Issuu on Google+

1.00

APRIL 2011. - GODINA II - BROJ 24

PREDSTAVLJAMO: DOM ZDRAVLJA U KOTORU

Gost: Slavko Kalezić, glumac Gojaznost kod djece Dijabetes u dječijem uzrastu Razvoj djece kroz igru i druženje


Prvi kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem

Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji, Sa zadovoljstvom objavljujemo održavanje Prvog kongresa farmaceuta Crne Gore, pod sloganom “Farmacija: juče, danas, sjutra”. Kongres organizuju Farmaceutska komora Crne Gore i Farmaceutski fakultet u Podgorici, u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. Od 12. do 15. maja 2011.godine, u hotelu Splendid, u Bečićima, bavićemo se različitim temama na polju farmaceutske djelatnosti, sa posebnim naglaskom na najnovija dostignuća u oblasti nauke, kao i osvrtom na pitanje regulative u farmaciji. Naša zemlja biće domaćin značajnim imenima iz oblasti farmaceutske nauke i prakse, te očekujemo veliko interesovanje i prisustvo velikog broja učesnika i posjetilaca. Imajući u vidu i međunarodni karakter Kongresa, držimo da će ovaj povod, za sve nas, biti dragocjena prilika za ostvarivanje kontakata, razmjenu znanja i afirmaciju Crne Gore kao države. Cijeneći značaj događaja ovih razmjera, uz činjenicu da je i Prvi, veoma odgovorno i profesionalno pristupamo organizaciji Kongresa, te Vas pozivamo da i Vi svojim prisustvom i učešćem doprinesete uspiješnosti ovog skupa.

Vidimo se u Crnoj Gori! web: www.kongresfarmacijacg.me, e-mail: farmaceutska.komora.cg@gmail.com, tel: +382 20 642 541, fax: +382 20 642 540 Organizatori: Univerzitet Crne Gore Farmaceutski fakultet

Generalni sponzor:

ALKALOID AD SKOPJE

Pokrovitelj:


Impresum IzdavaÄ?: doo Flaer, Podgorica OsnivaÄ?: Dragan Nikolić IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta BoĹĄković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc BoĹžo Vuković Dr Ilija AĹĄanin, spec.hir. Dr Jelica StaniĹĄić, spec.ped. Dr Majda Ĺ ahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina MugoĹĄa Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin StaniĹĄić, mr sc STALNI SARADNICI Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr DuĹĄan Nenezić spec. za djeÄ?iju reh. Spec. pedag. Dragana Marković dipl. kozm. est. Maja Nikolić Dr Marko Savovski, spec. ortop. i baromed. Dr Milana Ĺ oć Dr Milica Ĺ ofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struÄ?. rad. terapeut Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr MiĹĄo Pejaković Dr Nadica PraĹĄÄ?ević Zindović Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven. Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psih. Prim. dr Radovan Mijanović, int. kardiolog Dr Slobodan V. Radonjić SrÄ‘an Ninković Dr Svetlana Radović-VuÄ?eković Dr Tanja Ĺ evaljević-Bojović Dr Vladan KneĹžević Mr ph spec. Zorica Potpara dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić Ĺ tampa: AP Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

1.00

IZ SADRŽAJA

APRIL 2011. - GODINA II - BROJ 24

PREDSTAVLJAMO: DOM ZDRAVLJA U KOTORU

Gost: Slavko Kalezić, glumac                  

foto: shutterstock

Analiza integriteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori – (CEED konsalting) 10 – 11 Kontrola puĹĄenja duvanskih proizvoda dr Agima Ljajević 12 – 13 Hipertenzija – kombinovane terapije dr Aneta BoĹĄković – dr Zoran Vasiljević 14 – 15 BolniÄ?ke infekcije dr Vesna Beatović 16 – 17 Vaginizam – bjekstvo od intimnosti Radmila Stupar Ä‘uriĹĄić, psiholog 22 – 23 Intervju – Slavko Kalezić 24 – 25 Hromozomske aberacije i reproduktivno zdravlje SlaÄ‘ana Teofilova, biolog 26 – 28 HiperbariÄ?na med. i dijabetsko stopalo dr Velimir RubeĹžić 30 Sezonski alergijski rinitis dr Ljiljan JanoĹĄević 32 – 33 Savremena terapija bolesti disajnih puteva - struÄ?ni sastanak – 34 – 35 Mjerenje tjelesne temperature Damir PeliÄ?ić, vsmt. 36 – 37 ECPD meÄ‘unarodni seminar 41 Predstavljamo – Dom zdravlja u Kotoru 42 – 44 Gojaznost kod djece dr Lidija RakoÄ?ević 51 – 53 Diabetes mellitus u djeÄ?ijem uzrastu dr Miroslav Femić 54 – 56 Tortikolis Milorad Aranitović s.r.t. 57 Dijabetesne neuropatije – dijabetesno stopalo dr Milica GliĹĄić 58 – 59 Razvoj djece kroz igru i druĹženje dr Milica Ĺ ofranac 60 – 61 Osteoartritis – savremene terapijske mogućnosti - struÄ?ni skup 64 – 65 MenadĹžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize dr sc Dragan ÄŒabarkapa 71 – 73 Dom zdravlja u Tivtu – savjetovaliĹĄta 74 – 75 Seminari – stigme i diskriminacije dr Elvir Zvrko 76 – 77 dr Arsenije Ĺ katarić (1907 – 1941) dr BoĹžo Vuković


Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel: +382 20 625 016; +382 20 623 002 e-mail: meditas@t-com.me


ZANIMLJIVOSTI

Prva biološka flaša

U cilju zadovoljenja ekoloških i zahtjeva bitnih za očuvanje zdravlja konzumenata svojih proizvoda, PepsiCo Inc., svjetski poznat proizvođač gaziranih pića, lansirao je prvu potpuno prirodnu, biljnu ambalažu za piće. Početkom marta 2011. objavljena je vijest da je ovakvim postupkom napokon prevaziđen problem uticaja karbonske štampe na zdravlje osoba koje konzumiraju ove napitke. Prva biološka flaša sastoji se od vlakana trave, sastojaka kore bora i ljuspica žitarica. Najavljeno je da će se u toku dalje proizvodnje ovakve ambalaže koristiti i sastojci kore pomorandže i krompira, kao i ljuspice ovsa. Pepsi planira da do kraja 2012. godine uvede u upotrebu biološku ambalažu za svih 19 brendova firme. Nadležni tvrde da je postignuta maksimalna bezbjednost i postojanost ambalažnog materijala.

Naučno potvrđena vjernost

20. decembra 2010, nakon niza istraživanja vezanih za seksualnu reakciju muškarca, naučno je potvrđena činjenica da muškarac zaista može biti u stanju da osjeća seksualnu privlačnost u odnosu na samo jednu ženu. Tim naučnika sa instituta „Jan Fleming” u Zapadnoj Virdžiniji, predvođen dr Jahomom Karašimom, vršio je eksperimentalno istraživanje seksualne reakcije Ričarda Liroja, službenika državne administracije SAD-a. Iako su mijenjane vrste seksualnog nadražaja, prilikom čega je istraživana i Lirojeva homoseksualnost, ustanovljeno je da je parametre seksualne angažovanosti bilo moguće registrovati jedino kada je nadražaj predstavljala Lirojeva djevojka sa kojom se tada nalazio u troipogodišnjoj emotivnoj vezi. Ne manje čudno od motiva za podvrgavanje jednom ovakvom eksperimentu, djelovala je i velika pažnja koju su privukli rezultati ovog istraživanja. Liroj je, zahvaljujući tome, postao slavna ličnost u SAD-u.

08

Značajne inovacije u ruskoj medicini Vičrepol, lijek koji još uvijek nije prošao sve faze ispitivanja otpočetog 2010. godine, uspio je da privuče veoma veliku pažnju medicinskih eksperata cijelog svijeta. Patentiran od strane Federalne medicinsko-biološke agencije (FMBA), istaknute ruske naučne institucije, ovaj lijek je namijenjen za vakcinaciju protiv SIDE. - Završena je prva faza njenog testiranja. Prva faza testiranja vakcine jeste proučavanje njene neškodljivosti, jer se vakcinom čovjek može izliječiti, ali se može i zaraziti ili dobiti komplikacije objasnio je Igor Sidorovič, šef Odjeljenja za SIDU sa FMBA. (http://rus.ruvr.ru/world/) Iako veliki broj naučnika pokazuje skepsu kada je riječ o uspjehu u izolovanju sintetičkog antigena SIDE, naučnici ruskog tima tvrde da su genetskim inženjeringom uspjeli da riješe ovaj problem. - Mi pravimo molekul u koji istovremeno, sintezom virusne bjelančevine, ugrađujemo molekul koji naglo stimuliše imunološki odgovor. To je nov pristup: stvoren u našem institutu - kaže Sidorovič. Pored navedenog, Sidorovič je istakao da se već sada nazire ogromni uspjeh ove vakcine. Naučnici FMBA tokom 2010. godine patentirali su i vakcinu protiv hepatitisa A i B, a u najavi je projekat pronalaženja medicinskog odgovora na karcinom.


IZ MEDICINE Voljeti svoj posao

Među javom i međ’ snom

Nezaposlenost je, kako tvrde australijski psiholozi, socijalni status koji ima prednost u odnosu na obavljanje posla koji zaposlenom ne obezbjeđuje dobru situiranost, stabilnost zaposlenja, slobodu u odlučivanju i slične kvalitete rada. Čak i bez obzira na iznos prihoda, naučnici tvrde da ukoliko osoba obavlja posao koji je „guši”, takav radni status ugrožava njeno psihičko zdravlje i vremenom dovodi do brojnih komplikacija. Analizirajući rezultate anketnog istraživanja sprovedenog u periodu od 7 godina kod oko 7.000 Australijanaca, naučnici Australijan nešenal juniverzitija došli su do zaključka da su nezaposlene osobe lošijeg mentalnog zdravlja u odnosu na osobe koje su zadovoljne svojim poslom, a da su i kao takve imale prednost u pogledu kvaliteta mentalnih sposobnosti u odnosu na osobe koje rade poslove kojima nijesu zadovoljne. U toku istraživanja mjeren je mentalni skor pripadnika triju grupa radno angažovanih / neangažovanih, što je i bilo mjerilo za donošenje validnog naučnog zaključka.

Insomnija je vrsta poremećaja normalnog funkcionisanja organizma koja nekada može da izgleda veoma nevjerovatno. Iako je medicinska nauka odavno već potvrdila mogućnost postojanja ove disfunkcionalnosti koja se odlikuje odsustvom sna, čak ni savremeni čovjek nije pretjerano sklon da povjeruje u svjedočanstva insomničara. Problem ove vrste možda je najbolje osjetio Albert Herpin (1862-1947), poznat kao Čovjek Koji Nikada Nije Spavao. Davne 1904. Njujork tajms je izvijestio američku javnost o slučaju čovjeka koji nikada ne spava, ali u takvu priču nije se pretjerano vjerovalo. Nama savremen insomničar, Vijetnamac Hai Ngok, tvrdi da nije spavao više od 35 godina. Prvu nesanicu dobio je 1973. godine, nakon jedne groznice. Hai se nije libio da konsultuje stručnjake kako bi došao do rješenja enigme u koju je zapao, ali su naučne ekspertize pokazale da se kod njega zaista ne mogu registrovati nikakvi medicinski opravdani uslovi za razvoj insomnije. Hai je vijetnamski seljak koji svakodnevno obavlja naporne fizičke poslove, a suvišak vremena, koji ostali ljudi koriste za spavanje, nadoknađuje tako što obavlja posao noćnog čuvara. Ako je suditi po dugovjekosti Ngokovog prethodnika Herpina, čini se da Vijetnamca očekuje još mnogo neprospavanih noći.

Neki stari rituali liječenja

Važna poruka ove studije bila je da bi ljudi trebalo da budu više angažovani u traženju posla koji im odgovara, da ulože napor za promjenu radnog mjesta koje može ugroziti njihovo zdravlje, a poslodavci da shvate da rad na obezbjeđivanju kvalitetnih uslova poslovanja ide u prilog svim učesnicima određenog poslovnog miljea.

Istorija iznalaženja pokušaja liječenja stara je vjerovatno koliko i ljudski rod. Brojni su neobični primjeri liječenja najrazličitijim oblicima alternativne medicine: bilo da su potpomagani ritualnim seansama, ili ne. Vlaška magija, jedna od makar po čuvenju opštepoznatih oblika magije, bazirala je iskustvo liječenja na principu upotrebe „mrtvačke vode”, tj. eliksira dobijenog od vode u kojoj je pred ukop kupan mrtvac. Zanimljiv oblik liječenja tuberkuloze bazirao se na pijenju „mrtvačke rakije”. Na Balkanu je postojao običaj da se u grob sa mrtvacem položi flaša rakije koja bi bila tako zakopana 40 dana. Po isteku tog perioda, rakija je vađena iz groba i ispijana „u zdravlje” konzumenata. Smatrano je da takva rakija ima magijsku moć na očuvanje zdravlja.

09


KLJUÄŒNI REZULTATI ISTRAĹ˝IVANJA

ÂŤOCJENA ZDRAVSTVENOG SISTEMA U CRNOJ GORIÂť Za potrebe Ministarstva zdravlja, UNDP i SZO istraĹživanje je sproveo CEED konsalting IstraĹživanje je imalo za cilj sveobuhvatnu analizu integriteta zdravstvenog sistema, i to svih njegovih djelova i oblasti funkcionisanja. Shodno cilju, istraĹživanje je obuhvatilo sljedeće segmente zdravstvenog sistema:  t'VOLDJPOJTBOKF[ESBWTUWFOPHTJTUFNB  t3FGPSNB[ESBWTUWFOPHTJTUFNB  t1SJWBUOB[ESBWTUWFOB[BĂ?UJUB  t6UWSĂżJWBOKFOJWPBOFGPSNBMOJIQMBʉBOKBJOKJIPWP kvantifikovanje.  0CVIWBʉFOFTVUSJDJMKOFHSVQFEWJKFHSVQFLPSJTOJLB [ESBWTUWFOPH TJTUFNB o QBDJKFOUJ QSJNBSOF  TFLVOEBSOFJUFSDJKBSOF[ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFUPLPNHPEJOFJ medicinski radnici u javnom zdravstvenom sistemu. KvanUJUBUJWOP JTUSBäJWBOKF KF TQSPWFEFOP OB V[PSLV PE  CPMOJĘŠLJI QBDJKFOBUB   QBDJKFOBUB QSJNBSOF [ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFJ[EBWTUWFOPHSBEOJLB Na osnovu rezultata istraĹživanja, mogu se izvesti TMFEFʉJOBKWBäOJKJ[BLMKVĘŠDJ LPKJʉFQPTMVäJUJ[BEFÄ•OJTBOKFJ razvijanje buduće akcije sa ciljem jaÄ?anja integriteta sistema [ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFV$SOPK(PSJ -Pacijenti na primarnom nivou zaĹĄtite pozitivno ocjenjuju uspjeĹĄnost dosadaĹĄnje reforme zdravstvenog sistema. 4LPSPJTQJUBOJLBSFGPSNVPDKFOKVKFVTQKFĂ?OPN JMJEKFMJNJĘŠOPVTQKFĂ?OPN;BEPWPMKTUWPTQSPWFEFOPNSFGPSNPNQPTFCOPKFJ[SBäFOPVTKFWFSOPNSFHJPOV HEKFWJĂ?FPE  JTQJUBOJLB SFGPSNV QSJNBSOPH OJWPB [ESBWTUWFOF [BĂ?UJUFPDKFOKVKFLBPVTQKFĂ?OVJWFPNBVTQKFĂ?OV -VaĹžna karakteristika uspjeĹĄnosti sprovedene reforme je poboljĹĄanje kvaliteta pruĹženih zdravstvenih usluga, Ă?UP QPUWSĂżVKF WJTPL TUFQFO TBHMBTOPTUJ J[NFĂżV PEHPWPSB JTQJUBOJLB P EPTBEBĂ?OKPK SFGPSNJ J QSPNKFOJ LWBMJUFUB [ESBWTUWFOJIVTMVHBJTQJUBOJDJLPKJTVQPUWSEJMJ[BEPWPMKTUWP TQSPWFEFOPN SFGPSNPN  QPUWSĂżVKV J EB KF QPCPMKĂ?BO LWBMJUFU [ESBWTUWFOJI VTMVHB OB QSJNBSOPN OJWPV [BĂ?UJUF 5BLPĂżF   BOLFUJSBOJI NFEJDJOTLJI SBEOJLB TFLVOEBS-

10

OPHJUFSDJKBSOPHOJWPB[ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFQPUWSEJMPKFQP CPMKĂ?BOKFLWBMJUFUB[ESBWTUWFOJIVTMVHBVPEOPTVOBQFSJPE QSJKFTQSPWPĂżFOKBSFGPSNF -Reforma je u najvećoj mjeri doprinijela poboljĹĄanju kvaliteta odnosa pacijenta i ljekara, koja rezultira boljom upoznatoťću sa zdravstvenim stanjem i istorijom bolesti pacijenta.5BLPĂżF SFGPSNBKFEPQSJOJKFMBTNBOKFOKV WSFNFOB ĘŠFLBOKB OB QSFHMFE  VWPĂżFOKFN PCBWF[F [BLB[JWBOKBQSFHMFEBVOBQSJKFE  ,BEBKFVQJUBOKVLPODFQUJ[BCSBOPHMKFLBSB pacijenti su najzadovoljniji sa ljubaznoťću izabranog ljekara, njihovom posvećenoťću poslu i struÄ?noťću.*BLPJTQJUBOJDJ OBWPEF EB KF OBKWFʉJ QSPCMFN V [ESBWTUWFOPN TJTUFNV nemotivisanost ljekara, svog izabranog doktora smatraju EPWPMKOPTUSVĘŠOJNJQPTWFʉFOJN4BESVHFTUSBOF ispitanici su najmanje zadovoljni dostupnoťću izabranog ljekara zbog obaveze prethodnog zakazivanja pregleda. Ipak, viĹĄe od 91% ispitanika potvrdilo je da do sada nije mijenjalo svog izabranog ljekara.  1PSFE[BEPWPMKTUWBEPTBEBĂ?OKPNSFGPSNPNJVLVQnom uslugom koja se trenutno moĹže dobiti u zdravstvenom TJTUFNV$SOF(PSF QPTFCBOQSFENFUBOBMJ[FCJMBTVOFGPSNBMOB QMBʉBOKB  EFÄ•OJTBOB LBP â€?davanja individualnom ili institucionalnom pruĹžaocu usluga, u naturi ili gotovini, van sluĹžbenih kanala plaćanja ili kupovine Ä?iji je troĹĄak trebao da pokrije zdravstveni sistem. Ovo obuhvata plaćanja ljekarima u ‘koverti’ i svaku ‘donaciju’ bolnicama, kao i vrijednost medicinskih sredstava koje kupi pacijent i vrijednost ljekova kupljenih u privatnoj apoteci, a koja je trebala da bude pokrivena iz zdravstvenog osiguranjaâ€?. -49,4% pacijenata sekundarnog i tercijarnog nivoa je dalo poklon ili novac medicinskom osoblju tokom CPSBWLB V CPMOJDJ Ă?UP KF QPUWSĂżFOP J PEHPWPSJNB [ESBWTUWFOJI SBEOJLB  OBWFMP EB TV OFLBEB QSJNJMJ OPWBD QPLMPOPEQBDJKFOUB 


-Pacijenti sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u prosjeku su platili 60€ na ime poklona/novca medicinskom osoblju, odnosno neformalnih plaćanja. Najveći iznosi novca je dat hirurzima (prosječan vrijednost je 111,5€, a kreće se u rasponu od 3 do 500€) i ljekarima (prosječan 87,8€ i kreće se u rasponu od 5 do 1000€). -Detaljnijom analizom odgovora ispitanika, došlo se do saznanja da su anketirani pacijenti najčešće novac/poklone dali ljekarima koji ih liječe, medicinskim sestrama i babicama. -Najveći procenat bolničkih pacijenata koji su davali poklon/novac imaju Opšta bolnica Cetinje (69,7%), Klinički centar Crne Gore (57,5%) i Opšta bolnica Berane (57,4%). -Učešće neformalnih plaćanja u prosječnoj neto plati tokom 2010. godine iznosi 12,5%1. Sa druge strane, građani Crne Gore navedenim iznosom od 60€ povećavaju prosječna mjesečna primanja ljekara sekundarnog i tercijarnog nivoa u prosjeku od 5 do 6% po jednom davanju, a medicinskih sestara od 14% do 15%. Dobijeni podaci nijesu mogli dati odgovor o učestalosti davanja novca/poklona. -Karakteristike ispitanika koji su najčešće dali poklon/novac medicinskom osoblju je sljedeća2: (i) centralni region; (ii) žene; (iii) više i visoko obrazovanje; (iv) bave se privatnim biznisom, nezaposleni i zaposleni; (v) mjesečni prihod domaćinstva veći od 500€. -U načelu, rezultati istraživanja nas navode na indirektan zaključak da se u 42,2% slučajeva radilo o poklonu kao izraz njihove dobre volje i shodno tome nijesu imali nikakva očekivanja. U situacijama kada su se neformalna plaćanja desila prije ili tokom liječenja, ista su prepoznata kao mehanizam da se medicinsko osoblje motiviše da sa većim stepenom odgovornosti pruža zdravstvenu uslugu bilo pružanjem veće pažnje i informacija od strane ljekara

(19,6%), bilo bržim pružanjem medicinske njege (18,6%) ili, u krajnjem, boljom kliničkom uslugom (15,1%). -Neformalna plaćanja se najčešće dešavaju nakon pružene zdravstvene usluge (68%). Od ispitanika koji su dali poklon 32% je to učinilo prije pružene zdravstvene usluge što po definiciji predstavlja mito. Polazeći od ukupnog uzorka dobija se podatak da je 15,7% pacijenata sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite dalo poklon/novac medicinskom osoblju. -Davanje poklona/novca najčešće se dešavalo kod pacijenata koji su u bolnici boravili zbog porođaja (71,5%). detaljnija analiza pokazuje da se ljekarima koji prate trudnoću daje najveći iznos novca (u prosjeku 93,5€). Medicinskim sestrama se najviši iznosi novca/poklona daju u slučaju porođaja (33,2€). Stečena iskustva i naučene lekcije iz procesa reforme sistema primarne zdravstvene zaštite treba prenijeti na “sledeću generaciju” reformi koja će biti usmjerena na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite sa prevashodnim ciljem da se poveća efikasnost bolničkog liječenja, sa akcentom na jačanje kapaciteta ginekološko-akušerskih jedinica i ambulantnih službi, i obezbjeđenje dovoljno sredstava za finansiranje zdravstvene zaštite kroz bolje prikupljanje prihoda i unaprijeđenu dostupnost usluga sa garantovanim “osnovnim paketom” zdravstvene zaštite. Rezultati istraživanja „Ocjena integriteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori“, predstavljeni su 10. marta 2011 godine medijima, u hotelu „Podgorica“. PR služba Ministarstva zdravlja 1Prosječna plata u 2010. godini je iznosila 479€ bez poreza, MONSTAT. 2Kod navedenih karakteristika zastupljenost davanja poklona je veća od nacionalnog prosjeka, tj. od 49,4%.

11


Pušenje je zdravstveni problem koji već odavno ima razmjere pandemije i značajno zabrinjava donosioce odluka u zdravstvu u cijelom svijetu. Crna Gora je prepoznala ovaj problem i definisala ga kao jedan od prioriteta za rješavanje

KONTROLA PUŠENJA

DUVANSKIH PROIZVODA

Autor: prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore Zahvaljujući nastojanju svih relevantnih faktora, u Crnoj Gori je stvorena jedna respektna grupa koja se bavi kontrolom duvana, a koja ima još mnogo aktivnosti da realizuje, još mnogo akata da definiše, odluka da ih usaglasi i iste sprovede u djelo. Jasna nam je ozbiljnost problema sa kojim smo se uhvatili u koštac, ali nas odlučnost onih koji su uključeni u proces kontrole duvana ohrabruje i daje podstreka za dalje djelovanje. Kontrola duvana predstavlja proces kojim se utiče na restrikciju upotrebe duvanskih proizvoda, na smanjenje dostupnosti duvanskih proizvoda i na informisanje i edukaciju stanovništva o štetnim efektima duvana. Nacionalni programi kontrole duvana definišu se na osnovu globalnog programa koji kreira Svjetska zdravstvena organizacija, a ona ozbiljno razmatra svaki segment svojih principa definisanih u dokumentima kojima se globalno preciziraju bazični principi kontrole duvana. Novinu u oblasti kontrole duvanskih proizvoda predstavljaju slikovna upozorenja istaknuta na paklicama cigareta. Krajem protekle godine održana je Konferencija Svjetske zdravstvene organizacije u Urugvaju, na kojoj je prisustvovalo više od 170 predstavnika zemalja svijeta. Zaključci Konferencije odnose se na usvajanje niza mjera za jačanje borbe protiv pušenja. Osnovni princip oko koga se tražila saglasnost zemalja članica jeste zabrana dodavanja različitih hemijskih aroma u proizvodnji cigareta. Borci protiv pušenja smatraju da dodavanje aroma, poput arome čokolade, čini cigaretu ukusnijom i privlačnijom onom ko tek počinje da puši. Sigurno je da se dodavanjem aroma regrutuju novi korisnici među djecom i mladima, te bi ova zabrana mogla uticati na smanjenje incidence pušenja

12

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svakih 8 s neka osoba u svijetu umre od posljedica pušenja. Procjene su da će se broj umrlih od posljedica pušenja u svijetu povećavati, a evidentno je da se u Crnoj Gori, bilježi značajna tendencija povećanja vrijednosti stope mortaliteta usljed pušenja.

duvanskih proizvoda u populaciji mladih. Duvanska industrija se protivi tim preporukama i tvrdi da bi takva zabrana imala za posljedicu više miliona izgubljenih radnih mjesta i uništavanje nekih ekonomija. Planirano je, ali ipak učesnici nije donešena nikakva odluka u pogledu kontrole upotrebe elektronskih cigareta i sličnih proizvoda koje sadrži duvan. O toj temi će se raspravljati na sljedećem skupu, 2012. godine u Južnoj Koreji. Zemlje potpisnice Okvirne konvencije postigle su Sporazum o uvođenju programa pomoći za prestanak pušenja u nacionalnim zdravstvenim sistemima i o podršci kampanjama za podizanje svijesti stanovništva. Sistem odnosa prema pušačima unutar zdravstvenog sistema u našoj zemlji u skladu je sa definisanim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Naime, kod nas odvikavanje od pušenja sprovode ljekari, posebno edukovani za sprovođenje ovog programa. U svim domovima zdravlja Program se sprovodi po istoj metodologiji, što omogućava definisanje indikatora na osnovu kojih se prate i evoluiraju aktivnosti u savjetovalištima za mlade. Sprovođenje Programa prema definisanim metodologijama i korišćenjem vodiča aktivnosti u savjetovalištima obezbjeđuje relevantan standard usluga. Kontrola duvana je u stvari jedan širok spektar aktivnosti koji se bavi s jedne strane zabranom korišćenja duvanskih proizvoda (definisanjem normativnih akata, kao što su: zakoni o zabrani korišćenja duvanskih proizvoda), sa druge strane, smanjenjem dostupnosti tih proizvoda


(ograničenjem kupovine maloljetnim licima, prodaja cigareta pojedinačno ili u malim paketićima, cjenovna politika, uticaj na poresku politiku i slično) i sa treće strane, širenjem informacija i edukacije o štetnim efektima duvana po zdravlje (zdravstveno-vaspitne aktivnosti, koje imaju za cilj povećanje informisanja ili znanja u populaciji). Dokumente globalne politike kontrole duvana na kojima se zasnivaju aktivnosti u svim segmentima zdravstvene zaštite, sa globalnim ciljevima kreira Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Okvirna konvencija, dokument SZO, sveobuhvatan je međunarodni ugovor koji reguliše sve odnose, sva kretanja, sve trendove u kontroli duvana. Svaka zemlja članica, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, kreira svoje nacionalne ciljeve i oslanjajući se na Okvirnu konvenciju definiše svoje strategije i akcione planove. Crna Gora je u zajednici sa Srbijom prvi put potpisala Okvirnu konvenciju 2005. godine, a kao samostalna istu je ratifikovala 2007. godine. Na osnovu ove globalne politike, Crna Gora je svoje nacionalne ciljeve definisala u Nacionalnoj strategiji i Akcionom planu kontrole duvana. U domenu kontrole duvana u Crnoj Gori definisan je i Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda 2004. godine. Ovaj Zakon se ne implementira u potpunosti, ali postoje neki parametri njegove uspješne primjene. Tako na primjer, u Crnoj Gori, za razliku od svih zemalja okruženja, gdje postoje i mnogo rigorozniji zakoni, potpuno je eliminisano reklamiranje duvanskih proizvoda, te nema ni tzv. „skrivenih reklama”. Svaka paklica cigareta obilježena je upozorenjima o rizicima upotrebe duvanskih proizvoda. Na svakom prodajnom mjestu, u Crnoj Gori, postoji upozorenje o zabrani prodaje cigareta maloljetnicima. Skoro i da smo iskorijenili prodaju duvanskih proizvoda na ulicama. Podaci o korišćenju duvanskih proiz-

Prema prevalenci pušenja u Evropi, može se reći da je ovaj problem najzastupljeniji u našem regionu i zemljama Ruske Federacije. Ako pogledamo recimo Švedsku, uočava se da je kod njih prevalenca pušenja svedena na 17.5, što je podatak iz 2006. godine, a sada je taj broj još manji. U pitanju su zemlje koje 50 godina biju bitku sa duvanom i 50 godina kontinuirano sprovode program kontrole duvana i naravno da je kod njih pušenje na vrlo niskom nivou. Prema podacima istraživanja iz 2008. godine rađenog na relevantnom uzorku, mi u Crnoj Gori imamo 32.8% pušača u populaciji. Ipak, to je značajno manje nego recimo 2000. godine, kada smo imali čak 41.9% odraslih pušača (starijih od 15 godina). Ako govorimo o mladima, imamo oko 5% pušača među petnaestogodišnjacima i oko 20% pušača među srednjoškolcima.

voda pokazuju da je upotreba smanjena i među mladima (među 15-godišnjacima upotreba je smanjena za oko 1%, dok je u populaciji starosti od 15 godina i više, upotreba duvanskih proizvoda smanjena za oko 10%). Međutim, činjenica je da se ne poštuju odredbe Zakona o zabrani pušenja duvana na javnim mjestima. Naime, u restoranima, kafićima, pabovima, pa čak i ustanovama u kojima Zakon eksplicitno zabranjuje upotrebu duvanskih proizvoda, ove odredbe se ne implementiraju u potpunosti. Trenutno, se rade i Izmjene i dopune Zakona i vrlo brzo će ovaj dio biti unaprijeđen. Ukoliko budemo imali pravilan i adekvatan monitoring implementacije odredbi Zakona očekujemo da će Zakon u potpunosti biti ispoštovan. Strategijom o kontroli duvana težilo se stvaranju jednog multisektorskog tijela koje će se baviti kontrolom duvana u Crnoj Gori. Velikim dijelom smo uspjeli da po različitim sektorima uposlimo odgovorne za praćenje tokova duvana u okvirima sopstvenih ingerencija. Predstoji potreba da se odredbe Okvirne konvencije usmjere i na zdravstvene radnike po svim nivoima zdravstvene zaštite, kako bi oni omogućili ostvarenje ciljeva kontrole duvana u sektoru zdravstva. Razvijanje aktivnosti savjetovališta za mlade adekvatan je i sveobuhvatan način kontrole duvana na primarnom nivou zdravstvene zaštite. S obzirom na to da ove aktivnosti sprovode izabrani ljekari, neophodno je da oni svoje aktivnosti prošire i na svoje ordinacije, kako bi sprovođenje prevencije i odvikavanja od pušenja postalo sastavni dio tretiranja korisnika zdravstvene zaštite, a posebno djece i mladih.

13


U hotelu „Podgorica”, u glavnom gradu Crne Gore, 10. marta ove godine, pod pokroviteljstvom farmaceutske kuće Sanofi aventis, bio je organizovan stručni kardiološki sastanak. U svojstvu predavača nastupile su prof. dr Zorana Vasiljević, iz Kliničkog centra Srbije, i prof. dr Aneta Bošković, iz Kliničkog centra Crne Gore. Pored neophodnih zdrastveno-naučnih informacija koje su tog dana bile prezentirane, kvalitetnim izlaganjima upotpunjena je još jedna dimenzija - visok stepen aktuelnosti teme.

KOMBINOVANA

TERAPIJA U LIJEČENJU

HIPERTENZIJE Na sastanku realizovanom u organizaciji Sanofi aventisa, 10. marta tekuće godine, prof. dr Zorana Vasiljević, ljekar Kliničkog centra Srbije, izlagala je na temu Liječenje hipertenzije u sklopu globalnog kardiovaskularnog rizika - kombinovana terapija kao najbolja terapijska opcija. Ona je uspješno predočila brojne prednosti ove terapije, koju njen stručni tim ljekara sprovodi u cilju liječenja, te nimalo bezazlene opasnosti, tj. bolesti koja u današnje vrijeme prijeteći zauzima maha. Podsjetivši da je hipertenzija problem koji značajno opterećuje zdravstvene sisteme ekonomski veoma razvijenih zemalja, dr Zorana Vasiljević istakla je kombinovanu terapiju kao primjer „najbolje terapijske opcije” u liječenju ove bolesti. U cilju donošenja pravilne odluke o liječenju, veoma je važno sprovesti klasifikaciju ovih poremećaja. - To podrazumijeva klasifikaciju hipertenzije koja mora obavezno da ima u sebi i kalsifikaciju globalnog faktora rizika svakog pacijenta pojedinačno, tako da se prva granica može posmatrati sa najvećim stepenom rizika, jer se jedino tako smatra da je terapija uspjela - objasnila je dr Vasiljević. Tokom predavanja naglašen je značaj praćenja cijelog kompleksa simptoma bolesti kod pacijenata, obično udruženog sa povišenim nivoom krvnog pritiska. To znači da liječenje hipertenzije ne smije da podrazumi-

14

U svojstvu predsjednice Udruženja kardiologa Srbije, prof. dr Zorana Vasiljević obavijestila je prisutne predstavnike kardiološke branše o radu te organizacije. Istakla je značaj i pozvala prisutne kolege na učešće u održavanju 10-og sastanka kardiologa čija će tema biti teška srčana insuficijencija, a koji treba da bude održan 17. aprila u beogradskom hotelu Hajat. Drugi važan događaj predstavlja Kongres kardiologa. Kongres se realizuje jedanput u toku dvije godine, a ove godine će biti održan od 28. oktobra do 1. novembra. Učešće na jednom takvom skupu nosi značajan benefit u obogaćivanju znanja i vještina, što znači da ne bi bilo zgoreg prisustvovati i poslušati savjete profesionalaca.

jeva samo regulaciju krvnog pritiska, jer je tu riječ tek o vrhu ledenog brijega. Ljekar treba da povede računa o faktorima rizika za dobijanje kardiovaskularnog oboljenja: postojanju dijabetesne bolesti, sklonosti ka pušenju duvanskih proizvoda, niskom nivou HDL holesterola, postojanju metaboličkog sindroma ili oštećenja organa i sl. Naveden je niz podataka dobijenih u značajnim studijama koji ukazuju na prirodu rizika ka obolijevanju od kardiovaskularnih


bolesti. Prema njima, povećan sistolni pritisak od 170/180 nosi jednogodišnji rizik od obolijevanja kod 3% posmatrane populacije, povećan nivo holesterola, udružen sa pušačkim stažom, nosi rizik od 12%, a ako se ovim faktorima doda i nizak nivo HDL holesterola, opasnost od obolijevanja povećava se na 18%. Kod osoba koje su bile izložene infarktu ustanovljen je rizik od mortaliteta u 19% , a kod osoba koje boluju dijabetes, registrovan je čak i veći rizik od umiranja - 20%. Povećan sistolni pritisak, veći od 120 : 80, prateći je efekat kod čak 96% ukupne populacije oboljelih od dijabetesa. Ako djelujemo samo na pritisak, mi smanjujemo za 4% globalni rizik; ako djelujemo samo na holesterol - za 7%; ako djelujemo i na pritisak i na holesterol, smanjujemo za duplo njegov rizik. Znači, kada dođe pacijent sa povišenim pritiskom, mi moramo da uzmemo i sve ostale podatke o drugim njegovim oboljenjima - navela je dr Vasiljević. Kombinovana terapija u stvari predstavlja terapijski pristup u vidu istovremene primjene različitih vrsta lijekova. U liječenju kardiovaskularnih oboljenja uobičajeno je kombinovanje 6 vrsta lijekova. Kombinovanje ACI inhibitora i kalcijumskih antagonista predstavlja terapijski pristup čija se primjena tek u novije vrijeme počela popularisati i kod nas. Efekti njihove primjene ogledaju se u smanjenju broja doza lijeka, time i povećanju komfornosti života oboljele osobe, sinergičkom dejstvu u smanjenju rizika od dobijanja koronarne i cerebrovaskularne bolesti, redukciji neželjenih dejstava lijeka, a preporuka je i da u doziranju treba ići ka nižim količinama kombinovane terapije. Ovo su, svakako, razlozi zbog kojih se ističe da je ovdje riječ o idealnom tipu terapije. Izlaganjem prof. dr Anete Bošković, koje je imalo za temu Novi ključ uspjeha u liječenju arterijske hipertenzije - fiksna kombinacija u fokusu, dobili smo nova saznanja koja se odnose na prirodu fiksne kombinovane terapije ramiprila (ACE inhibitora) i felodipina

(kalcijumskog antagonista). Navodeći da se tradicija kardiološkog liječenja kombinovanim pristupom u crnogorskom zdravstvu zasniva na upotrebi beta-blokatora i diuretika, dr Bošković je objasnila da kombinovanje ACE inhibitora i kalcijumskih antagonista u stvari predstavlja prvi oblik primjene fiksne terapije u našem zdravstvu. Ovim se obezbjeđuje protektivni uticaj na renalne i kardiološke funkcije organizma, smanjenje hipertrofije lijeve komore srca, redukcija broja doziranja lijeka, arterijska vazodilatacija i uklanjanje sličnih posljedica oboljenja. - Kada se analizira prisustvo različitih faktora rizika u populaciji osoba koje su preminule, utvrđeno je da je arterijska hipertenzija najčešće bila prisutna u odnosu na druge faktore, kao što je: pušenje, hiperholesterolemija, promjena tjelesne težine, fizička neaktivnost, konzumiranje alkohola i drugo navela je između ostalog dr Bošković. Arterijska hipertenzija, kako je ovom prilikom navedeno, odgovorna je za 62% slučajeva nastanka cerebrovaskularnog insulta, za 49% slučajeva infarkta miokarda, a konstatuje se i kod prosječno 7 miliona ljudi koji naprasno umru. Studije pokazuju da prosječno oko 60% pacijenata zahtijeva kombinovani terapijski pristup u liječenju. U poređenju sa efektom placeba ili monoterapije, posebno je naglašen efekat smanjene potrebe čestog doziranja lijeka, kao i dejstva neželjenih efekata lijeka od kojih je najprisutnija glavobolja, ali značajno izbjegnuta pojava prekapilarne vazodilatacije i pojava edema. Problem niskog procenta ostvarene terapijske kontrole bolesti, koji se odnosi na oko 40% populacije oboljelih, predstavlja, prema ocjeni dr Bošković, zabrinjavajuću okolnost. Terapiju, poruka je sa ovog veoma korisnog skupa, treba ciljano sprovoditi i donijeti ljekarsku odluku o adekvatnom vidu liječenja vodeći računa o individualnosti svakog pojedinačnog pacijenta. Ne manje važan, jeste jasan, strpljiv i veoma obazriv pristup u posmatranju zdravstvenog stanja pacijenta.

15


..................... BOLNIČKE ................ INFEKCIJE Autor: mr sci med. dr Vesna Beatović, specijalista epidemiologije, Institut za javno zdravlje, Podgorica Izvor: „Značaj bolničkih infekcija u savremenom svijetu”, zbornik radova sa simpozijuma „Dan antibiotske svijesti”, u organizaciji Sekcije ljekara mikrobiologa Crne Gore i Instituta za javno zdravlje, Podgorica, 2010.

................................................... Bolničke infekcije poprimaju sve veći medicinski, javnozdravstveni, pravni, ekonomski i etički značaj. Sve učestalija antimikrobna rezistencija prouzrokovača bolničkih infekcija predstavlja dodatni problem i veliki izazov. Efektivnom prevencijom bolničkih infekcija postiže se, sa jedne strane, smanjenje opterećenosti pacijenata ovim infekcijama, a sa druge strane, smanjenje potrošnje antibiotika, što dovodi do smanjenja učestalosti antimikrobne rezistencije i takođe doprinosi očuvanju normalne, protektivne mikrobiološke flore kod pacijenata. ISTORIJAT BOLNIČKIH INFEKCIJA Intrahospitalne, nozokomijalne ili bolničke infekcije (BI) predstavljaju problem koji se pojavio vjerovatno zajedno sa uvođenjem institucije bolničkog liječenja. Puerperalna groznica (Sepsis puerperalis) u jednoj od prvih bolnica u Evropi, Hotel Dieux, osnovanoj 1671. godine, odnosila je preko 80% porodilja. Početak savremene orjentacije u borbi sa intrahospitalnim infekcijama povezan je sa 1846. godinom i imenom mađarskog ljekara Semelvajsa (Ignaz Semmelweis, 1818-1865). Tražeći razloge za značajno veći letalitet porodilja u Prvoj akušerskoj klinici Univerziteta u Beču, gdje su obučavane medicinske sestre i babice, Semelvajs je došao do zaključka o etiološkoj ulozi „organske materije u raspadanju” prenošene od ljekara i studenata rukama i drugim predmetima zagađenim prilikom obdukcija preminulih porodilja još prije otkrića mikrobne etiologije navedene bolesti. Uvođenjem dezinfekcije ruku hlornim krečom on je uspio da za jednu godinu smanji letalitet od 18% na 1.8%, odnosno 10 puta. Holms je 1843. godine zaključio da su uzročnici sepse prenijeti rukama bolničkog personala, a Simson je 1869. godine

16

zapazio da su pacijenti koji su poslije amputacije ekstremiteta zadržavani u bolnici mnogo češće umirali nego pacijenti koji su brzo otpušteni poslije te operacije (razlog povećane smrtnosti je nazvao „hospitalizam”). Nakon epohalnih otkrića u mikrobiologiji povezanih prije svega sa imenima L. Pasteur-a i R. Koch-a, kada je postavljena savremena naučna osnova za borbu protiv BI, Lister (Joseph Lister, 1827-1912) uvodi pulverizaciju karbolne kisjeline tokom hirurških operacija, čime postaje tvorac hirurške antisepse. Kako je polovinom XX vijeka nastao značajan problem stafilokoknih infekcija u hirurškim i dječijim odjeljenjima bolnica, dolazi do zaključka da je neophodno organozovano praćenje BI, što je bilo i glavna preporuka Prve međunarodne konferencije o bolničkim infekcijama, 1970. godine. Otkrićem sulfonamidskih preparata i antibiotika (Penicillin) od strane Fleminga (Alexander Fleming, 18811955), i njihovo uvođenje u kliničku praksu od strane Čejna i Flurija (Ernest Chain, Howard Florey) predstavljaju veliki uspjeh u borbi protiv nastanka BI. Ali, pod uticajem shvatanja da su antibiotici svemoćni, nakon njihovog spektakularnog početnog uspjeha, počeo je da se zanemaruje epidemiološki režim u bolnicama, a sa druge strane, u bolničkoj sredini počeli su da cirkulišu sojevi mikroorganizama otporni na mnoge antibiotike, čiji se broj povećava. PORAST ZNAČAJA BOLNIČKIH INFEKCIJA U toku posljednjih decenija bolnice se značajno proširuju, povećava se kako broj pacijenata tako i osoblja, a samim tim i broj potencijalnih izvora infekcije. Ekspozicija se povećava i stalnim porastom broja sve komplikovanijih dijagnostičkih i terapijskih procedura (biopsija, kateter-


 t,PNQMJLVKVʉJ PTOPWOP PCPMKFOKF  #* QSP duĹžavaju hospitalizaciju i na taj naÄ?in, uz dodatnu terapiju same infekcije, povećavaju ukupne troĹĄkove lijeÄ?enja  t*[WKFTUBOCSPK#*QPQSJNBUFäJUPLJ[BWSĂ?BWB se letalno (prema nekim podacima stopa mortaliteta kod ovih infekcija iznosi 1 na 1000 hospitalizovanih)  t1PTUPKJNPHVʉOPTUEBTFQSFLPCPMFTOJLBJMJ osoblja nozokomijalna infekcija prenese na populaciju van bolnice (tzv. „derivirane bolniÄ?ke infekcijeâ€?). Nozokomijalne infekcije su preokupacija koja se danas tiÄ?e svih protagonista sistema zdravlja, zbog morbiditeta, mortaliteta, troĹĄkova i mogućnosti nastanka odgovornosti. Ljekari i drugo medicinsko osoblje su najdirektnije ukljuÄ?eni, ne samo zbog direktnog kontakta koji imaju sa pacijentima, već takoÄ‘e i zato ĹĄto njihove aktivnosti u isto vrijeme mogu da preveniraju hospitalne infekcije. Sudski pozovi zbog nemara su sve uobiÄ?ajeniji i Ä?esto ukljuÄ?uju moguće nodostatke u postupcima kontrole infekcija. To naglaĹĄava vaĹžnost edukacije osoblja o jasno definisanim postupcima spreÄ?avanja i suzbijanja ovih infekcija i kontrole njihovog sprovoÄ‘enja. DEFINICIJE BOLNIÄŒKIH INFEKCIJA JoĹĄ 1988. godine, ameriÄ?ki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control BOE 1SFWFOUJPO  $%$  QVCMJLPWBP KF EFÄ•OJDJKF CP lniÄ?kih infekcija koje su bile meÄ‘unarodno priznate. Naknadno su 1992. godine usvojene modifikacije za infekcije operativnog mjesta, a 1996. godine definicije stanja koje se ne smatraju bolniÄ?kom infekcijom i definicije kljuÄ?nih termina koji se koriste u epidemioloĹĄkom nadzoru. BolniÄ?ka infekcija je infekcija nastala u bolni-

...........................................

izacija srca, veliki hirurĹĄki zahvati, koriťćenje aspiracionih tuba, aparata za hemodijalizu itd.). Moderna terapija produĹžava Ĺživot osoba koje, zbog osnovne bolesti ili starosti, nijesu sposobne da savladaju infekciju. OpseĹžne, komplikovane hirurĹĄke intervencije i uÄ?estala upotreba imunosupresivnih ljekova olakĹĄavaju razvoj BI povećanjem osjetljivosti organizma. Napredak antimikrobne terapije je redukovao opasnost od mikroorganizama osjetljivih na antibiotike, ali je istovremeno ĹĄiroka i nekad indiskriminisana upotreba ovih ljekova dovela do sve veće rasprostranjenosti rezistentnih bakterijskih sojeva koji postaju sve uÄ?estaliji uzroÄ?nici BI. U posljednje vrijeme zabrinjava i porast virusa i protozoa na ljekove. TakoÄ‘e, izvjesno je da je oslanjanje na ljekove, dezinficijense i antibiotike dovelo do odreÄ‘ene leĹžernosti u primjeni asepse u radu na sprovoÄ‘enju osnovnih higijenskih mjera. ZnaÄ?aj intrahospitalnih infekcija proistiÄ?e iz nekoliko razloga:

ci ili nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi. Ona se moĹže manifestovati u toku hospitalizacije ili po njenom prestanku. U ustanovama za zdravstvenu zaĹĄtitu kod akutnih poremećaja zdravlja BI se definiĹĄe kao lokalizovana ili sistemska neĹželjena reakcija organizma na prisustvo infektivnog agensa ili njegovog toksina, pri Ä?emu ne smiju postojati dokazi da je u momentu prijema u zdravstvenu ustanovu infekcija bila prisutna JMJVGB[JJOLVCBDJKF,BLPJOLVCBDJPOJQFSJPEWBSJSBV zavisnosti od uzroÄ?nika i u odreÄ‘enoj mjeri od stanja pacijenta, svaka infekcija se mora procjenjivati individualno da bi se utvrdilo da li je nastala u bolnici.  1P EFÄ•OJDJKJ $%$ J[  HPEJOF  KFEOB infekcija se smatra bolniÄ?kom ako:  t+FOBTUBMBVCPMOJDJJQPTUBMBFWJEFOUOBI posle prijema ili kasnije (to je tipiÄ?an inkubacioni period za većinu bakterija, ali i virusa)  t+F QPWF[BOB TB IJSVSĂ?LJN JOUFSWFODJKBNB J ispolji se u toku 30 dana od hirurĹĄke intervencije u sluÄ?aju da nije ugraÄ‘en implant, ili u toku jedne godine, ako je ugraÄ‘en  t4F JTQPMKJMB QPTMJKF PUQVTUB QBDJKFOUB J[ CP lnice, a epidemioloĹĄki podaci pokazuju da je nastala u bolnici  t+FOBTUBMBVOPWPSPĂżFOĘŠFUBLBPSF[VMUBUQSP laza kroz poroÄ‘ajni kanal majke. TakoÄ‘e je definisana epidemija bolniÄ?ke infekcije: pojava bolniÄ?kih infekcija izazvanih istim uzroÄ?nikom, u broju koji prevazilazi uobiÄ?ajenu uÄ?estalost u odreÄ‘enoj grupi pacijenata i odreÄ‘enom vremenskom periodu, koje su epidemioloĹĄki povezane ne samo po mjestu i vremenu javljanja, nego i po preduzetim postupcima u dijagnostici, njezi i lijeÄ?enju. CDC i ameriÄ?ka Nacionalna mreĹže za bezbjednost u zdravstvenoj zaĹĄtiti (engl. National Healthcare Safety Network, NHSN) izvrĹĄili su, 2008. godine, revizije nekih definicija (odnosno kriterijuma za postavljanje dijagnoze jednog broja BI) i termina u vezi sa BI, zbog Ä?ega se sugeriĹĄe da taj dokument zamjenjuje sve prethodne dokumente CDC na temu definicija infekcija (ili „nozokomijalnaâ€? infekcija) smatra se prevaziÄ‘enim, i predlaĹže naziv: „infekcije povezane sa zdravstvenom zaĹĄtitomâ€? (engl. „health care - associated infectionâ€?, HAI). Izvori infektivnih agenasa koji prouzrokuju bolniÄ?ke infekcije mogu biti endogeni i egzogeni.

 t&OEPHFOJJ[WPSJCPMOJĘŠLJIJOGFLDJKBTVSB[OJ djelovi sopstvenog organizma, kao ĹĄto su koĹža, nos, usta, gastrointestinalni trakt, vagina, gdje neki mikroorganizmi normalno Ĺžive.  t&H[PHFOJJ[WPSJCPMOJĘŠLJIJOGFLDJKBTFOBMB[F izvan pacijenta, kao ĹĄto je osoblje u bolnici, posjetioci, medicinska sredstva i oprema, kao i komponente neĹžive sredine bolnice.

17


Čovjekova potreba za snom povećava se sa dolaskom jeseni. Početkom marta ova potreba počinje da se smanjuje.

Postoje tvrdnje da je dvadeseti predsjednik SAD-a, Džejms Garfild, imao sposobnost da istovremeno jednom rukom piše riječi na grčkom, a drugom na latinskom jeziku.

Djeca koja žive u blizini aerodroma slabije pamte u odnosu na ostalu djecu. Osnovni razlog za ovu pojavu jeste stalna izloženost buci, koja ometa normalno percipiranje i memorisanje događaja i fakata.

Francusko-njemački car luj pobožni (778-840) umro je od straha kada je iznenada nastalo potpuno pomračenje sunca.

Do sada je opisano više od 900.000 vrsta insekata koji egzistiraju na Zemlji.

Kažiprst je najosjetljiviji prst.

Boja koja se koristi za veterinarski pečat jestiva je. Ona se pravi od grožđa.

18


Lučenje suza smatra se prirodnim procesom neophodnim za normalno funkcionisanje oka. Smatra se da, u prosjeku, čovjek dnevno izluči oko pola litra suza.

Morska osa, otrovna meduza, najopasnije je morsko stvorenje. Njeno prirodno stanište nalazi se u Kini. Naziv zmija od pet koraka stekla je zbog vjerovanja da čovjek koji je žrtva njenog ujeda može da napravi još svega pet koraka prije nego što postane mrtav.

U drevnoj istoriji Kine, žene su koristile lutku da bi pokazujući određena mjesta na njoj ukazale ljekarima na problem koji imaju sa zdravljem.

Mozak neandertalca imao je veću zapreminu nego što je ima mozak našeg savremenika.

Smijanje snižava nivo hormona stresa.

U američkom magazinu „Fate”, jula 1966. godine, objavljen je intervju sa psom koji govori ! Pas Pepe, čiuvava iz Torensea u Kaliforniji, bio je treniran da „govori” fraze: „I want you”, „How are you?”, „Not now”, „Hello there” i „Ed Sullivan”. U prevodu: „volim te”, „kako si?”, „ne sad”, „zdravo” i „Ed Saliven”.

U odnosu na čovjeka, proporcionalnost mozga i tijela najpribližnija je kod delfina. Naučno je dokazano da se ova životinjska vrsta čak nekoliko puta više u odnosu na psa odlikuje sposobnošću brzog percipiranja i intuitivnog opažanja događaja oko sebe.

19


ISTINE I ZABLUDE:

Zdrav stil življenja Gotovo da ne postoji osoba kojoj nije postala jasna preporuka o neophodnosti zdravog stila življenja. Problem je u tome što sve većem broju ljudi ovaj zahtjev predstavlja nedostižni ideal. Brzo se živi, ljudi se brzo i neredovno hrane, drastično je ugroženo zdravlje životne sredine, pušenje duvanskih proizvoda predstavlja veoma raširenu pojavu, u opticaju su i narkotici i alkoholna pića, a sve to u veoma velikoj mjeri ugrožava zdravlje svake osobe. U borbi sa štetnim uticajima dobro bi bilo krenuti od sebe. Uporan rad na promjeni loših životnih navika i volja za kontinuirano sprovođenje „procesa ozdravljenja” siguran su put za smanjenje efekata lošeg načina življenja i postizanje kvaliteta života.

Ishrana je veoma važna ISTINA: Ovo je prvi i jedan od kriterijuma koje je savremenom čovjeku veoma teško da ostvari na pravilan način. Zdrav način ishrane podrazumijeva ishranu raspoređenu u 5-6 malih dnevnih obroka. Treba da preovlađuje konzumiranje namirnica bogatih vlaknima, svježeg voća i povrća. Hrana kakvu danas, nažalost, najviše koristimo prepuna ugljenih hidrata, pržena hrana, mesni proizvodi i sl. - smatra se dokazano najvećim krivcem za stvaranje velikog broja zdravstvenih problema od kojih prednjače kardiovaskularni poremećaji. S druge strane, hrana biljnog porijekla, dokazano je naučnim istraživanjima, najviše odgovara ljudskom organizmu. Važno je znati i da ukoliko se posvetite traženju odgovora na pitanje koji oblik hrane najviše odgovara vašem organizmu, veoma lako možete saznati šta bi to moglo da bude. U skladu sa tim, pravilno rasporedite obroke, svedite njihovu količinu na mjeru koja vam je stvarno potrebna (a ne na mjeru dostizanja užitka u hrani!) i uspjeh će vrlo brzo biti evidentan. Vitalnost tijela uticaće i na optimizaciju vaših pogleda na svijet, suzbiti melanholičnost, uticaje stresa ili slične neželjene oblike osjećajnosti.

Uticaj gaziranih sokova blagotvoran je za varenje ZABLUDA: Kada je u pitanju štetnost pojedinih oblika hrane, važno je znati da postoji nekoliko pravila kojih bi svi, u ciju održanja sopstvenog zdravlja, trebalo da se pridržavamo. Prije svega, potrebno je smanjiti unos soli i šećera u organizam. Ove štetne navike odgovorne su za slabljenje kardijalnog sistema, a utiču i na remećenje regulacije krvnog pritiska, stvaranje deformiteta kože i sl. Veoma je važno izbjegavati upotrebu gaziranih sokova. Zbog šećera koji sadrže, stalna upotreba ovih napitaka može uzrokovati nastanak gojaznosti. Sasvim je pogrešno koristiti ove sokove u cilju „otapanja masnoća” unešenih hranom. U takve „terapijske svrhe” često se koristi koka-kola. Kao i sva ostala gazirana pića, ona predstavlja resurs bogat štetnim šećerom, a zbog brojnih vještačkih dodataka, može uzrokovati različita oštećenja vitalnih organa, u prvom redu oštećenja sluzokože organa.

Unos tečnosti u organizam utiče na starenje ISTINA: Pravilo sedam čaša vode, veoma je važan princip kog bi trebalo svi da se pridržavaju. Opšte je poznato da većina ljudi nema stečenu naviku unošenja dovoljne količine tečnosti u organizam, što predstavlja nepovoljnu okolnost kada je riječ o remećenju pravilnog funkcionisanja probavnog sistema, renalnog sistema, a time se doprinosi i preuranjenom starenju organizma. Nezdrav izgled kože i zadržavanje toksina u organizmu, neke su od posljedica nedostatka tečnosti.

Neophodno je bavljenje fizičkom aktivnošću ISTINA: Redovna fizička aktivnost ne samo da doprinosi očuvanju vitkosti, već predstavlja i važan zahtjev za dobro zdravlje. Ona obezbjeđuje dobro funkcionisanje metabolizma, pravilno varenje hrane, dobro zdravlje kardijalnog sistema. Naučnici su izračunali da bi minimalni prosjek bavljenja fizičkom aktivnošću trebalo da iznosi 45 minita u toku 3 dana sedmice. Važno je pronaći oblik razonode koji vam najviše odgovara i prepustiti se uživanju u zdravom stilu življenja.

20


11_Medical ME LaboVOL_10-2010_T.1 1

16-09-2010 16:35:07


VAGINIZAM: straĹĄljivo bjekstvo od intimnosti

PiĹĄe: Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psiholog Vaginizam je seksualni poremećaj u Ä?ijoj je osnovi nevoljni spazam spoljne trećine vagine, tako da je njen otvor zatvoren i onemogućen je prodor penisa. U teĹžim sluÄ?ajevima, ova kontrakcija miĹĄića vagine moĹže biti udruĹžena sa kontrakcijom miĹĄića karlice, pa i cijelog tijela. U blaĹžem obliku, ovaj genitalni grÄ? prouzrokuje bolni koitus, kada je prodiranje penisa u vaginu moguće, ali je to bolno za Ĺženu. Kako nastaje, odnosno koji mehanizmi pokreću refleksni grÄ? vaginalne muskulature ? Ovaj grÄ? muskulature moĹže biti pokrenut i uslovljen organskim promjenama - lokalna zapaljenja vagine i / ili karliÄ?nih organa, ali i prethodni bolni koitus na Ä?ijoj osnovi se razvija spazam miĹĄića. Znatno Ä?esće, uzrok ovog poremećaja je psiholoĹĄkog porijekla. Odnosno, centralni problem u psihogenom nastanku vaginizma predstavlja strah od koitusa. Psihogeni vaginizam moĹže nastati kao posljedica djelovanja fiziÄ?ke traume na neki oblik seksualnog ponaĹĄanja. Na primjer:  t6TMVĘŠBKFWJNBCPMOPHLBäOKBWBOKBäFOF  tokom djetinjstva i u ranoj mladosti, a za dodirivanje polnog organa ili mastrubacije  t;CPH CPMOJI QPWSFEB WBHJOF OFQSJ mjerenim predmetima moĹže doći do razvoja uslovne reakcije od prodiranja stranih predmeta

22

s posljediÄ?nim odbrambenim grÄ?em vaginalne muskulature  t#PMOP SB[EKFWJĘŠFOKF  CJMP [CPH SJHJEnog, Ä?vrstog himena, bilo zbog nepaĹžnje i grubosti partnera  t4JMPWBOKF  t7BTQJUOF QPSVLF LPKF VĘŠF äFOV EB KF seksualno ponaĹĄanje nemoralno  t/FQPWPMKOB SBOJKB TFLTVBMOB JTLVTUWB Ĺžene  t/FEPWPMKOPWMBäFOKFWBHJOFVTMKFEOFEP -voljne uzbuÄ‘enosti. Uloga partnera u nastanku poremećaja nije zanemarljiva. Naime, ukoliko partner ispoljava seksualne poremećaje tipa impotencije ili prerane ejakulacije, kod Ĺžena to moĹže usloviti neprijatnost vezanu za seksualni Ä?in i posljediÄ?ni strah od te neprijatnosti. Grub i nepaĹžljiv partner, kao i manipulativan i eksploatatorski nastrojen partner, mogu kod Ĺžene pokrenuti mehanizam nastanka ovog poremećaja. U psiholoĹĄkoj praksi zabiljeĹženi su sluÄ?ajevi kada je ovaj poremećaj nastao kao instrument Ĺžena za pribavljanje paĹžnje partnera ili pak protesta protiv nametnutog partnera. Vaginizam se ispoljava u seksualnim situacijama, ali i u okolnostima higijenskih postupaka (tamponiranje Ĺžene) i ginekoloĹĄkog pregleda, odnosno u svakoj situaciji gdje Ĺženi „prijeti opasnostâ€? od prodiranja stranih predmeta u vaginu.  4QFLUBS J[SBäFOPTUJ PWPH QPSFNFʉBKB KF ĹĄirok, od bolnog koitusa nastalog usljed nepotpunog grÄ?a vagine, koji ipak omogućava prodiranje penisa, pa do grÄ?a muskulature cijelog tijela


i paničnog straha. Ovdje se mora pomenuti i slučaj grča vaginalne muskulature u toku samog koitalnog odnosa koji je neprijatan za oba partnera, nastao usljed nagle pojave straha kod žene. Ovako nastali grč onemogućava izlazak penisa iz vagine i izuzetno je bolan za oba partnera. Terapijski pristup čini medikamentozno opuštanje muskulatornog grča. Ovdje se radi o akutnom poremećaju koji obično ne zahtijeva dalji tretman, ali se zbog dramatičnosti događaja javljaju stid i sram od medicinskog osoblja koje je prisustvovalo razdvajanju ili za njega zna. Otvoren razgovor sa pacijentima od strane medicinskog osoblja, pun topline, podrške i razumijevanja, od velikog je značaja za nenastajanje trajnijeg poremećaja u seksualnom ponašanju.

Liječenje Liječenje vaginizma je relativno lako i efikasno. Najčešće je dovoljan psihoterapijski bihejvioralni tretman, bez primjene medikamentozne terapije. Terapijski pristup je individualan i zavisi od istorije nastanka poremećaja, intenziteta ispoljavanja, kao i subjektivnog doživljaja žene. Prisustvo partnera je poželjno (ne i neophodno), ali u kasnijim fazama terapije. U slučaju intenzivne izraženosti poremećaja (panični strah, grč muskulature butina i cijelog tijela), početak terapije uključivao bi desenzitizaciju u imaginaciji, pri čemu je neophodno ženu naučiti da ovlada nekom od tehnika relaksacije, kao

sredstvom za inhibiciju strahova. Poželjno je da žena ovlada i Kegelovim vježbama, kako bi ih primjenjivala radi ovladavanja voljnog stezanja i opuštanja muskulature pubokokcigealnih mišića. Naravno, terapiju treba početi davanjem informacija o ljudskoj seksualnosti i anatomiji ljudskih polnih organa. Terapija se nastavlja po potpunom gašenju strahova kod žene, zamišljanjem seksualnih i drugih „opasnih” situacija, desenzitizacijom uživo. Terapijski princip je postupnost. Koriste se razna pomagala (tamponi, prsti dilatatori, vještački falusi). Princip je da se u vaginu uvlače predmeti prvo najmanjeg promjera. U zavisnosti od doživljaja sraha, oni tu ostaju kraće ili duže vrijeme, a po prestanku straha, uvlači se predmet većeg promjera, i to samo tada kad kod žene ne postoji ni najmanja doza straha pri uvlačenju predmeta manjeg promjera. Kada žena više ne osjeća strahove, odnosno kada se više ne javljaju grčevi vaginalnih mišića pri uvlačenju vještačkog falusa zadovoljavajućeg promjera u vaginu, pristupa se sljedećoj fazi u terapiji - koja podrazumijeva prisustvo partnera, dok žena manipuliše pomagalima. Ta faza podrazumijeva da partner preuzima ulogu manipulatora pomagalima. Završna faza terapije jeste koitalni odnos, gdje se partneru skreće pažnja da ne čini grube i nagle pokrete i preporučuje se pozicija žene iznad muškarca. U slučaju pojave straha kod žene, ili grča vaginalne muskulature, terapija se vraća korak unazad, odnosno na terapijsku fazu u kojoj žena ne osjeća ni najmanji strah.

23


Poznati i zdravlje: SLAVKO KALEZIĆ, glumac

Najbolja je stvar znati dobru mjeru Sagovornik kakav se samo poželjeti može, dvadesetpetogodišnji Podgoričanin Slavko Kalezić, glumac je koji „izuzetno vodi računa o svom zdravlju i zdravom načinu života”. Avanturista, umjetnik raskošnog talenta, ne zazire od blizine susreta sa vješto isprovociranim ostvarenjem snova. Veliki broj odigranih dramskih uloga, diplome akademca i magistra Cetinjskog fakulteta dramskih umjetnosti, glumački angažman u Crnogorskom nacionalnom teatru, iznadprosječan uspjeh hit-singla Muza i brojni drugi skriveni i neskriveni talenti kojima lažna skromnost sigurno neće biti prepreka da publici budu otkriveni u punom svijetlu, vješt su zalet u beskraj neravnodušne ocjene i potpune umjetničke afirmacije ovog nesvakidašnjeg umjetnika. Nadilazeći granice postolja, Slavko gradi postojanu i svima uočljivu figuru profesionalnog uspjeha. U tom smislu, markantan je njegov nastup u tumačenju lika italijanskog novinara u filmu Lika Besona, „Čovjek koji je htio mirno živjeti svoj život”. Lik Mićuna u filmu Branka Baletića, „Lokalni vampir”, veoma je zapažena uloga ovog mladog glumca. Ipak, govoreći o sebi i ličnim stavovima, Slavko skreće pažnju na važnost primjene drevne antičke mudrosti: Najbolja je stvar znati dobru mjeru ! Volite da razgovarate o zdravlju. Po čemu Vam se ta tema čini privlačnom? Danas živimo u vremenu u kom se sve više zanemaruje zdravlje i svi ljudi jure nešto što će ih „učiniti srećnima”, a zaspostavljaju svoje zdravlje kao primarnu stvar o kojoj treba brinuti u životu. Zato mi se ta tema čini privlačnom i nadam se da ću mnogim ljudima na pravi i

24

kvalitetan način prenijeti svoje mišljenje i stav kada je zdravlje u pitanju. Briga o zdravlju i život glumca (što počesto podrazumijeva boemski pristup) na prvi pogled se čine nespojivim. Kako tumačite tu povezanost u odnosu na lični pristup i ponašanje svojih kolega? Sjajno pitanje. Hvala. Ja sam najsrećniji čovjek na ovom svijetu jer imam priliku da se bavim poslom koji volim najviše na svijetu. Jedino me taj posao ne može razočarati jer koliko mu se dajem, toliko mi i vraća. Međutim, ponekada se rastužim jer znam da neki ljudu glumce doživljavaju kao ljude koji su podložni konzumiranju raznih vrsta alkohola i opijata i koji vode neuredan život i ne vode računa o svom zdravlju. A sada je vrijeme da kažem da to nije tako. Postoje kolege koji to rade, ali to nije slučaj samo u mom poslu i nije slučaj kada sam ja u pitanju. Nažalost, svuda ima alkoholičara i narkomana, ne samo u mojoj struci. Ali, pošto je posao kojim se ja bavim javan, onda to ima više odjeka. Ja sam glumac koji izuzetno vodi računa o svom zdravlju i zdravom načinu života i ne konzumiram alkohol, a kamoli nešto više od toga. Prosto me pomisao na to užasava. Desi se da sa društvom na svaka tri-četiri mjeseca u večernjim satima popijem čašu-dvije lijepog vina, ali na tome se završava. Sve što je u granicama, korisno je. Gledam neke svoje kolege koji se opijaju u većim količinama, ali to je njihov izbor i ja tu zaista ništa ne mogu. Trudim se da svojim primjerom dokažem da je moj poziv jedan od najljepših na svijetu. Imate afiniteta prema različitim vrstama umjetnosti. Da li je to zbog činjenice što gluma podrazumijeva svestranost ili


je prosto odraz „unutrašnjeg priziva”? Da li je gluma ipak prioritetna u tom „sistemu”? Rekao bih da je u osnovi odraz „unutrašnjeg priziva”, tj. dar od života, a onda dođe kao činjenica da gluma podrazumijeva svestranost. Naravno da je gluma prioritetna u cijeloj priči, ali moram istaći da je muzika moja ljubav i prije samog upisa Fakulteta dramskih umjetnosti. Kad malo bolje razmislim, ne znaju ljudi o meni mnogo toga. Tek će upoznavati. U meni leži mnogo talenata. Postoji mnogo stvari na kojima radim. Nisam tip glumca koji voli da se zadovolji istim stvarima, da radi identične stvari. Volim da eksperimentišem. Da se oprobavam u mnogo čemu. Želim da okusim što više, da se predam izazovima. Glumac mora konstantno da radi na sebi i bude inovativan. Da se kalim. To pospješuje i moje mentalno zdravlje. Čini da svakim danom bivam sve jači i jači. Da li pored glume i muzike postoji još neka oblast interesovanja kojoj ste posebno predani a da to publici nije dosad postalo poznato? Naravno. Rekao sam da postoji mnogo toga što ljudi o meni ne znaju. Sada ću Vam otkriti samo neke. Ples je vid umjetničkog izražavanja kojem sam jako predan. Ples oslobađa. Pruža veliku energiju. Otvara mnoge vidike. Pomalo i pišem. Tekst za svoj prvi singl „Muza” sam napisao ja. I mislim da sam za sada dovoljno otkrio. Postoje li planovi u oblasti muzičke produkcije? Šta će naslijediti „Muzu”? Postoje, naravno. Sada imam neka putovanja poslovnog tipa jer poslije promocije singla i spota uslijedili su ozbiljni pozivi i sada sam u fazi raznih pregovora. Na ljeto namjeravam da izdam drugi singl, za koji sam, opet, ja pisao tekst. Kabare koji sam napravio putovaće i širiti svoju posebnu energiju. Uzori. Da li postoje i koliko su važni u radu? Naravno da postoje. Važni su iz tog razloga što mora postojati neki parametar kvalitetnog napredovanja, a taj parametar mogu biti samo umjetnici koji su se dokazali u svom poslu i koji odgovaraju Vašem stilu rada. Postoji nekoliko uzora čiji rad pratim i trudim se da njihovu energiju i talenat iskoristim kao sjajnu inspiraciju u svom radu. Kako zamišljate nastavak karijere? Postoji li neki poseban cilj, uloga koju priželjkujete...? Karijera ide samo uzlaznom putanjom. Sada radim jednu divnu predstavu o kojoj će uskoro biti detaljnijeg govora. Očekuje se premijera filma „Lokalni vampir” u režiji Branka Baletića. Želim samo da napredujem. Zaista mogu da kažem da sam ostvario mnogo snova. I želim još i još. Nikada nisam zadovoljan. Od sebe očekujem mnogo. A tako i drugi. Trudim se da ljude ne ostavljam ravnodušnim i

da na svaki moj rad reaguju. Volim da izazivam burne reakcije. Kako pozitivne, tako i negativne. Takav je naš posao. Kako izgleda jedan dan Vaše svakodnevnice? Ludo, nabijeno adrenalinom i jako inspirativno. Sa mnom nikada nije dosadno. A to najbolje znaju moji bližnji. Život je, u suštini, jako kratak. Treba se truditi da nam svaki dan bude ispunjen dobrim vibracijama i sa puno smijeha. Neminovno je da se negativne stvari dešavaju, ali to su samo prepreke koje čine da budemo jači i da uz njih rastemo i izlazimo kao pobjednici. Da dan traje 34 sata, meni bi bilo malo. To Vam sve govori. A onda možete misliti kako sam zdrav. Zdrav način življenja. Kako to izgleda u Vašoj „interpretaciji”? 1. Da znate ko ste i šta ste. Da prepoznate svoje ciljeve. Da odredite šta su Vam prioriteti u životu. 2. Da ste lišeni predrasuda i da poštujete druge ljude kakvi god oni bili. 3. Hraniti se zdravo. Ne robovati raznim dijetama i stvarima koje mogu biti opasne po Vaše zdravlje. 4. Čitati knjige što više. Slušati kvalitetnu muziku. To pročišćava um i pospješuje mentalno zdravlje. 5. Voditi ljubav. 6. Biti iskren prema sebi. 7. Pomagati drugima ... Postoji li kod Vas interesovanje za aktivnije bavljenje nekom vrstom sporta? Postoji. Redovno idem u teretanu. Dobra kondicija mi je jako neophodna da bih mogao da se bavim ovim poslom. Volim da trčim. To me ispunjava. Vodim računa o svom tijelu. Glumac mora izgledati lijepo. A tako mogu i da priuštim sebi neku kaloričniju hranu koju ću na taj način izbaciti iz svog organizma. Poznati i globalne socijalne mreže. Čini se da kod Vas ne postoji problem na relaciji privatno–javno kada je u pitanju učešće u komunikaciji te vrste. Postoji li preporuka o tome do koje je mjere „zdravo” dijeliti informacije sa „prijateljima” sa neke od socijalnih mreža interneta? Do granica normale. Volim da odgovorim ljudima koji mi čestitaju na dobro odigranoj ulozi, sjajnoj pjesmi i spotu i svemu što radim. Prosto sam dužan da im zahvalim. Jer ipak su oni ti zbog kojih ja postojim. Publika je moj cilj. Da im uljepšavam živote. Prenosim im dobru energiju i ljepotu življenja. To su dragi ljudi koji mi daju veliku podršku u radu i od srca im zahvaljujem. Poruka čitaocima „Medicala”. Uživajte u životu. Ne opterećujte se bez razloga. Budite spokojni. Živite zdrav život. Ne budite isključivi. Dajte ljudima drugu šansu. „Gledajte svoju baštu”. Živjeli! A. Radanović

25


GENETIKA KAO NAUKA • CITOGENETIKA • KARIOTIP • ABERACIJE HROMOZOMA • ISKUSTVA GENETIČKE ANALIZE • ZNAČAJ CITOGENETIČKE DIJAGNOSTIKE

HROMOZOMSKE ABERACIJE KOD PACIJENATA KOJI IMAJU PROBLEMA U REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU

Piše: Slađana Teofilova, biolog spec. medicinske genetike, Centar za medicinsku genetiku i imunologiju, Podgorica Genetika je nauka koja proučava nasljeđivanje i promjenljivost osobina kod živih organizama. Medicinska genetika je grana humane genetike koja ispituje nasljedne varijacije i uzročnike nasljednih bolesti kod čovjeka, na molekularnom i hromozomskom nivou. Citogenetika je grana medicinske genetike koja se bavi analizom hromozoma, analizom njihove veličine, strukture i broja. Ovom metodom otkrivaju se hromozomske aberacije, a to ima značajnu ulogu u prevenciji nasljednih bolesti. Održavanje integriteta genoma od vitalnog je značaja za održavanje normalnih funkcija i preživljavanje jednog organizma i opstanak vrste u cjelini. U genomu čovjeka, pored mutacija koje nisu prepoznatljive citogenetičkim metodama, postoje i promjene koje su vidljive, a označene su kao hromozomske aberacije. Kariotip predstavlja hromozomski komplement jedne osobe. Jedan normalan ženski kariotip ima 46, XX hromozoma, a normalan muški kariotip sadrži 46, XY hromozoma. To su 22 para autozoma, a jedan par čine polni hromozomi. Osnovne karakteristike hromozoma u jednoj ćeliji jesu upravo njihov broj, veličina, oblik, dužina krakova, položaj centromere. Na osnovu ovih karakteristika hromozoma i rasporeda traka - bendova (tamne i svijetle pruge koje se dobijaju metodom G-benda) vrši se identifikacija hromozoma, uočavanje numeričkih promjena i strukturnih rearanžmana. Hromozomske aberacije, u osnovi, znače odstupanje od normalnog. Mogu obuhvatiti cijele setove hromo-

26

zoma, pojedinačne hromozome i neke djelove hromozoma. Na osnovu toga one se dijele na numeričke aberacije, koje predstavljaju promjene u broju hromozoma, i na strukturne aberacije, koje su uslovljene hromozomskim prekidima i predstavljaju promjenu u građi hromozoma. Numeričke aberacije su poliploidije i aneuploidije. Poliploidije predstavljaju umnožavanje jednog cijelog haploidnog hromozomskog seta, pa umjesto normalnog 2n broja hromozoma, pojavljuju se 3n i 4n. One mogu nastati različitim citološkim mehanizmima. Aneuploidije predstavljaju odstupanje u broju pojedinačnih parova hromozoma. Nastaju usljed grešaka u mitozi i mejozi u gonadama, koje se zajedničkim imenom nazivaju nerazdvajanje hromozoma - nondisjunkcija. Nerazdvajanjem hromozoma nastaju dizomični i nulizomični gameti. Kada se aberantni gameti spoje sa normalnim gametima suprotnog pola nastaju trizomični 2n + 1 i monozomični 2n – 1 zigoti. U ljudskoj populaciji najčešća je trizomija hromozoma 21, koja je fenotipski Daunov sindrom, pa umjesto 46 hromozoma u kariotipu je prisutno 47 hromozoma, sa hromozomom 21 u višku. Strukturne aberacije su promjene u građi hromozoma i uslovljene su prekidima na hromozomima i poremećajem linearnog kontinuiteta hromozoma. Na osnovu toga kako se prekinuti dijelovi hromozoma povezuju (preraspoređuju), razlikuju se četiri osnovna tipa strukturnih aberacija: delecije, duplikacije, inverzije i translokacije. Kod delecija dolazi do gubljenja dijelova hromozoma, a kod duplikacija do udvajanja nekog dijela


hromozoma. Uzrok ovih aberacija je vrlo često nepravilan krosing-over, a kao rezultat takvog krosing-overa nastaju hromatide kod kojih se na jednoj javlja dupliran segment hromozoma, a na drugoj taj dio hromozoma nedostaje. Delecije autozomnih hromozoma, u zavisnosti od veličine izgubljenog segmenta, prouzrokuju različite loše fenotipske efekte, a često su i letalne. Duplikacije, u odnosu na delecije, manje oštećuju fenotip. U nekim situacijama mogu prouzrokovati jasnu kliničku sliku, a u nekim slučajevima fenotipski efekti su vrlo blagi. Sa stanovišta evolucije, duplikacije su značajne jer obezbjeđuju dodatni genetički materijal, potencijalno sposoban za nove funkcije. Inverzije nastaju kada se na jednom hromozomu dese dva prekida, pa se dio između tačaka prekida rotira za 180º. Tako se samo mijenja redosljed gena na hromozomu. Kada se prekidi dese u okviru jednog kraka hromozoma, to je paracentrična inverzija, a kada se prekidi dese iznad i ispod centromere, to je pericentrična inverzija. Inverzije mogu da utiču na potomstvo tako što u mejozi, prilikom stvaranja gameta, kada dolazi do sinapsiranja 2 homologa hromozoma, zbog obrnutog redosljeda gena u invertovanom segmentu hromozoma, stvaraju se posebne inverzione petlje u okviru kojih može doći do duplikacije i delecije gena na hromatidama. Tako heterozigotni nosilac inverzije može formirati četiri tipa gameta: jedan tip sa potpuno normalnim hromozomskim komplementom, drugi tip sa balansiranom invertovanom hromatidom i dva tipa gameta sa hromozomskim debalansom. Jedino inverzija heterohromatinskog segmenta na hromozomu 9 predstavlja hromozomski polimorfizam i česta je u ljudskoj populaciji. Translokacije su najčešće promjene na hromozomima. Njihova učestalost u opštoj populaciji je 1 : 600. One predstavljaju razmjenu djelova između dva ili više hromozoma. Na osnovu toga razlikuju se recipročne translokacije, koje predstavljaju razmjenu segmenata između bilo koja 2 hromozoma, nerecipročne - prenos genetičkog materijala iz jednog u drugi hromozom, ili insercije, i veoma česte Robertsonove translokacije, koje predstavljaju spajanje dva akrocentrična hromozoma tj. hromozoma koji na p-kraku imaju satelite, tako da ukupan broj hromozoma

u kariotipu iznosi 45. U mejozi je uočljivo da hromozomi koji su u translokaciji prave sinapsis (kvadrivalentnu strukturu) i u zavisnosti od tipa razdvajanja nastaju različiti tipovi gameta. Mogu nastati gameti sa normalnim hromozomskim komplementom, sa balansiranim i gameti sa nebalansiranim hromozomskim komplementom, koji u stvari daju patologiju kod potomaka. Osobe koje su nosioci balansiranih promjena uglavnom su fenotipski zdrave, ali u procesu gametogeneze mogu formirati gamete sa nebalansiranim genetičkim materijalom, ili abnormalnom hromozomskom konstitucijom, što su uzročnici hromozomskih bolesti (sindroma) kod njihovih potomaka. Parovi kod kojih je jedan od partnera nosilac balansiranih translokacija imaju povećani rizik za ponovljene spontane pobačaje, rizik za rađanje hromozomski aberantnog potomstva i rizik od infertiliteta. Neke promjene na hromozomima u direktnoj su vezi sa infertilitetom. To su u stvari 47, XXY kariotip koji je fenotipski Klinefelterov sindrom i sve druge strukturne aberacije u vezi sa Y hromozomom, promjene na X hromozomu kod osoba ženskog pola, bilo da se radi o monozomiji X hromozoma, ili o čestim strukturnim aberacijama tipa izo X ili delecije na p ili q kraku X hromozoma. Kod osoba nosilaca balansiranih translokacija i inverzija (osim inverzije hromozoma 9) u procesu gametogeneze mogu nastati gameti sa nebalansiranom hromozomskom konstitucijom. Markantni znaci hromozomskog debalansa kod novorođenčadi, naročito autozomnih hromozoma, jesu abnormalnosti fenotipa. To su poremećaj rasta i mentalna retardacija. STATISTIČKI PRIKAZ DESETOGODIŠNJEG DIJAGNOSTIČKOG ISKUSTVA CENTRA ZA MEDICINSKU GENETIKU I IMUNOLOGIJU Tokom desetogodišnjeg rada Centra za medicinsku genetiku izvršen je značajan broj citogenetskih analiza u oblasti reproduktivnog zdravlja populacije. Bračni parovi koji su imali indikaciju za citogenetsku analizu mogu se

27


podijeliti u 4 grupe. U prvu grupu spadaju bračni parovi koji su imali problem sa infertilnošću (trudnoće bez začeća, amenoreja kod žena i poremećaji spermatogeneze kod muškaraca). Drugu grupu pacijenata čine parovi kod kojih su ponovljeni gubici trudnoća (2-7 puta). U treću grupu svrstani su pacijenti kod kojih postoji porodični rizik (već rođeno dijete sa kongenitalnim anomalijama - KA, i trudnoće sa KA), a u četvrtu grupu svrstani su pacijenti kod kojih su hromozomske aberacije slučajno otkrivene (analize rađene kod bračnih parova kod kojih je nalaz kariotipa fetusa prilikom rutinskih pregleda trudnica starijih od 35 godina izmijenjen). Kada su u pitanju parovi sa problemima infertilnosti, citogenetička dijagnostika izvršena je kod 432 pacijenta, odnosno 216 bračnih parova. Kod 401-ne osobe ustanovljeno je postojanje normalnog kariotipa, a kod 31-ne otkrivene su aberacije (14.35% slučajeva). Jedanaest muških pacijenata imalo je Klinefelterov sindrom ili 47. XXY numeričku aberaciju. Kod jednog pacijenta uočena je strukturna aberacija na Y hromozomu, delecija Y hromozoma, a kod 6 pacijentkinja aberacije na X hromozmu. Jedan pacijent imao je rijedak nalaz kojim je ustanovljeno da od 3 ćelijske linije ima jednu sa jednim deminutnim hromozomom i jednu sa 2 deminutna hromozoma. U ovoj grupi 4 pacijenata su nosioci balansiranih translokacija. Kod 8 pacijenata nađeno je prisustvo pericentrične inverzije na hromozomu 9. Ako izuzmemo pacijente sa inverzijom na hromozomu 9, koja je hromozomski polimorfizam, kao takva se nasljeđuje i prisutna je u jednom procentu kod ljudi, ukupna učestalost hromozomskih aberacija u ovoj grupi pacijenata prisutna je sa 10,64% u odnosu na broj parova. U grupi parova kojima su vršene genetičke analize zbog ponovljenih gubitaka trudnoće ispitano je 648 pacijenata. Normalan kariotip dijagnostikovan je kod 623 osobe. Otkriveno je 25 aberantnih kariotipova (7.71%), odnosno ako isključimo inverziju hromozoma 9, koja je prisutna kod 10 pacijenata, ovaj procenat iznosi 4,62% (u literaturi oko 5% bračnih parova ima balansirane translokacije). Kod 15 pacijenata pronađene su različite translokacije među kojima su dijagnostikovane 4 Robertsonove translokacije. Kod triju pacijenata postojala je Robertsonova translokacija između hromozoma 13-14, a kod jednog između hromozoma 14-21. Nosioci ovakvih translokacija, osim rizika za spontano gubljenje trudnoća, imaju rizik za rađanje potomstva sa trizomijom 21, 13 i 14. Sve prisutne translokacije kod ovih parova u direktnoj su vezi sa ponavljanim gubicima trudnoća. U treću grupu pacijenata uvršteni su pacijenti sa porodičnim rizikom. Kod 85 bračnih parova (170 pacijenata), konstatovano je prisustvo 14 translokacija (od kojih 8 Robertsonovih), jedna pacijentkinja koja je rodila dijete sa trizomijom 21 u formi Robertsonove translokacije imala je mozaičan kariotip sa veoma malim procentom ćelijske linije Robertsonove translokacije 21 : 21, jedna paracentri-

28

Osobe koje su nosioci balansiranih promjena mogu imati hromozomski zdravo potomstvo, potomstvo koje nosi istu balansiranu promjenu kao jedan od roditelja, i aberantno potomstvo. To zavisi od prirode gameta kojim je obavljeno oplođenje. Hromozomske aberacije su važan populacijski zdravstveni problem. Upravo mogućnost rane dijagnostike velikog broja hromozomskih poremećaja koji nastaju kao produkti roditeljskih balansiranih promjena ima značaja u prevenciji teških bolesti koje su bez mogućnosti uspješnog terapijskog postupka.

čna inverzija na hromozomu 1, jedna pericentrična inverzija hromozoma 4 i kod 5 pacijenata sa inverzijom hromozoma 9. Ukupno: 21 aberantan kariotip, ili u procentima, ako izuzmemo inverzije hromozoma 9, kod 18.9% parova nađen je izmijenjen kariotip, a 149 pacijenata imalo je normalan hromozomski set. U posljednjoj grupi parova pronađene su hromozomske promjene kakve su u stvari i očekivane. Uglavnom su to bile inverzije na hromozomu 9, kod kojih nema fenotipskih manifestacija na nosioca, kao i razni drugi polimorfizmi tipa prisustva povećanog heterohromatina ili smanjene veličine satelita na akrocentričnim hromozomima i translokacije. Nalazi prenatalne dijagnostike (kariotip fetusa) bili su indikacija za izradu kariotipa roditelja. U skoro svim slučajevima potvrđeno je prisustvo iste balansirane translokacije kod jednog roditelja, prisustvo polimorfizama na hromozomu 1 i 16, prisustvo i odsustvo satelita na akrocentričnim hromozomima i inverzija na hromozomu 9. Kod jednog para koji je 6 godina bio bez potomstva nađena je u prvoj trudnoći kod fetusa translokacija između hromozoma 1 i 6, koja je izradom kariotipa, u istom obliku, potvrđena kod oca. Analiza kariotipa trudnice rađena je zbog godina starosti. U ovoj grupi pacijenata, od ukupno 60 bračnih parova, samo kod jednog bračnog para nije nađeno da jedan od roditelja nosi istu translokaciju kao što je pronađeno u kariotipu fetusa. U ovom slučaju, Robertsonova translokacija u balansiranom obliku pronađena kod fetusa bila je de novo. Važno je istaći da je multidisciplinarnim pristupom u ovoj dijagnostici, nakon kompletne obrade u kojoj učestvuju Genetsko savjetovalište i Citogenetička laboratorija, otkriven veliki broj aberantnih kariotipova. Ovo je značajan doprinos razjašnjenju etiologije problematike u značajnom procentu ukupnog broja ovih parova. Detekcija parova sa hromozomskim nepravilnostima indikacija je za prenatalnu dijagnostiku.


IZ UGLA STRUČNJAKA... Magnezijum – wellness za nervni sistem Pritisci na poslu, prekovremeni rad, finansijski problemi, preveliki zahtjevi, buka, premalo sna... sve su to faktori stresa koji izrazito povećavaju potrebu za magnezijumom. Stres uzrokuje brzu potrošnju magnezijuma a ujedno mu povećava izlučivanje. Magnezijum je najefikasnija mineralna materija protiv stresa, a djeluje brže od bilo koje vježbe opuštanja. Magnezijum pomaže pri smirnju nadraženog nervnog sistema jer ublažava prenos prekomjernih nervnih impulsa. Na isti način pomaže pri jačanju kardiovaskularnog siste-

ma, jer stres na njega najviše utiče. Magnezijum povoljno utiče na obnavljanje životne energije u ćelijama, poboljšava raspoloženje, pomaže kod postizanja kvalitetnijeg spavanja i smanjuje pojavu noćnih grčeva u nogama. Paradoksalno je da su današnje potrebe za magnezijumom sve veće zbog stresnog načina života, a sa današnjom ishranom ga unosimo sve manje. Asist. dr Janko Samardžić Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu


PRIMJENA HIPERBARIČNE MEDICINE U LIJEČENJU DIJABETIČKOG STOPALA Piše: mr. sci Rubežić dr Velimir, PZU Samsara U uslovima lošije metaboličke kontrole kod dijabetičara, smanjene su permeabilnost endotelne barijere i elastičnost krvnog suda. Najčešće je prisutna i hipertenzija, zbog smanjene elastičnosti krvnih sudova. Sve to olakšava mehaničke lezije. Najčešće nastaju promjene u vidu arterijskih okluzivnih bolesti ekstremiteta: arteriosklerosis obliterans (lat.) i dijabetična mikroangiopatija, tj. dijabetičko stopalo. Dijabetičko stopalo je kompleksna lezija sa okluzijom velikih krvnih sudova, alteracijom mikrocirkulacije, infekcijom i neurološkim oštećenjem, sve u različitim stepenima i oblicima razvoja. Izgleda da lokalna ishemija ima najveću ulogu u otpornosti na liječenje konvencionalnom terapijom. HIPERBARIČNA OKSIGENACIJA Hiperbarična oksigenacija (HBO) univerzalni je metod liječenja svih oblika hipoksije konstatovanih u šećernoj bolesti. Generalno, normalizuje funkciju transportnih sistema kiseonika, smanjuje arterijalnu hipoksemiju, poboljšava sistemsku hemodinamiku i mikrocirkulaciju, povećava kontraktilnu sposobnost srčanih komora (80% bolesnika), smanjuje plućnu hipertenziju (90.3% bolesnika), poboljšava periferni protok u donjim ekstremitetima (78.2% bolesnika), smanjuje adhezionu i agregacionu aktivnost trombocita (70% bolesnika), značajno smanjuje koncentraciju: antiinsulinskog hormona, glukagona, kateholamina, lipida, produkata tkivnog metabolizma i normalizuje pH eritrocita. HBO je predložena kao adjuvantna metoda za povećanje tkivnog pritiska kiseonika i ubrzanje procesa zarastanja. Kod 95 % pacijenata s dijabetičnom gangrenom došlo je do oporavka uz prosječan broj seansi od ukupno 70, raspoređenih u dvije ili tri serije.

30

HBO se u liječenju sklerotične periferne arteriopatije koristi više od 30 godina i to u mnogim zemljama svijeta. O tome postoje mnogobrojni radovi i izvještaji. Kod hronične arteriopatije ekstremiteta, HBO tretman predstavlja jedan dio kompleksnih terapijskih programa koji uključuju vazodilatatore, infuzije prostaglandina, simpatičku denervaciju, hirurške revaskularizacione procedure i rehabilitaciju. Neinvazivni dijagnostički postupci, kao što su dopler ili transkutana oksimetrija, mogu pomoći u odluci o tome koji su pacijenti kandidati za HBO a koji zahtijevaju dalje invazivnije vaskularne pretrage. Često je neophodno sprovesti angiografiju da bi se ustanovilo da li postoji adekvatna cirkulacija ili se ona može uspostaviti hirurškom intervencijom. Terapija antibioticima mora biti bazirana na ponavljanim antibiogramima i poznavanju bakteriologije dijabetičke rane. Tokom HBO terapije, oslobađanje od bola postiže se obično već nakon 6 seansi, a dužina hoda bez tegoba povećava se u više od 90% slučajeva. Za opstruktivne arteriosklerotične ulceracije, zarastanje je postignuto u 50% slučajeva, nakon 10 do 30 HBO seansi. Takođe, važno je održavati adekvatnu kontrolu nutritivnog i metaboličkog statusa. Primjena HBO terapije može se preporučiti - uvijek kod II stepena razvoja oboljenja, prije i postoperativno kod III stepena, ali i u tretmanu oboljenja IV stepena, ukoliko ima izgleda na uspjeh. ZAKLJUČAK: Primjena hiperbarične terapije efektivna je komponenta kompleksnog liječenja šećerne bolesti, ne samo u liječenju kasnih komplikacija već i u ranoj fazi bolesti. Cilj je da se spriječi razvoj hipoksije i pratećih komplikacija (mikro i makroangiopatije, polineuropatije, retinopatije i nefropatije).


HIPERBARI^NA MEDICINA FIZIJATRIJA

ORTOPEDIJA TRETMANI ZA POBOLJ[ANJE OP[TEG ZDRAVLJA ORGANIZMA Trg Nikole Kova~evi}a br. 1 Blok 5 81000 Podgorica +382 20 219 330 +382 20 219 401 e-mail: samsara.pg@gmail.com www.samsara-montenegro.com

-Samsara je specijalisti~ka ambulanta za fizijatriju sa hiperbari~nom medicinom. Jednomjesna hiperbari~na komora modernog dizajna, sa animacijom. Kompletna fizikalna medicina i rehabilitacija sa, prvi put u Crnoj Gori, ekstenzijom ki~menog stuba za lije~enje diskus hernija. Ortopedija i tretmani za pobolj{anje op{teg stanja organizma. Uz pomo} stru~nog tima ljekara i tarapeuta, Samsara }e Vam pru`iti medicinske usluge i tretmane sa ciljem efikasnog i u~inkovitog lije~enja i izlije~enja mnogih oboljenja iz domena pomenutih oblasti.


Alergija na polene sezonski alergijski rinitis Piše: prof. dr Ljiljana Janošević, načelnik Odsjeka za rinoalergologiju, Klinika za ORL i MFH KCS, Beograd Alergijski rinitis predstavlja alergijsku reakciju organizma koja nastaje kao odgovor imunog sistema na supstance koje se udišu, kao što je na primjer polen. Alergijski rinitis je, kao i sve alergije, često oboljenje i sve je učestalije u urbanim sredinama. Podaci iz istraživanja ukazuju da čak 24 odsto populacije u Evropi boluje od alergijskog rinitisa. To je razlog zbog kojeg se on danas tretira kao opštezdravstveni problem. Alergijski rinitis se klasifikuje kao sezonski i cjelogodišnji. Kod sezonskog alergijskog rinitisa simptomi traju samo u određenom periodu godine, npr. u vrijeme sezone cvjetanja određenih biljaka, kao što su drveće, trave i korovi. Kod cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa, alergeni su prisutni tokom cijele godine, npr. grinje, životinjske dlake i neke vrste buđi. Simptomi alergijskog rinitisa nalikuju simptomima prehlade, ali ove simptome ne izazivaju virusi. Pri udisanju polena, imuni sistem se aktivira, oslobađaju se supstance kao što su histamin i druge aktivne materije, takozvani medijatori zapaljenjske reakcije, koji dovode do upalnog procesa u sluzokoži nosa. Kao rezultat aktivacije imunog odgovora javljaju se simptomi nadražaja - svrab i kijanje, kao i zapušenost nosa koja je često praćena znacima oboljenja paranazalnih sinusa. Kod velikog broja bolesnika simptomi nosa i sinusa udruženi su sa svrabom, suzenjem i crvenilom očiju. Usljed alergije na polene, čak 71 odsto pacijenata istovremeno pati od nosnih i očnih simptoma.

32

U zavisnosti od izraženosti simptoma, odnosno težine bolesti, kod pacijenata varira i kvalitet života. Osobe sa izraženim siptomima često su iscrpljene, loše spavaju, djeca imaju lošije rezultate u školi, a odrasli na poslu. Određene profesije više su pogođene pojavom simptoma alergijskog rinitisa u odnosu na ostale. Kvalitet života je posebno narušen bolesnicima koji u toku obavljanja svog posla dolaze u kontakt sa polenima ili se bave profesijama za čije je obavljanje potrebna visoka koncentracija, a koja je narušena simptomima oboljenja. Neliječeni alergijski rinitis može uticati na funkciju susjednih organa, kao što su paranazalni sinusi, srednje uvo, a može biti uzrok slabljenja osjećaja mirisa. Poremećaji koje alergijski rinitis izaziva na nosu i paranazalnim sinusima negativno se odražavaju na funkciju pluća i srca. Pored toga, ovo oboljenje često je povezano sa bronhijalnom astmom i nosnim polipima. Najbolji način za kontrolu simptoma jeste izbjegavanje situacija u kojima se dolazi u kontakt sa izazivačima alergijske reakcije, npr. košenje u vrijeme cvjetanja polena. Ipak, većini osoba sa sezonskim alergijskim rinitisom neophodna je medikamentozna terapija. Ljekovi kao što su antihistaminici i intranazalni kortikosteroidi neophodni su da bi se uspostavila kontrola nad simptomima alergijskog rinitisa. Intranazalni kortikosteroidi su ljekovi koji smanjuju upalu sluzokože nosa i umanjuju zapušenost nosa, svrab i kijanje. U pitanju su ljekovi u obliku spreja za nos koji djeluju lokalno na mjestu upale i čija je


primjena efikasna i sigurna. Postoje i novi intranazalni kortikosteroidi, kao što je flutikazonfuroat, koji osim nosnih umanjuju i očne simptome, najčešće svrab i suzenje očiju. Prve rezultate ovi ljekovi ne pokazuju odmah, već je do poboljšanja potrebno sačekati nekoliko dana, ali nakon toga olakšanje simptoma je vidljivo i ima sve bolje efekte na simptome alergijske reakcije kod duže primjene. Tokom cijele sezone cvjetanja biljaka koje izazivaju alergijsku rekaciju neophodno je redovno koristiti terapiju. Najbolji efekti postižu se ukoliko se terapija započne dvije sedmice prije početka sezone polena. Uz adekvatnu terapiju, započetu na vrijeme, i izbjegavanje izazivača alergijskog rinitisa, moguće je izbjeći ili bar znatno ublažiti pojavu simptoma. Treba istaći da je zahvaljujući povoljnom sigurnosnom profilu savremenih intranazalnih kortikosteroida njihova primjena u dužem vremenskom periodu bezbjedna kako kod odraslih tako i kod djece. To je posebno značajno kod osoba koje boluju od onog oblika sezonskog alergijskog rinitisa kod koga je sezona polena duga, nekada od marta do kraja oktobra. Ipak, osobe na bilo

kojoj vrsti antialergijske terapije pa i intranazalnim glikokortikoidima treba da budu pod redovnim nadzorom ordinirajućeg ljekara. Znatan broj bolesnika sa alergijskim rinitisom ne liječi se adekvatno ili se uopšte ne liječi. Najčešće pacijenti pribjegavaju samoliječenju, tako što koriste vazokonstriktorne supstance, popularno nazvane „kapi” ili „sprejevi za nos”. Iako oni daju trenutno poboljšanje nosnih simptoma, to nije dobro rješenje jer se smiju koristiti samo tokom kraćeg vremenskog perioda, do deset dana. Dugotrajna primjena ovih ljekova može izazvati oštećenja sluzokože nosa koja mogu značajno da naruše funkcionisanje nosa. Istraživanja su pokazala da su pacijenti skloni da potraže pomoć ljekara tek kada simptomi alergijskog rinitisa postanu nepodnošljivi. Upravo zbog toga je neophodno da se osobe koje primijete prve simptome alergijskog rinitisa obrate ljekaru kako bi na vrijeme dobile adekvatne informacije. Uz savjet ljekara i primjenu savremene terapije, pacijenti oboljeli od alergijskog rinitisa imaju sve mogućnosti da umanje uticaj alergijskih simptoma na svoj život i prevaziđu alergijsku bolest.

33


Savremena terapija udruženih bolesti disajnih puteva - astme i alergijskog rinitisa bila je tema stručnog sastanka koji je 11. marta tekuće godine održan u prostorijama Hotela „Podgorice”. Za organizaciju se pobrinula poznata farmaceutska kompanija MSD MERK SHARP & DOHME IDEA INC. U okviru izlaganja posebno je bilo riječi o terapiji o dijagnostici i liječenju dječje astme i gornjih disajnih puteva. Predavači su bili: prof. dr Mirjana Bogić, direktorka Klinike za alergologiju i imunologiju Kliničkog centra Srbije koja je ujedno bila i moderatorka skupa, dr Slađana Radulović, ljekar Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore, i dr Vladan Knežević, ljekar ORL i MFH klinike Kliničkog centra Crne Gore.

Osvrt na savremenu terapiju bolesti

DISAJNIH PUTEVA Savremenu terapiju udruženih bolesti disajnih puteva karakteriše pojava kako novih lijekova tako i novih saznanja o načinu primjene već postojećih lijekova. Antileukotrijeni su jedna od važnih preporuka za liječenje ove vrste oboljenja. O načinima njihove primjene u terapiji astme i alergijskog rinitisa na sastanku održanom u podgoričkom hotelu „Podgorica” govorila je prof. dr Mirjana Bogić. U okviru prezentacijskog predavanja ona je skrenula pažnju na savremene bolesti današnjice: astmu i alergijski rinitis i njihovu sve veću učestalost u populaciji djece i odraslih. Posebnu pažnju profesorka Bogić skrenula je na značaj međunarodnog skupa alergologa održanog u Briselu. Ona je istakla da su moguća objašnjenja porasta učestalosti alergijskih bolesti od kojih je najvažnije nasljeđe. Bitna je i hipoteza „pretjerane higijene”, ali i stopa imunizacije, rano uzimanje antibiotika, zagađenost unutrašnje sredine, duvanski dim, promjena načina ishrane i načina života, izlaganje alergenima u ranom periodu života, zagađenje životne sredine i globalno zagrijavanje. Bila je ovo prilika da se ukaže na podatak da će, ukoliko se nastavi ovakav trend rasta ovih bolesti, do 2020. godine svako drugo dijete u svijetu imati NEKU OD UDRUŽENIH BOLESTI GORNJEG DISAJNOG PUTA. Na pojavu ovih bolesti utiču mnogi faktori, a kako je posebno istakla profesorica Bogić bitno je razumjeti pravilo: Jedan disajni put - jedan pristup! Astma i alergijski rinitis dva su različita stanja povezana jednim zajedničkim disajnim putem. Ovo su stanja koja se često preklapaju jer zahvataju slična tkiva, imaju zajednički inflamatorni proces, zajedničke inflamatorne ćelije, zajedničke inflamatorne medijatore. Stoga je

34

Važna pretpostavka različitosti razvoja astme kod djece u odnosu na pacijente odrasle životne dobi sadrži se u prirodi respiratornog otpora koji se javlja u perifernim i centralnim disajnim putevima. - Ako otpor u perifernim disajnim putevima odraslih označimo jediničnom vrijednošću 1, u perifernim disajnim putevima otpor je otprilike 10 puta manji nego u velikim disajnim putevima. Kod djece - priča je nešto drugačija. Otpor u velikim disajnim putevima 10 puta je veći nego otpor u velikim disajnim putevima odraslih. Međutim, periferni otpor je čak 100 puta veći u perifernim disajnim putevima odraslih - riječi su dr Slađane Radulović.

neophodno i zajedničko liječenje. Postoji čak i epidemiološka veza alergijskog rinitisa i astme. Ove bolesti imaju i sličnu prevalencu. Značajan procenat pacijenata koji pate od astme ima i alergijski rinitis - do 80%. Do 40% pacijenata sa alergijskim rinitisom ima i astmu. Osim toga, profesorka Bogić iznijela je primjer studije svjetske prevalence atopijskih oboljenja praćene kod 463,801 djece starosti 13–14 godina. Riječ je o simptomima trajanja duže od 12 mjeseci, što su djeca sama prijavila korišćenjem upitnika1. Značajno mjesto u pravilnom pristupu liječenju imaju ARIA i GINA vodiči koji preporučuju kombinovani pristup u kontroli i astme i alergijskog rinitisa. Osim navedenog, važan dio predavanja dr Bogić posvetila je leukotrijenima, koji imaju značajnu ulogu u patogenezi astme i alergijskog rinitisa.


Dr Slađana Radulović, ljekar Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore, obrazložila je neke važne aspekte dijagnostike i terapije astme kod pacijenata u dječijem uzrastu. Astma, sindrom koji uključuje stalno prisustvo inflamacije u disajnim putevima, bolest je disajnih puteva koja pored vizinga, popularno nazvanog „zviždanje u plućima”, predstavlja ozbiljnu komplikaciju zdravom životu pogotovu kada su djeca u pitanju. Bronhitis je samo još jedna od bolesti disajnih puteva koje mogu biti udružene i stvarati tegobe pacijentima. Bilo da je u pitanju epizodični, dugotrajni, prolazni ili perzistentni vizing, ova komplikacija se, prema riječima dr Radulović javlja u periodu do treće godine života. Prema podacima studije koju je navela, ovaj problem se javlja sa makar kakvom manifestacijom kod svakog drugog djeteta mlađeg od 6 godina ! Međutim, ona tvrdi da čak 40% djece koja su imala vizing prije treće godine „nastavljaju i kasnije da zvižde”. U zavisnosti od toga da li djeca imaju atopijsku bolest, preosjetljivost disajnih puteva, da li su genetski predisponirana i kada je došlo do pojave vuzinga, govoriće se o očuvanosti funkcionalnosti pluća. - Najnovije studije pokazuju da su u stvari prve godine važne za dalji razvoj disajnih puteva. Smatra se da za djecu koja su aktivno ili pasivno izložena duvanskom dimu, postoje rizici za razvoj praktično svih plućnih bolesti objasnila je dr Radulović. Rinovirusi se, prema njenoj tvrdnji, češće javljaju kod djece koja imaju genetsku predispoziciju prema alergijama. U zavisnosti od starosne dobi pacijenta, pogotovu kada su to djeca, razlikuje se i način doziranja i vrsta terapije udruženih bolesti disajnih puteva. Dr Radulović savjetuje da dobar orijentir predstavljaju vodiči za dijagnostikovanje i primjenu terapije. Kod nas je, kako je konstatovano na ovom sastanku, evidentna neodlučnost ljekara za primjenu produžene terapije. Najnovije epidemiološke studije pokazuju da djeca koja žive u velikim porodicama, pogotovu ako žive na imanjima gdje im je omogućen kontakt sa životinjama, manje su podložna razvoju udruženih bolesti respiratornih puteva. Nasuprot ovome, statistika obolijevanja ukazuje na podatak da su ove bolesti, i smrtnost koju uzrokuju, mnogo prisutnije u državama sa razvijenim ekonomskim standardom. Osvjetljavajući kontekst nastanka i razvoja ovih oboljenja, dr Vladan Knežević, otorinolaringolog Kliničkog centra Crne Gore, ukazao je na specifičnosti ove terapije i njene prednosti u odnosu na antibiotsku terapiju.

Ističući da hirurški pristup liječenju ima veoma frekventnu primjenu, a svakako i dokazane prednosti u odnosu na ostale oblike terapije, on je naveo i važne razloge zbog kojih bi trebalo pružiti priliku liječenju medikamentima - antibioticima, topikalnim i sistemskim kortikosteroidima, antihistaminicima, mukoliticima i topikalnim sistemskim dekongestivima. Primjena lijekova pokazala se kao uspješna i u eliminisanju simptoma nagluvosti, hrkanja, nazalnih opstruktivnih simptoma ili normalizacije stepena propustljivosti vazduha. Prema ARIA2 smjernicama izdatim 2008. godine, alergijski rinitis je najznačajnija hronična respiratorna bolest i to zbog: učestalosti, uticaja na kvalitet života, uticaja na produktivnost, ekonomskog uticaja i povezanosti sa astmom. Ističući da se alergijski rinitis može smatrati intermitentnim ukoliko se javlja u epizodama od manje od 4 dana sedmično i tokom manje od 4 sedmice godišnje, a perzistentnim ukoliko se registruje tokom 4 dana sedmično i u više od 4 sedmice godišnje, u okviru svog izlaganja dr Vladan Knežević naveo je i podatke o prevalenci različitih tipova alergijskog rinitisa kod stanovnika Evropske unije: intermitentni blagi - 19.5%, perzistentni blagi 5.1%, intermitentni srednjeteški i teški - 39.7%, perzistentni srednje- teški i teški - 35.7%. Čak ni u tom dijelu svijeta, istakao je, nije dijagnostikovano 53% pacijenata sa rinitisom. Nedijagnostikovanost i neodgovoran odnos prema liječenju predstavljaju veoma velike prepreke pravilnom liječenju i blagovremenom suzbijanju simptoma bolesti.

U svijetu je alergijskom rinitisu dat mnogo veći značaj nego kod nas, baš zbog ekonomskog faktora, tj. utroška novca za liječenje alergijskog rinitisa. Direktni medicinski troškovi liječenja alergijskog rinitisa, u poređenju sa drugim bolestima, izgledaju ovako: u Francuskoj - alergijski rinitis: 510 miliona evra (1997), epilepsija - 390 miliona evra (1998), kolorektalni karcinom - 470 miliona evra (1999) ... Drugačije predstavljeno, u Evropskoj uniji - samo zbog alergijskog rinitisa - 50% pacijenata osjeća tegobe duže od 4 mjeseca godišnje, kod 20% pacijenata tegobe traju duže od 9 mjeseci godišnje, 10.000 osoba dnevno nije na radnom mestu, što godišnje uslovljava 10.000.000 posjeta ljekaru, 2.000.000 dana odsustava iz škole i tako dalje3.

R. T. 1Adaptirano iz International Study of Asthma and Allergies in Childhood (ISAAC) Steering Committee. Lancet. 1998; 351:1225–1232. 2Allergic Rhinitis and its Imp act on Asthma 3Podaci preuzeti iz Costs of Allergic Rhinitis in Current Views of Rhinitis: Blais, MS (inače prezentirani na Evropskom skupu održanom oktobra 2010. u Briselu ).

35


Mjerenje tjelesne temperature Priredio: Damir Peličić, vsmt., Klinika za urologiju i nefrologiju KCCG Tjelesna temperatura predstavlja ravnotežu između toplote koju produkuju metabolizam, mišićna aktivnost i ostali faktori i gubitka toplote preko kože, pluća (disanjem) i tjelesnih izlučevina. Stabilna temperatura ukazuje na dobru funkciju ćelija, tkiva i organa, a promjena temperature obično ukazuje na bolest. Temperatura se može mjeriti živinim i elektronsko-digitalnim toplomjerom. Oralna temperatura kod odraslih osoba obično se kreće u rasponu od 36,1 ºC do 37,5 ºC. Najpouzdanije je mjerenje rektalne temperature, koja je najčešće za 0,6 ºC viša od oralne. Najneprecizniji su podaci o aksilarnoj temperaturi, koja je za 0,6 ºC do 1,1 ºC niža od oralne. Timpatična temperatura (u srednjem uvu) veća je od oralne za 0,3 ºC do 0,6 ºC. Normalna temperatura varira u zavisnosti od aktivnosti i odmora. Najniža je obično između 4h i 5h ujutru, a najveću vrijednost obično dostiže između 16h i 20h uveče. Na temperaturu mogu uticati i drugi faktori, kao što su pol, godine starosti, emocionalno stanje i okolina. Žene imaju višu temperaturu od muškaraca, posebno tokom ovulacije. Što se tiče godina života, najvišu temperaturu imaju novorođenčad, a najnižu starije osobe. Burne emocije utiču na povećanje, a depresivne na smanjenje temperature. Topla sredina povećava nivo tjelesne temperature, a hladna je smanjuje.

Upotreba živinog toplomjera Držite toplomjer palcem i kažiprstom za donji kraj, koji se nalazi nasuprot loptici u kojoj je živa. Ukoliko je

36

toplomjer bio potopljen u dezinfekciono sredstvo, isperite ga u hladnoj vodi (ispiranjem se odstranjuju hemikalije koje mogu da iritiraju oralnu i rektalnu sluzokožu ili kožu u aksilarnoj jami). Toplomjer protresite nekoliko puta da bi se živa spustila ispod 36,7 ºC. Nakon završene procedure, toplomjer treba prebrisati dezinficijensom (alkohol). Preporučuje se da jedan toplomjer koristi ista osoba, da bismo spriječili potencijalni prenos infekcije na drugu osobu. Posebno treba obratiti pažnju kod oralnog i rektalnog mjerenja temperature.


Upotreba elektronskog toplomjera Stavite sondu u navlaku za jednokratnu upotrebu. Ne pomjerajte je dok se na digitalnom ekranu ne pokaže maksimalna temperatura.

Mjerenje oralne temperature Stavite vrh toplomjera pod jezik, što je dalje moguće, na bilo koju stranu frenuluma jezika. Da bi se registrovala temperatura, živin toplomjer treba zadržati bar dva minuta.

Mjerenje rektalne temperature Mjerenje rektalne temperature najčešće se preporučuje kod djece malog starosnog uzrasta. Toplomjer se kod djece postavlja na udaljenost do 1,3 cmm, odnosno 3,8 cmm kod odraslih osoba. Usmjeri se uz rektalni zid, ka umbilikusu (pupku). Ovim se sprečava povreda i lomljenje toplomjera. Takođe se omogućava tačno mjerenje, jer će se na taj način registrovati hemoroidalna arterijska temperatura, a ne fekalna temperatura. Živin toplomjer treba zadržati 2 do 3 minuta.

Mjerenje aksilarne temperature Postavite se u takav položaj da je aksila (pazušna jama) otkrivena. Nježno prebrišite aksilu suvom maramicom, izbjegavajte grubo trljanje koje povećava toplotu, stavite ruku preko grudi i dodirnite suprotno rame podižući lakat. Stavite toplomjer u centralni dio aksile, sa prednjim krajem okrenutim ka glavi. Spustite lakat na grudi - na taj način se omogućava kontakt kože i toplomjera. Sklonite živin toplomjer nakon 10 minuta. Aksilarnoj temperaturi treba duži period vremena da bi se registrovala, jer toplomjer nije postavljen u tjelesnu šupljinu.

Posebne napomene Oralno mjerenje je kontraindikovano kod osoba koje su bez svijesti, dezorijentisane ili sklone konvulzijama, kod male djece i novorođenčadi. Rektalno mjerenje je kontraindikovano kod pacijenata sa dijarejom (proliv), rektalnom operacijom i operacijom prostate, infarktom srčanog mišića, jer analna manipulacija može da stimuliše vagusni nerv, uzrokujući bradikardiju (usporen rad srca) ili neki drugi poremećaj srčanog ritma.

Reference: Marguerite S. Amborse, RN, DNSc, APRN, BS; Frances W. Quinless, RN, Phd

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Roséliane krema -krema namijenjena osjetljivoj koži sklonoj crvenilu (eritroza, kuperoza) -sadrži ekstrakt crnog grožđa, procijanidol, ružin vosak - koji djeluju umirujuće i obnavljajuće na epiderm -čuva kapilare, ublažava crvenilo i ujednačava ten, omekšava, hidrira kožu -hipoalergena i nekomedogena.Bez parabena

Roséliane tonirana krema -tonirana krema, svilenkaste teksture, namijenjena osjetljivoj koži sklonoj crvenilu -umiruje, njeguje i štiti kožu, prikriva i ublažava crvenilo, dajući koži prirodan izgled -hipoalergena, nekomedogena, bez konzervansa

Roséliane mlijeko za čišćenje -mlijeko za čišćenje lica i nježne kože oko očiju sklone crvenilu -čisti i nježno odstranjuje šminku, umiruje -hipoalergen, ne stvara akne, bez sapuna, fiziološke ph vrijednosti

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


Hronika 1. mart - JOŠ JEDNA DONACIJA VLADE JAPANA CRNOGORSKOM ZDRAVSTVU U okviru donatorskog procesa koji je od 1999. godine Vlada Japana usmjerila na Crnu Goru, a kojim je do sada donirano oko 15 miliona evra, 1-og marta je potpisan ugovor dviju zemalja o preuzimanju novog transfera pomoći čija se vrijednost procjenjuje na 71.677 evra. Ambulantno vozilo i laboratorijska oprema koji su dopremljeni iz Japana pripali su Domu zdravlja u Rožajama. U ime Vlade Japana, donaciju je uručio ambasador te države Tošio Cunozaki, a direktor Rožajskog doma zdravlja dr Hajran Kalač srdačno se zahvalio na uručenoj pomoći. Ovom prilikom potpisan je i Ugovor o donaciji Obrazovnom centru u Šavniku i Javnom komunalnom preduzeću. Vrijednost tog ugovora iznosi oko 150.000 evra. 2. mart - SERIJA ONKOLOŠKIH PREDAVANJA U organizaciji „Novartis oncology” do sada je održan niz stručnih skupova na temu Dijagnostika hronične mijeloidne leukemije. Program je namijenjen edukaciji ljekara primarne zdravstvene zaštite, a nakon što je on sproveden u Beranama, Bijelom Polju i Podgorici, 2. marta uspješno je realizovan i skup u Herceg Novom. Stručna izlaganja na ovu temu predstavile su: dr Anka Popović, hematolog Kliničkog centra Crne Gore, i dr Maja Kavarić, pedijatar Dječje bolnice u Podgorici. Prema najavi organizatora, sličan odziv očekuje se i u Baru, na stručnom skupu koji će biti održan 30. marta. Time će, planirano je, uspješno biti pokriven primorski region, jer se praksa pozivanja ljekara primarne zdravstvene zaštite za učešće u praćenju sadržaja izlaganja pokazala kao efektivna u dosadašnjoj praksi. 5. mart - EDUKACIJA MEDICINSKOG OSOBLJA Bjelopoljska nevladina organizacija „Montevita” bila je inicijator realizacije seminara namijenjenog uticaju na smanjenje stigme i diskrimincije osoba koje su žrtve

HIV/AIDS-a. Martovski seminar, održan 5. 3, bio je u stvari nastavak projekta započetog 26. februara, kada su seminarom namijenjenim za edukaciju medicinskih sestara započete aktivnosti u sklopu devete runde GFATM projekta „Podrška nacionalnom odgovoru na HIV/AIDS”. Ovaj seminar imao je za cilj sprovođenje edukacije u krugu studenata završnih godina studija za stomatologiju i medicinu Medicinskog fakulteta u Podgorici. Sprovodioci programa bili su: prof. dr Bogdanka Andrić, specijalistkinja infektologije iz KCCG-a, Itana Kovačević, psiholog, dr Aleksandra Marjanović, specijalistkinja socijalne medicine sa Instituta za javno zdravlje i dr Elvir Zvrko, predstavnik NVO „Montevita”. - Osnovni cilj ovih seminara jeste smanjenje stereotipa, predrasuda i diskriminacije prema ljudima koji žive sa HIV-om - navedeno je u Saopštenju za javnost ove nevladine organizacije. 8. mart - ODRŽANA PRES KONFERENCIJA U KLINIČKOM CENTRU Na Konferenciji za novinare održanoj 8-og marta, a upriličenoj povodom uspješno sprovedenog programa inovacije opreme kojom raspolaže Klinički centar Crne Gore, javnosti su se obratile: prim. dr Olivera Miljanović, direktorka Kliničkog centra, Maja Krstajić, predstavnica Kompanije „Čelebić”, i prof. dr Marina Ratković, načelnica Odjeljenja za nefrologiju sa hemodijalizom. Ovom prilikom saopšteno je da su, zahvaljujući pomoći Glavnog grada Podgorice, ugrađena tri nova centralna sistema za klimatizaciju dviju sala Odjeljenja hemodijalize, kao i da je, zahvaljujući ulaganju Kompanije Čelebić, izvršena adaptacija Jedinice intenzivnog liječenja Interne klinike Kliničkog centra. Dobročinstvom Javnog preduzeća „Zelenilo”, uređen je i dvorišni prostor Odjeljenja za nefrologiju. Jedinstvene u ocjeni da je riječ o prijeko potrebnim mjerama podrške radu ove ustanove, učesnice Konferencije istakle su spremnost za dalju saradnju na ovom planu, a prisutnim donatorima uručene su i zahvalnice. Donacija Kompanije Čelebić, kako je navela prim. dr Olivera Miljanović, vrijedna je 10.500 evra, a Glavni grad je donirao 8.000 evra. 10. mart - HIPERTENZIJA KAO IZAZOV ZA LIJEČENJE U hotelu „Podgorica”, u glavnom gradu Crne Gore, 10. marta ove godine, pod pokroviteljstvom farmaceutske kuće Sanofi aventis, organizovan je stručni kardiološki sastanak. Predavači su bile: prof. dr Zorana Vasiljević, iz

38


ktorka Klinike za alergologiju i imunologiju Kliničkog centra Srbije, dr Slađana Radulović, ljekar Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Crne Gore, i dr Vladan Knežević, ljekar ORL i MFH klinike Kliničkog centra Crne Gore. Posebno je bilo riječi o terapiji antileukotrijenima i intranazalnim kortikosteroidima, te o dijagnostici i liječenju dječje astme i gornjih disajnih puteva.

Kliničkog centra Srbije, i prof. dr Aneta Bošković, iz Kliničkog centra Crne Gore. Prezentacija uticaja primjene kombinovane terapije u liječenju hipertenzije, koja se pokazuje kao obećavajući oblik terapije, bila je esencijalna tema ovog stručnog skupa. 11. mart - TERAPIJA UDRUŽENIH BOLESTI DISAJNIH PUTEVA 11-og marta, u Hotelu „Podgorica” upriličen je stručni sastanak u okviru kog su razmatrani aspekti savremene terapije udruženih bolesti disajnih puteva, u prvom redu astme i alergijskog rinitisa. Poznata farmaceutska kompanija MSD pobrinula se da se u svojstvu predavača na sastanku pojave prof. dr Mirjana Bogić, dire-

11-13. mart - MEĐUNARODNI SKUP O MENADŽMENTU U ZDRAVSTVU Kotor je od 11-og do 13-og marta bio domaćin međunarodnog skupa eksperata iz oblasti menadžmenta u zdravstvu. Naime, na inicijativu ogranka Evropskog centra za mir i razvoj Ujedinjenih nacija osnovanog pri Univerzite-

OSNOVAN 1972. godine SA JASNIM CILJEM PROIZVODNJE PRIRODNE, EFIKASNE, BEZBJEDNE KOZMETIKE PRIJATNE ZA ČULA I KOŽU

STRATEGIE CELLULITE - PROGRAM ZA CELULIT -na bazi braon, crvenih i zelenih morskih algiSa DVOSTRUKIM DEJSTVOM: SPREČAVANJE i BORBA PROTIV CELULITA sa BRZIM i VIDLJIVIM REZULTATIMA

efekat „NARANDŽINE KORE“ fenomen „DUŠEKA“ -vodeni celulit -tvrdi, duboki celulit

Be

z b oje .Bez mine raln

ih ulja .Bez

MEDITAS d.o.o.

konzervansa.

tel: 020 625 016

Samo u apotekama

RINA n.4251/00/s Certification

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

RINA n.EMS-77/s Certification


najsavremenija metoda liječenja kod bolesnika koji imaju bolest aortnog zalistka i spadaju u rizičnu grupu za operativno liječenje. - Bolesnici su, prema Saopštenju ove službe, dobro podnijeli intervenciju i podvrgnuti su kratkoročnom periodu oporavka pod nadzorom ljekara Kliničkog centra u Podgorici. 25. mart - PREDAVANJA O OSTEOARTRITISU

tu za mir u Beogradu, a u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore i Javnom zdravstvenom ustanovom Dom zdravlja Kotora, u hotelu „Cataro” upriličen je trodnevni stručni seminar na temu Menadžment efikasnog rada i razvoja javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori u uslovima ekonomske krize. U radu Seminara, u svojstvu predavača, učestvovali su: doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Vlastimir Matejić, predstavnik Evropskog centra za mir, prof. dr Tihomir Domazet, direktor Instituta za financije Sveučilišta u Zagrebu, dr Dragan Čabarkapa, jedan od predstavnika JZU Dom zdravlja - Kotor i Zoran Glomazić, pomoćnik direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. 18. mart - MEMORANDUM O SARADNJI SA SLOVENIJOM 18. marta 2011. godine, u Podgoričkoj vili „Gorica”, potpisan je Memorandum o saradnji u oblasti zdravstva i medicine koji se odnosi na Crnu Goru i Sloveniju. Potpisnici memoranduma bili su ministri zdravlja dviju zemalja: dr Dorjan Marušić i doc. dr Miodrag Radunović. Ovim dokumentom su, prema izjavi ministra Radunovića, istaknuti značaj realizacije nacionalnih programa otkrivanja i prevencije karcinoma i primjena iskustava Slovenije u sprovođenju reformskih procesa. Dogovorivši pomoć u prenošenju iskustava koja je Slovenija stekla na putu ka Evropskoj uniji, učesnici sastanka razmatrali su i mogućnost saradnje u okviru programa transplantacije tjelesnih organa koje se sprovode u okviru relevantnih ustanova dvaju zdravstvenih sistema. 24. mart - ZNAČAJAN ISKORAK KARDIOHIRURGIJE KLINIČKOG CENTRA 24. mart 2011. može se smatrati veoma značajnim datumom u istoriji Kliničkog centra Crne Gore. Ovo je dan kada je u kliničku praksu kardiohirurgije uvedena nova metoda liječenja kardiovaskularnih bolesnika. Ponosni što to predstavlja značajan iskorak „ne samo u Kliničkom centru Crne Gore već i u regionu”, predstavnici PR službe Kliničkog centra istakli su da: - Ljekari Kliničkog centra su, pod rukovodstvom akademika Gorana Nikolića i doc. dr Aleksandra Nikolića, kod dva bolesnika zamijenili oboljeli aortni zalistak interventnom metodom zamjene kroz krvne sudove bez operacije. Na ovaj način se uvodi još jedna

40

U cilju osvjetljavanja mogućnosti terapijskog djelovanja na suzbijanje osteoartiritisa, 25. marta, u Hotelu „Podgorica”, održan je naučni skup na kom su nastupili priznati stručnjaci iz ove oblasti: doc. dr Marija Radak, ljekar Instituta za reumatologiju iz Beograda, i doc. dr Dušan Mustur, ljekar Instituta „Dr Simo Milošević” iz Herceg Novog. U okviru njihovih izlaganja prezentovan je zavidan nivo informacija koje bi mogle pomoći u edukovanju osoba koje imaju izrađen rizik za obolijevanje. U ime organizatora skupa, farmaceutske kompanije „Pharmanova”, izbor terapijskih sredstava koji se koristi u liječenju osoba oboljelih od osteoartritisa predstavio je dr Milan Matković, direktor marketinga „Pharmanove”. 26. mart - UGASIMO STRUJU ! U okviru svjetski formatiranog projekta Sat za planetu, kojim je skrenuta pažnja na značaj energetske uštede, nevladina organizacija Grin hom (Green Home) već treći put za redom organizovala je okupljanje u Delta sitiju u Podgorici. 26-og marta. Crnogorskoj javnosti je na simboličan način - gašenjem osvjetljenja - upućen poziv za podršku akciji povećanja energetske efikasnosti. - Cilj nam je da uputimo jasnu poruku donosiocima odluka da se pitanja iz oblasti zaštite životne sredine stave u vrhunska politička pitanja, kako bi, jednostavno, mogli da ostavimo nešto i generacijama iza nas - istakao je Darko Pajović, predstavnik Grin homa. Oblast energetike, promocije zdrave hrane i pravna regulativa Evropske unije, kako je naveo Pajović, područja su daljih aktivnosti ove nevladine organizacije. 27. mart - STANJE U VEZI SA OBOLIJEVANJEM OD GRIPA - U toku dvanaeste sedmice 2011. godine (za period od 21. do 27. marta), stopa obolijevanja od oboljenja sličnih gripu u Crnoj Gori iznosi 12,7 na 100.000 stanovnika, a registrovana su ukupno 82 oboljela od oboljenja sličnih gripu. Od početka 2011. godine u Crnoj Gori je registrovano ukupno 4985 oboljelih od oboljenja sličnih gripu podaci su navedeni u Izvještaju Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Od infekcije virusom gripa, do sada je registrovano 148 oboljelih osoba. Kod 7 osoba potvrđeno je prisustvo virusa u trenutku smrti.


Evropski centar za mir i razvoj Ujedinjenih nacija Univerziteta za mir (ECPD) Beograd u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Vlade Crne Gore i JZU Domom zdravlja Kotor, od 11-13. marta 2011. godine organizovao je u Hotelu „CATARO” u Kotoru

ECPD MEĐUNARODNI SEMINAR MENADŽMENT EFIKASNOG RADA I RAZVOJA JAVNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA U CRNOJ GORI U USLOVIMA EKONOMSKE KRIZE Seminar Evropskog centra za mir i razvoj UN-a otvorio je i na istom imao prvo predavanje doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja Vlade Crne Gore. Tema predavanja bila je: Funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore i ključna očekivanja od menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova u uslovima ekonomske krize. Prvog dana Seminara, 11. marta 2011, realizovano je i predavanje Kriza i menadžment, prof dr. Vlastimira Matejića, predstavnika Evropskog centra za mir. Tokom drugog dana Međunarodnog seminara, u subotu, 12. marta, održana su tri predavačka projekta: Rezultati istraživanja menadžmenta zdravstvenim resursima u Crnoj Gori u uslovima ekonomske krize, autora dr sc. Dragana Čabarkape, predstavnika Doma zdravlja Kotor; Sistemi, mehanizmi, ponašanje i akcije menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova kojima se rešavaju problemi izazvani tekućom krizom, prof. dr Vlastimira Matejića, a o Specifičnostima menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova govorio je prof. dr Tihomir Domazet, direktor Instituta za financije Sveučilišta u Zagrebu. Posljednjeg dana Seminara, prof. dr Domazet održao je još dvije predavačke sesije. Teme su bile: Finansiranje zdravstvenih ustanova i kontrola troškova i Slučaj uspješnog odziva

menadžmenta na krizu: prezentacija stanja i moguće pouke. U okviru kritičkih razmatranja sopstvenih iskustava u završnoj fazi Seminara, Zoran Glomazić, pomoćnik direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, imao je prezentaciju na temu: Informacioni sistem kao podrška menađžmentu. Poslije svakog predavanja vođena je plodna diskusija i rasprava o prethodno prezentovanoj temi. Rasprave su bile veoma sadržajne jer su Seminaru prisustvovali menađžeri javnih zdravstvenih ustanova sa sva tri nivoa zdravstvene zaštite, kao i kompetentni predstavnici najznačajnijih subjekata zdravstvenog sistema Crne Gore i to: Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Direktor Doma zdravlja Kotor dr Aleksandar Stjepčević i njegovi saradnici potrudili su se da kao domaćini približe učesnicima Seminara istorijske i multikulturalne vrijednosti baštine grada Kotora, što je doprinijelo veoma povoljnom utisku o ovom izuzetno korisnom međunarodnom seminaru. R. T.

41


Tradicija razvoja zdravstvene službe na ovim prostorima, upravo počinje u Kotoru, još u 14. vijeku, daleko prije drugih mjesta u Crnoj Gori

PREDSTAVLJAMO VAM JZU DOM ZDRAVLJA KOTOR JZU Dom zdravlja Kotor samostalno funkcioniše pod sadašnjim imenom, kao samostalna javna zdravstvena ustanova, od 1991. godine. Opšta društvena kultura, kvalitet života i zdravstvena prosvećenost stanovništva u Boki i Kotoru uvijek su bili na visokom nivou. Shodno tome, zdravstvene ustanove i zaposleni u njima moraju biti na zavidnom stručnom, moralnom i tehničko-tehnološkom nivou. JZU Dom zdravlja Kotor ustanova je koja prvenstveno pruža osnovnu primarnu zdravstvenu zaštitu građanima Opštine Kotor, koja na površini od 331 km2 pokriva široko područje od Jaza, Grblja, kompletan Kotorski i Risanski zaliv sa širokim zaleđem (Njeguši, Krivošije, Morinj...). Opština Kotor se graniči sa pet opština i to: Budva, Tivat, Herceg Novi, Nikšić i Cetinje. Takođe, Opština Kotor pokriva 1/3 crnogorske obale. U skladu sa Reformom primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori i saglašnošću Ministarstva zdravlja, usvojena je nova organizaciona struktura Doma zdravlja Kotor. Djelatnost: -JZU Dom zdravlja Kotor javna je zdravstvena ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja kao referentni centar pruža podršku izabranom doktoru. -Poseban i izuzetno značajan segment rada u okviru Doma zdravlja jeste prevencija. Ona se prvenstveno sprovodi kroz rad savjetovališta. Prostor: JZU Dom zdravlja Kotor svoju djelatnost obavlja u zgradi Doma zdravlja u Dobroti, a ima isturene ambulante u Risnu i Radanovićima. Kadar:

Nakon reforme Stomatološke službe i transformacijom Službe hitne medicinske pomoći koja je pripala

42

Direktor: dr Aleksandar Stjepčević

JZU Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, kao i rješavanjem tehnološkog viška, JZU Dom zdravlja Kotor sada upošljava svega 73 osobe zaposlene na neodređeno vrijeme, od čega su: doktor nauka - 1, magistar nauka - 1, specijalista/subspec. - 16, specijalizanti - 2, visoke stručne spreme - 4, više stručne spreme - 3, srednje stručne spreme - 44 i dvoje zaposlenih koji su stekli osnovnu stručnu spreme. Upoređenja radi, treba ukazati na činjenicu da sada Dom zdravlja Kotor ima 73 zaposlena na neodređeno vrijeme, a po Sistematizaciji poslova iz 1991. godine, odobrenoj od Fonda zdravstva, imao je pravo na 124 izvršioca. Organizaciona struktura: Menađžment ustanove čine direktor dr Aleksandar Stjepčević, specijalista opšte medicine, pomoćnik direktora dr sc. Dragan Čabarkapa, dipl. pravnik i glavna medicinska sestra Vesna Bašić.


Ekonomsko-finansijskom službom koordinira Ratka Milošević, dipl. ecc., Pravno-kadovskom Tatjana Kondanari, dipl. pravnica, a Službom za tehničko održavanje Žarko Miljanović, ing. Izabranih doktora za odrasle - sistematizovano je 10, a raspoređeno 9. Koordinator izabranih doktora za odrasle je dr Tatjana Radošević, spec. opšte medicine. Izabrani doktori za djecu - sistematizovano 3, raspoređeno 3. Koordinator izabranih doktora za djecu je dr Gordana Mićunović. Izabrani doktor za žene - sistematizovan 1, raspoređen 1. Na dan 15.3.2011. god. broj registrovanih pacijenata iznosio je: jent; nata.

1.Kod izabranog doktora za odrasle - 15.051 paci2.Kod izabranog doktora za djecu - 4.617 pacijeSvega: 19. 668. pacijenata.

Na prethodnom popisu stanovništva Opština Kotor imala je 22.947 stanovnika, tako da je 86 % građana izabralo doktora za odrasle ili izabranog doktora za djecu. Kod izabranog doktora za žene prijavljeno je 5.708 pacijentkinja. Centri za podršku: Centar za plućne bolesti. U ovom centru u dopunskom radu ordinira doc. dr Emilija Nikolić, specijalista

pneumoftiziolog. Centar za mentalno zdravlje. Koordinator Centra je dr Aleksandar Mačić, psihijatar. Centar za RTG i ultrazvučnu dijagnostiku. Koordinator Centra je dr Raško Šutilović, specijalista radiolog. Biohemijska laboratorijska dijagnostika. Koordinator Biohemijske laboratorije je mr sc.Vesna Radonjić, specijalista med. biohemije. Mikrobiološka dijagnostika. Koordinator Mikrobiološke dijagnostike je dr Slavica Dašić, specijalista mikrobiolog. Centri za prevenciju Centri za prevenciju funkcionišu kroz rad savjetovališta, a tu spada i Higijensko-epidemiološka služba. S obzirom na to da za godinu dana dr Tatjana Lalović završava specijalizaciju iz epidemiologije, konačno će i ova služba profunkcionisati u punom kapacitetu. U Ustanovi fukcionišu sljedeća savjetovališta: Populaciono savjetovalište; Savjetovalište za HIV/AIDS; Savjetovalište za mlade; Savjetovalište za reproduktivno zdravlje (počelo sa radom u 2011. godini); Ostale djelatnosti u Domu zdravlja Od ostalih medicinskih djelatnosti u ovom Domu zdravlja sistematizovane su: Medicina rada i Sportska medicina, koja će profunkcionisati za dvije godine kada specijalizaciju završi sadašnja specijalistkinja iz oblasti sportske medicine.

43


troškova za nedostajuće ljekove, reagense i plaćanje materijalnih troškova. Oprema: JZU Dom zdravlja Kotor uglavnom posjeduje osnovnu opremu za obavljanje svoje djelatnosti predviđenu standardima i normativima za PZZ. Stalno se nabavlja nova oprema koja je i iznad predviđenih standarda kako bi nivo i kvalitet usluga bio bolji. Aktivnosti Odbora direktora Jedinice za podršku: Jedinica za patronažu; Jedinica za fizikalnu terapiju primarnog nivoa; Jedinica za sanitetski prevoz. Obim registrovanih osnovnih usluga pruženih u 2010. godini Broj osnovnih registrovanih usluga u protekloj 2010. godini kod izabranog doktora za odrasle ukupno je iznosio 146.276 usluga. Od toga, izvršeno je 10.103 preventivnih pregleda i 137.173 kurativnih. Broj osnovnih registrovanih usluga u protekloj 2010. godini kod izabranog doktora za djecu iznosio je ukupno: 11.569, a broj obavljenih vakcinacija djece bio je 6.553. Broj registrovanih usluga izvršenih u Biohemijskoj laboratoriji u 2010. godini iznosio je 125. 527. Ova laboratorija obavlja i kompletnu laboratorijsku dijagnostiku za Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru. Određeni broj usluga informatički se ne registruje iz tehničkih razloga. Mikrobiološka laboratorija izvršila je 7.907 usluga. Broj registrovanih usluga u RTG dijagnostici iznosio je 8.784, od čega 2.784 mamografska pregleda. U ultrazvučnoj dijagnostici obavljene su 2.322-ije usluge. U Centru za plućne bolesti, koji je uglavnom radio dva dana sedmično, i to od polovine godine, obavljeno je 2.659 usluga. U Centru za mentalno zdravlje, obavljeno je ukupno 11.251 usluga, od čega 6.185 psihijatrijskih, 2.150 usluga kliničkog psihologa i 2.916 usluga socijalnog radnika. Dermatovenerološka ambulanta, koja je do 31. 12.2010. godine funkcionisala u Domu zdravlja, ostvarila je u protekloj godini 5.605 pregleda. Jedinica za patronažu obavila je 8.785 usluga. Broj kućnih posjeta izabranog doktora za odrasle iznosio je 1.149. Jedinica za fizikalnu medicinu ostvarila je 12.062 usluge. Značajnu novinu u proširenju usluga i uvođenju novih terapijskih metoda u liječenju i ublažavanju posljedica bolesti korisnika i zavisnika od opojnih droga u okviru Centra za mentalno zdravlje predstavljalo je otvaranje Metadonskog centra. U Ustanovi se maksimalna pažnja posvećuje radnim uslovima, pa je u godini prije krize izvršena znatna adaptacija ordinacija i ostalih radnih prostora izabranih doktora, centara i jedinica za podršku. To će se nastaviti i ubuduće, iako sredstva koja odobrava RFZO, odnosno budžet Doma zdravlja, moraju da se koriste i za pokriće

44

Sadašnji saziv Odbora direktora JZU Doma zdravlja Kotor, Odlukom Vlade Crne Gore, imenovan je krajem 2009. godine. Za predsjednika Odbora direktora izaban je dr sc. Dragan Čabarkapa, a članovi tog tijela su: dr Tatjana Radošević, dr Aleksandar Adžić, dr Zvonko Reichel i Željko Avramović. Odbor direktora funkcioniše u okviru svojih Zakonom propisanih nadležnosti, radi skladno i do sada je sve odluke donosio jednoglasno. Kontrola kvaliteta stručnog rada u Ustanovi i zaštita prava pacijenata Radi kontrole i podizanja nivoa kvaliteta stručnog rada u Ustanovi, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i na sugestiju Ministarstva zdravlja, u Domu zdravlja Kotor formirana je i funkcioniše Komisija za unapređenje kvaliteta i kontrolu stručnog rada u Ustanovi, a u decembru mjesecu 2010. godine imenovan je zaštitnik prava pacijenata. Stručno i naučno usavršavanje zaposlenih Stručno i naučno usavršavanje zaposlenih jedna je od najvažnijih aktivnosti kojoj se u ovoj ustanovi posvećuje značajna pažnja i daje maksimalna podrška. Veći broj zaposlenih aktivno je učestvovao na mogim stručnim skupovima, objavljajući svoje radove i imajući aktivnu i zapaženu uslugu. Unapređenje informacionog sistema Veoma je značajno što je u PZZ uveden informacioni sistem koji se stalno unapređuje i dograđuje od strane RFZO-a. Dom zdravlja Kotor obezbijedio je, iz sopstvenih sredstava, tehničku zaštitu kompjuterskog sistema u slučaju nestanka struje i ima dobro praćenje i održavanje ovog sistema od strane Tehničke službe. Da bi se unaprijedila organizacija rada u Ustanovi, postigao bolji kvalitet usluga koje se pružaju, povećao standard zaposlenih, u narednom periodu treba pospješiti rad savjetovališta i popularizovati preventivu, ali i sistematizovati Centar za brodsku medicinu, s obzirom na potrebe i tradiciju pomorstva u ovoj sredini. Direktor Dr Aleksandar Stjepčević


ZLOUPOTREBA

SUPSTANCIJA Mladi ljudi danas žive u okruženju koje pred njih stavlja mnogobrojne zamke koje oni često ne prepoznaju ili pogrešno prepoznaju. Život je postao zahtjevan, pun stresova, uz visok stepen otuđenja i veliki broj raspada primarnih porodica. Često zbunjeni ponašanjem sopstvenih roditelja (koji puše duvanske proizvode, konzumiraju alkoholna pića), uz pritisak škole i društva pribjegavaju bjekstvu iz realnosti - makar na kratko - uz pomoć supstancija koje im to omogućavaju. Upotrebom psihoaktivnih supstancija dolazi do promjena u sferi percepcije, osjećanja i ponašanja. Za jedan broj mladih ljudi koji konzumiraju drogu sa ciljem da se „bolje osjećaju”, ovakvo ponašanje je samo prolazna faza u sazrijevanju, koju prevaziđu i koja uglavnom ne ostavlja psihosocijalne niti medicinske posljedice po njih. Ali, postoje i oni drugi slučajevi gdje kratkotrajno uzimanje droga može biti opasno jer vodi osobu ka destruktivnijim oblicima konzimiranja droga. Od supstanci koje se zloupotrebljavaju najčešće su: marihuana, stimulusi, inhalansi, LSD i ostali halucinogeni, kokain i heroin. Krek, nekad omiljena supstanca među srednjoškolcma, skoro je u potpunosti zamijenjena novim trendom kod mladih: stimulusi + alkohol. DMS-IV klasifikacija Američke psihijatrijske asocijacije pokušava da napravi neophodnu granicu između zloupotrebe supstancija i zavisnosti od psihoaktivne supstance. Zloupotreba supstancija odnosi se na uzimanje psihoaktivnih supstancija na način koji narušava medicinske, pravne, religijske ili socijalne običaje i oblike ponašanja. Ona dovodi do štetnih posljedica po zdravlje korisnika ali i do oštećenja tkiva ili mentalnih bolesti. Simptomi zloupotrebe su: -Ponavljana upotreba koja onemogućava izvršenje redovnih obaveza (posao, škola, porodica) -Ponavljana upotreba u situacijama u kojima je to fizički opasno (upravljanje vozilom ili mašinom...) -Ponavljani pravni problemi uzrokovani upotrebom supstancija (privođenje zbog nereda...) -Kontinuirano uzimanje supstancije i pored stalnih ili ponovljenih socijalnih ili interpersonalnih problema uzrokovanih efektima supstancije (svađe s porodicom, prijateljima...) Zavisnost od psihoaktivne supstancije karakterišu način upotrebe supstancije i prateće aktivnosti, koji su sveo-

buhvatni (pervazivni), destruktivni ili onesposobljavajući za onoga ko ih koristi i van je njegove kontrole. Simptomi zavisnosti su: -Potreba za kompulzivnim uzimanjem određene supstancije -Prisustvo tolerancije i apstinencijalnih simptoma -Upotreba supstancija kako bi se spriječili apstinencijalni simptomi -Brz povratak upotrebi supstancija čak i poslije perioda dobrovoljne apstinencije. Problem zavisnosti spada u domen visoko specijalističkih poslova koji se obavljaju u specijalizovanim ustanovama kroz timski rad više stručnjaka: psihijatar, psiholog, specijalni pedagog, socijalni radnik. Zbog toga, pri sumnji na ovakav poremećaj obavezno je i što prije potrebno zatražiti adekvatnu stručnu pomoć. Veliki uticaj socijalnih i sredinskih faktora na započinjanje i održavanje upotrebe droga sugerišu i mogućnost njihove psihosocijalne prevencije. Tradicionalni preventivni programi usmjeravaju se na plasiranje u javnost dovoljno validnih informacija, povećanje straha od droga, djelovanjem na moralni aspekt ličnosti i nuđenjem alternativnih aktivnosti. Časopis MEDICAL će u narednim brojevima dati svoj doprinos u cilju prevencije zavisnosti, ali i u cilju pružanja pomoći svima onima koji su se na svom razvojnom putu susreli sa upotrebom psihoaktivnih supstanci a sada ne znaju kako dalje. U narednim brojevima pisaćemo o načinima prepoznavanja uživalaca psihoaktivnih supstanci, kliničkim slikama karakterističnim za zloupotrebu različitih psihoaktivnih supstanci, kao i o terapiji narkomanije. Pisaćemo o pokušajima samoizlječenja, o metadonskim programima i novijim programima detoksikacije, ali i o psihoterapiji narkomanije kroz metode grupne i individualne psihoterapije. Prikazaćemo najznačajnije suportativne terapijske tehnike poput reosiguranja, sugestije, eksternalizacije interesovanja - neophodne za pacijente u apstinencijalnoj krizi. Ukoliko imate želju da posebno pišemo o nekom poremećaju ili da objavite Vašu priču o načinu izlječenja, kontaktirajte stručnog saradnika za oblast Psihologija, na: radmila.stupar.djurisic@gmail.com. Dipl. psihološkinja Radmila Stupar Đurišić

45


Ljudi čije se lice često rumeni - nisu, kako se obično misli, pretjerano sramežljivi, niti su previše „popili”. Posrijedi je dermatološki problem: za njihovu nevolju uglavnom su odgovorni genetska sklonost, građa i prokrvljenost kože, te njena izuzetna osjetljivost

NJEGA KOŽE SKLONE

CRVENILU Njega kože sklone crvenilu zahtijeva korišćenje proizvoda koji neće stimulisati reaktivnost krvnih sudova u koži, a uz to će štititi kožu od dejstva sunca i agresivnih klimatskih uticaja.

Piše:Maja Nikolić, dipl. kozm. Estetičar Život nije ugodan sa crvenilom na licu. Crvenilo na licu, ili kuperoza, neugodan je i čest poremećaj kože koji obično nastaje nakon 35. godine života. Na obrazima, nosu, a ponekad i na bradi, vide se sitniji ili krupniji kapilari i crvenilo kože oko njih. Na pojavu crvenila najviše utiče promjena temperature vazduha, a koža sklona tom poremećaju zahtijeva pažljivu njegu kvalitetnim preparatima. Osobe koje imaju izražen problem sklonosti ka crvenilu, treba da slijede preporuku da izbjegavaju upotrebu alkoholnih pića, kafe, vrućih napitaka, jake začinjene hrane, izlaganje uticaju sunca i vjetra jer to djeluje vazodilatatorno (tj. pospješuje širenje krvnih sudova).

Svaka promjena temperature vazduha ulazak u zagrijan prostor, kuhinju, solarijum i izlaganje suncu, može izazvati naglu pojavu crvenila, uz osjećaj vrućine i žarenja u obrazima. Tokom perioda niskih temperatura, tokom zime, zidovi kapilara se stisnu i obrazi postaju tamnocrveni, gotovo ljubičasti. Takva koža je vrlo osjetljiva i zahtijeva posebnu njegu i tretmane. Srećom, danas za to postoji rješenje: uz pomoć novih, kvalitetnih preparata i tretmana dermatokozmetičkih kuća.

46

Njega u skladu sa godišnjim dobima Tokom ljeta, lice je najvažnije što bolje zaštititi od uticaja sunca, u čemu najbolje pomažu kreme i emulzije sa visokim zaštitnim faktorom (spf 50+) i formulacije namijenjene hiperosjetljivoj koži. One sadrže organskomineralne blokatore, bez prisustva mirisa, boja i alkohola. Tokom zime, na lice je potrebno nanositi kreme koje će ga štititi od hladnoće. One treba da sadrže fini vosak, biljna ulja i ceramide (poznate kao Cold kreme), koji na koži ostavljaju nevidljiv ali postojan film - kao štit od vjetra i niskih temperatura. Pored ovih sastojaka, kreme za njegu kože sklone crvenilu sadrže i proteine svile, badema i pšenice, ekstrakt crnog grožđa (procijanidol - antioksidansi koji su čak 50 puta jači od vitamina E), ružin vosak, procijanidol zelenog čaja i mineralni pigment za neutralizaciju crvenila.


Za kreme namijenjene suzbijanju crvenila karakteristično je da su zelene boje. Poznato je da crvena boja u slikarstvu predstavlja uzbuđenje, toplinu, otvaranje…, dok je zelena najmirnija boja, boja biljnog svijeta, svježine, hlada i upravo ona ima ulogu u neutralizaciji „vatrenih” tonova.

Nježno čišćenje Za čišćenje lica preporučuju se blagi sindeti, emulzije bez prisustva alkohola ! Voda za umivanje ne smije biti ni vruća ni hladna, već mlaka. Nakon umivanja, lice nježno obrisati mekanim ubrusom. Grubi pilinzi i alkoholni losioni ne preporučuju se za tretman kože sklone crvenilu. To se posebno odnosi na muškarce koji bi trebalo da zamijene losion za brijanje emulzijom za osjetljivu kožu, za čiji sastav je neophodno da bude bogat antioksidansima.

Kozmetska kamuflaža Dermokozmetičke kuće, uz kreme za hidriranje i jačanje obrambenih funkcija kože i zidova krvnih sudova, u paletu proizvoda namijenjenih njezi kože sklone crvenilu dodale su i pudere specijalno formulisane i prilagođene ovom tipu i stanju kože, koji istovremeno njeguju kožu i

neutrališu crvenilo. Prilikom izbora preparata važno je birati one koji ne sadrže konzervanse, nekomedogene i hipoalergijske preparate.

Preporuka  t6NJSJUF LPäV UFSNBMOPN WPEPN QPTFCOP pogodna za primjenu tokom ljetnjeg perioda). Ona nema ograničenu upotrebu. Lice treba isprskati kad god osjetite potrebu, toplotu, žarenje ili peckanje  t,BP EOFWOV LSFNV PEBCSBUJ OFLV PE v[FMFOJI krema”, sa zaštitnim faktorom  t6LPMJLP KF J[MPäFOPTU TVODV WFʉB JMJ LSFNB OF sadrži zaštitni faktor, tokom ljetnjih mjeseci obavezna je QSJNKFOBQSFQBSBUBOBNJKFOKFOJI[BÝUJUJPEVUJDBKBTVODB TB organskomineralnim blokatorima)  t1SFLSJKUF DSWFOJMP LPSFLUJWOPN LP[NFUJLPN J[ neke od linija namijenjenih koži sklonoj crvenilu  t;BOPʉPEBCSBUJMBHBOVPCOBWMKBKVʉVIJESBUBOUOV kremu Vodite dnevnik o tome kada ste imali epizode crvenila i probajte da ih povežete sa provocirajućim faktorima. Učinak njege je kumulativan, a svakim danom koža je kvalitetnija, otpornija i manje crvena.

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu! Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214


Imunostimulator

Ehinacea, biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike, pripada porodici Asteraceae. Najbliži srodnici su joj margareta i suncokret. Lijepog izgleda, ehinacea je obično purpurnih, ljubičastih ili svijetlo rozih, dugih dekorativnih latica. Echinacea vrste su višegodišnje zeljaste biljke, snažno razvijenog vretenastog korijena. Ovalnih do lancetastih listova, ova biljka može narasti do 1 m. Postoje tri vrste ehinacee koje se koriste u terapijske svrhe: Echinacea angustifolia, Echinacea purpurea i Echinacea pallida. Od momenta kada je otkrivena pa do momenta kada je počela njena primjena u medicini, prošlo je dosta vremena. 1904. godine ehinacea je uvedena u praktičnu medicinu i od tada je njena tinktura bila među najprodavanijim biljnim ljekovima u Americi. Kao ljekoviti dio biljke koriste se podzemni i nadzemni djelovi samoniklih i gajenih biljaka. Mogu se koristiti sirovi djelovi (za cijeđenje soka), odnosno usitnjeni, osušeni djelovi biljaka (za izradu čajnog napitka ili proizvodnju standardizovanih ekstrakata). Echinacea vrste sadrže brojne, u hemijskom smislu raznovrsne sastojke. U njima se nalaze kafena, hlorogenska i dikafeoilhina kisjelina. Prisutne su i soli kafene i vinske kisjeline, kao i estri šećera i kafene kisjeline. Zastupljeni su i amidi, izobutilamidi, polienske kisjeline, alkani i masne

48

kisjeline. Za djelovanje je važno prisustvo polisaharida koji su sadržani i u nadzemnim i u podzemnim djelovima biljke. Raznim eksperimentima potvrđena je imunostimulirajuća aktivnost ekstrakata i raznih preparata proizvedenih na bazi Echinacea. Poslije terapije ehinaceom naš organizam postaje sposoban da se izbori sa gripom i nazebom, jer na taj način dobijamo privremenu zaštitu i to zahvaljujući ćelijama imunološkog sistema. Ehinacea stimuliše makrofage koji vrše fagocitozu („proždiru” bakterije), a dovodi i do povećanja broja limfocita i leukocita. Primjena ove biljke povećava otpornost organizma prema patogenim mikroorganizmima (bakterijama, virusima i gljivicama). Zbog toga je i preporučena interna primjena preparata kod svih stanja kod kojih je potrebno pojačati prirodne, odbrambene sposobnosti organizma, naročito kod infekcija. Njena upotreba indikovana je i u terapiji prehlada, nazeba i dugotrajnih infekcija organa koje pogađaju respiratorni i urinarni trakt. Eksterno, preparati se koriste u liječenju ulceracija kože i za tretiranje rana koje teško zarastaju. Preporučuje se da primjenu treba početi sa pojavom prvih simptoma i koristiti preparat najduže 10 dana. Ukoliko simptomi perzistiraju duže od 10 dana, treba se obratiti za stručnu pomoć farmaceutu ili ljekaru.

Ehinacea je biljka s imunostimulativnim dejstvom. Efikasna je u sprečavanju simptoma nazeba i gripa. Prvi su počeli da je primjenjuju stari narodi, koji su prepoznali njena ljekovita svojstva.


oboljenja). Zbog nedostatka podataka o efektima koje preparati na bazi ove biljke mogu izazvati ne preporučuje se ni upotreba tokom trudnoće i laktacije. Preparate na bazi ove biljke ne treba koristiti kod djece mlađe od jedne godine, kao i kod djece uzrasta 1–12 godina, kod osoba koje su preosjetljive na aktivnu supstancu ili biljke iz familije Asteraceae. Kontraindikovana je i primjena u tretmanu pacijenata koji boluju od sistemskih oboljenja (tuberkuloza, multipla skleroza, autoimuna

Priredio: Miomir Šoškić, Student Farmaceutskog fakulteta - Podgorica (Literatura: „Osnovi farmakognozije”, N. Kovačević, EMEA)

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI

TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane. Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija. BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.


GOJAZNOST kod

djece

Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog, Institut za bolesti djece KCCG Metabolički sindrom zauzima jednu od ključnih pozicija u savremenim medicinskim istraživanjima zbog signifikantnog porasta stope morbiditeta od kardiovaskularnih oboljenja. Rano otkrivanje rizikâ koji dovode do razvoja metaboličkog sindroma kod djece, jako je važno za život u kasnijim godinama. Metabolički sindrom čine faktori rizika koji se javljaju kod gojazne djece. To su: obim struka veći od 90 percentila, što znači povećana pojasna gojaznost, povišene štetne masnoće - trigliceridi veći od 1,7 mmol 1/1, HDL holesterol (ili dobri holesterol) manji od 1.03 mmol, 1/1 krvni pritisak - 130/80 mmHg, glikemija u vrijednosti 5,6 mm, mjerena našte. Za postavljanje dijagnoze metaboličkog sindroma potrebna su tri od predloženih pet faktora. U svakodnevnoj praksi, za procjenu stepena gojaznosti najčešće se koristi indeks tjelesne mase (ITM), koji se jednostavno izračunava dijeljenjem tjelesne težine, izražene u kilogramima, sa kvadratom tjelesne visine, izražene u metrima. Djeca sa ITM vrijednošću većom od 97 percentila smatraju se gojaznom za odgovarajući uzrast i pol, dok se djeca sa ITM-om u rasponu od 90 do 97 percentila, klasifikuju kao djeca koja su prekomjerno uhranjena odnosno kao osobe u riziku od gojaznosti. Teška ili morbidna gojaznost definiše se indeksom tjelesne mase većim od 99 percentila. Danas se smatra da osnovni poremećaj u metaboličkom sindromu predstavlja rezistencija tkiva na djelo-

vanje insulina, koja dovodi do kompenzatorne hiperinsulinemije sekundarnog poremećaja koncentracije lipida u plazmi i porasta krvnog pritiska. Rastuća prevalencija gojaznosti u djetinjstvu i adolescenciji, iz godine u godinu nosi rizik za nastanak udruženih metaboličkih endokrinih respiratornih kardiovaskularnih i ortopedskih poremećaja. Gojaznost u djetinjstvu dostiže epidemijske razmjere u svim industrijalizovanim zemljama svijeta, pri čemu je najveći porast registrovan u SAD-u. U svim zemljama u razvoju registruje se povećana učestalost gojaznosti kao i njenih metaboličkih i drugih komplikacija. Svjetska zdravstvena organizacija označava gojaznost kao veliki problem javnog zdravlja. Najvažniji je stav da među djecom koja su gojazna treba izdvojiti djecu koja su u riziku od metaboličkih kardiovaskularnih i drugih komplikacija koje izaziva gojaznost. Puna klinička ekspresija dislipidemije, hipertenzije i dijabetesa generalno se javlja u srednjem do kasnom odraslom dobu i u vezi je sa kombinacijom genetskih činilaca i činilaca okoline, odnosno načina života. Ta dob se u današnje vrijeme, vrijeme učestalosti gojaznosti, pomjera ka ranijim godinama života. Disfunkcija endotijela jedan je od najranijih znakova povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Nivo bioloških faktora zapaljenja raste sa stepenom gojaznosti. Nastanak dijabetesa tipa 2 u djetinjstvu i adolescenciji predstavlja rizik za razvoj makrovaskularnih komplikacija bolesti. Studija iz Nju Orleansa, vođena od strane Holmana i saradnika, istražuje proces ateroskleroze u dječijem uzrastu. Analizirane su promjene na krvnim sudovima djece, a masne trake su nađene i kod djece starije od tri godine starosti. Zahvaćenost unutrašnje površine krvnog suda rasla je lagano tokom prvih deset godina života, a onda značajno brže tokom adolescencije, u drugoj deceniji. Urbanizacija nezdrave dijete i sjedenje kao stil

51


života, tj. slabo kretanje i neaktivnost, najviše doprinose gojaznosti, intoleranciji na glukozu i pojavi metaboličkog sindroma. Internacionalni Diabetes Federation pravi razliku između starosnih grupa, tj. djece i adolescenata. Djeca mlađa od 6 godina isključena su iz definicije zato što ne postoje podaci za tu starosnu grupu. Mi sugerišemo da metabolički sindrom nije moguće dijagnostikovati kod djece mlađe od 10 godina, ali možemo dati predlog za smanjenje težine na osnovu abdominalne debljine. Kod djece od 10 i više godina metabolički sindrom moguće je dijagnostikovati pomoću abdominalne debljine nivoa triglicerida, visokog krvnog pritiska, povišenog nivoa glikemije i sniženog nivoa dobrog HDL holesterola. U Berlinu, 2004. godine, na Kongresu o predijabetesu i metaboličkom sindromu, prof. Alberti ističe da je liječenje metaboličkog sindroma korisno jer sprečava razvoj kardiovaskularnih bolesti. Postojeća saznanja sugerišu da pojedinačne komponente sindroma, poput centralne gojaznosti, hiperlipoproteinemije, povišene glikemije i hipertenzije, treba liječiti i da treba koristiti lijekove poput metformina, radi povećanja insulinske senzitivnosti. Prof. Alberti sugeriše da je uređivanje načina života čarobni štapić za liječenje metaboličkog sindroma. Dobrim upravljanjem sopstvenim načinom života, putem ishrane i fizičke aktivnosti, eliminiše se 90% problema.

UPUTSTVO ZA ISHRANU GOJAZNE DJECE I ADOLESCENATA Opšti principi: 1. Dnevnu količinu hrane treba rasporediti u 5 manjih obroka (do 6 obroka) dnevno. Obroci treba da budu uzimani u približno isto vrijeme svakog dana, raspoređeni u tri glavna obroka (doručak - obilan, ručak - manje obilan, večera - obilnija od ručka) i dva do tri međuobroka (užine). Između obroka treba uzimati samo vodu, mineralnu vodu ili nezaslađen čaj. 2. Iz ishrane izbaciti sve masnoće životinjskog porijekla (buter, mileram, pavlaka, kajmak, svinjska mast), ograničiti upotrebu ulja i margarina (samo po jednu supenu kašiku dnevno). 3. Nije dozvoljeno uzimanje svih vrsta šećera (konzumni kristalni šećer, mrki šećer, šećer u prahu), džemova i mermelade (sem onih za dijabetičare i to u ograničenim količinama i ne svakodnevno), meda (izuzetno po jedna kafena kašičica ujutro), sladoleda, sokova, čokolade, keksa, kolača i drugih slatkiša. 4. Izbjegavati, po mogućstvu uopšte ne uzimati, sve suhomesnate proizvode i konzervisane namirnice (paštete, mesni doručak i sl.), sosove, prelive za salatu, majonez i sl.

52

5. Obavezna je redovna fizička aktivnost: brzo hodanje (bar 2 časa dnevno), trčanje, rekreativni sport (plivanje, tenis, igre loptom i sl.), vožnja bicikla i slično. Ne voziti se autobusom na malim distancama pješačiti, ne koristiti lift - ići stepeništem i sl. 6. Pridržavati se izbora namirnica koje su navedene u ovom uputstvu.

U svojoj doktorskoj disertaciji „Epidemiologija gojaznosti kod djece školskog uzrasta u Crnoj Gori”, prof. dr Božidar Bojović ukazao je na povećan rizik pojave insulin nezavisnog dijabetesa u adultnom uzrastu gojazne djece kod koje su registrovane povišene vrijednosti insulina. On je kod trista dvadesetoro gojazne djece uzrasta 7 do 14 godina našao značajno veće vrijednosti insulina, mjereno našte, u odnosu na kontrolnu grupu normalno ishranjene djece istog uzrasta. Takođe, kod djece koja su u toku OGTT testa imala povišene vrijednosti glikemije (iznad + 2 SD) našao je da su vrijednosti insulina statistički značajno veće kod gojazne nego kod normalno ishranjene djece. Na osnovu tih nalaza, ukazao je na činjenicu da gojaznost nastala u dječijem uzrastu predstavlja rizik za nastanak poremećaja metabolizma ugljenih hidrata koji će se rijetko ispoljiti u djetinjstvu, ali se zato često javljaju u kasnijim godinama života. U mom subspecijalističkom radu „Prevalenca metaboličkog sindroma kod kardiovaskularnog faktora rizika kod gojaznih adolescenata” istraživanjem je obuhvaćeno trista četrnaestoro djece, od kojih je sto sedamdeset troje djece imalo povišen ITM (indeks tjelesne mase) odnosno bilo gojazno. U posmatranoj grupi djece sa povišenim vrijednostima ITM-a zastupljeno je 9,82% djece kod kojih je povećan obim struka, krvni pritisak i vrijednost lošeg holesterola odnosno komponente metaboličkog sindroma, tj. rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti. DOZVOLJENE GRUPE NAMIRNICA I MAKSIMALNE DNEVNE KOLIČINE I grupa - mlijeko i mliječni proizvodi - preporučuje se konzumiranje „varenike”1 sa što manjim procentom masti (poželjno 2%) ili one sa koje su poslije kuvanja skinuti kajmak i masnoća, sira od obranog mlijeka, kao i jogurta i kisjelog mlijeka. Dnevno uzimati najviše dvije šolje mlijeka, ili odgovarajuću količinu mliječnih proizvoda. Jedna šolja mlijeka odgovara količini od oko 50 g sira. Ne koristiti puter, pavlaku, kajmak, punomasne sireve i krem-sir. II grupa - meso i zamjena za meso i jaja - ishrana mesom, leguninozama (pasulj, sočivo, bob, suvi grašak, soja, leblebije), mesnim prerađevinama (viršla, salama, praška šunka i sl.) i jajima. 30g mesa i šnit mesnog nareska ekvivalentni su polovini šolje za bijelu kafu leguninoza ili jednom jajetu. Konzumirati posna mesa: riba, pileće meso bez


kožice, ćuretina, teletina i druga mlada posna mesa očišćena od vidljivih masnoća. Meso je najbolje uzimati kao dinstano na maloj količini masnoće, pečeno u pećnici (bez dodatka masnoće), na roštilju ili kao kuvano. Sedmično pojesti najviše tri jajeta (uključujući i ona koja se upotrijebe za pripremu tjestenina ili kao začin za čorbe). Poželjno je da se riba jede dva puta sedmično ili bar jednom sedmično.

upotreba proizvoda od cijelog zrna žitarice (na primjer: crni ili ražani hljeb ili bar polubijeli hljeb), kao i tjesteninâ od integralnog brašna. Poželjno je koristiti i kuvane žitarice, ili njihove proizvode kao što su: ovsene ili zobene pahuljice, kačamak i sl. Savjetuje se dnevni unos od najviše 4 parčeta hljeba (parče od 30g) ili odgovarajuća količina drugih namirnica iz ove grupe.

III grupa - povrće (sem krompira) i voće - koristiti, što je više moguće, svježe voće (isključivo kao svježe ili smrznuto), bez doslađivanja. Poželjno je da se svakog dana koristi jedna vrsta zelenog, jedna vrsta žutog ili jedna vrsta bijelog povrća ili voća. Izbjegavati konzumiranje veće količine voća sa visokim sadržajem šećera (grožđe, banane i sl.), sušenog voća, kao i koštunjavog voća. Količine povrća nisu ograničene. Dobro bi bilo da se obrok povrća uzima i za ručak i za večeru i da se ručak počinje salatom od svježeg povrća.

Od napitaka su dozvoljeni: česmenska voda, mineralna voda, nezaslađeni čajevi i samo po jedna čaša svježeg voćnog soka, bez dodatnog šećera.

IV grupa - hljeb i zamjena (ugljenohidratna hrana) - ovdje spadaju svi proizvodi od žitarica i brašna, kao i krompir. Jedno parče hljeba od 30g jednako je polovini šolje za bijelu kafu kuvanih žitarica (cerealija), polovini šolje krompira i polovini šolje kuvanih tjestenina. Savjetuje se

Količinu soli potrebno je ograničiti. Slobodna je upotreba svih začinskih trava, bibera i sirćeta. Uz odgovarajući režim ishrane, najvažniju pretpostavku za kontrolu tjelesne mase čini redovna fizička aktivnost !

1Prokuvano mlijeko

Instant napitak u vrećicama

Održavanje tjelesne težine u granicama preporučenoga nije samo stvar estetske prirode, nego je to prva stepenica preventivnog očuvanja našeg zdravlja

Zašto Green slim? Proizvod GREEN SLIM je posebna formulacija aktivnih prirodnih sastojaka, koja djeluje na same uzroke gojaznosti: masnoće, ugljikohidrate, proteine i tečnosti. GREEN SLIM sadrži kombinaciju antioksidanasa koji će preuzeti ulogu «čistača» Vašeg organizma. GREEN SLIM sadrži SVETOL, dekofeinizirani ekstrakt zelene kafe, koji je bogat hlorogeničnom kiselinom.To dovodi do gubitka masnog tkiva, što je dokazano kliničkim studijama. Uz SVETOL, gubitku masnog tkiva doprinose gurana, list zelenog čaja i teobromin iz kakaa. Osim toga, GREEN SLIM sadrži L-karnitin, esencijalnu aminokiselinu koja utiče na izgaranje masnoća, te hrom, koji učestvuje u regulaciji šećera u krvi. Zbog svog sastava, proizvod djeluje i na izbacivanje viška tečnosti iz organizma.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu


April 2011 - mjesec borbe protiv dijabetesa DIABETES MELLITUS U DJEČJEM UZRASTU

ZAŠTO NASTAJE DIJABETES ? Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar SAVJETI ZA DJECU OBOLJELU OD DIJABETESA I NJIHOVE RODITELJE Opis dijabetesa nađen je na papirusima pisanim prije 3600 godina u Egiptu. Karakteriše ga tetrada ključnih simptoma: pijenje većih količina vode (polidipsija), učestalo mokrenje danju i noću (poliurija), pojačan apetit i mršavljenje. Prije pronalaska insulina (Banting, 1921. godine), djeca sa dijabetesom umirala su u stanju teške iscrpljenosti (kaheksije) i kome. Pored primjene rigorozne dijete, taj period je poznat kao prijeinsulinska era. Revolucionarni pronalazak insulina od strane dr Frederika Bantinga (dobio Nobelovu nagradu) i studenta medicine Besta, omogućio je djeci oboljeloj od dijabetesa i ostalim insulin zavisnim dijabetičarima relativno dug i uslovno zdrav život (poslijeinsulinska era). Prva injekcija insulina aplicirana je u januaru 1922. godine 13-godišnjem dječaku Leonardu Tompsonu, kome je insulin spasio život. Zahvaljujući insulinu živio je nekoliko decenija. Riječ „dijabetes” znači „poplava mokraćom”, a pridjev „mellitus” (lat.), znači „sladak”.

54

Dijabetes kod djece nastaje po tipu 1, tj. insulin zavisnom dijabetesu (IDDM, engl. Insulin Dependent Diabetes Mellitus), kao posljedica autoimune destrukcije, tj. razaranja sopstvenih beta-ćelija pankreasa (luče hormon insulin). Kada broj tih ćelija padne na 10% normalne vrijednosti, klinički se manifestuje dijabetes. Dijabetes se razvija kao posljedica sinergističkog djelovanja genetske predispozicije i faktora spoljne sredine (multifaktorijalno). Od spoljnih faktora najbolje su izučene virusne infekcije, koje imaju afinitet prema tkivu pankreasa, kao što su: enterovirusi, virusi rubeole i zaušaka (parotitisa), zatim ishrana odojčadi kravljim mlijekom, umjesto dojenjem ili humanizovanom adaptiranom formulom, kao i uticajem nitrozamina iz dimljenih mesnih proizvoda. Veliki uticaj za nastanak dijabetesa ima snažan i dugotrajan emocionalni stres, kao i nedostatak vitamina D. STADIJUMI PRIVIKAVANJA DJETETA I RODITELJA NA DIJABETES Reakcija roditelja je teška kada saznaju da je njihovo dijete dobilo hroničnu, neizlječivu, doživotnu bolest - dijabetes. Kao da je nastupio brodolom, dožive šok, nevjericu, tugu, samooptužuju sebe ili druge, traže pomoć na drugoj strani i konačno prihvate realnost i saradnju sa ljekarima, djetetom i ostalima (vrtićem, školom, okolinom). Djeca, takođe, dožive dramatičan preokret u životu. Zato im treba pomoći. Potrebno im je objasniti da mogu normalno da žive sa bolešću koja traje čitav život, da treba svakog dana da primaju insulin, da svjesno i redovno sprovode dijetetski režim, da redovno kontrolišu nivo šećera u krvi i šećera i acetona u mokraći, te da se redovno javljaju na ljekarske preglede. Dijete sa dijabetesom treba u toku 24 h da donese


vršnjak. Kod djeteta nastupe osjećaji usamljenosti, beznadežnosti i manje vrijednosti, naročito kada je izloženo uticaju okoline, u vrtiću, školi, na fakultetu, radnom mjestu, kada je izloženo stigmatizaciji i diskriminaciji, samo zato što imaju dijabetes (iako možda imaju i veće kvalitete i reference nego taj koji želi da ih diskriminiše). Zato je obavezno da pri otkrivanju dijabetesa i kasnijem životu djeteta u ljekarski tim bude uključen i klinički psiholog. Kontrola dijabetesa je najbolja kada se tokom 24 h vrijednost glikemije kreće u normalnim ili približno normalnim vrijednostima od 3,5–11 mmol/l, sa granicom tolerancije 7,0 mmol/l (+ / – 4 mmol/l). Ovo je teško izvodljivo, s obzirom na to da je dijapazon normalnih vrijednosti uzak (3,5–6,5 mmol/l), da je dijete hiperaktivno, prolazi kroz buran fizički, psiho-socijalni rast i razvoj, pubertet, školovanje i dr., pa se zato ovaj tip bolesti i naziva nestabilni, tzv. „britlle” dijabetes. Obavezna je kontrola glikoziliranog, „slatkog” hemoglobina (HbA1c), što je „zlatni standard” za kvalitet metaboličke sređenosti dijabetesa u posljednja dva mjeseca. Ako u uzetom uzorku krvi imamo eritrocite u kojima se nalazi hemoglobin, stare nula dana i eritrocite stare 120 dana (životni vijek eritrocita je 90–120 dana), onda će aritmetička sredina biti 60 dana, a to je dva mjeseca i zato kažemo da nam vrijednosti HbA1c govore kakva je bila retrogradna regulacija dijabetesa u posljednja dva mjeseca. Dobra glikoregulacija postignuta je ako je vrijednost HbA1c do 7,0%, a zadovoljavajuća ako je do 7,5%. TERAPIJA (INSULIN, DIJETA I FIZIČKA AKTIVNOST) Kod dijabetičara nema insulina, pa se on mora unijeti u organizam - da bi se nivo šećera (glukoze) u krvi održao u normalnim ili približno normalnim vrijednostima. Pošto je insulin po hemijskom sastavu bjelančevina sastavljena od 51-ne aminokisjeline, te bi unijet preko usta bio odmah razgrađen (svaren) od strane želudačnih i crijevnih sokova, zbog toga se mora unositi putem potkožnih (subkutanih) injekcija penkalima za insulin (pen-špricevima) ili putem insulinske pumpe (kontinuirana

subkutana infuzija insulina, CSII), dok se nađe neka druga i bolja terapija u budućnosti (genska terapija, matične ćelije i dr.). Insulin omogućava glukozi ulazak u ćelije. Na opnama (membranama) ćelija postoje insulinski receptori koji po načelu „ključa u ključaonici”, preko niza biohemijskih procesa, iskorišćava glukozu za energiju potrebnu ćelijama i čitavom organizmu za život. Mogli bi se našaliti, kako bi slikovito dokazali dejstvo insulina, da je insulin „džentlmen” koji „gospođici” glukozi otvara vrata ćelije da uđe. Insulin, jedini u organizmu, snižava glukozu u krvi, dok svi ostali hormoni povećavaju glukozu u krvi (kortizol, adrenalin, glukagon, hormon rasta, hormoni tireoide i dr.). Zato se i nazivaju kontrainsularni hormoni. Pored humanih insulina, u terapiji dijabetesa značajnu ulogu imaju insulinski analozi, koji predstavljaju modifikovane molekule insulina, zamjenom pojedinih aminokisjelina ili promjenom njihovog mjesta u molekulu insulina. To mijenja njihove biološke karakteristike, tako da se brže apsorbuju analozi sa brzim dejstvom (lispro, aspart...), brže i kraće djeluju i skokovi glikemija su manji, a manje su i hipoglikemije između obroka. Analozi sa dugim dejstvom (glargin, detemir...) obezbjeđuju ravnomjernije djelovanje insulina tokom 24 časa, bolju regulaciju glikemije, tzv. „bazal-bolusnu insulinizaciju”. Potrebno je primijeniti kombinaciju analoga sa brzim i dugim dejstvom u tzv. konvencionalnoj insulinskoj terapiji, sa jednom-dvije injekcije insulina dnevno (KIT), ili intenziviranoj konvencionalnoj insulinskoj terapiji (IKIT), sa četiri injekcije insulina dnevno, gdje se imitira fiziološki ritam sekrecije i djelovanja insulina, liberalniji režim aplikacije insulina i uzimanja obroka. Ovo je važno za dijete u vrtiću, školi, studenta, zaposlenog itd. Bazalni insulini su: Insulatard, Humulin N, te analozi Levemir i Lantus. Bolusni insulini su kratkog i brzog djelovanja. To su Actrapid i insulinski analozi Novorapid i Apidra. Fizička aktivnost je veoma važan segment terapije dijabetesa, omogućava bolje iskorišćavanje insulina, sagorijevanje glukoze i njeno bolje regulisanje, osjećaj

55


raspoloženja, zadovoljstva i dobre fizičke i psihičke kondicije. Glukozu u krvi treba uvijek kontrolisati prije, u toku i na kraju vježbanja, po potrebi uzeti ugljeno-hidratni obrok i nikada ne vježbati u vrijeme maksimalnog dejstva insulina, zbog mogućnosti lakšeg nastanka hipoglikemije. U slučaju hipoglikemije, uvijek treba imati pri ruci brzoresorbujući ugljeni hidrat (tablete glukoze, tečnu glukozu u tubi, voćni sok ili slatku vodu, kesice ili kocke šećera, keks, med i dr.). Ugljeni hidrati dosta brzo podižu šećer u krvi, za razliku od čokolade koja sporo podiže vrijednost šećera u krvi, jer se vari tek u dvanaestopalačnom crijevu. Za njeno varenje potrebna je žuč, zbog lecitina i mliječnih masti koje sadrži. Takođe, treba imati pri ruci i ampulu glukagona, već pripremljenu u špricu za upotrebu. U slučaju teže hipoglikemije, djeci do 7. godine života treba dati pola ampule (0,5 mg), a cijelu ampulu (1mg) dati djeci starijoj od 7 godina - intramuskularno ili duboko subkutano. U hipoglikemiji može se intravenski dati i 10% glukoze, 2-5 ml/kg tjelesne težine. Po vrsti aktivnosti, intenzitetu i dužini trajanja, treba napraviti plan fizičke aktivnosti (kada, kako i koliko vježbati). Fizička aktivnost treba da je uravnotežena, kontinuirana i dozirana, usklađena sa dozom insulina, količinom i vrstom obroka. Dodatni obrok ili užinu treba je uzeti po potrebi i vršiti dobru samokontrolu šećera u krvi. Hipoglikemija nastaje ako vrijednost šećera u krvi padne ispod 3 mmol/l, mada se kod dijabetičara simptomi hipoglikemije javljaju na 4 mmol/l, pa tada treba uzeti obrok, zbog smanjenog praga hipoglikemije. Hipoglikemija nastaje ako se predozira insulin, izostavi obrok, poveća fizička aktivnost (bez pokrivanja hranom). Pada šećer u krvi, skače adrenalin (simptomi su slični strahu), šire se zjenice (da bi se bolje vidjela situacija), nastaje bljedilo (adrenalin sužava krvne sudove), ubrzan je rad srca (tahikardija), da bi se dobilo što više kiseonika, javljaju se drhtavica (da bi se mišići zagrijali i hemijske reakcije u njima bile brže) i znojenje (da bi se mišići rashladili). DJECA SA DIJABETESOM NE OSLOBAĐAJU SE NASTAVE FIZIČKOG VASPITANJA (DOZIRANA FIZIČKA AKTIVNOST) Ishrana mora biti pravilna i po preporukama, tabelama i jedinicama ADA (Američke asocijacije za dijabetes). To je osnovni uslov zdravlja. Utvrđivanje stanja ishranjenosti dijabetičara (indeksa tjelesne mase - BMI), vrši se prilikom otkrivanja dijabetesa i tokom svake kontrole. Prema izvještaju SZO, oko 170 miliona školske djece je gojazno, što nosi veliki rizik za nastanak dijabetesa tipa 2, koji je sve češći kod gojaznih adolescenata. Medicinska nutritivna prevencija (MNP) i medicinska nutritivna terapija (MNT) u dijabetesu: unijeti hranljive materije, zaštitne materije, vitamine, minerale, što je potrebno za pravilan rast i razvoj djeteta. Koristiti hranu sa niskim glikemijskim indeksom, koja ne utiče na nagli porast šećera u krvi. Znati koristiti piramidu ishrane i šest grupa namirnica.

56

KRETANJE DIJABETESA KOD DJECE Pik (vrh) u nastajanju dijabetesa kod djece uočljiv je u pubertetu, zbog djelovanja kontrainsularnih hormona (hormon rasta, kortizol, adrenalin, glukagon i dr.), koji se u tom periodu fiziološki luče u većoj mjeri i podižu nivo šećera u krvi, da bi se dobila energija za rast djeteta kada dijete najintenzivnije raste (akceleracija rasta). Posljednjih godina sve više djece dobija dijabetes u predškolskom uzrastu (0-5 godina), pa se smatra da ispoljavanju doprinosi uticaj ambijenta (sredine). Sezonski, najviše novootkrivene djece sa dijabetesom registuje se početkom godine, januar - februar (vrijeme praznika, slava, Nove godine, Božića...), kada je fizička aktivnost djece inače manja i kada je uče- stalost virusnih infekcija disajnih organa najveća, što sve skupa djeluje kao okidač za kliničku manifestaciju dijabetesa kod djece. Ako je oboljelo dijete učenik, obavezno je u pisanoj formi obavijestiti razrednog starješinu i nastavnike od strane ljekara i roditelja, kao i ostale učenike, da taj učenik ima dijabetes, da prima insulin, da treba da uzme užinu u određeno vrijeme, da kontroliše nivo šećera u krvi - da bi u određenim situacijama, kao što je hipoglikemija, znali da prepoznaju komplikacije i kako treba da pomognu. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA Tu nema nekih velikih limita. Ne obavljati poslove na visini (elektromonter), na vodi (kesonci), poslove rizika (vatrogasci), odgovornosti za druge ljude (vozač autobusa, mašinovođa, pilot), poslove iskušenja (poslastičar, pekar). Ostala zanimanja, manje-više, mogu se obavljati. ZAŠTO I KAKO NASTAJU KOMPLIKACIJE U DIJABETESU ? Dijabetes je tezaurizmoza (bolest taloženja). To znači da svaki višak neke materije u organizmu ima tendenciju da se negdje taloži, tako da u dijabetesu postoji višak glukoze u krvi. Ako su te vrijednosti vremenski dugo povišene i znatno iznad normale, ona se taloži u bjelančevinama krvi i bazalne membrane krvnih sudova (proteinima) i oštećuje ih. Vezivanje za serumske proteine reverzibilno je i naziva se neenzimska glikozilacija proteina seruma, a najbolji reprezent stepena glikoregulacije i metaboličke sređenosti dijabetesa i stepena glikozilacije jeste „slatki hemoglobin” - HbA1c. Prije 20-ak godina u boljim laboratorijama se mogao odrediti i drugi reprezent stepena kontrole dijabetesa, a to je fruktozamin, koji govori kakva je bila glikoregulacija posljednjih 15-20 dana. Tu se vršila glikozilacija povišene vrijednosti glukoze u krvi, sa aminokisjelinama seruma, pri čemu se stvara jedinjenje ketoamina, koje se naziva fruktozamin. Vezivanje povišene glukoze za bazalnu membranu sitnih krvnih sudova ireverzibilan je proces, što dovodi do promjena na tim krvnim sudovima, povećane propustljivosti i dr. (mikroangiopatija, neuropatija...).


TORTIKOLIS Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut Tortikolis, lat., krivošija Koštani tortikolis (nedostatak pršljena, klinasti pršljenovi) Miogeni tortikolis (mehanički, fragmentacija mišića) Tortikolis kongenita - karakteriše ga nagnutost glave na oboljelu stranu tijela i obrnutost lica na stranu koja nije oboljela.

neutralni položaj. - Dijete ne treba pustiti da plače, jer to pojačava tonus mišića - Kada dijete leži u položaju na stomaku, glava treba da je naslonjena na obraz strane tijela koja nije oboljela - Djetetu oboljelom od tortikolisa uvijek se prilazi sa strane tijela koja je oboljela - Kada je u naručju, dijete se drži tako da je zdrav mišić okrenut nagore, a oštećeni nadolje - Dječiji krevetac treba postaviti tako da se sa strane tijela koja nije oboljela nalazi zid, a sa druge strane postavljati igračke ili neke druge stvari koje će privlačiti djetetovu pažnju

Uzroci tortikolisa - loša intrauterina pozicija ili porođajna trauma (dolazi do tromboze vena i obliteracije arterije srednjeg dijela). Uzrok stečenog tortikolisa predstavlja lokalna ishemija mišića sternokleidomastoideusa, a može nastati i usljed oboljenja vratnih pršljenova. Funkcionalni status - mišić je skraćen. Normalan položaj glave izmijenjen je u svim ravnima. Glava je nagnuta na stranu u kojoj se osjeća bol, okcipitalni dio okrenut je na istu stranu, lice sa podignutom bradom okrenuto je ka drugoj strani, a obraz je puniji. Pravilo - osovina glave i osovina tijela zaklapaju ugao koji je otvoren prema strani na kojoj se nalazi oštećeni mišić sternokleidomastoideusa. - Podignuto je rame na strani u kojoj se osjeća bol - Asimetrija lica (manja je površina lica na strani tijela koja je deformisana) - Asimetrija vratne brazde (dublja na bolesnoj strani) - Krajem prve i početkom druge sedmice od pojave bolesti u sredini mišića sternokleidomastoideusa javlja se tumefakt veličine masline. To je definitivno posljedica otoka koji fibrozira i skvrčava mišić - Mogući su paraliza n. facialisa, plexusa brachialisa, displazija i prelom klavikule - Iskrivljenje kičmenog stuba u cervikalnom dijelu. Terapija - kada dijete leži u položaju na leđima, glava se uz pomoć urolanog mekog peškira dovodi u

Edukacija roditelja je jako bitna u prvim mjesecima djetetovog života. Time se može djelovati na tortikolis. Potrebno je voditi računa o tome da igračke budu raznovrsnih boja i usklađene sa uzrastom djeteta, jer ga samo takve mogu zainteresovati i podsticati njegov psihomotorni razvoj. Djetetu se sa igračkama prilazi sa strane tijela koja je oboljela. Na taj način se ono stimuliše da se okreće i tako isteže mišić. Prije kupanja, roditelji mogu laganim pokretima ruku raditi masažu mišića sternokleidomastoideusa, ali samo do onog trenutka do kada to djetetu ne smeta, jer plač pojačava tonus. Može se još i laganim pokretima pasivno istezati skraćeni mišić - povećanjem rotacije na oboljelu stranu tijela a bočne fleksije na zdravu stranu, uz obaveznu fiksaciju ramena. U nekim slučajevima može se koristiti i Šancov okovratnik, kao korektivno pomagalo koje propisuje ljekar.

57


PUT OD

DIJABETESNE NEUROPATIJE DO

DIJABETESNOG STOPALA Piše: dr Milica Glišić Broj dijabetičara je u stalnom porastu, a sa produženjem prosječne dužine života opravdano je očekivati i sve veċi broj hroničnih komplikacija. Jedna od čestih komplikacija dijabetesa koja dugo ostaje neprepoznata je upravo dijabetesna neuropatija. Veliki broj pacijenata koji duži niz godina boluju od šećerne bolesti, a da pri tome nemaju dovoljno dobru kontrolu šećera u krvi (misli se na vrijednosti oko 7mmol/l i niže od toga, ako je moguće), ima dijabetesnu polineuropatiju u nekom od njenih razvojnih stadijuma. Dijabetesna polineuropatija je oboljenje perifernih živaca uzrokovano šećernom bolešću, a spada u grupu najčešćih hroničnih komplikacija dijabetes melitusa i prema raznim izvorima učestalost je vrlo različita i kreće se od 10%-40% oboljelih od dijabetesa i u preko 50% bolesnika kod kojih bolest traje više od 20 godina. Vrlo često ovakvi pacijenti se pogrešno liječe od oboljenja koštano- zglobnog sistema , obzirom da simptomi neuropatije stvarno mogu podsjećati na takva oboljenja (bolovi u nogama – najčešće noću, grčevi u listovima, trnjenje, mravinjanje, žarenje u nogama…). Ovakvi pacijenti vrlo dobro znaju da uzimanje preporučenih antireumatika ne donosi nikakvo olakšanje tegoba , nego naprotiv, tegobe se vremenom pojačavaju, dok neuropatija ne uznapreduje do stadijuma kada polako počinje da se gubi osjećaj u dijelu ekstremiteta koji je zahvaćen. Najčešće, ovakvi pacijenti se žale da ne osjećaju tlo po kome hodaju (“hodam kao na jastučićima .. “). Ovo se dešava kao posljedica oštećenja nervnog vlakna uzrokovanog prolongiranim neregulisanim dijabetesom. Upravo u ovom momentu otvaraju se vrata nastanka još jedne, ali ovaj put mnogo teže komplikacije šećerne bolesti - dijabetesnog stopala. Dijabetesno stopalo je još jedna hronična komplikacija dijabetes melitusa koja nastaje kombinacijom

58

dijabetesne periferne neuropatije i angiopatije (oboljenja krvnih sudova). Manifestuje se u vidu: rana (sa infekcijom ili bez nje – ulcus cruris), tipičnog deformiteta stopala, pojave hroničnog otoka, ishemijskih promjena, pa sve do nastanka nekroze (odumiranja pojedinih djelova tkiva stopala) i gangrene sa posljedičnom amputacijom. Upravo to je i razlog zašto dijabetičari imaju najmanje 15 puta veći rizik od amputacije u odnosu na ostalu populaciju. Ovakve komplikacije šećerne bolesti predstavljaju veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem i značajno smanjuju kvalitet života pacijenta. Faktori rizika za razvoj ove bolesti su: trajanje šećerne bolesti preko 10 godina, hronično loša regulacija šećera u krvi, prisustvo kardiovaskularnih, očnih i bubrežnih komplikacija svojstvenih dijabetesu, pušenje, loša edukacija za njegu stopala, nošenje neadekvatne obuće i dr. Prisustvo više faktora rizika povećava vjerovatnoću da će se javiti i kliničke promjene.

Kako nastaje dijabetesno stopalo? Kao što je rečeno - dijabetesna neuropatija, ukoliko se ne liječi, posljedično dovodi do smanjenja i konačno gubitka osjećaja u stopalima kod ovakvih pacijenata. Pored toga, zbog gubitka adekvatnog mišićnog tonusa u mišićima stopala dolazi do „pada svoda stopala” i do razvoja različitog tipa deformiteta na stopalima koji smetaju pri hodu i stvaraju žuljeve. Gubitak osjećaja u stopalima zajedno sa postojećim deformitetima, dovode do povređivanja (posjekotine, žuljevi , pa čak i prelomi ....) ostavljajući ranice na stopalima koje pacijent, budući da ne osjeća bol, ne prepoznaje i ne liječi. Ovakve ranice bivaju inficirane, i kao posljedica slabe vaskularizacije stopala, ne zarastaju nego se šire u promjeru i na kraju, ukoliko se ne liječe, dovode do gangrene koja se nažalost rješava amputacijom.


Prevencija i liječenje dijabetesnog stopala:

oštetila i isušla kože i na taj način stvorila ragada koja može da preraste u ranicu).

Svakako da je najbolja mjera sprečavanja pojave dijabetesne neuropatije i dijabetesnog stopala dobra glikoregulacija, ali nekada je to dosta teško izvesti u praksi. Do sada najbolje rezultate u prevenciji, ali i u lečenju dijabetesne neuropatije imala terapija alfa lipoinskom kiselinom i preparatima liposolubilnih B vitamina. Pored ovakve terapije preporučuje se svakodnevni pregled stopala (obično pred spavanje) i to sa ogledalom, da bi se uspelo pregledati i delovi stopala koji nisu dostupni oku. Posebno treba obratiti pažnju na djelove između prstiju nogu.

Svaka novo uočena promjena zahtijeva javljanje ljekaru koji će odlučiti da li da kreće sa nekim tretmanom tj. liječenjem. Posebno treba obratiti pažnju na promjene komplikovane crvenilom, svrabom, curenjem bistre tečnosti, pojavom jeze i drtavice. U ovim slučajevima javite se odmah ljekaru.

Pored toga preporučuje se i spavanje u čarapama (radi sprečavanja povređivanja u snu). Mijenjanje čarapa se preporučuje dva puta dnevno, a nose se isključivo pamučne čarape. Ukoliko kupujete nove cipele, kupujete ih isključivo u kasnim popodnevnim satima, kada je noga najvećeg obima („najviše otečena”) , tako da će cipele koje kupite biti sigurno komotne i bez bojazni da će vam formirati žulj. Noge se peru u mlakoj vodi sa blagim sapunima i ne smiju se koristiti losioni sa alkoholom (da se ne bi

Međutim, ukoliko ipak dođe do razvoja dijabetesnog stopala, liječenje sprovode dijabetolog, vaskularni hirurg, ortoped i neurolog. Liječenje ulceracija zahtijeva svakodnevno čišćenje rane i prekrivanje uz uporno liečenje infekcije. Infekcije su najčešće mješovite a terapija se započinje lečenjem antibioticima širokog spektra dok ne stigne rezultat brisa uzetok iz dubljih djelova rane. Faktori rasta i kožni grafovi od ekvivalenta humane kože dobijenih tkivnim inženjeringom su idealno rešenje, ali na žalost, nije u široj primjeni. U slučaju gangrene vrše se incizije, drenaže i manje amputacije. U slučaju širenja infekcije vrše se opsežnije amputacije stopala pa i potkoljenice. Ako postoji periferna vaskularna bolest vrši se hiruška revaskularizacija (arterijski bypass i angioplastika).

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


R A Z V OJ DJ EC E K R OZ

i u r ig

DRUŽENJE Gledaj na život kao na dječiju igru - u kojoj ništa nije ozbiljno Kant

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar Igra je najizrazitiji spontani i dobrovoljni oblik dječije aktivnosti. Značajna je u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. Njome se izražavaju osjetljivost, radoznalost, fizička aktivnost i potreba za saradnjom i zajedništvom među suigračima. Dijete se kroz igru potvrđuje, stiče nove spoznaje o sebi i ljudima. Igra je skup aktivnosti u dječijem uzrastu, bez jasnog određenja njihove prirode, sadržaja ili smisla. Ona je ugrađena u psihički i socijalni razvoj jedinke, a ima opšta obilježja: podstaknuta je unutrašnjim porivom, predstavlja zanimljivu djelatnost, ne bavi se predmetima samim po sebi nego onim što se tim predmetima može postići, može nametnuti nova značenja predmetima ili doživljajima, jer nije rukovođena uobičajenim pravilima ponašanja, dijete u njoj učestvuje aktivno i pri tome uživa, a kroz igru dijete uči o svojoj okolini i priprema se za život odrasle osobe. Doprinos igre leži i u tome što ona oslobađa od napetosti, olakšava frustracijske situacije, rješava konflikte i zadovoljava dječije želje i potrebu da se dijete osjeća odraslim. Igra je slobodna i spontana aktivnost. Ona ne obuhvata dostizanje nekog specifičnog cilja, jer je sam proces igre važniji od rezultata. Tok igre i njezin ishod uvijek su neizvjesni. Igru karakteriše ponašanje organizovano na nov i neobičan način, gdje sve može biti postavljeno i naopačke. Kod igre ne postoji nešto što „ne valja” - svaka komponenta je prihvatljiva. Igra je fiktivna u odnosu na stvarni svijet. Odvija se uglavnom zbog zadovoljstva koje pruža. Prihvaćena je iz vlastitih potreba, bez neke spoljne

60

prisile. Dijete se u igri osjeća nesputano i otvoreno, slijedi svoju koncepciju i zamišljeni tok igre, pa je stoga nije potrebno prekidati nepoželjnim intervencijama. Dijete igru doživljava kao nešto ozbiljno, jer u njoj zapravo istražuje, kombinuje, isprobava, a odrasli može biti poželjan suigrač ako i sam tako doživljava igru te uvažava zamisli i ideje djeteta i nenametljivo mu nudi nove mogućnosti.

Igra se različito manifestuje po uzrastima Dojenački uzrast - dječija igra počinje hvatanjem predmeta (3-4 mjeseca starosti djeteta), sa 6-7 mjeseci prenosi ih iz ruke u ruku, a sa 9 prinosi jednu igračku drugoj. Dijete starosti 5-6 mjeseci ponavlja radnje uživajući u predvidljivom ishodu (trese zvečku). Sve ove aktivnosti zaokupljaju dijete, one su spontane i u njima se uživa. Oponašanjem pokreta i izražaja lica drugih, djeca se uključuju u društvene igre, tako da u starosnoj dobi od 4-6 mjeseci dijete smiješkom odgovara na igre na koje ga nauče odrasli. Do dostizanja starosti od 9 mjeseci dojenče na drugu djecu gleda kao na predmete, da bi od tog razdoblja postupno počelo pokazivati zanimanje za dodir sa njima. Druga godina života praćena je velikim zanimanjem djeteta za igračke sa kojima se dugo zabavlja. Mentalno zaostala djeca brzo gube interesovanja za jednu igračku, pažnja im skače sa predmeta na predmet, pa je ponašanje prema igračkama nekad upozorenje majci da potraži


pomoć psihologa. Sa 12 mjeseci djeca počinju oponašati uobičajene postupke: jedu, smiju se, prave se da spavaju. U starosnoj dobi od 18 mjeseci dijete se igra samo, ima jednu za njega zanimljivu igračku ili samo jedna radnja zaokuplja njegovu pažnju, oblači i svlači lutku, hrani je i smješta u krevet. Tek sa 24 mjeseca dijete želi igru sa drugim djetetom, pokušava da svoje aktivnosti prenese na okolinu (uči lutku da hrani drugu). Od 24-36 mjeseci života dijete se igra u paru. Igra je češće paralelna nego uzajamna, tj. češći su sukobi oko toga „čija je igračka”. Predškolski uzrast, od 3. godine, označen je nestašnim igrama: skakanja, trčanja, otimanja oko igračke, bacanja po podu... Raspoloženje je promjenljivo, svađe zamjenjuju dječije veselje, što govori da je riječ o nestašnom, a ne nasilnom ponašanju. Igra je praćena i razvojem jezika, što omogućava verbalnu komunikaciju u grupi. U ovom uzrastu javljaju se začeci takmičenja i traženje prijatelja sebi sličnih po uzrastu i temperamentu. Rado se igraju sa djecom prijatelja njihovih roditelja. Djeca predškolskog uzrasta prihvataju igru u manjim i većim grupama. Sklona su tehničkim igrama (auto, dizalice...), ali i onim koje razvijaju neku vještinu (biciklo, rolšue...). Bogata mašta omogućuje i maštovite igre, poput „mame i tate” i igre „doktora”, koje otkrivaju zanimanje za tjelesne osobine drugova i drugarica. Školski uzrast i adolescencija - djeca se u ovom periodu pripremaju za život odraslih. Potreba za samodokazivanjem što boljih rezultata u školi, sportu, ovladavanje raznim vještinama, predstavlja igru ove djece. Adolescent pripada jednoj grupi u kojoj će oni biti glavni, predvoditi sve aktivnosti. Uz igru nastaju i prijateljstva koja omogućavaju razvoj osjećaja pripadanja određenoj grupi, sposobnosti društvenog prilagođavanja, ali i sopstvene osobenosti. Dječaci više vole grupu, dok djevojčice više vole da se druže udvoje ili utroje. To omogućava povjeravanje, upoređivanje i kroz to razvoj i nijansiranje međusobnih odnosa u čemu su i kasnije djevojčice spretnije od dječaka. U ranoj adolescenciji one izbjegavaju sukobe, ignorišu zahtjeve, cijene one za koje misle da su toga dostojni, odane su i nenametljivo dijele savjete. Nasuprot tome, dječaci su agresivni, skloni fizičkim i verbalnim sukobima. Razdoblje od 14-16. godine vrijeme je kada prijateljstva među djecom istog pola prelaze u heteroseksualne veze. Mnoge igre su korisne, edukacijske, jer djecu tjeraju na usvajanje novih znanja i vještina. Koristi od igre su višestruke: Uspostavljanje emocionalnih veza - već u prvim mjesecima života majka djetetu postaje najdraža igračka. Zvuk glasa, osmijeh i dodir djetetu pružaju zadovoljstvo i doprinose razvoju čvrste emocionalne vezanosti. Što je dijete starije, sa njim se kroz igru možete zbližiti i bolje upoznati. Dijete će steći sigurnost i kroz igru učiti o sebi i svojoj socijalnoj sredini. Učenje govora - dijete uči mnogo brže ako se pritom zabavlja. U ranom djetinjstvu, čitanje slikovnica i pjevanje pjesmica podstiču djetetov govorni razvoj i proširuju njegov rječnik. Kasnije, u igri dijete stiče iskustvo komunikacije, što je preduslov za nove spoznaje i sticanje socijalnih i

drugih vještina. Socijalizacija - jenjavanjem straha od odvajanja dijete stupa u socijalne odnose sa sve širim krugom poznanika. Dijete traži sve više kontakata i interakcija sa svojim vršnjacima, a druženje s djecom pomaže pri učenju važnih socijalnih vještina kao što su dijeljenje ili čekanje na red. Smisao za humor - kroz igru možete pomoći djetetu da vidi svjetliju stranu svijeta oko sebe. Igra je izvor radosti. Razvoj kreativnosti - igra je savršen način na koji dijete može istraživati te razvijati vlastitu maštu i kreativnost. To se posebno odnosi na aktivnosti crtanja, slikanja, igre plastelinom i drugim materijalima koji djetetu pružaju mogućnost stvaralačkog izražavanja. Razvoj intelektualnih vještina - igra omogućuje djetetu da rano razvija pamćenje, promatranje i produžavanje koncentracije te usmjeravanje pažnje. To se odnosi na različite igre, od slaganja kocaka do usvajanja pjesmica. Svaka igra zahtijeva od djeteta određeni intelektualni napor. Samopouzdanje - podsticanje razvoja samopouzdanja u ranoj dobi moguće je na različite načine ostvariti kroz igru. Za razvoj slike o sebi najvažnije je roditeljsko povjerenje i izražavanje povjerenja u djetetove sposobnosti i zalaganja.

Tel: 020 242 258, 069 879 713 www.slusni-aparati.rs 61


Da li ste osoba koja svojim načinom življenja predstavlja lako dostupnu metu brojnim stresorima koji su veoma prisutni u svakodnevnom životu? Brz način življenja, zanemarivanje pravilnog režima ishrane i fizičkih aktivnosti, pretjerana posvećenost poslu i brojni drugi elementi redovni su uzročnici veoma stresnih situacija kojima podliježemo. Testirajte svoja iskustva kako biste stekli sliku o tome da li Vam je možda već sada potrebna stručna pomoć.

e t s o k i l o K

i n o skl

RE ZU

LTA TI TE STA

1.Da li često zanemarujete svoju ishranu? DA NE 2.Da li udovoljavate svojim potrebama? DA NE 3.Da li ste skloni da iskomplikujete jednostavne stvari? DA NE 4.Da li zahtijevate ostvarenje nerealnih ciljeva? DA NE 5.Da li lako prepoznajete humor u situacijama koje ostalim osobama djeluju smiješno? DA NE 6.Da li se lako iznervirate? DA NE 7.Da li se ljudi iz okruženja žale da ste neorganizovani? DA NE 8.Da li ste skloni da „držite” probleme u sebi? DA NE 9.Da li zanemarujete fizičko vježbanje? DA NE 10.Da li ste skloni da se oslanjate na pomoć društvenih veza kako biste ostvarili svoje ciljeve? DA NE

62

11.Da li pravite pauze u toku rada? DA NE 12.Da li se naljutite kada se odlaže izvršenje nečega što vam je potrebno? DA NE 13.Da li često odlažete izvršenje poslova koji su u Vašoj nadležnosti? DA NE 14.Da li ignorišete simptome stresa? DA NE 15.Da li mislite da uvijek postoji samo jedan način za izvršenje određenog posla? DA NE 16.Da li imate slobodno vrijeme? DA NE 17.Da li ste često skloni da se sa tugom prisjećate prošlosti? DA NE 18.Da li „pretrčavate” svakodnevne aktivnosti? DA NE 19.Da li smatrate da ste u stanju da se nosite sa svim izazovima koji Vam dolaze u susret? DA NE

Svaki pozitivan odgovor nosi 1 poen. Negativni odgovori se ne boduju 1-6 poena: Čini se da ste pronašli veoma dobar način za prevazilaženje problema koji savremenog čovjeka svakodnevno opterećuju. 7-11 poena: Postoje manje teškoće u prevazilaženju stresnih situacija. Ipak, kontrola ponašanja koju ste postigli na visokom je nivou.

12-16 poena: Nalazite se u zoni opasnoj zbog podložnosti stresu. Moglo bi se dogoditi da loše navike dovedu do nastanka problema. Radite na promjeni načina života.

17-19 poena: Dobro bi bilo da potražite savjet stručnog kliničkog savjetnika koji će Vam pomoći da nađete način za prevazilaženje problema stresa. Imajte na umu da ne postoji ništa što bi bilo važnije od Vašeg zdravlja.


Terapija osteoartritisa predstavlja zahtjevan i sasvim individualizovan oblik liječenja. Do sada nije pronađen način uspješnog liječenja ove hronične zapaljenjske bolesti čije neprijatne simptome može da predstavlja periodična pojava bola u zglobovima, otoka, deformisanost i ukočenost zglobova. U Podgorici je, u cilju osvjetljavanja mogućnosti terapijskog djelovanja na njegovo suzbijanje, održan stručni skup 25. marta u hotelu Podgorica, u organizaciji Udruženja reumatologa Crne Gore u saradnji sa farmaceutskom kompanijom Pharmanova iz Beograda, na kom su u svojstvu predavača nastupili priznati stručnjaci iz ove oblasti: doc. dr Marija Radak, spec.reumatolog Instituta za reumatologiju KCS iz Beograda i doc. dr Dušan Mustur, spec.fizijatar-reumatolog Instituta „Dr Simo Milošević” iz Herceg Novog. Spektar terapijskih sredstava koji se koristi u liječenju bolesnika oboljelih od osteoartritisa predstavio je dr Milan Matković, direktor marketinga „Pharmanove”.

OSTEOARTRITIS U SVIJETLU SAVREMENIH TERAPIJSKIH MOGUĆNOSTI Opisujući složeni mehanizam razvoja poremećaja uslovljenih obolijevanjem od osteoartritisa, doc. dr Marija Radak ukazala je na različite mogućnosti terapijskog djelovanja. Budući da je u tumačenju aspekata liječenja ove bolesti medicina u posljednjih 50-ak godina promijenila mišljenje o mogućnosti terapijskog djelovanja, te da je ova oblast postala predmet veoma značajnog i raznovrsnog istraživačkog rada, nauka se nalazi u procesu još uvijek nedovoljno razjašnjenih parametara obolijevanja, a time i nepostojanja dokazano najbolje terapije. Objašnjavajući principe degeneracije zglobne hrskavice, zadržavanja vode u njoj, mehanizme koji uslovljavaju njen gubitak (što u zavisnosti od ugla posmatranja može imati različite konotacije, a time i različite terapijske mogućnosti), dr Radak je, kao posebno značajan segment obolijevanja, istakla stepen opterećenosti zgloba. Zanimljivo je da, bilo da je on prekomjerno veliki ili da je potpuno odsutan, efekti štetnog uticaja na zglob imaju jednako štetan uticaj. Kao veoma važan oblik opterećujećeg djelovanja ona je navela uticaj gojaznosti. Brojni su pokušaji pronalaženja optimalnog terapijskog rješenja za osteoartrozu. Primjena hondroprotektivne terapije, liječenje statinima i bisfosfonatima, navedeno je tokom uvodnog izlaganja, nijesu potvrdili očekivanu efektivnost liječenja. - Jednako je važno riješiti problem mišićne atrofije i prekomjernog viška težine kao što je važno stimulisati regenerativne procese u zglobnoj hrskavici, kao što je važno ojačati vezivno tkivo i blokirati zapaljenjski proces u sinovijskoj ovojnici i zaustaviti proces remodeliranja u subhondrijalnoj kosti - istakla je dr Radak akcentujući značaj holističkog pristupa liječenju.

64

Ukazujući na mogućnosti liječenja oboljenja koštanog sistema ponuđene u farmaceutskoj paleti kompanije „Pharmanova”, dr Milan Matković, predstavnik te organizacije, izdvojio je primjenu dijetetskih preparata. U cilju efektivnijeg ostvarivanja prikaza njihovih dejstava prezentovao je preliminarne rezultate nedavno dovršene studije praćene na uzorku od 30 pacijenata starijih od 60 godina, kod kojih je konstatovana gojaznost. - Kod osoba sa gonartrozom sa ovim terapijskim izborom zaista može doći do poboljšanja simptoma i znakova bolesti i to kod više od 50% već od druge nedjelje posle terapije - istakao je dr Matković.

VAŽNO JE EDUKOVATI PACIJENTE Bolest koja se po prirodi razvoja hroniciteta i s tim u vezi ograničenim terapijskim spektrom, sasvim opravdano preporučuje za suzbijanje preventivnim djelovanjem, osteoartritis, predstavlja degenerativno oboljenje koje najčešće, u odnosu na sva ostala, pogađa populaciju. Pozivajući se na statističke podatke o prisustvu ovog oboljenja u populaciji SAD-a, dr Dušan Mustur naveo je niz značajnih parametara koji ukazuju na stepen rasprostranjenosti ove hronične bolesti. Prema njegovim riječima, kod čak 80% ukupnog broja ljudi starijih od 65 godina, radiografski se evidentira pojava artroze. Već u trećoj deceniji života mogu se registrovati prve epizode trošenja i habanja zglobova, ali, istakao je on, na razvoj bolesti može se bitno uticati


primjenom preventivne terapije. Svakodnevne šetnje po ravnoj podlozi, rekreativno bavljenje sportom (stoni tenis, kuglanje, badminton i sl. neinvazivni oblici sporta), umjeren rad, jačanje muskulature, umjerena mediteranska ishrana, ishrana mliječnim proizvodima i redukcija gojaznosti, veoma su važni oblici efektivnog suprotstavljanja obolijevanju. Liječenje, kako je naglašeno, mora biti individualno koncipirano, tj. usmjereno prema svakom pojedinačnom slučaju. S tim u vezi, poseban efekat ima uporna edukacija pacijenata. U kliničkoj terapiji osteoartritisa, dr Mustur izdvaja dva oblika djelovanja: farmakološko i nefarmakološko. Nepravedno zapostavljene oblike liječenja predstavlja primjena fizikalne terapije i programski vođenog vježbanja (vježbe očuvanja pokreta, vježbe jačanja i aerobne vježbe).

- Blagotvorna primjena fizikalne terapije može da doprinese da se radna sposobnost i aktivnosti dnevnog života održe veoma dugo na zadovoljavajućem nivou. Fizikalna terapija ima osnovne zadatke da ojača muskulaturu, da poveća obim pokreta, da redukuje onaj mišićni spazam i omogući bolesnicima da funkcionišu što bolje, što duže vremena - istakao je dr Mustur. Pored ovoga, treba znati da djelotvoran uticaj mogu imati i suplementi terapiji, u prvom redu vitamin D, ili ishrana koja uključuje upotrebu maslinovog ulja i plave ribe. Edukacija, u smislu obezbjeđivanja visokog stepena dostupnosti informacija sa preporukama o prirodi bolesti i mogućnostima liječenja, ali i u smislu praktične obuke o upotrebi ortopedskih pomagala, veoma je značajan i isplativ vid djelovanja ljekara. A.R.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste. Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada. Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com


Hronika - svijet 3. mart - BRZ I POUZDAN NAČIN UTVRĐIVANJA ALERGIJE NA HRANU

12. mart - ANEMIČNOST TRUDNICE UTIČE NA DISAJNI SISTEM DJETETA

Kork kalkulator - Sautempton, prema najavama „Journal of alergology and Imunology”, časopisa Američkog udruženja za alergologiju i imunologiju, predstavlja revolucionarni domet u ovim dvijema medicinskim oblastima. Riječ je o programu testiranja koji je će uskoro biti dostupan na svim meridijanima, a koji u veoma kratkom vremenskom periodu omogućava dijagnostikovanje nekog od tri najraširenija oblika alergije na hranu: na kravlje mlijeko, jaja i kikiriki. Kalkulator je djelo naučnika Koledža u Pluti: dr Odri Dan-Galvin i dr Džonatana Hurihana. Oni tvrde da pouzdanost procjene koja se ostvaruje na ovaj način iznosi čak 96% i da ovaj izum prednjači u odnosu na uobičajene alergo testove.

Prema tvrdnjama iznešenim u naučnom časopisu Američkog koledža za alergiju, astmu i imunologiju, objavljenom 12. marta, status krvne slike majke u periodu trudnoće može imati dalekosežan uticaj na zdravlje djeteta i to između ostalog u vidu nastanka poremećaja respiratornog sistema: astme i vizinga. Dr Elizabet Trik bila je autorka istraživanja sprovedenog na uzorku od 597 porodica. Uočeno je da tokom trudnoće 12% majki pati od anemije, a u direktnu vezu sa tim dovode se podaci o 22% ukupnog broja djece koja pate od vizinga i 17% astmastičara mlađih od 6 godina.

11. mart - JAPAN: KRIZA KOJA JE UZDRMALA SVIJET 11. mart 2011. kobni je datum za najveći dio japanske populacije. Nakon serije razornih zemljotresa i cunamija koji su ostavili katastrofalne posljedice na Japan, dogodila se i nuklearna katastrofa, koja je posljedica razaranja nuklearne elektrane u Fukušimi. Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek nije objavila zvanične podatke o broju žrtava, jer se ta cifra svakodnevno povećava, a veliki je i broj osoba za kojima se i dalje traga. Riječ je o ugroženosti populacije koja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broji 127.953.000 građana. Pozivajući na solidarnost naučnih radnika širom svijeta u obezbjeđivanju pomoći za ovo krizno područje, Svjetska zdravstvena organizacija je istakla problem kontaminiranosti hrane radioaktivnim zračenjem. Naravno, podrazumijeva se da je uticaj tog zračenja poguban. Na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije, od 25. marta, dostupan je opis štetnog uticaja radioaktivnost. Ovdje se ističu akutni poremećaji (crvenilo kože, gubitak kose, opekotine, ozračenje i akutni sindrom) i hronični efekti zračenja (povećani rizik od obolijevanja od karcinoma - u prvom redu tireoidne žlijezde). Riziku od razvoja karcinoma tireoidne žlijezde, prema obrazloženju Svjetske zdravstvene organizacije, naročito su podložna djeca i pripadnici mlađeg dijela populacije, a preporuku za suzbijanje efekata zračenja predstavlja uzimanje tableta kalijum-jodida, čime se sprečava apsorpcija radioaktivnog joda. Ipak, sprečavanje izlaganja zračenju - predstavlja najbolju preventivu.

66

21-25. MART BRIGA O ZDRAVLJU MAJKI I DJECE 21-25. marta, u okviru Osamnaestog stručnog odbora za izbor i korišćenje osnovnih ljekova, održanog u Akri u Gani, revidirana je Lista ljekova koji moraju biti uvijek dostupni. U fokusu pažnje našla se briga o zdravlju majki i djece. - Svake godine više od osam miliona djece mlađe od 5 godina i dalje umire od uzroka kao što su pneumonija, dijareja i malarija. Procjenjuje se da zbog komplikacija tokom trudnoće i porođaja svakog dana umre oko hiljadu žena. Skoro svi ovi smrtni slučajevi mogu da se spriječe ukoliko se obezbijedi dostupnost adekvatnih ljekova i pravilno se sprovodi procedura njihove primjene - objavljeno je u Izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije koji je javnosti prezentovan 21. marta. Novinu koju donosi ovaj dokument predstavlja lista preporuka o najvažnijim ljekovima koji su prioritetni u borbi za očuvanje zdravlja majke i djeteta. Lista osnovnih ljekova obuhvata 30 farmaceutskih sredstava od kojih su najbrojnija ona koja se koriste za sprečavanje hemoragije, visokog krvnog pritiska, prevremenog porođaja, upale pluća, malarije, tuberkuloze, raznih oblika infektivnih bolesti, dijareje i sl. Kada je riječ o liječenju tuberkuloze, najuticajnija zdravstvena organizacija ukazala je na neprilagođenost ljekova te namjene za liječenje djece, te je istakla potrebu za sprovođenje istraživanja na tom planu, prije svega na pripremi tableta koje će biti manje obimne, imati ukusniji sadržaj i biti dozirane u manje dnevnih doza. 22. mart - SVJETSKI DAN VODE Treći put do sada obilježen Svjetski dan vode bila je dobro iskorištena prilika da se od strane Svjetske zdravstvene organizacije animira što veći broj osoba koje će preni-


jeti informaciju o važnosti očuvanja kvalitetne pijaće vode i obezbjeđivanja kvalitetnih sanitarnih uslova. Na sajtu ove organizacije rezervisan je portal za razmjenu video-zapisa i fotografija sa manifestacija organizovanih ovim povodom, pa je na osnovu toga zaključeno da je 22. marta u svijetu realizovano oko 1.000 manifestacija kojima je bio cilj da se potencira važnost kvaliteta vode. Statistika ukazuje na podatak da je od 1990. godine u svijetu poboljšan kvalitet vode, pa je tako za 1.8 milijardi ljudi omogućen pristup poboljšanim izvorima vode, ali se procjenjuje da će na poboljšanje sanitarnih uslova do kraja 2015. godine čekati još 2.7 biliona osoba u svijetu. Poseban segment nadzora nad kvalitetom pijaće vode sprovodi se u Japanu. Za sada, prema obavještenju Svjetske zdravstvene organizacije, pijaća voda dostupna u Japanu ne predstavlja direktnu opasnost po zdravlje građana te zemlje. Posebna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja glasila je: Odgovor na urbani izazov, što znači da je pažnja fokusirana na obezbjeđivanje vode namijenjene za upotrebu u gradskim područjima. 22. mart - RUSKI NAUČNICI TVRDE DA SU PROIZVELI VAKCINU PROTIV UTICAJA RADIJACIJE Posredstvom RIA novosti, jedna od najuticajnijih ruskih medijskih kuća Golas Rasii, objavila je spektakularnu vijest o tome da su ruski naučnici uspjeli da proizvedu vakcinu protiv uticaja radijacije na ljudski organizam. Za ovu „jedinstvenu vakcinu”, kako se tvrdi u tekstu objavljenom 22. marta, odgovorni su naučnici Vladikavkaskog naučnog centra RAN. Vjačeslav Malijev, profesor sa ovog naučnog centra, objasnio je da je riječ o projektu u kom učestvuju i eksperti iz SAD-a (NASA). On se sprovodi još od prije 2006. godine i uspješno je prošao proces eksperimentisanja na životinjama. Iako do sada nije provjeren efekat kliničke primjene vakcine, naučnici tvrde da je ona efikasna i u slučajevima izloženosti radioaktivnom uticaju koji je više od hiljadu puta veći od prihvatljivog. 24. mart - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBRERKULOZE Svjetski dan borbe protiv tubrerkuloze, pored organizacije ogromnog broja manifestacija koje su imale za cilj

da utiču na edukaciju o različitim aspektima ove bolesti, bio je povod i za lansiranje poziva na borbu protiv multirezistentne tuberkuloze. Svjetska zdravstvena organizacija, Globalni fond za borbu protiv SIDE, tuberkuloze i malarije i Partnerstvo „Stop TB” uputili su apel svjetskim liderima za angažovanje na ovom planu. Oni su skrenuli pažnju na činjenicu da u svijetu postoji oko milion osoba kojima je potrebno obezbijediti dijagnostiku i adekvatno liječenje multirezistentne tuberkuloze. Program o stvaranju univerzalnog pristupa liječenju ovog oboljenja prezentovan je u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije i odnosi se na period do 2015. godine. Prema procjeni koju je dala ova organizacija, u periodu do 2015. godine od multirezistentne tuberkuloze oboljeće više od 2 miliona osoba u svijetu. Podaci iz 2009. govore da je tokom te godine 9.4 miliona ljudi u svijetu postalo žrtva tuberkuloze, a umrlo je 1.7 miliona osoba. Podaci iz 2008. godine, posljednji dostupni, govore da se oko 440.000 osoba suočilo sa problemom multirezistentne tuberkuloze, a 150.000 oboljelih imalo je smrtni ishod bolesti. U periodu 2002-2010. godine, Globalni fond je finansirao sprovođenje programa usmjerenih na liječenje 7.7 miliona ljudi, čime su sačuvani životi 4.1 miliona ljudi. 26. mart - VITAMIN C DJELUJE ANTITUMORSKI Upotreba vitamina C u terapiji oboljelih od karcinoma, kako se već odavno smatralo, zaista može imati efektivan uticaj. Međutim, i danas postoji značajan dio naučne elite koji ovu tezu smatra neosnovanom. 26. marta tekuće godine stručnjaci Riordan klinike objavili su novu hipotezu o intravenskom doziranju ovog vitamina. Prema tvrdnjama iznešenim u publikaciji o kliničkom praćenju rezultata intravenske primjene vitamina C, objavljenoj u naučnom časopisu Džurnal of translejšenal medicin (The Journal of Translational Medicine), ovim metodom liječenja obezbjeđuje se postojanost koncentracije vitamina koja uzrokuje ubijanje ćelija tumora. Projekat sproveden na Riordan klinici podrazumijevao je saradnju stručnjaka univerziteta u Kanadi, SAD-u, Portoriku i Letoniji. Cilj poduhvata predstavlja pridobijanje zvanične ocjene o neophodnosti uvođenja ovog metoda u onkološku proceduru, što je na Riordan klinici već odavno postala praksa. International Health d.o.o. Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PAKOVANJE


Fizička aktivnost i pravilan režim ishrane ne moraju biti samo ideali kojima težimo. Zavirimo u svijet slavnih

Uživati u zdravom

životu

- Jedini način da očuvate zdravlje jeste da jedete što ne želite, pijete što ne volite i činite stvari koje radije ne biste - rekao je jednom prilikom slavni književnik Mark Tven. Koliko je zapravo izvodljivo voditi zdrav stil življenja: redovna i programirana ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje stresnih situacija i sve što uz to ide ? Savremeni čovjek prinuđen je da živi brzo, tako da rutina zdravog življenja mnogima predstavlja tek puste želje. Međutim, izgleda da psihička podloga predstavlja nezamjenljivu osnovu za postizanje optimalnog režima aktivnosti koje se svakodnevno obavljaju u cilju ostvarivanja ideala - zdravog načina življenja. O tome najbolje svjedoče primjeri slavnih koji su uprkos brojnim obavezama i brzini življenja uspjeli da pronađu dobro rješenje za vođenje zdravog stila života. Čini se da ne postoji osoba koja bi se po brojnosti obaveza i obuhvatnosti posla koji svakodnevno obavlja mogla porediti sa aktuelnim ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Pregovori, sjednice, konferencije, kongresi, stalna putovanja ... ulaze u redovni opis poslova koje on svakodnevno obavlja. Ipak, njemu je svojstven i sasvim osoben imidž sportiste. Gotovo da ne postoji događaj koji ne predstavlja priliku da mediji zabilježe poneku fotografiju premijera na skijanju, u bokserskom meču, sambo ili džudo okršaju. Izgradnja imidža - da, ali očigledno da ovaj pedesetosmogodišnjak zaista umije da pronađe način za osvajanje slobodnog vremena i bavljenje fizičkim aktivnostima. Sudeći po tome, treba se zapitati koliko onda zaista ulažemo napora u prevazilaženje problema nemanja vremena i koliko smo odgovorni prema svom zdravlju. Jedan od najsnažnijih ljudi koje je svijet ikada imao, slavni Brus Li (1940-1973), majstor džun-fan-gung-fua i ostalih kineskih vještina borbe, filozof i glumac, čovjek koji je ovladao nevjerovatnom brzinom pokreta i sposobnošću da pokrene predmete impozantne težine, bio je veoma posvećen sprovođenju zdravog režima ishrane. Postoje svjedočanstva o tome da je veoma rijetko jeo hranu pripremljenu od tjestenine. Posebno pripremljeni sokovi i velike količine svježeg povrća i voća činili su veoma

68

značajan dio njegove ishrane. Specijalitet koji je skoro ritualno konzumirao sastojao se od mlijeka u prahu, svježih jaja sa ljuskom, banana, biljnog ulja, brašna od kikirikija i čokoladnog sladoleda. Brus Li je bio veoma dobar poznavalac vitaminske ishrane i tvrdio da svaka osoba treba da pronađe individualni način kako treninga tako i ishrane. Brojni su primjeri osoba koje su na putu slave shvatile da postoje trenuci kada je neophodno malo usporiti i uprkos brojnim zahtjevima koji se pred njih postavljaju napraviti dobar plan o svom zdravlju. Neke od njih posvetile su se promovisanju zdravih stilova života. Lokica Stefanović, balerina, arhitektkinja, koreografkinja i instruktorka fitnesa, odlučila je da u 63-oj godini života svoja iskustva i preporuke o zdravom stilu življenja sabere u knjigu korisnih savjeta o radu na stvaranju „pametnog tijela”. - Program sadrži 17 vežbi. Od toga su tri malo pokretljivije, a ostale su bazirane na istezanju i koordinaciji tela. Prilagođene su vremenu u kome živimo, kada svi većim delom dana sedimo. Pa, i oni koji mogu, penzioneri, se nedovoljno kreću zaboravljajući da njihovo telo još uvek traži aktivnost. Neaktivnošću i sa godinama mišići stare, gube elastičnost, postaju kruti. Istezanje određenih grupa mišića, bar jednom dnevno, vraća im mladost odnosno elastičnost - objasnila je slavna umjetnica1. Pravilno disanje i pauze za vježbanje na svakih 45 minuta preporuke su koje bi trebalo uvesti u svakodnevni ritam življenja. Jedan od njenih veoma popularnih savremenika svakako je mladi ljekar Saša Plećević, ljekar anesteziolog, svima dobro poznat kao Dr. Feelgood. Njegovi savjeti o zdravom načinu življenja veoma su popularni i tema su brojnih internet blogova i foruma o zdravlju. Izbjegavanje četiri vrste „bijele smrti”: bijelog brašna, bijelog šećera, soli i masne hrane, Filgudov su savjet koji se na ovim internet terevenkama redovno prenosi među sagovornicima. Slavan primjer promovisanja zdravog stila življenja ostao je zapamćen u anegdoti o indijskom nobelovcu Rabindranatu Tagori (1861–1941). 1913. godine, kada je dopu-


tovao u Stokholm zbog dodjele Nobelove nagrade, dio njegovog hotelskog prtljaga činila je koza. Slavni pjesnik nije se previše trudio da izbjegne začuđene poglede personala hotela u kom je odsjeo, a u obrazloženju neobičnog prohtjeva naveo je da ne želi da mu bude spremana hotelska hrana jer je navikao da se hrani isključivo kozijim mlijekom. Popularni muzičar Antonije Pušić, „svjetski megacar” Rambo Amadeus, u fundus redovnih raznovrsnih umjetničkih napora kojima ne prestaje da začuđuje publiku na sve četiri strane svijeta, uvrstio je i ekološki rad. Trenutna preokupacija mi je mogućnost pretvaranja zgrade u kojoj živim, u pravu eko-kuću budućnosti - navodi u jednom od intervjua slavni pop artist najavljujući novi projekat namijenjen promociji zdravih stilova življenja. Riječ je o TV emisiji „Tri E”. Poznato je da je Rambo Amadeus pasionirani jedriličar. Ovim sportom se aktivno bavi, o čemu najbolje govore njegovi nastupi na svjetskim takmičenjima najvišeg nivoa. Vegeterijanstvo, filosofsko opredjeljenje ali i zdrav stil ishrane, veoma je prisutno kao način življenja u svijetu slavnih. Upravo na ceremonji ovogodišnje proslave dodjele Oskara, poseban vegeterijanski meni bio je osmišljen za glumicu Natali Portman. Zdravo tijelo - zdrav duh. U bici sa nedostatkom vremena i brzinom življenja veoma je važno osvojiti neki prostor za djelovanje na planu očuvanja zdravlja. Ako to polazi za rukom onima koji bi bar prema očekivanjima trebalo da su najzauzetiji, onda zaista ne postoji razlog da se svi mi bar malo ne potrudimo. Vježbanje i disciplinovanje ishrane prijatno su osvježenje koje veoma brzo poništava efekte sedentalnog ili kakvog drugog štetnog režima življenja

Brus Li

Lokica Stefanović

1http://zena.blic.rs/Zdravlje/3422/Lokica Stefanović/Vežbajte da biste živeli sa lakoćom

UČENJE NA GREŠKAMA Rezultati anketnog istraživanja sprovedenog 2010. godine od strane Londonskog centra za borbu protiv droge pokazali su da 22% sportista uživa marihuanu, 7% konzumira heroin, 2% kokain, a 9% neku drugu vrstu narkotika. Sportisti koriste i preprodaju narkotike, a ova vrsta dopinga najprisutnija je među fudbalerima. Kris Armstrong, fudbaler Kristal Palasa, Klaudio Kaniđo, fudbalski reprezentativac Argentine, Kris Veber, košarkaš Sakramento Kingsa, Džeri Stakhaus, igrač Detroit Pistonsa, slavni Denis Rodman, te skijaš Andreas Goldeberg, desetobojac Sajmon Pelman i slavna Merlin Oti, nijesu odoljeli izazovu upotrebe narkotika, a to ih je skupo koštalo. Čak i Dijego Armando Maradona, jedan od najboljih fudbalera svih vremena, u jednom trenutku postao je žrtva „bijele dame”. Prekid slavne karijere i mukotrpno suočavanje sa problemom učinili su da se nakon izlječenja pojavi kao glasan protivnik upotrebe narkotika. Javno govoreći o sopstvenom iskustvu upotrebe kokaina, Maradona je nepokolebljiv u ocjeni da je riječ o zlu kom se veoma teško oduprijeti kada mu se dozvoli da uđe u nečiji život.

Rambo Amadeus

Natali Portman

69


Narodno zdravlje Zdravstveni pravilnik

(Preuzeto iz: Glas Crnogorca, 6. avgust 1905, Cetinje)

Priredila: Dragana Marković Društvo za očuvanje narodnog zdravlja u Njemačkoj propisalo je ovaj pravilnik: 1.Nikad ne treba jesti kad nijesi gladan, a između jednog i drugog obroka treba da prođe najmanje tri sata. 2.Ljudi, koji se ne bave nikakvim teškim poslovima, ne treba da jedu više od triputa dnevno, a djeca zato što rastu, treba da jedu do pet puta dnevno. 3.Dobro sažvakaj hranu, jer je dobro sažvakano pola svareno. Osim toga, dobrim žvakanjem više se luči pljuvačka, koja je potrebna za svarivanje. 4.Nikad ne treba ni jesti, ni piti ono što je toplije od ljudske krvi, niti ono što je hladno kao led. 5.Ne treba jesti uvijek jedno isto, već treba mijenjati jela, i birati više čvrstu nego čorbastu hranu. 6.Izbjegavaj hranu koja se teško vari, kao: svjež hljeb, vruće tijesto, staro usoljeno meso (pršutu) i t.d. 7.Izbjegavaj ljute začine, kao biber, papriku i t.d. 8.Izbjegavaj i suviše zasoljena jela i pića koja zagrijavaju, jer ona smetaju normalnom varenju. 9.Odmah poslije jela, dakle za vrijeme varenja, izbjegavaj umno naprezanje i jaka kretanja. 10.Ne ljuti se poslije i za vrijeme jela i čuvaj se ljutnje i duševnih potresa, kao i žalosti, straha u to vrijeme, jer duševni potresi smetaju varenje. 11.Nikad ne pij pred samo jelo, i poslije jela, a kad si žedan za ručkom uzmi kuvanog ili svježeg voća. 12.Odmaraj se kad si umoran, kako bi se nadoknadila potrošena energija. 13.Potpun odmor to je spavanje. Samo miran san krijepi čovjeka; zato za spavanje izbiraj sobu gdje se neće čuti larma. 14.Ne spavaj pri lampi ili svijeći; jer osvjetljenje smeta spavanju. Treba leći u 10-11 sati u veče, a ustati u jutru u 5-6 sati. 15.Iz spavaće sobe treba uklanjati sve nepotrebne stvari, kao: ormane, odijelo, prljavo rublje, obuću i t.d. 16.Prije spavanja treba izbjegavati pića koja draže, umno naprezanje, čitanje i t.d. 17.Nikad ne lijegaj u krevet kad su ti hladne noge, već ih zagrij u toploj vodi ili trljanjem. 18.Krevet treba da je velik (komotan) i udoban, a pokrivač ne smije biti težak. 19.Navikavaj se da spavaš sa zatvorenim ustima, jer je disanje kroz nos zdravije nego kroz usta. 20.Gledaj da se što više baviš u čistom vazduhu i to opet dišući kroz nos. 21.Peri svaki dan jedanput (u jutro ili u veče) cijelo tijelo vodom koja je topla 12-18 st. Peomirovih i poslije se dobro istrljaj. Poslije svakog takvog kupanja tijelo se mora ponovo zagrijavati bilo toplom vodom, bilo ležanjem u krevetu, dok se čovjek ne zagrije. 22.Sluz u ustima izbacuj, prije i poslije jela i prije spavanja. Po ovim korisnim poukama treba se upravljati.

70


Predstavljamo knjigu autora dr sc. Dragana Čabarkape, pomoćnika direktora Doma zdravlja iz Kotora

„Menadžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize” Više valja zdravlje i snaga, nego sve zlato svijeta Biblijska sentenca Knjiga Menadžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize, autora dr Dragana Čabarkape, javno je promovisana u julu 2010.godine od strane izdavača Instituta za javno zdravlje Podgorica. Ova publikacija obrađuje još uvijek veoma aktuelnu temu ekonomske krize. Svjetska ekonomska kriza neminovno ispoljava efekte koji se najviše osjećaju upravo u sferi zdravstvene zaštite, kao jednoj od najbitnijih djelatnosti u društvu. Iako je Crna Gora izašla iz procesa recesije, ekonomska kriza upravo u ovoj godini ispoljava sve svoje negativne efekte, tako da je svaki naučan i stručan pristup krizi višestruko značajan.

tate sprovedenog konkretnog epidemiološkog istraživanja u populaciji. U prvom dijelu knjige, autor sa teorijskog i naučnog aspekta sagledava značaj zdravstvenog menadžmenta i težište aktivnosti koje treba sprovesti u uslovima krize, kako bi se kriza realno sagledala, zaustavila i pronašle najadekvatnije mjere za njeno suzbijanje i prevazilaženje. U tom dijelu autor iznosi ekspertske stavove brojnih domaćih i stranih eksperata, na osnovu kojih se može zaključiti da iako se nije mogla izbjeći i eliminisati kriza, njene posljedice se mogu ublažiti. Daje se jasna poruka da se „ne smijemo krizi predati, moramo se pribrati i protiv nje aktivno boriti”. Najbolje je boriti se tako što treba ići naprijed u reforme, promjene i progres, bez zastajkivanja i kolebanja. Prema krizi se mora imati aktivan, a ne pasivan odnos. U knjizi se analizira način izdvajanja finansijskih sredstava namijenjenih za zdravstvenu zaštitu i izvodi zaključak da su ta sredstva ograničena. U predstavljenom anketnom ispitivanju dobijaju se odgovori koji ukazuju na to da ne treba vršiti dalje smanjivanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu niti smanjivati prava na zdravstvenu zaštitu. Takođe, nauka tvrdi da svuda u svijetu iznos sredstava za zadovoljenje zdravstvenih potreba, može samo da raste, iz više objektivnih razloga, a kod nas je, nažalost, njihov iznos počeo osjetno opadati. U knjizi se lociraju i najznačajniji zdravstveni problemi i daju predlozi za njihovo rješavanje.

Dr sc. Dragan Čabarkapa Knjiga dr Dragana Čabarkape sveukupno sagledava menadžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize i to sa teorijskog i iskustvenog aspekta i kroz rezul-

Zdravlje je jedna od najznačajnijih vrijednosti savremenog društva. Svjetska zdravstvena organizacija dala je u svom Statutu definiciju zdravlja, koja je danas u svijetu opšteprihvaćena, a ona glasi: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili onesposobljenosti.” Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), postoje veoma velike razlike u pogledu zdravlja stanovništva razvijenih i zemalja u razvoju. Postoje, takođe,

71


velike razlike unutar regiona SZO, a one su uočljive i unutar samih zemalja članica. Te razlike se podudaraju sa razlikama u odnosu na nivo socijalno-ekonomskog razvoja. U državama u tranziciji, kakva je Crna Gora i bliže okruženje, zbog ograničenih sredstava ne mogu se zadovoljiti sve zdravstvene potrebe. Zbog toga se može zaključiti da su u tranzicionim društvima i društvima koja imaju relativno niži bruto društveni proizvod (BDP), materijalna izdavanja za zdravlje nedovoljna.

Od kada postoji ljudski rod, postoji i empirijska medicina

Najstariji pisani dokument koji se može smatrati pionirskim u medicini jeste Nipurska ploča, porijeklom iz Mesopotamije, oko 5.000 godina prije naše ere, na kojoj se dešifruje nekoliko recepata. Zatim dolazi egipatska medicina, gdje je na papirusima, 3.000 godina prije nove ere, pronađeno uputstvo za liječenje. Kod Egipćana su zapisani i neki elementi visoke zdravstvene prosvećenosti, koji se ni danas svuda ne primjenjuju, kao na primjer da su ljekarske plate određivane prema broju zdravih, a ne prema broju liječenih stanovnika. Tradicija razvoja zdravstvene službe na ovim prostorima počinje upravo u Kotoru, još u 14. vijeku, daleko prije drugih u okruženju. Kotor je prvi imao ljekare i apotekare u ovom dijelu Evrope, ne zaostajući ni za Dubrovnikom, Zagrebom, Ljubljanom, pa ni Londonom. Prava organizacija zdravstvene službe, kao preteča današnjeg savremenog zdravstvenog menadžmenta u Crnog Gori, počinje na Cetinju, osnivanjem Prve crnogorske bolnice „Danilo I”, 1873. godine.

Ekonomska kriza prvenstveno pogađa kvalitet života ljudi i njihovo zdravlje, što se reflektuje na ugrožavanje biološkog integriteta stanovništva i postignuti nivo socijalne pravde. Upravo po ovim pitanjima postoji visok stepen podudarnosti između stavova i mišljenja eksperata i anketiranih grupacija stanovništva. Eksperti smatraju da se biološki integritet naroda može očuvati prvenstveno reorijentacijom zdravstvene službe na promociju zdravlja i prevenciju bolesti, a anketirano stanovništvo, u 93% slučajeva, smatra da se najteži zdravstveni problemi mogu uspješno rješavati preventivnim mjerama. Prema mišljenju eksperata, upravljanje krizom je jedini način da se preduprijede njeni negativni efekti i sačuva jezgro i osnovni resursi organizacije, ustanove,

72

sistema i slično, ili eventualno dovede i do boljitka, napretka, pa čak, u najboljem slučaju, i ozdravljenja. Kriza može biti preokret u životu zdravstvene organizacije i ujedno prilika za izgradnju boljeg kvaliteta i ugleda. Ona je odlična šansa da rukovodstvo neke zdravstvene organizacije promijeni način razmišljanja, uvede potrebne organizacijske promjene, „osvježi” vođenje, ponudi nove usluge, napravi reviziju uloga i odgovornosti članova uprave, poboljša kontrolu i uvede novu organizacionu kulturu. U vrijeme krize mora se posvetiti velika pažnja organizacionoj kulturi uzajamnog povjerenja i poštovanja i ljudskim resursima koji se cijene u organizaciji. Bez temeljne transformacije dosadašnje prakse rukovođenja u zdravstvu i bez značajnih promjena, kako u strukturi, tako i u radu svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, bilo da se radi o medicinskom, ili nemedicinskom osoblju, neće biti ni poboljšanja u zdravstvenom sistemu u cjelini, a posebno u vrijeme globalne ekonomske krize. U situaciji kada su finansijska sredstva koja se obezbjeđuju za zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda ograničena i nedovoljna za stalno rastuće potrebe zdravstvenog sistema, treba primijeniti stručne i iskustvene pokazatelje u oblasti praćenja kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama, kako bi se za ishod po zdravstvenu zaštitu pacijenata, obezbijedila efikasna i racionalna zdravstvena zaštita. Teške posljedice ekonomske krize na zdravlje mogu se, ako ne sasvim izbjeći, znatno ublažiti mjerama zdravstvene i socijalne politike. Organi nadležni za vođenje zdravstvene politike ne smiju gubiti vrijeme u traženju novih puteva za prevazilaženje krize. Povjeravanje rukovodećih funkcija u zdravstvenim ustanovama priznatim stručnjacima, sa visokim moralom i medicinskom etikom. To je najveća brana eroziji morala i korupciji Akcenat menadžmenta treba da bude na resursima na koje se može uticati. Iz stranih i domaćih naučnih izvora i iskustava, može se zaključiti da u svim uslovima postoji prostor za uspješan menadžment i menadžere, za uspješne organizacije i uspješne rukovodioce. Najčešće se upravo u kriznim situacijama i iskristališe dobar i pravi menadžment, odnosno menadžer. Sredstva koja se izdvajaju za zdravstvenu zaštitu nedovoljna su, a da bi se ona valjano trošila, potrebno je, na prvom mjestu, povećati njihovu kontrolu. Na bazi cjelokupnog istraživanja, mogu se izvući sljedeći glavni zaključci:


Cilj razvoja svakog demokratskog društva jeste blagostanje njegovih građana. Najobjektivniji indikator blagostanja jeste kvalitet života ljudi, a najvažnija komponenta kvaliteta života jeste zdravlje. Postoji visok stepen korelacije između zdravlja stanovništva i ekonomske razvijenosti. Ekonomska kriza u prvom redu pogađa kvalitet života i zdravlje ljudi. Pad društvenog proizvoda i, konsekventno tome, sredstava za zdravstvenu zaštitu, dovodi zdravstvenu službu u tešku situaciju - da u uslovima veoma ograničenih sredstava izvršava svoje obaveze. Posezanje za administrativnim mjerama redukcije kapaciteta zdravstvenih ustanova i smanjivanja prava na zdravstvenu zaštitu može samo pogoršati stanje, jer narasle zdravstvene probleme ne bi mogla da rješava redukovana zdravstvena služba, a dostupnost zdravstvene zaštite građanima bila bi smanjena.

Ako se ekonomska kriza nije mogla izbjeći, njene posljedice se mogu u velikoj mjeri prevenirati i ublažiti. U Crnoj Gori za to postoje potrebni preduslovi. Ministarstvo zdravlja i drugi organi menadžmenta zdravstvenog sistema Crne Gore, nijesu nespremni dočekali ekonomsku krizu. Sa stavom da preduprijede negativne efekte krize, preduzimaju mjere koje su u skladu sa stavovima Svjetske zdravstvene organizacije, mišljenjima vodećih svjetskih eksperata i očekivanjima građana i zdravstvenih radnika. Upravljanje krizom, a ne iznuđene administrativne mjere, stav su koji ima podršku svih zainteresovanih faktora. Postoji visok nivo poznavanja stanja i problema od strane zdravstvenih radnika i saradnika. U sklopu toga, značajna je podrška započetoj reformi zdravstvenog sistema, izražena od strane svih kategorija stanovništva koje su učestvovale u istraživanju. Cijelo društvo mora shvatiti da „zdravo društvo” počiva na „zdravom zdravstvenom sistemu”, što mora biti opšti zajednički cilj. R.T.

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

%


U reformisanom sistemu zdravstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u okviru Centra za prevenciju Doma zdravlja „Tivat” postoje tri savjetovališta: Savjetovalište za adolescente, omladinu i mlade, Savjetovalište za reproduktivno zdravlje i Populaciono savjetovalište

RAD SAVJETOVALIŠTA U DOMU ZDRAVLJA „TIVAT” SAVJETOVALIŠTE ZA ADOLESCENTE, OMLADINU I MLADE Savjetovalište za mlade počelo je sa radom 1.6.2009. godine. Za promociju zdravlja i prevenciju bolesti po savremenim metodama grupnog rada odgovorne su medicinska sestra Angelina Uskoković i dr Jadranka Kašćelan-Reković, koordinatorka rada Savjetovališta za mlade. Specifičan i nov način rada u Domu zdravlja sprovodi se timski, te učestvuju svi izabrani ljekari, specijalisti i drugi saradnici koji se angažuju po potrebi. U okviru Savjetovališta za mlade prvenstveno se sprovodi Program odvikavanja od pušenja, na osnovu smjernica Instituta za javno zdravlje. Program se radi po metodi američkog profesora Vejna Mek Farlanda, koji se sastoji u posebnom režimu ishrane i načina života uz prvenstveno jaku želju i motivaciju pušača da ostavi duvan. Petodnevni program odvikavanja od pušenja izvodi se u maloj grupi koja daje podršku pojedincu da lakše prebrodi apstinencijalnu krizu i oslobodi se zavisnosti od duvana. Od početka rada Savjetovališta za mlade, u proteklih 18 mjeseci, formirano je 18 grupa, čiji članovi su bili uzrasta od dvanaest do dvadeset pet godina, a u svakoj grupi bilo je od šest do dvanaest polaznika. Ukupno je bilo, u grupama, 215 učenika i mladih, a od toga je 120 muškaraca i 95 osoba ženskog pola. Na osnovu sprovedene ankete, u radionicama je bilo 90 pušača ili oko 42%, a ostalo su nepušači. Kako Savjetovalište ima za cilj i očuvanje zdravlja ne samo oboljelih već i zdravih, predavanja i aktivnosti usmjereni su na prevenciju odnosno zadržavanje statusa nepušača kod mladih. Osim radionica, tj. grupnog rada, u prostorije Savjetovališta dolazio je veliki broj učenika osnovnih škola i Srednje škole u Tivtu. Mladi su pokazali izuzetno interesovanje za rad i postojanje Savjetovališta za mlade. Pošto oni imaju prava da učestvuju u kreiranju programa, na njihov predlog organizovane su radionice sa temama kao što su alkoholizam, kontracepcija, narkomanija, pravilna ishrana i dr. U Savjetovalištu za mlade takođe je obavljen veliki broj individualnih razgovora sa starijom populacijom. Pored izuzetno dobre saradnje sa obrazovnim ustanovama u tivatskoj opštini, projekat su pomogli i sportski klubovi i

74

kulturno-umjetnička društva, koji su prepoznali ovaj rad kao veoma koristan za članove njihovih udruženja. Do sada su predavanja posjetili članovi osam sportskih klubova iz Tivta i članovi četiri kulturno-umjetnička društva. Povodom 11. novembra, Nacionalnog dana kontrole pušenja, Dom zdravlja „Tivat” inicirao je literarni konkurs za osnovce na temu: „Borba protiv pušenja”. Pet najboljih radova učenika OŠ „Branko Brinić” pohvaljeno je i nagrađeno od strane Doma zdravlja. Prvi decembar, Svjetski dan borbe protiv SIDE, posebno je obilježen, pa je organizovana tribina za mlade u dvorani Centra za kulturu - Tivat. Tribina je imala edukativni karakter, a predavači su bili prof. dr Agima Ljaljević i dr Aleksandra Marjanović iz Instituta za javno zdravlje. Prikazan je kratak i poučan film o SIDI i izvedena plesna numera članova plesnog studija „Enigma”. Predavanju je prisustvovalo više od 400 učenika Srednje škole „Mladost” iz Tivta. Za uspješnost ovog jednočasovnog programa zaslužni su i sponzori: Crveni krst - Tivat, Centar za kulturu - Tivat i plesni studio „Enigma”. U cilju prevencije i zaštite mladih, u holu Doma zdravlja postavljen je kondomat. Treba istaći i dobru saradnju sa gradskim apotekama u kojima se dijele flajeri Savjetovališta. Osim motivacije i zalaganja svih koji rade u Savjetovalištu za mlade, kao i kontinuirane edukacije, veoma je značajno razumijevanje i pomoć od strane rukovodilaca osnovnih škola i srednje škole u Tivtu, zatim i lokalnog Radio Tivta, koji su pomogli da ovaj rad ima smisao i da mladi u tivatskoj opštini dobiju prave i tačne informacije kako bi njegovali zdrave stilove življenja.

IZVJEŠTAJ RADA SAVJETOVALIŠTA ZA DIJABETES Savjetovalište za prevenciju dijabetesa i komplikacija dijabetesa počelo je sa radom jula 2009. godine. U proteklom periodu radilo se na ostvarivanju ciljeva, a to je da:


-Što veći broj dijabetičara i onih koji imaju predispoziciju za dijabetes budu uključeni u rad Savjetovališta, -Polaznici Savjetovališta na pristupačan način budu edukovani za samokontrolu i samostalno liječenje, i -Skrene pažnju na prevenciju i liječenje komplikacija dijabetesa. Veliku podršku projektu pružio je Menadžment Doma zdravlja „Tivat”, sponzor Savjetovališta. Postoji i veliko povjerenje građana Tivta, koji su u velikom broju posjećivali kako predavanja, tako i Ambulantu Savjetovališta. Svakodnevnom kontrolom glikemije mogli su provjeravati u praksi stečeno stanje i vršiti korekciju terapije. Rad Savjetovališta odvija se kroz dvije vrste aktivnosti. Rad u grupama, gdje se polaznicima jednostavnim jezikom i mnoštvom praktičnih primjera iz prakse, uz dobru tehničku podršku i izvanredne uslove sale za predavanja DZ Tivat, pokušavaju predočiti, razjasniti i dati odgovori na sva pitanja i probleme u vezi bolesti, terapije i komplikacija šećerne bolesti, na koje oni nailaze u svakodnevnom životu. Jedan ciklus se sastoji od deset predavanja, jedanput sedmično, po dva školska časa. Drugi vid aktivnosti jeste individualni rad, koji se odvija kroz rad Ambulante Savjetovališta, gdje svi zainteresovani građani Tivta, kao i stanovnici Crne Gore, sa zdravstvenom knjižicom ili bez nje, mogu prekontrolisati nivo šećera u krvi, izmjeriti tjelesnu težinu i visinu, kao i obim struka, izmjeriti BNI, krvni pritisak i uraditi EKG.

REZULTATI RADA SAVJETOVALIŠTA U proteklom periodu kroz Savjetovalište je prošao 161 prolaznik. Dijabetičara je bilo 140, a nedijabetičara 21, od toga: muškaraca - 94, a žena 67. Broj brzog određivanja nivoa šećera u krvi iznosi 1.626, broj individualnih edukacija u vezi terapije 635, a broj individualnih edukacija u vezi samokontrole 577. Ovi podaci govore koliko su građani Tivta visoko svjesni, te da samo edukovan čovjek može najbolje i na pravi način da se odbrani od ove bolesti, od koje u svijetu, procjenjuje se, boluje oko 246 miliona ljudi. Ako uspješno realizujemo postavljene ciljeve, dijabetesni bolesnik će u svakoj situaciji moći da koristi stečeno znanje, vještinu i tehniku za samokontrolu bolesti. Bolesnika treba osposobiti da pravilno procjenjuje simptome bolesti i rezultate najvažnijih laboratorijskih analiza, da bi na adekvatan način mogao da izvrši korekciju terapije. U slučaju da sam ne može da riješi neki problem, potrebno je da se obrati svom izabranom ljekaru ili da dođe u Savjetovalište. Bez obzira na pohvale za dosadašnje rezultate koje smo postigli, imamo još mnogo obaveza i jasne ciljeve da: -Treba povećati broj dijabetičara u Savjetovalištu koji se edukuju za samokontrolu i samostalno liječenje, -Svaki dijabetičar poslije edukacije dobije svoj glukometar, jer samo tako može postići najbolje rezultate u samokontroli,

-Treba povećati broj polaznika Savjetovališta koji ne boluju od dijabetesa, ali imaju predispoziciju za obolijevanje, -Kroz preventivni rad treba smanjiti ili bar odložiti nastajanje komplikacija kod dijabetičara. -Bolesnicima od šećerne bolesti i svim zainteresovanima poručujemo da se još više uključe u rad našeg i njihovog Savjetovališta, jer samo ZAJEDNO POBJEĐUJEMO DIJABETES !!! - ističu predstavnici ovog savjetovališta.

ŠKOLA RODITELJSTVA - SAVJETOVALIŠTE ZA TRUDNICE Škola roditeljstva Doma zdravlja „Tivat” počela je sa radom 1.5.2009. god. Vodi je dr Zoran Miljanović, ginekolog-akušer, u saradnji sa med. sestrom Dragicom Radojičić. Savjetovalište radi svakog radnog dana od 7.00 do 15.00 h, osim utorka (od 15.00 do 19.00 h). Kontakt telefon Savjetovališta je 671-981, a telefonski broj dr Zorana Miljanovića 069/086-267. Ova škola radi po programu koji je UNICEF ocijenio odličnom ocjenom. Rad je individualni i grupni. Od prvog utvrđivanja trudnoće trudnice mogu biti uključene u rad ove grupe. Kao stručni saradnici pozivaju se: stomatolog, psiholog, pedijatar i drugi specijalisti, u dogovoru o potrebama i interesovanjima trudnica i Menadžmenta Doma zdravlja. Trudnice se blagovremeno obavještavaju o radu škole. Osim predavanja radi se i psihofizička priprema za porođaj: vježbe na strunjačama, sa loptom, vježbe disanja i vježbe predviđene za lakši i bezbolni porođaj. Pored ovih vježbi, uključena je i radionica u kojoj trudnice međusobno izmjenjuju iskustva. Do sada su kroz Savjetovalište prošle 173 trudnice koje su uspješno privele trudnoću kraju. Zainteresovanost je sve veća, posebno od strane prvorotki, tako da se javlja potreba da Savjetovalište radi tokom cijele godine. To pokazuje da Škola roditeljstva postaje sve značajnija u savremenom vođenju trudnoće. R. T.

75


U ORGANIZACIJI NVO KREATIVNI CENTAR „MONTEVITA” IZ BIJELOG POLJA, KAO DIO PROJEKTNIH AKTIVNOSTI U OKVIRU DEVETE RUNDE GFATM PROJEKTA „PODRŠKA NACIONALNOM ODGOVORU NA HIV/AIDS” ODRŽANI SU

SEMINARI ZA SMANJENJE STIGME I DISKRIMINACIJE

Piše: dr sc. med. Elvir Zvrko, otorinolaringolog Krajem februara i početkom marta, NVO Kreativni centar „Montevita” organizovala je edukativne seminare za medicinske sestre (26.2.2011) i studente završnih godina Stomatologije i Medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici (5.3.2011). Tema se ticala smanjenja stigme i diskriminacije osoba koje su pogođene HIV/AIDS-om. Treneri na seminaru bili su: prof. dr Bogdanka Andrić, specijalista infektolog, KCCG, Itana Kovačević, psihološkinja, dr Aleksandra Marjanović, specijalista socijalne medicine sa Instituta za javno zdravlje, dr Elvir Zvrko, NVO „Montevita”. Na oba seminara ukupno je prisustvovalo više od 50 učesnika, koji su na interaktivan način pokušali da utvrde razloge za stigmatizaciju i predrasude prema osobama koje imaju infekciju ili su oboljele od AIDS-a. Osnovni cilj ovih seminara jeste smanjenje stereotipa, predrasuda i diskriminacije prema ljudima koji žive sa HIV-om. Glavne aktivnosti na seminaru usmjerene su ka povećanju svijesti o problemima sa kojima se suočavaju ljudi koji žive sa HIV-om, kako bi se utvrdile tačke nedovoljnog znanja i unaprijedilo znanje, promijenili stavovi i izgradile neophodne vještine za budući rad. Itana Kovačević, psihološkinja, predstavila je šta znači radioničarski rad, iskustveno učenje, učenje u grupi, od grupe i sa grupom. Neobičan način predstavljanja učesnika, gdje se i sami predavači/-ce u krugu i na isti način predstavljaju, doprinosi stvaranju kohezivnosti (iako velike grupe) i otvara mogućnost za slobodno izražavanje i učestvovanje svih učesnika/-ca treninga. Uočeno je da je manje od pola ukupnog broja učesnika/-ca seminara, studenata, i veoma mali broj medicinskih sestara bio na nekom obliku edukacije vezanom za HIV/AIDS. Nakon upoznavanja, grupi su predstavljena pravila rada, a učesnici su podijelili svoja očekivanja od seminara. Očekivanja su se u najvećoj mjeri

76

bazirala na proširivanje znanja vezanih za HIV/AIDS, što bi im pomoglo u pristupu i mogućem daljem radu sa ovim pacijentima. Prezentacijsko predavanje Itane Kovačević „Psihološki aspekti i mentalno zdravlje osoba koje žive sa HIV-om”, obuhvatilo je objašnjavanje procesa suočavanja sa bolešću, kao i proces prevazilaženja životne krize izazvane suočavanjem sa bolešću, obuhvatajući pozitivne mehanizme prevazilaženja, nužne podrške za adekvatno prevazilaženje krize, otežavajuće okolnosti sa kojima se suočavaju osobe koje žive sa HIV-om, a koji uz dodatne faktore rizika mogu ozbiljno da naruše mentalno zdravlje ovih osoba, razvoj mogućih psihopatoloških fenomena / problema. Naglašeni su važnost i značaj psiho-socijalne podrške za unapređivanje kvaliteta života oboljelog koja treba da bude prisutna tokom svih faza bolesti, a istaknuti su i ciljevi i zadaci te podrške. Prof. dr Bogdanka Andrić, infektolog Infektivne klinike KCCG, prezentovala je „Medicinske aspekte HIV infekcije”. Tokom predavanja, govorila je o epidemiologiji HIV infekcije, izvoru i rezervoaru infekcije, periodu prozora, visini i vrsti rizika. Takođe je govorila o patogenezi infekcije, sindroma i oportunističkih infekcija. Zadržala se na klasifikaciji i razlici u klasifikovanju infekcije u odraslih i djece. Posebno se osvrnula na PMTCT, a govorila je i o diferencijalnoj dijagnozi i kliničkoj slici. Na kraju je bilo riječi o farmakodejstvu ART i novoj generacije ART. Nakon predavanja postavljana su pitanja koja su se odnosila na sigurnost i obezbjeđivanje sigurne krvi i mandatorno testiranje krvi davaoca. Nakon predavanja, učesnici/-ce imali su dosta pitanja koja su bila vezana za njihovu buduću praksu i zaštitu. Dr Aleksandra Marjanović prezentovala je rad mreže savjetovališta za HIV, kao jedine preventivne aktivnosti u okviru PZZ-a, a izvršeno je i upoznavanje sa terminologijom vulnerabilnosti i populacije u najvećem riziku. Kroz koncept vulnerabilnosti objašnjena su dva preventivna koncepta, kao i mjere i intervencije koje su proizašle iz navedenih koncepata, koji se primjenjuju u javnom zdravstvu. Takođe, objašnjeni su način i principi rada u savjetovalištima za HIV, kao i razlozi za važnost promocije njihovog rada na prevenciji infekcije HIV-om.


Dr Elvir Zvrko izložio je prezentaciju o stigmi i diskriminaciji, precizirao definicije pojmova i napravio prikaz rezultata istraživanja vršenih kod nas i u regionu, a koja objašnjavaju na koji način zdravstveni radnici/-ce i pacijenti/-kinje (klijenti/-kinje) vide problematiku HIV/ AIDS-a. Pored ovih predavanja, koja su bila uvod u diskusije i brojna pitanja i dileme koje zahtijevaju sistemska rješenja i adekvatan nacionalni odgovor, seminarom je preovladavao rad u malim grupama. Takođe, učesnici su imali priliku da kroz „vrtloge ideja” i asocijacije iznesu svoje mišljenje, a da kroz rad u malim grupama preciziraju probleme i pokušaju da pronađu rješenja i odgovore na probleme uočene prilikom rada sa osobama koje su pogođene HIV/AIDS-om. Naglašeno je da kada pomenemo određene grupe, svi imamo određene asocijacije, formirane diskurse o grupama kojima osoba pripada, te da sa tim, već formiranim slikama, nastupamo kada se upoznamo sa nekom osobom, što u velikoj mjeri usmjerava naše ponašanje prema njoj. Potrebno je da osvijetlimo značenja koja pridajemo određenim grupama, osjećanja koja to izaziva u nama i način na koji to može profesionalno da utiče na rad sa određenim populacionim grupama. Jedna od zanimljivih radionica bila je i radionica „Rukovanje”. Ona na simbolički način pokazuje značaj pripadnosti grupi, kao i osjećanja / misli kod onih koji ne pripadaju niti jednoj grupi. Ova aktivnost odvijala se neverbalno. Učesnici su komentarisali i podijelili slična iskustva o

(ne)pripadanju pojedinim društvenim grupama. Jedna od radionica odnosila se na rodnu ravnopravnost prilikom oglašavanja u medijima. Izvršena je i analiza novinskih članaka, koji u velikoj mjeri mogu da utiču na stigmu i diskriminaciju i u društvu. Na početku seminara predviđeno je da se podijeli ulazni test znanja koji će biti poređen sa izlaznim testom, na osnovu koga će predavači i organizatori moći da utvrde u kolikoj mjeri su promijenjena znanja i stavovi tokom seminara ovakve vrste. Nakon analize oba obavljena seminara ustanovljeno je da je poslije realizacije seminarâ došlo do promjene pojedinih stavova kod učesnika, što organizator smatra trenutno postignutim ciljem. Pošto su planirana još 3 seminara za studente novinarstva, mlade političare i pravnike, komparativnom analizom moći će da se utvrde razlike u znanju i stavovima među predstavnicima ovih grupa. Ova analiza će poslužiti kako bi se napravio predlog za unapređenje znanja i stavova u odnosu na osobe koje žive sa HIV infekcijom ili su oboljele od AIDS-a. Evaluacija seminara pokazala je da su učesnici zadovoljni načinom rada koji ima posebni naglasak na interaktivnom učešću, jer to daje mogućnost da se dođe do optimalnih rješenja u pripremi odgovora na stigmu i diskriminaciju. Takođe, istaknuta je važnost učestalije organizacije sličnih seminara radioničarskog tipa, jer to doprinosi unapređenju komunikacije, kvaliteta rada i kvaliteta usluga pružanih korisnicima, tj. pacijentima i njihovim porodicama ili partnerima.

TENA - NAJBOLJA ZAŠTITA PRI INKONTINENCIJI Laka i srednja inkontinencija TENA Lady Mini, Lady Normal, Lady Extra, Lady Extra plus Zaštita kod problema slabosti bešike kod žena. Ulošci za diskretnu zaštitu pri laganoj i umjerenoj inkontinenciji. Frech odour Control - za potpunu diskreciju i kontrolu neprijatnih mirisa Dišući zadnji sloj – Dopušta koži da diše i sprječava iritacije kože Anatomski oblik – pruža potpunu udobnost pri nošenju Različiti oblici upijanja: za različite nivoe inkontinencije TENA Men Level 1, Men Level 2 Specijalno oblikovan prema anatomiji muškarca. Ulošci za diskretnu zaštitu pri laganoj i umjerenoj inkontinenciji muškaraca. Odour Control – za potpunu diskreciju i kontrolu neprijatnih m i r i sa Dišući zadnji sloj – Dopušta koži da diše i sprječava iritacije kože Anatomski oblik – pruža potpunu udobnost pri nošenju Različiti oblici upijanja: za različite nivoe inkontinencije

Pacijenti koji brinu o sebi, za srednju inkontinenciju

TENA Pants Izgledaju i daju osjećaj kao normalni donji veš. Upijajuće gaćice pri umjerenoj inkontinenciji za pokretne pacijente. Nose se poput običnog donjeg veša, potpuno prijanjaju za tijelo. Jednostavne za samostalnu upotrebu. Osjećaj sigurnosti i udobnosti. 100% dišući, prijatan za kožu.

Visoko upijajući proizvodi za tešku inkontinenciju Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Lamex Commerce d.o.o. ul. SKOJ-a 57, Podgorica, tel./fax. 020/280-477 www.tena.com www.tena.hr

TENA Slip Plus, Slip Super Pelena za odrasle za umjerenu i tešku urinarno/fekalnu inkontinenciju, idealna za nepokretne pacijente. FeelDry: brzo upijajuća jezgra Anatomski oblik. Elastični rubovi oko nogu i struka. Samoljepljiva traka koja omogućava ponovno skidanje i stavljanje proizvoda. Indikator vlažnosti: žuta traka mijenja boju u plavu.


POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

3

4

5

6

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

IN SPE, Bar

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

tel: 020 664 589 poklanja: 3 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Andrija Drakulović, Snežana Petrović, Mila Radulović, Balša Korać, Nikšić: Milica Ilić, Farija Adžajlić, Andrijana Žižić, Cetinje: Radojičić Irena, Bijelo Polje: Duborija Jelica, Nadežda Jauković,

Žabljak: Karadžić Julka, Bar: Ksenija Popović, Budva: Veselina Perunović, Kotor: Maja Miličić,

---------------Tivat: Draško Kovačević, Herceg Novi: Mina Cerović, Igalo: Bosa Rajović

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (24)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A


SMIJEH JE LIJEK — Da li ti se dopada moja nova haljina? — pita zgodna crnka svoju prijateljicu. — Pravo da ti kažem, izvanredna je, nema šta! Šta će na kraju biti, vidjećemo... — odgovara joj prijateljica. — Na šta misliš? — ponovo će crnka odjevena u mini-haljinu. — Na bolnicu! — Molim!? — Ne gine ti ili Porođajno, ili Plućno odjeljenje! — Ma, da li je moguće da ti se baš nimalo ne dopadam ?!! — neurotično zapitkuje zaljubljena djevojka mladića koji joj ne uzvraća ljubav. — Ma, gajim ja osjećanja prema tebi... — smušeno odgovori mladić — baš bi mi bilo žao da te udari autobus... — Mujo, obuci jaknu ! Hladno je napolju ! — dovikuje majka malom Muji, ali ovaj baš i ne mari za naređenje. — Jes’, jarane... Ako nemaš jaknu, umrijećeš — objašnjava mu Haso. Mujo se začudi, pa upita kako je to moguće. — Lako. Ako nemaš jaknu, smrzavaš se. Smrzneš se, bolestan si. Bolestan si, nema škole. Nema škole, nema obrazovanja. Nema obrazovanja, nema diplomiranja. Nema diplome, nema posla. Nema posla, nema para. Nema para, nema hrane. Nema hrane, gladan si. Gladan si, umireš od gladi. Umreš od gladi, mrtav si ! AJDE SAD IZAĐI BEZ JAKNE AKO SMIJEŠ !!! — Šta je, zapravo, zdrav život? — pita nastavnica na času ekologije. — Zdrav život je kad neko ne mora da radi ništa ! — odgovori Perica. Nastavnica, začuđena, upita za objašnjenje. — Da je hodanje zdravo, poštar bi bio besmrtan! Kit pliva po cijeli dan, jede samo ribu, pije samo vodu... opet je veliki i debeo! Zec trči i skače, ali živi svega 10 godina! Kornjača ne trči, ne radi ništa ... i živi 450 godina !!! — objasni Perica.

80

Čita Mujo novine. — Fato, bolan, čuješ ti ovo?!! Većina saobraćajnih nezgoda dešava se na kilometar od kuće. — Joooj, Mujo... Pa šta ćemo sad?!! — Da se odselimo malo dalje! Za svaki slučaj, ha ?! Došla plavuša kod svog ginekologa i pita ga: — Doktore, ako smo moj muž i ja sterilni, da li to znači da će nam i djeca biti sterilna? Nakon saobraćajne nezgode probudio se čovjek u bolnici, sav u flasterima. Jedva nekako zapita ušivenim usnama: — Kako mi je žena? — Spašena je. — A moj sin? — I on je živ... — A moja tašta? — Nažalost ... — Nemojte me zasmijavati — stenjući će — pući će mi konci ... Prepuna plaža. Mali Darko otplivao daleko od obale. Ustane njegova majka i vikne: — Darkooo, nemoj plivat’ dalekoo! Mogao bi te uhvatiti grč! Nekoliko minuta kasnije ustaje plavuša i dovikuje svome sinu: — Periceeee, ne idi tako daleko! Ima grčeeeeva !


Medicinski rječnik

A

brazija, lat. abrasio, istrošenost tkiva nastala gubljenjem epitelnog sloja ili ostalih površnih slojeva tkiva. Ovakvoj deformaciji sklona su sva tkiva, pogotovu ako se ima u vidu vremenski uticaj. Abrazije su možda najuočljivije kada su u pitanju zubi. Tada se mogu razlikovati fiziološke, koje nastaju usljed trenja zuba pri žvakanju hrane, i nefiziološke, nastale uticajem nepravilno postavljenih proteza ili sl. Abrazije mogu biti i namjerno preduzete mjere dijagnostikovanja i liječenja pacijenata. Ovo je pogotovu slučaj kada se govori o liječenju rožnjače oka ili dijagnostike materice.

B

rodersov indeks, indeks kojim se opisuje stepen razvijenosti maligniteta oboljelog tkiva. Kada tkivo dobije strukturu sačinjenu od neuobličenih, neograničenih ili previše razvijenih ćelija, smatra se da je tumor u odmakloj fazi razvoja. Postoje četiri stepena razvoja oboljenja, pri čemu se četvrti smatra najkomplikovanijim stanjem. Indeks 1 pripisuje se malignitetima u čijoj strukturi četvrtinu ukupnog broja ćelija čine neuobličene ćelije. Indeks 2 imaju oboljenja kod kojih takve ćelije obuhvataju skoro polovinu tumora. Indeks 3 predstavlja karakteristiku tumora kod kojih 3/4 svih ćelija čine nediferencirane ćelije. Indeks 4 odlika je tumora kod kojih su skoro sve ćelije nediferencirane. Ustanovitelj ove skale maligniteta jeste Albert K. Broders (1885-1964), američki patolog.

dostupnih na farmaceutskom tržištu jedne države. Odredbe tog spiska donose se na nivou najviše zdravstvene institucije zadužene za poslove iz ove oblasti. Farmakopeje sadrže i odredbe kojima se uređuje način sprovođenja procesa ispitivanja lijeka, provjere njegovih svojstava ili način njegovog održavanja.

G H L

erijatrija, grč. geron - starac, iatrefa - liječenje, grana medicine koja se bavi proučavanjem karakteristika starenja organizma. Ujedno, termin je u upotrebi i za označavanje medicinskog tretmana pacijenata koji su starije starosne dobi. elioaeroterapija, grč. helios - Sunce, aeg – vazduh, therapefa - liječenje. Oblik naturalnog liječenja. Osnovne izvore terapijskog djelovanja predstavljaju izlaganje organizma povoljnom dejstvu sunčeve svjetlosti i uticaj svježeg banjskog vazduha. etargija, grč. lethe - zaborav, lat. lethargia. Pojam kojim se označava bolesna potreba za dugotrajnim i prekomjernim spavanjem. Kada se govori o medicinskom fenomenu, uglavnom se ima u vidu potreba za liječenjem navike koja nanosi štetu normalnom funkcionisanju letargične osobe. Veoma je proširena i figurativna upotreba ovog pojma. Jedan od sinonima je veternus.

K

M

D

P

arbunkul, lat. carbunculus, komplikovano gnojno zapaljenje kože i potkožnog tkiva. Predstavlja moguću posljedicu dijabetesa. Uzročnik ovog poremećaja bakterijske je prirode. Riječ je o zlatnim stafilokokama. Posebnu opasnost za razvoj ovog oboljenja predstavlja prisustvo većih formacija ovih bakterija na jednom dijelu kože: koža lica, vrata, leđa ili sl. enga, zarazno infektivno oboljenje koje je posebno prisutno u tropskim regijama. Osnovni prenosioci zaraznog arbovirusa B-grupe, uzročnika bolesti, jesu komarci iz roda Aedes (lat.). Veoma visok nivo tjelesne temperature, glavobolja, mijalgija, imobilitet, obilno preznojavanje i pojava ospi, odlike su ovog komplikovanog psiho-fizičkog stanja koje obično traje 5-8 dana.

F

armakopeja, lat. pharmacopoea. U užem smislu, pojam znači preporuku o načinu pripremanja lijeka. U širem smislu, farmakopeja podrazumijeva listu zvaničnih preporuka namijenjenih apotekarima, koje se odnose na uputstva o spravljanju ljekova

akrokranija, lat. macrocrania, grč. makros velik/-a/-o, kranios - lobanja. Osteogenetska anomalija koju je lako moguće dijagnostikovati vizuelizacijom. Odnosi se na pretjerano razvijen koštani svod čela i potiljačnog dijela lobanje. U poređenju sa površinom i oblikom svoda lica uočljiva je predominacija tog dijela glave.

anaricijum, lat. panaritium. Gnojno zapaljenje prstiju ruke ili čak i cijele šake. U narodu bolest poznata pod nazivom kožni prišt. U izazivače ovog poremećaja, nerijetko praćenog neurozama zbog takvog stanja, spada virus Herpes simplex (lat.). Simptomi su: nagla pojava bola i otoka na prstu, crvenilo kože i bolna osjetljivost oboljelog dijela tijela. U zavisnosti od lokalizacije obuhvaćene bolešću (površina kože, kost, zglob, tetiva), razlikuju se akutna i stanja sa komplikacijama. S tim je u vezi i način liječenja. On se može sprovoditi ispiranjem oboljele površine dezinficijensima, blagim rastvorom kalijum-permanganata ili rastvorom borne kisjeline. U komplikovanijim stanjima pribjegava se hirurškom tretmanu.

81


DR ARSENIJE NIKOV (PULJOV) ŠKATARIĆ (1907–1941) Piše: dr Božo Vuković Klinika za dječije bolesti u Podgorici nosi naziv Dr Arsenije Škatarić. Time je zdravstvena služba Crne Gore odala priznanje dr Škatariću, njegovom revolucionarnom ideološkom radu i radu iz praktične medicine. Arsenije je rođen u selu Mataguži, u Zeti, kraj Podgorice. Gimnaziju je završio u Podgorici. Medicinu je studirao u Beču, a diplomirao je u Zagrebu školske 1932/33. godine, u svojoj 26-oj godini1. Nakon što je diplomirao, radio je u Higijenskom zavodu u Zagrebu, po nagovoru prof. dr Andrije Štampara (1888-1958)2. Dr Arsenije Škatarić se posebno bavio socijalnom medicinom, a naročito problemom zdravlja djece i omladine. Dr Arsenije Škatarić Škatarić Desanka Analizirao je zdravstvene probleme i ukazivao na značaj činjenice da je zdravlje usko vezano za socijalno stanje naroda. Pisao je popularne članke iz te oblasti, što ga je i opredijelilo organizmu i očuvanja inspiracije. Zbog revolucionarnih da 1931. godine stupi u članstvo Komunističke partije. aktivnosti, dr Arsenije Škatarić je strijeljan 5. septembra Godine 1938. u Zetu je dopremljen prvi kinoprojektor. 1941. godine, u Raovom potoku, kraj Zagreba. Ime mu je Mnogi su tada prvi put u životu vidjeli bioskopsku predupisano na spomen-ploči u holu Škole narodnog zdravlja stavu. Projekcijama je prikazivao kako se njeguju djeca, „A. Štampar” u Zagrebu. kako se treba štititi pojedinih bolesti, kako treba održavati Sa dr Škatarićem strijeljana je i njegova supruga higijenu i čuvati se od alkohola. Desanka, rođena Radovanović, porijeklom iz Banjaluke. Sa Ilijom Pekom Peličićem, 1935. godine, osnovao Počela je da studira prava u Zagrebu, a kada se upoznala sa je Trezveno društvo u Golubovcima, pod nazivom Danica. Arsenijem, prešla je da studira farmaciju. Poslije hapšenja Kao publicista, držao je predavanja po selima Hrvatske i muža i nju su uhapsili. Ponudili su joj slobodu i život samo sjeverne Bosne. Često je dolazio u Zetu, držao predavanja da se odrekne muža, ali ona je to kategorički odbila. po selima Zete, u Dodošima, na Cetinju i u Podgorici. Napisao je knjigu Bolest i socijalno ekonomsko stanje. U avgustu 1929. godine, u Budimpešti, održan je Kongres 1U popisu ljekara koji su diplomirali na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pogrešno je upisano njegovo prezime. Njegovo prezime trezvenjaka - esperantista. Na tom značajnom dogovoru navedeno je kao Šatarić. Jugoslaviju je zastupao dr Škatarić, a nešto kasnije izabran je 2Dr Andrija Štampar završio je Medicinski fakultet u Beču 1911. i za predsjednika esperantista Jugoslavije. Ruski ljekar godine, u 23-oj godini života. Čitav život posvetio je organizaciji Zamenhof3, od više jezika pojedinih zemalja sastavio je higijenske službe i socijalne medicine. U Zagrebu je osnovao zajednički, svjetski jezik pod imenom esperanto. Školu narodnog zdravlja, a u Beogradu Centralni higijenski Ilija Peko Peličić, istaknuti propagator trezvenosti, zavod. U cilju efektnijeg sprovođenja zdravstvene zaštite, Škola piše da je dr Škatarić dao veliki doprinos trezvenjačkom narodnog zdravlja pokrenula je istraživanje endemskih oboljenja i pokretu. O dr Škatariću Andro Mugoša je zapisao da je formiranje domova zdravlja. Prof. dr Štampar bio je inicijator bio skroman, visoko intelektualan, predan trezvenjačkom formiranja Doma zdravlja u Pljevljima. Rado se sjećao dr Škataprosvjećivanju naroda. Društva trezvenosti praktično su rića, pričao o njemu studentima medicine iz Crne Gore i bio im bila legalna škola revolucionarnih kadrova, kojima je bila naklonjen na ispitu iz higijene. zabranjena upotreba alkohola, zbog zla koje alkohol donosi 3Ludvik Lazar Zamenhof , 1859-1917.

82


Iskoristi

a


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o. Loznica


medical_cg_24