se unapređuje pristup svim prostorima u Rojcu i olakšava transport stvari. Dobit hostela u cijelosti bi se reinvestirala u dc Rojc, čime bi se omogućio brži i kvalitetniji razvoj. Druga dobrobit hostela za korisnike prostora u Rojcu očitovala bi se u olakšavanju provođenja aktivnosti koje podrazumijevaju ugošćavanje vanjskih suradnika i daljnji razvoj međunarodnih suradnji.

dc rojc – pogled u budućnost


Krov

Zelena fasada

Krov Rojca velik je i neiskorišten potencijal. Ravan je, s nekoliko cjelina na različitim etažama. Kao takav mogao bi imati višestruku namjenu. Njegova atraktivnost u prvom redu se očituje u tome što se s njega vidi čitav grad. Vidikovac na krovu Rojca, s dodatnim sadržajima kao što su umjetnički paviljon i restoran, zasigurno bi bio vrlo posjećen. Zeleni krov izgrađen kao permakulturni vrt učinio bi cijeli prostor ljepšim i ugodnijim. U njemu bi se moglo uzgajati začinsko bilje i povrće koje bi se moglo posluživati u restoranu. Poznato je također da zeleni krovovi stvaraju posebnu mikro klimu i termički izoliraju čime stvaraju učinke u racionalizaciji potrošnje energije. Solarni paneli još su jedna mogućnost za stvaranje gospodarskih učinaka. Osim što bi čitava zgrada mogla koristiti obnovljiv izvor energije, od viška energije koja bi se slala u distribucijsku mrežu mogla bi se ostvarivati i financijska dobit za dc Rojc kojim bi se mogao znatno unaprijediti. Na primjer, mogao bi se izgraditi lift i stvoriti prikladna rješenja za bolji pristup slabije pokretnim osobama i osobama s invaliditetom.

Zelena fasada ublažila bi krutu vizuru zgrade. Zelena fasada ujedno stvara uštede u potrošnji energije jer zimi zadržava toplinu, a ljeti hladi.

održivost

Urbani vrt Rojc Zamislite vrt na zelenoj padini uz istočnu stranu zgrade. Ali to nije tek običan vrt, već urbani vrt, što znači da uključuje građane iz susjedstva. I nije samo urbani vrt, već organski vrt – u njemu se proizvodi hrana po eko – standardima. I nije samo urbani i organski već je i edukativni. U njemu se uči o organskoj poljoprivredi, permakulturi, začinskom bilju. Isto tako on može biti i terapijski i rehabilitacijski. Brojni su načini na koje jedan vrt može doprinijeti izgradnji međuljudskih odnosa. Zajedno uprljati ruke, posaditi, ubrati i pojesti – to je kapital. Urbani vrt je inkluzivan, uključuje različite korisnike iz zajednice: susjede, učenike iz obližnjih škola, korisnike (socijalnih) udruga iz Rojca i dr.

dc rojc – pogled u budućnost

33


34

ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost


ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost

35


Restoran Uz urbani vrt, idealno se uklapa restoran s terasom, a uz njega mali dječji senzorni park u kojem se djeca mogu igrati dok roditelji objeduju. Hrana koja se servira u restoranu, svježa je i lokalna: iz vrta Rojca ili nabavljena od lokalnih proizvođača. Na ovaj način promovira se zdrava, kvalitetna prehrana i podupiru se mala obiteljska gospodarstva. Podupirući ekološke i društvene vrijednosti, restoran posluje po principima društvenog poduzetništva, kao i svi drugi poslovni poduhvati u dc-u Rojc. Dobit se reinvestira u razvojne projekte i za potrebe dc-a Rojc. U dijelu aktivnosti zapošljava slabije zapošljive skupine.

Biciklopopravljaona

Kafići zajednice stavljaju u fokus fenomen dijeljenja u zajednici što doprinosi razvoju društvene dinamike.

Kafić Kafići i restorani bitni su generatori razvoja društveno-kulturnih centara. Doprinose njihovoj otvorenosti i ugodnom suživotu. Kao točke susreta, na ovim mjestima ostvaruju se spontani, kreativni dijalozi, a nerijetko se ovdje rađaju nove ideje i započinju suradnje. Na svim javnim i kulturnim događanjima, ljudi se vole susresti s drugima i popričati. Kafić u aneksu Dnevnog boravka Rojca s izlazom na unutrašnje dvorište i terasom, odgovorio bi na ovu potrebu korisnika i publike. Ujedno bi omogućio bolju protočnost kroz prostor i odlično bi povezao vanjsku i unutarnju scenu. Kafić u Rojcu jedna je od društveno-poduzetničkih inicijativa Saveza udruga Rojca. S obzirom da dc Rojc ima značajan društveni potencijal u raznolikosti i brojnosti udruga, korisnika i publike, poslovni model mogao bi kombinirati standardni model s modelom kafića zajednice.

Popravite svoj bicikl u biciklopopravljaoni gdje možete naći potreban alat, možda i potrebne dijelove i gdje sigurno možete dobiti pomoć volontera koji se razumiju u bicikle. Uspješan primjer biciklopopravljaone onaj je Zelene akcije u Zagrebu. U Rojcu bi idealno mjesto za biciklopopravljaonu bio prostor u unutrašnjem dvorištu, radi pristupačnosti. Kao oblik ekonomije dijeljenja, može se organizirati po principu banke vremena. —Kafićima zajednice glavni fokus nije na Na isti način mogu se organizirati i razli- hrani i piću koji se u njima konzumiraju, čiti drugi popravci, npr. krojački, poprav- već na fenomenima dijeljenja u zajednici. ci elektroničkih uređaja, malih aparata i U njima se nude domaći, svježi proizvosl. (Repair Shops ili Repair Cafe). di, a najveći dio poslovanja bazira se na volonterskom radu. Ponudu su-kreiraju sami članovi zajednice, kao i cijenu. U ovakvim prostorima ostvaruje se raznovrsnost sadržaja i društvena dinamika.—

36

ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost


ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost

37


38

ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost


ekološka i ekonomska održivost

dc rojc – pogled u budućnost

39


40

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


SUDIONIČKO UPRAVLJANJE

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

41


42

sudioničko upravljanje

izvor: http://rojcnet.pula.org/images/ multimedija/tisak/grad%20rojc_0.pdf

dc rojc – pogled u budućnost

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Trenutnom situacijom vezanom uz upravljanje Rojcem nitko od izravno uključenih strana (korisnici Rojca i Grad Pula) nije zadovoljan. Svi potencijali Rojca u postojećem sustavu ne mogu biti ostvareni te je tako korist koju bi grad Pula i njegovi građani mogli imati od ovog društvenog centra unaprijed umanjena. Učinkovitije i dugoročnije održivo upravljanje koje bi uz istu razinu ulaganja javnih sredstava donijelo bolje rezultate, mora se temeljiti na partnerskom odnosu Grada Pule i korisnika, njihovoj ravnopravnoj uključenosti i suodgovornosti te na transparentnosti pravila, procedura, programiranja i financiranja. Da bi se to postiglo predložen je model civilno-javnog partnerstva, odnosno osnivanje hibridne ustanove, koja je definirana kao društveni centar kojeg su osnovali Savez udruga Rojca i Grad Pula te koja upravlja i gospodari prostorom Rojca u svrhu unapređenja civilnog društva i dobrobiti cijele zajednice. Osnivanje takve ustanove jedinstveni je projekt kojim će se bitno doprinijeti prepoznatljivosti grada Pule kao jednog od rijetkih gradova koji razvija punu i učinkovitu intersektorsku suradnju, što je u skladu s politikama Europske unije te s najboljim praksama europskih gradova. Uključivanjem korisnika u upravljanje osigurat će se veća razina njihovog angažmana, osjećaja “vlasništva” i odgovornije

postupanje s prostorom u cjelini, dok će operativno opterećenje gradske uprave vezano uz rješavanje tekućih pitanja biti bitno smanjeno. Strateško i dugoročno orijentirano upravljanje, koje je jedino moguće ostvariti na način da je subjektu koji upravlja Rojcem to temeljna djelatnost, a ne samo jedna od aktivnosti, omogućiti će stabilan razvoj i raznoliko financiranje. Udruživanjem znanja, iskustva i ideja koje s jedne strane donosi Grad Pula, a s druge Savez udruga Rojca, ostvarit će se sinergija koja će biti temelj za daljnji razvoj, inovativnost i bolje socijalne i ekonomske rezultate.


model sudioničkog upravljanja izradila Zelena Istra

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Zašto novi oblik upravljanja? Zašto zajednička ustanova?

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Zašto? 1.1.

43

Prijedlog modela civilno javnog partnerstva mješovite ustanove “Društveni centar Rojc” 1.


jedinstven projekt kojim će se bitno doprinijeti prepoznatljivosti grada pule Ί

Ί

Ί

1.1.2.

institucionalizacijom partnerstva s civilnim sektorom Grad Pula će biti prepoznat kao jedan od rijetkih gradova koji razvija punu i učinkovitu intersektorsku suradnju, što je u skladu s politikama eu te s najboljim praksama europskih gradova dc Rojc će konačno imati prepoznatljivi identitet kao središte i mjesto okupljanja civilnih inicijativa koje promovira europske principe i vrijednosti te će se i na toj razini uključiti europske programe razvoja aktivnog građanstva dc Rojc će tako postati još jedan od rijetkih primjera dobre prakse, s velikim potencijalom daljnjeg transfera

učinkovitije upravljanje koje će osigurati odgovornost korisnika i smanjiti operativni pritisak na gradsku upravu Ί

Ί

Ί

Ί

uključivanjem korisnika u upravljanje osigurat će se veća razina njihovog angažmana, osjećaja “vlasništva” i odgovornije postupanje s prostorom u cjelini operativno opterećenje gradske uprave vezano uz rješavanje tekućih pitanja bit će bitno smanjeno (operativno-tehnička pitanja rješavat će se na razini zajedničke ustanove) odgovornost za sigurnost i druga slična pitanja bit će prije svega na ustanovi koja i upravlja prostorom, a ne samo na Gradu Puli korisnici dc-a Rojc u ovoj skupini spremni su investirati vrijeme i znanje u pripremu ovog zahtjevnog projekta, što će omogućiti da se on razvije bez velikog opterećenja za gradsku upravu

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

44

1.1.1.


▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ί

Ί

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ί

udruživanjem znanja, iskustva i ideja koje s jedne strane donosi Grad Pula, a s druge Savez udruga Rojca, ostvarit će sinergiju koja će biti temelj za daljnji razvoj, inovativnost i bolje socijalne i ekonomske rezultate iz trenutne faze stagnacije i nedovoljno iskorištenih potencijala, usmjerenim razvojnim strateškim, planskim upravljanjem postići će se angažiranjem iste razine resursa značajniji i dugoročni rezultati. To se jedino može ostvariti na način da je subjektu koji upravlja Rojcem to temeljna djelatnost, a ne samo jedna od aktivnosti ovakav subjekt osigurat će pristup nadolazećim strukturnim fondovima usmjerenim na investicije u infrastrukturu moći će učinkovito organizirati uslužne djelatnosti kojima će se smanjiti troškovi programa i omogućiti dodatni prihodi za održavanje Ί

45

strateško upravljanje koje će omogućiti stabilan razvoj i raznoliko financiranje 1.1.3.


Ulaganja partnera 1.2.1.

što donosi sur - korisnici rojca? Ί

Ί

Ί Ί Ί

Ί

Ί

što donosi grad pula? 1.2.2.

Ί Ί

institucionalna znanja i iskustva zgrada / prostorni resurs dugoročna stabilnost javni kredibilitet i legitimitet sredstva za upravljanje i gospodarenje (investicijsko održavanje, osnovne plaće, usluge, dio komunalnih troškova) te za investicije kontakti s gradovima pobratimima promicanje dc-a Rojc lokalno / nacionalno / međunarodno

Ί Ί Ί Ί Ί

legitimitet koji proizlazi iz okupljanja korisnika, dosadašnjeg upravljanja zajedničkim prostorom Dnevnog boravka i dosadašnjim radom, odnosno uspjesima različiti sadržaji (pojedinačnih korisnika i zajednički programi Saveza) te dodatna sredstava za njihovu realizaciju nove ideje – kreativnost i inovativnost fleksibilnost i dinamičnost specifična znanja i iskustva posebice vezano uz prikupljanje sredstava iz eu i drugih fondova izravni kontakt sa zajednicom – poticanje aktivne participacije građana internacionalna umreženost: promocija Društvenog centra Rojc, ali i grada Pule, kontakti s organizacijama civilnog društva i društvenim centrima u zemlji – partnerstva, transfer znanja i praksi

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

1.2.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

46


Ί Ί Ί

Ί Ί

Ί

partnerstvo i suradnja na svim razinama suodgovornost obaju partnera ravnopravna uključenost obaju partnera transparentnost pravila, procedura, programiranja i financiranja

Ί Ί Ί Ί

održavanje zgrade i organizacija službi izrada i primjena kriterija za dodjelu prostora te evaluacija i revizija korištenja prostora koordinacija korištenja zajedničkih prostora koordinacija korištenja opreme promocija Društvenog centra Rojc na lokalnoj i međunarodnoj razini izdavanje biltena i drugih glasila upravljanje djelatnostima koji doprinose samoodrživosti centra organiziranje edukacije i savjetovanja Ί Ί

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

“Društveni centar Rojc” je društveno kulturni centar kojeg su osnovali Savez udruga Rojca i Grad Pula, upravlja i gospodari prostorom Rojca u svrhu unapređenja civilnog društva i dobrobiti cijele zajednice.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Principi upravljanja 2.3.

Djelatnosti 2.2.

Misija 2.1.

47

Ustanova "Društveni centar Rojc" – osnovni elementi 2.


Mogući prijedlog: Vijeće ima 6 članova, od kojih 2 imenuje Grad Pula, 2 Savez udruga Rojca, 1 se bira iz redova zaposlenika i 1 iz redova korisnika dc-a Rojc. Mandat Upravnog vijeća je 4 godine.

Ί Ί

Ί Ί

donosi programe rada i razvoja ustanove te kriterije za korištenje prostora; nadzire njihovo izvršavanje; odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu; imenuje i razrješuje ravnatelja; te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove Ί

Ravnatelj/ica organizira i vodi rad i poslovanje ustanove.

Ravnatelja bira i imenuje Upravno vijeće na mandat od 4 godine, nakon provedenog javnog natječaja.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ustanovom upravlja Upravno vijeće (ili drugi kolegijalni organ). Kroz sastav Upravnog vijeća ispunjava se ravnopravna zastupljenost obaju partnera.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ravnatelj/ica 2.4.1.2.

Upravno vijeće: 2.4.1.1.

upravno vijeće 2.4.1.

Prijedlog upravljačke strukture / ustrojstva 2.4.

48


2.4.1.4.

Tematski odbori

U Društvenom centru Rojc trenutno se nalazi oko 110 udruga različitog područja djelovanja. Obzirom na tu raznovrsnost, a time i različite potrebe udruga iz različitih područja djelovanja, potrebno je osnovati Tematske odbore prema skupini djelatnosti udruga zastupljenih u Rojcu: Ί

Ί

Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί

kultura i umjetnost sport rekreacija i hobizam tehnička kultura nacionalne manjine i udruge proizašle iz rata psihosocijalni rad djeca i mladi

Tematski odbori sastaju se prema potrebi. Predstavnik pojedinog Tematskog odbora u stalnoj je komunikaciji s Ravnateljem i Upravnim vijećem.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ί

Upravnom vijeću predlaže sustav pravila i kriterija vezano uz korištenje i dodjelu prostora unutar Rojca; prati provedbu kriterija i provodi evaluaciju, na temelju koje predlaže postupanje Upravnom vijeću; predlaže Upravnom vijeću dodjelu prostora novim korisnicima; članovi Savjeta biraju se iz redova korisnika na mandat od 2 godine, a predlaže ih Upravnom vijeću Skupština Saveza udruga Rojca. Ί

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Operativno i savjetodavno tijelo koje:

49

Savjet za dodjelu prostora 2.4.1.3.


Za uspjeh u definiranju i provedbi kriterija nužne su konzultacije sa svima zainteresiranima te postupnost provedbe.

Prosinac 2010., podjela udruga korisnica prostora u Rojcu po djelatnostima (103 udruge imaju sklopljen ugovor o korištenju prostora s Gradom Pula, 6 udruga nema zaseban ugovor već prostor koriste zajedno s nekom od udruga koje ugovor imaju)

djelatnost broj udruga % ————————————————————————————— 1 kultura i umjetnost 34 31.19 2 sport i rekreacija 22 20.18 3 nacionalne manjine 10 9,17 4 tehnička kultura 4 3,67 5 udruge proizašle iz rata 5 4,59 6 psihosocijalni rad 10 9,17 7 djeca i mladi 13 11,93 8 ostalo 11 10,09 ————————————————————————————— ukupno 109 100

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ovo je okvirni prijedlog kriterija koji služi kao podloga za daljnje rasprave i dogovore zainteresiranih strana: korisnika Rojca i Grada Pule.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Okvirni prijedlog za uvođenje transparentnih kriterija i procedura za korištenje prostora u Društvenom centru Rojc 3.

50


Korisnici prostora mogu biti isključivo dalje navedeni tipovi subjekata koji djeluju u nabrojanim područjima. Pored toga, eksplicitno su navedeni i neki tipovi korisnika, odnosno djelatnosti koji se smatraju apsolutno neprihvatljivima. Područja djelovanja razlikuju dvije ključne kategorije: Ί

Ί

Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί

Ί Ί Ί

kultura i umjetnost (uključivši i umjetničke zanate) zaštita okoliša nacionalne manjine tehnička kultura udruge proizašle iz rata psihosocijalni rad sport i rekreacija izviđači organizirano slobodno vrijeme za djecu i mlade edukacija neprofitni mediji zdravstvo Ί

neprofitne djelatnosti koje moraju biti temeljne djelatnosti Rojca; komercijalne djelatnosti koje su ograničene i funkcioniraju kao dodatne, popratne djelatnosti s posebnim funkcijama koje se ne mogu ostvariti kroz redovno djelovanje udruga.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

neprofitne djelatnosti (temeljne djelatnosti) 3.1.1.

Područja djelovanja i korisnici 3.1.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

51


komercijalne djelatnosti (popratne djelatnosti) Ί Ί Ί

isključivo kada su u skladu s potrebama korisnika i samog Rojca te za posebno definirana područja; one moraju biti izvor samofinanciranja dc-a Rojc; mogu ih vršiti: poduzeća koje su osnovale udruge korisnice Rojca

3.1.2.1.

Ί

Ί Ί Ί

Ί

moraju odgovarati kriteriju potreba Rojca i njegovih korisnika (ne može se prostor Rojca (ili dio pojedinog prostora) koristiti za neku djelatnost koja niti odgovara na definirane potrebe korisnika niti Rojca kao cjeline; npr. poslovanje s nekretninama) poduzeće mora biti direktno vezano uz udrugu (udruga koja aktivno koristi prostor u Rojcu); djelatnost poduzeća mora biti u skladu s djelatnostima udruge koja ju je osnovala; ukoliko udruga koristi dodijeljen prostor za takvu djelatnost, to se mora procijeniti i odobriti (makar samo jedan zaposlenik poduzeća udruge koristio jedan radni stol); moguće je da udruga na temelju svoje komercijalne djelatnosti dobije i dodatni prostor vanjska poduzeća

3.1.2.2.

Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί Ί

moraju odgovarati kriteriju potreba Rojca i njegovih korisnika; isključivo za unaprijed definirane djelatnosti; trenutna lista tih djelatnosti: ugostiteljske (hostel, prehrambeni prostor, kafići, povremeni catering ili šank itd.) kreativne industrije proizvodnja energije računovodstveni servis različite druge intelektualne usluge (npr. prevođenje) specifične trgovine, suvenirnice određeni mediji dio prostora Rojca može se koristiti za oglašavanje i slične potrebe vanjskih komercijalnih subjekata (korištenje fasada, krovova itd.)

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

52

3.1.2.


53

neprihvatljive djelatnosti U dc-u Rojcu se nikako ne mogu obavljati sljedeće djelatnosti: Ί Ί Ί

3.2.

djelovanje političkih stranaka i za političke stranke; okupljanje vjerskih zajednica; ezoterija, nadrilječništvo, iscjeliteljstvo i slično.

Ciljane grupe korisnika Lista mogućih korisnika dc-a Rojc: udruge1, studentske organizacije2, umjetničke organizacije3, privatne ustanove4 i neformalne grupe5 čiji je rad društveno koristan, koje poštuju principe neprofitnosti, koje su aktivne! (imaju javne programe ili na drugi način jasno pokazuju da su aktivne); Ί Ί Ί

samostalni umjetnici; poduzeća koje su za svoju djelatnost osnovale udruge; ostala (vanjska) poduzeća.

Svi korisnici moraju raditi u definiranim područjima djelovanja Rojca.

2

1

Udruge su pravni subjekti koji slobodno okupljaju građene i djeluju neprofitno, osnovane po Zakonu o udrugama i upisane u Registar udruga.

4

Privatne ustanove su poseban 5 oblik pravnog subjekata koji djeluje neprofitno, osnovan od privatnih subjekata (ne od institucija vlasti, kao što su to javne ustanove) prema Zakonu o ustanovama, a vode se u registru Trgovačkog suda.

Studentske organizacije su 3 poseban, neprofitni oblik okupljanja dijela građana (studenata) upisane u poseban registar pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.

Neformalne grupe ili inicijative su grupe građana okupljene na nekom zajedničkom djelovanju, ali bez formalnog subjektiviteta.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

3.1.3.

Umjetničke organizacije su poseban oblik pravnog subjekta kojeg mogu osnovati priznati samostalni umjetnici, a vode se u posebnom registru pri Ministarstvu kulture.


3.2.1.1.

Prioritet 1 (najviši) Ί

Ί

Prioritet 3 (najniži) 3.2.1.3.

Prioritet 2 (srednji) 3.2.1.2.

Ί Ί Ί

udruge / neformalne grupe / studentske organizacije / umjetničke organizacije koje isključivo rade za svoje članove/ osnivače (npr. igrači biljara i slično); samostalni umjetnici; poduzeća koja su osnovale udruge; vanjski profitni subjekti (poduzeća, obrti). Ί

udruge / neformalne grupe / studentske organizacije / umjetničke organizacije koje primarno rade za svoje članove/ osnivače, ali povremeno organiziraju javna događanja (npr. hobisti i slično). Ί

udruge / neformalne grupe / privatne ustanove koje prije svega djeluju za opće dobro (a ne prvenstveno za svoje članove); udruge / neformalne grupe koje su usmjerene samo na svoje članove, ukoliko okupljaju inače društveno neprivilegirane skupine.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

prioriteti s obzirom na grupu korisnika

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

3.2.1.

54


3.3.1.

Tipologija i principi korištenja prostora načini korištenja: Ί Ί

Ί Ί Ί

3.3.2.

s obzirom na pristup, svako korištenje se može podijeliti na: Ί Ί

3.3.3.

Pojedinačno (korisnik ima ugovor da samostalno koristi prostor) Skupno (više korisnika ravnopravno koristi prostor; npr. zajednički uredi kojima je potreban samo 1 radni stol, wc za ljude iz organizacija, kupatila) Zajedničko (prostorije koje svi koristite, a postoji centralno upravljanje): nusprostorije (javni wc-i, spremišta, serveri itd.) servisni (hostel, kafić, dnevni boravak, konferencijska dvorana, multifunkcijska dvorana, inkubator, igraonica)

Stalno korištenje Povremeno korištenje

podjela prostora s obzirom na funkcije: Ί Produkcijski i probe (atelje, fotolab, zanati, film) Ί Sportsko-rekreacijske Ί Uredski Ί Prezentacijski Ί Radioničko-konferencijski Ί Klupski Ί Ugostiteljski (hostel, kafić, restoran...) Ί Servisni (npr. Igraonica) Kako se ne bi bez potrebne precizne analize i bez uspostavljenog jasnog i participativnog modela upravljanja određivali pojedinačni kriteriji, predstavnici korisnika odlučili su napraviti listu osnovnih općih principa i kriterija na temelju kojih se dalje (uz određenja vezano za korisnike i djelatnosti) trebaju graditi specifični kriteriji i indikatori za korištenje pojedinog tipa prostora. Osim toga, izrađena je i lista mogućih mehanizama te dinamike primjene principa i kriterija.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

3.3.

55


Ί Ί Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί

Ί Ί

principi korištenja prostora Prostor je oskudan resurs. Prostore treba odgovorno koristiti. Vremenska iskorištenost prostora (Prostor treba koristiti što je više moguće.); Omjer kvadrature naspram djelatnosti i funkciji prostora (Veličina prostora ovisi o tipu djelatnosti korisnika i funkciji prostora.); Omjer kvadrature s obzirom na broj vanjskih korisnika (Veličina prostora ovisi o broju posjetitelja događanja odnosno broju korisnika usluga pojedinog korisnika prostora); Zadovoljavanje javnih potreba “grada Rojca” (Rad korisnika prostora mora što je više moguće doprinositi ostvarenju vizije Rojca); Aktivni staž udruge / korisnika prostora (Korisnici prostora, ukoliko se ne radi o novoosnovanim subjektima, moraju imati određeno iskustvo i povijest aktivnog djelovanja u svojem polju.); Poticanje uključivanja novih kroz inkubatorske modele (Za određene prostore daje se prednost novim, mladim udrugama.); Nema apsolutnih stečenih prava. (Svi korisnici prostora, bez obzira koliko dugo borave u Rojcu, podložni su istim kriterijima kao i svi drugi korisnici.); Aktivno sudjelovanje u radu tijela upravljanja Rojcem (Svi korisnici trebaju biti aktivno uključeni u rješavanje zajedničkih pitanja); Usklađenost komercijalnih djelatnosti s djelatnostima, potrebama i principima djelovanja Rojca. Omogućiti prednosti onima kojim su manje zastupljeni na tržištu (npr. mladi, žene). Preferirati razvoj novih kroz inkubator (osobito za kreativne industrije); Otvorenost prostora za javnost (Odnosi se na veće prostore s javnom namjenom, npr. klubovi i sl. Takvi prostori moraju biti redovno dostupni za najširu javnost.); Svi korisnici moraju svoju temeljnu djelatnost vršiti u Rojcu (ne mogu npr. koristiti Rojc samo kao skladište); Godišnji plan rada udruge i financijski izvještaj mora biti javno objavljen.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

56

3.3.4.


Ί

Ί

Ί

Ί

3.3.5.

Usklađenost s vrijednostima Rojca – manifest (Svi korisnici moraju kroz svoje djelovanje poštivati temeljne vrijednosti definirane manifestom Rojca ili nekim sličnim dokumentom.); Spremnost za dijeljenje resursa s drugima (Ovisno o potrebi i tipu prostora, njegovoj funkciji i uvjetima korištenja, korisnici moraju biti spremni na dijeljenje resursa s drugim korisnicima.); Uredna formalno-pravna dokumentacija kao preduvjet za stalno korištenje prostora (Subjekti koji samostalno koriste određeni prostor, odnosno imaju posebni ugovor o korištenju, moraju imati urednu dokumentaciju.); Različiti financijski uvjeti za različite načine korištenja (Ovisno o vrsti subjekta, načinu i društvenoj korisnosti njegova djelovanja, određivati će se i različiti cjenovni razredi za korištenje prostora); Zajednički prostori moraju biti dostupni svima stalno (Ni jedan korisnik ni pod kojim uvjetima ne može prisvojiti, zatvoriti i spriječiti druge korisnike u pristupu dijelu prostora koji je određen kao zajednički.).

mehanizmi provedbe principa Ί

Ί Ί Ί

osnivanje i djelovanje mješovite ustanove “dc Rojc”- mješoviti način upravljanja koji uključuje sudjelovanje vlasnika (Grada Pule) i korisnika prostora; revizija (evidentiranje stanja korištenja prostora); evaluacija (analiza načina korištenja prostora); donošenje i potpisivanje novih ugovora o korištenju, ovisno o kategoriji korisnika i drugim parametrima.

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒ ▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒

Ί

57


58

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


PRIMJERI IZ PRAKSE razgovori

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

59


Od zajednice do vlasti i natrag Dvije zgrade u općini Lewisham koje su svojevremeno bile u vlasništvu gradskih vlasti sada imaju drugačiju svrhu; koja priča stoji iza toga?

Paul Chapman London Borough of Lewisham European Projects Manager www.pceuconsultant.eu

60

primjeri iz prakse

Radi se o dvije zgrade gradske vijećnice. Jedna je bila povijesna gradska vijećnica iz 1900. koja je, nakon što su se granice općine promijenile, izgubila tu funkciju jer je odlučeno da će se gradska vijećnica graditi na nekom drugom mjestu. Zapravo, nakon malo vremena nju je preuzelo lokalno sveučilište koje ju je priključilo svojim zgradama kao mjesto za održavanje predavanja, ali i kao lijepi veliki prostor koji se može koristiti za događaje i koncerte. Drugi objekt je gradska vijećnica koja je izgrađena u 1960-ima kao dio novog društvenog centra u općini Lewisham. Zbog smanjenja broja osoblja i iznosa novca od strane centralnih vlasti donesena je odluka da se osoblje preseli u zgradu izgrađenu 1980-ih, što znači da je ova zgrada ostala prazna. Nešto kasnije odlučeno je da će zgradu koristiti lokalno stambeno poduzeće za svoje urede, a prva dva kata su pretvorena u coworking prostor za lokalne poduzetnike.

dc rojc – pogled u budućnost


Kako bi opisali javno civilno partnerstvo koje je bilo uključeno u ovaj proces? Najlakši način za opisati to javno civilno partnerstvo je ustvrditi da se radi o kivnom uzajamnom poštivanju između predstavnika općine i civilnog sektora i (napokon) rastućoj spoznaji da jedni ne mogu postojati bez drugih. Kako raditi zajedno kada jedni imaju sredstva i moć da odluče što se će se dogoditi dok predstavnici civilnog društva odražavaju ono što zajednica zaista želi? Jedno od glavnih pitanja za lokalne vlasti je ono koje se tiče odgovornosti. Tko kreira vaše odluke? Kako se one odražavaju na zajednicu? Zanimljivo je da si i mi zapravo postavljamo ista pitanja, ali iz druge perspektive. Možete li izdvojiti neke od primjera koji su vam predstavljali najveći izazov i kako ste ih prevladali? Najveći izazov u smislu rada s organizacijama civilnog društva je uvijek novac. Sistem je takav da u Velikoj Britaniji lokalne vlasti često kontroliraju potpore i dodjeljuju ih lokalnim udrugama. U posljednjih pet godina svjedoci smo postupnog smanjena tih potpora. Ako netko ne dobije sredstva najčešće se smatra da je problem u lokalnim vlastima. Iako, mislim da sada svi shvaćaju da su obje strane pod pritiskom. Stoga partnerski rad i različiti pristupi u korištenju ograničenih sredstava na najbolji mogući način za sada funkcioniraju dobro. S druge strane, postoji realna vrijednost u onome što naše civilno društvo može ponuditi. Dugo smo pokušavali razgovarati s njima o prodaji usluga umjesto o dobivanju nepovratnih sredstava za pružanje usluga.

primjeri iz prakse

Možete li nam navesti primjer takve vrste partnerstva? Okupili smo sve pružatelje usluga koji isporučuju potpore za zapošljavanje i usavršavanje u općini. Ono što smo otkrili je da su neki od njih radili jedni pored drugih, a da nisu znali jedni za druge. Dakle, ono što smo ih pitali je bilo: “postoji li način da radite zajedno kako bismo mogli dijeliti ograničene resurse”? Jer ono što rade utječe na ili je usmjereno prema istim ljudima. Ako dođete k nama sa zajedničkom idejom lakše ćemo vam pomoći. Zajedno se možda možemo natjecati za sredstva koja prije nismo bili u poziciji u dobiti. Forumi koje smo vodili tijekom posljednjih godina okupili su sve više i više ljudi s konstruktivnim stavovima o tome kako to može sve bolje funkcionirati. Bilo je manje ljudi koji su nam rekli da to ne bi trebali raditi. Imati zajednički cilj poput ovog, stvara značajnu razliku u tome kako se donose odluke i rade stvari. To nije uvijek savršeno, ali po mom mišljenju to je dobar korak naprijed. To je imalo pozitivan utjecaj i još je uvijek u tijeku, iako mi više nismo odgovorni za tu koordinaciju zbog resursa i sredstava unutar općine. Zbog rezova više nemamo osoblje koji je to radilo. Mislim, i dalje se trudimo, ali ne na istoj razini kao što je to bio prije.

dc rojc – pogled u budućnost

61


Možete li usporediti Rojc s nekim od društvenih centara u Londonu? Teško je povući paralelu jer u Londonu nemamo ništa veličine i razmjera jednog Rojca. U Londonu je normalno da zgradu ovakve veličine kupi privatni graditelj koji će ju pretvoriti u stanove – bilo da ju prvo sruši i izgradi novu ili ju prenamijeni. Druga stvar tiče se načina na koji je Rojc osnovan. To je lokalnim vlastima ponekad vrlo teško razumjeti, ali Rojc je ipak uspio nešto pokrenuti. Moj je dojam da ste pokazali odgovornost i dobili pravo na vlasništvo, niste došli i uništili prostore što je “tradicionalni” pogled na ono što skvoteri rade. Istina je da ste ovu zgradu pretvorili u prostor koji se dobro koristi i koji povrh toga ima i dodatni potencijal za što bi vam lokalne vlati trebale reći “Bravo!” Sve u svemu, nije uvijek najbolje da se takvi procesi vode u potpunosti na razini zajednice, kao što nije uvijek najbolje da te procese u potpunosti vode lokalne vlasti. To mora biti kombinacija ta dva pristupa i pravo radno partnerstvo. Dakle, to nije “mi i oni” situacija već naglasak mora biti na “mi”.

62

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost


Biljke to rade iz zabave – Zeleni krovovi društvenih centara Možete li nam se predstaviti i kazati nam nešto o UfaFabrik centru?

Werner Wiartalla UfaFabrik International Culture Centre www.ufafabrik.de

primjeri iz prakse

Zdravo. Ja sam Werner Wiartalla i dolazim iz Berlina. Živim u UfaFabriku – centru za kulturne, ekološke i društvene poslove. Radi se o staroj tvornici filma koja je bankrotirala 1965., a mi smo ju zauzeli 1979. godine i započeli izgradnju centra. Danas tamo živi 33 ljudi, no imamo oko 220 radnih mjesta u različitim dijelovima centra. UfaFabrik živi zbog svoje raznolikosti te je u tom smislu sličan Rojcu, jer se sastoji od mnogo različitih organizacija: kulturni centri, besplatna škola za 50 djece, pekara, restoran, kafić, prostorije za probe… Ova raznolikost pomaže nam da uravnotežimo ekonomske potrebe svih i omogućuje održivost. Želim donijeti neka iskustva iz UfaFabrika u Rojc, te da na taj način povećamo mogućnosti u pogledu štednje energije, povećanja održivosti, i raspravljamo o drugim idejama za korištenje starih industrijskih zgrada i pokušamo pronaći neke ideje koje bi mogle biti provedene ovdje u Rojcu.

dc rojc – pogled u budućnost

63


Kako vidite budućnost UfaFabrika i drugih centara kao što su Rojc u području ekološke tranzicije?

Vaš posjet Rojcu bio je usmjeren na istraživanje mogućnosti za budućnost Rojca. Možete li nam reći nešto o svom posjetu? Ono što vidim je ogromna zgrada s fantastičnim mogućnostima. Mislim da je jedini problem (u smislu ekološke tranzicije) to što nemate “zelenila”, pa je tijekom ljeta stvarno vruće, pogotovo u sobama za probe ili ateljeima. Ono što možemo učiniti za Rojc je postaviti zeleni krov ili fasadu. Na primjer, u Berlinu smo izmjerili da zelene fasade i krovovi hlade zgrade do te mjere da nam unutra ne trebaju klima uređaji – stoga, pomoću biljaka štedimo puno energije. Biljke hlade zgrade, a to možemo učiniti i u Rojcu čime bi uštedjeli energiju i učinili ga ugodnijim tijekom ljetnih mjeseci.

Mislim da postoje vrlo veliki problemi za takve centre. Jedan od njih je da su ljudi koji su pokrenuli UfaFabrik, koji sada ima 37 godina, ostarjeli i moramo pronaći novu generaciju ljudi koji će donijeti svoje vlastite ideje, ideje današnjeg vremena. Moramo biti otvoreni za mlade i pozvati veliki broj stranih sudionika. To je po mom mišljenju najvažnija stvar. Ne možete kopirati model UfaFabrika u Rojcu. Svako mjesto ima svoju energiju i morate osjetiti energiju ljudi, a ljudi moraju osjetiti energiju svojih ideja. Živimo u UfaFabriku jer svake godine stvaramo nove ideje koje zajedno raspravljamo i dijelimo s našim partnerima. U ovom trenutku imamo smjenu generacija i sada tražimo nove ljude koji se žele pridružiti UfaFabriku i tamo stvarati svoje živote. Možete li ukratko opisati što ekološka tranzicija znači za kulturne centre? Mislim da moramo koristiti sve mogućnosti koje imamo. Na primjer, sunce i biljke nude toliko mogućnosti za koje većina ljudi ne zna. Četvorni metar zelenog krova ispari 10 litara vode dnevno – koristi toplinu površine i isparava vodu. Jedan četvorni metar ima 7 kWh rashladne energije. Kada imate 4.000 m2 zelenog krova onda imate veliku količinu energije za hlađenje. Za proizvodnju takve količine energije trebala bi vam ogromna mašina, a biljke to rade iz zabave.

64

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost


Različitost koja stvara zajednicu Jean Pierre Brossard Darwin Ecosystem, Bordeaux http://darwin.camp

Možete nam se predstaviti i kazati nam nešto o Darwin centru? Ja sam Jean Pierre Brossard, i dolazim iz Bordeauxa te predstavljam Darwin centar. Naš centar je nekad bio vojarna, a obnovljen je prije 5 godina. Danas tamo radi oko 400 ljudi; coworkeri, freelanceri, poduzeća, nevladine organizacije. Naš rad se u centru odnosi i na rad u udruzi koju smo osnovali i koja je zapravo slična Savezu udruga Rojca. To je udruga korisnika centra koji bi nam trebala pomoći u povećanju suradnje i stvaranju platforme za raspravu o temama koje su od velike važnosti za Darwin: ekološka tranzicija, suradnja, blagostanje, financiranje, itd. Imati ovakvu strukturnu konfiguraciju bilo je vrlo važno na samom početku. Danas bih želio naglasiti važnost zajednice u ovim mjestima. Važno je imati nekoga tko će animirati mjesto, jer se ne možete oslanjati samo na arhitekturu ili estetiku nekog mjesta, morate imati ljude koji će vam pomoći olakšati suradnju između ljudi i tvrtki, za stvaranje ekonomskih aktivnosti.

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost

65


Što mislite da će biti buduće mogućnosti i izazovi za Rojc? Možete li izdvojiti neke od pozitivnih i negativnih strana o tome kako se upravlja vašim centrom? Pozitivna strana je imati privatnog vlasnika, jer smo slobodni organizirati događanja u centru, a da ne moramo tražiti dozvolu od općine ili javnih vlasti. Ali ta pozitivna strana je u isto vrijeme pomalo negativna jer ne dobivamo sredstva iz općine za plaće zaposlenika koji upravljaju centrom. Dakle, moramo sami upravljati na volonterskoj bazi. To je granica našeg modela – moramo trošiti puno energije, a to oduzima vrijeme za druge poslove. Teško je imati vlastiti posao i biti vrlo uključen u rad centra.

66

primjeri iz prakse

Ovaj centar treba mjesto za susret, nešto poput kafića. U gotovo svakom centru kojeg sam do sada posjetio našao sam takvo mjesto susreta koji omogućava socijalizaciju među stanovnicima centra i vanjskih posjetitelja. I oni moraju vidjeti mjesto i susresti ljude. Trebate mjesto za susret tijekom dana, jer već imate Monteparadiso za noćne sate. To treba biti otvoren i vidljiv prostor. Isto tako mogli bi u Rojcu imati i poduzeća, a ne samo udruge civilnog društva. Coworkeri bi dali drugu dinamiku mjestu i automatski bi promijenili predodžbu o Rojcu. Čini mi se da je ovakva vrsta miješanja danas vrlo inovativna. Ima nešto čudno ovdje u Rojcu, jer se čini da se to mjesto dijeli i ne dijeli u isto vrijeme. Svi ljudi su u svojim sobama koje su zatvorene većinu vremena. Odlična je prilika imati mjesto poput Dnevnog boravka, ali mislim da to nije dovoljno. Što se tiče ekološke tranzicije postoji mnogo toga što se ovdje može učiniti. Recikliranje, gospodarenje otpadom, urbani vrt … to će biti izazov!

dc rojc – pogled u budućnost


Usporedba privatnog i javnog Manuel Laranja Lisboa School of Economics & Management Senior Associate Professor

Možete li nam reći nešto o LxFactory Art Centru u Lisabonu i koja je vaša veza s njim? Ja sam sa Sveučilišta u Lisabonu i radim s LxFactory centrom (www.lxfactory. com). Pozvan sam ovdje zbog zajedničkog projekta kojeg provodimo zajedno sa Savezom udruga Rojca koji se naziva “Origin of spaces”. Zanimljivo je biti ovdje i vidjeti razlike o tome što se događa u Lisabonu i Puli. Postoji nekoliko glavnih razlika između ova dva centra koje bih želio istaknuti. LxFactory je u potpunosti privatna inicijativa. Upravljanje je odozgo prema dole (top-down), a cilj je stvaranje prostora za poduzetništvo, kojemu je na prvom mjestu zarada.

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost

67


Koje su glavne razlike između Rojca i LxFactoryja? Postoji puno komercijalnih interesa koji čine veliku razliku između Rojca i LxFactoryja, iako izvana mogu izgledati slično. Ako pogledate unutra znate da postoji netko tko je vlasnik prostora i kontrolira gotovo sve. Tu je i dugoročna strategija koja za cilj ima povećati promet, brendiranje i oglašavanje prostora kako bi postao međunarodno poznat. Sve se to čini u ime stvaranja dinamičnosti u Lisabonu. Naravno, kad su započeli, gradsko vijeće je bilo protiv LxFactoryja ali nakon nekog vremena vidjeli su da su rezultati pozitivni i da mjesto počinje privlačiti i turiste, pa su se htjeli pridružiti. Ponekad se šalimo među nama da je LxFactory počeo kao ilegalna inicijativa. U stvari to je istina, ali oboje smo ubrzo shvatili da trebamo jedni druge. A ovdje u Puli, mislim da je to potpuno drugačije. Vi ste savez udruga te ste zauzeli zgradu koja je bila prazna, a čini se da ovdje nema komercijalnog interesa – udruge samo koriste prostor za različite vrste aktivnosti. Ali na kraju ima tu i zanimljivih pouka i za nas, jer pokušavate renovirati (i re-definirati) zgradu privlačenjem umjetnika. Način na koji ovdje miješate ljude i način na koji se organizirate vrlo je zanimljiva pouka i za nas u privatnom sektoru. Troškovi bi se mogli smanjiti ako slijedite model koji razvija Savez udruga Rojca. Drago mi je što sam ovdje jer učim puno od vas.

68

primjeri iz prakse

Možete li izdvojiti neke od pozitivnih i negativnih aspekata upravljanja LxFactoryjem? Mislim da je najveći pozitivan faktor to što svi moraju biti uključeni od tehničkih start-upova, coworking prostora, restorana, plesnih škola i kazališta što stvara puno različitosti. No, kako oni postaju sve više i više poznati cijene se dižu, a tu je i puno umjetnika koji si ne mogu priuštiti platiti tu cijenu. Rekao bih da je to jedan od negativnih aspekata. Kad su počeli, cijene su bile zaista niske, ali nakon nekoliko godina počele su se dizati. Ono čega se bojim je da bi mogli postati mjesto samo za bogatije ljude. Što mislite da će biti najvažniji izazovi za LxFactory i Rojc? Sigurno ćete se suočiti s nekim izazovima u budućnosti: održivost u smislu troškova i sredstava će biti problem za svakoga. Za sada mislim da radite dobro, ali tijekom godina kada ostvarite uspjeh, u što uopće ne sumnjam, troškovi će početi rasti. Dakle, morate biti oprezni kako financijski održati situaciju. Možda u budućnosti nećete biti u mogućnosti da budete samo slobodna zgrada i netko će možda morati plaćati vodu, struju i održavanje. To bi mogao biti novi problem s kojim će se Rojc morati suočiti. Dok LxFactory možda i neće imati financijskih problema, nedostaje mu raznolikost koju Rojc ima. Oni gube umjetnike, rezidencije te miješanje umjetnosti i tehnologije. Jednom kada umjetnost izađe iz prostora LxFactory će izgubiti snažan potporanj.

dc rojc – pogled u budućnost


Nedostatak mjesta interakcije Kako se coworking uklapa u zgradu Rojca? Ono što ljudi doživljavaju jest da je coworking najviše orijentiran na prostor, a zapravo se radi o zajednici koja koristi taj prostor na ekonomičan način te stvara odnose koji su dobri za njihov profesionalni i privatni život. Mislim da je prostorni potencijal Rojca očit. Istovremeno ta velika kvadratura predstavlja i problem. Na koji način adekvatno savladati tu kvadraturu i doći do financija kojim se mogu prostorne funkcije staviti u pogon što prije? Ono što je dobro je da tu već postoji velika baza korisnika i udruga koje rade u tom prostoru. Sljedeći korak je osmisliti adekvatne načine kako da ljudi što više dolaze u interakciju i surađuju na zajedničku korist.

Matija Raos Predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca http://matijaraos.info

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost

69


Gdje i kako krenuti s organizacijom takvih prostora i aktivnosti? Rojc je vrlo specifičan i njegova arhitektura uvelike utječe na ono što se može napraviti. Mislim da definitivno treba krenuti s prostorima koji su logična mjesta interakcije, kao na primjer dvorište. Puno se pričalo o hostelu i rezidencijama stranih kreativaca koji bi zapravo mogli donijeti neka nova znanja i razmijeniti iskustva/vještine s lokalnim korisnicima. Mislim da je jako dobar potencijal koji nadilazi neku hrvatsku priču. Coworking prostori vani su stvarno jako različiti. Recimo Darwin Ecosystem u Bordeauxu je primjer jako velikog prostora, no kod njih je prednost ta što su segmentirali prostor na različite prostore i korisnike. Postoji zgrada koja je vezana isključivo uz start-upe, a odvojen je prostor za freelancere te ostali prostori poput skate parka i biciklopopravljaone. Razlika je i u tome što su ti sadržaji unaprijed bili planirani, dok je u Rojcu situacija da već postojeće i zatečeno stanje treba najkvalitetnije prilagoditi postojećim korisnicima.

70

primjeri iz prakse

dc rojc – pogled u budućnost


održivost

dc rojc – pogled u budućnost

71


72

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


održivost

dc rojc – pogled u budućnost

73


74

održivost

dc rojc – pogled u budućnost


održivost

dc rojc – pogled u budućnost

75


DRUŠTVENI CENTAR

POGLED U BUDUĆNOST

urednički tim knjige Irena Boljunčić Gracin, Marino Jurcan, Marko Kalčić, Danijela Poropat, Boris Vincek nakladnici Udruga za razvoj audio vizualne umjetnosti Metamedij Koparska 31, Pula, 52100 tel:00385-52-544266 contact@metamedia.hr Savez udruga Rojca Gajeva 3, Pula, 52100 surojc@pula.org

grafičko oblikovanje Oleg Šuran fotografije Lea Jurčić, Ana Mirković, Roberta Paljar, Luana Racan, Slaven Radolović, Branimir Slijepčević, Dejan Štifanić, Savez udruga Rojca, Udruga Metamedij vizualizacije Vjeran Juhas autori Irena Boljunčić Gracin, Marino Jurcan, Marko Kalčić, Danijela Poropat

za nakladnika Marino Jurcan Branimir Slijepčević

prijevod Boris Vincek

pula

studeni 2016.

Tiskanje ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade.

76

održivost

dc rojc – pogled u budućnost

Društveni centar rojc pogled u budućnost web  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you