EKONOMIJA
Ferdinand Magellan. Zašto možemo tvrditi da Magellanov put predstavlja svojevrsnu povijesnu prekretnicu?
Gospodarski učinci susreta s izvaneuropskim civilizacijama Španjolci koji su prodirali na američko tlo bili su na to potaknuti vijestima o njegovu bogatstvu u plemenitim metalima. Europljani su imali neusporedivo bolje vatreno oružje kojemu se domoroci nisu mogli uspješno oduprijeti. Manje skupine španjolskih pustolova, koje su zvali konkvistadori, bez velikih su napora u nekoliko desetljeća tijekom 16. stoljeća uništili tekovine starih civilizacija na novom kontinentu. Konkvistador Hernán [Ernan] Cortés (1485. – 1547.) osvojio je 1521. državu Azteka, a Francisco Pizarro (1478. – 1541.) 1532. carstvo Inka.
Novi kontinent tada nije dobio Kolumbovo ime. Kartografi su mu dali ime po talijanskom istraživaču Amerigu Vespucciju [Vespučiju] (1454. – 1512.) jer je on prvi utvrdio da je riječ o novom kontinentu – Americi. Kolumbo je umro misleći da je pronašao novi put za Indiju. Ipak, nije bio osamljen u namjeri traženja Indije plovidbom prema zapadu. Slično je postupio portugalski pomorac Ferdinand Magellan [Mageljan] (1480. – 1521.) koji je plovio u službi španjolske kraljice i kralja. On je pokušao doći do Indije ploveći jugozapadnim putem, oko Južne Amerike. Na put je krenuo s pet brodova 1519. godine. Prvo je preplovio Atlantski ocean. Nakon toga je otkrio morski put između Atlantskog i Tihog oceana, a danas se taj prolaz po njemu zove Magellanov prolaz. Uz velike je muke i oluje doplovio u Tihi ocean kojemu je dao to ime. Nakon toga je tri mjeseca u teškim uvjetima plovio mirnim morem do azijskih otoka bogatih mirodijama. Na otoku Mactanu u Filipinima poginuo je u borbi s Naoružanje konkvistadora. domorocima, a vodstvo dva preostala broda (od pet Lisabon: Pomorski muzej. (Foto: Mladen Tomorad, 2017.). Istraži kako su bili naoružani indijanski narodi. koliko ih je krenulo na putovanje) preuzeo je kormilar. Na koncu se samo jedan brod 1522. godine, nakon tri godine plovidbe, vratio u Španjolsku, oplovivši svijet. To je bilo prvo putovanje oko Zemlje. Magellan i pomorci koji su s njim plovili tim su putovanjem dokazali da je Zemlja okrugla.
193
Ponovi Kada i zašto dolazi do Velikih geografskih otkrića? Obrazloži jesu li postojala geografska otkrića i istraživanja prije Velikih geografskih otkrića. Zašto su baš otkrića u 15. i 16. stoljeću dobila naziv velika? Objasni što je sve otkriveno i tko su bili istraživači. 1505.
1510.
1515.
1520.
1519. Hernán 1513. Vasco Núñez Cortés se iskrcao u de Balboa stigao do Meksiku Tihog Oceana 1519. – 1521. Hernán Cortés osvojio kraljevstvo Azteka
1525.
Hernan Crotes. (Prikaz iz 19. stoljeća) 1530.
1535.
1540.
1526. – 1533. Francisco Pizzaro istraživao Srednju Ameriku i Peru 1522. J. S. del' Cana dokazivao da je Zemlja okrugla 1533. Francisco Pizzaro ušao u 1519. – 1522. ekspedicija Ferdinanda Magellana oko svijeta Cusco 1521. Ferdinand Magellan ubijen na Filipinima
1545.
1543. Portugalci se iskrcali u južnom Japanu
1550.
1555.
