Page 1

5. OKTOBAR 2014. GODINA VI BROJ 66

1.00

www.medicalcg.me

Intervjui: Mr ph Zoran Radonjić Prim. dr Nada Cicmil Sarić Neželjena dejstva ljekova Štetnost igračaka Svjetski dan digestivnog zdravlja 35. Sabor ljekara

III sajam

edicine

Podgorica 23–25. oktobar 2014.g. - hotel „M Nikić“

4. Reumatološki dani 14. Sportski susreti medicinskih radnika

Predstavljamo: JZU Opšta bolnica Nikšić Nikši


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Intervju: mr ph Zoran Radonjić 10 – 11 Neželjena dejstva ljekova, 2013.g. Mr ph Maja Stanković 12 – 14 Praćenje primjene vakcina Dr pharm. Nemanja Turković 15 Svjetski dan digestivnog zdravlja 18 – 20 Intervju: prim. dr Nada Cicmil Sarić 21 – 23 Štetnost igračaka Prim. mr sc dr Slobodan Vranješ 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 32 Predstavljamo: JZU Opšta bolnica Nikšić 34 – 36 Vitiligo - Dr Olivera Simić Kovačević 42 – 43 CAD/CAM sistem u stomatologiji Dr Aleksandar Lopičić 44 – 45 14. Sportski susreti medicinskih radnika 48 – 49 Fasetni sindrom Dr Draško Vuković 50 – 51 Četvrti Reumatološki dani 52 – 54 Motivacija i bolesti zavisnosti Milena Janković, psihološkinja 58 – 59 Treći kamp za dijabetičare 60 – 61 Imunosupresivna terapija Dr Branka Gledović 62 – 63


III sajam

edicine

Podgorica 23–25. oktobar 2014.g. - hotel „M Nikić“

Pokrovitelj: MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me


III SAJAM MEDICINE

Podgorica 23–25. oktobar 2014.g. hotel „M Nikić“

Predavanje: KLINIČKA PRIMJENA ŠOK TALASA I LASERA VISOKOG INTENZITETA U FIZIKALNOJ MEDICINI I REHABILITACIJI Predavač: Ornej Prouza, Češka

Pacijent monitoring Anestezija Ventilatori EKG & Defibrilator Telemetrija Hirurška svijetla Operacioni stolovi Infuzione pumpe

Ultrazvučna dijagnostika Digitalna radiologija Laboratorija

OPREMA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU

          

Shockwave (SWT) Laser visokog intenziteta (HIL) Elektroterapijski uređaji Uređaji za ultrazvučnu terapiju Uređaji za lasersku terapiju Uređaji za magnetnu terapiju Kombinovani uređaji Uređaji za limfnu drenažu Trakcija Hidroterapijske kade KTD

OPREMA ZA KARDIOLOGIJU

LESSA, Španija-papir vrhunskog kvaliteta za sve medicinske aparate. Oktobarske revolucije br.130, 81000 Podgorica, Crna Gora Mob.: +382 69 194 186, +382 67 816 222 E-mail: btlmedical@hotmail.com


ZANIMLJIVOSTI

BAKTERIJSKI OBRAĐEN MED ZAMJENA ZA ANTIBIOTIKE

Švedski istraživači liječili su deset konja sa hroničnim ranama na koži melemom od bakterijski obrađenog meda. Za samo tri nedjelje svi su pokazali znake prethodno nezamislivog oporavka. Istraživači na univerzitetu Lund u Švedskoj vrše istraživanja sa bakterijski tretiranim medom za koji smatraju da bi mogao da pomogne pri zarastanju rana i da nudi nadu u suzbijanju bakterija koje su otporne na antibiotike. Pomiješan sa procesovanim medom, vodom i šećerom, melem pomaže pri proizvodnji antibakterijskog sastojka koji uništava bakterije otporne na antibiotike, sudeći prema istraživaču sa Univerziteta Lund, Alehandri Vaskez. Deset konja sa sličnim neizlječivim ranama bilo je tretirano tom supstancom. Za samo tri nedjelje svi su pokazali znake prethodno nezamislivog oporavka. Vaskez i njen kolega Tobias Olofson otkrili su prošle godine da bi njihova formula mogla da pomogne u zaštiti protiv propadanja kolonija pčela, što je izvor ogromne zabrinutosti u naučnoj zajednici. Ali njihova najnovija saznanja mogla bi isto toliko da budu važna u potencijalnoj pomoći u borbi sa sve većom otpornošću na antibiotike. U laboratorijskim eksperimentima, oni su ustanovili da su smrtonosne bakterije kao što je MRSA, bile uništene kada je melem nanesen. Testovi na ljudskim ranama su upravo počeli. Ako testovi na ljudima budu uspješni, to bi moglo da pomogne ljekarima u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike. Njihovo istraživanje je nedavno objavljeno u Međunarodnom časopisu za rane i izgleda da je izazvalo veliko interesovanje u naučnoj zajednici.

EVO ZAŠTO SPAVAMO

Spavanje je od suštinskog značaja za odmor našeg tijela i obnovu nivoa energije. Dok savamo, naš mozak koristi to

08

vrijeme da uskladi naše pamćenje sa učenjem, tako što ojačava neke neuronske veze, dok druge oslabljuje. Ali, šta se zapravo tu dešava? Koristeći sofisticiranu tehnologiju koja može da uključi i isključi određene grupe nervnih ćelija, naučnici su otkrili neuronsko kolo koje potencijalno može da inicira i održava dubok san. Potrebno je još mnogo rada da bi se otkrilo kakva je interakcija ove grupe nerava sa ostalim poznatim regijama koje uzrokuju san i buđenje. Istraživači vjeruju da novo otkriće može pomoći kod liječenja nekih poremećaja sna, poput insomnije. Kako bi saznali više o tome, neurolozi sa Harvarda i Univerziteta “Buffalo”, uključili su grupu ćelija u donjem dijelu moždanog stabla, koji se zove “parafacijalna zona” ili PZ. Upotrijebili su virus kako bi u PZ neurone miševa ubacili gene “dizajnere”. Ovi geni sadrže određene receptore koje su istraživači selektivno aktivirali, i na taj način uključivali ćelije. Otkrili su da aktivacija ovih ćelija uzrokuje SWS stanje kod miševa, bez obzira na to koje je doba dana u pitanju. Poznato je da se u moždanom stablu nalaze kontrolni centri za mnoge vitalne funkcije organizma, kao što je disanje ili krvni pritisak.


IZ MEDICINE USKE FARMERKE IZAZIVAJU GINEKOLOŠKE PROBLEME

JESEN NAJPOGUBNIJA ZA LINIJU

Uska odjeća utiča na prirodne funkcije u tijelu - poput disanja, krvotoka i varenja. Uske farmerke, pantalone i veš mogu da prouzrokuju vaginalne upale, a s obzirom na to da je učestalost infekcija povećana, ova veza je dobila i medicinski naziv - "sindrom uskih pantalona". Dva velika nezavisna istraživanja iz 1980-ih (jedno sprovedeno u Nigeriji na 365 žena, a drugo u SAD-u na 203 žene), izvještavaju o češćem pojavljivanju vaginalnih gljivičnih infekcija kod žena koje nose uske farmerke i takav donji veš, nego kod onih koje oblače komotniju pamučnu odeću. Uska odjeća ograničava cirkulaciju vazduha, stvarajući tako toplo i vlažno okruženje idealno za razvoj gljivica - tako da je najčešća vaginalna infekcija kandida gotovo zagarantovana. Savremena medicina upozorava kako bi današnja moda mogla dovesti do sličnih posljedica koje su imale žene kada su nosile korsete - ako ne pripazimo šta nosimo. Zbog nemogućnosti pravilnog disanja, mogu se javiti hiperventilacija i napadi panike.

Sa prvim danima jeseni mnogi ljudi odustaju od postizanja odgovarajuće “linije za plažu” i počinju češće da uživaju u obilnim obrocima i manje zdravoj hrani. Nova studija je pokazala da je septembar drugi “najpogubniji” mjesec za one koji pokušavaju da smršaju, a jesen godišnje doba u kom se najviše gojimo. Samo je decembar, kada u vrijeme Nove godine, Božića i slava jedemo više nego što je uobičajeno, gori po vašu liniju od septembra. Inače, u prosjeku ljudi se u decembru ugoje dva kilograma, a u septembru jedan. Istraživači firme Forza Supplements ispitali su 2000 ljudi i dokazali da se ljudi s hladnijim danima goje, a suvišne kilograme gube u proljeće i ljeto. Tokom jeseni, zbog kišnih dana, rjeđeg kretanja i odustajanja od postizanja “linije za plažu”, ljudi se u prosjeku ugoje 2,5 kg. Mnogi izgube oko 1,5 kg u januaru, kada shvate da su pretjerali za vrijeme praznika, a drugi mjesec koji je “najbolji za mršavljenje” je jun (ljudi u prosjeku gube oko jednog kilograma). Subota je dan u nedjelji kada ljudi unose najviše kalorija, a slijede nedjelja i petak. Ponedjeljak je najbolji dan za početak držanja dijete, jer tada većina počinje da vodi računa o tome šta i koliko jede.

TATE MOGU DA RAZVIJU “MAJČINSKE INSTINKTE” Posao očeva ne počinje kada djeca nauče da bacaju loptu, upozorava pedijatar dr Vilijam Sirs. U nedostatku majke očevi brzo i vrlo efikasno preuzimaju njihovu ulogu. Poznato je mišljenje da majke dijele posebnu vezu sa svojim djetetom, koja nije nalik nijednoj drugoj - čak niti onoj povezanosti djeteta s ocem. Ipak, nedavno objavljeno naučno istraživanje pod nazivom “Fleksibilnost očevog mozga” pokazalo je da i tate mogu stvoriti jednako jaku vezu sa djecom. U prisustvu majke, otkrili su naučnici, očev mozak je manje emocionalno aktivan, ali zadržava dozu kritičkog mišljenja. Kad majke nema, tata preuzima ulogu oba roditelja. Do ovih rezultata došlo se tako što su naučnici skenirali mozgove oba roditelja koji su gledali videointerakcije sa svojom djecom. Stimulirane su dvije funkcije mozga - emocionalna i mentalna. Očevi koji su rekli da imaju sekundarnu ulogu pri podizanju djeteta imali su manji emocionalni odaziv nego majke. Ali samohrani očevi pokazali su slične emocionalne reakcije kao žene u prvom slučaju. Zadržali su i kritičko razmišljanje, što znači da su preuzeli obje uloge. Jedan od najpoznatijih svjetskih pedijatara, dr Vilijam Sirs, savjetuje očevima da ne pristaju na ulogu “drugog” i da budu zamjena.

09


Intervju: Zoran Radonjić, regionalni menadžer Hemofarma za Crnu Goru

Dvije decenije kontinuiranog razvoja Najveći dio proizvodnje, 85-90%, od deset miliona pakovanja proizvedenih godišnje, Hemomont izvozi na inostrana tržišta, pa su već godinama prisutni u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Rusiji, Ukrajini i Albaniji Crnogorska farmaceutska fabrika Hemomont je u 2014. godini odabrana da proizvodi sterilne nazalne sprejove za njemačku STADA Grupu, u obimu od 17 do 44 miliona pakovanja namijenjenih tržištima Rusije i Evropske unije, čime će samo u prvoj godini ostvariti rast proizvodnje od najmanje 170%, kazao je u intervjuu Glasniku regionalni menadžer Hemofarma za Crnu Goru Zoran Radonjić, predsjednik Udruženja proizvođača tekstila, hemijskih i farmaceutskih proizvoda Privredne komore Crne Gore. U razgovoru za naš list, Radonjić govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ove kompanije koja slavi jubilej – 20 godina uspješnog rada. Glasnik: Hemomont, crnogorska farmaceutska fabrika, koja je u sastavu vršačkog Hemofarma, ove godine obilježava dvije decenije rada. Po čemu ćete, gospodine Radonjiću, pamtiti ovaj period? Da li su u razvoju kompanije prevladavali uzlazni trendovi? Z. Radonjić: Kompanija Hemomont u Podgorici počela je rad 1994. godine kao prva farbika za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i u novembru mjesecu obilježićemo dvije decenije postojanja. Iz današnje perspektive, smatram da prethodni period najbolje odlikuje kontinuirani razvoj, zato što se Hemomont razvijao i rastao u veoma izazovnim i promjenljivim okolnostima, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu. Zahvaljujući menadžmentu matične kuće Hemofarm i podgoričkog Hemomonta, uspeli smo da se uspešno prilagođavamo čestim promjenama okolnosti. Kao rezultat naših poslovnih odluka, od kompanije koja je u prvoj godini poslovanja, sa tridesetak zaposlenih, proizvodila infuzione rastvore za potrebe zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, danas govorimo o kompaniji koja najveći dio proizvodnje, 85-90%, od deset miliona pakovanja proizvedenih godišnje, izveze iz Crne Gore. Glasnik: Koliko je to što ste poslovna cjelina Hemofarma prednost, a koliko izazov, naročito kada se zna da je Hemofarm član njemačke STADA Grupe?

10

Z Radonjić: Kada je osnovana, kompanija Hemomont je bila jedanaesta zavisna firma u sastavu Hemofarm grupe. Hemofarm je, i tada i danas, bio i ostao lider na farmaceutskom tržištu Srbije, proizvođač lijekova sa ogromnim, višedecenijskim iskustvom, uvijek najveći ili među najvećim izvoznicima u Srbiji. Kad imate nekog sa takvim renomeom, iskustvom, kvalitetom i poslovnom vizijom, sa bezrezervnom podrškom svake vrste onda vam je mnogo lakše da se borite sa onim čestim promjenama i nestabilnošću koje sam spomenuo. Ulazak Hemofarma u njemačku STADA grupu je doneo samo dodatni kvalitet, koji je doveo do prilagođavanja visokim njemačkim, evropskim standardima ne samo u proizvodnji nego u cjelokupnom poslovanju. STADA grupa je jedan od najvećih proizvodjača generičkih lijekova u svijetu i posluje na pet kontinenata. Tako je odgovor na Vaše pitanje, pripadnost Hemofarmu i STADA grupi je za Hemomont istovremeno velika prednost i veliki izazov. Glasnik: Molim Vas da predstavite Hemomont, sa proizvodnog, aspekta plasmana, tehnologije, kadrova... Odnosno, da li ste svaki segment izgradili, na nivou visokih standarda koji važe za farmaceutsku industiju? Z. Radonjić: Proizvodni portfolio kompanije Hemomont danas obuhvata različite farmaceutske forme, od infuzionih rastvora, preko kapi kao otalmoloških preparata za dijagnostiku i liječenje bolesti oka do sirupa i kapsula – cefalosporinskih antibiotika. Pravila, standardi i uslovi rada u farmaceutskoj industriji važe za najstrožije i najzahtjevnije u svim vrstama proizvodnih procesa. Propisani su osim nacionalnim i normama Evropske unije i Svetske zdravstvene organizacije i sumirani su u vodiču o dobroj proizvodjačkoj praksi (GMP - Good Manufacturing Practice). Strogi zahtevi ove prakse podrazumevaju odvijanje proizvodnje i testiranja na način kojim se obezbeđuje odgovarajući kvalitet proizvoda, a kao kompanija čiji je imperativ vrhunski kvalitet proizvoda, Hemomont ih dosledno primenjuje i poštuje u celom ciklusu nastajanja i trajanja svakog proizvoda.


Glasnik: Koliko ljekova plasirate u Crnoj Gori, a koliko izvozite na inostrana tržišta? Z. Radonjić: Kao što sam spomenuo, najveći dio proizvodnje, 85-90%, od deset miliona pakovanja proizvedenih godišnje, izvozimo na inostrana tržišta. Proizvodi Hemomonta se već godinama prisutni na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rusije, Ukrajine i Albanije. Glasnik: I još jedno pitanje u vezi sa prethodnim. „Kvalitet se ne može kontrolisati u proizvodu, već se u njega mora ugraditi” postulat je koji se prvenstveno odnosi na farmaceutsku industriju. S tim u vezi, budite ljubazni prokomentarišite nedavno dobijanje GMP sertifikata? Z. Radonjić: Hemomont teži i kontinualno brine o usavršavanju svojih prozvodnih procesa i prostora u skladu sa smjernicama Dobre proizvođačke prakse, što dokazuju sertifikati izdati od Agencije za lijekove Crne Gore, Ministarstava zdravlja Srbije i Ukrajine. Prvi EU GMP sertifikat, koji je su izdale njemačke vlasti („RP Darmstadt“) za proizvodnju u Hemomontu, potvrdjuje rezultate stručnih ljudi u Hemofarmu i Hemomontu, a predstavlja i svojevrstan pokazatelj orijentacije prema sistemu upravljanja kvalitetom na nivou STADA Grupe. Navedenom sertifikacijom postignut je strateški cilj usaglašavanja sa najvišim standardima evropske regulative u oblasti farmaceutske proizvodnje. Dozvola za proizvodnju lijekova za izvoz u zemlje EU daje mogućnost izvoza u zemlje EU a održavanje uspostavljenog nivoa kvaliteta osigurava prisustvo na prestižnim tržištima. Glasnik: Što možete reći o planovima Hemomonta? Pomenuli ste, u pripremi razgovora, da su planirane investicije čijom će realizacijom biti znatno povećana proizvodnja, ali i asortiman medikamenata? Z. Radonjić: Planovi vezani za Hemomont su više od ambicioznih. Naime, Hemomont je u 2014. godini odabran kao proizvođač na nivou Hemofarma za proizvodnju sterilnih nazalnih sprejeva za STADA Grupu. Obim proizvodnje će se kretati od 17 do 44 miliona pakovanja za tržišta Rusije i Evropske unije, čime će se samo u prvoj godini ostvariti rast proizvodnje od najmanje 170%. Za realizaciju posla neophodne su rekonstrukcije, nova tehnologija, novo takozvano „mobile racking“ skladište i potpuna usklađenost sa smjernicama EU GMP. Ukupna investicija će iznositi oko pet miliona eura. Investicija je sama po sebi potvrda povjerenja u menadžment i zaposlene u Hemomontu. Glasnik: A kada bi kratko predstavili matičnu kompaniju Hemofarm – što bi kazali? Z. Radonjić: Hemofarm predstavlja vodeću generičku farmaceutsku kompaniju u Srbiji ali i na Zapadnom Balkanu. Mi zaista govorimo o farmaceutskom gigantu koji je danas prisutan u više od 30 zemalja, i istovremeno jedan od najvećih poslodavaca i izvoznika u regionu. Kvalitet proizvoda kome se veruje, stručnost

zaposlenih, kao i potencijal koji kompanija nosi, upravo su glavni imperativi koje je prepoznala STADA grupa prilikom akvizicije 2006. godina. Danas pričamo o kompaniji čiji je sektor istraživanja i razvoja prepoznat kao kompetetivni centar razvoja novih generičkih lekova za sva STADA tržišta, a upravo kombinacija domaćeg i međunarodnog iskustva doprinose da se najbolja svetska praksa primenjuje i u našem regionu. Biti dio takvog sistema je zaista prestiž u današnje vreme. Glasnik: Da li poslovni ambijent u Crnoj Gori ide na ruku razvoju farmaceutske industrije? Z. Radonjić: Tokom našeg dvadesetogodišnjeg razvoja, suočili smo se uspješno sa brojnim izazovima koje nosi naše tržište i poslovni ambijent. Naša parola je da izgovora nema, ma kakve god da su prepreke. Međutim, dosadašnjim poslovanjem i rezultatima Hemomonta, uz internu posvećenost i predanost rastu i razvoju kompanije, kao i najavljenim investicijama, očekujemo prepoznavanje realnog potencijala farmaceutske industrije u Crnoj Gori, čime bi se stekli uslovi da isti bude još dinamičniji i korisniji za sve koji su na bilo koji način uključeni od vlasnika, zaposlenih, do države Crne Gore. Glasnik: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima? Z. Radonjić: Voleo bih da istaknem dva značajna priznanja koja je kompanija Hemomont dobila u toku svog poslovanja, i to upravo od Privredne komore Crne Gore, na javnim konkursima za dodjelu nagrada. Na njih smo veoma ponosni. U pitanju su Nagrada za najbolje poslovne rezultate, koju smo dobili 2002. godine, kao i nagrada za društveno odgovorno poslovanje, koju smo osvojili 2008. godine kao prva firma u Crnoj Gori sa takvim priznanjem. Na nju smo zaista posebno ponosni, jer je ona potvrda našeg strateškog opredeljenja da budemo prepoznati kao kompanija koja kontinuirano doprinosi unapređenju sredine u kojoj poslujemo i koja će i u segmentu korporativne odgovornosti biti primer drugim kompanijama na našem tržištu. GLASNIK Privredne komore Crne Gore

11


IZVJEŠTAJ CALIMS O PRIJAVLJENIM NEŽELJENIM DEJSTVIMA LJEKOVA U 2013. GODINI Mr ph. Maja Stanković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) svake godine objavljuje detaljan izvještaj o neželjenim dejstvima ljekova, koja su se ispoljila na teritoriji Crne Gore, i koja su prijavljena od strane zdravstvenih radnika i odgovornih lica za farmakovigilancu u farmaceutskim kompanijama. Zdravstveni radnici i farmaceutske kompanije imaju zakonsku obavezu prijavljivanja svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, bez obzira na ozbiljnost i očekivanost. Svakako, da su u centru pažnje ozbiljna i neočekivana neželjena dejstva kao potencijalni okidači za donošenje odgovarajućih mjera od strane CALIMS, u interesu pacijenata i očuvanju javnog zdravlja. Prijavljivanje neželjenih dejstava od strane zdravstvenih radnika je nešto što je u svijetu dio svakodnevne kliničke prakse, što se podrazumijeva i što je mjerilo kvaliteta rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova. U Crnoj Gori se nerijetko priča o neželjenim dejstvima, ista su i tema brojnih objavljenih stručnih i naučnih radova, ali se rijetko takvi slučajevi pretoče u prijavu neželjenog dejstva lijeka, kroz formu obrasca koji se dostavlja CALIMS. Takvom praksom CALIMS, kao institucija koja je nacionalni kontakt prema evropskim i svjetskim bazama podataka, ostaje uskraćena za značajne informacije o bezbjednosti ljekova koji su u prometu u Crnoj Gori. Kako se svaka prijava koju zdravstveni radnik proslijedi CALIMS prosljeđuje i farmaceutskoj kompaniji, sa zaštićenim podacima o zdravstvenom radniku koji je prijavio neželjeno dejstvo lijeka, globalna dokumenta o bezbjed-

12

nosti lijeka koja vode i ažuriraju farmaceutske kompanije ne sadrže prijavljene slučajeve iz Crne Gore, bez obzira na činjenicu da su se neželjena dejstva možda i desila. Da je takva praksa neprijavljivanja neželjenih dejstava i odsustva učešća zdravstvenih radnika u prijavljivanju neželjenih dejstava, nadležnim agencijama za ljekove, o bezbjednosti ljekova nakon njihovog stavljanja u promet bi se nedovoljno znalo.

Godišnji izvještaj Pripremanje i objavljivanje godišnjeg izvještaja o neželjenim dejstvima je ujedno i prilika da se sagleda u kojoj mjeri zdravstveni radnici i farmaceutske kompanije ispunjavaju svoju zakonsku obavezu prijavljivanja CALIMS svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka. Zdravstvene ustanove i farmaceutske kompanije koje aktivno učestvuju u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova, treba da budu primjer ostalim učesnicima u sistemu farmakovigilance. Godišnji izvještaj, pored analize prijavljenih neželjenih dejstava ljekova, sadrži i kratak pregled najznačajnijih bezbjednosnih regulatornih mjera koje je CALIMS donijela spram novih saznanja o odnosu korist /rizik od primjene određenih ljekova koji se nalaze u prometu u Crnoj Gori, a nakon odluke nadležnih evropskih tijela u oblasti ljekova. Integralna forma izvještaja je dostupna na CALIMS


portalu www.calims.me. U nastavku teksta predstavljamo pojedine djelove izvještaja, koji se uglavnom odnose na aktivnosti učesnika u sistemu farmakovigilance. Najveći broj prijava zdravstveni radnici su direktno proslijedili CALIMS (58%), dok su u ostalim slučajevima prijave proslijedili preko odgovornih osoba farmaceutskih kompanija (42%), što je takođe legitiman način prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. I ZVJEŠTAČ Zdravstveni radnik Nosilac dozvole/sponzor KI UKUPNO PRIJAVA

ljekar

FARMACEUTSKA KOMPANIJA Novartis Roche Schering-Plough Labo N.V. Pfizer MSD Zdravlje A.D. Novo Nordisk

Tabela 1. Prikaz broja prijava od strane zdravstvenih radnika i nosilaca dozvole Najveći broj prijava u prethodnoj godini poslali su zdravstveni radnici iz domova zdravlja, ustanova koje obavljaju primarnu zdravstvenu zaštitu. BROJ PRIJAVA 36 22 12 4 4 3 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 3 97

Tabela 2. Prikaz učešća zdravstvenih ustanova u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova Od ukupno 75 spontano prijavljenih sumnji na neželjeno dejstvo lijeka (ostatak čine prijave iz kliničkih ispitivanja) u 73 slučaja, prijavu je CALIMS proslijedio ljekar, dok je jednu prijavu CALIMS proslijedio farmaceut. Broj prijava koje CALIMS dostavljaju farmaceutske kompanije govori o aktivnom učešću pojedinih farmaceutskih kompanija u praćenju bezbjednosti ljekova u prometu. Kako svaki nosilac dozvole mora imati odgovornu osobu za farmakovigilancu, koja mora biti edukovana o farmakovigilanci i edukovati stručni kadar koji je zaposlen u kompaniji o osnovnim načelima bezbjedne primjene ljekova, za očekivati je da se u sljedećim godinama, poveća broj kompanija koje dostavljaju CALIMS prijave neželjenih dejstava ljekova.

pacijent

Slika 1. Profil primarnih izvještača u ukupnom broju spontanih prijava

BROJ PRIJAVA 56 (58%) 41 (42%) 97

ZDRAVSTVENA USTANOVA Klinički centar Crne Gore Dom zdravlja Bijelo Polje Dom zdravlja Podgorica Dom zdravlja Berane Dom zdravlja Herceg Novi Dom zdravlja Tivat Dom zdravlja Bar Dom zdravlja Golubovci Institut za javno zdravlje Dom zdravlja Budva Dom zdravlja Kolašin Dom zdravlja Plav Dom zdravlja Pljevlja Dom zdravlja Rožaje Opšta bolnica Kotor Montefarm Nepoznato UKUPNO

farmaceut

Tabela 3. Prikaz farmaceutskih kompanija/sponzora kliničkih ispitivanja koje su dostavljale prijave neželjenog dejstva lijeka tokom 2013.godine Kako se jednom prijavom mogu opisati neželjena dejstva jednog ili više različitih suspektnih ljekova, u ukupno 97 prikupljenih prijava 105 ljekova je označeno kao suspektan lijek. Najveći broj prijava se, prema ATC klasifikaciji suspektnih ljekova, odnosio na ljekove koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora, kao i antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu. ATC

Naziv osnovne grupe ATC klasifikacije

A

J

Alimentarni trakt i metabolizam (ljekovi koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma) Krv i krvotvorni organi (ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa) Kardiovaskularni sistem (ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem) Koža i potkožno tkivo (ljekovi za liječenje bolesti kože i potkožnog tkiva) Genitourinarni sistem i polni hormoni (ljekovi za liječenje genitourinarnog sistema i polni hormoni) Hormonski preparati za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone Antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu

L

Antineoplastici i imunomodulatori

39

M

Mišićno-kostni sistem (ljekovi za bolesti mišićno-kostnog sistema) Nervni sistem (ljekovi koji djeluju na nervni sistem)

1

B C D G H

N

Broj prijava 6 5 22 0 0 1 24

1 1

S

Antiparazitni proizvodi, insekticidi i sredstva za zaštitu od insekata (ljekovi za liječenje infekcija izazvanih parazitima) Respiratorni sistem (ljekovi za liječenje bolesti respiratornog sistema) Senzorni organi (ljekovi koji djeluju na oko i uho)

V

Ostalo

0

P R

5 0

Tabela 4. Klasifikacija prijava prema ATC grupi suspektnog lijeka

13


Poremećaji kože i potkožnog tkiva Gastrointestinalni poremećaji Opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene Poremećaji krvi i limfnog sistema Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji Poremećaji nervnog sistema Ostalo

Slika 15. Prikaz prijavljenih neželjenih dejstava prema sistemu organa u 2013. godini. Kako je moguće da se kod jednog pacijenta istovremeno ispolji više neželjenih dejstava lijeka, broj neželjenih dejstava opisanih u prijavama je znatno veći od broja primljenih prijava. U vremenskom periodu koji je obuhvaćen ovim izvještajem, ukupno je prijavljeno 175 neželjenih reakcija. Zaključak CALIMS je da je broj prijava o ispoljenim neželjenim dejstvima značajno manji od njihove stvarne učesta-

losti ispoljavanja, tako da sistem spontanog prijavljivanja ne pruža dovoljno informacija o bezbjednosti primjene ljekova u Crnoj Gori. Kroz aktivnosti kontinuirane edukacije i promovisanja svoje uloge u zaštiti javnog zdravlja putem dostupnosti kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova CALIMS će uložiti dodatne napore, kako bi unaprijedila lokalni sistem farmakovigilance.

Ukoliko primijetite neželjeno dejstvo lijeka, čak i da se radi "samo" o Vašoj sumnji da je ispoljeno neželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu pošaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaštite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu i pošaljete: na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a 81 000 Podgorica tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me


Praćenje bezbjedne primjene vakcina u Crnoj Gori Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS), u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, kao nadležnom ustanovom za sprovođenje imunizacije, u skladu sa Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o uslovima i načinu sprovođenja obavezne imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određenih zaraznih bolesti, prati bezbjednost vakcina koje su u prometu u Crnoj Gori.

Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon vakcinacije Putem spontanog prijavljivanja od strane zdravstvenih radnika i predstavnika proizvođača, CALIMS dobija prijave neželjenih dejstava koje se odnose na vakcine i prijave koje se odnose na ostale ljekove. Zdravstveni radnici su u zakonskoj obavezi da neželjenu reakciju nakon vakcinacije prijave CALIMS i/ili Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Novost u 2013. godini je mogućnost prijavljivanja neželjenih dejstava nakon vakcinacije putem informacionog sistema iz primarne zdravstvene zaštite i opštih bolnica. Prijave koje na ovaj način popuni zdravstveni radnik istovremeno stižu u informacioni sistem CALIMS i Instituta za javno zdravlje. Očekuje se da ovaj način prijavljivanja bude dominantan u prijavljivanju neželjenih reakcija nakon primjene vakcina iz razloga što predstavlja komforan, siguran, brz transfer podataka između zdravstvenih ustanova, s jedne strane i CALIMS i Instituta za javno zdravlje, s druge strane.

Dio Stručne grupe za vakcine

Edukativni stručni skupovi Uspjeh sistema farmakovigilance svake zemlje zavisi od učešća zdravstvenih radnika u tom sistemu. CALIMS sprovodi brojne aktivnosti koje imaju za cilj promociju farmakovigilance, ukazivanje na značaj spontanog prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, odnosno vakcina, kao i edukaciju zdravstvenih radnika iz ove oblasti. Institut za javno zdravlje u saradnji sa CALIMS i Kliničkim centrom Crne Gore organizuje redovne godišnje edukativne stručne seminare iz oblasti imunoprofilakse. Na ovim seminarima se zdravstveni radnici koji sprovode program imunizacija u Crnoj Gori upoznaju sa osnovnim pojmovima u farmakovigilanci, klasifikacijom neželjenih dejstava, načinom dostavljanja prijave, kao i načinom popunjavanja obrasca za prijavu neželjenog dejstva nakon vakcinacije.

Stručna grupa za vakcine Po uzoru na zemlje koje imaju dobro razvijen sistem praćenja neželjenih reakcija nakon imunizacije, formirana je Stručna grupa za praćenje bezbjednosti vakcina. Stručna grupa za vakcine, koju čine predstavnici CALIMS, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore, procjenjuje ozbiljnosti, očekivanosti i uzročno posljedičnu povezanost (kauzalnost) između primjene vakcine i ispoljenog neželjenog dejstva. Ova grupa se sastaje nekoliko puta godišnje.

Edukativni stručni skup, Kolašin, april 2014

Proaktivnost, kompetentnost i zajedničko djelovanje svih državnih institucija nadležnih i odgovornih za različite aspekte postupka imunizacije su ključ uspjeha i povjerenja u sistem bezbjedne imunizacije koji postoji i u kontinuitetu se unapređuje u Crnoj Gori.

15


Ne možemo osjetiti bol u mozgu iako se preko njega šalju signali za bol.

Prosječna osoba sanja 1460 snova godišnje, što je oko četiri sna svake noći.

Med je veoma lako svariti zbog činjecice da su ga pčele već jednom varile.

Novorođenčad u početku sve vide samo u crnoj i bijeloj boji.

Tokom životnog vijeka muškarcu izraste nešto više od osam metara brade i brkova.

16

Potrebno je samo sedam sekundi da hrana iz usta dođe do stomaka.

Ljudi nemaju sposobnost da osjećaju mirise u toku sna.


Jetra može da obradi samo 14g alkohola na čas, pa se preostala količina unijetog alkohola uglavnom izbacuje u vidu vode.

Ljudska kosa može podnijeti težinu od oko 3 kilograma.

Nokti i kosa nastavljaju da rastu neko vrijeme i nakon smrti čovjeka.

Mozak odraslog muškarca nikad ne gubi na težini. Čak i kada čovjek fizički oslabi, mozak ostaje identično iste težine.

U normalnom ljudskom tijelu ima 656 mišića, od kojih su neki dugački 38cm, a neki svega jedan milimetar.

Tanko crijevo je oko četiri puta duže od visine prosječnog čovjeka.

Površina ljudskih pluća jednaka je površini teniskog terena iako pluća teže jedan kilogram.

17


Obilježen Svjetski dan digestivnog zdravlja Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore i farmaceutska kompanija PharmaSwiss obilježili su 26. septembra Svjetski dan digestivnog zdravlja. Tim povodom u hotelu “Podgorica” održan je stručni skup na kojem su održana dva predavanja. U okviru obilježavanja Svjetskog dana digestivnog zdravlja, Svjetska endoskopska organizacija od 2004. godine svake godine bira temu koja ima za cilj da poveća stepen značaja određenog problema u ovoj oblasti. Ovogodišnja tema bila je “Crijevni mikroorganizmi - značaj u zdravlju i bolesti”. U okviru obilježavanja Svjetskog dana digestivnog zdravlja predavanja su održali doc. dr Brigita Smolović (KCCG, Medicinski fakultet u Podgorici) na temu “Crijevna mikrobiota u zdravlju i bolesti” i prof. dr Srđan Đuranović (KCS, Medicinski fakultet u Beogradu) na temu “Crijevna mikrobiota - pogled na budućnost” - Naše udruženje je osnovano je 2009. godine. Kolektivni smo član Svjetske gastroenterološke i Evropske gastroenterološke i endoskopske organizacije, i u skladu sa aktivnostima Svjetske gastroenterološke organizacije, 29. maj je Svjetski dan digestivnog zdravlja. Međutim tema se obilježava tokom cijele godine. Više od 100 članica Svjetske organizacije dužno je da organizuje razne

18

skupove, kampanje, kurseve, pres konferencije, i na taj način promovišu aktuelnu temu. I crnogorsko Udruženja gastroenterohepatologa je dio tih aktivnosti, pa smo organizovali ovaj skup kako bi ukazali na značaj gastrointestinalnih mikroba, kao izolovanog organa u okviru digestivnog trakta – kazala je doc. dr Brigita Smolović, predsjednik Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore, koja je iskoristila priliku da se zahvali organizatorima skupa, farmaceutskoj kompaniji PharmaSwiss, koji su omogućili ovo okupljanje. Takođe, doc. dr Smolović se zahvalila i Farmaceutskoj i Ljekarskoj komori Crne Gore zbog akreditovanja skupa. Kako je navela u svom predavanju doc. dr Brigita Smolović - crijevna flora je dugo bila zapostavljena oblast, ali u zadnje vrijeme se sve više pažnje posvećuje makrobioti crijeva: - Crijevna flora je veoma značajna za funckionisanje i održavanje zdravlja. Sama kolonizacija crijevne flore počinje na rođenju, a vrsta kolonizacije zavisi od načina na koji je obavljen porođaj, da li vaginalno ili carskim rezom. Nakon toga, u kolonizaciji je veoma bitno dojenje, sa kojim u današnje vrijeme imamo veliki problem. Sve je manji broj žena koje doje, a nisu svjesne činjenice koliko to utiče na smanjenje rizika od atopijskog dermatitisa i alergija u kasnijoj dobi.


Brojne su funkcije gastrointestinalne makrobiote, a dijele se na metaboličke, protektivne i torfičke. - Od metaboličkih funckija svakao je najbitnija fermentacija nesvarenih supstanci i podsticanje apsorpcije vitamina. Osim toga, utiču i na regulaciju metabolizma žučne soli, učestvuju u deponovanju masti i slično, tako da se smatra da su danas oni esencijalni u nastanku zdravog imunog sistema. To govori zašto moramo voditi jako puno računa da ne pretjeramo u borbi protiv bakterija i ne narušimo ravnotežu, da ne bismo izgubili one koje su nam prijateljski nastrojene, jer je dobar dio upravo takvih. - Veoma je važno održavati ravnotežu koja je suštinski važna za zdravlje i spriječiti disbiozu, odnosno stanje u kojem broj loših bakterija prevaziđe broj prijateljski nastrojenih. - Brojni su faktori koji dovode do disbioze, ali najviše utiču antibiotici, modifikovana hrana, stres, kao i specifična terapija (hemo i radioterapija). Kada su u pitanju simptomi, javlja se dijareja, neprijatan zadah, loše varenje, ali osim toga i loše raspoloženje, kvalitet sna opada i javlja se nervoza i nadutost. Kako je kazala doc. dr Smolović, nije svejedno koji probiotik koristiti u slučaju da se jave simptomi bolesti. U tretiranju ovog problema spoznajemo prebiotike, probiotike i simbiotike, kao kombinaciju prva dva. Prebiotici predstavljaju selektivno fermentisan sastojak hrane, odnosno hranu za naše probiotske bakterije, a probiotici su živi mikroorganizmi koji doprinose poboljšanju zdravlja - Glavni mehanizmi dejstva probiotika su brojni, ali suština je da oni potiskuju loše bakterije. Dovode i do imunomodulacije i eskluzije, poboljšavaju epitelnu barijeru, receptore, i stimulišu sekreciju mukusa i utiču na druge zaštitne faktore digestivnog trakta. Postoji više indikacija korišćenja probiotika, a samo neke su akutni virusni gastroenteritis, antibiotski proliv, iritabilni kolon, paucitis i putnička dijareja. Kako je kazala doc. dr Smolović, antibiotikom udružene dijareje se javljaju u toku, a nekad i više od dva mjeseca nakon primjene antibiotika. Po njenim riječima, skoro svi antibiotici utiču na ovu pojavu, a posebno oni koji djeluju na anaerobe. Razlika u načinu primjene antibiotika daje gotovo isti rizik, bilo da se koriste per os ili paranteralno, navela je doc. dr Smolović. - Dva su faktora koja možemo razmatrati prilikom pojave antibiotikom uzrokovanih dijareja, a to su faktor antibiotika i domaćina. Kod faktora antibiotik, dužina primjene i širina spektra antibiotika značajno utiče. Posmatrajući faktor domaćin, izloženija su djeca mlađa od šest godina, i osobe starije od 65 godina. Vjerovatnoća se povećava i u slučaju da je pacijent hospitalizovan ili ima više udruženih komorbiditeta – kazala je doc. dr Smolović. Što se tiče značaja probiotika u prevenciji antibiotikom uzrokovanih dijareja, doc. dr Smolović je kazala da je devet randomizovanih studija pokazalo da one osobe koje su pile probiotike imaju značajno manje antibiotikom uzrokovanih dijareja u odnosu na one koje su uzimale placebo, s tim što je potrebno još dosta studija kako bi se formirale jasne preporuke za njihovu upotrebu u kombinaciji sa antibioticima. - Što se tiče drugog efekta koji imaju probiotici, navodimo putničke dijareje, i u tom slučaju njihova upotreba utiče na smanjenje od 25 do 50% za one koji putuju u rizične krajeve. Ono što je dobro je da najčešće dolazi do spontanog izliječenja, ali je


potrebno naći mehanizme preveniranja. Selekcija u ishrani ne eliminiše ovaj oblik dijareje. Veoma je važna tehnologija izrade kapsule, jer je potrebno postići da veliki broj nerazgrađenih probiotskih bakterija opstane do debelog crijeva. Studija koja je imala za cilj da pokaže kakva je stabilnost kapsula dobijenih multi rezistentnom inkapsulacijom, i drugih probiotskih kapsula u uslovima koji simuliraju želudačnu sredinu, pokazala je da smanjenje broja aktivnih probiotskih bakterija je najmanje kade se koristi Multilac probiotik, što potvrđuje koliko je bitna metoda proizvodnje – kazala je na kraju svog izlaganja doc. dr Smolović. Kako je u uvodnom izlaganju naveo prof. dr Srđan Đuranović, zajedno sa kolegama iz Srbije, povodom Svjetskog dana digestivnog zdravlja održan je sastanak, koji je bio veoma posjećen od strane ljekara i farmaceuta, zbog čega je veoma zadovoljan, jer je svijest o digestivnom zdravlju podignuta na veći nivo. - Jednu stvar predstavlja uzimanje ljekova, a drugu to što vodimo računa kako se hranimo. Uslovno rečeno ljekova, budući da probiotici nigdje na svijetu nisu definisani kao ljekovi, već kao dodaci ishrani – kazao je prof. dr Đuranović. - Ako govorimo o crijevnoj mikroflori čovjeka (nekad smo govorili o crijevnim mikroorganizmima ili o mikroflori, a to su sve sinonimi) smatramo da se ona sastoji od 30 rodova i preko 500 vrsta. Ako saberemo ukupan broj ćelija koje grade ljudski organizam i uporedimo ga sa brojem mikroorganizama koji se nalaze u digestivnom traktu, 90% su mikroorganizmi koji se nalaze u digestivnom traktu (govorimo o brojnosti), a samo 10% je ostalih gradivnih ćelija, koje sačinjavaju ljudski organizam. - Znamo da poremećaj komensalne flore dovodi, u prvom redu, do poremećaja imunoloških funkcija, a digestivni trakt je ustvari endokrini imunološki organ u ljudskom organizmu, bez obzira kako to drastično zvučalo. Poremećaj mikroflore dovodi do lakšeg razvoja neoplazija i hronične zapaljenske bolesti crijeva, odnosno gojaznosti što predstavlja globalni univerzalni problem. Želim da istaknem da je mikrobiota, s obzirom na tu evolutivnost u ljudskom rodu, identifikator jedne divergencije među ljudima koji imaju različiti genetski sklop. To znači da svaka osoba, pored toga što ima različit otisak prsta, ima i različitu crijevnu mirkofloru, a ljudi koji su bliže genetske konstitucije, srodni rođaci, sa jedne strane, sa druge ljudi koji žive u zajednici, odnosno u sličnim uslovima imaju mnogo sličniju mikrofloru, nego ljudi koji žive na drugom kontinentu, odnosno oni koji imaju različitu genetsku konstituciju. To je strašno važno jer

20

možemo da izvršimo tipizaciju, odnosno da tačno procijenimo i utvrdimo šta je normalan broj za našu populaciju, i da iz toga izvučemo neke karakteristike koje mogu biti razlog za nastanak bolesti. U svijetu se rade brojna istraživanja na ovu temu, naveo je prof. dr Đuranović i kazao da i u Beogradu postoji izvanredna grupa koja je radila nekoliko značajnih radova na svjetskom nivou, a pripremaju upoređivanje rezultata na prostoru Srbije i Crne Gore za oboljele i zdrave ljude. - Da bi se uradilo tako nešto dovoljan je uzorak stolice ili sama biopsija digestivnog trakta, tako da je samo uzimanje materijala relativno jednostavno. Sve ovo o čemu mi govorimo je čista empirija, a mi to govorimo na osnovu iskustva jer ne možemo biti sigurni šta se nalazi u digestivnom traktu, niti kako će to djelovati. - U mehanizmu dejstva probiotskih bakterija postoje tri glavna elementa. Prvi elemenat je uticaj na crijevne baterije i uspostavljanje dobrog balansa, drugi elemenat je imunoregulacija putem regulisanja nivoa citokina i interleukina, proinflamatornih supstanci koje se nalaze, ne samo u digestivnom traktu nego i u cijelom organizmu. Treći element je povećanje produkcije sluzi, odnosno povećanje mogućnosti da imamo zaštitni sloj sluzokože u digestivnom traktu je jako bitan u svim djelovima digestivnog trakta - naglasio je prof. dr Đuranović. Sumirajući ono o čemu su on i doc. dr Smolović govorili, prof. dr Đuranović je rekao da se dolazi do veoma teškog pitanja: koji su to probiotici koje bi trebalo preporučivati? - Najbolje je probiotik kombinovati sa prebiotikom jer tako onim probiotskim bakterijama koje unosimo dodajemo i određenu hranu. Multilac je jedna takva vrsta simbiotika, koji se dosta dobro pokazao kao kombinacija laktobacilusa i bifidobakterijuma, zajedno sa streptokokus termofilusom. Naravno, posjeduje i prebiotik - hranu oligofruktozu, pojasnio je prof. dr Đuranović. - Probiotski preparati neće moći da liječe sve, ali sam siguran da će za neke od ovih indikacija biti prostora u budućnosti, što će naravno biti predmet istraživanja i razmišljanja. A meni se veoma dopada to što će probiotici biti ljekovi 21. vijeka, jer su mikrobiologija i antibiotici bili glavni u medicini 20. vijeka. Budućnost je već počela - kazao je prof. dr Đuranović. Draženka Laketić


Samopregled je prvi

i najvažniji korak Crnogorska kampanja u borbi protiv raka dojke ima jedinstvenu poruku “Svim srcem u borbi protiv raka dojke”. U razgovoru sa prim. dr Nadom Cicmil Sarić, otkrivamo zašto je značaj ove teme uvijek aktuelan, kako u svijetu, tako i kod nas. Kakva je zdravstvena slika Crne Gore u pogledu borbe protiv karcinoma dojke? Borba protiv raka dojke je veliki izazov i težak zadatak koji stoji pred društvenom zajednicom cijelog svijeta. U nju treba da budu uključeni ne samo zdravstveni radnici nego i laici. Ovoj borbi ne treba posvetiti samo jedan mjesec nego sve dane u godini. Posljednjih godina u Crnoj Gori su učinjeni veliki koraci i napredak u ovoj oblasti. Dio aktivnosti jezapočet„screening“ programom čiji nosilac je Dom zdravlja u Danilovgradu. Ovaj dobro osmišljen program nije u potpunosti zaživio i sproveden, jer se zajednica suočila sa brojnim problemima: kako nedostatkom stručnog kadra za njegovo sprovođenje, tako i nedovoljnim brojem odgovarajućih aparata za „screening“ mamografiju, kao i visokim troškovima koje svaki preventivni program sa sobom nosi. Postoje ideje i početni planovi za osnivanje Centra za dojku pri Kliničkom centru Crne Gore, u prostoru stare zgrade Klinike za onkologiju, koji bi bio namijenjen preventivnim postupcima i dijagnostičkim procedurama koje su vezane za zdravlje dojke. Informativni,edukativni i promotivni programi, čiji su nosioci najčešće NVO („Zdrava Donna Montenegrina“, zdravstveno savjetovalište ILC Tuzi, NVO „Roditelji.me“...) u velikoj mjeri doprinose napretku u borbi protiv karcinoma dojke. Da li su iskustva drugih zemalja drugačija i da li su ljudi s ovog podneblja više skloni ovom oboljenju? Iskustva drugih zemalja Evrope i svijeta su slična onima koje imamo u Crnoj Gori. Karcinom dojke je svugdje veliki zdravstveni problem, učestalost njegove pojave je velika i ne pokazuje tendenciju pada. Zemlje sa većim društvenim proizvodom imaju veću mogućnost materijalnog ulaganja i uspješnijeg sprovođenja prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti. Određeni broj zemalja ima u okviru svojih nacionalnih programa precizno

Prim. dr Nada Cicmil Sarić

urađen kod za „screening“,vrijeme sprovođenja bazične mamografije, intervale u kojima se ona ponavlja. Među zemljama bivše Jugoslavije, Slovenija i Hrvatska su najviše uradile na planu prevencije. Stopa obolijevanja od raka dojke u cijelom svijetu je visoka. Postoje određena zapažanja da žene u Japanu i Africi manje obolijevaju od žena na zapadu. Jedna od cijena koja se mora platiti urbanom životu, koji obiluje brzom hranom i diktaturom dobrog fizičkog izgleda, što uključuje i razne „push up“, „wonder bra“,“hormonske eliksire“ i slične čudesne izume, svakako je i stalni porast obolijevanja od raka dojke. Ne bih rekla da se po ovom pitanju razlikujemo od drugih: obolijevamo otprilike koliko i žene u drugim zemljama. Odsustvo institucije Registra za rak u našoj zemlji onemogućava precizno iznošenje podataka, ali sa oko 200 oboljelih i 70 umrlih žena od karcinoma dojke u Crnoj Gori u toku godinu dana (na osnovu statistike kojom raspolažemo), svakako je jasno koliko je potrebno raditi na širenju svijesti o značaju prevencije u ovoj oblasti.

21


Zašto je važno podići svijest o ranom otrkivanju raka dojke? Svaki put kada mi neko postavi ovakvo ili slično pitanje pomislim da je to već toliko puta ispričana priča i da je potpuno nemoguće da postoji bilo ko da je nije čuo, kao i da već ne zna ono što ću reći. Nažalost, svakodnevno sam u (ne)prilici da shvatam koliko je ovakvo moje razmišljanje i uvjerenje pogrešno. Podizanje svijesti o ranom otkrivanju bolesti je od apsolutnog značaja. Jedini potpuno efikasan lijek za rak dojke je prevencija, profilaksa i rano otkrivanje bolesti. U tom smislu je neophodno informisati populaciju o primarnoj i sekundarnoj prevenciji, koje podrazumijevaju razne modalitete: u ovom okviru su veoma značajni informativno-edukativni programi vezani za ovu oblast i njihova široka promocija. Šta treba da radimo kako bi izbjegli neželjene posljedice? U primarnu prevenciju se ubrajaju mjere higijenskodijetetskog režima i stila života: fizička aktivnost, primjena vitamina, mikroelemenata, izbjegavanje moguće štete od uzimanja nekih vrsta psihofarmaka, hormona, hormonske nadomjesne terapije, nošenje adekvatnog grudnjaka, izbjegavanje cigareta, alkohola, masnoća, konzumiranje leguminoza, voća, povrća, fitoestrogena. Pod sekundarnom prevencijom podrazumijevamo samopregled, klinički pregled kod ljekara, „screening“, mamografiju, bazičnu mamografiju (u S.A.D. u četrdesetoj a u većini ostalih zemalja u pedesetoj godini života) i njeno hronološko pravovremeno ponavljanje (na dvije godine). Poseban segment prevencije i profilakse predstavljaju samo u određenim slučajevima primjenjivane mjere genskog testiranja, profilaktičke mastectomiae kao i hemioprevencija izvjesnim vrstama lijekova, koja se sprovodi kod žena sa povišenim rizikom za razvoj karcinoma dojke (U.S.A.). Zašto je (samo)kontrola prvi i najvažniji korak? Svaki čovjek je sam gospodar svoje sudbine i kovač svoje sreće. Zato je i samopregled svakako i prvi i najvažniji korak u sprečavanju i ranom otkrivanju bolesti. Samopregled bi trebalo da radi svaka žena od svoje dvadesete godine. Za to je dovoljno sebi posvetiti desetak minuta jednom u mjesec dana. Kod žena koje imaju menstrualne cikluse, najbolje je pregled uraditi 5. do 10. dana ciklusa, a kod žena u menopauzi jednog, sa samim sobom „dogovorenog“ datuma u mjesecu. Pregled se obavlja jagodicama a ne vrhovima prstiju, kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satu, od periferije prema centru dojke (uz obavezni pregled bradavice), prvo u stojećem a zatim u ležećem položaju. Desna dojka se pregleda lijevom a lijeva desnom rukom. Nije realno očekivati da žena sama postavi sebi dijagnozu, jer tu i kod iskusnih stručnjaka

22

često postoje brojne dileme, ali je sasvim dovoljno i realno da žena uoči da postoji nešto čega ranije nije bilo. Ova spoznaja,“dijagnoza samopregleda“ će je odvesti na pravo mjesto gdje će se postaviti konačna dijagnoza. Samopregledom žena može postaviti sebi pitanje ili sumnju, ali nikako ne može i ne treba sama donositi zaključak. Kako da naučimo samokontrolu grudi i prepoznamo rane simptome? Samopregled je jednostavan toliko da ga može primijeniti svaka žena. Ono što treba zapaziti jesu: izrazita asimetrija dojki, promjene u boji i reljefu kože (crvenilo, nabranost - kao kora od narandže), jače izraženi krvni sudovi kože, ispupčenja i zadebljanja u njoj, zaravnjenost ili uvlačenje bradavice, iscjedak na mamili, prisustvo zadebljanja i čvorova u dojkama, uvećenje limfnih žlijezda u pazušnim jamama… Samopregled je najlakše naučiti uz preporuku stručnog lica koje ga demonstrira, ili uz flajere koji na veoma pristupačan način pokazuju kako se pregled radi, a dostupni su na mnogim mjestima: dijele se u toku akcija „ružičastog oktobra“ i sličnih događaja a mogu se naći i na internetu. Koliko su današnje terapije komforne i koliko je kvalitet življenja njen sastavni dio? Liječenje dokazanog raka dojke je dug, težak i neizvjestan put. Najteži je sam početak. Većina žena kaže da im je hemioterapija najteži dio tretmana; ja sam potpuno uvjerena da je najteži dio cijele priče sama dijagnoza. Saopštiti i objasniti dijagnozu,


prognozu, tok liječenja, željene i neželjene učinka liječenja na kraće ali i na duže staze… Nedostatak kvalifikovanog kliničkog psihologa u ovom trenutku je ono što čini veliki dodatni problem, kako ljekaru tako i pacijentu. Dobar psihološki pristup ima potpuno jednak značaj za uspješno liječenje kao i mjere hirurgije, zračne, medikamentozne terapije i rehabilitacije. Rehabilitacija se ne odnosi samo na fizički oporavak nago i na porodičnu, socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju. Prihvatanje bolesti, kako od strane pojedinca tako i od cijelog društva, kao činjenice da je bolest svačija - nečija juče, nečija danas, nečija sjutra, mora biti zlatno načelo za sve nas. Savremena terapija karcinoma dojke obuhvata razne oblike i obime hirurških intervencija, zračnu terapiju same dojke i najčešće pripadajućih regija limfnog odvoda i primjenu onkofarmaka. Tretman se za svakog pacijenta kreira u skaldu sa važećim protokolima, ali je individualno prilagođen svakom pojedincu, potrebama njegovog oboljenja i uslovima za sprovođenje liječenja. Hronologija i raspored liječenja je različit, plod je odluke konzilijarnog tima i uvijek ima multidisciplinaran karakter. Psiholog, socijalni radnik, fizijatar i specijalista za terapiju bola bi uz hirurga, raditerapute, onkologa i patologa morali bi biti redovni članovi tima. Operacije kao i zračenje mogu dovesti do stvaranja ožiljnog tkiva koje posljedično može prouzrokovati otok ruke na operisanoj strani u manjoj ili većoj mjeri. Klasični citostatici prouzrokuju pojavu mučnine, povraćanja, opadanja kose, zamora... Cilj ljekara i pacijenta je uvijek isti i zajdnički: doći do najboljeg rešenja i ishoda. Kada je hemioterapija u pitanju, subjektivna intolerancija ljekova koju zapaža sam pacijrnt je ljekaru manje značajna nego moguće dejstvo lijeka na krvnu sliku, srce, vitalne organe, prouzrokovanje alergija, neuroloških deficita... Savremeni onkofarmaci („target“ terapije, hormoni, bisfosfonati) imaju minimalna neželjena dejstva, te je njihova primjena bolesniku mnogo prihvatljivija, a kvalitet života pacijenta u toku njihove primjene je mnogo bolji. Da li ste u svojoj porodici ili krugu bliskih prijatelja imali iskustvo karcinoma dojke? Koliko je podrška porodice i prijatelja važna? Ne postoji porodica koja nije imala, nema ili neće imati iskustvo sa ovim oboljenjem u svom krilu. Naravno da je i krug mojih bliskih prijatelja sadržavao ovakvo iskustvo. Inače, ja često imam običaj reći da „svi moji prijatelji, srećom, nisu istovremeno i moji pacijenti“, ali da su zato, s druge strane, svi moji pacijenti moji najveći prijatelji. Podrška prijatelja i porodice je od neiopisive važnosti u ovakvim situacijama. Koliko zvuči trivijalno toliko je i istinito. Oboljelom je potrebno saosjećanje, ali ne sažaljenje. To nikako! Razumijevanje, „tehnička“ podrška, druženje, osjećaj sigurnosti, pripadnost porodičnoj i društvenoj zajednici u punom i pravom smislu te riječi je dragocjeno za liječenje i izlječenje. Nevladine organizacije i udruženja koja su uključena u ovu materiju su od najvećeg značaja. Imam utisak da ova činjenica iz dana u dan biva sve više prepoznata i dobija puni i pravi podsticaj za svoj dalji rad. Jesu li trenutne mogućnosti za liječenje u Crnoj Gori dovoljne za uspješno izlječenje, i šta je potrebno da se ti uslovi učine boljim?

Mora se priznati da smo mi Balkanci najčešće veoma zadovoljni sami sobom u svakom smislu te riječi. To nije ništa loše, jednostavno, to je nama svima poznata činjenica. Tako bi se možda (naravno pogrešno) moglo protumačiti i shvatiti ako kažem da je onkologija u Crnoj Gori danas u potpunosti spremna i sposobna da na odgovarajući način liječi žene oboljele od karcinoma dojke. Vjerujte, istina je ako kažem da su hirurzi, radioterapeuti, patolozi i onkolozi, koji se bave ovom problematikom, u potpunosti voljni i sposobni da uspješno liječe pacijentjkinje oboljele od raka dojke. Ja zapravo i ne poznajem žene koje su zbog nezadovoljstva liječenjem, napustile onkologiju u Crnoj Gori. Znam samo one koje su prije započinjanja bilo kakvog tretmana povjerenje poklonile nekom drugom onkološkom centru i okruženju, dakle bez ikakve spoznaje o mogućnostima, znanju i načinu rada naših onkoloških timova. Svkako da mi ne pada na pamet da kažem da smo savršeni, jer takvo nešto ne postoji. Ipak, veliki je izazov težiti savršenstvu i graditi sebe kao sve boljeg i boljeg člana tima onkološke zajednice. Fond zdravstva Crne Gore, uprkos više nego skromnim materijalnim mogućnostima, u državi daje značajan doprinos i drži otvorena sva vrata za registraciju i stavljanje na liste i pozitivne liste praktično svih ljekova koji danas u svijetu postoje za što uspješnije liječenje raka dojke. Da li možete podijeliti neki savjet sa našim čitaocima? U toku svoga tridesetogodišnjeg rada imala sam bezbroj kontakata sa ženama oboljelim od raka dojke na relaciji: SarajevoPariz-Beograd-Podgorica... Neke od oboljelih su dijagnostikovane u odmaklom stadijumu bolesti i živjele su tek nekoliko mjeseci; druge žene su imale bolest u ranom stadijumu i žive su, uz dobar kvalitet života u svojoj porodici i okruženju i danas, četvrt vijeka i duže nakon primarne dijagnoze. Bolest je ista, ali nije i pojedinac koji je nosi. Ne postoje neizlječive bolesti. Postoje samo neizlječivi pojedinci. Dobar duh, podrška porodice, društva, šire zajednice i institucija NVO, uz blagovremenu dijagnozu i primjenu savremenih metoda liječenja, garancija su maksimalno uspješnog liječenja žene oboljele od karcinoma dojke. Ipak, najbolji lijek je prevencija: ispravna, dobra, blagovremena informacija o bolesti dobijena sa pravog izvora, sprovođenje mjera primarne i sekundarne prevencije, oslobađenje od straha koji je mehanizam koji ničem dobrom ne služi u ovom slučaju. Ne postoji žena koja nema podsvjesni ili svjesni strah od ove bolesti. Na sreću, jedva trećina od svih promjena otkrivenih u grudima žena je maligne prirode. Ova činjenica pak ne predstavlja veliku utjehu za onu trećinu za koju se dokaže da su zaista oboljeli. Za sebe i svoju porodicu oni su prvi, jedini, najvažniji i njihov život nema kopije, klona niti reprize. Imajući u vidu ove svevremene i svepoznate životne činjenice, učinimo nešto za sebe: naučimo kako da spriječimo bolest. Meša Selimović se u jednom od svojih djela zapitao: “Ako zahvatimo lavor vode iz mora da li je i ta voda u lavoru more?“ Naravno da jeste. Ako svaka od nas zahvati iz mora svoj lavor vode, oni će zajedno napraviti veliko more zdravlja, sreće, mira i blagostanja, za nas, naše porodice i najširu drušvenu zajednicu.

Razgovor prirpedila: Prava Priča Studio Marekting

23


NIFT: Za otkrivanje Daunovog sindroma u ranoj trudnoći danas je potrebna samo jedna epruveta krvi trudnice! Svako ljudsko biće sastavljeno je otprilike od jedne milijarde ćelija, a kod većine od nas, u svakoj ćeliji nalazi se 23 para, odnosno 46 hromozoma koji nose genetski zapis i određuju mnoge naše karakteristike. Po jedan hromozom u svakom paru primili smo od oca a po jedan od majke. No, nažalost postoje i oni koji u procesu oplodnje i odvajanju hromozoma u polnim ćelijama njihovih roditelja ili embrionu, nisu imali takve sreće. U nekim slučajevima, u tim procesima dolazi do greške u odvajanju hromozoma, pa je zato određeni hromozom u ćeliji umjesto u dva, prisutan u tri primierka. Najčešća anomalija tog tipa je trizomija hromozoma 21, poznata kao Daunov sindrom. Ljudi s Daunovim sindromom obično imaju smetnje u mentalnom razvoju. Imaju tipične crte lica, takođe se vrlo često pojavljuju oboljenja srca, respiratorne, imunološke, hromozomske i enzimske poteškoće. Daunov sindrom se prosječno pojavi 1 u 740 novorodjenih, a rizik za pojavu raste sa godinama trudnice. Postoji nekoliko neinvazivnih prognostičkih testova, kao mjerenje nuhalnog nabora ili hormonski test, s kojima se mo-

že procijeniti rizik Daunovog sindroma i nekih ostalih hromozomskih trizomija, ali jedini pouzdan način otkrivanja hromozomskih nepravilnosti djeteta tokom trudnoće, do nedavno bile su invazivne dijagnostičke metode (najčešće amniocenteza, rjeđe CVS i kordocenteza). Obično, ako ti testovi pokazuju visok rizik, ljekar će preporučiti jednu od tih invazivnih metoda. Ne samo da je postupak amniocenteze jako neugodan za trudnicu, te da se može izvesti tek od 16. nedelje trudnoće, nego i intervencija nosi i oko 1 % rizika od spontanog pobačaja. Slabost trenutnih neinvazivnih testova - dabl i triplscreenig testa, je u glavnom u tome što je pouzdanost 85-90% i što je na invazivnu i rizičnu metodu upućen veliki broj trudnica, za koje se je utvrdilo da, ustvari nose zdrav plod. Prisutnost hromozomske trizomije se u prosjeku potvrdi samo u 3 % slučajeva.

NEINVAZIVNI PRENATALNI TEST ZA OTKRIVANJE HROMOZOMSKIH TRIZOMIJA Neinvazivni prenatalni test za otkrivanje mogućih trizomija ploda (NIFTY) moguće je izvesti posle 10. nedjelje trudnoće. Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. S neinvazivnim testom NIFTY bez ikakvog rizika, s više od 99% pouzdanošću utvrđujemo odsutnost ili moguću prisutnost trizomije hromozoma 21, 18, 13 i polnih hromozoma kod ploda!

KAKO FUNKCIONIŠE? NIFTY test temeljen je na savremenim saznanjima da se u krvi trudnica nalazi određen dio slobodne DNK ploda. Analiza se izvodi upotrebom najnovije tehnologije DNK sekvencioniranja, kod koje eventualno povećanje udjela plodove DNK za određen hromozom znači prisutnost trizomije.

24


…MIŠLJENJE STRUČNJAKA… Dr. Tatjana Motrenko-Simić: Kako su trudnoće iz IVF-a ipak povezane sa nešto većim rizikom nego ostale spontano nastale trudnoće, dijelom zbog godina pacijentkinja a dijelom zbog razloga infertiliteta, detekcija fetalne DNK iz majčine krvi je najnoviji metod koji nam omogućava ispitivanje na najčešće hromozomske anomalije, uz smanjenje rizika za samu trudnoću, jer se invazivne procedure tipa CVS-a ili amniocenteze izbjegavaju. Naravno, stoprocentna detekcija nije moguća ni kod amniocenteze, i dio malformacija može biti povezan sa drugim faktorima, ne samo sa genetikom, tako da praćenje trudnoća po svim perinatoloskim kriterijumima ostaje obaveza.

Pouzdanost i izvanredna preciznost tehnologije je dokazana u više kliničkih studija.

porodici imaju slučajeve hromozomskih abnormalnosti. Trenutno je test dostupan za jednostruku i za dvostruku trudnoću.

KOME JE TEST NAMIJENJEN?

NIFTY TEST U CRNOJ GORI?

Test može napraviti svaka trudnica od 10. nedjelje trudnoće dalje, a posebno je namijenjen onima, kojima su prethodni testovi pokazali povećan rizik za prisutnost trizomija, trudnicama koje su starije od 35 godina, trudnicama koje imaju djecu s hromozomskim abnormalnostima, te onima koje u

NIFTY test je trudnicama u Crnoj Gori dostupan od maja 2014. godine, te se trenutno izvodi na četiri lokacije. U Podgorici možete napraviti test u Klinici LIFE, ArsMedica ili u Mićunović Medical, a u Budvi dostupan je u Centru za humanu reprodukciju Budva.

Neinvazivni prenatalni test za otkrivanje Daunovog sindroma i ostalih trizomija hromozoma SIGURNO

NIFTY test je potpuno bezbjedan, visoko pouzdan i neinvazivan skrining test krvi koji ne predstavlja nikakvu opasnost za dijete i majku.

TAČNO I POUZDANO

Pomoću NIFTY testa uz pouzdanost veću od 99% može se odrediti moguće prisustvo trizomije hromozoma 21, 18 i 13 kao i polnih hromozoma.

JEDNOSTAVNO

Test se zasniva na uzimanju krvi iz vene, nakon čega slijedi analiza fetalne DNK iz majčine krvi. Test je moguće izvesti već u 10. sedmici trudnoće. Klinika ‘LIFE’, Podgorica Tel: +38220 623 212

Centar za humanu reprodukciju, Budva dr. Tatjana Motrenko Simić Tel: +3823 3402 432

www.niftytest.rs Mićunović Medical, Podgorica dr. Gradimirka Mićunović Tel: +38220 623 626

Ars Medica, Podgorica dr. Tatjana Šuković Tel: +38220 227 444

Jednostavno, sigurno i pouzdano. Za vas i vaše dijete!


ŠT E T N O ST I G R AČ A K A Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ PZU „Milmedika“, Podgorica Dilema koja je ovih dana prisutna u svijetu, pa i kod nas, je da li su gumice u boji za pravljenje narukvica, štetne po zdravlje djece. Odgovori su različiti. Proizvođači tvrde da nijesu. Britanska firma „Entertejner“, najveći lanac prodavnica igračaka u Velikoj Britaniji, povukla je iz prodaje gumice za pravljenje popularnih narukvica i sitnih igračaka nakon što je, navodno, otkriveno da sadrže 40 odsto ftalata, materije koje, po propisima EU, može u proizvodu da bude najviše 0,1 odsto. RAPEX i RASFF su agencije brze dojave podataka o štetnosti svih proizvoda, pa i dječjih igračaka, na tržištu Evropske unije. Na žalost, kod nas nema takvih sistema, tako da se kod nas na tržištu mogu naći „Eva slagalice“ od sunđera, „happy toys“ kockice sa brojevima, drveni satovi- slagalice porijeklom iz Kine, na kojima je stavljen znak upozorenja od hemijskog trovanja i čija je prodaja zabranjena u zemljama EU. Kada je riječ o samim gumicama, informaciju da sadrži kancerogene hemikalije još nije potvrdila RAPEX, nadležno tijelo za hitno obavještavanje u EU, i zbog toga se ova informacija još uvijek uzima sa rezervom. Svi smo vrlo često u prilici da poklanjamo igračke, bilo svojoj ili tuđoj djeci, sa namjerom da ih obradujemo, ne razmišljajući o njihovoj eventualnoj štetnosti. Igračke biramo po različitim kriterijumima - po edukativnoj vrijednsoti, po trenutnoj aktuelnosti, po sopstvenoj kupovnoj

26


moći, ali malo ko od nas obraća pažnju na toksikološku ispravnost igračaka. Ovo je veoma bitna stvar na koju treba obratiti pažnju prilikom izbora igračaka. U okviru genetike postoji naučna disciplina genotoksikologija, koja ukazuje na opasne, mutagene supstance koje postoje u našem okruženju. Sa napretkom čovječanstva povećava se i broj različitih bioloških, hemijskih i fizičkih supstanci koje mogu oštetiti DNK, nasljednu osnovu svakog organizma. Većina takvih promjena biva ispravljena od strane same ćelije, ali se nekada dešavaju trajne promjene, koje zovemo mutacije, koje su najčešće neprimjetne. Te mutacije mogu dovesti do različitih bolesti, kao što su karcinomi, ateroskleroza i mnoge druge. Ako se ove mutacije prenesu potomstvu, mogu da dovedu do oštećenja ploda, genetskih bolesti, a nekada i do prenatalne smrti. Takvi štetni agensi nalaze se svuda oko nas, pa i u dječijim igračkama. Iako je zakonom propisana maksimalna dozvoljena koncentracija štetnih materija, na tržištu se mogu naći igračke koje sadrže prekomjerene količine toksičnih i kancerogenih supsatnci, a tu bi pomenuli ftalate, teške metale (olovo, aresen, hrom), fortmaldehid i azo boje. Ftalati se najčešće dodaju plastičnoj masi, a njihov je zadatak da igračku učine mekšom i savitljivijom. Najčešće ih nalazimo u onim igračkama koje su namijenjene najmlađoj populaciji, kao što su zvečke, lutkice, gumene patkice, pa čak i u glodalicama za zube i plastičnom priboru za jelo. Evropska unija je 1999. godine donijela privremenu zabranu ftalata u dječijim igračkama, a od 2004. godine trajno je zabranjena njihova upotreba u proizvodnji igračaka. Često ne možemo odoljeti kupovini poklona za naše najmilije. Djeca s nestrpljenjem očekuju igračke, a roditelji prilikom kupovine treba dobro da razmisle o tome koje su igračke svojom kvalitetom sigurne i prihvatljive.

Šta učiniti?  t/FLVQPWBUJJHSBʊLFCF[EFLMBSBDJKFOBLPKPKUSFCBEB stoji PVC free, non toxic ili nešto slično.  t6LPMJLPOBJHSBʊLBNBOJÝUBOFQJÝF LVQVKUFQSPJ[WPEF poznatih marki.  tUvijek obično stoji i oznaka "tested" da je proizvod odobren od strane agencija za provjeru kvaliteta. To znači da je igračka testirana i da je provjereno sadrži li bilo kakve štetne hemikalije.  t$&P[OBLBQPLB[VKFEBJHSBʊLB[BEPWPMKBWBTWFCJUOF zahtjeve sigurnosti i zdravlja djece. Stavljanjem CE oznake na proizvod proizvođač garantuje da je igračka zadovoljila na testiranjima sve propisane postupke dokazivanja ispravnosti u za to ovlašćenim laboratorijama  t#PKFJLSFEFTVOFUPLTJʊOFBLPTFOBFUJLFUJOBMB[J oznaka ASTM D-4236. To znači da je proizvod toksikološki provjeren. Po zdravlje je važno odlučiti se za kvalitet, a ne za kvantitet. Radije kupite jednu igračku ili dvije manje, ali s etiketama ispravnosti, nego mnoštvo igračaka sumnjivog kvaliteta. Na taj način čuvate zdravlje djeteta, a i igračke će sigurno duže trajati. Evropska unija ima sistem za brzo upozoravanje na sve opasne proizvode široke potrošnje, a rezultati se mogu vidjeti na sajtu RAPEX-a. Podaci se od 2004. godine ažuriraju svakog petka. Zadnjih par mejseci sa tržišta je povučeno 30 igračaka, koje su uglavnom proizvedene u Kini. Na kraju, kakvu god igračku izabrali, znajte da ona predstavlja otvoren poziv za igru, pa zajedno sa djetetom maštajte, stvarajte i igrajte se, jer pokolonjena igračka bez vas neće imati pravu vrijednost.

27


Hronika 6. septembar - ODRŽANI IV REUMATOLOŠKI DANI U organizaciji farmaceutske kompanije Hoffman la Roche i Udruženja reumatologa Crne Gore, u hotelu “Ruža Vjetrova” u Baru, 5. i 6. septembra održani su IV reumatološki dani. U ime kompanije Roche prisutnim ljekarima se obratio Ivan Burić izražavajući zadovoljstvo što Reumatološki dani postaju tradicija te najavio da će se već sledeće godine obilježiti jubilej. Moderator predavanja bila je dr Koviljka Kažić koja je istakla uticaj kompanije Roche koja je prva prepoznala značaj saradnje reumatologa i farmaceutskih kompanija. Po riječima dr Kažić, Roche je uvijek prisutan u svim aktivnostima udruženja, i što je najvažnije zajednička saradnja otvorila je put ka svijetu i razmjeni iskustava sa stručnjacima iz ove oblasti. - Nadam se da će se nekad ovi dani zvati Rochovi dani reumatologije, ili dani Dejana Nešića, budući da je on inaugurisao ovu manifestaciju od velikog značaja. Reumatolozi dobro znaju da je saradnja dvosmjeran proces i zahvaljujući tome izašli smo iz duboke sjenke na svjetlost dana. Dr Koviljka Kažić je u svom uvodnom izlaganju predstavila novine sa EULAR-a o biološkoj terapiji. Takođe, bilo je govora i o dijagnostifikovanju i metodama koje se primjenjuju na našim prostorima, ali i načinu na koji se može unaprijediti rad reumatologa u Crnoj Gori. Na diskusijama organizovanim nakon predavanja učesnici su razmjenili mišljenja i iskustva iz prakse koja su od velikog značaja za rad sa pacijentima. 8. septembar - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN FIZIOTERAPEUTA

fizioterapeutskoj djelatnosti” i “Fizička aktivnost poslije preboljelog infarkta miokarda”. Povodom Međunarodnog dana fizioterapeuta, u šest crnogorskih gradova, u devet osnovnih škola, održana su predavanja učenicima šestog razreda osnovnih škola sa ciljem skretanja pažnje djeci o izbjegavanju loših životnih navika i na ulogu fizioterapeuta u očuvanju zdravlja kod djece. Tom prilikom je učenicima podijeljen promotivni materijal o fizioterapeutskoj djelatnosti i ulozi fizioterapeuta u promociji, očuvanju i unapređenju zdravlja. Fizioterapeuti su održali predavanja u: Bijelom Polju 8. i 9. septembra u OŠ "Dušan Korać", Pljevljima 10.septembra u OŠ „Salko Aljković“, Podgorici 9. septembra u OŠ "Maksim Gorki", 10. septembra u OŠ "Štampar Makarije", i 11. septembra u OŠ "Pavle Rovinski", Baru 9. septembra u OŠ "Meksiko”, Tivtu 11. septembra u OŠ "Drago Milović", Herceg Novom 9. septembra u OŠ "Milan Vuković" i OŠ "Orjenski Bataljon" i u Nikšiću u OŠ “Radoje Čizmović”. 9. septembar- ODRŽANI 14. SPORTSKI SUSRETI MEDICINSKIH RADNIKA U periodu od 3-9. septembra u organizaciji NVO “Udruženje zdravstvenih radnika Boke i primorja” Kotor, održani su 14. Sportski susreti zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Navedeni susreti su održani u Ulcinju na sportskim terenima “Ulcinjska rivijera” i na pijesku Velike plaže, a u sklopu hotela “Belvi”. Organizatori su kazali da je ovo odlična prilika da se zdravstveni radnici širom Crne Gore sastanu na jednom mjestu i zajedno sa svojim kolegama iz zemalja regiona razmjene mišljenje i iskustva. Na Sportskim susretima bilo je oko 400 učesnika koji su se takmičili u više disciplinama kako u muškoj tako i u ženskoj kategoriji, a pobjednicima su uručeni pehari. 9. septembar - ODRŽAN III EDUKATIVNI KAMP ZA DIJABETIČARE U CRNOJ GORI

Na konferenciji za medije koju je organizovalo Udruženje fizioterapeuta Crne Gore povodom Svjetskog dana fizioterapeuta najavljene su aktivnosti kojim ovo udruženje po prvi put u Crnoj Gori obilježava značajan datum za profesiju fizioterapeuta. U svim Domovima zdravlja tj. u Jedinicama za fizikalnu terapiju primarnog nivoa su od ponedjeljka, 8. septembra za građane obezbijeđena dva edukativna flajera, “Osnovne stvari o

28

U barskom hotelu “Sidro” od 4-9. septembra održan je III Edukativni kamp za dijabetičare u Crnoj Gori u organizaciji NVO “Plavi krug”-društvo za borbu protiv šećerne bolesti Bar. Suorganizator kampa bili su Dom zdravlja Bar- Savjetovalište za dijabetes i Opšta bolnica Bar. U okviru kampa održane su radionice i stručna predavanja posvećene borbi protiv dijabetesa. Osim endokrinologa i nefrologa, predavanja su održali stručnjaci iz ginekologije, psihologije i drugih oblasti koje mogu doprinijeti lakšem suočavanju sa bolešću. U sve aktivnosti bili su uključeni i sami učesnici kampa, a za sve zainteresovane za vrijeme trajanja kampa u hotelu “Sidro” ljekar i medicinska sestra su razgovarali sa


dijabetičarima, mjerili nivo šećera u krvi, tjelesni pritisak i tjelesnu težinu. 10. septembar- MINISTAR RADUNOVIĆ PRIMIO AMBASADORA MAĐARSKE U CRNOJ GORI GOSPODINA KRISZTIANA POSA Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima razgovarao je ambasadorom Mađarske u Crnoj Gori gospodinom Krisztianom Posom. Ambasador Posa predočio je ministru Radunoviću sa kolikim zdravstvenim kapacitetima raspolaže njegova zemlja, naglašavajući da su mađarski medicinski centri prepoznati po kvalitetu u cijeloj Evropi. On je istakao da su fakulteti medicine u Mađarskoj priznati u evropskom regionu i najavio da će stipendija Hungaricum biti proširena i za Crnu Goru. Studenti bi, kako je objasnio ambasador Posa, imali priliku da studiraju master studije na engleskom ili mađarskom jeziku, a diploma mađarskog univerziteta je priznata u cijelom svijetu. Ministar Radunović saopštio je ambasadoru Mađarske da Ministarstvo zdravlja Crne Gore podržava reizbor Regionalne direktorke Svjetske zdravstvene organizacije Žužane Jakab, s obzirom na njen veoma uspješan dosadašnji radni angažman i veoma dobru viziju integralnog pristupa zdravstvenoj zaštiti "Health 2020".

Gosti na proslavi su imali mogućnost da pogledaju izložbu slika, koja predstavlja retrospektivu u radu ustanove. Na fotografijama je predstavljen pozitivan kontinuitet u radu, kao i svi segmenti reahabilitacije. Izložba je nosila naziv kompozicije „Otvori..“, koja je takođe predstavljena po prvi put, a koja je poklon crnogorskih muzičara Milana Vujovića i Ivana Ivanovića, dok je tekst i muziku radio Vanja Radovanović. Kako su muzičke svirke nešto čime u ustanovi tradicinalno obilježavaju svaku svečanost, tako su svi prisutni imali priliku da slušaju Duleta Nikolskog, čime je na adekvatan način obilježena godišnjica rada. Svečanosti je prisustvovao veliki broj zvanica, između ostalog i iz Skupštine Crne Gore, Glavnog grada - Podgorice, iz javnih preduzeća i ustanova, iz NVO sektora, kao i veliki broj stručnih lica iz oblasti medicine i socijalnog rada. 13. septembar - DIREKTORKA DIREKTORATA ZA UNAPREĐENJE I KONTROLU KVALITETA DR SANJA SIMOVIĆ UČESTVOVALA NA PRVOJ ECPD REGIONALNOJ KONFERENCIJI O FARMAKOEKONOMSKIM SPEKTIMA U ZDRAVSTVENIM SISTEMIMA JUGOISTOČNE EVROPE NA BRIONIMA Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i kontrolu kvaliteta Ministarstva zdravlja, dr Sanja Simović, učestvovala je na prvoj ECPD regionalnoj konferenciji o farmakoekonomskim aspektima u zdravstvenim sistemima Jugoistočne Evrope, koja je održana na Brionima, 12. i 13. septembra. Skup je, na inicijativu ministarstava zdravlja Crne Gore Federacije Bosne i Hercegovine, organizovao Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, u okviru ECPD Međunarodnog programa prenošenja sistema znanja. Dr Simović je istakla značaj ulaganja u dalji razvoj zdravstvenog sistema Crne Gore u cilju jačanja kapaciteta i postizanja sveobuhvatnog menadžmenta kvaliteta. Ona je naglasila da samo sistem koji je sposoban sam sebe da posmatra, evaluira i unapređuje je održiv sistem zdravstva. 14. septembar – ODRŽANI DANI ZDRAVE HRANE U tržnom centru Mall of Montenegro u organizaciji firme Đoković d.o.o. i Udruženja roditelja „Pčelica“ 13. i 14. septembra organizovana je manifestacija „Dani zdrave hrane“. U okviru te manifestacije održana su predavanja i dijeljeni savjeti u cilju edukacije za pravilnu ishranu djece i odraslih. Osim toga bilo je organizovano besplatno mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska

11. septembar- JAVNA USTANOVA ZA SMJEŠTAJ, REHABILITACIJU I RESOCIJALIZACIJU KORISNIKA PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI PODGORICA OBILJEŽILA JE ŠEST GODINA POSTOJANJA I RADA USTANOVE Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica 11. septembra obilježila je šest godina postojanja i rada ustanove.

14. septembar- PREDSTAVLJENA DOSTIGNUĆA U STOMATOLOGIJI U organizaciji RSV FARMACIA GRUPA i PLANMECA OY na Medicinskom fakultetu u Podgorici 13. septembra održan je stručni skup u vezi sa dostignućima u stomatologiji i savremenom pristupu u ovoj oblasti. Stručni skup otvorio je Nj. E. gospodin Peka Orpana, Ambasador Republike Finske, a osim njega na otvaranju je govorila i prodekan za nastavu Medicinskog Fakulteta dr Olivera Mijanović. Gospodin Jan Moed, menadžer

29


Nakon razmatranja uvodnog Izvještaja o radu Svjetske zdravstvene organizacije i Regionalne kancelarije za Evropu, predmet diskusije bili su i status implementacije nove Zdravstvene politike za Evropu „Zdravlje 2020”, aktivnosti na planu kontrole HIV / AIDS epidemije, smanjivanja štetne upotrebe alkohola, prevencije povreda, kao i aktivnosti na planu promocije zdravlja u svim fazama života. Potencirajući značaj kapaciteta za pripremljenost, nadzor i odgovor na vanredne situacije, delegati okupljeni na Regionalnom komitetu, posebnu pažnju dali su napretku ostvarenom na planu kontrole antimikrobne rezistencije.

Planmeca OY za centralnu Evropu predstavio je rad i dostignuća kompanije, a nakon toga održao predavanje “Digitalna perfekcija – Jedinstvena 3x3d rešenja u kombinaciji sa otvorenim CAD/ CAM-om”. Povod okupljanja bilo je predavanja dr Maks Heilanda iz Njemačke koji je na iscrpan način prezentovao temu “CBTCaktuelni koncepti i buduće perspektive”. Predavanje je održao i doc. dr Vlahović Zoran na temu “CBTC u svakodnevnoj stomatološkoj praksi”. Na skupu su predstavljeni i proizvodi kompanije PLANMECA OY koji osavremenjavaju stomatološku djelatnost. 15. septembar- ODRŽANA LJETNJA ŠKOLA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA U hotelu “Maestral” u Miločeru od 15-19. septembra održana je V ECPD međunarodna Ljetnja škola promocija i zdravstvena zaštitareproduktivnog zdravlja sa glavnom temom “Reproduktivna medicina kao način rešavanja demografskih problema” Na otvaranju stučnog skupa govorio je Zoran Kostić, sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore koji. - Unapređenje politike reproduktivnog zdravlja je složen proces koji obuhvata brojne segmente društvene infrastrukture, a ne samo sistem zdravstva. Intersektorski pristup problemu reproduktivnog zdravlja je neophodan uslov uspjeha reformi u ovoj oblasti, tako da je i ovaj skup mogućnost unaprjedjenja znanja i iskustva kroz uspostavljanje i razvijanje multisektorske saradnje. Kao sto ste upoznati Ministarstvo zdravlja je izradilo revidiranu Strategiju za reproduktivno i seksualno zdravlje a u cilju unapređenju zdravstvenih usluga koje se odnose na reproduktivno I seksualno zdravlje svih građana Crne Gore- kazao je gospodin Kostić. U okviru predavanja koja su se odvijala oba dana trajanja ljetnje škole, organizovane su i panel diskusije. Na kraju, polaznici škole su imali priliku da iznesu svoje sugestije i predloge. 16. septembar - MINISTAR RADUNOVIĆ U KOPENHAGENU ISTAKAO POTREBU DALJEG RAZVIJANJA VEZE IZMEDJU ZDRAVLJA I INKLUZIVNOG RAZVOJA Delegacija Crne Gore, predvođenja ministrom zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, učestvovala je na 64. Regionalnom komitetu Svjetske zdravstvene organizacije, koji se održao u Kopenhagenu od 15. do 18. septembra 2014.godine.

30

17. septembar - GENERALNE DIREKTORICE DR MIRA JOVANOVSKI DAŠIĆ I DR SANJA SIMOVIĆ UČESTVOVALE NA RADIONICI RAZVOJU AKREDITACIONIH STANDARDA ZA PORODILIŠTA I ODJELJENJA NEONATOLOGIJE U BEOGRADU Generalna direktorica za bioetiku i medjunarodnu saradnju i Nacionalni zdravstveni koordinator Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu, dr Mira Jovanovski Dašić i generalna direktorica za kontrolu i unapredjenje kvaliteta, dr Sanja Simović učestvovale su na Multi-country workshopu - radionici više država o razvoju akreditacionih standarda za porodilišta i odjeljenja neonatologije, koja je odražana 15. i 16. septembra 2014.godine u Beogradu. Radionica je organizovana u saradnji sa predstavnicima UNICEF-a i sa Regionalnim centrom za akreditaciju i kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene mreže jugoistočne Srbije, u ime SEEHN, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Uz direktorice dr Jovanovski Dašić i dr Simović, predstavnik Crne Gore na ovom skupu bila je i ginekolog akušer iz Kliničkog Centra Crne Gore dr Gordana Vukčevič.


19. septembar - MINISTAR RADUNOVIĆ SA SARADNICIMA RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA ZDRAVSTVA

Crveni krst u saradnji sa Zavodom za transfuziju napravi godišnji plan prikupljanja krvi, kako bi bilo kontinuirano pokriveno snabdijevanje krvlju i krvnim komponentama.

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović, razgovarali su sa predstavnicima dva reprezenzativna sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata i Saveza sindikata Crne Gore. Predstavnici oba sindikata iskazali su nezadovoljstvo standardom zaposlenih, niskim primanjima, kao i tretmanom i odnosom prema zdravstvenim radnicima, kroz određena zakonska rješenja, prije svega kroz Zakon o državnim službenicima i namještenicima, po kojem su ljekarima specijalistima dva do tri puta niži koeficijenti, u odnosu na neke druge kategorije u društvu, koji imaju pet do šest godina školovanja manje od svakog specijaliste. Zahtijevali su povećanje primanja za najmanje 30 odsto, uz očekivanja da se to uradi do kraja ove godine. Takođe, predstavnici sindikata iskazali su nezadovoljstvo nedostatkom socijalnog dijaloga, što je bila obaveza, na osnovu potpisanog Granskog kolektivnog ugovora i Sporazuma o politici zarada. Ukazali su na neracionalno trošenje i onako oskudnih sredstava u zdravstvu, u smislu propisivanja ljekova, putnih troškova, bolovanja , čijom se racionalnizacijom mogu napraviti određene uštede, a ta sredstva usmjeriti u poboljšanje standarda.

23. septembar- MINISTAR RADUNOVIĆ SA SARADNICIMA RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA MISIJE SVJETSKE BANKE Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović razgovarao je sa predstavnicima identifikacione misije Svjetske banke, koja ima za cilj da se prepozna ključne komponente strukturnih reformi u sistemu zdravstva, koje će biti finansijski podržane iz kredita Svjetske banke. Delegaciju su predvodili zdravstveni ekspert i program menadžer Svjetske banke Ana Holt i Timothy Johnston, a sastanku je prisustvovala i dr Elke Jakubovski, program menadžer regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu. Ministar Radunović i njegovi saradnici upoznali su predstavnike Svjetske banke sa vizijom razvoja zdravstvenog sistema za narednih pet godina. Na sastanku je dogovoreno da se predstavnicima Svjetske banke dostave na uvid strateški dokumenti, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Nacrt zakona o zdravstvenom osiguranju, Plan ljudskih resursa, Strategiju optimiziacije bolničke zdravstvene zaštite, kao i prezentuje plan razvoja zdravstvenog sistema Crne Gore.

23. septembar- MINISTAR RADUNOVIĆ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA CRVENOG KRSTA CRNE GORE

25. septembar – UDRUŽENJE PARAPLEGIČARA PODGORICA DOBILO PROSTORIJE ZA RAD

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima razgovarao je sa predstavnicima Crvenog krsta Crne Gore, koje je predvodila predsjednica Gordana Mijović i direktoricom Zavoda za transfuziju krvi dr Gordanom Rašović. Osnovna tema razgovora bila je na koji način da se podigne nivo dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori, koji je još uvijek ispod evropskog prosjeka, kao i o zajedničkim aktivnostima koje je neophodno sprovesti na promociji dobrovoljnog davalaštva.Crveni krst je, shodno Zakonu o transfuziju krvi i evropskim iskustvima, prepoznat kao društveno odgovorna organizacija kojoj je dato pravo da obavlja vaspitno-motivacioni rad na promociji dobrovoljnog davalaštva. Ministar Radunović je istakao da je kroz IPA projekat transfuzije krvi u Crnoj Gori do sada urađeno puno i da se stvaraju uslovi da Crna Gora u svakom momentu ima sigurnu i bezbjednu krv. On je naglasio da je, kroz projekat, posebna važnost data razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi, kao veoma važnom segmentu bez kojeg zdravstveni sistem ne može da funkcioniše. Predstavnici Crvenog krsta Crne Gore govorili su o poteškoćama sa kojima se suočavaju tokom sprovođenja aktivnosti na motivaciji dobrovoljnih davalaca krvi, finansijskim problemima koji otežavaju realizaciju zacrtanih ciljeva, koji proizilaze iz godišnjih potreba zdravstvenog sistema za jedinicama krvi. Takođe, istaknuto je da bi, u cilju efikasnijeg funkcionisanja, svi klubovi dobrovoljnih davalaca trebalo da budu pod okriljem Crvenog krsta, jer je trenutno 14 klubova formirano kao nevladine organizacije. Dr Gordana Rašović naglasila je da je neophodno da

Udruženje paraplegičara Podgorica je poslije više od 12 godina uspješnog rada dobilo prostorije za rad. Prostorije su dobijene na besplatno korišćenje od strane Sindikalnog povjereništva Glavnog grada Podgorica. U ovoj organizaciji smatraju da saradnja i podrška u radu organizacijama lica sa invaliditetom, predstavljaju poštovanje ljudskih prava tih lica. - Smatramo da će rješavanje pitanja prostorija, predstavljati dobar osnov za još bolji i kvalitetniji rad na polju zaštite prava lica sa invaliditetom- saopštili sui z Udruženja paraplegičara Podgorice. Iz Udruženja su na pres konferenciji organizovanoj povodom dodjeljivanja prostorija podsjetili javnost na projekte koje su realizovali i koje realizuju u cilju unapređenja položaja osoba s invaliditetom. 25. septembar- ODRŽAN DRUGI OKRUGLI STO NA TEMU „INICIJATIVA ZA OTVARANJE DJEČIJE HEMATOONKOLOGIJE U CRNOJ GORI“ Uz prisustvo predstavnika Kliničkog centra, Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i udruženja roditelja Fenix održan je okrugli sto na temu „Inicijativa za otvaranje dječije hematoonkologije u Crnoj Gori“. Okrugli sto je dio projekta koji podrzava fond za aktivno gradjanstvo fAKT, a finansira Evropska unija, posredstvom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Građevinsko renoviranje odjeljenja hematologije i adaptacija postojećeg prostora u Hematoonkološko odeljenje finansiraće se iz postojećeg budžeta Kliničkog centra u okviru već planiranog

31


renoviranja. Eventualna dodatna finansijska sredstva će obezbijedititi Ministarstvo zdravlja Crne Gore, dok će i „Fenix Crna Gora“ takođe organizovati akcije za prikupljanje sredstava za opremanje Hematoonkološkog odeljenja; Na sastanku je ustanovljeno da Ministarstvo zdravlja Crne Gore počev od 2015.godine uvrsti u redovan program skrining na rano prepoznavanje neuroblastoma u vidu obaveznih redovnih UZ pregleda novorođenčadi tokom prve godine života.

Na skupu je govorio i Mirko Lola Đačić, predsjednik Opštine i poželio uspješan rad na saboru. Stručni skup svečano je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović koji je tom prilikom podsjetio na dugu tradiciju održavanja Sabora ljekara. - Izuzetno mi je zadovoljstvo da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu na ljekarski skup sa tradicijom dugom 43 godine, koji traje i živi zahvaljujući predanom radu i entuzijazmu generacija vruhunskih ljekara iz Crne Gore i Srbije. Prvi Sabor ljekara održan je davne 1971. godine u Bijelom Polju, kada je prezentovano 40 stručnih radova. Danas, nakon 43 godine kontinuiteta uspješnosti organizovanja, prezentovaće se preko 125 stručnih radova, koji će sasvim sigiurno doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite. Odabir učesnika i tema to i garantuju- kazao je ministar Radunović.

26. septembar- OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DIGESTIVNOG ZDRAVLJA

29. septembar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN SRCA

Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore u saradnji sa farmaceutskom kompanijom PharmaSwiss obilježili su 26. septembar, Svjetski dan digestivnog zdravlja, Tim povodom u hotelu “Podgorica” održan je stručni skup na temu “Crijevni mikroorganizmi- značaj u zdravlju i bolesti”. U okviru obilježavanja Svjetskog dana digestivnog zdravlja predavanja su održali doc. dr Brigita Smolović (KCCG, Medicinski fakultet u Podgorici) na temu “Crijevna mikrobiota u zdravlju i bolesti” i prof. dr Srđan Đuranović (KCS, Medicinski fakultet u Beogradu) na temu “Crijevna mikrobiota- pogled na budućnost” 27. septembar - ODRŽAN 35. SABOR LJEKARA SJEVERNE CRNE GORE I JUGOZAPADNE SRBIJE U hotelu “Gold” u Pljevljima 26. i 27. septembra održan je 35. Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije na kojem je predstavljeno preko 125 stručnih radova iz raznih oblasti. Na otvaranju skupa govorio je direktor Doma zdravlja Pljevlja i predsjednik organizacionog odbora Sabora ljekara, dr Ilhan Tursumović koji je izrazio zadovoljstvo što se ovako značajan regionalni skup, naučnog i stručnog karaktera održava baš u Pljevljima.

32

U tržnom centru Bazar 29. septembra obilježen je Svjetski dan srca pod sloganom „Jedan dom, jedan svijet, jedno srce”. Budući da se isti dan proslavlja kao dan farmaceuta, u saradnji sa farmaceutskom kompanijom Farmegra organizovana su mjerenja krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi, mjerenje BMI, kao i određivanje farmakoterapije. Osim toga, građani su mogli dobiti savjete za zdravlje, kao i simbolične poklone. Svi posjetioci kojima je utvrđen visok krvni pritisak upućeni su na i na EKG pregled. Veliko interesivanje građana dokazalo je da je sve veći broj ljudi koji su svjesni da se kardiovaskularne bolesti mogu spriječiti uvođenjem zdravih stilova života, upoznavanjem sa faktorima rizika i preduzimanjem mjera za njihovo otklanjanje. Tržni centar „Bazar“ je još jednom bio mjesto okupljanja građana sa povodom od opšteg društvenog značaja- saopšteno je iz TC “Bazar”.U nekoliko crnogorskih gradova organizovane su slične akcije.


JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ

Bolnica je smještena u centru grada pod Trebjesom, najveća je opšta bolnica u Crnoj Gori, ne samo po svojim kapacitetima, nego i po gravitacionom području koje joj pripada, zasigurno je jedan od kamena temeljaca crnogorskog zdravstva i važan dio istorije nikšićkog kraja. Otvorena je imenom Knjeginja Zorka, Odlukom Vlade Knjaževine Crne Gore 11.decembra 1887. godine, u skromnim prostornim kapacitetima, sa deset bolesničkih kreveta i jednim doktorom, njen prvi upravnik je bio dr Đuro Kustudić. Sredstva

34

za njeno otvaranje obezbijeđena su prodajom svadbenih darova knjeginje Zorke, najstarije ćerke Knjaza Nikole. U periodu stare Crne Gore i periodu između dva svjetska rata u Nikšiću su radila poznata imena iz oblasti medicine, koja su svoja znanja sticali po evropskim metropolama: Petrogradu, Moskvi, Beču, Gracu, Atini, Pragu, Ženevi i drugdje. Nikšićkom bolnicom su u toku njenog dosadašnjeg postojanja rukovodili 24 upravnika i direktora, generacije koje su svoj život, pregalaštvo, znanje i humanost posvetili onom što je ova bolnica danas.


Bogata tradicija duga 127 godina, jeste svjedočanstvo značaja, u isto vrijeme zadovoljstvo, ali i generacijski dug i imperativ da nastavimo putem progresa, integrišući se na taj način u red modernih i savremenih opštih bolnica. Danas su kadrovski potencijali Bolnice 420 zaposlenih, od čega su 45 ljekari specijalisti, 3 ljekari subspecijalisti, 37 ljekari na specijalizaciji, 214 medicinske sestre. Stacionar je opremljen sa 278 kreveta, gdje se godišnje liječi više od 10.000 bolesnika, uradi 2.500 operacija, donese na svijet oko 1.000 beba, obavi preko 3.000 dijaliza, izvrši nešto više od 80.000 ambulantnih pregleda. U dijagnostici se na godišnjem nivou uradi oko 4.000 CT pregleda, oko 7.500 ultrazvučnih pregleda, preko 600 gastroskopskih pregleda, i više od 400 kolonoskopskih pregleda. Strategija uspješnosti razvoja Bolnice, kao prestižnog centra zdravstvene zaštite je u budućnosti kreiranoj tradicijom, urađene promjene su sigurna investicija u budućnost. Jasno zacrtani razvojni planovi osavremenjavanja i modernizacije Bolnice realizovani su kroz nabavku prvog multislajsnog skenera u Crnoj Gori 2007. godine, puštanje u rad i druge visoko sofisticirane oprema vrijedne preko 1.400.000,00 eura, najsavremeniju endoskopsku opremu za dijagnostifikovanje i tretman oboljenja u oblasti opšte hirurgije, urologije, ginekologije, otorinolaringologije, ortopedije. Nabavkom nove opreme omogućeno je našim osiguranicima da uvedemo i najsavremenije dijagnostičke procedure i da zaokružimo kompletan proces dijagnostike. Dio opreme je omogućio bezbjedan i siguran rad u operacionom bloku, jer su instalirani moderni aparati za anesteziju, sterilizatori, ultrazvučni noževi, savremeni monitoring, kao i monitoring sistemi za praćenje vitalnih parametara najugroženijih pacijenata u jedinicama intenzivnih njega bolničkih službi. 2007. godine je završena rekonstrukcija i potpuna adaptacija Službe za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku, čime su naši osiguranici dobili jedan izuzetno funkcionalan i savremen dijagnostički centar. 2008. godine pušten je na upotrebu Urgentni blok, svakako jedan od najfunkcionalnijih i estetski najprihvatljivijih urgentnih blokova u bolnicama ovog tipa, koji je omogućio još sigurniji i komforniji način liječenja. 2009. godine je završena adaptacija centralnog hola Bolnice, adaptacija kabineta za endoskopske procedure, kao i adaptacija bolesničkih soba do nivoa apartmanskog smještaja i drugo, što sve zajedno predstavlja funkcionalnu i estetsku cjelinu, koja svojom arhitekturom i dizajnom stvara ambijent koji predstavlja pozitivnu interakciju i dobrodošlicu kako pacijentima, tako i zaposlenima u Ustanovi. 2010. godine izvršeni su građevinski radovi na adaptaciji ambulantnog bloka odsjeka za oftalmologiju, kao i ambulantnog

Dr Ilija Ašanin

dijela ginekološkog odjeljenja, čime je Opšta bolnica dobila 4 moderne i savremene ambulante u kojima je i instalirana nova vrijedna oprema. Izvršena je adaptacija prostorija Službe za fizikalnu medicinu i pušteno je u rad 5 kada za hidroterapiju, čime je povećan broj usluga koje se pružaju osiguranicima. Razvijen je i implementiran bolnički informacioni sistem (mreža, računarska oprema i softver ), u kome pacijent predstavlja središte informacija, tako da sistem prati poslovne procese liječenja pacijenata, kako u specijalističkim ambulantama, tako i u stacionarnom dijelu. Svi pacijentovi podaci se čuvaju, tačni i u svakom trenutku su dostupni ovlašćenim doktorima i sestrama. Bolnički informacioni sistem je integrisan u informacioni sistem Fonda za zdravstveno osiguranje. Ono što predstavlja jedan od najznačajnijih i do sada najvećih ostvarenih ciljeva u kontinuiranom procesu promjena započetih 2007. godine sa jasnom vizijom stvaranja boljih uslova za bezbijedno liječenje i komforan smještaj pacijenata, jeste puštanje na upotrebu rekonstruisane zgrade internog odjeljenja koja je sagrađena pedesetih godina prošlog vijeka. Vrijednost radova je bila 1.113.000,00 €, a finansirani su iz Kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore. Spoljašnja i unutrašnja arhitektura objekta je u jednom dijelu izmijenjena čime je omogućeno da se u centralnom dijelu zgrade dalo mjesto novom, modernom i značajno većem

35


i funkcionalnijem urgentnom bloku u sklopu kojeg se nalazi i lift za transport pacijenata sa bolničkim krevetom, kao i savremenom prilaznom rampom, što ranije ova zgrada nije imala. Napravljen je novi i veći prostor za pacijente na programu hemodijalize, kao i novi prostor koronarne jedinice. Na objektu je rekonstuisana kompletna vodovodna i kanalizaciona mreža, termotehničke instalacije koje obuhvataju instalacije grijanja i hlađenja sa ugradnjom splinker sistema za gašenje požara i pratećih alarmnih sistema, rekonstruisane su instalacije jake i slabe struje. Postavljeni su bolnički setovi iznad svakog bolesničkog kreveta, koji posjeduju svu neophodnu elektroniku, SOS sistem - komunikaciju pacijent – medicinsko osoblje, sa modulima za konekciju medicinskih gasova i vakuma. Centralni razvod medicinskih gasova koji je instaliran u čitavoj zgradi, bolnički setovi koji su instalirani uz svaki bolesnički krevet obezbjeđuju visok nivo pružanja i bezbjednosti zdravstvene zaštite pacijentima, što ovaj objekat čini jedinstvenim u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Iz sredstava donacije, urađeno je asfaltiranje saobraćajnih površina unutar kruga Bolnice, izrađeni novi trotoari i označena horizontalna signalizacija. Urađena je nova trasa dotrajalog toplovoda i izvršena djelimična rekonstrukcija krova Bolnice i sanacija fasada. Nabavljena je laparoskopska oprema za potrebe opšte hirurgije, ultrazvučni nož, savremeni sterilizator za sterilizaciju osjetljive optičke opreme. Iz sredstava donacije nabavljena su 2 aparata novije generacije za hemodijalizu, koji su i instalirani nakon rekonstrukcije zgrade internog odjeljenja, čime u tom dijelu medicinske brige o korisnicima naših usluga imamo još bolje i bezbjednije uslove. Nabavljeni su i automobili za potrebe službe za urgentnu medicinsku pomoć i Odsjeka za hemodijalizu. 2013. godine naši osiguranici su dobili na upotrebu i adaptirane prostore Odjeljenja hirurgije, bolesničke sobe apartmanskog nivoa (klimatizovane, TV prijemnici,..). Vrijednost radova sa opremanjem enterijera je bila cca 183.000,00 €, koji su finansirani iz sredstava donacije. Posebnost ovog odjeljenja je u tome što su pacijenti na konzervativnom tretmanu odvojeni od pacijenata koji se podvrgavaju hirurškim intervencijama, sa odvojenim previjalištima. U toku je rekonstrukcija i adaptacija zgrade psihijatrije, stare skoro 90 godina. Ta bolnica čija je gradnja počela 1923. godine, otvorena je 1927. godine i imala je rang banovinske bolnice sa 26 kreveta. Upravnici, za to vrijeme izuzetno lijepog zdanja, bili su dr Niko Martinović do njegove tragične smrti i dr Milutin Spasojević od 1927. do 1947.godine. Osnivač i

utemeljivač neuropsihijatrijskog odjeljenja je bio univerzitetski profesor i akademik dr Dušan Kosović, kasnije odjeljenje vode dr Nikola Mandić i dr Momo Đurđić. Investiciona vrijednost započetih radova na rekonstrukciji je 144.732,00 € i biće finansirana iz sredstava donacije velikog humaniste, dobrotvora i patriote Milorada Perovića, koji je skoro cjelokupni svoj imetak, stečen tokom četiri decenije rada u Americi, zavještao i ostavio legat za unapređenje zdravlja građana njegovog rodnog Nikšića. Današnje odjeljenje psihijatrije raspolaže sa 30 bolesničkih postelja, gdje se godišnje liječi više od 400 pacijenata. Načelnik odjeljenja je dr Radojka Mićović, sa još 2 ljekara specijaliste, psihologom, 3 ljekara na specijalizaciji i 10 medicinskih sestara i tehničara. Opšta bolnica je nastavna baza za potrebe srednje medicinske škole i praktična baza Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Imamo kvalitetnu saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, u njima pouzdane partnere i rekao bih, izuzetne odnose sa svima, koji su utemeljeni na potpunom razumijevanju na svim nivoima, a posebno kad je riječ o razmjeni stručnih znanja, što potvrđuje i angažovanje značajnog broja konsultanata iz Kliničkog centra Crne Gore i drugih ustanova iz okruženja. Naglasio bih visok stepen razumijevanja za potrebe naše Ustanove u svim segmentima njenog funkcionisanja, od strane Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, lokalne samouprave i privrednih subjekata grada i pojedinaca, koji prepoznaju potrebe Opšte bolnice, razumiju vrijeme u kome živimo i putem donacija pomažu razvoj i unapređenje njihove i naše Bolnice. Ne malim sredstvima iz donacija je nabavljen dobar dio savremene medicinske opreme kojom danas raspolažemo, što ima višestruki značaj prije svega za pacijente. Veliki broj pregleda koji su ranije obavljani u KCCG, sada se obavljaju u našoj Bolnici. Uvjeren sam da će se takav trend i dalje nastaviti na dobrobit svih. Svim navedenim projektima kreiran je jedan novi imidž Bolnice, kao centra zdravstvene zaštite u kome i zaposleno osoblje i pacijenti dobijaju visok nivo kvaliteta usluga, smještaja i radnog prostora. To je moderna zdravstvena ustanova koja ima potencijala da odgovori zahtjevima vremena u kojem živimo. Gotovo 130 – to godišnje iskustvo i visokoprofesionalni kadar čine nikšićku Bolnicu liderom stacionarnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Ovakvim tragom napretka i optimizma u realizovanim projektima Bolnica je doživjela svoju renesansu i predstavlja snažnu podršku strateškom opredjeljenju Ministarstva zdravlja za stalnim razvojem i unapređenjem crnogorskog zdravstva. Dr Ilija Ašanin, direktor

36


Duga tradicija potvrda kvaliteta i uspjeha

Održan 35. Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije U hotelu “Gold” u Pljevljima 26. i 27. septembra održan je 35. Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije na kojem je predstavljeno preko 125 stručnih radova iz raznih oblasti. Na otvaranju skupa govorio je direktor Doma zdravlja Pljevlja i predsjednik organizacionog odbora Sabora ljekara, dr Ilhan Tursumović, koji je izrazio zadovoljstvo što se ovako značajan regionalni skup, naučnog i stručnog karaktera, održava baš u Pljevljima. - U okviru sabora biće obrađene teme: zdravstvena zaštita majke i djeteta, kardiovaskularna oboljenja, prevencija, dijagnostika i liječenje, kao i slobodne teme iz drugih oblasti medicine. Zaštita majke i djeteta je neiscrpna tema dosadašnjih sabora. Poznato je da su kardiovaskularna oboljenja na prvom mjestu kada je smrtnost u pitanju. Ovo je prilika da pogledamo dokle smo stiglu na polju medicinske struke i nauke – kazao je dr Tursumović. Na skupu je govorio i Mirko Lola Đačić, predsjednik Opštine i poželio uspješan rad na saboru. Skup je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, koji je tom prilikom podsjetio na dugu tradiciju održavanja Sabora ljekara. - Izuzetno mi je zadovoljstvo da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu na ljekarski skup sa tradicijom dugom 43 godine, koji traje i živi zahvaljujući predanom radu i entuzijazmu generacija vruhunskih ljekara iz Crne Gore i Srbije. Prvi Sabor ljekara održan je davne 1971. godine u Bijelom Polju, kada je prezentovano 40 stručnih radova. Danas, nakon 43 godine kontinuiteta uspješnosti organizovanja, prezentovaće se preko 125 stručnih radova, koji će sasvim sigiurno doprinijeti unapređenju zdravstvene zaštite. Odabir učesnika i tema to i garantuju. Osnovna teme skupa zdravstvena zaštita majke i djeteta izuzetno je aktuelna. Proteklih godina posebnu pažnju posvetili smo uređivanju ovog segmenta zdravstvene zaštite. U saradnji sa UNICEF-om 2000.

godine pokrenuli smo „Baby friendly“, odnosno program “Bolnica po mjeri djeteta”, kako bi omogućili da porodilišta budu centri za podršku dojenju. I druga tema ovogodišnjeg Sabora ljekara prevencija, dijagnostika i liječenje kardiovaskularnih bolesti je veoma važna, s obzirom na činjenicu da su ova oboljenja vodeći uzrok obolijevanja i smrti u zemljama Evrope. – kazao je ministar Radunović u svom obraćanju i naglasio značaj zajedničkog djelovanja u rješavanju određenih problema u zdravstvu. Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije, je ljekarski skup sa najdužom tradicijom u okruženju, dugom 43.godine i tom prilikom okupili su se eminentni stručnjaci iz svih oblasti, koji su svojim predavanjima doprinijeli razumjevanju i boljoj saradnji u cilju obezbjeđivanja što kvalitetnije zdravstvene zaštite. Draženka Laketić

37


35,52'12,=2721,รฟ1$92'$

8ULDJH7HUPDOQDYRGDLPDVDVWDYVOLฤ€DQSULURGQRPVDVWDYXWMHOHVQLKWHฤ€QRVWL SOD]PDVX]H IL]LRORรฅNRJS+NRMLMRMRPRJXรพDYDGDGMHOXMHX LGHDOQRPRGQRVXVDNRรงRP

1. Nakon dermo-estetskih procedura 8PLUXMHUHJHQHULรฅHNRรงXQDNRQGHUPRHVWHWVNLK]DKYDWD 1

2. Nelagodnost, iritacije 8PLUXMHLULWDFLMHNRรงH 3. Crvenilo lica 8PDQMXMHRVMHรพDMYUXรพLQHLFUYHQLODNRรงH

2

4. Pelenski osip 8PLUXMHEHELQXFUYHQXJX]X

5. Opekotine od sunca 8PLUXMHHULWHPNRรงHLGMHOXMHDQWLDOHUJLMVNL 2รฅWHรพHQDNRรงD 8QDSUHฤXMHREQDYOMDQMHNRรงH

3

7. Dermatitis kapaka 8PLUXMHLRVYMHรงDYDNDSNH 4

35,52'12),/75,5$1$,2%2*$รฝ(1$

8ULDJH7HUPDOQD9RGDMHQDML]EDODQVLUDQLMDYRGDSRVDGUรงDMX PLQHUDODLHOHPHQDWDXWUDJRYLPDQMHQDVXYDPDWHULMD RGPJ/MHLGRSXWDNRQFHQWURYDQLMDXRGQRVXQD VYHRVWDOHWHUPDOQHYRGHXNOMXฤ€HQHXGHUPDWRORJLMX

5

8ULDJH7HUPDOQD9RGDVHXVYRPฤ€LVWRPVWDQMX NRULVWL]DWUHWPDQHX8ULDJH7HUPDOQRMEDQMLX )UDQFXVNRMLFHQWUDOQLMHDNWLYQL 5,21 VDVWRMDNVYLK8ULDJHSURL]YRGD g/L 0,44

6 0,21

7 0,35 g/L

11 g/L






+32% hidriranosti posle samo jedne aplikacije

"รŒ1.!"รŒ8$รŒ$รŒ/รŒ!$?รŒ ""$/1รŒ.1"$รŒ"รŒ/3>$$?3 32356.$-7(, 267$9,7('$'-(/8-(

8ULDJH7HPDOQX9RGXQLMH SRWUHEQRXNODQMDWLMHGQRVWDYQR MHRVWDYLWHGDVHRVXรฅLNDNREL REH]ELMHGLODNRรงLEHQHILW GHMVWYDPLQHUDOD

8

9

8. Nakon uklanjanja ลกminke .RPSOHWLUDXNODQMDQMHรฅPLQNH LXPLUXMHNRรงX

10

9. Nakon ลกminkanja )L[LUDรฅPLQNX +LGUDWDFLMDLSUR]UDฤ€QRVW 2VWDYOMDPHNDQL KLGUDWDQWDQILOPQDNRรงL =DรฅWLWQDQMHJDNRรงH รคWLWLNRรงXRG VORERGQLKUDGLNDOD

11

8PLUXMXรพLWUHWPDQ 2ODNรฅDYDLULWDFLMHL RVMHรพDMQHODJRGQRVWL

12

13. Nakon depilacija 8EODรงDYDSHFNDQMH 14. Nakon brijanja 8PLUXMHNRรงX QDNRQEULMDQMD

13

15. Nakon sportskih aktivnosti 3UXรงDWUHQXWQR RVYMHรงHQMHLKLGUDWDFLMX

14

16. Kada putujete 2ODNรฅDYDRVMHรพDMnelagode

15

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

16


REGION 11. septembar – ODRŽAN KONGRES DJEČJIH HIRURGA U NIŠU NIŠ - U Nišu je održan Međunarodni kongres dječje hirurgije koji je okupio stručnjake iz cijelog svijeta. Ljekari Dječje hirurške klinike u Nišu obavili su nekoliko operacija uz pomoć kolega iz inostranstva, kako bi razmijenili iskustva i upoznali se sa novinama u pojedinim zahvatima - kazala je direktorka Klinike za dječju hirurgiju i ortopediju dr Anđelka Slavković. Ovo je treći kongres dječjih hirurga koji se organizuje u Srbiji, i prvi u Nišu. Prema riječima dr Slavković, odazvali su se hirurzi iz velikog broja zemalja i, kako je kazala, kongres se uspješno odvijao. Doktorka je istakla da kongres nije usko vezan za hirurge, već i za anesteziologe, fizijatre, pedijatre, sestre i tehničare – ukratko, za sve one koji se bave liječenjem najmlađih, te vjeruje da će svi učesnici naučiti mnogo toga što mogu da primjene u praksi. 13. septembar - POTPISANA BANJALUČKA DEKLARACIJA BANJA LUKA - Predstavnici deset zemalja članica Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, kao i predstavnici međunarodnih organizacija predvođeni Svjetskom zdravstvenom organizacijom, potpisali su 13. septembra na Trećem forumu ministara zdravlja Banjalučku deklaraciju, kojom se obavezuju na integrisani pristup zdravstvenoj zaštiti. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Ranko Škrbić, istakao je da je Treći forum ministara zdravlja održan u Banjaluci sigurno jedan od najvećih događaja koji se desio u spoljnopolitičkom smislu, ne samo kad je zdravstvo pitanju već i šire. Ministar zdravlja Federacije BiH Rusmir Mesihović, rekao je da su sve aktivnosti ministarstava zdravlja u BiH integrisane u Banjalučkoj deklaraciji, što podrazumjeva saradnju sa sektorima obrazovanja, unutrašnjih poslova, socijalne zaštite i drugim sektorima. On je naglasio da je saradnja ministarstava zdravlja u BiH odlična, i da trenutno nema otvorenih pitanja u njihovoj saradnji. 19. septembar - MILOJKA KOLAR CELARC PREUZELA UPRAVLJANJE MINISTARSTVOM ZDRAVLJA LJUBLJANA - Milojka Kolar Celarc, novi ministar zdravlja, preuzela je zaduženja. Kako je istakla nova ministarka u Vladi Slovenije, zdravlje građana mora da bude u srcu nacionalnog zdravstvenog sistema. Kako je navela, zdravstveni sistem mora da bude lako dostupan svim državljanima, bezbjedan, kvalitetan i solidaran. Iz Ministarstva su najavili niz aktivnosti, među kojima je i realizacija programa Zdravlja na teritoriji Slovenije. 21. septembar – ODRŽANA DRUGA MEĐUNARODNA FARMACEUTSKA KONFERENCIJA PRIZREN - Od 19-21. maja održana je Međunarodna farmaceutska konferencija pod nazivom „Savremeni razvoj farmacije“ u Prizrenu, a pod pokroviteljstvom EUFEPS-a i Ministarstva zdravstva Republike Kosovo. Organizatori ovog događaja bili su: Institut za farmaceutska istraživanja i razvoj, Fakultet farmacije Tirana, Agencija

40

za lijekove i medicinske proizvode u Prištini i Farmaceutsko društvo Kosova. 21. septembar - U OPATIJI ODRŽAN MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM O TRANSPLANTACIONOJ MEDICINI OPATIJA - U Opatiji je održan Sedmi međunarodni simpozijum pod nazivom „2014 Brano Heart Failure Forum“, a posvećen je transplantaciji srca i asistiranoj cirkulaciji. Na simpoziju su učestvovali dr Undine Samuel, medicinska direktorica Eurotransplanta, dr Dragan Korolija-Marinić, pomoćnik ministra zdravlja Republike Hrvatske za transplantacije, dr Igor Gregorić sa Univerziteta u Teksasu, dr Željko Sutlić iz Kliničke bolnice Dubrava, te brojni evropski i svjetski stručnjaci za transplantacionu medicinu. Simpozijum je trajao do 20. septembra, a organizovali su ga KB Dubrava i Zavod za kardijalnu i transplantacijsku hirurgiju u saradnji sa Univerzitetskom bolnicom Teksas i bolnicom Memorial iz Hjustona. Ovaj simpozijum bio je prilika da se dogovori dalja saradnja i novi projekti u području transplantacije organa i tkiva u Republici Hrvatskoj, a pod okriljem Eurotransplanta, čija je Hrvatska aktivna članica. 22. septembar - PRVI SIMPOZIJUM "STANJE I PERSPEKTIVE FARMACEUTSKOG I MEDICINSKOG OTPADA" SUBOTICA - Prvi Simpozijum, sa međunarodnim učešćem "Stanje i perspektive farmaceutskog i medicinskog otpada" na Paliću otvorio je prof. dr Berislav Vekić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja. Naučno stručni skup, koji bi trebalo da doprinese jačanju ekološke svijesti građana, promociji ekoloških vrijednosti i uspostavljanju sistemskih rješenja upravljanja otpadom, održan je 22. i 23. septembra. Organizatori ovog značajnog simpozijuma su Privredna komora Srbije, Klinički centar Srbije, Farmaceutski fakultet, Beograd, Apoteka Beograd, Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Beograd, "Investfarm Impex", Beograd, Medical Waste Disposal, Zrenjanin i Klinika "Impuls", Beograd uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije. 22. septembar - 64. ZASEDANJE REGIONALNOG ODBORA ZA EVROPU SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE BEOGRAD/KOPENHAGEN - Ministar zdravlja, dr Zlatibor Lončar, predvodio je delegaciju Republike Srbije na 64. zasjedanju Regionalnog biroa za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije, koje se održavao od 15-18. septembra u Kopenhagenu, u Danskoj. Pored ministra, delegaciju Srbije su činili i prof. dr Dragana Jovanović, u svojstvu zamjenika šefa delegacije, Nj.e. Dragana Ivanović, ambasadorka Srbije u Danskoj, Irena Kovačević Kuzmić


sekretar u ambasadi u Kopenhagenu i Darko Nikolić iz Ministarstva zdravlja. Regionalni komitet Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu je sastanak na kome se okupljaju ministri zdravlja i visoki predstavnici iz 53 zemlje evropske regije, kao i struÄ?njaci i predstavnici organizacija civilnog druĹĄtva iz regiona, da diskutuju o najvaĹžnijim zdravstvenim pitanjima. Predstavnici delegacije Ministarstva zdravlja Republike Srbije, imali su priliku da prisutne na skupu upoznaju sa posljedicama katastrofalnih poplava koje je Srbija doĹživjela u maju ove godine, kao i da se zahvale Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i drĹžavama Ä?lanicama na podrĹĄci i humanitarnoj pomoći povodom ove katastrofe. 22. septembar - EVROPSKI MINISTRI ZDRAVLJA OKUPILI SE NA NEFORMALNOM SASTANKU U MILANU ZAGREB/MILANO - Ministar zdravlja u Vladi Hrvatske prim. dr. SiniĹĄa Varga uÄ?estovao je na dvodnevnom sastanku ministara zdravlja Vijeća Evropske unije u Milanu. Glavne teme sastanka su vaĹžni javnozdravstveni problemi u drĹžavama Ä?lanicama, poput prevencije i suzbijanja hroniÄ?nih nezaraznih bolesti, palijativne zaĹĄtita i lijeÄ?enja bolesti te dostupnosti i sigurnosti ljekova. S obzirom na pojavu virusa ebole u Zapadnoj Africi, kao i na potencijalnu opasnost od ĹĄirenja epidemije, raspravljalo se o preventivnim mjerama za nadzor i zaĹĄtitu stanovniĹĄtva. Dogovoreno je da će se, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, nastaviti napori u jaÄ?anju kapaciteta i tretmana lijeÄ?enja za oboljele u drĹžavama koje su pogoÄ‘ene epidemijom. Ministri su zakljuÄ?ili kako je nuĹžno jaÄ?ati palijativnu zaĹĄtitu i unaprijediti saradnju izmeÄ‘u ustanova. Na sastanku je zakljuÄ?eno da je potrebno podsticati ulaganja

u nauÄ?na istraĹživanja i razvoj inovativnih ljekova i tehnologija, kako bi se pacijentima osigurala brĹža dostupnost inovativnih i sigurnih ljekova za naprednu terapiju po ĹĄto pristupaÄ?nijim cijenama. 23. septembar - OTVOREN CENTAR ZA TRANSPLANTACIONU MEDICINU FBiH SARAJEVO - U prostorijama Federalnog ministarstva zdravstva 23. septembra je zvaniÄ?no otvoren Centar za transplantacionu medicinu FBiH, kao nova upravna organizacija u sastavu Ministarstva.Tim povodom odrĹžana je konferencija za novinare na kojoj je federalni ministar zdravstva, prof. dr. Rusmir Mesihović napomenuo da je uspostavljanje ovog centra predviÄ‘eno Zakonom o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lijeÄ?enja, koji je usvojen 2009. godine. Dr. Mesihović je istakao da je uspostavljanje ovog centra, naĹžalost, dugo ostalo samo na pretpostavkama, a da su aktivnosti na razvoju cjelokupnog transplantacionog programa intenzivirane u 2011. godini. Direktorica Centra prim. dr. Lada Sarajlić je upoznala prisutne sa nadleĹžnostima i zadacima Centra koji koordinira cijeli program transplantacione medicine i, izmeÄ‘u ostalog, vodi sve potrebne evidencije u vezi transplantacionog programa, poput listi Ä?ekanja, praćenja svih transplantiranih pacijenata itd. Dr. Sarajlić je demonstrirala i informacioni sistem i aplikativno rjeĹĄenje koji kroz brzu komunikaciju omogućava da cjelokupni proces bude efikasan, transparentan i siguran. Prezentirana je i jedna od mogućnosti informacionog sistema, a to je direktni video link sa bolniÄ?kim koordinatorima u UKC Sarajevo i KB Mostar, kao i video link iz operacionih sala.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


VITILIGO

-TERAPIJSKI VODIČ (II) Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva email: oliveraderma@gmail.com

KOMBINOVANE TERAPIJE Predložene su mnoge kombinovane terapije u funkciji interdjelovanja s obzirom na različite patogenetske mehanizme bolesti, a u cilju bolje efikasnosti pri repigmentaciji i pri tome, postignuto maksimalno smanjivanje nus pojava. Šta više, ova se strategija predlaže pacijentima sa refraktornim („vraćajućim“) lezijama ili lezijama rezistentnim na monoterapiju. Poznate su kombinacije fototerapija sa različitim topikalnim ili sistemskim ljekovima, kao i kombinacije hirurških intervencija sa uzimanjem ljekova. Prospektivna, randomizovana, kontrolisana studija je pokazala da je kombinacija UVA i topijskog fluticason propionata efikasnija od UVA i topijskog kortikosteroida pojedinačno. Kombinacija 308 nm excimer lasera sa topikalnim hydrocortisone 17-butyrate kremom, pokazuje značajno višu stopu repigmentacije nego samo terapija laserom, posebno na rezistentnim lezijama glave i vrata. Efikasnost 308 nm excimer lasera plus tacrolimus je bila veća nego samo lasera. Nus pojave su limitirane na konstantni eritem i rijetko, bulozne lezije. Ovi ohrabrujući rezultati se poklapaju sa drugim izvještajima UVB iradijacije i tacrolimusa. Kombinacija pimecrolimusa sa NB-UVB takođe obećava. Ipak, mogući povećan rizik od stvaranja kožnih maligniteta pri kombinovanju dva imunosupresiva treba razmotriti! Calcipotriol sa prirodnim

42

sunčanjem ili PUVA može biti koristan, ali efikasnost još nije ispitana. Calcipotriol u kombinaciji sa kortikosteroidima pokazuje povećan stepen stabilnosti repigmentacija kod djece. Kombinacija topikalne pseudocatalase sa UV radijacijom pokazuje jako obećavajuće rezultate u pilot nerandomizovanoj kontrolisanoj studiji kompletna repigmentacija lica i dorzuma šake je pronađena u 90% pacijenata. Dvije studije koje su toku obećavaju potvrdne rezultate. Dodatna upotreba oralnih antioksidanata povećava neznatno efikasnost UVB zračenja. NB-UVB se takođe kombinuje sa laserskom dermoabrazijom u područjima rezistencije na terapiju. Asocijacija NB-UVB sa frakcionim CO2 laserom može biti efikasna u refrakternim regionima. U prospektivnim studijama Anbar i saradnici zaključuju da upotreba Erbium-YAG lasera za ablaciju kože, praćena sa 5-fluorouracilom (5FU) može ispraviti kratkotrajni efekat NBUVB terapije. Psoralen plus UVA radijacija poslije hirurškog tretmana povećava nivo repigmentacije. Kombinacija NB-UVB sa hirurškom terapijom je manje ispitivana, ali takođe povećava nivo repigmentacije. Prospektivna randomizovana, duplo-slijepa studija jasno pokazuje da je autologno transplantirana suspenzija epidermalnih ćelija praćena NB-UVB ili PUVA, superiorna u odnosu na fototerapiju kao monoterapiju. Takođe, prospektivne sudije pokazuju podjednaku efikasnost kombinacije „punch“ graftinga sa topikalnim steroidom (fluocinolon acetonid 0,1%) i „punch“ graftinga praćenog PUVA terapijom.

PERORALNA MINIPULS STEROIDNA TERAPIJA Puls terapija podrazumijeva intermitentnu administraciju velikih (suprafarmakoloških) doza zbog povećanja terapeutskog efekta i smanjenja nus pojava određenog lijeka. Oralne


minipuls (OMP) ili izmijenjene doze betamethasona/ dexamethasona su prvobitno istraživane u Indiji od strane Pasricha i saradnika. Sistemski steroidi mogu zaustaviti aktivnost vitiliga, ali nisu efikasni u repigmentaciji stabilnog vitiliga. Uz to, nus pojave povezane sa dugotrajnom upotrebom dnevnih sistemskih kortikosteroida su kontraindikacija za čestu upotrebu. Nus pojave (dobijanje na težini, nesanica, agitacija, akne, hipertrihoza i menstrualne neregularnosti) su zablilježene kod 69% pacijenata.

DRUGE SISTEMSKE INTERVENCIJE: ANTIOKSIDANTI Zbog poznate činjenice da se za vrijeme progresije vitiliga dešava ćelijski oksidativni stres, racionalna je topijska ili sistemska administracija antioksidanata. Pseudocatalase vitamin E, vitamin C, ubiquinon, lipoična kiselina, Plypodium leucotomos, kombinacija catalase i superoxidase dismutase i ginko biloba su antioksidansi upotrebljavani sami ili češće, u kombinaciji sa fototerapijom. Efikasnost Otvorene studije sugerišu da oralno ili topikalno administrirani pojedinačni ili multipli antioksidansi zaustavljaju progresiju bolesti i promovišu repigmentaciju. Nisu opisane nus pojave.

HIRURGIJA Cilj je premještanje melanocita pomoću normalno pigmentovanog autolognog mjesta donora. Mnoge tehnike transplantacije melanocita mogu se raditi pod lokalnom anestezijom, ali se transplantacije ekstenzivnih regija rade pod opštom anestezijom. Svi metodi zahtijevaju striktne uslove sterilnosti. Punch grafting (graft tkiva) je najjednostavnija i najjeftinija tehnika, ali nije pogodna za velike lezije. Epidermal blister grafting daje odlične kozmetičke rezultate, ali se velika područja ne mogu tretirati. Ultrathin epidermal sheet grafting može tretirati velika područja (veća od 200 cm2), ali zahtijeva vještinu i iskustvo. Cellular graft sadrži autolognu suspenziju ćelija bazalnog sloja kože koja sadrži melanocite i keratinocite. Ova procedura zahtijeva laboratoriju za proces pripreme ćelija, gdje su pojedinačni kitovi za enzimsko odvajanje tankih shave biopsija od grafta i gdje se stvaraju ćelijske suspenzije u operativnoj sali unutar 1 sata. Transplantacijom čistih melanocita, dobijenih in vitro, se mogu tretirati lezije veće od 500 cm2. Ovaj metod je skuplji, vremenski duži i zahtijeva specijalizovano osoblje. Moguće nus pojave hirururških intervencija: ožiljavanje na donor mjestu, prolazna ili stalna hipopigmentacija, hipertrofični ožiljci na donor mjestu, formiranje milija na recipijent mjestu, inflamatorna hiperpigmentacija na recipijent mjestu...). Iako je hirurgija indikovana za sve tipove stabilnog vitiliga, mali broj pacijenata je odgovarajući. Najbolja indikacija je stabilni segmentirani ili fokalni vitiligo. Poslije sprovedene hirurške intervencije treba nastaviti sa drugim vidovima terapije za dugotrajnije rezultate.

DRUGE INTERVENCIJE KAMUFLAŽA Kamuflažne tehnike su značajan dio globalnog menadžmenta bolesti. Postoji širok izbor samo-potamnjujućih sredstava, losiona za bijeljenje, prebojenih prekrivajućih sredstava, kompaktnih, tečnih i stik podloga, fiksirajućih pudera, fiksirajućih sprejeva, polutrajnih i trajnih tatoo-a... Permanentnu kamuflažu, mikropigmentacije i tatoo-e treba primjenjivati sa određenim oprezom, zbog nepredviđenih mogućih uticaja na vitiligo.

DEPIGMENTACIJA Kod pacijenata sa refrakternim i ekstenzivnim oblicima vitiliga, depigmentacija preostalih ostrvaca zdrave kože hemijskim ili fizičkim metodama može biti kozmetički prihvatljiva. Monobenzon ethyl ester (MBEH) je derivat hydroquinona (HQ) i kao i on gotovo uvijek izaziva skoro nepovratne depigmentacije. Pacijenti sa visokim fototipom kože (V i VI), kod kojih je kontrast tamno pigmentovane kože i bijele vitiligom zahvaćene kože veliki, najbolji su kandidati. Pacijenti moraju prethodno biti dobro obavješteni o ovom metodu. MBEH se aplikuje topijski kao 20% krem. Tanak sloj krema se aplikuje podjednako i utrljava u pigmentovano područje 2 ili 3 puta dnevno. Treba izbjegavati duže izlaganje suncu za vrijeme tretmana i koristiti sredstvo za zaštitu od sunca. Depigmentacija se obično dešava 1-4 mjeseca od početka tretmana. Nakon 4 mjeseca, bez efekta, treba prestati korištenje lijeka. Po dostizanju depigmentacije MBEH se koristi za održavanje efekta, obično 1 ili 2 puta nedjeljno. Može se desiti srednja prolazna iritacija kože ili senzibilizacija tipa kontaktnog dermatitisa. Tretman treba prekinuti ako se desi iritacija, žarenje ili kontaktni dermatitis. Dešavaju se i oftalmološke nus pojave. Upotrebljava se i Q-switched 755nm ruby laser, sam ili u kombinaciji sa ljekovima. On razara melanin i ćelije koje transportuju melanin. Krioterapija takođe ima depigemntacioni efekat, ali postoji rizik od ožiljavanja.

PSIHOLOŠKE INTREVENCIJE Depigmentacija ima negativan uticaj na pacijentovo samopouzdanje, tako da većina pacijenata pati i sprovodi samoizolaciju i u ličnim i u profesionalnim odnosima. U Zapadnoj Evropi prevalencija psihijatrijskog komorbiditeta varira od 25% do 30%, u Indiji 56-75%.

BUDUĆNOST... U budućnosti, liječenje vitiliga treba da poprimi dozu individualizacije. Rani tretmani se preporučuju prije pojave leukotrihije. U fazi inflamacije koristiće se agresivniji tretmani, vjerovatno i suplementacija faktorima rasta, kao što je melanocitni stimulišući hormon (MSH) analog. Nove terapije repigmentacije su helium-neon (He-Ne) laseri. Nove tehnologije nastale od progenitora ili reprogramiranih ćelija kože će, vjerovatno, povećati mogućnost hirurških intervencija.

43


CAD/CAM SISTEM U STOMATOLOGIJI Dr Aleksandar Lopičić, spec. stomatološke protetike Ordinacija „Lopičić“, Podgorica Prije desetak godina u stomatologiji i stomatološkoj protetici počela je nova era. Čini se da možemo zaboraviti na plombe ispod kojih karijes buja, ili krunice koje ne traju ni tri mjeseca. Revolucionarna novost zove se CAD/CAM. Temelji se na kompjuterskim 3D programima pomoću kojih se izrađuju savršene zubne nadoknade, krunice, mostovi, fasete, inleji, onleji. Pri tradicionalnim načinima izrade protetskih nadoknada greške je nemoguće bilo izbjeći zbog skučenog i oku teško dostupnog radnog polja. Pomoću ove tehnologije sve se radi izvan zubne šupljine, složeni kompjuterski softver ispravlja eventualne ljudske greške. CAD/CAM stomatologija (kompjuterski vođen dizajn i kompjuterski potpomognuta proizvodnja u stomatologiji), je oblast stomatologije u kojoj se korištenjem CAD/CAM tehnologije može izraditi niz zubnih nadoknada, uključujući: krunice, osnovu krunice tzv. „core”, vinire, inleje i onleje, fiksne mostove, restauracije na zubnim implantatima.

Istorija Iako je CAD/CAM sistem u stomatologiji korišten još sredinom 1980-ih, rani napori su smatrani prevelikom novinom, zahtijevajući prekomjernu količinu vremena da bi se proizveo isplativ proizvod. Ova neisplativost je spriječila njegovo korišćenje u ordinacijama i ograničila ove sisteme na stomatološke laboratorije. Kao pomoć u tehničkim laboratorijama, sa poboljšanim softverom i materijalima koji su to pratili, upotreba CAD/CAM tehnologije u ordinacijama se povećala.

44

Razlika od konvencionalnih restauracija Ordinacijska CAD/CAM restauracija razlikuje se od konvencionalnog načina izrade nadoknada u stomatologiji jer nadoknada u ovom slučaju bude gotova istog dana. Pacijenti kojima se izrađuju konvencionalne nadoknade, kao što su krunice, imaju privremene krunice postavljene od jedne do nekoliko nedjelja na zbrušene zube, sve dok zubotehnička laboratorija ne proizvede definitivnu krunicu. Kad ona bude proizvedena pacijentu će biti uklonjene privremene krunice, a laboratorijski izrađene krunice se cementiraju. U ordinaciji CAD/CAM sistem omogućuje stomatologu da inlej ili bilo koja druga nadoknada bude gotova za samo sat vremena u nekim slučajevima. CAD/ CAM restauracije su konzervativnije u pogledu pripreme zuba. Pošto je vezivanje nadoknade kvalitetnije za gleđ nego za dentin zuba, treba voditi računa da se ne ukloni sloj gleđi tokom brušenja.

Proces Obično, CAD/CAM zubne nadoknada se prave od čvrstih blokova keramike ili kompozita koji najviše odgovaraju osnovnoj boji zuba koji se rekonstruiše. Nakon preparacije i pripreme dijelova zuba od strane stomatologa, u zavisnosti od primijenjenog sistema, uzima se otisak. Naime, slika (skenira se) ili gipsani model ili, kao što je slučaj sa CEREC sistemom, skeniraju se preparisani i okolni zubi u ustima pacijenta. Ova slika, pod nazivom digitalni otisak, šalje podatke u računar. Originalni 3D softver onda stvara zamjenu za dio nedostajućih dijelova zuba,


stvarajući virtualnu restauraciju. Softver šalje ove virtualne podatke ka glodalici tj. mašini koja svojim sistemom rada podsjeća na tzv. CNC glodalicu koja se koristi u mašinskoj industriji. U okviru glodalice nedostajući dio zuba biva isklesan iz čvrstog bloka od keramike ili kompozita. U peći za glaziranje pomoću različitih pigmenata se postiže individualizacija restauracije. Naime, mrlje i glazura na površinama izrađenih keramičkih nadoknada mogu ispraviti inače monohromatski izgled restauracije. Restauracija se zatim prilagođava u ustima pacijenta i cementira.

Dosadašnje iskustvo U tradicionalnim restauracijama, porculan se u slojevima postavlja na metalnu osnovu, zbog čega često imamo mliječno bijelu boju vještačkih zuba zbog sloja opakera koji se koristi da zamaskira sivu boju metala, i „čuvenu” tamnu liniju oksida, u blizini linije desni. Kako ove tamne metalne konstrukcije ne doprinose prirodnom izgledu, bezmetalna restauracija se obično preporučuje kao više estetska za pacijenta. Samo feldspat, litijum disilikat i neki kompozitni materijali su "radio-prozirni", tj. ne blokiraju x zrake, što stomatolozima omogućuje praćenje potencijalnog propadanja nadoknade. Cirkonijum, konvencionalni metali, zlato i tradicionalne metalkeramičke krune blokiraju rentgensko zračenje, onemogućavajući evaluaciju nadoknade i zuba nosača tokom vremena. Konačno, preciznost nadoknada koje koriste CAD/CAM tehnologiju je mnogo veća u odnosu na druge stomatološke nadoknade koje se proizvode klasičnim metodama. Krunice i mostovi zahtijevaju izuzetno precizno uklapanje u odnosu na potporne zidove zbrušenog zuba. Preciznost skeniranja i matematički proračun površine zbrušenog zubnog patrljka je izuzetna. Trenutni standardi zahtijevaju preciznost manju od 10 mikrona, što znači odstupanje od savršenog je manje od deset hiljaditih dijelova milimetra. Trenutno nema ručno izrađenog

LOPIČIĆ

stomatološka ordinacija studio za dentalnu estetiku

proizvoda koji može postići ovakvu preciznost bez pomoći CAD/CAM sistema u procesu proizvodnje. Od CAD/CAM sistema koji su najzastupljeniji na tržištu možemo izdvojiti CEREC sistem, koji je proizvela njemačka firma Sirona. Uz poboljšani, najnoviji softver i veliki izbor različitih blokova keramike mogućnosti ove mašine su izuzetne. Naime, moguće je u jednom danu rekonstruisati velika oštećenja na zubima, velike amlgamske plombe zamijeniti gotovo neuništivim keramičkim inlejima i onlejima, koji u potpunosti rekonstruišu morfologiju zuba. O preciznosti svega ovoga suvišno je raspravljati jer međuzubne kontakte kao i tzv. nalijeganje nadoknade diktira računar. S druge strane, preskaču se neke faze, kao što su klasično otiskivanje pomoću tjestastih otisnih masa, koje prave neprijatnost pacijentima sa izraženim nagonom za povraćanjem, kao i čuvene „probe metala”. Naravno, mašina djeluje savršeno, ali neophodno je da stomatolog sa velikim iskustvom iz stomatološke protetike pripremi zub na odgovarajući način, jer i najmanju grešku u brušenju i pripremi sistem će registrovati i buduća nadoknada neće biti tako savršena.

Stomatološke usluge: ♦ Stomatološki pregledi ♦ Preventivna stomatologija ♦ Dječija stomatologija ♦ Skidanje kamenca sa zuba ♦ Izbjeljivanje zuba

♦ Bolesti zuba ♦ Terapija parodontopatija ♦ Oralna hirurgija ♦ Protetika ♦ Estetska stomatologija

CAD/CAM stomatologija - CEREC sistem - Od CAD/CAM sistema koji su najzastupljeniji na tržištu možemo izdvojiti CEREC sistem, kojim raspolaže i ordinacija LOPIČIĆ, koji je proizvela njemačka firma Sirona. Uz poboljšani, najnoviji softver i veliki izbor različitih blokova keramike mogućnosti ove mašine su izuzetne. Naime, moguće je u jednom danu rekonstruisati velika oštećenja na zubima, velike amlgamske plombe zamijeniti gotovo neuništivim keramičkim inlejima i onlejima koji u potpunosti rekonstruišu morfologiju zuba.

Crnogorskih serdara bb 81000 Podgorica, Crna Gora

067 244 778 069 380 724

drlopicic@stomatoloskaordinacija.me www.stomatoloskaordinacija.me


Budućnost se ogleda u sve većem napretku tehnologije

Predstavljena dostignuća u stomatologiji U organizaciji RSV FARMACIA GRUPE i PLANMECA OY na Medicinskom fakultetu u Podgorici 13. septembra održan je stručni skup u vezi sa dostignućima u stomatologiji i savremenom pristupu u ovoj oblasti. Stručni skup otvorio je Nj. E. gospodin Peka Orpana, Ambasador Republike Finske u Beogradu - Veoma mi je drago što prisustvujem ovom skupu. Prisustvo kompanije Planmeca OY je dobar je pokazatelj sve bolje saradnje između Crne Gore i Finske. Nordijski institut za istraživanje nudi prostor za saradnju i obrazovanje kadrova, a Planmeca OY nudi veoma napredne tehnologije i donosi ih u Crnu Goru, kao i iskustvo besprijekorne saradnje akademskog i poslovnog sektora. Osim ambasadora Finske u Beogradu, na otvaranju je

46

govorila i prodekan za nastavu Medicinskog Fakulteta dr Olivera Mijanović. - Veliko mi je zadovoljstvo što smo danas ovdje upravo zbog naših gostiju iz firme Planmeca. Osim obrazovanju na našem fakultetu smo posvećeni i istraživanju kao i implementiranju novih tehnika u praksu. Posebno nam je drago što ćemo danas govoriti o novim standardima u stomatologiji – kazala je dr Mijanović. Gospodin Jan Moed, menadžer Planmeca OY za centralnu Evropu, predstavio je rad i dostignuća kompanije i nakon toga održao predavanje “Digitalna perfekcija – Jedinstvena 3x3d rješenja u kombinaciji sa otvorenim CAD/CAM-om”. - Planmeca OYje prilično mlada, ali brzorastuća kompanija. Danas smo najveće privatno preduzeće koje se bavi


proizvodnjom tehnologije za stomatologiju i po tome smo specifični. U okviru Planmeca grupe imamo više preduzeća i sva se bave proizvodnjom aparata u oblasti stomatologije. U okvriru kompanije radi 2900 zaposlenih i naše proizvode izvozimo na globalnom nivou. U nekim oblastima smo lideri, pogotovo na tržištu Skandinavije i Francuske - rekao je Moed predstavljajući Planmecu OY. Kako je kazao, kompanija je specifična i po tome što više od 10% zarade ulažu u istaživanja, što je veoma visok procenat, jer u ovoj oblasti kompanije izdvajaju uglavnom 1 ili 2%. Po njegovim riječima, za Planmecu je bitno što su veoma rano prepoznali značaj dizajna koji kombinuju sa estetikom. Svojim predavanjem dr Maks Heiland iz Njemačke je na iscrpan način prezentovao temu “CBTC- aktuelni koncepti i buduće perspektive”. Dr Heiland je objasnio na koji način je došlo do saradnje između Odjeljenja maksiofacijalne hirurgije, gdje je načelnik, i kompanije Planmeca. - Bavimo se implantologijom i kompanija Planmeca nam je neophodna za neke stvari. Kod nas u Njemačkoj svaki stomatolog može sam da odradi određena snimanja, što nije uvijek praksa u drugim zemljama, već se pacijenti upućuju na druga mjesta - kazao je dr Heiland. Dr Heiland je u svom izlaganju kroz prikaz slučajeva predstavio skenere sa niskom izloženošću radijaciji, a sa mogućnostima koja su daleko bolja nego na skenerima koji su korišćeni do sada. - Rezultati koje dobijemo su veoma korisni, čitamo ih sa CD-a uz pomoć softvera. Sve počinje navigacijom. Radiolozi su nam rekli da moramo sami da pripremamo podatke, ukoliko želimo da ih koristimo i tako smo mi, hirurzi, naučili određene setove podataka kojima se služimo. Kada smo počeli sa radom, određena vrsta snimaka nam je bila zadovoljavajuća, ali toliko smo napredovali da je danas gotovo moguće uraditi bilo šta što zamislite. Tržište u Njemačkoj je veoma konkuretno, ali ono što nudi Planmeca je napredna tehnologija. Zahvaljujući svemu tome rekonstruktivna hirurgija je veoma napredovala,

pacijenti su bezbjedniji, a doktorima je olakšan rad – kazao je dr Heiland. Osim toga, dr Heiland je predstavio način na koji se koriste savremeni skeneri u maksilofacijalnoj hirurgiji i koliko to doprinosi boljim rezultatima. Kako je naveo, planiranje u 3d verziji dovodi do toga da se mogu dizajnirati različiti implanti koji su neophodni pacijentima. Predavanje je održao i doc. dr Vlahović Zoran, na temu “CBTC u svakodnevnoj stomatološkoj praksi”. - Radiolozi su za napretke u svojoj oblasti žrtvovali svoje zdravlje i važno je imati to u vidu. Osim toga, sama umješnost tehničara je uticala na razvoj radiologije u stomatologiji. Svi ti veliki napretci su doveli do izuma digitalnog rentgena, koji danas koristimo svakodnevno. Sigurno je da će se stomatologija razvijati u različitim pravcima, ali je svakako najveći akcenat na implantologiji, što zbog agresivnog marketinga kompanija, što zbog zahtjeva pacijenata. Svaki dan se razvijaju novi sistemi i sve više kompanija pokušava da se oproba u ovom biznisu. U implantologiji je radiologija veoma bitna, a sa pojavom digitalnih rentgenta uspjevamo da projektujemo izgled implanta – kazao je doc. dr Vlahović. On je naveo nekoliko slučajeva uspješnog rešavanja problema uz pomoć CBTC-a, naglasivši značaj napredaka u stomatologiji, kako zbog estetike tako i zbog zdravlja. Na skupu su predstavljeni i proizvodi kompanije Planmeca OY, koji osavremenjavaju stomatološku djelatnost, a prisutnim stomatolozima upućen je poziv od gostiju iz Finske i Njemačke, da dođu i osim putem predavanja i teorije, sa onim što je predstavljeno upoznaju se kroz praksu koja se tamo spro- vodi. Skupu je prisustvovao veliki broj stomatoga koji su interaktivno učestvovali na veoma zanimljivim predavanjima, potkrijepljenim video-zapisima, fotografijama i primjerima iz svakodnevne prakse. Draženka Laketić

47


Održani 14. Sportski susreti medicinskih radnika

U periodu od 3-9. septembra u organizaciji NVO “Udruženje zdravstvenih radnika Boke i primorja” Kotor, održani su 14. Sportski susreti zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Navedeni susreti su održani u Ulcinju na sportskim terenima HTP “Ulcinjska rivijera” i na pijesku Velike plaže, a u sklopu hotela “Belvi”. “Olympic” i “Bellevue”. Oko 400 učesnika takmičilo se u više disciplina. Sportske susrete otvorio je dr Slobodan Tomić, predsjednik Društva ljekara Crne Gore. Predsjednik Udruženja zdavstvenih radnika Boke i primorja, Dragan Begenišić kazao je da su zadovoljni organizacijom Sportskih igara, koje doprinose napretku saradnje sa ostalim udruženjima iz Crne Gore i regiona. - Udruženje zdravstvenih radnika Boke i primorja osnovano je 2000. godine, prvenstveno kao Udruženje zdravstvenih radnika Boke, dok se 2004. nisu priključili zdravstveni radnici Bara, Budve i Ulcinja. Svih 14 godina postojenja Udruženja, imamo godišnje susrete na kojima sumiramo rezultate rada.

48

Takođe, od samog postojanja Udruženja, počeli smo i sa organizovanjem Sportskih susreta zdravstvenih radnika Crne Gore. Nakon nekoliko godina te susrete smo proširili na Sportske susrete zdravstvenih radnika sa međunarodnim učešćem – rekao je Begenišić. Po njegovim riječima, brojni su gosti i iz drugih zemalja iz okruženja. - Ove godine imamo goste iz BiH, a među njima su zdravstveni radnici Psihijatrijske bolnice kantona Sarajevo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, a imamo i dvije ekipe iz Mostara. Prvi put ove godine u goste su nam došli zdravstveni radnici iz Kantonalne bolnice Zenica, dok su tradicionalno prisutni zdravstveni radnici iz Trebinja i Udruženje zdravstvenih radnika Istočno Sarajevo. Ideja o Sportskim susretima nije došla slučajno, kako kaže Begenišić. - Dok sam živio u Sarajevu, bio sam predsjednik slučnog udruženja u Bosni i Hercegovini i tada smo na ovakvim susretima okupljali učesnike iz bivše Jugoslavije, tako da imamo u planu


Pobjednicima takmičenja na završnoj večeri 14. Sportskih igara uručeni su pehari. U ženskoj konkurenciji, prva tri mjesta u šahu osvojile su Branković Jelena iz Instituta za javno zdravlje, Bojana Stanišić iz Doma zdravlja Podgorica i Nikčević Nada iz Opšte bolnice Kotor. - Organizacija je na super nivou, drago nam je da je sve fer i drugarski, i nadamo se da će drugi slijediti naš primjer da se okupljaju ovakvim povodom – kazala je Branković, a pozitivno mišljenje o ovakvim susretima izrazila je i Nikčević. - Lijepo je što pored svih obaveza uspjevamo da obavljamo svoj posao na pravi način, a pritom i izdvojimo vrijeme da se družimo. Na 14. Sportskim igrama dodjeljenje su i povelje za izuzetan doprinos organizacijidosadašnjih sportskih susreta zaslužnim pojedincima i to: dr Slobodanu Tomiću, predsjedniku Društva ljekara Crne Gore, dr Draganu Paoviću, sekretaru Udruženja Psihijatrijske bolnice u Kotoru, Zoranu Markoviću iz Doma zdravlja Bar, Zorici Kovačević iz Danilovgrada, prim. dr med. Novaku Praščeviću iz Doma zdravlja Podgorica, i predsjedniku Udruženja zdravstvenih radnika Boke i primorja, Draganu Begenišiću. Diplome za uspješnu organizaciju igara dobili su Đurić Tanja, Stijepović Suzana, Ramusović Sudan i dr Jovanović Dragan. Organizatori su na kraju Susreta još jednom istakli da je ovo jedinstvena i odlična prilika da se zdravstveni radnici širom Crne Gore sastanu na jednom mjestu i zajedno sa svojim kolegama iz okruženja razmjene ideje, mišljenja i iskustva.

da nešto slično napravimo i ovde. Počeli su da nam dolaze gosti iz Hrvatske i Albanije. Osim ovakvih okupljanja naše Udruženje je organizovalo i dva stručna skupa, jedan od njih je Kongres na Jahorini prošle godine. Potpisali smo protokole sa drugim udruženjima zdravstvenih radnika, i to je ono što je suština ovakvih druženja. Ostvarili smo odličnu saradnju sa svima, tako da možemo računati jedni na druge ukoliko nam bude bila potrebna stručna pomoć- istakao je Begenišić. Begenišić je iskoristio priliku da se zahvali zdravstvenim radnicima iz Organizacionog odbora Sportskih igara, koji godinama učestvuju u organizovanju i trude se da sve protekne u najboljem redu. - U tom smislu izdvojio bih saradnju sa Domom zdravlja Podgorica, kolegom prim. dr med. Novakom Praščevićem i Miodragom Kažićem, kao i da se zahvalim svima koji su nam pomogli u organizaciji. Prim. dr med. Novak Praščević izrazio je zadovoljstvo kontinuitetom i iz godine u godinu sve boljim kvalitetom Susreta, jer su ovakva okupljanja kontinuirana iz godine u godinu su bolja u svakom smislu. - Svake godine imamo sve veći broj učesnika, a organizacija je sve bolja. Sa 43 prijavljene ekipe organizovali smo takmičenja u više disciplina na Velikoj plaži uz odlično druženje. Sledeće godine slavimo jubilej i planiramo da susreti budu na nekoj drugoj lokaciji, možda čak i u Grčkoj. Važno nam je da promovišemo zdrave stilove života, jer ono što mi postižemo nisu samo četiri dana igara, već mnogo više. Zato bih apelovao na sve institucije koje mogu na neki način da pomognu orga-

nizaciju, da se uključe i shvate ovu akciju od nacionalnog značaja, a to je prije svega podsticanje zdravstvenih radnika na zdrave stilove života. Mi smo ti koji bi trebalo da promovišemo takve stvari na najbolji način – kazao je Prim. dr med. Praščević. - Žao nam je što nemamo goste iz Srbije, iako smo više puta pokušali da organizujemo i njihov dolazak. Oni organizuju slične susrete, ali sa mnogo više učesnika, i to preko sindikata što znači da su manje uključeni u rad naših udruženja – dodao je dr Praščević. Sport i igre, druženje i fer-plej su ciljevi, pokretači i moto igara – rekao je dr Praščević. Draženka Laketić

49


Fasetni sindrom Dr Draško Vuković, ortopedski hirurg PZU „Dr Sickinger & Dr Vuković,“ Bar

Spinalni bol Bol u kičmi jedna je od najučestailijih tegoba zbog koje se pacijenti javljaju ljekaru i zauzima prvo mjesto na listi oboljenja i stanja kod kojih dominira bol kao simptom. Lindon et al. (1) procijenili su da je prevalenca bola u kičmi među populacijom 66%, od čega 24% pacijenata prijavljuje bol u vratnom dijelu, 56% u lumbalnom dijelu i 15% u grudnom dijelu kičme. Uprkos velikom procentu i zastupljenosti problema u praksi, na osnovu kliničkog pregleda može se sa sigurnošću dijagnostikovati samo 15% pacijenata. Dodatne analize i pretrage potrebne su da bi se isključila stanja koja imitiraju ili projektuju spinalni bol, od kojih su neka izuzetno teška i ozbiljna, te se problemu bola u kičmi mora pristupiti imajući u vidu šarolikost simptoma i znakova koje imitiraju druga oboljenja. Posebna pažnja se obraća na djecu kod kojih pojava neobičnog, dugotrajnog, intenzivnog, traumom neuzrokovanog bola u leđima, mora da pobudi sumnju na ozbiljnu patologiju koja se javlja u tom uzrastu. U ortopedskoj praksi pacijenti sa bolom u leđima zauzimaju dominantno mjesto. Povrede, degenerativna oboljenja, urođene anomalije sa manifestacijom u kasnijem životnom dobu, razni vidovi atletskih bolnih sidroma, spinalnih entezopatija, ligamentarnih i mišićnih oboljenja dominantno se manifestuju bolom koji u manjoj ili većoj mjeri onesposobljuje pacijenta za svakodnevne životne i radne aktivnosti. U našoj sredini, u velikoj većini slučajeva, problemi sa kičmom su degenerativne prirode i obično se pacijenti nakon akutnog napada lumbalnog spinalnog sidroma obezbole, a potom slijedi duža ili kraća fizikalna terapija koja ima za cilj jačanje mišića i popravljanje posturalih problema, sa ciljem da se pacijenti obuče za dalje, samostalne aktivnosti. Operativno se liječe pacijenti sa terminalnim stadijumima oboljenja diskusa, ili akutnim povredama sa specifičnom neurološkom simptomatologijom. Poseban, kod nas nedovoljno prepoznat patološki entitet, koji veoma imitira diskalnu patologiju i u nekim slučajevima prethodi poremećaju stabilnosti pršljena, hroničnom opterećenju

50

Slika 1. (Preuzeto sa www.bol.rs)

te sledstvenoj artrozi i degeneraciji diskalnih struktura, jeste sindrom malih zglobova kičme - fasetni sindrom.

Patoanatomija i patogeneza Fasetni zglobovi su parni zglobovi posteriornog dijela kičmenog stuba (Slika 1). Kao strukture sa sinovijalnom opnom, fasetni zglobovi su potencaijalni izvor bola usljed različitih patoloških procesa, uglavnom povreda i degenerativnih oboljenja. Dijagnostika ovog specifičnog sindroma otežana je jer ne postoji dijagnostički test niti pregledni manevar kojim bi se moglo sa sigurnošću tvrditi da je fasetni zglob uzrok bola. U mnogo slučajeva bol kod fasetnog sindroma je pomiješan u praksi sa diskogenim bolom, do 40%-80% (2,3) ljudi koji ima problem sa bolom u kičmenom stubu ima, ili izolovan fasetni sindrom, ili fasetni sidrom u sklopu neke druge patologije kičmenog stuba.


U nastanku ovog sindroma dominantnu ulogu imaju: uroÄ‘ena konfiguracija fasetnog zgloba, ponavljani torzioni i rotacioni pokreti kiÄ?menog stuba kao kod nekih sportista i rekreativaca (fudbal, golf, tenis itd.), te se ovaj tip bola u leÄ‘ima naziva mehaniÄ?ki bol (mechanical LBP). Jackson et al. (5) demonstrirali su kombinaciju simptoma i kliniÄ?kih znakova koji mogu da ukaĹžu na postojanje fasetnog sindroma i upute ljekara na pravu dijagnozu:  t4UBSJKBäJWPUOBEPC  t1SFUIPEOFFQJ[PEFCPMBVMFĂżJNB  t/PSNBMBOIPE  t.BLTJNBMOJCPMQSJQSFMB[VJ[ĘFLTJPOFVFLTUFO[JPOV poziciju kiÄ?me  t0ETVTUWPCPMBVOPHBNB  t0ETVTUWPNJĂ?JʉOPHTQB[NB  t/FHBUJWBO7BMTBWJONBOFWBS Za razliku od drugih oboljena kiÄ?menog stuba, bol kod GBTFUOPHTJOESPNBTFOFʉFQPWFʉBWBUJQSJQPWFʉBOKVJOUSBCEPNJnalnog ili intratorakalnog pritiska, te postojanje ovakvog nalaza VÄ•[JLBMOPNQSFHMFEVOFTVHFSJĂ?FOBQPTUPKBOKFJ[PMPWBOPHGBTFUnog sindroma.

Dijagnostika  0TJNÄ•[JLBMOPHQSFHMFEB LPKJUSFCBEBCVEFUFNFMKBO JQBäMKJW EPEBUOFQSFUSBHFTVQPUSFCOFLBLPCJTFEPĂ?MPEP adekvatne dijagnoze. Korelacija sa fizikalnim nalazom je obavezna, a u tu svrhu se koriste RTG snimanja, CT snimanja, te snimanja TB NBHOFUOPN SF[POBOBDPN LPKB EBKV OBKWJĂ?F TQFDJÄ•ĘŠOJI QBUPBOBUPNTLJILBSBLUFSJTUJLB[BVQPSFECV&./(JMJPTUBMB elektrodijagnostiÄ?ka sredstva se rutinski ne praktikuju u dodatnoj diagnostici, osim kod sumnje na postojanje radikulopatije.

i relativnog smicanja fasetnih zglobova oteĹžano blokirati medijalnu granu dorzalnog spinalnog Ĺživca, pa se tretman ponavlja shodno kliniÄ?kim indikacijama. Kiropraktika takoÄ‘e ima mjesto u tretmanu fasetnog sindroma, pod uslovom da se kritiÄ?ki pristupi indikacionom poESVĘŠKV LBPJEBTFPWBWSTUBTQJOBMOJINBOJQVMBDJKBOFQPLVĂ?BWB kod fasetnih sindroma koji nemaju kompletnu dijagnostiku. U sluÄ?ajevima sekundarnih oboljena na kiÄ?menom stubu, ekscesivne zglobne degeneracija, pravog kompresivnog sindroma medijalne grane dorzalnog spinalnog Ĺživca, ovi vidovi spinalnih manipulacija mogu dovesti Ä?ak i do egzacerbacije simptoma, a nerijetko i do potrebe za produĹženim lijeÄ?enjem pa Ä?ak i operativnim lijeÄ?enjem. U svijetu se danas koristi i nekoliko tehnika ablacije graOFQPNFOVUPHäJWDBVDJMKVEVHPUSBKOJKFLPOUSPMFCPMB0WF tehnike su zamijenile operativno lijeÄ?enje u sluÄ?ajevima kad se radi o fasetnom sindromu mehaniÄ?kog porijekla. Radiofrekventna ablacija, hemijska neuroliza, krioablacija i perkutana radioĘFLWFOUOBOFVSPUPNJKBTVOPWFNFUPEF VTNKFSFOFQSJKFTWFHB OBQSPMPOHJSBOJBOBMHFUTLJFGFLBU 4MJLB   0QFSBUJWOPMJKFĘŠFOKFGBTFUOPHTJOESPNBKFJOEJLPWBOP u posebnim sluÄ?ajevima, pogotovo malignih oboljena, gubitka QPKFEJOJISFĘFLTB UKFMFTOFUFäJOFJHFOFSBMOPQBSBOFPQMBTUJĘŠOPH TJOESPNBQPWF[BOPHTBCPMPNVLJĘŠNFOPNTUVCV/FLPMJLP specifiÄ?nih oboljena ima svoje predilekciono mjesto upravo na zadnjim elementima kiÄ?menog stuba, te ih treba imati u vidu prilikom inicijalne dijagnostike.

Tretman Fizikalna terapija ostaje prva linija tretmana kod fasetnog TJOESPNB0OBKFVTNKFSFOBLBNPEJÄ•LBDJKJBLUJWOPTUJ UFSBQJKJ CPMB KBĘŠBOKVNJĂ?JʉB UFPTQPTPCMKBWBOKVQBDJKFOUBEBTWBLPEOFWOF poslove radi bez izlaganja riziÄ?nim spinalnim manevrima. Pozicije tijela koje agraviraju bol (ekstenzija, kosa ekstenzija) treba da se izbjegavaju. Aplikacija suve toplote i krioterapija u kombinaciji TB/4"*- EP[WPMKBWBKVNPCJMJ[BDJKVJSBOP[BQPĘŠJOKBOKFNPEJÄ•LBcione fizikalne terapije, prije svega korekciju ekscesivne lumbalne lordoze.(6)  *OKFLDJKFBOFTUFUJLBVGBTFUOJ[HMPCTVJEJKBHOPTUJĘŠLPJ terapijsko sredstvo. U zapadnim zemljama poznata je dijagnostiÄ?ka metoda duplog ili trostrukog bloka fasetnih zglobova anesteticima razliÄ?ite duĹžine dejstva, monitoring nivoa bola, te korelacija podataka dobijenih od pacijenata sa farmakodinamikom TSFETUBWBLPKJNBTFJ[WPEJCMPL6OBĂ?PKQSBLTJGBTFUOJ[HMPCPWJ se instiliraju sa anesteticima u kombinaciji sa kortikosteroidima, [CPHEVäFHEKFMPWBOKBJĂ?UPCSäFH[BQPĘŠJOKBOKBÄ•[JLBMOFUFSQJKF U biti ovog postupka stoji Ä?injenica da je medijalna dorzalna grana spinalnog Ĺživca, odgovorna za bol, pogodna za instilacione UFIOJLFPC[JSPNOBOKFOVUSBKFLUPSJKVJPEOPTTBPLPMOJNLPĂ?UBOJN strukturama.  ɇFTUPTFEFĂ?BWBVQSBLTJEBKF[CPHTUFQFOBEFHFOFSBDJKF

Slika 2. (Preuzeto sa www.stetoskop.info) Literatura:  3FJWJL) $PMMFUU# 7FOUBGSJEEB7 $PIFO3 (BMMBDIFS%4VSWFZ PGDISPOJDQBJOJO&VSPQF1SFWBMFODF JNQBDUPOEBJMZMJGF BOEUSFBUNFOU&VS +1BJO  #PHEVL/-PX#BDL1BJO*ODMJOJDBMBOBUPNZPGUIFMVNCBS TQJOFBOETBDSVNSEFEJUJPO&EJUFECZ#PHEVL//FX:PSL$IVSDIJMM-JWJOHTUPOF  .BODIJLBOUJ- .BODIVLPOEB3 1BNQBUJ7 %BNSPO,4 .D.BOVT $%1SFWBMFODFPGGBDFUKPJOUQBJOJODISPOJDMPXCBDLQBJOJOQPTUTVSHJDBM QBUJFOUTCZDPOUSPMMFEDPNQBSBUJWFMPDBMBOFTUIFUJDCMPDLT"SDI1IZT.FE 3FIBCJM  )PPUFO8. .BSUJO%1 )VOUPPO."3BEJPGSFRVFODZOFVSPUPNZ GPSMPXCBDLQBJOFWJEFODFCBTFEQSPDFEVSBMHVJEFMJOFT1BJO.FE  -BTMFUU. 0CFSH# "QSJMM$/ .D%POBME#;ZHBQPQIZTJBMKPJOU CMPDLTJODISPOJDMPXCBDLQBJOBUFTUPG3FWFMTNPEFMBTBTDSFFOJOHUFTU #.$.VTDVMPTLFMFU%JTPSE  7BO5VMEFS. ,PFT#-PX#BDL1BJO*O.D.BIPO4# ,PMU[FOCVSH.FET8BMMBOE.FM[BDLT5FYUCPPLPG1BJO1IJMBEFMQIJB&MTFWJFS $IVSDIJMM-JWJOHTUPOF 

51


U organizaciji Udruženja reumatologa Crne Gore i kompanije Hoffmann La Roche

Održani četvrti Reumatološki dani U organizaciji farmaceutske kompanije Hoffmann La Roche, u hotelu “Ruža Vjetrova” u Baru, 5. i 6. septembra održani su IV reumatološki dani. U ime kompanije Roche prisutnim ljekarima se obratio dr Ivan Burić, izražavajući zadovoljstvo što Reumatološki dani postaju tradicija, te najavio da će već sljedeće godine obilježiti jubilej. Moderator predavanja bila je dr Koviljka Kažić, koja je istakla značaj kvalitentne saradnje između inovativnih farmaceutskih kompanija i ljekara-reumatologa. Kompanija Roche je među prvim kompanijama koja je prepoznala značaj te saradnje. Dr Koviljka Kažić je u svom uvodnom izlaganju predstavila novine sa EULAR-a, posljednjeg evropskog kongresa reumatologa, koji se održao u Parizu u junu mjesecu ove godine. Novine su se odnosile na poziciju biološke terapije u liječenju reumatoidnog artritisa. Akcenat je stavljen na posljednje smjernice EULAR-a iz 2013. godine. Takođe, bilo je govora i o dijagnostifiko-

52

vanju i metodama koje se primjenjuju na našim prostorima, ali i načinu na koji se može unaprijediti rad reumatologa u Crnoj Gori. Predavanje je održao i doc. dr sci Dušan Mustur, na temu “Razlike u pristupu liječenja bolesnika sa RA među evropskim zemljama”. - Mislim da je interesantno da se usaglasimo sa standardima u okviru Evrope, i da razmotrimo novine u vezi sa biološkim ljekovima. Mnogo razvijenije zemlje imaju problema sa terapijskim prozorom, pa iako smo mala zemlja, ne znači da ne možemo dati svoj doprinos u razvoju novih metoda i pristupa liječenju. Milo mi je kada vidim da danas imamo mnogo manje pacijenata sa slikom ometenosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti nego ranije. Terapija je dosta napredovala, a samim tim i napretci u liječenju su veliki – kazao je dr Mustur. Dr Mustur je predstavio i studiju sprovedenu u 46 evropskih zemalja, a procenat odziva je bio prilično visok. Kao reference,


osim vodiča, korišćene su i usmene preporuke ljekara. U okviru ove studije u deset zemalja (22%) utvrđeno je da se nisu koristili biološki ljekovi, tj nisu bili na pozitivnoj listi. U zemljama u kojima se koriste, od 36 zemalja, njih 23 nemaju obavezno trajanje bolesti kao uslov za uključivanja biološke terapije. Studija je pokazala da se primjena biološke terapije, kao i uslovi za njeno otpočinjanje, razlikuje od zemlje do zemlje. U pojedinim državama glavni kriterijumi su klinički parametri, negdje dominiraju kliničke preporuke eksperata, dok je u 15 zemalja Evrope prisutna kombinacija kliničkih parametara i preporuke eksperata. Luksemburg je zemlja koja uopšte nema regulative, s obzirom na visok standard, postoje veoma liberalni kriterijumi u propisivanju bioloških ljekova. U 12 zemalja postoji minimum od najmanje 6 mjeseci prije upotrebe biološkog lijeka, dok u Poljskoj je to period između 9-12 mjeseci trajanja bolesti prije upotrebe bioloških ljekova. Sljedeće predavanje je prezentovala dr Sanja Bukilica. Prisutnima su predstavljeni rezultati praćenja pacijenata u periodu od 2006-2012. godine. Retrospektivno praćenje je obuhvatilo 35 pacijenata kod kojih je uvedena biološka terapija zbog neadekvatnog odgovora na prethodnu terapiju. Svi pacijenti su zadovoljavali kriterijume za dijagnozu Reumatoidnog artritisa (ACR/EULAR/2010) i liječeni su na Vojno-Medicinskoj Akademiji, na Klinici za reumatologiju. Ciljevi istraživanja bili su da se pokaže efikasnost terapijskog odgovora na uvedenu terapiju kod pacijenata sa aktivnim oblikom reumatoidnog artritisa, praćenjem skora DAS 28, da li postoji razlika u terapijskom odgovoru kod seropozitivnih i seronegativnih pacijenata kao i procjena bezbjednosti primjene lijeka. Zaključak istraživanja je bio da uvedena terapija smanjuje aktivnost bolesti kod pacijenata nakon samo jednog terapijskog ciklusa, da je došlo do smanjivanja DAS 28 skora i da je bezbjednost primjene terapije bila prihvatljiva. Drugi dan u okviru skupa je bio posvećen predavanjima koja su se odnosila na primjenu inhibitora interleukina u reumatoidnom artritisu, kao i u pedijatrijskim indikacijama. Uvodnu riječ je imala dr Aleksandra Kovačević, koja je uputila prisutne ljekare da se na odjeljenju za reumatologiju KCCG sprovodi ‘’Neintervencijsko kliničko ispitivanje procjene bezbjednosti, podnošljivosti i efikasnosti još jednog lijeka, kod pacijenata sa aktivnim reumatoidnim artritisom (RA) koji su neadekvatno odgovorili na trenutnu terapiju ne-biološkim ljekovima koji utiču na tok bolesti’’. Predstavnica sponzora kliničkog ispitivanja prezentovala je opše informacije o studiji koje su se odnosile na cilj sprovođenja

studije, dizajn iste, članove studijskog tima kao i procedure u studiji koje su u bile u skladu sa rutinskom kliničkom praksom koja se sprovodi na odjeljenju za reumatologiju Interne Klinike KCCG. Glavni istraživač pomenutog kliničkog ispitivanja dr Svetlana Aligrudić, prezentovala je iskustvo tokom sprovođenja studije i presjek rezultata za trideset pacijenata koji su u tom trenutku bili statistički obrađeni. Kroz demografske podatke pacijenata došlo se do zaključka da je većina ispitanika pripadala ženskom polu (75%). Prosječne vrijednosti parametara fizikalnog pregleda bile su u granicama referentnih vrijednosti. Prikazani su i laboratorijski parametri i oscilacije istih tokom trajanja studije. Kako je cilj studije bio praćenje efikasnosti primjene lijeka, predstavljen je broj i procenat ispitanika sa dobrim ili umjerenim odgovorom u skladu sa EULAR kriterijumima, kao i broj prekida liječenja ispitanika zbog nedostatka efikasnosti i vrijeme kad je prekinuta terapija. Praćenje kvaliteta života kroz procjenu HAQ skora na prvoj i posljednjoj posjeti kao i procjene malaksalosti na osnovu vrijednosti FACIT skora prezentovane su od strane dr Aligrudić. Bezbjednosni profil lijeka se procjenjivao

53


na osnovu praćenja učestalosti neželjenih događaja, povezanosti sa lijekom, intenzitetom i ishodom neželjenog događaja. Kao zaključak presjeka praćenja pacijenata kod više od 90% pacijenata u skladu sa EULAR kriterijumima, došlo je do smanjenja vrijednosti DAS 28 skora odnosno do poboljšanja kao odgovor na primijenjeni lijek. Neželjena dejstva koja su se javila kod pacijenata su bila u skladu sa neželjenim dejstvima opisanim u Sažetku karakteristika lijeka. Da bi podstakla sve prisutne na razmišljanje, dr Aligrudić je postavila pitanje opravdanosti kombinovane primjene terapije kod određenog broja pacijenata, ili inicijalno upotrebe biološke terapije kao monoterapije gdje je to indikovano. Ukoliko se osvrnemo na trenutnu situaciju u zemljama Zapadne Evrope, SAD i Skandinavskim zamljama, odnos biološke monoterapije se značajno povećava. U pomenutim zemljama više od 30% pacijenata je na monoterapiji tj. 1 od 3 pacijenta koji se liječe biološkom monoterapijom. Dr Dragana Pravilović Lutovac, klinički ljekar na Odjeljenju za reumatologiju KCCG, prezentovala je prikaz slučaja trudnoće kod pacijentkinje oboljele od reumatoidnog artritisa, koja je bila na terapiji biološkim lijekom, inhibitorom interleukina. Naglašeno je da prema FDA kategorizaciji ljekova u trudnoći, prema teratogenom potencijalu pomenuti lijek pripada kategoriji C, što znači da je korist veća od potencijalnog rizika, ali se isti ne može isključiti. Prisutnima je opisan sam tok i ishod trudnoće kao i stanje bolesti tokom i nakon trudnoće. Predavanje kojim su zaključeni reumatološki dani prezentovala je dr Ana Bulatović, specijalista interne medicine, na odjeljenju za reumatologiju KCCG. Tema predavanja je bila primjena biološke terapije (inhibitora interleukina) u juvenilnim

54

idiopatskim artritisima. Prisutnima su predočene epidemiologija i karakteristike juvenilnog idiopatskog artritisa (JiA). Zaključeno je da pripada grupi rijetkih i teških oboljenja. Postoje različiti oblici bolesti u zavisnosti od simptomatologije. Opisane su registracione studije koje su sprovođene na ispitanicima sa sistemskim juvenilnim idiopatskim artritisom i juvenilnim idiopatskim poliartritisom, kao i cilj studija, dizajn i kriterijumi uključenja koji su ispitanici morali da zadovolje. Zaključak predavanja je bio da je lijek doveo do kliničkog poboljšanja a da je bezbjednosni profil lijeka bio sličan onom koji je zabilježen kod odraslih pacijenata sa reumatoidnim artritisom. Jedan od prisutnih na sastanku bio je i dr Branko Lutovac, koji je informisao prisutne ljekare da u Institutu za bolesti djece u KCCG već imaju pozitivno iskustvo sa primjenom ovog lijeka u pedijatrijskoj indikaciji. Na diskusijama organizovanim nakon predavanja učesnici su razmjenili mišljenja i iskustva iz prakse koja su od velikog značaja za rad sa pacijentima. Kroz predavanja koja su obogaćena diskusijama i uključivanjem raznih primjera iz prakse, još jednom je potvđeno da su ovakvi susreti pravi izbor kako bi se napredovalo u usavršavanju znanja i vještina reumatologa. Osim toga, skup koji okuplja eminentne reumatologe bio je prilika da se dobiju odgovori na neka važna pitanja, s obirom na raznolikost pristupa liječenju bolesti. Draženka Laketić


U hotelu Ramada u Podgorici održan:

STRUČNI SKUP CRNOGORSKIH I TURSKIH LJEKARA U organizaciji Crnogorskog udruženja kardiologa i Turskog udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega od 19-21. septembra u hotelu Ramada održan je naučni skup na kome su ljekari iz Crne Gore i Turske razmjenjivali iskustva iz oblasti kardiologije i nefrologije. U ime Turskog udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega prisutne je pozdravio dr Mustafa Arici, predsjednik udruženja. - Želio bih da se zahvalim Crnogorskom udruženju kardiologa na gostprimstvu u ovom predivnom gradu. Drago mi je što sam danas u Podgorici i što imam priliku da se sretnem sa istaknutim crnogorskim kolegama, rekao je dr Arici. Predsjednik Crnogorskog udruženja kardiologa dr Miroslav Rabrenović, takođe se obratio prisutnima poželjevši im, u svoje ime i u ime Udruženja kardiologa Crne Gore dobrodošlicu i prijatan boravak. - Iskoristimo ovu priliku da unaprijedimo našu saradnju koja je uspostavljena prije tri godine kada su vaše kolege, a možda i neki od vas, prvi put bili na stručnom skupu u Crnoj Gori. Nadam se da će vaše znanje i iskustvo zajedno sa našim dovesti do realizacije većih projekata u budućnosti. Posebno bih se zahvalio rukovodstvu i predsjedniku Udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega Turskel, gospodinu Mustafi Arici, na uspješnoj organizaciji i pomoći pri realizaciji današnjeg skupa. U duhu ove dobre saradnje želim vam uspješan rad i da iz Crne Gore ponesete prijatne prijateljske i profesionalne uspomene - rekao je dr Rabrenović. U petak, prvog dana skupa održana je jedna sesija koja je za temu imala hipertenziju i kardiovaskularnu zaštitu. U okviru

ove sesije, čiji je moderator bio dr Mustafa Arici, predavanja su održali dr Sukru Ulusoy i dr Mustafa Arici. U subotu, 21. septembra održane su dvije sesije. Prva sesija, čiji su moderatori bili dr Mustafa Arici i dr Miroslav Rabrenović, za temu je imala: „Uticaj krvnog pritiska na oboljenja bubrega“. U ovoj sesiji predavanja su održali dr Sukru Ulusoy i prof. dr Ljilja Musić. U drugoj sesiji govorilo se o praćenju pacijenata koji imaju dijabetes i oboljenja bubrega. Ovom sesijom su predsjedavali dr Mustafa Arici i dr Ljilja Musić, a stručna predavanja su održali dr Emir Muzurović i prof. dr Marina Ratković. Naučni skup završen je sastankom eksperata, na kome su ljekari razmjenjivali iskustva i raspravljali o najnovijim metodama i načinima liječenja pacijenata.

- Gojaznost je jedan od problema koji se pojačao zadnjih godina, pa je stoga došlo i do porasta broja slučajeva hipertenzije, kao i srčanih i bubrežnih oboljenja koja su povezana sa hipertenzijom. Iz tog razloga smatram da će stručni skupovi poput ovoga dati bolji uvid u problematiku kao i smjernice za preventivu bolesti. Mjerenje krvnog pritiska više ne zavisi samo od mjerenja koje izvrši ljekar, jer pacijenti mogu biti nervozni ili uznemireni pri susretu sa ljekarom, zbog čega najnoviji priručnci za mjerenje krvnog pritiska preporučuju mjerenje kod kuće ili upotrebu posebnih ambulatnih aparata za mjerenje pritiska koji daju bolje rezultate. Svakom pacijentu, koji se iz bilo kog razloga obrati doktoru, treba izvršiti mjerenje krvnog pritiska, jer je hipertenzija jedna od najčešćih hroničnih bolesti savremenog čovjeka. U Turskoj je hipertenzija prisutna kod jednog od troje pacijenata, a pretpostavljam da je sličan slučaj i u Crnoj Gori. Ukoliko je krnvi pritisak visok, mora se izvršiti ponovno mjerenje. Ukoliko i ponovljeno mjerenje pokaže da je krvni pritisak visok, odmah se mora početi sa liječenjem. Da bi se spriječio nastanak hipertenzije, mora se spriječiti gojaznost, koja je jedan od vodećih uzročnika nastanka ove bolesti. Mora se voditi računa o zdravoj ishrani, vježbati i održavati tijelo u formi. Ne treba kriviti genetiku za razvoj hipertenzije, jer genetika utiče samo 10-15 posto na razvoj bolesti. Ostalih 85-90 posto doprinosimo mi sami, pasivnim i nezdravim načinom života – rekao je u izjavi za naš časopis

56


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


ULOGA MOTIVACIJE U TRETIRANJU BOLESTI ZAVISNOSTI Milena Janković, psiholog JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, Podgorica

Sam izraz „motivacija” potiče od latinske riječi „moves, movere” što znači - kretati se. Dakle, motivacija je unutrašnja pokretačka sila koja nas vodi ka ostvarenju ciljeva i zadovoljenju potreba. Sve ono što nas iznutra pobuđuje ili spolja privlači zovemo motivom. Zadovoljenje motiva dovodi do unutrašnje ravnoteže i do konačnog osjećaja zadovoljstva. Završetkom jednog ciklusa otvaraju se vrata za nove potrebe i motive. Intezitet motivacije zavisi od više faktora. Jedan od važnih faktora jeste snaga motiva, što dovodi do toga da će nam cilj biti važniji ukoliko je motiv jači. Takođe, veoma važnu ulogu u intezitetu motivacije imaju atraktivnost cilja i blizina cilja. Dakle, ako nam je cilj privlačan i ako smo mu blizu, motivacija za postizanje tog cilja i uspjeha je veća. Kada je riječ o motivaciji i njenoj ulozi u tretiranju bolesti zavisnosti, jako je važno napraviti razliku između intrinzične–unutrašnje i ekstrinzične–spoljašnje motivacije. Spoljašnja motivacija podrazumijeva sve ono što nas spolja navodi na aktivnost i određuje smjer, intezitet i trajanje. Aktivnosti su sredstvo za postizanje cilja, i ako nema nagrade, nema ni aktivnosti. Unutrašnja motivacija podrazumjeva potrebe, sposobnosti, sklonosti, stavove i vrijednosti koji su nagrađujući sami po sebi. Ono što razlikuje unutrašnju od spoljašnje motivacije jeste to da kod unutrašnje motivacije nije riječ o trci za nagradama, već o predanosti nekoj aktivnosti. Kada govorimo o takvoj predanosti, onda ona podrazumijeva vitalnost, elan, marljivost, upornost, znatiželju i entuzijazam. Kada imamo ove elemente onda smo blizi uspjehu, što bitno utiče na formiranje pozitivne

58

slike o sebi i osjećaju sopstvene vrijednosti. Kada je riječ o tretiranju bolesti zavisnosti, najčešće ističemo da je potrebno da čovjek samovoljno odluči da želi da radi na problemu i da je motivisan za tretman. Kada govorimo o tome da neko treba da bude motivisan za prevazilaženje problema, podrazumijevamo to da suštinski želi promjenu, da ima jasnu viziju kako će ta promjena da izgleda, da je tom vizijom zadovoljan i da vjeruje da mu takav život kome teži i pripada. Zavisnost je hronična, recidivirajuća bolest progresivnog toka, koja je jako kompleksna. Simptomi bolesti zavisnosti su jaka potreba za supstancom koju je teško savladati, gubitak kontrole u konzumiranju supstanci, bezuspješni pokušaji da se njihova upotreba smanji ili kontroliše, stanje apstinencijalnog sindroma, pri kojem se supstance uzimaju u cilju olakšanja ili otklanjanja simptoma krize, rast tolerancije na efekte koja se ispoljava potrebom da se doze supstance povećavaju radi dostizanja željenog efekta, progresivna zaokupljenost upotrebom supstance, usredsređenost misli i postupaka koji su vezani za upotrebu i nastavljanje sa upotrebom supstanci, bez obzira na očigledne znakove štetnih posljedica. Prema opšteprihvaćenom mišljenju, osobe koje konzumiraju psihoaktivne supstance su slabe, nezrele i nesamostalne ličnosti. To su osobe koje imaju teškoće pri izlaženju na kraj sa svakodnevnim životnim tegobama, osobe koje ne trpe odlaganje zadovoljenja sopstvenih potreba i koje ne ulažu napore da bi ostvarili uspjeh i postigli samopoštovanje i poštovanje drugih. Shodno svim simptomima koji prate bolest, kao i činjenici da ljudi u aktivnoj fazi bolesti provedu dug niz godina,


dolazi do formiranja specifičnog obrasca ponašanja, koji je sam po sebi destruktivan i autodestruktivan. Dugogodišnji zavisnik je razmišljanjima i ponašanjem potpuno usmjeren na sebe, zbog čega prestaje da bude sposoban za adekvatnu komunikaciju sa drugim ljudima. Često odaje utisak otporne i samopouzdane osobe, iza čega se najčešće krije osjećaj nesigurnosti i neadekvatnosti. Kod dugogodišnjih zavisnika mijenja se sistem vrijednosti, dešava se moralna degradacija koja se ogleda u gubitku saosjećanja, poštovanja sebe i drugih, gubitka mjere i granice za socijalno dozvoljeno ponašanje. Shodno svemu što zavisnički stil života nosi sa sobom, kao i činjenici da čovjek u aktivnoj fazi bolesti provede deceniju, ili čak i duže, pitamo se do koje mjere on može imati jasnu viziju toga što želi, da li on cilj kome teži može u startu da vidi i bude motivisan da se ka njemu sa strpljenjem i istrajnošću kreće. Praksa pokazuje da se zavisnici odlučuju za liječenje kada već duboko uđu u bolest, odnosno kada bolest postaje hronična. Pokušaji apstinencije koji se dešavaju prije ovog stadijuma, u velikom broju slučajeva, završe recidivima i novim ciklusima aktivnog drogiranja. Motivacija je najčešći razlog ovakvog neuspjeha. Iskustvo pokazuje da se za pomoć uglavnom obraćaju osobe u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama i to najčešće zbog nagomilanosti ličnih neuspjeha, dugogodišnjeg iskustva patnje i suočavanja sa štetnim posljedicama zavisničkog života. U tim slučajevima motivacija za apstinencijom je i više od toga, ona postaje potreba za opstankom. Svakako da nije nužno da se dođe do ovakvih stanja pa da se čovjek odluči i bude motivisan za promjenu. Motivacija je ono što pokreće na aktivnost, na djelovanje. Zavisnik koji je motivisan za tretman rehabilitacije mobiliše sve svoje snage kako bi postigao ono što želi. Uspješno liječenje podrazumijeva dug i zahtjevan proces. Uspješan proces oporavka zavisnika ne podrazumijeva samo

prestanak komzumacije supstanci već i formiranje nove, jače ličnosti koja će biti u stanju da se izbori sa posezanjem za psihoaktivnim supstancama kada iskrsnu prvi veći ili manji životni problemi. Dakle, suština je formirati jedan novi životni stil u skladu sa ličnim duhovnim i kulturnim opredjeljenjima i kapacitetima. Mijenjati se, za zavisnike često predstavlja nepobitan dokaz da po mnogim pitanjima nijesu bili u pravu, da u dosadašnjem životu nešto krupno nije bilo u redu. Potreba za promjenom predstavlja deklaraciju njihovih greška. Suočavanje sa činjenicom da dug period života nijesu bili u pravu, i da treba izvršiti promjene kako bi se postigao cilj, najčešće izaziva jake otpore i krize, što je i očekivani dio tretmana. Nije to slučaj samo sa zavisnicima. Većina ljudi se odupire procesima promjene, jer ulazak u neku novu, nepoznatu sferu, nosi sa sobom određenu dozu nelagodnosti. Ukoliko ne postoji jasno definisan cilj, odnosno ukoliko se tretmanu pristupi sa motivacijom koja primarno ima veze sa spoljšnjim faktorima, kao što su ugroženo zdravlje, ultimatum porodice ili izbjegavanje zatvorske kazne, najčešće, na žalost, povoljan rezultat izostane. Međutim, ako je čovjek unutrašnje motivisan da mijenja svoj život, ako je taj cilj jasno definisan, privlačan i važan, ako su aktivnosti koje su tome cilju usmjerene nagrađujuće same po sebi, onda govorimo o unutrašnjoj motivaciji koja daje pozitivne i stabilne rezultate. Očekivanja od dugogodišnjeg zavisnika da na početku ima ovako jasno definisanu predstavu o tome šta je cilj, da posjeduje strpljenje i istrajnost, nijesu baš najrealnija. Kroz vrijeme i rad na sebi, moguće je doći do ovog stadijuma. „Planinarenje po strmim brdima zahtijeva spor tempo na početku“ kaže Šekspir, tako je i u ovom procesu potrebno vrijeme da cilj postane vidljiv i jasan, kao i strpljenje da se do njega korača malim koracima.

59


ODRŽAN TREĆI EDUKATIVNI KAMP ZA DIJABETIČARE

Tradicionlno, edukativni kamp za dijabetičare održao se u Baru, u hotelu Sidro,od 4. do 9. septembra, u organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti „Plavi krug” iz Bara, uz podršku Nacionalne komisije za dijabetes. U Edukativnom kampu učestvovalo je oko 25 dijabetičara iz Crne Gore i zemalja okruženja, kojima je obezbjeđen besplatan smeštaj u hotelu “Sidro” i petodnevna edukacija kroz svakodnevne radionice otvorenog tipa. Sa učesnicima Kampa, na njihovoj edukaciji radilo je 10-tak internista endokrinologa, zatim, specijalista medicine, ginekolog, stomatolog, psiholog, profesor fizičke kulture... Kamp je otvorio predsednik Nacionalne komisije za dijabetes dr Sreten Kavarić, internistaendokrinolog. Inicijativa za održavanje edukativnog kampa u Baru potekla je od dr Valentine Kalinić, interniste endokrinolga. Dr Kalinić je osnivač NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti “Plavi krug”, u čijoj organizaciji se realziju Ekukativni kampovi za dijabetičare u Baru, pod pokroviteljstvom farmaceutskih kuća i privrednih subjekata Bara.

60

- Želimo da vam ukažemo da ste vi nosioci vašeg stanja, a za komplikacije ste direktno sami odgovorni. Ljekari mogu da pomognu u liječenju šećerne bolesti, ali samo pacijenti koji se pridržavaju pravila, dožive duboku starost bez komplikacija kazala je dr Kalinić, dodajući da zdrav način života - pravilna ishrana i zdrava fizička aktivnost mogu da spriječe komplikacije dijabetesa. Na trećem međunarodnom Edukativnom kampu za dijabetičare u Baru za učesnike, ali i cjelokupnu javnost ohrabrujuće saznanje prenijela je internista endokrinolog prof. dr Snežana Vujošević - Najnovija ispitivanja u poslednje dvije do tri godine kažu da se može prevenirati i dijabetes mellitus tip 1, što je do sada bilo prosto nemoguće. Prevencija podrazumjeva skrining pacijenata sa mogućom pojavom dijatesa melitius tip 1 kod osoba kod kojih roditelji, braća, sestre, bake i dede, tetke, ujaci i stičevi već imaju dijagnostikovan dijabetes. Test je besplatan i rezultari se čekaju šest nedelja – poručuje prof. dr Vujošević. - U Crnoj Gori posljednjih desetak godina imamo povećan broj dijabetičara tipa 1 kod djece i omladine. Stopa rasta


je 6,5 % godišnje. Nalazimo se u grupi od 23 evropske zemlje i razgovaramo sa kolegama koji rade ovaj posao u drugim državama i saznali smo da zemlje u tranziciji posljednje decenije imaju povećanu učestalost dijabetesa. Sa stopom od 6,5 %, Crna Gora je prvom mjestu u regionu, a zatim Hrvatska sa najvećim trendom povećanja broja dijabetičara - kazala je dr Mira Samardžić, dječiji endokrinolog. Realna nada za oboljele od dijabetesa tip 1 je vještački pancreas. Nakon 20 godina istraživanja, naučnici su uspjeli da naprave vještački pankreas koji izgleda kao džep debljine nekoliko milimetara u čijoj su unutrašnjosti žive ćelije sposobne da direktno luče insulin. Naučnici su napravili vještački pankreas koji bi direktno proizvodio insulin u organizmu i pomogao u liječenju dijabetesa, a “ugrađuje” se u stomak pacijenta. Evropski Centar za istraživanje dijabetesa, sa sjedištem u Bezansonu, ustanovio je proces dobijanja vještačkog pankreasa – kaže dr Samardžić. Način ishrane i fizička aktivnost predstavljaju dva vrlo važna faktora u terapiji dijabetesa, a istovremeno u prevenciji nastanka tip 2 šećerne bolesti. Dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene, subspecijalista dijetoterapije ističe osnovne principe pravilne ishrane - Vodimo računa šta jedemo! Birajmo hranu koja je dobra, a izbjegavajmo hranu koja nije dobra! Vodimo računa koliko jedemo, a svaki obrok treba da bude adaptiran našim energetskim i nutritivnim potrebama! Jako je važan način pripreme hrane- forsirajmo prije svega pečenje i to ako je u obroku meso apsolutno bez dodatka masnoće, zatim kuvanje,a prženje treba izbjegavati, kao i pohovanje. Takođe, jako je važno kada jedemo. - Kod osoba koje žive sa dijabetesom tip 1, vrijeme obroka bi trebalo da bude usklađeno, ritam obroka kreće sa doručkom. Vrijeme između obroka treba da bude tri sata, a posljednji obrok dva i po, do tri sata prije odlaska u krevet. Tokom dana, da bi funkcionisali kako treba, moramo unijeti više od 45 hranljivih materija i to je ono što je oragnizmu potrebno. Svaki nedovoljan unos bilo kog minerala, bilo kog vitamina, ispoljiće se u budućem vremenu kao i energetski suficit koji vodi sigurnoj gojaznosti. Uključiti zdrav razum i voditi računa - šta jesti, koliko jesti, kako obroke pripremiti i kada jesti. Naravno ne zaboravmo fizičku aktivnost - preporučuje dr Barjaktarović Labović.

ŠIFRA 505 Gost 3.Edukativnog kampa za dijabetičare u Baru bio je dr Feelgood (dr Saša Plećević) iz Beograda. On je nakon dvije knjige i DVD izdanja, svoju misiju forsiranja zdravih stilova života predstavio na originalan način – edukativnim stripom u kome objašnjava šifru 505. U šifri 505 prva brojka znači – pet obroka dnevno, doručak, užina, ručak, užina, večera. Od svih obroka najvažniji je doručak. Naš metabolizam je ujutro najbrži, a ukoliko u naše tijelo ne unesemo dovoljno energije, ono pati. Ne bi trebalo doručkovati s nogu, već polako i opušteno. Užina je obavezni dio prve petice. Voće, povrće i žitarice puni su vitamina i vlakana koji daju osjećaj sitosti, dobri su za varenje i utiču na izbacivanje toksina iz tijela. Šifra 505 dozvoljava 1-2 čaše crvenog ili bijelog vina. Tokom samog obroka nije preporučljivo piti tečnost, jer se remeti varenje. Najbolje je tečnost piti pola sata prije, i sat vremena nakon obroka – preporuke su dr Feelgooda. U šifri 505, nula označava namirnice koje treba izbjegavati u ishrani. To su četri “bijele smrti”: bijeli šećer, bijelo brašno, mast i so (koristiti morsku so – dozvoljena doza 2,5 -5 g). Nula označava cigarete i alkohol. Druga petica u šifri 505 značajna je kao i prva – fizička aktivnost podjednako je bitna kao i zdrava i pravilna ishrana. Fizička aktivnost, pet kilometara brze šetnje dnevno označeno je drugom peticom u šifri. Dr Feelgood preporučuje – dva puta dnevno po 25 minuta. Dva sata prije fizičke aktivnosti treba jesti. Takođe, prije, kao i tokom i poslije brze šetnje treba piti tečnost, najbolje vodu (oko ½ l), češće po gutljaj. Brzi hod je čudo! Povoljno utiče na kardiovaskularni, respiratorni, koštani i mišićni sistem. Angažuju se sve mišićne grupe, mogućnost povreda je minimalna, može se izvoditi bilo gdje - i ne košta ništa! Po ugledu na kampove koji se održavaju u svijetu, edukativni kamp za dijabetičare u Baru jedini je te vrste u CrnojGori, ali je i jedinstven po tome što ga podržavaju svi endokrinolozi iz Crne Gore koji, uz ostale kolege, daju nesebičan doprinos u realizaciji radionica, kao i ljekari drugih specijalnosti. Draženka Laketić

61


IMUNOSUPRESIVNA TERAPIJA U TRANPLANTACIJI BUBREGA

Dr Branka Gledović, Klinika za urologiju i nefrologiju, Nefrologija sa hemodijalizom, Klinički Centar Crne Gore

U ispitivanjima i pripremi pacijenata za transplantaciju bubrega obavezno se rade i imunološka ispitivanja podobnosti transplantacije. Ova ispitivanja obuhvataju HLA tipizaciju donora i recipijenta, koja je neophodna za transplantaciju bubrega, kao i ispitivanje unakrsne (ukrštene) reakcije između krvi davaoca i primaoca, MM (missmatch) i CM (crossmatch) i ispitivanje eventualnog postojanja antitijela na HLA antigene donora ili postojanje donor specifičnih antitijela. Prema dobijenim imunološkim nalazima pacijenti se kvalifikuju u grupe niskog, povišenog i visokog imunološkog rizika od odbacivanja transplantiranog bubrega u ranom periodu nakon transplantacije. Iskustva sa transplantacijom bubrega koja sežu od 1954. godine su doprinijela boljem sagledavanju i razumijevanju imunoloških barijera i problema koji prate transplantaciju bubrega i dovela su do optimizacije, kako protektivne imunosupresivne terapije, tako i imunosupresivne terapije održavanja. Zbog kompleksnosti imunološke terapije postoje vodiči dobre ljekarske prakse koji se primjenjuju u svakodnevnoj praksi. U nefrologiji i kod transplantacije bubrega i kod nas se primjenjuju ERBP (European Best Renal Practices) protokoli i vodiči kliničke prakse. Urađeni su i terapijski protokoli za imunosupresivnu terapiju za pacijente iz sve tri grupe procijenjenog imunološkog rizika transplantacije bubrega, protokoli induktivne imunološke i imunosupresivne terapije i protokoli imunosupresivne terapije održavanja transplantiranog bubrega. Adekvatna imunosupresivna terapija je ključna kompo-

62

nenta u uspješnoj transplantaciji bubrega. Svrha imunosupresivnih protokola je utvrđivanje imunološkog rizika bolesnika i odabir odgovarajućeg protokola imunosupresije. Svrha je pomoć u procjeni individualnih činalaca od strane donora i recipijenta koji se uvijek moraju uzeti u obzir prilikom propisivanja imunosupresivnog protokola za određenu transplantaciju. Cilj je inidividualizacija imunosupresije u skladu sa specifičnostima pacijenta. Na osnovu podataka iz anamneze, medicinske dokumentacije bolesnika i kliničkog pregleda procjenjuje se individualni rizik od razvoja posttransplantacionih komplikacija za svakog bolesnika. Definitivna odluka o imunosupresivnom protokolu donosi se nakon uvida u imunološki rizik. Kriterijumi za procjenu imunološkog rizika primatelja uključuju čitav niz parametara od kojih su najvažniji: stepen senzibilizacije, prethodne transplantacije, ukupan broj transfuzija krvnim derivatima i pripravcima koje je pacijent dobio prije transplantacije, a naročito transfuzije krvnim pripravcima u posljednjih šest mjeseci ispred transplantacije, prethodne trudnoće, a u obzir se uvijek mora uzeti i kvalitet organa i vrijeme trajanja hladne ishemije. Podjela recepijenata u odnosu na imunološki rizik je na: nizak imunološki rizik, povećan imunološki rizik i visok imunološki rizik. U pacijente sa niskim imunološkim rizikom od odbacivanja bubrega nakon transplantacije spadaju oni kod kojih je nivo panel reaktivnih antitijela (PRA) manji od 5%, koji nijesu imali prethodne transplantacije, i koji nijesu imali trans-


fuzije krvnim derivatima u poslednjih šest mjeseci pred transplantaciju. U grupu povećanog imunološkog rizika spadaju pacijenti kod kojih je PRA 6-20%, ili su imali prethodno jednu ili više transplantacija bubrega, ili su tretirani transfuzijama krvnih derivata u periodu šest mjeseci prije transplantacije (dovoljno je prisustvo jednog od pobrojanih kriterijuma). U pacijente sa visokim imunološkim rizikom spadaju oni koji: imaju PRA preko 20%, ili gubitak prethodno transplantiranog bubrega zbog epizode odbacivanja posredovanog antitijelima, ili ukoliko se radi o transplantaciji bubrega kod inkompatibilnih krvnih grupa donora i recipijenta (prisutan je barem jedan od navedenih kriterijmuma). Stadijumi imunosupresivne terapije su: desenzitizacija, indukcija, terapija održavanja i terapija koja se primjenjuje ukoliko i kada dođe do rejekcije, tj. odbacivanja transplantiranog buberga. Desenzitizacija je terapija koja ima za cilj uklanjanje antitijela ili smanjenje koncentracije antitijela kod: pojava antitijela u serumu recipijenta na HLA antigene davaoca ili kod transplantacije između donora i recipijenta koji su inkompatibilnih krvnih grupa (inkompatibilija ABO sistema). Metode određivanja prisustva antitiejla su: 1. PRA (panel reactive antibodies; panel reaktivna antitijela), koja se izražavaju u procentima %; 2. CM (cross match) – unakrsna reakcija i 3.DSA (donor specific antibodies), određivanje prisustva donor specifičnih antitijela u serumu racipijenta. Metode desenzititizacije, koje za cilj imaju uklanjanje antitijela i smanjenje rizika od odbacivanje presađenog organa i imunoloških komplikacija transplantacije su: plazmafereza (PF), primjena intravenskih imunoglobulina (IVIG), primjena terapije monoklonskih antitijelima, primjena inhibitora proteazoma i splenektomija koja prethodi transplantaciji. Indukcija se primjenjuje perioperativno kod pacijenata sa visokim imunološkim rizikom od pojave odbacivanja transplantiranog bubrega. Indukcija se sprovodi ljekovima primjenom kortikosteroida tzv. bolus terapiji, primjenom poli i monoklonalnih antitela i primjenom agonista za receptor interleukina 2 (IL 2 RA). Indukciona imunosupresivna terapija je obavezan dio imunosupresivnog protokola kod transplantacije bubrega koja prvenstveno ima za cilj sprječavanje hiperakutnog i akutnog odbacivanja grafta i imunološku pripremu pacijenta za proces transplantacije organa. Prema KDIGO (Kidney Disease Improving Global Outcomes) prva linija u indukcionoj terapiji su agonisti receptora za IL2. Međutim, kod pacijenata koji imaju povišen i visok imunološki rizik, prema kriterijumima procjene, prva linija indukcione terapije je primjena poliklonalnih antitijela koja dovode do deplecije limfocita. Poliklonalni imunoglobuilini usmjereni na humane timocite dobijaju se i izdavaju od konja ili od zečeva. Oni se vezuju za različite ćelijske markere, uključujući CD2, CD3, CD4, CD8, CD 11a i CD 18, i dovode do komplement zavisne lize limfocita (6) humanih timocita iz timusa zečeva antitela iz timusa konja. Rezultati analize sedam meta studija su pokazali da je benefit od primjene poliklonskih antitela zeca u smislu boljeg i dužeg preživljavanja grafta i njegove bolje funkcije daleko veći u odnosu na komparativne grupe u studijama gdje nije primjenjivan u indikcionoj terapiji transplantacije i pored postojanja nekog od kliničkih i imunoloških kriterijuma koji su ukazivali na

povišeni ili visoki imunološki rizik od transplantacije bubrega. Administracija poliklonalnim antitelima započinje neposredno predoperativno a da bi se prevenirao imuni odgovor na prisustvio stranih imunoglobulina kod pacijenta kod kojih se primjenjuje mora se takođe protokolarno dati premedikacija kortiko preparatima, antihistaminicima i antipireticima. Glavna neželjena dejstva primjene indukcione terapije su: leukopenija, trombocitopenija, anemija kao i pojava limfoproliferativnih bolesti. U terapiji indukcije koriste se uspješno i agonisti receptora inetrleukina 2, Primjenjuje se u standardnom protokolu kod pacijenta sa niskim imunološkim rizikom od odbacivanja presađenog bubrega u indukcionoj terapiji. Terapija održavanja je terapija imunosupresivima koja se primjenjuje poslije transplantacije doživotno radi prevencije odbacivanja alografta. Postoje različite kombinacije iz grupa imunosupresiva koji se koriste u terapiji održavanja transplantiranog bubrega. Njihove kombinacije zavise od individulanih karaksteristika pacijenata i prilagođavaju se stanju i svim kliničkim i genetskim osobenostima pacijenata. Najčešće primjenjivana kombinacija imunosupresiva u terapiji održavanja je kombinacija kalcineurinskih inhibitora antimetabolita i kortikosteroida za oralnu primenu Doze i kombinacije se prilagođavaju individualnim potrebama pacijenata. U upotrebi u terapiji održavanja su i mTOR inhibitori koji se najčešće primjenjuju kod pacijenta kod kojih se usljed dugoročne primjene kalcineurinskih inhibitora razviju komplikacije njihove dugoročne upotrebe (frekventne i ozbiljne infekcije, maligniteti, PTLD – post transplant lymfoproliferative disease; post transplantaciona limfoproliferativna bolest, NODAT- new onset diabetes after transplantation; novonastali diabetes nakon transplantacije). Ukoliko dođe do odbacivanja, rejekcije transplantiranog bubrega primjenjuju se različiti terapijski protokoli u skladu sa tipom odbacivanja. Postoje dva tipa odbacivanja: celularno (ćelijsko) odbacivanje koje može biti akutno i hronično i odbacivanje posredovano antitijelima. Celularno (ćelijsko) odbacivanje se tretira kortikosteroidima, a kod težih formi osim kortikosteroida primjenjuje se i poliklonska antitijela. Kod odbacivanja posredovanog antitijelima primjenju se različite metode koje uključuju: plazmaferezu, primijenu intravenskih imunoglobulina, kortikosteroida, poli i monoklonska antitela kao i inhibitori proteazoma. U svakodnevnoj kliničkoj praksi i radu sa pacijentima sa transplantiranim bubregom držimo se aktuelnih preporuka i preporuka iz standardizovanog operativnog protokola za imunološku terapiju. Međutim, terapija se kod svakog pacijenta primjenjuje i u skladu sa svim njegovim osobenostima i prilagođava se svakom pacijentu, te je akcenat na individulaizaciji imunosupresivne terapije.

63


Hronika 3. septembar - LIDERI UJEDINJENIH NACIJA NAGLASILI POTREBU ZA GLOBALNIM ODGOVOROM NA EBOLA VIRUS Rukovodstvo Ujedinjenih Nacija izjavilo je da je moguće zaustaviti virus ebole u Zapadnoj Africi ukoliko se sprovede globalni odgovor na pomenuti virus. Na konferenciji za novinare održanoj u Vаšingtonu, generalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije dr Mаrgаret Čen, izjаvila je da je epidemija virusa ebole „najveća, najsloženija i najteža do sada“ i da uporno izbjegava svaki vid kontrole. Implementacija novog SZO plana za koordinaciju i pojačani međunarodni odgovor, pomoći će ugroženim zemljama da uspostave kontrolu nad epidemijom, rekla je dr Čen. Dr Dejvid Nаbаro, koordinаtor Ujedinjenih Nacija za odgovor na ebolu, rekаo je da sistem Ujedinjenih Nаcijа rаdi nа razvijanju 12 korаka zа globаlni odgovor, koji će, kako se procjenjuje, koštаti nаjmаnje 600 milionа američkih dolаrа, a u čijoj realizaciji će učestvovati nekoliko hiljada ljudi. Pomoćnik generalnog direktora SZO-a zа globаlnu zdrаvstvenu bezbjednost, Keiji Fukudа, koji se uprаvo vrаtio iz Zаpаdne Afrike, rekаo je da nema dovoljno zdrаvstvenih rаdnika, ljekаra i medicinskih sestara za adekvatnu borbu protiv epidemije. „Veliki je broj oboljelih a mi nemamo uslova da ih transportujemo, kao ni dovoljno smještajnog kapaciteta da ih liječimo,“ rekao je on.

neko sebi oduzme život. Oko 75% svih samoubistava javlja se u slabo i srednje razvijenim zemljama. Trovanje pesticidima, vješanje i vatreno oružje najčešće su metode samoubistva. Dokаzi iz Austrаlije, Kаnаde, Jаpаnа, Novog Zelаndа, Sjedinjenih Američh Država i brojnih evropskih zemаljа pokаzuju dа ogrаničаvаnje pristupа ovim sredstvimа može pomoći u sprečаvаnju samoubistava. Drugi ključni element zа smаnjenje smrtnih slučаjevа izazvanih sаmoubistvom je posvećenost nаcionаlnih vlаdа uspostаvljаnju i sprovođenju koordinisаnog plаnа аkcije. Za sada sаmo 28 zemаljа ima nаcionаlne strаtegije zа prevenciju sаmoubistvа. Sаmoubistvo je fenomen koji je zastupljen u svim krajevima svijeta i u skoro svim uzrastima. Globаlno gledano, stopа sаmoubistаvа je nаjveća kod ljudi starijih od 70 godina. Međutim, u nekim zemljama stopa samoubistva najveća je među mlađom populacijom. Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije poziv je za akciju i razbijanje dugogodišnjih stigmi koje su jedan od najčešćih razloga za samoubistvo. 6. septembar -DJEČAKU U KINI UGRAĐEN VJEŠTAČKI 3D PRŠLJEN

4. septembar - IZVJEŠTAJ SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE O PREVENCIJI SAMOUBISTAVA Prema prvom globalnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o prevenciji samoubistva više od 800 ljudi svake godine izvrši samoubistvo, što bi značilo da svakih 40 sekundi

64

Juingov sarkom je maligni tumor koštane srži koji obično napada djecu i adolescente, uzrokujući ozbiljne bolove. On može da izazove deformisanost, pa čak i smrt. Drugi kičmeni pršljen kod dvanaestogodišnjeg Ćina bio je toliko oštećen zbog raka da su ljekari morali da ga uklone. Ali umjesto da su ga zamijenili običnom titanijumskom cijevi, hirurzi su napravili kompjuterski snimak tog dijela i upotrijebili specijalni softver kako bi odštampali savršenu kopiju na 3D štampaču.


Umjesto plastike, ovaj printer koristi biokompatibilni titanijumski puder koji ne izaziva odbacivanje. Direktor odjeljenja ortopedije na Pekinškom univerzitetu, koji je predvodio hiruruški tim, dr Liu Žongđun, kaže da 3D štampanje ima ogromnu prednost u odnosu na vještačke implantate. „Možemo da koristimo ikonografske testove, kao što je ket sken, pretvarajući podatke sa ket skena u 3D podatke u cilju da proizvedemo unutrašnje pričvršćenje sa potpuno identičnom strukturom kao što je struktura pacijentovih kostiju“, rekao je dr Žongđun. Vještački pršljen ima strukturu košnice, što omogućava novom koštanom tkivu da uraste, a nijesu potrebni hirurški ekseri za spajanje. Ćinova majka, Šu Minglin kaže da je u početku bila zabrinuta zbog procedure. „U početku sam bila malo zabrinuta. Ali na kraju, uzela sam u obzir da je 3D tehnologija već upotrijebljena u svijetu medicine i da oni znaju šta rade,“ rekla je ona. Mjesec dana posle operacije, Ćin je u stanju da hoda noseći protezu. Ljekari kažu da je njegov progres oporavka dobar i da će se uskoro potpuno oporaviti, mada će biti podvrgnut dodatnoj hemoterapiji kako bi se uklonile sve zaostale ćelije raka.

međunarodnim humanitarnim agencijama za kupovinu neophodnih sredstava i podršku hitnim operacijama u pogođenim zemljama. Fondacija će takođe sarađivati sa partnerima kako bi se ubrzao razvoj terapija, vakcina i dijagnostičkih testova za bolje tretiranje i sprečavanje prenošenja opakog virusa. Odluka je uslijedila nakon poziva generalnog sekretara UN Ban Ki Muna za snažniji međunarodni odgovor na epidemiju ebole. Sudeći prema podacima SZO-a, od ebole je umrlo 3.100 osoba ove godine, većinom u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji. 13. septembar -RIJEČNO SLJEPILO HARA NIGERIJOM

10. septembar -GEJTS DAJE 50 MILIONA DOLARA ZA BORBU PROTIV EBOLE Fondacija Bila i Melinde Gejts, sa sjedištem u Sijetlu, navela je da će odmah uputiti novac Ujedinjenim Nacijama i

Od četdresetak miliona stanovnika Nigerije, gotovo četvrtina ukupnog stanovništva mogla bi da oslijepi. U opasnosti su od zaraze riječnim sljepilom, bolešću koju prenose mušice nastanjene u rijekama iz kojih se mnogi Nigerijci direktno snabdijevaju vodom. U selu Gurara, smještenom duboko u džunglama sjeverne Nigerije, među poljima kukuruza skriva se zajednica koju je opustošilo riječno sljepilo, bolest koja oboljelima postepeno uništava vid.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


16. septembar- BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA KOD DJECE OPADA

Poznato i kao onhocerkoza, riječno sljepilo oblik je gubitka vida koji se može spriječiti. Mušica papučarka koja uzrokuje riječno sljepilo razmnožava se duž obala rijeka i ujeda ljude koji dolaze po vodu ili da peru veš. Najmanje 130.000 ljudi je u Nigeriji oslijepilo od ove bolesti. 13. septembar -BAKTERIJSKI OBRAĐEN MED ZAMJENA ZA ANTIBIOTIKE

Istraživači na univerzitetu Lund u Švedskoj vrše istraživanja sa bakterijski tretiranim medom za koji smatraju da bi mogao da pomogne pri zarastanju rana i da ponudi nadu u suzbijanju bakterija koje su otporne na antibiotike. Pomješan sa procesovanim medom, vodom i šećerom, melem 13 laktoacidnih bakterija uzetih iz mednog stomaka pčela, pomaže pri proizvodnji antibakterijskog sastojka koji uništava bakterije otporne na antibiotike, sudeći prema istraživačici sa univerziteta Lund. „Glavni sastojak ovog lijeka je živa bakterija. Možemo da podignemo taj stari lijek na novi nivo u kojem možemo da standardizujemo na primjer, mješavinu meda sa tom bakterijom u visokoj koncentraciji, koja će izgledati kao prirodni svježi med koji stavljamo na hronične rane,“ - rekla je mikrobiolog Alehsandra Vaskez. Deset konja sa sličnim neizlečivim ranama bilo je tretirano tom supstancom. Za samo tri nedjelje svi su pokazali znake, prethodno nezamislivog oporavka. „Izlečenje je trajalo između osam dana i tri nedjelje ali svima su rane zarasle. Bili smo oduševljeni jer nismo očekivali toliko dobre rezultate", je istakla Vaskezova.

66

Najnoviji podaci objаvljeni od strаne Ujedinjenih Nаcijа pokаzuju da je stopа smrtnosti kod djece u periodu od 1990. do 2013. godine opala za 49%. Ukupаn nаpredаk i dаlje je dаleko od ispunjаvаnjа globаlnog cilja smanjenja smrtnosti za dvije trećine do 2015 godine. Nove procjene objavljene u studiji „Nivoi i trendovi smrtnosti djece“, pokаzuju dа je u 2013. godini umrlo 6,3 milionа djece mlаđe od pet godina i to uglаvnom zbog uzroka čije je sprečavanje moguće. „Došlo je do ubrzanog nаpretka u smаnjenju smrtnosti kod djece, а dobijeni podаci pokаzuju dа je uspjeh moguće ostvariti čаk i u slabo razvijenim zemljama“, rekаo je Miki Čoprа, šef UNICEF-a za globаlne zdrаvstvene progrаme. „Sаdа postoje impulsi iz zemаljа širom svijetа dа se efektivne metode intervencije što više primjenjuju i na taj način spasu živote djece,“ dodao je Čopra. 25. septembar - FILTER ZA PREČIŠĆAVANJE VODE OD ANTIBIOTIKA Hemikalije koje izazivaju rak i ljekovi poput antibiotika zagađuju mnoga jezera, rijeke i rezervoare pijaće vode u Sjedinjenim Državama. Filteri sa takozvanim aktivnim ugljenikom mogu da prečiste oko 40 odsto karcinogena i antibiotika. Naučnici kažu da jedan novi filter na sunčani pogon, sagrađen od dva bakterijska proteina, može da filtrira 50 odsto više zagađivača. Štaviše, taj filter – razvijen na Univerzitetu Sinsinatija – omogućava recikliranje antibiotika izdvojenih iz vode. Antibiotici i druge hemikalije dospijjevaju u prirodne rezervoare vode putem kanalizacije ili putem voda koje se slivaju iz povrtnjaka i farmi. Njihovo prisustvo povećava otpornost bakterija na antibiotike, ubija korisne mikroorganizme i uništava vodene ekosisteme. Novi nanofilter sadrži jedan protein koji bakterije otporne na ljekove koriste za izbacivanje nekorisnih sastojaka iz svog organizma, ali su ga istraživači preokrenuli tako da u stvari usisava neka jedinjenja. Drugi protein, koji reaguje na sunčevu svjetlost, deluje kao pumpa za taj filter. Jedan od istraživača, ekolog Dejvid Vendel, kaže da je novi filter ekološki podoban i jeftin način da se iz površinske vode izdvoje antibiotici koji mogu da se ponovo upotrijebe. On kaže da postoji mogućnost da će jednoga dana ovakvi nanofilteri biti razmješteni nizvodno od naseljenih mjesta ili većih farmi kako bi izdvajali štetne materije iz vode.


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Slavni i plastične operacije

SELEBRITI

TRANSFORMACIJE Već dvadeset godina u svijetu je prisutan trend uljepšavanja pomoću plastične hirurgije. Mnoge poznate dame veoma uspješno su na ovaj način korigovale svoje nedostatke i uljepšale lice i tijelo. Sa druge strane, ima i onih koje su pretjerano pratile ovaj trend i umjesto pozitivnog efekta i pohvala na račun izgleda, dobile epiret kraljica plastične hirurgije. Donosimo vam spisak zvijezda koje su imale plastične operacije, a vi prosudite koji su efekt postigle. Jedna od najpopularnijih glumica Holivuda Dženifer Eniston, popularna Rejčel iz serije „Prijatelji“, prema izvorima stranih blogova, dva puta je „dorađivala“ nos kod plastičnog hirurga. Dženifer je demantovala ove navode, govoreći kako je išla kod doktora samo da joj ispravi devijaciju, a da pritom nije dotjerivala nos. Slike govore drugačije i na njima je primjetno da je Enistonova korigovala svoj izgled i operacijom postala onakva kakvu je cijeli svijet zavolio. Šer, dama besprijekornog glasa, postala je opsjednuta botoksima i plastičnim korekcijama još kada je sebe prvi put vidjela na malom ekranu. Njena opsjednutost da vrati vrijeme i izgleda mlađe, uzela je toliko maha da su slike na kojima se njeno

lice bukvalno topi na suncu šokirale javnost. Činjenica da filmska i muzička diva izbjegava svjetlost dana potvrđena je na snimanju njenog poslednjeg filma „Burleska“ (2009). Specijalno zbog Šer snimane su samo scene u zatvorenom prostoru i uz prigušena svjetla. Iako otvoreno priznaje da je fan plastične hirurgije, pitanje je koliko se njeni vizuelni eksperimenti, zaista, mogu nazvati uljepšavanjem. Rijetko ko je javnost toliko oduševio svojom dječačkom pojavom i suptilnim seksepilom na velikom platnu kao Meg Rajan. Njena odluka da upravo romantične komedije budu tlo na kome će nicati njene glavne uloge kojima je osvajala svijet, pokazala se kao odličan izbor. Međutim, prema mišljenju javnosti, odluka da od kraja 90-ih svoj prirodan i zanosan izgled prepusti plastičnim hirurzima bila je katastrofalna. Iako 52-godišnja Meg nikada nije priznala da joj se potkrao po koji botoks i plastična korekcija, njeni fanovi govore da je transformacija njenog lica u najmanju ruku dramatična. Megan Foks nijesu strane estetske operacije, botoks i korekcije grudi. Nedavno su u stranim medijima procurele informacije da je glumica hirurški „sredila“ obraze, što je ona

Dženifer Eniston

68


konstantno opovrgavala. Megan uporno optužuju da je previše rano krenula sa plastičnim operacijama i korekcijama na tijelu, s obzirom da ima tek 27 godina, međutim činjenica je da holivudska zvijezda izgleda sjajno u gotovo svakoj prilici. Da strast često zna da ide u pogrešnom smjeru, govori i opsjednutost Dženis Dikinson plastičnim operacijama. Dženis je bila poznati američki top model, ali je sada njeno glavno zanimanje - lutka plastične hirurgije. Iz neobjašnjivih razloga, nekada fatalna Dženis, brojnim hirurškim zahvatima izmjenila je svoj fizički izgled do neprepoznatljivosti. Botoks, podizanje obrva, lifting lica samo su neki od tretmana kojima se podvrgla. Pop zvijezdi i članici žirija prošlogodišnjeg „Američkog Idola“ su prije nekoliko godina počeli da se vide znakovi starenja na licu, te je ona preuzela stvar u svoje ruke i zategla lice, ali i popunila usne. Britni Spirs je u jednom intervjuu krajem prošle godine priznala ove zahvate, zadovoljna rezultatima. Pjevačica danas izgleda znatno bolje nego prije tri godine, što dijelom može da zahvali i svom hirurgu. Nasljednica bratovljeve modne imperije tvrdi da je moda oružje koje se koristi po potrebi. Ne djeluje kao da se time vodila i kada je u pitanju plastična hirurgija, ili nije razmišljala o mnogo jačem, razornom dejstvu, koje ima odlazak pod nož. Donatela Versaće ne samo da diriguje modnom industrijom, već je i vodeća figura u svijetu slavnih po broju plastičnih operacija. Mnogobrojnim korekcijama lica svakako nije dobila mladolik izgled, niti je njena preopkupacija bila da hirurški zahvati budu u skladu sa njenim godinama. Nikol Riči jedna je od mnogih koje su povećale svoje grudi hirurškim putem. Kao majka dvoje dece, poznata bogatašica se jednom prilikom žalila kako su joj grudi nekoliko puta promijenile oblik dok ih je dojila. Riči je pokazala svoje novo poprsje na odmoru u Meksiku. Uvećanje nije drastično, već je urađeno u skladu sa njenim tijelom. „Većina ljudi mi priča da izgledam grozno“, javno priznaje Melani Grifit. Posrnula filmska zvijezda i supruga Antonija Banderasa, postala je vremenom više poznata po svojim plastičnim operacijama nego filmskim ulogama. Možda su upravo višegodišnji problemi sa drogom i alkoholom bili okidač da Melani svoj status seks simbola uništi injekcijama i kolagenima, od kojih jedva može da se nasmije. Još jedan razlog zbog kojeg, kao da je težila samouništenju, jeste činjenica da se stalno žalila kako samoj sebi nikada nije bila lijepa. Kada neko sa nepunih trideset godina riješi da svoje već zategnuto tijelo časti liposukcijom, teško je da ne ostanete u čudu. Sada se i sama Tara Reid pita zašto je sebi dozvolila da joj stomak izgleda poput 50-godišnjakinje koja nije uspjela da sanira porođaj carskim rezom. Seksi tinejdž zvijezda koju smo gledali u filmu „Američka pita“ zažalila je što je, u trenutku kada se prvi put odlučila za liposukciju, imala više para nego pameti. Da njena glava i tijelo, najblaže rečeno, ne idu jedno uz drugo, dokazuju i neuspjele silikonske grudi. Da je korekcija nosa, uz grudne implante, omiljena intervencija bogatih i slavnih, dokazala je i Bijonse. Mišljenja da li izgleda bolje sada ili prije operacije su podjeljena, ali njena promjena svakako nije dio podrugljivih ogovaranja. Iako je možda teško zamisliti crnkinju koja je nezadovoljna izgledom svojih prepoznatljivih oblina, Bijonse se odlučila za podizanje zadnjice već na početku karijere.

Šer

Meg Rajan

Tara Reid

69


U Domu solidarnosti u Sutomoru održan

TRENING ZA KORIŠĆENJE

INVALIDSKIH KOLICA Pod poroviteljstvom Crvenog krsta Crne Gore i humanitarne ustanove LDS Charities, u prostorijama Doma solidarnosti u Sutomoru, u periodu od 22-26. septembra održan je Trening obuke za korišćenje invalidskih kolica. Već drugu godinu za redom, u prostorijama Doma solidarnosti u Sutomoru obavlja se ovakva vrsta treninga, koja za cilj ima obučavanje volontera Crvenog krsta sastavljanju invalidskih kolica i njihovoj pravilnoj dodjeli osobama kojima je neophodna. U svrhu pomaganja osobama sa različitim oblicima invaliditeta, LDS Charities je donirala 600 invalidskih kolica Crvenom krstu Crne Gore. Program obuke je koncipiran tako da se prva tri dana treninga volonteri Crvenog krsta iz različitih crnogorskih opština, obučavaju vještinama koje su neophodne za pravilno korišćenje i održavanje invalidskih kolica, a četvrtog dana treninga obavlja se praktični dio u kome učestvuju i osobe sa invaliditetom kojima se kolica doniraju. Zadatak obučenih učesnika je da u opštinama iz kojih dolaze pruže pomoć sugrađanima kojima će, putem Crvenog krsta Crne Gore, biti donirana invalidska kolica. Ta pomoć ogleda se u procjeni fizičkog stanja osobe koja se prijavila za dobijanje invalidskih kolica, odabiru prave veličine i vrste invalidskih kolica i obučavanju osobe kojoj su kolica donirana, načinu održavanja i brige o njima. U ime Crvenog krsta Crne Gore učesnike treninga pozdravila je Nataša Uskoković, šefica službe za međunarodnu saradnju, koja je istakla zadovoljstvo zbog ponovnog organizovanja treninga i donacije invalidskih kolica. - Glavni donator u ovom projektu je humanitarna organizacija LDS Charities, koja se bavi pružanjem pomoći ugroženom stanovništvu širom svijeta. Njihova misija je da kroz različite projekte pomognu zemljama u kojima imaju svoje misionare. Saradnju sa ovom dobrotvornom ustanovom započeli smo prije tri godine, a trenutno smo fokusirani na obezbjeđivanje invaliskih kolica i pomagala osobama sa invaliditetom u Crnoj Gori. Prošle godine naša organizacija je primila prvu pošiljku invalidskih kolica, nekih 300 komada, koja su distribuirana širom Crne Gore - rekla je Uskoković. Gospodin Ras Vestvud, direktor humanitarne ustanove

LDS Charities u Crnoj Gori, zahvalio se Crvenom krstu Crne Gore na odličnoj saradnji i poželio polaznicima obuke srećan i uspješan rad, napominjući da je pred njima ozbiljan i važan zadatak koji treba da obave na najbolji mogući način. Petodnevnu obuku za korišćenje invalidskih kolica vodili su okupacioni terapeut Ron Hani i fizioterapeut Alisa Kanova iz Sjedinjenih Američkih država, koji su se trudili da svoje znanje i umijeće na što bolji način prenesu polaznicima treninga. U četvrtak, 25. Septembra, prostorije Doma solidarnost posjetile su osobe sa različitim vrstama invaliditeta, koje su se preko Crvenog krsta Crne Gore prijavile za dodjelu invalidskih kolica. Osobe kojima su toga dana dodjeljena kolica imale su priliku da porazgovaraju sa stručnjacima iz inostranstva i da uz pomoć polaznika treninga dobiju odgovarajuća invalidska kolica za sebe. U petak, posljednjeg dana obuke, sa polaznicima prošlogodišnjeg Treninga za obuku invalidskih kolica oržan je kratak kurs obnavljanja stečenog znanja i razmjene iskustava. Više nego uzbuđeno, prošlogodišnji su polaznici pričali o uspješno sprovedenim donacijama u njihovim opštinama. Svi polaznici obuke dobili su sertifikate o završenom treningu za korišćenje invalidskih kolica. Sandra Kavarić

Humanitarna ustanova LDS Charities radi u okviru Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana. Misionari pomenute humanitarne ustanove borave o svom trošku godinu ipo dana u određenoj zemlji i sprovode humanitarne projekte za pomoć stanovništvu. U preko 170 zemalja svijeta nalaze se misionari humanitarne ustanove LDS Charities, koji su otvoreni za saradnju sa svim institucijama i organizacijama u zemljama u kojima borave.

70


Peti sastanak projektnih partnera i Obuka na temu “Socijalno planiranje i prilike za korišćenje EU fondova” u okviru NET-Age projekta 15-18.9.2014, Kanal ob Soči, Slovenija Sastanak projektnih partnera u okviru NET-Age projekta (“Promocija regionalnog socijalnog razvoja koji podstiče umrežavanje javnog i civilnog sektora, kako bi se podstakle inovacije u pružanju socijalnih i zdravstvenih usluga za starije”) održan je u mjestu Kanal ob Soči, u Sloveniji. Cilj sastanka bio je da se razgovara o rezultatima postignutim na lokalnom nivou, da se pripremi plan za pilot akcije u regionu, i da se stekne uvid u aktuelno upravljanje projektom. Prije sastanka, održana je treća obuka za osoblje projekta u okviruokviru radnog paketa “Prekogranično umrežavanje i zajednički razvoj inovativnih alata za upravljanje i izgradnju kapaciteta”. Ovaj radni paket ima ključni značaj za postavljanje teoretskih i praktičnih aspekata podrške starijim osobama. Obuke na pojedine teme daju mogućnost da se unaprijede i povećaju vještine i znanje osoblja projektnih partnera. Fokus ovog treninga bio je na socijalnom planiranju i prilikama koje nudi Evropska unija, u okviru oblasti kojom se bavi NET-Age projekat. Završni sastanak parntera biće održan u Ankoni, Italija, u martu 2015. godine. Naglašavamo da NET-Age ima za cilj da unaprijedi koordinaciju između javnih i privatnih aktera, kako bi se prevazišle prepreke na polju pomoći starijim osobama, kako bi se podstakla partnerska saradnja na lokalnom i nivou cijelog Jadranskog regiona, i kako bi se pružale inovativne socijalno-zdravstvene usluge za starije osobe koje će im omogućiti aktivan, zdrav i nezavistan život u starosti. Projekat je finansiran u okviru programa prekogranične saradnje IPA-Adriatic 2007-2013 sredstvima od 1.784.899,51 eura; pokrenut je u oktobru 2012. i trajaće do maja 2015. godine. Inicijativa je zasnovana na partnerstvu 13 ustanova/organizacija i regiona iz zemalja Jadranske regije: Italije, Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

www.net-age.eu


www.healthcare.siemens.com/laboratory-diagnostics

Aptio™ Automation Aptio™ Automatizacija je nova generacija automatizacije Siemens Healthcare Diagnostics. Ona predstavlja evoluciju u lozoji dizajna automatizacije i revoluciju u njenoj prilagodljivosti. Dizajnirana je da odgovori na potrebe laboratorija srednjeg i visokog kapaciteta, sa mogu�noš�u pre- i post- analiti�kog upravljanja uzorcima uz pomo� impresivne analitike i informatike. Aptio™ Automatizacija može da poveže slede�e aparate: Biohemijski sistemi • ADVIA® 2400/1800 biohemijski analizator • Dimension® EXL™ sa LM sistemom • Dimension® EXL™ 200 sistem • Dimension Vista® 1500/500 sistem Sistem za hemostazu • Sysmex® CS-5100

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766 Fax: +381 11 3065 304 www.interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Imunohemijski sistemi • ADVIA Centaur® XP sistem • IMMULITE® 2000 analizator • IMMULITE® 2000 XPi analizator Hematološki sistemi • ADVIA® 2120i hematološki sistem sa autoslide opcijom

Pera Šoća 6, 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 290 521 Fax: +382 20 290 520 www.urion.me office@urion.me

Answers for life.


SMIJEH JE LIJEK Uplašena žena došla kod zubara na pregled, ali je sa sobom povela i psa. - Ali zašto ste doveli psa na pregled- upita je zubar. - A da, zaboravila sam da Vam kažem, pripazite, on počne da ujeda čim ja viknem. Hipohondrični muž jednog dana je digao uzbunu zbog najnovije bolesti – nije mogao da se ispravi. Supruga ga pogurenog odvede kod doktora i požali mu se. - Za početak bi bilo dobro da mu dugme sa pantalona otkopčate sa prsluka, zakačilo se – reče doktor. - Zašto tučete dječaka na sred ulice- upita prolaznik neku ženu. - Zato što mi je rekao da sam debela - odgovori ona. - Pa mislite da ćete tako smršati? Dogovorili se policajac i ljekar da se zamijene jednu noć i vide kome je teži posao. Sjutradan se sretnu i upita ljekar policajca kako je proveo noć. - Pa doktore, sjedim ja u ordinaciji kad utrčava jedna sestra i govori: - Doktore, upalo mi nešto u oko, poljubite da prođe. - I šta si ti uradio – upita doktor. - Ma cijelu noć sam tražio kapi za oči – odgovori policajac. Žali se plavuša drugoj: - Bila sam kod doktora i rekao mi je da sam trudna. - Pa to je lijepa vijest. I, ko je otac? - E to mi nije rekao. - Gospodine, moram da Vam kažem, Vaša tašta ima benigni tumor – reče doktor. - Ali šta to znači? – upita zet. - To je dobroćudni tumor. - E hvala Bogu da i ona ima nešto dobroćudno.

74

- Doktore, svi mi govore da sam nevidljiv... - Ko je to rekao? - Ne brinite, nije uopšte strašno to što ponekad pričate sami sa sobom.... - Ali doktore, ja sam strašno dosadan... Šeta Mujo nudističkom plažom i ugleda čovjeka koji prodaje naočare. - Jeste li za jedne posebne naočare? – upita prodavac. - Daj da vidim o čemu se radi – reče Mujo. - Pa to su specijalne naočare jer sa njima vidite samo gole ljude. - Uzimam! Ide Mujo ulicom zadovoljan, vidi sve ljude bez odjeće. Dolazi kući, kad tamo sjede Fata i Suljo goli. On skine naočare, oni i dalje goli. Opet stavi pa skine naočare, oni i dalje goli. - Pu, jel moguće ovo, kinesko neko smeće, čim kupiš ono se pokvari! Utvčava Mujo u amlubantu. - Doktore, pomagajte, Fata ima temperaturu! - Je li visoka? – upita doktor. - Ma jok, mogu joj burek s glave jesti.


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

Medical br 66  

Medical br 66  

Profile for medicalcg
Advertisement