Page 1

5. AVGUST 2015. GODINA VII BROJ 76

www.medicalcg.me

1.00

Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu Predstavljamo: Farmaceutska kompanija „JGL d.d.“ Rijeka Poliklinika „Stupovi“, Berane Sigurna ženska kuća ku „Nora“, Nikši

Impingementsindrom ramena Bol u leđima i išijas Fizioterapija sportskih povreda Kako se zaštititi od sunca

Uticaj visokih temperatura na zdravlje Toplotni udar


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu 10 – 11 Kvalitetnije i efikasnije zdravstvo – press Ministar zdravlja, prof. dr Budimir Šegrt 12 – 13 Radionica – Prevencija zlostavljanja djece 14 – 15 Dobrovoljno davalaštvo krvi 16 – 17 Kako se zaštititi od sunca Dr Sanja Čizmović 22 – 23 Uticaj visokih temperatura na zdravlje Dr Enisa Kujundžić 24 – 25 Toplotni udar Prim. dr Sabahudin Pupović 26 – 27 Farmaceutska kompanija JGL d.d. Rijeka 31 - 33 Hronika Crne Gore 34 – 37 Poliklinika Stupovi, Berane 42 – 44 Impingementsindrom ramena Dr Dejan Sikinger 46 – 47 Bol u leđima i išijas Prof. dr Željko Kojadinović 48 – 49 Fizioterapija sportskih povreda Krsto Kovačević, spec. prim. fizioterapije 50 – 51 Intervju: Samir Ramović 52 – 53 Zdravlje zuba djece Dr stomat. Julija Rašović 54 – 55 HPV infekcija i kondilomi Dr Igor Jeremić 56 – 57 Bolesti zavisnosti Borivoje Raičević, psiholog 60 – 61 Asertivnost Marija šćepović, psiholog 62 – 63 Sigurna ženska kuća – Nora, Nikšić Vesna Sekulić 64 – 65 Implementacija standarda kvaliteta MSc Tatjana Jovovic, dipl. ing. 66 – 67


IV sajam

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“, Podgorica

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.:00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me


system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067


MILIJARDE SU DOBRIH RAZLOGA DA IZABERETE

LACTOCARE LACTOCARE STOP sa magnezijumom 1FSJPEJQSPEVäFOPHTUSFTB [BHBêFOBISBOBJWPEBJMJWJSVTOFJOGFLDJKFNPHVEBVOJÝUF[ESBWV DSJKFWOVNJLSPøPSVJV[SPLVKVOFQSJKBUOFTJNQUPNFQPQVUEJKBSFKF ZA BRZO DJELOVANJE KOD AKUTNE DIJAREJE t%0;*3"/+&UBCMFUFEOFWOP EBOB TBäWBLBUJJMJQSPHVUBUJV[ǏBÝVWPEF

t1SJKBUBOVLVTKBHPEFJWBOJMF t4"%3Ç"+1",07"/+"UBCMFUB

LACTOCARE PLUS sa vitaminom B2 Primjena antibiotika, često narušava normalnu crijevnu mikrofloru. Zbog toga se nerijetko javljaju neprijatne stomačne tegobe. ZA MIRAN STOMAK TOKOM PRIMJENE ANTIBIOTOKA t%0;*3"/+&LBQTVMFEOFWOP  6LPMJLPQJKFUFBOUJCJPUJL -"$50$"3&1MVTV[NJUFQPTMJKFTBUB t4"%3Ç"+1",07"/+"LBQTVMB

LACTOCARE DAILY sa cinkom 4JOESPNJSJUBCJMOPHLPMPOBKFGVOLDJPOBMOJQPSFNFǎBKDSJKFWBLPKJTFNPäFPLBSBLUFSJTBUJTJNQUPNJNB CPMBVTUPNBLV HSǏFWJNB HBTPWJNB OBEJNBOKFN EJKBSFKPNJLPOTUJQBDJKPN6[SPDJTJOESPNB JSJUBCJMOPHLPMPOBOJKFTVQP[OBUJ BMJTFǏFTUPQPWF[VKVTBOBSVÝFOPNSBWOPUFäPNCBLUFSJKTLF mikroflore. ZA USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE CRIJEVNE MIKROFLORE I UBLAŽAVANJE SIMPTOMA IRITABILNOG KOLONA t%0;*3"/+&LBQTVMFEOFWOP t4"%3Ç"+1",07"/+"LBQTVMB

LACTOCARE BABY sa vitaminom D -BDUPDBSF#BCZKFVEPEBUBLJTISBOJVPCMJLVLBQJLPKFTBESäF tWJUBNJO% tCBLUFSJKFNMJKFǏOFLJTKFMJOF 7JUBNJO%KFQPUSFCBO[BOPSNBMBOSBTUJSB[WPKLPTUJKVEKFDF6[JNBKVǎJEOFWOVEP[VPEQFULBQJ 7BÝFEJKFUF EPCJKBNJMJPOBCBLUFSJKBNMJKFǏOFLJTKFMJOFJ[EWBEPCSPJTUSBäFOBTPKBCBLUFSJKBJQSFQPSVǏFOJI*+WJUBNJOB% t%0;*3"/+&LBQJEOFWOPPEPHEBOBSPêFOKBEPOBWSÝFOFQSWFHPEJOF t4"%3Ç"+1",07"/+" NM EPWPMKOP[BEBOB


ZANIMLJIVOSTI

Lijenost izaziva mnogo bolesti

Nedovoljno fizičke aktivnosti i višesatno sjedenje pred TV-om i kompjuterom, osim fizičkih, u znatnoj mjeri izaziva i psihičke zdravstvene problem, poput razdražljivosti, apatije i depresije. Naučnici s australijskog Univerziteta Deakin u Melbourneu, istraživanjima su potvrdili da fizička neaktivnost u znatnoj mjeri povećava rizike od različitih fizičkih, ali i psihičkih bolesti, među kojima prednjači anksioznost. U devet istraživanja učestvovalo je 13.470 ispitanika. Prethodna istraživanja pokazala su da fizička pasivnost uzrokuje povećanje rizika pojave hroničnih bolesti poput dijabetesa, pretilosti i različitih kardiovaskularnih oboljenja. Američki naučnici savjetuju da se u periodu od tri sata obavezno izdvoji pet minuta za šetnju, kako bi pospješili cirkulaciju i normalno funkcioniranje organizma. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevnu šetnju od 10.000 koraka. Redovne fizičke aktivnosti smanjuju rizik pojave raka dojke za 39 %, smanjuju rizik raka crijeva za 26% i rizik dijabetesa za 34%. Prema podacima WHO-a, nedovoljne fizičke aktivnosti su, nakon visokog krvnog pritiska, konzumiranja cigareta i dijabetesa, četvrti uzročnik smrti ljudi u svijetu.

Tojota ima robota koji pomaže starijim i nemoćnim osobama

Tojota razvija robota pomagača koji je osposobljen za pomoć starijim i bolesnim osobama koje su vezane uz krevet. "Human Support Robot" (HSR) izuzetno je pokretan robot sa malim tijelom i pokretljivom rukom, što potvrđuje i činjenica da sam podiže stvari s poda, spušta ih i stavlja na police u ormare, ali s lakoćom obavlja i druge stvari. Robotom se može upravljati i pomoću tablet uređaja, piše Digital Trends. Korisnik može vidjeti i čuti sve ono što robot vidi, a sve zahvaljujući nekoliko montiranih kamera. Kada se njime ne upravlja, HRS sam može "dohvatiti" neke od njemu poznatih stvari.

08

Kondom koji otkriva polne bolesti Trojica mladih naučnika sa britanske England’s Isaac Newton Academy, Daanyaal Ali (14), Muaz Nawaz (13) i Chirag Shah (14) su osvojili nagradu TeenTech za najbolju zdravstvenu inovaciju koja će u budućnosti učiniti seks sigurnijom aktivnošću. “Pametni kondomi” mijenjaju boju kada dođu u kontakt s bolešću i već su im pristupile mnoge kompanije koje se bave proizvodnjom prezervativa. Kondom, kojeg nazivaju 'S.T.EYE', ima molekule ugrađene u gumu, koje se vežu za specifične bakterije i viruse. Ti molekuli potom uzrokuju promjenu boje kondoma. Zavisno o kojoj se bolesti radi, kondom koji je izložen hlamidiji pozeleni, požuti u dodiru sa herpesom ili postaje plav u kontaktu sa sifilisom. Još uvijek nije jasno hoće li kondomi detektovati bolest samo kod jednog ili kod oba partnera ili, i šta će se dogoditi ako kondom istovremeno dođe u dodir sa više polno prenosivih bolesti. Tinejdžerima će nagrada biti predata u Bakinghamskoj palati u iznosu od 1.000 funti. Cilj nagrade je podstaći studente da razvijaju svoje ideje koje prezentiraju profesionalcima u industriji, čime se i njima prikazuje njihov potencijal.


IZ MEDICINE Žene će izgubiti sposobnost rađanja prirodnim putem?

Vodeći francuski ginekolog Mišel Oden tvrdi da ženama prijeti opasnost da izgube sposobnost rađanja prirodnim putem. Prema pisanju britanskog lista Telegraf, 84-godišnji ljekar ističe da je rađanje postalo previše uslovljeno ljekovima, do te mjere da žene uskoro bez njih neće moći da se porode. U svojoj knjizi "Da li su nam potrebne babice?" dr Oden navodi da porođaj danas u prosjeku traje dva i po sata duže nego prije 50 godina, te da se sve veći broj žena porađa uz pomoć ljekova i hirurgije. Oden je posebno kritikovao korišćenje sintetičkog oksitocina koji, po njemu, smanjuje sposobnost žena da prirodno proizvode taj hormon. Hormon oksitocin izaziva kontrakcije materice za vrijeme porođaja i ima glavnu ulogu tokom dojenja. Oden strahuje da bi evolucijom moglo doći do nestanka fizioloških funkcija koje se ne koriste, te da bi žene u budućnosti mogle da prestanu da proizvode oksitocin. - Uvjeren sam da proizvodnja ljudskog oksitocina, hormona ljubavi, od fundamentalnog značaja za porođaj i vezivanje, sve više slabi. Budućnost ljudske sposobnosti rađanja je u opasnosti - zaključio je dr Oden.

Kratak san – kratak život

Zbog tempa koji nam nameću obaveze neredovno jedemo, rijetko se družimo i malo spavamo. Duže nespavanje ugrožava naš imunitet, rad srca, žlijezda, odnosno kompletno zdravlje. Doktori su ukidali pacijentima spavanje i došli do zaključka da je san neophodan kako bismo mogli učiti i pamtiti. Isto tako je otkriveno da kada ne spavate, mnoge funkcije u tijelu su ugrožene. Kod ljudi koji manje spavaju dolazi do promjena u metabolizmu i u liječenju hormona. Luči se kortizol i dobijate nešto što je uvod u dijabetes. Dolazi i do promjena u lučenju tiroidnih hormona, pada imuniteta i samim tim postajete podložniji infekcijama. Kod ljudi koji ne spavaju dovoljno dolazi do promjene kardiovaskularnog sistema. Postoje čak istraživanja koja su dokazala da kratko spavanje skraćuje život. Nakon prve godine života vidi se da li će neko kraće ili duže spavati i da li ima tendenciju da bude jutarnji ili noćni tip.

Zabrinjavajući podaci o zdravlju tinejdžera Nova otkrića iz SAD–a pokazuju da će današnji tinejdžeri od srčanih bolesti umirati u ranijoj dobi nego što umiru današnje odrasle osobe. Istraživanje sprovedeno među 5.547 djece i mladih od 12 do 19 godina, otkriva da mnogi od njih imaju povišene vrijednosti šećera u krvi, imaju prekomjernu tjelesnu masu, loše se hrane, ne bave se aktivnošću i puše. zdravlja:

Istraživanje se usmjerilo na sljedeća mjerila

Ishrana: tinejdžeri konzumiraju slanu hranu, zaslađene sokove, a ne jedu dovoljno voća, povrća, vlakana i proteina. Šećer u krvi: visoke vrijednosti zabilježene su kod 30% dječaka i 40% djevojčica. Holesterol: povišene vrijednosti su zabilježene više kod djevojčica. Pušenje: puši 25% tinejdžera. Sve navedeno zabrinjava i neće se moći lako ispraviti, jer su loše životne navike, a time i ugroženo zdravlje, postale kulturološki fenomen i socijalni problem.

09


Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu Na Sjednici Vlade, održanoj 30. 07. 2015. godine usvojen je dokument Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine. Ministarstvo zdravlja je, u cilju sagledavanja stanja cjelokupnog zdravstvenog sistema, izvršilo analizu svih faktora i pokazatelja koji usmjeravaju zdravstveni sistem, kako bi identifikovalo ključne i prioritetne oblasti, koje bi mogle biti osnov za smanjenje potrošnje i mogućnosti njegove finansijske održivosti i daljeg razvoja. Upravo ova Analiza dala je smjernice za unapređenje sistema, koje su obuhvaćene u strukturnim reformama, čiji je cilj prevazilaženje postojećih prepoznatih slabosti i dogradnja sistema po naučnim i tehnološkim zahtjevima, a sve u cilju uspostavljanja finansijski održivog zdravstvenog sistema, sa uštedama u funkciji efikasnosti pružanja odgovarajućeg kvaliteta zdavstvenih usluga i većoj bezbjednosti pacijenta. Kako zdravstveni sistem nije statična kategorija i njegova finansijska održivost se ne može isplanirati niti u potpunosti predvidjeti, a imajući na umu da zdravlje nije besplatan resurs i ne može se održavati bez izlaganja troškovima, prepoznata je potreba za uvođenjem strukturnih promjena u onim oblastima koje predstavljaju prioritetna područja djelovanja. U poredjenju sa stanjem s početka tranzicije, strukturne reforme treba da doprinesu da sistem zdravstva bude centraliziovaniji, bolje finansiran i uopšte, efikasniji. U pogledu funkcionisanja i koordinacije nivoa zdravstvene zaštite, planira se permanentna edukacija medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite, smanjenje bolničkog posteljnog fonda, kroz prenamjenu bolničke infrastrukture i definisanje osnovnog paketa usluga, koji se građanima nudi na godišnjem nivou. Ovim se želi postići unaprijeđenje zdravstvene

10


usluge u bolnicama, smanjenje broja nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite i ušteda finansijskih sredstava. Kako bi se prevazišao problem postojeće neravnomjerne iskorišćenosti kadrovskih kapaciteta, koji je za posljedicu imao problem u listama čekanja, strukturna reforma predviđa mjeru preraspodjele radnog vremena, veći broj i kompetencije doktora na primarnom nivou zdravstvene zaštite, koji će za posljedicu imati rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, smanjenje broja zdravstvenih usluga kurativne medicine, koji su najskuplji vid medicinskih usluga i ujednačenost kvaliteta pruženih medicinskih usluga pacijentima. U cilju racionalizacije troškova na ime privremene spriječenosti za rad (pravo na bolovanje), čija je tendencija porasta utvrđena izvršenom Analizom stanja, predviđene su aktivnosti u cilju normativnog uređenja ove oblasti, na način što će se jačati lična odgovornosti doktora u postupku ocjene i primjene kriterijuma kojima se utvrđuje osnov za privremene spriječenosti za rad, kao i u pogledu vremenskog trajanja izdatog bolovanja. Najnovijim reformama nastoji se obuzdati rast troškova za ljekove, koji uz troškove za specijalističku zaštitu čine najbrže rastuću stavku zdravstvene potrošnje. Najvažnija pojedinačna mjera je uvođenje restriktivnije liste ljekova, koji se mogu dobiti bez plaćanja participacije i uključivanje većeg broja generičkih lijekova na tu listu. Analizom stanja u farmaceutskom sektoru utvrđeno je da su ljekovi, koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, ekonomski neisplativi, a u ovom dokumentu su date jasne i konkretne mjere u cilju poboljšanja farmaceutske regulative, regulative tržišta ljekovima i revidiranja Osnovne i Dopunske liste ljekova, kao i očekivanim efektima finansijske uštede kroz racionalizaciju potrošnje. Prepoznata je potreba obezbijeđenja dodatnih izvora finansiranja kroz uvođenje izdvajanja određenog procenta iz koncesione naknade i naknade iz akciznih proizvoda za zdravstveni dio, jer se korišćenjem dobara, koja su predmet koncesija i akciza, ograničava upotreba određenih prirodnih dobara, što može imati negativan uticaj na zdravlje stanovništva. U tom smislu se planiraju inicijative za izmijenu zakonodavstva, koje bi predstavljale osnov za sticanje dodatnih izvora prihoda za zdravstveni sistem. U dokumentu su sadržane mjere za redukciju bolničkih kapaciteta, njihovu prenamjenu i razdvajanje u smislu obrade hroničnih zdravstvenih problema, dugotrajne njege i palijativne njege, kojima će se doprinijeti racionalnoj upotrebi bolničkih kapaciteta, boljoj i efikasnijoj bolničkoj zaštiti. Na ovaj način će

se finasirati usluge zdravstvene zaštite, a ne bolničkih kapaciteta, kako je to bio slučaj do sada. U pogledu tehničkih poslova koji su u funkciji pružanja zdravstvenih usluga građanima, Analizom je identifikovana visoka zastupljenost administrativnog i tehničkog osoblja u zdravstvenim ustanovama, što predstavlja izvor velike i neracionalne potrošnje. Strukturnom reformom će se ovo riješiti kroz privatno-javno partnerstvo i povjeravanje ovih poslova profesionalnim agencijama, uz pravovremeno regulisanje statusa ovog nemedicinskog kadra. Planiraju se dalje aktivnosti u pogledu standardizacije i akreditacije zdravstvenih ustanova za unaprijeđenje procedura, kriterijuma i standarda zdravstvenog sistema, koje će ojačati povjerenje gradjana u kvalitet pružanja zdravstvenih usluga. Strukturne reforme predviđaju uspostavljanje centralizovanog i kontrolisanog zdravstvenog menadžmenta, kroz sprovođenje potrebnih edukacija, neophodnih za jačanje upravljačkih znanja i vještina, u uslovima smanjenog priliva novca. Biće stavljen akcenat na edukaciju kadra, kao obavezu zdravstvene ustanove da obezbijedi uslove za odvijanje kontinuirane medicinske edukacije, po adekvatnim programima, a uz blagovremeno obezbjedjenje novog, stručnog kadra i pojačanu edukatvnu ulogu KCCG. Kada je u pitanju preraspodijela radnog vremena, predložena mjera za uvođenje smjenskog rada na sekundarnom i tercijarnom nivou, treba da za rezultat ima dostupnu specijalističku zdravstvenu zaštitu i smanjenje listi čekanja. Planira se dalje razrađivanje i uspostavljanje jedinstvenog IT sistema, kroz preduzimanje mjera na njegovom unaprjeđenju, u okviru kojeg će se obezbijediti potrebni podaci za praćenje i analizu ekonomsko-finansijskog poslovanja. Uvođenjem plaćanja prema dijagnostičkim grupama DRG, kao indikatora za kontrolu potrošnje, staviće se akcenat na ostvarenje većeg nivoa konkurentnosti u zdravstvenom sistemu, tako da se bolnicama pruži mogućnost da dio finansijskih viškova reinvestiraju u poboljšanje usluga koje pružaju. Sve ove aktivnosti na sprovođenju strukturnih reformi zdravstenog sistema razrađene su u Akcionom planu, sa definisanim nosiocima za realizaciju aktivnosti i rokovima izvršenja i implementacije. Obaveza je da se o realizaciji neophodnih mjera Vladi blagovremeno dostavlja informacija, radi praćenja i uvida u stepen napretka na poboljšanju održivosti zdravstvenog sistema. PR služba Ministarstva zdravlja

11


KVALITETNIJE I EFIKASNIJE ZDRAVSTVO U srijedu, 22. jula, u prostorijama Ministarstva zdravlja Crne Gore, ministr zdravlja prof.dr Budimir Šegrt održao je konferenciju za novinare na kojoj je govorio o aktuelnim dešavanjima iz oblasti zdravstva. „Urađena je analiza ukupne potrošnje ljekova u zdravstvu Crne Gore od strane Ministarstva zdravlja, a prije toga Ministarstva finansija, jer je u pitanju enormna potrošnja ljekova. Analiza Ministarstva zdravlja je pokazala da je u zadnjih pet godina stopa rasta potrošnje ljekova iznosila 10-12%. To znači da je Crna Gora zemlja koja najviše po glavi stanovnika troši za ljekove u Evropi. Takođe je urađena i analiza 15 najskupljih ljekova koji se pacijentima u Crnoj Gori daju na upotrebu kada je to medicinski opravdano. Analiza ovih ljekova je pokazala, što je zabrinjavajuće, da su se ti ljekovi koristili mimo medicinskih indikacija koje je sam proizvođač definisao. Iz toga proizilazi da su određeni pacijenti koristili ljekove koji nijesu na najbolji i adekvatan način uticali na kvalitet ili poboljšanje kvaliteta zdravlja, pa su tako trošili vrijeme, a država neopravdano veliki novac,“ rekao je dr Šegrt na konferenciji za novinare govoreći o enormnoj potrošnji ljekova u Crnoj Gori. Prema riječima dr Šegrta, da bi se smanjila nekontrolisana upotreba ljekova donešena je nova Uredba o uvođenju ljekova na listu i maksimalnih cijena ljekova, napravljen klinički vodić za rad konzilijuma KCCG i kontrolu rada komisije Fonda, ali i definisano stanje bolesti u kojem se pacijent nalazi da bi mu se propisali ljekovi. „Radi se na izradi nove liste ljekova gdje će jasno biti definisano šta država kroz sistem zdravstvene zaštite nudi

12

besplatno svakom osiguraniku Crne Gore, i pod kojim uslovima će najsavremeniji ljekovi moći biti primijenjeni u terapiji, ali uz participaciju pacijenta. U Montefarmu je urađena analiza ukupne potrošnje ljekova i medicinskog materijala za prvih šest mjeseci ove godine i, u odnosu na isti period prošle, analiza je pokazala da je ušteđeno 346 hiljada eura,“ kazao je dr Šegrt. Govoreći o listama čekanja dr Šegrt je istakao da je 9. maja ove godine, kada je počela aktivnost na rješavanju ovog problema, na listama čekanja u KCCG bilo 6.032 pacijenata, a da je 17. jula taj broj iznosio 2.276 pacijenata. Dr Šegrt je pojasnio da je na listi čekanja na Oftamološkoj klinici 1400 pacijenata, što znači da trenutno za ostale medicinske usluge čeka svega 800 građana. „Početkom maja na Internoj klinici na endokrinologiji čekalo je 980 pacijenata, a sada ta klinika ili ambulanta radi u redovnoj proceduri. Na reumatologiji čekalo je 345 pacijenata, međutim i ona sada radi u normalnoj proceduri,“ rekao je dr Šegrt. Dr Šegrt je istakao da se, zahvaljujući dopunskom radu preko 170 zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, broj pacijenata na listama čekanja smanjio za 77 % za gotovo dva i po mjeseca. „Ova količina posla koja pokazuje izuzetne efekte je koštala 35 hiljada eura Klinički centar Crne Gore u bruto iznosu, što znači da je državi od tog iznosa 70% sredstava vraćeno. Da se problem sa listama čekanja rješavao kao ranije, slanjem pacijenata van granica Crne Gore, ili uključivanjem privatnih zdravstvenih ustanova, to bi sistem koštalo 20 do 30 puta više,“ rekao je dr Šegrt.


Dr Šegrt je najavio da će u januaru 2016. godine, u saradnji sa ekspertima koje će angažovati Unicef, biti obavljena nova kontrola uslova i kvaliteta rada u svim porodilištima. Prethodnu studiju Unicef je uradio 2012. godine. Javnost će biti upoznata sa nalazima te analize.

„Ni najrazvijenije zemlje Evrope i svijeta nije sramota što u njima postoje liste čekanja, ali one moraju biti transparentne i ne smiju biti izvor korupcije. Mislim da naše liste čekanja ranije nijesu imale ove karakteristike. Nećemo se stdjeti listi čekanja, ali će one biti pokazatelj obima posla koji se može ili ne može završiti, a ne neefikasnosti sistema. Pitanje listi čekanja biće dovedeno u normalno stanje u oktobru mjesecu,“ kazao je dr Šegrt. “Pojedini ugovori koji su bili u praksi, pogotovo ugovori Fonda sa privatnim zdravstvenim ustanovama za prevazilaženje listi čekanja su bili besmislica i nije imalo osnova za to”, upozorio je dr Šegrt. Trošak liječenja pacijenata van javnog zdravstvenog sistema Crne Gore, kazao je dr Šegrt, iznosi 15 miliona eura i on uključuje liječenje u privatnim ustanovama u Crnoj Gori i odlazak na liječenje van granica Crne Gore. Prema riječima dr Šegrta, edukovanje kadra i angažovanje konsultanata sa strane pomoći će u prevazilaženju ovog problema. „Edukacija nije samo obaveza ljudi koji rade u Kliničkom centru Crne Gore, kao najvišem nivou zdravstvene zaštite, nego je to obaveza svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu,“ rekao je dr Šegrt. Govoreći o bolovanjima, dr Šegrt je kazao da su i na tom polju preduzete aktivnosti i da je počela analiza svakog dugotrajnog bolovanja u Crnoj Gori. „Biće pojačana profesionalna odgovornost za nepravilnosti koje budu utvrđene. To je isključiva nadležnost za kontrolu rada komisija za dodjeljivanje bolovanja Fonda zdravstva. Mene pomalo čudi što već nije bilo reakcija u vidu personalnih promjena

u strukturi svih tih komisija,“ rekao je dr Šegrt. „Završen je projekat i počela je implementacija da i Klinički centar Crne Gore uđe u informacioni sistem, i da se adekvatmo i u toj ustanovi mogu pratiti liste čekanja, kvalitet usluge, troškovi po svakom osnovu,“ rekao je dr Šegrt. Ipak, kako je naglasio dr Šegrt, najveća aktivnost je preduzeta u oblasti utvrđivanja troškova zdravstva u Crnoj Gori za 2014. godinu. „Pored opredjeljenog budžeta od 172 milion eura, Crna Gora je za zdravstvo prošle godine platila 223 miliona eura. To je enormno probijanje budžeta. Politika i projekcija Vlade za ovu godinu jesu da se budžet projektuje u realnim okvirima i iznosima koje projektuje Ministarstvo finansija i sa namjerom da se plati sve što treba,“ rekao je dr Šegrt. Cijeli iznos naknade za trudnice, ukoliko se usvoji novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, plaćaće i dalje Fond za zdravstveno osiguranje, kazao je dr Šegrt. „Mi smo izašli sa načelnim principom da se sva bolovanja definišu na isti način. Imali smo namjeru da se kroz princip bolovanja definiše i pitanje bolovanja u odnosu na patološku trudnoću. Ali, zbog senzibilnosti, zbog podrške natalitetu i svega ostalog, ministarstvo je ostalo pri predlogu kakav je ranije bio, da to bolovanje od prvog dana plaća Fond za zdravstvo“, rekao je dr Šegrt.

Sandra Kavarić

13


U hotelu Best Western Premier održana radionica

PREVENCIJA ZLOSTAVLJANJA DJECE

U organizaciji Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, a u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, u ponedeljak 6. jula, u hotelu Best Western Premier održana je Radionica o politici prevencije zlostavljanja djece. Ministrica rada i socijalnog staranja Crne Gore Zorica Kovačević, je u svom uvodnom izlaganju istakla da je problem

14

nasilja nad djecom postao vidljiv u Crnoj Gori. „Kako je nasilje u porodici primarni i najčešći oblik nasilja nad djecom, ključno mjesto u zaštiti djece od nasilja zauzima Centar za socijalni rad kao osnovna služba za socijalnu zaštitu djece i porodice, koja ujedno vrši funkciju organa starateljstva. Djelokrug organa starateljstva obuhvata najširi


registar intervencija od kontrole i pružanja stručne pomoći roditeljima, do preuzimanja pravno-represivnih mjera prema roditeljima, odnosno iniciranja sudskih postupaka za zaštitu prava djeteta i zastupanja njegovih interesa u tim postupcina,“ rekla je Kovačević, i podsjetila da je 2002. godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u partnerstvu sa UNICEF-om i UNHCR-om, započelo realizaciju programa zaštite prava djece od zlostavljanja i zanemarivanja u centrima za socijalni rad. „U cilju što efikasnijeg sprečavanja zlostavljanja i zanemarivanja djece Ministarstvo rada i socijalnog staranja će i dalje podsticati saradnju nadležnih resora, kao i saradnju sa nevladinim organizacijama koje se bave pružanjem pomoći žrtvama. Takođe će učestvovati u donošenju interventnih programa i mjera koje se odnose na počinioce nasilja sa ciljem da se spriječe rizici od ponavljanja nasilja nad djecom,“ kazala je Kovačević. Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović je u svom govoru istakla da procjene i rezultati nacionalnih istraživanja iz zemalja Evrope ukazuju da je 18 miliona djece žrtva seksualnog zlostavljanja, 44 miliona je fizički zlostavljano, a preko 50 miliona djece trpi neki od vidova emotivnog zlostavljanja. „Negativna iskustva u djetinjstvu djeluju poput toksičnog stresa, koji se negativno odražava na imuni sistem, neuroendokrini sistem i centralni nervni sistem, i izaziva oštećenja emotivnih i kognitivnih funkcija i kompetencija, a dovodi i do promjena u ponašanju. Da bi kompenzovali ove nedostatke, osobe sa teretom, istorijom zlostavljanja i zanemarivanja u djetinjstvu, nerijetko utjehu i utočište traže u pušenju, štetnoj upotrebi alkohola, zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, a izloženi su i drugim riziko faktorima poput prekomjerne kilaže, gojaznosti i fizičke neaktivnosti,“ rekla je Brajović. Brajović je istakla da su negativna iskustva u djetinjstvu duboko ukorijenjena u siromaštvu, socio-ekonomskom statusu i dostupnosti kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite.

„U Crnoj Gori, magnituda ovog problema je u evropskim okvirima. Nalazi Istrazivanja o negativnim iskustvima u djetinjstvu ukazali su da je najveći broj ispitanika (30%) bio žrtva emotivnog zlostavljanja u djetinjstvu. Drugo po redu je emotivno zanemarivanje (27%) koje je više izraženo u muškoj populaciji, dok je 24% učesnika istraživanja potvrdilo da su bili žrtve fizičkog zlostavljanja što podrazumijeva udaranje, prebijanje, šutiranje, drmusanje i upotrebu predmeta za kažnjavanje,“ kazala je Brajović. „Ukoliko želimo da se uspješno uhvatimo u koštac sa ovim kompleksnim problemom naš fokus mora biti na ranoj detekciji slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece, blagovremenim preventivnim intervencijama i zajedničkom angažmanu relevantnih sektora u Vladi i cjelokupnog drustva,“ poručila je Brajović. Ministar zdravlja Crne Gore prof. dr Budimir Šegrt, kazao je da traumatična iskustva u djetinjstvu negativno definišu potencijale djeteta-žrtve da se uspješno ostvari kao odrasla osoba u obrazovnom, intelektualnom i ekonomskom smislu. „Želim istaći da za Ministarstvo zdravlja pristup prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja djece, u skladu sa vizijom i konceptom zdravstvene politike koja prepoznaje dijete i značaj njegovog zdravlja kao osnove ukupnog razvoja i budućnosti društva, podrazumijeva promjenu paradigme pružanja zdravstvene zaštite i otklon od dominatnog akutnog zbrinjavanja kako bismo obezbijedili dovoljno prostora i resursa za preventivne usluge i njihovo puno integrisanje u zdravsveni sistem. Podrazumijeva posvećenost preventivnim programima čime, takođe, potvrđujemo namjeru i obavezu da raspoložive resurse (i kadrovkse i finansijske) trošimo racionalno i doprinosimo održivosti zdravstvenog sistema, kao i ulaganje u zdrav i bezbjedan početak života, kako bi zaštitili i unaprijedili zdravlje i kvalitet življenja tokom trajanja život,“ rekao je dr Šegrt. Sandra Kavarić

15


POVEĆAN BROJ DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

U prvoj polovini tekuće, 2015. godine, u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore, 8.149 davaoca je doniralo krv, što predstavlja povećanje za oko 10% u odnosu na isti period prošle godine. Osim povećanja ukupnog broja davaoca, možemo biti zadovoljni i izmjenom strukture davalaca krvi, što predstavlja prioritet. Na ovom mjestu, važno je istaći razliku između dobrovoljnih (nenamjenskih) i porodičnih (namjenskih) davalaca. Naime, dobrovoljni (nenamjenski) davaoci krvi daruju krv anonimno, za nepoznatog pacijenta, dok porodični (namjenski) davaoci, to čine za člana porodice, komšiju, prijatelja, kada im je ona potrebna. Cilj svih transfuzioloških službi u svijetu, pa

16

tako i naše je da se porodično davalaštvo svede na najmanju moguću mjeru, tj. da svi davaoci krvi budu dobrovoljni (nenamjenski), što je osnov planskog i kontinuiranog snabdijevanja krvlju. To znači da ako bi naši građani dobrovoljno i nenamjenski darivali krv u određenim vremenskim intervalima, stvorile bi se stabilne rezerve krvi i bili bismo u mogućnosti da obezbijedimo krv za svakog pacijenta u momentu kada mu je ona potrebna. Udio dobrovoljnih u odnosu na ukupan broj davaoca krvi je u prvoj polovini tekuće godine povećan na 41,7% u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 36%.To znači da je bilo 3405 dobrovoljnih donacija, dok je godinu ranije registrovano


Zavod za transfuziju krvi Crne Gore poziva sve davaoce krvi da učestvuju u akciji dobrovoljnog davanja krvi od 3. do 8. avgusta, pod sloganom “Daj drv, pridruži se humanina!” u prijatnom ambijentu nove zgrade Zavoda u ulici Džona Džeksona bb u krugu KCCG. Ovim činom, pomoćiće mnogima i doprinijeće prevazilaženju eventualnih nestašica krvi tokom tekuće turističke sezone.

2876. U prvoj polovini 2015.godine, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je realizovao 87 akcija dobrovoljnog davanja krvi, za razliku od prethodne godine kada su ostvarene 63 akcije. Ove godine, posebno naglašavamo aktivnost maturanata, pri čemu je veliki broj srednjih škola iz cijele Crne Gore obuhvaćen planom akcija dobrovoljnog davanja krvi i gdje je zabilježen veliki odziv. Takođe, značajan broj novih privrednih subjekata koji je kao aktivnost u svoje društveno odgovorno poslovanje, uvrstio i dobrovoljno davalaštvo krvi, realizovao je akcije i imao je značajan doprinos u obezbjeđivanju dovoljnih količina sigurne krvi. Neka preduzeća su ovu aktivnost realizovala prvi put a sa nekim preduzećima, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore ima već tradicionalnu saradnju. Tokom prvih pola godine, čak 1279 davalaca je prvi put doniralo krv, što je takođe povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Svakog mjeseca imali smo između 1200 i 1500 donacija, a najviše ih je bilo tokom maja, kada su prikupljene1424 jedinice krvi. Značajan podatak je da prosječan crnogorski davalac ima 34 godine. Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je ove godine, pojačao aktivnosti vezane za dobrovoljno davalaštvo i edukaciju o istom, a planirano je da one budu intenzivirane, kontinuirane i rasprostanjene u svim krajevima Crne Gore a u cilju pružanja pravovremenih informacija našim sugrađanima o značaju dobrovoljnog, nenamjenskog davalaštva krvi. Potrebno je naglasiti da je neophodno uključivanje i svih drugih partnera na ovom polju, kako bi aktivnosti bile ujednačene.

Najčešće predrasude ljudi vezane su za stvaranje navike, odnosno zavisnosti od davanja, za šta ne postoji nijedan medicinski dokaz niti iskustvo u praksi davalaštva. Nažalost, većina građana oslanja se na humanost malog broja humanih ljudi – dobrovoljnih davalaca krvi, zbog čega treba raditi na edukaciji i pružanju pravovremenih informacija, na osnovu kojih bi donijeli odluku da li da budu davaoci krvi, koji darujući dio sebe, spašavaju ljudske živote. Važno je znati da davanje krvi nije samo humani akt, već i način da obezbijedimo budućnost za sebe i naše bližnje, jer svakim davanjem možemo spasiti tri ljudska života, budući da se krv nakon davanja, obrađuje i izdvaja na svoje sastavne elemente, eritrocite, trombocite, krvnu plazmu. Takođe, važno je znati da davanjem krvi stimulišemo koštanu srž da stvara mlade krvne ćelije, a ne treba zanemariti psihološki efekat pomaganja drugim ljudima. Treba podsjetiti, da dobrovoljni davalac može da bude svaka zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina, sa vrijednostima hematokrita većom od 38 za žene, odnosno 40 za muškarce. Svaki davalac mora proći i ljekarski pregled, na kome mu se provjereva zdravstveno stanje i tek ukoliko zadovoljava stroge standarde transfuziološke prakse, može da da krv. Davanje krvi je privilegija zdravih ljudi. Kada je riječ o učestalosti krvnih grupa među davaocima u Crnoj Gori, najčešća je A Rh D pozitivna, koja ima udio od 36,7 %, a zatim slijedi 0 Rh D pozivitna sa 30 %, dok je su najrjeđe A Rh D negativna (6,7%) B Rh D negativna (2%) i AB RhD negativna (1,3%). Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

17


U prosjeku čovjek izgovori skoro pet hiljada riječi dnevno. Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skakati.

Čovjek može preživjeti otprilike mjesec dana bez hrane, ali samo oko nedelju dana bez vode.

Donja vilica je najtvrđa kost u čovjekovom tijelu.

Vodonik je zapaljiv gas, kiseonik podržava sagorijevanje, ali kombinovani čine vodu koja se koristi za gašenje požara.

Naše oči od rođenja su uvijek istih dimenzija, ali nos i uši ne prestaju da rastu.

18

Ako se količina vode u čovjekovom organizmu smanji za samo 1% - čovjek osjeća žeđ.


Prosječan čovjek dnevno izgubi 200 dlaka na glavi.

Sve bebe su daltonisti kada se rode.

Oboljeli od Kotardove deluzije, ili sindroma hodajućeg leša, vjeruju da su mrtvi, raspadaju se ili misle da su ostali bez djelova tijela. U nekim slučajevima žrtve smatraju da ne postoje.

Oni koji pate od urođene neosjetljivosti na bol rađaju se bez osjećaja za bol i vrućinu. Mogu jako da se povrijede jer ne osjećaju šta čine sebi, pa često ne dožive odraslo doba. Zabilježeno je nekoliko stotina oboljelih.

Slonove kljove spadaju u sjekutiće.

Nokat na srednjem prstu ruke raste brže nego na ostalima.

Svaki put kada kinete srce vam stane na sekundu.

19


U KCCG promovisan još jedan projekat

POVEĆATI EFIKASNOST KARDIOLOŠKIH JEDINICA U BOLNICAMA U amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 29. jula održana je promocija projekta „RAZVOJ, VALIDACIJA I PRIMJENA TELEMEDICINSKOG SISTEMA (TELEMONTEKG) ZA BRZU DIJAGNOSTIKU BOLESTI SRCA U CRNOJ GORI“. Na osnovu preporuke Finalne komisije za evaluaciju, po prijavama projekata na konkurs Ministarstva nauke za dobijanje granta za projekte istraživanja i razvoja objavljenog 18. juna 2014. godine, projektu „RAZVOJ, VALIDACIJA I PRIMJENA TELEMEDICINSKOG SISTEMA (TELEMONTEKG) ZA BRZU DIJAGNOSTIKU BOLESTI SRCA U CRNOJ GORI“ čiji je nosilac Klinički centar Crne Gore, dodijeljen je naučnoistraživački grant. Između Ministarstva nauke i Kliničkog centra Crne Gore je, nakon uspješno završenih pregovora, zaključen Ugovor o realizaciji projekta 28. maja 2015. godine. Osnovni sadržaj projekta jeste razvoj, validacija i primjena telemedicinskog sistema TELEMONTEKG (TM EKG) za brzu dijagnostiku bolesti srca u Crnoj Gori. Ideja za kreiranje ovakvog sistema je plod znanja i iskustva stečenog u svakodnevnom kontaktu sa pacijentima sa kardiološkim oboljenjima i potpunim uvidom u njihove potrebe. Namjera je da se na način komforan za pacijenta, a pouzdan i informativan za ljekara, zabilježe promjene u radu srca koje su od značaja za procjenu stanja zdravlja pacijenta. TM EKG će nam pomoći u otkrivanju uzroka paroksizmalnih (intermitentnih) simptoma i znakova koji mogu biti uzrokovani opasnim srčanim aritmijama kod odraslih i djece. Medicinsko sredstvo “TELEMONTEKG”, koje ćemo razviti i čiju ćemo validnost ispitati, davaće simultani 3-kanalni EKG zapis ljekaru putem GSM transfera podataka u trenutku kada pacijent ima poremećaj srčanog ritma. Algoritmi za obradu EKG signala prepoznaju osnovne tipove srčanih aritmija i tako pomažu ljekaru da ih interpretira. Web aplikacija i aplikacija za pametne telefone omogućava ljekaru koji interperetira nalaz da to uradi brzo i svuda gdje ima pristup internetu. Ekspertski tim koji će biti formiran u Crnoj Gori tokom izvođenja projekta će omogućiti brzu dijagnostiku rijetkih i opasnih srčanih aritmija, ali će se tako obezbijediti hitno upućivanje pacijenata u tercijerne ustanove

20

Vođa projekta, prof. dr Vesna Miranović, pedijatar-kardiolog

gdje se ovi pacijenti brzo obrađuju i liječe. Zahvaljujući svojim naprednim tehnološkim osobinama, TELEMONTEKG će uticati na smanjenje mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u Crnoj Gori. TELEMONTEKG će povećati efikasnost kardioloških jedinica u crnogorskim bolnicama koje imaju hronični nedostatak kardiološkog kadra. Njegovim stavljanjem u promet kao autentičnog crnogorskog medicinskog sredstava čije su ključne karakteristike preciznost, dostupnost, povoljna tržišna cijena, jednostavnost upotrebe, široka upotrebna vrijednost drastično će se promijeniti ustaljena slika o crnogorskom zdravstvenom sistemu kao tipičnom konzumentu skupe uvozne tehnologije. Perspektive koje se otvaraju TELEMONTEKG-u nakon završetka projekta mogu dovesti do revolucionarnih promjena u upotrebi EKG i Holter aparata u svijetu. To bi Crnoj Gori omogućilo pozicioniranje među tehnološki napredne države svijeta i privlačenje investicija u privredu i nauku.


MNE.CHC.15.04.01

                                                             


KAKO SE ZAŠTITITI OD

SUNCA NA MORU I PLANINI

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Sunce je predivan izvor užitka i opuštanja za cijela porodicu. Sunčajte se! Razumno izlaganje sunčevoj svjetlosti je jednostavan i besplatan način da dobijete dovoljno količine vitamina D i poboljšate vase zdravlje. Istraživanja su pokazala kako je dovoljno, za većinu ijudi, svakodnevno samo nekoliko minuta provedenih na suncu, sa samo 5% površine izloženog tijela, naprimjer lice i ruke. Sunce treba izbjegavati u periodu izmedju 10 i 17 časova. Izlaganje jakom ljetnjem suncu svima smeta, naročito djeci i osobama svijetle puti. Može se reći da je sunce potencijalni neprijatelj tokom ljetnjih mjeseci, naročito nježne nezaštićene dječije kože, bilo da se nalazite na moru ili planini. Svima nama je dobro poznata osjetljivost kože na ultra ljubičaste zrake (UV) koji oštećuju kožu uzrokujući različite neželjene reakcije. Prva reakcija je zapravo jedna vrsta upale - koža je crvena, topla i bolna na dodir. Nažalost, ponekad se mogu vidjeti prave opekotine na koži, koje su praćene bolom, crvenilom i plihovima, uz čestu groznicu i malaksalost. Sunčevi zraci u sebi sadrže i infracrveno zračenje (IR), koje doprinosi direktnom oštećenju ćelija kože koja nije zaštićena.

22


IR zračenje ima i direktan negativan uticaj na vezivno tkivo, što doprinosi isušivanju kože i njenom prebrzom starenju. IR zraci pojačavaju štetne efekte UV zraka i time zajednički doprinose riziku od nastanka raka kože. I jedno i drugo zračenje imaju tzv. kumulativni efekat, pa se broj sati provedenih na suncu sabira i tako se pogoršavaju štetni efekti na zdravije naše kože. To se odmah ne vidi, ali je evidentno da koža koja nije zaštićena od sunca brze propada i stari. Boraveći na planini, često nas zavara planinska svježina koja je prividna kada je jako sunce u pitanju. Na planini je vazduh razrijeđeniji, pa je UV zračenje jače i veoma lako možemo da dobijemo opekotine od sunca. Kao što vidimo, bilo da smo na moru ili planini, moramo poštovati sunčev sat i adekvatno štititi kožu od sunca. Koristeći adekvatne preparate za njegu i zaštitu kože prilikom izlaganja suncu, mi smanjujemo mogućnost dobijanja opekotina i alergijskih reakcija na sunce. Ovdje ne možemo a da ne izdvojimo URIAGE proizvode koji su nezamijenjivi kada je njega i zaštita kože u pitanju, bilo za djecu ili odrasle, bilo za normalnu kožu ili kožu koja je izuzetno osjetljiva.

ne ostavljaju bijeli trag. Mineralne kreme SPF50+ i SPF 30 su nemasne, brzo se apsorbuju i osiguravaju maksimalnu podnošljivost, bezbjednost i kompletnu zaštitu kože izložene suncu. Bitno je naglasiti da preparati ne sadrže supstance koje ostavljaju trag na koži, koji se teško odstranjuje sa kože djeteta poslije rutinskog kupanja, a samim tim nema ni rizika od kasnih neželjenih alergijskih reakcija na preparat. Naglasila bih da ne smijemo zaboraviti njegu kože poslije sunčanja, koja slijedi poslije tuširanja mlakom vodom i nježnog brisanja peškirom. Za redovnu njegu poslije sunčanja preporučujemo URIAGE obnavljajući balsam, koji i kod opekotina trenutno umiruje, hrani i dubinski hidrira kožu, djelujući protiv oštećenja izazvanih slobodnim radikalima, čime dubinski obnavlja kožu i pruža joj kompletan komfor. Preporučujemo da proizvode za zaštitu od sunca kupujete u apotekama i provjerenim trgovinama, jer nepravilno skladištenje proizvoda može uticati na njihovo dejstvo, a samim tim zaštita neće biti adekvatna.

SVOJSTVA URIAGE TERMALNE VODE NAUČNO SU DOKAZANA U ZAŠTITI KOŽE OD OŠTEĆENJA UZROKOVANIH SUNCEM. Svi ovi proizvodi za zaštitu od sunca formulisani su od strane dermatologa, i u sebi sadrže URIAGE termalnu vodu, koja je bogata izuzetnim sadržajem minirela i elementima u tragovima. URIAGE TERMALNA VODA, izotonična, poštuje integritet ćelija, je jedina voda koja se direktno nanosi na sluznicu, a djeluje umirujuće, hidrirajuće, odnavljajuće, i stvara zaštitni film na površini kože. U toku dana se može nanositi po potrebi, više puta. URIAGE BARIESUN u svojoj ponudi ima opseg mineralnih krema za kompletnu zaštitu kože lica i tijela beba, djece i odraslih osoba. Specijalno je formulisan za kožu sa alergijom na hemijske filtere, mirise i konzervanse, i takođe, preporučuje se djeci sa atopijskim dermatitisom. Ugodne, nježne, vodootporne teksture proizvoda na koži

23


Uticaj visokih temperatura na zdravlje Dr Enisa Kujundžić Centar za zdravstvenu ekologiju Institut za javno zdrtavlje Ljudski organizam je složen biološki sistem podešen da u uobičajenim rasponima promjena spoljašnje sredine održava stalnost sastava svoje unutrašnje sredine i svog funkcionisanja. U neuobičajenim uslovima, kao što su pojave velikih vrućina, ljudski organizam radi pod posebnim opterećenjem. Zdrav čovjek uspješno održava svoju homeostazu jer su njegovi biološki i psihološki odbrambeni mehanizmi spremni za upotrebu radi održanja zdravlja. Suština uticaja visoke temperature na organizam je povećani gubitak tečnosti i pokušaj organizma da se zaštiti tako što pokušava da se “hladi” pomoću širenja krvnih sudova na koži. Posljedica ovih, u osnovi fizioloških procesa, jeste pad pritiska kao rezultat gubitka elektrolita i pad pritiska zbog “raspoređivanja” krvi u, sada proširenim krvnim sudovima. Ukoliko je temperatura spoljašnje sredine približno ista ili ista kao temperatura tijela (36,5°C), jedini mehanizam odavanja toplote je evaporacija. – znojenje. Samo po sebi, znojenje ne snižava tjelesnu temperaturu, već je isparavanje znoja sa površine kože proces kojim se postiže hlađenje organizma. Izlučivanje znoja nekad može biti i do 2 litra za sat vremena, što predstavlja

24

ogroman stres za organizam koji vodi u dehidraciju i druga ozbiljna zdravstvena stanja, kao što su: sunčanica, toplotna iscrpljenost i toplotni udar. Sunčanica nastaje usljed dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Simptomi se razvijaju nakon 6- 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a ispoljavaju se u vidu malaksalosti, vrtoglavice, jake glavobolje, mučnine, povraćanja, teškog disanja, ubrzanog pulsa i nesvjestice. Toplotna iscrpljenost se javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kad znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita, pa ukoliko se ne nadoknade nastupa: iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna. Toplotni udar je najozbiljniji poremećaj kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste i do 40˚C i više. Karakteristična je crvena i suva koža zbog prestanka znojenja


čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su isti kao kod sunčanice samo jače izraženi. Ako su prisutni simptomi koji ukazaju na toplotni udar, odmah pozvati hitnu pomoć, ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu. Dok se čeka medicinska pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto i rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom. Da ne bi došlo do komlikacija dehidracije i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja, potrebno je pridržavati se savjeta i preporuka koje su izdala stručna lica. Preporuke koje važe za svo stanovništvo, tokom perioda visokih temperature su sljedeće: - Izbjegavati boravak tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 – 17 sati. - Izbjegavati težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada se preporučuje pravljenje češćih i kraćih pauza radi osvježenja. - Redovno unositi dovoljne količine tečnosti, i uz sebe uvijek imati vodu za piće. - Izbjegavati alkohol, gazirana i previše zaslađena pića,

ne pretjerivati sa unosom kofeina. - Tuširati se mlakom vodom više puta na dan. - Jesti češće, manje obilne, lagane obroke u vidu povrća, žitarica i voća. - Izbjegavati masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše. - Održavati temperature prostorija u kojima se boravi ispod 32˚ u toku dana i ispod 24˚ u toku noći. - Pri izlasku nositi šešire širokog oboda i sučane naočare, zaštiti se kremom sa zaštitnim faktorom. - Nositi svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala. Obzirom da je odgovor na izlaganje visokim temperaturama individualan, neke osobe su osjetljivije i zdravstvene posljedice su kod njih teže. U tu grupu spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, stari ljudi. Praćenje zdravstvenog stanja kod ovih osoba se obavlja sa posebnom pozornošću i uz konsultaciju sa ljekarima koji inače prate njihovo stanje. Podrobnije informacije, kao i preporuke kako se zaštititi od vrućina dostupne su na sajtu Instituta http://www.ijzcg.me/.

25


Toplotni udar Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Plav Nemogućnost tijela da efikasno otpuĹĄta toplotu i tako se hladi, kada temperatura raste a mehanizmi termoregulacije otkazuju - takvo stanje dovodi do zatajenja mnogih organa i smrti. Nase tijelo ima razne metode za odrĹžavanje unutraĹĄnje tjelesne temperature na normalnom nivou od oko 37ÂşC. Tokom ljetnjih mjeseci suoÄ?avamo se Ä?esto sa ekstremno visokom temperaturom vazduha, a situacija se pogorĹĄava ako ne duva vjetar i ako je visoka vlaĹžnost vazduha, ĹĄto je vrlo opasno stanje jer zakazuje mehanizam termoregulacije, a tjelesna temperatura moĹže dostići ipreko 40ÂşC.

SIMPTOMI I ZNACI TOPLOTNOG UDARA            

26

t1PWSBʍBOKF t0UFäBOPEJTBOKF t%FIJESBDJKB t(MBWPCPMKB t/FWPMKOJQPLSFUJ t)BMVDJOBDJKF t*[OFNPHMPTU t(SʏFWJ t,POWVM[JKF t5PQMBDSWFOBTVWBLPäB t,PNB t7SUPHMBWJDB

    

t(SP[OJDB t/FTWKFTUJDB t6CS[BOQVMT t4NFUFOPTU t%SIUBWJDB

UZROCI I FAKTORI RIZIKA       

t%VHBJ[MPäFOPTUWJTPLJNUFNQFSBUVSBNB t7JTPLBWMBäOPTUPLPMJOF PUFäBOP[OPKFOKF  t'J[JʏLBBLUJWOPTU t&LTUSFNOJTQPSUPWJ t6UJDBKESPHB FLTUB[J TQFFE LPLBJO JBMLPIPMB t/FEPWPMKOPVOP�FOKFUFʏOPTUJ t/FQSJLMBEOPPCMBʏFOKF

NAJUGROŽENIJE KATEGORIJE STANOVNIŠTVA SU:       

t0EPKĘŹBEJNBMBEKFDB EPHPEJOFTUBSPTUJ  t4UBSJKJ QPTMFH  t)SPOJĘŹOJCPMFTOJDJ t(PKB[OFPTPCF t0TPCFLPKFLPSJTUFPESFĂżFOFMKFLPWF EJVSFUJLF  TFEBUJWF  t"LVUOJCPMFTOJDJ UFNQFSBUVSB JOGFLDJKB PQFLPUJOF  t3BEOJDJOBPUWPSFOPN VMKFUOKFNQFSJPEV 


DIJAGNOZA       

t"OBNOF[B t,MJOJĘŹLJQSFHMFE t.KFSFOKFUFNQFSBUVSF t-BCPSBUPSJKTLFBOBMJ[F t,SWOJQSJUJTBL t1VMT t;BTJĘŤFOPTU0 t&,(

LIJEÄŒENJE         

t)MBĂżFOKFCPMFTOJLB JOBUFSFOVJVBNCVMBOUJ  t4LJEBOKFPEKFĘŤFJPCVĘŤF t)MBEOFPCMPHF UVĂ?JSBOKF WFOUJMBUPS t*TQJKBOKFIMBEOJIOBQJUBLB BLPKFCPMFTOJLTWKFTUBO  t0QSFLPNBTLF t*OGV[JKBSBTUWPSB t-KFLPWJQSPUJWLPOWVM[JKB t6TQPTUBWMKBOKFTMPCPEOPHEJTBKOPHQVUB JOUVCBDJKB  t7FOUJMBDJKB t3FBOJNBDJKB

LAIČKA POMOĆ 

     

t#PMFTOJLBTWVĘŤJ QPMJWBUJTBIMBEOPNWPEPN t)MBEJUJWFOUJMBUPSPN t)MBEJUJPCMPHBNBWSBU QB[VIP QSFQPOFEPLUFNQFSB UVSBOFQBEOFJTQPETUFQFOJ$ t6QP[PSFOKFCPMFTOJLBOJLBEBOFUSFCBIMBEJUJTB MFEFOPNWPEPNKFSOJKFFÄ•LBTOP t/JLBEBOFIMBEJUJHMBWV

PREVENTIVA       

t*[CKFHBWBUJQSFHSJKBWBOKFJEFIJESBUBDJKV t"EFLWBUOBHBSEFSPCB IMBEOB QSP[SBʏOB TWJKFUMB  t#PSBWBLVIMBEV t*[CKFHBWBOKFQSFUSQBOJIQSPTUPSB t,PEĕ[JʏLFBLUJWOPTUJSFEPWOFQBV[F t6OP�FOKFEPWPMKOFLPMJʏJOFUFʏOPTUJ t*[CKFHBWBUJPLPMJOVTBWJTPLPNWMBäOP�ʍV t/FLPO[VNJSBUJESPHFJBMLPIPM

Toplotni udar je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva hospitalizaciju. Obavezno zvati hitnu medicinsku pomoć. Za vrijeme ljetnjih vrućina najbolje je izbjegavanje direktnog izlaganja sunÄ?evoj svetlosti od 10 do 17h, piti dovoljno vode, jesti laganu hranu. Uz malo obazrivosti moĹže se izbjeći većina neugodnosti koje donosi omiljeno godisnje doba.

t4QSJKFĘŹJUJEBMKFQSFHSJKBWBOKFCPMFTOJLB t1SFNKFĂ?UBOKFVIMBEOJQSPTUPS IMBE

27


Istine i zablude o sunčanju u trudnoći

BUDUĆE MAME

NA PLAŽI Topli dani i vrijeme odmora otvaraju dilemu da li buduće majke treba da idu na plažu, da li treba da se sunčaju, kako da se štite od sunca i tome slično. Prije nego što se odlučite za odlazak na more,

pročitajte sljedeće istine i zablude o sunčanju u trudnoći, kako bi makar malo razriješili nedoumice koje imate u vezi sa tim. Naravno da pretjerano izlaganje suncu škodi svima, a ne samo trudnicama, mada, složićete se, trudnoća nije najbolje vrijeme za izlaganje rizicima i opekotinama od sunca. SUNČANJE U TRUDNOĆI NIJE PREPORUČLJIVO ISTINA: Drugo stanje zapravo znači drugačije ponašanje organizma u različitim uslovima, a to se odnosi i na kožu, jer su u ovom periodu njena svojstva izmijenjena. Zato je neophodno da se na pravilan način zaštitite od sunca. Ma koliko žudjeli za preplanulim tenom, imajte na umu da sunčanje u trudnoći nije preporučljivo. Predugo sunčanje i kupanje mogu da budu štetni zbog izazivanja opasne dehidracije organizma. Trudnica bi trebalo da izbjegava direktno djelovanje sunca između 9 i 17 časova, a da umjesto toga izabere hladovinu, jer i na taj način može da dobije lijepu boju. Sunčanje, odnosno izlaganje kože sunčevom zračenju podiže tjelesnu temperaturu, utiče na krvni pritisak i izaziva čitav niz drugih nepoželjnih promjena u organizmu. Kao i majka, i maleno biće osjeća i trpi ove promjene, zbog čega sunčanje i boravak na otvorenom, u periodu kada je sunce najjače, treba izbjegavati. TRUDNICE TREBA DA KORISTE KREME ZA ZAŠTITU OD SUNCA ISTINA: Trudnice koje dosta borave na otvorenom, ili su prinuđene da se izlažu suncu i oko podneva, treba da se zaštite od štetnih efekata


zračenja. Preparati za zaštitu od sunca sprečavaju, tačnije odlažu pojavu opekotina, kao i sve druge neželjene efekte koji se ne vide i ne osjećaju, ali se ipak dešavaju unutar kože. Poslednjih desetak godina, ovi preparati se uglavnom prave sa supstancama koje imaju velike molekule, jer oni ne mogu da prođu prirodnu barijeru kože. Razlog ovakvog izbora zaštitnih supstanci-filtera je potreba da se spriječi svaki kontakt zračenja, ali i zaštitnih supstanci sa molekulima kože, jer to na njoj može da izazove neželjene promjene. Zaustavljanje štetnog sunčevog zračenja na površini, a ne unutar kože se smatra najbezbjednijim načinom zaštite. SUNČANICA U TRUDNOĆI JE OPASNA ISTINA: Sunčanica može da dovede i do dehidracije organizma, koja će prouzrokovati prijevremeni porođaj. Takođe je potvrđeno da povišena tjelesna temperatura (38,5 stepeni) koja traje duži period, u najranijem periodu trudnoće, može da dovede do oštećenja ploda. Kako biste se zaštitili od sunčanice pijte što više vode i pokušajte da se pridržavate još nekih pravila: često se tuširajte, jedite laku hladnu hranu, ukoliko imate dugu kosu vežite je, rashlađujte stopala u vodi, zaboravite na dugo stajanje pored toplog šporeta, ne izlazite na sunce između 11 i 17 časova, koristite kremu sa zaštitnim faktorom ne manjim od 15, i ne zaboravite da na glavu obavezno stavite šešir. Kremu namažite 30 minuta pre izlaska na sunce i nanosite je na tijelo svaka dva sata, bez obzira da li na deklaraciji piše da je vodootpona ili ne. SUNCOBRAN JE DOVOLJNA ZAŠTITA ZABLUDA: Hlad koji pruža suncobran nije dovoljna zaštita, jer štetni sunčevi zraci prolaze kroz njega i oštećuju vašu kožu. Sigurno vam se desilo da ste dan proveli pod suncobranom, a koža vam je ipak pocrvenjela. Debela hladovina ispod drveća je bolja varijanta zaštite, ali je krema za sunčanje u svakom slučaju obavezna! TRUDNICE NE SMIJU POSJEĆIVATI SOLARIJUM ISTINA: Velika je zabluda da se sunčanjem u solarijumu postiže zaštita kože od sunca, i da se na taj način koža priprema za duže izlaganje suncu na plaži. On uglavnom emituje UVA zračenje, 10-15 puta jačeg intenziteta od prirodnog - tokom ljetnjeg dana. Štetni efekti solarijuma, kao i sunca za kožu buduće majke su: prijevremeno starenje, slabljenje imunog sistema, stvaranje slobodnih radikala, oštećenje naslednog materijala ćelije, maligne promjene na koži, fotodermatoze i mogućnost pojave alergijskih reakcija na zračenje. U SLUČAJU CRVENILA OD SUNCA TRUDNICA TREBA DA SE NAMAŽE MASNIM KREMAMA ZABLUDA: Velika je zabluda da na opečena mjesta treba stavljati masne kreme ili ulja. Oni će samo spriječiti odavanje toplote sa pregorele kože. Preparati koji sadrže ekstrakt Aloe barbadensis (gelovi, mlijeka za telo) su jako dobri i djeluju umirujuće i osvježavajuće na kožu koju ste neoprezno izložili suncu. TRUDNICE TREBA DA KORISTE PREPARATE ZA NJEGU KOŽE POSLIJE SUNČANJA ISTINA: Pošto ste u drugom stanju, poželjno je da što manje vremena provodite na suncu. Ipak, vašoj koži je (pored odgovarajuće zaštite od štetnog sunčevog zračenja) neophodna i njega posle boravka na otvorenom. Ono što najviše ugrožava ljepotu i zdravlje kože (osim sunčevog zračenja) je gubitak vlage, odnosno isušivanje. Preparati za njegu kože posle sunčanja imaju za cilj da nadoknade vlažnost. Ukoliko je koža suva, utoliko će proces perutanja ili, čak, ljuštenja kože da bude intenzivniji, a samim tim i gubitak pigmentacije. Ali, ako obezbijedite adekvatnu vlagu koži, produžava se trajanje preplanulog tena. Na taj način se sprečava i stvaranje finih bora na koži i pomaže očuvanje njene elastičnosti.

29


Svečano otvoren farmaceutski kompleks JGL-a, koji ovu riječku kompaniju svrstava među vodeće proizvođače sterilnih farmaceutskih oblika u Evropskoj Uniji

PHARMA VALLEY - BUDUĆNOST JGL-a Završetak prve faze projekta najveće investicije riječke farmaceutske kompanije JGL d.d. koja u velikoj mjeri određuje budućnost poslovanja JGL-a, svečano je obilježen u petak, 10. jula 2015. godine otvaranjem kompleksa Pharma Valley. Novim se pogonom ova riječka farmaceutska kompanija svrstava među vodeće proizvođače sterilnih farmaceutskih oblika – kapi, sprejeva i aerosola – u Evropskoj uniji. Ukupna vrijednost investicije na Svilnom, u zaleđu Rijeke, je oko 50 miliona eura. Projekat ima dva ključna cilja – obezbijediti preduslove i kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju za realizaciju

30

dugoročnih planova rasta kompanije i objediniti sve proizvodnotehnološke lokacije na jednom mjestu. Investicijom su obuhvaćene obije lokacije firme – postojeća, Svilno 1, na kojoj se na 13.800 kvadratnih metara nalaze proizvodni pogoni, laboratorije, skladište ambalaže i propratni sadržaji, te Svilno 2, nova lokacija na 79.000 kvadratnih metara. „Kompanija prati trendove farmaceutske industrije, neprestano nastoji unaprijediti postojeće stanje, pri tome imajući u vidu okvir koji čine standardi, vrlo stroga i zahtjevna pravila dobre proizvođačke prakse, koja regulišu farmaceutsku proizvodnju.


PHARMA VALLEY U BROJEVIMA 361.000.000 HRK – vrijednost investicije 31.000 radnih sati – ukupno utrošeno od strane internih resursa 2 godine – ukupno trajanje realizacije projekta 99.000 m² - ukupna površina kompleksa „Pharma Valley“ 20.000 m² – okolina 20.500 m² – ukupna površina zatvorenih prostora 13.000 m² – glavna zgrada 5.000 m² – renovirani postojeći objekti 2.400 m² – proizvodne hale 2.400 m² – automatsko robotizovano visokoregalno skladište 1.100 m² – skladište sirovina i poluproizvoda 2.100 m² – kancelarije 900 m² – vodosprema 300 m² – energana 104.000.000 jedinica proizvoda – kapacitet ukupnih proizvodnih pogona 29.000.000 jedinica proizvoda – kapacitet sterilnih kapi 28.700.000 jedinica proizvoda – sterilni sprejevi 13.000.000 jedinica proizvoda – kapacitet tableta i kapsula 11.000.000 jedinica proizvoda – polučvrsti oblici 6.900.000 jedinica proizvoda s mogućnošću ekstenzije na 17.800.000 jedinica - aerosoli 4.000.000 jedinica proizvoda – nesterilne otopine

Projekat Pharma Valley nesumnjivo je naša budućnost, a prilikom planiranja projekta nastojali smo pomiriti sadašnje potrebe za povećanjem kapaciteta i povećati konkurentnost uvođenjem određenih noviteta. Projekat je podijeljen u četiri faze, prva je finalizirana. U njoj, jedna od inovacija svakako je potpuno automatizovano, robotizovano skladište bez prisutnosti ljudi, sa preko 5000 paletnih mjesta. Koncipirano je tako da nema klasičnih koridora za prolazak viljuškara ili dizalica, već je cijeli prostor ispunjen paletnim mjestima. Palete se pomjeraju uz pomoć satelita, a svima upravlja softver skladišta koji je povezan sa softverom u proizvodnji. Novitet je i prelazak sa serijske proizvodnje na kontinuiranu proizvodnju kojom ćemo dobiti fleksibilnost i povećati ukupnu efikasnost. Linije za pakovanje proizvoda biće prilagođene zahtjevima tržišta, a nakon pakovanja svaka će kutija biti primljena od strane robota, paletizovana i poslana automatski u skladište“ - objašnjava Mate Poropat, vođa projekta Pharma Valley i izvršni direktor Farmaceutsko-tehničkih operacija u JGL-u. Uz pomenuto, a s obzirom na usmjerenost kompanije na razvoj i proizvodnju ljekova za čula, dodatni kapaciteti u postojećim pogonima sterilnih oblika, te novom pogonu za aerosole i opremanje rastvora, svakako će doprinijeti realizaciji strategije kompanije, daljnjem iskoraku ključnih brendova na globalno tržište zdravlja. „Proizvodna cjelina sadržavat će proizvodnju sterilnih rastvora u kapima i sprejevima te proizvodnju aerosola (Bag- onValve). Finalizacija će se odvijati na lokaciji Svilno 2 i bit će prilagođena linijama za pakovanje zavisno od potreba i specifično-

sti tržišta. Proizvode za veća tržišta pakovaćemo na automatizovanim, brzim mašinama, dok ćemo proizvode za manja tržišta pakovati na malim i fleksibilnim mašinama. Navedene promjene omogućiće JGL-u efektivniju i efikasniju proizvodnju s ciljem brzog odgovora na potrebe danas sve zahtjevnijih tržišta uz optimizaciju troškova poslovanja. S druge strane oslobađaju nam se prostorni kapaciteti na Svilnom 1, gdje smo povećali proizvodnju sterilnih farmaceutskih oblika, očnih kapi, za koju smo dobili evropski GMP certifikat. Instalirana je tehnologija poznatih i renomiranih njemačkih proizvođača, visoko automatizovana, s kapacitetom 250 bočica u minuti“ - zaključuje Poropat. Proizvodni kapaciteti, koji su projektom podignuti za 45 miliona jedinica proizvoda, i sada iznose ukupno 104 miliona jedinica, JGL-u će osigurati rast najmanje za sljedećih deset godina. Pred njima je i druga faza projekta – izdvajanje automatskog visokoregalnog skladišta, zatim izdvajanje zasebne proizvodnje, a u četvrtoj fazi izdvajanje razvojnog centra. Na istoj lokaciji kompanija će se, po potrebi, moći modularno širiti što će, i u dugoročnoj perspektivi, obezbijditi preduslove za brzo prilagođavanje zahtjevima tržišta i kupaca. Dodatnim proširenjem u kratkom će roku moći dobiti dodatnih 20 do 40 miliona jedinica proizvoda, zavisno od tehnologije. Stope novozaposlenih u sljedećem će razdoblju biti usklađene s potrebama koje proizlaze iz postavljenih planova prodaje, posebno planova daljnjeg rasta izvoza. U protekle dvije godine zaposleno je oko 200 novih ljudi, a u skladu s uvođenjem novog kompleksa u kompletnu funkcionalnost, očekuje se otvaranje 100 novih radnih mjesta. S obzirom na to da vizija

31


globalnog liderstva u području nazalnih dekongestiva i oftalmika traži izuzetnu tehnološku i terapijsku fokusiranost, u JGL-u su sigurni kako će tome doprinijeti upravo Pharma Valley.

PHARMA VALLEY VODI JGL NA GLOBALNO TRŽIŠTE ZDRAVLJA JGL je međunarodna farmaceutska kompanija usmjerena na razvoj i proizvodnju ljekova u ciljanim terapijskim područjima s fokusom na čula. Unapređenjem kvaliteta života kroz brigu o zdravlju svojih kupaca, ova riječka kompanija nudi proizvode svih tehnoloških oblika u raznim legislativnim kategorijama, poslujući trenutno na četrdesetak inostranih tržišta. Propulzivni, održivi rast temelji se na kontinuiranom ulaganju u znanja zaposlenih, strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda, kao i strategiji širenja na nova tržišta. Ukupni prihodi Grupe JGL za 2014. iznosili su preko 110 miliona eura, od čega je 72,5% realizovano na izvoznim tržištima. Izvoz je ostvaren prvenstveno na ključnoj regiji kompanije – regiji ZND-a (tržištima Rusije, Ukrajine i Kazahstana), na temelju čega se JGL i dalje potvrđuje kao kompanija s naglašenim međunarodnim predznakom. Uprkos krizi, za koju se u JGL-u na temelju aktuelnih tržišnih pokazatelja nadaju da je u prošloj godini doživjela svoju kulminaciju, Rusija i ostala tržišta ZND-a ostaju najvažnija izvozna tržišta JGL-a, na kojima se i nadalje želi širiti poslovanje i jačati tržišni udio. Ciljevi za 2015. postavljeni su unutar strateškog plana ambiciozno i temelje se na širenju i povećanju tržišnih udjela na postojećim tržištima, razvoju novih proizvoda i otvaranju novih tržišta. Prema trenutnim procjenama, u 2015. godini očekuje se rast prihoda od 10%. Osim u Regiji ZND-a, kroz firme kćeri i predstavništva, JGL je prisutan u cijeloj Jugoistočnoj Evropi, a posljednjih su godina za ključne strateške brendove sklopljeni ugovori s partnerima u Italiji, Portugalu, Velikoj Britaniji, Rumuniji, Turskoj, Kuvajtu i Egiptu. Takođe, s proizvodima u oftalmološkom segmentu i segmentu nazalnih dekongestiva pod različitim brendovima kompanija je prisutna na tržištima Švajcarske, Njemačke, Švedske, Norveške, Finske, Danske, Islanda, Irske... U Njujorku je 2011. godine registrovana kompanija JGL North America LLC, čiji je cilj i smisao iskorak na to tržište visokog potencijala. Prve količine proizvoda JGL je nedavno izvezao i na tržišta Indonezije i UAE-a, a sklopljeni su ugovori i za Južnu Afriku i Nigeriju. JGL će se u budućnosti intenzivno moći fokusirati na velika i brzorastuća tržišta i ključne regije svijeta – Afriku, Bliski istok, Zapadnu Europu, SAD, Južnu

32

Ameriku i Aziju. Zaključno, predviđanja su da bi u razdoblju od pet poslovnih godina mogli biti prisutni na više od 50 tržišta. To će biti ostvarivo prvenstveno zahvaljujući izgradnji najnovijeg kompleksa JGL Pharma Valley, kojim se objedinjuju sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednom mjestu, te osiguravaju potrebni preduslovi i kapaciteti u proizvodnji, razvoju i skladištenju s ciljem ostvarenja dugoročne vizije kompanije kao globalnog lidera u području nazalnih dekongestiva. Proizvodi JGL-a u Crnoj Gori prisutni su kroz njihovog zastupnika - Farmont d.o.o. Ljubaznošću Farmont d.o.o.


Suve oči?

Vidljiva razlika BLAŽE - TEŽE SMETNJE SUVOĆE SIGURNA PRIMJENA BRZ UČINAK

www.vizols.com

JGL OFTALMOLOGIJA

www.farmont.co.me office@farmont.me


Hronika 02. jul – NOVO VOZILO ZA ORGANIZACIONU JEDINICU HMP TIVAT Tivatska kompanija Luštica Development AD i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore realizovali su projekat nabavke vozila reanimobila za organizacionu jedinicu HMP Tivat, vrijedan 28.9 hiljada eura. Novo sanitetsko vozilo za urgentno terensko medicinsko zbrinjavanje pacijenata je obezbijeđeno zahvaljujući donaciji vrijednoj 15.000 eura Luštice Development, Fonda zdravstvenog osiguranja i Ministarstva zdravlja Crne Gore, koji su obezbijedili 10.000 eura, dok je ostatak finansirao Zavod za HMP. „Ovo vozilo će umnogome poboljšati kvalitet pružanja usluga urgentnog terenskog medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih građana“, kazao je direktor Zavoda za HMP dr Saša Stefanović. 03. jul – OBJAVLJEN PRAVILNIK O OBRASCU I SADRŽINI RECEPTA, KRITERIJUMIMA ZA KLASIFIKACIJU LJEKOVA, KAO I NAČINU PROPISIVANJA I IZDAVANJA LJEKOVA U Službenom listu Crne Gore br. 34/15 od 03.07.2015 objavljen je Pravilnik o obrascu i sadržini recepta, kriterijumima za klasifikaciju ljekova, kao i načinu propisivanja i izdavanja ljekova. Agencija za ljekove i medicinska sredstva će u skladu sa članom 57 Zakona o ljekovima, u postupku izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, određivati režim izdavanja ljekova, odnosno vršiti klasifikaciju ljekova u skladu sa kriterijumima propisanim u Pravilniku.

tvovali i ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević i predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks. 07. jul - MINISTAR ŠEGRT U RADNOJ POSJETI INSTITUTU ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE

03. jul – FARMACEUTSKA KOMPANIJA ESENSA ORGANIZOVALA STRUČNI SKUP Farmaceutska kompanija “Esensa” iz Beograda u saradnji sa veledrogerijom „Farmegra” iz Podgorice organizovali su stručni skup u hotelu Podgorica. Predavanje na temu “Novine u liječenju probioticima”, održao je prof. dr Njegica Jojić, redovni profesor Stomatološkog fakulteta u Beogradu, načelnik KO za gastroenterologiju i hepatologiju KBC Zvezdara u Beogradu. Predavanje je akreditovano od strane Komisije za kontinuiranu edukaciju. 06. jul - RADIONICA O POLITICI PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt otvorio je radionicu o politici prevencije zlostavljanja djece, koju je organizovala Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja. Na skupu su učes-

34

Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, sa saradnicima obavio je radnu posjetu Institutu za javno zdravlje, u sklopu redovnog obilaska zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Nakon obilaska zgrade i prezentacije koju je održao direktor Instituta za javno zdravlje doc.dr Boban Mugoša, ministar Šegrt je ocijenio da ova institucija posjeduje kadar, opremu i prostor na zavidnom nivou, usklađen sa propisanim standardima, za obavljanje poslova na praćenju i procjeni zdravlja stanovništva Crne Gore. Ministar Šegrt je istakao da je državni interes da građani imaju kvalitetnu, dostupnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu i da je za to neophodna bolja koordinacija unutar sistema, u prvom redu između Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i


Instituta za javno zdravlje, kao krovnih institucija sistema. On je naglasio da zdravstvene institucije, zajedničkim koordinisanim djelovanjem, imaju potencijala i mogućnosti da urede sistem da bude neuporedivo bolji i efikasniji. Uz to, kako je rekao ministar Šegrt, potrebno je obezbijediti kontinuiranu sistemsku edukaciju i stručno usavršavanje zdravstvenih radnika, jer je to najisplativija investicija koja se višestruko vraća.

02 – 20. jul – AKCIJE ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI

8. jul – ODRŽANA RADIONICA O ISTRAŽIVANJU I ODGOVORU NA EPIDEMIJE Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori u saradnji sa SECID-om (Southeast European Center for Surveillance and Control of Infectious Diseases) 8. i 9. jula 2015.godine u hotelu “Maestral” u Budvi organizovali su radionicu o istraživanju i odgovoru na epidemije. Radionicu su otvorili direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša i šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori gospođica Mina Brajović. Radionica ima veliki značaj u razmjeni iskustava vezanih za istraživanja epidemija, unaprjeđenju sistema kontrole epidemijskih javljanja, obolijevanja i sticanju novih znanja. 08. jul – KOMPANIJA MPM COSMETICS DONIRALA JE INKUBATOR JEDINICI ZA NOVOROĐENČAD KCCG Kompanija doo MPM Cosmetics donirala je inkubator Jedinici za novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore. U Porodilištu KCCG obavi se u prosjeku oko 3.300 porođaja godišnje, što je ujedno i najveći broj porođaja u Crnoj Gori. Značajno je takođe podsjetiti da se u Kliničkom centru Crne Gore obave i najkomplikovaniji porođaji, zbog čega ova donacija zaslužuje posebnu pažnju. 15. jul – PROTIV INTEGRACIJE S MEDICINSKIM FAKULTETOM Farmaceutska komora Crne Gore ne podržava najavljenu integraciju Farmaceutskog fakulteta sa Medicinskim, ocjenjujući da treba da ostane naučna baza za stvaranje kadra za razvijanje i postizanje standarda u okviru farmaceutske struke. Kako je saopšteno iz Komore, crnogorski farmaceuti iznenađeni su medijskim informacijama da se Farmaceutski fakultet integriše sa Medicinskim fakultetom i bude njegov studijski program. Farmaceuti ističu da sve države u okruženju imaju svoj Farmaceutski fakultet, a kako navode, njihova težnja je da Fakultet bude naučna baza za stvaranje neophodnog kadra za razvijanje i postizanje standarda u okviru farmaceutske struke. “Farmaceutski fakultet je bitan za unapređenje naučnoistraživačkog rada u okviru naučne oblasti farmacije i srodnih oblasti, a u cilju razvoja nauke i stvaralaštva, dostizanje vrhunskog kvaliteta stručnih usluga i ekspertiza u različitim segmentima farmaceutske djelatnosti”, kaže se u saopštenju.

Tokom prvih 20 dana jula organizovano je sedam akcija dobrovoljnog davanja krvi u jedinicam Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Početak mjeseca obilježile su akcije preduzeća, tako je 02. jula organizovana prva akcija zaposlenih u DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica u prostorijama preduzeća. U akciji je učestvovalo oko 50 zaposlenih, a novi partneri u dobrovoljnom davalaštvu najavili su da će slične aktivnosti postati tradicija. Radnici u firmi Rokšped organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi 04. jula. Riječ je o drugoj akciji ove godine, budući da je prva organizovana u februaru. Zaposleni su i ovog puta pokazali humanost odazvavši se u velikom broju. Nakon nekoliko godina pauze ponovo je organizovana akcija dobrovoljnog davanja krvi na Žabljaku, 09. jula. Organizatori iz Elektroprivrede Crne Gore, uz pomoć Zavoda za transfuziju krvi, uspjeli su da animiraju zaposlene u tom preduzeću i građane, koji su podržali akciju i izrazili nadu da će ih biti još. Povodom Dana opštine Andrijevice, akciju je organizovao Crveni krst Andrijevica, 14. jula. Akciji koju je podržala lokalna samouprava obazvalo se 20 davalaca. Tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi 16. jula organizovao je Klub dobrovoljnih davalaca Sveti Sava iz Nikšića. Ovu uspješnu akciju podržalo je 85 davalaca. Istog dana imali smo akciju dobrovoljnog davanja krvi u Budvi. Tradicionalnu akciju su organizovali Klub dobrovoljnih davalaca krvi Budva, HG Budvanska rivijera i Crnogorsko turističko udruženje. Tekvondo klub Danilovgrad i Alternativno planinarsko udruženje Ćutuk, 20. jula okupili su dobrovoljce u Domu zdravlja Danilovgrad. U akciji, koja je protekla u prijatnoj atmosferi, učestvovalo je oko 20 dobrovoljnih davalaca. Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je tokom jula nastavio sa praksom poklanjanja karata za bioskop za dobrovoljne davaoce krvi. Ponudili smo šest karata za vikend projekcije u podgoričkom Cineplexx-u. Dobrovoljni davaoci krvi dali su veliki doprinos u obezbjeđivanju dovoljnih količina sigurne krvi za ljetnje mjesece. 21. jul – RADNA POSJETA ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U BARU, ULCINJU, TIVTU, HERCEG NOVOM I RISNU Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, posjetili su zdravstvene ustanove u Baru, Ulcinju, Tivtu, Herceg

35


Novom i Risnu, u sklopu redovnog obilaska zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Nakon obilaska Opšte bolnice i Doma zdravlja Bar, domova zdravlja Ulcinj, Tivat i Herceg Novi i Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu, kao i zdravstvenih stanica Virpazar i Sutomore, ministar Šegrt je ocijenio da stanovnici ovih primorskih opština i brojni turisti tokom ljetnje sezone, imaju veoma kvalitetnu, dostupnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu i da dobijaju zdravstvene usluge na visokom nivou. U cilju pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite građanima, ministar Šegrt je istakao da je potrebna reorganizacija zdravstvenog sistema, prema stvarnim potrebama, kao i da je neophodna racionalnija potrošnja i raspodjela sredstava i bolja kontrola. On je kazao da je, u tom smislu, neophodno poboljšati koordinaciju na svim nivoima zdravstvene zaštite, uvesti kliničke i terapijske vodiče i smjernice i sprovoditi kontimuiranu edukaciju i stručno usavršavenje zdravstvenih radnika.

22. jul – POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI Doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore i prim. dr sc. med Dragan Ilić, direktor Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, potpisali su u Beogradu sporazum o saradnji u oblasti javnog zdravlja. Sporazum je potpisan u prisustvu Čedomira Fuštića, ministra savjetnika u ambasadi Crne Gore u Beogradu i dr Vesne Knjeginjić, pomoćnice ministra zdravlja Republike Srbije. Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore doc. dr Boban Mugoša istakao je da sporazum predstavlja formalni okvir koji će omogućiti da zajedničkim radom, i u evropskim okvirima, unaprijede aktivnosti na dobrobit naroda.

36

Ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Beogradu Čedomir Fuštić ocijenio je da je u ukupnoj bilateralnoj saradnji Srbije i Crne Gore zdravstvena saradnja jedna od najvažnijih. Pomoćnica ministra zdravlja Republike Srbije dr Vesna Knjeginjić naglasila je da je Institut za javno zdravlje Srbije lider u oblasti javnog zdravlja i da se Ministarstvo zdravlja veoma oslanja na rad te institucije. Sporazum o saradnji u oblasti javnog zdravlja, koji su potpisali direktori Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Instituta za javno zdravlje Srbije, predviđa saradnju stručnih timova nacionalnih instituta, razmjenu iskustava i jačanje kapaciteta, posebno u oblastima promocije zdravlja, prevencije i kontrole nezaraznih i zaraznih bolesti, kao i zaštite životne sredine. Specifične oblasti saradnje činiće zajedničke aktivnosti na jačanju regionalne saradnje i učešće u međunarodnim projektima. 22. jul – PRES KONFERENCIJA MINISTRA ZDRAVLJA 22. jula, u prostorijama Ministarstva zdravlja Crne Gore, ministr zdravlja prof. dr Budimir Šegrt održao je konferenciju za novinare na kojoj je govorio o aktuelnim dešavanjima iz oblasti zdravstva. „Urađena je analiza ukupne potrošnje ljekova u zdravstvu Crne Gore od strane Ministarstva zdravlja, a prije toga Ministarstva finansija, jer je u pitanju enormna potrošnja ljekova. Analiza Ministarstva zdravlja je pokazala da je u zadnjih pet godina stopa rasta potrošnje ljekova iznosila 10-12%. To znači da je Crna Gora zemlja koja najviše po glavi stanovnika troši za ljekove u Evropi. Takođe je urađena i analaziza 15 najskupljih ljekova koji se pacijentima u Crnoj Gori daju na upotrebu kada je to medicinski opravdano. Analiza ovih ljekova je pokazala, što je zabrinjavajuće, da su se ti ljekovi koristili mimo medicinskih indikacija koje je sam proizvođač definisao. Iz toga proizilazi da su određeni pacijenti koristili ljekove koji nijesu na najbolji i adekvatan način uticali na kvalitet ili poboljšanje kvaliteta zdravlja, pa su tako trošili vrijeme, a država neopravdano veliki novac,“ rekao je dr Šegrt na konferenciji za novinare govoreći o enormnoj potrošnji ljekova u Crnoj Gori. 22. jul – PODRŠKA FAKULTETU PRIMIJEJENJENE FIZIOTERAPIJE Opština Herceg Novi pružiće podršku Fakultetu primijenjene fizioterapije, Udruženju fizioterapeuta Crne Gore i Institutu „Dr Simo Milošević“ u borbi za zaštitu identiteta i integriteta jedinog državnog fakulteta u Opštini, koji je stub fizioterapeutske struke u Crnoj Gori. Lokalna zajednica prepoznaje značaj ove obrazovne institucije, zaključak je ovog sastanka kome su prisustvovali, predsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković, dekanica Fakulteta primijenjene fizioterapije doc. dr Sofija Žitnik Sivački, direktorica medicinskog sektora Instituta „Dr Simo Milošević“ dr Marina Delić, predsjednik Udruženja fizioterapeuta Crne Gore Krsto Kovačević i predsjednik Etičkog odbora Udruženja fizioterapeuta Crne Gore Radovan Borović. Zaustavljeno je za sada planirano spajanje Fakulteta za fizioterapiju sa Fakultetom za sport i fizičku kulturu iz Nikšića. Prema novom Elaboratu koji je predložio Univerzitet Crne Gore,


jer je bilo važno urediti ovaj segment, naročito kada znamo da nekada minute odlučuju u spašavanju ljudskih života. U krug KCCG motornim vozilom, bilo sopstvenim ili koristeći taxi službe, mogu ući u izuzetnim slučajevima, odnosno samo pacijenti za dijalizu, pacijenti koji koriste ortopedska pomagala i pacijenti sa urgentnim zdravstvenim stanjima ali bez mogućnosti parkiranja. Nakon preuzimanja pacijenata od strane medicinskog osoblja, vozilo mora biti uklonjeno iz kruga KCCG. U krug KCCG može ući i vozilo koje preuzima pacijenta koji je otpušten iz bolnice na dalje kućno liječenje. Dakle, u krugu KCCG nije dozvoljeno zadržavanje (parkiranje) vozila u vlasništvu građana ili pacijenata koji koriste usluge KCCG kao i taxi vozila. Fakultet primijenjene fizioterapije opstaće kao studijski program u okviru Medicinskog fakulteta. - Važno je postojanje jednog državnog fakulteta u Igalu, naročito u kontekstu spojivosti sa privredom, odnosno sa Institutom „Dr Simo Milošević“, koji je osnivač i baza rada ove obrazovne institucije sa četrdesetogodišnjom tradicijom, naglasila je direktorica medicinskog sektora Instituta dr Marina Delić. Fakultet primijenjene fizioterapije pohađa u prosjeku od 230 do 250 studenata iz Crne Gore i država regiona godišnje. Korijeni ove visokoškolske ustanove su u Fizioterapeutskoj školi koju je Institut osnovao daleke 1976. godine, a potom je prerasla u Višu fizioterapeutsku školu. 22. jul – NOVI SISTEM KONTROLE SAOBRAĆAJA U KRUGU KCCG Primjenjuje se novi sistem ulaska i izlaska vozila, koji će podrazumijevati strožiju kontrolu saobraćaja u krugu Kliničkog centra Crne Gore. Nepropisno parkirani automobili često ometaju prolazak sanitetskih vozila kroz krug KCCG, čime se dovodi u pitanje efikasno funkcionisanje saobraćaja i na taj način zbrinjavanje pacijenata. Menadžment je prepoznao ovo pitanje i preduzeo neophodne aktivnosti za preuređenje kruga KCCG i parkinga,

29. jul - MINISTAR ŠEGRT RAZGOVARAO SA DR MARIT KOKI Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, sa saradnicima, 29.07.2015. godine primio je direktorku Evropskog centra za kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) dr Marit Koki, sa sardadnicima. Ministarstvo zdravlja, u okviru pregovora sa Evropskom komisijom za poglavlje 28., kako je kazao ministar Šegrt, ima dobru saradnju sa ECDC, koji ispred Evropske komisije vodi pregovore oko nadzora nad zaraznim bolestima. Ministar Šegrt upoznao je dr Koki sa planiranim aktivnostima Ministarstva zdravlja na poboljšanju kvaliteta i efikasnosti zdravstvenog sistema, prvenstveno izradom Programa strukturnih reformi u zdravstvu. Dr Koki je izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjim sa crnogorskim zdravstvenim institucijama i dala podršku planiranim projektima, posebno onima koji se odnose na jačanje javnog zdravlja. Na sastanku je bilo riječi i o planiranim aktivnostima koje imaju za cilj usvajanje Akcionog plana za zarazne bolesti, koji će biti osnova za aktivnosti Ministarstva zdravlja u kontroli i nadzoru nad zaraznim bolestima. Dogovoreno je da se utvrde prioriteti koji će omogućiti adekvatan nadzor nad zaraznim bolestima u Crnoj Gori, a istovremeno u odgovarajućem roku ispuniti obaveze iz poglavlja 28 koje se odnosi na nadzor nad zaraznim bolestima.

Novi sistem kontrole saobraćaja u krugu KCCG

37


FreeStyle Precision Neo aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi. TAČAN: Nadmašuje kriterijume NOVIH ISO 15197:2013 standarda Jednostavan i pouzdan Rezultati za 5 s Veliki i pregledan ekran Simboli za jednostavno snalaženje Signali za hipo/hiperglikemiju

KET

Mogućnost mjerenja i ketona u krvi

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi


Novi FreeStyle Lancing Device II sa Comfort Zone tehnologijom ehnologijom smanjuje bol bez uticaja na protok krvi Dugme za otpuštanje lancete - za higijenu pacijenata

9 različitih dubina uboda

Prilagodljiv različitim potrebama pacijenata

Smanjen rizik od kontaminacije uz pojedinačno pakovane FreeStyle Precision test trake Perez-Ayala et al studija* je dala rezultat:

=

45% test-traka pakovanih u bočice bile su kontaminirane bakterijama * Perez-Ayala M et al. Prevalence of Bacterial Contamination of Glucose Test Strips in Individual Single-Use Packets versus Multi-Use Vials. J Diabetes Sci Technol 2013;7(4):854-862

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me


REGION 07. jul – OTVOREN TWINNING PROJEKAT U HRVATSKOJ U Evropskom domu u Zagrebu svečano je otvoren Twinning light projekt pod nazivom Doprinos institucionalnom kapacitetu za krv, tkiva i ćelija, koji je finansiran iz EU IPA 2011 programa za Hrvatsku. Projekt je usmjeren na unapređenje kvalita i sigurnosti krvi i dostupnosti, kvalit i sigurnost tkiva i stanica za ljudsku primjenu, kako bi se osiguro najveći mogući nivo zaštite javnog zdravlja. Ti medicinski pripravci ljudskog porijekla omogućuju ostvarivanje zdravstvenih usluga za hrvatske pacijente u širokom opsegu - od transfuzijskog liječenja krvnim pripravcima, presađivanja rožnica, matičnih ćelija, srčanih zalizaka i drugih tkiva, do medicinski pomognute oplodnje. Njihovo korištenje u Evropskoj uniji regulisano je skupom propisa u kojima je istaknuta potreba za brojnim mjerama sigurnosti i kvaliteta i čije je sprovođenje nužno pri njihovom darivanju, prikupljanju, testiranju, obradi i raspodjeli. Projekat podržava Ministarstvo zdravlja sa ciljem razvijanja svoje uloge nadležnog tijela za pomenuto područje, usklađivanja rada sa zahtjevima EU i izgradnje organizacijskih modela izvrsnosti na temelju iskustva drugih država članica. Partner na projektu je Kraljevina Španija, država članica EU sa posebnim uspjehom na navedenim poljima, a projektom upravlja Banka krvi i tkiva Bolnice Germans Trias i Pujol iz Španije. 14. jul – PUŠTEN U RAD NAJSAVREMENIJI DIGITALNI MAMOGRAF U OB VARAŽDIN – HRVATSKA

Ministar zdravlja prim. dr Siniša Varga posjetio je 14. juka sa saradnicima Opštu bolnicu Varaždin gdje je pustio u rad digitalni mamograf najnovije tehnologije. Novi digitalni mamografski uređaj predstavlja veliki napredak u dijagnostici jer daje precizniju sliku i kvalitetniji prikaz promjena na tkivu, uz puno nižu dozu zračenja.

40

Investicija je vrijedna 1,9 miliona kuna, a uz mamograf je nabavljena i dodatna oprema dijagnostička radna stanica, monitor i printer visoke rezolucije za kvalitetan ispis slike koja će zdravstvenim radnicima omogućiti jednostavniji rad. U posljednje tri godine ova bolnica je uložila oko 43 miliona decentraliziranih sredstava u obnovu. U Varaždinu za centralnu službu nabavljen je vrijedan stup za endoskopske operacije, obnovljeni su internističko-pedijatrijski paviljon, apoteka i laboratorija, a značajna ulaganja su bila i u Službi Novi Marof gdje je u toku izgradnja Spojnog objekta između dva dijela, obnovljen je interni dio, nabavljena je i medicinska oprema i namještaj. 23. jul - IZGRADNJA KBC RIJEKA - HRVATSKA Vlada Republike Hrvatske, na predlog Ministarstva zdravlja, donijela je odluku o davanju državne garancije za kreditno zaduženje, kako bi se osigurala sredstva za izgradnju KBC Rijeka na lokalitetu Sušak. Vrijednost projekta procijenjena je na 750 miliona kuna, a radovi bi trebali započeti do kraja godine. „Ovo je istorijski trenutak za Rijeku“, rekao je ministar zdravlja prim. dr Siniša Varga i dodao kako je ovo najveći ovogodišnji projekt u zdravstvu. Ovom izgradnjom će KBC Rijeka, nakon 150 godina rada bolnice na Sušaku, dobiti najsavremeniji bolnički prostor. Gradnja će se odvijati na površini od 240 hiljada kvadratnih metara, a uredit će se Dječja bolnica, Klinika za ginekologiju i porodilište i termoenergetski blok. 24. jul – REKONSTRUKCIJA KLINIKE NAUM OHRIDSKI - MAKEDONIJA

Univerzitetska klinika za hirurške bolesti Sv. Naum u Skoplju će biti potpuno rekonstruisana, a tokom mjeseca marta


2016. godine će dobiti novu medicinsku opremu vrijedanu više od 53 miliona denara (8,7 miliona eura), informisao je ministra zdravlja Nikola Todorov. To je oprema za endoskopske i laparoskopske intervencije i opreme jačanje kapaciteta Centra za opekotine. Cilj je da se ovom medicinskom opremom za jačanje kapaciteta smanji upućivanje na druge klinike, kao i da preraste u regionalni centar za endoskopske i laparoskopske hirurgije, rekao je Todorov. Upotrebu ovog uređaja ljekari već treniraju u poznatim medicinskim centrima u svijetu. 27. jul – INSTITUT ZA JAVNO ZDRVLJE SRBIJE OBILJEŽIO SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HEPATITISA Svаке gоdinе, 28. јulа, оbiljеžаvа sе Dаn bоrbе prоtiv Hepatitis-a i tо u 180 zеmаljа svеtа. Оbiljеžаvаnjе оvоg dаnа imа zа cilj dа sе pоvеćајu svijеst i sаznаnjа о оvim infекciјаmа као glаvnim prijеtnjаmа glоbаlnоg zdrаvstvа. Оvај dаn је оdаbrаn као Svеtsкi dаn Hepatitis-a u čаst rоđеndаnа nоbеlоvcа prоf. Baruch Samuel Blumberg-а, којi је оtкriо virus Hepatitis-a B (HVB). Glаvni iniciјаtоr i оrgаnizаtоr mаnifеstаciја pоvоdоm оvоg dаnа је World Hepatitis Alliance, nеvlаdinа, intеrnаciоnаlnа оrgаnizаciја, оsnоvаnа u Žеnеvi 2007. gоdinе, оrgаnizаciја којu prvеnstvеnо činе ljudi inficirаni virusimа Hepatitis-a. Tа оrgаnizаciја svоје акtivnоsti usmjеrаvа ка tri ciljа:

rаpiјi;

1. Pоdizаnju svijеsti i znаnjа о оvој bоlеsti; 2. Bоrbi zа prеvеnciјu, njеgu, pоdršкu i lакši pristup tе-

3. Bоrbi prоtiv stigmаtizаciје inficirаnih оsоbа i ка pоbоljšаnju njihоvоg sоciјаlnоg stаtusа. Prеmа najnovijim pоdаcimа SZО, hepatitis B virusоm u svijеtu је inficirаnо 350 miliоnа ljudi, ili svакi 12. stаnоvniк zеmаljsке кuglе. Gоdišnjе оd оvе infекciје umrе 786.000 ljudi. Hepatitis S virusоm u svijеtu је inficirаnо 150 miliоnа ljudi, ili čеtiri putа višе nеgо inficirаnih HIV-оm. Svаке gоdinе sе u svijеtu rеgistruје 3 dо 4 miliоnа nоvоinficirаnih оsоbа. Gоdišnjе оd оvе infекciје umrе 500.000 ljudi.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste. Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada. Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com


Predstavljamo:

POLIKLINIKA

„STUPOVI“

„Stupovi“ je prva privatna poliklinika - dijagnostički centar na sjeveru Crne Gore, osnovan 2014. godine u Beranama, sa ciljem da korisnicima omogući kvalitetnu medicinsku uslugu od strane vodećih specijalista iz više oblasti medicine, uz korišćenje najsavremenije i sertifikovane medicinske opreme. Poliklinika posjeduju aparat za magnetnu rezonancu 1.5T sa z, 64 multislajsni skener, 4D ultrazvučni aparat sa kolor dopplerom, Ekg i Ekg Holter aparat, petomjesnu hiperbaricnu komoru, kao i najopremljeniju fizikalnu ordinaciju u regionu, laser visokog intezoiteta, shock wave, magnet, elektroterapiju. U poliklinici „Stupovi“ pacijenti mogu da potraže pomoć stručnog medicinskog osoblja sa dugogodišnjim isojnicama kustvom, iz prestižnih državnih kliničkih centara, instituta i fakulteta. Među ekspertima je i veliki broj kolega sa najvišim naučnim i stručnim zvanjima (profesori, doktori i magistri nauka, primarijusi). Oblsti koje ovi stručnjaci pokrivaju su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ginekologija, hiperbarična terapija kiseonikom (HBOT), kardiologija, laboratorijska dijagnostika, neurologija, pedijatrija i radiologija.

Radiologija

U zavisnosti od potreba pacijenata, poliklinika je u mogućnosti da obavi svu potrebnu radiološku dijagnostiku. Na raspolaganju stoje ultrazvuk,najsavremeniji 64 – slajsni CT skener za pregled svih djelova tijela, kao i najsavremenija MT magnetna rezonanca 1,5T. Magnetna rezonanca je neinvazivna i precizna dijagnostička metoda, koja daje konkretnu sliku o zdravlju pojedinih organa, organskih sistema, ali i o stanju čitavog organizma. Bezbolna je i potpuno neškodljiva za pacijente, pa se može ponavljati više puta. Na osnovu rezultata određuje se dalji tok liječenja i najefikasnija terapiji. Pomoću magnetne rezonance se vrše pregledi kičmenog stuba, hipofize, endokranijuma, grudnog koša, abdomena i dojke. Na poliklinici se nalazi magnetna rezonanca poslednje generacije, sa zavojnicama uz pomoć kojih se mogu snimiti svi djelovi tijela, kai i zavojnice za dojku uz pomoć kojih se može otkriti najranije začeće raka dojke. Multidetektorska (ili multi – slajsna) kompjuterizovana tomografija (MDCT, MSCT) daje veoma detaljne i precizne prikaze

42

mekih tkiva, krvnih sudova i kostiju pregledanog dela tijela (glave, vrata, grudnog koša, abdomena, karlice, gornjih ekstremiteta, donjih ekstremiteta…). Multi slajsna kompjuterizovana tomografija (CT skener) je najčešće indikovana kod: sumnje na tumor ili lokalizovanu infekciju (apsces), sumnje na trombozu krvnog suda, aneurizam, krvarenje, traume i sumnje na unutrašnje krvarenje i oštećenja mišića i preloma kosti.

Hiperbarična terapija kiseonikom (HBOT)

HBOT komora koja se nalazi na poliklinic “Stupovi“ je petomjesna komora koja je proizvedena u firmi „Barox“ u Istanbulu, uradjena je po nato standardima i posjeduje sve sertifikate za rad, odlikuju je konfornost i prijatan ambijent, pacijent u toku tretmana može gledati film, slušati muziku uz konstantan nadzor medicinskog lica. Hiperbarična medicina je specifična medicinska disciplina koja proučava, i u praksi primjenjuje povoljne terapijske efekte kiseonika pod povišenim pritiskom, i atmosfere povišenog pritiska uopšte. Hiperbarična medicina se zasniva na prirodnom lijeku: čistom (100%) medicinskom kiseoniku koji se primjenjuje


pod uvećanim - hiperbariÄ?nim pritiskom, (većim od atmosferskog koji na povrĹĄini mora da iznosi 1 bar) u tzv. hiperbariÄ?nim komorama. Spektar bolesti za lijeÄ?enje hiperbariÄ?nom oksidacijom je:  t)JUOBTUBOKBHBTOBFNCPMJKB HBTOBHBOHSFOB EFLPNpresiona bolest, opekotine, trovanje ugljen monoksidom, naglo nastala gluvoća, slijepilo.  t6IJSVSHJKJBLVUOPJISPOJĘŠOPHOPKFOKFLPTUJKV BTFQ tiÄ?ka nekroza kuka, nezarastajući prelomi, birgerova bolest, sporozarastajuće rane, teĹĄke povrede sa poremećajem cirkulacije.  t6JOUFSOPKNFEJDJOJBLVUOBSFVNBUTLBVQBMB[HMPCPWB  Ä?ir na Ĺželucu i dvanaestopalaÄ?nom crijevu, kronova bolest, ĹĄećerna bolest i komplikacije ĹĄećerne bolesti, hroniÄ?na srÄ?ana insuficijencija.  t6OFVSPMPHJKJJOFVSPIJSVSHJKJBVUJ[BN NPäEBOJBQ sces, moĹždana paraliza i mehaniÄ?ke povrede mozga i kiÄ?mene moĹždine, glavobolja, migrena, vrtoglavica.  t0UPSJOPMBSJOHPMPHJKB  t)JQFSCBSJĘŠOJLJTFPOJLVTMVäCJ[ESBWMKB SFWJUBMJ[BDJKF  podmlaÄ‘ivanja i ljepote.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

6PSEJOBDJKJQPMJLMJOJLFv4UVQPWJiNPHVʉFKFPCBWJUJ kompletnu fizikalnu terapiju u prijatnom ambijentu, sa savreme-

nim aparatima i u individualnom radu sa struÄ?nim i ljubaznim osobljem. Fizikalna terapija obuhvata elektroterapiju, magnetoterapiju, sonoterapiju, laseroterapiju, peloidne aplikacije, manuelnu masaĹžu i shock wave kao i kineziterapiju. Shockwave terapija radijalnim udarnim talasima je moderan i visoko efektivan metod lijeÄ?enja povreda i bolova. Shockwave termin se odnosi na pulsiranje mehaniÄ?kog pritiska koji se ĹĄiri kao talas u sredini. To su Ä?ujni visoko energetsko zvuÄ?ni talasi. Shockmaster je izvanredan za pacijente sa hroniÄ?nim bolom i on je apsolutno brilijantna inovacija. Shockwave terapija ubrzava proces ozdravljenja aktivacijom snage iscjeljenja organizma pacijenta. StimuliĹĄe metabolizam i poboljĹĄava krvnu cirkulaciju. Laser visokog inteziteta je revolucionarna tehnologija bazirana na dokazanom medicinskom principu. To je brza i efektivna terapija dokazana posljednjim istraĹživaÄ?kim rezultatima. Laser visokog inteziteta je bezbolni i nehirurĹĄki tretman bez neĹželjenih efekata. Snaga ovog lasera je 50 puta veća nego hladna MBTFSUFSBQJKB0WPKFFGFLUJWOBJTOBäOBUFSBQJKB[BĂ?JSPLJPQTFH kliniÄ?kih indikacija. Spine scan je nezavisan ureÄ‘aj koji obezbjeÄ‘uje automatski naÄ?in provjeravanja i praćenja deformiteta kiÄ?me, poremećaja u stavu i obimu pokretljivosti kiÄ?me i vrata.

Laboratorijska dijagnostika

Laboratorija poliklinike nudi ĹĄirok spektar analiza iz svih oblasti kliniÄ?ke dijagnostike. Savremena medicina danas ne moĹže da se zamisli bez laboratorijske dijagnostike koja je veoma vaĹžna za brzo otkrivanje bolesti i za ĹĄto uspjeĹĄnije lijeÄ?enje, praćenje toka bolesti i izljeÄ?enje. Laboratorija je opremljenja najsavremenijom laboratorijskom opremom. Sva ispitivanja se izvode na automatizovanom hematoloĹĄkom, biohemijskom i imunoloĹĄkom analizatoru koji su umreĹženi sa raÄ?unarskim sistemom, ĹĄto omogućava visoku preciznost i taÄ?nost u radu, kao i veliku brzinu izdavanja rezultata. 6MBCPSBUPSJKJTFNPHVVSBEJUJIFNBUPMPĂ?LF CJPIFNJKTLFBOBMJ[F  analize hormona i tumorskih markera, imunoloĹĄke i alergoloĹĄke

43


EEG kape

EEG kape koriste se za snimanje EEG potencijala. Proizvode se isključivo u skladu s Internacionalnim 10-20 sistemom ili djelimičnim 10-10 sistemom, što znači da su Comby EEG kape koje se koristie na poliklinici „Stupovi“ izrađene u više različitih veličina, koje pokrivaju sve, do najmanjeg opsega glave - ili jasnije, određena elektroda uvijek detektuje određenu regiju mozga, zavisno o veličini glave (njenog opsega). Kao priručno pomagalo za određivanje veličine kape koristi se mjerna traka koju ima svaka kapa. EEG kape sa pozlaćenim elektrodama, kakve posjeduju „Stupovi“, i elektrode od sinteriranog srebrnog hlorida (Ag/AgCl), su najkvalitetnije za detekciju bio potencijala mozga. Snimci su tehnički vrlo kvalitetni.

analize, a patronažni tim je spreman da odgovori na sve zahtjeve. Visoko kvalifikovano i stručno osoblje uvodi i usavršava nove dijagnostičke postupke u laboratorijsku praksu u službi zdravlja pacijenata.

Neurologija

Neurolozi poliklinike „Stupovi“ dijagnostikuju, prate, kontrolišu i liječe niz stanja i bolesti, počevši od neuroloških pregleda odraslih i djece, preko Elektro Encefalografija – EEG, Elektro-Mio-Neurografija-EMNG, doplera krvnih sudova vrata, glavobolja, vrtoglavica, prevencija i liječenje moždanog udara, epilepsija, bolovi u kičmi i vratu, multipla skleroza, lumboišijalgija, bolovi i trnjenje u rukama i nogama, parkinsonova bolest, povreda glave i kičmenog stuba, miastenija gravis, polineuropatije kod diabetičara, demencije, tumori mozga i kičmene moždine, do bolesti motornog neurona.

Pedijatrija

Pedijatrijska služba poliklinike „Stupovi“ pruža usluge: pedijatrijski pregled, pregled nefrologa, praćenje rasta i razvoja djeteta, ultrazvučno snimanje kukova i abdomena, pregled djece pred polazak u kolektiv, sistematski pregled pred polazak djece u školu i sistematski pregled djece tokom školovanja. U okviru pedijatrijske službe mogu se sprovesti svi redovni pregledi za djecu koji podrazumijevaju praćenje rasta i razvoja zdravog djeteta. Poliklinika „Stupovi“ poseduje savremenu opremu za dijagnostiku (ultrazvuk kukova, abdomena, CNS-a, pulsna oksimetrija, spirometrija…).

Ginekologija

Kvalitet i količina informacija koje pruža ultrazvučni pregled male karlice čine ultrazvuk najvažnijom dijagnostičkom metodom bez koje se savremena ginekologija više ne može zamisliti. Metoda se pokazala jednostavnom, bezbjednom i klinički važnom i sigurnom. Može se ponavljati onoliko puta koliko smatramo neophodnim, a da to ni na koji način ne ugrozi pacijentkinju.

Elektromioneurografija

Pregled se može izvesti preko stomaka ili vaginalnim putem u zavisnosti od indikacija koje su uslovile pregled. Ultrazvučni 4D pregled omogućava: detaljno i mjerljivo (objektivno) ispitivanje anatomije organa male karlice žene, prije svega materice i jajnika, dijagnostiku tumora jajnika i materice, ispitivanje uzroka neplodnosti, praćenje rasta folikula i sluzokože materice, ispitivanje prohodnosti jajovoda (sonohisterosalpingografija) – HyCoSy, zapaljenski procesi u maloj karlici, praćenje efekata propisane terapije i interventni ultrazvuk – punkcija cističnih tvorevina. Pored pomenutog ultrazvuka, poliklinika „Stupovi“ pruža usluge dijagnostike i praćenja trudnoće, UZ praćenje trudnoće 4D, Double test, CTG – kardiografija, praćenje visokorizične trudnoće, ginekološke preglede, kolposkopiju, vaginalni sekret, cervikalni bris, papa test, kontracepcija - stavljanje IUD, kontracepcija - vađenje IUD, ebraziju kondiloma, vaginalno ispiranje, biopsiju, U2 dojki i skidanje konaca.

Kardiologija

U okviru poliklinike „Stupovi“ kardiološka ordinacija pruža brojne usluge za odrasle, među kojima su:  tLBSEJPMPÝLJQSFHMFE UPLPNLPKFHTFPCBWMKBSB[HPWPS sa kardiologom, i EKG srca;  tECHO kardiografija (utrazvuk srca sa kolor doplerom);  tIPMUFS&,(oQSBʉFOKFTSʊBOPHSBEBUPLPNʊBTB  tholter pritiska – praćenje krvnog pritiska tokom 24 časa;  tUest opterećenja (na ergo-biciklu) - kojim se otkriva ishemijska bolest srca;  tdopler karotida, krvnih sudova i vena vrata, glave, ruku, nogu i abdominalne aorte. Bez obzira da li imate neki od simptoma bolesti srca ili jednostavno želite da provjerite stanje svog srca i krvnih sudova, budite uvjereni da će ljekari koje zapošljava naša poliklinika biti na vrhuncu svog zadatka i otkriti sve eventualne poremećaje i bolesti ovih organa.

EMNG (elektromioneurografija) je nezamjenljiva metoda kod dijagnostike patologije mišića, perifernih živaca i korijenova živaca iz kičme. Istom metodom se može precizno ustanoviti koji je korijen živca u kičmi oštećen, u kojem stadijumu, te da li je kompresija živca akutna ili hronična. EMNG pretragom se može precizno dijagnostikovati kompresija živca kod tzv. kanalikularnih sindroma – npr. uklještenje živca u laktu, karpalnom kanalu (šaka), Gyonovom kanalu (šaka), peronealnom kanalu (koljeno), tarzalnom kanalu (skočni zglob). U poliklinici „Stupovi“ koristi se aparat nove generacije NEUROWERK, metoda je manje invazivna, gotovo bezbolna, jer se veći dio snimanja radi digitalnim elektrodama, a manji dio snimanja iglenim. Pretraga traje od 15 do 40 minuta. Ne postoji niti jedna kontraindikacija za ovu pretragu. Sandra Kavarić

44


Impingementsindrom

ra m e n a Šta su tipični znaci impingementsinroma ramena?

Dr Dejan Sickinger, spec. ortopedije Ortopedija Bar/Minhen

Šta se podrazumeva pod Impingementsindromom ramena? Impingemet ramena je početno stanje, samo jedan blagi bol u ramenu. Kasnije nastaju stalne tegobe i bolovi. Pokreti i radnje preko glave postaju bolne. Naziv impingenetsindrom ramena je zvučan naziv za oboljejnje koje se može lako objasniti: u ramenom zglobu je sužen prostor između glave ramene kosti (humerusa) i krova ramenog zgloba. Razlozi za suženje jesu zapaljenske reakcije, degenerativne promjene i predisponirajući faktori oblika krova ramenog zgloba. Ko je pogođen od Impingementsindroma ramena? Oko 10% populacije oboli od Impingementsyindroma ramena. Najčešće su pogođeni sportisti, koji sa svojim rukama rade pokrete preko nivoa glave, kao na primjer rukometaši, odbojkaši, plivači, košarkaši, bacači koplja i bodibilderi. Isto tako su pogođeni ljudi koji imaju profesiju gde rade često preko nivoa glave, kao na primjer zidari. U poslednjih nekoliko godina međutim, konstatujemo sve veci broj ljudi koji obole od impingementsindroma ramena a da nisu izloženi gore navedenim opterećenjima, već često rade kancelarijske poslove i redovno više sati dnevno sjede relativno nepomično pred kompjuterom u istom položaju.

46

Zbog mehaničkog suženja prostora ispod krova ramena dolazi do pritiska na tetive rotatorne manžete. One se bukvalno prignječe izmedju glave humerusa i krova ramenog zgloba (akromiona), pogotovo kod pokreta prema strain (abdukcija) i prema pozadi (retrofleksija) dolazi do povećanog mehaničkog pritiska na rotatornu manžetu i dovodi do bola pri opterećenju. Brzi pokreti u tim pravcima u kombinaciji sa opterećenjem često izazivaju intenzivan bol, pa zbog toga baziraju klinički testovi pri pregledu pacijenta radi verifikacije impingementsindroma, upravo na tome da se izazove bol pri određenim pokretima uz mehanički otpor ljekara. Kada oboljenje prelazi o hroničnu fazu pacijenti se žale često na noćni bol pri lezanju na oboljeloj strani. Slično opisuju pacijenti u toj fazi bolove kod sponatnih pokreta sa malim opterećenjem - kao na primjer kod okretanja volana pri vožnji auta. Ako oboljenje ostane neliječeno rezultira često u smanjenoj pokretlivosti ramenog zgloba, pa čak nekada dolazi i do "frozen shoulder", gdje je pokretljivost ramena u tolikoj mjeri smanjena da liči na "smrznuto rame". Tada je kapsula zgloba smežurana, okolno vezivno tkivo slijepljeno i pacijent u toj fazi i uz najveće napore više nije u stanju da pokrene ruku u ramenog zglobu. Kako nastaje Impingementsindrom? Rameni zglob je najpokretljiviji ali nažalost i najnestabilniji zglob lokomotornog aparata čovjeka. Za razliku od većine ostalih zglobova, stabilnost ramenog zgloba ne obezbjeđuje kost nego ligamenti i mišicni aparat. Anatomski i funkcionalno su ti mišići organizovani u takozvanoj rotatornoj manžeti. Ona garantuje zglobu u zdravom stanju stabilnost i snagu pri pokretima u svim pravcima. Pored toga ima zadatak da centrira veliku glavu humerusa u relativno manjoj časici (glenoid) zgloba ramena.


Tako složena arhitektura zgloba na najužem prostoru je podložna raznim oštećenjima kao što je impingement ili isčašenja ramena (luxatio). Zbog trenja struktura tetiva i ligamenata na uskom prostoru dolazi do zapaljenskih reakcija i do bolnog stanja. U najtežim slučajevima ovakvo stanje može da rezultira u oštećenju tetiva rotatorne manžete i na kraju njihovim cijepanjem. Klinički se cijepanje rotatotrne manžete prikazuje kao pseudoparaliza (laznaparaliza) - kada pacijent više nije u stanju da elevira ruku zbog prekida tetiva. Suženje prostora ispod krova ramena (subacromialni prostor) nekada postoji i kod nepovoljne urođene forme krova ramena (acromiona). Drugi razlozi nastanka Impingementsindroma mogu biti degenerativne promjene (artroza sa okoštavanjem) ili naslage kalcifikata u tetivama rotatorne manžete, koji pogoduju nastanku oboljenja. Kako pregleda ljekar ortoped Impingementsindrom? Pri kliničkom pregledu ljekar specijalista ortopedije primijeti bolnu i smanjenu pokretljivost u ramenom zglobu, pogotovo dizanje i odvođenje ispružene ruke izazivaju jak bol na spoljašnjoj starni nadlaktice. Takav bol može nekada da zrači i do podlaktice. Poslije dužeg trajanja oboljenja se pacijentoi često žale i na bolove u vratnom regionu, tada se radi o "reaktivnom cervikalnom sindromu". Ultrazvučni pregled nam potvrđuje dijagnozu: pri tome vidimo redovno upale sluznih kesica, promjene u kvalitetu tetiva rotatorne manžete (kalcifikati, tendopathia,smanjen kalibar tetiva, itd.) kao i nekada u kontinuitetu tetiva (rotatorne rupture). Rentgen snimak može da nam daje dalje informacije o distanci izmedju glave humerusa i krova ramena (tzv subacromialnog prostora). Pri abdukciji se vidi da se taj prostor još više reducira i nekada može doći i do kontakta izmedju tih struktura. To je već stanje hroničnog oboljenja sa trajnim zapaljenskim procesom. Takva upala se može prikazati u MRI (magnetnoj rezonanci). Pri tome se mogu vidjeti gore navedene strukturne promjene ili destrukcije tetiva u rotatornoj manžeti i eventualno prisutne degenerativne promjene na koštano-zglobnim strukturama. Šta je adekvatna terapija Impingementsindroma ramena? Razlikujemo konzervativnu terapiju od operativne. Pod konzervativnom terapijom podrazumijevamo: - medikamentoznu, - fizikalnu i fizioterapiju, - injekcione terapije. Osnovno pravilo u liječenju jeste: "što prije to bolje". Rezultati liječenja su mnogo bolji ako ne gubimo vrijeme pri dijag-

nostici i početku jedne standardizovane terapije. Kao prvo, treba pacijentu dati instrukcije koje pokrete treba da izbjegava u smislu vremenski ograničene apstinencije tih pokreta radi smanjenja iritacije. Odmah ukjluciti u akutnoj fazi krioterapiju (led) i kompresiju. U hroničnoj fazi oboljenja može da se koristi i blaga toplota, pošto utiče na smanjejnje bola. Paralelno početi terapiju sa nesteroidalnim antireumaticima (NSAIR) u terapijskoj dozi ograničenog trajanja. Trakcione vježbe u sklopu fizioterapije mogu biti sastav terapije smanjejna bola i sačuvanja pokretljivosti zgloba. Pri tome treba i jačati pomoćnu muskulaturu ramenog zgloba. Značajno mjesto u liječenju zauzimaju injekcione terapije. Prednosti su evidentne, lijek se direktno aplicira u oboljeli region, pomoću depot preparata ljekova imamo antizapaljenski lijek (preparat bez kristalinih primjesa) duže vremena na raspolaganju. Te injekcije mogu da imaju različite ciljeve liječenja: u akutnoj fazi smanjenje bola i antiinflamatorno terpijsko dejstvo, u hroničnim situacijama se mogu uključiti supstance radi poboljsanja triboloske situacije u samom zglobu i u subacromialnom prostoru. U poslednjih nekoliko godina koristimo original PRP terapiju (Platelet rich plasma). U pravom trenutku uključena, može da suzbije zapaljenje i da spriječi proces degeneracije rotatorne manžete. Pri tome mora da se naglasi da samo treba koristiti "original" PRP terapiju, gde se PRP u zatvorenom, i za to predvidjenom komorskom sistemu priprema, sterilno izdvoji i pod strogim kautelima asepse i antisepse aplicira pacijentu. Samo tako može da profitira pacijent od takve terapije. Nazalost, u poslednje vrijeme se deklarišu terapije kao PRP, gdje se međutim radi samo o plazmi. Kod slučajeva oboljenja koja su refraktarni na gore, mora da se primijeni operativna terapija da ne bi došlo do ozbiljnih strukturno-degenerativnih promjena koje rezultiraju u destrukciji zgloba i na kraju u trajnom gubljenju funkcije zgloba ramena. U današnje vrijeme nam stoje na raspolaganju endoskopske, minimal invazivne i otvorene operativne metode. U savremenoj hirurgiji ramena i liječenja impingementsindroma, na prvom mjestu stoji endoskopska metoda. U rukama iskusnog operatera može artroskopski da se izvrši subacromialna dekompresija, bursektomija, cheilotomija, shaving, sinovektomia, acromioplastika i otklanjanje kalcifikata u slučajevima tendinitis calcarea pomocu"needeling" metode. Ako je već došlo do velikih defekata u strukturama ramena, onda nam stoje razne otvorene operativne metode na raspolaganju. Na kraju, može da se rezimira da je značajno da se pacijent bez dužeg vremenskog odlaganje treba predstaviti specijalisti ortopedije, gde treba odmah da se izvrši sva potrebna dijakgnostika i trenutno da se počne sa adekvatnom terapijom.

47


Bol u leđima i išijas preciznija dijagnoza = uspješnije liječenje Prof. dr Željko Kojadinović, neurohirurg stručni saradnik u Poliklinici “Rezidencija zdravlja Kerber”, Podgorica

Bol u leđima i išijas su dva najčešća pojma zastupljena u liječenju bola. Liječenje bola, uopšte, pa i liječenje bola u kičmi, može da se odvija na tri nivoa. Prvi nivo podrazumijeva upotrebu: klasičnih analgetika, mirovanje, fizikalni tretman, sistemsku upotrebu kortikosteroida, nespecifične paravertebralne blokade. Treći, najinvazivniji, nivo podrazumijeva operativno liječenje. Tada se radi hirurško uklanjanje pritiska na nerv (kičmeni korijen živca) ukoliko je to izvor bola (npr. kod diskus hernije ili spondiloze) i/ili stabilizacija kičme u slučaju da je izvor tegoba nestabilnost (često uvrtanjem šrafova u pršljene koji se spajaju šipkicama ili pločicama). Danas se nastoji da ove operativne metode budu što više minimalno-invazivne, tj. sa što manjim rezom, uz što veću poštedu tkiva.

Slika 1: Prikazuje poprečne presjeke 2 lumbalna diska. Lijevo je zdrav disk bez promjena u centralnom (žuto obojenom) dijelu diska. Desno postoji odvajanje centralnog dijela diska i njegov prolazak kroz pukotinu perifernog prstena. Dio diska koji je „iscurio“ unazad vrši pritisak na korijene živaca (rozo obojeni). To dovodi do lumboišijalgije i poremećaja u osjećaju dodira, te često do slabosti mišića u dijelu noge koga taj korijen živca inerviše (oživčava).

48

Pored ova dva nivoa liječenja postoji još jedan koji se po invazivnosti nalazi između njih (tzv. Interventne metode liječenja bola). Njega izvode ljekari koji se, u okviru svoje specijalnosti, više bave i liječenjem bola. Pri ovome se imaju na umu činjenice da svaki bol koji traje duže od 3-6 mjeseci postaje bolest za sebe, i da je bol ono što pacijent prijavi kao bol. Posao terapeuta za bol je da upotpuni dijagnozu i utvrdi koja je to tačno anatomska struktura (koji zglob, mišić, nerv,...) glavni izvor bola i koji patološki proces u njoj dominira. Bez tako detaljne dijagnoze ne može se izvesti ni adekvatno liječenje. U ovom slučaju specijalista mora dobro poznavati specifične metode pregleda za razne djelove kičme i anatomske strukture u njenoj okolini, te posebne dijagnostičko-terapijske procedure. Na primjer, ukoliko postoji samo bol tipa išijasa i diskus hernija, koja se vidi na snimku magnetnom rezonancom, ne mora značiti da je samo diskus uzrok bola, niti da će poslije njene operacije bol nestati. Sljedeće činjenice u vezi diskus hernije, koje izazivaju sam bol, su malo poznate:  tVećina diskus hernija ne zahtijeva operativno lečenje. Nakon određenog vremena mnogi „iscureli“ djelovi diska bivaju manji ili nestaju na ponovljenim snimcima magnetne rezonance, a sa ovim nestaje i bol izazvan iskliznućem („curenjem“) diska.  t%WJKFHPEJOF BVOPWJKJNTUVEJKBNBʊBLJQPTMJKFKFEOF godine) nakon operacije diskus hernije rezultati su isti kao i kod pacijenata sa diskus hernijom koji su liječeni bez operacije. Zbog toga mi hirurzi, koji se bavimo ovom problematikom, moramo imati stroge indikacije za operaciju. Ukoliko diskus hernija izaziva samo bol, sa ili bez manjeg neurološkog deficita, uključujući i veće diskus hernije, moraju se probati sve terapijske procedure prije odluke za operaciju, ma kako ona bila minimalno invazivna. Cilj je da se terapijom bola omogući mnogo kvalitetnija fizikalna terapija, te da pacijent bez bolova dočeka povlačenje diskus hernije i smanjivanje pritiska na živac.


Slika 2: Pored „curenja“ diska kod diskus hernije, uvijek oko korijena nerva postoje i faktori koji izazivaju njegovo zapaljenje  tU 25-50% sluÄ?ajeva nakon operacije diskus hernije zaostaje odreÄ‘eni bol koji nije diksus hernijom ni bio izazvan (failed back). Na primjer, u sluÄ?aju postojanja diskus hernije bol (iĹĄijalgija, iĹĄijas) moĹže nastati zbog djelovanja i dodatnih razloga na kiÄ?meni Ĺživac. To su na primjer: upala u predjelu nerva, priraslice nerva koje mogu nastati i prije operacije, neuroptaski bol. Od djelovanja svih ovih patoloĹĄkih faktora treba zaĹĄtititi nerv razliÄ?itim terapijskim procedurama (obiÄ?no interventne procedure u terapiji bola). Tada se bol moĹže rijeĹĄiti i bez operacije u preko 50% sluÄ?ajeva. Sa druge strane, moĹžemo prepoznati prije operacije kod kojih pacijenata će zaostati bol i, kod njih, planirati dalje postoperativno lijeÄ?enje.  tɇFTUPQBDJKFOUJ[CPHCPMBOJTVTQPTPCOJEBMFäFNJSOP vodoravno tokom snimanja, i snimak magnetne rezonance bude loĹĄeg kvaliteta. Ovo se ne smije dozvoliti jer se svaki pacijent moĹže obezboliti barem toliko da moĹže da mu se kvalitetno uradi snimanje.  t,POBĘŠOP CPMVMFĂżJNBNPäFOBTUBUJ[CPHCPMFTUJ razliÄ?itih anatomskih struktura koje se javljaju pored diskus hernije i spondiloze. Same za sebe, ove bolesti su Ä?eťće uzrok CPMBVMFĂżJNB PECPMFTUJEJTLBJTQPJOEJMP[F BWFPNBĘŠFTUPTF ne dijagnostikuju. To su npr.: fasetni sindrom, mialgija, miofascijalni bol, fibromijalgija, diskopatija, upala ili povreda sakroilijaÄ?nog zgloba, bolesti kokciksa i sakrokocigealnog zgloba, lumbosakralnog ligamenta, sindroma muskulusa piriformisa, neuropatski bol, i brojne druge bolesti. Ove bolesti su Ä?este, ali se njihove dijagnoze rijetko nalaze u medicinskoj dokumentaciji koju dobijam od pacijenata koji se godinama lijeÄ?e zbog bolova VMFĂżJNB4WFPWFCPMFTUJTFESVHBĘŠJKFMJKFĘŠF NFEKVUJNTWJPWJ pacijeni Ä?esto imaju istu dijagnozu. Tako dolazimo do toga da

pacijenti sa istim dijagnozama npr: „Lumboischialgia“; „Radiculopathia“; i „Discus hernia“ mogu ustvari imati sasvim razliÄ?ite dodatne ili glavne uzroke bola i zahtijevati razliÄ?ito lijeÄ?enje. Nakon godina bavljenja hirurgijom kiÄ?me, sa jedne strane i terapijom bola sa druge strane, mogu reći da se kod većine pacijenata sa intenzivnim, ponovljenim ili hroniÄ?nim CPMPNVMFĂżJNBSB[MJĘŠJUJNEJKBHOPTUJĘŠLPUFSBQJKTLJNQSPDFEVSB ma mora ustanoviti koji je zaista izvor bola i onda on lijeÄ?iti. Za ovo su potrebni posebno znanje, iskustvo i oprema, koji Ä?esto nedostaju u naĹĄim drĹžavnim ustanovama. Ovakve interventne procedure se Ä?esto rade u takozvanim centrima za bol. U praksi se Ä?esto kod pacijenta ne sprovede detaljna dijagnostika i onda se proglaĹĄavaju kao presudni faktori nastanka i odrĹžavanja boMBVMFĂżJNB BTBNJNUJNJOFVTQKFMPHMJKFĘŠFOKBvMPĂ?BLJĘŠNBi HP jaznost, starost, slaba muskulatura, nedovoljno veĹžbanje, osteoporoza, reumatske bolesti, teĹžak rad, umiĹĄljenost, psihiÄ?ka nadogradnja, i sve ĹĄira upotreba termina neuropatski bol... Sve ovo svakako doprinosi nastanku bola, ali ne moĹže biti alibi za nedovoljno preciznu dijagnozu i nesprovodjenje savremenih metoda MJKFĘŠFOKBCPMBVMFĂżJNB/KJIKFWBäOPTQSPWFTUJWFʉOBLPOOFLPMJLP mjeseci od javljanja bola, jer su rezultati tim loĹĄiji ĹĄto bol traje viĹĄe godina. Tek kad se bol znaÄ?ajno smanji ili nestane, fizikalna medicina kao najprirodniji metod lijeÄ?enja, a na prvom mjestu kineziterapija i edukacija pacijenata, daju najbolje rezultate.  1SJODJQJMJKFĘŠFOKBCPMBVMFĂżJNBLPKJTVPWEKFJ[OJKFUJTV sliÄ?ni onima koji se koriste u dijagnostici i lijeÄ?enju bolova i u drugim djelovima tijela. NajÄ?eťći bolni sindromi koji se uspjeĹĄno lijeÄ?e su: glavobolja, bol u licu, bol u vratu, bol u ramenu, bolni lakat, bol u ĹĄakama, bol u grudima, bol u kuku, bol u koljenu, bolna Ahilova tetiva, bol u stopalu,...

49


Fizioterapija sportskih povreda usled prenaprezanja (II) Krsto Kovačević, spec. primijenjene fizioterapije

Ukliještenje živca Odbojkaši sa velikim atrofijama zadnjih mišića ramena, naročito nadgrebenog i podgrebenog mišića, su pod sumnjom da imaju povredu nadlopatičnog nerva. Supraskapularni nerv polazi od pleksusa brahijalisa koji je u nivou gornjeg cervikalnog debla (C5) a zatim prelazi u predio zadnjeg ramena. Povreda se može razviti na mjestu gdje nerv ide ispod poprečnog lopatičnog ligamenta, na lopatičnom zasjeku. Ako je povreda nastala na ovom mjestu i nadgrebeni i podgrebeni mišić će biti denervisani. Atrofiju (nastalu denervacijom) nadgrebenog mišića je mnogo teže uočiti od atrofije podgrebenog mišića zbog položaja trapezoidnog mišića. Oštećenja nerva na ovom mjestu su mnogo rijeđa od oštećenja koja nastaju ispod donjeg poprečnog lopatičnog ligamenta na spinoglenoidnom zasjeku. Odbojkaši najčešće razvijaju prednju nestabilnost ramena kao rezultat lezija od servisa. Atrofiju podgrebenog mišića ima 20% profesionalnih odbojkaša zbog oštećenja nerva u predjelu spinoglenoidnog zasjeka. Predisponirajući faktor je ponavljano korišćenje „rutinskog servisa“, pri kome je snažno ubrzanje ramena praćeno ekscentričnim usporavanjem pri dodiru sa loptom. Infraspinatus treba biti ispitivan u različitim pozicijama kako bi uočili koja je tačno grana nerva oštećena. Spontani abnormalni pokreti u m.supraspinatus-u pregledaju se tangencijalnim pristupom na nivou periosteuma, mogu odrediti da li se uklije-

50

štenje supraskapularnog nerva desilo na lopatičnom ili spinoglenoidnom zasjeku. Studija o nervnoj provodljivosti skapularnog nerva se prilično namučila sa tehničkim poteškoćama koje su se takođe javile kod prvih studija o nervnoj provodljivosti. Međutim, uprkos tim problemima studije o nervnoj provodljivosti mogu biti prilično korisne. Ispitivanje mišića infraspinatusa i supraspinatusa sa dvokanalnom iglom dok se istovremeno stimuliše Erb-ova tačka je među favorizovanim tehnikama. Razlika veća od 0.4msec između ova dva mišića ukazuje na patologiju.

Povrede lakta uslijed prenaprezanja Teniski lakat predstavlja mnoštvo dijagnoza od kojih je najuobičajenija lateralni epikondilitis. Još pravilnije, lateralni epikondilitis treba da se koristi kao zapaljenje ekstenzora zgloba. Lateralni epikondilitis se često javlja u četvrtoj i petoj deceniji, iako se može javiti kod sportista starosti od 12 do 80 godina. Prevalenca za muškarce i žene je ista. Tri četrvtine sportista osjete simptome u njihovim dominantnim rukama. Morrisovo sugerisanje da su eksplozivni sportovi primarni uzrok nastanka lateralnog epikondilitisa su vodili u niz studija koje su istraživale epidemiološke i etiološke faktore u tenisu. Procijenjeno je da će 10-50% osoba koje redovno igraju tenis iskusiti simptome


teniskog lakta u nekom periodu njihove karijere. U 1979. godini, Gruchow i Pelletier su zapazili povezanost između vremena igranja i učestalosti teniskog lakta kod klupskih igrača. Rizik za razvijanje simptoma kod teniskog lakta je 2.0 do 3.5 puta veći kod igrača koji su igrali eksplozivne sportove više od dva sata neđeljno, nego kod onih koji su igrali manje od dva sata neđeljno. Upoređujući sa mlađim igračima, muškarci i žene stariji od 40 godina su imali dobru četvoroduplu i duplu učestalost teniskog lakta. Nekoliko specifičnih tehnika, oprema i podloga na kojoj se igra su faktori koji učestvuju u razvijanju lateralnog epikondilitisa. Veća učestalost loših udaraca kao što su udarci sa flektiranim laktom i udaranje lopte ivicom reketa su uočeni kod sportista koji imaju lateralni epikondilitis. Nepravilna jačina stiska, težina reketa i različiti reketi opterećuju lateralne mišićno-tetivne jedinice. Takođe, kao tvrđa podloga povlači veći momentum za loptu i naknadno povećava silu prenesenu kroz reket do ekstenzora. Brojni drugi sportovi i hobiji koji zahtijevaju snažnu i kontinuiranu upotrebu podlakta takođe vode do lateralnog epikondilitisa. Rehabilitacioni program počinje sa istezanjem ekstenzora ručnog zgloba i progresivnim izometričkim vježbama. U početku, ove vježbe mogu se raditi sa flektiranim laktom kako bi se umanjio bol, a kasnije kako dozvole simptomi vježbe se rade sa laktom u punoj ekstenziji. Kako se snaga, izdržljivost i fleksibilnost poboljšavaju izvode se ekscentrične i koncentrične vježbe protiv otpora. Kada je sportista sposoban za brza ponavljanja do zamora bez značajnijih simptoma u laktu, izvodi se stimulacija posla ili sporta. Ako je uspješno završena, sportista je ohrabren da se vrati normalnoj aktivnosti i da postepeno povećava trajanje i intenzitet izlaganja određenoj aktivnosti. Dostupna literatura ukazuje da će 5 do 15% sportista ponovo iskusiti simptome, ali većina ovih sportista sa povraćajima nijesu bili do kraja rehabilitacionog programa ili su prerano prestali sa preventivnim mjerama. U očekivanom preispitivanju neoperativnih tretmana, Binder i Hazleman su uočili da 26% sportista doživi povraćaj simptoma i da više od 40% ima produženu manju neugodnost. Međutim, većina kliničkih izvještaja se slaže da neoperativna kontrola postaje glavno uporište tretmana za lateralni epikondilitis i da je hirirški tretman u rijetkim slučajevima potreban.

Valgus nestabilnost Povreda ulnarnog kolateralnog ligamenta (UKL) koja je u početku bila uočena kod bacača koplja takođe se javila sa

povećanom učestalošću i kod drugih sportista koji vrše pokrete iznad glave. Mikrorupture ulnarnog kolateralnog ligamenta se dešavaju kada sile valgusa koje se stvore tokom zaleta i ubrzanja premaše uobičajenu snagu ulnarnog kolateralnog ligamenta. Nepravilni bacački mehanizam, slaba fleksibilnost i neadekvatni uslovi rezultiraju u dodatnom akumuliranju stresa koji se prenosi na UKL i vode do slabljenja i eventualne rupture UKL. Dijagnoza valgus nestabilnosti se bazira na anamnezi igrača, kondicionog pregleda i radiografije. Sportisti sa akutnom povredom UKL obično iskuse iznenadni bol poslije bacanja, sa ili bez udruženog osjećaja ispucavanja i u nemogućnosti su da nastave bacanje. Sportisti sa hroničnom povredom obično opisuju postepen početak lokalizovanog bola u medijalnom laktu tokom faze zaleta i ubrzavanja kod bacanja. Sportisti takođe opisuju bol poslije serija jakog bacanja koji rezultira nesposobnošću da naknadno bace više od 50-75% njihovog normalnog nivoa. Sportisti sa hroničnom nestabilnošću se često prikazuju kao sportisti sa simptomima povrede ulnarnog nerva. Ovo je zbog lokalne inflamacije ligamentarnog kompleksa, koji dodatno stvara iritaciju ulnarnog nerva unutar kubitalnog tunela. Fizikalni pregled lakta za valgus nestabilnost se najbolje izvodi kada sportista sjedi i kada je zglob pozicioniran između podlakta i trupa fizioterapeuta. Lakat sportiste je u fleksiji od 20-30° kako bi oslobodili olekranon iz njegove jame u toku primjene valgus stresa (slika 1-2.A). Ovaj zahvat izlaže stresu prednji snop UKL. Važno je da palpiramo UKL duž njegovog pružanja od medijalnog epikondila do proksimalnog okrajka ulne dok se izvodi valgus stres test. Valgus slabost se manifestuje povećanim medijalnim prostorom u zglobu za razliku od kontralateralnog dijela zgloba. Upoređivanje sa suprotnim (nepovrijeđenim) zglobom uvijek treba izvoditi kako bi se uočila razlika između fiziološke i patološke mlitavosti. Gubitak čvrstoće (zategnutosti) na kraju pokreta, udružen sa povećanim prostorom u unutrašnjem zglobu koji je pod valgus stresom, u skladu je sa slabim ili inkompetentnim UKL. Testiranje funkcionalno važnije zadnje trake prednjeg snopa se može vršiti zahvatom muzenja, koji se vrši povlačenjem palca sportiste dok mu je podlakat u supinaciji, ramena ekstendirana i lakat flektiran preko 90° (slika 1-2.B). Ovaj manevar proizvodi valgus stres na flektirani lakat; subjektivni osjećaj hvatanja i nestabilnosti, kao dodatak lokalizovanom bolu u medijalnoj strani lakta predstavlja indikaciju povrede UKL. Utrnulost i otečenost nad UKL-om varira od količine prisutnosti zapaljenja i edema. Odsustvo povećanog bola sa fleksijom u ručju, kombinovano sa lokalizovanim bolom blago nazad na zajedničkom polazištu fleksora predstavlja razliku povrede UKL od povrede fleksora i pronatora. Smanjen obim pokreta (gubitak terminalne ekstenzije) poslije razvitka fleksionih kontraktura (koje se razvijaju kao rezultat konstantnih zacijeljenja i stabilizacije) takođe mogu biti prisutni u slučajevima hronične valgus nestabilnosti. Opšte performanse sportiste ne moraju biti značajno ugrožene zbog toga što tehnika bacanja ne zahtijeva punu ekstenziju lakta i može biti izvedena sa fleksionim lukom od 20 do 120°. Kao dodatak, evaluacija mehanizma bacanja sportiste je ključna da identifikujemo i korigujemo nepravilnu mehaniku.

Nastaviće se...

51


Intervju: Samir Ramović, pjevač

SREĆA JE U MALIM STVARIMA KOJE

ŽIVOT ČINE Mladi i talentovani crnogorski pjevač Samir Ramović kvalitetom i glasom gradi svoju muzičku stazu. Da dobra pjesma lako nađe put do publike dokaz je i njegova numera „Ljubavi nove“, koja je za kratko vrijeme osvojila veliki broj ljubitelja pop zvuka, ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Muzika je sastavni dio njegovog bića, od malena u njoj uživa i druži se sa njom.

52

Od kada znam za sebe volim muziku. Još kao jako mali skupljao sam audio kasete raznih izvođača koji su pripadali totalno različitim muzičkim žanrovima. Sjećam se da sam sa svojih šest godina šetao s ocem ulicom Kneza Mihaila u Beogradu kada smo savim slučajno naišli na grupu muzičara koju su činili Indijanci koju putuju svijetom i sviraju svoju instrumentalnu muziku. Tada mi je otac kupio njihovu kasetu koju sam puštao bezbroj puta, sve dok se traka u kaseti nije pokidala. Nekoliko


godina kasnije sam u Budvi kupio kasetu Michael Jackson-a, koja je doživjela istu sudbinu. Slušao sam različite žanrove, i smatram da je to jako dobar način da mlada osoba formira muzički ukus i odluči šta će slušati. Učešćem u emisiji X-Factor 2013. godine momentalno je osvojio publiku i članove žirija. Iako nije prošao dalje i nakon četiri DA dobijena od članova žirija, pojavljivanje u ovom šou smatra velikim iskustvom. Učešće u X-Factoru je jedno izutno značajno iskustvo za mene. U početku mi je bilo žao što sam isključen iz daljeg takmičenja nakon što sam osvojio žiri i dobio četiri DA. Ali jako dobra stvar mi se desila tek nakon dvije godine. Naime, Kiki Lesendrić iz „Pilota“ je tada bio jedan od članova žirija. Ja sam nakon dobijenih četiri DA, otpjevao refren legendarne pjesme koju je gore pomenuti vrhunski kantautor napisao i otpjevao prije mnogo godina. To je izazvalo ogromno oduševljenje svih prisutnih, naročito Kikija Lesendrića. To je ostavilo toliki utisak na njega da je nakon godinu dana u jednom intervjuu na pitanje o iskustvu i utiscima iz X- Factora, pomenuo mene i moj nastup kao nešto što mu je ostalo upečatljivo. Sreli smo se na ovogodišnjim Sunčanim skalama prvi put nakon mog nastupa na X-Factoru, odmah me je prepoznao, družili smo se, i evo sada ekskluzivno otkrivam dogovorili saradnju. Ja ću pjevati Kikijevu pjesmu, a velika vjerovatnoća da će doći i do dueta. Na prestižnom crnogorskom festivalu „Sunčane skale“ do sada je učestvovao dva puta i sa njega nosi samo pozitivne utiske. Festivalom „Sunčane skale“ sam i više nego zadovoljan. To je jedan jako ozbiljan festival koji živi već dvadeset i jednu godinu uprkos finansijskoj krizi i svim poteškoćama s kojima se bori. On za mene znači mnogo, jer me za isti vežu izuzetno pozitivna iskustva. Prvi put sam nastupio prije pet godina sa pjesmom „Lipe i med“ koja je ujedno bila i moja prva snimljena numera. To je bilo izvanredno iskustvo, a pjesma „Lipe i med“ je odlično prihvaćena od strane publike, što je na kraju i najbitnije. Ove godine sam nastupio s pjesmom „Ljubavi nove“ koja se širi kao virus. Jako pozitivne rekacije su vezane za nju, emituje je veliki broj radio stanica i to više puta dnevno. U kolima na radiju često čujem svoju pjesmu, u kafićima, tržnim centrima. To je poseban osjećaj. Saradnja sa poznatim kantautorom Sergejem Ćetkovićem rezultirala je kvalitetnom i popularnom numerom „Ljubavi nove“. Pjesma „Ljubavi nove“ je podigla čitavu moju muzičku priču na viši nivo. Sama saradnja sa čuvenim kantautorom Sergejom Ćetkovićem je garantovala to. Upoznali smo se preko zajedničkih prijatelja, družili i tek kasnije Sergej mi je sasvim spontano dao pjesmu koju je za sebe napisao prije pet do šest godina. Smatram da tek dolaze najbolji dani za tu pjesmu. Saradnju ćemo nastaviti i u budućnosti, jer kao što kažu „Tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati“. Crnogorsku muzičku scenu krase brojni talenti, koje (ne)umijemo da prepoznamo na pravi način.

Crnogorska muzička scena, po mom mišljenju, nije baš na zavidnom nivou, iako imamo veliki broj izuzetnih izvođača. Mi ne znamo cijeniti kvalitetne umjetnike dok stvaraju kod nas, tek kada odu negdje van, pa ih tamo ljudi prepoznaju kao nešto što vrijedi, mi ih tek tada počnemo cijeniti. A oni bili isti oni koje nijesmo ni primjećivali. Svoj muzički ukus gradio je slušajući različite žanrove, što i danas radi. Raznolikost muzičkih pravaca koja zavisi od trenutka, ono je što Samir služa za svoju dušu. Slušam raznovrsnu muziku, sve zavisi od momenta i ambijenta. Jedino ne slušam novokomponovani turbo folk i tehno-folk instant pjesme. Slobodno vrijeme voli da provodi sa dragim ljudima i u tome uživa. Ispunjavaju me male stvari koje život čine. Porodica, druženje sa dragim ljudima, knjige, sport, putovanja i upoznavanje različitih kultura. Međutim, nije važno gdje si već s kim si. Svu pozitivnu energiju i podršku crpi iz porodice koje je njegova prva i najveća ljubav. Porodica mi je sve na svijetu. To je moja prva ljubav, a ne muzika. Uživam u svakom trenutku provedenom sa svojom suprugom, naročito je sada sve neopisivo čarobno jer očekujemo blizance, dječaka i djevojčicu. Nema veće sreće od toga. Zbog posla kojim se bavi mora biti u odličnoj formi i kondiciji, što Samiru kao bivšem golmanu uopšte ne pada teško. Vodim računa o ishrani, ali ne pretjerujem. Radim ono što volim, hranim se onako kako prija mom organizmu. Sportski sam tip, tako da mi to mnogo pomaže da se osjećam lijepo. Od malena preferiram sport. Bio sam profesionalni fudbalski golman i branio sam za fudbalske klubove „Mladost“ i „Budućnost“ iz Podgorice. Kada sam sa 18 godina otišao na studije u Beograd, bio sam dugo godina najbolji golman Univerziteta. Kasnije sam nastavio da igram rekreativno, sve do par mjeseci unazad kada sam zadobio malo ozbiljniju sportsku povredu. Nadam se da će ubrzo biti sve u redu i da ću nastaviti istim tempom. Upornost, opimizam i trud koji krase Samira vidljivi su i u njegovoj poruci čitaocima „Medical“-a. Ja sam izuzetno srećan porodičan čovjek koji radi ono što voli. To uspjevam zato što imam svoje ciljeve u koje vjerujem, istajnost i stav. Svakodnevno radim na sebi, želim svakog dana biti bolji ja. Vjerujte u ljubav, posvetite pažnju voljenima i slušajte dobru muziku.

Sandra Kavarić

53


Zdravlje zuba djece - čija je to odgovornost? Dr stomat. Julija Rašović, ordinacija Apolonia, Podgorica Njega oralnog zdravlja počinje u najranijem djetinjstvu i proteže se kroz cio zivot, a zdravlje usta i zuba čine integralni dio opšteg stanja organizma. Karijes zuba - bolest nedovoljno čistih zuba, kao jedno od najrasprostranjenijih oboljenja, a samim tim i značajan zdravstveni problem u dječjoj populaciji, posljedica je kombinacije više faktora. Loše oralno zdravlje najčešće je u direktnoj vezi sa nedovoljnim poznavanjem i neodgovarajućim ponašanjem populacije u odnosu na zdravlje usta i zuba. Iz ovoga proizilazi potreba za promjenom ponašanja, kako pojedinca, tako i zajednice u smislu uspostavljanja pravilnog režima ishrane, uspostavljanja navike održavanja oralne higijene, redovnih posjeta stomatologu i ostalih preventivnih stomatoloških mjera. Veliki broj odraslih kod stomatologa odlazi kada se već javi bol, bez prethodno stečene navike da preventivno, redovno posjećuju stomatologa a u cilju obezbijeđenja potpunog oralnog zdravlja. Ovakav model ponašanja, kao i većinu drugih, koji potiču iz porodice, djeca usvajaju kao normalan, što u kasnijoj starosnoj dobi određuje njihovo zdravstveno ponašanje. Navike roditelja, njihovi stavovi i ponašanje u vezi sa zdravljem uopšte, kao i cjelokupna zdravsvena praksa u porodici,

54

imaju presudan značaj u formiranju ličnosti djeteta. Iz ovoga proizilazi da informisanost roditelja direktno utiče na informisanost djeteta. Istraživanja pokazuju da postoji razlika u informisanosti roditelja iz urbanih i ruralnih sredina, tj. da su roditelji iz urbanih sredina bolje obaviješteni o preventivim stomatološkim mjerama. Takodje, roditelji najviše znaju o uticaju ishrane na zube, nešto manje o oralnoj higijeni, dok je fluor profilaksa nešto o čemu su roditelji najslabije obavijesteni u obije sredine. Edukacija roditelja i djece o održavanju pravilne oralne higijene, edukacija o pravilnoj i zdravoj ishrani koja omogućava razvoj zuba i kostiju uopšte, kao i navikama odgovornim za zdravlje, čine važan dio zdravstvenog vaspitanja djece uopšte. U ovakvim projektima učestvuje, kako pojedinac tako i društvena zajednica, a svaka sprovedena edukacija nosi sa sobom izvanredne rezultate. Proces zdravstvenog vaspitanja je jedan od najvaznijih oblika preventivne stomatološke djelatnosti i veoma je kompleksan, a postiže se sinergičnim djelovanjem roditelja i stomatologa, kao najznacajnijim figurama u procesu sticanja kvalitetnih navika i pravilnih stavova djece.


Cilj zdravstvenog vaspitanja u cjelokupnoj stomatologiji je da populariĹĄe i razvija adekvatne navike za stalni doprinos pravilnom rastu i razvoju organa za Ĺžvakanje. U tom smislu stomatoloĹĄka edukacija se izvodi na viĹĄe nivoa:      

tLPEUSVEOJDB TBNBKLBNBEPKJMKBNB tTBNBKLBNBNBMPHEKFUFUB tV[ESBWTUWFOPKQSFEĂ?LPMTLPKVTUBOPWJ tVĂ?LPMJ tVSBEOPKPSHBOJ[BDJKJ tTBTWBLJNQPKFEJODFN

Plan i program spreÄ?avanja nastanka i rane sanacije karijesa kod djece: - uklanjanje mekih i Ä?vrstih naslaga na zubima;  HMBĘŠBOKF QPMJSBOKFTUBSFQMPNCF - impregnacija preparatima fluora; - zalivanje fisura; - plombiranje; - sanacija gingivitisa.  %BLMF LBPĂ?UPNPäFNPWJEKFUJ PEHPWPSOBQPTUBWMKFOP QJUBOKFKFWFPNBLPNQMFLTBO%KFĘŠJKBQPQVMBDJKB LBPJVTWFNV PTUBMPN JVTUPNBUPMPĂ?LPK[BĂ?UJUJ[BWJTJPEQSBWJMOJIPEMVLBPESBTMJI CJMPEBTFUPPEOPTJOBSPEJUFMKF ESVĂ?UWFOV[BKFEOJDVJMJTUPNBtologe koji su tu da tu zaĹĄtitu pruĹže. Svi pomenuti karakteri imaju

s voj udio u zdravlju zuba djece i zavisni su jedan od drugog: roditelji kao autoritet koji donosi odluke i prenosi na dijete svoje znanje JJTLVTUWP ESVĂ?UWFOB[BKFEOJDBLBPTUSVLUVSBLPKFPNPHVʉBWB EPWPMKOVJOGPSNJTBOPTUJQSPNPDJKVPSBMOPH[ESBWMKB JOBLSBKV kao posljednja karika i sam stomatolog koji svojim pristupom direktno uÄ?estvuje u zaĹĄtiti i edukaciji djece i roditelja.  4UPHB LMKVĘŠQPTUJ[BOKBEPCSJISF[VMUBUBKFVQSBWPVOKJIPvom zajedniÄ?kom djelovanju.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


HPV INFEKCIJA I KONDILOMI Dr Igor Jeremić, spec. ginekologije i akušerstva, licencirani edukator radiotalasne hirurgije, stručni saradnik u Poliklinici ”Rezidencija zdravlja – Kerber” Danas su i pacijneti i ljekari direktni svjedoci razmjera HPV infekcije. Međutim, nije samo osnovna briga rasprostranjenost HPV infekcije, već saznanje da je ona najučestalija u populaciji mladih, seksualno aktivnih ljudi oba pola između 18 i 25 godina starosti. Jasno je da je uzročnik Humani papiloma virus, ali uz to moramo znati da čak 70 tipova ovog virusa, podijeljena u tri grupe, izazivaju kliničke promjene na genitoanalnoj regiji, sa većim ili manjim posljedicama. Naravno, posljedice prate pogrešnu dijagnostiku i naravno, pogrešan terapijski pristup. Prvi zaključak je da vakcina protiv HPV infekcije nije rješenje! Vakcina sadrži samo 4 tipa HPV-irusa.

Da li je strah od kondiloma opravdan?

Strah je opravdan ako se infekcija ne dijagnostikuje na vrijeme, u potpunosti, i naravno ako se pogrešno liječi. Kada kažem na vrijeme, prvenstveno mislim na početni oblik infekcije, koji se dijagnostikuje kolposkopkim pregledom i naravno, velikim iskustvom. Često se od strane ljekara početni oblik ili ne prepozna ili se zanemari. To su obično sitni izraštaji na unutrašnjoj strani malih usana, koje im daju neravnu površinu koja se može osjetiti i pod jagodicama prstiju. Upravo ti početni oblicu su rezervoari

56

HPV infekcije, koja se odatle širi prema sluzokoži vagine i grliću materice i naravno, kada otpornost organizma padne, dolazi do pojave bradavičastih promjena i na koži velikih usana, pubisu, perineumu, perianalno i analno. To je osnovni razlog što infekciju ne treba zanemariti u početnom obliku i što je odmah treba riješiti. Kada govorimo o liječenju, greške su gotovo svakodnevne, što predstavlja primjer neiskustva ali i neozbiljnog shvatanja problema HPV infekcije. Moramo znati da je sluzokoža malih usana, vagine i analne regije jako osjetljiva na traumu i bol. Ako djelujemo elektrokauterom, tečnim azotom ili nekom kaustičnom kremom, imaćemo jako oštećenje, krvarenje, jak bol za vrijeme i nakon intervencije. Međutim, oporavak je jako dug i težak, često praćen infekcijama, temperaturom ali i recidivima jer se na ovakav način poremeti lokalna otpornost. Pogotovo veliki problem zadaju analni i intraanali kondilomi. Njihovo pogrešno liječenje je u toku same intervencije praćeno jakim krvarenjem, a kasnije infekcijama i teškim recidivima. Kasnije imamo kao posljedicu velike traume, infekcije, nastanak ožiljaka na sluzokoži malih usana i vagine, sa bolnim seksualnim odnosima i čestim pucanjem sluzokože prilikom istih. To dovodi do velikih psihičkih problema kod pacijenata koji su, pijre svega mladi ljudi.


Kako rješavam probleme kondiloma na sluznicama vagine i malih usana - analne kondilome?

Radiotalasna vaporizacija je svojevrstan terapijski metod liječenja kod početnih ali i teških kondiloma na sluznicama genitoanalne regije (usne, vagina, anus). Svojom tehnikom u lokalnoj anesteziji početne kondilome rješavam za jedan minut, a teže forme za nekoliko minuta. Oporavak je brz (do dvije nedjelje), rijetki su recidivi i nema infekcije. Kasnije nema ožiljaka, a već za 5 nedjelja moguć je normalan seksualni život. Kod analnih kondiloma potreban je veliki oprez i veliko iskustvo. U uklanjanju ovih kondiloma primijenjujem svoju tehniku rada, koja kombinuje radiotalasnu exciziju i vaporizaciju, a da pri tome u potpunosti izbjegnem krvarenje. Na ovaj način izbjegavam infekciju koja je česta, s obzirom na bakterije u analnoj regiji, ubrzavam oporavak i smanjujem procenat recidiva. Kasnije nema ožiljaka i defekacija je normalna, kako odmah nakon intervencija tako i u kasnijem perjodu.

Šta sa kondilomima na koži genitoanalne regije? Kondilomi na koži su u najvećem broju slučajeva sekundarna manifestacija HPV infekcije koja se širi sa sluzokože vagine usana pa i na samom grlića materice. Potvrda toga su česti recidivi upravo na koži i pored stalnih intervencija. Upravo je to i ključni razlog zašta ja prvo kolposkopski pregledam sluzokožu malih usana, vagine i sam grlić, pa tek tada pristupam postavljanju prave dijagnoze i adekvatnom načinu terapije. Primjena kaustčnih krema, termokautera ili sječenje hiruškim putem će napraviti veliki problem sa kondilomima na koži. Imaćemo rane, krvarenje, dug oporavak i recidive. U velikom broju slučajeva, i malo veći broj kondiloma na koži ljekari uklanjaju i po pola sata do sat u opštoj anesteziji, što je apsolutno nedopustivo jer se radi o neiskustvu.

Kako treba postupiti?

Kada uklanjam kondilome na koži vodim računa da neoštećujem zdravu kožu i da ne idem previše duboko, jer to sa sobom nosi posljedice teškog zarastanja i ružnih ožiljaka sa recidivima infekcije. Sve što radim, radim svojom tehnikom tako što kombinujem radiotalasnu exciziju i vaporizaciju, štedeći pri tome maksimalno zdravu kožu, tako da imam jako brz oporavak bez recidiva, sa normalnim seksualnim kontaktom već nakon tri do četiri nedjelje. Svako upuštanje u uklanjanje kondiloma bez iskustva sa 100% sigurnošću ne dovodi do izlječenja već do pogoršanja kliničke slike, u šta sam se uvjerio mnogo puta.

Visokorizična HPV infekcija!

Jedan od glavnih razloga zbog čega se ne smije zanemariti prisustvo kondiloma je taj što u preko 50% slučajeva uz prisustvo kondiloma koji su izazvani niskorizičnim HPV virusima, imamo prisutnu miješanu infekciju, gde se nalaze i srednje i visokorizični HPV. Sada smo definitivno u mnogo ozbiljnijem dijagnostičko terapiskom problemu. Razlog za to su kliničke manifestacije infekcije srednje i visokorizičnim tipovima HPV-irusa. Srednji i visokorizični HPV tipovi su u direktnoj vezi sa prekanceroznim stanjima na

grliću materice (CIN I, II, III) kao i sa samim karcinomom grlića. Za nastanak karcinoma na grliću materice potrebno je 10 godina. To na prvi pogled izgleda dug vremenski period. Međutim, ako znamo da prvi kontakt sa HPV-om može biti prilikom prvog nezaštićenog seksualnog odnosa, koji može biti sa 16, 17 ili 18 godina starosti, ne treba nas čuditi pojava karcinoma na grliću između 25 i 30 godine starosti, a još manje pojava CIN I u 20 ili CIN II i III u 21. i 22. godini života. Uvijek na prvo mjesto stavljam stručan kolposkopski pregled grlića materice! Samo dobro urađena kolposkopsija je garant ranog otkrivanja prvih simptoma infekcije srednje i visokorizičnim HPV tipovima. Ne oslanjati se ni slučajno samo na PAPA nalaz jer nam on daje samo 50% sigurnosti. Ako se i dijagnostikuje CIN I bilo PA nalazom bilo biopsijom, nikako ne stati tu. Nema praćenja, jer se dublje prema ulazu u cervikalni kanal i u cervikalnim žlijezdama mogu kriti i promjene tipa CIN II i CIN III: Shodno velikom iskustvu, moj stav je – odmah kod CIN I ukloniti promjene na grliću! Cin II i III uopšte kod mene ne podliježu dijagnozi i praćenju, već automatskom uklanjanju metodom radiotalasne LOOP excizije, kao što je slučaj kod CIN I. Prema tome, patološke kolposkopske slike (mozaik, punktacije, aw epite) i njihova kombinacija, gotovo su sigurni pokazatelje HPV infekcije grlića materice. Moj terapijski pristup u potpunosti mijenja pogled na CIN II, III, bez obzira na starost pacijentkinje!!! Klasična konizacija je svakako radikalan zahvat kod mladih djevojaka koje nisu rađale a koje imaju neki od CIN-ova. Klasična konizacija dovodi do deformacije, skraćenja i suženja cervikalnog kanala što kasnije može imati posljedice za normalan porođaj i trudnoću. Radi se isključivo u opštoj anesteziji. Radiotalasna LOOP excizija mijenja terapijsku stvarnost!!! Intervenciju izvodim u lokalnoj anesteziji. Traje 5 do 10 minuta, bez bola i krvi. Promjenu otklanjam u potpunosti i bez oštećenja šaljem na histopatološku analizu. Intervencije radim kod maloljetnih pacijnetkinja ali i kod trudnica. Maksimalna je sigrnost za pacijnta a oporavak je brz . Cervikalni kanal ne trpi promjene, tako da ne dolazi ni do skraćenja ni do suženja kanala. Nema nikakvih opasnosti za trudnoću i porođaj ali i po plod, kada se radi u toku trudnoće.


UZROČNICI KARCINOMA PENISA I NJIHOV ZNAČAJ Prof. dr sci. med. Bogdan Pajović Dr med. Vasilije V. Bošković Milovan Roganović, student-demonstrator Uzroci karcinoma penisa nijesu potpuno poznati ni danas. Pretpostavki ima mnogo. Mnogim pretpostavkama nedostaju neki elementi da bi se razjasnila sva patologija ovog oboljenja. I dok se za benigne malformacije mogu naći obrazloženja, za malignu pojavu na penisu mogu se davati samo pretpostavke, bar u najvećem broju slučajeva. Istina, i broj slučajeva karcinoma penisa u jednoj bolnici nije veliki, tako da često i urolozi sa velikim stažom u toku života, se ne srijeću sa većom serijom oboljelih od karcinoma penisa. Uzroka karcinoma penisa ima mnogo, mada se neki izdvajaju po značaju, kao što su smegma i fimoza. Venerične bolesti – Mnogi autori smatraju da venerična oboljenja mogu dovesti do pojave karcinoma penisa. Najčešće od preležanih polnih bolesti navode gonoreju i sifilis kao uzročnike. Međutim, drugi autori smatraju da ove bolesti nemaju veze sa karcinomom penisa već da loši higijenski uslovi i navike udružene sa polno prenosivim bolestima doprinose nastanku karcinoma penisa. Smegma - Objavljeni su brojni radovi koji su pokušali da objasne nastanak karcinoma penisa prisustvom veće količine smegme. Smegma izaziva hroničnu iritaciju unutrašnjeg lista prepucijuma i glansa penisa što dovodi do balanitisa i postitisa tj. balanopostitisa sa seroznom ili gnojnom eksudacijom. Neki autori (Kohn, Speyer, Šabad) su uspjeli da eksperimentalno stvore karcinom uterusa pomoću humane smegme. Pretpostavlja se da u smegmi postoje neke kancerogene supstance koje još uvijek nijesu dokazane. Nasuprot ovome, neki istraživači ukazuju da bez obzira na prisustvo masti, masnih kisjelina, fosfatida, holesterola i drugih supstanci za koje smatraju da nijesu u stanju da stvore karcinom, smegma nema veći potencijal za razvoj tumora penisa. Profesija - Nema dokaza da neka profesija predstavlja

58

predisponirajući faktor za nastanak karcinoma penisa. Tumor se može javiti kod svih profesija i socijalnih grupa. Pokušava se doći do dokaza da trauma ( kontuzija, ranjavanja, posjekotine) ili mikrotrauma može dovesti do karcinoma polnog uda. Virusi – Malo je radova koji mogu objasniti „nepoznat“ virus koji može stvoriti karcinom penisa. Radovi na ovu temu su za sada neubjedljivi, ali ipak ukazuju da supruge ljudi koji boluju od karcinoma penisa imaju veći rizik za nastanak karcinoma uterusa. Fimoza - U velikim studijama u 75% slučajeva kod karcinoma penisa nalazi se fimoza koja mehanički zadržava deskvamirani epitel koji podliježe razlaganju. Učestalost fimoze i karcinoma polnog uda je po mnogim autorima različita. Kod Indusa, kod kojih se ne radi cirkumcizija učestalost je velika (95%- Ngai); Jevreja mala jer se kod njih obrezivanje vrši u prvim danima po rođenju; u Indiji karcinom penisa čini 20-30% svih malignih oboljenja muškaraca. Primijećen je vrlo mali procenat karcinoma polnog uda kod obrezanih muslimana. Zbog učestalosti fimoze kod karcinoma penisa mnogi stari njemački autori su uveli termin: „ Phimosenkarcinome“. U Kini je ova učestalost izuzetno velika (oko 92%). U Americi, prema posljednjim podacima,oko 85% muške djece se obrezuje bez obzira na vjeroispovijest. Mnogi autori smatraju da obrezivanje ustvari sprečava nastanak fimoze, a time i nagomilavanje smegme koja može biti prije uzrok nastanka karcinoma. Danas se kod obrezivanja najviše govori o higijenskim pobudama. Sam Herodot je govorio da obrezivanje vrši Bog čistoće i higijene i to kod naroda koji uglavnom žive u toplim krajevima. Obrezivanjem se smanjuje mogućnost za balanitis. Ono se vrši obično u ranoj dječačkoj dobi jer djeca lakše podnose taj hirurški zahvat od odraslih muškaraca.


Zdravlje je uvijek IN izaberite PROTEKTIN

Protektin, jedinstvena kombinacija vitamina A, C, E, Selena, omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Budite pod zaštitom imuniteta! Protektin je dijetetski proizvod sa dvostrukom formulom jačanja imuniteta, razvijan i usavršen po najsavremenijoj tehnologiji. Kombinacija antioksidanata i imunoaktivnih supstanci štite vaš organizam od spoljnih i unutrašnjih štetnih uticaja. t;BKBǏBOKFJNVOJUFUBt0TPCBNBJ[MPäFOJNTUSFTVt1VÝBǏJNB

Dvostruka imunoodbrana!


BOLESTI ZAVISNOSTI

ZLOĆUDNI

KRUGOVI

SAMOZAVARAVANJA

Borivoje Raičević, psiholog

U današnjem dinamičnom, dehumanizovanom i užurbanom svijetu zdravlje je sve više ugroženo. Ugrožene su sve komponente zdravlja: fizičke, psihičke i socijalne. Nekada su harale zarazne bolesti sa kojima je čovječanstvo teško izlazilo na kraj, a danas, na početku 21. vijeka, čovjeka, njegovu porodicu, zdravstveni sistem i kompletnu društvenu zajednicu sve više ubijaju hronične, nezarazne bolesti pandemijskog karaktera (kancer, infarkt miokarda, bolesti zavisnosti). Dominantno mjesto u ovim novomilenijumskim pošastima zauzimaju bolesti zavisnosti. Kod nas se za ovaj termin uglavnom vezuju narkomanija i alkoholizam, međutim u svijetu se odavno tretiraju zavisnosti od kocke, interneta, seksa, hrane itd. Bolesti zavisnosti zlokobno kruže nad svijetom i osvajaju ga, a svojom ekspanzijom obilježile su početak 21. vijeka, posebno

60

narkomanija. Prisutna je u svim zemljama svijeta, u svim slojevima društva, u svim uzrastima i kod oba pola, a najalarmantnija je činjenica da je najprisutnija kod mladih. Djeca i mladi su stalno u riziku da probaju neku od psihoaktivnih supstanci, a ta proba je Damoklov mač, jer postoji opasnost da se kod njih razvije najopakija bolest koja razara mladost, tijelo i dušu. Čovjekov duševni život danas je najveća pozornica straha, on se sve više boji sebe i svojih unutrašnjih sadržaja, uz stalno prisutan zlokobni i destruktivni strah od agresije, tipičan za savremeno dehumanizovano društvo. Moderan čovjek nagonski traži izlaz iz svakodnevnog doživljavanja potištenosti, straha i bola. Tako postaje izrazito vulnerabilna ličnost koja bježi u mentalnu bolest ili pokušava da nađe utjehu u alkoholu i drogi. Pri tome ga ne zanima što iluzija traje kratko, a povratak u realnost


postaje joĹĄ bolniji. Anksioznost i depresija su neizdrĹživi, tako da osobu privlaÄ?i fascinacija prvog trenutka, dok na povratak u teĹĄku realnost pomiĹĄlja tek po prestanku dejstva droge. Od ovog muÄ?nog stanja brani se ponovnim uzimanjem droge i tu se krug zavrĹĄava. Posljedice koje su cijena ovog iliuzornog putovanja kroz Ĺživot nijesu uvijek dovoljne da prekinu ovaj zaÄ?arani krug, a to su mentalno osiromaĹĄenje i postepeno fiziÄ?ko propadanje. Ovakvu Ä?injenicu propadanja osoba uvuÄ?ena u pakao droga ne apercipira, i dalje nastavlja spori ali neumitni sistem samouniĹĄtenja. Ovu neobiÄ?nu simbiozu izmeÄ‘u Ä?ovjeka i droge teĹĄko je objasniti, jer u nastanku narkomanije podjednku ulogu igraju brojni etioloĹĄki faktori, koji su pojedinaÄ?no varijabilni i u stalnoj su dinamiÄ?noj meÄ‘uigri. U pokuĹĄaju da se preciznije odredi liÄ?nost zavisnika, najprije se nameće pitanje prirode ljudske sklonosti ka uzimanju supstance koja mijenja stanje svijesti. Preciznije reÄ?eno, postavlja se pitanje da li je narkomanija bolest, simptom neke druge bolesti, poremećaj ponaĹĄanja ili slobodno izabrni Ĺživotni stil onih Ä?ije mentalno zdravlje ne izlazi iz okvira funkcionalnog. PoĹĄto postoji veći izbor mogućnosti za definisanje narkomnije, dolazimo do Ä?injenice da je narkomanija veoma kompleksna nozoloĹĄka kategorija, Ä?ija se psihopatoloĹĄka osnova ne moĹže prouÄ?avati bez prethodnog definisanja normalnosti. Prema miĹĄljenju većine struÄ?njaka, narkomanija predstavlja kompleksnu bolest koja u etioloĹĄkom, kliniÄ?kom i epidemioloĹĄkom smislu nije jedinstvena. To je razlog zaĹĄto ne postoji baziÄ?na teorija koja bi razjasnila ovu bolest. Teorijski modeli koji se koriste za pokuĹĄaj razjaĹĄnjenja narkomanije su: t.FEJDJOTLJNPEFM  t&QJEFNJPMPĂ?LJNPEFM  t4PDJPLVMUVSOJNPEFM Ne moĹžemo precizno definisti krakteristike liÄ?nosti kod koje se javlja tzv. plodno tlo za razvoj narkomanije jer znamo da je u pitanju kompleksna meÄ‘uzavisnost bioloĹĄkih, personalnopsiholoĹĄkih i socijalnih faktora, od kojih ni jedan sam po sebi ne izaziv zavisnost, ali svaki daje svoj peÄ?at u stvaranju narkomanije. Ono ĹĄto je do sada utvrÄ‘eno je da su zavisnici liÄ?nosti slabog ega, Ä?ije su relacije sa realnoťću poremećene, a odbrane od ugroĹžavajućih uticaja sredine neefikasne. Interesuje ih samo postizanje vlastitog zadovoljstva. Nesposobni su za dublje i trajnije vezivanje za druge osobe, kao i da uzvraćaju i daju sebe i svoja osjećanja. Usljed QPSFNFʉFOPH4VQFS&HBLPE[BWJTOJLBKF veoma slabo razvijena morlna savjest, pa oni bez veće griĹže savjesti laĹžu, obmanjuju i Ä?ine druge socijalno neprihvatljive stvari. GriĹža savjesti i osjećanje krivice kod zavisnika su anestezirani hemijskim efektima droge. Osjećaj krivice koji u poÄ?etku ide paralelno sa uzimanjem droge, zavisnik redukuje tako ĹĄto se moćnim obrascima samoobmane opredjeljuje za novo „filozofsko“ gledanje na svijet. Ta zavisniÄ?ka filozofija deklariĹĄe ljubav i nenasilje, a njena suĹĄtina je ustvari egoistiÄ?na, narcisoidna, asocijlna i druĹĄtveno neprihva-

tljiva. U ovakvom zavisniÄ?kom paklu Ä?ovjek postaje zombi Ä?ije se Ĺživotarenje svodi na neutoljenu ĹžeÄ‘ za drogom. DugogodiĹĄnja zloupotreba psihoktivnih supstanci ima samo jedan krajnji rezultat, ukoliko se adekvatno ne tretira, a to je moralna otupjelost i fiziÄ?ka smrt. Na tom zavisniÄ?kom putu propdanja svaki zavisnik doÄ‘e do taÄ?ke gdje realno sagledava svoje Ĺživotno propadanje prouzrokovano konzumiranjem psihoktivnih supstnci. U tom momentu dolazi do konaÄ?ne odluke, da li da se bori i proba da pobijedi zavisnika u sebi, ili se miri sa sudbinom i nastavlja bezobzirno konzumiranje droge, nastavljajući i dalje autodestrukciju koja ima fatalan ishod. Iako problem zavisnosti i dalje ima karkter tabua kod nas, zbog specifiÄ?nih socio-demografskih karakteristika, tretiranje zavisnosti je na izuzetno visokom nivou. Kompletna druĹĄtvena zajednica radi na prevenciji i tretiranju bolesti zavisnosti. Postoji viĹĄe terapijskih modela koji se nude zavisnicima kao moguće oruĹžje za borbu sa ovom opakom boleťću. Javna ustanova „Kakaricka Gora“ je drĹžavna institucija Ä?iji je osnivaÄ? Glavni grad Podgorica, koja funkcioniĹĄe po principu terapijske zajednice. Zavisnici koji su na tretmanu u ovoj ustanovi tretiraju se psihoterapijski, individualno i grupno sa elementima programa „12 koraka“ i obaveznom radnom terapijom kao neizostavnim elementom za ĹĄto bolju resocijalizaciju. Pored ove drĹžavne institucije, kod nas postoje i stacionari pri psihijatriskim odjeljenjima, a najpozantija je psihijaatriska bolnica u Dobroti. TakoÄ‘e se pri domovim zdravlja u većini crnogorskih gradova sprovodi i supstitucioni metadonski program. U posljednje vrijeme pojavile su se i vjerske komune koje pokuĹĄavaju da se izbore sa ovim problemom, kao i grupe samopomoći.


Ovo je moje mišljenje. Ovo je moje osjećanje.

ASERTIVNOST Marija Šćepović, dipl. psiholog Naša kultura tradicionalno njeguje i podstiče određena uvjerenja o odgovarajućem ponašanjima, naročito s obzirom na uloge i pol. Ova kulturom podsticana uvjerenja mogu onemogućavati ljude da se zauzmu za sebe i da se ponašaju skladu sa svojim pravima. Kada se upražnjava ponašanje koje nije u skladu sa ovim tradicionalnim uverenjima često se javlja osjećanje krivice ili sramote i stida. Potvrđivanje sebe pred drugim ljudima ili asertacija obuhvata izražavanje ili iskazivanje sebe na način koji podrazumijeva zauzimanje za svoja lična prava i izražavanje svojih misli, osećanja i uvjerenja na direktan, iskren i odgovarajući način, istovremeno vodeći računa i ne ugrožavajući lična prava druge osobe. Osnovna poruka u izražavanju sebe je: Ovo je moje mišljenje. Ovo je moje osjećanje. Ovo je moje viđenje situacije. Ova poruka izražava "ko je osoba" i izgovara se bez dominacije, ponižavanja i degradiranja druge osobe. U asertaciji su uključene dve vrste uvažavanja: uvažavanje sebe, u vidu izražavanja svojih potreba i želja i zauzimanje za svoja prava, uz istovremeno uvažavanje potreba, želja i prava druge osobe. Jačina glasa je odgovarajuća situaciji, kontakt očima je čvrst, ali ne prelazi u piljenje u sagovornika, tjelesni stav i gestikulacija pokazuju snagu i sigurnost, ali ne nadmoć, govor je ravnomjeran, jasan, izražajan i naglašava riječi koje su ključne za poruku koja se saopštava. Druga osoba se osjeća uvaženo i poštovano. Kada se ponašamo PASIVNO dajemo priliku drugoj osobi da nas povrijedi, jer izražavamo svoje misli i osjećanja na toliko

62


pokoran, popustljiv i izvinjavajući način da druge osobe mogu lako da ta naša osjećanja zanemare. Tada poruka koju šaljemo drugoj osobi jeste: Ja nisam važan – možeš da me iskoristiš. Moja osjećanja nisu važna – tvoja jesu. Moje misli nisu značajne – samo tvoje vrijedi saslušati. Ja sam niko i ništa – ti si superioran. Neverbalno ponašanje obuhvata nesiguran kontakt očima sa upadljivim skretanjem pogleda, nervozno približavanje ili uzmicanje od druge osobe, povijanje ramena, pokrivanje usta rukom, nervoznu gestikulaciju i drvenast tjelesni stav. Glas može biti pjevušeći ili pretjerano mek. Govor je ustežući i ispunjen pauzama, a grlo se često pročišćava. Mimika takođe otkriva nesigurnost, na primjer smijeh ili namigivanje kada se izražava nezadovoljstvo ili bijes. Druga osoba osjeća krivicu ili superiornost. AGRESIVNO ponašanje, s druge strane obuhvata direktno zauzimanje za svoja prava i izražavanje svojih misli, osećanja i uverenja na način koji je obično neodgovarajući i uvijek narušava ili krši prava druge osobe. Kao cilj ovdje je nadvladavanje i pobjeđivanje, a „pobjeda“ se postiže ponižavanjem, srozavanjem, omalovažavanjem ili nadvladavanjem drugih ljudi tako da se osjete slabijim u odnosu i manje u stanju da izraze i brane svoja prava i ciljeve. Ovdje se susrećemo sa sledećom porukom: Ovako ja mislim – a ti si glup što misliš drugačije. Ovo ja želim – a ono što ti želiš nije značajno. Ovo su moja osjećanja – a tvoja osjećanja se ne uzimaju u obzir. Kod agresivnog ponašanja, neverbalni činioci izražavaju dominaciju i ponižavanje druge osobe. Osoba ne skida pogled sa sagovornika i pilji u njega ispitivački i procjenjivački, oštrina glasa ne odgovara situaciji i glas ima sarkastičan prizvuk. Tjelesni stav je nadmen i često može uključivati gestikulaciju, kao na primjer pokazivanje ili prijetnja prstom. Druga osoba osjeća povrijeđenost i poniženost. Najčešći razlog zašto su ljudi neasertivni i pasivni u komunikaciji je strah da će izgubiti podršku i prihvatanje od

strane druge osobe. Osoba kao da vjeruje "Meni je životno neophodno da me drugi ljudi prihvataju i da budu na mojoj strani." Ipak, neasertivnost ne garantuje podršku i prihvatanje. Ljudi su više skloni da sažaljevaju, nego da prihvate nekoga ko je neasertivan. Sažaljenje se može pretvoriti u iritiranost i gađenje prema osobi. Postoji nekoliko prednosti koje bi mogle biti dovoljan razlog da odaberemo asertivni pristup u komunikaciji. Prvo, kada se uvažavaju svoja i tuđa prava i želje i kada se konflikt interesa razrješava otvoreno i fer postoje veće šanse (ali ne i stopostotna garancija) da zadovoljimo svoje potrebe i interese u toj komunikaciji. Upražnjavanje asertivnog pristupa vremenom rezultira boljim prihvatanjem sebe i povećanjem samopouzdanja, što dovodi do smanjenja potrebe za tuđim prihvatanjem i odobravanjem. Ljudi koji su često agresivni u komunikaciji većinom imaju strah da će izgubiti kontrolu nad situacijom i drugom osobom i da će tako postati ranjiviji u komunikaciji. Osoba se ponaša kao da vjeruje: "Od životne je važnosti da budem nedodirljiv i u stanju da kontrolišem druge ljude". Agresija ne garantuje kontrolu nad drugim ljudima. Obično se previđa da ljudi na agresiju reaguju sabotažom. Iako na prvi pogled izgledaju pomirljivo i pokorno, oni traže načine da se na prikriven način odupru kontroli agresora, najprije napuštajući njegovo okruženje po svaku cijenu. Postoji nekoliko prednosti asertacije nad agresijom. Prvo, asertacija podrazumijeva bolju kontrolu sopstvenog ponašanja, što donosi osjećaj zadovoljstva. Asertacija vodi u bolje prihvatanje sebe, što smanjuje osjećaj nesigurnosti i ranjivosti. Treće, asertacija doprinosi da odnosi sa ljudima budu bliskiji i više emocionalno zadovoljavajući. Asertacija povećava šanse (iako ne garantuje) da će obije strane u odnosu bar djelimično postići svoje ciljeve i zadovoljiti svoje želje i potrebe.

63


Predstavljamo:

SIGURNA ŽENSKA KUĆA NORA - NIKŠIĆ Vesna Sekulić, izvršna direktorica Sigurna ženska kuća Nora je nevladina organizacija osnovana decembra 2002. godine. Misija Ženskog centra - naše organizacije, je promocija i zaštita ženskih i dječijih ljudskih prava. Cilj djelovanja ove organizacije je pomoć i podrška ženama i djeci žrtvama nasilja, pružanje pravne i psihološke pomoći, iniciranje saradnje sa institucijama u cilju zajedničkog djelovanja, lobiranje za izmjene i dopune zakona u korist žena i djece. U okviru programa koje realizuje Sigurna ženska kuća Nora, dugi niz godina smo obezbjeđivali sigurnost i smještaj ženama i djeci žrtvama nasilja od strane sadašnjih i bivših muževa, partnera i očeva. Cilj sklanjanja žena u SŽK je prekidanje lanca nasilja nad ženama i djecom, obezbjeđivanje sigurnog utočišta, osnaživanje i podrška ženama za izlaženje iz situacija nasilja kao i pružanje pravne i psihološke pomoći. Aktivnosti organizacije su: pružanje zaštite i sigurnosti zlostavljanim ženama i djeci, medicinska zaštita, psiho-socijalna pomoć, feministička terapija, ženske radionice, posredovanje između žrtava nasilja i institucija (MUP, Sud, Centar za socijalni rad), pravna pomoć, ekonomsko osnaživanje, edukacija volontera

64

(koji su rodno i polno ravnopravni), program prevencije kroz vršnjačku edukaciju i predavanja, jačanje programa pomoći žrtvama kroz SOS telefon i mobilni tim, edukacija svih relevantnih institucija i stručnjaka nadležnih za identifikaciju žene i djece žrtava nasilja, serija radionica za srednjoškolce, serija radionica za romsku populaciju, istraživanje prakse Državnog organa za prekršaje u vezi sa slučajevima nasilja u porodici, socijalizacija i pravilna integracija žrtava u društvo. Projekat SŽK - Slonište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja podržan je na lokalnom (optština Nikšić) i republičkom nivou (Skupština i Komisija od igara na sreću). Napominjemo da smo dugi niz godina upornim radom, ljubavlju i solidarnošću, kroz nenasilnu komunikaciju, zadobili povjerenje klijenata i institucija, kako u našem gradu, tako i u našoj zemlji i u zemljama u okruženju. Zbog finansijske neodrživosti ovog projekta, već nekoliko godina Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja ne radi. Međutim, dugogodišnjom praksom i saosjećanjem sa žrtvom u svakom smislu, tu smo da žrtvi bez obzira na pol, vjeroispovijest, nacionalnost ili etničku pripadnost, nesebično dajući sebe,


pomognemo kroz savjetodavnu službu, odlaženje u institucije MUP, Centar za Socijalni rad, pravosudne organe i medicinske centre (imamo svu dokumentaciju - zapisnike iz policije, zapisnici sa procesa suđenja, medicinsku dokumentaciju, itd. koju u svakom trenutku može pogledati kompetentno lice koje je zaduženo za monitoring rada NVO-a). Organizacija vodi rodno osviješćenu politiku; zalaže se za žene koje učestvuju u donošenju odluka, stavljajući akcenat na rodnu ravnopravnost - žene u ekspertskim komisijama, žene u Parlamentu, na njihovu zastupljenost u političkim tijelima i institucijama na osnovu zakonskih normi, baveći se pitanjima njihove zarade - koja je diskriminišuća - za ista zanimanja imaju različite visine dohotka muškarci i žene. Radimo istraživanja o tome koji su to posredni i neposredni faktori koji imaju uticaj na bivstvovanje žena, sa medicinskog, socijalnog, obrazovnog, kulturnog aspekta, itd. Organizacija ima 6 stručnjaka, 10 volontera, 14 lica iz institucija i različitih političkih struktura. Cilj projekta „Edukacija Lokalne samouprave o ravnopravnosti polova“ je povećanje senzibilnosti građanki i građana Nikšića zaposlenih u strukturama lokalne samouprave o ženskim pravima. Sprovedene aktivnosti odnosile su se na radionice za zaposlene u Lokalnoj samoupravi, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti polova i socijalnoj strukturi. Nakon završetka, pripremljen je izvjestaj o podacima koji su dobijeni na radionicama. Misija ovog projekta bila je da podigne svijest o neravnopravnosti polova i nasilju nad ženama i djecom, kao i da promijeni patrijahalne stavove prema nasilju u porodici i društvu. Projekat „Nikšić-grad jednakih prava za svako dijete“ - aktivnosti sprovedene u okviru ovog projekta odnose se na realizaciju kreativnih radionica u školama prigradskih naselja i pružanje kvalitetnih informacija o pravima i obavezama svakog djeteta. Edukacija đaka i nastavnika, upoznavanje sa trenutnom socijalnom politikom i upoznavanje policije sa manama kaznene politike i mogućnostima njene izmjene, razmjena iskustava, formiranje multidisclipinarnih timova, aktivnosti su koje su, takođe, sprovedene u okviru ovog projekta. Projekat „Trgujmo robom a ne Ijudima“ - u okviru ovog projekta realizovane aktivnosti su fokus grupe, edukativne radionice u srednjim školama (gimnazija, ekonomska i medicinska

škola) i kampanje. U okviru projekta „Nasiljem se ne rešava problem“ vršena je edukacija u školama, mjesnim zajednicama, u Skloništu i romskim naseljima. Aktivnosti ovog projekta obuhvatale su fokus grupe, radionice i ankete. Slične aktivnosti sprovedene su i tokom akcija „Stop nasilju“, „Ako si u krizi, ako te život zaboli, ne oklijevaj već hitno pozovi“ i „Stop nasilju profesora nad djecom“. Sigurna ženska kuća Nora organizovala je i brojne kampanje kao što su „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djecom“, „Stop djeci u kladionicama“, „Stop trgovini djecom“ (romska naselja), „Stop droga“, „Stop točenju alkoholnih pića djeci“ i „Stop nasilju djece nad djecom“. Svojim javnim djelovanjem, medijskim promocijama i kampanjama Sigurna ženska kuća Nora djeluje na promjenu stavova i ponašanja javnosti, a samim tim i na politiku i zakone, strukturu i institucije države. Značajna kampanja koju je Nora vodila pod sloganom „Vi nijeste zlostavljani, mi jesmo, pomozite nam“ upućena je Skpuštini Crne Gore i ostalim relevantnim subjektima i organizacijama u Crnoj Gori. SŽK Nora član je koalicije „Saradnjom do cilja“, Balkanske mreže protiv trgovine Ijudima – „Penelopa 1“, Regionalne OMM, Balkanske mreže za ljudska prava i CARITAS. U obavljanju svojih aktivnosti usko sarađujemo sa policijom, sudstvom, medicinskim centrima, Centrom za socijalni rad, ministarstvima i sa mnogobrojnim nevladinim organizacijama u zemlji i regionu. Takođe, sarađujemo sa Evropskom komisijom, Savjetom Evrope WILPF - Women's International League for Peace and Freedom, UN Women i OEBS. U narednom periodu radiće se na realizaciji projekata koji se tiču podrške razvoja socijalnog preduzetništva za žene u ruralnom području u saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, kao i na aktivnostima za žene i muškarce nasilnike koji se nalaze na odsluženju kazne, u cilju efikasnije i efektnije resocijalizacije kroz radnu terapiju nakon odsluženja kazne i pomaganje u pokretanju nekog manjeg biznisa. Takođe, predviđamo aktivnosti za lica sa mentalnim oboljenjima putem psihosocijalnog tretmana i zaposlenje otvaranjem socijalnih preduzeća u saradnji sa CARITAS-om i ambasadama.

Žrtve nasilja mogu potražiti pomoć na krizni telefon 069 588 548. Krizni telefon protiv trgovine ljudima je 069 233 331. 65


ZNAČAJ IMPLEMENTACIJE STANDARDA KVALITETA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU (II) MSc Tatjana Jovović, dipl. ing. Klinički centar Crne Gore Značaj i specifičnost zahtjeva zdravstvene usluge je uočio i ISO komitet koji je, da bi se odgovorilo urgentnim zahtjevima tržišta, uveo mogućnost pripremanja dokumenata kroz mehanizam radionica, mimo uobičajenih procedura. Tako je 2001.godine nastao IWA 1 koji prilagođava tumačenja ISO 9001 za oblast zdravstva, koji je 2005.godine poboljšan i prihvaćen kao međunarodni standard. Šema ISO IWA 1 je prikazana na slici 2. Ovaj standard u središte PDCA ciklusa stavlja zahtjeve standarda ISO 9001 koji se odnose na dokumentaciju. To ukazuje na značaj ovog zahtjeva za zdravstvene usluge naročito u slučaju nepovoljnih ishoda medicinske usluge, koji nastaju zbog specifičnih karakteristika pacijenta (težina bolesti, prateća stanja, specifične karakteristike pacijenta, godine starosti, i dr.). Precizno i ažurno vođenje i kontrola zapisa i dokumenata su za zdravstvene profesionalce dokaz poštovanja procedura i primjene medicinske doktrine zasnovane na dokazima. Stalni P-D-C-A ciklus je uslov održivog uspjeha organizacije, zadovoljstva pacijenata, zaposlenih i drugih zainteresovanih strana. On garantuje i ekonomično poslovanje zdravst-

66

venom ustanovom što je jedan od važnijih zahtjeva vlasnika kapitala. Procesni pristup uspostavljanju Sistema menadžmenta kvalitetom omogućava da se na jednostavan način integrišu i zahtjevi drugih Sistema menadžmenta, standarda i normativa (bezbjednost i zaštita zdravlja na radu, zaštita životne sredine, higijensko toksikološka bezbjednost namirnica, upravljanje rizikom, bezbjednost informacija, itd.) koji su u potpunosti saglasni sa zahtjevima nacionalnih zakona. Prije nego što pacijent odluči da putuje u drugu zemlju traži potvrdu / osiguranje da je zdravstvena ustanova koju posjećuje sigurna. Osiguranje kvaliteta zahtijeva određeni nivo standardizacije – nadzora. Sertifikat ISO 9001 kao međunarodni standard daje sigurnost korisniku da je usluga kvalitetna i to uvjerenje puno znači kupcima. ISO 9001 omogućava pružaocima usluga i turističkim agencijama, kao posrednicima, da ostvare značajne benefite prilikom sklapanja ugovora sa osiguravajućim društvima. Osiguravajuća društva korisnika usluga takođe imaju


Slika 2 - ISO IWA 1

interes u standardizaciji čak i kad ne plaćaju medicinsku uslugu koju klijent dobija u inostranstvu. Ovaj interes se ogleda u činjenici da, ukoliko klijent primi lošu zdravstvenu uslugu, nakon povratka kući postaje trošak za osiguravajuće društvo. Izloženo potvrđuje da je ključni faktor uspjeha zdravstvenog turizma sertifikacija medicinskih ustanova. Broj i vrsta sertifikovanih ustanova je bitna referenca za privlačenje zdravstvenih turista i značajno utiče na poboljšanje performansi zdravstvenog sistema Crne Gore. Treba da se razumije da na unutrašnjem tržištu zdravstvene ustanove nijesu jedni drugima konkurenti, već da se mora sarađivati da bi, kao zdravstveno turistička desti-

nacija, postali konkurentni na međunarodnom tržištu. Često se kao izgovor za nedovoljan broj sertifikovanih ustanova navodi nedostatak novca. Evropska banka za razvoj podržava mala i srednja preduzeća, u kojima je većinsko privatno i domaće vlasništvo. Troškovi konsultantskih usluga za implementaciju sisteme menadžmenta (ISO 9001,ISO 18001, HACCP sistem, itd.) se refundiraju u rasponu od 25-75%. Žensko preduzetništvo se podstiče sa dodatnih 10% subvencije. Procedura apliciranja nije komplikovana uz uslov da se angažuju domaći kvalifikovani konsultanti. Crna Gora raspolaže značajnim kadrovskim kapacitetima za pružanje konsultantskih usluga i sertifikaciju ISO standarda. Ovo je ponuda koju treba iskoristiti.

67


SLAVNI PAROVI KOJI SU PRONAŠLI SRODNU DUŠU

RECEPT ZA USPJEŠAN BRAK Svi težimo da pronađemo srodnu dušu i da sa njom provedemo ostatak života. Nekima to pođe za rukom iz prvog puta, a neki pak dugo tragaju za njom. Svaki srećan par ima svoju čarobnu formulu uspjeha, koja je samo njemu svojstvena i koja održava plamen ljubavi živim i jakim. Poznati parovi koji se ne boje da svoju ljubav pokažu pod svjetlima reflektora, to čine malim gestovima dajući svima do znanja koliko im partner znači, vjerujući da su pronašli svoju drugu polovinu. Ovo su neki od njih. Bijonse i Džej Zi „Ne bih bila žena koja sam danas da se ne vraćam kući gdje me čeka Džej Zi - ovim riječima je Bijonse opisala ljubav svog života. Najmoćniji par današnjice svoju ljubavnu priču započeo je 2002. godine, a brakom su je krunisali šest godina kasnije. Jednako zaljubljeni kao i na početku, vrhuncem svoje

veze smatraju rođenje devojčice Blue Ajvi koja je na svijet došla 2012. godine. Tvrde da je za savršen brak potrebna doza nezavisnosti i puno ljubavi. Šakira i Džerard Pike Oboje rođeni istog datuma, 2. februara, ali sa deset godina razlike, Šakira i Džerard Pike izgledaju kao sudbinski spoj. Upoznali su se na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Južnoafričkoj Republici za koji je ona snimila službenu pjesmu Waka waka, a on branio boje Španije. Njihov susret pjevačica je opisala kao trenutak kad je ponovno izašlo sunce. Kruna njihove veze je sin Milan rođen 2013. godine. Mama Šakira sa njim redovno prati utakmice Barselone. Džesika Alba i Keš Voren Za petu godišnjicu braka Džesika Alba je napravila kolaž

Met Dejmon i Lusijana Baroso

68


zajedničkih fotografija na društvenim mrežama i posvetila ih svojoj ljubavi i najboljem prijatelju Kešu Vorenu. Time je još jednom potvrdila koliko je zaljubljena u producenta. Prvi put kad ga je vidjela imala je osećaj da ga poznaje oduvijek i da će u njenom životu ostati zauvjek. Njihova ljubav započela je na snimanju filma Fantastična četvorka, a plod ljubavi su dvije djevojčice Honor Mari i Haven Garner. Ejmi Adams i Daren Le Galo Iako su vjereni više od 13 godina, Ejmi Adams i glumac Daren Le Galo zaljubljeni su kao i na početku veze. Kažu da im brak nije bitan, već samo ljubav koju se ne ustručavaju da pokažu na crvenom tepihu. Imaju ćerku staru tri godine po imenu Aviana Olea. Met Dejmon i Lusijana Baroso Met Dejmon se na prvi pogled zaljubio u konobaricu Lusijanu Baroso koju je upoznao na Floridi. Ona se skrivala od napadnih gostiju, pa joj je glumac prišao iza šanka, nakon čega je ona počela da viče kako to ne smije da radi. Vjenčali su se 2005. godine, a tada je Met postao i očuh njenoj ćerki Aleksiji. Zajedno imaju tri ćerke, Izabelu, Điju i Stelu.

Ben Aflek i Dženifer Garner

Metju Mekonahi i Kamila Alveš Kad ga je prvi put vidjela, Kamila Alveš nije ni znala ko je Metju Mekonahi, a to je upravo ono, osim njene ljepote, što je i osvojilo slavnog glumca. Upoznali su se prije osam godina, vjenčali 2012. godine, a vrhunac njihove ljubavi je troje djece, dva sina Levi i Livingston i ćerka Vida. Gven Stefani i Gavin Rosdejl Jedan od najdugovječnijih parova na rok sceni, Gven Stefani i Gavin Rosdejl, upoznali su se 1995. godine, a svoju su ljubav pred matičarem ozakonili sedam godina kasnije. Uprkos odličnoj karijeri, pjevačica svoj brak i djecu smatra najvećim životnim dostignućem. Srećni par ima troje djece. Ben Aflek i Dženifer Garner „Ona mi je najvažnija na svijetu“ - konstatovao je Ben Aflek za svoju suprugu Dženifer Garner. Iako su se upoznali dok su oboje bili u vezi s drugim ljudima, njihova ljubav bila je toliko intenzivna i jaka da joj nijesu mogli odoljeti. Ben ju je zaprosio na 33-ći rođendan i vjenčali su se 2005. godine. Par ima dvije ćerke, Violet Eni i Serafinu Ros, i sina Samjuela.

Metju Mekonahi i Kamila Alveš

Belma i Mirza Džomba „U Mirzu sam se zaljubila na prvi pogled“ - otkrila je TV voditeljka Belma Džomba koja se za poznatog rukometaša udala 2010. godine. Dvije godine kasnije njihovu sreću upotpunila je ćerkica Una. Svoj život podredili su porodici i najvažnija im je sreća njihove porodice. Tarik i Lejla Filipović Bivša misica se zaljubila u poznatog glumca Tarika Filipovića na prvi pogled. Lejla je sreću nakon raspada prvog braka našla s Tarikom, a on kaže da su mu Lejla i djeca najljepše što mu se u životu dogodilo. Svoju ljubav krunisali su brakom su na dočeku nove godine 2007. godine, a porodičnu sreću upotpunili su sinovima Armanom i Dinom.

Šakira i Džerard Pike

69


Hronika 01. jul - USPJEH KUBE U PREVENCIJI PRENOŠENJA HIV-a Svjetska zdravstvena organizacija juče je saopštila je Kuba prva zemlja na svijetu koja je eliminisala prenošenje HIV virusa i sifilisa sa majke na dijete. U saopštenju se navodi da je međunarodna delegacija, koju su SZO i Panamerička zdravstvena organizacija prošlog marta uputile na Kubu, zaključila da ta zemlja ispunjava kriterijume za tu oznaku. Na brifingu za novinare u Havani, predstavnica UNICEF-a, Ana Lusia Demilio, izjavila je da je zahvaljujući Kubi svijet na putu da eliminiše HIV. Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije Hoze Luiz di Fabio, hvalio je zdravstveni sistem Kube, navodeći da ona ima dijagnostičke mjere koje omogućavaju da sve majke budu testirane i u slučaju da su pozitivne na HIV, imaju univerzalni pristup antiretrovirusnim ljekovima, čime se zaustavlja prenošenje bolesti sa majke na dijete.

samo je mali dio istraživanja da se nađu odgovori o radu mozga: „Želimo da shvatimo nervno kolo povezano sa razgovorom“, kaže Džoj Hirš, neurolog i profesor Medicinskog fakulteta. U Laboratoriji za funkcionisanje mozga univerziteta Jejl, kojom upravlja Džoj Hirš, istražuje se kako nam mozak omogućava konverzaciju sa drugima. U vrh svakog kabla od optičkih vlakana ubaci se slab laserski zrak koji prodire u mozak 2.5 centimetra. Vizuelni podaci i izraz lica povezani su sa moždanim sistemom, koji omogućava govorni proces. Laserski zraci se odbijaju od krvi, a podatke skuplja druga polovina kablova. Time se omogućava uvid u količinu kiseonika u krvi. Vidljive su detaljne slike mozga sa jasnim bojama koje ukazuju gdje se odvija akcija. Istraživanje bi moglo da pomogne u shvatanju autizma i njegovog uticaja na pojedince. „Kada se radi o autizmu, prvi znak bolesti, koji se najčešće prvo uoči kada roditelji i stručnjaci posumnjaju da bi dijete moglo da ima autizam, jeste činjenica da dijete ne stupa u kontakte sa drugima, ali ništa ne znamo o tome kako djeluje neuronska veza kod takvih kontakata“, ističe dr Hirš. 10. jul - SZO PREDSTAVILA PLANOVE ZA FINANSIRANJE NOVOG GLOBALNOG ZDRAVSTVENOG CILJA

04. jul - NAUČNICI ISPITUJU RAD MOZGA TOKOM RAZGOVORA Rad mozga se prati preko specijalne kape u koju su uključeni kablovi od optičkih vlakana i laserski zraci koji prate krvotok. Istraživači u Laboratoriji za funkcionisanje mozga univerziteta Jejl, u Konektikatu, uključuju lasere u specijalne kape. Dvoje istraživača u laboratoriji, Šol Jahil i Šo Broner, omogućavaju uvid u njihov mozak, dok razgovaraju o slikama koje vide na kompjuterskim ekranima. Neravne, višebojne slike odražavaju šta se zbiva u njihovim glavama, dok razgovaraju. Oprema za praćenje rada mozga

70

Svjetska zdravstvena organizacija poziva zemlje da uvedu univerzalno zdravstevno osiguranje i povećaju međunarodne investicije i sredstva za razvoj zdravstva. Poziv dolazi kao rezultat priprema svjetskih lidera za Treću konferenciju UN za finansiranje istraživanja i razvoja, koja će se održati u Adis Abebi, a na kojoj će biti govoreno o načinima finansiranja novih održivih ciljeva čija će implementacija početi u septembru 2015. u Njujorku. „Najbolji način da se osigura značajan napredak ka novom globalnom zdravstvenom cilju je da se zemlje što više približe sistemu univerzalnog zdravstvenog osiguranja“, kazala je dr Margaret Čen, generalna direktorka SZO-a. Mnoge zemlje će se suočiti sa finansijskim izazovima prilikom realizacije ovog cilja. Konferencija u Adis Abebi će se fokusirati na modele jačanja međunarodne saradnje i poboljšanje kapaciteta zemalja u razvoju za unaprijeđenje domaće poreske politike, uvećanje prihoda te smanjenje nezakonitih finansijskih tokova i izbjegavanje plaćanja poreza na međunarodnom nivou. Ukoliko se postojeći trend nastavi, do kraja ove godine u svijetu će se formirati novi Milenijumski razvojni cilj za smanjenje epidemije HIV-a, malarije i tuberkuloze, kao i povećnje pristupa pijaćoj vodi. Takođe, u okviru ovog cilja velika pažnja će biti posvećena samnjenu neuhranjenosti kod djece, smrti porodilja i djece te povećenju pristupa osnovnim sanitarijama.


12. jul - MEKI IMPLANT VRAĆA POKRETLJIVOST Pola miliona ljudi pretrpi povrede kičme svake godine zbog saobraćajnih nezgoda, ozbiljnih padova i bolesti, sudeći prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Naučnici u Švajcarskoj razvili su implant koji snabdijeva oštećenu kičmu pacova hemikalijama i električnim stimulansom za liječenje nerava i povratka pokretnosti. Stefani Lakur, asistent na Švajcarskom institutu za tehnologiju u Lozani testirala je implant i uočila ohrabrujuće rezultate. „Kombinovali smo elektro-hemijske stimulacije kičmenog tkiva, a zatim provjerili da li možemo da povratimo pokretljivost zadnjih udova. I ustanovili smo da možemo, koristeći ovu tehnologiju bili smo u mogućnosti da tokom nekoliko nedelja stimulišemo kičmu kod povređenih životinja i omogućimo im da hodaju“, rekla je Lakur. Novi implant pod nazivom E-dura je elastično rešenje za upaljeno tkivo i oštećenja izazvana prethodnom tehnologijom krutih implanta, koji su izazivali trenje sa spoljašnjim slojem kičmene moždine pacova. E-dura je napravljena od mekog, rastegljivog, ali jakog silikona koji ima dvije jedinstvene karakteristike. Mikro kanal omogućava istraživačima da ubrizgaju ljekove direktno na površinu kičme radi hemijske stimulacije. E-dura bi mogao da postane bezbjedan i djelotvorni tretman za osobe koje su vezane za invalidska kolica, u očekivanju da se ponovo kreću. 20. jul - SAD I KINA U BORBI PROTIV SRČANIH OBOLJENJA

Američko udruženje za borbu protiv bolesti srca i Narodna Republika Kina nedavno su potpisale sporazum o partnerstvu, na kojem se radilo godinama. Od tog sporazuma, koristi bi mogao da ima čitav svijet. U kardiovaskularne bolesti spadaju moždani udar i srčani napad. Te bolesti su najčešći uzrok prerane smrti u Kini i u mnogim zemljama u razvoju. Studije su pokazale da kardiovaskularne bolesti uzrokuju više od 17 miliona smrtnih slučajeva godišnje u cijelom svijetu, a očekuje se da će taj broj porasti na 23 miliona u narednih 15 godina. U Sjedinjenim Državama, smrtnost zbog srčanih oboljenja opala je za 30 procenata zbog unapređenja u medicinskoj nauci, obrazovnih kampanja o prevenciji srčanih oboljenja i poznavanju tehnike pružanja vještačkog disanja, koja ponovo uspostavlja rad srca.

Sporazum pruža mogućnost za razmjenu istraživača, ljekara i specijalista za javno zdravlje koji će raditi zajedno sa svojim kolegama u Americi i Kini. Takođe, pruža mogućnost za timove naučnika da sarađuju na unapređenju naučnog znanja o kardiovaskularnom zdravlju. 23. jul - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN HEPATITISA

Povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa Svjetska zdravstvena organizacija je naglasila da se sve zemlje moraju preduzeti hitne mjere u prevenciji infekcija hepatitisa, kao i osigurati adekvatnu zaštitu i tretman oboljelih. Ove godine, SZO je posebno naglasila važnost prevencije hepatitisa B i C, koji zajedno uzrokuju 80% slučajeva raka jetre, sa smrtnim ishodom, i usmrte blizu 1,4 miliona ljudi svake godine. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da najveća prijetnja zarazom od hepatitisa B i C dolazi od nesterilizovane medicinske opreme i dijeljenja opreme za konzumiranje opijata. Pretpostavlja se da nekih 11 miliona ljudi koji konzumiraju opijate imaju hepatitis B ili C. Djeca koju rađaju majke sa hepatitisom B ili C i seksulni partneri osoba koje su zaražene hepatitsom imaju veći rizik od zaraze ovom infekcijom. Svjetska zdravstvena organizacija je naglasila da cijelokupni zdrastveni sistem mora raditi zajedno na prevenciji ove infekcije, a da će se rizik smanjiti u koliko se dodatno obrati pažnja na sterilizaciju opreme za davanje injekcija i drugih medicinskih procedura, testiranje svih dobrovoljnih davalaca krvi na hepatitis B i C ( kao i na HIV i siflis) i promovisanjem vakcine protiv hepatitisa B. Siguran polni odnos, smanjenje broja partnera i korištenje sredstava za zaštitu (kondoma) u mnogome mogu smanjiti mogućnost prenosa infekcije. Gotovo dva miliona ljudi godišnje se zarazi ovom infekcijom zbog korištenja nesterilizovanih medicinskih sredstava. Ovakva praksa se može izbijeći korištenjem špriceva koji su posebno dizajnirani za samo jednu upotrebu. Strategija smanjenja injekcija koje se koriste u medicini se pokazala kao dobra u borbi protiv prenošenja hepatitisa B i C. Svake goidne u svijetu se iskoristi oko 16 milijardi injekcija od čega je 5% injekcija za imunizaciju, 5% za trasfuziju krvi a preostalih 90% se koristi u svrhe davanja drugih ljekova. Svjetska zdravstvena organizacija još jednom napominje da injekcije nijesu najbolje riješenje za sve bolesti, te da ih treba izbjegavati u slučajevima kada za liječenje postoje adekvatni oralni ljekovi.

71


Pilex

ÂŽ

T A B L E T E

3DNRYDQMHWEO'R]LUDQMH[WEOGQHYQR OlakĹĄavaju tegobe kod spoljaĹĄnjih i unutraĹĄnjih hemoroida koji ne zahtijevaju hirurĹĄku intervenciju. 'RSULQRVHMDĂžDQMXYHQVNRJ]LGDLVPDQMXMXNUYDUHQMD3RPDĂĽXXVSUHĂžDYDQMXUD]YRMDXSDOQRJ SURFHVDXEODĂĽDYDMXĂźLEROLVYUDE2PHNĂŁDYDMXFULMHYQLVDGUĂĽDMDWLPHLODNĂŁHSUDĂĽQMHQMHFULMHYD 'RGDFLLVKUDQLQLVX]DPMHQD]DXUDYQRWHĂĽHQXUD]QRYUVQXLVKUDQXL]GUDYQDĂžLQĂĽLYRWD

‡8YR]QLNLGLVWULEXWHU]D&UQX*RUX‡8ULRQGRR‡8O3HUDâRßD &LW\NYDUW ‡3RGJRULFD&UQD*RUD‡ ‡7HO‡)D[‡RI¿FH#XULRQPH‡ZZZXULRQPH‡


U apotekama

Prirodno je najbolje!!! 10 Organski sirup JUNIOR

Je kombinacija prirodnih VDVWRMDND]DSRYHÞDQMHRWSRUQRVWL kod djece, posebno one koja su sklona prehladama. U tom smislu, kombinacija propolisa LPDWLĀQHPOLMHĀLLPDRGOLĀQR imunostimulativno dejstvo, pri ĀHPXSURSROLVYUüLLGH]LQIHNFLMX sluznice usne ťupljine i gornjih disajnih puteva.

TRANQUIL sirup za smirenje djece

'REDUVDQMHRGNOMXĀQH YDçQRVWL]DGREURELWRUJDQL]PD i svakodnevnu produktivnost. ArkoRoyal sirup za smirenje djece kombinacija je melise, lipe i lavande koje su tradicionalno i odavno SR]QDWHNDRELOMNHNRMHSRWLĀX relaksaciju i miran san.

Gelee Royale Bio 500 mg

Ampula 15ml

)RUPXOD]DGMHFXPJPDWLÄ€QHPOLMHÄ€LX]GRGDWDNPHGDL SULURGQHDURPHMDJRGH-DÄ€DLĂĽWLWLLPXQRORĂĽNLVLVWHPNRGGMHFH 10 ampula u pakovanju sa sigurnom upotrebom za djecu iznad 3 godine.

$5.252<$/6(=$-('126$3Ăż(/$5,0$

=$/$Ì(=$=$ä7,78,2ÿ89$1-(3ÿ(/$

uz podrĹĄku akcijama naĹĄeg partnera

Â&#x2021;8YR]QLNLGLVWULEXWHU]D&UQX*RUXÂ&#x2021;8ULRQGRRÂ&#x2021; Â&#x2021;8O3HUDâRĂźD &LW\NYDUW Â&#x2021;3RGJRULFD&UQD*RUDÂ&#x2021; Â&#x2021;7HOÂ&#x2021;)D[Â&#x2021;RIÂżFH#XULRQPHÂ&#x2021;ZZZXULRQPHÂ&#x2021; 'RGDFLLVKUDQLQLVX]DPMHQD]DXUDYQRWHĂĽHQXUD]QRYUVQXLVKUDQXL]GUDYQDĂžLQĂĽLYRWD


GE132

POMOĆ PREV ENCIJI BOLESTI

GE132+

Kompleks GE132+Natural

Dodatak ishrani sastavljen od 5 jakih antioksidanata koji jačaju prirodne odbrambene sposobnosti organizma imunomodulatornim djelovanjem. Pored toga, sastojci GE132+Natural ublažavaju osjećaj muke i gađenja, kao sporednih efekata radio i hemoterapije. Takođe, sastojci GE132+Natural imaju i antibiotska i antiin amatorna svojstva, a pozitivne efekte ispoljavaju i na kardiovaskularni sistem, metaboličke parametre itd.

Kompleks GE132+Natural sadrži:

Kompleks GE132

Dodatak ishrani sastavljen od šest snažnih antioksidanata sa dodatnim imunomodulatornim i antibiotskim djelovanjem, kao i pozitivnim efektima na srce i krvne sudove i metaboličke parametre (glikemija, holesterol u krvi itd.), čime značajno doprinosi i prevenciji ateroskleroze. Takođe, GE132 ispoljava i hepatoprotektivno dejstvo, posebno nakon toksičnog oštećenja jetre.

Kompleks GE132 sadrži: t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mliječ, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t ajkulin proteinski kompleks, t ekstrakt zelenog čaja, t ekstrakt šipka. Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa, su u potpunosti prirodnog porijekla, efikasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132 se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne do dvije kapsule dnevno, prije doručka i ručka. Osobama koje su oboljele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju, Kompleks GE132 se preporučuje u dozi od dva puta dvije kapsule dnevno radi pospješivanja imunog odgovora i dejstva lijekova. GE132 kompleks snažnih antioksidanata jača imuni sistem i brani organizam od infekcija i drugih bolesti.

t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mliječ, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t likopen (iz paradajza), t sulforafan (iz brokolija). Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa su u potpunosti prirodnog porijekla,e kasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132+Natural se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne kapsule dnevno, tokom prijepodnevnih sati. Osobama koje su oboljele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju za liječenje hroničnih bolesti. GE132+Natural se preporučuje u dozi od dvije kapsule dnevno radi pospješivanja dejstva lijekova,snaženja organizma i ubrzavanja izlječenja. GE132+Natural kompleks snažnih antioksidanata s imunomodulatornim efektom pomaže zaštiti organizma od brojnih bolesti; takođe, pomože lakšem podnošenju hemo i radioterapije umanjujući muku i gađenje, glavobolju, infekcije, malaksalost.

INTERNATIONAL HEALTH Tel.: 020/ 272-672; Mob.: 067/ 612-611

www.internationalhealth.biz


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Profile for medical cg

Medical broj 76  

Medical broj 76  

Profile for medicalcg
Advertisement