1. tema
Heraklije napada perzijsku utvrdu, dok Perzijanci nasrću na Konstantinopol. (Ilustracija iz Kronike bizantskog diplomata i pisca Konstantina Manasa, 14. stoljeće). Uspješna obrana prijestolnice 626. od opsade Avara i Perzijanca umnogome je pridonijela preokretu u daljnjem tijeku bizantsko-perzijskog rata, a i zadala je težak udarac ugledu avarskoga kagana te je oslabila avarsko vrhovništvo nad podčinjenim skupinama
20
Heraklijevi nasljednici su pred arapskom prijetnjom proveli novu reformu uvođenjem posebnih oblasti u Maloj Aziji – tema (temata), kojima je na čelu bio vojni zapovjednik s vojnom i civilnom vlašću. Vojnicima u temama davana je državna zemlja na trajno korištenje u zamjenu za vojnu službu i plaćanje poreza. Tako su se smanjili troškovi za plaćeničku vojsku, koja je često bila nepouzdana. Država je sačuvala i slobodne seoske općine, koje su kao zajednica plaćale porez i imale zajedničko vlasništvo nad zemljom. Takvim je ustrojem stvoren širok sloj poreznih obveznika, što je omogućilo brže punjenje državne blagajne. U državi je još pod Heraklijem provedena i temeljita helenizacija društva. Vrhunac tog procesa bilo je uvo-
Zlatnik s likom cara Heraklija I. i njegova najstarijeg sina Heraklija Konstantina
710.
720.
730.
717. – 718. posljednja arapska opsada Konstantinopola 711. Arapi napali vizigotsku Hispaniju
740.
751. Langobardi Ravenu, posljednje bizantsko uporište na sjeveru Italije
750.
đenje grčkog kao službenog jezika i izbacivanje latinskog iz upotrebe. S uvođenjem grčkog jezika u upravu i pravo započeo je već Justinijan I.
Ponovi Razmisli i odgovori što je sve omogućilo opstanak Bizanta u 7. stoljeću.
Heraklijeva dinastija (610. – 711.) pružila je valjanu osnovu za opstanak Carstva koje se othrvalo pokušajima Arapa da ga u cijelosti osvoje. Arapi su čak pet godina uzastopce (674. – 678.) opsjedali Konstantinopol s mora, ali su se naposljetku morali povući, potisnuti grčkom vatrom. To je bila zapaljiva masa koja je gorjela i na vodi, a recept za njezinu pripravu bio je stroga tajna. Lav III. (717. – 741.), utemeljitelj sirijske dinastije (717. – 802.), došao je na vlast pola godine prije nego što su Arapi ponovno napali Konstantinopol, ovog puta i s kopna i s mora. Čvrste zidine prijestolnice opet su izdržale opsadu, a pobjedi Bizanta, osim upotrebe grčke vatre, uvelike je pridonio savez s Bugarima i Hazarima (Kazarima), turkijskim polunomadskim narodom koji je stvorio prostranu državu između Kaspijskog i Crnog mora. 900.
910.
902. muslimani
dovršili osvajanje bizantske Sicilije
920.
930.
924. Bugari pod
Simeonom opsjeli Konstantinopol
940.
950.
960. – 961. Bizant
preoteo muslimanima Kretu
960.
