Page 1

1.00

MAJ 2011. - GODINA III - BROJ 25

PREDSTAVLJAMO:

ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG Svjetski dan zdravlja Evropska nedjelja imunizacije Dan borbe protiv dijabetesa Sastanak pneumoftiziologa Sastanak udruženja ginekologa i akušera U susret savremenoj medicini


1.00

Impresum

MAJ 2011. - GODINA III - BROJ 25

PREDSTAVLJAMO:

ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG

IzdavaÄ?: doo Flaer, Podgorica OsnivaÄ?: Dragan Nikolić IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta BoĹĄković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc BoĹžo Vuković Dr Ilija AĹĄanin, spec.hir. Dr Jelica StaniĹĄić, spec.ped. Dr Majda Ĺ ahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina MugoĹĄa Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin StaniĹĄić, mr sc STALNI SARADNICI Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr DuĹĄan Nenezić spec. za djeÄ?iju reh. Spec. pedag. Dragana Marković dipl. kozm. est. Maja Nikolić Dr Marko Savovski, spec. ortop. i baromed. Dr Milana Ĺ oć Dr Milica Ĺ ofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struÄ?. rad. terapeut Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr MiĹĄo Pejaković Dr Nadica PraĹĄÄ?ević Zindović Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven. Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psih. Prim. dr Radovan Mijanović, int. kardiolog Dr Slobodan V. Radonjić SrÄ‘an Ninković Dr Svetlana Radović-VuÄ?eković Dr Tanja Ĺ evaljević-Bojović Dr Vladan KneĹžević Mr ph spec. Zorica Potpara dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić Ĺ tampa: D.O.O. "Pegaz" Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

           

                                       

foto: shutterstock

Zdravstveni sistem i ekonomska kriza Doc. dr Miodrag Radunović 6–7 Intervju: Pavle Marjanović 12 – 13 KokoĹĄje sljepilo Dr Tanja Ĺ evaljević 15 Rezultati istraĹživanja u populaciji Dr sc Dragan ÄŒabarkapa 16 – 17 Gestacioni dijabetes Mr sc Vesna Radonjić 23 – 25 Peritoneumska dijaliza Damir PeliÄ?ić vsmt. 26 – 27 Dekompresiona povreda i HBO lijeÄ?enje Dr Marko Savovski 34 – 35 Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG Dr SaĹĄa Stefanović 42 – 43 Oprezno sa sunÄ?anjem Maja Nikolić dipl.kozm. 44 – 45 Ĺ ta to miriĹĄe SrÄ‘an Ninković 52 ZaĹĄto je bitno uzimati teÄ?nost Dr Mirjana Nedović-Vuković 54 – 55 Infektivna mononukleoza Dr Dobrila NikÄ?ević Dr Ĺ˝arko NikÄ?ević 56 – 57 Intervju: Bojan Kosić i Ivan TomaĹĄević 60 - 62 Hemiplegija Milorad Araniović s. r. t. 63 Tjelesni deformiteti Bojan Kraljević s.p.f. 64 – 65 Osteoartritis Doc. dr DuĹĄan Mustur 66 – 67 Zloupotreba supstancija Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, psiholog 74 – 75 Hemokulture Dr Vineta Vuksanović 76 - 77


Međunarodno koordiniran projekat Seminara „Menadžment efikasnog rada i razvoja javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori u uslovima ekonomske krize”, održan 11-13. marta 2011. godine u Hotelu „CATARO” u Kotoru, a po instrukcijama Evropskog centra za mir i razvoj Ujedinjenih nacija Univerziteta za mir iz Beograda (ECPD), Ministarstva zdravlja Vlade Crne Gore i JZU Doma zdravlja „Kotor”, predstavljao je priliku da se uporede iskustva i ponude stručne preporuke u cilju jačanja i modernizacije zdravstvenog menadžmenta. Prenosimo uvodno predavanje na ovom skupu doc. dr Miodraga Radunovića, ministra zdravlja u Vladi Crne Gore.

Zdravstveni sistem u uslovima ekonomske krize U većini zemalja, zdravstveni sistemi se zadnjih godina suočavaju sa ogromnim izazovima, izazvanim širokim spektrom faktora među kojima je i aktuelna ekonomska kriza. Rast troškova vezanih za pružanje zdravstvenih usluga, pojavu novih tehnologija u zdravstvu, novih i skupih lijekova, povećanje svijesti o potrebi brige za zdravlje, starenje populacije, klimatske promjene, socijalne nejednakosti, migracije stanovništva i drugi faktori, utiču na nosioce zdravstvene politike da sprovode značajne promjene koje će poboljšati kvalitet u pružanju zdravstvene zaštite. Zdravstveni sistem u Crnoj Gori je u periodu od 2002. godine pa do danas, prošao dug put korjenitih promjena, koje su bazirane na reformi zdravstvene zaštite i uspostavljanju modela izabranog doktora. Prvobitno je bilo neophodno stvoriti normativnu osnovu na kojoj će se izgraditi sistem, definisati metodologiju finansiranja usluga, osnovni „paket” usluga, sprovesti doedukaciju timova izabranih ljekara, obezbijediti informatičku podršku na primarnom nivou zdravstvene zaštite, uvesti elektronski karton, elektronski recept i čitav niz aktivnosti koje gotovo predstavljaju projekte za sebe, imajući u vidu specifičnosti sistema zdravstva kao najosjetljivijeg segmenta društva. Kada govorimo o zdravstvenom sistemu u uslovima ekonomske krize, poseban izazov predstavlja obezbjeđenje dovoljnih resursa (ljudskih i finansijskih (koji su potrebni za nesmetano funkcionisanje sistema, nabavku lijekova i medi-

06

doc. dr Miodrag Radunović cinskih sredstava, obezbjeđenje tekućih troškova, koji su uslovljeni promjenama uslova života i životnih stilova. Cjelokupno obavezno zdravstveno osiguranje finansira Fond za zdravstveno osiguranje, koji je od ove godine dio državnog budžeta. Sve ovo otežava upravljanje zdravstvenim ustanovama i raspolaganje odobrenim finansijs-


kim sredstvima i čini proces donošenja odluka kompleksnijim. Stoga je neophodno jačanje menadžerskih kapaciteta ka izgradnji menadžerskih profila, sposobnih za samostalno donošenje odluka ali i preuzimanje odgovornosti u skladu sa nadležnostima. Početkom 2009. godine proširena je i Pozitivna lista ljekova, sa prvobitnih 250 na 480 lijekova, koje takođe padaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje. Sa posebnim zadovoljstvom moram istaći da smo u posljednje tri godine, u uslovima globalne krize uložili sredstva u rekonstrukciju i izgradnju objekta (u rekonstrukciju Doma zdravlja 5.5 miliona, u novi Institut za javno zdravlje 5.7 miliona, u novu Kliniku za onkologiju i radioterapiju oko 12 miliona €). Takođe je uloženo i oko 5 miliona za nabavku opreme za potrebe Kliničkog centra Crne Gore. Opremanje zdravstvenih ustanova visokosofisticiranom opremom su osnova za osiguranje kvaliteta i bezbjednosti u pružanju zdravstvene zaštite, tako da smo to prepoznali kao prioritet i uspjeli da realizujemo ovaj veoma značajan projekat. Integracijom privatnog i javnog partnerstva omogućili smo pacijentima zadovoljavanje potreba za bržim i efikasnijim zdravstvenim uslugama gdje izdvajam kao veoma značajan sklopljeni Sporazum o finansiranju, izgradnji i korišćenju PET/CT centra u okviru Kliničkog centra Crne Gore. Takođe smo potpisali i ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji Doma zdravlja u Bijelom Polju. Novim zakonskim rješenjima uvedena je i centralizacija javnih nabavki, na način da je pojačana uloga Ministarstva zdravlja u utvrđivanju plana godišnjih potreba za lijekovima, medicinskim sredstvima i opremom, kao i davanje saglasnosti na sve investicione planove i programe iz djelatnosti zdravstvenih ustanova, u skladu sa zdravstvenom politikom održivog razvoja. Stoga je zadatak menadžera zdravstvenih ustanova da donošenje odluka zasnivaju na principima racionalnosti, ekonomičnosti i efikasnosti kako bi se u skladu sa raspoloživim sredstvima postigli maksimalni efekti u smislu kvaliteta pružene zdravstvene usluge i dostupnosti iste.

Rješenje koje je dato u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi se regulisao dopunski rad zdravstvenih radnika, nametnulo je potrebu donošenja mreže zdravstvenih ustanova, koja podrazumijeva broj, vrstu i raspored javnih i privatnih zdravstvenih ustanova na teritoriji Crne Gore, iako je ova aktivnost prepoznata kao Projekat optimizacije sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, te donošenje novih standarda i normativa za sve nivoe. Tako je usvojena Odluka o mreži zdravstvenih ustanova i utvrđen broj, vrsta i raspored javnih i privatnih ustanova na teritoriji Crne Gore, odnosno broj potrebnih timova za sprovođenje utvđenog obima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, na načelima dostupne, kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite za sve građane. Nadalje, u cilju kvalitetnijeg rukovođenja zdravstvenim sistemom i zdravstvenim aktivnostima u svim javnim zdravstvenim ustanovama, obrazovane su Komisije za kontrolu kvaliteta koje vrše kontrolu kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi i sprovode antikorupcijske mjere. Takođe je ustanovljen i ombudsman, odnosno zaštitnik prava pacijenata. Posebno ističem činjenicu da Fond za zdravstveno osiguranje izdvaja velika finansijska sredstva na ime naknada za privremenu spriječenost za rad (bolovanja). U tom pravcu imperativ je da ljekari izgrađuju odnos sa pacijentom na način koji će unaprijediti njihovo zdravlje i radnu sposobnost bez zloupotrebe izdavanja bolovanja. Ovim i drugim racionalnim aktivnostima dovelo bi se do značajnih ušteda sredstava koja bi se mogla usmjeriti na rješavanje prepoznatih potreba zdravstvenih radnika, kao što su: edukacija, motivacija za rad, pa čak i rješavanje stambenih pitanja. Sve ovo što sam prethodno rekao, čini mi se jasno pokazuje da smo mi i pored svih vanrednih mjera i uticaja ekonomske krize, uporno radili i zabilježili vrijedne rezultate koji su osnažili zdravstveni sistem i koji će u budućem periodu pokazati benefite. PR služba Ministarstva zdravlja

07


ZANIMLJIVOSTI

Atipična transmisija virusa

Avgusta 2008. godine, kada se Brajan Foj, istraživač sa Državnog univerziteta u Koloradu, vratio kući nakon sprovođenja naučnog projekta vezanog za istraživanje malarije u Bandafasi u Senegalu, niko nije ni slutio da će tek tada otpočeti istraživanje misterije prenosa zaraznih bolesti. Pet dana nakon povratka, kod njega i njegove supruge pojavili su se simptomi zamora, osipa, glavobolje, otečenosti i bolova u zglobovima. Serumske analize ukazivale su da se kod Foja, kao i kod studenta Kevina Kobilinskog, koji je bi dio njegovog istraživačkog tima u Senegalu, radi o prisustvu patogenog virusa dobijenog ugrizom komaraca iz roda Aedes. Misteriozno je bilo stanje Fojeve supruge, tako da je i validnost ukupne analize dovedena u pitanje. Tek 2009. godine, kao produkt upornog istraživanja, postalo je jasno da se ne radi o tipičnoj tropskoj zaraznoj bolesti, već da je riječ o virusu koji se veoma rijetko pojavljuje, tzv. zika virusu. Još čudniji, ali veoma osnovan, bio je zaključak da se radi o transmisiji virusa seksualnim putem. Na taj način je oboljenje koje je imalo neprijatne manifestacije svega nekoliko dana, nakon dugog i istrajnog istraživačkog postupka napokon dobilo neke odgovore o misteriji prenosa zaraze.

Kafopije su genetski predodređene osobe Podaci jedne novije velike američke studije ukazuju na mogućnost genetske predodređenosti za sklonost ka pijenju kafe. Naime, stručnjaci Nacionalnog instituta za karcinom, Harvardske škole za javno zdravlje i Univerziteta Sjeverne Karoline izvršili su metaanalizu istraživanja u kom je učestvovao 41.341 ispitanik. Utvrđeno je da postoje dvije vrste gena - CIP-1A2 i AHR - koji se mogu generacijski modifikovati na način da kao takvi određuju u kojoj je mjeri neka osoba sklona konzumiranju kafe. Naučno je dokazano da osobe kod kojih je registrovana genska mutacija dnevno, u prosjeku, konzumiraju 40 mg kofeina više u odnosu na one kod kojih takva mutacija ne postoji. Autori studije priznali su da ti rezultati na pokazuju visok stepen zavisnosti od kofeina, ali su upozorili da pored navedenih postoji i veliki broj neispitanih gena koji pokazuju sposobnost za regulaciju metabolizma kofeina. Dalja istraživanja će svakako biti usmjerena u cilju identifikacije tih gena.

Ravna kosa - za i protiv Popularno brazilsko feniranje kose kojim se nepopravljivo kovrdžava kosa može trajno ispraviti, zvanično je proglašeno veoma štetnim za ljudsko zdravlje. To je učinjeno zbog uticaja formaldehida, karcinogenog jedinjenja koje se koristi u svrhu ispravljanja kose. Plihovi na potiljku, opadanje kose, kao i čirevi u usnoj duplji, mogu predstavljati početne simptome štetnog uticaja ovog veoma omiljenog sastojka kozmetičkih proizvoda, šampona i sredstava za održavanja privlačnog izgleda kose.

Stručnjaci Američkog odjeljenja za bezbjednost i zdravlje izdali su detaljno objašnjenje o štetnim efektima primjene formaldehida i sugerisali potrebu za izbjegavanjem njegove upotrebe u frizerskim salonima. Štetne efekte takve primjene, kako je upozoreno, trpe i radnici u salonima i osobe koje se podvrgavaju tretmanima ravnanja kose. Iz ove organizacije saopšteno je da je veoma veliki broj štetnih supstanci prisutan u frizerskim preparatima, pa su pored formaldehida zastupljeni i metilen-glikol, formalin, metilenoksid, metanal i dr.

08


IZ MEDICINE Promaja je realna pojava

Tokom marta 2011. harvardski naučno-istraživački tim postavio je sebi zanimljiv zadatak - da istraži mogućnost postojanja promaje. Riječ je o fenomenu koji je u svijetu nauke uglavnom nailazio na osporavanje, a koji u svijetu laika ne pamti se od kad ima sasvim legitimno mjesto veoma frekventnog uzročnika brojnih oboljenja. Zahvaljujući studentkinji Esperanci Martinez, članici istraživačkog tima profesora Tonija Tomlina, promaja je, nakon 43 dana priprema, uspješno simulirana na Univerzitetu u Harvardu. Time je 17. marta i zvanično potvrđena mogućnost njenog uticaja na zdravlje. Cijeli projekat bio je inspirisan upornim podnošenjem zahtjeva za priznanje patenta promaje od strane Dragutina Mićića iz sela Glumač kod Požege u Srbiji. Budući da je Mićić u svojim zahtjevima išao čak do Međunarodnog biroa Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu u Ženevi, vijest o postojanju tog fenomena nekako je dospjela i na Harvard.

CT analiza egipatskih mumija

Drevni tretman protiv zlih duhova Trepanacija, postupak hirurške intervencije koji se obavlja rasijecanjem kosti lobanje, nije, kako bi to moglo izgledati, produkt medicinske evolucije. Smatra se da ovaj veoma komplekasan i higijenski visoko zahtjevan postupak ipak spada u neke od najstarijih medicinskih intervencija. Arheološki podaci jasno pokazuju da je trepanacija vršena čak i u civilizaciji Inka. Snimci četvorougaono rasiječene kosti lobanje iz tog perioda danas su putem sredstava masovnog informisanja dostupni velikom broju znatiželjnika.

Objašnjavajući motivaciju za sprovođenje ovako radikalnih zahvata koji sa medicinskim dostignućima vremena o kom je riječ nijesu nimalo išli u korak, antropolozi ističu potrebu da se na ljude koji su patili od mentalnih poremećaja djeluje sa namjerom da se izagna zlo iz njihovih glava. Ništa bolje nijesu prolazili ni epileptičari ili osobe koje su patile od hroničnog prisustva glavobolje.

Uz članak objavljen 15. aprila 2011. u Nešenal džiografiju premijerno je predstavljena fotografija mumije egipatske četrdesetogodišnje princeze snimljena u toku CT analize stanja od kog je mlada princeza oboljela i umrla. Analiza je vršena na Univerzitetu u Kaliforniji, a cijeli postupak bilo je moguće sprovesti zahvaljujući monitoringu depozita kalcijuma koji se zbog posljedica arterijskog oštećenja gomilao u nekim djelovima tijela. Autori studije bili su prof. dr Majkl Mijamoto, sa Univerziteta u Kaliforniji, i Adem Alam, profesor jednog egipatskog univerziteta. Jasno je da o analizi srca nije moglo biti govora, jer je ono uklonjeno iz tijela odmah nakon smrti, tj. prije postupka mumificiranja. Dokazano je da je riječ o do sada najstarijem potvrđenom slučaju srčane bolesti, tačnije koronarne ateroskleroze. Ahmos Merijet Amon živjela je prije 3.500 godina, a njena mumija pronađena je u kraljevskoj mrtvačnici na zapadnoj obali Nila, u Deir el-Bahriju. Ona se danas čuva u Egipatskom muzeju u Kairu. Od ukupno 52-ije skenirane mumije, kod čak polovine njih skeniranjem je dijagnostikovano zakrčenje krvnih sudova. Prema najavi, istraživanja koja sprovodi američkoegipatski tim stručnjaka nastaviće se i proširiti na analizu 72-ije mumije. Jedan od ciljeva je istraživanje genetske uslovljenosti veze artritisa i karcinoma. Američki institut za kardiologiju ovlašćen je za prezentaciju tih rezultata.

09


Svjetski dan zdravlja, koji se tradicionalno obilježava 7. aprila, bio je povod da se i u podgoričkom hotelu Premijer organizuje okrugli sto na kom je raspravljano o najvažnijim pitanjima ovogodišnje teme - Rezistencija na antimikrobne lijekove. Inicijatori ovog okupljanja bili su Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Svjetska zdravstvena organizacija

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA Skup koji je održan na Svjetski dan zdravlja, a koji je imao za cilj podizanje svijesti o značaju javnozdravstvenog problema kom je ove godine posvećena posebna pažnja - rastućoj rezistenciji antimikrobnih lijekova - svečano je otvorio doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja Crne Gore. Ocjenjujući da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja s punim opravdanjem posvećen problemu otpornosti bakterija na antibiotike, te da je situacija u toj oblasti alarmantna, ministar Radunović je ukazao na efektivnost sistema namijenjenog kontroli rezistencije, koji se trenutno sprovodi u zemljama Evropske unije. - Međunarodne studije su pokazale da polovina svih antibiotskih terapija datih pacijentima u bolnicama može biti pogrešna, a to znači da je antibiotik dat nepotrebno, da nije na vrijeme dat kritičnom pacijentu, da je dat antibiotik koji nije djelotvoran protiv izolovane bakterije, da je dat u suviše maloj ili previše velikoj dozi, da je davan suviše kratko ili nepotrebno dugo - objasnio je između ostalog dr Radunović. Najvećim dijelom posljedica zloupotrebe ili nepravilne upotrebe ovih lijekova, rezistencija lijekova došla je do tačke proboja krajnje linije odbrane, tj. trenutno najnaprednijih antibiotika karbapenema. Pojava takvih superbakterija, te realna mogućnost gubitka ovog moćnog resursa, predstavljaju opasnost za povratak u preantibiotsku eru. Ozbiljno sagledavanje problema, dosljedna primjena protokola liječenja od strane ljekara, izbjegavanje samoinicijativnog uzimanja antibiotika i donošenje pozitivnih zakona, preporuke su za prevazilaženje problema koje je ministar Radunović ovom prilikom istakao. - Ministarstvo zdravlja će zajedno sa javnozdravstvenim institucijama: Institutom za javno zdravlje, domovima

10

zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore, uložiti napore na edukaciji opšte populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, na uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, na pravljenju i sprovođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju pozitivnih zakonskih propisa - istakao je on na kraju.

Na prvoj Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, 1948. godine, donijeta je odluka da se uvede Svjetski dan zdravlja kako bi se obilježio datum osnivanja SZO. Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila, ali je tematski posvećen različitim globalnim javnozdravstvenim problemima. (Svjetski dan zdravlja, najava za medije, Kancelarija SZO-a u Crnoj Gori)

Podsjećajući na slogan Svjetskog dana zdravlja 2011, koji glasi Bez akcije danas, nema lijeka sjutra, i temu o kojoj se raspravlja: problem antimikrobne rezistencije sa fokusom na prevenciju i kontrolu infekcija u bolnicama, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, ukazala je na podatke SZO-a koji govore da zbog ovog problema u zemljama Evropske unije godišnje umre oko 25.000 osoba, da se broj dana bolničkog liječenja godišnje poveća za 2.5 miliona, a troškovi liječenja iznose oko 1.5 miliona evra. Ona je dalje navela 6 osnovnih razloga zbog kojih problem rezistencije na antimikrobne lijekove dobija tako veliki značaj:


animikrobna rezistencija je uzrok smrti, ona predstavlja ozbiljnu prepreku za kontrolu zaraznih bolesti, prijeti da vrati društvo u eru prije pronalaska antibiotika, da se troškovi liječenja povećaju, da ugrozi domete savremene medicine, kao i da zbog vanredne mobilnosti i intenzivnog razvoja globalne trgovine i saobraćaja ugrozi globalnu zdravstvenu sigurnost. Decenijska tradicija neselektivne primjene ove vrste lijekova u humanoj medicini, veterini, poljoprivredi i proizvodnji hrane životinjskog porijekla, kao i prilično sumorni izgledi za obezbjeđivanje efikasne antimikrobne terapije u budućnosti i prijetnja povratkom u preantibiotsku eru, kako je navela predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, obavezuju na stimulisanje farmaceutske struke za pronalaženje novih vrsta lijekova, predan rad na očuvanju djelotvornosti postojećih antimikrobnih lijekova i kontrolu bolničkih infekcija. Taj složeni proces kontrole i prevencije, preporuka je SZO-a, mora biti sproveden kao interdisciplinaran i posebno usmjeren na angažovanje zdravstvenih radnika, kreatora zdravstvene politike, predstavnika farmaceutske industrije, sektora proizvodnje hrane životinjskog porijekla, političara ali i ukupne javnosti. Mina Brajović je ovom prilikom navela osnovne preporuke za borbu protiv rezistencije koje će biti sadržane u Regionalnom akcionom planu Svjetske zdravstvene organizacije, čije je usvajanje planirano za septembar 2011. PROBLEM ANTIMIKROBNE REZISTENCIJE U PRIZMI RAZLIČITIH STANOVIŠTA Primjena antibiotika u oblasti primarne zdravstvene zaštite, u veterinarstvu, mogućnost njihove kupovine, kontrola bolničkih infekcija, uporedno stanje rezistentnosti ove vrste lijekova u Crnoj Gori i svijetu, signifikantnost ponašanja pojedinih bakterijskih sojeva, razmatranje trendova koji će se pojaviti u budućnosti i brojne druge raznovrsne teme nametnule su se za razmatranje tokom radioničkog dijela naučnog skupa posvećanog obilježavanju Svjetskog dana zdravlja u Podgorici. Riječ je o konstruktivnom sastanku na kom su predstavnici različitih zdravstvenih sektora ukazali na podatke iz svog iskustva, razmišljanja i preporuke za dalju borbu u preveniranju veoma opasnih posljedica nefunkcionalnosti antibiotika. Na veoma loše trendove ove pojave koji se trenutno registruju u svijetu, ukazala je prof. dr Gordana Mijović, predstavnica Instituta za javno zdravlje zadužena za oblast antimikrobne rezistencije. Pored ostalog, ona je navela da u Crnoj Gori trenutno ne postoji sistem kontrole ove opasne pojave, te da loši parametri stanja koje se u ovom segmentu očitavaju u zeml-

Osnovne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije zemljama članicama, koje će u cilju efikasnije borbe protiv rezistencije biti sublimirane u Regionalnom akcionom planu su: -Promocija nacionalne koordinacije i usvajanje nacionalnog plana za borbu protiv antimikrobne rezistencije -Unapređenje nadzora antimikrobne rezistencije -Promocija racinalne upotrebe antibiotika u svim sektorima, uključujući i praćenje njihovog korišćenja -Strogo poštovanje mjera prevencije (higijene) i kontrole infekcija u bolnicama -Unapređenje nadzora, prevencije i kontrole antibiotske rezistencije u lancu ishrane -Ulaganje u istraživanja i proizvodnju novih lijekova -Podizanje svijesti o upotrebi antibiotika i riziku koji sa sobom nosi rezistencija.

jama okruženja posredno ukazuju i na postojanje problema u našem zdravstvu. Dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja u Podgorici, ukazao je na iskustvo iz prakse primjene antibiotika u segmentu primarne zdravstvene zaštite. O kontroli i značaju bolničkih infekcija veoma obuhvatno govorila je dr Vesna Beatović, predstavnica Instituta za javno zdravlje. Inače, bolničke infekcije, kao veoma osjetljiva oblast za koju do danas nije pronađeno efikasno sredstvo potpune sanacije, tema su na koju je u okviru teme suzbijanja rezistentnosti lijekova fokusirana posebna pažnja Svjetske zdravstvene organizacije. Svakako da veoma značajan parametar kontrole navednog problema predstavlja nadzor dostupnosti antibiotika u slobodnoj kupovini. Dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva, opisala je ovaj aspekt i prezentovala stepen potrošnje antibiotika u okviru populacije. Tim povodom nametnula se i tema neselektivne upotrebe lijekova. U završnom dijelu Radionice posjetioci su imali priliku da čuju kakvi su uticaji upotrebe antibiotika u veterinarstvu. Dragana Grbić-Sekulović, predstavnica Veterinarske uprave Crne Gore, prikazala je stanje u toj oblasti. Upoređenjem navedenih raznovrsnih aspekata sagledavanja problema, jasno se ističe nekoliko veoma važnih poruka. Ona koja u najvećoj mjeri upućuje na angažovanje jeste opasnost od gubitka antibiotika - dragocjene tekovine medicine 20-og vijeka. A. Radanović

11


Sagovornik u intervjuu: Pavle Marjanović, direktor Actavis d.o.o. Težimo da uvijek budemo u vezi sa tradicionalnim partnerima i da privlačimo nove našim ključnim vrijednostima, koje nas čine drugačijim od ostalih. Farmaceutska kompanija Actavis d.o.o.

DRUKČIJI OD DRUGIH Farmaceutsko-hemijska industrija Zdravlje Actavis AD dio je tima Aktavis grupe, generičko-farmaceutske kompanije koje ima razvijeno tržište u 40 svjetskih zemalja. Tradicija poslovanja jedne od najvećih generičkih kompanija na svijetu, uspješno se realizuje i na crnogorskom tržištu. Na koji način funkcioniše Aktavis u Srbiji i Crnoj Gori? Uspješna integracija kupljenih kompanija omogućila je pozicioniranje Aktavisa među najveće generičke kompanije na svijetu. Osnovana 1956. godine, Grupa danas ima preko 10 i po hiljada zaposlenih u više od 40 zemalja širom svijeta, s veoma zdravom distribucijom prihoda po regionima. Sjedište kompanije je na Islandu. Kompanija ima moderne pogone za razvoj i proizvodnju u Evropi, Sjedinjenim Državama i Aziji. Fabrike proizvode širok portfolio lijekova različitih formulacija, kao što su: tablete, kapsule, injekcije, supozitorije, sprejevi, sterilni proizvodi, praškovi, oralni tečni i polučvrsti preparati. Aktavis u Srbiji predstavlja jednu od najvećih generičkih farmaceutskih kompanija u čijem sastavu su Zdravlje Actavis (Leskovac) i Actavis d.o.o. (Beograd) - predstavništvo Aktavisa za Srbiju i Crnu Goru. Aktavis je jedan od poslodavaca u Srbiji čiji se uspjeh zasniva na sistemu regrutacije, očuvanju i razvoju visokokvalifikovanih i predanih zaposlenih. Efikasno upravljanje kvalitetom od vrhunskog je značaja za uspjeh Aktavisa. Regionalno predstavništvo za Srbiju i Crnu Goru predstavlja sjedište prodaje i marketinga za ovaj segment Aktavisovog sektora za Centralno-Istočnu Evropu i Aziju. Ambiciozan tim Prodaje i marketinga kompanije Actavis d.o.o. stvara nove vrijednosti za svoje kupce obezbjeđujući pravi izbor prvoklasnih proizvoda po povoljnim cijenama kako za domaće tako i za tržišta u regionu. Težimo da uvijek budemo u vezi sa tradicionalnim partnerima i da privlačimo nove

12

Pavle Marjanović

našim ključnim vrijednostima, koje nas čine drugačijim od ostalih. Upravljanje kvalitetom, odnosno, standardi kvaliteta od prioritetnog su značaja za opstanak i razvoj u svim djelatnostima. U kojoj mjeri je Aktavis sertifikovao svoje aktivnosti kako bi odgovorio na sve veće zahtjeve tržišta? Efikasno upravljanje kvalitetom od vrhunskog je značaja za uspjeh Aktavisa. Standardi kvaliteta poslovanja


definisani su Korporativnim poslovnikom koji važi za sve Aktavisove kompanije širom svijeta. Aktavisov tim za kvalitet i usaglašenost efikasno obezbjeđuje njegovu dosljednu primjenu u našim fabrikama, čiji status i kvalitet rada brižno prati i kontroliše Odbor za kvalitet. Poslovnikom su utvrđeni sistem upravljanja kvalitetom (QMS) i sistem upravljanja zaštitom životne sredine, zdravlja i bezbjednosti (EHS) u Aktavisu. Kako bismo obezbijedili usaglašenost naših pogona sa zahtjevima regulative na lokalnom nivou, organizujemo redovne interne provjere, kao i provjere od strane ovlašćenih regulatornih organa. Kompanija Zdravlje Aktavis je, nakon inspekcije u oktobru 2008. godine, dobila zvanični EU GMP sertifikat danske Agencije za lijekove. Kompanija je sertifikovana po sistemu kvaliteta ISO 9001:2000, ISO 14001, a sa ponosom ističemo činjenicu da smo prva Aktavisova kompanija sa sertifikatom po standardu OHSAS 18001. Provjere kvaliteta se takođe organizuju u skladu sa inicijativama naših sadašnjih i potencijalnih kupaca. Koji su prioriteti proizvodnog asortimana Aktavisa zastupljenog u Srbiji ? Razvoj proizvoda i unapređenje proizvodnje od centralnog su značaja za uspješan razvoj Aktavisa. Radom ovog sektora obezbjeđujemo portfolio prvoklasnih i pouzdanih proizvoda za naša tržišta, kao i razvoj poslovanja Kompanije kroz mogućnosti preuzimanja licenci. Istraživanje i razvoj u Aktavisu obezbjeđuju rentabilnost proizvoda koje plasiramo na tržište, čime se unapređuje poslovanje i omogućava transfer proizvoda, kao i uvođenje novih aktivnih farmaceutskih sastojaka. U skladu sa svojom strategijom, Aktavis kontinualno razvija snažan proizvodni portfolio kako bi zadovoljio zahtjeve tržišta sa veoma brzim razvojem. U sektoru gdje su pitanja intelektualne svojine sve kompleksnija, a vrijeme neophodno za dobijanje dozvola sve duže, Aktavis teži da što brže i efikasnije plasira svoje proizvode na tržište. Kompanija Aktavis je ovogodišnji inicijator projekta "Korak za srce" koji podrazumijeva obilježavanje zelenih staza u više gradova Srbije sa ciljem edukacije ljudi o važnosti zdravih stilova života i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Možemo li slične inicijative očekivati i u Crnoj Gori ? Farmaceutska kompanija Aktavis zvanično je pokrenula kampanju “Korak za Srce” u cilju edukacije ljudi o važnosti zdravih stilova života i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ovaj projekat ima za cilj da pozove sve građane Srbije da se pridruže kampanji, kroz uvođenje redovnih dnevnih šetnji u

dužini od 3 km. Prva šetnja je realizovana uz podršku poznatih ličnosti iz svijeta sporta i kulture, 9. aprila 2011. godine, sa početkom u 10 h, u 5 gradova Srbije paralelno. Više od 1.500 ljudi u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Čačku učestvovalo je u šetnji. Projekat će biti kontinuirano realizovan uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja, Turističke organizacije Srbije, Saveza za fitnes i rekreaciju Srbije kao i mnogobrojnih lokalnih institucija, opština i ustanova. Iskreno se nadamo da ćemo uskoro moći da realizujemo sličan projekat i u Crnoj Gori. D. Nikolić

13


8. aprila održan Peti seminar Salcburg - Podgorica

PRED IZAZOVIMA Koordiniranom angažovanošću Centra za nauku KCCG-a i NVO „Medicus” iz Podgorice u radu na organizaciji naučnog skupa koji baštini tradiciju višegodišnjeg održavanja, a u skladu sa programom Američko-austrijske fondacije AAF i Otvorenog medicinskog instituta OMI, u glavnom gradu Crne Gore održan je Peti seminar Salcburg & Podgorica „U susret savremenoj medicini”. U skladu sa naslovnim sloganom, na skupu je prezentovan značajan broj predavanja koja se tiču različitih medicinskih oblasti a tretiraju aktuelna pitanja medicinske nauke. Jednodnevni seminar, održan 8. aprila tekuće godine, uprkos prisustvu velikog broja izlagača provokativnošću tema intrigirao je pažnju posjetilaca. Bilo je riječi o oblasti genetike, istraživanjima tog nerazjašnjenog mikrosvijeta; endokrinologije, posebno veoma provokativne teme dijagnostike štitaste žlijezde; raritetima pedijatrije; fiziologiji respiratorne funkcije; oftalmološkim specifikumima; psihozama i psihoterapijskim postupcima; inflamatornim oboljenjima tonzilofarinksa; traumatologiji; ortopediji; te kardiovaskularnim promjenama. Evocirajući uspomene na simpozijum održan 1997. godine u Salcburgu, prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, održala je uvodno predavanje na ovom stručnom skupu. Prikazujući uporedne rezultate istraživačkog rada i presjek dostignuća savremene medicinske nauke u oblasti genetike, ona je ukazala na značaj ispitivanja etiologije multifaktorskih bolesti, oslikavajući model istraživanja polimorfizma gena. Dr Ljiljana Vučković, predstavnica Centra za patologiju Kliničkog centra Crne Gore opisala je folikularne lezije štitaste žlijezde dajući pregled problema sa kojima se susreću patohistolozi prilikom sprovođenja dijagnostičkog postupka. Iscrpan opis jedne veoma rijetke pojave kod djece mlađe od 12 mjeseci, sindroma ALTE, ponudio je dr Goran Marković, pedijatar sa Instituta za bolesti djece. Riječ je o udruženoj pojavi apnee, promjene boje kože i tonusa mišića, te manifestacija tipa kašljanja, hroptanja ili sl. Ovaj sindrom se javlja kod manje od 1% djece navedenog uzrasta. Problemi čujnog disanja prikazani su u prezentaciji dr Slađane Radulović, predstavnice Instituta za bolesti djece. Ovaj fenomen, kako je ukazano, treba razlikovati od izvjesnog broja sličnih manifestacija: stridora, vizinga i hrkanja. Osvjetljavajući tajne oftalmološke struke, dr Biljana Milojko, predstavnica Klinike za očne bolesti KCCG-a, opisala je pristup refraktivnoj hirurgiji oka.

14

NEKOLIKO RIJEČI O SEMINARU... Medicinski program, u organizaciji Američkoaustrijske fondacije (AAF) i Otvorenog medicinskog instituta (OMI), se realizuje od 1993. god. Partner AAF u Crnoj Gori je Otvoreni medicinski klub Medicus iz Podgorice. U toku godine u Salcburgu se održi oko 30 seminara iz različitih oblasti medicine a predavači su najistaknutiji profesori Univerziteta iz SAD-a i Austrije. Do sada je 117 ljekara iz Crne Gore učestvovalo na medicinskim seminarima u Salcburgu. Medicinski zapisi, „V seminar, Salcburg Podgorica: U susret savremenoj medicini”, Podgorica, 2011, 11 Oblast psihologije bila je zastupljena u dvama predavanjima sa Seminara. Dr Jovo Đedović, predstavnik Specijalne bolnice za psihijatriju, iz Dobrote, ukazao je na raznovrsnost psihotičnih poremećaja kod osoba kasnog životnog doba. Dr Azra Deljković, predstavnica Doma zdravlja u Pljevljima opisala je psihoterapijsku proceduru kod psihotičnih poremećaja. O veoma rasprostranjenom problemu tonzilofaringitisa govorio je dr Elvir Zvrko, ljekar Klinike za otorinolaringologiju i maksilo-facijalnu hirurgiju KCCG-a. O kraniofacijalnim traumama, anesteziološkom pristupu i antibiotskoj profilaksi, govorila je dr Samira Gargović, sa Kliničkog centra Crne Gore, a iz ove oblasti prisutnima je prikazano i još jedno predavanje - Liječenje preloma kostiju šake. O ovoj vrsti preloma govorio je dr Nikola Bulatović, predstavnik Klinike za ortopediju i traumatologiju KCCG-a. Na značaj stenoza koronarnih krvnih sudova, procijenjenih određivanjem FFR-a (engl. Flow Fraction Reserve) ukazao je dr Siniša Dragnić, kardiolog sa Centra za kardiologiju KCCG-a. Završno predavanje, ali ne manje interesantno, odnosilo se na značaj postojanja protokola za prehospitalnu dijagnostiku i terapiju akutnog koronarnog sindroma. Predavač je bio dr Vuk Niković, predstavnik Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici. A. R.


KOKOŠJE SLJEPILO Piše: Dr Tanja Ševaljević – Bojović, oftamolog Kokošje sljepilo spada u grupu nasljednih oboljenja mrežnjače (distrofije mrežnjače). Primarno su zahvaćeni štapići tj. fotoreceptori koji su odgovorni za noćni vid kao i periferni vid (koji omogućava snalaženje u prostoru). Čepići koji su odgovorni za vid danju i kolorni vid mogu biti zahvaćeni kako bolest progredira. Pored fotoreceptora dolazi do oštećenja i pigmentnog epitela mrežnjače.U slučaju kokošjeg sljepila moguća su sva tri oblika nasljeđivanja: autozomno dominantno, autozomno recesivno i nasljeđivanje vezano za X (polni) hromozom. Stepen progresije oboljenja (težina kliničke slike) je u skladu sa tipom nasljeđivanja. SIMPTOMI Simptomi oboljenja se obično manifestuju između desete i tridesete godine života. Počinje sa postepenim gubitkom noćnog vida, nesigurnošću i nesnalaženjem u sumraku, poremećajem adaptacije na temu pri prelasku iz osvijetljenih u zatamnjena svjetla (u bioskopima), progresivnim gubitkom perifernog vida (kojeg često i nijesu svjesni, te mogu biti vinovnici saobraćajnih udesa). Sa vremenom dolazi i do pada vidne oštrine, koja je u skladu sa stepenom progresije oboljenja (u krajnjem stadi-

jumu kod nekih može biti svedena na osjećaj svjetla). Često je od refrakcionih anomalija zastupljena kratkovidost, pri čemu se vidna oštrina u početku može korigovati (promjene na očnom dnu su tek naznačene). Zadnja supkapsularna katarakta je čest nalaz. DIJAGNOZA Stručnjaci kažu da je dijagnoza pigmentna retinopatije u najranijem stadijumu teška (pogotovo ako je izostala pozitivna porodična anamneza). Od dijagnostičkih metoda koriste se: pregled očnog dna – oftalmoskopija, određivanje širine vidnog polja, ispitivanje adaptacije na tamu i elektroretinografija, koja je i najosjetljivija metoda (i pokazuje izmijenjen električni odgovor mrežnjače na svjetlosni stimuls – smanjena amplituda, kada su promjene na očnom dnu minimalne). LIJEČENJE U liječenju pigmentne retinopatije nema velikih pomaka. Savjetuje se upotreba vitamina (vitamin A,C – ne pretjerati u dozama), luteina, nošenje sunčanih naočara sa UV zaštitom, jer su ove osobe osjetljivije na štetno dejstvo UV zraka.

15


REZULTATI ISTRAŽIVANJA U Analiza istraživanja publikovanog u drugom dijelu knjige MENADŽMENT ZDRAVSTVENIM RESURSIMA U USLOVIMA EKONOMSKE KRIZE

Autor: dr sc Dragan Čabarkapa, Pomoćnik direktora Doma zdravlja iz Kotora

1. Cilj istraživanja Da bi ovaj rad obradio, istražio i dao nešto novo što bi sa činjeničnog stanovišta i realno utvrđenih rezultata moglo dati određeni stručni, iskustveni i naučni doprinos, bilo je neophodno obaviti istraživanje koje bi trebalo da doprinese iznalaženju odgovora vezanih za osnovnu temu rada: Menadžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize, i da ukaže ili usmjeri pažnju na određene druge goruće i aktuelne probleme u zdravstvu. Istovremeno, ovo istraživanje, kao jedno od prvih istraživanja nakon reforme PZZ-a, dalo je prve ocjene i odgovore na procese sprovedenih ili započetih reformi u zdravstvu Crne Gore, kao i na neke „vječite teme” ili otvorena pitanja u zdravstvu, a sve u pravcu stalne borbe zdravstvenog sistema za iznalaženje i prevazilaženje najozbiljnih zdravstvenih problema. Radi postizanja zacrtanog cilja istraživanja, obavljeno je empirijsko istraživanje, putem sprovođenja anonimne ankete koja je sprovedena na statističkom uzorku od 400 ispitanika, raspoređenih u četiri grupe od po 100 ispitanika, i to: 1) Zdravstveni radnici - ljekari, 2) Medicinske sestre / tehničari i ostali zdravstveni radnici i saradnici,

16

3) Zdravstveno osigurana lica iz reda: predstavničkih organa, članovi društveno-političkih organa, lica zaposlena u državnim organima, organima lokalne uprave i Fondu zdravstvenog osiguranja i 4) Građani i pacijenti (bez obzira na zanimanje i socijalni status).

2. Metod istraživanja Anketa je bila anonimna i sprovodena na dobrovoljnoj osnovi, uz pristanak svakog ispitanika, tako da nijesu bila potrebna posebna odobrenja za anketiranje. Međutim, s obzirom na to da se radilo o istraživanju koje može dati određene razultate koji se mogu koristiti u cilju unapređenja zdravstvene službe i intenziviranju procesa refomi zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, to su obavljene značajne prethodne radnje i pripreme kako bi se anketa nesmetano sprovela, a ispitanici slobodno izjasnili, bez bilo kakvog straha ili sumnje koja bi uticala na njihovu slobodnu volju. U tom pravcu, o namjeri sprovođenja ankete i anketiranju određenih grupa ispitanika koji su obuhvaćeni istraživanjem, prethodno su na prigodan način pismenim putem upoznati predsjednik Skupštine Crne Gore, ministar zdravlja, gradonačelnici i predsjednici skupština opština u gradovima u kojima je vršeno ispitivanje, predsjednici organa društveno-političkih organizacija (iz pozicije i opozicije) kod kojih je obavljeno istraživanje, kao i direktori zdravstvenih ustanova u kojima su anketirani zdravstveni radnici i saradnici. Anketiranje je uglavnom sprovedeno u septembru mjesecu 2009. Godine, u 6 opština u Crnoj Gori (Kotor, Tivat, Bar, Cetinje, Podgorica i Pljevlja), obuhvativši cjelo-


kupnu teritoriju Crne Gore (primorje, centralni i sjeverni dio), gdje živi više od 50% stanovnika Crne Gore. Istraživanje je sprovedeno u više raznorodnih zdravstvenih ustanova na sva tri nivoa zdravstvene zaštite (primarni, sekundarni i tercijarni): domovi zdravlja, opšte bolnice, specijalne bolnice, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje Podgorica. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je metod istraživanja obuhvatio više tehnika i sublimiranih metoda, tako da rezultati istraživanja teško mogu biti osporavani ili dovođeni u sumnju. U obradi ankete i donošenju sudova i zaključaka korišćen je neparametrijski statistički metod, primjenom Studentovog T-testa o ocjeni razlika proporcija u odgovorima.

3. Rezultati istraživanja U toku sprovođenja, a posebno u načinu obrade i u analizi ankete, korišćena su iskustva, sugestije i savjeti mnogih visokokompetentnih stručnih i naučnih radnika koji su se bavili sličnim istraživanjima, pa su i izvršene određene uporedne analize nekih ranijih istraživanja na slične teme i probleme. U narednom dijelu prezentiraće se ukupni reziltati dobijeni anketom, i to samo na najzačajnija pitanja. Iz naznačenog procenta prezentiranih odgovora poslije prikazanih grafikona prvi procenat se odnosi na ukupne odgovore sve četiri grupe ispitanika, a u zagradi su odgovori pojedinačnih grupa ispitanika, prema redosljedu navedih grupa (ljekari, ostali zdravstveni radnici, predstavnici organa vlasti, pacijenti i građani), tako da se mogu vidjeti razlike u odgovorima pojedinih grupa. Evo odgovora na ključna pitanja iz ankete: 1. Na pitanje: Šta bi po Vašem mišljenju trebalo uraditi da se ublaže posljedice po zdravstvenu zaštitu ?, više od polovine broja ispitanika (54%) smatra da treba povećati kontrolu trošenja raspoloživih sredstava. Da treba povećati doprinose Fondu zdravstvenog osiguranja smatra 34% ispitanika, dok 9% ispitanika smatra da treba povećati participaciju za ljekove i liječenje. Svega 3% anketiranih zastupa mišljenje da treba smanjiti prava na zdravstvenu zaštitu. Odgovori na ovo pitanje jasno ukazuju da su sredstva koja se izdvajaju za zdravstvenu zaštitu mala, a da bi se ona valjano trošila, potrebno je na prvom mjestu povećati njihovu kontrolu. Kako je tu kontrolu Fond zdravstva Crne Gore kroz maksimalnu informatičku podršku u reformi Primarne zdravstvene zaštite, a sada već i sekundarne zdravstene zaštite, već postigao, nameće se zaključak da i pored „rigorozne” kontrole trošenja sredstava namijenjenih zdravstvu, ista su i dalje nedovoljna. Zbog toga znatan broj ispitanika, 34%, predlaže da se povećaju budžetska sredstva odnosno doprinosi i prihodi Fondu zdravstva kao osnovnom finansijeru zdravstvene službe. Kako je u Crnoj Gori, što je elaborirano u ovom radu, posljednjih godina, zakonskim rješenjima došlo do smanjenja doprinosa za zdravstvo i realno već treću godinu smanjivan je zdravstveni budžet, ovim istraživanjem se pokazalo

da to nije dobro, jer se zdravstveni sistem još više osiromašuje. Nijesu nađeni ni alternativni načini finansiranja, odnosno nijesu nađeni mehanizmi nadomještanja sredstava, koja su smanjena umanjenjem doprinosa, a po opštoj ocjeni su i ranije bila mala. A. B.

34% ( 44,38,23,29) 3% ( 5,3,3,3)

C. D.

54% ( 39,52,71,56) 9% (12,7,3,12)

9% 34%

54% 3%

Povećati doprinose Fondu zdravstvenog osiguranja Smanjiti prava na zdravstvenu zaštitu Povećati kontrolu trošenja raspoloživih sredstava Povećati participaciju za liječenje i ljekove 2. Na pitanje: Da li ste zadovoljni zdravstvenom zaštitom?, 55% ispitanika odgovorilo je sa Da, a 45% sa Ne. Zanimljivo je da su na slična pitanja u istraživanju prof. N. Kecojevića1 ispitanici približno odgovorili sa 57% da i 43% ne. 3. Na pitanje: Kakvo je Vaše mišljenje o radu zdravstvene službe?, više od polovine ukupnog broja ispitanika, 54%, kaže da je dobro, 10% kaže da je veoma dobro, dok preostalih 36% kaže da je loše. 4. Među razlozima zbog kojih nijesu zadovoljni radom zdravstvene službe, ispitanici navode dugo čekanje na pregled - 30%, zatim činjenicu da se ljekar dovoljno ne upušta u njihov problem - 29%, probleme protekcije - 15%, podmićivanja - 13% i teško dobijanje uputa za viši nivo 13%. U pomenutom istraživanju prof. N. Kecojevića, obavljenom 1971. godine u Podgorici, na slično pitanje, koje je bilo ponuđeno kao jedini odgovor, ispitanici su sa 75% odgovorili da dugo čekaju na pregled. Podmićivanje, odnosno korupcija u zdravstvu nije visoko rangirana. Naprotiv, nalazi se na zadnjem mjestu, za šta se izjasnilo 13% ispitanika. Međutim, zanimljivo je da su ljekari sa najvećim procentom, od 19%, ocijenili podmićivanje (korupciju) kao razlog nezadovoljstva zdravstvenom službom, što upućuje na logičan zaključak da je ona najviše i zastupljena kod ljekara. KRAJ TEKSTA U SLEDEĆEM BROJU 1 Istraživanje obavljeno 1971. godine u Podgorici, u okviru naučno-istraživačkog projekta: EVALUACIJA UTICAJA PERIODIČNIH MEDICINSKIH PREGLEDA NA NIVO ZDRAVSTVENOG STANJA STANOVNIŠTVA - Titogradska studija

17


Jedina kost za koju se zna da do sada nije polomljena u nekoj skijaškoj nezgodi nalazi se u unutrašnjem uhu. Aleksandar Veliki patio je od epilepsije.

Kineski političar Mao Cetung odbijao je da održava higijenu zuba četkicom i pastom. Umjesto toga, ispirao ih je samo čajem.

Ljudi koji imaju usko nepce češće hrču u odnosu na ostale.

Jedan od razloga za razvod braka u Japanu bilo je to što je žena ljevoruka.

Nadutost u stomaku, kada je izazvana skupljanjem gasova u debelom crijevu, prosječno traje od 30 do 45 minuta.

18

Jedno istraživanje pokazalo je da žene koje čitaju ljubavne romane u 74% slučajeva češće vode ljubav sa svojim partnerima nego žene koje ih ne čitaju.


Uape Indijanci iz doline Amazona ritualno ispijaju pepeo kremiranih članova porodice. Pepeo se miješa s alkoholom.

Jedna od najčešćih novogodišnjih odluka ljudi širom svijeta jeste gubljenje kilaže.

Rimljani su vjerovali da je limun protivotrov za sve vrste otrova, a da orasi mogu da izliječe oboljenja glave, jer je oblik oraha sličan obliku mozga.

Važan znak liderstva u rimskoj civilizaciji bila je urođena krivonosost.

Rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti značajno je povećan kod osoba koje redovno hrču.

Dokazano je da miris ruzmarina pospješuje mentalne sposobnosti čovjeka.

Obuću bi trebalo kupovati poslijepodne, zbog toga što u to doba dana stopalo otekne.

19


Ozbiljna posljedica pušenja duvanskih proizvoda jeste tzv. pasivno pušenje. Drugim riječima, pušenje koje ugrožava život osoba koje nijesu konzumenti duvana, a tu se veoma često radi o zdravlju djece. Bolesti kardiovaskularnog i respiratornog sistema, poremećaji funkcionisanja skoro svih tjelesnih organa i sistema organa, povećanje rizika od karcinogenih oboljenja, invalidnosti i prevremene smrti, osnovne su posljedice ovog tzv. pušenja iz druge ruke. Dok se, na jednoj strani, na nivou najuticajnijih svjetskih institucija, radi na uvođenju zabrane pušenja na radnim mjestima, javnim ustanovama i mjestima okupljanja, s druge strane jača uticaj duvanske industrije u promovisanju pušenja. Broj smrtnih slučajeva izazvanih posljedicama pasivnog pušenja nalazi se u stalnom porastu, a zahvaljujući porastu kontaminacije vazduha danas je u opticaju i termin „pušenje iz treće ruke”

ISTINE I ZABLUDE:

Nepušači su prinuđeni da udišu podjednako štetne materije kao i pušači ISTINA: Zvaničnu potvrdu o tome da su nepušači izloženi istim kancerogenima kao i aktivni pušači dala je studija koju je 2004. godine sprovela Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije. Konstatovano je da se u duvanskom dimu razlikuje 4.000 štetnih supstanci, od kojih je za 69 dokazano da imaju kancerogeni potencijal. Pasivno pušenje može imati ozbiljne posljedice na poremećaj sluha kako kod odraslih osoba tako i kod djece ISTINA: Neke značajne metaanalize ukazuju na podatke da čak oko 50% osoba koje su izložene uticaju duvanskog dima ima teškoće u vezi sa sluhom. Kod djece je naročito izražen uticaj u smislu izazivanja hroničnih infekcija srednjeg uha. Svima je jasno da je pasivno pušenje štetna pojava ZABLUDA: Iako bi zaista bilo za očekivati da javno mnjenje podržava medicinski i statistički utvrđene činjenice u vezi sa štetnošću pušenja duvanskih proizvoda, podaci Galupovog istraživanja iz 2007. godine, baziranog na svjetski relevantnom uzorku, pokazuju da takvo mišljenje ipak nije u potpunosti izraženo. Utvrđeno je da 56% ispitanika smatra da je riječ o „veoma štetnoj” pojavi, a 29% je ocijenilo da je takvo pušenje „samo donekle štetno”. 10% ukupnog broja ispitanika izjasnilo se da nije riječ o previše štetnoj pojavi, a 5% smatra da ono uopšte nije štetno. Takvo mišljenje projektuju duvanske industrije koje ulažu enormno velike sume finansijskih sredstava u kontrakampanju. Poznato je da se prema jednoj takvoj „studiji” iz 2003. godine tvrdilo da je „štetnost pasivnog pušenja precijenjena” (Enstrom i Kabat, Britiš medikal žurnal). Pasivno pušenje izaziva poremećaje kognicije ISTINA: Poremećaji pamćenja, pojava demencije i slična oštećenja kognicije zaista mogu biti posljedica dugotrajne izloženosti pasivnom pušenju. Ovo je posebno uočljivo kod osoba starijih od 50 godina. Ipak, postoje studije koje ukazuju na razvoj teškoća u učenju i poremećaja u pamćenju kod djece koja su žrtve nevoljnog udisanja duvanskog dima. Iznenadna smrt odojčeta posljedica je neodgovornosti majki u smislu neodustajanja od pušenja duvana ZABLUDA: Svakako da majke koje puše tokom trudnoće rizikuju sa pojavom brojnih veoma štetnih poremećaja zdravlja njihove nerođene djece. Ipak, dokazano je da žene koje su izložene nevoljnom udisanju duvanskog dima mogu da rode potomstvo koje će biti žrtva iznenadne smrti u odojenačkom periodu. To je nedvosmisleno dokazano 2006. godine.

20


Karcinom pluća danas predstavlja oboljenje od kojeg, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje umre oko 1,4 miliona ljudi. Bez obzira na stepen razvijenosti zemlje, ova vrsta karcinoma je apsolutno dominantna u odnosu na sve ostale oblike navedenog oboljenja. Stoga je jasno zbog čega veliki značaj imaju edukativni skupovi koji se organizuju na ovu temu. Budva je 1-og i 2-og aprila bila domaćin jednog takvog događaja

Stručno savjetovanje o KARCINOMU BRONHA Sastanak pneumoftiziologa koji je započet svečanom večerom u hotelu „The Queen of Montenegro” u Budvi, 1-og aprila tekuće godine, imao je korisnu namjenu da prikazom različitih iskustava u liječenju karcinoma bronha, ponudi preporuke za terapiju ove bolesti. Pokrovitelj skupa, kao i mnogo puta do sada, bila je svjetski renomirana farmaceutska kompanija „Hoffmann - La Roche Ltd.”. Veliki broj učesnika, kao i učešće eminentnih stručnjaka iz ove oblasti, učinili su da ukupni dojam o događaju bude veoma povoljan. U okviru stručnog dijela programa nastupilo je ukupno 7 predavača. Konstruktivnim prezentacijskim izlaganjima oni su uspjeli da posjetiocima prenesu informacije o mogućnostima hemioterapijskog, hirurškog i radioterapijskog liječenja karcinoma bronha, proceduri liječenja u okviru crnogorskog zdravstvenog sistema, kao i preporuke za biološku terapiju bolesti. Poseban kolorit u rad unijela su predavanja zasnovana na prikazima slučajeva iz ljekarske prakse. Docent doktor Danko Živković, onkopulSa sastanka pneumoftiziologa održanog u Budvi, crnogorskoj javnosti, kako stručnoj, tako i zakonodavnoj i laičkoj, upućeno je nekoliko značajnih poruka o sredstvima borbe za suzbijanje obolijevanja od karcinoma pluća. Jedan od predstavnika struke, dr Milan Mijović, u toku svog izlaganja naveo je kao najvažnije: 1. Prevenciju, 2. Primjenu Zakona o zabrani upotrebe duvanskih proizvoda, 3. Rano otkrivanje raka pluća, 4. Brzu i kvalitetnu dijagnostiku, 5. Dobru bazu podataka, registar za rak i informacioni sistem, 6. Svakonedjeljno održavanje multidisciplinarnog konzilijuma, 7. Nabavku vrhunske opreme, na svim nivoima zdravstvene zaštite, 8. Kvalitetno usavršavanje, 9. Održavanje stručnih sastanaka i simpozijuma u Crnoj Gori, 10. Izradu vodiča i protokola i njihovu primjenu u praksi.

molog Specijalne bolnice u Brezoviku, imao je za temu Hemioterapijski pristup liječenju pacijenata sa karcinomom bronha uz prikaze slučajeva, a o Hirurgiji u terapiji karcinoma bronha govorio je dr Milan Mijović, grudni hirurg Klinike za grudnu hirurgiju Kliničkog centra u Podgorici. Dr Vanja Karađinović, radioterapeutkinja Onkološke klinike Kliničkog centra Crne Gore govorila je o standardnoj radioterapiji karcinoma bronha. Put pacijenta sa karcinomom bronha od primarne do tercijarne zdravstvene zaštite prisutnima je obrazložila dr Vjera Lipovac-Usanović, pneumoftiziolog Centra za plućne bolesti Doma zdravlja u Tivtu, a u okviru petnaestominutnog izlaganja nastupila je i Ana Bogetić, diplomirana farmaceutkinja i predstavnica organizatorske firme. Ona je govorila o biološkoj terapiji nesitnoćelijskog karcinoma pluća. Pneumoftiziolog Doma zdravlja u Ulcinju, prim. dr Gani Karamanaga, dao je osvrt na dijagnostiku karcinoma bronha zasnovan na primjerima iz prakse, a dr Ana Smiljković, pneumoftiziolog Doma zdravlja u Herceg Novom, na osnovu primjera iz iskustva, govorila je o arteriovenskim malformacijama bolesti. Budući da projekcije Svjetske zdravstvene organizacije koje se odnose na period do 2030. godine predviđaju trend porasta broja smrtnih slučajeva uzrokovanih obolijevanjem od karcinoma, te da se smatra da će ta cifra premašivati 11 miliona slučajeva godišnje, aktivacija svih raspoloživih resursa u borbi protiv ove pošasti, nameće se kao obaveza. Stalno podsjećanje na takav pristup predstavlja važan i neizostavan segment borbe. A.R.

21


Povodom obilježavanja Dana borbe protiv dijabetesa, 19. aprila, u prepunom Dvorcu Petrovića u Baru, održana stručna konferencija. Za organizaciju zaslužna Nevladina organizacija „Plavi Plavi krug krug”

opomena modernog života Koliko savremeni život, svakodnevna (ne)briga oko obaveza koje nam kreiraju život, mogu uticati na ishod života? Koliko se često zapitamo da li smo bitni sami sebi ili su nam bitne sve (ne)bitne stvari za kojima svakodnevno jurimo, a koje nam kasnije i te kako znaju zagorčati pomisao o tome kako je moglo a nije nam bilo, jer su prioritetne stvari uvijek važnije od onih na koje najmanje mislimo, a to je upravo život. Na konferenciji koja je održana u Baru, povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv dijabetesa, stručna lica su nam pomogla da shvatimo da se prema fenomenu bolesti treba odnositi na preventivni način, kako bismo sačuvali jedinu stvarno važnu relikviju života - zdravlje. 19. aprila tekuće godine, u Dvorcu Petrovića u Baru, okupio se značajan broj ljudi koji su u društvu organizatora NVO sektora „PLAVI KRUG”, ispratili ovaj edukativni događaj, osmislili vid humanitarne akcije, i na taj način doprinijeli boljem pristupu ovom problemu savremenog života. Predavači su bili dr Mira Samardžić, iz Dječije bolnice KCCG-a, i prof. dr Snežana Vujošević, specijalista endokrinologije sa Medicinskog fakulteta u Podgorici. Program je vodila dr Valentina Kalinić, predstavnica Plavog kruga.

Program edukacije i prevencije dijabetesa koji se odvija u organizaciji „Plavog kruga” sprovodi se već dvije godine. Ove godine, dragocjeno sponzorstvo pružila je humanitarna organizacija „KURMEMAJ FONDACIJA” iz Njujorka, vlasništvo Ahmeta i Emine Kurmemaj, koji su porijeklom Barani. Oni su poželjeli da pomognu opremanje Bolnice u Baru i poklonili 30 aparata za mjerenje šećera u krvi i 100 traka za mjerenje nivoa insulina. Akcija je sprovedena u cilju otklanjanja i sprečavanja bolesti kod djece i odraslih, a u sklopu Konferencije. Na taj način omogućeno je da svako ko dođe i zatraži stručnu pomoć, dobije traku kojom može da prekontroliše vrijednost insulina. Sprovodeći slične postupke, moguće je otkloniti sumnje u pogoršanje zdravlja, a isto tako, ukoliko se ustanovi bolest, dobiti određene stručne savjete za liječenje i eventualno otklanjanje bolesti.

22

Uvodnu riječ o ovoj pritajenoj, ali nimalo bezazlenoj bolesti, dala je dr Mira Samardžić. Ona je objasnila da je dijabetes velika opasnost, čak uzročnik velikog procenta smrtnosti u svijetu, bolest koja podjednako pogađa i djecu i odrasle. Dakle, skala obolijevanja nije ograničena, pa ni ciljna. Podatak koji je dala dr Mira Samardžić govori da u Crnoj Gori trenutno ima oko 250-oro djece oboljele od dijabetesa. NVO „Dječija nada” ima za cilj da senzibiliše zajednicu za borbu protiv dijabetesa, da se zajedničkim snagama svih stručnih lica, roditelja i oboljelih približi problemu bolesti i na najjednostavniji način potraži rješenja. Koliki je problem ove bolesti govori nam podatak da se kampanja Plavo nebo sprovodi i kod nas i u zemljama regiona, a i šire. Svaki pojedinac poziva se na saradnju. U kojoj je mjeri dijabetes prepoznat kao problem u svijetu, govori i podatak da je 2006. godine, od strane UN-a, ova bolest proglašena za epidemiološku, iako se ona ne svrstava u grupu infektivnih bolesti. Značajno je i to da se svake godine na isti datum, 14. novembra, obilježava Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ovo govori da problemu dijabetesa ne treba okretati leđa, već se na vrijeme suočiti sa njim. 14. novembar je datum kad je cijeli svijet obasjan plavom svjetlošću, plavom bojom, jer je to boja neba, a simbol kruga asocira na ujedinjenje protiv dijabetesa. Problem i nestaje tamo gdje su ruke ujedinjene a oči širim otvorene.


GESTACIONI DIJABETES DIJAGNOSTIČKI PRISTUP „KORAK PO KORAK”

MEHANIZAM RAZVOJA POREMEĆAJA Piše: mr.sci Vesna Radonjić, spec. med. Biohemije

UČESTALOST GESTACIONOG DIJABETESA Gestacioni dijabetes melitus (GDM) prije svega se definiše kao poremećaj u toleranciji glukoze, koji može biti različite težine, a po prvi put se javio u trudnoći, ali se poslije trudnoće normalizuje. Međutim, u narednim trudnoćama on se može ponovo javiti, ali je to moguće i mnogo godina kasnije i bez uticaja trudnoće. Ako se tokom trudnoće javi GDM, rizik da se kasnije javi dijabetes povećava se za 30-60%. Oko 4% svih trudnica ispolji gestacioni dijabetes. To je 100 puta više od broja trudnica sa pregestacionim dijabetesom. Neke etničke grupe (američki crnci, neka indijanska plemena), gojazne žene, trudnice starije životne dobi, osobe koje su već imale gestacioni dijabetes, kao i žene koje su već rađale novorođenčad koja su teža za gestacionu starost, češće dobijaju ovaj poremećaj.

UZROCI GESTACIONOG DIJABETESA Sama trudnoća je dijabetogeno stanje. Hormoni koji stimulišu rast i razvoj ploda mobilišu rezerve organizma žene kako bi one bile na raspolaganju fetusu, a tu prvenstveno spada glukoza. Humani horioni gonadotropin (HCG), humani placentarni laktogen (HPL), estrogen i progesteron, dramatično rastu tokom drugog dijela trudnoće. HPL ima vodeću ulogu u promjenama koje vode ka glukoznoj intoleranciji. Ovaj hormon ima jak antiinsulinski i lipolitički efekat. U posljednjem trimestru trudnoće periferna osjetljivost na dejstvo insulina smanjuje se za 50% u odnosu na onu u prvom, a produkcija glukoze u jetri povećana je 30%. Kombinacija smanjene osjetljivosti na dejstvo insulina i povišena mobilizacija glukoze dovode do pojave dijabetesa u toku trudnoće. To se ne dešava kod svih žena već samo kod onih koje izlučuju manje insulina kao odgovor na opterećenje glukozom.

Važno je razumjeti mehanizme kontrole glukoze kako bi se shvatili uzroci komplikacija. Povećana količina ženskih polnih hormona, estrogena i progesterona, pogađa kontrolu glukoze jer oni djeluju kao kontraregulacijski hormoni u ranoj trudnoći. Rezultat je povećani broj betastanica u gušterači i povećano otpuštanje insulina. Povećan nivo insulina stimuliše odlaganje glikogena, složenog ugljenog hidrata koji služi kao rezerva energije, i smanjuje proizvodnju glukoze u jetri. Često se stoga kod dijabetičarke primjećuje smanjena potreba za insulinom u ranoj trudnoći. Smanjenje aminokisjelina, triglicerida i ketona povećava odlaganje masnog tkiva. Rezultat je povećana razgradnja i ubrzana proizvodnja glukoze u bubrezima. Kako trudnoća napreduje, izlučuje se humani placentarni laktogen iz posteljice. To uzrokuje razgradnju masti kod majke (lipolizu), smanjuje majčinu upotrebu glukoze i aminokisjelina i čuva ih za fetus. Otpuštanje povećanih količina kontrainsulinskih faktora, kao što je placentarni faktor rasta, kako trudnoća napreduje uzrokuje povećanje insulina u majčinom tijelu za 30%. Majke koje su prije trudnoće imale graničnu kontrolu glukoze, pretilost ili dijabetes, mogu zahtijevati povećanje količine insulina kako bi se održala ravnoteža glukoze. Glukoza i aminokisjeline prolaze kroz posteljicu. Insulin je ne može preći. Fetus je stoga izložen većim količinama glukoze za vrijeme majčine hiperglikemije. Fetus odgovara umnožavanjem beta-ćelija gušterače i povećanim nivoom insulina. Proinsulin (IGF-1, IGF-BP3) takođe djeluje kao činilac rasta koji u prisutnosti fetalnih aminokisjelina uzrokuje veliko tijelo, makrosomiju. Nažalost, detaljni mehanizmi ovih poremećaja nisu poznati, pa nije moguća ni prevencija gestacionog dijabetesa.

FAKTORI RIZIKA ZA POJAVU OVOG TIPA ŠEĆERNE BOLESTI, PREMA UK I NICE, SU: t4UBSPTUUSVEOJDFWFʫBPEHPEJOB t1SJTVUOB HPKB[OPTU WFʫB PE  PE JEFBMOF UKFMFTOF UFäJOFJMJ#.*WSJKFEOPTUWFʫBPELHN

t1PSPEJʬOBBOBNOF[B[BEJKBCFUFT

23


t%JKBCFUFTVQSFUIPEOJNUSVEOPʍBNB t#FCBUFäBPEHSBNB NBLSPTPNJKB JMJTNSUCFCFV QSFUIPEOPKUSVEOPʍJ t1PKBWB �FʍFSB V NPLSBʍJ HMVLP[VSJKB  LPOTUBUPWBOB V EWBJMJWJ�FV[PSBLBVSJOBVUPLVUSVEOPʍF t'BNJMJKF QPSJKFLMPN J[ PCMBTUJ TB WJTPLPN QSFWBMFODPN EJKBCFUFTNFMJUVTB  +VäOB"[JKB *OEJKB 1BLJTUBO #BOHMBEF�

 ,BSJCJ NJTMJTFOBDSODF   4SFEOKJ JTUPL TQFDJĕʏOP äFOF J[ 4BVEJKTLF "SB CJKF  *SBLB  +PSEBOB  4JSJKF  0NBOB  ,BUBSB  ,VWBKUB  -FCBOPOBJ&HJQUB 

KORAK PO KORAK - DIJAGNOSTIÄŒKI PRISTUP Pravovremena dijagnoza GDM-a neophodna je zbog svih navedenih mogućih komplikacija tokom trudnoće i poroÄ‘aja. Tokom proteklog perioda mijenjali su se kriterijumi za postavljanje dijagnoze GDM-a, prije svega zbog posljedica loĹĄe reproduktivnosti oGGT-a u toku trudnoće, ako se test izvodi sa 75 g glukoze. DijagnostiÄ?ki pristup Korak po korak slijedi smjernice AmeriÄ?ke asocijacije za dijabetes (ADA). Na prvom antenatalnom pregledu moĹže da se procijeni rizik od nastanka GDM-a. Uz postojanje jednog od faktora rizika, radi se praćenje nivoa glukoze, kroz jutarnju vrijednost (najmanje 8 Ä?asova gladovanja). Kako je mali broj Ĺžena koje ispunjavaju sve zadate kriterijume za oslobaÄ‘anje od daljeg skrininga na metabolizam glukoze (liÄ?na istorija GDM-a, sindrom policistiÄ?nih jajnika, glukozurija, porodiÄ?na istorija dijabetesa tipa 2, pretjerana gojaznost, makrosomija prethodno roÄ‘enog djeteta), to je praksa da se sve Ĺžene podvrgnu daljem testiranju.

NAĹ TINU / SLUÄŒAJNI UZORAK ZA ODREÄ?IVANJE GLUKOZE Ĺ˝ene kod kojih su prisutni znaci hiperglikemije, kao ĹĄto su poliurija, polidipsija, glukozurija, infekcije urinarnog trakta ili vulvovaginalna kandidijaza, sa nalazom glukoze registrovane poslije noćnog posta viĹĄim od 5.7 mmol/l ili sluÄ?ajnog odreÄ‘ivanja glukoze većeg od 11.1 mmol/l, kao i vrijednoťću HbA1c koja iznosi 5.7-6.4% (38.8 -46.4 mmol/mol), za dijagnozu GDM-a se smatra dovoljnim, prema ADA i IADPSG1 preporukama u 2011. godini. One se smatraju oboljelim od GDM-a, prema standardnim kriterijuma, i nije potrebno da se vrĹĄi dalje testiranje, već se primjenjuje dalje lijeÄ?enje i kontrola.

ORALNI GLUKOZA TOLERANS TEST (oGTT) Žene sa visokim rizikom za obolijevanje od gestacionog dijabetesa treba da, ako je to moguće, na prvom pregledu prođu oGTT i da se retestiraju u periodu 24-28.

24

nedjelje gestacije, iako je inicijalno testiranje normalno. ÄŒak i Ĺžene sa prosjeÄ?nim rizikom od obolijevanja treba da budu testirane u periodu 24-28. nedjelje gestacije. NICE2 smjernice su sljedeće: izvoÄ‘enje dvoÄ?asovnog testa sa 75 g glukoze. Ako vrijednost glukoze mjerena nataĹĄte bude veća od 7.0 mmol/l i 2 Ä?asa poslije toga veća od 7.8, ili vrijednost glukoze pri prvom mjerenju bude manja od 7.0 mmol/l, a poslije 2 Ä?asa ona bude veća od 11.1 mmol/l, onda se takvi rezultati smatraju abnormalnim nalazom. Prema ADA smjernicama, koristi se prvi i drugi korak. Prvi korak, inicijalni oGGT, izvodi se u periodu 16-18. sedmice, na 50 g glukoze, bez prethodne pripreme3 (test je napravljen da se radi u ginekoloĹĄkim ordinacijama). Ako je nivo glukoze nakon jednog Ä?asa veći od 7.2 mmol/l, to se smatra pragom tolerancije sa većom senzitivnoťću, a ako je 7.8 mmol/l, onda je to prag koji je viĹĄe specifiÄ?an (80-90%), sa manjim procentom laĹžno pozitivnih na GDM. Treba biti oprezan sa graniÄ?nim vrijednostima jer oko 10% Ĺžena Ä?ija je glikemija poslije opterećenja neĹĄto malo manja od 7.8 mmol/l, na troÄ?asovnom testu vrĹĄenom na uzorku od 100 g, biće pozitivna na GDM. U drugom koraku, u periodu 24-28. sedmice gestacije, preporuÄ?uje se konvencionalni dvoÄ?asovni test sa 75 g glukoze, ili troÄ?asovni test sa 100 g glukoze4, kojem se daje prednost zbog bolje reproducibilnosti (omogućava identifikaciju i do 90% postojećih GDM-a).

GRANIÄŒNE VRIJEDNOSTI ZA DVOÄŒASOVNI oGTT (75 g glukoze) Dijagnoza GDM-a postavlja se ako je poslije opterećenja vrijednost glikemije izvan navedenih preporuÄ?enih vrijednosti:  tNNPMM‰OBĂ?UF  tNNPMM‰QPTMJKFI  tNNPMM‰QPTMJKFI

GRANIÄŒNE VRIJEDNOSTI ZA TROÄŒASOVNI oGGTT (100 g glukoze)    

tNNPMM‰OB�UF tNNPMM‰QPTMJKFI tNNPMM‰QPTMJKFI tNNPMM‰QPTMJKFI

Šest sedmica poslije porođaja, Şene sa GDM-om moraju biti retestirane. Žene koje su imale GDM, imaju povećani rizik da dobiju dijabetes tipa 2 u toku Şivota.

1MeÄ‘unarodno udruĹženje za dijabetes i trudnoću studijske grupe 2Nacionalni institut za zdravstvo 3Nije neophodno da trudnica gladuje prije testa, niti je vaĹžno u koje doba dana se test radi. 4Test treba da se obavlja ujutro, poslije najmanje 8 Ä?asova gladovanja.


OSTALE SKRINING SMJERNICE

nam daju laĹžno negativni rezultati, preporuÄ?uje se skrining u dva koraka

Nezavisno od ADA i NICE preporuka, dostupne su i neke druge smjernice koje se i dalje nalaze u upotrebi. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporuÄ?uje vrĹĄenje oGGT-a na 75 g uzorka nakon 8-14 h gladovanja. WHO vrĹĄi klasifikaciju Ĺžena sa potencijalnim GDM-om, isto kao i za Ĺžene koje nisu trudne. To se odnosi na kriterijum smanjene tolerancije na glukozu (vrijednost glukoze mjerena naĹĄtinu manja od 7.0 mmol/l, glukoza 2 Ä?asa poslije opterećenja veća od 7.8 mmol/l) ili kao dijabetes (glukoza naĹĄtinu veća od 7.0 mmol/l i 2 Ä?asa poslije opterećenja veća od 11.1 mmol/l). Ĺ˝enama koje su imale visok rizik od obolijevanja u prvom trimestru trudnoće, WHO sugeriĹĄe da se ponovi skrining u periodu 24-28. sedmice iako je prvi skrining bio normalan. Faktori rizika za pojavu gestacionog dijabetesa, prema WHO smjernicama, su: t7FʉBTUBSPTUäFOF t*TUPSJKBSBĂżBOKBCFCBLSVQOJI[B[BEBUVHFTUBDJPOVTUBSPTU t1SFUIPEOPVUWSĂżFOBHMVLP[OBBCOPSNBMOPTULPEäFOF t1PSJKFLMPäFOFJ[WJTPLPSJ[JĘŠOJIFUOJĘŠLJIHSVQB t1PWJĂ?FOBWSJKFEOPTUHMVLP[F NKFSFOBOBĂ?UJOVJMJTMVĘŠBKOJN uzorkom U cilju smanjenja negativnih ishoda, ĹĄto nam omogućava skrining i lijeÄ?enje GDM-a, nasuprot ĹĄteti koju

GLIKOLIZIRAJUĆI PROTEINI: HbA1C I FRUKTOZAMIN HbA1C (dio glikoliziranog Hb iz eritrocita) reflektuje nivo glukoze u prethodna 2-3 mjeseca. Kod Ĺžena sa već postojećim GDM-om, poviĹĄena vrijednost HbA1C udruĹžena je sa fetalnom makrosomijom ili glikemijama koje su pribliĹžne normalnim vrijednostima (poĹželjno je HbA1C dovesti na manje od 1% od gornjih referentnih vrijednosti prije trudnoće). Zbog efekta hemodilucije i drugih faktora, u toku gestacionog dijabetesa HbA1C je manje osjetljiv od oGGT, kao skrining test. Fruktozamin je mjera glikoliziranog albumina. Kako albumin ima kraći poluĹživot od eritrocita (jednadvije sedmice naspram 2 mjeseca), fruktozamin predstavlja mjeru brĹže promjene glukoze. Kao skrining za praćenje GDM-a, fruktozamin nije dovoljno osjetljiv kao HbA1C. BrĹži odgovor fruktozamina na poviĹĄen nivo glukoze moĹže da poveća svoj znaÄ?aj za blagovremeno praćenje procjene u PEOPTV OB )C"$ .FĂżVUJN  OJWP GSVLUP[BNJOB NBOKF korelira sa nivoom glukoze, ĹĄto drugom daje veći znaÄ?aj u praćenju nivoa glukoze.

OSNOVAN 1972. godine SA JASNIM CILJEM PROIZVODNJE PRIRODNE, EFIKASNE, BEZBJEDNE KOZMETIKE PRIJATNE ZA ÄŒULA I KOĹ˝U

STRATEGIE CELLULITE - PROGRAM ZA CELULIT -na bazi braon, crvenih i zelenih morskih algiSa DVOSTRUKIM DEJSTVOM: SPREÄŒAVANJE i BORBA PROTIV CELULITA sa BRZIM i VIDLJIVIM REZULTATIMA

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

efekat „NARANDĹ˝INE KORE“ tel: 020 625 016 fenomen „DUĹ EKA“ -vodeni celulit -tvrdi, duboki celulit

Be

z b oje .Be z mi nera

lnih u lja.Bez

konzervansa.

Samo u apotekama

RINA n.4251/00/s Certification

RINA n.EMS-77/s Certification


PERITONEUMSKA

Priredio: Damir Peličić, vsmt., Klinika za urologiju i nefrologiju KCCG

Najčešća osnovna bubrežna oboljenja koja dovode do bubrežne slabosti i potrebe za liječenjem peritoneumskom dijalizom su: primarni i sekundarni glomerulonefritis, nefroangioskleroza, hronični pijelonefritis, endemska nefropatija, dijabetesna nefropatija i policistična bolest bubrega. Pacijentima sa slabošću bubrežne funkcije koja se više ne može liječiti dijetom i ljekovima za kontrolu uremijskih komplikacija, pristupa se metodama zamjene bubrežne funkcije. Modaliteti liječenja pacijenata u završnoj fazi bubrežne insuficijencije su: peritoneumska dijaliza (PD), hemodijaliza (HD) i transplantacija bubrega. PD i HD su ekvivalentne i dopunjuju se. Koju će od ovih metoda liječenja ljekar nefrolog sprovesti, zavisi od više faktora i to: stanja pacijenta, udruženih bolesti od kojih pati, hitnoće za pristup terapiji, psihičkog stanja pacijenta, socijalnih uslova i drugih faktora. Da bi se pacijent selektovao za peritoneumsku dijalizu nefrolog uključuje porodicu i multidisciplinarni tim: psihijatra, abdominalnog hirurga, endokrinologa, kardiologa, medicinsku sestru/tehničara, specijalizovane za ovu metodu liječenja, a po potrebi se uključuje: psiholog, dijetetičar - nutricionista i socijalni radnik. Postoje dva oblika peritoneumske dijalize: kontinuirana ambulantna peritoneumska dijaliza (CAPD) i automatska peritoneumska dijaliza (DAP). Kada pacijent započne liječenje peritoneumskom dijalizom, neki od benefita su: duže se održava bubrežna funkcija (bolji je učinak nativne renalne diureze), bolje se održava krvna slika, smanjen je rizik od infekcija, veća sloboda u ishrani i uzimanju

26

tečnosti, smanjena je incidenca krvno prenosivih infekcija (HBV, HCV, HIV). Time se smanjuju morbiditet i mortalitet, a smanjeni su i troškovi liječenja. Pacijent tokom svog dugogodišnjeg liječenja može koristiti obje metode liječenja dijalizom, HD i PD, a po ukazanoj prilici i biti podvrgnut transplantiranju. Po gubitku funkcije transplantiranog bubrega uvijek se može vratiti na neku od metoda liječenja dijalizom.

Opstanak u prve dvije godine života je veći ili jednak sa hemodijalizom u preživljavanju bolesnika na peritoneumskoj dijalizi. Aslam i dr Med, Nephrol Dial, 2006, 1: 1226-1233

Šta je peritoneumska dijaliza ? Peritoneumska dijaliza je oblik liječenja koji se odvija u tijelu pacijenta, to jest u trbušnoj šupljini. Vrši se po principu difuzije i ultrafiltracije, preko peritoneumske polupropustljive membrane bogate krvnim sudovima. Da bi se realizovao pristup terapijskoj metodi potrebno je da hirurg plasira peritoneumski kateter u trbušnu duplju, tj. tamo gdje specijalizovana sestra/tehničar, edukovani pacijent ili njegova porodica ulivaju do 2,5 litra sterilnog dijalizata koji se zadržava u tijelu pacijenta. U trbušnoj duplji se obavlja fiziološka dijaliza. Nakon određenog vremenskog intervala tečnost se iz tijela eliminiše putem sile gravitacije . Ovaj ciklus traje 24 časa a podrazumijeva 4 do 5 izmjena. Važno je istaći da se u ulivenu dijaliznu tečnost mogu injektirati različite grupe ljekova, isključivo bistri rastvori (antibiotici, antikoagulanti, antimikotici, kristalni insulin i drugi), a izliveni influent se može koristiti u mikrobiološke, biohemi-


jske i druge analize. Membrana je tanka i gusto protkana krvnim sudovima. Ona omogućava supstancama da nesmetano prolaze kroz nju. Peritoneumski rastvor za dijalizu sadrži uravnoteženu količinu minerala i soli, koji ulaze u sastav ljudskog organizma. Sastav dijalizne tečnosti čine: elektroliti (natrijum, hlor, magnezijum i kalcijum), pufer (laktati i bikarbonati) i osmozna supstanca (glukoza, aminokisjeline, polimeri glukoze), koji otklanjaju višak tečnosti iz organizma. Zbog razlike u koncentraciji, dijalizat apsorbuje višak tečnosti iz krvi kroz membranu. Što je veća koncentracija glukoze, veća je mogućnost u eliminaciji viška tečnosti iz organizma. Proces razmjene materija traje oko 30 minuta.

Indikacije za peritoneumsku dijalizu Peritoneumskom dijalizom se mogu tretirati pacijenti koji nemaju kontraindikacije. Posebno su pogodni: -Pacijenti koji sami izaberu ovu vrstu terapije i ne žele da svakog drugog dana provedu 4–5 časova vezani za vještački bubreg i mašinu, a time i da izgube po nekoliko časova u putu. -Pacijenti sa težim ishemijskim bolestima kardiovaskularnog sistema. -Pacijenti sa oslabljenim krvnim sudovima - zbog neke od osnovnih bolesti koja ih je uvela u bubrežnu insuficijenciju (šećerna bolest, SEL i druge). -Pacijenti sa amputacijom gornjih ekstremiteta. -Djeca, učenici, studenti i poslovni ljudi koji često putuju i mijenjaju mjesto boravka. -Pacijenti koji su dosta udaljeni od dijaliznih centara. -Stare osobe.

-Dijabetičari. -Pacijenti sa urođenim i stečenim bolestima zgrušavanja krvi.

Apsolutne kontraindikacije za liječenje peritoneumskom dijalizom Gubitak funkcije peritoneumske membrane. Abdominalne priraslice koje otežavaju protok dijalizne tečnosti. Fizička i mentalna nesposobnost da se sprovode metoda peritoneumske dijalize. Postojanje nepovratnih hernija, zbog radikalnih i čestih abdominalnihoperacija. Zapaljenje trbušne maramice (peritonitis). Liječenje nakon terapije zračenjem kod pacijenata sa onkološkim oboljenjima.

Korist od liječenja Prilikom liječenja peritoneumskom dijalizom obezbjeđuje se: duža očuvanost bubrežne funkcije. Pacijenti su okruženi svojom porodicom. Bolja im je krvna slika. Veća je sloboda unosa hrane i pića. Nezavisni su i radna aktivnost im je povećana. Kao posljedica čestog boravka u dijaliznim centrima i nefrološkim odjeljenjima, smanjen je broj oportunističkih i drugih infekcija. Postoji minimalna opasnost od razvoja krvnoprenosivih bolesti. Povoljnija je situacija kod pacijenata koji čekaju transplantaciju bubrega, a bolji je i kvalitet života pacijenata.

Pogodnost peritoneumske dijalize kod populacije veće starosne dobi Stanovništvo u svijetu stari, kao i pacijenti koji se liječe peritoneumskom dijalizom. Kućno liječenje ima veliku prednost za populaciju veće starosne dobi. Sa uzrastom se povećavaju broj pratećih bolesti i stepen zavisnosti od drugih osoba. Rješenje liječenja pacijenata kod kuće - peritoneumskom dijalizom - najveći je benefit. Pacijenti su zadovoljni, smanjen je broj bolesničkih dana i rizik od hospitalizma i intrahospitalnih infekcija. Peritoneumska dijaliza je pogodna i u domovima starih, gdje se u referentnim centrima mogu obučavati zaposlene medicinske sestre/ tehničari. Tako se poboljšava kvalitet života kod pacijenata sa nepovratnom bubrežnom funkcijom i umnogome se produžava njihov život.

27


Predstavljamo:

DIAGNOSTICA

Laboratorija od povjerenja Privatna zdravstvena ustanova „Diagnosticaâ€? poÄ?ela je sa radom prije tri godine i za relativno kratko vrijeme stekla epitet najpouzdanije privatne laboratorije u Crnoj Gori. ZaĹĄto? Postoji viĹĄe razloga:  t1;6 %JBHOPTUJDB SBTQPMBäF EBMFLP WFʉJN QSPTUPSOJNQPUFODJKBMPNOFHPĂ?UPTFUSBäJOPSNBUJWPN[BPWV EKFMBUOPTU WJĂ?FPEN 5PQBDJKFOUJNBPNPHVʉBWBEB TF QSJKBUOP PTKFʉBKV EPL CPSBWF V QSPTUPSJKBNB PWF ustanove i dobijaju optimalnu zdravstvenu uslugu, a zaposlenima obezbjeÄ‘uje puni komfor dok rade;  t1;6 %JBHOPTUJDB PQSFNMKFOB KF OBKTBWSFNFOJKJN aparatima i opremom. Njihov kvalitet uveliko prevazilazi QPTUBWMKFOFOPSNFJPNPHVʉBWBEBTFVSBEJOBKĂ?JSBQBMFUB mikrobioloĹĄkih, biohemijskih i hematoloĹĄkih dijagnostiÄ?kih pretraga u zdravstvenoj ustanovi ovakvog tipa;  t6 %JBHOPTUJDJ SBEJ USJOBFTU WSIVOTLJ FEVLPWBOJI zaposlenih, razliÄ?itih profila: Ä?etvoro specijalista mikrobiologije, od kojih je jedan doktor nauka, dvoje specijalista biohemije, jedan viĹĄi laborant i petoro laboratorijskih tehniÄ?ara;

 t6%JBHOPTUJDJTFLPSJTUFSFBHFOTJ UFTUPWJJQPUSPĂ?OJ NBUFSJKBMTBNPOBKWFʉJIJOBKQPV[EBOJKJITWKFUTLJIÄ•SNJJ[ ove oblasti: Biomerieux, Roche, Becton-Dikinson itd. Sve navedeno predstavlja samo polaznu taÄ?ku, odnosno samo osnovu za dobar rad, ali ni izdaleka nije dovoljno da bi se govorilo o ustanovi kojoj se vjeruje, jer se povjerenje pacijenata i posebno ljekara kliniÄ?ara, koji MJKFĘŠF OB PTOPWV EPCJKFOJI SF[VMUBUB  NPäF TUFʉJ TBNP QPTWFʉFOPĂ?ʉV  WBOSFEOPN MKVCB[OPĂ?ʉV  EJTLSFUOPĂ?ʉV  QSPGFTJPOBMOPĂ?ʉVJOBEBTWFQPV[EBOJNSF[VMUBUJNB;BUPTF V %JBHOPTUJDJ QPTFCOB QBäOKB QSJEBKF TUBMOPK FEVLBDJKJ J VWKFäCBOPTUJPTPCMKB VOBQSFĂżFOKVLPNVOJLBDJKFTBQBDJKFOtima i kolegama kliniÄ?arima, sa jedne strane, te radu u skladu sa meÄ‘unarodnim standardnim procedurama iz ove oblasti (dok se iste ne donesu u Crnoj Gori), kontinuiranoj kontroli ispravnosti rada aparata i opreme (meÄ‘ula- boratorijska ispitivanja pouzdanosti rezultata), odnosno dobroj laboratorijskoj praksi, sa druge strane. Da bi ispoĹĄtovali naĹĄu devizu da smo VaĹĄa laboratorija od povjerenja, svaki SF[VMUBU TF J[EBKF UFL QPTMJKF WJĂ?FTUSVLF QBäMKJWF QSPWKFSF Kako bi bili sigurni da smo izdali nalaz u koji se mogu pouzdati i pacijenti i kliniÄ?ari, u sluÄ?ajevima kad su rezultati nedovoljno jasni, ponavljamo ih o svom troĹĄku, ako je potrebno i u viĹĄe navrata. Za OBT KF OBKWBäOJKF EB TNP TJHVSOJ EB J[EBUJ rezultat odgovara stanju naÄ‘enom kod pacijenta, naravno u granicama koje to test PNPHVʉBWB %B TF PWBLBW OBĂ? SBE QSFQP znaje, svjedoÄ?i i to ĹĄto svakim danom imamo TWFWJĂ?FQBDJKFOBUB OFTBNPJ[1PEHPSJDF WFʉ i sa cijele teritorije Crne Gore. Oni kod nas dolaze ili zato ĹĄto su nas preporuÄ?ili naĹĄi zadovoljni klijenti ili po preporuci naĹĄih kolega kliniÄ?ara, ĹĄto nas posebno raduje. S obzirom na to da smo druĹĄtveno PEHPWPSOB JOTUJUVDJKB  VMBäFNP NBLTJNVN napora da ispoĹĄtujemo sve ono ĹĄto je zakonska obaveza, pa je tako i u odnosu na NFEJDJOTLJ PUQBE %POJKFMJ TNP 6QVUTUWP P postupanju sa medicinskim otpadom, injekcione igle koje koristimo u radu prilikom

28


uzorkovanja spaljujemo, a sav ostali kontaminirani materijal, koji nastaje tokom rada Laboratorije, autoklaviramo i prevodimo u bezopasni komunalni otpad1. Podržavamo namjere i napore Ministarstva zdravlja koji se ulažu na uvođenje protokola i vodiča, kao i standardnih procedura. Time će se osigurati standardizovane usluge za pacijente, i kad su u pitanju dijagnostičke metode i kad je u pitanju liječenje, a i napokon će se napraviti razlika između onih, posebno privatnih zdravstvenih ustanova, koje rade po standardima, a koje ne. U stvari, opstaće samo one ustanove koje rade po standardu. Inače, kad je riječ o standardima u dijagnostici, jasno je da je odavno prošlo vrijeme kada se dijagnoza postavljala samo na osnovu slušalica i fizičkog pregleda. Danas je, uz pregled, potrebno imati i laboratorijsku potvrdu, jer govorimo o modernoj medicini, koja se zasniva na dokazima. Kao što znate, najaktuelnija tema u polju zaraznih bolesti jeste antibiotska i antiviralna rezistencija, koja uglavnom nastaje zbog neopravdane i neselektivne upotrebe antimikrobnih lijekova, najviše iz razloga što su davani „napamet”, bez prethodne mikrobiološke dijagnostike. O sličnom problemu može se govoriti i kad su u pitanju nezarazne bolesti, gdje pregled krvi i urina sproveden na vrijeme i redovno korišćen u kontrolama, može značajno pomoći da se odrede neophodni lijekovi i pri tom se izbjegne lutanje u terapiji, smanji izloženost toksičnom dejstvu lijekova, skrati vrijeme liječenja i neumjerena potrošnja, te se sačuvaju danas tako neophodna finansijska sredstva. Prednost za pacijente koji se odluče da rade analize u našoj laboratoriji, ogleda se prije svega u tome što imaju komfornije uslove, manje čekaju, mogu doći u bilo koje vrijeme tokom radnog vremena Laboratorije, mogu da zakažu vrijeme kad žele da obave analize, susreću se sa ljubaznijim osobljem koje ima dovoljno vremena da se posveti i njima i njihovim nalazima, te imaju priliku da o dobijenim rezultatima porazgovaraju sa ljekarom, kao i da im se rezultati pošalju faksom ili elektronskom poštom. Takođe, po zahtjevu pacijenta ili rodbine, uzorkovanje se može obaviti i na terenu. Osobama sa hendikepom, koje nijesu u stanju da dođu do Laboratorije, usluge uzorkovanja pružamo besplatno na teritoriji Podgorice. U zdravstvenim ustanovama u javnom sektoru, jedna laboratorija primi na stotine pacijenata tokom dnevnog prijema uzoraka, tako da ljekari, jednostavno, sve i da hoće, ne mogu kontaktirati sa pacijentima, jer onda ne bi imao ko da radi njihov posao tokom procesa dijagnostike i analiza. Takođe, zbog toga što

su opterećeni radom na stotinama uzoraka, ograničeno im je vrijeme koje mogu posvetiti svakom uzorku, tako da moraju brzo da rade da bi stigli da završe posao, a o slanju nalaza svakom pacijentu ponaosob iluzorno je i govoriti. U PZU „Diagnostica” svakom se uzorku i svakom pacijentu posvećuje optimalno vrijeme, tako da rezultati koje dobijamo imaju maksimalan kvalitet, na zadovoljstvo korisnika naših usluga. Zbog svega navedenog, svakom korisniku naših usluga jasan je i naš slogan - Vaša laboratorija od povjerenja

1Imamo ugovore sa podgoričkim firmama (DOO „Čistoća” -

o prevozu, i DOO „Deponija” - o deponovanju otpada), kao i sopstveni kontejner koji se zaključava radi bezbjednosti i obezbjeđivanja namjenskog korišćenja istog.

29


Sastanak Udruženja ginekologa i akušera Crne Gore posvećen temi pristupa u liječenju endometrioze žena reproduktivne dobi

LIJEČENJE ZAHTIJEVA VISOK STEPEN EDUKACIJE LJEKARA Endometrioza • hirurgija i vantjelesna trudnoća • antagonisti i analozi • oralni kontraceptivi • medikamenti i dodatne terapije U prijatnom ambijentu imanja Knjaz, smještenog na Marezi, 15. aprila 2011. godine realizovan je stručni skup članova Udruženja ginekologa i akušera Crne Gore. Tema je bila Pristup liječenju endometrioze kod žena u reproduktivnom periodu. Predavanje radioničkog tipa moderisala je prof. dr Vesna Kopitović, upravnica Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ginekologiju i akušerstvo KC Vojvodine u Novom Sadu. U skladu sa dosadašnjom praksom, Sastanak je, u saradnji sa Ljekarskom komorom Crne Gore, akreditovan za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Farmaceutska kompanija Astra Zeneka bila je pokrovitelj ovog skupa. Odlična prilika da se uporede iskustva i razriješe nedoumice vezane za jednu enigmatsku bolest kakva je endometrioza iskorišćena je na veoma popularan način primjenom interaktivnog učešća predstavnika sektora struke. Insistirajući na poboljšanju mjera edukacije i bolje raspodjele nadležnosti zdrastvenih centara u skladu sa praksom razvijenih zemalja Evrope, prof. dr Vesna Kopitović, ukazala je na niz činjenica čija je relevantnost primjene potvrđena brojnim studijama, ali i iskustvima rada u

Kliničkom centru Vojvodine. Rizici oštećenja mekog tkiva ovarijuma primjenom hirurške metode u liječenju endometrioze, nekompetentnost u sprovođenju ovog pristupa, needukovanost i nepostojanje aparature koja bi omogućila efikasnost njegove primjene, veliki broj nedijagnostikovanih slučajeva, te problem kasnog liječenja, neke su od teškoća sa kojima se ginekolog skoro svakodnevno susreće. Starosna dob pacijentkinje i veličina endometrioma parametri su kojim se individualizuje svaki klinički slučaj, pri čemu dr Kopitović naglašava opredijeljenost za izbor manje invazivne metode liječenja. Prema podacima ESHR -a za 2010. godinu, prevalenca endometrioze kao uzročnika infertilnosti javlja se u 26.13% slučajeva. Jedan od trendova savremenog liječenja, koji se skoro svakodnevno primjenjuje i u KC Vojvodine, jeste transvaginalna dijagnostika. To je, kako se moglo čuti ovom prilikom, veoma podesan način postavljanja vizure, a uz standardni pristup preporučljiva je za definitivno postavljanje dijagnoze. Najbolji način operativne tehnike predstavlja ekscizija. S tim u vezi prof. dr Kopitović preporučuje odmjerenost u donošenju odluka o sprovođenju ove mjere. Ipak, prihvatljivo je da se u ranim stadijumima endometrioze vrši ovakva terapija, ali samo ukoliko endometriom ima dijametar veličine 4 cm. Endometrioza pokazuje visok stepen sklonosti ka pojavi recidiva. Studije pokazuju da se nakon svih vrsta terapije ona ponovo javlja kod čak 30-40 % žena. Važna preporuka koja je bazirana na iskustvu i rezultatima studija ukazuje na nepotrebnost vršenja hirurškog pristupa u slučaju pojave recidiva bolesti. Interesantno, veoma efikasnim sredstvom u toj borbi smatraju se oralni kontraceptivi. To uključuje njihovu obaveznu kontinuiranu primjenu u toku 36 mjeseci. Prema Kohranovim podacima, recidivantna oboljenja u ovom slučaju registruju se kod svega 6% žena. U toku ovog edukativnog skupa akcentovan je i značaj mjerenja

30


Antimilerovog hormona. Ukoliko je njegova vrijednost manja od 0.5, to je apsolutna indikacija da se ne smije odlagati ljekarska intervencija. Sprovođenje ovog metoda naročito se preporučuje u periodu neposredno prije i 3 mjeseca nakon operativnog zahvata. Pitanja vezana za fenomen vantjelesne trudnoće, kao legitimnog i veoma efikasnog metoda liječenja endometrioze, nijesu u potpunosti razjašnjena. Ipak, riječ je o metodi koja pokazuje brojne prednosti u odnosu na mnoge ostale. Primjena analoga, koja pred kliničare postavlja različite dileme o opravdanosti primjene u pojedinim situacijama, ipak je najomiljeniji način liječenja endometrioze. 71% prisutnih članova Udruženja ginekologa i akušera odgovorilo je da redovno ordiniraju ovom vrstom lijekova. Tokom Sastanka iznešen je i zahtjev ljekara da državne zdravstvene ustanove koje su zadužene za obazbjeđivanje dostupnosti

lijekova u medicnskoj praksi treba da rade na proširenju liste indikacija kod kojih primjena analoga ili antagonista ima nezamjenljivu ulogu u liječenju. Neki drugi oblici terapije: medikamenti i N5 dodatna estrogenska terapija utiču na poboljšanje kvaliteta života pacijentkinja i naravno da imaju svoje mjesto na listi preporuka za liječenje endometrioze. Upoređujući preporuke „Royal College of Centre Gyneacology”, „European Society Human Reproduction” i „American Society of Reproduction Medicine”, referentnih svjetskih udruženja iz oblasti reproduktivnog zdravlja i ginekologije, dr Kopitović je istakla značaj činjenice da je primjena hirurške terapije opravdana samo u određenim slučajevima dvaju početnih stadijuma endometrioze, te da se, u suštini, radi o individualizovanom pristupu svakom pacijentu. Edukacija ljekara predstavlja segment koji u tom smislu ima visoko rangiran značaj. A. R.

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI

TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane. Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija. BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.


Pilula za “jutro poslije” ESCAPELLE Piše: Prof dr Branka Nikolić Spec. ginekologije i akušerstva Medicinski fakultet u Beogradu GAK “Narodni front”

Pilula za “jutro poslije”, “hitnu“ kontracepciju ili, kako je širom svijeta poznata i kao EC (emergency contraception), obogatila je široku paletu kontraceptivnih preparata i svojim djelovanjem, dostupnošću i efikasnošću se kvalifikovala kao veoma tražena i korišćena kontraceptivna metoda. Ova vrsta kontracepcije nije nepoznata, a zanimljivo je i to da su i najmlađi korisnici kontracepcije u priličnoj mjeri obaviješteni o njenom postojanju, dostupnosti i mogućnostima korišćenja. Pilula za “jutro poslije”, u svom sastavu ima 1,5mg levonorgestrela koji je sintetski progestagen, po dejstvu sličan prirodnom progesteronu. Ovaj podatak važan je, kako za ljekare i farmaceute, tako i za potencijalne korisnice pilule , opterećene hormonofobijom. Osim toga, poznavanje sastava pilule pomaže u davanju odgovora na često postavljana pitanja:

-djeluje na sluzokožu materice i smanjujući joj receptivnost za oplođenu jajnu ćeliju, ako je do oplodnje došlo.

-Da li je pilula “za jutro poslije” abortivna pilula? Ovo nije abortivna pilula.

Kada: ŠTO PRIJE TO BOLJE (najkasnije 72 h) !!

Ovo je pilula čiji je zadatak da spriječi neželjenu trudnoću. Pilula je neefikasna ako je trudnoća ostvarena prije njenog uzimanja. Istraživanja nisu dokazala štetno dejstvo pilule na dalji razvoj ploda.

-nakon nezaštićenog seksualnog odnosa -nakon nasilnog seksualnog odnosa -nakon nezaštićenog odnosa za vrijeme dojenja -nakon nezaštićenog odnosa korisnica oralne hormonske kontracepcije koje su “propustile 2, 3 ili više kontraceptivnih pilula

-Dojenje i pilula: Može se koristiti, bez straha da će hormon, preko mlijeka, u organizmu djeteta izazvati neželjene efekte.

Efikasnost pilule određena je i vremenom uzimanja. Najveća efikasnost postiže se brzim uzimanjem pilule (u prvih 24h nakon nezaštićenog odnosa). Pilula “za jutro poslije” može se koristiti tokom cijelog reproduktivnog perioda, nevezano za starosnu dob. Djevojkama mlađim od 18 godina savjetuje se da pilulu ne uzimaju bez prethodne konsultacije sa ginekologom.

Kako djeluje? -osnovno dejstvo pilule je da spriječi ovulaciju, -usporava pokretljivosti spermatozoida i tako smanjuje mogućnost oplođenja jajne ćelije, ako je došlo do ovulacije,

32

Šta je važno znati: -nakon nezaštićenog odnosa (najkasnije 72h), dovoljna je samo jedna pilula (1,5mg levonorgestrela) -pilula za “jutro poslie” nije namijenjena za kontrinuiranu kontracepciju -pilula ne štiti od seksualno prenosivih infekcija -može se, bez posljedica, ponovo uzeti pilula, nakon još nekog nezaštićenog odnosa u istom ciklusu -u slučaju povraćanja u prva 3 sata nakon uzimanja pilule, potrebno je ponovo uzeti pilulu -krvarenje nakon uzimanja pilule je moguća prateća pojava, kao i napetost u grudima, proliv, glavobolja i osjećaj mučnine i povraćanje. -kašnjenje menstruacije je moguće (5-14 dana) -trudnoća je moguća (1-2 na 100 korisnica)


Prije upotrebe detaljno proÄ?itajte uputstvo, ako vam je potrebna joĹĄ neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


Piše: dr Marko Savovski, Spec. ortopedije, traumatološke hirurgije i baromedicine Dekompresiona povreda izjednačava pojmove kao što su dekompresiona bolest, kesonska povreda, bolest komprimovanog vazduha a definiše se kao nastanak smetnji karakterističnih po bolovima u zglobovima, respiratornim manifestacijama, lezijama po koži i neurološkim znakovima koji nastupaju u vazduhoplovstvu, pri ronjenju i kod radnika koji rade u uslovima povećanog vazdušnog pritiska koje prati brza redukcija vazdušnog pritiska. Osnovni uzročnik bolesti jesu gasni mjehurići koji pri tome nastaju u tjelesnim tečnostima i tkivima. Dijagnostička složenost dekompresione povrede najbolje se vidi u raznovrsnosti manifestacija i oblika bolesti. Pojedini oblici dekompresione povrede međusobno se razlikuju po nastupu, evoluciji, odgovoru na specifičnu terapiju i konačnom ishodu liječenja. Nastanak dekompresione povrede zavisi od doze dekompresionog stresa (trajanja ekspozicije boravka u sferi povećanog pritiska, jačine i brzine promjene pritiska kao i u sastava gasnih mješavina koje ronioci koriste). Što je dekompresioni stres veći, to je i vjerovatnoća nastajanja dekompresione povrede veća. Ne zna se pouzdano šta u pojedinačnom slučaju određuje ishod dekompresijske povrede. Nesumnjivo je da bez mjehurića u tjelesnim tečnostima nema dekompresione povrede, ali je izvjesno i to da se povreda ne razvija uvijek kada su oni prisutni. Koji su individualni fiziološki i psihološki faktori koji mogu uticati na pojavu ove povrede, nije u potpunosti razjašnjeno.

Osnovni koncept zasniva se na pretpostavci da se pri boravku u prostorima pod povišenim pritiskom rastvorljivost azota u krvi i tkivima proporcionalno povećava sa porastom pritiska, i da se rastvoreni azot u tečnom stanju u krvi i tkivima trenutno izjednačava. Uz ovu pretpostavku promet gasova je direktno proporcionalan brzini kojom krv dovodi azot u tkiva i volumenu tkiva, tj. rastvorljivosti azota i kapacitetima tkiva za rastvoreni azot. Na tom modelu je Haldan (John Berdon Scott Haldane), 1917. godine postavio teoriju po kojoj se dekompresiona povreda može izbjeći ako parcijalni pritisak azota ni u jednom trenutku ne bude dvostruko veći od vazdušnog pritiska okoline. Po tom principu napravljene su profilaktičke dekompresione tablice. PROTOKOL ZA LIJEČENJE DEKOMPRESIONE POVREDE Posljednjih godina došlo je do usklađivanja i harmonizacije standarda za bezbjedno ronjenje, na evropskom ali u priličnoj mjeri i svjetskom nivou. Poseban napredak postignut je u pogledu približavanja ovih standarda o mjerama primarne i sekundarne prevencije, kao i sprečavanja i liječenja posljedica nesreća u rekreativnom i profesionalnom ronjenju, ali i u odnosu na ostale aspekte rada u hiperbaričnim uslovima, odnosno u hiperbaričnoj medicini uopšte.

Klasifikacija dekompresione povrede prema težini simptoma i znakova bolesti

34

Tip I. A KOŽNI

Tip I. B BENDS

Svrabež Peckanje Osip Marmorizacija

Bolovi u zglobovima

Tip II. A Tip II. A a)CEREBRALNI b)MEDULARNI Slabost Nesvjestica Konvulzije Mučnina Povraćanje Vrtoglavica Nistagmus Pareze i paralize

Ataksija Mišićna slabost Pareze i paralize Bol oko pojasa Bol duž kičme Braun— Sekvardov sindrom

Tip II. B RESPIRATORNI Bol u grudima Dispnea Gušenje (engl. chokes) Gubitak svijesti


Prema odlukama Sedme konsenzusne konferencije o hiperbariÄ?noj medicini, odrĹžane u Francuskoj, u Lilu, decembra 2004. godine (7th European Consensus Conference on Hyperbaric Medicine), a na osnovu prethodno usaglaĹĄenih stavova vodećih organizacija za hiperbariÄ?nu medicinu: European Diving Technology Commettee (EDTC), European Committee for Hyperbaric Medicine (ECHM), DAN Europe and International DAN, Geselschaft fur Tauch und UberdruckMedizin (GTUM) i drugih, usvojen je i European Code of Good Practise for Hyperbaric Oxygen Therapy odnosno Evropski pravilnik dobre prakse za hiperbariÄ?nu oksigenaciju. ANEA HBO „Medicalâ€? - Budva referentna je zdravstvena ustanova DAN Europe u ovoj regiji, tj. posjeduje ovlaťćenje za pruĹžanje medicinskih usluga DAN organizaciji koja se bavi unapreÄ‘enjem bezbjednosti ronjenja, a Ä?iji je predsjednik prof. dr Alesandro Maroni, koji je takoÄ‘e Ä?lan nauÄ?nih komiteta navedenih evropskih organizacija. Mjere primarne prevencije - spreÄ?avanje udesa Za sve podvodne i hiperbariÄ?ne aktivnosti definiĹĄe se proces utvrÄ‘ivanja rizika koji obuhvata: analizu rizika, utvrÄ‘ivanje stepena i vrste rizika i kontrolu rizika. Prije izvrĹĄavanja bilo kakve aktivnosti definiĹĄe se odgovornost svakog pojedinog uÄ?esnika, odgovarajućim pisanim dokumentom. Za svaku aktivnost unaprijed se predstavlja plan za obavljanje standardnih procedura i plan za hitne sluÄ?ajeve. Mjere sekundarne prevencije - hitno lijeÄ?enje dekompresione povrede u cilju spreÄ?avanja pogorĹĄanja stanja i nastanka trajnih oĹĄtećenja Dekompresiona povreda (DP) termin je koji oznaÄ?ava arterijsku gasnu emboliju i dekompresionu bolest, odnosno organski ili funkcionalni poremećaj nastao zbog izdvajanja gasne faze u tkivu ili krvi, a zbog smanjenja pritiska okoline. Rizik od ispoljavanja DP-a prisutan je pri svakoj ronilaÄ?koj proceduri, a prema statistikama, posebno

kod onih koje se obavljaju na dubinama većim od 30 metara. DP je, sa stanoviĹĄta medicine, u pravom smislu hitno stanje i zahtijeva lijeÄ?enje u specijalizovanom centru koji raspolaĹže odgovarajućom rekompresionom komorom u kojoj je moguće u potpunosti sprovesti proceduru lijeÄ?enja kiseonikom pod pritiskom (hiperbariÄ?nu oksigenaciju) i omogućiti neprestano praćenje stanja povrijeÄ‘enog. PreporuÄ?uje se da to bude viĹĄemjesna rekompresiona komora koja se nalazi u krugu bolnice i u neposrednoj blizini jedinice za intenzivnu njegu. HiperbariÄ?na oksigenacija predstavlja proces odnosno lanac dogaÄ‘aja, a ne izolovani vid lijeÄ?enja. Protokol na terenu  t1SWB QPNPʉ  TUPQSPDFOUOJN LJTFPOJLPN  QSFLP regulatora, odnosno odgovarajućeg sistema sa konstantnim protokom od 15lit/min, za povreÄ‘enog koji diĹĄe, odnosno preko sistema balon-ventilator-maska, za one koji ne diĹĄu, uz ostale mjere reanimacije (oĹživljavanja).  t%BWBUJUFĘŠOPTUOBKCPMKFWPEVBLPP[MJKFĂżFOJNPäF da pije. Ukoliko je pacijent nestabilan i povraća, potrebno je davati infuzione rastvore (Ringerov laktat ili fizioloĹĄki rastvor. Izbjegavati upotrebu rastvora koji sadrĹže glukozu).  t1PTMJKF TUBCJMJ[BDJKF TUBOKB  PCF[CJKFEJUJ IJUOV FWB kuaciju u odgovarajući centar sa hiperbariÄ?nom komorom. Osobu transportovati automobilom, brodom, helikopterom (ne prelaziti 300 metara visine od zemlje), ili avionom, ali samo u sluÄ?aju da je kabina na pritisku koji je ~1 bar.  t5PLPNUSBOTQPSUBEBWBUJLJTFPOJL ĘŠBLEPĘŠBTPWB bez prekida, i bez bojazni od kiseoniÄ?ke toksiÄ?nosti. Nakon 4 Ä?asa neprekidnog udisanja, mogu se praviti prekidi od 5 minuta tokom kojih se diĹĄe vazduh. Prekide je potom moguće obavljati na svakih sljedećih 25 minuta u intervalu od 4–12 Ä?asova od poÄ?etka primjene kiseonika.  t/F QPLVĂ?BWBUJ WSĂ?FOKF SFJNFS[JKF LJTFPOJLPN V vodi ! (U narednom izdanju: hiperbariÄ?na oksigenacija i dodatni tretmani)

35


Naučni skup koji je 19. aprila održan u hotelu Podgorica imao je za temu pojašnjenje aspekata primjene nesteroidnih antiinflamatornih lijekova u terapiji. Organizator je bila svjetski poznata farmaceutska kompanija Berlin chemie. Ovo je bila i prilika da se ukaže na karakteristike lijekova ove vrste koji pripadaju proizvodnom asortimanu Berlin chemija

NESTEROIDNI LIJEKOVI U NEFARMAKOLOŠKOJ TERAPIJI FIZIKALNA TERAPIJA • NESTEROIDNI ANTIINFLAMATORI

Na naučnom skupu upriličenom povodom Berlin chemijeve inicijative raspravljalo se o značaju i efektima primjene nesteroidnih antiinflamatornih lijekova. Primjena nesteroidnih antiinflamatornih lijekova u fizikalnoj medicini bila je predmet izlaganja dr Željane Škarić-Karanikić, iz KCCG. Objašnjavajući mehanizam primjene lijekova, tj. sinhronijskog tretmana lijekom i nosiocem lijeka, ona je navela i podatak da se traume i frakture javljaju u oko 9% svih uzročnika bola kod pacijenata, neurogeni bol zahvata oko 7% te populacije, a muskuloskeletni čak oko 41% svih uzročnika. Obrazlažući principe sprovođenja i rezultate studije sprovedene u matičnoj zdravstvenoj organizaciji, dr Škarić-Karanikić istakla je da kada je u pitanju oblik fizikalne terapije koji se pokazuje kao najefektivniji u terapiji sindroma karpalnog tunela, prednost pripada elektromioneurografiji. U odnosu na medikamentoznu terapiju, fizikalna terapija pokazuje veću djelotvornost, ali ne treba zaboraviti važnu preporuku da medikamentozna terapija može da bude dobra dopuna fizikalnoj terapiji. Dr Vesna Bokan, iz KCCG govorila je na temu Fizikalna medicina u liječenju muskuloskeletnog bola. Ona je istakla podatak da je ova vrsta bola statistički veoma značajan uzročnik radne nesposobnosti (do 30% svih kratkoročnih bolovanja). Navodeći osnovnu klasifikaciju muskuloskeletnog bola: amputacije anatomije i fiziologije muskuloskeletnog sistema, biomehanika, karakteristike hoda, bol u zglobovima i kičmenom stubu, dr Bokan je posebno obratila pažnju na tretman poremećaja zgloba koljena, zgloba ramena i lumbosakralnog regiona. Fizijatrima je poznato da kada se odluče za terapiju zgloba koljena sonoforezom, treba da izaberu jedan od dva njena osnovna oblika primjene: impulsnu ili kontinuiranu. Iako kontinuirana sonoforeza za sada ima doktrinarnu prednost, na ovom predavanju data je i preporuka o uzimanju u obzir i drugog oblika terapije. To se vrši iz dva razloga: zbog isključenja postojanja termičkog efekta, time i boljeg očuvanja djelotvornosti sonoforeze, kao i bolje koncentracije lijeka aplikovanog ovom metodom. Dajući uporedni pregled metodske efikasnosti u liječenju, dr Bokan je navela i rezultate istraživanja

36

prema kojima se zbog primjene fizikalne terapije u liječenju bolesti vezivnog tkiva i dijabetesa u etiologiji kod 57.1% ukupnog broja ispitanika uočava poboljšanje zdravstvenog stanja. Ovo svakako ukazuje na značaj primjene ove veoma popularne nefarmakološke metode. Predstavnik Berlin chemijevih proizvoda, najprije nesteroidnih antiinflamatora, bila je mr ph. Slađana Đorđević. Ona je govorila o dejstvima, načinu primjene i doziranja preparata: Fastum gelu, Lioton 1000 gelu, deksomenu i deksketoprofenu. U spektru brojnih i raznovrsnih efekata terapije ovim sredstvima treba ukazati na višegodišnje iskustvo, te agilnost, efikasnost i komfornost njegove primjene. Posebno je bilo riječi o brzini efekta primjene opisanih lijekova. Prezentaciji nije bilo strano ni objašnjenje mehanizma pojave neželjenih efekata terapije visoko selektivnim antiinflamatorima, tako da je opis dejstva lijekova u potpunosti zaokružen. Nesteroidni lijekovi čine važan prateći element fizikalne terapije. U tom smislu, fizijatrima, ali i ostalim stručnjacima iz ove oblasti, nameće se obaveza da u sklopu stalne edukacije rade na upoznavanju najnovijih dostignuća iz ove oblasti. Budući da broj studija nikada ne može biti prevelik, bilo bi poželjno i da se angažuju na tom planu kako bi dali doprinos primjeni što efektivnije terapije.


ZDRAVE NOGE SU NAJZGODNIJE Duge, veoma vitke ili punije i oble, ženske noge su oduvijek privlačile pažnju. Njihova atraktivnost zavisi od opštih trendova i ličnih afiniteta, a suštinska ljepota nogu leži u njihovom zdravlju. Loša cirkulacija često uzrokuje oticanje nogu, a proširene vene su ozbiljan zdravstveni, ali i estetski problem. Zato je važno da njegujete Vaše noge i vodite računa o prevenciji mogućih problema. Lagana šetnja 30 minuta dnevno poboljšaće vašu cirkulaciju. Ako trčite ili plivate, potrebno je da svakih pola sata istegnete noge. Izbjegavajte dugo stajanje, sjedenje s prekrštenim nogama, neudobnu, tijesnu obuću i visoke štikle, bar tokom dana. Kad ste u prilici, podignite noge i odmarajte ih. Tople kupke prije spavanja doprinose

opuštanju mišića, kao i tople obloge sa uljem od lavande ili đumbira. Nekoliko kapi ovih eteričnih ulja možete dodati i u bazno ulje za masažu i lagano ih utrljavati. Masaža mišića umanuje njihovu napetost. Savjetuje se i upotreba preparata koji će doprinijeti da se uspostavi bolja cirkulacija i spriječi oticanje nogu. Naša preporuka su Hepathrombin gel i krem iz Hemofarm palete, koji su efikasni u prevenciji i terapiji proširenih vena. Povećavaju čvrstinu i elastičnost venskih zidova i pomažu regeneraciju tkiva, ublažavaju bolove, otoke i osjećaj težine u nogama. Za više informacija obratite se Vašem apotekaru ili lekaru.


Evropska nedjelja imunizacija, predviđena za period 23–30. aprila tekuće godine, obilježena je i u Crnoj Gori - pod sloganom „Zajedničkim naporima protiv zajedničkih prijetnji”. Cilj akcije je povećanje jasnosti komunikacije sa javnošću kao i jačanje uvjerenja opšte populacije o neophodnosti zaštite svakog djeteta od bolesti, pogotovu onih koje se mogu spriječiti vakcinacijom Evropska nedjelja imunizacija

protiv zajedničkih prijetnji U periodu od 23. do 30. aprila, sve države evropskog regiona, sve zdravstvene organizacije obilježavaju Nedjelju vakcinacije. Ovom akcijom inicijativno se želi postići da svako dijete dobije vakcinu, da se tim izbjegne svaka vrsta obolijevanja i umiranja. Povodom Evropske nedjelje imunizacije u Institutu za javno zdravlje 21-og aprila održana je konferencija za štampu. Predstavnicima javnosti obratili su se prof. dr Dragan Laušević, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i Senad Begić, predstavnik Odjeljenja za imunoprofilaksu. Ukoliko se bude pažljivo sprovodio ovaj vid preventivne strategije, sa sigurnošću ćemo dokazati uzlaznu putanju napretka i vidno sprečavanje razvijanja bakterioloških bolesti. Vršeći analizu razvoja u toku posljednjih 10 godina, prof. dr Dragan Laušević rekao je da je ponovo počelo da dolazi do obolijevanja, jer odrasli ne prepoznaju prisutvo vakcinopreventivnih bolesti, tj. svi mislimo da toga više nema. Ukoliko se vakcinacija sprovodi na regularan način, naravno da neće postojati problem sa obolijevanjem, ali ukoliko se ona ne sprovodi, naš kolektivni imunitet sklon je slabljenju. Samim tim, automatski ostavljamo prostor za cirkulaciju infektivnih agenasa, tako da dolazi do pojačanog obolijevanja. Podatak da se 2002. godine uspio dobiti sertifikat u državama evropskog regiona i da smo oslobođeni od autohtonih slučajeva dječije paralize, naveo nas je na saznanje da je svijest odraslih osoba, to jest svih ljudi odgovornih za maloljetna bića, vidno napredovala u edukaciji i ostvarila napredak. Tako je bilo sve do 2010. godine kada su neki importovani slučajevi iz drugih regiona svijeta imali Bitan cilj Evrope i zdravstvenih organizacija jeste i to da se do kraja 2015. godine eliminiše pojava malih boginja i rubeole. To je oboljenje protiv koga se već 30 godina uspješno sprovodi vakcinacija. Prema primjerima sprovedenim Programom vakcinacije, ustanovljeno je da i dalje postoji mali broj oboljelih. Rekli bi da je bolest skoro pa iščezla.

38

zabilježen porast infektivnosti. Iste godine smo imali veliku epidemiju „uveženu” iz Tadžikistana, dijela bivšeg Sovjetskog Saveza. Tada je registrovano više od 450 osoba oboljelih od dječije paralize, što se ne pamti, a što je prenešeno i na ostale države u okruženju. Akcijama enormnog zamaha uspješno je zaustavljena ova opasna zaraza, učinjene su dopunske aktivnosti i sada se može reći da je situacija pod kontrolom. Globalni problem sastoji se u činjenici da se određeni dio populacije ne vakciniše. Ako se problem posmatra na godišnjem nivou, javlja se veliki procenat nevakcinisanih, pa dolazi do akumulacije takvih primjera. Oni formiraju vrlo veliku grupaciju, koja lako i brzo može da raširi infektivnost bolesti. Upoznati sa ovim problemom, predstavnici zdravstvenih službi na najefikasniji način vrše reviziju imunizacionih kartona. Svi roditelji mogu da dovedu djecu na stručno savjetovanje i vakcinisanje, ne bi li tim metodama doprli do svijesti građana - da shvate da je bolje preventivno razmišljati. Problem koji bi se eventualno mogao pojaviti bolje je spriječiti, nego liječiti. Skeptičnost prema obavezi vakcinacije glavni je problem u razmišljanju kod ljudi. Više od toga izražena je bojaznost od nuspojava koje se vezuju za vakcinaciju, čak više i u odnosu na strah od obolijevanja. Zadatak svih stručnih ljudi, zdravstvenih radnika, predavača… jeste da se održi visok nivo kolektivnog imuniteta koji se postiže vakcinacijom svakog djeteta, a pogotovu onih koji žive u ruralnim sredinama, kolektivnim centrima sa lošim životnim uslovima - gdje je rizik od obolijevanja izrazito visok jer se koncentracija zaraze veoma brzo širi. U takvim okolnostima, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, u saradnji sa pedijatrijskim službama, na svakih mjesec ili dva dana organuzuje vakcinaciju u svim centrima za kolektivni smještaj. J. Živković


Hronika 1, 2. april - EDUKACIJA O KARCINOMU BRONHA

U Budvi je tokom 1-og i 2-og aprila ove godine, pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije „Hofmann - La Roche Ltd.", upriličen edukativni skup o karcinomu pluća. Hotel „The Queen of Montenegro" bio je domaćin značajnog broja pneumoftiziologa, hemioterapeuta, hirurga, radiologa i stručnjaka ostalih medicinskih oblasti koji su uzeli učešća u realizaciji planirane edukacije i stručnog savjetovanja. U okviru stručnog dijela programa nastupilo je 7 predavača. Doc. dr Danko Živković, onkopulmolog Specijalne bolnice u Brezoviku, govorio je o hemioterapijskom pristupu u liječenju pacijenata oboljelih od karcinoma. O hirurgiji u terapiji karcinoma bronha govorio je dr Milan Mijović, hirurg Klinike za grudnu hirurgiju Kliničkog centra u Podgorici. Dr Vanja Karađinović, radioterapeutkinja Onkološke klinike Kliničkog centra Crne Gore govorila je o standardnoj radioterapiji, a tretman ovih pacijenata koji se obavlja od primarne do tercijarne zdravstvene zaštite prisutnima je obrazložila dr Vjera Lipovac - Usanović, pneumoftiziolog Centra za plućne bolesti Doma zdravlja u Tivtu Pneumoftiziolog Doma zdravlja u Ulcinju, prim. dr Gani Karamanaga, dao je osvrt na dijagnostiku karcinoma bronha zasnovan na primjerima iz prakse, a dr Ana Smiljković, pneumoftiziolog Doma zdravlja u Herceg Novom govorila je o arteriovenskim malformacijama bolesti Ana Bogetić, diplomirana farmaceutkinja i predstavnica organizatorske firme, govorila je o biološkoj terapiji nesitnoćelijskog karcinoma pluća. Karcinom pluća danas predstavlja oboljenje od kojeg, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje umre oko 1,4 miliona ljudi. 7. april - U PODGORICI ZVANIČNO OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA Svjetski dan zdravlja koji se po tradiciji Svjetske zdravstvene organizacije svake godine obilježava 7. aprila, u saradnji Ministarstva zdravlja i Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, zvanično je obilježen i u Crnoj Gori. U Konferencijskoj sali „Apart Premier Hotela”,

u Podgorici, organizovan je jednodnevni okrugli sto na temu „Rezistencija na antimikrobne lijekove i njeno globalno širenje: bez akcije danas, nema lijeka sutra”. - Namjera je da se kroz konstruktivni dijalog učesnika iniciraju konsultacije o potrebi definisanja okvirnog plana i mjera u cilju kontrole i sprečavanja širenja antimikrobne rezistencije - navodi se u Saopštenju Službe za odnose sa javnošću Ministarstva zdravlja. Skup je otvorio ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, a u uvodnom dijelu manifestacije prisutnima se obratila i Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici. U radnom dijelu nastupili su predavači: prof. dr Gordana Mijović, predstavnica Instituta za javno zdravlje zadužena za sektor antimikrobne rezistencije, dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja u Podgorici, dr Vesna Beatović, predstavnica Instituta za javno zdravlje, dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore i Dragana Grbić-Sekulović, predstavnica Veterinarske uprave Crne Gore.

8. april - PETI MEDICINSKI SEMINAR KAO PLOD SARADNJE SALCBURŠKIH I PODGORIČKIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA Medicinski program koji se u organizaciji Američko-austrijske fondacije (AAF) i Otvorenog medicinskog instituta (OMI) realizuje od 1993. godine, po peti put je organizovan i u Crnoj Gori. Otvoreni medicinski klub „Medicus” iz Podgorice i Centar za nauku „CEZANA”, iz Kliničkog centra Crne Gore, učestvovali su u stvaranju uslova za realizaciju Seminara naslovljenog U susret savremenoj medicini. Ovaj jednodnevni naučni skup, koji je održan 8. aprila, u Amfiteatru Instituta za bolesti djece u Podgorici, animirao je za učešće veliki broj stručnjaka različitih medicinskih oblasti. Predavač po pozivu bila je prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore (Značaj ispitivanja etiogije multifaktorskih bolesti: model istraživanja polimorfizma gena). Ljiljana Vučković govorila je prob-

39


lemima u patohistološkoj dijagnostici folikularnih lezija štitaste žlijezde, Goran Marković je objasnio karakteristike ALTE sindroma, Slađana Radulović ukazala je na problematiku čujnog disanja kod djece, a o refraktivnoj hirurgiji oka govorila je Biljana Milojko. U nastavku programa govorili su Jovo Đedović (Psihotični poremećaji kasnog životnog doba), Azra Deljković (Psihoterapija kod psihotičnih poremećaja), Elvir Zvrko (Akutni tonzilofaringitis - dijagnostika i liječenje), Samira Gargović (Kraniocerebralna trauma - anesteziološki pristup i antibiotska profilaksa), Nikola Bulatović (Liječenje preloma kostiju šake), Siniša Dragnić (Značajnost stenoza koronarnih krvnih sudova procijenjena određivanjem FFR) i Vuk Niković (Značaj protokola za prehospitalnu dijagnostiku i terapiju akutnog koronarnog sindroma).

žive sa HIV/AIDS-om, NVO Kreativni centar „MonteVita”, iz Bijelog Polja, inicirala je „Odgovor Bijelog Polja na HIV/AIDS”. U Sali Bjelopoljskog centra za kulturu, 15. i 16. aprila održana su dva treninga u vezi sa ovim projektom. Učesnici prvog treninga bili su mladi političari, a drugi je bio namijenjen za pravnike, advokate i javne tužioce. U sklopu projekta, ova nevladina organizacija poklonila je svojim sugrađanima besplatnu pozorišnu predstavu „Virus”. 16. aprila u Centru za kulturu u Bijelom Polju Akordov teatar za mlade iz Nikšića izveo je ovu predstavu. 19. april - PRIMJENA NESTEROIDNIH ANTIINFLAMATORNIH LJEKOVA U TERAPIJI

11. april - U MINISTARSTVU UPRILIČEN SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA STUDENTSKOG PARLAMENTA Tim Ministarstva zdravlja na čelu sa ministrom Miodragom Radunovićem razgovarao je sa predstavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Tema sastanka upriličenog 11. aprila bilo je unapređivanje prava iz zdravstvene zaštite studentske populacije. 13. april - DONACIJA KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE 13. aprila tekuće godine kompanija „Diagenicus International Corporation” donirala je Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore testove „DIACORDON POCT”. Prema obrazloženju objavljenom u saopštenju Kliničkog centra Crne Gore, riječ je o kvalitetnim testovima koji se koriste za određivanje GPBB markera, koji pokazuju ranu ishemiju kod akutnog koronarnog sindroma i dragocjeni su za brzu orjentacionu procjenu stanja srčanog mišića i njegove perfuzije. U cilju utvrđivanja specifičnosti i pouzdanosti ovih testova, u Centru će biti izvršeno naučno istraživanje. 15. april - REALIZOVAN SASTANAK ČLANOVA UDRUŽENJA GINEKOLOGA I AKUŠERA

Pod pokroviteljstvom poznate farmaceutske kompanije „Berlin chemie”, 19. aprila u hotelu Podgorica realizovan je kratak naučni simpozijum na temu o primjeni nesteroidnih antiinflamatornih ljekova u terapiji. Aspekti primjene nesteroidnih antiinflamatornih ljekova u fizikalnoj medicini pojašnjeni su u toku izlaganja dr Željane ŠkarićKaranikić, iz KCCG. Dr Vesna Bokan, iz KCCG govorila je o fizikalnoj medicini u liječenju muskuloskeletnog bola. Ovo je bila i prilika da se ukaže na karakteristike ljekova ove vrste koji pripadaju proizvodnom asortimanu Berlin hemija. Promoterka palete Berlin hemijevih nesteroidnih antiinflamatora, bila je mr ph. Slađana Đorđević. 19. april - OBILJEŽEN NACIONALNI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA

Članovi Udruženja ginekologa i akušera Crne Gore 15. aprila tekuće godine, na imanju „Knjaz” na Marezi, odražali su sastanak na temu Pristup liječenju endometrioze kod žena u reproduktivnom periodu. Radionicu na tu temu vodila je prof. dr Vesna Kopitović, upravnica Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ginekologiju i akušerstvo, KC Vojvodine u Novom Sadu. U saradnji sa Ljekarskom komorom Crne Gore, sastanak je akreditovan za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Pokrovitelj ovog sastanka bila je farmaceutska kompanija Astra Zeneca. 15, 16. april - NOVI PROJEKTI NVO MONTEVITA U skladu sa ranije sprovođenim aktivnostima u vezi sa smanjenjem stigme i diskriminacije prema osobama koje

40

U organizaciji nevladine organizacije „Plavi krug” iz Bara, 19. aprila u Dvorcu Petrovića u Baru održan je stručni skup o dijabetesu. Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv dijabetesa, a u ime organizatora, prisutnima se obratila, i vodila program, dr Valentina Kalinić. Ovom


prilikom bilo je riječi o dijabetesu u dječijoj populaciji, kao i štetnim efektima nepravilne ishrane po zdravlje populacije. U svojstvu predstavnika struke, govorile su: dr Mira Samardžić i doc. dr Snežana Vujošević.

26. april - POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU SA NR KINOM U OBLASTI ZDRAVSTVA

Poseban segment skupa činila je posjeta predstavnika dječije donatorske fondacije Kejl &/ Džena Kurnemaj iz Njujorka. Obećavajući nastavak dostavljanja pomoći, prisutnima se obratio Saša Kosović, predstavnik Fondacije. Posjetiocima skupa podijeljeno je 100 traka za mjerenje nivoa insulina i 30 dijabetičkih aparatića, koji su poklon američke fondacije.

26. aprila, u podgoričkoj vili „Gorica”, predstavnici najvišeg nivoa zdravstvene zaštite građana Narodne Republike Kine i Crne Gore potpisali su akt kojim se obavezuju na međusobnu saradnju u sektoru zdravstva. Potpisnici Memoranduma o razumijevanju u oblasti zdravstva bili su Ma Ksaovei, pomoćnik ministra zdravlja Narodne Republike Kine, i Gorica Savović, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore.

20. april - POSJETA BARSKOJ BOLNICI

29. april - DONACIJA KLINIČKOM CENTRU CG

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, 20. aprila obavili su radnu posjetu zdravstvenim institucijama u Baru. U krugu Opšte bolnice u Baru izvršena je primopredaja ambulantnih vozila za potrebe Doma zdravlja, a u Opštoj bolnici pušten je u rad i jedan skener. U okviru posjete upriličen je i sastanak sa gradonačelnikom Opštine Bar Žarkom Pavićevićem.

Operacionom bloku Kliničkog centra Crne Gore uručen je elektrohirurški nož FORCE FX-8C, vrijedan 12.000 eura koji je donirao gospodin Milisav Zečević. Elektrohirurški nož FORCE FX-8C je aparat najnovije generacije koji obezbjeđuje siguran i precizan rad hirurga i pretstavlja osnovno sredstvo za rad u Operacionom bloku.

21. april - U SUSRET EVROPSKOJ NEDJELJI IMUNIZACIJA Povodom Evropske nedjelje imunizacija (od 23. do 30. aprila), a u susret toj manifestaciji, 21. aprila 2011. Institut za javno zdravlje organizovao je Konferenciju za medije pod sloganom „Zајеdničkim nаpоrimа prоtiv zајеdničkih prijе tnji”. Konferencija je održana u prostorijama Instituta, a u svojstvu predavača nastupili su prof. dr Dragan Laušević, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i Senad Begić, predstavnik Odjeljenja za imunoprofilaksu. - Nеdjelj а imunizаciјa је gоdišnji dоgаđај čiјi је оpšti cilj pоvеćаnjе оbuhvаtа imunizаciјom kroz efikasnu komunikaciju sa javnošću kao i јаčаnjе uvjerenja u opštoj populaciji о neophodnosti zаštitе svаkоg djеtеtа оd bоlеsti kоје sе mоgu sprijеčiti vаkcinаciјоm. Pоsеban аkcеnat se stavlja na djеcu iz tеškо dоstupnih, vulnеrаbilnih i mаrginаlizоvаnih grupa - navedeno je u Saopštenju izdatom u vezi sa ovim događajem.

Tel: 020 242 258, 069 879 713 www.slusni-aparati.rs 41


ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE ULOGA ZAVODA - KAO SASTAVNOG DIJELA SEKTORA ZA VANREDNE SITUACIJE VLADE CRNE GORE - U MASOVNIM NESREĆAMA, KATASTROFAMA I KRIZAMA

Zavod za hitnu medicinsku pomoć formiran je jula 2008. godine, od strane Vlade Crne Gore, na osnovu Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći. Njegova registracija i početak djelovanja datiraju od februara 2010. godine. Zavod će imati 160 urgentnih terenskih medicinskih timova koji djeluju na čitavoj teritoriji Crne Gore, sa posebnim akcentom na zdravstvenom obezbjeđenju važnih magistralnih pravaca i turističkih destinacija u Crnoj Gori, kako na primorju, tako i u planinskim predjelima. Usluge ove ustanove dostupne su 24 časa dnevno, svakoga dana u godini. Urgentni medicinski timovi sastavljeni su od edukovanog medicinskog osoblja koje na raspolaganju ima opremljena vozila (Reanimobile). Tim u reanimobilu čine doktor i dva medicinska tehničara od kojih je jedan vozač. Terenska koordinacija vrši se preko Dispečerske službe Zavoda, koji je dio jedinstvenog sistema upravljanja (112), pri Sektoru za vanredne situacije Vlade Crne Gore. U masovnim nesrećama, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore ima prvu i najvažniju ulogu u okviru zdravstvenog sistema i on preuzima zadatak da na licu mjesta usmjerava primarni odgovor zdravstvene službe. U slučaju masovne nesreće, hitne službe, koje su zbog prirode posla u stanju stalne pripravnosti (Policija, vatrogasne službe, Hitna medicinska pomoć, Vojska i druge), u mogućnosti su da prve reaguju na poziv za mobilizaciju dobijen od strane dispečera (112), Sektora za vanredne situacije Vlade Crne Gore. Najvažnije aktivnosti za zajedničko djelovanje u masovnim nesrećama su: pristup i procjena, prevencija, zbrinjavanje i oporavak povrijeđenih. U masovnim nesreća-

42

dr Saša Stefanović

ma, Zavod za hitnu medicinsku pomoć mijenja svoj svakodnevni način rada - umjesto da se, u cilju spašavanja života, pruža što je moguće više brige pojedinom pacijentu, sada se pruža što je moguće više brige većem broju pacijenata. Po izbijanju incidenta, Zavod se, prvi od svih zdravstvenih službi, pojavljuje na mjestu nesreće, vrši trijažu, određuje prioritet izvlačenja (prema težini povreda i ugroženosti osnovnih životnih funkcija), u saradnji sa drugim spasiocima priprema žrtve i učestvuje u njihovom izvlačenju, vrši


energičan, optimalan medicinski tretman, određuje prioritet, način, vrstu, sredstvo i destinaciju transporta povrijeđenih. Brz, efikasan, pravovremeni i organizovani odgovor preduslov je za smanjenje mortaliteta i morbiditeta u masovnim nesrećama. U toku prošlogodišnjih poplava, ekipe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć učestvovale su u radu na ugroženim područjima u Andrijevici, Plavu, Zeti i Ulcinju. Zavod ima tri glavne funkcije koje se obavljaju na licu mjesta: -TRIJAŽA -TRETMAN -TRANSPORT. Glavna mjesta tokom zbrinjavanja su: kretni

-Mjesto nesreće, poginuli, nepokretni i po-

-Sabirno mjesto, apsolutno urgentni, relativno urgentni i lakše povrijeđeni. Svi se transportuju po redovima hitnosti -Mjesto za poginule -Mjesto za nepovrijeđene koji idu u prihvatilište -Mjesto za vozila Hitne medicinske pomoći, odakle se vrši transport za bolnicu.

Veliko iskustvo u organizovanom zajedničkom pružanju hitne medicinske pomoći, hitne službe Crne Gore stekle su, nažalost, u teškoj željezničkoj nesreći kod Bioča, kada je voz iskočio iz šina. Službe hitne pomoći su, ukazavši hitnu medicinsku pomoć u saradnji sa svim drugim službama, izvršile transport više od 180 povrijeđenih do bolnice, a na licu mjesta život je izgubilo više od 40 osoba. Tom prilikom se pokazalo da je veoma važno vršiti planiranje, trening i uvježbavanje svake službe pojedinačno, a onda slijedi zajednički trening i uvezivanje svih službi u jedinstven sistem komandovanja (Sektor za vanredne situacije), čime se postižu značajni rezultati u smanjivanju broja žrtava i stope invaliditeta pri ovakvim akcidentima. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore sprovodi se kontinuirana edukacija osoblja iz oblasti urgentne medicine. U avgustu prošle godine više doktora i tehničara edukovano je od strane profesora sa Kolumbija univerziteta iz Njujorka. U toku prošle godine i ove godine naši doktori su bili na obuci za vanredne situacije u Danilovgradu, koju je sproveo Inženjerski armijski korpus SAD-a. U junu 2010. doktori Zavoda bili su na obuci u Agenciji za vanredne situacije u državi Mejn (SAD). Ekipe Zavoda su učestvovale u uspješno izvedenoj zajedničkoj vježbi „Montenegro MEDCEUR 2010”.

Ponosni smo što smo dio ove impozantne organizacije koja brine o životima i zdravlju ljudi.

Direktor dr Saša Stefanović

43


OPREZNO SA

SUNČANJEM SUNČANJE JE ZADOVOLJSTVO ALI SE U NJEMU NE SMIJE PRETJERIVATI !

Piše:Maja Nikolić, dipl. kozm. Estetičar Ljeto stiže! Sanjarimo o godišnjem odmoru i suncem okupanim plažama, moru i izležvanju na pijesku... i uprkos svim upozorenjima o mogućim rizicima od pretjeranog izlaganja sunčevim zracima, i dalje je u trendu biti preplanuo. 21 vijek možemo prema standardima ljepote nazvati „bronzano doba“. Jedna od, po zdravlje, najskupljih zabluda ovog vijeka jeste vjerovanje da je preplanula, bronzana koža simbol zdravlja i ljepote. Stanjivanjem ozonskog omotača sunčevo zračenje prodire do površine Zemlje intezitetom koji ima štetne posljedice. Bolesti koje povezujemo sa pretjeranim izlaganjem UV zračenju su: -opekotine -alergija na sunce -prerano starenje kože -karcinomi kože -slabljenje imunog sistema Naravno, pri sunčanju, pored loše, sunce ima i svoju pozitivnu stranu. Svjetlost utiče na lučenje melatonina, hormona koji utiče na biološki ritam i podiže nivo raspoloženja.UV zračenje omogućava stvaranje aktivnog oblika vitamina D u koži i odlaganje kalcijuma u kostima. Tako se smanjuje rizik od osteoporoze u starijoj životnoj dobi, a kod djece se sprečava razvoj rahitisa – ali, za dovoljnu sintezu vitamina D dovoljno se svakodnevno izlagati suncu samo pet minuta! Kao i svaki lijek, sunčevo zračenje je škodljivo u pretjeranim dozama.

44

Svaka vrsta kože ne reaguje isto na sunce. Kriterijum za određivanje fototipa kože jeste njena sposobnost da razvije pigmentaciju. Prema tom kriterijumu ljudi se dijele na četiri fototipa: Fototip 1- Ljudi sa posebno svijetlom i osjetljivom kožom, plavokosi ali i crvenokosi ,sa plavim ili sivim očima i pjegama. Sunce ih brzo opeče ,ne pocrne, na suncu mogu ostati nezaštićeni 5-10 minuta. Fototip 2- Ljudi sa svijetlom kožom, plavokosi sa plavim ili zelenim očima.Sunce ih većinom opeče, malo pocrvene, na suncu mogu ostati nezaštićeni 10-20 minuta. Fototip 3- Ljudi sa smeđom ili crnom kosom, smeđim očima, srednje tamne puti. Povremene i lakše opekotine, uglavnom lijepo pocrne, na suncu mogu ostati nezaštićeni 20-30 minuta. Fototip 4- Ljudi sa tamnom kožom, tamnom kosom i tamnim, crnim ili smeđim očima. Opeotline su rijetke, koža je otporna i stalno pocrnjela. Otpornost na sunce je pribljižno 40 minuta. Iako smo već godinama preplavljeni savjetima i informacijama kako se najbolje zaštititi od sunca, pitanje je razumijemo li dovoljno oznake na proizvodima za zaštitu od sunca. Proizvod obezbjeđuje UVA i UVB zaštitu, sadržati antioksidanse, odgovarajućeg je zaštitnog faktora (SPF), a tekstura je prilagođena tipu kože. Važno je naglasiti da je proizvode za sunčanje potrebno nanositi svaka 2 sata.

ĚÈÞǍũǍÈÞǍǷƸþěũǍ

Prodiru kroz spoljašnji sloj kože i izazivaju oštećenja.UVA zraci stimulišu tamnjenje kože i samo u izuzetno velikim kolišinama uzrokuju opekotine, ali prodiru dublje u kožu od UVB zraka. UVB zraci prodiru u gornje slojeve kože gdje uglavnom izazivaju opekotine.


Ě²¦FǍŨǍǷþǃǐũǐƅũǍōþŶǐƎƸ

Solar Protection Factor je oznaka na proizvodima koji sadrži zaštitu od UV zračenja te nam daje informaciju koliko vremena se možemo sunčati uz primjenu kreme za zaštitu. Ukoliko je koža osjetljivija i sa manje pigmenta, za zaštitu je potreban preparat sa većim zaštitnim faktorom. Ako nam je potrebno 20 minuta sunčanja da lako pocrvenimo a koristimo preparat sa SPF 20, on će nam omogućiti 20 puta (x)20 = 400 minuta provedenih na suncu da bi dobili isti efekat.

ĚöþǃǐũǐƅũǍœŸǐƸũ

Pri odabiru proizvoda, osim na zaštitni faktor, pažnju treba obratiti i na zaštitni filter. To je neizostavan dio proizvoda za zaštitu od sunca i djeluje kao zaštitni sloj postavljen između kože i sunca.Razlikujemo fizičke i hemijeske filtere za zaštitu od sunca. -Fizički filtri Fizički ili mineralni filteri reflektuju i/ili raspršuju UV zrake kako ne bi prodrli u kožu. Riječ je uglavnom o mineralnim pigmentima poput titan dioksida ili cinkovog oksida. Proizvodi sa ovim tipom filtera sadrže oznaku „SUNBLOCK“ , a zbog svoje gustine teže se razmazuju i ostavljaju trag. Preporučuju se djeci, trudnicama i osoba sa osjetljivom kožom. -Hemijski filtri Hemijski filteri apsorbuju UV zračenje. Zavisno o

tome koje područje zračenja apsorbuju, razlikujemo UVA i UVB filtere, te filtere širokog spektra. Apsorbovana energija se oslobađa kroz proces smanjivanja tjelesne toplote. Preparati za zaštitu i njegu koji sadrže hemijske filtere imaju oznaku „SUNSCREEN“ na pakovanju. -Tinosorb M Organski filter nove generacije –Tinosorb M objedinjuje djelovanje mineralnih i hemijskih zaštitnih filtera, ne ulaze u kožu i ne izazivaju reakcije preosjetljivosti. -Waterproof i water resistant Waterproof oznaka na proizvodima znači da je preparat otporan na vodu, odnosno, da njegov sastav ne propušta vodu tokom 80 minuta. Water resistent znači da je proizvod vodootporan na koži tokom 40 minuta. Ipak, treba imati na umu da se proizvod za sunčanje treba nanositi nakon svakog izlaska iz mora kako bi zaštita i njega bili optimalni. Tradicionalni načini zaštite od sunčevih zraka kao šta su maslinovo ulje i kakao buter daju minimalnu zaštitu i imaju faktor zaštite u vrijednosti dva. Danas, pred svima koji brinu o zdravlju populacije leži težak posao vraćanja na standarde ljepote koji su važili u prethodnim stoljećima, kada je lijepo lice uvijek bilo „bijelo lice“, a suncobran bio mnogo više od pomodnog rekvizita. NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU

MEDITAS SUNČANI IZLOG


ISKUSTVO ZA Jedno davno dječije maštanje sazrelo u empatiju i strasnu, iskrenu želju - brinuti se o drugima na holistički, suptilan i diskretan način, za rezultat ima nešto što jednostavno možemo nazvati - kozmetički salon.

doživljaj. Tu zaista možete naučiti kako da se prepustite užitku. Provjerenim metodama relaksacije vaša energija biće kanalisana i pružiće vam se njega krojena baš prema vašim potrebama.

“Spa – Sense”, smješten u centru urbane Podgorice, svakako je nešto više od toga, i za svakog predstavlja novo iskustvo i

Za sve koji teže unapređenju zdravlja i ljepote, stručni tim, koji čini diplomirani farmaceut, diplomirani kozmetičari i estetičari, majstori fizikalne medicine i rehabilitacije, sadržajno će osmisliti vaše slobodno vrijeme i unaprijediti kvalitet života. Naučiće vas kako da njegujete svoje lice i tijelo vrhunskim preparatima renomiranih kozmetičkih kuća: Babor, Cosmo, Cucccio, Spa Ritual... U “Spa - Sense” kažu da njihovo iskustvo, staro jednu deceniju, govori da “ljepota u licu dolazi iz radosti u srcu”. Kako u današnje doba brzog življenja imati vremena osjetiti - svoju ljepotu zbog radosti ili svoju radost zbog ljepote? Osjećaj da neko brine o vama, upravo o vašoj radosti, ljepoti i zdravlju je nešto što zasigurno možete doživjeti ako se i na kratko zaustavite u toj oazi mirisa i smirujućih boja. Visoki estetski zahtjevi koji se stavljaju pred savremenu ženu, koji podrazumijevaju savršen rezultat njege u što kraćem vremenu, uslovili su pored uobičajenih usluga njege lica, kose i tijela, proširenje ponude u salonu i uvođenje svjetski priznatih tretmana podmlađivanja lica i tijela, tzv. Anti - Age tretmana (botox, dermalni fileri na bazi hijaluronske kisjeline, hemijski piling, mezoterapija) koje obavlja edukovani i licencirani stručnjak iz Hrvatske. Novitet je i Bowen terapeutska tehnika, koja potiče iz Australije i za koju kažu da je jedno od vodećih otkrića 21.vijeka. Bowen tretman sastoji se od nježnih pokreta prstiju šake terapeuta, na tačno odre-

46


Ä‘enim djelovima tijela – miĹĄići, ligamenti, tetive, fascije zglobova na kojima se nalaze neurotransmiteri preko kojih pokretom ĹĄaljemo vibraciju do autonomnog nervnog sistema, kao komandnog centra, gdje se ta poruka obraÄ‘uje kako bi se pobudio ozdravljujući odgovor naĹĄeg tijela. Bowen nije masaĹža već poruka naĹĄem tijelu koje ima mogućnost samoiscjeljenja. Stanja kod kojih je Bowen naroÄ?ito povoljan su :  t.JĂ?JʉOPoLPĂ?UBOJIQSPCMFNJ[HMP bova, koljena, kukova, bol u leÄ‘ima, skolioza, kifoza, ograniÄ?eno pokretanje vrata itd  t&NPDJPOBMOJQSPCMFNJ TUSFTJOBQFtost kao i sindrom hroniÄ?nog premora;  t4UBOKBOFVSBWOPUFäFOPTUJSBEBVOV traĹĄnjih organa;  t1PSFNFʉBKJBVUPJNVOPHTJTUFNB Tretmane sprovodi licenciran Bowen terapeut. U „ Spa – Sense“ istiÄ?u da je njihova najveća odgovornost i misija - edukovati klijente, preporuÄ?iti im pravilnu njegu i pobuditi ljubav prema vlastitom tijelu... KaĹžu da su pripremili za vas joĹĄ mnogo noviteta i lijepih trenutaka.

DEPILACIJA (topla, hladna, ĹĄećerna pasta) KOZMETIÄŒKI TRETMANI LICA BIOLOĹ KI TRETMANI BODY SPA TRETMANI TIJELA • termo modelage • celulit tretmani • green former • kavitacija • breast contouring treatment • babor wrap sensation • peeling tijela MANIKIR • sook of nadogradnja • sook of manikir PEDIKIR • medicinski • babor ďŹ tnees pedikir • sook of pedikir • pedikir gel tehnika MASAĹ˝E FRIZERSKE USLUGE ANTI AGE TRETMANI • mezoterapija • ďŹ leri • medicinski piling • botox

VM"SIJUFLUF.JMBOB1PQPWJʉB CS J[BSFTUPSBOB.B�B

5FM    e-mail: spa-sense@t-com.me

47


Somatoline Cosmetic obavještava w w w.somatolinecosmetic.me

Nauka pokazuje: moguće je smanjiti masne naslage na stomaku i bokovima, i spriječiti njihovo ponovno nastajanje

Somatoline Cosmetic Stomak i Bokovi: prvi tretman osmišljen za smanjenje lokalizovanih masnih naslaga oko stomaka i bokova, i usporavanje njihovog ponovnog nastanka*. Efikasnost tretmana Somatoline Cosmetic Stomak i Bokovi je istraživanje jedne posebne formule, koja pomaže smanjivanju masnih naslaga tamo gdje se one najviše pojavljauju: na području stomaka i na bokovima.

3. Formula podstiče razgradnju masnih naslaga i sprječava njihovo ponovno nastajanje i pomaže održavanju željenih rezultata.

1. Tretman Stomak i Bokovi pospješuje lipolizu i djeluje postepeno, omogućavajući dugotrajnije djelovanje na preoblikovanje tijela, čak i nakon masaže. 2. Formula sadrži visoku koncentraciju aktivnih sastojaka kako bi se pojačala efikasnost.

Klinički instrumenti testiranja potvrđuju rezultate Efikasnost Somatoline Cosmetic tretmana se uvijek ocjenjuje i dokazuje strogim naučnim testovima u skladu sa kliničkim metodama priznatim od strane međunarodne naučne zajednice. Upravo zato Somatoline Cosmetic Tretman Stomak i Bokovi je bio podvrgnut instrumentalnom kliničkom testiranju u nezavisnim institutima (”Institut za bioinženjering i klinička istraživanja - Derming” - Monza), na značajnom broju žena i pod kontrolom ljekara specijalista. Testiranja su obavljena putem raznih tehnika mjerenja kao što su ultrazvuk, plikometrija i mjerenje centimetarskom tačnošću, kako bi se osigurala efikasnost, sigurnost i tolerancija na proizvod. Osim naučne, Somatoline Cosmetic veliku pažnju poklanja korisnicima: svaki proizvod se predstavlja na tržištu samo ako je prije toga bio pozitivno ocijenjen od strane korisnika kojima je namijenjen, koje vodi specijalizovana grupa istraživača. Tokom godina, u instrumentalnim kliničkim testiranjima i testiranju zadovoljstva korisnika, koje je realizovao Somatoline Cosmetic, učestvovalo je više od 15000 žena: jer samo zahvaljujući snazi nauke, moguće je stvoriti efikasan proizvod.

MIŠLJENJE DERMATOLOGA: Profesor Leonardo Marini, direktor Centra za kožu u Trstu i bivši predsjednik Evropskog udruženja za kozmetiku i estetsku dermatologiju (ESCAD), izrazio je svoje mišljenje o naučnom doziranju i komponentama formule: “Provjerio sam obezbijeđene materijale i uvjerio sam se da koriste rigorozne matodologije za istraživanje i razvoj.”

* Efekat preoblikovanja tijela ne utiče na gubitak težine

U apotekama


HIJALURONSKA

KISJELINA (II) Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog

TEOSYAL Kreirana i napravljena u Ženevi 2003. godine, odobrena od strane EMEA (Evropska medicinska agencija) i FDA (Agencija za hranu i lijekove), Teosyal je porodica proizvoda unakrsno ukrštene hijaluronske kisjeline s optimiziranim vijekom trajanja u koži. Uključuje ukrštene makromolekule hijaluronske kisjeline (preko „mostova”), što je čini mnogo rezistentnijom na razlaganje, posebno od strane hidroksiradikala. Ukrštanje se vrši pomoću BDDE. Stvara se gel optimalnih viskozoestičnih karakteristika. I ovdje je hijaluronska kisjelina dobijena bakterijskom fermentacijom, bez prethodno potrebnih alergo-testiranja, zato što je nealergena, neimunogena, biokompatibilna, biodegradibilna, sa progresivnim apsorbovanjem u koži i pretvaranjem u vodu i CO2, visokog kapaciteta hidratacije, sa mogućnošću apsorpcije vode u 1. 000 puta većoj vrijednosti nego što je težina same hijaluronske kisjeline. Sadržaj endotoksina je ispod vrijednosti dozvoljene po evropskim standardima, a sadržaj proteina manji je od 5 mikrograma na gram. Teosyal bilježi nuspojave u jednom od 15. 000 raportiranih slučajeva. Sve one su privremene i lokalnog karaktera. Najčešće su to otok, a potom hematom i apsces. Posebna prednost Teosyal-a jeste visoka koncentracija hijaluronske kisjeline - 25mg/g, mogućnost upotrebe kratkog šprica lakog za aplikaciju, limitiran rizik od hipersenzitivnosti, mali rizik od inflamacije.

Tesyal Global Action upotrebljava se za jednostavno punjenje bora, ulegnuća kože, blagih i srednje dubokih bora nazolabijalnih nabora, perioralnih komisura, glabelarnih nabora i injicira se u srednji derm. Tretman treba ponoviti za 6–9 mjeseci. Teosyal Deep Lines namijenjen je za punjenje dubokih bora, kao što su nazalne i „marionette” linije (engl.). Aplikuje se u duboki derm. Injiciranje se ponavlja na 6 mjeseci. Teosyal First Lines se preporučuje za korekciju finih linija osjetljivih područja, kao što su „crows feet” (engl.) i linije iznad gornje usne. Injicira se u površinski derm. Rezultati traju 6–9 mjeseci. Teosyal Meso je neukrštena hijaluronska kisjelina dizajnirana za optimiziranje hidratacije kože. Molekulska težina iznosi milion daltona, isto kao i endogena hijaluronska kisjelina u koži. Injicira se u površinski derm. Preporučuju se 2–3 injiciranja u intervalima od 3 sedmice, uz tretmane održavanja na 2–3 mjeseca, zavisno od stanja kože. Teosyal Ultra Deep je visoko ukrštena hijaluronska kisjelina namijenjena za remodeliranje gornjeg dijela obraza i reskulpturiranje kontura lica i vraćanje volumena. Injicira se u duboki derm i subkutano tkivo i dodaje se u malim dozama nakon 9–12 mjeseci. Teosyal Kiss je visoko ukrštena hijaluronska kisjelina ekskluzivno dizajnirana za tretiranje osjetljivog, jako prokrvljenog područja, kao što su usne, a u cilju redefinisanja kontura usana i povećanja volumena, punjenja uglova usana i rehidracije usnica. Injicira se u površinski derm, a postupak se ponavlja nakon 6–9 mjeseci. Za uspjeh Teoxane laboratorija, proizvođača Teosyal-a, zaslužan je kvalitetan istraživački tim, a ne treba zanemariti ni lakoću upotrebe samih preparata!

49


REVANESSE Revanesse je porodica proizvoda najnovije generacije sigurnih, dugotrajnih dermalnih filera na bazi hijaluronske kisjeline, nastala na temelju najnovijih saznanja iz oblasti „cross-linking” tehnologije (engl.). U cilju oživljavanja, podmlađivanja i obnavljanja kože, proizvodi sadrže najvišu koncentraciju stabilizovane hijaluronske kisjeline. Ona je dobijena biosintezom i sastoji se od manje od 0.025 IU/mg endotoksina i manje od 2 ppm proteina, što zadovoljava najviše standarde u čistoći hijaluronske kisjeline. Potpuno je lišena proizvoda životinjskog porijekla, što smanjuje rizik od imunoloških reakcija. Ono što Revanesse porodicu posebno izdvaja na tržištu proizvoda sa hijaluronskom kisjelinom jeste sigurnost pri upotrebi i jedinstvena formula i patent „THIXOTROPIC” TEHNOLOGIJE UNAKRSNOG RETIKULARNOG UMREŽAVANJA koji formira polimer prirodne hijaluronske kisjeline. Njena veza je jača i značajnija i dozvoljava injiciranje visoko viskoznog gela kroz finu iglicu, bez degradacije i modifikovanja njenih partikula i maksimiziranjem efektnosti unakrsno vezanih lanaca kisjeline. Time se smanjuje prisustvo BDDE (parcijalno reaktivnih veza) i neefektivnih internih veza na minimum! Osmolarnost i kisjelost gela balansirani su da budu kompatibilni sa fluidom u koži. Kako je proces unakrsnog vezivanja krucijalan za dugotrajnost proizvoda, može se reći da se Thixothropic tehnologijom - „Thixofix”, osigurala dugotrajnost proizvoda porodice Revanesse. Takođe, da bi se postigao maksimum trajnosti i dugovječnosti, upotrebljava se hijaluronska kisjelina sa velikom molekularnom težinom.

50

Pri upotrebi Revanesse linije proizvoda hijaluronske kisjeline, nisu zabilježeni slučajevi pojave granuloma, erozije, nekroze ili infekcije. Edemi i hematomi su vrlo rijetke i prolazne nuspojave. Pri završetku serijala članaka o dermalnim filerima, tačnije „sredstvima za uvećanje mekih tkiva”, citiraću prof dr Melvin-a L. Elson-a: - Doktori kojima se nikada ne dešava pojava ni minimalnih neželjenih efekata, jesu doktori koji ništa i ne rade!

Revanesse Pure sadrži 14 mg hijaluronske kisjeline koja nije unakrsno umrežena i koristi se za mezoterapiju, vraća turgor koži i poboljšava teksturu kože na kratak vremenski period. Revanesse sadrži slobodnu i mrežno-ukrštenu hijaluronsku kisjelinu, 25 mg/ml stabilizovane kisjeline. Koristi se za tretman vrlo površnih defekata, lepezastih bora oko očiju, linija usana i nazolabijalne brazde. Ubrizgava se visoko u dermis, bez višestrukog ponavljanja. Obezbjeđuje rezultate prirodnog izgleda za otprilike 6 mjeseci. Revanesse Ultra sadrži više umreženih hijaluronskih kisjelina, veće viskoznosti i koncentracije 25 mg/ml.


Upotrebljava se za tretman nazolabijalne brazde, oralne

izgled nego do sada upotrebljavani fileri. Dakle, Redexis

komisure, uvećanje usana, korekciju ožiljaka. Ubriz-

predstavlja novi dvofazni dermalni filer za tretiranje

gava se u srednji dio dermisa, a rezultati tretmana traju

linija i bora. Karakteriše ga najveća raspoloživa koncen-

9–12 mjeseci. Revanesse Lips ima jedinstvena i

tracija hijaluronske kisjeline i koristi revolucionarnu

specifična svojstva koja su formulisana za primjenu na

mješavinu umrežene hijaluronske kisjeline i sefadeksa

usnama. Sadrži umreženu hijaluronsku kisjelinu

(granule dekstranomera). Dužina trajanja efekata

najnovije generacije, koja ne dovodi do neželjenih

primjene ovog filera uznosi 8–12 mjeseci. Ubrizgava se

efekata. Redexis sadrži 25 mg hijaluronske kisjeline i 25

u srednji sloj dermisa. Redexis Ultra je dugotrajan,

mg Sephadex-a. Dakle, glavni sastojak su pozitivno

najrobusniji filer koji sadrži 17 mg/ml hijaluronske

naelektrisane perlice deksranomera napravljene od

kisjeline i 50 mg sefadeksa. On se u potpunosti apsor-

biokompatibilnih unakrsno umreženih molekula glu-

buje, a koristi se za formiranje i oblikovanje kontura

koze. Te perlice privlače negativno naelektrisane

lica. Njegovi trajni rezultati idealni su za ponovno

glukozo-amino-glikane i elastin u koži na mjesto

uspostavljanje izgubljenog volumena u zonama kao što

injiciranja. Na taj način pomažu stvaranje novog kola-

su obrazi i brada ili za stvaranje volumena na mjestima

gena, a zatim se vežu formirajući skelet novog

na kojima on ranije nije postojao, kao i za popunjavanje

kolagena. Taj novi kolagen ostaje na mjestu injiciranja,

velikih ožiljaka. Ubrizgavanje mora biti u supraperios-

izazivajući prirodno uvećavanje koje traje dugo nakon

teum, a trajanje je do 24 mjeseca. Koristi se uz ili

što se hijaluronska kisjelina degradira i razloži!

umjesto tradicionalnog „face lifting-a” i predstavlja

Krajnji rezultat je povećanje volumena na mjestu

najnoviji preparat protiv starenja koji je lansiran u

injiciranja. Traje mnogo duže i obezbjeđuje prirodniji

okviru porodice Revanesse proizvoda!

Instant napitak u vrećicama

Održavanje tjelesne težine u granicama preporučenoga nije samo stvar estetske prirode, nego je to prva stepenica preventivnog očuvanja našeg zdravlja

Zašto Green slim? Proizvod GREEN SLIM je posebna formulacija aktivnih prirodnih sastojaka, koja djeluje na same uzroke gojaznosti: masnoće, ugljikohidrate, proteine i tečnosti. GREEN SLIM sadrži kombinaciju antioksidanasa koji će preuzeti ulogu «čistača» Vašeg organizma. GREEN SLIM sadrži SVETOL, dekofeinizirani ekstrakt zelene kafe, koji je bogat hlorogeničnom kiselinom.To dovodi do gubitka masnog tkiva, što je dokazano kliničkim studijama. Uz SVETOL, gubitku masnog tkiva doprinose gurana, list zelenog čaja i teobromin iz kakaa. Osim toga, GREEN SLIM sadrži L-karnitin, esencijalnu aminokiselinu koja utiče na izgaranje masnoća, te hrom, koji učestvuje u regulaciji šećera u krvi. Zbog svog sastava, proizvod djeluje i na izbacivanje viška tečnosti iz organizma.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu


Kao dio naše svakodnevnice, parfem čini bitnu ulogu u našim životima. Postavši navika, uzimamo ga zdravo za gotovo i koristeći ga, ne razmišljamo o njegovom porijeklu i fazama kroz koje prođe dok kao konačan produkt ne dospije u naše ruke. Međutim, parfem je vrlo komplikovan proizvod, i kao takav, kroz vjekove je zahtijevao od ljudi da smišljaju razne i kreativne načine da bi ga napravili

ŠTA TO Biljke su oduvijek bile jedan od glavnih sastojaka parfema. Svojim opijajućim mirisima zauzimaju jedno od vodećih mjesta u parfemskoj industriji i još od stvaranja prvog parfema, predstavljaju neizbježan element parfemskih jedinjenja. To su uglavnom mirisi koje biljke stvaraju radi zaštite od biljojeda ili zbog privlačenja insekata koji prenose polen. Različiti djelovi biljke proizvode različite mirise i svaki od njih ima drugačiju i jedinstvenu funkciju u konstruisanju parfema. Prema tome, od toga koji dio biljke je upotrebljen u pravljenju parfema, zavisi kakvom će aromom on odisati. Djelovi biljke koji se koriste u ove svrhe su: BILJNA SJEMENA - od kojih se najčešće koriste korijander, kim, kakao, mahune od pasulja, anis, orah itd.; STABLA - različite vrste drveća koriste se u parfemskoj industriji i izuzetno su bitne za stvaranje parfema jer omogućavaju raznolikost među mirisima. Najčešći su: sandalovo drvo, kedrovina, borovina, palisandrovo drvo, brezovina, klekovina i drugo; VOĆE - najzastupljenije je ono voće koje ispušta mirise iz kore. Takvi su: pomorandža, limun i grejpfrut. Određene vrste svježeg voća (jabuke, trešnje, jagode) ne proizvode mirise zadovoljavajućeg kvaliteta, tako da su mirisi koji podsjećaju na ovu vrstu voća uglavnom sintetički; SMOLA - različite vrste smole koriste se još od davnina i široko se upotrebljavaju u pravljenju današnjih parfema. Kroz istoriju su korišćene u mnogim različitim kulturama i predstavljaju jedan od najstarijih sastojaka parfema; CVIJEĆE - najzastupljeniji sastojak parfema. Uglavnom se koriste cvjetovi različitih vrsta ruža i lavandi, kao i jasmin, mimoza, tuberoza, osmantus i drugo; LIŠĆE i GRANČICE - najčešće korišćeno lišće potiče od pačulija, žalfija, ljubičica i ruzmarina; KORA - u parfemskoj industriji podrazumijeva se upotreba kore cimeta i kaskarile; LIŠAJEVI - u ove svrhe se uglavnom koriste hrastovi lišajevi. Iako su biljke jedna od glavnih komponenti koja se koristi za izradu parfema, nisu i jedina. Sem biljaka, ulogu u pravljenju parfema igrali su ili igraju i životinjski i sintetički

52

produkti. Upotreba životinjskih produkata koji se koriste u ove svrhe zakonom je zabranjena, iz očiglednih etičkih razloga. Neki od njih, koji su nekada bili u upotrebi, su: MOŠUS - u početku se uzimao iz mošusnih kesa azijskog mošusnog jelena. Međutim, zbog cijene, a i moralnih pitanja kada je u pitanju ubijanje životinja u ove svrhe, danas je u upotrebi sintetički mošus; AMBRA - predstavlja ostatke lignji u crijevima kita ulješure i bila je najviše u upotrebi u toku XIX vijeka; KASTOREUM - dobija se iz trbušnih žlijezda dabra i ima jako oštar miris; SAĆE - predstavlja produkt voska lučen od strane medonosnih pčela; CIBET - dobijen iz mirisnih kesa cibet mačaka, životinja koje su u srodstvu sa mungosima. Naravno, uglavnom svi proizvodi koji se dobijaju na ovakav način zabranjeni su zbog zaštite životinja i najčešće ih zamjenjuju sintetički produkti. Zbog više faktora koji utiču na veću dostupnost, a samim tim i na širu upotrebu, sintetički produkti su zastupljeniji od prirodnih. Prije svega, prirodni mirisi zavise od lokacije sa koje se uzimaju, kao i od godišnjeg doba u toku kog su upotrebljeni za pravljenje parfema - jer na njih najviše utiču prirodne pojave i priroda u globalu. Sintetičke produkte stvara čovjek i, iako nešto slabijeg kvaliteta od prirodnih, oni su dosta stabilniji i mogu se lako prepoznati u različitim parfemima. Takođe, kada se koriste prirodni mirisi, postoji rizik za razvoj alergijske reakcije, dok sintetički ne predstavljaju prijetnju ove vrste. Uzevši u obzir pomenute karakteristike, jasno je zašto su parfemi pravljeni od sintetičkih mirisa jeftiniji od onih za čije se kreiranje koriste prirodni mirisi. Ovo je jedan od glavnih uzroka veće zastupljenosti sintetičkih od prirodnih mirisa u industriji. Parfem je već vjekovima uz nas i nikad nije izašao iz upotrebe. Toliko je bitan da nas je konstantno podsticao da iznova i iznova stvaramo bolje vrste i oblike proizvodnje da bismo mogli da uživamo u njegovim čarima. Izvlačeći maksimum iz njega i mi se razvijamo i postajemo bolji i potpuniji. Dok je nas, i parfem će biti tu da održava zavisnost koja je već ionako neizlječiva. Priredio: Srđan Ninković


Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel: +382 20 625 016; +382 20 623 002 e-mail: meditas@t-com.me


Da bi organizam normalno funkcionisao neophodno je redovno unositi tečnost. Ne postoji metabolički proces koji se može odvijati bez nje

ZAŠTO JE BITNO UZIMATI

TEČNOST

?

Piše: dr Mirjana Nedović-Vuković Tečnost se unosi pijenjem vode, sokova, hranom (supe, voće i povrće), a izlučuje se mokraćom, disanjem i preko kože - znojenjem. Voda koju unosimo prije svega mora biti higijenski ispravna. Moramo je unositi u dovoljnim količinama kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje svih ćelija. Važno je piti potrebnu dnevnu količinu vode, ali ne treba ni pretjerivati. Uzimanje oko devet litara vode dnevno smatra se pretjeranom količinom za odraslu osobu. Premalo vode u organizmu - dehidratacija, kao i previše vode u organizmu - hiperhidratacija, imaju negativne posljedice koje mogu završiti fatalno. Pogrešno je mišljenje da nam je voda potrebna samo kada su nam usta suva i kada smo žedni. Žeđ svakako ukazuje na to da nam je potrebna veća količina vode. Međutim, postoje mnogi pokazatelji dehidratacije koje redovno ne primjećujemo, te tako nesvjesno postajemo hronično dehidrirani. Ako ćelije zamislite kao balon koji je ispunjen i okružen vodom, nedostatak vode dovešće do smežuravanja te ćelije (izdušen balon), a previše tečnosti u njoj - bubrenje ćelije (pucanje balona). U zavisnosti od toga koji je sistem organizma zahvaćen, imaćemo različite simptome dehidratacije i hiperhidratacije. Dehidratacija je, najjednostavnije rečeno, nedostatak vode u organizmu. Dehidratacija se može dogoditi ako se ne unosi dovoljna količina vode ili se ona previše gubi iz organizma. Hiperhidratacija se može desiti ako odjednom unesemo preveliku količinu vode, ili se ona iz nekih razloga ne može izlučiti iz organizma: npr. kod bolesti bubrega ili

54

bolesti kardiovaskularnog sistema. Sportisti, trudnice, dojilje i djeca, kategorije su koje bi trebalo da posebno obrate pažnju na unos vode, naročito tokom ljetnjeg perioda kada se tijelo izbacuje iz ravnotežnog režima i tada trpi cio organizam. Topli vazduh dovodi do povećanog isparavanja vode iz organizma. Treneri preporučuju povremeno uzimanje vode tokom treninga, posebno ako su iscrpljujući, dugotrajni i uz to se obavljaju u toplom okruženju. Za trčanje se preporučuje pijenje oko pola litra vode na čas. Redovno uzimanje tečnosti usporava starenje i sprečava nastanak bora. Istraživanja pokazuju da nedostatak tečnosti u uzdužnim vezama kičmenog stuba uzrokuje povijenost unaprijed. Voda čini 80 posto moždanog tkiva. Dehidratacija remeti koncentraciju, umanjuje pamćenje, izaziva glavobolju i remeti vid. Tokom metaboličkih procesa u organizmu se stvaraju brojne toksične materije koje iz organizma treba da se izbace. Voda koju unosimo preko crijeva ulazi u cirkulaciju, „ispira” sve ćelije u organizmu, sprečava zadržavanje otrovnih materija u njima i razvoj oštećenja koja posljedično nastaju. Za svaku unešenu čašu vode „bubrezi će Vam reći hvala”. Voda čisti organizam od štetnih materija sprečavajući nastanak infekcija mokraćnih puteva i raka crijeva. Tečnost sprečava nastanak karijesa zuba jer se u prisustvu dovoljne količine tečnosti stvara zadovoljavajuća količina pljuvačke koja neutrališe kisjeline koje se u nedostatku tečnosti stvaraju oko zuba. Voda može da utoli glad i pomaže tokom mršanja.


Ako se pojavi dehidratacija, vodu treba polako piti. Ako ste dehidrirali, izbjegavajte izlazak na sunce i nepotrebno znojenje, jer to dalje troši vodu. Izbjegavajte upotrebu hrane dok ne nadoknadite izgubljenu tečnost.

Poželjno bi bilo da osobe koje žele da izgube na kilaži popiju času vode prije jela. Na taj način se sprečava unos veće količine hrane odjednom. Osobe koje imaju problema sa zatvorom trebalo bi da, između ostalih mjera, povećaju unos tečnosti. Voda je vrlo važan sastavni dio hrskavice i tečnosti koja okružuje zglobove, pa djeluje kao amortizer za mehanička oštećenja. Ako smo „navukli” neki virus ili bakteriju, organizam traži tečnost - da mu pomogne da se ovi agensi što prije izluče iz organizma. Ako imate produktivni kašalj, najbolji ekspektorans je tečnost. Tečnost razrjeđuje sekret u disajnim putevima i čini ga manje žilavim, pa ga je lakše izbaciti. Osobe koje piju lijekove potrebno je da uzimaju dovoljno vode da se produkti nastali razgradnjom lijekova

ne bi zadržavali u ćelijama. Tokom nekih patoloških stanja kao što su dijareja, sunčanica, povraćanje, opekotine, hiruške operacije, povrede i krvarenja, voda se gubi u većim količinama. Tada se tečnost nadoknađuje fiziološkim infuzijama. Blaga dehidratacija ima sljedeće simptome: žeđ, manja količina urina (tamnije boje), neobjašnjiv umor, nervoza, glavobolja, suva usta i vrtoglavica. U srednjejakoj dehidrataciji javljaju se potpuni nedostatak urina, pospanost, padanje u nesvijest i grčevi. Što je veći gubitak vode, jači su i simptomi. Srce i pluća ubrzavaju rad da bi nadomjestili manju zapreminu plazme i sniženi krvni pritisak, a tijelo se zagrijeva jer nema znoja da ga ohladi. Pri gubitku 10–15% vode mišići imaju spazme, koža se ljušti i puca, prestaje mokrenje i počinje delirijum. Gubitak više od 15% vode predstavlja fatalnu pojavu. U normalnom stanju organizma, ukoliko ne postoji veća fizička aktivnost, na optimalnoj temperaturi od 22 stepena i pri optimalnoj vlažnosti vazduha, normalno je piti oko 2–3 litra vode na dan. Količinu bi trebalo prilagoditi stanju organizma i sredini, kako je već prethodno navedeno. Osjećaj žeđi i boja urina pokazatelji su hidratacije. Boja bi trebalo da bude svijetložuta i to znači da niste dehidrirali. Ako je ona tamnija, povećajte unos vode i spriječite dehidrataciju.

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

%


Infektivna mononukleoza je akutna infektivna bolest virusnog porijekla čiji su glavni simptomi i znaci: povišena tjelesna temperatura, zapaljenje grla, generalizovano uvećanje limfnih žlijezda, uvećanje jetre i slezine i karakteristične promjene u bijeloj krvnoj slici (povećanje broja leukocita i pojava atipičnih limfocita). Od nje najčešće obolijevaju djeca i mlađe osobe

INFEKTIVNA MONONUKLEOZA

„bolest poljupca” Pišu: dr Dobrila Nikčević, specijalista infektolog, Klinika za infektivne bolesti KCCG, Dr Žarko Nikčević, spec. mikrobiolog, Dom zdravlja, Cetinje

-Uzročnik infektivne mononukleoze poznat je kao Epštajn–Barov virus (Epstein–Barr, EBV). Nazvan je tako prema istraživačima koji su ga otkrili, a spada u grupu herpes virusa i označava se i kao HHV-4, tj. humani herpes virus četiri. Veoma je raširen među ljudima i ispitivanja su pokazala da je 80–90% odraslih ljudi bilo u kontaktu sa virusom, tj. imalo EBV infekciju. Najveći broj tih infekcija dešava se u ranom dječjem uzrastu i većinom protiče asimptomatski, latentno, tj. ne izaziva klinički manifestnu bolest, dok kontakt sa virusom u kasnijoj dobi, uglavnom adolescentnoj, često dovodi do pojave bolesti sa razvijenom kliničkom slikom. Poslije prve infekcije, ovaj virus, slično drugim herpes virusima, ostaje u organizmu čovjeka u latentnom stanju i dokazano je njegovo povremeno izlučivanje iz organizma. Čovjek je, prema tome, prirodni domaćin i rezervoar infekcije, bilo kao bolesnik ili zdravi vironoša. Oboljenje se prenosi uglavnom preko pljuvačke, mada i sekret iz nosa, pa i suze mogu sadržavati virus. Najčešće se prenosi vazdušno-kapljičnim putem, ali kako sam virus nije jako kontagiozan, bliski kontakt i poljupci među mladim osobama znatno olakšavaju širenje infekcije, pa otuda i naziv „bolest poljupca”. -Virus ulazi u organizam preko sluznice ždrijela, prodire u krv i, kako ima afinitet za specifične ćelije (ćelije limfatičkog i retikuloendotelnog sistema), on napada tkiva i organe bogate ovim ćelijama: limfne žlijezde, jetru, slezinu, krv, pa dolazi do generalizovane infekcije. Od infekcije do pojave znakova bolesti (tzv. period inkubacije) najčešće

56

prolazi 5–15 dana, ali nekad i to traje i znatno duže (4–6 nedjelja). Bolest može početi naglo, sa visokom tjelesnom temperaturom, bolovima u grlu i otokom limfnih žlijezda na vratu, ali često ovim glavnim simptomima prethode malaksalost, drhtavica, glavobolja, bolovi u mišićima i gubitak apetita. Pregled pokazuje upalu grla, uvećanje limfnih žlijezda i u drugim regijama, a ne samo na vratu, uvećanje slezine kod većine oboljelih, a kod jednog broja oboljelih i uvećanje jetre, ponekad pojavu osipa po koži, blagu žuticu i otok očnih kapaka. Nekada su jedni, a nekada drugi simptomi jače izraženi pa se razlikuju različite kliničke forme bolesti.


Tjelesna temperatura je obično iznad 38°C i traje 7–10 dana. Upala grla sa gušoboljom obično je jako izražena tokom 5–7 dana, a zatim postepeno slabi. Limfne žlijezde se povlače za nekoliko nedjelja, kao i otok jetre i slezine. Bolest ukupno traje 3–4 nedjelje, sa postepenim povlačenjem simptoma, pri čemu su umor i malaksalost simptomi koji se najduže održavaju. Neki bolesnici, obično oni stariji, pate od povremene iscrpljenosti i do dvije godine od preležane bolesti. -Kod većine oboljelih bolest ima povoljan tok, sa kompletnim oporavkom, ali se u nekim slučajevima mogu javiti i određene komplikacije, ponekad i jako teške, kao što su: -Ruptura (prsnuće) slezine -Neurološke komplikacije (upala mozga i moždanih ovojnica, Žilijan–Bareov sindrom) -Teško oštećenje jetre sa akutnim popuštanjem njene funkcije -Opstrukcija disajnih puteva -Hematološke komplikacije (pad broja različitih krvnih elemenata: eritrocita, leukocita i trombocita) -Upala srčanog mišića (miokarditis) -Sekundarne infekcije (npr. streptokokna superinfekcija grla). -Iako rijetko, i kod ove bolesti može doći do smrtnog ishoda, uglavnom kao posljedice neke od težih komplikacija: rupture slezine, upale mozga i moždanih opni, akutne nekroze jetre i opstrukcije disajnih puteva. -U osnovi, za dijagnostiku su najvažniji hematološki i virusološki nalaz. -Hematološki nalaz: broj leukocita je povećan (i do 30 × 109), u leukocitima je povećan broj limfocita (iznad 50%), a među limfocitima se pojavljuju tzv. atipični limfociti (mladi oblici limfocita, uvećani i izmijenjenog jedra, ranije nazivani „virociti”) -Virusološki nalaz: u krvi oboljelih pojavljuju se nespecifična, tzv. heterofilna antitijela (koja

aglutinišu ovčje eritrocite) i mogu se lako dokazati brzim reakcijama (Monosticon, Monospot test, Paul-Bunnellova reakcija). Takođe, u krvi oboljelog dokazuje se postojanje za virus specifičnih antitijela (IgM i IgG za VCA - virus kapsidni antigen), čiji nalaz predstavlja pouzdaniji dijagnostički test od prethodnog, ali je relativno skuplji i zahtijeva određenu aparaturu. -Liječenje ove bolesti je simptomatsko. Kauzalna terapija (davanje antivirusnih sredstava) uglavnom se ne primjenjuje zbog povoljnog ishoda bolesti i rezervisana je samo za slučajeve EBV infekcije imunokompromitovanih osoba (npr. sa HIV infekcijom). Simptomatska terapija obuhvata mirovanje, uzimanje dovoljnih količina tečnosti, davanje sredstava za sniženje temperature i toaletu usne šupljine. Mirovanje je naročito važno i neophodno u akutnoj fazi bolesti, a u rekonvalescenciji je važna pošteda od fizičkih aktivnosti zbog mogućnosti rupture slezine, kao i brzog zamora rekonvalescenata, što dovodi do porasta tjelesne temperature. Antibiotici se daju kod sumnje na superinfekciju, a kortikosteroidi u slučaju izrazitog uvećanja limfnog tkiva koje kompromituje gutanje i disanje. Obično se dodaju multivitaminski preparati, a hrana treba da je lakša, kašasta, zbog bolova u guši koji uzrokuju smetnje pri gutanju. -Prevencija ove bolesti sastoji se u izbjegavanju kontakata sa oboljelim, kao i onima koji su nedavno preležali bolest, jer su oni najzarazniji (virus se izlučuje još 18 mjeseci od preležane bolesti), kao i pojačanoj higijeni igračaka i predmeta koje djeca stavljaju u usta. U suštini, prava prevencija i ne postoji zbog visoke raširenosti virusa kojeg mnoge zdrave osobe povremeno izlučuju pljuvačkom. -Godišnje se na Infektivnoj klinici KCCG-a liječi, u prosjeku, 40–60 oboljelih od infektivne mononukleoze, dok se ukupan broj oboljelih u Crnoj Gori, prema podacima Instituta za javno zdravlje, posljednjih godina kreće oko 150 slučajeva godišnje.

57


Narodno zdravlje

Med i zdravlje Glas Crnogorca br. 29, str [3] , Cetinje, subota 18. jul 1898. godine

O velikom zdrastvenom značaju čistog meda od interesa je spomenuti mišljenje jednog čuvenog autoriteta na medicinskom polju: “ U opšte uzevši med se upotrebljava vrlo malo u kućevnoj upotrebljivosti. Kad tad med će smanjiti upotrebu šećera, koja je u posljednje vrijeme jako pojačana na štetu meda. Šećer se teško svaruje i kad se u nepromijenjenom obliku upotrebljava, on je štetan. Poslije upotrebe šećera obično nastaju podrigivanja, naponi i kisjeli ukus, glavobolja (indigestion), a tako isto šećerni kolači u većoj količini kvare stomak i kod djece i kod odraslih. Ljudi bolesnih stomaka uopšte ne mogu na prvom mjestu ni najmanju količini šećera podnijeti. Mala količina šećera, koja se sonom kisjelinom zdravih stomaka ptervara – u svarljivi t. zv. intverni šećer - kakav se isključivo u medu nalazi, može se kao hrana usisati, a ostatak zaostaje neupotrijebljen i otežava po cio dan organe za varanje. Pa kako mala djeca nemaju nikakve, a bolesnici često vrlo malo sône kisjeline u stomaku, to oni šećer ne mogu svariti. Ali sasvim je drukčije s medom. Medni šećer ne mora se invertisati (mijenjanje), može se dakle neposredno svariti. S toga se med, kada je u većoj količini kao hrana upotrijebi, direktno, brzo i, bez teškoće i kod djece i bolesnika svaruje i zato se može označiti, kao važna i vrlo potrebna hrana. Djeca, koja se kravljijem mlijekom hrane, potrebuju meda, jer mlijeko po sebi nije još dovoljno slatko. Bolesnici potrebuju tako isto pića s medom za osvježavanje i jačanje (med s mlijekom, konjakom, žumancetom, limunadom itd.). Odmah se može primijetiti s kakavom se voljom, na suprot šećeru, med upotrebljava i podnosi, kako naročitio djeca uspijevaju i kako su od stomačnih katara i pročišćavanja pošteđeni. “ Pa i sa druge strane, često puta je i s punim pravom isticano, kako med, kada se upotrebljava kao slatka hrana a naročito kao dodatak hljebu, ima velika dejstva na zdravlje i jačanje cijelog organizma i životne energije i kako se upotrebom meda znatno pojačava apetit i svarivanje hrane. Čist prirodan med prava je naslada a naročito od đeteline i lipe. Najbolje dejstvo meda, razumije se, može se samo tada očekivati, kad je med sasvim čist i kada se duže vrijeme i redovno upotrebljava. Priredila: Dragana Marković

58


Poznati i zdravlje: Bojan Kosić i Ivan Tomašević, skijaši

Činjenica da neko može imati veoma uspješnu karijeru već u drugoj deceniji života zvuči zaista impresivno. Takvu satisfakciju obezbjeđuje bavljenje sportom. Saznanje o ovakvom uspjehu pogotovu prija kada jedan mladi sportista, kao što je dvadesetogodišnji Nikšićanin Bojan Kosić, crnogorski reprezentativac i slavni skijaš, kaže: - U svojoj bogatoj karijeri osvojio sam veliki broj medalja, sa mnogih takmičenja: prvenstva države, takmičenja u okviru KUP-ova, međunarodna takmičenja, veliki broj pehara, bio biran kao najbolji ciciban Srbije i Crne Gore, uvijek među nagrađenim sportistima Nikšića. - 2010. godine Bojan je proglašen za najboljeg mladog sportistu Crne Gore. Potiče iz porodice skijaša: pored roditelja Rajka i Marije, ovim sportom se uspješno bave i njegove sestre Tamara i Marina. Omiljena disciplina mu je slalom. Ulogu trenera i „druga na dugim putovanjima”, od prvog dana bavljenja ovim sportom, ima njegov otac Rajko Kosić. Pored svega, ovaj mladi sportista usavršava svoja znanja na Odsjeku za sportski menadžment Univerziteta u Travniku. Beni Rajh, Bodi Miler, Kale Palander, Herbst, Mario Mat i Manfred Melg, uzori su na koje se Bojan ugleda u savlađivanju bijelih stazama. OD KADA SE AKTIVNO BAVIŠ OVIM SPORTOM? Skijanjem sam počeo da se bavim rano, kroz igru, već u trećoj godini. Prvi put sam se takmičio sa 5 godina, na KUP-u „Smiljevica” - Berane. Bio sam najmlađi takmičar. Od tada sam nastavio da treniram sa svojim sestrama Tamarom i Marinom.

60

- U toku ljeta i jeseni redovno skijam na Glečerima. Treniram skoro stalno van Crne Gore. Puno putujem da bih mogao trenirati. Od avgusta do aprila ima puno skijanja, putovanja, takmičenja. Obišao sam sve velike skijaške centre u Evropi, bio u Aziji i Kanadi, obišao prelijepe gradove… Koliko god mi to bilo lijepo, povratak u moju Crnu Goru, moj Nikšić, i kući, posle putovanja i takmičenja, čini me sretnim. KADA SI SHVATIO DA ĆE SKIJANJE KOD TEBE POSTATI NEŠTO VIŠE OD OBLIKA REKREACIJE? U cicibanskoj konkurenciji sam bio mali da bih shvatio koliki je moj uspjeh. To je za mene bila igra sa ostalom djecom. U pionirskoj konkurenciji, kada sam osvojio prve medalje na me- đunarodnim takmičenjima u Turskoj, Makedoniji, Bugarskoj…, shvatio sam da volim skijanje i da ga želim trenirati, a ne samo igrati se. KAKO IZGLEDAJU TVOJE PRIPREME ZA TAKMIČENJE? ŠTA JE NAJVAŽNIJE? Moje pripreme za takmičenja počnu već u ljeto. Od avgusta do decembra pripremam se na Glečerima u Austriji i Italiji, po 20 dana u toku mjeseca. Osim treninga na snijegu, radim i na kondiciji. Kada nijesam na Glečeru, treniram jačanje snage i kondicije. U decembru počinju prva takmičenja i tada su treninzi kombinovani sa takmičenjima.


IDU PROLJEĆE I LJETO, KAKVE TO PROMJENE UNOSI U ŽIVOT SKIJAŠA? USPIJEVAŠ LI DA U TOKU SUNČANIH MJESECI PRONAĐEŠ TERENE ZA SKIJANJE? Moja skijaška sezona traje do 15. aprila. Posle toga se kratko odmorim. Treniram lagano. Ovo vrijeme iskoristim za druženje sa drugovima sa kojima sam malo vremena proveo za vrijeme sezone. Proljeće i ljeto najviše koristim za vožnju motorom. Ljeto najrađe provodim na Krupcu, gdje skijam na vodi. Odem i na more, Taru... KAKAV JE OSJEĆAJ NAĆI SE NA TAKMIČENJU SA MALIŠEM? KAKVE SU TVOJE AMBICIJE KADA SE NAĐEŠ U TAKVOM DRUŠTVU ? Već tri puta sam učestvovao na Svjetskom prvenstvu i jednom na Olimpijadi.

Imao sam priliku da se nađem na startu sa velikim svjetskim skijašima. Lijep je osjećaj biti dio te ekipe koja čeka da krene ka cilju. Ja tada samo želim da što bolje odskijam stazu i da stignem do cilja. Na startu se razmišlja samo o stazi. NE BI SE BAŠ MOGLO REĆI DA OTIĆI SA VUČJA NA NAJPOZNATIJE SVJETSKE SKIJAŠKE TERENE NE PREDSTAVLJA NIKAKVU POSEBNU PROMJENU. TEBI JE POŠLO ZA RUKOM I DA NA TOM PUTU SKRENEŠ PAŽNJU NA SVOJ SKIJAŠKI POTENCIJAL. KAKO TI JE IZGLEDALO TO ISKUSTVO? Ja sam počeo da skijam na Vučju, Durmitoru, Bjelasici... Nastavio na međunarodnim takmičenjima dječjim, juniorskim, FIS trkama, seniorskim svjetskim prvenstvima, Univerzijadi, došao

do prve Olimpijade... Na tom putu sam se kalio, dokazivao potencijal, krunisao svoj rad... Od trogodišnjeg dječaka koji se na Vučju bori sa skijama do olimpijca u Vankuveru prošlo je 16 godina, puno skijanja, takmičenja, medalja.... DA LI SE PORED SKIJANJA BAVIŠ JOŠ NEKIM SPORTOM? Kad sam bio pionir imao sam više vremena za ostale sportove. Bio sam fudbaler „Čelika”, teniser Teniskog kluba „Nikšić”, bavio se gimnastikom. Kako sam počeo više da treniram, imao sam vremena i za plivanje, jedrenje i skijanje na vodi. Motori su moja velika ljubav. KOJU NAGRADU PRIŽELJKUJEŠ? Za moj rad je veliki uspjeh i samo učešće na takmičenjima kao što je Olimpijada i Svjetsko prvenstvo. Moje su želje

61


VISINA KOJA PRIJA Jedanaestogodišnji reprezentativac i velika nada crnogorskog skijaškog sporta, Ivan Tomašević, učenik je šestog razreda Nikšićke osnovne škole „Mileva Lajović-Lalatović”. Član je Planinsko- smučarskog društva „Javorak”, a trener mu je Marina Kosić. Ivan je učesnik međunarodnih, a od ove godine, i svjetskih takmičenja. Do sada je stekao 34 zlatne, 12 srebrnih i 4 bronzane medalje. 2009. godine zasluženo mu je uručena Nagrada za perspektivnog skijaša Crne Gore, a 2010. i Nagrada za najboljeg smučara u kategoriji stariji ciciban. -Prvi susret sa skijanjem bio je sa moje tri godine, na padinama Vučja. Tako mali, ni strah nisam osjetio od brzine i visine, i odmah sam zavolio ovaj sport - kaže Ivan u razgovoru o povodu bavljenja ovim sportom. Govoreći o priznanjima koja je osvojio, on navodi: - Kao petogodišnjak, 2004. godine prvi put sam se pojavio kao takmičar PSD „Javorka”, i osvojio zlatnu medalju na Vučju. Osvojena medalja ne predstavlja mi samo nagradu, već saznanje da to što radim, radim dobro, i podsticaj da mogu još bolje. - Uz navedeno, Ivan objašnjava i da umije da

cijeni svaku osvojenu medalju, ali, kao i svi, priželjkuje onu sa svjetskih takmičenja, kao što su Topolino u Italiji i Pokal Loca u Sloveniji. Inače, ovo su takmičenja na kojima je ovaj mladi sportista od ove godine počeo nastupati u kategoriji mlađi dječaci. Osnovac koji pored redovnih školskih obaveza mora da pronađe vremena i za zahtjevnu posvećenost treninzima i takmičenjima, ovaj mladi sportista govori i o reagovanjima u školskoj sredini na njegove sportske rezultate: - Reakcije su pozitivne. Svi nastavnici me podržavaju i, naravno, imaju razumijevanja za moja česta odsustvovanja zbog treninga u Austriji i Italiji. Svi moji drugari su uz mene. Sve njihove reakcije su pozitivne i svaki put se zajedno radujemo novoj medalji. Pored skijanja, Ivan se bavi i fudbalom. Od ove godine igra za FK „Sutjeska”, bavi se gimnastikom, a za vrijeme ljetnjeg perioda nastavlja sa treninzima u vidu vožnje rolera, bicikla i plivanja, jer već u septembru počinje aktivan trening na snijegu. Druženje sa poznatima, putovanja i naporne pripreme prilika su za sticanje nezaboravnih sjećanja. Ivan se rado prisjeća druženja sa afirmisanim klubskim kolegom i

popularnim sportistom Bojanom Kosićem: - Bilo je to za vrijeme jednom treninga u Austriji kada smo na zaleđenom betonu igrali fudbal. Bilo je jako smiješno vidjeti nas kako pokušavamo trčati i udariti loptu.

da na učešću na Olimpijadi u Sočiju 2014. ostvarim što bolji rezultat. KAKVA JE, PO TEBI, BUDUĆNOST CRNOGORSKOG SKI-SPORTA? Mislim da crnogorsko skijanje ima lijepu budućnost. Mojim stazama očekujem da će uspješno skijati Ivan, Jelena, Balša, Ivo, Željana i još djece iz „Javorka” i ostalih crnogorskih klubova. PORUKA KOJU BI ŽELIO DA UPUTIŠ MLADIM NADAMA OVOG SPORTA ? U Vankuver ste pratili mene, na olimpijade koje dolaze želim da idemo zajedno - da nas pod crnogorskom zastavom bude sve više. ŠTA ČITAOCI MEDIKALA TREBA POSEBNO DA IMAJU NA UMU KADA JE U PITANJU ZDRAVLJE? Zdravlje treba njegovati, a jedan vid je i bavljenje sportom. A. Radanović

62


HEMIPLEGIJA kvalitetan život sa njom SAVJETI -U kuhinji ovi pacijenti mogu da koriste male stege, graničnike na radnoj površini, gumene podloge koje sprečavaju klizanje posuđa, posude sa duplim dnom i sl., -Mogu se nabaviti aparati za ljuštenje, sječenje, sjeckanje i mljevenje hrane, Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut

Hemiplegija je neurološki sindrom oštećenja piramidnog puta i okolnih struktura, ispoljena kroz gubitak voljnih pokreta lijeve ili desne polovine tjela. Osposobljavanje pacijenata sa hemiplegijom započinje 48 časova po nastanku hemiplegije. Prva aktivnost koju pacijent uči je samostalno uzimanje hrane, da bi se postepeno uvodile i ostale aktivnosti (obavljanje lične higijene, oblačenje i svlačenje itd.). Najbolji rezultati osposobljavanja se postižu kada je radni terapeut detaljno upoznat sa uslovima u domaćinstvu pacijenata. Poslije toga, počinje obuka da se aktivnosti svakodnevnog života prilagode uslovima koje će pacijent imati kada bude otpušten iz bolničke ustanove. Uporedo sa osposobljavanjem pacijenta, terapeut daje savjete za nužno prilagođavanje uslova stanovanja ( arhitektonske barijere, uklanjanje prostirki sa poda koje se lako zavrću ili pomjeraju…). Kod pacijenata koji se kreću pomoću štapa ili bez pomagala nisu potrebna velika preuređenja stana ili namještaja. Veća pažnja se poklanja prilagođavanju tehnologije rada u situaciji deficita jedne ruke. Kada je oštećena dominantna ruka, uz problem jednorukosti, postoji problem slabe koordinacije i spretnosti koji se rješavaju uvježbavanjem pomoćne ruke do hiperfunkcije. Osnovni problem jednoruko sposobnih osoba predstavlja bimanuelna aktivnost, tj. fiksiranje predmeta koji zdravi obično drže ili pridržavaju pomoćnom rukom, dok dominantnom rukom vrše komplikovane radnje na tom predmetu.

-Posuđe (lonci i šerpe) koji su teži, potrebno je da imaju malo dužu ili zavrnutu dršku kako bi se smanjila poluga tereta, -Sječenje mesa, kako za termičku pripremu tako i u tanjiru za jelo, je problem za čovjeka koji ima jednu funkcionalnu ruku, a koristi klasičan nož. Pacijent ovu teškoću može prevazići korištenjem polukružnog noža sa okomitom drškom, klasičnog noža sa okomitom drškom ili klasičnog francuskog noža (prva dva oblika noža koriste se tako što pacijent postavi nož na meso i samo pritisne ili izvodi pokrete kao kod klackalice i meso se lako reže, francuski nož je širi blizu drške, postavi se vrhom na kraj parčeta koje treba sjeći i pritiskom na dolje se vrši sječenje), -Za pranje posuđa koriste se četke, žice i kvalitetni sunđeri ali problem za pacijenta predstavlja okretatanje i pridržavanje posude koja se pere. Četku je potrebno fiksirati na sudoperi pa zdravom rukom trljati tanjire i pribor o četku. Za sve posuđe, a pogotovu krupnije, bolje je postaviti u udubljenje sudopere gumenu podlogu koja sprečava klizanje, na nju postaviti posudu i trljati sunđerom koji se nalazi u zdravoj ruci, -Način odlaganja posuda i pribora u kuhinji za osobu sa hemiplegijom je jako važan, treba izbjegavati slaganje na gomilu. Većinu posuđa sa ušicama i drškama treba okačiti na mrežicu postavljenu odmah iznad radne površine, da bi bilo dostupnije. Preporučuje se i ostavljanje posuđa u vertikalne pregrade kako bi bilo na dohvat ruke pacijenta. -Za prenošenje težih predmeta, nabavke u prodavnici ili na pijaci, kao I za nošenje po kući, osoba sa hemiplegijom treba da koristi kolica izgrađena za tu svrhu koja joj mogu pomoći i kao oslonac pri kretanju i odmaranju.

63


Učestalost razvojnih deformiteta koštano-zglobnog sistema

TJELESNI DEFORMITETI česta problematika razvojne dobi

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App) Podaci dobijeni na osnovu sistematskih pregleda govore o značajnom porastu prisutnosti razvojnih deformiteta koštano-zglobnog sistema kod srednjoškolske i djece u osnovnim školama. Ovdje sada već možemo da govorimo o podacima koji su zabrinjavajući - kako za porodicu, tako i za društvo uopšte. Lokomotorni sistem daje čvrstinu tijelu i obezbjeđuje dinamiku pokreta, tako da je za nesmetano izvođenje funkcije neophodno kontinuirano održavanje adekvatnog stepena mišićnog tonusa. Da bi čovjek mogao da održi normalan stav, neophodan je uticaj aktivnih i pasivnih elemenata koštano-zglobnog sistema koji prevashodno imaju zadatak da se suprotstave sili Zemljine teže, ali i drugim silama koje teže da koštano-zglobni sistem dovedu u stanje ugroženosti. Loše tjelesno držanje možemo da definišemo kao početni poremećaj statike lokomotornog sistema. U svakodnevnom životu možemo da primijetimo da veliki broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan sjedeći ili stojeći položaj. Elementi poput stolice i školske klupe predstavljaju neke od osnovnih i početnih faktora koji doprinose razvoju ovakvih promjena. Neudobne stolice, nakon dužeg sjedenja, uzrokuju potrebu da se zauzmu alternativni položaji (kao potreba da se subjektivne tegobe ublaže), koji vrlo često budu nepravilni i dovode do narušavanja normalne statike lokomotornog aparata. Sljedeći element koji vrlo često

64

dovodi do pojave lošeg tjelesnog (posturalnog) držanja jeste i nepravilno nošenje školske torbe. Kada govorim o lošem uticaju neadekvatnog nošenja školske torbe, onda napominjem i uticaj njenog oblika i težine, koji mogu biti dodatni faktori u nastanku ili progresiji ovakvih promjena. Ortopedi širom svijeta često govore o tome da sama težina školske torbe ne bi trebalo da prelazi 10% ukupne tjelesne težine djeteta. Nadalje, savremeni način života (dugotrajan rad za računarom, sjedenje ispred TV-a i sl.) umnogome doprinose učestalosti problematike o kojoj govorim. Pored pomenutog, neadekvatan izbor obuće, često je od velikog značaja za prevenciju ili korekciju deformiteta stopala.


Ono na šta treba obratiti posebnu pažnju, odnosi se prevashodno na povećanje stepena svijesti, odnosno edukaciju djece, a posebno roditelja. Edukacija se prvenstveno odnosi na znanje vezano za zdrav i pravilan način života koji podrazumijeva multifaktorijalan pristup: pravilna ishrana, sticanje svijesti o tjelesnom držanju, optimalan stepen adekvatne fizičke aktivnosti i sl. Svi pomenuti elementi predstavljaju važne činioce u borbi protiv nastanka ili progresije nekog, već prisutnog, deformiteta koštanozglobnog sistema kod djece. Kada govorimo o ishrani, onda prevashodno mislim na adekvatan i dovoljan unos vitamina D i kalcijuma, što se može obezbijediti preko ishrane mlijekom i mliječnim proizvodima, adekvatnim unosom ribljeg mesa i sl. Pored pomenutog, i fizička aktivnost ima značajan uticaj na prevenciju i sprečavanje progresije prisutnog deformiteta. Izvođenje vježbi za prevenciju ili korekciju koštano-zglobnih deformiteta, od izuzetnog su značaja. Međutim, često nedovoljna upornost djece, a i manjak kontrole od strane roditelja, budu presudni faktori koji omogućavaju da dođe do pojave ili čak progresije eventualno prisutnog deformiteta. Odstupanje od normalnog (fiziološkog) tjelesnog držanja može se identifikovati na više načina. Međutim,

jedan od najobjektivnijih načina utvrđivanja ovakvih promjena jeste primjena rendgenskog snimanja. Međutim, napominjem da ovu dijagnostičku metodu treba koristiti samo kada postoje stroge indikacije za to, u specijalizovanim ustanovama i pod nadležnošću ljekara. Pored pomenutih, vrlo često se koriste i druge - prihvatljivije metode - u cilju dijagnostikovanja prisustva nekog od tjelesnih deformiteta koji nose veliki stepen pouzdanosti. Među najčešće prisutne deformitete koštanozglobnog sistema kod djece školskog uzrasta ubrajaju se: ravna stopala (lat. pes planovalgus et pes transversoplanus), loše posturalno držanje (lat. insuffitientio disregulatio posturalis), tjelesno držanje sa prisustvom tzv. skoliotičnog ili kifotičnog krivljenja kičmenog stuba (ili oboje kifoskoliotičnog), prisustvo naglašene lumbalne lordoze (naglašena fiziološka krivina u slabinskom dijelu kičme), zatim vrlo često i prisustvo deformiteta grudnog koša (lat. pectus carinatum et infundibuliforme), „X” noge, „O” noge (lat. genu valgum et genu varum) i sl. Na kraju, sa posebnim naglaskom ističem važnost blagovremenog i tačnog dijagnostikovanja eventualnog prisustva nekog od koštano-zglobnih deformiteta razvojne dobi, za šta je izuzetno važna edukacija roditelja i djece o etiologiji, učestalosti i posljedicama.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste. Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada. Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com


Liječenje bolesnika sa OSTEOARTRITISOM Piše: Doc. dr Dušan Mustur, spec. fizijatar i reumatolog

Osteoartritis je oboljenje koje je široko rasprostranjeno i spada u degenerativna oboljenja zglobova. To je najčešće degenerativno oboljenje zglobova koje, prema podacima iz SAD-a1, zahvata oko 9% američke populacije, odnosno 21 od oko 300 miliona stanovnika SAD-a. Oko ¼ ambulantnih posjeta ljekaru otpada na ove pacijente, a još upečatljivije djeluje podatak da se čak oko 50% svih prepisanih nesteroidnih reumatika daje oboljelim od osteoartritisa. Utvrđeno je da čak 80% ljudi starijih od 65 godina ima radiografski verifikovan artritis na određenom zglobu. Osteoartritis se najčešće javlja na zglobovima šaka, na kičmenom stubu i nosećim zglobovima - kukovima i koljenima - gdje ima poseban značaj. Naziva se i artirtis trošenja i habanja, jer počinje postepeno, već u trećoj deceniji, ali svoju punu ekspanziju doživljava u kasnim godinama, odnosno nakon 50-te ili 60-te godine života. Primarno, ova bolest nastaje zbog oštećenja zglobne hrskavice, ali zahvata i okolozglobne strukture, tj. subhondralnu kost, ligamente, kapsulu, sinovijalnu membranu i okolne mišiće, tako da s vremenom dolazi do sve većeg propadanja zgloba, koji se poslijedično deformiše i uvećava. Kao posljedica tog bujanja kostnog i mekih tkiva dolazi do smanjenja obima pokreta zahvaćenih zglobova (iako ponekada zglob može i postati „razlabavljen“, sa patološkim povećanjem obima pokreta u njemu), kao i do pojave bola, otoka i povremenog sinovitisa. Bol je u osteoartritisu mehaničkog karaktera, a to znači da je intenzivniji nakon fizičke aktivnosti, tj. nakon opterećenja zgloba, a smanjuje se pri mirovanju. Za ovo oboljenje karakteristična je i pojava krepitacija pri pokretima zgloba, a što se javlja zbog oštećenja hrskavice zgloba, te zbog direktnog kontakta „kost o kost“,

66

Prevashodno treba voditi računa o preventivi nastanka osteoartritisa. Prvo i osnovno su svakodnevne šetnje koje moraju da budu vršene po ravnoj podlozi. Mora da postoji rekreativno bavljenje sportovima niskog intenziteta, umjeren rad bez pretjeranog meaničkog opterećenja zglobova, redovno vježbanje zbog održavanja muskulature jakom, kao i održavanje normalne tjelesne težine. Postoji naslijedna sklonost za oboljevanje od osteoartritisa, pa je ovo boljenje veoma često prisutno kod više članova iste porodice. Gojaznost je, uz faktor nasljeđa, jedan od osnovnih faktora nastanka oboljenja. Česta je udruženost osteoartritisa sa povećanom tjelesnom težinom, povišenim krvnim pritiskom i varikozitetima. Ovim pacijentima se preporučuje izbalansirana mediteranska ishrana, bazirana na svježem voću i povrću, sprovođenje vegeterijanske dijete, uz upotrebu maslinovog ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda. Treba izbjegavati sportove u kojima postoji mogućnost povrede: fudbal, rukomet, kontaktni sportovi, dizanje tegova. Jedna švedska studija, sprovođena na muškarcima starosti 50-80 godina, pokazuje da se koksartroza2 čak 4 puta češće javlja kod osoba koje su se bavile sportom u odnosu na kontrolnu grupu koju su činile osobe istog životnog doba koje se nisu bavile sportom.

kao i kratkotrajna jutarnja ukočenost zgloba, obično trajanja izmedju 5 i 15 minuta, rijetko dužeg trajanja, izuzev pri pojavi sinovitisa.


FARMAKOLOŠKE MJERE LIJEČENJA Liječenje osteoartritisa je strogo individualno, tj. Prilagodjeno svakom bolesniku ponaosob. Ciljevi liječenja su: smanjenje bolnosti, smanjenje pojave mišićnog spazma, sprečavanje nastanka kontraktura (tj. skraćenja okolnih mišića), poboljšanje funkcionisanja zgloba i lakše funkcionisanje u aktivnostima svakodnevnog života, omogućavanje boljeg kvaliteta života i boljeg radnog funkcionisanja. Bol u zglobu, pogotovo ukoliko se javlja pri prvim pokretima nakon mirovanja, a potom i pri dužoj "upotrebi" zgloba, ukazuje na osteoartritis. Liječenje se svodi na farmakološke i nefarmakološke mjere. Što se tiče farmakološkog liječenja, primjenjuju se analgetici, nesteroidni antireumatici, eventualno miorelaksansi, glikokortikoidi (samo intraartikularno). U nefarmakološke mjere svrstavaju se: fizikalna terapija, edukacija bolesnika, rasterećenje i zaštita zgloba i na kraju, kao krajnja mjera kod uznapredovale bolesti, hirurgija: artroplastika, artroskopija i artrodeze, tj. ukočenje zgloba.

NEFARMAKOLOŠKE MJERE LIJEČENJA U liječenju osteoartritisa često se zanemaruju mogućnosti fizikalne terapije, mada ona dovodi do dugoročnih poboljšanja i znatno prolongira oštećenja koja nastaju kao posljedica artroza, a sve to uz znatno manje neželjenih efekata! Blagovremeno primijenjena fizikalna terapija može da doprinese da se radna sposobnost i aktivnosti dnevnog života veoma dugo održe na zadovoljavajućem nivou. Fizikalna terapija ima osnovne zadatke da ojača muskulaturu, da poveća obim pokreta, da redukuje mišićni spazam i omogući bolesnicima da normalno funkcionišu što duže vremena. Koristi se tzv. sendvič terapija, koja obuhvata primjenu toplotnih agenasa kao uvod u kineziterapiju, koja je najvažnija za ove bolesnike. Posebno se savjetuje primjena

Bolesnicima sa osteoartritisom posebno se preporučuje vitamin D. Treba reći da deficit ovog vitamina postoji i u opštoj populaciji, ali kod ovih osoba on se javlja u statistički značajnijem procentu u odnosu na ostale. Koristi se za smanjenje bola i poboljšanje funkcije zglobova. Kada govorimo o ishrani, treba posebno istaći povoljno dejstvo maslinovog ulja. Stoga se savjetuje dijeta sa malo „zasićenih“ masnoća u ishrani, uz konzumiranje plave morske ribe, maslinovog ulja i eventualnu upotrebu suplemenata u ishrani, poput omega-3 masnih kiselina, kao i antioksidansa tipa vitamina C i E..

hidrokineziterapije, u toploj vodi, po mogućnosti murijatičnoj, tj. natrijum-hloridnoj, što sve djeluje analgetski i relaksirajuće na ove bolesnike. Terapija se završava elektroprocedurama kao što su TENS, interferentne i dijadinamičke struje, uz sonoforezu, primjenu lasera i elektromagnetnog polja, koje dokazano ima povećan efekat kod ovih bolesnika. Fizikalna terapija utiče na povećanje fleksibilnosti, obima pokreta i jačanje mišića oko zglobova. Na taj način vrši se rasterećenje zgloba. Za svakog pacijenta potrebno je uraditi poseban program vježbi. On uključuje: Vježbe fleksibilnosti - obavljaju se svakodnevno i imaju za cilj očuvanje obima pokreta; Vježbe jačanja - obavljaju se svakodnevno ili na dva dana; Aerobne vježbe - vrše se dva puta sedmično. Vježbati treba onda kada postoji najmanji bol i ukočenost, kada se osoba ne osjeća umornom već sposobnom da vježba i onda kada lijekovi ispunjavaju svoje puno dejstvo. Vježbe jačanja vrše se uz upotrebu tegova male težine, mašina, elastičnih traka, izometrijskih vježbi i vježbi u vodi sa otporom, kako bi se ojačali mišići koji bi što više preuzeli opterećenje sa bolnih zglobova. Da ne bi došlo do kidanja kolagenih vlakana, vodi se računa o manjem broju ponavljanja - do 5 puta. Najbolje je vršiti vježbe u vodi, sa otporom, kako bi se ojačali mišići koji bi što više preuzeli opterećenje sa bolnih tačaka. Korektno pozicioniranje od ključnog je značaja tokom vježbi jačanja, a ukoliko se izvode nepravilno, ove vježbe mogu da prouzrokuju kidanje mišića, povećaju bolnost zglobova i povećaju otok zglobova.

1 Trenutno najmarkantniji podaci 2 Artroza kukova

67


Za ili protiv cigareta ? U svijetu slavnih naići ćete samo na oprečne preporuke

U (dimnim) oblacima Sablažnjiva pojava zgodne glumice sa cigaretom u nekom od kadrova filma rađenom u crno-bijeloj tehnici ni do danas ne gubi na provokativnosti ako se fenomen pušenja duvanskih proizvoda posmatra u svijetlu novih zakonskih ograničenja. Sve jasnije se izdvajaju dvije grupacije slavnih ličnosti: onih koji podržavaju projekat zabrane pušenja, i tako daju primjer drugima odvikavajući se od štetne navike, i onih koji podstaknuti obavezujućim nalozima prkose naoružani cigaretom na javnim istupima. Time prevazilaze vremensku distancu po-

68

nosni na činjenicu da se pridružuju društvu slavnih pušača koje bi malo koja druga klasifikacija mogla ujediniti. Istaknuti članovi tog fiktivnog kluba smokera su: Albert Ajnštajn, Vinsent Van Gog, Šerlok Holms, Tolkin, Ernest Hemingvej, Mark Tven, Robert Patinson, Džon Koltrejn, Ejmi Vajnhaus, Robi Vilijams, Selma Hajek, Katrin Hejgl i Šon Pen. S druge strane, ponosno korača partija bivših pušača: Ešton Kučer, Entoni Hopkins, Opra Vinfri, Ričard Brenson, Alen Kar. Slavnim ličnostima, kao nikome drugom, pripada privilegija da im „može biti”, te da učenje na greškama jednostavno ne pripada kontekstu njihovog svijeta. 1966. godine, zbog posljedica pušenja duvana umro je slavni Volt Dizni. Posljedica tog događaja bila je zabrana snimanja kadrova kojima se prikazuje pušenje cigareta u produkciji kompanije „Dizni”. Nensi Maršan, četvorostruka dobitnica prestižne nagrade Emi, kao strastveni pušač umrla je od posljedica bolesti za koju ju je predisponirala upotreba duvana, karcinoma pluća. Poznato je i da je britanski ratni premijer Vinston Čerčil bio strastveni pušač. Cigareta koju zbog hitnog sastanka povodom dolaska nacista do Lenjingrada nije popušio do kraja, prodata je na aukciji održanoj početkom prošle godine za sumu od 5.000 evra. Anonimni britanski kolekcionar postao je vlasnik desetak centimetara dugog opuška na kojem je urezano Čerčilovo ime. Međutim, kako se ko rodi. Prije desetak godina, na jednoj aukciji održanoj u Berlinu sumu od fantastičnih 430.000 evra izdvojio je kupac poštanskih markica sa likom Odri Hepbern. Riječ je o markicama koje su svojevremeno bile zabranjene za distribuciju zbog toga što je slavna glumica na njima prikazana sa muštiklom i cigaretom. Zbog nastupa sa cigaretom u spotu numere slavne Madone Bad Girl - ovo muzičko ostavarenje doživjelo je medijski linč. Razlog tome bila je provokacija


javnosti u vrijeme kada je nastupila nacionalna kampanja protiv pušenja, 1992. godine. Strastveni pušač dr Nele Karajlić, frontmen popularne grupe koja je ranije nastupala pod nazivom „Zabranjeno pušenje” (sada „No Smoking Orchestra”) kaže: Taman kada sam mislio da ostavim cigarete, stigla je naredba sa vrha da se to mora uraditi. U skladu sa mojom buntovnom sociopsihološkom strukturom, odlučio sam da se suprotstavim naredbi. Naravno, kada smo dali ime bendu nije postojala ova antipušačka histerija koja je preplavila zapadnu hemisferu, niti smo mi mislili na cigarete, niti smo bili neki strastveni pušači. („Ja sam, ipak, odavle”, Ana Radmilović, „Pečat”) Svojevrstan otpor prema normi ovih dana je pokazao i Vlado Georgijev. Snimak druženja sa cigaretom u holu Madlenijanuma bio je „važna” vijest skoro svih uticajnih domaćih glasila. Volt Dizni

dr Nele Karajlić

Vinston Čerčil

STOP Reklama koju neke slavne ličnosti u vezi sa pristankom na konzumiranje duvanskih proizvoda prezentuju javnosti, svakako da ide na ruku duvanskim industrijama. Ipak, tikva bez korijena nije ni hronologija zabrana pušenja. Prvi takav zakonodavni poduhvat datira od 1590, kada je papa Urban Sedmi izdao zabranu pušenja. Ono je predstavljalo problem regularnom sprovođenju mise. Prestupnici koji bi se odvažili da prekrše zabranu, bili bi ekskomunicirani. Južna Afrika bila je prva zemlja koja je uvela zabranu pušenja na svim zatvorenim javnim mjestima. Taj poduhvat iz 2000. godine povukao je za sobom opšte prihvatanje od

Odri Hepbern

strane ostalih svjetskih zemalja.

69


Hronika - svijet April 2011 - KRIZA U JAPANU Stanje izazvano nuklearnom krizom u Japanu pod budnim je nadzorom najznačajnije zdravstvene instance, Svjetske zdravstvene organizacije. Krajem aprila, u vezi sa najnovijom situacijom, na sajtu ove organizacije objavljene su informacije da u zoni koja je više od 30 km udaljena od evakuacione, ne postoje javnozdravstveni rizici za zagađenost hrane, odnosno biljki koje se gaje na tom području. U Izvještaju o stanju u toj zemlji, objavljenom 27. aprila na navedenom sajtu, navodi se podatak da broj smrtnih slučajeva nastalih u humanitarnoj katastrofi sada iznosi 14.508, a povrijeđenih je 5.314. Evakuisano je oko 130.155 osoba, a problem koji je počeo da izbija na površinu jeste povećan broj samoubistava. 6. april - SVJETSKI DAN ZDRAVLJA Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen temi očuvanja dejstva raspoloživih ljekova, u prvom redu antibiotika, u Ženevi je održana centralna konferencija Svjetske zdravstvene organizacije. Na inicijativu ove organizacije, širom svijeta sprovođene su akcije čiji je cilj bio da se doprinese osvješćivanju populacije, ukazivanju na sve aktuelniji problem antimikrobne rezistencije i brojne ozbiljne posljedice pretjerane upotrebe antimikrobih ljekova. Poseban apel upućen je predstavnicima političkih vlasti i najvažnijim institucijama te profilacije. 8. i 27. april - AKTIVNOSTI MISTARSTVA ZDRAVLJA CRNE GORE NA MEĐUNARODNOM NIVOU Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom doc. dr Miodragom Radunovićem, tokom aprila 2011. uzela je učešća u dvama značajnim projektima koji su podrazumijevali angažovanje referentnih zdravstvenih predstavnika sa globalnog nivoa. 8. aprila, u Budimpešti je upriličen neformalni sastanak ministara zdravlja država članica Evropske unije i država kandidata za ulazak u Evropsku uniju, naslovljen kao Format 27 + 6. - Tokom obraćanja ministar Radunović je istakao da je ključni izazov razvoja crnogorskog zdravstvenog sistema odgovor na zdravstvene potrebe stanovništva sa postojećim resursima u kontekstu globalne ekonomske krize. Relokacija sredstava i resursa, jačanje uloge javnog zdravlja, stavljanje akcenta na prevenciju nezaraznih bolesti i rano otkrivanje kancera je u fokusu reformi zdravstvenog sistema Crne Gore, gdje ra-

70

dom na strukturnim reformama u zdravstvu želimo podići kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite - objašnjava se u Saopštenju izdatom od strane Ministarstva. U periodu 27-30. aprila, predstavnici Ministarstva predvođeni ministrom prisustvovali su i Prvoj globalnoj ministarskoj konferenciji o zdravim stilovima života i kontroli nezaraznih bolesti, koja je održana u Moskvi. Ciljevi Konferencije odnosili su se na razmatranje socioekonomskog uticaja, unapređivanje međunarodne prakse i najboljih postignutih rezultata u oblasti kontrole, kao i jačanje globalnih i nacionalnih inicijativa na planu prevencije nezaraznih bolesti u državama članicama Svjetske zdravstvene organizacije. Jedan od segmenata konferencije bilo je potpisivanje Deklaracije kojom se potvrđuje opredijeljenost država da rade na unapređenju zdravlja, na smanjenju ekonomskih, socijalnih i drugih rizika koji determinišu potrebe i aktivnosti koje treba implementirati na nacionalnom nivou u cilju smanjenja broja nezaraznih bolesti, njihovoj prevenciji i kontroli. 15-16 april 2011 – KONGRES PULMOLOGA SRBIJE U organizaciji Srpskog Ljekarskog Društva u Beogradu je 15 i 16. aprila 2011 godine održan je II Kongres pulmologa Srbije. Između 500 učesnika , pored ljekara iz Srbije bili su i učesnici iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Aktivno učešće iz naše zemlje sa predavanjima su imali:


Dr Danko Živković, specijalista pulmologije i onkologije iz Specijalne bolnice u Brezoviku sa temom: Efekat izgubljenog vremena na preživljavanje bolesnika sa karcinomom pluća, i prim. dr Gani Karamanaga sa temom Sarkoidoza pluća. 21. april - REGISTROVAN PRVI LIJEK PROIZVEDEN NA BAZI MARIHUANE Češki državni zavod za kontrolu narkotika dobavio je dozvole međunarodnih zdravstvenih vlasti da registruje prvi preparat građen na bazi marihuane. Planirano je da on bude primjenjivan u liječenju multiple skleroze, ali su efekti njegove primjene, kako se navodi u preporukama o upotrebi, uočljivi i kada je riječ o liječenju shizofrenije, dijabetesa i karcinoma. Lijek neće biti dostupan u slobodnoj prodaji. 23-30. april - NEDJELJA IMUNIZACIJE Nedjelja imunizacije, manifestacija koja se od 2011. pod nadleštvom Svjetske zdravstvene organizacije simultano sprovodi na svim meridijanima, fokusira se na spasavanje života sprovođenjem vakcinacije pogotovu kada su u pitanju bolesti koje se mogu spriječiti: difterija, hepatitis A i B, male boginje, pneumokokne bolesti, dječja paraliza, tetanus i rotavirus. Ove godine, po prvi put, ova akcija je sprovedena u oko 180 zemalja svijeta. Inače, ovaj projekat je iniciran u Americi, 2003. godine, a praksa evropskih država postao je od 2005. godine. -Tokom Nedjelje vakcinacije ekipe koje se nalaze na terenu posjetile su zajednice sa ograničenim pristupom redovnoj zdravstvenoj usluzi, kakvi su oni koji žive u područjima udaljenim od urbane regije i interno raseljena lica - navedeno je u Obrazloženju izdatom na elektronskoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije. Posebnu vizuru ova organizacija je usmjerila prema zdravstvenom stanju djece, a podizanje svijesti o važnosti sprovođenja imunizacije važna je platforma ove akcije.

25. april - OBAZRIVO SA KREMAMA ZA TRETMAN OŽILJAKA U članku objavljenom1 25. aprila u Tajmovom popularnom dodatku o zdravlju, Heltlandu, čitaocima je ponuđen analitički osvrt na efektivnost primjene pojedinih preparata za njegu kože, čijoj su upotrebi ljudi posebno skloni u predstojećem ljetnjem periodu. Pozivajući se na rezultate nedavno izvršene studije američkih stručnjaka, ponuđen je pregled tipova sredstava za tretman ožiljaka. Većina ovih preparata, upozoreno je, ne pokazuje nikakav efekat. Tako na primjer, dokazano je da su preparati bazirani na crnom luku, ulju i vitaminu E, manje efektivni od vazelinskih; neki antibiotski proizvodi ne pokazuju dovoljno učinka u liječenju infekcije, a antibakterijski proizvodi doprinose povećanju rezistencije na antibiotske preparate. Značajnu kliničku prednost pokazuju preparati proizvedeni na bazi silikonskog gela koji se još od 1980. godine koristi u liječenju opekotina. U zaključku se navodi da ključni faktor zarastanja ožiljaka predstavlja optimalna vlažnost kože. 26. april - 25 GODINA OD EKSPLOZIJE NUKLEAROG REAKTORA U ČERNOBILJU 26. aprila 1986. godine došlo je do jedne od najvećih nesreća u istoriji razvoja nuklearne energije - eksplozije nuklearnog reaktora u Černobilju u Ukrajini. Širom svijeta, 25. aprila tekuće godine, u spomen na ovaj događaj paljene su svijeće, a crkvena zvona odzvanjala su po 25 puta. Danas se zna da je pored 50 radnika elektrane koji su stradali na zadatku suzbijanja radijacije, zbog atmosferske emisije radioaktivnih materija u vrijeme i nakon eksplozije stradalo i 4.000 stanovnika Černobilja. U trenutku eksplozije nivo radijacije je iznosio 20.000 rendgena po satu, što je vrijednost 40 puta veća od smrtonosne. Nije tačno utvrđen broj osoba koje su žrtve izloženosti radijaciji, a razlog tome je što se i pored evakuacije više od 335.000 osoba, kobne posljedice ne prestaju javljati ni do danas. U narednih 300 godina Černobilj se ne može smatrati mjestom na kom je život bezbjedan. 1 Do Over-the-Counter Scar Treatments Really Work?, Meredith Melnick

International Health d.o.o. Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PAKOVANJE


Uticaj VREMENA na zdravlje djece i odraslih VREMENSKI-METEOROLOŠKI STRES (METEOROPATIJA)

Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar

Vrijeme i zdravstvene tegobe Saznanje o uticaju vremena na živi svijet i zdravlje odavno je poznato u narodnoj tradiciji, čak se podaci nalaze u starim kulturama i državama. Meteorologija i medicina imaju veliki značaj za objašnjenje mnogih zdravstvenih smetnji i tegoba kod djece i odraslih na promjenu meteoroloških parametara, kao što su vazdušni pritisak, temperatura vazduha, vlažnost vazduha, nagle promjene vremena, uticaj padavina (kiše, snijega...), oluje, ciklona, itd. Često meteorolozi uz vremensku prognozu daju i bioprognozu i savjete za hronične bolesnike kako da se ponašaju u vezi izlaganja spoljašnjoj sredini, fizičkih napora, redovnom uzimanje terapije, kontroli i samokontroli, ishrani i dr. Ljudi reaguju promjenom raspoloženja, ponašanja i brojnim zdravstvenim smetnjama pred ciklonsku aktivnost (kiša, snijeg, oblačnost), tokom perioda punog mjeseca i pred zemljotres bilo gdje u svijetu. Takve osobe nazivamo meteoropatama a pojavu meteoropatije. Skoro sve osobe su manje ili više meteoropate, sa manje ili više „vremenskih” tegoba. Kada su drastične vremenske promjene, reaguju svi, zdrave i bolesne osobe, dok uobičajene oscilacije vremena pogađaju hronične bolesnike, djecu, starije osobe i 30% inače zdrave i radno sposobne populacije. Postoje meteoropatski obojeni vjetrovi, čije duvanje dovodi do naglog porasta broja prijema u bolnicu ili poziva hitne pomoći. Ljekari koji rade u ovim službama primijete da se u toku nagle promjene vremena

72

poveća broj pacijenata sa infarktom srca ili moždanim udarom, zatim nekada sa astmatskim napadom-gušenjem ili epileptičkim napadima itd., a sa stabilizacijom vremena duže vremena nema ovakvih pacijenata.

Istorija meteoropatije U Izraelu kada duva vjetar šarav (sharav) donosi teške migrene i skokove krvnog pritiska. Topao vjetar koji duva sa Alpa, a zove se fen (phoehn), doprinosi psihičkim poremećajima i epidemiji samoubistava u sjevernoj Italiji. U Americi vjetar Sveta Ana (St. Anne), daje osjećaj mizerije i migrene. Mediteranski vjetar široko (sirocco) izaziva iritabilnost i agresiju. U staroj Dubrovačkoj republici kriminalac je blaže kažnjavan ukoliko je krivično djelo počinio za vrijeme duvanja ovog vjetra.

Hormonske promjene u organizmu (endokrinologija) Pred promjenu vremena dolazi do izmjene atmosferskog elektriciteta i povećava se nivo pozitivnih jona u vazduhu. Kada se udiše takav vazduh bogat pozitivnim jonima u tijelu raste hormon serotonin koji sužava krvne sudove i nastaju simptomi kao posljedica toga. Meteoropati reaguju 24 sata prije kiše ili snijega (ponekad 12-48 sati, zavisno od brzine kretanja fronta talasa). Njihove zdravstvene smetnje nemaju toliko veze sa vremenom koje vidimo kroz prozor, već sa onim koje će sjutra doći. Hormon serotonin povećava krvni pritisak


(izaziva lupanje srca, osjećaj drhtavice, migrenu) i sužava disajne puteve izazivajući napade astme, tada je povećan broj prijema djece i odraslih u bolnicu sa opstruktivnim bronhitisom pred kišu ili snijeg. Pred promjenu vremena povećavaju se pretakanja crijeva, zbog grčeva u njima i povećava se broj spontanih pobačaja zbog kontrakcija materice. Migrene imaju osobe sa slabijim vezivnim tkivom, prepoznaju se po plavkastim beonjačama, lumboišijalgijama, proširenim venama, elastičnim zglobovima, lakom dobijanju modrica i obilnim menstruacijama u žena. Te osobe obično imaju nizak krvni pritisak (TA= 105/70 mmHg), koji im odgovara, a pred promjenu vremena zbog suženja krvnih sudova i zadržavanja tečnosti, krvni pritisak „skače” na takozvanu „normalu” (TA=120/80 mmHg), što daje osjećaj visokog krvnog pritiska, hladnoću ruku i nogu, glavobolju, zatezanje vratnih mišića, mučninu, lupanje srca. Plima serotonina pred kišu ili snijeg dovodi do potrage za hranom i seksualnim partnerom, pa su zato tada češća silovanja, druge kriminalne radnje i saobraćajne nezgode, na sastancima i u autobusima lako nastaju svađe. Klasika meteoropatije jeste bol u reumatskim zglobovima, jer je hormon serotonin bolna supstanca (dat injekciono izaziva bol). Stoga pred promjenu vremena, pored reumatskih zglobova bole i druga oštećena tkiva (ožiljci, opekotine, proširene vene i stari prelomi).

Serotonin, metabolit meteoropatije, pripada i alergijskom odgovoru, zato su alergije izrazitije pred oluju.

Polimorfne tegobe Opisane smetnje su polimorfne (različite) i nije čudno da se meteoropati proglašavaju simulantima ili psihički labilnim osobama i najčešće im se prepisuju lijekovi za smirenje. Meteoropatija je kao i slabost veziva dominantno nasledna. U pojedinim porodicama, zbog različite osjetljivosti, može jedan član porodice reagovati skokom krvnog pritiska dva dana pred kišu, drugi član glavoboljom dan pred kišu, a treći lupanjem srca 12 sati ranije. U fazi punog mjeseca dominira zadržavanje tečnosti u tijelu, što se manifestuje skokom pritiska, nesanicom, iritabilnošću, migrenom, izbijanjem epileptičnih napada, većom učestalošću infarkta i šloga. Smetnje su najizrazitije četiri dana pred zenit. Često se osobe sa ovakvim meteoropatskim tegobama pogrešno dijagnostikuju i liječe, izlažu detaljnim i skupim dijagnostičkim procedurama, često leže u bolnicama, odsustvuju sa posla, prerano odlaze u penziju, što je nepotrebno. Zato bi trebalo širiti i dopunjavati znanja iz oblasti meteoropatija kod stanovništva i zdravstvenih radnika.

73


Zloupotreba supstancija PiĹĄe: Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psiholog

Dijagnostika narkomanije Dijagnostika narkomanije predstavlja jednu od najznaÄ?ajnijih oblasti u medicinskom tretmanu lijeÄ?enja zloupotrebe suptancija. Od njene preciznosti i adekvatnosti Ä?esto zavisi krajnji ishod. NajÄ?eťći dijagnostiÄ?ki kriterijumi su:  t1PSFNFʉBKJPĘŠJHMFEOPHQPOBĂ?BOKB  t,MJOJĘŠLBTMJLBLBSBLUFSJTUJĘŠOB[BQPKFEJOFPCMJLF narkomanije  t5KFMFTOFLBSBLUFSJTUJLF  t,MJOJĘŠLFQSPCF[BVUWSĂżJWBOKF[BWJTOPTUJ  t-BCPSBUPSJKTLJOBMB[J

Promjene u sferi oÄ?iglednog ponaĹĄanja  1PĘŠFUOFQSPNKFOFOJKFTVV[SPLPWBOFFGFLUJNBTBNF droge već reakcijama liÄ?nosti mladog zavisnika na Ä?injenicu da radi neĹĄto ĹĄto nije u redu, neĹĄto ĹĄto povlaÄ?i kaznu ili osudu PETUSBOFQPSPEJDFJESVĂ?UWB,BPQPTMKFEJDBKBWMKBKVTFOF motivisane oscilacije raspoloĹženja TB VQBEMKJWJN GB[BNB depresije, kada zavisnik ne govori mnogo i ima malo Ĺželje za kontaktima sa ostalim osobama, posebno sa roditeljima. 0TKFʉBOKFLSJWJDFSBĂżBHSJäVTBWKFTUJJTUSBIPELB[OF1PĂ?UP KFSPEJUFMKUBKLPKJQPTWPKPKVMP[JLBäOKBWBJMJOBHSBĂżVKF NMBEJ narkofil u ovom trenutku je ambivalentan, naroÄ?ito prema roditelju istog pola, koga se istovremeno plaĹĄi, ali i kome [BWJEJ OB NPʉJ 1POFLBE PWBK BNCJWBMFOUBO TUBW EPWPEJ zavisnika u pasivan poloĹžaj i on izbjegava da javno iznosi TWPKFTUBWPWFJNJĂ?MKFOKBKFSUP[BIUJKFWBPESFĂżFOFNFOUBMOF napore za koje on nema snage.  ,PE PTPCF LPKF QPĘŠJOKF TB LPO[VNJSBOKFN ESPHB

74

upadljivo je zapostavljanje starijih drugova i iznenadno pojavljivanje novih sa kojima se dugotrajno dopisuje ili SB[HPWBSBUFMFGPOPN/PWJESVHPWJHPUPWPQPQSBWJMVJNBKV nadimke ili se laĹžno predstavljaju. Za narkomane dobar drug je onaj koji ima drogu i spreman je da je daje. Ukoliko je uskrati, on viĹĄe nije dobar drug i prijatelj. Vrlo Ä?esto narko manske parove ili supruĹžnike ne vezuje ljubav nego droga i skoro uvijek nakon ĹĄto se jedan od partnera, ili oba, izlijeÄ?e, dolazi do prekida ove emocionalne veze. Gotovo istovremeno sa promjenom ponaĹĄanja mogu se uoÄ?iti i prvi znaci fiziÄ?kog propadanja, usljed gubitka BQFUJUB J UPLTJĘŠOJI EKFMPWBOKB ESPHF 1BE UKFMFTOF UFäJOF  bljedilo lica, upali obrazi, mutan pogled, tamni podoÄ?njaci, dugotrajne opstipacije, pad fiziÄ?ke kondicije. Osnovno raspoloĹženje mladog zavisnika obiÄ?no prate oscilacije koje mogu da idu od stanja ushićenosti do epizoda duboke depresije, povlaÄ?enja u osamu svoji sobe, dugotrajno zurenje u jednu taÄ?ku ili u prazno i gledanje UFMFWJ[JKTLPHQSPHSBNB6GB[JLBEBKPĂ?OJKFTVQSFQP[OBMJJ prihvatili svoju zavisnost, skloni su agresivnom ponaĹĄanju. 5BBHSFTJWOPTUTBESäJLPOWFSUPWBOFSBDJPOBMOFJJSBDJPOBMOF strahove, nagomilane usljed anksioznosti koja je posljedica svjesnosti Ä?injenice da se radi neĹĄto ĹĄto je pogreĹĄno. Ova agresija je izuzetno znaÄ?ajna jer je ona posljednji signal da svijest joĹĄ uvijek „radiâ€? i, ukoliko se prepozna, ĹĄanse za povratak u normalne, zdrave tokove Ĺživota bez ozbiljnih posljedica su velike. Za narkomane je karakteristiÄ?na inverzija sna i budnog stanja1PQSFTUBOLVEFKTUWBOBSLPUJLBQBUFPEVQPS nih nesanica i uglavnom spavaju u toku dana. Nesanicu lijeÄ?e IJQOPUJDJNB JMJ SB[OJN QTJIPGBSNBUJDJNB TB TFEBUJWOJN FGFLUPNJOBUBKOBĘŠJOQPTUFQFOPVMB[FVpolitoksikomansku zavisnost. NajtipiÄ?nija karakterna izmjena liÄ?nosti zavisnika jeste izraĹžena sklonost ka laganju. Sklonost je u poÄ?etku reaktivnog porijekla, da bi s vremenom postala autonomno nezavisan oblik ponaĹĄanja. Zavisnik poÄ?inje lagati u svim prilikama i situacijama, s razlogom i bez razloga. Dok u poÄ?etku nakon izreÄ?ene krupnije laĹži zavisnik i osjeća neki stepen krivice i griĹžu savjesti, kasnije i sam poÄ?inje da vjeruje


u svoje laži. Griža savjesti nestaje, a on postaje izuzetno uvredljiv što mu se ne vjeruje. U početku konzumiranja narkotika kontakti sa roditeljima su površni, ali kako zavisnost raste pojavljuje se i sve veći broj konfliktnih situacija sa roditeljima. Ukoliko roditelji upozore svoje dijete na izmijenjeno ili neprimjereno ponašanje, zanemarivanje osnovnih obaveza u kući i školi, eventualno ispolje i sumnje na nestanak novca i stvari iz kuće, zavisnik će najčešće reagovati impulsivno i krajnje agresivno, posebno prema majci, kao manje opasnom roditelju. U početku će najenergičnije odbacivati svaku pomisao o narkomaniji, uz bezbroj uvreda, ružnih riječi i često uz prijetnje odlaskom od kuće. Ponekad svoje ideje i objašnjenja brane verbalno veoma vješto. Te ideje imaju svoji logiku i težinu i kada se čuju prvi put lako je povjerovati u istinitost objašnjenja ili obećanja da će se stvari promijeniti. Ali... Pri ponovljenim diskusijama na istu temu uviđa se da zavisnik svoja ubjeđenja stereotipno ponavlja. Lako je uvidjeti kako je sve to samo gola deklarativnost, na brzinu naučena od novih prijatelja i istomišljenika, ali bez dubine i lične uvjerenosti. Kasnije, kada iscrpi raspoloživi repertoar svojih nerealnih ideja i planova, zavisnik pokazuje sve manje strpljenja i tolerancije i dolazi do sve češćeg ispoljavanja otvorenog neprijateljstva prema svakome ko želi da mu se obrati. Problemi u školi su neizostavni kod zavisnika. Sve su češći izostanci sa nastave, a na časovima izgledaju odsutno i nezainteresovano. Na prozivku nastavnika iznenada se trzaju kao iz nekog sna. Kritike nastavnika ne prihvataju, za

slabe ocjene se skoro i ne uzbuđuju i ne pokazuju nikakvo interesovanje za popravljanje istih. Zavisnici koji su u radnom odnosu počinju da popuštaju na poslu, brzo se zamaraju i često prave greške usljed otežane koncentracije i gubitka motivacije za rad. Često kasne na posao ili odsustvuju po nekoliko dana. Svoje izostanke rijetko pravdaju ljekarskim opravdanjima iz straha da se pri pregledu ne otkrije prava priroda njihove bolesti. Za razliku od nekih ranijih godina kada su zavisnici mogli biti prepoznati po elementima hipi odijevanja (oblačili odjeću helenskog, kaubojskog i čergarskog kroja), danas se u velikoj mjeri odijevaju po standardima mode i jedino ih neurednost može učiniti prepoznatljivim. Zavisnici vrlo malo čitaju, veliki dio njih ima veoma siromašna znanja iz raznih oblasti kao što su nauka, kultura, istorija, savremeno društvo, pa čak i zbivanja u svojoj zemlji. Znaju samo onoliko koliko mogu „uhvatiti u letu”. Sve što zahtijeva veći mentalni napor ili dužu koncentraciju odbacuju ili izbjegavaju. (Nastavak u sljedećem broju) Časopis MEDICAL daje svoj doprinos u cilju prevencije zavisnosti, ali i u cilju pružanja pomoći svima onima koji su se u svom razvojnom putu susreli sa upotrebom psihoaktivnih supstanci a sada ne znaju kako dalje. Ukoliko imate želju da posebno pišemo o nekom poremećaju ili da objavite Vašu priču, kontaktirajte stručnog saradnika za oblast Psihologija, na radmila.stupar.djurisic@gmail.com.

75


Izvod iz knjige: KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA, dr Vineta Vuksanović, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2009, 188-191.

HEMOKULTURE Hemokultura po definiciji je mikrobiološka analiza krvi bolesnika koja se radi kada se sumnja da je došlo do prodora mikroorganizama u krvnu struju. Termin hemokultura prvenstveno se odnosi na ispitivanje prisustva bakterija u krvi. Osim bakterija u krvnoj struji mogu da se nađu i gljivice, virusi i paraziti. Prema svojoj fiziologiji krv je sterilna. Nalaz hemokulture za kliničara ima ogroman značaj: pozitivna hemokultura dijagnostikuje uzročnika, negativna hemokultura ukazuje da se radi o lokalnoj infekciji. Najčešći uzročnici pozitivnih hemokultura su bakterije.

MEDICINSKA OPRAVDANOST ZA MIKROBIOLOŠKU ANALIZU Vrste bakterijemija Prisustvo bakterija u krvi je stanje koja nazivamo bakterijemija. U zavisnosti koliko dugo bakterije ostaju u krvi, postoji nekoliko vrsta bakterijemije. Tranzitorna bakterijemija je prisustvo bakterija od nekoliko minuta. Tranzitorna bakterijemija obično je izazvana nekom instrumentalnom radnjom (kateterizacija, vađenje zuba, intravenska narkomanija). Intermitentna bakterijemija se karakteriše periodima sa i bez bakterije u krvi, što znači da obično javlja rekurentna bakterijemija. Izazvana je obično prisustvom bakterijskih žarišta od kojih povremeno dolazi do prodora bakterija u krvnu cirkulaciju: nedrenirani intraabdominalni abscesi, pneumonija, osteliomielitis i sl. Krv uzeta za vrijeme temperature ili odmah nakon prestanka obično ne registruje bakterijemiju jer je imuni sistem u međuvremenu djelovao na bakterije. Preporuka je da se krv uzme 30 minuta pred očekivani skok temperature. Ovo pravilo često nije moguće primijeniti zbog nepredvidivih skokova temperature. Kontinuirana bakterijemija se karakteriše kontinuiranim prisustvom bakterija u krvi. Njeno prisustvo obično govori o teškoj infekciji, gdje imuni sistem ne može da reguliše infekciju. Nemoć imunog sistema obično proističe iz toga što kod pacijenta postoji žarište koje je direktno povezano sa krvotokom (infektivni endokarditis, supurativni tromboflebitis) ili imunosupresija pacijenta. Posebna kategorija bakterijemije je lažna (pseudo)

76

bakterijemija koja nastaje kao rezultat kontaminacije krvi, a ne prave bakterijemije pacijenta. Pseudobakterijemija je veliki problem za mikrobiološku laboratoriju, kliničara i samog pacijenta, jer može da navede na pogrešan pristup tretiranja oboljelog. Radi preveniranja pojave psudobakterijemije i poteškoće oko tumačenja nalaza, neophodno je poštovati principe uzorkovanja za hemokulturu. Hemokultura se radi kada pacijent ima ili se sumnja na infektivni endokarditis, razna infektivna stanja sa groznicom nepoznatog porijekla, ugrađeni protetični materijal, prisustvo žarišne infekcije bilo koje lokacije i sl. U zavisnosti da li je bakterijemija nastala van bolnice (obično je razlog upotreba invazivnih instrumentalnih procedura ili imunosupresija pacijenta iz različitih razloga), uzročnici bakterijemije su različiti. Za vanbolničke bakterijemije najčešći izazivači su Escherichia coli i druge enterobakterije, Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes. Kod bolničkih bakterijemija najčešće se izoluju Pseudomonas aeruginosa, anaerobne bakterije, koagulaza negativni stafilokoki.

UZROČNICI BAKTERIJEMIJA t(SBNOFHBUJWOJCBDJMJ Tipično, bakterijemije izazvane od Gram negativnih bacila kao što je Escherichia coli, obično potiču od infekcije u urinarnom ili gastrointestinalnom traktu (npr. perforacija crijeva koja vodi do intraabdominalne infekcije). Smrtnost s Escherichia-om coli je visoka ukoliko se radi o pacijentu sa imunodeficijencijom ili ukoliko se infekcija primarno nalazi u GIT ili CNS. Neki Gram negativni bacili gdje spada Escherichia coli i Proteus mirabilis, osjetljivi su na većinu antibiotika. Međutim, osjetljivi mikroorganizmi kad se izlože subterapeutskim koncen-


tracijama antibiotika u bolničkim uslovima brzo mogu da steknu rezistentnost. Zbog toga, izuzev kliničkog iskustva, potrebno je ispitati „in vitro” osjetljivost ovih enterobakterija. t1TFVEPNPOBTBFSVHJOPTB Bakterijemija izazvana Pseudomonas aeruginosa (P. aeruginosa) klinički ne može da se razlikuje od one koja je izazvana drugim Gram negativnim bakterijama. Smrtnost oboljelih od ljudi sa bakterijemijom izazvanom P. aeruginosa je vosoka jer ova bakterija inficira imunokompromitovane osobe (pacijenti sa neutropeniom, diabetes melitus, velike opekotine, karcinomi, AIDS). Drugi razlog visoke smrtnosti je činjenica da Pseudomonas aeruginosa ima brojne faktore virulentnosti što je čini visoko patogenom bakterijom. Većina bakterijemija proističe od infekcije UT, RT ili infekcija kože i mekog tkiva. Bakterijemija s P. Aeruginosa vrlo često se javlja i kao posljedica endokarditisa. Pseudomonasni endokarditis najčešće je povezan sa intravenskim uzimanjem droga. Obično je u pitanju droga koja se rastvara vodom, usljed čega dolazi do kontaminacije droge sa pseudomonasima koji su prisutni u vodi. Liječenje bakterijemije izazvane P. Aeruginosa-om, kao i sve ostale infekcije sa ovom bakterijom vrlo su frustrirajuće jer se radi o mikroorganizmu koji je rezistentan na većinu antibiotika. S druge strane, budući da se radi o imunokompromitovanim osobama, one ne mogu da povećaju aktivnost datih antibiotika propratnim imunološkim odgovorom. Čak i osjetljivi mikroorganizmi mogu postati otporni na antibiotik za vrijeme terapije, počevši da sintetišu enzime koji inaktiviraju antibiotike (npr. sinteza β-laktamaza) ili mutiranjem gena koji kodiraju proteine pora spoljne membrane ili konjugacijom kada se vrši plazmitski prenos rezistencije sa rezistentne na osjetljivu bakteriju. Osim toga, pri liječenju pseudomonasne infekcije treba da se vodi računa i o vrsti infekcije (npr. aminoglikozidi, koji su moćni antibiotici, nemaju efekta na P. aeruginosa ukoliko se radi o abscesnoj kolekciji gnoja, gdje zbog kisjelog pH u pseudomonasnom abscesu ovi antibiotici ne mogu biti efikasni). Generalno govoreći terapija za eliminaciju P. aeruginosa mora da sadrži kombinaciju aktivnih antibiotika, ukoliko se želi da terapija bude efikasna, a to se postiže ispitivanjem osjetljivosti ove bakterije. t4UFOPUSPQIPNPOBTNBMUPQIJMJB Vrlo slična bakterija pseudomonasima je Stenotrophomonas maltophilia, koja je nekad i sama pripadala rodu Pseudomonas. Vrlo često je izazivač bakterijemija u bolničkim uslovima, iako je u svom spektru patogenosti prepoznata i kao izazivač pneumonija, meningitisa, ITU i infekcija rana. S. maltophilia je bakterija koja napada imunodeficijentne pacijente i ljude koji su dugo na antibiotskoj terapiji. Liječenje ove bakterije je komplikovano jer je rezistentna na uobičajenu terapiju sa β-laktamskim antibioticima i na aminoglikozide. Trimethoprim-sulfame- thoxazol je najefikasniji lijek, a osjetljivost pokazuje i prema chloramphenicol-u i ceftazidime-u.

t3PE"DJOFUPCBDUFS Bakterije roda Acinetobacter su prepoznate kao uzročnici intrahospitalnih bakterijemija (bakterijemija u bolničkim uslovima). Kao i prethodna dva genusa i Acinetobacter vrste izazivaju infekciju kod ljudi koji dugo primaju antibiotik ili se nalaze na vještačkoj ventilaciji pluća. Kod malog broja zdravih ljudi Acinetobacter vrste se nalaze u malom broju u orofarinksu, gdje prestojem u bolničkim uslovima ova bakterija se umnožava i postaje dominantna izazivajući endogene i egzogene infekcije. Takođe, Acinetobacter vrste se nalaze u prirodi i u bolničkim uslovima, posebno na vlažnim mjestima uključujući i aparate za respiraciju. Za razliku od svih ostalih Gram negativnih bacila, Acinetobacter ima sposobnost da se nalazi i na suvoj koži ljudi. Terapija bakterija roda Acinetobacter (A. baumanii i A. Iwofii) je problematična jer su ove bakterije često rezistentne na antibiotike (posebno A. baumanii). Specifična terapija mora da se vodi na osnovu dobijenog antibiograma, ali empirijska terapija za ozbiljne bolesti gdje pripada i bakterijemija mora da sadrži β-laktamski antibiotik (npr. ceftazime, imipenem) i aminoglycosid. t4UBQIZMPDPDDVTBVSFVT Gnojni (žut) stafilokok je čest izazivač bakterijemije. Iako najčešći izvor stafilokokne bakterijemije predstavlja infekcija pluća, urinarnog ili gastrointestinalnog trakta, 1/3 stafilokoknih bakterijemija ostaju nepoznatog porijekla. Veliki faktor rizika za nastajanje stafilkoknih bakterijemija je neka hirurška procedura ili upotreba kontaminiranih intravaskularnih katetera u bolničkim uslovima. Procjenjuje se da S. Aureus u bolničkim bakterijemijama učestvuje s oko 50% etiologije. Prolongirane epizode stafilokokne bakterijemije, skoro uvijek su rezultat disiminacije S. Aureus u različite organe, uključujući i srce (stafilokokni endokarditis). Akutni endocarditis izazvan S. Aureus je teško oboljenje, sa smrtnošću od 50%. t4USFQUPDPDDVTQZPHFOFT Gnojni (piogeni) streptokok je bakterija koja je često izolovana iz kultura krvi. Izolacija S. pyogenes-a, kao uzročnika bakterijemije, rijetko se javlja ukoliko je pacijent prije toga imao neku lokalizovanu infekciju sa S. pyogenes: erysipelas, pharyngitis ili pyoderma. Do bakterijemije sa S. pyogenes najčešće dolazi u sklopu teških sistemskih infekcija tipa nekrotizirajućeg fasciitisa ili streptokoknog toksičnog šok sindroma. Smrtnost kod ovih pacijenata je oko 40%. t4USFQUPDPDDVTQOFVNPOJBF Kliničko iskustvo o pojavi bakterijemije koje se javlja kod infekcije sa Streptococcus pyogens, opisuje se i kada je u pitanju Streptococcus pneumoniae. Kod ove bakterije do bakterijemije dolazi ukoliko pacijent boluje od pneumokokne pneumonije (25-30% razviće bakterijemiju) ili pneumokokni meningitis (80% razviće bakterijemiju), dok kod lokalizovanih pneumokoknih infekcija (sinusitis ili othitis media) ne dolazi do bakterijemije.

77


POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

3

4

5

6

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

IN SPE, Bar

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

tel: 020 664 589 poklanja: 3 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Vesna Kosić, Ana Popivoda, Vjera Pješčić, Budimir Bagaš, Milica Borozan, Raka Marinović,

Dragana Tošković, Nikšić: Marijan Madžgalj, Maša Terzić, Cetinje: Jovana Popović, Bar: Almir Muratović, Kotor: Bogoje Kostić, Ivan Novović, Tivat: Silvana Abović, Sonja Marušić,

---------------Herceg Novi: Jovana Otašević, Berane: Ivan Popović

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (25)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, od ovog broja, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A


SMIJEH JE LIJEK Pita Perica trudnicu: — Šta ti je to? — Trbuh! — Šta imaš u trbuhu? — Imam bebu! — Voliš li ti svoju bebu? — Naravno! — Zašto si je onda pojela ?! Haso se razbolio, a kako nije imao zdravstvenu knjižicu zamoli Muja da mu posudi svoju. — Evo ti knjižica, ali pazi da te ne uhvate, jer smo onda obojica nadrljali — upozori ga Mujo. Pojavi se Haso kod ljekara. Ovaj čita podatke i pita: — Pa, dobro… Šta ti je, Mujo? Na to će Haso: — ... Mujo ?!! On mi je najbolji prijatelj! Uđe žena u apoteku i kaže apotekaru da želi da kupi arsen. — Šta će vam arsen ? — pita apotekar. — Želim da ubijem svog supruga jer me vara sa drugom ženom — odgovara ona. — Ali, gospođo, ne mogu vam prodati arsen da bi izvršili ubistvo. Čak ni ako Vas vara — odgovori apotekar. Žena na to izvadi fotografiju iz džepa, a na fotografiji se pojavi njen suprug u veoma delikatnoj pozi sa apotekarovom suprugom. — O, oprostite, gospođo… Nisam znao da imate recept. Ulazi Mujo u kafanu i kaže: — Dobio sam tri sina ! — Kako to ??!! — doviknu neko. Mujo kaže: — Moja žena pred porođaj čitala ’Tri musketara‛. — Haso se pojavi odnekud iz prikrajka i prestravljen krenu da izlazi napolje. Usput objasni: — Odo ja! Moja žena čita ’Alibabu i 40 razbojnika‛… Došao Mujo u poljoprivrednu apoteku i traži sprej protiv mušica. Prodavac mu ponudi dvije vrste sprejeva: — Ovaj košta 10 evra i ubija oko 1.000 mušica, a ovaj košta 5 evra i ubija oko 500 mušica... — Mujo se okrenu i pođe iz radnje. — Pa, kuda ćete ? — upita prodavac.

80

— Idem prvo da izbrojim mušice! — odgovori Mujo!!! Plavuša ulazi u poljoprivrednu apoteku i kaže: — Molim vas, dajte mi sjeme za ptice. — Koliko ptica imate? — pita apotekar. — Pa nemam ni jednu, ali hoću da posijem nekoliko. Stoje dva Crnogorca na plaži i prvi kaže: — O, čoče, žena se guši, a mi stojimo ! — Na to će drugi: — Pa da sjednemo? Šta imate u ovoj lijepoj vazi? — pita gost domaćicu. — Tu je pepeo moga muža. — Jao, izvinite, nisam znao. Primite moje saučešće. — Hvala, da znate da mi je potrebno. On svuda otresa cigarete, pa čak i u ovu vazu. Na plesnoj večeri muškarac prilazi djevojci: — Oprostite, gospođice, već sat vremena želim nešto da vam kažem, ali se ustručavam. — Slobodno recite — kaže ona. — Kad god se nasmijete, poželim da vam kažem da dođete kod mene. — Oh, pa vi ste pravi zavodnik … — stidljivo će djevojka. — Ne, ja sam zubar.


Medicinski rječnik

A

dstringens, lat. adstringere, medicinsko sredstvo koje ima svojstvo da zateže površinu sluzokože ili dublje slojeve povrijeđene kože. Riječ je o hemijskim jedinjenjima koja imaju lokalnu primjenu. Veoma važan sastojak adstingenasa predstavljaju tanini. Budući da su oni u visokom procentu zastupljeni u sadržaju nekih vrsta svježeg voća: trnjine, banane, grožđe, nar i sl., moguće je govoriti o ljekovitom adstringenom dejstvu proizvoda prirode. Ipak, savremena farmaceutika se oslanja isključivo na farmakološke ljekove, tj. tvorevine koje su prošle sve propisane provjere i pokazale djelotvornost na ovom polju. Adstringensi se mogu koristiti i interno: u liječenju raznih oblika krvarenja, dijareje, upale grla ili sl.

K

eratolitik, supstanca koja se koristi u cilju razaranja orožnjelog kožnog epitela ili u terapiji epiderma koji se napravilno razvija (bradavice i sl.). Veoma značajnu primjenu imaju salicilna kisjelina i sumpor. Veoma su djelotvorni u tretmanu suve kože jer povećavaju njenu vlažnost. U tom smislu izdvajaju se ureja, alantoin i mliječna kisjelina. Nasuprot ovim proizvodima, keratoplastici djeluju u cilju pospješivanja orožnjavanja kože.

B C D

R

kspektorans, medicinsko sredstvo koje olakšava iskašljavanje bronhijalnog sekreta. Vjerovatno ni u kojoj drugoj oblasti farmakologije blagodeti biljnih vrsta nijesu došle do izražaja u tolikoj mjeri kao što je slučaj sa ekspektoransima. Korijen Althee, ipekakuana, senega, ali i antimon-pentasulfid, kalijum-jodid, potasijumjodid i slične supstance, imaju veoma frekventnu upotrebu u spravljanju ovih farmaceutika.

E

U

erijatrici, zajednički naziv za raznovrsne lijekove koji se koriste u terapiji osoba starije dobi. Tu se najprije ubrajaju terapeutici protiv demencije, delirijuma, depresije i kardiogerijatrici, a zastupljeni su i u oblasti nefrologije, stomatologije, onkologije, reumatologije, dermatologije itd.

G

ezikansi, supstance namijenjene za iritaciju kože u smislu stvaranja plikova. Sumpor iperiti, azot iperiti i luizit, osnovne su grupe agenasa koji imaju vezikansno dejstvo. Ova grupa iritatora imala je medicinsku upotrebu početkom 20. vijeka, ali ju je zasjenila zloupotreba u vidu hemijskih otrova.

V

arbiturati, lat. barbitonum, opijati koji se upotrebljavaju protiv nesanice, za namjerno uspavljivanje. U pitanju su derivati barbiturne kisjeline nastale iz ureje i malonske kisjeline.

itostatici, vrsta imunosupresivnih lijekova. Veoma često se koriste u terapiji malignih oboljenja. Njihova osnovna namjena jeste sprečavanje ćelijske diobe a time i nekontrolisanog razvoja bolesti. Kada se primjenjuju u terapiji imunoloških nemalignih oboljenja, koriste se manje doze lijeka nego kada se radi o terapiji karcinoma.

igestiv, sredstvo koje se koristi u cilju pospješenja probave. Danas postoji veoma veliki broj farmaceutskih proizvoda koji se upotrebljavaju u ovu svrhu. Pored toga, ovo je jedna od najviše eksploatisanih oblasti kada je u pitanju tradicionalna medicina. Savjet da je nakon jela veoma korisno popiti čašicu lakog konjaka, vina ili koka-kole, samo je djelić ogromnog resursa „provjereno” i neprovjereno korisnih „eliksira zdravlja”.

M

idrijatik, medicinsko sredstvo koje se koristi u oftalmologiji. Namjena mu je da izazove širenje zjenica. Veoma ražirenu primjenu u ovoj grupi lijekova ima ciklopentolat, a dokazano je i da ovakvo dejstvo pokazuju alkaloidi sadržani u biljkama porodice Brugmansia, kao i sastojci biljke Salvia divinorum. Poznato je i da takvo dejstvo izazivaju psihodelici (poznat je LSD), disocijativi, neki antikolinergici, serotonin i norepinefrin. Nekada se u cilju izazivanja midrijaze u oko sipaju kapljice posebno pripremljenog rastvora kokaina. Namjerno izazvana midrijaza koristi se kao dijagnostički test Hornerovog sindroma. ubefacijensi, farmaceutska sredstva koja se koriste u cilju namjernog izazivanja crvenila kože. Nakon lokalne primjene, pojačava se cirkulacija krvi izazvana dilatacijom kapilara kože. Osnovne vrste medicinskih rubafacijenasa predstavljaju: salicilati, nikotinat- estri, kapsaicin, izopropanol i mentol. U grupi biljki kod kojih je ovo svojstvo izraženo u najvišem stepenu izdvajaju se: karanfilić, bijeli luk, ren, kopriva i ruzmarin. U ove svrhe koriste se i neki začini: senf i đumbir. rikozurik, antiurik koji povećava izlučivanje mokraćne kisjeline iz organizma. U farmaceutici ove grupe lijekova veoma frekventnu upotrebu imaju probenicid, benzbromaroni i sulfinpirazon. U cilju sprečavanja stvaranja mokraćne kisjeline u organizmu, koriste se urikostatici. Ovi lijekovi imaju značajnu primjenu u hirurgiji.

81


Na strani empatije Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 1849 - Sankt Peterburg, 1936). Iako je primarno profesionalno orijentisan kao fiziolog, ostao je veoma poznat i u oblasti psihologije i interne medicine. Začetnik je nauke o višoj nervnoj djelatnosti, a pored ostalog objasnio je proces regulacije varenja hrane, za šta je 1904. godine nagrađen Nobelovom nagradom. Budući da je poticao od roditelja koji su bili duhovno opredijeljeni za bogosluženje, bilo je sasvim prirodno da Ivan Petrovič stekne primarno bogoslovsko obrazovanje. Nakon završetka školovanja u rodnom Rjazanju, 1864, stekao je obrazovni nivo koji bi odgovarao današnjem srednjoškolskom obrazovanju. Uzoran učenik kakav je bio, negdje pri kraju školovanja u Rjazanju došao je do knjige „Refleksi centralnog moždanog sistema”, I. M. Sečenova, čiji sadržaj je zaintrigirao Pavlova za ovu oblast. 1870. upisao je Pravni fakultet Sankt Peterburgskog univerziteta, ali se već nakon 17 dana prepisao na studije Fiziko-matematičkog fakulteta gdje je specijalizirao fiziologiju životinja. Uslijedio je period istraživačke djelatnosti. 1875-1879. postaje polaznik studija MedicinskoPavlov je jednom prilikom objasnio lično iskustvo hirurškog pristupa tretmanu pacijenta. Ostale su zapamćene njegove riječi: - Kada pristupim opitu, koji, u krajnjem, nosi rizik po život, suočavam se sa snažnim osjećanjem sažaljenja, prevazilaženja sujete življenja, budući da izgledam kao krvnik života. Kada siječem, ubijam život, zaglušujem jetki prekor u sebi, zbog toga što grubom, neukom rukom uništavam savršeni umjetnički mehanizam. Međutim, ja to prenosim u interese istine, na korist ljudima. Mene, moju vivisekcionu djelatnost žele da stave pod nečiji nadzor. U direktnoj je vezi sa ovim i istrebljivanje i mučenje životinja iz čistog zadovoljstva, tako da i zadovoljavanje mnoštva pustih prohtjeva ostaje bez dužne pažnje. Tada s negodovanjem i dubokim osjećanjem govorim sebi, a usuđujem se da to kažem i drugima: ne, to nije uzvišeno i blagorodno osjećanje sažaljenja, to je samo jedna od loše maskiranih pojava vječnog sukoba i borbe neukosti protiv nauke, tame protiv svjetlosti.

82

hirurške akademije u Sankt Peterburgu. Istovremeno, bavi se istraživačkim radom u Ustimovičevoj laboratoriji. 1883. godine odbranio je doktorsku tezu koja se ticala objašnjenja funkcionisanja inervacije srca, a od 1890. postao je predavač i šef Katedre za farmakologiju Medicinskohirurške akademije. Od 1896. bio je šef katedre za fiziologiju, a istovremeno i rukovodilac Fiziološke laboratorije Instituta eksperimentalne medicine u Sankt Peterburgu. Pavlov je posvetio više od 10 godina svog rada istraživanju odgovora želudačne kisjeline u toku procesa varenja hrane. Na stotini opitnih životinja on je sa uspjehom izvodio operativni zahvat izdvajanja želudačnog soka na jedan veoma komplikovan način koji je zahtijevao maksimalnu koncentrisanost na separaciju želuca od crijevnog trakta. Na ovim istraživanjima zasnovana je promjena kursa dotadašnje fiziološke nauke. 1904. za rad u ovoj oblasti dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Produkt njegovog upornog višedecenijskog rada bilo je promovisanje principa fiziologije više nervne djelatnosti koje je on predstavio 1903. godine u Izvještaju na 15. Madridskom medicinskom kongresu. Nadražaj, bezuslovni i uslovni refleksi tada su i uvedeni u terminologiju klasičnog uslovljavanja, mehanizma koji je Pavlov objasnio i razradio u tadašnjoj bihevioralnoj psihološkoj nauci. Budući sasvim osoben u tom pogledu, smatra se osnivačem ruske fiziološke škole, posebne struje psihološke nauke. Njegovi sljedbenici bili su B. P. Babkin, A. I. Smirnov, V. N. Boldirjev... Pavlov je sprovodio eksperimente na psima, pomoću kojih je dokazao mogućnost izazivanja refleksa lučenja sekreta nosa kao reakciju na nadražaj hranom. Njegova istraživanja značajna su za objašnjavanje procesa učenja. 1919-1920. Pavlovu je nuđeno da pređe u Stoklholm gdje bi, prema uslovima koje bi on postavio, bio ustanovljen novi institut u kom bi mogao da sprovodi svoja istraživanja. Pavlov, međutim, nije htio da napusti Rusiju. Nakon izvjesnog vremena, ustanovljen je Pavlovljev institut u Lenjingradu, Institut za fiziologiju u Koltušama. Tu je nastavio sa vršenjem istraživačkog rada do svoje smrti. Od 1901. bio je dopisni član, a od 1907. godine i redovni član Sanktpeterburške akademije nauka. Umro je od posljedica pneumonije. A. Radanović


Iskoristi

a


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Profile for medical cg

medical_cg_25  

medical_cg_25  

Profile for medicalcg
Advertisement